DOCSLIB.ORG

Zbornik-Ad-Acta-Za Web.Pdf

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Zbornik-Ad-Acta-Za Web.Pdf 1 dask – ad acta ISSN 2718-3335 Ad Acta Zbornik Državnog arhiva u Sisku Izdavač Državni arhiv u Sisku Za izdavača Nela Kušanić Glavna i odgovorna urednica Nela Kušanić Uredništvo Dario Franić, Nela Kušanić, Nada Sarkotić, Tomislav Škrbić, Igor Vujatović, Snježana Žegor Lektura Irena Balen Gorišek Korektura Irena Balen Gorišek Grafičko oblikovanje Urednik d.o.o., Zagreb Tisak Kerschoffset d.o.o. za grafičku djelatnost i nakladništvo, Zagreb Adresa uredništva Državni arhiv u Sisku – Zbornik DASK, Frankopanska 21, Sisak 44000; tel: 385 44 525-060; fax: 540-860; e-mail: [email protected] Objavljeno potporom Ministarstva kulture RH Časopis izlazi jedanput godišnje UDK 930.253(497.5) ISSN 2718-3335 Ad Acta 1 ZBORNIK DRŽAVNOG ARHIVA U SISKU Državni arhiv u Sisku Ad Acta 1 (2020), str. 1-220 Sisak, 2020. Predgovor prvom izdanju Ad Acta red Vama je prvi broj zbornika Državnog arhiva u Sisku čiji djelatnici tijekom Pgotovo šezdeset godina postojanja i rada ove ustanove marljivo brinu o zaštiti ar- hivskoga gradiva nastalog na sisačkom arhivskom području. Zaštita gradiva podrazumijeva cijeli niz organiziranih procesa – od evidentiranja gradiva u nastajanju, edukacije stvaratelja i njihove senzibilizacije za vrijednosti pisa- ne baštine, prikupljanja i preuzimanja gradiva u arhivska spremišta na trajno čuvanje za potrebe zajednice, do stručne obrade i izdavanja tako prikupljenog gradiva na korištenje. Unatoč otežavajućim okolnostima, prije svega dugogodišnjem problemu nedo- statnog prostora za rad i adekvatan smještaj gradiva, a zatim i ratnom vihoru koji je svom snagom poharao i sisački kraj i tako umnogome otežao normalan rad ove službe, Državni je arhiv u Sisku do danas prikupio cca 3800 dužnih metara arhivskoga gradiva. Proces preuzimanja gradiva u arhivska spremišta intenzivno se nastavlja, a paralelno s tim teče i proces sistematiziranja, popisivanja i opisivanja preuzetog kako bi gradivo u što je moguće kraćem roku postalo dostupno građanima i pravnim osobama. Kao rezultat ovoga rada nastaju informativna pomagala najčešće u vidu sumarnih ili ana- litičkih inventara pojedinih arhivskih fondova ili zbiraka. Svrha ovakvih pomagala je dati korisnicima arhivskoga gradiva što je moguće kvalitetniju informaciju o sadržaju, količini i okolnostima nastanka određene arhivske cjeline, razdoblju djelovanja te zna- čaju stvaratelja svake pojedine cjeline. Dosad je, kao rezultat sustavne stručne obrade gradiva pohranjenog u sisačka i petrinjska arhivska spremišta1, nastalo oko 400 informativnih pomagala, pretežito su- marnih inventara za pojedine arhivske fondove, te 10-tak elektroničkih baza koje su uglavnom rađene za pojedine zbirke arhivskoga gradiva za koje je postojala potreba analitičkog popisa i opisa. Kopija svakog pojedinog inventara dostavlja se i matičnoj službi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu tako da su naši inventari dostupni kori- snicima kako u sisačkoj i petrinjskoj čitaonici ovoga arhiva tako i u čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu. Elektroničke baze pohranjene su na serveru Arhiva, a dostupne su korisnicima u našim čitaonicama. Samo oko 10% inven- tara objavljeno je i u Nacionalnom arhivskom informacijskom sustavu. Ideja o izdavačkom projektu Zbornika Državnog arhiva u Siska rodila se najviše zbog potrebe da se informativna pomagala za korištenje arhivskoga gradiva ovoga arhiva objave u što je moguće većem obimu i tako učini još jedan korak prema većoj dostupnosti gradiva o kojem skrbimo. Naravno, to ne može biti, a niti jest jedina svrha ovoga izdavačkog projekta. Zbornik Ad Acta zamišljamo kao jedan od medija putem kojega ćemo nastojati rad ove ustanove učiniti još više transparentnim i prepoznat- ljivim. Kako je novim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18; 98/19) 1 Državni arhiv u Sisku ima i svoj Sabirni centar u Petrinji 7 utvrđena obveza dostupnosti arhivskoga gradiva već od trenutka njegova nastanka, tj. dok se još nalazi kod stvaratelja, nastojat ćemo da ovaj Zbornik bude još jedan oblik suradnje Arhiva i stvaratelja gradiva s našeg arhivskog područja preko kojeg će se i pojedine dokumentacijske cjeline smještene izvan Arhiva predstaviti potencijalnim korisnicima. U prvom broju Zbornika Ad acta zasad smo se pretežito koncentrirali na gradivo koje već jest u Arhivu. Objavljujemo inventare nekolicine arhivskih fondova iz oblasti uprave, uključujući i inventar arhivskoga fonda Vojni komunitet Petrinja 1753. – 1872., nastalog radom tijela koje je obavljalo poslove lokalne uprave u okvirima specifične organizacije uprave unutar Vojne krajine. Predstavljamo i inventare fondova gradskih poglavarstava Siska i Petrinje nastalih u razdoblju od 1880-ih pa sve do 1945. godine. U ovom broju naći ćete i sumarne inventare tri arhivska fonda koji su nastali radom tijela lokalne uprave i samouprave, karakterističnih za kasnije socijalističko razdoblje. To su inventari dviju skupština općina sa sisačkog arhivskog područja, Skupštine op- ćine Kostajnica i Skupštine općine Ivanić Grad iz razdoblja 1963. – 1993., te inventar fonda Zajednica općina Sisak 1974. – 1990. Kao specifičan primjer, ovom izboru upravnih fondova dodali smo inventar ar- hivskog gradiva jednog pravosudnog tijela i to tijela paradržavne tvorevine „RSK“ – Okružnog suda Glina, 1991. – 1995. te dali kratki pregled Zbirke matičnih knjiga 1777. – 1952. Na kraju prvoga broja zbornika Ad acta odlučili smo kao dobar primjer objaviti dio popisa s rokovima čuvanja koji se odnosi na trajno vrijedno gradivo Državne geo- detske uprave Područnog ureda za katastar Sisak, Odjel za katastar nekretnina Novska. Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su pomogli pri realizaciji ovoga izdanja, a Ministarstvu kulture posebno zahvaljujemo na podršci i financijskoj potpori bez koje ovaj izdavački projekt ne bi bio moguć. Urednica 8 Igor Vujatović, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected] Sumarni inventar fonda (revizija)1 HR-DASK-SACP-1: VOJNI KOMUNITET PETRINJA (1777 – 1872) Uvod U drugoj polovici 18. st. dolazi do reorganizacije Vojne krajine, a Petrinja postaje tzv. vojni komunitet. Cilj reorganizacije, koja je dovela do stvaranja komuniteta, bio je akumulacija financijskih sredstava radi samofinanciranja vojnokrajiškog sustava. Komunitetom je upravljao tzv. gradski magistrat s gradonačelnikom, obično vetera- nom, na čelu. Komuniteti su imali komunalnu i sudsku funkciju. Komunalni poslovi omogućavali su funkcioniranje i gospodarski rast komuniteta, dok je sudska funkcija bila usporediva s današnjim prvostupanjskim sudom. Fond se nalazi u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji od njegova osnutka 1966. kada je isti preuzet od tadašnje Općine Petrinja. Gradivo je odmah po primitku popi- sano te je napravljen inventar u skladu s tadašnjom praksom. Revizija je izvršena 2018. zbog želje za usklađivanjem ovog fonda s ISAD(G) standardom. Ovaj fond je od izuzetne važnosti za sve istraživače petrinjske povijesti, ali i za istraživače vojnokrajiške povijesti u cjelini. 1 Revizija inventara s vodičem: Gradsko poglavarstvo Petrinja (prije Vojni komunitet Petrinja, 1753…1945, auto- rice Milke Orlić, izrađenog 1973.g. 9 Popis kratica DASK Državni arhiv u Sisku HR Hrvatska knj. knjiga kut. kutija d/m dužni metar br. broj sv. svezak Opis fonda 1. Područje identifikacije 1.1. Oznaka/signatura HR-DASK-SACP-1 1.2. Naslov Vojni komunitet Petrinja 1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa [1753-1776] 1777-1872 [1873-1882] 1.4. Jedinica opisa Fond 1.5. Opseg jedinice opisa 75 knjiga (5 d/m) i 36 kutija (3,6 d/m); ukupno 8,6 d/m 2. Područje konteksta 2.1. Naziv stvaratelja Vojni komunitet Petrinja (Militär Comunität Petrinia) 2.2. Povijest stvaratelja Rat za austrijsko nasljeđe, kojim se Marija Terezija uspjela održati na vlasti, bio je oki- dač i za brojne druge društveno-političke promjene unutar Habsburške Monarhije. Rat, odnosno vrlo realna prijetnja gubitka istog, doveo je do toga da su nova potvrđena kra- ljica i krug oko nje počeli razmišljati i o reorganizaciji Vojne krajine u skladu s novom 10 centralističkom politikom prosvijećeno-apsolutističkog tipa u cilju stvaranja modernije i discipliniranije vojske. Dva ključna pitanja bila su odnos između vojnih i poljoprivred- nih dužnosti krajišnika i izjednačavanje vojno-organizacijske strukture Vojne krajine. U smislu izjednačavanja vojno-organizacijske strukture, umjesto dotadašnjih kapetanija i vojvodstava, stvorene su generalkomande, pukovnije, bataljuni i satnije. Pukovnije i sat- nije nisu predstavljale samo vojno-taktičke, već i upravno-teritorijalne jedinice2. Unutar svake pukovnije bilo je 12 satnija. U 2. banskoj pukovniji, tzv. Petrinjskoj, bile su sljedeće satnije: Rujevac, Dvor, Zrin, Umetić, Jabukovac, Petrinja, Gradusa, Drljače, Hrastovac, Kostajnica, Dubica i Jasenovac. Što se tiče odnosa između vojnih i poljoprivrednih duž- nosti krajišnika, situacija je bila malo kompliciranija, no kompromisno rješenje između gospodarskih stratega i vojnog vrha, koji je bio protiv mijenjanja ustroja Krajine, bio je u stvaranju komuniteta koji su imali veću upravnu samostalnost, a građani u tim grado- vima nisu imali vojnu obvezu. Prvi su stvoreni vojni (trgovački) komuniteti u Slavonskoj krajini, a nakon toga, sedamdesetih godina 18. st., stvoreni su i komuniteti u Hrvatskoj krajini, između ostalih i Vojni komunitet Petrinja 17773. Nakon dolaska na vlast Josipa II., stvari su se djelomično izmijenile donošenjem tzv. Kantonskog zakona. Ukinuti su nerentabilni komuniteti koji su vraćeni u nadležnost pukovnija tj. isključivo vojnih vlasti, a ostali su samo: Karlobag, Senj, Petrinja, Kostajnica,
Load more

Recommended publications
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999
    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
    [Show full text]
  • «Akcija Crkveni Bok»
    Filip kiljan ISSN 0353-295X UDK 94(497.5)˝1942˝ RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest 341.322.5(497.5)˝1942˝ Vol. 37, Zagreb 2005. Izvorni znanstveni rad «Akcija Crkveni Bok» Uradu se govori o pravoslavnome mjestu Crkveni Bok nedaleko od Sunje koje je pretrpjelo ustake zloèine nakon to je ustaka vlast bezuspjeno pokuavala nasilnim putem uspostaviti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. U akciji èiæenja Crkvenog Boka, pod tobonjom izlikom da se u njemu nalaze partizani, sudjelovali su i neki katolièki sveæenici. Kljuène rijeèi: Crkveni Bok, Banovina, NDH, pravoslavno stanovnitvo, zloèini. Crkveni Bok je mjesto nedaleko od Sunje, na obali rijeke Save, na putu izmeðu Siska i Jasenovca. Uz Ivanjski Bok i Stremen, to je jedno od rijetkih sela na Banovini koje se nalazi uz desnu obalu Save. Naselje je osnovano u vrijeme Vojne krajine, a oduvijek je bilo izolirano. Najblie veæe mjesto je Sunja koja se nalazi 22 kilometra prema jugozapadu. Osnivanjem sela u 18. stoljeæu rukovodio je parohijalni sveæenik Stojan Toroman. Sva su tri naselja bila pravoslavna. Stanov- nici su bili izravni potomci doseljenika iz Podkozarja. Sva tri naselja doivjela su od tridesetih godina 20. stoljeæa do poèetka 21. stoljeæa dramatièan pad broja stanovnika. Crkveni Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao (prema popisu iz 1931.) 1107 stanovnika. Poslije rata taj je broj pao na 700 i od tada je neprekidno u padu. Prema popisu 2001., mjesto je imalo samo 213 stanovnika. Prije Domovinskog rata 1991., u njemu je ivjelo 406 stanovnika, od toga 387 Srba. Ivanjski Bok je prije Drugoga svjetskog rata imao 514 sta- novnika, a nakon rata ih je ostalo 340.
    [Show full text]
  • Baseline Assessment Report of the Lake Ohrid Region – Albania Annex
    TOWARDS STRENGTHENED GOVERNANCE OF THE SHARED TRANSBOUNDARY NATURAL AND CULTURAL HERITAGE OF THE LAKE OHRID REGION Baseline Assessment report of the Lake Ohrid region – Albania (available online at http://whc.unesco.org/en/lake-ohrid-region) Annex XXIII Bibliography on cultural values and heritage, agriculture and tourism aspects of the Lake Ohrid region prepared by Luisa de Marco, Maxim Makartsev and Claudia Spinello on behalf of ICOMOS. January 2016 BIBLIOGRAPHY1 2015 The present bibliography focusses mainly on the cultural values and heritage, agriculture and tourism aspects of the Lake Ohrid region (LOR). It should be read in conjunction to the Baseline Assessment report prepared in a joint collaboration between ICOMOS and IUCN (available online at http://whc.unesco.org/en/lake-ohrid-region) The bibliography includes all the relevant titles from the digital catalogue of the Albanian National Library for the geographic terms connected to LOR. The bibliography includes all the relevant titles from the systematic catalogue since 1989 to date, for the categories 9-908; 91-913 (4/9) (902. Archeology; 903. Prehistory. Prehistoric remains, antiquities. 904. Cultural remains of the historic times. 908. Regional studies. Studies of a place. 91. Geography. The exploration of the land and of specific places. Travels. Regional geography). It also includes the relevant titles found on www.scholar.google.com with summaries if they are provided or if the text is available. Three bibliographies for archaeology and ancient history of Albania were used: Bep Jubani’s (1945-1971); Faik Drini’s (1972-1983); V. Treska’s (1995-2000). A bibliography for the years 1984-1994 (authors: M.Korkuti, Z.
    [Show full text]
  • Međuovisnost Industrijalizacije I Nekih Oblika Socijalne Mobilnosti Stanovništva U Sisačkom I Petrinjskom Kraju
    MEĐUOVISNOST INDUSTRIJALIZACIJE I NEKIH OBLIKA SOCIJALNE MOBILNOSTI STANOVNIŠTVA U SISAČKOM I PETRINJSKOM KRAJU INTERDEPENDENCE BETWEEN INDUSTRIALIZATION AND SOME ASPECTS OF THE POPULATION SOCIAL MOBILITY IN THE SISAK AND PETRINJA REGIONS ZDENKO BRAIČIĆ1, JELENA LONČAR2 1Učiteljski fakultet Zagreb, Odsjek u Petrinji / Faculty of Teacher Education, Department in Petrinja 2Geografski odsjek, PMF, Zagreb / Department of Geography, Faculty of Science, Zagreb UDK: 334.716:331.556(497.5)''1961/2001''=111=163.42 Primljeno / Received: 2012-03-01 Izvorni znanstveni rad Original scientific paper U prvom dijelu rada analiziraju se odabrani oblici socijalne mobilnosti stanovništva sisačkog i petrinjskog kraja između 1961. i 2001. godine: industrijska zaposlenost, deagrarizacija i razina obrazovanosti stanovništva. Potom se istražuje međuovisnost zaposlenosti stanovništva u industriji i drugih dvaju oblika socijalne mobilnosti. U tu svrhu izračunati su statistički pokazatelji jakosti veza između navedenih pojava (koeficijent jednostavne linearne korelacije). Rezultati su uputili na postojanje slabe pozitivne korelacije između industrijske zaposlenosti i deagrarizacije u sisačkom kraju, odnosno na srednje jaku korelaciju u petrinjskom kraju. Nešto jača korelacija ustanovljena je između industrijske zaposlenosti i obrazovanosti stanovništva. Ključne riječi: sisački i petrinjski kraj, socijalna mobilnost, industrijska zaposlenost, deagrarizacija, obrazovanost stanovništva The first part of this paper deals with the chosen aspects of the population social
    [Show full text]
  • Fossil Flora and Fauna of Bosnia and Herzegovina D Ela
    FOSSIL FLORA AND FAUNA OF BOSNIA AND HERZEGOVINA D ELA Odjeljenje tehničkih nauka Knjiga 10/1 FOSILNA FLORA I FAUNA BOSNE I HERCEGOVINE Ivan Soklić DOI: 10.5644/D2019.89 MONOGRAPHS VOLUME LXXXIX Department of Technical Sciences Volume 10/1 FOSSIL FLORA AND FAUNA OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Ivan Soklić Ivan Soklić – Fossil Flora and Fauna of Bosnia and Herzegovina Original title: Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2001. Publisher Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina For the Publisher Academician Miloš Trifković Reviewers Dragoljub B. Đorđević Ivan Markešić Editor Enver Mandžić Translation Amra Gadžo Proofreading Amra Gadžo Correction Sabina Vejzagić DTP Zoran Buletić Print Dobra knjiga Sarajevo Circulation 200 Sarajevo 2019 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 57.07(497.6) SOKLIĆ, Ivan Fossil flora and fauna of Bosnia and Herzegovina / Ivan Soklić ; [translation Amra Gadžo]. - Sarajevo : Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2019. - 861 str. : ilustr. ; 25 cm. - (Monographs / Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina ; vol. 89. Department of Technical Sciences ; vol. 10/1) Prijevod djela: Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine. - Na spor. nasl. str.: Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine. - Bibliografija: str. 711-740. - Registri. ISBN 9958-501-11-2 COBISS/BIH-ID 8839174 CONTENTS FOREWORD ...........................................................................................................
    [Show full text]
  • OCR Odluka O Homogenizaciji Ugovor
    REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA SREDIŠNJI URED 10000 Zagreb, Gruška 20 Tel. 01/6165-404, fax: 01/6165-484 KLASA: 932-01/18-04/09 URBROJ: 541-03-01/1-18-14 Zagreb, 18. rujna 2018. Na temelju članka 51. Zakona o sustavu državne uprave (NN br. 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16), a u svezi sa člankom 71. stavak 7. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 09/17) ravnatelj Državne geodetske uprave donosi: ODLUKU i Utvrđuje se daje završena homogenizacija digitalnog katastarskog plana za 157 katastarskih općina u nadležnosti Područnog ureda za katastar Sisak. Homogenizacija je provedena za slijedeće katastarske općine: - u nadležnosti Odjela za katastar nekretnina Dvor: Brđani (MB 308196), Buinja (MB 308200), Čavlovica (MB 308218), Ćore (MB 308226), Dobretin (MB 308242), Draga (MB 308269), Draškovac (MB 308277), Dvor (MB 308285), Gage (MB 308293), Glavičani (MB 308307), Gorička (MB 308323), Grabovica (MB 308331), Grmušani (MB 308340), Gvozdansko (MB 308358), Javnica (MB 308366), Javoranj (MB308374), Javornik (MB308382), Kobiljak (MB308404), Komora (MB308412), Kosna (MB 308439), Lotine (MB 308463), Ljeskovac (MB 308471), Ljubina (MB 308480), Majdan (MB 308498), Matijevići (MB 308501), Oraovica (MB 308510), Pedalj (MB 308528), Rogulje (MB 308536), Rujevac (MB 30854), Sočanica (MB 308552), Stanić Polje (MB 308579), Struga (MB 308587), Stupnica (MB 308595), Šakanlije (MB 308609), Šegestin (MB 308617), Švrakarica (MB 308625), Udetin (MB 308633), Vrpolje (MB 308668), Zakopa (MB 308676),
    [Show full text]
  • PLAVAJOČI MLINI V JUGOSLAVIJI Prispevek K Regionalni Geografiji Panonske Nižine Darko R a D I N J a *
    Geografski vestnik, Ljubljana, L (1978) RAZPRAVE U DC UDK 913.3:664.71:511.482(497.12) =863 PLAVAJOČI MLINI V JUGOSLAVIJI Prispevek k regionalni geografiji Panonske nižine Darko R a d i n j a * Plavajoči mlini so značilni za velike nižinske reke, ki na široko nasipavajo, obsežno poplavljajo in pogosto spreminjajo svoj potek. Zaradi tega in pa spremenljivega toka se na bregovih teh rek navadni stoječi mlini nikakor ne obnesejo. Te reke jih namreč hitro spodjedo, ali pa bi se znašli daleč stran od vodnega toka, da ne govorimo o povodnjih, ki jim taki mlini ne bi dolgo kljubovali. Pač pa so se na velikih, nižinskih rekah dobro obnesli plavajoči mlini. Ti mlini, postavljeni na dveh čolnih, so trdno privezani k bregu in se morfogenetski ter hidrološki dinamiki velikih nižinskih rek dobro prilagajajo. Mlini, ki plavajo na vodi, ne sledijo samo kolebanju vodne gladine, ko se z njo vred spuščajo in dvigajo, temveč se prilagajajo tudi drugim spremem- bam vodnega toka. Moč jih je prestavljati ob toku navzgor in navzdol ter jih tako sproti premeščati na najustreznejše mesto, saj se pri teh rekah vodni stržen močno prestavlja, z njim pa tudi globina in hitrost vode, oboje pa je za obratovanje mlina bistvenega pomena. Mlini na čolnih imajo seveda tudi slabe strani, vendar so njihove pred- nosti take, da so se obdržali dolga stoletja. Od takrat namreč, ko so jih v šestem stoletju (538. leta) prvič postavili na mediteranski Tiberi med prehrambeno stisko, ki je pestila takrat oblegani Rim (Struna, 1955). Kako so se plavajoči mlini kasneje širili po Evropi, ne vemo zanesljivo.
    [Show full text]
  • Developing Archaeological Audiences Along the Roman Route Aquileia
    Developing archaeological audiences along the Roman route Aquileia-Emona-Sirmium-Viminacium Ljubljana, July 2016 WP3, Task 3.1 – Historiographic research update on the Roman route Index 3 Bernarda Županek, Musem and Galleries of Ljubljana Roman road Aquileia-Emona- Siscia-Sirmium-Viminacium: the Slovenian section 21 Dora Kušan Špalj and Nikoleta Perok, Archaeological Museum in Zagreb Roman road Aquileia-Emona-Siscia-Viminacium: Section of the road in the territory of present-day Croatia 37 Biljana Lučić, Institute for protection of cultural monuments Sremska Mitrovica Contribution to the research of the main Roman road through Srem 45 Ilija Danković and Nemanja Mrđić, Institute of Archaeology, Belgrade From Singidunum to Viminacium through Moesia Superior 2 Bernarda Županek, Musem and Galleries of Ljubljana Roman road Aquileia-Emona- Siscia-Sirmium-Viminacium: the Slovenian section The construction of the road that connected the Italic region with central Slovenia, and then made its way towards the east, was of key strategic importance for the Roman conquest of regions between the Sava and the Danube at the end of the first century BC. After the administrative establishment of the province of Pannonia this road became the main communication route, in the west-east direction, between Italy and the eastern provinces, especially with Pannonia and Moesia. The start of the road, which we follow in the context of the ARCHEST project, was in Aquileia, then across Emona to Neviodunim, passing Aquae Iassae towards Siscia and onwards into Sirmium, Singidunum and Viminacium. Myth-shrouded beginnings: the Amber Road and the Argonauts The territory of modern Slovenia was already covered with various routes during prehistoric times.
    [Show full text]
  • Dr Filip ŠKILJAN PREVERAVANJE SRBA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1941
    УДК 94:341.485(=163.41)(497.5)“1941/1942“(093.2) 272-767(=163.41)(497.5)“1941/1942“(093.2) Dr Filip ŠKILJAN PREVERAVANJE SRBA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE 1941. I 1942. GODINE1 Apstrakt: Autor u radu donosi, na temelju arhivske građe iz Hrva t­­­skog državnog arhiva, Arhiva Republike Slovenije, Državnog arhiva u Zagrebu i Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu te dostu pne literature, informacije o prekrštavanju Srba na području sjeve- ro zapadne Hrvatske (Banija, Kordun, Moslavina, bjelovarski kraj, Podravina, Zagreb) 1941. i 1942. godine. Pravoslavni Srbi su pristajali na prekrštavanje zato da bi sačuvali svoje živote i svoju imovinu, odnosno zato da ne bi bili prisilno iseljeni u Srbiju. U navedenom razdoblju od oko 250.000 Srba koji su živjeli na području sjeverozapadne Hrvatske njih najmanje 50.000 bilo je prekršteno. Nakon lipnja 1942, odnosno nakon uspostave Hrvatske pravoslavne crkve, masovno prekrštavanje uglavnom je prestalo. Međutim, ni pravoslavno stanovništvo koje je prekršteno nije uvijek uspjelo izbjeći prisilna iseljavanja, interniranja i stradavanja u masovnim pogromima. Ključne reči: NDH, Srbi, nasilno preveravanje, ustaše, zakono- davstvo, propaganda 1 U historiografiji su se za promjenu konfesije Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i njihovo uvođenje u rimokatoličku ili grkokatoličku vjeroispovijest dosad upotre- bljavali različiti izrazi. Pored termina “pokrštavanje”, koji je potpuno pogrešan jer su pravoslavni Srbi već jednom kršteni, najčešće su se koristili pojmovi “katoli- čenje”, “prevjeravanje” te “vjerski prijelaz” i “konverzija”. Prvi je pojam otvoreno tendenciozan i opterećen povijesnim talogom (misionarska katolizacija pagana), drugi obuhvaća svaku promjenu religije i vjere (ne radi distinkciju između “pokr- štavanja” npr. Židova i “prekrštavanja” npr.
    [Show full text]
  • Provedbeni Plan Obrane Od Poplava Branjenog Područja
    PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR D – SREDNJA I DONJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 10 PODRUČJE MALOGA SLIVA BANOVINA Hrvatske vode, ožujak 2014. Na temelju točke XXXIV Državnog plana obrane od poplava („Narodne novine“, broj 84/2010), Glavnog provedbenog plana obrane od poplava , Klasa 325-02/14-06/7, Ur. broj 374-1-01-14-2 od 7. veljače 2014.g., Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/2009, 130/2011, 56/2013), te Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje („Narodne novine“, broj 83/2010, 126/2012) Hrvatske vode donose PROVEDBENI PLAN OBRANE OD POPLAVA BRANJENOG PODRUČJA SEKTOR D – SREDNJA I DONJA SAVA BRANJENO PODRUČJE 10 PODRUČJE MALOGA SLIVA BANOVINA I. Ovim Provedbenim planom obrane od poplava branjenog područja 10: Područje maloga sliva Banovina na Sektoru D- srednja i donja Sava (u nastavku: Provedbeni plan branjenog područja 10), utvrđuju se tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava na vodama I. i II. reda, te građevinama osnovne melioracijske odvodnje na branjenom području. II. Provedbeni plan branjenog područja 10 sadrži slijedeća Poglavlja; Poglavlje 1 Opis branjenog područja s ocjenom mogućih opasnosti od poplava i planiranim mjerama za njihovo uklanjanje ili ublažavanje Poglavlje 2 Kartografski prikaz branjenog područja Poglavlje 3 Zadaci i ovlaštenja svih sudionika u obrani od poplava Poglavlje 4 Potrebna oprema, ljudstvo i materijal za provođenje mjera obrane od poplava Poglavlje 5 Redoslijed obveza u obrani od poplava Poglavlje 6 Mjerodavni elemente za proglašenje mjera obrane od poplava Poglavlje 7 Ostali podaci značajni za obranu od poplava III.
    [Show full text]
  • Mirela Slukan KARTOGRAFSKA ZBIRKA HRVATSKOGA
    M. Slukan, Kartografska zbirka Hrvatskoga državnoga arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja, Arh. vjesn., god. 41 (1998), str. 121-161 Mirela Slukan Hrvatski državni arhiv Marulićev trg 21 Zagreb KARTOGRAFSKA ZBIRKA HRVATSKOGA DRŽAVNOGA ARHIVA I NJENA VRIJEDNOST KAO IZVORA ZA ISTRAŽIVANJA UDK 930.253:003.349] (497.5 Zagreb) Izvorni znanstveni članak Kartografska zbirka Hrvatskog državnog arhiva druga je po veličini kartogra­ fska zbirka u Hrvatskoj1. Ova Zbirka danas obuhvaća preko 4 000 kartografskih je­ dinica (signatura). Kao zbirka nacionalne arhivske ustanove ona sadrži prvenstveno starije karte, planove i atlase, dok je novija kartografska produkcija (nakon 1945.) nešto slabije zastupljena. Najveći broj kartografskih jedinica odnosi se na hrvatske zemlje, ali i na susjedne, posebno one s kojima je Hrvatska povijesno i kulturno bila u vezi. Zbog velikog vremenskog raspona zbirke (najstariji primjerci potječu iz dru­ ge polovice 16. stoljeća), te tematske raznolikosti (obuhvaća opće i sve vrste temat­ skih karata), ova zbirka predstavlja nezaobilazan izvor za najrazličitija znanstvena istraživanja. Namjera je ovog članka da prikaže strukturu i sadržaj ove zbirke, te na­ glasi njenu upotrebnu vrijednost za istraživače različitih struka i područja istraživanja. Uvod U Arhivskom vjesniku iz 1965. godine2 objavljenje članak akademika Mirka Markovića "Kartografska zbirka Arhiva Hrvatske" u kojem je dat prikaz tadašnje strukture Zbirke te opis nekih njenih najvrednijih primjeraka. Zbirka je u to vrijeme 1 Po broju kartografskih jedinica nadmašuje je samo Kartografska zbirka NSK. 2 Arhivski vjesnik, god. 7-8, Zagreb 1965, str. 373-388. 121 M. Slukan, Kartografska zbirka Hrvatskoga državnoga arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja, Arh. vjesn., god.
    [Show full text]
  • Doktori Disszertáció a Pannoniai Mérföldkövek Állításának Történeti
    DOKTORI DISSZERTÁCIÓ A PANNONIAI MÉRFÖLDKÖVEK ÁLLÍTÁSÁNAK TÖRTÉNETI ÉS TOPOGRÁFIAI KÉRDÉSEI KISS PÉTER 2007 Eötvös Loránd Tudományegyetem Bölcsészettudományi Kar DOKTORI DISSZERTÁCIÓ KISS PÉTER A PANNONIAI MÉRFÖLDKÖVEK ÁLLÍTÁSÁNAK TÖRTÉNETI ÉS TOPOGRÁFIAI KÉRDÉSEI Történelemtudományok Doktori Iskola Vezetője: Dr. Gergely Jenő, DSc, egyetemi tanár Régészeti Doktori Program Vezetője: Dr. Szabó Miklós, akadémikus, egyetemi tanár A bizottság elnöke: Dr. Bartosiewicz László, DSc, habil. egyetemi docens Opponensek: Dr. Gabler Dénes, DSc, egyetemi docens Dr. Zsidi Paula, CSc, c. egyetemi docens A bizottság titkára: Dr. Patay-Horváth András, PhD, egyetemi tanársegéd A bizottság tagjai: Dr. Vida Tivadar, CSc, egyetemi docens Dr. Gyöngyössy Márton, PhD, habil. egyetemi adjunktus Dr. Rácz Zsófia, PhD, egyetemi tanársegéd Témavezető: Dr. Borhy László, DSc, tszv. egyetemi tanár Budapest 2007 2 TARTALOMJEGYZÉK TARTALOMJEGYZÉK 1. BEVEZETÉS........................................................................................................... 7 2. KUTATÁSTÖRTÉNET ....................................................................................... 13 3. TOPOGRÁFIAI KÉRDÉSEK – MÉRFÖLDKÖVEK PANNONIA KÖZÚTJAIN .................................................................................. 23 3.1 PANNONIA ÚTHÁLÓZATA ................................................................................... 23 3.1.1 Az utakra vonatkozó források..................................................................... 23 3.1.2 Földrajzi és történeti adottságok................................................................
    [Show full text]