DOCSLIB.ORG

Međuovisnost Industrijalizacije I Nekih Oblika Socijalne Mobilnosti Stanovništva U Sisačkom I Petrinjskom Kraju

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Međuovisnost Industrijalizacije I Nekih Oblika Socijalne Mobilnosti Stanovništva U Sisačkom I Petrinjskom Kraju MEĐUOVISNOST INDUSTRIJALIZACIJE I NEKIH OBLIKA SOCIJALNE MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA U SISAČKOM I PETRINJSKOM KRAJU INTERDEPENDENCE BETWEEN INDUSTRIALIZATION AND SOME ASPECTS OF THE POPULATION SOCIAL MOBILITY IN THE SISAK AND PETRINJA REGIONS ZDENKO BRAIČIĆ1, JELENA LONČAR2 1Učiteljski fakultet Zagreb, Odsjek u Petrinji / Faculty of Teacher Education, Department in Petrinja 2Geografski odsjek, PMF, Zagreb / Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb UDK: 334.716:331.556(497.5)''1961/2001''=111=163.42 Primljeno / Received: 2012-03-01 Izvorni znanstveni rad Original scientific paper U prvom dijelu rada analiziraju se odabrani oblici socijalne mobilnosti stanovništva sisačkog i petrinjskog kraja između 1961. i 2001. godine: industrijska zaposlenost, deagrarizacija i razina obrazovanosti stanovništva. Potom se istražuje međuovisnost zaposlenosti stanovništva u industriji i drugih dvaju oblika socijalne mobilnosti. U tu svrhu izračunati su statistički pokazatelji jakosti veza između navedenih pojava (koeficijent jednostavne linearne korelacije). Rezultati su uputili na postojanje slabe pozitivne korelacije između industrijske zaposlenosti i deagrarizacije u sisačkom kraju, odnosno na srednje jaku korelaciju u petrinjskom kraju. Nešto jača korelacija ustanovljena je između industrijske zaposlenosti i obrazovanosti stanovništva. Ključne riječi: sisački i petrinjski kraj, socijalna mobilnost, industrijska zaposlenost, deagrarizacija, obrazovanost stanovništva The first part of this paper deals with the chosen aspects of the population social mobility in the Sisak and Petrinja regions in the period between 1961 and 2001: industrial employment, deagrarization and level of education. After that, the authors research the interdependence of employment and other two aspects of social mobility. Therefore, the statistic indicators of the correlation strength between the mentioned phenomena have been figured out (coefficient of simple linear correlation). The results pointed to the existence of a weak positive correlation between the industrial employment and deagrarization in the Sisak region, that is, to a medium strong correlation in the Petrinja region. Somewhat stronger correlation was found between the industrial employment and education of the population. Key Words: Sisak and Petrinja regions, social mobility, industrial employment, industry, deagrarization, education of population Uvod Introduction Snažne gospodarske, društvene i političke Big economic, social and political changes in promjene u našoj zemlji odigrale su se u desetljećima our country took place decades after the Second nakon Drugoga svjetskog rata kada je od orijentacije World War when there was transformation of prema poljoprivredi izvršena transformacija the economy from agriculture to the production gospodarstva prema proizvodnim (industrijskim) (industrial) activities, later also towards the service djelatnostima, a kasnije i prema uslužnom sector. Intensive industrialization enabled mass sektoru. Intenzivna industrijalizacija omogućavala employment of agriculturalists, which resulted in je masovno zapošljavanje poljoprivrednika social mobility or restructuring of the population. 209 Z. Braičić, J. Lončar Geoadria 17/2 (2012) 209-234 što je imalo za posljedicu pojavu socijalne This implies the transition of an individual or society mobilnosti ili prestrukturiranja stanovništva. Ono from one to another position in a social structure podrazumijeva prijelaz pojedinca ili društva iz (Njegač, 1996a). Social mobility of population is jednog u drugi položaj u jednoj socijalnoj strukturi influenced by not only transition of agriculturalists (Njegač, 1996a). Osim prijelaza poljoprivrednika from agriculture to non-agricultural activities, but iz poljoprivrede u nepoljoprivredne djelatnosti na also, more and more, by post-industrial society socijalnu mobilnost stanovništva sve više utječe (Cvitanović, 2002). Basic aspects (also indicators) postindustrijsko društvo (Cvitanović, 2002.). of social mobility include deagrarization, U temeljne oblike (i ujedno pokazatelje) socijalne employment level, changes in employees' structure, mobilnosti mogu se ubrojiti deagrarizacija, stupanj and changes in educational structure of population zaposlenosti, promjene u sastavu zaposlenih, (Njegač, 1995a), etc. promjene obrazovnog sastava stanovništva Social mobility of population is a research topic (Njegač, 1995a) i dr. relatively often analyzed by geographers, but also Socijalna mobilnost stanovništva jedna je by sociologists and other scientists. S. M. Lipset and od onih istraživačkih tema koju relativno često R. Bendix (1959) produced a universal presentation dotiču geografi, ali se njome bave i sociolozi of social mobility in industrial society quoting its i drugi znanstvenici. S. M. Lipset i R. Bendix causes, consequences and dimensions, while G. (1959.) dali su sveobuhvatan prikaz socijalne Sarossy (1996) is preoccupied with the problems mobilnosti u industrijskom društvu navodeći of social mobility in post-industrial society. In the njezine uzroke, posljedice i dimenzije, dok se G. book Social Mobility in Europe (R. Breen, ed., Sarossy (1996.) bavi problematikom socijalne 2004) a series of authors research intergeneration mobilnosti u postindustrijskom društvu. U knjizi social mobility trends in 11 European countries Social Mobility in Europe (Breen, ur., 2004.) in the last decade of the 20th century. Among the niz autora istražuje trendove međugeneracijske native geographic presentations we must single socijalne mobilnosti 11 europskih zemalja u out the works of D. Njegač (1996a, 1996b), zadnjim desetljećima 20. stoljeća. Od domaćih who discusses social mobility on the example of regionalno-geografskih prikaza valja izdvojiti Hrvatsko Zagorje. While M. Vresk (1985) defines radove D. Njegača (1996a, 1996b) koji o social mobility and its appearance in Croatia, D. socijalnoj mobilnosti raspravlja na primjeru Pejnović (1978) discusses the same phenomenon Hrvatskog zagorja. Dok M. Vresk (1985.) definira on the example of Lika, and D. Feletar (1980) socijalnu mobilnost i njezinu pojavu u Hrvatskoj, on the example of the Podravina region. Among D. Pejnović (1978.) o istoj pojavi raspravlja na more recent presentations, we can single out the primjeru Like, a D. Feletar (1980.) na primjeru work of the sociologist A. Hodžić (2000) in which Podravine. Od novijih prikaza izdvojimo rad he presents the actual state of social structure and sociologa A. Hodžića (2000.) u kojem donosi mobility of the rural population in Croatia. aktualno stanje socijalne strukture i mobilnosti Social mobility of the population in the ruralnog stanovništva Hrvatske. Sisak and Petrinja regions has been started by Koncentracijom radnih mjesta u Sisku i Petrinji concentration of work places in Sisak and Petrinja i zapošljavanjem u njima lokalnog stanovništva and employment of the local population. It should pokrenuta je socijalna mobilnost stanovništva i be noted that between the two world wars Sisak u sisačkom i petrinjskom kraju. Valja istaknuti had already grown into one of the leading industrial da je Sisak već između dvaju svjetskih ratova centres in Croatia, in other words, industry became izrastao u jedno od vodećih industrijskih središta recognized as the most effective segment of the total Hrvatske, odnosno industrija se afirmirala kao economic development in the town. Consequently, najdjelotvorniji segment ukupnoga gospodarskog the most important processes of the population's razvoja grada, pa su tada počeli i značajniji social mobility in the town and its surroundings procesi socijalne mobilnosti stanovništva u started at that time as well. Although in the 1930s the gradu i okolici. Iako se broj zaposlenih radnika number of the employed in Sisak increased to about u Sisku tridesetih godina 20. stoljeća popeo na three thousand (Feletar, 1989), the most dynamic oko tri tisuće (Feletar, 1989.), najdinamičniji industrial development followed after the Second industrijski razvoj uslijedio je nakon Drugoga World War in conditions of planned economy. In svjetskog rata u uvjetima planskog načina 1960, there were more than 6,000 work places in gospodarenja. U Sisku je 1960. godine više od Sisak industry, and about 14,000 in the pre-war year 6000 radnih mjesta u industriji, a predratne 1990. 1990. In the same thirty-year period the number of 210 Z. Braičić, J. Lončar Geoadria 17/2 (2012) 209-234 godine oko 14 000. U istom je tridesetogodišnjem industrial work places in Petrinja increased from razdoblju broj industrijskih radnih mjesta u 1,600 to almost 3,500 (Statistički godišnjak FNRJ, Petrinji povećan s oko 1600 na gotovo 3500 1961, Statistički godišnjak Republike Hrvatske, (Statistički godišnjak FNRJ, 1961.; Statistički 1991). Regarding the dynamics of opening new godišnjak Republike Hrvatske, 1991.). S work places in the two work centres' industry, it obzirom na dinamiku otvaranja radnih mjesta u was the most intensive period of the population's industriji dvaju centara rada, to je ujedno razdoblje social mobility. In the period of deindustrialization najintenzivnije socijalne mobilnosti stanovništva. and general restructuring of the economy, industry U razdoblju deindustrijalizacije, i prestrukturiranja became less important factor of social mobility. gospodarstva uopće, industrija postaje manje The purpose of this paper is to determine the značajan čimbenik socijalne mobilnosti. existence of a connection between the population's Cilj je ovoga rada utvrditi postojanje veze employment in industry and two
Load more

Recommended publications
  • «Akcija Crkveni Bok»
    Filip kiljan ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1942˝ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 341.322.5(497.5)˝1942˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad «Akcija Crkveni Bok» Uradu se govori o pravoslavnome mjestu Crkveni Bok nedaleko od Sunje koje je pretrpjelo ustake zloèine nakon to je ustaka vlast bezuspjeno pokuavala nasilnim putem uspostaviti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. U akciji èiæenja Crkvenog Boka, pod tobonjom izlikom da se u njemu nalaze partizani, sudjelovali su i neki katolièki sveæenici. Kljuène rijeèi: Crkveni Bok, Banovina, NDH, pravoslavno stanovnitvo, zloèini. Crkveni Bok je mjesto nedaleko od Sunje, na obali rijeke Save, na putu izmeðu Siska i Jasenovca. Uz Ivanjski Bok i Stremen, to je jedno od rijetkih sela na Banovini koje se nalazi uz desnu obalu Save. Naselje je osnovano u vrijeme Vojne krajine, a oduvijek je bilo izolirano. Najblie veæe mjesto je Sunja koja se nalazi 22 kilometra prema jugozapadu. Osnivanjem sela u 18. stoljeæu rukovodio je parohijalni sveæenik Stojan Toroman. Sva su tri naselja bila pravoslavna. Stanov- nici su bili izravni potomci doseljenika iz Podkozarja. Sva tri naselja doivjela su od tridesetih godina 20. stoljeæa do poèetka 21. stoljeæa dramatièan pad broja stanovnika. Crkveni Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao (prema popisu iz 1931.) 1107 stanovnika. Poslije rata taj je broj pao na 700 i od tada je neprekidno u padu. Prema popisu 2001., mjesto je imalo samo 213 stanovnika. Prije Domovinskog rata 1991., u njemu je ivjelo 406 stanovnika, od toga 387 Srba. Ivanjski Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao 514 sta- novnika, a nakon rata ih je ostalo 340.
    [Show full text]
  • Dr Filip ŠKILJAN PREVERAVANJE SRBA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1941
    УДК 94:341.485(=163.41)(497.5)“1941/1942“(093.2) 272-767(=163.41)(497.5)“1941/1942“(093.2) Dr Filip ŠKILJAN PREVERAVANJE SRBA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1941. I 1942. GODINE1 Apstrakt: Autor u radu donosi, na temelju arhivske građe iz Hrva t­­­skog državnog arhiva, Arhiva Republike Slovenije, Državnog arhiva u Zagrebu i Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu te dostu pne literature, informacije o prekrštavanju Srba na području sjeve- ro zapadne Hrvatske (Banija, Kordun, Moslavina, bjelovarski kraj, Podravina, Zagreb) 1941. i 1942. godine. Pravoslavni Srbi su pristajali na prekrštavanje zato da bi sačuvali svoje živote i svoju imovinu, odnosno zato da ne bi bili prisilno iseljeni u Srbiju. U navedenom razdoblju od oko 250.000 Srba koji su živjeli na području sjeverozapadne Hrvatske njih najmanje 50.000 bilo je prekršteno. Nakon lipnja 1942, odnosno nakon uspostave Hrvatske pravoslavne crkve, masovno prekrštavanje uglavnom je prestalo. Međutim, ni pravoslavno stanovništvo koje je prekršteno nije uvijek uspjelo izbjeći prisilna iseljavanja, interniranja i stradavanja u masovnim pogromima. Ključne reči: NDH, Srbi, nasilno preveravanje, ustaše, zakono- davstvo, propaganda 1 U historiografiji su se za promjenu konfesije Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i njihovo uvođenje u rimokatoličku ili grkokatoličku vjeroispovijest dosad upotre- bljavali različiti izrazi. Pored termina “pokrštavanje”, koji je potpuno pogrešan jer su pravoslavni Srbi već jednom kršteni, najčešće su se koristili pojmovi “katoli- čenje”, “prevjeravanje” te “vjerski prijelaz” i “konverzija”. Prvi je pojam otvoreno tendenciozan i opterećen povijesnim talogom (misionarska katolizacija pagana), drugi obuhvaća svaku promjenu religije i vjere (ne radi distinkciju između “pokr- štavanja” npr. Židova i “prekrštavanja” npr.
    [Show full text]
  • Provedbeni Plan Obrane Od Poplava Branjenog Područja
    PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR D – SREDNJA I DONJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 10 PODRUČJE MALOGA SLIVA BANOVINA Hrvatske vode, ožujak 2014. Na temelju točke XXXIV Državnog plana obrane od poplava („Narodne novine“, broj 84/2010), Glavnog provedbenog plana obrane od poplava , Klasa 325-02/14-06/7, Ur. broj 374-1-01-14-2 od 7. veljače 2014.g., Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/2009, 130/2011, 56/2013), te Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje („Narodne novine“, broj 83/2010, 126/2012) Hrvatske vode donose PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR D – SREDNJA I DONJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 10 PODRUČJE MALOGA SLIVA BANOVINA I. Ovim Provedbenim planom obrane od poplava branjenog područja 10: Područje maloga sliva Banovina na Sektoru D- srednja i donja Sava (u nastavku: Provedbeni plan branjenog područja 10), utvrđuju se tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava na vodama I. i II. reda, te građevinama osnovne melioracijske odvodnje na branjenom području. II. Provedbeni plan branjenog područja 10 sadrži slijedeća Poglavlja; Poglavlje 1 Opis branjenog područja s ocjenom mogućih opasnosti od poplava i planiranim mjerama za njihovo uklanjanje ili ublažavanje Poglavlje 2 Kartografski prikaz branjenog područja Poglavlje 3 Zadaci i ovlaštenja svih sudionika u obrani od poplava Poglavlje 4 Potrebna oprema, ljudstvo i materijal za provođenje mjera obrane od poplava Poglavlje 5 Redoslijed obveza u obrani od poplava Poglavlje 6 Mjerodavni elemente za proglašenje mjera obrane od poplava Poglavlje 7 Ostali podaci značajni za obranu od poplava III.
    [Show full text]
  • Mirela Slukan KARTOGRAFSKA ZBIRKA HRVATSKOGA
    M. Slukan, Kartografska zbirka Hrvatskoga državnoga arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja, Arh. vjesn., god. 41 (1998), str. 121-161 Mirela Slukan Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb KARTOGRAFSKA ZBIRKA HRVATSKOGA DRŽAVNOGA ARHIVA I NJENA VRIJEDNOST KAO IZVORA ZA ISTRAŽIVANJA UDK 930.253:003.349] (497.5 Zagreb) Izvorni znanstveni članak Kartografska zbirka Hrvatskog državnog arhiva druga je po veličini kartogra­ fska zbirka u Hrvatskoj1. Ova Zbirka danas obuhvaća preko 4 000 kartografskih je­ dinica (signatura). Kao zbirka nacionalne arhivske ustanove ona sadrži prvenstveno starije karte, planove i atlase, dok je novija kartografska produkcija (nakon 1945.) nešto slabije zastupljena. Najveći broj kartografskih jedinica odnosi se na hrvatske zemlje, ali i na susjedne, posebno one s kojima je Hrvatska povijesno i kulturno bila u vezi. Zbog velikog vremenskog raspona zbirke (najstariji primjerci potječu iz dru­ ge polovice 16. stoljeća), te tematske raznolikosti (obuhvaća opće i sve vrste temat­ skih karata), ova zbirka predstavlja nezaobilazan izvor za najrazličitija znanstvena istraživanja. Namjera je ovog članka da prikaže strukturu i sadržaj ove zbirke, te na­ glasi njenu upotrebnu vrijednost za istraživače različitih struka i područja istraživanja. Uvod U Arhivskom vjesniku iz 1965. godine2 objavljenje članak akademika Mirka Markovića "Kartografska zbirka Arhiva Hrvatske" u kojem je dat prikaz tadašnje strukture Zbirke te opis nekih njenih najvrednijih primjeraka. Zbirka je u to vrijeme 1 Po broju kartografskih jedinica nadmašuje je samo Kartografska zbirka NSK. 2 Arhivski vjesnik, god. 7-8, Zagreb 1965, str. 373-388. 121 M. Slukan, Kartografska zbirka Hrvatskoga državnoga arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja, Arh. vjesn., god.
    [Show full text]
  • Filip Škiljan DEMOGRAFSKA SLIKA NASELJA SRPSKE
    Filip Škiljan DEMOGRAFSKA SLIKA NASELJA SRPSKE NACIONALNE MANJINE NA BANIJI IZMEĐU 1991. I 2011.GODINE Apstrakt: Autor u tekstu donosi informacije o povijesti Banije (bivše općine Glina, Petrinja, Dvor, Sisak i Hrvatska Kostajnica) te o demografskoj slici Banije između 1880. i 2011. godine. Posebno se bavi pitanjem smanjivanja broj Srba na Baniji te pitanjem povijesti posljednjeg rata (1991.-1995.). Donosi informacije o broju žrtava, izbjeglica, prognanika i raseljenih lica. Uz niz grafova donosi i tablice s brojem stanovnika pojedinih naselja, općina i gradova i uspoređuje ih. Ključne riječi: Srbi; Banija; Domovinski rat; demografski razvoj Geografski okvir Područje Banije određeno je rijekama Savom, Unom i Kupom na sjeveru, istoku i jugu te granicom prema Bosni i Hercegovini na jugozapadu, dok je zapadna granica prema Kordunu u različitim vremenskim periodima različito shvaćana. Baniju na sjeveru rijeka Kupa dijeli od Pokuplja, na istoku je rijeka Sava dijeli od Posavine, a na jugu rijeka Una od Bosanske krajine. Granica Banije prema Kordunu mijenjala se tijekom stoljeća. Na jednoj karti iz 1806. godine granica Banije i Korduna bila je označena kao granica slunjske i glinske regimente, a ta je međa išla od Banske Selnice na rijeci Kupi, zapadno od Sjeničaka i Slavskog Polja, preko vrha Petrove gore do granice s Osmanlijskim Carstvom. Ista međa je ucrtana i na geološkoj karti I. banske regimente. Prema takvoj podjeli, koju i neki političari i znanstvenici smatraju i danas pravilnom, i područje nekadašanje općine Vrginmost, a danas općina Lasinja, Gvozd i Topusko, pripadalo bi području Banije. Osim toga, i istočni dio današnjeg područja grada Karlovca (Sjeničak) smatrao bi se Banijom.
    [Show full text]
  • Studije Slučaja Bobovac I Lekenik
    cijena: 120,00 kn ISBN 978-953-175-429-3 9 789531 754293 naslovnica Grandits.indd 1 21.12.2012. 11:36:03 Hannes Grandits Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće) Studije slučaja Bobovac i Lekenik Prevela Barbara Dukić Na naslovnici Stara lekenička kuća u turopoljskom stilu Fotografije iz SHBP (Sammlung Halpern ‘Balkan Family’ Projekt), Abteilung für südosteuropäische Geschichte, Universität Graz) Biblioteka Desničini susreti sv. 7 2 sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Projekt “triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu” Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju FF-press Za izdavača Prof. dr. sc. Damir Boras Urednici Prof. dr. sc. Drago roksandić Dr. sc. Marijeta rajković iveta Recenzenti Prof. dr. sc. iskra iveljić Dr. sc. nives rittig-Beljak Lektura Dr. sc. Jadranka Brnčić Dr. sc. Petra Kelemen Računalni slog Marko Maraković Boris Bui Grafičko oblikovanje naslovnice Marko Maraković Naklada 400 primjeraka Tisak tiskara rotim i Market, Lukavec isBn 978-953-175-429-3 CiP zapis dostupan u računalnome katalogu nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 827185 rukopis je preveden uz potporu Štajerske pokrajinske vlade (Amt der steirischen Landesregierung) tiskanje ove knjige financijski je pomogao Ogranak Matice Hrvatske sisak. Hannes Grandits Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće) Zagreb, 2012. nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni na koji način bez pismenoga odobrenja izdavača i autora. svako neovlašteno umnožavanje podliježe kaznenoj odgovornosti. Sadržaj Hannes Grandits u hrvatskoj historiografiji i kulturnoj antropologiji (Urednički predgovor – Drago Roksandić i Marijeta Rajković Iveta) .........7 Predgovor (Hannes Grandits) ....................................................................................13 I.
    [Show full text]
  • Puni Tekst: Hrvatski
    Filip kiljan ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1942˝ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 341.322.5(497.5)˝1942˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad «Akcija Crkveni Bok» U radu se govori o pravoslavnome mjestu Crkveni Bok nedaleko od Sunje koje je pretrpjelo ustake zloèine nakon to je ustaka vlast bezuspjeno pokuavala nasilnim putem uspostaviti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. U akciji èiæenja Crkvenog Boka, pod tobonjom izlikom da se u njemu nalaze partizani, sudjelovali su i neki katolièki sveæenici. Kljuène rijeèi: Crkveni Bok, Banovina, NDH, pravoslavno stanovnitvo, zloèini. Crkveni Bok je mjesto nedaleko od Sunje, na obali rijeke Save, na putu izmeðu Siska i Jasenovca. Uz Ivanjski Bok i Stremen, to je jedno od rijetkih sela na Banovini koje se nalazi uz desnu obalu Save. Naselje je osnovano u vrijeme Vojne krajine, a oduvijek je bilo izolirano. Najblie veæe mjesto je Sunja koja se nalazi 22 kilometra prema jugozapadu. Osnivanjem sela u 18. stoljeæu rukovodio je parohijalni sveæenik Stojan Toroman. Sva su tri naselja bila pravoslavna. Stanov- nici su bili izravni potomci doseljenika iz Podkozarja. Sva tri naselja doivjela su od tridesetih godina 20. stoljeæa do poèetka 21. stoljeæa dramatièan pad broja stanovnika. Crkveni Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao (prema popisu iz 1931.) 1107 stanovnika. Poslije rata taj je broj pao na 700 i od tada je neprekidno u padu. Prema popisu 2001., mjesto je imalo samo 213 stanovnika. Prije Domovinskog rata 1991., u njemu je ivjelo 406 stanovnika, od toga 387 Srba. Ivanjski Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao 514 sta- novnika, a nakon rata ih je ostalo 340.
    [Show full text]
  • The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar Geografskih Imena
    THE REPUBLIC OF CROATIA REPUBLIKA HRVATSKA STATE GEODETIC ADMINISTRATION DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar geografskih imena Republike Hrvatske Zagreb, 2010 CONTENT SADRŽAJ 1. INTRODUCTION .............................................................. I 1. UVOD ............................................................................... I 2. GAZETTEER DESCRIPTION .......................................... II 2. OPIS REGISTRA GEOGRAFSKIH IMENA .................. II 3. GAZETTEER ..................................................................... 1 3. REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA ............................ 1 1. INTRODUCTION 1. UVOD United Nations Group of Experts on Geographical Names United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) is permanent United Nations (UN) experts' body on (UNGEGN) je stalno tijelo Ujedinjenih naroda (UN) za standardization of geographical names. UNGEGN is defining standardizaciju geografskih imena. UNGEGN definira registar Gazetteer as the list of toponyms arranged in alphabetic or other geografskih imena kao popis toponima uređen po abecednom ili sequential order, with an indication of their location and preferably drugom redu s podatcima o njihovom položaju i po mogućnosti including variant names, type of topographic feature and other njihovim varijacijama te sadrži topografsko obilježje i druge defining or descriptive information. podatke koji ih definiraju ili opisuju. Geographical names are assigned to geographical features to Geografska imena dodjeljujemo
    [Show full text]
  • Zbornik-Ad-Acta-Za Web.Pdf
    1 dask – ad acta ISSN 2718-3335 Ad Acta Zbornik Državnog arhiva u Sisku Izdavač Državni arhiv u Sisku Za izdavača Nela Kušanić Glavna i odgovorna urednica Nela Kušanić Uredništvo Dario Franić, Nela Kušanić, Nada Sarkotić, Tomislav Škrbić, Igor Vujatović, Snježana Žegor Lektura Irena Balen Gorišek Korektura Irena Balen Gorišek Grafičko oblikovanje Urednik d.o.o., Zagreb Tisak Kerschoffset d.o.o. za grafičku djelatnost i nakladništvo, Zagreb Adresa uredništva Državni arhiv u Sisku – Zbornik DASK, Frankopanska 21, Sisak 44000; tel: 385 44 525-060; fax: 540-860; e-mail: [email protected] Objavljeno potporom Ministarstva kulture RH Časopis izlazi jedanput godišnje UDK 930.253(497.5) ISSN 2718-3335 Ad Acta 1 ZBORNIK DRŽAVNOG ARHIVA U SISKU Državni arhiv u Sisku Ad Acta 1 (2020), str. 1-220 Sisak, 2020. Predgovor prvom izdanju Ad Acta red Vama je prvi broj zbornika Državnog arhiva u Sisku čiji djelatnici tijekom Pgotovo šezdeset godina postojanja i rada ove ustanove marljivo brinu o zaštiti ar- hivskoga gradiva nastalog na sisačkom arhivskom području. Zaštita gradiva podrazumijeva cijeli niz organiziranih procesa – od evidentiranja gradiva u nastajanju, edukacije stvaratelja i njihove senzibilizacije za vrijednosti pisa- ne baštine, prikupljanja i preuzimanja gradiva u arhivska spremišta na trajno čuvanje za potrebe zajednice, do stručne obrade i izdavanja tako prikupljenog gradiva na korištenje. Unatoč otežavajućim okolnostima, prije svega dugogodišnjem problemu nedo- statnog prostora za rad i adekvatan smještaj gradiva, a zatim i ratnom vihoru koji je svom snagom poharao i sisački kraj i tako umnogome otežao normalan rad ove službe, Državni je arhiv u Sisku do danas prikupio cca 3800 dužnih metara arhivskoga gradiva.
    [Show full text]
  • Casopis-Topola-Sveska-1.Pdf
    Топола: часопис ЈУ Спомен-подручја Доња Градина Година 1, свеска 1 Уредник: Тања Тулековић Редакција: Тања Тулековић Дејан Мотл Драган Тркуља мр Владан Вуклиш мр Маријана Тодоровић Билић мр Драган Давидовић Рецензенти: мр Жељко Вујадиновић мр Бојан Стојнић Лектура: Татјана Атлагић Издавач: ЈУ Спомен-подручје Доња Градина За издавача: Милорад Буква Припрема за штампу: Владан Вуклиш Тираж: 300 Штампа: Графид д. о. о. Бањалука Рјешењем Министарства просвјете и културе Републике Српске број 07.06/053-8/2015-4 од 29. 5. 2015. године, стручни часопис „Топола“, Демировац, уписан је у Регистар јавних гласила под редним бројем 660. ISSN 2303-744X Топола часопис ЈУ Спомен-подручја Доња Градина Година I, свеска 1. Доња Градина 2015. Topola* Јоurnal of the Memorial Zone Donja Gradina Year I, issue 1. Donja Gradina 2015. * Topola (Топола), noun — Poplar [Lat. Populus]; the “Poplar of Horror” was a poplar tree located at the bank of Sava and Una rivers, used as gallows by the executioners from the Jasenovac concentration camp. Топола — ЈУ СП Доња Градина год. I, св. 1 (2015) Садржај Ријеч редакције 9 Историјска истраживања Тања Тулековић: „Село Доња Градина“ 13 Студије о рату и геноциду Dejan Motl: „Kraj logora III — Ciglana“ 31 Milan Radanović: „Glas Koncila — nastavak relativizacije i prikrivanja ustaških zločina na primeru feljtona Igora Vukića“ 52 Марина Љубичић: „Покољ у селима Паланчиште и Јеловац кроз документа и свједочења преживјелих“ 88 Salamon Jazbec: „Wikijasenovac: prikaz ustaškog logora smrti na internetskoj enciklopediji“ 100 Бојан Ђокић: „Косово и Метохија и Јасеновац: пострадање птице коса у јасеновом дрвећу“ 114 Дарко Жарић: „Концентрациони логори у Норвешкој и Аустрији у Другом светском рату (са освртом на интерниране Топличане)“ 132 Документи и сјећања Vladan Vukliš, Dragan Trkulja: „Izvještaji Sreskog komiteta KP BiH Bosanska Dubica iz 1945.
    [Show full text]
  • Sveučilište U Zagrebu Prirodoslovno – Matematički Fakultet Biološki Odsjek
    Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno – matematički fakultet Biološki odsjek Biljana Ječmenica Disperzija bijele rode (Ciconia ciconia Linnaeus, 1758) u Parku prirode Lonjsko polje Diplomski rad Zagreb, 2016. Ovaj rad, izrađen u Zavodu za ornitologiju, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb pod vodstvom dr. sc. Jelene Kralj i izv. prof. dr. sc. Ivane Maguire, predan je na ocjenu Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi stjecanja zvanja magistra Ekologije i zaštite prirode. Zahvala Najveće zahvale idu mojim mentorima, dr. sc. Jeleni Kralj i izv. prof. dr. sc. Ivani Maguire. Hvala Vam na strpljenju i što ste mi bili podrška. Posebno bi se zahvalila dr. sc. Jeleni Kralj što mi je pomogla savladati sve korake prilikom izrade ovog diplomskog rada. Hvala što ste vjerovali u mene i povjerili mi ovu temu. Zahvaljujem se svim prstenovačima: D. Radović, K. Leskovar, D. Grlica, Z. Tadić, D. Gatolin, L. Jurinović, J. Horvat, V. Bartovsky, M. Šetina, L. Basrek, J. Mužinić, T. Mikuska, I. Sever, A. Radalj, D. Leiner, Z. Horvat, P. Grljević i N. Šetina. Bez vaše volje za prstenovanjem roda i trud kojeg ste pri tome uložili, ovaj rad ne bi postojao. Upravi Parka prirode Lonjsko polje zahvaljujem na dugogodišnjem prikupljanju podataka i što ste mi omogućili boravak i uživanje u ljepotama Parka. Također zahvaljujem se svima, prstenovačima i ljubiteljima ptica, na primjećivanju prstenovanih roda i javljanju Zavodu za ornitologiju HAZU. Udruzi BIOM zahvaljujem na posuđenom durbinu jer bez njega ne bi bilo moguće očitati prstenje na pticama. Zahvaljujem se svim prijateljima i kolegama na pomoći , a posebno se zahvaljujem Josipu i Sandri koji su me konstantno slušali i podupirali.
    [Show full text]
  • Preuzmite Na Sebe Tu Odgovornost
    Tragovi Impressum TRAGOVI – Časopis za srpske i hrvatske teme Izdavač: Srpsko narodno vijeće Arhiv Srba u Hrvatskoj Za izdavača: Milorad Pupovac Adresa uredništva: Uredništvo Tragova, Preradovićeva 21, 10 000 Zagreb e-mail: [email protected] Uredništvo: Snježana Banović, Nada Beroš, Dimitrije Birač, Nebojša Blanuša, Kosta Bovan, Đurđica Čilić, Nina Čolović, Igor Drvendžija, Tvrtko Jakovina, Dejan Jović, Karlo Jurak, Hrvoje Klasić, Dušan Marinković, Nenad Moačanin, Zvezdana Anastasija Ostojić, Tihomir Ponoš, Milan Radanović, Ilija Ranić, Drago Roksan- dić, Filip Škiljan, Siniša Tatalović, Čedomir Višnjić, Nikola Vukobratović Glavni i odgovorni urednik: Dejan Jović Izvršni urednik: Milan Radanović Urednik prikaza knjiga: Karlo Jurak Dizajn i prijelom: Parabureau / Igor Stanišljević, Tena Križanec lektura: Neda Rudež Fotografija na koricama: Tošo Dabac: Trg Republike, oko 1950. Arhiv Tošo Dabac / Muzej suvremene umjetnosti / Grad Zagreb Naklada: 250 Tisak: Kerschoffset ISSN: 2623-8926 UDK: 323.15 (=1/=8) (051) Cijena: 50 kuna IBAN: HR9823600001502433740 SWIFT: ZABAHR2X Prilozi objavljeni u časopisu Tragovi referiraju se u akademskim bazama: CEEOL – Central and Eastern European Online Library Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske Ovaj broj Tragova objavljen je uz potporu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Sadržaj / članci 7 Tihomir Ponoš Sisak 1990. — 1991: ratni zločini nad Srbima 73 Milan Radanović “Vaša pobjeda, naša osveta.” Stradanje stanovništva općine Crkveni Bok 1943. i 1944. 146 Snježana Banović Hrvatsko-srpske kazališne razmjene i Strahinja Petrović – svestrani glumački prvak zlatnoga doba zagrebačke Drame (1920. — 1940.) 187 Antonia Došen Gospić u lokalnim novinama (Ličke novine, Narodno jedinstvo, Lički Hrvat i Lički glas) u Kraljevini SHS / Jugoslaviji / studija 225 Nenad Filipović Ibrahım-alemdâr Pınjo, Jeftan Kovačević i sarajevska izvozna trgovina preko Dubrovnika (cca 1824 — 1825) / prikazi knjiga 301 Dejan Jović Jelena Subotić: Yellow Star, Red Star.
    [Show full text]