1 dask – ad acta ISSN 2718-3335 Ad Acta Zbornik Državnog arhiva u Sisku Izdavač Državni arhiv u Sisku Za izdavača Nela Kušanić Glavna i odgovorna urednica Nela Kušanić Uredništvo Dario Franić, Nela Kušanić, Nada Sarkotić, Tomislav Škrbić, Igor Vujatović, Snježana Žegor Lektura Irena Balen Gorišek Korektura Irena Balen Gorišek Grafičko oblikovanje Urednik d.o.o., Zagreb Tisak Kerschoffset d.o.o. za grafičku djelatnost i nakladništvo, Zagreb Adresa uredništva Državni arhiv u Sisku – Zbornik DASK, Frankopanska 21, Sisak 44000; tel: 385 44 525-060; fax: 540-860; e-mail: [email protected] Objavljeno potporom Ministarstva kulture RH Časopis izlazi jedanput godišnje UDK 930.253(497.5) ISSN 2718-3335 Ad Acta 1 ZBORNIK DRŽAVNOG ARHIVA U SISKU Državni arhiv u Sisku Ad Acta 1 (2020), str. 1-220 Sisak, 2020. Predgovor prvom izdanju Ad Acta red Vama je prvi broj zbornika Državnog arhiva u Sisku čiji djelatnici tijekom Pgotovo šezdeset godina postojanja i rada ove ustanove marljivo brinu o zaštiti ar- hivskoga gradiva nastalog na sisačkom arhivskom području. Zaštita gradiva podrazumijeva cijeli niz organiziranih procesa – od evidentiranja gradiva u nastajanju, edukacije stvaratelja i njihove senzibilizacije za vrijednosti pisa- ne baštine, prikupljanja i preuzimanja gradiva u arhivska spremišta na trajno čuvanje za potrebe zajednice, do stručne obrade i izdavanja tako prikupljenog gradiva na korištenje. Unatoč otežavajućim okolnostima, prije svega dugogodišnjem problemu nedo- statnog prostora za rad i adekvatan smještaj gradiva, a zatim i ratnom vihoru koji je svom snagom poharao i sisački kraj i tako umnogome otežao normalan rad ove službe, Državni je arhiv u Sisku do danas prikupio cca 3800 dužnih metara arhivskoga gradiva. Proces preuzimanja gradiva u arhivska spremišta intenzivno se nastavlja, a paralelno s tim teče i proces sistematiziranja, popisivanja i opisivanja preuzetog kako bi gradivo u što je moguće kraćem roku postalo dostupno građanima i pravnim osobama. Kao rezultat ovoga rada nastaju informativna pomagala najčešće u vidu sumarnih ili ana- litičkih inventara pojedinih arhivskih fondova ili zbiraka. Svrha ovakvih pomagala je dati korisnicima arhivskoga gradiva što je moguće kvalitetniju informaciju o sadržaju, količini i okolnostima nastanka određene arhivske cjeline, razdoblju djelovanja te zna- čaju stvaratelja svake pojedine cjeline. Dosad je, kao rezultat sustavne stručne obrade gradiva pohranjenog u sisačka i petrinjska arhivska spremišta1, nastalo oko 400 informativnih pomagala, pretežito su- marnih inventara za pojedine arhivske fondove, te 10-tak elektroničkih baza koje su uglavnom rađene za pojedine zbirke arhivskoga gradiva za koje je postojala potreba analitičkog popisa i opisa. Kopija svakog pojedinog inventara dostavlja se i matičnoj službi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu tako da su naši inventari dostupni kori- snicima kako u sisačkoj i petrinjskoj čitaonici ovoga arhiva tako i u čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu. Elektroničke baze pohranjene su na serveru Arhiva, a dostupne su korisnicima u našim čitaonicama. Samo oko 10% inven- tara objavljeno je i u Nacionalnom arhivskom informacijskom sustavu. Ideja o izdavačkom projektu Zbornika Državnog arhiva u Siska rodila se najviše zbog potrebe da se informativna pomagala za korištenje arhivskoga gradiva ovoga arhiva objave u što je moguće većem obimu i tako učini još jedan korak prema većoj dostupnosti gradiva o kojem skrbimo. Naravno, to ne može biti, a niti jest jedina svrha ovoga izdavačkog projekta. Zbornik Ad Acta zamišljamo kao jedan od medija putem kojega ćemo nastojati rad ove ustanove učiniti još više transparentnim i prepoznat- ljivim. Kako je novim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18; 98/19) 1 Državni arhiv u Sisku ima i svoj Sabirni centar u Petrinji 7 utvrđena obveza dostupnosti arhivskoga gradiva već od trenutka njegova nastanka, tj. dok se još nalazi kod stvaratelja, nastojat ćemo da ovaj Zbornik bude još jedan oblik suradnje Arhiva i stvaratelja gradiva s našeg arhivskog područja preko kojeg će se i pojedine dokumentacijske cjeline smještene izvan Arhiva predstaviti potencijalnim korisnicima. U prvom broju Zbornika Ad acta zasad smo se pretežito koncentrirali na gradivo koje već jest u Arhivu. Objavljujemo inventare nekolicine arhivskih fondova iz oblasti uprave, uključujući i inventar arhivskoga fonda Vojni komunitet Petrinja 1753. – 1872., nastalog radom tijela koje je obavljalo poslove lokalne uprave u okvirima specifične organizacije uprave unutar Vojne krajine. Predstavljamo i inventare fondova gradskih poglavarstava Siska i Petrinje nastalih u razdoblju od 1880-ih pa sve do 1945. godine. U ovom broju naći ćete i sumarne inventare tri arhivska fonda koji su nastali radom tijela lokalne uprave i samouprave, karakterističnih za kasnije socijalističko razdoblje. To su inventari dviju skupština općina sa sisačkog arhivskog područja, Skupštine op- ćine Kostajnica i Skupštine općine Ivanić Grad iz razdoblja 1963. – 1993., te inventar fonda Zajednica općina Sisak 1974. – 1990. Kao specifičan primjer, ovom izboru upravnih fondova dodali smo inventar ar- hivskog gradiva jednog pravosudnog tijela i to tijela paradržavne tvorevine „RSK“ – Okružnog suda Glina, 1991. – 1995. te dali kratki pregled Zbirke matičnih knjiga 1777. – 1952. Na kraju prvoga broja zbornika Ad acta odlučili smo kao dobar primjer objaviti dio popisa s rokovima čuvanja koji se odnosi na trajno vrijedno gradivo Državne geo- detske uprave Područnog ureda za katastar Sisak, Odjel za katastar nekretnina Novska. Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su pomogli pri realizaciji ovoga izdanja, a Ministarstvu kulture posebno zahvaljujemo na podršci i financijskoj potpori bez koje ovaj izdavački projekt ne bi bio moguć. Urednica 8 Igor Vujatović, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected] Sumarni inventar fonda (revizija)1 HR-DASK-SACP-1: VOJNI KOMUNITET PETRINJA (1777 – 1872) Uvod U drugoj polovici 18. st. dolazi do reorganizacije Vojne krajine, a Petrinja postaje tzv. vojni komunitet. Cilj reorganizacije, koja je dovela do stvaranja komuniteta, bio je akumulacija financijskih sredstava radi samofinanciranja vojnokrajiškog sustava. Komunitetom je upravljao tzv. gradski magistrat s gradonačelnikom, obično vetera- nom, na čelu. Komuniteti su imali komunalnu i sudsku funkciju. Komunalni poslovi omogućavali su funkcioniranje i gospodarski rast komuniteta, dok je sudska funkcija bila usporediva s današnjim prvostupanjskim sudom. Fond se nalazi u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji od njegova osnutka 1966. kada je isti preuzet od tadašnje Općine Petrinja. Gradivo je odmah po primitku popi- sano te je napravljen inventar u skladu s tadašnjom praksom. Revizija je izvršena 2018. zbog želje za usklađivanjem ovog fonda s ISAD(G) standardom. Ovaj fond je od izuzetne važnosti za sve istraživače petrinjske povijesti, ali i za istraživače vojnokrajiške povijesti u cjelini. 1 Revizija inventara s vodičem: Gradsko poglavarstvo Petrinja (prije Vojni komunitet Petrinja, 1753…1945, auto- rice Milke Orlić, izrađenog 1973.g. 9 Popis kratica DASK Državni arhiv u Sisku HR Hrvatska knj. knjiga kut. kutija d/m dužni metar br. broj sv. svezak Opis fonda 1. Područje identifikacije 1.1. Oznaka/signatura HR-DASK-SACP-1 1.2. Naslov Vojni komunitet Petrinja 1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa [1753-1776] 1777-1872 [1873-1882] 1.4. Jedinica opisa Fond 1.5. Opseg jedinice opisa 75 knjiga (5 d/m) i 36 kutija (3,6 d/m); ukupno 8,6 d/m 2. Područje konteksta 2.1. Naziv stvaratelja Vojni komunitet Petrinja (Militär Comunität Petrinia) 2.2. Povijest stvaratelja Rat za austrijsko nasljeđe, kojim se Marija Terezija uspjela održati na vlasti, bio je oki- dač i za brojne druge društveno-političke promjene unutar Habsburške Monarhije. Rat, odnosno vrlo realna prijetnja gubitka istog, doveo je do toga da su nova potvrđena kra- ljica i krug oko nje počeli razmišljati i o reorganizaciji Vojne krajine u skladu s novom 10 centralističkom politikom prosvijećeno-apsolutističkog tipa u cilju stvaranja modernije i discipliniranije vojske. Dva ključna pitanja bila su odnos između vojnih i poljoprivred- nih dužnosti krajišnika i izjednačavanje vojno-organizacijske strukture Vojne krajine. U smislu izjednačavanja vojno-organizacijske strukture, umjesto dotadašnjih kapetanija i vojvodstava, stvorene su generalkomande, pukovnije, bataljuni i satnije. Pukovnije i sat- nije nisu predstavljale samo vojno-taktičke, već i upravno-teritorijalne jedinice2. Unutar svake pukovnije bilo je 12 satnija. U 2. banskoj pukovniji, tzv. Petrinjskoj, bile su sljedeće satnije: Rujevac, Dvor, Zrin, Umetić, Jabukovac, Petrinja, Gradusa, Drljače, Hrastovac, Kostajnica, Dubica i Jasenovac. Što se tiče odnosa između vojnih i poljoprivrednih duž- nosti krajišnika, situacija je bila malo kompliciranija, no kompromisno rješenje između gospodarskih stratega i vojnog vrha, koji je bio protiv mijenjanja ustroja Krajine, bio je u stvaranju komuniteta koji su imali veću upravnu samostalnost, a građani u tim grado- vima nisu imali vojnu obvezu. Prvi su stvoreni vojni (trgovački) komuniteti u Slavonskoj krajini, a nakon toga, sedamdesetih godina 18. st., stvoreni su i komuniteti u Hrvatskoj krajini, između ostalih i Vojni komunitet Petrinja 17773. Nakon dolaska na vlast Josipa II., stvari su se djelomično izmijenile donošenjem tzv. Kantonskog zakona. Ukinuti su nerentabilni komuniteti koji su vraćeni u nadležnost pukovnija tj. isključivo vojnih vlasti, a ostali su samo: Karlobag, Senj, Petrinja, Kostajnica,