Zbornik-Ad-Acta-Za Web.Pdf

1 dask – ad acta ISSN 2718-3335

Ad Acta Zbornik Državnog arhiva u Sisku Izdavač Državni arhiv u Sisku

Za izdavača Nela Kušanić

Glavna i odgovorna urednica Nela Kušanić

Uredništvo Dario Franić, Nela Kušanić, Nada Sarkotić, Tomislav Škrbić, Igor Vujatović, Snježana Žegor

Lektura Irena Balen Gorišek

Korektura Irena Balen Gorišek

Grafičko oblikovanje Urednik d.o.o., Zagreb

Tisak Kerschoffset d.o.o. za grafičku djelatnost i nakladništvo, Zagreb

Adresa uredništva Državni arhiv u Sisku – Zbornik DASK, Frankopanska 21, Sisak 44000; tel: 385 44 525-060; fax: 540-860; e-mail: [email protected]

Objavljeno potporom Ministarstva kulture RH

Časopis izlazi jedanput godišnje UDK 930.253(497.5) ISSN 2718-3335

Ad Acta 1

ZBORNIK DRŽAVNOG ARHIVA U SISKU

Državni arhiv u Sisku

Ad Acta 1 (2020), str. 1-220

Sisak, 2020.

Predgovor prvom izdanju Ad Acta

red Vama je prvi broj zbornika Državnog arhiva u Sisku čiji djelatnici tijekom Pgotovo šezdeset godina postojanja i rada ove ustanove marljivo brinu o zaštiti arhivskoga gradiva nastalog na sisačkom arhivskom području. Zaštita gradiva podrazumijeva cijeli niz organiziranih procesa – od evidentiranja gradiva u nastajanju, edukacije stvaratelja i njihove senzibilizacije za vrijednosti pisane baštine, prikupljanja i preuzimanja gradiva u arhivska spremišta na trajno čuvanje za potrebe zajednice, do stručne obrade i izdavanja tako prikupljenog gradiva na korištenje. Unatoč otežavajućim okolnostima, prije svega dugogodišnjem problemu nedo- statnog prostora za rad i adekvatan smještaj gradiva, a zatim i ratnom vihoru koji je svom snagom poharao i sisački kraj i tako umnogome otežao normalan rad ove službe, Državni je arhiv u Sisku do danas prikupio cca 3800 dužnih metara arhivskoga gradiva. Proces preuzimanja gradiva u arhivska spremišta intenzivno se nastavlja, a paralelno s tim teče i proces sistematiziranja, popisivanja i opisivanja preuzetog kako bi gradivo u što je moguće kraćem roku postalo dostupno građanima i pravnim osobama. Kao rezultat ovoga rada nastaju informativna pomagala najčešće u vidu sumarnih ili ana- litičkih inventara pojedinih arhivskih fondova ili zbiraka. Svrha ovakvih pomagala je dati korisnicima arhivskoga gradiva što je moguće kvalitetniju informaciju o sadržaju, količini i okolnostima nastanka određene arhivske cjeline, razdoblju djelovanja te zna- čaju stvaratelja svake pojedine cjeline. Dosad je, kao rezultat sustavne stručne obrade gradiva pohranjenog u sisačka i petrinjska arhivska spremišta1, nastalo oko 400 informativnih pomagala, pretežito sumarnih inventara za pojedine arhivske fondove, te 10-tak elektroničkih baza koje su uglavnom rađene za pojedine zbirke arhivskoga gradiva za koje je postojala potreba analitičkog popisa i opisa. Kopija svakog pojedinog inventara dostavlja se i matičnoj službi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu tako da su naši inventari dostupni korisnicima kako u sisačkoj i petrinjskoj čitaonici ovoga arhiva tako i u čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu u Zagrebu. Elektroničke baze pohranjene su na serveru Arhiva, a dostupne su korisnicima u našim čitaonicama. Samo oko 10% inventara objavljeno je i u Nacionalnom arhivskom informacijskom sustavu. Ideja o izdavačkom projektu Zbornika Državnog arhiva u Siska rodila se najviše zbog potrebe da se informativna pomagala za korištenje arhivskoga gradiva ovoga arhiva objave u što je moguće većem obimu i tako učini još jedan korak prema većoj dostupnosti gradiva o kojem skrbimo. Naravno, to ne može biti, a niti jest jedina svrha ovoga izdavačkog projekta. Zbornik Ad Acta zamišljamo kao jedan od medija putem kojega ćemo nastojati rad ove ustanove učiniti još više transparentnim i prepoznat- ljivim. Kako je novim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18; 98/19)

1 Državni arhiv u Sisku ima i svoj Sabirni centar u Petrinji

7 utvrđena obveza dostupnosti arhivskoga gradiva već od trenutka njegova nastanka, tj. dok se još nalazi kod stvaratelja, nastojat ćemo da ovaj Zbornik bude još jedan oblik suradnje Arhiva i stvaratelja gradiva s našeg arhivskog područja preko kojeg će se i pojedine dokumentacijske cjeline smještene izvan Arhiva predstaviti potencijalnim korisnicima. U prvom broju Zbornika Ad acta zasad smo se pretežito koncentrirali na gradivo koje već jest u Arhivu. Objavljujemo inventare nekolicine arhivskih fondova iz oblasti uprave, uključujući i inventar arhivskoga fonda Vojni komunitet Petrinja 1753. – 1872., nastalog radom tijela koje je obavljalo poslove lokalne uprave u okvirima specifične organizacije uprave unutar Vojne krajine. Predstavljamo i inventare fondova gradskih poglavarstava Siska i Petrinje nastalih u razdoblju od 1880-ih pa sve do 1945. godine. U ovom broju naći ćete i sumarne inventare tri arhivska fonda koji su nastali radom tijela lokalne uprave i samouprave, karakterističnih za kasnije socijalističko razdoblje. To su inventari dviju skupština općina sa sisačkog arhivskog područja, Skupštine op- ćine Kostajnica i Skupštine općine Ivanić Grad iz razdoblja 1963. – 1993., te inventar fonda Zajednica općina Sisak 1974. – 1990. Kao specifičan primjer, ovom izboru upravnih fondova dodali smo inventar arhivskog gradiva jednog pravosudnog tijela i to tijela paradržavne tvorevine „RSK“ – Okružnog suda Glina, 1991. – 1995. te dali kratki pregled Zbirke matičnih knjiga 1777. – 1952. Na kraju prvoga broja zbornika Ad acta odlučili smo kao dobar primjer objaviti dio popisa s rokovima čuvanja koji se odnosi na trajno vrijedno gradivo Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Sisak, Odjel za katastar nekretnina Novska. Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su pomogli pri realizaciji ovoga izdanja, a Ministarstvu kulture posebno zahvaljujemo na podršci i financijskoj potpori bez koje ovaj izdavački projekt ne bi bio moguć.

Urednica

8 Igor Vujatović, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda (revizija)1

HR-DASK-SACP-1: VOJNI KOMUNITET PETRINJA (1777 – 1872)

Uvod

U drugoj polovici 18. st. dolazi do reorganizacije Vojne krajine, a Petrinja postaje tzv. vojni komunitet. Cilj reorganizacije, koja je dovela do stvaranja komuniteta, bio je akumulacija financijskih sredstava radi samofinanciranja vojnokrajiškog sustava. Komunitetom je upravljao tzv. gradski magistrat s gradonačelnikom, obično vetera- nom, na čelu. Komuniteti su imali komunalnu i sudsku funkciju. Komunalni poslovi omogućavali su funkcioniranje i gospodarski rast komuniteta, dok je sudska funkcija bila usporediva s današnjim prvostupanjskim sudom. Fond se nalazi u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji od njegova osnutka 1966. kada je isti preuzet od tadašnje Općine Petrinja. Gradivo je odmah po primitku popisano te je napravljen inventar u skladu s tadašnjom praksom. Revizija je izvršena 2018. zbog želje za usklađivanjem ovog fonda s ISAD(G) standardom. Ovaj fond je od izuzetne važnosti za sve istraživače petrinjske povijesti, ali i za istraživače vojnokrajiške povijesti u cjelini.

1 Revizija inventara s vodičem: Gradsko poglavarstvo Petrinja (prije Vojni komunitet Petrinja, 1753…1945, autorice Milke Orlić, izrađenog 1973.g.

9 Popis kratica

DASK Državni arhiv u Sisku HR Hrvatska knj. knjiga kut. kutija d/m dužni metar br. broj sv. svezak

Opis fonda

1. Područje identifikacije

1.1. Oznaka/signatura

HR-DASK-SACP-1 1.2. Naslov Vojni komunitet Petrinja 1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa [1753-1776] 1777-1872 [1873-1882] 1.4. Jedinica opisa Fond 1.5. Opseg jedinice opisa 75 knjiga (5 d/m) i 36 kutija (3,6 d/m); ukupno 8,6 d/m

2. Područje konteksta

2.1. Naziv stvaratelja Vojni komunitet Petrinja (Militär Comunität Petrinia) 2.2. Povijest stvaratelja Rat za austrijsko nasljeđe, kojim se Marija Terezija uspjela održati na vlasti, bio je oki- dač i za brojne druge društveno-političke promjene unutar Habsburške Monarhije. Rat, odnosno vrlo realna prijetnja gubitka istog, doveo je do toga da su nova potvrđena kra- ljica i krug oko nje počeli razmišljati i o reorganizaciji Vojne krajine u skladu s novom

10 centralističkom politikom prosvijećeno-apsolutističkog tipa u cilju stvaranja modernije i discipliniranije vojske. Dva ključna pitanja bila su odnos između vojnih i poljoprivrednih dužnosti krajišnika i izjednačavanje vojno-organizacijske strukture Vojne krajine. U smislu izjednačavanja vojno-organizacijske strukture, umjesto dotadašnjih kapetanija i vojvodstava, stvorene su generalkomande, pukovnije, bataljuni i satnije. Pukovnije i satnije nisu predstavljale samo vojno-taktičke, već i upravno-teritorijalne jedinice2. Unutar svake pukovnije bilo je 12 satnija. U 2. banskoj pukovniji, tzv. Petrinjskoj, bile su sljedeće satnije: Rujevac, Dvor, Zrin, Umetić, Jabukovac, Petrinja, Gradusa, Drljače, Hrastovac, Kostajnica, Dubica i Jasenovac. Što se tiče odnosa između vojnih i poljoprivrednih duž- nosti krajišnika, situacija je bila malo kompliciranija, no kompromisno rješenje između gospodarskih stratega i vojnog vrha, koji je bio protiv mijenjanja ustroja Krajine, bio je u stvaranju komuniteta koji su imali veću upravnu samostalnost, a građani u tim gradovima nisu imali vojnu obvezu. Prvi su stvoreni vojni (trgovački) komuniteti u Slavonskoj krajini, a nakon toga, sedamdesetih godina 18. st., stvoreni su i komuniteti u Hrvatskoj krajini, između ostalih i Vojni komunitet Petrinja 17773. Nakon dolaska na vlast Josipa II., stvari su se djelomično izmijenile donošenjem tzv. Kantonskog zakona. Ukinuti su nerentabilni komuniteti koji su vraćeni u nadležnost pukovnija tj. isključivo vojnih vlasti, a ostali su samo: Karlobag, Senj, Petrinja, Kostajnica, Bjelovar, Ivanić Grad, Brod, Zemun, Karlovci i Petrovaradin4. Vojni komuniteti, prema ovom zakonu, morali su davati vojnike u vojnu službu samo usred neposredne opasnosti, teritorij je bio pod upravom magistrata, ali se mogao davati na korištenje samo građanima i krajišnicima, stanovnici su bili oslobođeni vlastelinske rabote i zapravo su bili tretirani kao stanovnici Civilne Hrvatske5. Pravno i ustrojstveno gledajući, situacija se nije mijenjala do 1850. kada je novim zakonom reguliran slobodan izbor predstavnika u Magistratu6, a što je zapravo bio uvod u raspuštanje Vojne krajine i konačno pripojenje Vojne krajine Civilnoj Hrvatskoj. Kralj Franjo Josip I. 15. srpnja 1871. donosi poseban manifest o sjedinjenju Vojne krajine s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom, a u praksi će proces pripojenja trajati još desetak godina. Tek 1882. donesen je Statut grada kojim se Petrinja u potpunosti demilitarizira i pripaja Zagrebačkoj županiji. 2.3. Nadležnost, funkcije i područje djelatnosti Građani vojnih komuniteta poput Petrinje imali su, osim privilegije oslobođenja od vojnih dužnosti, pravo na vlastiti magistrat (poglavarstvo) koje je predstavljalo prvostupanj- sku političku i sudbenu vlast, a nadzirala ga je Generalkomanda kao glavna zemaljska uprava Vojne krajine7. Poslovi Magistrata podijeljeni su u dva dijela: komunalne i sudske

2 Alexander Buczynski, Stvaranje Vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, u: Povijesni prilozi, br. 10. Zagreb: Hr- vatski institut za povijest, 1991., str. 186. 3 Ivica Golec, Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte Banske krajine (1777.- 1871.). Sisak: Državni arhiv u Sisku, 2003., str. 42. 4 Buczynski, Stvaranje vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, 190. 5 Buczynski, Stvaranje vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, 191. 6 Buczynski, Stvaranje vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, 193. 7 Alexander Buczynski, Gradovi Vojne krajine I. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 1997., 145.

11 poslove. Komunalni poslovi omogućavali su funkcioniranje i gospodarski rast komuniteta. Konkretno, Magistrat je ubirao i raspoređivao novčana sredstva, izdavao zakupna prava za vinotočje, mesarenje, prijevoze, sajmove itd. Dio novca, koji se stekao tim putem, odlazio je za potrebe grada, a dio je preusmjeravan u vojne potrebe. Magistratski sud bio je prvostupanjski sud za sve žitelje Komuniteta koji nisu spadali pod nadležnost pukovnijskog ili delegiranog (drugostupanjskog) suda u Petrovaradinu ili Zagrebu ili trećestupanjskog – Vrhovnog (Općeg vojnog) suda u Beču. Magistratski (gradski) sud je zapravo odlučivao o građanskim predmetima, iako je mogao suditi i po kaznenom zakonu, ali samo ako kazna zatvora nije bila duža od 3 mjeseca8. Načelnik Magistrata bio je formalno-pravno odgovoran za sve poslove, iako su ih obavljali niži službenici. 2.4. Unutarnji ustroj Na čelu vojnih komuniteta nalazio se magistrat. Iako sastav magistrata nije bio ujedna- čen i mijenjao se s vremenom, možemo reći da su magistrat činili gradonačelnik te vi- jećnici čiji je broj varirao od dvanaest do šesnaest. Bili su birani na mandat od 6 godina s tim da se svake treće godine birala nova polovica vijećnika. Prvi vijećnik i zamjenik gradonačelnika bio je gradski tužitelj, dok je drugi vijećnik uobičajeno bio gradski tajnik. Osim navedenih, najvažniju ulogu imao je pravni referent (sindik ili auditor), no i drugi činovnici gradske uprave, poput pisara, gospodarskog i policijskog upravitelja i ostalih nižih zaposlenika – liječnika, farmaceuta, gradskih stražara, dimnjačara, itd. Dakako, najvažniju funkciju imao je načelnik. Na mjesto gradonačelnika uobičajeno su postavljani umirovljeni časnici. Ukoliko postavljeni vojni umirovljenik ne bi izne- vjerio očekivanja nadređenih i ako bi poslušno provodio propise Generalkomande, namještenje je trajalo doživotno. Više činovnike, poput tužitelja, liječnika i sl. birali su članovi Magistrata s odobravanjem Generalkomande, dok su one niže, poput gradskog pandura ili dimnjačara, birali sami članovi bez ikakvog odobravanja Generalkomande. Važnu ulogu imao je i Građanski odbor koji se sastojao od desetak građana koji su vršili dužnosti savjetnika viših dužnosnika.9 2.5. Odnosi i veze Vojni komunitet Petrinja bio je direktno podređen višoj vojnoj instanci – generalkomandi, prvotno Banskoj generalkomandi, a kasnije Ujedinjenoj bansko-varaždinsko- karlovačkoj generalkomandi sa središtem u Zagrebu. 2.6. Povijest arhivskog fonda Gradivo ovog fonda u rinfuznom stanju nalazilo se u prostorijama Općine Petrinja sve do 1966. kada je službeno preuzeto u tadašnji Historijski arhiv u Sisku. Gradivo fonda preuzeto je od Odjela za društvene službe Skupštine općine Petrinja. Ubrzo je izvrše- na identifikacija i podjela gradiva. Uslijedilo je arhivističko sređivanje fonda i izrada inventara i vodiča koje je završeno 1974.

8 Buczynski, Stvaranje vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja, 192. 9 Alexander Buczynski, Gradovi Vojne krajine I. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 1997., 144-147.

12 No, fond je do 2000. godine bio fizički spojen s fondom Gradskog poglavarstva Petrinja. Navedene godine uslijedila je revizija te izdvajanje fonda Vojnog komuniteta iz fonda Gradskog poglavarstva. Reviziju fonda izradio je Ivica Šustić koji je gradivo fizički podijelio na dva fonda izdvojivši gradivo nastalo radom Vojnog komuniteta Petrinja (od 1777. do 1873.) i Gradsko poglavarstvo Petrinja (od 1873. do 1945.). Konačna revizija u smislu detaljnije identifikacije i izrade opisa te popisa u skladu s međunarodnim normama ISAD (g) i ISAAR (CPF) izvršena je 2019.g. Konačno koli- činsko stanje fonda je 75 knjiga (6,4 d/m) i 36 kutija (3,6 d/m). 2.7. Način preuzimanja ili predaje Gradivo fonda preuzeto je od Odjela za društvene službe Skupštine općine Petrinja u čije je ime gradivo predao tadašnji načelnik Odjela Ivan Crnković. Gradivo je preuzela tadašnja djelatnica Historijskog arhiva u Sisku Marija Margetić. Primopredaja je izvr- šena 18. 4. 1966. prema Zapisniku o preuzimanju broj 77-1/66. Upisano je u Knjigu primljene arhivske građe pod rednim brojem 14, na stranici 15. U općem inventaru Državnog arhiva u Sisku fond je zaveden pod rednim brojem 1.

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Sadržaj Fond se sastoji od dvaju dijelova – dokumentacije nastale djelovanjem Općinske skup- štine i one nastale radom Gradskog magistrata kao izvršnog tijela. Serija Općinsko vi- jeće sadrži zapisnike sjednica Općinskog vijeća. Dokumentaciju Gradskog magistrata podijelili smo na više podserija. U podseriji Opći i upravni poslovi nalaze se urudž- beni zapisnici općih spisa, kazala općih spisa i sami spisi. Podserija Redarstvo sadrži knjige naredaba. Najveća podserija nazvana je Sudstvo, a ista je podijeljena na 3 dijela: Spisi sudske uprave, Građanski predmeti i Gruntovno-knjižni predmeti. U podseriji Šumarstvo nalaze se spisi vezani uz iskorištavanja gradske šume, tzv. Kotar-šume. Završna serija nazvana Briga za siročad sadrži pupilarne knjige i drugu dokumentaciju vezanu uz gradsku siročad. U fondu postoje predspisi i postspisi. Predspisi se odnose na gradivo vezano uz Petrinju nastalo od 1753. do 1777. kada je formalno-pravno Petrinja postala vojni komunitet. Postspisi su nastali od 1873. do 1882. u razdoblju tranzicije Vojne krajine i postupnog sjedinjavanja s Civilnom Hrvatskom. 3.2. Odabiranje i izlučivanje Prilikom sređivanja gradiva fonda i revizije nije bilo izlučivanja gradiva. Ne postoje podatci o izlučivanju gradiva kod stvaratelja. 3.3. Plan sređivanja Tijekom obrade i sređivanja fonda poštivao se princip prvobitnog reda koji je us- postavio sam stvaratelj. To se odnosi na spise koji su bili vođeni prema urudžbenim zapisnicima te odlagani prema registraturnom broju. U gradivu u kojemu nije bilo moguće utvrditi registraturni poredak, isto je združivano prema područjima rada te

13 unutar arhivističkih jedinica odlagano kronološki. Prilikom rada ustrojene su sljedeće serije i podserije gradiva: 1. Općinsko vijeće 2. Magistrat 2.1. Opća prepiska 2.2. Redarstvo 2.3. Magistratski sud 2.4. Šumarstvo 2.5. Skrb za siročad

4. Uvjeti dostupnosti i korištenja

4.1. Uvjeti dostupnosti Gradivo je dostupno korisnicima sukladno čl. 18. Zakona o arhivskom gradivu (NN 61/2018) i Pravilniku o korištenju javnog arhivskog gradiva (NN 121/2019). 4.2. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanja Korištenje i umnožavanje dozvoljeno je sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 121/2019) i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku. 4.3. Jezik/pismo u gradivu Gradivo je na njemačkom i hrvatskom jeziku. Korištena pisma su latinica i njemačko pismo. 4.4. Tvarne značajke Gradivo je čitljivo, bez značajnijeg oštećenja. Dio gradiva bio je podvrgnut restauraciji. Konkretno, radi se o svih 9 knjiga zapisnika Općinskog vijeća, 15 knjiga urudžbenih zapisnika općih poslova, 3 knjige zapisnika upravnih sudskih poslova, 5 knjiga zapisnika općih sudskih poslova i 9 zemljišnih knjiga. 4.5. Obavijesna pomagala Izrađene su regeste općih spisa od 1753. do 1856. Također je izrađen sumarni inventar fonda kao arhivističko obavijesno pomagalo 2018. godine.

5. Dopunski izvori

5.1. Mjesto čuvanja izvornika Državni arhiv u Sisku, Sabirni arhivski centar u Petrinji; spremište P/polica 6, polje E – G. 5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslika Gradivo je djelomično snimljeno u zaštitnu svrhu. Radi se o seriji „Općinsko vijeće“, odnosno o zapisnicima Općinskog vijeća od 1824. do 1864. godine (HR-DASK-SACP-1.1). Zapisnici su mikrofilmirani i nalaze se na mikrofilmovima pod brojem 1-5/1976. Mikrosnimke su dostupne u čitaonicama Državnog arhiva u Sisku i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.

14 5.3. Dopunski izvori u istom arhivu Od fondova upravnih i javnih službi to je: HR-DASK-SACP-3 – Gradsko poglavarstvo Petrinja i HR-DASK-SACP-332 Sudbeni stol Petrinja. Od fondova institucija i udruga koje se tada djelovale to su sljedeće: HR-DASK-SACP-754 Druga obrtna zadruga Petrinja; HR-DASK-SACP-122 Državna realna gimnazija; HR-DASK-SACP-154 Glavna škola Petrinja; HR-DASK-SACP-699 Gospodarska bratovština Petrinja i HR-DASK- SACP-654 Petrinjsko streljačko društvo. 5.4. Literatura Buczynski, Alexander. Gradovi Vojne krajine I. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. 1997. Buczynski, Alexander. Gradovi Vojne krajine II. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. 1997. Buczynski, Alexander. „Stvaranje Vojnih komuniteta Bjelovar i Petrinja“ u: Povijesni prilozi, br. 10. Zagreb: Hrvatski institut za povijest. 1991. Golec, Ivica. Gradska limena glazba Petrinja (1808. – 2008.). Petrinja: Gradska limena glazba Petrinja i Matica hrvatska Petrinja. 2008. Golec, Ivica. Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“ Petrinja (1864. – 2004.) Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. 2004. Golec, Ivica. Petrinjski biografski leksikon. Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. 1999. Golec, Ivica. Povijest grada Petrinje. Zagreb: Matica hrvatska u Petrinji i Školska knjiga. 1993. Golec, Ivica. Povijest školstva u Petrinji (1700. – 2000.). Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. 2000. Golec, Ivica. Razvoj novčanih zavoda na području današnje Sisačko-moslavačke županije (1860. – 1945.). Sisak: Državni arhiv u Sisku. 2014. Golec, Ivica. Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte Banske krajine (1777. – 1871.). Sisak: Državni arhiv u Sisku. 2003. Rizmaul, Ivan. Blagdan i svagdan petrinjski. Petrinja: Matica hrvatska u Petrinji. 2003. Tominović, Blaž. Razvoj školstva u Gorama. Petrinja: Matica hrvatska u Petrinji. 2010.

6. Područje kontrole opisa

6.1. Napomena arhivista Reviziju fonda izradio je Igor Vujatović, arhivist u Državnom arhivu u Sisku. 6.2. Pravila ili propisi Opis je izrađen sukladno Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskog gradiva – ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelj – ISAAR (CPF). 6.3. Nadnevak izrade opisa listopad 2018.

15 Opis serija i podserija

Signatura: HR-DASK-SACP-1.1 Naslov: OPĆINSKO VIJEĆE Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1824/1864 Razina opisa: Serija Količina: 9 knjiga; 0,55 d/m Knj. 1-9.

Gradivo serije sadrži zapisnike sjednica Općinskog vijeća od 1824. do 1864. Gradivo je na njemačkom jeziku i pisano njemačkim pismom.

Signatura: HR-DASK-SACP-1.2 Naslov: KOMUNITETSKI MAGISTRAT Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1753/1875 Razina opisa: Serija Količina: 36 kutija i 66 knjiga; 9,45 d/m

Ova serija sadrži dokumentaciju nastalu radom Komunitetskog (gradskog) magistrata. U skladu s planom sređivanja stvoreno je 5 podserija: Opća prepiska, Redarstvo, Magistratski sud, Šumarstvo i Skrb za siročad. 2.1. Opća prepiska 1753-1875.; 35 kutija i 16 knjiga; 4,6 d/m Kut. 1-35; Knj. 10-26.

Podserija sadrži urudžbene zapisnike općih spisa, kazala općih spisa i spise. Nažalost, nisu sačuvana registraturna pomagala koja bi pokrivala cijelo razdoblje od 1753. do 1872. Konkretno, sačuvani su urudžbeni zapisnici općih spisa između 1817. i 1875. te samo jedno kazalo iz 1862. Najstariji spis je iz 1753. god. Tematski je gradivo vrlo ša- roliko – od upozorenja na kriminalne akte poput krivotvorenja do naredaba o isplati dugovanja, priznavanju očinstva i dr. 2.1.1. Urudžbeni zapisnici općih spisa 1817/1875 Knj. 10-25. 2.1.2. Kazala općih spisa 1862. Knj. 26. 2.1.3. Opći spisi 1753/1872 Kut. 1-35.

2.2. Redarstvo

1839/1856., 3 knjige; 0,15 d/m Knj. 27-29.

Serija sadrži 3 knjige naredaba koje se sastoje od različitih zakona, dekreta, proto- kola, cirkulara, uputa, upozorenja, prepiska i sl. koji su slani prije svega od strane Generalkomande u Zagrebu, ali i drugih instanca, redarstvenim časnicima u Petrinji.

16 Zapravo su navedene Knjige naredaba regulirale djelovanje redarstvene službe, upozo- ravale na opasnosti te načine ponašanja spram određenih pojava i događaja i sl. 2.3. Magistratski sud 1821/1864, 40 knjiga; 2,5 d/m Knj. 30-70.

Serija sadrži dokumentaciju Poglavarstva iz djelokruga sudbenih poslova (iuridica). Gradivo se odnosi na organizaciju i funkcioniranje sudbene djelatnosti na području gradske općine, odnos gradske i drugih sudbenih nadležnosti, prijave i progon počini- telja kaznenih djela i prekršaja, izvršenja kazni, građanske parnice te ostavine građana. Također, u domeni sudbenih poslova Poglavarstva bilo je i vođenje registra tvrtki sa sjedištem na području grada. Podseriju smo raščlanili na 3 podserije: Sudska uprava, Građanski predmeti i Zemljišno-knjižni predmeti. Unutar podserije Sudska uprava gradivo je podijeljeno na opće i upravno. Podserija Upravni sudski poslovi sastoji se od 3 sudska zapisnika što su zapravo malo opširniji urudžbeni zapisnici. Podserija Opći sudski poslovi sastoji se od 10 knjiga urudžbenih zapisnika i 5 knjiga kazala urudžbenih zapisnika. Podserija Građanski predmeti nije imala spisovodstvenih evidencija te je gradivo formirano prema područjima rada. Konkretno, formirano je 5 podserija – Mirovine, Izdavanje isprava, Obveznice, Ostavine i Ženidbeni odnosi. Zadnja podserija odnosi se na zemljišno-knjižne predmete. Točnije, ova serija sa- država 19 knjiga. Njih osamnaest odnosi se na zemljišne knjige iz Petrinje, prigradskih naselja i sela u blizini Petrinje, dok je zadnja knjiga evidencija petrinjskih posjednika.

2.3.1. Sudska uprava 1821/1870 Knj. 30-45. 2.3.1.1. Zapisnici upravnih sudskih poslova 1828/1864 Knj. 30-32. 2.3.1.2. Zapisnici općih sudskih poslova 1821/1848 Knj. 33-41. 2.3.1.3. Kazala općih sudskih poslova 1824/1870 Knj. 42-45.

2.3.2. Građanski predmeti 1826/1861 Knj. 46-49; Kut. 36. 2.3.2.1. Izdavanje isprava 1830. Knj. 46. 2.3.2.2. Mirovine 1861 Knj. 47. 2.3.2.3. Obveznice 1826/1839 Knj. 48. 2.3.2.4. Ostavine 1842/1857 Knj. 49. 2.3.2.5. Ženidbeni odnosi 1810. Kut. 36.

2.3.3. Zemljišno-knjižni (gruntovni) predmeti 19. st. Knj. 50-68. 2.3.3.1. Zemljišne knjige – Bistrač, Krivaj 19. st. Knj. 50. 2.3.3.2. Zemljišne knjige – Budičina 19. st. Knj. 51. 2.3.3.3. Zemljišne knjige – Čapljani 19. st. Knj. 52. 2.3.3.4. Zemljišne knjige – Čuntić 19. st. Knj. 53. 2.3.3.5. Zemljišne knjige – Dobretin 19. st. Knj. 54.

17 2.3.3.6. Zemljišne knjige – Drenov Bok I 19. st. Knj. 55. 2.3.3.7. Zemljišne knjige – Drenov Bok II 19. st. Knj. 56. 2.3.3.8. Zemljišne knjige – Drljače 19. st. Knj. 57. 2.3.3.9. Zemljišne knjige – Hrastovac 19. st. Knj. 58. 2.3.3.10. Zemljišne knjige – Hrastovica 19. st. Knj. 59. 2.3.3.11. Zemljišne knjige – Jabukovac I 19. st. Knj. 60. 2.3.3.12. Zemljišne knjige – Jabukovac II 19. st. Knj. 61. 2.3.3.13. Zemljišne knjige – Klinac 19. st. Knj. 62. 2.3.3.14. Zemljišne knjige – Petrinja 19. st. Knj. 63. 2.3.3.15. Zemljišne knjige – Sokanica 19. st. Knj. 64. 2.3.3.16. Zemljišne knjige – Strašnik 19. st. Knj. 65. 2.3.3.17. Zemljišne knjige – Sunja 19. st. Knj. 66. 2.3.3.18. Zemljišne knjige – Sunja II 19. st. Knj. 67. 2.3.3.19. Evidencija posjednika – Petrinja 19. st. Knj. 68. 2.3. Šumarstvo 1807/1875; 2 knjige, 1 kut. (0,2); 0,6 d/m Knj. 69., 70.; Kut. 36.

U podseriji se nalaze spisi vezani uz iskorištavanje Kotar-šume, najvažnijeg oslonca razvoja Petrinje. Konkretno, radi se o dvjema knjigama – knjizi instrukcija za upravljanje gradskom šumom Kotar, zapisniku za izdavanje drva te tzv. gratis waldsettel spisima, odnosno spisima vezanim uz besplatnu sječu drva za krajišnike. 2.3.1. Instrukcije za upravljanje gradskom šumom Kotar 1840. Knj. 69. 2.3.2. Zapisnik za izdavanje drva 1812. Knj. 70. 2.3.3. Besplatna sječa drva za krajišnike (gratis waldsettel) 1849, 1852, 1864. Kut. 36. 2.4. Skrb za siročad 1806/1853, 5 knjiga; 0,4 d/m Knj. 71-75.

Serija se sastoji od 5 pupilarnih knjiga (knjiga koja se odnose na gradsku siročad), bilo da se radi samo o popisima siročadi ili rješavanju imovinsko-pravnih odnosa nakon smrti roditelja. 2.4.1. Popis siročadi Kostajničke kumpanije 1806. Knj. 71. 2.4.2. Otpis poreza gradskoj siročadi 1807. Knj. 72. 2.4.3. Otpis poreza gradskoj siročadi II 1807. Knj. 73. 2.4.4. Blagajnički dnevnik siročadi 1848/1853 Knj. 74. 2.4.5. Iskaz pupilarnih računa 1857. Knj. 75.

18 Usporedna tablica novih i starih signatura

NOVE SIGNATURE (SI 2018.) STARE SIGNATURE (SI 1974.) HR-DASK-SACP-1.1 DASK-SACP-VKP A-I-A/1-6 HR-DASK-SACP-1.2.1.1 DASK-SACP-VKP A-II-A/1-16 HR-DASK-SACP-1.2.1.2 DASK-SACP-VKP A-III-A/1 HR-DASK-SACP-1.2.1.3 DASK-SACP-VKP B-V-A/10-44 HR-DASK-SACP-1.2.2.1 DASK-SACP-VKP A-IV-A/1-3 HR-DASK-SACP-1.2.3.1.1.1 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-A/1-3 HR-DASK-SACP-1.2.3.1.2.1 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-B/1-10 HR-DASK-SACP-1.2.3.1.2.2 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-C/1-5 HR-DASK-SACP-1.2.3.2.1 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-F/1 HR-DASK-SACP-1.2.3.2.2 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-F/2 HR-DASK-SACP-1.2.3.2.3 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-F/3 HR-DASK-SACP-1.2.3.2.4 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-F/4 HR-DASK-SACP-1.2.3.3.1 DASK-SACP-VKP A-VIII-A-E/2-20 HR-DASK-SACP-1.2.4.1.1 DASK-SACP-VKP A-XII-A/2 HR-DASK-SACP-1.2.4.1.2 DASK-SACP-VKP A-XII-A/1 HR-DASK-SACP-2.4.1.3 DASK-SACP-VKP B-XI-A/115 HR-DASK-SACP-1.2.4.2.1 DASK-SACP-VKP A-XI-A/1-2 HR-DASK-SACP-1.2.4.2.2 DASK-SACP-VKP A-XI-A/3-4 HR-DASK-SACP-1.2.5.1.1. DASK-SACP-VKP A-VIII-A-D/1 HR-DASK-SACP-1.2.5.1.2. DASK-SACP-VKP A-VIII-A-D/2-3 HR-DASK-SACP-1.2.5.1.3. DASK-SACP-VKP A-VIII-A-D/5 HR-DASK-SACP-1.2.5.1.4. DASK-SACP-VKP A-VIII-A-D/4 HR-DASK-SACP-1.2.6.1.1. DASK-SACP-VKP A-XIII-A/1 HR-DASK-SACP-1.2.7.1 DASK-SACP-VKP B-XI-A/117 HR-DASK-SACP-1.2.7.2 DASK-SACP-VKP B-XI-A/117 HR-DASK-SACP-1.2.7.3 DASK-SACP-VKP B-XI-A/117 HR-DASK-SACP-1.2.7.4 DASK-SACP-VKP B-XI-A/117 HR-DASK-SACP-1.2.8 DASK-SACP-VKP B-XI-A/117

19 HR-DASK-SACP-1; 2.1.3.; Izjava o prodaji zemlje Ivana Grubišića u korist Andrije Šumarića. Izjavom se Grubišić odriče svakog daljnjeg prava na zemlju (vlastitog i njegovih potomaka), a navodi i da zemlju prodaje zbog neprilika u kojima se našao. Najstariji dokument koji se čuva u Sabirnom arhivskom centru u Petrinji, iz 1753.

HR-DASK-SACP-1; 2.1.3; Razrješnica od kmetstva iz 1797. Odluka biskupa M. Vrhovca kojom oslobađa kmetskih podložnosti i obveza Ivana Kadića iz sela Mokrica jer je izučio bačvarski zanat i obvezao se da će ostati 3 godine na biskupskom posjedu i izučiti nekoliko mladića bačvarstvu nakon čega će se moći upisati u bačvarski ceh.

20 Igor Vujatović, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda (revizija)1

HR-DASK-SACP-3: GRADSKO POGLAVARSTVO PETRINJA (1873 – 1945)

Uvod

Status vojnog komuniteta Petrinja je izgubila 1871. u procesu razvojačenja cijelog prostora Vojne krajine. Taj proces završio je 1873., no tek 1881. spomenuti prostor ujedinjen je s ostatkom Hrvatske. U Petrinji se u okviru novog, civilnog uređenja oformljuje Gradsko poglavarstvo kao organ upravljanja na čelu s gradonačelnikom. Gradsko poglavarstvo Petrinje tu će funkciju i ime zadržati sve do 1945. bez obzira na različite promjene vlasti tijekom 20. st. Fond je do 2000. bio spojen s fondom Vojnog komuniteta, a spomenute godine odvaja se od fonda Vojnog komuniteta i stvaraju se 3 zasebna fonda istog naziva, ali različitog vremenskog okvira. Napokon, 2019. spomenuta 3 fonda spajaju se u cjelinu. Naime, bez obzira na promjene političkog sustava, sve do 1945. to je uistinu bila cjelina što dokazuju i jedinstvena registraturna pomagala. Gradsko poglavarstvo Petrinja nezaobilazni je fond za sve istraživače povijesti Petrinje 20. st., iako je zanimljiv i drugim istraživačima koji istražuju određene druš- tvene fenomene. Treba izdvojiti seriju arhitektonsko-građevinskih nacrta koji mogu biti zanimljivi istraživačima arhitekture i urbanizma.

1 Revizija inventara s vodičem: Gradsko poglavarstvo Petrinja (prije Vojni komunitet Petrinja, 1753…1945, autorice Milke Orlić, izrađenog 1974.g.

21 Popis kratica

HR Hrvatska DASK Državni arhiv u Sisku SACP Sabirni arhivski centar u Petrinji knj. knjiga kut. kutija d/m dužni metar br. broj sv. svezak

Opis fonda

1. Područje identifikacije

1.1. Oznaka/signatura

HR-DASK-SACP-3 1.2. Naslov Gradsko poglavarstvo Petrinja 1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa [1821] 1873-1945 [1946] 1.4. Jedinica opisa Fond 1.5. Opseg jedinice opisa 239 knjiga (10,3 d/m), 75 kutija (9,1 d/m); ukupno 19,4 d/m

2. Područje konteksta 2.1. Naziv stvaratelja Gradsko poglavarstvo Petrinja 2.2. Povijest stvaratelja Iako se o procesu razvojačenja Vojne krajine razmišljalo i ranije, dvor se za definitivno ukinuće iste odlučuje 15. srpnja 1871. kada tadašnji kralj Franjo Josip I. donosi poseban manifest o sjedinjenju Vojne krajine s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom. Tim aktom Petrinji je ukinut status vojnog komuniteta i dodijeljen status grada. Gradsko

22 poglavarstvo djeluje kao izvršni organ gradske uprave sljedećih 70-tak godina bez obzira na promjene vlasti, državnog uređenja i sl. Prestaje postojati tek 1945. kada njegovu funkciju preuzima Kotarski narodni odbor Petrinja. 2.3. Nadležnost, funkcije i područje djelatnosti Godinu dana nakon što je Petrinji ukinut status vojnog komuniteta donesen je novi zakon – Red o gradovima kojim je utvrđena nadležnost Gradskog vijeća kao upravnog tijela i Gradskog poglavarstva kao njegova izvršnog organa. Zakon o ustroju gradskih općina iz 1881. godine samo je potvrdio takvu ustrojbenu organizaciju, uostalom kao i Statut grada Petrinje donesen iste godine. Dakle, Gradsko poglavarstvo bilo je izvrš- no tijelo Gradske općine koje je izvršavalo odluke Gradskog zastupstva. Na njegovu čelu bio je gradonačelnik koji je rukovodio činovničkim aparatom. Poslovi unutar Poglavarstva bili su podijeljeni po nadležnosti. Za poslove koji su bili u direktnoj nad- ležnosti viših upravnih organa (županijskih ili državnih) osnovani su uredi: Gradski građevni ured, Gradski porezni ured i Redarstveno povjerenstvo za grad Petrinju. Ostali poslovi u nadležnosti Grada bili su podijeljeni prema djelatnostima, i to na: Gradsku blagajnu, Gradsko računovodstvo, Vodovod i kanalizaciju, Gradsku munjaru, te Upravnu referadu koja se bavila općim upravnim poslovima iz sfere školstva, zdravstva, upravljanja šumom Kotar i slično. 2.4. Unutarnji ustroj Gradsku upravu, u jednom razdoblju zvanu Magistrat, činili su Gradsko zastupstvo i Gradsko poglavarstvo. Gradsko zastupstvo bilo je sastavljeno od vijećnika, a na čelu mu je bio načelnik, odnosno gradonačelnik koji je je rukovodio činovničkim aparatom. Zaključci su se donosili na sjednicama, bilo redovnim ili izvanrednim. U cilju što bolje pripreme sjednica i kvalitetnije rasprave te napokon i odlučivanja o određenim pitanjima, Zastupstvo je iz redova svojih vijećnika imenovalo odbore za pojedina po- dručja uprave. Tako su imenovani Gospodarski odbor, Šumski odbor, Politički odbor, Kombinirani odbor, Aprovizacioni odbor i drugi koji su prije svake sjednice Zastupstva raspravljali o aktualnim pitanjima i na sjednicama predlagali rješenja. Osim navedenih, stalnih odbora, imenovani su i povremeni odbori za rješavanje određenih specifičnih pitanja. Tako je 1915. godine osnovan Odbor za skrb ratnih invalida u koji su imenovani i građani bez zastupničke funkcije. Poslovi unutar Poglavarstva bili su podijeljeni po nadležnosti. Za poslove koji su bili u direktnoj nadležnosti viših upravnih organa (županijskih ili državnih) osnovani su uredi: Gradski građevni ured, Gradski porezni ured i Redarstveno povjerenstvo za grad Petrinju. Ostali poslovi u nadležnosti Grada bili su podijeljeni prema djelatnostima, i to na: Gradsku blagajnu, Gradsko računo- vodstvo, Vodovod i kanalizaciju, Gradsku munjaru, te Upravnu referadu koja se bavila općim upravnim poslovima iz sfere školstva, zdravstva, upravljanja šumom Kotar i sl. Novi Zakon o gradskim općinama iz 1934. godine propisao je da su glavni organi uprave grada Gradsko vijeće i Predsjednik gradske općine. Gradsko vijeće sastojalo se od vijećnika biranih na gradskim izborima. Poslovi Gradskog vijeća po pojedinim granama uprave i gradske samouprave bili su povjereni posebnim upravnim odborima

23 čije su odluke imale snagu odluka Gradskog vijeća. Donošenje statuta, gradskih uredbi, pravilnika, pitanja gradske imovine, dakle najvažnija pitanja, nisu se mogla rješavati na spomenutim posebnim odborima, nego se o njima i dalje odlučivalo na sjednicama Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća imao je izvršnu funkciju, odnosno provodio je odluke, kako Gradskog vijeća, tako i viših upravnih instanci državne uprave. Gradsko poglavarstvo bilo je izvršno tijelo Gradske općine koje je izvršavalo odluke Gradskog zastupstva. Na njegovu čelu bio je gradonačelnik koji je rukovodio činov- ničkim aparatom. Poslovi unutar Poglavarstva bili su podijeljeni po nadležnosti. Za poslove koji su bili u direktnoj nadležnosti viših upravnih organa (županijskih ili dr- žavnih) osnovani su uredi: Gradski građevni ured, Gradski porezni ured i Redarstveno povjerenstvo za grad Petrinju. Ostali poslovi u nadležnosti Grada bili su podijeljeni prema djelatnostima, i to na: Gradsku blagajnu, Gradsko računovodstvo, Vodovod i kanalizaciju, Gradsku munjaru, te Upravnu referadu koja se bavila općim upravnim poslovima iz sfere školstva, zdravstva, upravljanja šumom Kotar i slično 2.5. Odnosi i veze Zakon o ustroju gradskih općina iz 1895. godine uveo je Županijsku upravu kao nadležnu instituciju. Administrativne i upravne promjene uslijedile su u većoj mjeri osnivanjem nove države – Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, no gradska općina je i dalje bila podređena višim upravnim jedinicama – Zagrebačkoj županiji i Primorsko-krajiškoj oblasti, a poslije uvođenja banovina – Savskoj banovini. U razdoblju NDH Petrinja je u sastavu Velike župe Gora koja je imala sjedište u samom gradu. 2.6. Povijest arhivskog fonda Gradivo ovog fonda prvo je arhivsko gradivo koje je preuzeto u Sabirni arhivski centar Petrinja. Naime, gradivo u rinfuznom stanju nalazilo se u prostorijama Općine Petrinja sve do 1966. Nakon preuzimanja i identifikacije, uslijedilo je sređivanje fonda i izrada inventara i vodiča koje je završeno 1974. Dio gradiva koji se odnosi na prezidijalne spise, popisan je i opisan analitički te su izrađene regeste prezidijalnih spisa za razdoblje od 1900. do 1945. godine. Regeste su dovršene 1973. godine. No, fond je ipak sve do 2000. godine ostao fizički spojen s fondom Vojnog komuniteta Petrinja. Nakon fizičkog razdvajanja fonda od cjeline Vojnog komuniteta, primjenom načela promjene političkih sustava u kojima je djelovao stvaratelj, stvorena su 3 zasebna fonda istog naziva, ali različitog vremenskog okvira – fond 3 Gradsko poglavarstvo Petrinja I (1871. – 1918.), fond 286 Gradsko poglavarstvo Petrinja II (1918. – 1941.) i fond 287 Gradsko poglavarstvo Petrinja III (1941. – 1945.). No, u radu s korisnicima uočeno je da ovakva podjela dovodi do zabuna, a ovakav ustroj onemogućava izradu kvalitetnog informativnog pomagala. Upravo zbog toga, odlučeno je gradivo reorganizirati. Naime, riječ je o jedinstvenoj, organskoj cjelini povezanoj jedinstvenim registraturnim pomagalima, bez obzira na kontekst promjena političkog sustava. Stoga su revizijom fonda 2019. navedena 3 fonda spojena u jednu cjelinu za koju je izrađeno i jedinstveno informativno pomagalo.

24 U nacionalnom arhivskom informacijskom sustavu HAIS radi unificiranosti informacije, fond Gradsko poglavarstvo Petrinja je i dalje upisan kao tri cjeline prema izmjenama političkih sustava na gore opisan način (fond: HR-DASK-SACPE-3; fond: HR-DASK-SACPE-286; fond: HR-DASK-SACPE-287). 2.7. Način preuzimanja ili predaje Gradivo fonda Gradsko poglavarstvo Petrinja preuzeto je zajedno s fondom Vojni komunitet Petrinja od Odjela za društvene službe Skupštine općine Petrinja u čije je ime gradivo predao tadašnji načelnik Odjela Ivan Crnković. Gradivo je preuzela tadašnja djelatnica Historijskog arhiva u Sisku Marija Margetić. Primopredaja je izvršena 20. 4. 1966. prema Zapisniku o preuzimanju broj 77-1/66. Upisano je u Knjigu primljene arhivske građe na stranici 15. Neposredno nakon preuzimanja ova je arhivska cjelina u općem inventaru Državnog arhiva u Sisku zavedena pod rednim brojem 3.

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Sadržaj Fond sadrži gradivo nastalo od 1821. do 1946. Dokument iz 1821. zapravo je kasniji prijepis odluke da se Kotar-šuma preda na upravljanje građanima i kao takav temeljni dokument petrinjskog šumarstva zbog čega je zadržan u ovom fondu. Ostali dokumenti koji vremenski ne potpadaju pod fond su knjige koje obuhvaćaju i raniji period, ali ih je nemoguće podijeliti. Isti slučaj je s dokumentacijom iz 1946. Sadržaj fonda u osnovi je vidljiv u odjeljku 3.3. ovoga inventara (plan sređivanja), a detaljno u dijelu ovoga inventara pod naslovom Opis serija i podserija. 3.2. Odabiranje i izlučivanje Prilikom sređivanja gradiva fonda i revizije nije bilo izlučivanja gradiva. Također, ne- mamo podataka o izlučivanju gradiva kod stvaratelja. 3.3. Plan sređivanja Fond je podijeljen na 12 serija koje su grupirane prema funkcijama i područjima rada: 1. Normativi akti 2. Organizacija vlasti 3. Opća prepiska 4. Financije 5. Redarstvo 6. Disciplinski sud I. stupnja 7. Gospodarstvo 8. Socijalna skrb 9. Izbori 10. Popisi stanovništva 11. Gradski fizik 12. Savez gradova

25 Tijekom obrade fonda, u dijelu gradiva koje se odnosi na službeno dopisivanje (serija Opća prepiska), poštovano je načelo prvobitnog reda, tj. spisi su organizirani u skladu s urudžbenim zapisnicima te odlagani prema urudžbenom broju. U dijelu gradiva ove serije za koje nisu sačuvana registraturna pomagala gradivo je organizirano prema područjima rada te unutar jedinica odlagano kronološki. Zbog fragmentarnosti, malog obima, ali i zanimljivosti sačuvanog gradiva, revizijom izvršenom 2019. godine, nekolicina podserija i nižih arhivskih jedinica popisana je analitički.

4. Uvjeti dostupnosti i korištenja

4.1. Uvjeti dostupnosti Gradivo je dostupno korisnicima sukladno čl. 18. Zakona o arhivskom gradivu (NN 61/2018) i Pravilniku o korištenju javnog arhivskog gradiva (NN 121/2019). 4.2. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanja Korištenje i umnožavanje dozvoljeno je sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku. 4.3. Jezik i pismo u gradivu Gradivo je na njemačkom i hrvatskom jeziku. Pisma koja se koriste su latinica i nje- mačko pismo. 4.4. Tvarne značajke i tehnički uvjeti Gradivo je čitljivo, bez značajnijeg oštećenja. Neke od knjiga bile su podvrgnute restauraciji. 4.5. Obavijesna pomagala Izrađene su regeste Prezidijalnih spisa od 1900. do 1945. Godine 2019. izrađen je sumarni inventar fonda kao arhivističko obavijesno pomagalo.

5. Dopunski izvori

5.1. Mjesto čuvanja izvornika Državni arhiv u Sisku, Sabirni arhivski centar u Petrinji; spremište P/polica 6, polje A – D. 5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslika Mikrofilmiranje ili bilo kakvo zaštitno snimanje gradiva ovog fonda nije obavljeno. 5.3. Dopunski izvori u istom arhivu Dopunski izvori za proučavanje gradiva su fondovi upravnih službi te različitih udruga i institucija koje su djelovale u Petrinji u tom razdoblju. Od fondova uprav-

26 nih i javnih službi to su: HR-DASK-SACP-1 Vojni komunitet Petrinja, HR-DASK- SACP-284 Župska redarstvena oblast Petrinja, HR-DASK-SACP-589 Kotarska oblast Petrinja, HR-DASK-SACP-590 Kotarsko načelstvo u Petrinji, HR-DASK-SACP-733 Okružni sud Petrinja. Od fondova institucija i udruga koje se tada djelovale to su: HR-DASK-SACP-754 Druga obrtna zadruga Petrinja; HR-DASK-SACP-122 Državna realna gimnazija; HR-DASK-SACP-154 Glavna škola Petrinja i HR-DASK-SACP-699 Gospodarska bratovština Petrinja. 5.4. Literatura Golec, Ivica. Gradska limena glazba Petrinja (1808. – 2008.). Petrinja: Gradska limena glazba Petrinja i Matica hrvatska Petrinja. 2008. Golec, Ivica. Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“. Petrinja (1864. – 2004.). Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. 2004. Golec, Ivica. Petrinjski biografski leksikon. Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. 1999. Golec, Ivica. Povijest grada Petrinje. Zagreb: Matica hrvatska u Petrinji i Školska knjiga. 1993. Golec, Ivica. Povijest školstva u Petrinji (1700. – 2000.). Petrinja: Matica hrvatska Petrinja. 2000. Golec, Ivica. Razvoj novčanih zavoda na području današnje Sisačko-moslavačke županije (1860. – 1945.). Sisak: Državni arhiv u Sisku. 2014. Golec, Ivica. Sto godina nogometa u Petrinji (1910. – 2010.). Petrinja: Zajednica šport- skih udruga Grada Petrinje i Matica hrvatska Petrinja. 2010. Golec, Ivica. Tiskarstvo, izdavaštvo i knjižarstvo Petrinje (1881. – 1991.). Zagreb: Ogranak Matice Hrvatske Petrinja.1992. Golec, Ivica. Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte Banske krajine (1777. – 1871.). Sisak: Državni arhiv u Sisku. 2003. Rizmaul, Ivan. Blagdan i svagdan petrinjski. Petrinja: Matica hrvatska u Petrinji. 2003. Tominović, Blaž. Razvoj školstva u Gorama. Petrinja: Matica hrvatska u Petrinji. 2010.

6. Područje kontrole opisa

27 Opis serija i podserija

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.1 Naslov: NORMATIVNI AKTI Vrijeme nastanka gradiva: 1876/1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija; 0,1 d/m

Serija sadrži statute grada i gradskih službi te različitih udruga koje su djelovale u gradu. Unutar serije nalazimo i cjenike i naredbenike koje je propisivala gradska uprava. 1.1. Statuti grada Petrinje 1883., 1896. Kut. 1.

Podserija sadrži rukopisne statute grada Petrinje. U prilogu statuta iz 1883. nalazi se i zakletva za gradske činovnike, dok se u prilogu statuta iz 1896. nalazi dokument pod nazivom „Štatus plaćevna šema gradskih činovnikah i službenikah“. 1.2. Statuti i pravilnici koji se odnose isključivo na namještenike i službenika grada Petrinje 1912/1942 Kut. 1.

Podserija sadrži statute i pravilnike koji se odnose na službenike i zaposlenike u gradu, njihova prava i obveze, materijalna prava poput visine plaće i sl. 1.3. Statuti, pravilnici i naputci koji reguliraju poslove lokalne samouprave 1876/1941 Kut. 1.

Podserija sadrži statute različitih gradskih službi i ustanova, primjerice Vodovodni statut i Statut za upravu Gradske munjare u Petrinji, ali i pravilnike i naputke koji reguliraju poslove iz djelokruga lokalne samouprave, npr. Krčmarski statut, Bludilišni pravilnik, Pravilnik za razkuživanje, Naputak za stražare grada Petrinje, Naputak za živodera, Pravilnik o gradskom porezu na pse itd. 1.4. Cjenici i naredbenici grada Petrinje 1896/1945 Kut. 1.

Podserija sadrži cjenike proizvoda i usluga koje je propisivala lokalna samouprava, primjerice „Cjenik potrošarina od pića i mesa“, „Cjenik nameta od prometa nekretnina“, „Cjenik sajmovine“ i sl. Podserija također sadrži i cjenike usluga i roba privatnih obrtnika koji su dostavljani Povjerenstvu za utvrđivanje cijena u gradu, poput cjenika pića u ugostiteljskim radnjama, cjenika građevinskih materijala ili cjenika usluga gradskog klobučara ili postolara.

28 1.5. Statuti i pravilnici petrinjskih udruga 1884/1940 Kut. 1.

Podserija sadrži statute i pravilnike različitih gradskih udruga poput Prve obrtne zadruge, Kluba Petrinjaca akademičara, Oratorskog zbora sv. Cecilije i sl., a čije je djelovanje odobravao Grad.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.2 Naslov: ORGANIZACIJA VLASTI Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1875/1941 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 19 knjiga i 2 kutija; 0,92 d/m

Serija sadrži zapisnike sjednica Gradskog zastupstva od 1875. do 1884. te kazalo sjednica za raspon godina od 1930. do 1937. Također, u seriji se nalaze zapisnici sjednica različitih odbora Gradskog zastupstva (gospodarski, politički, kombinirani itd.) uklju- čujući i ad hoc odbor sastavljen za rješavanje pravnih sporova između R. Krajčinovića i J. Štajcara. Osim navedenog, u seriji se nalaze i prisege gradskih službenika (činovnika) i popisi članova različitih gradskih odbora. 2.1. Zapisnici sjednica Gradskog zastupstva 1875-1940; 9 knj. Knj. 1-9.; Kut. 2.

Podserija sadrži zapisnike sjednica Gradskog zastupstva od 1875. do 1941. , te kazalo sjednica za raspon godina od 1930. do 1937. Zapisnici su sačuvani u cijelosti, osim prve knjige koja je pokrivala razdoblje od 1871. do 1875., te zapisnike iz vremena NDH. Kazala nisu sačuvana, osim za razdoblje od 1930. do 1937. 2.2. Zapisnici sjednica odbora Gradskog zastupstva 1902/1940 ; 9 knj. Knj. 10-18.; Kut. 2.

Podserija se sastoji od 10 knjiga sjednica Odbora koji su se sastajali po potrebi. Knjige nisu podijeljene prema sjednicama odbora, već su sjednice kronološki poredane unutar knjiga. 2.3. Kazalo sjednica odbora Gradskog zastupstva 1930-1937; 1 knj. Knj. 19.

Podserija sadrži jednu knjigu kazala nastalu između 1930. i 1937.

29 2.4. Popisi gradskih činovnika i namještenika s pripadajućom plaćom i njihove prisege te popisi članova različitih gradskih odbora 1941.; 1 kut. Kut. 2.

Podserija sadrži popise činovnika (tzv. iskaze s berivima) i prisege članova gradskih odbora. Sve prisege odnose se na razdoblje NDH, osim jedne iz 1940. Prisege su pot- pisivane između 13. i 18. 4. 1941. od strane svih zaposlenika. Popisi članova odbora nisu datirani, osim jednog popisa iz 1933. U njemu se nalaze članovi sljedećih odbora: Šumskog, Gospodarskog, Potrošarinskog, Stočnog i poljoprivrednog, Građevinskog, Karnostnog, Revizionalnog, Odbora za suzbijanje skupoće, Električnog i Vodovodnog, Nadzornog odbora elektrike, Školskog, Političkog i Odbora za nadzor ubožnice. Sličan broj odbora nalazi se i na drugim popisima.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.3 Naslov: OPĆA PREPISKA Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1875-1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 52 knjige i 51 kutija; 7,6 d/m

Serija sadrži urudžbene zapisnike i kazala prezidijalnih, općih i tajnih spisa te same spise. Osim navedenog, u seriji se nalazi i prepiska između Grada i Generalkomande, oglasi Grada u kojima se traže izvođači za određene poslove, podaci o gradcu, popisi viđenijih građana i posjednika, zabranjenih pisaca tijekom 1941. itd. Najzanimljiviji je album litografija vojnih ličnosti s područja tadašnje Austro-Ugarske u kojem se nalaze i vojne povijesne ličnosti iz ranijih razdoblja, poput Eugena Savojskog. 3.1. Tajni, strogo povjerljivi i povjerljivi spisi 1873/1943; 12 knj., 1 kut. Knj. 20-31., Kut. 3.

Podserija sadrži spise o političkim demonstracijama te vojnim pitanjima, poput vojnih obveznika, izgradnje letjelišta i sl. 3.1.1. Urudžbeni zapisnici tajnih, strogo povjerljivih i povjerljivih spisa 1873/1942 Knj. 20-31. 3.1.2. Spisi 1914/1943 Kut. 3. 3.2. Prezidijalni spisi 1900/1945, 5 kut. Kut. 4-8.

30 Podserija sadrži spise kojima je tematika vezana uz teme nadzora političkih oponenata i njihovih glasila poglavito onih „ekstremnih“, poput anarhista, komunista ili nacionali- sta. Tu se nalaze i drugi spisi važne ili osjetljive tematike – popunjavanje radnih mjesta važnijih gradskih službenika, rad redarstvenih subjekata u gradu i sl. 3.2.1. Urudžbeni zapisnik prezidijalnih spisa 1900-1907 Kut. 4. 3.2.2. Spisi 1900/1945 Kut. 4-8. 3.3. Opći spisi 1875/1945; 40 knj., 44 kut. Knj. 32-71., Kut. 9-53.

Podserija sadrži najrazličitije spise koji su vođeni u Gradu Petrinji, različite prepiske, prigovore i tužbe građana, odluke o građevinskim dozvolama, ispisnice iz Gradske bolnice itd. 3.3.1. Urudžbeni zapisnici općih spisa 1912-1942 Knj. 32-58. 3.3.2. Kazalo općih spisa 1875-1939 Knj. 59-71. 3.3.3. Spisi 1875/1945 Kut. 9-53. 3.4. Opći spisi bez urudžbenog broja 1875/1945; 1 kut. Kut. 53.

Podserija sadrži spise bez urudžbenog broja različite tematike s vidljivom datacijom. 3.4.1. Prepiska između Grada Petrinje i Generalkomande u Zagrebu 1876/1878 Kut. 53. 3.4.2. Oglasi za obavljanje komunalnih i drugih poslova objavljivani od strane Grada te ugovori potpisani između Grada i izvođača 1876-1942 Kut. 53. 3.4.3. Pjesma „Vila Banovcem“ nepoznatog autora uoči Saborskih izbora 1884. 1884. Kut. 53. 3.4.4. Program proslave četrdesete godišnjice vladavine cara i kralja Franje Josipa I. u Petrinji 1888. Kut. 53. 3.4.5. Popis viđenijih građana napravljen za eventualne prijeme na dvoru i sl. do- gađanja 1924. Kut. 53. 3.4.6. Podaci o gradu i životu u gradu (pisani rukopisno) 1928. Kut. 53. 3.4.7. Pozdravni govori prilikom dolaska Kralja A. Karađorđevića 1931. Kut. 53. 3.4.9. Popis većih gradskih posjednika 1945. Kut. 53. 3.4.10. Popis zabranjenih pisaca u NDH b.g. Kut. 53. 3.4.11. Album litografija vojnih ličnosti b.g. Kut. 53.

31 Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.4 Naslov: FINANCIJE Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1859-1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 128 knjiga i 6 kutija; 5,68 d/m

Serija sadrži različitu financijsku dokumentaciju – proračune, porezne knjige, knjige prihoda i rashoda, knjige nameta, blagajničke dnevnike i sl. koje je izdavao Porezni ured, odnosno Porezna uprava ili neki drugi gradski ured. 4.1. Proračun 1906-1942; 1 knj., 3 kut. Knj. 72-74.; Kut. 54.

Podserija sadrži proračune Grada te zaklada i fondova koji su djelovali u Petrinji. 4.1.1. Gradski proračun 1906/1944 Kut. 54; Knj. 72, 73. 4.1.2. Proračuni zaklada i fondova grada Petrinje 1930/1942 Kut. 54; Knj. 74. 4.2. Porez 1906/1945; 22 knj., 4 kut. Knj. 75-97.; Kut. 55.

Podserija sadrži dokumentaciju vezanu uz naplaćivanje poreza. Porezni ured u Petrinji funkcionirao je pod tim imenom do 1929. kada je ime promijenjeno u Porezna uprava. Godine 1941. vraća se staro ime – ured. 4.2.1. Urudžbeni zapisnik Porezne uprave 1936. Knj. 75. 4.2.2. Glavne porezne knjige 1938-1944 Knj. 76-97. 4.2.3. Spisi Poreznog ureda 1912/1944 Kut. 55. 4.3. Glavne knjige gradskog prihoda 1920-1941; 9 knj. Knj. 98-106.

Podserija sadrži knjige u kojima se bilježe svi prihodi u Gradu. 4.4. Glavne knjige gradskog rashoda 1915-1942; 11 knj. Knj. 107-117.

Podserija sadrži knjige u kojima se bilježe svi rashodi u Gradu. 4.5. Prirez 1921/1943; 12 knj., 1 kut. Knj. 118-129.; Kut. 58.

Podserija sadrži spise vezanu uz naplatu gradskih prireza. 4.5.1. Glavna knjiga gradskih prireza 1944. Knj. 118. 4.5.2. Upisnici gradskog nameta (daća) 1937-1943 Knj. 119-122. 4.5.3. Glavni uplatni dnevnik gradskih nameta (daća) 1933-1935 Knj. 123-127.

32 4.5.4. Iskazi gradskih prireza 1932/1943 Kut. 55. 4.5.5. Iskaz o razrezu otkupnine ličnog rada 1939. Knj. 128., 129. 4.6. Gradski kuluk 1936-1942; 3 knj. Knj. 130-132.

Podserija sadrži upisnike gradskog kuluka, odnosno obveze osobnog rada tijekom javnih radova, primjerice izgradnji puteva. 4.6.1. Upisnici gradskog kuluka 1936-1942 Knj. 130-132. 4.7. Vatrogasni prirez 1940-1945, 5 knj. Knj. 133-136.

Podserija sadrži upisnike vatrogasnog prireza. 4.7.1. Upisnici vatrogasnog prireza 1940-1945 Knj. 133-136. 4.8. Klaonička pristojba 1934-1938; 3 knj. Knj. 137-139.

Podserija sadrži iskaze plaćene pristojbe za klanje životinja. Osim toga, u seriji su saču- vani iskazi o plaćenim pristojbama od strane najvećih obrtnika toga vremena – obitelji Gavrilović i Krajčinović. 4.8.1. Iskaz plaćene klaoničke pristojbe 1934-1937 Knj. 137, 138. 4.8.2. Iskaz plaćene klaoničke pristojbe za tvrtke Gavrilović d.d. i I. Krajčinović 1937-1938 Knj. 139. 4.9. Knjige putnih prireza 1930-1932, 2 knj. Knj. 140., 141.

Knjiga sadrži popise građanina s podacima o visini plaće, količini plaćenog prireza i dugovanja. 4.10. Propisnik (knjiga uplata) župnog beriva (7%) 1937., 1 knj. Knj. 142.

Podserija sadrži podatke o plaćenim sredstvima petrinjskoj Župi sv. Lovre. 4.11. Banovinska davanja 1935-1940; 4 knj. Knj. 143-146. Podserija sadrži dokumentaciju o banovinskim davanjima, odnosno porezima i pri- rezima koje su stanovnici Petrinje morali izdvajati za Banovinu Hrvatsku, odnosno Savsku banovinu čiji su bili dio. 4.11.1. Glavne knjige banovinskih davanja (daća) 1935-1940 Knj. 143-145.

33 4.11.2. Iskaz zaostataka na banovinskom kuluku iz godine 1939. i propisnik III. dijela za god. 1940. 1939-1940 Knj. 146. 4.12. Blagajnički dnevnici 1926-1945; 10 knj., 1 kut. Knj. 147-157.

Podserija sadrži dnevnike u kojima su se vodile sve uplate i isplate s računa pojedinih subjekata. 4.12.1. Blagajnički dnevnik Gradske blagajne 1926/1941 Knj. 147-151. 4.12.2. Blagajnički dnevnik banovinskih daća 1935/1941 Knj. 152, 153. 4.12.3. Blagajnički dnevnik rušenja Hrvatskog doma 1936. Knj. 154. 4.12.4. Blagajnički dnevnik bolno-opskrbnih troškova 1927-1945 Knj. 155. 4.12.5. Blagajnički dnevnik šumskih doznaka 1936/1943 Knj. 156, 157. 4.12.6. Blagajnički dnevnik obrtnih globa (izvadak) 1942. Kut. 56. 4.13. Financijska dokumentacija Gradske električne centrale (munjare) 1920-1944; 12 knj., 1 kut. Knj. 158-169 Kut. 60. Podserija sadrži svu financijsku dokumentaciju vezanu uz financijsko poslovanje Gradske električne centrale. 4.13.1. Godišnji proračuni 1932, 1933. Kut. 60. 4.13.2. Glavne knjige 1934, 1944. Kut. 60. 4.13.3. Glavne knjige rashoda 1920/1935 Knj. 158-160. 4.13.4. Blagajnički dnevnik 1932/1935 Kut. 60.; Knj. 161-164. 4.13.5. Blagajnički dnevnik uplata za struju 1935/1939 Knj. 165-167. 4.13.6. Glavna knjiga potroška struje po domaćinstvima 1934/1941 Knj. 168., 169. 4.14. Financijska dokumentacija Gradskog vodovoda 1919/1928; 4 knj., 1 kut. Knj. 170-173.

Podserija sadrži svu financijsku dokumentaciju vezanu uz financijsko poslovanje Gradskog vodovoda. 4.14.1. Zaključni račun Gradskog vodovoda 1919., 1928 Knj. 170., 171. 4.14.2. Glavna knjiga rashoda 1920. Knj. 172. 4.15. Zaključni računi Gradske blagajne 1914/1928, 1 knj., 1 kut. Kut. 66.; Knj. 173.

Podserija sadrži zaključne račune iz 1914. i 1928.

34 4.16. Financijska dokumentacija različitih zaklada koje su djelovale u Petrinji 1859-1944; 15 knj., 1 kut. Knj. 174-188.; Kut. 60.

Podserija sadrži različite knjige financijske prirode koje su nastale djelovanjem različitih zaklada koje su djelovale u Petrinji. 4.16.1. Knjiga uplata i isplata štednih uloga gradskih zaklada (prema osobama) 1859/1915 Knj. 174. 4.16.2. Evidencija glavnica štednih uloga Gradske blagajne i gradskih zaklada 1915/1918 Knj. 175. 1928-1937 Knj. 176. 4.16.3. Glavna knjiga gradskih zaklada 1932-1935 Knj. 177. 4.16.4. Glavna knjiga Veterinarske zaklade 1915. Knj. 178. 4.16.5. Glavna knjiga Poljoprivredne zaklade 1934. Knj. 179. 4.16.6. Blagajnički dnevnik Poljoprivredne zaklade 1934/1941 Knj. 180. 4.16.7. Blagajnički dnevnik Veterinarske zaklade 1935/1937 Knj. 181. 4.16.8. Blagajnički dnevnik Cettolo zaklade 1934-1940 Knj. 182. 4.16.9. Blagajnički dnevnik Gavrilović zaklade 1935-1940 Knj. 183. 4.16.10. Blagajnički dnevnik Šumske nepotrošive zaklade 1935-1941 Knj. 184. 4.16.11. Blagajnički dnevnik Zaklade Gradskog vodovoda 1933/1939 Knj. 185. 4.16.12. Blagajnički dnevnik Halagić zaklade 1935-1940 Knj. 186. 4.16.13. Blagajnički dnevnici raznih zaklada 1935/194 Kut. 61. Knj. 187. 4.16.14.Blagajnički dnevnik Mirovinsko činovničke zaklade 1935-1941 Knj. 188. 4.17. Troškovnici 1913-1942; 1 knj., 1 kut. Kut. 61. Knj. 189. Podserija sadrži pisane troškovnike za renoviranje vojarne i za popravak i uređenje gradskih ulica. 4.17.1. Troškovnik za renoviranje vojarni u gradu 1941. Kut. 61. 4.17.2. Troškovnik za popravak i uređenje ulica 1913., 1942. Knj. 189. Kut. 61. 4.18. Dokumentacija Gradske blagajne 1904/1945; 2 knj., 3 kut. Knj. 190., 191. Kut. 62-64. Podserija sadrži financijsku dokumentaciju strane gradskog blagajnika, uključujući i različite spise financijske naravi.

35 4.18.1. Dnevnik Gradske blagajne 1914. Knj. 190. 4.18.2. Očevidnik dnevnika Gradske blagajne i gradskih zaklada 1915, 1916, 1917. Knj. 191. 4.18.3. Financijski spisi Gradske blagajne 1904/1945 Kut. 62-64. 4.19. Ostala financijska dokumentacija 1904-1945; 8 knj., 1 kut. Knj. 192-199. Kut. 65. Podserija sadrži ostale spise financijske prirode, poput Knjige propisanih osiguranja poljoprivrednog zemljišta, mjesečna primanja učitelja, spisa o rušenju Hrvatskog doma. 4.19.1. Mjesečna primanja gradskih službenika (beriva) 1917-1924 Knj. 192., 193. 4.19.2. Glavna knjiga propisanih osiguranja poljoprivrednih površina 1936-1946 Knj. 194. 4.19.3. Evidencija glavnica privatnih zajmova 1923-1933 Knj. 195. 4.19.4. Glavna knjiga pologa 1927. Knj. 196. 4.19.5. Popis vrijednosnih papira 1933. Knj. 197. 4.19.6. Kontrolna knjiga nadzora Gradskog redarstva i poglavarstva 1926-1934 Knj. 198. 4.19.7. Evidencija vlasnika motocikla i bicikla 1929-1932 Knj. 199. 4.19.8. Akontacije učiteljima i učiteljicama Šegrtske škole za stanarinu 1932. Kut. 65. 4.19.9. Financijski spisi o rušenju Hrvatskog doma u Petrinji 1941-1943 Kut. 65. 4.19.10. Popis isplaćenih sredstava pojedincima koji su obavljali poslove pjeska- renja, prijevoza pijeska i nasipavanja ulica 1879. Kut. 65. 4.19.11. Ostala financijska dokumentacija 1919/1944 Kut. 65.

Podserija sadrži sljedeće spise: Iskazi o stanju gradskog proračuna; Iskazi o zalihama pića na dug, Računi za izdane lijekove; Iskazi tražbina; Župni porez, Molba župni- ka za povećanjem osobnog doplatka, Iskaz o plaćenim iznosima prilikom regulacije Petrinjčice itd.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.5 Naslov: REDARSTVO Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1834/1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 10 knjiga i 2 kutije; 0,68 d/m

Serija sadrži dokumentaciju Gradskog redarstva (zajedno s dokumentacijom o držanju oružja), spise vezane uz prebivalište i boravište građana te spise Vojne referade.

36 5.1. Gradsko redarstvo 1914-1945; 2 knj., 1 kut. Kut. 60.; Knj. 200-209.

Podserija sadrži Urudžbeni zapisnik Redarstvenog povjerenstva, spise Gradskog redarstva te dopise središnjih policijskih službi koji su slani područnim službama, uk- ljučujući i petrinjskoj. 5.1.1. Urudžbeni zapisnik Redarstvenog povjerenstva 1935/1938 Knj. 200., 201. 5.1.2. Opći i povjerljivi spisi Gradskog redarstva 1926/1945 Kut. 60. 5.1.3. Dopisi središnjih policijskih službi o praćenim pojedincima 1914/1945 Kut. 60. 5.2. Oružje 1928/1932; 1 kut. Kut. 60.

Podserija sadrži dokumentaciju vezanu uz vatreno oružje, poput Kazala oružnih listova, Registra izdanih oružnih listova, Inventara oduzetog oružja i Zamolbe za nošenje oružja I. Sigura. 5.2.1. Kazalo oružnih listova b.g. Kut. 60. 5.2.2. Registar o izdanim oružnim listovima stranih državljana 1936. Kut. 60. 5.2.3. Inventar oduzetog oružja 1928/1932 Kut. 60. 5.2.4. Zamolba za nošenje revolvera I. Sigura 1936. Kut. 60.

5.3. Prebivalište i boravište 1834-1945; 7 knj. Knj. 202-209.

Podserija sadrži knjige vezane uz prebivalište i boravište pojedinaca, poput Knjige građana, Registra izdanih domovnica, Popisa prijava i odjava te Registra izbjeglica. 5.3.1. Knjiga građana 1834-20. st. Knj. 202. 5.3.2. Očevidnik domovnica 1901/1943 Knj. 203. 5.3.3. Registar izdanih domovnica 1901/1943 Knj. 204. 5.3.4. Popis prijava i odjava po ulicama 1942/1945 Knj. 205-207. 5.3.5. Registar prijava i odjava 1929-1934 Knj. 208. 5.3.6. Registar izbjeglica u gradu Petrinji 1944-1945 Knj. 209. 5.4. Vojna referada 1875/1943; 1 kut. Kut. 60.

Podserija sadrži spise Vojne referade te popise vojnih obveznika iz 1905., 1907., 1919., 1920., 1925., 1926., 1931., 1937. i 1940. 5.4.1. Opći poslovi 1915/1943 Kut. 60. 5.4.2. Popisi vojnih obveznika 1905-1943 Kut. 60.

37 Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.6 Naslov: DISCIPLINSKI SUD I. STUPNJA Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1934-1940 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 2 knjige; 0,08 d/m

Serija sadrži 2 urudžbena zapisnika Disciplinskog suda I. stupnja. 6.1. Urudžbeni zapisnici Disciplinskog suda 1934-1940, 2 knj. Knj. 210., 211.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.7 Naslov: GOSPODARSTVO Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1821/1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 19 knjiga, 13 kutija; 1,8 d/m

Serija sadrži 6 podserija različitih gospodarskih grana. Radi se o različitim izvještajima, popisima te podacima koje je grad prikupljao za svoje potrebe ili radi dostave višim organima. Osim toga, zanimljive su i knjige naučnika te arhitektonski nacrti privatnih i javnih zgrada u Petrinji. 7.1. Poljoprivreda 1936/1943; 1 knj., 1 kut. Knj. 212.; Kut. 61.

Podserija sadrži popise stoke za plaćanje pašarine, statističke podatke o sajmovima, stočarstvu i poljoprivrednim površinama te podatke o šteti nastaloj zbog vremenskih neprilika. 7.1.1. Popisi stoke za plaćanje pašarine i bikarine 1940. Kut. 61. 7.1.2. Zakup poljoprivrednog zemljišta i popis površina zasijanih ozimim kulturama 1942. Kut. 61. 7.1.3. Statistički izvještaji o sajmovima 1940. Kut. 61. 7.1.4. Osiguranje i naknada od štete nastale tučom 1936/1943 Kut. 61. 7.1.5. Podaci o prinosima usjeva na Području Petrinje 1925/1929 Kut. 61. 7.1.6. Podaci o stočarstvu na području Grada 1933. Kut. 61. 7.1.7. Knjiga prijavljene štete od tuče 1936. Knj. 212. 7.2. Obrt i trgovina 1900-1940; 6 knj., 1 kut. Kut. 61. Knj. 213-218.

38 Podserija sadrži popise trgovačkih i obrtničkih radnji u gradu, osposobljenih majstora i radnika najveće tvrtke – Gavrilovića, zatim knjige završenih naučnika i zaposlenih naučnika, knjige izdanih obrtnih dozvola te spise vezane uz pogrebničke poslove. 7.2.1. Popisi trgovina i gostionica te dozvole za točenje pića b.g., 1935. Kut. 61. 7.2.2. Popis vlasnika trgovačkih i obrtnih radnji u gradu 1 1941. Kut. 61. 7.2.3. Propisnik i evidencija prihoda Povjereništva ugostiteljskih radnji za grad i kotar Petrinju 1936-1940 Knj. 213. 7.2.4. Registar naukovnih ugovora 1900-1927 Knj. 214. 7.2.5. Knjiga završenih naučnika (kalfa) 1904/1932 Knj. 215. 7.2.6. Knjiga izdanih obrtnih dozvola 1922/1932 Knj. 216, 217. 7.2.7. Knjiga zaposlenja naučnika (tvorničkih radnika) s registrom 1928/1939 Knj. 218. 7.2.8. Popis radnika tvornice „Gavrilović“ b.g. Kut. 61. 7.2.9. Popis osposobljenih majstora 1913. 7.2.10. Pogrebnički i grobarski poslovi 1910. Kut. 61. 7.2.11. Popisi kola i fijakera u gradu 1923. Kut. 61. 7.3. Građevinarstvo 1878-1942; 4 knj., 4 kut. Knj. 219-222. Kut. 62-65. Podserija sadrži spise Gradskog građevnog ureda, zajedno s urudžbenim zapisnikom, nacrte javnih i privatnih objekata te katastarskih čestica. Osim toga, serija sadrži i dnevnik radova oporavka javnih objekata i površina, inventar javnih te tehnički opis izgradnje mlina. 7.3.1. Gradski građevni ured 1898/1942 Knj. 219. Kut. 62-64. 7.3.1.1. Urudžbeni zapisnik općih poslova 1907-1910 Knj. 219. 7.3.1.2. Opći poslovi 1898/1942 Kut. 62-64. 7.3.2. Arhitektonsko-građevinski nacrti 1878/1939 Kut. 65. 7.3.2.1.Arhitektonsko-građevinski nacrti građevinskih objekata u Petrinji 1878/1939 Kut. 65. 7.3.2.2.Nacrti javnih građevinskih objekata 1878/1912 Kut. 65. 7.3.2.3.Nacrti privatnih građevinskih objekata 1903/1939 Kut. 65. 7.3.2.4.Nacrti katastarskih čestica i zemljišta 1907/1929 Kut. 65. 7.3.3. Dnevnik radova na objektima i javnim površinama 1934-1941 Knj. 220-221. 7.3.4. Inventar zgrada u vlasništvu grada Petrinje 1929. Knj. 222. 7.3.5. Tehnički opis izgradnje mlina u Petrinji 1901. Kut. 65. 7.4. Vodoprivreda 1907-1940; 3 knj., 3 kut Kut. 66-69.; Knj. 223-225.

39 U seriji se nalaze opći spisi vezani uz funkcioniranje vodovoda i kanalizacije, nacrti vodovoda i građevinski dnevnik gradnje vodovoda. Uz navedeno, u seriji se nalazi i evidencija potrošnje vode po domaćinstvima. 7.4.1. Vodovod – opći spisi 1907/1931 Kut. 66, 67. 7.4.2. Nacrti vodovoda b.b. Kut. 68. 7.4.3. Kanalizacija 1907/1925 Kut. 69. 7.4.4. Evidencija potrošnje vode po domaćinstvima (kvartalno) 1918/1940 Knj. 223, 224. 7.4.5. Građevinski dnevnik za gradnju gradskog vodovoda, I. dio 1912. Knj. 225. 7.5. Elektroprivreda 1906/1945, 4 knj., 3 kut. Kut. 70-72. Knj. 226-229.

Serija sadržava spise općih poslova vezanih uz funkcioniranje Gradske električne centrale, zapisnike sjednica Upravnog odbora električne centrale, skladišnu knjigu Gradske električne centrale i popise uplata i zaostataka naknade za električnu energiju. 7.5.1. Gradska električna centrala (munjara) 1906/1945 Kut. 70-72. Knj. 226-229. 7.5.1.1. Opći poslovi 1906/1945 Kut. 70, 71. 7.5.1.2. Propisi o plaćanju i popisi uplata i zaostataka uplata električne energije po mjesecima 1940/1944 Kut. 72. 7.5.1.3. Zapisnici sjednica Upravnog odbora Gradske munjare i vodovoda 1922-1934 Knj. 226-228. 7.5.1.4. Glavna skladišna knjiga Gradske munjare 1937. Knj. 229. 7.6. Šumarstvo i lovstvo 1821/1944; 2 knj., 1 kut. Kut. 73. Knj. 230, 231. Podserija sadrži najvažniji dokument vezan uz petrinjsko šumarstvo – Prijepis odluke o predavanju Kotar-šume na upravljanje građanima. Osim toga, u podseriji nalazimo i spise općih poslova Gradske nadlugarije te urudžbeni zapisnik općih spisa Gradske nadlugarije, zatim molbe za dodjelu drvne građe, gospodarsku osnovu Kotar-šume, spise nadlugara Matije Krpana bez urudžbenog broja koji se odnose na upravljanje Kotar-šumom te popis nositelja lovne dozvole u Zagrebačkoj županiji (uključujući i one iz Petrinje). 7.6.1. Prijepis odluke o predavanju Kotar-šume na upravljanje građanima 1821. Kut. 73. 7.6.2. Urudžbeni zapisnik Gradske nadlugarije 1931-1938 Knj. 230. 7.6.3. Spisi općih poslova 1821/1944 Kut. 73.

40 7.6.4. Iskaz potrebne građe za građane s pravom korištenja šume Kotar 1919-1921 Knj. 231. 7.6.5 Molbe za dodjelu drvne građe 1880/1929 Kut. 73. 7.6.6. Gospodarska osnova šume Kotar 1883. Kut. 73. 7.6.7. Spisi nadlugara Matije Krpana 1934/1944 Kut. 73. 7.6.8. Popis nositelja lovne dozvole za Zagrebačku županiju 1914. Kut. 73.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.8 Naslov: SOCIJALNA SKRB Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1817/1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija; 0,1 d/m

Serija sadrži spise Odbora za skrb ratnih invalida Prvog svjetskog rata, spise o opskrbi stanovništva tijekom Drugog svjetskog rata te dokumentaciju različitih zaklada koje su djelovale u gradu. 8.1. Opći spisi Odbora za skrb ratnih invalida 1915. Kut. 74. 8.2. Spisi i popisi o opskrbi stanovništva namirnicama tijekom rata te potporama nezaposlenim 1941/1944 Kut. 74. 8.3. Zaklade za pomoć socijalno ugroženima 1817/1946 Kut. 74. 8.3.1. Uboška zaklada 1817/1946 Kut. 74. 8.3.2. Zaklada Gabrijel Vladislav 1890-1918 Kut. 74. 8.3.3. Zaklada Teodor Spies 1913. Kut. 74. 8.3.4. Zaklada Hangi 1932/1945 Kut. 74.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.9 Naslov: IZBORI Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1912/1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 2 knjige, 1 kutija; 0,3 d/m

Serija sadrži različite izborne listine, biračke spiskove i ostalu dokumentaciju vezanu uz proces izbora.

41 9.1. Spisi 1914/1945 Kut. 74. 9.2. Izborne listine 1912/1939 Knj. 232.; Kut. 74. 9.3. Abecedni imenik stalnog biračkog spiska broj II za grad Petrinju b.g. Knj. 233.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.10 Naslov: POPISI STANOVNIŠTVA Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1910/1933 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 5 knjiga, 1 kutija; 0,2 d/m

Serija sadrži popise stanovništva iz 1931. 10.1. Popisi stanovništva grada Petrinje i mjesta Gora, Mošćenica, Mađari, G. Komarevo, Sunja i Hrastovica b.g. Kut. 75. 10.2. Popisi stanovništva – listovi za domaćinstvo 1931. Knj. 234-238.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.11 Naslov: GRADSKI FIZIK Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1910/1933 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 knjiga, 1 kutija; 0,2 d/m

Serija sadrži knjigu umrlih te spis u kojem se navode poslovi gradskog liječnika. 11.1. Knjiga umrlih gradskog liječnika (fizika) 1910-1928 Knj. 239. 11.2. Popis poslova gradskog fizika 1908. Kut. 75.

Oznaka/signatura: HR-DASK-SACP-3.12 Naslov: SAVEZ GRADOVA Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1931/1943 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija; 0,05 d/m

Serija sadrži dokumentaciju Saveza gradova, organizacije koja je nastala 1927., a cilj joj je bio jačanje lokalne samouprave i uzajamna pomoć. Petrinja je kao jedna od čla- nica udruge dobivala dokumentaciju o radu udruge. Serija sadrži zapisnike sjednica poslovnog odbora iz 1931. i 1933 te zapisnik sa sjednice glavne skupštine 1933. Osim toga, sačuvana su i Pravila Saveza gradova iz 1937. i 1941., projekt Zakona o gradovima te opće spise u kojima se nalaze predavanja nekih članova o temama koje su im bile u

42 fokusu interesa, dopisi koji su od vodstva udruge slani gradovima članovima, u ovom slučaju i Petrinji, statistički podaci o gradovima i sl. 12.1. Pravila Saveza gradova 1937, 1941. Kut. 75. 12.2. Zapisnici sjednica 1930/1933 Kut. 75. 12.3. Projekt Zakona o gradovima - Kut. 75. 12.4. Opći spisi 1930/1943 Kut. 75.

Usporedna tablica novih i starih signatura

NOVE SIGNATURE (SI 2019.) STARE SIGNATURE (SI 1974.) HR-DASK-SACP-3.1.1 DASK-SACP-GPP B-II-B/2 HR-DASK-SACP-3.1.2 DASK-SACP-GPP B-II-B/2 HR-DASK-SACP-3.1.3 DASK-SACP-GPP B-II-B/2 HR-DASK-SACP-3.1.4 DASK-SACP-GPP B-II-B/2 HR-DASK-SACP-3.1.5 DASK-SACP-GPP B-II-B/2 HR-DASK-SACP-3.2.1.1 DASK-SACP-GPP A-I-B-a/1-9 HR-DASK-SACP-3.2.2.1 DASK-SACP-GPP A-I-B-b/1-9 HR-DASK-SACP-3.2.2.2 DASK-SACP-GPP B-V-B/65 HR-DASK-SACP-3.2.3 DASK-SACP-GPP A-I-B-c/1 HR-DASK-SACP-3.2.4 DASK-SACP-GPP B-V-B/85 HR-DASK-SACP-3.3.1.1 DASK-SACP-GPP B-III-B/3 HR-DASK-SACP-3.3.1.2 DASK-SACP-GPP A-II-B-B/1-34 HR-DASK-SACP-3.3.1.3.1 DASK-SACP-GPP A-II-B-A/1 HR-DASK-SACP-3.3.1.3.2 DASK-SACP-GPP A-II-B-A/2 HR-DASK-SACP-3.3.1.3.3 DASK-SACP-GPP A-II-B-A/3-11 HR-DASK-SACP-3.3.1.3.4 DASK-SACP-GPP A-II-B-A/12 HR-DASK-SACP-3.3.2.2. DASK-SACP-GPP A-III-B/1-15 HR-DASK-SACP-3.3.3. DASK-SACP-GPP B-III-B/3-8 HR-DASK-SACP-3.3.4 DASK-SACP-GPP B-IV/9 HR-DASK-SACP-3.3.5. DASK-SACP-GPP B-V-B/45-99 HR-DASK-SACP-3.4.1.1 DASK-SACP-GPP A-X-A/1,3; DASK-SACP-GPP B-VIII/108 HR-DASK-SACP-3.4.1.2 DASK-SACP-GPP A-X-A/2; DASK-SACP-GPP B-VIII/109 HR-DASK-SACP-3.4.2.1 - HR-DASK-SACP-3.4.2.2 DASK-SACP-GPP A-X-B/1-21 HR-DASK-SACP-3.4.2.3 DASK-SACP-GPP B-VIII/109 HR-DASK-SACP-3.4.2.4 DASK-SACP-GPP B-VIII/109 HR-DASK-SACP-3.4.3.1 DASK-SACP-GPP A-X-A/9,15,20,22,25,26 HR-DASK-SACP-3.4.4.1 DASK-SACP-GPP A-X-A/4,5,6,7,8,10,12,13, 17,19,21,23,24,27

43 NOVE SIGNATURE (SI 2019.) STARE SIGNATURE (SI 1974.) HR-DASK-SACP-3.4.5.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/81 HR-DASK-SACP-3.4.5.2 DASK-SACP-GPP A-X-B/59-60,64,72 HR-DASK-SACP-3.4.5.3 DASK-SACP-GPP A-X-B/54, 57-58 HR-DASK-SACP-3.4.5.4 - HR-DASK-SACP-3.4.5.5 DASK-SACP-GPP A-X-B/65-66 HR-DASK-SACP-3.4.5.6 DASK-SACP-GPP B-VIII/110 HR-DASK-SACP-3.4.6.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/67-68,69 HR-DASK-SACP-3.4.7.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/78-80,82 HR-DASK-SACP-3.4.8.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/83-85 HR-DASK-SACP-3.4.9 DASK-SACP-GPP A-X-B/75-76 HR-DASK-SACP-3.4.10 DASK-SACP-GPP A-X-B/77 HR-DASK-SACP-3.4.11.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/61-62 HR-DASK-SACP-3.4.12.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/45-46,48 HR-DASK-SACP-3.4.12.2 DASK-SACP-GPP A-X-B/54,57-58 HR-DASK-SACP-3.4.12.3 DASK-SACP-GPP A-X-B/49 HR-DASK-SACP-3.4.12.4 - HR-DASK-SACP-3.4.12.5 DASK-SACP-GPP A-X-B/73,74 HR-DASK-SACP-3.4.12.6 - DASK-SACP-GPP B-VII/106-107; DASK-SACP-GPP HR-DASK-SACP-3.4.13 A-X-B/45-47

DASK-SACP-GPP A-X-B/52,53; DASK-SACP-GPP B-VI/100, HR-DASK-SACP-3.4.14 101 HR-DASK-SACP-3.4.15 DASK-SACP-GPP A-X-B/51 HR-DASK-SACP-3.4.16 DASK-SACP-GPP A-X-B/22,24,27-30,32-35,38-40 HR-DASK-SACP-3.4.17 - HR-DASK-SACP-3.4.18 DASK-SACP-GPP A-X-B/32; DASK-SACP-GPP B-VIII/110-113 HR-DASK-SACP-3.4.19.1 DASK-SACP-GPP A-X-A/29-31,87,89-90 HR-DASK-SACP-3.5.1 - HR-DASK-SACP-3.5.2 - HR-DASK-SACP-3.5.3 DASK-SACP-GPP A-V/1-8 HR-DASK-SACP-3.5.4 HR-DASK-SACP-3.6.1 DASK-SACP-GPP A-VI/1-2 HR-DASK-SACP-3.7.1 DASK-SACP-GPP A-X-B/86 HR-DASK-SACP-3.7.2 DASK-SACP-GPP A-XI-C/4-8 HR-DASK-SACP-3.7.3 DASK-SACP-GPP A-IX-B/1-3; DASK-SACP-GPP B-VI-C/102 DASK-SACP-GPP A-IX-A/17-18; DASK-SACP-GPP HR-DASK-SACP-3.7.4 B-VI-A/100-101 HR-DASK-SACP-3.7.5 DASK-SACP-GPP A-IX-A/1-3 HR-DASK-SACP-3.7.6 DASK-SACP-GPP A-XII-B/3-4

44 NOVE SIGNATURE (SI 2019.) STARE SIGNATURE (SI 1974.) HR-DASK-SACP-3.7.7 - HR-DASK-SACP-3.8.1 - HR-DASK-SACP-3.8.2 - HR-DASK-SACP-3.8.3 DASK-SACP-GPP B-XI-B/115 HR-DASK-SACP-3.9.1 DASK-SACP-GPP A-V-B/10 HR-DASK-SACP-3.10 - HR-DASK-SACP-3.11 - HR-DASK-SACP-3.12.1 - HR-DASK-SACP-3.12.2 DASK-SACP-GPP B-VI-C/102 HR-DASK-SACP-3.12.3 DASK-SACP-GPP B-VI-C/102 HR-DASK-SACP-3.12.4 DASK-SACP-GPP B-VI-C/102 HR-DASK-SACP-3.12.5 DASK-SACP-GPP B-X/114 HR-DASK-SACP-3.12.6 - HR-DASK-SACP-3.12.7 -

45 46 47 48 49 50 51 HR-DASK-SACP-3; 1.1.; Krčmarski statut iz 1899. godine

52 HR-DASK-SACP-3; 7.3.2.1. Nacrt vodoskoka iz perivoja J.J. Strossmayera iz 1912. godine

Nada Sarkotić, viši arhivski tehničar specijalist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda, revizija 2020.

HR-DASK-4 GRADSKO POGLAVARSTVO SISAK, 1874 – 1945

Uvod

Nakon razvojačenja Vojnog Siska (1871.) dolazi do ujedinjenja obaju gradova (Civilnog i Vojnog) 1874. godine u jedan slobodni kraljevski grad Sisak koji je kao i drugi kraljevski gradovi imao organe uprave u vidu gradskog načelnika, gradskog zastupstva i magistrata. Gradska uprava je uz gospodarenje gradskim zemljištem i svom imovinom, temeljem odobrenog proračuna i gospodarstvene osnove, veliku brigu posvećivala i uređenju grada tako da je Sisak do kraja stoljeća dobio pravu gradsku fizionomiju. Početkom 20. st. trgovina i tranzit su vrlo značajne privredne grane, a sve više se razvija industrija koja će ubrzo postati glavno obilježje Grada na Tri Rijeke. Međutim, o tome ne znamo mnogo jer se arhivsko gradivo Gradskog poglavarstva sačuvalo samo u fragmentima. Gradivo fonda preuzimano je u više navrata i to 1968., 1969., 1971., a 2006. godine dopunjeno je raznim dokumentima (nacrti, primjerci računa, primjerci liječničkih rece- pata) privatnog kolekcionara te je revizijom fond dobio konačnu sadržajnu fizionomiju. Fond sadrži gradivo nastalo radom Poglavarstva u vremenu od 1881. do 1945. godine, a čine ga najvećim dijelom građevinski spisi s nacrtima koji su ujedno i najviše kori- šteni u prezentaciji sisačke povijesti od strane povjesničara, arhivista, konzervatora i restauratora do studenata i učenika za razne projekte, izložbe i dr. Stoga je fond Gradsko poglavarstvo Sisak unatoč fragmentarnoj sačuvanosti vrlo vrije- dan i značajan svjedok sisačke povijesti i zanimljiv izvor podataka o razvoju grada Siska.

55 Popis kratica

HR Hrvatska DASK Državni arhiv u Sisku GPS Gradsko poglavarstvo Sisak knj. knjiga kut. kutija d/m dužni metar br. broj sv. svezak str. stranica

Opis na razini fonda

1. Područje identifikacije

1.1. Oznaka/signatura

HR-DASK-4 1.2. Naslov Gradsko poglavarstvo Sisak 1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa 1876/1945 1.4. Jedinica opisa Fond 1.5. Opseg jedinice opisa 62 knjige, 35 kutija; 4 d/m

2. Područje konteksta 2.1. Naziv stvaratelja Gradsko poglavarstvo Sisak 2.2. Povijest stvaratelja Nakon razvojačenja Vojnog Siska (1871.) dolazi do njegovog spajanja s civilnim, starim Siskom na lijevoj obali Kupe (1874.) u jedan slobodni kraljevski grad Sisak. Slobodni

56 kraljevski gradovi imali su ove organe uprave: gradskog načelnika, gradsko zastupstvo i magistrat. Gradski načelnik zastupao je gradsku općinu u svim upravnim i građansko-pravnim poslovima. Nakon ujedinjenja prvi načelnik ujedinjenog kraljevskog grada Siska bio je dotadašnji načelnik Civilnog Siska Franjo Lovrić. Od 1881. g. rad Gradske uprave odvijao se prema Zakonu ob ustroju gradskih obćina od 28. 1. 1881. Po ovom zakonu op- ćine su imale autonomiju. Gradsko poglavarstvo (magistrat) na čelu s gradskim načel- nikom vršilo je sasvim samostalno poslove općinske i javne uprave prema ustanovama gore navedenog zakona osim poslova za koje se tražilo više odobrenje Zemaljske vlade. Gradsko zastupstvo raspravljalo je o proračunu gradske uprave i o gospodarenju gradskim zemljištem i zgradama, a gradsko poglavarstvo samostalno je upravljalo svim imetkom na osnovi odobrenog proračuna i gospodarstvene osnove. Žalbe protiv odluka gradskog poglavarstva slale su se Zemaljskoj vladi. U posljednjoj četvrtini 19. st. Gradska uprava bila je zauzeta uređenjem grada. 1876. godine započeto je uređivanje ulica, pločnika i kanala. Veliki posao bio je zasipavanje jame Kontrobe koje je trajalo nekoliko godina, zatim jaružanje Kupe, izgradnja nasipa, izgradnja škole, bolnice i drugih objekata. Sisak je do kraja stoljeća dobio pravu gradsku fizionomiju. Početkom 20. st. u Sisku su još uvijek trgovina i tranzit značajne privredne grane, ali se sve više razvija industrija koja će ubrzo postati glavno obilježje Grada na Tri Rijeke. Pored pivovare, tiskare, parne pilane i ciglana koje su podignute još krajem 19. st. javljaju se nova industrijska postrojenja: Munjara (1907.), Tvornica tanina (1915.), Tvornica šešira i tuljaca (1919.), Tvornica finih koža (1920.), Tvornica i rafinerija žeste P. Teslić (1920.), Rafinerija nafte te Topionica željeza u Capragu (1938.). Ovaj dinamičan razvoj grada sasvim je sigurno donio i nove brige i probleme Gradskoj upravi. Međutim, o tome ne znamo mnogo jer se arhivsko gradivo Gradskog poglavarstva sačuvalo samo u fragmentima. Sam rad Gradske uprave sve do 1934. g. odvijao se prema zakonu od 21. 6. 1895. g. kada je stavljen van snage kao i svi zakoni doneseni za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Po novom Zakonu o gradskim općinama donesenom 22. 7. 1934. g. organi gradske općine bili su gradsko vijeće i predsjednik gradske općine. Gradsko vijeće moglo je statutom prenijeti odlučivanje o izvjesnim poslovima koji su spadali u njegovu nadležnost na stalne odbore čije su se odluke u tom slučaju smatrale odlukama gradskog vijeća. 2.3. Odnosi i veze Zakon o ustroju gradskih općina iz 1895.godine uveo je Županijsku upravu kao nadležnu instituciju. Upravne i administrativne promjene dogodile su se osnivanjem nove države Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije. Gradska općina i dalje je ostala pod višim upravnim jedinicama Zagrebačkom županijom, a kasnije Savskom banovinom. U vrijeme postojanja Banovine Hrvatske kao i u vrijeme NDH gradske općine su poslovale po istom zakonu iz 1934. g. pa je u to vrijeme Sisak u administrativnom pogledu potpadao pod Veliku župu Gora sa sjedištem u Petrinji.

57 2.4. Povijest arhivskog fonda Fond je fragmentarno sačuvan, a 1973. godine je sređen te su izrađeni inventar i vodič. U Općem inventaru upisan je pod rednim brojem HR-DASK-4. Za potrebe izdavanja Pregleda arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske 2006. godine, poštujući načelo promjene političkih sustava, stvorena su 3 zasebna (ali samo virtualna) fonda istog naziva, ali različitog vremenskog okvira – f. 723 Gradsko poglavarstvo Sisak (1881. – 1918.), f. 4 Gradsko poglavarstvo Sisak (1918./1941.1943.) i f. 729 Gradsko poglavarstvo Sisak (1941. – 1943.). Reviziji fonda i izradi sumarnog inventara u skladu s međunarodnim standardima prišlo se 2019. godine radi objave u Zborniku DASK-a. 2.5. 2.5. Način preuzimanja ili predaje Gradivo fonda preuzeto je po službenoj dužnosti u tri navrata: prvi put 6. 7. 1968. i 10. 7. 1968. godine od Skupštine općine Sisak, a prema primopredajnom zapisniku broj:138/1-68. što je upisano u Knjizi primljenog arhivskog gradiva na stranici 41. pod rednim brojem 23. Drugo preuzimanje upisano je u istoj Knjizi na stranici 69., pod rednim brojem 32, a gradivo je predao Muzej Sisak 12. 2. 1969. g. prema primopredajnom zapisniku broj: 214-1/69. Posljednje preuzimanje gradiva ovoga fonda dogodilo se 5. 4. 1971. kada je Skupština općine Sisak predala gradivo prema primopredajnom zapisniku broj: 100-1/1971., a što je upisano u Knjizi primljenog arhivskog gradiva na stranici 13., pod rednim brojem 45. U istoj Knjizi na stranici 297., pod rednim brojem 276, upisan je poklon M. Adamovića od 9. 3. 2006. godine, a čine ga razni nacrti i drugi dokumenti.

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Sadržaj Fond sadrži fragmente gradiva nastalog radom Poglavarstva u razdoblju od 1881. do 1945. godine, a sastoji se od zapisnika sa sjednica Gradskog zastupstva, nekoliko kazala k općim spisima i najviše knjiga Gradskog računovodstva i blagajne odnosno najviše glavnih knjiga Gradske uprave i knjiga stalnih beriva. Sačuvane spise čine pretežito građevinski spisi s nacrtima, financijski spisi i nešto personalija. Najznačajnije gradivo predstavljaju nacrti i građevinske dozvole sisačkih tvornica i drugih javnih objekata kao npr. munjare, plinare, ciglana, pivovare, bolnice, magistrata, vojarne, pošte, gimnazije te ponešto privatnih zgrada. Sačuvani su i nacrti nekih vodograđevina. Financijski spisi sadrže proračune gradske imovine, razne pristojbe i drugo. Zanimljivi su i spisi Državnog ravnateljstva za Ponovu Zagreb – Ispostave Sisak, koji sadrže kupoprodajne ugovore sklopljene između osoba koje su kupile stvari od Ponove od kojih su veći broj izbjeglice iz Slovenije. Personalni spisi sadrže postavljenja, unaprjeđenja i otpuste iz službe pretežno redarstvenog osoblja. 3.2. Odabiranje i izlučivanje Zbog povijesne važnosti stvaratelja fonda i djelomične sačuvanosti gradiva, prilikom sređivanja gradiva fonda i revizije nije bilo izlučivanja, a nema ni podataka o izluči- vanju kod stvaratelja.

58 3.3. Plan sređivanja Budući da gradivu ovoga fonda nije bilo moguće utvrditi registraturni poredak, isto je podijeljeno prema djelokrugu rada te je oformljeno 8 serija i to: 1. Statuti i pravila 2. Rad gradskih upravnih tijela 3. Tehnička referada (serija je zbog zanimljivog i vrijednog sadržaja popisana detaljno) 4. Gradsko računovodstvo s blagajnom 5. Obrt i trgovina 6. Personalije 7. Državno ravnateljstvo za „Ponovu“ Zagreb, Povjereništvo u Sisku 8. Savez gradova Kraljevine Jugoslavije

4. Uvjeti dostupnosti i korištenja

4.1. Uvjeti dostupnosti Gradivo je dostupno za korištenje sukladno čl.18. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN broj 61/18 i 98/19) i Pravilniku o korištenju javnog arhivskog gradiva (NN 121/2019). 4.2. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanja Korištenje i umnožavanje dozvoljeno je sukladno Pravilniku o korištenju javnog arhivskog gradiva (NN 121/2019) i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku. 4.3. Jezik/pismo u gradivu Gradivo je na hrvatskom, srpskom i njemačkom jeziku. Korištena pisma su latinica i ćirilica te njemačko pismo. 4.4. Tvarne značajke i tehnički uvjeti Nosač zapisa je papir. Pojedini listovi papira i nacrta su oštećeni i manje čitljivi te su prisutna manja oštećenja od vlage i hrđe. 4.5. Obavijesna pomagala Arhivsko obavijesno pomagalo za fond je sumarni inventar izrađen 2020.

5. Dopunski izvori

5.1. Mjesto čuvanja izvornika Državni arhiv u Sisku, spremište B1. 5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslika Izrađene su zaštitne snimke na mikrofilmu za seriju zapisnika gradskih tijela kao i za dio tehničke dokumentacije koji se sadržajno odnosi na projekte i nacrte Rudarskog udruženja Talionice Caprag i Rafinerije u Capragu.

59 Mikrofilmovi su dostupni u čitaonici Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu kao i u čitaonici Državnog arhiva u Sisku. Značajan dio projektne dokumentacije javnih zgrada je digitalno snimljen i pohra- njen na serveru DASK-a te je dostupan u čitaonici Arhiva u Sisku, a manjim dijelom i na web-stranici www.dask.hr. 5.3. Dopunski izvori Dopunski izvori su fondovi upravnih službi te različitih udruga i institucija koje su djelovale u Sisku u tom razdoblju. 5.4. Literatura Smrekar, M. Priručnik za političku upravnu službu u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, I. knjiga. Zagreb: Tisak i naklada Ignjata Granitza. 1899. Buturac, dr. J. Sisačka gospoštija u I. pol. 19. st. Zagreb: Arhivski vjesnik. 1960. Buturac, dr. J. Riječno brodarstvo na Savi, Dunavu i Tisi u I. pol. 19. st. Zagreb: Arhivski vjesnik. 1962. Beuc, dr. I. Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj 1527. – 1945. Zagreb: Arhiv Hrvatske Zagreb. 1969. Rukopisna ostavština Fabijana Kovača. Sisak: GMS. 2008. Statuti i pravilnici grada Siska. Sisak: Tisak S. Junkera. 1925.

6. Područje kontrole opisa

6.1. Napomena arhivista Reviziju fonda izradila je Nada Sarkotić, viša arhivska tehničarka specijalistica, vodite- ljica Odjela za korisnike u Državnom arhivu u Sisku. Na kraju ovoga inventara nalazi se tablica konkordancija odnosno usporedba novih signatura gradiva nastalih revizijom i starih signatura sadržanih u inventaru iz 1973. godine. 6.2. Pravila ili propisi Opis je izrađen sukladno Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskog gradiva – ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji – ISAAR (CPF). 6.3. Nadnevak izrade opisa veljača 2020.

60 Opis serija i podserija

Oznaka/signatura: HR-DASK-4.1 Naslov: STATUTI I PRAVILA Vrijeme nastanka gradiva: 1905/1942 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija; 0,1 d/m

Serija sadrži statute gradskih službi. 1.1. Statuti i pravilnici gradskih službi 1905/1935; 0,5 kut Kut. 1.

Podseriju čine statuti Gradske redarstvene straže, Gradskog računovodstva kao i Statut gradskih službenika i činovnika i dr. 1.2. Pravila društava 1870/1942; 0,5 kut Kut. 1.

Podserija sadrži rukopisna i tiskana pravila različitih društava i udruga koja su djelovala u gradu.

Oznaka/signatura: HR-DASK.4.2. Naslov: RAD GRADSKIH UPRAVNIH TIJELA Vrijeme nastanka gradiva: 1901/1931 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 knj.; 2 omota

Serija sadrži zapisnike sa sjednica Gradskog zastupstva i Gradskog vijeća.

2.1. Zapisnici sa sjednica Gradskog zastupstva 1901/1931; 1 knj.,1 omot Knj. 1.; Kut. 1.

Podserija se sastoji od 1 knjige zapisnika sa sjednica Gradskog zastupstva i njegovih odbora kao npr. Zdravstvenog, Građevnog, Upravno-gospodarstvenog i Stambenog odbora te Upravnog odbora Gradske munjare i Odbora za gradnju nove gimnazije u Sisku od 1927. -1929. Zapisnici su verificirani. Zapisnici iz 1931.godine fragmentarno su sačuvani, a čine ih 2 svežnjića.

61 2.2. Zapisnici sa sjednica Gradskog vijeća 1935.; 1 omot Kut. 1.

Podseriju sačinjavaju zapisnici sa sjednica Gradskog vijeća na kojima se raspravljalo o raznim problemima iz gospodarstva, problemima gradskih činovnika i službenika kao i komunalne prirode. 2.3. Državljanstvo i zavičajnost 1904/1943; 4 knj.,1 kut Knj. 59-62; Kut. 24.

Podserija se sastoji od popisa ulica, kućnih brojeva i stanovnika po ulicama, popisa židovskih obitelji te izdanih domovnica. 2.3.1. Popis kućnih brojeva 1904/1916 Knj. 59. 2.3.2. Knjiga izdanih domovnica 1926/1943 Knj. 60. 2.3.3. Knjiga stanovništva 1941. Knj. 61. 2.3.4. Imenik zavičajnika b.g. Knj. 62. 2.3.5. Popisi ulica, kućnih brojeva i stanovnika po ulicama 1930-1931 Kut. 24. 2.4. Izbori 1931/1936; 1 kut Kut. 35.

Podseriju sačinjavaju popisi stanovništva (1931.), te popisi birača i drugi dokumenti u vezi provođenja izbora (1936.). 2.5. Opće poslovanje 1875/1943; 3 knj., 1 omot Kut. 1.

Podseriju čine kazala k općim spisima te fragmentarno sačuvana korespondencija: 2.5.1. Kazala k općim spisima 1941-1943 3 knj. Knj. 2-4. 2.5.2. Korespondencija 1876/1939; 9 spisa Kut. 1. – Korespondencija bana Ivan Mažuranića i sisačkog gradskog načelnika Franje Lovrića o boravku kneza Petra Karađorđevića u Capragu, 1876. 1 spis – Spisi Izbranog odbora/Suda dobrih ljudi kod Gradskog poglavarstva u Sisku, 1938-1939 3 spisa – Zapisnik od 23. 12. 1890. u vezi regalnog prava točenja Nikole grofa Zaya vlastelina dobra Topolovac 1890. 1 spis – Porezne prijave za porez tecivarine 1884. 4 spisa

62 Oznaka/signatura: HR-DASK-4.3 Naslov: TEHNIČKA REFERADA Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1881-1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 24 kutije; 2,40 d/m (ladica), Kut. 2-24.

Serija sadrži građevinske spise s nacrtima koji se odnose na komunalnu privredu, tvornice, regulaciju rijeka i vodotoka, nacrte grada s javnim i privatnim zgradama. Zbog zanimljivosti i vrijednosti njenoga sadržaja, serija je detaljno popisana do razine predmeta. 3.1. Komunalna privreda 1893-1943; 86 nacrta Kut. 2.

U podseriji se nalaze građevinski spisi s nacrtima objekata komunalne infrastrukture kako slijedi: 3.1.1. Baždarnica 1941. 2 nacrta 3.1 2. Kanalizacija 1893/1943 6 nacrta 3.1.3. Klaonica 1921-1922 13 nacrta 3.1.4. Munjara 1902/1909 i b.g. 31 nacrt 1 nacrt iz 1926. g. 3.1.5. Plinara 1901. i bez godine 12 nacrta 3.1.6. Vodovod 1902/1943 tehnički opis, 19 nacrta 3.1.7. Živodernica b.g. 3 nacrta 3.2. Tvornice 1902/1940; 425 nacrta Kut. 3-8.

Podserija sadrži građevinske i uporabne dozvole te nacrte najpoznatijih sisačkih tvornica. 3.2.1. Ciglane (vlasnika Franje Fulle, Antuna Janekovića, Makse Grozaja, Hrvatske parne ciglane d. d., I. hrvatske štedionice, Mije Popovića, Ljubljanske kreditne banke) 1902/1940 26 nacrta Kut. 3. 3.2.2. Drach industrija drva d.d. Središnjica Sisak 1919/1940 9 nacrta Kut. 4. 3.2.3. „Kupa“ tvornica cipela d. d. u Sisku 1922-1923 6 nacrta Kut. 4. 3.2.4. Paromlin „Odra“ Popović 1923/1928, 1929 4 nacrta Kut. 4. 3.2.5. Motorni mlin Stjepana Rupčića, b.g. 3 nacrta Kut. 4. 3.2.6. Rafinerija u Capragu, 1922/1943 120 nacrta Kut. 5-6.

63 3.2.7. Rudarsko udruženje talionice Caprag 1938-1941 91 nacrt Kut. 7. 3.2.8. Silos 1941-1942 8 nacrta Kut. 8. 3.2.9. Sisačka pivovara 1913, 1922, 1923, 1936 8 nacrta i spisi Kut. 8. 3.2.10. „Siscia“ tvornica finih koža d. d. u Sisku 1920-1921 2 nacrta i spisi Kut. 8. 3.2.11. Tvornica šešira i tuljaca Sisak 1927. 7 nacrta Kut. 8. 3.2.12. Tvornica tanina 1915/1941 62 nacrta i spisi Kut. 8. 3.2.13. Tvornica za izradu drvenih proizvoda d. d. Sisak 1921-1922 1 nacrt spisi Kut. 8. 3.2.14. „Dalit“ Daruvarska ljevaonica i tvornica strojeva Daruvar 1940. 1 nacrt Kut. 8. 3.2.15. Situacija zemljišta za Tvornicu „Slavonka“ za preradu voća i povr. Sisak, (ladica) 3.2.16. Veleindustrija P. Teslić 1924/1939; 39 nacrta (ladica) Kut. 9.

Podserija sadrži spise i nacrte uz građevinsku i uporabnu dozvolu za Tvornicu šupljeg stakla i boca te nacrte Tvornice likera i sirketa kao i prateće infrastrukture. 3.2.3.1. Tvornica šupljeg stakla i boca, 1931/1939 19 nacrta Kut. 9. 3.2.3.2. Tvornica likera, 1927/1939 2 nacrta Kut. 9. 3.2.3.3. Tvornica sirketa, 1936. 7 nacrta Kut. 9. 3.2.3.4. Ostali objekti (kolosijek, kanalizacija, vodovod), (situacija trase vodovoda iz Kupe u Tvornicu žeste tvornice Petra Teslića) 1924/1929., 1938. 11 nacrta (ladica) Kut. 9. 3.3. Regulacija rijeka i vodograđevine 1882/1943; 139 nacrta

Podseriju čine spisi i nacrti osiguranja obale i nasipa sisačkih rijeka, mostova na rijeci Kupi i Savi, skela, spisi i nacrti parne dizalice, a značajan je i „Statut o organiziranju obrane od velike vode“. 3.3.1. Podaci za regulaciju Save Obrana od poplave, spisi sa Statutom o organiziranju obrane od velike vode 1919, 1942 ?; 1926, 1928 31 nacrt Kut. 10. 3.3.2. Izvješće kr. građevnog savjetnika J. Augustina o vodograđevinama s tipskim nacrtima; 19. st. 30 nacrta i skica Tipski nacrt osiguranja obale i nasipa s talpama 1933. 1 nacrt Kut. 10. 3.3.3. Nasip na Savi 1910-1911, 1919 7 nacrta, spisi Kut. 10. 3.3.4. Skela na Savi b.g. 1 nacrt Kut. 10. 3.3.5. Most na Savi u Galdovu b.g. 1 nacrt Kut. 10.

64 3.3.6. Utvrđivanje pristanišne obale na Kupi 1882-1883., 1933/1941, 36 nacrta, spisi Kut. 10. 3.3.7. Snimak Kupe i crpljenje vode iz Kupe 1900. 1902. 3 nacrta Kut. 11. 3.3.8. Most na Kupi 1881/1929 20 nacrta (ladica), spisi Kut. 11. 3.3.9. Parna dizalica na Kupi (Paranjek) 1901-1902 1917-1942 11 nacrta, spisi Kut. 11. 3.3.10. Radnje na kupskoj obali 1885/1936., 7 nacrta (ladica), spisi Kut. 11. 3.3.11. Odranski nasip 1936. 1 nacrt Kut. 11. 3.3.12. Kopitnički most u Crncu 1940. 1 nacrt Kut. 11. 3.3.13. Skice Vodne zadruge Sisak b.g. 7 nacrta Kut. 11. 3.3.14. Gradnja i održavanje luka i pristaništa na rijekama Savi, Dravi i Dunavu – traženje planova 1943. 1 spis Kut. 11. 3.3.15. Situacija 1939. 1 nacrt Kut. 11. 3.3.16. Cjevovod i pumpa b.g. 1 nacrt Kut. 11. 3.4. Planovi grada 1923/1941; 44 nacrta

Podserija sadrži planove gradskih rajona, ulica, trgova i putnih prijelaza, zatim radnič- kog naselja te prateće spise uz pojedine planove. 3.4.1. Planovi grada sa spisima 1923/1941 6 nacrta Kut. 12. 3.4.2. Nacrt unutarnjeg dijela grada Siska 1930. 1 nacrt (ladica) 3.4.3. Rajoni grada Siska 1934/1938 5 nacrta Kut. 12. 3.4.4. Radničko naselje - spisi o gradnji 1941. 6 nacrta Kut. 12. 3.4.5. Ulice, trgovi i putni prijelazi 1927/1942 27 nacrta Kut. 12. 3.5. Javne zgrade 1893/1943; 102 nacrta

Podserija sadrži spise i nacrte javnih zgrada kao što su Gradski magistrat, bolnica, pošta, vojarna, a od škola najveći dio odnosi se na gradnju i opremanje Gimnazije. U manjoj mjeri zastupljene su osnovne škole i Stručna škola. 3.5.1. Gradski magistrat 1924/1943 27 nacrta i spisi Kut. 13. 3.5.2. Nacrt Gradske vijećnice 1872. 5 nacrta (ladica) 3.5.3. Bolnica 1893/1942 47 nacrta (ladica) spisi Kut. 13. 3.5.4. Vojarna 1905/1939 18 nacrta, spisi Kut. 13.

65 3.5.5. Pošta 1926. 5 nacrta, građ. dozv. Kut. 13. 3.5.6. Gimnazija 1923/1931; 91 nacrt Kut. 14-16. Fotografija gradnje Gimnazije Kut. 14. Zapisnici sa sjednica raznih tijela koja su raspravljala o gradnji gimnazije 1923-1925 1927/1935 Kut. 14. Katastarski plan i regulatorna osnova za gradnju gimnazije, 1926. Kut. 14. Uređenje međa i investicijski kredit 1927. 2 nacrta Kut. 14. Spisi u vezi gradnje s nacrtima 1928-1936 64 nacrta Kut. 14-15. Građevinski dnevnici za novogradnju gimnazije, 1930-1934 Kut. 15. Centralno grijanje, 1931-1937 11 nacrta, spisi Kut. 16. Vodovod i bunar – spisi s nacrtima Nacrt bušotine 1 kraj gimnazije, 1931/1935 3 nacrta Kut. 16. 5 nacrta (ladica) Kanalizacija 1930/1934, spisi s nacrtima, 4 nacrta Kut. 16 . Licitacija obrtničkih radova; 1932. Kut. 16. Električarski radovi 1931-1936 Kut. 16. Stolarski radovi 1931-1935 Kut. 16. Bravarski radovi 1934. 1 nacrt Kut. 16. Soboslikarski radovi; 1934. Kut. 16. Školski namještaj; 1934-1936 Kut. 16. Uređenje školske poliklinike, 1934-1935 Kut. 16. Uređenje okoliša - spisi s nacrtima (skica vodoskoka i 2 položajna nacrta); 1934-1935 3 nacrta Kut. 16. Pozivi i dostavnice; 1932-1934 Kut. 16. 3.5.7. Stručna škola u Sisku (nekad glazbena škola i gimnazija) b.g. 5 nacrta Kut. 16. 3.5.8. Osnovne škole 1895/1935; 54 nacrta, spisi Kut. 17. Tipski nacrti škola 1895. 28 nacrta Kut. 17. Niža pučka škola u Sisku u Kačićevoj ul. - dogradnja 1923, 1 nacrt, spisi (ladica) Kut. 17. Osnovna škola Sisak Stari 1935. 12 nacrta Kut. 17. Gradska pučka učiona Sisak 1923. spisi i 5 nacrta Kut. 17. Osnovna škola Sisak Novi, b.g. 9 nacrta Kut. 17. 3.6. Razni objekti 1923/1944; 90 nacrta, spisi Kut. 18-20. Carinarnica 1938/1943 2 nacrta i spisi Kut. 18.

66 Prva hrvatska štedionica Podružnica Sisak, Gajeva ul. (danas Porezna uprava) 1923. 4 nacrta i građevinska dozvola Kut. 18. Štedovna zadruga Sisak, Kranjčevićeva 10 1930. 5 nacrta Kut. 18. Željeznička crpna stanica u Sisku 1936-1937 5 nacrta Kut. 18. Sokolski dom (danas KKV) 1938. 9 nacrta Kut. 18. Starčevićev dom 1943. 2 nacrta Kut. 18. Vatrogasni dom 1941. 24 nacrta Kut. 18. Kula sisačkog Starog grada 1940/1944 2 nacrta, spisi Kut. 18. Tržnica 1941., (građ. dozv. za mesnice Medarića i Dumića) 3 nacrta Kut. 18. Stovarište soli u Sisku 1940. 12 nacrta Kut. 18. Pekara (Kerep) 1933. 7 nacrta Kut. 18. Gradska vrtlarija 1943. 2 nacrta Kut. 18. Lovački rog, 1932-1933. Kut. 18. Tržna kućica za prodaju duhana – trafika, 1939. 2 nacrta Kut. 18. Trgovačka firma „Braća Marković“ Sisak, b.g. 3 nacrta Kut. 1. Zgrada redarstvene ispostave u Capragu, b.g. 3 nacrta Kut. 18. Kuglane, b.g. 3 nacrta Kut. 18. Igralište Segesta, b.g. 1 nacrt Kut. 18. Pissoir, b.g. 1 nacrt Kut. 18. Provincijalat franjevaca konventualaca, 1941-1944 (spisi i foto.) 58 nacrta Kut. 19-20. Rimokatolička župna crkva Sisak, 1940. 2 nacrta Kut. 20. Groblje sv. Marije, 1942-1943 5 nacrta Kut. 20. Groblje sv. Kvirina, 1925 2 nacrta, spisi Kut. 20. Groblje sv. Petke, 1940. 2 nacrta, spisi Kut. 20. Židovsko groblje, 1923/1940 1 nacrt, spisi Kut. 20. 3.7. Privatne zgrade 1940, 2 kut. Kut. 21-22. Stambene zgrade privatnika A-M, 1940. (građ. dozv. i nacrti) Kut. 21. Stambene zgrade privatnika M-Ž, 1940. (građ. dozv. i nacrti) Kut. 22. 3.8. Ostali poslovi 1884/1943; 1 kut. Kut. 23.

Parcelacije, ustupanja i otkupi zemljišta 1922/1943 Okružnice i ostali spisi građevinskog odjela 1923/1937

67 Spisi gruntovnog ureda – gruntovni izvadci 1884/1941 Odluke o sudjelovanju u troškovima za nogostupe u Sisku.

Oznaka/signatura: HR-DASK-4.4. Naslov: GRADSKO RAČUNOVODSTVO S BLAGAJNOM Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1897 – 1945 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 54 knjige, 4 kutije; 0,4 d/m Knj. 5-58.; Kut. 27-30.

Serija sadrži različitu financijsku dokumentaciju – proračune, glavne knjige prihoda i rashoda Gradske blagajne kao što su glavne knjige Gradske uprave, Munjare, bolnice i zaklada koje su pod upravom Gradskog poglavarstva; knjige stalnih beriva, knjige razreza i naplate banovinskih prihoda, inventare o pokretnoj gradskoj imovini, knjige gradske aprovizacije, knjige pristojbi i dr.

4.1. Urudžbeni zapisnik računovodstva i blagajne 1944-1945; 1 knj. Knj. 5. 4.2. Proračun i podaci za sastav proračuna 1934-1944; 1 knj. Knj. 6. 4.3. Glavna knjiga Gradske uprave, Munjare, bolnice… 1915-1945; 34 knj. Knj. 7-38. 4.4. Knjiga stalnih beriva 1904; 1911/1945; 11 knj. Knj. 39-49 4.5. Knjiga pristojbi 1922-1924; 1 knj. Knj. 50. 4.6. Glavna knjiga razreza i naplate banovinskih prihoda 1934-1939; 4 knj. Knj. 51-54. 4.7. Inventari (našastari) i dnevnici pokretne gradske imovine 1931/1945; 2 knj. Knj. 55-56. 4.8. Gradska aprovizacija 1941-1945; 2 knj., 1 kut. Knj. 57-58., Kut. 28. 4.9. Ostala financijska dokumentacija 1908/1945; 2 kut. Kut. 27-28. Proračuni i bilance Gradske općine Kut. 27. Pravilnici o pristojbama i nametima Grada Siska 1919/1927 Kut. 28. Okružnice, naredbe i spisi o financijskom poslovanju Gradske općine 1926/1945 Beriva gradskih zvaničnika i služitelja, činovnika i službenika, redarstvenog i iz- vršnog policijskog osoblja te radnika na gradskim cestama 1923/1943 Naredbenik o osnutku Mirovinske zaklade službenika općine slob. i kralj. grada Siska 1942; 1 svežnjić Kut. 30. 4.10. Nekretnine i investicije Gradske općine Sisak 1897-1902; 1 kut. Kut. 29.

68 Procjena gradske imovine 1905/1941 Rashodi i zaduženja Gradske općine 1927-1928 Programi radova i proračuni gradskog tehničkog izvjestitelja 1925/1941 4.11. Uboške pomoći 1937-1942 Kut. 30. Gradska ubožnica - odluka i ugovor o preuzimanju iste od strane časnih sestara s popisom ubogara 1943.

Oznaka/signatura: HR-DASK-4.5. Naslov: OBRT I TRGOVINA Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1911/1943 Razina: Serija Količina i nosač: 1 omot ; 0,03 d/m Kut. 23.

Serija sadrži fragmente dokumentacije iz ove oblasti: • Imenik Udruženja trgovaca za grad i kotar Sisak, b.g. • Ugovor o učenju Matešić Đure, 1911. • Dozvola za vođenje bičarskog obrta za Otahal Josipa, 1943.

Oznaka/signatura: HR-DASK-4.6. Naslov: PERSONALIJE Razina opisa: Serija Količina i nosač: 3 kutije; 0,3 d/m Kut. 32-34.

Serija sadrži postavljenja, unaprjeđenja i otpuste iz službe uglavnom redarstvenog osoblja. 5.1. Personalni dosjei gradskih službenika i namještenika A – J Kut. 32. K – P Kut. 33. R – Ž Kut. 34.

Oznaka/signatura: HR-DASK-4.7. Naslov: DRŽAVNO RAVNATELJSTVO ZA PONOVU, ZAGREB. POVJERENIŠTVO U SISKU. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1941 – 1943 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija; 0,1 d/m

Serija sadrži kupoprodajne ugovore i razne potvrde između lica koja su kupovala stvari od „Ponove“. Među njima je veći broj izbjeglica iz Slovenije. Kupoprodajni ugovori potvrde i dr. 1941-1943 Kut. 31.

69 Oznaka/signatura: HR-DASK-4.8. Naslov: SAVEZ GRADOVA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1929/1937 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 2 kutije; 0,2 d/m Kut. 25-26

Serija sadrži dokumentaciju koja svjedoči o članstvu grada Siska u Savezu gradova Kraljevine Jugoslavije, a sastoji se od urudžbenih zapisnika (neuvezanih) te spisa, sta- tističkih izvještaja i materijala sa sjednica Poslovnog odbora. 8.1. Poslovodni odbor - materijali sa sjednica, 1929-1932 Kut. 25. 8.2. Urudžbeni zapisnici (neuvezani) 1929-1937 Kut. 25. 8.3. Opća prepiska 1933-1937 Kut. 25-26. 8.4. Statistički izvještaji 1932-1933 Kut. 26.

Usporedna tablica novih i starih signatura

NOVE SIGNATURE STARE SIGNATURE1

HR-DASK-4.1.1. – HR-DASK-4.1.2.2. HR-DASK-4.B/I; kut. 1. HR-DASK-4.1.3.; knj. 59.-63. HR-DASK-4.A/IV; kut. 59.-63. HR-DASK-4.1.3.; kut. 24. HR-DASK-4.B/d.2; kut 24. HR-DASK-4.1.4 HR-DASK-4.B/VII

HR-DASK-4.1.5.1.; knj. 2.-4. HR-DASK-4.A/II, knj. 2.-4.

HR-DASK-4.1.5.2.; kut. 1. HR-DASK-588: Acta Varia

HR-DASK-4.2.1.; kut. 2.-24. HR-DASK-4.B/II; kut. 2.-23.; 36.

HR-DASK-4.3.1. – HR-DASK-4.3.5.; knj. 5.–58. HR-DASK-4.A/III

HR-DASK-4.3.6. – HR-DASK-4.3.9.; kut. 27.-30. HR-DASK-4.B/IV

HR-DASK-4.3.10.; kut. 31. HR-DASK-4.B/V

HR-DASK-4.4.1.; kut. 32. – 34. HR-DASK-4.B/VI

HR-DASK-4.2.; kut. 30. HR-DASK-4.B/IV

HR-DASK-4.5. HR-DASK-4.B/V

HR-DASK-4.6. HR-DASK-4.B/III

1 Pojam stare signature podrazumijeva signature stare organizacije ovoga arhivskog fonda sadržane u inventaru iz 1973. godine, autorice Milke Orlić

70 HR-DASK-4.2.1.6.1. Pročelje zgrade Gradskog magistrata Sisak, nacrt 1924.

HR-DASK-4.2.1.6.4. Pročelje zgrade Pošte u Sisku, nacrt 1926.

Snježana Žegor, viša arhivistica Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda

HR-DASK-309: SKUPŠTINA OPĆINE IVANIĆ-GRAD (1963 – 1993)

Uvod

Ivanić-Grad nakon Drugog svjetskog rata ponovo započinje svoj dinamični urbani razvoj. Otkrivanjem nafte i plina te njihovom eksploatacijom, grad je dobio nove razvojne poticaje koji će ga ubrzo prometnuti među gradove sa značajnijim prostornim i gospodarskim rastom. Razvoj naftne industrije, a potom i medicinskog turizma u sklopu Naftalana, potpuno su preobrazili razvoj grada. Značajniji poticaj suvremenom razvoju Ivanića svakako je bio i daljnji razvoj cestovnog prometa, osobito izgradnja moderne autoceste te izgradnja obilaznice koja je rasteretila središte od tranzitnog prometa. Već 1970-ih godina Ivanić je od omanjeg gradića prerastao u jedno od najrazvijenijih gospodarskih središta Hrvatske.1 U općini Ivanić-Grad kao najviši organ vlasti djelovala je Skupština općine Ivanić- Grad, konstituirana u lipnju 1963. godine. Skupština će kontinuirano, uz reorganizacije te promjene nadležnosti svojih organa uvjetovane postupnim uvođenjem samoupravljanja i delegatskog sistema, djelovati sve do 1993. godine. Koordinirala je donošenje odluka, propisa i društvenih planova s njihovom primjenom na gospodarski, kulturni i društveni život stanovništva općine. Nadalje, Skupština je osnivala samoupravne interesne zajednice kao oblik organiziranog zadovoljavanja zajedničkih potreba i interesa građana za razvoj gospodarstva, modernizaciju cestovnog prometa te izgradnju medicinskih i školskih objekata. Gradivo fonda Skupštine općine Ivanić-Grad preuzimano je u Državni arhiv u Sisku u dva navrata – 1974. i 2011. godine. Samo gradivo fonda nije u cijelosti sačuvano, tako da nedostaju gotovo sve evidencije (upisnici, urudžbeni zapisnici, kazala). Najveći

1 Slukan-Altić, M. (2012), Grad Ivanić-Grad: Urbani razvoj i izgradnja Ivanića

73 dio građevinskih dozvola i dalje je, prema dogovoru, ostao u tadašnjoj Ispostavi Ureda državne uprave Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Arhivistička obrada fonda, tijekom koje je nastao sumarni inventar fonda, završena je u prosincu 2017. godine. Istraživači koji se bave poviješću lokalne uprave, gospodarstva i školstva općine Ivanić-Grad u razdoblju 1963. – 1993. godine, pronaći će zanimljive izvorne podatke u gradivu fonda Skupština općine Ivanić-Grad.

Popis kratica

AZ arhivski znak SO Skupština općine DASK Državni arhiv u Sisku SRH Socijalistička Republika DPO Društveno-politička Hrvatska organizacija SV Službeni vjesnik DPV Društveno-političko vijeće TO Teritorijalna obrana IO Izvršni odbor VMZ Vijeće mjesnih zajednica IV Izvršno vijeće VO Vijeće općina KL klasa VRZ Vijeće radnih zajednica MU Mjesni ured VUR Vijeće udruženog rada MZ Mjesna zajednica ZUR Zakon o udruženom radu NN Narodne novine NOR Narodnooslobodilačka borba OD Osobni dohodak OOUR Osnovna organizacija br. broj udruženog rada knj. knjiga ONO Općenarodna obrana b.g. bez godine RZ Radna zajednica kut. kutija SFRJ Savezna Federativna Republika d/m dužni metarstr.= stranica Jugoslavija god. godina SIZ Samoupravna interesna sv. svezak zajednica svež. svežanj

74 Opis fonda

1. Identifikacija

1.1. Oznaka/signatura

HR-DASK-309 1.2. Naslov Skupština općine Ivanić-Grad 1.3. Vrijeme nastanka gradiva 1963-1993 1.4. Razina opisa Fond 1.5. Količina i nosač jedinice opisa 128 kutija i 7 knjiga; 12, 90 d/m

2. Kontekst 2.1. Naziv stvaratelja Skupština općine Ivanić-Grad 2.2. Upravna povijest

2.2.1. Vrijeme i mjesto djelovanja Ustav NR Hrvatske iz 1963. godine2 donosi promjene na temelju kojih se ukidaju narodni odbori općina, a kao novi oblik udruživanja općina osnivaju se skupštine općina. Ujedno se gasi i Vijeće proizvođača, a uvodi se Vijeće radnih zajednica. Dana 26. i 28. svibnja 1963. godine izabrani su odbornici Općinskog vijeća (36 odbornika), kao i Vijeća radnih zajednica (39 odbornika) Skupštine općine Ivanić-Grad. Prva kon- stituirajuća sjednica Skupštine općine Ivanić-Grad održana je 3. lipnja 1963. godine. Na skupštini su izabrani predsjednik, njegov zamjenik, vijeća, savjeti i komisije SO-a. Zaključeno je da će Skupština općine u svom radu primjenjivati Statut i Poslovnik NO-a općine Ivanić-Grad, sve do donošenja novog Statuta koji je uslijedio 28. studenog 1963.3 Skupština općine će kontinuirano, uz brojne reorganizacije, odnosno promjene nadlež- nosti svojih organa uvjetovane postupnim uvođenjem samoupravljanja i delegatskog sistema, te društveno-političkih promjena same Općine, djelovati sve do 1993. godine.

2 Narodne novine, br. 15/1963, Ustav NR Hrvatske 3 Orlić, Milka: Privremeni sumarni inventar Skupštine općine Ivanić-Grad: 1963-1969; Sisak, 1987.

75 Na osnovi Zakona o području općina i kotara u NR Hrvatskoj4, Općina Ivanić-Grad je 1962. godine iz sastava kotara Kutina ušla u sastav kotara Sisak. Kada su ustavnim promjenama 1967. godine ukinuti kotari, otvorena je moguć- nost dobrovoljnog udruživanja općine Ivanić-Grad u zajednicu općina5 koje na temelju ustavnih promjena iz 1974. godine6 zaživljuje iduće, 1975. godine. Naime, tada se osnivaju zajednice općina kao samoupravne društveno-političke zajednice pa tako i Zajednica općina Zagreb. Novim Društvenim dogovorom utvrđuju se područja zajednice općina zagrebačkog područja u čiji sastav ulaze: Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Krapina, Kutina, Samobor, Sesvete, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar-Bistrica. Zajednica općina Zagreb djelovala je bez znatnih teritorijalnih promjena do 1986. godine kada je ukinuta na osnovi Amandmana na Ustav SR Hrvatske i Ustavnim zakonom o provođenju Amandmana7 na Ustav SR Hrvatske. Zajednica općina Zagreb prestala je s radom 30. lipnja 1986., dok su dio njenih poslova preuzele općine koje su bile u njenom sastavu8. 2.2.2. Nadležnost, svrha, funkcije i područje djelatnosti Skupština je, kao organ društveno-političke zajednice, odnosno organ samouprave i najviši organ vlasti u okviru prava i dužnosti Općine, uvedena Ustavom iz 1963. godine čime se dokidaju narodni odbori općina. Ukidanjem kotara kao društveno-političkih zajednica, 31. ožujka 1967. godine, promijenio se položaj i uloga općine u komunalnom sistemu. Ustavnim zakonom su regulirane samo općine i republike kao društveno-političke zajednice. Skupština opći- ne postala je manje operativni, a više regulativni organ koji je kroz društvene planove uspostavljao ravnotežu između zahtjeva privrednih organizacija i potreba lokalne zajednice. Skupština je 1960-ih usmjeravala svoje investicijske odluke na rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih kapaciteta, modernizaciju cesta, izgradnju zdravstvenih kapaciteta, stambenih i školskih objekata te elektrifikaciju naselja. Ustavnim amandmanima iz 1971. godine započinje proces samoupravne transformacije društva i osamostaljivanja gospodarskih subjekata i društvenih ustanova od države koji je nastavljen donošenjem Ustava iz 1974. godine. Time je uveden novi društveno-politički sistem u SFR Jugoslaviji temeljen na delegatskom sistemu kao obliku samoupravnog socijalističkog društva. U teoriji je trebao omogućiti ostvarivanje vladajuće uloge radničke klase, odnosno omogućavanje neposrednog utjecaja radnika u obavljanju funkcija u skupštinama svih društveno-političkih zajednica i čvršće povezivanje Skupštine sa svojom samoupravnom društvenom osnovom. Izborna osnova nisu više bili građani-birači svog predstavnika u Skupštini, već neposredno sami radni ljudi organizirani u svojim osnovnim organizacijama udruženog rada, mjesnim zajed-

4 Narodne novine, br. 39/1962, Zakon o području općina i kotara u NR Hrvatskoj 5 Narodne novine, br. 9/1967, Ustavni zakon o promjeni Ustava SRH 6 Narodne novine, br. 8/1974, Ustav SR Hrvatske 7 Narodne novine, br. 5/1986, Ustavni zakon o provođenju Amandmana XI-XXVI na Ustav SR Hrvatske 8 Narodne novine, br. 14/1986, Uredba o načinu i postupku preuzimanja poslova i radnika organa ZO-a

76 nicama ili drugim samoupravnim oblicima zajednica koji imaju neposredan utjecaj na društvene i državne poslove, a delegati su postali smjenjivi posrednici koji su se morali pridržavati smjernica i odluka radnika organizacija koje su ih delegirale. Temelj cjelokupnog političkog sistema u Općini bio je zasnovan na delegatskom principu, a činilo ga je samoupravljanje radnih ljudi u osnovnim organizacijama udruženog rada, mjesnim i interesnim zajednicama. Delegacija je bila oblik organiziranog djelovanja radničke klase i građana koji im je omogućavao neposredan utjecaj na društvene i državne poslove u samoupravnom društvu i imao ulogu kolektivnog odbornika i zastupnika. No, delegacije su se u svom radu morale pridržavati smjernica i odluka radnika svojih organizacija te delegati, teoretski, ne bi trebali istupati pojedinačno i samostalno, već je delegat trebao samo prenositi stavove svoje delegacije kojom je rukovodio predsjednik delegacije, dok je on imao ulogu koordinatora i organizatora delegacije. Skupština općine kao osnovni nositelj prava i dužnosti općine Ivanić-Grad neposredno je i isključivo donosila Statut općine i odlučivala o njegovoj promjeni, donosila odluke i druge propise, razmatrala i odlučivala o osnovnim pitanjima za politički, privredni, kulturni i društveni život općine, zatim donosila prostorne i urbanističke planove, opću bilancu i budžet, odnosno završni račun, osnivala općinske fondove te kontrolirala rad političko-izvršnih i upravnih organa općine. Društvene potrebe su se od 1975. godine zadovoljavale kroz institucije samoupravnih interesnih zajednica (SIZ). U općini Ivanić-Grad osnovano je trinaest (13) SIZ-ova umjesto ukinutih fondova. Osnivali su ih radni ljudi neposredno ili posredno preko svojih samoupravnih organizacija i zajednica tako da su udruživali sredstva, odnosno plaćali doprinos tim zajednicama iz svojih osobnih dohodaka ili dohodaka OOUR-a u skladu s namjenom i ciljevima kojima su ta sredstva bila namijenjena. Samim tim, bili su oblik organiziranog zadovoljavanja zajedničkih potreba i ostvarivanja zajedničkih interesa. Osnivali su se u područjima odgoja i obrazovanja, kulture, zdravstva, socijalne zaštite, stambene i komunalne djelatnosti, mirovinsko-invalidskih prava i zapošljavanja.9 Skupština općine Ivanić-Grad i njeni organi imali su koordinacijsku i nadzornu ulogu u poslovima lokalne zajednice, a izvršno-upravnu u poslovima od šireg interesa i u ostvarivanju zakona. Mjesne zajednice osnivane su od 1963. godine kao samoupravne teritorijalno-po- litičke organizacije građana u svrhu njihova sudjelovanja i suradnje na organiziranju i unaprjeđenju komunalnih, socijalnih, zdravstvenih, kulturnih i drugih djelatnosti (organiziranje obrane od elementarnih nepogoda) što su neposredno služile zadovoljavanju potreba svakodnevnog života građana. Osnivale su se za pojedina mjesta, sela ili dijelove grada. Statutom Općine bio je predviđen broj i opseg mjesnih zajednica te je 1973. godine na području općine Ivanić-Grad funkcioniralo 38 mjesnih zajednica10 čiji se broj i sastav mijenjao. Mjesnom zajednicom je kao organom upravljanja upravljao savjet od 15 članova koje su birali zborovi birača mjesta u sastavu pojedine mjesne zajednice.

9 HR-DASK-309; spis br. 01-116/1979., kut. 100. 10 HR-DASK-309; spis br. 01-691/1973, kut. 97.

77 Zborovi birača bili su najneposredniji oblici sudjelovanja građana u upravljanju društve- nim poslovima. Na području Općine bilo je 52 naseljena mjesta.11 Sastanci, tzv. zborovi svih birača jednog mjesta, održavali su se na inicijativu Skupštine općine, odnosno njenog predsjednika ili mjesne zajednice, a vezano za pitanja prihvaćanja prijedloga/nacrta raznih odluka koje bi predlagala Skupština općine Ivanić-Grad ili mjesna zajednica. Područje općine Ivanić-Grad obuhvaćalo je 1979. godine sljedeća naselja: Bešlinec, Bunjani, Caginec, Čemernica Lonjska, Deanovec, Derežani, Dolanec, Donja Obreška, Donji Prnjarovec, Donji Šarampov, Gornja Obreška, Gornji Prnjarovec, Graberje Ivanićko, Grabersko Brdo, Greda Breška, Ivanić-Grad, Jalševec Breški, Johovec, Kloštar Ivanić, Konščani, Krišci, Križ, Lepšić, Lijevi Dubrovčak, Lipovec Lonjski, Mala Hrastilnica, Nova Marča, Novoselec, Obedišće, Okešinec, Opatinec, Posavski Bregi, Prečno, Predavec, Prerovec, Prkos, Razljev, Rečica Kriška, Sobočani, Stara Marča, Šomovec Breški, Ščapovec, Širinec, Šumećani, Šušnjari, Tarno, Topolje, Velika Hrastilnica, Vezišće, Vinari, Zaklepica i Zelina Breška.

2.2.3. Organizacijski ustroj

Središnja tijela

Skupština SO Ivanić-Grad

Skupština općine ili Općinska skupština Ivanić-Grad bila je najviši organ vlasti i organ društvenog samoupravljanja općine Ivanić. Sačinjavala su je općinska vijeća. Statut Skupštine bio je usvojen na Svečanoj sjednici Skupštine 28. 11. 1963. godine. U praktičnoj primjeni Ustava i Statuta općine Ivanić-Grad, Skupština je kao druš- tveno-politička zajednica vršila društveno-ekonomsku funkciju kojoj je bio cilj, u suradnji s drugim organizacijama, privredni i društveni razvitak općine pa je tako Skupština donosila Društveni plan Općine. Predstavljala je delegaciju radnih ljudi i građana u Općini, a ujedno i jedan od osnovnih samoupravnih oblika i organa samoupravljanja na području općine. Rad Skupštine se odvijao na zajedničkim i odvojenim sjednicama vijeća te na sjednicama njenih organa – savjeta i komisija.

Vijeća SO Ivanić-Grad Od 1963. do 1974. godine Skupštinu su sačinjavali Općinsko vijeće (OV) i Vijeće radnih zajednica (VRZ). U pravilu su održavali zajedničke sjednice, međutim, mogle su se održavati i odvojene sjednice pojedinog vijeća ako je na rješavanju predmet iz nadležnosti samo jednog vijeća ili ako bi to zatražila najmanje polovina članova vijeća. Donošenjem Ustava iz 1974. godine i uvođenjem delegatskih odnosa u skupštinski sistem, Skupštinu općine sačinjavaju 3 vijeća: Vijeće udruženog rada (VUR), Vijeće mjesnih zajednica (VMZ) i Društveno-političko vijeće (DPV).

11 HR-DASK-309; spis br. 01-130/1979, kut. 100.

78 U novom skupštinskom sistemu, Skupština je radila i zasjedala uglavnom po vijećima čija je nadležnost bila precizno određena i razgraničena kad odlučuju samostalno ili na zajedničkim sjednicama.

Izvršno-kolegijalna tijela

Predsjedništvo SO Ivanić-Grad Osnovano je 24. 4. 1974. kao organ SO Ivanić-Grad koji vrši Ustavom, zakonom, Statutom Općine i Odlukom Skupštine općine12 utvrđena prava i dužnosti. Predsjedništvo je imalo ulogu koordinatora i organizatora rada Skupštine, njenih vi- jeća i radnih tijela. Utvrđivalo je opće smjernice za rad organa uprave i organizacija od interesa za Općinu, brinulo se o ostvarivanju politike, izvršavanju zakona i druš- tvenih planova i odluka Skupštine i njenih tijela, brinulo se za usklađivanje rada vijeća Skupštine i drugih njenih tijela te rješavalo sukob nadležnosti među njima. Sačinjavali su ga predsjednik Skupštine, njegov zamjenik, tajnik, predsjednici vijeća Skupštine, predsjednici organa uprave, a nešto kasnije i predsjednik Izvršnog vijeća.

Predsjednik SO Ivanić-Grad Predstavljao je Predsjedništvo i bio u neku ruku predsjednik predsjedništva. Sazivao je sjednice Skupštine na svoju inicijativu ili, kad je to zatražilo najmanje pet (5) članova jednog od vijeća, komisija Skupštine ili koji od organa uprave/savjeta. Predsjedavao je sjednicama, usklađivao rad komisija i savjeta, predlagao dnevni red sjednica i predsjedavao im te se brinuo o organiziranju suradnje Predsjedništva s drugim organima i organizacijama općine.

Izvršno vijeće SO Ivanić-Grad Jedinstveni je izvršno-politički organ Skupštine općine Ivanić-Grad. Osnovano je 24. 4. 1974. godine Rješenjem o izboru Izvršnog vijeća13 za njen sastav, djelokrug i mandat. Preuzelo je izvršne poslove umjesto savjeta odnosno vijeća Skupštine. Vijećima samoupravnih zajednica predlagalo je utvrđivanje politike i donošenje općih mjera i akata. Donosilo je propise za izvršavanje općih akata Skupštine te se brinulo o njihovom iz- vršavanju, kao i o provođenju politike. Utvrđivalo je načelne stavove i smjernice za rad organa uprave i usklađivalo propise tih organa s aktima Skupštine. Obavljalo je nadzor nad radom općinskih organa uprave i organizacija te im davalo opće smjernice za rad, odnosno, ukidalo njihove propise koji bi bili u suprotnosti sa zakonom i odlukama SO- a. Za svoj rad je odgovaralo Skupštini. Činili su ga predsjednik IV-a, zamjenik i pet (5) članova, a mandat im je trajao četiri godine. Skupština općine Ivanić-Grad je Statutom općine14 iz 1985. definirala nadležnosti Izvršnog vijeća Skupštine općine kao kolegijalnog organa sačinjenog od trinaest (13)

12 Službeni Vjesnik u Sisku, br. 6/1974; Odluka o donošenju i stupanja na snagu Statuta Općine Ivanić-Grad 13 HR-DASK-309; Rješenje o izboru Izvršnog vijeća SO Ivanić-Grad, spis 350/1974., kut. 70. 14 Službene novine općine Ivanić-Grad, br. 1/1985.

79 članova. U tom smislu Izvršno vijeće svoju funkciju u pravilu ostvaruje na sjednicama vijeća, a samo izuzetno između sjednica uz naknadnu verifikaciju na sjednici. Za obavljanje svoje funkcije, u skladu sa Statutom općine, Izvršno vijeće može osnivati stalna ili povremena radna tijela koja obavljaju zadatke u pojedinim oblastima i za svoj rad odgovaraju Vijeću. U tom smislu u 1986. godini pa nadalje djelovala su sljedeća radna tijela Izvršnog vijeća: ■■Komisija za izbore i imenovanja ■■Komisija za odnose s vjerskim zajednicama ■■Komisija za normativnu djelatnost.

Pored navedenih stalnih radnih tijela, koja su u većini zasjedala kontinuirano, članovi IV-a obavljali su i druge delegatske funkcije u drugim organima i tijelima kao što su Komitet za privredu ili Komitet za društvene djelatnosti, ali isto tako i u nizu radnih grupa za obavljanje pojedinačnih zadataka koje je formiralo Izvršno vijeće (npr. provedbeni planovi).

Radna tijela Osnivana su od strane Skupštine općine ili Izvršnog vijeća Skupštine za izvršenje određenih poslova, obavljanje analiza, anketa, razmatranja raznih prijedloga i drugih poslova iz nadležnosti Skupštine ili Izvršnog vijeća Skupštine.

Radna tijela SO Ivanić-Grad u razdoblju 1974. – 1978. Komisija svih triju Vijeća: ■■Mandatno-imunitetska komisija.

Stalne (odborničke) komisije Skupštine bile su: ■■Verifikaciona komisija ■■Komisija za predstavke i pritužbe ■■Komisija za izbore i imenovanja ■■Komisija za društveni nadzor ■■Komisija za vjerska pitanja.

Ostale (skupštinske, upravne, komisije savjeta, privremene) komisije: ■■Komisija za poljsku štetu (po mjesnim uredima) ■■Komisija za vjerska pitanja ■■Komisija za proširenje društvenih površina ■■Komisija za žalbe ■■Komisija za zborove birača ■■Komisija za odlikovanje ■■Mandatsko-imunitetna komisija ■■Komisija za zborove birača.

80 Skupštinska/stručna služba SO Ivanić-Grad Skupštinska služba, kao stručna služba Skupštine općine, obavljala je poslove vezane za rad Skupštine i njenih organa (savjeta, komisija), zborova birača, mjesnih zajednica i drugih oblika neposrednog upravljanja, poslove društvenog plana i budžeta i neke administrativno-tehničke poslove. Prava i dužnosti Skupštinske službe bile su da prikuplja materijale, informacije, podatke i analize i na odgovarajući način ih prire- đuje radi efikasnog funkcioniranja Skupštine općine i njenih organa. Surađivala je u izradi nacrta odluka, zaključaka, mjera i preporuka te poduzimala mjere za dosljedno provođenje istih. Organizirala je nadzor u pogledu zakonitosti općih akata radnih organizacija, vršila kadrovske poslove u vezi s izborom i imenovanjem skupštinskih organa i funkcionara, zaprimala i preispitivala predstavke i pritužbe građana, radnih i drugih organizacija, vršila stručne poslove u vezi s izradom nacrta budžeta, pripremala materijale o organizaciji i radu zborova birača i mjesnih zajednica te pratila rad i funkcioniranje ovih organa, pripremala materijale za rad savjeta i komisija Skupštine općine, te radila na pripremama i organizaciji sjednica Općeg sabora općine Ivanić- Grad, odnosno sjednica vijeća Skupštine.

Stručna služba IV-a Skupštine općine Ivanić-Grad Obavljala je stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Izvršnog vijeća.

Organi uprave Skupštine općine Ivanić-Grad Za vršenje upravnih i drugih stručnih poslova iz okvira prava i dužnosti Skupštine općine osnivali su se, posebnom odlukom Skupštine, organi uprave. Oni su provodili utvrđenu politiku i izvršavali zakone, propise i druge opće akte Skupštine i, nakon njegovog osnutka, Izvršnog vijeća. Pratili su stanje u određenim oblastima i davali inicijativu za rješavanje pitanja u tim oblastima, rješavali pravne stvari u skladu sa svojom nadležnošću, provodili upravni nadzor, pripremali propise i obavljali razne druge struč- ne poslove za Skupštinu i njeno Izvršno vijeće kojima su i bili odgovorni za svoj rad. Od 1974. godine Skupština je za vršenje određenih političko-izvršnih i upravnih poslova oformila Savjete: 1. Savjet za unutrašnje poslove 2. Savjet za privredu, komunalne poslove i urbanizam 3. Savjet za narodnu obranu 4. Savjet za zaštitu čovjekove okoline 5. Savjet za obrazovanje, kulturu i fizičku kulturu 6. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu 7. Savjet mjesnih zajednica Skupštine općine.

Na temelju Odluke Skupštine općine Ivanić-Grad15 iz 1978. godine poslove iz nadležno- sti uprave u okviru prava i dužnosti općine vrše organi općinske uprave – Sekretarijati:

15 HR-DASK-309; Odluka o organizaciji i radu Organa uprave SO Ivanić-Grad, XII. Sjednica IV-a SO, 19.10.1978., kut. 1.

81 1. Općinski sekretarijat za poslove uprave i inspekcijske poslove ■■Općinski inspektor ■■Odsjek za boračke i invalidske poslove ■■Odsjek za komunalno-stambene poslove, građevinarstvo i prostorno uređenje ■■Organ starateljstva 2. Općinski sekretarijat za financije ■■Općinska uprava prihoda i inspekcija ■■Odsjek za budžet, bilanciranje i interno računovodstvo 3. Općinski sekretarijat za narodnu obranu 4. Općinski sekretarijat za unutrašnje poslove 5. Općinska uprava za katastar i geodetske poslove 6. Komisija za rješavanje žalbi u drugostepenom upravnom postupku 7. Komisija za naknadu poljske štete.

Određene poslove općinskih organa uprave obavljaju mjesni uredi: ■■Mjesni ured Ivanić-Grad za područje mjesnih zajednica (naselja): Ivanić-Grad, Šarampov Donji, Opatinec i Jalševec: ■■Mjesni ured Kloštar Ivanić ■■Mjesni ured Križ ■■Mjesni ured Posavski Bregi. Mjesni ured vodi matične knjige i birački spisak, ovjerava potpise, rukopise i prijepise, izdaje uvjerenja, obavlja administrativne poslove i pruža stručnu pomoć mjesnoj zajednici prema odlukama Skupštine općine. 2.2.4. Odnosi i veze Od 1975. godine općina Ivanić-Grad je u sastavu Zajednica općina Zagreb, zajedno s, prema Društvenim dogovorom utvrđenom području, ovim općinama: Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Krapina, Kutina, Samobor, Sesvete, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar-Bistrica. Zajednica općina Zagreb djelovala je bez znatnih teritorijalnih promjena do 1986. godine kada je ukinuta na osnovi Amandmana na Ustav SR Hrvatske i Ustavnim zakonom o provođenju Amandmana16 na Ustav SR Hrvatske. Zajednica općina Zagreb prestala je s radom 30. lipnja 1986., dok su dio njenih poslove preuzele općine koje su bile u njenom sastavu17. 2.3. Povijest fonda Gradivo fonda SO Ivanić-Grad nalazilo se kod stvaratelja sve do predaje u Državni arhiv u Sisku 2011. godine. Za gradivo se od osnutka SO Ivanić-Grad vodila arhivska knjiga, a čuvalo se izmiješano s gradivom prednika (NOO Ivanić-Grad) i drugih stvaratelja. Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji Ispostava Ivanić-Grad predaje

16 Narodne novine, br. 5/1986, Ustavni zakon o provođenju Amandmana XI-XXVI na Ustav SR Hrvatske 17 Narodne novine, br. 14/1986, Uredba o načinu i postupku preuzimanja poslova i radnika organa ZO-a

82 2011. godine gradivo DASK-u bez najvećeg dijela građevinske dokumentacije koja i dalje ostaje kod imatelja. 2.4. Način preuzimanja ili predaje Gradivo je Državni arhiv u Sisku preuzeo po službenoj dužnosti i to u dva navrata: prvi put 18. 1. 1974. godine kada je gradivo, nastalo u razdoblju 1963. – 1969., preuzeto od Općine Ivanić-Grad prema Primopredajnom zapisniku br. 26-1/1974. Drugi put preuzeto je gradivo u rasponu godina 1969. – 1993. prema Primopredajnom zapisniku od 3. 10. 2011. (Klasa: 036-10/11-01/14; Urbroj: 2176-83-11-01) od imatelja Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji Ispostava Ivanić-Grad, u količini od 8,55 d/m. Gradivo je uvedeno u Knjigu primljenog arhivskog gradiva pod rednim brojem 345 i upisano na stranici 351.

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Sadržaj Fond sadrži dokumentaciju nastalu radom središnjih tijela Skupštine Ivanić-Grad, prvenstveno Izvršnog vijeća, zatim same Skupštine te Vijeća skupštine. Uz sjednič- ke zapisnike Izvršnog vijeća, sačuvani su i spisi IV-a., dok su uz sjedničke zapisnike Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica priključene i odluke i rješenja vijeća, zatim razni izvještaji, analize, informacije i programi rada vijeća. Nadalje, podserija Organi upravljanja sadrži sjedničke zapisnike savjeta, komisija i fondova Skupštine općine. Serija Upravni postupak sadrži dokumentaciju nastalu djelovanjem Sekretarijata za opće i upravne poslove SO Ivanić-Grad, dok serija Opći poslovi uz strogo pov. spise (uredbe sa zakonskom snagom) sadrži i opće spise. Serija Rad i radni odnosi sadrži personalne podatke te isplatne liste i kartone osobnih dohodaka prosvjetnih službe- nika, zaposlenih u srednjim, osnovnim školama i dječjim vrtićima. Serija Financije obuhvaća podatke o budžetu i završnom računu Općine i općinskih ustanova. Nadalje, Skupštinska služba je određivala poreze i takse za stanovništvo (knjige imovinske takse stanovništva), kao i postupke vezane za raspodjelu, eksproprijaciju i arondaciju zemlji- šta – o kojem postupku su sačuvana rješenja o arondaciji zemljišta. Serija Prosvjeta, nauka i kultura sadrži dokumentaciju Odjela za opću upravu i društvene službe iz domene školstva: rješenja o osnivanju i ukidanju škola te statute prosvjetnih ustanova i podatke o inventaru škola i sl., kao i podatke o arhivskoj i muzejskoj službi. Osim toga, u gradivu fonda sačuvane su i Knjige žalosti povodom smrti Josipa Broza Tita. 3.2. Odabiranje i izlučivanje U Državnom arhivu u Sisku izlučivanje je provedeno nakon sređivanja fonda u prosincu 2016. godine. Iz fonda je izlučeno i škartirano 1,5 d/m gradiva. Odvajanje i izlu- čivanje bezvrijednog balasta obavljeno je prema Zapisniku o izlučivanju i uništenju registraturnog balasta, temeljem Odluke o izlučivanju i uništenju (Klasa: 612-06/16- 01/67; Urudžbeni broj: 2176-81-16-01 od 27. 12. 2016. godine). Primjerak Zapisnika o izlučivanju i uništenju registraturnog balasta nalazi se na kraju sumarnog inventara.

83 3.3. Plan sređivanja Gradivo je arhivistički obrađeno po područjima rada definiranih arhivskim znakovima, odnosno od veljače 1988. godine klasifikacijskim oznakama. Kako arhivski znakovi odgovaraju funkcijama i djelatnostima stvaratelja, ovim je načinom postignuta jasna struktura fonda te je izbjegnuto raščlanjivanje gradiva po organima uprave kojima se često mijenjala nadležnost ili su bili podložni čestim promjenama funkcija pa bi time nepotrebno dolazilo do remećenja arhivskih cjelina u gradivu. Arhivsko gradivo je sređeno prema strukturno-funkcionalnom principu i formirane su sljedeće serije fonda: 1. Organizacija vlasti; 2. Upravni postupak; 3. Opći poslovi; 4. Rad i radni odnosi; 5. Privreda: 6. Financije; 7. Socijalna zaštita; 8. Prosvjeta, znanost i kultura: 9. Knjige žalosti. Tijekom arhivističke obrade iz fonda je izdvojeno gradivo fonda HR-DASK-42: Narodni odbor općine Ivanić-Grad u količini od 0,02 d/m. kao i 5 komada Tiskovina o smrti Josipa Broza Tita koji su uvršteni u istoimenu zbirku. 3.4. Administrativno poslovanje Za administrativno poslovanje organa uprave Skupštine prvotno je bio zadužen Sekretarijat za upravno-pravne i opće poslove SO Ivanić-Grad. Organi uprave Skupštine općine Ivanić-Grad na aktima su stavljali oznake/šifre organizacijskih jedinica i refere- nata. Arhivski znakovi bili su upotrebljavani do 1988. godine kada su predmeti počeli biti vođeni po klasifikacijskim oznakama tj. urudžbenom broju. Arhivski znakovi organa uprave SO Ivanić-Grad sastojali su se od oznaka unutrašnjih organizacijskih jedinica koje su predmet riješile i oznaka vrsta poslova u koji je predmet pripadao po svom sadržaju.

4. Uvjeti dostupnosti i korištenja

4.1. Uvjeti dostupnosti Gradivo je dostupno za korištenje sukladno čl. 18. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97). 4.2. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanja Korištenje i umnožavanje dozvoljeno je sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku. 4.3. Jezik/pismo u gradivu Gradivo fonda SO Ivanić-Grad je na hrvatskom jeziku, a spisi su pisani latinicom. 4.4. Tvarne značajke i tehnički uvjeti Nosač zapisa je papir. Pojedini listovi papira su oštećeni i manje čitljivi. Prisutna su manja oštećenja od vlage i tragovi hrđe. 4.5. Obavijesna pomagala Arhivsko obavijesno pomagalo za fond je sumarni inventar izrađen 2017. godine.

84 5. Dopunski izvori

5.1. Mjesto čuvanja izvornika Državni arhiv u Sisku, spremište A1/polica 26, red 1-6. 5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslika Mikrofilmiranje ili bilo kakvo zaštitno snimanje gradiva ovog fonda nije obavljano. 5.3. Dopunski izvori Dopunski izvori za proučavanje gradiva ovog fonda su fondovi upravnih tijela koji se čuvaju u Državnom arhivu u Sisku: fond HR-DASK-42 – NOO Ivanić-Grad: 1952-1963; HR-DASK-21 – Narodni odbor kotara Sisak: 1955-1963; HR-DASK-30 – Skupština općine Sisak:1963-1990; HR-DASK-42 – Narodni odbor općine Sisak: 1955-1963. i fond HR-DASK – HR-DASK-891 – Zajednica općina Sisak [1967-1970.] 1974-1990., koji se čuvaju u ovom Arhivu. 5.4. Literatura Slukan Altić, M. Grad Ivanić-Grad: Urbani razvoj i izgradnja Ivanića. Ivanić-Grad. 2012. Križanić, N.; Kušanić, N.; Sarkotić, N. Shematizam organa uprave i pravosuđa na po- dručju Državnog arhiva u Sisku. Državni arhiv u Sisku, Sisak. 2002. Orlić, M. Privremeni sumarni inventar Skupštine općine Ivanić-Grad: 1963–1969. Sisak. 1987. 5.5. Izvori Narodne novine: 39/1962; 15/1963; 9/1967; 8/1974; 5/1986; 14/1986 Službeni vjesnik u Sisku, br. 6/1974. Službeni vjesnik općine Ivanić-Grad, br. 1/1985. 5.6. Bibliografija GRAD IVANIĆ-GRAD. Urednici: Jembrih, Alojz, Klun-Posavec, Palma. Ivanić-Grad. 2012.

6. Kontrola opisa 6.1. Napomena arhivista Sumarni inventar fonda izradila je arhivistica specijalistica Snježana Žegor. 6.2. Pravila ili propisi Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva ISAD (G); Međunarodna norma arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR (CPF). 6.3. Nadnevak izrade opisa prosinac 2017.

85 Opis serija i podserija

Oznaka/signatura: HR-DASK-309.1. Naslov: ORGANIZACIJA SREDIŠNJIH TIJELA Vrijeme nastanka gradiva: 1975/1993 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 58 kut; 5,8 d/m

Serija sadrži dokumentaciju koja se odnosi na rad središnjih tijela – Izvršnog vijeća i Predsjedništva te radnih tijela: komisija, savjeta i fondova SO Ivanić-Grad. 1.1. Izvršno vijeće SO-a 1975/1993, 5,7 d/m (AZ 01,72) Kut. 1-58.

Podserija sadrži zapisnike i materijale sjednica. Ovo je najcjelovitije sačuvana cjelina fonda. Zapisnici sjednica sačuvani su, uz manje prekide, od 1975. (nedostaje 1980., zatim 1988. i 1989.) sve do 1993. godine. Podserija sadrži i spise Izvršnog vijeća. Sjednice vijeća SO Ivanić-Grad sadrže materijale i zapisnike sa zajedničkih i odvojenih sjednica svih vijeća: Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica, odnosno od 1974. godine Vijeća udruženog rada, Vijeća mjesnih zajednica i Društveno-političkog vijeća.

1.1.1. Sjednice Izvršnog vijeća SO-a 1975/1993 Kut. 1-36. 1.1.2. Spisi Izvršnog vijeća SO-a 1978/1993 Kut. 37-58.

Potpodserija sadrži spise Izvršnog vijeća koji su podijeljeni prema načinu razvođenja – na spise razvrstane prema arhivskim znakovima (1978/ 1987.) i na spise razvrstane prema klasama (1990-1993). 1.1.2.1. Spisi Izvršnog vijeća prema arhivskim znakovima 1978; 1985-1987; (AZ 01,0) Kut. 37-44. 1.1.2.2. Spisi Izvršnog vijeća prema klasama 1990-1993; (KL 00-01 – KL 960-03) Kut. 45-58. 1.2. Sjednice Skupštine 1965; 0,5 d/m; (AZ 01,72) Kut. 59.

Podserija sadrži najranije zapisnike i materijale za sjednice Skupštine. 1.3. Sjednice vijeća Skupštine općine 1964/1973; 0,25 d/m; (AZ 01,72) Kut. 59-61.

Podserija sadrži sačuvane zapisnike vijeća Skupštine općine, zatim zajedničkih sjednica OV-a i VRZ-a Skupštine, kao i zapisnike zasebnih sjednica Općinskog vijeća te Vijeća radnih zajednica.

86 1.3.1. Zajedničke sjednice Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica 1965/1973; (AZ 01,72) Kut. 59-60. 1.3.2. Sjednice Općinskog vijeća 1964/1972; (AZ 01,72) Kut. 61. 1.3.3. Sjednice Vijeća radnih zajednica 1965/1972; (AZ 01,72) Kut. 61. 1.3.4. Sjednice Općeg sabora 1963-1964; (AZ 01,72, AZ 01,74) Kut. 61.

Podserija sadrži zapisnik sjednice Predsjedništva Općeg sabora s popisom njegovih članova, kao i zapisnike sjednica pet vijeća Općeg sabora. 1.3.4.1. Sjednica Predsjedništva Općinskog sabora i predsjednika saborskih vijeća 1964. Kut. 61. 1.3.4.2. Sjednice Vijeća za industriju Općeg sabora općine Ivanić-Grad 1963-1964 Kut. 61. 1.3.4.3. Sjednice Vijeća za poljoprivredu Općeg sabora općine Ivanić- Grad 1963-1964 Kut. 61. 1.3.4.4. Sjednice Vijeća za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam Općeg sabora općine Ivanić-Grad 1963-1964 Kut. 61. 1.3.4.5. Sjednice Vijeća za društveni standard Općeg sabora općine Ivanić-Grad 1963-1964 Kut. 61. 1.3.4.6. Sjednice Predsjedništva Skupštine i predstavnika DPO-a 1972. (AZ 01,74) Kut. 61. 1.4. Odluke vijeća SO-a 1969/1985; 0,5 d/m Kut. 62-66. Podserija sadrži odluke kojima se reguliraju opća pitanja na općini: porezi i takse, organiziranje komunalnih službi, naknade za zemljišta, zdravstvena i socijalna zaštita, izborna politika, društveni dogovori i dr. u formi naredbi, zabrana, dopuštenja ili ovlaštenja. Donosila su ih vijeća Skupštine općine na svojim zasebnim ili zajedničkim sjednicama. 1.5. Rješenja i zaključci sjednica vijeća SO-a 1963/1985; 0,6 d/m Kut. 67-72.

Podserija sadrži rješenja o izboru, imenovanjima i razrješenjima uprave i članova pojedinih savjeta, komisija, zavoda i ustanova (škola), zatim odobrenja poslovnika i drugih akata, kao i rješenja o dodjeli zemljišta i objekata na korištenje. Cjelina obu- hvaća i zaključke koje su donosili vijećnici nakon rasprava na zasebnim ili zajedničkim sjednicama vijeća Skupštine općine. 1.6. Materijali za sjednice Skupštine općine i vijeća 1972/1985; 1,2 d/m Kut. 73-84.

87 Podserija sadrži materijale za sjednice: izvještaje i analize o radu radnih tijela Skupštine (savjeta, komisija i fondova) te razne informacije (o poslovnim rezultatima u privredi, o trošenju sredstava fondova i sl.) koje su prikupljala pojedina vijeća Skupštine općine, zatim programe rada same Skupštine, njenih Vijeća, ali i pojedinih stručnih službi, ustanova i poduzeća s područja općine Ivanić-Grad. 1.7. Organi upravljanja 1963/1980; 0,5 d/m (AZ 01,73, AZ 01,74, AZ 01,75) Kut. 85-89. Podserija sadrži zapisnike sjednica savjeta, zatim stalnih i povremenih komisija Skupštine općine Ivanić-Grad, zapisnike skupštinskih fondova s njihovim upravnim odborima te sjednice Općinske zajednice obrazovanja Skupštine općine Ivanić-Grad. 1.7.1. Savjeti 1963/1974; 0,4 d/m (AZ 01,73) Kut. 85-88. 1.7.1.1. Sjednice Savjeta za financije, budžet i opću upravu 1971, 1974. Kut. 85. 1.7.1.2. Sjednice Savjeta za privredna pitanja 1971-1974 Kut. 85. 1.7.1.3. Sjednice Savjeta za privredu, komunalne poslove i urbanizam 1974. Kut. 85. 1.7.1.4. Sjednice Savjeta za komunalne poslove, građevinarstvo i urbanizam 1971, 1974. Kut. 85. 1.7.1.5. Sjednice Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo 1974. Kut. 86. 1.7.1.6. Sjednice Savjeta za privredna pitanja i Savjeta za šumarstvo 1971. Kut. 86. 1.7.1.7. Savjet za zaštitu čovjekove okoline 1974. Kut. 86. 1.7.1.8. Sjednice Savjeta za socijalnu zaštitu 1963-1964 Kut. 86. 1.7.1.9. Sjednice Savjeta za narodno zdravlje 1963-1964, 1972. Kut. 86. 1.7.1.10. Sjednice Savjeta za socijalnu zaštitu i Savjeta za narodno zdravlje 1964/1971 Kut. 86. 1.7.1.11. Sjednice Savjeta za školstvo i materijali 1968/1971, 1966-1968 Kut. 87. 1.7.1.12. Sjednice Savjeta za fizičku kulturu 1964. Kut. 87. 1.7.1.13. Sjednice Savjeta za prosvjetu, kulturu, obrazovanje i fizičku kulturu 1971, 1973-1974 Kut. 87. 1.7.1.14. Sjednice Savjeta za obrazovanje, kulturu i fizičku kulturu 1974. Kut. 87. 1.7.1.15. Sjednice Savjeta za prosvjetu, kulturu i obrazovanje odraslih 1968. Kut. 87.

88 1.7.1.16. Sjednica Savjeta za školstvo i Savjeta za prosvjetu 1974. Kut. 87. 1.7.1.17. Sjednica Savjeta za školstvo i IO-a Zajednice za financiranje osnovnog obrazovanja 1974. Kut. 87. 1.7.1.18.. Sjednice Savjeta za saobraćaj 1972. Kut. 88. 1.7.1.19. Sjednice Savjeta za unutrašnje poslove 1974. Kut. 88. 1.7.1.20. Sjednica Savjeta mjesnih zajednica 1974. Kut. 88. 1.7.1.21. Savjet za rad i radne odnose – materijali 1963. Kut. 88. 1.7.2. Komisije 1963/1980; 0,05 d/m (AZ 01,74) Kut. 88. 1.7.2.1. Sjednice Komisije za društveni nadzor i materijali 1971, 1980. Kut. 88. 1.7.2.2. Sjednice Komisije za izbor i imenovanja 1972. Kut. 88. 1.7.2.3. Sjednice Komisije za predstavke i pritužbe 1972, 1980. Kut. 88. 1.7.2.4. Sjednica Komisije za vjerska pitanja 1971. Kut. 88. 1.7.2.5. Sjednice Komisije za službeničke poslove 1964. Kut. 88. 1.7.2.6. Sjednica Komisije za unapređenje turizma i društvene prehrane 1963. Kut. 88. 1.7.2.7. Sjednica Komisije za uvođenje poljoprivrednog obrazovanja u škole 1967. Kut. 88. 1.7.2.8. Sjednica Komisije za uvođenje poljoprivrednog obrazovanja u škole 1963. Kut. 88. 1.7.3. Fondovi 1963-1964; 0,1 d/m (AZ 01,75) Kut. 89. 1.7.3.1. Sjednice Fonda za školstvo 1964. Kut. 89. 1.7.3.2. Sjednice Fonda za fizičku kulturu 1964. Kut. 89. 1.7.3.3. Sjednice upravnih odbora fondova 1963. Kut. 89.

Cjelina sadrži zapisnike sjednica UO-a Fonda za financiranje školstva, UO-a Fonda za socijalne ustanove te UO-a Fonda zajedničkih rezervi privrednih organizacija Općine. 1.7.3.4. Fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti 1968. Kut. 89. Cjelina sadrži odluku o osnivanju Fonda. 1.7.3.5. Sjednice Općinske zajednice obrazovanja Ivanić-Grad 1966-1968 Kut. 89.

89 Oznaka/signatura: HR-DASK-309.2. Naslov: UPRAVNI POSTUPAK Vrijeme nastanka gradiva: 1969/1992 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 ½ kut; 0,05 d/m

Serija sadrži dokumentacijunastalu djelovanjem Sekretarijata za poslove općinske uprave SO Ivanić-Grad. Sekretarijat je bio zadužen za prijem i otpremu pošte, dostavu pošte, vođenje djelovodnika, arhive, ovjeru potpisa i prijepisa, te rješavanje u upravnim stvarima iz oblasti imovinsko-pravnih poslova. U skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku, odnosno u postupku rješavanja pravnih predmeta, obaveza i pravnih interesa građana i drugih organizacija, organi uprave bili su dužni voditi Upisnike predmeta prvostupanjskog i drugostupanjskog upravnog postupka, koji, izuzev malog broja spisa, u gradivu SO Ivanić-Grad nisu sačuvani. 2.1. UP-II 1969-1971; 0,025 d/m (AZ 03,01 – AZ 60) Kut. 90.

Poslovi drugostupanjskog upravnog postupka podrazumijevaju revizijski postupak prvostupanjskih rješenja organa uprave općine Ivanić-Grad kojima su se pojedincima priznavala svojstva ili određena prava. Podserija sadrži fragmentarno sačuvane predmete rješenja na žalbe prvostupanjskog postupka. 2.2. UP-I 1969/1992; 0,025 d/m (AZ 33,141 – AZ 38,3) Kut. 90.

Podserija sadrži fragmentarno sačuvane predmeta prvostupanjskog upravnog postupka koji su nastali djelovanjem Sekretarijata za opće i upravne poslove.

Oznaka/signatura: HR-DASK-309.3. Naslov: OPĆI POSLOVI (AZ 0) Vrijeme nastanka gradiva: 1968/1992 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 knj. i 18 i ½ kut; 1,85 d/m

Serija sadrži dokumentaciju nastalu djelovanjem Sekretarijata za opće i upravne poslove SO Ivanić-Grad. Sekretarijat je bio zadužen za prijem i otpremu pošte, dostavu pošte, vođenje urudžbenih evidencija, arhive, ovjeru potpisa i prijepisa, te rješavanje općih administrativnih poslova. 3.1. Strogo pov. spisi 1991/192; 0,05 d/m Kut. 90.

90 Podserija sadrži uredbe sa zakonskom snagom koje su stizale Skupštini općine, a najviše su bile vezane za područje narodne obrane. 3.2. Opći poslovi Sekretarijata za opće i upravne poslove 1968/1975; 0,5 d/m (AZ 00,5 – AZ 01,79) Kut. 91-95.

Podserija sadrži Arhivsku knjigu iz 1968. godine u koju su evidentirane sve vrste registraturnoga gradiva pristigle u pismohranu iste godine. Nadalje, sadržava i spise Sekretarijata od onih kojima se dodjeljuju odlikovanja i evidentiraju spomen-objekti, pa do raznih materijala za sjednice savjeta i komisija Skupštine Općine. 3.2.1. Arhivska knjiga 1968. Knj. 1. 3.2.2. Spisi Sekretarijata 1969/1975 (AZ 00,5 – AZ 01,79) Kut. 91-95. 3.3. Organizacija uprave 1973/1985; 0,7 d/m (AZ 02) Kut. 96-102. 3.3.1. Odluke, prijedlozi zakona i propisa 1973-1974 Kut. 96-99. 3.3.2. Opći poslovi 1978/1985 Kut. 100-102. 3. 4. Upravno poslovanje 1969-1972; 0,5 d/m (AZ 03 – AZ 03,5) Kut. 103-107.

Gradivo podserije prikazuje način vođenja uredskog poslovanja (pisarnice) i pismohrane Sekretarijata za opće i upravne poslove SO Ivanić-Grad, odnosno poslove ovjere isprava i evidentiranja društvenih organizacija na području općine. 3.4.1. Upravno poslovanje Kut. 103-105. 3.4.2. Kancelarijsko poslovanje Kut. 105-107. 3.4.3. Obavijesti u službenim novinama Kut. 107.

Oznaka/signatura: HR-DASK-309.4. Naslov: RAD I RADNI ODNOSI (AZ 1) Vrijeme nastanka gradiva: 1963-1971 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 5 kut; 0,5 d/m

Serija sadrži gradivo nastalo djelovanjem Odjela za poslove uprave Općine Ivanić- Grad koji je, među ostalim poslovima, bio zadužen za obavljanje personalnih poslova, prijave i odjave radnika i kadrovske poslove za sve organe uprave i javne službe Općine Ivanić-Grad. Sačuvani su personalni podatci te isplatne liste i kartoni osobnih dohodaka prosvjetnih službenika zaposlenih u srednjim i osnovnim školama te dječ- jim vrtićima.

91 4.1. Osobni dohotci 1969-1971; 0,05 d/m (AZ 12,0) Kut. 108.

Podserija sadrži analitičke procjene osobnih dohodaka te obračunavanje osobnih dohodaka zaposlenih na području Skupštine općine Ivanić-Grad. 4.2. Zapošljavanje 1969-1971; 0,05 d/m (AZ 12,1 – AZ 12,25) Kut. 108.

Podserija sadrži dokumentaciju o natječajima za radna mjesta, postupku zapošljavanja te raskida radnog odnosa zaposlenih na području SO Ivanić-Grad. Nadalje, sačuvana su rješenja o imenovanjima službenika, njihovim raspoređivanjima na druga radna mjesta, kao i razrješenjima. 4.3. Platni iskazi 1964-1967 0,3 d/m (AZ 12,41) Kut. 109-111.

Podserija sadrži platne iskaze i kartice osobnih dohodaka službenika srednjih škola, osnovnih škola te dječjih vrtića s područja općine Ivanić-Grad. 4.4. Kartoni personalnih podataka 1966. (AZ 13,1) Kut. 112.

Podserija sadrži kartone personalnih podataka službenika srednjih, osnovnih škola i dječjih vrtića s područja općine Ivanić-Grad. 4.5. Inspekcija rada 1963-1964 (AZ 19,1) Kut. 112.

Podserija sadrži rješenja i zapisnike inspekcijskih pregleda na području općine Ivanić-Grad. 4.6. Nesretni slučajevi na radu 1963. (AZ 19,5) Kut. 112.

Podserija sadrži izvještaje i zapisnike o nesretnim slučajevima na radu.

92 Oznaka/signatura: HR-DASK-309.5. Naslov: PRIVREDA (AZ 3) Vrijeme nastanka gradiva: 1963/1974 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 3 kut; 0,3 d/m

Serija obuhvaća gradivo nastalo radom Odjela za privredu i komunalne poslove koje je sačuvano u fragmentima, od čega zapisnici o tehničkim pregledima te nekoliko gra- đevinskih i uporabnih dozvola. 5.1. Opći poslovi 1971-1972; 0,2 d/m (AZ 30) Kut. 113-114.

Podserija sadrži opću prepisku Odjela za privredu i komunalne poslove. 5.2. Veterinarstvo 1963. (AZ 32,211) Kut. 115.

Podserija sadrži spise o suzbijanju zaraznih bolesti. 5.3. Projektantski poslovi 1959-1960, 1967. (AZ 38,01) Kut. 115.

Podserija sadrži idejne projekte osnovnih škola. 5.4. Građevinski poslovi 1963-1964 (AZ 38,11) Kut. 115.

Podserija sadrži nekoliko građevinskih dozvola, zatim zapisnike o tehničkim pregledima objekata, kao i nekoliko uporabnih dozvola za javne i privatne objekte. 5.5. Komunalni poslovi 1972, 1974. (AZ 38,3) Kut. 115.

Podserija sadrži izvještaje o poslovanju pojedinih poduzeća, o završenim komunal- nim radovima, upute o zaštiti od elementarnih nepogoda i sl. na području općine Ivanić-Grad.

93 Oznaka/signatura: HR-DASK-309.6. Naslov: FINANCIJE (AZ 4) Vrijeme nastanka gradiva: 1963/1984 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 5 knj; 11 kut; 1,2 d/m

Serija obuhvaća gradivo nastalo radom Skupštinske službe Općine Ivanić-Grad koja je obuhvaćala poslove izrade budžeta i završnog računa Općine i općinskih ustanova. Nadalje, Služba je određivala poreze i takse za stanovništvo (5 knjiga imovinske takse stanovništva), kao i postupke vezano za raspodjelu, eksproprijaciju i arondaciju zemljišta. 6.1. Računovodstveni poslovi 1968-1972; 0,1 d/m (AZ 41,01) Kut. 116.

Gradivo podserije odnosi se na financijske planove pojedinih ustanova, zahtjeve za financijskim sredstvima pojedinih fondova, zavoda te inspekcija općine Ivanić-Grad. 6.2. Budžet općine 1963/1984; 0,2 d/m (AZ 41,1 – AZ 41,23) Kut. 117-118.

Podserija sadrži završne račune budžeta općine te završne račune prosvjetnih ustanova s područja Skupštine općine Ivanić-Grad. 6.2.1. Završni računi budžeta općine 1982-1984 (AZ 41,23) Kut. 117. 6.2.2. Završni računi prosvjetnih ustanova 1963-1965 (AZ 41,23) Kut. 118. 6.3. Financije fondova 1963/1972; 0,2 d/m (AZ 41,3) Kut. 119-120.

Podserija sadrži financijsku dokumentaciju Fonda za stambenu izgradnju te Fonda za školstvo, kao i financijske planove brojnih fondova Skupštine općine Ivanić-Grad. 6.4. Dotacije 1969. (AZ 41,6) Kut. 120.

Podserija sadrži dokumentaciju o dotaciji sredstava za Stanicu javne sigurnosti općine Ivanić-Grad. 6.5. Krediti 1963/1972; 0,05 d/m (AZ 41,6) Kut. 120.

94 Podserija sadrži dokumentaciju o kreditima, pozajmicama i garancijama za iste. 6.6. Razrezi taksa stanovništva 1963. (AZ 42,25) Knj. 2-6.

Podseriju čine evidencije imovinskih taksa za stanovništvo mjesta: Ivanić-Grad, Graberje, Kloštar, Križ i Posavski Bregi. 6.7. Arondacije zemljišta 1966. 0,6 d/m (AZ 43,3) Kut. 121-126.

Podserija sadrži rješenja o arondaciji zemljišta za katastarske općine: Bešlinac, Caginec, Dubrovčak, Gredu, Kloštar Ivanić, Lepešić, Lonju, Novu Marču, Opatinec, Poljanu, Prečno, Obrešku, Posavske Brege, Šarampov, Šišinec, Šumećane, Topolje i Trebovec. 6.8. Eksproprijacije zemljišta 1966, 1969. 0,05 d/m (AZ 43,6) Kut. 120.

Oznaka/signatura: HR-DASK-309.7. Naslov: SOCIJALNA ZAŠTITA (AZ 6) Vrijeme nastanka gradiva: 1964/1966 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1/3 kut; 0,03 d/m

Seriju čine fragmenti dokumentacije nastali radom Odjela za opću upravu i društvene službe u čijoj su nadležnosti bile i dodjele socijalnih pomoći.

7.1. Filijala Komunalnog zavoda za socijalno osiguranje Ivanić-Grad 1964. (AZ 62,0) Kut. 127.

Podserija sadrži izvještaj o radu Filijale Komunalnog zavoda za socijalno osiguranje Ivanić-Grad. 7.2. Socijalne pomoći 1964, 1966. (AZ 62,71) Kut. 127.

Podserija sadrži rješenja o dodjelama socijalnih pomoći stanovništvu općine Ivanić-Grad.

95 Oznaka/signatura: HR-DASK-309.8. Naslov: PROSVJETA, ZNANOST I KULTURA (AZ 7) Vrijeme nastanka gradiva: 1963-1968 Razina opisa: Serija Količina i nosač: 2/3 kut; 0,07 d/m

Serija sadrži dokumentaciju Odjela za opću upravu i društvene službe iz domene škol- stva (rješenja o osnivanju i ukidanju škola, statute prosvjetnih ustanova), dokumentaciju Zavoda za školstvo, zatim muzejske i arhivske službe. 8.1. Predškolski odgoj 1964/1968 (AZ 71,1) Kut. 89.

Podserija sadrži zapisnike sastanaka upravitelja dječjih vrtića i škola te dokumentaciju Aktiva odgajatelja dječjih vrtića s područja Ivanić-Grada. 8.2. Školstvo 1963-1968 (AZ 72) Kut. 89.

Podserija sadrži dokumentaciju o osnivanjima i ukidanjima pojedinih škola, imenovanjima direktora i članova uprave OŠ i SŠ, zatim statute prosvjetnih ustanova, kao i evidencije učenika i studenata. Nadalje, podserija sadrži i gradivo Zavoda za školstvo te statut Zajednice osnovnih škola općine Ivanić-Grad. 8.2.1. Opći poslovi 1964/1968 (AZ 72,0) Kut. 89. 8.2.2. Evidencije učenika i studenata 1966. (AZ 72,1) Kut. 89. 8.2.3. Zavod za školstvo 1966-1968 (AZ 72,7) Kut. 89. 8.2.4. Zajednica OŠ-a 1966-1968 (AZ 72,7) Kut. 89. 8.2.5. Oprema škola 1963-1965 (AZ 72,82) Kut. 127.

Potpodseriju čine popisi inventara nepokretne imovine prosvjetnih ustanova. 8.3. Muzeji 1967. (AZ 75,2) Kut. 127.

Podserija sadrži predmet o prikupljanju i zaštiti pokretnih spomenika kulture. 8.4. Arhivi 1967. (AZ 75,3) Kut. 127.

Podserija sadrži Prijedlog modaliteta financiranja i kategorizacija poslova u arhivskoj službi Republike Hrvatske.

96 8.5. Fizički odgoj i sport 1963-1964 (AZ 78,2) Kut. 127.

Podserija sadrži podatke o sportskim društvima općine Ivanić-Grad te zapisnike s godišnjih skupština društava.

Oznaka/signatura: HR-DASK-309.9. Naslov: KNJIGE ŽALOSTI Vrijeme nastanka gradiva: 1980. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kut; 0,1 d/m

Serija sadrži 7 svezaka Knjiga žalosti u koje su građani i učenici općine Ivanić-Grad upisivali svoje misli i emocije povodom smrti Josipa Broza Tita. 1980. Kut. 128.

97 HR-DASK-309; 1.7.3.4; Odluka o osnivanju Fonda za unapređivanje kulturnih djelatnosti (1. I 2.)

98 99

Dario Franić, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda

HR-DASK-919: SKUPŠTINA OPĆINE KOSTAJNICA (HRVATSKA KOSTAJNICA) (1963 – 1991)

Uvod

Skupština općine Kostajnica bila je najviši organ vlasti unutar Općine Kostajnica kao društveno-političke zajednice građana. Funkcionirala je kao regulativni organ koji je kroz društvene planove uspostavljao ravnotežu između zahtjeva privrednih organizacija i potreba lokalne zajednice. Skupština je 1960-ih usmjeravala svoje investicijske odluke na rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih kapaciteta, modernizaciju cesta, izgradnju zdravstvenih kapaciteta, stambenih i školskih objekata te elektrifikaciju naselja. Od donošenja novog Ustava 1974. godine, politički sustav u Općini bio je zasnovan na delegatskom principu, čime su građani i radnici, preko izabranih delegata, imali neposredan utjecaj na društvene poslove i politiku u Skupštini. Gradivo fonda Skupština općine Kostajnica preuzeo je Državni arhiv u Sisku 2010. godine, a arhivistička obrada fonda završila je u srpnju 2015. Kao arhivističko obavijesno pomagalo izrađen je sumarni inventar fonda. O urbanističkom razvoju grada i općine Kostajnica svjedoče urbanistički i prostorni planovi, a privredna, društvena i ekonomska kretanja u općini razvidna su iz materijala sa sjednica vijeća Skupštine. U ostvarivanju svojih prava, građanima su posebno zanimljive serija Građevinske i uporabne dozvole za stambene zgrade te serija Rješenja o nasljeđivanju, nacionalizaciji i eksproprijaciji nekretnina u vlasništvu pojedinaca.

101 Popis kratica

DASK Državni arhiv u Sisku MZ Mjesna zajednica SRH Socijalistička Republika TO Teritorijalna obrana Hrvatska ONO Općenarodna obrana SO Skupština općine MU Mjesni ured VRZ Vijeće radnih zajednica SV Službeni vjesnik VO Vijeće općina RSK Republika Srpska Krajina VMZ Vijeće mjesnih zajednica NN Narodne novine DPV Društveno-političko vijeće GUP Generalni urbanistički plan VUR Vijeće udruženog rada PUP Provedbeni urbanistički plan IV Izvršno vijeće PPO Prostorni plan općine IO Izvršni odbor SFRJ Savezna Federativna br. broj Republika Jugoslavija d/m dužni metar NOR Narodnooslobodilačka borba god. godina RVI Ratni vojni invalidi b.g. bez godine ZUR Zakon o udruženom radu knj. knjiga SIZ Samoupravna interesna kut. kutija zajednica str. stranica OOUR Osnovna organizacija sv. svezak udruženog rada svež. svežanj RZ Radna zajednica AZ arhivski znak

Opis fonda

1. Područje identifikacije

1.1. Oznaka/signatura

HR-DASK-919 1.2. Naslov Skupština općine Kostajnica (Hrvatska Kostajnica) 1.3. Vrijeme nastanka gradiva [1956-1963] 1963-1991 [1991-1995] Napomena o nastanku Veći dio gradiva nastao je u razdoblju 1963. – 1991., osim Registra izdanih radnih knjižica 1985. – 1995. i Registra građevinskih i uporabnih dozvola 1956. – 1994.

102 1.4. Razina opisa Fond 1.5. Količina i nosač jedinice opisa 39,12 d/m (308 kutija i 276 knjiga)

2. Područje konteksta

2.1. Naziv stvaratelja Skupština općine Kostajnica 2.2. Povijest stvaratelja Prva konstituirajuća sjednica Skupštine općine Kostajnica održana je 3. lipnja 1963.1, dok je Statut Općine donesen 29. prosinca 1963.2 Skupština općine će u kontinuitetu, uz brojne ustrojstvene reorganizacije, odnosno promjene nadležnosti svojih organa uvjetovane postupnim uvođenjem samoupravljanja i delegatskog sistema te društveno- političkih promjena same Općine, djelovati sve do 1991. godine. Ustavnim promjenama od 1967. godine ukinuti su kotari, a kao oblik udruživa- nja općina, otvorena je mogućnost dobrovoljnog udruživanja Općine Kostajnica u zajednicu općina.3 Novim ustavnim promjenama iz 1974. godine, općine Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak osnivaju Zajednicu općina Sisak kao novi oblik društveno- političke zajednice. Ovim promjenama i uvođenjem Zakona o udruženom radu 1976. godine, uveden je delegatski sistem kao neposredan način donošenja odluka građana preko institucija delegata/delegacija. Također, reorganizirana je struktura organa vlasti, odnosno vijeća SO Kostajnica, a od 1976. godine4 uvedena je institucija Izvršnog vijeća Skupštine kao kolegijalnog izvršnog tijela. Savjete, kao političko-izvršne organe, zami- jenili su samostalniji sekretarijati i uprave. Ustavne promjene iz 1978. godine donijet će manje promjene uvođenjem komiteta (uz postojeće sekretarijate) kao koordinativnih organa uprave i zavoda kao specifičnih upravnih organizacija. Skupština općine Kostajnica je na sjednici održanoj 19. prosinca 1990. donijela Odluku o pristupanju Zajednici općina Sjeverne Dalmacije i Like – Autonomnoj oblasti Krajine, a isto je potvrđeno referendumom od 20. siječnja 1991.5 Početkom travnja 1991. godine Skupština općine Kostajnica odlučila je i službeno pripojiti područje općine Kostajnica tzv. „SAO Krajini“ što je provedeno u djelo u rujnu iste godine kad je okupirano cjelokupno područje općine Kostajnica.

1 HR-DASK-919., Zapisnik sa prve konstituirajuće sjednice Općinske skupštine općine Kostajnica od 3.6. 1963., knj. 6. 2 HR-DASK-919., Zapisnik sa 7. Zajedničke sjednice vijeća SO Kostajnica od 29.12. 1963., Odluka o proglašenju Statuta općine Kostajnica, knj. 6 3 Narodne novine br. 9/67, Ustavni zakon o promjeni Ustava SRH 4 HR-DASK-919., Zapisnik sa zajedničke sjednice vijeća SO Kostajnica od 31.10. 1976., Odluka o organizaciji i radu Izvršnog vijeća, knj. 28 5 HR-DASK-919., Spis; Klasa:015-04/90-01/01, Urbroj: 2139-01-01-90-1 od 27.12. 1990., kut. 10.

103 Početkom Domovinskog rata i okupacije teritorija općine Kostajnica, odlukom Vlade RH osnovano je Povjereništvo Vlade RH za općinu Kostajnicu 29. srpnja 1991. godine, a 29. travnja 1993. godine održana je Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Hrvatska Kostajnica. Uredi Općine Hrvatska Kostajnica djelovali su u Sisku i Zagrebu. U skladu sa Zakonom o ustrojstvu uprave i samouprave na području bivše općine Kostajnica formirane su Općina Hrvatska Kostajnica, Općina Hrvatska Dubica, Općina Donji Kukuruzari, Općina Mečenčani i Općina Utolica. 2.3. Nadležnost, funkcije, zanimanja i djelatnosti Ustav iz 1963. godine ukinuo je Narodni odbor općine i uveo Skupštinu kao organ društveno-političke zajednice, odnosno organ samouprave i najviši organ vlasti u okviru prava i dužnosti Općine. Isti je bio posljedica nastavka procesa izgradnje političkog sustava s naglašenijim sudjelovanjem građana u javnim poslovima lokalne zajednice.6 Skupština općine ili Općinska skupština Kostajnica bila je najviši organ vlasti i organ društvenog samoupravljanja općine Kostajnica. Statut Skupštine bio je usvojen na Svečanoj sjednici Skupštine 29. studenog 1963. U praktičnoj primjeni Ustava i Statuta općine Kostajnica, Skupština je kao društveno-politička zajednica vršila društveno- ekonomsku funkciju kojoj je cilj bio, u suradnji s drugim organizacijama, privredni i društveni razvitak općine i s tim u vezi, donosila je Društveni plan Općine. Predstavljala je delegaciju radnih ljudi i građana u Općini. Predstavljala je jedan od osnovnih samoupravnih oblika i organa samoupravljanja na području općine. Rad Skupštine odvijao se na zajedničkim i odvojenim sjednicama vijeća te sjednicama njenih organa – savjeta i komisija. Ukidanjem kotara kao društveno-političkih zajednica 31. ožujka 1967. godine, promijenio se položaj i uloga općine u komunalnom sistemu. Ustavnim zakonom su regulirane samo općine i republike kao društveno-političke zajednice. Skupština opći- ne postala je manje operativni, a više regulativni organ koji je kroz društvene planove uspostavljao ravnotežu između zahtjeva privrednih organizacija i potreba lokalne zajednice. Skupština je 1960-ih usmjeravala svoje investicijske odluke na rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih kapaciteta, modernizaciju cesta, izgradnju zdravstvenih kapaciteta, stambenih i školskih objekata te elektrifikaciju naselja. Ustavnim amandmanima iz 1971. godine započet je proces samoupravne transformacije društva i osamostaljivanja gospodarskih subjekata i društvenih ustanova od države koji je nastavljen donošenjem Ustava iz 1974. godine. Time je uveden novi društveno-politički sistem u SFRJ temeljen na delegatskom sistemu kao obliku samoupravnog socijalističkog društva. U teoriji je trebao omogućiti ostvarivanje vladajuće uloge radničke klase, odnosno omogućavanje neposrednog utjecaja radnika u obavljanje funkcija u skupštinama svih društveno-političkih zajednica i čvršće povezivanje Skupštine sa svojom samoupravnom društvenom osnovom. Izborna osnova nisu više bili građani – birači svog predstavnika u Skupštini, već neposredno sami radni ljudi

6 ŠUSTIĆ I., Arhivski vjesnik br. 40 (1997), Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945-1974.

104 organizirani u svojim osnovnim organizacijama udruženog rada, mjesnim zajednicama ili drugim samoupravnim oblicima zajednica koji imaju neposredan utjecaj na društvene i državne poslove, a delegati su postali smjenjivi posrednici koji su se morali pridržavati smjernica i odluka radnika svojih organizacija. Temelj cjelokupnog političkog sistema u Općini bio je zasnovan na delegatskom principu, a činilo ga je samoupravljanje radnih ljudi u osnovnim organizacijama udruženog rada, mjesnim i interesnim zajednicama. Delegacija je bila oblik organiziranog djelovanja radničke klase i građana koji im je omogućavao neposredan utjecaj na društvene i državne poslove u samoupravnom društvu i imao ulogu kolektivnog odbornika i zastupnika. Iste su se u svom radu morale pridržavati smjernica i odluka radnika svojih organizacija te delegati ne bi u teoriji trebali istupati pojedinačno i samostalno (prijašnji predstavnički sistem), već je delegat trebao samo prenositi stavove svoje delegacije kojom je rukovodio predsjednik delegacije koji je imao ulogu koordinatora i organizatora delegacije. Skupština općine je kao osnovni nosilac prava i dužnosti općine Kostajnica, neposredno i isključivo donosila Statut općine i odlučivala o promjeni istog, donosila odluke i druge propise, razmatrala i odlučivala o osnovnim pitanjima za politički, privredni, kulturni i društveni život općine, donosila prostorne i urbanističke planove, opću bilancu i budžet, odnosno završni račun, osnivala općinske fondove, vršila političku kontrolu nad radom političko-izvršnih i upravnih organa općine i drugo.7 Donošenjem Ustava iz 1974. godine, kao nove društveno-političke zajednice, pored Federacije, republika i općina, utvrdile su se i zajednice općina. To je bila završna faza uspostavljanja novog društveno-političkog sistema u SFRJ temeljenog na delegatskom principu, a zajednice općina su postale novi obvezni oblik političko-teritorijalne organizacije društva. Predsjednici skupština općina Dvor, Glina, Kostajnica, Novska, Petrinja i Sisak na osnovi ovlaštenja svih Vijeća skupština općine potpisali su u srpnju 1974. s predsjednikom Sabora SRH Društveni dogovor o udruživanju u Zajednicu općina Sisak. Konstituirajuća sjednica Skupštine Zajednice općina Sisak održana je 13. prosinca 1974. godine, a Skupština općine Kostajnica svoje je delegate slala u sva tri vijeća ZO Sisak te delegata za Sabor SRH. Društvene potrebe su se od 1975. godine zadovoljavale kroz institucije samoupravnih interesnih zajednica (SIZ). U općini Kostajnica osnovano je 12 SIZ-ova umjesto ukinutih fondova. Osnivali su ih radni ljudi neposredno ili posredno preko svojih samoupravnih organizacija i zajednica tako da su udruživali sredstva, odnosno plaćali doprinos tim zajednicama iz svojih osobnih dohodaka ili dohodaka OOUR-a u skladu s namjenom i ciljevima kojima su ta sredstva bila namijenjena. Samim tim, bile su oblik organiziranog zadovoljavanja zajedničkih potreba i ostvarivanja zajed- ničkih interesa. Osnivale su se u područjima odgoja i obrazovanja, kulture, zdravstva, socijalne zaštite, zapošljavanja itd.

7 HR-DASK-919., Zapisnik sa zajedničke sjednice vijeća SO Kostajnica od 28.02. 1974., Odluka o organizaciji i nadležnosti SO Kostajnica, knj. 22

105 Od dvanaest SIZ-ova, njih šest su bili SIZ-ovi od posebnog društvenog interesa. Isti su činili četvrto vijeće Skupštine koje je u određenim trenutcima zastupalo svaki SIZ. Skupština općine Kostajnica i njeni organi imali su koordinacijsku i nadzornu ulogu u poslovima lokalne zajednice, a izvršno-upravnu u poslovima od šireg interesa i u ostvarivanju zakona.8 Mjesne zajednice osnivane su od 1963. godine kao samoupravne teritorijalno-poli- tičke organizacije građana u svrhu učešća i suradnje istih na organiziranju i unaprjeđe- nju komunalnih, socijalnih, zdravstvenih, kulturnih i drugih djelatnosti (organiziranje obrane od elementarnih nepogoda) koje su neposredno služile zadovoljavanju potreba svakodnevnog života građana.9 Osnivale su se za pojedina mjesta, sela ili dijelove grada. Statutom Općine bilo je određeno da će se formirati 10 mjesnih zajednica, 9 u selima i 1 u gradu, međutim, u praksi su, zbog dezorganizacije, do 1967. godine formirane tek 4 mjesne zajednice. Ipak su do 1976. godine na području općine Kostajnica ustrojene 33 mjesne zajednice čiji se broj i sastav, uz manje promjene, održao do 1991. godine. Mjesnom zajednicom je kao organom upravljanja upravljao savjet od 15 članova koje su birali zborovi birača mjesta u sastavu pojedine mjesne zajednice. Zborovi birača bili su najneposredniji oblici za učešće građana u upravljanju društvenim poslovima. Na području Općine bilo je 39 naseljenih mjesta s 36 zborova birača. Sastanci/zborovi svih birača jednog mjesta („birači koji po postojećim zakonskim propisima mogu donositi pravovaljane zaključke“) održavali su se na inicijativu Skupštine općine, odnosno njenog predsjednika ili mjesne zajednice, a po pitanjima prihvaćanja prijedloga/nacrta raznih odluka koje bi predlagala Skupština općine Kostajnica ili mjesna zajednica. Područje djelatnosti općine Kostajnica obuhvaćalo je naselja: Borojevići, Gornji i Donji Bjelovac, Komogovina, Knezovljani, Lovča, Mečenčani, Prevršac, Umetići, Gornji i Donji Kukuruzari, Babina Rijeka, Bjelovački Kostreši, Gornja i Donja Velešnja, Dubica, Baćin, Donji i Gornji Cerovljani, Čukur, Gornja Meminska, Gornji Hrastovac, Graboštani, Kostajnički Majur, Kostrići, Lovča, Malo i Veliko Krčevo, Mračaj, Panjani, Prevršac, Rausovac, Rosulje, Selište Kostajničko, Slabinja, Srednja Meminska, Stubalj, Svinica, Utolica i Živaja te mjesto Kostajnicu. 2.4. Unutarnji ustroj

Vijeća SO Kostajnica Od 1963. do 1974. godine sačinjavala su ih Općinsko vijeće (OV) i Vijeće radnih zajednica (VRZ). U pravilu su održavala zajedničke sjednice, međutim, mogle su se održavati i odvojene sjednice pojedinog vijeća ako je na rješavanju predmet iz nadležnosti samo jednog vijeća ili ako bi to zatražila najmanje polovina članova vijeća.

8 ŠUSTIĆ I., Arhivski vjesnik br. 40 (1997), Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945-1974. 9 HR-DASK-919., Zapisnik sa Svečane (IV) zajedničke sjednice OV i VRZ SO Kostajnica od 4. 5. 1967., Izvještaj o radu SO Kostajnice za razdoblje 1963-1967., knj. 9.

106 Donošenjem Ustava iz 1974. godine i uvođenjem delegatskih odnosa u skupštinski sistem, Skupštinu općine sačinjavaju 3 vijeća: Vijeće udruženog rada (VUR), Vijeće mjesnih zajednica (VMZ) i Društveno-političko vijeće (DPV).10 U novom skupštinskom sistemu, Skupština je radila i zasjedala uglavnom po vijećima čija je nadležnost bila precizno određena i razgraničena kad odlučuju samostalno ili na zajedničkim sjednicama.

Izvršno-kolegijalna tijela

Predsjedništvo SO Kostajnica Osnovano je 21. veljače 1972. kao organ SO Kostajnica koji vrši Ustavom, zakonom, Statutom Općine i Odlukom SO-a utvrđena prava i dužnosti.11 Predsjedništvo je imalo ulogu koordinatora i organizatora u radu Skupštine, njenih vijeća i radnih tijela. Utvrđivalo je opće smjernice za rad organa uprave i organizacija od interesa za Općinu, brinulo se o ostvarivanju politike, izvršavanju zakona i društvenih planova i odluka Skupštine i njenih tijela, brinulo se za usklađivanje rada vijeća Skupštine i drugih njenih tijela, rješavalo sukob nadležnosti među njima itd. Sačinjavali su ga predsjednik Skupštine, njegov zamjenik, tajnik, predsjednici vijeća Skupštine, predsjednici organa uprave te nešto kasnije i predsjednik Izvršnog vijeća.

Predsjednik SO Kostajnica Predstavljao je Predsjedništvo i bio u neku ruku predsjednik predsjedništva. Sazivao je sjednice Skupštine po svojoj inicijativi ili, kad je to zatražilo najmanje 5 članova jednog od vijeća, komisija Skupštine ili kojih od organa uprave/savjeta. Predsjedavao je sjednicama, usklađivao rad komisija i savjeta, predlagao dnevni red sjednica i predsjedavao im te se brinuo o organiziranju suradnje predsjedništva s drugim organima i organizacijama općine.

Izvršno vijeće SO Kostajnica Jedinstveni izvršni organ Skupštine općine Kostajnica. Osnovano je 24. travnja 1974. godine Odlukom o organizaciji i sastavu Izvršnog vijeća,12 a njen djelokrug, organizacija i način rada podrobnije je specificiran u listopadu 1976.13 Preuzelo je izvršne poslove umjesto savjeta odnosno vijeća Skupštine. Vijećima samoupravnih zajednica predlagalo je utvrđivanje politike i donošenje općih mjera i akata. Donosilo je propise za izvr- šavanje općih akata Skupštine te se brinulo o provođenju politike i izvršavanju istih. Utvrđivalo je načelne stavove i smjernice za rad organa uprave i usklađivalo propise tih organa s aktima Skupštine. Vršilo nadzor nad radom općinskih organa uprave i

10 HR-DASK-919., Zapisnik sa prve radne zajedničke sjenice Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica SO Ko- stajnica od 28.2. 1974., Odluka o organizaciji i nadležnosti SO Kostajnica, knj. 22. 11 HR-DASK-919., Zapisnik sa sjednice OV i VRZ od 21. 2. 1972. 12 HR-DASK-919., Zapisnik sa zajedničke sjednice vijeća SO Kostajnica od 24. 4. 1974., Odluka o organizaciji i sastavu Izvršnog vijeća, knj. 22 13 HR-DASK-919., Zapisnik sa zajedničke sjednice vijeća SO Kostajnica od 31. 10. 1976., Odluka o organizaciji i radu Izvršnog vijeća, knj. 28

107 organizacija te im davalo opće smjernice za rad, odnosno ukidalo njihove propise koji bi bili u suprotnosti sa zakonom i odlukama SO-a. Za svoj rad je odgovaralo Skupštini. Činili su ga predsjednik IV-a i 10 članova.

Radna tijela (komisije, odbori, savjeti) Osnivana su od strane SO-a ili IV-a SO-a za izvršenje određenih poslova, vršenje anketa, pretresanja raznih prijedloga i drugih poslova iz nadležnosti Skupštine ili Izvršnog vijeća Skupštine.

Radna tijela SO Kostajnica Stalne (odborničke) komisije SO-a bile su Komisija za narodnu obranu (ukinuta 18. 6. 1965.)/Komisija za boračka pitanja, Komisija za izbor i imenovanja, Komisija za druš- tveni nadzor, Komisija za predstavke i pritužbe. Od 1974. godine djelovala je Komisija za kadrove, Komisija za vjerska pitanja, Komisija za zaštitu čovjekove okoline te Odbor za društvenu samozaštitu. Od 1978. osnovan je Savjet za zaštitu ustavnog poretka, Savjet za sigurnost prometa, Komisija za ispitivanje porijekla imovine, Komisija za odlikovanje, pohvale i nagrade, Komisija za praćenje ZUR-a (Zakona o udruženom radu) te Štab civilne zaštite. Privremene komisije SO-a bile su Komisija za poljsku štetu (po mjesnim uredima), Komisija za vjerska pitanja, Komisija za proširenje društvenih površina, Komisija za žalbe, Komisija za zborove birača, Komisija za odlikovanje te Mandatsko-imunitetna komisija.

Radna tijela Izvršnog vijeća SO Kostajnica Za rješavanje pitanja iz nadležnosti Izvršnog vijeća SO Kostajnica osnivane su Komisija za privredna pitanja, Komisija za društvene djelatnosti, Komisija za propise i organizaciju, Komisija za financijska pitanja, Komisija za provođenje natječaja za dodjelu na korištenje neizgrađenog građevinskog zemljišta, Disciplinska komisija, Natječajna komisija, Kolegij rukovodioca organa uprave, Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, Komisija za praćenje prijedloga i nacrta Zakona i drugih akata koje donose viša tijela.

Skupštinska/stručna služba SO-a Skupštinska služba, kao stručna služba Skupštine općine, obavljala je poslove vezane za rad Skupštine i njenih organa (savjeta, komisija i dr.), zborova birača, mjesnih zajednica i drugih oblika neposrednog upravljanja, poslove društvenog plana i budžeta i neke administrativno-tehničke poslove. Prava i dužnosti Skupštinske službe bile su da prikuplja materijale, podatke i analize i na odgovarajući način ih priređuje radi efikasnog funkcioniranja Skupštine općine i njenih organa. Surađivala je u izradi nacrta odluka, zaključaka, mjera i preporuka te poduzimala mjere za dosljedno provođenje istih. Organizirala je nadzor u pogledu zakonitosti općih akata radnih organizacija, vršila kadrovske poslove u vezi s izborom i imenovanjem skupštinskih organa i funkcionara, zaprimala i preispitivala predstavke i pritužbe građana, radnih i drugih organizacija, vršila stručne poslove u vezi s izradom nacrta budžeta, pripremala materijale o organizaciji i radu zborova birača i mjesnih zajednica te pratila rad i funkcioniranje

108 ovih organa, pripremala materijale za rad savjeta i komisija Skupštine općine, radila na pripremama i organizaciji priprema sjednica Općeg sabora općine Kostajnica, odnosno sjednica vijeća Skupštine.14 Radni ljudi Skupštinske službe, zajedno sa službom za prekršaje, činili su posebnu radnu zajednicu.

Stručna služba IV-a Obavljala je stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Izvršnog vijeća.

Organi uprave Za vršenje upravnih i drugih stručnih poslova iz okvira prava i dužnosti Skupštine općine osnivali su se, posebnom odlukom Skupštine, organi uprave. Oni su provodili utvrđenu politiku i izvršavali zakone, propise i druge opće akte Skupštine i, nakon njegovog osnutka, Izvršnog vijeća. Pratili su stanje u određenim oblastima i davali inicijativu za rješavanje pitanja u tim oblastima, rješavali pravne stvari u skladu sa svojom nadležnošću, provodili upravni nadzor, pripremali propise i obavljali razne druge struč- ne poslove za Skupštinu i njeno Izvršno vijeće kojima su i bili odgovorni za svoj rad. Reorganizacije istih su u vrijeme djelovanja SO Kostajnica bile brojne. U razdoblju 1963. – 1970. Skupština je donijela čak 15 odluka o organizaciji općinske uprave, što znači da je svake godine po više puta mijenjana organizacija općinske uprave.15 Od 1963. do 1967. godine Skupština je za vršenje određenih političko-izvršnih i upravnih poslova imala Savjete:16 1. Savjet za unutrašnje poslove 2. Savjet za opću upravu 3. Savjet za privredu 4. Savjet za komunalne poslove 5. Savjet za rad i radne odnose 6. Savjet za plan i financije 7. Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu 8. Savjet za školstvo, kulturu i fizičku kulturu 9. Savjet za narodnu obranu.

Ovime je samo nastavljena praksa iz razdoblja djelovanja Narodnog odbora opći- ne Kostajnica (1956. – 1963.). Odlukom o izmjenama i dopunama Statuta općine Kostajnica od 21. studenog 1967. reorganizirana je općinska uprava tako da su se neki savjeti spojili te im je broj smanjen:17

14 HR-DASK-919., Sjednica Općinskog vijeća SO Kostajnica od 16. 12. 1967., Odluka o općinskoj upravi, knj. 10. 15 HR-DASK-919., Zapisnik sa sjednice OV SO Kostajnica od 24. 4. 1970., Izvještaj o radu organa uprave za 1969., knj. 16. 16 HR-DASK-919., Zapisnik sa zajedničke sjednice vijeća SO Kostajnica od 3. 6. 1963., Odluka o organizaciji Općinske skupštine općine Kostajnica, knj. 6. 17 HR-DASK-919., Zapisnik sa 10. Zajedničke sjednice OV i VRZ SO Kostajnica od 21.11. 1967., Odluka o izmjenama i dopunama Statuta općine Kostajnica, knj. 9.

109 1. Savjet za opću upravu i unutrašnje poslove 2. Savjet za privredu i komunalne poslove 3. Savjet za financije 4. Savjet za društvene službe 5. Savjet za narodnu obranu.

Provedbom Zakona o upravi, Skupština općine Kostajnica je na sjednici Općinskog vijeća 16. prosinca 1967. donijela Odluku o općinskoj upravi, čime se regulirala organizacija, samoupravljanje i rad općinske uprave. Općinski organi uprave ovime su organizirani u jedinstven sekretarijat. Sekretarijat je, kao organ općinske uprave, obavljao poslove iz privrede, društvenih službi, unutrašnjih poslova, narodne obrane, prihoda, katastra zemljišta, imovinsko-pravnih odnosa, inspekcijskih poslova, poslova nadzora nad privatnim šumama te zajedničkih poslova za opću upravu.18 Sekretarijatom je rukovodio načelnik, a njega je imenovalo Općinsko vijeće SO-a. Općinska uprava je u okviru svog djelokruga rješavala upravne sporove te primjenjivala upravne i prinudne mjere na koje je po zakonu bila ovlaštena. Za razmatranje i praćenje određenih problema iz djelokruga općinske uprave, a radi koordinacije rada među pojedinim unutrašnjim radnim jedinicama, u okviru Sekretarijata postojao je stručni kolegij. Stručni kolegij sačinjavali su načelnik, predsjednik savjeta i stručni radnici. Organi općinske uprave, ustanovljeni ovom Odlukom, činili su jednu radnu zajednicu. Neposredno samoupravljanje radni su ljudi u općinskoj upravi ostvarivali na zborovima radnih ljudi i referendumom, odnosno preko radničkih savjeta.19 Radi ostvarivanja prava samoupravljanja radna zajednica obrazovala je Savjet radne zajednice. Ovom Odlukom, ukinuti su dotadašnji organi općinske uprave: Odjel za upravno- pravne poslove, Odjel za privredu, Odjel za financijske i katastarske poslove, Odsjek za narodnu obranu i Odsjek za unutrašnje poslove.20 Na temelju ovog zakona, općinska uprava odvojila se od Skupštine, a Skupština je za svoje administrativne potrebe osnovala Skupštinsku službu.21 Ista je osnovana kao stručna služba s ciljem osiguranja stručnih, administrativnih i tehničkih poslova radi funkcioniranja Skupštine općine, njenih vijeća, savjeta i komisija. Njenim je radom rukovodio sekretar Skupštine općine. Ovakav jedinstveni Sekretarijat nije dugo zaživio te je Odlukom o općinskoj upravi od 23. prosinca 1968.22 općinska uprava doživjela novu reorganizaciju, a isti je ras- cjepkan na 4 sekretarijata: 1. Sekretarijat za upravno-pravne poslove i upravni nadzor 2. Sekretarijat za narodnu obranu

18 HR-DASK-919., Sjednica općinskog vijeća od 16.12. 1967., Odluka o općinskoj upravi, knj. 10. 19 HR-DASK-919., Zajednička sjednica OV i VRZ od 26. 5. 1965., Odluka o samoupravljanju radnih ljudi u organima uprave SO Kostajnica, knj. 8. 20 HR-DASK-919., Sjednica općinskog vijeća od 16. 12. 1967., Odluka o općinskoj upravi, knj. 10. 21 HR-DASK-919., Sjednica općinskog vijeća od 16. 12. 1967., Odluka o općinskoj upravi, knj. 10. 22 HR-DASK-919., Zajednička sjednica OV i VRZ od 23. 12. 1968., Odluka o općinskoj upravi, knj. 12.

110 3. Uprava prihoda 4. Stanica javne sigurnosti (SJS) općine Kostajnica.

Ured za katastar bio je definiran kao organizacija koja je obavljala poslove od interesa za općinu. Obavljao je poslove katastra zemljišta:23 geodetske, tehničke poslove katastarskog knjigovodstva i evidencije društvene imovine. Ovako utvrđena organizacija uskoro je u praksi pokazala niz nedostataka te je Skupština općine 1969. godine donijela novu Odluku u organizaciji općinskih organa uprave kojom su bili ukinuti navedeni organi uprave kao samostalni organi, a utvrđen je jedinstven Sekretarijat kao organ uprave u čijem sastavu su se nalazili: ■■Odsjek narodne obrane ■■Uprava prihoda ■■Ured za katastar.

Ovaj je jedinstveni Sekretarijat imao Skupštinsku službu kao poseban organ koja je bila zadužena za poslove u vezi s radom Skupštine i njenih organa. U teoriji se nastojalo izdvojiti rad Skupštinske službe i organa uprave, međutim, u praksi se ovo izdvajanje nije moglo postići u potpunosti jer su organi uprave i dalje sudjelovali u izradi akata koji su razmatrani na Skupštini. Stanica javne sigurnosti postala je samostalni organ općinske uprave. Premda je reorganizacija upravnog aparata općine započela 1968. godine, uvođe- njem sekretarijata umjesto savjeta/odjela tek je nakon ustavnih promjena 1974. i osni- vanja Izvršnog vijeća došlo do jačeg odvajanja i veće samostalnosti upravnih službi od ostalih dijelova skupštinskog sustava. Statut općine Kostajnica (Službeni vjesnik u Sisku br. 34/74) prihvaćen je na sjednicama vijeća Skupštine 10. listopada 1974.24 (Ovime je prestao važiti Statut objavljen u Službenom vjesniku Kotara Sisak br. 3/64.). Odlukom o općinskoj upravi od 16. srpnja 1973. godine25, organi uprave postali su zaista samostalni u vršenju svojih poslova, ali su za svoj rad odgovarali Općinskoj skupštini i njenim organima koji su im davali smjernice za provedbu utvrđene politike i osiguravali financijska i materijalna sredstva. Bili su organizirani kao: ■■sekretarijati (obavljali su funkciju organa uprave ukoliko obavljanje pojedinih poslova zakonom ili Statutom općine nije stavljeno u nadležnost drugih organa i organizacija), ■■uprave (osnivale su se radi obavljanja upravnih poslova kad je izvršenje tih poslova zahtijevalo posebno organiziranu službu i samostalnost u radu),

23 HR-DASK-919., Zajednička sjednica OV i VRZ od 23. 12. 1968., Odluka o općinskoj upravi, knj. 12. 24 HR-DASK-919., Materijali sa 2. radne zajedničke sjednice svih vijeća SO Kostajnica od 27. 6. 1974., „Službeni vjesnik u Sisku“ br. 17/74. od 31. 10. 1974., Odluka o proglašenju Statuta općine Kostajnica, knj. 22. 25 HR-DASK-919., Zapisnik sa sjednice Općinskog vijeća SO Kostajnica od 16. 7. 1973., Odluka o općinskoj upravi, knj. 21.

111 ■■komisije (osnivale su se radi izvršavanja određenih upravnih poslova iz nadležnosti općine ako su ti poslovi zahtijevali kolegijalno rješavanje).

Uz organe uprave, osnivane su i razne organizacije koje su obavljale poslove od interesa za Općinu. Proučavale su stručna i druga pitanja i vršile određene stručne službe koje su zahtijevale posebne metode rada. Davale su Skupštini općine i njenim organima stručna mišljenja i prijedloge o unaprjeđenju djelatnosti u tim područji- ma, a moglo im se odlukom Skupštine općine povjeriti i vršenje određenih upravnih poslova. Osnivale su se kao zavodi, centri itd. Poslove iz nadležnosti organa uprave u okviru prava i dužnosti općine 1973. godine vršili su:26 ■■Sekretarijat za poslove uprave ■■Sekretarijat za narodnu obranu ■■Sekretarijat za privredu i inspekcije ■■Sekretarijat za unutrašnje poslove (od 1978. djeluje kao samostalni organ uprave) ■■Uprava prihoda ■■Uprava za katastar ■■Komisija za naknadu poljske štete ■■Štab narodne/teritorijalne obrane Općine Kostajnica27 ■■Štab za civilnu zaštitu28 ■■Savjet za narodnu obranu.29

Od 1974. godine osnovani su Savjet Općine Kostajnica30, Savjet za sigurnost prometa na cestama31, Savjet za boračku i invalidsku zaštitu32 te Savjet za zaštitu ustavnog poretka. Organi uprave osnivali su se od 1978. godine kao općinski sekretarijati, općinski komiteti, zavodi, kao razne organizacije i službe te su ovime dobili veću samostalnost u obavljanju svojih poslova. Manje promjene zbile su se donošenjem novog Statuta od 22. listopada 1981. godine (Službeni vjesnik u Sisku br. 52/81).

26 HR-DASK-919., Zapisnik sa sjednice Općinskog vijeća SO Kostajnica od 16. 7. 1973., Odluka o općinskoj upravi, knj. 21. 27 HR-DASK-919., Zapisnik sa sjednice Općinskog vijeća SO Kostajnica od 16. 7. 1973., Odluka o formiranju Štaba narodne obrane općine Kostajnica, knj. 21. 28 HR-DASK-919., Zapisnik sa Zajedničke sjednice svih vijeća SO Kostajnica od 31. 12. 1973., Odluka o osnivanju Štaba civilne zaštite općine Kostajnica, knj. 22. 29 HR-DASK-919., Zapisnik sa zajedničke sjednice svih vijeća SO Kostajnica od 24. 4. 1974., Odluka o osnivanju Savjeta za narodnu obranu, knj. 22. 30 HR-DASK-919., Zapisnik sa Zajedničke sjednice svih vijeća SO Kostajnica od 15. 11. 1974., Odluka o osnivanju Savjeta općine Kostajnica, knj. 22. 31 HR-DASK-919., Zapisnik sa 11. sjednice VMZ SO Kostajnica od 27. 12. 1976., Odluka o osnivanju Savjeta za sigurnost prometa na cestama, knj. 26. 32 HR-DASK-919., Zapisnik sa 11. sjednice VMZ SO Kostajnica od 27. 12. 1976., Odluka o osnivanju Savjeta za boračku i invalidsku zaštitu, knj. 26.

112 Sekretarijati su bili inokosni organi uprave te su se osnivali za vršenje funkcija uprave u određenim upravnim oblastima. U pravilu su pokrivali sve upravne oblasti i u oblastima za koje su bili osnivani u pravilu su vršili sve upravne funkcije. Radom sekretarijata rukovodio je sekretar. Komiteti su bili organi uprave koordinativnog karaktera, odnosno osnivali su se u oblastima u kojima je u ostvarivanju organa uprave bilo potrebno osigurati koordiniranje i usklađivanje rada između više organa uprave SO-a ili organa uprave SO-a sa samoupravnim organizacijama, zajednicama i njihovim udruženjima s ciljem ostvarivanja jedinstva u provođenju utvrđene politike te izvršavanju zakona i propisa. Radom komiteta rukovodio je predsjednik komiteta. Zavodi su bili upravne organizacije koje su se osnivale za obavljanje određenih stručnih i drugih poslova od interesa za ostvarivanje prava i dužnosti SO-a koji za- htijevaju primjenu posebnih metoda i čija je priroda takva da ih je nužno obavljati u okvirima uprave. Pored poslova koji proizlaze iz njihovog djelokruga, zavodi su, u okviru svoje djelatnosti, mogli obavljati određene poslove i za druge društveno-po- litičke zajednice, organe i organizacije. U zavodu se osnivao Savjet radi razmatranja i davanja mišljenja iz djelokruga zavoda. Radom Zavoda rukovodio je direktor Zavoda. Općinski organi uprave od 1978. godine33: ■■Općinski sekretarijat za narodnu obranu ■■Općinski sekretarijat za unutrašnje poslove ■■Općinski sekretarijat za financije ■■Općinski sekretarijat za privredu i inspekcije ■■Općinski sekretarijat za poslove uprave (Poslove ovog Sekretarijata za pod- ručja Dubice s okolicom, Majura i okolice te Mečenčana s okolicom, obavljali su mjesni uredi MU Dubica, MU Majur i MU Mečenčani.)

Za obavljanje stručnih i administrativno-tehničkih poslova formirane su dvije službe: Stručna služba SO-a i Stručna služba IV-a. Kao organ od posebnog značaja osnovan je Općinski štab Teritorijalne obrane (TO). Odlukom o organizaciji i djelokrugu organa uprave općine Kostajnica iz veljače 1981. godine,34 organi uprave organizirali su se kao sekretarijati, komiteti i uprave. U okviru istih mogli su djelovati samostalni organi kada je to bilo određeno posebnim zakonom (SLV u Sisku br. 19/81). U okviru Općinskog sekretarijata za poslove uprave djelovala je kao samostalan organ Uprava za invalidsko-boračku zaštitu, a Sekretarijat za financije promijenio je naziv u Općinska uprava društvenih prihoda. Kao poseban organ uprave djelovao je Općinski štab Teritorijalne obrane (TO-a).

33 HR-DASK-919., Zapisnik sa zajedničke sjednice vijeća SO Kostajnica od 26. 6. 1978., Odluka o organizaciji i djelokrugu organa uprave općine Kostajnica, knj. 32. 34 HR-DASK-919., Zapisnik sa sjednice VUR-a SO Kostajnica od 25. 2. 1981., Odluka o organizaciji i djelokrugu organa uprave općine Kostajnica, knj. 53.

113 Odlukom o općinskim organima uprave (Službeni vjesnik u Sisku br. 22/84.) Općinski sekretarijat za privredu i inspekcije preimenovan je u Komitet za privredu koji se sastojao od Uprave za katastar, Zavoda za plan, analizu i statistiku te Odsjek za inspekcijske poslove. Uprava društvenih prihoda sastojala se od Odsjeka za razrez i naplatu poreza, Odsjeka za naplatu prihoda, prekršaja i ispitivanje porijekla imovine, Odsjeka za knjigovodstvo te Odsjeka inspekcije prihoda. Uprava za katastar od 1987. godine odvojena je od Općinskog komiteta za privredu te je djelovala samostalno. Do kraja 1988. godine osnovani su Komitet za općenarodnu obranu i druš- tvenu samozaštitu35, Savjet narodne obrane, Savjet za unutrašnje poslove Općine Kostajnica36 te Savjet za društvenu samozaštitu Općine Kostajnica. Uprava za katastar odvojila se od Komiteta za privredu te je počela djelovati kao samostalna uprava.37 Nova reorganizacija stupila je na snagu u prosincu 1988. godine.38 Prestali su djelovati Sekretarijat za poslove uprave, Komitet za privredu i Uprava za katastar kao samostalni organ uprave. Uprava za izmjeru i katastar zemljišta ušla je u sastav Općinskog sekretarijata za opće-upravne poslove i upravni nadzor, a Stručne službe SO-a i IV-a ujedinile su se u jedinstvenu službu. Kao općinski sekretarijati djelovali su Općinski sekretarijat za opće-upravne poslove i upravni nadzor (u sastavu Sekretarijata je Uprava za izmjeru i katastar zemlji- šta), Općinski sekretarijat za unutrašnje poslove i Općinski sekretarijat za narodnu obranu. Financijske poslove obavljala je Općinska uprava društvenih prihoda. Poslove stručne službe obavljala je Zajednička stručna služba Skupštine i Izvršnog vijeća, a kao samostalan organ djelovao je Općinski štab Teritorijalne obrane.

Pomoćni organi uprave U udaljenijim mjestima i selima osnivali su se mjesni uredi kao pomoćni organi uprave. Vodili su upravni postupak po prijavama za naknadu poljske štete, evidenciju ra- splodnih grla i vlasnika istih, evidenciju naseljenih mjesta i obilježavali kuće brojevima, evidenciju djece za upis u školu, knjigu državljana i davali uvjerenja o državljanstvu, vodili su matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih, spiskove prijavljenih i odjavljenih vojnih obveznika i rezervnih oficira, ovjeravali potpise, rukopise i prijepise te vodili biračke spiskove i izdavali uvjerenja o biračkom pravu. Na području općine Kostajnica djelovala su tri mjesna ureda: MU Dubica, MU Majur i MU Mečenčani. Za područje Kostajnice, Čukura, Rosulja, Selišta, Rausovca i Utolice navedene poslove obavljao je Općinski sekretarijat za poslove uprave.

35 Službeni vjesnik u Sisku, br. 32/85, Odluka o općenarodnoj obrani 36 Službeni vjesnik u Sisku, br. 43/85, Odluka o osnivanju Savjeta za unutrašnje poslove općine Kostajnica 37 Službeni vjesnik u Sisku, br. 25/87, Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o organizaciji i djelokrugu organa uprave općine Kostajnica 38 Službeni vjesnik br. 3/89, Odluka o općinskim organima uprave

114 Posebni organi uprave

Javno pravobranilaštvo općine Kostajnica (Od 1969. se spominje da je OJP Sisak međuopćinska služba za općine Kostajnica, Dvor, Glina, Petrinja i Sisak). Pratilo je i proučavalo društvene odnose i pojave od interesa za zaštitu društvene imovine i predlagalo određene mjere privrednim i društvenim faktorima za zakonito i pravilno korištenje društvenih sredstava. Pored zastupanja općina, ustanova i privrednih organizacija, davalo je pravna mišljenja u vezi s ugovorima i drugim imovinsko- pravnim pitanjima.

Društveni pravobranilac samoupravljanja Osniva se kao samostalni organ općine Kostajnica u srpnju 1975. godine.39 Imao je ulogu ostvarivanja društvene zaštite samoupravnih prava radnih ljudi i društvenog vlasništva te o provođenju iste obavještavao Skupštinu i općinske društveno-političke organizacije.

Sudac za prekršaje Ustanovljen je kao poseban/samostalan organ općine Kostajnica kojeg je birala Skupština na četiri godine. Vršio je poslove iz djelokruga prekršaja iz područja prometa, javnog reda i mira, školstva i zaštite šuma. Po organizacijskoj strukturi je, sve do pri- mjene novog Zakona o prekršajima iz siječnja 1973. godine, bio u sastavu Skupštinske službe, a zatim se organizacijski odvaja kao zaista samostalan i neovisan organ uprave koji za svoj rad odgovara Skupštini općine koja ga je i izabrala na funkciju.

Radna zajednica Veterinarska stanica Kostajnica RZ Veterinarska stanica kao organ uprave postoji od 20. rujna 1964. Kao uslužna ustanova bavila se suzbijanjem zaraznih bolesti i parazitarnim oboljenjima stoke, vršenjem veterinarsko-sanitarne kontrole živežnih namirnica životinjskog porijekla i prometa stoke te unaprjeđivanjem stočarske i peradarske proizvodnje.

Skupštinski fondovi Općinski fondovi imali su svojstvo pravne osobe, a osnivala ih je Skupština općine radi financiranja, odnosno prikupljanja i raspodjele financijskih sredstava za izgradnju, financiranje, razvoj ili unaprjeđenje određenih područja društvenog ili javnog djelovanja. Postojao je npr. Fond za poljoprivredu i stočarstvo, Fond za putove, Fond za socijalnu zaštitu, Fond za zaštitu od požara, Fond za stambeno-boračku izgradnju, Fond za izgradnju skloništa, Fond zajedničkih rezervi itd. Sredstva pojedinog fonda držala bi se na posebnom računu kod Službe društvenog knjigovodstva Sisak, Ekspozitura

39 HR-DASK-919., Zapisnik sa zajedničke sjednice svih vijeća SO Kostajnica od 24. 7. 1975., Odluka o društve- nom pravobraniocu samoupravljanja općine Kostajnica, knj. 24.

115 Kostajnica, putem koje bi se vršilo cjelokupno poslovanje fonda. Utvrđivanje i raspo- ređivanje prihoda fonda vršilo se na osnovi financijskog plana. Fondom je upravljao upravni odbor po načelima društvenog samoupravljanja. Isti je donosio Statut fonda, program i plan rada te financijski plan i završni račun koji je odobravala Skupština općine. Također je vršio raspored korištenja sredstava fonda.

Društveno-političke organizacije Radi ostvarivanja samoupravnih prava radnih ljudi koji su radili u organima uprave, formirano je 6 radnih zajednica, u pravilu za svaki organ po jedna. Od društveno- političkih organizacija u organima uprave osnovane su 4 osnovne organizacije Saveza komunista i 6 osnovnih organizacija Saveza sindikata. 2.5. Odnosi i veze Općine Kostajnica, Dvor, Glina, Petrinja i Sisak, koje su bile povezane zajedničkim interesima privrednog, socijalnog i kulturnog razvoja, sporazumjele su se da osnuju Zajednicu banijskih općina u koju su iste bile dobrovoljno udružene. Godine 1974. ova će organizacija prerasti u Zajednicu općina Sisak kao obvezni oblik političko-teritorijalne organizacije društva. Zajednica općina Sisak djelovala je kao samoupravna društveno-politička zajednica u kojoj su radni ljudi i građani obavljali funkcije vlasti samoupravljanja u ostvarivanju i usklađivanju zajedničkih interesa za područja šest općina: Dvor, Glina, Kostajnica, Novska, Petrinja i Sisak. 2.6. Povijest arhivskog fonda Gradivo fonda nalazilo se kod stvaratelja sve do preuzimanja od strane Državnog arhiva u Sisku 2010. godine. Za pisarnicu i arhivu bio je zadužen Općinski sekretarijat za poslove uprave SO Kostajnica. Za isto se od osnutka SO Kostajnica vodila arhivska knjiga, a čuvalo se izmiješano s gradivom prednika (NOK i NOO Kostajnica), odnosno gradivom drugih javnih ustanova, gospodarskih udruženja i mjesnih organa uprave s područja bivšeg kotara i općine Kostajnica. Za rukovanje pismohranom bio je zadu- žen šef pisarnice. Gradivo, odnosno pismohrana vremenom je seljena iz tavanskih u podrumske prostorije upravne zgrade, a dio gradiva je čuvan u susjednoj zgradi Ureda za katastar i zgradi Općinskog suda, odnosno u dislociranoj zgradi općine u trima prostorijama na obali Une. Nakon adaptacije Upravne zgrade 1989. godine gradivo trajne vrijednosti preseljeno je u novoformiranu pismohranu u sklopu Upravne zgrade. Arhiva je podijeljena na dio u kojem je čuvano gradivo Sekretarijata općih poslova i dio za gradivo matičarstva. U tijeku Domovinskog rata Općina Hrvatska Kostajnica morala je otvoriti svoje urede u Sisku i Zagrebu. Registraturno gradivo, kako ovog stvaratelja, tako i Ureda za katastar, odnosno mjesnih ureda s područja općine Kostajnica, ostalo je na okupiranom teritoriju pod nepoznatim okolnostima. Gradivo koje je nastalo u izgnanstvu čuvalo se u uredskim prostorijama u Sisku i Zagrebu. Nakon Domovinskog rata utvrđeno je da se gradivo nastalo prije okupacije iz- miješalo s gradivom nastalim nakon okupacije te da je dio gradiva devastiran, a dio

116 premješten na druge lokacije te se nalazi u nesređenom stanju. Za sređivanje i prikupljanje ovog gradiva bila je formirana Komisija za prikupljanje i skrb o arhivskoj građi Hrvatske Kostajnice. O gradivu se nakon Domovinskog rata brinuo Grad Hrvatska Kostajnica koji je pod ovim nazivom djelovao od 13. siječnja 1997. godine te se uselio u bivšu upravnu zgradu općine. U prizemlju te zgrade čuvano je i gradivo bivše Općine Kostajnica koje je bilo naknadno sređeno i popisano. Dio gradiva čuvao se u nesređenom stanju u prostoru Srednje škole Kostajnica i u jednom od prostora tvornice „Pounje“ i o njemu se skrbio Ured državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji. Gradivo nastalo u izbjeglištvu, dakle od 1991. do 1998. godine, nalazilo se u posebnoj prostoriji DVD-a Hrvatska Kostajnica. Državni arhiv u Sisku preuzeo je gradivo SO-a Kostajnice od Grada Hrvatske Kostajnice 20. rujna 2010. godine u količini od 44,60 d/m. Godine 2014. fondu je naknadno iz fonda Skupština općine Glina pripojeno još 3 kutije spisa (0,3 d/m), većinom materijala sa sjednica SO-a i IV-a. Tijekom arhivističke obrade iz fonda je izdvojeno gradivo drugih fondova u količini 6,41 d/m. Nakon arhivističke obrade koja je počela u studenom 2012. godine, a završila u srpnju 2015. godine, količinsko stanje fonda bilo je 308 kutija i 276 knjiga; 39,12 d/m. 2.7. Način preuzimanja ili predaje Gradivo je Državni arhiv u Sisku preuzeo po službenoj dužnosti od Grada Hrvatske Kostajnice dana 20. rujna 2010. godine, po Primopredajnom zapisniku; Klasa: 036- 01/10-01/12, Ur. broj: 2176-83-10-01. Gradivo je uvedeno u Knjigu primljenog arhivskog gradiva pod rednim brojem 332 i upisano na stranici 334.

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Sadržaj fonda Fond sadrži zapisnike i materijale sa sastanaka i sjednica vijeća Skupštine, njenih organa, komisija i radnih tijela, zatim normativne akte, opće i upravne spise s evidencijama i popise akata, popise i evidencije, evidencije izdanih radnih knjižica, rješenja o raspoređivanju radnika na radna mjesta, personalne dosjee, isplatne liste i obrasce za izračun mirovinske osnovice, spise o zanatskim radnjama, građevinske i uporabne dozvole s projektno-tehničkom dokumentacijom, urbanističke planove i elaborate, bilance prihoda i rashoda, evidencije razreza poreza, analize rada ustanova te strogo povjerljive i povjerljive spise. 3.2. Odabiranje i izlučivanje Izlučivanje gradiva kod stvaratelja vršeno je 1971., 1981. i 1990. godine. Imatelj gradiva, Grad Hrvatska Kostajnica, izvršio je izlučivanje gradiva prije predaje gradiva Državnom arhivu u Sisku 27. svibnja 2010. godine. U Državnom arhivu u Sisku novo izlučivanje provedeno je nakon sređivanja fonda u srpnju 2015. godine. Iz fonda je izlučeno i škartirano 3,82 d/m gradiva. Odvajanje

117 i izlučivanje registraturnog balasta obavljeno je prema Zapisniku o izlučivanju i uni- štenju registraturnog balasta temeljem Odluke o izlučivanju i uništenju, klasa: 612- 06/15-01/28; urudžbeni broj: 2176-81-15-02 od 17. srpnja 2015. Primjerak Zapisnika o izlučivanju i uništenju registraturnog balasta nalazi se na kraju sumarnog inventara. Tijekom arhivističke obrade iz fonda je izdvojeno gradivo drugih fondova u količini 6,41 d/m. Radi se o gradivu fondova: HR-DASK-301. Narodni odbor općine Kostajnica 1956-1963. u količini 4,3 d/m, HR-DASK-17. Narodni odbor kotara Kostajnica 1945- 1955. u količini 1,3 d/m, HR-DASK-612. Skupština opštine „RSK“ Kostajnica 1991- 1995. u količini 0,55 d/m, HR-DASK-36. Narodni odbor općine Dubica 1952-1960. u količini 0,06 d/m, HR-DASK-47. Narodni odbor općine Kostajnički Majur 1952-1955. u količini 0,01 d/m, HR-DASK-176. Zanatska komora kotara Sisak 1950-1962. (1963- 1965.) u količini od 0,03 d/m, HR-DASK-433. Zanatska komora kotara Kostajnica 1950-1954. u količini od 0,02 d/m te gradivo fondova Srednjoškolski centar „Nina Maraković“ Kostajnica (0,02 d/m), Mjesni narodni odbor Donji Kukuruzari (0,02 d/m) i Ciglana „4. maj“ Kostajnica (0,05 d/m). 3.3. Plan sređivanja Gradivo je arhivistički sređeno po područjima rada definiranih arhivskim znakovima, odnosno od veljače 1988. godine klasifikacijskim oznakama. Kako arhivski znakovi odgovaraju funkcijama i djelatnostima stvaratelja, ovim je načinom postignuta razvidnost strukture fonda, dok je izbjegnuto raščlanjivanje gradiva po organogramu, odnosno organima uprave kojima se prečesto mijenjala nadležnost ili su bili podložni čestim rekonstrukcijama i promjenama funkcija te bi time nepotrebno dolazilo do cjepkanja arhivskih cjelina u gradivu. Arhivsko gradivo sređeno je prema strukturno-funkcionalnom principu i ustrojene su serije fonda: 1. Organizacija i upravljanje 2. Opći i upravni poslovi 3. Statistika 4. Izbori i birački spiskovi 5. Rad i radni odnosi 6. Privreda 7. Poslovi Uprave društvenih prihoda 8. Imovinsko-pravni poslovi 9. Poslovi Uprave za katastar 10. Zdravstvo 11. Socijalna zaštita 12. Prosvjeta i kultura 13. Poslovi pravosudne uprave 14. Narodna obrana.

118 Gradivo koje se odnosi na djelovanje Društvenog pravobranioca samoupravljanja i Suca za prekršaje općine Kostajnica nije izdvojeno iz fonda, iako su ova dva organa djelovala kao neovisni organi i bili samostalna pravna osoba te nisu djelovali po nalo- zima sličnog organa društveno-političke zajednice već prema samoupravnim općim aktima. Procijenjeno je da fragmentarnost sačuvanog gradiva onemogućava uspo- stavu zasebnog fonda i da je korisnije i razvidnije istraživaču da ovo gradivo ostane u sklopu fonda HR-DASK-919. pod područjem/serijom Poslovi pravosudne uprave. Iz istog razloga je u fondu, točnije u seriji Narodna obrana ostavljeno gradivo Štaba ONO-a Mjesne zajednice „Gornji grad“ Kostajnica. Podserija građevinskih i uporabnih dozvola sadrži i obimnu popratnu tehničko- projektnu dokumentaciju. Ista je, radi brže pretraživosti i zbog učestale potrebe korisnika, upisana u bazu podataka u Excelu i pohranjena na lokalnom serveru DASK-a. Baza sadržava rubrike: Klasifikacijska oznaka/Urudžbeni broj, Podnositelj zahtjeva/ investitor, Sadržaj predmeta, Broj katastarske čestice i uloška, Veza, Napomena/postojanje projektne dokumentacije. Napravljena je zasebna baza podataka za građevinske i uporabne dozvole, koje su povezane rubrikom „Veza“.

Uredsko i upravno poslovanje Za administrativno i upravno poslovanje organa uprave Skupštine prvotno je bio zadužen Sekretarijat za upravno-pravne i opće poslove. Organi uprave Skupštine op- ćine Kostajnica na aktima su stavljali šifre organizacijskih jedinica i referata. Arhivski znakovi bili su upotrebljavani do 1988. godine kada su predmeti počeli biti vođeni po klasifikacijskim oznakama tj. urudžbenom broju. Arhivski znakovi organa uprave sastojali su se od oznaka unutrašnjih organizacijskih jedinica koje su predmet riješile i oznaka vrsta poslova u koji je predmet pripadao po svom sadržaju. Od godine 1974. Uprava za katastar i Uprava društvenih prihoda su s prekidima vodile zasebne urudžbene zapisnike, odnosno upisnike prvostupanjskog upravnog postupka. Zasebno poslovanje vodili su i Sudac za prekršaje i Društveni pravobranilac samoupravljanja. Popisi akata u organima uprave, kao sastavni dijelovi urudžbenih zapisnika, vo- đeni su pod određenim tekućim brojem/upisom i služili za zavođenje istovrsnih akata koji su se masovno zaprimali, a po kojima se vodio isti postupak, bilo da se radilo o predmetima u upravnom području ili upravi (npr. Sjednice Skupštine i njenih vijeća, razna uvjerenja i zahtjevi) ili u području financija i katastra (kupoprodajni ugovori, iskazi, uvjerenja itd.). Pojedine evidencije imaju raspon godina upisa koji ne pripada razdoblju fonda SO Kostajnica, već fondovima NOK (1946. – 1955.) i NOO Kostajnica (1956. – 1963.), odnosno „RSK“ SO Kostajnica (1991. – 1995.). Zbog kontinuiranog admini- strativnog ili upravnog poslovanja, ovakve su evidencije ostale u fondu SO Kostajnica.

119 4. Uvjeti dostupnosti i korištenja

4.1. Uvjeti dostupnosti Gradivo je dostupno javnosti sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva. 4.2. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanja Korištenje i umnožavanje dozvoljeno je sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku. 4.3. Jezik i pismo u gradivu Gradivo fonda je na hrvatsko-srpskom jeziku, pisano latinicom. 4.4. Tvarne značajke i tehnički uvjeti Nosač zapisa je papir. Pojedini listovi papira su teško oštećeni i nečitljivi. Prisutna su oštećenja od vlage (pojedini spisi su slijepljeni ili nabubreni, a tinta je izblijedjela do nečitljivosti, vidljivi su tragovi hrđe), plijesni (crvene, sive i crne mrlje), mrlja od tinte, te mehanička oštećenja u vidu poderotina, izgužvanih listova i slično. Manji broj knjiga ima mehanički oštećene korice. 4.5. Obavijesna pomagala Arhivsko obavijesno pomagalo za fond je sumarni inventar iz kolovoza 2015. godine.

5. Dopunski izvori

5.1. Mjesto čuvanja izvornika Državni arhiv u Sisku, spremište A1/polica 21-23. 5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslika Mikrofilmiranje ili bilo kakvo zaštitno snimanje gradiva ovog fonda nije vršeno. 5.3. Dopunski izvori u Arhivu Dopunski izvori za proučavanje gradiva ovog fonda su fondovi upravnih tijela koji se čuvaju u Državnom arhivu u Sisku: HR-DASK-17. Narodni odbor kotara Kostajnica – Hrvatska Kostajnica 1945-1955. i HR-DASK-301. Narodni odbor općine Kostajnica – Hrvatska Kostajnica 1955-1963. kao prednici Skupštine općine Kostajnica te fond HR- DASK-891. Zajednica općina Sisak [1967-1970.] 1974-1990. koji se čuvaju u ovom Arhivu. 5.4. Literatura Slukan-Altić, M., Povijesni atlas gradova – Hrvatska Kostajnica, IV. Svezak, Sisak, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“ i Državni arhiv u Sisku. 2007.

120 Križanić N.; Kušanić N.; Sarkotić N., Shematizam organa uprave i pravosuđa na po- dručju Državnog arhiva u Sisku, Sisak, Državni arhiv u Sisku. 2002. Šustić I., Organi državne vlasti i lokalne samouprave na području Siska 1945. – 1974., Sisak: Arhivski vjesnik br. 40. 1997.

6. Kontrola opisa

6.1. Napomena arhivista Sumarni inventar fonda izradio je arhivist Dario Franić. 6.2. Pravila ili propisi Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva ISAD (G) Međunarodna norma arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR (CPF) 6.3. Nadnevak izrade opisa siječanj 2016.

Opis serija i podserija

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.1 Naslov: ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE Vrijeme nastanka gradiva: 1963-1991. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 8 kutija i 94 knjige; 5,24 d/m

Serija sadrži gradivo koje opisuje organizaciju i način funkcioniranja općinske uprave; središnjih (vijeća, Predsjedništvo) i radnih tijela (komisije, savjeti) SO-a te radnih zajednica organa uprave. Također sadrži i gradivo zborova birača općine Kostajnica. (AZ 01) 1.1. Zborovi birača općine Kostajnica 1963-1967., 0,1 d/m (AZ 00,3) Knj. 1-4.

Podserija sadrži zapisnike sa zborova birača općine Kostajnica. Zborovi svih birača jednog mjesta („birači koji po postojećim zakonskim propisima mogu donositi pravovaljane zaključke“) održavali su se po pitanjima prihvaćanja prijedloga raznih odluka koje bi predlagala Skupština općine Kostajnica. U svom su radu osnivali mjesne zajednice, donosili zaključke s područja komunalne, socijalno-zdravstvene, kulturno-prosvjetne, uslužne ili druge djelatnosti.

121 1.2. Središnja tijela Skupštine općine Kostajnica 1963-1991., 4,8 d/m (AZ 01,72) Kut. 1-8., Knj. 6-82., 91.

Podserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica vijeća Skupštine općine Kostajnica, odnosno, sjednica Predsjedništva i Izvršnog vijeća SO-a. 1.2.1. Sjednice vijeća SO-a 1963/1991. (AZ 01,72) Kut. 1-6., Knj. 6-64.

Podserija sadrži materijale i zapisnike sa zajedničkih i odvojenih sjednica svih vijeća (Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica, odnosno od 1974. godine Vijeća udruže- nog rada, Vijeća mjesnih zajednica i Društveno-političkog vijeća). Pod materijalima se podrazumijevaju akti Skupštine, odnosno odluke kojima se reguliraju opća pitanja na općini koje se odnose na neodređeni broj osoba i kojima se nešto naređuje, zabranju- je, dopušta ili ovlašćuje. Objavljivanje istih vršeno je preko Službenog vjesnika Kotara Sisak, odnosno Službenog vjesnika u Sisku. Podserija nije cjelovito sačuvana.

1.2.1.1. Zapisnici i materijali sa zajedničkih i odvojenih sjednica vijeća SO-a 1963/1991. Kut. 1-6., Knj. 6-63. 1.2.1.2. Registar dnevnih redova zajedničkih i odvojenih sjednica vijeća SO-a 1989. Knj. 64. 1.2.2. Sjednice predsjedništva SO-a 1979/1987. (AZ 01,72) Knj. 82., 91.

Potpodserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica Predsjedništva SO-a. 1.2.3. Sjednice Izvršnog vijeća SO-a 1974/1991. (AZ 01,72) Kut. 7-8., Knj. 65-81.

Potpodserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica IV-a SO-a. 1.3. Radna tijela Skupštine općine i Izvršnog vijeća SO-a 1965-1990., 0,17 d/m (AZ 01,73 – AZ 01,74) Kut. 2., Knj. 89-95.

Podserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica radnih tijela Skupštine općine i Izvršnog vijeća Skupštine općine Kostajnica. Materijali podrazumijevaju obavijesti o sazivu sjednica, rješenja o imenovanju komisija, razne izvještaje itd. Gradivo navedenih radnih tijela je fragmentarno sačuvano. 1.3.1. Radna tijela SO-a 1966/1989. Kut. 2, Knj. 89-95. 1.3.1.1. Savjet za opću upravu i unutrašnje poslove 1966-1969. Kut. 2, Knj. 90.

122 1.3.1.2. Savjet za društvene djelatnosti 1969/1984. Kut. 2., Knj. 89. 1.3.1.3. Savjet za invalidsko-boračku zaštitu 1989. Kut. 2. 1.3.1.4. Komisija za boračka pitanja 1967. Kut. 2. 1.3.1.5. Komisija za rješavanje žalbi u upravnim stvarima 1969. Kut. 2. 1.3.1.6. Komisija za društveni nadzor 1969. Kut. 2. 1.3.1.7. Komisija za izbor i imenovanje 1969/1989. Kut. 2., Knj. 90. 1.3.1.8. Komisija za odlikovanja, pohvale i nagrade 1989. Kut. 2. 1.3.1.9. Komisija za privredni razvoj 1986-1988. Knj. 92. 1.3.2. Radna tijela Izvršnog vijeća SO-a 1984-1990. Kut. 2., Knj. 93-95. 1.3.2.1. Kolegij rukovodioca IV-a SO-a 1986-1990. Kut. 2., Knj. 93-95. 1.3.2.2. Natječajna komisija IV-a SO-a 1984-1987. Knj. 93. 1.3.2.3. Komisija za društvenu djelatnost IV-a SO-a 1987-1989. Knj. 95. 1.4. Radne zajednice Skupštine općine i organa općinske uprave 1965/1990., 6 knjiga; 0,1 d/m (AZ 01,73) Knj. 83-88.

Podserija sadrži fragmentarno sačuvane zapisnike sa sjednica radnih zajednica organa uprave općine Kostajnica i Skupštinske službe SO-a. Materijali sa sjednica nisu saču- vani, međutim, dokumentacija je korisna zbog boljeg razumijevanja funkcioniranja upravnog aparata i nadležnosti pojedinog organa uprave. 1.4.1. Sjednice RZ-a Skupštinske službe SO Kostajnica 1970-1972. Knj. 83. 1.4.2. Sjednice Savjeta RZ-a organa uprave SO-a 1965/1973. Knj. 85-87. 1.4.3. Sjednice RZ-a Sekretarijata za poslove uprave SO-a 1969-1971. Knj. 88. 1.4.4. Sjednice RZ-a Uprave društvenih prihoda SO-a 1973-1990. Knj. 84.

123 1.5. Opći akti i propisi 1965-1990., 1 kutija, 1 knjiga; 0,03 d/m (AZ 00,8) Kut. 1., Knj. 5.

Podserija sadrži Poslovnik o radu SO Kostajnica, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i načinu rada organa uprave i Zajedničke stručne službe SO-a i IV-a te dokumentaciju nastalu prilikom izrade nacrta raznih odluka koje se odnose na način rada SO-a i njegovih organa uprave. 1.5.1. Registar normativnih akata 1965-1978. Knj. 5. 1.5.2. Pravilnici, nacrti odluka i prijedlozi donošenja zakona 1973-1990. Kut. 1. 1.6. Analize i opisi organizacije Skupštine općine i organa uprave 1971/1991., 1 kutija, 0,06 d/m (AZ 00,0) Kut. 1.

Podserija sadrži dokumentaciju korištenu u pripremi sjednica vijeća SO-a; razne informacije, analize te programe rada viših, nadređenih tijela (Sabor SRH, ZO Sisak), odnosno drugih tijela na republičkoj ili međuopćinskoj razini.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.2 Naslov: OPĆI I UPRAVNI POSLOVI Vrijeme nastanka gradiva: 1964-1991. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 4 kutije i 109 knjiga; 2,79 d/m

Serija sadrži dokumentaciju koja se odnosi na upravni postupak i administrativno poslovanje organa uprave SO Kostajnica. Sadrži dokumentaciju nastalu djelovanjem Sekretarijata za opće i upravne poslove SO Kostajnica. Isti je bio zadužen za prijem i otpremu pošte, dostavu pošte, vođenje djelovodnika, arhive, ovjeru potpisa i prijepisa te rješavanje u upravnim stvarima iz oblasti imovinsko-pravnih poslova. (AZ 03) 2.1. Upravni postupak 1968-1990., 1,21 d/m (AZ 03,1) Kut. 12., Knj. 155-191.

U skladu s Odlukom o provođenju Zakona o općem upravnom postupku40, odnosno u postupku rješavanja pravnih predmeta, obaveza i pravnih interesa građana i drugih organizacija, organi uprave bili su dužni voditi Upisnike predmeta prvostupanjskog i drugostupanjskog upravnog postupka. U praksi, Upisnici su se u općini Kostajnica počeli voditi tek od 1968. godine.

40 HR-DASK-919, Zapisnik sa sjednice OV i VRZ od 26.5. 1965., Odluka o provođenju Zakona o općem upravnom postupku, knj. 8.

124 2.1.1. Poslovi drugostupanjskog upravnog postupka 1968-1975. Knj. 188-191.

Poslovi drugostupanjskog upravnog postupka podrazumijevaju revizijski postupak prvostupanjskih rješenja organa uprave općine Kostajnica kojima su se pojedincima priznavala svojstva ili određena prava. Podserija sadrži fragmentarno sačuvane upisnike predmeta drugostupanjskog upravnog postupka. Spisi nisu sačuvani. 2.1.2. Poslovi prvostupanjskog upravnog postupka 1968-1990. Kut. 12., Knj. 155-187.

Podserija sadrži fragmentarno sačuvane upisnike i kazala predmeta prvostupanjskog upravnog postupka koji su nastali djelovanjem Sekretarijata za opće i upravne poslove. 2.1.2.1. Upisnici predmeta prvostupanjskog upravnog postupka 1968/1990. Kut. 12., Knj. 155-173.

U kutiji broj 12 nalazi se raskoričeni Upisnik predmeta prvostupanjskog upravnog postupka iz 1990. godine. 2.1.2.2. Kazala upisnika predmeta prvostupanjskog upravnog postupka 1969/1988. Knj. 174-187. 2.2. Uredsko poslovanje 1964-1990., 1,51 d/m (AZ 03,2) Kut. 9., 11., Knj. 96-154., 192.

Gradivo ove podserije prikazuje način vođenja uredskog poslovanja (pisarnice) i pismohrane Sekretarijata za opće i upravne poslove SO Kostajnica, odnosno poslove ovjere isprava i evidentiranja društvenih organizacija na području općine. 2.2.1. Urudžbeni zapisnici općih spisa 1964/1990. Kut. 11., Knj. 96-121.

U kutiji broj 11 nalazi se raskoričeni Urudžbeni zapisnik općih spisa iz 1990. godine. 2.2.2. Kazala urudžbenih zapisnika općih spisa 1964-1987. Knj. 122-140. 2.2.3. Popisi akata 1964/1989. Knj. 141-154.

Popisi akata vodili su se uz urudžbene zapisnike organa uprave SO Kostajnica tako što su se u njih upisivali istovrsni spisi, odnosno spisi iste tematike, dok su sami bili uvedeni u urudžbeni zapisnik pod određenim rednim brojem. Ovakav način upisivanja akata radio se zbog bolje preglednosti i po potrebi bržeg pronalaženja pojedinog akta. 2.2.3.1. Popisi akata uz urudžbene zapisnike Sekretarijata za upravu i opće poslove 1964/1989. Knj. 141-152. 2.2.3.2. Popisi akata uz urudžbene zapisnike Komiteta za privredu 1970-1985. Knj. 153-154.

125 2.2.4. Registar društvenih organizacija općine Kostajnica 1984-1991. Kut. 9.

U skladu sa Zakonom o društvenim organizacijama i udruženjima građana („Narodne novine“, br. 7/82) te Pravilnikom o registru udruženja građana („Narodne novine“, br. 7/82), društvene organizacije, njihovi savezi i drugi oblici udruživanja upisivani su u Registar društvenih organizacija. Predmet upisa u Registar društvenih organizacija i Registar udruženja građana bili su: osnivanje, poslovi i djelatnosti, naziv i sjedište organizacije odnosno udruženja, imena osoba ovlaštenih za zastupanje, organi upravljanja i prestanak djelovanja društvene organizacije. 2.2.5. Arhivska knjiga 1963-1991. Knj. 192.

Poslovi pismohrane uključivali su vođenje evidencije registraturnog gradiva (arhivska knjiga). 2.3. Ovjera isprava 1980/1991., 0,23 d/m (AZ 03,3) Knj. 202-213.

Podserija sadrži Upisnike ovjera za tuzemstvo vođene od strane Sekretarijata za poslove uprave Općine Kostajnica.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.3 Naslov: STATISTIKA Vrijeme nastanka gradiva: 1980-1989. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija i 1 knjiga; 0,11 d/m

Serija Statistika podrazumijeva gradivo nastalo djelovanjem Općinskog zavoda za statistiku koji je djelovao kao međuopćinska stručna služba za područje općina: Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak, odnosno od 1981. godine kao samostalan organ u sastavu Općinskog komiteta za privredu Kostajnica. Zadatak mu je bio prikupljati, kontrolirati, obrađivati i objavljivati razne statističke podatke. Područja koja su bila obuhvaćena njegovim statističkim istraživanjima bila su: statistika društvenog samoupravljanja, demografska statistika, statistika rada, statistika privrednih bilanca, statistika industrije i zanatstva, poljoprivredna statistika, statistika šumarstva, statistika cijena, građevin- sko-komunalna statistika itd. (AZ 05) 3.1. Demografska statistika 1981., 0,03 d/m, (AZ 05,11) Kut. 13., Knj. 193. 3.1.1. Popisi građana hrvatske nacionalnosti općine Kostajnica b.g. Kut. 13.

126 3.1.2. Popisi stanovništva, domaćinstava i stanova općine Kostajnica 1981. Kut. 13., Knj. 193. 3.1.2.1. Pregledi i spiskovi domaćinstava i građana općine Kostajnica b.g. Kut. 13. 3.1.2.2. Popisi stanovništva, domaćinstava i stanova – tabele po općinama 1981. Knj. 193. 3.2. Građevinsko – stambena statistika 1980-1989., 0,08 d/m, (AZ 05,23) Kut. 13. 3.2.1. Popis vikend-kuća općine Kostajnica 1985. Kut. 13. 3.2.2. Kontrolnici godišnjeg izvještaja za zgrade građene u režiji individualnih vlasnika općine Kostajnica 1983/1989. Kut. 13.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.4. Naslov: IZBORI I BIRAČKI SPISKOVI Vrijeme nastanka gradiva: 1965/1990. Razina opisa: Serija Količina i nosač: ½ kutije; 0,05 d/m

Serija obuhvaća gradivo nastalo radom Sekretarijata za poslove uprave općine Kostajnica. Isti je bio zadužen, između ostalog, i za poslove izrade i objave biračkih spiskova, odnosno izradu dokumentacije vezane za općinske izbore. (AZ 06) 4.1. Izbori za članove vijeća SO Kostajnica 1965., 0,01 d/m Kut. 10.

Podserija Izbori za članove vijeća SO Kostajnica sadrži tek Obavijest o održavanju izbora za članove VRZ-a SO Kostajnica iz 1965. godine. 4.2. Birački spiskovi općine Kostajnica 1990., 0,04 d/m Kut. 10.

Podserija Birački spiskovi općine Kostajnica sadrži Izvode iz općeg biračkog spiska općine Kostajnica, odnosno osobne podatke o biračima (zanimanje, godina rođenja i mjesto stanovanja) i navedeni su po mjesnim zajednicama općine Kostajnica.

127 Oznaka/signatura: HR-DASK-919.5. Naslov: RAD I RADNI ODNOSI Vrijeme nastanka gradiva: [1961-1963.] 1963-1991. [1991-1995.] Razina opisa: Serija Količina i nosač: 7 kutija i 8 knjiga; 0,88 d/m

Serija sadrži gradivo nastalo djelovanjem Sekretarijata za poslove uprave općine Kostajnica. Isti je, među ostalim poslovima, bio zadužen za obavljanje personalnih poslova, prijave i odjave radnika i kadrovske poslove za sve organe uprave općine Kostajnica. (AZ 1) 5.1. Kadrovske evidencije zaposlenika SO Kostajnica i njenih organa 1963-1991., 0,32 d/m, (AZ 10,1) Kut. 17-19., Knj. 194. 5.1.1. Personalni dosjei zaposlenika SO Kostajnica i njenih organa 1963-1991. Kut. 17-19.

Personalni dosjei zaposlenika SO Kostajnica i njenih organa sadrže rješenja o raspo- ređivanju radnika na posao i osobnim dohodcima, rješenja o stupanju u radni odnos, podatke o utvrđenom stažu osiguranja i osobnom dohotku (M4 obrasci), obrasce za izračun mirovinske osnovice (MO obrasci), M1 i M2 obrasce i drugo. 5.1.2. Matična knjiga zaposlenika SO Kostajnica i njenih organa 1964-1968. Knj. 194. 5.2. Radne knjižice 1961-1995., 0,2 d/m, (AZ 11,2) Knj. 195-201. 5.2.1. Registri izdanih radnih knjižica 1961-1995. Knj. 195-199.

Podserija Registri izdanih radnih knjižica datira od 1961. do 1995. godine. Registar 1961-1965. i Registar 1985-1995. obuhvaćaju podatke/gradivo fonda NOO Kostajnica 1956-1963., odnosno, gradivo fonda RSK SO Kostajnica 1991-1995. Kako nije moguće razdvojiti ove tehničke jedinice po fondovima, seriji je u oznaku vremena pridodana oznaka predspisa i poslijespisa. 5.2.2. Kazala registara izdanih radnih knjižica 1971-1977. Knj. 200-201. 5.3. Radni odnosi i plaće 1969-1991., 0,11 d/m, (AZ 12) Kut. 14., 20. 5.3.1. Analitička procjena radnih mjesta 1974. Kut. 14. 5.3.2. Raspoređivanje zaposlenika SO i njenih organa na radna mjesta 1972-1991. Kut. 14.

128 5.3.3. Plaće zaposlenika SO Kostajnica i organa uprave 1969/1974. Kut. 20. 5.3.3.1. Rješenja o osobnim dohocima 1974. Kut. 20. 5.3.3.2. Isplatne liste 1969-1972. Kut. 20. 5.4. Evidencije kadrova u privredi 1987-1991. (AZ 13,2) Kut. 15-16.

Podserija sadrži Očevidnike poslodavčevih namještenika privatnih radnji i poduzeća općine Kostajnica. Radi se o dosjeima radnika privatnih radnji i poduzeća općine Kostajnica. Pojedini dosjei sadržavali su obračunske kartice plaće radnika, obrasce o prijavama obračuna doprinosa zaposlenika (M-12 obrasci), te obrasce o prijavi/odjavi mirovinskog osiguranja zaposlenika (M1 i M2 obrasci). 5.5. Mirovinsko osiguranje 1978-1988., 0,05 d/m, (AZ 18) Kut. 20.

Podserija sadrži podatke o utvrđenom stažu osiguranja i osobnom dohotku (M4-obrasce).

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.6 Naslov: PRIVREDA Vrijeme nastanka gradiva: [1956-1963.] 1963-1991. [1991-1994.] Razina opisa: Serija Količina i nosač: 272 kutije, 1 knjiga i 1 arhivska mapa: 27,05 d/m

Serija obuhvaća gradivo nastalo radom Sekretarijata za privredu i inspekcije općine Kostajnica, odnosno Općinskog komiteta za privredu Kostajnica. Inspekcijske službe SO Kostajnica počele su s radom većinom u 1966. godini. Tržišna inspekcija SO Kostajnica nalazila se u sastavu Odjela za privredu/Sekretarijata za privredu. Bila je zadužena za kontrolu trgovinskih i ugostiteljskih radnih organizacija i njihovih ekonomskih jedinica te za kontrolu zanatskih radnji samostalnih zanatlija, a posvećivala je pažnju i indu- striji i ostalim djelatnostima. Vodila je Knjigu evidencije objekata pod inspekcijskim nadzorom koja sadrži podatke o sjedištu i djelatnosti objekata s područja trgovine, ugostiteljstva (društveni i privatni sektor), zanatstva (društveni i privatni sektor), proizvodnih i komunalnih organizacija. (AZ 3) 6.1. Rudarstvo i industrija 1981., 0,01 d/m (AZ 31) Kut. 21.

129 Podserija sadrži fragmentarno sačuvane opće spise koji se odnose na tematiku rudar- stva i industrije u kostajničkoj općini. 6.2. Zanatstvo 1967-1991., 0,18 d/m (AZ 31,2) Kut. 21-22. 6.2.1. Predmeti žalbenog postupka (UP II) 1978. Kut. 21.

Podserija sadrži par predmeta žalbe na prvostupanjska rješenja vezana za zabranu obavljanja zanatske djelatnosti. 6.2.2. Zanatske radnje u privatnom sektoru 1967-1991. Kut. 21-22. 6.2.2.1. Registar zanatskih radnji samostalnih zanatlija u privatnom sektoru 1967-1991. Kut. 22. 6.2.2.2. Osnivanje/odjava poslovanja zanatskih radnji u privatnom sektoru 1969-1990. Kut. 21. 6.3. Elektroenergetska inspekcija 1973., 0,01 d/m (AZ 35) Kut. 21.

Podserija sadrži spise o saniranju elektrodistributivne mreže na području djelovanja Elektre Sisak u općini Kostajnica. 6.4. Poljoprivreda 1978-1984., 0,01 d/m (AZ 37) Kut. 23. Podserija sadrži fragmentarno sačuvane opće spise koji se odnose na tematiku po- ljoprivrede u kostajničkoj općini, odnosno djelovanja poljoprivredne inspekcije kroz licenciranje bikova i pastuha, preglede skladišta poljoprivrednih zadruga te spise o mjerama za suzbijanje biljnih bolesti. 6.5. Vodoprivreda 1970/1991., 0,06 d/m (AZ 32,4) Kut. 23. 6.5.1. Opći poslovi 1981-1987. Kut. 23. 6.5.2. Vodoprivredne suglasnosti i dozvole 1981-1990. Kut. 23. 6.5.3. Vodoopskrba 1970/1986. Kut. 23. 6.6. Trgovina, cijene, otkup i opskrba 1973-1991., 0,03 d/m (AZ 34) Kut. 23. 6.6.1. Određivanje cijena 1973-1991. Kut. 23. 6.6.2. Tržišna inspekcija 1973/1991. Kut. 23. 6.6.2.1. Poslovi tržišne inspekcije 1980-1991. Kut. 23. 6.6.2.2. Inspekcijski nadzor objekata 1973-1984. Knj. 214.

130 6.7. Ugostiteljstvo i turizam 1967-1989., 0,05 d/m (AZ 35) Kut. 24.

Podserija sadrži Registar ugostiteljskih radnji samostalnih ugostitelja općine Kostajnica. Registar je vođen po rednim brojevima dosjea pojedinih ugostiteljskih radnji općine Kostajnica koji su sadržavali dokumentaciju o vođenju i osnivanju, odnosno prestanku poslovanja pojedine radnje. 6.8. Promet 1968-1990., 0,05 d/m (AZ 37) Kut. 24. 6.8.1. Opći poslovi 1969/1973. Kut. 24. 6.8.2. Cestovni promet 1971/1990. Kut. 24. 6.8.3. Održavanje prometnica 1968/1988. Kut. 24. 6.9. Građevinski poslovi 1963-1991., 25,93 d/m, (AZ 38) Kut. 25-285., Knj. 215. 6.9.1. Opći poslovi 1977-1988. Kut. 25-26. 6.9.1.1. Studije i elaborati 1982-1988. Kut. 26. 6.9.1.2. Prepiske investitora i izvođača oko gradnje pojedinih objekata 1977-1983. Kut. 25. 6.9.2. Građevinske i uporabne dozvole 1956-1994. Kut. 27-283., Knj. 215.

Građevinske i uporabne dozvole, odnosno rješenja o izgradnji ili rješenja o uporabi građe- vinskih objekata donošena su u skladu s Odlukom o izgradnji objekata građana i građanskih pravnih osoba od 15. prosinca 1967.41. Važno je napomenuti da se, izuzeto od prethodno navedene Odluke, u slučaju izgradnje stambenih i gospodarskih objekata u naseljima i mjestima koja su proglašena selom, primjenjivao Zakon o uvjetima za izgradnju stambenih i gospodarskih objekata na selu (NN br. 45/61 i 2/62), odnosno od svibnja 1968. godine, Odluka o uvjetima za izgradnju stambenih zgrada i gospodarskih objekata u selu i ušorenim selima na području općine Kostajnica.42 Građevinske su dozvole, čija je predmetna dokumentacija količinski prelazila jednu tehničku jedinicu, izdvojene zbog bolje razvidnosti i zasebno navedene u arhivskom popisu. Za podseriju je, radi bržeg pretraživanja i usluge korisnicima, napravljena baza podataka u Excelu koja se čuva na lokalnom serveru DASK-a. (AZ 38,11) 6.9.2.1. Registar građevinskih i uporabnih dozvola općine Kostajnica 1956-1994. Knj. 215. 6.9.2.2. Građevinske dozvole 1963-1991. Kut. 27-277. 6.9.2.3. Uporabne dozvole 1963-1991. Kut. 278-283.

41 HR-DASK 919., Zajednička sjednica OV i VRZ od 15.12. 1967., Odluka o izgradnji objekata građana i građan- skih pravnih osoba, knj. 9. 42 HR-DASK-919., Zajednička sjednica OV i VRZ od 16.5. 1968., Odluka o uvjetima za izgradnju stambenih zgrada i gospodarskih objekata u selu i ušorenim selima na području općine Kostajnica, knj. 12.

131 6.9.3. Javna nadmetanja 1968-1989. (AZ 38,12) Kut. 25. 6.9.4. Parcelacije gradilišta 1976-1988. (AZ 38,14) Kut. 25.

Potpodserija sadrži uvjerenja o parcelaciji građevinskih zemljišta. 6.9.5. Investicijski programi 1978-1989. (AZ 38,16) Kut. 284. 6.9.6. Građevinska inspekcija 1969/1987. (AZ 38,19) Kut. 285. 6.10. Urbanizam 1965/1990., 0,72 d/m (AZ 38,2) Kut. 286-292., arh. mapa 1.

Podserija sadrži gradivo nastalo provedbom urbanističkog planiranja općine Kostajnica i regulirano raznim odlukama. 6.10.1. Opći poslovi 1965/1990. Kut. 286. 6.10.2. Urbanistički planovi 1965/1988. Kut. 286-292., arh. mapa 1.

Odlukom koja je zamjenjivala urbanistički plan grada Kostajnice iz 1965. godine43, utvrdile su se postavke razvoja i smjernica za izgradnju i rekonstrukciju grada Kostajnice do završetka revizije urbanističkog plana i njegove detaljne razrade. Prostorni plan općine Kostajnica (PPO), Generalni urbanistički plan (GUP) i Provedbeni urbanistički plan (PUP) razrađeni su tek tijekom 1988. godine. 6.10.2.1. Urbanistička rješenja i elaborati 1965/1968. Kut. 286. 6.10.2.2. Prostorni plan općine Kostajnica 1984/1988. Kut. 287-288. 6.10.2.3. Generalni urbanistički plan grada Kostajnica 1973/1988. Kut. 289-290., arh. mapa 1. 6.10.2.4. Provedbeni urbanistički plan općine Kostajnica 1988/1990. Kut. 291-292.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.7. Naslov: POSLOVI UPRAVE DRUŠTVENIH PRIHODA Vrijeme nastanka gradiva: 1963-1995. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 4 kutije i 16 knjiga: 0,75 d/m

Serija sadrži dokumentaciju koja je nastala radom Općinskog sekretarijata za financije, odnosno Uprave društvenih prihoda ili Radne zajednice Uprave društvenih prihoda SO Kostajnica kao samostalnog zasebnog organa uprave Skupštine općine.

43 HR-DASK-919., Zajednička sjednica OV i VRZ od 28.4. 1965., Odluka koja zamjenjuje urbanistički plan grada Kostajnice, knj. 8.

132 Na osnovi Zakona o upravama prihoda (NN 11/1973.), Skupština općine Kostajnica donijela je Odluku o općinskoj upravi kojom je reguliran i status Uprave prihoda Općine Kostajnica koja je dotad djelovala u sklopu Sekretarijata za opće i upravne poslove. Na osnovi člana 46. Odluke, Uprava prihoda čini zasebnu radnu zajednicu u pogledu ostvarivanja prava samoupravljanja radnika na radu u Upravi prihoda. Odluka je objavljena u Službenom vjesniku (23/1973) od 30. srpnja 1973., a stupila je na snagu 9. kolovoza 1973. (AZ 4) 7.1. Sjednice Radne zajednice Uprave društvenih prihoda SO Kostajnica 1973-1990., 0,03 d/m Knj. 84. Podserija sadrži knjigu zapisnika sa sjednica RZ-a Uprave prihoda SO Kostajnica. 7.2. Poslovi prvostupanjskog upravnog postupka RZ-a Uprave društvenih prihoda 1975-1977., 0,01 d/m (AZ 40,0) Knj. 218.

Podserija sadrži Upisnik predmeta prvostupanjskog upravnog postupka Uprave druš- tvenih prihoda za navedeno razdoblje. 7.3. Uredsko poslovanje RZ-a Uprave društvenih prihoda 1975-1988., 0,02 d/m (AZ 40,1) Kut. 293., Knj. 216-217. 7.3.1. Opći poslovi 1964/1990. Kut. 293.

Podserija sadrži fragmentarno sačuvane spise Uprave društvenih prihoda koji se odnose na funkcioniranje ovog organa uprave, odnosno financijsko i materijalno poslovanje. 7.3.2. Urudžbeni zapisnici općih spisa Uprave društvenih prihoda 1975/1988. Knj. 216-217. 7.4. Računovodstveni poslovi 1985/1991., 0,04 d/m (AZ 41,01) Kut. 293. 7.4.1. Planiranje prihoda i rashoda 1985/1990. Kut. 293. 7.4.2. Izračun osobnih dohodaka zaposlenika SO Kostajnica 1990-1991. Kut. 293. 7.5. Budžet 1974/1991., 0,07 d/m (AZ 41,1) Kut. 293., Knj. 219. 7.5.1. Rebalans budžeta općine 1983-1986. Knj. 219. 7.5.2. Bilance ratnog budžeta općine Kostajnica 1979-1990. Kut. 293. 7.6. Završni račun 1963/1991., 0,2 d/m (AZ 41,2) Kut. 294-295.

133 Podserija sadrži bilance prihoda i rashoda organa uprave, SIZ-a, javnih ustanova i budžeta Općine Kostajnica s popratnom dokumentacijom potrebnom za izradu za- vršnog računa. 7.6.1. Završni račun općinskog budžeta Kostajnica 1963-1964. Kut. 294. 7.6.2. Završni računi organa uprave SO-a 1981-1984. Kut. 294. 7.6.3. Završni računi SIZ-a općine Kostajnica 1987-1990. Kut. 294. 7.6.4. Završni račun Fonda za ONO općine Kostajnica 1988-1991. Kut. 294. 7.6.5. Završni računi javnih ustanova i organizacija s područja općine Kostajnica 1979-1991. Kut. 295. 7.7. Fondovi 1974-1990., 0,04 d/m (AZ 41,3) Kut. 296., Knj. 263.

Podserija sadrži normativne akte i financijsku dokumentaciju raznih fondova općine Kostajnica. 7.7.1. Fond za izgradnju skloništa 1974. Kut. 296. 7.7.2. Fond za razvoj općine Kostajnica 1987-1990. Kut. 296. 7.7.3. Fond za socijalnu pomoć 1974. Knj. 263. 7.8. Prihodi od privrede i stanovništva 1963/1991., 0,34 d/m (AZ 42) Kut. 296., Knj. 220-229. 7.8.1. Razrez doprinosa za mirovinsko osiguranje poljoprivrednika (MIOP) općine Kostajnica 1963/1991. Knj. 220-227. 7.8.2. Porez na nasljedstvo i darove 1987-1995. Knj. 228-229.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.8. Naslov: IMOVINSKO-PRAVNI POSLOVI Vrijeme nastanka gradiva: 1963-1990. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 3 kutije; 0,3 d/m

Serija sadrži dokumentaciju nastalu radom imovinsko-pravne službe Općinskog sekretarijata za imovinsko-pravne poslove SO Kostajnica, odnosno Općinskog sekretarijata/komiteta za privredu Kostajnica. Podserije Komasacija, Uzurpacija, Upravljanje, promet i evidencija ONI, Eksproprijacija te Nacionalizacija i konfiskacija sadrže rješenja pojedincima o konfiskaciji, uzurpaciji ili nacionalizaciji zemljišta te raznim dodjelama, zamjenama ili prijenosima zemljišta. (AZ 43)

134 8.1. Opći poslovi 1963/1986., 0,1 d/m Kut. 297.

Podserija sadrži spise s općenitim podatcima o imovinsko-pravnim poslovima na po- dručju općine Kostajnica. 8.2. Poljoprivredni zemljišni fond općenarodne imovine (ONI) 1966/1989., 0,05 d/m (AZ 43,14) Kut. 298.

Podserija Poljoprivredni zemljišni fond općenarodne imovine (ONI) sadrži podatke o nekretninama i zemljištima korištenim radi vođenja evidencija o poljoprivrednom ze- mljišnom fondu ONI, zatim predmete rješavanja zahtjeva poljoprivrednih organizacija za dodjelu zemlje, katastarske i zemljišno-knjižne podatke o veličini privatnih posjeda te predmete utvrđivanja visine naknade za oduzeto zemljište. 8.2.1. Rješenja o nasljeđivanju nekretnina 1966-1967. Kut. 298. 8.2.2. Uvjerenja o nezainteresiranosti općine za otkup zemljišta u privatnoj svojini 1989. Kut. 298. 8.3. Komasacija 1963-1964., 0,01 d/m Kut. 298. 8.4. Uzurpacija 1963/1985., 0,01 d/m Kut. 298. 8.5. Upravljanje, promet i evidencija nepokretne općenarodne imovine 1963/1989., 0,1 d/m Kut. 299. 8.6. Eksproprijacija 1965/1990., 0,01 d/m Kut. 298. 8.7. Nacionalizacija i konfiskacija 1963/1989., 0,02 d/m Kut. 298.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.9. Naslov: POSLOVI UPRAVE ZA KATASTAR Vrijeme nastanka gradiva: 1963/1991. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 3 kutije i 33 knjige: 0,75 d/m

Serija sadrži dokumentaciju nastalu djelovanjem Ureda, odnosno Uprave za katastar općine Kostajnica. Ured za katastar se 1972/73. godine ukida i osniva se Uprava za katastar kao posebni općinski organ uprave (koji je djelovao zasebno ili u sklopu

135 Općinskog sekretarijata za financije, odnosno Općinskog komiteta za privredu) čiji je osnovni zadatak bio održavanje premjera i katastra zemljišta. Održavala je evidenciju zemljišta za 31 katastarsku općinu čiji se teritorij u potpunosti poklapao s teritorijem općine Kostajnica. 9.1. Opći poslovi 1964/1974., 0,01 d/m Kut. 300.

Podserija podrazumijeva predmete koji sadrže razne podatke o zemljištu, precrte, izvode iz dijelova katastarskog operata, uvjerenja itd. 9.2. Poslovi prvostupanjskog upravnog postupka Uprave za katastar 1968-1989., 0,25 d/m Knj. 245-262.

Podserija sadrži upisnike predmeta prvostupanjskog upravnog postupka Uprave za katastar. 9.3. Uredsko poslovanje Uprave za katastar 1963-1988., 0,2 d/m Knj. 230-244.

Podserija sadrži urudžbene zapisnike općih spisa Uprave za katastar. 9.4. Poslovi knjiženja imovine – promjene u katastarskom operatu 1986/1991., 0,29 d/m Kut. 300-302.

Podserija sadrži rješenja o upisu kuće, promjeni kulture, posjeda, razvrgnuće suvla- sništva itd.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.10. Naslov: ZDRAVSTVO Vrijeme nastanka gradiva: 1979/1991. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija; 0,1 d/m

Serija sadrži spise Sekretarijata za poslove uprave Općine Kostajnica koji se odnose na zdravstvenu djelatnost u općini te materijale SIZ-a zdravstva i zdravstvenog osiguranja radnika i poljoprivrednika Kostajnica, odnosno analize rada zdravstvenih ustanova i razvoja zdravstvene zaštite u općini. 10.1. Opći poslovi 1985-1987., 0,01 d/m Kut. 303.

136 Podserija sadrži fragmentarno sačuvane spise koji se odnose na zdravstvenu djelatnost na području općine. 10.2. Analize rada zdravstvenih ustanova i razvoja zdravstvene službe 1985., 0,02 d/m Kut. 303. 10.3. Sanitarna inspekcija 1979/1991., 0,07 d/m Kut. 303.

Na temelju reprezentativnog uzorka, sačuvani su i spisi Sanitarne inspekcije Sekretarijata za privredu Općine Kostajnica koji svjedoče o djelovanju iste.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.11. Naslov: SOCIJALNA ZAŠTITA Vrijeme nastanka gradiva: 1964/1989. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija i 4 knjige; 0,14 d/m

Serija sadrži dokumentaciju vezanu za socijalnu i invalidsku zaštitu te starateljstvo u općini Kostajnica čiji su se poslovi obavljali u okviru Odjela za upravno-pravne poslove, odnosno Općinskog sekretarijata za poslove uprave, odnosno Stručne službe SIZ-a koja je bila osnovana za 9 samoupravnih interesnih zajednica. U općini nisu bili osigurani uvjeti za osnivanje centra za socijalni rad kao radne organizacije socijalne zaštite.44 Zaštita ratnih vojnih invalida provodila se po Zakonu o vojnim invalidima (SL SFRJ br.: 67/72), a obuhvaćala je osobne i obiteljske invalidnine, ortopedski dodatak, dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe i druge pomoći. 11.1. Socijalne pomoći 1967-1988., 0,08 d/m, AZ 62,7 Kut. 304., Knj. 264. Podserija sadrži rješenja o pružanju novčanih materijalnih pomoći pojedincima s po- dručja općine Kostajnica.

11.1.1. Stalne i jednokratne novčane materijalne pomoći 1970-1973., AZ 62,71 Kut. 304. 11.2.2. Pomoći žrtvama fašističkog terora 1973/1987., AZ 62,72 Kut. 304. 11.2.3. Pomoći borcima NOR-a i njihovim obiteljima 1967-1988., AZ 62,73 Knj. 264.

44 HR-DASK-919., Spis br. 04-09-796/88. od 13.6. 1988. „Analiza provođenja zakona o socijalnoj zaštiti s prijed- logom mjera“, kut. 304.

137 11.2. Starateljstvo 1973., 0,01 d/m, AZ 63 Kut. 304.

Podserija sadrži spise s općenitim podatcima o poslovima starateljstva na području općine Kostajnica. 11.3. Zaštita ratnih vojnih invalida 1964/1980., 0,05 d/m, AZ 64 Kut. 304., Knj. 265-267.

Zaštita ratnih vojnih invalida se provodila po Zakonu o vojnim invalidima (SL SFRJ br.: 67/72), a obuhvaćala je osobne i obiteljske invalidnine, ortopedski dodatak, dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe i druge pomoći. 11.3.1. Administrativni poslovi invalidske zaštite 1964-1968., AZ 64,0 Knj. 265.

Podserija sadrži urudžbeni zapisnik invalidske zaštite koji je vodio Općinski sekretarijat za poslove uprave. 11.3.2. Materijalna pomoć ratnim vojnim invalidima 1966/1978., AZ 64,14 Kut. 304.

Podserija sadrži rješenja o priznavanju materijalne pomoći ratnim vojnim invalidima. 11.3.3. Registar korisnika invalidnine na području općine Kostajnica 1966., AZ 64 Knj. 266. 11.3.4. Isplatna služba 1976-1980., AZ 64 Knj. 267.

Podserija sadrži Registar izdanih isplatnih knjižica za vojne invalide općine Kostajnica.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.12. Naslov: PROSVJETA I KULTURA Vrijeme nastanka gradiva: 1968/1989. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 2 kutije; 0,2 d/m 12.1. Školstvo 1987-1988., 0,15 d/m (AZ 72) Kut. 305.

Podserija sadrži spise nastale radom Sekretarijata za poslove uprave koji se odnose na rad školskih ustanova i školskog sustava u općini Kostajnica, zatim razne dopise, obavijesti, izvještaje itd.

138 12.2. Zaštita spomenika i prirodnih rijetkosti 1988-1989., 0,01 d/m (AZ 75) Kut. 306.

Podserija sadrži rješenja o preventivnoj zaštiti spomenika kulture na području općine Kostajnica. 12.3. Kulturno – umjetnička društva i posjete stranih delegacija 1968., 0,03 d/m (AZ 76) Kut. 305.

Podserija sadrži materijale poklonjene Općini Kostajnica prilikom posjeta delegacije hrvatske manjine iz Šenkvice (Slovačka) Kostajnici; knjižice Gospodarska povijest Šenkvice i Šenkvička svadba – običaji. 12.4. Prosvjetna inspekcija ZO Sisak 1987., 0,01 d/m (AZ 79) Kut. 306.

Podserija sadrži Izvještaj o radu Prosvjetne inspekcije ZO Sisak za 1986. godinu.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.13. Naslov: POSLOVI PRAVOSUDNE UPRAVE Vrijeme nastanka gradiva: 1960-1990. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1/5 kutije i 8 knjiga; 0,1 d/m

Serija sadrži dokumentaciju nastalu djelovanjem posebnih, samostalnih organa Općine Kostajnica – Društvenog pravobranitelja samoupravljanja i Suca za prekršaje općine Kostajnica. (AZ 8) 13.1. Društveni pravobranitelj samoupravljanja 1979-1989., 0,07 d/m Kut. 304., Knj. 268-272.

Društveni pravobranitelj samoupravljanja osnovan 1975. godine kao samostalan organ općine Kostajnica, vodio je evidencije akata – Upisnik „P“, Upisnik „O“, Upisnik služ- benih bilješki i urudžbene zapisnike. U Upisniku „O“ zavodili su se svi novoprispjeli predmeti osim strogo povjerljivih spisa. Evidentirali su se predmeti koji nisu iziskivali bilo koju od radnji DPS-a jer nije bilo povreda samoupravnih prava radnih ljudi i druš- tvenog vlasništva. Predmeti u kojima je istih bilo, odnosno oni u kojima bi DPS ocijenio da će poduzimati radnje i pravna sredstva radi zaštite samoupravnih prava radnih ljudi i društvenog vlasništva, prenosili bi se u Upisnik „P“. Sadržaji predmeta koje je rješavao DPS: osnivanje i konstituiranje OOUR-a, oštećenje društvenog vlasništva, nepravilno- sti u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa, raspodjela osobnih dohodaka, zloupotreba položaja, poremećeni samoupravni i međuljudski odnosi šireg značaja i drugo.

139 13.2.1. Upute o vođenju evidencija DPS-a (upisnika i urudžbenih zapisnika) 1979-1980. Kut. 304. 13.2.2. Upisnici „P“ društvenog pravobranitelja samoupravljanja 1979-1985. Knj. 271-272. 13.2.3. Urudžbeni zapisnici društvenog pravobranitelja samoupravljanja 1979-1989. Knj. 268-269. 13.2.4. Upisnici službenih bilješki DPS-a 1985-1988. Knj. 270. 13.3. Sudac za prekršaje 1960-1990., 0,03 d/m, (AZ 80) Knj. 273-275.

Sudac za prekršaje općine Kostajnica kao samostalni organ društveno-političke zajednice, bio je ovlašten za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju. Rješavao je prekršaje javnog reda i mira, sigurnosti prometa na javnim putevima, te prekršaje iz područja privrede. 13.3.1. Uredski poslovi Suca za prekršaje općine Kostajnica 1960-1990. Knj. 273-275. 13.3.1.1. Urudžbeni zapisnici SZP-a 1960-1990. Knj. 273-274. 13.3.1.2. Kazala urudžbenih zapisnika SZP-a 1984-1985. Knj. 275.

Oznaka/signatura: HR-DASK-919.14. Naslov: NARODNA OBRANA Vrijeme nastanka gradiva: 1975/1990. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 2 kutije i 1 knjiga; 0,22 d/m

Serija obuhvaća dokumentaciju s tematikom narodne obrane nastalu djelovanjem dvaju organa uprave i Štaba ONO-a Mjesne zajednice „Gornji grad“ Kostajnica. (AZ 9) 15.1. Opći poslovi 1975/1991., 0,04 d/m Kut. 307. Podserija podrazumijeva dokumentaciju nastalu djelovanjem Sekretarijata za upravu i opće poslove koja se većinom odnosi na djelovanje navedenog Sekretarijata ili drugih organa uprave i organizacija općine Kostajnica u ratnim uvjetima. Sadrži razne spise, uredbe, planove i pravilnike na navedenu temu. 15.2. Poslovi Općinskog Sekretarijata za narodnu obranu 1979/1990., 0,03 d/m Kut. 307.

140 Podserija sadrži strogo povjerljive, povjerljive i opće spise nastale djelovanjem ovog Sekretarijata. Tajnim podatcima/spisima narodne obrane smatrale su se sve vrste dokumenata neovisno o nosaču, materijalu izrade ili tehnici, podatci o borbenim i drugim materijalnim sredstvima, o objektima značajnim za narodnu obranu, o mjerama i postupcima u području narodne obrane. Mogli su biti: državni, službeni ili vojna taj- na. Svakom podatku koji je predstavljao službenu tajnu, određivao se stupanj tajnosti: strogo povjerljivo, povjerljivo i interno. 15.2.1. Opći spisi OSNO-a 1990. Kut. 307. 15.2.2. Strogo povjerljivi spisi OSNO-a 1990. Kut. 307. 15.2.3. Povjerljivi spisi OSNO-a 1983/1990. Kut. 307. 15.3. Poslovi Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu Mjesne zajednice „Gornji grad“ Kostajnica 1982-1985., 0,05 d/m Kut. 307., Knj. 276.

Gradivo nastalo djelovanjem Komiteta za ONO i DSZ MZ-a „Gornji grad“ Kostajnica nije izdvojeno u zasebnu seriju jer je ovo ujedno i jedino gradivo koje se odnosi na djelovanje MZ-a „Gornji grad“ Kostajnica te je zbog preglednosti ostavljeno u ovoj podseriji. Sadrži strogo povjerljive spise Komiteta za ONO i DSZ s pripadajućim registraturnim pomagalom, a odnosi se većinom na formiranje jedinice Teritorijalne obrane i civilne zaštite za područje Mjesne zajednice „Gornji grad“ Kostajnica i Štaba općenarodne obrane te sadrži analize i planove u slučaju neposredne ratne opasnosti za područje mjesne zajednice i popise pripadnika Teritorijalne obrane i civilne zaštite ove mjesne zajednice prikazane po ulicama. 15.3.1. Urudžbeni zapisnik strogo povjerljivih spisa Štaba ONO-a MZ-a „Gornji grad“ Kostajnica 1982-1984. Knj. 276. 15.3.2. Strogo povjerljivi spisi Štaba ONO-a MZ-a „Gornji grad“ Kostajnica 1983-1984. Kut. 307. 15.3.3. Evidencija pripadnika Teritorijalne obrane i civilne zaštite MZ-a „Gornji grad“ Kostajnica 1985. Kut. 307. 15.4. Plan obrane općine Kostajnica 1978-1988., 0,08 d/m Kut. 308.

Plan obrane općine Kostajnica sadrži dokumentaciju nastalu tijekom izrade Plana, a podrazumijeva razne analize i planove obrane općine Kostajnica po područjima djelatnosti (društvene djelatnosti, socijalna zaštita, zapošljavanje i mirovinsko osiguranje, informativno-propagandne djelatnosti i drugo. 15.5. Popisi vojnih obveznika općine Kostajnica b.g., 0,02 d/m Kut. 308.

Popisi vojnih obveznika općine Kostajnica podrazumijevaju popise obveznika po mjestima, odnosno mjesnim zajednicama općine Kostajnica.

141 142 143 HR-DASK-919.2.3.1.1. Zajednička sjednica Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica Skupštine općine Kostajnica 6. 9. 1965., Informacija o stanju i problemima odgojno-obrazovnih radnih organizacija na području općine

144 Dario Franić, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda

HR-DASK-891: ZAJEDNICA OPĆINA SISAK (1974 – 1990)

Uvod

Zajednica općina Sisak bila je društveno-politička zajednica koja je kao obvezni oblik političko-teritorijalne organizacije društva vršila ulogu međuopćinske suradnje opći- na Sisak, Petrinja, Kostajnica, Glina, Novska i Dvor. Nakon donošenja Ustava iz 1974. godine, uslijedila je završna faza uspostavljanja novog društveno-političkog sistema u SFRJ temeljenog na delegatskom principu i samoupravljanju u kojoj su zajednice općina imale ulogu povezivanja i udruživanja općina po pitanjima od zajedničkog interesa za gospodarski, kulturni, zdravstveni i socijalni život na području zajednice. Od 1986. godine izvršena je transformacija uloge zajednica općina čime su dobile ulogu koordinatora, a općinama je dana veća samostalnost u odlučivanju. Zajednice općina ukinute su 1990. godine. Državni arhiv u Sisku preuzeo je gradivo fonda Zajednice općina Sisak 2007. godine, a arhivistička obrada fonda završena je u studenom 2010. godine. Kao arhivističko obavijesno pomagalo izrađen je sumarni inventar fonda. Gradivo fonda sadrži zapisnike sa sjednica Skupštine, njenih vijeća i radnih tijela s materijalima i informacijama o gospodarskom i društvenom stanju u zajednici. Zatim statističke podatke i planove društvenog razvoja sisačke općine, financijsku dokumentaciju te podatke o kadrovima ZO Sisak.

145 Popis kratica

DASK Državni arhiv u Sisku SIZ Samoupravna interesna SZO Skupština Zajednice općina zajednica SRH Socijalistička Republika MPNO Međuopćinski poslovi narodne Hrvatska obrane SO Skupština općine SOUR Samoupravna organizacija VO Vijeće općina udruženog rada DPV Društveno-političko vijeće VUR Vijeće udruženog rada br. broj IV Izvršno vijeće d/m dužni metar IO Izvršni odbor god. godina SFRJ Savezna Federativna Republika knj. knjiga Jugoslavija kut. kutija NOR Narodnooslobodilačka borba str. stranica RVI Ratni vojni invalidi sv. svezak ZUR Zakon o udruženom radu svež. svežanj

Opis fonda

1. Područje identifikacije

1.1. Oznaka/signatura

HR-DASK-891 1.2. Naslov Zajednica općina Sisak 1.3. Vrijeme nastanka gradiva [1967/1970]1974-1990 Napomena o nastanku Veći dio gradiva nastao je u razdoblju 1974. – 1990., osim zapisnika sjednica središnjih tijela regionalne Zajednice općina Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak kao prednika Zajednice općine Sisak. 1.4. Razina opisa Fond 1.5. Količina i nosač jedinice opisa 23,4 d/m (226 kutija i 60 knjiga)

146 2. Područje konteksta

2.1. Naziv stvaratelja Zajednica općina Sisak 2.2. Sjedište djelatnosti Sisak 2.3. Pravni položaj Samoupravna društveno-politička zajednica Samoupravna regionalna zajednica 2.4. Upravna povijest Odlukom o osnivanju Zajednice općina i međuopćinskoj suradnji od lipnja 1967. godine, općine Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak osnivaju Zajednicu općina.1 Konstituirajuća sjednica Skupštine Zajednice općina održana je 27. prosinca 1967.2 Regionalna zajednica općina Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak djelovala je na dobrovoljnoj osnovi sve do donošenja Ustava SFRJ 1974. godine. Predsjednici skupština općina Dvor, Glina, Kostajnica, Novska, Petrinja i Sisak, na osnovi ovlaštenja svih vijeća skupština općine, potpisali su u srpnju 1974. s predsjednikom Sabora SRH Društveni dogovor o udruživanju u Zajednicu općina Sisak. Inicijativni odbor, kao organ zadužen za osnivanje i konstituiranje Zajednice općina i njenih organa osnovan je 11. rujna 1974., a nedugo zatim, 13. prosinca 1974. godine održana je i Konstituirajuća sjednica Skupštine Zajednice općina Sisak.3 Konstituirajuća sjednica strukturno izmijenjene jednodomne Skupštine održana je 30. travnja 1986. godine, a nova ZO počela je djelovati od 1. svibnja 1986. godine.4 Dogovorom o prestanku važenja Dogovora o utvrđivanju područja Zajednice općina si- sačko-banijskog područja najavljen je, a na 24. sjednici Skupštine ZO Sisak 26. ožujka 1990. godine na kojoj je donesen Program prestanka djelovanja ZO Sisak i utvrđen prestanak rada organa ZO Sisak s danom 31. ožujka 1990. godine.5 Zajednica općina Sisak službeno je prestala postojati 30. lipnja 1990. godine.6

1 Državni arhiv u Sisku, fond broj 891, Zajednica općina Sisak [1967/1970] 1974-1990, kutija 1, Zajednička sjednica predsjednika općinskih skupština Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak od 11. 12. 1967., Odluka o osnivanju Zajednice općina i međuopćinskoj suradnji 2 Isto, Zapisnik sa Konstituirajuće sjednice Skupštine Zajednice općina Sisak od 27. 12. 1967. 3 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 3, Konstituirajuća sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 13. 12. 1974., Referat sa Konstituirajuće sjednice svih vijeća Skupštine ZO Sisak 4 Isto, kut. 61, Konstituirajuća sjednica Skupštine ZO Sisak od 30. 4. 1986. 5 Isto, kut. 64, 24. sjednica Skupštine ZO Sisak od 26. 3. 1990, Program prestanka djelovanja ZO Sisak 6 Isto, Obrazloženje Dogovora o prestanku važenja Dogovora o utvrđivanju područja Zajednice općina sisačko- banijskog područja

147 2.5. Nadležnost, funkcije, zanimanja i djelatnosti Ukidanjem kotara kao društveno-političkih zajednica 31. ožujka 1967. godine, promijenio se položaj i uloga općine u komunalnom sistemu. Ustavnim zakonom regulirane su samo općine i republike kao društveno-političke zajednice. Uslijedilo je prijelazno razdoblje u kojem su, umjesto kotara, potrebu za međuopćinskom suradnjom trebale ostvarivati zajednice općina. Ustavni zakon o promjeni Ustava SRH predviđao je dobrovoljno udruživanje komuna u zajednice općina. Takve zajednice općina (na dobrovoljnoj osnovi) nisu zaživjele do novog Ustava 1974. godine, ali je ostalo regionalno zajedništvo na područjima bivših kotara. Donošenjem Ustava iz 1974. godine, utvrđuju se kao društveno-političke zajednice, pored Federacije, republika te općina, i zajednice općina. To je bila završna faza uspostavljanja novog društveno-političkog sistema u SFRJ temeljenog na delegatskom principu, a zajednice općina su postale novi obvezni oblik političko-teritorijalne organizacije društva. Zajednica općina Sisak djelovala je kao samoupravna društveno-politička zajednica u kojoj su radni ljudi i građani obavljali funkcije vlasti samoupravljanja u ostvarivanju i usklađivanju zajedničkih interesa za područja šest općina: Dvor, Glina, Kostajnica, Novska, Petrinja i Sisak. Bila je jedna od deset takvih zajednica na području SR Hrvatske. Imala je svojstvo pravne osobe, a sjedište joj je bilo u Sisku. U Zajednici općina Sisak se, u skladu s Ustavom, zakonom, društvenim dogovorom između udruženih općina i SRH te Statutom ZO Sisak, utvrđivao prostorni i društveni plan ZO, vodila se briga o ravnomjernom razvoju udruženih općina, ure- đivala i organizirala narodna obrana, obavljali poslovi državne sigurnosti i društvene samozaštite, uređivali su se odnosi od zajedničkog interesa za gospodarski, kulturni, zdravstveni i socijalni život na području ZO, provodio se nadzor i obavljali poslovi inspekcije. Zajednica općina vršila je prava i obveze kao društveno-politička zajednica u odnosu na određene organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice i njihova udruženja te druge samoupravne organizacije i zajednice, te na pravosudne i druge državne organe. Osnivala je organe, organizacije i službe radi ostvarivanja svojih funkcija. Ostvarivala je stalnu suradnju s udruženim općinama, razvijala međuopćin- sku suradnju, osnivala zajedničke službe, organe i organizacije. Surađivala je s drugim zajednicama općina kroz dogovaranje i usklađivanje politike osnivanjem zajedničkih organa, organizacija i službi te poduzimanjem zajedničkih akcija i mjera. Surađivala je s Republikom. U okviru te suradnje inicirala je i predlagala donošenje zakona i drugih propisa, utvrđivala politiku. Dogovorno je s Republikom preuzimala obavljanje poslova koje na nju Republika prenese, a bila ju je dužna obavještavati o obavljanju istih. Zajednica općina Sisak djelovala je preko svoje Skupštine. Službeno glasilo Zajednice općina Sisak bio je „Službeni vjesnik“ u Sisku, a prvi je broj izašao 23. siječnja 1975. godine. U travnju 1986. godine, na osnovi Amandmana XII. na Ustav SRH, izvršena je transformacija Zajednice općina Sisak iz društveno-političke u samoupravnu regionalnu zajednicu čime je bitno promijenjen status i uloga zajednice općina. Ovim Amandmanom se općinama odnosno skupštinama općina dala veća samostalnost u

148 odlučivanju, a Zajednice općina dobile su ulogu koordinatora.7 Amandmanom na Ustav SR Hrvatske promijenjen je dotadašnji status zajednica općina na način da ih je od društveno-političkih zajednica transformirao u samoupravne regionalne zajednice u kojima su radni ljudi i građani na samoupravnoj osnovi usklađivali i ostvarivali zajed- ničke interese općina. U zajednicu općina otad se mogla udružiti i gradska zajednica općina. Općine, zajedno s gradskom zajednicom općina, dogovorno su usklađivale i ostvarivale svoje zajedničke interese, a osobito su usklađivale prostorne i društvene planove međusobno i s prostornim i društvenim planovima Republike i Jugoslavije, brinule se o ravnomjernom razvoju općina, usklađivale stavove o pitanjima od zajednič- kog interesa u postupku utvrđivanja politike i poduzimanja drugih mjera na području općine, i o pitanjima o kojima se odlučuje u Republici i Federaciji, a od zajedničkog su interesa za općine, razvijale su i unaprjeđivale međusobnu suradnju i suradnju s drugim zajednicama općina, gradskim zajednicama općina i Republikom. Zajednica općina obavljala je poslove koje je na nju prenosila Republika, a ova je osiguravala sredstva za obavljanje tih poslova.8 Ovako Ustavom utvrđen položaj samoupravnih regionalnih zajednica općina nije dao odgovarajuća praktična rješenja za sve probleme koji su se javljali te su se pojavila pitanja opravdanosti i potrebe postojanja Zajednice općina kao institucionalnog oblika povezivanja i udruživanja općina. Rezultat takvih odnosa bio je i Amandman XLIII. na Ustav SRH kojim je vraćen princip dobrovoljnosti udruživanja općina. 2.6. Unutarnji ustroj Organizacijski ustroj ZO Sisak rekonstruiran je iz sačuvanog gradiva fonda. Djelovanje i aktivnost ZO Sisak u ostvarivanju i realizaciji prava i dužnosti, odnosno funkcija ZO Sisak, odvijala se na sjednicama Skupštine, Izvršnog odbora, njihovih radnih tijela i službi te koordinacijskim sastancima, radnim dogovorima i drugim oblicima organiziranih djelovanja. Prema dostupnim podatcima, Skupština ZO Sisak imala je sljedeće organe: Inicijativni odbor bio je nositelj aktivnosti u vezi s konstituiranjem Zajednice op- ćina Sisak. Podnosio je prijedlog za sastav prve Skupštine Zajednice (broj odbornika) te prijedlog za utvrđivanje izbornih jedinica za izbor odbornika u VUR zajednice. Uz to, Inicijativni odbor se bavio, uz pomoć svojih komisija, i pitanjima vezanim za organizaciju izbora i konstituiranje ZO-a, pripremanjem Statutarne odluke, pripremom i izradom svih drugih normativnih akata, pripremanjem prijedloga osnovnih kadrovskih rješenja, financiranjem, smještajem organa, opremom itd. Komisije Inicijativnog odbora bile su9:

7 Isto, kut. 113, 3. sjednica Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak od 18. 7. 1986, Informacija o dosadašnjem toku transformacije ZO Sisak i naredni zadaci 8 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 113, 3. sjednica Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak od 18. 7. 1986, Informacija o dosadašnjem toku transformacije ZO Sisak i naredni zadaci 9 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 2, Spisi Inicijativnog odbora, spis br. 20/74

149 ■■Komisija za Statutarnu odluku ■■Komisija za kadrove ■■Komisija za smještaj, opremu i financiranje.

Skupština ZO Sisak bila je organ društvenog samoupravljanja i najviši organ vlasti u okviru prava i dužnosti Zajednice. Donosila je Statut ZO-a i odlučivala o njegovim izmjenama i dopunama. Skupština je bila nadležna da u skladu s Ustavom, zakonom, društvenim dogovorom između općina Dvor, Glina, Kostajnica, Novska, Petrinja i Sisak, s jedne, te Socijalističke Republike Hrvatske s druge strane, utvrđuje prostorni i društveni plan Zajednice, vodi brigu o ravnomjernom razvoju udruženih općina i o bržem gospodarskom i društvenom razvoju manje razvijenih općina i dijelova općina te da organizira suradnju s Privrednom komorom Sisak. Organizirala je narodnu obranu, obavljala poslove državne i javne sigurnosti, te društvene samozaštite. Uređivala je odnose od zajedničkog interesa za gospodarski, kulturni i socijalni život na području ZO Sisak. Provodila je i osiguravala provođenje propisa i utvrđene politike, provodila nadzor i obavljala poslove inspekcije. Vršila je Ustavom i zakonom utvrđena prava i dužnosti društveno-političke zajednice u odnosu na određene organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice, pravosudne i druge državne organe. Osnivala je organe, organizacije i službe radi ostvarivanja funkcija Zajednice i zajedničkih interesa. Organizirala je suradnju s drugim zajednicama općina te radnim organizacijama i zajednicama na njihovom području, donosila je budžet i završni račun budžeta.10 Skupština ZO Sisak od 1980. godine pokreće i svoje interno informativno glasilo „Delegatski list“.11 Skupštinu ZO-a sačinjavala su njezina vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Vijeća su, zajedno sa skupštinama samoupravnih interesnih zajednica i drugim tijelima Skupštine, a u skladu s odredbama Ustava i zakona, obavljala poslove iz nadležnosti Skupštine Zajednice. Vijeća Skupštine Zajednice imala su političku kontrolu nad upravnim i izvršnim organima Skupštine (Predsjedništvo i Izvršno vijeće), odlučivala su o pitanjima iz nadležnosti Skupštine na odvojenim sjednicama, samostalno i ravnopravno, ili na zajedničkoj sjednici svih vijeća. Djelokrug vijeća uređivao se na način da je Vijeće udruženog rada sudjelovalo u odlučivanju o pitanjima od interesa za radnike i druge radne ljude u društvenom radu, Vijeće općina u odlučivanju o pitanjima od interesa za radne ljude i građane u udruženim općinama, a Društveno-političko vijeće je sudjelovalo u odlučivanju o pitanjima ostvarivanog sistema. Na samostalnim sjednicama vijeća raspravljalo se i odlučivalo o stvarima u okviru djelokruga svakog pojedinog vijeća, dok se na zajedničkoj sjednici svih vijeća biralo i razrješavalo predsjednika i potpredsjednika Skupštine, predsjednika, potpredsjednika i članove Izvršnog vijeća, tajnika Skupštine, skupštinskih komisija radnih tijela, te se-

10 Isto, kut. 3, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 13.12.1974., Statutarna odluka ZO Sisak 11 Isto, kut. 31, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 21.05.1980., Odluka o izdavanju Delegat- skog lista

150 kretara i druge funkcionare uprave, biralo se zastupnike u Vijeće općina Sabora SRH te donosio poslovnik o radu Skupštine i njenih vijeća. Odbornike u VUR Skupštine Zajednice birale su delegacije radnih ljudi koje su radile u odgovarajućim osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama. Odbornike u VO Skupštine birale su općinske skupštine Dvor, Glina, Kostajnica, Novska, Petrinja i Sisak na zajedničkoj sjednici svih svojih vijeća, dok su se o izboru odbornika u DPV izjašnjavali odbornici DPV-a općinskih skupština na području Zajednice. VUR je imao 35, a VO i DPV po 18 odbornika.12 Transformacijom Zajednice općina Sisak iz društveno-političke u samoupravnu regionalnu zajednicu koja je izvršena u travnju 1986. godine, izmijenjen je sastav, uloga i način djelovanja Skupštine ZO Sisak. Otad je Skupština organ društvenog samoupravljanja, a djeluje kao jednodomno tijelo, odnosno kroz jedinstvenu sjednicu na kojoj o različitim pitanjima odlučuje 36 delegata (6 delegata iz svake općine) na principu kvoruma. Dotadašnja su vijeća Skupštine VUR, VO i DPV rasformirana, a njihovu ulogu i zadatke preuzele su skupštine općina.13 Skupština je imala predsjednika i dva potpredsjednika koji su se birali između odbornika Skupštine Zajednice na 4 godine uz prethodno pribavljeno mišljenje opći- na s područja Zajednice. Predsjednik Skupštine Zajednice predstavljao je Skupštinu, sazivao zajedničke sjednice vijeća, predsjedavao tim sjednicama i brinuo se o primjeni poslovnika Skupštine. Zajedno s potpredsjednicima, predsjednicima vijeća, tajnikom Skupštine i predsjednikom Izvršnog vijeća, utvrđivao je prijedlog dnevnog reda zajed- ničke sjednice svih vijeća Skupštine, tumačio odredbe poslovnika i pokretao inicijative za izradu odgovarajućih planova i prijedloga. Predsjednika Skupštine zamjenjivao je jedan od potpredsjednika kojega je on odredio, a koji je onda imao sva prava i dužnosti kao i predsjednik. Svako vijeće imalo je predsjednika i zamjenika predsjednika koji su se birali između odbornika vijeća također na 4 godine. Predsjednik vijeća sazivao je sjednice vijeća na osnovi odluke svih vijeća ili po vlastitoj inicijativi, predsjedavao sjednicama i brinuo se o primjeni poslovnika vijeća. Bio je dužan sazvati sjednicu vijeća Skupštine na zahtjev predsjednika Skupštine, Izvršnog vijeća, odbora, komisija i drugih tijela vijeća, kao i na zahtjev petine članova vijeća. Potpisivao je, zajedno s predsjednikom Skupštine ZO-a, odluke i opće akte koje je Vijeće donosilo. Predsjedništvo Skupštine ZO Sisak sačinjavali su predsjednik i podpredsjed- nici Skupštine, predsjednici vijeća, tajnik Skupštine i predsjednik Izvršnog vijeća. Predsjedništvo se brinulo za usklađivanje rada vijeća Skupštine i drugih tijela Skupštine i vijeća, kao i za usklađivanje rada Skupštine i odgovarajuće samoupravne interesne zajednice, odnosno sa Saborom SRH i susjednim zajednicama općina. Pratilo je

12 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 3, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 13. 12. 1974., Statutar- na odluka ZO Sisak 13 Isto, kut. 61, Konstituirajuća sjednica Skupštine ZO Sisak od 30. 4. 1986., Statutarna odluka o organizaciji, sastavu, pravima i dužnostima Skupštine ZO Sisak, te organizaciji, sastavu i djelokrugu Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak

151 rad stručne službe, utvrđivalo prijedlog za osiguranje financijskih sredstava za rad Skupštine i stručne službe, vršilo pripreme za sjednicu Skupštine, tumačilo odredbe Poslovnika itd.14 Zanimljivo, ono nikad nije bilo konstituirano kao organ Skupštine, već je bilo koordinativni faktor između središnjih i radnih tijela Skupštine. Rasformirano je 1982. godine, a organizacija i koordinacija između Skupštine i njenih organa će se prestrukturiranjem dogovarati na sastancima predsjednika Skupštine ZO Sisak s funk- cionerima Skupštine. Stručna služba Skupštine i Izvršnog vijeća bila je formirana na principu organa uprave i tako je i funkcionirala. Bila je zadužena za pripremu programa i planova rada Skupštine, njenih organa i radnih tijela te za praćenje izvršavanja istih. Izvršavala je poslove pripremanja i organizacije sjednica Skupštine, njenih organa i radnih tijela, brinula se o informiranju delegata, društveno-političkih i samoupravnih organizacija i zajednica o radu Skupštine. Pripremala je odluke i akte donesene na sjednicama za objavljivanje u službenom glasilu ZO-a, obavljala stručne i administrativne poslove (između ostalog, primanje, evidentiranje i otpremu pošte te vođenje Urudžbenog zapisnika strogo povjerljivih spisa) za Predsjednika i druge funkcionare Skupštine i Izvršnog vijeća Skupštine i kasnije za Fond zajedničkih rezervi. Od 1978. preuzima i poslove Budžeta ZO Sisak. Ukratko, bila je dužna svojim radom osigurati pravovre- meno djelovanje Skupštine, njenih organa i radnih tijela putem prikupljanja i obrade materijala potrebnih za odlučivanje.15 Potkraj 1980. godine, Stručna služba je počela izdavati informativno glasilo Skupštine ZO Sisak „Delegatski list“, koji se dostavljao delegatima Skupštine i predsjednicima delegacija u osnovnim samoupravnim organizacijama i zajednicama. Informiranje delegata i delegacija dotad je vršeno preko lista „Jedinstvo“, Radio stanice Sisak i Službenog vjesnika u Sisku. Nakon transformacije osnovana je nova Stručna služba Skupštine s bitno izmije- njenim zadatcima u odnosu na prošlu. Bila je organizirana kao jedinstvena zajednička služba za obavljanje stručnih, administrativnih, pomoćno-tehničkih i drugih poslova za Skupštinu, njena radna tijela i Izvršni odbor. Ona je praktički preuzela poslove Sekretarijata za upravno-pravne i opće poslove nakon njegovog rasformiranja. Osim starih zadataka koji su se odnosili na njezine obveze pripremanja materijala i poslova vezanih za održavanje sjednica Skupštine ZO Sisak, Stručna služba Skupštine i njenih 14 djelatnika preuzela je poslove pisarnice za Skupštinu i njene organe, odnosno vrši- la je uredsko poslovanje koje uključuje vođenje urudžbenih zapisnika za opće spise i strogo povjerljive spise, odnosno prijem, razvod, otpremu i arhiviranje pošte te čuvanje arhive, tj. pismohrane. Vodila je kadrovsku evidenciju i obavljala poslove koji su se odnosili na radne odnose i izdavanje svih vrsta rješenja iz te oblasti. Bila je nadležna za vođenje financijskog knjigovodstva, odnosno izradu završnog računa i periodičnih izvještaja za Skupštinu ZO-a, Zavoda za društveno planiranje, Društvenog pravobranioca samoupravljanja, Štaba Teritorijalne obrane, Osnovnog suda udruženog rada,

14 Isto, kut. 65, Sjednica predsjedništva Skupštine ZO Sisak od 18. 5. 1976., Poslovnik Skupštine ZO Sisak 15 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 5, Zajednička sjednica vijeća Skupštine ZO Sisak od 30. 12. 1975., Odluka o Stručnoj službi ZO Sisak

152 njihovih radnih zajednica te pojedinih Fondova u Zajednici općina Sisak. Također je preuzela poslove održavanja i upravljanja zgradom ZO Sisak.16 Tajnik Skupštine ZO-a organizirao je rad i rukovodio Stručnom službom s ovlašte- njima koja u organu uprave ima rukovodilac organa. U vršenju poslova za Skupštinu, njena vijeća ili tijela, pomagao je predsjedniku Skupštine i predsjednicima Vijeća u pripremi sjednica, rukovodio Stručnom službom ZO Sisak te obavljao i druge poslove određene mu Statutarnom odlukom ili Poslovnikom. Izvršno vijeće bilo je izvršni organ Skupštine Zajednice općina. Bilo je odgovorno Skupštini ZO-a za stanje u Zajednici, za provođenje politike i izvršavanje zakona i odluka, drugih općih akata Skupštine ZO te za usmjeravanje i usklađivanje rada organa uprave Zajednice. Sačinjavali su ga predsjednik i određeni broj članova koje je birala Skupština te funkcionari organa uprave Zajednice koji su bili određivani posebnom odlukom Skupštine ZO-a, a bili su birani na 4 godine. Predsjednik Izvršnog vijeća predstavljao je Vijeće, sazivao sjednice, predlagao dnevni red, predsjedavao sjednicama, brinuo se o ostvarivanju politike Vijeća i o organiziranju suradnje s društveno-poli- tičkim organizacijama i zajednicama u Zajednici općina. Od 30. travnja 1986. Izvršno vijeće transformirano je u Izvršni odbor Skupštine ZO Sisak.17 Izvršni odbor, osim što se brinuo o provođenju i izvršavanju odluka i akata Skupštine, pratio je gospodarski i društveni razvoj udruženih općina i obavještavao Skupštinu o eventualnim problemima, ostvarivao suradnju s odgovarajućim samoupravnim organizacijama i zajednicama, predlagao program rada Skupštine itd. Ostvarujući svoju samoupravnu koordinativnu funkciju, Skupština, Izvršno vijeće te njihovi organi i službe održavali su po potrebi zajedničke sjednice i savjetovanja s raznim društveno-političkim ili samoupravnim interesnim zajednicama, institucijama i organizacijama s područja ZO Sisak. Zajednički sastanci i dogovori održavani su i s organima SR Hrvatske, predstavnicima Sabora SRH, Izvršnog vijeća Sabora i republičkih organa na kojima se raspravljalo o pitanjima i načinima rješavanja pojedinih problema.

Komisije, odbori, savjeti i druga stalna i povremena radna tijela SZO Sisak Komisije su se osnivale radi razmatranja općih pitanja politike i stavljanja prijedloga vezanih uz njih, za proučavanje prijedloga zakona, odluka i drugih općih akata, te za raspravljanje o drugim pitanjima iz djelokruga rada Skupštine i njenih vijeća. Odbori su se osnivali za razmatranje pitanja iz djelokruga vijeća. Oni su pratili stanje, kretanje i pojave u pojedinim oblastima društvenog života, razmatrali opća pitanja politike i iznosili prijedloge o tim pitanjima u pojedinim oblastima društvenog života, pratili provođenje utvrđene politike, pokretali postupke za donošenje odluka itd. Savjeti su bili osnivani kao kolegijalna, odnosno savjetodavna tijela za društvene oblasti, odnosno za područja nauke i boračko-invalidske zaštite.

16 Isto, kut. 113, 1. sjednica Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak od 30.04.1986., Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova radnih mjesta u Stručnoj službi SZO Sisak 17 Isto, kut. 61, Konstituirajuća sjednica Skupštine ZO Sisak od 30. 4. 1986., Odluka o organizaciji, sastavu i nači- nu rada Izvršnog odbora SZO Sisak

153 Skupština ZO Sisak osnovala je u prvom mandatnom razdoblju godine sljedeća stalna radna tijela: ■■Komisija za Statut i pitanja društvenog sistema18 ■■Komisija za izbor i imenovanje ■■Komisija za društveni nadzor ■■Komisija za predstavke i pritužbe ■■Komisija za pitanja boraca Narodno-oslobodilačkog rata i ratnih vojnih invalida ■■Savjet za narodnu obranu19 ■■Savjet za zaštitu ustavnog poretka20 ■■Štab civilne zaštite21 ■■Predsjedništvo SZO Sisak za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti22 ■■Komisija za ispitivanje porijekla imovine ZO Sisak23 ■■Izborna komisija24 ■■Komisija za pitanja društvene samozaštite25 ■■Komisija za praćenje provođenja Zakona o udruženom radu26 ■■Odbor za obilježavanje povijesnih mjesta, događaja i ličnosti na području ZO Sisak27.

U drugom mandatnom razdoblju osnovane su: ■■Komisija za zaštitu čovjekove okoline28 ■■Komisija za odlikovanja, nagrade i priznanja29 ■■Disciplinska komisija30

18 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 7, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 3. 6. 1976., Statut ZO Sisak 19 Isto, kut. 4, Sjednice vijeća Skupštine ZO Sisak od 27. 6. 1975., Odluka o osnivanju i radu Savjeta narodne obrane SZO Sisak 20 Isto, kut. 15, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 26 .12. 1977., Odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu ustavnog poretka 21 Isto, kut. 10, Sjednica VO Skupštine ZO Sisak od 3. 11. 1976., Odluka o osnivanju Štaba civilne zaštite ZO Sisak 22 Isto, kut. 15, Zajednička sjednica svih vijeća SZO Sisak od 26. 12. 1977., Izbor članova Predsjedništva ZO Sisak za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti 23 Isto, kut. 5, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 30. 12. 1975., Odluka o osnivanju, sastavu i načinu rada Komisije za ispitivanje porijekla imovine ZO Sisak 24 Isto, kut. 6, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 30. 3. 1976., Odluka o imenovanju Izborne komisije ZO Sisak 25 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 10, Zajednička sjednica SZO Sisak od 27. 12. 1976., Imenovanje članova Komi- sije za društvenu samozaštitu 26 Isto, kut. 11, Sjednica VO Skupštine ZO Sisak od 1. 4. 1977., Odluka o osnivanju Komisije za praćenje provođenja ZUR-a SZO Sisak 27 Isto, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 1. 4. 1977., Odluka o osnivanju Odbora za obilježa- vanje povijesnih mjesta, događaja i ličnosti na području ZO Sisak 28 Isto, kut. 21, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 28. 12. 1978., Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Komisije za zaštitu čovjekove okoline SZO Sisak 29 Isto, kut. 29, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 24. 12. 1979., Odluka o osnivanju Komisije za odlikovanja, nagrade i priznanja SZO Sisak 30 Isto, kut. 75, 12. sjednica Izvršnog vijeća Skupštine ZO Sisak od 7. 2. 1979., Rješenje o imenovanju Disciplinske komisije organa uprave ZO Sisak

154 ■■Komisija za arondaciju31 ■■Savjet za unutrašnje poslove32.

U trećem mandatnom razdoblju osnovana je: ■■Komisija za pitanja narodnosti33.

Uslijed transformacije ZO-a nakon 30. travnja 1986. godine, Skupština je za izradu normativnih akata osnovala Komisiju za izradu Statutarne odluke. Slijedilo je osnivanje 6 radnih tijela Skupštine: ■■Savjet za društveno i prostorno planiranje i razvoj34 ■■Savjet za privredu i društvene djelatnosti ■■Savjet za narodnu obranu, unutrašnju politiku i društvenu samozaštitu ■■Koordinacioni odbor za praćenje realizacije sjetve, žetve, berbe i otkupa važnijih ratarskih proizvoda35 ■■Komisija za statutarno-pravna, kadrovska i administrativna pitanja36 ■■Savjet za sigurnost prometa na cestama37.

Za razmatranje, nadzor i rješavanje pojedinih pitanja i problema osnivale su se radne grupe i komisije kao privremena radna tijela. One bi se rasformirale nakon rješenja danog im zadatka. Kao privremena radna tijela osnovane su npr.: ■■Mandatno-imunitetska komisija38 ■■Radna grupa za praćenje javne rasprave o prijedlogu društvenog plana razvoja područja ZO Sisak za razdoblje 1976. – 1980.39 ■■Radna grupa za praćenje javne rasprave o ZUR-u40. Organi Skupštine ZO-a, kao i njena Vijeća, mogli su imati vlastite komisije i odbore, odnosno stalna i povremena radna tijela. Tako je Izvršno vijeće Skupštine ZO Sisak u mandatnom razdoblju 1978. – 1982. godine osnovalo svoje komisije i radna tijela:

31 Isto, kut. 18, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 28. 6. 1978., Pregled komisija odbora, savjeta i drugih stalnih i povremenih radnih tijela SZO Sisak 32 Isto, kut. 35, Sjednica DPV Skupštine ZO Sisak od 23. 1. 1981., Izvještaj o radu radnih tijela SZO Sisak za 1980. godinu 33 Isto, kut. 44, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 29. 10. 1982., Odluka o osnivanju Komisije za pitanje narodnosti 34 Isto, kut. 61, Konstituirajuća sjednica Skupštine ZO Sisak od 30. 4. 1986., Odluka o radnim tijelima SZO Sisak, te njihovom djelokrugu i sastavu 35 Isto, kut. 64, 24. sjednica Skupštine ZO Sisak od 26. 3. 1990., Izvještaj o aktivnosti SZO Sisak i njenih organa u vremenu od 1.5.1986. do 31.12.1989. 36 Isto, kut. 61, Konstituirajuća sjednica Skupštine ZO Sisak od 30. 4. 1986., Statutarna odluka o organizaciji, sastavu, pravima i dužnostima Skupštine ZO Sisak, te organizaciji, sastavu i djelokrugu Izvršnog odbora SZO Sisak 37 Isto, kut. 64, 24. Sjednica Skupštine ZO Sisak od 26. 3. 1990., Izvještaj o aktivnosti SZO Sisak i njenih organa od 1.5.1986. do 31.12.1990. godine 38 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 3, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 13. 12. 1974., Izbor Mandatno-imunitetske komisije Vijeća 39 Isto, kut. 7, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 3. 6. 1976., Odluka o formiranju Radne grupe za praćenje javne rasprave o prijedlogu društvenog plana razvoja područja ZO Sisak za razdoblje 1976.-1980. 40 Isto, Odluka o formiranju radne grupe za praćenje javne rasprave o ZUR-u

155 ■■Komisija za privredu i financijska pitanja Izvršnog vijeća SZO Sisak41 ■■Komisija za društvene djelatnosti, propise i organizaciju Izvršnog vijeća SZO Sisak ■■Komisija za propise i organizaciju Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak.

Tijekom ovog razdoblja izvršena je reorganizacija starih komisija s dopunjenim sadržajem ili formirane nove komisije i radna tijela Izvršnog vijeća Skupštine ZO Sisak, a za određene zadatke su formirane radne grupe: ■■Komisija za plan, privredu i financije IV SZO Sisak42 ■■Komisija za društvene djelatnosti, propise i organizaciju uprave IV SZO Sisak ■■Komisija za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu ■■Savjet za sigurnost prometa Izvršnog vijeća Skupštine ZO Sisak43.

U trećem mandatnom razdoblju imenovane su: ■■Komisija za odnose s vjerskim zajednicama IV SZO Sisak44 ■■Komisija za praćenje i koordiniranje aktivnosti na provođenju Zakona o šumama na šumsko-gospodarskim područjima ZO Sisak IV SZO Sisak45 ■■Komisija za izradu Statutarne odluke o organizaciji, sastavu i djelokrugu SZO Sisak i njenih organa, te za praćenje transformacije ZO Sisak46.

Uslijed transformacije Izvršno vijeće SZO Sisak osnovalo je Radnu grupu koja je donijela Operativni program u kojem su razrađeni poslovi, zadatci i postupak preno- šenja i preuzimanja poslova i zadataka, odnosno, nastavak rada organa uprave nakon transformacije. Izvršni odbor SZO Sisak je slijedom imenovao svoja radna tijela: ■■Komisija za odnose s vjerskim zajednicama IO SZO Sisak47 ■■Koordinacioni odbor za praćenje sanacija organizacija udruženog rada48 ■■Komisija za utvrđivanje štićenih radnih mjesta IO SZO Sisak49

41 Isto, kut. 68, 33. sjednica Predsjedništva Skupštine ZO Sisak od 24. 12. 1981., Izvještaj o radu SZO i njenih organa za mandatno razdoblje 1978. – 1982. 42 Isto 43 Isto, kut. 78, 16. sjednica IV SZO Sisak od 10. 4. 1979., Rješenje o osnivanju Savjeta za sigurnost u prometu 44 Isto, kut. 108, 37. sjednica IV SZO Sisak od 11. 4. 1985., Rješenje o imenovanju Komisije za odnose sa vjerskim zajednicama IV SZO Sisak 45 Isto, 38. sjednica IV SZO Sisak od 14. 5. 1985., Rješenje o osnivanju Komisije za praćenje i koordiniranje aktivnosti na provođenju Zakona o šumama na šumsko-gospodarskim područjima ZO Sisak IV SZO Sisak 46 Isto, kut. 111, 45. sjednica IV SZO Sisak od 18. 2. 1986., Rješenje o osnivanju i imenovanju Komisije za izradu Statutarne odluke o organizaciji, sastavu i djelokrugu SZO Sisak i njenih organa, te za praćenje transformacije ZO Sisak 47 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 113, 3. sjednica IO SZO Sisak od 18. 7. 1986., Rješenje o osnivanju i imenovanju Komisije za odnose sa vjerskim zajednicama IO SZO Sisak 48 Isto, kut. 114, 8. sjednica IO SZO Sisak od 24. 4. 1987., Rješenje o osnivanju i imenovanju Koordinacionog odbora za praćenje sanacija organizacija udruženog rada 49 Isto, 10. sjednica IO SZO Sisak od 9. 7. 1987., Rješenje o imenovanju Komisije za utvrđivanje štićenih radnih mjesta IO SZO Sisak

156 ■■Koordinacioni odbor za praćenje provođenja Zakona o privremenom ograničava- nju raspolaganja dijelom društvenih sredstava za bruto osobne dohotke50 ■■Koordinacioni odbor ZO Sisak za praćenje i organiziranje natjecanja obilježavanja 40-godišnjice odgoja, obrazovanja i obučavanja mladih za obranu i zaštitu51.

Za vršenje upravnih i drugih stručnih poslova iz okvira prava i dužnosti Zajednice osnivali su se, posebnom odlukom Skupštine, organi uprave. Oni su provodili utvrđe- nu politiku i izvršavali zakone, propise i druge opće akte Skupštine i Izvršnog vijeća, pratili stanje u određenim oblastima i davali inicijativu za rješavanje pitanja u tim oblastima, rješavali pravne stvari u skladu sa svojom nadležnošću, provodili upravni nadzor, pripremali propise i obavljali razne druge stručne poslove za Skupštinu ZO-a i njeno Izvršno vijeće kojima su i bili odgovorni za svoj rad. Organi uprave ZO-a su: sekretarijati, komiteti, Kapetanija pristaništa i zavodi. Sekretarijati su bili inokosni organi uprave te su se osnivali za vršenje funkcija uprave u određenim upravnim oblastima. U pravilu su pokrivali sve upravne oblasti i u oblastima za koje su bili osnivani u pravilu su vršili sve upravne funkcije. Radom sekretarijata rukovodio je sekretar. Komiteti su bili organi uprave koordinativnog karaktera, odnosno osnivali su se u oblastima u kojima je u ostvarivanju organa uprave bilo potrebno osigurati koordiniranje i usklađivanje rada između više organa uprave ZO-a ili organa uprave ZO-a sa samoupravnim organizacijama i zajednicama i njihovim udruženjima, s ciljem ostvarivanja jedinstva u provođenju utvrđene politike i izvršavanju zakona i propisa. Radom komiteta rukovodio je predsjednik komiteta. Zavodi su bili upravne organizacije koje su se osnivale za obavljanje određenih stručnih i drugih poslova od interesa za ostvarivanje prava i dužnosti ZO-a koji za- htijevaju primjenu posebnih metoda i čija je priroda takva da ih je nužno obavljati u okvirima uprave. Pored poslova koji proizlaze iz njihovog djelokruga, zavodi su, u okviru svoje djelatnosti, mogli obavljati određene poslove i za druge društveno-poli- tičke zajednice, organe i organizacije. U zavodu se osnivao Savjet radi razmatranja i davanja mišljenja iz djelokruga zavoda. Radom Zavoda rukovodio je direktor Zavoda. Kapetanija pristaništa u Sisku bila je specifičan organ uprave. Obavljala je upravne, inspekcijske, tehničke i druge stručne poslove službe sigurnosti plovidbe na unutraš- njim vodama i pritom rješavala predmete o havarijama i oštećenjima plovnih objekata, izdavala ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova na brodovima, izdavala suglasnosti za hidrograđevinske i druge radove na unutrašnjim vodama, obavljala inspekcijski nadzor na plovnim objektima, pristaništima i plovnim putovima. Vodila je prvostupanjski pre-

50 Isto, kut. 115, 17. sjednica IO SZO Sisak od 24. 6. 1988., Rješenje o osnivanju Koordinacionog odbora za praćenje provođenja Zakona o privremenom ograničavanju raspolaganja dijelom društvenih sredstava za bruto osobne dohotke 51 Isto, 22. sjednica IO SZO Sisak od 17. 2. 1989., Rješenje o osnivanju Koordinacionog odbora ZO Sisak za praće- nje i organiziranje natjecanja obilježavanja 40-godišnjice odgoja, obrazovanja i obučavanja mladih za obranu i zaštitu

157 kršajni postupak, utvrđivala sposobnost za plovidbu plovnih objekata te obavljala upise i registraciju istih.52 Radom Kapetanije pristaništa rukovodio je Kapetan pristaništa. Poslovi organa uprave ZO Sisak su do kraja prvog mandatnog razdoblja (do svibnja 1978.) bili vršeni u 4 organa uprave, uz napomenu da se rad u ovim organima odvijao tek od sredine 1976. godine zbog problema sa smještajem. Sekretarijat za unutrašnje poslove kao i Zavod za ekonomiku, planiranje i statistiku bili su oformljeni krajem mandatnog razdoblja i još nisu bili u funkciji: ■■Sekretarijat za upravno-pravne i opće poslove53 ■■Sekretarijat za narodnu obranu54 ■■Sekretarijat za inspekcijske poslove ■■Kapetanija pristaništa Sisak ■■Štab teritorijalne obrane55 ■■Sekretarijat za unutrašnje poslove56 ■■Zavod za društveno planiranje i statistiku ZO Sisak57.

U drugom mandatnom razdoblju ukinut je Sekretarijat za inspekcijske poslove i Sekretarijat za unutrašnje poslove čiji su poslovi povjereni općinskim sekretarijatima za unutrašnje poslove s područja ZO Sisak. Poslovi uprave ZO-a odvijali su se u 5 organa, a poslovi društvenog planiranja u Zavodu za društveno planiranje. Formirana su dva komiteta: ■■Komitet za privredu i komunalne poslove58 ■■Komitet za društvene djelatnosti.

Izvršno vijeće SZO Sisak formiralo je svoj organ: ■■Centar obavještavanja i uzbunjivanja IV ZO Sisak59.

Ustavnim zakonom za provođenje Amandmana XI. do XXV. na Ustav SRH detaljno je razrađen postupak, organi i rokovi za provođenje transformacije zajednica općina. Tako je Ustavnim zakonom bilo propisano da organi uprave zajednica općina i štabovi teritorijalne obrane prestaju s radom 30. travnja 1986. godine.

52 Službeni vjesnik u Sisku, br. 40/78, Odluka o organima uprave ZO Sisak 53 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 13, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 8. 9. 1977., Izvještaj o organizaciji i radu organa uprave ZO Sisak za 1976. godinu 54 Isto, kut. 5, Sjednice vijeća Skupštine ZO Sisak od 30. 12. 1975., Privremena odluka o organima uprave ZO 55 Isto, kut. 4, Zajednička sjednica vijeća Skupštine ZO Sisak od 27. 6. 1975., Odluka o osnivanju Štaba teritorijalne obrane ZO Sisak 56 Isto, kut. 14, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 20. 10. 1977., Odluka o osnivanju Sekreta- rijata za unutrašnje poslove ZO Sisak 57 Isto, kut. 15, Zajednička sjednica vijeća Skupštine ZO Sisak od 26. 12. 1977., Odluka o osnivanju Zavoda za ekonomiku, planiranje i statistiku ZO Sisak 58 Isto, kut. 20, Sjednica vijeća SZO Sisak od 14. 12. 1978., Odluka o organima uprave ZO Sisak 59 Isto, kut. 85, 37. Sjednica Izvršnog vijeća Skupštine ZO Sisak od 5. 3. 1980., Odluka o osnivanju i radu Centra obavještavanja i uzbunjivanja

158 Od 1. svibnja 1986. nastavili su s radom60: ––organi Uprave za narodnu obranu i štabovi teritorijalne obrane ZO-a kao orga- nizacione jedinice Republičkog sekretarijata za NO i Republičkog štaba za TO, ––lučke kapetanije i kapetanije pristaništa u sastavu Republičkog komiteta za pomorstvo, saobraćaj i veze, ––poslove drugostupanjskog upravnog postupka i poslove prvostupanjskih i drugostupanjskih inspekcija koje su obavljali organi uprave ZO-a preuzeli su nad- ležni republički organi, a poslove prvostupanjskih upravnih poslova općinski organi uprave, ––Štab Teritorijalne obrane ZO-a nastavio je s radom kao organizaciona jedinica Republičkog štaba teritorijalne obrane pod nazivom „Štab TO operativne zone Sisak“, ––Sekretarijat za narodnu obranu ZO Sisak nastavio je s radom kao „Odjel za međuopćinske poslove narodne obrane Republičkog sekretarijata za narodnu obranu“, ––Kapetanija pristaništa nastavila je s radom kao organizaciona jedinica Republičkog komiteta za pomorstvo, saobraćaj i veze, ––Skupština ZO-a je za obavljanje stručnih, administrativno-tehničkih i drugih poslova neposredno vezanih za rad i funkcioniranje Skupštine i njenih organa osnovala Stručnu službu, ––Zavod za društveno planiranje i statistiku61 djelovao je do 30. 6. 1987. kao organ uprave, a od 1. 7. 1987. kao stručna organizacija od posebnog državnog interesa na osnovi Dogovora udruženih općina Dvor, Glina, Kostajnica i Petrinja i Odluke Skupštine o nastavku rada Zavoda.

U sjedištu ZO Sisak za obavljanje inspekcijskih poslova i nekih drugostupanjskih upravnih poslova republičkih organa uprave bio je organiziran „Centar republičkih organa uprave“ u čijem su sastavu djelovali deetaširani organi: ■■Republički Komitet za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo ■■Republički Komitet za građevinarstvo, stambene i komunalne poslove i zaštitu čovjekove okoline ■■Republički Komitet za pomorstvo, saobraćaj i veze ■■Republički Komitet za prosvjetu, kulturu, fizičku i tehničku kulturu ■■Republički Komitet za robni promet ■■Republički Komitet za rad i zapošljavanje ■■Republički Komitet za zdravstvo i socijalnu zaštitu ■■Republički Komitet za poljoprivredu i šumarstvo ■■Republički Komitet za vodoprivredu

60 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 113, 3. sjednica Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak od 18. 7. 1986, Informacija o dosadašnjem toku transformacije ZO Sisak i naredni zadaci 61 Isto, kut. 62, 9. sjednica Skupštine ZO Sisak od 25. 6. 1987., Odluka o nastanku i organizaciji rada Zavoda za društveno planiranje ZO Sisak

159 ■■Republički sekretarijat za pravosuđe i upravu.

U okviru Centra organizirana je i Zajednička služba za obavljanje administrativno- tehničkih i drugih poslova vezanih za rad i funkcioniranje Centra62. ––Osnovan je Komitet za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu63.

Radnici organa uprave i Stručne službe Skupštine konstituirali su svoje organe upravljanja u svibnju 1976. godine. Formirana je Radna zajednica u kojoj su radnici ostvarivali svoja samoupravna prava, organizirali se i odlučivali o načinu izvršavanja svojih zadataka.64 Radna zajednica organa uprave ZO Sisak imala je svoj Savjet. Zajednica općina vršila je funkciju društveno-političke zajednice u odnosu na redovne i samoupravne sudove, tužilaštvo, pravobranilaštvo i organe za vođenje pre- kršajnog postupka za koje je to zakonom bilo određeno. Pravosudni organi koji su djelovali u Zajednici općina davali su Skupštini ZO-a prijedloge za sprečavanje druš- tveno opasnih i štetnih pojava i za učvršćivanje zakonitosti, društvene odgovornosti i socijalističkog morala. Imali su pravo i dužnost da obavještavaju Skupštinu ZO-a o svom radu, primjeni zakona i društvenim problemima koje su zapazili pri obavljanju svoje funkcije, a Skupština je imala pravo raspravljati o izvještajima sudova, osiguravati uvjete za njihovo uspješno djelovanje, birati i razrješavati suce te vršiti druge poslove u skladu sa zakonom.65 Pravosudni organi koji su djelovali na području ZO Sisak, bili su: Društveni pravobranilac samoupravljanja ZO Sisak66 ■■Osnovni sud udruženog rada Sisak67 ■■Okružni sud u Sisku68 ■■Javno pravobranilaštvo ZO Sisak69 ■■Okružno javno tužilaštvo u Sisku70 ■■Okružni privredni sud u Zagrebu71. Nakon transformacije ZO-a u travnju 1986. godine, prava i dužnosti društveno-po- litičke zajednice u odnosu na pravosudne i druge organe počeli su obavljati nadležni re-

62 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 113, 3. sjednica Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak od 18. 7. 1986, Informacija o dosadašnjem toku transformacije ZO Sisak i naredni zadaci 63 Isto, kut. 61, 4. sjednica Skupštine ZO Sisak od 17. 10. 1986., Odluka o osnivanju i sastavu Komiteta za općena- rodnu obranu i društvenu samozaštitu ZO Sisak 64 Isto, kut. 13, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 8. 9. 1977., Izvještaj o organizaciji i radu organa uprave ZO Sisak za 1976. godinu 65 Isto, kut. 7, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 3. 6. 1976., Statut ZO Sisak 66 Isto, kut. 3, Sjednice vijeća Skupštine ZO Sisak od 24. 3. 1975., Odluka o društvenom pravobraniocu samoupravljanja ZO Sisak 67 Isto, kut. 9, Sjednica DPV Skupštine ZO Sisak od 25. 6. 1976., Prijedlog za donošenje Odluke o osnivanju Osnov- nog suda udruženog rada u Sisku 68 Isto, kut. 22, Sjednice vijeća SZO Sisak od 17. 10. 1978., Obavještenje o provedenoj reorganizaciji redovnih sudova na području ZO Sisak 69 Isto, kut. 19, Zajednička sjednica svih vijeća Skupštine ZO Sisak od 22. 11. 1978., Odluka o osnivanju Javnog pravobranilaštva ZO Sisak 70 Isto, kut. 36, SjednicaDPV-a Skupštine ZO Sisak od 17. 4. 1981., Izvještaj o radu pravosudnih organa u 1980. godini 71 Isto, SjednicaDPV-a Skupštine ZO Sisak od 17. 4. 1981., Izvještaj o radu pravosudnih organa u 1980. godini

160 publički organi, a prema Osnovnom sudu udruženog rada i Društvenom pravobraniocu samoupravljanja prava i dužnosti obavljala je Skupština ZO Sisak. Javno pravobranilaštvo ZO-a prestalo je s radom.72 Ono je privremeno, do kraja godine, nastavilo raditi kao među- općinski organ. Okružni sud u Sisku i Okružno javno tužilaštvo Sisak nastavili su s radom, a prava i dužnosti u odnosu na njih vršili su nadležni republički organi uprave. Osnovni sud udruženog rada i Društveni pravobranilac samoupravljanja nastavili su s radom. 2.7. Povijest arhivskog fonda Nakon ukinuća Zajednice općina Sisak 1990. godine, skrb za gradivo ovog stvaratelja preuzeo je Ured župana Sisačko-moslavačke županije kao pravni sljednik, a od 2001. godine Ured državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji. Isti je 2007. godine spo- menuto gradivo predao Državnom arhivu u Sisku. U DASK je pristiglo gradivo fonda Zajednice općina Sisak u količini od 45,7 d/m; 81 knjiga (1,1 d/m), i 44,5 d/m spisa u svežnjevima, registratorima i fasciklima. Krajem siječnja 2009. godine započeta je arhivistička obrada fonda koja je završe- na u studenom 2010. godine. Nakon sređivanja, fond je iznosio 60 knjiga i 226 kutija, odnosno 23,4 d/m spisa. Kao arhivističko obavijesno pomagalo izrađen je sumarni inventar fonda. 2.8. Način preuzimanja ili predaje Gradivo fonda ZO Sisak preuzeto je 12. studenog 2007. godine u Sisku po službenoj dužnosti od Ureda državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji, po Primopredajnom zapisniku – klasa: 036-01/08-01/02, urudžbeni broj: 2176-83-08-01. Uvedeno je u Knjigu primljenog arhivskog gradiva pod rednim brojem 295. i upisano na stranici 304. i 305. Fond ZO Sisak uveden je u Općem inventaru pod rednim brojem 891.

3. Područje sadržaja i ustroja

3.1. Sadržaj Fond sadrži zapisnike i materijale sa sjednica vijeća Skupštine ZO Sisak, njenih organa, komisija i radnih tijela te raznih zajedničkih sjednica vijeća Skupštine ZO Sisak s druš- tveno-političkim organizacijama ili samoupravnim interesnim zajednicama s područja ZO Sisak. Zatim sadrži opće i upravne spise s evidencijama, popise akata, personalne dosjee, isplatne liste i obrasce za izračun mirovinske osnovice, odnosno obrasce koji sadržavaju podatke o utvrđenom stažu osiguranja i osobnom dohotku zaposlenika organa uprave ZO Sisak, financijske spise i tehničku dokumentaciju. 3.2. Odabiranje i izlučivanje Godine 1995. izlučena je građa nastala od 1980. do 1989. godine, a sadržavala je uglavnom financijske dokumente i dokumente blagajne ZO Sisak i organa za koje je njihovo

72 HR-DASK-891, ZO Sisak, kut. 113, 3. sjednica Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak od 18. 7. 1986, Informacija o dosadašnjem toku transformacije ZO Sisak i naredni zadaci

161 računovodstvo obavljalo poslove te druge manje važne i nepotrebne kopije i multipli- kate. Navedena registraturna građa nalazila se u 52 registratora, 56 fascikala, 18 knjiga, 6 omota, 10 blokova i 2 kutije. U Državnom arhivu u Sisku postupak izlučivanja prove- den je prilikom sređivanja gradiva 2010. godine. Odvajanje i izlučivanje registraturnog balasta obavljeno je prema Zapisniku o izlučivanju i uništenju, klasa: 612-06/10-01/32; urudžbeni broj: 2176-83-10-03 od 17. studenog 2010. Primjerak Zapisnika o izlučivanju i uništenju registraturnog balasta nalazi se na kraju sumarnog inventara. Pri sređivanju gradiva pronađeno je i izdvojeno gradivo fondova drugih stvaratelja i to: MOK SKH Sisak 0,02 d/m, OK SKH Sisak 0,01d/m. 3.3. Plan sređivanja Arhivistička obrada fonda ZO Sisak počela je krajem siječnja 2009. godine i završila početkom studenog 2010. godine. Početno količinsko stanje gradiva iznosilo je 45,7 d/m, odnosno 74 knjige (1,1d/m) i 44,6 d/m spisa, većinom u svežnjevima. Nakon arhivističke obrade gradiva izlučeno je 22,3 d/m registraturnog balasta te je fond na kraju iznosio 60 knjiga i 226 kutija, odnosno 23,4 d/m spisa. Sačuvano arhivsko gradivo sređeno je prema prvobitnom redu stvaratelja. Iz regi- straturnih pomagala stvaratelja vidljivo je da je uredsko poslovanje vođeno po sistemu tekućih brojeva, naime, spisi su se uvodili u jedinstveni urudžbeni zapisnik redoslije- dom kojim su pristizali u ured. Tako je nastala velika serija tzv. općih spisa iz kojih su naknadno izdvojeni predmetni spisi koji se odnose na sjednice pojedinih vijeća, odnosno sjednice organa i radnih tijela Skupštine ZO Sisak i pripojene su pripadajućim serijama i podserijama fonda. Naime, Kazala urudžbenih zapisnika općih spisa nisu sačuvana te je ovaj postupak napravljen zbog preglednosti fonda. Zamjetno je da se stvaratelj nije držao Uputstva za izvršenje Uredbe o uredskom poslovanju. Tek od 1979. godine kod stvaratelja možemo govoriti o sadržajnom odlaganju spisa, odnosno odlaganju po arhivskim znakovima. Dakle, počevši od te godine, podserija općih spisa sređena je po sadržajnom principu. Također, iz spisa ili iz registra- turnih pomagala nije razvidno koji je ured vršio uredsko poslovanje za Skupštinu ZO-a i njene organe do oformljavanja, tj. preuzimanja poslova Općeg odjela Sekretarijata za upravno-pravne i opće poslove, dakle do kolovoza 1976. Pretpostavlja se da je to bilo Tajništvo, a kasnije te godine Stručna služba Skupštine. Registraturna pomagala za podseriju spisa upravnog postupka, osim upisnika predmeta prvostupanjskog i drugostupanjskog upravnog postupka te njihovih kazala, sadrže i popise akata koji se odnose na revizijska rješenja prvostupanjskih tijela i organa ZO Sisak kojima su se pojedincima priznavala svojstva ili određena prava u kontekstu boračko-invalidske zaštite, invalidskih prava ili prava žrtava fašističkog terora. Ti popisi akata imaju i svoja kazala, a uvedeni su u upisnike predmeta drugostupanjskog upravnog postupka pod određenim brojem. Ovi spisi su stavljeni u posebnu podseriju upravnih spisa. Dokumentacija koja svjedoči o djelovanju regionalne Zajednice općina Sisak na dobrovoljnoj osnovi u prijelaznom razdoblju od ukinuća kotara 1967. do stvaranja Zajednice općina Sisak nakon Ustava 1974. godine kao obveznog oblika udruživanja

162 općina, oformljena je u zasebnu seriju. Zasebna serija je oformljena i za dokumentaciju nastalu radom Inicijativnog odbora za osnivanje ZO Sisak. Iz fonda Skupština općine Glina pripojen je materijal u količini 0,05 d/m. Sadržavao je zapisnike sa sjednica Skupštine Zajednice općina Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak u razdoblju od 1967. do 1970. godine. Prilikom stručne obrade u gradivu je nađeno osam knjiga: Urudžbeni zapisnik općih spisa Inicijativnog odbora 1974., Knjiga zapisnika sa sjednica Izvršnog odbora Skupštine ZO Sisak 1986. – 1990., Knjiga zapisnika sa sjednica vijeća Skupštine ZO Sisak 1978. – 1979., Matična knjiga radnika Zavoda za društveno planiranje ZO Sisak za 1986. godinu, Kazalo urudžbenog zapisnika općih spisa Republičkog sekretarijata za narodnu obranu – Odjel za MPNO Sisak 1988. – 1989., Kazalo urudžbenog zapisnika općih spisa za 1981. godinu i Knjiga evidencija izrečenih disciplinskih mjera za 1984. godinu koja je tijekom sređivanja izlučena kao balast. U cjelini, fond je sređen prema strukturno-funkcionalnom principu prateći unu- tarnju strukturu stvaratelja, odnosno pojedinih upravnih tijela i organa uprave. Dovršetkom arhivističke obrade fond je podijeljen na osnovne serije: 1. Djelovanje regionalne zajednice općina Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak 2. Organizacija i upravljanje 3. Opći i upravni poslovi 4. Rad i radni odnosi 5. Financijski poslovi 6. Nekretnine 7. Inspekcijski poslovi i društvena djelatnost 8. Statistika i društveno planiranje 9. Poslovi narodne obrane 10. Komunalni poslovi.

4. Područje uvjeta dostupnosti i korištenja

163 4.5. Obavijesna pomagala Kao arhivističko obavijesno pomagalo, izrađen je sumarni inventar fonda.

5. Područje dopunskih izvora

5.1. Postojanje i mjesto čuvanja preslika Mikrofilmiranje ili bilo kakvo zaštitno snimanje gradiva ovog fonda nije vršeno. 5.2. Dopunski izvori U Državnom arhivu u Sisku čuvaju se sljedeći fondovi koji sadrže podatke o djelovanju ZO Sisak: Skupština kotara Sisak (294), Skupština općine Glina (745), Skupština općine Dvor (912), Skupština općine Kostajnica. 5.3. Izvori Narodne novine: 21/82, 28/82, 5/86 Službeni vjesnik u Sisku: 1/75, 1/76, 28/77, 40/78, 40/79, 17/80, 19/82, 15/86, 28/87

6. Područje kontrole opisa

6.1. Napomena arhivista Sumarni inventar izradio je arhivist Dario Franić. 6.2. Pravila ili propisi Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva ISAD (G) Međunarodna norma arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelji ISAAR (CPF) 6.3. Nadnevak izrade opisa prosinac 2010.

164 Opis serija i podserija

Oznaka/signatura: HR-DASK-891.1. Naslov: DJELOVANJE REGIONALNE ZAJEDNICE OPĆINA DVOR, GLINA, KOSTAJNICA, PETRINJA I SISAK Vrijeme nastanka gradiva: 1967-1970. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija; 0,1 d/m

Serija podrazumijeva dokumentaciju prijelaznog razdoblja – od ukinuća kotara 1967. godine do stvaranja Zajednica općina Sisak 1974. godine, odnosno djelovanje regionalne Zajednice općina Sisak koje karakterizira udruživanje općina Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak u zajednicu općina na dobrovoljnoj osnovi. Serija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica predsjednika općinskih skupština Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak i sjednica Skupštine Zajednice općina Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak. Na Zajedničkoj sjednici predsjednika općinskih skupština od 11. prosinca 1967. donesena je Odluka o osnivanju ZO Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak i među- općinskoj suradnji i Poslovnik buduće Skupštine, a priložen je zapisnik sa sjednice. 1.1. Sjednice predsjednika općinskih skupština Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak 1967., 0,02 d/m Kut. 1.

1.2. Sjednice Skupštine Zajednice općina Dvor, Glina, Kostajnica, Petrinja i Sisak 1967/1970, 0,08 d/m Kut. 1.

Oznaka/signatura: HR-DASK-891.2. Naslov: ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE Vrijeme nastanka gradiva: 1974-1990. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 139 kut. i 7 knj.; 13,98 d/m

Serija sadrži gradivo koje opisuje organizaciju i način funkcioniranja središnjih i radnih tijela ZO Sisak, odnosno dokumentaciju Inicijativnog odbora ZO Sisak kao nositelja aktivnosti u vezi s konstituiranjem Zajednice općina Sisak. 2.1. Inicijativni odbor za osnivanje ZO Sisak 1974., 0,1 d/m Kut. 1., Knj. 1. 2.1.1. Urudžbeni zapisnici spisa Inicijativnog odbora 1974. Knj. 1.

165 Raskoričeni urudžbeni zapisnik spisa Inicijativnog odbora ZO Sisak nalazi se u kutiji broj 2. 2.1.2. Spisi Inicijativnog odbora 1974. Kut. 2.

Sadržajno su to većinom zapisnici i materijali sa sjednica Inicijativnog odbora, zabi- lješke s raznih radnih dogovora o konstituiranju ZO-a, spisi koji se tiču pripremanja i provođenja izbora itd. 2.2. Središnja tijela ZO Sisak 1975-1990., 11,67 d/m Kut. 3-116., 138.,217., Knj. 2-5., 60.

Podserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica vijeća Skupštine, Predsjedništva i Izvršnog vijeća, odnosno Izvršnog odbora SZO Sisak. 2.2.1. Skupština ZO Sisak 1974-1990. Kut. 3-64., 217., Knj. 2.

Skupština se do 1986. sastaje kroz sjednice svojih vijeća, odnosno kroz Zajedničku sjednicu svih vijeća SZO Sisak i odvojene sjednice Vijeća (VUR, VO i DPV). Transformacijom na sistem samoupravljanja, od travnja 1986. Skupština djeluje kao jednodomno tijelo, baš kao i Izvršno vijeće koje od spomenute transformacije iz 1986. djeluje kao Izvršni odbor Skupštine. Napominjem da se funkcije ovih dvaju tijela Skupštine prije i poslije 30. travnja 1986. nisu korjenito mijenjale. 2.2.1.1. Sjednice Skupštine ZO Sisak 1974-1990. Kut. 3-64., Knj. 2.

Podserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica svojih vijeća. 2.2.1.2. Delegatski list Skupštine ZO Sisak 1980-1986. Kut. 217.

Podserija sadrži brojeve Delegatskog lista, internog informativnog glasila Skupštine ZO Sisak, koji je služio za informiranje delegata, delegacija i drugih subjekata delegatskog sistema u pravilu prije svake sjednice Skupštine ili njenih vijeća, a pojedini brojevi sadrže dnevni red svake buduće i skraćeni zapisnik s prošle sjednice. 2.2.2. Predsjedništvo Skupštine ZO Sisak 1976-1985. Kut. 65-68.

Podserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica Predsjedništva te sjednica Predsjednika s funkcionarima Skupštine. 2.2.2.1. Sjednice Predsjedništva SZO Sisak 1976-1981. Kut. 65-68. 2.2.2.2. Sjednice Predsjednika SZO Sisak s funkcionarima Skupštine 1982-1985. Kut. 68. 2.2.3. Izvršno vijeće/Odbor SZO Sisak 1975-1990. Kut. 69-116., 138., Knj. 3-5., 60.

166 Podserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednica IV-a SZO Sisak. 2.2.3.1. Sjednice Izvršnog vijeća/Odbora SZO Sisak 1975-1990. Kut. 69-116., Knj. 3-5., 60. 2.2.3.2. Zajedničke sjednice IV-a SZO Sisak s drugim organima SZO Sisak ili tijelima DPO-a s područja ZO Sisak 1978-1981. Kut. 112. 2.2.3.3. Sastanci s upravnim, društveno-političkim i privrednim organizacijama te predsjednicima organa Skupština općina sazvani od strane Predsjednika IV-a SZO Sisak 1979/1989. Kut. 138. 2.3. Radna i savjetodavna tijela Skupštine ZO Sisak i njenih organa 1975-1989., 2,21 d/m Kut. 117-138., Knj. 6.

Podserija sadrži zapisnike i materijale sa sjednice komisija, odbora i savjeta Skupštine ZO Sisak, Izvršnog vijeća/odbora SZO Sisak i Radne zajednice organa uprave ZO Sisak. 2.3.1. Radna tijela Skupštine ZO Sisak 1975-1989. Kut. 117-132., 134., 138., Knj. 6. 2.3.1.1. Komisija za izbor i imenovanja 1975-1986. Kut. 117-123. 2.3.1.2. Komisija za društveni nadzor 1975/1986. Kut. 124-127. 2.3.1.3. Komisija za pitanja boraca NOR-a i RVI-a 1978-1989. Kut. 130. 2.3.1.4. Komisija za predstavke i pritužbe 1978-1985. Kut. 131. 2.3.1.5. Komisija za statutarno-pravna, kadrovska i administrativna pitanja 1986-1989. Knj. 6. 2.3.1.6. Komisija za zaštitu čovjekove okoline 1978-1986. Kut. 131. 2.3.1.7. Komisija za odlikovanja, nagrade i priznanja 1980-1986. Kut. 132. 2.3.1.8. Komisija za praćenje provođenja ZUR-a 1977-1985. Kut. 128-129. 2.3.1.9. Disciplinska komisija 1983-1985. Kut. 132. 2.3.1.10. Izborna komisija 1982-1984. Kut. 123. 2.3.1.11. Odbor za obilježavanje povijesnih mjesta, događaja i ličnosti 1978-1984. Kut. 137. 2.3.1.12. Koordinacioni odbor za praćenje realizacije sjetve, žetve, berbe i otkupa važnijih ratarskih proizvoda 1982-1989. Kut. 138.

167 2.3.1.13. Savjet za unutrašnja pitanja 1982-1986. Kut. 134. 2.3.2. Radna tijela Izvršnog vijeća/odbora SZO Sisak 1979-1989. Kut. 133., 135-136., 138. 2.3.2.1. Savjet za sigurnost prometa Izvršnog vijeća SZO Sisak 1979-1989. Kut. 135-136. 2.3.2.2. Komisija za propise i organizaciju Izvršnog odbora SZO Sisak 1979-1980. Kut. 133. 2.3.2.3. Sastanci ostalih radnih tijela Izvršnog vijeća/odbora SZO Sisak 1982/1989. Kut. 138.

Podserija sadrži bilješke sa sastanaka Komisije za praćenje provođenja Zakona o šumama, Koordinacionog odbora za praćenje provođenja Zakona o privremenom ograničavanju raspolaganja dijelom društvenih sredstava za bruto osobne dohotke i Koordinacionog odbora ZO Sisak za praćenje i organiziranje natjecanja obilježavanja 40-godišnjice odgoja, obrazovanja i obučavanja mladih za obranu i zaštitu. 2.3.3. Savjet Radne zajednice organa uprave ZO Sisak 1977-1978. Kut. 134.

Oznaka/signatura: HR-DASK-891.3. Naslov: OPĆI I UPRAVNI POSLOVI Vrijeme nastanka gradiva: 1975-1990. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 79 kutija i 55 knjiga; 8,78 d/m

Serija sadrži dokumentaciju upravnog postupka i općih poslova koje je stvarao Sekretarijat za upravno-pravne i opće poslove kao jedan od organa uprave Zajednice općina Sisak. 3.1. Poslovi drugostupanjskog upravnog postupka 1975-1986., 2,61 d/m Kut. 199-217., Knj. 9-54.

Podserija podrazumijeva rješavanje predmeta u žalbenom postupku u kojem nalazimo rješenja o raznim financijskim, imovinsko-pravnim predmetima, predmetima radnih odnosa zdravstveno socijalne i invalidsko boračke zaštite. 3.1.1. Žalbeni postupak 1975-1986. Kut. 199-208., Knj. 9-25. 3.1.1.1. Upisnici predmeta drugostupanjskog upravnog postupka 1975-1986. Knj. 9-14. 3.1.1.2. Kazala upisnika predmeta drugostupanjskog upravnog postupka 1975-1986. Knj. 15-25.

168 3.1.1.3. UP II spisi 1975-1985. Kut. 199-208. 3.1.2. Rad na reviziji prvostupanjskih rješenja 1976-1986. Kut. 209-217., Knj. 34-54.

Revizijski postupak prvostupanjskih rješenja obuhvaćao je revizijska rješenja prvostupanjskih tijela i organa ZO Sisak kojima su se pojedincima priznavala svojstva ili odre- đena prava u kontekstu boračko-invalidske zaštite, invalidskih prava ili prava žrtava fašističkog terora. Spise drugostupanjskog upravnog postupka prate odgovarajuća obavijesna i registraturna pomagala u obliku upisnika predmeta upravnog postupka i popisa akata te njihovih kazala. 3.1.2.1. Popisi akata 1976-1986. Knj. 34-41. 3.1.2.2. Kazala popisa akata 1977-1986. Knj. 42-54. 3.1.2.3. Revizije rješenja prvostupanjskih tijela i organa SZO Sisak 1976-1982. Kut. 209-217. 3.2. Uredsko poslovanje 1975-1990., 6,17 d/m Kut. 139-198., Knj. 26-33.,59.

Uredsko poslovanje obuhvaćalo je vođenje i rad pisarnice, dakle primanja, evidentiranja, razvoda i čuvanja pošte ili arhive. Do 1979. uredsko je poslovanje vođeno po- grešno te spisi većinom nisu odlagani po arhivskim znakovima. Opći spisi uglavnom se odnose na organizaciju uprave, funkcioniranje upravnih tijela, upravno poslovanje, korespondenciju s višim i nižim upravnim tijelima. Prate ih registraturna obavijesna pomagala u obliku urudžbenih zapisnika, ali samo jednog Kazala. Od siječnja 1979. opći su spisi odlagani po arhivskim znakovima prema Planu arhivskih znakova organa uprave ZO Sisak. Kopija Plana arhivskih znakova organa uprave ZO Sisak nalazi se u Urudžbenom zapisniku općih spisa za 1979. g., također je priložena Sumarnom inventaru fonda. Spisi se odnose na područja općih poslova, rada i radnih odnosa, unutrašnjih poslova, privrede, financija, zdravstva, socijalne za- štite, prosvjete te narodne obrane. Napominjem da su arhivski znakovi bili razrađeni po materiji, a ne prema organima uprave ZO Sisak, stoga su se svi organi uprave mogli služiti svim propisanim arhivskim znakovima, ovisno o tome što je u predmetu bilo dominantno. 3.2.1. Urudžbeni zapisnici općih spisa 1975-1986. Knj. 26-32. 3.2.2. Kazala urudžbenih zapisnika općih spisa 1981. Knj. 33. 3.2.3. Opći spisi 1975-1986. Kut. 139-198. 3.2.4. Arhivska knjiga 1975-1990. Knj. 59.

Arhivska knjiga je stvaratelju služila za vođenje pismohrane, tj. arhive pisarnice.

169 Oznaka/signatura: HR-DASK-891.4. Naslov: PERSONALNI POSLOVI Vrijeme nastanka gradiva: 1975-1990. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 2 kutije i 1 knjiga; 0,21 d/m

Za vođenje kadrovske i drugih evidencija vezanih za radni odnos zaposlenika ZO Sisak bio je zadužen Sekretarijat za upravno-pravne i opće poslove ZO Sisak. Serija sadrži personalne podatke o zaposlenicima ZO Sisak; rješenja o stupanju u radni odnos ili prekidu istog, raspoređivanju na radno mjesto, podatke o utvrđenom stažu osiguranja, obrasce za izračun mirovinske osnovice te isplatne liste zaposlenika. Ova dokumentacija je kod stvaratelja odlagana zbirno, po osobnim ili personalnim dosjeima, odnosno po vrsti dokumentacije (po prezimenu i imenu zaposlenika) ukoliko zaposlenik nije imao osobni dosje. 4.1. Personalni dosjei 1979/1983., 0,02 d/m Kut. 221. 4.2. Matična knjiga radnika Zavoda za društveno planiranje ZO Sisak 1986., 0,01 d/m Knj. 57. 4.3. Radni odnosi 1983/1988., 0,04 d/m Kut. 221. 4.3.1. Rješenja o stupanju u radni odnos 1983/1985. Kut. 221. 4.3.2. Rješenja o raspoređivanju na RM 1988. Kut. 221. 4.4. Osobni dohodci i plaće 1985/1990., 0,04 d/m Kut. 221. 4.4.1. Evidencije osobnog dohotka 1985/1988. Kut. 221. 4.4.2. Isplatne liste 1985/1990. Kut. 221. 4.5. Mirovinsko osiguranje 1975-1990., 0,1 d/m Kut. 222. 4.5.1. Podaci o utvrđenom stažu osiguranja i osobnom dohotku (M4 obrasci) 1975-1990. Kut. 222. 4.5.2. Obrasci za izračun mirovinske osnovice (MO obrasci) 1984/1990. Kut. 222.

170 Oznaka/signatura: HR-DASK-891.5. Naslov: FINANCIJSKI POSLOVI Vrijeme nastanka gradiva: 1977-1990. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 2 kutije; 0,2 d/m

Za vođenje financijskih poslova bio je zadužen Odsjek za financijske poslove Sekretarijata za upravno-pravne i opće poslove ZO Sisak. 5.1. Završni računi Radne zajednice organa uprave SZO Sisak 1977-1990., 0,18 d/m Kut. 219-220.

Podserija sadrži završne račune (konačne obračune stanja i poslovanja neke organizacije na kraju tekuće godine), odnosno dokumentaciju korištenu pri izradi istih. Procjene poslovanja podrazumijevaju mjesečne financijske planove, odnosno proračune dobiti i gubitka te presjeke prihoda i rashoda; Bilance uspjeha su podatci o poslovnom rezultatu tijekom jedne godine. Pružaju uvid u stanje novčanih sredstava i sredstava u obračunu u aktivi i pasivi, zalihama, plasmanima iz poslovnih sredstava, osnovnim sredstvima itd. Izvještaji o ostvarenom novčanom tijeku su kratkoročni prikazi novčanih primitaka i izdataka pri poslovnim i investicijskim aktivnostima. 5.2. Financijski izvještaji 1977-1990., 0,03 d/m Kut. 220.

Financijski izvještaji sadrže dokumentaciju revizije temeljnih financijskih izvještaja te dokumentaciju nastalu uz donošenje izvještaja.

Oznaka/signatura: HR-DASK-891.6. Naslov: NEKRETNINE Vrijeme nastanka gradiva: 1976/1979. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 kutija; 0,05 d/m

Za poslove održavanja i upravljanja zgradom bio je zadužen Sekretarijat za upravno- pravne i opće poslove. Serija sadrži projektnu dokumentaciju rekonstrukcijskih zahvata na zgradi ZO Sisak. Kut. 218.

171 Oznaka/signatura: HR-DASK-891.7. Naslov: INSPEKCIJSKI POSLOVI I DRUŠTVENA DJELATNOST Vrijeme nastanka gradiva: 1977-1985. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 0,05 d/m; ¼ kutije i 2 knjige

Serija sadrži spise s evidencijama prvostupanjskog upravnog postupka Sekretarijata za inspekcijske poslove i Komiteta za društvenu djelatnost ZO Sisak koji je nakon rasformiranja potonjeg 1979. godine nastavio njegovu djelatnost po pitanju inspekcijskih poslova. 7.1. Upisnici predmeta prvostupanjskog upravnog postupka 1977-1985., 0,025 d/m Knj. 7-8. 7.2. UP I spisi 1977/1979., 0,025 d/m Kut. 204.

Spisi se većinom odnose na preglede prosvjetne inspekcije, a ima i nešto spisa građe- vinske inspekcije. Važno je napomenuti da su upisnici predmeta zajednički za ova dva organa, odnosno spisi Komiteta za društvene djelatnosti su se nakon rasformiranja Sekretarijata za inspekcijske poslove uprave samo nastavili upisivati po tekućem broju bez posebne naznake, stoga nije bilo potrebno razdvajati spise ovih dvaju organa uprave u podserije.

Oznaka/signatura: HR-DASK-891.8. Naslov: STATISTIKA I DRUŠTVENO PLANIRANJE Vrijeme nastanka gradiva: 1977-1986. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 0,16 d/m; 1½ kutija i 2 knjige

Podserija sadrži dokumentaciju nastalu radom Zavoda za statistiku i društveno planiranje. 8.1. Urudžbeni zapisnici Zavoda za statistiku i prostorno planiranje ZO Sisak 1981-1989. Knj. 55-56. 8.2. Statistika 1977/1985. Kut. 218. Podserija Statistička dokumentacija sadrži statističke podatke o pohađanju sjednica Vijeća SZO Sisak te statističke podatke i elaborat o strukturi i kretanju članstva Saveza komunista ZO Sisak.

172 8.3. Dogovori o osnovama društvenog plana razvoja ZO Sisak 1981-1985. Kut. 223.

Podserija Dogovori o osnovama društvenog plana sadrži spise poput prijedloga druš- tvenih planova, društvenih planova, njihovih izmjena i dopuna te analiza pojedinih segmenata društvenih planova za pojedine gospodarske grane kao što su poljoprivreda, građevinarstvo, promet, trgovina i zanatstvo. 8.4. Prostorni plan ZO Sisak 1985-1986. Kut. 218.

Radni materijal Prostorni plan ZO Sisak (Osnove plana i Nacrt plana) predstavlja i opisuje način provedbe dugoročnog razvojnog plana prostornog razvoja teritorija ZO Sisak.

Oznaka/signatura: HR-DASK-891.9. Naslov: POSLOVI NARODNE OBRANE ZO SISAK Vrijeme nastanka gradiva: 1988-1989. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 1 knjiga; 0,02 d/m

Serija sadrži Kazalo urudžbenog zapisnika općih spisa Republičkog sekretarijata za narodnu obranu – Odjel za MPNO – Sisak koji bi mogli posvjedočiti o radu Odjela za međuopćinske poslove narodne obrane Sisak – Republičkog sekretarijata za narodnu obranu. Knj. 58.

Oznaka/signatura: HR-DASK-891.10. Naslov: KOMUNALNI POSLOVI Vrijeme nastanka gradiva: 1979-1981. Razina opisa: Serija Količina i nosač: 3 kutije; 0,3 d/m

Serija sadrži dokumentaciju, informacije i analize o održavanju komunalne infrastrukture, točnije radu SIZ-a za regionalne i magistralne ceste u Zagrebu glede izgradnje i održavanja cesta područja ZO Sisak. Kut. 224-226.

173 174 175 176 HR-DASK-897.2.1.2. Inicijativni odbor za osnivanje i konstituiranje Zajednice općina Sisak, Saziv sjednica svih vijeća Skupštine Zajednice općina Sisak 13. 12. 1974.

177

Igor Vujatović, arhivist Državni arhiv u Sisku [email protected]

Sumarni inventar fonda

HR-DASK-SACP-625: OKRUŽNI SUD GLINA (1991 – 1995)

Uvod

Politički procesi koji su započeli već krajem 80-ih godina 20. st., a kojima je cilj bio stvaranje samostalne i neovisne Republike Hrvatske, svoj će zenit imati 1991. i 1992. Proces stvaranja neovisne Hrvatske dovest će do otvorene pobune dijela hrvatskih Srba koji će uspjeti u okupaciji dijelova hrvatskog teritorija. Od okupiranog dijela Hrvatske nastojat će se stvoriti država, odnosno paradržava, a jedan od najvažnijih ciljeva u tom procesu bio je stvaranje tijela političkog upravljanja, između ostalog i pravosudnih tijela. Upravo na tom tragu 1991. oformljuju se općinski i okružni sudovi, između ostalog i Okružni sud Glina. Okružni sud Glina bio je drugostupanjski sud opće nadležnosti s Kaznenim (krivič- nim) odjelom, Građanskim odjelom, Privrednim odjelom, Upravno-sudskim odjelom i Odjeljenjem privrednih prijestupa. Na čelu suda nalazilo se Predsjedništvo na čelu s predsjednikom. U Okružnom sudu u Glini tu je funkciju sve 4 godine funkcioniranja suda obnašao Milenko Momčilović. Fond je nastao spajanjem dviju akvizicija. Prve iz 1997. kada je Državni arhiv u Sisku preuzeo gradivo SZUP-a Sisak i druge iz 2013. kada je preuzeto gradivo Županijskog suda u Sisku. Treba napomenuti da je fond fragmentarno sačuvan, no i kao takav vrlo je važan za sve koji u fokusu istraživanja imaju Domovinski rat.

179 Popis kratica

DASK Državni arhiv u Sisku HR Hrvatska KPD Kazneno-popravni dom KZ Kazneni zakon MCK Međunarodni Crveni križ NN Narodne novine RSK Republika Srpska Krajina SAO Krajina Savezna autonomna oblast Krajina SO Glina Skupština općine Glina SRH Savezna Republika Hrvatska UNPROFOR United Nations Protection Forces knj. knjiga kut. kutija d/m dužni metar br. broj sv. svezak

Opis fonda

1. Područje identifikacije

1.1. Oznaka/signatura

HR-DASK-625 1.2. Naslov Okružni sud Glina 1.3. Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa 1991/1995 1.4. Jedinica opisa Fond 1.5. Opseg jedinice opisa 28 knj., 154 kut.; 15,68 d/m

180 2. Područje konteksta

2.1. Naziv stvaratelja Okružni sud Glina (1991 – 1995) 2.2. Upravna povijest

2.2.1. Vrijeme i mjesto djelovanja Nakon okupacije dijela teritorija Republike Hrvatske (tada Socijalističke Republike Hrvatske u okviru Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) od strane pobunje- nih Srba i proglašenja tzv. Republike Srpske Krajine, na istom tom području provode se različite aktivnosti kojima je cilj stvaranje države sa svim elementima koji sačinjavaju državu. Stvaranje pravosudnih tijela bilo je jedan od važnijih faktora u ovom procesu jer su upravo ova tijela bila neka od najznačajnijih sredstava političkog upravljanja. Iako je odcjepljenje, kao i stvaranje bilo kakvih institucija države bilo nelegitiman čin, kako prema legislativi tadašnje države i države nasljednice – Republike Hrvatske, tako i prema odredbama međunarodnog prava, dokumentacija koju su takvi sudovi, odnosno „parasudovi“ izdavali, postala je vrlo bitan povijesni izvor za ovo razdoblje hrvatske povijesti. Normativnu aktivnost putem koje su stvorene javne institucije, pa i sudovi, možemo podijeliti na dva razdoblja. Prvo se odnosi na razdoblje postojanja autonomnih oblasti kao zasebnih cjelina, odnosno prije njihovog ujedinjenja u para- državnu tvorevinu – Republiku Srpsku Krajinu. Ovu fazu karakterizira normativni partikularizam. Naime, svaka autonomna oblast samostalno je donosila normativne akte. Druga faza započela je 19. prosinca 1991. formiranjem Republike Srpske Krajine i trajala je do 15. siječnja 1998., odnosno do mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske. Potonju fazu karakterizira normativna kodificiranost koja je ostvarena putem Glasnika Krajine, službenog lista Republike Srpske Krajine1. Što se tiče samog Okružnog suda u Glini, zanimljivo je da se poseban akt o osnivanju Okružnog suda u Glini ne nalazi u samom gradivu, a upitno je postoji li uopće. Naime, Predsjedništvo Okružnog suda u Glini u spisu 16-Su-1/92 moli Ministarstvo pravosuđa Srpske Republike Krajine dostavu odluke o osnivanju suda radi otvaranja žiro računa. U odgovoru koji je potpisan od strane ministra Riste Matkovića navodi se da su odluke sadržane u propisima i da je „osnivanje suda utvrđeno Zakonom o teritorijalnoj nadležnosti Opštinskih i Okružnih sudova Republike Srpska Krajina (Glasnik Krajine, br. 11/91 od 17. 10. 1991., čl. 1., točka 1.) te da za potrebe rada suda nije potrebno donošenje posebnih odluka, već samo pozivanje na citirane zakonske odredbe“2. Sud je djelovao od 1991. do 1995.

1 Miljenko Brekalo, „Povijesni prikaz i pravni karakter normativnih akata Republike Srpske Krajine“, u: Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, br. 2. Rijeka, 2001., 553-554. 2 HR-DASK-SACP-625 Okružni sud Glina, kut. 1, br. 4/1-Su-10/92

181 2.2.2. Nadležnost, svrha, funkcije i područje djelatnosti Podjela sudova RSK prema nadležnosti bila je na sudove opće nadležnosti i privredne sudove. Privredni sudovi dijelili su se na privredne i više privredne sudove, dok su se sudovi opće nadležnosti dijelili na: općinske sudove, okružne sudove i Vrhovni sud RSK. Općinski sudovi osnivali su se na područjima jedne ili više općina, a okružni sudovi bili su nadležni za područje pod jurisdikcijom dvaju ili više općinskih sudova3. Okružni sudovi bili su nadležni za: ■■odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju ■■donošenje sudskih odluka u prvom stupnju za određena kaznena djela.

U navedena kaznena djela ubrajaju se: ––ona djela za koje je zakonom predviđena kazna zatvora preko deset godina ili smrtna kazna ––odavanje državne tajne ––pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja ––izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti ––povreda teritorijalnog suvereniteta ––udruživanje radi neprijateljske djelatnosti ––organiziranje skupina i poticanja na izvršenje ratnih zločina ili genocida ––povreda ugleda države ––povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti ––stvaranje monopolističkog položaja i izazivanje poremećaja na tržištu ––stvaranje nelojalne konkurencije u poslovima vanjskotrgovačkog prometa ––kršenje zakona od strane sudaca ––odavanje službene tajne ––ugrožavanje sigurnosti avionskih letova ––neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i omogućavanje uživanja opojnih droga ––napad na službene osobe pri vršenju sigurnosnih poslova ––ubojstvo ––navođenje na samoubojstvo i pomaganje pri samoubojstvu ––silovanje ––primanje mita.

Osim navedenih, okružni sudovi nadležni su i za: ––kaznena djela za koje je posebnim zakonom određena njihova nadležnost i za kaznena djela čiji su izvršitelji bili maloljetnici ––provođenje istraga za kaznena djela za koje je zakonom određena nadležnost okružnog suda

3 Službeni glasnik RSK, br. 4, str. 134.

182 ––rješavanje žalbi protiv rješenja istražnih sudaca i prigovora protiv optužnih prijedloga za kaznena djela iz nadležnosti okružnih sudova ––presuđivanje u sporovima autorskih prava kao i sporova koji se odnose na zaštitu ili upotrebu pronalazaka, uzoraka i modela ili žigova ––odlučivanje u sporovima vezanim uz ispravke informacija objavljenih u sredstvima javnog informiranja ––odlučivanje o zakonitosti konačnih upravnih akata „Republičkog fonda penzij- sko–invalidskog osiguranja“ prema prebivalištu osiguranika, odnosno korisnika prava, kao i o zakonitosti konačnih upravnih akata za koje nije nadležan drugi sud ––odlučivanje o prijedlogu za zaštitu sloboda i prava utvrđenih Ustavom ako su takve slobode i prava povrijeđene radnjom službenih osoba u organima uprave, odnosno odgovornih osoba u poduzeću kada nije osigurana druga sudska zaštita ––odlučivanje o priznavanju i izvršavanju stranih sudskih odluka, osim onih za koje je nadležan privredni sud ––odlučivanje o zahtjevima za brisanjem osude na osnovi sudske odluke, a prema molbi za prestanak mjera sigurnosti ili za prestanak pravne posljedice osude koja se odnosi na zabranu stjecanja određenog prava ––provođenje postupka i odlučivanje o molbama okrivljenih i osuđenih osoba ––rješavanje sukoba nadležnosti između općinskih sudova na svom teritoriju ––odlučivanje o poslovima i rješavanje istih određenih zakonom4. 2.2.3. Unutarnji ustroj Na osnovi Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Okružnom sudu u Glini iz 1992. godine, osnovane su 3 organizacijske jedinice: Predsjedništvo suda, Sudska odjeljenja (Građanski, Krivični i Privredni odjel) i Sudska pisarnica. Predsjedništvo suda obavljalo je poslove sudske uprave čime je omogućen sam rad i poslovanje suda. Poslovi Sudske uprave uključivali su poslove vezane uz sudske tuma- če i vještake te one vezane uz pritužbe stranaka i financijsko-materijalno poslovanje. Osim navedenog, ova jedinica organizirala je i unutarnje poslovanje, što je, primjerice, uključivalo vođenje statistike i izvještaja, pozivanje i raspoređivanje sudaca porotnika i sl. Predsjedništvo suda činili su predsjednik suda, tajnik suda i voditelj računovodstva. Sudska odjeljenja su se formirala prema srodnosti predmeta iz određenih pravnih grana. Predmete su rješavali suci pojedinci ili sudska vijeća. Na ovom sudu postojala su sljedeća sudska odjeljenja: Kazneno (krivično), Građansko, Privredno, Upravno- sudsko, Odjeljenje privrednih prijestupa, Odjeljenje za radne sporove i Odjeljenje za praćenje i proučavanje sudske prakse. Odjeljenja za proučavanje sudske prakse osnivala su se unutar većih sudova – okružnih ili Vrhovnog suda, a njime je rukovodio sudac ili iskusniji stručni suradnik. Sudska pisarnica bila je zadužena za administrativne i tehničke poslove, poput vođenja upisnika i pomoćnih knjiga, otpremanja i dostavljanja odluka, podizanja i

4 Službeni glasnik RSK, br. 4, 134-135.

183 otpremanja pošte i druge poslove prema odredbama Sudskog poslovnika. Osim vodi- telja pisarnice, za spomenute poslove bili su zaduženi upisničar, dostavljač, čistačica, daktilografkinja i vozač. Sudom je upravljao predsjednik suda. U Okružnom sudu u Glini tu je dužnost ob- našao Milenko Momčilović. Tekuće administrativne poslove sudske uprave obavljao je tajnik (sekretar) suda5. Dužnost tajnice suda obavljala je Stanka Bekić. Osim predsjednika suda, dužnost sudaca obnašali su i Branko Katić, Avdej Popov, Dušan Radaković, Ranko Coklin, Marko Rkman, Nikola Carić, Miljenko Sekulić, Nikola Sužnjević te Ljuban Cvetojević i Milijan Milošić kao stručni suradnici. Na čelu Kaznenog odjela nalazio se Nikola Carić, a na čelu Građanskog Ranko Coklin. 2.2.4. Odnosi i veze Okružni sud u Glini bio je podređen Vrhovnom sudu RSK, a nadređen općinskim sudovima u Dvoru na Uni, Glini, Kostajnici, Okučanima, Petrinji, Vojniću i Vrginmostu6. 2.3. Povijest fonda i način preuzimanja Arhivski fond „Okružni sud Glina“ nastao je nakon preuzimanja gradiva Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) Sisak 9. 9. 1997. Iako je gradivo koje je preuzeto bilo u rinfuznom stanju te odloženo u plastične vreće i pomiješano s gradivom drugih fondova tzv. RSK, iz njega se uspjelo odvojiti gradivo ovog stvaratelja i stvoriti fond od 0,4 d/m. Primopredaja je završena prema Zapisniku o preuzimanju ur. br. 2176-82-04-01. Izrada inventara završena je 2005. Nadopuna fonda uslijedila je 2013. nakon što su djelatnici Državnog arhiva u Sisku preuzeli gradivo Županijskog suda u Sisku nastalog između 1991. i 1998. unutar kojeg se nalazila i veća količina gradiva Okružnog suda Glina nastalog između 1991. i 1995. Primopredaja je izvršena prema Zapisniku o preuzimanju ur. broj: 2176-83- 13-01. Gradivo je upisano u Knjigu primljene arhivske građe pod rednim brojem 388 na stranicama 364., 365. i 366. U općem inventaru Državnog arhiva u Sisku fond je zaveden pod rednim brojem 625.

3. Sadržaj i ustroj

3.1. Sadržaj Fond se ponajviše sastoji od predmetnih spisa koji su podijeljeni prema upisnicima. U fondu nalazimo spise upisnika Gž (drugostupanjski građanski predmeti), K (kazneni predmeti), Ki (istražni predmeti), Kri (razni istražni predmeti), L (likvidacije), P (parnični predmeti), Pk (privredni prijestupi), R (predmeti razvoda), Su (predmeti sudske uprave), U (predmeti upravnog spora), Kim (predmeti protiv maloljetnika), Km (kazneni predmeti protiv maloljetnika), Kr (razni kazneni predmeti), Krm (razni kazneni predmeti protiv maloljetnika), Kž (drugostupanjski krivični predmeti), Kžm

5 Poslovnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Okružnom sudu u Glini, 18. 5. 1992. 6 HR-DASK-SACP-625 Okružni sud Glina, kut. 7, Statistički podaci o broju riješenih predmeta prema sudovima

184 (drugostupanjski krivični predmeti za maloljetnike). Osim spisa samih predmeta, unutar fonda nalazimo i različite knjige upisnika, registre, knjige pošte i ostale knjige i spise koji su se vodili na osnovi zakona i internih pravilnika o uredskom poslovanju te dopise drugih institucija koje su surađivale sa sudom. 3.2. Odabiranje, izlučivanje i rokovi čuvanja Prilikom sređivanja gradiva fonda izlučeno je 0,1 d/m gradiva. Škartirane su publi- kacije koje su pronađene unutar fonda, no istom ne pripadaju – Narodne novine, br. 20; Delegatski vjesnik, br. 474 i Informator br. 3469 te knjiga Društveni dogovor o dohotku u SR Hrvatskoj. Osim publicistike, izlučeni su i pravni akti općeg tipa koji su bili objavljeni u Službenom glasniku RSK te multiplikati pravilnika samog suda. Osim toga, izdvojena je dokumentacija drugih stvaratelja iz različitog vremenskog perioda. 3.3. Plan sređivanja Gradivo je arhivistički sređeno prema područjima rada definiranih klasifikacijskim oznakama i sudskom poslovniku. Dosjei unutar nižih arhivskih jedinica odlagani su abecedno. Tijekom sređivanja ustrojene su sljedeće serije fonda: ■■Organizacija i upravljanje radom Okružnog suda Glina i drugih pravosudnih organa ■■Sudska uprava ■■Građanski odjel ■■Kazneni odjel ■■Privredni odjel ■■Financijska dokumentacija ■■Zbirka pjesama zatvorenika Marka Abramovića

4. Uvjeti dostupnosti i korištenja

4.1. Pravni položaj Fond ima status javnog arhivskog gradiva i zbog toga je preuzet prema službenoj dužnosti. 4.2. Uvjeti dostupnosti Fond ima status javnog gradiva i dostupan je korisnicima sukladno čl. 18. Zakona o arhivskom gradivu (NN 61/2018). No, dostupnost se utvrđuje za svaki pojedini slučaj na temelju čl. 5., st. 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka i Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva u arhivima (NN 121/2019) koji proizlazi iz njega. 4.3. Uvjeti objavljivanja ili umnožavanja Korištenje i umnožavanje dozvoljeno je sukladno Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 121/2019) i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Sisku.

185 4.4. Jezik i pismo u gradivu Gradivo je na srpskom jeziku. Pismo unutar fonda je latinično i ćirilično. 4.5. Tvarne značajke Gradivo je čitljivo, bez oštećenja. 4.6. Obavijesna pomagala Arhivističko obavijesno pomagalo izrađeno je 2005., a nakon revizije fonda izrađen je sumarni inventar 2013. godine.

5. Dopunski izvori

5.1. Mjesto čuvanja izvornika Državni arhiv u Sisku, Sabirni arhivski centar u Petrinji; spremište K/polica 4, polje A-C 5.2. Postojanje i mjesto čuvanja preslika Mikrofilmiranje ili bilo kakvo zaštitno snimanje gradiva ovog fonda nije obavljano. 5.3. Dopunski izvori u istom arhivu Dopunski izvori za proučavanje gradiva su fondovi upravnih i javnih službi, političkih stranaka i udruženja te vojnih postrojba iz tog razdoblja. Od fondova upravnih i javnih službi to su sljedeći fondovi: HR-DASK-599 – Ministarstvo obrane „RSK“ - Uprava Banija; HR-DASK-602 – Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju „RSK“-Odjeljenje u Petrinji; HR-DASK-778 – Sekretarijat unutrašnjih poslova Glina; HR-DASK-610 – SO Dvor na Uni; HR-DASK-611 – SO Glina; HR-DASK-612 – SO Kostajnica; HR-DASK-609 – SO Caprag; HR-DASK-613 – SO Petrinja; HR- DASK-779 – Sekretarijat unutrašnjih poslova Okučani – Stanica milicije Jasenovac; HR-DASK-780 – Stanica javne bezbjednosti Dvor na Uni; HR-DASK-781 – Stanica javne bezbjednosti Kostajnica; HR-DASK-782 – Stanica javne bezbjednosti Petrinja. Od fondova političkih stranaka i udruženja to su sljedeći fondovi; HR-DASK-682 – Srpska demokratska stranka – Općinski odbor Dvor na Uni; HR-DASK-684 – Srpska radikalna stranka Petrinja; HR-DASK-693 – Srpska demokratska stranka Krajine – Općinski odbor Petrinja; HR-DASK-695 – Srpska demokratska stranka srpskih zemalja – Općinski odbor Petrinja; HR-DASK-692 – Srpska demokratska stranka – Općinski odbor Petrinja; HR-DASK-695 – Udruženje boraca „RSK“ - Udruženje boraca općine Petrinja. Dopunski izvori koji se tiču vojne tematike su sljedeći; HR- DASK-633 – 33. pješadijska brigada Dvor; HR-DASK-630 – 24. pješadijska brigada Glina; HR-DASK-631 – 26. pješadijska brigada Kostajnica; HR-DASK-750 – 17. brigada Teritorijalne obrane „Gradusa Caprag“; HR-DASK-632 – 31. pješadijska brigada Petrinja; HR-DASK-751 – Zonski štab Teritorijalne obrane Kordun; HR-DASK-752 – 592. motorizirana brigada Tetovo; HR-DASK-634 – Vojni zatvor Glina.

186 5.4. Dopunski izvori u drugim arhivima Od gradiva koje se čuva u drugim arhivima, najvažnija su dva fonda koja se čuvaju u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru u Zagrebu. Radi se o fondovima Okružnog suda u Glini (HR-HMDCDR-78) i Okružnog javnog tužilaštva u Glini (HR- HMDCDR-78). Količinski, radi se o svega jednom fasciklu koji se odnosi na Okružni sud u Glini i jednom koji se odnosi na Okružno javno tužilaštvo. 5.5. Literatura Barić, Nikica. Srpska pobuna u Hrvatskoj. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. 2005. Brekalo, Miljenko. „Povijesni prikaz i pravni karakter normativnih odluka Republike Srpske Krajine“ u: Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, br. 2. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. 2012. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Okružnom sudu u Glini. 1993. Službeni glasnik RSK, br. 4.

6. Područje kontrole opisa

6.1. Napomena arhivista Prvu verziju inventarnog popisa odmah nakon preuzimanja fonda izradio je Ivica Šustić, arhivist u Državnom arhivu u Sisku. Djelomičnu reviziju i nadopunu fonda te konačni oblik sumarnog inventara u skladu s međunarodnim standardima opisa izradio je Igor Vujatović, vježbenik u Državnom arhivu u Sisku. 6.2. Pravila ili propisi Opis je izrađen sukladno Općoj međunarodnoj normi za opis arhivskog gradiva – ISAD(G) te Međunarodnoj normi arhivističkog normiranog zapisa za pravne i fizičke osobe te obitelj – ISAAR (CPF). 6.3. Nadnevak izrade opisa prosinac 2013.

187 Opis serija i podserija

Oznaka/signatura: HR-DASK-625.1 Naslov: Organizacija i upravljanje radom Okružnog suda Glina Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1991/1995 Razina opisa: Serija Količina: 0,1 d/m; 1 kut.

Serija sadrži različite pravilnike i uputstva za rad suda, zatim dopise ili korespondenciju s drugim pravosudnim tijelima, preglede zaposlenih, rasporede poslova i sl.

1.1. Pravilnici, uredbe i uputstva 1991/1995; 1 kut. Kut. 1.

Podserija se sastoji od različitih uredaba, uputstava i pravilnika koji su vezani za organizaciju i upravljanje radom suda. 1.1.1. Prijedlog i pregled općinskih sudaca razriješenih dužnosti i dovedenih na dužnost na teritorij SAO Krajine - Kut. 1. 1.1.2. Pečati Okružnog suda u Glini - Kut. 1. 1.1.3. Uputstvo o načinu rada i postupanja pravosudnih organa na području SAO Krajine u obavljanju sudskih poslova 1991. Kut. 1. 1.1.4. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Okružnog suda Glina 1992. Kut. 1. 1.1.5. Pravilnik o radnim odnosima u Okružnom sudu u Glini 1992. Kut. 1. 1.1.6. Tarifa o nagradama i naknadi troškova za odvjetnike 1992. Kut. 1. 1.1.7. Uredbe Predsjednika, Skupštine RSK i Ministarstva obrane sa zakonskom snagom u slučaju ratnog stanja 1992, 1993. Kut. 1. 1.1.8. Uredbe i uputstva Ministarstva pravosuđa i uprave RSK 1992, 1993. Kut. 1. 1.1.9. Raspored poslova s popisom radnika Okružnog suda u Glini 1993. Kut. 1. 1.1.10. Dozvole za posjet zatvorenicima Okružnom zatvoru u Glini predstavnicima UNPROFOR-a i MCK-a koje su odobrili istražni suci 1993., 1994. Kut. 1. 1.2. Dopisi i korespondencija s drugim pravosudnim tijelima RSK 1992/1995; 1 kut. Kut. 1.

188 Podserija se sastoji od dopisa sudova i javnih tužilaštava koji su upućivani Okružnom sudu u Glini. 1.2.1. Dopisi Vrhovnog suda 1992/1994 Kut. 1. 1.2.2. Dopisi vojnih sudova 1993. Kut. 1. 1.2.3. Dopisi Okružnog javnog tužilaštva (Knin i Glina) 1995. Kut. 1.

Oznaka/signatura: HR-DASK-625.2 Naslov: Sudska uprava Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1991/1995 Razina opisa: Serija Količina: 0,83 d/m; 13 knj., 7 kut.

Seriju čine spisi sudske uprave i evidencije sudskih spisa. Također, unutar serije se nalazi i osobni zapisnik suca te statistički podatci o radu sudaca. 2.1. Povjerljivi spisi sudske uprave 1993.; 1 kut. Kut. 2.

Podserija sadrži samo jedan spis – rješenje o radnoj obvezi za Stanka Cvijanovića. 2.2. Spisi sudske uprave (Su) 1991/1995; 6 kut. Kut. 2-7.

Podserija sadrži sudske spise odlagane prema urudžbenom broju. 2.3. Evidencije sudskih spisa 1992/1995; 13 knj. Knj. 1-12.

Podserija sadrži sljedeće knjige evidencija: Dnevnik ročišta (ročišnik), Prijamne knjige sudaca, Knjige pošte te Knjigu dežurstava. 2.4. Ostala dokumentacija sudske uprave 1992/1995; 1 kut. Kut. 8.

Podserija se sastoji od osobnog zapisnika suca M.M. (Milijan Milošić ili Milenko Momčilović), statističkih podataka o radu sudaca, spisa vezanih uz provođenje i re- zultate referenduma 1991. te dokumenata vezanih uz pitanje sigurnosti na području koje je bilo pod nadležnošću Okružnog suda u Glini.

189 2.4.1. Rješenja o imenovanju članova općinske komisije za provedbu referenduma o hrvatskoj neovisnosti i nepotpuni rezultati 1991., 1 kut. Kut. 8. 2.4.2. Zaključci stručnog seminara na temu sigurnosti ostavljeni predsjedniku Okružnog suda Glina 1991, 1 kut. Kut. 8. 2.4.3. Osobni zapisnik suca M.M. (Milijan Milošić ili Milenko Momčilović) 1993., 1 kut. Kut. 8. 2.4.4. Statistički podaci o radu sudaca 1993/1995., 1 kut. Kut. 8.

Oznaka/signatura: HR-DASK-625.3 Naslov: Građanski odjel Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1992/1995 Razina opisa: Serija Količina: 0,72 d/m; 2 knj., 7 kut.

Seriju čine podserije Građanske žalbe u drugom stupnju, Razvodi braka i Upravni sporovi. 3.1. Građanske žalbe u drugom stupnju (Gž predmeti) 1992/1995; 2 knj., 6 kut. Kut. 9-14., knj. 14., 15.

Podserija sadrži kazalo i upisnik za predmete građanske žalbe, same predmete te zapisnike sa sjednica Građanskog vijeća. 3.1.1. Kazalo Gž predmeta 1992/1995 Knj. 14. 3.1.2. Upisnik Gž predmeta prema sucima 1992/1995 Knj. 15. 3.1.3. Predmeti građanskih žalbi u drugom stupnju (Gž) 1992/1995 Kut. 9-13. 3.1.4. Zapisnici sa sjednica Građanskog vijeća 1992/1995 Kut. 14. 3.2. Razvodi braka 1992/1995, 1 kut. Kut. 15.

Podserija sadrži predmete razvoda braka. 3.3. Upravni sporovi 1992/1995; 1 kut. Kut. 15.

Podserija sadrži sudske predmete koji se tiču upravnih sporova.

190 Oznaka/signatura: HR-DASK-625.4 Naslov: Kazneni odjel Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1991/1995 Razina opisa: Serija Količina: 3,61 d/m; 11 knj., 35 kut.

Seriju čine različite podserije ovisno o vrsti kaznenog djela, odnosno o činjenici radi li se o istragama ili već formiranim predmetima. Serije su formirane prema već zadanim sudskim klasifikacijskim oznakama. 4.1. Kazneni predmeti (K predmeti) 1992/1995, 1 knj., 12 kut. Knj. 16., Kut. 14., 16-25., 48.

Podserija sadrži upisnik predmeta, same predmete te zapisnike sjednica vijeća za K predmete. 4.1.1. Upisnik K predmeta 1994. Knj. 16. 4.1.2. Predmeti 1992/1995 Kut. 16-25. 4.1.3. Zapisnici sa sjednica Vijeća za K predmete 1991/1995 Kut. 14. 4.1.4. Popis osoba optuženih za izvršenje kaznenih djela po čl. 47 Kaznenog zakona RSK za područje Banije, Korduna i Okučana 1992/1994 Kut. 16. 4.1.5. Kazalo kaznenih predmeta prema sucima 1992-1995 Kut. 16. 4.1.6. Upisnik kaznenih predmeta prema sucima 1993., 1994. Knj. 17. 4.1.7. Rješenja o pritvoru i ukidanju pritvora 1992-1994 Kut. 48. 4.2. Kaznene istrage (Ki predmeti) 1991/1995; 1 knj., 8 kut. Knj. 18.,19., Kut. 14., 26-32.

Podserija sadrži predmete te zapisnike sjednica vijeća za Ki predmete. 4.2.1. Upisnik Ki predmeta 1993/1995 Knj. 18., 19. 4.2.2. Predmeti 1991/1995 Kut. 26-32. 4.2.3. Zapisnici sa sjednica Vijeća za Ki predmete 1992/1995 Kut. 14. 4.2.4. Popis Ki predmeta s područja Okučana 1992/1995 Kut. 26. 4.2.5. Popis predloženih svjedoka za Ki predmete 1995. Kut. 26.

191 4.3. Kaznene istrage za maloljetnike (Kim predmeti) 1992/1995; 2 knj., 1 kut. Knj. 20., 21.; Kut. 33.

Podserija sadrži predmete Ki upisnika koji se odnosi na istrage za maloljetnike. 4.3.1. Upisnik Kim predmeta 1992/1995 Knj. 20. 4.3.2. Kazalo Kim predmeta 1992/1995 Knj. 21. 4.3.3. Predmeti 1992/1995 Kut. 33. 4.4. Kazneni predmeti za maloljetnike (Km predmeti) 1991/1995; 1 knj., 1 kut. Knj. 22., Kut. 33. Podserija sadrži upisnik predmeta, kazalo upisnika i same predmete. 4.4.1. Upisnik Km predmeta 1994. Knj. 22. 4.4.2. Predmeti 1991/1995 Kut. 33. 4.5. Razni kazneni predmeti (Kr predmeti) 1992/1995; 1 kut. Kut. 34.

Podserija sadrži samo sudske predmete. 4.6. Istražne radnje za kaznene predmete (Kri predmeti) 1991/1995; 1 knj., 1 kut. Knj. 23., Kut. 35-37.

Podserija sadrži predmete Kri upisnika. 4.6.1. Kazalo upisnika Kri 1992-1995 Knj. 23. 4.6.2. Predmeti 1991/1995 Kut. 35-37. 4.7. Istražne radnje za kaznene predmete maloljetnika (Krm predmeti) 1995., 1 kut. Kut. 34.

Podserija sadrži predmete Krm upisnika koji se odnosi na istražne radnje kaznenih predmeta za maloljetnike. 4.8. Predmeti Krivičnog vijeća izvan glavnog saslušanja (Kv) 1991-1995; 1 knj.,

Podserija sadrži predmete Kv upisnika koji se odnosi na predmete koji nisu bili dio glavnog saslušanja, već je presude donosilo Krivično vijeće. Osim samih predmeta, u podseriji se nalaze i kazalo upisnika te zapisnici sa sjednica Vijeća. 4.8.1. Kazalo upisnika Kv 1992-1995 Knj. 24. 4.8.2. Predmeti 1991/1995 Kut. 38-47. 4.8.3. Zapisnici sa sjednica Vijeća za Kv predmete 1991/1995 Kut. 14.

192 4.9. Drugostupanjski kazneni predmeti (Kž predmeti) 1992/1995; Knj. 1, kut. 3 Kut. 48-50.

Podserija sadrži predmete Kž upisnika koji se odnosi na drugostupanjske kaznene predmete. Osim samih predmeta, podserija sadrži i kazalo upisnika. 4.9.1. Kazalo upisnika Kž 1992, 1993. Knj. 25. 4.9.2. Predmeti 1992/1995 Kut. 48-50. 4.10. Drugostupanjski kazneni predmeti za maloljetnike (Kžm predmeti) 1992/1995; 1 knj., 1 kut. Kut. 25.

Podserija sadrži predmete Kžm upisnika koji se odnosi na drugostupanjske kaznene predmete za maloljetnike. Osim predmeta, podserija sadrži i upisnik. 4.10.1. Upisnik Kžm predmeta 1992/1995 Knj. 26. 4.10.2. Predmeti 1992/1995 Kut. 50.

Oznaka/signatura: HR-DASK-625.5 Naslov: Privredni odjel Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1992/1995 Razina opisa: Serija Količina: 10,4 d/m; 104 kut. Kut. 51-154.

Seriju čine dosjei tvrtki i obrta koji su djelovali na području Okružnog suda. Dosjei su arhivirani abecednim redom prema imenu tvrtke/obrta. Osim dosjea, u ovoj arhivskoj jedinici se nalazi i popis neregistriranih poduzeća kod Suda, predmeti upisnika L (likvidacije) i Pk (privredni prijestup). 5.1. Dosjei poduzeća s područja Okružnog suda u Glini 1991/1995 Kut. 51-153. 5.2. Predmeti upisnika L i Pk 1992/1995 Kut. 154.

Oznaka/signatura: HR-DASK-625.6 Naslov: Financijska dokumentacija Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1992/1995 Razina opisa: Serija Količina: 0,11 d/m; 1 knj., 1 kut.

Seriju čine različite podserije iz sfere financija, poput Bilance stanja, Troškova poslovanja, Financijskih planova, Platnih listi itd.

193 6.1 Bilanca stanja 1992. Kut. 155.

Podserija sadrži jedan obrazac bilance stanja na dan 31.12.1992. 6.2. Analiza poslovnog rezultata 1992. Kut. 155.

Podserija sadrži jedan dokument u kojem se analiziraju poslovni rezultati Okružnog suda Glina i drugih korisnika žiro računa istog Suda – opštinskih sudova u Glini, Petrinji, Vojniću i Vrginmostu te Javnog tužilaštva i Okružnog zatvora u periodu od lipnja do prosinca 1992. 6.3. Troškovi poslovanja (prihodi i rashodi) 1992/1995 Kut. 155.

Podserija sadrži financijske spise s količinom utrošenih materijalnih sredstava za funkcioniranje Suda. 6.4. Financijski planovi 1993, 1994. Kut. 155.

Podserija sadrži privremeni financijski plan 1. – 6. mjeseca 1993. te privremeni financijski plan 6. – 12. mjeseca 1994.. 6.5. Kontrolnik novčanih kazni troškova krivičnog postupka 1992/1995 Knj. 27.

Serija sadrži navedenu knjigu u kojoj se navode osobe koje su obvezne plaćati troškove krivičnog postupka i količinu financijskih sredstava koju su uplatile. 6.6. Platne liste i evidencije plaća 1992/1995 Kut. 155.

Podserija sadrži evidencije plaća zaposlenih i zajedničke isplatne liste iz 1992., 1994. i 1995.

Oznaka/signatura: HR-DASK-625.7 Naslov: Zbirka pjesama zatvorenika Marka Abramovića Vrijeme nastanka gradiva sadržanog u jedinici opisa: 1992 Razina opisa: Serija Količina: 0,01 d/m; 1 knj. Knj. 28.

194 HR-DASK-SACP-625; 1.8.; Pečati Okružnog suda u Glini (HR-DASK-SACP-625 Okružni sud Glina, kut. 7)

195 HR-DASK-SACP-625; 6.11.; Jedna od pjesama zatvorenika M. Abramovića

196 Snježana Žegor, viša arhivistica Državni arhiv u Sisku [email protected]

Kratki pregled Zbirke matičnih knjiga Državnog arhiva u Sisku

Državnom arhivu u Sisku pod signaturom HR-DASK-719: Zbirka matičnih knjiga, U1777-1952, zabilježena je značajna zbirka koja nastaje od samog početka djelovanja sisačkog Arhiva. Poput svih državnih arhiva u Republici Hrvatskoj, tako i Državni arhiv u Sisku preuzima matične knjige rimokatoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti od matičnih ureda po službenoj dužnosti na trajno čuvanje tek stotinu godina nakon posljed- njega upisa u pojedinu knjigu. Zbirka matičnih knjiga formirana je od matičnih knjiga s područja na kojem Državni arhiv u Sisku obavlja svoju djelatnost, a uključuje matične urede Sisak, Sunju, Dvor, Glinu, Kutinu, Popovaču, Novsku, Petrinju i Hrvatsku Kostajnicu, kao i matične urede Ivanić-Grad, Kloštar Ivanić i Križ koji su u sastavu Zagrebačke žu- panije. Postupno preuzimanje rimokatoličkih i pravoslavnih matica od matičnih ureda teklo je od 1960-ih do konca 1980-ih godina kada postaje intenzivnije. Zbirka matičnih knjiga se krajem osamdesetih godina, a posebno nakon Domovinskog rata sredinom devedesetih godina 20. stoljeća, popunjava sve većim brojem prinova. Valja napomenuti kako su nakon operacije „Oluja“ na netom oslobođenim područjima Petrinje, Gline i Dvora iz napuštenih objekata pravoslavnih parohija preuzimane pravoslavne matice. Sve tako preuzete matične knjige su popisane, a dio njih je vraćen Pravoslavnoj crkvi 2000. godine, izuzev matica starijih od sto godina koje su zadržane na trajno čuvanje i korištenje u Državnom arhivu u Sisku. Matične knjige židovskih općina Sisak i Kutina preuzimaju se u Arhiv od 2007. godine nadalje te postupno upotpunjavaju Zbirku matičnih knjiga.

Sadržaj Zbirke

Zbirku matičnih knjiga trenutno sačinjava 487 matica rođenih, vjenčanih i umrlih ri- mokatoličke, pravoslavne i židovske vjeroispovijesti. Vremenski raspon matičnih knjiga pohranjenih u našem Arhivu je od 1777. do 1952. godine, dok matice pristižu u Arhiv sto godina nakon posljednjeg upisa u pojedinu knjigu. Kako iz matičnih ureda matične knjige preuzimamo u našu ustanovu, na njima se postupno obavlja i zaštitno snimanje. Sve matične knjige iz arhivske Zbirke matičnih knjiga su u zaštitne svrhe mikrofilmirane, odnosno digitalizirane. U svrhu zaštite je dio knjiga iz arhivske Zbirke MK-a podvrgnut postupku restauracije, a postupak se sustavno nastavlja. Nadalje, veći broj matica je nanovo uvezan, tako da su zasad sve matične knjige, koje se čuvaju u Državnom arhivu u Sisku, dostupne korisnicima arhivskoga gradiva jedino u izvornom obliku. Trenutno je u tijeku sistematizacija i obrada digitalnih snimaka svih matičnih knjiga s područja

197 nadležnosti sisačkog Arhiva koje će do idućeg planskog kalendarskog razdoblja biti dostupne korisnicima u čitaonici Arhiva. Na taj će način biti učinjen značajan pomak u zaštiti izvornih matičnih knjiga, dok će korisnicima biti olakšano pretraživanje. U Zbirku matičnih knjiga našega Arhiva uvrštavamo i matice pristigle u Arhiv s gradivom drugih stvaratelja. Na taj su način u Zbirku matičnih knjiga stigle i evidencije stranih državljana s područja Novske i Kutine za razdoblje od 1930. do 1979. godine, kao i registri izdanih viza i putnica za inostranstvo s kutinskoga područja (1946.-1956.) te evidencije prijava i odjava boravka za općinu Lekenik (1958.-1974.). Matične knjige su najbrojnije evidencije rođenja za osobe rimokatoličke vjeroispovijesti i zastupljene su u svim matičnim područjima uz nekoliko pripadajućih kazala, slijede knjige zavičajnika (stjecanje statusa zavičajnosti) za područje Kutine i Lekenika, zatim pukopopisi (popisi stranih i domaćih stanovnika) za Kutinu i Lekenik te konačno popisi obitelji za područje Kutine i Siska. Zapisi o vjenčanjima nalaze se u matičnim knjigama vjenčanih za sva matična područja nadležnosti sisačkog Arhiva. Nadalje, umrle osobe evidentirane su u matičnim knjigama umrlih, zastupljenim u svim matič- nim područjima, a prati ih i nekoliko kazala. U Zbirci MK-a nalazi se i Registar umrlih vojnika u Prvome svjetskom ratu (1914. – 1918.) na području Siska. U pravoslavnim evidencijama rođenih u Zbirci MK-a čuvaju se uz matične knjige, zastupljene u svim matičnim područjima, i domovni protokoli (evidencije obitelji), sačuvani za parohije Crkveni Bok, Ivanjski Bok, Kostajnicu i Strmen. Vjenčanja osoba zabilježena su u matičnim knjigama vjenčanih, dok su umrli evidentirani u matičnim knjigama umrlih, zastupljenim u svim matičnim područjima. Za sve tri vrste matičnih knjiga u manjoj su mjeri sačuvana i kazala koja olakšavaju pretraži- vanje samih matica. Za židovsku (izraelitičku) vjeroispovijest u Zbirci matičnih knjiga Državnog arhiva u Sisku čuvaju se matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih za židovske općine Sisak i Kutinu (MKU), dok se u Zbirci nalaze i specifične evidencije – popisi židovskih obitelji za židovske općine Sisak i Kutinu (sa širim područjem). Ove evidencije obuhvaćaju podatke o rođenju, vjenčanju i smrti pojedinih članova unutar određene obitelji. Jezici zastupljeni u matičnim knjigama koje se čuvaju u Zbirci matičnih knjiga Državnog arhiva u Sisku su latinski, hrvatski, crkvenoslavenski i njemački, dok pisma koja iščitavamo u maticama jesu latinica, stara ćirilica te hebrejsko pismo.

Baza matičnih knjiga s područja Arhiva – www.dask.hr

Na web-stranicama Državnog arhiva u Sisku objavljena je baza svih matičnih knjiga www. dask.hr/maticne-knjige koje sadrže podatke relevantne za opisano sisačko arhivsko pod- ručje. Ova baza uključuje matične knjige koje čuvamo u svojim arhivskim spremištima u Sisku (DASK), ali i matice koje su pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu, a sadrže podatke sa sisačkog arhivskog područja, kao i matice koje se još uvijek nalaze u matičnim uredima (MU) jer su mlađe od 100 godina te matične knjige i „popise duša“ (status animarum – SA) koje se čuvaju u pojedinim župnim uredima (ŽU) s područja nadležnosti Državnog arhiva u Sisku.

198 Pretraživanje ove baze omogućeno je posebnom tražilicom u koju je dovoljno upisati nekoliko osnovnih podataka npr. o vremenu i mjestu u kome je rođena/vjenčana/ umrla osoba za koju tražite podatke te vrstu matične knjige MKR/MKV/MKU/SA. Na temelju ovako unesenih podataka tražilica iznosi podatke o ustanovi u kojoj se odre- đena knjiga trenutno čuva i u kojem obliku (knjiga/mikrofilm).

Dostupnost i korištenje matičnih knjiga

Pravo na korištenje arhivskoga gradiva prema Pravilniku o korištenju javnog arhivskog gradiva (NN br. 121/2019.) imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima. Međutim, javno gradivo koje se odnosi na osobne podatke, kao što su matične knjige, dostupno je za korištenje 70 godina nakon svog nastanka, odnosno 100 godina od rođenja osobe na koju se odnosi. Matice mogu biti dostupne i prije naznačenog roka s obzirom da su od nastanka bile namijenjene javnosti ukoliko time nije ugrožen ničiji interes ili ako to odobrava osoba na koju se odnosi ili njezina obitelj. Poput ostalog arhivskoga gradiva koje se čuva u arhivskim ustanovama i matične knjige se daju na korištenje isključivo u arhivskim čitaonicama. Za korištenje arhivskoga gradiva korisnik podnosi pisani zahtjev na posebnom obrascu (u koji se upisuju osobni podatci, mjesto stanovanja, tema istraživanja, odnosno druga svrha korištenja i gradivo koje se traži na korištenje). Odobrenje o korištenju gradiva daje ravnatelj arhiva, a vrijedi samo za osobu koja je podnijela zahtjev. Arhivisti pružaju istraživa- čima stručnu pomoć pri korištenju gradiva, no ako korisnik nije u mogućnosti sam istraživati gradivo, na njegov zahtjev to mogu učiniti i arhivisti. Budući da istraživanje osobnih podataka, kao i dokazivanje srodstva te povezivanje članova pojedinih obitelji, iziskuje stručni angažman i vrijeme, za tu je uslugu predviđena odgovarajuća naknada u skladu s Cjenikom usluga Državnog arhiva u Sisku. Naime, kako su arhivi ovlašteni izdavati uvjerenja o podatcima iz gradiva koje čuvaju u svojim spremištima, uključu- jući i podatke iz matičnih knjiga, tako se isključivo na zahtjev pravne ili fizičke osobe, uz navedenu svrhu korištenja, izdaje uvjerenje sa svim podatcima iz izvornih matica. Zbirka matičnih knjiga je istraživačima jedna od zanimljivijih i vrlo korištenih zbirki Državnog arhiva u Sisku, a služi za brojna genealoška istraživanja sisačkih, petrinjskih, glinskih i kostajničkih obitelji, kao i za utvrđivanje osobnih podataka o značajnim osobama ili, pak, vjerskih zajednica s područja arhivske nadležnosti sisačkog Arhiva. Nadalje, korisnicima Državnog arhiva u Sisku podatci iz matičnih knjiga u formi uvjerenja služe za dokazivanje srodstva u sudskim i drugim postupcima. Matične knjige iz Zbirke MK-a često se koriste u pedagoške svrhe prilikom najavljenih obilazaka Arhiva različitih skupina učenika. Upravo su matične knjige bile poticaj za osmišljavanje radi- onice pod nazivom Rodoslovlje pripremljene za polaznike osnovnih i srednjih škola. Valja napomenuti kako je ova vrijedna arhivska Zbirka matičnih knjiga istraživa- čima izvor povijesnih podataka o pojedinim osobama i obiteljima, tako da istraživači iz brižno vođenih rubrika matičnih knjiga mogu iščitavati zanimljive informacije sa sociološkog, antropološkog, lingvističkog, zdravstvenog, geografskog, etnološkog i kulturološkog aspekta.

199

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA PODRUČNI URED ZA KATASTAR SISAK ODJEL ZA KATASTAR NEKRETNINA NOVSKA

ZBIRNA EVIDENCIJA GRADIVA

Izradili:

Zvonimir Ivanković, dipl. ing. geod. Brankica Kovačević, geod.

Izradili: Zvonimir Ivanković, dipl. ing. geod. Brankica Kovačević, geod. Sadržaj

I Uvod III Katastarski planovi u uporabi IV Katastarski planovi van uporabe Katastarski planovi – gruntovni V Indikacijske skice VI Topografske karte (TK) Hrvatska osnovna karta (HOK) VII Zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata VIII Posebna geodetska podloga IX Geodetske podloge za zahvate u prostoru Popis parcela u uporabi XII Popis parcela van uporabe XIV Popis parcela – NIXDORF XVII Popis promjena

Napomena: Zbirnom evidencijom gradiva obuhvaćeno je stanje gradiva na dan 31. 12. 2018. godine. Uvod

djel za katastar nekretnina Novska u svojoj nadležnosti vodi i održava podatke o Okatastarskim operatima za trideset i jednu katastarsku općinu na području jedinica lokalne samouprave: Grad Novska (katastarske općine: Borovac, Brestača, Bročice, Goleši, Jazavica, Kozarice, Kričke, Lovska, Novi Grabovac, Novska, Paklenica, Plesmo, Rajić Donji, Rajić Gornji, Roždanik, Stari Grabovac, Subocka, Subocki Grad, Voćarica), Općina Lipovljani (katastarske općine: Kraljeva Velika, Piljenice, Krivaj, Lipovljani) i Općina Jasenovac (katastarske općine: Drenov Bok, Jablanac, Jasenovac, Košutarica, Krapje, Mlaka, Puska, Uštica). Katastar u Novskoj je tijekom godina mijenjao nazive i ingerenciju. Do 30. prosinca 1993. godine Ured obavlja poslove pod imenom „Općinski zavod za katastar i geodetske poslove Općine Novska“. U razdoblju od 31. prosinca 1993. godine do 30. travnja 2000. godine, katastar dolazi pod ingerenciju Sisačko-moslavačke županije i Ured mijenja naziv u „Županijski ured za katastarsko-geodetske poslove, Ispostava Novska“. Od 1. svibnja 2000. godine, kada županijski katastri prelaze u nadležnost Državne geodetske uprave, Ured dobiva naziv „Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Sisak, Ispostava-odsjek za katastar nekretnina Novska“. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave od 4. travnja 2012. godine, Ured mijenja naziv u „Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Sisak, Odjel za katastar nekretnina Novska“. Poslove unutar katastarskog ureda možemo podijeliti na tri cjeline, pa prema tome i arhivsko odnosno dokumentarno gradivo koje nastaje radom ureda dijelimo na tri zbirke odnosno cjeline: 1. katastarski operat 2. registar prostornih jedinica 3. katastar infrastrukture (katastar vodova)

Katastarski operat sastoji se od: 1. grafičkog dijela katastarskog operata 2. knjižnog dijela katastarskog operata.

Grafički dio katastarskog operata sastoji se od: 1. katastarskih planova 2. indikacionih skica 3. zbirke parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata.

I Knjižni dio katastarskog operata sastoji se od: 1. popisa parcela 2. popisa promjena 3. posjedovnih listova 4. sumarnika posjedovnih listova 5. sabirnih listova 6. rasporeda po kulturama i klasama 7. iskaza površina 8. točke geodetske osnove 9. elaborata komasacije, nove izmjere i revizije.

Dokumentarno i arhivsko gradivo nastalo radom Odjela za katastar nekretnina Novska čuva se jednim dijelom u pismohrani katastarskog ureda, a jednim dijelom u depou Sken centra u Glini, gdje se gradivo odvozi na skeniranje, odnosno prevođenje u digitalni oblik. Gradivo nastalo skeniranjem i gradivo nastalo u elektroničkom obliku tijekom poslovanja ureda, objavljuje se na portalima i stranicama Državne geodetske uprave gdje je većim dijelom javno dostupno građanstvu, a manjim dijelom samo stručnim korisnicima. Konvencionalno gradivo, kao i gradivo nastalo u elektroničkom obliku tijekom poslovanja ureda, dostupno je korisnicima u prostoru Ureda za katastar, gdje mogu zatražiti uvid u traženo gradivo i dobiti presliku odnosno ispis traženog gradiva.

II Katastarski planovi

Redni Katastarska Mjerilo Vrijeme Količina Tehnička Rok Napomena broj općina nastanka jedinica čuvanja 1. Borovac 2880 1904. 12 trajno Ured Novska 2. Brestača 2880 1904. 12 trajno Ured Novska 3. Bročice 1000 2009. 96 trajno Ured Novska 4. Drenov Bok 2000 1989. 15 trajno Ured Novska 5. Goleši 2880 1904. 16 trajno Ured Novska 6. Jablanac 2880 1908. 24 trajno Ured Novska 1440 1909. 6 7. Jasenovac trajno Ured Novska 2880 1909. 19 8. Jazavica 2000 1986. 9 trajno Ured Novska 9. Košutarica 2880 1908. 15 trajno Ured Novska 10. Kozarice 2880 1908. 12 trajno Ured Novska 11. Kraljeva Velika 2880 1908. 24 trajno Ured Novska 12. Krapje 2000 1989. 18 trajno Ured Novska 13. Kričke 2000 1989. 15 trajno Ured Novska 14. Krivaj 2880 1908. 12 trajno Ured Novska 1908. 18 15. Lipovljani 2880 trajno Ured Novska 1975. 7 16. Lovska 2880 1909. 12 trajno Ured Novska 17. Mlaka 2880 1908. 17 1 limeni trajno Ured Novska 18. Novi Grabovac 2880 1904. 6 ladičar s po 10 trajno Ured Novska ladica 1000 1975. 30 1902. 24 19. Novska trajno Ured Novska 2880 - 7 20. Paklenica 2000 1989. 9 trajno Ured Novska 21. Piljenice 2880 1908. 17 trajno Ured Novska 22. Plesmo 2880 1909. 14 trajno Ured Novska 23. Puska 2880 1909. 18 trajno Ured Novska 24. Rajić Donji 2880 1904. 9 trajno Ured Novska 25. Rajić Gornji 2880 1905. 16 trajno Ured Novska 26. Roždanik 2000 1986. 9 trajno Ured Novska 27. Stari Grabovac 2000 1989. 6 trajno Ured Novska 28. Subocka 2880 1904. 24 trajno Ured Novska 29. Subocki Grad 2880 1904. 1 trajno Ured Novska 2000 1989. 15 30. Uštica 2880 1909. 12 trajno Ured Novska 31. Voćarica 2000 1982. 8 trajno Ured Novska

SIGNATURA 3.11.2.2. 1902-2009 452 plana

III Katastarski planovi prije komasacije – van uporabe

Redni Katastarska Mjerilo Vrijeme Količina Tehnička Rok Napomena broj općina nastanka jedinica čuvanja 1. Drenov Bok 2880 1909. 12 trajno Ured Novska 2. Jazavica 2880 1905. 11 trajno Ured Novska 3. Krapje 2880 1909. 14 trajno Ured Novska 4. Kričke 2880 1910. 16 trajno Ured Novska 1 limeni 5. Paklenica 2880 1904. 12 ladičar s po 10 trajno Ured Novska 6. Stari Grabovac 2880 1904. 14 ladica trajno Ured Novska 7. Subocki Grad 2880 1905. 13 trajno Ured Novska 8. Roždanik 2880 1905. 10 trajno Ured Novska 9. Voćarica 2880 1904 13 trajno Ured Novska

SIGNATURA 3.11.2.3. 1904-1910 115 planova

Katastarski planovi – gruntovni

Redni Katastarska Mjerilo Vrijeme Količina Tehnička Rok Napomena broj općina nastanka jedinica čuvanja 1. Borovac 2880 1904. 12 fascikl trajno Arhiva Novska 2. Brestača 2880 1903. 12 fascikl trajno Arhiva Novska 3. Drenov Bok 2880 1909. 12 Arhiva Novska fascikl trajno 4. Stari Grabovac 2880 1904. 14 Arhiva Novska 5. Goleši 2880 1901. 16 fascikl trajno Arhiva Novska 6. Jablanac 2880 1908. 24 fascikl trajno Arhiva Novska 7. Jasenovac 2880 1909. 22 fascikl trajno Arhiva Novska 8. Košutarica 2880 1908. 15 fascikl trajno Arhiva Novska 9. Kozarice 2880 1904. 12 fascikl trajno Arhiva Novska 10. Kraljeva Velika 2880 1908. 24 fascikl trajno Arhiva Novska 11. Krapje 2880 1909. 10 fascikl trajno Arhiva Novska 12. Kričke 2880 1910. 16 fascikl trajno Arhiva Novska 13. Krivaj 2880 1908. 12 fascikl trajno Arhiva Novska 14. Lipovljani 2880 1908. 16 fascikl trajno Arhiva Novska 15. Lovska 2880 1909. 12 fascikl trajno Arhiva Novska 16. Mlaka 2880 1908. 17 fascikl trajno Arhiva Novska 17. Novi Grabovac 2880 1904. 6 fascikl trajno Arhiva Novska 18. Novska 2880 1905. 22 fascikl trajno Arhiva Novska 19. Paklenica 2880 1904. 12 fascikl trajno Arhiva Novska 20. Piljenice 2880 1908. 17 fascikl trajno Arhiva Novska 21. Plesmo 2880 1909. 14 fascikl trajno Arhiva Novska 22. Puska 2880 1909. 18 fascikl trajno Arhiva Novska

IV Redni Katastarska Mjerilo Vrijeme Količina Tehnička Rok Napomena broj općina nastanka jedinica čuvanja 23. Rajić Donji 2880 1904. 9 fascikl trajno Arhiva Novska 24. Rajić Gornji 2880 1905. 17 fascikl trajno Arhiva Novska 25. Roždanik 2880 1905. 10 fascikl trajno Arhiva Novska 26. Subocka 2880 1904. 22 fascikl trajno Arhiva Novska 27. Subocki Grad 2880 1904. 14 fascikl trajno Arhiva Novska 28. Uštica 2880 1909. 9 fascikl trajno Arhiva Novska 29. Voćarica 2880 1904. 13 fascikl trajno Arhiva Novska

SIGNATURA 3.11.2.3. 1901-1910 401 plan

Indikacijske skice

Redni Katastarska Mjerilo Vrijeme Količina Tehnička Rok Napomena broj općina nastanka (skica) jedinica čuvanja 1. Borovac 2880 1901. 12 kutija trajno Ured Novska 2. Brestača 2880 1903. 12 kutija trajno Ured Novska 2880 1907. 12 kutija 3. Drenov Bok trajno Ured Novska 2000 1984. 15 svežanj 4. Goleši 2880 1901. 16 kutija trajno Ured Novska 5. Jablanac 2880 1905. 24 kutija trajno Ured Novska 6. Jasenovac 2880 1907. 19 2 kutije trajno Ured Novska 2880 1901. 11 kutija 7. Jazavica trajno Ured Novska 2000 1982. 9 svežanj 8. Košutarica 2880 1904. 15 kutija trajno Ured Novska 9. Kozarice 2880 1904. 12 kutija trajno Ured Novska 10. Kraljeva Velika 2880 1905. 24 kutija trajno Ured Novska 2880 1907. 14 kutija 11. Krapje trajno Ured Novska 2000 1984. 18 svežanj 2880 1910. 15 kutija Ured Novska 12. Kričke trajno 2000 1984. 15 svežanj Ured Novska 13. Krivaj 2880 1904. 12 kutija trajno Ured Novska 1904. 18 kutija Ured Novska 14. Lipovljani 2880 trajno 1975. 7 reprodukcija svežanj Ured Novska 15. Lovska 2880 1908. 12 kutija trajno Ured Novska 16. Mlaka 2880 1904. 17 kutija trajno Ured Novska 17. Novi Grabovac 2880 1903. 6 kutija trajno Ured Novska 2880 1902. 8 kutija Ured Novska 2880 1902. 15 kutija 18. Novska 2880 - 2 reprodukcije svežanj trajno Ured Novska 1000 1975. 30 svežanj Ured Novska

V Redni Katastarska Mjerilo Vrijeme Količina Tehnička Rok Napomena broj općina nastanka (skica) jedinica čuvanja 2880 1902. 12 kutija 19. Paklenica trajno Ured Novska 2000 1982. 9 svežanj 20. Piljenice 2880 1905. 17 kutija trajno Ured Novska 21. Plesmo 2880 1907. 14 kutija trajno Ured Novska 22. Puska 2880 1907. 18 kutija trajno Ured Novska 23. Rajić Donji 2880 1901. 9 kutija trajno Ured Novska 24. Rajić Gornji 2880 1901. 16 kutija trajno Ured Novska 25. Roždanik 2880 1901. 10 kutija trajno Ured Novska 2000 1986. 8 svežanj 26. Stari Grabovac 2880 1902. 14 kutija trajno Ured Novska 2000 1982. 6 svežanj 27. Subocka 2880 1903. 24 2 kutije trajno Ured Novska 28. Subocki Grad 2880 1903. 14 kutija trajno Ured Novska 2000 1984. 15 svežanj 29. Uštica 2880 1906. 12 kutija trajno Ured Novska 30. Voćarica 2880 1902. 13 kutija trajno Ured Novska 2000 1986. 8 svežanj

32 kutije 12 svežanja

SIGNATURA 3.11.3.2. 1901-1986 589 skica

Topografske karte

Redni Mjerilo Vrijeme Količina Tehnička jedinica Rok Napomena broj nastanka čuvanja 1. 25 000 1977-1984 128 2. 50 000 1968-1983 81 1 limeni ladičar s po 10 ladica trajno Ured Novska 3. 100 000 1971-1985 8 4. 200 000 1976. 3

SIGNATURA 3.11.5. 1968-1985 220 karata

Hrvatska osnovna karta (osnovna državna karta)

Redni Mjerilo Vrijeme Količina Tehnička jedinica Rok Napomena broj nastanka čuvanja 1. 5 000 1975-1985 122 (papir) 1 limeni ladičar s po 10 ladica trajno Ured Novska 2. 5 000 1975-1985 121 (folija)

SIGNATURA 3.11.4. 1975-1985 243 karte

VI Zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata (rn-ovi)

Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1. Borovac 1936-2018 154 fascikl trajno Arhiva Glina 2014-2018 4 CD medij trajno Ured Novska 2. Brestača 1936-2018 443 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 41 CD medij trajno Ured Novska 3. Bročice 1970-2018 327 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 36 CD medij trajno Ured Novska 4. Drenov Bok 1932-2018 69 fascikl trajno Arhiva Glina 2009-2018 7 CD medij trajno Ured Novska 5. Goleši 1935-2018 71 fascikl trajno Arhiva Glina CD medij trajno Ured Novska 6. Jablanac 1936-2018 46 fascikl trajno Arhiva Glina CD medij trajno Ured Novska 7. Jasenovac 1930-2018 422 fascikl trajno Arhiva Glina 2010-2018 32 CD medij trajno Ured Novska 8. Jazavica 1926-2018 118 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 9 CD medij trajno Ured Novska 9. Košutarica 1939-2018 95 fascikl trajno Arhiva Glina 2013-2018 6 CD medij trajno Ured Novska 10. Kozarice 1939-2018 330 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 16 CD medij trajno Ured Novska 11. Kraljeva Velika 1933-2018 219 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 12 CD medij trajno Ured Novska 12. Krapje 1936-2018 81 fascikl trajno Arhiva Glina 2014-2018 2 CD medij trajno Ured Novska 13. Kričke 1917-2018 77 fascikl trajno Arhiva Glina CD medij trajno Ured Novska 14. Krivaj 1934-2018 105 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 7 CD medij trajno Ured Novska 15. Lipovljani 1929-2018 978 fascikl trajno Arhiva Glina 2010-2018 81 CD medij trajno Ured Novska 16. Lovska 1954-2018 79 fascikl trajno Arhiva Glina 2014-2018 3 CD medij trajno Ured Novska 17. Mlaka 1933-2018 67 fascikl trajno Arhiva Glina 2014-2018 4 CD medij trajno Ured Novska 18. Novi Grabovac 1935-2018 68 fascikl trajno Arhiva Glina 2013-2018 3 CD medij trajno Ured Novska 19. Novska 1942-2018 1700 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 151 CD medij trajno Ured Novska

VII Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 20. Paklenica 1935-2018 130 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 5 CD medij trajno Ured Novska 21. Piljenice 1930-2018 204 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 13 CD medij trajno Ured Novska 22. Plesmo 1934-2018 86 fascikl trajno Arhiva Glina 2010-2018 5 CD medij trajno Ured Novska 23. Puska 1930-2018 151 fascikl trajno Arhiva Glina 2010-2018 3 CD medij trajno Ured Novska 24. Rajić Donji 1938-2018 171 fascikl trajno Arhiva Glina 2013-2018 6 CD medij trajno Ured Novska 25. Rajić Gornji 1936-2018 244 fascikl trajno Arhiva Glina 2011-2018 20 CD medij trajno Ured Novska 26. Roždanik 1935-2018 107 fascikl trajno Arhiva Glina 2012-2018 9 CD medij trajno Ured Novska 27. Stari Grabovac 1936-2018 155 fascikl trajno Arhiva Glina 2014-2018 7 CD medij trajno Ured Novska 28. Subocka 1932-2018 544 fascikl trajno Arhiva Glina 2010-2018 48 CD medij trajno Ured Novska 29. Subocki Grad 1932-2018 142 fascikl trajno Arhiva Glina 2012-2018 2 CD medij trajno Ured Novska 30. Uštica 1931-2018 259 fascikl trajno Arhiva Glina 2013-2018 4 CD medij trajno Ured Novska 31. Voćarica 1940-2018 71 fascikl trajno Arhiva Glina 2012-2018 4 CD medij trajno Ured Novska

SIGNATURA 3.6.3 1926-2018 7713 elaborata

540 CD-a

Posebna geodetska podloga Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1. elaborat PGP-a 2007. 29 1 svežanj trajno Arhiva Novska 936-03/07-02/ 2. elaborat PGP-a 2008. 130 5 svežanja trajno Arhiva Novska 936-03/08-02/ 9 CD medij trajno Arhiva Novska 3. elaborat PGP-a 2009. 93 3 svežnja trajno Arhiva Novska 936-03/09-02/ 10 CD medij trajno Arhiva Novska 4. elaborat PGP-a 2010. 83 3 svežnja trajno Arhiva Novska 936-03/10-02/ 29 CD medij trajno Arhiva Novska

VIII Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 5. elaborat PGP-a 2011. 98 4 svežanja trajno Arhiva Novska 936-03/11-02/ 96 CD medij trajno Arhiva Novska 6. elaborat PGP-a 2012. 42 2 svežnja trajno Arhiva Novska 936-03/12-02/ 33 CD medij trajno Arhiva Novska 7. elaborat PGP-a 2013. 51 2 svežnja trajno Arhiva Novska 936-03/13-02/ 50 CD medij trajno Arhiva Novska

20 svežanja SIGNATURA 6.6. 2007-2013 526 elaborata

227 CD-a

Geodetska podloga za građevine i zahvate u prostoru Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok Napomena broj nastanka jedinica čuvanja 1. elaborat 936-03/14-02/ 2014. 1 fascikl trajno Arhiva Novska 1 CD medij trajno Arhiva Novska 2. elaborat 936-03/15-02/ 2015. 2 1 svežanj trajno Arhiva Novska 2 CD medij trajno Arhiva Novska 3. elaborat 936-03/16-02/ 2016. 4 1 svežanj trajno Arhiva Novska 4 CD medij trajno Arhiva Novska 4. elaborat 936-03/17-02/ 2017. 18 1 svežanj trajno Arhiva Novska 18 CD medij trajno Arhiva Novska 12. elaborat PGP-a 2018. 11 1 svežanj trajno Arhiva Novska 936-03/18-02/ 11 CD medij trajno Arhiva Novska 4 svežnja 1 fascikl

SIGNATURA 6.7. 2014-2018 36 elaborata

36 CD-a

Popis parcela Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1952-1963 1 knjiga 1. Borovac trajno Ured Novska 1964-1988 1 knjiga 1952-1972 1 knjiga 2. Brestača trajno Ured Novska 1973-1988 1 knjiga 1975-1985 1 knjiga 3. Bročice trajno Ured Novska 1986-1988 1 knjiga

IX Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1961-1985 1 knjiga 4. Drenov Bok trajno Ured Novska 1989. 1 knjiga 1952-1962 1 knjiga 5. Goleši trajno Ured Novska 1964-1988 1 knjiga 1952-1955 1 knjiga 6. Jablanac trajno Ured Novska 1963-1988 1 knjiga 1953-1959 1 knjiga 1962-1981 1 knjiga 7. Jasenovac trajno Ured Novska 1962-1981 1 knjiga 1982-1987 1 knjiga 1952-1963 1 knjiga 1964-1983 1 knjiga 8. Jazavica trajno Ured Novska 1964-1983 1 knjiga 1986-1987 1 knjiga 1952-1959 1 knjiga 9. Košutarica 1962-1986 1 knjiga trajno Ured Novska 1987. 1 knjiga 1952-1957 1 knjiga 10. Kozarice 1957-1976 1 knjiga trajno Ured Novska 1977-1988 1 knjiga 1952-1967 1 knjiga 11. Kraljeva Velika 1969-1984 1 knjiga trajno Ured Novska 1985-1988 1 knjiga 1953-1955 1 knjiga 1958-1977 1 knjiga 12. Krapje 1958-1977 1 knjiga trajno Ured Novska 1979-1983 1 knjiga 1989. 1 knjiga 1953-1968 1 knjiga 13. Krčke 1970-1984 1 knjiga trajno Ured Novska 1989. 1 knjiga 1952-1957 1 knjiga 1968-1982 1 knjiga 14. Lipovljani trajno Ured Novska 1968-1982 1 knjiga 1984-1988 1 knjiga 1952-1966 1 knjiga 15. Krivaj trajno Ured Novska 1971-1987 1 knjiga 1952-1970 1 knjiga 16. Lovska trajno Ured Novska 1970-1985 1 knjiga

X Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1953-1955 1 knjiga 17. Mlaka trajno Ured Novska 1963-1987 1 knjiga 1952-1971 1 knjiga 18. Novi Grabovac trajno Ured Novska 1973-1986 1 knjiga 1954-1965 1 knjiga 19. Novska 1966-1974 1 knjiga trajno Ured Novska 1976-1988 1 knjiga 1952-1955 1 knjiga 1960-1974 1 knjiga 20. Paklenica trajno Ured Novska 1976-1984 1 knjiga 1989. 1 knjiga 1952-1969 1 knjiga 21. Piljenice 1970-1986 1 knjiga trajno Ured Novska 1987-1988 1 knjiga 1952-1968 1 knjiga 22. Plesmo trajno Ured Novska 1971-1987 1 knjiga 1952-1954 1 knjiga 23. Puska 1960-1972 1 knjiga trajno Ured Novska 1973-1988 1 knjiga 1952-1963 1 knjiga 24. Rajić Donji trajno Ured Novska 1964-1988 1 knjiga 1952-1963 1 knjiga 25. Rajić Gornji trajno Ured Novska 1964-1988 1 knjiga 1953-1958 1 knjiga 1959-1963 1 knjiga 26. Roždanik trajno Ured Novska 1964-1984 1 knjiga 1986-1988 1 knjiga 1952-1973 1 knjiga 27. Stari Grabovac 1973-1986 1 knjiga trajno Ured Novska 1989. 1 knjiga 1952-1964 1 knjiga 1965-1984 1 knjiga 28. Subocka trajno Ured Novska 1965-1984 1 knjiga 1986-1988 1 knjiga 1952-1958 1 knjiga 29. Subocki Grad 1961-1970 1 knjiga trajno Ured Novska 1970-1984 1 knjiga 1952-1955 1 knjiga 30. Uštica 1959-1980 1 knjiga trajno Ured Novska 1959-1980 1 knjiga

XI Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1952-1975 1 knjiga 31. Voćarica 1976-1984 1 knjiga trajno Ured Novska 1986-1988 1 knjiga

SIGNATURA 3.12.2.2. 1952-1989 88 knjiga

Popis parcela – van uporabe Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica Borovac (popis parcela u 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska 1. društvenom vlasništvu) Borovac 1967. 1 knjiga trajno Arhiva Novska Brestača (popis 2. parcela u 1960. 1 knjiga trajno Arhiva Novska društvenom vlasništvu) Drenov Bok (popis 3. parcela u 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska društvenom vlasništvu) Goleši (popis parcela u 4. društvenom 1961. 1 knjiga trajno Arhiva Novska vlasništvu) Jablanac (popis 5. parcela u 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska društvenom vlasništvu) Jasenovac (popis 1959. 1 knjiga 6. parcela u trajno Arhiva Novska društvenom 1962. 1 knjiga vlasništvu) Jazavica (popis 7. parcela u 1959. 1 knjiga trajno društvenom vlasništvu) Arhiva Novska Košutarica (popis 8. parcela u 1959. 1 knjiga trajno društvenom vlasništvu) Kozarice (popis 9. parcela u 1959. 1 knjiga trajno društvenom Arhiva Novska vlasništvu) 10. Kraljeva Velika (ONI) 1962. 1 knjiga trajno Krapje (popis parcela u 11. društvenom 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska vlasništvu)

XII Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica Kričke (popis parcela u 12. društvenom 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska vlasništvu) 13. Krivaj 1962. 1 knjiga trajno Arhiva Novska 14. Lipovljani 1962. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (ONI) 15. Lovska 1 knjiga trajno Arhiva Novska 16. Mlaka 1961. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 17. Novi Grabovac 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 18. Novska 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 19. Paklenica 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 20. Piljenice 1964. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (ONI) 21. Plesmo 1962. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 22. Puska 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 23. Rajić Donji 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska 24. Rajić Gornji 1961. 1 knjiga trajno Arhiva Novska 25. Roždanik 1961. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 26. Stari Grabovac 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 27. Subocka 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 28. Subocki Grad 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu)

XIII Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 29. Uštica 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu) 30. Voćarica 1959. 1 knjiga trajno Arhiva Novska (popis parcela u društvenom vlasništvu)

SIGNATURA 3.12.2.3. 1959-1967 33 knjige

Popis parcela – Nixdorf Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica Kričke Novi Grabovac Kozarice Brestača knjiga 1. Subocka 1989. 1 trajno Ured Novska (Nixdorf) Lipovljani Krivaj Piljenice Kraljeva Velika Brestača Bročice Plesmo 2. 1991. 1 knjiga trajno Ured Novska Košutarica (Nixdorf) Mlaka Jablanac Jasenovac Drenov Bok Košutarica Uštica 3. Krapje 1989. 1 knjiga trajno Ured Novska (Nixdorf) Plesmo Puska Jablanac Mlaka

XIV Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica Goleši Borovac

Rajić Donji knjiga 4. 1991. 1 trajno Ured Novska Rajić Gornji (Nixdorf) Jazavica Roždanik Lipovljani

Kraljeva Velika knjiga 5. 1991. 1 trajno Ured Novska Piljenice (Nixdorf) Krivaj Bročice Goleši Rajić Donji Rajić Gornji

Roždanik knjiga 6. 1989. 1 trajno Ured Novska Jazavica (Nixdorf) Voćarica Paklenica Stari Grabovac Novska Lipovljani Kraljeva Velika knjiga 7. 1989. 1 trajno Ured Novska Piljenice (Nixdorf) Krivaj Drenov Bok Krapje knjiga 8. Puska 1990. 1 trajno Ured Novska (Nixdorf) Jasenovac Uštica Goleši Borovac Rajić Donji knjiga 9. 1989. 1 trajno Ured Novska Rajić Gornji (Nixdorf) Jazavica Roždanik

XV Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica Subocka Kozarice knjiga 10. Novi Grabovac 1989. 1 trajno Ured Novska (Nixdorf) Lovska Kričke Subocka Kozarice Novi Grabovac knjiga 11. 1990. 1 trajno Ured Novska Lovska (Nixdorf) Kričke Subocki Grad Novska Stari Grabovac knjiga 12. 1991. 1 trajno Ured Novska Paklenica (Nixdorf) Voćarica knjiga 13. Subocki Grad 1989. 1 trajno Ured Novska (Nixdorf) Novska Stari Grabovac knjiga 14. 1990. 1 trajno Ured Novska Paklenica (Nixdorf) Voćarica Drenov Bok Krapje knjiga 15. Puska 1989. 1 trajno Ured Novska (Nixdorf) Jasenovac Uštica Brestača Bročice Plesmo knjiga 16. 1989. 1 trajno Ured Novska Košutarica (Nixdorf) Mlaka Jablanac

SIGNATURA 3.12.2.3. 1989-1991 16 knjiga

XVI Popis promjena Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1954-1971 1 knjiga 1. Borovac 1972-1989 1 knjiga trajno Ured Novska 1990-1999 1 knjiga 1955-1967 1 knjiga 2. Brestača 1967-1978 1 knjiga trajno Ured Novska 1978-1999 1 knjiga 1976-1996 1 knjiga 3. Bročice trajno Ured Novska 1996-1999 1 knjiga 1955-1969 1 knjiga 4. Drenov Bok 1970-1977 1 knjiga trajno Ured Novska 1977-1999 1 knjiga 1954-1981 1 knjiga 5. Goleši trajno Ured Novska 1982-1998 1 knjiga 1955-1975 1 knjiga 6. Jablanac trajno Ured Novska 1976-1998 1 knjiga 1955-1965 1 knjiga 7. Jasenovac 1977-1982 1 knjiga trajno Ured Novska 1983-1999 1 knjiga 1955-1976 1 knjiga 8. Jazavica trajno Ured Novska 1977-1999 1 knjiga 1956-1963 1 knjiga 9. Košutarica 1963-1986 1 knjiga trajno Ured Novska 1987-1999 1 knjiga 1956-1973 1 knjiga 10. Kozarice trajno Ured Novska 1984-1999 1 knjiga 1954-1967 1 knjiga 11. Kraljeva Velika 1967-1986 1 knjiga trajno Ured Novska 1987-1999 1 knjiga 1955-1968 1 knjiga 12. Krapje 1977-1989 1 knjiga trajno Ured Novska 1990-1999 1 knjiga 1955-1977 1 knjiga 13. Kričke trajno Ured Novska 1978-1999 1 knjiga 1954-1961 1 knjiga 1962-1968 1 knjiga 1969-1977 1 knjiga 14. Lipovljani trajno Ured Novska 1978-1984 1 knjiga 1985-1993 1 knjiga 1994-1999 1 knjiga

XVII Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1954-1972 1 knjiga 15. Krivaj trajno Ured Novska 1973-1999 1 knjiga 1955-1972 1 knjiga 16. Lovska trajno Ured Novska 1972-1999 1 knjiga 1957-1963 1 knjiga 17. Mlaka 1964-1979 1 knjiga trajno Ured Novska 1980-1999 1 knjiga 1955-1977 1 knjiga 18. Novi Grabovac trajno Ured Novska 1977-1999 1 knjiga 1954-1960 1 knjiga 1961-1964 1 knjiga 1964-1969 1 knjiga 1969-1972 1 knjiga 1973-1975 1 knjiga 19. Novska trajno Ured Novska 1976-1979 1 knjiga 1979-1984 1 knjiga 1984-1990 1 knjiga 1990-1996 1 knjiga 1996-1999 1 knjiga 1955-1964 1 knjiga 20. Paklenica trajno Ured Novska 1964-1999 1 knjiga 1954-1967 1 knjiga 21. Piljenice 1967-1979 1 knjiga trajno Ured Novska 1980-1999 1 knjiga 1955-1968 1 knjiga 22. Plesmo 1968-1981 1 knjiga trajno Ured Novska 1981-1999 1 knjiga 1955-1966 1 knjiga 1971-1977 1 knjiga 23. Puska trajno Ured Novska 1978-1999 1 knjiga 1992,1994 1 knjiga 1955-1964 1 knjiga 24. Rajić Donji 1964-1984 1 knjiga trajno Ured Novska 1985-1999 1 knjiga 1955-1964 1 knjiga 25. Rajić Gornji 1964-1983 1 knjiga trajno Ured Novska 1983-1999 1 knjiga 1955-1971 1 knjiga 26. Roždanik trajno Ured Novska 1972-1999 1 knjiga

XVIII Redni Katastarska općina Vrijeme Količina Tehnička Rok čuvanja Napomena broj nastanka jedinica 1954-1974 1 knjiga 27. Stari Grabovac trajno Ured Novska 1975-1999 1 knjiga 1955-1965 1 knjiga 1965-1976 1 knjiga 28. Subocka trajno Ured Novska 1983-1999 1 knjiga 1992 1 knjiga 1955-1971 1 knjiga 29. Subocki Grad 1971-1977 1 knjiga trajno Ured Novska 1977-1999 1 knjiga 1977-1990 1 knjiga 30. Uštica trajno Ured Novska 1991-1999 1 knjiga 1956-1978 1 knjiga 31. Voćarica trajno Ured Novska 1979-1999 1 knjiga

SIGNATURA 3.12.3. 1954-1999 91 knjiga

XIX Sadržaj

Igor Vujatović Sumarni inventar arhivskog fonda Vojni komunitet Petrinja (1757. – 1872.) . . . . . 7 Opis fonda 8 Opis serija i podserija ...... 14 Usporedna tablica novih i starih signatura ...... 17 Prilozi ...... 18

Igor Vujatović Sumarni inventar arhivskog fonda Gradsko poglavarstvo Petrinja (1873. – 1945.) 19 Opis fonda 20 Opis serija i podserija ...... 26 Usporedna tablica novih i starih signatura ...... 41 Prilozi ...... 44

Nada Sarkotić Sumarni inventar arhivskog fonda Gradsko poglavarstvo Sisak (1874. – 1945.) 53 Opis na razini fonda 54 Opis serija i podserija ...... 59 Usporedna tablica novih i starih signatura ...... 68 Prilozi ...... 69

Snježana Žegor Sumarni inventar arhivskog fonda Skupština općine Ivanić Grad (1963. – 1993.) 71 Opis fonda ...... 73 Opis serija i podserija ...... 84 Prilozi ...... 96

Dario Franić Sumarni inventar arhivskog fonda Skupština općine Kostajnica, (Hrvatska Kostajnica) ...... 99 Opis fonda 100 Opis serija i podserija ...... 119 Prilozi ...... 140 Dario Franić Sumarni inventar arhivskog fonda Zajednica općina Sisak, 1974. – 1990...... 143 Opis fonda 144 Opis serija i podserija ...... 163 Prilozi ...... 172

Igor Vujatović Sumarni inventar arhivskog fonda Okružni sud Glina (1991. – 1995.) 177 Opis fonda 178 Opis serija i podserija ...... 186 Prilog ...... 193

Snježana Žegor Kratki pregled Zbirke matičnih knjiga Državnog arhiva u Sisku ...... 195

Zvonimir Ivanković i Brankica Kovačević Zbirna evidencija gradiva DGU PUK Sisak, Odjela za katastar nekretnina Novska ...... 198

1 dask – ad acta ISSN 2718-3335