Isu Namba 2223 EprilWantok 27 - Me 3, 2017 28 pes Niuspepa Bilong Yumi Ol PNG Stret! K1 tasol

INSAIT The Giluwe Nominesen News

Pes 11 Bikpela pait long Is Sepik rijonal Paul Zuvani i raitim ol i mekim long nominet Em i tok Komisin i tok sia - P4 na ol pepa i soim pati we orait long ol nem bilong ILEKTORAL Komisina i endosim ol long sainim ol kendidet we ol pablik Patilias Gamato i tok de nem bilong ol. opisa o jeneral seketeri pas!bilong ol kendidet i Wantaim dispela em i bilong ol pati i givim. nominet i pas tude. tok ol politikal pati i mas “Dispela i mas kamap Dispela i bihainim ol de endosim wanpela long Fom 30 wantaim komisen i makim long kendidet tasol long wan- nem bilong ol kendidet ol kamap bilong ol wok we pela ilektoret. pati i endosim,” Gamato i bai kamap long 2017 Ilek- Em i tok aninit long tok. sen. Oganik Lo long Integriti “Ol kendidet i ken go Tingim dai Husat man o meri i bilong Politikal Pati na het, nominet na soim pati long Wol soim laik long resis long Kendidet (OLIPPAC) em i i endosim ol long Fom 23 ileksen tasol i no nominet tok klia long pati i mas en- we ol bai sekim long lista Woa 2 bipo long 4 kilok nau api- dosim wanpela kendidet bilong wan wan pati we i nun i no inap resis long tasol long ilektoret. endosim ol kendidet ileksen. Gamato i mekim dis- wantaim ol fom ol i salim Praim Minista bilong Papua Niugini, Peter O’Neill i wokabaut i Gamato i mekim dis- pela tok bihain long sam- i go long hetkwata we go long Wol Woa II Memoriel long Bomana Woa Semetri long pela tok long mekim klia pela ripot we sampela nominesen de bai pas putim plawa long Wol Woa II Memoriel monument long ANZAC olsem ol kendidet husat i pati i endosim moa long long Fonde 27 Epril, 2017, De moning lotu long Tunde 25 Epril, 2017. Poto: Nicky Bernard. laik resis i mas kamap ol wanpela kendidet long (em long tude).” yet na soim risit bilong pe wanpela ilektoret. I go moa long pes 2... P2 Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 nius Wokabaut raun bilong Australia Gavana Jeneral AUSTRALIA Gavana Bihain long em i provins na mekim luk- Long Pot Mosbi Ga- Jeneral Sir Peter Cos- bungim Dadae em i go luk raun bilong em. vana Jeneral i kamap grove, long tingim Aus- long Bomana Woa Isurava em maunten long ol bung olsem net- tralia, Nu Silan De Semetri (matmat). ples long ami bilong bol pilai na givim seti- (Anzac) i mekim wok- Em i bungim tu Praim Australia i bungim ami fiket long ol wina bilong abaut bilong em long Minista Peter O’Neill na bilong Japan long taim Australia Awot Skolasip. Long aste Sir Cos- Papua Niugini long dis- Oposisen lida Don bilong woa na i gat bilip grove i go long Milen Be pela wik. Polye. olsem em dispela taim long tingim 75 anivesari Sir Cosgrove i kamap Long Tunde, Anzac Australia ami i winim bilong “Batel bilong long kantri long Mande De Sir Cosgrove i go Japan ami long ol i no Milen Be.” we em i kisim 21 gan long moning lotu long ken kalapim maunten Long dispela taim tu salut long PNG ami. Bomana Woa Semetri na kisim Pot Mosbi bipo em i go lukim pilai Bihain long dispela long 5 klok na bihain long ol i go long Aus- graun bilong Turnbull em i go long Gavman long dispela em i kisim tralia. na memorial bilong Haus na bungim Ga- helikopta na go long Australia i givim Milen Be na French VC. Australia Gavana Jeneral Sir Peter Cosgrove i sekan wantaim Praim Minista Peter vana Jeneral bilong Bob Isurava Memorial na bikpela luksave long Em i go bek long Aus- O’Neill. Dadae long Konedobu. Kokoda Stesin, Oro dispela hap. tralia long aste apinun.

Australia Gavana Jeneral Sir Peter Cosgrove (rait han) i sekan wantaim wanpela man husat i pait long taim Australia Gavana Jeneral Sir Peter Cosgrove i toktok wantaim Gavan Jenerel bi- bilong WWII. Sir Cosgrove wantaim ol arapela i kamap long 5 klok moning lotu long Bomana Woa Semetri au- long yumi Bob Dadae. sait long Pot Mosbi. Ol poto: Nicky Bernard Krammer go wantaim bikpela lain sapota long nominet

Nominesen i pas James Kila i raitim I kam long pes 1

Em i tok long ol 45 re- MOA long 100 kar na bas i jisted politikal pati i resis pulim lain, karim ol manmeri long 2017 Nesenel Ileksen, wantaim bilas long bringim daunbilo long 20 politikal Madang Open kendidet pati i salim nem bilong ol Bryan Krammer i go nominet kendidet ol i endosim. long Tunde long Madang. “Nem bilong ol politikal tok Komisin i kisim pinis 10 Planti manmeri husat i pati we kendidet i resis, milien balot pepa na bai lukim dispela lain kar na em dispela pati bai stap givim aut bipo long poling sapota i tok dispela em long posta bilong kendidet (vot) i stat long 24 Jun. bikpela sapot stret long taim em i pulumapim Em i tok 5.6 milien man- 2017 nominesen taim long nominesen fom (Fom 29). meri i rejista long vot long Madang taun. Em i tok tu olsem wan- 2017 Jenerel Ileksen. Ol i tok Kramer i gat pela kendidet planti pati i Ol de bilong ileksen i bikpela sapot na em bai resis no ken endosim em. stap wankain: egensim nau memba na Ol sapota bilong Madang Open kendidet Brian Krammer i karim posta na pulumapim ol kar na Nominesen fi i stap n 27 Epril 2017, nomi- Minista bilong Petrolium na go lukim em i nominet. Poto: James Kila wankain yet long K1000. nesen i pas; Eneji, Nixon Duban. Ilektoral Komisen i tok Long taim ol kar i pulim Jerry Singirok. long las wik Fraide long ban- taim MP, Peter Yama i bin go bihainim namba bilong ol n 20 Epril i go long 23 lain wantaim ol sapota wan- Krammer husat i wanpela isim sia bilong em. nominet wantaim ol sapota kendidet husat i pu- Jun, 2017 kempen pela hap sait bilong rot long dairekta bilong Youth Link i Ol arapela kendidet husat bilong em husat i bilas na lumapim baio-data fom taim; Modilon Rot i go long taun i lukim ol sapota bilong em i bai sanap resis long Madang singsing na bihainimn em (Fom 29) long resis long pulap na pas long narapela kam olsem long Trans- Rijonal em pastaim MP bi- long ol kar na trak. Yama em ileksen, dispela i soim n 24 Jun i go long 8 kar i ken abrusim na go. Gogol, Not na Saut Am- long Madang Alois Kingsley, lida bilong Pipols Leba Pati 4068 manmeri i laik resis Julai 2017 - poling i Krammer i resis aninit long benob na Madang taun i go Peter Yama, Jerry Singirok, (PLP). long ileksen. kamap; na Pangu Pati na long Tunde wantaim em long soim sapot John Kirakar, Steven Mavi Long 2012 Nesenel Ilek- Gamato i tok 45 politikal em i sanap long kar wantaim bilong ol. Gimbo, Wesley Sanarup, sen, Yama i bin resis long pati i rejista long sanapim n 24 Julai 2017 - ol rit i Madang rijinal kendidet na Long ol arapela nius long Greg Tuma na Steven Asivo. Madang Open sia na i kamap kendidet bilong ol. go bek long Gavana pastaim PNG Difens Fos ko- provins Gavana Jim Kas em Long las wik Fraide yet namba tu long resis. Long ol balot pepa em i Jeneral. manda, meja jeneral (ritaia) namba wan long nominet biknem bisnisman na pas- nius Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P3 Namba 10 Inta-Dinominesenel Yut Weiv Reli kamap long Mosbi Frieda Sila Kana amamas long harim ol Pasto husat ol yet i i raitim Tok bilong God. Wan bin stap olsem wan sios yut i save memba bilong Scrip- Katolik bisop bai holim long ol dispela ture Union long taim MOA long 5,000 taim tasol long las ol i stap long haiskul yangpela Kristen yut wiken em ol Scrip- bipo. Ol man husat i bin bilong ol sios insait ture Union PNG i bin autim gutnius em long Pot Mosbi siti i go pas long holim. Reveren Jacob Harry bin bung long tripela Bikpela visen bilong bilong Poreporena holim kibung nait long Sir John dispela Intadinomi- Yunaitet Sios, Pasto Guise Indoor Ste- nesenel Yut Reli em Derrick Bension bi- dium stat long Fraide bilong strongim ol long Rabaul na Mista 21 Epril na i go pinis yut long ‘strongim ol Naime, Siaman bi- long Sande 23, we yu ministri na ol oge- long Scripture Union Scripture Union PNG naisesen long PNG. i bin go pas long en. bungim tingting long Ol lida bilong IYW i gat bikpela tingting Bikpela tok bilong helpim ol yut stap long lukim ol yang- dispela reli em, ‘Be wantaim pret na pela Kristen man na Real with God,’ o pasin bilong God in- meri long kirap na long Tok Pisin em, sait long Papua Niug- lainim pasin bilong ‘Soim kala tru bilong ini.’ God na ol i laik yusim God.’ Long tripela nait Sir ol stail bilong tude Ol program bilong John Guise Indoor tasol wantaim Kris- dispela yut reli i bin Stedium i lukim ol ten pasin wantaim kamap long nait tasol yangpela i pulimapim Tok bilong God long i bin gat wanpela ek- olgeta sia insait long pulim ol yangpela i Ol Katolik bisop bilong Papua Niugini na Solomon Ailan i kisim poto long Emmaus Senta, Don Bosco Teknolojikal stedium na moa sia kam insait. Institut long Pot Mosbi. Poto: CBC tiviti we planti Scrip- tu i kam long ol sios ture Union sumatin Bikpela tingting em grup. Ol yangpela i long Bodi bilong Krais OL KATOLIK bisop bilong long dispela wik. Ges spika bilong dis- kisim ol pikinini we ol bai bilong ol haiskul na singim song, danis, Papua Niugini na Hettok bilong dispela pela kibung em Asbisop go pas long ol bisop i go praimeri skul long siti i mas bung wantaim amamas, kalap, kalap Solomon Ailan holim 58 kibung em long “Laikim, Mark Coleridge, Asbisop long konferens rum. i bin danis wanpela na bihain ol i sindaun na sanap wantaim anual jeneral kibung bi- was na skulim gut ol bilong Brisben, Australia. As Bisop Kurian bung danis insait long harim Tok Bi- long kamap nupela Mathew Vayalunkal, long ka pak bilong long God i kam long long ol long Pot Mosbi pikinini bilong mipela”. Inap olsem 24 bisop Papua Niugini. Apostolik Nunsio i kam Visen Siti long Sarere long ol daioses long long PNG na Solomon 22 Epril stat long 9 Papua Niugini na Ailan bai go pas long lotu klok moning i go pinis Solomon Ailan bai kamap tude. long 12 klok belo long dispela kibung. CBC bai holim wanpela taim. Ol ajenda olsem ileksen fand resing apinun kaikai Insait long dispela bilong ol bisop deputi, ol long Dynasti, Vision Siti bung ol sumatin i bin komiti siaman, ileksen bi- long kamapim mani bi- pre long gavman, long nupela presiden bi- long mekim nupela Kato- kantri na long gut- long Katolik Bisop lik Bisop opis. pela ileksen bai Konferens bai kamap Husat manmeri i redi i kamap we ol pipel welkam long kamap long bai votim ol gutpela long kibung. dispela kaikai. Kristen manmeri long Wan wan ol komisen kamapim stretpela olsem edukesen, helt na Long toktok bilong sol- Kingdom Gavman. relijon bai kamap na wara maining Kardinal Sir Intadinominesnel givim ripot bilong ol wan- John Ribat long tupela Yut Wave Reli em i taim ansa bilong ol hevi ol wik i go pinis i bin askim bin stat long 2014 i gat na rot ol bai bi- Gavman na projek di- long namba wan hainim long stretim dis- velopa, Nautilus Minarel bung i kamap long pela ol hevi. long ol i mas pasim main- Kristen Rivaivel Toktok bilong klaimet ing projek we i kamap Krused (CRC) sios, senis na solwara maining long solwara namel long Bethel Tabernacle Nu Ailan na Is Nu Britan Senta long Tokarara. bai sampela ol toktok ol provins. Tupela o tripela bisop bai tok long em. taim long wanpela Tasol pastaim long dis- Nautilus i mekim fisibil- yia ol yut grup bilong pela Katolik Bisop Konfer- iti o wok stadi long rot em ol sios insait long siti ens Jeneral Seketari Pater bai mekim wok. i save kam bung wan- Victor Roche i tok bai gat Kardinal Ribat i tok taim long tripela sarap piksa we Mis Uma bikos long projek ol man- wiken de long lotu, Scripture Union Flash Mob singim na danis “Every Praise,” long Visen Siti long Sarere las wiken. Poto: Ambi bai go pas long em. meri long tupela provins i singsing, pilai na SU fb page. Long dispela em bai bungim hevi. Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 P4 ileksennius Bikpela pait long Is Sepik rijonal sia Paul Zuvani i raitim Wankain resis bai kamap long ol na long Westen Hailans em bipo sapotim long resis agensim Joe arapela sia long kantri. gavana Thomas Olga bai resis wan- Lera, husat i rijonal memba. BAI gat bikpela resis long Is Sepik Long las wik Fonde Gavana Jen- taim Gavana Paias Wingti. Long Galp rijonal sia bipo Ga- rijonal sia taim ol Is Sepik i go in- eral Bob Dadae i sainim na givim Narapela sia we bai gat planti vana Chris Haiveta bai traim gen sait long de bilong putim vot long aut 111 rit we 89 i bilong ol distrik pait em Hela rijonal sia we bipo ga- wantaim Gavana Havila Kavo. Kavo 24 Jun. na 22 i bilong provinsial sia. vana Anderson Agiru i dai na lusim. i gat nem long pait long bringim di- Dispela sia em ‘Papa bilong Long taim bilong sainim ol rit, Dispela sia em Philip Undialu velopmen i go long provins tasol Kantri’ Gren Sif Sir Michael Somare Ilektoral Komisina Patilias Gamato husat i memba bilong Koroba sampela opisa i gat bel hevi wei e i holim long las 49 krismas inap i tok ol i no inap long putim posta Kopiago tasol nau bai lusim na mi wok. long tupela wik i go pinis taim em bilong ol kendidet inap long ol resis long em. Long Madang rijonal sia, resis i ritaia long wok politik. manmeri husat i laik resis i I gat ol arapela gutpela man bai stap namel long Gavana Jim Sia bilong em nau em praivet nominet pastaim. husat bai resis tu long dispela sia Kas na ol arapela lain olsem bipo loia Moses Murray, bisnisman Long Nesenel Kapitel Distrik sia em bisnisman Larry Andagali, bipo ami komanda na ritaia meja jen- Allan Bird, biknem bipo pablik Gavana Powes Parkop bai resis Ok Tedi Main sivil enjinia John An- eral Jerry Singirok, bipo Madang sevan Valentine Kambori na wantaim planti ol arapela kendidet gawai na Raymond Kuai, wanpela Taun Edministreta Greg Tuma na pikinini meri bilong Somare yet, olsem Triumph Heritage pati loia husat i hap famili bilong leit akaunten Steven Asivo. Dulcie Somare i resis long kisim. kendidet na ektivis Noel Anjo. Anderson Agiru. Olgeta i gat nem bilong resis Long Nu Ailan rijonal em Sir Long Bogenvil rijonal sia em Dulcie Somare, pikinini meri bi- tasol wanpela bilong ol tasol we ol Julius Chan we bipo rijonal memba Patrick Nisira husat deputy presi- long Sir Michael Somare husat bai manmeri bilong Is Sepik i laikim bai na Nesenel Alaiens kendidet Ian den long Atonomus Bogenvil Gav- resis long kisim ples bilong papa kisim ples bilong Sir Michael. Ling Stucky bai resis egensim em man em presiden John Momis i bilong em long Is Sepik rijonal sia.

Tuma no inap mekim promis Ol Seven De Adventis mas Paul Zuvani i raitim ileksen. Wanpela bilong dis- RESIS long ileksen na pela ol kendidet em pre long gutpela ileksen Greg Tuma. mekim tok promis Tuma i tok em i no laik long wok kamap e mi PRESIDEN bilong long mekim promis bikos tok promis we olgeta Seven De Adventis stap bilong mani long kendidet i save Sios long Papua Ni- kantri long dispela taim i mekim. ugini, Pasto Kepsie no gutpela na sampela I no gat tok na asua Elodo i singaut long wok bai hat long mekim. long dispela na i gut- Long dispela em i ting ol SDA Kristen long pela long mekim em i no gutpela long pre long gutpela olsem bikos dispela brukim tok promis bihain ilseksen i mas kamap bai helpim ol vota long em i mekim. long 2017 Nesenel long ol i ken save gut “Maski gavman i Greg Tuma, Madang rijonal kendidet. Jeneral Ileksen. long kendidet bipo paitim bros na tok em i Pasto Kepsie Elodo long ol i vot. kamapim planti wok no inap long go long ol ol pikinini i ken stap na i tok Nesenel Jeneral Tasol sampela tasol stap bilong ol man- maket na salim samting lain gut. Ileksen em i impoten kendidet i no save laik meri i no senis,” Tuma i bilong ol, ol haussik i pas “I gat planti rot bilong mekim tok promis tok. bikos no gat marasin na kisim helpim olsem taim na sios i mas “Mi lukim yet ol rot i olsem taim ol i go long skul i no gat klasrum long Memba i ken aplai na sapotim. bagarap na ol manmeri i askim long ol dona kantri “Mi laik singaut o NGO grup long kisim long olgeta Seven De helpim arere long mani Adventis long pre em i kisim long gavman long ileksen. Olgeta long mekim wok.” memba long sios i Presiden bilong Seven De Adventis sios long Dispela rot Tuma i tok mas pre na God bai Papua Niugini, Pasto Kepsie Elodo. ol Memba i no laik makim ol gutpela mekim. lida long ranim isis ol i nidim,” em i inun na i save pinis Em i tok em bai resis tok. long taim san i go long Madang rijonal sia kantri bilong yumi,” tasol manmeri yet bai Pasto Elodo i tok. “No ken stopim daun long de Sarere. skelim em long ol wok Pasto Elodo i tok poling. Rispekim wok Pasto Elodo i sin- em i bin kamapim na vot God i save sanapim bilong ol skrutinia na gaut long PNG Ilek- long em. ol lida long taim bi- ol arapela ileksen torel Komisen long “Sapos ol i votim mi, long em yet na em i opisal. Sapotim na rispekim ol rait bi- em mi amamas tasol ol i rispekim ol long ilek- long ol Seven-de Ad- no votim mi, em i orait.” save rausim ol gen, sen proses bai bi- ventis long larim ol i Tuma i tok bikpela olsem na prea i mas hainim plen long vot long ol narapela samting long ileksen em kamap long dispela kamap.” de na i no long ol manmeri i votim man ileksen. Em i tok tu long ol Sarere. Em i tok o meri ol i laikim long em. Emi tok sios i mas Em i sanap long resis pre long ileksen taim sios memba long no lukaut tu long ol wan bikos em i gat tingting bai i no gat trabel i ken tromoi vot bi- wan man huat i long ol manmeri husat i kamap. long ol long Sabat De kamapim kros namel stap long ol longwe ples. “Yumi mas pre olsem poling bai stat long ileksen long sios Tuma i bilong Bundi na long ileksen no ken long Sarere na em bilong ol i mas givim papagraun bilong Kurum- gat trabel. Yumi i no bai pinis gen long mekim save long ol. I bukari Ramu nikel main Sarere. Ol Seven De gat moa long long Madang provins. laikim bai bagarap i Adventis i mas holim 294,000 Seven De Em i bin wok pastaim kamap long laip na ol olsem edministreta long samting. Ol vota i Sarere olsem Sabat Adventis wantaim Sauten Hailans provins mas rispekim wan- de. Sabat i save stat moa long 1,000 lokal bipo long em i kamap pela narapela na Holi long taim san i go kongrigesen i stap Madang taun menesa. Spirit bai givim bel daun long Fraide ap- long kantri nau. P6 Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 niusnabaut Namba wan jeneral manesa Kerema Jeneral Haus bilong Word Publishing i dai MAN husat i bin namba Bihain long wok tisa ol toktok bilong gavman wan jeneral manesa bi- long Sogeri, em i bin na save moa long wanem sikPLANTI sikman nidim na meri bi- “Inap 20helpim yia mi bin stap en. long Word Publishing, komyunikesen seketeri bi- kain ol samting i kamap long Galp Provins i save kisim long hap olsem O & G spe- Mista Uvaipi i no save Kevin Walcot, i bin dai long ol Katolik Bisop long long ol ovasis kantri tu. riferal na i go long Pot Mosbi selis. Ating mipela i no mekim hamas pipel i kisim marasin long Canbera Australia 1974. Word Publishing i bin Jeneral Haus sik bikos ol i no gut ples bilong ol i kam. Olsem long MDR-TB pinis, tasol em i long dispela mun. Em i bin go pas long ki- pablisim Wantok Nius- gat ol speselis dokta bilong ol mi stap 20 yia long hia em mi tok i gat 5-pela i stap yet insait Wantok Niusepa i sori rapim Word Publishing pepa, New Nation, The yet long Kerema Jeneral Haus no kisim wanpela sapot bilong long haus sik. long harim dispela nius long 1976 samting na i Times na sampela arapela sik. gavman,” em i tok. Em i tok ol TB siklain i bikos Kevin Walcot i wan- mekim wok bilong liklik pablikesen tu. Bihain long Kevin Wal- Sif Ekseketive Opisa bilong Galp em i provins we ples i wankain tasol olsem ol nara- pela bilong ol dispela bringim Wantok Niuspepa cot i lusim Word Publsi- Kerema Jeneral Haus sik, no gutpela na ol rot i no gat pela siklain. Ol i save givim ol namba wan lain husat i long Wewak i kam daun hing em i bin go stap long Moses Uvaipi i tok ol namba long gutpela helt kea bai stap. taim long stap insait long haus bilip olsem yumi ol PNG long Pot Mosbi long na ki- Fiji na mekim wok bilong ating bai senis nau bikos haus i gat wanpela rot tasol em sik na bihain ol i save larim ol yet i ken raitim nius na rapim tu ol narapela pab- komyuniksen bilong ol Kristen sios long Pasifik. sik i gat wanpela sejen dokta long Kerema taun i go long i go. Ol haus sik woklain i save pablisim niuspepa bilong likesen bilong sios. Em i bin lusim wok long namba wan taim. Pot Mosbi we ol kar i save ran yumi na go pas long wok Em i go pas long toktok ting bai ol i kisim ol marasin pater na i go stap long “Mipela aplai long kisim ol 5 aua na sampela hap i no gat gut long kamap orait. bilong ranim kampani. Na wantaim ol Luteran, An- Australia long Canberra speselis tasol i no gat wanpela kolta. “Kerema Haus sik em i stap em i bin strongpela gliken na Yunaitet sios inap long em i dai long i kam. Nau mipela bringim Long dispela taim, ol Ime- long mak bilong level 5 haus sapota inap taim em i long bung wantaim Kato- Epril 12, 2017. wanpela nupela sejen i kam jensi Rispons TB tim tokaut sik we em inap long gat 247 lusim PNG. lik sios na kamapim ol dis- Planti ol studen na ol aninit long tok orait bilong insait. Longpela taim em olsem Galp em i wanpela bi- Kevin Walcot i bin kam pela pablikesen. lain husat i bin wok wan- mipela i save salim ol pipel bi- long ol tripela provins we i gat Pesonal Menesmen tasol nau long PNG olsem wanpela Long dispela taim bipo em i gat 22 bet tasol insait taim Kevin Walcot i sori long mipela i go long Pot bikpela namba bilong Malti- SVD pater long 1971 long independens na bi- long haus sik na 166 wokman long harim olsem em i dai. Mosbi Jeneral Haus sik. Ol i les Risisten Tubekulosis olsem na na wokmeri tasol,” Mista samting we em i bin wan- hain tasol long indepen- Em i bin wanpela gutpela pinis long mipela,” Mista provins i mas mekim moa long Uvaipa i tok pela Inglis tisa long Sogeri dens ol pipel long kantri i pren na tisa bilong ol Uvaipi i tok. kamapim gut helt sevis bilong Nesenel Haiskul. hangre long ritim nius na Papua Niugini.

Tambul-Neblyer studens i baim nominesin fi na endosim kendidet bilong ol

MY Media & News bilong Gabriel An- givim stat long 1997. Agency i raitim dandi bihain long “Mipela ol pikinini planti bilong ol i bin bilong bihain taim i MOA long 2,000 kisim bikpela helpim laik kamapim gutpela sumatin bilong Tam- long skul fi long sindaun na ples i mas bul-Neblyer distrik in- Gabriel start long stap pisful. Em tingt- sait long kantri na 1997 i kam inap nau. ing stret bilong ovasis i baim nomi- Mista Andandi i gat Gabriel na mipela i nesin fi na endosim Masta Digri na i bin laik em i mas winim Gabriel Andandi wanpela tisa bipo na dispela eleksen na olsem wanpela bihain em i bin wok mipela i mas gat kendidet bilong Tam- wantaim UN. Tude planti save manmeri,” bul-Neblyer Open Sit em i wanpela bikpela John i tok long 2017 eleksen. bisnisman long kantri. Cyndrile Paki long Moa long 70 Ismaiel John long Universiti of Goroka sumatin i bin kamap Madang Tisa Koles i makim maus bilong long Tambul stesin in- makim maus bilong olgeta meri sumatin i sait long WHP na olgeta Tambul- tok Gabriel i kamapim baim nominesin na Neblyer sumatin na gutpela tingting long endosim Gabriel An- endosim Gabriel An- helpim ol sumatin na Ileksen 2017 kempen long Goroka na Isten Hailans em i wok long i go het gut. Tasol sampela lain i wok long dandi long ai bilong dandi long Monday tu long kirapim ol kamapim ol bagarap long ol posta na ol bilbod olsem dispela piksa bilong Gavana Julie Soso na Praim Minista Ritening Opisa (RO), Epril 24 long apinun planti save meri long Peter O’Neill i soim. Poto:Loutova Siapea Philip Kansol. we RO, Philip Kansol, distrik we ol meri tu i Mista Kansol i tok Gabriel Andandi na ol ken soim tru olsem ol bikpela welkam long narapela lida i bin wit- i ken wok na kisim Ileksen opisa tok Kerowagi nominesen bai pinis gut ol sumatin na Mista nesim. save olsem ol man. Andandi olsem wan- Long bikpela bung “Sapos mi win bai i Paul Zuvani i raitim Bekim long dispela ol sapota i na holim wanpela kraises (crisis) ki- pela fest kendidet na toktok we i bin gat bikpela luksave sut long gan na wanpela sapota i bung long Kundiawa na toktok long putim han-mak kamap, John i tok ol long edukesen bilong ILEKSEN menesa bilong Chimbu dai na bagarapim tu ol sapota bi- long dispela hevi. long nominesin fom. sumatin i wanbel stret ol pikinini Tambul- Tom Sine i tokim Wantok Niuspepa long narapela kendidet husat i Em i tok ol i salim pinis inap polis Ol sumatin i bin long baim fi na en- Neblyer na ol papa na olsem wok bilong nominesen long pasim ol. man long Kerowagi long banisim kamap wantaim dis- dosim Gabriel An- mama i mas save gut Long kisim bekim bilong dispela Kerowagi ilektoret bai pinis gut. hevi long i no ken kamap bikpela. pela tingting long dandi long ol bikpela long dispela,” Mista nius Wantok Niuspepa i bin salim Nau apinun long 4 klok nomine- nominetim na baim fi skul fi asisten em i bin Andandi i toktok. tok i go long opis bilong Ilektoral Bipo long dispela hevi i kamap sen i pas na husat man o meri i re- Komisina Patilias Gamato na Polis 10-pela kendidet i nominet pinis jista long nominet na resis long Komisina Gari Baki tasol i no bin long resis long dispela sia 2017 ileksen i mas kamap bipo inap long bekim. Sine it ok arere long dispela long dispela taim na nominet. Opis bilong Baki i tok ol i no kisim ripot nominesen long ol arapela Sine i mekim dispela tok bihain gut yet ripot long Kundiawa polis ilektoret long provins i kamap gut. long nius i kamap long wanpela long ripot bilong dispela hevi na Long ol arapela nius long Hailans man i dai na ol arapela manmeri na olsem ol i no redi long mekim wan- rijon i gat ripot long Sauten Hailans ol samting i bagarap taim ol sapota pela toktok. we i tok sampela lain i bagarapim bilong tupela kendidet i pait long Tasol Sine i tok maski ripot long ol kar bilong Sauten Hailans Ga- ol yet long Kerowagi. dispela hevi i kamap, opis bilong vana William Powi na Memba bi- I gat ripot long ol sapota bilong em bai lukim wok bilong nomine- long Nipa-Kutubu Jeffery Komal wanpela kendidet i pasim na sen i pinis gut long nau apinun. taim tupela i ran i go long Nipa. bagarapim memba Camillus Dan- Em i tok long Tunde apinun yet Bihainim dispela ripot polis i Madang Tisa Koles sumatin bilong Tambul-Neblyer, Ismael John i sainim gma wantaim ol sapota bilong em ol opisa bilong em na polis i bung hariap long go long Nipa stesin na fom long nominetim Gabriel Andandi makim olgata sumatin bilong Tam- na ol kar ol i ran i go long nominet. was long ol samting bilong gavman bul-Neblyer insait long kantri na ovasis. nius Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P7 Ol opisa bilong Koreksenel Imejensi Rispons

Tim long PNG Korek- Koreksenel Sevis bai hat,” em i tok. senel Sevis i bin bung Deputi Komisina bilong Em i toktok tu long disiplin na wok bilong long Ista wiken na Operesen, Dennis ol opisa long taim bilong ol i stap long ilek- holim kem long trening Piandi i tok welkam sen. koles bilong ol long ol i long ol opisa long “Bikpela samting em disiplin. Long bipo redi long 2017 Nesenel Tunde las wik na em i yumi save wok bung wantaim, ol polis, sol- Ileksen. tok lukaut long ol olsem dia na yumi tasol nau em i narakain. Olsem Samting olsem 120 wok long dispela ilek- na yumi gat salens long soiim trupela kala opisa bilong ol korek- sen bai gat bikpela hat- bilong yumi wanem kain man. Yumi mas senel institusen i wok. soim olsem yumi ken mekim gut wok olsem kamapim tripela platun “Tasol yumi olgeta i ol narapela taim na apim nem bilong CS. we bai kamap hap bi- save olsem dispela Dsipela em i taim bilong traim, tasol redim Ol koreksenel Sevis CERT memba i kisim pareid long taim bilong brifing long CS Trening long bikpela sekyuriti kantri i wok long gat yupela yet,” em i tok. Koles. lain we bai lukautim ol hevi bilong mani na em wok bilong ileksen taim bai hat olsem na mi ol ileksen i stat long las givim yupela tok lukaut wik. long yupela olsem em Polis holimpasim tupela raskol man bringim gan long balus POLIS long Madang holim bihain long sas long 9 klok long Sande em i gat long raskol moning, Epril 23 i pasin na traim kilim holimpas tupela man indai narapela man. bihain long tupela hait Narapela sas bilong em na laik bringim wan- long ranawe long banis pela M16 masin gan kalabus. long raun bilong balus PPC Singura i tok long Boram ples balus i olsem dispela tupela go olsem long Madang. man i bin kalap long Madang Provinsal PNG Air balus long Polis Komanda, Suprint- Boram Ples-balus long enden Jacob Singura i Wewak na i bin putim tok polis i bin kisim in- kago bilong ol long ol fomesen i kam long ol lain long ples-balus we wokman bilong PNG Air insait long kago em long Boram ples-balus M16 gan i stap long en. bihain long ol i paini- Ol lain long Boram ples maut olsem kago bilong balus i bin painimaut na dispela tupela man i gat i rausim dispela kago M16 masin gan we i no wantaim gan, na i gat laisens long en. ringim polis long Ol wokman long Madang na toksave givim infomesin long olsem tupela lain i stap polis tu olsem tupela long balus. man i karim wanpela Taim, balus i go Sig pistol wantaim ol kamap long Madang, ol long balus i go olsem polisman i go antap long Madang. long balus na holim PPC Singura i tokaut pasim tupela man ya, long nem bilong dispela tasol ol i painimaut tupela em Albert Luke olsem dispela Sig pistol Taku na em bilong i no stap. Malaguna namba wan Tasol wanpela man viles long Rabaul, Is Nu husat em pasindia Briten provins. Nara- antap long balus i lukim pela poroman bilong tupela i givim Sig pistol em we polis long ya i go long wanpela Madang i holimpas em yangpela meri long Gibson Saun na em bi- karim taim tupela i long Korogu viles long lukim polis I laik go Ambunti-Drekikir dis- antap long balus long trik long Is Sepik Madang ples-balus. provins. Saun i save PPC Singura i tok stap long Niugo setel- olsem dispela tupela men long Wewak taun. saspek i bin yusim nara- Suprintenden Singura pela nem long bukim i tok Albert Luke Taku tiket bilong balus long em wanpela biknem Boram ples-balus long saspek em polis i wok Wewak long go long long putim was long Madang. Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P11

To contributeThe to this page, Giluwa contact MY Media & News AgencyNiuson mobile: 70747450 Gabriel Andandi em nambawan kendidet long baim nominesin fi GABRIEL Andandi em i bin kamap long ilektrol komisin. nambawan kendidet long peim RO, Mista Kansol i tok welkam nominesin fi bilong em long dis- long Mista Andandi we em i pela wik Mande Epril 24 long namba wan man long putim han kontes long Tambul-Neblyer open mak long givim nominesin bilong sit long dispela eleksen. em na tok God tasol i ken Moa long 2,000 manmeri i bin kamapim na makim gutpela lida kamap long Tambul stesin long bilong distrik. witnesim dispela nominesin. Moa Taim Mista Andandi i givim tok- long 2,000 sumatin bilong Tambul- tok bilong em long moa long 2,000 Neblyer i bin endosim Mista An- pipel long Tambul stesin, em i tok dandi na baim fi bilong em tu klia olsem as tingting bilong em bilong wanem ol i luksave olsem long baim skul fi bilong ol sumatin Andandi i save baim skul fi bilong bilong Tambul-Neblyer bai i no olgeta sumatin bilong Tambul- inap stop maski sapos em i lus long Neblyer stat long 1997 i kam tude. eleksen. Moa long 60 sumatin bilong “Sapos mi win, bikpela mani Tambul-Neblyer long Madang Di- baset i mas go long edukesin bi- Gabriel Andandi i sainim nominesin fom bilong em taim RO, Philip Kansol i lukluk. vine Word Yunivesiti, Goroka Yuni- long ol pikinini,” Mista Andandi i vesiti, UPNG na ol narapela skul toktok insait long kantri i bin stap long Olgeta sumatin bilong Tambul- kisim Gabriel i go long nominetim Neblyer insait long kantri na ovasis em long ai bilong Ritenin Opisa i endosim Gabriel Andandi na (RO), Mista Philip Kansol. peim nominesin fi bilong em. Ismael John, sumatin long Madang Tisa Koles i makim olgeta sumatin na sainim endosmen o nominesin fom long ai bilong RO na Gabriel Andandi. Bikpela toktok Gabriel i givim em i tok olsem ananit long lidasip bilong em, i mas i gat ol bikpela skul man na meri insait long Tam- bul-Neblyer na kantri. Long dispela as tasol em i bin stat long helpim Ol sumatin i kisim Gabriel i go long sainim nominesin bilong em. ol sumatin long 1997 i kam inap tude na em i bin yusim moa long K5000,000. Planti ol sumatin i bin kisim helpim long em i kisim ol bikpela wok long kantri olsem loya, dokta na ol narapela. Planti ol manmeri i kam long Lowa Kagul, Upa Kagul, Lowa Neblyer na Upa Neblyer long wit- nesim dispela nominesin i bin kamap. Gabriel Andandi em i fes kendidet long putim han mak long nominesin na em i bin namba wan Gabriel i mekim toktok bihain long em i sainim nomi- Ol lida man long Mundika na Gaulga Traib long Lowa Kagul i mas na kisim Gabriel i go long kendidet tu long putim Fom 29 nesin fom bilong em. sainim nominesin bilong em.

Interest rates are reasonable: We offer Low Interest Rates Efficient Services No Service Fees No Default Fees No Processing Fees Rebate on Early Settlement Service within 36 Hours P12 Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 komentri Tok klia na tok tru em i hanmak KOMENTRI bilong ol trupela lida NOMINESEN i op na taim bilong mekim pinis na wanem kain wok kempen long 2017 nesenel ilek- ol nupela kendidet i ken mekim. sen i stat nau. Ol kendidet na ol Long ol taun na siti, ol kendidet i memba tu i wok long strongim ken toktok wantaim ol nius lain na kona bilong ol long kisim sia long putim stori bilong ol long pablik. palamen. Sapos ol i gat inap mani ol i ken Long taim nominesen i op long baim spes long niuspepa na tele- las wik Fraide, ol strit bilong Pot visen o redio long autim polisi bi- Mosi i lukim ol kendidet na ol long ol. sapota bilong ol i haia long ol bas Ileksen kempen i stat pinis na na PMV na pulim lain long siti i go bai yumi wok long lukim ol strong- long putim nem. Ol polis i tok save pela salens i kamap namel long ol olsem ol kendidet na sapota i no memba na ol nupela kendidet. I mas mekim olsem tasol dispela gat ol gupela lida i stap na inap toktok bilong ol polis i go lus nat- long mekim gutpela wok bilong ing. Ol kendidet i mekim long laik lukautim ilektoret. bilong ol. Em i wok bilong ol vota long Ol pipel i no klia tumas long skelim gut ol dispela kendidet na wanem kain sevis wan wan givim 1, 2, o namba 3 long ol. memba i mas mekim na hamas Pasin bilong givim vot long dispela mani nesenel gavman i save rot i soim ples klia husat kendidet brukim long baset long kamapim moa pipel i laik bai makim ol long ol dispela wok long ilektoret. Ol i palamen. ting mani bilong wokim klasrum o Ol vota i mas klia tu long pasin haus bilong tisa o klinik o rot na bilong vot. I gat kain kain toktok i bris em i kam long poket bilong kamap bikos ol vot pepa em ol i memba. Tasol dispelai no tru. mautim na hariap hariap long baset bilong kantri na skel bilong bilong gavman i tok klia long pasin printim long Indonesia. Bai ol vot Mani bilong ol dispela samting em wokim ol klasrum o baim sios trak memba em i yusim long givim dis- bilong putim ol ileksen edvetais- pepa i wankain olsem bipo o i gat i stap long skel wan wan memba i o embulens na ol kain samting pela sevis i go long ol pipel. men long TV na ol arapela pablik sampela liklik senis i stap. Sapos i kisim long nesenel gavman. olsem. Pasin bilong tok tru na tok klia ples. Olsem na ol edvetaismen i isi gat ol senis orait, mobeta Ilektoral Sampela memba i save mekim Yumi lukim ples klia long las tu- em i bikpela samting na lida tru i tru long paulim pipel long wok ol Komisin i tok klia long ol pipel nau wok tru na yusim mani long pela mun ol memba i wok long mas soim ples klia dispela pasin. I memba i mekim o ol wok nupela na ol i klia gut na redi tasol long kamapim ol samting. Ol arapela i opim ol nupela klasrum na skul na no ken haitim na mekim ol pipel i kendidet i promis long mekim. vot. save pasim mani i stap na tromoi etpos na rot. ting mani bilong wokim ol dispela I kam inap nau, i no gat ples we Ileksen wok em i bikpela samt- liklik pipia long wanpela klasrum o Dispela em ol gutpela samting samting i kam long praivet akaun ol pablik dibet wantaim ol siting ing na yumi wan wan tu i mas luk- sotpela han rot o ol liklik wok long bilong helpim ilektoret na ol pipel. bilong memba yet. memba o ol nupela kendidet i ken save na i no ken kamapim ol hevi giamanim pipel. Tasol i mas gat klia tok save tu I gat ol edvetaismen i wok long kamap. we inap long bagarapim nating ol Ol i pasim mani i stap inap olsem mani bilong wokim ol dis- kamap long televisen na ol posta Olsem na ol pipel i no klia long gutpela wok redi bilong Ilektoral klostu long ileksen nau na ol i ka- pela samting i kam long nesenel tu i ken paulim ol pipel. I no gat lo wanem kain wok memba i bin Komisin.

Gutpela mi bilip mi ken kamapim senis

LONG ol wik na de i kam em olsem mipela i ken harim Long sampela taim i go mipela i wok long harim ol tok na senis. pinis mipela i harim tok, ridim long niuspepa na Dispela i min mipela inap Trensperensi Intanesenel i lukim na harim long televisen senis long luksave long i gat askim Gavman long no ken long kainkain pasin na sin- trupela laip, laip bilong harim toktok long kamapim ol wok daun i kamap long komyuniti tok na kamapim gutpela sin- we manmeri long kantri i no na kantri bilong mipela. daun. pas tasol i mas pait egenisim Sampela bilong dispela Wanpela i mas save olsem pasin korapsen we em i save Email: [email protected] stori i tok long gutpela sin- em i no driman olsem em lusim nating mani long em. daun tasol planti bilong ol i stap. Nogat. Em i tru olsem Moa yet em i tok long taim tok long ol hevi na pasin i no wanpela i stap. kantri i wok long bungim hevi gutpela. Mi gat laip, mi gat bodi, bilong mani, Gavman i tok Long nesenel level na long mani mak bilong kain pasin i spirit, gat tingting na i ken long stretim Pot Mosbi In- ol gutpela nius em i gutpela bikpela moa. kamapim ol wok. tanesenel Jackson Airport. long save olsem sampela ol Planti i winim mani mak bi- Taim wanpela i mekim Trensparensi Intanesel na Memba bilong Palamen na long kamapim ol haussik, olsem wanpela i ken lukim olgeta manmeri i laikim i mas gavman opis i helpim long baim marasin, kamapim ol senis long em yet, famili bi- yusim mani long ol wok kamapim ol rot, haussik, skul, skul na rot. long em, komyuniti, provins olsem helt, edukesen, rot na bringim wara saplai, pawa, Planti toktok i kamap long na kantri wantaim. lo na oda. telekomyunikesen, wok didi- pait egensim kain pasin nogut Tasol taim wanpela i no Em dispela ol wok gavman man na bisnis. tasol i luk olsem ol manmeri senis na no rispekim em yet, i tok em i sapotim na olsem Tasol long nius nogut husat i stap long ol bikpela stil na bagarapim laip na ol em i mas go het yet long opis we i save mekim ol di- mipela i wok long harim yet samting bilong pablik na bi- sapotim gut. Editor sisen i no senis. Frieda Sila Kana pasin korapsen, stil pasin, na long ol narapela manmeri i Em i gutpela Gavman na ol Mipela i wari na mipela i yusim krangki pablik mani na ken bagarapim sindaun bi- bikpela opisa i mas gat bilip Printed and Published at: askim ‘Mi ken bilip long mi Dove Travel Building, ol samting bilong helpim long wanpela, ol lain man- long ol yet na kamapim gut- yet o nogat’? Level 2,: Section 24, Lot wanpela yet. meri i stap wantaim em na pela senis long wok bilong ol Sapos mipela i ken bekim 25, Angau Drive/ Lahara Dispela i kamap bikpela na komyuniti em i stap long em. na kantri. Avenue Junction, Boroko olsem mipela i ken bilip orait siosnius Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P13 SAVE na Beon CS komanda kisim MEKIM blesing long Gum, Madang Sapta 2 Kames G. Kila i raitim ...moa yet long hap 1 (KON) MARIMARI Luteran OL I LUKIM Kaikai bilong givim strong Sios bilong Evanjelikol Luteran Sios bilong PNG (ELC-PNG) long GOD LONG MI KON (MAIS) Mauban viles long I gat wanpela yangpela boi i wetim Madang i kamap bas long Waigani bas stop. Em i laik olsem haus lotu we i go long daun taun Pot Mosbi. MEKIM WANEM LONG KON lukim dedikesin o I no longpela taim, em i lukim blesing bilong nupela wanpela lapun i wokabaut i kam Kaikai nupela kon em i gutpela komanda bilong Beon long bas stop. Lapun man i pulap tru. Nupela kon i gat planti liklik Koreksinel Sevises long swet na i luk slek olgeta. protin (dispela samting bilong (CS), Sif Inspekta, Pilim sori long lapun man, yang- helpim bodi i kamap bikpela), na Kosia Ban. pela boi i bin holim wanpela botol planti liklik vaitamin (dispela Dispela spesel Beon Jail Komanda Kosia Ban i kisim blesing long Pastor Dora Yawa bilong Me- tru tru wara, i givim long lapun na i samting bilong was long sik.) Na dedikesen o blesing i morial ELC-PNG Luteran Sios long Madang long Ista Sande. Poto: James G. Kila tok: “Papa, yu dringim dispela sapos yu kisim kon taim em i nu- bin kamap long Ista wara”. pela yet na lip bilong em i no drai Sande, Epril 16. Pastor program i lukim ol kal- abus.Bihain em i kisim long pasin bilong dring Lapun man i hapim het na lukluk yet, orait, givim stik wantaim lip i Dora Yawa, Senia Pasto bilong ELC-PNG long abus lain i go aut long blessing, Sif Inspekta yawa na mariwana. strong long yangpela boi i givim go long pik o kau bilong yu. Memorial Luteran Sios komyuniti long mekim Ban i givim planti Em i tok bipo long wara long em. Em i kisim wara na Taim kaikai bilong kon i drai pinis, taim bilong em i bin gat i bin go pas long lotu na serim Tok bi- strongpela salens tru dring stret. Em i pilim sot win tru bai em inap i stap longpela taim. seif na gutpela pasin i blesing bilong Sif In- long God na autris. long ol yangpela man long wokabaut i kam long bas stop. Em i gutpela kaikai bilong man na Sif Inspekta Ban i meri long Amele eria stap. spekta Ban. Bihain long dringim wara, lapun bilong abus. Tasol em i hatwok strongim wok bilong long no ken brukim lo Em save wokabaut Sif Inspekta Ban em man i lukluk long ai bilong yangpela long kisim pikinini bilong en na i bilong Umun viles long edukesin bilong sam- na stap gut na sevim long Umun go olgeta boi na i tokim em; “Tenkyu tru Son! hatwok long brukim, olsem na Trans-Gogol LLG long pela kalabus lain i go komyuniti bilong ol long taun long skul I gat sampela gutpelas man i stap mipela i laik tok long tupela tul Madang na em i bin skul long praimeri na wantaim Kristen bilip. long Tusbab hai skul. Namel long rot ol yet namel long bisi siti olsem Pot pastaim. sevim dipatmen moa sekenderi skul long Em i tok strong long long 42 yia. Madang. ol yangpela bilong lain yangpela save Mosbi. Planti yangpela man na meri bungim em na tok halo Sif Inspekta Ban long Pasto Dora Yawa i Amele long no ken dispela taim i no wari long mipela Masin bilong tekewe pikinini kon mekim beten antap dring hombru o ‘yawa’ na tok welkam tasol. ol mun i go pinis i bin Dispela pasin tude lapun moa. Planti i no soim rispek kamapim planti gut- long Sif Inspekta Ban na smuk mariwana na long mipela lapun moa”. Yu ken baim long stua. Dispel em i no moa stap bikos pela rihabilitesin wok long em bai strongim kamapim trabel insait long pasin bilong ol Bihain lapun i askim yangpela boi akain masin bai i helpim yu gut wantaim long ol lain i wok bilong em na tu long komyuniti. yangpela man i dring gen: “Bilong wanem yu mekim gut long tekewe pikinini kon, sapos yu sanap strong long Kris- Em i tok olsem planti kisim taim long haus yawa na ekting olsem long mi? Bilong wanem yu givim gat planti drai kon. Lukim long ten bilip bilong em long taim em i save sem tru ‘ain man’ na ‘kapa kalabus. Sampela ol wara bilong yu long mi. Yu baim dis- poto. dispela rihabilitesin lukautim ol Kristen long lukim ol lain bi- man’ na kamapim tra- manmeri long haus kal- long Amele i go kalabus bel nating nating. pela wara bikos yu laik dring. Tasol nau yu givim mi. Bilong wanem?” 1.Liklik masin bilong tekewe Yangpela boi I smail na i tok: pikinini kon. Pasim long tebol o Mama Yapet inapim mak bilong wokmeri “Papa! Dispela em i samting nating long wanpela plang. Tanim long Paulus Tali i raitim mama bilong Ridima Insait long wokmisin olsem na mi bin promis ya! Mi wokim olsem bikos sampela han. Paris na skruim wok bi- bilong ol, ol i save long sanap wantaim na lain i bin mekim gut long mi pinis. Ol MOA LONG 30 yia long long ol mama i kam mekim wok long sapotim na strongim i bin pulim mi aut long ples tudak na 2. Bikpela masin bilong tekewe wok bilong ol meri in- inap long 2015. Na helpim ol manmeri, wok bilong ol mama. nau mi stap long ples tulait. Bipo, mi pikinini kon. Em yet i sanap. Tanim sait long ELCPNG Lae long 2016, Malahang mekim Baibel stadi na Mi statim wok mama wanpela drag bodi. long han. Nau long dispela taim mi siti seket, em i bikpela kongrigesen i tok arapela wok bilong bilong mi long Mala- Mi save dring stim, pulim no save lukim long ol stua. tru. Mama Yapet tenkyu na tok gutbai helpim ol Kristen man- hang lotu senta insait Barry, em i kamap log long em. meri long olgeta ples ol long Ridima Paris na go maryuana na wokim hambak pasin long ol meri na stilim planti samting Tasol nogut yu tromoi mani bilong mak we em i lukim Insait long wokmisin i save i go na visitim ol long arapela senta na olsem, em i taim bilong bilong em, mama na stap wantaim ol. mekim wok mama." bilong ol narapela manmeri. Tasol, yu i go long stua. Yu yet inap putim wok long han bi- Yapet i tok, "Mi wok Long dispela taim em "Nau mi amamas wanpela de, wanpela man i bin wokim wanpela liklik tul bilong long ol yangpela meri planti wantaim Ridima i sindaun na skelim long lukim olsem, nara- bungim mi na toktok gut long mi. Mi rausim pikinini kon. Em i luk long karim wok Gut- Paris insait long wok bi- wok bilong ol mama pela yangpela mama i no bin olsem: nius i go moa. long ol meri insait long em i lukim olsem, wok- ken helpim mi long save long em. Tasol em i helpim Malahang lotu senta Lae siti wantaim ol meri i no ran gut long wok mama olsem na mi stret na i senisim laip bilong mi. Poto: Liklik tul bilong tekewe bilong Ridima Paris, meri aninit long Ridima mak bilong en. Em i i mi mas amamas na Mi bin harim tok na bihainim pikinini kon. Em i wanpela strong- Lae siti seket bilogn EL- Paris, Lae Siti Seket in- tok, "Long dispela, mi lusim wok long han bi- wanem samting i gutpela em i bin pela plang. Ol i boaim 4-pela hul. CPNG Yabem distrik, i sait long ELCPNG gat bikpela sori na mi long em," em i tok. bin luksave long wok Yabem distrik." wari tru. Planti ol Nau bai narapela tokim mi long wokim. Wanpela tok em i tokim mi na Masin bilong brukim kon bilong mama Yapet na Wok bilong ol meri mama i no sanap wokmeri Jane Songom dispela tok i save mekim nois long Dispela masin ol i kolim grainda. tok gutbai long em em i no save stap long strong long karim wok- bai kisim wok long han long krismas 2016. wanpela ples tasol. Em misin i go long planti bilong em na karim i yau bilong mi i olsem: ‘Sapos yu Em i no bilong brukim kon tasol, Mama i bin karim em i tok, "Mipela i mekim hap na autim Gutnius i go. Mrs Songom em i kontinu long wokim dispela pasin, em inap brukim rais na sogom na long 1952 na bihain em planti wokmisin insait go long olgeta man- kam long ELCPNG yu bai stap long ples tudak olgeta drai kaukau tu. (lukluk moa long i lusim ples bilong en long Lae yet na i go aut meri." Boana distrik. taim inap long indai bilong yu. Bi- dispela tul bihain taim) Qarangko insait long long arapela distrik Em i tok, sapos ol Malahang lotu senta hain long indai bai yu stap yet long Finschhafen na kam long mekim wok bilong meri i laik mekim dis- i tok amamas long ples tudak oltaim oltaim. Tok bilong brukim kon long Lae. Em i bin marit meri na autim Gutnius pela wok, ol i mas mama Yapet long Tasol sapos yu senis na mekim gut Sapos kon i drai gut na yu no long 1973 - em i gat i go long ol manmeri sanap strong, daunim planti wok em i bin long narapela manmeri, ol i bai brukim, bai inap i stap gut long- 3pela pikinini wantaim insait long wok mama. ol yet na wanbel long mekim long taim bi- lukim LAIT na moa moa yet ol i bai pela taim. Sapos yu brukim pinis, 7pela tumbuna. Sampela hap mipela i mekim dispela gutpela long en. lukim GOD INSAIT LONG YU’. Dis- bai em i no inap i stap gut winim Taim em i lusim Fin- go aut na mekim wok- wok bilong God long ol Ol i givim sampela pela tok i save kamap long yau bi- planti de. schhafen, em i kam misin bilong mipela em pipol. "Bilong wanem presen wantaim stap olgeta long Mala- long Erap, Finschhafen na bel bilong mi i kirap K300.00 belgut mani long mi olgeta taim”. hang Lutheran Devel- na las wokmisin bilong long mekim wok long soim amamas bi- Lapun i bekim tok bilong yangpela Olsem na yu mas brukim inap long opment Sevis senta mipela em mipela i go manma long laip long ol. Long wanem, boi: “em i tru! Yu mekim mi ama- skel bilong tripela o fopela de insait long Lae. Mama long Karua-Erawe in- biong? Taim mi kam Gutnius em i strong bi- mas na kisim strong long wara yu tasol. Sapos dispela i pinis, orait, Yapet i tok, em i bin sait long Immanuel dis- long Lae siti, wok bi- long God long kisim givim mi. Tasol moa moa yet, nau brukim narapela gen. statim wok mama long trik, Sauten Hailans long ol mama i no bin bek olgeta manmeri mi lukim GOD I STAP INSAIT LONG yia 1980 wantaim ol Provins." ran long mak bilong en husat i bilip. YU!” laipstail Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P15 Wokabaut bilong Gavana Jeneral bilong Australia, Sir Peter, John Cosgrove, AK, MC, (Retd) long Pot Mosbi. Em i bin kam long Pot Mosbi long Mande 24 Epril na i go bek long Trinde 26 Epril.

Sir Peter Cosgrove i sek han long Minista bilong Spots na Nesenel Ivens, Justin TKatchenko Gavana Jeneral bilong Australia, Sir Peter Cosgove i kamap long Jackson’s ples balus na i taim em i kamap long Jackson ples balus long Pot Mosbi. Hai Komisina bilong Australia i wet kisim welkam wantaim PNG Difens Fos Komanda. i stap long holim han bilong GG tu.

Gavana Jeneral bilong Australia i go soim pes long nupela Gavana Jeneral bilong Papua Niugini Sir Peter, John Cosgrove, Gavana Jeneral bilong Australia I sainim nem bilong em insait long Visita insait long Gavman Haus long Mande 24 Epril. Buk bilong Gavman Haus long Mande apinun taim em I go bungim Gavana Jeneral Bob Dadae.

Sir Peter Cosgrove wantaim meri bilong em i wokabaut insait long Bomana Woa Semetri wan- Beg paip bilong Koreksenel Sevis i pilai long taim bilong moning lotu bilong ANZAC de taim taim Het ov Australia Difens Fos long Australia Hai Komisin bihain long moning lotu bilong GG bilong Australia i kam kamap spesel ges. ANZAC de long Tunde 25 Epril. Ol poto: Nicky Bernard. P16 Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 wolnius Ol mama Haiti sutim tok long UN Macron na Le Pen resis long kamap presiden bilong Frans

FA-RAIT populis Marine Le Pen na sentris Emmanuel Macron i winim namba wan raun resis long ileksen bi- long kamap Presiden bilong Frans. Ol tupela i winim 9-pela arapela kendidet na bai ol i bung gen long namba tu na fainal raun long Me 7. Macron i selebretim win bi- long em na em i tokim ol sapota bilong em long Paris Wanpela UN pis kipa i sambai long ol pipel husat i wet long kisim olsem ol i mas wok bung wan- Independen kendidet Macron i winim 23.7 pesen bilong ol vot kaikai na marasin long Hinche taun long Haiti. taim na em i tok tu olsem em i na lida bilong National Front, Le Pen i winim 21.7 pesen. WANELA grup long Haiti i ol i traim go stap wantaim ol salim mani tasol nau em i sapotim Yuropion Yunion (EU). i amamas long ol pipel i 66,000 ples bilong vot. Dis- sutim tok long Yunaitet Ne- famili na ol i askim long stop na i no salim moa. "Dispela strongpela tinging, givim em dispela luksave. pela ileksen i bin kamap sens (UN) i no laik helpim ol kaikai bilong bebi.” Narapela meri i bin gat bel dispela tingting insait long bel Em i tok gutpela sindaun tripela de bihain long wan- long kisim sapot bilong baim UN stebilaisesen misin long bihain long wanpela man i i save strongim ol pipel bilong bilong Frans i hangamap pela man i sutim dai wanpela ol mama husat i karim ol Haiti (Minustah) i tok ol i wok reipim em. yumi na holim strong kantri long namba tu raun bilong ol polis opisa long Avenue des pikinini bilong ol UN soldia wantaim foren afeas ministri Planti ol meri I no laik bilong yumi, pasin bilong vot. Em i paia tu long Presi- Champs-Elysees long Paris. husat i bin go mekim wok bi- bilong Haiti long ol dispela kamap long pablik long kotim bung wantaim na i no ken den Francois Hollande bilong Dispela ileksen bilong long pis kiping long Haiti. hevi na i wetim moa infome- ol dispela soldia bilong UN. bruk nabaut, dispela bilip i Frans na Yuropian Yunion. presiden i bikpela samting Ol loya husat i makim 10- sen i mas kam long wanpela UN i bin tokaut las wik winim resis nau long nait," Ol ripot i tok long taim Le bikos em bai soim sapos pela meri long Haiti i laik bilong ol dispela mama. olsem bai ol pis kiping wok em i tokim bikpela lain sapota Pen i winim namba tu ples, Frans bai stap yet long kotim ol dispela man tasol ol Dispela bekim bilong Mi- bilong en long Haiti i pinis bilong em husat i karim ol planti protes i bin kamap Yuropian Yunion, sindaun i tok ol i nidim sapot bilong nustah i tok, “Minustah, i long mun Desemba. Ol i bin plak bilong Frans. long ol strit bilong Paris. bilong planti milien Muslim UN bikos ol papa i lusim wok long lukluk long ol rot stap inap 13 yia olgeta. Nau "Dispela ileksen i opim Le Pen em i wanpela lida long Frans na long ol fainen- Haiti pinis. bilong helpim ol dispela lain. bai wanpela liklik plis fos i dua bilong bilip gen, long husat i egensim ol refuji na sal maket. Bureau des Avocats Inter- Eksampel, em i wok wan- kisim ples. nupela rot i gat hop bilong ol Muslim na em i laik Frans Dispela em i namba wan nationaux (BAI), wanpela lo taim sampela UN ejensi long Inait long dispela 13 yia ol Yurop na bilong wol tu." i mas bruk lusim Yuropian taim tu long wanpela ileksen kampani long Haiti, i bin rait painim haus bilong wanpela dispela soldia i bin kamapim Em i toktok long ol samt- Yunion na stap em yet. bilong presiden i kamap i go long UN long mun Ogas bilong ol dispela mama em planti hevi. Las Desemba, ing Le Pen i laik kamapim Dispela i namba wan taim long taim kantri i stap aninit na askim long ol risal bilong loya bilong em i bin askim UN i tokaut olsem i tru ol long Frans, wanpela bilong ol biknem politikal pati long long stet ov imejensi. Stet ov DNA test bilong sampela bi- long nem bilong em. dispela pis kiping fos i bin ol em long askim ol pipel bi- Frans i no bin winim inap Imejensi i kamap bihain long long ol dispela meri. Mario “Sapos wanpela wokman givim sik kolera long Haiti. long Frans long holim refer- vot long go long namba tu ol teroris i kilim 130 pipel Joseph, manesing loya bilong bilong UN i brukim lo na Dispela sik kolera i bin kilim endum "Frexit" – na vot raun vot. long Paris long 30 Novemba BAI i tok ol i salim dispela pas meri i gat bel na karim moa long 10,000 pipel bi- long lusim E.U. o nogat. François Fillon, wanpela long 2015. i go long foren ministri bilong pikinini, bai UN i mekim wok long Haiti. Planti pipel i bilip Macron konsevetiv kendidet husat i Presiden Trump i tok long Haiti long givim i go long UN, long stretim ol pepa long Las wik narapela ripot i bai winim namba tu raun bi- kisim namba tri ples i tok, "I no dispela wik olsem em i bilip tasol ol i no kisim wanpela kisim sapot bilong papa long kamap gen we i tok 134 sol- long ol vot. Em i gat 39 kris- gat moa toktok, tasol yumi Le Pen i "sanap strong long bekim inap nau. dispela pikinini.” dia bilong Sri Lankan i mas na i bin wanpela mas vot egensim ol ekstrim wanem samting i wok long “Laip bilong ol dispela meri Wanpela bilong ol dispela mekim pasin nogut wantaim gavman minista bipo tasol rait. Olsem na bai mi vot long kamap long Frans," na i nogut tru,” Joseph i tok. mama i bin gat 16 krismas 9-pela pikinini namel long nau em i namba wan taim Emmanuel Macron." olpela Presiden Barack “I gat moa long 6-pela long taim em i bel –em i 2004 na 2007. Ripot i tok UN bilong em long resis long Obama i ring na tok gut lak husat i stap long saut Haiti; brukim lo bilong Haiti. Dis- i salim ol 114 pis kipa i go winim wanpela opis. Wanem samting bai kamap long Macron. Hariken Matthew i kamapim pela soldia i givim bel long bek long kantri bilong ol Le pen, husat i stap long long dispela ileksen? Trump na Obama i no bikpela bagarap tru long em i go bek pinis long tasol i no gat wanpela bilong namba tu ples i tok em i MOA long 50,000 polis na tokaut ol i sapotim husat tru saut. Sampela i no gat haus, Uruguay. Pastaim em i bin ol i kalabus. wanpela ona long win na em ol soldia i bin was long long dispela resis. Ol 25 ekseketiv oda bilong Trump long 100 de em ol bilas tasol LONG taim Donald Trump i long Trump insait long 100 wet long rekomendesen bi- Schar skul ov polisi na gav- long Great Depression. presiden. kamap Presiden bilong USA de em i holim wok bilong long ol ejensi na sapos opis bi- man long George Mason Bipo Trump wantaim ol Ri- “Yumi no inap kaunim long 20 Janueri, em i sainim presiden i tok ol dispela oda long presiden bai bihainim ol University i tok. pabliken memba i save sutim namba bilong ekseketiv oda planti ol ekseketiv oda – bi- em 25 eksekeiv oda, 24 dispela rekomendesen o “Olsem na em i wok long tok long Obama i sainim tasol,” Ken Mayer, wanpela long ol promis em i bin mekim memorandum, na 20 nogat,” em i tok. “Plani taim ol kamap long televisen na planti ekseketiv oda tumas. politikal sains profesa bilong long taim bilong kempen long proklemesen. Na ol i tok ol dispela riviu i save kamapim nius long traim soim olsem Tasol Obama i no sainim University ov Wisconsin- rausim ol wok em Obama i bin dispela oda em i bilas tasol planti pepa wok tasol.” em i kamapim tru samting planti ekseketiv oda long Madison i tok. mekim na long strongim na i no gat gutpela tingting i Namba wan samting long ol dispela ekseketiv oda wan wan yia. Obama i sainim Mayer i wanbel wantaim ikonomi na stopim ol ausait bihainim ol dispela oda. Trump i bin mekim em long bilong em” tasol samting olsem 35 ek- ol arapela save lain husat i lain i go insait long USA. Planti ol dispela eksen i rausim Obamacare. Em i sin- I kam inap nau, Trump i seketiv oda long wanpela yia. tok Trump i save laik soim Long opis bilong em inap laik kamapim bikpela samt- gautim ol nius lain i kam na ol sainim moa ekseketiv oda Long tupela taim Obama i olsem em i kamapim wok long ples we em i sanap long ing, tasol i no gat lo bilong TV kamera i kisim piksa bilong long namba wan 100 de em holim wok bilong presiden, tru tasol planti taim em i no toktok long ol sapota bilong sapotim ol. Trump i givim em i sainim oda long rausim i holim wok bilong presiden. em i bin sainim 277 ekseketiv gat as tru bilong ol dispela em, Trump i wok long tok ol oda long glasim wok bilong dispela lo bilong heltkea. Em i winim ol arapela presi- oda tasol. Dispela i daunbilo samting em i mekim. dispela ekseketiv oda em ol ol gavman ejensi, na i askim Tasol i kam inap nau, gavman den bipo. moa long tupela arapela pres- “Dispela em i wanpela “bikpela samting tru” na i long ol rekomendesen o i bilong em i no inap long Sapos em i wok long iden husat i bin holim wok presiden husat i laik yusim “impoten tru.” Long taim traim ol lo i stap pinis. kamapim nupela lo bilong sainim yet moa oda, bai em i bipo long em. George W Bush pawa bilong opis bilong em em i sainim ol dispela oda, ol “Planti bilong ol dispela oda kisim ples bilong Obamacare. sainim 96 ekseketiv oda long i bin sainim 291 ekseketiv oda long strongim ol ajenda bi- opisa bilong em long White em i olsem so tasol,” Cristina Planti ol memba bilong pati pinis bilong dispela yia. Em i long 8-pela yia em i bin presi- long em,” Mayer i tok. House i save tok em ol Rodríguez, wanpela lo pro- bilong em tu i no sapotim dis- winim George Washington, den na Bill Clinton i bin sainim “Tasol em i wok long bikpela “win” na ol promis fesa bilong Yale University pela pasin em i mekim. husat i sainim 8-pela tasol na 364 oda long taim em i bin painim aut nau olsem ol ara- em i bin mekim long ol husat i save long konstitusen “Dispela presiden i no Franklin D Roosevelt, husat i presiden tupela taim. pela presiden bipo long em, sapota bilong em. na edministretiv lo i tok. kamapim wanpela nupela lo bin sainim 3,721 oda long Ol saveman i tok namba i gat rot bilong sekap na Tasol ol lain husat i glasim “Ol dispela oda i no gat as em inap promotim nau,” taim em i kamapim New tasol i no inap soim trupela balensim gut ol dispela ol dispela ekseketiv oda bi- bilong ol nau. Planti bilong ol i Mark Rozell, din bilong Deal program long taim bi- kala bilong pawa bilong ajenda bilong em.” entatenmen Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P17

STORI BILONG TUMBUNA Em nau! Ol pikinini i ken painim rot i go long ples wantaim Moran daunim pukpuk Wantok lain... ongtaim bipo tru wara bodi bilong en i stap long i winim pukpuk na kilim em na ol i painim dispela moran Stat hia LFlai i stap namel long Ol- wesan. pinis. Na em i dringim wara na ol i kilim em na ol i larim sobip na Telifomin na long Dispela rot tasol pukpuk i na em i daunim pukpuk na em i dai na sting long dispela dispela hap i gat wanpela save i go i kam. Olsem na em i laik i go daun long ples. bikpela raunwara i stap. pukpuk ya em i laik bihainim wara. Tasol em i no inap Na tripela man ya i go bek Long pasis bilong dispela rot bilong en na em i laik i go olsem na em i stap long ples long ples. Em tasol liklik stori raunwara wanpela pukpuk daun nau. we em i daunim pukpuk bilong mi. meri i lukautim kiau bilong Man, moran ya i stap long em. em i stap. pinis. Olsem na moran Olsem na tripela man long Karolus K. Ayam Na man bilong dispela i holim pukpuk na tupela hap bilong Telifomin ol i bi- S.H.P pukpuk meri i go painim i taitim bun, tasol moran hainim wara Flai i kam daun kaikai na em i bin kilim wan- pela wel pik. Na em i bin kaikai hap na em i katim hap na em i karim i kam long pukpuk meri bilong em. Na wanpela bikpela moran tu em i save stap long dispela raunwara. Moran tu em i wok long painim kaikai, tasol i no gat tru. Olsem na klostu i tulait nau na em i kam bek long ples we em i save i stap long en. Na pukpuk man ya, em i kam givim kaikai long meri bilong em na em i laik i go daun long dispela raunwara. Moran ya het bilong en i go Yu pinis! Em ples bilong yu daun long wara pinis tasol Stat hia PPAAIINNIIMM WWOODD PPIILLAAII

Ol wod lista: WANTU TULTUL YELO PAIT PLEIM MARBEL ABUSIM LALAI WANPISIN BRINGIM FUTBAL GRISIM DRAIBISKET INAP GLASIM HAPAP GRISMAN KANGAL PUSI RAUNABAUT TATANGU PORIS RON BROSIM WANWIN RAUNIM

Yu pinis! Em ples bilong yu Ansa bilong Wod Pilai isu 2222 P18 Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 abcnius

Ol saintis i was yet long Manam volkeno Pacer-Plus bai go het nau OL volkenolojis i wok long bin pairap bikpela long yia 9,000 pipel bilong Manam was long volkeno long 2004, ol 5-pela pipel i bin dai Ailan na putim ol long bik- Manam Ailan long Madang na ol i bin autim moa long ples Bogia. Provins, bihain long em i bin stat long pairap long Ista wiken. Tasol Asisten Dairekta long PNG Volkeno Obseve- tori long Rabaul, Is Nu Briten Provins, Ima Itikarai i tok ek- tiviti long Manam Volkeno i bin go daun pinis. Mista Itikarai i tok taim volkeno i wok long pairap long Ista wiken, ol i bin apim alert level i go antap long 3 na nau ol i putim i go daun Toktok i no laik egensim Pacer-Plus tred agrimen namel long ol Pasifik kantri wantaim Australia gen long level 2. Maunten paia i bin pairap long Rabaul i wankain olsem Manam na Nu Silan. Taim Manam Volkeno i Ailan volkeno. Caroline Tiriman i raitim Silan long kamapim dispela wanpela miting bilong ol long PNG wari yet long kopi beri bora tred agrimen. Brisbane long dispela wik. AUSTRALIA na Nu Silan i pin- Planti lida long rijon i bin Pala Molisa, husat i wan- Caroline Tiriman i raitim isim ol toktok nau bilong mekim ol toktok egensim pela man bilong Vanuatu na kamapim Pacer-Plus tred Pacer-Plus long wanem ol i leksera long Victoria Univer- DISPELA binatang, kopi beri wantaim klostu olgeta Pasi- tok em bai helpim tasol Aus- sity of Wellington School bora i bagarapim sampela fik Ailan kantri, tasol Fiji na tralia na Nu Silan na ol pipel bilong Accounting na Com- kopi fam long tupela provins Papua Niugini i no stap long bilong Pasifik bai no inap mercial Law long Nu Silan i long Hailans rijon. dispela agrimen. kisim wanpela gutpela ben- tokim Radio Australia olsem Coffee Industry Corpora- Ol Pasifik kantri i bin lusim efit long en. em i luksave long tingting bi- tion (CIC), i tok em i wok eitpela yia olgeta long tok- Ol dispela kantri i bin pin- long Fiji na PNG long no ken long mekim wok long tok wantaim Australia na Nu isim ol dispela toktok long stap long dispela agrimen. helpim ol kopi fama husat i bungim hevi long binatang Indonesia i larim Pres Fridom ol i kolim kopi beri bora. Ol i bin painim dispela bi- long Wes Papua natang long Jiwaka na Isten Ol kopi bin long wanpela han bilong diwai kopi. Hailans provins tupela mun Caroline Tiriman i raitim Mista Joku husat i wok dastri, na tu kamapim hevi bilong rausim dispela sik, nau wantaim Indonesian i go pinis. long ol liklik kopi fama. tasol ol pipel i wet yet. Kopi indastri i save OL niusman na meri bilong gavman i tok ol stori em Planti pipel i save planim Dr Nelson Simbiken, husat i ol narapela kantri i ken go planti pipel i save mekim bringim samting olsem 280 kopi long wanem em i wan- wok olsem wanpela ento- milien dola i go long ikonomi insait long Wes Papua na olsem Indonesia i save pela samting em ol i save molojis long Coffee Industry kisim nius long wanem Pres stopim ol jenelis long go bilong kantri long wan wan lukim mani long en. Corporation i tokim Radio yia, tasol sapos ol i no Fridom em i stap insait long long Wes Papua i no stret. Nesenel gavman i bin Australia olsem maski mani i mama lo bilong Indonesia. Franzalbert Joku, i bin stopim kwik dispela sik, bai promis long givim K20 mi- sot ol bai go het na helpim ol em inap long bagarapim in- Franzalbert Joku, husat i bi- bikpela long PNG, tasol em i lien Kina long helpim wok fama long daunim dispela sik. long Wes Papua i bin wanpela bin go bek long Wes Papua jenelis bipo long Papua Niug- tenpela yia i go pinis na em i Knight i laik UNHCR i mas lukautim ini i bin mekim dispela toktok tok em i no lukim Indonesia i go long Pasifik nius sevis o i save stopim pres fridom ol refuji na asailum sika Pacnews long dispela wik. long Wes Papua. Franzalbert Joku. Caroline Tiriman i raitim dispela toktok bihain long ol fil, tasol ol asailum sika i bin pait na trabel i bin kamap kros na paitim wanpela nevi MEMBA bilong Manus long Gut Fraide namel long opisa husat i bin go long Manus provins Open Ronny Knight i tok ol ol PNG soldia na ol asailum stretim dispela hevi. gavman bilong PNG na Aus- sika bihain long kros i kamap Mista Knight i tok tu olsem i no orait tumas bihain long pait tralia i mas givim wok bilong long husat i ken yusim wan- ol i bin save olsem dispela Sam Seke i raitim i bin kamap tu long propeti. wan wan investigesen, na lukautim ol refuji na asailum pela soka fil. kain hevi bai kamap, bihain PPC Yapu i tok ol polis na bihain bai ol i mekim wan- sika long Manus ditensen Ol ripot i tok olsem sam- long ol i bin surikim ol asailum PROVINSAL Polis Komanda ol Difens Fos yet i wokim pela ripot long dispela hevi. senta i go long United Na- pela asailum sika i bin pilai sika i go long Lombrum Naval long Manus Senia Inspekta tions High Commissioner for long soka fil taim ol pikinini Bes we ol i save bihainim laik David Yapu i tok, ples i stap Refugees (UNHCR). bilong ol nevi opisa i bin laik bilong ol na kamapim wari isi tasol i gat sampela bel- Ronny Knight i mekim go pilai tu long dispela soka long komyuniti. hevi i stap yet bihain long pait i kamap namel long ol Capital FM bai maus bilong Vanuatu Mini Gems soldia bilong Difens Fos na ol lain asailum sika long Gut Sam Seke i raitim Sport ripota bilong FM pilai long dispela Mini Gems. Fraide. 107, Harry Atisson i tok Mi askim em long stori Em i tok ol soldia long PASIFIK Mini Gems Ogenais- olsem olgeta pipel long Pasi- long raun 2 bilong Port Vila Lombrum Naval Bes i bin go ing Komiti long Vanuatu i fik na long wol bai i harim ol- Digicel Premier League 2017. pairap long Imigresen makim Capital FM 107 long geta ripot bilong ol gems Ifira Black Bird we Kosa Ditensen Senta we wanpela Port Vila olsem maus bilong "live" long redio na long in- Batram Suri na planti pilaia senia PNG Imigresen Opisa, 2017 Pasifik Mini Gems em ternet. bilong en i bilong Solomon wanpela polisman na sam- Vanuatu bai lukautim long Em i tok bai i gat ol apdet Ailan nau i go pas long dis- pela asailam sika i kisim Katres bilong gan i kamapim bagarap long Manus Asailum de- mun Desemba. na risal bilong olgeta spot ol i pela kompetisen. bagarap. I bin gat ol bagarap tensen senta. bisnis Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P21

Tripela SP Bruweri opisa Gavman, Ok Tedi papagraun pinis trening long ovasis

SP Brewery Ltd (SPB) i ama- sainim tok orait mas long em i wanpela long OL papagraun bilong Ok ol nesenel kampani we i Tedi main na ol manmeri sapotim moa trening long ol long Westen provins nau opisa bilong ol. bai kisim 33 pesen win mani Ol tripela opisa bilong SPB long main bihain long ol i Saplai Sein i kam bek long sainim tok orait wantaim kantri bihain long ol i go tren gavman long dispela wik. long Vietnam wantaim Praim Minista Peter tingting bilong serim save O’Neill i tok dispela tok orait bilong ol long wok bilong i gat bikpela tok long em long bruweri. wanem dispela bai lukim ol Marcia Pokapin (pekesing papapgraun bai kisim gut- supavaisa), Vivienne Baloiloi pela win mani long projek we (Bruwing supavaisa) na i stap long graun bilong ol. Josephine Efi (Maikrobaiolo- Em i tok senis long baim ol jis) i go long Vietnam. papagraun em Ok Tedi Maski ol i gat hevi long tok Maining Limited (OTML) bai ples Vietnam tripela lain i givim mani stret long wan Praim Minista Peter O’Neill i sekan wantaim Richard Zumoi, tok 6-pela mun trening i bin wan tras kampani bilong ol. mausman bilong ol papagraun long taim bilong sainim tok gutpela na ol amamas. I no olsem bipo we mani i go orait. Poto: OTML midia Ol i tok ol i lainim planti long Westen Provinsal Gav- samting na planti bilong ol man na bihain givim long ol Janueri dispela yia. Displea ol tripela Minerel samting i wankain long wok papagraun bihainim tok save EBS i soim kain rot we win Risoses Divelopmen Kam- ol i mekim long kantri. bilong Treseri Dipatmen. mani i mas go long ol papa- pani (MRDC) han kampani Bikpela samting ol i lainim SPB’s Pekesing Supavaisa, Marcia Pokapin, i sekim ol samting Tasol O’Neill i tok wan- graun na we ol helpim i mas bai holim ol sea. em Proses Teknoloji we em long bruweri faktori long Ho Chi Minh siti, Vietnam. taim dispela senis, ol papa- stap longpela taim (long Kampani menesing dai- Poto: SP Brewery i samting tripela wantaim i graun nau i ken kisim tem) na dispela bai kamap rekta Augustine Mano i tok ol mas lainim long en. i no ken mekim asua long Tripela meri i yusim namba gutpela helpim long sait bi- ol wok olsem bilong i amamas long go pas long “Bikos mi nupela long wanpela hap bilong wok bi- wan mun long trening, lainim long win mani. kamapim o stretim rot, mekim ol toktok we nau i brewing, mi mas kisim tren- long ol. proses kontrol long Em i tok dispela rot bilong haus, wara, komyunikesen, lukim MoA na HoA i kamap ing long olgeta hap bilong “Pasin bilong konsentrat, Heineken Vietnam Bruweri mekim ol peimen bai bi- helt na edukesen. tru we praim minista wan- brewing long stat i go inap ekuret na spit long kamapim long Ho Chi Minh siti. hainim Tras Did (Deed) rot Dispela ol tok orait i taim minista bilong Maining, long pinis bilong em,” wok long taim i bikpela Bihain long dispela tripela we i tokaut long wanem kamap bihainim ol toktok i Byron Chan i stap na lukim. Pokapin i tok. tingting bilong ol. meri i go long narapela, nara- wok gavman i mas mekim kamap namel long Westem Long lukim dispela tok orait “Mi lainim na save long Pokapin i stap na wok pela hap bilong kantri na siti long baim ol papagraun. provins na Nesenel Gavman tu em 38 maus man bilong ol wei bilong kontrolim proses long Pot Mosbi. Pokapin i go long Hanoi, Mis Wantaim dispela agrimen we ol i bin stat mekim dis- grup long Ok Tedi Main na ol long wan wan hap bilong Bihain long trening, em i Baloiloi i go long Tailand na gavman i givim tok orait tu pela ol toktok long 2014. ples long Westen provins . mekim bia. tok i gat inap save na i bilip Mis Efi i go lng Indonesia. long sainim bilong Ekwiti Las hap em givim bilong ol Ol papagraun i amamas “Tingting bilong ol long long wanem samting em Tripela meri i amamas na Benefit Sering (EBS) Agri- sea setifiket i go long MROT2, long ol tok orait na ol i tok wok we ol i soim faivpela inap long mekim. tok tenkyu long SP Brewery men we i bihainim ol toktok MRSM na Minerel Risoses tenkyu long Nesenel Gav- Heineken pasin bilong wok “Mi laik long helpim long long givim ol sans long go i kamap long Alotau long CMCA Holdings Limited. man long luksave bilong ol. long sait bilong baim na kontrolim ol proses, kwaliti ausait long kantri long luk- salim samting. Ol i pas tru na rausim ol hap we i nogut save na kisim trening long Nupela Monier Konstraksen plent long wok bilong ol olsem ol long em. wei bilong mekim wok. ... i laikim kwaliti prodak Total redi long mekim Papua LNG disisen MONIER, kampani we i save Planti ol kastoma bilong bikos yu stap wantaim mekim ol hadwea samting kampani em ol praivet kam- mipela moa long 60 yia.’ olsem tang, paip na metal pani tasol em i save givim Sir Kostas i amamas long samting i laik promotim wok saplai long Nesenel Woks O’Neill na i tok kampani bai bilong kamapim kwaliti pro- Dipatmen, Nesenel Kapital mekim olgeta samting long dak. Distrik Komisen na narapela helpim long divelopim Presiden bilong kampani ol gavman ejensi. kantri long wok bilong em. Sir Kostas Constantion i tok Ol rot long Pot Mosbi na Long dispela em i tok sapos ol i no mekim ol kwal- Sentral provins em ol wok kampani bai kamapim ol iti prodak, bai hatwok na Monier i save wokim. wok we bai mas stap long- mani i lus na ol prodak i no Kampani i save salim tu ol pela taim. inap stap longpela taim. non-presibel prodak olsem “Sapos wanpela disaina i Em i mekim dispela tok paip, pre-cast na beg kuari mekim rot bilong stap 20 i long taim kampani i bin (ston) long ol arapela rijon go long 25 yia na sapos wok Antelope ges long Galp provins. opim nupela faktori bilong long kantri olsem Niugini i no gutpela, dispela i ken TOTAL, Frans wel na ges kam- velopim projek,” em i tok. i stap long kantri olsem mani, wokim ol samting long Ailans na Hailans. daunim namba bilong yia i pani we i laik divelopim “Bihain long dispela ol disisen provinsal na nesenel Nebiri na Rouna Kwaris long Kampani i save kisim kamdaun long 10-pela yia,” Papua LNG long Galp provins, mipela bai statim ol enjiniar- gavman bai mekim, em i tok 9-Mail ausait long Pot Mosbi planti wokmanmeri tasol em i tok. i tok kampani i plen long ing stadi. Mipela i hop long ol i stap isi na lukluk long i no long taim i go pinis. bikos long hevi bilong mani “Mipela i laik lukim olsem mekim ol wok olsem haus na mekim dispela stadi long wanem samting bai kamap bi- Dispela faktori kampani i em i daunim namba bilong wok mipela i kamapim long paiplain long narapela yia. pinis bilong dispela yia. hain long 2017 ileksen. mekim long mani mak bi- ol wokman long 3000 i go hamas yia em bai stap, mipela Patrick Pouyanne, kam- “Long nau mipela i lukim i “Taim mipela invest long long K45 milien. daun long 2600. i laik lukim tru olsem dispela pani siaman i tok kain wok gat inap ges na olsem mipela LNG plen, mipela bai invest Wantaim ol hadwea samt- Long opim nupela faktori wok i ken stap na inapim bai kamap bihain long em i i plen long mekim ol enjiniar- long 20 yia. Namel long dis- ing kampani i save brukim ol Praim Minista Peter O’Neill namba bilong yia mipela i mekim las wok glasim long ing disain long dispela yia na pela 20 yia mipela bai save ston bilong putim long rot i tok tenkyu long kampani mekim samting long em.’ stap bilong ges (risev) long narapela yia bai ken save long ol prais (ges) sapos em na mekim ol konkrit o simen long wok em i mekim. Monier i PNG kampani na dispela hap. long bikpela bilong projek.’ i stap antap o no gat. na ain bilong wokim haus. “Tenkyu Constantino Grup i bin stat long 1958. “Mipela bai mekim las Pouyanne i tok kampani i “Mipela i laikim ol gutpela Sir Kostas i tok bikpela long helpim bilong yu bikos Long planti ol yia wok glasim long stap bilong plen tu long mekim inves- prais tasol bikpela samting samting kampani i amamas wantaim dispela, 2000 i go Steamships i save stap papa ges na bai save i gat inap ges men disisen long pinis bi- mipela i laik lukim em long em long em i gat faktori bi- long 3000 famili i ken gat bilong kampani inap long Sir long mipela i ken kamap long dispela yia. save we mipela bai salim ges long em yet long mekim di- kaikai long tebol,” em i tok. Theo Constantinou i baim wantaim disisen bilong di- Long said bilong ol hevi nau bilong mipela,” em i tok. sisen na mekim ol samting. “Mipela luksave long yu long 2005. P22 Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 ruralindestri CEO: Kakao i kamap gut MAKET ripot bilong kakao i soim karim bilong kakao i kamap gut na i stap long 40,508 tan, namel mak we em i bin stap long em bipo long sik bilong kakai, Kakao Pod Bora (CPB), i kamap, Sif Ek- Lusim tingting long birua long bagarap taim sekyutiv Opisa bilong Kakao Bod, Boto Gaupu i tok. Insait long dispela toktok mipela i tokaut long hevi long pepa na sampela long trupela samting i kamap long soim olsem we bilong banisim birua em i bikpela samting long menesmen bilong Mista Boto Gaupu i tok las yia ol potfolio prodaksen bilong kakao i go antap long 20 pesen moa long Toktok long Pepa em i karim long 2015. Lukluk long toktok long pepa tasol, givim aut ol potfolio em i long tupela samting; mani i kam Em i tok dispela i lukim mak bi- insait na long birua. Bikpela lukluk i save stap long mani kam insait, tasol long dispela toktok long ekspot revenu (mani em i mipela laik tok lukaut long dispela kain toktok, na mipela laik toksve olsem ol investa i laik lukluk long ol ris o birua na mani kam insait wantaim. Lukluk moa long strongim wei bilong givim auto kisim long salim kakao) i go antap l asset, olsem Piksa 1 daunbilo I soim, we i gat mak bilong ikwiti alokesen i antap tru; klostu 80 long 32 pesen. pesen wantaim wanpela liklik alokesen tru i go long non-ikwiti, long mak bilong 20 pesen. Em i tok maket ripot bilong kakao long Desemba kwata, 2016 Piksa 1 i soim prodaksen bilong kakao na Dispela kain strongpela ekspot i kamap long 40,508 tan wei bilong brukim ikwiti bai lukluk long pepa mak. Dispela long taim CPB i stat olsem, em i kamap gut tru kamap na bagarapim indastri. sampela taim na sampela Em i tok kakao prodaksen na taim i no kamap gut, ekspot long 2015 i stap long Kakao i wok long kamap gut na strongim indastri. Poto: File olsem na volatility bilong 33,650 tan tasol bihain long dis- ol mani i kam insait i mas kamap long ol maket we oltaim long indastri long las tripela yia. stap antap , long ol i ken pela i gat gutpela senis long mak ol i save painim hat long salim Long las tripela yia, ol ejensi makim strongpela aloke- bilong 6858 tan. kakao bilong ol. husat i go pas long indastri olsem sen, taim yu skelim wan- Bikos long dispela senis, indas- Arere long ol projek Gavman i Dipatmen bilong Egrikalsa na taim mak bilong wanpela tri i kisim K306.4 milien long fanim, i gat ol arapela helpim i Laipstok (DAL), Nesenel Plening, potfolio alokesen we i no 2016, K88.3 milien moa long 2015 strong tumas. kam long ol oganaisesen olsem Tresari na Fainens na gavman i we em i kisim K272.1 milien. dona ejensi, praivet sekta na di- givim gutpela sapot long em. “Dispela em bikos long gutpela velopmen patna olsem PPAP bi- Mista Gaupu i tok long las weda (kamap bilong san na ren) long Wol Benk. tripela yia, Kakao Bod i wok hat Wei bilong mekim long kantri wantaim ol program in- Dispela program i kamap long long kamapim na strongim ol net- Long Piksa 2 daunbilo, tupela alokesen em ‘traim tasol’, we wanpela trupela aplikesen bilong dastri i ranim,” Mista Gaupu i tok. Is Nu Britan na Bogenvil na nau wok na poroman na wantaim dis- toktok bilong pepa antap i kamap. Long hia em ol i yusim wanpela trupela data bilong mun, we Indastri i ranim ol program olsem strongpela alokesen ol i skelim wantaim wanpela isi alokesen, we isi alokesen em strong bilong bai go long Momase rijon. pela i kamapim ol bikpela projek Distrik Kakao Neseri na Kakao Fret em I wankain , tasol long isi alokesen 31 pesen bilong alokesen i no gat long PNG ikwiti, na i Gaupu i tok dispela ol projek i we em i bilip bai sapotim indastri gat 31 pesen alokesen i stap long ol PNG bond. Luksave olsem, wantaim wanpela bikpela moa Sabsidi bilong CBPNG. Dispela ol kamapim bikpela senis long in- o ol projek we ol i bikpela inves- ikwiti alokesen, ol mak bilong mani kam insait i antap moa long 2007 na long 2008, tasol strong- program em Nesenel Gavman i dastri na dispela i kamap ples klia men long kamap bilong indastri. pela alokesen i no mekim gut long pinis bilong yia 2008 na long 2009. Tok tru em olsem, wanem fandim aninit long sapot grent bi- long prodaksen na ekspot revenu Em i tok moa olsem pinis bi- samting we strongpela alokesen i kamapim, long skelim mak wantaim olpela alokesen, long long divelopmen baset na ol i indastri i kisim. long dispela yia bai lukim prodak- 2007 na 2008, em i givim bek 2008 na 2009. Na tu, strongpela alokesen i karamapim wok kamapim ol program long 2014. kamap bilong olpela potfolio stat long 2011 i go long 2014. “Ol projek i lukim gutpela mak sen i kamap gut, inap long 5 i go Gaupu i tok as tingting bilong na i helpim olgeta lain manmeri long 10 pesen mak long wan wan Piksa 2 projek em bilong lukim i gat inap long indastri, moa long ol kakao yia long narapela 3 i go long 5- Wanpela bikpela hevi kakao sid na long lukim ol opisa i fama, distrik na provinsal pela yia i kam. wantaim strongpela ken kamapim narapela kakao long ikonomi husat i save stap long Dispela em i tok i no long ol alokesen em olsem em wanpela kakao yet (cloning) maski strong bilong kakao,” em i tok. wok nau i wok long kamap na in- i gat samting olsem 70 i gat hevi bilong sik kakao (CPB). pesen moa volatiliti, Em i tok gutpela mak bilong dastri i gat tasol bikos long bilip i taim yu skelim mak bi- Wantaim dispela em i tok pro- prodaksen i kamap bikos long stap long indastri, moa long ol long me wanpela nara- jek i bilong strongim indastri na wok na sapot indastri i kisim long fama we ol i no bin kisim kain luk- pela olpela alokesen. long lukim ol rural fama inap olgeta stekholda na stokholda save bipo. Moa klia em 9.95 pesen em i namel mak bilong wanpela yia standet di- Nahu-Rawa pipel krai yet long divelopmen viesen bilong riten o mani kam insait long James G. Kila i raitim krop we ol pipel save salim na Markus Kavo i stap mipela save olpela o konsevetiv kisim mani long helpim sindaun lukim meintenens long rot na bris alokesen, potfolio na 16.79 pesen bilong strongpela potfolio, namel long 2004 na 2016. Wan- TAIM ol arapela rurel distrik long bilong ol. Tasol nau yet rot i na gavman sevis. taim olgeta dispela narapela birua i stap, bai yu ting olsem mak bilong mani i kam insait bai Papua Niugini i wok long amamas bagarap tru, bris i bruk na ol kar “Tasol insait long las 10 na 15 gutpela moa, long strongpela potfolio, taim skelim mak wantaim olpela potfolio, tasol lukluk long lukim senis na divelopmen i bilong ol kopi baiya no save go ol- yia i kam ol Memba bilong Raikos bilong dispela em ol i no save mekim tru. Tok tru olsem, sampela moa mani kam insait, long kamap long ples bilong ol, ol pipel geta antap long Tauta stesin na mipela save makim ol no save strongpela alokesen, em i liklik tru. Makim stret, 9.92 pesen em i namel bilong enuel riten o mani kam insait long wanpela yia bilong strongpela alokesen, na 9.72 pesen bilong olpela bilong Nahu-Rawa LLG long baim kopi. bringim divelopmen na helpim alokesen, namel long 2004 na 2016. Raikos distrik long Madang Tupela i tok olsem ol viles fama mipela ol Nahu-Rawa pipel,” provins i stap long tudak yet. save karim kopi na kalapim Limba wantaim Iranda i tok. Long pasim toktok, dispela pepa i stat wantaim toktok bilong tingting olsem yumi mas tingting Ol pipel i tokaut olsem ol i maunten na ol bikpela baret na Bris namel long Ranara na gut long birua, na mani kam insait wantaim, long taim bilong brukim ol aset long wanpela pot- pilim gavman i no stap wantaim brukim bus na wokabaut i go Tauta i bruk pundaun pinis taim folio. Ol bai traim dispela tingting, long trupela wei, yusim trupela rekot o mak bilong mun. Em i luk olsem tingting bilong toktok long pepa, we ol i lukim olsem birua em i impoten olsem mani ol bikos planti yia nau ol lida i no daun long Ranara misin stesin bikpela Surinam wara i tait go kam insait, taim ol i brukim ol asset long wanpela potfolio, i soim trupela piksa wantaim ol i soim bringim gavman sevis na helpim i long Ramu veli na salim kopi bi- daun na wilwilim ain na rausim long hia. go long dispela ples. long ol na save go bek. bris na karim i go. Tude ol pipel i Dispela em bel wari na krai bi- “Sampela fama long eria bilong save wokabaut longpela rot tru long planti manmeri na pikinini mipela save bihainim bus rot na long painim sevis na salim kopi long Nahu-Rawa LLG we i stap wokabaut longwe rot tru go bilong ol long kisim mani long long maunten bilong Finistia kamap long Ramu Suga na salim baim ol liklik samting olsem sol, maunten long Raikos. kopi long hap” Iranda i tok. oil bilong kuk, rais, na ol samting Tupela lokal man bilong Nahu- Tupela i tokaut tu olsem gavman olsem tos, bateri na ol klos bilong Rawa, Limba Aki na Iranda Awanda, stesin bilong ol long Tauta em bus ol pikinini bilong ol. i makim ol rurel pipel long autim bel i karamapimna planti ol pablik Tupela i tokaut tu olsem ol helt wari bilong ol bikos longpela taim sevan i lusim na go long arapela wokman long Tauta gavman tru no gat gutpela rot, bris na gav- distrik o stap long Madang taun. stesin i lusim ples na go pinis na man sevis long ples bilong ol. “Bipo long taim bilong provin- ol pipel i kisim taim long painim Ol i tokaut olsem kopi em kes sal gavman taim memba olsem marasin na medikol helpim. nrlwolspot Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P23

2017 NRL Dro bilong raun namba 9 Pilai Det Hom Awe TV Taim Meninga i makim Kangaroo skwat Graun KOSA bilong Australia Kan- mas long Jonathan i laik “Mi save olsem em i stap em bai pilai long Fraide na Fonde, Nine, 7:50 Suncorp garoo, Mal Meninga, i pilai,” Meninga i tokaut long long gutpela lukaut bilong ol mipela bai lukluk long em Epril 27 Stediam Fox pm makim ol skwat bilong ol las wik Sande. Dokta bilong ol Cowboys na long dispela taim. Fraide, Allianz 6:00 Fox Kangroo long pilai egensim Epril 28 Stediam pm ol Nu Silan long mid-yia Fraide, 1300Smiles Nine, 7:50 traim pilai bai kamap long Epril 28 Stediam Fox pm namel bilong mun i kam. Sarere, CBus Super 3:00 Mal Meninga i gat strong- Fox Epril 29 Stediam pm pela bilip olsem top namba Sarere, 5:30 7 pilaia bilong ol Cowboys ANZ Fox Epril 29 Stediam pm na Kangaroo, Jonathan Thurston, bai pilai egensim ol Sarere, Leichhardt 7:30 Fox Epril 29 Oval pm Parramatta Eels long Fraide bipo long ol bai go insait long Sande, Mt Smart 2:00 Fox kemp bilong ol Kangroo. Epril 30 Stediam pm “Mipela i gat bikpela ama- Sande, WIN Nine, 4:00 Epril 30 Stediam Fox pm Jonathan Thurston i laik salim bal i go long poro pilaia taim ol 2017 NRL Risal bilong raun namba 8 Kangaroo i bin pilai egensim ol Pilai Inglan long Foa Nesens resis. Det Hom Awe TV Taim Graun O’Neil i kisim strong bek Burgess bai no inap Fraide, GIO 6:00 Fox Epril 21 Stediam pm pilai 5-pela gem 18 (lus) 20 (win) Fraide, ANZ Nine, 7:50 Epril 21 Stediam Fox pm 24 (lus) 25 (win) Sarere, ANZ 3:00 Fox Epril 22 Stediam pm 18 (win) 12 (lus) Sarere, 1300Smiles 3:50 Fox Epril 22 Stediam pm 24 (win) 12 (lus) Sarere, Southern 7:30 Cross Group Fox Epril 15 pm 12 (lus) 16 (win) Stediam Sarere, ANZ Nine, 4:00 Epril 22 Stediam Fox pm Senta pilaia bilong ol Cowboys i apim han long sekhan wantaim 18 (win) 12 (lus) poro pilaia bilong em. George Burgess bilong ol South Sydney Rabbitohs. Tunde, Nine, 4:00 Allianz SENTA pilaia bilong ol North kisim bagarap na i stap aut FOWAD pilaia bilong ol daunim ol Rabbitohs wan- Epril 25 Stediam Fox pm 13 (win) 12 (lus) Queensland Cowboys, Justin long tupela wik. South Sydney Rabbitohs, taim wanpela poin, 25-24. O’Neil i amamas long em i O’Neil i tok olsem ol Cow- Tunde, AAMI 7:00 George Burgess, bai no inap Lo bilong NRL i laikim Fox Epril 25 Pak pm pilai gut bihain long em i no boys i no inap long lus long pilai 5-pela NRL gem bihain Burgess long stap aut inap 20 (win) 14 (lus) bin pilai tupela gem. raun namba 7 sapos em i pilai long em i bin givim solda sas long 4-pela gem, tasol em i O’Neil i soim kala bilong em long dispela taim. Ol Cowboys long wanpela birua pilaia. kot na i lus, em bai no inap 2017 NRL Lata | TELSTRA PREMIASIP gut na kisim moa strong taim i daunim ol Knights, 24-12, Burgess i bin givim wan- pilai 5-pela gem. Po- sisen Tim P WAL D B F +/- Pts em i pilai long raun namba 8 taim O’Neil i joinim ol Cow- pela gret-tu solda sas long Burgess bai no inap pilai resis egensim ol Newcastle boys long raun namba 8 resis Anthony Milford bilong ol traim pilai bilong ol Inglan 7 6 1 0 0 191 104 87 12 1 Knights bihain long em i bin i kamap long las wik Sarere. Brisbane long 63 minit bilong egensim ol Samoa long Me Fraide nait resis. Ol Brincos i 6 long Campbelltown. 2 7 681 0 0 134 549 12 Fury bai no inap pait HUGHIE Fury bai no inap pait pait bilong em. Barcelona i daunim 3 8 5 3 0 0 160 102 58 10 long wol hevi weit taitel egen- Tasol, em bai no inap pait sim Joseph Parker bihain long bikos em i no orait yet long ol Madrid 4 8 5 3 0 0 159 129 30 10 em i kisim bagarap. em i bin kisim bagarap na em LIONEL Messi i skoaim wan- long i bringim ol Barcelona i Fury i kasen bilong bipo bai malolo long 3-pela o 4- pela gol long las minit i skruim go antap long top bilong El 7 512 0 0 138 1622 10 5 bipo wol hevi weit sempion, pela wik. skoa bilong ol Barcelona, 3-2, Clasico Laliga taitel salens. Tyson Fury, i ken pait egensim Promota bilong Parker, egensim ol Real Madrid em Tupela gol bilong em i 6 8 5 3 0 0 163 164 -1 10 WBO sempion, Parker, long Duco Events, i tok olsem ol i namba 500 skoa bilong em. setim namba 16 rekot long Oklan, Nu Silan, long Me 6, stat wok long painim wanpela Messi i kisim tupela gol El Clasico Laliga. 7 8 4 4 0 0 200 143 57 8 long namba wan wol taitel long kisim ples bilong em.

8 8 4 4 0 0 170 161 98

9 8 4 4 0 0 122 134 -12 8

10 8 4 4 0 0 146 160 -14 8

11 7 3 4 0 0 118 150 -32 6

12 8 3 5 0 0 146 179 -33 6

13 8 3 5 0 0 128 204 -76 6

14 8 2 6 0 0 138 153 -15 4

15 8 2 6 0 0 172 218 -46 4 Hughie Fury, wantaim kasen bilong em, Tyson. Fury bai no inap 16 8 1 7 0 0 122 205 -83 2 pait egensim Parker long Me 6. Lionel Messi em i strongpela man bilong ol Barcelona yet. P24 Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 ramunico

Ramu NiCo (MCC) Mes Sapotim Madang

Xu Changyu i raun baim kabis long Madang taun maket. Ikonomi MESS o haus kaikai bilong Madang Operesen Bes bilong Ramu NiCo Menesmen (MCC) long Madang taun i kamap olsem wanpela gut- pela kastoma bilong ol lokal maket lain long Madang taun. Dispela em bikos olgeta de stat long Mande i go Fraide, dispela mes o ples kaikai bi- long Ramu NiCo save go na baim ol fres kaikai long maket na helpim long givim mani long ol pipel. Narapela samting tu em mes bilong Ramu NiCo i save baim ol stua kaikai long ol stua long taun long sapotim ikonomi bilong Madang. Hed Sef bilong Ramu NiCo mess long Madang Bes em Redi long baim popo long wanpela mama. Xu Changyu. Dispela man em i kamap olsem bikpela pes pinis insait long Madang taun maket, na planti lain save lukim em na save kolim nem bilong em ‘David’. Dis- pela em bikos olgeta mon- Xu baim tomato. ing Xu save raun na planti ol maket lain na givim mani Basamuk Rifaineri em mes i kaikai na kumu, kabis, kerot long sapotim lokal ikonomi. stap aninit long NCS-Raibus. na ol arapela kumu long Xu i tok olsem dispela mes Dispela ketering kampani Madang taun maket. o kitsen bilong Ramu NiCo save kukim kaikai bilong ol Xu em bikpela pes tu long long olgeta wik i save baim ol wokman. ol groseri stua long Madang fres gaden kaikai na kumu na Tasol long hap tu ketering olsem MST Supamaket, Pa- ol abus na samting long stua Kampani wantaim Ramu pindo, City Pharmacy na An- wantaim mani mak olsem NiCo i laik lukim ol lokal pa- dersons. K5000 o K6000 long olgeta pagraun i groim moa kumu Taim Ramu NiCo i kirapim wik. Long taim ol spesel de i na gaden kaikai na saplaim Madang Operesen Bes bi- kamap long Madang Bes long mes. Dispela bai helpim long en long Madang taun olsem Chinese Nu Yia em save ol lokal pipel long kisim na putim kamap mes bilong lukim mani mak save antap. mani long helpim sindaun ol wokman bilong en long Long tupela Projek eria bi- bilong ol long ples na haus- hap, em i save baim ol fres long Ramu NiCo (MCC) long lain bilong ol wantaim famili Xu baim brokoli long wanpela man long Madang taun maket. kaikai na kumu long ol Kurumbukari Main na na komyuniti bilong ol. 135 KM Slurry Pipeline BSK Refinery

KBK Mining spotnius Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P25 Eitpela tim bai resis Ol 14 PNG pilaia i joinim anda 16 Saut Pasifik AFL tim long Digicel kap DIGICEL kap sisen bi- tasol ol i no tok orait eplikesen bilong ol Gulf long dispela yia i gat 8- long epilikesen bilong Isapea na Simbu Lions. pela tim bai stat resis ol Mt Hagen Eagles. “Bod i skruim taim long dispela wiken. “Ekseketiv Menes- na givim inap sans long Ol 8-pela tim em men Bod i lukluk long ol ol long rejista tasol ol i NCDC Vipers, Kroton eplikesen gut tru na em no mekim wanpela Hela Wigmen, Agmark i no tok orait long eplike- toktok i luk olsem ol bai Rabaul Gurias, 2016 sen bilong ol Eagles no inap resis long dis- premia Lae Sanx Tigers, bikos ol i lukluk long go pela sisen,” Chow i tok. Bintangor Goroka La- pas na stretim ol pait i Chow i tok klia hanis, Waghi Tumbe, kamap long ol bikpela olsem i gat 14 raun bi- PRK Mendi Muruks na resis i kamap long kantri. long hom na awe gem. Enga Mioks. “Dispela tingting em “Resis bai stat long Siaman bilong PNG bilong rausim pait i go dispela wiken na bihain Nesenel Ragbi Lig aut long spot na olgeta long 14 raun hom na Kompetisen, Adrian stekholda i sapotim awe gem, ol top 4-pela Chow, i tok olsem ol i dispela,” Chow i tok. tim tasol bai go insait kisim 9-pela eplikesen Em i tok moa olsem long tripela wik fainal bilong ol tim long resis, em i no kisim wanpela resis,” Chow i tok. Ol etlit i soim gutpela kala

OL yangpela etlit i soim gut- insait long 50.7 seken. long traim kala bilong ol egen- PNG anda 16 tim wantaim kosa bilong ol, William Yogomin, pela kala long etletik resis Morgan Tobeno bilong Nu sim ol etlit long Is Nu Briten. i redi long go long Kwinslan Stet Sempionsip. sisen i kamap long Pot Ailan i soim gutpela kala tu Nancy Malamut na Leonie FOTIN (14-pela) pilaia bilong 25 pilaia we 14 pilaia long (POM), Nelson Ulume Mosbi na long ol narapela long dispela yia. Beu long Lae i statim trening Papua Niugini i joinim ol PNG, 3-pela pilaia long Fiji, (POM), Daniel Koivi (POM) senta long kantri. Nelson Stone i redi long bilong ol long ol traim resis poro tim bilong ol long Fiji, tupela pilaia long Solomon Jason Logi (POM), Xavier David Guka i bin stap wan- resis long Osenia Sempi- long Sir Ignatius Kilage Ste- Nauru, Tonga na Solomon Ailan, 4-pela pilaia long Kombong (POM), Balthasar taim long Etletik PNG trening onsip na i stat resis long 100 diam. Ailan long kamapim Anda 16 Nauru na wanpela pilaia Talanai (POM), Colin kem long Goroka, Isten Hailans mita na 200 mita. Etletik PNG bai makim tim Saut Pasifik Nesen tim bi- long Tonga. Kennedy (NIP), Kevin Chan provins long Janueri i soim I gat 12-pela etlit long Wes bilong ol klostu taim bilong long resis long yia AFL QLD Anda 16 sempionsip resis (NIP), Yatom Werner (POM), nambawan kala long raning Nu Briten i tingting long go go resis long Osenia Sempi- Stet Anda 16 sempionsip i i stat long Tunde, Epril 25 na Gerard Fungke (POM), Joe resis. Em i bin winim 400 mita long Kokopo long dispela wik onsip. kamap long dispela wik. bai pinis long Me 2 long Bris- Yamog (WHP) and Charliong Ol i bin trening aninit long bane, Australia. Gilupa (MP). PNG AFL Divelopmen Welfe Ol PNG pilaia na kosa bi- Top pilaia long dispela Opisa, Willaim Yogomin, we ol long ol, William Yogomin, i sempionsip em ol bai makim 14 pilaia i mekim fainal tren- lusim kantri asde, bipo long ol long Kwinslan Stet Anda ing bilong ol long Colts Oval. Pasifik tim i pilai egensim ol 16 tim. Ol i makim olgeta pilaia North Queensland tim. Ol i bin makim Kelly Kaugla long Pot Mosbi, na tupela Ol 14 pilaia husat i go na Hapeo Bobogi bilong PNG pilaia long Lae na Kavieng i joinim Pasifik tim em long Kwinslan Stet Anda 16 joinim ol. Hewago Oea (POM), Carl Ka- tim long sempionsip resis i Saut Pasifik tim i makim iage (POM), Rex Peragua kamap long yia i go. Ol i makim Lewas skwat bilong ICC T20 Kwalifaia resis

CITY Pharmacy PNG Lewas i Fraide 28 Epril egensim Van- bilong Pot Mosbi makim pinis 14 man skwat uatu, Sarere 29 Epril egen- Kriket Asosiesen bilong go resis long Is Esia sim Samoa, Sande 30 Epril 7 Konio Hera Oala Pasifik 2017 kwalifaia resis egensim Japan, Tunde 2 Me bilong Pot Mosbi bai kamap long Sano, Japan. egensim Vanuatu, Kriket Asosiesen Ol bai go resis long 2018 Trinde 3 Me egensim 8 Helen Buruka ICC Wol Twenti 20 resis bi- Japan na Fonde 4 Me egen- bilong Pot Mosbi Ol etlit long Lae i trening long Sir Ignatius Kilage stediam. long ol meri, sapos ol i kwal- sim Samoa. Kriket Asosiesen Tim PNG bai long resis 3-pela bikpela spot ifai long kwalifaia resis long City Pharmacy PNG Lewas 9 Vicky Araa Japan. skwat em; bilong Pot Mosbi TIM PNG i redi long resis long Thaidus Katua, i winim wan- Dispela em i namba wan Top pilaia, Pauke Siaka, bai 1 Pauke Siaka (Kepten) Kriket Asosiesen 3-pela intenesenel spot resis pela gol medal long 60 kilo- taim bilong ol kantri long go pas long 14 man skwat. bilong Pot Mosbi 10 Kaia Arua bai kamap long dispela yia. grem boksen long 2015 Osenia bai resis long gem Ol i makim tupela pilaia Kriket Asosiesen bilong Pot Mosbi Tim PNG i amamas long Komonwelt Yut Gems i bin bai kamap long Esia. long Popondeta em Natasha 2 Tanya Ruma Kriket Asosiesen resis long Pasifik- Mini Gems kamap long Samoa. Tupela Resis bai kamap long Sep- Maze Ambo na Geithie Kila- bilong Pot Mosbi 11 Veru Kila Frank bai kamap long Vanuatu brons medal long tenis. temba 15 i go inap long Sep- pat. Ambo na Geua Pauke Kriket Asosiesen bilong Pot Mosbi long Desemba. Tim PNG bai go wantaim temba 24 long Ashagabat, Tom em tupela nupela pilaia 3 Ravini Oa Kriket Asosiesen Tasol, bipo long Pasifik- 21 etlit skwat long Nassau Turkmenistan na PNG i luk- long tim. bilong Pot Mosbi 12 Natasha Maze Ambo Mini Gem bai kamap, Tim resis aninit long 5-pela spot luk long 15 skwat o moa Resis bai stat long Epril 28 Kriket Asosiesen bilong Popondeta PNG bai resis long tupela em Etletik, Nambis Volibal, long resis long Swiming na i go inap long Me 5. 4 Mairi Tom Kriket Asosiesen intenesenel resis em Boksen, Swiming na Tenis. Weitlifting. Ol tim bai salens long bilong Pot Mosbi 13 Geua Pauke Tom Komonwelt Yut Gems long Sef de Misin bilong Tim Ol etlit i trening long ol kwalifai long bikpela kriket Kriket Asosiesen bilong Pot Mosbi Nassau long Bahamas bai PNG, Michael Henao, i luk- wan wan trening hap bilong resis em Japan, Papua Niug- 5 Sibona Lucy Jimmy Kriket Asosiesen kamap long Julai 19 i go inap luk long kisim ol PNG etlit i ol long PNG na long ol nara- ini, Samoa na Vanuatu. bilong Pot Mosbi 14 Geithie Kilapat long Julai 23. go long nupela level bilong pela kantri bipo long ol bai Ol Lewa bai pilai namba Kriket Asosiesen bilong Popondeta Boksa bilong PNG, resis long rijon. bung long go long gem. wan resis bilong ol tumora, 6 Brenda Hoi Tau Kriket Asosiesen P26 Wantok Epril 27 - Me 3, 2017 spotsnius Hunters i daunim ol Bears Hunters tim i kam bek wantaim 7-pela trai PAPUA Niugini SP Hunters putim konvesen i go insait Hunters i kamap long wantaim Kokoda Kap kalap i go kisim namba tu na skruim skoa i go antap namba wan hap bilong resis ples long lata bilong Intras long 6-0 poin. na 5-pela trai i kamap long Supa Kap bihain long ol i bin Tasol, ol Hunters i bekim namba tu hap we ol Bears i daunim ol premia, Burleigh trai bilong ol wantaim 7-pela painim hat long bekim trai Bears, 42-6 long Gold Coast, trai we senta pilaia, Adex bilong ol Hunters long as- Australia, na i winim Wera, i putim 4-pela trai. ples bilong ol. Kokoda Kap. i kikim 6-pela Wartovo Puara Jr, David Ol Bears i opim trai long konvesen i go insait bilong ol Loko na Karo Kauna Jr i namba 3 minit, we Kurtis 7-pela trai na em i bin skruim putim wan wan trai na kik Rowe i putim trai. Keanua wantaim wanpela penelti kik. bilong Boas i kamap namba Te Kiri i no painim hat long Tupela trai bilong ol wan tru. Jambert, Vui na Nelson i OJU sempionsip PRESIDEN bilong PNG Judo Tupela etlit husat i go gram divisen na Nelson bai Federesen i makim Papua wantaim Jambert em Kins- resis long 66 kilogram di- Niugini na i go long 2017 Os- ley Vui na Ashaan Nelson. Ol visen. enia Judo Yunion (OJU) bai i lusim kantri long las wik Ol i lukluk long dispela tu- kamap long 28 Epril i go inap Sande na i go kamap long pela etlit husat bai go pas long 30 Epril, long Tonga long Tunde, Epril 24. long judo resis long Tokyo Nukualofa, Tonga. Vui bai resis long 73 kilo- 2020 Olimpik. Ase Boas na Jamie Dowling i sanap wantaim Kokoda Kap. SP PNG HUNTERS i kam bek Kosa bilong ol Hunters, olsem ol bai no inap pilai Mande bihain long raun 8 i amamas long dispela wiken. resis egensim ol Burleigh long tim i soim gut kala bi- Hunters i winim bek Bears. long ol na i tok olsem ol Kokoda Kap bihain long Pilai bilong ol Hunters Bears i putim wanpela trai wanpela yia em i bin stap long las wiken i kamap tasol bikos banis bilong ol wantaim ol Bears. namba wan tru long Pizzey Hunters i strong tumas. Ol i kolim Ase Boas em i Pak, asples bilong ol Bears. Liklik namba bilong ol pi- ANZAC Pilaia bilong ol Hunter Ol Hunters i winim laia i kisim sampela liklik taim poro wan Kumul, Luke Kokoda Kap bihain long ol i bagarap long resis i kamap Paige em ol i kolim ANZAC Pi- daunim ol Bears, 42-6. long wiken i go we i luk laia bilong ol Bears.

Ashaan Nelson long lep han na Kinsley Vui i go long 2017 OJU Sempionsip. Netbal resis bilong ol Miks na Man i stat

Ol Kokoda Kap wina, SP Hunters, i sanap bung wantaim bihain long ol i bin winim resis. Hunters i makim 20 man skwat SP HUNTERS i makim 20 ripot long em i bin kisim 4 Adex WERA man skwat bilong raun wanpela strongpela takol, 5 Paul WAWA namba 9 resis bai kamap tasol ol i bin tok orait long 6 Ase BOAS – Kepten long Nesenel Futbal Ste- em long pilai long senta po- 7 diam, asples bilong ol sisen bilong em. Bland 8 Henry WAN Hunters, egensim ol North- Abavu bai pilai long wing 9 Wartovo PUARA Jnr Netbal resis i kamap long Rita Flynn pila graun long las wiken. ern Pride long Sarere. and Stargroth Amean bai 10 Esau SIUNE NETBAL Asosiesen bilong ol dispela yia bai kamap orait Ol divisen insait long 3- Ol i makim Paul Wawa pilai fulbek. 11 Nixon PUT man na PNG Miks i stat long bikos las yia mipela i gat 12 pela resis em Man, Premia long kisim ples bilong Karo Kosa, Michael Marum, i 12 David LOKO las wik Fraide long Rita tim i resis na nau em i go Miks, Sosal A, Sosal B na Kauna Jnr, na Stanton Albert tok ol bai makim fainal 17 13 Wellington ALBERT Flynn pilaia graun. antap long 20. Mipela i ting Sosal C. NA i kam bipo long ol bai statim resis 14 Radley BRAWA Presiden bilong ol junia di- olsem planti moa tim bai re- “Mipela bai lukluk long ol bek bihain long tupela i long 3 klok apinun. 15 visen, Micah Vaira, i tok jista long dispela sisen. traim resis na putim ol wan kisim bagarap kosa i makim 16 Enock MAKI olsem 20 tim i bin rejista em “Traim resis bai kamap in- wan pilaia long ol wan wan tupela long 20 man skwat. Ol 20 man skwat em; 17 Stanton ALBERT i bilip olsem tim bai go antap sait long tripela wiken, bipo divisen,” Viara i tok. Adex Wera, husat i putim 1 Stargroth AMEAN 18 moa long 20. long Propa sisen bai stat,” Fainal resis bai kamap 4-pela trai long las wik resis 2 Bland ABAVU 19 Ismael BALKAWA Vaira i tok, “Resis bilong Vaira i tok. long Julai. em ol i bin putim em long 3 Israel ELIAB 20 Moses MENINGA spotpoto Epril 27 - Me 3, 2017 Wantok P27

Ol pilaia bilong Taragau i wilwilim stret pilaia bilong Difens long Pot Mosbi Ragbi Lig resis bilong long wiken. Ol poto: Nicky Bernard Man i save stiaim pilai bilong Tigers i mekim wanpela kik taim pilaia bilong Magani i ran kam long stopim em.

Pilaia bilong Sentral Bomas i redi long kikim bal taim pilaia bilong Difens i ran kam long stopim em long AFL pilai bilong ol long Colts graun. Pilaia bilong Bomana Cats i traim long pasim bal tasol tupela pilaia bilong Gordons Kokofa i kam stopim em long pasim bal. Tupela tim i mekim gren fainal pilai bilong 2016.

Tim Kokopo bilong ol meri i mekim ol meri Mosbi i ai op long Nesenel Sofbal Sempionsip long Kokopo long Ista wiken. Tim ENB i traim lak tasol i no mekim tru long fainal.

Tim ENB Gazelle meri i go long kwata fainal na lus long Kokopo. Tim ENB Gazelle man i simelim fainal tasol i sot namel. Tenkyu long bringim ol Nesenel Sofbal Sempionsip poto. Namba 2223 Epril 27 - Me 3, 2017

Hunters i daunim ol Bears PAPUA Niugini SP Hunters kalap i go kisim namba tu ples long lata bilong Intras Supa Kap bihain long ol i bin daunim ol premia, Burleigh Bears, 42-6 long Gold Coast, Aus- tralia, na i winim Kokoda Kap. ridim stori long pes 26 Adex Wera i ran strong egensim tupela pilaia bilong Burleigh Bears. Wera i bin putim 4-pela trai long ol 7-pela trai bilong ol Hunters.

Printed and Published at: Dove Travel Building, Level 2, Section 24: Lot 25, Angau Drive/Lahara Avenue Junction, Boroko.