Regionalni Masterplan Za Turizam

Home , Ivanjski Bok, Lonjsko Polje, Paklenica

Prostorni koncept za turistički razvoj poolručja Lonjsko Polje / Posavina

Regionalni Masterplan za turizam

Travanj 2003

Impresum Davalac naloga Primalac naloga

DEG - Deutsche Investitions- und EURONATUR Creatop GmbH Entwicklungsgesellschaft mbH Stiftung Europäisches Naturerbe creative tourism projects Belvederestraße 40 Konstanzer Straße 22 Schillerplatz 1 50933 Köln 78315 Radolfzell 18055 Rostock

TDCC - Tourism Development Obrada: Johann-Friedrich Engel Competence Center Dr. Martin Schneider-Jacoby Dr. Monique Engel Put Republike 7/III HR - 20000 Dubrovnik Brigitte Gebauer Dr. Herwig Talker (GIS) Jörg Freudenreich (Layout)

Zastupa: U suradnji sa: Prijevod Franz-Josef Flosbach, Direktor Anita Rogošić Dr. Peter Martin Thimme Park prirode Lonjsko Polje Katica Auerbach Volker Herrmann Goran Gugić (CIM)

Hrvatsko ekološko društvo Dr. Vladimir Kušan

Urba Deset Anton Diklić

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica iprirode Tibor Mikuska

Köln, u travnju 2003. god Sadržaj

1 Ciljevi koncepta 5 USP u europskoj usporredbi 1.1 Masterplan za Hrvatsku 1 5.1 Lonjsko polje – jedinstveni park prirode na Mediteranu 25 1.2 Perspektive za zapošljavanje & blagostanje 2 5.2 Važan element identiteta 25 1.3 Održivost & razvoj 2 5.3 Turistička privlačnost 25 1.4 Put do proizvoda Posavina 3 5.4 Mozaik s doživljajnim potencijalom 25 1.5 Menedžment & privatne inicijative 3 5.5 Turistički plan 25

2 Područje ProjektA 6 Potencijalne prepreke 2.1 Središnje područje: poplavno područje Save 7 6.1 Prostorno uređenje 27 2.2 Susjedne regije 7 6.2 Sukobi ciljeva 27 2.3 Zagreb 7 6.3 Industrijska postrojenja 28 2.4 Središnje područje kao jezgra 7 6.4 Arhitektonske strukture 28

3 Postojeća situacija 7 Tržišta & ciljne skupine 3.1 Klima središnjeg područja 10 7.1 Tri ključna tržišta 29 3.2 Infrastruktura 10 7.2 Motivacije ciljnih skupina 29 3.3 Razvoj turizma 11 7.3 Prirodni turisti (ekoturisti) 30 3.4 Regionalno gospodarstvo 12 3.5 Strukture stanovništva 13 8 Turistički koncept 8.1 Ciljevi 31 4 Turističi potencijali 8.2 Stupovi ponude 33 4.1 U središnjem području 14 4.2 Povijest graničnog područja 17 4.3 Rijeke, ribnjaci, topli izvori 22 9 Prva faza realizacije 39 9.1 Uključivanje javnosti 39 9.2 Turistička ponuda 39 9.3 Promidžba i plasman 41 9.4 Edukacija 41 9.5 Financiranje 41 9.6 Koordinacija 41 10 Modellprojekte 10.1 SISAK 42 10.2 Usmjeravanje Posjetitelja u parku prirode Lonjsko Polje 45 10.3 Posavska sela - svalko selo unikat 50 10.4 U gostima u posavskoj kući 54 10.5 Model za doživljaj prirode - Mlaka u Mokrom Polju 59 10.6 Ribnjaci - neizdvojivi sastavni dio ovoga krajobraza 62

11 Apendiks 65 11.1 Procjena sela s aspekta zaštite spomenika 65 11.2 Zaštita od visokih voda u projektnom području 67 11.3 Susjedna područja Potencijalni rezervat biosfere Središnja Posavina 69 11.4 Ugrožene, atraktivne vrste ptica u susjednom području 71 11.5 Prirodna područja od međunarodnog i nacionalnog značaja u Hrvatskoj 72 11.6 Popis fotografija i crteža 74 11.7 Stranice sa fotografijema 75 11.8 Popis planova 75 11.9 Popis autora fotografija 75 11.10 Popis tablica 76 11.11 Izvori i citati 76 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Posavske kuće Posavske nošnje Bijela roda na pašnjaku

Turopoljska svinja Lonjsko Polje Par močvarnih smeđih žaba

Hrastova šuma Stara Sava Posavinski fijaker Središnje područje 6 1 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

1 Ciljevi koncepta • promjenu u potražnji glavnih tržišta Kontinentalni dio države su bujice turista Hrvatske, do sada doticale samo na proputovanju. Da • nastanak inovativnih ponuda kao odgovor bi se gosta koji žuri u prolazu ohrabrilo na 1.1 Masterplan za Hrvatsku na to, ostanak, da mu se ponude atraktivni ciljevi u unutrašnjosti i da bi se iz toga izvukla Turizam se ubraja u najvažnije gospodarstvene • ulazak novih destinacija na tržište i gospodarska prednost, ranije je nedostajalo grane u Hrvatskoj. Njegovo preuređenje • razvoj u hrvatskim tradicionalnim interesa i ideja. Unutrašnjost Hrvatske općenito i izgradnja sukladno temeljima dosljedne konkurentskim ciljnim područjima, je turistički neiskorištena. tržišne orijentacije i održivosti od velikog je strateškog značaja za razvoj zemlje. • promjene u distribuciji, Konkurentna ponuda cijena, povezana s Turističko gospodarstvo može naime, poduprto • kao i opće trendove koji karakteriziraju jadranskim krajolikom iz turističkih snova, izvrsnim prirodnim okvirima, jednako bitno društvo Hrvatskoj bi doduše mogla donijeti porast poboljšati životni standard stanovništva kao i broja turista, no općenito gledano manji dotok • potrošnju na odmoru, te ponašanje u gospodarstvenu bilancu. Turizam može otvoriti prihoda od potrebnog – kako državi i regijama, slobodno vrijeme. nova radna mjesta i osigurati egzistenciju tako i ljudima koji žive od turizma. budućih generacija u europskom kontekstu. Iz tog razloga i u okviru aspekta stabilnosti Ovaj plan sukladno zahtjevima tržišta također Stoga pored brojki noćenja moraju porasti za jugoistočnu Europu, Njemačko društvo za mjeri i dnevni izdaci. To zahtijeva tržišnu paletu investicije i razvoj, Köln (DEG) je • kakvoću i usmjerenje hrvatskog turističkog proizvoda koja • po nalogu Saveznog Ministarstva za proizvoda, • omogućava individualni izbor među gospodarsku suradnju i razvoj, Bonn/Berlin • odnos cijena i usluga brojnim alternativama, (BMZ) i • mogućnosti što bržeg optimiranja tržišne • naglašava i inscenira identitet jednog • u suradnji s Ministarstvom turizma u pozicije. mjesta kao turističkog doživljaja Zagrebu • profesionalnost i gostoprimstvo ne shvaća razvilo Masterplan za turizam Hrvatske, s Sliku hrvatskog učinka i imidža još uvijek kao banalnu reklamnu frazu, ciljem da se doprinese trajnom gospodarskom oblikuje dugo vremena uspješna, danas ipak procvatu i ojača među-regionalna suradnja. • ekološku prihvatljivost shvaća kao samu po zastarjela „državna strategija“. Karakteristični sebi razumljivu pretpostavku za to su veliki kapaciteti noćenja po povoljnim cijenama, uniformirani hoteli sa • nudi fer odnos cijena i usluga Ovaj turistički Masterplan počiva na čisto funkcionalnim uslugama i nedovoljnim integriranim temeljima. On obrađuje sadašnju mogućnostima za provođenje slobodnog situaciju i perspektive turističkog gospodarstva, Dok Masterplan za Hrvatsku te aspekte vremena, fokusiranje na ciljeve na jadranskoj prometne veze, opskrbu i zbrinjavanje, kao i obrađuje detaljno ali općenito, dva regionalna obali do kojih se stiže osobnim kolima i institucionalnu infrastrukturu i organizaciju. koncepta trebaju na osnovu praktičnih primjera koncentriranje na razdoblje školskih praznika, prikazati kako se Masterplan treba realizirati. Posebno istražuje vezano uz protekla dva dakle kratku ljetnu sezonu. desetljeća

6 1 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Jedan od ta dva koncepta, regionalni Masterplan da turističko gospodarstvo može najviše • Prirodni, povijesni, kulturni i drugi za Posavinu s parkom prirode Lonjsko Polje kao doprinijeti rastu i zapošljavanju, kao i održivom turistički resursi čuvaju se za trajno jezgrom treba: razvoju, kad bi mu se pridao veći značaj i kad korištenje u budućnosti, no istovremeno se bi se snažnije integrirala relevantna politička • turizam tamošnjem stanovništvu učiniti koriste i u korist današnjeg društva. područja. „Za to je potreban opsežan koncept • Turizam je tako razvijen da ne uzrokuje pristupačnim kao dodatni izvor prihoda, planiranja, razvoja i provedbe turističkih ozbiljne ekološke i socijalno-kulturološke • kako bi se očuvao značajan, u višestrukom aktivnosti, koji bi prikladno obuhvaćao probleme. pogledu jedinstveni europski kulturni socijalne činjenice i promišljeno korištenje krajolik i okoliša.“ • Ekološka kakvoća odredišta ostaje očuvana • treba također potaknuti impulse za i poboljšava se gdje god se ukaže potreba. prihvaćanje turizma u kontinentalnom 1.3 Održivost i razvoj • Osigurava se visoki stupanj zadovoljstva dijelu Hrvatske turista, kako bi odredište ostalo popularno i Preporuke Europske komisije usredotočuju se konkurentno na tržištu. na pet faktora uspjeha:: 1.2 Perspektive za zapošljavanje i • Prednosti turističkog gospodarstva su blagostanje • Turistički djelatnici se trebaju više širokog spektra. orijentirati na želje gostiju. Glavni cilj Masterplana za Posavinu/Lonjsko • Reklame i dobri okvirni uvjeti trebaju Polje sastoji se u tome, da se prihodi i time U međuvremenu tržište očekuje održivost životni standard u regiji u toj mjeri poboljšaju, ojačati konkurentnost i oživjeti tržište. turističkog razvoja i netaknutost prirode kao da domaćem stanovništvu postane poželjnim • Moderne infrastrukture trebaju povećati nešto samo po sebi razumljivo. Ovi čimbenici tamo ostati ili se vratiti i samoinicijativno učinkovitost odredišta. više ne predstavljaju prednost u konkurenciji. U prihvatiti nastale mogućnosti posla. Manjkave • Treba razviti društvene resurse- najvažnije motive putovanja ubraja se doživljaj perspektive i previranja od 1990. doveli su prirode, autentičnosti i identiteta. • Treba poticati i osigurati održivost razvoja.. naime do toga, da se broj stanovnika Sisačko- Moslavačke županije od 1971. smanjio za 30% s 258.000 na 183.000, uz – prema službenim Dva od tih aspekata su s gledišta tržišta Čežnja za prirodom se pritom izražava u dva podacima – daljnju tendenciju opadanja. Sa međusobno usko povezana: orijentiranost na oblika: zemlje prvenstveno bježe mladi, tako da se već želje gostiju i održivost razvoja. Jer, „doživjeti • kao estetska kontemplacija krajolika kojeg vidi znatan manjak potomstva. Iz istog razloga lijepu, netaknutu prirodu“ spada danas među civilizacija nije dotaknula kuće stoje prazne, a gospodarstva propadaju. tri glavne potrebe zahtjevnih turističkih tržišta • kao korištenje prirode za slobodne [F.U.R. u „Reisemotive“ str. 15/19]. Samo nove poslovne perspektive i dodatni izvori aktivnosti. prihoda vezani uz veću kakvoću življenja mogu spriječiti bijeg sa zemlje. Preduvjete za to treba stvoriti turizam. Tako npr. za Francusku „Plan No, održivost znači više od očuvanja prirode. Najpoželjniju vrstu turističko-estetskog uživanja Vila“ definira 30 novih turističkih zanimanja: WTO [Svjetska turistička organizacija – Sustainable u prirodi predstavlja doživljaj «pitoresknog». on predviđa više potencijala za zapošljavanje Tourism, str. 21] definira njegov princip kako Industrijalizirani i naseljeni krajolici, građevine neizravno od turizma nego izravno u turizmu. slijedi: u zasebnom, funkcionalnom stilu koji nema I Europska komisija (1999/C 178/03) objašnjava veze s lokalnom tradicijom, ili čak brda

2 3 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

otpada i zagađena voda, odnosno, svi znaci Potencijal Posavine ne dozvoljava samo Europe, a s druge strane ih – u vrijeme mira modernizacije, nisu «pitoreskni». Oni straše. realizaciju jedne od ovih vrsta ponude, već – gradeći mostove povezivala. istovremeno povezivanje svih pet u jedan Naime, turist na svome putovanju traži cjelovit proizvod i ostvarenje jednog, u suprotnost svoje svakodnevnice u koju će moći europskim razmjerima uzornog projekta, koji Tematski turizam: tematska orijentiranost projicirati svoja maštanja i potrebe. A jedan jednako odgovara tržišnim kretanjima, kao i ponude (na trgovima...), koja može biti slobodno od najstarijih snova urbanih ljudi je onaj o duhu vremena, te svim zahtjevima socijalne, izmišljena (Disney) ili imati autentične korijene jednostavnom životu u prirodi i sa prirodom. kulturološke i ekološke održivosti: u kraju (povijest, legende, tradicije). Sve što podupire njegove slike iz mašte, pa Uz to dolazi i šesti aspekt. Jezgrovito područje radilo se pritom i o nerealnom i insceniranom, je stoljećima predstavljalo vojnu granicu, doprinijet će turističkom uspjehu. Još snažnije Seoski turizam: tipičan život u tradicionalnim oko koje su se vodile žestoke borbe između djeluju autentični doživljaji, koje turist susreće seoskim strukturama, s rijetkim vrstama Habsburgovaca i Turaka, a koja je u ono vrijeme u živahnoj seoskoj kulturi, u starim tradicijama domaćih životinja, smještaji u starim, bila za Europu od životne važnosti. Ovo je i prirodnom okruženju. renoviranim drvenim kućama, kontakt sa područje očigledno moralo patiti od ratnih seljacima, pastirima i ribarima, lokalna razmirica do najnovije povijesti. Upečatljivi gastronomija i drugi proizvodi iz poljoprivrede, dokaz o tome pruža mjesto Jasenovac 1.4 Put do proizvoda Posavina vrta i obrta, živa tradicija, narodna muzika i na hrvatsko-bosanskoj granici, koje je u narodni plesovi. I među turistima koji dolaze na godišnji odmor drugom svjetskom ratu bilo sjedište najvećeg i kod onih koji samo provode slobodno vrijeme, koncentracijskog logora u jugo-istočnoj Europi. sve više je onih koji su u potrazi za doživljajima. Njihova potraga za kontrastima i suprotnim Prirodni turizam: doživljaj parka prirode svjetovima koji se moraju bitno razlikovati Lonjsko polje s njegovom faunom, florom i 1.5 Menedžment i privatne od njihove radne i životne svakodnevnice, očuvanim krajolikom. inicijative otvaraju Posavini interesantnu šansu u turizmu Ona počiva na različitim mogućnostima Jezgra turističkog proizvoda sastoji se od potencijala i na promjenama u potražnji. Dok Aktivni turizam: po okoliš prihvatljiv sport svih • okvira (potencijala), su 60-ih i 70-ih godina turističku privredu vrsta (šetnje, vožnja biciklom, Mountainbike, • ponudbene infrastrukture i karakterizirali standardizirani paušalni ture kanuima, jahanje, pecanje) – posebno paketi, u novije vrijeme internacionalni razvoj atraktivni u vezi sa seoskim, prirodnim i • uslužnog područja. određuju vrlo individualne turističke želje kulturnim turizmom. Dok potencijala ima u obilju, preostala dva vezane uz kompleksne motive i aktivnosti. preduvjeta treba tek stvoriti. Infrastruktura Među mnogim, različito orijentiranim ciljnim ponude podliježe jednim dijelom javnosti, a skupinama i prema njima nastalim tipovima Kulturni turizam: upoznavanje osebujne i s druge strane potpada pod privatni sektor proizvoda koji su se u novije vrijeme razvili, strane kulture Posavine, kao i povijesti te regije, (smještaji, restorani). Uslužni sektor je naprotiv WTO1 svakoj od sljedećih vrsta ponude priznaje koja je s jedne strane oštro dijelila Orijent od gotovo isključivo vezan uz privatni sektor. nadproporcionalne izglede za rast. I Europska Stoga je za realizaciju koncepta odlučujuće, komisija je u nedavno objavljenoj studiji2 došla hoće li će se ljude u Posavini uspjeti pridobiti za do istog zaključka. angažman. To pak ovisi o tome

2 3 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

• kako se provodi realizacija kulturnog krajolika svoju intenzivnu vrijednost • koje poticaje privatni sektor uistinu dobiva, doživljaja stiče tek putem susreta s ljudima koji a ne samo potrebuje tamo žive. Zbog toga se oni, pa čak i oni koji ne profitiraju neposredno, moraju shvaćati kao • koje im perspektive koncept prikazuje domaćini, čuvari i njegovatelji svoje posavske realistično i uvjerljivo kulture, pa čak i kao “glumci” ako se radi o tome da se tradicije prikazuju, objašnjavaju ili S obzirom na očiglednu kompleksnost da se sukladno njima živi. cjelokupnog projekta, predvidivo ograničena sredstva, gospodarske pritiske i višeslojno određivanje ciljeva, postoji potreba za Budući da ljudi u Posavini praktički nemaju jedinstvenim menedžmentom koji će odrediti nikakvih iskustava u turizmu, jedna od prvih prioritete, upravljati realizacijom i međusobno praktičnih mjera bit će izgradnja mreže povezivati sve aktivnosti. inicijativa malog i srednjeg poduzetništva. Sl. 1.1: Seoski vrtovi u Mužilovčici Dugoročno gledano, te inicijative potrebuju Menedžment mora prije svega stalno uključivati kvalificiranu potporu u području gospodarskog privatni sektor - ne samo zato što gospodarske planiranja i financiranja, razvoja ponude i prednosti turističkog razvoja neposredno obrazovanja, kao i u marketingu. Preporučljivim koriste stanovništvu, već zato što atraktivnost se čini model poslovanja renoviranih seoskih ponude u širokom smislu ovisi o razumijevanju gospodarstava, koja prihvaćaju sve funkcije i inicijativama ljudi na licu mjesta. potpore i prije svega obrazovanja.

Naime, kod pet navedenih vrsta ponude potpuno je jasno da lijepa kulisa Parka prirode, sela i

Tablica 1.1: Razvojni cilj lokalnog stanovništva Pitanje: „Kada bi ispitanci imali dovoljno novaca, u što bi ga najrađe uložili u Lonjskom polju?“ (u %) Izvor: Institut Ivo Pilar (2001): „Budućnost na rubu mocvare“, str.267

4 5 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

2 Područje projekta Regija projekta ne može se definirati prema administrativnim granicama županije ili općina, jer za turističku potražnju takve granice nemaju nikakvo značenje. Za posjetitelja je odlučujuća isključivo atraktivnost područja i njegova uključenost u turizam. Uzimajući u obzir ovaj aspekt, projektom će biti koncipirano nekoliko primjera koji će poslužiti kao modeli koji će se međusobno povezati u turističku jezgru. Polazeći od ove jezgre, u sljedećim fazama bi se trebala integrirati i od turističkog razvoja profitirati čitava unutrašnjost zemlje, uključujući i susjedne zemlje.

Turistička jezgra se nalazi u Sisačko- moslavačkoj županiji. Na sjeveru ona seže do Zagreba a na jugu do Bosne i Hercegovine. Proteže se na površini od 4.448 km2 sa šest gradova, trinaest općina i 456 sela. U županiji živi 183.000 stanovnika. Iako pokriva 7,9% ukupne površine Hrvatske, u Sisačko- moslavačkoj županiji živi tek 3,8 ukupne populacije. Ovo se područje stoga ubraja u najslabije naseljena područja Hrvatske (41,3 stanovnika / km2).

Glavni grad županije je Sisak. Zahvaljujući idealnom položaju na čvorištu rijeka Odre, Kupe i Save, Segestika ili Siscija je još od davnina bila važno trgovačko i upravno središte Panonije. U doba Kelta i Ilira grad je već imao 20.000 – 30.000 stanovnika. Pod Rimljanima se ovaj broj popeo čak na 40.000, brojka koju grad ni danas ne doseže sa svojih 37.500 stanovnika.

Sl. 2.1: Pregledna Karta 4 5 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Muzej na otvorenom D. Kupčina Granična rijeka Una Zrinska Gora

Tvrđava Kostajnica Muzej na otvorenom D. Kupčina

Kostajnica Poplavne šume na Kupi Drvena crkva na Kupi Susjedno područje 6 7 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

2.1 Središnje područje: poplavno staništem ptica u Europi [IBA3] naglašava Pored toga unutar uskog gravitacijskog područje Save njegov međunarodni značaj. Park ispunjava sve područja treba povezati sve ribnjake, toplice, kriterije za uvrštavanje u UNESCO-ov popis muzeje, tržnice i tradicionalne svečanosti. U prvoj fazi izgradnje turistički se razvoj mora svjetske kulturne baštine (continued cultural koncentrirati na središnje područje, kako bi se landscape). koncentriranim naporom što je moguće prije 2.3 Zagreb postigli vidljivi učinci. Zagreb je sam po sebi lijep grad, no u usporedbi 2.2 Susjedne regije s velikim metropolama Europe ponešto Sadržaji koje nude susjedne regije nisu zaostaje, jer ne posjeduje neobične ili istaknute Ovo središnje područje obuhvaća dolinu Save spektakularni, ali su u svakom slučaju atrakcije, a pogotovo ne unikatne znamenitosti. u Sisačko-moslavačkoj županiji, od gradskih interesantni. Stoga ih u kasnijim fazama treba Nešto posebno se, međutim, može razviti tako vrata Siska preko Jasenovca do mjesta Stara povezati sa središnjim područjem, zajedno da se neposredno ispred grada kulturni krajolik Gradiška. Njegove granice približno određuje plasirati na tržište i razviti prema kriterijima jedinstven u čitavoj Europi, Park prirode autoput E70 i državne ceste 47, 5, 224 i 36, kao i ekonomske isplativosti.. državna cesta 141 na bosanskoj strani. Lonjsko polje i tradicionalni ruralni način života, oblikuju u doživljajima bogat turistički proizvod, čime bi se: Centralni se značaj pritom pridaje Sisku Park prirode Lonjsko polje koji se nalazi u koji, unatoč svojoj povijesti koja seže preko • obogatila ponuda grada Zagreba, samom centru ovog središnjeg područja, proteže rimskog doba do doba Kelta i Ilira, posjeduje se na 506 km2 lijevo od Save, pokrivajući • i stvorilo odmaralište za stanovnike tek malobrojne dokaze vremena iz doba antike, Zagreba, gotovo polovicu regije. U njegovim selima ali ih zato vrlo spretno prezentira. Vrlo je Čigoč, Kratečko, Mužilovčica, Suvoj, Lonja, impresivna sisačka tvrđava sagrađena na utoku • kao važnog tržišta za ovaj projekt. Drenov Bok i Krapje koncentrirana je kulturno Kupe u Savu kao važan stup habsburške vojne povijesna baština Posavine u obliku slavenske krajine, pred čijim je zidinama kršćanska vojska 2.4 Središnje područje kao jezgra arhitekture drvenih kuća i tradicionalnog izvojevala odlučujuću pobjedu (22.06.1593.) Dugoročni cilj koncepta uključuje čitavu seoskog života. Ove nepatvorene slike treba nad Turcima. srednju i istočnu Hrvatsku te regije s druge • očuvati ili obnoviti jer one Na toj su se granici, na kojoj se odlučivalo i o strane granica. Tako se uz Dunav, Dravu, i • regiji daju jedinstven karakter u Europi i sudbini Europe, tijekom stoljeća sretale kulture Muru mogu sresti životni prostori usporedivi pitoreskni šarm. Istoka i Zapada, živeći zajedno i međusobno s Lonjskin poljem (Kopački rit). Vrijedni Zajedno sa Savom, riječnim dolinama, se izmjenjujući u plodnim, stvaralačkim posjeta su i mnogi gradovi: Varaždin, Karlovac, poplavnim livadama i hrastovim šumama, mijenama. To predstavlja još jednu posebnu Slavonski Brod, Vukovar i Osijek. temu regije čiji značaj prelazi nacionalne jezerima, biotopima i područjima netaknute Međutim, snažni gospodarski impulsi kroz granice. Ovaj dio povijesti ne bi trebalo samo prirode, posavska sela čine iznimno atraktivan turizam pretpostavljaju i visoka ulaganja, koja inscenirati u doživljajnom parku u Sisku, već i okvir za turističko usmjerenje. To bi trebala pak sa svoje strane ovise o očekivanoj učestalosti posjetiteljima omogućiti da ga realno dožive. U biti primarna turistička tema! Tradicionalna korištenja i prihoda. Te se pretpostavke, tu se svrhu mogu ponuditi gradovi (Kostajnica, poljioprivreda preuzima u tome vodeću ulogu. zbog nezaobilazne faze izgradnje, ne mogu Slavonski Brod), istaknute točke krajolika, Uvrštavanje Parka prirode Lonjsko polje u istovremeno stvoriti na svim prikladnim ruševine, navade i običaji, povijest i predaja [4]. Ramsarski popis i proglašavanje najvažnijim mjestima. Stoga se preporučuje:

6 7 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

• ispitivanje i zaštita potencijala, • dosljedna izgradnja magneta i • njegovo postepeno povezivanje s dopunjujućim ciljevima.

8 9 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Dvorac princ Eugen u Bilju Tvrđava Varaždin Koprivnica, gradski centar

Kopački rit na Dunavu Slavonski Brod - model tvrđave Drava ispod Novog Virja

Selo Repaš u istoimenoj šumi, Drava Bilje, Baranja Osijek - stari grad sa tvrđavom Partnerska područja 8 9 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

3 Postojeća situacija okolnosti po središnje područje kad je u pitanju • sa biciklom, s tim da tu udaljenost biciklisti godišnja količina padalina (864 mm): Lugano koji su u dobroj formi mogu prevaliti u (1.742 mm), Dubrovnik (1.301 mm), jezero jednom danu (80-100 km). 3.1 Klima središnjeg područja Garda (996 mm). • Uzvodno od Dunava Sava je do Siska S prosječnim temperaturama koje su u proljeće plovna i za veća plovila. i na vrhuncu ljeta vrlo male, a u jesen nešto više 3.2 Infrastruktura ispod temperatura na jadranskoj obali, ovdašnja klima dozvoljava turističku sezonu otprilike od Pitoreskni, turistički zanimljiv put vodi sredine travnja do početka studenog. Kao takva, 3.2.1 Prometne veze savskim nasipom od zagrebačkih predgrađa uzduž riječnih zavijutaka, kroz sela koja postaju klima je vrlo ugodna za aktivnosti u prirodi. Prometne veze u Parku prirode Lonjsko polje sve atraktivnija; Oborovo, Mahovo, Hrastelnica su dobre. Izvor podataka: Njemačka meteorološka služba, ili s lijeve strane rijeke kroz Odransko polje, klimatski podaci Europe pokraj Siska te izravno u središnje područje, a završava u Jasenovcu na bosanskoj granici. Broj sunčanih sati u Zagrebu (1.808 hpa) je • Park dotiče autocesta Zagreb-Beograd i doduše jasno manji od broja sunčanih sati u nacionalne ceste. Jedna od najvažnijih mjera sastojat će se u tome Puli (2.342 hpa) i Dubrovniku (2.598 hpa); no • Središnje područje je udaljeno samo sat da se korištenje ove rute ograniči na javni i gotovo je jednak onome na jezeru Garda (1.970 ekološki promet, kao i na okolne stanovnike. vremena vožnje osobnim automobilom od hpa) i u Luganu (2.024 hpa). Povoljnije su Naime, zagađenje uzrokovano prometom u zračne luke Zagreb. Tablica 3.1: Prosječne temperature zraka u Zagrebu, jednakoj bi mjeri moglo ugroziti kakvoću Dubrovniku i Puli • Iz Zagreba se do Parka može stići života stanovnika kao i turističku atraktivnost, Izvor: Njemačka meteorološka služba, podaci o klimi u jednotračnom željeznicom preko Kutine, Europi a time ujedno i ciljeve projekta. Novske, te Siska i Jasenovca, kao i • iz Karlovca i glavnog grada riječnim 3.2.2 Zbrinjavanje otpadnih voda i brodovima I klase ili otpada Probleme predstavlja zbrinjavanje otpadnih Sl. 3.1: Predložen put uz Savu kod Boka blizu Siska voda u Zagrebu, Karlovcu, Kutini i Sisku. Dok se u Zagrebu trenutno gradi postrojenje, njihove se otpadne vode još uvijek odvode u Kupu i Savu. Jedna međunarodna studija5 , koju bi obvezno trebalo realizirati, predviđa rješenje problema i snažno rasterećenje rijeka do 2015. godine. Pored otpadnih voda koje proizvodi 1,5 milijuna stanovnika, moraju se pročistiti i otpadne vode 18 velikih industrijskih zagađivača okoliša, na koje otpada 80% zagađenja. Za te su mjere

10 11 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

pročišćavanja u okviru zaštite Dunava potrebne No, zamjena tradicionalnih drvenih stupova 3.3 Razvoj turizma investicije u iznosu od 370 milijuna €. U ovom s masivnim betonskima, koja je provedena u U Sisačko-moslavačkoj se županiji doduše kontekstu treba osim ekoloških aspekata skorijoj prošlosti i to bez imalo osjećaja za sliku možda gleda na turizam kao na izvor nade, promisliti i o tome da bi za turistički razvoj sela, svaku pojedinačnu kuću ili cjelokupni no kao gospodarski faktor on još uvijek nema bilo od ogromnog značaja kad bi Sava postigla okoliš, odražava se vrlo negativno na estetski nikakav značaj. To se može vidjeti na temelju kakvoću vode za kupanje. Sava je nizvodno dojam sela i krajolika. dva pokazatelja: također od velikog značaja za dobivanje pitke vode. Danas onečišćenja razgrađuju prirodne • Županija ne raspolaže niti s 0,1 % hrvatskih 3.2.5 Komunikacijski sustavi riječne doline i prirodan riječni tok. Kakvoću kreveta za goste, odnosno s 557 od 709.185 u središnjem području između II i III, koja je Sva su mjesta povezana telefonskom mrežom i [Turizam u 2000. godini, str. 41]. još uvijek dovoljna za 49 vrsta riba, Sava može dostupna putem mobilnog sustava. • Nije izrađen turistički koncept za prostorni postići samo kroz visoki stupanj prirodnosti. plan županije, kao što je običaj u gotovo No, kad je riječ o zbrinjavanju otpada, Sisak 3.2.6 Kupovina i suveniri svim drugim regijama. je uzoran. Deponija smeća – smještena na Stanovnici sela se opskrbljuju u susjednim žalost preko puta tvrđave, izravno na jednom 3.3.1 Ponuda starom rukavcu Save – sanirana je prema gradovima. Trgovine za najnužniju dnevnu međunarodnim standardima. Staklo i papir opskrbu nalaze se samo u većim mjestima. Hotelska ponuda se svodi na toplice u Topuskom, se recikliraju. U ovom se području ne može Suveniri se mogu nabaviti u malom privatnom ugostiteljski objekt Panonija s dvije zvjezdice u primijetiti razbacano smeće u okolišu kao u muzeju u Čigoču, koji izlaže posavske nošnje Sisku, privatizirani hotel Kutina, mali, lijepo ostalim dijelovima Hrvatske. Usprkos tome, i poljoprivredne uređaje, a u novije vrijeme ih renovirani hotel Central u Kostajnici i jednu rijeka još uvijek ostavlja na svojim obalama nudi i uprava Parka. ruševinu u Jasenovcu. Autokampova nema, mnogo smeća koji donesi sa sobom. a isto tako niti «Bed & Breakfast» usluga ili pansiona6. 3.2.3 Seoska infrastruktura Sela županije uključena su u sisački sustav zbrinjavanja otpada. Pitka voda dolazi iz Sl. 3.2: Hotelski objekt u toplicama Topusko Sl. 3.3: Znak obiteljskog imanja Ravlić bunara koji ljeti mogu presušiti. Otpadne vode se primitivno zbrinjavaju putem septičkih jama (“crnih” jama). Jasenovac ima gotov projekt za rješavanje problema opskrbe vodom i zbrinjavanja vode, no za realizaciju istog nedostaju sredstva.

3.2.4 Opskrba strujom Sva mjesta središnjeg područja priključena su na električnu mrežu.

10 11 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Bolja situacija nije niti u gastronomiji. Ipak, vrlo • Europsko selo roda Čigoč privlači sa Kao cilj izletničkog i dnevnog turizma, interesantne su privatne inicijative u pojedinim svojim festivalom roda. središnje područje ima više toga za ponuditi: selima Parka prirode, koje predstavljaju pravi • Hotel Kutina je uredio moslavačku seosku izlete za autobusne skupine, školske izlete i doživljaj za onog tko traži izvorni seoski život. konobu i nudi vikende s degustacijom vina čak poseban vlak iz Zagreba za festival roda u Cigoču. Usprkos tome neki turisti rijetko • Angažman se osjeti i drugdje: i posjetima parku prirode. zalutaju u posavska sela ili u park prirode. • Sisak izgrađuje poučnu stazu o povijesti • Park prirode Lonjsko polje kupio je četiri grada, koja će prolaziti od glavnog stare drvene kuće za renoviranje, radi kolodvora i riječkog pristaništa, uzduž na sustavu vođenja posjetitelja i dječjim 3.3.3 Popularnost i marketing rijeke do tvrđave. programima, na materijalu za marketing i No to ne čudi, jer su Lonjsko polje i Posavina tek odnose s javnošću. Razvio se u priznatog u novije vrijeme detaljnije opisani u turističkim glasnogovornika i branioca posavskog vodičima. Gotovo potpunom nepoznavanju Sl. 3.4: Sisačka poučna staza „Put kroz povijest“: prve mjere kulturnog nasljeđa. područja teško može pomoći reklamni materijal uz stare rimske zidine grada županije i pojedinih mjesta. Usprkos tome što 3.3.2 Potražnja je napravljen detaljno i s puno ljubavi, uspjeh u turizmu pretpostavlja ipak više od šarenih U 2000. godini je u županiji ostvareno 47.600 brošura, odnosno za to je potrebno: noćenja, od kojih je 8.600 otpalo na inozemne goste. 56% svih noćenja postiglo je Topusko, 27% Sisak i 10% gradić Kutina – no središnje • ponuda cjelokupnog atraktivnog proizvoda, područje Lonjsko polje niti 0,1%. • koncentrirani marketing i • učinkovit sustav distribucije.

Sl. 3.5: Brodovi na Savi kod Siska koji čekaju i ispust otpadnih voda

Tablica 3.2: Broj posjetitelja u parku prirode Lonjsko polje od početka njegova rada (samo vođeni gosti koji su registrirani kroz kupovinu ulaznice) Izvor: Godišnje izvješće Parka prirode 2002.

2001 2002 Prorast u %

Ulažnice ukupno 2290 4403 192 Zbirka Sučić 1096 1923 175 Zbirka Ravlić 628 2182 347 Grupna vođenja 47 79 168

12 13 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

3.4 Regionalno gospodarstvo 3.5 Strukture stanovništva Dok područje Lonjskog polja karakterizira Populacija županije se smanjila od 1971. za 30%, poljoprivreda, šumarstvo i ribogojstvo, grad s 258.000 na 183.000 osoba. Broj stanovnika se Sisak je od davnina bio značajno prometno, najviše smanjio tijekom deset ratnih godina zato trgovačko i upravno središte. U desetljećima što su se u mnogim mjestima vodile žestoke nakon 2. svjetskog rata ovdje se je razvila i borbe i mnoge kuće bile razorene. Usprkos važna industrija: željezara, kemijska tvornica i obnovi koja je provedena na širem području, rafinerija nafte. Sisak je u gospodarskom smislu ipak se nije uspjela postići promjena trenda. procvao. Međutim, borbe u okolici grada tijekom posljednjeg Mladi iseljavaju u druge regije. Iz tog su razloga rata i nametnuti procesi transformacije obustavili stanovnici županije u usporedbi s cjelokupnom su industrijske aktivnosti. Trenutno radi još strukturom hrvatskog stanovništva znatno samo rafinerija. Druga postrojenja su sasvim stariji. zastarjela, postala neekonomična te je njihov rad obustavljen na dulje vrijeme. Niti prostorni plan ne predviđa nove industrijske površine te Bijeg sa ruralnog područja predstavlja za se planira samo izgradnja gradske luke, iako se gospodarstvo problem nedostatnog potomstva, niti riječna plovidba još nije oporavila. koji se može negativno odraziti i na razvoj Time su industrijske aktivnosti u županiji turističke ponude. Ovdje mogu pomoći samo reducirane na tvornicu gnojiva u Kutini i na smisaone poslovne i životne perspektive. rafineriju. Shodno tome se udio županije u bruto industrijskom proizvodu Hrvatske smanjio sa 8% u 1968. godini na 2% u 2000. godini. Zarađeno je 402 milijuna US$ ili 2.196 US$ po glavi stanovnika, dakle manje od polovice hrvatskog prosjeka7. Sisačko-moslavačka županija ubraja se pored Šibenika, Vukovara i Senja u najsiromašnije regije u zemlji.

Posljedice promjene u gospodarstvu mogu se vidjeti čak i u području ribogojstva. Sedam velikih ribnjaka stoji neiskorišteno. Budući da to nije posljedica nedostatka produktivnosti, konkurentnosti ili potražnje, teško se može razumjeti zašto se ribnjaci ne koriste.

12 13 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

4 Turistički potencijali ove svjetske kulturne baštine. U svakom slučaju, • na prostranim pašnjacima stare pasmine Posavina predstavlja jedan od najupečatljivijih domaćih životinja kao što su turopoljska primjera hrvatske ruralne kulture i njihovog svinja i posavski konj, uključujući 4.1 U središnjem području slavenskog porijekla. • bijelu i crnu rodu, čaplju, žličarku, velikog Ali i više od toga! Slike izvornog riječnog i crnog gavrana, bjelorepog štekavca i 4.1.1 Posavina – poplavno područje kulturnog krajolika, pune prizora iz gotovo pjegavog orlića, te brojne ptice selice u Save zaboravljenog seoskog života sa starim navadama potrazi za hranom, i običajima, za urbano bi stanovništvo i • u potocima, jezerima i barama gatalinke i Duž srednjeg dijela Save – u Posavini – južno od posjetitelje čitave Europe mogle imati pitoreskni, gubavice, barske kornjače i bjelouške Zagreba u izvornom obliku je ostalo sačuvano gotovo egzotični šarm. Posavina time posjeduje 100.000 ha poplavnog područja. Ove nepregledne dobre temelje za razvijanje turističke ponude. • u poplavnim šumama tipične vrste drveća poplavne površine služe za zaštitu od visokih kao što je hrast lužnjak, grab, bijeli jasen i voda. Tijekom više tjedana ovo područje Do sada ovaj potencijal, međutim, uopće joha, preuzima ogromne količine vode kad u proljeće nije prepoznat. Naime, program za prostorno planiranje Hrvatske srednjoj dolini Save • jelene, divlje mačke, vidre, divlje svinje i i jesen Sava izađe iz svog korita i naraste čaglje do deset metara. Ritam bujanja i ponovnog ne pripisuje nikakvu posebnu turističku otjecanja vode od davnina je uvjetovao život vrijednost. Na karti je (karta 18) kao prostor te u današnje doba rijedak prizor biljaka, životinja i ljudi u Posavini. Sve do s općim temeljima za razvoj turizma ucrtano • stada goveda koja se uvečer vraćaju u sela, danas. samo planirano zaštićeno prirodno područje rijeke Kupe od Siska prema Karlovcu i Lonjsko Sl. 4.1: Logotip parka prirode Lonjsko polje: žličarke i Za ovaj su kraj još karakteristična sela (oko polje. [Progam za prostorno planiranje Hrvatske, karta 18]. četverolisna raznorotka 35) sagrađena u starinskom posavskom stilu s drvenim kućama, čiji se stanovnici još uvijek na tradicionalan način bave stočarstvom i 4.1.2 Park prirode Lonjsko polje poljoprivredom. Lonjsko polje je 1990. proglašeno parkom prirode koji se prostire na površini od 506 km2, od čega oko 360 km2 otpada na poplavne Mogli bismo zaključiti da je poznati slikar Ivan šume, 120 km2 na pašnjake i oko 6 km2 na Generalić ovdje crpio svoju inspiraciju. Stoga poljoprivredno zemljište. što ove riječne doline predstavljaju jedinstveni prirodni prostor i Od 03.02.1993. Park prirode Lonjsko polje je uvršteno u Ramsarski popis i uključuje dva • posljednji primjer autentičnog načina ornitološka rezervata: obrađivanja zemlje s • Rakitski trstik (160 ha) • iznimnim bogatstvom flore i faune • Krapje Ðol s kolonijom žličarki (25 ha) • i slikovitim posavskim selima. Kao drugi po veličini, prirodni rezervat Hrvatske Posavina bi, sačuvana od propadanja i Lonjsko polje posjetiteljima nudi zadivljujuće razarajućih utjecaja, trebala imati sve bogatstvo rijetkih biljnih i životinjskih vrsta – pretpostavke za uvrštavanje u popis UNESCO-

14 15 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

koza koje ih neposlušno slijede, svinja koje Mnoga od ovih sela posjeduju prirodan šarm širokom obimu na mala poduzeća domaćeg se slobodno šeću, uznemirenih jata gusaka, – ne samo ona koja se nalaze u okviru parka gospodarstva. S druge strane je to u skladu s glasnih pataka i ponosnih pijetlova. prirode8, već i sela uz Sunju, u sisačkoj Posavini, rastućim razvojem potražnje na tržištu. ADFC u Odranskom polju i Pokupskoj dolini. Ono što [Opći njemački biciklistički klub] je utvrdio da je u 4.1.3 Susjedna prirodna područja svim selima daje karakterističan pečat su različiti 2002. dva milijuna Nijemaca svoj godišnji tipovi drvenih kuća izgrađenih od masivne provelo na biciklima. To predstavlja porast od Lonjsko polje graniči s drugim prirodnim hrastovine. Većina kuća je nastanjena – no u 12,7% u odnosu na prethodnu godinu. područjima od iznimne vrijednosti prema njima gotovo isključivo žive stari ljudi. Mladi se Sve veću popularnost među biciklistima stječu međunarodnim kriterijima (Heath & Evans iseljavaju a kuće propadaju jer ih više nema tko Baltik, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, 2000: Smjernica Europske Unije o zaštiti ptica i održavati. Drugi problem je taj što se drvene kuće dok Hrvatska u analizama ADFC-a nije čak Ramsarska konvencija): prodaju, ruše i odvoze jer ih je lako demontirati. niti spomenuta. Pritom je Posavina, s obzirom • U blizini parka Lonjsko polje i na jugu na blizinu Zagreba i autoceste, lako dostupna Save nalazi se još 100.000 ha poplavnih 4.1.5 Kultura, priroda & turizam inozemnim biciklističkim turistima, koji površina i kulturnih krajobraza s autobusima ili osobnim automobilima stižu s Ma koliko kulturna i prirodna bogatstva bila međunarodno poznatim ribnjacima većih udaljenosti. Područje je vrlo povoljno i fascinantna, za aktiviranje veće potražnje su za obiteljske vožnje biciklom, budući da gotovo Lipovljani u istoimenoj općini i Sloboština potrebni i dodatni elementi ponude: aktivnosti, kod Okučana (IBA 9) i nema uzbrdica. Pretpostavka je dakako da se doživljaji, zabava. [Svjetska turistička organizacija: izgradi dobro označena mreža biciklističkih • Turopolje ili Odransko polje između Vision (Vizija), str. 38] staza oslobođena od automobila i da se turistička Zagreba i Siska, koje se nalazi desno od propaganda preorijentira na biciklistički Save duž ribom bogate rijeke Odre koja se turizam. Nasipi kao npr. na obali Sjevernog Aktivnosti: slijeva u Savu (20 000 ha., IBA 12). mora ili Rajne idealne su biciklističke staze, • Pokupska dolina između Siska i Karlovca s Središnje područje raspolaže obiljem prirodnog koje se mogu urediti uz minimalan trošak. tri ribnjaka, među njima Crna Mlaka (600 prostora bez značajnog automobilskog

ha., IBA 13). Ovo se izvanredno prirodno prometa – što bi trebalo ostati sačuvano kao područje sukladno hrvatskom programu najveća prednost ovog kraja – za sve moguće Doživljaji: za prostorno planiranje treba povezati sa aktivnosti na otvorenom i na rijekama: šetnje, Osim stanovanja u starim seljačkim kućama, Savom preko prirodnog rezervata duž vožnje biciklom, ribolov, jahanje, vožnje uređenim u skladu s njihovom tradicijom, rijeke Kupe. kočijom, logorovanje, vožnje kanuom, sportska seoske atmosfere i promatranja prirode, treba natjecanja uz obale Save i na samoj rijeci, a u razviti i druge sadržaje kao što to npr. pokazuju ljetnim mjesecima osobito kupanje, ukoliko to 4.1.4 Posavska sela inicijative parka prirode za školske razrede i dopušta kakvoća riječne vode. mladež. U ponudu treba uključiti posjete kod Posavska je sela u 18. i 19. stoljeću dala izgraditi pastira, sudjelovanje na seoskim svečanostima, Austro-Ugarska za nove doseljenike, nakon što te stare zanate koje bi trebalo ponovo oživjeti. je većina prijašnjih sela stradala u ratovima Bicikl bi unutar planskog područja trebao protiv Turaka. postati glavno prometno sredstvo. Time bi se Atraktivan bi bio i muzej na otvorenom i s jedne strane osiguralo da se gospodarske kazalište oko sisačke tvrđave koji bi na zabavan prednosti turističkog razvoja raspodjele u način prenosili zanimljive informacije o prirodi i prikazivali seosku kulturu i povijest ovog

14 15 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Osam najzanimljivih sela s ukupno 498 drvenih kuća se nalaze unutar Parka prirode. U njima na 3,5 stanovnika statistički još uvijek dolazi jedna drvena kuća, za razliku od susjednih mjesta gdje se ovaj omjer već pogoršao za 100 %. Za kvalitetu života lokalnog stanovništa i turistićko usmjerenje središnjeg podrućja kritična je nedostatna vodoopskrbna i kanali- zacijska infrastruktura, te sukladno tome postojeći higijenski uvijeti. Ove probleme treba prve riješiti. • Samo je mali broj sela i kuća priključen na javni vodovod. Seljani vodu crpe iz vlastitih bunara koji ljeti često presuše, što ima ozbiljne posljedice za opskrbu i higijenu. • Nijedno selo nema sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Manji broj kuća koristi septičke jame, a većina otpadne vode pušta se da nepročišcene oteknu u tlo – ćak i u blizini bunara. • Sa stajališta zaštite spomenika, mnoga sela su još uvijek ostala netaknuta. Međutim, pod zaštitu su stavljena samo dva sela: Krapje i Čigoč. Brojna dokumentacija govori u prilog tome da bi trebalo zaštiti puno više sela – osobito od prodaje i rušenja starih seljačkih kuća te atipične gradnje modernih Tablica 4.1: Posavska sela u središnjem području turističkog regionalnog koncepta građevina. Izvor: Svi podaci iz Gugić-Bahsler „Lonjsko Polje - A Pre-Feasibility“

16 17 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

graničnog područja, inscenirajući je tako da se 4.1.7 Kulturno nasljeđe & tradicije s lijepim, no na žalost jedva poznatim muzejom omogući njeno stvarno doživljavanje. Ovdje se na otvorenom i u dvije privatne seoske kuće Kulturno se nasljeđe može klasificirati i sažeto kao uzor mogu uzeti vrlo uspješni primjeri iz u parku prirode Lonjsko polje: u Cigoču sa prikazati na sljedeći način: Sjeverne Europe, gdje neovisno o nepovoljnim zbirkom Sučić i u Muzilovčiću sa zbirkom vremenskim prilikama postoji ogromna Ravlić. turistička potražnja zahvaljujući insceniranjima • Kulturni krajolik: proteže se, počevši južno bogatog kolorita. Više od 150 gradova samo u Njemačkoj organizira srednjovjekovne viteške od Zagreba, s obje strane Save i duž njenih • Nematerijalna kulturna baština- koju treba igre. Time oni fasciniraju svoje goste i potiču pritoka Odre, Kupe i Une, preko Siska, sakupiti, primijeniti i njegovati. Jasenovca do Gradiške. gospodarstvo. Na takav bi se način i Sisak • glazba, pjesme, plesovi, mogao i trebao uključiti u koncept. • nošnje te dekorativni elementi i nakit, • Posavska sela: unutar Parka prirode nalazi se osam, a izvan Parka u njegovoj • bajke, pripovijesti i legende Zabava: neposrednoj blizini još osam sela, od kojih • lokalne navade i običaji, Pod pojmom «posavska doživljajna gastrono- je ukupno sedam do sada uspjelo sačuvati • lokalni dijalekti i izrazi, mija» može se predočiti čitava paleta usluga svoju tipičnu strukturu. • regionalna kuhinja, pića i svi lokalni s lokalnim proizvodima, prezentiranim u poljoprivredni proizvodi, posebnom stilu. Jezgru ponude čine regionalna jela i pića koja se pripremaju u nazočnosti gostiju • Arhitektura: postoji i registrirano je ukupno • tradicionalne zanatske vještine, tradicije i konzumiraju u sasvim različitim ambijentima 897 tradicionalnih seoskih kuća sagrađenih i proizvodi te – od logorske vatre do ribljeg restorana iznad od hrastovog drveta u različitim stilovima i • znanje o tradicionalnom graditeljstvu, rijeke – uz pratnju tradicionalne glazbe i starih dijelom s lijepim ukrasima. poljoprivredi i ribarstvu. plesova. • Pokretna kulturna dobra: u pokretna • Nošnje: najupečatljivije su bogato izvezene 4.1.6 Potencijal stanovništva kulturna dobra se ubrajaju predmeti od ženske nošnje. Na temelju bogatstva posebne umjetničke vrijednosti – ali i uzoraka i boja ubraja ih se među najljepše u Razvoj stanovništva u Posavini ozbiljno ugrožava starinski kućanski uređaji i alati seljaka, opstanak tradicionalnog načina obrađivanja Europi. ribara i obrtnika; potonji se na projektnom riječnih dolina, kulturnog krajolika, te biološke i području mogu naći u izobilju. Gradski krajobrazne raznovrsnosti [Gugić, Bahsler, str. 22] muzej Sisak izložio je interesantnu • Povijesne građevine: u njih se prvenstveno dokumentaciju o ovome kroz tri izložbe: ubrajaju tvrđave u Sisku i Kostajnici. Može se reći da već sada nedostaje upućena «Život na vodi», «Pletarstvo i košarstvo» 9 lokalna radna snaga potrebna za razvoj kao i «Lončarstvo» . turističkih sadržaja i usluga, ukorijenjenih u kulturnom nasljeđu i tradicijama, što će u Zbirke iz seoskog kulturnog života nalaze se u bliskoj budućnosti postati stvarni problem. muzeju Sisak – na žalost, samo na skladištu -, u Kutini s temom Moslavina, u Donjoj Kupčini

16 17 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Promatranje prirode Krave se vraćaju u selo Posavski konji

Glazba na seoskoj svećanosti Sumrak na rukavcu

Djeca grade svoju posavsku kuću Specijaliteti sa grila Gosti u posavskim nošnjama Život u selu 18 19 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

4.1.8 Sisak i Kostajnica Poluotok s tvrđavom posjeduje sve pretpostavke • srednjovjekovna tvrđava sagrađena na za turističku inscenaciju: otoku. Grad Sisak se može pohvaliti dugom poviješću, zahvaljujući svom strateškom položaju. U • impresivnu povijesnu građevinu, Dioklecijanovo doba Siscija je čak bila središte • veliki unutrašnji prostor za različite Kostajnica predstavlja najbolji i istodobno rimske provincije Panonije Savije. No, zbog varijante korištenja, možda najslikovitiji primjer povijesti graničnog učestalih napada, osvajanja, pljačke i rušenja područja u središnjem dijelu zemlje, te se grada, iz tog su vremena ostali sačuvani samo • velike površine na otvorenom za velik broj posjetitelja, nameće kao ogledni projekt s međunarodnim temeljni zidovi i fragmenti koji se skrivaju potencijalom u okviru kojega bi se s jedne ispod kuća sagrađenih u 19. i 20. stoljeću ili • blizinu željezničke postaje strane inscenirali različiti utjecaji, a s druge su izloženi u gradskom muzeju. Sam grad je • priključak na autocestu Zagreb-Beograd, strane razvila gradska utvrda u žarišno mjesto smješten u dubokoj provinciji s nekad važnom • brodsko pristanište za vožnje Savom. s pučkim svečanostima, viteškim igrama i riječnom lukom i nešto industrije. koncertima, te bi se razvilo u polazišta za izlete biciklima i kanuima na rijeci Uni. Sisački poluotok s tvrđavom tvori prirodna Sisak, međutim, poduzima značajne napore vrata koja vode do posavskih sela i nakon kako bi rijetke dokaze vremena koje posjeduje što se razvije u turističku atrakciju trebao bi 4.2 Povijest graničnog područja slikovito prezentirao i na taj način poboljšao postati jednim od najvažnijih stupova turističke kakvoću života i stvorio novo ozračje za svoje ponude. 4.2.1 Sultan ante Portas stanovnike i posjetitelje. Šetnja povijesnom stazom se u svakom slučaju isplati, no bilo Godine 1354. je po prvi puta turska vojska bi pretjerano da se već sada predstavlja kao Kostajnica je odigrala ključnu ulogu utvrde stupila na europsko tlo. Sultan Murad I je 1389. posebna turistička atrakcija. na Uni i vrata za napade iz i prema Bosni, pobijedio srpsku vojnu silu na Kosovom polju. kad su 1593. Turci poraženi kod Siska i 1596. Njegov sin Bajesid pobijedio je 1393. bugarskog protjerani iz Petrinje. cara Šišmana te 1396. porazio kršćansku vojsku Potencijal da se razvije tako nešto posjeduje pod vodstvom mađarskog kralja Sigismunda. samo tvrđava iz 1550. godine. Poluotok na Mnogo prije pada Carigrada (1453.), Turci su kome je tvrđava sagrađena graniči s velikim Na slici poznatog umjetnika Georga Hufnagela na Balkanu zauzeli čvrste položaje, osvojili i sportsko-rekreativnim igralištem i sam je iz 17. stoljeća ovaj je gradić prikazan u doba nastanili široka područja, preobrativši ih na prekriven zelenim površinama. Na zemljištu turske vladavine onako kako se još i danas islamsku vjeru ili ih opustošivši. oko tvrđave je bilo planirano otvaranje muzeja prikazuje – s tri odvojene gradske četvrti od na otvorenom. Ova je ideja očito napuštena i kojih je svaka na svoj način posebna: dvije već postavljene i osobito lijepe posavske A Sulejman II., Divni, još se u to vrijeme nije kuće su počele truliti te im prijeti potpuno • Hrvatska Kostajnica s tipičnim karakterom rodio. On je u razdoblju između 1520. i 1566. propadanje. Pristup unutrašnjosti tvrđave malog gradića iz habsburških dana pokorio Alžir, Beograd, Rodos, Mađarsku, trenutno nije moguć, dok je slika koju pruža – stravično razoren u zadnjem ratu grad se Bagdad, Tripolis i Erdelj. Samo mu se Beč izvana uistinu dojmljiva. polako renovira u starom stilu, uspio oduprijeti 1529. godine, zahvaljujući • Bosanska Kostajnica s jasnim utjecajem izrazito lošem vremenu. Opasnost time dakle tursko–islamske arhitekture, nije prošla i kršćanske su zemlje spoznale

18 19 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina zajedničkog, kako se činilo nepobjedivog sve to više što je i među Turcima bilo sličnih, su zarazi u zemlji Turaka habsburški vjesnici neprijatelja. Izazvane tom prijetnjom, u njima za plijenom pohlepnih vojskovođa. Nitko od izvještavali, propisivao se prisilni boravak u se po prvi puta rodilo nešto poput osjećaja graničara nije se pridržavao službenih izjava o tijesnoj ćeliji za nadziranje u trajanju od 21, 28 europskog zajedništva. ratu niti zaključaka o miru. Oni su ratovali da bi ili čak 42 dana. To doduše nije bilo ugodno, se obranili, pokrili životne troškove, iz osvete, no ovakve karantene su svoj zadatak odlično ponosa i iz zadovoljstva u borbi. ispunile. 4.2.2 Hrvatski limes Vojna krajina je postojala gotovo 350 godina, od oko 1535. do 1881. Prostirala se u širokom, Mnogo malih ratova izazvalo je jedan veliki 4.2.4 Kule i čardaci 1.750 km dugačkom području od Jadrana do koji je trajao 13 godina. Bosanski namjesnik Vojna krajina se sastojala od 33.000 km2 Dunava, koji je na sadašnjoj granici Hrvatske i mlećanski otpadnik, Hasan, htio se osvetiti velikog područja s 1,2 milijun stanovnika, koje razgraničavao Zapad od Balkana – u srednjem radi jednog napada Uskoka te zbog toga prešao je bilo neposredno podčinjeno Bečkom dvoru. dijelu uz Savu, Unu i Kupu koji čini jezgru Unu, zauzeo Petrinju i opkolio Sisak. Međutim, Najprije je bilo podijeljeno na tri kapetanije, turističkog koncepta. Ona ne samo što je Europu hrvatski Ban Toma Bakač je 22.6.1593. pomoću zatim na tri generalske oblasti, da bi 1849. štitila od osvajačkih pohoda, već je služila i kao graničara izvojevao pobjedu, prvu nad Turcima. postala vlastitom kraljevinom, no pravu granicu kordon od zaraza. Vojna je krajina, međutim, U Sisku je započelo oslobađanje od Turaka. ovog područja predstavljao je kordon koji je bio bila otvorena za trgovinu, gospodarstvo i izgrađen ispred njega. Čuvale su ga utvrde kulturnu razmjenu. sa stražarnicama (kule) i kuće na stupovima Nakon toga su uslijedili mnogobrojni ratovi s (čardaci), no još više močvare, šume i rijeke. Turcima. Preokret je zapravo uslijedio tek kad je S naseljavanjem graničnog područja započeo je Kara Mustafa 1683. izgubio u odlučujućoj borbi Ferdinand I. Prihvaćao je izbjeglice s prostora pred Bečom od poljskog kralja Sobieskya. No, Graničar je u čardacima i kulama provodio kojeg su okupirali Turci i druge doseljenike Vojna krajina dobila je novi značaj prirodnog većinu svog života, uvijek pripravan da u te im davao zemlju u graničnom području. čuvara. slučaju napada pucnjima ili svjetlosnim Zauzvrat su svi muškarci bili obvezni služiti u signalima pomoću baklji umočenih u smolu carskoj vojsci. Privilegije vezane uz ovu obvezu, 4.2.3 Kordon protiv kuge opomene unutrašnjost, uvijek spreman da se koje su s današnjeg gledišta sve no raskošne, no okomi na svakog uljeza, ali i da naoružan krene koje su u ondašnje vrijeme očigledno bile vrlo Kuga se od 1348. udomaćila u Europi i harala s razaračkim bijesom na pohod protiv Turaka. atraktivne, oslobodile su obitelji graničara od zemljom u stalnim valovima. U početku se Uskoka, Hajduka i Klementinaca su se svi kmetskog ustrojstva. Nisu morali plaćati gotovo nije znalo kako se boriti protiv kuge osim bojali. nikakve poreze i davanja i imali su pravo pobožnošću. Jednaka bespomoćnost je u to uzimati po volji plijen kod «Turaka». vrijeme vladala i po pitanju drugih zaraznih bolesti kao što su tifus, boginje, sifilis i 4.2.5 Slobodni seljak i vojnik malarija. Godine 1710. Habsburg je zatvorio U seljacima braničima jedni su vidjeli Ovo posljednje je vjerojatno bilo odlučujuće, jer granicu, a Marija Terezija je 1770. odredila razbojničke graničarske vucibatine, a drugi je granično područje postalo posebno privlačno granične propise. Granica se smjela prelaziti heroje. Za službu u vojsci i stalnu spremnost da ratobornim ljudima. Među susjedima je izbio samo preko brižno izgrađenih karantena u u kratkom vremenu zamijeni ognjište ratištem, stalni, mali rat u vidu beskrajnih prepada i kojima se provodila temeljita kontrola i čišćenje graničar nije dobivao ništa do prava da živi kao čarki, pljačkaških pohoda i podmetanja požara, ljudi, životinja i roba. Ovisno o tome o kakvoj slobodan seljak na slobodnoj zemlji. Nije imao

20 21 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

uniformu već je nosio svoju plemensku nošnju ideja koja se rodila iz nužde. Antički Rim je na 4.2.6 Useljenički val te je tako mogao neprimijećeno i špijunirati. takav način štitio sjevernu Englesku i Galiju Vojna krajina nije samo štitila srednju Europu Nekoliko kovanica bi dobio eventualno za koja se prostirala do Rajne od Pikta i Škota, kao od Turaka. Odatle je habsburško carstvo, koje održavanje svog vatrenog oružja i vrlo malu i od germanskih naroda. I Bizant se stoljećima s je od 1683. postalo velesila, vodilo i protunapad plaću za ratne pohode. uspjehom oslanjao na sličan obrambeni sustav. kojim su oslobođeni narodi Balkana konačno Ono što Rimljani nisu uopće dovodili u pitanje, potisnuli Turke nazad do Bospora. Vidni Habsburg je svojim graničarima dozvoljavao svjedoci kršćanskog povratka su utvrđeni Naseljavanje Uskoka i drugih narodnih samo umjereno, odnosno, vjersku slobodu koja gradovi Karlovac, Slavonski Brod i Osijek. plemena iz južne, istočne i srednje Europe u je u ono doba među kršćanskim kneževima Mnoge legende i velika imena su povezani granično područje protiv Turaka nije bila nova slovila jednako svetogrđu. s tim vremenom – najsjajnije vjerojatno ono princa Eugena od Savoje. O užasima i bijedi ratova koji su se neprekidno vodili, kao i o

Sl. 4.2: Bakrorez iz 1815: Pribojavani Uskok bio je naoružan Sl. 4.3: Bakrorez iz 1815: Klementinski graničar drži u ruci Sl. 4.4: Bakrorez, 1815: Ratoboran graničar s turske strane, pištoljem i mačem čak i kada je radio u polju. Izvor : Hacquet kundak. U pozadini se vidi čardak na stalcima ispred kojega prepoznatljiv po hlačama. Izvor: Hacquet je stražar. Izvor: Hacquet

20 21 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina pustoši i uništenju koje su za sobom ostavili 4.2.7 Katastrofe novog doba Hrvati a zatim, prilikom ponovnog osvajanja, rjeđe se razmišlja. Srbi. Ponovo se Sava pretvorila u frontu, a Tolerancija i pragmatičnost Josipa II nije se mnogobrojna posavska sela bila uništena. Raseljeni prostor se morao ponovo naseliti. Već prenijela na ljude. Bilo Hrvati, Srbi, Bosanci Od mosta Jasenovac preko Une i Save ostale 1689. se pojavio «Useljenički propis» za «bolju ili Švabi, bilo katolici, pravoslavci, židovi, su do danas samo ruševine. Ljude iz Bosne i pomoć i ponovno oživljavanje» opustošenih protestanti ili muslimani – svi su živjeli hrvatskih sela u općinu na desnoj strani obale, i područja, a 1720. godine je u srednjoj Europi jedni pored drugih. Vanjske i unutarnje dalje prema autocesti, prevozi skela11. započelo razdoblje velikih imigracijskih krize, dobiveni ili izgubljeni ratovi, želje za pohoda. Dugi ratovi pretvorili su Posavinu dominacijom i zadrta svojevoljnost uvijek su u ogromnu prašumu hrastova, koja do danas iznova zabijali nož u društvo i otvarali duboke 4.3 Rijeke, ribnjaci, topli izvori – doduše kao gospodarska šuma – u prvoj rane. generaciji pokriva široke dijelove dolina10. 4.3.1 Sava i njeni pritoci Ipak su ti narodi u tom dijelu Europe živjeli Pri oblikovanju rekreacijskog i turističkog Ratna opterećenja u domovinama, vremenske dugo jedni pored drugih ili čak jedni s proizvoda voda ima odlučujući značaj, stoga što nepogode i glad, vjerska netolerancija ili drugima i taj suživot nije mogla uništiti čak ni ključna pokretačka snaga modernog turizma politički razlozi izazvali su val doseljenja. ideja nacionalnih država u 19. stoljeću. Ti su leži u želji za vodom i toplinom [Hennig, str. 27] Nekim je zemljoposjednicima to osiguralo različiti narodi i vjere bili međusobno prejako lukrativne izvore prihoda: oni su otpuštali iz isprepleteni i povezani. kmetstva one koji su željeli iseliti u zamjenu za Morske obale posjeduju, doduše, znatno novčanu naknadu. Drugi su branili emigraciju, veću privlačnu moć od rijeka. No, rijeke se a Francuska je čak za pokušaj iseljavanja Treći Rajh je napao tadašnju Jugoslaviju. Njemu mogu učiniti privlačnijima tako da se povežu pripisala kaznu časti. No, carska kuća je blizak ustaški režim podigao je pod njegovim doživljaji, sport, priroda i užitak kupanja. mamila sa zemljištem, osnovnim oruđem i vodstvom kod sela Jasenovac najveći logor za Rijeka Sava posjeduje sve pretpostavke koje su stokom, kao i kućom od zemlje, prekrivenom masovno uništenje na Balkanu. Tamo gdje za to potrebne. trskom. Obećala je da će se u razdoblju od deset se spajaju Sava i Una, tamo gdje su graničari godina odreći davanja, a Josip II je uz to još branili kršćanski Zapad i gdje su generacije Sl. 4.5: Kostajnica je izvanredan, a istovremeno i vjerojatno najpitoreskiji primjer povijesti graničnog područja. jamčio i vjersku slobodu. seljaka iz raznih zemalja opustošenu zemlju Izvor: Georg Hufnagel u Braun-Hogenbergu 1618. ponovo doveli do procvata! U koncentracijskom logoru Jasenovac ubijene su na jeziv način Doseljenicima – samo su oženjeni parovi bili stotine tisuća Srba, Hrvata, Bošnjaka, Židova poželjni – obično se dozvoljavalo podizanje i Roma, muškaraca, žena i djece, članova novih sela uz glavne prometnice. Usprkos pokreta otpora i komunista (Dedijer str. 261) iz svoj preventivi koja se poduzimala, močvarna političkih, rasističkih ili etničkih razloga. i opustošena zemlja, kao i neuobičajena klima uzrokovali su mnoge žrtve među doseljenicima. Postepeno su se ipak mjesta i ljudi počeli Od 1991. do 1995. je ponovo zavladao rat i privikavati, a kasnije i stjecati blagostanje. Iz ponovo je Jasenovac, kao grad za koji se borilo, tog razdoblja potječe uzrečica: «Prvome smrt, bio pogođen. Najprije su iz njega pobjegli drugome nužda, a trećemu kruh!»

22 23 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Sa svojim pritocima Odrom, Kupom i Unom, koja su u 2001. iznosila 50 EUR po hektaru, • folklorne priredbe, te Sava tvori okosnicu čitavog područja: za vožnju u 2005. bi se trebala povećati na 150 EUR. • renoviranje zapuštenog dvorca za turističke brodom, poljoprivredu, ribolov i park prirode, A budući da ribnjaci toliko ne mogu zaraditi, svrhe. te rekreacijske i turističke aktivnosti koje se oni su se počeli zatvarati i taj proces još uvijek gotovo uopće ne koriste. traje12. Inicijative ribnjaka Crna Mlaka su izvrstan Integriran u cjelokupnu paletu najrazličitijih primjer spretnog i uspješnog povezivanja regionalnih doživljajnih alternativa, ovakav Spomenute rijeke omogućavaju vožnju koncept nudi atraktivno obogaćenje ponude izletničkim i sportskim brodovima, šetnju, • ribogojilišta • za ljubitelje prirode iz čitavog svijeta vožnju biciklom, jahanje, odmor i kampiranje • sa zaštitom prirode i njegovanjem kulture, uz njihove obale, te pecanje, promatranje (birdwatchers) životinja i kupanje. Kupanje je, međutim, • u cilju izgradnje turističke atrakcije kao • i domaće tržište (ribički izleti, đačke moguće samo ukoliko to dopušta kakvoća vode dodatne komponente prihoda. ekskurzije). Save, Odre, Kupe i Une. Ribnjak Crna Mlaka može godišnje proizvesti i izvesti 400 t kvalitetne ribe. 4.3.3 Toplice 4.3.2 Ribnjaci Na prvom mjestu valja spomenuti Topusko. Uz sjeverni rub parka prirode Lonjsko polje Crna Mlaka, međutim, nije samo ribogojilište Toplice u Topuskom su u upotrebi već više nalaze se dva ribnjaka – Lipovljani i Sloboština već i najvažnije europsko odmorište smeđe od sto godina. Njihova ljekovita voda, koja na o kod mjesta Okučani. patke njurke kojoj prijeti izumiranje. Crna izvoru ima temperaturu od 78 C, prikladna je Mlaka je zabranila lov na ptice na svom za različite vrste liječenja, za preventivne kure, zemljištu – 600 ha s 542 ha vodenih površina te za kondicijske i fitness programe. Toplice Još tri ribnjaka, među njima i Crna Mlaka, se – te je zahvaljujući bogatstvu ptičjih vrsta čini veliki kompleks zgrada iz vremena drugog nalaze između Siska i Karlovca. Prostornim proglašena zaštićenim ornitološkim rezervatom svjetskog rata, s brojnim lječilišnim i sportskim planom je predviđeno povezivanje ova tri na temelju Ramsarske konvencije. sadržajima kojem, međutim, nedostaje šarm područja sa Savom duž Kupe osnivanjem i atmosfera. Samo mjesto ne nudi ništa osim zaštićenog prirodnog područja. Svi ribnjaci bi okolne prirode. se mogli turistički iskoristiti, pogotovo zato što Koncept koji je djelomično već realiziran su obuhvaćeni europskom smjernicom o zaštiti predviđa: Valja spomenuti i sisačke jodne toplice čija ptica kao važna ptičja staništa («important Bird • obradu ribe i veleprodaju, Areas»), što ih samo po sebi čini atraktivnima. voda sadrži 0,253 g/l joda, te osobito Lipik koji • podjelu zemljišta na zone pomoću je bio poznat još u rimsko doba a nalazi se 30 programa za vođenje posjetitelja kako bi km istočno od Jasenovca. Osamdesetih godina Nekada su se ovi ribnjaci koristili za uzgoj ribe, se omogućilo promatranje ptica, a da ih se Lipik se ubrajao među najpoznatija lječilišna osobito šarana za izvoz (godišnja proizvodnja pritom ne ometa, središta u Hrvatskoj. Mjesto je teško stradalo u 1989. g. je iznosila 13.000 t u usporedbi s • pecanje za goste i prodaju ribe, tijekom domovinskog rata. današnjih 2.000 t), dok se danas u ove svrhe • gastronomsko poslovanje s ribljim i ostalim koristi samo 10% njihovog kapaciteta. Davanja regionalnim specijalitetima, državnoj upravi za vodno gospodarstvo DUZV

22 23 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Niti ergela lipicanera ni konji u Lipiku nisu ostali pošteđeni od rata i do danas se ta važna turistička atrakcija, poput druge ergele u Sloveniji, nije mogla oporaviti. Naprotiv, povijesne građevine i okolni krajolik polako propadaju13.

Izravno na Savi, u blizini jednog od najljepših sela, Boka kod Siska, izvire termalna voda s jodom iz jedne cijevi i odlazi neiskorištena u tlo. Iako se radi o visokokvalitetnoj vodi, na raspolaganju nema niti običnog bazena, poput onih kakve nude mala mjesta u Mađarskoj, npr. Szulok kod Barcsa. To pokazuje kakve još neiskorištene mogućnosti postoje u središnjem Sl. 4.6: Lonsjko Polje području, ali i uzduž Save.

Ni Topusko ni Lipik trenutno ne mogu konkurirati na svjetskom tržištu. Izgradnja Posavine u turističko odredište koje će živjeti od svoje prirode, tradicionalne seoske kulture i ekoloških aktivnosti, indirektno će povećati i privlačnost Topuskog i Lipika. To bi moglo rezultirati time da kupališta, usprkos trenutnim slabostima glede kakvoće, u povezanosti s «posavskim doživljajem» postanu sposobnija za međunarodno tržište.

24 25 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

5 USP (Unique Selling Point) Upečatljiva i tipična sela se mogu pronaći 5.4 Mozaik s doživljajnim u europskoj usporedbi u čitavoj Hrvatskoj a ne samo u Posavini; potencijalom Kumrovec, Slunj, Motovun su već otkriveni. Turističko odredište koje ne može privući Međutim, novi pokušaj poticanja propadajućih U usporedbi s ostatkom Europe Posavina velike tržišne segmente već na temelju svojih poljoprivrednih područja bi trebao započeti u predstavlja jedinstveno područje. A ono što je osnovnih karakteristika (pješčana plaža za srednjoj Posavini, u Lonjskom polju. čini jedinstvenom nisu pojedinačni neobični kupališni turizam) mora posjedovati neko aspekti – bilo da se radi o selima, njihovom jedinstveno obilježje (unique selling point). životima i tradiciji, parku prirode, Savi, riječnim Jer oni nude više od autentičnosti i prirode, dolinama, hrastovim šumama, bogatstvu ptica naime, platformu koja je pogodna za postupnu ili povijesti graničnog područja. Potencijal 5.1 Lonjsko polje – jedinstveni park izgradnju raznovrsne ponude. Posavine se krije u mozaiku sastavljenom od prirode na Mediteranu ovih elemenata, te mogućnostima koje ovaj mozaik nudi u smislu razvoja doživljajima Takvo jedinstveno obilježje na Mediteranu 5.3 Turistička privlačnost bogate ponude za različite ciljne skupine. posjeduju Posavina i park prirode Lonjsko polje, zahvaljujući Privlačnost određenog odredišta određuje velik broj međusobno poveznih čimbenika: 5.5 Turistički plan • autentičnoj, slavenskoj seoskoj kulturi • položaj, dostupnost i infrastruktura, • duž rijeke bogate poviješću Turistički plan mora: • raznovrsnost ponude, doživljaj i usluga, • usred drevnog krajolika poplavnih površina • sačuvati obilježja mozaika, • estetika, poznatost, prestiž i interes, • i bogatstvu rijetkih biljnih i životinjskih • osigurati održivi razvoj • značaj, razvoj i prezentacija. vrsta, te • te predvidjeti tržišno orijentirane • povoljnom prometnom položaju. doživljaje, Ako se ova skala uzme kao polazište, • identificirati ciljne skupine za koje postaje jasno zašto su posavska sela dosada 5.2 Važan element identiteta regija može postati privlačna kao mjesto u turističkom pogledu takoreći igrala ulogu za odmor i rekreaciju, Hrvatska se od konkurentskih mediteranskih statista. Iako se do njih može lako doći, rijetko zemalja ne razlikuje po klimi, već po krajoliku su oni koji to znaju. Iako su jedinstvena, lijepa • utvrditi njihove motive putovanja i i kulturnim tragovima koje su ostavili brojni i autentična, čak ni u Hrvatskoj nisu dovoljno rekreacije narodi. Rimski ostaci, pečat Mletaka, ostavština poznata, a kamoli izvan njenih granica. • u skladu s time formulirati ideje za Habsburgovaca mogu se međutim vidjeti i Ornitolozima i etnolozima Lonjsko polje je proizvode koji drugdje. Za razliku od toga, tipično nasljeđe važno, a umjetnicima i arhitektima zanimljivo. • u središte stavljaju potrebe, mogućnosti Slavena se može sresti samo u kontinentalnim Ovaj tržišni segment, međutim, ne može i sposobnosti domaćeg stanovništva, selima. Njihov pitoreskni karakter se može donijeti gospodarski potreban broj posjetitelja iskoristiti kao važan element hrvatskog koji bi potaknuo veće inicijative. Kao najveći • te iste integriraju i uključuju u ponudu, identiteta prilikom novog usmjerenja kao nedostatak se može primijetiti da ovo područje • dalje razvijaju prirodne i kulturne turističkog odredišta, te stvaranja inovativnog ne nudi puno više od romantičnih slika. vrijednosti Posavine, turističkog proizvoda. • određuju prioritete,

24 25 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

• u obzir uzimaju tendencije tržišta • i istodobno traže međunarodno priznanje, kako bi Posavina postala poznatom.

Cilj je stvoriti raznovrsni, doživljajima bogat proizvod koji će koristiti i buduće generacije, sačuvati sve gore spomenute elemente, te privući što je moguće više ciljnih skupina iz same Hrvatske i susjednih zemalja.

Sl. 4.7: Sava - prirodni rječni tok usprkos plovnosti

26 27 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

6 Potencijalne prepreke negativni utjecaji kroz druge prostorne planove • Jednim starim projektom isušivanja tla ili pokazati alternative. koji je još uvijek na snazi predviđeno je da se poplavne površine prepolove. 6.1 Prostorno uređenje 6.2 Sukobi ciljeva Međutim, postojeći sustav zaštite od Prostorno uređenje u Hrvatskoj je utvrđeno poplava u riječnim dolinama srednje Save Strategijom i programom prostornog planiranja. Rješavanje sukoba ciljeva je od odlučujućeg kao retencijskim površinama je jedinstven (Republika Hrvatska 1997., 1999.) Prema značaja za regionalni razvoj i očuvanje primjer u svijetu. On također ispunjava tom programu prostorni se planovi izrađuju turističkog potencijala. Na veći broj takvih i moderne aspekte planiranja slivnog isključivo za županije, tako da ne postoji sukoba nailazimo kako u središnjem području područja koji su definirani u EU-smjernici prostorni plan za Hrvatsku. tako i na prostorima izvan njegovih granica. o vodama. Ekološka studija izrađena Posebno valja napomenuti sljedeće: za Svjetsku banku14 poboljšala je stari, isključivo hidro-tehnički projekt ekološkim Time se konflikt između pojedinih sektora kao i ekonomskim argumentima. Kao važan • Planirana trasa brzog vlaka između Zagreba što je promet, energija, vodno gospodarstvo, temelj za očuvanje kulturno-prirodnog i Slavonskog Broda koja bi prolazila zaštita okoliša i turizam, a osobito njihova nasljeđa uz Savu i njegovo korištenje u preko potencijalnih površina i kroz park prava na okoliš, prebacuju na regionalnu turističke svrhe, ovaj poboljšani program prirode. Za to treba pronaći alternativu - po razinu umjesto da se rješavaju na nacionalnoj bi se 2004. mogao naći na dnevnom redu razini. Županije, međutim, ne mogu mijenjati mogućnosti na postojećoj trasi – kao što to Svjetske banke za financiranje. nacionalne prioritete koji su zacrtani u traži županija i grad Sisak. Gradnja nove Strategiji i programu prostornog planiranja, trase bi podijelila park prirode, kao i uništila premda sukobi ciljeva postaju vidljivi tek velike površine vlažnih dolina i krajolika. Takvi se sukobi ne mogu riješiti na regionalnoj prilikom izrade prostornih planova. Bez obzira razini, već o njima mora odlučivati Vlada. na to, županijski prostorni plan mora obuhvatiti sve projekte iz nacionalnog programa; županija • Sava bi se trebala održavati za riječnu plovidbu na takav način da se ne mijenja može jedino predložiti alternativna rješenja ili Treba riješiti i regionalne sukobe. Tako se u dati prigovor. Donošenje odluke je u ovlasti režim vode, tok rijeke i obala u području prostornom planu Sisačke županije nizina Vlade i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog jezgre. Za projekt kanala Dunav-Sava- južno od Save tretira kao kulturni krajolik od uređenja. Jadran još nije izrađena studija utjecaja na nacionalnog značaja, a istovremeno predviđa okoliš kao ni analiza troškova i koristi. Ovaj visokonaponsku trasu i melioracijske mjere bi projekt potpuno promijenio ekosustav koje bi promijenile taj krajolik. Za park prirode Lonjsko polje postoji treća Save i riječni krajolik lišio autentičnosti razina planiranja. Prema Zakonu o zaštiti okoliša i kakvoću kakvu sada posjeduje. Novi park prirode se izjednačava s nacionalnim međunarodni sporazum o Savi, potpisan parkom – pa i u pogledu prostornog planiranja. 3. prosinca 2002. godine između bivših Kao područje od državnog značaja, nacionalni republika, predviđa samo obnovu riječne park dobiva vlastiti prostorni plan koji ima plovidbe na razini iz 1990. godine. prioritet pred drugim prostornim planovima. Svi ostali planovi se moraju ispitati na Na ovaj se način mogu ublažiti i spriječiti međunarodnoj razini.

26 27 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

6.3 Industrijska postrojenja 6.4 Arhitektonske strukture Tvornica umjetnog gnojiva u blizini Kutine Tipična linearna posavska sela srastaju u bitno utječe na prirodu u sjevernom dijelu beskonačne urbane nizove duž glavnih parka prirode Lonjsko Polje. I ovdje, kao i kod prometnica. Prostorni plan Sisačke županije ne sisačkog industrijskog područja na Savi, postaje predviđa nikakve zelene zone između naselja jasna sudbina mnogih riječnih krajolika. Rijeke ili dijelova naselja (str. 107) već naprotiv potiče se rado koriste kao odvodi postrojenja velikih ovaj negativni trend. Prostorni plan grada Siska industrijskih područja i time se uništavaju preporučuje izgradnju sela duž prometnica i poplavna područja. Petrokemija u Kutini unutar samog parka prirode Lonjsko polje. godinama odlaže svoj otpad fosfornog gipsa i Mnoge tradicionalne drvene kuće su izložene kiselih otpadnih voda na poplavnim livadama propadanju, prodaju se i ruše, te moraju ustupiti Save. Odvojeno samo nedovoljno stabilnim Sl. 6.1: Samo jednostavni nasipi od ilovače odvajaju jako mjesto modernim kućama od cigle. Ovdje novi kiselu otpadnu vodu od vodenih masa u Lonjskom polju nasipom, to odlagalište opterećuje okoliš i prostorni plan za Sisačku županiju doduše sprječava razvoj turističkog pristupa iz drugog intervenira zabranom rušenja i dozvolama za najvažnijeg grada regije. Pucanje nasipa, koji nove građevine, no za provedbu tih dobrih još uvijek nisu prilagođeni standardima zaštite regulativa nedostaju financijski i tehnički od visokih voda, bila bi katastrofa za park instrumenti. prirode, Savu i područje Dunava. Zatvaranje i sanacija deponije bilo bi jedino razumno rješenje i trebalo bi se poticati na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Pomoću rekultiviranja mogli bi se poboljšati izgledi za park prirode, Kutinu i goste, te ukloniti ekološka opasnost.

1 Sl. 6.2: Drvene kuće propadaju ... Sl. 6.3: ... i zamjenjuju se kućama od cigli Sl. 6.4: Sela gube svoj karakter

28 29 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

7 Tržišta & ciljne skupine je u sve većoj mjeri povezan s samoostvarenjem. razumljivima i očekuje dodatne usluge visoke Istaknuta je potraga za posebnim, a zahtjevi vrijednosti emocionalnog doživljaja. vezani za to su sve ambiciozniji. Pritom je u 7.1 Tri ključna tržišta prvom planu želja za autentičnošću. Individualizacija kao reakcija na globalizaciju Zagreb i okolica: Posavina može za posjetitelje je odlučujući društveni trend. Turistu treba glavnog grada Hrvatske postati atrakcija, a Glavni motiv za odmor je doduše i dalje odmor, stoga pružiti nešto jedinstveno što je drugima za gradsko stanovništvo idealno izletište i no od početka 80-ih sve veću važnost poprimaju nedostupno. područje za mnogobrojne vikend-aktivnosti, za motivi kao što je uživanje, druženje, kretanje i školske izlete, te odredište za bicikliste, šetače, proširivanje horizonata. Sada se uz prijašnje prijatelje prirode, ribiče, vozače kanua, jahače glavne motive (kupanje, odmor, kulturu) Pripadnost socijalnim i demografskim itd. nadovezalo kompleksno klupko motiva za skupinama suviše je grubo obilježje klasifikacije putovanje. Tu spada intenzivno uživanje, odmor turističkog tržišta u današnje vrijeme. Klasični u prirodi, tjelesna i sportska aktivnost, viđenje postupci segmentiranja tržišta više gotovo ne Susjedne zemlje: Specijalne interesne skupine novih stvari, doživljavanje senzualnosti, vrijede za određivanje ciljnih skupina. mogle bi se pridobiti u Austriji, Sloveniji, zdravlje i suverenost vremena. Mađarskoj, posebno među biciklistima, prijateljima prirode, obiteljima s djecom. Tako se dosadašnja poznata ciljna skupina Motivi turista variraju ovisno o socijalno starijih ljudi (preko 50 godina) raspršila u demografskim obilježjima (starosna dob, djelomičnim skupinama i više ne tvori zatvorenu Srednja Europa: Ovisno o privlačnosti i obrazovanje, prihodi), o sklonostima, osobnim homogenu skupinu već se sastoji od velikog kakvoći cjelokupne ponude i njene poznatosti, u i obiteljskim potrebama (tjelesna konstitucija, broja različitih ciljnih skupina: «mladih» i srednjoj Europi jednako u obzir dolaze ljubitelji djeca), o odredištima putovanja (more, planine) «starih» starih, turista u potrazi za zdravljem prirode, biciklisti, obitelji s djecom i druge i o obliku odmora (hotel, seosko imanje, i doživljajima, ljubiteljima sporta i kulture, specijalne skupine, kao i turisti koji se nalaze na apartmani, auto-kampovi). Sukladno orijentaciji seniorima sa velikim i malim primanjima, proputovanju. Interesantna izvorna regija mogla ciljnih skupina otvaraju se odgovarajuće parovima i «starijim samcima». Ovakvo slično bi biti i Nizozemska, koja bi na Savi ponovo mogućnosti oblikovanja ponude. raspršivanje u podskupine može se primijetiti pronašla izgubljene krajolike svojih rijeka. u svim ciljnim skupinama, bez obzira da li se radilo o biciklistima ili ljubiteljima prirode, 7.2 Motivacije ciljnih skupina Općenito turist na odmoru priželjkuje kontraste ljubiteljima kulture ili šetnji, parovima ili i različite svjetove, koji se jasno razlikuju mladim obiteljima. Slojevita istraživanja motivacija ciljnih skupina od svakodnevnice. On želi doživjeti nešto u području turizma i slobodnog vremena potpuno drugačije. U turističkoj potražnji osim poznata su iz Njemačke. No ona bi se mogla aktivnosti i motivacije mogu se primijetiti razni Raspršivanje ciljnih skupina zahtijeva primijeniti u svim zemljama srednje Europe trendovi – među njima individualizacija motiva specijalizaciju ponuda koja će biti prilagođena sa sličnim životnim uvjetima. U motivima za i rastuća razina zahtjeva. Osnovne usluge njima. Te se ponude moraju dosljedno usmjeravati putovanja se odražava promjena vrednovanja kao što su smještaj, gastronomija, kvalitetne prema odabranim ciljnim skupinama (obiteljima, u društvu. Dok su u prošlosti dominirale ponude za zabavu gost smatra same po sebi ljubiteljima prirode, birdwatcher (promatrači relativno jednostavne potrebe, budući turizam ptica), biciklistima, šetačima).

28 29 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Osim osnovnog standarda gost očekuje i posebnu 7.3 Prirodni turisti (eko turisti) dolaze do usklađenih rezultata: njemački atmosferu i emocionalne doživljaje. Stoga su «prirodni turist» traži tjelesne aktivnosti, Njemačka pravi razliku između «prirodnog tražene inovacije čiji sadržaj čine neobična zanimaju ga krajolici i kulture, želi imati kontakt turizma» - svaki oblik odmora vezan uz prirodu iskustva, iznenađenja i poticaji (ambijent, s domaćinima, nema predrasuda, zadovoljan je i i – «eko turizma» - samo ekološka i socijalno doživljaj, zabava, pustolovina, jedinstvenost). sa skromnim smještajem, želi otkrivati i nešto odgovorna putovanja. Pojam Svjetske turističke naučiti. On ne voli masovni turizam. 50% ove organizacije «ecotourism» odgovara njemačkom ciljne skupine rezervira smještaje koje vode pojmu «Naturtourismus» (prirodni turizam), a Ovakva vrsta orijentiranosti prema gostu može domaćini, 45,6% putuje najradije individualno, ne užem pojmu «Ökotourismus» (ekoturizam). se postići stalnim treningom suradnika, kao 41,2% želi lokalnu kuhinju i 41,2% želi toliko Njemački izvori kao i Svjetska turistička i kontinuiranim informiranjem regionalne hvaljeno gostoprimstvo. javnosti, kako bi i ona bila upoznata s organizacija procjenjuju njemački potencijal potrebama gostiju. «prirodnih turista» na 11,5 – 14,5 milijuna. Druge ciljne skupine kao što su «mlade obitelji», «biciklisti», «šetači» imaju s više aspekata Prema mišljenju Svjetske turističke organizacije Za projekt Posavina se razmatraju ciljne skupine gledano slične motive. Stoga se pripadnicima i njemačkih izvora razvoj proizvoda usmjeren čije će se karakteristike šematski prikazati. ovih skupine može pristupiti istim proizvodom na ciljnu skupinu «prirodnih turista» dobit će kao i «prirodnim turistima». na značaju. Također i u pogledu motiva analize

Tablica 7.1: Njemačko tržište: Motivacija i vrijednosti u ponašanju odabranih ciljnih skupina u slobodno vrijeme i na odmoru Izvor: Institut für Freizeitwirtschaft, Ciljne skupine u slobodno vrijeme 1995. – 2005.

30 31 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

8 Turistički koncept Na ovom iznimnom, na Mediteranu neponov- najspecifičnije karakteristike ljivom prostoru stapaju se • sa snažnim doživljajnim, zabavnim i edukativnim informativnim komponentama 8.1 Ciljevi • gotovo netaknuta priroda s osobito brojnim ptičjim vrstama među kojima ima i rijetkih • Kako bi se poboljšali životni uvjeti vrsta Ovi ciljevi i korištenje prirode i kulturnog lokalnog stanovništva, prirodu i kulturno • slikovito ozračje života u posavskim selima nasljeđa u okviru turističkog razvoja odgovaraju naslijeđe Posavine treba početi koristiti u s njihovim običajima i svečanostima, smjernicama Svjetske organizacije za zaštitu turističke svrhe: na taj će se način priroda • tipična regionalna jela i pića, prirode IUCN. Posjetitelji očekuju dobru uslugu i kulturno naslijeđe trajno promicati i i široku ponudu aktivnosti15. učinkovito štititi! • tradicionalna poljoprivreda i pašnjaci sa starim pasminama domaćih životinja, • Posavina će postati jezgrom razvoja turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske • jezerski i riječni ribolov i plivajuće riječne Rekreativno područje otvara dva posve različita što će proizvesti učinak i izvan granica vodenice, sadržaja koji privlače dio posjetitelja: države. • stari zanati koji se dijelom mogu ponovo • U Sisku će se zahvaljujući njegovoj probuditi, seljačka umjetnost i seoski povijesti i zemljopisnom položaju otvoriti Jedinstveni prirodni prostor Posavine - proizvodi, tematski doživljajni park u kome će biti inscenirana vojna krajina, tvrđava, sukobi • posljednji primjer autentičnog, i suživot Habsburgovaca, Slavena i Turaka, srednjovjekovnog načina obrađivanja tvoreći tržišno orijentiranu turističku ponudu te prirodno područje Posavine; riječne doline • s ugodnim smještajem u starim drvenim • Memorijalni centar Jasenovac podsjeća • sa slikovitim selima s tradicionalnom seoskim kućama opremljenim modernom na najmračniju epohu Europe i obraća arhitekturom drvenih kućica (posavski stil) sanitarnom, opskrbnom i kanalizacijskom se ozbiljnim posjetiteljima s izložbama, infrastrukturom, • duž obala spore i široke Save seminarima i međunarodnim programima • s bogatstvom životinjskih i biljnih vrsta i • s ruralnim gastronomskim doživljajem, kritičkog sagledavanja povijesti, te kulturnim • parkom prirode Lonjsko polje kao • s raznovrsnim sportskim i rekreacijskim programom i programima za mlade. središtem – aktivnostima koje ipak ne narušavaju okoliš i koje U središtu proizvoda je dan odmora na selu: • dijelom slijede duh vremena, – će postati jezgrom razvoja inovativne Obitelj s dvoje male djece smještena u ugodnu turističke i rekreativne destinacije, kako za • dijelom njeguju klasične sportove sobu uređenu u starinskom stilu u gostinjskom stanovnike Zagreba tako i za međunarodno • dijelom ponovo bude zaboravljeno dijelu renovirane drvene seljačke kuće. Bogati doručak na terasi okrenutoj prema dvorištu tržište. • sa stazama za otkrivanje prirode, mjestima s pogledom na seljakove domaće životinje. za promatranje životinja i izložbenim Potom vožnja biciklom uz obalu Save sve do prostorima, mjesta za piknik i kupanje gdje na raspolaganju • sa seoskim svečanostima koje se razlikuju stoje i čamci za veslanje. Poslijepodne povratak od sela do sela i koje njeguju svoje kroz riječnu dolinu i hrastove šume s kratkim

30 31 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Osmatrački toranji u Parku prirode Vértes (HU) Promatranja na otoku Texel (NL)

Informacija o žlićarkama na otoku Texel (NL) Fosilni hrastovi u Donjoj Rajni (NL)

Noćenje u selskog kući sa rodana (PL) Europsko selo roda Marchegg (A) Kružni putevi u Marcheggu (A) Informacije za posjetitelje 32 33 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

zaustavljanjima kod pastira, na mjestima za za Posavinom. Ona se mora izgraditi ples, seoska slavlja, promatranje životinja, promatranje bjelorepog štekavca, uz rezervat paralelno s ponudom. Kako je za oboje sportske natjecateljske igre za svakoga) turopoljskih svinja, kod drvorezbara i vezilja. potrebno vrijeme i novac, koncept se može Zabava: Doživljajni parkovi oko i u tvrđavama Večer započinje pijenjem čašice rakije sa seljacima realizirati samo postupno, već i kako bi se u Sisku i Kostajnici (viteške igre, turski logor, a završava pečenim šaranom i čašom vina u domaći investitori zaštitili od rizika. narodni ples). idiličnom vrtnom lokalu uz rijeku. Automobila • U prvi stupanj razvoja proizvoda trebala bi gotovo da i nema, dok mira, prirode, aktivnosti Suprotni svijet: Njega i daljnji razvoj posavske spadati edukacija domaćih stanovnika – po obiteljske atmosfere i doživljaja ima u izobilju! arhitekture, smještaj u renoviranim drvenim mogućnosti na modelu pomoću kojeg ce bi kućama s ambijentom aktivnog seoskog se koncept realizirao. gospodarstva, pastirstvo, radni dan sa Automobilski promet se mora smanjiti koliko god svinjarima, zaštita krajolika i jako ograničenje je to moguće i zamijeniti ekološki prihvatljivim Središnja tema cjelokupne ponude Posavina/ automobilskog prometa. transportnim sustavima. Iznimke će se praviti Lonjsko polje je «kulturni krajolik na Savi» i Prijevozna sredstva: konjske kočije, riječni samo za lokalno stanovništvo, poslovne vožnje, orijentira se na osnovim potrebama turističkog brodovi na solarni pogon od Siska prema te dolazak i odlazak. Cjelokupna infrastruktura tržišta Jasenovcu, iznajmljivanje bicikla. će se ciljano i po potrebi optimizirati. Građevinske mjere bilo kakve vrste će se zakonski regulirati i • odmor u prirodi, Nošnje: Nošnje su od velikog značaja. Predjeli zakoni će se morati poštivati. I na snazi će biti opća • promjena i raznolikost gdje dio stanovništva nosi tradicionalne nošnje zabrana lova ptica! (Koruška, Bavarska, južni Tirol), ne smatraju • doživljaj i iskustvo. se samo izrazito atraktivnima, već takva Prilikom realizacije tih općih rekreativnih tradicija može povećati i potražnju. Naime, Posavina mora izgraditi svoj imidž i postati motiva i motiva odmora, svi se elementi ponude ovakva se područja izjednačavaju s «idiličnim međunarodnom turističkom markom. Svoju fokusiraju na najvažnije želje ciljnih skupina iz svijetom». ponudu postupno mora povezati sa svime što se zemlje i inozemstva. Kultura, učenje: Poučne staze, seoski muzeji, nudi u unutrašnjosti zemlje, pa i izvan granica: korištenje starinskih kućnih i poljoprivrednih • s atraktivnim gradovima kao što su Zagreb, Aktivnosti: Putovi za vožnju biciklom, jahanje uređaja i alata, svečanosti s narodnim nošnjama Varaždin, Slavonski Brod, Vukovar, Osijek, i šetnje, mjesta za kupanje, pecanje i piknike, i narodnom glazbom, tradicionalni obrt, utjecaji Karlovac, iznajmljivanje čamaca uzduž Save i Une iz stranih zemalja • s tvrđavama i dvorcima poput Kostajnice, između Natjecanja: maratoni, natjecanja brdskim • s toplicama kao što su Lipik i Topusko, • Siska i Jasenovca kao i biciklima i utrke kanuom uzduž Save s obilježjima pučke zabave. Daruvarske toplice i Naftalan • Kostajnice i Jasenovca • s drugim prirodnim atrakcijama kao što je • uz ribnjake i s obje strane rijeke, s Raznolikost: Svako se selo treba usredotočiti, po ugledu na Čigoč sa festivalom roda, na vlastitu Kopački rit, Una, Drava ili Crna Mlaka itd. time da se ne ugrožava zaštita prirode i temu iz prirode, tradicije ili povijesti, tako da poljoprivreda. nastane cjelokupni proizvod sastavljen od različitih 8.2 Stupovi ponude Druženja: Organizacija skupnih doživljaja dijelova koji se svojim znamenitostima, slavljima, • Trenutno gotovo da i ne postoji potražnja (zajedničke šetnje, doživljajna gastronomija, nošnjama i proizvodima nadopunjavaju.

32 33 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

8.2.1 Park prirode Lonjsko Polje • vođenja i šetnje, ritam života, lokalni obrti, tradicionalni običaji, plesovi, pjesme, slavlja, tipični proizvodi, Park prirode bit će vodeći objekt u prvoj fazi • potpunu zabranu lova na ptice . povijest sela, pripovijetke itd. koji imaju korijene razvoja. Tu se ubraja postupak upisivanja u krajoliku oko Save. Šest smjernica pokazuje parka prirode Lonjsko polje u UNESCO-ov Glavne atrakcije: pravac budućeg turističkog korištenja: popis svjetske baštine («World Heritage List»), koji vodi Ministarstvo kulture. Ovime će se • šume u poplavnim područjima, • očuvanje naglasiti značaj parka za domaće stanovništvo • pastirstvo i • reaktiviranje i potencijalne posjetitelje te poboljšati zaštitni • srednjovjekovne životinjske pasmine, • insceniranje status faune, flore, kulturnog krajolika i sela. Osim toga, ova klasifikacija znači i početak • poplavne površine • daljnji razvoj međunarodnog marketinga. • zaštita od visokih voda, • organiziranje • flora i fauna (biološka raznolikost) • školovanje • seoski život. Park prirode će se razvijati, voditi i plasirati Od velike bi pomoći bilo kad bi se postojeće prema uzoru na američke nacionalne parkove. drvene kuće zaštitile od raseljavanja, daljnjeg To podrazumijeva 8.2.2 Posavska sela i poplavna propadanja i rušenja. U tu svrhu se čini područja neophodnim da se osim Čigoča i Krapja i druga • atraktivnu centralnu zgradu u starim sela stave pod zaštitu spomenika kulture. Samo drvenim kućama, U prvoj fazi bi trebalo započeti s renoviranjem se tako može očuvati jezgra ponude i spriječiti • prijevoz osoba koji nije štetan za okoliš, sela, realizacijom smještaja i gastronomske gradnja u proizvoljnim stilovima, kao i ponude u starim drvenim seoskim kućama, s postavljanje betonskih električnih stupova, koji • sustav vođenja posjetitelja, uređenjem sustava rezervacije putem Interneta su iz neshvatljivih razloga nedavno uz visoke • poučne staze i promatračnice životinja, te promidžbenim i prodajnim inicijativama u troškove zamijenili stare drvene. • inscenacije i izložbe, Zagrebu, međunarodnim odnosima s javnošću

i izravnim marketingom usmjerenim na ciljne skupine, kao i s postavljanjem mreže Sve je to povezano sa znatnim materijalnim Sl. 8.1: U selu Čigoč je po prvi puta jedna kuća pretvorena u biciklističkih staza i šetnica od Siska do i ljudskim, planskim i organizacijskim informacijski centar parka prirode. Jasenovca. angažmanom. No turistički razvoj cjelokupnog proizvoda 8.2.3 Kultura & tradicije može biti uspješan samo onda ako se stanovništvo Posavine identificira s ciljevima Odlučujući čimbenik privlačnosti je kulturno regionalne strategije i na njima surađuje. nasljeđe posavskih sela, zajedno s krajolikom Istovremeno je u velikoj mjeri potrebna ciljana uz Savu, te florom i faunom. Oni cjelokupnoj suradnja između dotičnih područja politike, ponudi daju posebnu draž kakve nema u cijeloj uprave i gospodarstva. Posavina i u ovom Europi, koja se dinamiziranjem kulturnih pogledu može biti pilot-model. aspekata može znatno povećati. Pod «kulturom» se u ovom smislu ne podrazumijevaju samo Naime, održanje postojećih supstanca nije vidni objekti – kuće, muzeji – već i seoski stil i dovoljno. Da bi se potencijal pretvorio u

34 35 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

atraktivni doživljaj, kulisa se mora ispuniti turističkog koncepta. No upravo ta udaljenost grada kao riječne luke na Savi. životom, prekopiranim slikama «svijeta iz kojeg daje šansu da se ova dva cilja međusobno • Spajanja Save i Kupe. dolazimo». Ova je tema jedno od pitanja kojima turistički povežu. se čovjek zabavlja i koja, napeto inscenirana, No ribnjak Crna Mlaka najprije mora biti ce može izazvati veliku potražnju. Prva pitanja koja se u ovom kontekstu ponovo u punom pogonu, što kod Crne Mlake postavljaju glase: «Što grad želi postići i što mu No ovdje se kao prvo moraju poznavati ti odrazi kao i kod drugih ribnjaka ovisi isključivo o je za to potrebno?» Odgovor na ovo pitanje je prošlosti - predaje i tradicija iz svih područja tome da li će Državna uprava za vodu sniziti jednostavan: «Gospodarske impulse kroz što života. svoja ekonomski neopravdana davanja. je moguće više gostiju, koji će potrošiti što je Najbolju brigu o prikupljanju i revitalizaciji tih Stvaranje turističke mreže zahtijeva dvije moguće više novca u gradu.» Na pitanje «kako» regionalnih tradicija, povijesti i pripovijedaka, atrakcije, međusobnu reklamu, interesantnu to izvesti teže je naći odgovor. tipičnih navada, običaja i svečanosti, kao i o prometnu vezu (ceste kroz lijepe krajolike) i organizaciji igara, manifestacija i natjecanja, dobro označavanje prema njemačkom modelu Sl. 8.2: Prikaz bitke kod Siska u sisačkoj tvrđavi Stari grad provodile bi lokalne nevladine organizacije tematskih cesta (planinska cesta, romantična (NGO – Non Governmental Organisations). cesta, aleja itd.). Stvaranje ovakve mreže Takvi se NGO-i još moraju osnovati. olakšalo bi uređenje zaštićenog područja duž Kupe, predviđeno planom prostornog uređenja. To pretpostavlja da stanovništvo bude informirano, uvjereno, educirano i uključeno, te Vrijednost posjete Posavini smjesta bi podigla da se mjesne inicijative podupiru organizacijski, mreža putova, mjesta za promatranje ptica i financijski i savjetodavno. Počeci takvih pecanje, prodaja riba i riblji restoran uz dva razmišljanja već se mogu naći u parku prirode ribnjaka koja se nalaze u blizini parka prirode Lonjsko polje, u Sisku i u muzeju u Kutini. No Lonjsko polje. još nedostaje potpora za NGO-e i inicijative malog i srednjeg poduzetništva. 8.2.5 Povijest granice i pripovijetke U Sciographia Cosmica je 1638. objavljena 8.2.4 Ribnjaci slika grada Siska praškog umjetnika Daniela Koncept ribnjaka Crna Mlaka je ključan. On Meissnera. Ona je vrlo interesantna stoga što povezuje ekonomske, turističke i ekološke prikazuje četiri aspekta koji su još i danas aspekte i može već iz tog razloga poslužiti zanimljivi za turističku orijentaciju: kao uzor drugim ribnjacima. Osim toga, • Staru tvrđavu u čijoj je blizini 22.6.1593. kao Ramsarsko područje i europski poznato odmorište od izumiranja ugrožene smeđe bila poražena turska vojska. patke njurke, ribnjak može u ciljnoj skupini • Bedem oko tvrđave koji više ne postoji. promatrača ptica («birdwatcher») brzo izgraditi On bi mogao služiti kao uzor kako bi se međunarodni ugled i tako sudjelovati u doživljajno područje oko tvrđave moglo turističkoj inicijaciji Posavine, iako geografski ograditi i zaštiti od visokog vodostaja. ne spada u središnje područje regionalnog • Brod i svjetionik, što naglašava značaj

34 35 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Što je proizvod popularniji, to je veći odaziv i brojnije su moguće ciljne skupine. Prema tomu znanstveni pristup ne dolazi u obzir. Ponuda umjesto toga mora ispunjavati široki spektar želja s područja rekreacije i odmora i odgovarati sljedećim potrebama: ponuda mora posredovati doživljaje, znanje i iskustva, zabavljati i pružati zadovoljstvo raznim starosnim skupinama s različitim temama, i konačno, treba ohrabrivati na aktivno sudjelovanje.

Takvoj vrsti inscenacije na raspolaganju stoje tri tematike. One povezuju Sisak s posavskim selima i parkom prirode Lonjsko polje, što dovodi do međusobnog povećanja privlačnosti: • Povijest Vojne krajine. • Život u posavskim selima. • Priroda parka i rijeka.

Sl.8.3: Sisačka tvrđava (Stari Grad)

Sl. 8.4: Opsada Siska 1593. Izvor: Samuel Dilbaum u Augsburgu, 1603.

Uz ove se teme mogu izmisliti napete priče, zemalja. Naime, vrijednost turističkih objekata simulirati, medijski predstaviti, doživjeti ili znatno podiže njihovo teatralno insceniranje i iskusiti kroz glumu. Zahvaljujući kulisi tvrđave povezivanje s doživljajima. i realnih svjetova rijeka, sela, riječnih dolina i krajolika parka prirode, ove teme postaju autentične. Ovako uređen tematski park bio bi interesantan i za posjetitelje iz drugih

36 37 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Povijesna tema ne dotiče samo sve susjedne simbolički predstavlja jednu od najgorih strana narode, već seže duboko u Europu i Malu europske i regionalne povijesti, kao i užase rata Aziju. Objektivan prikaz povijesnih činjenica i progona, te tako služi kao opomena protiv i doživljaja, koji naglašava povezane elemente svakog oblika netolerancije. Ovo mjesto treba i niječe jednostrano nacionalno junaštvo, postati mjesto prosvjećenja, koje se objektivno ima šansu da bude prihvaćen i atraktivan na nosi s prošlošću te pomoću kulturnih programa međunarodnoj razini. Tematizacija ovakve i memorijalnih dana okuplja posjetitelje i vrste bila bi novost u Europi i zaslužuje u upućuje ih na mirnu budućnost. pogledu najnovije povijesti Balkana veliku pažnju.

Kostajnica bi trebala slijediti istu misao vodilju kao i Sisak. Ona možda nije smještena tako povoljno glede prometa, ali se zato Sl. 8.5 Granična rijeka Una nalazi na stoljećima staroj granici s Bosnom i nekadašnjim turskim carstvom. Njena bi orijentacija trebala slijediti tri pravca: • Polazišnu točku za biciklističke i kanu ture duž Une do Save, • prekogranično spajanje «dvaju svjetova» u jednom gradu i • insceniranje tvrđave i igara vezanih uz nju

Jasenovac kao prometno čvorište na utjecanju Une u Savu predstavlja doduše druga vrata prema Lonjskom polju i posavskim selima, no sam grad je neugledan i teško oštećen u posljednjem ratu. Ipak su moguće inicijative koje bi poduprle turističku ponudu i donijele mjestu radna mjesta i prihode: npr. za obnovu hotela koji je stradao u ratu ili mosta prema Bosni.

Memorijalni centar koncentracijskog logora nije «turistički objekt» u smislu atrakcije. No, on

36 37 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Logorski vlak

Spomenik koncentracionog Logora Jasenovac Kola sa sijenom na Livadi (1987)

Košenje grobova Promet preko Save sa skelama Povjesni brodski mlinovi Jasenovac 38 39 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

9 Prva faza realizacije Ono se mora identificirati s tim propisima i • sela i seoskih drvenih kuća, podržavati ih. • seoskog života i ambijenta. Turistički se projekt «Posavina» može zbog svoje kompleksnosti realizirati samo postupno. U prvoj se fazi mora istovremeno izgraditi šest • Sudjelovanje stanovništva je potrebno i Dok je zahvaljujući uzornom zbrinjavanju otpada stupova: zbog prikupljanja, osvježavanja i ponovnog krajolik uspio ostati sačuvan od divljih deponija oživljavanja pomalo izblijedjelog znanja o smeća i dok je flora i fauna, barem u parku starim tradicijama, metodama rada, mjesnoj 9.1 Uključivanje javnosti prirode Lonjsko polje, stavljena pod zaštitu, povijesti i legendama. Taj bi se zadatak sela počinju naglo mijenjati svoj izgled, i to Stanovništvo Posavine se mora konstantno vrlo teško mogao provesti bez regionalnih uslijed mnogobrojnih građevina od neožbukane informirati o mjerama implementacije i uvjeravati nevladinih udruga. opeke, propadanja starih drvenih kuća, kao i u izglede koji u njima leže. nerazumljivih građevnih mjera koje radikalno 9.2 Turističke ponude utječu na seoski ambijent (betonski stupovi za električne vodove). Odgovornost je javne uprave Cilj ovakvog javnog rada je pridobiti Posavina bi se konačno trebala shvatiti kao da zaustavi ovakav razvoj, ublaži ga ili čak ukloni stanovništvo za projekt, kao i za njegovo regionalan, cjelokupan proizvod koji nije elemente koji snažno smetaju, poput betonskih aktivno sudjelovanje u lokalnim tematskim vezan administrativnim granicama i koji se stupova za električne vodove. Uređivanje okućnica radnim skupinama, posebno putem vlastitih poput mozaika sastoji od mnogih pojedinačnih i pročelja kuća dužnost je vlasnika, kojima će inicijativa za realizaciju. Ovakvo sudjelovanje kamenčića. Ovo se može podijeliti u četiri porasti ponos kad postanu svjesni vrijednosti svog je naime iz tri aspekta neophodno: kategorije: vlasništva. • Projekt treba biti mjesnom stanovništvu od • doživljajni okvir, koristi i poboljšati njegovu egzistencijalnu • turistička infrastruktura, Bilo bi dobro uključiti stanovništvo u ciljane perspektivu. Stanovništvo se u projektu • regionalni proizvodi i usluge seoske inicijative i motivirati ga pomoću treba angažirati s malim i srednjim • smještajni kapaciteti. natjecanja, tematskih dana i cijena, s ciljem poduzećima. To zahtijeva kolektivne i obnove tradicionalnog karaktera posavskih sela individualne inicijative za razvoj turističkih («Naše selo treba postati ljepše!») proizvoda koje imaju podršku. 9.2.1 Doživljajni okvir Glavnu turističku vrijednost destinacije • Pretpostavka uspjeha je u tome da se «Posavina» predstavlja doživljajni okvir. Ovdje Lijep primjer za uspješnost ovakvih inicijativa kulturni i prirodni potencijali prepoznaju, se radi o tzv. USP-u (Unique Selling Proposition), je proglašenje malog sela Čigoč, s njegovih te potom ne samo održavaju već i štite, jedinstvenom obilježju koje će Posavinu učiniti 120 stanovnika, 1994. godine europskim selom roda. Ovdje se tijekom proteklih godina više njeguju i koriste. Stanovništvo mora poznatom i poželjnom za upoznavanje, i izdići je iz drugih ciljnih područja. nisu gubile drvene kuće niti počinjali građevni imati razumijevanja i za one zaštite grijesi kao u susjednim selima. Osim toga je Ovaj se doživljajni okvir u osnovi sastoji od potencijala koje predstavljaju ograničenja selo svake godine krajem lipnja s rastućim sljedećih čimbenika: po njega: očuvanje starih seoskih kuća angažmanom i u suradnji s parkom prirode i i striktni propisi gradnje, ograničavanje • riječnih krajolika, gradom Siskom festival roda. Pored pozornice automobilskog prometa, zabrana lova itd. • prirode – faune i flore, je bio postavljen i prvi javni WC.

38 39 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

9.2.2 Turistička infrastruktura Radna mjesta će se najprije otvarati putem 9.2.4 Smještaj razvoja i održavanja turističke infrastrukture. Samo park prirode radi na stvaranju prvih Bez prihvatljivih smještaja, ponude ostaju silom Kasnije su moguće različite usluge, koje se temelja turističke infrastrukture. Inače Posavina prilike ograničene na dnevni turizam, s tom mogu izgrađivati postupno i izvan zanimanja: nije nigdje ni na koji način pripremljena za posljedicom da bi Posavina u tom slučaju ostala gastronomija, iznajmljivanje i popravak bicikala, turizam. izletište s relativno beznačajnim gospodarskim vođenje i pratnja gostiju, folklorne skupine, impulsima koji se mogu na taj način optimizirati vožnje čamcem i kočijom, jahači izleti, ribička da se razviju smještajni kapaciteti, koji će natjecanja - i naročito – privatni smještaji. Svega nedostaje: putova za bicikliste i šetače, već sami po sebi predstavljati doživljaj, a u poučne staze i promatračnice životinja, kombinaciji s rekreativnim aktivnostima pravu informativnih mjesta, parkirališta, gastronomskih Od regionalnih proizvoda na raspolaganju stoji atrakciju. objekata, sanitarnih čvorova, servisnih mjesta sve ono što poljoprivreda, ribarstvo i vrtovi, i smještajnih mogućnosti – kao i ponuda za kao i umjetnički obrti, imaju za ponuditi. Neki aktivnosti i zabavu bilo koje vrste. Hoteli za turiste na proputovanju iz inozemstva od tih proizvoda (džemovi, med, sir, kobasice, su poželjni u Sisku, Kutini, Novskoj i Jasenovcu. sušene ribe, rakije) mogu se s vremenom, uz Inače, uopće ne bi trebalo biti uobičajenih postojanu kvalitetu i spretan marketing povezan Sukladno tome, u okviru financijskih mogućnosti hotela. Umjesto toga, svi bi smještaji trebali biti s imidžom prirode i tradicije Posavine, izgraditi treba najprije u prvoj fazi inicijalne ponude ponuđeni u drvenim seoskim kućama, koje bi, u proizvode s markom. ostvariti mrežu putova za bicikliste i šetače, osim modernih sanitarija, u svemu dosljedno te sustav vođenja posjetitelja koji će od samog preuzele tradicionalan stil i dekorativne elemente. početka ograničiti automobilski promet. Kasnije Prvi počeci na tom području postoje kod vina treba urediti promatračnice životinja, poučne staze iz Moslavine, koja se izravno nadovezuje i mjesta za piknike sa sanitarnim čvorovima. Za inicijaciju projekta preporuča se, zapravo je na sjevernu stranu Lonjskog polja. Danas neophodna, izrada oglednog projekta koji bi privatni vinari pune kvalitetna vina u boce, reklamiraju svoje stare vrste vina, grade U skladu s razvojem potražnje i gospodarskim • 3 do 5 seoskih kuća s po 4 dvokrevetne zajedno s turističkom udrugom Kutina vinsku rastom trebat će postupno proširiti početnu gostinjske sobe obuhvatio u gospodarski cestu i uljepšavaju degustacije vina lokalnim jezgru ponude. kompleks (ukupnog kapaciteta od 24-40 proizvodima i folklorom. kreveta), i • predvidio još jednu seosku kuću kao 9.2.3 Usluge & regionalni proizvodi Ono nešto posebno ne mora proizlaziti iz samog zajednički multifunkcionalni prostor Kao posljedica rastućeg broja posjetitelja rast proizvoda već i iz načina njegove prezentacije – (restoran, priredbe, edukacija) će i potreba za uslugama. U tu se svrhu mogu npr. oživljavanje tradicionalne naivne umjetnosti • koja bi bila uzorno renovirana, dekorirana i razvijati regionalni proizvodi i ponuditi na putem oslikavanja boca s lokalnom rakijom. odgovarala kategoriji s 3 zvjezdice, izravnu prodaju u selu ili na slikarski uređenim seoskim sajmovima. • koja bi se promovirala i vodila kao malo poduzeće, • a koja bi ujedno postala i centar za izobrazbu i daljnju edukaciju i

40 41 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

• koja bi služila kao središte za daljnji • Ciljano obraćanje svim međunarodnim 9.5 Financiranje razvitak cjelokupnog proizvoda. zastupstvima i podružnicama u Zagrebu, Iako je renoviranje drvenih seoskih kuća i vezano uz izravnu prodajnu reklamu u njihova prilagodba relativno povoljna i iako su 9.3 Promidžba i plasman zagrebačkim hotelima, na benzinskim i inače potrebna mala financijska sredstva za crpkama, zračnoj luci i kolodvoru. Na početku mali projekt Posavina ne može si iz male i srednje velike poslovne inicijative, ipak gospodarstvenih razloga dozvoliti ni uobičajenu • Oduševljenje prvih gostiju, čiji izvještaji je potrebna izrada financijske konstrukcije za reklamu niti može računati s distribucijskom predstavljaju najvažniji marketinški kojom mogu posegnuti privatne inicijative. potporom globalnih turoperatera, već si mora instrument. Naime, stanovništvo Posavine je vrlo sam utrti put: siromašno. • Kooperacija s međunarodnim ponuđačima 9.4 Edukacija na području tržišnih niša ((prirodni i eko Budući da se radi o destinaciji bez ikakvog Izrada financijske konstrukcije, njena jednostavna turizam, biciklističke udruge, birdwatcher iskustva u turizmu, ne mora se samo proizvod i učinkovita primjena u korist takvih ljudi koji itd.) izgrađivati od samog početka, već je jednako nemaju iskustva s takvim stvarima, jedna je od • Intenzivni međunarodni odnosi s javnošću važna i edukacija seoskog stanovništva. najvažnijih pretpostavki uspjeha. Nužne su praktične pomoći u područjima putem raznih medija, s ciljem stvaranja planiranja, financiranja, renoviranja, uređenja imidža. Taj je rad već započeo s dobrom 16 i dekoracije seoskih kuća, do svakodnevnog Povrh toga je neophodno financiranje javne odjekom . ophođenja s inozemnim gostima, te u vođenju turističke infrastrukture. • Prodajno orijentirani nastup na Internetu, knjigovodstva i poznavanju najvažnijih zakona koji u posljednje vrijeme ima sve više kojih se malo i srednje poduzetništvo u pobornika. Hrvatskoj mora pridržavati. Jednako potrebno 9.6 Koordinacija je i stalno savjetovanje i pružanje pomoći, kao i Koordinacija na razini županije potrebna je koordinacija zajedničkih inicijativa: organizacija glede kompleksnih pitanja koja izgradnja seoskih proslava i natjecanja, izgradnja palete turističkog projekta te vrste sa sobom nosi, ponude, održavanje i proširivanje turističke glede svih područja gospodarstvenog, Sl. 9.1: Primjeri lijepih proizvoda iz Posavine infrastrukture, njega home-page na Internetu, ekološkog, kulturnog i socijalnog života, te izrada individualnih planova za banke itd. znatnog konfliktnog potencijala kojeg ona sadrže, sa svrhom međusobnog povezivanja aspekata i pronalaženja rješenja. Koordinatora Ovakve zadatke može najbolje savladati treba podupirati mala radna skupina u kojoj poduzeće koje radi, jer se svakodnevno susreće su mjerodavno zastupljene najvažnije skupine s istim problemima. Ovdje je svakako potrebna društva: uprava, zaštita prirode, poljoprivreda, kvalifikacija i broj zaposlenih koji nadilazi vodoprivreda, turistički marketing, kultura, same potrebe poslovanja. zaštita spomenika kulture i, prije svega, općine Posavine.

40 41 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

10 Ogledni projekti bicikle i za hodanje ili pomoću autobusne linije doživljaje u uskoj povezanosti s narodom do Jasenovca. on treba privući što veći broj posjetitelja kako bi uništenom gospodarstvu grada 10.1 SISAK No, sama funkcija ulaza Sisku će donijeti neznatne gospodarske pogodnosti. Kako bi dao nove impulse. Odlučujuća dakle nije osjetno profitirao od turizma, sam Sisak mora znanstvena kakvoća prezentacije, već je 10.1.1 Ciljevi postati odredište gostiju. Dosada grad ne nudi li zanimljivo prikazano. U korist takve dovoljno kako bi se posjet isplatio. Unutrašnjost orijentacije koja se temelji na iskustvima Sisačka će se tvrđava postupno izgrađivati u tvrđave je u očajnom stanju. Samo se vanjski sa sličnim parkovima diljem svijeta govori središnju turističku atrakciju, ovisno o potražnji dio isplati vidjeti. Sam grad je bio usmjeren na i blizina glavnog tržišta Zagreba i važnih i korištenju te će imati tri funkcije: industriju, tako da ne posjeduje niti povijesni prometnica. • Ulazna vrata u Lonjsko Polje i posavska šarm niti kulturno vrijedne objekte. Privlačni • Tematski park treba nadopuniti i proširiti sela s neposrednom prometnom su samo privlačnost Lonjskog Polja i posavskih povezanošću (pristanište za brodove, staze • položaj na rijekama Savi, Kupi i Odri sela. Različite doživljajne alternative za bicikle i hodanje), • te `staza kroz povijest´, s kojom je grad koje su tematski povezane turistički će se • Na doživljaje usmjeren muzej povijesti počeo sam sebe inscenirati. obraditi tako da se mogu plasirati kao jedna grada i završna točka povijesne staze kroz destinacija. Na taj se način želi postići S ovim insceniranjem Sisak je krenuo putem Sisak. Povijesna staza u vidu privlačne da gosti koji su duže putovali ili čije je koji svoju kulminaciju može imati u tvrđavi. šetnice treba potaknuti posjetitelje tvrđave putovanje bilo skuplje tu provedu više na šetnju do restorana i dućana u središtu dana. U odnosu na druge umjetne tematske grada. 10.1.3 Koncept / mjere parkove diljem svijeta Sisak i Posavina • Tematski park: putem didaktički Primjer „Sealife-parkova“ diljem Europe nude prednosti povijesno autentične kulise inovativnih inscenacija posjetitelji trebaju demonstrira kako život u rijeci može postati i inscenacije gotovo nedirnutoj prirodi. doživjeti, iskusiti i uživati u povijesti turistički magnet koji jamči dobru zabavu i Takav pothvat ograničavaju samo dva grada i vojne krajine, te ih se želi približiti istovremeno stvara senzibilitet za ugrožene čimbenika: mašta i ekonomičnost. odabranim temama iz Posavine (život ekološke sustave. Podvodni se svijet vjerno Ekonomičnost tematskih parkova ravna se seljaka koji su trebali braniti grad, povijest kopira, a djelatnici parka se obraćaju posjetiteljima prema troškovima, ostvarenom prihodu i riječne plovidbe po Savi). i objašnjavaju im sve u osobnim razgovorima. Za frekventnosti korisnika. Budući se na početku učenike postoje tzv. razredi, kako bi taj doživljaj ne mogu očekivati veliki dnevni prihodi, realna mogli produbiti kroz igru. Pomoću didaktički je samo postupna izgradnja koja bi započela sa 10.1.2 Obrazloženje inovativnih inscenacija sva se tri tematska tvrđavom i viteškim igrama. Sisak je već i u starom vijeku bio prometno područja mogu izgraditi na sličan način; takav i trgovačko središte te zbog svog položaja do tematski park koji je duboko ukorijenjen u svojoj danas nije izgubio na svom značaju kao bitno regionalnoj prirodi, kulturi i povijesti bio bi čvorište. Već iz tog razloga je Sisak idealan unikat u Europi. kao ulaz u park prirode Lonjsko Polje i srednji Tematski park ima nekoliko ciljeva: dio Posavine. Odavde se čitava Posavina može istraživati i upoznati putem broda, staza za • Pomoću usmjerenosti na zabavu i

42 43 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.1: Ogledni projekt Sisak

42 43 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Sl. 10.1: Središnji trg u Sisku Sl. 10.2: Sisak - Stari Grad

44 45 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

10.2 Usmjeravanje Posjetitelja u ne smiju bojati ljudi. To se mora zajamčiti Aktivnosti i doživljaj parku prirode Lonjsko Polje potanko razrađenim konceptom za Park će dobiti rasprostranjenu mrežu usmjeravanje posjetitelja i utvrđivanje biciklističkih i staza za hodanje koja će koristiti zona. 10.2.1 Ciljevi postojeće strukture kao što su nasipi i šumski • Mir i seoski život su glavna atrakcija putovi. Te će se staze organizirati oko naselja U parku prirode su gosti poželjni i turistički parka prirode, a veći promet bi taj dojam u kao kružni putovi. Na sjecištima s cestom koja koncept predviđa međunarodnu promidžbu za velikoj mjeri pokvario. vodi kroz park napraviti će se parkirališta. Posavinu. Usmjeravanje posjetitelja u okviru tih Informativne ploče i vodiči kroz prirodu olakšat mjera ima sljedeće ciljeve: 10.2.3 Koncept / mjere će razumijevanje te će goste i domaće uvoditi u • Posjetitelji parka moraju dobiti bogatu krajobraz. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, u okviru ponudu zanimljivih aktivnosti i uvida u K tomu dolaze poučne i druge obilježene staze DEGovog projekta izrađen je opsežan koncept - i s čamcem u srcu Mokrog Polja i Lonjskog kulturni i populari krajobraz. za usmjeravanje gostiju. • Uslijed ponude i pratećih zaštitnih mjera se Polja koje uz vodstvo parka prirode daju dobar Promet utjecaji na životinjski i biljni svijet moraju uvid u ovaj poseban krajobraz. Skrovišta za svesti na minimum, te se zaštita mora Prometnice u parku prirode će se podijeliti promatranje, kao npr. već kod kolonije žličarki, te kule koje bi se izgradile u stilu stražarskih kula poboljšati, ako je to moguće. na prolazne ceste i ceste koje vode kroz park. Dok prolazne ceste iz Popovca prema Sisku i iz vojne krajine nude vrlo atraktivne mogućnosti • Stanovnici parka trebaju imati udjela u promatranja za individualne posjetitelje i prihodima od turizma. Novske prema Jasenovcu moraju biti otvorene za normalan promet, na cestama kroz park skupine. • U što većoj mjeri treba izbjeći opterećenje će se u budućnosti naplaćivati ulaznice. Na Doživljajna područja pozivaju na direktan sela, njihovih stanovnika i gostiju - u svim drugim šumskim i poljskim putovima kontakt s prirodom. Ovdje ne samo da se smije budućnosti želimo upravo tamo stvoriti posjetitelji se ne smiju voziti sa svojim osobnim pecati, već će djeca u vodi moći određivati vrlo zanimljivu ponudu glede noćenja i vozilima. životinje i biljke. I kupanje je jedna od aktivnosti odmora. Promet u i do parka će se u budućnosti uglavnom za slobodno vrijeme koje su poželjne u parku rješavati javnim prometnim sredstvima. S prirode. 10.2.2 Obrazloženje tim da je tu najvažnija mjera autobus koji će u Zaštita prirode i vođenja redovitim razmacima voziti na relaciji Sisak - Ciljevi se mogu potkrijepiti različitim Pored vođenja prometa i posjetitelja zoniranje Lonja - Jasenovac - Novska kroz park, a polazna obrazloženjima: parka prirode je najvažniji temelj za suživot stanica će biti glavni kolodvor. On će ujedno ljudi i prirode. Na poplavnom području gosti • Bez raznolike ponude i zanimljivih poboljšati dostupnost središta za stanovnike bez vođenja smiju koristiti samo obilježene mogućnosti za provođenje slobodnog parka. vremena park je zanimljiv samo za vrlo staze. Životinje se mogu naviknuti na te Daljnja prometna sredstva su čamci na Savi mali tržišni segment gostiju, s tim da ga ograničene i kontrolirane smetnje, a gost ima tu koji plove od Siska i Jasenovca. Uz to se prednost da može više vidjeti. Za to postoji niz čak ni oni ne mogu koristiti u potpunosti. moraju stvoriti daljnje ponude kao što je npr. dobrih primjera u Europi. Uz vođenje - pješice • Istovremeno se životinje i biljke moraju iznajmljivanje bicikla u Jasenovcu ili na drugim ili s konjem - mogu se doživjeti i pašnjaci ili moći promatrati i doživjeti. Stoga treba kolodvorima. šuma uz vodu. Posebne ponude daju uvid u štiti njihova staništa a divlje se životinje život pastira koji čuvaju svinje ili u stare tehnike

44 45 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.2: Ogledni projekt - koncept prometa

46 47 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

ribolova. Kod tih doživljajnih tura gosti prate domaće stanovništvo, tako da ne predstavljaju dodatnu smetnju. A i jahanje po pašnjacima moguće je samo uz vođenje kroz park prirode. Male ključne zone štite vrlo ugrožene biljne i životinjske vrste od smetnji (legla, nasade, mjesta za odmor, osjetljivi eko-sustavi). A istovremeno se na taj način povećava mogućnost da se zanimljive životinjske vrste promatraju iz blizine. Postojeći primjer za to je kolonija žličarki u Krapjem Ðolu. Kako bi se smanjila udaljenost bijega divljih životinja od ljudi te kako bi se poboljšale mogućnosti za promatranje, u čitavom se parku prirode obustavlja lov na ptice. Na taj se način stvara ravnoteža zbog posjete nekoliko tisuća gostiju. U budućnosti će se čaplje, patke i orlovi moći promatrati iz udaljenosti manje od stotinu metara. Ta mjera odgovara mjerama koje su poduzete i u drugim sličnim parkovima prirode Sl. 10.3: Čardak uobičajen u vojnoj krajini i nacionalnim parkovima te Ramsar-područjima Izvor: Toifl & Leitgeb 1991. u Europi. U dogovoru s parkom se velika divljač može loviti i nadalje, no i ovdje bi se trebale stvoriti zaštitne zone, posebice na pašnjacima. Gostima treba omogućiti da divljač mogu promatrati na pojedinim proplancima na kojim se može posebno dobro vidjeti i promatrati. U kasno ljeto i na jesen su na primjer parenje i zov jelena važna atrakcija za posjetitelje parka prirode. Ukratko se može reći da će se usmjeravanjem i vođenjem posjetitelja povećavati doživljajna vrijednost parka prirode te će se priroda istovremeno bolje štititi. A kroz vođenja, iznajmljivanje konja, Tab. 10.1: Odnos pream okolišu i prirodnim vožnje kočijama i prehranu gostiju stanovnici će resursima stanovništa Lonjskog polja„Koje aktivnosti ugrožavaju biljni i životinjski svjet sudjelovati u turizmu. Lonjskog polja?“ (u %) Quelle: Institut Ivo Pilar (2001): „Budućnost na rubu močvare“, S. 269

46 47 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Vožnja čamcem na Neretvi Vođenje u Lonjskom polju „Park and Bike“, Reichenau (D)

Posavske konijske kočije Čigoč Informacijska tabla na rijeci Morava (A) Biciklistička staza, Langeoog (D)

Oznaka biciklističkih staza, Podravina (HR) Koncept parkirališnog prostora na Bodenskom jezeru (D) Drvena staza u Plitvicama (HR) Vođenje posjetitelja 48 49 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.3: Ogledni projekt - koncept posjetitelja

48 49 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

10.3 Posavska sela - svako selo unikat 10.3.3 Koncept / mjere Jačanje lokalnog gospodarstva Turistički koncept za sela mora biti mnogostran Manja lokalna poduzeća čine glavni stup 10.3.1 Ciljevi i djelovati u više smjerova. Pored promidžbe za gospodarskog razvitka regije. Za stanovništvo tu regiju sela moraju ponovo dobiti nove impulse proizlaze mnogostruke mogućnosti za nove Posebna draž srednjeg dijela Posavine leži u za gospodarski razvitak. Stoga u parku prirode, djelatnosti: jedinstvu krajobraza i seoskog života. Cilj je: ali i u regiji treba poduzeti razne mjere. • iznajmljivanje bicikla i čamaca • aktivirati seoski život, a posebice mladim • konjušnice i mogućnosti za jahanje te obiteljima ponovno osigurati zanimljiva vožnje kočijama radna mjesta s perspektivom i Identitet i program • konačišta i ugostiteljski objekti • u okviru turističkog otvaranja stvoriti Za park prirode odnosno regiju će se izraditi mnoštvo malih, zanimljivih ponuda koje će godišnji program u kojem će svako selo dobiti • proizvodnja mesa, sira pozivati na odmor i posjet sela. svoj identitet i svoje mjesto. Slavlja i manifestacije Taj započeti gospodarski razvitak treba poticati će u sela ponovno dovesti život i goste. Stanovnici pomoću kreditnih programa i konzultacija. će sa svojim nošnjama pridonijeti uspjehu 10.3.2 Obrazloženje manifestacija. Posebne specifičnosti će se izložiti Za sela uz Savu, Kupu, Odru i Sunju, ali i u i omogućit će se gostima da ih dožive. Stari mlin Proizvodnja i plasman njihovim poplavnim područjima iz sljedećih su će postati muzej ili će se tradicionalni zanati Plasman poljoprivrednih proizvoda poboljšat će razloga potrebni specijalni programi: pretvoriti u izložbu. Na sljedećoj se stranici nalazi prvi pregled koje sve mogućnosti postoje se pomoću malih, modernih jedinica za preradu • Bijeg sa sela i starost stanovništva ugrožavaju za razvitak posavskih sela. (klaonica, sirana, uređaj za mužnju). Na taj će danas više nego ikada najljepša i najudaljenija se način seljacima pomoći da svoje proizvode posavska sela. Ovo područje spada isto kao i prerađuju i sukladno novim propisima EU- kraško područje i otoci među najrjeđe naseljena Ponuda za goste a. Stari, tradicionalni zanati će se ponovno područja u Hrvatskoj, s tim da se ne potiče na oživjeti. Pored kudjelje - koja se ponovno počela odgovarajući način. Oko svakog se sela izgrađuje ponuda za uzgajati kod Ivanić Grada - su pleteni i glineni biciklističke i staze za hodanje koje se označuju. proizvodi važni suveniri. K tomu dolaze i nošnje • Očuvanje prirodne i kulturne baštine u Sela uz Savu će dobiti pristanište za velike i koje su vlastoručno tkane i vezene. A u nekim ovoj regiji može se postići samo uz pomoć male brodove. Na taj način sela postaju polazište seoskim kućama u Čigoču, Žremu i drugim stanovništva, stoga se ono mora intenzivno za posjet ovog krajobraza. mjestima još stoje tkalački stanovi i pojedine uključiti u programe razvitka. Stvorit će se posebna ponuda za goste u kojoj žene još uvijek znaju izrađivati nošnje. Osim • Odlikovanje sela Krapje i Čigoč je će jahanje, tradicionalno ribarenje i čuvanje toga će se tradicionalno proizvedeni radni i pokazalo da se mogu dati novi impulsi i da životinja na velikim pašnjacima imati poseban kućanski aparati inscenirati i plasirati. stanovništvo te impulse rado prihvaća. položaj. Pritom će stanovnici gostima pokazati kako su ljudi stoljećima živjeli sa i od prirode.

50 51 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Šunka Rode u Čigoču

Stare košnice Tradicionalna proizvodnja sira

Posavske nošnje Guske u Drenovom Boku. Ispaša na obali Save (poloj) Posavsko selo 50 51 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.4: Ogledni projekt Posavina - sela

52 53 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Naziv sela Specifičnosti Preloženi glavni motiv Mjere / teme

Greda Krajobraz s velikim livadama, ljepo mjesto s velikim drvenim Kosac Livade, tradicionalna košenija, kulturni krajobraz, seoska imanja kučama, dobro očuvan kuluturni krajobraz Žreme Vrlo ljepo mlo i mirno mjesto koje se nalazi dalje od cesta Stari zanati (npr. tkanje) Miran odmor, staze za hodanje duž Sunje

Sunja Leži na Sunji, općinsko središte, općinska proslava s Rijeka s mlinovima Općinsku proslavu treba učiniti još poznatijom, mlinovi trebaju biti otvoreni za javnost, a tok Sunje treba proglašavanjem i nagrađivanjem najboljih posavskih konja, razvijati što je moguce vise u skladu s priodom, izlosba seoski vrtova seoski vrtovi “Berzje” Čigoč Stara Sava, največi broj gnijezda s rodama Europsko selo roda Poučna staza, pristanište za čamce, optimiranje proslave roda

Kratečko Murve, skele, drveni vatrogsni dom Dudov svilac i murve Muzej za svilarstvo, stare nošenje, renoviranje vatrogasnog doma

Mužilovčica Stara Sava, ulaz na pašnjake Vrata Lonjskog polja Poučna staza, za pašnjake, seoska proslava na početku i na kraju sezona za ispašu

Suvoj Stara Sava, malo mjesto, lijepi pašnjaci na rubu naselja, prostrani Slavuj Miran odmor, daleke šetnje oko mjesta, jahanje kulturni krajobraz Lonja Staro središte, škola s prostorima parka prirode, pašnjak izvan Vidra Renoviranje središta mjesta, seminari, autobusni kolodvor, seoska tržnica, camping retencjskog bazena Trebež Brana, uporište vodnog gospodarstva, utok u Savu Štuka Zaštita od visokih voda i režim vode, vodostaji

Puska Dva stari rukavci, vikendice, sela s dvije osi, ušće Sunje Som Život uz rijeku, poučna staza

Krapje «Selo šarana», buduče srediste parka prirode, zastita spomenika Šaran i kulturna baština Središte parka prirode, izložbe, umrežavanje poučnih staza s Drenovim Bokom, doživljajno područje «Strug» . Drenov Bok Kolonije žličarke «Krapje đol», pogled na Savi Kolonije žličarke Poučnih staza, osmatračnica, izložba starih vrsta domaćih životinja

Jasenovac Slijev Save i Une, koncentracijski logor, sjecište željenice-vodenih Jasen (u grbu i imenu) Ulaz u park prirode, iznajmljivanje bickli, ekološko njegovanje spomen-livade, hotel, kupalište na Uni, putova-cesta, mjesto u središtu parka prirode – prekogranično mesto susreta camping

Košutarica Naziv se odnosi na košutu, ograđeno područuje za diviljać Rika jelena Staranje mogučnosti za promotranje diviljači (uništeno) Mlaka Najljepše polje, veliki zavoji Save, mozaik šume i zelenih Crna roda Poučne staze, kružni putovi, urgoj starih pasmine povrišina Lipovljani Ribnjak, općinski centar, aktivna folklorna društva Lipa (u grbu i imenu) Sjeverni pristup u parku prirode, ribnjak kao izletšte, općinska proslava

Kraljeva Velika Ribnjak, vrlo lijep kulturni krajobraz, stari «kraljevski grad» Orao kliktaš Dio sjeverni ulaz, put do povijeskog dvorca s informativnim pločama

Piljenice Stari mlin, stra šuma, drveni mostovi Hrast lužnjak Drveni mostovi Dio sjeverni ulaz, muzej mlinova, šumska poućna staza, odršavanje mostova

Osekovo Najljepsi pogled na polje, rimska vila Vidikovac Osiguranje vidikovaca, izgradnja terase s informacijama i ugostiteljskim uslugama, podzemno polaganje visokonaponskog kabela Stružec Nafta, ušće Česme Geologija slojevi, prirodna Informativne ploče, nastanak Lonjskog polja (tektonski – hidromorfološki), poučna staza blaga Sviničko Ribarsko selo, prilaz do najvećih pašnjaka u zapadnom dijelu Ribarsko selo Vođanja, ribarskaproslava, riblja jela Lonjsko Poljes

Tablica 10.2: Očuvanje identiteta sela u Posavini Prijedlozi za ocjenu i usmjerenje turističkog razvitka

52 53 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

10.4 U gostima u posavskoj kući • Korištenje kuća kao privatne vikendice bi To je na primjer moguće putem odgovarajućeg trebalo spriječiti gdje je to moguće, jer će u sela društva za korištenje i adaptaciju starih kuća. donijeti samo malo života i još manje prihoda. Posebno važno je da se putem subvencija, 10.4.1 Ciljevi ukazivanja na povoljne poticajne mogućnosti i pomoći kod marketinga lokalnom stanovništvu Hrastove kuće pretvaraju Posavinu u autentičan 10.4.3 Koncept / mjere proizvod. One povezuju prirodni prostor s olakša početak turističke djelatnosti. ljudskim osvajanjem. Stoga su najvažniji ciljevi Kako bi se u tipičnim posavskim kućama Bitan uvjet za razvitak prirodnog i kulturnog stvorila ponuda za noćenje postoje sljedeći turizma u Posavini je gostoprimstvo ljudi koje • očuvanje starih drvenih kuća kroz preduvjeti: korištenje u turističke svrhe, mora postati sastavni dio proizvoda. Doček sa domaćom šljivovicom je isto dio toga kao i • udio stanovništva parka prirode a • ispitivanjem tlocrta triju kuća došlo se do rezultata da se one na temelju veličine brojna tipična jela ili zajednički odlazak u štalu dugoročno i regije u prihodima od turizma ili na pašnjak. kroz iznajmljivanje praznih stambenih soba i vanjskih stepenica mogu izvanredno prostora i adaptirati (vidi nacrte). U tim povijesnim kućama visina stropa može biti nešto • stvaranje specifične turističke ponude u niža, ali je zato veličina soba pogodna za selima. boravak. • Samo je mali broj dodatnih zidova 10.4.2 Obrazloženje potreban, kako bi se napravilo četiri do pet Danas u Lonjskom Polju ne postoje gotovo soba s po jednom kupaonicom. nikakve smještajne mogućnosti. Za turističko Najvažniji prvi korak je izgradnja i poticanje korištenje drvenih kuća govore sljedeće točke: jedne ili skupine oglednih kuća, kako bi se Tablica 10.3: Razmišljanja lokalnog stanovništva u svezi sa • Stanovništvo u turizmu vidi veliki pokazala rješenja za renovaciju i ugradnju stanjem i razvojnim mogućnostima u Lonjskom polju Pitanje: sanitarnih čvorova. Uz to se mora pronaći i „Kakva je pomoć potrebna stanovnicima sela, kako bi mogli potencijal za sebe, kako bi poboljšali lošu zaštititi stare kuće (u %)” odgovarajući namještaj. To bi trebalo učiniti Institut Ivo Pilar (2001.): „Budućnost na rubu močvare”, str. gospodarsku situaciju (Institut Pilar 2001). što je moguće prije, kako bi se inicirala daljnja 266 • Već danas je većina kuća prazna, propada izgradnja i spriječilo daljnje propadanje kuća. te se hitno mora urediti i koristiti. Troškovi za kompletno renoviranje stare drvene • Smještajne mogućnosti u parku prirode ili kuće iznose otprilike 80.000 - 120.000 €. U u mjestima u projektnoj regiji produžit će slučaju vlastitog rada vlasnika dovoljne bi bile boravak posjetitelja te će se na taj način i manje subvencije za odgovarajuću izgradnju. povećati prihodi na licu mjesta. U to spada Bitno je da se u jednom mjestu sanira nekoliko i prehrana za goste kao i vootenje, jahanje kuća, kako bi se oko njih mogla stvoriti i druge ponude za aktivnosti u slobodno odgovarajuća ponuda aktivnosti i programa. vrijeme. Poticati se moraju vlasnici drvenih kuća koji • Noćenje u parku osim toga sprječava nastanak su zainteresirani za odgovarajuću izgradnju. velikog prometnog opterećenja.

54 55 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Drvena kuća s gnijezdom roda u selu Žreme Seoska kuća - Zrinska Gora

Drvena kuća u Čigoču Soba u muzeju na otvorenom u D. Kupčini

Stara seoska kuća u Muzilovčici Ruže i trs u Čigoču Tkalački stan u Čigoču Posavske kuće 54 55 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.5: Ogledni projekt Posavina - kuća, Krapje 14

56 57 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.6: Ogledni projekt Posavina - kuća, Krapje 16

56 57 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.7: Ogledni projekt Posavina - kuća, Krapje 30

58 59 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

10.5 Model za doživljaj prirode - Savom te se slobodno preplavljuje. staza koja će dati najbolji uvid u krajobraz. Mlaka u Mokrom Polju • Mjesto se osim toga nalazi na dva Ovdje postoji mogućnost da se orao pitoreskna zavoja Save koja graniče s štekavac, crna roda i žličar vide u njihovom prirodnom životnom prostoru. 10.5.1 Ciljevi velikim poplavnim površinama u Bosni. Prirodni tok Save sa strmom obalom • Park prirode u Poganovu Polju stvara Zabačeno naselje Mlaka nalazi se na kraju ceste pogodan je za promatranja. rasplodna stada za ugrožene vrste koja vodi po nasipu duž Save od Jasenovca uz • Poganovo Polje je najraznolikije Polje u domaćih životinja i na taj način seoskim granicu s Bosnom. Kod visokog vodostaja cesta parku prirode i ovdje se geneza krajobraza stanovnicima nudi radna mjesta. Kao se ne može koristiti. Ovaj dio parka prirode, može najbolje objasniti. Veliki rukavac posebna atrakcija ovdje treba pasti prvo Mokro Polje spada u najdivlje i istovremeno Save u sredini pašnjaka ima i tijekom stado slavonskog sivog goveda. K tomu najzanimljivije dijelove ovoga područja. Stoga dolaze turopoljske svinje i posavski konji. se ljeta vode i utočište je za mnoge ugrožene životinje i biljke. • Pomoću međunarodnih i domaćih • preporučuje stvaranje ponude za goste koja • Parku su za očuvanje starih pasmina humanitarnih organizacija potiče se će omogućiti da se doživi taj jedinstveni domaćih životinja potrebni pašnjaci za povratak obitelji. Očuvanje livada i krajobraz, matična stada. pašnjaka te prve turističke ponude doprinose reintegraciji. • preporučuje očuvanje starih pasmina • U selu gotovo da nema stanovnika te domaćih životinja na zapuštenim se povratak mora pratiti odgovarajućim pašnjacima i mjerama. • kao cilj postavlja povratak stanovništva u gotovo napušteno selo, kako bi se očuvao 10.5.3 Koncept / mjere taj kulturni krajobraz uz Savu. Razvitak turističke ponude moguć je uz 10.5.2 Obrazloženje nekolicinu ciljanih mjera: • Biciklistička staza uz Savu će u budućnosti U Posavini se na različitim mjestima mora stvoriti ponuda za goste koja će odgovarati selo povezivati s prometnim čvorištem različitim interesima posjetitelja. Tu spada Jasenovcem. Dodatno se autom po cesti i doživljaj krajobraza i promatranje rijetkih Jasenovac - Košutarica koja vodi kroz životinja i biljaka. Okolica Mlake je pogodna iz park može doći do naselja. Iz Jasenovca sljedećih razloga: na primjer gosti mogu u Mlaku doći i čamcem. • Područja oko Mlake spadaju u najvrednije i najzanimljivije dijelove parka prirode • Selo postaje polazište za četiri kružne staze Lonjsko Polje. Ovdje je ostao sačuvan s dužinom od pet do dvanaest kilometara mozaik ekološki vrlo bitnih livada i s različitim temama. Svaka će tema biti pašnjaka unutar velikih šuma. Poplavno objašnjenja na pločama koje će se nalaziti područje je još uvijek direktno povezano sa na određenim točkama. • U Poganovo i Mokro Polje vodit će poučna

58 59 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Sava s niskim vodostajom - kružni put I Mala zelena žatba u Poganovom Polju Cvjetovi plavuna

Sava s visokim vodostajom - kružni put I Stekavac u poplavnoj šumi Poučna staza - Poganovo polje pri visokom vodostaju

Crna roda Pašnjak u Mokrom Polju Poučna staza - Poganovo Polje pri niskom vodastaju Mlaka i Poganovo Polje 60 61 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.8: Ogledni projekt – prirodni turizam

60 61 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

10.6 Ribnjaci - neizdvojivi sastavni od otprilike 2 € po kilogramu to je veliki ribnjaka u naselju Crna Mlaka. dio ovoga krajobraza gubitak za hrvatsko gospodarstvo. • Ribnjaci, kao npr. Lipovljani i Okučani • Svi ribnjaci su prema europskoj smjernici integrirat će se u regionalni sustav o zaštiti ptica svrstani u Important Bird 10.6.1 Ciljevi usmjeravanja posjetitelja parka prirode Areas (područja bitna za ptice) i Hrvatska Lonjsko Polje kao sjeverni odnosno istočni Hrvatska unutrašnjost bogata je velikim, plitkim se s pristupom Europskoj Uniji obvezuje na prilaz. U budućnosti mogu računati s ribnjacima za uzgoj šarana. Iz sljedećih je razloga njihovo očuvanje. godišnje 10.000 do 20.000 gostiju. bitno iste očuvati i izgraditi kao dio turističke • Ribnjak Crna Mlaka je Ramsarsko • Plasman riba će se poboljšati pomoću ponude: zaštićeno područje a oba ribnjaka uređaja za preradu i pakiranje za • Obogaćivanje turističke ponude s Lipovljani i Okučani/Sloboština su veletrgovinu. tradicionalnim ribljim jelima i posjet integralni sastavni dio Ramsar-područja • Temelj za sve te razvoje je izmjena područja s ribnjacima. doline Save - park prirode Lonjsko Polje. naknade za gospodarenje vodom od • Dobre mogućnosti za promatranje • Ribnjaci su utočište za ugrožene i rijetke strane hrvatske Vlade kao bi se omogućio ugroženih životinjskih i biljnih vrsta. životinjske i biljne vrste koje su prije ekonomski isplativ rad. Ribnjaci koji su • Očuvanje radnih mjesta za lokalno opsežnog uništenja poplavnog područja - i pod zaštitom i u kojima nije dopušten lov stanovništvo u ruralnom području i uz Savu je isušeno 80% - imali puno bolje na ptice moraju se osloboditi od plaćanja osiguranje jednog od hrvatskih izvoznih mogućnosti za preživljavanje. naknade za vodu. dobara. • Uslijed masivnih smetnji i ugrožavanja • Očuvanje ribnjaka kao bitnih životnih 10.6.3 Koncept / mjere određenih vrsta koje su ugrožene diljem prostora za životinjske vrste koje su Za očuvanje ribnjaka kao tipičnog sastavnog svijeta, kao što su npr. patka njorka i ugrožene u Europi i čitavom svijetu. dijela hrvatskog nizinskog krajobraza u Posavini tankokljuni pozviždač. • Razvoj pilot-projekta za održiv uzgoj u i Podravini potrebne su sljedeće mjere: Hrvatskoj. • Sustav od putova i skrovišta za promatranje gostima daje uvid u životinjski svijet, bez 10.6.2 Obrazloženje da ga unište. Tako će gosti remetiti samo Mjere za ugrožen uzgoj riba u unutrašnjosti mali dio ribnjaka (vidi koncept posjetitelja bitne su iz sljedećih razloga: Crna Mlaka). • Pomoću mogućnosti za promatranje, • Ugrožen je opstanak svih pet ribnjaka u ribnjake za pecanje i informacijski centar srednjem području, tri više nisu u funkciji, stvorit će se ponuda koja poziva na boravak a dva posluju samo s malim kapacitetom. i ponovni dolazak. • Proizvodnja plasiranih slatkovodnih riba iz • Direktan plasman poboljšat će se hrvatskih ribnjaka je tijekom proteklih 10 izgradnjom restorana i redovite ponude za godina pala s 12.000 t godišnje na otprilike goste, kao što su vođenja i proslave. Dobar 2.000 t. Uz međunarodnu tržišnu vrijednost primjer za to je postojeći restoran kod

62 63 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Veliki ribnjak „400“ Odmorište ispod hrastova Park dvorca

Sportski ribolov Dvorac u parku Vodena vegetacija

Table na izlazu s autoputa Ribnjak s čapljama Šarani na tradicinalni način Crna Mlaka 62 63 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Plan 10.9: Ogledni projekt – ribnjaci

64 65 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11 Apendiks Iz grafičkog prikaza kulturne baštine u 11.2 Potencijal drvenih kuća projektnom području vide se različite zone, u Broj kuća u projektnom području iznosi prema kojima su sačuvana tipična tradicionalna sela: ovoj studiji 7.572. Dugoročno očuvanje tih 11.1 Procjena sela s aspekta zaštite Srednja Posavina, djelomično i njezini sjeverni zgrada i razvitak odgovarajućih tehnika je od dijelovi do Ivanić Grada, dijelovi Turopolja, spomenika posebnog značaja za očuvanje tog regionalnog duž Kupe (Pokuplje) i sjeverni dio Lonjskog identiteta. Samo se 870 tih kuća nalazi u od strane Zavoda za zaštitu spomenika polja kod Kutine. U selima u području, na razvitku kojeg već danas radi park U projektnom području je hrvatski Zavod za blizini velikih gradova i mjesta Zagreba, Siska, prirode Lonjsko polje (središnje područje). To zaštitu spomenika obišao 423 sela i pregledao Karlovca, Velike Gorice, Zaprešića i Dugog Sela pokazuje koliko je bitan regionalni pristup. glede njihove građevinske supstance i izgleda te u ratnim područjima kod Petrinje i Karlovca sela. danas nedostaju ti tipični elementi koji čine Procjena se temelji na sljedećim kriterijima: draž za goste. Blizina vode odnosno poplavnih površina Save i njezinih pritoka u mnogim je • Položaj sela u povezanosti s kulturnim slučajevima zaustavila razvoj i modernizaciju Tablica. 11.1: Procjena sela s aspekta zaštite spomenika od krajolikom, njegovim korištenjem i stanjem strane Zavoda za zaštitu spomenika tako da je sačuvana kulturna baština. Izvor: Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne • Stupanj očuvanosti struktura sela, kao što baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Zagreb, Mesnička 49. AUTORI: Ksenija Petrić, dipl.ing.arh. - voditelj projekta, su npr. stari putovi, parcelacija površina i Ana Mlinar, prof. Etnolog & Eva Matijašević, dipl. ing. arh. tip sela PROJEKT SAVA: NASTAVAK VODNOGOSPODARSKOG UREĐIVANJA SUSTAVA OD POPLAVA U SREDNJOJ • Očuvanost tipične arhitekture (drvene POSAVINI kuće) 6 sela 01 Čigoć , Krapje, Lijevo Željezno, Mužilovčica, Posavski Bregi ,Suvoj, • Tip i broj novih drvenih kuća • Uređenje središta sela 27 sela 02 Bistrač, Bok Palanječki, Crkveni Bok, Donja Jelenska, Donja Letina, Drenov Bok, • Povijesne zgrade od javnog interesa Dužica, Gornja Letina, Greda Sunjska, Gušće, Ivanjski Bok, Kratečko, Letovanić, Lijeva (sakralni objekti, škole, vatrogasci, Luka, Lonja, Mraclin, Nebojan, Oborovo, Poljana Lekenička, Prečno, Selišće Sunjsko, zdravstvena zaštita, dućani i gostionice) Setuš, Topolje, Trebovec, Zaklepica, Zelina Breška, Žreme Sva su sela na temelju tih elemenata procijenjena 76 sela 03 Auguštanovec, Bobovac, Bratina, Brest Pokupski, Brkiševina, Brođani, Buševec, na sljedeći način: Desna Martinska Ves, Desni Dubrovčak, Domagović, Donja Gračenica, Donja Greda, Donja Kupčina, Donja Lomnica, Donji Šarampov, Gornji Varoš, Dumače, Gradec 01 Sela, prvobitni seoski ambijent koji Pokupski, Gradusa Posavska, Greda, Greda Breška, Ježevo, Krivaj Sunjski, Kuče, je uglavnom ostao sačuvan, zajedno s Kutinsko Selo, Lazina, Lekenik, Leprovica, Lijevi Dubrovčak, Lijevi Štefanki, Lijevo tradicionalnom drvenom arhitekturom. Sredičko, Lijevo Trebarjevo, Lukavec Posavski, Lupoglav, Mahovo, Mala Gorica, Mala 02 Sela, drveni dijelovi koji su ostali sačuvani Ostrna, Novaki Oborovski, Novi Farkašić, Obedišće Ježevsko, Okoli, Okuje, Opatinec, zajedno s prvobitnim seoskim ambijentom. Osekovo, Palanjek, Palanjek Pokupski, Peščenica, Piljenice, Pisarovina, Plesmo, Pokupsko Vratečko, Potok, Prečec, Preloščica, Prerovec, Preseka Oborovska, Prevlaka, 03 Sela u kojima su sačuvane male cjeline s (Izmjene do Puska, Rakitovec, Stara Drenčina, Stara Subocka, Stari Brod, Stari Farkašić, Strmen, tradicionalnom arhitekturom. kraja 2002, Stružec, Sunja, Šemovec Breški, Tarno, Tišina Erdedska, Veleševec, Velika Hrastilnica, Petrić in lit.) Velika Jamnička, Velika i Mala Svinjička, Zamršje, Zorkovac (Lijevi), Žažina

64 65 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Izrazito veliki broj drvenih kuća postoji u sljedećim selima (tablica):

Selo Broj drvenih kuća Ocjena Više od 100: Osekovo 147 (03) Potok 124 (03) Gušće 114 (02) Posavski Bregi 113 (01) Donja Kupčina 110 (03) Lupoglav 108 (03) više od 90: Voloder 97 (04) Nebojan 92 (02) Stružec 91 (03) Bobovac 90 (03) više od 80: Krapje 87 (02) Donja Gračenica 87 (03) Greda Sunjska 84 (02) Lekenik 82 (03) Lonja 82 (02) Letovanić 82 (02) Prelošćica 80 (03)

66 67 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11.2 Zaštita od visokih voda u Vojvodini i Srbiji. Za Savu je izrađen prvi 11.2.2 Cilj projekt zaštite od visokih voda koji u obzir projektnom području Cilj nove studije Svjetske banke je zamijeniti uzima čitavo slivno područje rijeke. Još i danas projekt koji je već 30 godina star. Najvažniji poplavne površine jugoistočno i jugozapadno zahtjevi za zaštitu od visokih voda i regionalni 11.2.1 Međunarodni značaj od glavnog grada Zagreba iznose više od razvitak (vidi sl. 11.2) su: Projektno područje ne samo da za srednju 1000 četvornih kilometara. Samo se njihovim Europu predstavlja jedinstvenu prirodnu i postojanjem mogu prihvatiti veliki valovi • zaštiti postojeća poplavna područja kao kulturnu baštinu, već je i najbolji primjer za visokih voda koji dolaze iz Alpa i Dinarida. važna retencijska i prirodna područja; zaštitu od poplavnih voda u Europi. Visoke Studija o visokim vodama [Brundić i dr. 2000.], koju • renaturiranje dijela poplavnih područja, je financirala Svjetska banka, pokazuje ne samo vode Save se u dijelu nizvodno od Zagreba posebice duž Save; kod velikih poplava smanjuju za otprilike veliki kapacitet te riječne doline koja može primiti više od 2 milijarde kubičnih metara, • očuvanje velikog dijela isušenog riječnog 1000 kubičnih metara u sekundi. Na taj način krajolika, kao npr. kod sela roda Čigoč i poplavna područja Save ne štite samo Zagreb nego i mogućnosti kooperacije između zaštite Lonja, pomoću ekoloških poplavljivanja; od visokih voda, već i gradove u Bosni, okoliša, šumarstva i poljoprivrede te zaštite spomenika. • renaturiranje izravnanih dijelova rijeka; • očuvanje velikog broja starih riječnih rukavaca duž Save i njezinih pritoka. Sl. 11.1: Prikaz koncepta zaštite i renaturiranja za srednji dio doline rijeke Save

Sl. 11.2 Pregled poplavnih površina uz Savu (u ha)

66 67 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11.2.3 Gospodarski značaj poplavnih U Posavini živi veliki broj jelena i srna, ali Izvor: područja i šakal, dabar i divlja mačka. Svaki hektar Brundić, D., Barbalić, D.; Omerbegović, V; Schneider- poplavne površine čisti vodu Save, a time i Jacoby, M.; Tusić, Z. (2001.) Alluvial Wetlands Preservation Poplavna područja imaju središnju funkciju Dunava. Na međunarodnoj se razini vrijednost kod zaštite od visokih voda. Bez njihovog in Croatia - The Experience of the Central Sava Basin te prirodne usluge procjenjuje na otprilike 200 Flood Control System. In: H.J.Nijland & M.J.R.Cals: River djelovanja na Savu i njezine pritoke, velike € po hektaru. Osim toga se poplavna područja vodene mase predstavljale bi stalnu veliku Restoration in Europe, Pratical Approaches, Proceedings of skrbe za obnovu podzemnih voda i time za the Conference on River Restoration 2000 - July 17, 2000, opasnost za gradove i poljoprivredu. Dok je na dobivanje pitke vode. drugim rijekama tijekom proteklih 30 godina u RIZA rapport nr.:2001.023: 109 - 118. Europi dolazilo do katastrofalnih poplava, to se je ovdje sprečavalo ispuštanjem poplavnih bujica u poplavno područje Save. Za to je zaslužna dalekovidna zaštita od visokih voda iz 60-tih godina prošloga stoljeća. Dok su uz druge rijeke uništena poplavna područja, ona Sl. 11.3: Nizvodno od Zagreba se smanjuje vodostaj Save kod su sačuvana u središnjem dijelu Save, u području visokih voda. Taj važan učinak rasterećenja koji poplavna područja imaju, u Europi se može vidjeti samo još na Savi. između Karlovca, Zagreba, Siska i Gradiške, na površini od 1.000 četvornih kilometara – to je površina gotovo dvostruko veća od najvećeg njemačkog jezera, tj. Bodenskog jezera! To područje pored zaštite od visokih voda ima još mnogo drugih gospodarskih vrijednosti koje zapravo ne očekujemo kod vlažnih područja. Najjednostavniji je značaj za ribe. Vrijednost riba koje se razmnožavaju u poplavnom području iznosi između 50 - 350 € po hektaru. To područje je kolijevka za ribe iz Save i Kupe. Divlji šaran i štuka su vrste koje se uobičajeno mrijeste na poplavljenim pašnjacima. Danas već otprilike 15.000 ribiča odlazi u poplavna područja. Otprilike 700 četvornih kilometara šuma se nalazi u području neposredno uz poplavno područje te tako potvrđuju da je zaštita od visokih voda i ekonomski isplativa. Vrijednost zaliha drva po hektaru ima vrijednost veću od 20.000 €. K tomu dolaze i mnoge druge vrijednosti kao što su klimatska zaštita, odmor i lov.

68 69 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11.3 Susjedna područja • Središnja Posavina je najveći zatvoreni planiranja tako i kod skrbi za ta području i za Potencijalni rezervat biosfere sustav poplavnih područja u području njihovu organizaciju. Rezervati biosfere nisu Središnja Posavina Dunava i srednje Europe, te se isto prostire zaštićena područja u klasičnome smislu, već daleko izvan granica parka prirode Lonjsko objedinjuju zaštitu, istraživanja i regionalni polje. razvitak. U njima surađuju tijela za upravljanje zaštićenim područjem, općine i korisnici, kako 11.3.1 Cilj • Park prirode Lonjsko polje pokazuje bi se postigao optimalan regionalni razvitak. Središnja se Posavina nalazi u srcu Hrvatske, da nadređena administracija može dati Za prostorno planiranje bitna je podjela na između četiri županije: Zagrebačke, odlučujuće impulse za očuvanje kulturne središnje, tamponske i tranzicijske zone. Samo se Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Brodsko- i prirodne baštine. U selima unutar parka prve dvije zone sukladno zakonskim propisima posavske. Dugoročno regionalni program mora ljudi u manjem broju odlaze sa sela u grad zemlje moraju voditi kao zaštićena područja. objediniti sljedeće ciljeve: nego što je to u prosjeku slučaj u Sisačko- moslavačkoj županiji. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, predlažu se sljedeće • Stvaranje zanimljivog turističkog proizvoda mjere: za područje Zagreba i međunarodni • Prostorni plan na nacionalnoj i regionalnoj turizam. razini predviđa najrazličitija zaštitna • Poplavna područja Save, Kupe, Sunje i • Ustrojavanje ustanove za regionalni područja na područjima projekata koji Odre objedinjuju se sa svojim vrijednim razvitak koji bi bila nadležna za čitavo moraju imati zajednički razvojni cilj. kulturno-povijesnim selima u park područje, neovisno o administrativnim • Tu spadaju područje zaštite krajolika uz prirode ili u rezervat biosfere, sukladno granicama. Kupu, predviđena zaštićena područja u međunarodnim kriterijima. • Povezivanje planiranih i postojećih Turopolju i Odranskom polju te sisačka • Pritom se poplavne površine po uzoru područja zaštite prirode i krajolika. Posavina. na park prirode Lonjsko polje stavljaju • Prema međunarodnim aspektima područje pod zaštitu, a sela se objedinjuju u tzv. • Zaštita i očuvanje tipičnih posavskih sela tranzicijsku zonu. duž Save, Kupe, Sunje i Odre. bi trebalo imati posebno velik status zaštite te je već registrirano prema kriterijima EU- • Razvitak međunarodno jedinstvenih a (Important Bird Area). prirodnih utočišta i retencijskih područja za zaštitu od visokih voda. • Projektno područje ima istovremeno istaknutu međunarodnu funkciju na području zaštite od poplavnih voda, i to za 11.3.2 Obrazloženje čitavo slivno područje Save. Ostvarenje ovih ciljeva bitno je iz sljedećih razloga: 11.3.3 Koncept / Mjere • Otprilike 1,5 milijuna ljudi živi u središtu Za ovakve posebne kulturne i prirodne krajolike, Hrvatske. Unatoč tomu su mnoga područja zajedno s njihovim okruženjem UNESCO gotovo pusta, jer ljudi iz tih područja nudi regionalan model planiranja: rezervat intenzivno odlaze sa sela u gradove. To biosfere. Taj status je međunarodno priznat. vrijedi posebice za sela duž Save i Kupe. Smjernice pomažu kako kod prostornog Sl. 11.4: Rezervat biosfere kao regionalni model planiranja

68 69 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

• U budućnosti će se čitavo područje razviti sukladno prijedlozima za središnje područje i na međunarodnom tržištu predstaviti i promovirati kao turistički proizvod. • Dugoročno gledano će se za čitavo područje nastojati ishoditi status svjetske kulturne baštine. To je opravdan cilj, budući da su dijelovi koji se nalaze izvan zaštićenog parka prirode Lonjsko polje jednaki, ako ne čak i autentičniji, ako se gledaju s aspekta stupnja očuvanosti kulturnog krajobraza i sela.

Sl. 11.5: Zone rezervata biosfere

70 71 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11.4 Ugrožene, atraktivne vrste ptica u susjednom području

Vrsta Ptica gnjezdarica Ptica selica Primjedba / staništa Veliki Vranac Oko 300 parova Oko 2.000 Populacija ovisi o vodostaju Mali Vranac 5 parova Nova ptica gnjezdarica u Krapje Đolu 2002 Crna Roda Preko 120 parova Do 70 u jednom jatu Poplavne šume, lovi i u poplavnim pašnjacima Roda Preko 700 parova Mnogo sela roda npr. Čigoč, Lonja, D. Kupčina Siva Čaplja 1100 parova 7 kolonija npr. kod Šaša i Lipovljana Čaplja Danguba Oko 20 parova Gotovo svi u Krapje Đolu Mala Bijela Čaplja 100 do 200 parova Do 400 u jednom jatu Kolonija Žličarke Krapje Đol Gak Preko 200 parova Kolonija Žličarke Krapje Đol Žličarka 70 do 180 parova Do 400 u jednom jatu Kolonija Žličarke Krapje Đol, lovi na pašnjacima i u ribnjacima Patka Njorka Oko 580 parova Do 5.000 se linja Ribnjaci: Crna Mlka, Lipovljani – najveća koncentracija u Europ Bjelobrada Čigra Do 1.000 parova Poganovo Polje i ribnjaci Kosac 400 do 450 parova Velike livade npr. kod Sunjske Grede Vodena ptica Oko 80.000 Poplavna područa, akumulacije i ribnjaci Štekavac Oko 30 parova Do 10 u jednom jatu Ribnjaci i poplavna područja Orao Kliktaš Oko 50 parova Velike livade npr. kod Jasenovca i Kraljeva Velika, ali pad populacije Crna Lunja Oko 50 parova Preko voda npr. rijeka i ribnjaka Vodomar Preko 100 parova Na svim vodotocima Crevenoglavi Djetli Preko 4.500 parova Karakteristićni za hrastove šum Siva Žuna Preko 1.000 parova Poplavne šume Sivi Svračak Oko 30 parova Otvoreni kulturni krajobraz Crvenorepi svračak Preko 2.000 parova Kulturni krajobraz sa živicom Smeđoglavi Bati Oko 5.000 parova Livade Bjelovrata Muharica Preko 10.000 parova Karakteristićni za hrastove šum Pupavac Preko 100 parova Pašnjaci i vočnjaci u okolinim selima Gavran Oko 100 parova Do 50 u jednom jatu Poplavne šume

Tablica 11.2: Ptice kao pokazatelji ekološkog potencijala poplavnog područja Save i mogućnosti njihovog očuvanja. Izvor: Schneider-Jacoby, M. (1993) Vögel als Indikatoren für das ökologische Potential der Saveauen und Möglichkeiten für deren Erhaltung. Dissertation an der Universität Konstanz, erschienen 1995 im Naturerbe Verlag Jürgen Resch, Überlingen

70 71 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11.5 Prirodna područja od međunarodnog i nacionalnog značaja u Hrvatskoj

Sl. 11.6: Important Bird Areas (Važna ornitološka područja) Prirodna područja od međunarodnog (važna ornitološka područja, Ramsarska konvencija, rezervat biosfere) i nacionalnog (nacionalni i parkovi prirode) značaja u Hrvatskoj Legenda vidi tab. 11.4

72 73 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

Location NP IBA BR Ramsar International name Croatian name Area IBA (ha) Area NP (ha)

Partnerregion 1 Alluvial wetlands of the River Danube Poplavno podrucje rijeke Dunav 30.000

Partnerregion 2 x Kopacki Rit Special Zoological Reserve Posebni zooloski rezervat Kopacki rit 7.000

Partnerregion A x Nature Park Kopacki rit Park priorode Kopacki rit 17.770

Partnerregion 3 River Drava Drava od Donjie Miholjca do Osijeka 25.000

Partnerregion 4 Nasicka Breznica fish-ponds Ribnjaci kod Nasicke Breznice 1.345

Partnerregion 5 Alluvial forests from Podravska Slatina Poplavne sume hrasta luznjaka izmedju Viroviticko 100.000

Partnerregion 6 Donji Miholjac fish-ponds Ribnjaci kod Donjeg Miholjca 981

Partnerregion 7 Grudnjak fish-ponds Ribnjaci Grudnjak 1.020

Partnerregion B Nature Park Pupuk Park Prirode Papuk 33.600

Partnerregion 8 Jelas field - fishpunds and alluvial landscape Jelas polje Brodsko-posavska zupanija 10.000

Core Area C 9 x Alluvial wetlands of the River Sava / Lonjsko Polje Poplavno podrucje rijeke Save / Park prirode Lonsjko Polje 210.000 50.650

Partnerregion 10 Koncanica fish-ponds and surrounding area Ribnjaci Koncanica s okolicom 10.000

Partnerregion 11 Alluvial wetlands of the River Drava Poplavno podrucje rijeke Drave 50.000

Neighboring region 12 Turopolje Turopolje 20.000

Partnerregion D Nature Park Medvednica Medvednica 22.826

Partnerregion E Nature Park Samoborska Mountains - Zumberak Samoborsko gorje-Zumberak 33.300

Neighboring region 13 x Pokupsko depression Pokupska Depresija 196.600

Karst & Coast F National Park Plitvice Nationalni park Plitvicka jezera 29.492

Karst & Coast G National Park Risnjak Nacionalni park Risnjak 6.400

Karst & Coast H Nature Park Ucka Park prirode Ucka 14.600

Karst & Coast I National park Brujuni Nacionalni park Brijuni 3.635

Karst & Coast 14 Special Ornithological Reserve on Krk island Posebni ornitološki rezervat na otoku Krku 1.000

Karst & Coast 15 Prvic island Otok Prvic 7.000

Karst & Coast 16 Special Ornithological Reserves on Cres island Posebni ornitološki rezervati na otoku Cresu 1.450

Karst & Coast J National Park Northern Velebit Nacionalni park Sjeverni Velebit 10.900

Karst & Coast K x Nature Park Velebit Park prirode Velebit 200.000

Karst & Coast L 17 Paklenica National Park Nacionalni park Paklenica 3.617 10.200

Karst & Coast M,N 18 Kornati National Park and Nature Park Telascica Nacionalni park Kornati i Park prirode Telascica 30.200 28.506

Karst & Coast O 19 Nature Park Lake Vransko Park prirode Vransko jezero 3.000 5.700

Karst & Coast P 20 Krka National Park Nacionalni park Krka, 14.200 11.100

Karst & Coast 21 Sinjsko field Sinjsko polje 640

Karst & Coast 22 Dinara mountain Dinara planina, 20.000

Karst & Coast Q Nature Park Biokovo Park prirode Biokovo 19.550

Karst & Coast 23 x Delta of the Neretva river Delta rijeke Neretve 11.500

Karst & Coast R National Park Mljet Nacionalni park Mljet 5.480

Total 754.553 498.229 Tablica 11.3: Prirodna područja od međunarodnog (važna ornitološka područja, Ramsarska konvencija, rezervat biosfere) i nacionalnog (nacionalni i parkovi prirode) značaja u Hrvatskoj Izvor: Heath M. F.; Evans, M. I. (2000) Important Bird Areas - Priority sites for conservation. BirdLife Conservation Series. Vol 2 (8) Cambridge

72 73 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11.6 Popis fotografia i crteža Sl. 4.5: 22 Sl. 9.1: 41 Kostajnica je izvanredan, a istovremeno i Primjeri lijepih proizvoda iz Posavine Sl. 1.1: 4 vjerojatno najpitoreskniji primjer povijesti Sl. 10.1: 44 Seoski vrtovi u Mužilovčici graničnog područja. Izvor: Georg Hufnagel u Središnji trg u Sisku Braun-Hogenbergu 1618. Sl. 2.1: 5 Sl. 10.2: 44 Pregledna Karta Sl. 4.6: 24 Sisak - Stari Grad Lonjsko Polje Sl. 3.1: 10 Sl. 10.3: 47 Predložen put uz Savu kod Boka blizu Siska Sl. 5.1: 26 Čardak uobičajen u vojnoj krajini Sl. 4.7: Sava - prirodni rječni tok usprkos Sl. 3.2: 11 Izvor: Toifl & Leitgeb 1991. plovnosti Hotelski objekt u toplicama Topusko Sl. 11.1: 67 Sl. 6.1: 28 Sl. 3.3: 11 Prikaz koncepta zaštite i renaturiranja za Samo jednostavni nasipi od ilovače odvajaju Znak obiteljskog imanja Ravlić srednji dio doline rijeke Save jako kiselu otpadnu vodu od vodenih masa u Sl. 3.4: 12 Lonjskom polju Sl. 11.2 68 Sisačka poučna staza „Put kroz povijest“: prve Pregled poplavnih površina uz Savu (u ha) Sl. 6.2: 28 mjere uz stare rimske zidine grada Drvene kuće propadaju Sl. 11.3: 69 Sl. 3.5: 12 Nizvodno od Zagreba se smanjuje vodostaj Save Sl. 6.3: 28 Brodovi na Savi kod Siska koji čekaju i ispust kod visokih voda. Taj važan učinak rasterećenja i zamjenjuju se kućama od cigli otpadnih voda koji poplavna područja imaju, u Europi se može Sl. 6.4: 28 vidjeti samo još na Savi. Sl. 4.1: 14 Logotip parka prirode Lonjsko polje: žličarke i Sela gube svoj karakter Sl. 11.4 69 četverolisna raznorotka Sl. 8.1: 34 Rezervat biosfere kao regionalni model planiranja Sl. 4.2: 21 U selu Čigoč je po prvi puta jedna kuća Bakrorez iz 1815: Pribojavani Uskok bio je pretvorena u informacijski centar parka Sl. 11.5: 70 naoružan pištoljem i mačem čak i kada je radio prirode. Zone rezervata biosfere u polju. Izvor : Hacquet Sl. 8.2: 35 Sl. 11.6: 72 Sl. 4.3: 21 Prikaz bitke kod Siska u sisačkoj tvrđavi Stari Important Bird Areas (Važna ornitološka Bakrorez iz 1815: Klementinski graničar drži grad područja) u ruci kundak. U pozadini se vidi čardak Sl.8.3: 36 na stalcima ispred kojega je stražar. Izvor: Sisačka tvrđava (Stari Grad) Hacquet Sl. 8.4: 36 Sl. 4.4: 21 Opsada Siska 1593. Bakrorez, 1815: Ratoboran graničar s turske Izvor: Samuel Dilbaum u Augsburgu, 1603. strane, prepoznatljiv po hlačama. Izvor: Hacquet Sl. 8.5 37 Granična rijeka Una

74 75 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11.7 Stranice sa fotografijema 11.8 Popis planova 11.9 Popis autora fotografija Središnje područje 0 Plan 10.1: 43 Sve fotografije, osim str. 12 (lijevo dolje) i Susjedno područje 6 Ogledni projekt Sisak str. 28 (sredina): autor Engel/Creatop, str. 60 (sredina): autor Robbrecht/Euronatur i str. 18 Plan 10.2: 46 Partnerska područja 9 (sredina gore): autor Behr/Euronatur su od Ogledni projekt - koncept prometa Život u selu 18 autora Schneider-Jacoby/Euronatur. Plan 10.3: 49 Informacije za posjetitelje 32 Ogledni projekt - koncept posjetitelja Jasenovac 38 Plan 10.4: 52 Vođenje posjetitelja 48 Ogledni projekt Posavina - sela Posavsko selo 51 Plan 10.5: 56 Ogledni projekt Posavina - kuća, Krapje 14 Posavske kuće 55 Plan 10.6: 57 Mlaka i Poganovo Polje 60 Ogledni projekt Posavina - kuća, Krapje 16 Crna Mlaka 63 Plan 10.7: 58 Ogledni projekt Posavina - kuća, Krapje 30 Plan 10.8: 61 Ogledni projekt – prirodni turizam Plan 10.9: 64 Ogledni projekt – ribnjaci

74 75 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

11.10 Popis tablica Tablica 10.2: 53 11.11 Izvori i citati Očuvanje identiteta sela u Posavini Tablica 1.1: 4 1 Svjetska turistička organizacija, “Enhancing Prijedlozi za ocjenu i usmjerenje turističkog Razvojni cilj lokalnog stanovništva the Economic Benefits of Tourism for local razvitka Izvor: Institut Ivo Pilar (2001.): „Budućnost na Communities and Poverty Alleviation”, Madrid rubu močvare”, str. 267 Tablica 10.3: 54 2002.; “Sport & Tourism”, Barcelona 2001. Razmišljanja lokalnog stanovništva u svezi Tablica 3.1: 10 2 The European Commission: Study on: Using sa stanjem i razvojnim mogućnostima u Prosječne temperature zraka u Zagrebu, natural and cultural heritage for the develop- Lonjskom polju Dubrovniku i Puli ment of sustainable tourism in non-traditional Pitanje: „Kakva je pomoć potrebna Izvor: Njemačka meteorološka služba, podaci tourist destinations stanovnicima sela, kako bi mogli zaštititi stare o klimi u Europi kuće (u %)” 3 Heath & Evan (2000.): Important Bird Areas Tablica 3.2: 12 Institut Ivo Pilar (2001.): „Budućnost na rubu in Europe (Važna staništa ptica u Europi) Broj posjetitelja u parku prirode Lonjsko polje močvare”, str. 266 4 Škotska na primjer inscenira u čitavoj zemlji od početka njegova rada (samo vođeni gosti Tablica. 11.1: 65 događaje i legende koji se odnose na Mariju koji su registrirani kroz kupovinu ulaznice) Procjena sela s aspekta zaštite spomenika od Stuart i princa Charlesa (Bonny Prince Charles) Izvor: Godišnje izvješće parka prirode 2002. strane Zavoda za zaštitu spomenika te ih međusobno povezuje. Tablica 4.1: 16 Izvor: Ministarstvo kulture - Uprava zazaštitu 5 Croatian Waters & JICA, Japan (2001.) The Posavska sela u središnjem području turističkog kulturne baštine, Konzervatorski odjel u study of water pollution reduction in the Sava regionalnog koncepta Zagrebu, Zagreb, Mesnička 49 River Basin in the Republic of Croatia. Izvor: Svi podaci iz Gugić-Bahsler „Lonjsko Tablica 11.2: 71 Polje - A Pre-Feasibility“ 6 Pregled se može vidjeti u turističkoj karti Ptice kao pokazatelji ekološkog potencijala parka prirode Lonjsko polje Tablica 7.1: 30 poplavnog područja Save i mogućnosti Njemačko tržište: Motivacija i vrijednosti u njihovog očuvanja. 7 Čavrak, Vladimir (2002): Povijesna ret- ponašanju odabranih ciljnih skupina u slo- Izvor: Schneider-Jacoby, M. (1993) Vögel rospektiva gospodarskog razvitka Županije bodno vrijeme i na odmoru als Indikatoren für das ökologische Potential sisačko-moslavačke – pouke za sadašnjost i Izvor: Institut für Freizeitwirtschaft, Ciljne der Saveauen und Möglichkeiten für deren budućnost. 4.-5. travnja, Sisak skupine u slobodno vrijeme 1995. – 2005. Erhaltung. 8 Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne Tablica 10.1: 47 Tablica 11.3: 73 baštine (1996.): Povijesna naselja, katalog 1; Mišljenje stanovništva Lonjskog polja u svezi s Prirodna područja od međunarodnog (važna Uprava za zaštitu kulturne baštine (2001.): okolišem i prirodnim resursama ornitološka područja, Ramsarska konvencija, Povijesna naselja – Lonjsko Polje Pitanje: „Koje aktivnosti ugrožavaju životinjski rezervat biosfere) i nacionalnog (nacionalni i 9 Gradski muzej Sisak: Lončarstvo (1998.), i biljni svijet u Lonjskom polju (u %)” parkovi prirode) značaja u Hrvatskoj Pletarstvo i košarstvo (2000.) i Život na vodi Izvor: Institut Ivo Pilar (2001„Budućnost na Izvor: Heath M. F.; Evans, M. I. (2000) (2001.) rubu močvare”, str. 269 Important Bird Areas - Priority sites for conservation. BirdLife Conservation Series. 10 Schneider-Jacoby, M. (1992): Kroatien: Öko- Vol 2 (8) Cambridge terrorismus an der Militärgrenze - Die ökolo- gischen Folgen des Jugoslawienkrieges. Ökozid

76 77 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina

extra: Klassenfeind Natur - Die Umweltkatas- trophe in Osteuropa, Focus Verlag: 113 - 130. 11 Schneider-Jacoby, M. (1994): Effects of the war on the Naturpark Lonjsko Polje. Proceed- ings of the Conference in Zagreb, April 1993, Kemija u industriji 43: 151-159 (1994). 12 Schneider-Jacoby, M. (2002): Lack of Fer- ruginous Duck protection in Croatia - A reason for the decline in Central Europe. Proceedings of the CMS – BirdLife International Ferrugi- nous Duck Workshop, Sofia. 13 Schneider-Jacoby, M. (2001): Natural or Cultural Heritage? - The Impact of War on the Landscape and Biological Diversity, GIS Forum Croatia, Zagreb: 450 – 462 14 Brundić, D., Barbalić, D.; Omerbegović, V; Schneider-Jacoby, M.; Tusić, Z. (2001.) Alluvial Wetlands Preservation in Croatia - The Experi- ence of the Central Sava Basin Flood Control System. In: River Restoration in Europe: 109 – 118. 15 IUCN/WCPA (2002): Sustainable Tourism in Protected Areas – Guidelines for Planning and Management. Best Practice Series 8, Cam- bridge 16 U Njemačkoj je npr. veliku pozornost izaz- vao televizijski film „Na obalama Save“ kojeg je postaja Bayrischer Rundfunk emitirala u studenom 2002. godine

76 77