Procjena Dobrobiti Zaštićenih Područja (PA-BAT) U Hrvatskoj SADRŽAJ Fan Widstrand

Home , Biokovo, Lonjsko Polje, Medvednica, Paklenica, Papuk, Velebit

REPORT ADRIA 2017

Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Hrvatskoj SADRŽAJ fan Widstrand

UVOD 4

METODOLOGIJA 4

REZULTATI I RASPRAVA 7

GLAVNE EKONOMSKE VRIJEDNOSTI 12

TURIZAM 14

VODA 17 Promatranje ptica sve je češća turistička atrakcija u zaštićenim područjima © Staf

RADNA MJESTA I ZAŠTITA PRIRODE 18

ŠUMARSTVO 21

TIJEK PRIHODA DIONICIMA 22 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

GLAVNI POTENCIJALI 24

VAŽNOST DIJALOGA S DIONICIMA 27

IZAZOVI 28

ZAKLJUČAK 38

Izdavač: WWF Adria, Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb, Hrvatska Za izdavača: Martin Šolar, direktor WWF Adria Autorice: Andrea Štefan i Kasandra-Zorica Ivanić

Fotografija na naslovnoj stranici: Nacionalni park Kornati © Novena d.o.o.

Dizajn: Ivan Antunović

Kontakt: [email protected] [email protected]

Tiskano na ekološki prihvatljivom papiru Veljača, 2017. Uvod

Vizija je WWF-a1 osigurati da valjana procjena vrijednosti zaštićenih Sudionici radionica uz pomoć te metodologije ocjenjuju ekonomske područja rezultira većim interesom, kvalitetnijim investicijama i i neekonomske/egzistencijalne vrijednosti (zadovoljavanje osnovnih boljom očuvanosti prirodnih vrijednosti. Procjena usluga ekosusta- životnih potreba) u smislu njihovih dobrobiti za razne dionike/kori- va koje pružaju zaštićena područja dugoročno je važna za lokalno i snike. Dobrobiti se ocjenjuju na šest mogućih razina: nema dobrobiti, nacionalno gospodarstvo. Potrebne su godine rada na utvrđivanju mala ili značajna egzistencijalna dobrobit, mala ili značajna ekonomska vrijednosti, uključivanju ključnih donositelja odluka, promjeni dobrobit i potencijalna dobrobit. politika i razvoja gospodarskih modela u čije su razvojne planove uključene prirodne vrijednosti. WWF je izradio procjenu koja može PA-BAT je osmišljen kako bi ga koristili upravljači zaštićenih područja pružiti početnu informaciju o stavu dionika o stvarnim i potencijal- te kako bi u suradnji s ostalim dionicima odredili važne vrijednosti i nim vrijednostima zaštićenih područja, a s ciljem što skorije integra- dobrobiti koje one donose dionicima. Za zemlje koje su dio Dinarskog cije prirodnih vrijednosti i usluga ekosustava u upravljačke i razvojne luka utvrđeno je osam skupina dionika: lokalno stanovništvo koje živi dokumente. unutar zaštićenog područja, lokalno stanovništvo koje živi u okolici zaštićenog područja, nacionalno stanovništvo, znanstvenici/stručnjaci, WWF je u Hrvatskoj surađivao s Državnim zavodom za zaštitu priro- organizacije civilnog društva, država/upravljač zaštićenog područja, de, sada Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvom poslovni sektor, međunarodna zajednica. Analiza kombinira procjenu zaštite okoliša i prirode te s koordinatorima u 18 zaštićenih područja sudionika na radionicama i informacije koje su u postupku provjere (ZP). podataka prikupljene od koordinatora PA-BAT radionica u zaštićenim područjima i stručnjaka. Nakon svake radionice provedena je anketa Hrvatska ima najveću površinu zaštićenih područja u regiji, ukupno među sudionicima, čime se također dobila vrijedna povratna infor- 8,56% površine Republike Hrvatske, odnosno 12,23% kopnenog macija. Razvijene su smjernice kako bi se pružila podrška upravljanju teritorija i 1,94% teritorijalnoga mora. PA-BAT procjena2 u Hrvat- parkovima pri korištenju rezultata PA-BAT-a. skoj provedena je u najvećem broju zaštićenih područja u usporedbi s ostalim zemljama u regiji, ukupno je 97 % nacionalnih parkova i Koraci u provedbi PA-BAT-a: parkova prirode Hrvatske je vrednovano (osam nacionalnih parkova i 10 parkova prirode). 1. imenovanje koordinatora PA-BAT-a u zaštićenom području i prikupljanje osnovnih podataka o zaštićenom području; 2. radionice u zaštićenom području (tehničke specifikacije, detaljne bilješke, ankete provedene s dionicima); 3. provjera podataka (nakon radionice); Metodologija 4. analiza podataka (na razini zaštićenog područja, nacionalnoj i međunarodnoj razini); 5. smjernice o tome kako primjenjivati rezultate PA-BAT-a i 3 Metodologija procjene dobrobiti zaštićenih područja važan je alat za 6. provedba preporuka utvrđivanje čitavog niza trenutačnih i potencijalnih dobrobiti poje- dinih zaštićenih područja, uključujući izazove u pogledu upravljanja njima. 1 Projekt „Parkovi Dinarskog luka“ (Dinaric Arc Parks - DAP) provodi WWF u regiji Dinarskog luka. Glavni cilj projekta jest unapređenje kvalitete dijaloga, razumijevanja i PA-BAT metodologija procjenjuje 22 legalne vrijednosti koje ostva- suradnje među djelatnicima zaštićenih područja u Dinarskom luku (Albanija, Bosna i ruju zaštićena područja. Vrijednosti su organizirane u devet glavnih Hercegovina, Hrvatska, Kosovo*, Republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija). skupina: zaštita prirode, upravljanje zaštićenim područjem, prehra- *Imenovanje je bez predrasuda na poziciju ili status te u skladu s UNSCR 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova. na, voda, kultura i povijest, zdravlje i rekreacija, znanje, regulatorne 2 http://adria.panda.org/dinarski_luk/zatiena_podruja_za_prirodu_i_ljude/ usluge ekosustava i prirodni materijali. 3 http://bit.ly/216CbDi

4 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 5 Rezultati i rasprava

Uz pomoć PA-BAT-a provedena je procjena vrijednosti i dobrobiti zaštićenih područja za svih osam nacionalnih parkova i deset parkova prirode (osim Parka prirode Učka) u Hrvatskoj, i to putem radionica na kojima je bilo više od 700 sudionika, koji su predstavljali različite skupine korisnika te aktivno pridonijeli procjeni.

Turizam i rekreacija

Zaštita prirode

Specifična obilježja Radionica u NP Mljet © Andrea Štefan / WWF Adria Andrea Štefan / WWF Mljet © Radionica u NP Kulturne i povijesne vrijednosti

Istraživanje i nadogradnja znanja

Formalna i neformalna edukacija

Kvaliteta i količina vode

Nekomercijalna upotreba vode

Tradicionalna poljoprivreda

Šumarstvo

Ribarstvo

Zapošljavanje u zaštićenom području

Genetski materijal

Lov

Oprašivanje i proizvodnja meda

Stočarstvo

Samoniklo jestivo bilje i gljive

Ljekovito bilje

PA-BAT radionica u NP Kornati © Andrea Štefan / WWF Adria Andrea Štefan / WWF Kornati © radionica u NP PA-BAT Stabilizacija tla

Obrana od poplava

Prirodni materijali

Ublažavanje klimatskih promjena

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18

Broj zaštićenih područja

Slika 2. Raspodjela Legenda egzistencijalnih vrijednosti različitim skupinama Mala egzistencijalna vrijednost dionika zaštićenih područja Značajna egzistencijalna vrijednost U današnje vrijeme zaštićena bi područja, osim održavanja njihovih prirodnih vrijednosti, trebala obavljati brojne druge funkcije. U ana- lizi rezultata s radionica istaknute su ključne dobrobiti i potencijali te izazovi u zaštićenim područjima Hrvatske.

Na slici 2. prikazan je čitav niz procijenjenih dobrobiti zaštićenih po- dručja koje su od egzistencijalnog značaja (malene i velike važnosti) barem za jednu skupinu dionika. Značajne egzistencijalne dobrobiti NACIONALNI PARK u ZP-u za dionike, prije svega lokalnu zajednicu, su sljedeće: turizam i rekreacija, zaštita prirode, specifična obilježja (prepoznatljivost po- KRKA I PARK PRIRODE sebnih obilježja zaštićenog područja) i druge nematerijalne vrijedno- PAPUK KLJUČNI

sti (kultura i povijest, znanje/istraživanje, edukacija). of Europe, Maurizio Biancarelli, WWF Nacionalni park Plitvička jezera © Wild Wonders SU ZA OPSKRBU Priroda kojom se dobro upravlja rezultira većim uvažava- PITKOM VODOM U njem i povećanom kvalitetom prirodnog okoliša, što privla- či turiste i osigurava radna mjesta. ŠIBENSKO-KNINSKOJ I POŽEŠKO-SLAVON-

Čista pitka voda kao prirodni resurs jako je važna za zadovolja- SKOJ ŽUPANIJI vanje osnovnih životnih potreba za lokalnu zajednicu u osam ZP-ova4 kao i usluga ekosustava koja ta područja pružaju. Rad- na mjesta u pet zaštićenih područja ocijenjena su kao vrlo važna za egzistenciju lokalnog stanovništva.

Tradicionalna poljoprivreda i stočarstvo, ribarstvo i proizvodnja meda (kao nusproizvod oprašivanja) važni su za lokalne zajednice u više od 70 % procijenjenih ZP-ova za vlastite potrebe, ali i za ostvarivanje prihoda jer redovno zadovoljavanje osnovnih životnih potreba lokalnih zajednica jednako je važno kao i gos- podarska korist.

Te vrijednosti uključuju drvo, samoniklo jestivo bilje i gljive, ljekovi- to bilje, genetski materijal (autohtone sorte i pasmine), kulturološke vrijednosti i tradicionalno znanje.

8 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Zaštićena područja nisu prepoznata kao pružatelji regulatornih usluga ekosustava jer ih većina korisnika nije svjesna. Takve se usluge uzimaju zdravo za gotovo, uz iznimku kvalitete i količine vode te Park prirode Kopački rit © Mario Romulić oprašivanja. Zbog visoke kvalitete staništa, voda ima ekonomsku vrijednost za poslovni sektor i državu u osam ZP-ova5 (44 %). Oprašiva- nje se u 10 ZP-ova6 (55%) povezuje isključivo s proizvodnjom meda, a važnost oprašivanja za poljoprivredu nije prepoznata. Ekonomsku vrijednost od proizvodnje meda u ZP-u ima lokalna zajednica i udru- PRI PRIPREMI ge pčelara. Jedinu iznimku čini Park prirode Kopački rit, gdje sektor poljoprivrede (suradnja s Belje d.d.) izravno ostvaruje dobrobiti od STRATEGIJA ZA oprašivanja kukcima iz tog zaštićenog područja. ZAŠTITU PRIRODE I ODRŽIV RAZVOJ, Najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih DONOSITELJI ODLUKA nizinskih šuma Europe upravo su na području parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, koji imaju važnu TREBALI BI U OBZIR međunarodnu ulogu kao prirodno retencijsko područ- UZETI OBJE VRIJED- je u sustavu obrane od poplava. NOSTI, EGZISTENCI- JALNE I EKONOMSKE Kao regulatornu uslugu ekosustava u ZP-ovima, većina dionika prepoznaje jedino zaštitu od poplava (Kopački rit i Lonjsko polje). Općenito, ZP-ovi ne ostvaruju prihod od pružanja regulatornih usluga ekosustava.

4 Krka, Risnjak, Lonjsko polje, Papuk, Velebit, Vransko jezero, Plitvička jezera 5 Krka, Paklenica, Sjeverni Velebit, Papuk, Velebit, Žumberak, Risnjak, Plitvice 6 Risnjak, Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Papuk, Velebit, Vransko jezero, Žumberak-Samoborsko gorje, Plitvička jezera, Telašćica

10 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Procjena dobrobiti zaštićenih područja (PA-BAT) u Hrvatskoj 9 PREPOZNAVANJE POKRETAČA: Glavne ekonomske vrijednosti U SVIH 18 PROCIJENJENIH ZAŠTIĆENIH PODRUČJA DIO DIONIKA OSTVARUJE PRIHOD OD TURIZMA, Turizam i rekreacija A U NJIH 12 (67 %) DIONICI IMAJU VELIKU EKONOMSKU DOBIT OD Komercijalna upotreba vode TURISTIČKIH AKTIVNOSTI. TKO ZARAĐUJE: U 14 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA Zapošljavanje u zaštićenom području (77 %) VODA JE OD EGZISTENCIJALNE VAŽNOSTI PREPOZNAJU LI DRUGE STRATEGIJE ZA LOKALNU ZAJEDNICU, A U SEDAM NJIH (39 Kvaliteta i količina vode TURIZAM KAO POKRETAČ? %) SAMO JAVNI I POSLOVNI SEKTOR OSTVARUJU Zaštita prirode VELIKU EKONOMSKU DOBIT OD KOMERCIJALNOG KORIŠTENJA VODE. Šumarstvo KAKVE STRATEGIJE TREBA RAZVITI KAKO BI Tradicionalna poljoprivreda SE DIO PRIHODA VRATIO LOKALNOJ ZAJEDNICI I Ribarstvo ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA?

Stočarstvo

Lovni turizam ZNAJU LI POLITIČARI: U 17 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA LOKALNE ZAJEDNICE IMAJU KORISTI OD RADNIH MJESTA POVEZANIH Oprašivanje i proizvodnja meda PROIZVODNJA HRANE KAO RESURS: S OČUVANJEM PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NJIHOVIM UPRAVLJANJEM, A U SEDAM NJIH (39 %) TO JE VAŽAN IZVOR Formalna i neformalna edukacija U 14 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA (77 %) LOKALNO STANOVNIŠTVO OSTVARUJE PRIHODA. Istraživanja i nadogradnja znanja PRIHODE OD HRANE PROIZVEDENE U PARKU. RAZUMIJE LI VLADA VAŽNOST POSLOVA VEZANIH ZA ZAŠTITU Samoniklo jestivo bilje i gljive PRIRODE U RURALNIM PODRUČJIMA? TREBAJU LI STRATEGIJE ZAŠTITE Prirodni materijali PRIRODE POMOĆI RAZVOJU BRENDA ZA PROIZVODE IZ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA?

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18

Slika 3. Raspodjela Legenda Broj zaštićenih područja značajne ekonomske Turizam vrijednosti različitim skupinama dionika Prirodni materijali Zaštita prirode Lokalni prehrambeni proizvodi Znanje i edukacija

Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 13 Turizam

Svih 18 ZP-ova koji su sudjelovali u procjeni ostvaruje ekonomsku 45,8 MILIJUNA EURA dobrobit od turizma, 12 ZP-ova8 (67 %) ostvaruje značajne ekonomske prihode od turizma, posebno za javni i poslovni sektor te stanov- PRIHODA OSTVARILI ništvo koje živi u blizini zaštićenih područja. Osim direktnih prihoda SU PARKOVI OD zaštićenih područja, ona su izvor prihoda davateljima usluga izvan AKTIVNOSTI POVEZA- zaštićenih područja kao što su prijevoznici, ugostitelji, hotelijeri i privatni ponuđači smještaja, turističke agencije i dr. NIH S TURIZMOM U 2012.7 Turizam je primjer velike vrijednosti koja pridonosi lokalnim ekonomijama i istodobno se podjednako dijeli na ključne dionike. Potencijalna je dobrobit lokalnog razvoja u turizmu povezanom sa

zaštićenom prirodom, za razliku od industrije koja zahtijeva veliku Put do vrha Medvednice uglavnom je ispunjen biciklistima © Park prirode Medvednica radnu snagu.

Ova vrsta turizma pruža velike mogućnosti za žene, poslove bez visokih kriterija tržišta rada (uključujući i niže obrazovne kategorije), omogućava raznolike poslove u područjima na kojima je poljoprivreda slabije razvijena.

Hrvatski sustav zaštićenih područja relativno je dobar model ostvari- vanja ravnoteže između turizma i očuvanja prirode. Broj posjetitelja zaštićenih područja u 2012. godini bio je 2 579 000.7 Turizam je značajan pokretač, ali i potencijalna prijetnja očuvanju prirode pa bi SVA ZAŠTIĆENA POD- se njegov utjecaj trebao oprezno pratiti. RUČJA U HRVATSKOJ

Izazove turizma moguće je riješiti promjenom modela upravljanja, DOPRINOSNE BDP-U uzimajući u obzir postojeća rješenja kao što su Europska povelja za HRVATSKE KROZ održiv turizam9 (EUROPARC Federacija). Takve pozitivne promjene već su vidljive u parkovima prirode Medvednica i Lonjsko polje te u USLUGE EKOSUSTAVA Nacionalnom parku Kornati. Također, izazove turizma moguće je ZA SEKTOR TURIZMA ublažiti i primjenom preporuka RAPPAM metodologije3 (Učinkovi- tost upravljanja zaštićenim područjima) te METT metodologije (Alat za praćenje učinkovitosti upravljanja) koje su izrađene za hrvatske parkove.

7Nacrt izvješća o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008. – 2012., Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2014. 8Brijuni, Kornati, Krka, Paklenica, Medvednica, Biokovo, Lastovo, Mljet, Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Plitvička jezera 9 http://www.european-charter.org/home/

14 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Voda

Voda kao prirodni resurs nije prisutna u svim ZP-ovima, ali je naj- Nacionalni park Krka © Irina Zupan vrednija usluga ekosustava u Hrvatskoj i u regiji. Voda u 14 ZP-ova (77 %) egzistencijalna je dobrobit za lokalnu zajednicu, dok država 60 MILIJUNA i poslovni sektor ostvaruju značajne ekonomske prihode u sedam EURA GODIŠNJI ZP-ova (39 %) od komercijalnog korištenja vode (npr. punionice vode, opskrba pitkom vodom, hidroelektrane). Zaštićena područja su JE PRIHOD DVIJU važna za kvalitetu i količinu vode (npr. filtracija, obnova podzemnih VELIKIH HIDRO- voda, održavanje prirodnih tokova), čime je omogućeno komercijalno korištenje vode ali bez prihoda za ZP. Iako je voda očita ekonomska ELEKTRANA KOJE vrijednost za neke sektore, vodna infrastruktura poput hidroelek- OVISE O VODI trana može imati vrlo negativan utjecaj na prirodu i okoliš u čitavoj S VELEBITA regiji.

PRIMJERI POSLOVNOG SEKTORA KOJI KORISTE VODU IZ ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

• pitka voda Čak 200.000 ha šuma Parka prirode Velebit omogućuje veliku količinu kvalitetne pitke vode i njome se opskrbljuje stanov- ništvo u i oko zaštićenih područja kao i stanovništvo okolnih otoka (Rab, Pag). Dvije punionice vode i pivovara koriste vodu iz Parka prirode Velebit.

• proizvodnja električne energije Dvije velike hidroelektrane s godišnjim prihodom od 60 milijuna eura ovise o vodi iz zaštićenih dijelova Velebita, ali istodobno financijski ne pridonose zaštiti šumskog ekosustava i upravljanju tim zaštićenim područjima.

• korištenje pozitivnog imidža zaštićenog područja Poslovni sektor koristi percepciju čiste i kvalitetne vode iz zaštićenih područja kao dio svoje marketinške strategije, ali ne štiti vodu kao svoj osnovni resurs tako da pruži podršku zaštiti i boljem upravljanju prirodnog resursa o kojem ovisi.

Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 17 Radna mjesta i zaštita prirode

Lokalne zajednice u 17 ZP-ova imaju dobrobiti od radnih mjesta povezanih sa zaštitom prirode, dok je u sedam njih10 (39 %) to glavni izvor prihoda. U nacionalnim parkovima i parkovima prirode zaposleno je 1307 osoba, od toga 195 u sektoru zaštite prirode (77 djelatnika radi u stručnoj službi a 118 u službi nadzo- Pogled na zapadnu stranu Biokova © Ivo Pervan ra).7 Međutim, poslovi vezani za upravljanje zaštićenim područjima7 u ruralnim područjima iznimno su važni i mogu značajno utjecati na PARK PRIRODE zadržavanje mladih obitelji i podršku lokalnoj zajednici (npr. mlade TELAŠĆICA IMA 24 obitelji ne napuštaju područje i pomažu poduprijeti lokalne potrebe poput škola, trgovine itd.). Zaštita prirode ima veliku egzistencijal- STALNO ZAPOSLENA nu vrijednost za sve skupine dionika, prije svega zato što zaštićena I 50 SEZONSKIH područja pružaju dodatnu vrijednost za resurse koje dionici koriste. RADNIKA, ŠTO GA, Znanstvenici i stručnjaci11 vrednuju zaštićena područja upravo zbog očuvane prirode. NAKON TVORNICE ZA PRERADU RIBE Ekonomske vrijednosti od zaštite prirode i postojanja zaštićenih pod- ručja idu javnom sektoru (upravljaču), poslovnom sektoru i lokalnoj MARDEŠIĆ, ČINI zajednici. Međutim, glavni prihod za dionike zabilježen je samo u šest DRUGIM NAJVEĆIM 12 ZP-ova. POSLODAVCEM NA OTOKU Zapošljavanje u zaštićenim područjima:

Nacionalni park Krka ima 130 stalno zaposlenih i 50 sezonskih radnika13, što je velik doprinos Šiben- sko-kninskoj županiji koja ima najvišu stopu nezapo- slenosti i najviše umirovljenika u Hrvatskoj.

Jedina financijski samoodrživa zaštićena područja su nacionalni parkovi Brijuni (205)*, Plitvička jezera (673) i Krka (123) koja imaju manje od 10% zaposlenih7 u sektoru zaštite prirode. Većina su turistički radnici.

10 Brijuni, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Telašćica 11 Krka, Risnjak, Sjeverni Velebit, Medvednica, Biokovo, Kopački rit, Lastovo, Lonjsko polje, Papuk, Telašćica, Velebit, Plitvička jezera 12 Kornati, Krka, Kopački rit, Lastovo, Mljet, Plitvička jezera 13 http://www.mint.hr/default.aspx?id=5266

* u zagradama stoji broj zaposlenih u zaštićenom području

18 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj fan Widstrand Šumarstvo

U nacionalnim parkovima zabranjeno je komercijalno korištenje šuma. Šuma kao resurs, ponajviše drva za ogrjev, za lokalno sta- novništvo ima egzistencijalnu vrijednost u 15 ZP-ova (83 %). Od preostala tri parka, dva nemaju šuma unutar granica parka (Kornati i Vransko jezero), dok je u Nacionalnom parku Brijuni zabranjena sječa drva za ogrjev i nema stanovnika unutar granica.

Drvo za ogrjev ima veliku egzistencijalnu vrijednost za lokalno sta- novništvo u sedam14 ZP-ova (38 %).

Šuma ima egzistencijalnu vrijednost u većini zaštićenih područja © Staf Drvo ima veliku ekonomsku vrijednost za poslovni sektor (Hrvatske šume) u tri parka prirode (Bioko- vo, Lonjsko polje, Papuk). Poslovni sektor i lokalno stanovništvo samo u Parku prirode Velebit ostvaruju značajnu ekonomsku dobit od aktivnosti vezanih za šume i drvo.

U primarnoj proizvodnji šumskih dobara u Europi zapošljava se sve manje ljudi. Umjesto toga u zaštićenim šumama dostupna su više- struka i raznolika radna mjesta u turizmu i rekreaciji kao i proizvodi- ma koji ne uključuju drvenu građu. Sličan trend i promjena prioriteta vidljivi su i u Hrvatskoj.

Mediteranska šuma u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit © Gerald Hibon / WWF

14 Medvednica, Biokovo, Lastovo, Lonjsko polje, Papuk, Velebit, Plitvička jezera

Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 21 Tijek prihoda dionicima zaštićenih područja

Poslovni i javni sektor ostvaruju najveću ekonomsku vrijednost,

nakon čega slijedi lokalno stanovništvo koje živi u blizini zaštićenih u Parku prirode Papuk © Park Turizam područja.

Glavni izvor prihoda za poslovni i javni sektor dolazi od turizma, komercijalne upotrebe vode i šumarstva. Lokalnom stanovništvu najviše prihoda dolazi od turizma, poslova u zaštićenom području i lokalnih prehrambenih proizvoda.

Vrlo malo prihoda vraća se za očuvanje prirodnih resursa i njihovo bolje upravljanje unutar zaštićenih područja.

Poslovni sektor

Vlada/javni sektor

Stanovništvo u blizini zaštićenog područja

Stanovništvo u zaštićenom području

Udruženja građana

Stručnjaci/znanstvenici

Stanovništvo RH

Međunarodna zajednica

0 5 10 15 20

Broj zaštićenih područja

Slika 4. Tijek Legenda ekonomskih vrijednosti Mala ekonomska vrijednost različitim skupinama dionika u zaštićenim područjima Značajna ekonomska vrijednost Glavni potencijali PROMJENA PRIORITETA: REZULTATI SU POKAZALI DA DIONICI SMATRAJU DA SE GOSPODARSKI RAZVOJ Turizam i rekreacija UDALJUJE OD TRADICIONALNOG KO- Stočarstvo RIŠTENJA PRIRODNIH RESURSA I DA JE USMJEREN NA RAZVOJ KULTURNE Tradicionalna poljoprivreda I OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI. Zaštita prirode ODRAŽAVAJU LI SE U PLANU Istraživanje i nadogradnja znanja UPRAVLJANJA TI NOVI PRIORITETI? Kulturne i povijesne vrijednosti

Formalna i neformalna edukacija GRADNJA KAPACITETA: DIONICI VIDE POTENCIJAL U KORIŠTENJU PARKA ZA Oprašivanje i proizvodnja meda UNAPREĐENJE OBRAZOVANJA I ZNANJA. Komercijalno korištenje vode KAKO MOŽEMO OSIGURATI DA DONOSITE- Zapošljavanje u zaštićenom području LJI ODLUKA PREPOZNAJU I PODRŽE PRO- Lovni turizam MIJENJENE PRIORITETE U UPRAVLJANJU?

Ljekovito bilje NOVA STVARNOST: OD KULTURNE I OBRAZOVNE Samoniklo jestivo bilje i gljive VRIJEDNOSTI OSTVARUJU SE DOBROBITI NAKON Ribarstvo UKLJUČIVANJA U PLAN UPRAVLJANJA.

Kvaliteta i količina vode JE LI BROJ OSOBLJA DOVOLJAN I IMA LI OSOBLJE

Genetski materijal POTREBNE VJEŠTINE ZA MAKSIMIZIRANJE TIH POGODNOSTI? Ublažavanje klimatskih promjena

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18

Slika 5. Legenda Broj zaštićenih područja Raspodjela potencijala za sve Potencijal bez ekonomske vrijednosti skupine dionika Potencijal s ekonomskom vrijednosti

Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 25 Važnost dijaloga s dionicima

Dionici procjenjuju da su turizam15 (77 %) i zaštita prirode16 (56 %) TURIZAM I ZAŠTIĆENA Nakon svake radionice provedena je anonimna anketa s 10 pitanja, glavne vrijednosti s potencijalima za povećanje ekonomske vrijedno- na temelju čega su dobivene informacije o razini angažmana dionika sti. Lokalni proizvodi dobiveni od stočarstva17 (56 %) i tradicionalne PRIRODA NAJVEĆI u upravljanju ZP-om i suradnje s drugim dionicima kao i o znanju poljoprivrede18 (56 %) već ostvaruju ekonomske prihode ali imaju SU POTENCIJALI o dobrobitima i vrijednostima ZP-ova te potencijalima za njihovo potencijal i za povećanje prihoda, i to ne samo za javni i poslovni sek- korištenje. Čak je 92 % sudionika izjavilo da su upoznali više od pet tor nego za lokalne zajednice i organizacije civilnog društva. Rezultat UZ TRADICIONALNE osoba na radionici, a 60 % njih spremno je započeti suradnju s drugim PA-BAT procjene pokazuje da dionici smatraju da se gospodarski LOKALNE PROIZVODE lokalnim dionicima. Više od 88 % sudionika izjavilo je da bi mogli razvoj udaljava od tradicionalnog korištenja prirodnih resursa (drvo, koristiti znanje stečeno na radionicama. Rezultati su pokazali da je voda, minerali) i da je usmjeren na razvoj kulturnih19 i obrazovnih20 postupak procjene (radionica) jednako važan kao i rezultati procjene vrijednosti. vrijednosti ZP-a. Samim procesom dionicima je omogućeno razumijevanje uloge, vrijednosti i dobrobiti ZP-a, pružena im je mogućnost umrežavanja i ostvarivanje izravnih kontakata s njegovom upravom. Istodobno, uprave ZP-ova dobile su izravne i Parkovi prirode Lonjsko polje, Kopački rit, Velebit i vrijedne podatke od dionika. Biokovo imaju veliku ekološku i gospodarsku vrijednost zbog tradicionalna sustava pašarenja i očuvanja Nekim je dionicima, posebno iz lokalne izvornih hrvatskih pasmina i predstavljaju potencijal zajednice, PA-BAT radionica bila prvi za ekonomski razvoj lokalne zajednice. kontakt s djelatnicima zaštićenih 4% 11% područja gdje im je omoguće- na rasprava o važnostima 14% prirodnih resursa i pov- Razlika između potencijala, s ekonomskom vrijednosti i bez nje (slika ezanosti s tim područjima. 5.), postoji zbog neprepoznavanja čitavog niza vrijednosti i dobrobiti Lokalni dionici su svoje ZP-a (npr. društveno-ekonomskih); uključivanja dionika; neprilago- komentare, prijedloge i đenog upravljanja ZP-om te broja i vještina postojećih zaposlenika probleme podijelili s up- ZP-a potrebnih za ostvarivanje potencijala. 24% ravom ZP-a. Na radionicama je istaknuto kako 24% se često uočava manjak komunikacije između uprave ZP-a i lokalnih zajednica. PA-BAT radionice također su pomogle dionicima da razumiju vrijednosti 23% i dobrobiti koje ZP ostvaruje i svoju povezanost s ekosustavima 15 Krka, Biokovo, Lastovo, Lonjsko polje, Žumberak-Samoborsko gorje, Risnjak, koje oni osiguravaju. Sjeverni Velebit 16 Kornati, Sjeverni Velebit, Kopački rit, Mljet, Papuk, Lonjsko polje, Risnjak, Slika 6. Što su dionici Legenda Medvednica, Paklenica, Vransko jezero doznali na radionicama 17 Kornati, Krka, Biokovo, Lastovo, Lonjsko polje, Velebit, Plitvička jezera, Specifičnosti parka Sjeverni Velebit, Telašćica, Vransko jezero procjene vrijednosti 18 Kornati, Krka, Sjeverni Velebit, Mljet, Papuk, Telašćica, Vransko jezero, zaštićenih područja Vrijednosti parka Biokovo, Lastovo, Lonjsko polje Dobrobiti parka 19 Krka, Medvednica, Žumberak-Samoborsko gorje, Papuk, Lonjsko polje, Telašćica 20 Kopački rit, Papuk, Paklenica, Vransko jezero, Plitvička jezera, Medvednica Upoznavanje s drugim dionicima Usluge ekosustava

26 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Ostalo Izazovi

8. Preklapanje zakonodavstva i ovlasti unutar istog zaštićenog Vrijedan element radionica bile su rasprave među dionicima. Raspra- JEDAN ČUVAR PARK PRIRODE područja (ribarstvo, šumarstvo, poljoprivreda i sektor voda), a time ve su upozorile na brojne izazove koji umanjuju učinkovitost uprav- PRIRODE U PARKU MEDVEDNICA, često i postojanje štetnih poticaja. ljanja parkom i ostvarenje dobrobiti. Neki od izazova su: PRIRODE VELEBIT U NEPOSREDNOJ 2 9. Nepostojanje sustava za nadzor turizma/posjetitelja u pogledu 1. Nedostatno korištenje i provedba osnovnih mehanizama zaštite NADZIRE 33,9 KM BLIZINI GLAVNOG utjecaja na ciljeve zaštite i prepoznatljiva obilježja zaštićenog pod- prirode na razini parka i na nacionalnoj razini (npr. provedba ZAŠTIĆENOG GRADA, ZAGREBA, ručja (biološka raznolikost, staništa, krajobraz). planova za upravljanje ZP-om). PODRUČJA IMA VAŽNU 10. Problemi zemljišnog vlasništva i imovine, složeni postupci i 2. Nedostatna financijska sredstva i neodgovarajuće upravljanje REKREACIJSKU birokracija opterećuju i upravu ZP-ova i lokalne dionike; dodatan ZP-ovima. I ZDRAVSTVENU je problem i postupak javne nabave. 3. Manjak stručnog osoblja u ZP-u i nemogućnosti ugrađivanja novih ULOGU ZA STANOV- prioriteta u planove upravljanja (ekologija, obrazovanje, turizam, kultura, interpretacija i komunikacija, stručnjaci za ruralni razvoj, NIKE, A UJEDNO stručnjaci za razvoj projekta i upravljanje projektima, stručnjaci za IMA FUNKCIJU suradnju sa zajednicom, marketinški stručnjaci). „PLUĆA GRADA“ 4. Neodgovarajući nacionalni obrazovni sustav za ostvarivanje VODA JE VAŽAN sposobnosti i vještina potrebnih za upravljanje ZP-om (npr. PRIRODNI interdisciplinarni pristup u obrazovanju). RESURS DOSTU- 5. Nedostatna uključenost dionika (npr. dijalog među različitim PAN U MNOGIM sektorima) i loši modeli upravljanja. ZAŠTIĆENIM 6. Zaštićena područja i zaštita prirode, zbog lošeg razumijevanja PODRUČJIMA, usluga ekosustava i prirodnih resursa, uživaju slabu potporu jav- NO NJENU ULOGU nosti; poslovni sektor koristi usluge ekosustava, ali ZP od Preporuke za korištenje rezultata PA-BAT-a toga nema nikakav prihod. NE VREDNUJU Sektoru zaštite prirode u Hrvatskoj stavljeni su na raspolaganje rezul- 7. Nerazumijevanje društveno-ekonomske uloge ZP-a poput GLAVNI POSLOVNI tati pojedinačnih radionica, set smjernica za korištenje rezultata te ovaj stvaranja novih radnih mjesta u ruralnim područjima gdje postoji KORISNICI izvještaj s preporukama koji je razvijen u suradnji sa stručnjacima i negativan trend u broju stanovnika, te dobrobit za javno zdravlje relevantnim tijelima iz sektora zaštite prirode2. stanovništva. Smjernice su razvijene za: 1. Planiranje upravljanja (planovi upravljanja i ostali dokumenti za upravljanje ZP-ovima), 2. Razvoj procjene usluga ekosustava, 3. Plan komunikacije, 4. Poslovni plan, 5. Plan interpretacije i edukacije, 6. Planove ruralnog razvoja i 7. Razvoj projekata.

28 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 29 Smjernice se na razini zaštićenog područja mogu koristiti za: Preporuke za rješavanje utvrđenih izazova koristeći čitav niz vrijednosti ZP-ova (prirodne, društvene, ekonomske): 1. Razumijevanje dobrobiti i svih vrijednosti unutar različitih grupa dionika može biti od velike važnosti za planiranje upravlja- 1. informirati političare, donosioce odluka i ulagače iz raznih sektora nja zaštićenog područja i nadzor. (turizam, ekonomija, financije) o najvažnijim vrijednostima i dobrobitima ZP-a; 2. Detaljne procjene koristan su materijal za primjere dobre prakse i unapređenje sustava upravljanja i dr. 2. razviti argumente za zaštitu i strategije za povrat prihoda lokalnom stanovništvu i zaštićenim područjima te uvesti mehanizme povrata; 3. Rezultati PA-BAT procjene su prvi korak u svakoj procjeni ekonomske vrijednosti jer se utvrđuju stvarne i potencijalne eko- 3. promovirati održive poslovne prakse u sektorima koji koriste nomske vrijednosti. resurse iz ZP-a;

4. Izradu projekata ruralnog razvoja (komuniciranje uloge 4. osigurati odgovarajući broj kvalificiranog osoblja kako bi se zaštićenih područja, povezivanje očuvanja prirode i razvoja, dava- omogućilo korištenje mehanizama zaštite prirode na razini ZP-a, nje vrijednosti lokalnim resursima, ispravljanje „tržišnih pogre- uključujući poboljšanje upravljanja zaštićenim područjem; šaka“, jačanje lokalnih kapaciteta, omogućuje osnaživanje lokalne zajednice). 5. poboljšati razumijevanje čitavog niza vrijednosti ZP-a; sposobnosti njegova osoblja kako bi se osiguralo financiranje za 5. Izradu programa interpretacije i edukacije u ZP-u (učenje od odgovarajuće upravljanje ZP-ovima i razvoj projekata za promicanja dionika: doprinos interpretaciji; veze s edukativnim programima: održiva korištenja svih vrijednosti zaštićena područja; korištenje ZP-ova u edukaciji). 6. osigurati doprinos (ulazne podatke) sektora zaštite prirode u 6. Informiranje lokalne zajednice, posjetitelja i poslovnog Nacionalni okvirni kurikulum, Nacionalno vijeće za znanost, visoko sektora o potencijalima i vrijednostima. obrazovanje i tehnološki razvoj te usko surađivati s nacionalnim tijelima za obrazovanje i znanost, uključujući sveučilišta; 7. Razumijevanje percepcije lokalnog stanovništva o regulatornim uslugama, zagovaranje zaštite regulatornih usluga, 7. poboljšati suradnju između uprave ZP-a i lokalnog stanovništva korištenje rezultata PA-BAT-a u svrhu razumijevanja, nadzora i putem vijeća/foruma dionika te razmotriti pitanja i mogućnosti prilagodbe promjeni). novih modela upravljanja ZP-ovima (npr. zajedničko upravljanje);

8. Integriranje u poslovne planove i marketinške strategije za 8. poboljšati komunikaciju i tumačenje svih vrijednosti i uloga posebne skupine dobara ili usluga od kojih se mogu ostvariti finan- ZP-ova radi povećane podrške lokalnog stanovništva, poslovnog cijske dobrobiti. sektora, javnog sektora i šire javnosti;

9. Dobivanje potpore lokalnog poslovnog sektora za ZP, odnosno izravne dobrobiti koje proizlaze iz usluga ekosustava unutar ZP-a.

30 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj 31 Lonjsko polje s okolicom posljednji je primjer krajolika čije kulturne i biološke vrijednosti su rezultat višestoljetnog skladnog suživota ljudi s prirodom. Dominantnu ulogu igra rijeka sa svojim prirodnim ciklusima, a tradicionalne 9. poboljšati razumijevanje društveno-ekonomske uloge ZP-ova vrijednosti su u potpunosti očuvane. 21 zbog njihove ključne važnosti za ruralne ekonomije s obzirom na to da objedinjuju mogućnosti za razvoj i očuvanje biološke

raznolikosti. Taj „novi“ ruralni razvoj važan je alat za preokret Adria Andrea Štefan / WWF Kulturna baština © trenda smanjenja broja stanovništva i napuštanja ruralnih područja.

- radna mjesta: obavijestiti ministarstva financija i gospodarstva da su radna mjesta povezana sa zaštitom prirode jedan od važnijih izvora prihoda za lokalno stanovništvo u 39 % upravljanih/procijenjenih zaštićenih područja u Hrvatskoj;

- edukacija: obavijestiti i educirati lokalne zajednice i posjetitelje o vrijednostima i dobrobitima zaštićenog područja, uključiti lokalne obrazovne ustanove putem vijeća dionika;

- kultura: razviti strategije za vrednovanje kulture u ekonomsku dobrobit za ZP i dionike;

- lokalna ponuda: razviti zajedničke akcije (obiteljske farme, udruge), osigurati lokalnoj zajednici marketinšku podršku, koristiti povijesno i lokalno znanje (tradicionalni obrti i prakse), brendiranje lokalne ponude (lokalni proizvodi, suveniri, rekreacijske usluge, smještaj i prehrambeni proizvodi);

- pristup EU financiranju: poticaji, agro-okolišne mjere;

21 Gugić, G. 2009. Managing Sustainability in Conditions of Change and Unpredictability - The Living Landscape and Floodplain Ecosystem of the Central Sava River Basin. Lonjsko Polje, Nature Park Public Service.

32 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj Kruženje vode u prirodi © Nacionalni park Sjeverni Velebit GODIŠNJE NACIONAL 14.000 EURA NI PARK SJEVERNI VELEBIT IZDVAJA UREĐENJE VODA ZA NAKNADU - 12. napravitimjestazaljudeuZP-ovima,raditinarješenjima 11. razvitiiprovestisustavzapraćenjeturističkihaktivnosti 10. nastojatiostvaritisinergijuzakonodavstvaimjerodavnihtijelaza zaštićenog područja(biološkaraznolikost,staništa,krajobraz); posjetitelja upogleduutjecajanasvaprepoznatljivaobilježja - učinitijavnunabavu„zelenijom“. - poboljšatiprovedbupravnogaiupravljačkogokvirakojima - uklonitiadministrativneprepreke, potreba lokalnihzajednica: specifičnima zaZP-ovesciljemzaštiteprirodeiegzistencijalnih rode. načine, aništaseodtognovcanevraćauzaštitupri koristi voduizzaštićenihpodručjaVelebitanarazne pritom nemanovcazazapošljavanje.Poslovnisektor uređenje vodauiznosuod14.000euragodišnje,a Nacionalni parkSjeverniVelebitplaćanaknaduza Unatoč tomeštodoprinosikvalitetiikoličinivode, voda zaZP) smanjenje/ukidanje štetnihpoticaja(npr.naknadazauređenje ribarstvo, sektorvoda)nanacionalnojrazini,pilot-rješenjaza sport, ekonomija,poljoprivreda,šumarstvo,energija,turizam, upravljanje zaštićenimpodručjima(prostornoplaniranje,tran- načine zaekonomskirazvoj, jestivo iljekovitobilje)izZP-ovaosiguratialternativne materijala, iskorištavanješuma,loviribolov,samoniklo se uređujekorištenjeprirodnihresursa(npr.ekstrakcija Procjena dobrobitizaštićenih područjauHrvatskoj - 35 stanovništva. za razvojturizmaizapošljavanjelokalnog dijalogu slokalnimdionicima,parkjeključan i tradicijeMediterana.Unatočnedostatnom Nacionalni parkMljetspojjeprirode,kulture

Malo jezero © Nacionalni park Mljet PA-BAT pridonosi implementaciji sporazuma „Big Win for Dinaric Arc 2“ (Velika pobjeda za Dinarski luk 2.)22, ciljevima za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti „Aichi Biodiversity Targets“ koji su uključeni u Strateški plan CBD-a23 za 2011. – 2020. i u Strate- giju EU-a za biološku raznolikost do 2020.

Općenito, naša je preporuka da se vrijednosti prirodnih/zaštićenih Podmorje Nacionalnog parka Kornati © Najada Diving d.o.o. područja integriraju u planiranje razvoja u partnerstvu s ključnim dionicima.

Zaključak

Znanost o očuvanju prirode nas uči da se ekosustavi ne mogu očuvati samo uspostavom zaštićenih područja nego aktivnim uključivanjem svih dionika u planiranje i upravljanje tim zaštićenim područjem, a vodeći računa o usklađenom djelovanju na području cijele ekore- gije. Zaradi boljeg razumijevanja interesa i potreba svih dionika na zaštićenom području te osiguravanja rješenja kojima ih se potiče na očuvanje i zaštitu ekosustava, potrebna je aktivna dvosmjerna komunikacija uprave ZP-a s lokalnim stanovništvom i poslovnim sektorom.

Istodobno je potrebno isticati dobrobiti održiva korištenja ekosustava za ljude, koji dugoročno osigurava i gospodarski razvoj zajednice. Rezultati procjene dobrobiti zaštićenih područja izrađenih za 18 hrvatskih takvih područja te razvijene preporuke na raspolaganju su upravama i ostalim dionicima za unapređenje održiva upravljanja zaštićenim područjem. Preporuka je da se one trebaju ugraditi u planove upravljanja i ostali strateške dokumente.

22 Velika pobjeda za Dinarski luk 2. u 2013. nastavak je sporazuma koji je 2008. sklopilo šest zemalja zapadnog Balkana i još dvije zemlje (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo*, Makedonija, Slovenija i Srbija). U idućih pet godina ministarstva tih zemalja obvezala su se na suradnju u jačanju postupka planiranja radi zaštite prirode i procjeni ekonomske vrijednosti njihovih prirodnih resursa, uključivanjem ciljeva planova za zaštitu prirode za ekonomski razvoj ribarstva, šumarstva, poljoprivrede, energije, izrade urbanističkih planova i međusektorske suradnje. http://bit.ly/1PKFcWG 23 UN Konvencija o biološkoj raznolikosti

38 Procjena dobrobiti zaštićenih područja u Hrvatskoj PROCJENA DOBROBITI ZAŠTIĆENIH PODRUČJA ADRIA ADRIA.PANDA.ORG

© Mario Romulić WWF Adria provodi aktivnosti kroz partnerstva na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou. ZAŠTITA PRIRODE ZAŠTITA Ovaj dokument financira Švedska međunarodna razvojna agencija Agency). Sida (Swedish International Development Cooperation Sida nužno ne dijeli stavove iznesene u ovom materijalu. Za sadržaj je odgovoran isključivo autor. 1961. WWF je jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija a koja se bavi zaštitom prirode, osnovana je 1961. godine. adria.panda.org Radimo na očuvanju prirode za ljude i živi svijet. together possible Više od pet milijuna ljudi diljem svijeta podržava WWF. +5 M

+100 WWF ima mrežu aktivnu u više od stotinu zemalja svijeta, na 6 kontinenata.

© 1986. simbol Pande i ® “WWF” su zaštićeni znak WWF-a - Wildlife Fund); Wide Fund for Nature (ranije World World Adria, Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb, Hrvatska. WWF tel. +385 1 5509 623 adria.panda.org WWF u brojkama u WWF