Ol Wina bilong Wantok Ridasip Seve 2014

NAMBA 8 DRO

1. Joseph Gaman Namba 2072 Me 22 - 28, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol (Morobe)

2.David Anjo (Enga)

3. Logea Virobo (Central) Tok lukaut long ol T.H.E Pati MP n14 memba bilong pati i stap yet: Polye n4-pela i stap yet long pati: Gelu n lo i ken mekim save long ol pati memba: T.H.E Pati

Stanley Nondol i raitim

BIKPELA tok lukaut i go long ol memba bilong T.H.E Pati olsem Insait: pati kaunsel bai riferim ol i go long Ombusmen Komisin long 300 Pablik mekim save long ol aninit long li- dasip kod sapos ol i no bihainim Sevan kisim risolusen o lo bilong pat,i na i laik muv long laik bilong ol long joinim pinis pe - P2 ol narapela politikel pati. T.H.E Pati long aste i tokaut olsem memba bilong ijivitari David Arore, Minista bilong Haia Edukesen Chan laik Delilah Gore, Minista bilong Fores, senisim Douglas Tomuriesa na Minista bilong Leba, Benjamin Poponawa i stap yet maining ekt olsem memba bilong T.H.E Pati. Ol 4 pela memba i tokaut olsem ol - P4 i risain long T.H.E Pati long dispela wik Tunde, na ol i painim ol pati long joinim. T.H.E Pati eksekyutiv i tok, ol dis- Polis opisa pela 4-pela memba i memba bilong pati yet, maski ol i laikim o nogat. Pati ritaia long bai nonap larim ol i go joinim ol nara- pela pati, na dispela em i rait long Goroka- P7 Ogenik Lo bilong Politikel Pati na Kendidet (OLIPAC) Rejistra bilong Politikel Pati, Dokta Alphonse Gelu i tok opis bilong em i Stet ov Orijin no gat pawa o rait long tok yes o no long ol 4-pela memba bilong T.H.E gem wan Pati husat i tok ol i lusim pati long gu- pela bilong kantri na joinim narapela lainap - P26 pati. Dispela Wantoknius file poto i soim ol T.H.E. Pati memba i stap wantaim long lonsim Pati long Pot Mosbi long 2012. I go moa long pes 3 Mark Maipakai, Douglas Tomuriesa na Don Polye. P2 Wantok Me 22 - 28, 2014 nius

PRAIMO’ MinistaNeill bilong Tasol nau,tok Praim Minista gavmangavman bai no inap long ran i sapotim LLG Papua Niugini, Peter O’ Neill i tok em i amamas gut. O’Neill, i amamas long long wanem samting gav- “Planti taim yumi save lukim ol lida bilong ol lokal man bilong em i wokim long putim bikpela tingting bilong level gavman (LLG) bilong dispela yia long strongim ol yumi long nesenel gavman ol Pasifik ailan kantri i kam LLG. tasol long bringim helt, long Papua Niugini long Em i tok olsem dispela yia edukesen, na ol arapela namba tri Pasifik Lokal em namba wan taim long sevis i go long grasrut level, Gavman Foram (PLGF). histori bilong Papua Niugini na yumi i no save lukluk long Praim Minista O’Neill i tok long gavman i givim mani i provinsal na lokal gavman. olsem em i gat strongpela go stret long ol LLG. Wan Dispela em i no stret, na bai tingting olsem dispela PLGF wan LLG insait long kantri i no inap long helpim yumi,” bai helpim ol dispela lida bin kisim K500, 000 long Praim Minista O Neill i tok. long kamapim ol gutpela rot mekim ol wok bilong ol. Mista O’ Neill i tok gavman long strongim ol LLG insait Dairek fanding aninit long bilong em bai go het wan- long Pasifik rijon. gavman bilong em i no bin taim wok long serim mani na Em i tok bihain long Papua go long ol LLG tasol, nogat, pawa, na tu, lukim olsem ol Niugini i kisim indipendens ol distrik level gavman i bin opisal bilong LLG, na tu, long 1975, sistem bilong kisim mani bilong ol tu long provinsal gavman i kisim LLG insait long kantri i no bin mekim wok bilong ol. gutpela trening na mekim ran gut tumas, na planti kain Em i tok gavman bilong wok stret. kain asua i save kamap. em i laik serim mani na pawa Em i tok olsem i gat planti Wanpela as bilong dispela wantaim olgeta level bilong salens i stap long rot tasol em bikos ol LLG opisal i no gavman bikos ol i bilip olsem gavman bilong em bai wok Praim Minista Peter O’ Neill wantaim olgeta senia opisal bilong ol gavman insait long Pasifik rijon. save kisim gutpela pe long sapos ol i no serim, ol dis- strong long abrusim ol dis- Ol dispela lida i toktok moa long ol rot bilong strongim ol lokal level gavman (LLG) insait long rijon. wok bilong ol. pela arapela level bilong pela salens. Lombrum i no pemanen asailam senta Moa long 300 pablik sevan bai kisim pinis pe Stanley Nondol i raitim provins long ol i mas wok Atonomas Rijon bilong Bo- Stanley Nondol i raitim i les long stap long PNG, em men, Lombrum em bai tem- bung wantaim ol provinsal genvil i givim pepa wok bi- i stap wantaim Ausralia gav- poreri senta bilong ol asailam edministreta long stretim long provins tupela wik i go man long lukluk long hevi bi- sika. MINISTA bilong Pablik Sevis rekot bilong ol opisa na givim pinis. MINISTA bilong Foren Afeas, long ol. Mista Benjamin i tok ol Sir Puka Temu i tokaut olsem i kam long Dipatmen bilong Ol arapela provins em Rimbink Pato i tokaut olsem Mista Pato i mekim dispela asailam sika bai stap long 418 pablik sevan i wetim Pablik Sevis. Kundiawa haus sik i gat 3, PNG Difens Fos bes long toktok bihain long Gavana bi- Lombrum long sotpela taim pinis pe bilong ol long ritrens- Sir Puka i tok i gat 418 Westen Hailans provinsal Lombrum long Manus long Manus Charlie Benjamin tasol na bilong wanem Aus- men tasol 317 bai kisim pinis pablik sevan husat inap long haus sik i gat 20, Modilon provins i no inap kamap pe- i askim em bilong wanem na tralia i kisim ol graun long pe bilong ol long pinis bilong pinis long wok i stap yet na haus sik 12, Vanimo haus sik manen senta bilong ol ol sekyuriti opisa long Lom- Lombrum na mekim ol divel- mun Jun. gavman bai lukluk long stre- 7. asailam sika. brum i no ol PNG Difens Fos opmen. Mista Temu i tokaut las wik tim ol long 2014. Minista Pato i tok as tingt- soldia. Em i tok dispela pasin i Mista Temu i tok Vanimo long palamen olsem long ing bilong putim ol asailam Mista Benjamin i tok ol daunim gutpela tingting bi- Ol provins bai kisim pinis haus sik bai kisim namba 2013 gavman i baim 258 sika long Manus i no long sekyuriti long Manus i no long PNG Difens fos. mani bilong ol pablik sevan wan pe bilong ol 7-pela pab- pablik sevan pinis pe long mekim Lombrum i kamap pe- PNG soldia. Em i tok i gat Mista Benjamin i askim long dispela yia em, Madang lik sevan. mak bilong K10.3 milien. Em manen senta bilong ol sampela wok divelipmen i sapos gavman i laik sensim 83, Laloki 83, Isten Hailans 3, Milen Be i gat 9, Westen i tok dipatmen bilong em i asailam sika. Em i tok gav- kamap long hap na i luk Lombrum i go long pemanen Manus 12, Simbu 30, na Mo- Hailans provinsal gavman i askim long K30 milien long man bilong PNG na Australia olsem ol i laik kamampim senta bilong asailam sika. robe 14. gat 18, Milen Be provinsal baim pinis mani tasol gav- wantaim i no gat dispela narapela kem long namel Em i askim tu sapos Australia Ol dispela provins i bi- haus sik 9, Madang Provinsal man i givim K10 milien tasol. tingting. long Lombrum. gavman i laik kamapim wan- hainim stret rot bilong baim edministresen 83. Mista Pato i mekim dispela Mista Benjamin i tok em i pela nevi bes long Lombrum. Mista Temu i tokaut olsem pinis mani na Pablik Sevis di- Minista Temu i tok Madang tok long palamen las wik long harim olsem bai i gat nara- Mista Benjamin i laikm gavman i givim K50 milien patmen i givim tokorait pinis i pinism olgeta pepa wok na tok klia olsem sapos gavman pela bes i kamap long Lom- Minista Pato long tok klia long 2014 baset long baim long ol i kisim dispela man ol 83 pablik seva bai kisim i painimaut olsem ol asailam brum. Em i tok olgeta graun bikos dispela i no stap long pinis pe bilong ol ritrens pab- long pinis bilong mun Jun. pinis mani. lik sevan. sika i no trupela refuji, Aus- long Lombrum em ol Aus- agrimen bilong asailam sika. Long lista bilong bilong Di- Minista Temu i tok i gat 318 tralia gavman bai salim ol i go tralia i kisim . Aninit long agrimen, bai i Na em i singaut long ol ga- patmen bilong Pablik Sevis nupela pablik savan i stap bek long kantri bilong ol. Em i tok taim Australia na gat riviu bihain long olgeta vana husat i laik pinism ol Wes Nu Briten i gat 34. long lista bilong ritrensmen o Sapos ol i trupela refuji na PNG gavman i sainim agri- 12-pela mun. olpela pablik sevan long Sir Puka i tok Madang na bai ol i pinis long wok. Mosbi bai kamap olsem rijonal kapital bilong Pasifik Isaac Liri i raitim olsem wanpela siti we i ken bringim planti gutpela sevis long ol pipel bi- TUDE long Pot Mosbi, planti bikpela long Papua Niugini na Pasifik Rijon. infrastraksa divelopmen i wok long Tupela bikpela kibung we bai kamap, na Nesenel Gavman i kamap long 2015 na 2018, em yusim mani mak inap long K1.3 Pasifik Gems, na APEC bung bilong bilien long kamapim ol dispela divel- ol lida. opmen projek insait long siti. Em i tok olsem em i wanpela Dispela em tok bilong Gavana bi- bikpela salens long mekim Pot long Nesenel Kapital Distrik (NCD), Mosbi i redi long ol dispela bikpela Powes Parkop, long opening sere- bung, tasol em i gat strongpela moni bilong namba tri Pasifik Lokal tingting olsem olgeta wok i ran gut. Gavman Foram long dispela wik. Long sait bilong ol salens we Pot Long dispela opening seremoni, Mosbi i save bungim, Gavana Gavana Parkop i tok welkam long Parkop i tok olsem em na NCD ed- ol deligesen husat i kam long ol ara- ministresen i wok strong yet long pela kantri long Pasifik. Em i tokim daunim ol hevi we i save kamap. ol long dispela bung olsem astingt- Em i tok olsem em i no isi long ing bilong em olsem gavana em daunim ol salens, long wanem, long mekim Pot Mosbi i kamap Papua Niugini i gat planti tokples na olsem rijonal kapital bilong Pasifik, kalsa, na em i hat wok tru long we olgeta pipel bilong ol Pasifik bungim ol manmeri long stap gut in- Ailan Kantri i ken kisim helpim long sait long ol wan wan komyuniti bi- sait bilong ikonomi, sosel na politik. long ol. Gavana Parkop i tok olsem em i “Tasol taim kantri i kisim indipen- laikim ol long lukluk raun long Pot dens long 1975 i kam inap long Mosbi na lukim ol bikpela divelop- nau, Papua Niugini i stap strong men projek we i wok long kamap. wantaim ol 800 tokples na kalsa (L-R) Gavana bilong NCD, Powes Parkop, Deputi Praim Minista bilong Papua Niugini, Leo Dion, na Praim Minista bilong Tuvalu, Na taim ol i go bek long ples bilong grup, na Papua Niugini bai go het ol, ol i ken tokim ol pipel bilong ol long stap strong, Gavana Parkop i Enele Sopoaga i sanap long opening seremoni bilong Pasifik Lokal Gavman Foram. Long dispela taim, Gavana Parkop i bin givim olsem Pot Mosbi i redi long kamap tok. tok bilong en long Mosbi olsem rijonal kapital bilong Pasifik. Poto Nicky Bernard. Me 22 - 28, 2014 Wantok P3 LLG em

KALA BILONG PASIFIK: bikpela Ol lain i kam long namba tri Pasifik Lokal Gavman Forum i toktok long ol planti salens we ol i save bungim long ol LLG bilong samtingIsaac Liri i raitim ol. Poto Nicky Bernard. PRAIM Minista bilong Tu- valu, Enele Sopoaga, i bin toktok long gutpela bilong ol lokal level gavman (LLG) long Pasifik, na tu, long ol- geta Komonwelt kantri long wol. Mista Sopoaga i bin mekim ol dispela tok long opening seremoni bilong Pasifik Lokal Gavman Foram (PLGF) long dispela wik long Pot Mosbi. Em i tok olsem planti taim, yumi save lus tingting long ol LLG, na taim yumi lustingt- Praim Minista bilong Tuvalu i ing long dispela level, planti toktok long gutpela bilong Lokel bikpela bagarap i save Level Gavman long Pasifik kamap long ol ples bilong Poto Nicky Bernard. yumi long Pasifik. “Praim Minista Sopoaga i tok planti liklik ailan kantri Mista Sopoaga i tok. long Pasifik i save painim Em i tok ol polisi bilong ol hat tru long divelop gut taim LLG i save wok klostu tru LLG i no stap stret, na long wantaim ol pipel long grasrut dispela as, LLG em i wan- level, na pawa bilong ol lida pela bikpela samting long ol- o politisen i save stap wan- geta gavman bilong ol kantri taim ol grasrut pipel. long Pasifik, na tu, long ol Bipo long Mista Sopoaga i Komonwelt kantri. kam long Papua Niugini long Planti kantri long Pasifik i toktok long dispela bikpela save kam bihain long sait bi- bung, PLGF, em i tok olsem long divelopmen, na yumi em i bin go raun lukluk long mas askim yumi yet long olgeta liklik ailan long kantri wanem as tru na i olsem,” bilong em long Tuvalu.

I kam long pes 1 Tok lukaut long ol T.H.E Pati MP Dokta Gelu i tok klia bipo long 2017 nesenel ilek- olsem ol 3 pela minista na sen. wanpela memba i stap yet Mista Polye i tok pati long olsem ol memba bilong palamentri kokas o bung i T.H.E Pati. tok olsem Polye i lida bilong Em i tok opis bilong em i pati na i tokaut olsem l i stap wok aninit long OLIPAC lo olsem memba bilong pati. long givim ol edvais long Ol insait lain bilong gav- stretim ol politikel pati long man i tok PNC pati bilong stap strong na i no bilong Praim Minista, Peter O’Neill, mekim disisen long wanem i gat inap namba long ranim pati ol bai joinim. gavman na i no nidim T.H.E Bipo minista na lida bilong Pati long stap insait long T.H.E Pati, Don Polye i tok kolisin gavman. em i stap yet olsem lida bi- Insait man i tok ol 4-pela long pati, na i tok Gore, memba bilong T.H.E Pati i Arore, Tomuriesa na Popon- tokaut long posisen bilong ol awa i memba bilong pati. bihian long senis i laik Mista Polye i tok T.H.E kamap long ol wok ministri Pati bilong em i gat gutpela na ol i pret . nem long winim ileksen, na PNC pati i gat moa long pati nonap larim ol memba i 50 memba na i nidim tripela go kam long narapela pati memba tasol long kamapim olsem ol meri i save maritim singel mejoriti long ruling planti man. gavman. Em i tok OLIPAC lo i ban- Ol i no nidim T.H.E Pati na isim konstitusen na reso- ol senia memba bilong lusen bilong pati, na sapos T.H.E Pati i laikim sia bilong ol memba i no bihain lo bi- Deputi Praim Minista we long pati, bai pati i ken salim T.H.E Pati NGI lida, Leo komplen i go long Ombus- Dion i holim. men Komisin long mekim Tasol Praim Minista Peter save long ol aninit long lo. O’Neill i tok Leo Dion bai Em i tokaut pati bilong em stap namba tu bilong em i gat 14- pela memba na inap long 2017 ileksen. nogat wanpela i go aut na Tasol dispela em PNG bai i no nap joinim narapela politiks na senis i ken kamap pati inap long 3-pela mun long laik bilong praim min- P4 Wantok Me 22 - 28, 2014 palamennius Gavman bai rausim loging pemit bilong kampani i brukim lo n Gavman bai stpoim ekspot bilong log n Planti loging kamapni i no bihainim lo Stanley Nondol i raitim no ken abrusim. Em i tok Em i tok ol dispela kampani bilong provinsal gavman na asua. sapos gavman i painim bai gavman i no inap long ol komyuniti long Manus tasol Minista bilong Fores tu i olsem ol i brukim lo bai ol givim pemit gen long mekim i wok bisnis stap. tok planti kampani bilong MINISTA bilong Forest i kisim taim. bisnis na bai rausim ol long Mista Philip i tok i tru planti fores i save givim mani na Douglas Tomuriesa i Minista i tok planit paul kantri. kampani i no save bungim ol samting long ol wokman tokaut olsem i gat planti pasin i wok long kamap long Mista Tomuriesa i mekim komyuniti obligesen bilong ol bilong Fores Dipatmen na iligel timba i kamap long kantri long timba bisnis long dispela toktok taim memba taim ol i kisim tok orait long kamap pren wantaim ol. kantri na planti i save planti hap. Em i tok dipatmen bilong Manus i tokaut long mekim bisnis. Dispela i mekim hatwok brukim lo na mekim bis- bilong em i statim pinis sam- palamen long wanpela kam- Em i tok gavman bai no long ol wokman i mekim nis. pela wok painimaut na klostu pani i gat timba bisnis long inap givim FMA, FCA na wok painim long stretpela Mista Tomuriesa i tok ol bai ol i mekim save long ol Manus. pemit sapos wok painim bi- rot long ol iligel kampani bai autsait kampani i mas bi- sampela ausait kampani i Mista Knight i tok dispela long dipatmen i painim ol i kisim taim. hainim ol lo bilong kantri na i save brukim lo. kampani i no kisim tok orait Planti lukim piksa No gat gutpela databes bilong kantri nogut: Amaiu Stanley Nondol i raitim long stretim ol data na in- wok klostu wantaim ol kaun- fomesen sistem bilong NSO. sil bilong wan wan wod. Mista Abel i tok em i tru Mista Basil i tok em i bin -Ol singel mama i pulap long kantri MEMBA bilong Kundiawa, NSO i yusim olpela data na statim dispela pinis taim em Tobias Kulang i tok kantri i planti ol infomesen olsem i stap Nesenel Plening Min- no gat gutpela infomesen GDP na CPI bilong kantri i ista long 2011 na em i askim -planti pikinini nogat papa databes bilong ol sitisen na no stret. Minista Abel long bihainim. Stanley Nondol i raitim ol. Em i tok gavman bai ol infomesen gavman i Mista Abel i tok long luk- Minista Abel i tok dispela Mista Amaiu i tok tai mol kamapim lo long kontrolim yusim em bilong 2006 na i save long GDP na CPI bi- em i gutpela rot long kisim yangpela pikinini i lukim SIM kad. Em i tok olgeta SIM olpela tumas. long kantri, infomesen na infomesen na em i tok bai i BIKPELA tokotk kamap long piksa nogat ol i bagarapim kat bai gat rejistresen. Dis- Mista Kulang i tok infome- databes bilong NSO i mas wok wantaim ol wod kaunsil. palamen long dispela wik tingting bilong ol na ol i pun- pela lo bai klostu i kamap sen bilong ol sitisen em im- stap stret. olsem ol mobail pon na in- daun long ol pasin nogut na long palamen long palamen i poten bikos gavman na ol Em i tok planti samting i no tanet teknoloji i opim rot bi- ol i kamapim ol hevi olsem votim kamap lo. arapela divelopa long ausait stret na gavman i wok long long wol getwe na planti ol ol gel i kisim bel long yang- Wankain taim memba bi- i ken yusim dispela infome- stretim i stap. skul pikinini na yangpela boi pela taim bilong ol. long Kandrian Glouster sen long plenim na mekim Minista Abel i tok sampela na gel i lukim piksa nogut. Em i askim minista bilong Joseph Lelang i tok planti ol divelopmen. samting long NSO databes Dispela i ken bagarapim Komyunikesen, Jimi Miri- yangpelanau i gat bikpela Mista Kulang i tok Nesenel na infomesen sistem gav- tingting bilong ol na i ken tongo sapos gavman i gat hevi. Stetstiks Opis (NSO) i no man i mekim long helpim kamapim ol hevi bilong sosel sampela plen long stopm Mista lenang i tok hevi bi- wok gut na em i singaut long long stretim em E iD, sivil re- isu. kantri long noken yusim ol long ol yangpela meri kisim Nesenel Plening Minista jisteri . Memba bilong Mosbi Not teknoloji we bai bagaraim bel i kamap bikpela. Na kantri Charles Abel long stretim in- Em i tok gavman i stretim ist, Labi Amaiu i tok infome- yangpela. i gat planti ol single mama na fomesen sistem bilong NSO. ol infomesen pinis bilong sen na Komyunikesen Em i tok dispela hevi i laip bilong ol i hat tumas long Mista Kulang i tok NSO populesen sensus long teknoloji em i gutpeladivelop- akamap bikpela long kantri lukautim ol pikinini. em wanpela impoten dipat- 20111 tasol planti data i no men long kantri bai save long na gavman i mas kamapim Mista Lelang i tok dispela men bikos wok bilong long stret. wol. Tasol em i tok olsem sampela senis long infome- ol i hevi i kamapplanti long stretim olgeta data bilong ol- Mista Abel i tokaut olsem wanem long ol manmeri i sen na Komyunikesen Lo ol skul bikos ol sampela geta sitisen na tu ol arapela Intanesenel Monetari Fan save yusim dispela teknoloji long kontrolim o stopim ol bikpela gel na boi i save olsem CPI NA GDP na ol (IMF) na gavman i sainim long go insait long intanet na manmeri long yusim intanet grisim ol liklik long ol arapela tasol gavman i wok pinis agrimen na wok i lukim piksa nogut. na lukim piksa nogat. kainkain pasin i no stret. long yusim data bilong kamap long infomesen sis- Mista Amaiu i tok planti ol Mista Mirintongo i tok di- Em i singaut long gavman 2006. tem long stretim ol dispela skul pikinini na tu ol yang- patmen bilong em wok yet i long putim gred 10, 11 na Mista Kulang i askim Min- hevi. pela i olim mobail na presim stap long ol sampela lo na 12 long narapela skul na ista Abel long tokim palamen Deputi oposisen lida, Sam Memba bilong Kundiawa, baten tasol na ol i lukim polisi long kontrolim ol dis- gred 8,9,10 long narapela wanem samting Nesenel Basil i tok long kisim gutpela Tobias Kulang. piksa nogut long han bilong pelahevi. skul. Plening dipatmen i mekim infomesen gavman i mas Gavman bai senisim signesa bilong skul akaun Stanley Nondol i raitim go long edukesen seketeri na gutpela save na rausim hevi Em i tok gavman i putim stat long namba wan de bi- bilong baim fi long ol pa- mani long ol i bai menesim long Jun olgeta signesa bi- pama. Tasol ol het tisa na gut. Em i tok gavman tu i GAVMAN bai senisim sig- long skul bai senis. bod i kamap olsem papa bi- apim pe bilong ol tisa na i nesa bilong olgeta elementri, Ol distrik edministreta na long mani na rausim planti wok long ol straksa long apim praimeri, na sekenderi skul tresera bai sainim signesa mani na i putim long ol nara- pe. akaun na ol distrik tresera na long sek wantaim het tisa. pela wok. “Dispela kain bai no inap edministreta bai sainim sek Mista Kuman i tok em Kuman i nupela Minista bi- kamap long taim bilong mi bilong ol skul. kisim planti ripot long benk na long Edukesen na em wari olsem Minista bilong Eduke- Minista bilong Edukesen dipatmen olsem ol skul het long ol ripot em i kisim olsem sen. Mi givim daireksen pinis Nick Kuman i tok planti mani tisa na bod i wok long sainim sampela het tisa na bot i na long Jun 1 olgeta skul bai bilong skul i lus long paul ol sek na kisim planti mani. paulim planti mani bilong no inap kisim mani inap ol i pasin na gavman bai mekim Em i tok tu olsem insait skul. senisim ol signesa long skul dispela long kontrolim mani long wanpela wik ol het tisa Mista Kuman i tok namba akaun bilong ol.” Mista na ol skul bai kisim gutpela na skul bot i rausim planti tu kwata mani bai lukim sam- Kuman i tok. sevis. mani. pela senis i kamap long sig- Em i tokaut tu olsem olgeta Mista Kuman i tokim pala- Mista Kuman i tok gavman nesa bilong skul long daunim skul long kantri i kisim sabsidi men olsem em i givim toko- i putim bikpela mani long ol ol paul pasin bilong yusim mani pinis na em i tokim ol Minista bilong Edukesen Nick Kuman. rait pinis long wanpela pas i skul long ol pikinini bai kisim mani bilong skul long menesim mani gut. P6 Wantok Me 22 - 28, 2014 nius Nari i sapotim Oro komyuniti i kisim Luteran sinot Bustin Anzu i raitim

MOROBE Gavana i givim bikpela sapot long bikpela Gilford Kove i raitim Long taim bilong lonsing, olsem O’Neil-Dion Gavman peim bil”. sinot bilong Luteran Sios wara Mistasaplai Amaiu i tokaut olsem bai kisim sevis kam, tasol Mista Amaiu i tok tenk yu bai kamap long Finshafen ol narapela setelmen we bai wok bilong yupela em i bi- long NCD Gavana, Powes long 2016. ORO, Oro, Oro, em i tok krai kisim wankain sevis em long lukautim lo na oda insait Pakop long wok bung wan- Sinot namba 30 bai na amamas bilong welka- Erima, Wail Laip na 8Mail. long komyuniti. Em i tok taim Eda Ranu we i lukim kamap long asples bilong mim minista bilong Not Is Mista Amaiu i givim sek sapos i gat hevi long lo na Oro komyuniti i kisim wara. Luteran Sios long Helds- Ilektoret, Labi Amaiu, mani inap long K4 millien i oda sevis bai hat long kam Wanpela mama i amamas bach, Simbang na planti Fainens Minista na Memba go long han bilong Siameri insait”. na i tok ,”Mi kam insait l hia manmeri bai kapsait long bilong Eda Ranu, Mary Karo Eda Ranu siameri i tok moa long 15 krismas i go bilong Tari Pori, Francis dispela taim. Marape, Spots Minista na na Eda Ranu bai stat wok strong long komyuniti mas pinis, na kisim wara em Gavana Naru i bin stap memba bilong Mosbi Saut, long ol dispela settlemen na yusim gut wara, lukautim gut bikpela hat wok tumas. Nau MOROBE Gavana, Kelly Naru. Justin Thatchenko long lon- ol i ken kisim klin wara. ol paip we wok man bilong wara i kam long haus dua bi- long Helsbach long tupela sim Wara Projek long Oro Mista Amaiu i tok “Nam- Eda Ranu i putim. long mipela na mi amamas nait i go pinis long graun Komyuniti long ATS, ausait bawan tingting bilong mi em Em i tok “wara i no kam tru. Tenk u long Praim Min- breking seremoni, na tok long Mosbi siti. long kisim klin wara i kam nating. Em bikpela mani tru ista, Peter O’Neill na Mista promis olsem em bai nius insait long Papua Ni- Mista Amaiu i komisinim long haus dua bilong yupela. mipela i yusim long Amaiu wantaim Eda Ranu”. helpim long mekim dis- ugini long las 38 yia, na namba wan hap bilong K3.1 Wara em laip, na ol pipel kisim sevis i kam na Moa long tausen man meri pela bung olsem wanpela dispela wokabaut bilong milien long Oro Komyuniti mas kisim gutpela wara”. olsem, lukautim gut na i bung long witnesim dispela bikpela na namba wan ki- wok misin i bin kamap Wara Projek. Mista Amaiu tu i tok strong yusim wara gut bikos yu bai lonsing. bung bilong ol Luteran. long ples Simbang na Em i givim wanpela K200, Heldsbach. Gavana i 000, narapela K100, 000 askim olgeta Luteran in- em i givim lo Pindiu long sait long kantri i mas wik i go pinis. Dispela em givim han long dispela Naru givim K100,000 bilong seket opis i bihainim toktok bilong sinot na mekim olsem em Bustin Anzu i raitim komitmen long givim K100, na Mape i mas senisim gavana bilong Morobe i tok. 000 bilong wokim seket pasin. Siaman bilong CCPP o em long 29 sinot long bisnis bilong ol na Anatu opis. Ol i no lukim sampela sios patnasip program na Karkar long Madang long bai kapsaitim blesing bi- YABIM Seket long Yabim Em i bin stap na witnesim senis long longpela taim, presiden bilong Erap/Wain stat bilong dispela yia. long las 130 yias. Distrik bilong Evanjelikal namba 23 Yabim seket kon- olsem na ol mas senis nau Charlie Foike, i tok i moa- Bisop Giegere Wenge i Em i tok aninit long gav- Luteran Sios bilong Papua prens o Sam Katong, we olsem wanpela seket. beta Yabim i mas gat seket blesim dispela graun man bilong em, ol i luk- Niugini (Evangelical Gingala peris i bin holim “Yabim seket i no lukim opis na distrik opis long breking seremoni, we save long wok bilong sios, Lutheran Church of Papua long ples Bugaim, dispela i sampela senis olsem na Gagidu na i no long Lae. Memba bilong Finshafen we gavman bilong pas- New Guinea) bai gat nu- bilong tupela namba wan ELCPNG bai i no inap Em i tok dispela bai soim na Spika bilong Nesinol taim i no luksave. Ol i luk- pela seket opis long Gagidu evanjelis, Kamilus Kamsu- senis. Sapos Yabim seket i tru olsem Yabim em i asples Palamen Theo Zurenuoc, save long dispela asua na Stesin long Finshafen, Mo- sanga na Tobias Kauboi. senis, bai ELCPNG i bilong Luteran Sios na bai i ELC PNG Kote distrik Morobe Provinsel Gav- robe Provins. Namba wan Misineri Jo- senis,” Nalau i tok. gat respek na luksave. Em i Morobe Gavana, Kelly hann Flierl i bin kisim i go Em i tok long olgeta seket tok sampeka ol narapela presiden Kelly Rabisang, man i pasim wanpela res- Naru i tok Yabim, bai insait long konfesen klas bi- insait long distrik bilong seket i gat ol samting bi- Kote LLG presiden Harry olusen bilong ol olsem namba wan seket bilong long em long Simbang na sios, Yabim em las seket long, olsem Boana na i no Umbingke, Burum Kuat 1/10 bilong reveniu bai 17-pela distrik bilong sios i baptaisim tupela na givim long wanem, em i no gat gutpela long Yabim seket i LLG presiden na provin- givim i go long wok misin. mas gat opis bilong ol yet. wok olsem evanjelis. seket opis. abrus long ol dispela samt- sel lo na oda siaman Ali “Dispela Kristen Sios Na ol mas i gat rekot bilong Olsem na dispela opis bai “Planti ol narapela seket ing bilong seket long wok. Hetuke, Finschhafen dis- Patnasip Program o olgeta sios stat long taim bi- tingim tu wok bilong tupela na sampela ol nupela, i gat Mayor bilong Gagidu, trik administreta distrik CCPP em i gat bikpela long ol Geman misineri i asples evanjelis. Long seket opis na kar na man- Manasseh Laina na Foike, Carl Baga na ol narapela sapot bilong Morobe kam inap long nau na wok wankain taim, namba tu meri bilong ronim opis. Na tupela wanwan i givim K1, bikman. Provinsel Gavman long bilong sios i bin ran olsem Gavana na Provinsal Min- Yabim, namba wan seket 000 na Nalau i givim K2, Gavana Naru i tok ELC wok bilong ol sios insait wanem. ista bilong Lens na Presi- bilong olgeta seket i nogat 000 long dispela bung. Ga- PNG i bin mekim bikpela long Morobe,” Gavana Gavana Naru i mekim dis- den bilong Yabim/Mape, wanpela bilong ol dispela vana yey i givim K8, 000. Ol wok long telemautim gut- Naru i tok. pela toktok taim em i wokim Judas Nalau, i tok ol Yabim samting i stap,” namba tu dispela lidaman i givim

TUPELAEHP bikpela taun bilongProvinselkakaruk insait long ol haus Edministresen i stap we? Isten Hailens Provins (EHP) bilong ol long taun. i no luk gut long ai bilong ol Em i tok bus tu i manmeri husat i save kolim karamapim olgeta pablik dispela tupela taun olsem pak na pablik toilet. ples bilong ol. Ol i bin traim kain kain rot Wanpela Asosiesen we ol long kisim ol dispela samting i save kolim, Famas na Set- i go long ai bilong provinsel las Asosiesen, i toktok edministresen taim ol i putim strong olsem provinsal ed- long midia, na tu long sosel ministresen, na ol eben lokel midia, tasol ol i no lukim gavman kaunsel i no mekim wanpela gutpela bekim yet. wok stret, na long dispela Mista Thompson i tok as, dispela tupela taun i bikpela wari bilong ol fama i bungim kain kain wari na stap long sait bilong maket, hevi. bikos ol i lukim olsem laip- Ol i tok olsem edministre- stail bilong maket i no helti. sen i no fit long menesim tu- Ol fama i tok ol i laikim ne- pela taun, na tu, ol i no gat senel gavman long stopim teknikel save long mekim rikutmen bilong provisel ed- samting stret. ministreta, long wanem, ol i Presiden bilong Famset lukim long ai bilong ol stret Asosiesen, Wilson Thomp- olsem ol pablik sevan i no fit son, i tok Kainantu taun i no long bihainim ol polisi na lo gat wara saplai sistem inap bilong dispela kantri long long tupela yia olgeta. kamapim gutpela komyuniti Em i tok Goroka tu i no gat bilong ol pipel long stap long gutpela wara saplai, na dis- en. pela em i no helti. Mista Thompson i tok ol Mista Thompson i tok dis- fama i laikim gavman long pela tupela taun i no gat gut- mekim investigesen long pela sistem long rausim ol provinsel edministresen bi- pipia, na tu, ol manmeri i long provins na stretim ol wok long lukautim ol pik na hevi bilong ol hariap. Ol pik i raun nambaut insait long Goroka maket na bagarapim maket bilong ol manmeri. nius Me 22 - 28, 2014 Wantok P7

WANPELANo meri gat i dai gen Dispelarot, meri husat no i dai i sik tumasgat long go i kam.haushelpim bilong ol ples sik,mama Ol i kisim meri ol long 11 klok lain i ino gutpela.dai bihain long em i karim em Misis Gidano bilong ples Taim bilong klinik tu em i bi- na ol i bihainim pasin bilip na nait. Ol i kisim tupela na ran Madang taun i wok long pikinini long ples na i no Mungumat insait long hainim wankain rot long go i kastom bilong ples long i go long rot tasol long hap senis bikpela tru wantaim ol gat marasin o gutpela kea Josephstaal LLG. Em i gat kam. Dispela em hevi bilong helpim em long karim bebi. pas 1 long moning taim, maining na kain kain divel- long Josephstaal long tripela pikinini na em i gat olgeta mama long dispela Bihain long kisim bebi, em i Misis Gidano i dai taim ol i opmen i stap. Gavman i Middle Ramu Distrik bi- bel long namba 4 pikinini. rurel eria, we ol i save kisim bikpela sik tru. ran yet long Ariangon givim fri helt sevis na i gat long Madang Provins. Tasol em i kisim bikpela sik bungim long wan wan de. Wanpela elementri tisa i Janksen. Ol i kisim bodi bi- tripela level bilong gavman Josephstaal Stesin em i long klostu long taim bilong I gat helt senta klostu moa helpim em long singaut long em i go bek gen long i stap; provinsal, distrik na sab-distrik senta bilong Mid- karim bebi. Rot i no gutpela long ples em Temandapor long redio i go long Daigul Guam na ol famili i karim i lokal level. I gat wod dle Ramu Distrik long long kar i ran olsem na long Helt Senta, tasol em i bin Helt Senta tasol rot i go bek long ples. memba na lokal memba bi- Madang na em i gat gavman 4-pela wik em i sik em i pas tu bikos i no gat wok- bagarap na ol i no inap long Stori bilong dispela meri i long palamen i stap, tasol opis, skul, ples balus na helt painim hat long wokabaut i man inap long 6-pela mun go kamap long Guam bris putim sampela hevi ol pipel bilong wanem na dispela senta i stap. Tasol olgeta go long Bogia Distrik Helt olgeta. Em i tok long go we em i klostu liklik long bilong Middle Ramu i save meri i mas i dai? Em i wan- dispela sevis em i no moa Senta bikos Josephstaal kisim marasin saplai tasol ples. Dispela gut Samariten bungim olsem; Josephstaal pela askim we i makim ol- wok bikos i no gat gutpela helt senta i no gat wokman. em i no kam bek hariap i singaut gen long Provinsal ples balus i pas, i no gat rot geta pipel bilong Middle rot na i no gat gavman opisa Bus i karamapim ples balus bikos provins i no gat Helt opis na ol i salim tu- i go kamap long Joseph- Ramu Distrik husat i save i stap long bringim sevis. bilong Josephstaal na ol pik marasin long em bai kisim pela 4-wil kar i go long staal, i no gat wokman long kisim helpim long Joseph- Long wankain taim palamen i wok long brukim graun i na i go bek. Guama na kisim dispela etpos, i no gat inap helt staal sab-distrik edministre- memba bilong Middle Ramu stap. Em bai kisim 9 aua Olgeta dispela hevi i meri wantaim narapela man woka long Josephstaal Helt sen. Ol pipel i laik save, i no moa go lukluk raun long long wokabaut i go long mekim na Misis Gindano i husat i bin kisim bikpela Senta, Marasin i sot tru, na memba bilong ol i stap we dispela hap. Josephstaal stesin, tasol em kisim bebi long ples wantaim bagarap tu. riferel sistem bilong ol sik- nau? Polis opisa ritaia long Goroka Akameku redi long Sape Metta i raitim Karuka na Marita festival LONG olgeta wok insait long praivet na pablik sekta, i gat Sape Metta i raitim Olsem na long dispela stat na pinis bilong em. Na tingting, ol lain manmeri na pikinini long Akameku tingim, sapos yu wanpela LONG 30 na 31 Me, na Jun man o meri i statim wok long hauslain i laik bringim na ki- 1 ol hauslain komyuniti long taim yu yangpela yet, na i stap rapim bek dispela pasin yet long dispela wok long Akameku, Isten Hailans na tumbuna bilong ol. planti yia i go inap yu kamap ol narapela hauslain i stap Matani i tok, ogenaising bikman o meri long dispela klostu bai kamapim Karuka komiti i makim pinis ol skul wok, yu mas ritaia o pinis long na Marita Festival. pikinini long 8-pela ele- wok na go bek long ples. Bai Na man husat i go pas menteri skul insait yet long yu ken sindaun isi na malolo long komiti long ogenaisim Mimanalo LLG eria long wantaim ol meri, pikinini na dispela festival Pato Matani wanem, ol i laikim olsem ol famili bilong yu. i tokim Wantok olsem, long pikinini long elementeri skul Na dispela pasin i kamap bipo long taim bilong tum- level i mas stap insait long nau long 11-pela olpela plis- buna, Akameku na ol nara- dispela festival long lainim man husat i bin wok raun long pela Tokano wanpisin na kisim skul long ol pasin PNG na i go stap long Goroka hauslain insait yet long Mi- tumbuna. – Isten Hailans we ol i pinis manalo LLG eria – pasin Em i tok amamas long JK long wok bilong polis na ritaia tumbuna em i bin i stap na i McCarthy Museum, Dokta long dispela yia. go het strong tru long pasin Michael Mel long Yunivesiti Ol dispela plisman i givim POLIS RITAIA LONG GOROKA.....Lokal memba bilong Goroka Bire Kimisopa i givim ol ritaiamen bilong senisim (bata sis- ov Goroka na Mimanalo bikpela taim long mekim wok presen i go long wanpela senia polis saiden long Goroka polis stesin. tem) o givim ol kaikai samt- LLG long givim teknikel ed- bilong polis inap planti yia. Na ing na karuka na marita i go vais na stia long em wan- ol i mas kisim gutpela luksave seremoni bilong dispela 11- gutpela pasin. taia, dispela mani o ritaiamen i kam namel long ol yet. taim ol komiti memba long i kam long gavman long long- pela polis opisa. Tupela long Em i tok long taim em i ri- benefit em i no inap lukautim Long dispela taim, long mekim ol wok redi long pela yia sevis ol i kamapim ol i bin dai bihain tasol long tu- taia, gavman i no luksave gut mi,” Mista Seine i tok. taim bilong karuka na kamapim dispela festival. long sevim gavman na ol pipel pela i bin kisim tok save long long em na baim em long Em i tok, nau em i taim marita, ol tumbuna i save Matani i tok ol bai soim bilong PNG. ritaia. mani mak inap long K24,000 Royal Papua Niugini Konstab- mekim bikpela samting tru planti ol pasin bilong kalsa Dispela em i sampela Mista Seine i tok, polis i tasol. ulari (RPNGC) aninit long long dispela tupela samt- na tredisen o pasin tum- strongpela toktok olpela save mekim bikpela wok long “Taim mi lukim dispela kain lukaut bilong PNG gavman i ing. buna. Na tu ol singsing Goroka polis stesin komanda sevim ol komyuniti long dau- mani, mi tingting planti long mas painim gutpela rot long Matani i tok, nau yet dis- grup bai kamap na kukim David Seine husat i bin ritaia nim hevi bilong lo na oda. wanem, lukluk long ol yia mi tingim, stretim gut na wokim pela pasin tumbuna i wok stret Akameku praimeri skul long 2011, i bin mekim long Olsem na taim ol i ritaia, gav- wok long polis fos, na lukluk tu gutpela pei aut bilong ol polis- long i go daun isi isi na i no graun long dispela 3-pela taim em i kamap long fewel man i mas givim gutpela luk- i go long longpela taim mi bai man na meri long taim ol i longtaim dispela pasin bai de bilong Karuka na Marita save na sekanim ol gut long stap autsait bihain long mi ri- pinis na ritaia long polis fos. dai na pinis olgeta. Festival.

INupela GAT bikpela tingting long sinot wokim Spika nahaus Memba bilong Finscah- wanpela bikpela haus lotu o konfe- hfen Theo Zurenuoc i bin mekim dis- sen senta long ples we Luteran pela singaut long namba 29 sinot Misin i stat. Tasol dispela mas kisim long Karkar Ailan long Madang long tintgting na tok orait bilong olgeta Jenueri. Luteran bilong Papua Niugini. Spika Zurenuoc i tok dispela em Morobe Gavena Kelly Naru i bin bai kamap olsem wanpela memori tok em bai givim sapot long dispela bilong sios na kamap long asples bi- bikpela konfesen senta olsem hetk- long em stret. wata bilong sinot. “Mipela tingting long wokim wan- “Dispela Konfesen Senta bai pela bikpela konvesen senta long kamap olsem haus lotu bilong sinot Finschhafen, as ples bilong Luteran long asples Heldsbach. Em bai Sios. Em bai kamap bikpela hanmak mekim wok bilong sinot i isi,” bilong sios na olgeta mas luksave,” Gavena Naru i tok. Zurenuoc i tok. Gavena Naru i mekim dispela tok- Spika Zurenuoc i tok olsem dis- tokcbihain long givim K3m long pela sinot konfesen senta bai kostim kamapim dispela haus lotu. Dispela K7m na singautim olgeta Luteran mani bai kam long Kristen Sios Pat- bilip manmeri long helpim long nasip Program o CCPP (Christain kamapim. Em yet olsem Memba bi- Churches Partnership Program). long Finschhafen i putim K1m. Sapos dispela i sanap, em bai Dispela haus bai kamap hanmak soim bikpela hanmak bilong sios na bilong sios tu long tingim ol brukim tu, olsem hetkwata bilong sinot. Em bus misineri olsem Johann Flierl, tu bai ino inap givim hatwok long ol husait i bin krungutim Ximbang na distrik long holim sinot. bihain long Hesbach. heltnius Me 22 - 28, 2014 Wantok P9

SAMPELAOl munFilipina i go pinis, daunim sampela nes hevi long kam wok long Pot Mosbi taim CEO bilong Pot Mosbi wok. Jeneral Haus Sik, Grant Ol dispela nes bilong Filip- Muddle i bin kisim wok, em ins bai no kam olsem ol i bin tok olsem i gat bikpela menesa o supavaisa, nogat. wok i stap long Pot Mosbi Ol kam olsem nes tasol long Jeneral Haus Sik tasol i no mekim wok bilong lukautim gat inap nes na dokta. ol sikman na givim marasin. Em i bin tokaut long taim Long dispela 53 nes Konstantino Grup Kampani i namba, 42 em ol man na 8- givim sek i go long Pasifik pela meri. Edventis Yunivesiti long Olgeta i kam long Filipins sponsaim ol sampela nes bikos em i wanpela bikpela sumatin bikos kantri i sot Kristen kantri na ol i gat stori long ol nes. long gutpela wok pasin bi- Pot Mosbi Jeneral Haus long nes. Tu, ikonomi bi- Sik bai kisim sampela nes long ol i wankain olsem long long ovasis na bai ol i mekim PNG. wok insait long bikpela riferel Ol dispela nes man na haus sik. meri bai slip long Laloki Pot Mosbi Jeneral Haus Trening Senta wantaim ol sik i gat nid long kisim samt- nesenel nes bilong Pot ing olsem 900 nes, tasol ol i Mosbi. gat 300 nes i mekim wok i Ol i mekim wanpela orien- stap. tesen program na bihain Long las wik, 36 nes i kam long dispela wik, ol bai stat pinis long Filipins. Na bai i long wok sif. gat 14 moa i kam long sam- Ol bai wok long olgeta di- pela wik bihain. PMGH i gat patmen bilong haus sik plen long kisim 53 nes bilong olsem tieta, wod bilong ol olgeta i kam long ovasis long mama, medikal na sejikal Ol Filipina nes i kisim orientesen long dispela wik. sapotim ol nesenel nes long wod. Hanuabada Wimen Grup Ol Buin i tok gutbai long MSF helpim PNG Kensa Faundesen Eleanor Maineke i raitim long 50,000 siklain i bin HANUABADA Wimen Grup Grup na i toktok long helt bi- em i gutpela taim bilong ol kaikai gutpela kumum na kisim helpim long taim MSF long Pot Mosbi i bin holim long ol ol long ples, na long long toktok long ol hevi bi- stap helti. i stap long Buin. Buin Haus ‘Biggest Morning Tea’ o hevi bilong sik kensa long long helt taim ol i sindaun na Meri i go pas long dispela LONG 20 Me, bikpela sere- sik i kisim wanpela TB wod bikpela dring ti long moning maus na wanem samting ol dring ti na kaikai kek. kibung bilong Poreporena moni bilong tok tenkyu long bilong em yet, insait long ol- bung long bringim luksave mama i ken mekim long “Mi laik tokim olgeta lain Wimen Grup, Catherine Igua ol MSF (Ol dokta i no gat geta helt senta bilong Buin bilong wok long PNG Kensa stopim dispela sik long ol long kam insait na mekim em i amamas tru long mak) i bin kamap long Buin olsem Turiboiru, Piano na Faundesen. famili bilong ol. samting. Rejistresen em i fri kamap bilong Misis Linda Helt Senta, Saut Bogenvil. Tabago i gat ol sola panel Ol meri Hanuabada i bin Sif Eksekyutiv Opisa bi- na ol ti, kofi na kek em i fri O’Neill, na long toktok bi- Insait long ol yia i go lait nau. kirap nogut long lukim meri long PNCF, Dadi Toka Jr tu i long ol lain i go pas long long em long bikpela nid i pinis, MSF i givim helt sevis MSF tu i givim bikpela tok bilong Praim Minista, Peter bin stap long dispela bikpela mekim bikos sponsa bilong stap yet long tokaut long long ol pipel bilong Buin. Ol tenkyu long ol pipel bilong O’Neill i kamap long Sarere moning ti kibung na em i tok- mipela, Lipton Tea, i helpim kensa insait long ol komyu- i bin wokim sampela gutpela Buin long gutpela wok bung moning long ples bilong ol tok long wanem kain we ol mipela long mekim dispela. niti long rurel eria. wok stret. Sampela bikpela wantaim long dispela taim bikos i no bin gat toksave komyuniti grup olsem Ol i ken salim email long “Biggest Morning Tea long wok i kamap em olsem; moa long Buin. olsem em tu bai kamap. Wimen grup i ken kamapim opis bilong me long dispela dispela yia bai mekim Tasol Linda O’Neill em i wan- “Biggest Mornign Tea” adres, events@cancerfoun- awenes long kensa bilong pela embeseda bilong PNG Mista Toka i tok “Biggest dation.org.pg na ol i ken ring maus. Ol helt stadi long Kensa Faundesen na em i Morning Tea” em i no bilong tu long namba 180 2009 em kantri i soim olsem planti gat bikpela wari long ol pipel bikpela kampani tasol. i no gat sas long en. kensa long maus em i save bilong Papua Niugini i wok Tingting baksait long dispela ISRPNG (Inovetiv Engro kamap long pasin bilong long dai long sik kensa. moning ti kibung em long indastri) tu i bin donetim kaikai buai, dring strongpela Olsem na em i no wari long kamapim wanpela taim we ol sampela kumu na kaikai i go bia na long smok tapak. Em toksave, nogat, em i laik go pipel i ken bung wantaim long Poreporena Wimen i min olsem kensa bilong kamap tasol long strongim long wanem hap ol i stap, Grup long taim ol i holim dis- maus em yumi inap long wok bilong daunim kensa na autim toktok bilong kensa pela “Biggest Morning Tea” stopim. Yu ken stopim dis- long kantri. na ol rot bilong daunim hevi las wik. Dispela pasin IS- pela sik long laip bilong yu Misis O’Neill i sindaun bilong dispela sik long RPNG i wokim em i gutpela sapso yu no ken kaikai buai, wantaim ol meri memba bi- komyuniti. Taim ol manmeri tru long wanem, em i stopim strongpela bia na no long Hanuabada Wimen i kam bung long moning ti, strongim tingting bilong ken smok,” Mista Toka i tok.

Ol Tabago mama i amamas danis na tok gutbai long ol MSF Komyuniti bilong Hanuabada i holim ol toksave pepa bilong kensa na sanap wantaim Misis Linda Babao O’Neill, meri bilong long gutpela wok ol i mekim long ol haus sik long Buin Praim Minista Peter O’Neill. Distrik.Poto: Eleanor Maineke P10 Wantok Me 22 - 28, 2014 merinius Yut, Meri Pawa bilong meri em bilong pipel na Famili “GIVIM pawa long meri, yu kempein we insait long wan- teknoloji na promotim save bi- pasim maus longpela taim Pastor givim pawa long pipel, yu pela yia bai ol i strongim gen long ol long holim wok wantaim tumas. Ol i mas sanap nau na Barbara traim tingim!” visen bilong Beijing Wimen ol man insait long sosaiti, poli- toktok long rait bilong ol meri US Wimen Ekseketiv Konprens. tik na ikonomi. na ol gel aninit long ol kibung Lunge Dairekta i mekim dispela toktok Tingting bilong mipela em i Dispela bikpela toktok bilong olsem UN Wimen #HeForShe long taim bilong bikpela kibung stret tasol olsem: strongim Beijing na platform i stap yet kempein. Mipela singaut long bilong ol meri long Beijing, tingting bilong mipela, strongim olsem wanpela klia agrimen bi- ol yangpela boi na ol bikpela Bikpela ples Saina. Em i 20 yia i go pinis eksen na putim moa risos long long strongim ol meri long wol. man long kam bung wantaim taim ol meri long Wol i bin holim kamapim jenda ikwaliti, givim Na sapos ol gavman i ken mipela. paia i salim aut namba 4 Wol Konprens bilong moa pawa long ol meri na wokim olsem, em bai gutpela Klostu 20 krismas bihain long ol Meri long Beijing, Saina. strongim human rait. Mipela i tru. bikpela kibung long Beijing, mi ol het spirit Gavman bilong 189 kantri i kolim dispela tinging: “Givim Tasol, yumi ken amamas bilip dispela wol i redi long IKPELA ples paia o hel i op na bin kisim wanpela viseneri rot- pawa long ol meri, givim pawa long wok i kamap pinis. Planti autim visen bilong em long ol larim ol het spirit i go aut long mep bilong jenda ikwaliti ol i long olgeta man. Yu traim moa meri i go long skul, kisim man na meri i stap wankain. bagarapim ol nesen. kolim long: Beijing Dekleresen tingim!” wok wantaim ol man, na moa Tude mipela i autim Beijing+20 Wok bilong ol het spirit na ol masalai i na Pletfom bilong Eksen. Moa Dispela tokaut bilong Bei- meri i go insait long palamen, kempein long skelim ran bilong kamapB bikpela antap long ol nesen, i bi- long 17,000 deliget na 30,000 jing i lukluk long 12-pela na kisim wok lida. Tasol long ol- wok bilong jenda ikwaliti wan- hainim ol tok profet bilong taim long graun stronpela meri long pait long bikpela eria bilong hevi bilong geta rijon bilong wol, na insait taim stori bilong ol lain i mekim bai pinis. Olsem na yumi ol Kristen i mas rait bilong ol meri i kamap long ol meri na ol yangpela gel long long olgeta kantri, ol meri i wok ol gutpela wok. kirap na no ken slip. Yumi mas stap redi soim piksa bilong wol we ol olgeta hap bilong graun. Ol long bungim yet hevi long ol Ol lida na ol man nating, ol- long birua bilong yumi i kam karamapim ol meri na ol yangpela gel i gat gavman, praivet sekta na ol man i lukdaun long ol bikos ol i geta i mas bung long strongim nesen. I gat planti pasin bilong pait, kilim wankain rait, fridom na sans narapela patna i kisim toktok meri. tingting na mekim wok long man na bagarapim narapela i stap long long olgeta eria long laip bilong long ol i mas traim long rausim Mipela i save lukim olgeta de senisim visen bilong Beijing wol tude. Tok bilong God i tokaut olsem ol. pasin bilong ol yangpela gel na long mak bilong pe ol i kisim na pletfom i kamap ples klia. Dis- taim birua man i save kam olsem wara tait, I gat planti wok i kamap pinis ol meri i stap rabis. Ol i mas long kisim wok. Em i moa pela bai kamap ples klia wan- God bai kirapim wanpela mak bilong em insait long 20 yia, tasol i no gat luksave long ol meri i mas bikpela insait long ol praivet taim ol kibung olsem; long long winim em. Kirap nau ol pikinini man wanpela kantri yet long wol i kisim gutpela edukesen na kampani. Yumi lukim ol yang- Sweden, ol pipel bai bung long na pikinini meri bilong PNG na tokaut long kamap long mak we ol meri i trening, ol i mas gat gutpela pela gel i marit na bikpela hevi mun Jun long banisim human blesing na banis antap long kantri bilong yu na ol pipel bilong en. gat wankain rait na sans olsem helt bilong ol yet na gutpela bilong paitim na bagarapim ol rait bilong ol meri, na long Sep- man. Em i taim nau long wol i helt long kamapim pikinini. Ol i meri i stap yet long olgeta hap temba, bung bilong Klaimet Ol spirit nogut i kisim wok long bosim mas kam bung wanpela long mas banisim ol meri long pasin bilong wol. Wanpela meri long long New York, we ol meri sampela hap bilong graun na ol nesen husat i save autim Gutnius bilong God. I helpim ol yangpela meri na ol bilong paitim na bagarapim olgeta tripela meri, i save kisim husat i stap olsem Het ov Stet luk olsem dispela bikpela masalai i bosim bikpela meri long pinisim dis- meri na daunim ol. Ol i mas bagarap long han bilong ol wantaim ol strongpela meri bi- ol ples na ol pipel long ol hap we ol i bosim. pela rot ol i statim. luksave long ol meri i mas man. Em i planti tumas. long toktok long rait bilong ol Satan em i bikpela snek bilong bipo tru, em UN Wimen i autim wanpela kisim moa skul na save long Ol yangpela boi na ol man i meri bai bung. i man bilong kotim na bosim sampela siti na em i save kilim ol gutpela Kristen. Em i soim em yet long wanpela kain sin piksa bilong triniti bilong man bilong kotim yumi (bikpela snek), EntiKrais (enimal nogut) na spirit bilong giaman lotu. “Orait, nau mi laik pinisim tok bilong mi olsem, yupela i pas wantaim Bikpela, USAID helpim Bogenvil meri olsem na yupela i mas tingting long olgeta bikpela strong bilong en, na yupela i mas sanap strong. Yupela i mas pasim olgeta YUNAITET Stets Embeseda, klos pait God i save givim long yumi, na bai Walter North i go long Bogenvil yupela inap long sanap strong na sakim ol- dispela wik long tokaut long geta kain pasin bilong trik na giaman satan $1.5 milien dola USAID Projek i save hait na mekim. Tingim gut. Yumi no bilong strongim ol meri long save pait long ol manmeri. Nogat. Yumi wok bilong bringim bel isi long pait long ol strongpela spirit na ol gavman Bogenvil. na ol kain kain samting i gat strong, ol i Embeseda North, i mekim save bosim graun long dispela taim bilong wokabaut i go long Atonomas tudak. Yumi pait long olgeta spirit nogut i Rijon bilong Bogenvil stat long stap antap. Olsem na yupela i mas kisim Mei 19 na bai pinis long Sarere klos pait God i save givim yupela, na long 14. Bikpela tingting bilong dis- taim nogut yupela bai inap sanap strong pela wokabaut em long lukim long pait. Na long taim pait i pins, yupela long ai bilong em yet, na statim bai i sanap strong i stap yet.” (Efesis 6:10- 2 yia Wimen Pis Bilding inisetiv 13) (WPBI) program. Insait long dispela program, U.S. Ejensi Yumi olsem bodi bilong Krais, i gat wok bilong Intenesenel Divelopmen long mekim long daunim na bagarapim (USAID), bai strongim kKepe- wok bilong ol spirit nogut long olgeta hap. siti bilong ol meri long kamap I gat planti rot Holi Spirit i ken soim yumi lain bilong soim senis insait long wok hait yumi wan wan i ken mekim long laip bilong ol, long helpim long bagarapim ol pawa bilong tudak. wok bilong kamapim bel isi na Yumi mas go het yet wantaim ol bikpela gutpela sindaun long ARB bung lotu na dispela bai opim dua bilong long bihain taim. heven na ol het spirit i save bosim ol man Taim em i go raun long Bo- i ken klia na i go long we. Taim heven i op genvil, Embeseda North bai em bai ol ensel bilong God bai i kam long bung wantaim ol memba bi- bringim presens na anointing bilong long ARB Gavman na ol nara- Bikpela i kam daun. Wok bilong autim gut- pela sivel sosaiti lida man na nius i mas kamap olgeta de. Tok bilong meri. God i tok, ‘yu mas autim tok bilong God ol- Embeseda North i tokaut geta de. Tok bilong God i gat pawa long long kamap bilong projek long senisim laip bilong ol man na em i ken wanpela seremoni ol i holim senisim ol skai antap. Husat i tokaut long long Kuri Viles Risot, Buka. nem bilong Jisas long pablik, bai em i no sem long autim nem bilong yu long ai bi- U.S Embeseda, Walter North long papa bilong em. poto: Frieda Kana. Yumi mas go bek long God, tanim bel na lusim ol pasin nogut bilong yumi i save givim strong long satan long daunim yumi. Sapos yu laik toktok moa o yu nidim prea, yu ken rait long: Evangelis, Bar- bara Lunge, ROGIM, P.O. Box 3063. Boroko. NCD. PNG, o ring long 7099 5378. siosnius Me 22 - 28, 2014 Wantok P11 Laip i mas gat Bisop Orowae em nupela balens …Progrem long Redio Bogenvil Veronica Hatutasi i raitim CBC presidenmakim mi long dispela wok. Veronica Hatutasi i raitim Wok long CBC na sios i no I MAS gat balens long long samting bilong wanpela spiritual na fisikel laip na tu, man, no gat. Tasol i mas gat long sait bilong mani. KONPRENS bilong ol Kato- man long go pas. Na mi Olsem i mas gat sotpela lik Bisop bilong PNG na amamas long wok bung na long tem plen we bai Solomon Ailan (PNG&SI wantaim ol narapela bisop givim stia long kisim dispela CBC) i gat nupela presiden. long go hetim wok bilong balens na pipel i ken gat Samting olsem 21 bisop i sios long dispela kantri,” gutpela laip. makim Bisop bilong Wabag Bisop Orowae i tok. Bisop bilong Bogenvil, Daiosis long Enga Provins, Em i tok Katolik Sios i gat Bernard Unabali, i tok. Arnold Orowae olsem presi- salens na dispela em nupela Bisop Unabali i givim den long namba 55 anuel evanjelaisen. bikpela tingting na lukluk jenerel miting (AGM) bilong Tasol em i tok olgeta dis- long dispela na em i Bisop Bernard Unbali bilong ol i bin kamap long Mosbi pela i stap insait long nupela kamapim wanpela program long Me 1 inap long de pastorel plen sios i bin long wanpela taim olgeta Bogenvil Daiosis namba 10. kamapim long yia 2004 long wik long Redio Bogenvil ol i pela pasin skul. Olsem ol i save wokim namba wan Jenerel Asembli kolim long “Balance View Bisop Unbali i tok dispela long olgeta yia, ol bisop bi- long Rabaul, Is Nu Briten. Bougainville”. “Balance View Bougainville” long PNG na Solomon Ailan “Ol toktok log dispela i bin Progrem ya i save kamap i bilong inapim rinyuwel bi- i bin bung long 10-pela de go aut na olgeta daiosis i NUPELA CBC PRESIDEN: Bisop Arnold Orowae. Poto: long 20 minit olgeta Trinde long sios long wol aninit long toktok long ol samting i gat ol wan wan pastorel plen Veronica Hatutasi namel long 9.00 na 9.20 long nupela evanjelaisesen karamapim sios, pipel bilong we ol i wok long ol i stap. pm. i stap long Pastorel Plen bi- em na tu, ol bikpela samting Dispela hap i pinis nan au Bisop Unabali i tok pro- long ol wan wan daiosis i kamap long dispela kantri. sios i stap long namba tu evenjelaisesen i mas stat sampela ol tingting bisop gram i bilong strongim spiri- long PNG. Bisop Orowae i kisim ples hap. long famili level pastaim. Orowae i autim long ol Manus tual laip bilong pipel na Bisop i tok moa olsem bilong Asbisop John Ribat “Bihain long Madang Long wankain taim, Bisop asailam sika. fomesen long sait bilong long Bogenvil, dispela pro- bilong Pot Mosbi Asdaiosis. bung, ol wok i kirap, na long Orowae i givim tigting bilong Em i tok i moabeta long mani, trening na save. gram bai helpim long painim Em bai holim wok olsem dispela bung i pinis tasol, ol em long ol Manus asailam gavman i givim sans long ol Em i tok planti pipel i gat sampela ansa long hevi i bin CBC presiden long tripela bisop i kamap wantaim ol sika. sios long helpim wantaim wok bikpela save, tasol ol i kamap long ailan we i bin yia. draf plen long wok long ol na Em i tok ol i mekim PNG i bilong asailam sika na moa mekim samting i no stret, brukim pipel long planti hap. Olsem CBC Presiden, long bung neks yia, ol bait ok luk olsem ples no gut taim yet, long ol eria olsem kaun- pasin korapsen, lusim tingt- Na ol i gat nit long ol i Bisop Orowae bai ogenaisim oraitim,” Bisop Orowae i tok. Australia i salim ol asailam seling, spiritual sait na moa”. ing long bilip, i no bihainim kamapim wanbel na tu, ol miting bilong CBC, siarim Long wol Katolik Sios sika i kam long Manus, Long las wik, olgeta 21 gutpela pasin na moa. bungim ol wantaim. o go pas long ol stiaring kalenda, dispela yia em i PNG. bisop bilong PNG na Em i tok bilip i mas sanap “Taim program i bringim komiti, makim maus bilong “Yia bilong famili.” “Watpo ol asailam sika i Solomon Ailan i bin stap strong wantaim bekap bi- balens em i ken helpim gav- CBC long ol bikpela sios na Bisop Orowae i tok aninit pret long Manus? long bikpela bung bilong ol long “social knowledge”. man long kamapim balens nesenel isu na ol arapela long dispela het tok, wok “Watpo ol i penim piksa no Katolik bisop bilong Aus- Em i tok yumi nupela long divelopmen i go long ol pipel wok moa. long spiritual, sosel na fisikel gut long PNG long mekim ol tralia, Nu Silan, PNG, mani na olsem, yumi mas long ol rurel eria,” Bisop Un- “Mi amamas olsem ol sait i mas kamap long asailam sika i pret na stop Solomon Ailan na ol kantri gat mani fomesen na gut- abali i tok. bisop i gat bilip long mi na strongim ol famili. Na wok long kisim sip na kam?,” em long Oseania. Sios bai santuim

VATIKENPop i tokaut Paul olsem het- 6 man bilong Katolik Sios long wol, Pop Francis, i sainim pinis tok orait we i luksave long mirakel i oraitim wan- pela sik pikinini long Amerika bikos long ol prea i askim long helpim bilong Pop Paul 6. Na sios bai santuim em long Oktoba 19 long dispela yia. Pop Paul 6 em dispela pop we Santu John Paul 2 i bin kisim ples bilong em taim em i dai long yia 1978. Nem stret bilong Pop Paul 6 em Giovanni Battista Mon- tini na em i bilong ples Con- cesio long Itali. Mama i Pop Francis karim em long Septemba 1897 na em bin dai taim em i stap hetman bilong Katolik Loing dispela wik, Kon- Sios long wol long Castel grikesen we i save lukluk Gandolfo long Ogas 6, long ol samting i kamap 1978. long luksave olsem dispela Ol dokta na tiolojen o ol man i ken kamap santu i bin saveman i no inap long tok orait olsem dispela Tupela Angliken Sios lida bungim praim minista givim as long sait bilong pikinini i kamap orait i wan- marasin, long wanpela pela mirakel. ANGLIKEN Sios em i wan- Long las wik, hetman bi- Tupela bikman bilong sios kantri. pikinini long California, pela long ol bikpela sios long long Angliken Sios long i bin toktok long wok sios i Tupela piksa i soim (1) As- Olsem na Pop Francis i America we mama i karim bin sainim wanpela tok orait PNG we i patna wantaim ne- PNG, Clyde Igara, na Bisop mekim na ol wok go het inap bisop Igara i sekan wantaim wantaim bagarap na sik long senel gavman long bilong Pot Mosbi Angliken nau. Praim Minister O’Neill, na (L- pepa long las Fraide long kru bilong em i bin kamap givim opisel luksave long PNG long kisim ol sevis Daiosis, Peter Ramsden, i Ol bin tok tenkyu tu long R) Asbisop Igara, PM na orait. Mama i bin karium olsem helt, edukesen na ol bin bungim Praim Minista, praim minista na gavman bi- Bisop Peter Ramsden i dispela samting na wok long pikinini long ol yia long santuim Pop Paul 6 bai sosesl na spirituel sevis i go Peter O’Neill long opis bilong long em long givim luksave i sanap wantaim PM insait 1990s na nau em i wanpela aut long pipel. em long Waigani, Mosbi. go long ol sios long dispela long opis bilog em. kamap nau long mun Ok- helti pikinini, i no gat sik. toba long dispela yia. P12 Wantok Me 22 - 28, 2014 abcpasifiknius 0l poto nius

YUT I GAT WOK MISIN (YWM): Tupela yangpela meri memba bilong Yut wantaim Misin (YWM) i save kam olgeta yia long sip bilong ol long givim ol volantia sevis bilong ol long mekim ol wok misin, na long helt na edukesen i go long ol rurel ples we ol pipel i painim hat long kisim gavman sevis. Galp na Westen Provins em tupela eria we YWM yut na ol volantia dokta, dentis, nes na ol arapela moa bilong Australia, Nu Silan na ol arapela kantri moa. Poto i soim Ati Wobiro, Gavana bilong Westen Provins i givim presen long tupela YWM volantia. Poto: Nicky Bernard

Wanpela bikman bilong gavman i tok sori long ol famili na ol pren bilong ol lain i dai taim wanpela bilding i pundaun long Pyongyang, kepital siti bilong Not Korea. Poto ABC.

Tripela PNG meri kisim Haus i pundaun long Not awod Korea na planti i dai Tripela meri PNG i kisim awod o namba long Gavman bilong Not Korea i tok sori long famili wok bilong ol olsem lida bilong ol meri long bilong ol pipel husat i dai bihain long wanpela kantri. bilding i bin pundaun na planti handet pipel i dai. Wanpela bilong ol dispela meri em Maria Linibi. Dispela birua i bin kamap long Pyongyang, biksiti Misis Linibi i bin go stap long bikpela kibung bilong Not Korea. WOK REDI: Ol wok redi long Melanesia Ats Festival (MAF) i go het nau long Mosbi bilong Australia/PNG Business Forum long Wanpela kontraksen bosman tu i tok sori long we dispela bikpela festival bai kamap, stat long neks mun Jun 28. Ol Melanesien Cairns, Australia na Pius Bonjui bilong ABC i bin ol pipel. Ripot i kam long AFP i tok dispela pasin tokok wantaim em long awod em i kisim na wok we gavman i tok sori long wanpela asua em i kantri olsem Vanuatu, Solomon Ailan, Fiji, Nu Kaledonia na PNG bai kamap na bilong em olsem wanpela rol model. nupela kain samting long Not Korea, tasol ol i no soim ol kain kalsa na tumbuna pasin, singsing, danis, ats na kraf na ol arapela moa. tok klia hamas pipel tru i bin dai. Wes Papua na Is Timor bai kam tu. Poto: Nicky Bernard Honiara i stap isi Nius bilong gavman i tok sori, em i namba wan nius i kamap bihain long dispela birua long Honiara, biktaun bilong Solomon Ailan i stap isi Phyongchon distrik long Tunde. bihain long ol tok win i bin kamap olsem bai i gat Opisal KCNA nius ejensi i tok ol i no bin wokim trabel i kamap. gut dispela apatmen haus. Sgt Godfrey Abiah bilong Solomon Ailan polis i KCNA i tok ol i pinis nau long mekim wok bilong tok ol polis i toktok wantaim Brian Wanga. Planti helpim na sevim ol pipel long dispela bilding long stua long Honiara i bin pas bihain long ol tok win Sarere, tasol ol i no tokaut long hamas pipel tru i i raun olsem bai gat wanpela protes mas i kamap bin dai o kisim bagarap. long Honiara. Ol bisnis na pipel bilong Honiara i stap wantaim pret yet bihain long sampela lain i stil na kukim Las tokorait bilong wanpela stua bilong wanpela Saina las wik long Australia na Kambodia Ranadi eria, long Is Honiara. Gavman bilong Kambodia i tok wanpela komiti Sampela lain i go long ol stua insait long dis- bilong en i wok long skelim tingting long wanpela pela bilding na stilim olgeta samting na bihain ol i refuji dil wantaim Australia. kukim dispela haus. ABC ripot i tok gavman bilong Kambodia bai Ol polis i bin givim strongpela tok lukaut long ol tokaut long tingting bilong en na hamas mani ol i pipel i no ken mekim ol kain pasin nogut olsem, laik gavman bilong Australia i givim. Na bihain na ol i bin arestim pinis sampela pipel. long dispela bai ol i sainim wanpela agrimen o Planti pipel husat i bin stap insait long dispela Memorandum of Understanding (MOU). trabel em ol lain husat i stap long kisim helpim Australia na Kambodia i no laik tokaut long long sampela kea senta long Honiara bihain long olgeta samting ol i toktok long en tasol ol ripot i tait wara i bin bagarapim ples blong ol. tok bai ol i salim samting olsem wan tausen refuji Midia opisa bilong polis Sgt. Godfrey Abiah i tru long Australia i go long wanpela long tarangu tok ol polis i wok long raun nau long Honiara long kantri long wol. lukautim ples. Kambodia i bin sainim pepa bilong Refuji Em i tok Honiara i stap isi, maski planti toktok Konvensen tasol long 2009 em i bin rausim 20 i raun long trabel bai kamap long sampela protes. Uighurs pipel i go bek long Saina. NAISPELA PLES: Sampela pikinini Isten Hailans i amamas lukluk long sampela selebresen. Poto: Tim Scott komentri Me 22 - 28, 2014 Wantok P13 Wansait divelopmen na ol politisen KOMENTRI i bagarapim laip bilong pipel

OLITIKS em i wanpela kain wok we i no gat trupela toktok o giaman toktok. Yu harim na yu tet i skelim sapos i Ptrupela o nogat. Planti toktok yumi harim em i mauswara tasol. Long taim bilong kamapim gav- man ol agrimen ol politikal pati i sainim i no gat mining bilong en. Yumi save lukim dispela pasin i kamap oltaim bikos i no gat wan- pela politikal pati i save kisim inap vot long kamapim gavman. Koalisen gavman, o gavman we moa long wanpela pati i bung long inapim namba na kamapim gav- PM Peter O’Neill Patrick Pruaitch man, bai stap oltaim long PNG inap William Duma Don Polye taim we wanpela pati i strong tru na Alotau na ol i pasim tok long toret na provins bilong ol. Dispela long ples. Na ol pipel i wok long man i go long bikpela haus sik. i winim inap namba bilong em yet kamapim gavman. Na ol i sainim em i politiks na PNG i gat nem long askim nau long Palamen memba Ol bikpela divelopmen na senis i na kamapim gavman. Tasol yumi wanpela agrimen namel long ol yet larim politiks i bagarapim gutpela bilong ol bai mekim wanem. Em i wok long kamap long Pot Mosbi. no save wanem taim dispela kain long sanap wantaim long gavman plen na program bilong helpim ol stap long Mosbi na i no save long Planti milien Kina tru i wok long gavman bai kamap. inap long narapela nesenel ileksen. pipel long olgeta kona bilong kantri. hevi bilong ol pipel. kapsait i go long kamapim ol I bin gat lo i kamap long strongim Olgeta i ting dispela agrimen bilong Long taim dispela kain bel hevi i Dispela stori i no nupela, olgeta bikpela projek. Gavman i wok long gavman we vot bilong bilip bai i no ol i trupela toktok na bai was long stap namel long ol lida, i no gat ples long PNG i gat sori stori bilong kisim ol bikpela dinau long ol ovasis inap kamap klostu klostu na ol inap long ol pipel i vot long nara- wanpela gutpela samting bai ol long ol pipel i kisim taim bikos i benk we kantri bai spendim long- bagarapim gavman. Ol pipel i ama- pela ileksen. Tasol sori tru, i luk kamap long helpim pipel husat i no gat gavman sevis i kamap long pela taim na bikpela intres long mas long taim palamen i mekim olsem ol toktok long dispela agri- makim ol long Palamen. ples. Helt na edukesen em tupela bekim ol dispela dinau. Narapela dispela lo. Orait palamen i senisim men i no gat as long en. Bihain Ol pipel bilong kantri i wok long bikpela samting. Helt sevis i sevim askim em sapos ol dispela dinau i lo gen na skruim dispela taim i go long praim minista i rausim lida bi- kisim taim. Long planti ples i no gat laip bilong pipel na edukesen i bilong helpim sindaun na laip bi- moa yet we gavman bai holim wok long tupela pati long gavman bilong gutpela helt sevis na ol mama na givim save long ol pikinini husat bai long ol pipel bilong kantri o bai i go yet inap klostu long narapela ne- em, yumi lukim tret i holim ol dis- pikinini i wok long dai. Long pes 7 karim nem bilong PNG long bihain long ol kamapim wok long ol senel ileksen gen. I gat gutpela na pela pati i stat long lus. bilong Wantok i gat stori bilong taim. Sapos i no gat sevis i kamap bikpela siti tasol. Ating em i taim bi- nogut bilong dispela disisen bilong Long dispela wik yumi lukim 4- wanpela mama i dai bikos i no gat long ol ples nau, bai sevis i kamap long skelim na luksave sapos divel- gavman. Tasol yumi larim ol poli- pela memba bilong wanpela rot na marasin long helt senta long long bihain taim o nogat. Rot tu em opmen i wansait o i balens. Ating tisen i ken pulim na taitim namel bikpela pati long gavman i lusim ples. Helt senta i pas inap 6-pela i wanpela bikpela hevi planti ples i bai skel i muv i go long wanpela long ol yet. pati bilong ol. Ol i tok ol i laik stap mun nau bikos i no gat marasin. bungim. I no gat gutpela rot bai i no sait tasol na bikos ol lida i lusim ting Bihain long las nesenel ileksen, wantaim gavman bikos ol i laik gav- Helt woka i go long taun long gat kar i go na karim ol saplai i go long planti moa milien pipel bilong ol politkal pati i bin go bung long man sevis i mas kamap long ilek- painim marasin na em i no bek yet long haus sik na skul o karim ol sik- kantri. Taiwan Tred Misin givim moa long K27,000 helpim Veronica Hatutasi i raitim pim ol gaden kaikai, ol haus, grup long Milen Be na ausait. skul, helt senta, etpos na ol Taim Mista Philemon i tok kakau, kokonas na ol samting tenkyu long olgeta lain long TAIWAN Tred Misen (TTM) i bilong salim na kisim mani helpim bilong ol, em i askim joinim ol 24 sios, bisnis haus, long ol. olgeta long skruim sapot. gavman na NGO grup long I kam inap nau, ol Milen Be Long dispela wiken, bai ko- kantri long givim helpim i go Disasta Apil Komiti i kisim pret fan resing dina i kamap long ol pipel bilong Milen Be pinis K481,080 i kam long oI long Palamen Stet Fansen Provins we Saiklon Ita i bin sios, bisnis haus, ol skul, rum we wanpela tebol 10- bagarapim ol long las mun. gavman, bisnis na ol NGO pela pipel i sindaun long en Long dispela wik, TTM i kamap olsem namba wan ovasis misin long PNG i givim K27,500 i go long Gavana bi- long Milen Be, Titus Philemon. Man i makim TTM long PNG, Daniel Hu, i tok em i makim ol pipel bilong Ripablik bilong Saina (ROC) long Tai- wan long soim sori na laik pasin long helpim ol lain i bungim hevi. Mista Hu i tok Taiwan em i memba bilong Pasifik komyu- niti na taim ol klostu kantri i kisim taim nogut, kantri bilong Websait: www.wantokniuspepa.com em i redi long helpim na gut- Pe bilong wanpela yia, 52 niuspepa pela sindaun na bel isi pasin i ken stap long rijon. Em i tok TTM i luksave long fan resing wok we Milen Be humeniterien apil komiti i TAIWAN GIVIM: (L-R) Ellen Hu em meri bilong TTM bosman, Daniel Hu, Gavana Titus Philemon mekim long Mosbi na tu, pasin na egrikalsa opisa wantaim Milen Be Provinsal Gavman long taim bilong givim K27,500 donesen brata i stap strong namel long long Palamen haus long Tunde. Poto: Veronica Hatutasi ol PNG pipel long helpim wan- pela narapela. mak bilong wok pren namel tok amamas long Mista Hu egrikalsa na moa yet long Taiwan i gutpela pren wan- long PNG na Taiwan. Mipela i long helpim mani em i givim, rais, poteto na siwid. taim PNG na long sampela wari long pen na hevi we na tok TTM i soim bikpela laik Mista Philemon i tok moa Acting Editor yia nau, em i strongim wok Saiklon Ita i kamapim long ol long helpim divelopmen bi- log 20,000 pipel long Veronica Hatutasi long sait bilong egrikalsa, tred, pipel bilong Milen Be, na long Milen Be Provins. Yeleyamba, Louisiade na fiseris, helt, edukesen na mipela i ting olsem dispela lik- Mista Philemon i tok bihain Bwanabwana Lokal Level Published at kalsa. lik donesen TTM i givim bai long wokabaut bilong Mista Gavman long Samarai-Murua Able Building Taiwan em i wanpela helpim ol pipel,” Mista Hu i Hu i go long Milen be las yia, distrik na Suau, Huhu, Wer- Complex, bikpela baia bilong PNG tok. TTM na Milen Be Provinsel aura na Makamak LLG long LNG. Sec 58 Lot 02, Long wankain taim, Ga- Gavman i wok long sampela Alotau i kisim bikpela hevi Waigani Drive. “Dispela donesen em i liklik vana Philemon i autim bikpela divelopmen projek long taim Saiklon Ita i bin bagara- laipstail Me 22 - 28, 2014 Wantok P15 Wok redi nau long Melanisen Ats Festi-

ONG tupela wik long mun Jun na Julai long dispela yia, PNG bai lukim ol kain kain kalsa na 1 tumbuna pasin bilong ol Melanisen 2 Lkantri brata na susa bilong yumi. Dispela em taim ol kantri olsem Solomon Ailan, Vanuatu, Fiji, PNG na tu, Timor Leste, Wes Papua na Nu Kaledonia, i holim tupela wik na namba 5 Melanisen Ats Festival (MAF) long PNG. Festival bai i no kamap long Mosbi tasol, nogat. Em bai kamap tu long ol arapela ples olsem Alotau long Milen Be, Kokopo long Is Nu Briten, Wewak long Is Sepik na Goroka long Isten Hailans Provins. Taim i wok long kam klostu na ol dispela 6-pela provins i mekim ol wok redi long holim MAF. Long festival, ol pipel bai soim ol kalsa, tumbuna pasin, ol singsing danis, ol stori, ol henkraf na moa. Long dispela taim ol wan wan kantri i ken glasim ol kalsa na pasin tum- buna bilong wanpela narapela tu. Long las wik, Alotau i bin lonsim Sauten Rijon satelait hap we ol bai holim MAF long en long Milen Be Poto 1 na Poto 2 i soim ol kain tumbuna haus long PNG. Poto: Nicky Bernard Provins na Minista bilong Turisim na Kalsa, Boka Kondrea i bin opim. Mista Kondra i bin tok amamas long 3 Gavana bilong Milen Be, Titus Phile- 5 mon, na pipel bilong em long tok yesa olsem wanpela satelait ples we MAF bai kamap long en. Mista Philemon i bin autim tok ama- mas long minista i makim Alotau long lonsim festival na em bin tok tu olsem Milen Be i wok long kamap olsem wanpela turis kepital bilong PNG. Dispela em bihain nesenel gavman i bin wokim disisen long las yia long makim Milen Be Provins long ol turis sip i go long en. I kam inap nau, Alotau, Kaibola, Ki- tava na Doini i lukim samting olsem 10,000 turis i kamap long ol ailan bi- long ol. Long wankain taim, ol lain long Aroma Kos, Sentral Provins i redim ol kanu bilong ol ol i kolim long mong bi- long karim ol bikman bilong Melanisen Spiahet Grup (MSG) long statim festival. Ol i kisim ol dispela kanu i kam pinis Poto 05: Ol skul pikinini long Alotau, Milen Be i redi long danis long long Gerehu insait long Mosbi siti taim bilong lonsim ol satelait ples long holim MAF las wik. Poto: long vanisim na stretim ol gut long NCCMidia redi long festival. Wanpela yut grup bilong Aroma Kos yet i wok long dispela ol kanu. Pe bi- Poto 03: KAVING: Wanpela atis long wokim wanpela kanu em K4,000. man bilong Galp Provins i 6 Long Mosbi tu, ol i redim ples bilong wokim kaving na droing. Ol wan holim festival na ol i wok long bai soim planti kain kaving na sanapim ol haus na ol narapela samt- ing long Waigani, klostu long Pala- henkraf olsem long festival. men we ol ektiviti bai kamap. Poto: Nicky Bernard

4

Poto 04: Poto 4 na 6 i soim mong o kanu we ol Aroma Kos yut i wokim. Klostu ol i pinis long wokim ol, olsem poto i soim. Poto: NCCMidia P16 Wantok Me 22 - 28, 2014 entatenmen

Program bilong Tasol 2:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius 6:10pm – 7:00pm Mon kamap sho Sarere belo cruz – Host: Tuluvan Vitz Wanwan De 9:30am – Final aua cruz 2:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 6:45pm – Komiuniti Notis Bod 1pm – 2pm – Sarere Belo Taim Dedikesen 10am – 3pm – Monin Trek na Belo Pack 2:45pm – YUMI PAINIM WOK Segment 7:00pm – 9:00pm – COCA COLA GARAMUT 2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta – Host: Mummy DASH 3pm – 7pm – Avinun Draiv Taim – Host: Vaviessie – Host: Angra Kennedy 2pm – 6pm - Sarere Avinun Cruz De - Mande – Fraide 10:00am - Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 3:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta 7:00pm - Nius – YUMIFM NIUS SENTA 6:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 6am – 10am – Sankamap show – Host: Kas.T 10:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 3:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 7:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 6pm – 00:00am - Nait beat 6:00am – Major Nius Bulletin 10:15am – Kona b’long yu. 3:10pm – Avinun cruz 9:00pm – 00am - Nait Beat – Isi Cruz long nait 7pm – 9pm - Coca Cola Garamut 6:15am – Komiuniti Notis Bod 10:45am – YUMI PAINIM WOK Segment 4:00pm – NIUS - YUMIFM Senta 00am – 6am – BRUKIM TULAIT SHOW – Host: Tuluvan 9pm – 00:00am - Nait cruz 6:25am – Taim Bifo – wanpela singsing b’long bifo. 11:00am – Nius – YUMIFM Nius Senta 4:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program Vitz/Talaigu Sopi/Bata Rat 00:00am – 6am - Brukim Tulait Show 6:30am – Nius Hetlains 11:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 4:10pm – FOAPELA KAM GUD LONG 4 – foapela 00:00 – Early Monin Taim Cruz ( ol lain brukim tulait shift) Wiken - Sandei 6:45am – Bonde gritins 11:10am – Lukautim yu yet - Helt toktok singsing - Miusik / Request / Tok pilai 6am – 10am – Wiken Sanrais / Sandei Monin 7:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 11:30am – Nius Hetlains b’long Belo Taim 4:30pm – Nius Hetlains - Kipim Kampani long ol nait shift. wokabaut Muisik 7:05am – YU TOK – komiuniti awenes program - Laik b’long yu – Niupela singsing previu 4:45pm – YUMI PANIM WOK Segment Wikens – Sarere 10am – 12noon – Monin Treks 7:15am – WAN 4 DA ROAD – Hit Prediction 12:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 5:00pm – Major Nius Hetlains – YUMIFM Nius Senta 6am – 10:00am – Wiken Sanrais Host: Talaigu Sopie 12noon NIUS – YUMIFM Nius Senta – niupela singsing 12:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 5:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 7am – 9am – Sarere Monin Cruz 12 – 2pm – Sandei Belo Taim Music 12:10pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 5:10pm – 6:00pm – KULCHA Musik (1 hr) skelim lokal 9am – 11am - Monin Treks 2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 7:30am – Tok Pilai – stori b’long putim smail long nus pes. 2pm – 6pm – Sandei Avinun Draiv Music 8:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 12:15pm – Komiuniti Notis Bod musik 6pm – 7pm 11am – 1pm - National Weekly Hit Parade – Host: 12:20pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen – NAIT BEAT – Host: Vaviessie Kasty - 1st aua NWHP 6pm - Nius – YUMIFM Nius Senta 8:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 6pm – 8pm – GOSPEL REKWES AUA 8:15am – “Papa Heni Fuka Show”. 1:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta 6:00pm – MAJOR NIUS BULLETIN 12:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 8pm – 00:00am - Late Nait Cruz – Poroman Aua 9:00am – Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 1:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program – YUMIFM NIUS Senta 12pm – 1pm - 2nd aua NWHP 00:00am – 6am - Brukim Tulait Show 9:15am – Luksave long Komiuniti (Redio Pilai) Fraidei 1:10pm – BELO Pack - Belo taim rekwes na dedikasen 6:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program Program Director – YUMIFM – Kasty

RADIO AUSTRALIA TOK PISIN PROGRAM HARIM LONG: 101.9 FM 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes Namba 10 Yumi FM musik awod 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op Raun wantaim Wantok kru ... 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Spots 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Helt 8.15PM Musik 8.30PM NIUS 8.40PM Spots Riplei PNG bai lukautim ol bikpela bung 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas TUNDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu Nicky Bernard i raitim 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op PAPUA Niugini i wok long kisim 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat bik nem nau long lukautim ol 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Mama Graun bikpela bung na lukautim tu ol 8.15PM Musik/Spots 8.30PM NIUS narapela kantri long Pasifik. 8.40PM Helt Riplei Long dispela wik bikpela bung 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas bilong ol lokal level gavman TRINDE - Moning - Nait (LLG) i bin kamap long Pot 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes Mosbi. Olgeta lida bilong wan 7AM Stesen Pas wan LLG long Pasifik Ailan i bin 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu kam stap long dispela bung. 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas Praim Minista Peter O’Neill i bin 8PM Focus opim dispela bung long Tunde. 8.15PM Musik/Spots 8.30PM NIUS Dispela bung bilong ol LLG 8.40PM Mama Graun Riplei 8.55PM Musik nau i opim rot bilong ol narapela 9PM Stesen Pas bung bai kamap long PNG. Long FONDE - Moning - Nait mun Jun bai Melanesia Arts na 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes Kalsa Festival i kamap long 28 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op Jun i go pinis long 11 Julai. 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu Dispela festival bai bikpela tru 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas long wanem PNG bai soim ol 8PM Youth 8.15PM Musik/Spots narapela kantri olsem yumi ken 8.30PM NIUS 8.40PM Focus Riplei lukautim ol bikpela bung olsem. 8.55PM Musik Planti ol liklik provins tu bai 9PM Stesen Pas holim dispela Arts na Kalsa Fes- FRAIDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu tival. Ol dispela liklik provins tu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas bai soim kala bilong ol long 7PM Stesen Op lukautim ol narapela Melenesia 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat kantri na soim olsem yumi PNG 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Wantok i gat kain kain kalsa bilong yumi 8.15PM Musik stap na i no dai yet. 8.30PM NIUS 8.40PM Youth Riplei I tru olsem planti ol narapela 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas kantri i save ting olsem PNG em SARERE - Nait i no gutpela kantri long go stap 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu long wanem yumi gat ol raskol 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius pasin. 7.40PM Wantok 8PM Lokal Ben Tasol nau planti kantri bai luk- 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat save long yumi PNG long 9PM Stesen Pas wanem namba wan ges bilong SANDE - Nait yumi i go aut nau na wol i luk- 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat save long kantri bilong yumi. 7.30PM Nius Planti bilong ol bisnis manmeri 7.40PM Femili Blong Serah (Redio Plei) long Hela tasol nem PNG ol manmeri bilong Papua Niugini bilas na pasin tumbuna bilong 8PM Lukluk Bek Long Wik bai no inap isi long kam insait 8.30PM Nius karim long givim kantri nem bi- mas amamas long dispela. yumi na bai opim ai bilong ol 8.40PM Musik/Chit Chat long kantri bilong yumi. long yumi go long wol so yumi ol Kalsa festival tasol bai soim narapela kantri. 9PM Stesen Pas Tru olsem ges i kam antap EMTV Television Guide FONDE ME 22, 2014 5:30 PM G TRAPPED CASTAWAY EP#24/26 9:00am Grade 6 Mathematics 11:30 PM G FIJI NETBALL TRI-SERIES 2:30 PM G QRL INTRUST CUP – ROUND 11 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 9:50am Grade 6 Science FIJI vs. NORTHERN IRELAND SP HUNTERS vs. W/MANLY SEAGULLS 7:00 PM G RAIT MUSIK EP#210 10:40am Grade 7 Mathematics 00:00 AM G EMTV NEWS REPLAY 5:30 PM G OLSEM WANEM EP#17 8:00 PM G RESOURCE PNG Ep#17 11:20am Grade 7 Science ………followed by the Australia Network 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 4:30 AM G AUSTRALIAN NETWORK 9:00 PM G SOKA XTRA 1:00pm Grade 8 Mathematics 6:30 PM G 2014 NRL – ROUND 9 5:00 AM G JOYCE MEYER 9:10 PM G FIJI NETBALL TRI-SERIES 1:50pm Grade 8 Science WARRIORS vs. RAIDERS 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY SARARE ME 24, 2014 PNG vs. NORTHERN IRELAND 2:30pm DEPI Program 8:30 PM G 2014 NRL – ROUND 9 6:30 AM G TODAY 9:30 PM PG ELITE MUSIC ZONE EP#2014/16 3:30 PM KIDS KONA TITANS vs. RABBITOHS 09:00 AM G Classroom Broadcast 10:00 PM PG NRL FOOTY SHOW – EP#10 HI 5 S10 EP#16/43 10:30 PM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY 9:00am Grade 6 Mathematics 11:30 PM G NEWS REPLAY MAGICAL TALES S2 EP#19/31 4:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 11:00 PM G IPL 2014 MATCH 9:50am Grade 6 Science 6:00 AM G EMTV NEWS REPLAY ………followed by the Australia Network PYRAMID S2 EP#36/68 10:40am Grade 7 Mathematics 7:00 AM G IN HIS STEPS EP#18 THE SHAK S3 – EP#32/42 SANDE ME 25, 2014 11:20am Grade 7 Science 7:30 AM G TBA FRAIDE ME 23, 2014 5:30 PM G SKIPPY – The Medicine Man 1:00pm Grade 8 Mathematics 8:00 AM G YOGA CITY – Re-run Ep#9 5:55 PM G CRIME STOPPERS 1:50pm Grade 8 Science 8:30 AM G AMAZING SPIEZ – EP#18 3:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 2:30pm DEPI Program 9:00 AM G ESCAPE FROM SCORPION IS 6:30 AM G EMTV NEWS REPLAY 4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 7:00 PM G IN MORESBY TONIGHT – 3:30 PM KIDS KONA LAND EP#23/30 7:00 AM G HILLSONG 5:00 AM G JOYCE MEYER 7:30 PM G 2014 NRL – ROUND 9 HI 5 S10 EP#15/43 9:30 AM G ULTIMATE GUINNESS WORLD 7:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY ROOSTERS vs. WEST TIGERS MAGICAL TALES S2 EP#18/31 10:00 AM G TRAPPED CASTAWAY EP#24/26 8:00 AM G YOGA CITY EP#10/13 – Re-run 6:30 AM G TODAY 9:30 PM G 2014 NRL – ROUND 9 PYRAMID S2 EP#35/68 10:30 AM G SKIPPY 8:30 AM G BUSINESS PNG YR.3 EP#16 Classroom Broadcast COWBOYS vs. BRONCOS THE SHAK S3 – EP#31/42 11:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 9:00 AM G TOTALLY SPIES EP#9 – RE-RUN komik Me 22 - 28, 2014 Wantok P17 TORO SUDOKU

Ansa bilong las wik Sudoku # 45 BIABIA

Ansa bilong Sudoku # 46 neks isu KANAGE

KROSWOD Antap 37 Mak bilong kompas 59 I gat sevenpela long wan 4 Salim teks long mobail 1 Dekoresen 40 Wanpela stet long wik fon 5 Bikpela riva long PNG Australia 60 Tul bilong katim timba 5 I no sindaun 8 Wanpela spot 41 Par 61 Kontena we kaikai i stap 6 Sais bilong samting 11 Mani masin 43 Mambu bilong pulim long en 7 Lephan 29 Bilas bilong han 52 Kurakum 12 Tude yet smok 62 Ol soldia 9 Bilong opim lok 32 Aigris 53 Ol lain i save ran 13 Luksave kad 44 Esso Highlands i go pas 63 Yunaitet Nesen 10 Ples we yu stap o wok 33 Wara pundaun long skai 54 Yes long tok Motu 14 Nem bilong meri long dispela bikpela 65 Giaman long en 35 Lukautim ol intenesenel 55 Wanpela nupela provins 16 I no hatwok risos bisnis 67 Liklik 15 Atoni Jeneral skul long PNG 58 I no profesenel 17 Ples bilong baim dring 45 Wanpela ples long Rigo 69 Narapela nem bilong 16 IT skul long Mosbi 36 Wanpela lida bilong 60 Sista 19 Bilong lukluk distrik Oro provins 17 Kala bilong doti wara Saina 64 Kampani save salim 20 Taitel bilong ol jas 46 Atoni Jeneral 73 Moningtaim 18 Wara i kol tru na kamap 38 Strongpela win na ren kago kwiktaim 22 Fiksim 48 Liklik tamiok 74 Wanpela kaikai bilong strong 39 Ol 12-pela man i 65 Bilong putim wara 26 Nem bilong man 50 Jisas i askim meri bilong gaden 21 Haia long balus bihainim Jisas 66 I no aut 27 We ol sip i anka dispela ples long givim 75 Pris 23 Hait namba bilong ATM 42 Politikal grup long 68 Wankain olsem 49 28 Spia bilong painim pis em wara kad Palestain bipo 70 I no pas 30 Enimal 56 Bikpela siti long PNG Daunbilo 24 Wanpela politikal pati 47 Stia bilong bot 71 Wanpela muvi bilong 31 Lain i wokim gaden na 57 Trabel i kamap sapos i 1 Mak i brukim tupela ples 25 Antap bilong haus 49 Yau Steven Spielberg lukautim enimal no gat dispela tupela 2 Bihain tru 27 Kakaruk 51 Narapela nesenel 72 Mak bilong kompas 34 Yunivesiti samting 3 Tuna 28 Pasim ai tokples bilong PNG EMTV Television Guide 9:30 AM G OLSEM WANEM EP#17 – RPT 5:00 AM G JOYCE MEYER 1077-1 G EMTV NEWS REPLAY ……… 7:00 PM G HAUS & HOME Ep#12 2:30pm DEPI Program 10:00 AM G RESOURCE PNG EP#17 – Rpt 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY followed by the Australia Network 8:00 PM G BUSINESS PNG YR.3 – s KIDS KONA 11:00 AM G LOVE BITES WITH JOEY 12/26 6:00 AM G TODAY 8:30 PM G THE VOICE AUSTRALIA – S3 HI 5 S10 EP#14/43 11:30 AM G ITAL IAN FOOD EP#12/13 9:00 AM G Classroom Broadcast TUNDE ME 20, 2014 10:00 pm G FIJI NETBALL TRI-SERIES MAGICAL TALES S2 EP#17/31 12:00 PM G 2014 NRL – ROUND 9 9:00am Grade 6 Mathematics 11:30 PM G EMTV NEWS REPLAY PYRAMID S2 EP#34/68 2:00 PM G 2014 NRL – ROUND 9 9:50am Grade 6 Science ………followed by the Australia Network THE SHAK S3 – EP#30/42 4:00 PM G 2014 NRL – ROUND 9 10:40am Grade 7 Mathematics 5:00 AM JOYCE MEYER 1077-2 5:30 PM G ULTIMATE GUINNESS WORLD 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 11:20am Grade 7 Science 5:30 AM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY TRINDE ME 21, 2014 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 6:30 PM G TBA 1:00pm Grade 8 Mathematics 6:30 AM G TODAY 7:00 AM G FACT FILES – FAIR GROUND 7:00 PM G TOK PIKSA - EP#2014/20 1:50pm Grade 8 Science 9:00 AM G Classroom Broadcast 8:00 PM G OUR PORT MORESBY EP#28 7:30 PM G 60 MINUTES 2:30pm DEPI Program 9:00am Grade 6 Mathematics 5:00 AM G JOYCE MEYER 1077-3 8:30 PM G TOK PIKSA Ep#19– Repeat….. 8:30 PM G HILLSONG – Rpt 3:30PM KIDS KONA 9:50am Grade 6 Science 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY 9:00 PM G THE VOICE AUSTRALIA – S3 9:00 PM G IPL 2014 5:30 PM G AMAZING SPIES – EP#18/26 10:40am Grade 7 Mathematics 6:30 AM G TODAY 10:30 PM G FIJI NETBALL TRI-SERIES 00:00 AM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY 5:55 PM G CRIME STOPPERS 11:20am Grade 7 Science Classroom Broadcast FIJI vs. NORTHERN IRELAND 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 1:00pm Grade 8 Mathematics 9:00am Grade 6 Mathematics 11:30 PM G NEWS REPLAY 7:00 PM G CIRCUS EP#5/6 1:50pm Grade 8 Science 9:50am Grade 6 Science ….………followed by the Australia Network MANDE ME 19, 2014 8:00 PM G BUSH PILOTS EP#10/10 2:30pm DEPI Program 10:40am Grade 7 Mathematics 9:00 PM G COCA-COLA SPORTS SCENE EP 3:30 PM G KIDS KONA 11:20am Grade 7 Science 9:30 PM G THE VOICE AUSTRALIA S3 – 5:30 PM G ESCAPE FROM SCORPION IS. S2 1:00pm Grade 8 Mathematics Ol Progrem na Kilok i 4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 11:00 PM G IPL MATCH 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 1:50pm Grade 8 Science ken senis oltaim... P18 Wantok Me 22 - 28, 2014 kanagelaiplain Teksim Wari, Tingting, Painim Pren, Wantok o Pas bilong yu i kam nau.. Raun wantaim Kanage olgeta wik Digicel namba: San na mun tok em i les. Em nau Kanage belhat na 7235 6149 Kanage wantaim poroman bilong em Orike kirap paitim em. Meri bilong Kanage harim pilai snuka long haus bilong Kanage. Sam- pikinini krai na em i siksti kam ausait long Dia Wantok Niuspepa, mangi Moko miks pela meri Kerema go long haus bilong Kan- haus na askim Kanage. "Kela bun bun, yu bilong Langs Meto. Mi save laik tru long age long kisim wara long paip wara bilong pitim nating pikinini long wanem?" Kanage ritim Wantok Nius. Mi wanpela nupela Kanage long wanem ol nogat wara long hap kirap na tokim meri bilong em olsem. ilektet wod kaunsel long Kapao LLGC bilong ol. Orike lukim ol meri Kerema wok- "Mama yu noken askim mi dispela Aseki Men. abaut go arere long haus na em giaman na tralia i go na kam bek long ples bilong em. kwesten, samting mi wok hat na dispela tokim Kanage, “Aiyo, perendo! Bikpela kus Taim em i kam bek long ples, em i gat bel. pikinini kamap, olsem na sapos em i stret pas long trausis bilong yu ya!” Kan- Em nau ol bik man long ples i bung na sin- bikhet, mi gat olgeta rait long paitim na nem bilong mi Linda Dia Wantok Nius, age paul olgeta na hariap tru rausim trau- daun toktok long painim aut husat i givim skulim em." Em nau meri bilong em kros Siau Hikar. Mi bilong Wes Kerema (Ihu) sis bilong em. Ol meri Kerema lukim em bel. Taim ol bikman i askim meri yah, na kirap tokim em. "Dispela wok bilong na mi marit long Simbu – Kerowagi. Mi lus Kanage sanap as nating na wanpela bilong em i no toktok. Long wanem meri yah i no wok hat na kamapim ol pikinini yu save kontek wantaim ol lain bilong mi long ol tok, “Aiyo, san tasol bikpela mun kam save long tok ples na tok pisin, em save tumas. Tasol long wokabaut i go na baim Mosbi na Kerema. Plis ringim mi long dis- aut.” Kanage harim olsem na bekim, long tok inglis tasol. Ol i askim i go nogat mutrus yu pilim skin les." Meri bilong em pela namba 7208 9077 na mi ken stap “Sapos mun i sain long ai bilong yu, yu bai na Kanage i kirap na askim meri ya olsem, i tok olsem na mekim Kanage i belhat na wantaim yupela. tingting na pilim olsem yu stap long mun "Who bel yu?" Taim ol bikman i harim Kan- kros nogut tru, na i kirap tokim meri bi- Tenkyu, Linda - ya.” Meri ya harim bekim bilong Kanage na age i tok olsem, ol i holim pasim bel bilong long em. "Gutpela tru na yu kam maritim em tok, “Ating mun ya i mas i gat strong- ol na sindaun i stap. Mekim na meri Yauro mi, na yu stap gut olsem na yu hambak. Dia Wantok Niuspepa, mi wanpela man pela lait bilong paulim tingting bilong man ya sem pipia stret. Ating sapos papa antap i no wokim mi, bai bipo wok olsem kiap o patrol opisa, i gat gen ya.” Gwen Toroks yu painim man i go nogat na bai yu go save long wok bilong gavman na pablik Wopa Mote MADANG. poromanim wanpela dok man na karim dis- edministresen. Interes lain yu ken ringim Mosbi. pela yau pas pikinini ol i save kolim hapkas mi long namba 7330 5164 o 7612 2898. Yu laki man ya dok na sipsip. Tenk yu, Wantok. Husat i papa? KANAGE tokim liklik pikinini bilong em Friedson Kipas WANPELA meri Yauro i go stap long Aus- long go baim mutrus bilong em na pikinini BULOLO, LAE.

Dia Wantok Nius, mi laik soim bel hevi na wari bilong mi long Madang Pronvinsal Ol skwat! Teksim ol gutpela Kanage tok pilai i kam long: Gavman wantaim Open memba bilong Raikos. Olsem wanem na ol no gat luk- save long mipela. Tenk yu! Txt: 72356149 Sumatin i miksim edukesen wantaim ol drag Dia Wantok Nius, Wantok Niuspepa i olsem gutpela sevis long yumi ol lain i no save long tok Inglis. Em tasol na husat i o spakbrus na alkahol o strongpela dring laik sapot yu welkam. Dia Laiplain, olsem famili. I WANPELA sumatin man i gat 18 Pren, yu wari long smok na dring raun krismas na mi skul long wanpela wantaim ol poroman husat i mekim na yu Dia Wantok Niuspepa, mipela papa nesenel hai skul insait long Ne- wok long stil long mama n a susa bilong yu. mama bilong Begesin long Madang senel Kapitel Distrik. Mipela i tokim yu stret olsem taim yu raun provins i no amamas long wanem Brah- MPapamama bilong mi i bruk marit na i no wantaim ol manki ya, bai yu stil yet long man sekenderi skul i no save kisim stret stap wantaim. Klostu ol bai divos bikos ol i mama na susa bilong yu. Na ol bai kisim ol pikinini bilong Usino Bundi na Gama i no stap wantaim insait long las 10-pela kris- stap wantaim. Mekim na yu raun wantaim ol polis long yu husat bai holim pasim yu. mas. Mi wokim Gret 12 na ol fainol eksam manki na smok, dring taim yu sumatin yet. Yu ken lukim olsem hevi long famili i ken go long Braaman. Em i save kisim ol Ka- o tes i kam klostu nau. Mi pilim olsem bai mi Mipela i luksave long yu na ol wari yu gat bagarapim skul na bihain taim bilong yu, na tolik pikinini bilong arapela distrik tu i save wokim gut long Gret 12 eksam. Mi save long skul na bihain taim bilong yu. em i ken go nogut sapos yu no harim na bi- i go skul long Brahman sekenderi. Dispela olsem mi ken wokim gut, tasol samting em, Mipela i save kisim ol wankain pas long hainim gutpela stia. pasin ol i stret, mipela i askim gavman mi gat ol wanlain poroman i stap long strit planti lain insait long kantir bilong yumi. I moabeta nau yu abrusim ol dispela poro- long kirapim wanpela haiskul long Be- we mi groa bikpela wantaim. Mipela i luksave olsem laip em i hat taim pa- man bikos dring na smok na i no mekim ol Long planti yia, i nogat rot long abrusim pamama i no stap wantaim long sapotim yu skul wok bai bagarapim yu na bihain taim bi- gesin na dispela i ken helpim olgeta ol na mipela i save dring wantaim, kaikai long ol samting yu laikim long en. Mipela i long yu. pikinini bilong Usino Bundi na Gama stret. buai wantaim na olgeta de, mipela i save luksave tu olsem tupela papa na mama i Malolo liklik na tingim ol samtign mipela i Mipela i askim Upper Ramu distrik DA lukim wanpela narapela na bung. Maski mi mas stap long lukautim na givim stia long ol tokim yu long en. Askim yu yet olsem disisen wantaim edministresen tim bilong em long gat planti skul wok, em i hat long mi long pikinini long fisikel, spiritual na sosel sait. Na yu wokim long pas wantaim ol poroman bai lukluk long dispela wari bilong mipela. abrusim ol o tok no gat long ol. ol i ken mekim gut long skul na ol narapela kamapaim wanem gutpela samting long laip Narapela wari mi gat em ol poro bilong samting long laip bilong ol. bilong yu, skul na bihain taim. Stilim mani na Tenk yu! mi ya i wok bihain long ol bin pinisim Gret Mipela i luksave olsem i no yu, tasol planti dring i kamapim gut laip bilong yu na yu 10 na go long sampela teknikel skul. Taim narapela pikinini insait long kantri i gat dis- save bungim hevi tu? ol i kisim pe bilong ol, ol i save baim bia long pela kain wari we wanpela papa o mama I moabeta yu tok tru long yu yet na toktok Dia Wantok Nius, mi laik soim bel hevi na mi. Mi wari bikos mi mas bekim pasin ol i tasol i lukautim ol i stap. As long ol dispela long papamama o man o meri yu gat luk- wari bilong mi long Madang Pronvinsal mekim long baim bia bilong ol. hevi em i ken pasin bilong ol waitman we save long en long helpim yu daunim hevi. Mi nogat mani, tasol lans mani we mi mani, gat planti samting na moa o ol nara- Imoabeta yu joinim wanpela yut grup we i Gavman wantaim Open memba bilong kisim long papamama bilong mi tasol. Long pela samting we ol yet i save long en. strongim ol yut long gat gtupela helti na pro- Raikos. Olsem wanem na ol no gat luk- las tupela yia, mi wok long stilim mani bilong I moabeta yu toktok long papamama bi- daktiv laip.Inap yu joinim wanpela sios na save long mipela. Tenk yu! mama na susa bilong mi long baim bia bi- long yu long ol wari na hevi em bruk marit yut grup? long ol poroman. Mi no laik wokim dispela bilong ol i kamapim, na tokim ol long pilings Bikpela i laikim yu na gutpela long bihain bilong yu long dispela samting. Dispela i wok Dia Wantok Nius, mi salim bel hevi bilong stil pasin, tasol taim ol poroman i singautim taim bilong yu, na olsem , trastim em tude. mi long dring wantaim ol, mi save wokim long kamap planti tude we planti yangpela Provebs 3: 5,6. mi go long ol memba olsem gavana dispela asua gen. Mama na susa i save laik pikinini i bungim hevi long selpis pasin bilong Powes Parkop tok long buai ban long haitim mani bilong ol, tasol taim ol i kam bek ol papamama husat i tingim ol yet na ol i ting Pren bilong yu, Laiplain NCD long TV. Mi lukim ol memba na ol long wok, skin bilong ol i save les na ol i olsem ol i smat na salensim wanpela nara- man wan wok long kaikai na toktok long save lusim walet bilong ol long ples klia na pela. Sapos yu gat wari o hevi, rait i kam TV ya ol waitman tu was long Tv na lukim mi save kisim ol mani long K100 o K200 I moabeta yu no wari tumas long dispela long dispela etres: Lifeline Counselling manimak. samting, tasol yu toktok long papamama bi- kantri stap. Man mi lukim long TV ol Services, P O box 6047, BOROKO, Na- Laiplain, mi no laik wokim dispela pasin long yu na ol i ken painim rot long helpim yu. tional Capital District, PNG. Yu ken memba ol i laik toktok long ol pipel maus moa na plis helpim mi. Mi pilim olsem mi Ol i laikim yu na putim yu i go long skul, tasol ringim opis long telepon namba 3260011 bilong ol i ret tru. Powes i no stopim ol. Yu- wok long kamap wanpela stilman. ol i mas sapotim yu. Em i taim nau yu toktok o 3261680. O sapos yu stap long NCD, pela giaman long palamen i stap. Em long ol long wokim bel gut pasin namel long kam na lukim mipela long opis bilong tasol, tenk yu! WORRIED STUDENT ol. mipela long Waigani. Mipela i no inap Mipela i bilip olsem taim yupela i sindaun putim trupela nem bilong yu long nius- Dia Pren, na toktok, bai dispela i givim yupela sans pepa, tasol mipela bai putim ol wari na Tenkyu long serim wari bilong yu wantaim long rispektim ol yet na luksave olsem ol i hevi bilong yu. mipela long bihain taim bilong yu we yu gat marit na ol i gat bikpela pikinini na ol i ken wari long em bikos papamama i no moa helpim yu, na yupela olgeta i ken amamas Laiplain bisnisnius Me 22 - 28, 2014 Wantok P19

Nupela lon.lon prodakkamap wantaim ken nupela ‘pri- givim isi dinau mani Lydia Esong i raitim Dispela lon sevis i bin stat apruv lo prodak’ we ol i bilip long de ol i tokaut long en bai senisim tru laip bilong ol long Me 8. Bilong kisim lon pipel. FINCORP, wanpela bikepla aplikesen, ol kastoma i ken Dispela kain sevis em ol i kampani bilong givim dinau go long intenet na kisim lon save yusim long Australia mani long ol pipel, nau i gat fom long websait adres; inap long sampela taim nau, wanpela nupela pasin bilong www.fincorp.com.pg long ol- tasol em i namba wan taim givim aut dinau mani. geta hap bilong kantri. long dispela kain pasin bilong Dispela sistem bilong kisim Sapos wanpela kastoma i benk i kamap long PNG. dinau mani em ‘pri-apruv lon’ ring long mobail em bai kisim Mista Bakani i tok, “Em i prodak. Gavana bilong Sen- 5 minit tasol long kisim lon gutpela long lukim olsem Fin- tral Benk, Loi Bakani wan- apruval bilong em, maski em Corp i bihainim ol narapela taim Siaman bilong FinCorp, i stap insait long wanpela bus fainens kampani long bringim Robert Igara, Elison Pidik, ples we i no gat rot long en. sevis i go long 85 pesen bi- Deputi Gavana bilong BPNG Mista Bakani i tok, planti long ol pipel bilong yumi in- i bin stap long taim ol i bin lain i stap long rurel ples i sait long rurel eria we ol i no tokaut long dispela Fincorp save kisim 3 o 4 rot bilong save wokim benking. Liklik pri-apruv lon prodak las wik. transpot long go kamap long lain tasol i save kisim sevis Ol i bin tokaut long dispela taun long wokim benk wok long benk na i ken gat benk insait long opis bilong ol long bilong ol. Planti taim ol i kisim akaun na kisim lon o dinau Fincorp Haus, Waigani. Dis- mani em i save go long baim mani long ol fainens kam- pela kain pri-apruv lon bai olgeta transpot fi ol i kisim pani. inap long givim dinau mani long go i kam. Na ol i kisim FinCorp em i wanpela bi- long ol lain i stap insait long liklik mani tasol i go bek o long ol fainens kampani i L-R Ramoncito Serrano, Nesenel Bisnis Menesa, Loi Bakani Gavana BPNG, Ellison Pidik rurel eria na ol bai yusim long baim ol samting bilong stap insait long 2014-2015 Assisten Gavana BPNG, FinCorp Menesing Dairekta, Toni Witham wantaim, Robert Igara mobail fon tasol long kisim famili. Tasol nau FinCorp i Fainensel inklusen grup. Fincorp, Bod Siaman.

PAUL’sWinim Milk, wanpela K10,000 gut- mosen em i bin stap long wantaim Pot lain husat i win. Ol kastomaPaul’si bin pulim milk nem bilong ol Air Niugini senta pela kaikai bilong Papua Ni- Mosbi na Lae tasol na prais bilong Paul’s milk i baim milk wina long Mande Me 12, ugini nau i gat wanpela bilong wan wan siti em na ol i raitim nem na adres 2104. Ol laki wina bai kisim bilong ekselens promosen bilong givim aut K5,000. long baksait bilong stua risit toksave long fon namba ol i AIR Niugini wok long plenim K10,000 long ol laki wina. I gat sampela liklik prais na putim i go insait long entri putim long baksait bilong risit kirap bilong wanpela Senta Dispela promosen i bin em ol bai gat nem bilong bokis long ol stua ol i baim pepa. Toksave bilong tupela bilong Ekselens long Pot stat long 1 Epril na i pinis Paul’s milk antap long ol, na long en. wina bai kamap long Ne- Mosbi. long 7 Me 2014. Dispela pro- ol bai givim long ol sampela Ol Media Partners na polis senel niuspepa. Dispela senta bilong ekse- lens em i bilong promotim wok bung na gutpela prektis long trening long sampela wok bilong Air Niugini. Em bai wanpela bikpela haus tasol long karamapim trening bi- long kain kain seksen bilong kampani. Sif Eksekyutiv Opisa, Simon Foo i tok, nau yet, tren- ing i stap long olgeta seksen Mista Simon Foo, Eksekyutiv bilong kampani long planti Dairekta bilong Air Niugini. haus, na em i save dia tumas na i save givim hatwok. Mista Foo i tok, “Aninit long gutpela.” dispela nupela pasin, olgeta Em tok, “ planti wok i ken risos bilong kampani bai wok kamap wantaim dispela kain bung wantaim ol trena na ol tingting bilong trening wan- woklain aninit long wanpela taim infomesen teknoloji, kos haus tasol long skelim ol bilong balus, wok bilong givim tingting wantaim, na kamapim tiket, wok bilong ensinia, sels, ol nupela save na tingting, na sefti, kastoma sevis na ol ara- long wankain taim, daunim pela lain husat bai yusim dis- kos.” pela naispela ples bilong Air Niugini Eviesen trening trening.” menesa, Richard Coles i tok, Mista Coles i tok moa “wanem samting bai kamap olsem taim gavanens, wan- long bihain bilong wanpela pela sapot straksa, gaidens, kampani em i save stat wan- mesemen na serim pasin bi- taim wanem kain trening ol long lainim i stap long kam- woklain i kisim. Olsem na dis- pani, bai gat gutpela samting Midia Patna rep i pulim dro na Fes Konstabel Alex Meve i was i stap. pela kain divelopmen em i i kamaut long wok bilong en. P20 Wantok Me 22 - 28, 2014 bisnisnius Kopi groa tasol bai Ol pipel bilong Moroma kisim ekspot laisens -No gat namelman

- Ausait kampani i mas i gat 10,000 hekta kisimMOA long 4,000 pipel bi-nupelakisim gutpela na klinpela waraing bilong nupela warasaplailong yumi. Tude mi gat long ples Moroma long wara bilong kuk, dring na saplai bilong ol i gat 16-pela bikpela amamas na mi laik - Ol meri tu bai kisim ekspot laisens Simbu Provins i ken gat moa wasim ol samting wantaim. nupela tep, demo l i apgretim tok tenku i go long ol pipel bi- Stanley Nondol i raitim Ekt na salim kopi long wol helti laip bikos ol i gat gut- Kisim wara em i wanpela na putim tripela tenk wara i long Australia long helpim maket. Ol dispela kampani i pela wara saplai ol i kisim bikpela wok bikos ol i mas holim 9,000 lita wara, ol nu- yumi long stretim dispela no gat kopi diwai o ol i no wantaim helpim bilong gav- wokabaut longwe long kisim. pela paip i ran i go long ples. hevi.” papa bilong wanpela man bilong Australia. Na dispela em i wok bilong Ol bin apgretim wara Rose Miunge, i wanpela MINISTA bilong Egrikalsa na Laipstok Tommy Tomscoll i plantesin. Ol i save kam Aninit long Strongim Pipel ol mama, pikinini meri na ol saplai we Gavman bilong ples meri na i no save lukluk wantaim mani, baim kpoi na Strongim Nesen (SPSN) pikinini. Australia i bin fandim long gut i amamas long nupela tok ol kopi fama long kantri bai salim ol kopi bilong ol salim go aut long wol maket program, em wanpela han Populesen bilong Moroma yia 2004. wara saplai bikos long planti na mekim bikpela winmani. bilong gavman bilong Aus- i groa bikpela na planti famili Siapesen bilong Kuglyani yai nau, ol famili memba i stret long wol maket wan- taim laisens ol bai kisim Mista Tomscoll i tok aninit tralia, ogenaisesen ya i bin i save serim wanpela hap bi- Sapot Grup, Kauna Girua i save kisim wara bilog em log long nupela lo, Kopi Indastri givim K46,000 divelopmen long kisim wara long en. tok tenkyu long gavman bi- wel na i tok. aninit long nupela lo. Mista Tomscoll i tok gav- Kopresen o CIC bai painim gren helpim mani i go long Dispela i kamapim ol sik long Australia na wokim dis- “Mi amamas no gut tru maket bilong ol fama long Kuglyani Selp Sapot grup na kros pait na belhevi. pela toktok. bikos nau wara em i kam man i senisim lo bilong givim laisens pinis long givim ekspot. long wokim wara saplai pro- Olsem na ol i kirapim “Hevi bilong painim na klostu stret long haus dua bi- Mista Tomscoll i tok dis- jek. Kuglyani Sapot grup we ol karim wara i kam long haus long mi na mi na famili husat laisens stret long ol kopi groa na i no ol namelman pela lain em ol namelman Olsem planti pipel long ol meri i memba long en. long lukautim famili em yumi nau i no inap wokabout i go tasol. Nau gavman i senisim rurel eria insait long dispela Long mun Mas dispela olgeta i save i hatpela wok longwe long kisim wara bi- long kisim laisens na salim kopi na kisim mani. lo pinis na i givim ekspot kantri, komyuniti long Mo- yia, komyuniti long ples Mo- tumas. Tasol wara em i long dring, kuk na waswas,” laisens stret long ol kopi roma i save painim hat long roma i bin selebretim open- bikpela samting long laip bi- Rose i bin tok. Long las wik Fraide Kabum distrik long Morobe groa. Ol yet bai salim kopi provins na Usino Bundi dis- bilong ol long wol maket na trik long Madang provins i kisim winmani moa long ol i kisim kopi ekspot laisens bin kisim planti yia i go pinis. aninit long dispela nupela lo. Mista Tomscoll i tok aninit Memba bilong Usino long nupela lo, gavman bai Bundi Anton Yangama na givim laisens long 44 kopret memba bilong Kabum, Bob laisens long 22 provins, na Dadae i kisim ekspot laisens 2-pela laisens long wan wan long Minista Tomscoll. provins. Tupela memba i tok Ol kampani husat i gat bikpela amamas long gav- laisens pinis long olpela lo i man i kamapim nupela rot ken ekspotim kopi tasol gav- long helpim ol kopi fama. man bai putim ol rul long ol i Mista Tomscoll i tok ol kopi bihainim. groa i no save kisim inap Mista Timscoll i tok ol au- mani long kopi bilong ol long sait kampani husat i gat planti yia bikos planti ol laisens pinis i mas i gat namelman i save kam wan- 10,000 hekta bilong kopi taim laisens na baim kopi na long ol i ken ekspot sapos salim long wol maket na no gat bai gavman i rausim kisim moa mani. laisens bilong ol. Ol 79 distrik long kantri bai Minista Tomscoll i tok gav- kisim wan wan ekspot man i stretim ol olpela CIC lo laisens. Dispela bai lukim ol long givim luksave long ol kopi groa na ol kopretiv grup kopi fama. long distrik i yusim dispela Minista i tok gavman tu bai laisens long salim kopi bi- givim laisens long ol meri long ol stret long wol maket. aninit long nupela lo long ol i Planti yia i go pinis, planti ken salim kopi long wol OPIM MOROMA WARA SAPLAI: Deputi Gavana bilong Simbu, James Kendial i katim riben long opim nupela wara saplai projek long ol autsait kampani i save maket. ples Moroma long Simbu Provins. Komyuniti bilong Moroma i sanap na soim amamas bilong ol. Poto: SPS kisim laisens aninti long CIC Gavman bai rausim OPIC Digicel i sainim K20m GAVMAN bai rausim Wel- ken kisim dinau mani long pam Indastri Kopresen benk na ranim bisnis ol yet. (OPIC) na putim Welpam Mista Tomscoll i tok wel- Bod long lukautim olgeta pam bisnis i no gat lo i ban- kontrakBIKPELA mobail fon kam- wantaimsainim K20 milien kontrak gavmancel PNG i gat bikpela laik wok bisnis bilong welpam isim long gavman i ken pani, Digicel PNG i sainim long Gavman Haus long ki- na rispek long wok bung long kantri. helpim long mani na ol prais K20 milien kontrak wantaim rapim dispela projek. wantaim gavman long Minista bilong Egrikalsa bilong ol groa. PNG gavman long mekim Dispela projek em i hap mekim karim kaikai plen bi- Tommy Tomscoll i tokim wanpela demonstresen bilong komitmen bilong long gavman long stretim ol Em i tok Komonwel Benk i projek long vois telepon gavman long stretim teleko- rurel telekomunikesen palamen olsem OPIC i stap statim welpam bisnis namel aninit long Univesel Ekses munikesen infrastraksa sevis long kantri. nau em i bilong ol welpam long 1960, na 1970 long Skim. sevis i go long ol rurel ples Mista Mango i tok Dige- groa long lukautim welpam Wes Nu Briten wantaim ol Sif Ekseketiv Opisa long kantri. Dispela mani cel i gat moa long 500,000 bisnis. Olsem na gavman i papagraun na bihain i go (CEO) bilong Digicel PNG gavman i kisim dinau long kastoma na dispela projek no save sapotim long mani long Milen Be na Oro John Mangos na Gavana Wol Benk. bai kisim namab bilong vois na ol samting long sapotim provins. Jenerel Maichael Ogio i Mista Mangos i tok Digi- kastoma i go antap moa. ol welpam fama. Mista Tomscoll i tok OPIC Mista Tomscoll i mekim Gavana bilong WNBP em bilong ol welpam groa na dispela toktok long bekim Sasindra Mutuhwel. i no bilong gavman. Ol groa askim bilong gavana bilong yet bai putim mani na givim Wes Nu Briten Sasindra Mu- long kantri. sabsidi aninit long OPIC long tuhwel long palamen olsem Em i askim bilong wanem sapotim ol yet. bilong wanem na gavman i na gavman i no save helpim Tasol dispela bai senis no save givim wankain olsem sabsidi na tu ol prais bikos gavman nau i wok long helpim long ol welpam groa ol fama i kisim em daunbilo lo bilong kamapim Welpam olsem gavman i save tumas. Bod na gavman i ken kon- helpim ol kopi na ol arapela Mista Mutuhwel i askim trolim welpam indastri long groa. sapos Nesenel Ekseketiv kantri, Minista Tomscoll i tok. Mista Mutuhwel i tok wel- Kaunsil i ken rausim ol dinau “Taim Welpam Bod i pam em i wanpela bikpela mani OPIC i gat na givim sanap bai gavman i ken indastri na i save pulim moa givim sabsidi,” Tomscoll i bek taitel bilong welpam bis- Gavman sainim kontrak long K1.2 bilien i kam insait nis i go long ol groa na ol i tok. bisnis Me 22 - 28, 2014 Wantok P21

GAVANA bilong Nu Ailan tru i stap long gavman i ken bai kamap papa bilong ol ing i stap long graun bilong ChanSir Julius Chan i wok long laik senisimsekim na givim Maining tok orait minerel risos. tumbuna. Ekt pait strong long palamen i long palamen bai vot long Dispela bil tu i laikim Sir Julius i tok dispela lo i mas senism maining lo na kamapim ol senis long lo bi- wanem samting aninit long no stret bikos gavman i wok givim luksave long ol pa- long maining. 6 fit em bai bilong ol papa- long baim sea long wanem pagraun na ol pipel i mas Maining Amenmen Bil graun na i no gavman. Nau samting i stap pinis long kisim bikpela sevis. Em i 2014 Sir Julis i givim long lo i givim rait long gavman i graun bilong yumi yet. tok maining lo nau i givim gavman i toktok long: kamap papa bilong risos i Em i tok aninit long nu- bikpela luksave long ol di- 1. Senisim onasip bilong stap insait long graun. pela bil bai ol ausait kama- velopa na ol papagraun i mineral risos i stap long Planti ol minerel i save i pani i bai baim sea na ol kisim liklik helpim tasol. tumbuna graun na givim stap aninit long 6 fit na nau papagraun bai kamap papa Las wik Sir Julius i givim long ol papagraun, we nau maininig ekt i tok dispela i bilong ol minerel. wanpela sabmisen long gav- lo i givim long gavman. bilong gavman. Taim gav- Sir Julius i tok aninit long man long palamen i mas 2. Ol papagraun yet i mas man i givim laisens long au- nupela lo em i laikim ol pap- senisim maining lo long rot kamap papa bilong maining sait kampani long mekim graun i mas kisim 51 pesen bilong skelim ol winmani na indastri long wok eksplore- eksploresen, ol i mekim ek- bilong winmani na gavman sevis na ol papagraun bilong sen na minerels. sploresen na kisim di- wantaim ol arapela bai risos i mas kamap papa bi- 3.Skelim winmani gut velpomen laisens na i kisim 49 pesen. long ol wok bilong maining wantaim ol provins i no gat kamap papa bilong ol samt- Em i tok kantri i gat palnti long kantri. ol mineral risos ing gen. main na bikpela winmani i Sir Julius i tok i gat bikpela Aninit long dispela bil, Aninit long Maining Ekt wok long go aut long kantri. nid long kantri i mas gat riviu Sir Julius Chan gavman bai go pas long bilong nau, ol divelopa i Em i laikim gavman i givim o senisim lo bilong maining mani inap 40 yia nau na Em i tok dispela sam- mekim ol lo na givim laisens kamap papa bilong ol tokorait long palamen i bikos ol ausait kampani i klostu sampela main long bisen em i givim long gav- long ol divelopa na provin- minerel na gavman i wok mekim dispela senis long wok long kisim bikpela win- kantri bai pinis. man las wik i gat olgeta tok sal gavman na papagraun long baim sea long ol samt- Maining Ekt. Maru laik sekim laisens bilong WIB Bikpela namba no gat wok Stanley Nondol i raitim Mista Simon i tok ol meri rait i go long Tresari Dipat- long distrik bilong em i baim men long toktok wantaim sampela mani pinis long BPNG na painimaut long MINISTA bilong Tred Wimen In Bisnis na sampela dispela kampani WIB. wok long LNG projek: PM PRAIM Minista Peter O’Neill ples balus, pawa na wara kantri na wok i kamap yet Komes na Indastri Richard bilong ol i lapun na sampela Mista Maru i tok dispela i tokaut olsem bikpela saplai. Em i tok dispela ol di- long ol ges projek bai go in- Maru i tok em bai rait i go i dai. Em i tok taim ol lain bi- em bikpela wari bikos planti namba bilong wokfos i pun- velopmen i kamapim ol wok sait long prodaksen long lik- long Dipatmen na ministri bi- long ol na sampela meri i manmeri i save lusim mani daun taim konstraksen wok long ol praivet sekta. lik taim bihain. long Tresari long sekim askim WIB long baim bek long ol kain kain mani kam- bilong dispela malti bilien wanem rot Benk bilong mani ol i dipositim pinis, WIB -Gavman i putim planti Em i tok kantri i gat planti pani. LNG projek i pinis. Papua Niugini i laik givim i no baim ol. mani long ol skul na helt ges projek i stap na gavman laisens long Wimen In Bisnis Long wankain taim Mista Mista ON’Neill i tokim long helpim ikonomik na i lukluk long kamapim daun Mista Simon i askim bi- (WIB) long kamap olsem Simon i askim Mista Maru PNG-Australia bisnis forum sosel divelopmen prosesing insait long kantri long wanem na BPNG i laik wanpela Maikro Benk. long tok klai sapos gavman long Cairns-Australia long na helpim pawa saplai bi- givim laisens long ol WIB -Gavman i putim mani bai sapotim ol kopretiv so- dispela wik olsem i bin i gat long ol bisnis indastri na ol Mista Maru i tok “Yumi ol- taim em i no inap long bekim long groim SME bisnis em i saiti bikos em i wok gut long moa long 14,000 wokfos bi- pipel. geta save long dispela meri mani bilong ol meri long dis- gutpela bilong bihaintaim. provins bilong em. long LNG na taim konstrak- i go pas long dispela kam- trik bilong em. Dispela SME tu i bai apim Mista O’Neill i tok ol pani, WIB tasol em i asua Mista Simon i askim sen i pinis bikpela namba i wok long praivet sekta. bikpela ges projek long Mista Simon i askim Mista long BPNG bai givim laisens sapos wok painim i kamap no gat wok nau. Em i tok em kantri bai sapotim ol kon- Maru long tok klia long Praim Minista i tok PNG taim dispela kampani i no long K10 milien bilong Sepik i hatwok tru long painim wok trakta, saplaia na sapotim wanem rot gavman bai na Cairns i gat gutpela pren inap long bekim mani bilong Kopretiv Sosaiti we gavman bilong dispela namba kwik- wokfos na givim bikpela mekim long ol meri long dis- long bisnis divelopmen na ol mama. i givim. taim. sevis long ol pipel. trik bilong em bai kisim bek dispela forum em i kam gut Minista Matu i tok i no K10 Mista O’Neill i tok moa Mista Maru i mekim dis- mani bilong ol. wantaim het tok bilong en, Tasol em i tok em i nidim pela toktok taim memba bi- milien em i K5 milien gav- long hap bilong dispela “PNG Oportunities Beyond sapot bilong ol patna long Mista Maru i tok i tok em i long Maprik John Simon i man i givim. Tasol em i tok i namba em ol manmeri bi- the Boom” lukim gutpela sevis bai go tambu long ol kampani o lain no isi long wok painimaut tok Wimen In Bisnis bren long PNG, na ol i no gat wok Mista O’Neill i tokim forum long husat i stap insait long i makim fainensel institusen bikos sampela lain i bagara- long Maprik i kisim mani di- nau bikos wok konstraksen olsem gavman bilong em i wok divelopmen bilong ol na kisim mani diposit long ol pim ol rekot long dipatmen posit long ol meri na i no wok i pinis. wok long hariapim ol pepa risos i stap long kantri. manmeri na tok bai ol i baim na no gat ol infomesen long baim bek ol winmani taim ol Em i tokim dispela Forum wok long namba tu LNG pro- Long dispela bisnis forum, bek wantaim winmani. rekot long mekim dispela meri long distrik bilong em i olsem sampela rot gavman i jek long Galp provins. Praim Minista O’Neill i toktok Mista Maru i tok em bai wok. askim. mekim pinis em; Em i tok Total kampani i strong long PNG bai isi long -Gavman i yusim bikpela kisim bikpela sea na bai go kisim Australia visa, maining mani long stretim ol pas long projek. sekta na ol arapela sekta bi- ikonomik infrastraksa divel- Mista O’Neill i tok i gat long bisnis namel long tu- Maru go long APEC Tred opmen olsem ol rot, sip, bris, planti ges divelopmen long pela kantri.

MINISTAMinista bilong Tred, Komes mitingvelopmen, ikonomik Rifom wantaim nupela Dairekta na indastri, Richard Maru i na Gro; na Jeneral bilong Tred Divisen, bin go long Tred Minista l Strongim Komprihen- Embeseda Max Rai na PNG forum bilong ol APEC kantri siv Konektiviti na infra- APEC Senia Opisa, Ivan Po- stat long 17 i go 18 Mei long straksa Divelopmen. maleo, Embeseda Christo- Qingdao, Saina bilong I gat 5-pela het tok ol min- pher Mero bilong PNG skruim wok bilong APEC ista bai i toktok long en, Embesi long Saina na long kamapim Fri Tred Eria ikonomik Senis, Nupela Dairekta Jeneral bilong PNG bilong Esia Pasifik (FTAAP). ikonomi, inovetiv Gro, inklu- APEC Sekreteriet, Lahui Ako “Mi bai tokim ol wanwok siv Sapot na Ebenaisesen. na ol opisa bilong ol ejensi bilong mi long rot Papua Ni- Sampela moa toktok bai ol bilong APEC i go pas pinis ugini i kam pinis long en long APEC memba kantri i toktok long Qindao, long ol nara- sampela ol wok olsem em long rijonal na fri tred pela miting. kamap bilong tupela WTO agrimen, strongim kepesiti APEC Minista i gat wok Tred Fasilitesen Agrimen i bilding ektiviti, kamapim rot- long Tred (MRT) em i bilong kamap long Bali long yia i go mep na long kamapim wan- redi long go insait long pinis,” Mista Maru i tok. pela fisibiliti stadi bilong APEC Ministeriel Miting bai Bikpela tingting bilong FTAAP wantaim ol kos na kamap long Novemba 7 i go 2014 APEC miting em: benefit bilong en. 8 long Beijing na APEC Lida “Esia-Pasifik bung long Dispela na planti moa Samit long Novemba 8 i go kamapim laip” na tripela narapela bikpela samting long 11 long Saina. Praim bikpela het tok olsem. long Tred bilong Esia-Pasifik Minista Peter O’Neill bai i go l Edvensing Rijonal em bai ol i toktok long en. long dispela kibung long no- ikonomi intagresen (REI); Minista Maru bai i go long vemba wantaim ol lain i l Strongim inovetiv Di- APEC Tred Minista miting makim praivet sekta. Dispela sip i karim namba wan LNG ges i go long Japan las wik. Poto. Nicky Bernard P22 Wantok Me 22 - 28, 2014 ramunius

DSTP bilong Ramu NiCo bihainim Kondisen bilong DEC

AMU NiCo i bihainim olgeta aninit long graun aninit long solwara. kondisen o rot we gavman i laikim Moa long en tu i no gat apweling o lukim em i wokim aninit long lo bilong pipia i trip i kam antap long tai mol i sindaun Dipatmen ov Envaironment na Kon- daunbilo long graun long solwara. Stadi i Rsevesen long rausim pipia blong en long soim tu olsem nogat hevi o bagarap i kamap solwara, na dispela em seif rot long ol long ol enimal na pis long ol graun aninit. arapela rot. Narapela samting tu em eria we ol pipia i Envaironmen Opisa wantaim Dipatmen go sindaun aninit long solwara i mas gat ov Envaironment na Konsevesen (DEC), inap spes, na Ramu NiCo i nau i yusim Vi- Gabriel Luluaki i tokaut long dispela insait tiaz Besin, na i gat bikpela spes long pipia i long DSTP aweanes we i bin kamap long go sindaun aninit long solwara na i no inap Me 12 i go 14 long Basamuk eria long kam antap na ken long antap bilong sol- Raikos distrik long Madang provins. wara. Stadi i soim olsem i nogat sain bilong Mista Luluaki bilong DEC i tokaut tu apweling, o pipia we i sindaun aninit long olsem dispela rot bilong rausim pipia ol i graun long solwara i kam antap gen. kolim dip si teilings plesmen (DSTP) em ol Insait long wok bilong DEC olsem reg- arapela main olsem Lihir Gol Main long uleta, ol lain bilong mekim lo na was long PNG tu i yusim na i wok orait tasol. wanem wok i kamap, DEC i wok insait long Dispela aweanes long Basamuk eria i bi- Envairomen Ekt 2000, sab-seksen 55 hainim Nesenel Kot oda bilong Julau 26, Long sait long Pemit we DEC i givim long 2011 we i tok olsem Ramu NiCo olsem di- divelopa olsem Ramu NiCo, dispela ol velopa, na Independent Stet bilong PNG na kondisen i stap long was o gaidim divelopa Gabriel Luluaki, Envairomen Ofisa bilong DEC i toktok long ol asples lain long Basamuk. Dairekta bilong Envaironment aninit long long operet long gutpela sait long lukautim DEC i mas kamapim ol aweanes long DSTP gut envairomen long stretpela rot we i no long olgeta kwata long wan wan yia. Long ken givim bikpela hevi long bus, graun, dispela yia aweanes i bin karamapim ol wara na solwara bilong yumi. viles klostu long Basamuk rifaineri. Dispela ol Kondisen bilong DEC em i Insait long aweanes, Mista Luluaki i tok putim kamap long divelopa i mas yusim Nesenel Gavman aninit long DEC i gat wanem gutpela rot i stap na wanem kain bikpela bilip olsem DSTP i no inap teknoloji na enjiniaring stendet long was-gut kamapim hevi long laip bilong ol pis na long envaironmen. marin laip long solwara, bihain long ofisal Kondisen bilong DEC em Lo bilong en yet prodaksen bilong Ramu NiCo i bin stat long aninit long Ekt 2000 na nogat lain i ken mun Disemba 2013. brukim o abrusim. Ramu NiCo Menesmen (MCC) Ltd i Long sait long wok bilong Ramu NiCo, tokaut tu olsem DSTP wok em i karimaut i wok maining em i wokim em ekstrektiv in- wok orait tasol na i bihainim kondisen bilong dastri we ol i rausim graun long kisim min- DEC na ol bai givim ripot bilong ol klostu eral i gat velius long en. Dispela ol mineral taim i go long wanpela indipenden kon- em ol i rausim long graun na prosesim o salten long lukluk long en gen na tokaut redim gut pinis na i save salim i go aut long long painimaut bilong en tu. intanesenel maket long bringim nupela mani Dispela ripot i bin kamaut long Dipatmen i kam insait long kantri bilong yumi. ov Envaironmen na Konvesesen (DEC) Dispela reveniu o maini ol i kisim bihain long aweanes bilong ol i go insait long long ol i salim mineral expots i go ovasis em Ramu NiCo Menesmen DSTP long ol bai yusim long wok operesen bilong main, Basamuk Be insait long Raikos distrik long peim gavman takis, helpim ol lain aninit long Nick long MRA i toktok long awenes taim Mathew Lem long Ramu NiCo i sanap harim. Madang provins. memorandum ov agrimen (MOA) na ol ara- Insait long ripot bilong DEC, pastaim long pela samting. DSTP i kamap i mas gat beslain-stadi i Wok bilong karimaut maining i narakain kamap, na dispela em Ramu NiCo i wokim long ol arapela na i go wantaim wanem kain pinis pastaim long em i go het long wokim mineral long graun em divelopa i laik kisim. kamap DSTP long Basamuk Be long Raikos DEC i save glasim tu ol Envaironmen distrik. monitoring wok bilong divelopa we i go wan- DEC i tokaut tu olsem long Gavman i taim ol samting olsem liklik han wara, ol tait givim tok-orait baret we pipia i mas go daun bilong solwara na ol ron na strong bilong long solwara em 12 digri, na long sait long solwara, na tu i glasim fres na solwara kwal- Ramu em 15 digri. Moa long en tu em i mas iti, ol graun arere long nambis na tu graun greviti o bihainim rot bilong baret i go daun, aninit long solwara. na long sait bilong Ramu em i greviti fid. Narapela rot bilong monitoring tu i Narapela bikpela samting tu em DEC i karamapim stadi o sekim ol fis sapos ol i gat laikim olsem daunbilo bilong solwara i mas poisin long ol o nogat?. 120 mita, na long sait long Ramu NiCo, Ramu NiCo i bihainim olgeta rot na daunbilo bilong solwara em 150 mita. kondisen DEC i putim long givim ol Kwatali Stadi i soim olsem i gat ol ol enimal i stap Ripot bilong en i go long Gavman (DEC) na arere long ol dispela pipia na i kisim kaikai tu i givim Yia ripot bilong en long las yia i go Planti ol pikinini tu i kamap long dispela awenes long harim wok bilong DSTP. long en bihain long ol pipia i go sindaun pinis long DEC.

salens bilong graun na masin bilong mekim wok.

Ol dispela namba i soim klia mak bilong wok mipela i pinisim: InsaitRamu long moa long NiCo tupela yia, Ramuredi NiCo ilong sanapim pinis givim malti bilian Kina Ramu Nikel Projek, na nau mipela i redi long komisinim. n Bihain long mipela i kisim olgeta tok orait na stretim ol teknikal wok redi, Moa long 4.5 milian kubik mita bilong graun wok i pinis ‘Wanpela Ramu NiCo i go het wantaim bikpela wok konstraksen long namba tu hap bi- n Klostu 195,000 kubik mita simen i silip pinis long 2008. I kam inap nau, olgeta bikpela konstraksen wok long Krumbukari n Klostu 48,000 tan stil bilding i sanap, hap long ol em ol nupela Ramu NiCo, main sait na Basamuk rifaineri i pinis, na projek i stap redi long kisim komisin n Moa long 2,000 yunit masin i sanap redi Wanpela o tok orait long mekim wok. Long wol tu, dispela kain hariap sanapim em i no n Moa long 227 kilomita bilong baret na proses paip i silip (antap kamap bipo long wanpela kain bikpela projek olsem, na i daunim olgeta long 135 kilomita slari paiplain) Komyuniti’ ruralindastri Me 22 - 28, 2014 Wantok P23 Ol Manus pipel bai gat nupela maket LONG mun Desemba long dispela (Australia) Incentive Fund i tok ol yia, ol pipel bilong Manus Provins bai bildim maket we bai wok gut, bai gat gutpela maket we ol mama i strongpela bai stat longpela taim we no inap wari, tasol long san na rent ol pipel bilong Manus bai amamas aim, ol bai sindaun gut na maket. long en. Wok long bildim nupela Lorengau Manus Maket i stap i stap insait maket long Manus Taun bai stat long Lorengau Taun na em i ples we long mun Julai, na pinis long De- pipel i save bung na namba wan semba. ples pipel i save salim ol pres gaden Ol ripot i kam long Hai Komisin kaikai, kumu, mit na ol pis na ol ara- opis bilong Australia i save lukautim pela kaikai bilong solwara. ol wok i karamapim Manus na Nupela maket bai kisim ples bi- Manus Asailam Sika i tok namel long nau maket we i wok long go long dispela mun Me na Julai, ol i lapun. Ol bai wokim ruf bilong nu- wokim ol disain o piksa long maket pela maket wantaim ol strongpela bilding, tenda, kisim ol bilding me- moa stil frem o ain,inap spes long tiriel na wok bai stat. pipel i raun nab aim ol samting, na Wok bai pinis long mun De- moa lait insait long maket ples. semba, 2014. Insait long nupela maket tu, ol bai Ripot i no tokaut amas mani ol bai wokim spesel eria yet bilong salim yusim long stretim Lorengau Maket, ol mit, pis na ol narapela abus bi- tasol em i stap aninit long K26 mi- long solwara. lien helpim mani we gavman bilong Ol bai wokim tu hap long storim Australia i katim long provins aninit na tilim wara long en. MANUS MAKET NAU: long Manus Asailam Sika dil namel Niuspela i tok tu olsem bai ol i Manus Maket i ples bilong long PNG na Australia gavman. bildim moa toilet na sawa rum bi- Ol bai yusim dispela manimak long ol meri bikos moa meri bai bung na maket wantaim. long ol projek long Manus Provins i maket long dispela nupela na karamapim edukesen, helt, stretim bikpela moa maket bilding. na wokim ol mentenens long ol in- Sampela meri we niusleta i toktok frastraksa olsem rot, bris na ples long ol i tok ol i amamas long nupela balus, maket, yut na spot, meri na maket bikos bai gat spes long ol i polis. sindaun gut na salim ol pis, kumu Long wankain taim, wok i stat na gaden kaikai bilong ol. pinis long stretim ruf bilong Manus Niusleta i tok taim ol i rausim nau Maket we i wok long bagarap. maket bilding, ol maket lain bai NUPELA: Nupela Manus Manus Provinsel Teknikel Sevis yusim 7-pela liklikmaket we Loren- Maket bai luk olsem taim ol i Divisen wantaim sapot bilong Aus- gaun Eben Lokol Level Gavman i pinisim long mun Desemba. tralia i mekim dispela wok. wok long redim long 7-pela Wod Em bai kisim 4-pela mun Long namba wan niusleta bilong eria long Lorengau taun. Wok long long mekim. Poto: Manus i Australia Hai Komisin ol i kolim long ol dispela liklik maket bai pinis long go het niusleta. “Manus i go het”, Hassan Romalus dispela mun. em Infrastraksa Speselis wantaim PNG i ken groim rais na sevim mani

Pearson Kolo i raitim Dispela projek i kam aninit long wanpela agrimen we Gavman bi- long PNG na Ripablik bilong PAPUA Niugini i lukluk long Saina i bin sainim long yia 2009. sevim mani na planim na salim Agrimen i stap long hap namba rais long bihain taim. tu. Long las yia, kolis i bin Rais i kamap olsem olgeta de kamapim 30 ton rais we ol i kaikai long ol PNG famili, ol bod- planim long 5 hekta graun tasol. ing skul, ol kalabus na ol haus Projek i luksave tu long tupela sik. kain rais i groa gut na i karim PNG i sdave tromoim bikpela planti rais moa. mani stret, olsem moa long K500 Em long China Number One na milien olgeta yia long baim na China Number Two. kisim rais i kam long ovasis. Ol risets lain i soim tu olsem tu- Wantaim helpim bilong ol pela kain rais ya i kisim namel Saina, Japan na Taiwan gavman long 142 de na 165 de long gro na ol risets na egrikalsa save- na redi. man, PNG i wok long traim Projek na risets i soim olsem planim rais long ol bikpela projek rais i ken groa gut long PNG, long sampel hap bilong kantri. tasol i no gat bikpela rais faming Bihainim ol wok risets na rais projek long kantri long wanem, planim projek we gavman bilong gavman i lukluk yet long en. Saina na ol risets lain bilong ol na Nau, Hailands Agriculture Col- PNG lain i karimaut long Hailans lege i wok long redim 30 hekta Egrikalsa Kolis long Westen graun long planim rais na Hailans Provins, ol i painim aut saplaim i go long ol haus sik na olsem rais i ken groa gut long ol narapela institusen long PNG. provins. P24 Wantok Me 22 - 28, 2014 spotnius Mauspas man winim gol medol long

bodibildingSape Metta i raitim bin winim dispela taitel long 2013 i winim bek dispela tai- tel gen long narapela yia. EM i wanpela disebol man Nau yet ol selektas bilong we em i no inap long toktok. PNG Bodibildas Federesen i Tasol traim em long spot bi- makim ol bodibilda, na Rex- long bodibilding, em i ken ford Viyufa em i wanpela bi- pefom strong tru, winim ol long ol husat bai makim arapela bodibilda, na winim Papua Niugini long 2015 gol medol tu. Saut Pasifik Gems. Ol sapota na manmeri Ol arapela bodibilda husat husat i save bihainim bodi- i bin winim gol medol long bilding i bin kamapim bikpela sempionsip stat long anda nois tru taim mauspas masel 65 kilogrem na igo antap man bilong Goroka na Isten long 90 kilogrem bai kamap Hailans, Rexford Viyufa, na go het long makim PNG husat i bilong Fayantina long long 2015 Saut Pasifik Henganofi distrik i bin Gems. kamap, taitim na fleksim Long anda 65kg, ol se- masol, na pefom antap long lekta i makim Mark Donald steij long namba 22 PNG na Kenny Cooper, long anda Nesenel Bodibilding Sempi- 70kg, Steve Bomal, anda onsip long YC Hol long 75kg, Rexford Viyufa, anda Goroka, tupela wik i go pinis. 80 kg, Albert Scott, anda Rexford Viyufa em liklik 85kg, Richard Ripa anda brata bilong PNG maselman 90kg na Johnny Glen ova na taitel holda bilong Mista 90kg. Saut Pasifik Jack Viyufa Tingim, maski sapos em i husat i bin resis egensim ol mauspas, Rexford Viyufa narapela bodibilda husat i bai go het long bihainim ol bin kam yet long Bogenvil, trening program wantaim Pot Mosbi-NCD, Lae-Mo- Mista PNG Steve Bomal na robe, na Jiwaka we em i tupela bai i ken redim tupela winim gol medol long 80 kilo- yet long resis wantaim ol grem divisen. narapela bodibilda bilong Bihain long winim gol Pasifik long 2015 Pasifik medol, Rexford i bin kamap Gems. na tekpat long resis egensim Long divisen bilong ol sikispela bodibilda long taitel meri, masel meri bilong Maski sapos em i mauspas, bodibilda Rexford Viyufa i taitim na fleksim masel long taim em i bin tek pat long namba 22 bilong Mista PNG. Goroka, Misah Avefa i winim Nesenel Bodibilding Sempionsip. Em i makim Isten Hailans na winim gol medol long 80 kilogrem divisen. Em i traim long Tasol dispela taitel i gol medal, na taitel bilong resis wantaim Steve Bomal (rait long poto) na faivpela arapela bodibilda long kisim taitol bilong Mista PNG. Em i traim abrusim em na narapela Mis PNG, na em tu i stap tasol em i no mekim, tasol dispela i no stopim ol selekta long makim em long i stap insait long tim long makim PNG long masel man bilong Goroka long skwat bilong makim yet em Steve Bomal husat i PNG long Pasifik Gems. 2015 Saut Pasifik Gems. Kepten Eliab i kam bek Hekari na Lae redi long fainel Isaac Liri i raitim long lukim olsem Eliab bai Isaac Liri i raitim kam bek gen. Kosa Marum i tok Eliab em wanpela pi- DISPELA yangpela kepten laia we olgeta bois i save NESENEL Soka Lig (NSL) bilong ol PNG Hunters i lukluk antap long em, na gren fainel i no wanpela nu- save strongim ol Hunter kam bek bilong em i ken pela samting long ol Hekari taim em i stap insait long apim spirit bilong ol bois Yunaitet. Dispela em ples bilong pilai. gen. namba 9 taim bilong Hekari Kepten Eliab i no bin pilai Eliab husat em 23 kris- long laspela tupela gem bi- long stap insait long gren mas, em wanpela top 10 pi- long ol, long wanem, em i laia long Intrast Supa Kap. fainel, na dispela yia, ol bai bin sik. Long dispela wik, Ol Sentral Kwinslan pilai egensim Lae FC. em i trening wantaim ol Capras husat bai pilai Lae FC em nupela tim Hunter na i redi bek long go egensim ol Hunters long long NSL na dispela yia ol i insait long ples bilong pilai dispela wiken bai putim bin pilai strong tru na nau ol na lidim ol bois. was long dispela man, long bai pilai long gren fainel. Kosa bilong ol Hunter, wanem, em wanpela Kosa bilong ol Lae FC, Michael Marum, i amamas strongpela pilaia bilong ol Peter Gunemba i tok em i bilip long ol pilaia bilong em, na nau ol i trening strong long dispela wik na redi long pilai egensim Hekari. Mista Gunemba i save olsem dispela gem bai no inap isi long win, tasol wan- taim ol sapota bilong ol, ol i ken putim presa antap long Hekari na win. Sapos Lae FC i win, ol bai mekim histori long NSL. Long arapela gem, Oro Lae FC bai lukluk long stopim dispela strongpela straika bilong ol Hekari, Kema Jack. Kema bai FC na Gigira Morobe bai pilaim namba 9 gren fainel bilong em wantaim Hekari. Em i gat planti ekspiriens, na em i ken helpim pilai long kisim namba 3 na Hekari long winim namba 10 gren fainel bilong ol. namba 4 ples long lata. Kosa bilong Hekari Yu- kisim ol i go long gren fainel inap isi, long wanem, Lae sapota we i ken daunim naitet, Jerry Allan i amamas gen long dispela yia, tasol FC bai pilai long ples bilong spirit bilong ol pilaia bilong Kepten bilong PNG Hunters, Israel Eliab bai mekim kam bek long ol pilaia bilong em long em i save olsem em i no ol, na ol bai gat planti em bilong em long dispela wiken. spotnius Me 22 - 28, 2014 Wantok P25 Ol sponsa bilong Pasifik Gems kisim skul OL sponsa bilong 2015 Pasi- Gems, na givim sampela gut- wok long lukim olsem dispela fik Gems i bin gat sans long pela tingting long stap olsem bikpela pilai i kamap gut. toktok na kisim sampela tok gutpela sponsa na helpim, na Mista Stewart i tokim ol Tim PNG redi long skul long wanpela savemeri, tu, kisim sampela gutpela sponsa olsem ol i olsem Kim Skildum-Reid. samting taim ol i stap olsem famili wantaim GOC, na Mis Skildum-Reid em wan- sponsa. GOC bai amamas long wok pela meri husat i gat planti Long dispela woksop, Sif bung wantaim olgeta sponsa save na ekspiriens long ol rot Eksekyutiv Opisa (CEO) bi- long dispela 18-pela mun i bilong stap olsem sponsa long Gems Ogenaising stap bipo long bikpela pilai i Arapela K1.5 millien bai Komonwelt Gems, 96 bilong KomonweltIsaac Liri i raitim Gems long ol bikpela ivent olsem Komiti (GOC), Peter Stewart, kamap. kam long Nesenel Gavman. ol dispela manmeri em ol Pasifik Gems. i tok Pasifik Gems i no inap “Wok bung namel long PNGOC em i wanpela etlit, na 48 em ol opisal. Long wanpela woksop long long kamap gut taim i no gat GOC na ol sponsa bai mekim KOMONWELT Gems bai Non-Gavman Ogenaisesen Dispela em namba wan Pot Mosbi long dispela wik, ol sponsa. Em i tok ol sponsa Pasifik Gems i kamap gut- stat long Julai 3 na pinis (NGO), na long dispela as, taim bilong Papua Niugini Mis Skildum-Reid i toktok i save givim helpim long kain pela moa, Mista Stewart i tok. long namba 23 de bilong ol i save nidim helpim i kam long salim wanpela bikpela long ol sponsa bilong Pasifik kain rot, na ol i mekim bikpela mun Ogas, 2014. long ol sponsa. tim i go long Komonwelt Ogenaisesen we i go pas Wanpela bikpela rot we Gems. long wok redi bilong salim PNGOC i bihainim long dis- Ol spot we tim PNG bai tim PNG i go em Papua Ni- pela yia, long kisim mani pilai long en long dispela ugini Olimpik Komiti long sapotim na salim tim i bikpela pilai em Etletiks, (PNGOC). go long Komonwelt Gems, Boksen, Ragbi Sevens, PNGOC i mekim baset bi- em long ol Trukai Fan Ran Skwas, Tebol Tenis, Swim- long salim tim PNG i go long T-siot. ming, na Para Spots. dispela bikpela pilai, na Mani we i kamap taim ol Tim PNG bilong go pilai baset bilong salim tim i go manmeri o ogenaisesen i long Yut Olimpik Gems long em K3 millien. baim ol dispela fan ran t-siot Saina long mun Ogas bai PNGOC i mas kamapim bai go long helpim tim PNG. kisim sapot tu long mani we K1.5 millien ol yet wantaim 144 em namba bilong ol i kam long ol Fan Ran T- helpim bilong ol sponsa. manmeri husat bai go long siot.

Kim Skildum-Reid i toktok long olgeta sponsa bilong Pasifik Gems long gutpela bilong stap Tari kisim nupela basketbal fasiliti olsem sponsa long dispela bikpela pilai. OL manmeri husat i save bilong ol komyuniti i stap save bilong pilai basketbal, pilai na bihainim basketbal klostu long wok bung wan- na wanpela de ol dispela long Tari bai nau gat sans taim ol na lukim pinis bilong yangpela i ken karim nem bi- long pilai gut bihain long dispela projek. long Papua Niugini. helpim ol i kisim long Bank “Long makim maus bilong Ol sumatin na tisa bilong Bantik soka kompetisen long South Pasifik (BSP). ol wok manmeri bilong BSP Kuluanda Praimeri Skul i Long las yia tasol, BSP long Tari, mipela i amamas amamas tru long lukim dis- brens long Tari i bin op, na long kamapim dispela fasiliti pela nupela fasiliti na ol i UsinoMathew Yakai i Plesraitim i kamap gut long dispela yia, ol i wok na wok bung wantaim tokim BSP olsem ol bai bung wantaim Kuluanda komyuniti, na mipela i gat lukautim na yusim gut. MASKI i no gat gutpela Praimeri Skul na ol komyuniti bikpela laik long helpim long Taim dispela skul i bin stat, sponsa, kosa, menesmen na long hap long stretim ol bas- taim bihain tu,” Mista Ak i tok. ol tisa bilong Kuluanda i save samting bilong trening long ketbal fasiliti aninit long Mista Ak i tok em i gat wok hat tru long skulim ol pilai soka, taim wiken i kam, Komyuniti Projek Inisitiv. strongpela tingting olsem sumatin, na nau wantaim ol yangpela long Usino Wod Brens menesa bilong BSP dispela nupela basketbal dispela nupela fasiliti, ol i 31 insait long Usino Bundi long Tari, Gabriel Ak i tok fasiliti bai helpim ol Tari long bilip olsem em i ken helpim distrik long Madang i save tenk yu long Kuluanda painim ol sampela yangpela ol long sait bilong stap helti laikim kain stail pilai bilong ol Praimeri Skul na ol manmeri manmeri husat i gat skil na na skul gut. long soka. Pilai bilong ol em wankain stret olsem ol soka pilai long bikpela taun na siti. Ol i no wari sapos no gat gutpela sponsa, maski i gat bikpela ol projek olsem Ramu Suga, Ramu Agro, Ramu NiCo, Marengo na ol narapela bikpela kampani in- sait long Madang provins, soka em stap long blut bi- long ol stret. Taim ol i wok hat long gaden kakao o buai long ol wik de, na taim wiken i kam, ol yangpela i save laikim stret soka bilong Usino we i Ol Memnes na Weigha i kilim skin long gren fainel save mekim ol mama na papa i amamas long lukim. man tim i pilai insait long dis- wantaim. Gaddals em i gat Wantaim dispela kain pela kompetisen. Ol tim ya i meri tim tasol na Puldex amamas na luksave, Kawat kam long ol wan wan haus wantaim Somko i gat man Daik, Spot Teknikel Opisa bi- lain insait long Wod 31 em tim tasol. long Bantik na Usino i go Bige, Alolo, Nukul, Tai, Imiag Tim Weigha man na meri pas long ogenaisim dispela na Kuade we nem Bantik i wantaim i bin kamap wan- Batik pri-sisen soka tona- sanap antap long olgeta. pela strongpela tim stret in- men we i bin stat long Ista Ol tim husat i brukim bun sait long dispela kompotisen wiken na pinis long wiken bi- long dispela pri-sisen em we ol Weigha man tim i long Me 17 na 18. Weigha, Mix Mate, Back winim olgeta gem i kam inap Sikispela meri na 7-pela Yard, Black Ants na Kumuls. ol i lus long Black Ants long Ol BSP opisal long Tari i opim nupela basketbal fasiliti long Kuluanda. Olgeta i gat man na meri tim Sarere i go pinis. - Wiken NSL Grand Faino lDro- P26 Wantok Me 22 - 28, 2014 nrlnaintrastsupakapnius Ol poto na stori i kam long NRL websait SPOTS DR0 STET OV ORIJIN LAIN AP RABBITOHS: GEM WAN RAUN 11 HUKA bilong ol Rabbitohs, Isaac Luke, bai mekim kam bek bilong em long Trinde Me 28, 2014 dispela wik. Isaac i bin gat bagarap New South Wales ANZ Stedium long solda bilong em na em i bin mis BLUES aut long planti gem. Dispela man Nu s Bulldogs Roosters Silan ragbi sta i sainim nupela kontrak V 1. Jarryd Hayne gen wantaim Rabbitohs, na em bai 2. Brett Morris pilai wantaim ol inap long 2017. 3. Josh Morris CBus Super Stedium 4. Michael Jennings Titans Vs Warriors 5. Daniel Tupou 6. Josh Reynolds 7. Trent Hodkinson 8. Aaron Woods Campbelltown Stedium 9. Robbie Farah W/Tigers Vs Broncos 10. James Tamou 11. Ryan Hoffman 12. Beau Scott 13. Paul Gallen (c) BULLDOGS: HAPBEK bilong GIO Stedium ol Bulldogs, Trent Hodkinson, Raiders Vs Cowboys Interchange bai mekim pilaim namba wan 14. Trent Merrin gem bilong em wantaim ol New 15. Anthony Watmough South Wales Blues long neks 16. Luke Lewis wik. Trent em i pilai gut tru long 17. Tony Williams Smiles Stedium dispela yia na i helpim ol Bull- Sharks s Rabbitohs dogs long winim planti QLD V MARROONS gem bilong ol.

1. Billy Slater 2. Darius Boyd 3. Greg Inglis Bai 4. Justin Hodges 5. Brent Tate 6. Johnathan Thurston 7. Cooper Cronk Dragons Panthers 8. Matt Scott 9. Cameroon Smith (c) 10. Nate Myles 11. Chris McQueen Eels Storm 12. Matt Gillet 13. Corey Parker

Interchange Sea Eagles Knights 14. Daly Cherry Evans 15. Ben Te’o 16. Aidan Guerra Raun 10 Poins Lata 17. Josh Papalli

Pos Tim W B L D Pts 1. Bulldogs 8 2 16 2. Sea Eagles 7 3 14 HuntersIsaac Liri i raitim Kosa redi bilong ol Hunter longno gut. raunlong em long13 senta long dis- 3. Panthers 6 4 12 Michael Marum i save olsem Long dispela wiken, ol pela wiken. 4. Eels 6 4 12 LUS bilong ol Hunters long las dispela kain pilai i no gutpela, Hunters bai pilai egensim ol Lok fowod Sebastian Pan- 5. Storm 6 4 12 wiken egensim Norths Devil i na em i toktok strong long ol Sentrel Kwinslan Capras. Ol dia bai no inap pilai long dis- mekim na ol i luksave olsem pilaia bilong em long lusim dis- Hunters i bin winim ol Capras pela wiken tu, long wanem, 6. W/Tigers 6 4 12 pela kain stail bilong pilai bikos 7. Titans 6 4 12 sapos ol i pilai egensim ol ara- long raun 3, tasol dispela em i brukim sampela lo bilong pela tim long Australia, ol i no em i no inap long helpim ol wiken, Kosa bilong ol Hunter tim. 8. Cowboys 5 5 10 ken slek long difens bilong ol. long win. Michael Marum i tokim ol pilaia Gut nius bilong dispela 9. Roosters 5 5 10 Long gem bilong ol long las Ol Hunter i laikim ol sapota bilong em olsem ol Capras bai wiken em olsem, strongpela 10. Rabbitohs 5 5 10 wiken, ol i bin givim planti sans long lus tingting long las wiken pilai strong na tingting long seken rowa, David Loko, i 11. Broncos 5 5 10 long Norths Devils long skoa na sapotim ol gen long dispela win, long wanem, ol Capras kam bek long tim, na bai pilai 12. Warriors 4 6 8 long namba wan hap, na taim wiken, long wanem, ol Hunter bai pilai long ples bilong ol, na long dispela wiken long 13. Dragons 4 6 8 ol i bin laik kam bek strong i nidim sapot bilong ol man- ol Hunter i no gat gutpela rekot helpim ol Hunters long 14. Raiders 3 7 6 long namba tu hap, taim i bin meri bilong Papua Niugini long yet long pilai na win long Aus- strongim difens bilong ol. 15. Knights 2 8 4 sot na ol i bin lus. gutpela taim, na tu, long taim tralia. Long ol 6-pela gem bi- Kepten Israel Eliab tu bai 16. Sharks 2 8 4 long ol long Australia, ol i mekim kam bek bilong em winim tupela tasol, na dispela long dispela wiken bihain long wiken bai namba 7 taim bilong em i sik na i bin stap aut long QRL Intrust Super Cup draw Raun 12 poins lata ol long pilai long Australia. tupela wik olgeta. Pos Tim W B L D Pts Antap long dispela, ol Hunters lain ap bilong dis- 1. Northern Pride* 8 1 2 0 18 Hunters i gat gutpela rekot pela wiken em 1. Adex Wera 2. Ipswich Jets 8 1 3 0 18 long pilai long Kokopo tasol 2. Garry Lo 3. Noel Zeming 4. 3. WM Seagulls 7 1 4 0 16 bikpela samting we ol i mas Thompson Teteh 5. Edward 4. Devils 8 0 4 0 16 wok long en, em long winim ol Goma 6. Israel Eliab 7. Roger 5. PNG Hunters 6 1 4 1 15 gem taim ol i pilai long Aus- Laka 8. Timothy Lomai 9. 6. TH Seagulls 6 1 5 0 14 tralia. Wartovo Puara 10. Esau 7. East Tigers* 5 1 4 1 13 Long lain ap bilong ol Siune 11. George Benson 12. 8. Redcliffe Dolphins 5 1 5 1 13 Hunters long dispela wiken, David Loko 13. Adam Korave 9. Magpies 5 1 6 0 12 strongpela senta, Thompson 10. Bears 5 1 6 0 12 14. Dion Aiye 15. Willie Teteh, bai no inap long pilai 11. Mackay Cutters 4 1 7 0 10 Minoga 16. Lawrence Tu’u 17. 12. CQ Capras 2 1 8 1 7 bikos em i kisim bikpela Tiger Emery 18. Joe Bruno 13. SCoast Falcons 0 1 11 0 2 bagarap long lek bilong em. 19. Stanton Albert 20. Noel * Northern Pride vs Eastern Tigers postponed to Sunday 6th July Noel Zeming bai kisim ples bi- Joel. olspotpoto Me 22 - 28, 2014 Wantok P27

Ol spot eksen poto long wiken...1

Poto Nicky Bernard.

2

1. Aiyo Nek bilong mi ya. Ragbi yunien eksen long Monia pak long Pot Mosbi.

2. NO KEN MUV: Gol suta bilong Sparrows wantaim bal i traim long tanim em tasol Gol kipa bilong Paramana i putim was long em long Netbal pilai bilong ol long 4 Bisini Mosbi. 3

3. TROMOI BAL KAM: Sterlo Logoson bilong UNI i redi long kisim bal long lain aut long ragbi yunien pilai bilong ol long wiken long Monia pak long Mosbi.

4. DISPELA BAL YA I NO HARIM TOK: Wanpela bilong ol profesenal golf pilaia i traim pilai long PNG Golf Open long Pot Mosbi golf klap.

TOKSAVE: Salim ol spots dro bilong yu kam long Feks; 325 2579, e-mel;[email protected] o kam lusim long Wantok Niuspepa opis long Able Building Complex long Central Waigani, NCD. Isu 2072 Wan wik: Fonde, Me 22 - 28, 2014.

Mosbi redi long Pasifik Gems,

Isaac Liri i raitim Em i tok Papua Niugini i laik Parkopmekim dispela tok Pasifik Gems i kamap wanpela bikpela samt- PASIFIK Gems i kam klostu ing tru, long wanem, em bai nau, na wantaim 13-pela mun longpela taim gen bipo long tasol i stap bipo long dispela Pasifik Gems i kam bek gen bikpela pilai i stat, Gavana bi- long Papua Niugini, na long long Nesenel Kapital Distrik sampela manmeri long Papua (NCD), Powes Parkop, i tokim Niugini, dispela bikpela pilai i ol lida husat i kam long Pasi- olsem wanpela gutpela ek- fik Lokal Gavman Foram spiriens we ol bai lukim long olsem Pot Mosbi bai redi long wanpela taim tasol long laip bi- holim 2015 Pasifik Gems. long ol. Em i tokim ol olsem ol i ken Arapela astingting bilong raun i go na lukim ol wok redi mekim dispela ol pilai i kamap we i wok long kamap, na taim ol gut em bikos long neks yia, i go bek long ples bilong ol, ol i 2015, Papua Niugini bai ama- ken tokim ol pipel bilong ol masim 40 yia long stap olsem olsem Papua Niugini i wok hat wanpela indipenden nesen. Na tru long redi long kamapim dis- long dispela as, Nesenel Gav- pela bikpela pilai. man bilong Papua i laik lukim Gavana Parkop i tokim ol lida dispela bikpela pilai i ran gut olsem sapos ol i laik painim aut long amamasim 40 yia bilong moa, ol i ken go lukim Gems Papua Niugini tu. Ogenaising Komiti (GOC), na Olgeta fasiliti bilong Pasifik AMAMAS WANTAIM WANTOK: Weigha man na meri tim i werim Wantok t-siot na holim fri Wantok niuspepa long givim GOC bai amamas long toktok Gems bai pinis long mun Mas long ol manmeri taim gren final i stat. Lukim stori long pes 25. wantaim ol. long neks yia.

Publisher of the newspaper operates at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.