Ol Wina bilong Wantok Ridasip Seve 2014

NAMBA 7 DRO

Namba 2070 Me 8 - 14, 2014 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol 1. John Wapi (Jiwaka) 2. Tony Pajok (Morobe) 3. Max Marala (Hela)

Praim Minista bilong PNG, Peter O’Neill i sainim wanpela gutbel Insait: kad i go long ol lain bi- Foa lein rot bai long China Harbour Engi- neering Company Ltd helpim pipel - P2 husat bai wokim rot long 9-Mail i go long Gerehu na bungim Poreporena UPNG amamsim Haiwe rot, pastaim long em i brukim graun long Midia Fridom de Gerehu raun abaut long - P4 aste. Ol tripela memba bi- long NCD, Michael Mal- abag, Not Wes, Justin Tkatchenko, Saut, Labi Pogera main stet Amaiu, Not is, Miria ov emejensi - P7 ikupu, Motu Koitabu Sia- man wantaim bikman bi- long Saina Kampani i BSP helpim Meri lukluk i stap. Poto: Nicky Bernard. Seif Haus - P10

Kolopu Waima i raitim long kisim namba bilong ol tisa na ol. Bihain ol opisa i go long Bore- ol sumatin na tisa i stap long ol long ol pikinini na tisa long skul ol sumatin. Tasol planti ol skul tisa boa Praimeri skul na ol sumatin i wanwan skul. bikos planti taim long wan wan yia SEKETERISkul bilong na sumatinsevei i rausim ol dispela ranawe. Ol papamama i i stap klostunoEm i tok ol i laik666 traim pastaim namba bilong ol tisa na sumatin i Edukesen,Dokta Michael Tapo,i opisa na paitim ol bikos ol i ting long Morata wan na Morata tu i ran long ol skul i stap long Nesenel no save stap stret.Namba bilong kliarim tingting bilong planti pa- olsem ol i laik givim namba 666, we go i long skul na pulim ol pikinini bi- Kapital Distrik (NCD),na bihain ol sampelaskul i save hariap tru go pamama husat i les long salim ol Baibel i tok em i namba bilong long ol i go long haus. Na ol i les bai go long ol narapela provins antap,na long sampela skul namba pikinini bilong ol i go long skul Devil Satan. long salim ol sumatin go i bek long long kantri. bilong ol tisa na sumatin i save go bikos ol i pret long kisim 666. “Tasol dispela em i no skul. Skul i stap pas long dispela “Mipela i makim 13 skul long daun bihain long wan wan yia. Na Mista Tapo i tok ol opisa bilong 666,”Dokta Tapo i tok. wik. Mosbi long wokim dispela sevei,” dipatmen i painim hat tru long Dipatmen bilong Edukesen i go Holy Rosary Praimeri i namba Mista Tapo i tok ol dispela opisa Dokta Tapo i tok. amas namba bilong pikinini na tisa raun long ol praimeri skul long wan skul long rausim ol dispela i go raun long ol skul em dipatmen Mista Tapo i tok as bilong dispela i stap insait long kantri. Mosbi na yusim wanpela masin opisa taim ol i go long skul bilong i makim ol long kisim namba bilong sevei em long kisim gut namba bi- I go moa long pes 2... P2 Wantok Me 8 - 14, 2014 nius Hevi long boda bilong PNG na Indonesia i kamap bikpela OL hevi long boda bilong Papua beseda bilong Indonesia long Gavman bilong Papua Niugini i long dispela wik. Na dispela bung ol Papua Niugini Difens Fos Niugini na Indonesia i wok long Papua Niugini, Andrias Sitepu long lukim olsem dispela namba wan bai kamap long Jayapura. (PNGDF). kamap bikpela, na gavman bi- tupela wik i go pinis. diplomatik pepa i no karim kaikai, Long dispela bung, ol lida bilong Ol ripot i tok i no gat wanpela long Papua Niugini i luksave Dispela em namba tu diplomatik na long dispela as, ol i salim namba tupela kantri bai toktok moa long ol PNGDF i kisim bagarap tasol PNG long dispela, na i wok strong pepa nau we Mista Dihm i givim tu diplomatik pepa i go long In- hevi we i wok long kamap long gavman i no laik dispela kain hevi long daunim ol dispela hevi. long ol Indonesia. Mista Dihm i bin donesia. boda. long kamap gen bikos em bai Long daunim ol dispela hevi long givim namba wan diplomatik pepa Minista bilong Foren Afeas, Rim- Ol ripot i kam long boda, i tok bagarapim gutpela wok pren bilong boda, Ekting Sekreteri bilong Dipat- i go long Mista Sitepu long las mun. bink Pato, i tok dispela namba tu olsem long namba 19 de bilong las tupela kantri. men ov Foren Afeas, William Dihm, Dispela namba wan diplomatik diplomatik pepa i toktok strong long mun, ol sampela ami bilong In- Minista Pato i save pinis long ol i bin singautim, na givim wanpela pepa i toktok strong long kamapim ol Foren Afeas lida bilong tupela donesia husat i save lukautim boda dispela hevi we i kamap na em i no diplomatik pepa i go long Em- bel isi namel long tupela kantri. kantri long holim wanpela bung i bin sut long sampela bilong soldia amamas. Foa lein rot bai bringim planti gutpela samting Isaac Liri i raitim projek bai stat long dispela mun na bai pinis long neks yia. OL manmeri bilong Pot Mosbi i bin Memba bilong Mosbi Not-Is, Labi amamas tru long lukim graun brek- Amaiu, i bin tok tenk yu long O ing seremoni bilong Baruni- Neill-Dion Gavman long lukluk moa Gerehu-9 Mail rot projek. long kamapim planti infrastraksa Dispela K300 Milien Projek we projek olsem long helpim kantri Nesenel Gavman i fandim, bai dau- long go het. nim hevi bilong trefik insait long Ne- Mista Amaiu i tok dispela projek senel Kapital Distrik (NCD). bai givim sans bilong planti man- Dispela graun breking seremoni meri long Papua Niugini long we i bin kamap long Trinde long painim wok, na em i tok tenk yu dispela wik i bin lukim planti ol lida long Mista Malabag long kamap i givim toktok bilong ol. wantaim dispela inisitiv, na tu, Minista bilong Helt na HIV na CHEC long wanbel long wok kon- AIDS, Michael Malabag i tok planti straksen. ol wok manmeri bilong NCD husat Embeseda bilong Saina long i save givim save na taim bilong ol Papua Niugini, Li Riao, i tok Saina long helpim kantri long divelop i i amamas long helpim Papua Niug- save stap long Gerehu eria na ol ini long dispela projek, na tu, long arapela hap bilong Pot Mosbi Not- ol arapela projek. Wes, na dispela nupela foa lein rot Em i tok Saina em i gat strong- projek bai bringim gutpela sevis pela ikonomi long wol bikos ol i bin long ol, daunim ol hevi ol i save save kamapim planti rot na infra- bungim, na strongim wok bisnis. straksa long bipo i kam inap nau. Long makim maus bilong ol pipel Embeseda i tok Saina i amamas bilong em long Mosbi Not-Wes long helpim Papua Niugini bikos tu- Elektoret, em i tok tenk yu long pela kantri i save wok pren long China Harbour Engineering Com- planti taim, na ol bai helpim Papua pany (CHEC) long wanbel long Niugini long kamapim ol rot na in- mekim wok konstraksen na pinisim frastraksa, na helpim kantri long Ol lida bilong Papua Niugini na Saina long graun breking seremoni bilong nupela 4 lein rot long Pot Mosbi. dispela projek. strongim ikonomi. Wok kontraksen bilong dispela Grup i wok long draf polisi bilong refuji risetelmen Veronica Hatutasi i raitim polisi bilong kantri long lukautim stap. disasta olsem ol Manam Ailan lain, bilong ol bisop. tripela grup. Asbisop Ribat i tok nau PNG i ol Carterets Ailan na ol Kiribati pipel Asbisop Ribat i tok asailam sika i PNG bai gat wanpela risetelmen Namba wan grup em ol refuji bi- lukim ol nupela kain samting olsem we klaimet senis i mekim na British nupela samting long PNG we kantri polisi long ol refuji bilong ovasis na long Wes Papua husat i ranawe ol asailam sika i kam long ol nara- gavman i bin sindaunim ol long i no gat ekspiriens long en.Tasol i long kantri yet husat i lusim ples bi- long ol hevi long ples bilong ol na i pela kantri, na yumi no gat polisi o Solomon Ailan na long Rambi no laik bilong PNG i kamap olsem long ol bikos long sampela hevi o kam stap long PNG moa long 50 lo long karamapim o kontrolim ol Ailan, Fiji. kantri i sapotim (Manus) prosesing senta na long kisim ol refuji na sin- birua bilong woa, klaimet senis. krismas. dispela kain situesen. Dispela polisi bai helpim ol atoriti daun ol long kantri i nupela samting Ol trensferis olsem ol asailam Olsem na penel o grup bilong em na kantri long helpim ol ovasis na Pastaim meri memba bilong olgeta. Moa yet, ol lain i kam long sika long Manus i narapela. i gat 30 de tasol, stat long Epril 9 lokol refuji.Tim i raun pinis long 5- Palamen i save toktok strong long ol Midel Is kantri we woa, terorisim Laspela lain em ol dispela i ronawe inap long Me 9 long redim draf ripot pela provins i bin kisim na lukautim human rait, mekim stretpela pasin na ol kain hevi i stap long ol. long ol meri na ol tarangu, Dame lusim ol ples bilong ol olsem ol i go long Palamen. Palamen bai ol refuji long kisim ol tingting na tok- tok bilong ol long go long draf polisi Planti bisop i bin autim ol tingting Carol Kidu, i go pas long 6-pela Manam Ailan lain long Madang kisim draf ripot long glasim na ske- husat i lusim ples bikos long hevi lim, na tok oraitim, na bihain long ripot. Em long Manus, Westen bilong ol long ol asailam sika na ol memba tim i gat long em Asbisop na birua bilong maunten paia, na ol dispela, em bai kamap Refuji Provins, Madang, Wes Nu Briten refuji. Ol i tok ol sios em namba John Ribat olsem nambatu, Peter Carterets Ailan lain bilong Atono- Risetelmen Polisi. na Goroka long Isten Hailans,: As- wan lain i save kisim na lukautim ol Arifeare bilong Imigresen seksen mas Rijon bilong Bogenvil we “Dispela polisi mipela i wok long bisop Ribat I tok. pipel i stap log hevi na ol i mekim wantaim Foiren Afeas na narapela klaimet senis i wok long karim ol en i no bilong ol Manus asailam Tim i bin stap long bung bilong ol long ol refuji bilong Wes Papua i tripela moa, long kamap wantaim ailan bilong ol na ol i painim seif sika, tasol long ol lain we ol naturel Katolik bisop long dispela wik stap long boda eria long Vanimo na namba wan refuji risetelmen draf ples long bikples Bogenvil long Tunde long kisim tingting na toktok Kiunga, Westen Provins.

Skul sevei ii no no save stap 666 long opis,tasol ol i men i asua bikos em i no wokim save long midia o kam raun long kam long kisim namba bilong ol I kam long pes 1... save kisim pe yet. sampela awenes toksave pas na skul na toksave long ol sumatin tisa na sumatin long yusim wan- Em i tok ol i kisim dispela masin bihain go raun long skul ol long wantaim ol tisa na tu, ol papa- pela masin. Em i tok tu olsem nau gavman i na go raun long ol skul long kisim kisim namba bilong ol tisa na mama long wanem as tru bilong Em i tok, ol opisa i kam wantaim givim fri edukesen, na bikpela gut namba bilong ol tisa, skul na sumatin. dispelasevei,” Mista Bilas i tok. ol polis na ol pikinini wantaim ol mani i go long ol skul. Sampela namba bilong ol sumatin long wan Wanpela papa bilong sumatin, Em iapil long Edukesen Dipat- tisa i pret. Bihain ol i painimaut olsem ol i lain bilong Edukesen Di- skul i gat liklik namba bilong wan skul. Dispela ol data bai Benny Bilas,bilong Kusumb long men long toksave na wokim patmen,tasol ol pikinini iranawe. sumatin, tasol ol tisai save apim helpim dipatmen long menesim Tombalong TambulNebilyer- awenes pastaim em i ken karim namba bilong ol pikinini. Na dipat- Ilekotret long Westen Hailans i tok Sampela stap yet long skul em ol gutfri edukesen mani na tu, dipat- aut kain sevei o stadi long bihain papamama bilong ol i kam kisim. men i save givim moa mani long ol. men bai save gut long amas ol pikinini na papamama i pret taim. bikos ol i givim sut long han bilong “Ol i ranawe bikos i harim stori Dispela ol mani em ol tisa na ol namba bilong tisa na sumatin i Wanpela tisa bilong Boreboa ol pikinini. Na dispela em i pretim pinis olsem, long Holy Rosary bod memba i save kisim long stap long edukesen sistem bilong husat i les long givim nem bilong praimeri skul, ol i givim sut long ol mekim wok bilong ol yet. Naem i ol na ol i ranawe long skul, na em long sekyuriti risen i tok ol i kantri. paitim ol edukesen opisa. pikinini na kisim nem na piksa bi- no stret. kirap nogut long lukim ol opisa bi- Tasol planti ol pipeli no klia long “Edukesen Dipatmen i asua long ol tu. Olsem na ol i ting olsem Mista Tapo i tok sampela tisa tu long Dipatmen bilong Edukesen i dispela em namba 666,” em i tok. dispela na ol i tok Edukesen dipat- bikos em i no mekim sampela tok- Me 8 - 14, 2014 Wantok P3 T.H.E Pati ken joinim oposisen. Arore, Polye, Gau Stanley Nondol i raitim Tasol ol i tok ol i rispektim Gore i stap yet long wok min- ol arapela pati. Em i tok ol Alotau akod we ol i kamapim ista. lida insait long pati i gat wanbel long stap wantaim Polye, Arore, na Gau i tok rispek long pati na ol i stap T.H.E Pati i tok em i no gavman taim ol i fomim sapos praim minista i les wanbel wantaim lida, Don asua long ol i ken joinim O’Neill/Dion gavman long long ol i stap long gavman na Polye. oposisen lida Belden Alotau. rausim T.H.E Pati long gav- Ol i tok klia olsem wanem Namah tasol lo i tok nau T.H.E pati i gat 14 pela man bilong em, bai ol i ken disisen i kamap bai kamap yet ol i stap yet wantaim memba long O’Neill gav- kam aut na joinim oposisen. long nem bilong pati na i no gavman bilong Praim Min- man. Ol tripela lida i strongim wanwan memba. ista Peter O’Neill. Mista O’Neill i rausim pati sait olsem pati bilong ol em i Mista Polye i tok planti di- T.H. E Pati lida Don Polye, Lida Don Polye, David Arore namba tu bikpela pati long sisen bilong PNC Pati bilong na tupela pati memba, Ijivitari na Mark Maipakai long wok gavaman na i gat rispek long Praim Minista O’Neill i no memba David Arore na minista bilong ol. Tasol deputi kantri. stret na olgeta lida i mas memba bilong Raikos, Praim Minista Leo Dion em Mista Polye i tok pati bi- tokaut long pasin korapsen. James Gau i tok i no nogut bilong T.H.E Pati na Haia long em i no gat wanpela lik- Em i tok ol i no ken tingim long ol i ken joinim oposisen. Edukesen Minista, Delailah lik asua o nem nogut olsem ol yet na larim pasin ko- rapsenDavid Arore i stap yet. Don Polye Pawa bilong gutpela heltkea long

AUSTRALIAJiwaka i helpim long 2009 ol i bin helpim wan- bringim gutpela na isi taim K6.5 milien long heltkea sevis long Jiwaka kamapim nupela haus sik Provins wantaim wanpela wod, wanpela aut pesen nupela haidro elektrik pawa wod, toilet na rum was was stesin. na sampela haus bilong ol Dokta Geoff Clark, Kaun- nes. sela bilong Divelopmen Ko- “Dispela projek i soim poresen long Australia Hai olsem Papua Niugini i ken Komisen i opim dispela K10 kamapim samting taim em i milien pawa stesin long gat strongpela lidasip, Kudjip Nasarin Haus Sik menesmen na komitmen long Trinde las wik. Insen- long helpim ol komyuniti tiv Fan i bin givim mani long long bihain,” Dokta Clark i kirapim dispela pawa stesin tok. i gat wanpela wara dem na “Salens nau i stap em wanpela 1.4 kilomita koswe long Nesenel Gavman, Ji- na 256kw jenereta. Olpela waka Provinsel Gavman na haidro elektrik stesin bilong Nasarin Sios Helt Sevis haus sik em i bin kisim long plenim na givim ol gut- bagarap long taim wara tait pela samting bilong mekim i bagarapim ples long 2008- wok na long lukautim dis- 2009. Ol asples lain yet i pela bikpela samting.” Em i wok long kirapim ol dispela tok. projek. Kudjip Nasarin Haus sik Edministreta bilong haus i gat 128 bet bilong sikman sik, Dokta Scott Dooley i tok na i save helpim moa long bikpela kos bilong bikpela 5500 siklain long aut pesen pawa grid na bagarap long long wan wan yia. Em i ol masin i kamap long taim wanpela Level 5 haus sik. strong bilong pawa i save i Antap long dispela pro- go antap na i go daun, i bin jek, Gavman bilong Aus- mekim haus sik i lusim tralia i tok promis long planti handet, tausen kina helpim haus sik long long wan wan yia na i givim sanapim haus bilong ol hevi long helt sevis long wokman meri na ol nara- provins. pela bikpela wok wantaim “Dispela nupela na klin- mani mak bilong K4 milien, pela jenereta bai bringim tasol aninit long kina tu kina pawa long helpim haus sik skim. long nau na bihain tu. Ol i givim tupela kar long Mipela i wok long go bikpela haus sik bilong helpim ol wantaim planti moa haus bi- sumatin bilong Nasarin long ol woklain tu. Dispela Nesing Koles long go em i wanpela strateji bilong mekim ol klinik wok bilong go longpela taim na mipela ol long Maun Hagen Jen- i ting dispela wara dem long eral Haus sik na ol arapela stap inap 50 o 60 yia moa,” helt senta insait long Jiwaka Dokta Dooley i tok. na Westen Hailans Provins Dokta Clark i tok dispela olsem hap bilong trening bi- gutpela pawa bai helpim long ol. haus sik long stretim ol hevi I gat 39 sumatin long bilong helt insait long nesing skul nau i stap aninit hailans rijon. Pawa stesin long Australia Awod Pasifik em i namba tu Incentiv Fan Skolasip long stadi long projek long haus sik. Long hap. P4 Wantok Me 8 - 14, 2014 nius

UPNGIsaac Liri i raitim amamasimi go long pablik. Midia Fridom De Bihain long ol biklain i toktok, ol MIDIA Fridom De i save kamap Jenelisim sumatin i bin presenim long olgeta yia. Long dispela de, nupela logo bilong Sosaiti bilong ol. olgeta nius manmeri i save bung Presiden bilong UPNG Jenelis long toktok long wok ol i save Sumatin Sosaiti, Gloria Bauai, i tok wokim long kisim nius na autim dispela asosieisen bilong ol i wok nius long pablik. long dai, na ol i wok strong nau Insait long Papua Niugini, i gat long kirapim bek. tupela skul bilong ol nius manmeri, Mis Bauai i tok dispela wanpela long Divain Wod Yuni- asosieisen em i wanpela impoten vesiti (DWU), na narapela long Yu- asosieisen, long wanem, em i save nivesiti ov Papua Niugini (UPNG). strongim ol sumatin long kamap ol Midia Fridom De long dispela yia gutpela nius ripota long taim bihain. em long namba 3 de bilong dispela Long strongim bek dispela mun, tasol ol sumatin na tisa bilong asosieisen long dispela yia, ol UPNG i amamasim dispela de long Jenelis sumatin i bin go insait long las wik Fraide, namba 2 de bilong wanpela resis long mekim disain dispela mun. bilong nupela logo bilong Long amamasim Midia Fridom asosieisen. De long UPNG, ol bikman meri bi- Sumatin husat i bin winim dispela long ol Midia kampani i bin givim logo resis em wanpela namba tu toktok long gutpela bilong wok yia sumatin, Nadia Marai. olsem wanpela nius manmeri insait Dispela logo we Natasha long kantri. kamapim, i soim tripela bikpela Menesing Dairekta bilong Ne- kain midia insait long Papua Niug- senel Brodkasting Kopresen ini. TV, redio na niuspepa. (NBC), Memafu Kapera i bin stap Mis Gloria Bauai i bin tok tenk yu long dispela bung long toktok long long olgeta midia ogenaisesen ol Jenelisim sumatin bilong UPNG. husat i bin sapotim ol long ama- Em i bin toktok long ol salens we masim dispela Midia Fridom De. ol nius manmeri i save bungim long Ol na UPNG sumatin i bin kirap taim ol i save go aut long kisim nogut taim Mista Kapera bilong stori, na tu, em i toktok long ol stret- NBC i presenim K2500 sek mani i Menesing Dairekta bilong NBC, Memafu Kapera i katim ribon long opim Midia Fridom De long UPNG. pela rot we ol nius manmeri i mas go long helpim asosieisen bilong bihainim taim ol i autim o givim nius ol. UPNG amamasim Midia Fridom De K88m bilong Finsafen Ol lida meri long Kabwum Haiwe Luteran Sios Bustin Anzu i raitim Bris insait long Pindiu, hetwara bilong ol bikpela projek i stap insait long plen bikpela wara Buresong. bilong gavman,” Mista Awesa i tok. NESENEL GAVMAN bai putim K88mi- “Dispela projek bilong wokim rot i no Mista Awesa i tokim ol manmeri lainim Stiwadsip lien long wokim haiwe long Finsafen i bin stap insait long dispela baset tasol olsem em bai putim K10milen long ol- Paulus Tali i raitim blesing bilong em long wan go long Wasu na Kabwum. Nesenel long olgeta yia, ol bai putim mani long geta yia long stretim ol rot insait long wan laip bilong yumi. Em Woks Minista Francis Awesa i tokaut wokim dispela bikpela rot stat long Finsafen. OL lida meri bilong Evanje- bai senisim laip bilong yumi long dispela long Ista wiken taim em i neks yia. Na dispela rot bai bungim ol “Dispela mani i no bin stap insait long likel Luteran Sios long Lae tu,” em i tok. opim Mongi bris. manmeri bilong Kawbum, Wasu, dispela yia baset tu tasol mipela i putim Siti Seket i bin holim wan- Het Meri bilong Lae Siti, Dispela projek i no stap long baset Sialum na Finsafen. pinis long tenda long baset bilong neks pela stiwadsip stadi long Metty Peter i makim maus bilong dispela yia tasol em i wanpela “Dispela rot i ken helpim ol manmeri yia long stretim na strongim rot bilong las wik. bilong olgeta mama na i tok bikpela nesenel haiwe we gavman i bilong dispela hap ples long kisim gut- Finsafen i kam long Pindiu,” em i tok. Long wankain taim tu, em i tok olsem I bin gat 150 meri i tenkyu long meri i makim tingting long wokim bilong sevim ol pela gavman sevis. Mi laik tok tenk yu long dispela gavman bilong ol i putim K68milien long putim kolta kamap long dispela stiwad- nesenel opis Evangelism pipel bilong Fisika. O’Neill/Dion long kamapim planti ol long rot bilong Boana. Ol bai stat wok Mista Awesa i mekim dispela tok sip stadi. Ol i bin bung in- Dipatmen, Dawa Kale long samting na dispela ol rot em sampela long Erap Boys Town na i go long promis bihain long em i opim Mongi sait long Kalvari Luteran givim dispela stadi long ol Sios long Saina Taun. meri. Meri i go pas long stadi “Yu givim mipela dispela em Dawa Kale bilong stadi em i bikpela samting Evangelisim Dipatmen long long laip bilong mipela, Luteran Sios het opis long tasol mipela ting mipela yet Ampo. Em i tok olsem ol inap long sanap. Nau mama lida insait long seket mipela i luksave olsem ol- i mas kisim save moa geta samting i sanap wan- olsem ol i bikpela samting taim Krais tasol,” Misis long ai bilong God. Peter i tok. “Sapos yumi givim yumi Em i tok, insait long famili yet bai yumi lukim moa laip bilong mipela kain kain blesing bilong God i kapsait hevi olsem ol yangpela long narapela kain pasin man meri i kisim spak brus, stret,” Mis Kale i tok. mariwana na pasin bilong Em i tok moa olsem, liklik kriminel na mipela yet i no samting ol mama i mekim save long menesim laip bi- olsem long lukautim haus, long mipela. Nau stiwadsip wokim maket, na givim taim stadi i mekim tingting bilong long famili em i rot bilong mipela i klia. bihainim gutpela stiwadsip. Planti mama long dispela “Na Papa God em i laikim stadi i no klia gut long rit na dispela kain pasin long rait tasol ol i strongim bilip yumi lukautim samting na i na wokabaut long wok bilng Nesenel Woks Minista Francis Awesa i opim Mongi bris long Pindiu, het wara bilong bikpela wara, Buresong long Morobe mas givim ofa i go long sios i go het long nau na bi- Provins. Poto: Bustin Anzu sios, na bai yumi inap lukim hain tu. nius Me 8 - 14, 2014 Wantok P5 Pawa bilong gutpela PM i ranim kantri olsem heltkea long Jiwaka AUSTRALIA i helpim long 2009 ol i bin helpim wantaim bringim gutpela na isi heltkea K6.5 milien long kamapim nu- sevis long Jiwaka Provins wan- pela haus sik wod, wanpela aut dikteta: Polye taim wanpela nupela haidro pesen wod, toilet na rum was Stanley Nondol i raitim Mista Polye i painim aut Pati na Kenidet long lukluk tokim Don Polye i go sin- elektrik pawa stesin. was na sampela haus bilong ol olsem ol i putim em long long dispela bikos THE daun wantaim oposisen Dokta Geoff Clark, Kaunsela nes. MEMBA bilong Kandep, sia bilong oposisen na em Pati i gat 14 pela memba sia insait long palamen bilong Divelopmen Koporesen “Dispela projek i soim olsem Don Polye i tok Praim i no go insait long palamen na olgeta i stap yet wan- haus. long Australia Hai Komisen i Papua Niugini i ken kamapim Minista Peter O’Neill i semba na em i laik salen- taim gavman. Polye i tok PNG i gat opim dispela K10 milien pawa samting taim em i gat strong- ranim kantri olsem dik- sim dispela disisen. Mista Polye i tok em i planti kalsa na pasin i stap stesin long Kudjip Nasarin Haus pela lidasip, menesmen na teta na i abrusim rot bi- Mista Polye i tokim nius laik bilong pati long bai na ol politikel pati i kam Sik long Trinde las wik. Insen- komitmen long helpim ol long demokresi. lain olsem Praim Minista tokim memba bilong ol bai long planti hap bilong tiv Fan i bin givim mani long ki- komyuniti long bihain,” Dokta Mista Polye i mekim dis- Peter O’Neill na PNC Pati i sindaun long wanem hap kantri i makim ol kainkain rapim dispela pawa stesin i gat Clark i tok. pela toktok aste bihain i no gat rait long tokim bilong palamen na i no tumbuna pasin we go gut wanpela wara dem na wanpela “Salens nau i stap em long long palamen opis bilong spika na opis bilong narapela politikel pati wantaim konstitusen bi- 1.4 kilomita koswe na 256kw Nesenel Gavman, Jiwaka spika na wok man bilong kuskus bilong palamen olsem PNC Pati o praim long kantri. Em i tok kain jenereta. Olpela haidro elektrik Provinsel Gavman na Nasarin em i putim Mista Polye ong mekim disisen long ol minista. Mista Polye i tok pasin nau Praim Minista i stesin bilong haus sik em i bin Sios Helt Sevis long plenim na long sindaun long opo- sia bilong ol memba bai THE pati i mekim disisen mekim long THE pati long kisim bagarap long taim wara givim ol gutpela samting bilong sisen sait. sidaun long wanem sait bi- olsem ol bai stap yet wan- putim em i go long opo- tait i bagarapim ples long 2008- mekim wok na long lukautim Taim palamen sindaun i long palamen haus. tam gavman bilong O’Neill sisen i no gutpela long 2009. Ol asples lain yet i wok dispela bikpela samting.” Em i stat long dispela wik Em i tok dispela kain na i gat rispek long Alotau demokresi na i ken kamap long kirapim ol dispela projek. tok. Tunde, Praim Minista na daireksen i no stret long akod. long ol sampela liklik pati. Edministreta bilong haus sik, Kudjip Nasarin Haus sik i gat Lida bilong gavman bisnis, pasin demokresi we PNG The Pati memba, Ijivitari Em i tok i gat lo bilong Dokta Scott Dooley i tok bikpela 128 bet bilong sikman na i save James Marape i tokim palamen i sanap antap memba David Arore, kantri i banisim dispela na kos bilong bikpela pawa grid na helpim moa long 5500 siklain spika bilong palamen long long makim maus bilong ol Raikos Open memba, i tok em putim pinis kom- bagarap long ol masin i kamap long aut pesen long wan wan ol i mas putim Don Polye pipel. James Gau na Mista Polye plen long opis bilong poli- long taim strong bilong pawa i yia. Em i wanpela Level 5 haus long sidaun wantaim opo- Mista Polye i rait i go i autim belwari aste olsem tikel pati na kendidet long save i go antap na i go daun, i sik. sisen. long Opis bilong Politikel PNC Pati i no gat rait long lukluk long dispela hevi. bin mekim haus sik i lusim planti Antap long dispela projek, handet, tausen kina long wan Gavman bilong Australia i tok wan yia na i givim hevi long helt promis long helpim haus sik sevis long provins. long sanapim haus bilong ol CS Bihute no gat kar – Kalabus ranawe “Dispela nupela na klinpela wokman meri na ol narapela jenereta bai bringim pawa long bikpela wok wantaim mani mak Sape Metta i raitim Senia Koreksenel opisa Na taim bas i save Em i tok, dispela em i Martin Nano i tokim Wan- mekim ol wok raun namel wanpela hevi, tasol i gat ol helpim haus sik long nau na bi- bilong K4 milien, tasol aninit KOREKSENEL Institut tok Nius olsem Nesenel na long rot long Bihute na arapela hevi tu em i stap hain tu. Mipela i wok long go long kina tu kina skim. Sevis (CIS) long Bihute Isten Hailans provinsal Goroka taun, planti ol weit we bai i ken givim ol tingt- bikpela wantaim planti moa Ol i givim tupela kar long autsait tasol long Goroka – gavman i feil long helpim kot lain i save ranawe. ing nogut long ol kalabus- haus bilong ol woklain tu. Dis- haus sik bilong helpim ol Isten Hailans i sot long olsem na dispela i stopim Dispela pasin i wok long lain. pela em i wanpela strateji bilong sumatin bilong Nasarin Nesing planti samting long lukau- planti wok bilong CIS long kamap planti na Mista Mista Nano i tok, ol sevis go longpela taim na mipela i ting Koles long go mekim ol klinik tim na sevim ol kalabus- Bihute. Nano i askim strong olsem, CIS i save givim long ol kal- dispela wara dem long stap wok bilong ol long Maun Hagen abuslain i no olsem bipo. lain. Em i tok, ol Koreksenel sapos provinsal gavman i inap 50 o 60 yia moa,” Dokta Jeneral Haus sik na ol arapela Ol i save painim taim Na wanpela long ol opisa i save yusim wanpela ken baim na givim ol kain Dooley i tok. helt senta insait long Jiwaka na long mekim ol samting i samting em ol i sot long en 25 sita bas long muvim ol kain fowil draiv kar na givim Dokta Clark i tok dispela gut- Westen Hailans Provins olsem kamap gut, na givim gut- em kar bilong kisim ol kal- kalabus na weit kot lain i go long ol gavman ejensi pela pawa bai helpim haus sik hap bilong trening bilong ol. pela sevis long ol kalabus- abuslain na ol weit kot lain long i go long taun long long provins, olsem wanem long stretim ol hevi bilong helt I gat 39 sumatin long nesing long i go i kam long taim bi- harim kot na i go bek long long CIS Bihute banis kal- lain, long wanem ol i no laik insait long hailans rijon. Pawa skul nau i stap aninit long Aus- long kot long Goroka taun. banis kalabus. abus? ol kalabuslain i kisim tingt- stesin em i namba tu Incentiv tralia Awod Pasifik Skolasip ing nogut na ranawe. Fan projek long haus sik. Long long stadi long hap. CPL opim Waigani Central

Insait long Central Waigani Stop N Sop dipatmen supamaket. Poto: Nicky Bernard

BIHAIN long ol i stap antap long sam- Sop i gat planti kain kain samting long bilong ol meri, man na ol pikinini na pela kain mani hevi, CPL Grup nau i salim na ol i putim long nupela stail bi- franchise bilong wanpela berga lain laik traim stori bilong em gen taim ol i long dipatmen stua olsem olsem Fres stua bilong Amerika. opim Waigani Central, em namba wan Sifud, Deli, wanpela Sushi ba, Buk “Taim mipela i kamapim ol nupela na bikpela projek bilong ol. Wol na planti moa. kain wok bilong mekim ol stua bilong Dispela traipela Stop N Shop Supa- Sampela mun bihain bai CPL i opim mipela i go bikpela moa yet, em maket bilong CPL Grup i sindaun gen nupela ritel bisnis bilong ol, sais mipela i ken go moa long olgeta hap antap long mak bilong 5,000 skwea bilong em i 3,000-skwea mita na em bilong rijon, wantaim wankain mak bi- mita na em i bikpela bisnis i rentim bai bihainim tingting bilong ‘Yu helpim long gutpela wok tasol,” Ravi Singh, dispela hap graun we ol i lusim K20 yu yet’ stua ol i kolim haus depo. Em i CPL Grup’s Sif Ekseketiv Opisa i tok. milien long stretim hap graun. Em i wankain long Bunnings na em namba Ol nupela stail bilong ritel, Waigani gat helt na biuti stua na City Phar- tu ples bilong Paradise Cinema bisnis. Central bai kamap naispela kala kala macy insait long en. Nupela Stop N Bai i gat 1,000 skwea mita klos stua samting i kamap long Mosbi poliskotnius Me 8 - 14, 2014 Wantok P7 Porgera Main kamapim stet ov imejensi Gavman i bin tok orait long Polis Sif ov Operesen, Deputi man i wokim wanpela disisen,” spesel pawa long kisim ol man na “Mipela i amamas wantaim ol kamapim stet ov emejensi (SOE) Komisina Simon Kauba i tok long Mista Kauba i tok. arestim o holim pasim ol. papa graun, na ol lida bilong ol, long Pogera Gol Main long Enga wanpela stetmen olsem 140 Nesenel gavman i tok orait long “Memba bilong ol sekyuriti fos i wantaim ol nesenel na provinsal provins bihain sampela papa sekyuriti na namel long ol em 40 SOE long Porgera sikispela wik i bin go pinis long Pogera long las lida long ol i ken givim sapot bilong go pinis, bikos lo na oda hevi i go tupela wik na ol i wok long mekim ol long stretim lo na oda hevi long graun i hait na go digim gol arere ami bilong PNG difens fos na tu- long main. antap na planti manmeri i hait na awenes long ol papagraun long Pogera na ol narapela komyuniti i pela Monail Skwad bilong Royal Polis i bin opim dispela imejensi digim gol long main eria. stap gut insait long maining taun stap klostu long maining taun, Papua Niugini Konstabulari. operesen long las wik Fraide. Mista Kauba i tok ol ami i gat long Pogera. “Mista Kauba i tok. “SOE bai go het long taim gav- GOC karim Tura Kokomo raun long skul 2015 Saut Pasifik i kam klostu na ol woking komiti bilong 2015 gems i no malalo. Ol i tok save raun ol pablik na karim bikpela pis- intura raun long ol skul na komyuniti olsem dispela bikpela pilai i kam klostu. Long Mosbi, ol i go long Gerehu polis stesin na lukim ol lokal lida na viles kot mijestrat long las wik fonde. As bilong raun i go long skul na pablik em long toksave long ol sumatin na pablik long wok bung wantaim long plenim wanem samting bai kamap long 2015. Gems Ogeanising Komiti maketingEksekyutiv menesa Ken Siminjii tok ol pilai ii no bilong ol man- meri husat bai pilai, em bilong olgeta lain long dis- pela kantri. “Em i gutpela stori olgeta manmeri i mas putim han wantaim na givim wanem tingting ol i gat long holim dispela bikpela gem we PNG bai lukautim,” Mista Siminji i tok. Em i tok mipela bai lukautim dispela gem olsem kantri olsem na olgeta manmeri bilong Papua Ni- ugini stat long ol grasrut i go antap long ol wokman wok mipela bai mekim. Nat tu kam long PNG na stap liklik long sampela taim bihain. kantri we i go pas long ol ara- na ol manmeri bai pilai na olgeta level bilong gav- mipela bai soim ol olsem taim tasol na bihain ol bai go Mista Siminji i tok dispela pela Pasifik kantri. man i mas kamap papa bilong dispela bikpela gem mipela i gutpela lain long bek. Gem bai mekim wanpela long soim gutpela kala bilong PNG. lukautim ol narapela gut na Tasol ol gutpela samting bikpela samting long tokim ol soim pasin bilong mipela,” mipela bai mekim long ol bai lain bilong narapela kantri long Ol opisa bilong Gems Komiti na “Mipela olgeta bai mekim ol ausait kantri, pilai na Mista Siminji i tok. Viles Kot opisa wantaim Tura tim opisa bilong ol, filim amamas long ol gutpela mekim ol i hat long lusim kantri ol pasin bilong PNG, ol kain Em i tok ol ausait kantri bai na mekim ol i ken kam bek kain kalsa na em wanpela Kokomo. Polis menesmen laik Wanpela prinsipel loya wok long ples klia sanap long Kot OL bos lain bilong polis i les pinis WANPELA bos man o prinsipel Dispela trabel i bin kamap long askim Mista Korowi long putim em long ol polis man bilong ol long i loya bilong wanpela praivet loya Mosbi long dispela yia. yet i go long han bilong polis. bagarapim ol man nating we ol i no kampani i sanap long Kot long Tambu meri bilong Mista Korowi Mista Korowi i bin go long polis inap long mekim. Waigani Komitial Kot long dispela. i putim ripot long polis long em i em yet na Kot bilong em i bin stat. Komisina bilong polis Toami Ku- Philemon WassKorowi, bilong kam long kot tasol Mista Korowi i Mijestret Pission Pindipia bilong lunga i ol bos man bilong polis nau Korowi Loya i bin kamap long kot no bin kamap long Kot. Waigani Komital Kot i skruim kot bi- bai mekim save long husat i makim bihain long em i paitim tambu meri Bihain Metropolitan Supritenden long em go long Jun 5, 2014 bihain nabaut na bagarapim gutpela nem bilong em. Andy Bawa i toktok long midiana ol i no stretim sampela pepa. bilong polis. Ol bai putim ples long klia ol bikhet polis na ol yet bai pilim, bikos ol bai displinim ol. Mista Kulunga i tok long las mun yet long wanpela video, i bin stap long sosel midia i soim sampela polis yunit i karim polis dok dispela dok i kaikaim dispela man na bi- Komisina bilong polis Toami Ku- hain ol i tokim em long ranawe long lunga bus. lunga i tok. Mista Kulunga i tok ol polis i no Mista Kulunga i tok ol bai putim inap long wokim olsem long ol lain ol ansa bilong dispela wok painim we inap long lukautim ol. long midia long olgeta manmeri bai Em i tok em i dairektim wanpela lukim. wok painimaut ii mas kamap long Long wankain taim, 10-pela mekim wok painim aut. Na husat polis man wantaim wanpela man ii asua long dispela em ol bai komisen polis opisa ol i holim mekim save. pasim na sasim. Ol i katim lek bi- “Konstabulari na memba bilong long 74-pela pipel we polis i em i no gat pawa long mekim kain saspek long 7-mile long Nesenel olsem na givim ol panismen long ol Kapital Distrik (NCD). Ol dispela man husat i brukim lo. Mipela i wok polisman i stap nau long Kot. long wanpela lo we olgeta man i no Mista Kulunga i tok tu olsem asua yet bihain lo i painim ol i asua polis bai mekim wok painim long long Kot. Ol kain pasin olsem i sampela polisman i brukim wan- kamap long ol polis o polis dok bai pela stua long Gerehu. Sapos ol i no inap long kamap aninit long painim olsem sampela asua, ol bai menesmen bilong mi,” Mista Ku- givim mekim save long ol. heltnius Me 8 - 14, 2014 Wantok P9

MinistaINSAIT long Papua Niugini, malaria i save opim WolDe i tok,Malaria “Tingim bihain taim, Daunim Medikal RisetsDe Institut i soim olsem klostu 65 kilim i dai 7,000 pipel long wan wan yia na Malaria.’ Na tu Nesenel Dipatmen ov Helt pesen bilong ol haus i gat gutpela taunam i 1.9 milien pipel i save kisim dispela sik. i mekim luksave bilong Wol Helt De wantaim gat marasin, na moa long 90 pesen bilong “Malaria i save birua long olgeta lain long Wol Malaria De, bilong wanem bikpela tingt- helt senta ol i sekim, i soim olsem ol i gat laik bilong em yet. Klostu 90 pe sen bilong ing bilong Wol Helt De em ‘Vekta bon disis’ namba wan marasin bilong malaria i stap olgeta 7 milien pipel bilong yumi i stap long na i tok natnat em i namba wan binatang bi- long bakstua bilong ol. Tasol em i tok moa mak bilong birua bilong sik malaria olgeta long karim malaria. olsem i gat bikpela wok i stap yet. de,” Helt Minista Malabag i tok. Minista Malabag i tok bihainim dispela het “Long narapela 5 yia bihain yumi laik lukim Helt, HIV/AIDs Minista, Michael Malabag toktok, wantaim narapela tok piksa olsem, 95 pesen bilong ol haus i mas i gat tupela i bin mekim dispela toktok long taim bilong ‘Yumi bai kamautim wanem samting yumi gutpela taunam na ol pipel i mas slip insait Wol Malaria De kibung na komyuniti awenes yet i planim.’ long moskito net olgeta nait,” Mista Malabag kibung long Kemabolo Praimeri Skul, Rigo “Yumi no inap long brukim malaria parasait i tok. Distrik long Sentral Provins. Nesenel Dipat- long ol natnat husat i save karim binatang bi- Stadi bilong PNG IMR i tokaut olsem 40 men wantaim Nesenel Kepital Distrik Helt long sik malaria. Em i wanpela sik nogut na pesen bilong ol pikinini krismas bilong ol 5 i Sevis na Sentral Provins Helt sevis i bung em i kilim i dai pinis planti, pikinini na ol go daun na 41 pesen bilong ol mama i gat wantaim long mekim luksave bilong dispela bikpela manmeri insait long famili bilong bel, nau i save slip insait long taunam. de long Epril 25. yumi wan wan tu. Tasol bai yumi mekim wanem samting tru Long wankain taim tu ol i bin autim Ne- “Tasol tude mi gat bikpela amamas long long rausim malaria long kantri? senel Malaria Kontrol Stratejik Plen 2014 – tokaut olsem Papua Niugini i kamapim planti “I gat 4-pela samting yumi ken mekim; 2018, na long tingim Wol Helt De 2014. Ol gutpela wok pinis long daunim hevi bilong gavman i mas stap strong long pait long dau- tisa, sumatin, ol papamama na ol komyuniti malaria. Namel long 2004 na 2009 nesenel nim malaria stat long sentral level i go long long ples i bin kamap long harim ol toktok. malaria kontrol program i kisim sapot bilong ol provins, distrik na ol LLG na wod; i mas Tasol long dispela taim, Sentral Provins Ga- Global Fan Egens AIDS, Tubekulosis na gat ol dona husat i wanbel long givim mani; vana, Kila Haoda wantaim memba bilong Malaria insait long Raun 3 gren na raun 8 i mas gat malaria kontrol wok i kam long Rigo Open, Ano Pala, Wol Helt Ogenaisesen long 2009 i go 2013 malaria gren. Dispela praivet sekta, non-gavman ogenaisesen, Kantri Rep, Dokta Pieter Van Maaren wan- gren i helpim mipela long winim sampela komyuniti bes ogenaisesen na ol sios. Na taim Sekerteri bilong Helt, Pascoe Kase i bin bikpela wok bilong daunim malaria.” Mista ol pipel bilong Papua Niugini yet i mas Minista bilong Helt na HIV/AIDS, Michael Mal- stap tu. Malabag i tok. stopim malaria,” Mista Malabag i tok. Bikpela tingting bilong dispela Wol Malaria abag. Poto: Ennio Kuble (Helt Dipatmen) Em i tok, sampela risets ripot bilong

Sios helpim rurel helt sevis long go het

HELA Provinsal Gav- 116 viles na haus lain Luteran Helt Senta plen long baim wan- man wantaim Yunaitet wantaim 20,000 pop- long Enga. Wagifa pela sola pawa na kol Sios i kirapim wanpela ulesen na 4-pela sios etpos /klinik bai i sen long holim ol helt etpos/klinik insait i lukautim ol. Ol dis- bringim bikpela helpim marasin bilong banis long Karekare na pela sios em Katolik tru long ol pipel long sut long yusim long Wagifa ples long boda sios, Seven De sios, dispela ples na ol ples etpos/klinik. bilong Enga na Hela Yunaitet Sios na Nu i stap klostu long ol. Yunaitet Sios i bin Provins wantaim mani Apostalik sios. Dispela i sotim taim bi- painim wanpela helt mak bilong Wanpela ripot i kam long wokabaut i go woka bilong Milen Be, K90,000.00. long Yunaitet Sios daun long 3-pela aua Jimmy Kenny, husat i Gavana bilong Hela Program Divelopmen tasol. wanbel long wok olsem wanpela Provins, Anderson Opis i tok, inap long 37 Em i wanpela projek misineri long dispela Agiru i bin putim yia nau, gavman sevis aninit long CPP ples. Em bai i stap 3- K60,000.00 na Sios i no kamap gut bikos helpim ol mama na pela yia na bihain bai Patnasip Program bi- long ol bikpela pait i pikinini. Nau bai helt givim wok i go long long Yunaitet Sios bi- save kamap namel patrol tim bilong Lon- wanpela asples man o long PNG (CPP) i long ol pipel. Ol pipel gap Helt Senta i ken meri na em bai go bek putim K30,000. i save wokabaut moa gat hap long go mekim long provins bilong Wagifa na Karekare long 7 o 16 aua long klinik raun bilong ol. em. i stap longwe tru long kamap long wanpela Yunaitet na Luteran Wok bilong Jimmy ol bikrot na taun, arere helt senta bilong ol Sios i wanbel long Kenny em long luk- long bikpela wara sios long kisim helpim. Longap Helt Senta bi- save long ol yangpela Wage. Wara i kamap Wanpela Yunaitet long Luteran sios bai lain long kamap olsem mak bilong wan Sios Helt Senta em i lukautim dispela helt komyuniti helt woka aninit long trening pro- wan graun bilong ol stap 16 aua wokabaut senta bilong Yunaitet gram bilong CPP. Na famili. Planti bilong ol i go long Sautwes bi- sios. bihain long tripela yia ples i stap long as bi- long Wagifa ples na 7 Yunaitet Sios wan- em bai givim wok i go long ol maunten na aua wokabaut i go Not taim Yunaiting Wol long ol asples man o L-R Jimmy Kenny , misineri komyuniti helt wok, Bisop Rev. Wai Tege na Roman Pembi, long ples daun. I gat Is long Longap long Australia i gat meri. HIV/AIDS Kodineta bilong Yunaitet Sios i stap long taim bilong opim klinik.

PapuaBikpela Niugini Kensa Faundesen moning ti long helpimkomyuniti Kensa i save moa long mausFaundesenNau wantaim sponsa bilong BNG (PNGCF) i holim pinis namba wan kensa, we em i namba tu bikpela Treding, PNG Kensa Faundesen i Bikpela Moning taim Ti long las wik kensa ol lain Papua Niugini i save holim Bikpela Moning Ti long 29 na i makim stat bilong dispela kem- kisim. Long dispela taim maus Epril na makim Lipton olsem pein wantaim meri bilong Praim kensa em i holim 15 pesen bilong namba wan bikpela sponsa bilong Minista, Linda Babao O’Neill. olgeta bikpela sik kensa lain i save dispela kempein. Em i stat bilong ol dispela kain go long ol haus sik long kantri. “Mipela singaut long ol pipel long kempein bai i go inap wan mun na Dispela em i namba wan yia ol i mas kam insait na givim han em i stat wantaim “First Lady’s High PNG Kensa Faundesen bai go pas long dispela yia,” Deputim Siameri Tea,” we ol i bin holim insait long long holim ol bikpela moning ti bilong PNGCF, Lynda Sirigoi i tok. Grand Papua Hotel. Misis O’Neill i kempein, insait long mun Me. Dis- “Mipela laikim komyuniti long kam insait, na mipela i opim dua opim dispela kibung na i tok tenkyu pela kain kempein i bin stat long PNG long yia 2011, aninit long Pot long ol lain olsem ol komyuniti grup, long ol lain i kamap. Mosbi Kensa Rilif Sosaiti (POM- ol bisnis haus na ol skul long rejista Em i skruim toktok i go long ol CRS). Ol i save holim long olgeta fri wantaim PNGCF na yu ken narapela lain insait long komyuniti yia. holim wanpela moning ti long long ol i ken rejista wantaim PNG POMCRS nau i go insait na bung helpim wok bilong PNGCF. Kensa Kensa Faundesen long holim wan- Meri bilong Praim Minista, Linda Babao O’Neill i sanap wantaim CEO bilong wantaim PNG Kensa Faundesen em i sik we i save bagarapim yumi pela ti insait lon g dispela mun. PNG Kensa Faundesen, Dadi Toka Jnr, namba tu siameri bilong Faundesen, long mekim wok bilong stopim ol olgeta olsem na dispela fanresing Bikpela tingting bilong kempein bi- Linda Sirigoi, Simon Winchester Grup Maketing Menesa bilong BNG Treding, kensa, mekim sekap na luksave em bai helpim yumi long bikpela we long dispela yia em long mekim ol Jon Pitter, Jeneral Menesa bilong Sels na Maketing, na Jasmin Sillorar. hariap long ol lain i kisim kensa. stret,” Mis Sirigoi i tok. P10 Wantok Me 8 - 14, 2014 merinius Yut, Meri na Famili BSP helpim Meri Seif Hausolgeta bet, sia na tebol na kabot PASIN bilong paitim meri i Pastor wok long kamap bikpela yet insait long Haus Ruth. Na tu- long Papua Niugini. pela senta wantaim bai kisim Barbara Ol meri i save kisim hevi long gutpela sekyuriti wantaim ol Lunge pasin bilong vailens insait long strongpela lok long ol haus. Ol haus na famili i no save kisim bai penim tupela haus long ‘go helpim tumas long planti lain, grin’ kala wantaim kala pen bi- Wokim gen tasol i gat ol wok marimari olsem long BSP benk. City Mision i stap na i save Meri Seif Haus Kaugere Ed- banis wantaim lukautim ol na givim sapot long ministreta, Pasto Mary Morah i ol. Em i gat tupela seif haus tok helpim bilong BSP bai ol ston i sain long Pot Mosbi, em Haus Ruth mekim bikpela senis long we bi- long Ela Beach, na Meri Seif long helpim ol meri na ol pikinini moa Haus long Kaugere. taim ol i kisim hevi long pasin bi- Nehemia em i wanpela man bilong Benk Saut Pasifik (BSP) i long vailens long famili. beten. Em i bin krai taim em i harim lukim olsem City Mission i save “Insait long mun i gat olsem olsem ol banis bilong Jerusalem i bin mekim gutpela wok long lukau- tripela meri i save kam hait insait bruk. King i wanbel na larim em i go long tim na helpim ol meri i kisim Meri Seif Haus long Kaugere. long hia. Mipela i save skulim ol stretim dispela banis. Em i kamap na i bagarap long hevi bilong pait in- long kisim gutpela tingting. bungim bikpela birua i laik stopim em tasol wantaim helpim bilong God, em i sait long famili, olsem na em i ol lain long haus o ausait. mekim insait long dispela yia Mipela helpim long spirit sait bi- helpim ol. long ol long ol i ken kirap na bin pinisim olgeta wok. (Nehemaia 1:3- Operesen Stretijik Bisnis Yunit long helpim sait bilong eduke- 4) Klostu taim nau bai ol dispela bilong BSP bai mekim wok bi- sen, helt, envairomen na spot. sanap gen,” Pasto Morah i tok. meri seif haus i senis. Dispela “BSP i helpim mipela long Dispela stori i ken kamap piksa bilong long stretim ol haus long senta Long Kaugere, ol bai mekim Papua Niugini. Nogat banis bilong siti i ol senis bai mekim ol senta i olsem wanpela bilong ol Komyu- planti moa rum long mekim bringim bel isi insait long haus kamap gutpela bilong ol meri na na komyuniti. Em i helpim min olsem ol pipel i no gat samting bi- niti Projek bilong benk. Dispela bikpela spes bilong moa meri i long pait long strong na pait long birua. pikinini husat i painim ples bilong mipela long lukautim ol dispela projek em i wanpela bilong ol 37 ken go na slip gut. Ol woklain bi- O ol bainis i bruk i ken minim olsem ol hait na banisim ol yet long ol komyuniti projek BSP i laik long benk bai helpim long putim meri na pikinini long gutpela marit i bruk na man na meri i stap hevi ol i bungim long han bilong pasin,” em i tok. longwe, o em i ken minim olsem kilim ol man husat i piksa bilong God, o ko- rapsen insait long bisnis na gavman. Ol- geta dispela samting em i soim olsem yu U.S. Embesi i helpim ol bisnis meri wok long brukim ol lo bilong Bikpela God GAVMAN bilong Yunaitet Stets olulu na Maui, Hawaii long Julai ol long kamap wantaim nupela ov Bisnis long Yunivesiti bilong na banis bilong God i no stap wantaim yu. Belhat na kot bilong God nau i stap (USA) i wok long sapotim ol 14 i go long 26, 2014. Bikpela kain pasin bilong wok bisnis. Ol Hawaii, Manoa i putim mani long antap long graun bilong Papua Niugini, yangpela meri long Melanesia tingting bilong 2014 semina em bai luksave long pasin bilong ek- kamapim dispela semina. long olgeta blut i kapsait nating na long long kamap gutpela bisnis meri. “Ol meri bai kamap olsem ol lain spiriens wantaim save i save Ol bai helpim 10-pela meri ol lain i brukim lo bilong em. Mi bilip Bihain long wanpela Women bilong kamapim nupela rot bi- kamapim bikpela samting long long Pasifik, em Papua Niugini, olsem planti bilong yupela i wok long Foram U.S Embesi na Gavman long mekim bisnis: Long mekim ol ikonomik ektiviti i go Solomon Ailan na Vanuatu tu i stretim gen banis long pasin bilong bilong Papua Niugini i sponsa kamapim ol wok na strongim ol bikpela wantaim nupela wok na stap insait. Dispela sponsa i bringim Gutnius i go long ol manmeri long en, na bihain long ol i harim komyuniti.” komyuniti divelopmen. Insait karamapim olgeta kos bilong 2 long senisim laip bilong ol. planti ol lain i toktok long bisnis, Lidasip Semina 2014 long long trening bai ol i toktok long ol we tiket i go na i kam long Hon- God i save yusim ol ston i dia tumas long nau Embesi i tokaut olsem bai i Senisim Pes bilong ol Meri bai nupela rot bilong mekim bisnis i olulu, ol visa fi, helt insurens na wokim bek ol banis i bruk na em i save gat narapela Wimen Lidasip lukluk moa long wok bilong ken wok wantaim ol komyuniti. long baim kago. U.S. Embesi bringim amamas i save stap oltaim long Semina gen long Hawaii. kamapim nupela tingting na Dispela trening wokabaut em long Pot Mosbi bai lukluk long ol pipel bilong kingdom bilong em. Embesi i wok long painim ol pasin bilong mekim bisnis we bai bai kamap insait long 12-pela de baim dispela ol fi bilong ol nara- Bikpela i save putim hevi long bel i bruk sampela meri i gat gutpela tingt- kamapim moa wok bilong ol lain na em i makim stret ol meri i pela meri long Papua Niugini, long ol wokboi bilong em long ol i no ken ing bilong wokim bisnis long go insait long komyuniti. Ol lain i go mekim bisnis insait long ol Pasi- Solomon Ailans, na Vanuatu malolo long pinisim wok (Isaiah 62:1-4). Dispela em i las aua bilong yu long pilai long dispela bikpela trening. Ol kisim trening bai inap long fik Ailan na long Yunaitet Stet. husat i stap long lista bilong go. las gem. Na ol pikinini bilong God i mas meri bai redi long go long Hon- kamapim ples klia ol save bilong Is-Wes Senta na Shidler Koles patna wantaim Holi Spirit bilong God long wokim gen ol banis bilong siti olsem ol wokboi bilong Bikpela. “..Mi bin putim ol wasman, nau ol bai i no inap pasim maus long san na long nait. Mi bin tokim Bikpela Kassam rural haus sik bai kirap ol olsem, ‘Yupela ol man bilong singaut long Bikpela, yupela i no ken malolo. Nogat. Yupela i mas strong long singaut Sape Metta i raitim i kamap wanpela rurel haus long em i go inap em i mekim Jerusalem sik. i stap strong gen, na Jerusalem i kamap KASSAM Helt Senta em Japalis i tok, EBC sios i nambawan tru long ai bilong olgeta man- Evangelikel Brotherhood bin putim han i go antap long meri bilong graun.’ (Aisaia 62:6-7) Sios (EBC) i save i go pas kisim dispela projek, long Ol ston i dia tumas na i lait moa em i tok long lukautum bai kamap wanem, em i gat tingting long laip bilong ol bilipman na bilipmeri wanpela levol bikpela rurel long helpim na givim gutpela bilong Bikpela. Stretpela pasin bilong bi- haus sik long Isten Hailans. besik helt sevis i go long ol hainim lo bilong God na bel isi bilong en Isten Hailans gavana Julie lain long rimot eria husat i insait long laip bilong bilip man em i Soso Akeke wantaim lokal save painim taim tru long olsem ston i dia tumas na i lait moa. Sin- memba bilong Obura/Wone- kisim gutpela helt sevis. gaut i kam long ol bilip lain long no ken nara ilektoret Mehrra Kipefa Em i tok, Kassam rurel malolo long beten san na nait long God i brukim graun long makim haus sik bai i no inap givim bai i no ken larim belhat bilong en antap long nesen bilong yumi. Pasin nogut bi- wok i kirap nau long ap- sevis long ol pipela bilong long yumi long bagarapim laip i kisim ia gredim ol haus na arapela Obura/Wonenara distrik bilong God na belhat bilong em i stap. samting lonf mekim em i tasol – em bai givim sevis i Tasol olsem Nehemaia, sapos yumi kamap bikpela rurel haus go long ol pipel bilong brukim skru na krai long nem bilong sik. Kainantu, ol lain manmeri na nesen bilong yumi, God bai senisim EBC sios na helt seketeri pikinini husat i save ran i go tingting na sevim yumi. Kaiok Japalis i tok, dispela i kam long bikpela Okuk “Na long olgeta hap graun yu bosim bai em i wanpela bikpela impek Hailans Haiwe, ol pipel bi- i no gat nois moa bilong ol man i pait projek em Isten Hailans ga- long Morobe na Madang nabaut na brukim na bagarapim ol samt- vana Akeke na memba provins tu. ing. Na bikpela banis bilong yu bai i gat Kipefa i gat bikpela laik tru Misis Akeke na Mista nem olsem, ‘Bikpela i kisim bek pinis ol long sapotim. Kipefa tu i bin givim wan mi- manmeri bilong en.’ Na bikpela dua bi- Em i tok, dispela projek i lien kina (K1m) wan wan long yu bai i gat nem olsem, ‘Givim kamap bikos long gutpela long sapotim wok bilong dis- biknem.’ (Aisaia 60:18) tingting bilong Isten Hailans pela haus sik. Na tupela i bin Sapos yu laik toktok moa o yu nidim Provinsal Helt Atoriti na i go pas long dispela sere- prea, yu ken rait long: Evangelis Bar- EBC. Ol i bin wanbel long moni i bin kamap long EBC Graun breking seremoni – Kassam haus sik...Gavana bilong Isten Hailans Julie bara Lunge, ROGIM, P.O. Box 3063. Boroko. NCD. PNG, o ring long wok bung long apgredim dis- misin sental. Soso Akeke na memba bilong Obura/Wonenara Mehrra Minne Kipefa i brukim graun 70995378 dg pela helt senta na mekim em bilong statim wok bilong apgredim Kassam Rurel Haus sik. siosnius Me 8 - 14, 2014 Wantok P11

K100,Bustin Anzu i raitim 000Sarere bilong long Pindiu taim em iKoteredi i mas kamap Distrik long nau yet. bung bilong sinod Luteran Sios, givim K100, 000 long helpim ol “Planti ol Luteran bilip man- K100, 000 i kam long CCPP o i mekim ol wok long redi long meri na husat i wok wantaim Kristen Sios Patnasip Pro- WOK redi bilong bikpela ki- dispela sinod. Evanjelikel Luteran Sios bilong gram bihain long Morobe bung o sinod bilong Evanje- “Yumi mas mekim wok redi Papua Niugini insait long wol Provinsal Gavman i putim likel Luteran Sios bilong bilong kamapim dispela sinod. tu bai kam long witnesim dis- long wok bung wantaim ol sios Papua Niugini ((ELCPNG) i Mipela i bin kisim dispela pela bung na mipela mas plen insait long provins, na tu ol stat pinis. Distrik husat bai go sinod long Karkar long stat bi- long dispela sinod,” Gavana narapela sios insait long Namba yu pas long sinod i stat long long dispela yia na mipela mas Naru i tok. kantri. mekim ol wok redi nau. mekim paia nau long dispela Presiden bilong Kote Distrik, Dispela luksave bilong askolim wik Trinde i nait, bisi wanpela drag Gavana bilong Morobe Kelly sinod i mas go het. Mipela i no i bin kisim dispela mani na tok helpim ol sios i kamap long bodi/man bilong spak long mari- Naru i tokim Kote distrik bilong ken redi long las minit,” Ga- amamas long Gavana bilong las yia, bihain long Provinsal olsem ol mas stat redi long vana Naru i tok. Morobe, Naru long bikpela Ekseketiv Kaunsil o PEC i wana i bin kamap long haus bilong kisim dispela sinod. Em i tok Em i tok dispela sinod em luksave long mekim dispela givim tok orait long gavman mi long biknait, 12 klok. Em i singaut wok bilong redim ol plesn bi- strongL long mi, tok nogut na swerim mi bai kam bek long asples bilong wok bilong sios. bilong ol i ken helpim ol sios long sinod mas kirap nau na i wok miti insait long kantri na Em i tok bai ol i yusim dis- wantaim wan ten (1/10) bilong planti taim. Mi belhat na kros long em. no klostu taim bilong sinod. bai wanpela bikpela bung bi- pela mani bai long planti wok mani ol i save kisim long wan- Dua bilong get i stap opim yet olsem na mi Em i mekim ol dispela toktok long ol bilip manmeri bilong bilong redi long dispela sinod. pela yia na wokim baset bi- kisim lok na lokim. Taim mi go bek insait long long ol manmeri long Ista Luteran Sios olsem na wok Mani bilong dispela bikpela long narapela yia. haus, em i singaut na tok nogut na askim mi long opim get. Bikos mi no opim get, olsem na em i krol olsem dog aninit long get na kamap long haus dua bilong mi. Em i kisim ston, tromoi Ol Katolik Bisop bung long Mosbi antap long kapa na narapela ston i paitim wol Veronica Hatutasi i raitim bilong haus. Bikos mi no rispond, olsem na em i kamap SAMTING olsem 21 Katolik Bisop bilong PNG na Solomon long dua, pairapim dua planti taim na brukim Ailan i bung nau long Emmaus dua bilong haus. Konprens Senta long Don Mi belhat na kirap long bet, go long dua na Bosco Teknolojikel Institutut paitim mekim pairap long insait. Em i surik na (DBTI), Taurama long Mosbi ranawe long graun. long Anuel Jenerel Miting (AGM) Sampela man bilong neks dua i harim na bilong ol. ol i kamap long paitim em. Ol i traim i go in- Dispela em namba 55 bung sait long ples bilong mi tasol get i lok olsem bilong ol Katolik Bisop bilong na ol i askim mi kam opim get long ol. PNG na Solomon Ailan. Wankain taim drag boi i krol aninit long get. Long dispela bung,ol bisop i Ol i paitim em nogut tru na tokim mi long save toktok long ol samting i ringim polis. karamapim sios wok, ol sevis long helt, edukesen, sosel na ol Mi ringim 000, tasol nek bilong fon i tokim narapela sevis eria. Ol i save mi long ringim 112 na wanpela nek i tok, toktok tu long ol bikpela samting “Namba yu kolim em i bisi. Traim gen long na hevi kantri na pipel i bungim sampela minit bihain.” Mi ringim gen na mi long dispela taim. ring gen na mi ring gen. Ol bai skruim bung klostu long TAIM BILONG KISIM LIKLIK MALOLO: Bisop biloing Vanimo, Cesare Bonivento PIME, Bisop Peter Ramsden bi- Klostu tupela aua mi bin ringim 112. Tasol 10-pela de, stat long Me 1 na long Angliken Daiosis long Pot Mosbi na Bisop bilong Bereina, Rochus Tatamai i sanap toktok long belotaim malolo. mi kisim wankain bekim. Mipela i holimpasim pinis long de namba 10. drag boi na wetim polis i kam na kisim em. Bisop Peter na Pater Danny Guka bilong Angliken Sios i stap olsem ol obseva long bung bilong ol Katolik bisop. Olgeta yia, ol bisop i save sin- Tasol namba bilong polis mipela i ringim i bisi daun long AGM long ol wan wan Poto: Veronica Hatutasi olgeta taim. Wanem samting bai yumi kisim daiosis ol i save makim. long polis long taim bilong imejensi nau? Bihain long sampela yia nau, “Yumi mas skelim na glasim gat lain i makim ol long toktok na Bihain long dispela bung i Mi bilip olsem i no mi tasol i bin ringim 112 ol i holim bung long Mosbi. famili laip long dispela kantri,” autim ol wari, hevi na tingting bi- pinis, ol bisop bai go long long askim helpim long taim bilong imejensi. Jenerel Seketeri bilong Kon- Pater Victor i tok. long ol.” Pater Victor i tok. Wellington, Nu Silan long stap prens bilong ol Katolik Bisop Em i tok ol bisop i toktok tu 15 seketeri bilong ol wan wan insait long wanpela wik bung bi- Planti manmeri i bin ringim 112, tasol ol i long PNG na Solomon Ailan long ol samting i sut long bilip na Komisin wantaim CBC i stap tu long ol Katolik Bisop bilong Os- kisim wankain bekim olsem mi. (PNGCBC), Pater Victor Roche, laip bilong ol pipel long tupela long bung long toktok long ol eania (FCBCO). Narapela de bihain mi stori wantaim sam- i tok het tok long bung bilong kantri (PNG na Solomon Ailan). samting i karamapim edukesen, Bung bai stat long Me 12 na pela manmeri long wanem samting i kamap dispela yia em: “Evanjelaisesen Em i tok ol narapela bikpela helt, famili laip, yut, leiti, HIV na pinis long de namba 16. long nait na wanem samting mi harim long insait na wantaim long Famili” samting ol i toktok long ol long AIDS, evanjelaisesen, pastorel Samting olsem 70 bisop bi- Imejensi namba bilong Polis 112. 10-pela de bung em long ol plen na ol narapela moa. long Australia, Nu Silan, Osea- bikos long olgeta de, ol spirituel, Ol i tokim mi: “Pater.....Polis bilong yum i asailam sika long Manus, en- Askim i go long ol gavman nia, PNG na Solomon Ailan bai sosel na moral (o stretpela no gat namba nau. Yumi mas hairim sam- pasin) velyu long ol famili long vairomen, korapsen na ol ara- minista na ol seketeri bilong stap long dispela kibung long pela moa. helt na edukesen i kamap tu toktok long ol samting i pela polis na stap olsem kastama bilong PNG na Solomon Ailan i wok ol olgeta taim. Sapos yumi baim ol olgeta long bagarap. “Sios i mas makim maus bi- long bung na givim toktok bi- karamapim sios na pipel bilong long ol tarangu na ol dispela i no long ol. ol. taim, taim yumi ringim praivet namba bi- long ol, wantu tasol ol i bai kamap long haus dua bilong yumi. Nogat mani nogat helpim! Nogat mani nogat helpim bilong CRADIO i yusim intanet long promotim ivanjelaisesen polisman.” Toktok bilong ol i mekim mi tingting planti. …Planti Australia pipel no bisi long lotu Mi no bilip olsem olgeta polis i gat wankain Veronica Hatutasi i raitim stitut (CTI) long Bomana semi- pela yia nau. wankain,” Luke i tok. pasin. Sampela i gat bikpela komitmen bilong nari i bin glasim sosel komyu- “Kristianiti i gat salens na Em i tok planti pipel na moa ol long helpim manmeri i gat nid long taim bi- nikesen na lukluk long redio na long Australia, pipel i stap long yet, ol yangpela long Australia long imejensi. TAIM planti senis olsem nupela wok em i mekim long ivanje- nupela dijitel wol bilong nupela tude i gat intres long ol samting Wan wan polis tasol i mekim pasin nogut teknoloji na komyunikesen i laisesen o kisim tok bilong teknoloji we intanet, sosel bai givim ol ansa hariap na na bagarapim nem bilong olgeta polisman na kamap long wol tude, Kristianiti Bikpela na bilip i go aut long midia, mobail fon i stap long olsem, planti i gat namel long meri bilong PNG. tu i yusim ol nupela teknoloji wol. han bilong ol. 18 na 25 krismas i save kilim ol Narapela i tok, “Polis bilong yumi nau i long strongim wok ivanjelais- Het tok bilong konprens “Planti pipel long Australia i yet bikos long “culture of empti- esen, go aut long ol famili, ol em,”Redio na nupela Ivanje- bisi long ol nupela senis na ness” o i no gat samting moa korap. Yumi kisim namba bilong stesin yut, ol lain i stap longwe long ol laisesen.” teknoloji na ol samting bilong long helpim ol taim ol i bungim komanda. Sapos imejensi i kamap olsem, peris na sios na moa. Moa long 100 pipel i gat long graun, na ol i no bisi long lotu. hevi. yumi ringim namba bilong em. Em bai Redio em i wanpela rot tude em ol sumatin i skul pater long “Long las 20 krismas, em i go Em i tok nau CRADIO i go givim oda long ol polis long kam.” yet i go strong yet long mekim CTI, ol leksera, ol rilijes na olsem na i go wos o i no gut- aut na pulim planti pipel long Dispela kain tingting mekim mi askim mi ol wok evanjelaisesen, tasol sampela ges spika i kam long pela. intanet redio streteji we ol i yet: “Bilong wanem ol i putim dispela ime- em i yusim ol nupela teknoloji ovasis i bin stap long dispela “Tasol mesej o toktok bilong yusim long ol klasrum na ol jensi namba? Wanem kain formesen na nau long go aut long planti konprens. Pop Francis we em i tok,”In- peris, sosel midia, podcasting, edukesen ol i kisim long taim bilong tren- pipel. Wanpela long ol ges spika tanet em i presen bilong so ol i kolim Our Queen, Our ing? Wanem kain Modenaisesen Program Em long intanet, sosel midia em Luke Streher, wanpela God” i stap, tasol rot yumi Mother, Rit na autim tingting, Praim Minista i bin lonsim las taim? Ol- olsem Facebook, Twitter, yangpela Katolik man i wok yusim bai kamapim gutpela Faqcebook na Twitter. geta i stap olsem so long narapela kantri wantaim CRADIO (Catholic samting o nogat. Em i bin givim ol piksa we ol video, tokbek so, ol homily na olsem yumi i gat naispela program i stap. o skul toktok progrem. Radio) long Sydney, Australia. “Modernization ol nupela we narapela Katolik pater i statim Tasol em i no wok?” Foapela de konprens i bin Luke i bin toktok long ek- bilong laip na ol nupela ol telivisen na redio so pro- Planti taim mi save tingting. Sapos dispela kamap las wik Fonde inap long spiriens bilong em wantaim teknoloji i bosim wol tude, tasol grem long promotim ol tising o Sande long Katolik Tiolojikel In- CRADIO we em i wok long tu- mesej long Kristianiti i stap skul bilong sios. pasin i stap olsem kalsa bilong yumi, wanem P12 Wantok Me 8 - 14, 2014 abcpasifiknius 0l poto nius

Ol lain bilong World Health Organisation i wokim tok lukaut olsem strongpela marasin o Anti-Biotic olsem long piksa hia i no strong moa na no gut planti pipel bai stat long dai gen long ol liklik sik. Poto: ABC Pompus Katolik Yut bilong Wabag, Enga Provins i singim song na danis WHO i wari olsem ol Anti- wik i kam i wanpla pasin no gut tru. long yuniti bilong Enga long taim Helt Minista na Provinsel Gavman i sain- Dispela pasin bilong Mista Abbott i kamapim Biotik marasin bai no nap pinis ol hevi wantaim gavman bilong Indonesiua. im Enga Provinsel Helt Atoriti long las wik. stopim sik. ABC niusman, Andrew Greene, i ripot i kam long Ol lain bilong World Health Organisation i mekim Canberra olsem Presiden Susilo Bangbang tok lukaut olsem strongpela marasin o Anti-Biotic i Yudhoyono i bin askim Mista Abbott long go stap no strong moa na no gut planti pipel bai stat long long wanpela miting long Bali long wik i kam. dai gen long ol liklik sik. ABC i save olsem Praim Minista Abbott i stopim WHO i wari olsem pasin bilong yusim nating nat- dispela raun bilong en i go long Indonesia bihainim ing Anti-Biotik bai mekim planti pipel long Wold i wanpela wok em Australian boda proteksen lain i dai. wok long mekim long salim bek wanpla bot i wok Long nupela ripot bilong en, em i tok anti-baiotik long karim ol asailam sika i go bek long Indonesia. marasin i no nap moa long pinisim ol sik. Ol i tok Mista Abbott i no laik go, no gut em bai Ol i tok wanpela as bilong dispela marasin i no mekim President Yudhoyono i sem. save wok gut moa, em olsem ol pipel i save yusim Tasol Deputi lida bilong Labor Pati, Tanya nating nating, maski ol i no gat bikpela sik tumas Plibersek, i tok praim minista i no laik tokaut gut na dispela i save bagarapim dispela marasin. long dispela pasin em i mekim. Dispela ripot bilong WHO i mekim tu sampela Ol i tok tingting bilong Indonesia long askim bikpela wok we pipel i ken bihainim long daunim Mista Abbott long go long Indonesia em long stre- dispela wari. tim ol hevi i stap namel long tupela kantri long ol Wanpla em, long ol kantri long wol i mas asailam sika. strongim ol wok bilong lukim olsem oli save gut Narapela samting i bin kamapim hevi namel long long husat man, meri na pikinini i save yusim anti- Australia na Indonesia em pasin we Australia i bin baiotik na tu, olsem ol pipel i no ken kisim nating mekim long harim hait telepon bilong President nating sapos ol i gat liklik sik tasol. long yia 2009. Dispela i bin kamap taim Labor Pati i bin lukau- tim gavman bilong Australia. PNG seasonal bosman i tok Tugumana Komyuniti Helt Woka Trening Koles long Wapanamanda, Enga emi no stilim Australia nes i toktok long Provins i lukim greduesen bilong 45 helt woka. WANPELA man Papua New Guinea Tupela meri long Atonomas Rijon bilong Bogenvil husat i bin klostu lus long (PNG)husat i save kisim ol Melanesian woka long atek long Black Cat bus rot Rabaul Queen birua tupela yia i go pinis, tasol ol i bin a abrusim bagarap na go wok long Australia i tok em i no kisim mani long PNG nau tupela i pinisim skul na kisim setifiket bilong wok. bilong ol woka. NES bilong Australia, Christy King, i toktok long Dispela em i toktok bilong Emmanuel Bani, em hevi long Black Cat trek long Papua New Guinea wanpela man i save recrutim o kisim ol Pasifik taim sampela kriminol lain i kilim dai tupela pipel. sisenel woka long Seasonal wok long Australia. Christy King husat i gat 39 krismas i bin ting Planti long ol dispela pipel em Mista Bani i save olsem wok blong em olsem wanpela trek lida long kisim i kam long Solomon Islands, Papua New Black Cat trek long PNG i namba wan wok bilong Guinea na Vanuatu i save wok long Queensland. en tru. Emmanuel Bani i bin mekim dispela toktok Tasol insait long 24 awa, em i tanim tingting bihain long wanpela Australian South Sea Islander bihain sampela raskol lain i atakim em wantaim na rikruta tu insait long Queensland i bin tokim gan grup bilong em i gat 19 pota na 8- pela treka Vanuatu Daily Post olsem Emmanuel i bin ronawe bilong Australia. na hait wantaim pe bilong ol sisenel woka. Tupela pota ibin dai taim ol i katim tupela long Mista Bani i gat tupela kampani we em i save naip, na sampela moa ol i katkatim ol long lek na kisim ol wok manmeri bilong dispela tripela kantri ol i no nap wokbaut. long wok long ol fam na tu, long turisim sekta. Taim em i toktok long namba wan taim long dis- Em i tok as tingting bilong statim dispela tupela pela birua long Australian Story program, Christy bisnis bilong en em long helpim ol woka na ol King i tok em i save bai em no nap muvim ol na em famili bing ol bek long Melanesia. i mas go kisim helpim na em i mas lusim ol i stap na go. Australia oposisen i tok PM Dispela i namba wan taim Christy King i bin wok long PNG Trekking Adventures olsem wanpela Abbott i mas tokaut long trek lida, tasol em i save gut long wokabaut long stopim raun i go long bikbus long PNG, bihain em i bin stap wantaim man bilong em long Lae long 10- pela yia. Indonesia Mis King i bin wokabaut long Black Cat trek sam- LABOR pati bilong Australia i askim strong pela taim pinis wantaim man bilong en na ol poro Praim Minista Tony Abbott long tok klia long tingt- na ol lokol gaid na pota. ing bilong en long stopim raun bilong en i go long Dispela Black Cat trek i stat long Wau, long Indonesia long dispela wik i kam. hailan na i go daun long nambis ples bilong Tony Abbott i no laik bihainim askim bilong Salamaua. Presiden bilong Indonesia, Susilo Bambang Tripela treka bilong Australia long grup i bin wok- Yudhoyono, long raun long Indonesia abaut pinis long dispela Kokoda trek na i laikim Ol lain oposisen bilong Australia i tok pasin em moa wokabaut olsem. Praim Minista Abbott i bin mekim long stopim wan- Zoltan Maklary i tok em i save gat gutpela belisi Gavana Peter Ipatas i baim ol dispela 4-pela nupela 15-sita Toyota land pela wokabaut bilong em i go long Indonesia long tingting taim em i wokabaut long bikbus olsem. cruiser long Enga Polis long las wik. komentri Me 8 - 14, 2014 Wantok P13 Putim moa mani i go long KOMENTRI strongim egrikalsa bisnis PALAMEN i bung gen bisi long wanem samting i strongim ol long ekspot i go long dispela wik long kamap bihain. long ol ovasis maket. harim ol wari bilong wan I gat bikpela wari long Mista Tomscoll i tokaut tu wan ilektoret, na tu long kopi bisnis long PNG. Bipo long K12 milien long stretim wokim ol lo bilong kopi i olsem king bilong gen kakao bisnis long kamapim gutpela sindaun egrikalsa bisnis na ol famili kantri. Gavman bai wok bilong PNG nau na long na haus lain i save hatwok wantaim PNG Kakao Bot na bihain taim. tru long planim na lukautim ol distrik atoriti long strong Na gavman i bin yusim dispela diwai bisnis. Ol i kaao bisnis. dispela sans tu long tokaut save kisim gutpela mani Bai wok i stat long sik- olsem politikal pati bilong long en. Tasol tude, stori i ispela distrik pastaim. Gav- Praim Minista Peter O’Neill, senis. Yumi harim olsem ol man i bin makim K7 milien i Pipels Nesenel Kongres kopi diwai i lapun nau na i go long PNG Kakao Bot Pati, (PNC) i gat 52 memba no karim gut, o ol famili i long 2014 baset na bai ol i nau na i kamap bikpela poli- rausim kopi na planti ol yusim K1 milien i go long tikal pati long kantri. Em i gaden kaikai bikos prais bi- wan wan bilong ol dispela win bilong gavman na i soim long kopi i pundaun. I gat sikisipela distrik. Em i tokaut olsem ol memba i laik kisim kain kain as bilong tok i tu olsem bai i gat wankain mani bilong kirapim ol pro- stap. senis i kamap long ekspot jek long provins olsem na Wanpela bikpela komplen laisens bilong kakao. Ol olgeta i kalap i go long em rot bilong kisim kopi kakao fama long kantri bai joinim gavman. laisens. Ol fama i pilim amamas long harim dispela Bikpela askim i go nau olsem ol i hatwok nating na nius. long gavman long strongim kisim liklik mani tasol. Long Tude we kantri i wok long egrikalsa bisnis long kantri. taim ol ekspota i salim kopi paitim bros na amamas long Egrikalsa em i bikpela long ovasis maket, ol i kisim bikpela mani em LNG bai maket we ol pipel bilong bikpela moa mani long ol bringim i kam insait long kantri i save kisim mani. Ol fama. Olsem na ol kopi PNG, ating yumi mas tingt- ing tu long taim bihain. Nau manmeri long ples i planim fama bai amamas long em i taim bilong skelim gen kopi, kakau, welpam, raba harim Minista bilong wanem ol arapela bisnis i na ol kamapim ol arapela Jada014 Egrikalsa Tommy Tomscoll i save bringim mani i kam in- egrikalsa bisnis na famili tokaut long ol senis bai sait na stretim ol dispela bis- kisim mani long dispela rot. kamap long givimaut kopi welpam i helpim long ken skruim na strongim program bilong ol yet long nis. Yumi mekim olsem nau Mani i go stret long han bi- laisens. Minista i tok bai i long gutpela bilong kantri strongim Kina o mani bilong egrikalsa long ilektoret bi- sevim ilektoret bilong ol, long ol pipel na komyuniti. gat ol spesel kategori long bihain taim. yumi. Na tu, sapos i gat long ol. Na ol i mekim tasol olsem wanem long ol Long ol bikpela bisnis bilong laisens long helpim ol fama Egrikalsa em i as bilong daunstrim prosesing bilong wanem long helpim ol arapela lain autsait long painim gol na wel na ges, i kamapim moa kopi long ol kamapim mani bilong ol ol ekgrikalsa bisnis, bai i gat pipel? I gat planti wari i mak bilong ilektoret. Yumi mani i go long han bilong ol distrik na bai helpim ol tu pipel long dispela kantri. moa rot bilong strongim kamap long sik na ol bi- PNG i save sap maus tru kampani na bihain gavman long kisim moa mani long Yumi mas stat long stretim wokmani bilong kantri. natang i bagarapim long mekim wok long mak i kisim skel bilong en. Mani i hatwok bilong ol. Bai i gat gen dispela bikpela maket Olsem na bikpela askim i egrikalsa bisnis na i no gat na oltaim bai yumi harim no go stret long han bilong wanpela laisens i go long na bai ol pikinini na tum- go long wan wan memba bi- inap egrikalsa ekstensen hap tok ya, “wari bilong ol buna bilong yumi long bi- ol pipel olsem mani i kam wanpela fama long distrik long palamen, yupela i opisa long helpim ol pipel. I wantaim memba bilong ol.” hain taim i ken sindaun gut. long egrikalsa bisnis. Na na tupela laisens long wan mekim wanem long helpim gat wari tu long kisim ol nu- I luk olsem PNG i no save Em i tru mani bilong ges i egrikalsa mani i helpim long wan provins bilong ol kopre- wok egrikalsa long ilektoret pela sidling bilong diwai wari tumas long wanem bikpela samting. Tasol yumi strongim ikonomi bilong tiv sosaiti na limitet ekspot bilong yupela? kakao tasol i no gat inap ne- samting bai kamap long ol no mas lusim ting olsem em kantri. Long taim prais bi- laisens bilong ol meri long i win tasol na i no inap long Em i tru olsem sampela seri bilong kamapim ol dis- yia i kam bihain. Yumi save long gol na kopa na wel i dispela bisnis. Minista i tok stap oltaim. Yumi lukim liklik ilektoret i no gat sans pela nupela diwai long dilim tingting long nau yet na pundaun, bai gutpela prais ol dispela laisens i bilong ol mani bilong en tude na bilong groim egrikalsa bis- i go long ol fama. I tru wan mekim wok bilong stretim bilong kopi na kakau na Papua Niugini tasol long tumora bai em i lus pinis. nis, tasol planti ol arapela i wan memba i gat bikpela bel long tude tasol na i no Sutim tok nating i gat bagarap long en Gavman i laikim olsem husat bikos em ol bikpela projek we i pani ya em wok bilong man o meri i mekim ol giaman kos planti milien kina stret we egrikalsa we kantri bilong yumi toktok o i sutim tok long ol paul yumi bai bekim long planti yia i em asples bilong wok na hait pasin i mas soim klia kam. egrikalsa na didiman olsem na rekot o evidens bilong ol na no Dinau mani bilong baim sea yumi no ken tromoi toktok ken tok giaman nating egen- long Oil Search kampani em tumas inap yumi lukim kaikai sim gavman. samting bilong bekim bek bilong dispela K50 milien bai Sampela bikpela disisen na bikos em mani bilong benk. gutpela o nogat. kontrak em gavman bin givim lain i laik tromoi kain tok olsem Planti i tok bai bikpela mani Em ol bikpela projek na di- long dispela yia i kirapim planti orait ol i mas soim rekot o pepa kantri i wokim long LNG ges sisen gavman bilong Peter toktok sut i kam long ol pablik bilong ol olsem evidens. Ol ev- projek bai bekim dispela K3 O’Neill i mekim long nem bi- idens i mas soim olsem gav- na ol savelain insait long bilien dinau mani. Askim nau long Papua Niugini wankain Websait: www.wantokniuspepa.com kantri. man i asua o i no bihainim stret em wanem mani bai PNG i olsem planti gavman bilong Ol projek na disisen olsem, lo long kamapim ol dispela di- pilim stret olsem kaikai bilong kantri save mekim long kirapim Pe bilong wanpela yia, 52 niuspepa K3 bilien dinau gavman i kisim sisen na projek insait long LNG bai yumi kisim? divelopmen na sevis long long baim sea long Oil Search kantri. Dispela haiwe long Ela Bis kantri bilong ol. Limited kampani we wok bi- Oposisen lida Belden em bai helpim long daunim Gutpela sapos opis bilong long em stap insait long LNG Namah bin toktok strong long hevi bilong ol kar save bung Independen Komisin Egens ges projek; bikpela kontrak bi- Praim Minista Peter O’Neill bung na pas pas long taun eria Korapsen (ICAC) o Ombuds- long wokim rot raunim Ela Bis mas tokaut klia long ol dispela bikos i no gat spes. Dispela rot men Komisin i ken sindaun na long Mosbi na K50 milien kon- bikpela projek, na tu, em i go bai daunim hevi long taun eria glasim ol dispela disisen na trak long wanpela Israel kam- het pinis long kisim kot pepa na Konedobu eria tasol hevi bi- projek sapos gavman i bi- pani long mekim wok didiman long sanapim gavman long long ol kar save pas pas long hainim stret lo na pawa bilong long PNG. kot. Boroko Waigani Draiv bai stap em long mekim kamap. Na i no Planti toktok bin kamap Olgeta dispela toktok ya em yet wankain tu long Gordons gutpela long yumi sutim tok Praim Minista bin mekim tok Acting Editor olsem gavman i no bihainim lo raunabaut go long Erima na 9 nating nating long bagarapim Veronica Hatutasi o i no mekim samting stret long klia pinis long nius na tu long Mail. Olsem na moabeta gav- bel na tingting bilong ol pipel givim ol dispela kontrak na ting palamen long kliaim ol rot na man i mas wokim sampela bilong yumi. Larim opis we i Published at olsem gavman i mekim bikpela pasin ol i bin bihainim long moa flaiova bris olsem dispela gat pawa long sekim na paini- Able Building paul pasin long dispela. kamapim ol dispela disisen na Kukabara bris long Erima i go maut kain samting olsem long Complex, Tasol Sief Seketeri bilong givim aut ol dispela kontrak. long Waigani Opis we gavman mekim wok bilong ol i go insait Sec 58 Lot 02, gavman, Sir Manasupe Zuren- Planti samting tumas long laik wokim nau. long ol dispela projek na disien Waigani Drive. uoc i tokaut olsem sapos husat yumi bai tingting gut na skelim Long sait bilong Israel kam- bilong gavman. P16 Wantok Me 8 - 14, 2014 entatenmen

Program bilong Tasol 2:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius 6:10pm – 7:00pm Mon kamap sho Sarere belo cruz – Host: Tuluvan Vitz Wanwan De 9:30am – Final aua cruz 2:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 6:45pm – Komiuniti Notis Bod 1pm – 2pm – Sarere Belo Taim Dedikesen 10am – 3pm – Monin Trek na Belo Pack 2:45pm – YUMI PAINIM WOK Segment 7:00pm – 9:00pm – COCA COLA GARAMUT 2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta – Host: Mummy DASH 3pm – 7pm – Avinun Draiv Taim – Host: Vaviessie – Host: Angra Kennedy 2pm – 6pm - Sarere Avinun Cruz De - Mande – Fraide 10:00am - Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 3:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta 7:00pm - Nius – YUMIFM NIUS SENTA 6:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 6am – 10am – Sankamap show – Host: Kas.T 10:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 3:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 7:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 6pm – 00:00am - Nait beat 6:00am – Major Nius Bulletin 10:15am – Kona b’long yu. 3:10pm – Avinun cruz 9:00pm – 00am - Nait Beat – Isi Cruz long nait 7pm – 9pm - Coca Cola Garamut 6:15am – Komiuniti Notis Bod 10:45am – YUMI PAINIM WOK Segment 4:00pm – NIUS - YUMIFM Senta 00am – 6am – BRUKIM TULAIT SHOW – Host: Tuluvan 9pm – 00:00am - Nait cruz 6:25am – Taim Bifo – wanpela singsing b’long bifo. 11:00am – Nius – YUMIFM Nius Senta 4:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program Vitz/Talaigu Sopi/Bata Rat 00:00am – 6am - Brukim Tulait Show 6:30am – Nius Hetlains 11:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 4:10pm – FOAPELA KAM GUD LONG 4 – foapela 00:00 – Early Monin Taim Cruz ( ol lain brukim tulait shift) Wiken - Sandei 6:45am – Bonde gritins 11:10am – Lukautim yu yet - Helt toktok singsing - Miusik / Request / Tok pilai 6am – 10am – Wiken Sanrais / Sandei Monin 7:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 11:30am – Nius Hetlains b’long Belo Taim 4:30pm – Nius Hetlains - Kipim Kampani long ol nait shift. wokabaut Muisik 7:05am – YU TOK – komiuniti awenes program - Laik b’long yu – Niupela singsing previu 4:45pm – YUMI PANIM WOK Segment Wikens – Sarere 10am – 12noon – Monin Treks 7:15am – WAN 4 DA ROAD – Hit Prediction 12:00pm – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 5:00pm – Major Nius Hetlains – YUMIFM Nius Senta 6am – 10:00am – Wiken Sanrais Host: Talaigu Sopie 12noon NIUS – YUMIFM Nius Senta – niupela singsing 12:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 5:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program 7am – 9am – Sarere Monin Cruz 12 – 2pm – Sandei Belo Taim Music 12:10pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen 5:10pm – 6:00pm – KULCHA Musik (1 hr) skelim lokal 9am – 11am - Monin Treks 2:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 7:30am – Tok Pilai – stori b’long putim smail long nus pes. 2pm – 6pm – Sandei Avinun Draiv Music 8:00am – Major Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 12:15pm – Komiuniti Notis Bod musik 6pm – 7pm 11am – 1pm - National Weekly Hit Parade – Host: 12:20pm – BELO Pack – Belo taim rekwes na dedikesen – NAIT BEAT – Host: Vaviessie Kasty - 1st aua NWHP 6pm - Nius – YUMIFM Nius Senta 8:05am – YU TOK – komiuniti awenes program 6pm – 8pm – GOSPEL REKWES AUA 8:15am – “Papa Heni Fuka Show”. 1:00pm – Nius – YUMIFM Nius Senta 6:00pm – MAJOR NIUS BULLETIN 12:00pm NIUS – YUMIFM Nius Senta 8pm – 00:00am - Late Nait Cruz – Poroman Aua 9:00am – Nius Bulletin – YUMIFM Nius Senta 1:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program – YUMIFM NIUS Senta 12pm – 1pm - 2nd aua NWHP 00:00am – 6am - Brukim Tulait Show 9:15am – Luksave long Komiuniti (Redio Pilai) Fraidei 1:10pm – BELO Pack - Belo taim rekwes na dedikasen 6:05pm – YU TOK – komiuniti awenes program Program Director – YUMIFM – Kasty

RADIO AUSTRALIA TOK PISIN PROGRAM HARIM LONG: 101.9 FM 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes Namba 10 Yumi FM musik awod 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op Raun wantaim Wantok kru ... 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Spots 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Helt 8.15PM Musik 8.30PM NIUS 8.40PM Spots Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas TUNDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Mama Graun 8.15PM Musik/Spots 8.30PM NIUS 8.40PM Helt Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas TRINDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Focus 8.15PM Musik/Spots 8.30PM NIUS 8.40PM Mama Graun Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas FONDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu Demas, husat i kisim wanpela awod na givim wanpela graun pot 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas i go long Kas T bilong Yumi FM olsem wanpela presen. 7PM Stesen Op Tati i singim wanpela top singsing bilong em. 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Youth 8.15PM Musik/Spots 8.30PM NIUS 8.40PM Focus Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas FRAIDE - Moning - Nait 6AM Stesen Op - Nius Hetlain - Musik na ol intaviu 6.30AM Nius na Karent Afes 7AM Stesen Pas 7PM Stesen Op 7.01PM Ol Hetlain na Progrem Priviu 7.15PM Musik na Chit-Chat 7.30PM Nius na Karen Afeas 8PM Wantok 8.15PM Musik 8.30PM NIUS 8.40PM Youth Riplei 8.55PM Musik 9PM Stesen Pas SARERE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Wantok 8PM Lokal Ben 8.30PM Nius 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas SANDE - Nait 7PM Stesen op - Ol Nius Hetlain/Progrem Priviu 7.05PM Musik na Chit Chat 7.30PM Nius 7.40PM Femili Blong Serah (Redio Plei) 8PM Lukluk Bek Long Wik 8.30PM Nius Ol manmeri amamas na danis long wanpela singsing bilong Demas Man husat i go pas long musik awod Kas T, i sanap wantaim tupela 8.40PM Musik/Chit Chat 9PM Stesen Pas Saul taim em singsing. susa brata Zipporah na Daniel Bilip bihain long tupela pinis singsing.

EMTV Television Guide FONDE ME 08, 2014 5:30 PM G TRAPPED CASTAWAY EP#24/26 9:00am Grade 6 Mathematics 11:30 PM G FIJI NETBALL TRI-SERIES 2:30 PM G QRL INTRUST CUP – ROUND 11 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 9:50am Grade 6 Science FIJI vs. NORTHERN IRELAND SP HUNTERS vs. W/MANLY SEAGULLS 7:00 PM G RAIT MUSIK EP#210 10:40am Grade 7 Mathematics 00:00 AM G EMTV NEWS REPLAY 5:30 PM G OLSEM WANEM EP#17 8:00 PM G RESOURCE PNG Ep#17 11:20am Grade 7 Science ………followed by the Australia Network 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 4:30 AM G AUSTRALIAN NETWORK 9:00 PM G SOKA XTRA 1:00pm Grade 8 Mathematics 6:30 PM G 2014 NRL – ROUND 9 5:00 AM G JOYCE MEYER 9:10 PM G FIJI NETBALL TRI-SERIES 1:50pm Grade 8 Science WARRIORS vs. RAIDERS 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY SARARE ME 10, 2014 PNG vs. NORTHERN IRELAND 2:30pm DEPI Program 8:30 PM G 2014 NRL – ROUND 9 6:30 AM G TODAY 9:30 PM PG ELITE MUSIC ZONE EP#2014/16 3:30 PM KIDS KONA TITANS vs. RABBITOHS 09:00 AM G Classroom Broadcast 10:00 PM PG NRL FOOTY SHOW – EP#10 HI 5 S10 EP#16/43 10:30 PM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY 9:00am Grade 6 Mathematics 11:30 PM G NEWS REPLAY MAGICAL TALES S2 EP#19/31 4:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 11:00 PM G IPL 2014 MATCH 9:50am Grade 6 Science 6:00 AM G EMTV NEWS REPLAY ………followed by the Australia Network PYRAMID S2 EP#36/68 10:40am Grade 7 Mathematics 7:00 AM G IN HIS STEPS EP#18 THE SHAK S3 – EP#32/42 SANDE ME 11, 2014 11:20am Grade 7 Science 7:30 AM G TBA FRAIDE ME 09, 2014 5:30 PM G SKIPPY – The Medicine Man 1:00pm Grade 8 Mathematics 8:00 AM G YOGA CITY – Re-run Ep#9 5:55 PM G CRIME STOPPERS 1:50pm Grade 8 Science 8:30 AM G AMAZING SPIEZ – EP#18 3:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 2:30pm DEPI Program 9:00 AM G ESCAPE FROM SCORPION IS 6:30 AM G EMTV NEWS REPLAY 4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 7:00 PM G IN MORESBY TONIGHT – 3:30 PM KIDS KONA LAND EP#23/30 7:00 AM G HILLSONG 5:00 AM G JOYCE MEYER 7:30 PM G 2014 NRL – ROUND 9 HI 5 S10 EP#15/43 9:30 AM G ULTIMATE GUINNESS WORLD 7:30 AM G AUSTRALIA NETWORK 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY ROOSTERS vs. WEST TIGERS MAGICAL TALES S2 EP#18/31 10:00 AM G TRAPPED CASTAWAY EP#24/26 8:00 AM G YOGA CITY EP#10/13 – Re-run 6:30 AM G TODAY 9:30 PM G 2014 NRL – ROUND 9 PYRAMID S2 EP#35/68 10:30 AM G SKIPPY 8:30 AM G BUSINESS PNG YR.3 EP#16 Classroom Broadcast COWBOYS vs. BRONCOS THE SHAK S3 – EP#31/42 11:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 9:00 AM G TOTALLY SPIES EP#9 – RE-RUN komik Me 8 - 14, 2014 Wantok P17 TORO SUDOKU

Ansa bilong las wik Sudoku # 43 BIABIA

Ansa bilong Sudoku # 44 neks isu KANAGE

Ansa bilong las wik kroswod, isu # 2069 KROSWOD Akros 24 Ryan Pini em wan- 8 Pasim 1 Kes krop pela 11 Ailan long Manus 6 PMV 28 Makau 16 Olpela MP bilong 9 Rebel lain bilong 30 Nogat Morobe Wes Papua 32 Tupela 17 Mak bilong kompas 10 Long olgeta hap 33 Yaweh 21 Skul 12 Pilai laki 34 Wankain olsem 19 22 Moning taim 13 I no hatwok 25 Ting olsem 24 Pilai 14 Ol man long tokples 25 Nem bilong man Kuanua Daun 26 Yau 15 Enimal 1 Tromoi lek 27 Memba bilong Rigo 16 Yunaitet Nesen 2 Par 29 Sempian boksa 18 Solwara 3 Sios long Papua 31 Lo na _____ 19 Yu yet! 4 Karakum 33 Gavana Jeneral 20 De i go pinis 5 Slekim long laitim paia 23 Haiskul long Nu Aik- 6 Ples bilong dring lan 7 Rausim EMTV Television Guide 9:30 AM G OLSEM WANEM EP#17 – RPT 5:00 AM G JOYCE MEYER 1077-1 G EMTV NEWS REPLAY ……… 7:00 PM G HAUS & HOME Ep#12 2:30pm DEPI Program 10:00 AM G RESOURCE PNG EP#17 – Rpt 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY followed by the Australia Network 8:00 PM G BUSINESS PNG YR.3 – s KIDS KONA 11:00 AM G LOVE BITES WITH JOEY 12/26 6:00 AM G TODAY 8:30 PM G THE VOICE AUSTRALIA – S3 HI 5 S10 EP#14/43 11:30 AM G ITAL IAN FOOD EP#12/13 9:00 AM G Classroom Broadcast TUNDE ME 06, 2014 10:00 pm G FIJI NETBALL TRI-SERIES MAGICAL TALES S2 EP#17/31 12:00 PM G 2014 NRL – ROUND 9 9:00am Grade 6 Mathematics 11:30 PM G EMTV NEWS REPLAY PYRAMID S2 EP#34/68 2:00 PM G 2014 NRL – ROUND 9 9:50am Grade 6 Science ………followed by the Australia Network THE SHAK S3 – EP#30/42 4:00 PM G 2014 NRL – ROUND 9 10:40am Grade 7 Mathematics 5:00 AM JOYCE MEYER 1077-2 5:30 PM G ULTIMATE GUINNESS WORLD 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 11:20am Grade 7 Science 5:30 AM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY TRINDE ME 07, 2014 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 6:30 PM G TBA 1:00pm Grade 8 Mathematics 6:30 AM G TODAY 7:00 AM G FACT FILES – FAIR GROUND 7:00 PM G TOK PIKSA - EP#2014/20 1:50pm Grade 8 Science 9:00 AM G Classroom Broadcast 8:00 PM G OUR PORT MORESBY EP#28 7:30 PM G 60 MINUTES 2:30pm DEPI Program 9:00am Grade 6 Mathematics 5:00 AM G JOYCE MEYER 1077-3 8:30 PM G TOK PIKSA Ep#19– Repeat….. 8:30 PM G HILLSONG – Rpt 3:30PM KIDS KONA 9:50am Grade 6 Science 5:30 AM G EMTV NEWS REPLAY 9:00 PM G THE VOICE AUSTRALIA – S3 9:00 PM G IPL 2014 5:30 PM G AMAZING SPIES – EP#18/26 10:40am Grade 7 Mathematics 6:30 AM G TODAY 10:30 PM G FIJI NETBALL TRI-SERIES 00:00 AM G NATIONAL EMTV NEWS REPLAY 5:55 PM G CRIME STOPPERS 11:20am Grade 7 Science Classroom Broadcast FIJI vs. NORTHERN IRELAND 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 1:00pm Grade 8 Mathematics 9:00am Grade 6 Mathematics 11:30 PM G NEWS REPLAY 7:00 PM G CIRCUS EP#5/6 1:50pm Grade 8 Science 9:50am Grade 6 Science ….………followed by the Australia Network MANDE ME 05, 2014 8:00 PM G BUSH PILOTS EP#10/10 2:30pm DEPI Program 10:40am Grade 7 Mathematics 9:00 PM G COCA-COLA SPORTS SCENE EP 3:30 PM G KIDS KONA 11:20am Grade 7 Science 9:30 PM G THE VOICE AUSTRALIA S3 – 5:30 PM G ESCAPE FROM SCORPION IS. S2 1:00pm Grade 8 Mathematics Ol Progrem na Kilok i 4:00 AM G AUSTRALIA NETWORK 11:00 PM G IPL MATCH 6:00 PM G EMTV NATIONAL NEWS 1:50pm Grade 8 Science ken senis oltaim... P18 Wantok Me 8 -14, 2014 kanagelaiplain Teksim Wari, Tingting, Painim Pren, Wantok o Pas bilong yu i kam nau.. Raun wantaim Kanage olgeta wik Digicel namba: Tok Inglis i kisim tripela na em i karim K12 i go long lotu. Em i tok 7235 6149 poro i go long kalabus olsem, em bai putim K2 long ofa na K10 bai NEM bilong ol em Fafti, Yokomo na Kanage. em baim kaikai long maket. Taim bilong ofa Ol i no save long tok Inglis na ol i save stap nau na ol yut wok long singsing i stap long mipela pipel bilong Dia Wantok Nius, long ples tasol. Wanpela taim ol plen long go kisim ol ofa bilong ol manmeri i stap. Kanage Kagua Erave i no gat sevis long 45 yia long taun long lainim tok Inglis. Fafti go pas em bisi long harim ol singsing na tu em i wok nau. Wanem taim bai mipela bai lukim long taun, long taun em harim ol man tok, "3 gavman sevis. Tenk yu. long singsing wantaim na taim ol i karim bas- of us", em lokim tasol long het na kam long Konsen Aiya, Studen – ket bilong putim ofa, Kanage kirap tasol na ples. Neks de Yokomo go long taun na kam putim olgeta koins bilong em i go insait long Dia Wantok Nius, wanpela pren bilong i wantaim tok Inglis, "Because of money". Man o wara i toktok? basket. Na, taim bilong karim ofa i go long lus kontek wantaim mi, nem bilong em Laspela man long go long taun em Kanage na KANAGE i kisim wara go na em i harim pater na em i tingim olsem em i putim olgeta Maril Gad. Em bilong Morobe, plis yu em i kam bek wantaim tok Inglis bilong em, olsem ol i wok long senisim presen na tok koins bilong em i go insait long basket. Em i kolim mi long dispela namba 7389 8502. "Lets go". Potnait Fraide kam na tripela laik meri krismas na hepi niu yia na amamas ol wok long tingting long hau long kisim bek Tenk yu. traim tok Inglis bilong ol na ol i go long taun. yet na tok na sekan i go i kam long soim K10 bilong em na pater i stat long beten Long rot ol raskol kilim wanpela man na amamas bilong ol wantaim krismas na hariap long ofa i kam. Isi tasol em i kirap na go long nem bilong mi Dia Wantok Niuspepa, kisim mani bilong em na ronawe, na tripela tasol em tok mi mas go hariap long pater. Pater i lukim na em i tok, "Pikinini Finny S Fidian bilong Menyamya(Menya). brada go kamap long hap we man i dai stap. haus na gritim meri bilong mi tu. Taim em olsem wanem?" Ayo pater, plis stop stop. Mi save laik tru long ritim Wantok Nius- pepa. Mi wanpela mangi bilong ples. I no long taim polis kam kamap na askim ol, kamap long haus em holim meri bilong em na Plis mi lus tingting na givim olgeta koins bi- Tenk yu. "Who killed this man?" Fafti tok, "3 of us", tok, "Where is my christmas?" meri kirap long mi long ofa. Mi laik givim K2 tasol mi Finny S Fidian Polis askim gen, "Why did you kill him?" nogut long harim dispela tok na em i bekim, abrus na putim olgeta i go insait. Plis givim Yokomo bekim, "Because of money", Polis "Yu kilia, long long man. Man tru tru toktok mi tasol K10 na yu ken holim K2. Em ofa bi- Dia Wantok Niuspepa, mi Yambia Kigi bel hat na tok, "You want me to take you to o wara toktok" long mi. Na pater i tok, "Yu givim pinis long laik givim wari na amamas long ol dis- jail?" Kanage ansarim, "Lets go, na polis Freda Melchior bikman pinis." Na Kanage kirap na tok olsem, eibel manmeri bilong Sauten Hailans kisim tripela go Motonau, Madang "Yu tupela bikman save givim mi moni ah. Provins na Gavana William Powi na PM long kalabus. Givim K10 blo mi kam bek nau tasol." Peter O’Neill ringim dispela namba 7113 Sims 4Mile, Popondetta 'Pater, plis stop pastaim' Wally Anis 9325. Awara Tasol WANPELA Sande, Kanage i bin go long lotu Maunt Hagen

Dia Edita, mi wanpela viles kot opisal long planti yia tasol nau mi stap nating i no gat gutpela luksave bilong gavman. Mi Ol skwat! Teksim ol gutpela Kanage tok pilai i kam long: wantaim ol narapela ol opisal mipela i bin kisim ol trening long ronim wok bilong viles kot, tasol no gat gutpela pe. Na nau Txt: 72356149 ol nupela lain kisim ples bilong mipela, em ol i no kisim trening na mekim nabaut Sumatin i miksim edukesen wantaim ol drag o spakbrus na alkahol long ol komyuniti i stap na ol i go long pei rol bilong gavman. Planti ol lapun opisel o strongpela dring. Olsem na mi laikim helpim long Laiplain ol i wari na ol laikim O’Neill Gavman mas stretim ol long hatwok ol i mekim long planti yia i go pinis. Olsem na nau mipela Dia Laiplain, ol i gat bikpela pikinini na ol i ken helpim yu, ol Karkar viles kot i singaut i go long I WANPELA sumatin man i gat 18 na yupela olgeta i ken amamas olsem famili. O’Neill Gavman i mas stretim mipela bipo krismas na mi skul long wanpela Pren, yu wari long smok na dring raun wan- long mipela ol lapun i dai. Em i bikpela nesenel hai skul insait long Ne- taim ol poroman husat i mekim na yu wok long stil long mama n a susa bilong yu. hatwok mipela i karim long bipo i kam senel Kapitel Distrik. MPapamama bilong mi i bruk marit na i no Mipela i tokim yu stret olsem taim yu raun inap nau na mipela step daun bikos stap wantaim. Klostu ol bai divos bikos ol i no wantaim ol manki ya, bai yu stil yet long strong bilong mipela i pinis long wokabaut stap wantaim insait long las 10-pela krismas. mama na susa bilong yu. Na ol bai kisim polis i go i kam. Olsem na mi wari husat bai wantaim. Mekim na yu raun wantaim ol Mi wokim Gret 12 na ol fainol eksam o tes i manki na smok, dring taim yu sumatin yet. long yu husat bai holim pasim yu. stretim mipela long baim liklik suga na kam klostu nau. Mi pilim olsem bai mi wokim Mipela i luksave long yu na ol wari yu gat long Yu ken lukim olsem hevi long famili i ken dring wantaim ol famili taim mipela i lusim gut long Gret 12 eksam. Mi save olsem mi skul na bihain taim bilong yu. bagarapim skul na bihain taim bilong yu, na ol i go long matmat. Em tasol na tenk yu ken wokim gut, tasol samting em, mi gat ol Mipela i save kisim ol wankain pas long em i ken go nogut sapos yu no harim na bi- edita. wanlain poroman i stap long strit we mi groa planti lain insait long kantir bilong yumi. hainim gutpela stia. bikpela wantaim. Mipela i luksave olsem laip em i hat taim pa- I moabeta nau yu abrusim ol dispela poro- Lapun Mejistret - Karkar Viles Long planti yia, i nogat rot long abrusim ol pamama i no stap wantaim long sapotim yu man bikos dring na smok na i no mekim ol kot na mipela i save dring wantaim, kaikai buai long ol samting yu laikim long en. Mipela i luk- skul wok bai bagarapim yu na bihain taim bi- wantaim na olgeta de, mipela i save lukim save tu olsem tupela papa na mama i mas long yu. wanpela narapela na bung. Maski mi gat stap long lukautim na givim stia long ol Malolo liklik na tingim ol samtign mipela i Dia Wantok Niuspepa, mangi Moko miks planti skul wok, em i hat long mi long abrusim tokim yu long en. Askim yu yet olsem disisen bilong Langs Meto. Mi save laik tru long pikinini long fisikel, spiritual na sosel sait. Na ol o tok nogat long ol. ol i ken mekim gut long skul na ol narapela yu wokim long pas wantaim ol poroman bai ritim Wantok Nius. Mi wanpela nupela Narapela wari mi gat em ol poro bilong mi samting long laip bilong ol. kamapaim wanem gutpela samting long laip ilektet wod kaunsel long Kapao LLGC ya i wok bihain long ol bin pinisim Gret 10 na Mipela i luksave olsem i no yu, tasol planti bilong yu, skul na bihain taim. Stilim mani na Aseki Men. go long sampela teknikel skul. Taim ol i kisim narapela pikinini insait long kantri i gat dispela dring i kamapim gut laip bilong yu na yu save pe bilong ol, ol i save baim bia long mi. Mi kain wari we wanpela papa o mama tasol i bungim hevi tu? wari bikos mi mas bekim pasin ol i mekim lukautim ol i stap. As long ol dispela hevi em I moabeta yu tok tru long yu yet na toktok Dia Wantok Nius, nem bilong mi Linda long baim bia bilong ol. i ken pasin bilong ol waitman we mani, gat long papamama o man o meri yu gat luksave Siau Hikar. Mi bilong Wes Kerema (Ihu) Mi nogat mani, tasol lans mani we mi kisim planti samting na moa o ol narapela samting long en long helpim yu daunim hevi. Imoa- na mi marit long Simbu – Kerowagi. Mi lus long papamama bilong mi tasol. Long las tu- we ol yet i save long en. beta yu joinim wanpela yut grup we i strongim kontek wantaim ol lain bilong mi long pela yia, mi wok long stilim mani bilong mama I moabeta yu toktok long papamama bilong ol yut long gat gtupela helti na prodaktiv na susa bilong mi long baim bia bilong ol yu long ol wari na hevi em bruk marit bilong laip.Inap yu joinim wanpela sios na yut grup? Mosbi na Kerema. Plis ringim mi long dis- poroman. Mi no laik wokim dispela stil pasin, Bikpela i laikim yu na gutpela long bihain pela namba 7208 9077 na mi ken stap ol i kamapim, na tokim ol long pilings bilong tasol taim ol poroman i singautim mi long yu long dispela samting. Dispela i wok long taim bilong yu, na olsem , trastim em tude. wantaim yupela. dring wantaim ol, mi save wokim dispela kamap planti tude we planti yangpela pikinini Provebs 3: 5,6. Tenkyu, Linda - asua gen. Mama na susa i save laik haitim i bungim hevi long selpis pasin bilong ol pa- mani bilong ol, tasol taim ol i kam bek long pamama husat i tingim ol yet na ol i ting Pren bilong yu, Laiplain wok, skin bilong ol i save les na ol i save olsem ol i smat na salensim wanpela nara- Dia Wantok Niuspepa, mi wanpela man lusim walet bilong ol long ples klia na mi save Sapos yu gat wari o hevi, rait i kam long bipo wok olsem kiap o patrol opisa, i gat pela. kisim ol mani long K100 o K200 manimak. I moabeta yu no wari tumas long dispela dispela etres: Lifeline Counselling Services, save long wok bilong gavman na pablik Laiplain, mi no laik wokim dispela pasin samting, tasol yu toktok long papamama bi- P O box 6047, BOROKO, National Capital edministresen. Interes lain yu ken ringim moa na plis helpim mi. Mi pilim olsem mi wok long yu na ol i ken painim rot long helpim yu. District, PNG. Yu ken ringim opis long telepon mi long namba 7330 5164 o 7612 2898. long kamap wanpela stilman. Ol i laikim yu na putim yu i go long skul, tasol namba 3260011 o 3261680. O sapos yu stap long NCD, kam na lukim mipela long opis bi- Tenk yu, Wantok. ol i mas sapotim yu. Em i taim nau yu toktok WORRIED STUDENT long ol long wokim bel gut pasin namel long long mipela long Waigani. Mipela i no inap ol. putim trupela nem bilong yu long niuspepa, Dia Pren, Mipela i bilip olsem taim yupela i sindaun tasol mipela bai putim ol wari na hevi bilong Tenkyu long serim wari bilong yu wantaim na toktok, bai dispela i givim yupela sans long yu. mipela long bihain taim bilong yu we yu gat rispektim ol yet na luksave olsem ol i marit na Laiplain wari long em bikos papamama i no moa stap bisnisnius Me 8 - 14, 2014 Wantok P19 NATIONAL ECONOMIC & FISCAL COMMISSION 14 - 16 MAY 2014 Gavman bai PROGRAM senisim risos onasip lo Stanley Nondol i raitim

GAVMAN bai senisim risos onasip lo na givim papa bi- ong risos i stap aninit long graun i go bek long ol papa- graun bikos nau ol ausait kampani i kamap papa bi- ong ol risos na gavman i save baim sea long kisim ol winmani. Minista bilong Jastis na Atoni Jenerel, Kerenga Kua tok i gat lo olsem wanem ol risos i stap aninit long graun Minista bilong Jastis na gavman i save lukautim bi- ong ol pipel. Atoni Jenerel Kerenga Kua Tasol dispela lo i no stret bikos taim ol ausait kampani kisim i no Png bai olgeta kisim tok orait long mekim baim sea long kamap papa eksploresen na i painim aut bilong ol risos we em bilong olsem i gat bikpela oil, ges ol pipel stret”. Mista Kua i na ol arapela mineral i stap tok ol i save aplai long develop- Mista Kua i tok bilong men laisens na taim gavman wanem na yumi larim dis- givim, ol i save kisim ol pela lo i stap yet na yumi risos ol i painim. painim dinau mani raun na Mista Kua i tok taim gav- bekim wantaim winmani. man i givim developmen Em i tok gavman bai kwik- aisens long ol divelopa em i taim senisim dispela lo na givim wantaim rait bilong givim ful rait bilong husat bai kamap papa bilong ol risos kamap papa bilong risos i aninit long lo bilong kantri. go bek long gavman na pa- Mista Kua i tok dispela lo i pagraun. bin stap longpela taim tru na “Ol divelopa i mas bungim no stret bikos planti risos kos bilong olgeta divelop- olsem gol, oil, ges na ara- men bilong ol risos na yumi pela i wok long go long au- bai skelim win mani wan- sait kampani na papagraun taim ol,” Mista Kua i tok”. na gavman i no kisim inap Long wankain taim tu, Ga- helpim o winmani. vana bilong Is Sepik, Gren Mista Kua i tok planti taim Sif, Sir Michael Somare i tok gavman i go aut na kisim i gat wanpela lo i stap olsem dinau mani long baim sea bi- ol papagraun bai kisim 5 ong ol risos bilong kantri pesen winmani bilong ol yet. risos . “I no nid long yumi go Tasol Kua i tok yumi mas kisim dinau mani long iPIC o senisim lo bilong kantri na no nid long kantri bai kisim kisim ol risos bek na bihain dinau mani long UBS long bai yumi ken seklim long 5 baim ol sea we em i samt- pesen o 10 pesen o wanem ng bilong kantri stret” Kua i kain rot yumi laikim, nau yet tok. ol risos em bilong ol ausait “Ol dispela risos em bi- kampani olsem na yumi ong yumi na ol ausait kam- mas kisim bek pastaim na pani i mas baim sea na bihain yumi skelim. P20 Wantok Me 8 - 14, 2014 bisnisnius Westpac i go long ol skul Gavman na Natalius IAROWARI Hai Skul long Sogeri klostu long skul. sekim balens long akaun bilong ol. sainim Solwara 1 i namba wan skul husat bai Em bai helpim long daunim kos Dispela bai i kamap namba 73 kisim Westpac in –Store benking bilong bus fin na sevim taim long ol Westpac in-Store benking insait ejen. sumatin na pipel long hap i save long kantri. I gat plen long putim 7- Dispela bai givim bikpela sans kalap long ol kar na kam longpela pela moa long ol wik i kam. projek agrimen long ol pipel long hap bai kisim gut- rot long mekim ol benking bilong ol Dispela wok i karim kaikai bihain Stanley Nondol i raitim em i bikpela wok tru na i tok em i pela sevis bilong benk. long Mosbi siti. long benk i go lukluk raun long skul amamas long kampani na stet i Westpac i putim kad masin long Ol tisa, sumatin na ol pipel bilong na i bin opim Choice Basic Akaun kmap wantaim dispela agrimen stua bilong skul na skul i bai kamap komyuniti i ken yusim dispela sevis bilong ol sumatin wantaim K2 tasol. NATALIUS Minerals na Nesenel long kisim Solwara 1 projek i go long prodaksen. olsem ejen bilong Westpac brens. long baim ol sevis, dipositim mani, Dispela Choice akaun em bilong Gavman i sainim agrimen pinis Dispela bai givim sevis long ol 577 widro, salim mani i go long nara- ol liklik lain i no gat planti mani na i long wok bung long Solwara 1 Mista Johnson i tok kampani sumatin, 30 tisa na ol komyuniti pela akaun, kisim benk stetmen na no gat mentenens fi bilong en. projek i go long prodaksen. nau i lukluk long painim wanpela Aninit long dispela agrimen, stet hap bilong putim ol sip bilong bai kisim 15 pesen sea long dis- mekim wok isi long dispela projek. pela projek. Em i tok kampani i toktok wan- Natalius long las wik i tok gav- taim ol patna sip long sampela man i baim US$ 7, 000,000 olsem kantri long wol na i tok kampani deposit long kisim 15 pesen sea bai pinism dispela wok long pinis long projek na dispela pemen i go bilong dispela yia. wantaim ol lo na gaidlains bilong Natalius i tok sapos gavman i agrimen. pinism olgeta wok long baim 15 Aninit long dispela agrimen stet pesen sea bai long pinis bilong aninit long Petromin PNG Hold- Julai 2014, kampani bai rausim ings i mas baim $US 113,000,000 kleim bilong em long bagarap i long 31 Julau 2014. kamap long taim bilong rausim Natalius i bai lukautim dispela stet ikuiti agrimen bilong Mas 29 mani aninit long agrimen inap ol- 2011. geta wok i kamap stret long projek Sapos stet i no pinisim ol wok bai i go long prodaksen. bilong em long baim 15 pesen sea Bihain long namba wan prodak- aninit long agrimen, long pinis bi- sen, Petromin sabsideri, Eda long Julai, agrimen tupela sainim Kopa bai baim sampela mani long nau bai nogat pawa. agrimen inap gavman i pinisim ol- Wankain taim, Natalius i tok geta wok long baim 15 pesen sea Mista Johnson i kisim sapot bilong bilong Solwara 1 projek. ol dairekta bilong kampani na bai Sif Eksektiv Opisa (CEO) bi- i stap olgeta olsem presiden na long Natalius, Mike Johnson i tok CEO bilong kampani. Westpac benking opisa Aera Alikson (L) givim in-Store benking masin i go long Bisnis Stadi Tisa na skul stua menesa Michael Kiage na Westpac Maketing na Comyunikesen spesolis, Lynette Boas i lukluk stap long sait (R). Simbu gavman i patna wantaim Works long rot projek Stanley Nondol i raitim gutpela tingting Simbu gavman i mekim na singaut long ol arapela long kamap patna wantaim woks di- SIMBU provincial gavman, memba patmen. bilong Gumine na Minista bilong Warasua rot bai joinim Karamui Edukesen Nick Kuman na Dipat- na Sinesine distrik. Dirima –Kom- men bilong Woks bai wok bung gale rot bai joinim Karamui distrik tu long stretim na silim tupela rot long long narapela sait. Gumine Diistrik wantaim K20 mi- Dispela tupela rot bai opim rot lien. long ol pipel long Karamui distrik bai Gavana bilong Simbu, Noah Kool kisim bikpela sevis. Ol i ken kalap na memba bilong Gumine, Nick long kar na i go long bikpela haiwe Kuman i givim K5.2 milien i go long na taun. woks dipatmen long silim Dirima na Minista Awesa i tok mani nesenel Warasua rot long Gumine. gavman bai putim long dispela tu- Gumine distrik i putim K2 milien pela rot i stap long baset pinis na na Simbu provinsal gavman i putim bai putim inap wok i pinis. K3.5 milien. Narapela K14.5 milien Minista Awesa i tok gavman na bai kam long nesenel gavman long woks dipatmen i lukluk long stretim pinism olgeta rot wok long stretim ol rot long ples we bikpela popule- na silim wantaim. sen i stap long en na i no long taun Minista bilong Woks Francis na siti tasol. Awesa i tok, Simbu em i namba wan Mista Kuman i tok tenkyu long provins long putim mani long woks Woks dipatmen, na Simbu provin- dipatmen long yusim ol masin na sel gavman long kamap poroman save long stretim rot long provins. wantaim distrik bilong em long stre- Mista Awesa i tok dispela em i tim tupela bikpela rot.

Memba bilong Gumine Nick Kuman na Simbu gavana Noah Kool i givim sek mani i go long minista bilong woks Francis Awesa na Sekretari bilogng woks David Wereh. Poto Nicky Bernard. bisnis Me 8 - 14 2014 Wantok P21

LONGNamatanai dispela wik, Minista Long las yia, Minista gat nupela Digicel tawa bilong Maining na Memba Chan na edministresen bi- bilong Namatanai, Byron long em i bin kamapim agri- Chan, i opim tupela nupela men bilong wok bung komunikesen tawa bilong wantaim Digicel long Digicel long ples Huris na strongim komyunikesen Suhun long Namatanai Dis- sevis long Namatanai dis- trik. trik. Minista Chan i tok ol Dispela program em i dispela sevis bai helpim ol wanpela program bilong skul na pablik edministresen Minista Chan long wok bung long bringim intanet sevis, wantaim Digicel long di- na tu, helpim ol wokman velopim komyunikesen meri long solwara taim ol i sevis long distrik bilong em. bungim taim no gut. Ol pipel i bin amamas tru Long dispela mun, distrik long Minista Chan na Digi- edministresen na Digicel bai cel, ol i bin kisim sampela opim tupela moa tawa. Ol nupela sola lait wantaim ol dispela tawa bai stap long batri tu. ples Sena na Lambom. Gavana bilong Nu Ailan Gavana bilong NIP, Gren Provins (NIP), Gren Sif, Sir Sif Sir Julius Chan, i tok Julius Chan, wantaim ol amamas long Digicel long memba bilong provinsel na gutpela wok bilong ol long distrik edministresen i bin helpim ol pipel bilong stap long dispela seremoni. provins. Minista Chan i bin tokim Em i tok komunikesen em olgeta manmeri husat i bin i wanpela bikpela samting stap long dispela bung long bringim divelopmen. olsem edministresen bilong “Dispela wok bung namel em i lukim komyunikesen long Namatanai Distrik Ed- sevis olsem wanpela bikpela ministresen na Digicel bai samting na ol i wok strong helpim ol pipel bilong NIP long divelopim na strongim long konek wantaim ausait Minista bilong Maining na Memba bilong Namatanai, Byron Chan, i toktok long ol pipel bilong Namatanai long gutpela bilong komyunikesen sevis. wol,” Sir Julius i tok. komyunikesen sevis Poto Digicel. Fainensel Zoo patnasip i go bikpela FOAPELA woklain bilong Netsa Pak i tok, “Em i gut- bikpela insait long siti na ol i Banks, i tok, “Mipela i gat Pot Mosbi Netsa Pak nau i pela sans long go na lukim ol mas lainim stret pasin bilong bikpela amamas tru long inklusen Literesi kam bek pinis, bihain long ol zoo bilng Vitoria i save wok ranim zoo nau yet. susa zoo bilong bikpela long i bin go mekim sampela wok olsem wanem. Mipela i Nau ol woklain bilong tu- Pot Mosbi Netsa Pak na skul insait long Melbourne, lukim pasin bilong ol long pela zoo i raun lukim ples bi- mipela i givim luksave long Australia wantaim susa zoo wok na mekim bisnis na long narapela pinis. wanbel bilong ol wokman woksop i kamap bilong ol, Zoos Victoria. mipela i luksave olsem Ol woklain bilong Zoos meri bilong ol long mekim BENK bilong Papua Niugini Bikpela tingting bilong dis- mipela i ken bringim kain Victoria tu i bin kam long gutpela wok. Mipela tu i pela raun bilong ol woklain stail olsem i kam long wok Netsa Pak las yia long lainim lainim sampela gutpela o Sentral Benk i bin holim bilong Netsa Pak bilong op- bilong Netsa Pak.” ol wokman meri long eduke- pasin na save i kam long ol wanpela woksop bilong Ne- eresen, ges rilesens na Long 2013, Pot Mosbi sen na hotikalsa . Bai i gat pasin bilong ol.” senel Strateji bilong grafik dipatmen, long ol bai Netsa Pak na Zoos Victoria i moa long ol dispela kain Pot Mosbi Netsa pak i fainensel inklusen na kisim save long pasin bilong bin kamapim wanpela 3-yia trening wokabaut bilong ol save op long 8 kilok moning fainensel literesi bilong lukautim wanpela bikpela sista zoo patnasip wantaim woklain bilong Zoos Victoria taim olgeta de. Long 10 kilok 2014-2015 i no long taim i zoo na long kisim save long bikpela tingting bilong i kam long trenim ol woklain i go inap 4 kilok apinun go pinis. wok bilong Netsa Pak. Ol i kamapim gutpela kepesiti bilong Netsa Pak long pasin Netsa Café i save op long Senta bilong Ekselens bin go lukluk long tripela zoo bilding bilong Netsa Pak. bilong lukautim gut ol eni- Mande i go Fraide na long long Fainensel Inklusen long Victoria, em long Mel- Jeneral Menesa bilong mal, mekim bikpela plening Sarere na Sande em i op (CEFI) aninit long Sentral bourne Zoo, Werribee Zoo Netsa Pak, Michelle McGe- na long wok bilong hotikalsa. long 9 kilok moning taim na i benk bai i go pas long na Healesville Sanctuary. orge i tok patnasip em i Menesa bilong intene- pas long 5 kilok apinun. Yu Andrew Opu, Operesens bikpela samting bikos Netsa senel Konsevesen Patnasip ken ring long 326 0258 na kodinetim wok bilong dis- Supevaisa bilong Pot Mosbi Pak i wok long kamap long Zoos Victoria Chris save moa. pela strateji bilong Fainensel inklusen na Literesi. Bikpela tingting bilong dis- pela woksop em long ki- rapim ol wok grup bilong mekim wok. Ol lain i memba em ol gavman, praivet sekta na ol dona ejensi na ol dis- Gavana bilong Benk ov PNG, pela lain bai kamapim 6- Loi Bakani. pela wok grup long karim aut strateji bilong fainensel samting long kamapim inklusen. fainensel inklusen long save Bikpela tingting bilong bilong fainensel literesi na CEFI em long ol fainensel kisim fainensel sevis na ol inklusen grup i bai helpim narapela em long luksave wan (1) milien o moa pipel long wanem kain sevis i husat i no save kisim stap na tu long wanem kain bikpela mani long wok bi- samting i stap long pasim long ol, long kamapim ol rot bilong ol. maikro o liklik bisnis wan- Sampela bilong ol dispela taim helpim bilong ol kain wok em: fainensel dairi na kain fainensel sevis ol i gat. fainensel kompitensi stadi ; Moa long 50 pesen bilong ol wok bilong makro fainens bai meri tasol. ekspensen projek; kamapim Gavana bilong Benk bi- CEFI long 2013; promotim long Papua Niugini, Loi ol mobail benk wantaim ol Bakani i tok, Benk ov PNG benk na telekomyunikesen wantaim ol patna institusen kampani; jeneral fainens bilong em i wokim planti awenes kempein i kamap. Port Moresby Nature Park staff’s (L-R) Andrew Opu, Hannah Kusau and Michael Bolokon meeting a Lemar at Melbourne Zoo. P22 Wantok Me 8 - 14, 2014 ramunius

Ramu NiCo Soim Pes long DWU Open De

AMU NiCo Menesmen (MCC) Lim- long ol. toktok bilong human risos na ol arapela wok vairomen. ited, bikpela kampani long wok bi- Ramu NiCo, olsem wanpela bikpela ko- bilong maining long KBK Main long Usino- Ol arapela bikman bilong Ramu NiCo long nikel/kobalt main insait long poret ogenaisesen long Madang i amamas Bundi distrik na Basamuk Rifaineri long olsem Vais Presiden na Sif Teknikol Opisa, Madang provins i bin amamas long stap long bung wantaim ol komyuniti long soim Raikos distrik. Wang Baowen wantaim menesmen tim bi- Rinsait long Divain Wod Yunivesiti (DWU) wok bilong en na tu soim stret het-tok bilong Planti ol sumatin i bin go askim ol kwesten long em i bin lukluk raun long DWU Open De Open De we i bin kamap long las wik kampani em “Wanpela Ramu NiCo, Wanpela long ol Ramu NiCo opisa long sait bilong na i amamas long lukim planti ol samting ol Sande. Komyuniti” long hap. HSE na Komyuniti Afes Dipatmen na ol opisa sumatin i putimaut long pablik long luksave Ramu NiCo i bin sanapim wanpela stol o Dispela em wanpela long ol planti DWU i bekim gut ol kwesten bilong ol. long skul na stadi ol i save wokim long DWU. liklik haus long DWU long soim ol sumatin na Open De we Ramu NiCo i stap long en. Long Ramu NiCo i putim aut tu planti ol naispela Dispela open de i givim naispela sans tru ol lain manmeri husat i go long hap wanem ol arapela yia i go pinis, Ramu NiCo i stap tu buk na pamphlet na tu megesin we ol lain long ol manmeri blong Madang na ol sumatin wok em i save wokim na tu tokaut stret long long soim wok bilong en. manmeri i kisim na karim i go. long save gut long wanem wok stret Ramu wanem samting Long stol bilong Ramu NiCo, i bin gat ol Jeneral Menesa bilong Ramu NiCo HSE NiCo i kamapim long strongim ekonomi bi- Dispela open de i bin pulim tu ol arapela seksen we ol wok lain i givim toktok bilong Dipatmen, Wayne Basson i bin stap tu long long kantri na Madang provins na ol komyu- bikpela bisnis haus na kampani long PNG na Helt, Sefti na Envairomen (bus, graun, wara Open De na i bekim planti ol askim bilong ol niti insait long Projek eria bilong en long Madang long go stap na soim ol prodaks bi- na solwara) na tu ol arapela promosen na tu sumatin long wok bilong helt, sefti na en- Madang provins.

Ramu NiCo HSE Jeneral Menesa, Wayne Basson bekim askim blong wanpela sumatin. Ol Ramu NiCo wok lain long stol.

Stal bilong Ramu NiCo long DWU Open De. Ol bosman bilong Ramu NiCo lukluk raun long Open De.

salens bilong graun na masin bilong mekim wok.

Ol dispela namba i soim klia mak bilong wok mipela i pinisim: InsaitRamu long moa long NiCo tupela yia, Ramuredi NiCo ilong sanapim pinis givim malti bilian Kina Ramu Nikel Projek, na nau mipela i redi long komisinim. n Bihain long mipela i kisim olgeta tok orait na stretim ol teknikal wok redi, Moa long 4.5 milian kubik mita bilong graun wok i pinis ‘Wanpela Ramu NiCo i go het wantaim bikpela wok konstraksen long namba tu hap bi- n Klostu 195,000 kubik mita simen i silip pinis long 2008. I kam inap nau, olgeta bikpela konstraksen wok long Krumbukari n Klostu 48,000 tan stil bilding i sanap, hap long ol em ol nupela Ramu NiCo, main sait na Basamuk rifaineri i pinis, na projek i stap redi long kisim komisin n Moa long 2,000 yunit masin i sanap redi Wanpela o tok orait long mekim wok. Long wol tu, dispela kain hariap sanapim em i no n Moa long 227 kilomita bilong baret na proses paip i silip (antap kamap bipo long wanpela kain bikpela projek olsem, na i daunim olgeta long 135 kilomita slari paiplain) Komyuniti’ ruralindastri Me 8 - 14, 2014 Wantok P23 Sik bilong taro kamapim bagarap Gavman bai …I no Basamuk Rifaineri smok Mathew Yakai i raitim long tok smok i kam long dispela kantri. bilong Rai Kos Distrik i no tru. Basamuk Rifaineri i bagara- Ol dispela savelain i bin Ol i bin tok i no gat ol ripot pim ol gaden kaikai. mekim wanpela wik wok long saiens o sekim we Mista WANPELA wok painimaut i Tasol ol save lain long painimaut na prisenim i go Bivi i ken soim olsem dispela soim olsem sik bilong ol taro egrikalsa na ol plent krop bi- long Basamuk Rifaineri i tru. rausim ol i kolim “taro blight o blait” i long PNG Kakao na Komyuniti Afeas lain long las Mista Namaliu i tok long bagarapim ol taro na ol ara- Kokonas Institut (PNGCCRI) wik. wok painimaut, ol i bin pela gaden kaikai long ples olsem Yak Namaliu na Waike “Sik bilong taro i save painim olsem planti gaden Basamuk i stap klostu long Yasingke i bin wok bung kamap planti long taim bilong kaikai i helti o i no gat sik, Basamuk Rifaineri bilong wantaim Moses Moruba bi- ren. Sapos em i smok bilong tasol ol dispela i gat ol lip i Ramu NiCo kampani long long Dipatmen bilong rifaineri, em bai bagarapim wok long dai em ol i kisim sik SABLPRAIM Minista Peter O’Neill taitelbisnis long graun bilong Madang Provins. Egrikalsa na Laipstok, na no gut ol banana, sugaken bilong taro o sik blek kros i i tokaut olsem gavman bi- yumi, Mista O’Neill i tok. Dispela kain sik i save mekim wok painim we i soim na ol narapela moa,” Mista save kamap planti long taim long em bai stopim na I gat ripot i kamap pinis kamap strong long taim bi- olsem i no smok bilong ri- Namaliu i tok. bilong ren. rausim wanem ol kampani o olsem sampela opisa bilong long ren. Na bai man i luk- faineri long Basamuk i Tim i tok ripot we Dairekta Tim i tokim ol ples lain long bisnis i bin kisim graun aninit Lens Dipatmen i pinis long save long dispela sik taim ol bagarapim ol taro, yam na bilong Mains wantaim no ken pret bikos smuk bi- long pepa bilong Spesel wok bikos long pasin bilong lip bilong taro na ol yam na banana. Tasol sik taro blait. Madang Provinsel Gavman, long rifaineri i no bagarapim Egrikalsa Bisnis Lis (SABL). mekim hait wok long givim banana i dai. Wok bilong CCCRIPNG John Bivi, i wokim olsem wanpela samting long Mista O’Neill i tokim ol graun long ol lain. Taim dispela sik i kamap em long mekim wok risets smok bilong Basamuk Ri- wanem, em i save pinis pipel bilong Is Sepik provins Dipatmen nau bai lukim long Basamuk, ol pipel i wok long kakao na kokonas long faineri i bagarapim ol pleslain hariap. long las wik olsem dispela sampela bikpela senis i SABL i kamapim bikpela kamap we ol bai makim nu- bagarap pinis we ol i kisim pela bod memba we ol bai bikpela hap graun bilong ol makim stret ol opis we i gat K16.5 milien bai stretim Godons maket asples na wok long katim save long wok bilong graun, timba we i no bihainim agri- bilding, lo na bisnis insait long men bilong wok didiman na kantri. Ol bod memba bai …Nu Silan sapotim ol maket lain egrikalsa. kam olsem long Ombudsmen GORDONS Maket long mani tu long Godons Maket na seif moa projek, ol bai Helpim bilong Nu Silan Em i tok ol bai sekim ol- Komisin, Bisnis Kaunsil, Bild- Mosbi i kisim bikpela mani- projek. wokim baret long maket bikos long Godons Maket i hap geta kampani husat i baim ing Bod, Sevei Bod na ol ara- mak long K16.5 milien long Gavman bilong Nu Silan taim em i ren, bikpela raun long sapot we Nu Silan i save graun pinis na sapos ol i no pela bikos ol bai gat save stretim na kamapim moa gut bai wok patna wantaimSeif wara i save pulap na pasim givim long egrikalsa divelop- bihainim stret agrimen bi- long ol hap eria na spes na ol na seif maket we ol maket siti Progrem bilong ol UN ples bilong lainim na salim men long PNG. long wok egrikalsa, bai gav- bisnis we i stap bihain long ol lain i ken sindaun gut na Wimen na NCDC long apgre- long graun, wokim ol nupela Mista McCully i tok long man i rausim dispela SABL i ken mekim disisen na givim salim ol gaden kaikai na tim na mekim bikpela na seif maket bilding. nau, Godons maket i gat pepa long ol na givim go bek taitel bilong graun. kumu bilong ol. Godons Maket. “Ol maket lain i mas gat sampela hevi na dispela em long ol asples. Dispela senis em Nesenel Gavman bilong Nu Silan i Long las mun, Foren Afeas wanpela gutpela, klinpela, long no gat baret long karim Mista O’Neill i tok wok Palamen bai kamapim long givim dispela mani long ap- Minista bilong NuSilan, Mur- seif maket we ol meri, man na wara i go aut long maket ples, painimaut insait long ol mekim i kamap olsem lo bi- gretim, mekim bikpela na ray McCully i bin tokaut long ol yangpela i no ken pret na no gat gutpela wara saplai, planti komplen bilong SABL long Lens Dipatmen long nau moa seif dispela bikpela fres dispela taim em bin lukluk maket long mekim mani na no gat gutpela sekyuriti we i i kamap pinis na gavman bi- na bihain taim. fud o kaikai maket tru long raun i kam long PNG long las lukautim ol yet na ol famili bi- mekim na ol maket lain i no long em i holim na lukim SABL pepa em ol bisnis na Saut Pasifik rijon. Nesenel mun. long ol,” Dokta Jeffrey maket gut, na i no kisim gut pinis. Olsem na dispela kampani save kisim long opis Kapitel Distrik Komisin Aninit long apgretim na Buchanan, bosman bilong mani long salim ol gaden eksen bilong rausim ol bilong Lens Dipatmen we ol (NCDC) bai givim sampela wokim gut maket i go bikpela Siti Seif Progrem, i bin tok. kaikai na ol kumu samting. SABL pepa long ol kampani save baim na kisim taitel long na bisnis husat i no bihainim graun bilong mekim wok stret agrimen i bihainim dis- egrikalsa. pela ripot. Ol ripot i kamap pinis Graun em i bikpela samt- olsem sampela kampani ing bilong yumi ol pipel bi- husat i kisim SABL pepa i no Hagen Maket menesa i long Papua Niugini na yumi bihainim stret agrimen na ol mas kisim gutpela helpim i hait na katim ol diwai na long sait bilong bisnis na salim go long ovasis. SABL mani. I no gutpela long ol em bilong wok egrikalsa ausait lain i kam na pulim tasol olsem planim kakao, tokBISNIS insait lo Mauntenkyu Hagen long polis graun aninit long giaman kopra, kopi, ti, na arapela Maket i kamap bikpela moa pepa na mekim narapela moa. nau. I no olsem tupela yia i go pinis we kainkain raskol pasimni save kamap. Nau ol man meri i sindaun gut na salim ol kaikai na ol lain husat i go insait long maket long baim kaikai i raun gut, bikos Westen Hilans Provinsel Polis komanda i putim 30 polisman long lukautim maket olgeta taim. Maun Hagen Maket Man- aga Wap Yapi taim em i tok- tok lo bisnis insait lo maket i tok ol fama i wok lo mekim gutpela moni taim ol i salim kaikai bilong ol na ol manmeri husait i go insait lo maket lo baim ol kaikai i no bungim Piksa bilong Hagen Maket Manasa Wap Yapi na ol wokman bilong em kisim takis lo ol fama lo birua olsem sampla yia i go gate bilong maket. pinis we poket pik i insait lo maket i wok lo kamap bikpela. kamap gut bikos ol polis man pait i save kirap insait lo tok tenkyu lo Westen Hilans “Nau ol polis man i lukau- i wok strong lo mekim Hagen maket planti taim na klostu Provinsel Polis Komanda tim Hagen Maket gut tru na ol maket gutpela ples bilong klostu lo ol yia i go pinis tasol Martin Lakari lo sapotim wok kainkain pasin olsem baim na salim ol samting.” nau, ol polis i stap na nogat insait lo maket olgeta dei we pikpoket, stil, pulim bilum, na Mista Yapi i tok ol polis man pait lo maket. em i halivim ol subsistens pait insait lo maket i stop pinis i patrol klostu klostu insait na Mista Yapi i tok tenkyu lo fama insait lo provins na hi- na ol fama i sindaun gut na outsait lo maket na wok lo Westen Hilans Provensel lans regin husait in salim salim ol kaikai bilong ol na holim ol man husit i wok lo pik Polis Komanda Martin Lakari kaikai bilong ol insait lo mekim gutpela moni na ol poket o pulim bilum bilong ol lo wok sapot bilong em lo maket,” Mista Yapi i tok. manmeri husait i go insait lo mama o mekim ol stil pasin Hagen maket nau i stap gut Moa lo 30pela polis man maket lo baim ol samting i no na kalabusim ol na dispela bilong ol fama lo salim ol wok ananat lo kominiti polis bungim ol birua,” Mista Yapi i pasin bilong ol polis lo Hagen kaikai bilong ol na bilong ol unit lo Hagen i wok insait lo Piksa bilong nupela masin bilong pikim rais i kam long Saina i tok. maket i kilim dai ol pasin manmeri lo raun gut nab aim maket olgeta dei lo lukaut bi- raskol insait lo maket. ol samting. long PPC na dispela i mekim pikim rais long Hailans Egrikalsa Koles long Maun Hagen, WHP. “Invamen insait lo maket i gutpela moa lo bisnis wok lo Mista Yapi i tok tu olsem ol “Mi olsem Maket managa maket envirmen i stap gut. P24 Wantok Me 8 - 14, 2014 spotnius

BSPBIPO long bikpela Junia golf kompe- sponsa Golf long dispela Pro-Am tonamen. long ol dispela i yangpelastat golf pi- tisen, PNG Open, ol yangpela Dispela tonamen i stat long laia. golf pilaia bilong Papua Niugini dispela wik, na ol 15-pela yang- Presiden bilong PNG Golf bai pilai long BSP Junia Golf Pro- Meninga pela golf pilaia husat i pilai long Asosiesen, Stan Walker, i tok as Am. dispela tonamen bai gat sans tingting bilong dispela tonamen BSP Junia Golf Pro-Am em i long bungim ol ekspiriens golf pi- em long divelopim ol yangpela wanpela Junia Divelopmen Pro- laia bilong Australia long dispela golf pilaia bilong Papua Niugini gram bilong PNG Golf taim, na ol dispela ekspiriens golf long kamap ol gutpela golf pilaia Asosiesen, na BSP i save pilaia bai givim sampela tok skul long taim bihain. amamas long ragbi

ligIsaac Liriprogram i raitim

KOSA bilong ol Kumul Mal Meninga i tokaut long dispela wik olsem em i amamas long lukim olsem Tim Kumul Program i ran gut. Em i amamas long stap olsem kosa, na helpim strongim ragbi lig long Papua Niugini. Long dispela wik, Mal Meninga bai stap long PNG long givim tren- ing long ol Rijonal Divelopmen Opisa (RDO) bilong Papua Niugini Ragbi Futbal Lig (PNGRFL). Em i bilip olsem ol dispela RDO bai mekim stret wok bilong ol long wanwan rijon bilong ol, na long BSP Golf Junia Pro-Am bai givim sans long ol yangpela golf pilaia bilong Papua Niugini long kisim sampela 2017 Ragbi Lig Wol Kap, Papua Ni- tok skul long ol ekspiriens golf pilaia bilong Australia husat bai pilai long PNG Open. ugini bai stap long gutpela mak na kisim sampela gutpela risal. Meninga i amamas tu long ol Kosa bilong Kumul, Mal Meninga, i tok PNG Hunter husat i wok long pilai em i amamas long ol program bilong gut tru na apim nem bilong kantri. PNGRFL Poto Isaac Liri. Isten Hailens bai hostim Nesenel Bodibilding Sempionsip Sape Metta i raitim o “LARIM BODI BAI WOKIM TOK- TOK.” OL bodibilda na opisal long Isten Em i tok 37 bodibilda, 7-pela em ol Hailens i taitim masol na i go het nau meri, i wok long trening hat long go long mekim wok redi long hostim Ne- long dispela namba 22 Nesenel Bod- senel Bodibilding Sempionsip we bai ibilding Sempionsip. kamap long YC Hol long dispela Benny i tok Isten Hailens i bin wiken, Me 9 na 10. winim taitol long namba 21 Nesenel Het Kosa na Teknikel Kodineta bi- Sempionsip long Kokopo, Is Nu long Isten Hailens Bodibilding Briten long 2013. Na dispela yia ol Asosiesen (EHBBA) Alphonse bai lukluk gen long winim dispela tai- Benny i tokim Wantok Niuspepa tel. olsem, ol memba bilong asosiesen i Benny i tok, 8-pela senta em Ji- strong long trening, na tu, ol i redi waka, Simbu, Lae, Pot Mosbi, Bo- nau na taitim ol masol, na kamapim genvil, Lihir, Is Nu Briten na Manus, moto bilong ol long resis we i tok, bai kamap na salensim ol bodibilda “LET THE BODY DO THE TALKING” bilong Isten Hailens.

EHBBA Taitim Masol: Ol memba na opisal bilong Isten Hailens Bodibilding Asosiesen. (L-R) Elizabeth Benny (Presiden), Aron Daii, Albert Scott, Alphonse Benny (Het Kosa na Teknikel Kodineta), na long fran em Selem Jim na Raxford Viyufa. spotnius Me 8 - 14, 2014 Wantok P25 Oro FC redi long ol fainel Isaac Liri i raitim namel bilong namba tu hap, daun long gren sten, i bin Kosa bilong ol Eastern Stars, lukim ples klia op sait. Garry Milton Guki, i bin kisim Moka i bin ran i go pas bihain Ol fainelis bilong RAUN 13 bilong Nesenel strongpela tingting olsem ol i long bal i painim em, tasol Soka Lig (NSL) long Pot ken win, na em i singautim lains men i no bin lukim, na Mosbi long las wik i bin pinis Vais Kepten bilong em, Kelly referi i tok em gol. wantaim wanpela kam bek Jamo i kam autsait long mal- win. Ol Eastern Stars i no gat olo. sans long pilai long ol fainel, Long namba wan hap bi- Taim Kelly i kam autsait, tasol ol bai pilai las gem bi- SP Spot Awods i long dispela gem, ol straika tim spirit bilong ol Eastern long ol long dispela wiken bilong ol Eastern Stars i bin Stars pilaia i no bin wankain egensim Lae FC. Ol Eastern putim planti presa antap long olsem taim ol i pilai long Stars bai traim long bagara- ol pilaia bilong Oro FC. namba wan hap. Ol i bin pim sans bilong ol Lae FC Insait long 20 minit bilong mekim planti liklik asua insait long stap insait long ol fainel. SP Spot Awod em i wanpela resentiv bilong PNG Spot long spot, Abel Manumanu namba wan hap, ol straika long ples bilong pilai na dis- Ol sapota, kosa, opisal na bikpelakam samting i saveautMidia, Stephen Mase long bilong Etletiks (Milen Be), bilong Eastern Stars, Felix pela i bin lukim ol Oro FC i pilaia bilong Oro FC i bin kamap olgeta yia we SP wok ol i mekim long helpim Graham Osbourne bilong Bondaluk na Patrick Aisa i kam bek na skoim namba amamas tru long dispela win. Brewery i luksave long ol long makim ol fainelis bilong Ragbi Yunien, na Timai Tally bin gat planti sans long skoa, wan gol bilong ol. Dispela Oro FC em nupela tim long spot manmeri, na ol arapela dispela yia. bilong Bodi bilding. tasol gol kipa bilong ol Oro namba wan gol bilong Oro NSL, na ol bai pilai long ol husat i save putim bikpela FC, David Hauka i bin kalap Ol fainelis bilong dispela Spot Klap bilong yia, FC i bin kamap long namba fainel. taim bilong ol long spot insait yia long Spot Poto bilong yia Hanuabada Weitlifting Klap, na stopim bal long gol insait 42 minit bilong gem. Oro FC i sindaun namba tu long kantri. em, Charles Amini (Jnr) bi- Kempa Outriga Kenuing long net. Wantaim liklik taim tasol long lata wantaim 13 poin Long dispela yia, i gat 14 long Kriket PNG, Mark Talia Klap, na Telstars Netbal Dispela namba wan hap i bipo long ful taim, ol Oro FC long nau, bihain long ol kategori. Siaman bilong Se- bilong Post Courier, na Hot Klap. bin lukim ol Eastern Stars i i senisim stail pilai bilong ol. maina premia, Hekari Yu- leksen Panel o SP Spot Curry bilong PNG Weitlifting. pilai gut tru, na ol sapota bi- Junia meri etlit bilong yia, Ol i spitim gem bilong ol na naitet. Dispela win bilong ol i Awod, Moses Koiri, i bin tok long ol i bin amamas tru long Long Spot Midia Awod bi- Jenny Albert bilong Etletiks, putim presa antap long ol daunim Morobe FC i kam aut long nem bilong ol lukim ol pilaia i pilai gut. long yia, Tere Alex bilong Lorraine Harry bilong Weitlift- Eastern Stars. Dispela i bin daun long namba tri ples fainelis long dispela wik. EMTV, Marie Sakumai bilong ing, na Lynette Vai bilong Ol Eastern Stars i bin lukim ol Oro i skoim namba long lata. Dispela yia em namba wan Kundu 2, na Kevin Teme bi- Skwas. winim namba wan hap wan- tu gol bilong ol wantaim 8- Long ol arapela gem, yia bilong Mista Koiri long long Sunday Chronicle. taim skoa 1-0. Junia man etlit bilong yia, pela minit i stap bipo long Hekari i bin daunim ol Admi- stap olsem Siaman bilong Teknikel Opisal bilong yia, Riley Hekure bilong Kriket, Taim ol pilaia i go malolo gem i pinis. ralty 5-0, na dispela i SP Spot Awods na em i tok Sarenah Pini bilong Swim- Geoffrey Loi bilong Tebol long hap taim na kam bek, ol Taim skoa i stap 2-2, na 5 bagarap sans bilong ol Admi- olsem em i no bin isi long ming, Frank Robby bilong Tenis, na Fred Oala bilong Eastern Stars i no givim sans minit i stap bipo long gem i ralty long pilai long ol fainel. makim ol fainelis bilong dis- Weitlifting, na Helen Koita Weitlifting. long ol Oro FC na ol i skoim pinis, tupela tim i bin pilai Na long Lae, ol Lae FC i pela yia. Simon bilong Kriket. narapela gol gen. Komyuniti Spot Inisitiv strong tru, na traim long winim Besta 3-1. Lae i sin- Em i tok em i no bin isi long Kosa bilong yia, Rarua Awod, Kempa Outriga Kenu- Dispela gol i bin mekim na skoa. daun namba foa long lata, na wanem, i bin gat planti ol gut- Dikana long Kriket, Tommy ing Klap, NSI Judo Klap, na planti manmeri husat i bin Straika bilong ol Oro FC, sapos ol i win long neks wik, pela kendidet, na i hat long Lui Kila bilong Volibal, na Tubuseria Junia Basketbal stap long dispela hap i ting Garry Moka, i bin ran wan- ol bai pilai long ol fainel. rausim sampela. Laka Nou bilong Ragbi Yu- Klap. olsem ol Eastern Stars bai taim bal long las minit na Besta i no gat sans nau long Dispela yia i bin gat 95 nien. Tim bilong yia, Amoa bagarapim sans bilong Oro skoim dispela las gol we i pilai long ol fainel, tasol ol bai nominesen, ol seleksen Spot Edministreta bilong Volibal tim bilong ol man, FC long kisim namba tu spot lukim ol sapota bilong Oro pilai las gem bilong ol wan- panel i bin bung tripela taim yia, Don Fox bilong Ragbi Hebou Baramandi Kriket long NSL lata. FC i amamas na singaut. taim Admiralty long dispela long las mun na i bin makim Lig, Ludwig Peka bilong Tim, na PNG Pepes. Taim gem i kamap long Ol opisal husat i bin sin- wiken. ol fainelis. Soka (Morobe), na Konia Vai Spot meri bilong yia, Abi- Mista Koiri i tok tenk yu bilong Skwas. gail Tere Apisah bilong Tenis, long representiv bilong Spot manmeri wantaim Betty Burua bilong Etletiks, Papua Niugini Olimpik disabiliti, Pope Gazave bi- na Toea Wisil bilong Etletiks. Komiti, Auvita Rapilla, repre- long Para-Spot, na Rosa Spot man bilong yia, sentiv bilong PNG Spot Nega wantaim Thompson Charles Amini (Jnr) bilong Faundesen, Peter Chalapan, Ninkama bilong Spesel Kriket, Steven Kari bilong representiv bilong PNG Etlit Olimpiks. Weitlifting, na Jack Viyufa bi- Komisen, Kapu Kapi, na rep- Ol fainelis bilong sevis i go long Bodi bilding.

Ol pilaia bilong Oro FC i amamas bihain long ol i skoim wining gol. Poto Nicky Bernard. PNG Gems mas kisim ol grasrut pilaia Isaac Liri i raitim long ol selekta bilong ragbi luksave. nains tim bilong Sentral Mista Kosky i laikim ol se- Provins, long wanem, ol i lekta husat i makim ol pilaia PNG Gems em i wanpela makim ol pilaia husat i save bilong tim Sentral long bikpela nesenel pilai bilong pilai wantaim ol Kumul na ol rausim ol pilaia husat i gat ol grasrut spot manmeri in- Pukpuk. Em i tok dispela i ekspiriens na luksave, na sait long kantri, na i no bi- no stret long ol protokol bi- makim ol pilaia husat i gat long ol spot manmeri husat long ragbi lig, na tu, long talen. i pilai long nesenel na inte- PNG Gems. Em i tok Papua Niugini i nesenel level na i gat Em i tok ol arapela bikpela luksave pinis. nidim ol nupela pilaia long provins bai makim ol grasrut kam aut. Em i tok yumi mas Dispela em hap tok bilong pilaia husat i gat save na givim sans long ol nupela Ragbi Lig Divelopmen skil bilong pilai ragbi, tasol pilaia long grasrut level, Opisa bilong Oro Provins, ol i no gat bikpela luksave, long wanem, em wanpela Siaman bilong SP Spot Awod, Moses Koiri i toktok, na Andrew Lepani bilong Papua Niugini Ali Kosky. na sapos ol i pilai gut long rot long helpim ragbi lig i Olimpik Komiti i sindaun long sait. Poto Nicky Bernard. Mista Kosky i no wanbel PNG Gems ol i ken kisim kamap bikpela. - Wiken NSL Dro- P26 Wantok Me 8 - 14, 2014 nrlnaintrastsupakapnius SPOTS DR0 Ol poto na stori i kam long NRL websait RAUN 9 Fraide: Me 09, 2014

Allianz Stedium Roosters Vs W/Tigers

Smiles Stedium Cowboys Vs Broncos

Sarare: Me 10, 2014

Eden Park Warriors Vs Raiders

Cbus Super Stedium Titans Vs Rabbitohs New Zealand Warriors NRL klap bai sasim senta bilong ol, Konrad Hurrell, long A$ 5000 bihain long wanpela video bilong em i bin kam aut long pablik. Dispela video em i no gutpela video na i bagarapim nem bilong Warriors klap. AAMI Park Storm Vs Sea Eagles

Sande: Me 11, 2014

Hunter Stedium Knights Vs Panthers

ANZ Stedium Dragons Vs Bulldogs

Mande: Me 12, 2014

Pirtek Stedium Eels Vs Sharks

Raun 8 Poins Lata

Pos Tim W B L D Pts 1. Bulldogs 6 2 12 2. Sea Eagles 6 2 12 3. Titans 6 2 12 4. West Tigers 5 3 10 STORMS: Nu Silan pilaia Tohu Harris bai pilai wantaim Melbourne Storms i go inap long 2017. Harris i bin winim Rookie of the 5. Roosters 4 4 8 Year awod long las yia na Melbourne Storms i gat bilip long em long apim nem bilong klap bilong ol. 6. Broncos 4 4 8 7. Rabbitohs 4 4 8 8. Panthers 4 4 8 Fowod lain ap bilong ol Hunters i senis 9. Dragons 4 4 8 BIHAIN long ol i malolo long pilai egensim Wynnum mekim sampela bikpela na ol pilaia husat i no save 10. Storm 4 4 8 las wik, ol i kisim tupela poin, Manly Seagulls husat i sin- senis long ol fowod bilong bihainim gut ol dispela polisi 11. Eels 4 4 8 na i sindaun long namba 5 daun namba 3 long lata em. i save kisim mekim save. 12. Cowboys 3 5 6 long lata bilong Intrast Supa wantaim 14 poin. Timothy Lomai i stap long Ol tripela fowod husat bai 13. Warriors 3 5 6 Kap wantaim 13 poin. Long lain ap bilong ol saspensen yet, na em bai no no inap pilai long dispela 14. Raiders 3 5 6 Ol bai pilai long Kokopo Hunters long dispela wik, inap pilai long dispela wik. wiken em ol strongpela 15. Knights 2 6 4 long dispela wiken, na ol bai kosa Michael Marum i Gonzela Urakusie bai no fowod bilong ol Hunters, inap pilai tu bihain long ol i tasol kosa Marum i gat bilip 16. Sharks 2 6 4 bin rausim em long las wik. long ol arapela fowod tu, na Na David Loko, husat em em i gat bilip olsem ol i ken QRL Intrust Super Cup draw Raun 10 poins lata wanpela strongpela fowod win long dispela wiken. bilong ol Hunters husat i bin Lain ap bilong ol Hunters Pos Tim W B L D Pts pilai strong long ol laspela 1. Pride* 7 1 1 0 16 long dispela wiken em 1. 2. Ipswich Jets 7 1 2 0 16 gem i go pinis bai i no inap Adex Wera 2. Garry Lo 3. 3. WM Seagulls 7 0 3 0 14 stap long skwat tu bihain Thompson Teteh 4. Albert 4. Devils 7 0 3 0 14 long em i mekim sampela Patak 5. George Benson 6. 5. Hunters 5 1 3 1 13 asua long taim ol i stap mal- Israel Eliab 7. Roger Laka 8. 6. TH Seagulls 4 1 5 0 10 olo long las wik. Joe Bruno 9. Wartovo Puara 7. Magpies 4 0 4 0 10 Kosa Marum bai putim 10. Esau Siune 11. Willie 8. Bears 4 1 5 0 10 Joe Bruno na Esau Siune Minoga 12. Sebastian Pan- 9. East Tigers* 3 1 4 1 9 long namba wan lain ap bi- dia 13. Dion Aiye 14. Noel 10. Redcliffe Dolphins 3 1 5 1 9 long ol fowod long dispela Zeming 15. Lawrence Tu’u 11. Mackay Cutters 3 1 6 0 8 wiken. 16. Edward Goma 17. Adam 12. CQ Capras 2 1 6 1 7 Korave 18. Tiger Emery 19. 13. SCoast Falcons 0 1 9 0 2 Ol Hunters i gat strongpela * Northern Pride vs Eastern Tigers postponed to Sunday 6th July polisi long sait bilong disiplin, Stanton Albert. olspotpoto Me 8 - 14, 2014 Wantok P27

Ol spot eksen poto longPoto w Nicky Bernard.iken...

BAL WE: Netbal eksen long Bisini namel long Rebels na Sparows long Bisini netbal kot long Mosbi.

GOLF TAIM: Ol komiti bilong PNG Export Golf i redi long kik ov long PNG Open long dispela yia.

Ragbi yunien eksen long Monia Pak long Pot Mosbi.

MI TUPELA TRAIM: NSL soka resis name long Easten Star na Oro FC long Bisini soka graun long wiken. Oro kam bek bihain long win 3-2. TOKSAVE: Salim ol spots dro bilong yu kam long Feks; 325 2579, e-mel;[email protected] o kam lusim long Wantok Niuspepa opis long Able Building Complex long Central Waigani, NCD. Isu 2070 Wan wik: Fonde, Me 8 - 14, 2014.

Ol PNGRFL Rijonal Divelopmen Opisa i sindaun wantaim Siaman bilong PNGRFL, Sandis Tsaka, na ol sponsa.

GutpelaIsaac Liri i raitim Papua program Niugini Ragbi Fut- i ken strongim ol pilaia,bai na PNGRFL strongim i gat 6-pela pro- kamap long wan wan ragbi hap in- na NCD. lig bal Lig (PNGRFL) em i tu, helpim ol long divelop na gram, na long dispela ol pro- sait long kantri, na PNGRFL Mista Tsaka i tok sampela namba ogenaisesen insait kamap ol gutpela ragbi lig pi- gram, i gat ol representiv i i kamapim 14 rijon wantaim bilong ol provins i no gat ol RAGBI Lig em wanpela long kantri we i save go pas laia long kantri. stap long lukautim long 14 rijonal opisa long lukau- representiv yet, na PNGRFL spot tasol insait long long kamapim o ogenaisim Em i tok planti taim, yumi strongim. tim ol dispela program, na i wok yet long bringim ol dis- kantri we i gat ol kompe- olgeta ragbi lig program long long Papua Niugini i save Ol dispela program em lukim olsem ol i kamap gut. pela provins i kam insait tisen we i save ran long kantri. toktok long statim ol pro- Anda 13, Anda 19, Skulbois, Ol dispela rijon em Enga long ol program. stat bilong yia i go inap Long dispela wik, Siaman gram, tasol yumi no save Digicel Kap, SP Hunters, na na Hela, Mendi na Hagen, Ol sponsa bilong ol dis- pinis bilong yia. Long dis- bilong PNGRFL, Sandis long lukautim ol dispela pro- PNG Kumuls. Olgeta dispela Jiwaka na Simbu, Goroka, pela program aninit long PN- pela as, planti bilong yumi Tsaka i toktok long gutpela gram we yumi statim, na program i kam aninit long Kainantu na Madang, Lae, GRFL, em Air Niugini, PNG i save kolim ragbi lig bilong kamapim na bihainim long dispela as, yumi no bikpela program we ol i Lae Siti, Bogenvil, Kavieng, Power, PNG LNG, Air Niug- olsem namba wan spot o ol program. save lukim gutpela bilong kolim Tim Kumul Program. Is Nu Briten na Wes Nu ini na National Gaming Con- nesenel spot bilong kantri. Em i tok gutpela program en. Ol dispela program i save Briten, Alotau, Oro, Sentral trol Board.

Publisher of the newspaper operates at Able Building Complex, Sec 58 Lot 02, Waigani Drive.