DOCSLIB.ORG

Regionalni Masterplan Za Turizam

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Regionalni Masterplan Za Turizam Prostorni koncept za turistički razvoj poolručja Lonjsko Polje / Posavina Regionalni Masterplan za turizam Travanj 2003 Impresum Davalac naloga Primalac naloga DEG - Deutsche Investitions- und EURONATUR Creatop GmbH Entwicklungsgesellschaft mbH Stiftung Europäisches Naturerbe creative tourism projects Belvederestraße 40 Konstanzer Straße 22 Schillerplatz 1 50933 Köln 78315 Radolfzell 18055 Rostock TDCC - Tourism Development Obrada: Johann-Friedrich Engel Competence Center Dr. Martin Schneider-Jacoby Dr. Monique Engel Put Republike 7/III HR - 20000 Dubrovnik Brigitte Gebauer Dr. Herwig Talker (GIS) Jörg Freudenreich (Layout) Zastupa: U suradnji sa: Prijevod Franz-Josef Flosbach, Direktor Anita Rogošić Dr. Peter Martin Thimme Park prirode Lonjsko Polje Katica Auerbach Volker Herrmann Goran Gugić (CIM) Hrvatsko ekološko društvo Dr. Vladimir Kušan Urba Deset Anton Diklić Hrvatsko društvo za zaštitu ptica iprirode Tibor Mikuska Köln, u travnju 2003. god Sadržaj 1 Ciljevi koncepta 5 USP u europskoj usporredbi 1.1 Masterplan za Hrvatsku 1 5.1 Lonjsko polje – jedinstveni park prirode na Mediteranu 25 1.2 Perspektive za zapošljavanje & blagostanje 2 5.2 Važan element identiteta 25 1.3 Održivost & razvoj 2 5.3 Turistička privlačnost 25 1.4 Put do proizvoda Posavina 3 5.4 Mozaik s doživljajnim potencijalom 25 1.5 Menedžment & privatne inicijative 3 5.5 Turistički plan 25 2 Područje ProjektA 6 Potencijalne prepreke 2.1 Središnje područje: poplavno područje Save 7 6.1 Prostorno uređenje 27 2.2 Susjedne regije 7 6.2 Sukobi ciljeva 27 2.3 Zagreb 7 6.3 Industrijska postrojenja 28 2.4 Središnje područje kao jezgra 7 6.4 Arhitektonske strukture 28 3 Postojeća situacija 7 Tržišta & ciljne skupine 3.1 Klima središnjeg područja 10 7.1 Tri ključna tržišta 29 3.2 Infrastruktura 10 7.2 Motivacije ciljnih skupina 29 3.3 Razvoj turizma 11 7.3 Prirodni turisti (ekoturisti) 30 3.4 Regionalno gospodarstvo 12 3.5 Strukture stanovništva 13 8 Turistički koncept 8.1 Ciljevi 31 4 Turističi potencijali 8.2 Stupovi ponude 33 4.1 U središnjem području 14 4.2 Povijest graničnog područja 17 4.3 Rijeke, ribnjaci, topli izvori 22 9 Prva faza realizacije 39 9.1 Uključivanje javnosti 39 9.2 Turistička ponuda 39 9.3 Promidžba i plasman 41 9.4 Edukacija 41 9.5 Financiranje 41 9.6 Koordinacija 41 10 Modellprojekte 10.1 SISAK 42 10.2 Usmjeravanje Posjetitelja u parku prirode Lonjsko Polje 45 10.3 Posavska sela - svalko selo unikat 50 10.4 U gostima u posavskoj kući 54 10.5 Model za doživljaj prirode - Mlaka u Mokrom Polju 59 10.6 Ribnjaci - neizdvojivi sastavni dio ovoga krajobraza 62 11 Apendiks 65 11.1 Procjena sela s aspekta zaštite spomenika 65 11.2 Zaštita od visokih voda u projektnom području 67 11.3 Susjedna područja Potencijalni rezervat biosfere Središnja Posavina 69 11.4 Ugrožene, atraktivne vrste ptica u susjednom području 71 11.5 Prirodna područja od međunarodnog i nacionalnog značaja u Hrvatskoj 72 11.6 Popis fotografija i crteža 74 11.7 Stranice sa fotografijema 75 11.8 Popis planova 75 11.9 Popis autora fotografija 75 11.10 Popis tablica 76 11.11 Izvori i citati 76 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Posavske kuće Posavske nošnje Bijela roda na pašnjaku Turopoljska svinja Lonjsko Polje Par močvarnih smeđih žaba Hrastova šuma Stara Sava Posavinski fijaker Središnje područje 6 1 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina 1 Ciljevi koncepta • promjenu u potražnji glavnih tržišta Kontinentalni dio države su bujice turista Hrvatske, do sada doticale samo na proputovanju. Da • nastanak inovativnih ponuda kao odgovor bi se gosta koji žuri u prolazu ohrabrilo na 1.1 Masterplan za Hrvatsku na to, ostanak, da mu se ponude atraktivni ciljevi u unutrašnjosti i da bi se iz toga izvukla Turizam se ubraja u najvažnije gospodarstvene • ulazak novih destinacija na tržište i gospodarska prednost, ranije je nedostajalo grane u Hrvatskoj. Njegovo preuređenje • razvoj u hrvatskim tradicionalnim interesa i ideja. Unutrašnjost Hrvatske općenito i izgradnja sukladno temeljima dosljedne konkurentskim ciljnim područjima, je turistički neiskorištena. tržišne orijentacije i održivosti od velikog je strateškog značaja za razvoj zemlje. • promjene u distribuciji, Konkurentna ponuda cijena, povezana s Turističko gospodarstvo može naime, poduprto • kao i opće trendove koji karakteriziraju jadranskim krajolikom iz turističkih snova, izvrsnim prirodnim okvirima, jednako bitno društvo Hrvatskoj bi doduše mogla donijeti porast poboljšati životni standard stanovništva kao i broja turista, no općenito gledano manji dotok • potrošnju na odmoru, te ponašanje u gospodarstvenu bilancu. Turizam može otvoriti prihoda od potrebnog – kako državi i regijama, slobodno vrijeme. nova radna mjesta i osigurati egzistenciju tako i ljudima koji žive od turizma. budućih generacija u europskom kontekstu. Iz tog razloga i u okviru aspekta stabilnosti Ovaj plan sukladno zahtjevima tržišta također Stoga pored brojki noćenja moraju porasti za jugoistočnu Europu, Njemačko društvo za mjeri i dnevni izdaci. To zahtijeva tržišnu paletu investicije i razvoj, Köln (DEG) je • kakvoću i usmjerenje hrvatskog turističkog proizvoda koja • po nalogu Saveznog Ministarstva za proizvoda, • omogućava individualni izbor među gospodarsku suradnju i razvoj, Bonn/Berlin • odnos cijena i usluga brojnim alternativama, (BMZ) i • mogućnosti što bržeg optimiranja tržišne • naglašava i inscenira identitet jednog • u suradnji s Ministarstvom turizma u pozicije. mjesta kao turističkog doživljaja Zagrebu • profesionalnost i gostoprimstvo ne shvaća razvilo Masterplan za turizam Hrvatske, s Sliku hrvatskog učinka i imidža još uvijek kao banalnu reklamnu frazu, ciljem da se doprinese trajnom gospodarskom oblikuje dugo vremena uspješna, danas ipak procvatu i ojača među-regionalna suradnja. • ekološku prihvatljivost shvaća kao samu po zastarjela „državna strategija“. Karakteristični sebi razumljivu pretpostavku za to su veliki kapaciteti noćenja po povoljnim cijenama, uniformirani hoteli sa • nudi fer odnos cijena i usluga Ovaj turistički Masterplan počiva na čisto funkcionalnim uslugama i nedovoljnim integriranim temeljima. On obrađuje sadašnju mogućnostima za provođenje slobodnog situaciju i perspektive turističkog gospodarstva, Dok Masterplan za Hrvatsku te aspekte vremena, fokusiranje na ciljeve na jadranskoj prometne veze, opskrbu i zbrinjavanje, kao i obrađuje detaljno ali općenito, dva regionalna obali do kojih se stiže osobnim kolima i institucionalnu infrastrukturu i organizaciju. koncepta trebaju na osnovu praktičnih primjera koncentriranje na razdoblje školskih praznika, prikazati kako se Masterplan treba realizirati. Posebno istražuje vezano uz protekla dva dakle kratku ljetnu sezonu. desetljeća 6 1 Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Masterplan za turizam u Hrvatskoj Masterplan za turizam u Hrvatskoj Regionalni koncept za Lonjsko Polje / Posavina Jedan od ta dva koncepta, regionalni Masterplan da turističko gospodarstvo može najviše • Prirodni, povijesni, kulturni i drugi za Posavinu s parkom prirode Lonjsko Polje kao doprinijeti rastu i zapošljavanju, kao i održivom turistički resursi čuvaju se za trajno jezgrom treba: razvoju, kad bi mu se pridao veći značaj i kad korištenje u budućnosti, no istovremeno se bi se snažnije integrirala relevantna politička • turizam tamošnjem stanovništvu učiniti koriste i u korist današnjeg društva. područja. „Za to je potreban opsežan koncept • Turizam je tako razvijen da ne uzrokuje pristupačnim kao dodatni izvor prihoda, planiranja, razvoja i provedbe turističkih ozbiljne ekološke i socijalno-kulturološke • kako bi se očuvao značajan, u višestrukom aktivnosti, koji bi prikladno obuhvaćao probleme. pogledu jedinstveni europski kulturni socijalne činjenice i promišljeno korištenje krajolik i okoliša.“ • Ekološka kakvoća odredišta ostaje očuvana • treba također potaknuti impulse za i poboljšava se gdje god se ukaže potreba. prihvaćanje turizma u kontinentalnom 1.3 Održivost i razvoj • Osigurava se visoki stupanj zadovoljstva dijelu Hrvatske turista, kako bi odredište ostalo popularno i Preporuke Europske komisije usredotočuju se konkurentno na tržištu. na pet faktora uspjeha:: 1.2 Perspektive za zapošljavanje i • Prednosti turističkog gospodarstva su blagostanje • Turistički djelatnici se trebaju više širokog spektra. orijentirati na želje gostiju. Glavni cilj Masterplana za Posavinu/Lonjsko • Reklame i dobri okvirni uvjeti trebaju Polje sastoji se u tome, da se prihodi i time U međuvremenu tržište očekuje održivost životni standard u regiji u toj mjeri poboljšaju, ojačati konkurentnost i oživjeti tržište. turističkog razvoja i netaknutost prirode kao da domaćem stanovništvu postane poželjnim • Moderne infrastrukture trebaju povećati nešto samo po sebi razumljivo. Ovi čimbenici tamo ostati ili se vratiti i samoinicijativno učinkovitost odredišta. više ne predstavljaju prednost u konkurenciji. U prihvatiti nastale mogućnosti posla. Manjkave • Treba razviti društvene resurse- najvažnije motive putovanja ubraja se doživljaj perspektive i previranja od 1990. doveli su prirode, autentičnosti i identiteta. • Treba poticati i osigurati održivost razvoja.. naime do toga, da se broj stanovnika Sisačko- Moslavačke županije od 1971. smanjio za 30% s 258.000 na 183.000, uz – prema službenim Dva od tih aspekata su s gledišta tržišta Čežnja za prirodom se pritom
Load more

Recommended publications
  • CENTRALIZED NATIONAL RISK ASSESSMENT for CROATIA 2020 – 1 of 186 –
    Centralized National Risk Assessment for Croatia FSC-CNRA-HR V1-0 EN FSC-CNRA-HR V1-0 CENTRALIZED NATIONAL RISK ASSESSMENT FOR CROATIA 2020 – 1 of 186 – Title: Centralized National Risk Assessment for Croatia Document reference FSC-CNRA-HR V1-0 EN code: Approval body: FSC International Center: Performance and Standards Unit Date of approval: 02 July 2020 Contact for comments: FSC International Center - Performance and Standards Unit - Charles-de-Gaulle-Str. 5 53113 Bonn, Germany +49-(0)228-36766-0 +49-(0)228-36766-30 [email protected] © 2020 Forest Stewardship Council, A.C. All rights reserved. No part of this work covered by the publisher’s copyright may be reproduced or copied in any form or by any means (graphic, electronic or mechanical, including photocopying, recording, recording taping, or information retrieval systems) without the written permission of the publisher. Printed copies of this document are for reference only. Please refer to the electronic copy on the FSC website (ic.fsc.org) to ensure you are referring to the latest version. The Forest Stewardship Council® (FSC) is an independent, not for profit, non-government organization established to support environmentally appropriate, socially beneficial, and economically viable management of the world’s forests. FSC’s vision is that the world’s forests meet the social, ecological, and economic rights and needs of the present generation without compromising those of future generations. FSC-CNRA-HR V1-0 CENTRALIZED NATIONAL RISK ASSESSMENT FOR CROATIA 2020 – 2 of 186 – Contents Risk assessments that have been finalized for Croatia .............................................. 4 Risk designations in finalized risk assessments for Croatia ......................................
    [Show full text]
  • Riviera Paklenica
    MTB 04* Velebit 3 Road 02* Paklenica 1 This attractive trail through the peaks and slopes of the southern Velebit moun- This bike route is intended for riders who prefer a long, constant but not too tain will be especially appealing to the MTB and trekking riders in better physi- steep ascent. In addition, you will get the chance to see Velebit mountain cal condition for whom long ascents do not represent a greater problem. From range both from the southern and from the northern side. After the start in the sea level start on almost 1000 m hights, beautiful panoramic views of the Starigrad, the route will first take you to the Adriatic road (Jadranska magis- Velebit canal and the Zadar archipelago will help you master a long ascent with- trala) right on the coast until you reach Rovenska and then you will start to out shades. Reaching the highest peak brings the reward of temperature differ- slightly ascent the Zrmanja Canyon up to the highest point (765 m), followed ence and awe of Tulove grede towers. Long serpentine descent to the Zrmanja by 11 km of well-deserved descent towards Gračac and Ričice lake. canyon will surely put a smile on your face. Given that there are no springs nor Start/Finish Starigrad Length 52.5 km gastronomic facilities on the trail, make sure to bring enough liquids. * Via Jasenice - Zaton Physical Difficulty 2/3 Route to be marked by Start/Finish Rovanjska Length 51 km Obrovački - Elevation 831 m Discover MTB, ROAD or FAMILY the end of Via Libinjska kosa - Physical Difficulty 3/3 Gračac - Štikada 2020.
    [Show full text]
  • «Akcija Crkveni Bok»
    Filip kiljan ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1942˝ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 341.322.5(497.5)˝1942˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad «Akcija Crkveni Bok» Uradu se govori o pravoslavnome mjestu Crkveni Bok nedaleko od Sunje koje je pretrpjelo ustake zloèine nakon to je ustaka vlast bezuspjeno pokuavala nasilnim putem uspostaviti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. U akciji èiæenja Crkvenog Boka, pod tobonjom izlikom da se u njemu nalaze partizani, sudjelovali su i neki katolièki sveæenici. Kljuène rijeèi: Crkveni Bok, Banovina, NDH, pravoslavno stanovnitvo, zloèini. Crkveni Bok je mjesto nedaleko od Sunje, na obali rijeke Save, na putu izmeðu Siska i Jasenovca. Uz Ivanjski Bok i Stremen, to je jedno od rijetkih sela na Banovini koje se nalazi uz desnu obalu Save. Naselje je osnovano u vrijeme Vojne krajine, a oduvijek je bilo izolirano. Najblie veæe mjesto je Sunja koja se nalazi 22 kilometra prema jugozapadu. Osnivanjem sela u 18. stoljeæu rukovodio je parohijalni sveæenik Stojan Toroman. Sva su tri naselja bila pravoslavna. Stanov- nici su bili izravni potomci doseljenika iz Podkozarja. Sva tri naselja doivjela su od tridesetih godina 20. stoljeæa do poèetka 21. stoljeæa dramatièan pad broja stanovnika. Crkveni Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao (prema popisu iz 1931.) 1107 stanovnika. Poslije rata taj je broj pao na 700 i od tada je neprekidno u padu. Prema popisu 2001., mjesto je imalo samo 213 stanovnika. Prije Domovinskog rata 1991., u njemu je ivjelo 406 stanovnika, od toga 387 Srba. Ivanjski Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao 514 sta- novnika, a nakon rata ih je ostalo 340.
    [Show full text]
  • 2Nd International Conference “Alpine-Petrol'2012” HISTORY of OIL and GAS PRODUCTION in the CROATIAN PART of the PANNONIAN B
    2nd International Conference “Alpine-Petrol'2012” HISTORY OF OIL AND GAS PRODUCTION IN THE CROATIAN PART OF THE PANNONIAN BASIN SYSTEM Josipa VELIĆ1, Tomislav MALVIĆ1,2 and Marko CVETKOVIĆ1 1Department of Geology and Geological Engineering, University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia; [email protected] 2Sector for Geology and Reservoir Management, INAIndustry of Oil Plc., Exploration and Production of Oil and Gas, Šubićeva 29, 10000 Zagreb, Croatia Introduction On the basis of historical data, Croatia belongs to the first few pioneer countries in the world in which oil accumulations were researched and produced in the middle of the 19th century. Earlier oil production was only recorded in Russia, France, Romania and Germany. Application of oil in industrial purposes has a long tradition in Croatia, e.g. applications in medicinal preparations were recorded as early as in 14th and 15th century as “asphalt and petroleum”. More intense exploitation began just before the 2nd World war. Geological outline The Pannonian Basin System (PBS) is a back arc basin system that belongs to an area in the past covered by the Central Paratethys, and younger brackish and fresh-water environments formed from Paratethys. Inside PBS, numerous basins, depressions and subdepressions were formed along dextral and sinistral strike-slip faults. The area of the PBS in Croatian part is divided into the Drava, Sava, Mura, and Slavonija-Srijem depresions (Fig. 1A). The general evolution of their depositional environments, transport mechanisms, tectonics and dominant lithologies is very similar. Basin infill is manly comprised of Neogene-Quaternary rocks: breccia, conglomerates, sandstones, marls, shales, biogene limestones and efusives (1st megacycle – Lower and Middle Miocene), sandstones and marls (2nd megacycle – Upper Miocene) and clays, sands, loess and gravel (3rd megacycle – Pliocene, Pleistocene and Holocene) (Velić et al., 2002).
    [Show full text]
  • Sava River Basin Project
    Protection of Biodiversity of the Sava River Basin Floodplains International (WI) with technical support from Orbicon (DK) have jointly initiated the Protection of Biodiversity of the Sava River Basin Floodplains project to support the Sava Basin countries in identifying, designating and managing the biological and landscape diversity along the Sava River and in supporting the implementation of the EU Birds and Habitats Directives. The proposed project will demonstrate innovative protection and management schemes that seek to combine viable land use practices, biodiversity protection and management and flood management. Du{ka Dimovi} Donors and Partners The project is financially supported by the LIFE-Third countries programme and the Swiss Agency for Development and Cooperation. The international project applicant responsible for Lonjsko polje Nature Park, Croatia / Park, Croatia Lonjsko polje Nature executing the project is IUCN Regional The Sava River found in the central Sava basin with a Office for Europe. Throughout the mosaic of natural floodplains and project, the IUCN together with the WI The Sava River is the second largest cultural landscapes formed by will be responsible for the project tributary to the Danube River and is of traditional land-use patterns typical to management, while the partner institu- biological significance because of its the river valleys of Central Europe in the tions from the Sava countries - the outstanding biological and landscape past. The Sava River is considered by Center for Ecology and Natural diversity. It hosts the largest complex of nature conservationists and scientists to Resources of the Faculty of Science in alluvial floodplain wetlands in the be one of the “Crown Jewels” of Sarajevo, the Agricultural Institute of Danube basin and the largest lowland European nature and has been selected Republic of Srpska, the State Institute forests.
    [Show full text]
  • Evaluation of Wetlands and Floodplain Areas in the Danube River Basin Final Report May 1999
    DANUBE POLLUTION REDUCTION PROGRAMME EVALUATION OF WETLANDS AND FLOODPLAIN AREAS IN THE DANUBE RIVER BASIN FINAL REPORT MAY 1999 Programme Coordination Unit UNDP/GEF Assistance prepared by WWF Danube-Carpathian-Programme and WWF-Auen-Institut (Germany) DANUBE POLLUTION REDUCTION PROGRAMME EVALUATION OF WETLANDS AND FLOODPLAIN AREAS IN THE DANUBE RIVER BASIN FINAL REPORT MAY 1999 Programme Coordination Unit UNDP/GEF Assistance prepared by WWF Danube-Carpathian-Programme and WWF-Auen-Institut (Germany) Preface The "Evaluation of Wetlands and Flkoodplain Areas in the Danube River Basin" study was prepared in the frame of the Danube Pollution Reduction Programme (PRP). The Study has been undertaken to define priority wetland and floodplain rehabilitation sites as a component of the Pollution reduction Programme. The present report addresses the identification of former floodplains and wetlands in the Danube River Basin, as well as the description of the current status and evaluation of the ecological importance of the potential for rehabilitation. Based on this evaluation, 17 wetland/floodplain sites have been identified for rehabilitation considering their ecological importance, their nutrient removal capacity and their role in flood protection. Most of the identified wetlands will require transboundary cooperation and represent an important first step in retoring the ecological balance in the Danube River Basin. The results are presented in the form of thematic maps that can be found in Annex I of the study. The study was prepared by the WWF-Danube-Carpathian-Programme and the WWF-Auen-Institut (Institute for Floodplains Ecology, WWF-Germany), under the guidance of the UNDP/GEF team of experts of the Danube Programme Coordination Unit (DPCU) in Vienna, Austria.
    [Show full text]
  • Nature Parks in the Republic of Croatia
    Cigrovski-Detelić B., Tutić D., Udovičić D. (2010). Nature Parks in the Republic of Croatia. In: D. Kereković (ed.). Space, Heritage & Future. Croatian Information Technology Association – GIS Forum, University of Silesia, Zagreb, 82-92. NATURE PARKS IN THE REPUBLIC OF CROATIA Brankica Cigrovski-Detelić, Dražen Tutić, Dino Udovičić University of Zagreb, Faculty of geodesy Kačićeva 26, 10 000 Zagreb, Croatia Abstract Environmental protection, the preservation of biological and landscape diversity, and rational usage of natural resources and energy in the most convenient way are the basic conditions of healthy life and the fundament of a sustainable development of every country. The nature and natural values are of great interest for the Republic of Croatia, and they are particularly protected, which is also legally regulated. There are altogether 11 nature parks in the Republic of Croatia: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Vranko Lake and Učka. The paper presents the particularities and geographic position of all Croatian nature parks. Key words: Nature Park, natural resources, environmental protection 1. INTRODUCTION Nature Park is, according to the Environmental Protection Act of the Republic of Croatia (National Gazette 162/03) regionally natural or partly cultivated land and/or sea area with ecological properties of international or national significance, with emphasized landscape, educational, cultural and historical, and tourist and recreation values. In the Republic of Croatia there are altogether 11 nature parks: Nature Park Biokovo, Nature Par Kopački rit, Nature Park Lonjsko polje, Nature Park Medvednica, Nature Park Papuk, Nature Park Telaščica, Nature Park Velebit, Nature Park Vransko Lake, Nature Park Učka, Nature Park Žumberak – Samobor Mountains and Nature Park Lastovo islands.
    [Show full text]
  • Pravni Okvir Djelovanja Nacionalnih Parkova I Parkova Prirode S Osvrtom Na Strategiju Razvoja Turizma Republike Hrvatske
    Pravni okvir djelovanja nacionalnih parkova i parkova prirode s osvrtom na Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske Štefanko, Karmen Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:739259 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-28 Repository / Repozitorij: Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA KARMEN ŠTEFANKO PRAVNI OKVIR DJELOVANJA NACIONALNIH PARKOVA I PARKOVA PRIRODE S OSVRTOM NA STRATEGIJU RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2019. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA KARMEN ŠTEFANKO PRAVNI OKVIR DJELOVANJA NACIONALNIH PARKOVA I PARKOVA PRIRODE S OSVRTOM NA STRATEGIJU RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE LEGAL FRAMEWORK OF NATIONAL PARKS AND NATURAL PARKS WITH AN INSIGHT INTO TOURISM STRATEGY DEVELOPMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA ZAVRŠNI RAD Mentor: Magdalena Zeko, mag. iur., pred. ČAKOVEC, 2019. ZAHVALA Zahvaljujem svojoj mentorici Magdaleni Zeko koja mi je svojim dobronamjernim savjetima, stručnošću, i utrošenim vremenom pomogla u izradi ovoga završnog rada koji obilježava sav moj trud tijekom godina studiranja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Najviše zahvaljujem svojim roditeljima i prijateljima koji su mi tijekom studiranja bili psihički oslonac i financijska podrška i bez kojih ne bih bila u mogućnosti pisati ovu zahvalu. Stoga, veliko hvala svima! SAŽETAK U završnom radu prikazuje se pravno uređenje i postanak nacionalnih parkova i parkova prirode Republike Hrvatske. Detaljno se prikazuje način na koji je uređeno upravljanje i organizirana zaštita tih područja, kao i kojim se zakonima, mjerama i načinima upravlja visokom kategorijom zaštite, kao što je nacionalni park i park prirode.
    [Show full text]
  • Međuovisnost Industrijalizacije I Nekih Oblika Socijalne Mobilnosti Stanovništva U Sisačkom I Petrinjskom Kraju
    MEĐUOVISNOST INDUSTRIJALIZACIJE I NEKIH OBLIKA SOCIJALNE MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA U SISAČKOM I PETRINJSKOM KRAJU INTERDEPENDENCE BETWEEN INDUSTRIALIZATION AND SOME ASPECTS OF THE POPULATION SOCIAL MOBILITY IN THE SISAK AND PETRINJA REGIONS ZDENKO BRAIČIĆ1, JELENA LONČAR2 1Učiteljski fakultet Zagreb, Odsjek u Petrinji / Faculty of Teacher Education, Department in Petrinja 2Geografski odsjek, PMF, Zagreb / Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb UDK: 334.716:331.556(497.5)''1961/2001''=111=163.42 Primljeno / Received: 2012-03-01 Izvorni znanstveni rad Original scientific paper U prvom dijelu rada analiziraju se odabrani oblici socijalne mobilnosti stanovništva sisačkog i petrinjskog kraja između 1961. i 2001. godine: industrijska zaposlenost, deagrarizacija i razina obrazovanosti stanovništva. Potom se istražuje međuovisnost zaposlenosti stanovništva u industriji i drugih dvaju oblika socijalne mobilnosti. U tu svrhu izračunati su statistički pokazatelji jakosti veza između navedenih pojava (koeficijent jednostavne linearne korelacije). Rezultati su uputili na postojanje slabe pozitivne korelacije između industrijske zaposlenosti i deagrarizacije u sisačkom kraju, odnosno na srednje jaku korelaciju u petrinjskom kraju. Nešto jača korelacija ustanovljena je između industrijske zaposlenosti i obrazovanosti stanovništva. Ključne riječi: sisački i petrinjski kraj, socijalna mobilnost, industrijska zaposlenost, deagrarizacija, obrazovanost stanovništva The first part of this paper deals with the chosen aspects of the population social
    [Show full text]
  • Park Prirode Velebit
    Park prirode Velebit Dužina: 145 km, Vratnik – okuka Zrmanje Širina: Prosječna 14 km, max. 30 km, min. 10km. Površina 2 270 km2 Vrhova: 130 prosječne visine 1370 m. Sjeverni Velebit - vrhovi dosežu gotovo 1700 m (Mali Rajinac 1699 m), Srednji Velebit - vrhovi prelaze 1600 m (Šatorina 1624 m, Ograđenik 1604 m, Ograđenica 1614 m), Južni Velebit - vrhovi 1700 - 1758 m (Babin vrh 1723 m, Vaganski vrh 1757 m, Segestin 1715 m, Malovan 1709 m, Sveto brdo 1751 m) Park prirode Velebit • Ostala zaštićena područja unutar Parka prirode „Velebit“ temeljem upisnika zaštićenih područja Ministarstva kulture: • Kategorija zaštite Lokalitet • Strogi rezervati: Hajdučki i Rožanski kukovi (unutar granica NP "Sjeverni Velebit") • Botanički rezervati: Zavižan – Balinovac – Zavižanska kosa Visibaba (unutar granica NP "Sjeverni Velebit") • Rezervat šumske vegetacije: Šuma Štirovača na Srednjem Velebitu • Posebni geomorfološki rezervat: Cerovačke špilje kod Gračaca • Spomenici prirode: Velnačka glavica (paleontološki) • Značajni krajobraz: Zaljev Zavratnica (geomorfološki) Park prirode Velebit • KLIMA • Primorska padina – submediteranska • Kontinentalna padina – kontinentalna • Oborina • Vršni dio – max. južni Velebit > 3000 mm, • Podnožje – primorska padina prosječno 1188mm lička padina prosječno 1884 mm • Broj dana s maglom – 187 • Broj dana sa snijegom iznad 30 cm; • Primorska padina 0 • Lička padina 20-40 • Vršni dio 70 • Najviši vrhovi >100 Park prirode Velebit • Velebit – područje Nacionalne ekološke mreže – Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove 31. Klepina duliba • 1. Cerovačka špilja donja 32. Ramino korito • 2. Cerovačka špilja gornja 33. Sadikovac • 3.Čavle špilja 34. Visočica • 4. Ivina jama 35. Veliki i Mali Kozjak • 5. Jama II kod Velikih Brisnica 36. Borov vrh • 6. Jama iznad Kugine kuće 37. Rončević dolac • 7.
    [Show full text]
  • Nacionalni Parkovi I Parkovi Prirode Republike Hrvatske I Njihova Prirodoslovna Primjenjivost Za Učenike U Primarnom Obrazovanju
    SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE MONIKA VAGAJ DIPLOMSKI RAD NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE REPUBLIKE HRVATSKE I NJIHOVA PRIRODOSLOVNA PRIMJENJIVOST ZA UČENIKE U PRIMARNOM OBRAZOVANJU Zagreb, rujan 2016. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Čakovec) PREDMET: PRIRODOSLOVLJE 4 DIPLOMSKI RAD Ime i prezime pristupnika: Monika Vagaj TEMA DIPLOMSKOG RADA: Nacionalni parkovi i parkovi prirode Republike Hrvatske i njihova prirodoslovna primjenjivost za učenike u primarnom obrazovanju MENTOR: dr. sc. Darinka Kiš-Novak, prof., v. pred. Zagreb, rujan 2016. ZAHVALA Iskreno hvala mentorici dr. sc. Darinki Kiš-Novak za pomoć pri odabiru teme diplomskog rada te za sugestije i primjedbe tijekom njegove izrade. Najviše zahvaljujem svojoj obitelji na neizmjernoj potpori i strpljenju tijekom čitavog mog školovanja. Hvala i svim mojim prijateljima i dragim ljudima koji su svojim pomaganjem, strpljenjem i moralnom podrškom uvelike utjecali na uspješnost završavanja ovog diplomskog rada. SADRŽAJ SADRŽAJ ........................................................................................................................... 3 SAŽETAK .......................................................................................................................... 5 ZUSAMMENFASSUNG .................................................................................................... 6 1. UVOD ........................................................................................................................
    [Show full text]
  • Ana Kurbalija PREGLED ENTOMOFAUNE MOČVARNIH
    SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU I INSTITUT RUĐER BOŠKOVI Ć, ZAGREB Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalisti čki studij ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA Ana Kurbalija PREGLED ENTOMOFAUNE MOČVARNIH STANIŠTA OD MEĐUNARODNOG ZNAČENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Specijalistički rad Osijek, 2012. TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Specijalistički rad Institit Ruđer Boškovi ć, Zagreb Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalisti čki studij zaštita prirode i okoliša Znanstveno područje: Prirodne znanosti Znanstveno polje: Biologija PREGLED ENTOMOFAUNE MOČVARNIH STANIŠTA OD ME ĐUNARODNOG ZNAČENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Ana Kurbalija Rad je izrađen na Odjelu za biologiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Mentor: izv.prof. dr. sc. Stjepan Krčmar U ovom radu je istražen kvalitativni sastav entomof aune na četiri močvarna staništa od me đunarodnog značenja u Republici Hrvatskoj. To su Park prirode Kopački rit, Park prirode Lonjsko polje, Delta rijeke Neretve i Crna Mlaka. Glavni cilj specijalističkog rada je objediniti sve objavljene i neobjavljene podatke o nalazima vrsta kukaca na ova četiri močvarna staništa te kvalitativno usporediti entomofau nu pomoću Sörensonovog indexa faunističke sličnosti. Na području Parka prirode Kopački rit utvrđeno je ukupno 866 vrsta kukaca razvrstanih u 84 porodice i 513 rodova. Na području Parka prirode Lonjsko polje utvrđeno je 513 vrsta kukaca razvrstanih u 24 porodice i 89 rodova. Na području delte rijeke Neretve utvrđeno je ukupno 348 vrsta kukaca razvrstanih u 89 porodica i 227 rodova. Za područje Crne Mlake nije bilo dostupne literature o nalazima kukaca. Velika vrijednost Sörensonovog indexa od 80,85% ukazuje na veliku faunističku sličnost između faune obada Kopačkoga rita i Lonjskoga polja. Najmanja sličnost u fauni obada utvrđena je između močvarnih staništa Lonjskog polja i delte rijeke Neretve, a iznosi 41,37%.
    [Show full text]