DOCSLIB.ORG

Općina Sunja Akti Općinskog Vijeća

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Općina Sunja Akti Općinskog Vijeća SLUŽBENI VJESNIK 2017. BROJ: 67 PETAK, 22. PROSINCA 2017. GODINA LXIII OPĆINA SUNJA AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 50. Na temelju članka 39. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, broj 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 32. Statuta Općine Sunja (»Službeni vjesnik«, broj 30/09, 26/10, 43/10, 12/13, 43/10 i 31/14), Općinsko vijeće Općina Sunja, na 5. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2017. godine, donosi: PRORAČUN Općine Sunja za 2018. godinu i Projekcija za 2019. i 2020. godinu I. OPĆI DIO Članak 1. »SLUŽBENI VJESNIK« Petak, 22. prosinca 2017. Stranica 3560 - Broj 67 3560 - Broj Stranica u kunama IZVRŠENJE PLAN PLAN PROJEKCIJA PROJEKCIJA INDEKS INDEKS INDEKS INDEKS BROJ OPIS 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2/1 3/2 4/3 5/4 KONTA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A. RAČUN PRIHODA I RASHODA 6 Prihodi poslovanja 9.590.238,45 18.041.065,00 20.921.554,50 20.833.083,76 21.080.054,50 188,12 115,97 99,58 101,19 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 248.533,53 318.780,00 552.014,63 273.000,00 373.000,00 128,26 173,16 49,46 136,63 3 Rashodi poslovanja 8.709.567,50 9.939.137,00 9.961.562,00 9.730.062,00 9.964.562,00 114,12 100,23 97,68 102,41 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.441.373,37 7.720.708,00 10.112.007,13 9.976.021,76 10.088.492,50 535,65 130,97 98,66 101,13 RAZLIKA − MANJAK -312.168,89 700.000,00 1.400.000,00 1.400.000,00 1.400.000,00 224,24 200,00 100,00 100,00 B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA 8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 600.000,00 600.000,00 600.000,00 600.000,00 600.000,00 100,00 100,00 100,00 100,00 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 634.262,60 500.000,00 500.000,00 500.000,00 500.000,00 78,83 100,00 100,00 100,00 NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE -34.262,60 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 291,86 100,00 100,00 100,00 UKUPAN DONOS VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 DIO VIŠKA/MANJKA IZ PRETHODNIH GODINA KOJI ĆE SE POKRIT/RASPOREDITI U PLANIRANOM RAZDOBLJU -1.221.939,94 -800.000,00 -1.500.000,00 -1.500.000,00 -1.500.000,00 VIŠAK / MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA -1.568.371,43 0,00 0,00 0,00 0,00 A. RAČUN PRIHODA I RASHODA Članak 2. Prihodi i rashodi, te primici i izdaci utvrđeni u članku 1. raspoređuju se kako slijedi: u kunama IZVRŠENJE PLAN PLAN PROJEKCIJA PROJEKCIJA INDEKS INDEKS INDEKS INDEKS BROJ VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2/1 3/2 4/3 5/4 KONTA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 6 Prihodi poslovanja 9.590.238,45 18.041.065,00 20.921.554,50 20.833.083,76 21.080.054,50 188,12 115,97 99,58 101,19 61 Prihodi od poreza 2.270.956,99 3.131.360,00 9.120.000,00 9.032.014,63 9.040.000,00 137,89 291,25 99,04 100,09 611 Porez i prirez na dohodak 1.958.768,38 2.681.360,00 8.700.000,00 136,89 324,46 613 Porezi na imovinu 216.586,34 330.000,00 330.000,00 152,36 100,00 614 Porezi na robu i usluge 95.602,27 120.000,00 90.000,00 125,52 75,00 Petak, 22. prosinca 2017. »SLUŽBENI VJESNIK« u kunama IZVRŠENJE PLAN PLAN PROJEKCIJA PROJEKCIJA INDEKS INDEKS INDEKS INDEKS BROJ VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2/1 3/2 4/3 5/4 KONTA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 63 Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 4.189.886,70 11.976.630,00 8.518.554,50 8.523.569,13 8.730.554,50 285,85 71,13 100,06 102,43 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 3.990.685,78 7.654.000,00 2.609.132,50 191,80 34,09 634 Pomoći od izvanproračunskih korisnika 146.568,92 569.330,00 2.101.122,00 388,44 369,05 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 52.632,00 53.300,00 108.300,00 101,27 203,19 638 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava 0,00 3.700.000,00 3.700.000,00 0,00 100,00 64 Prihodi od imovine 373.626,91 437.075,00 435.000,00 410.500,00 460.500,00 116,98 99,53 94,37 112,18 641 Prihodi od financijske imovine 25.352,95 21.200,00 20.500,00 83,62 96,70 642 Prihodi od nefinancijske imovine 348.273,96 415.875,00 414.500,00 119,41 99,67 65 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 2.519.299,81 2.210.000,00 2.565.000,00 2.560.000,00 2.528.000,00 87,72 116,06 99,81 98,75 651 Upravne i administrativne pristojbe 9.101,58 10.000,00 10.000,00 109,87 100,00 652 Prihodi po posebnim propisima 1.139.041,18 1.040.000,00 1.105.000,00 91,30 106,25 653 Komunalni doprinosi i naknade 1.371.157,05 1.160.000,00 1.450.000,00 84,60 125,00 66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 218.678,35 266.000,00 263.000,00 287.000,00 303.000,00 121,64 98,87 109,13 105,57 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 198.278,35 254.000,00 254.000,00 128,10 100,00 663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 20.400,00 12.000,00 9.000,00 58,82 75,00 68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 17.789,69 20.000,00 20.000,00 20.000,00 18.000,00 112,42 100,00 100,00 90,00 681 Kazne i upravne mjere 17.789,69 20.000,00 20.000,00 112,42 100,00 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 248.533,53 318.780,00 552.014,63 273.000,00 373.000,00 128,26 173,16 49,46 136,63 71 Prihodi od prodaje neproizvedene Broj 67 - Stranica 3561 Stranica 67 - Broj dugotrajne imovine 242.980,33 100.420,00 100.000,00 90.000,00 170.000,00 41,33 99,58 90,00 188,89 711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 242.980,33 100.420,00 100.000,00 41,33 99,58 72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 5.553,20 218.360,00 452.014,63 183.000,00 203.000,00 3.932,15 207,00 40,49 110,93 721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 5.553,20 183.000,00 183.000,00 3.295,40 100,00 722 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 0,00 7.785,00 0,00 0,00 0,00 723 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 0,00 27.575,00 269.014,63 0,00 975,57 »SLUŽBENI VJESNIK« Petak, 22. prosinca 2017. Stranica 3562 - Broj 67 3562 - Broj Stranica u kunama IZVRŠENJE PLAN PLAN PROJEKCIJA PROJEKCIJA INDEKS INDEKS INDEKS INDEKS BROJ VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2/1 3/2 4/3 5/4 KONTA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 3 Rashodi poslovanja 8.709.567,50 9.939.137,00 9.961.562,00 9.730.062,00 9.964.562,00 114,12 100,23 97,68 102,41 31 Rashodi za zaposlene 2.533.872,08 2.712.412,00 2.831.772,00 2.831.772,00 2.831.772,00 107,05 104,40 100,00 100,00 311 Plaće (Bruto) 2.105.201,28 2.260.790,00 2.262.082,00 107,39 100,06 312 Ostali rashodi za zaposlene 65.926,00 63.682,00 180.926,00 96,60 284,11 313 Doprinosi na plaće 362.744,80 387.940,00 388.764,00 106,95 100,21 32 Materijalni rashodi 4.979.860,04 5.785.170,00 5.525.590,00 5.376.075,37 5.525.590,00 116,17 95,51 97,29 102,78 321 Naknade troškova zaposlenima 111.383,92 134.770,00 139.170,00 121,00 103,26 322 Rashodi za materijal i energiju 1.343.979,82 1.410.300,00 1.405.500,00 104,93 99,66 323 Rashodi za usluge 3.081.685,43 3.298.390,00 3.282.750,00 107,03 99,53 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 14.497,49 18.000,00 16.900,00 124,16 93,89 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 428.313,38 923.710,00 681.270,00 215,66 73,75 34 Financijski rashodi 49.259,13 67.500,00 65.500,00 65.514,63 65.500,00 137,03 97,04 100,02 99,98 342 Kamate za primljene kredite i zajmove 17.295,08 20.000,00 20.000,00 115,64 100,00 343 Ostali financijski rashodi 31.964,05 47.500,00 45.500,00 148,60 95,79 35 Subvencije 72.608,40 244.000,00 245.000,00 245.000,00 248.000,00 336,05 100,41 100,00 101,22 351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 50.000,00 185.000,00 185.000,00 370,00 100,00 352 Subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora 22.608,40 59.000,00 60.000,00 260,96 101,69 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 162.764,75 20.000,00 23.000,00 23.000,00 23.000,00 12,29 115,00 100,00 100,00 363 Pomoći unutar općeg proračuna 162.764,75 20.000,00 23.000,00 12,29 115,00 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 353.981,22 404.135,00 401.000,00 401.000,00 401.000,00 114,17 99,22 100,00 100,00 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 353.981,22 404.135,00 401.000,00 114,17 99,22 38 Ostali rashodi 557.221,88 705.920,00 869.700,00 787.700,00 869.700,00 126,69 123,20 90,57 110,41 381 Tekuće donacije 489.391,88 592.920,00 751.700,00 121,15 126,78 382 Kapitalne donacije 67.830,00 98.000,00 98.000,00 144,48 100,00 383 Kazne, penali i naknade štete 0,00 15.000,00 20.000,00 0,00 133,33 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.441.373,37 7.720.708,00 10.112.007,13 9.976.021,76 10.088.492,50 535,65 130,97 98,66 101,13 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 178.734,78 558.750,00 487.500,00 527.500,00 585.635,00 312,61 87,25 108,21 111,02 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 0,00 0,00 60.000,00 0,00 0,00 412 Nematerijalna imovina 178.734,78 558.750,00 427.500,00 312,61 76,51 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.188.641,09 7.076.798,00 9.481.857,50 9.335.872,13 9.341.857,50 595,37 133,99 98,46 100,06 421 Građevinski objekti 716.580,13 6.025.688,00 5.640.000,00 840,90 93,60 Petak, 22.
Load more

Recommended publications
  • «Akcija Crkveni Bok»
    Filip kiljan ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1942˝ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 341.322.5(497.5)˝1942˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad «Akcija Crkveni Bok» Uradu se govori o pravoslavnome mjestu Crkveni Bok nedaleko od Sunje koje je pretrpjelo ustake zloèine nakon to je ustaka vlast bezuspjeno pokuavala nasilnim putem uspostaviti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. U akciji èiæenja Crkvenog Boka, pod tobonjom izlikom da se u njemu nalaze partizani, sudjelovali su i neki katolièki sveæenici. Kljuène rijeèi: Crkveni Bok, Banovina, NDH, pravoslavno stanovnitvo, zloèini. Crkveni Bok je mjesto nedaleko od Sunje, na obali rijeke Save, na putu izmeðu Siska i Jasenovca. Uz Ivanjski Bok i Stremen, to je jedno od rijetkih sela na Banovini koje se nalazi uz desnu obalu Save. Naselje je osnovano u vrijeme Vojne krajine, a oduvijek je bilo izolirano. Najblie veæe mjesto je Sunja koja se nalazi 22 kilometra prema jugozapadu. Osnivanjem sela u 18. stoljeæu rukovodio je parohijalni sveæenik Stojan Toroman. Sva su tri naselja bila pravoslavna. Stanov- nici su bili izravni potomci doseljenika iz Podkozarja. Sva tri naselja doivjela su od tridesetih godina 20. stoljeæa do poèetka 21. stoljeæa dramatièan pad broja stanovnika. Crkveni Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao (prema popisu iz 1931.) 1107 stanovnika. Poslije rata taj je broj pao na 700 i od tada je neprekidno u padu. Prema popisu 2001., mjesto je imalo samo 213 stanovnika. Prije Domovinskog rata 1991., u njemu je ivjelo 406 stanovnika, od toga 387 Srba. Ivanjski Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao 514 sta- novnika, a nakon rata ih je ostalo 340.
    [Show full text]
  • Međuovisnost Industrijalizacije I Nekih Oblika Socijalne Mobilnosti Stanovništva U Sisačkom I Petrinjskom Kraju
    MEĐUOVISNOST INDUSTRIJALIZACIJE I NEKIH OBLIKA SOCIJALNE MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA U SISAČKOM I PETRINJSKOM KRAJU INTERDEPENDENCE BETWEEN INDUSTRIALIZATION AND SOME ASPECTS OF THE POPULATION SOCIAL MOBILITY IN THE SISAK AND PETRINJA REGIONS ZDENKO BRAIČIĆ1, JELENA LONČAR2 1Učiteljski fakultet Zagreb, Odsjek u Petrinji / Faculty of Teacher Education, Department in Petrinja 2Geografski odsjek, PMF, Zagreb / Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb UDK: 334.716:331.556(497.5)''1961/2001''=111=163.42 Primljeno / Received: 2012-03-01 Izvorni znanstveni rad Original scientific paper U prvom dijelu rada analiziraju se odabrani oblici socijalne mobilnosti stanovništva sisačkog i petrinjskog kraja između 1961. i 2001. godine: industrijska zaposlenost, deagrarizacija i razina obrazovanosti stanovništva. Potom se istražuje međuovisnost zaposlenosti stanovništva u industriji i drugih dvaju oblika socijalne mobilnosti. U tu svrhu izračunati su statistički pokazatelji jakosti veza između navedenih pojava (koeficijent jednostavne linearne korelacije). Rezultati su uputili na postojanje slabe pozitivne korelacije između industrijske zaposlenosti i deagrarizacije u sisačkom kraju, odnosno na srednje jaku korelaciju u petrinjskom kraju. Nešto jača korelacija ustanovljena je između industrijske zaposlenosti i obrazovanosti stanovništva. Ključne riječi: sisački i petrinjski kraj, socijalna mobilnost, industrijska zaposlenost, deagrarizacija, obrazovanost stanovništva The first part of this paper deals with the chosen aspects of the population social
    [Show full text]
  • Dr Filip ŠKILJAN PREVERAVANJE SRBA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1941
    УДК 94:341.485(=163.41)(497.5)“1941/1942“(093.2) 272-767(=163.41)(497.5)“1941/1942“(093.2) Dr Filip ŠKILJAN PREVERAVANJE SRBA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1941. I 1942. GODINE1 Apstrakt: Autor u radu donosi, na temelju arhivske građe iz Hrva t­­­skog državnog arhiva, Arhiva Republike Slovenije, Državnog arhiva u Zagrebu i Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu te dostu pne literature, informacije o prekrštavanju Srba na području sjeve- ro zapadne Hrvatske (Banija, Kordun, Moslavina, bjelovarski kraj, Podravina, Zagreb) 1941. i 1942. godine. Pravoslavni Srbi su pristajali na prekrštavanje zato da bi sačuvali svoje živote i svoju imovinu, odnosno zato da ne bi bili prisilno iseljeni u Srbiju. U navedenom razdoblju od oko 250.000 Srba koji su živjeli na području sjeverozapadne Hrvatske njih najmanje 50.000 bilo je prekršteno. Nakon lipnja 1942, odnosno nakon uspostave Hrvatske pravoslavne crkve, masovno prekrštavanje uglavnom je prestalo. Međutim, ni pravoslavno stanovništvo koje je prekršteno nije uvijek uspjelo izbjeći prisilna iseljavanja, interniranja i stradavanja u masovnim pogromima. Ključne reči: NDH, Srbi, nasilno preveravanje, ustaše, zakono- davstvo, propaganda 1 U historiografiji su se za promjenu konfesije Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i njihovo uvođenje u rimokatoličku ili grkokatoličku vjeroispovijest dosad upotre- bljavali različiti izrazi. Pored termina “pokrštavanje”, koji je potpuno pogrešan jer su pravoslavni Srbi već jednom kršteni, najčešće su se koristili pojmovi “katoli- čenje”, “prevjeravanje” te “vjerski prijelaz” i “konverzija”. Prvi je pojam otvoreno tendenciozan i opterećen povijesnim talogom (misionarska katolizacija pagana), drugi obuhvaća svaku promjenu religije i vjere (ne radi distinkciju između “pokr- štavanja” npr. Židova i “prekrštavanja” npr.
    [Show full text]
  • Provedbeni Plan Obrane Od Poplava Branjenog Područja
    PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR D – SREDNJA I DONJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 10 PODRUČJE MALOGA SLIVA BANOVINA Hrvatske vode, ožujak 2014. Na temelju točke XXXIV Državnog plana obrane od poplava („Narodne novine“, broj 84/2010), Glavnog provedbenog plana obrane od poplava , Klasa 325-02/14-06/7, Ur. broj 374-1-01-14-2 od 7. veljače 2014.g., Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/2009, 130/2011, 56/2013), te Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje („Narodne novine“, broj 83/2010, 126/2012) Hrvatske vode donose PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR D – SREDNJA I DONJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 10 PODRUČJE MALOGA SLIVA BANOVINA I. Ovim Provedbenim planom obrane od poplava branjenog područja 10: Područje maloga sliva Banovina na Sektoru D- srednja i donja Sava (u nastavku: Provedbeni plan branjenog područja 10), utvrđuju se tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava na vodama I. i II. reda, te građevinama osnovne melioracijske odvodnje na branjenom području. II. Provedbeni plan branjenog područja 10 sadrži slijedeća Poglavlja; Poglavlje 1 Opis branjenog područja s ocjenom mogućih opasnosti od poplava i planiranim mjerama za njihovo uklanjanje ili ublažavanje Poglavlje 2 Kartografski prikaz branjenog područja Poglavlje 3 Zadaci i ovlaštenja svih sudionika u obrani od poplava Poglavlje 4 Potrebna oprema, ljudstvo i materijal za provođenje mjera obrane od poplava Poglavlje 5 Redoslijed obveza u obrani od poplava Poglavlje 6 Mjerodavni elemente za proglašenje mjera obrane od poplava Poglavlje 7 Ostali podaci značajni za obranu od poplava III.
    [Show full text]
  • Mirela Slukan KARTOGRAFSKA ZBIRKA HRVATSKOGA
    M. Slukan, Kartografska zbirka Hrvatskoga državnoga arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja, Arh. vjesn., god. 41 (1998), str. 121-161 Mirela Slukan Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb KARTOGRAFSKA ZBIRKA HRVATSKOGA DRŽAVNOGA ARHIVA I NJENA VRIJEDNOST KAO IZVORA ZA ISTRAŽIVANJA UDK 930.253:003.349] (497.5 Zagreb) Izvorni znanstveni članak Kartografska zbirka Hrvatskog državnog arhiva druga je po veličini kartogra­ fska zbirka u Hrvatskoj1. Ova Zbirka danas obuhvaća preko 4 000 kartografskih je­ dinica (signatura). Kao zbirka nacionalne arhivske ustanove ona sadrži prvenstveno starije karte, planove i atlase, dok je novija kartografska produkcija (nakon 1945.) nešto slabije zastupljena. Najveći broj kartografskih jedinica odnosi se na hrvatske zemlje, ali i na susjedne, posebno one s kojima je Hrvatska povijesno i kulturno bila u vezi. Zbog velikog vremenskog raspona zbirke (najstariji primjerci potječu iz dru­ ge polovice 16. stoljeća), te tematske raznolikosti (obuhvaća opće i sve vrste temat­ skih karata), ova zbirka predstavlja nezaobilazan izvor za najrazličitija znanstvena istraživanja. Namjera je ovog članka da prikaže strukturu i sadržaj ove zbirke, te na­ glasi njenu upotrebnu vrijednost za istraživače različitih struka i područja istraživanja. Uvod U Arhivskom vjesniku iz 1965. godine2 objavljenje članak akademika Mirka Markovića "Kartografska zbirka Arhiva Hrvatske" u kojem je dat prikaz tadašnje strukture Zbirke te opis nekih njenih najvrednijih primjeraka. Zbirka je u to vrijeme 1 Po broju kartografskih jedinica nadmašuje je samo Kartografska zbirka NSK. 2 Arhivski vjesnik, god. 7-8, Zagreb 1965, str. 373-388. 121 M. Slukan, Kartografska zbirka Hrvatskoga državnoga arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja, Arh. vjesn., god.
    [Show full text]
  • Filip Škiljan DEMOGRAFSKA SLIKA NASELJA SRPSKE
    Filip Škiljan DEMOGRAFSKA SLIKA NASELJA SRPSKE NACIONALNE MANJINE NA BANIJI IZMEĐU 1991. I 2011.GODINE Apstrakt: Autor u tekstu donosi informacije o povijesti Banije (bivše općine Glina, Petrinja, Dvor, Sisak i Hrvatska Kostajnica) te o demografskoj slici Banije između 1880. i 2011. godine. Posebno se bavi pitanjem smanjivanja broj Srba na Baniji te pitanjem povijesti posljednjeg rata (1991.-1995.). Donosi informacije o broju žrtava, izbjeglica, prognanika i raseljenih lica. Uz niz grafova donosi i tablice s brojem stanovnika pojedinih naselja, općina i gradova i uspoređuje ih. Ključne riječi: Srbi; Banija; Domovinski rat; demografski razvoj Geografski okvir Područje Banije određeno je rijekama Savom, Unom i Kupom na sjeveru, istoku i jugu te granicom prema Bosni i Hercegovini na jugozapadu, dok je zapadna granica prema Kordunu u različitim vremenskim periodima različito shvaćana. Baniju na sjeveru rijeka Kupa dijeli od Pokuplja, na istoku je rijeka Sava dijeli od Posavine, a na jugu rijeka Una od Bosanske krajine. Granica Banije prema Kordunu mijenjala se tijekom stoljeća. Na jednoj karti iz 1806. godine granica Banije i Korduna bila je označena kao granica slunjske i glinske regimente, a ta je međa išla od Banske Selnice na rijeci Kupi, zapadno od Sjeničaka i Slavskog Polja, preko vrha Petrove gore do granice s Osmanlijskim Carstvom. Ista međa je ucrtana i na geološkoj karti I. banske regimente. Prema takvoj podjeli, koju i neki političari i znanstvenici smatraju i danas pravilnom, i područje nekadašanje općine Vrginmost, a danas općina Lasinja, Gvozd i Topusko, pripadalo bi području Banije. Osim toga, i istočni dio današnjeg područja grada Karlovca (Sjeničak) smatrao bi se Banijom.
    [Show full text]
  • Studije Slučaja Bobovac I Lekenik
    cijena: 120,00 kn ISBN 978-953-175-429-3 9 789531 754293 naslovnica Grandits.indd 1 21.12.2012. 11:36:03 Hannes Grandits Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće) Studije slučaja Bobovac i Lekenik Prevela Barbara Dukić Na naslovnici Stara lekenička kuća u turopoljskom stilu Fotografije iz SHBP (Sammlung Halpern ‘Balkan Family’ Projekt), Abteilung für südosteuropäische Geschichte, Universität Graz) Biblioteka Desničini susreti sv. 7 2 sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Projekt “triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu” Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju FF-press Za izdavača Prof. dr. sc. Damir Boras Urednici Prof. dr. sc. Drago roksandić Dr. sc. Marijeta rajković iveta Recenzenti Prof. dr. sc. iskra iveljić Dr. sc. nives rittig-Beljak Lektura Dr. sc. Jadranka Brnčić Dr. sc. Petra Kelemen Računalni slog Marko Maraković Boris Bui Grafičko oblikovanje naslovnice Marko Maraković Naklada 400 primjeraka Tisak tiskara rotim i Market, Lukavec isBn 978-953-175-429-3 CiP zapis dostupan u računalnome katalogu nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 827185 rukopis je preveden uz potporu Štajerske pokrajinske vlade (Amt der steirischen Landesregierung) tiskanje ove knjige financijski je pomogao Ogranak Matice Hrvatske sisak. Hannes Grandits Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće) Zagreb, 2012. nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni na koji način bez pismenoga odobrenja izdavača i autora. svako neovlašteno umnožavanje podliježe kaznenoj odgovornosti. Sadržaj Hannes Grandits u hrvatskoj historiografiji i kulturnoj antropologiji (Urednički predgovor – Drago Roksandić i Marijeta Rajković Iveta) .........7 Predgovor (Hannes Grandits) ....................................................................................13 I.
    [Show full text]
  • Puni Tekst: Hrvatski
    Filip kiljan ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1942˝ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 341.322.5(497.5)˝1942˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad «Akcija Crkveni Bok» U radu se govori o pravoslavnome mjestu Crkveni Bok nedaleko od Sunje koje je pretrpjelo ustake zloèine nakon to je ustaka vlast bezuspjeno pokuavala nasilnim putem uspostaviti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. U akciji èiæenja Crkvenog Boka, pod tobonjom izlikom da se u njemu nalaze partizani, sudjelovali su i neki katolièki sveæenici. Kljuène rijeèi: Crkveni Bok, Banovina, NDH, pravoslavno stanovnitvo, zloèini. Crkveni Bok je mjesto nedaleko od Sunje, na obali rijeke Save, na putu izmeðu Siska i Jasenovca. Uz Ivanjski Bok i Stremen, to je jedno od rijetkih sela na Banovini koje se nalazi uz desnu obalu Save. Naselje je osnovano u vrijeme Vojne krajine, a oduvijek je bilo izolirano. Najblie veæe mjesto je Sunja koja se nalazi 22 kilometra prema jugozapadu. Osnivanjem sela u 18. stoljeæu rukovodio je parohijalni sveæenik Stojan Toroman. Sva su tri naselja bila pravoslavna. Stanov- nici su bili izravni potomci doseljenika iz Podkozarja. Sva tri naselja doivjela su od tridesetih godina 20. stoljeæa do poèetka 21. stoljeæa dramatièan pad broja stanovnika. Crkveni Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao (prema popisu iz 1931.) 1107 stanovnika. Poslije rata taj je broj pao na 700 i od tada je neprekidno u padu. Prema popisu 2001., mjesto je imalo samo 213 stanovnika. Prije Domovinskog rata 1991., u njemu je ivjelo 406 stanovnika, od toga 387 Srba. Ivanjski Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao 514 sta- novnika, a nakon rata ih je ostalo 340.
    [Show full text]
  • The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar Geografskih Imena
    THE REPUBLIC OF CROATIA REPUBLIKA HRVATSKA STATE GEODETIC ADMINISTRATION DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar geografskih imena Republike Hrvatske Zagreb, 2010 CONTENT SADRŽAJ 1. INTRODUCTION .............................................................. I 1. UVOD ............................................................................... I 2. GAZETTEER DESCRIPTION .......................................... II 2. OPIS REGISTRA GEOGRAFSKIH IMENA .................. II 3. GAZETTEER ..................................................................... 1 3. REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA ............................ 1 1. INTRODUCTION 1. UVOD United Nations Group of Experts on Geographical Names United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) is permanent United Nations (UN) experts' body on (UNGEGN) je stalno tijelo Ujedinjenih naroda (UN) za standardization of geographical names. UNGEGN is defining standardizaciju geografskih imena. UNGEGN definira registar Gazetteer as the list of toponyms arranged in alphabetic or other geografskih imena kao popis toponima uređen po abecednom ili sequential order, with an indication of their location and preferably drugom redu s podatcima o njihovom položaju i po mogućnosti including variant names, type of topographic feature and other njihovim varijacijama te sadrži topografsko obilježje i druge defining or descriptive information. podatke koji ih definiraju ili opisuju. Geographical names are assigned to geographical features to Geografska imena dodjeljujemo
    [Show full text]
  • Zbornik-Ad-Acta-Za Web.Pdf
    1 dask – ad acta ISSN 2718-3335 Ad Acta Zbornik Državnog arhiva u Sisku Izdavač Državni arhiv u Sisku Za izdavača Nela Kušanić Glavna i odgovorna urednica Nela Kušanić Uredništvo Dario Franić, Nela Kušanić, Nada Sarkotić, Tomislav Škrbić, Igor Vujatović, Snježana Žegor Lektura Irena Balen Gorišek Korektura Irena Balen Gorišek Grafičko oblikovanje Urednik d.o.o., Zagreb Tisak Kerschoffset d.o.o. za grafičku djelatnost i nakladništvo, Zagreb Adresa uredništva Državni arhiv u Sisku – Zbornik DASK, Frankopanska 21, Sisak 44000; tel: 385 44 525-060; fax: 540-860; e-mail: [email protected] Objavljeno potporom Ministarstva kulture RH Časopis izlazi jedanput godišnje UDK 930.253(497.5) ISSN 2718-3335 Ad Acta 1 ZBORNIK DRŽAVNOG ARHIVA U SISKU Državni arhiv u Sisku Ad Acta 1 (2020), str. 1-220 Sisak, 2020. Predgovor prvom izdanju Ad Acta red Vama je prvi broj zbornika Državnog arhiva u Sisku čiji djelatnici tijekom Pgotovo šezdeset godina postojanja i rada ove ustanove marljivo brinu o zaštiti ar- hivskoga gradiva nastalog na sisačkom arhivskom području. Zaštita gradiva podrazumijeva cijeli niz organiziranih procesa – od evidentiranja gradiva u nastajanju, edukacije stvaratelja i njihove senzibilizacije za vrijednosti pisa- ne baštine, prikupljanja i preuzimanja gradiva u arhivska spremišta na trajno čuvanje za potrebe zajednice, do stručne obrade i izdavanja tako prikupljenog gradiva na korištenje. Unatoč otežavajućim okolnostima, prije svega dugogodišnjem problemu nedo- statnog prostora za rad i adekvatan smještaj gradiva, a zatim i ratnom vihoru koji je svom snagom poharao i sisački kraj i tako umnogome otežao normalan rad ove službe, Državni je arhiv u Sisku do danas prikupio cca 3800 dužnih metara arhivskoga gradiva.
    [Show full text]
  • Casopis-Topola-Sveska-1.Pdf
    Топола: часопис ЈУ Спомен-подручја Доња Градина Година 1, свеска 1 Уредник: Тања Тулековић Редакција: Тања Тулековић Дејан Мотл Драган Тркуља мр Владан Вуклиш мр Маријана Тодоровић Билић мр Драган Давидовић Рецензенти: мр Жељко Вујадиновић мр Бојан Стојнић Лектура: Татјана Атлагић Издавач: ЈУ Спомен-подручје Доња Градина За издавача: Милорад Буква Припрема за штампу: Владан Вуклиш Тираж: 300 Штампа: Графид д. о. о. Бањалука Рјешењем Министарства просвјете и културе Републике Српске број 07.06/053-8/2015-4 од 29. 5. 2015. године, стручни часопис „Топола“, Демировац, уписан је у Регистар јавних гласила под редним бројем 660. ISSN 2303-744X Топола часопис ЈУ Спомен-подручја Доња Градина Година I, свеска 1. Доња Градина 2015. Topola* Јоurnal of the Memorial Zone Donja Gradina Year I, issue 1. Donja Gradina 2015. * Topola (Топола), noun — Poplar [Lat. Populus]; the “Poplar of Horror” was a poplar tree located at the bank of Sava and Una rivers, used as gallows by the executioners from the Jasenovac concentration camp. Топола — ЈУ СП Доња Градина год. I, св. 1 (2015) Садржај Ријеч редакције 9 Историјска истраживања Тања Тулековић: „Село Доња Градина“ 13 Студије о рату и геноциду Dejan Motl: „Kraj logora III — Ciglana“ 31 Milan Radanović: „Glas Koncila — nastavak relativizacije i prikrivanja ustaških zločina na primeru feljtona Igora Vukića“ 52 Марина Љубичић: „Покољ у селима Паланчиште и Јеловац кроз документа и свједочења преживјелих“ 88 Salamon Jazbec: „Wikijasenovac: prikaz ustaškog logora smrti na internetskoj enciklopediji“ 100 Бојан Ђокић: „Косово и Метохија и Јасеновац: пострадање птице коса у јасеновом дрвећу“ 114 Дарко Жарић: „Концентрациони логори у Норвешкој и Аустрији у Другом светском рату (са освртом на интерниране Топличане)“ 132 Документи и сјећања Vladan Vukliš, Dragan Trkulja: „Izvještaji Sreskog komiteta KP BiH Bosanska Dubica iz 1945.
    [Show full text]
  • Sveučilište U Zagrebu Prirodoslovno – Matematički Fakultet Biološki Odsjek
    Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno – matematički fakultet Biološki odsjek Biljana Ječmenica Disperzija bijele rode (Ciconia ciconia Linnaeus, 1758) u Parku prirode Lonjsko polje Diplomski rad Zagreb, 2016. Ovaj rad, izrađen u Zavodu za ornitologiju, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb pod vodstvom dr. sc. Jelene Kralj i izv. prof. dr. sc. Ivane Maguire, predan je na ocjenu Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radi stjecanja zvanja magistra Ekologije i zaštite prirode. Zahvala Najveće zahvale idu mojim mentorima, dr. sc. Jeleni Kralj i izv. prof. dr. sc. Ivani Maguire. Hvala Vam na strpljenju i što ste mi bili podrška. Posebno bi se zahvalila dr. sc. Jeleni Kralj što mi je pomogla savladati sve korake prilikom izrade ovog diplomskog rada. Hvala što ste vjerovali u mene i povjerili mi ovu temu. Zahvaljujem se svim prstenovačima: D. Radović, K. Leskovar, D. Grlica, Z. Tadić, D. Gatolin, L. Jurinović, J. Horvat, V. Bartovsky, M. Šetina, L. Basrek, J. Mužinić, T. Mikuska, I. Sever, A. Radalj, D. Leiner, Z. Horvat, P. Grljević i N. Šetina. Bez vaše volje za prstenovanjem roda i trud kojeg ste pri tome uložili, ovaj rad ne bi postojao. Upravi Parka prirode Lonjsko polje zahvaljujem na dugogodišnjem prikupljanju podataka i što ste mi omogućili boravak i uživanje u ljepotama Parka. Također zahvaljujem se svima, prstenovačima i ljubiteljima ptica, na primjećivanju prstenovanih roda i javljanju Zavodu za ornitologiju HAZU. Udruzi BIOM zahvaljujem na posuđenom durbinu jer bez njega ne bi bilo moguće očitati prstenje na pticama. Zahvaljujem se svim prijateljima i kolegama na pomoći , a posebno se zahvaljujem Josipu i Sandri koji su me konstantno slušali i podupirali.
    [Show full text]