ANALI HRVATSKOG POLITOLOŠKOG DRUŠTVA 2013

godište X Zagreb, 2014. ANALI HRVATSKOG POLITOLOŠKOG DRUŠTVA / ANNALS OF THE CROATIAN POLITICAL SCIENCE ASSOCIATION IZDAVAČ / PUBLISHER HRVATSKO POLITOLOŠKO DRUŠTVO / CROATIAN POLITICAL SCIENCE ASSOCIATION FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU / FACULTY OF POLITICAL SCIENCE, UNIVERSITY OF ZAGREB ZA IZDAVAČA / OFFICIAL REPRESENTATIVE DAVORKA BUDIMIR NENAD ZAKOŠEK UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD MILJENKO ANTIĆ, Zagreb NEBOJŠA BLANUŠA, Zagreb DAVORKA BUDIMIR, Zagreb VIKTORIJA CAR, Zagreb BRANKO CARATAN, Zagreb TIHOMIR CIPEK, Zagreb KONRAD CLEWING, München IGOR LUKŠIČ, Ljubljana PERO MALDINI, Dubrovnik IVAN PADJEN, Zagreb ZDRAVKO PETAK, Zagreb ANA PETEK, Zagreb SABRINA P. RAMET, Trondheim/Washington SLAVEN RAVLIĆ, Zagreb HOLM SUNDHAUSSEN, Berlin BERTO ŠALAJ, Zagreb NENAD ZAKOŠEK, Zagreb TIHOMIR ŽILJAK, Zagreb GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK / EDITOR-IN-CHIEF ENES KULENOVIĆ IZVRŠNI UREDNIK / EXECUTIVE EDITOR VIKTOR KOSKA LEKTORICA / LANGUAGE EDITOR JASMINA HAN KOREKTOR / PROOF-READER DAMJAN LALOVIĆ LIKOVNO-GRAFIČKO OBLIKOVANJE / LAYOUT GORAN GRČIĆ GRAFIČKA PRIPREMA / TYPESETTING DISPUT NAKLADA / PRINT RUN 200 kom TISAK / PRINTING HOUSE Offset NP GTO tisak d.o.o., Zagreb ČASOPIS OBJAVLJEN UZ SUFINANCIRANJE MINISTARSTVA ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA OBJAVLJENI PRILOZI REFERIRAJU SE U / INDEXED IN CSA Worldwide Political Science Abstracts (San Diego, SAD) International Political Science Abstracts /Documentation Politique Internationale (Paris, Francuska) Cijena primjerka je 50 kuna / Price: 7 €. Za članove Hrvatskog politološkog društva časopis je besplatan. Rukopisi se šalju na adresu: Hrvatsko politološko društvo (Anali Hrvatskog politološkog društva), Lepušićeva 6, 10 000 Zagreb, ili se dostavljaju u elektroničkom obliku na www.analihpd.com. E-mail: [email protected] Impresum Sadržaj

DEMOCRACY AND CRISIS IN EUROPE David Owen, Demos Problems and the European Union: An Exercise in Contextual Democratic Theory 7 Yannis Stavrakakis, The European Populist Challenge 25 Michael Hill, Reflections on the Politics of the Economic Crisis from a Policy Process Perspective 41 Sten Berglund, Europeanisation and the Challenge of Democracy 57 Danica Fink-Hafner, Toward the Dominance of the Executive 71

JAVNO UPRAVLJANJE Sonja Grimm, Lisa Gross, Building an EU Member State through Democracy Promotion: The Case of Croatia’s Public Administration Reform 93 Petra Đurman, Anamarija Musa, Problem koordinacije u javnoj upravi: natrag prema hijerarhiji? 111

KOMPARATIVNA POLITIKA: REGIONALNE STUDIJE I STANJE DISCIPLINE Andreja Petković, Fokusirane studije geografski povezanih zemalja: analiza regionalno orijentiranih studija u politološkim izdanjima 1996-2012. 141 Mirjana Kasapović, Izlazak iz Lepušićeve? Hrvatska komparativna politika i politička znanost četvrt stoljeća od početka političke tranzicije 163 Danijela Dolenec, Izlazak iz Lepušićeve: prilog raspravi 187

STUDIJA: USTAV, VLAST I NAROD Ivan Padjen, Vjera u narod bez vlasti i vlasništva (II.): vlast naroda i bezvlast puka 197 Sadržaj RECENZIJE “Politička kultura i demokratska tranzicija u Hrvatskoj” – Tomislav Delač 223 “Hrvatsko proljeće 40 godina poslije” – Velimir Veselinović 227

IZVJEŠĆE O RADU DRUŠTVA Hrvatsko politološko društvo u 2013. godini 235 Democracy Democracy and Crisis in Europe in

Anali Hrvatskog politološkog društva

DEMOCRATIC THEORY entitled to vote inthe national elections ‘second country nationals’ or SCNs) be than that of their nationality (so-called all EUcitizens living inanother EUstate Europeanthe Union adopt that arule Citizens Initiative which proposes that ers to join himininitiating aEuropean of Euronews Development, invited read- civil is currently who servant President ration 2011 issueof French the newspaper Introduction Keywords Summary cle addresses this topic by focusing ononesuch ‘demos problem’. stitution oftheEUasanormative order ofpoliticalincentives. andasastructure This arti- as anormative order oftherelationship andtheinstitutionalcharacter between thecon- lems reveal aboutthenature ofdemocraticcitizenship intheEU, oftheEU thecharacter ‘demos problems’ by constructed thenormative ordering oftheEUandwhatsuchprob- the normative literature ontheEuropean Union,butratherlessattention hasbeenpaidto UNION: AN EXERCISE UNION: ANEXERCISE AND THE EUROPEAN EUROPEAN AND THE In an article 8 inthe DEMOS PROBLEMS DEMOS PROBLEMS , Philippe aformer Cayla, French Debates concerning the ‘democratic deficit demos, citizenship, European Union,politicalmembership IN CONTEXTUAL th December Libé- of state their of residence. 1 ish: withObservatory some rhetorical flour- topicthis at European the Citizenship raine, launched Cayla also adebate on French studies at Université the deLor- ProfessorCatriona Seth, in18th-century http://www.liberation.fr/societe/0101 (28.3.2012). 2376282-commencons-par-les-europeens zen, living EU, inthe and having Imagine alaw-abiding being EUciti- ’ have beenaprevalent feature of Primljeno: lipanj2013. znanstveni članak Izvorni ofSouthampton University Relations, Politics &International David Owen 1 Together with

7 Democracy and Crisis in Europe 8 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 2 Europeanthe Union asgenerating what attention to normative the ordering of issue, it drawslighting also specific this EU citizens, not because, inhigh- least haps only 12million out of 500million numberthe of SCNs isestimated at per- EUandthe its memberstates, if even is more than symbolically significant for and acknowledged by Commission, the as currently problematic isthat: EU-MScitizenship the sees relationship point, noting that one way it inwhich drewCommission attention also to this http://eudo-citizenship.eu/commentaries/594- (28.3.2012). bers-states-vote-there-in-national-elections should-eu-citizens-living-in-other-mem- neighbours or friends. fateis the of large numbers of your wellian nightmare? Thinkagain. It daily sound life. like this an Does Or- decisionswhose willimpact on your no right to vote for government the The issue raised by Cayla and Seth, byThe issueraised and Cayla Seth, 2010) State of residence. (EUCommission, State of origin nor Member inthe al elections, neither Member inthe able to participate inany nation- Parliamentropean are not that they formed Commission the and Eu- the of time. Manyperiod EUcitizens in- another Member State for acertain liveals are ifthey in disenfranchised and United Kingdom), nation- their Hungary, Denmark, Malta, Austria of Member several States (Ireland, origin. According to legislation the al elections Member intheir State of right their tolose takepart innation- reside inanother Member State may some EUcitizens move who to and In arecent report, European the 2

theory. ing from to ideal non-ideal democratic approach mov- an to demonstrate to is lems’. Thus aim second the of article this for resolution the posals of ‘demos prob- inelaboratingarise and evaluating pro- normative and institutional issuesthat contextualisation and attention to the that stressestheory importance the of exemplar of an approach to democratic ever, Iam concerned to also provide an tives. In performing analysis, this how- der and asastructure of political incen- relationship of EUasanormative the or- a polity), before drawing attention to the differenttheir implications for EUas the problem responses topossible this (and turn to consider and evaluate arange of normative architecture of EU. the Ithen ‘demos problem’ context inthe of the elucidating precise the character of the count of democratic citizenship, before centives. order and asastructure of political in- constitution of EUasanormative the issuereveals amisalignmentthis of the relation to it aswell ways asthe inwhich and different the responses that in arise here solely on SCN‘demos the problem’ a polity of polities; however, Iwillfocus normativein the ordering of EUas the ‘demosof these problems’ hasits roots citizens resident outside EU. the Each (TCNs) and to EUvoting rights of EU citizenship of third country nationals MS-differentiated the cern accessto EU contextin the of EU;others the con- of such ‘demos problems’ that emerge rights for SCNs isonly one of arange of EU. the Theissueof national voting inclusion of persons within demos the problems concerning appropriate the we may ‘demos term problems’, that is, I begin byI begin sketching ageneric ac- community second underthe (viewed of membership good the in press freedom their asequals and realise and doing inso aspect) first ex- der the as governors, un- determined (viewed patible norms that and have, rules they inaccordanceact with justice-com- the verned impose duties on themselves to mental and expressive, go- the inwhich of sense, able cratic insome inwhich, suit- legitimacy expression of, basicnorm the of demo- fortal realisation the of, and asite for the tical institution isthus instrumen- both tice (Miller, 2007).Citizenship asapoli- 48-65), are legitimate obligations of jus- from community this (Scheffler, 2001: not entail injustice excluded to those of membership and, insofar do asthey to non-instrumentally the valuable good tions between members that are internal of equals characterised by obliga- special ship asmembership inafree community orientsThe second ustocitizen- seeing 2002 for variations three on theme). this 2005;Habermas, Rawls, (see 1994;Tully, to commitjects which they themselves ship and determine collective the pro- govern terms the of civic their relation- tions of and good the ascitizens jointly to to pursue own their reasonable concep- enabling citizens asprivate individuals private and public autonomy, thereby from fundamental the threats to their and duties that aim to protect citizens tus iscomprised of aschedule of rights ate inademocratic polity where that sta- ship legalstatus asthe of equal consoci- Thefirst involvesaspects. citizen- seeing community. hastwo Thisideal distinct membership inaself-governing political fundamentally, conceived asequal Membership Democratic reflexive authorityreflexive Citizenship asapolitical is, ideal the governed govern , at once instru- this –aform political tualisation involves two elements: first, inademocratic polity.rule Such contex- loss of status the of asubject being of governing legitimate the acquisition or to thick is sufficiently establish criteria tualisation of norm the of inclusion that oned to reflect isacontex- such cases connection to the state. What is need- satisfied application of these norms and rules are authority cal norms of and relevant the rules politi- havethey aduty to comply with the of state their rule of ‘nationality’ since distant expatriate citizens are subjects of neration or third generation or yet more within itssence ge- jurisdiction. Second but formally lack an entitlement to pre- thority of state the reside, they inwhich migrants are subject to political the au- authority of state the visit. they Irregular ever fleetingly, subject to the political of political authority. Tourists are, how- gitimately entitled to count asasubject it not does address issueof the isle- who norm of inclusion is problematic inthat er, projected directly onto practice, this bers of political the community. Howev- politythe should included be asmem- to the collectively binding authority of of inclusion: are who allthose subject ate –and articulate they abasicnorm supranational, etc.) at oper- they which level of governance (municipal, state, for democratic polities regardless of the far denote norm abstract legitimacy the sentatives chosen by way of sortition). through decision-making the of repre- sion by acclamation’ or, more plausibly, principle structured interms be of ‘deci- (although ademocratic polity could in by,ised of possession equal voting rights cratic citizenship istiedto, and symbol- polities, In such demo- modern aspect). The considerations advanced thus , but may they lack any genuine whenever the conditions of

9 Democracy and Crisis in Europe 10 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 and of of type purpose the polity. significantlybe determined by point the Anentitlement to afair opportunity 2. Anentitlement to afair opportunity 1. tion/loss of political membership: provide two general criteria for acquisi- belonging. of general sets These reasons bership asasource and site of political munity with others, of political mem- of standing inarelation of political com- emphasise non-instrumental the value nomy. Second, conditions and of political social auto- ship interms of protecting/enabling the instrumental value of political member- tective valuing political membership. First, tinguish two generalof sets reasons for zenship asapolitical ideal, we can dis- kind of democratic polity. to point the of and any purpose specific cratic citizenship and, second, attention reflection on of two the demo- aspects 3 It willalso beaffected by the relationship in which the person stands person the which to polity. the Con- The criteria of ‘aThe criteria of fair opportunity’ will bership. ofnot mem- good undermining the tionship to political the community position that one occupies inrela- of of persons stand type who inthe conditionalself on membership the of non-instrumental value for one- politicalthe community isasource political membership insofar as of) to acquire (or not loss to the suffer litical autonomy. sic conditions of one’s and po- social protection/enablementthe of ba- the relevantthe political authority for one issubject to, and dependent on, political membership insofar as of) to acquire (or not loss to the suffer Returning of to two citi- the aspects / enabling reasons enabling expressive reasons which stress which the which which 3 To il- pro- tion and/or enabling of autonomy. their for protec- the pendent on services these competent lawful residents are who de- cipality thus requires its inclusion of all democratic ofthe legitimacy muni- the ty. Conceived asaself-governing polity, locali- live who to those inaspecified ing facilities, garbage collection, etc.) vices (policing, health, education, sport- governance isto provide arange of ser- municipal and state forms of polity. lustrate, consider contrast the between 3 sumptively more become demanding for the litical membership. Such criteria would pre- ed acommitment to it inorder to retain po- state of nationality demonstrat- or otherwise quired to have of timeinthe spent aperiod tion emigrants may, who for example, re- be years residence). dents to acquire political membership (say 5 to converge with criteria for non-citizen resi- Thus, for example, criteria the for 1 ofria fair opportunity of not to loss. suffer ofries expatriates interms of variable crite- tinguishing different generations and catego- criterionThe second provides abasisfor dis- contextually variable on by acase basis). case judgementsthese are defeasible and may be acquisition that regular migrants (though grants have aslower/more path to difficult to regular migrants and that irregular mi- acquisition of political membership relative havefugees an accelerated/easier path to the example, it is and circumstances of dependency. Thus, for sition according can vary to different needs what constitutes afair opportunity of acqui- gees, regular and irregular migrants since for addressing refu- distinctionbetween the rion provides abasisat level the of state the examplesider the of state. the crite- Thefirst a simple declaration) than for 2 of 5on departure) much willbe weaker (say, ration emigrants (at over those least age the rd The point of and municipal purpose generation and may reasonably taken be prima facie reasonable that re- that reasonable nd genera- st gene- (by generation second the abroad, born diminishes across emigrant generations formerthe islimited connection asthe as principles of membership, albeit that of use the ports a‘stakeholder’.has termed Thissup- with state, the of what being Bauböck tance of a‘genuine connection’ ( such acommunity and impor- hencethe reference to demands the of stability for portunity’ to acquire citizenship entails thatpolicies it Here enacts. a‘fair op- cal identity domestic inthe and foreign gives expression to its distinctive politi- ders), while, asapolitical community, it zens (inside and outside state’s the bor- and enables autonomy the of its citi- ernment asapolity, inwhich, it protects an intergenerational project of self-gov- tor. In democratic the case, state this is role of state the asan international ac- externally, the protective and expressive of conditions the of members’ lives and, anddeeper more expansive structuring involves,this internally, anormatively point of and state purpose governance, bership. By contrast, ifwe consider the can legitimately be stripped of mem- ing locality, the members doleave who ing membership only requires not leav- In and respect, this given that maintain- is divorced from presence locality. inthe for its membership ifthat membership pal political community isundermined valuethe of membership munici- inthe valuetal for persons, that it true isalso asignificantbe site of non-instrumen- politicalof local community this may tion. While it that istrue membership example, by liable being for taxa- local than lawful residence assignalled, for municipal polity would require nomore portunity to acquire citizenship inthis principle of (2007a) hascogently argued, legal inthe expression,This norm finds asBauböck jus domicile jus sanguinis jus . Thus, afair op- and and jus nexi jus soli jus ) ber state.ber To we discussion, this focus of European the Union to another mem- sons move who from one state member National Voting andSCNs Rights turn. and it is,hence, to that that task Inow mos problems of European the Union account to work inanalysing de- the rather my concern iswith putting this rences Ihave which explored elsewhere, ticle to focus on theoretical these diffe- However, it isnot ar- my inthis purpose bership directly to ‘stakes’ polity. inthe Rubio-Marin (2000,2006),it tiesmem- byloped Carens (2013:158-169)and membership deve- model to social the 2005, 2007b, 2009)inthat, incontrast to Bauböck’s ‘stakeholder model’ (2003, ship that is,asindicated, closely akin work for analysing democratic citizen- tain value the of membership. value where isnot this required to main- removes asource of non-instrumental withdrawalthe of citizenship from them nationality and invirtue of that fact the ofin virtue shaped being by state the of generation emigrants maintain astake itcase, acknowledges that at first least ofriod residence. Unlike municipal the byqualified arelevantly extensive pe- ofsupports use the stateraised in,the of residence). It also raised in,andwill be shaped by being feature presumption isthe that children normatively sincethe not qualify salient to tourists and temporary workers need parent’sthe residence (i.e., children born intermsly qualified be of length the of andpersists) latter the may legitimate- to maintain that a‘genuine connection’ parents inanother raised state, it ishard a generation inanother raised state by Second country nationalsSecond are per- considerationsThese offer aframe- jus domicile when when

11 Democracy and Crisis in Europe 12 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 summarised thus:summarised cation of can criteria be of democracy Guerra helpfully notes, Dahl’s specifi- of the association decisions collective binding the to subject of association’ the refers to ‘ tive and persons proved to bementally defec- bers of the association except transients ‘ ment for ‘principle the of inclusion’: full questionthis isprovided by Dahl’s argu- to develop our normative framework for States that are not(A) members of any deral union. and (c)states that are members of afe- joint commitment to free movement, vernmental union characterised by a states that are members of an intergo- of any widerform of political union, (b) Union: (a)states that are not members fore we turn to the case of the European rights across three different contexts be- consider issueof the national voting reside. To draw out issue, the we can tionality of state the now they inwhich and donot hold that na- the also they stateis the nationality whose hold they will assumethat MSthat the leave they The demos must include all adult mem- ’ (1989:129),where ‘adult members fective (2)] should be assumed to be fective assumedto (2)]should be be and are not shown mentally to be de- are[who not merely transients (1) autonomy); therefore (3)alladults interests (presumption of personal judge of hisor herown and good should considered be best the to be dence to contrary, the person every (2) unlessthere iscompelling evi- laws (principle of intrinsic equality); bound by person their ests of every consideration and to good the inter- (1) governments must give equal point starting A useful from which wider form of politicalwider union ’ ( ibid .: 120).

As Lopez- all adults in the in the ment isentitled to inclusion full with- to hence, and, state of the ritory is habitually resident within ter- the implies that any competent adult who a territorial jurisdiction, Dahl’s account characterised inpart by authority over veals, it iscounter-intuitive to include as Dahl’s own exclusion of transients re- outterion not does rule transients but, jection is simply that the subjection cri- criterion of civic membership. Theob- lectively binding decisions sole asthe normative recourse to subjection to col- to alineof objection to appeal the of the vated inDahl’s account –and leads this demosappearsthe somewhat unmoti- clusion of transient non-members from er, 1983:55). dents amounts to rights to legally-admitted habitual resi- that denialby the astate of political full Walzer’s to taken underwrite be claim 5 4 Walzer claim linksthis to one the inwhich Although of talks Dahl the principle of all the laws the and of policies its govern- rates, see Bosniak (2006). rates, Bosniak see that conjunction this difficulties the gene- determination; for an excellent analysis of criteria asan elementtry of its right to self- polity right hasthe to its determine own en- being sue for relevant Dahl, the principle isthat of verned that normatively isthe relevant is- ra (2005:222-5)that, sinceit go- isbeing affected interests, Iagree with Lopez-Guer- (2008). ed principle, Shapiro see (2003)and Goodin by fected In context the of ademocratic state insertion) principle of equality). (2005:219,my ing processes of polity the (strong pate inthe collective decision-mak- sufficient well-qualified to partici- demos subjected to subjected rule. For rule. defences of all-affect- the 5 Thejustification of ex- the . 4 Such an argument can rule rather rule than being citizen tyranny (Walz- subject subject af- from an emphasis simply on demo- the darity. Thisiswhere we needto turn tion over timeasacommunity of soli- relatively stable demosfor its reproduc- democratic polity, one that requires a that state the form isadistinctive of contextualised level and point elidesthe me ascogent, but it operates at anon- democratic theory, response this strikes demosisdissolved.the jection to inclusion the of transients in point,this intuitive the force of ob- the votes within demos.Oncewe the see in terms of, say, weighting the of their of demosand the property asascalar in terms of entitlement to membership ing subjection asanon-scalar property ple aspolitical equals requires tak- both equals. Onthe contrary, treating peo- political as persons treat to it what is to no normative significance with respect and of degree scope has the subjection laws), not that view does the license this to relevant the spect law (or range of amember ofto be demoswith the re- to coercion that grounds an equal right itwhile mere is the of fact subjection of demos.It the not because does doso transient and non-transient members the equal weighting of the votes given to that it not does imply, law; for example, includedbe demoswith inthe to respect by alaw, that grounds an entitlement to low. If aperson’s autonomy isinfringed tion demos.But inthe not does fol- this mos to entail aright of equal participa- an equal right of participation inthe de- jection’s intuitive force hangs on taking cluded. Thisresponse notes that ob- the to deny that transients should ex- be norm. abstract ising this bring out importance the of contextual- Iwilladdressthem. criticism to this As a general point of argument in A first response to this objection is that expatriate voting rights are permis- of state the reside they and inwhich (b) asnon-transients,tled, to membership that (a)such expatriates should enti- be normative framework supports view the are not performing state roles? Here our ers). students, work- temporary short-term merely transiently present (e.g., tourists, that are out they ruled for are who those on same the groundsarmed services) state roles (diplomats, members of the externality whose of isafunction those ers, students) and, we can for add, also absentees temporary (short-term work- voting rights are required for transient of case independentthe states, external mative considerations, we can say that in eight years.) basisofnor- Onthe these transient presence/absence isfour to of range the of timerequired for non- such specification. (Oneplausible view of democratic the state isinvolved in requires that each of two the dimensions specification of concept the of ‘transient’ temporarily absent. Furthermore, the demos of state the are from they which should retainthey membership of the do stand appropriate inthe relationship, members of another state to they which of one state are transiently also absent since transiently present non-members justification corollary: hasanecessary are they which present. However, this of belonging to demosof the state the in not stand appropriate inthe relationship namely, that transient non-members do transient non-members clear, becomes ternate justification of exclusion the of dimension second this of state, the an al- munity of belonging. Oncewe introduce laws) to democratic the state asacom- gime (subjection to collectively binding cratic state asaprotective/enabling re- What of long-term expatriates who

13 Democracy and Crisis in Europe 14 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 hang on the outcome. the on hang entitlement to EUcitizenship would werethis only their MSnationality) their would bound by be decision this and (if citizens –nomatter reside where they – rendum on withdrawal from EU, the all matic example, UKheldarefe- ifthe onewhich isamember. To give adra- termsthe of political the association of sonality asacitizen or, more generally, concern character the of one’s legalper- required sinceconstitutional referenda residents).ises In latter the are they case, sive application that of rules character- triates are not subject to comprehen- the stake polity) inthe nor required (expa- binding decisions nor having apresent criterion of subjection to collectively forbidden (residence isnot anecessary inclusionbecause demosisneither inthe are former inthe They permissible cases ofthe case constitutional referenda. dential elections, and only required in sible for national legislative and presi- 6 rendum on constraining er asan alternative Irish the 2004refe- ests of non-resident citizens, consid- so itbecause significantly inter- the affects thatjected example this biases case the rendum would apply to citizens external gued that outcome sincethe of refe- the sanguinis jus could claim Irish citizenship through since their children born abroad still definition didnot external citizens affect This being the case, we case, the may This being hold that un- which they reside. they which acquisition of nationality the of MSin the bles to them regain EUcitizenship through EUdenizenshipsecure status ena- which –forpossible example, by granting a them sure are that they disadvantaged aslittle as duty of justice towards affected to those en- its commitment to freedom of movement, a der such circumstances EUhas,given the . In it case, this might ar- be 6 It might be ob- jus soli jus which by which dually affected by them. irrespective are of they whether indivi- titled to asay inrelation to rules those character, allcitizens then should en- be understanding of its own self-governing of that political community, its juridical expressal rules basiccommitments the political community and constitution- tally membership inaself-governing association. If citizenship isfundamen- concerns basicterms the of political the standard domestic legislation isthat it ferentiates the constitutional from case resist conclusion this sincewhat dif- butpermissible not required. Iwould voting innational elections, namely, as tional referenda would treated be like applies to that them, voting inconstitu- only way inthe that domestic legislation 7 ritorial area that they cover. mitted to free movement within ter- the systemsly federalised that are com- also with purely intergovernmental and ful- that we can explore by way of contrast vernmental entity that EUis,apoint the formation of on type depends go- the to note that significance the of trans- the ed electoral contests. But it isimportant exercising votes and indistinct unrelat- no breach of civic equality inaperson of case independentthe states, there is tions inmore than one MS,whereas in voting rights innational or EUelec- civicthe equality of EUcitizens to have ture of EU, the it isnot compatible with given current the institutional architec- viously demonstrated by that, fact the ininstitutionalshift context ismostob- political membership are changed by the Iam grateful for Bauböck to Rainer ex- the ample and for pushing meon point. this That normative the implications of 7 way to institute but, such arule given a federalthe union. Thisisnot only the for citizenship states inthe that comprise justice isto adopt aresidence-based rule forward way to institute of such arule within federal the structure. Astraight- disadvantaged at any level of citizenship states within such aunion cising right their to cross borders the of movement requires that anyone exer- zenship that sense inthe freedom of zenship issubordinate to federal citi- federal citizens and, assuch, state citi- expressing of citizens abasicliberty as fundamentally, anorm justice of social but instrumental purposes, is, serve tem, norm of the free movement may (C) States in afederal union dual citizenship. for accessto membership rights and for ment to citizens the of states partner example, by offering preferential treat- Such aprinciple could expressed, be for contexts and projects, aim to facilitate it. compatible national with distinct their jointthis enterprise and should, where projectto this should not to frustrate act principlethe of justice that partners the that shared the brings into purpose play such aproject. Thesalient difference is pendent states are who not engaged in not wholly equivalent to that of inde- normative context remains largely but as, for example, aEuropean market, the mitment to ashared aim such or purpose movement isgrounded on ajoint com- mental structure where norm the of free States that are members of (B) In of case the sys- afully federalised In of case the apurely intergovern- of free movement free of characterised by aright movement free by characterised an intergovernmental union must not must be within context the of an EUprinciple of ly at discretion the of MS,although the may rules remain these determine large- EU citizens, but that also authority the to grant nationals EUand inthe immigrant cess to national voting rights for emi- MSs have different governing rules ac- form of mediation between thetwo. ter but, rather, asengaging seen istoa be of priority the of former the or lat- the not conceptualised be simply interms EU citizenship and MScitizenship can- consequently the relationship between mixed typeof governmental entity and 4), it remains that case the EUisa the 26, cited inEUCommission, 2010,fn. and Chen I-7091, paragraph 84,and C-200/02, C-413/99 ply asworkers for (see, instance, Cases limitations and conditions) and not sim- that right this may subject to be certain (although 21(1)TFEUspecifies Article of movement asaright of EUcitizens now civicthis model identifies freedom mental features. While it that case isthe ment of federal aswell asintergovern- mer) commensurate with its develop- retains(which some features of for- the mental structure to amore civic model tiedto alargelyic model intergovern- movement hasmoved from aneconom- ond, sinceits commitment to freedom of zenship of an MS(Bauböck, 2007c).Sec- tizenship of EUisderived the from citi- principlethe of mally characterised by what we may call an interesting way. First, EUisfor- the governmental and federal examples in contextsprimary of governance. advantage of aligning voting rights with territorial mode of governance, it has the The problem here isnot simply that inter-The EUstands these between [2004] ECRI-9925,paragraph Baumbast and R jus civitatis such that ci- [2002] ECR Zhu

15 Democracy and Crisis in Europe 16 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 lem. There are four options available as sible responses toSCNdemosprob- the Redressing Wrong aDemocratic The SCN‘Demos Problem’: vote. to tled have right exercised should enti- this be questionther of movement, point this only fur- the raises gitimately exercising right their of free ing of rights benefits the le- to secure not required be national to sacrifice vot- EU citizens resident EUshould inthe forward that, to see asamatter of justice, But it while may relatively be straight- confront SCNs isa demos problem that may contingently rights political insecuring equality. The point the dermine of and civic purpose as acivic right but it isnot reasonable freedom of movement of EUcitizens, some limitations and restrictions on the EU. It may reasonable be for there to be requirements of political equality inthe sition isnolonger compatible with the movement,of of norm the free po- this from an economic to acivic grounding triate nationals. However, with shift the arewho EUcitizens or to include expa- either to include resident non-nationals of national the demosby requiring MSs on governing rules self-constitution the EU and its MSsavoided having to agree requirements for mobile EUcitizens, the leaving national voting rights out of its tion) inEPelections, it that case isthe in EU could not vote (and stand for elec- meaningful ifEUcitizens resident inthe that EUcitizenship would hardly be cal/municipal elections and it isclear appropriatedence isthe criterion for lo- given that function, primary their resi- solidarity. Whereas it iswidely accepted, In Iwilllay section, this out five pos- that such restrictions un- where democratic wrong EUcitizens who given this right . combinations of advantages and disad- contextry of Acknowledging rule. these what arguably constitutes prima- their that such EUcitizens cannot vote in maintains that relationship, but means MSoftheir nationality. By contrast, (2) cratic relationship of such EUcitizens to formal the effectively severing demo- disadvantagethe of inrespect EUof the but noted it that should be also (1)has context primary is their of governance, consideration MSof sincethe residence voting rights inthat MS.Thisisaserious adequately lack national ifthey secured areMS within they which resident, is EU citizens, are who not citizens of the political the autonomy(1) iswhether of ance. normative Thekey by issueraised contextstrack primary the of govern- structures of ensuring that voting rights systems and advantage hasthe insuch characteristicthe feature of fully federal Atime-differentiated combination of 4) Thechoice (1)and between (2). 3) National voting rights state inthe of 2) National voting rights state inthe of 1) different rules? are likely the costsandof the side-effects est to adopt and implement and (c)what before turning iseasi- to rule (b)which current institutional structure of EU the interms of fit’rules ‘best (a)the with the problem. by Iwillstart addressing these would of rules Each resolve these the limitations of some of simple the rules. thatrule emerges from reflections on the simple and one rules asamore complex We have already noted that (1)is to (1). of residence,after aperiod switches (1) and with (2)and, starts (2)which nationality. residence. The four simple are rules these: between positions. their ing relevant the normative distinction in) for EUcitizens asaway of register- and an automatic entitlement (with opt- ferral (with opt-out) for non-EU citizens frame, but to adopt an automatic con- 2011) would time- the not to vary be ence (on basisof the arguments inOwen as EUcitizens, although my own prefer- donotwho enjoy same the protections pared to other resident non-nationals resident non-national EUcitizens com- would of justified case inthe be period argue, for example, that alonger time- for resident non-EU citizens. Onecould presented on same the terms asavailable This right of membership neednot be ance against of free movement. good the contextbership inaprimary of govern- to of tradeoff good the political mem- of such an entitlement, are they forced a reasonable timeframe. In absence the bership of state the of residence within enjoy aright to acquire political mem- ble ifand only ifsuch EUcitizens also ciently plausi- Thisis,Ithink, secured. of political their autonomy are suffi- conditions of residence, conditions the statethe of residence, aswell assecure pation democratic inthe political life of other general rights of political partici- ganisations state inthe of residence and to join (or found) political parties/or- EU political rights aswell rights asthe sofar assuch EUcitizens enjoy and local (1), it may reasonably argued be that in- changes over time. of ‘centre the of gravity’ of one’s life asit (2) inaway that registers salience the disadvantagesminimize the of (1)and tempt to combine advantages the and asanselves, (4)may at- while seen be letting each individual decidefor them- vantages may incline usto (3),namely, In response normative to the force of what but fits best how long it willtake ters it because isrelevant to asknot just est to adopt and implement? Thismat- evaluation: islikely which rule to easi- be tions (1)and (5). of different the on Iwillfocus op- rules. well likely asthe costsand side-effects to iseasiest adoptrule and implement as reason, we consider needto also which that requires urgent attention. For this are confronted with ademocratic wrong cannot only the be criterion we when institutional structure of EU, the but this vour fit with current the best (5)asthe EUcitizen the which isresident. tizenship isacquired and not MSin the lies with MSthrough the whom EUci- by exercising right the of free movement citizen isnot politically disadvantaged responsibilityry for ensuring that an EU through citizenship of an prima- MS,the right: sinceEUcitizenship isacquired distribution of political responsibility tally, (5)rather than (1)gets current the and its MSs.Perhaps more fundamen- of the relationposed between the EU of citizenship Euro-polity inthe com- ter of EUand the mediated the character EU, (5)acknowledges mixed the charac- towards afully federal conception of the ter of EUand the pre-emptively pushes consonant with institutional the charac- tional citizenship inaway that isnot whereas (1)arguably devalues both na- complexus callthis (5).Moreover, rule versionlified of (3)could introduce. Let gic voting complications that an unqua- out ruling (4) while strate- possible the MSs, effectivelyaccommodates (3)and naturalisation for EUcitizens inother appropriatelywhen linked to rights of of objection this to (1)entails that (2), Let usturn to criterion second the Let of There are, reasons good then, to fa- It noted should that be form the

17 Democracy and Crisis in Europe 18 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 tween Republic the of Ireland and the the mutual granting of voting rights be- sally even EUmember between states, as not(although linkdoes hold this univer- citizenship of state the and voting rights breaksalso widely the heldlinkbetween citizens and state their of nationality and the vers negativeOn the side, (1)completely se- comprised of locally-elected officials). are chosen through an electoral college in France where members of Senate the al representation (asoccur, for example, tain to linkage the of and local nation- would remove any constraints that per- Wales and Northern Ireland), sinceit devolved assembly elections inScotland, cil elections but extend also to voting in include not only and local county coun- of commune, the UKthey inthe while cal voting rights are restricted to the level UK,forthe example, where inFrance lo- (consider comparison the of France and tion of on voting EUrule the local rights disparities implementa- the between politicalthe of effects quite the radical of governance and it would resolve also sentation inan SCN’s immediate context positive side, it provides political repre- strong positives and negatives. Onthe likely (1) hasboth costsand side-effects, EU elections. ing rights for EUcitizens and inlocal EU practices such asresident-based vot- exhibits greater continuity with existing al of more (1)looks straightforward and ing). Here and Cayla Seth’s ECIpropos- tional provisions against expatriate vot- way have (particularly ifthey constitu- ordinate national their legislation inthis to get allMSsofdifficult EUto the co- lesswell.does It iscertainly likely to be harms at stake here. count, Onthis (5) to remove democratic the wrong and On the thirdOn the dimension, namely, political relationship between between relationship its MSsto attend appro- issue, the to this there isan obligation across EUand the as amatter of basicdemocratic justice, ing SCN demosproblem? the Although we can assignresponsibility for redress- adopting either of proposals. these EUto supportin the movement towards wrong and resources the available with- tion of responsibility for redressing this that it letusturn to ques- embodies, the hence, redressing democratic the wrong tion of SCNdemosproblem the and, candidatestwo primary for resolu- the and Political Incentives Normative Order people may reasonably disagree. areThese allissueson reasonable which and of different the side-effects rules. tation, how to potential weigh the costs cratic wrong of and implemen- difficulty how of urgency to demo- the weigh the ing dimensions of national citizenship, citizenship against identity/belong- the tective/enabling dimension of national range of factors: how to pro- weigh the involveswhich weighing following the (1)andmade between (5)–achoice there isagenuine political choice to be political structure. (1) orients EUto the the tutional structure of EUasit the stands, that whereas (5)coheres with insti- the naturalization. Asignificant difference is contextsprimary of governance through EU citizens change to the reflect intheir atfrage national the allowing level while between national citizenship and suf- of option (1).It maintains linkage the deliver strong the positives or negatives UK illustrates). By contrast, not (5)does What normative isthe basison which Having identified and analysed the considerationsThese illustrate that telos of afederal to fore the inEUdebates on decision the point hasrecently which brought been ship and right the of free movement (a intersectionthe of democratic member- associate obligationsThese encompass operative conceivedbe asaform of specifically citizens owe one another can therefore thatturn states member and European quired to provide fair the such goods, re- provide and, thereby, joint the action re- gional stability) EUaims the which to national law, internal mobility, and re- market,single reliable system of supra- ated, of set collective (including goods a as can specified be of case in the EU, the joint these goals pursuitthe of agoal or of set goals –and er through joint and reciprocal action in account, solidarity binds agents togeth- other conditions) ciative obligation triggered by (among solidarity kindof names aspecial asso- citizens. Sangiovanni (2013)argues that relations between MSand between EU darity asavalue that should govern both documents explicitlythese places soli- Treatythe of (2006).Thelastof Lisbon Maastricht(1986), the Treaty (1992)and Treaty (1951)to Single the European Act ropean and Coal Steel Community ble founding documents from the acknowledged inits founding and re- darity’ abasicvalue of hasbeen EU the commitment to solidarity. within EUasanormative the order isits mative ground of MSresponsibility this lies primarily with MSsand the nor- the each MS,so, each MSis constitutionally reserved for has voting rights innational elections in acknowledge that question the of who priate allocation of responsibility must to Treaty the Establishing Eu- the We can by begin noting that ‘soli- solidarity (Sangiovanni, 2013). prima facie asignificant, ifmedi- joint action , responsibility . On this . Onthis Pream- co- for sale), – and henceEUcitizenship –available of Malta to make its national citizenship the determinationthe of weighted their re- for that matter, TCN) population in countingthe of resident their SCN(and, that MSsalready enjoy of benefits the an implication of institutional the rule Italy of inrespect its external vote). It is norm; for example, by semi-successfully there are arguments for adapting the mannerportional (and we should note lation’ sizes,albeit not inadirectly pro- in away that isrelated to ‘resident popu- ing are rights Council inthe organised Europeanin the Parliament and of vot- (number of seats allocated to each MS) that weighting the of representation obligations. To we should this, note see tivation for associative enacting these tecture of EUdonot the provide mo- constructed by institutional the archi- centives inthat political the incentives order and asastructure of political in- constitution of EUasanormative the a tension or misalignment the between responsibility.this Yet here we confront facilitate discharging MSsintheir of stitutions of EUshould the support and obligation on EUentails the that in- the ment and, at same time, the general the ercising civil their right of free move- vel of national elections invirtue of ex- SCNs are at not le- the disenfranchised of responsibility for MSsto ensure that EUprovides the then, aclear assignment SCN demosproblem. adoptionthe that of rules resolve the responsibilitytake for bringing about tive obligation on MSsof the EUto the 8 For commentary, http://eudo-citizenship. see should-citizenship-be-for-sale. eu/commentaries/citizenship-forum/990- Considered asanormative order, 8 and henceprovide anorma-

19 Democracy and Crisis in Europe 20 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 namely, that it isthe ers –and there isabasicreason for this, sizes, but of numbers of eligible vot- population of function a typically not is tions inEurope (incontrast to USA) the bution of seats innational and elec- local other factors). Consider that distri- the sideration by (even ifqualified various relevant the toshould taken be be con- politically problematic. any normatively MS;it both isalso and SCNs lack who national voting rights in only addsinsult to suffered injury the by presentation and voting rights. Thisnot can reasonably given be greater resour- tains alarge vote-ineligible population representative constituency whose con- of representatives. Thus, for example, a for differential resources for offices the tions, although it may an be argument determining constituency/seat distribu- sons other than voters should count in against innoway them implies that per- can who extend vote beyond those for or representatives’ duties of representation 2010). But justifiable? isthis that Thefact should not amended’ be (cited inShaw, votes council inthe right –isthe one and population –to say nothing of counting Parliament on basisof the total resident ofal method distributing seats inthe zens. That tradition- the case, the being Union,the including minors and deni- yone abides of who else territory inthe sents, and hasaduty of care towards, an- by EUTreaty) the but that it repre- also jure EUcitizens (asformally established Parliamentpean represents not only de sonian approach suggests that Euro- the lation sizeson basisthat the ‘Madi- the has argued infavour of of use the popu- Democrat MEPAndrew Duff Liberal vant item for The electoral purposes. population We can first askwhy population sizes that normatively isthe rele- demos and not the to cohere. as astructure of political incentives fail EUasanormativethe order and EU the ous problem of institutional designthat motivationthe of MSs,it remains aseri- given realistic assumptions concerning play politics inthe of EU. the However, not only the incentives that may in be ledged that institutional incentives are resolve SCNdemosproblem. the MSs to discharge responsibility their to normativethe argument by motivating would alignthe political incentive with weighting of voting rights Council inthe tion European inthe Parliament and the for allocation the of levels of representa- citizens), whereas rule ademos-based are expatriate citizens or resident non- SCNsMSs to enfranchise they (whether there isnoinstitutional incentive for voting rights entails Council inthe that Parliamentpean and weighting the of ing levels of representation Euro- inthe pulation key asthe factor for determin- cal bite. As already noted, of use the po- Condominia. Procreatia should have more MPs than franchising children) for arguing that cratic nia, but not does provide this any and other resources than Condomi- atia requires more playgrounds schools, clearly grounds for arguing that Procre- average is2adults and 1child. There are children, inCondominia household the creatia have an average of 2adults and 4 ble voters, but where households inPro- and Condominia, each with 60,000eligi- Imagineacterised. two towns, Procreatia one constituency whose isnot char- so ces for hisrepresentative activities than It should, of course, acknow- be normativeAnd this point haspoliti- grounds (that donot appeal to en- demo- Bauböck, R. (2005)ExpansiveBauböck, R. Citizen- (2003)TowardsBauböck, R. apolitical REFERENCES The upshot of analysis this isto suggest EU asastructure of political incentives. of EUasanormative the order with the of EUinterms the of misalignment the reform from institutional the character that to such arise obstructions the nose ‘demosing this problem’, and to diag- evaluate various proposals for resolv- problem’ within EU, the to lay out and identify and analyse one central ‘demos At asubstantive level, it hasattempted to relevant the in which actors are located. stitutional structure of incentives with- ty for achieving such reforms and in- the distribution the between of responsibili- well asconsideration of relationship the for resolvingposals demosproblems), as for democratic reform pro- case, (inthis and inevaluating side-effects proposals offit, implementation ease and costs attention to trade-offs the between best critical norms of and democratic theory cess of contextualisation of abstract the through democraticideal apro- theory one way of moving from to non- ideal concerned with demonstratinghas been two At tasks. level, amethodological it Conclusion litics Membership. ship: Voting Territory Beyond and 700-723. Review Migration International of migranttheory transnationalism. This article hassought to engage in 38(4):683-687. Political Science and Po-Political Science 37(3): these earlier discussions. these grateful to fellow allthose participants in lem sparked by &Seth’s Cayla ECI.Iam debaterum on SCNdemosprob- the Citizenship fo- a EUDO Observatory had,2011 which inturn, emerged from inEurope’mocracy heldinNovember Dissemination conference ‘Inclusive De- ropean Parliament as partcle arose from apresentation of at Eu- the the EUDO for and discussion comments. Thisarti- heldatcracy University the of Belgrade posium on Europe, Identity and Demo- er participants at apolitical sym- theory tothanks EnesKulenovic and oth- the an earlier version of essay. this owe Ialso two anonymous referees for comments in Acknowledgements European Citizens Initiative. form and such asCayla Seth’s of use the and support political campaigns for re- citizens and willingness their to develop atestlem become of solidarity the of EU burdens for resolution the of prob- the for the respect, –inthis to them doso lem’, there isnoinstitutional incentive lity for resolving SCN‘demos the prob- that MSshave responsibi- while primary Bauböck, R. (2007b)Stakeholder R. Bauböck, Citi- (2007a) Political R. Bauböck, Bounda- Participation: ANormative Evalua- zenship and Transnational Political bridge: Cambridge University Press. ties, Affiliations and Allegiances S. Benhabib, I.Shapiro, eds., inaMultilevelries Democracy, in: I am grateful Bauböck to and Rainer . Cam- Identi-

21 Democracy and Crisis in Europe 22 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Owen, D.Owen, (2010)Resident Aliens, Non- Miller, D. (2007) Lopez-Guerra, C.(2005)Should Expa- Habermas, J. for (1994)Struggles Reco- (2008) Enfranchising AllAf- R. Goodin, EU Commission (2010)EUCITIZEN- (1989) Dahl, R. Carens, J. (2013) (2009)TheRights and R. Bauböck, Du- (2007c)Why R. Bauböck, European Ci- Bosniak, L.(2006) Bosniak, resident Citizens and Voting Rights, University Press. ty and Global Justice losophy triates Vote?. Princeton University Press. ralism tional State, in:C.Taylor, gnition Democratic inthe Constitu- 40-68. Philosophy and Public Affairs fected Interests, and Its Alternatives. (2010) 603. toobstacles EUcitizens’ rights. COM SHIP REPORT 2010:Dismantling the ics tion ty Press. Alien ship Studies ties of External Citizenship. Law in quiries Supranational Union. tizenship? Normative Approaches to Review tion of External Voting. . New Haven: Yale University Press. . Oxford: Oxford University Press. . Princeton: Princeton Universi- (ed. by A.Gutman). Princeton: 75(5):2393-2447. 13 (2):216-234. 13(5):475-499. 8(2):452-488. Journal of Political Phi- Democracy and its Crit- The ethics of immigra- National Responsibili- The Citizen and the . Oxford: Oxford Theoretical In- Fordham Law Multicultu- 35(1): Citizen- Walzer, M.(1983) Tully, J. (2002)TheUnfreedom of the Shaw, J. (2010)Citizenship: Contrasting Scheffler, S.(2001) Shapiro, I.(2003) Sangiovanni, A.(2013)Solidarity inthe Rubio-Marin, (2006)Transnational R. Rubio-Marin, (2000) R. J.Rawls, (2005) D.Owen, (2011)Transnational Citi- Defense of Pluralism and Equality Modern Law Review als of Constitutional Democracy. Moderns inComparison to TheirIde- ing Paper 14. ty of Edinburgh, of Law, School Work- tion and Constitutionalism. Universi- atDynamics Interface the of Integra- Press. legiances versity Press. tions of Politics online early doi: 10.1093/ojls/gqs033 EU. ty Law Review tion of Emigrants. triate Voting and Nationality Reten- State: Normative Challenges of Expa- Politics and Democratic the National- Cambridge University Press. a Democratic Challenge York: Columbia University Press. CRISPP zenship and Democratic State. the singstoke: Palgrave. National Belonging and quisition in: Calder New York: Books. Basic Oxford Journal of Legal Studies 14 (5):641-663. . Oxford: Oxford University et al et Political Liberalism Political 81:117-147. . New Haven: Yale Uni- ., eds., Spheres of Justice: A The Moral Founda- Boundaries and Al- New York Universi- 65(2):204-228. Citizenship Ac- Immigration as . Cambridge: . New . Ba- The .

KLJUČNE RIJEČIdemos,KLJUČNE građanstvo, Unija,političkočlanstvo Europska poticaja.Članaksefokusirature na političkih “problem demosa”. istruk- normativnogporetka odnosaizmeđuustava EU-akao institucionalnom karakteru te o normativnogporetka EU-a kao građanstva uEU-u,o prirodi karakteru demokratskoga demosa” kojiproizlazi iznormativnoguređenja EU-aipitanjušto namtajproblem govori noj literaturi kojasebavi Europskom Unijom,nopunojemanjeprostora dano “problemu SAŽETAK Rasprave povezane s “demokratskim deficitom” uvelike suprisutneunormativ- vježba izkontekstualne demokratske teorije Problemi demosaiEuropska Unija:

23 Democracy and Crisis in Europe

cal strategy inthenewemerging conditions from adiscursive perspective. series ofpointswillthusberaisedthatmay helpusdevelop aplausibletheoretico-politi- tionale behindsuchastrong right.A associationbetween populismandtheextreme creasingly voiced bothinthetheoretical andinthepoliticalliterature regarding thera- nounced asan –isincreasinglyresists discredited agenda–especiallyontheleft theausterity andde- oftheEuropeanwithin thecontext (economic andpolitical)crisis, whoever questions/ ly hierarchical andelitistvisionsofsociety. isthat, What complicates thingseven further people’ orperipheral, thatithasto to coincide theextent withstrong- isonlysecondary usedtooften describepoliticalforces, identitiesanddiscourses inwhichtherole of ‘the the resulting itsscope. association,over-extending addition,the category In ‘populism’ is pulism’ European experience andthenessentializes particular initsglobaluseto avery thatreduces thebroadeuro-centrism covered conceptual spectrum by thecategory ‘po- account, especiallyintimesofcrisis. For premised itisoften onarathersimplistic astart, pulism’ dangersthathave to rightposescertain andtheextreme beseriouslytakeninto hypothesis explored to arestrictive inthisessay associationbetween isthatsticking ‘po- are therisksfor criticalanalysis andfor democraticpoliticsintheEuropean context? The and debated? What are ofsuchanaming?Andwhat andindirect) theimplications(direct political instrumentthrough whichsuchidentificationsshouldbeperceived, categorized right.Is,the populistextreme however, theconcept of ‘populism’ theproper theoretico- Summary * Keywords Earlier versions Earlier of paper this were presented at the rary Democracies’rary 50 dellaCultura,(Casa Milano, 10March 2012)aswell asat ‘Europeanization the and Contempo- and European the Right and Far Right Parties: TheChallenge and Perspectives the for Left’ the (Zagreb, 9November 2012). In today’s In Europe, theword ‘populism’ usuallyrefers to right-wingpopulismor populism,Europe, discourse, right,crisis extreme THE EUROPEAN THE EUROPEAN irresponsible populist. th anniversary conference, Faculty of Political University Science, of Zagreb CHALLENGE POPULIST POPULIST Indeed, itisnotbyIndeed, coincidence thatdoubtsare in- Transform! Primljeno: svibanj2013. znanstveni članak Izvorni of Thessaloniki University Aristotle ofPoliticalSchool Sciences, Yannis Stavrakakis Workshop on ‘New Populisms *

25 Democracy and Crisis in Europe 26 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 pened thatpened one group identified as“the it; it furthermore, while hasoften hap- munity and some smaller group within has meant whole the political both com- term (like and put, ‘the people’ issimultaneously and socio-economic privileges. Simply tion and theenjoyment of political rights marginalised from political participa- 2004); inother words, underdog the privileged and excluded’ the (Agamben, time, designates ‘the poor, under- the to ‘We, people...’), the and, at same the numerousthe constitutional references (hence body-politic asaunitary zenry a given political community, to the citi- ‘the people’ refers totality to the both of people’ European inmodern languages: tive polysemy or even ambiguity of ‘the namism can located be constitu- inthe proaching’ (Morgan, 1988: 306). ceding, but approachable and worth ap- sought,to be neverattainable, always re- placed, more capable asagoal of serving more one than the dynamic it fiction re- forprises invoked who those it. It wasa withof sur- filled people the hadbeen seventeenth century, ‘the sovereignty Yet, already from its inception inthe ple, by People the and for People’. the promisethe of ‘Government of Peo- the cracy, famously asLincoln put it, entails tion of political order. Modern demo- pension of and disbelief legitima- the founding permitting fictions sus- the placed ‘Divine the Right of Kings’ as vereignty’ and ‘representation’ have re- political modernity, where ‘popular so- within thecase thecontextpecially of stant inpolitical theme life. Thisises- The People andPopulism Indeed, one of sources the of dy- this References to ‘the people’ are acon- whole : ‘By immemorial tradition the populus and and demos before it) part

and Obama have branded been aspo- ironically, both the 2010) and, more recently, US(where, the lam, 2009;Panizza, 2005, 2009;Sidicaro, riguez-Garavito, &Lud- 2008;Lievesley Gratius, 2007;Barrett, Chavez &Rod- Kirchnerismo inArgentina, etc. –see (Chavitin America populist phenomena, inLa- especially decades have signalled aresurgence of 1995; Creech, 2006;Luna, last 2010),the Gellner, 1969;Canovan, 1981;Kazin, Pedler, 1927;DiTella, 1965;Ionescu & populisms 1940sand inthe 1950s–see chestvo populism US,Russian inthe tional populist mobilisations (Agrarian Indeed, against the background of tradi- nomena incontemporary politics. global proliferationimmense of populist phe- back isnever easy, given especially the sage from to empirical theory study and tions of such acategorisation. Thepas- aspopulistdiscourse or on implica- the gorisation of aparticular movement or lar operational criteria allowing the cate- that noconsensus existson particu- the sentially contestable term, to extent the analysis remains –it nevertheless an es- long within and political history theory itself –and although ‘populism’ hasa van, 1999:3).However, like ‘the people’ er aswell asestablished values (Cano- against established the structure of pow- revolt or opposition of kind some volves Thus, term. the populism invariably in- ests of ‘the people’ of sense second inthis leaders claiming to represent inter- the usually refers to movements, and parties 2005: 5). excludedthe lower orders’ (Canovan, regularly been tohas also denote used most were excluded, term the “people” people” wasapolitical elite from which Accordingly, ‘populism’ asaterm and traditional Latin American Tea Party smo inVenezuela, movement Narodni- todoulos located turn inthe of 21 the populism of late the Archbishop Chris- populism 1980sto inthe religious the manifestations, from PASOK’s left-wing (comprisingpopulist legacy diverse very list whilestill struggling with its own Greece hasrecently addedto this been right-wing but populism. Last not least, Wilders’Geert extreme anti-Islamist, along witnessed has also on discussion populist movement; Netherlands the sible emergence of right-wing aGerman critical debate inGermany about pos- the cently the 2009).VeryDonnell, 2008;Berezin, re- 2003; Mudde, &Mc- 2007;Albertazzi Vos, (De er) and elsewhere 2002;Bruff, liketries France Pen), (Le Austria (Haid- extreme right-wing populism incoun- initsnessed core development the of untouched, left been sinceit haswit- called 2012), not to mention of so- the aspects Pease, 2010;Savage, 2011;MacAskill, Ashbee,pulists –see 2011;Etzioni, 2011; proached merely at the national level, out that problem the should ap- not be right inarecent when, article, hepoints theorizations. Clearly, Walter Baier is contributed illuminating accounts and about many which scientists have social given its pan-European manifestations, with phenomenon,deal this especially of course, entitled –indeedobliged –to or populist the extreme right. We are, usually refers to right-wing populism in today’s Europe, word the ‘populism’ the European Debate Populism: Introducing poulos, 2007). lakis, 1988;Stavrakakis, 2003;Pantazo- Lyrintzis, –see century 1987;Spourda- Needless to say, Europe itself hasnot At any rate, there isnodoubt that Arab Spring Sarrazin incident . hasopened a st

context –and theorists those sense, which isequally important inour that hementions, but political inthe also notcase only ‘etymological’ inthe sense is essentially ‘reactionary’ is the –this analysts for whom apopulist movement divergence theorists between those and right to point out that today there isa a strong association. Étienne is Balibar ture regarding rationale the such behind the theoretical and inthe political litera- doubts are increasingly voiced in both sis. Indeed, it isnot by coincidence that into account, intimesof especially cri- dangers that have to be seriously taken and extreme the certain right poses associationstrictive ‘populism’ between democratic political strategy? are for risks the critical analysis and for indirect) of such anaming? Andwhat What are implications the (direct and perceived, categorized and debated? through problem the which should be proper theoretico-political instrument cative), concept isthe of ‘populism’ the France, Hungary and Greece are indi- ten, violent extreme of rightcases (the xenophobic, exclusionist of- and, very pan-Europeanthe of rise anationalist, is to say, what we are currently facing is ‘populism’ mostsuitable the way? If, that inparticular,litically; isthe category of with problem this conceptually and po- 1994;Mudde, Betz, also 2007). rope asan entity’ (Baier, 2011:128;see change political inthe geography of Eu- since it to ‘indicate seems aprofound a voice of voiceless the without which tization’ of ‘democracies’, neo-liberal er, and resistance to ‘de-democra- the ment of popular contestation of pow- mystified, or destructive way) an ele- for whom it brings back (even ina My hypothesis isthat sticking to are- The question ishow to deal exactly

27 Democracy and Crisis in Europe 28 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 proach with ‘global’ pretensions have to articulate amore wide-ranging ap- other hand,the some brave attempts populist politics at level. global the On hensive mapping and interpretation of forestalling emergence the of acompre- spectives and and methodologies, thus dies employing diverse theoretical per- productionin the of isolated case-stu- and conceptual framework hasresulted ficiently yet flexible rigorous theoretical in (relative) isolation. Thelack of asuf- in different parts of world the separately, to studyhas been populist mobilisations 2008; Hawkins, 2010;Cannon, 2010) ward, &McDonnell, 1996;Albertazzi 1978; Hahn, 1983;McMath, 1993;Hay- search conducted area inthis (Germani, cently, dominant the trend inmostre- of populism isconcerned. Up re- to very changed landscape the asfar study asthe approachesstructural have, indeed, Problems andSolutions Theory: van, 1999;Rancière, 2007). for(see, example, Laclau, 2005;Cano- Canovan, Jacques Rancière and others nesto Laclau, Chantal Mouffe, Margaret proaches to populism initiated by Er- few years to thanks innovative the ap- tication and analytical rigor inthe last gaining incredibility, theoretical sophis- blue, camp second sincethis hasbeen bar’s comments donot emerge out of the including EUelites. And, of course, Bali- which is still dominant inmany circles, TINA (There Is No Alternative) dogma These predominantlyThese discursive/ This isobviously areference to the (Balibar, 2011). do not involve avoidable and inessential (sincethey sions are which un- deemedboth nocratic ‘governance’ ten- of social politics reduced becomes to tech- the historical alternatives historical ) and democracy. to relation the clarify between populism an object of collective identification, and populism of asatype interpellation and lism, to illuminate what isunique to duce operational definitions of popu- haveThey thus historically failed to pro- cation processes and identity formation. universal forces that determine identifi- different countries and areas, and to the of to experience historically the specific framework that would sensitive be both hensive framework with reach, global a formulated on way the into acompre- unablebeen to integrate ideal-types the such classificationsful have can they be, of leader, the etc. No matter how use- an unmediated emphasis on role the tility towards institutions, anti-elitism, symptoms2000). These include hos- van, 1981,1982;Taguieff, 1997;Taggart, list of ‘symptoms’ (Wiles, 1969;Cano- of populism(s) on basisof the acheck- at producing best avariety of typologies largely remained at adescriptive level, 1 ces between existing approaches to po- concept aswell stark asthe differen- ing essential the contestability of the a rather conclusion, pessimistic stress- andpopulism, books articles alike, share thatprise almostallpublications on rather results. poor It comes asnosur- ible definition of populism have ledto monly acceptable and flex- sufficiently ofand arriving difficulty the at acom- gotiation of theory/analysis the divide What picture this underscores isthat atru- sive orientation can amply offer. tus, something that, adiscur- aswe shallsee, thorough theoretical and conceptual appara- 1991)mustRose, guidedby be yet aflexible, manifestations global in their (Sartori, 1991; ly comparative study of populist movements Once more, lack the of arigorous ne- 1 cal frontiers. Interestingly, populism has antagonisms and drawing the of politi- 2000: 3-4)through construction the of objects’ (Howarth, Norval &Stavrakakis, ces that form the identities of subjects and notes all‘systems of meaningful practi- refer merely to words and but ideas, de- ing. Here, term‘discourse’ the not does sphere and todecision-mak- influence courses inabid to hegemonise public the and differentiation their from other dis- articulation around points nodal distinct ferent discourses acquire through their and often antagonistic character that dif- lated with an emphasis on the political meaningthrough isarticu- social which sophisticated grasping of processes the 2003, 2004)–combines atheoretically (Townshend, School known Essex asthe Chantal Mouffe, –also discourse theory 2005)? Initiated by Ernesto Laclau and & Phillips, 2002;Howarth &Torfing, kis, 2000;Howarth, 2000;Jorgensen ing, 1999;Howarth, Norval &Stavraka- tribute here (Laclau &Mouffe, 1985;Torf- ofuses category. the tween journalistic and social-scientific exacerbatedfurther by distance the be- public debate, conceptual confusion is say, passing from academicreflection to concept’ (Taggart, 2000:2).Needless to reveals: ‘Populism slippery isadifficult, onty textbook concept the of populism minant view, asarecent Universi- Open confined to the 1980s;it is still the do- all’ ( er it could said to mean be anything at to admit that it can ‘doubted be wheth- van, 1981:3).In on goes sheeven fact, wildering variety of phenomena’ (Cano- ‘and refers indifferent contexts to abe- ly it used, remains exceptionally vague out, although the term isfrequent- pulism. As Margaret Canovan points What can adiscursive approach con- ibid .: 5). And this isnot.: 5).Andthis aconclusion both underlinedbyboth theorists, discourse ty of populist ideological articulations, of populist and discourses flexibili- the discourses. Thus, nature articulatory the of populist movements, identities and bility of developing rigorous typologies discursive orientation offers possi- the utilisation of such formal criteria, this realms. these ences both Through the political nodoubt, spacewhich, influ- oflogic, amode representing and social sational pattern, but rather a discursive ideological contents nor agiven organi- lism denotes of neither aset particular solutions). From point this of view, popu- oritising non-antagonistic technocratic mogeneity fabric of and social the pri- continuity the courses asserting and ho- (in opposition to dominant political dis- underdog, vs.the er bloc, ‘the people’ main establishment, the blocs: pow- the ly antagonistic, into dividing society two tion it of offers society ispredominant- and (b)to what extent representa- the populist or anti-populist) points, nodal pointnodal ‘the people’ or other (non- mination is(a)articulated around the er agiven discursive practice underexa- importancethe of wheth- ascertaining impasses. In particular, highlight they to resolve theaforementioned analytical ofseries operational criteria promising enced by it, have indeedcontributed a within adiscursive framework or influ- ti, 2007). za, 2005;Stavrakakis, 2004,2005;Ardi- at School within Essex the large (Paniz- acentral been also priority indebates 2006a,2006b);itLaclau, has 2006;Zizek, hisrelevant also see debate with Zizek: ly devoted amonograph (Laclau, 2005– (Laclau, 1977),to hehasrecent- which main alreadybeen, from 1970s,one the of the Approaches to populism elaborated foci of Laclau’s discourse analysis

29 Democracy and Crisis in Europe 30 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 the morethe populism willfigure asasuit- 2004; Rancière, 2007;Stavrakakis, 2007), democracy Rancière and Chantal Mouffe call ance (to what Crouch, Colin Jacques formsturn to de-politicised of govern- of view, more the Western democracies tions (Canovan, 1999). From point this for renewal the of democratic institu- part of democratic politics, asasource dition asan integral seen –can be also of radicaldemocratic the legacy the tra- combining formal the populist core with ian agenda, of other types populism – groups, by putting forward an egalitar- tions. Indeed, by representing excluded varietyimmense of populist articula- yet such apicture cannot exhaust the seriously into very account.taken And ist potential (Taggart, 2000)–needto be ing an anti-rights illiberal, and national- and/ortive democracy often contain- institutional framework of representa- by resentment, virtually bypassing the – relying on charismatic leaders, fuelled late claims their to represent ‘the people’ some populistwhich movements articu- one hand, ways particular the through (Ménydemocracy &Surel, 2002).Onthe biguous relation between populism and tention ongoing inthe debate: am- the what still remains amajor point of con- tion of populism can illuminate also 2007; Simons, 2011). populism’ (Mazzoleni 2011: 198),and up to ‘media so-called ments inEurope (Caiani Porta, &Della ofracteristic extreme right-wing move- to paradoxical the elitist populism cha- & Ludlam, 2009:17;Panizza, 2009:178) contemporary (Lievesley Latin America hybrids foundsocialist-populist to be in formulations of populist ideology, from can illuminate paradox the of antinomic Such yet aflexible, rigorous concep- – see Mouffe, –see 2000;Crouch, et al et ., 2003;Eco, post- (Cohn-Bendit &Caudot,(Cohn-Bendit 2011:15).And have gathering been over continent’ the few years, black thunderous clouds rope. The air and isheavy for past the unpleasant windisblowing over Eu- movements dark colours: invery ‘An strengthening of populist and parties lustrating current the pan-European andBendit Edouard Caudot by start il- same collective volume, Daniel Cohn- point’starting ( description mentioned asa above serves means today and how to deal with it out isfinding book this dergoing transformation. Thequest in have concept the seen, isonce again un- fication to emerge: start ‘Today, aswe ments of contextualization and quali- ly, however, on nextpage, the some ele- tolerance’ (Meijers, 2011:5).Very quick- and mindedness, critical (self)reflection es’, denying ‘notions of diversity, open- ‘the mostfundamental European valu- pulist movements asaforce threatening Europe in an Foundation publication on textductory inarecent Green Europe- relatively graphic example, the intro- take paradoxical forms. To with start a indicated by adiscursive approach –can derstanding of populism –apossibility anced or even potentially ‘positive’ un- tive’ to amore ambivalent/multiple/nu- context, from shift the atotally ‘nega- and extreme the right European inthe of association the ‘populism’ between cause of aforementioned the dominance tics. In political discourse, precisely be- toFrom Politics... Theory re-politicisation (Laclau, 2005). able vehicle available for amuch-needed Likewise, in their own intheir textLikewise, from the menowLet to turn from poli- theory begins with adepiction of po- ibid .: 6). what populism populism what Populism Populism . The plications theoretical (both and politi- challenges,these paradoxes and com- Propositions Analytical Three (Baier, 2011:131,emphasis added). to exploit them to foment nationalisms as it opposes European institutions at same the time ofty policies governments, IMFand the for It left. the must austeri- oppose the doubtedly question the iscomplicated insomewhat left the similar terms: ‘un- he has also formulated the challenge for pulism: tive endorsement of aprogressive po- yet, contribution their endswith aposi- How can we effectively with deal all To refer once more to Walter Baier, ( it, reviving hope would difficult be doubtedly complicated; but without project may well long be and un- support the can of secure many. The of aform of ‘positive populism’ that cognition, to quote Etienne Balibar, reforms,tal and perhaps re- the even This obviously requires fundamen- channelling it inapositive way. [...] wards population, aspecific but and its energy, not directing to- this is important that to use resentment of right-wing populist tendencies. It desiretruly to respond to threat the ly allprogressive forces face, ifthey that Greens the and more broad- alternative. challenge [...]Thisisthe managedhas never to offer asimilar munist utopias, and socialist left the clear that endof sincethe com- the with society’s frustrations. And, it is tive culture, adiscourse deals which a competing fantasy, an alterna- right-wing populism [...]isindeed What islacking fight against inthe ibid .: 21-23). the populisms which try ’ list hybrids environment: global inthe Hence immense plurality the of popu- tical actors’ (Surel in:Laclau, 2005:176). and normative register adopted by poli- mily than adimension of discursive the that idea the it islessof apolitical fa- radical Right,new we want to defend a stable and coherent trend typical of the ing to populism which would represent concludes that: ‘Against accord- idea the (Laclau, 2005:176).Citing Yves Surel, he canputwhich different be to very uses’ tion but of discursive aseries resources it, populism not constella- ‘is afixed & Ludlam, 2009;Panizza, 2005,2009). & Rodriguez-Garavito, 2008;Lievesley Gratius,respect, 2007;Barrett, Chavez inthis (see, Latin American experience most visibly present incontemporary as its progressive potential, apotential litical variability of populism(s) aswell count complexity the and historical/po- perhaps, seriously timeto into take ac- andsal trans-historical criterion. It is, meaning and elevating it into auniver- application of contingent this European sulting association, over-extending the –andparties essentializes then re- the right-wing xenophobic movements and Europeanticular –extreme experience ‘populism’ par- to inits avery use global coveredtual spectrum by the category ro-centrism that reduces concep- the our analyses from suffer eu- acertain ply put, my main fear isthat many of cussed. discursivethe orientation dis- briefly emergingnew conditions, drawing on sible theoretico-political strategy inthe points that may help usdevelop aplau- I would like to conclude of with aseries cal)? Far from aspiring to resolve them, Indeed, Laclau asErnesto hasput Euro-centrism 1. Beyond –Sim-

31 Democracy and Crisis in Europe 32 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 all, this is the isthe this all, tion of such political discourses. After framework for the analysis and evalua- undue ‘politeness’ and apply arigorous is awillingness to move beyond such or neo-Nazi? What needed to seems be outright racist,chauvinist or fascist even ‘populist’to use to refer to forces that are of pro-European political correctness – it aeuphemismtype acertain –obeying simply opportunistic. For example, isn’t where, inmany reference the cases, is oris only peripheral secondary and courses role the inwhich of ‘the people’ political forces,scribe actors and dis- category the ten use ‘populism’ to de- aforementioned over-extension, we of- that, think I also falling to victims the wer, top-down/bottom-up, etc. nistic/antagonistic, streets/in inthe po- nal/anti-institutional, democratic/anti-democratic, institutio- peripheral and/or secondary. where references to ‘the people’ are only with primarily ‘nationalist’ discourses tionalisms right-wing populisms is‘ cited formulation, aim the of European to refer once more to Baier’s previously cursive structure underexamination? If, is it located of at dis- the periphery the point, asacentral point of reference? Or it nodal asthe does discourse: function to ‘the people’ islocated within agiven we should always askwhere reference cursive approach outlined above. Thus, explorationin this isoffered by dis- the aroundflourish us. as no surprise that such phenomena still Mazower hasput it, and it should come 2 It would amistake here be to ‘nation’ take and ‘people’ asmerely synonymous or always 2. Euphemism Accuracy versus Once more, test to help acrucial us ’, we maybe then are dealing Dark Continent refined/vulgar, ago- to foment na- foment to 2 , asMark – treme right’ ( tion of populism applied when to ex- the to ‘some tensions conceptualiza- inthe la Porta, 2011:197).Thisclearly points analysestric of populism (Caiani &Del- mainstream inthe ten missed euro-cen- (more or lessheroic) elite’, something of- exclusive an to it advocate to but ple, not‘is to return power the to peo- the right itself’. However, prognosis the here and inneedof protection by the extreme suffering from of misdeeds elite, the the often referredare as defined to: ‘They that ‘thedeed observed people’ are very many, Caiani and Porta Della have in- right-wing discourses inItaly and Ger- In arecent of extensive extreme survey hierarchical and elitist visions of society. itbecause hasto coincide with strongly from populist canon. global the Thisis thattype creates considerable distance extreme right isoften particular of avery ripheral importance, ‘the people’ of the This iswhy, for example, such when po- serious aboutrally not very ‘the people’. aware that extreme the right isgene- ties know are that they already; already name.per Ironically, mainstream par- to provide movements these with apro- rhetorical strategy definitely inadequate tion –but it an can be opportunistic also extremethe right discursive articula- ple’ constitute moment asecondary in (Warschawski, 2011:117). ple of Israel’ inrecent protests social inIsrael inclusive new as the definition of ‘peo- the Pen’s nationalism (Papadatos, 2012),aswell include Mélenchon’s populism against Le ly transforms meaning; their recent examples cal articulation inopposite camps or radical- political antagonism to leads ideologi- their clearly shown many inthe instances where articulated same way. inthe Thisismost In inaddition fact, to of being pe- At references then, best, to ‘the peo- ibid .: 198). tation of austerity inGreece policies Crisis particular incident. with absence of the any reaction to this Austrianthe government years afew ago the reactions to Haider’s participation in formation of EUitself the –just compare about nature the of despotic trans- the time, of course, it reveals something also naturethe of its populism? At same the Doesn’t that reveal something about tation (elections of May &June 2012). al basisand its parliamentary represen- within afew months, its both elector- most overnight its populist appeal and, mainstream status; however, it lostal- 2011).Asber aresult, gained party this implement austerity measures (Novem- by European the Union and IMFto the unity’ coalition government encouraged formationthe of ‘national so-called the – an extreme right populist –in party Greece, with the participation of LAOS revealing example of that process in Weric? have recently avery witnessed of ideology/rheto- their populist aspect rarelythat agenda very this includes the (Baier, 2011:130).But why isit case the tions interms of government formation’ buttic parties, conquer also key posi- includingparties, social-democra- the force agenda their onto other political extreme often right parties manage ‘to portunity. to ‘betray’ their‘people’ inthefirst op- wing forces are often more than happy such offers are made, extreme right- alleged populism. why, Thisisalso when xenophobicthe ones), and not on their ofon agenda their (usually other aspects approach by them offering concessions lition government, mainstream parties litical forces are neededto form acoa- 3. Populism, Anti-populism and It isobviously important to note that –Ijust mentioned implemen- the Habermas, 2011a; Beck, 2011). Habermas, 2011a;Beck, wererich Beck quick to point out (see revealing, asJürgen Habermas and Ul- summit (3-4November 2011),isquite EU leadership during G-20 Cannes the pressed by Merkel, Sarkozy and the was instantly and rather brutally sup- pandreou to hold areferendum, which ex-prime minister of Greece George Pa- vereignty? Here, ill-fated the initiative by andvalues likepopular democracy so- longer guidedby European these values, dominant European institutions, isno other words, what ifEurope, and Imean EUperiphery. inthe especially crisis, In cal and intimesof ideological struggles ble of capturing unfolding the of politi- dering whether this schema is still capa- European values’. much Iam very won- ed asthreatening ‘the mostfundamental earlier on, populism isprimarily depict- lective volume published by Greens the of discussion inthe col- the seen also treme right-wing populisms. As we have ily ‘good’ Europe and of aseries ‘bad’ ex- isonemain aprimar- between struggle gical narrative according to the which ingly puts indoubt central the ideolo- like Greeceery –that increas- crisis the Europeanthe South or EUperiph- the of perspective the countries certain of brings meto my lastand point. final nomic and political) and crisis, this within context the of European the (eco- 3 cratic Europe ismore than willing to 1995),post-demo- (Lasch, democracy’ revolt of elites the and betrayal the of hasfamouslypher as‘the Lasch phrased within framework the of what Christo- democratic mutation of EU. the What if, nalled, view, intheir adespotic, post- This is the case irrespective case Thisisthe of Papandreou’s own political motives move. this behind I think itI think isobvious –at from least 3 It sig-

33 Democracy and Crisis in Europe 34 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 defending democratic rights. and social forces resisting austerity measures and pulism’ to discredit isused any political dencies, where accusation the of ‘po- tween populist and anti-populist ten- in Greek politics opposition isthe be- central discursive/ideological cleavage geration, what haslately emerged asthe nating without respect: inthis any exag- Greek is,once experience more, illumi- nounced asan cially on –isdiscredited left the and de- resistsever austerity the agenda –espe- urgently, isthat, at same time, the who- ther, and into should taken be account problem”’the (Balibar, 2011). ‘Europe, asit “part stands, hasbecome of of solution, the particular version this of to quote Balibar, instead of part being austerity? My fear isthat, increasingly, help ‘dirty inthe job’ of pushing through ingovernmentsparties provided they embrace inclusion the of extreme right 4 aimingdiscourses at discursive the po- liferation of of types ‘anti-populist’ new it hasproduced, pro- isthe nevertheless, one isto evaluate difference). this What irrespectivein Latin America, of how contrast to what happened, for example, tives inmainstream political arenas (in failed to produce institutional alterna- inEurope,case far hasso where crisis the the Thisisespecially crisis. bal financial lism’, something partly due to glo- the veloped around ‘the people’ and ‘popu- complextwist inthe language games de- ourIn age sense, ismarked this by anew See, in this respect, the presentations the respect, inthis See, and www.anti-pop.gr Thessaloniki on 27-28January 2012:http:// organizedcy’ by Aristotle the University of ‘Populism, anti-populism and democra- debates during two-day the conference on What complicates things even fur- irresponsible populist irresponsible . The 4

lanche. popular resistance to austerity the ava- ty of dominant to discourses demonize and unwillingly strengthening abili- the damage place: istaking we are indirectly tremist, racistor acollateral fascist, even ing it with something by definition ex- way, inanon-rigorous way, associat- ‘populist’term inafortuitous isused always keep inmindthat the whenever meansit isthat also we should, perhaps, out politics’ (Rancière, 2007:80).What withoutern people’, the ‘to govern with- of economic and political elites to ‘gov- ing of alternatives legitimizes claim the denunciation the which and discredit- ‘convenient the to be seems name’ under had already highlighted, here populism treme right”’ (Halimi, 2011).As Rancière as “populist” “plays who game the of ex- text of competitiveness, isdenounced lization, cuts on wages with pre- the to banks, gifts the the marketses, libera- growing speculation of leading the clas- privilegescizes the of oligarchy, the the cently pointed out, ‘[a]nyone criti- who Portugal, etc. As Serge Halimi hasre- cially incountries such asGreece, Spain, so-called politicsthe of austerity (for example, the of emerging protest movements against licing and political the marginalisation 5 wing populism –by coincidence. It is get ‘populism’ –and Inow mean left- cal and not mediadiscourse, does tar- isdominatingwhich mainstream politi- lence an Ideological State Apparatus This has also been increasingly with been case the Thishasalso 2012). ple, discourse inFrancepealing for (see, exam- mainstream reactions to Mélenchon’s ap- This strategy of demonization, , to remember Louis Althusser. El Pais 5 Thus political analysis becomes Indignant editorial, &Taylor, 2012;Buffery movement), espe- par excel- Balibar, E.(2011)OurEuropean Inca- Balibar, E.(2010)Europe: FinalCrisis? Baier, W. (2011)Right-Wing Populism Ashbee, E.(2011)Bewitched –The Tea Arditi, B. (2007) D.,Albertazzi, McDonnell, D. (2008) Agamben, G.(2004)What is apeople?, REFERENCES guity marking of democratic the legacy and re-activating its constitutive ambi- from extreme right-wing associations sive populisms, reclaiming ‘the people’ bate around progressive/positive/inclu- welcome development the of areal de- inmyleast view, would to cautiously be ly demonized. Hence, at ahead, task the potentthis alternative iscurrent- which empty like signifiers ‘the people’ –it is bility, it can only by doso investing on a violent spiral of downward mo- social dle-class strata currently experiencing ropean levels, ifit isto attract mid- the political at field national the and Eu- alternative agenda isto hegemonise the out there for that to see ifan everyone pacity, http://www.opendemocracy. and_event/v013/13.2.balibar.html http://muse.jhu.edu/journals/theory_ Theses. Some in Europe. 157-164. Institutions. Party Movement: Ideas, Interests and University Press. Liberalism of cy Spectre of Western European Democra- Twenty-first Century Populism: The http://makeworlds.net/node/108 . Houndmills: Palgrave. Transform! Political Quarterly . Edinburgh: Edinburgh Theory &Event Politics on the Edges (9): 128-131. 13(2), 82(2): Buffery, V., Taylor, P. (2012)French Fire- I.(2003)TheNetherlands,Bruff, the M.(2009) Berezin, H.-G.(1994) Betz, U.Beck, (2011)Créons uneEurope Barrett, P., Chavez, D., Rodriguez-Gara- pulism and anti-populism. sive/structural approaches to po- both and engaging with cutting-edge discur- Eurocentricthe and euphemistic traps its complexity, simultaneously avoiding folding without dialectic loosing sight of urgently and properly register un- this rope. European political should science anti-populist forces Eu- incrisis-ridden cleavagea new populist between and identities of resistance and consolidates process produces popular/populist new and awe’, it then isnocoincidence that this neocolonial Europeanization by ‘shock ropeanization of issome sort enforced est stage of economic/neoliberal Eu- political modernity. If high- last,the the brand Melenchon Nos- Milks Leftist Thirdthe Way. Challenge of Lijst Pim Fortuyn and bridge University Press. Neoliberal Times York: St. Martin’s Press. Western in Populism Europe des-citoyens_1622792_3232.html cle/2011/12/26/creons-une-europe- http://www.lemonde.fr/idees/arti- des citoyens! can Left vito, C.(2008) capacity net/etienne-balibar/our-european-in- . London: Pluto Books. Le Monde Politics The New Latin Ameri- . Cambridge: Cam- Radical Right-Wing Illiberal Politics in 23(3):156-162. , 26.12.2011, . New

35 Democracy and Crisis in Europe 36 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 De Vos,De P. (2002)TheSacralisation of Di Tella, T. (1965)Populism and Reform Della Porta,Della D., Diani, M.(2005) Crouch, C.(2004) Creech, J. (2006) D.Cohn-Bendit, &Caudot, E.(2011) Canovan, M.(2005) Canovan, M.(1999)Trust People! the Caiani, Porta, M.,Della D. (2011)The Canovan, M.(1982)Two Strategies for Cannon, B. (2010) Canovan, M.(1981) Social and Political Thought Wing Populism inFlanders. Consensus and of Rise the Right- 73. London: Oxford University Press: 47- Obstacles to Change in Latin America in:C.Vélizedin Latin America, (ed.), tion. Movements: An Introduction bridge: Polity. Urbana: University of Illinois Press. Revolution Populist the and Religion 15-23. Vienna: Green European Foundation: E. Meijersed (ed.), The Temptation to Over-simplify, in: bridge: Polity. mocracy. Populism and Two the Faces of De- dies Politica Acta Elitist Populism of Extreme the Right. print?aid=USBRE83414Z20120410 http://www.reuters.com/assets/talgia, the Studythe of Populism. Junction Books. Democracy in aGlobalised Age and Populism Revolution: Bolivarian University Press. chester and New York: Manchester 30(4):544-552. Political Studies 46:180-202. Righteous Indignation: Post-democracy Hugo Chávez and the Populism in Europe in Populism Populism The People Political Stu- XLVII: 2-16. 7. . London: , 2ndedi- Studies in . Cam- . Man- . Cam- Social . . . Etzioni, A.(2011)TheTea Party isHalf Hardt, M.,Negri, A.(2000) Halimi, S.(2011)‘Un raisonnement de Hahn, S.(1983) Habermas, J. (2011b)Europe’s Post- Habermas, J. (2011a)Rettet dieWürde Gratius, S.(2007) Germani, G.(1978) El Pais Eco, U. (2007) Hayward, J. (ed.) (1996) Hawkins, K.A.(2010) Hardt, M.,Negri, A.(2004) Right. lish/1334164389_143577.html elpais.com/elpais/2012/04/11/ineng- Right 12.4.2012,http:// andBoth Left, Advance the Reveals of Extremism on inFrance:Rise Presidential Campaign fou’, Press. Populism 2011. democratic Era. tie-11517735.html rettet-die-wuerde-der-demokra- faz.net/aktuell/feuilleton/euro-krise- Zeitung meine der Demokratie. Paper (45),FRIDE. Populism’ in Latin America Brunswick: Transaction. National and Populism Fascism, court. Hot Wars and Media Populism Oxford University Press. Politics European and lism University Press. Perspective Comparative in Populism and ismo London: Penguin. sity Press. Cambridge, Mass.: Harvard Univer- Le monde diplomatique monde Le editorial (2012)Populism on the Society . Oxford: Oxford University . Cambridge: Cambridge 47:197-202. Turning Back the Clock: 4.11.2011,http://www. The Roots of Southern The Guardian The ‘Third Wave of Frankfurter Allge- Authoritarianism, Authoritarianism, Venezuela’s Chav- Elitism, Popu- . New York: , June. Multitude . Working Empire , 10.11. . Har- . . New . . Laclau, E.,Mouffe, Ch.(1985) Laclau, E.(2006)Why Constructing Laclau, E.(1977) Kazin, M.(1995) Jorgensen, M.,Phillips, L.(2002) Ionescu, G.,Gellner, E.(eds.)(1969) Howarth, D., Torfing, J. (eds.)(2005) Howarth, D., Norval, A.,Stavrakakis, Howarth, D. (2000) Lievesley, G.,Ludlam, S.(eds.)(2009) Ch.(1995) Lasch, Laclau, E.(2005) Laclau, E.(ed.) (1994) Luna, F. (2010) and Socialist Strategy Politics. a People Is Main the Task of Radical London: Verso. Populism Marxist Capitalism, Theory: Fascism, Books. Basic History An American sion: London: Sage. course Analysis asTheory and Method and Nicholson. Characteristics Populism: Its Meaning and National Houndmills: Palgrave. Politics European in Theory Discourse Press –St Martin’s Press. & New York: Manchester University nies and Social Change Political Analysis: Identities, Hegemo- Y. (eds.)(2000) ham: University Open Press. in Radical Social Democracy claiming Latin America: Experiments York: Norton. and the Betrayal of Democracy Identitieslitical ronistas gentina.Tomo IX.Conservadores yPe- Books. Zed . Buenos Aires: Booket. Critical Inquiry Critical . London: New Left Books. . London: New Books. Left Historia Integral de la Ar- Integral la Historia de . London: Weidenfeld . London: Verso. Politics and Ideology in The Revolt of the Elites Discourse Theory and The Populist Reason The Populist Persua- Discourse The Making of Po- . London: Verso. 32:646-680. . Manchester . New York: . Bucking- Hegemony . London: . New Dis- Re- . . . Papadatos, D. Pen’s (2012)Le Nation Pantazopoulos, national- A.(2007)Le Panizza, F. (2009) Panizza, F. (2005) Mouffe, Ch.(2000) Mudde, C.(2007) Morgan, E.(1988) Mény, Y., Surel, Y. (eds.)(2002) Meijers, E.(2011)Introduction, in:E. McMath, C.(1993) R. Mazzoleni, G.,Stewart, J., Horsfield, Br. MacAskill, E.(2012)State of union the Lyrintzis, Ch.(1987)ThePower of Po- Loses from Mélenchon’sLoses People (in Modernes populisme grec, 1974-2004. Books. sus. The Rise of the Left cracy Beyond the Washington Consen- America: Development and Demo- ror of Democracy radox bridge University Press. Parties in Europe New York: Norton. singstoke: Palgrave. cracies and the Populist Challenge 5-12. Vienna: Green European Foundation: Meijersed (ed.), New York: Hill and Wang. pulism. ASoci Praeger. (2003) ion-obama-fairer/print world/2012/jan/25/state-of-the-un- January, http://www.guardian.co.uk/ a fairer America. address: Obama pledges to fight for 667-686. Research Political of Journal pulism: Greek the Case. . London: Verso. The Media and Neo-populism : 645-646. al Hi Populism and the Mir- the and Populism Populist Radical Right . London: Verso. Populism in Europe in Populism Inventing People the Contemporary Latin . Cambridge: Cam- The Democratic Pa- The Guardian story story . London: Zed . London: Zed American Po- 1877-1898 Les Temps European European 15(6): Demo- . Ba- , 25 . . . .

37 Democracy and Crisis in Europe 38 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Pedler, A.(1927)Going to People. the Pease, D. (2010)States of Fantasy: Bar- Stavrakakis, Y. (2004)Antinomies of Stavrakakis, Y. (2003)Religious Popu- (1991)Comparing R. Rose, Forms of Rancière, J. (2007) Spourdalakis, M.(1988) Sidicaro, (2010) R. Simons, J. (2011)Mediated Construction Sartori, G.(1991)Comparing and Mis- Savage, (2011)Populist R. Elements in tics Slavonic Review The Russian Narodniki in1874-5. Movement. rack Obama versus Tea the Party details.php?id=5419 Greek), http://www.rednotebook.gr/ cal Ideologies cal Populism inGreece. lism and Lessons from the Religious Formalism: Laclau’s of Popu- Theory Case. lism and Political Culture: TheGreek ledge. Greek Socialist Party dies Comparative Analysis. cracy Veintiuno. edition.second Buenos Aires: Siglo Palgrave-Macmillan: 201-221. Politics Media Critical S. Phelan (eds.), and Mediary Politics, in:L.Dahlberg, of People: the Laclau’s Political Theo- (Issue Supplement s2):167-188. tics comparing. Discourse. Discourse. Contemporary American Political 7:29-52. 3(3):243-257. 39(3):446-462. . London: Verso. South European Society and Poli- The Sociological Review Boundary 2 Journal of Theoretical Poli- (9)3:253-267. 6(16):130-141. Discourse Theory and The Hatred of Demo- Los tresperonismos . London: Rout- Journal of Politi- of Journal The Rise of the 37(2):89-105. . Basingstoke: Political Stu- The 58 , Wiles, P. (1969)Asyndrome not adoc- Warschawski, M.(2011)ThePeople De- Townshend, J. (2004)Laclau and Townshend, J. (2003)Discourse theory Torfing, J. (1999) Taguieff, P.-A. populisme etla (1997)Le Taggart, P. (2000) Surel, Y. (2002)Populism French inthe Stavrakakis, Y. (2007) Stavrakakis, Y. (2005)Religion and Po- Zizek, S.(2006b)Schlagend, nicht aber Zizek, S.(2006a) AgainstZizek, Populist the (eds.), pulism, in:E.Gellner, G.lonescu on theses po- some elementary trine: 114-119. Justice!mand Social Far. So ry Mouffe’s Hegemonic Project: TheSto- (1): 129-142. of Politics and International Relations School? from Essex the and political analysis: paradigm anew course 4-33. politique.science ham: University Open Press. Challenge Y. (eds.), Party System, in: Mény, Y. and Surel, Press. Albany: State University of New York 249. Democracy of Panizza (ed.), pulism inContemporary Greece, in:F. Treffend! 574. Temptation. millan: 163-179. characteristics tional . Oxford: Blackwell. Populism. Its meanings and na- Democracies and the Populist . Basingstoke: Palgrave. Critical Inquiry Critical Political Studies Critical Inquiry Critical Populism and the Mirror the and Populism . London: Verso: 224- New Theories of Dis- Populism Vingtieme Siecle Vingtieme The Lacanian Left . London: Mac- British Journal Transform! 33:185-211. 52. . Bucking- 31:551- 56: 9: 5 . ra kao ra kao se protivi ilidovodi upitanjepolitikuštednje –posebnonaljeviciproglašava idiskrediti- datno komplicirato što seukontekstu svakogatko europske ekonomskeipolitičkekrize na iliperiferna, što vodi do- prema Stvari izuzetno hijerarhijskojielitističkojslicidruštva. rabi dabiseopisalepolitičkesile, identiteti idiskursiukojimajeuloga “naroda” sekundar- mjeni svodi naveoma specifično europsko iskustvo. Uzto, koncept populizma često se koji širok konceptualni usvojoj spektaršto globalnojpri- gakoncept populizmapokriva kontekstu postojeće Prvo, ekonomskekrize. povezivanje takvo počivanaeurocentrizmu mnom desnicom vodi doodređenih teškoća kojetreba ozbiljno uzeti uobzir, posebnou za kojuovaj radistražujeglasidarestriktivno povezivanje koncepta populizmasekstre- o njimaraspravljati? Kojesu(izravne ineizr koncept natemelju identifik kojegsetakve rijski i populističkomekstremnom desnicom. Nojelikoncept populizmaispravan političko-teo- SAŽETAK UdanašnjojEuropi riječ “populizam” običnopovezujemo sdesnimpopulizmom KLJUČNE RIJEČIpopulizam,Europa,KLJUČNE diskurs, ekstremna desnica,kriza strategijuvijemo plauzibilnuteorijsko-političku kojamože odgovoriti nate izazove. đeno nekolikoargumenata kojinammogupomoćidaizperspektive teorije diskursaraz- više javlja sumnjauopravdanost povezivanja populizmaiekstremne desnice. Bitće ponu- neodgovornog populista Europski populistički izazovEuropski populistički . Nije slučajnošto seuteorijskoj,. Nije aliipolitičkojliteraturi sve avne) implikacije takve identifikacije? Hipote- identifikacije? takve avne) implikacije acije trebaju percipirati, te kategorizirati

39 Democracy and Crisis in Europe

OF THE ECONOMIC CRISIS FROM A POLICY PROCESS FROM APOLICYPROCESS likely to be resisted. ofconventionalapplicability economic ideas, butstrong reasons why changing themis helpstoradigm explainresponses shift to acrisisinwhichthere are problems aboutthe occurred isonlypossibleretrospectively. issuggested, It however, thatthenotionofpa- changeisslow,where policy andinmany has ajudgment respects aboutwhetherashift to analysestantive. events shows thatitisdifficultto theory It usetheparadigm shift comes financialcrisis. to two conclusions, It temporary oneconceptual, andtheothersub- ic crisis of 2008, has secured much ofic crisis 2008,hassecured con- econom- the before economists many by 1930swascondemnedthe as‘defunct’ solutionwhose to economic the of crisis great apposite seems book, now. Keynes, That remark, conclusions inthe to his economist’defunct (Keynes, 1936:383). areinfluences, usually slaves the of some to quite be exempt from any intellectual ‘Practical themselves believe men,who economistthe John Maynard Keynes is: Introduction Keywords Summary One of mostfrequent the sayings of This article uses the paradigm shift theory to explore responses theory to usestheparadigm thecon- shift This article paradigm shift theory, paradigm shift process economic crisis, policy ON THE POLITICS ON THE REFLECTIONS PERSPECTIVE in contemporary analysis, policy the ral encroachment of ideas’ ( ly exaggerated compared with gene- the that power the of vested interests isvast- as’ derived from economics: ‘I am sure sits within awiderjustification of ‘ide- monetarists. to Keynesians both defunct term and emerging are who inclined to apply the other Onthe hand,ist critics. writers are with that applied term to hismonetar- temporary attention (Skidelsky, 2009), The quote from Keynes disarmingly Michael Hill Michael Primljeno: lipanj2013. Pregledni članak Emeritus ofNewcastle University ibid .). With-

41 Democracy and Crisis in Europe 42 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Hall argues that Paradigm Shift topic. and much more written hasbeen on the its character, and probably deepened, that haschanged inasmuch crisis asthe worth and eds.,2011).It Irving, updates ly stages of economic the (Farns- crisis an edited collection examining the ear- This article builds upon one Iwrote for now seems particularly to be difficult. ing of choices theories between these and about extent the to mak- the which saidto about be contemporary politics, there arevertheless, important things macro-economicposing theories. Ne- to offerlified judgements about op- the Theauthorries. isnot altogether qua- course involves choices between theo- on politics the of of which crisis, the training ineconomics, offers reflections article by apolitical scientist, with some cal one: isaparadigm needed? This shift obviously liesamore important practi- thateconomic Behind question policy? significant paradigm of inrespect shift is:areper we now witnessing another changeof policy 2005). (Béland, giving attention to analysis inthe ideas Thelen, 2005)and on importance the of meant by aparadigm (Streeck shift and stimulated other work on what might be ment of economy. the Thiswork then dominant on manage- the perspective of Keynesianism by monetarism asthe lysis by Peter Hall of replacement the largelyideas owes its origin to an ana- of ‘paradigmtheory shift’ of inrespect in the nationin the at agiven time, and the of political discourse that are current alloperateexperts within terms the men for interests, social and policy ... politicians, spokes- the officials, central the So question for pa- this the extentthe to such which turning islikely then there still remains aquestion about are really at turning acrucial point. But tions must raised about be we whether sive moment; aturning point’. ques- So as‘a a crisis defines ary or crucial deci- political problems. Chambers’ diction- popular discussions of economic and and ses shocks. problems about identification the of cri- approaches503). Allthese still pose crisis’a serious are (Surel, crucial 2000: mations of economic conditions, and/or for change processes. For him,‘transfor- exogenoussee asimportant influences 1993). Surel argues to that it isnecessary (Krasner, 1984;Baumgartner and Jones, conceptthe of ‘punctuated equilibrium’ through exploration of issueuses this and 1989).Amore Olsen, fully argued- 1991) or ‘performance crises’ (March ‘critical junctures’ and (Collier Collier, tempts using to dothis concepts like problem.with this There have at- been generalisation ispossible. account of pastevents, from little which cluding that ideas) allit can offer isan institutional situations and actors (in- phasis configurations upon specific of lysis may needto lay strong so an em- problem remains that institutional ana- The word ‘crisis’ widely in isused We avariety of find efforts to deal As comments these indicate, the (Hall,derstood 1993:289). text many inwhich un- issueswillbe tional con- and the history defines with particular interpretations of na- temporary political developments aries of state action, associates con- ers, delineates accepted the bound- interestssome social more than oth- lends representative to legitimacy ly have configuration aspecific that terms of political discourse general- context of an explanation of economic in political waspioneered science inthe particularly useful, sinceitsseems use concept the ideas, new of paradigm shift for solutions which are likely to embody sensus about and acrisis thus aquest ‘Economic stagnation’, reject- aview 4. ‘Depression’,3. implying adeep and ‘Recession’,2. often given an entirely ‘Credit crunch’, implying tem- avery 1. through following the alternatives: presentthe hasevolved crisis since2008 Toic crisis. some extent analysis the of an econom- to termsthe describe used analysis).type has long generated pitfalls for Marxist- events are exceptional (aproblem that aboutculties determining ifparticular rent boomsand slumps, there are diffi- economies are characterised by recur- formation of existing the order. Since emergent that crisis to willlead atrans- economiestalist assymptoms of an of evidence problemssee within capi- of aradicalframe of mindare prone, to of economic observers which problems to occur. There tendency, isacertain to However, inasmuch asthere iscon- economic growth (King, 2013). to re-establishdifficult significant knowledging that it isproving very serious than 1930s,but inthe ac- countries situation the ismuch less sion and pointing out that for many ing extreme the language of depres- Economics man’s book (note for example title the of Krug- long-lasting to setback economy the gative growth; mists of two or more quarters of ne- arbitrary definition amongst econo- disjunction; porary There isarelated issuehere about , 2008); The Return of Depression Depression of Return The Béland’s analysis of ideas: clusters of functioning, following ideas nant paradigms. assuccessive domi-monetarist theory Keynesian economic and theory then over time(Hall, 1986).Hall presents logies, and charting how change they much instructures asindominant ideo- in government, constraints seeing not so fall of Keynesian economic dominance change.policy Hall explores and rise the • • • • discontinuity’. them: Thisleads and innovation and thereby resulting in change causing institutional breakdown reproductive adaption, or disruptive institutionalporting continuity through only for either incremental change sup- in aconceptual that schema provides gue that ‘we must avoid caught being to with ar- First, deal this. they to try introduce two analytical considerations Kay, also and Thelen(2005:8; see 2011) ties about interpreting change. Streeck concept there too of are so crisis, difficul- dominant ideas. of about acrisis relevance the of existing ter two considerations apply inacontext • ‘as blueprints policy that provide ‘as “cognitive locks” that help repro- to suggest alternative ‘results of to make ‘incre- adistinction between as‘powerful ideological weapons’ Paradigms asintegrated may seen be form’; political actors for with amodel re- cies over time’; duce existing institutions and poli- restoration of continuity, but in- also change’, including subsequent the mental’ and ‘abrupt’ change; But ifwe have with the difficulties The assumption that isthen lat- the ing (2005:125). policies exist- challenge to actors allow that

43 Democracy and Crisis in Europe 44 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 • • • • • may occur: of ways incremental inwhich change ments on them leads to suggest arange complete nature of institutional arrange- has occurred. If, exceptionally, an volved analysis isthe of change extent to what which islikely in- to be figure 1. sification of of types change out set in build to on ideas develop these clas- the we willonly able be to measure it intime right now, but if a quake D. Sudden radical BOOMERANG conservatism C.Radical transformation Radical/ EARTHQUAKE Abrupt Within path (incremental) B. Gradual eventually fundamental change TORTOISESTALACTITE incrementalism Classic A. Gradual change of Result

Second, their emphasis their Second, on in- the cess ( cremental change asagradual pro- institutions over time’ (from Exhaustion stitutions purposes’ to new Conversion tutional practice on ground’ the tenance resulting inslippage of insti- Drift tus and structure’ existing institutions change sta- their Layering nant institutions’ ence of subordinate relative to domi- Displacement However, what highlights isthe this Pollitt and (2009:18) Bouckaert 31, table 1.1). is occurring, that may evident isoccurring, be : ‘neglect of institutional main- ibid : ‘new elements attached to : 9). : ‘redeployment of old in- : ‘gradual breakdown... of : the ‘slowly: the rising sali- stalactite isgrowing, after earth- ibid. Figure 1 Figure it it : for five or sixyears, followed by avery deeptroughtistics show lasting avery from that era,but unemployment sta- Few economic indices are available label depression iscommonly applied. and asevere recession then to the which yearsin the immediately following it, bances countries inboth and elsewhere of1929, asequence market stock distur- market United crashinthe States in UK, were reverberations from astock ofThe Crisis the1930sinUK space-consuming. events, andrary would difficult too be about applying to contempo- ideas these count, helping to explain problems the more widely for asimple preliminary ac- ing United the Kingdom. To net castthe to offer iscomments on events affect- events inmany countries, what Iam able sary. While there were related or parallel anthis, important qualification isneces- that Hall analysed. Before embarking on and events the of 1970s and the 1980s ian revolution’ of 1930sand the 1940s ‘Keynes- so-called the economic policy: have labelled ‘paradigm been shifts’ for proach to explain previous changes that priate to askhow ap- isit easy this to use analyse contemporary events it isappro- attempting to before Hence, come. to The essential facts, in respect of inrespect The essential the facts, as anecessity during war. the role for government accepted hadbeen at atimeafter amuch more controlling 1930s. That debate moreover, occurred, debate about what went wrong inthe of 1939-1945War the instimulating a not to forget transformative the impact lateradigm inthe 1940s,it isimportant But inplacing dominance the of pa- the in that dominant the sense paradigm. bythat endof the 1940s,and the period that dominant the became this of view 1930sandin the it isgenerally accepted terpretation of what wasgoing wrong smallestfeasiblethe amount’ ( manage demand to limit fluctuations to ment equilibrium”. Government should This isKeynes’ famous “underemploy- tions cause unemployment to persist. once established, expecta- pessimistic tations causes economy the to collapse; collapse of ‘The optimisticsay: expec- 97). Elaborating, on Skidelsky goes to ployment asof employment’ full (2009: is aslikely in astate to be of underem- wards employment. full Consequently, it economy lacks any gravitational pull to- position: that adecentralised market neral Theory grapher of Keynes, argues that ‘ that. for policies ing new some timebefore he hadof actively course been advocat- Money and General of Theory Employment, Interest nal contribution to that debate, slow Clarke, (see 1988).Keynes’ semi- impact outcomes of on this policy was economy, the the of management to es ing debate about alternative approach- difference. Whilst 1930ssaw the agrow- ration for war that began to make areal slow recovery. In endit the wasprepa- That Keynesian isthe inessence in- Skidelsky,Robert leadingbio- the , waspublished in1936,but advanced one main pro- ibid The .).

The Ge- government, particularly of course inre- more strongly interventionist role to of money, Keynesianism gives amuch measures to adjustto take supply the pendent central banks) simply needing inmoreeven timesquasi inde- modern where government monetarism sees (or down of price the of labour. Secondly, Keynes explicitly rejected: pushing the at alater for stageinhistory something monetarists the arguingtrast, we find Keynesian inthe takes analysis. By con- tral place concern about unemployment is that it isimportant to note what acen- tinctions One perspectives. between the quate. But there are here two other dis- such a response would have inade- been differently. TheKeynesian isthat view ferent central ifthe bankers hadbehaved of 1930swould the dif- have very been cannot tested events the be asto whether ously there lieshere aproposition that Friedman and other monetarists. Obvi- Keynesian position and that by taken there isnothing the between to choose spiral’ary (2009:56). major crash and amajor risk deflation- money supply the tract inresponse to a that never again must central banks con- ers took from Great the Depression was that Friedman, and Bernanke many oth- In Gamble respect this says: ‘One lesson money (Friedman and Schwartz, 1963). response under-supply to the perverse of governmentsthe of their timeto the be approach, but mistake the madeby sees ficient demand’ assumption of Keynes’ terpretation accepts underlying the ‘de- – broadly ‘monetarist’ speaking –in- 1930s.The alternative inthe occurred only interpretation of events the that Keynesianthe interpretation isnot the viewed from amuch later date, that But isnot this to say that, inessence, It isimportant to acknowledge,

45 Democracy and Crisis in Europe 46 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 be exaggeratingbe to say that there wasa controls over money supply, the it may els of investment, ifonly even through label for mostattempts to managing lev- anism, inasmuch acrude became asthis of what asKeynesi- istoday described ofThe ‘Rejection Keynesianism’ The Counter-revolution: crisis. rary ascontributionsthis, to contempo- the positivistthe that modelling reinforces tions about self-correcting markets, and many sees (2009), who of assump- the an economic journalist, John Cassidy a contribution debate to modern the by sky’s analysis isinterestingly in echoed concept Skidel- of normal the curve. ofof use around statistical the ideas the viation from market discipline interms interms ofseen ‘risk’ and temporary de- economic where modelling variation is fortheory astrong attack on modern to draw upon emphasis this inKeynes’ tothem prevent on Skidelsky goes them. predictable rather crises than assisting ers to with deal consequences the of un- mak- to arm policy astrying can seen be risk. In this sense, stress upon ‘uncertainty’ rather than ics. Skidelsky (2009)emphasises Keynes’ has come to dominate econom- modern ascritical of seen positivism the be that earlier work on probability may theory his emphasis on uncertainty. Keynes’ of contemporaryses the is this crisis; of considerable importance for analy- here about Keynes’ approach, is which cit economic stimuli from governments. cal policy’, involving much more expli- as ‘monetary and latter the policy’ as‘fis- tion isdrawn here former between the lation to creation the of work. Adistinc- Taking into account ambiguity the said There to be issomething else The General Theory

embrace: counter-revolution needsto occurred Unitedin the States. England and of Ronald Reagan in1980 election of Margaret Thatcher in1979 political climate following occurred the rence in1976: told who Callaghan, hisparty’s confe- it Prime Minister, wasaLabour James unemployment. Interestingly, UK inthe amore to be problem serious seen than inflation inwhich was inaperiod ideas onward, arevival of classical economic However, there was,from mid-1970s the complete rejection of Keynesianism. nomic stimulants and restraints. Thenin ments to shifted and fro eco- between were as‘stop/go’ seen asgovern- effects without inflation, manifested inwhat economic insecuring growthdifficulties long-standingbeen concerns about the management of economy. the There had of Keynesian the spect approach to the of inre- increasingevidence difficulties • • • and –here we reach issue acrucial that evidence there wasacoherent consideration of extent the to which Any explanation full of how this However, decisive the change to the (quoted inCassidy, 2009:79). that that option nolonger exists... Itellspending. you inallcandour ting taxes and government boosting and employment increase by cut- yourspend way out of arecession We to that think used you could The ‘crisis’ inquestion consisted of ternative. actorspowerful able to push that al- about – paradigm the theory shift alternative waiting wings, inthe inadequacies of existing policies, nomic management, the exposing there wasa‘crisis’ of inrespect eco- ideological politicians of the Right? formin the of election the of more new adoption policy cessful (‘politics’) came that Kingdon’s third ingredient for suc- entrepreneurs’. Need we thenmerely say increasingly effective group of ‘policy lem’ and responding ‘policies’ from this coming(1995), the together of a‘prob- Kingdon’s agenda-setting policy theory sons, 1989).We can thus interms see, of and politicians Par- also 1970s(see inthe won support the of journalists financial grew instrength and organisation and movementneo-liberal ineconomics is not alone indemonstrating how this of Keynes’ opponents, Hayek. Peter Hall one of work the reviving all ory, above of economists expounding classical the- tive ‘waiting inthe wings’ wasagroup increasing arecession. ofbour would effect have perverse the play of market the reduce costof the la- in which heargued that letting free the nents of classical economics and Keynes, re-run of arguments the expo- between explicitly counter-revolution the see asa tions We to achieve effect. this can thus market forces were contribu- askey seen adoption the of to unleash devices licy; ofcentral economic new the aspect po- unionto curb power asa may seen be Right’s new UK–the the commitment situation. In –particularly respect this in costs regardless of overall the economic tradeunionbe power, pushing up wage main timethe the culprit to wasseen tant contributor problem. to this But at recession to have an seem impor- been nationaltimes when economies were in ble). In retrospect, hikes inoil prices at to deemimpossi- seemed ian theory same time, aphenomenon that Keynes- emerged (recession and inflation at the phenomenon 1970sthe the of stagflation Hence, alterna- insome the respects fering support to –or temporari- even prevent widespread bankruptcies by of- collapsed, governments to moved to try Lehmann Brothers United inthe States, While some of institutions, the notably sive liabilities that could they not meet. elled, leaving with banks mas- exposed known assub-prime mortgages, unrav- deemed to spread of risk the what were forms of debt purchase, had been which and United the Kingdom. Complicated house purchase United inthe States ciated with indiscriminate lending for bank failures in2008particularly asso- Crisis The Contemporary and its impact. quickly) informed about public policy enabled City the better to (and be more formation-processing capacity which nomics, and by development the of in- neration with of training experts ineco- by arrival the City inthe of ge- anew Interestingly, were they reinforced also by removal the of government controls. were changing: City(in the of London and worldwide) that, at markets time, financial the the problem.dresses this What heshows is analysis of of monetarism rise the ad- change advocates (Béland, 2005).Hall’s concerns to explore power the of policy extentthe to it which justice does to of paradigm the spect theory, shift about The contemporary with started crisis changesThese were partly induced (Hall, 1992: 100). markets government vis-à-visthe substantially reinforced power the of that years happened inthese to occur government debt gilt (the markets) tional practices of markets the for of changes... aseries institu- inthe Questions have raised, inre- been

47 Democracy and Crisis in Europe 48 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 levels of debt: governments and hadhigh increasing easily and that meantime inthe many nomic growth wasnot going to come people, etc.). penditure (on for benefits unemployed revenuestax ex- and social increased cession in,combinations set of falling real economy’ ( to preventtry ‘a major depression inthe collapses, stimulus measures adopted to vernment interventions to stave off bank crisis’ 2011:53)comprised (Gough, go- routescase, ‘from to fiscal crisis financial and Rogoff, 2009).In contemporary the inpublicses debts sector Reinhart (see ‘sovereign debt crises’, involving increa- generate crises financial what are called wouldcovery not come quickly. Serious itsoon clear became that economic re- bring situation the undercontrol, but actionswift by governments would economic activity: dence and generating amassive fallin undermining businesson confi- effects, credit hadsubstantial then crisis knock- ly over taking –vulnerable banks. The rediscovered infiscal belief their ... European political elites in2010 It clear became that areturn to eco- Initially the expectation wasthat al proximately $3trillion (Engelen to extrapublic expenditure of ap- Germany hadcommitted themselves and Chinato Spain, France, and governments from United the States national that, level so by late 2009, stimuluster wasfiscal packages at nomies. Theimmediate coun- policy most of eco- developed inthe them in more than 30million joblosses, nance-led recession hadresulted The IMF(2010)estimated that fi- ., 2011: LOC 4562-66). ., 2011:LOC ibid .: 54)and, re- asthe et et Keynesian economics. by Hall: described digm shift areturn to there for isacase areversal of para- the developed about extent the to which tionality context. inthis Hence, adebate trapped within assumptions about ra- nomics profession theorising whose is reinforced by emergence the of an eco- ism involves adogmaabout markets, sis upon extent the to monetar- which teresting for respect inthis empha- their and Cassidy (2009)are particularly in- byses Haseler (2008),Skidelsky (2009) ing of markets the 1970s.Analy- inthe itswhich roots of lay free- the inaspects with astrong upon focus extent the to rature on economic the emerged crisis Towards aParadigm Shift? Diagnosing theProblem: stemming from economic global links. treme version of general the problems depreciation)larly currency wasan ex- nationmedies inspecific states (particu- limited this which adoption the of re- though it may argued be that way the in a common linked economies, currency ded complication way wasthe inwhich ment debt. Within Eurozone the an ad- the needto the growth curb of govern- needtothe re-stimulate economies and Soon after 2008anSoon extensive lite- hademergedA conflict between 4567). kets going (Engelen world would keepbond mar- their US assumption that rest the of the an governments could not make the nance debt, their given that Europe- national governments could refi- termswhich decidedthe on which judgementthe of bond markets the ing public debts were subject to lic expenditure cuts. Theirincreas- prudence and to began plan pub- et al et ., 2011: LOC ., 2011:LOC the Labour government Labour the inJune 2010in- coalitionservative-led that hadreplaced austerity.lic sector In Con- UK, the the stressed needfor the perspective cy pub- terms of debate. the Thedominant poli- and were growing began to change the ment debt burdens were considerable ( lowed by slow, disappointing recoveries’ recessions, and recessions these are fol- arecial crises typically followed by deep nasty, brutish and long. That is,finan- termath tends to of be crises financial Follynancial Time Is Different: Eight Centuries of Fi- with book theironicRogoff’s title article,view drawing upon Reinhart and 26/06/09). Krugman and Wells, inare- private investments ( on needto the encourage public and springthe of 2009and quoting Keynes ‘green shoots’ of economic recovery in monetarism – attacking saw who those – one of of of earlier gurus rise the the It isinteresting to note Samuel Brittan cognition of parallels with the1930s. by that scenario asecond involved re- radigm shift. sawscenario noreason to support apa- turn quickly. accepted who this Those ous and crisis, that ‘normality’ would re- vernment action hadforestalled aseri- There were some signs that prompt go- tivities, particularly by ‘ordinary’ banks. of better controls over speculative ac- recommended involved imposition the tention by governments. Policy changes as events that should dominate any at- leading up to crisis it the period inthe and excessive the extensions of cred- issuesabout the sis, seeing speculation consensual, focuson thebanking cri- New York of Review Books By 2010, the evidence thatBy evidence 2010,the govern- This point of waschallenged view There wasinitially a,comparatively (2009),argued: ‘... af- the Financial , May 2010).

Times This , tried has been monetary: maintaining monetary: hasbeen tried inasmuch key reflation asthe device sion of Keynesian with monetarist views arguedbe that some fu- there hasbeen statusthe quo willremain strong. It may changepolicy that forces the infavour of implicit institutionalist inthe of view are answers possible several to that. It is wideracceptance ofbeen that view. There man isforthright on point: this to theKeynesian paradigm. Paul Krug- forcase amuch more reversion effective above). to Thisseems strengthen the needsdescribed benefit and social high combination the being of low yields tax ment problem crucial deficits (the here inchecking effective not been govern- In context this austerity have policies littlebeen signof an economic recovery. and United the States at there least, has 20/05/10). damage recovery ( the ensure that corrective measures didnot netary Fund on the need to take careing director the to of International the Mo- pressure for rapid repayment) and cit- maturityrun (meaning that there islittle ated, drawing on about evidence its long UK government exagger- debt hadbeen government,new that issuesabout the 2010, despite hisgeneral support for the note Samuel Brittan still arguing inMay and more slowly. It isinteresting again to cuts mademore shouldthe be gently opposed but these, only with claims that penditure opposition cuts. TheLabour troduced substantial public sector ex- We may well askwhy there hasnot (Krugman,come 2012:1). rule the ing austerity have policies instead be- my forward again –yet job-destroy- econo- the sector isready to carry more,spend not less,until private the Now timefor isthe government the to However, since2010,across Europe Financial Times ,

49 Democracy and Crisis in Europe 50 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 ticular pitfall inKrugman’s approach a lack of economic autonomy. Thispar- stimulating economy the out isruled by Keynesiana wholehearted approach to may argued be that for many countries leading up to 2008).Hence period the it it savings didin Chinese (asindeedthe a large economy asasafe place to depos- is that foreign even investors may regard ment national inthe interest. Theother need to entrust resources to govern- the can its be own citizens, responding to a is that asubstantial of part its lenders can indebtedness. sustain increased One Theretries. are two it inwhich senses nomous economy than mostother coun- much moreHis country islarge and powerful, it can easily makers United inthe suade policy States. operateneral message, iswriting above allto per- as an auto- wantingKrugman, whilst to offer age- above ‘the government’ singular. isinthe First, it may noted that be quote inthe endorsement of Keynesian the view. makers tolicy accept Krugman’s strong problems about to efforts persuade po- ally fully accepted. Keynesian re- on message wasever this itrespect, may doubted the be whether war that difference madeallthe inthat Since 1930sit inthe coming wasthe of plies increasing public the deficit. sector investment answer. wasthe But im- this ments to investment. For Keynes, state neededto to restoreseems be commit- more of Something this. effectiveness ing, doubts are raised about being the ‘quantitative easing’. At timeof the writ- tried, notablythen been what iscalled ways of making money available have reach zero, can go they nolower. New interest rates (discounting for inflation) real insustaining sincewhen culties this, low interest rates. There have diffi- been However, two to there other be seem of big the banks. Stephen King argues: bybook an economist working for one of with to perspective the start anew ful monetarism. In it this, isuse- reviewing break away from Keynesians both and paradigms new whether are neededthat war, not does offer ahappy precedent. actual route out of trouble 1930s, inthe system. Moreover, asnoted above, the economic of model self-correcting the for doubting, asKeynes did, cheerful the will come from. There are grounds good question now is where such confidence willget money their back.they The en out, to recognise that long inthe run thatsee the road willeventually straight- indebtedness, there isaneedfor to them For lenders to countenance increased ing (aswith acar) isappropriate here. adjustments.term Thenotion of steer- wasinterms of short- period post-war economy immediate inthe wasseen The way Keynesian management of the have regard to timedimension. the qualifications,these there isaneedto happeningthis Skidelsky, (see 2000). ternational that policies would prevent was to assistwith development the of in- lastcontributionthe of dying the Keynes explicitly repudiated since1945,indeed mies from other. each have These been moves towards to insulate trying econo- there wereearlier period strong political particular salutary reflection that inthat tween present the and 1930s,with the a tinent to go back to difference the be- indeed auniversal one. Again it isper- rather than individual countries), or is made by alarge economic unit EU (the is only overcome commitment ifthe is pansion Western inthe world inear- scintillating rates of economic ex- Many of factors the that ledto such onThis leads to questions about pointThe second isthat, with even In UKAdair the Turner, aleading advi- that are tending to dragdown growth. (2012) hasnoted anumber of factors can come from. growth and about where such growth ing questions about what ismeant by economiestics of modern are who rais- ranksside the of more the radicalcri- However, hejoins anumber from out- sky, 2012)or reduction the of inequality. and inSkidelsky discussion the Skidel- economic successsuch ashappiness (see stress other indicators aneedto seek of Simms, 2013),letalone who with those lematical for (see example Jackson 2009; mance interms of growth may prob- be sons why judging economic perfor- Greenthe literature suggests which rea- nomy. and2008 crisis changed the eco- global extension of credit lay at of heart the the to efforts through sustain the them the World War that and evidence the period, growth high the rates of post-Second the to achieve: exceptional the character of turn to growth high rates hard willbe with amixture of on evidence why are- ( ity debate’ above described asout of date ‘stimulus the to describe versus auster- in economic performance’, and on goes deterioration suffering astructural be ibid. In United the States J. Robert Gordon King not does identify himself with He goes on to challenge view this old ( liver areturn to growth the rates of economic policieswillultimately de- namely that appropriate the macro- inmuchsides believe same the thing, both on protagonists the Oddly, WestLater hesays: ‘The appears to magic(2013:2). their lier decadesare nolonger working : 3).Thenhenotes: ibid. ). relative King, decline (see 2010). ernments, ways isfinding of coping with to dominant economies, and gov- their that means for citizens the of hither- the mance challenged. needsto be But what yardstick of national satisfactory perfor- growthwhich of (inrespect GDP) isthe economies. new these Aneconomics in capitalist economies can compete with and better ways established the inwhich that it issimply amatter of new finding are reasons for questioning notion the ing world the economic system. There Brazil and more to come) are transform- abovemies (Chinese all, but India, also are feasible? Theemergent these econo- waysnew of stimulating investment. But and Keynesian thinking isa search for was illusory. Implicit monetarist to both moving around people’s other money, vestment but rather avariety of ways of therein which waslittle in- real new uponpending borrowing, inacontext capacity US,UK,etc. inthe Growth de- consumers and competitive productive balance between the expectations of sis emerged from masking the of an im- about extent the to credit the which cri- 1461). that are to adegree arbitrary’ ( onpend conventions and assumptions are highly imperfect, de- because they in what we as“real think income” they Even asmeasures of long-term changes term changes inhuman well-being. are asmeasures of almostuseless long- and on goes to argue that ‘GDP figures GDP become’ (Turner, 438), 2012:LOC of the conventions required to calculate morethe arbitrary and some uncertain we get, asmeasured by capita per GDP, performance. He points richer out: ‘The measuresunsatisfactory of government out reasons why indicesof growth are sor of business and government, hasset There are questions raised to be ibid .: LOC .: LOC

51 Democracy and Crisis in Europe 52 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 relations. Here, as noted, the reference reference the noted, as Here, relations. for ways new of ordering international on. Arelated point concerns quest the wasinanyism, which always case going fusion of Keynesianism and monetar- ed, what isperhaps happening issome Keynesianism now. But asalready not- may made about be any reversion to of that decade. Obviously similar points ly strongly promoted early inthe part keptbeen alive and indeedincreasing- back had to which a shift earlier ideas, awayshift from Keynesianism involved cess. In 1970s,aswasnoted, the the Occurring? AreConclusions: Paradigm Shifts cal limitations of such astrategy. Today we may point also out politi- the down not wages does solve problem. this Keynes pointed out that simply driving situationthis In grim. look 1930s, the Europe, and prospects the for changing across Europe, particularly Southern unemployment have massive becomes incomes. In general, however, levels of able to challenge measures that reduce weakness of tradeunions, nolonger tween 1970sand the present the isthe titiveness. Animportant difference be- of efforts to maintain national compe- employedthe are falling context inthe It likely seems that too incomes the of ticularly growth the of part-time work). der-employment are masked being (par- may that be significant elements of un- austerity develops. strategy However, it matic inunemployment increases asthe vernment about avoidance the of dra- congratulation on the part of the go- amount acertain there hasbeen of self- growthful and jobcreation. In UK the about relationship the success- between Ideological change isaslow pro- Finally, there are raised issuesto be of constraints upon finance capital. We something more than imposition the testing. measures derived from psychological resting doon comparatively asthey ‘soft’ a‘currency’become of political debate, Skidelsky and(see Skidelsky, 2012)can doubted ‘happiness’ whether measures intothem political discourse. It may be al economic thinking and translating growth assumptions inconvention- hands challenging productivist and haveperspective amassive on task their cult for democratic politics to deliver. lowering of expectations, always diffi- 1471).Remedies thusLOC require a isting income and wealth’ (Turner, 2012: ed and resisted to setbacks people’s ex- and impose increases, resent- which tax duction require expenditure reductions out growth, and debt debt re- servicing createdoes agrowth imperative. With- Adair Turner notes: ‘... indebtedness he isof concept the of economic growth, citizens and to governments. Critical as yond its to means, with both messages an argument that West the isliving be- reduce government indebtedness. His is forthright inhissupport for measures to for stimulus the but perspective, heis situationthe of problems aseries poses Stephenbeyond this? King’s analysis of key figure.(2010) the Here critics are with inevidence, Stiglitz constraintsto minimise on markets. that dominance ina context of efforts 1970s order reinforcement wasthe of nance. Thecharacteristic of post the promise strongly with American domi- World War, where Keynes hadto com- conference at endof the Second the point Bretton pastisthe inthe Woods Central to radicalchange hasto be More radicalvoices from Green the But what are prospects for the change est groups and later about theory key the abouttheory behaviour the of key inter- concern extent the to older both which versus stalactite formation). also They opposed to gradual change (earthquakes extent involve to they which radicalas arethey fundamental innature and the nature of extent the such shifts, to which concern questionsThese about real the lems about notion the of paradigm shift. events. It indicated hasalso some prob- gerate changes the involved past inthose gested that it isimportant not to exag- 1970s.In inthe them doing that, it sug- therewhen wasareaction away from Keynesian were ideas first adopted or ble that to those either occurred when ineconomic shifts compara-see) policy we (or can we see indeedwhether will economicrary events: to askwhether to at look theory digm shift contempo- for fear of market reactions: is that government deficits must cut be timeofthe writing, dominant the view and City the At inUKdiscourse). sury ment Trea- and (the sector financial the govern- between relationship changed plicit inchange isthat there a hasto be suggest nothing much ischanging. Im- continuing development of hedge funds battles over bankers’ bonuses and the cant reversal here. contrary, Onthe the far littleseems so of evidence asignifi- to paradigm the of shift 1970s.There the ofnoted interest this rise the inrelation This article has used the para- the This article hasused al ceptable to (from finance Engelen ...that anystory reform must ac- be tively accept ifthey the undermined private interests, but iseffec- allthis to reforming and finance caging its ly underscore commitments their maketries that speeches rhetorical- Elite politicians inmany coun- ., 2011: LOC 3725). ., 2011:LOC et et migration, achallenge, poses particu- economic problems asderiving from remedies, particularly that those our see simplistic peddling of parties rise new growth, unlikely seems to change. The of ability their to deliver increments of not just capacity their to but dothis also choicestheir interms between parties of ment economy, tomanage the and make public the in which govern- the expect for to happen. this Ademocratic politics great stronger deal are than they now damental change would needto get a vocates and potential agents of fun- that suggests response ad- to the those, and of ofboth crises human in agency change policy need to see asaproduct against such boldness. isabouttalism offer to awarning occur argued that afundamental of crisis capi- have,who at various points inhistory, sential. Generations of radicalanalysts gue that it inevitable willbecome or es- contemporary economies to ar- and try to that justify interpretation of trends in cro-economic controversy ifIwere to try ping outside my comfort zone into ma- isneeded.dical shift But Iwould step- be occur. that In Ibelieve respect ara- this have about views what we should think foreasy an author detached. to We be or willoccur. In such asituation it isnot dence there isthat isoccurring ashift mined asking questions about what evi- contemporary situation exa- hasbeen the sense, that In occur. will that changes bate and proceed to predictions about event. It de- isnot to apolicy easy review tably involves interpretation after the almostinevi- paradigmthe theory shift digm shift. embracedbe within concept the of para- role of actors asagents of change needto The theory used here, used stressingThe theory the But above allitargued hasbeen that

53 Democracy and Crisis in Europe 54 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Engelen, I.,Froud, E., Ertürk, J., Sukh- Collier, R.B., Collier, D. (1991) Clarke, P. (1988) Brittan, S.(2010)Now timeto isthe ask: Brittan, S.(2009)Green shoots debate Béland, D. (2005)Ideas Poli- and Social Baumgartner, F. and Jones, B. (1993) REFERENCES emerging argument the be to help carry dogenous change interests –new needto tion that reinforced hasto this be by en- orthodoxies, butpolicy its also recogni- its stress on needfor the to shift ideas a sense, the paradigm theory, shift with larly to politicians. social-democratic In Cassidy, J. (2009) tions’ (LOC)). Kindlethe edition and noted by ‘loca- University Press (quotations are from Politics of Reform Complacence A., Williams, K.(2011) dev, J., Leaver, A.,Moran, M.,Nilsson, NJ: Princeton University Press. namics in Latin America the Labour Movement and Regime Dy- the Political Arena: Critical Junctures, University Press. Making the in lution London: AllenLane. What crisis? Times makers. policy misleads 1-18. cial Policy and Administration AnInstitutionalistcy: Perspective. go Press. Politics Agendas and Instability in American , June 26. . Chicago: University of Chica- Financial Times : Financial Crisis and the The Keynesian Revo- How Markets Fail . Oxford: Oxford . Oxford: Oxford After the Great . Princeton, , Financial

May 20. Shaping Shaping 39(1): So- . Gough, I.(2011)FromGough, to crisis financial Gordon, R.J. (2012)Is USEconom- Gamble, A.(2009) Hall, P.A. (1993)Policy paradigms, so- Hall, P.A. (1992)Themovement from Hall, P.A. (1986) Friedman M.,Schwartz, A.J. (1963) Farnsworth, Z.(eds.)(2011) K.,Irving, be accepted.be that realities new may have to come to and perhaps mostoptimistic the is view – isoccurring slow –noearthquake be problem solving. In any change case, will sceptical about feasibility the of policy ‘dismal asanew seen – can be science’, ging Times ging eds., Irving, in:K.Farnsworth crisis, fiscal and Z. no. 18315, August. Economic Research Working Paper ic Growth National Over?. Bureau of Recession of Feast Press. Princeton, NJ:Princeton University United the of States History Monetary cial learning and state: the of Thecase Cambridge University. Analysis Comparative in ing Politics: Hi K. Thelen,F. Longstreth, 1970s,in:S.Steinmo, inthe ic policy tutional analysis and British econom- Keynesianism to monetarism: Insti- Press. France and Britain my: The Politics of State Intervention in Bristol: Policy Press. Times Challenging in Policy Social : Capitalist Crisis and the Politics . Bristol: Policy Press. . Basingstoke: Macmillan. Social Policy in Challen- storical Institutionalismstorical Governing the Econo- . Cambridge: Polity The Spectre at the . Cambridge: Structur- A . . Krugman, P. and Wells, (2010)Our R. Krugman, P. (2012) Krugman, P. (2008) Kingdon, J.W. (1995) King, S.D. (2013) King, S.D. (2010) Keynes, J.M. (1936) Krasner, S.(1984)Approaches to the Kay, A.(2011)UKMonetary Policy Jackson, T. (2009) Haseler, S.(2008) 2010. pect. Giant Banking –What Crisis to Ex- Now! Books. Economics pression ley, Longman. edn 1984).New York: Addison, Wes- tives and Public Policies. New Haven: Yale University Press. Out. The End of Western Affluence University Press. rity Emerging Threats to Western Prospe- London: Macmillan. of Employment, Interest, and Money 16: 223-246. torical dynamics. state: Alternative conceptions and his- (2): 143-161. Growth ordination. Paradigms, Spillovers and Co- Goal Change during Financial the Crisis: Forum Press. Comparative Politics economic making inBritain. policy . New Haven and London: Yale New York: W.W. Norton. New York Review of Books . London: Earthscan. Journal of Public Policy Public of Journal When the Money Runs Losing Control: The Comparative Politics Meltdown End This Depression Depression This End The General Theory Prosperity without . London: Penguin The Return of De- Agendas, Alterna- 25: 275-296. 2nd edn(1st . London: , May 31 . . Surel, Yves (2000)Therole of cognitive Streeck, W., Thelen,K.(eds.)(2005) Stiglitz, J. (2010) Skidelsky, Skidelsky, R., E.(2012) Skidelsky, (2009) R. Skidelsky, (2000) R. Simms, A.(2013) C.MandReinhart, Rogoff, K.S.(2009) Pollitt G.(2009) C.,Bouckaert, Parsons, W. (1989) March, J.G., J.P. Olsen, (1989) Turner, A.(2012) and normative frames inpolicy-mak- ford: Oxford University Press. in Advanced Political Economies yond Continuity: Institutional Change London: AllenLane. and the Sinking of the Global Economy Life Much Is Enough? Money and the Good of the Master Basingstoke: Macmillan. Keynes. Fighting for Britain 1937-1946 London: Hachette. ton University Press. Financial Follyof This Time Is Different: Eight Centuries Elgar. Management nuity and Change in Public Policy and Elgar. Pressnancial Institutions ing tion and noted by ‘locations’ (LOC)). (quotations are from Kindle the edi- Crisis 7: 495-512. ing, . New York: Press. Other Journal of European Public Policy Public European of Journal . Cambridge Mass.: MITPress . London: AllenLane. . Cheltenham: Edward . Cheltenham: Edward . New York: Free Press. Cancel the Apocalypse Freefall: Free Markets Economics After the The Power of the Fi- . Princeton: Prince- Keynes: The Return John Maynard Maynard John Rediscover- Conti- . Ox- How How Be- . . .

55 Democracy and Crisis in Europe 56 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 KLJUČNE RIJEČI teorija promjene paradigme, ekonomska kriza, RIJEČIteorija promjeneKLJUČNE paradigme,kriza, ekonomska ali iotpornjihovoj promjeni. ukojimasejavljajuvore poteškoće uprimjeniprevladavajućih nakrizu ideja, ekonomskih retrospektivno. Noteorija promjene paradigme može nampomoćidaobjasnimoodgo- spore,promjene jesudotome jelidopromjene politika te došloilinijemogućtek kada Pokazuje sedajeteško primijenititeoriju promjene paradigme uanalizidogađajagdjesu konceptualnog isupstancijalnog. Dolazisedodvajuzaključaka, zadnjoj ekonomskojkrizi. SAŽETAK Članaksekoristi teorijom promjene paradigme dabiistražiorazličite pristupe Razmišljanja opoliticiekonomskeRazmišljanja krize iz perspektive policy policy procesa policy proces AND THE CHALLENGE AND THE ber states aslongEuropean state andnationbuildingremains incomplete. isnot–andcannotdevelopches. onaparwithitsmem- into It –afull-blown democracy to inEurope promote thananyone democracy else, allthatittea- butitcannotpractice andEuropeanan ideological commitment to hasdonemore integration. democracy It Organisationally, theEUisahybrid between intergovernmentalism has andstatehood. It what itisnot,andmightbecome intheshadow oftheongoingEurozone crisis. tion anddemocracy. theprocess In we willgetabetter understanding ofwhattheEUis, ropean democracies. what it wasintended aclub to be: of Eu- states in1995to 27in2007)hasbecome The expanded EU(from 15member asuccessstory. hasbeen All inall, this core states. member to prospective new ciples of governance good from EU the Europe and transfer awholesale of prin- harmonisation of legislation throughout hasinitiatedend –Brussels alarge-scale rope objectives, asprimary and –to this of and law rule the democracy inEu- integration. TheEUhaspromotion of Europeanthe Union and its project of Keywords Summary E EUROPEANISATION concept tightly intertwined with uropeanisation isafashionable setsoutto clarifythecomplex relationshipThis between Europeanisa- article Europeanisation, state building, democracy OF DEMOCRACY solution to problem. the Its application launch parliamentarism obvious asthe dedicated European federalists would deficit, for years. But not most the even lity problems, democratic so-called the marred by and legitimacy accountabi- not afull-blown democracy. It hasbeen Union.pean Even so, EUclearly the is worksof how Euro- inthe democracy ing respondents for assessment their oftects Eurobarometers the keep ask- to itself asademocracy, and archi- the cratic institutional setting. TheEUrefers nation building project castinademo- tious plans. astate TheEUisalso and But more EUhaseven the ambi- Primljeno: lipanj2013. Pregledni članak Örebro Universitet Education Sciences, andSocial Institute forHumanities, Sten Berglund

57 Democracy and Crisis in Europe 58 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 gressed towardsgressed Its statehood. sphere of butfulfilled, the EUhasgradually pro- Thevision beginning. isfar fromvery thus astate building project from the large 2007: 7-9).TheEUwas (Zielonka, United States of Europe –always loomed vision of something even greater –the materialised. But background inthe the would have happened EUhadnot ifthe ry, knows nobody though what even project stands out asquite asuccesssto- of cooperationry inEurope, peace the thinkable. more After than halfacentu- that war between would them un- be ly France and Germany, intertwined so countries of Western Europe, particular- Economic cooperation wasto make the wakein the of World Second the War. what it is.It project asapeace started sier to identify its visions than to define ing target of and sorts, it wasalways ea- since it wasfounded in1957.It isamov- and forms –and underdifferent labels – The EUasaMoving Target going Eurozone crisis. might shadow inthe become of on- the what EUis,what the it isnot, and what it we willget abetter understanding of anisation and democracy. In process the complex relationship between Europe- an integration. forces for or against Europe- deepening European Commission and nationalist currentin the tug-of-war between the with European the state building project statesEU member have to come to grips tributes toits complexity. Somehow the straightforward, but EUagenda the con- level of states member the ismuch more majorities. onmentary the Democracy constant of risk overrun being by parlia- member stateswould the to expose the The EUhasappeared inmany shapes outThis article sets the to clarify gration project and callfor their respec- reject who European the those find inte- (Taggart and Szczerbiak, 2008).Here we hard EU-sceptics are to easy identify also as France, Germany and The Belgium. ticians in core member countries such sition frequently by taken leading poli- encounter along way. the po- Thisisthe lution to whatever problems EUmay the only asadistant goal but so- asthe also ing integration (read: state building) not Hard-core ever deepen- federalists see dedicated and articulated members. terogeneous, but by defined most their campster asEU-sceptics. Both are he- ly referred to asfederalists, and lat- the oppose it. Theformer are frequent- mote development this andwho those pro-within who EUbetween the those here we have source the of conflict the wards –isindisputable, statehood and tion –from intergovernmentalism to- al two forms of organisation (Berglund asamixturehaps of described the best sation like the United Nations. It isper- state, or asan intergovernmental organi- countries. differencesthe 27member the between committal declarations patching over is therefore frequently reduced to non- member countries. EUforeign policy sion making with veto full rights for all a domain for intergovernmental deci- nationthe state. High politics remains – generally considered core very the of – defence, and security foreign affairs is not yet fully incharge of politics high majority vote Council. inthe But EU the themselvesfind overruled by aqualified vidual member countries may, therefore, national decision making prevails. Indi- within its sphere of competence supra- competence hasexpanded radically and ., 2009:11-35).But overall the direc- The EUthus asa not does qualify et et of aforeign paradigm from shift policy NATO) membership part wasacrucial into EU. the For most of EU(and them communist Europe and Central Eastern ly brought inpost- democracies 10new millennium new the (2004-2007)final- 2009: 82-83;101).Thefirst few years of cord of EU-scepticism (Berglund EUnot inthe member to have along re- only the 1980s, isinfact former EFTA Southern Europe to join EUinthe the Portugal, one in of democracies new the EU-scepticism into force. apowerful once European inthe Union, turned they gration project from beginning; its very critical of Europeanhad been the inte- ofbers EU. the were These countries that and Austria were accepted mem- asfull neutralin 1995,when Finland, Sweden and Ireland in1973and wasallbut over EU-accessionthe of Britain, Denmark The exodus out of EFTA the beganwith and Europe.cracies inSouthern Eastern an Union, and anumber of demo- new Great Britain’s alternative to theEurope- gradually joined by the bulk of the EFTA, Netherlands, and Luxembourg –were – France, Germany, Italy, Belgium, the between 1957and 2007. Theoriginal six expansionrial of the European Union is also the result of the massive territo- deepening economic integration, but it tion of the EUispartly aproduct of the individual member countries. and entire the political establishment in This applies to major political parties and of scope process the of integration. thing, buta good disapprove of pace the that people think who EUis find the also platform. But among EU-sceptics the we on anationalist, at timesxenophobic, leftwing extremist campaigning parties tend toThey sympathise with right- or tive governments to get out of EU. the The conflict aboutThe conflict future the direc- et al et ., around all-European the nationalist sometimes hundreds of years. Thistime that usually require agreat of deal time, nation building are parallel phenomena ropean Commission. State building and normal strategy on part of the Eu- the common constitution. Thisisaperfectly it hadworked out according to plan, a stitutions, acommon currency, and, if citizenship,pean common political in- and anational anthem, acommon Euro- tion with allwhich that entails –aflag EUasana- the likestheless, to describe not anation state. But never- Brussels, knows that2005). Everybody EUis the draftin the constitution (Toonen all-Europeanthe nationalist rhetoric Netherlands were frustrated about also rate. But many voters inFrance and the andries adding to unemployment the Europe,Eastern eroding French sala- against an of influx cheap labour from ment. TheFrench EU-sceptics warned impact of recent the eastward enlarge- marked by concern about long-term the for or against Draft the Constitution was inNovembertified 2009.Thecampaign resolved until Lisbon the Treaty wasra- June respectively that –acrisis wasnot consecutive referendums inMay and jecting the EUDraft Constitution intwo into adeepconstitutional by crisis re- somewhat brought unexpectedly EU the six. In 2005France and Netherlands the vourable audience among original the by have Brussels not always hadafa- ropeanisation and road the map defined from realising federal their visions. Eu- cial agendas hold original the sixback countriesber since1973with spe- their sue of contention until later on. integration project didnot an become is- terest, European and the inmostcases Russianthe toWestern the sphere of in- This isnot to say mem- that new the et al et .,

59 Democracy and Crisis in Europe 60 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 ministers Council. inthe promise acceptable to all27government helps up to search speed the for acom- ty clause israrely and used presumably consensual.to be majori- Thequalified Council, where decision making tends tween European the Parliament and the current power sharing arrangement be- tion to problem. the prefer They the liamentary system obvious asthe solu- and inclined to reject abi-cameral par- deficit EUtend inthe EU-sceptics to be plain loudest the about democratic the of EUaltogether. the com- who Those questionwho democratic the character scription, eventhough there are those flawed. Thisisprobably an accurate de- we have democracy, but it issomehow mocratic deficit. implies Theterm that itself areputation for its de- so-called or group of actors, but it earned hasalso rope than any other international actor developmentthe inEu- of democracy Deficit The Democratic seen. to be everywhere though all-European the symbols were censored,Their vision hadbeen even his followers (Giscard d’Éstaing, 2007). source of dissatisfaction for Giscard and Even so, outcome the must have a been as interchangeable interms of substance. tutional two the documents Draft, sees al Convent and architect of the Consti- d’Éstaing, chairman of the Constitution- stockty lock, and barrel; Valéry Giscard were carried over into Lisbon the Trea- ges introduced inthe Draft Constitution into Lisbon the Treaty. But chan- the Draftthe Constitution wasrestructured ences to EUsymbols were removed and sical EUmanner. Theoffensive refer- problem waseventually solved inaclas- rhetoric wasapparently premature. The The EUhasprobably done more for its states. member and political the system on level the of political system of European the Union similarities and differences between the parative It purposes. helps usto identify cal system and highly suitable for com- is theoretically applicable to any politi- states (Easton, 1965b:21).But hismodel cieties tend associated to be with nation allocation of values for and so- asociety’ ton politics ‘authoritative defines asthe suggested by Pippa Norris in1999.Eas- performance and regime institutions, as components –regime principles, regime broken up into its three constitutive mid-1960s. Here ‘regime’ the hasbeen hisconceptualloped framework inthe identified by David Easton, ashedeve- regime, and political the community – authoritiesthe or political the actors, the three objectsthe or levels of support – parative politics toolbox. It represents workscracy European inthe Union. – there isaproblem with way the demo- But –asmay inferred be from Figure 1 norities within and beyond Union. the man rights and for respect national mi- tion. TheEUundoubtedly promotes hu- was long relegated posi- to asecondary ance by treaties to extent the that politics of law prevails. govern- TheEUisinfact sion of and Justice. Court the Therule Parliament, Commis- Council, the the stitutions are inplace European –the in1993.Thedemocraticpenhagen in- statesber EUSummit sincethe inCo- criteria it imposes on prospective mem- according asademocracy toqualify the Unitedthe States. But it would arguably ortries, apresidential like democracy like some of itsmocracy member coun- countries, or asemi-presidential de- many like so mocracy of its member Figure 1ispart of standard the com- The EUisnot aparliamentary de- paigns have national adistinctly flavour, of national elections. Theelectoral cam- boil downall fairness –they to aseries out Union the five years, but every –in European Parliament are heldthrough- pean political Elections parties. to the parliament asEuro- aswell larly elected in place and Union the features apopu- but core the democratic institutions are somewhat limited of scope Union, the EU government institutions the reflect of lawrule (Sattler, 2008:58-62).The principles, and including the democracy it iscommitted to anumber of regime may not have awritten constitution, but similarities are TheEU striking. infact dominate, but isnot The case. this the Sources Figure 1 Figure Political community Political institutions Regime of support Characteristics performance Regime principles Regime Political actors Object One might expect the differences the One might to expect : Easton, 1965a,1965b;Norris, 1999 . Levels and Objects of Political Support willingness to co-operate politically. sent institutions of government and ageneral A basicattachment to nation the beyond pre- bent. presidencythe assuch rather incum- than the institutions rather than persons; support for litical and parties themilitary. Support for work, state police, the the bureaucracy, po- Attitudes towards the constitutional frame- practice. Support for way the system the functions in vernment. i.e.ideal, mostappropriate asthe form of go- Support for regime the asaprinciple type or or authorities. supportSpecific for particular political actors cally to of the sense political community usbacktakes to Figure 1,more specifi- countriesber (Hix prints on systems party the of mem- the but it hasthus far precious left few im- cialist, conservative and parties, liberal all-European system, party including so- liamentary form parties an embryonic (Hix, 2008:76-84).Together par- these and many of abstain them from voting Parliament are unknown to mostvoters factions or ‘parties’ within European the Parliament pean parliamentary andthe dates and for running parties Euro- the elections. Thetiesbetween candi- the ties competing for mandates innational ways identical with the political par- and are running parties the almostal- et al et ., 2007).This

61 Democracy and Crisis in Europe 62 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 porary Europeanporary system party is,for in- happen EUaswell. inthe Thecontem- and long inthe it well run might very Europe late inthe 1800sand early 1900s, is what happened nation inthe states of a public sphere evolves organically. This or system, Aparty acivil pen. the society removed from agenda the by astroke of lenging that sense inthe cannot they be we have identified are much more chal- form Theother flaws process difficult. an Union are likely to make such are- visions about nature the of Europe- the institutional reform, but competing the Thiscan corrected be difficult. through ism that make full-blown democracy ments are tracesof intergovernmental- countries. institutional These arrange- sioner from of each now the 27member EU–ismadeupthe of one commis- Commission government –the pean of lar vein, it may noted be that Euro- the levant government ministers. In asimi- body.elected It isaforum for re- allthe system, butmentary it isnot apopularly House or Senate inabi-cameral parlia- Union. asan Upper serves TheCouncil ofin terms European of the history the Europeanthe Commission makes sense issues. policy areaddressed, they asforeign addressed issues of European integration. If at all eliteeven the strata keep alow profile on elitethe sphere. In Nordic the countries, but it hardly hasrepercussions beyond FrenchGerman, and British even media, time, debate the about Europe rolls on in materialise long inthe In run. mean- the an public sphere. Such aplatform may ropean and civil an society all-Europe- provide asolidplatform for an all-Eu- issimply to defined society loosely too lack thereof on EU-level. the European or –rather case particular –inthis the The composition of and Council the a debate about Euro the and its poten- The economic uncertainty unleashed ofries sovereign debt and bank crises. rope at has sincebeen centre the of ase- had far-reaching ramifications, and Eu- The Debt Crisis has only madeit more visible. along. Thecurrent debt inEurope crisis al a fair share of critical voices (Berglund 1950s,butthe have original the sixalso stronger among initiated who those it in ropean integration project isgenerally earlyin the 1990s.Support for Eu- the rope linedup for membership EU inthe and Eu- inCentral democracies Eastern and isnotCommunity; this why new the knownthen European asthe Economic countries to started defect to what was Europe.rary Thisisnot why EFTA the for integration deepening incontempo- arethey not. There isnowidespread call as moving same inthe direction. But member statesthe were generally seen of democratic legitimacy, EUand ifthe could provide EUwith the areservoir foundationlid societal than EU. the This own, but allhave they amuch more so- and nation building projects of their states. of Some are them engaged instate more within member the smoothly European affair (Hix, 2008). Europeanthe elections agenuinely all- countries –could domore also to make velopment. TheEU–and its member obviously to promote trying such ade- ing for all-European EUis the parties, holding out of prospect the public fund- (Duverger, 1967;Epstein, 1967);when firsttheir few years of democratisation that emerged inWestern Europe during stance, reminiscent of systems party the ., 2009). The conflict has been there all hasbeen ., 2009).Theconflict The financial crisis in the USin2008 inthe crisis The financial The democratic process much runs et et cuous downgrading of Germany’s credit pared to USdollar) the and conspi- the nifold, including aweaker Euro (ascom- economic consequences have ma- been economies to estimate. isdifficult The has thus poured far into been crisis the market), and amount the of money that interventionsrect (friendly on bond the and forms, direct (loans) aswell asindi- forthcominghas been inmany shapes boundless. Support seemingly has been sis and defend common the currency readiness to prop up economies incri- accompanying its interventions, ECB’s but inspite of harsh the often message ofpectations market the timeand again, has therefore failed to live up to ex- the non qua sine stitutional setting, where consensus is work isadaunting anyway task inacon- Europe, and changing legalframe- the andpartners inSouthern South-Eastern lity for debts accumulated by poor their responsibi- full assume to reluctant bly in Northern Europe are understanda- still being negotiated. The rich countries and what US.Exactly the implies this is al banks incountries like Great Britain into aplayer more on apar with nation- ropean Central Bank (ECB),making it lem. Thisincludes empowering Eu- the integration solution asthe to prob- the and –more recently –Spain. economically central countries like Italy of mounting the problems infar more remindedCommission hassincebeen all-European context. But European the nomically marginal country within the escalating debt inGreece crisis –an eco- Eurozone. on wasthen Thefocus the saw imminent the breakdown of the part of 2011,international mediafore- of European the cy Union. In latter the common asthe tial to survive curren- Brussels – unsurprisingly – sees more –unsurprisingly –sees Brussels for amendments. Brussels a simply cannot foreseen. be No one fore- actions wake inthe of aGreek Euro exit that of other EUcountries; chain the re- its economy isdeeply intertwined with grosspean domestic product (GDP), but accounts for aminor share of Euro- the nor problem, but it isnot. Greece only 23-31). Thelatter ami- to might be seem union (Böll of currency the towel, declare bankruptcy and opt out end to it, and Greece may throw inthe project increasingly or put difficult an ticipation inthe European integration tional may Court render German par- den countries. TheGerman Constitu- lazy and unreliable people indebt-rid- sis may get tired of subsidising allegedly Voters incountries not part of cri- the er. But much may happen along way. the ropean, to opt out of EUaltogeth- the prompt Britain, always areluctant Eu- European Union, and it may eventually tween insiders and outsiders within the It willat any rate increase gap the be- not ahit necessarily EUat inthe large. and avoid unpleasant but surprises, it is needs to common stabilise the currency tion well maywhat be Eurozone the very ening economic and political integra- –isthussels more of same. the Deep- EU. peat of recent the economic inthe crises member countries asto avoid so are- matters andbudgetary fiscal inthe given tosels be oversight authority in Germany hastherefore calledfor Brus- level rating (Spiegel Online, 25.7.2012). over its –defended own its currency top economic performance, but control full Great Britain –acountry with weaker wards other Eurozone countries, while dit rating due to its commitments to- many apparently lostits top level cre- rating by Moody’s inlate July 2012.Ger- The main–at scenario inBrus- least et al et ., 2012a:

63 Democracy and Crisis in Europe 64 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 man magazine Intelligence, 28.11.2011), and Ger- the ing breakdown of Eurozone the (Public der and riots wake inthe of pend- the to brace themselves for disor- social Her Majesty’s embassies allover Europe –inNovemberwhen 2011–instructing vernment inmind hadsuch ascenario tirely without substance. TheBritish go- The doomsday isthus scenario not en- are strong enough to contain crisis. the lysis, it question isamoot they whether many to firewalls build; ana- final inthe indifferenttries stages of and crisis walls. But there isanumber of coun- has nodoubt to build tried such fire- perative to prevent contagion. Brussels around countries like Greece are im- to close such ameltdown.us frightfully achainunleashed reaction that brought worldwide economic meltdown. Yet, it autumnin the of 2008would result ina Brothers saw that the bankruptcy of the terialising again (Böll terialising again (Böll was designedto prevent from everma- World Second the War and that EU the kindof setting thatvery brought about wing populism and xenophobia –the hyperinflation, protectionism, right- to 1930swith the massunemployment, Eurozone might clock back the crisis set ly warned that handling unskilful of the lems within Eurozone. the It a hasbeen to cometrying to grips with theirprob- Greece and economies other crisis are – ismoving towards integration; deeper The EU–and particularly Eurozone the brighter now didayear ago. than they merous, but much prospects look the crisis. for EUfunding of member countries in ultimate the 27). Thisisalso argument It isfrequently argued that firewalls The doomsday prophets are still nu- investment bank inNew York Der SpiegelDer et al et hasrepeated- ., 2012a:22- Lehman tia and now Serbia) asdemocra- qualify two candidate member countries (Croa- enlargement countries of 2004-2007and tween 1and European ten 2,the East political map of Europe. gaugedbe from Table 1–it redrew the foreign goal,mary and policy –asmay (and NATO) membership pri- astheir where applicant the countries hadEU conditionality. It worked well inasetting plicant countries known isalso asEU er hands-on approach towards ap- the called and European the Commission, so- the tween candidate the member countries drawn-out process of negotiations be- non standards of governance into a by making adoption the of European tarian past. Thisobjective wasachieved with an authoritarian and even totali- inapplicantmoted democracy countries cratic countries and successfully pro- has established itself asaclub of demo- EU and its member countries. TheEU constitutesmocracy achallenge for the of Democracy The Challenge states that have opted out of it. date Eurozone the aswell member asthe tutions sufficient to accommo- willbe question common the whether EUinsti- Eurozone,EU than the and it isamoot mains coveted. But there ismore to the bouring countries. EUmembership re- EU hasnot lostits attraction on neigh- image of European the Union, but the has nodoubt dealt blow aserious to the let it slideout of control. Thedebt crisis prestige into common to the currency ers have invested much too money and over yet. But European the great pow- operation, costlyrescue very and it isnot With Freedom House scores be- It clear should by be now that de- for completion successful of the acquis communautaireacquis . Thisrath- sine qua qua sine Table 1 ture. Relations with countries those are tential members foreseeable inthe fu- Ukraine and Georgia are aspo- not seen and/or tieswith close EU, the Moldova, Though interestedbers. inmembership are officially listed aspotential EUmem- are that to close sense EUinthe the they such Montenegro asSerbia, and Albania democratisation. perceived to EUfurthers closeness the The table thus suggests that or actual ally dobetter than other hybrid regimes. within EU’s the sphere of interest gener- and countriesshades of somehow grey; ship or autocracy. But there are different and outrighttween democracy dictator- belonggimes. They to grey the zone be- of 2.5-5have ashybrid classified re- been cies. Countries with scores range inthe havebold of part eastward EUsincethe the been enlargement of 2004-2007. scoresand (2013).Country Ekman are reported within parenthesis. Thecountries listed in but cut-offs regime the the are defining types of and those Linde (2011),and Ekman Berglund world on aseven-point from running scale stro Note Croatia (2) Armenia (5) Armenia (2) Serbia Romania (2) (2) Latvia Croatia (2) Bulgaria (2) (1) Slovenia (1) Slovakia Poland (1) (1) Lithuania Hungary (1) Estonia (1) Republic (1) Czech (Scores: 1-2) Democracies The countries of Western the Balkans : Theclassification inTable on Freedom 1isbased House ratings of countries the of the . Democracies, Hybrid. Democracies, Regimesand Autocracies Europe, inEastern 2011 eri 35 Uzbekistan (7) (6.5) Belarus Kyrgyzstan (5) Tajikistan (5.5) Kosovo (4.5) Russia (5.5) Kazakhstan (5.5) Georgia (3.5) (7) Turkmenistan and HerzegovinaBosnia (3.5) Ukraine (3) Azerbaijan (5.5) Moldova (3) Macedonia (3) Albania (3) Montenegro (2.5) (Scores: 2.5-5) Hybrid regimes ngly democratic (1)to strongly autocratic (7), ing isnot enough. There a should be also and(Linz Stepan, 1996).But state build- deavour aslong EUisnot asthe astate tisation of EUisan the impossible en- cal scientists would argue that democra- considerablybeen bumpier. Most politi- but its own road towards has democracy ing madeEurope safe for democracy, publics. called Near Abroad of former Soviet re- always of fearful incursions into its so- but it designedto calmRussia, wasalso borders the fine of European the Union, rope. attempt first Thiswasthe to de- EU’sthe Eu- neighbours inEastern new butoffering membership everything to – an EUprogramme launched in2004, European Neighbourhood Policy (ENP) handled within framework the of the The EU thus deserves creditThe EUthus for deserves hav- (Scores: 5.5-7) Autocracies

65 Democracy and Crisis in Europe 66 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 have quite been afew of over those the about direction the of EU. the There lems compared to fundamental conflicts tions (Hix, are 2008).These minor prob- tue of its many directives and regula- with red tape and bureaucracy by vir- ropean Parliament. It associated isalso ly low turnout inelections to Eu- the of little concern general- the –thence assomething farly removed seen and three problems. TheEUisfrequent- its states member are marred by at least full-blown democracy. process, but didnot make they EUa the grass root level into decision the making important steps towards integrating the erment of parliament. the were These innovation; gradual the asdoes empow- to European the Parliament represent an sultative functions. Thedirect elections was indirectly and elected only hadcon- a parliamentary at body outset, the but it ministers and other ministers. There was an political elite of –heads state, prime were built exclusively for Europe- the argued that EUpolitical the institutions ciety. Harsh asit it might may seem, be and multifaceted all-European civil so- matter, for development the of alively of stable European identities or, for that hardly an setting for ideal formation the countries from increased 6to 27.Thisis litical union, number asthe of member ration haspreviously aforum for economic coope- turned intoterms of aswell scope assize. What was an aspiringering transformation the of EUin the po- would have astounding, been consid- lund sourceprimary of identification (Berg- ropean citizens, nationality remains the root level. For vastmajority the of Eu- ply isnot there –at not least on grass the ofsense political community, and it sim- The relations between EUand the et al et ., 2006).Any other outcome one but else, it cannot practice all that inEuropemote democracy than any- integration. It hasdone more to pro- mitment and European to democracy statehood. It hasan ideological com- brid between intergovernmentalism and By Way of Conclusion ing common the currency. more damaging to EUthan stabilis- the revival inEurope might turn out to be Union; long inthe nationalist this run, ticism and nationalism throughout the Eurozone have to EUscep- addedfuel for integration deepening to stabilise the move. Theeconomic and crisis call the Prime Minister drastic toservative this Party have supposedly driven Con- the ty and rightwing the UKIndependence sceptics within theConservative Par- of EUmemberships. their Vocal EU- countries keen on improving terms the for similar requests from other member Commission would have to brace itself EU-sceptic voters anyway, and EU the might rejected deal be bynew British If agree to EUdoes the renegotiate, the tain out of EUif re-elected the in2015. ron willhave little choice but to pull Bri- comply request, with this David Came- (Cameron, 2013).If not EUdoes the dum on Britain’s relations with Europe by hisvoters inasimple in/out referen- gotiated terms for approval or rejection Cameron vowed also to submit rene- the 23 January 2013,Prime Minister David European Commission. In on aspeech termsthe of its EUaccession with the 1973, Britain now wants to renegotiate tion on EU. the AnEU-member since disruptive current asthe British posi- matters,ary but nothing aspotentially and opt-outs, issuesand budget- policy past few years revolving around treaties Organisationally, EUisahy- the the governmentsthe of member coun- the institutions were not visible enough, and happened.162-167). Thisnever TheEU European institutions (Pentland, 1973: ofshift loyalties from national the to the of economic integration would initiate a ively, that material the believed benefits of European the Union, somewhat na- integration.pean Thefounding fathers gling complexity to process the of Euro- now EUaddan in the almostmind-bog- youtube, 10.7.2007).The27countries Telegraph,in the 11.7.2007;Barrosoon as a‘friendly empire’ (Barroso quoted an Commission, facetiously referred to nuel Barroso, Chairman of the Europe- bers upon demand.a record of opening up for mem- new It is what Joséclub of European but democracies, it has Ma- sent, and not on coercion. TheEUisa however, integration on con- isbased and conquest. In European the Union, and it isusually accompanied by force building long usually avery takes time, have somehow State merged. andnation It isnot over until different the units tion state isaformidable foe. nationthe states of Europe, and na- the EU constitutes apermanent challenge to er than lessintegration. In the sense, this solution to mostproblems ismore rath- gration project issuch that obvious the on, but logicof the European the inte- an federation within European the Uni- There isnoroad map towards aEurope- agenda of European the Commission. not inany way near. It isnot on even the of European the Union, but is statehood gration competence the hasincreased incomplete. or inte- Deepening vertical statepean and nation building remains with its states member aslong asEuro- into on –afull-blown apar democracy it teaches. It isnot –and cannot develop Political integration isaboldproject. European integration project. away. Thelatter willkeep haunting the recovery willnot make nationalism go rope may possibly recede. But economic very, current the nationalist wave inEu- ropean Union. So, with economic reco- Eu- the as well as government respective tizens tended to satisfied with be their nomic prospects brighter, European ci- ago, timeswere when and good eco- and protectionist platform. Not long so ties often campaigning on anationalist wards new, alternative or populist par- state of to- affairs shift their –thence and EU responsible the for dismal this ers. Thevoters hold government their ofinflux immigrants and asylum seek- programmes and –inmany –an cases unemployment figures, harsh austerity nomic It crisis. hasbrought escalating largely afunction of ongoing the eco- manent opt-outs. Eurozone countries aswell per- asthe accommodate actual the and potential institutions willprove robust enough to or whether not current the seen to be EU wards integration. deepening It remains parking spacerather than aslow lane to- opt-outs like Great Britain insearch of But includesria. EUalso the Eurozone economic the fulfil convergence crite- Eurozonethe future inthe they when theoretically inaslow lane; willjoin they EUcountriesthe not Eurozone inthe are towards integration. deepening Most of It hasput Eurozone the on afasttrack turn out such to acritical juncture. be 19-24). Thecurrent Eurozone may crisis to foresee difficult (Berglund contingent upon critical events and thus much incommon are –they non-linear, gration and innovation processes have blame for failures onto EU. the Inte- for what worked out well and the shift weretries always ready to take credit The increasing malaise inEurope is et al et ., 2006:

67 Democracy and Crisis in Europe 68 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Berglund, S., Ekman, J. S.,Ekman, Berglund, (2013)Intro- S.,Duvold,Berglund, J., K.,Ekman, Barroso, J. M.(2007)OnEurope asa REFERENCES Giscard d’Éstaing, V. (2007) The EU Epstein, L.D. (1967) Easton, D. (1965b) Easton, D. (1965a) Duverger, M.(1967) Cameron, D. (2013)EU Speech at S. Böll, S. Böll, J., S.,Ekman, Berglund, Vogt, H.,Aare- ern Europeern Handbook of Political Change in East- Deegan-Krause, T. Knutsen, eds., duction, J. in:S.Berglund, K. Ekman, the EU. End: Borders, Limits and Directions of Carsten, S.(2009) RU youtube.com/watch?v=-I8M1T-Gg- “Friendly Empire”, available at: http:// Treaty is the same as the Constitution, Praeger. Westernin Democracies JohnSydney: Wiley &Sons. Political Life. PrenticeJersey: Hall. litical Analysis Ltd.Company Modern State. Their Organisation and Activity in the ternet at: www.number10.gov.uk Bloomberg, 23.1., available on In- the in: grund, Euro, in: Edward Elgar. tions and Future Trends European Union: Foundations, Institu- brot, F.H. (2006) Edward Elgar. et al et et al et Cheltenham: Edward Elgar. Der SpiegelDer Der SpiegelDer . (2012b)Blick indenAb- , 3 . (2012a)Abschied vom New York, London and rd . Englewood Cliffs, New Cliffs, . Englewood London: Methuen and edition. Cheltenham: A Systems Analysis of A Framework for Po- for Framework A Where Does Europe The Making of the , 20,14.5.:23-31. , 26,25.6.:22-27. Political Parties: Political Parties Parties Political . Cheltenham: . New York: The Sattler, M.(2008)From Nation State to Public Intelligence (2011)U.K. Embas- Pentland, C.(1973) Norris, P. (1999)Introduction: The J.Linz, and Stepan, A.(1996) J.,Linde, J. Ekman, (2011)Patterns of Hix, S., Absul, N.and Roland, G.(2007) Hix, S.(2008) Vom Symbol zur Realität: Studien zur ion, in:W. Rothholz, eds., S.Berglund, Member State of European the Un- paring-for-collapse-of-euro/ licintelligence.net/u-k-embassies-pre- 28. 11.,available at: http:// http://pub- sies Preparing for Collapse of Euro, Faber and Faber Limited. Integration European and ry ford University Press. ed.,ris, Growth of Critical Citizens, in:P. Nor- more: Johns Hopkins University Press. Postcommunist and Europeca, dation: Southern Europe, South Ameri- of Democratic Transition and Consoli- Wissenschafts-Verlag.lin: Berliner Germany and Europe Central in State-Breakup and Democratic Politics the Fall of the Berlin Wall: Transitions, I.Peters,Bakke, eds., Communist Hybrid Regimes,in:E. Stability and Performance inPost- University Press. Parliament Democratic Politics in the European bridge: Polity Press. ropean Union and How to Fix It as-the-constitution-398286.html destaing-the-eu-treaty-is-the-same- commentators/valeacutery-giscard- at: http:// independent.co.uk/voices/ in: The Independent Critical Citizens Critical . Cambridge: Cambridge What’s Wrong with the Eu- International Theo- , 30.10.,available 20 Years since . Oxford: Ox- . London: Problems . Balti- . Cam- . Ber- Taggart, P., Szczerbiak, A.,eds.(2008) Spiegel Online(2012)Germans Should KLJUČNE RIJEČIeuropeizacija, izgradnjaKLJUČNE države, demokracija države inacijeostajenedovršena. godizgradnja naistoj europske razinisasvojim članicamadokle demokracija punokrvna uEuropi, iakonemožemokracije –inemože uvijekispunitiidealkojizagovara. Nije biti– ieuropskojpredanost integraciji. jepresudnu demokraciji uloguupromicanju Imala de- zone. EUjehibridinterguvernmentalizma Organizacijski, Posjeduje idržavnosti. ideološku se dubljerazumijevanjesameEuropske Unijete Euro- njenetransformacije usvjetlukrize SAŽETAK Članakobjašnjava kompleksanodnosizmeđueuropeizacije Nudi idemokracije. Oxford: Oxford University Press. Party Politics of Euroscepticism Opposing Europe: the Comparative look-a-846322.html moody-s-cut-to-german-credit-out- national/germany/german-press-on- available at: http://spiegel.de/inter- of Afraid be Economic Collapse, 25.7., liner Wissenschafts-Verlag. und des östlichen Europas poliyischen Kultur des Ostseeraums Europeizacija iizazov demokracije . Berlin: Ber- . Berlin: , 1-2. Zielonka, J.Zielonka, (2007) Toonen, B.S., Voermans, W. (2005)Say- Telegraph (2007)Barroso Hails Eu- the on Uni- European Enlarged the of Nature Policy European and Journal of Comparative Government Dutch Revolt, Enigmaor Pragmatism. ing No to aEuropean Constitution: ropean-empire.html news/1557143/Barroso-hails-the-Eu- http://telegraph.co.uk/news/world- ropean “Empire”, 11.7.,available at: . Oxford: Oxford University Press. Europe asEmpire: the 3(4):594-619.

69 Democracy and Crisis in Europe

cutives. to offer newtheoretical insightsinto the mechanismsofstrengthening thenationalexe- presented from beingadeviantcase)soas acomparative (insomeaspects perspective tives asaprecondition for therequired international loans. The casestudyofSlovenia is al centers ofpower whichdemandefficienteconomic liberalizationfrom national execu- has addedto thistrend ascountries become more financiallydependentoninternation- legislative dueto international pressures. The international financialandeconomic crisis ses. The mainthesisisthatnationalexecutives have beengaining power inrelation to the EUmemberstates) dueto thepressures inpost-communist oftheseproces-(particularly framework) Europeanization, withafocus onthechangesinnationalpoliticalsystems al executives and national legislatures relationshipsin the between nation- the article,this we willexamine trends the Worldthe Bank,IMFand OECD. In tergovernmental organizations such as economic power centers, including in- and supranational the and financial evolving power of governments both zation. Among problems key the isthe lenges to processes the of democrati- processes, hasbrought about chal- new includeswhich European integration Introduction Keywords Summary The latest wave of globalization, OF THE EXECUTIVE OF THE THE DOMINANCE THE DOMINANCE examinestherecent processesThis article ofglobalizationand(withinthis globalization,Europeanization, states, post-communist executive, crisis TOWARD tegration processes for reasons of eco- which originally initiated European in- andcesses outcome. their of analyzing interference the of pro- the make forthey example agood interms latestded inthe wave of globalization, muchprocesses have embed- very been European integration, and sinceallthese a consolidation of democracy, aswell as ly undergone atransition to democracy, post-communist countries have recent- peanization processes. Since acore of in relation to globalization/Euro- the Unlike old the EU member states, Danica Fink-Hafner Primljeno: rujan2013. znanstveni članak Izvorni ofLjubljana University Faculty Sciences, ofSocial

71 Democracy and Crisis in Europe 72 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 research into impacts the of global the lature (at of expense the legislature); (2) ship between executive the and legis- the ticular examining the changing relation- democraticsince the transition, inpar- tion of post-communist democracies search into processes the of consolida- a relatively short timeframe. ing more radicalchanges to place take in trendthis simultaneously whilst allow- cial and economic isstrengthening crisis manage EUaffairs). Thecurrent finan- domesticthe political system inorder to adaptations asthe (understood madeto liberalization, and (3)Europeanization pressuresthe of international economic post-communist states, EUmember (2) mestic consolidation in of democracy to combined the of do- (1)the effects power inrelation to thelegislative due nationalthe executive gaining hasbeen Europeanthe integration processes, post-communist states that have joined ficit EUpolitical inthe system. of executive the and democratic the de- thatcesses have ledto increasing role the mocracy. Researchers highlight pro- the is failing to meetits own criteria of de- that EUasaregional the political system Additionally, growing concern hasbeen Rumania,bers: Bulgaria and Croatia. The exception recent the being mem- countries EUmembers. full hadbecome pressure this ria, dissipated once these politicalthings) Copenhagen the crite- and pressured (among to fulfill other ly monitored during accession the stage states2004 EUmember close- hadbeen mocratization. Even post- though the wouldses bring also about to de- aboost onbased expectations that proces- the states joined processes 1990s inthe these nomy and security, post-communist the Our argument on: (1)re- isbased article isthat, inthis Our thesis in and related the strengthening of role the al pressures for economic liberalization impacts (2)the democracies, of glob- the consolidation of young post-communist ings on domestic (1)the processes of Firstly, we willpresent research the find- ternational and Slovenian scholars. on existing the research published by in- electoral engineering. Thearticle builds anyperienced major constitutional or study it case because hasnota good ex- and Tallberg, 2010).Slovenia makes also ment of chief the executive (Johansson unfavorablebecome for empower- the domestic political circumstances had to Europeanization pressures when even national executive place hastaken due increase inempowerment(2) the of the national executives empowered, while wellbecome institutionalized and the after European the hadalready Council an example of acountry joining EU the that of Sweden inthat (1)it represents ofThe case Slovenia closely resembles brings about theoretical new insights. asadeviant study case some aspects that er asacomparative study, case and in not asan selected illustration, but rath- and Pe’lassy, is case 1990:107-110),this study strategy (Dogan methodological Pe’lassy’s suggestions regarding case the ofcase Slovenia. In linewith Dogan and istestedsis. Thethesis indepth on the ternational and financial economic cri- ing account of intervention the of in- the national parliaments), tak- also while of national executives at of expense the manage EUaffairs strengthening (the national adaptations madeinorder to ent countries); and (3)research into the ing executive the infinancially-depend- national political systems (strengthen- politicalthe power restructuring of the pressure for economic liberalization on The article isstructured asfollows. ly been observed. Thishasincluded the observed. ly been systems party hasrecent-post-socialist However, adestabilization of many Norton, 2008;Fishand Kroenig, 2009). control (Kopecký, them 2004;Olson and parliaments but have actually to begun only gained inpower inrelation to the MPstheir and executives the have not decade, have parties able been to control and consolidated during second the Since systems party institutionalized lation to legislative the (Kopecký, 2004). increasing power of executive the inre- decadewascharacterizedsecond by the bills (Olson and Norton, 2008:174),the ments frequently amending government first decadewascharacterized by parlia- ments tended unstable. to be While the systemsparty and that fact the govern- stemmed frommocracies dynamic the ofweaknesses executives the de- innew 2004; Ilonszki and Olson, 2011).The feldova, Olson and Rakušanova, eds., trol executive the (Olson, 2004;Mans- aggressiveeven attempts intheir to con- ments were particularly and assertive ing transition the to democracy, parlia- dramatically. In the first decadefollow- haschanged democracies new in the national executives parliaments inthe ofConsolidation Young Democracies ofThe Domestic Processes chapter Conclusions. nia indetail. followed Thiswillbe by the we willstudysection, of case the Slove- executive and legislative. In aseparate relationshipsthe between national the nomic on re-arrangement crisis the of of current the and financial global eco- al political systems, and impacts (4)the tion) on re-arrangement the of nation- globalization (particularly Europeaniza- of national executives, impacts (3)the of The power relationship between the sumed the proportionssumed the of clear interna- said that hasas- of diffusion idea the this IMF (Andrews, 2012:103-104).It can be and International the Monetary Fund – zations like OECD, the World the Bank, dom and Australia hasaffected organi- countries like United USA, the the King- from fusion of doctrine neoliberal the neo-corporatist arrangements). Thedif- Unitedties inthe Kingdom and various networks communi-cy (such aspolicy integration of partnership-like poli- included– which inparticular dis- the as well aslimited consultative politics – only inextraordinary circumstances) of policy state the of field social inthe and family, the and rare the intervention responsibilitythe of private individuals tion that problems social were primarily preference for state, athin percep- the ed role of state the (characterized by a New Right understanding of limit- the economic combined liberalism with a ics’) brought about trend anew toward as ‘Thatcherism’also and ‘Reagonom- The early reform neoliberal (known liberalization have rules. global become of National Executives Related Strengthening of theRole andthe for Liberalization Economic The Impacts of Pressures theGlobal destabilized national politics. hansson and Tallberg, 2010)than to the level and EU-level decision-making (Jo- of interaction the between national- the tributable to increasing the importance ening of executive the may more be at- In such circumstances, strength- the (Fink-Hafner and Krašovec, inprint). Krause) and joining executives the TimSikk, Haughton and Kevin Deegan- ing parliaments analyses (see by Allan phenomena enter- both of parties new Since 1970s,privatization the and

73 Democracy and Crisis in Europe 74 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Goetting and Rueb, 1998)–were inthis (Elster, Offe, and Preuss with Boenker, referred to as‘rebuilding ship the at sea’ ously (particularly during 1990s)– the riencing multiple transitions simultane- post-communista rule, countries expe- of each are (Fink,2013).As magnified international factors interact, effects the learning, and domestic both when and organizations offer channels for policy international while policies, successful tivate governments examples to seek of that domestic economic problems mo- try’s subsequent on dependence IFOs. ternational liberalization and coun- their cutives due (also) to pressures the for in- haveparticular lostground to exe- the ments inpost-communist countries in of other national actors. National parlia- ona detrimental effect involvement the oriented actions, intheir and hashad this more(IFO) hasmadethem externally- of international financial organizations ecutives (pre)conditions the infulfilling stances, responsibility the of national ex- transition to democracy. In such circum- national financing at timeof the their weretries already dependent on inter- to challenge the executives. legislatives have losing power their been liberation and decision-making, while of expense the domestic democratic de- ternally-imposed obligations, often at ex- the perform efficiently infulfilling ditions, executives the are pressured to internationalthe loans. Under such con- national organizations inorder to access conditions the filling by inter- set these heldprimarily responsiblebeen for ful- tional executives of countries these have paradigm. neoliberal the na- Andthe on foreign support financial to follow tional pressure on countries dependent Furthermore, recent research reveals Indeed, many post-communist coun- tegy (2000), tegy The implementation of stra- Lisbon the economic competitiveness (Ágh, 2010). EU’s USAinterms the of behind lagging means(neoliberal) of overcoming the growth and for considering pragmatic EU in2005and emphasized needfor the countries) prevailed ( Visegrád (inthe type neoliberal bedded capitalism states) Baltic (the or an em- sion countries either of type aneoliberal economy; whereas other inthe acces- ing of national the economy to world the ism managed to interfere with link- the aform EUinwhich the of neo-corporat- only recent post-communist country in vits, 2007).In Slovenia fact, the hasbeen cial partnerships and Gresko- (Bohle to consultative politics, so- especially tic al dimension of democra- aparticular states international the and transnation- domesticthe politics of accession the implanted2012). TheEUhasalso into (Grabbe, 2003;Andrews, East ism inthe derable pressure for aform of neoliberal- nautaire of scope beyond the moted economic were which rules well dition of EUmembership, EUpro- the ternational organizations. As aprecon- followed same other the lineasthe in- ditional pressure from EU, the which nist countries came infact underad- integration processes, post-commu- the tion processes. luntary international co-opera- policy position and were involved inmany vo- 1 blueprint for amore competitive EU, Presidency Conclusions. European Lisbon ec/00100-r1.en0.htm (17.8.2013). int/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/en/ Council, 23and 24March 2000,http://ue.eu. capitalist model capitalist The By voluntarily participating inEU neoliberal shift proper, and thus created consi- 1 which wascreated which asa which is unfriendly isunfriendly which ibid. emerged inthe acquis commu-acquis ). of Coordination (OMC), Method Open wasthe One such mode of modes governance.experimentalist gave to implementation the aboost of and mutual their interactions. andtal supranational levels of authority sub-national, national, intergovernmen- regional political system, whichincludes nations have developing been aunique place.taking In context, this European dissemination have increasingly been co-operation, co-ordination policy and 2001, 2007).Furthermore, policy global senau and Czempiel, eds.,1992;Drezner, bal problems e.g. Webb, (see 1991;Ro- vernments insolving transnational, glo- to an increase incooperation among go- of National Political Systems on theRe-Arrangement Europeanization) (Particularly The Impacts of Globalization supranational) processes. policy tanced from democratic (national and cutives dis- insoft EUpolicymaking involvementin the of national the exe- by the level democracy tions about EU’s the impact on national- democratic character, aswell asto ques- questions asked being about EU’s the orientationneoliberal effectively ledto andal level Peters, (Borrás 2011).The dination of EUmatters at nation- the centralizing and politicizing co-or- the empowered core executives through and 2010).In OMC the Radaelli, fact, Greve, 2003;Borrás eds.,2004;Radaelli, tors and (Borrás and experts selected instancefirst involves governmental ac- 2 Open Method Open of Coordination, http://eu- (17.8.2013). ry/open_method_coordination_en.htm ropa.eu/legislation_summaries/glossa- Globalization closely linked hasbeen de facto 2 which in the inthe which increase increase So far,So national parliaments have failed cutive: Commission the ( rolethe and power of EU-level the exe- offersalso way apossible of expanding ly involves national the executives that it nature of ‘soft law instruments’ effective- processes. It non-binding the isbecause lation related the obscures further policy EU isnot allowed to make binding legis- ordination the inwhich fields inpolicy er forms of intergovernmental co- policy of OMC use the The increased and oth- ment on EUmatters (Raunio, 2007). ing to effectively control govern- their disabled domestic legislatures attempt- coordinationlicy hasevolved, has which mation deficit about usualMGL the po- 2005). Additionally, adomestic infor- mission and (Bergström, Council the mittees linked to European the Com- in numerous working groups and com- nation among bureaucrats and ministers system involves extensive coordi- policy ingly common. MLG EUpolitical inthe coordinationmental policy isincreas- Marks, 2001),additional intergovern- level government (MLG) (Hooghe and intergovernmental character of multi- usual the EU political system. Besides mental) elements still persist within the onal EU)and confederate (intergovern- roles fic policymaking. global inthe as well EU asan asthe entity play speci- context. individual member states Both its double-tier functioning global inthe of astate. However, EUhasretained the litical system hallmarks bears which the cessitated creation the of aregional po- increasing economic integration hasne- ingly politically-integrated EU. TheEU’s induced emergence the of an increas- of the EU General Trends within the Framework Nevertheless, federal the (supranati- The latest wave of globalization has ibid .: 165-167).

75 Democracy and Crisis in Europe 76 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 communist more EUmembers (see in tation of national systems post- innew ditionality hasnot prevented adap- the conditionality but democratic also con- transferrule involving not only processes.of Indeed, EUpolicy EU the to overall the diminishing transparency (Raunio, 2011),parliaments add infact EU countries are to closed public the EUcommittees specialized the inmany and are only seldom plenary, and since bated inparliamentary working bodies 2012). Since EUmatters de- tend to be processes (Auelpolicy and Raunio, eds., connection between voters and EU-level tives, have they largely failed to build a giving to legitimacy the national execu- functional level –adapted to role their of While parliaments have –at on least a and Wessels, eds.,2001;Raunio, 2008). zation Norton, (see ed., 1996;Maurer ‘losers’ or even ‘victims’ of Europeani- processthe of Europeanization, but also ments have not latecomers only been to national institutions. National parlia- ed first and mostcompared to other shown that national executives adapt- ces of older the states EUmember has ‘at home’. Research into experien- the had to adapt to managing EUaffairs cal systems of states EUmember have ing an indicative example). reformBologna of education higher be- (the not to only adopt expected hard the law forcase accession countries, are which 169-170, 172).Thisisparticularly the ing role of national parliaments ( rious threat to actual the decision-mak- such an extent that OMC the ase- poses within framework the of OMC the to even lessto control national executives processes, andMGL have policy done to effectively control executive the in Furthermore, the national politi- acquis ), but the also soft law acquis ibid (the (the .:

policymaking. and overall the transparency of (EU) at of expense the national parliaments andSchimmelfennig Sedelmeier, 2004) to EUmembership, full of thesis the the nationalthe political system adaptations process of accession negotiations and ment of national executives, inthe both into account trend the empower- inthe plannedthe accession dynamics. Taking adopting inorder them to catch up with liaments were pressured into rapidly EUmembership;full consequently, par- the bills neededto adopted be prior to gal framework of accession the states, order the to insert broaderthe public. Furthermore, in cally involve national parliaments and transparentbeen enough to systemati- EU. processes hadnot As these arule, countries negotiations inthe with the accession states represented hadalso the executivesthese of post-communist the ments accession inthe states. Moreover, already to dominate begun parlia- the wereses underway, executives the had Post-communist New EUMember States 3 For example, see 18 May, 2005,Luxembourg). Parliamentsthe of European the Union (17- munity and European Affairs Committees of Conference ofsented Com- to XXXIII the prepared by COSAC the Secretariat and pre- Practices Relevant to Parliamentary Scrutiny lopments in European Union Procedures and erlands) and 23 November, Hague, 2004,the Neth- the Parliamentsthe of European the Union (22- munity and European Affairs Committees of Conferencepresented of Com- to XXXII the tiny and Practices Relevant to Parliamentary Scru- Developments in European Union Procedures By accession timethe the proces- , prepared by COSAC the Secretariat and Third Biannual Deve- Report: 3 Second Biannual Report: BiannualSecond Report: acquis into le- the , Agreement (ACTA). of case the Anti-counterfeiting the Trade tion and particularly Europeanization is executive processes inthe of globaliza- of such undemocratic alienation of the albeit adelayed one. example Agood public and receives democratic input – level decision-making is leaked to the tergovernmental and supranational/EU- formation on hiddensegment the of in- terms. However, at occasionally, least in- is undemocratic inliberal-democratic tional governmental parties. strengthenfact elites party the of na- the national governments ingeneral, but in ropeanization processes donot benefit litics, emphasizes healso that Eu- these the presidentialization of European po- tem. When Poguntke ( imposed on national the political sys- not itto policies ratify the find difficult liaments not only control; lose also they doors. In such processes, national par- or closed behind particular EUpolicies tergovernmentally coordinated policies governmentswhen have negotiated in- added to phenomenon, this especially Globalization and Europeanization have to favor executive the (Poguntke, 2000). shiftingthe of national political power –that democracies isto say,mentary the presidentializationserved of parlia- Trend European and of the Executive asaGlobal The Undemocratic Alienation some extent. 2003) hasproved correct to be at to least ‘import of democratic deficit’ (Grabbe, 4 Anti-counterfeiting Trade Agreement, http:// tradoc_147937.pdf (22.8.2013).Anti-coun-tradoc_147937.pdf trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/may/ Overall, themain political trend For some time, researchers have ob- 4 Thecontroversial ibid .) analyzes ria within Eurozone the ria intro- hasbeen governments to macro-economic crite- additionalthe subordination of national meetings hasincreased. Furthermore, executives and intergovernmental their tion, the without ensuring democratic legitimiza- states. Without changing and legalrules ings have on imposed member the been meetings, decisions the of meet- these involved frequent but informal Council management crisis the though primarily erment of national the executives. Al- trendthe toward overall the empow- in such strengthen away asto further nomic EUhave inthe crisis occurred aimed at solving and financial the eco- Crisis Financial andEconomic The Impacts of theCurrent Global some lessons.learned text, national the actors of each country implementation of ACTA. In con- this ing process of that policy the ledto the tions to public pressures and block- the increasing responsiveness of EUinstitu- bilization of aswell civil asinthe society learnt alesson pan-European inthe mo- 2012). In EUhas the case, particular this TRIPSAgreement WTO the (Matthews, communautairequis with both the to conflict is believed provisions. Furthermore, agreement the rights and freedoms EUby inthe ACTA ly on undermining of the fundamental Public concerns have especial- focused transparency negotiating inthe process. in its memberstates due to lack the of dented public concern EUand inthe ofcase ACTA hasraised an unprece- (22.8.2013). Foundation, https://www.eff.org/issues/acta terfeiting Agreement, Electronic Frontier The decision-making processes de facto power of both national of EUand the with ac-

77 Democracy and Crisis in Europe 78 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 (EU) European the coined to describe Union In ‘troika’ term the fact, been haseven achieve its goal consolidation. of fiscal asan opportunity this sion hasused to debts, European the while ary Commis- governments of countries with budget- to dictate austerity the to strategy the loansthe have inaposition been also organizationsfinancial (IFO)offering digm (Jabko, 2011).Theinternational level to enforce liberalization the para- duced, whichallows supranational the 5 of stability financial use the mechanism ticle 136of Treaty, the allowing for the of paragraphinsertion anew into Ar- tioning of European the Union by the amendment of Treaty the on Func- the 2011 adopted adecision ledto which the states),EU member on which 25March intergovernmental the (in fact, of body out loans. It European wasthe Council of Eurozone countries requiring bail- progress the rate closely insupervising Fund (IMF);allthreeetary collabo- Bank (ECB)and International the Mon- an Commission, European the Central by EU’s the executive arm, Europe- the 6 European Commission (2011)Annual More on each of the three groups can be gions, COM Brussels. (2011)11final. cial Committee and the Committee of Re- tral Bank, the European Economic and So- Parliament, European Council, the the Cen- tion from Commission the to European the hensive response Communica- to crisis. the AdvancingGrowth EU’s Survey: the compre- (18.8.2013). eu-oplysningen.dk/euo_en/spsv/all/40/ Whattext, see Is ‘Troika’?, the http://www. For other meaning of ‘troika’ EUcon- inthe co.uk/news/business-15149626 (18.8.2013). 2011,http://www.bbc.Business, 4October Newska that Greece On?,BBC Depends found inKabir Chibber, Who Are Troi- the 6 –inpractice represented being 5

nomic and political power (Lord, 2012). member states different with very eco- poweras the relations between EU the European institutions, financial aswell andgitimacy oversight of ever stronger to question pertinent seem le- the both countries increasing, hasbeen it would en that number the of critical Eurozone of Eurozone the Witte, (De 2011).Giv- said to havebe endangered stability the EUmember stateparticular could which (ESM) to extend EU-level control over a 7 mismanagement, national the govern- ed asaconsequence of governmental Eurozone primarily hasbeen interpret- ( others Europe and Irelandsouthern more than peripheralthe countries of and eastern and economic hit In crisis crisis. the fact, worsened by international the financial further EUhasbeen 2012: 49-50)inthe post-communist states member (Watt, Recently, already the peripheral role of tus of netrecipient from EUbudget. the andtries Ireland) for struggling sta- the Mediterraneanless-developed coun- of EUmember states (together with the states have found themselves inagroup meetings (Hefftler executives regarding European Council to theactivity scrutinize of theirnational differentiated indeveloping instruments al parliaments have rather been slow and Mrak, 2010:347-348,365-366).Nation- executives) tend to dominate (Rant and tional interests (aspresented by national matters,hand inEUbudgetary and na- tive, holds Council the the ing on 2007-2013Financial the Perspec- As already proven by decision-mak- the Thelargest economies (particularly Germa- lar bailouts. Kabir See Chibber, ny) tend to dictate conditions the of particu- The post-communist EUmember ibid .: 54-55).As inthe crisis the et al et ., 2013). de facto op. cit . upper 7

EU member statesEU member clearly –hasalso venia –like allpost-communist new consolidationthe of democracy. Slo- legislative domestic inthe processes of nance of executive the inrelation to the increasing the teristics domi- hasbeen ticularities. Among shared the charac- countries aswell unique ascertain par- Europeaner Central post-communist shares characteristics several with oth- ments of lasttwo the decades,Slovenia from Perspective aComparative Study of The Case Slovenia koglou, eds.,2011). power constellations (Vradis and Dala- by imposed being test policies the such in theparticular country vigorously pro- tions may citizens the when even persist dreou, 2012),and power (2)these rela- Lisbonthe governance architecture (An- foundationscan very the undermine of (1)suchcrisis), apattern of governance tional during policies ongoing the fiscal suprana- to government Greek the of shown subordination (particularlythe al executives. As of case the Greece has have gaining been power over nation- tional intergovernmental organizations executive of case inthe EUand interna- atwhile same supranational the timethe er inrelation to national the legislatures, tional executives have gaining been pow- failing to produce results. expected the economic and political problems while contributestegy to increase insocio- the it obvious hadbecome that such astra- austerity measures ( cits but pressured also into introducing problems of national their budget defi- countries) were not only blamed for the cit were (which peripheral also infact ments countries inthe adefi- running In terms of political the develop- Ultimately, it said canthat be na- the ibid .: 67)evenafter in the postponementin the of urgently need- ernment initiatives, even which resulted parliament’s frequent blocking of gov- liamentarism wascharacterized by the tion. Thebeginning of democratic par- processthe of democratic consolida- executivethe infavor of latter the to aid er relations between the parliament and exceptionalbeen in re-arranging pow- Consolidation in the Young Democracy Executive in the Domestic Processes of The Shifting Positioning of the ceptionalism. threatens to question country’s the ex- Slovenia’s recent vulnerability financial pranational (EU) pressures. Therefore, ecutive international underthe and su- measures prepared by national the ex- to pressbegun on legislative the to adopt er. Meanwhile national the executive has tive to supranational the centers of pow- and subordinated national the execu- cially dependent on international loans nomic hasmadeSlovenia crisis finan- recent international and financial eco- problems.nomic policy However, the poratist approach to solving macro-eco- arather neo-cor-experienced successful ashaving loans, aswell financial tional decades without on dependence interna- and economic growth over pasttwo the socio-economiccessful developments tional phase, Slovenia suc- experienced cial situation. of Since start the its transi- terms of its socio-economic and finan- recently) proved an to be exception in unique. Also, Slovenia had(until very coordination of EUmatters, Slovenia is a more prominent role national inthe national the el inwhich parliament plays matters. However, inopting for amod- political system inorder to manage EU executive adapting while the national strengthened role the and powers of the The Slovenian parliament hasnot

79 Democracy and Crisis in Europe 80 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 nitoring, representative and legitimizing lative role toward apredominantly mo- liament from hasshifted its basiclegis- 2010). Consequently, the national par- arenamentary to arena party the (Igličar, shifting key the debate from parlia- the ly intruded legislative inthe processes by political havein fact, parties increasing- held to inter-party coalition agreements; 2012), governments have increasingly ties and system party the (Fink-Hafner, cess of consolidation of political par- Poland and Hungary. As with pro- the cent) compared to Czech the Republic, (ninety-five per- highest the has been from government, the and success their centsix per of bills allthe have come According to Zubek (2011:173),eighty- liament and parliament’s outputs. policy cutive isable agenda the to of set par- an post-communist countries; exe- the even by standards the of Europe- Central lative relationship today isexceptional, ry. However, Slovenia’s executive-legis- with inrecent older democracies histo- bills didnot 2012)–as exist(Rangus, thor and parliament the critic asthe of ship government the between au- asthe such away that traditional the relation- liamentary majority wasestablished in ofdependence executive the on par- the 211). During first the two decades,the government for amending 2000: (Zajc, thatrule abill may sent be back to the more recently adoption the also of the sues on parliamentary the agenda, and pressure on parliament the to adopt is- legislative procedure and governmental urgent meaning (effectively shorter) frequent of (mis)use institution the of toward atendency hand hasbeen per cutive hassubsequently gained up- the mainthe mechanisms by exe- the which to privatization 1994:106).Oneof (Zajc, ed legislation –such laws asthe relating mains very low.mains very levelthe government of inthe trust re- coalition is also regarded as fragile, and vention of Corruption. Thegoverning charged by Commission the for Pre- the Prime Minister’sthe own hasbeen party ticularly weak former sincethe of leader view, theexecutive isregarded aspar- From domestic the political point of Politicallitical Science Data Yearbooks). European the see details, Journal of Po- have dominated also executive the (for share of seats the parliament, inthe they ties have not only gained aconsiderable radically shakenhas been up. New par- scandals, consolidated the system party economic aswell crisis numerous asthe mismanagementthe of and financial the inSloveniais striking isthat, inlight of (Leston-Bandeira, 2004).However, what decade pattern inSpain and Portugal and Olson, 2011),but to second- the also an post-communist countries (Ilonszki tern inother witnessed Europe- Central only similar to thesecond-decade pat- parliamentary-executive relations isnot role 2012:243).Thispattern (Rangus, of 8 ofstyle executive the compared to oth- arrangements and its more consultative tions. Also, Slovenia’s neo-corporatist ent on international organiza- financial that depend- country hadnot the been tion. Thiswasprimarily due to fact the pressuresthe of international liberaliza- tionalism wasmarked by aresistance to of the National Executive Related Strengthening of the Role the and Liberalization Economic for The Impacts of Global Pressures See the results the See of Politbarometer the longi- http://www.cjm.si/?q=PB_rezultati. tudinal public opinion available surveys, at Until recently, very Slovenia’s excep- 8 ly received international recognition supranational politics, Slovenia quick- heavily on international and European independent statea newly depended of the National Political System on the Re-arrangement (Particularly Europeanization) The Impacts of Globalization functions of state. the social including fields, privatizationcy and the changesgradualist policy inallkey poli- supportthe of parliament) the opted for powers external financial the and (with tonomous relationships intheir with au- relatively were governments venian Krašovec, 2011).Until recently, very Slo- le and Greskovits, 2007;Stanojević and inclusivesocially development (Boh- promises required inorder to balance arrangements enabled which com- the for development the of neo-corporatist alism ineconomic transformation and various governments to opt for gradu- sis (Mencinger, enabled 1997),which its on its and financial solid economic ba- Sloveniatries, waspreviously able to rely on same the level. Unlike other coun- protective, Slovenia isnot comparable grád countries have to some extent been tions. Meanwhile, although the Vise- nor maintained welfare social institu- cantly protected the national economies states Baltic the have neither signifi- welfarethe state, governments the in sequent effectivelymaintained policies ‘a welfare state/ 1991 constitution establishes Slovenia as welfare-state. Indeed, Slovenia’s while nance of arather stable and prosperous allowed2007), which for mainte- the of capitalism and Greskovits, (Bohle (neo-corporatist)a particular variation er post-communist executives produced Even establishment the though of socialna država ’ and sub- rangement, but inits especially func- evident, not only inits formal re-ar- mestic managing of EUaffairs hasbeen al political system to cope with do- the executivethe inadapting nation- the ever, general the trend of empowering nia’s democratic idiosyncrasies.How- ofpersistence some elements of Slove- venia joining general the trend and the level EUsystem hasresulted Slo- inboth system to functioning the of multi- the overall adaptation of Slovenia’s political with the deliberation to harmonize Slovenian law ous laws were without passed significant to politicize EU-related matters. Numer- litical consensus asnot so wasachieved lative procedure wassimplified and po- among parliamentary legis- the parties, on state.member agreement the Based tional law prior to becoming EU afull order the to insert of timein of short period bills inavery considerable pressure to adopt hundreds 2004accessionin the wave) wasunder post-communist parliaments involved EU, Slovenian the parliament (like other phenomenon intensified. Europeanthe integration processes, this in Fink-Hafner, ed., 2010).Upon joining co-operationsmental policy more (see volvement various inthe intergovern- learning and withlicy alively started in- intensively sought opportunities for po- transitions, Slovenian the government and In policies). process the of multiple tions, and finances defense institutions ral level (including international rela- functioned at former the Yugoslav fede- hadpreviously sectors, which cy only establishment of state structures/poli- lishment of state anew necessitated the without problem. Internally, estab- the Europeanization interms of the In process the of accession to the acquis . acquis into na- the

81 Democracy and Crisis in Europe 82 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 fairs national parliament inmanaging EUaf- havewhich emphasized role the of the to asmallnumber of EUmember states tive, Slovenia’s we can observe proximity tioning. From normative the perspec- 9 10 where Slovenia can take part inEUpo- membership incircumstances (infact, context inthe while of Slovenia’s EU full integration with European the Union, to principle the of transparency full in tive features its commitment hadbeen Union,pean one of Slovenia’s distinc- ofphase ‘policy-taking’ from Euro- the matters. It said that, can be also inthe bly lessinvolved became inEU-related accession stage, National the Assem- tional interests. Certainly, following the doingso asideSlovenia’s chose to set na- ily assumedacoordinating role and in EU Presidency, parliament the primar- on matters. When Slovenia took on the parliament inmanaging European Uni- significant reduction role inthe of the bership of European the Union saw a 2011). affairs (Košič, 2008;Fink-Hafner, 2008, al parliament management inthe of EU ing, executive the dominates nation- the 2013). In terms of real-life the function- sion aswell ascurrently (Hefftler See TheLaw on See Collaboration between the For comparative adetailed analysis of the Slovenije public of Slovenia ( March, 2004,National Assembly of Re- the zadevah evropske unije –ZSDZVZEU lovanju med državnim zborom in vlado v on European Union Matters ( National Assembly and Government the ses, see Fink-Hafner see ses, (2008). accession stage of EU-related proces- policy transparency of accession the and post- the The first year of Slovenia’s mem- full 9 at timeof the country’s the acces- ), Number: 007-01/03-11/3. Državni zbor Republike Republike zbor Državni Zakon osode- et al et ), 25 10 .,

ratification was‘frozen’. in Slovenia and consequently Slovenia’s of scandal the waspublic debate opened following international public revelation ment recent inthe ACTA scandal. Only same can said of be Slovenia’s involve- more inFink-Hafner, ed., 2010).The tic than inother EUmember states (see ing isnoless democratically problema- Slovenia’s involvement insoft-law mak- cratic deficit. It comes that asnosurprise tributing to European the Union’s demo- nationalthe executive –Slovenia iscon- –namelyan policymaking oversight of and of methods involvement inEurope- ciently available the use mechanisms Nationalthe Assembly not does effi- atcesses EUlevel the hasdeclined. Since participation indecision-making pro- ment to control government the inits executive, and the ability of the parlia- vernment’s proposals prepared by the bly hastended simply to approve go- the Unionpean issues.TheNational Assem- levelinmanagingthe of secrecy Euro- ally, amajor there hasbeen increase in and even more inpractice. so Addition- fairs innormative decreased (law) rules and level the of transparency inEUaf- role the licymaking) of parliament the 11 international organizations. financial Of dependentnot on financing been the of cial and economic Slovenia crisis, had Financial and Economic Crisis The Impact of the Current Global Tudi slovenska nagibakzamrznit- se vlada cf.html (22.8.2013). sa-vlada-razmislja-o-zamrznitvi--62f0158c- http://www.times.si/slovenija/acta-tudi-na- razmišlja ozamrznitvi, TIMES.si, 16.2.2012, (22.8.2013); Slovenija –Acta: tudi vlada naša http://www.dnevnik.si/clanek/1042510249 vi ratifikacije Acte, Until recent the international finan- Dnevnik 11 , 16.2.2012, tion to limit state debt, ment proposal to amend constitu- the parliament’sthe adoption of govern- the increasing.been Anindicative is case have model in linewith neoliberal the on Slovenia to adopt austerity measures variousless, the international pressures loans from abroad ( have by achieved to obtaining be more foster economic activity, and would this ditions) only state the would able be to loans from abroad, (insuch con- while terprises or the needto decrease banks problemle the of liquidity facedby en- dit as well onto eliminate cre- as dependency the make it difficultcial and tightening monetary would fail tothat insuch circumstances rapid finan- tack- economists, including Mencinger, warn in credit banks ( extraordinarily share high of enterprises tive investments of banks the and the tivity by stifled nega- hasbecome the sion rounds), Slovenia’s economic ac- statemember acces- (of post-2004 the states andindebted EU least isthe new among indebted least the EUmember 2012: 77).So, although Slovenia is lied on loans from abroad (Mencinger, non-financial and sector state the re- crucially, Slovenian banks, citizens, the thus increasing public the debt whilst, to cover transfers, social increased the hit Slovenia, government the decided When international the crisis financial on accessto easy foreignbased finance. 2008), Slovenia’s economic growth was mediately after joining EU(2005- the im- that,venia fact isthe period inthe recentthe major change financial inSlo- critical importance for understanding 12 Constitutional Act amending 148 Article venia, adopted by the National Assembly of the Constitution of the Republic of Slo- ibid ibid ., note 25).Many 12 .: 78).Neverthe- while three out while 13 positiontheir due to pressures external openly admitted that hadrethought they previously opposed such an amendment of four ingovernment parties had which 14 of international pressure for reform, the protests). (acting against demands the of social the moreSee inJe. G.,Vlada začelaposto- See e.g. IzjavaSee zamedije Gibanja zadostojno 201347&stevilka=1777 (30.8.2013). 201347&stevilka=1777 http://www.uradni-list.si/1/objava.jsp?urlid= of Republic the of Slovenia on 24.5.2013, za-vnos-fiskalnega-pravila.html www.24ur.com/novice/slovenija/danes-dan-d- 24ur.com,je zmagavseh, 24.5.2013, http:// (30.9.2013); Bratuškova: Fiskalnopravilo dz-rs.si/imis/ff018ae62a985aef1936.pdf EPA 206-VI,Državni zbor RS,http://imss. je zosnutkom ustavnega zakona (UZ148), membo 148.člena Ustave Republike Sloveni- čilo kPredlogu zazačetek postopka zaspre- obrazlo%C5%BEitvijo.doc (30.9.2013);Poro- predlog%20ustavnega%20zakona%20z%20 10071/mod_forum/attachment/2462/8- http://ucilnica.fmf.uni-lj.si/pluginfile.php/ nitev 148.člena Ustave Republike Slovenije, ustavnega zakona zaspremembo in dopol- Predlog ustavnega zakona zobrazložitvijo ifikacije-fiskalnega-pakta.html (30.8.2013); makromonitor/vlada-zacela-postopek-rat- 29.3.2012, http://www.delo.si/gospodarstvo/ ratifikacijepek pakta, fiskalnega Delo.si, 2013). kalnega-pravila-v-ustavo-gzs-za.html (30.8. darstvo/finance/sindikati-proti-zapisu-fis- si, 10.04.2013,http://www.delo.si/gospo- pravilafiskalnega vustavo, GZSza,Delo. Repovž,Erika Je. G.,Sindikati proti zapisu fiskalno-pravilo&catid=1:novice (30.8.2013); ki-se-nanaajo-na-ureditev-referenduma-ter- drubo-o-predvidenih-spremembah-ustave- je-gibanja-za-dostoj ntent&view=article&id=185:izjava-za-medi- cialna-druzba.si/index.php?option=com_co erenduma pravilo, ter fiskalno http://www.so- nanašajo naureditev ustave,se ref-membah ki opredvidenih družbo spre-delo insocialno 14 Furthermore, context inthe no-delo-in-socialno- (30.8.2013). 13

83 Democracy and Crisis in Europe 84 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 wrong admittedIMF haseven it may have been severelyis being questioned. While the terity measures asaway out of crisis the at apoint logicof the intimewhen aus- ranksthe of problematic the countries ing place. any proper deliberation policy from tak- dure hasprevailed, hasprevented which rapid (and reduced) legislative proce- 15 took form the that it didinSlovenia pri- ing of trade unions. Similarly, crisis the tion to the executive, and inthe weaken- weakeningthe of parliament the inrela- acceleratedcrisis existing the trends in andfinancial economic rather, crisis; the did not originate with international the national legislative and socialpartners relative strengthening inrelation to the al executive to external pressures and its pattern of subordination of nation- the 16 crisis. financial the a ‘guinea pig’ for solution revised the to venia isonce again assuming role the of considering austerity the paradigm, Slo- e.g. HowardSee Schneider, AnAmazing Adrian Marius Dobre, What Price of isthe do-to-greece (30.8.2013). underestimated-damage-austerity-would- theguardian.com/business/2013/jun/05/imf- Guardian Damage Austerity would doto Greece, ens, IMFAdmits: We Failed to the Realize Phillip Inman and Helena Smith inAth- Elliott,mist-on-austerity/ (30.8.2013);Larry ing-mea-culpa-from-the-imfs-chief-econo- blogs/wonkblog/wp/2013/01/03/an-amaz- 3.1.2013, http://www.washingtonpost.com/ on Austerity, TheWashington Post on-line, Mea Culpa from IMF’s the ChiefEconomist price-of-a-troika-deal/ (6.9.2013). dobre.blogactiv.eu/2013/06/06/what-is-the- a Troika 6.6.2013,http://adrianmarius- Deal, The fact isthatThe fact Slovenia hasjoined Ultimately, it can said that be the 15 and the EU also seems to be re- to and seems be EUalso the , Wednesday, 5.6.2013,http://www. 16 The have more or lessfollowed path the of process,ing states EUmember this new 2010) –including Slovenia. In undergo- executivethe (Johansson and Tallberg, support atrend toward weakening the of ties and government would otherwise current instability of domestic the par- place innational contexts the inwhich cratic involvement. taking This hasbeen and hasreducedcy citizens’ the demo- has exacerbated lack the of transparen- over national the parliaments, which have empowered national the executives requirementsfit the of EUmembership to adapt national the political systems to ropeanization. Thepolitical pressures processesthe of globalization and Eu- tional and international adaptation to gislatures aspart of countries’ their na- to acquire power inrelation to le- the ofgeneral tendency national executives Conclusions imperative decisions. policy machine’ to ensure adoption the of all its parliamentary majority asa‘voting execution of external dictates by using key national actor responsible for the executive behaves predominantly asthe nia. In such circumstances, national the del of economic management inSlove- mo- anddictate crisis post-crisis the the European EU(the the Commission) to tional financial organizations and with thority now resides with interna- the tically peripheral) countries. Theau- munist ( increasingly similar to other post-com- national loans, Slovenia hasbecome ever, by becoming dependent on inter- cially (and politically) vulnerable. How- politics, hadmadeSlovenia which finan- mestic management of economy the and do- marily due to country-specific the In this article, we have discussed the the wehaveIn article, discussed this de facto economically and poli- cient economic liberalization. Recent- borrower isrequired to provide effi- tionality attached to loans the that the tional financing. It isdue to condi- the nomic on dependence external/interna- particular country’s financial and eco- executivethe and parliament the isthe ly indomestic power relations between national pressures to intervene decisive- that for key the trigger efficient inter- politicallyalso ‘peripherized’. frameworkin the ofare EU),they the questing social/cohesion transfers with- relation to economic their power (re- in turning to economic the periphery; munist states EUmember have re- been trend.this Additionally, post-com- the cial and economic hasaddedto crisis states.member Theinternational finan- ly and rapidly than inolder Western EU appear place taking to more be radical- pressures In they fact, canobserved. be and international (including European) sive converging of domestic both effects governmental. tendswhich to agreat extent inter- to be tional and supra-national policymaking, volvement of executive the ininterna- ing way the for disproportional the in- only nor mostdecisive the factor inpav- ing democracy, the hasneither been this parliament course inthe of consolidat- executivethe hasgained power over the older states. EUmember Even though The case ofThe case Slovenia demonstrates In post-communist countries, inten- of producing such ademocratic deficit. study of Slovenia reveals amechanism global, EU-wideand national. Thecase context of democratic the deficit that is of acrisis politicalalso inthe legitimacy not only and financial economic, but world.the Thecurrent istherefore crisis contemporary countries societies, and predominant paradigm of managing dominant of mode capitalism and the tom of of crisis pre- the both adeeper executive and legislature the isasymp- national voting public. alienatether political the elite from the mentalization of parliament the and fur- support national the executive’s instru- pressures external the mocracy), infact political system and amore direct de- vokes ever louder callsfor an alternative existingthe political instability and pro- al political elite hasaccentuated (which critical delegitimization of nation- the tutions. response While isa social the tional political decision-making insti- nationalthe political elite/the key na- economic or crisis subordination the of managing its way out of its and financial ablebe to control either strategy of the er, it unlikely seems that Slovenia will not yet among countries; those howev- (Andrews, 2012:123).Sloveniacrisis is tions hit have hardest been also by the advice of international the organiza- havewhich mostclosely followed the ly, shown it hasbeen that countries the The changing relations between the

85 Democracy and Crisis in Europe 86 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Borrás, S.,Peters,Borrás, B. G.(2011)TheLis- S.,Greve,Borrás, B. (eds.)(2004)The D.,Bohle, Greskovits, B. (2007)The Bergström, C.F. (2005) Auel, K.,Raunio, T. (eds.)(2012)Nation- Andrews, M.(2012)Developing Coun- Andreou, G.(2012)TheGreek Nation- Ágh, and A.(2010)TheLisbon Eu- REFERENCES on and the Committee System legations of Powers in the European Uni- bon Strategy’s Empowerment of Core Public Policy cial issueof the cal Challenges for EUStudies. Aspe- oretical, Empirical and Methodologi- MethodOpen of Co-ordination: The- Competition &Change Diversity Europe.talist inEastern State, Internationalization, and Capi- New York: Oxford University Press. tions/pol/pw_129.pdf (17.8.2013). April, http://www.ihs.ac.at/publica- Vienna, Political 129, Series Science fairs, Institute for Advanced Studies, al Parliaments, Electorates and EUAf- Governance Reforms but Not Passively ThisTime. Willtries Follow Post-Crisis OECD drid, Spain, July 8-12. ing Power, Shifting Boundaries’, Ma- Congress of Political ‘Reshap- Science preparedper for 22ndIPSA World the litico-Administrative Relations? Pa- Europeanizationthe of Domestic Po- al Reform Programmes: ACatalyst for Centre. Research rope Action al Strategy: Think European for the Glob- the Lisbon Strategy to the Europe 2020 ance, in:A.Ágh, A.Vértes, eds., PangsBirth of European the Govern- rope 2020Strategies of EU:The the . Budapest: Together for Eu- 25(1):103-127. 11(2). Journal of European European of Journal Comitology. De- Comitology. 11(2):89-115. . Oxford, From From Fink, S.(2013)‘When myself Ifind in Elster, J. Offe, C.,Preuss, U.K. with Boen- Drezner, D. W. (2007) Drezner, D. W. (2001)Globalisation and Dogan, M.,Pe’lassy, D. (1990) Witte,De B. (2011)TheEuropean Trea- C.(2010)Recali- S.,Radaelli, Borrás, 630-659. Research Political of Journal an tions on Policy Convergence. ofal Effect International Organisa- times of trouble...’: TheCondition- Cambridge University Press. Cambridge, New York, Melbourne: Sea at Ship the Rebuilding Societies: Post-communist in Institutional Design ker, F., U., Goetting, Rueb, F.W. (1998) sity Press. Global (3.10.2010). com/research/policyconvergence.pdf http://www.danieldrezner.ble HTTP: Policy Convergence. Online. Availa- Chatham House. parative Politics Compare Nations: Strategies in Com- (18.8.2013). tions/Documents/SIEPS20116epa.pdf www.eui.eu/Projects/EUDO-Institu- Policypean Analysis, 5(6epa),http:// Financial Stability Mechanism, Euro- ty Amendment for Creation the of a fault/files/2010_7.pdf (17.8.2013). cember), http://www.sieps.se/sites/de- Usages,Effective SIEPS, 2010-7(De- dination: Towards Diverse and More brating Method Open the of Coor- 525-545. Policy Public European of nal ing EUNational Co-ordination. Executives: Centralizing and Politiciz- . Princeton: Princeton Univer- , 2nded. Chatham, NJ: All Politics is 18(4): Europe- How to 52(5): Jour- . Fink-Hafner, D. raz- (2012)Značilnosti Fink-Hafner, D. (2011)Interest Repre- Fish, S.M.,Kroenig, M.(2009) Fink-Hafner, D., Lajh, D., T. Deželan, Fink-Hafner, D., Krašovec, A.(2014– Fink-Hafner, D. (2013)Post-accession Fink-Hafner, D. (ed.) (2010) Fink-Hafner, D. (2008)Ensuring Dem- let slovenske države in: J. T., Deželan, Prunk, eds., voja strankarskega sistema vSloveniji, Studies ments over Two Decades. sentation inPost-Communist Parlia- Sciences. Slovenia Method of Coordination: AView from University Press. Survey Global Handbook of National Legislatures: A Sciences. of Social Slovenia from View The Method Open of Coordination: A Cooperation, in:D. Fink-Hafner, ed., nation GlobalContext in the of Policy Method(2010) TheOpen of Coordi- litical Science nist Context. Parties: Findings inaPost-Commu- Term Success of New Parliamentary in print) Factors Long- the Affecting padm.12035 (15.8.2013). Public Administration, doi, 10.1111/ Coordination: of Slovenia, TheCase Politicization of National EUPolicy Institute of European Affairs. PressClarus inassociation with the er Member State Legislatures Challenge for the Oireachtas and Oth- ropean Union: The Constitutional ed., Slovenian in:G.Barrett, Experience, ernment inEuropean Affairs –the ocratic Control over National Gov- National Parliaments and the Eu- 17(2):215-233. . Ljubljana: Faculty of Social . Romanian Po- Journal of . New York: Cambridge . Maribor: Aristej. . Maribor: . Ljubljana: Faculty Legislative The Open . Dublin: Dvajset The Košič, M.(2008)Evropeizacija nacional- Kopecký, P. (2004)Power to the Execu- Johansson, K.M.,Tallberg, J. (2010)Ex- Jabko, N.(2011)Which Economic Go- Ilonszki, G.,Olson, D. M.(2011)Two Igličar, A.(2010)Zakonodajna funkcija Hooghe, L.,Marks, G.(2001) Hefftler, C.,Kreilinger, V., Rozenberg, Grabbe, H.(2003)Europeanization zbora Republike Slovenije. Master nih parlamentov. Izkušnja Državnega 153. nal of Legislative Studies tive Relations Europe. inEastern tive! The Changing Executive-Legisla- Politics Institutional Change. ment: and EU Summitry Domestic plaining ChiefExecutive Empower- (15.8.2013). ps.se/sites/default/files/2011_2_0.pdf No.port 2,March, http://www.sie- European Policy Studies (Sieps), Re- ed Sovereignty. Swedish Institute for Facing up to Problem the of Divid- vernance for European the Union? gislative Studies nist Parliamentary Development. ofDecades Divergent Post-Commu- Državni zbor RS. lamentarne demokracije. Pristavec eds., Đogić, državnega zbora, in:T. M. Kraševec, Lanham: Rowman and Littlefield. Integration European and Governance paper 89,27March. Europeanthe Council. Tepsa, policy ments: TheirEmerging Control over O., Wessels, W. (2013)National Parlia- University Press. Europeanization of erstone, eds., C.Radaelli, EU Accession Countries, in:K.Feath- Power East: Goes Uncertainty inthe 33(2):208-236. 17(2):234-255. . Oxford: Oxford Prihodnost par-Prihodnost West European West European 10(2-3):142- The Politics Multi-level Ljubljana: Jour- Le- .

87 Democracy and Crisis in Europe 88 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Lord, of Legitimacy C.(2012)Onthe Leston-Bandeira, C.(2004) Norton, P. (ed.) (1996) Mencinger, J. (2012)Slovenija medzlo- Mencinger, J. and Benefits (1997)Costs Matthews, D. and (2012)TheRise Fall of Maurer, A.,Wessels, W. (eds.)(2001) Mansfeldova, Z.,D. M.Olson, P. files/2012_3rap. http://www.sieps.se/sites/default/ Monetary Union, SIEPS, 2012-3, ledge. Parliament Portuguese slation to Legitimization: The Role of the Mojca.PDF (15.8.2013). uni-lj.si/magistrska/pdfs/mag_Kosic- http://dk.fdv. Sciences, ofculty Social Thesis, University of Ljubljana, Fa- don and Portland: Frank Cass. ments and the European Union. 57-80. države slovenske let in: J. T., Deželan, Prunk, eds., kapitalizma, inkrizo mom socializma and Brookfield: Dartmouth. The Formation of Slovenia Robbins, eds., of in:D., Secession, Fink-Hafner, J.R. (15.8.2013). sol3/papers.cfm?abstract_id=2161764 15 October, http://papers.ssrn.com/ dies Research Paper 2012(127), Series, of London, of Stu- Law School Legal Union.pean QueenMary, University ment (ACTA): for Lessons Euro- the Anti-Counterfeitingthe Trade Agree- NomosBaden: Verlagsgesellschaft. Europe: Losers or Latecomers?. National Parliaments on their Ways to Czech Republic. ciology, Academy of of the Sciences Perspectives. Democratic and Experience Future ropean Parliaments. First Decade of Rakušanova (eds.)(2004) Prague: Institute of So- Making aNew Nation: pdf (16.8.2013). . Maribor: Aristej: Aristej: . Maribor: National Parlia- National . London: Rout- Central Eu- . Aldershot From Legi- From Dvajset Baden- Lon- Rant, V., Mrak, M.(2010)The2007-13 let M.(2012) Dvajset Rangus, Method C.(2003)Open Radaelli, of Co- Poguntke, T. (2008)Party Government Poguntke, T. (2000) ThePresidentializa- Olson, D. M.,Norton, P. (2008)Post- Olson, D. First the M.(2004)Beyond Financial Perspective: Domination of Aristej. ribor: eds., Slovenskem, in:J. T. Prunk, Deželan, demokratičnega parlamentarizma na (17.8.2013). er.wisc.edu/OMC/Papers/radaelli.pdf SIEPS, 2003-1(March), http://eucent- chitecture for European the Union?, ordination. ANew Governance Ar- 2013). (15.8. SPS_2008_10.pdf?sequence=1 eui.eu/bitstream/handle/1814/9847/ SPS,pers 2008 (10),http://cadmus. dentialization?. EUIWorking Pa- Roadto EU:Onthe in the Presi- 2011). penhagen/ws7/poguntke.PDF (26.4. events/jointsessions/paperarchive/co- April, http://www.essex.ac.uk/ECPR/ Democracies? mentary shop ThePresidentialization of Parlia- Contradiction inTerms?. tion of Parliamentary A Democracies: and New York: Routledge. liaments. The Initial Decade. Post-Communist and Post-Soviet Par- sition, in:D. Olson, P. Norton, eds., ments: Divergent Paths from Tran- Communist and Post-Soviet Parlia- ces of Czech the Republic. tute of Sociology, Academy of Scien- and Future Prospective Experience Democratic of First Decade eds., feldova, D. M.Olson, P. Rakušanova, Communist Parliaments’, in:Z.Mans- ResearchDecade: Directions inPost- Dvajset let slovenske države. Central European Parliaments. . Prague: Insti- København, ECPR Work- London Ma-

Stanojević, M.,Krašovec, A.(2011)Slo- F.,Schimmelfennig, Sedelmeier, U. Rosenau, J. N.,Czempiel, E.(eds.) Raunio, T. (2011)TheGatekeepers of Raunio, T. (2008)Democratic Control Raunio, T. (2007)National Parliaments change, in:S.Avdagic, M.Rhodes, Pactsvenia: and Social Political Ex- 11 (4):661-679. rope. Countries of Central and Eu- Eastern EURule Transferty: to Candidate the (2004) Governance by Conditionali- University Press. Madrid,leigh, Cape Town: Cambridge litics. ment: Order and Change in World Po- (1992) tegration litical System. of National Parliament EUPo- inthe European Integration? TheFunctions of European Affairs. Press inassociation with Institute the ber State Legislatures. for the Oireachtas and Other Mem- Union: The Constitutional Challenge tional Parliaments and the European Affairs, in:G.Barrett.,pean ed., over National Governments inEuro- New York: Palgrave Macmillan. the European Union. Representation, and Accountability in Legitimacy, Multilevel of Governance. Market Studies National Interests. relmann, eds., Game, in:J. A.Hur- DeBardeleben, tion: to Learning Play Multilevel the and Future the of European Integra- Journal of European Public Policy Public European of Journal Cambridge, New York, Oak- Governance without Govern- 33(3):303-321. Journal of European In- European of Journal 48(2):347-372. Democratic Dilemma Journal of Common Houndmills and Dublin: Clarus Na-

Zubek, R. (2011)NegativeZubek, R. Control and Zajc, D. (2000) Zajc, D. (1994)TheFormation of Par- Webb, M.C.(1991)International Eco- Watt, A.(2012)Solidarity and Cohesion Vradis, A.,Dalakoglou, D. (eds.)(2011) slative Studies Europe, Central East 1997-2008. Executive-Legislative Relations in Ljubljana: FDV. Založba Studies.cy Hungarianpest: Centre of Democra- Parliaments European Central First Steps. The Emergence of East cratic Parliament, in:A.Ágh, ed., Functioningthe of First the Demo- liamentary Coalitions inSlovenia and 309-342. cies. of Macroeconomic Adjustment Poli- ests, and International Coordination nomic Structures, Government Inter- 2013). bst/hs.xsl/86681_104047.htm (17.8. rde/xchg/SID-83E729E0-91018899/ www.bertelsmann-stiftung.de/cps/ Europe in Dialogue New European Economic Governance, For Sale? The Social Dimension of the Rossi, J. Viehoff, A.Watt, S. Hare, S.Hoffmann, K.Nicolaïdis, V. rope in:G.Bajnai, inCrisis, T. Fischer, within and between Countries inaEu- ens: AKPress &Occupied London. Baltimore, Edinburgh, London &Ath- Greece in Crisis and Revolt ty Press. alization Emergence, Evolution, and Institution- J. Visser, eds., International Organisation . New York: Oxford Universi- Parlamentarno odločanje 17(2):172-192. Social Pacts in Europe: , 2012/01,http:// . Oakland, . Oakland, Solidarity: . Buda- 45(3): Legi- The .

89 Democracy and Crisis in Europe 90 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 KLJUČNE RIJEČIglobalizacija,europeizacija, postkomunističkedržave,KLJUČNE egzekutiva, kriza cionalne egzekutive. devijantnislučaj)takodanudinove teorijskezana kao uvideumehanizme kojijačajuna- jeukomparativnojperspektivi(upojedinimaspektimaprika- slučaja Slovenije prikazana preduvjet traženih međunarodnihsniju ekonomskuliberalizacijukao pozajmica. Studija vlastizahtijevajuefika- sne omeđunarodnim centrima moćikojiodnacionalnihizvršnih doprinijelajetom trendu ovi- jersudržave kriza postaledodatnofinancijski i ekonomska gla dodatnuakumulacijumoćiuodnosunazakonodavnu vlast.Međunarodna financijska teza radadajenacionalnaegzekutiva podmeđunarodnim pritiscimaizahtjevimaposti- zemljama članicamaEU-a)kojesurezultatmunističkim utjecajatihprocesa. Osnovna je peizacije, sfokusom sustava napromjenama (posebice upostko- nacionalnihpolitičkih SAŽETAK istražujerecentne Rad procese globalizacijete (utom kontekstu) proces euro- Prema vlasti dominacijiizvršne upravljanje Javno

Anali Hrvatskog politološkog društva

PUBLIC ADMINISTRATION mented whileothersare stillpending. stration reform andexplainwhy somereform initiatives have beensuccessfully imple- donor community, we empiricallyassessprogress andsetbacksinCroatia’s publicadmini- actors, membersoftheEUdelegationandotherrepresentativesety ofthe international in domesticstate withCroatian affairs. officials, Basedon30interviews Croatian civilsoci- the sametimeremaining criticalofwhattheyviewed as ‘too much’ interference external atian politicalelite showed great willingness to implementdemocraticreforms, whileat tion withdiplomaticinitiatives, theprovision ofaid, andpoliticalconditionality. The Cro- state dissolutionandcivilwar. democratiza- hasassisted post-conflict The EUinparticular of theinternational tointense community overcome efforts theconsequences ofviolent in thefieldofPublic Administration Reform (PAR). Cr promotion inthecaseofCroatiademocracy withaspecialfocus ontwo reform initiatives Summary Keywords domestic interplay, member-state building THROUGH DEMOCRACY THROUGH DEMOCRACY PROMOTION: THE CASE CASE PROMOTION: THE AN EUMEMBERSTATE This contribution studiestheprocess ofbuildinganEUmemberstate through Croatia, democratization, democracy promotion, Croatia, European democratization,democracy Union,external- OF CROATIA'S BUILDING BUILDING REFORM oatia’s experience isrepresentative of Sonja Grimm Sonja Primljeno: lipanj2013. znanstveni članak Izvorni ofKonstanzUniversity and Public Administration, ofPolitics Department Lisa Gross ofKonstanzUniversity and Public Administration, ofPolitics Department

93 Javno upravljanje 94 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 puts heavily on depend the sight. Firstly, we argue that reform out- of democratization underexternal over- argument to explain mixed the results javne uprave tion Reform (PAR; inCroatian tracing of Croatia’s Public Administra- tions. on process- afine-grained Based This article beyond goes such explana- that hinder atransition to democracy. andtrust economic the damage caused lent such lossof asthe conflict societal demands, or overall the legaciesof vio- by to also comply with external reform to handle aregime change and there- ingness or inability of domestic actors transformation,ic and social unwill- the officulty athreefold political, econom- studies hint to general the level of dif- ratization promotion and democracy mixed resultsthese explained? be countries.other post-conflict How can al pressure to democratize with many of because?) be intensive internation- tion with mixed results despite (or may- Croatia shares feature this of slow transi- teria; some reforms are still pending. tem to comply with EUaccession cri- tia’s political, and social economic sys- took over adecadeto transform Croa- in 2000(Grimm and Mathis, 2012),it fered amembership already perspective process.smooth Although EUof- the ever, transition wasnot a to democracy to early existinthe 1990s.How-ceased Federal RepublicSocialist of Yugoslavia tial democratization progress sincethe kans. Croatia gets rewarded for substan- ment round towards Western the Bal- is aforerunner nextEUenlarge- inthe an Union (EU)on 1July 2013,Croatia 1. Introduction Previous explanations indemoc- With its accession to Europe- the ), we developed atwofold interplay of Reforma Reforma 2. Croatia’s Way into results the rizes of analysis. the process. Aconcluding 5summa- section involvementparty during reform the tors’ interactions and forms the of third process-tracinga fine-grained of ac- the This isemployed 4to conduct inSection tic interplay promotion. indemocracy understanding of external-domes- the methodologicalapproachthe and our PAR isintroduced. 3discusses Section follows: of In case 2,the Croatia’s Section argument, contribution the proceeds as avoid negative of side-effects reform. form decisions inorder to anticipate and representatives affected by potential re- obligation to negotiate with third party domesticthe government’s democratic ceive asa‘delay’ process inthe isinfact is argued that what external actors per- third parties ture, namely importance the of dimensionon aneglected litera- inthe to outputs. Secondly, we put emphasis systematized and traced influences their mestic actors interactions between external and do- external and domestic actors (Jović, 2006:85-86).With EUintro- the tion underPrime Minister Ivica Račan vernment in2000to acentre-left coali- Tudjman’s death and change the of go- into only after EUseriouslystarted the regime during 1990s,Croatia’s the way tionally isolated underFranjo Tudjman’s democratic state fit for EU. the Interna- which aimedcesses, to make Croatia a a number of challenging reform pro- onlywas possible after going through clubthe of states. EUmember This the European Union To empirically validate twofold this In 2013,Croatia hasfinally joined for Here, policy-making. it in the domestic arena . Thereby, domestic are are tion reform as an example. Thereform of case the Croatian public administra- promotioncy are studied here using AdministrationPublic Reform The EU’s Involvement in Croatia’s harmonized.gal acts quired laws were adopted and not all le- wasincomplete,service that not allre- building and professional amodern civil EUmoanedthe that legalbasisfor the ofly field public inthe administration, tion (Petak and Petek, 2009).Particular- analysisin policy formula- and policy administration to substantively engage of insufficient capacity of theCroatian 2010: 7-9).Croatian scholars warn also kosek, 2008;European Commission, against corruption (Grandits, 2007;Za- or administrationciary and fight inthe its slow progress inreform areas of judi- ly criticize Croatian the government for hand, EUProgress continuous- Reports ing of EUaccession shows. other Onthe gress indemocratization, grant- asthe hand, Croatia madeconsiderable pro- oversight.under external one Onthe andcesses failures indemocratization transition of Croatia illustrates both suc- borderthe dispute with Slovenia. the So or tovia (ICTY) reach acompromise in inal Tribunal for Former the Yugosla- war to International criminals the Crim- concessions regarding extradition the of pressure Croatian the government into afterwards abandoned timesto several 2005andonly were inOctober started cratic reforms. anbe additional motivation for demo- the Croatian political elite and proved to joining more EUbecame the credible for Process prospect of (SAP)in2001,the ducing Stabilization the and Association The negotiations during democra- accession with talks Official Croatia parency and decisions”, (2) predictability of administrative actions (1) the “European Administrative Space” (EAS): EU memberstates are inthe defined administrative principles shared by all democratic principles. Thefour main of administrative on state based bodies optimize structures the and mechanisms actorser external to engage inPAR isto cial assistance to Croatia. one of three priorities the of EUfinan- PAR2011-2013 period, hasrepresented (Grimm and Mathis, 2012).During the ment of Pre-Accession Assistance” (IPA) and consecutively through “Instru- the velopment and Stabilization” (CARDS) ty Assistance for Reconstruction, De- framework programs, “Communi- the PAR provided hasbeen through two progress reports. Financial support for andteria thus inEU regularly discussed ever, PAR ispart of soft the political cri- marking and monitoring system. How- to EUconditionality and EUbench- the tions and isthus connected not strictly represent achapter inaccession negotia- to determine. PARis difficult not does within framework the of EUaccession tus of public the administration reform Balkans through SAP. the sta- Theexact moreEU became active Western inthe third the in2001,when beginning phase tian public administration inthe started tures. reform Serious efforts inCroa- 1993 to 2001consolidated given struc- under Tudjman; from phase second the ized and politicized state bureaucracy establishmentthe of arather central- from phase first the 1990to 1993saw (Koprićin three phases , 2009a,2011b): ashavingusually described developed of Croatian the public administration is The overall goal of EUand the oth- rule of lawrule as“the scrutiny of administra- as“legalcertainty and openness and trans-

95 Javno upravljanje 96 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 the endofthe cut-off 2011,the point for kon o plaćama državnih službenika ants Act Salary (CSSA;inCroatian: postupku ravnom (GAPA; inCroatian: AdministrativeGeneral Procedures Act parliament or nopolicy-adoption): the put (policy-adoption by Croatian the on variance their based inreform out- GAPA and CSSA Comparing Two PAR Reform Initiatives: sphere.mestic demands for reform meetwith do- the that emerge international these when ested now patterns inthe of interaction Commission, 2007,2012).We are inter- standard of life for allcitizens (European vironment and prerequisites of abetter constituent of parts business agood en- administrations. are Those considered transparent and citizen-oriented public ing of state and officials, reliable, open, promoting aproactive way of think- its citizens. requires Thisalso to service self-government, –is and public services at level the of state administration, local of ademocratic public administration – (SIGMA, 2007:2).Themain purpose chical relation to one of equal footing statethe and its citizens from ahierar- tails changing the relationship between ing public the administration en- also tion” (SIGMA, 1999:8-14). goals established inlegisla- policy the tiveness inaccomplishing and enforcing of use the public“in resources and effec- ofwith law”, rule the and (4) dicial authorities [to ensure] compliance to other administrative, legislative or ju- accountability with pre-establishedsistency rules”, (3) tive processes and outcomes and its con- Two reform initiatives were selected For promoters, democracy reform- “of public administration ) and Civil the Serv- Zakon oopćem up- efficiency ). At Za-

party actorsparty (‘no success’). ed betweengovernment the and third- contrast, CSSAwas still being negotiat- adopted inparliament (‘success’); in study,this aversion of GAPA hadbeen der it more competitive. system for inorder civil servants to ren- of CSSAisan attempt wage the to unify tizens and reform the businesses; while making to improve for ci- both services and up speed fy administrative decision- 2 1 conditionality;(soft) and two the reform diplomacy, assistance, and democracy motion by shaped cases inboth hasbeen Theprocess pro-high. of EUdemocracy ward form (inthe of EUmembership) is (Interview credibility D5);the of re- the on EASprinciples Practices and EUBest measures are based only defined, loosely factors. of Thesets requirements for the tives are similar with regard to external gan in2003.Thetwo PAR reform initia- implementation of reforms, be- which is responsible for preparation the and (MoA; inCroatian: Croatianthe of Administration Ministry The previous GAPA, dating from Yugo- Thecut-off point waschosen due to prag- certainty, and corruption (SIGMA, 2007: 26). prone to arbitrary decision-making, legalun- ropean Commission, being 2007:8),while dures and limited chances for appeal (Eu- steps, and from assuffering unclear proce- (over-)regulating individual administrative slav times,wasregarded complex, astoo as sion, 2012:6). remains finalized’ to be (European Commis- attract and retain qua promotion and reward mechanisms and to to ensureon necessary merit-based salaries, tian government that ‘[t]helegalframework 2012yet admonishes10 October Croa- the valid. Themostrecent EUProgress of Report matic reasons; however, our findings are still Reforming GAPA the aims to simpli- Ministarstvo upraveMinistarstvo lified personnel, still 2 In cases, both 1 ) the financial resources financial the invested. initiatives only differ slightly interms of 3 mented by document analysis. were which interviews comple- then collection were semi-structuredexpert Data Collection and Analysis nal-domestic interplay. tic instruments to exter- tracethe isused of external anding. domes- Atypology as an analytical frame for process-trac- puts. We employ aclassical policy-cycle reform and to explain different the out- external-domesticthe interplay during toatives disentangle variation serves in Process-tracing of two the reform initi- 2004;Georgering, and 2005). Bennett, involvementthe of third (Ger- parties external-domestic the lyse interplay and study to conceptualize method and ana- tive approaches of thecomparative case Approach3. Methodological andtries, various Croatian tradeunions. of Finance,Ministry other lineminis- whereas CSSAadditionally included the parliamenter stages) the innegotiations, volved MoA, the cabinet, the and (at lat- tial for mobilization: societal GAPA in- potential veto players and poten- the concerningCSSA differ number the of torespect domestic factors, GAPA and 4 GAPA received slightly more attention, with Documentanalysis refers to annual the EU SIGMA (Interviews D5;E3;E4;E6). ternal consultants from World the Bank and project grant and assistance from lesser ex- CSSAprofitedwhile from aCARDS2001 two EUgrants (CARDS2003and IPA 2008), tions. Recovery Programmes, and project evalua- Progress Pre-Accession Reports, Economic The primary instrumentsThe primary of data In our research, we refer to qualita- 4 Theaim 3 With With to mobilize democratic to the influence el of leverage that actors external are able ments according differ to general the lev- (Grimm, instru- 2010).Theexternal sistance struments of nal side, we differentiate between in- the Gross and exter- Grimm, 2013).Onthe means that (see we elsewhere developed mestic instruments and respective their refer of external and to atypology do- of external-domestic the interplay we Instruments Domestic and The Typology of External side) and consecutively numbered. side; ‘E’ on an external interviewee the dicates on an domestic interviewee the have anonymized been letter (the ‘D’ in- lish. References partners to interview were heldeither inCroatian or inEng- ing on interviews the interviewee, the August and November 2011.Depend- weretotal, 30interviews heldbetween and other afew donors In field. inthe forbers assistance EUfinancial projects, EU Delegation inCroatia, team mem- ternal actors included members of the ing EUassistance, and tradeunions. Ex- tiator’s national Office, agencies manag- levels hierarchy), inthe ChiefNego- the were MoA inthe officials (at different partners 56). Thedomestic interview actors (Ritchie, and Elan, 2003: Lewis terface external between and domestic reforms, individuals especially at in- the closely involved administration inthe clude interaction those most experts Interview partners were to selected in- reformaction within specific initiatives. tors inorder to identify patterns of inter- tion between external and domestic ac- knowledge about process the of interac- wastoof gain interviews detailed the To and analyse describe patterns the , conditionality diplomacy , and , democracy as- supervision supervision

97 Javno upravljanje 98 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 even reform-critical attitudes of govern- from supportive very critical. to But very mands for democratic reforms can range of domestic actors towards de- external ments attitude ismore asthe difficult, emancipation. slowdown Table 1 mestic interplay: tic actors’ behaviour external-do- inthe instruments that characterize domes- necessarily mutually exclusive. are complementarily used and are not most. In practice, however, instruments the leverage and least the supervision reform process, with diplomacy having Source: Authors’ compilation. Domestic Diplomacy Means Instrument External Diplomacy Side On the domesticOn the side, we identify six . Instruments of , modification Emancipation Resistance Modification Slowdown Take-over Supervision Conditionality Assistance Democracy Here, aranking of instru- diplomacy , External resistance funding develop own goals, develop own strategies, provide own terminology, reject draft law, reject assistance resist EUdemands, reject specific reject experts, draft, re-write reform draft adopt and ignore, adopt and re-interpret, change reform re-organize working groups implementation, delegate responsibility ineffectively, resources, noagreement, find postpone decision, delay pay ‘lip service’, assignlow priority, assignlow agree to EUgoals, agree to EUdemands, EUtools use stakeholders/third parties and argue,discuss consult stakeholders, ally with execute veto power, draft laws, adopt laws, implement laws EU membership, or drop modify demand benchmarks, criteria, monitor, soft set set threat to deny drop demand onadvise implementation, re-allocate/withdraw, modify/ assistance, on advise policy, paper, draft policy draft law, empower, ‘propose’ assistance, pre-conditions, set control issue communiqués, demand modify/drop stakeholders/third lobby, parties, issue‘recommendations’, and argue,discuss consult stakeholders, ally with , take-over and , and Domestic , the reformthe process. by external or domestic actors to direct with various the means that can used be of instruments, these overview together of implementation. Table 1presents an orpolicy-making, estimated feasibility gree of third-party local participation in and of scale desired reforms, de- the substantially disagree with thescope orientation to citizens –but might they transparency, accountability, or service- reform initiative –such asimproving mental that ideas an liebehind external that domestic actors oppose funda- the ing countries donot mean necessarily ments and state of officials democratiz- Actors they perceivethey asaslow reform progress democratic reforms, and critical of what oriented, supportive of EUdemands for are individuals those that are pro-reform promoters.on sideof the EUdemocracy tween reform, we propose to differentiate be- of actors on based attitude their towards tion. To disentangle different the groups tent and promo- practice of democracy in each group with regard to con- the ground. Different attitudes existwith- promotioncracy isput inplace on the judgmented intheir on how EUdemo- nal aswell asdomestic actors are divid- with involved actors revealed that exter- duced reform processes. Ourinterviews actors involved externally inthese in- some light on diversity the of domestic ciety. Therefore, we would like to shed or lessEU-critical parts inCroatian so- and to internal between more struggles ent and ideas interests of involved actors attentiontle paid to hasbeen differ- the form-oriented or reform-opposed. Lit- one-dimensional way either asbeing re- tends to portray national the sideina promotionon EUand the democracy (Stedman, 1997).Mainstream literature domestic actors as‘spoilers’ of reform 2006; European Commission, 2007)and Engert,(Schimmelfennig, and Knobel, of actors external as‘drivers for change’ coveredbe by common the description many different actors that can hardly Actors of Counterparts: Mapping the Field Democracy Promoters and Their Tracing4. theExternal-Domestic radicals tus quo seekers Interplay Inside Croatian society, EU accession negotiations involve change agents , moderates on domestic the side, and , and , neutrals critical insiders change agents and and sta- any of (some OECD the of democracies that can hardlymocracy found be in followThey of an de- type liberal ideal plete re-structuration field. of apolicy far-reaching changes to close acom- cess existaswell. ferent attitudes towards reform the pro- in academiaor civil society. administration and lessfrequently with- quo are seekers found mostly within the proposed changes. Neutrals and status are they because not convinced of the opposed might to be They reform, also fits introduced within newly the order. fear status to lose they because or bene- ways entail ways new of doing things, or changing routines, their asreforms al- areeither they because not interested in towards reform initiatives. doso They demands with arather critical attitude are actors those lesssupportive of EU demand.supervisors’ career and orientate actions their at their form. are They often at endof the their positionticular nor astake re- inthe reform process that have neither apar- Neutrals quainted with EUhabitus and EUtalk. (CFCA). Change agents are well ac- very tral Financing and Contracting Agency of EUFunds (CODEF) and Cen- the velopment Strategy and Coordination forcies such Office De- Central asthe of Finance EUagen- orstry specific Affairs and EUIntegration, Mini- the gotiator’s of Foreign Ministry the Office, to EUsuch the ChiefNe- asthe exposed dominantly institutions inthose most administration, change agents work pre- organizations.vil society In the Croatian mia, or asprofessionals working inci- Croatianthe administration, inacade- as (mostly)young technocrats within found can be They fields. in some policy On the sideofOn the external actors, dif- are actors those involved inthe Radicals Status quo seekers demand very demand very

99 Javno upravljanje 100 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 ternal actors practice isthe of interna- blur domestic linebetween the and ex- ditional Another way policy-cycle. to would have inatra- possible been never formulation,early stages of policy which process asproject team members at very tian change agents reform the influence consortium. In way, this ‘external’ Croa- members, or even to apurely Croatian ject teams with amajority of Croatian cial assistance projects are given to pro- form process. Today, mostof finan- the one of project the teams pushing re- the organizations to work asconsultants in or members from Croatian civil society institutions engage Croatian academics sistance, EUand the other international Within framework the of as- financial position– inthe of an ‘external actor’. involvedsociety reform inthe process number of Croatian change agents inthe Instead, there aconsiderable tends to be promotiondemocracy isnot clear-cut. externalbetween and domestic actors in it important isalso to note that line the top-down approaches. form demands that go along with strong and are critical towards radicalre- too promotioncounterparts indemocracy participatory involvement of theirlocal promoters. might wishfor They more onreflect own their role asdemocracy portive of democratic reforms, but do current system. wards democratic improvements inthe domestic context and are orientated to- propositions. are They interested inthe to adjust reform their demands to local more open to compromise and willing ternational organizations. OECD countries, and work for some in- countries). Usually, radicalsgrew up in would support insome find never EU reformthe proposals madeby radicals Having distinctions inmind, those Critical insiders Moderates are sup- are are e-administration, reducing number the Croatian administration by introducing ty, transparency, and of effectiveness the tors sought to enhance legalcertain- the with GAPA External-Domestic Interplay compared. play two inthe reform initiatives are tion. Finally, dynamics the of inter- the policy-formulation, and policy-adop- cle of GAPA and CSSA:agenda-setting, on threesteps first the of policy-cy- the limited space, analysis the concentrates different of phases interaction. Dueto tool to separate auseful policy-cycle the through entire the process, making the external-domestic interplay place takes ( policy cerning aspecific – related to decisions and actions con- policy-implementation, and evaluation policy-formulation, policy-adoption, ofa sequence stages–agenda-setting, as policy-making describes policy-cycle interests (Scharpf, 1973).The discussed twothe sidesto promote political their play and instruments the employed by investigate external-domestic the inter- to The concept serves of policy-cycle the bership state building works inpractice. ternal and domestic actors inEUmem- we show how interplay the ex- between Administration Public the of Reform The External-Domestic Interplay in the domestic constantly switching role their between somesense, Croatian change agents are for Croatia isaCroatian woman. In that Worldthe Economist Senior the Bank, managers, but for example of case inthe for lower level positions such astask personnel. Usually, are they employed tional organizations to hire Croatian With areform of GAPA, external ac- Taking GAPA and CSSAasexamples, and external actor. ibid. : 169).The the Yugoslav-socialistthe rule. on 1950sunder legalbasissincethe this nistration, functioning hadbeen which ing backbone the of Croatian the admi- 2007). Reforming GAPA meant chang- amended by parliament the (SIGMA, administrativespecific decisions to be ‘specialriad procedures’ that required of regulations, and decreasing my- the ment of administrative regulations with agenda-setter,as the demanding align- Agenda-Setting (2003) tiations. GAPAdiscussed inEUaccession nego- Croatian of the ChiefNegotiator Office of decision-making the process, and the cabinet and parliament were also part andries, of heads division. TheCroatian at level of the ministers, state secreta- drafting and implementing reform the domesticthe institution responsible for of Administration Ministry the (MoA), ing of phase the policy-formulation was main actor on Croatian the sidedur- programme, USAID, and SIGMA. fered by Danish bilateral the assistance Complementaryjects. assistance wasof- with CARDS2003and IPA 2008pro- tions and provided assistance financial of reform this inaccession negotia- progress the regularlywho discussed ing reform the of GAPA EU, wasthe 6 5 German political foundations party sup- TheYugoslav GAPA from 1956wasamend- Act of Koprić, 1930(see 2011a:439). Yugoslav Administrative General Procedure features remained similar, even to old the ed in1965,1977,1978and 1986,but its main sources. 1991/1992, but with limited re- financial ported administration reform already in In of case the GAPA, EUacted the The main actor external promot- 5 6 The dures’ adopted to be by cabinet. the The and Objectives of Administrative Proce- on ‘Principles of Public Administration papersing policy and strategy papers analysing reform options, and prepar- tively inadvising on policy-formulation, ed, theproject team ac- engaged very When CARDS2003project the start- tween external actors and MoA. the terized by levels of high interaction be- lation, from 2006to 2008,wascharac- High Interaction (2006-2008) Policy-Formulation 2: Phase Croatia, 2005). old GAPA (Interview D6;Republic of amendments possible assessing to the would advise on policy-formulation by sistance form inthe who of an expert processthe forward. SIGMA offered as- assistance to push with democracy acted The following year, external actors re- group that wasnever invited to meet. ty to reform, the establishing aworking actors. TheMoA assignedlow priori- were metwith slowdown by domestic interaction. External reform demands ized by low levels of external-domestic tion, from 2003to 2005,wascharacter- Low Interaction (2003-2005) Policy-Formulation 1: Phase in2006. begin 2003 project, which wasscheduled to agree to EUdemands and to CARDS the cussions Croatian did the government aneedfornot see reform. Only after dis- rejected proposed the assistance asit did sistance by Croatian the government. It reformfirst, demands were metwith re- through CARDS2003project. the At assistancefinancial to reform GAPA European2003, the Commission offered European administrative principles. In The second phase of phase The second policy-formu- of phase The first policy-formula-

101 Javno upravljanje 102 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 basic structure (Interview D6). ing group, but without alterations to the were included by work- ministerial the success:some recommendationspartial of working the group. Thiswasmetwith critical recommendations on results the actorsternal and asked SIGMA to issue legation sought alliance with other ex- pressureexert on ministry. the Thede- to more coercive means of diplomacy to In response, EUDelegation the resorted novations proposed by theproject team. and combining it with some of in- the oldthe GAPA point asthe of departure ics to re-write draft the law, again using ployees and moderate Croatian academ- working group composed of MoA em- of modification, installing tegy anew Subsequently, MoA the stra- the used as it wasconsidered far-reaching. to be The proposal wasmetwith resistance; ed of acompletely legalframework. new law for GAPA, new the consist- which EUprojectthe team presented its draft more antagonistic. At endof the 2007, government asawhole to began become the EUDelegation, and theCroatian teractions between the EUproject team, Interaction (2008-2009) Escalation and Antagonistic Policy-Formulation 3: Phase ments. lawdrafting on docu- a new these based mulated documents, but not engaging in reform demands, adopting allpre-for- withact slowdown strategies to counter of status to re- quo tried seekers.They Croatian persons incharge were agroup cut 600procedures the down to 200.The pletely version new of GAPA that would reformers proposed who writing acom- project team wasdominated by radical As adoption policy approached, in- wage system based onwage principles system the based of EU wishesto Croatia’s alignand unify Croatia’s professional The civil service. prehensive reform of legalbasisof the missing EUasthe the piece of acom- with CSSA External-Domestic Interplay favour changes. further sult, whereas European the Union would vernment wasthus satisfied with re- the Commission, 2011).TheCroatian go- tem intact (Koprić, 2009b;European leaves basicstructure the of old the sys- made by external consultantsposal and to agreat extent from original the pro- otherthe hand, adopted the law differs lawnew wasadopted and On enacted. as amixed result. one Onthe hand, a Summary demands for changes GAPA. to new the tensive discussions, EUdropped the its tive traditions (Interview D6).After in- with established Croatian administra- maintaining abasicstructure inline to integrate essential EUdemands while that had‘found they own their solution’ changesther GAPA, to new the arguing quite clear that it would not accept fur- D2).However,terview MoA the madeit gered ifnoamendments were made(In- and that EUaccession might endan- be practices forEU best administrations, EU soft political criteria with regard to it wasargued that law the didnot meet In EUnegotiations the 2009, inOctober ditionality to push changes. for further gation applied instrument the of con- parliament. In response, EUDele- the pared draft of GAPA wasadopted inthe Policy-Adoption (2009) The reform of CSSAisregarded by The reform of GAPA can judged be In March domestically 2009,the pre- ductions or downsizing numbers. staff trade unions opposed potential wage re- ternational organizations), some while of Finance Ministry the (backed by in- raise wasthus opposed by salary partial justing through civil salaries servant a 2009 (Republic of Croatia, 2010).Ad- had pledged to cut public in spending Internationalthe Monetary Fund (IMF), The government, underpressure from Reaching an agreement proved difficult. jalno partnerstvo, 2011;Interview D1). issue(Samostalna službathis zasoci- totries) negotiate with tradeunions on of Finance andtry allother lineminis- governmentthe (including Minis- the ‘socialso-called partnership’, required institutionalized tripartite system, the ordinator of reform the process. Awell- Croatian side, MoA the co- asthe acted offeredcies also assistance. Onthe ish, and Swedish bilateral donor agen- World SIGMA, Bank, and British, Dan- EUDelegation.in CSSAwasthe The tween wages the of each group ( differencesments be- to further lead cial laws, decrees, and collective agree- differentthe groups. public Spe- service atservants and local regional levels, and separate laws for state civil civil servants, 2007). Payment isregulated inseveral performance-based incentives (SIGMA, transparent, fragmentary, and without forwage system non- iscriticised being and acompetitive system. The salary work, performance-based payments, responsibility,fiscal equal pay for equal 7 To understand strong the opposition on be- civil iscalculated servants with rate abase 7.679 Kuna of state salary the (1020€),while rage netearning of aCroatian employee is intotake account two factors: first, ave- the half of different domestic actors, one hasto The primary externalactor involvedThe primary ibid. ). 7 in government whereas spending, the pressuredBank for more radicalcuts well asmoderates. IMFand World the reformthe were comprised of radicalsas time, international actors involved in draft laws to working the group. This recommendationspolicy and proposed ants analysed Croatian the system, made assistance: consult- external mocracy World Bank, and SIGMA provided de- pating to negotiate CSSA.EU, anew the anded ministries tradeunions partici- installed working groups with allaffect- actual decisions. MoA timesthe Several slowdownthen followed, postponing with ageneral take-over of EUgoals, but and Croatian decision-makers reacted assistance, advice viademocracy policy pattern:curring external actors provided and international actors followed are- tions between the Croatian government and Slowdown (2003-2008) Assistance Democracy Policy-Formulation 1: Phase wage system wasinits interests aswell. over EUdemands. Amore transparent Croatian government reacted by taking setter by demanding CSSAreform. The Agenda-Setting (2003) D6; D7. mentioned wasalso ryone inInterviews D1; problem of asolution finding suitable to eve- from 1.28%to 2010:10).The 5.5%)(Cohen, centage inregional comparison (ranging population, which isarelatively per- high made upservants for 2.3%of employed the 29, 31).Plus, 37400Croatian the state civil GDP on civil servants’ (IMF, salaries 2012: of GDP and government the spent 10.7%of 2011, Croatia’s state budget amounted to 42% ku Republike Hrvatske, in 2011:11).Second, of 5.108(679€)(Državni zaStatisti- Zavod Between 2003andBetween interac- 2008,the Again, agenda- asthe EUacted the

103 Javno upravljanje 104 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 that noagreement could reached be with to EUdemand this it because anticipated government responded with resistance nancial grants to MoA the ( Act apre-conditionSalary fi- for further adoption EUmadethe 2008, the of the resorted of to use the conditionality. In slow-down reform the process, EU the an agreement and thus continued to trade unions were still unable to reach (Interview E3).As government the and ing government the up to speed reform all involved donors and recommend- diplomacy,used forming alliance with up reformspeed the process. First, they and conditionalitycy inan attempt to reverted to instruments the of diploma- assistance, actors external democracy Conditionality (2008-2009) Policy-Formulation 2: Phase seekers. of strategy chose the ing, status they quo to introduce severe cuts inwage spend- ing to change CSSA,but pressured when ly, MoA the and tradeunions were will- a later stage (Interview E2).Theoretical- on to atwas postponed take discussions parliament. inthe missal Thedecision impact of that law that might its risk dis- slowdown strategy with vaguefiscal the 2007: 66).Thegovernment justified its parliament in2007(Republic of Croatia, ernment, but wasnot submitted to the consultants. It wasadopted by gov- the was produced with advice of external system. Again, adraft salary the lawfy tripartite system again in2006to uni- ment took up negotiations within the public of Croatia, 2006:76).Thegovern- ly until drafted policy nextyear the (Re- postponed decision the on an external- in that regard. In government 2005,the EU and SIGMA were more moderate Starting in2008,after five years of ibid. ). The law adopted hasbeen to date. Finding a ated assuccessful point, this asnonew the reform of CSSAcannot evaluat- be Summary November 2011. were delayed until after elections the in The proceedings of working the group gotiations started,again without results. springthe of 2011,another round of ne- of CSSAaspart new EUbenchmarks. In end, EUdropped the its demand for a severe unrest. and strikes In social the with tradeunions asnot first; so to face insistedwho on reaching an agreement sistance from Croatian the government, D4).Thisdemandview wasmetwith re- 22 during accession negotiations (Inter- tion of CSSAabenchmark of Chapter ment of conditionality. It adop- madethe EU once again resorted to instru- the tempt to heighten reform pressures, the Conditionality and Resistance (2009-?) Policy-Formulation 3: Phase favourable to demands. their fearedthey proposal anew would less be bystrikes tradeunions followed because cial sustainability. protests Severe and decisionthe due to doubts about finan- slowdown techniques and postponed This time, however, parliament the used ted to parliament the inJanuary 2009. cial partnership. Thisdraft wassubmit- and through discussions within so- the draft law with help the of external advice government2008, the adopted another of domestic In actors can observed. be al take-over of EUdemands on part the lack of compliance. However, agener- assistancevided financial despite the EU dropped pre-condition. the It pro- trade unions at point. this In end, the the Taking EUcriteria asbenchmark, In autumn the of 2009,inanother at- acting asastatusacting quo seeker, wasnot Croatian the because government, again meet EUsoft political criteria. However, to deny EUaccession, law asthe didnot strument of conditionality, threatening In response, EUresorted the to in- the adopted by parliament the nonetheless. law were by undertaken MoA the and but significant modifications of draft the essential changespede draft inthe law, national actors) diplomacy used to im- cal actor (inalliance with other inter- first step, EUproject the team asaradi- planned adoption of law. new the In the sistance project and shortly before the ter endof the main the democracy-as- proposed reforms manifested itself af- statusthe quo seekers to externally the reform or not. strong veto players were involved inthe on depending whether can observed, be proached, two different developments When point the of policy-adoption ap- accepted by Croatian the government. ing reform drafts that were generally pated by providing advice and propos- lation, inwhich external actors partici- five years of stage inthe policy-formu- processes hadalongboth of phase up to requested reform initiatives reveals that Processes Interplay in the GAPA and CSSA Comparing the External-Domestic terests. reform indisfavour of civil servants’ in- until now have successfully prevented a able process to the been influence and means that domestic tradeunions have ly diverging interests. However, also this due to wide- their difficult, very en to be volved reform inthe of CSSAhasprov- compromise between actors allthe in- In of case GAPA, the resistance by A comparison of two the externally case ofcase GAPA, where third- nopowerful trade unions before adoption. In the gation to reach acompromise with the down of because government’s the obli- EU hadto accept resistance and slow- in negotiations at domestic the level, the CSSA, where third were parties involved on course the of reform. In of case the conditionality hadonly alimited effect However, of use the diplomacy and ance inresponse to demands for reform. ed to slowdown, modification, or resist- example, domestic when actors revert- attempts indanger to be seemed –for ployed successof the when reform the diplomacy and conditionality were em- and conditionality.cy Coercive means of ofsorted to use the (coercive) diploma- guide democratic reforms and later re- assistance to actors democracy used first EU dropped its conditions. government ultimately succeeded, as the tiations with thethird-party actors; the pointing to need to the continue nego- tian government resisted demand, this push for adoption. However, Croa- the ofreacted with use the conditionality to cals from World the Bank and IMF, the morethough moderate radi- than the unions could reached. be TheEU, al- veral times,asnoagreement with trade adoption of CSSAwaspostponed se- third parties’ demands for reform. The ment to manage and external domestic government’swas the main instru- forpartner government. the Slowdown sented astrong third-party negotiation behaving asstatus quo repre- seekers, ity wasagain unsuccessful. demands madeby EU, the conditional- law didindeedincorporate central the ges inGAPA, arguing that adopted the prepared to include more radicalchan- In reform both initiatives, external In of case the CSSA,tradeunions,

105 Javno upravljanje 106 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 implementation of demo- basicliberal and programmes, and over take then the tors organize projects, policy-making, form demands, how learn ac- external in Croatia hadto adapt to external re- sue to actors. external Domestic actors inproposingtook lead the areform is- no incidents domestic inwhich actors side. Within PAR inCroatia, we found agenda come from mostly external the initiativethe issueson to place these the demands for democratic reform and reform. Ourinvestigation shows that mestic actors results the influences of ly, that interplay the of external and do- validatesjects our first argument, name- ActSalary (CSSA)were analysed. dures Act (GAPA) and Civil the Service tives, Administrative General the Proce- vestigation. Two concrete reform initia- empirical asthe basisforserved our in- ministration Reform (PAR) inCroatia motion. study Acase of Public the Ad- interplaytheir pro- during democracy byused and external domestic actors in instrumentsdescribing the and means was employedprocess, typology anew ter aswell process. inthis To tracethis tic reforms, and that third mat- parties in negotiating content the of democra- promotersmocracy and domestic actors interactions between international de- promotionmocracy involves constant 5. Conclusions follow EUprinciples. Commission that adopted the law would changes and wasable to convince the that it would not agree to more radical Croatianthe government madeit clear cept resistance and modification when ing procedure, EUwasforced the to ac- actorparty waspart of policy-mak- the The analysis of two the reform pro- This contribution shows that de- during inorder policy-making to make cratic means of negotiating and lobbying ganize interests their and demo- to use er capability of domestic actors to or- actors, but instead asasignof agreat- interference aswilful this of third party er scholars, however, we donot perceive form draft proposal. In contrast to oth- and re- wishfor the their modifying to domestic third involvement party original demands madeby EU, the due ture, it willdiffer significantly from the CSSA isreached at some point fu- inthe tionality inturn. If an agreement about coercive forms of diplomacy and condi- mands. External actors employed more and domestic third parties’ reform de- modification to to both react external government slowdown hadto use and unions, on reform results. TheCroatian trade case mestic third in this parties, ingly demonstrates of influence the do- analysis the especially of CSSAstrik- come. available instruments to avoid out- this of its desired reforms, despite using all timately obliged to drop aspects certain ed reform endeavours, EUwasul- the reform objectives. In investigat- both fications of drafted laws and to change vincing actors external to accept modi- through can they which succeedincon- canthey alter external preferences and wide range of instruments with which way street. Domestic actors employ a relationship isnot completely aone- shows usthat external-domestic the ity and diplomatic pressure. process by of conditional- use (soft) the parliament, it sought up to speed the ed from adoption policy intheCroatian Although EUwasformally the exclud- cratic principles political intheir system. Considering our argument, second However, the Croatian case also George, A.(2005) A.,Bennett, European Commission (2012) European Commission (2011) European Commission (2010) European Commission (2007) Državni Zavod zaStatistiku Republike L.(2010) Cohen, REFERENCES Thereby,mocracies. Croatia might be a common feature inconsolidated de- interest-formation and -articulation is preferencestheir heard. Thiskindof Press. the Social Sciences Studies and Development Theory in Commission. EuropeanSWD (2012)338.Brussels: hensive Monitoring on Croatia Report mission. European Brussels: 1200 final. Com- tia 2011Progress Report mission. European Brussels: 1326 final. Com- tia 2010Progress Report European Commission. cy Strong European Neighbourhood Poli- A Commission. the munication from ske. Zavod zaStatistiku Republike Hrvat- [ tics] (2011) Hrvatske [Croatian Bureau for Statis- tional Studies. ment. Vancouver: for School Interna- mons Paper and Develop- inSecurity Corruption in the Western Balkans cracies. Governance, Rule-of-Law and velopment in ‘Low-Intensity’ Demo- Croatia in Figures in Croatia . COM (2007) 774 final. Brussels: . COM Brussels: (2007)774final. Hrvatska uBrojkama 2011 Administrative De- Administrative . Cambridge: MIT ]. Zagreb: Državni . SEC (2011) . SEC (2010) Compre- Croa- Croa- Com- Case , Si- . Grandits, H.(2007)ThePower of ‘Arm- J.Gerring, (2004)What Study isaCase IMF (2012) Gross, L.,Grimm, S.(2013)TheExter- Grimm, S.,Mathis, O. L.(2012) Grimm, S.(2010) can handle. demands complied smoothly to be with, than EU, the mocracy its expects which more progressed on its way towards de- ety and Moral Claims in aPost-War Soci- Bosnian Mosaic: Identities, Memories Helms, G.Duijzings, eds., govinian Croats, in:X.Bougarel, E. Political Factionalism among Herze- chair Politicians’: Ethnic Loyalty and 354. Political Review Science and What for?. isit Good Fund. ington D.C.: International Monetary 2012 Article IVConsultation mocratization Public Administration Reform. Promotion: Study ACase on Croatia’s nal-Domestic Interplay inDemocracy Konstanz: University of Konstanz. 1991-2010. wards Post-conflict Western Balkans, third: The European Union’s Policy to- first, Development second, Democracy Nomos.Baden-Baden: Oversight External under tervention cal Reorganisation after Military In- Aufsicht tärischer Intervention unter externer mili- nach Neuordnung Politische tie: . Aldershot: Ashgate. [ Imposed Politi- Democracy: The Republic of Croatia. Unpublished Manuscript. Manuscript. Unpublished (online first). Erzwungene Demokra- 98 (2):341- American The New . Wash- Stability Stability De- ].

107 Javno upravljanje 108 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Republic of Croatia (2006) Koprić , I.(2011b)Contemporary Cro- Koprić , I.(2011a)Administrative Tech- Jović , D. (2006)Croatia and Euro- the Republic of Croatia (2005) Petak, Z.,Petek, A. (2009)Policy Ana- Koprić , I.(2009b)Novi oopćem Zakon Koprić, I.(2009a)Contemporary Croa- Zagreb. Programme Recovery Economic cession Zagreb. Programme Recovery Economic cession pravnih znanosti Hrvatske Reform Waves. atian Public Administration on the ministration Uprava Javna Europe.in South-Eastern Procedure: Challenges and Changes and Administrative General nology veleučilište uZagrebu. stitut zajavnu upravu and Društveno Croatia in Administration Administrative Procedure and Public Balkans Journal of Southern Europe and the Union:pean ALong Delayed Journey. 54-74. Public Policy. tration: TheProblem of Formulating lysis and Croatian Public Adminis- Hrvatskoj upravnog postupka ijavne uprave u eds., Đulabić , or Modernisation?], in:I.Koprić , V. nistrative Procedure Act –Tradition [Newmodernizacija? Admi- General upravnom postupku –tradicija ili papers/paper_2210.pdf (30.01.2013). July 2009,http://paperroom.ipsa.org/ of Change Science WorldIPSA XXI Congress of Political form Waves. Paper presented at the tian Public Administration on Re- the 8(1):85-103. Global Discontent? Dilemmas , Santiago deChile, 12-16 [ Modernisation of General (1): 435-454. / Politička Misao Godišnjak Akademije Modernizacija opć eg Croatian Public Ad- ]. Zagreb: In- 2005 Pre-Ac- 2004 Pre-Ac- 2(1):1-40. Hrvatska 46(5): . . Zakosek, N.(2008)Democratization,Zakosek, Stedman, S.J. (1997)Spoiler Problems SIGMA (2007) SIGMA (1999) F.,Schimmelfennig, Engert, S.,Knobel, F.Scharpf, W. (1973) Samostalna služba partner- zasocijalno Ritchie, J., J., Lewis, Elan, G.(2003)De- Republic of Croatia (2010) Republic of Croatia (2007) State-building and War: of TheCases rity in Peace Processes. Publishing. Assessment June 2007 and the Administrative Framework. No. 27 Public Administration. SIGMA Papers land: Palgrave Macmillan. Democratic Change zations, Political Conditionality, and Organi- European Europe: in zation H., eds.(2006) Frankfurt a.M.:Suhrkamp. on of aTheory aPlanning Democracy derplanendenrie Demokratie F. W. Scharpf, ed.,ence. Planning asPolitical Process [ schaft. Planung als politischer Prozess senschaft als Teil derPolitikwissen- jalno-partnerstvo.hr (12.12.2012). Partnership] (2011)http://www.soci- forstvo [Independent Social Service ence Research Students search Practice. AGuide for Social Sci- Ritchie, J. eds., Lewis, signing and Samples, Selecting in:J. Zagreb. Programme Recovery Economic cession Zagreb. Programme Recovery Economic cession 15 (3):588-610. Serbia and Croatia. Administrative Science asPolitical Sci- 22 (2):5-53. . Paris: OECD Publishing. European Principles for for European Principles Croatia. Public Service International Sociali- Aufsätze zur Theo- . Basingstoke, Eng- International Secu- Democratization Verwaltungswis- . London: Sage. . Paris: OECD Qualitative Re- 2009 Pre-Ac- 2006 Pre-Ac- [ Essays ], in: ]. . . đuigra vanjskeiunutarnjepolitike, izgradnja članica država promicanje Unija,me- Europska demokracije, demokratizacija, RIJEČIHrvatska, KLJUČNE mentirane, adrugenisu. reformi te seobjašnjava javne zašto uprave sunekereforme uHrvatskoj uspješnoimple- predstavnicima seprocjenjuju međunarodne napredak zajednice empirijski ipoteškoće u idrugim članovima dužnosnicima,akterima EU-delegacije civilnogadruštva, s hrvatskim je smatrano “prevelikim” miješanjemuunutarnjapitanjadržave. Natemelju 30intervjua reforme,nost daprimijenidemokratske alijeistovremeno prema onomešto bilakritična jeveliku sprem- elitapokazala politička uvjetovanjem.njem pomoćiipolitičkim Hrvatska inicijativama,osigura- diplomatskim sebno potpomogaopostkonfliktnudemokratizaciju zajednice daprevlada posljedice nasilnograspadadržave igrađanskog rata.EUjepo- forme javne uprave (PAR). reprezentativno jezanapore Iskustvo Hrvatske međunarodne sposebnimnaglaskomnadvjemareformskim inicijativamaizpodručjare- čaju Hrvatske, SAŽETAK Studijagovori oprocesu uslu- članice EU-apromicanjem stvaranja demokracije Stvaranje države članice EU-apromicanjem demokracije: slučaj reforme javne uprave uHrvatskoj

109 Javno upravljanje

PROBLEM KOORDINACIJE Ključne riječi Sažetak dan ključnih od praktičnih problema litičkoj iupravnoj znanosti, nego ije- samo aktualno istraživačko pitanje upo- vanju iprovođenju javnih politika nije 1. Uvod aspektima kontrolu političkogsredišta nad ičvršću podrazumijeva jačanjeusmjerivačkogkapaciteta koordinacijedoktrini kojapretpostavljaglavni mehanizamostvarivanja te hijerarhiju kao tendencije kojegovore potencijalnokazuju novoj uprilogrebirokratizaciji kao upravnoj hijerarhijskogatipa.Uradusepri- koordinacijeinstrumenti zaostvarivanje prvenstveno strane političkogcentra. Stoga seunovije vrijemereafirmiraju strukturniifunkcionalni u koherentnoj te formulaciji nedostatkomefektivne iimplementacijipolitika kontrole od upravu od1980-ihnadalje, uzrokujući frag reformi zbogakumulacijeučinaka kojesuzahvatilecijom sunarasli,prvenstveno javnu upravljanja te vrloaktualnoistraživačkopitanje. Usuvremeno dobazahtjevizakoordina- hijski tip koordinacijskih instrumenata. tipkoordinacijskih hijski vlastiuzoslanjanjenadominantnohijerar- koordinaciječin ostvarivanja izcentra izvršne čajevima četiriju zemalja – Velike Britanije, Francuske, na- pokazujući Švedske iHrvatske, jerarhija, mreže Postizanje koordinacije uobliko- Koordinacija ujavnoj upravi jedanjeodnajvažnijihpraktičnihproblema javnog policy koordinacija, upravne reforme, procesa. Ta seteza nastoji potvrditi ukomparativnomdijeluradanaslu- U JAVNOJ UPRAVI: NATRAG PREMA HIJERARHIJI? mentaciju uprave kojarezultira poteškoćama cijom javne uprave, koja odražava kom- Pusić, 2002),srazgranatošću iatomiza- ve napojedina ministarstva iodjele (v. la diferencirati izmonolitne vojne upra- je postoji javna otkada se uprava poče- upravljanja. Iako problem koordinaci- joined-up government Primljeno: listopad 2013. znanstveni članak Izvorni Sveučilište uZagrebu Pravni fakultet, Anamarija Musa Sveučilište uZagrebu Pravni fakultet, Petra Đurman , rebirokratizacija, hi-

111 Javno upravljanje 112 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 296), nedovoljna koordinacija dovodi programa. Kako ističePeters (1998: rezultiraju politika i neusklađenošću problemakroz spektar specifičnih koji trebe zakoordinacijom. cije daspecijalizacija dovodi doveće po- skladu jespostulatom teorije organiza- decentralizacije ijačanja koordinacije u kapacitete središnje Povezanost vlasti. nica, što slabi kontrolne iusmjerivačke centralizacijom iširenjem njegovih gra- tavoga javnog sektora de- naglašenom naovamo doveli sudofragmentacije či- nadžment imrežni pristup 1980-ih od 1998: 295-296).Na kraju, novi javni me- u Uniji (Musa iPetak, 2011:4-5;Peters, i implementacija preduvjet sučlanstva caja EUodgovarajuća štveno-ekonomski razvoj. Uslučaju utje- bleme kako bi osiguraouspješan dru- se ve dašto kolektivne efikasnije riješe pro- koordinacijupotiču prisiljavajući drža- cijski ieuropeizacijski procesi dodatno tika i njanjem nekonzistentnosti izmeđupoli- javnih izdataka, iukla- izmeđuostalog ve postavljaju zahtjev zasmanjivanjem unovijejima se vrijeme suočavaju drža- Drugo, problemi fiskalni područja. sko- upravnihzina vlade, organizacija i đeno zajedničko djelovanje različitih ra- kojih jepotrebno pažljivo idobro uskla- policy cutting jem kompleksnih, isprepletenih suočavajuna društva sve sa većim bro- se Nekoliko jerazlogazato. Prvo, suvreme- cijskih tendencija usustavu upravljanja. kao korektivni mehanizam decentraliza- vi zapoboljšanjem koordinacije javljaju i sur., 2011).Utom kontekstu se zahtje- suočavaju suvremene (Dahlström vlade jedan najvećih od izazova skojima se nja dva koordinacija desetljeća postaje pleksnost društvene Problem koordinacije odražava se policy policy programa. Treće, globaliza- problema, zarješavanje okoline, uposljed- policy policy formulacija policy policy cross- instrumentima, reafirmacija hijerarhij- s inzistiranjem na tržišnimimrežnim prijelazu tisućljeća osporavala paralelno jenjenim okolnostima društvenim na upromi- dauređujepodobnost odnose noga weberijanskog tipa uprave, čija se rarhijsko načeloglavno obilježje klasič- i funkcionalnog tipa. Budući dajehije- ostvarivanje koordinacije strukturnog afirmiraju ihijerarhijski instrumenti za 1980-ih,uposljednjeod vrijeme re- se nim instrumentima koji dominiraju (Perrinošenja odluka 6,2004: 106). organizacija te procese planiranja ido- informacijskih sustava, dijalog između holističkom djelovanju te zajedničkih razumijeva razvoj idejaoudruženom i 2010). Koordinacija kaoproces pod- isur.,gurali pozitivni (Bouckaert ishodi aktivnosti izmeđuaktera kako bi osi- se titi ikao nje koordinacija iliishod, može shva- se možešto definirati sta- se kaoodređeno stvar jestupnja (Peters, 1998).No osim manje uspješna, anjezin iliviše rezultat koherentnošću. Koordinacija može biti malnim preklapanjima, propustima ine- dine politike iprogrami obilježeni mini- koordinacije kao jePetersovakladna definicija (rezultata) (Petak, 2009:265).Utom smislu pri- različitim litike tijela državne uprave koja bave se protnosti snaporima (tj. druge dasupo- nja jedneorganizacije nesmiju biti usu- biti anastoja- jedan sdrugim, usklađeni zistentnosti –svidije politike pretpostavljaju postojanje kon- dinih politika programa. odnosno Javne jeg aspekta –kontradikcija izmeđuvla- političkog stajališta, najproblematični- propusta uprovedbi aktivnosti, te do, s ili aktivnosti, doizostavljanja idrugih do preklapanja idupliciranja programa Uz koordinaciju tržišnimimrež- proces policy policy kojim nastoje se uskladiti područjima usklađene) usklađene) područjima stanja lovi akcije trebaju ukojem suvla- ganiziranoj ljudskoj aktivnosti inherent- fenomena (Koprić, 1999:35).Svakoj or- je ikrucijalna sastavnica organizacijskog istraživanihšće tema teorije organizaci- organizacijska najče- struktura jednaod cija (Perko-Šeparović, 1975).Pritom je suvremeno organiza- jedruštvo društvo ona sveprisutna udanašnjem životu – ganizacije povezan jesčinjenicom daje 2.1. ikoordinacija – Organizacija Koordinacija pojam 2. kao koordinacijskih instrumenata. strukturnih ifunk instrumentini se svrstavaju ukategorije mehanizama (tržišni, mrežni), apojedi- tificiraju vrste iostale koordinativnih upravnim tradicijama. Pritom iden- se strumenata danas svojstveno različitim ni hijerarhijski tip koordinacijskih in- executive koordinacije izcentra ( izvršne vlasti vatska), pokazujući kako jeostvarivanje ka Britanija, Francuska, Švedska iHr- parativni prikaz četiriju zemalja (Veli- različitim pristupima raddonosi kom- koordinaciji, njezinim instrumentima i pektima središta izadobivanje kontrole nadas- nje usmjerivačkog kapaciteta političkog nja koordinacije jača- te podrazumijeva hiju kaoglavni mehanizam ostvariva- doktrinu, akoja pretpostavlja hijerar- tizaciju kaopotencijalno novu upravnu i opravdanja koji podržavaju rebirokra- vernment 2011), objedinjenoj ( vladi povratku centru (Dahlström isur., njama orebirokratizaciji 2008), (Olsen, jepovodskih instrumenata tvrd- postala i problem Znanstveni interes zafenomen or- Cilj jeovoga radaprikazati razloge mikroperspektiva ) uzoslanjanje nadominant- policy policy ) (Pollitt, 2003)isl. procesa. Uz diskusiju o cionalnih (procesnih) joined-up go- core organizacije pažnju ilinaizravni nadzor (vodstvo) ganizacije, ito nanačindausmjeravaju prvenstveno formalnom strukturom or- dvije škole mišljenja, obje zaokupljene nosti jošuprvoj polovici 20. stoljeća, s razmatra uliteraturi oupravnoj zna- ke unekoj državi. kojima političko-kulturne ističu se prili- s uvjetima izokoline organizacije, među čimbenicima (faktori kontingencije) te strukturnih elemenata situacijskim sa ma. Mintzberg (1983)ističepovezanost i međusobno isvanjskim čimbenici- turni elementi trebaju biti konzistentni no općeprihvaćeno jepravilo dastruk- ne postoji (v. Perko-Šeparović, 1975), malnu Jedan efikasnost. najbolji način strukturirana kako čina nakoji bi organizacija trebala biti nameće pitanjeteži efikasnosti, se na- 1983: 2).Budući dasvakaorganizacija va ustrukturi organizacije (Mintzberg, tenzija se (Pusić, 1985:34),ata odraža- stizanje koordinacije izmeđuzadataka zadatke koji trebaju biti obavljeni ipo- na zahtjeva radanapojedine –podjela na sudva fundamentalna isuprotstavlje- 1 Tako jeH.Fayol međusvojih 14načela podređenih. govornosti nanižerazineiodređuju funkcije čelo delegacije kojim prenose se ovlasti od- organizacije, aključnu ulogupritom imana- gurava upravo koordinativna funkcija vrha hijski lanac (nizrukovodnih funkcija) osi- terminirajući princip organizacije –hijerar- Urwick). Mooneya Za jekoordinacija de- nizacijsku teoriju (Gulick, Mooney, i Reiley 14). Njegov naklasičnu orga- se radodrazio organizacije (v. Perko-Šeparović, 1975:13- ostvaruje koordinacijama se svrha ipostiže kaokompatibilnimvodstvu načelimakoji- jedinstvu zapovijedanja ifunkcionalnom uspješnog upravljanja posebno značenje dao Problem koordinacije intenzivno se 1 ilinaproces standardizaci- bi maksi- postizala

113 Javno upravljanje 114 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 i nepredviđenim situacijama. zahtijevataka prilagodbu aktera novim ture, ukojima obavljanje složenih zada- jama iuonima vrlokomplicirane struk- postoji iunajjednostavnijim organizaci- ruje neformalnom komunikacijom, koja ski mehanizam –koordinacija ostva- se đivanje Mintzberg, 1983:4-7). nizama postizanja koordinacije (prema ganizacije, nekoliko jetemeljnih meha- bloom, H.Simon, J. March idr. ljanja, kaošto suJ. Thompson, C.Lind- ključnih teoretičara organizacije iuprav- tako njomemislilaca, pase bave neki od međutim, nastavila zaokupljati pažnju je 2 3 danje aktivnosti koje poduzimaju. Ko- ređenih, davanje instrukcija inadgle- pojedinca koji jeodgovoran zaradpod- organizacije način ostvarivanja koordinacije unutar F. W. Taylor na temelju svojih studija “vre- Uslučajevima vrlokompleksnih imeđu- 2 Šeparović, 2005: 4-7). 1975:20-22;Olsen, zapošljavaju natemelju kvalifikacija (Perko- nja ivještina,sobzirom službenici nato dase ovlasti idužnosti, aliinastandardizaciji zna- funkcija pravnim normama koje određuju zacije putem pravila iograničenja službenih cije, inzistiraonanjezinu obilježju standardi- ideal-tip birokratsko-monokratske organiza- strane,10-12). Sdruge Weber je, kreirajući (Mintzberg, 1983:8;Perko-Šeparović, 1975: na, kvalitete ikvantitete radate radneokoline nužna opća standardizacija radnika,vreme- produktivnosti organizacije radaiefikasnosti mena ipokreta” zaključuje dajezapovećanje tivnom funkcijom. npr. ilimenadžerski odbor položaj sintegra- olakšavaju komunikaciju međujedinicama, povezujuće službe pozicije koje odnosno cijalizacije formalno moguse ustrojiti tzv. ovisnih poslova te visoke horizontalne spe- (Mintzberg, 1983:8).Koordinacija je, U mikroperspektivi, tj. narazinior- najjednostavniji jekoordinacij- izravan nadzor Uzajamno uskla- Uzajamno od strane od 3 Drugi je Drugi dinacije (Mintzberg, 1983:7-14). njem sofisticiranijih instrumenata koor- re organizacije, raste ipotreba zausvaja- odražavajuse ukompleksnosti struktu- sti zadataka iveličine organizacije, koji ganizacije, sporastom posebno složeno- složenost. Sporastom kompleksnosti or- cijskih mehanizama odražava njihovu nacija. Redoslijed navedenih koordina- rada, čimese sobljavanja zaobavljanje vrste određene uvjetovanjem se i vještinapostiže ospo- standardizacijaći jasnoodređeni; znanja či dasurezultati radakoji želeposti- se obaviti; standardizacija rezultata zna- i specifikaciju sadržaja radakoji treba nih procesa određivanje podrazumijeva rezultati ivještine. Standardizacija rad- Standardizirati moguradniprocesi, se trolu kaokoordinacijski mehanizam. mogu osloniti isključivo naizravnu kon- ganizacijama koje veličine zbog ne se standardizacije ordinacija može ostvariti se i 4 jepristupaodraz politika iprograma napolitičkoj razinii naformulaciju odnosi se dinacije. Prva tičke) iadministrativne (upravne) koor- ja postoji distinkcija između Prema kriteriju razinenakojoj odvi- se načiniti nekoliko temeljnih razlikovanja. uvid unjenu problematiku potrebno je dimenzionalno pitanje. podrobniji Za 2.2. Vrste koordinacije Tako kod jednostavnih se radnihzadataka ji radnihznanja ivještina. zite kompleksnosti, pribjegava standardizaci- standardizaciju rezultata uslučaju ilise, izra- mehanizam, dok složeni radnizadacitraže ju radnihprocesa kaoglavni koordinacijski organizacija može osloniti nastandardizaci- Koordinacija jekompleksno iviše- u političko-upravnom sustavu a priori , posebno uvećim or- top-down osigurava koordi- , dok je druga , dok jedruga policy procesom procesom 4 (poli- kraju, Metcalfovo razlikovanje stupnjeva licy licy jednog formulaciju iimplementaciju unutar licy govoriti može odnosi, se se o sur., 2010). usklađivanju organizacija i (Bouckaert dobrovoljnoj suradnji, komuniciranju i pu. Stoga ćenajvećim dijelom ovisiti o drugoj prema hijerarhijskome princi- nametanjem jedneorganizacije odluka ordinacija najčešće nemože osigurati se razliku horizontalna vertikalne od ko- političkog centra (Petak, 2009:266).Za ranja konzistentnog provođenja ciljeva đenim upravnim tijelima sciljem osigu- podre- odnosno nižim razinama vlasti kalna koordinacija obuhvaća smjernice stupilo stvaranju javnih politika. Verti- natajje te se načinšto racionalnije pri- reduciralase dupliciranja ikontradikci- ciju sektorskih upravnih tijela kako bi si naorganizacijsku suradnju iinterak- slu horizontalna koordinacija se odno- obuhvaća nekoliko razina.Utom smi- hijerarhijskoj dok razinivlasti, druga naorganizacije odnosi prva se naistoj koordinacija,na ivertikalna pri čemu u provođenju ipružanju usluga. bro proved usklađenih cija ufaziformulacije preduvjet jedo- nadopunjuju.sobno se Dobra koordina- nadovezujuse imeđu- jednanadrugu titi prvoj ilidrugoj “lažnadilema”. One li ministrativne koordinacije te pitanje bi naglašavaju dajeodvajanje up i utoliko odražava perspektivu policy vezana uzimplementaciju formuliranih policy policy . Međutim, isur. Bouckaert (2010) S obzirom naopseg politika nakoje Nadalje, razlikuju horizontal- se područja (Musa iPetak,područja 2011:8).Na koordinaciji, koja jeograničena na koordinaciji, koja zahvaća više programa, pružanje javnih usluga policy policy akteri trebali pažnje više posve- područja te o područja benih aktivnostibenih policy intra-po- bottom- inter-po- iad- po- nim državama najčešće susrećemo kom- ternativama, nodanas upraksi upojedi- Peters, 1998:17-21). autoriteta isur., (Bouckaert 2010:36-48; postojanjamože ostvariti bez središnjeg pojedinaca, koordinacija što značidase jednosti značajno oblikuju ponašanje nika. Pretpostavka jedazajedničke vri- osnovni suinteraktivni procesi sudio- informacija, pogađanje ipregovaranje ni zaspecifična relevantnih aktera koji suzainteresira- voljnoj suradnji isolidarnosti između skog mehanizma temelje nadobro- se ugovora. Mreže koordinacij- kaovrsta korisnike iponuđače/pružatelje putem ranih kvazitržišta koja okupljaju kupce/ ekonomskim poticajima iputem reguli- Koordinacijaljenih ishoda. ostvaruje se natjecanje kaosredstva zapostizanje že- razmjenu podrazumijeva tivni model i principu za ostvarenje koordinacije dolazi prema određuju smjer iokvir akcije, apoticaj Norme,nih ciljeva. standardi inadzor osiguralo ostvarivanje jasnopostavlje- lji naautoritetu idominaciji kako bi se je unutar koji struktura vlasti teme- se sičan jemodus ostvarivanja koordinaci- 50). Koordinacija putem hijerarhije kla- cijska nastojanja isur., (Bouckaert 2010: nim procesima koji po ski, tržišniimrežni. Riječ jeotemelj- političko-upravnog aparata: hijerarhij- može ostvaritise koordinacija unutar 2.3. Mehanizmi koordinacije strategiju (v. vlade Musa iPetak, 2012). organizacije, aonaj najviši na odnosi se vezan odlučivanje uzsamostalno je prvi malne domaksimalnekoordinacije, gdje kojetoda kreću se unutar spektra mini- policy Tri mehanizma možemo smatrati al- Tri surazličita mehanizma kojima koordinacije uključuje devet me- top-down policy policy . Tržište kaoalterna- pitanja. Razmjena dupiru koordina- dupiru

115 Javno upravljanje 116 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 vlade kojivlade krajnju snose odgovornost za zicijama iorganima usamom središtu ( ne vlasti menata locirana jeusamoj izvrš- jezgri 2012:6-7). 2011: 11-12;COCOPS, politike, programi isl. (Musa iPetak, nastoji koherentnose postići ponašanje, menti, naprocese kojima koji odnose se sti te funkcionalni/p kao središtem koordinacijske aktivno- ganizacije koriste ilise organizacijom koordinacijupotiču unutar granica or- strumenti, koji obuhvaćaju sredstva koja razlikovati strukturni/organizacijski in- isur.,že) (Bouckaert 2010:50).Mogu se ja), natjecanje (tržište) ilisuradnju (mre- ju oslanjajući naautoritet se (hijerarhi- s obzirom nato dainstrumenti djelu- koordinacijskina određeni mehanizam ordinacijski instrumenti pritom upućuju ostvarivanja koordinacije. ko- Specifični re iliaktivnosti koje poduzimaju se radi struktu- zini, instrumenti suspecifične procesi naopćenitijoj iapstraktnijoj ra- nacije, koji sutemeljni koordinacijski 2.4. Instrumenti koordinacije menti. skih problema nužni suhijerarhijski ele- organizacije zarješavanje koordinacij- sokodecentraliziranima) isvakoj vrsti tičko-upravnom sustavu (paionima vi- usvakomjednog središta. Dakle, poli- blemi uzrokovani manjkom kontrole iz novih pristupa pojavili brojni su se pro- Naime, ubrzo nakon etabliranja dvaju ordinativnom mehanizmu “odzvonilo”. noga imrežnog najstarijem modela ko- dela, iako činilodajepojavom se tržiš- trend reafirmacije hijerarhijskoga mo- stima. Ipak, unovije vrijeme uočava se koja primjenjuju se urazličitim kontek- binaciju dvaju modela ilisvatri modela Prva skupinaPrva koordinacijskih instru- razliku mehanizama od koordi-Za core executive roceduralni instru- ). Riječ jeopo- va vjerojatno jenajvažniji mehanizam vaju, proračunskih raspodjela sredsta- ograničenja skojima suoča- vlade se vanje proračuna. Sobzirom nafiskalna nalnih instrumenata menata. Jedan najvažnijih od funkcio- procesnu stranu koordinacijskih instru- na koje želeostvariti, se valja razmotriti može dovesti dorezultata ilipromje- praćena odgovarajućim djelovanjem ne ma (Peters, 1998:27-43). nje novonastalih ikompleksnih proble- teradne grupe različite međuministarske organizacije, programa ikompleksnih sljetku, važnasusredstva koordiniranja ti usklađivanju ministarstava, što bitno može doprinije- licy skupina zainteresirani zaodređeno kojima nalazepredstavnici se interesnih ća sumogućnostsavjetodavni u odbori nekoliko ministarskih struktura. Sljede- protnom morali biti usklađivani putem ju širok raspon programa, koji bi usu- va” koja unutar svoje strukture uključu- mogućnost stvaranje “superministarsta- ganizacije unutar ministarstava. Jedna je strukturnih instrumenata uključuje or- tar šireg koji služi koordiniranju programa unu- suinstrument portfelja također bez stri biti dobro koordinativno rješenje. Mini- kabinetu, unutar odbori kabineta mogu grami nemoguefektivno koordinirati u pletenim mjesto usuglašavanja stavova oispre- upravljanje osobljem. Kabinet jevažno određeno računa, središnja tijela nadležna zapitanja pro- dinativnim inadzornim poslovima te predsjednika koje impomažu ukoor- daju osobni uredi iosoblje premijera i politike injihovu koordinaciju. Tu spa- Budući dastruktura koja nije po- područje, aliipredstavnici područje, drugih policy policy policy policy područja. Druga skupina Druga područja. ad hoc ad policy policy pitanjima. Ako pro- se policy policy svakako jeodređi- odbori zarješava- odbori inicijativa. Napo- policy policy područje ili područje pitanja pitanja po- ke ciljeve definiraju politička tijela, dok donose napolitičkojse razini– politič- važnu uloguuoblikovanju koje odluka nije jedinafunkcija uprave, već ona ima činjenice da provedba političkih odluka gon, 2007:7). To posebno vrijedi zbog na, zajednice općenito idruštva (Bour- žava vrijednosti ipreferencije građa- postavljenih javna ciljeva uprava izra- vremeno, kaosredstvo zaostvarenje litičkoj razini(Pusić,2002:107).Isto- voditi udjelo donesene odluke napo- što uprava treba izvršavati pro- odnosno očituje načelno, se, nog odnosa utome javnim politikama. Bit političko-uprav- stava zemlje iuuskoj jevezi snjezinim javne upraveUloga upolitičkom 3. ciji ujavnoj upravi (Pollitt, 2003:42-43). pridonose uspješnijojtakođer koordina- eksperata uranoj fazistvaranja politika nički IT-sustavi te uključivanje vanjskih između pojedinih organizacija, zajed- rativno djelovanje, premještanje osoblja ja. Sustavi poticaja inagradazakoope- dinaciju isuradnju izmeđuorganizaci- u velikoj mjeri može unaprijediti koor- zajedničke vrijednosti, norme iznanja, đuorganizacijska kultura, koja obuhvaća razmjene informacija organizacija, susustavi uspostavljeni sobnom usklađivanju iprilagođavanju ciju, koja uvelikoj mjeri ovisi omeđu- sur., horizontalnu 2010).Za koordina- između uključenih aktera i (Bouckaert na dvosmjerna razmjena informacija kooperacija nemogućajestkontinuira- kojega koordinacija jeefikasna i ti koordinaciji politika. Instrument bez mogu, u nekim situacijama, doprinije- je (vrednovanja) javnih politika također nih aktivnosti (Peters, 1998).Evaluaci- za određivanje prioriteta ikoordinativ- sustavu ivažnostkoordinacije Javna uprava diojepolitičkog su- sine qua non qua sine policy policy . Me- nedemokratičnost sustava. nalnost, nefleksibiln gidnosti uprave koja prerasta uneracio- razvijuda se udisfunkcije, osobito dori- Ta obilježja, međutim, imaju potencijal nost, formalnost, hijerarhija ikontrola. smislu, čija suglavna obilježja racional- tj. uprava uklasičnome weberijanskom prevladavao jebirokratski tip uprave, funkcioniranja. skog Sve dokraja 1970-ih njezine uloge te normativnog iempirij- odražavajući promjene urazumijevanju ljeća prošla temeljitu transformaciju, vedbe ju naučinkovitost se formuliranja ipro- zaciji ifunkcioniranju uprave odražava- Pusić, 2002).Ujedno, defekti uorgani- rava stabilnu državnu 2005; (Olsen, vlast procese,društvene te nataj načinosigu- tucionalnu memoriju iregulira osnovne U konačnici to značidaosigurava insti- i materijalnih oblika troškova. idrugih nepristranosti te smanjenju nesuglasica naciji, preciznosti ibrzini, predvidivosti, ju uprava pridonosi cjelovitosti ikoordi- gon, 2007:11).Tako uidealnom sluča- formulacije iusamoj provedbi (Bour- ključnu uloguu učinaka određenih akcija uprava ima ficiranjem mogućihopcija iprocjenom Informacijama kojima raspolaže, identi- čitavognas činiuzpomoć nizaaktera. da- to koja upravi, nadležnost u stavlja definiranjese načinanjihova ostvarenja 5 2000). Odgovor nanove potrebe društva voljne (v. efikasnosti Koprić iMarčetić, žave 1970-ihte njezine skupoće inedo- uslijed dr-je eksplodirala socijalne krize uprave koja javlja se 1960-ih,akoja od obilježjata temelj kritike tradicionalne Odisfunkcijama birokracije posebno supi- Šeparović, 1975). Merton,sali (v. Gouldner iSelznick Perko- Javna uprava uzadnjih sto- jepola policy policy odluka. odluka. policy policy ost, neefikasnost i ost, neefikasnost procesu –iufazi 5 Upravo su

117 Javno upravljanje 118 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 ga itd. ( pristupzumeristički korisnicima uslu- za novac, orijentacija narezultat, kon- iefektivnostefikasnost (3E),vrijednost jesuekonomskepolazi –ekonomičnost, meljne kojih vrijednosti od pritom se privatnog sektora ujavnoj upravi, ate- mjenu načela,postupaka istruktura iz nove upravne napri- doktrine se svodi diferenciranom upravom vrloograniče- žaj: njegove sumogućnostikontrole nad doveo politički centar unezgodan polo- cijalizacije biti uspješniji, ukonačnici je akterima koji autonomije ćezbog ispe- stiti njihovu razradu iprovedbu drugim postaviti široke, opće smjernice iprepu- ne treba “veslati”, već samo nadzirati, tj. (v. Musa, 2013).Princip NJM-adavlada nje uučinkovitijem obavljanju poslova cionalna specijalizacija nalaziopravda- ostaju unutar ministarstava, funk- ata kovanja javnih politika ( autonomne agencije, dok posloviobli- (izvršnih) aktivnostibenih urelativno odvajanje podrazumijeva model proved- (Koprić,fikacija) 2009:33).Agencijski manjim stupnjem autonomije (agenci- la državne uprave tevećim ili raspolažu odvojena ministarstava od tije- idrugih la (agencije) koja mjere sudoodređene nih usluga, stvaraju nova se upravna tije- za regulaciju inadzor privatiziranih jav- javne uprave, javljaju senezavisna tijela ganizacije povjeravaju akterima se izvan or- upravne obavljale prije su koje slova dio javnih službi privatizira, po- nekiod nih politika 2008:20).Velik (Olsen, se glavni mehanizmi ostvarenja jav- ciljeva partnerstvo, ugovori ikoncesije postaju cija, komercijalizacija, javno-privatno (NJM; đen jeunovom javnom menadžmentu tvenim akterima iinstitucijama prona- ve te njezinim druš- sdrugim odnosom upra-koje suuneskladu sneefikasnošću new public management ibid. ). Privatizacija, deregula- policy policy ). Bit te poslovi) htjevi za boljom boljom za htjevi ka. Stoga unovije se vrijeme javljaju za- tnosti uoblikovanju iprovođenju politi- prostor inekonzisten- zaneusklađenosti kontrole političkih vođa te otvoren veći sti ifunkcija –smanjena jemogućnost kog broja aktera, decentralizacija ovla- ravanja koji uzrokuje participacija veli- uprave, problem odgovornosti iusmje- mrežnog pristupa –fragmentacija javne posljedica ponajprije tržišnoga,azatim i upravnoj koordinaciji. noga, postavlja velike izazove političkoj i litika. Stoga mrežni pristup, poput tržiš- osigura koordinaciju ikoherentnost po- ko ograničenje da mogućnostimavlade skupinađenih socijalnih mogubiti veli- uprave, apolitička ipritisak odre- moć nom dovodi donejasnihgranica javne velika iinterakcija fleksibilnost sokoli- rizontalni (Koprić, 2009:34).Međutim, postaju ravnopravniji iuvećoj mjeri ho- unutarOdnosi upravnog sustava tako ma javnoga, privatnog icivilnog sektora. u partnerskoj subjekti- ulozi sdrugim 2008:20-21).Država našla sen, tako se igrađanati kaoveza (Ol- izmeđuvlasti vjerenje, adacivilno treba društvo služi- pregovarati, surađivati iizgrađivati po- i privatni akteri međuovisni idatrebaju te pružanju usluga. Smatra dasujavni se nasudjelovanjese u oblikovanju odluka 2002). Građani icivilno potiču društvo je, odgovornosti idjelotvornosti (Šimac, sunačelaotvorenosti,trine participaci- gativne posljedice NJM-a.U biti te dok- 1990-ima idjelomično jereakcija nane- vornika mrežnog pristupa upravljanju u nja ( je, uokviru doktrine dobrog upravlja- 2011). nost zakrajnje (Dahlström ishode isur., njega od ne, idalje alise tražiodgovor- Zbog promjenaZbog koje kao sunastale birokraci- kritika klasične Druga good governance policy policy ), potječe zago- od koordinacijom i 2008). autori govore orebirokratizaciji (Olsen, demokratskog čegamnogi zbog vodstva, jasnijim linijama odgovornosti iulogom međuorganizacijskom koordinacijom, mora i“naređivati”. Takvi procesi zna- nog koordinatora te uz“pregovaranje” ma, država bi trebala imati uloguglav- tržišni imrežni pristup. riječi- Drugim rajuće upravljanje dokojega sudoveli anefragmentiranodišta, isamoreguli- kontrolegućnošću strane jednogsre- od aktera te krajnjom odgovornošću imo- snim ovlastima ifunkcijama uključenih zahtijeva cjelovit, integriran pristup sja- troškove. Efikasan sl.) uvijek stvara vremenske ifinancijske dupliciranja, kontradiktorne aktivnosti i mentaciji javnih politika (preklapanja, ka konzistentnosti uformulaciji iimple- j lo naefikasnosti, i sur., 2011:10).To nadalje, se, odrazi- straneod političkog središta (Dahlström organizacijskog ikoordinacije vodstva stupom stvorile sudeficit upogledu me potaknute mrežnim itržišnimpri- nosti ujavnoj upravi. Navedene refor- osiguravanje koordinacije ikonzistent- cijsko vodstvo –koje suneophodne za ponente –politička kontrola iorganiza- ime, političko vodstvo imadvije kom- u procesu upravljanja 2008).Na- (Olsen, i reafirmacijom uloge političkoga centra treba zajasnijim linijama odgovornosti gorućih problema.od Prepoznaje po- se konzistentnost ujavnoj upravi jedan je te kontrolira daefikasno nost vlade aspek- 6 Isti fenomen “neo-veberijanizmom” naziva se Dahlström isur., 2011). centru” (Dahlström, Peters iPierre) (prema joined-up government skim reformama” (Christensen iLaegreid), (Pollitt 2004),“postmenadžer- iBouckaert, policy policy 6 Sobzirom nasmanjenu moguć- procesa, bolja koordinacija i policy-making er svakioblik manj- (Pollitt), “povratkom , dakle, 4. Komparativni središnje 4. pregled ku isimplifikaciju mreža. vanje funkcija ureda zatehničku podrš- agencifikacije, recentralizacija te osnaži- reintegracije,se kaošto suograničavanje je, kako ističeDunleavy, proce- idruge holističkoj Takav vladi. pristup uključu- htjevima koji idu ikorak dalje, prema taniji zavrijeme Tonyja Blaira, te uza- u Europi bili najradikalniji uVelikoj Bri- vladom” ( držan jeuzahtjevima za“objedinjenom Takavrješenja. pokušaj reintegracije sa- na prijašnje prakse, alipronalazeći nova uzrokovao, oslanjajući sjednestrane se vora naprobleme koje jetakav sustav pristupu, već predstavlja sintezu odgo- naparticipacijii naglaska umrežnom rani sustav kakav jepostojao prije NJM-a znači jednostavno vraćanje nacentralizi- govori oreintegraci politika (Petak, 2008:13). rarhiji kaobitnom elementu provođenja če vraćanje središnjoj ihije- ulozi vlade glasnost dasurazličitostiglasnost uvjetovane i sur., 2010;Gualmini, 2008)postoji su- (v.ri Dahlström isur., 2011;Bouckaert državama nisujednoobrazne. Uliteratu- koordinacijske strategije upojedinim odražavaju sličnu razvojnu tendenciju, ko-upravnom sustavu. Međutim, iako nastojale ojačati koordinaciju upolitič- vedbi javnih politika, mnoge suzemlje nja konzistentnosti uoblikovanju ipro- jednog centra kaopretpostavke osigura- ranog ijasnousmjeravanog pristupa iz upravljanja te nužnost pokazali integri- jeli kompleksnosti usustavu modernog čimbenika kojiali idrugih sudoprini- ciju ifragmentaciju sustava javne uprave, Francuskoj, Švedskoj iHrvatskoj koordinacije uVelikoj Britaniji, U tom kontekstu Dunleavy(2005) Kao odgovor na opisanu dezintegra- joined-up government ji koja, međutim, ne ), koji su

119 Javno upravljanje 120 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 leonski tip), skandinavska). (anglosaksonska, kontinentalna (napo- sobno razlikuju se upravnoj po tradiciji zapadnihrih demokracija, nomeđu- Hrvatskoj. pripadaju tri Prve sta- krugu Velikoj Britaniji, Francuskoj, Švedskoj i cijske strategije državama učetirima – središnje uloge političkog centra. instrumentima koordinacije te isticanje zajedničko imjepovratak hijerarhijskim tržišnih imrežnih nih reformi i(ne)dopuštaju etabliranje ke određuju propusnost administrativ- upravna kultura itradicija, čije značaj- kontekstom koji obilježavaju političko- 7 toru tijekom 1970-ih,konzervativne sek- javnom u upravljanja nancijskog ve, lokalne samouprave igeneralno fi- 4.1.1. Problem fragmentacije ipotreba Britanija 4.1. Velika zicijskim zemljama. pratiti nesamo uzapadnim već iutran- izazova suvremenog sustava upravljanja 2008)i“povratkasen, centru” usvjetlu trendmože lise rebirokratizacije (Ol- zapadnoeuropskoga tipa, razmatra se ca tranzicijskih država, koji odstupa od skupina te upravnoga razvojnog obras- skih ikulturnih razlikaizmeđutihdviju kontekstu dubokih političkih, ekonom- stičkom mladihdemokracija. krugu U ko-upravnoj tradiciji, već ipostkomuni- žava nepripada samo posebnoj politič- kao tranzicijska postkomunistička dr- Četvrta jekontinentalna Četvrta germanska, asve se Castillo-Vega (2004). cije bave pitanjem v. moći Arellano-Gault i Musa (2013).Otome kako upravne se tradi- upravnemalja. Za tradicije v. Peters (1998), govoriviše iotradiciji ze- postsocijalističkih U nastavku analiziraju se koordina- Kao odgovor nakritike javne upra- za objedinjavanjem vlade pristupa. Međutim, 7 Hrvatska 1988. pokretanjem programa a proces debirokratizacije kulminirao je noj privatizaciji iuvođenju kvazitržišta, prema (neo)menadžerizmu, intenziv- javnih troškova uslijedio jeoštar zaokret sić, 2002).Nakon inicijalnog reduciranja negativnom značenju tog pojma (v. Pu- nje ismanjenje efikasnosti birokracije u kreću reforme usmjerene napoveća- 1990-ihpo- 1980-ihipočetkom vlade sti ostvarivanja ciljeva javnih politika u Inicijativa teze onemogućno- od polazi žeto jeusintagmi buristi nakon osvajanja 1997.sa- vlasti šenje koje suponudili Blairovi novi la- holističkim rješavanjem problema. Rje- nim uslugama, boljom koordinacijom i la zahtjeve zadrugačijim pristupom jav- zemljama, sredinom 1990-ihuzrokova- niji bila radikalnauusporedbi sdrugim je fragmentacija, koja jeuVelikoj Brita- one koji obuhvaćaju resora. više Upravo konzistentne daformuliravlade iprovodi cjelovite i mentaciju javne uprave inemogućnost dentnim posljedice specijalizacije –frag- 2002:618-622;v.79; Ling, Musa, 2013). prekovedbe agencija (Gualmini, 2008: uministarstvu, njihoveje ostalo od pro- vojilo oblikovanje javnih politika, koje u okviru programa Upravo osnivanjem se izvršnih agencija je financijski odgovarao zaradagencije. imale vlastiti proračun idirektora koji agencije suizvještavale osvom radu, iako suformalno dioministarstva, ostale vu financijsku iupravljačku autonomiju: agencije,rane ifleksibilne jačajući njiho- starstva nadecentralizirane, specijalizi- uvelikoj tako se mjeri prenijela smini- je ilokalnim jedinicama. Odgovornost a dioposlova državne uprave delegiran poluautonomnih agencija itzv. u okviru kojeg jeformirano 120 od više Proces agencifikacije učiniojeevi- policy policy joined-up government Next Steps programe, napose Next Steps jasnood- quangos . ,

2001: 8). ranim (Kavanagh ciljevima iRichards, njenicama iiskustvima ijasnodefini- te utemeljenne ishode nadokazanim či- usmjeren usluga naisporuku idugoroč- making Laburističkuiz 1999.Za stranku tu policy Smith, 2011:171).Glavni elementi nove le izpolitičkog centra (Ling, 2002:616; ideja temelji snažnekontro- namodelu stituiraju aktera, riječju –svihelemenata koji kon- te izmeđurazličitihrazine vlasti vrsta među ministarstava, središnje ilokalne nje idobro koordiniranje aktivnosti iz- nih aktivnosti, već jepotrebno integrira- sustavu odvojenih agencija inepoveza- 8 tru vlasti – jekoncentriranamoć usamome cen- 4.1.2. “Stari” inovi koordinacijski funkciju unutar Kabinet vlade, svojim sa ju važnu političku i gov ured ( ordinacijske instrumente: premijer inje- obuhvaća tradicionalne strukturne ko- Ling (2002) definira četiri klastera objedinje- klastera četiri Ling (2002)definira propisi). Agreementsvice ranje odgovornosti prema gore ( elemenatanaosigu- od kojiji se odnose se shop stop one vijanje zajedničkog usmjerenja naklijente, žanje usluga (konzultacije sklijentima, raz- obuhvaća dimenzije napru- koje odnose se strukture timovi); iudruženi treća skupina no vodstvo, zajednički proračun, povezane interorganizacijske karakteristike (jedinstve- nje informacijama, uvježbavanje); na drugi ske dimenzije (vrijednosti ikultura, upravlja- naintraorganizacij- odnosi se Prvi ne vlade. White Paper Modernising Government U britanskom političkom sustavu sustavu političkom britanskom U instrumenti strategije navedeni suudokumen- mora biti strateški, holistički, 8 policy policy Prime Minister’s Office core executive ); konačno, sasto- klaster četvrti , mjerila izvedbe, zajednički arenu. Pritom cijela se policy koordinativnu koordinativnu . Jezgra vlasti Public Ser- policy- ) ima- specifičnim problemimaspecifičnim koji nadilaze je iveći broj njihovih Nadalje, pomoćnika. osnovan stanci premijera ipojedinih ministara te vima, uvedeni suredoviti bilateralni sa- osigurao zajednički stav o iRichards,nagh 2001:10).Kako bi se 2010:124-126;Kava-i sl. (Beuselinck, ga koje uključuju nekoliko javnih tijela vara izravno premijeru zapružanje uslu- and InnovationPerformance Unit ranje siromaštva inezaposlenosti, dok dinjenih politika usmjerenih nareduci- bi, policije, crkve itd. radikreiranja obje- s praktičnim znanjem služ- izsocijalnih ke izrelevantnih ministarstava te osobe Unit Exclusion al blema koji obuhvaćaju resora: više ( vlade jedinica zakoordinaciju unutar ureda nove bilo jeosnivanje vlade posebnih niznovih.va se Jedan poteza prvih od dinacijske instrumente, 1997.osni- od nantno tržišnitip upravljanja. ve naminimalističku državu ipredomi- laza sweberijanske (hijerarhijske) upra- su elementi, inakon ostali dakle, prije- kvazitržišta, poticaji isl.). Hijerarhijski tržišnim instrumentima (privatizacija, koordinacija uvelikoj mjeri ostvarivala 1990-ihkadase ni 1980-ihipočetkom ne funkcije tihtijela nisudegradirane selinck, 2010:114-115). ne uzalokaciju javnih sredstava (Beu- ( ji izmeđupojedinih resora, dok Riznica Committeesbinet odborima ( 9 Ministri bez portfelja (npr. Ministri bez Treasury različitih imajutakođer važnu uloguukoordinaciji ( Lancaster of Duchy Department of Health and Social Security Uz navedene tradicionalne koor- Cabinet Office ) koordinira aktivnosti veza- policy policy Cabinet ad hoc hoc ad područja. ) brine se okoordinaci-) brine se okupljao jedužnosni- , ) i“superministarstva” Cabinet Office ) zarješavanje pro- tijela koja sebave 9 Chancellor of the Koordinativ- policy policy odgo- , cilje- Soci- Ca- )

121 Javno upravljanje 122 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 kumentima koji navode alokaciju javnih izdataka. Riječ jeodo- isprepletena koordinacije uodređivanju prioriteta za Agreementsvice 174). Nadalje, kreirani sutzv. ordinacijsku ulogu(Smith, 2011:173- izvor informacija isavjeta te imaju ko- nika premijera koji služe kaododatan znatno jepovećan broj političkih savjet- Tsar Health određenog starstva ipomaže urješavanju problema mijer, adjeluje unutar mini- određenog na jeinstitucija savjetodavnu ulogu( granice pojedinih ministarstava iimaju stavu bili uministarstvima. Kako ističu tacije javnih politika ubritanskom su- centri procesa oblikovanja iimplemen- đenih ciljeva javnih politika. Stoga su voj uvjeravanja moći uvrijednost odre- tivna ulogapremijera ovisila jeonjego- temeljila napersonalizmu –koordina- njihovasursima, već se uglavnom moć znatnimraspolagali institucionalnim re- britanski premijeri tradicionalno nisu ministarstva (Smith, 2011: 175). Naime, jezgre –premijera,odnosno vlasti aneiz licy njem javnih usluga te istaknuti kako lu centra nad Time željelo reafirmirati se kontro- tilo djelatnosti ministarstava “na terenu”. vio premijer, ito što tako bi izravno pra- rati provođenje prioriteta koje jeposta- Delivery Unit centra bilo jeosnivanje zajačanjeta koordinativnog kapaciteta dine resore (James, 2004:399-401). timovima Riznicezaduženima zapoje- o kojima zatim se raspravlja sposebnim Ministarstva najprije pripremaju nacrte i ciljane skupine zasvako ministarstvo. proizlazi izsamog političkog centra Jedan najvažnijih od instrumena- policy policy , policy policy Children’s Tsar , tijela koje jetrebalo osigu- policy policy , sredstvo zapoboljšanje tsara područja ( pitanja te zašto bolju kojeg imenuje pre- task forces task procesom ipruža- Prime Minister’s policy policy isl.). Uz to, Drugs Tsar Public Ser- prioritete prioritete ). Uvede- po- , jima se promičejima se koordinacija izcentra. je funkcionalni aspekt instrumenata ko- premijeramoći (Smith, 2011:178),što ti trend jačanja vodstva icentralizacije koncepta4.1.3. Ograničenja da (Smith, 2011:167). samog premijerarukama injegova ure- starstava iKabineta te jekoncentrirati u mjera jebila transferirati mini- od moć koje odgovaraju izravno premijeru. Na- iustrojavanjemka sministrima jedinica strumentima poput bilateralnih sastana- Taj jeproblem Blair nastojao riješiti in- koordinacije koje jeprouzročio NJM. je, zajedno sfragmentacijom imanjkom tikama inedostatak zajedničke strategi- timekontradiktornostčući međupoli- programa izajedničkih ciljeva te poti- naostvarenje neosvrćućise, se vladina nistarstva štitila susvoje vlastite intere- –pojedina godina mi- pedeset od ji više departmentalizma Kavanagh iRichards (2001),taj problem 10 stvo (Ling, 2002). dionika, zašto jenužno vod- efikasno predanosti zajedničkim ciljevima svih u čitavoj javnoj upravi –stvoriti talizma problema fragmentacije i la jesvijest otome dajezanadilaženje ces renje holističkog projekta –npr. važnost mrežnih instrumenata zaostva- koordinacije. No nesmije previdjeti se oslanjajuse nahijerarhijske mehanizme jative Koordinacijska nastojanja unutar inici- Tu ulaze iselektivne intervencije premijera, promjena. đivanje uključujući imenovanja ministara te odre- ipolitičkih savjetnika. Usto, postoja- Od krajaOd prati- 1990-ihmože se joined-up joined-up government potrebno promijeniti kulturu kulturu promijeniti potrebno policy policy prioriteta, strateških ciljeva i , dakle, predominantno postojao jeuBritani- ? departmen- task for- task esprit 10

2011: 171). tra islabilo efekte tih nastojanja (Smith, pokušajima jačanja koordinacije izcen- nju), što jedijelom bilo ukontradikciji s javnih usluga ukompetitivnom okruže- razvoj pružatelji kvazitržišta (višestruki nja ipružanja javnih usluga te poticao se si unapređenja lokalne razineupravlja- “objedinjavanjem” odvijali proce- suse gove kontrole. Međutim, istovremeno s ljela uspostaviti dominaciju centra inje- čegajeLaburističkani, zbog stranka že- u velikoj mjeri prepuštala lokalnoj razi- sustava implementacija tradicionalno se autonomije. Naime, unutar britanskog zijom izmeđusredišnje ilokalne vlasti nativne snage sustava obilježeni suiten- 77). Konačno, pokušaji jačanja koordi- rizmu ispecijalizaciji (Gualmini, 2008: ćilo snažnetendencije prema menadže- mu iformalizaciji, što jeuvelike omogu- kulture utemeljene nasnažnom legaliz- stupanjsok kohezivne organizacijske ne tradicije, nikadanije obilježavao vi- vu, zarazliku kontinentalne od uprav- Istoministrima. tako, britansku upra- premijera ineformalnim vezama među koordinacija uvelike ovisi oautoritetu kako ističeSmith (2011),prema kojem tor zaostvarenje koordinacije usustavu, ko-upravne kulture iznimnovažan fak- npr. personalizam kaoznačajka politič- procesa drugih iutjecaja.hode Tako je koje uznatnom opsegu determiniraju is- tičko-upravne kulture uvijek suvarijable đutim, značajke političkog sustava ipoli- ponašanje isur., (Bouckaert 2010).Me- utjecati napolitičko-administrativno kulturne kontekste iprocese koji mogu ti koordinacije obuhvate ineformalne strukturni ifunkcionalni instrumen- stitucionalizacija da podrazumijeva institucionalnujeva in- bazu, atakva Objedinjena međutim, vlada, zahti- 339). središnje kontrole (Verhoest isur., 2007: popraćen jasnimmjerama osiguravanja ki jetransfer nadležnosti, međutim, bio decentralizirane nalokalnu razinu. Sva- 1960-ih,osamdesetih sudaljepostoje od stava, koje naraziniregija idepartmana 4.2.1. Hijerarhijskacentralizacija 4.2. Francuska ( Vanjskesti nanižerazinevlasti. usluge kada počinje intenzivniji prijenos ovla- doživjela jezamah između1981.i1985, 1980-ih. osobito početka od mentacija idecentralizacijska dinamika, jednoobrazan, već gausložnjavaju frag- sustav koordinacije nije jednostavan i isur.,uckaert 2010:171).Usprkos tome ske države 2011:28;Bo- iLidec, (Bezes i ograničenu debirokratizaciju francu- sniti slab menadžerskih reformi doseg upravom sukoji čimbenici moguobja- dicija intenzivne političke kontrole nad stava koordinacije iusmjeravanja te tra- organizacijska hijerarhija kaotemelj su- premarira nižimrazinama. Vertikalna sustavstrumenata koordinacije transfe- kontrolnihpomoću iusmjeravajućih in- razina koordinacije politička, skoje se hijerarhijskog uprave. modela Glavna je središnjeg usmjeravanja te koherentnog u snažnoj izvršnoj mehanizama vlasti, ljetnog procesa centralizacije sadržanog strukturom koja jeproizišla izvišesto- stav odlikuje strogom se hijerarhijskom 11 Services extérieurs Services Gubitak kontrole sprječavali susnažnipre- i sur., 2010:339). proračunom akcijama ipoduzetim (Verhoest régionale strative fekti iinstitucije poput Ranije kontrolirana dekoncentracija Francuski političko-upravni su- 11 menadžerskih reformi menadžerskih i ograničen doseg S druge strane, Sdruge agencifikacija je , osiguravajući kontrolu nad ) središnjih ministar- Conférence admini- Conférence

123 Javno upravljanje 124 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 kohezija ikultura. Uloga nepromijenjena,je ostala kaoiupravna piramidalna struktura uprave uglavnom almini, 2008:85).Usprkos promjenama isur.,tizira (Bouckaert 2010:174;Gu- nih usluga, javnih adiose službi priva- uspostavlja orijentacija nakorisnike jav- šava odgovornost državnih službenika, tura evaluacije javnih politika, nagla- tome, kraja od 1980-ihpromiče kul- se autonomiju (Gualmini, 2008:79). nicima, francuske agencije imaju manju đujući ihsbritanskim 2011:35).Uz iLidec, (Bezes to, uspore- politike iliregulirati određene sektore nomske zahtjeve iprovoditi nove javne su trebale odgovoriti na aktualne eko- ca izministarstava kaouBritaniji) koje nastaju izdvajanjem postojećih jedini- nizacijskih struktura agencije (dakle, ne bila ograničena nastvaranje novih orga- 12 prestiž 13 82-89). nama državne uprave (Gualmini, 2008: tičkim imenovanjima nanajvišim razi- u upravi idalje jecentralizirano, spoli- nisu dovedeni upitanje. Zapošljavanje Razlog tomeRazlog jeformalno određenje pojedi- Politizacija jevidljiva iunačinu imenova- 2008: 79). ve iMinistarstvu (Gualmini, gospodarstva ministarstvu već iMinistarstvu javne upra- resursa, te odgovornosti nesamo nadležnom nosti oko financ ciljeva, 29). volvirana javna uprava 2011: iLidec, (Bezes oblikujući ono što jepoznato kaopolitički in- državnih službenika razvijaju 1970-ih, od se nito, snažnije veze izmeđupolitičara iviših likom imenovanja nanajviše položaje. Opće- diskrecijskih ovlasti nja članova ministarskih kabineta te upotrebi 13 Ecole Nationale d’AdministrationEcole predsjednika pri- ivlade ijskih ipersonalnih Next Steps Grand Corps dvoj- 12 K i

4.2.2. Koordinativni kapaciteti – no sredstvo. Ktome, unovije vrijeme se strategija, koje suvažnokoordinativ- višegodišnjeg planiranja ikolektivnih Francuska imatradiciju strategijskoga koordinativnog mehanizma. Nadalje, cija iiskustava, što jeprimjer mrežnog službenika sciljem razmjene informa- ja 1990-ihosnivaju mreže se državnih evaluacija, upravna reforma kra- isl. od pitanjimaspecifičnim kaošto su odlučivanje 2011:36-40).Za i Lidec, o govornost uprave izvršnoj (Bezes jezgri tra te donastojanja osiguraod- dase redbi, usmjeravanja dočvršćeg izcen- bi ojačalo se jedinstvo uprovođenju na- afirmacije hijerarhijske strukture kako Tako 2000-ihdolazi dore- početka od njih poslova ( ulogu prefekata iMinistarstva unutar- lizacija jeoslabila poziciju ikontrolnu doprinijelo jefragmentaciji, adecentra- centralizaciji. Ipak, stvaranje agencija samo djelomičan izazov hijerarhijskoj u djelovanju (Verhoest isur., 2007). unutar uprave koja jamči koherentnost jednička profesionalna kultura ( cijski instrument upravna kultura –za- oblika, važan jefunkcionalni koordina- todavnim tijelima. Osim tihstrukturnih torijalnom sustavu, isavje- araspolažu i integrativnu uloguufrancuskom teri- sti, imaju izuzetnovažnu koordinativnu djeluju kaopredstavnici središnje vla- nativnu funkciju. Prefekti ( đivanjem proračuna vrši bitnu koordi- davna tijela. Ministarstvo financija odre- oblikovanju politika sudjeluju isavjeto- vrijeme kohabitacije) ipredsjednik, au jezgre imaju vlasti premijer (osobito u funkcije uFrancuskoj naraziniizvršne Reforme 1980-ihi1990-ihbile su Tradicionalno važnekoordinativne za dodatnimza instrumentima potreba i stabilnost postojećih Ministère de l’Intérieur Ministère de préfet ), koji corps policy policy ). ) stva. janjem usuperministar- uveće cjeline, jedinih ministarstava injihovim spa- – redefiniranjem granica izmeđupo- nom promjenom naraziniministarstva ment nadopunjen jošjednom struktur- nost zamodernizaciju isl. Taj jeinstru- koje smatra potrebnima, snosiodgovor- ciju ministrovih ipredlaže odluka mjere vara koordinira ministru, implementa- nuje glavni tajnik se koji izravno odgo- Unutar svakog većeg ministarstva ime- unutar ministarstava: tajništvo. glavno turni instrument 2004. uspostavljen 2011: 40).Isti jecilj imaosnažan struk- centrifugalne tendencijeiLidec, (Bezes bao jeojačati koordinaciju ispriječiti Tajtoda. funkcionalni instrument tre- promjene organizacijske strukture ime- za određivanje osnovnih zadataka te za ministarstava. subili Ministri zaduženi tivanje iredefiniranje ulogaizadataka 185). koordinacije isur., (Bouckaert 2010:181- funkcionalni instrument zaunapređenje upotrebljavaju informacijski sustavi kao 14 vođenje javnih politika. Uskladu stime, bila odlučujuća zausmjeravanje ipro- prina vlasti, čemu jeregionalna razina uvedena jenova hijerarhija izmeđurazi- unutarodluka francuske uprave. Naime, koordinacija ilinija provedbe političkih i njome je bitno vertikalna učvršćena jalnog sustava provedena vlasti je2008. javnih politika. Reorganizacija teritori- teti zaodlučivanje, atimeikoherentnost hijerarhijskog mehanizma jačaju kapaci- Na primjer, spajanjem Ministarstava infra- l’Aménagement du Territoire de l’Energie, du Développement Durable et de starstvo MEEDDAT ( i regionalnog razvoja stvoreno jesupermini- strukture, transporta, ekologije, pomorstva Nadalje, 2001.inicirano jepreispi- 14 Takvom reorganizacijom pomoću Ministère del’Ecologie, ). pod izravnipod nadzor ureda predsjednika tome,kladno nekoliko jetijela stavljeno policy preuzima osobnu odgovornost zasva predsjednički mandat, ustvrdio kako sjednika Sarkozya koji je, osvojivši 2007. na političkim vodstvom istilom pred- centralna koordinacija bitno oblikova- mana. Valja napomenuti kako jetakva regionalne prefekte doprefekata depart- ministara koji direktno se oslanjaju na predsjednika,je od premijera ipojedinih fektima stvorena jejasnalinija hijerarhi- prefekata departmana regionalnim pre- prefekata, aformalnim podvrgavanjem na bio jepovećati kontrolne sposobnosti broja uprava naraziniregija idepartma- ve inarazinidepartmana. Cilj smanjenja stava. Istom logikom povezane suupra- novi dizajn spomenutih superministar- hovim povezivanjem, što jeodražavalo ministarstava značajno jesmanjen nji- politika. Uz to, broj regionalnih uprava u provedbi državnih međuministarskih prefekt jamac jekohezije ivažan arbitar rana jeidodatno ojačana –regionalni koordinativna ulogaprefekata reafirmi- 16 15 i izmeđuministarstava. Jačanje kontrole nju koordinacije javnih politika unutar kapaciteta ipoboljša- izsredišta vlasti reni prema učvršćivanju usmjerivačkog Svi sunavedeni instrumenti bili usmje- na zapripremu reformi ( nika imenovana te suosnovana iliizravno predsjed- od Odbor zapreispitivanje ipredlaganje mje- Primjerice, Vijeće zaobranu inacionalnu si- umjetnosti. sjednika države, kaoiVijeće zastvaranje izravnim pod predsjedanjemgurnost pred- vlasti itd. vlasti nomskog zareformu Odbor rasta, lokalne ja Pete republike, Komisija zapoticanje eko- irebalansiranjara modernizacije instituci- postignuća, aliizaneuspjehe. Su- ad hoc ad tijela odgovor- ibid. : 40-46). 16 15

125 Javno upravljanje 126 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 vedbu politika, njih oko 300nadržav- relativno nezavisnim agencijama zapro- nih politika te strukturno odvojenim i stvima zaduženima zaoblikovanje jav- strukturom srelativno malimministar- nog sustava, koji odlikuje dualnom se uprav-faktor naspecifičnost se odnosi Gault iCastillo-Vega, 2004:522).Drugi i provođenje općeg interesa (Arellano- i hijerarhiji, što omogućuje izražavanje nost javne uprave, pretpostavljena moći 133). Kolektivnost jetemeljna vrijed- neformalnosti isur., (Bouckaert 2010: problemska orijentacija stupanj ivisok kojoj suutemelju suradnja, konsenzus, Riječ jeotipu političko-upravne kulture kao kolektiv, aneindividualni ministri. nja –smjernice odluka upravi daje vlada očituje ukolektivnoj se naravi donoše- faktora.fična distinktivno Prvo obilježje njeg usmjeravanja određuju dva speci- švedskog 4.3.1. Specifičnosti 4.3. Švedska 2011:35). iLidec, 1990-ih (Bezes zacijskih oblika iin koja jekočila etabliranje novih organi- stitucija imehanizama centralizacije objašnjavase otpornošću postojećih in- većavao (Verhoest isur., 2007:340),što stabilan, inkrementalno odnosno po- se koordinacijski kapacitet i visok ostao pomenuti kako jeuslučaju Francuske dišnje koordinacije. Pritom jevažnona- mijenjena kaodiostrategije jačanja sre- 2011). Jednostavnije, politizacija jepri- sjednikom države (prema iLidec, Bezes aliipremijeroms ministrima, ilipred- ni departmana, koji imaju izravne veze razini iprefekata naregionalnoj irazi- nika”, poput glavnih tajnika nasredišnjoj nju manjeg broja lojalnih “superslužbe- nad upravom evidentno jeupostavlja- Švedski sustav koordinacije isrediš- upravnog sustava upravnog strumenata 1980-ihi ja ima dugu tradiciju autonomnih agenci- faktorDrugi sugerira kako uzemlji koja kontrole (Dahlström iPierre, 2011:198). i agencija negoli sustav zapovijedanja i dijalog idogovor izmeđuministarstava Policy-making su to bili uVelikoj Britaniji iFrancuskoj. kada nisuetablirani uonoj mjeri ukojoj jerarhijski mehanizmi koordinacije ni- čimbenika odražava učinjenici se dahi- 2011: 10).Determinirajući značaj prvog (Dahlström iPierre, 2011:193;Peters, ljučuje autonomne regije ilokalne vlasti visoka razinadecentralizacije koja uk- nuiteta (Musa, 2013).Uz to, relativno je iodržanja vlasti državnogdiobe konti- tičkih shvaćanja oneutralnosti uprave, jehistorijskiha odraz okolnosti ipoli- vučekorijeneski model iz18.stoljeća, noj iregionalnoj razini. Takav agencij- 17 4.3.2. Tradicionalniinstrumenti cija) –umjeren. postavljanja koordinacije (re-koordina- stoga ikorektivni proces –pokušaj us- da nije upotpunosti prigrlila NJM,paje nije bila ufokusu interesa. Švedska nika- razvijene, što olakšava međuresornu ko- lim centrom neformalne suveze dobro malne mreže sustavu isl. sma- Utakvu međuministarske konzultacije, nefor- misija iodbora uformulaciji politika, luka, sudjelovanje različitih kolektivnost uprocesu donošenja od- ostvarivala mrežnim mehanizmima – švedskom upravnom sustavu uvelike razliku izvršnih agencija od Za koje suu 17 sur., 2010:134). tonomija zaštićenisuustavom i (Bouckaert ma, status agencija uŠvedskoj injihova au- sklopu NJM-aosnovane umnogimzemlja- problematika menadžerskih reformi Tradicionalno koordinacija se u i novi izazovi koordinacije uvećoj mjeri obilježava ad hoc ad ko- vatizaciju, adecentralizacijski ideregu- tržišne principe uupravljanju inapri- stavljakom na naglasak 1990-ihveći se povećanje autonomije agencija. Počet- deregulaciju, usmjerenost narezultate i zaciju ovlasti (napose nalokalnoj razini), gram koji decentrali- jepodrazumijevao sektoru proglasila pro- modernizacijski kao odgovor naprobleme ujavnome 2011: 198).Sredinom je 1980-ihvlada političkog centra (Dahlström iPierre, koordinacije iupravljačkih kapaciteta va, što jedovelo dopotrebe zajačanjem kompleksnost političko-upravnog susta- cionalnih izcentra, vlasti NJMjepojačao usmjeravanju ikontroli agencija isubna- ni sustav nikadanije težioistančanome 337). sur., 2010:134-136;Verhoest isur., 2007: čara idržavnih i službenika (Bouckaert voju neformalne mreže izmeđupoliti- nost izmeđunjih, što jepogodovalo raz- i formulaciji politika. Velika jemobil- je aktivno participiraju upripremanju lažu ograničenom agenci- ekspertizom, budući dasuministarstva malairaspo- ministarstavaovisan odnos iagencija – posljetku, valja istaknuti međusobno dobivaju priliku izraziti vlastiti stav. Na- ve nasastanku kabineta, čimeministri uredavladinih prije nego raspra- što se kojinacije odluka, između nacrti kruže su jedan uobičajen instrument koordi- uključeno iMinistarstvo financija. Još formulacija ministara, ukoje jeobično ni subilateralni razgovori ilizajednička dvaju tiču se ministarstava, iliviše obvez- Kadame ručka). jeriječ opitanjima koja malnih sastanaka kabineta (npr. zavrije- prave unutar uobliku vode vlade nefor- pojedinih ministarstava. Mnoge ras- se dršku pruža njegov ured koji prati rad dinativna funkcija premijera, kojem po- ordinaciju. Kao idrugdje važnajekoor- Unatoč tome što švedski uprav- 4.3.3. Jačanje središnjeg upravljačkog i Pierre, 2011:196-199). sparlamentomu odnosima (Dahlström dinacija, kako unutar i tako same vlade pore kako bi ostvarila politička se koor- lost koalicijskih koje vlada traževeće na- medija isl. Tomu treba dodati iučesta- isprepletenih nu, članstvo uEuropskoj Uniji, veći broj žave ukompleksnu međunarodnu okoli- gi čimbenici, primjerice uključivanje dr- zemljama,u drugim potaknuli suidru- zahtjeve zaboljom koordinacijom, kao i 2011: 7).Osim menadžerskih reformi isur.,(Bouckaert 2010:136-142;Peters, le centra nadimplementacijom politika za uspostavljanjem jačeizravne kontro- kontrolu nadresursima te napotrebu mentaciju središnje neadekvatnu vlade, razne suevaluacije ukazivale nafrag- Međutim, već udrugoj polovini 1990-ih lacijski programi dobivaju novi zamah. relevantnih ministarstava te unaprijedi- dokinuti suprotnosti između ipodjele nistarstvo industrije), željele čimesuse u novo “superministarstvo zarast” (Mi- je spajanje četiriju ministarstava 1998. strukturni instrument koordinacije bio isur.,lina (Bouckaert 2010:145).Drugi ured trebao djelovati kaokolektivna cje- na ministarstva nije izbrisana, Vladin je i koordinaciju. Iako napojedi- podjela za pripremu din ured ( i Ured premijera integrirani utzv. Vla- dena je1997,kadasusvaministarstva strukturnih novinaJedna prvih uve- od strumenata dominantno hijerarhijska. kapacitet centra Ta vlade. jeskupina in- je ojačati koherentnost ikoordinativni na djelu suinicijative kojima nasto- se Krajem 2000-ih 1990-ihipočetkom elemenata koordinacije kapaciteta –uvođenje hijerarhijskih Regeringskansliet policy policy policy policy prijedloga, planiranje problema, pritisak ) odgovoran

127 Javno upravljanje 128 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 i razmatranje pitanja razvoja javne uprave herentnosti politika iusluga. Stoga jeza pretpostavljana vlada iveći stupanj ko- broja agencija iinstitucija –jerumreže- mreže zaobjedinjavanje usluga te većeg lizacijsku tendenciju. ranijačetiri tijela, što upućuje nacentra- štoja, ito povezana sustrukturno tako ingerencijompod Ministarstva financi- vama usklopu posvećuje mnogovlada pažnje inicijati- ti koordinacija izmeđunjih. 2000-ih Od stranaka. Drugo, povećao broj se tajni- čaju koalicijske izmeđurazličitih vlade, ve, ministarstva iparlamenta te, uslu- nje urazgovore izmeđuministraiupra- poslova unutar ministarstva iuključiva- ka čiji jezadatak vođenje svakodnevnih godina povećan jebroj državnih tajni- cijom izpolitičkog centra. Prvo, tijekom vezuju zahtjevima sa zajačom koordina- imenovanja uredima, uvladinim što po- Švedskoj, tj. povećanje broja političkih ju trend politizacije rasta egzekutive u 145-150; Verhoest isur., 2007:338). u Ured premijera isur., (Bouckaert 2010: je2004.preseljenozanih zaEUtakođer koordinaciju poslova ve- svakodnevnih poslova naUred premijera. Tajništvo za tivnih funkcija sMinistarstva vanjskih prenošenjem velikog dijela koordina- kođer jeizazvalocentralna pomicanja isl. Članstvo izvješća uEUta- podnose ministara iagencija, obveza agencija da – uvođenje godišnjih dijaloga između nadzora nadagencijama vlade čvršćeg skom kontrolom uspostavljanje svjedoči bi zasnažnijom središnjom hijerarhij- 18 To suŠvedska agencija zajavni menadžment, e kvalitetu irazvoj. ja zarazvoj Vladin zainteroperabilnost, odbor Delegaci- -uprave agencija 2006. uspostavljena Dahlström iPierre (2011)uočava- e -usluga iNacionalno vijeće za e- uprave – 18 Ktome, opotre- web -stranice i 4.4.1. Koordinacija izcentra 4.4. Hrvatska padnim demokracijama. 2008) političko-upravnih sustava uza- rebirokratizaciji2011) odnosno (Olsen, tezi o“recentriranju” (Dahlström isur., i kolektivnih dogovora bitan doprinos oslanja namrežne mehanizme dijaloga državi koja povijesno se predominantno u javnu upravu isustav koordinacije u nje hijerarhijskih elemenata upravljanja ključno može ustvrditi se kako jeuvođe- (Dahlström iPierre, 2011:203-208). Za- nje koordinacijske vertikalne dimenzije prvenstveno jeusmjerena naunapređe- ureda,među vladinih narasla politizacija pridonosi horizontalnoj koordinaciji iz- proračunskihraspodjele sredstava. Iako nistarstvo koordinator financija glavni licy ured “čvorište” iondje jepritisak za u Ministarstvu financija. Premijerov je novanja pronalazi uUredu premijera i nađuje najveći što se broj političkih ime- i eventualne kako bi prikupili relevantne informacije skupinama istranačkom organizacijom uspostavljanje kontakata sinteresnim važnihfunkcijana od koje obavljaju jest bavese određenim povećan jebroj političkih savjetnika koji tar, aliiizmeđuministarstava. Konačno, vezana uzmedijski menadžment unu- dvama. Njihova jekoordinativna uloga svako ministarstvo sbarem raspolaže sjavnošću, dadanas tako ka zaodnose pe. Tape. ječinjenica zasredišnje odlučna Srednjena području iJugoistočne Euro- nastale godina dvadeset od je nešto više novihodnosno demokracija koje supri- tranzicijskih postkomunističkih država, demokracija Hrvatska pripada kategoriji Za razliku navedenih od Za etabliranih koordinacijom najveći, dok jeMi- u postkomunističkim državama postkomunističkim u policy policy policy policy prijedloge. Ne izne- pitanjima. Jed- po- njima postojerazlike tim tempom iintenzitetom jerimeđu komunističke države –doduše, različi- zapadnim demokracijama. Ipak, ipost- zemalja zatrendovima koji bilježe se u srednjoistočnih ijugoistočnih europskih tegorija država očituje uzaostajanju se zemljama. Raskorak izmeđudviju ka- iz centra pratiti vlade iutranzicijskim hijerarhijskomčvršćom koordinacijom pitanje ovog težnje rada–mogulise za 19 varijanta laps komunizma sagledati može kao se stitucija (v. Dimitrov isur., 2006).Iko- lizacije, sve to ukontekstu in- fragilnih upravljanja te agencifikacije idecentra- čanje tržišnihi mrežnih mehanizama đunarodni sustav međuovisnosti, ja- okolnosti kaošto suuključivanje ume- oslabjela vanjskihjezgra vlasti jezbog cije. Naime, kaoiuzapadnim državama cije jačanja političkog centra ikoordina- stabilnosti iuspostave upravljačkih funk- cijskih struktura te snužnošću izgradnje bom preoblikovanja upravnih organiza- cijskim godinama spotre- bile suočene cijskih kapaciteta ( zahtijeva ponovnu izgradnju koordina- Saner isur. (2008)dijele zemlje bivšeg ko- cije iinstitucija. okolnosti, što jenaštetilo razvoju demokra- ske političkih godine nestabilnosti iratnih skupinu obilježile vrloturbulentne tranzicij- članstvo Europske Unije 2004,dok sudrugu mi, što jerezultiralo njihovim primanjem u teti provedbe ekonomskih ipolitičkih refor- ostvarila impozantan uspjeh ubrzini ikvali- ska, Rumunjska). jekategorija Prva zemalja Albanija, Makedonija, Moldavija, Bugar- iHercegovina,ska, Bosna Srbija, Gora, Crna Latvija) izemlje jugoistočne Europe (Hrvat- vačka, Mađarska, Slovenija, Estonija, Litva, srednjoistočne Europe Poljska, (Češka, Slo- munističkog bloka udvije kategorije: zemlje Nove sudemokracije uranim tranzi- hollowing out of the state the of out hollowing ibid. 19 –slijede tenden- : 4). koja koja 4.4.2. Problemi koordinacije politika cionalnih predispozicija. iuneadekvatnosti tako funk- dostataka prepreke, kako uobliku strukturnih ne- nimalo jednostavna, te nailaze nabrojne ordinacije utranzicijskim zemljama nisu pokazati kako nastojanja najačanju ko- prić, 2006b).Slučaj Hrvatske trebao bi upraveefikasne jošnisu dosegnuti (Ko- nepristrane,dela stručne, profesionalne i standardi weberijanskog klasičnog mo- menadžmenta uvode već 1990-ih,kada novog odrednica neketako od javnog demokratskih sustava. UHrvatskoj se peticija), ito nedugo nakon uspostave formi (agencifikacija, privatizacija, kom- uvođenjem elemenata menadžerskih re- postkomunističkim ka rebirokratizacije, iu tranzicijskim je tificirana kaojedan glavnih od uzro- fragmentacija javne uprave, koja jeiden- ropske Unije (Saner isur., 2008).Ktome, konkretno –zastupanje učlanstvo Eu- lovanja umeđunarodnim – odnosima sustava upravljanja imogućnostsudje- javnim tijelima nužna jezadjelotvornost dišnje te koordinacija vlade sdrugim okolini. izazovima sudjelovanja u međunarodnoj munističkih sastojao usve vlada se većim nih struktura iprocesa uslučaju postko- determinirao smjer razvoja koordinativ- 8-9). Čimbenik koji jeunajvećoj mjeri vlade – vlade postava političkog iupravnog centra upravljačkih funkcija ikapaciteta te us- kim zemljama glavni jenormativ razvoj blematična iobilježena pritiscima ( računska politika bila jenadasve pro- zahtijevali sustabilizaciju; ktome, pro- nosi izmeđuizvršne izakonodavne vlasti cija ikapaciteta, anapeti od- ineuhodani koordiniranja, integriranja iusmjerava- Za središnje upostkomunistič-Za vlasti u hrvatskom kontekstu Policy Policy core executive koordinacija narazinisre- zemljama nastupila , sa sposobnošću sposobnošću , sa ibid. :

129 Javno upravljanje 130 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 se osigurala usklađena akcija osiguralausklađena se pojedinih gućnost nadzornog kapaciteta kojim bi jedno odspomenutih tijela nema mo- vima (SIGMA, 2008:3).Osim toga ni politikamadrugim istrategijskim cilje- i inicijative te postizanje koherentnosti s mogućnosti zameđusektorsku suradnju i Petak, 2011). Taj nedostatak smanjuje politika uHrvatskoj (Petak, 2009;Musa glavnih boljki procesa stvaranja javnih policy njaka itijela koja bi obavljala sustavnu Nedostatak odgovarajućih njao upitanjima koordinacije politika. adekvatnim uredom nakoji bi osla- se nim poslovima, premijer neraspolaže baviri administrativnim iprotokolar- Ured predsjednika uvelikoj vlade mje- ma (SIGMA, 2005;2008).Budući dase potporu injezinim vladi radnimtijeli- vo tehničke poslove ipruža logističku policy tom neposjeduje nikakve kapacitete za zaopće poslovešću, itd.). Tajništvo pri- (za zakonodavstvo, sjavno- zaodnose štvo, koordinacije, vladine uredi islužbe nike), Ured predsjednika tajni- vlade, (uključuje predsjednika ipotpredsjed- mehanizma koji čineužikabinet vlade liziranog iuvelikoj mjeri nepovezanog nih funkcija unadležnostijedecentra- političko-administrativnih koordinativ- vrlojefragmentiran.vlade Obavljanje matrano aspekta,centar strukturnog sa zontalne/vertikalne koordinacije. Pro- nu koordinaciju, kaoiusustavu hori- mnogi problemi vezani za koordinacija relativno jeslaba. Postoje je to jošuvijek velik izazov –središnja (Dimitrov isur., Hrvatsku 2006:8).Za politika nanajvišim upravnim razinama uspostava kapaciteta zastvaranje javnih ne ujavnoj upravi, pri čemu jekritična zahtijeva također izvršne promje- vlasti nja aktivnosti. vladinih Stvaranje jezgre analizu tradicionalno jejednaod koordinaciju jerobavlja isključi- policy policy policy /uprav- struč- ta koordinacije,ta nedostaju iadekvatni organizacijskogturnog odnosno aspek- đene politike. Osim manjkavosti struk- kako bi ostvarili uokviru ciljevi se odre- licy nistarstvima iupravama vertikalne službamastručnim davao resornim mi- radnji sdržavnom riznicom ivladinim licy postojanje središnjeg 268) ključnim nedostatkom smatra ne- U tom kontekstu Petak (2008:22;2009: mi ostvarivanja vertikalne koordinacije. koordinacije, neadekvatni suimehaniz- brojne probleme usustavu horizontalne učinaka(Musacjene i Petak, 2011).Uz sustavne nom bez procje- financijskom –grubom donose ske problem jenačinnakoji odluke se nativnih instrumenata), uslučaju Hrvat- stvo financija jedan glavnih koordi- od zapadnim jedemokracijama ministar- licy financija ustrateškom određivanju Idok usudjelovanjuodluka. ministra koji uvelike određuje načindonošenja financija ministar nistarstvo odnosno računu. Pritom ključnu uloguimaMi- određuju ostvarenjima udržavnom pro- međuministarskoj razini, prioriteti se dući danepostoji hijerarhija na ciljeva provedbenih politika neizbježnima. Bu- činipreklapanjanistrima idupliciranja suradnje usustavu srelativno jakimmi- slove (Petak, 2009:266).Nedostatak da kultura nemiješanja uresorne po- stavljanju ciljeva politika. Upraksi vla- dogovora izmeđuministarstava opo- tome što narazinisredišnje nema vlasti nacijskog potencijala očituje vlade u se jednu glavnih od slabosti plementacije SIGMA (2005)ističekao ( ministarstava. Nedovoljno nadgledanje monitoring Problem integrativnoga ikoordi- ureda ilipremijera vlade koji bi usu- smjernice koje jepotrebno slijediti prioriteta (u nemaničega spornog ) vladinih odluka ufaziim- odluka ) vladinih policy policy policy policy policy policy analize ipro- tijela, tj. procesa. po- po- po- visoki koordinacijski zahtjevi nakoje se pred postkomunističke zemlje postavili sti predsjednika Na vlade. taj način suse stupanjvisok centralizacije iuključeno- nu iznadzakonodavne vlast te zahtijeva proces pristupanja EUpostavlja izvrš- uspješnost pregovora. Drukčije rečeno, zije. Koordinacija izcentra nužna jeza akcijeklađene koje dovode dokonfu- te spriječiti tako dezintegraciju ineus- ti daministarstva nedjeluju neovisno, ordinacije. Njihova jezadaćaosigura- u ostvarivanju političke iupravne ko- ipredsjednikaglašava uloguvlade vlade munističkim zemljama. toga na- Zbog problema upravnih sustava upostko- slabe koordinacije kaojedan glavnih od Uniji. Naime, EUprepoznaje problem ti pretendiranje načlanstvo uEuropskoj stičkim državama, identificira- može se Hrvatskoj, postkomuni- kaoiudrugim glavni katalizator pravca takva razvoja u centra idoHrvatske.ta stigla vlade Kao trebi jačanja koordinacijskog kapacite- je retorika o“objedinjenoj vladi” ipo- provedbi politika, postoje indikacije da koordinacijedostacima uoblikovanju i 4.4.3. Primjeri dobrih praksi –prema aparata. zajedničke kulture političko-upravnog u široj perspektivi pridonijelo razvoju sti aktera (mrežni mehanizam), što bi stav razmjene informacija ipovezano- 2011). Potrebno jerazviti su- efikasan na upravnim razinama (Musa iPetak, nosti, apolitizacija jejošuvijek problem varajuće etike iinternaliziranih vrijed- štine, nedostaje znanja, stručnog odgo- adekvatne upravljačke ivje- sposobnosti i administrativnoj razini nepronalaze se funkcionalni instrumenti. Na političkoj Usprkos brojnim problemima ine- koordinacije? hijerarhijskim mehanizmima tak, 2011). tak, postizanja zajedničkog cilja (Musa iPe- meljena naprofesionalizmu inastojanju ljena jenova organizacijska kultura ute- U funkcionalnim uspostav- terminima svim tijelima središnje državne uprave. a do2005.iste sujediniceosnovane u za koordinaciju poslova vezanih zaEU, iliosobuuspostaviti nadležnu jedinicu 1998.svasuministarstva obveznaka: od i sljedeći instrument povezujućih kari- ti nahorizontalnoj dimenziji, pokazuje Kako koordinacija se može unaprijedi- ciju fondova Europske unije (SDURF). ured zarazvojnu strategiju ikoordina- grama EU–Središnji ipomoći državni uprave zazadatkom koordinacije pro- sebno tijelo narazinisredišnje državne Sredinom jeipo- 2006.uspostavljeno ducirana (Musa iPetak, 2011:15-19). slaganja izmeđudvaju ministarstava re- superministarstvo, čimesumogućane- i Ministarstva vanjskih poslova ujedno janja Ministarstva europskih integracija vrlo važnestrukturne promjene –spa- koordinaciji. Nadalje, 2005.došlojedo stvu, parlamentarnom ivladinoj odboru zini centraliziran unadležnom ministar- hanizam koordinacije napolitičkoj jera- pristupanje EU. Početkom 2000-ihme- nja ikoordiniranja aktivnosti vezanih za struktura ihijerarhijska logikaupravlja- faze stvorena relativno centralizirana dvadesetogodišnjem razdoblju je utri u faziformulacije iimplementacije. U mjere dobrih koordinacijskih rješenja i Petak politika (2011),ta pokazuje pri- ropskoj Uniji. Kako to pokazuju Musa titi naslučaju politike pristupanja Eu- ordinacije unajvećoj mjeri može se pra- uvođenja hijerarhijskih elemenata ko- Wollmann, 2001). kog kapaciteta središnje i (Goetz vlade moralo odgovoriti jačanjem usmjerivač- U hrvatskome kontekstu tendencija

131 Javno upravljanje 132 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 tav nizpromjena koje sutrebale zajam- složenim nizama ivažnost centralnog u vodstva meha- hijerarhijskih efikasnost na veću zinu, tj. napremijersku razinu, ukazuje tate podizanjem “vlasništva” navišura- davati politikata počela pozitivne rezul- antikorupcijske politike. Činjenica daje parlamentarnu kontrolu implementacije suzbijanja korupcije koje jezaduženo za jećem zapraćenje provedbe Strategije politike, te surađuje sNacionalnim vi- između tijela koja sudjeluju uprovedbi koja bi trebala osiguravati koordinaciju unutarjedinicu Ministarstva pravosuđa cije Povjerenstvo oslanja se naposebnu 2012). Upitanjima upravne koordina- vanja izpolitičkog centra (Musa iPetak, jući pokušaj uvođenja jasnogusmjera- državnih tajnika odražava- ministrima, mjestovodeće Povjerenstva izamjenom dolaskom nove predsjednice na vlade Sastav Povjerenstva izmijenjen je2009. za reviziju iVladina ureda zaudruge. vjetništva, USKOK-a, Državnog ureda stavnike Vrhovnog suda,Državnog od- tajnike jedanaest ministarstava te pred- dinatora nadržavnoj razini, državne ministra pravosuđa kaoglavnog koor- četku jesastav Povjerenstva uključivao tanjima antikorupcijske politike. Upo- je isuradnje izmeđuministarstava upi- glavna zadaćaunapređenje koordinaci- nacijsko tijelo naizvršnoj razini, čija je suzbijanja korupcije Povjerenstvo zapraćenje provedbe mjera napredak. Te osnovala jegodine vlada nadzoru. No 2008.ostvaren jeznatan ja uimplementaciji, kaoiuadekvatnom koordinacije isuradnje izmeđuinstituci- razvoja te politike obilježio jenedostatak Hrvatskoj fazu 2000-ih.Prvu početkom na jepojava antikorupcijske politike u Od krajaOd 2011.nova uvodi či- vlada S politikom pristupanja EUpoveza- policy policy pitanjima. kaoglavno koordi- ograničenja. Onošto je, međutim, raz- tar kontekstualno zadanih mogućnostii tranzicijskim zemljama, dakako, unu- zapadnihse demokracija nisustrane ni u sustav upravljanja pokazuju daprak- hijerarhijskih elemenata koordinacije 2011). Ipak, navedeni primjeri uvođenja Hrvatskoj skromni su(Musa iPetak, nizacijama (v. Musa, 2013). janjem državnoj upravi orga- ilidrugim tovo 20%,ito uglavnom njihovim pripa- 2010.brojod agencija smanjen jezago- Slično tome, uprocesu deagencifikacije ske fondove irazvojnu politiku regija. koje centralno jepostalo tijelo zaeurop- nog razvoja ifondova Europske unije novoosnovano Ministarstvo regional- Tako jespomenuti SDURF uključen u dencije vidljive primjera. suiizdrugih politički utjecaj. Centralizacijske ten- imenovanjimapoduzećima jeojačan javne nabave), auagencijama ijavnim di zapojedina pitanja (npr. zaimovinu, sudržavniuspostavljeni uredi pri vla- macijsko-dokumentacijska agencija), službe uključene suuvladu (npr. infor- pojedinesjednika vlade, prije izdvojene nih ureda, uspostavljen jeured potpred- – zakonom veći jedefiniran broj vladi- promjene skromnije, aliipak vidljive zacije javnog sektora isl. Strukturne su kao što jenpr. koordinacija informati- stva koja bave se pojedinim pitanjima, subrojnapostavljena povjeren- vladina ma ministara ipremijerovu uredu, us- uvedeni su kaoičitavka vlade, funkcija, nizdrugih ka ministra)ipozicija glasnogovorni- razinu zamjenika ministraipomoćni- politizacija uministarstvima je pokrila stava (umjesto ranijih državnih tajnika politiziransjednika vlade, vrhministar- – uvedena jeinstitucija potpred- prvog čiti jačanje političke i Pokušaji “objedinjavanja vlade” u policy policy savjetnici ukabineti- policy koordinacije ili “cjelovitoj” reintegraci- ističući vladi, voja inicijativa koje teže “objedinjenoj” cijom. Utom kontekstu došlojedoraz- jalizacija uvećava potrebu zakoordina- načela organizacijske teorije –daspeci- reakcija potvrđuje temeljnih jednood nad provedbom javnih politika. Takva nja iuspostavljanja kontrole efikasne hanizama sciljem ponovnog poveziva- miranja postojećih koordinacijskih me- potrebe uspostavljanja novih ilireafir- cijalizacijom. Ta jesituacija dovela do i vertikalnom decentralizacijom ispe- ne uprave, uzrokovanu horizontalnom nafragmentacijuosnovi odnose jav- se oniranja javne uprave. Učinci reformi u jenile percepciju uloge ilogiku funkci- – uvećini razvijenih demokracija izmi- ti doktrine novog javnog menadžmenta vedene supromjene –osobito postula- susreću suvremenejima se države. Na- su koordinaciju usredište izazova sko- dilaze granice pojedinih resora postavili sve zahtjevniji integracijskinalni iglobalni procesi te da zaograničavanjem izdataka, regio- vla- potreba upravljanju, pristupi torni Menadžerskevlada. reforme, participa- vrućom temom naagendi suvremenih problem koordinacije ujavnoj upravi nosti uposljednja učinio desetljeća jetri rijskom ipraktičnom pitanju, splet okol- zemljama. Iako jeriječ opoznatom teo- stojanja na njezinu jačanju uodabranim rana jeproblematika koordinacije te na- razmatranja 5. Zaključna kulture. upravne de te intenzivnije nastojanje napromjeni elemenata koordinacije kroz centar vla- ti paralelno sustavno jačanje strukturnih dinacije kroz političko vodstvo nepra- koordinacije ičinjenica dajačanje koor- ličito jestsofisticiranost instrumenata U prethodnim poglavljima analizi- policy policy problemi koji na- intervencije premijera iodređivanje jačanje liderske uloge premijera, izravne institucija redoviti bilateralni sastanci, za koordinaciju složenih funkcionalnih instrumenata (nova tijela stavno uvođenje ijačanje strukturnih i gdje kraja od 1990-ihmože se pratiti su- eklatantniji jeuslučaju Velike Britanije, ciji ukoordinacijskim nastojanjima naj- vatske. Povratak hijerarhiji icentraliza- potvrdilase ina slučaju tranzicijske Hr- ju zapadnih demokracija, adjelomično točnom se pokazala uslučajuvlade, tri- šavanje usmjerivačkog kapaciteta centra u ostvarivanju koordinacije, uznagla- cija jačanja hijerarhijskih mehanizama Francuske, Švedske iHrvatske. Tenden- vima četiriju država: Velike Britanije, komparativnom pregledu naslučaje- upravljanju. pristupa nog menadžmenta iparticipativnog kon problematičnih efekata novog jav- akcije (problem-rješenje) nastupila na- doktrina, koja jeprema logiciakcije-re- rebirokratizacija navodi kaonajnovija razvojnom upravnih obrascu doktrina dinacijski mehanizam. u toga se Zbog novo etablirala kaodominantan koor- krajemse 1990-ihitijekom 2000-ihpo- hanizama 1980-ihi1990-ih,hijerarhija vanja prednosti trži (v.tru neoveberijanizmom, povratkom cen- se taj trend naziva irebirokratizacijom, ordinacijskih instrumenata, uliteraturi ponovnim aktiviranjem postojećih ko- odgovorenovlade uvođenjem novih ili nja usmjerivačkih središta sposobnosti koordinacijskih kapaciteta iosnaživa- 326). Budući dajenapotrebu jačanja zontalne suradnje (Verhoest isur., 2007: strukturamavladinim te nužnost hori- ju upravnih organizacija ipovezanost s Potvrda novog trenda u tražilase bilj. tsara 6).Uosnovi, nakon naglaša- , posebna tijela ijedinice, šnih imrežnih me- policy policy task forces task pitanja, pitanja, po- ,

133 Javno upravljanje 134 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 hijerarhijskih elemenata usustavu koor- stav upravljanja doveli sudoosnaživanja čimbenicikojite ostali suusložnili su- nje načelanovoga javnog menadžmenta kada nisuuspostavljeni. Ipak, prihvaća- onih uFrancuskoj iVelikoj Britaniji, ni- kovanju iprovedbi javnih politika, poput hijski instrumenti koordinacije uobli- lektivnosti ikonsenzusa, strogi hijerar- kulture koju obilježava stupanj visok ko- ji iFrancuskoj. političko-upravne Zbog smjestiti izmeđuonih uVelikoj Britani- u Švedskoj prema intenzitetu može se nego uslučaju Velike Britanije. centra reducirao vlade znatno manje koordinacijski čegase zbog kapacitet tralizacijskih reformi 1980-ihi1990-ih, upravom ograničavale decen- sudoseg sustava itradicija političke kontrole nad jerarhijska struktura političko-upravnog žave). Međutim, tradicionalno stroga hi- ranje liderskih funkcija predsjednika dr- koordinativne funkcije prefekata, afirmi- no tajništvo, jačanje superministarstva, funkcionalnih mjera koordinacije (glav- vanje kontrole uvođenjem strukturnih i maciju hijerarhijske strukture iučvršći- rasla integracijske napore. koji sukasnije zahtijevali intenzivne re- štajući imdapoprime radikalneoblike skim reformama ispecijalizaciji, dopu- je djelovala propusno prema menadžer- slučaj ukontinentalnim zemljama), te nju legalizmaiformalizma (kaošto jeto kulture koja navisokom nepočiva stup- političko-administrativneti uzpomoć slučaju Velike Britanije objasni- može se Jačina re-koordinacijskih nastojanja u kasan nadzor njihova implementiranja. herentno oblikovanje politika te zaefi- kapacitet centra zaholističko vlade iko- licy Jačanje hijerarhijske koordinacije I uFrancuskoj sufragmentacija ina- prioriteta idr.) kojima jecilj osnažiti policy policy kompleksnost tražilereafir- menadžerske reforme. Uz to, suočava- tena bu zajačanjem koordinacije –ispreple- nim demokracijama uzrokovali potre- u sustavu upravljanja koji suuzapad- mlje nisubile onih pošteđene izazova ropskoj Uniji. Ktome, tranzicijske ze- noj okolini, pristupanjem odnosno Eu- zahtjevima participacije umeđunarod- tendencijaca ta prvenstveno inducirana nih, ekonomskih ikulturnih odredni- temeljnihzbog političko-institucional- na zapadne demokracije utome što je državama. Pritom jerazlikauodnosu može pratitinekle iuposkomunističkim nativnog iusmjerivačkog kapaciteta do- zaključak kako trend se jačanja koordi- ki imenovanih položaja. To upućuje na ciju, povećanja odnosno broja politič- preuzimanja povjerenstva zaantikorup- stava usuperministarstvo, premijerskog poput spajanja strukturnog ministar- jerarhijskih instrumenata koordinacije, koj mjeri podrazumijevaju primjenu hi- je indikativno primjeri datakvi uveli- Pritom Uniji. Europskoj pristupanjem prvenstveno upolitikama povezanim s mjeri Ipak, identificirati moguse idobri pri- cija ocijeniti može se relativno slabom. blemi Središnja inedostaci. koordina- politika iprograma postoje brojni pro- tika. Iuformulaciji iuimplementaciji ju sliku kadjeriječ okoordinaciji poli- jama očekivano iskazuje nešto drugači- novim, postkomunističkim demokraci- rov ured. u nadležnostiministarstva napremije- nos određenih funkcija koje suprije bile imenovanja uredima uvladinim te prije- nad agencijama, porast broja političkih ne, uspostavljanje nadzora vlade čvršćeg nja ministarstava iagencija uveće cjeli- dinacije, kaošto sustrukturnapoveziva- Hrvatska kaodržava koja pripada policy policy policy pitanja, ograničenja, fiskalna iupravne koordinacije, ito još uvijek jeopterećen mnogimboljka- obujam –sustav upravljanja ucjelini ordinacije, nevalja prenaglasiti njihov đenja hijerarhijskih instrumenata ko- primjerima središnje koordinacije iuvo- dausprkosglasiti navedenim uspješnim tranzicijskihi drugih zemalja, valja na- i 1990-ih. sno neomenadžerskih reformi 1980-ih njem usvajanja decentralizacijskih odno- političko-upravnom tradicijom te stup- ne, arazlikameđunjima uvjetovana je ordinacijske strategije nisujednoobraz- ji vrlosličnarazvojna tendencija, noko- kategorije razvijenih demokracija posto- nalnih uvjeta ikulture. Četvrto, unutar iz bitno drugačijih političko-institucio- malja iHrvatske prvenstveno proizlaze cije izmeđutriju zapadnoeuropskih ze- Treće, razlike uostvarivanju koordina- temeljeno najačanju političkog vodstva. žava uznatno skromnijem obliku, ito nastojanjastička Hrvatska takva odra- cijskih instrumenata, dok postkomuni- strukturnih ifunkcionalnih koordina- bjegavaju reafirmiranju hijerarhijskih lika Britanija, Francuska, Švedska) pri- upravljanja, razvijene demokracije (Ve- koordinacijom usustavu modernog go, odgovarajući nanarasle zahtjeve za nativne iusmjerivačke kapacitete. Dru- pritiscima okoline daojačaju koordi- države koje suizložene podjednakim na koordinacija velik jeizazov zasve ključaka. Prvo, efikasna ma zemljama nameće nekoliko se za- analize središnje koordinacije učetiri- i zakonodavne isl. vlasti je, konsolidacije izmeđuizvršne odnosa ra, dovršetka procesa institucionalizaci- preoblikovanja organizacijskih struktu- isdodatnimle suse izazovima, poput Na kraju, tičeHrvatske, što se atime natemeljuU cjelini, komparativne policy /uprav- ture. ture. ko-administrativne iorganizacijske kul- uvjeta te naosnovne značajke politič- jećih političkih, iekonomskih socijalnih sektora, dane mogućnostiunutar posto- sustavastrukturu javne uprave ijavnog ranja idugoročnih učinakasobzirom na procjeni mogućnostinjihova funkcioni- koordinacije mora temeljiti napažljivoj đene vrste mehanizama iinstrumenata ljeni rezultati. Stoga primjena se odre- stupanja, aonda i bitno drukčijem kontekstu mogućaod- kracijama), jersuunjihovoj primjeni u (osobito urazvijenim zapadnim demo- zemljama dobrimapokazale udrugim nju gotovih recepata, tj. praksi koje suse provoditi. To nalažeoprez pri preuzima- gućnosti iograničenja reformi koje ćese struktura iprocesi determiniraju mo- ti naumu dapostojeća organizacijska utvrđivanju smjera razvoja valja ima- iWollmann,(Goetz 2001:864-866).Pri upirati političare u tički umješnim pojedincima koji ćepod- profesionalno kompetentnim, aliipoli- popunjavanju najviših upravnih razina tički neutralnih državnih službenika te financija) i, drugo, upostavljanju poli- oko premijera, njegova ureda iministra vršnih ovlasti (izgradnja će omogućiti djelotvornu primjenu iz- unutar moći sa političke egzekutive koji etabliranju struktura, procedura iodno- 2005). Izazov stoga nazire se u, prvo, prić, 2006a;Musa iPetak, 2011;SIGMA, vedbom politika glavni suproblemi (Ko- politika, te nedostatan nadzor nadpro- upotrebe ljačkih znanja napose isposobnosti, mehanizama, adekvatnih javnouprav- nja prioriteta, razvijenih konzultacijskih strateškogvlade, planiranja iodređiva- ma. Nedostatak integrativnog kapaciteta policy policy analize uformuliranju neočekivani ili neže- policy policy core executive namjerama

135 Javno upravljanje 136 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Dahlström, C.,Pierre, J. (2011)Steering (2012) COCOPS Bourgon, J. (2007)Responsive, Res- G.,Peters,Bouckaert, G.B., Verhoest, K. P.,Bezes, P. Lidec, (2011) Steering Le E.(2010)Coordination in Beuselinck, Arellano-Gault, D., Castillo-Vega, A. LITERATURA litical Control in Western Democracies Po- Strengthening Centre: the from ring ström, G.B. Peters, J. Pierre, ur., Coordination Strategy, u:C.Dahl- Swedishthe State: Politicization asa Plan). Practices in Public Management cial Cohesion: Innovative Coordination nistrative Sciences Theory. Towards aNew Public Administration ponsible Government: and Respected grave Macmillan. Public Management tor Organizations: Shifting Patterns of (2010) University of Toronto Press. Westerntrol in Democracies Centre: Strengthening Political Con- Peters, J. Pierre, ur., Politicization, u:C.Dahlström, G.B., 2000s: When Reorganizations Meet from Centre the inFrance inthe Palgrave Macmillan. of Public Management Sector Organizations: Shifting Patterns ur.,hoest, G.B.G. Bouckaert, Peters, K.Ver- Unitedthe Kingdom (1980-2005),u: AdministrationPublic cal Traditions. Saxon, Latin, and Scandinavian Politi- ronment: from Lessons Anglo- the ministration inaMulticultural Envi- (2004)MaturationDel of Public Ad- The Coordination of Public Sec- International of Review Admi- The Coordination of Public International Journal of The Governance of So- 73(1):7-26. . Basingstoke: Pal- Steering from the the from Steering 27(7):519-528. . Basingstoke: . Toronto: (Work Stee- . Koprić, javnih I.(2009)Od službi do Kavanagh, D., Richards, D. (2001)De- James, O. (2004)TheUKCore Executi- Gualmini, We- E.(2008)Restructuring H.K.,Wollmann,Goetz, H.(2001) Go- Dunleavy, P., Margetts, H.,Bastow, S., Dimitrov, V., K.H.,Wollmann, Goetz, Dahlström, C.,Peters, G.B., Pierre, J., ur. radova sdrugog skopsko-zagrebačkog nim upravnim sustavima, u: ska regulacija injezin umoder- odraz službi općeg interesa: od Nova europ- mentary Affairs vernment: to Future? Back the partmentalism and Joined-Up Go- nistration as aTool of Governance. ve’s Use Agreements of Public Service 86 (1):75-94. United States. Reformsnagerial inEurope and the Comparing Bureaucracy: Ma-berian Policy Public an Comparison.untry Post-Communist Europe: AFour-co- vernmentalizing Central Executives in 467-494. Theory and Research nistration Governance. ment –Long isDead Live Digital-Era Tinkler, J. (2005) New Public Manage- shers. Oxford: Rowman Publi- &Littlefield nism: Institutions and Policymaking H. (2006) Toronto Press. Democracies. Western in Control Political gthening (2011) 194-211. Toronto: University of Toronto Press: Steering from the Centre: Stren- 82(2):397-419. Governing After Commu- Toronto: University of Journal of Public Admi- 54:1-18. 8(6):864-887. Public AdministrationPublic Journal of Europe- Public Admi- Zbornik 16(1): Parlia- .

Olsen, J.Olsen, P. (2008)TheUps and Downs Musa, A.,Petak, Z.(2011)TheQuestfor Musa, A.,Petak, Z.(2012)Coordination Musa, A.(2013,uobjavi) Mintzberg, H.(1983) T.Ling, (2002)Delivering Joined-up Koprić, I.,Marčetić, G.(2000)Kriza so- Koprić, I.(1999) Koprić, I.(2006b)Temeljna načelai Koprić, I.(2006a)Reforma javne upra- Olsen, J.Olsen, P(2005)Maybe It Is Time to al Review of Political of Science Review al of Bureaucratic Organization. in Croatia. Dubrovnik: IPSARC32. plementation of EUAccession Policy Coordination inFormulation and Im- Congress. ofCase Croatia. Madrid IPSAWorld for Policy inTransition Countries: A Pravni fakultet. agencijski model javne uprave New Prentice-Hall. Jersey: ves: Designing Effective Organizations stration Issues and Problems. government UK:Dimensions, inthe upravana vatsko upravno osoblje. cijalne države, upravne reforme ihr- greb: Pravni fakultet. ranje uupravnim organizacijama tet. veleučilišteDruštveno iPravni fakul- materijali nastavni uprava: Hrvatskoj, u:I.Koprić isur., usmjerenja reforme javne uprave u štveno veleučilište iPravni fakultet. va: nastavni materijali spektive, u:I.Koprić, isur., ve uHrvatskoj: iskustva Okviri, iper- kultet Justinijan Prvi. pravnog kolokvija Rediscover Bureaucracy. 80(4):615-642. 2(1):25-82. Struktura ikomunici- . Skoplje: Pravni fa- Structure in Fi- in Structure Public Admini- Public . Zagreb: Dru- Europeizacija i Hrvatska jav- Javna upra- Journal of 11:13-37. . Zagreb: . Zagreb: Annu- Javna Javna . Za- . Saner, Toseva, R., G.,Atamanov, A., Pusić, E.(1985) Pusić, E.(2002) Pollitt, C.(2003)Joined-up Government: Peters, G.B. (1998)Managing Horizon- Petak, Z.(2008)Dimenzije javnih politi- Petak, Z.(2009)Oblikovanje javnih po- Perri 6(2004)Joined-Up Government Perko-Šeparović, I.(1975) Smith, M.(2011)TheParadoxes of SIGMA (2005)Croatia Policy-making SIGMA (2008)Croatia Policy-making tions Review andpe Central Asia. and(IMPC) inEastern Euro- Central ter-Ministerial Policy Coordination vernment Governance (GG)and In- Mogilevsky, Sahov, R., A.(2008)Go- Pravni fakultet. Školska knjiga. 49. a Survey. 295-311. ordination. Government:tal ThePolitics of Co- 45 (2):9-26. ka ijavno upravljanje. kog društva 2008 ordinacije. litika uHrvatskoj iproblem Theory Administration and Public Research of ture and Review Exploration. ve Perspective: APreliminary Litera- Westernin the World inComparati- nizacije Theory Administration and Public Research Britain’s Strong Centre: Delegating 2005. and Coordination Assessment June 2008. and Coordination Assessment May 16:1-24. . Zagreb: Školska knjiga. 14 (1):103-138. Political Studies Review Anali Hrvatskog politološ- Public AdministrationPublic 8:215-231. Upravni sistemi Nauka oupravi : 263-273. Public Organiza- Politička misao Teorije orga- policy . Zagreb: . Zagreb: Journal Journal 1:34- -ko- 76:

137 Javno upravljanje 138 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Šimac, N.(2002) SUMMARY Coordination inpublicadministra zation, hierarchy, networks coordination, administrative reformKEYWORDS coordination instruments. from thecenter ofexecutive power withreliance on the dominantlyhierarchical of type Sweden andCroatia, andwhichshows themethodfor accomplishment ofcoordination whichprovidesthe article, acomparative analysis offour countries: Great Britain,France, process.the policy The authorsaimto confirm of thisargument inthecomparative part capacitiesofthepoliticalcenterof directional andfirmercontrol over of variousaspects key mechanismfor theaccomplishment ofcoordination goals, andimpliesstrengthening cratization asapotential been noticed recently. presents tendencies thatargueThis infavor article ofre-bureau- tional tools for theaccomplishment ofaprimarilyhierarchical ofcoordination type has mechanisms from thepoliticalcenter. Therefore, andfunc- ofstructural are-affirmation coherent formulation andimplementationofpoliciesanabsence ofeffective control 1980. This causedafragmentation ofpublic cumulative outcomes ofreforms thathave beenpresent inpublicadministrationsince world,contemporary demandsfor coordination have increased, primarilydueto theac- prominent issuefor itavery problems research. the ofpublicmanagement,making In uprave: odvladanja dosluženja građa- ronto Press. mocracies. Western in Control De- Political ning ur., C. Dahlström, G.B. Peters, J. Pierre, Decisions and Reclaiming Control, u:

Steering from the Centre: Strengthe- Problem ofCoordination inPublic Administration: Toronto: University of To- Europski principi javne javne Europski principi new administrative doctrine whichpresupposesnew administrative hierarchy doctrine asa Back toHierarchy? administration, whichcreated obstaclesto tion is one of the most important practical practical tion isoneofthemostimportant Verhoest, G.,Peters, K.,Bouckaert, G. s, joined-upgovernment, re-bureaucrati- ministrative Sciences ministrative 1980–2005. in four OECD countries period inthe on: Specialization and Coordination B. (2007)Janus-faced Reorganizati- društvo. nima . Zagreb: Udruga. Zagreb: zademokratsko International Review of Ad- of Review International 73 (3): 325-348. 73(3):325-348.

regionalne studije i stanjediscipline Komparativna politika:

Anali Hrvatskog politološkog društva

REGIONALNO ORIJENTIRANIH REGIONALNO ORIJENTIRANIH Ključne riječi Sažetak 1 i utjecajnijih vezanih zemalja plodnijih jednasuod i jesulinampotrebne? Što studije suregionalne na Europa, Srednja Europa riječ oistraživanjuregije, politolozi sužav je dakada najčešće komparira.Istraživanjejepokazalo ju te skojimsezemljama Hrvatska iliengleskomjeziku)najčešćezi (idrugi autori istražu- kojiunjimaobjavljuju nahrvatskom politolo- pisima. Ciljovog istraživanjabiojeutvrditi kojezemlje hrvatski usvome okruženju Predmet analize suregionalne studijeJugoistočne iSrednje Europe objavljene utimčaso- sopisima kojimajeFakultet znanostiSveučilišta političkih uZagrebu izdavač ilisuizdavač. tekstovadrugom dijeluiznoseserezultati analize sadržaja kvantitativne objavljenih uča- poddisciplinekomparativnepolitike. te vrsteU studijakao dijelu opisujuseulogairazvoj vezanih zemalja, odnosnoregionalnim ikomparativnimregionalnim studijama.Uprvom Usp. Putnam, Leonardi, Nanetti, i 1993;Linz Stepan, 1996;Lijphart, 1999; Fokusirane studije zemljopisno po- Rad sebavi fokusiranim Rad studijamazemljopisno povezanih izemljopisno nepo- STUDIJA UPOLITOLOŠKIM GEOGRAFSKI POVEZANIH GEOGRAFSKI POVEZANIH 1 poddisciplina suvremene poddisciplina regionalne Jugoistoč- studije, komparativneregionalne studije, Hrvatska, IZDANJIMA 1996-2012. FOKUSIRANE STUDIJE FOKUSIRANE STUDIJE ZEMALJA: ANALIZA ANALIZA ZEMALJA:

Almond iVer- aju svoja istraživanjanazemlje bivše Jugoslavije. ma opoddisciplinama političke znanosti 76) upozorava danekiautori urasprava- komparativne politike. Kasapović (2007: na literatura upolitičkoj znanosti. koje su posljednjih temelj- postale desetljeća slovi samo sumalibroj regionalnih studija stadt, 1963;Huntington, 1991.Nabrojeni na- ba, 1989;Collier, 1979;Daalder, 1962;Eisen- Sveučilište uZagrebu Fakultet znanosti, političkih Andreja Petković Primljeno: svibanj2013. znanstveni članak Izvorni

141 Komparativna politika 142 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 nalne, međuregionalne ivišeregionalne. vrste regionalnih studija: unutarregio- općenito. Basedau iKöllner razlikuju tri tičkoj znanosti znanostima idruštvenim doprinos komparativnoj politici, poli- vremenih regionalnih studija injihov izradili Petek iPetković (2007:312-362). zuje analiza nastavnih programa koju su komparativne politike, kaošto to poka- regionalnih studija unastavne programe Princeton, Oxford) smješta kolegije iz sveučilišta (npr. Columbia, Berkeley, no razlogšto većina prestižnih svjetskih ne istraživačke strategije. To jevjerojat- komparativne politike kroz gore prikaza- a što može biti zahvaćeno metodama gionalne studije (v. tablicu 2.nastr. 145), segment onoga što podrazumijevaju re- ma iutom smislu istražuju samo jedan interakciju političkim sdrugim sustavi- matraju regije sobzirom na njihovu stava. Stoga, međunarodni pro- odnosi vaju interakcije različitih političkih su- pitanje, ameđunarodni prouča- odnosi lize sobzirom istraživačko naodređeno rativna politika uspoređuje jediniceana- sustava” (Kasapović, 2007:76).Kompa- međunarodnog globalnoga podsustava prostorni regionalni sustav kaojedan od onarodnim strukturira odnosima u se cijalno-kulturna zajednica, umeđuna- kao prostorna povijesno-politička iso- komparativnoj politici regija promatra ikomparativnenosa politike: “Dok u se regije izperspektive međunarodnih od- lazi važnu razliku unačinu istraživanja Autoricaje međunarodnih odnosa. na- smještaju regionalne studije iupodruč- 2 Termini koje upotrebljavaju Basedau iKöll- ner – gionalne studije. unutarregionalne, međuregionalne ivišere- nal U nastavku prikazati ću obilježja su- – nahrvatskom odgovaraju terminima: intraregional , interregional interregional i crossregio- 2

i zemalja Bliskog istoka. Višeregional- skih zemalja, zemalja Latinske Amerike nizacija upolitici zaštite okoliša europ- žemo istraživati orga- ulogu nevladinih u najvećem broju slučajeva. Tako mo- živanje što tako testiraju jednu pojavu Omogućavaju geografski najšire istra- su predmet entiteti izrazličitih regija. studija višeregionalne studije, kojima još relativno rijetka. istraživačkog zahvata studija jevrsta ta sti istraživanja igeografske opsežnosti agiraju složeno- Zbog naistipodražaj? regije urazličitim dijelovima svijeta re- ključno pitanje kojima započinju: kako živanja utvrditi regionalne obrasce, te je Latinskoj Svrha Americi. istra- jetakvih vati oblike ekonomske suradnje uAziji i teritorije, paprimjerice možemo istraži- same odnosno analize različita područja regionalne studije uzimaju kaojedinicu Kako navode Basedau iKöllner, među- ćava kod međureg se malja unutar te regije? pojedine zemlje, pojedinih ze- odnosno naš predmet ukontekstu jedne regije ili mlje. Istraživačko pitanje kakav glasi: je met koji istražuju ukontekstu jedneze- pred- jedan na koncentrirane su da to na žemo ubrojiti istudije slučaja sobzirom tar jedneregije. Utu vrstu studija mo- proučava jedan poseban predmet unu- ja, atimeinajrasprostranjenija, jerse ropi. Ta studija jevrsta najjednostavni- Južnoj sustave iliizborne Americi uEu- gije, primjerice vrste političkih režima u dije proučavaju entitete unutar neke re- vezanih zemalja. Unutarregionalne stu- u fokusirane studije zemljopisno nepo- studije ivišeregionalne studije ubrajaju vezanih zemalja, dok međuregionalne se fokusiranim studijama zemljopisno po- Unutarregionalne studije nazivamo joši Najsloženija suvrsta regionalnih složenosti istraživanjaRazina pove- ionalnih studija. ne 3 broja slučajeva istraživanje mora biti cijske zahtjevnosti, to velikog što zbog će jeograničenje tihstudija, osimfinan- verzalnosti postavljenih teorija. Najve- time izanajvišu razinu testiranja uni- traživanje odabranih varijabli, asamim Knjiga iStepana Linza u kojem donosi se ustav. ekonomiju legitimiteta iprisile te okruženje na:međunarodniu odnosu utjecaj, političku telje procesa tranzicije te kontekst tranzicije kratskog režima, aktere pokretače iprovodi- dijele nanekoliko skupina –aktere nedemo- varijable obrazac tranzicije iakteri, koje opet i demokratizacije te tip režima. Neovisne su mijevaju izmeđudržave, složen odnos nacije krovarijable: državnost, kojom pod podrazu- jable iStepan Linz sunadvije podijelili ma- i konsolidacija demokracije. Neovisne vari- je ovisne varijable –demokratska tranzicija su politički režimi, kojih kod ispituju se dvi- je postkomunistička Europa. Jedinica analize adijakronijskupe, uanalizu kadase uključu- le uisto vrijeme, kaouslučaju Južne Euro- u kojem istražuju tranzicije koje odvi- suse kronijsku analizu. Sinkronijsku usegmentu ra...). Autori primjenjuju sinkronijsko-dija- teorija igara, intervjuiranje ključnih akte- liza, analiza ovisnosti o prijeđenome putu, ka, analiza sadržaja, neoinstitucionalna ana- (tipološka analiza, analiza anketnih kvalitativnih ikvantitativnih analize metoda predmeta istraživanja zahtijevao jeupotrebu čuju ipromatranja izmeđuregija. Tako širok najrazličitijih slučajeva kadauanalizu uklju- naistraživanjenose unutar regije, aliidizajn nijih slučajeva udijelovima studije koji od- se Njihov jemetodološki pristup dizajn najslič- ra, teorije igara ineoinstitucionalnu teoriju. iStepanja. Linz oslanjaju nateoriju se akte- ilustrira metodološku studi- složenost takvih mljopisno nepovezanih zemalja, koji izvrsno dije, primjer odnosno fokusiranih studija ze- poznatijihje od primjera višeregionalne stu- postkomunistička Europa i rika ja ikonsolidacija: Južna Europa, Južna Ame- 3 sustudije najveći laboratorij zais- Demokratska tranzici- (1996) jedan upitni- da zemlje koje pripadaju određenoj regi- dizajn najsličnijih slučajeva jeročekuje studija istraživač ćeobično primijeniti može istražiti. Kod unutarregionalnih ćanja opada broj varijabli koje istraživač nosti uvjeta koji proizlaze iztog pove- je. Porastom broja slučajeva iheteroge- komparativne analize koja primjenju- se okruženju, obroju slučajeva te ovrsti stranici) ovisi oheterogenosti uvjeta u nalnih studija (v. tablicu 1.nasljedećoj rija. met istraživanja kroz gleda okvir terito- istraživanja, njih alisvakaod svoj pred- dije moguimati mnoštvo predmeta gionalan iliglobalan. Regionalne stu- nekogod teritorija, bio on lokalan, re- ke regija. idrugih Sve te studije polaze tinske Amerike, Istočne Europe, Afri- imamotako studije Bliskog istoka, La- povijesnim i/ilikulturnim cjelinama, pa u određenim političkim, geografskim, je ipak svoju ključnu nalaze odrednicu Köllner, 2007:109).Regionalne studi- disciplinarnost (Szanton, i u:Basedau skriptivnom opažanju te svakako inter- meljenih teorija” elaboriranje, kritiziranje ilirazvoj “ute- materijalašta, iinterpretacija, testiranje, nje, izučavanje lokalne povijesti, stajali- nje jezika,dubinsko terensko istraživa- koje obilježavaju: intenzivno izučava- telj iaktivnosti akademskih područja istraživača. Szanton ihopisuje kaoobi- interdisciplinarne kompetencije samog jevaju interdisciplinarnost istraživanja i je velik istraživački izazov. Podrazumi- kao jednu jedinicu. Regionalne sustudi- regije teritorij uzimaju kaocjelinu, tj. su studije regija jeruistraživanju neke onalne ivišeregionalne studije globalne ograničeno ubroju varijabli. Međuregi- 4 Engl. Odabir istraživačke strategije regio- grounded theory.grounded 4 nasuprot pukome de- pukome nasuprot

143 Komparativna politika 144 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Tablica 1 možemo nazvati zadonositeljeporuka (tu odluka razinu teorija te razinaizradepraktičnih pre- razina opisa, razinakoncepata, razina mološke razinekoje autori razlikuju jesu gionalnih studija (v. tablicu 2.).Episte- hijski prikaz epistemoloških razinare- studija, Basedau iKöllner daju hijerar- ivažnostiregionalniho svrsishodnosti jeve. stoga uputno uključiti ikontrolne sluča- zemljama manje iliihuopće nema,paje i kulturne sličnostimeđuistraživanim najrazličitijih slučajeva jersupovijesne ne studije zahtijevaju primjenu dizajna čajeva. Međuregionalne ivišeregional- primijenina dase dizajn najsličnijih slu- da suone sličnostdovolj- sličneidajeta zemalja istoj regiji neznači“automatski” važno imati naumu dapripadnost dviju nih obilježja tipičnih zaregiju. Pritom je interakcija kulturnih idrugih idruštve- ze izzajedničke povijesti, međusobnih ji imaju dovoljno sličnostikoje proizla- 5 Preuzeto iz:Basedau iKöllner, 2007:119. Regionalne studije mogunam pružiti “zdra- istraživanja komparativnog Izbor strategije slučajeva Dostupnost Uvjeti okruženja vu znanstvenu bazu zadonositelje odluka” Pokušavajući odgovoriti napitanje . Odabir istraživačke strategije pri izradiregionalnih studija slučajeva Dizajn najsličnijih Većim dijelom heterogeni slučajeva (N) Mali dosrednji broj Heterogeni Relativno homogeni analiza komparativna Unutarregionalna policy policy ulogom 5 regio- slučajeva najrazličitijih i dizajn komparacija Eksplorativna slučajeva (N) Mali broj analiza komparativna Međuregionalna ječ orazličitim kontekstima. Ako jepak koji imakontrolnu funkciju, ako jeri- gija ilinova zemlja nudi novi kontekst žuju unutar nekog konteksta. Nova re- štvene znanosti svakisvoj predmet istra- nužnost znanstvenih istraživanja. Dru- riju, regionalne studije kao nameću se ranja predmeta istraživanja ulaborato- znanosti, kaošto jenemogućnostizoli- loške razineiograničenja društvenih teorije. nove na kojoj testiraju se postojeće irazvijaju informacije donajviše razinespoznaje spoznaje nakojoj daju se deskriptivne nalnih studija protežu najniže od razine nalnih studija). Tako se izvodi sasvim drugačijeizvodi sasvim rezultate. dok prenesen ujužnoamerički kontekst pro- u SAD-uproizvodi stabilan politički sustav, nica iravnoteža” predsjednički sustav vlasti na države Južne Amerike. Sustavom “koč- vanje” predsjedničkog sustavaSAD-a vlasti primjer “presađivanja” institucija “preslika- tate željenih. Vjerojatno od jenajpoznatiji može proizvestista upravo suprotne rezul- razumijevanja bez nošenje modela kontek- (Basedau iKöllner, 2007:120).Puko pre- Imajući uvidu prikazane epistemo- zemalja Analiza više slučajeva (N) Velik broj analiza komparativna Višeregionalna koristi regio- od slučajevi) (+ kontrolni slučajeva najrazličitijih Dizajn slučajeva (N) srednji broj Mali do Preuzeto iz:Basedau iKöllner, 2007:114. Tablica 2 ju znanosti zadruštvene nisuoduvijek Funkcije što ihregionalne studije ima- ma koje obilježavaju slučajeve uregiji. u kojima on nepostoji unatoč sličnosti- tan zaistraživačko pitanje postoji ionih va unutar regije ukojima relevan- ishod biti opravdano komparacijom slučaje- dološki oprez. Istraživanje regije mora za istraživačko pitanje, nužan jemeto- ćim interesom zaregiju nego interesom lekcijsku pristranost usmjeravanu ve- doprinose istraživanjima iizbjegli se- smo ostvarili te željene epistemološke sebnim obilježjima konteksta. Kako bi- te teorija koji mijenjaju se po- sukladno teorije idaidentificiramo one elemen- regije pronađemo univerzalne elemente tih konteksta koje nam pružaju različite nam omogućavaju danatemelju različi- studije pravi sutest našihteorija: one nova znanstvenog pristupa. Regionalne ranju ponovljivosti rezultata, što jeos- gionalnih studija potvrđuje pri se testi- kontekst sličan, kontrolna funkcija re- među regijama sličnosti irazlika Praktične preporuke Identifikacija općih analizom komparativnom interesa porijekla i/ili Teorije znanja opodručju Produbljivanje Koncepti regijama Učenje odrugim Opis . Hijerarhijski prikaz epistemo koncepata Razvoj novih prilagođavanje Izoštravanje/ zemlje udrugu iz jedne regije/ koncepti “putovati” Testiranje moguli posljedičnih tvrdnji novihRazvoj uzročno- na temelju konteksta posljedičnih tvrdnji Izoštravanja uzročno- regija proučavanja drugih tvrdnji proizišlih iz uzročno-posljedičnih Osporavanje loških razinaregionalnih studija rodnoj areni. Lucian W. navodi Pye da štavale usukobu nje informacija koje potom suse iskori- studije bile suinstrument zaprikuplja- znavati svoga neprijatelja”, aregionalne ner. Utom jerazdoblju ključno bilo “po- razina koje prepoznaju Basedau iKöll- go instrumentalnije epistemoloških od disciplina, njihove sufunkcije bile mno- nalne studije počinju uspostavljati kao krizama sdvjema i suočavanje studija regionalnih Razvoj slijedi. krizama, ukratko opisati ću udijelu koji ne politike. Taj razvoj, obilježen dvjema znanstvenu poddisciplinu komparativ- litici” ietablirao regionalne studije kao proizvoditikasnije počeo “znanje opo- izvodnjom “znanja zapolitiku”, atek je kako jeveć naglašeno, započeo jepro- bile prepoznate. Njihov postupni razvoj, U dobaHladnogarata, regio- kadase ideologija umeđuna- određeno područje određeno javnih politika za zadizajnkao podloga posljedičnim vezama Teorija o uzročno- fenomena uregiji nekog prisutnosti informacije o Deskriptivne područjima probleme uspecifičnim informacija vezanih uz Pružanje deskriptivnih za donositelje odluka

145 Komparativna politika 146 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 posebnih Scarbrougha, predlaže 1947.kreiranje ce, preko Komisije vodstvom lorda pod primjer Velike Britanije: “Foreign Offi- jalna znanost na spravom bile shvaćane kaokoloni- pa su regionalne studije dugo vreme- ponajprije riječ okolonijalnim silama, vanja utjecaja unekoj regiji. Pritom je sno kaosredstva ostvarivanja ilizadrža- ku” zemljama idrugim Zapada, odno- gionalnih studija kao“znanja zapoliti- studija uSAD-uilustrirao jekoristi re- ja (Pye, 1975:11-14).Razvoj regionalnih milijuna dolara zastudije različitih regi- blju 1950.do1973.donirala od oko 278 Rockefeller. Fordova urazdo- jezaklada kaoštoke suFord, zaklade i Carnegie kako one najznačajnije, veli- financirale U SAD-usuvećinu studija, takvih asva- dij komunističke Kine, uHong Kongu. toga i“Universities Center”, Service stu- sian Research Center”, aubrzo nakon skog rata naHarvardu osnovan “Rus- završetku po je odmah svjet- Drugog Zbornik Zbornik ne islavističke studije” (Pye, 1975:13). dovoljan broj stručnjaka zaorijental- postavke daćesvijet unipolaran. postati studije drastično jesmanjena pret- zbog količina sredstava uloženih uregionalne Hladnog rata. Skrajem Hladnograta vojem postkolonijalne kritike ikrajem nje istraživačkog interesa, osobito sraz- jeimalasmanje- posljedicu i danas. Za jeteret postala kojisa one dijelom nose dija radiostvarivanja političkih intere- je. Instrumentalizacija regionalnih stu- rata, koje suzapravo bile studije Rusi- primjer studija Azije tijekom Hladnog ga jeiograničavao, kaošto pokazuje caj otvarao prostor istraživanju, ujedno nog rata. Iako jetakav financijski poti- voja regionalnih studija udobaHlad- je uredio ključan Pye jezaprikaz raz- dies. Rivals or Partners? Political Science and Area Stu- grantova par excellence kako bi osigurao se iz1975.koji . Pye navodi. Pye 6 vane sukaoneznanstvene. noratovsko ikolonijalno oruđe odbaci- znanosti, aregionalne studije kaohlad- je na“zapadnocentričnost” društvenih joj jeprednjačio Edward Said, rezultati. Postkolonijalna kritika, uko- na koji upotrebljavali suse njihovi kom krizom koja jeproizlazila iznači- studije isepistemološ- suočavale suse ga tipa. Osim sfinancijskom regionalne konačne pobjede demokracije zapadno- stava” onadolazećem “kraju povijesti” i aktualnihsustava tada zbog “proročan- Izgubila potreba se istraživanja drugih “Nipošto netreba pretpostavljati kako je opću kulturu”opću (Said, 1999:13). – tvrdnje izorijentalizma raširile što suse u ganje umnožilo –zapravo, učiniloplodnima dirao uzapadnu svijest, baškao što jeto ula- prihvaćenim filtrom kroz koji jeOrijent pro- orijentalizam, kaosustav znanja oOrijentu, no ulagalo. Kontinuirano ulaganje učiniloje rije iprakse ukoji naraštajima se materijal- tazija oOrijentu, nego stvoren korpus teo- orijentalizam nije nestvarna europska fan- pukenešto od zbirke mnogo više laži. Zato oblika uSjedinjenim Državama, mora biti padosvojegasnih 1840-ihgodina današnjeg promijenjen Renana ka- dobaErnesta od ma zadiplomatske može ostati ne- odnose) na kongresima, nasveučilištima, uinstituti- (u akademskim ustanovama, uknjigama, svaki sustav idejakoji kaopoučna mudrost poštovati ipokušati razumjeti. Uostalom, govu nedvojbenu izdržljivost moramo ipak skim ipolitičkim institucijama inje- vlasti njegovesa, bliske veze sdruštveno-ekonom- unutarnju snaguorijentalističkog diskur- znanstvenom obliku, tvrdi dajest).Čvrstu Orijentu (što on, usvojem akademskom ili jentom nego kaovjerodostojan diskurs o niji kaoznakeuroatlantske nadOri- moći plinula. Ja dajeorijentalizam vjerujem važ- bi istinaonjima se izrekla, jednostavno ras- tura lažiilimitova koja bi onog se, trena kad struktura orijentalizma naprosto puka struk- 6 ukazala zinama. njihovih doprinosa naznanstvenim ra- prepoznavanjem sudjelovale, dugo su znate problema ikaorješenje ukojem kritike, alisu regionalne studije prepo- nih studija krenula jeizpostkolonijalne Zapadu. Epistemološka regional- kriza bilo obilježje znanosti društvenih na parohijalnoslobodimo nalne studije nam omogućavaju dase dovoljno. Uznanstvenom smislu regio- znanja koja transcendiraju regije, nije poznavanje konteksta, proizvodnje bez zirati, dakako, uznapomenu danisamo teorijska znanja potrebno kontekstuali- regionalnih studija, koji dajesva glasi potiskuju pred se ključnim argumentom nalnih studija upolitičke iratne svrhe notacije koje proizlaze izupotrebe regio- regionalnihkriza studija. Negativne ko- jeprevladanaDonekle iepistemološka nih studija, osobito onih Bliskog istoka. rujna daju nov zamah razvoju regional- telj kojeg treba poznavati. Događaji 11. štva. Osim toga, uvijek postoji neprija- jedan mnogihnačinauređenja od dru- na idasuzapadne demokracije samo jasnodaunipolarnoststalo nije izgled- studija nije dugo trajalo. Ubrzo jepo- 7 Robert H.Bates usvom Robert tekstu na istraživanje velikog dijela svijeta koji jeu komparativne politike, jersubile usmjerene regionalnih studija kaovažnepoddiscipline Upravo sute spoznaje omogućile etabliranje onu koja čakninije dominantna usvijetu. žuje samo jednu vrstu političkog sistema, ito zala jedatakav pristup ograničen jeristra- znanstvenicima. Globalizacija svijeta poka- jama, anjihovi autori “pravim” društvenim smatrane su“pravim” znanstvenim studi- kratskog znanja. Studije (američke) politike nalnih studija kaoisključivo oblika tehno- (1997) istražuje promjenu poimanja regio- es and the Discipline: AUseful Controversy? Razdoblje dviju regionalnih kriza 7 Novi regio- trend upodručju osti, što jedugo Area Studi- Area

nosti. nosti. nja znanosti društvenih parohijal- od već zadane prostore sciljem oslobađa- ze izonog što suprije na bile periferije nih te pružanje novih koji pogleda dola- istraživanje novih prostora kaorelevant- voj regionalnih studija doveo jeufokus pretacije samih centara. Suvremeni raz- svojim interpretacijama daju nove inter- ma koje mogujeftinije prik samo daopskrbljuju centre informacija- znanstvenicima, ihrvatskim pa tako ne nicima koji sami dolaze izneke regije, danja na regije daje prednost znanstve- jevanju tog predmeta. Takav načingle- perspektivu injene doprinose razumi- nja, isključujemo neku moguću drugu gledamo nanekipredmetugla istraživa- prihvaćanja činjenice daizkojega god iz perspektive periferija posljedica je ve periferija.Ideja istraživanja centara jom oistraživanju centara izperspekti- kusa istraživanja zanimljivom isa ide- ciljem razbijanja zapadnocentričnog fo- štveno ipovijesno stvoreni konstrukti s prihvaćanje činjenice dasuregije dru- samorefleksiju prilikom istraživanja ina 2010) koji poziva znanstvenike naveću nim znanostima (Middell iNaumann, jem tzv. prostornog zaokreta udruštve- ja. tzv. autorefleksivnih regionalnih studi- onalne tokove strane, sdruge jestrazvoj rom natokove globalizacije itransnaci- nalnih studija sjednestrane te sobzi- prigovoru oinstrumentalizaciji regio- nalne studije okreću kako bi doskočili nalnih studija, kojem 8 Kao što jeto npr. slučaj sCentrom zaregio- uni-leipzig.de/cas/) (10.9.2012). nalne studije nahttp://www. uLeipzigu (više njima bio zanemaren. prijašnjim društveno-znanstvenim istraživa- 8 Te studije se razvijaju utjeca- pod se Centri zaregio- Centri se upiti već da da već upiti

147 Komparativna politika 148 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 ili (Zapadni) Balkan? (Zapadni) ili Jugoistočna Europa Istočna Europa, Srednja Europa, 9 ske ijužne katoličke Europe. sku opreku protestant- izmeđusjeverne oprekase razrađuje sobzirom nareligij- etika iduh kapitalizma nom iWeberovim djelom djela Europe naSjever iJug. Smoder- na. Povijesno jemožda važnija bila po- na Istok iZapad nije uvijek bila referent- prevladavajuća podjela Europe isvijeta idefinicije regijase mijenjaju. Današnja promjenjivi moći nira. Centri su, stoga riji isamo jesfera kojom centar domi- regijali se unutar centra ilijenaperife- tj.tara moći, odgovor napitanje nalazi mlje ključan jenjen spram odnos cen- ranje regionalne pripadnosti neke ze- nate centreu odnosu defini- Za moći. nantne centre ipoložaje moći zemalja sobziromgije definirale suse nadomi- jam regije mijenjao kroz se povijest. Re- već dinamičan povijesni koncept. Po- regije nisustatične geografske datosti, ključna zaprepoznavanje činjenice da je regija? Postkolonijalna kritika bila je nam pitanje: posta- kadaneko područje jom one se koriste uistraživanju. Ostaje gionalnih studija i metodologiju ko- 10 Uovom dijelu raspravljati radaneću oge- Weberov glavni argument govori dapo- đu više regija.đu više Hrvatske kaozemlje koja nalazinarazme- se pokušaju određivanja regionalne pripadnosti dileme skojimanaznačuje suočavamo se u ma koja vezuju se njih. zasvakiod Podnaslov nealogiji iznačenji- upodnaslovu termina uređenja. Protestantska sklonijim tipovima određenim ekonomskog kulture koja činiodređene tipove religija verwandtschaft sklonost”stoji “izborna određena ( Ukratko sam prikazala razvoj re- ) ureligijskim osnovama 9 etika sjevernih naro-etika sjevernih (Weber, 1905)ta Protestantska 10 UWe- Wahl- nisu vrijednosno neutralni. Podjele svi- Europe. je preimenovanih ustudije Jugoistočne do proliferacije studija Balkana, kasni- me sukoba dolazi godina devedesetih nim ratnim žarištima, patakouvrije- studije idanas često ovise otrenutač- Regionalne polju. bojnom na prijatelj neprijatelja, koji jevrločesto bio ine- ti centri njeguju, te onjihovoj definiciji ocentrima ivrijednostimase koje moći da definicije iinterpretacije regija ovi- udobaHladnograta.šćuje Vidljivo je a svoju poziciju natom položaju učvr- Sjever-Jug. Tada Rusija “Istok”, postaje percepcija Europe sobzirom naopreku novim osvajanjima mijenjati počinje se u judeokršćanskoj tradiciji. SNapoleo- gativne opreke postoji, osimugrčkoj, i dainterpretacijatako Sjevera kaone- smješten(šeol) (Job, nasjeveru 26:6), U Starom zavjetu navodi dajepakao se (Tračani iSkiti)” (Todorova, 1997:11). đu kulturnog Juga ibarbarskog Sjevera je zanjih bila ključna dihotomija izme- đu civiliziranog svijeta ibarbara, iako jent kako bi oslikaliantagonizam izme- tički Grci upotrebljavali supojam Ori- proizlazile izinterpretacije centara: “An- la negativne konotacije, koje suisto tako je Webera, Sjeverom sa poveziva- češće 20.stoljeća.na početku Povijest je, pri- Njemačke kaocentra industrijske moći ka, aproizlazi izinterpretacije razvijene jednosti nasuprot “rastrošnosti” katoli- afirmacija sjevera iprotestantskih vri- berovu djelu prešutna je, aliprisutna, hova etosa. razvoju kapitalizma koji bi proizlazio iznji- ki narodi dati nisumogli dovoljan poticaj omogućila njegov razvoj, dok južni katolič- duhom štednje ireinvestiranja kapitala itako da Europe bila jeuskladu skapitalističkim Termini kojima označavamo regije kan Jugoistočna postaje Europa. političkipa tako korektniji naziv zaBal- kad sute promjene samo “kozmetičke”, značenja koja pripisujemo regijama. Ne- mijenja kroz se povijest, amijenjaju i se (Johnson, 2002:9).Regionalni identitet pu uisključivo bipolarnim terminima” ko pruža alternativni naEuro- pogled pa nipošto nije novi koncept, alisvaka- Europe “Srednja sobom. nosisa Euro- gativnih značenja koja pojam Istočne ne Europe ne- kako iod bi pobjeglo se proizlazi pobjegne izželje izIstoč- dase regije. Obnavljanje idejeSrednje Europe one što tako želepobjeći druge izsame negativnihod konotacija koje vežu uz se sti. Vrlo često te zemlje nastoje pobjeći definiranju svoje regionalne pripadno- Hrvatske, nisuimalemnogo izbora u ju onima “drugima”. Male zemlje, poput često negativna značenja koja pripisu- se imamo prema onima koji su“mi” ivrlo značenja koja što određuju ih odnose i “oni”. Takva i podrazumijeva podjela naregijejeta proizlaze izopreke “mi” 11 dovima broj regija usvijetu povećao, se (Daalder, timtren- 2002:29).Sukladno svijeta podjele bipolarne preispitivanja teza postkolonijalne kritike doveli sudo regionalnih studija iuvažavanje nekih ces regionalizacije, rezultati istraživanja Hladnog rata, proces globalizacije, pro- Maria Todorova, koja inspirirala se radovi- Wirtschaftsraum Grossdeutschland Südost rano mjesto unjihovu svjetskom poretku kao kim viđenjima iimalajesvoje nacista defini- Europa jevažan koncept postala ugeopolitič- ma unjegovoj njemačkoj inačici. Jugoistočna diskreditiranju tog navodno neutralnog poj- potpunom1930-ima i1940-imasvjedočimo na Europa nije vrijednosno neutralan: “U naziva Balkan pokazuje danaziv Jugoistoč- ma Edwarda Saida, objašnjavajući porijeklo (Todorova, 1997:28). 11 Kraj ” 12 no poticale iinstitucije EU-a. osobito uEuropi, ataj suproces dodat- Europska Unija potiče regionalnu suradnju je to što bi bila jedinazemlja koja koristi se vao Srednju Europu. Jedan razlogamožda od nije bila uključena uprogram koji jepokri- gramu Jugoistočna Europa iMediteran, dok financijskoj sudjelovala perspektivi upro- nje programu. po Hrvatska jeunavedenoj ciranje unutar pojedinog programa surad- prihvatljivihusvaja listu područja zafinan- vo prava načlana imaju bez glasa iEIBEIF, žan zakoordinaciju fondova, ukojemu pra- obvezuje Komisiju daoformi Odbor nadle- s postupkom opisanim učlanku 103(2)koji No 1260/1999),Europska Komisija, uskladu hesion Fund and repealing Regulation (EC) Fund, European the Fund and Social Co- the ons on European the Regional Development 11 July 2006laying down general provisi- CIL REGULATION (EC)No 1083/2006of člankukladno 7.ERDF regulative (COUN- dosadašnjih oblika regionalne suradnje. Su- značajnijim sredstvima, razviliiz alisuse gionalne suradnje jošnisupopraćeni zasada tegija EU-azaDunavsku regiju. Ti oblici re- kroregionalnih strategija, kaošto jenpr. Stra- regijama naprincipu uEU-uzasniva se ma- jedničku granicu. Novi trend suradnje među kojima surađuju dvije zemlje koje dijele za- stoje iprogrami prekogranične suradnje u organiziranih naregionalnom principu. Po- – Madeira –Canarias) Europe South West Europe tic Coast ticSea programa suradnje ( di eurapodržavala čak13transnacionalnih ni razvoj (ERDF) 1,8milijar- uiznosuod sredstvima Europskog fonda zaregional- Unija uFinancijskoj perspektivi 2007-2013. štita okoliša, kultura islično).Europska je (znanost,njima za- urazličitim područjima teritorijalnoj suradnji unutar regija imeđu sjedstva financijske instrumente namijenjene jalnim članicama izemljama europskog su- zemalja pružajući svojim članicama, potenci- , North West Europe West North , Caribbean Area , Alpine Space , Mediterranean Northern Periphery , , East Central Europe , Indian Area Ocean Macaronesia (Açores , North Sea 12 , Southeast , Atlan- , Bal- ) ,

149 Komparativna politika 150 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Bideleux zaodređivanje iJeffries Sred- kriterijima trima Sukladno koje navode grafski nalazinagranici tihdviju regija. zirom načinjenicu Hrvatska geo- dase 2007). Ta dvostrukost nije neobična sob- 2002) inaBalkan(Bideleux iJeffries, smještari iuSrednju Europu (Johnson, na te trendove? uliteratu- Hrvatska se i kriteriju državnih granica Karta 1 13 Dostupno na:http://commons.wikimedia. tivi 2014-2020. vatske očekuje uNovoj financijskoj perspek- suradnje uključivanjeu čije područje se Hr- IPA-inim sredstvima unutar toga programa, 13 i državnih granica. rope dvama po kriterijima –kriteriju kulture zemlje regiji pokušavajući odrediti regije Eu- je nasloženost određivanja pripadnosti neke nam nudi se naovoj karti, ona ipak ukazu- Iako nemoramo se složiti spodjelom kakva org/wiki/File:Grossgliederung_Europas.svg. Kakav jepoložaj Hrvatske sobzirom . Europske regije prema krit 13 erijima kulturne sličnosti može susresti kad istražuje neku zemlju emotivni moment skojim istraživač se sni koncept, avrločesto postoji isnažan zirom nato da suone dinamičan povije- postojanje multinacionalnih carstava. karakteristiku Srednje Europe navode (Bideleux 2007:4).Kao iJeffries, treću istočnoj granici Poljsko-Litavske Unije” nim granicama Mađarskog Kraljevstva i stva Njemačkog Naroda, južnim iistoč- zapadnoj granici Svetog Rimskog Car- gije datiraju izoko 1500.iodgovaraju stava: “Najšire povijesne granice ove re- njih srednjovjekovnih carstava ikraljev- sukriterijcrkvi. Drugi granice nekadaš- na koje većinom pripadaju pravoslavnoj ka zemlja, zarazliku zemalja od Balka- što je, uopreci Rim-Bizant, rimokatolič- nje Europe, Hrvatska joj pripada stoga Granice regija teško jeodrediti sob- Tablica 3 15 14 među ili regiju, carstava multinacionalnih Prisutnost carstava nekadašnjih Granice kultura Zajednička Zanimljivo jeosobno iskustvo razgovora sa Balkan v.Za Bideleux 2007,aza iJeffries, tivanje binarnih Europe podjela isvijeta. regija, preispi- potakne videkaorazlogdase koja nalazenagranicama se područja drugih dvostruki regionalni identitet Hrvatske, ai ropskog uratnim kruga godinama. Autori nemilost”, n odnosno Lindstrom (2004)opisuju “pad Hrvatske u EU-u, izkojeg je“ispala” i 1990-ih.Razsa vorilo o“povratku uEuropu” spristupanjem Europe. Slično jeiuHrvatskoj, gdje go- se jama, Moldavci nastoje “pobjeći” izIstočne Moldavije Balkanu usvojim argumentaci- Gorljivo uBologni. lišta braneći pripadnost uorganizacijiljetnoj školi uCerviji Sveuči- studentima izMoldavije koje sam susrela na es, 2007:9). multikulturalne (Bideleux ilioboje)” iJeffri- kosti (obično suone multidenominacijske i upravo proizlaze iznjihove kulturne raznoli- na ilihomogena injihova živost idinamizam u svjetskoj povijesti nikadanije bila monolit- držljivih, dinamičnih iuspješnih ‘civilizacija’ navode:i Jeffries “Uostalom, nijedna iz- od 2006;Bideleux 2007).Bideleuxpe, iJeffries, kana (Todorova, 1997;Mazower, 2002;Lam- Srednje Europe (Johnson, 2002)iregiju Bal- navodise kaodistinkcija koja regiju definira multinacionalnihristika carstava uliteraturi Srednju Europu v. Johnson, 2002.Karakte- 15 regija. Unatoč opisanim poteško- 14 . Regionalna pripadnost Hrvatske uliteraturi 2007.godine osobito ako jezemlja naraz- Carstvo Osmansko Carstvo Osmansko Hrvatska rimokatolicizam Srednja Europa rimokatolicizam pravoslavlje Balkan jezino ispadanje izeu- Carstvo Habsburško Carstvo Habsburško ji itemama izregije ilidvjema regijama. politolozihrvatski pridaju svojoj regi- stupnja relevantnosti iaktualnosti koji bu izdavač ilisuizdavač, kaoindikator je Fakultet političkih znanosti uZagre- rati sadržaj politoloških časopisa kojima žuju vlastitu regiju, odlučila sam analizi- regije ikoliko politolozi hrvatski istra- koliko Hrvatska istražuje se ukontekstu Istraživati regiju? vlastitu vidimo sami. postavlja ipitanjevide drugi, se gdje se u literaturi, uonome odnosno kako nas tanje oregionalnoj pripadnosti Hrvatske mogućnosti pronalaska odgovora napi- gi iste smještaju godine Une- naBalkan. Hrvatsku uSrednju Europu, dok jedru- kultura igranice, nekiautori smještaju Primjenjujući iste kategorije, kaošto su neke zemlje može dati različite rezultate. za određivanje regionalne pripadnosti 3.) pokazuju daprimjena istihkriterija ja pripadnosti Hrvatske regiji (v. tablicu hipoteze testirati. mogle obiljež- Sažeta nosti, potrebnu kako bi postavljene se ćavaju neophodnu redukciju kompleks- što uznanstvenom istraživanju omogu- konstrukti koje netreba odbaciti stoga vanju regija, one ipovijesni sudruštveni ćama skojima suočavamo se uodređi- Pokušavajući odgovoriti napitanje carstva Prisutnost ijednogdrugog Carstva Osmanskog Kraljevstva, Habsburškog i Podijeljena izmeđuMađarskog 14

151 Komparativna politika 152 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 nalni časopis znanosti uZagrebu kaoregio- ividese nauka iFakulteta uBeogradu političkih tive tih časopisa jedinosu ke perspektive ke analize kog društva (1996-2011), časopisima: Istraživala sam sve tekstove usljedećim 16 V. Uvod broj: uzprvi “Političke perspektive vrednuju.” ferentno naučno adekvatno okruženje dase ni standardi ili, kadajesu, nije postojalo re- joj ilinisudosledn se su upravo uonoj vrsti provincijalizma uko- razvijale regionalne politikologije rezultirali u kojima uposlednjih godina su se dvadeset skom isvetskom okruženju. Preuski okviri logija unovom regionalnom iširem evrop- autora ipozicioniranju nacionalnih politiko- nego pomogne upromociji dase regionalnih jalizam proširi uregionalni provincijalizam, da. Nije reč otome nacionalni dase provinci- političke nauke, već radije usvajanje standar- prenošenje trendova itokova unutar svetske da dominantno usmerenje časopisa nećebiti geografsku isključivost časopisa, madaznači regionalnim temama. To nepodrazumeva nalni autori, kaoistranih autora koji bave se značajnih tema, tema kojima bave se regio- sastoji ublagom se favorizovanju regionalno ka istorija). ...Tematska usmerenost časopisa parativna politika, politička teorija, politič- plinama unutar političke nauke (npr. kom- prednost pristupima određenim ipoddisci- mije itd. Učasopisu nećedavati takođe se pristup: prava, sociologije, filozofije, ekono- stovi disciplina koji izsusednih neguju takav daćeučasopisutako biti dobrodošli itek- iakademsko stručno više izučavanje politike, jestesa politička nauka. Ideja promo- jedase disciplinarno ograničen, madafokus časopi- plina. ...Časopis nije usko specijalizovan niti tekstove izpolitičke nauke disci- isusednih je novi regionalni časopis koji ćeobjavljivati plod suradnje Fakulteta političkih vol. 1-9(2010-2012), vol. 1-8(2004-2011), Politička 16 vol. 1-3(2011-2012).Od Anali Hrvatskog politološ- posvećen temama posvećen izre- o poštovali profesional-

misao Političke perspek- vol. 33-48 Politič- Politič- nja dotrenutka mogistraživanja, njihovačasopisa početka od objavljiva- ograničenja. Istraživala sam sve brojeve časopisa imalajenasamom tri početku gije. Kvantitativna analiza sadržaja tih 17 postojanje koncepata drugih vezanih uz ma kojima Hrvatska pridružuje, se kaoi povezati sdvama temeljnim pojmovi- čitih pojmova isintagmi koje mogu se nih riječi utvrđivalo postojanje se razli- rijske rasprave analizom naslova iključ- istraživanju. Na osnovi prethodne teo- živanim časopisima) odlučiti mogli u kojizi (isvidrugi suobjavljivali uistra- politolo-padnost kojima hrvatski suse zapravo riječ odvjema regijama zapri- istraživanja Hrvatske ukontekstu regije, ku pokazala jedaje, kadapromatramo studijeGlobalne regije predmet istraživanja. sti iinteresa znanstvenika zaregiju kao jom, alijesvakako pokazatelj aktivno- zatelj kvalitete radova koji bave se regi- kvantitativna analiza sadržaja nije poka- je 1969.Na kraju treba napomenuti da sam analizirala uistraživanom razdoblju politologiji. Ukupan broj radova koje kazati trendove istraživanja uhrvatskoj su reprezentativan uzorak koji može po- analizirana časopisaČetiri nesumnjivo vanje fokusirano naelektroničku građu. elektroničkom obliku, amoje jeistraži- studije Međunarodne Moje istraživanje nije obuhvatilo časopis lize ski. Kod časopisa stručnog danju pretraživati inemoguse internet- nisu bili dostupni uelektroničkom iz- sopisa prije (dovol. 1996.godine 33) u slučaju Srpanj 2012. nepostoji kategorija ključnih riječi. Rasprava uprethodnome odjelj- Političke misli Političke jer nije dostupan u jerprimjerci ča- Političke ana- 17 osim Tablica 5 Tablica Tablica 4 ljava ujavnom diskursu, Zapadni Balkan, koji često se upotreb- upotrebljavaju termin Balkan. Termin regiju kojoj pripada Hrvatska najčešće može pridružiti (v. tablicu 4.). potencijalne regije kojima Hrvatska se 18 old 1 1 5 3 1 10 Zastupljenost Ukupno Pogledi Recenzija Prikaz knjige Prethodno priopćenje Pregledni Izvorni znanstveni Vrsta članka etanerpk 0 0 0 1 1 1 2 1 0 0 0 0 0 3 0 0 riječi Ključne 12 2 centralnoeuropski 0 0 Centralna Europa Srednja iIstočna Europa srednjoeuropski Naslov Srednja Europa Europe Jugoistok Jugoistočna Europa Balkanski poluotok Zapadni Balkan Balkan Traženi pojam Termin Zapadni Balkan upotrebljavaju tijela časopis). i Hrvatsku (utrenutku predavanja članka u koji spomenutoj sukladno strategiji uključuje 666 upotrebljava termin nja EU-aza2011.i2012.godinu COM(2011) ment Directorate-General dokumentimabenim EU-a,patako EU-a, europski političari, iusluž- analazise Pokazuje datekstovi se koji istražuju . Pregled region globalnih . Učestalost upotrebe regionalnih uanaliziranim odrednica časopisima uStrategiji prošire- Western Balkans 18 nije prona- nije Enlarge- alnih studija sobzirom na , ropi. 0,1%Jugoistočnojni, ipo iSrednjoj Eu- cije posvećeno regiji Balkana kaocjeli- (1969), vidimodajetek 0,6%produk- ukupnim brojem analiziranih članaka studijeju globalne odrednicu regije s ukupan broj članaka koji unaslovu ima- koji prikazuje tablica 5.Usporedimo li časopisstručni nema,dobivamo presjek čujući časopis štvenoznanstvenim časopisima, isklju- radova koja dru- postoji uhrvatskim s obzirom naznanstvenu klasifikaciju pa. Kada dobivene rezultate prikažemo Balkanski poluotok iCentralna Euro- đen niujednom tekstu, kaonitermini Političke analize znanstvenu klasifikaciju 21 koji jekao

153 Komparativna politika 154 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Rumunjska godina obuhvaćenihgodina istraživanjem smatraju naročito aktualnom. Unutar 15 politolozima,ka tema hrvatskim niti je gija Balkan nisuprivlačna istraživač- vo jedaniregija Srednja Europa nire- pretraživanje 1 Dijagram tu pripadnost politolozi videhrvatski (i ske određenoj regiji, već istražiti kako rasjeći gordijski čvor pripadnosti Hrvat- regija sužena Europe iBalkana: Unutarregionalne studije Srednje mom regije. ja objavile sutek jedan prikaz knjige ste- tome što suregionalni časopis, bro- utri na kraju, prosječno jedan tekst godine. učetiri I teksta stemom regije dakle kaocjeline, društva temu regije. otprilike jedan članak udvije godine na znanstvenih članaka, objavljuje dakle se misli tičke 1% Prema rezultatima koje nam daje Namjera ovog rada nije raspetljati ili Kosovo u osam godina sadrže samo dva uosamsadrže godina 4% Mađarska 1% postoji izvornih samo sedam Političke perspektive . Udio studija zemalja učasopisu Poljska Anali Hrvatskog politološkog 2% Političkih analiza Slovačka 2% Bosna iHercegovinaBosna 4% Slovenija , unatoč 9% ,

vidlji- Poli- Srbija 5% ne postoji nijedan tekst. su prikaza isključene sve zemlje okojima hvatljivijeg prikaza izgrafičkog podataka gijama ičasopisima, aradivizualnopri- bave nekom zemljom uistraživanim re- tekstova uistraživanom koji periodu se (1-4) ilustriraju postotnu zastupljenost i, naravno, Hrvatsku. dijagrami Kružni Tursku Srbiju, Švicarsku, ku, Sloveniju, Moldaviju, Poljsku, Rumunjsku, Slovač- vo, Njemačku, Mađarsku, Makedoniju, Cipar, Crnu Goru, Češku, Grčku, Koso- striju, BosnuiHercegovinu, Bugarsku, iSrednjeistočne Europe): Albaniju, Au- sljedeće zemlje (pripadnice regije Jugo- koji unaslovu iliključnim riječima imaju nosilo nafrekvenciju bliže. Stoga moje se sljedeće pitanje od- kod onih zemalja koje su nam regionalno pretpostavku daćeveća frekvencija biti na zajednica vidiregionalni identitet, uz istražujemo, to kako odnosno znanstve- može nam pregled pomoći zemalja koje ski politolozi). Uodgovoru nato pitanje iako sunajveći dioradova napisali hrvat- kojidrugi objavljuju uovim časopisima, Politička misao Austrija 2% Hrvatska 68% Crna Gora Crna 1% Češka prisutnosti tekstova 1% Grčka 1% malja izregije regija, odnosno izdaljnje Kako bih dobila omjer zastupljenosti ze- tekstova koji kaotemu imaju Hrvatsku. u tekstovai više posvećuju Hrvatskoj, ai teta političkih znanosti uZagrebu 70% analizama tičkim samo jedanput (tek u 2010.godine turskesti postigle sapunice, pojavljuje se razliku popularnosti od koju suujavno- politološkihtema hrvatskih časopisa, za svakom dvaju od časopisa. Turska kao munjska jetema samo jednogteksta u dva teksta i 2 Dijagram su svoje retke posvetili ku tekstova. upet jezemlja kojoj Češka Grčku usamo jednom tekstu iSlovač- no uske povijesne veze, teksta, učetiri Austriju, koja sHrvatskom imarazmjer- ji iliMoldaviji. Albaniji, Bugarskoj, Cipru, Makedoni- nom razdoblju nemanijednogateksta o Fakultet političkih znanosti upromatra- Političkim perspektivama Časopisi uizdanju isključivo Fakul- Ni ujednom časopisa od koje izdaje Rumunjska 2% . Udio studija zemalja učasopisu Anali Politička misao ). sjednimtekstom. Ru- Poljska i Hercegovina 8% Politička misao Bosna Bosna Slovenija 2% nalazi se 50% nalazise 11% obrađuje Srbija Poli- 6% s u iHercegovina,Bosna snažnodominira najbliži 31%,dok drugi nost od susjed, ma ima29tekstova, zastuplje- odnosno sjed, Slovenija, uznanstvenim časopisi- tekstova) iKosovo (9tekstova). su- Prvi (11 tekstova), iHercegovina Bosna (10 Slovenija posto: deset (21tekst), Srbija zemlje sučetiri zastupljeneje. Čak iznad znolikiji kadjeriječ oistraživanju regi- istraživanih časopisa ujedno jeinajra- no Sloveniji iSrbiji. Najdugovječniji od tekstovaviše nakon Hrvatske posveće- ke perspektive nalni karakter isključila sam i Hrvatskoj, asobzirom nanjihov regio- sam analize isključila tekstove posvećene 19 su lja 25%zastupljenosti Poljske učasopi- stupanje rezultata ostalih od predstav- Crna Gora Crna Riječ jeotematu izbroja 4,“BiH –15godina Političkim analizama Političkim Anali Hrvatskog politološkog društva toratom” (3teksta). iHercegovina10, “Bosna protek- –Život pod nakon Daytona” (6tekstova) itematu izbroja Anali 2% Hrvatska , odnosno 4teksta, što jesamo , odnosno 67% . Pokazalo jedanaj- se . Češka 19 2% Određeno od- Određeno Politič-

155 Komparativna politika 156 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Dijagram 3 Dijagram je to područje bilo jednadržava, istraži- je to područje rijera jenajmanja, asobzirom nato da objasniti dvama razlozima: jezična ba- uz zemlje bivše Jugoslavije, može što se gionalni interes istraživača ostaje vezan članku, Slovačkom asa udva članka. Re- ra sČeškom iPoljskom samo ujednom pine komparativno Hrvatska se analizi- ja iSrbija. zemalja Od Višegradske sku- zemlje bivše Jugoslavije, osobito Sloveni- Hrvatskoj glavna referentna točka idalje 11), moje istraživanje pokazuje dasuu gradske skupine” idr., (Schneider 2012: uzima kaoreferentne točke zemlje Više- Europi, dauHrvatskoj “većina članaka parativne politike uSrednjoj iIstočnoj kojii Chiru, analiziraju tekstove izkom- ku dokojeg sudošliSchneider, Bochsler mlje bivše Jugoslavije. Suprotno zaključ- tekstovi praktički sužavaju regiju naze- vatsku mnogo regije. užeod Objavljeni politoloziva, hrvatski promatraju Hr- ukupnojpo domaćoj produkciji teksto- zastupljenije nakon Hrvatske. Sudeći jedan tekst manje Slovenije od kaonaj- Mađarska Kosovo 3% 2% Poljska . Udio studija zemalja učasopisu 2% Slovenija 2% Hrvatska 67% Srbija 2% tak godina ( godina tak politički proces uposljednjih dvadese- da jeproces pristupanja Uniji bio ključan skoj iEU-u, što jeuskladu sčinjenicom da jenajviše tekstova Hrvat- posvećeno skom (usp. dijagrame 1-4),pokazuje se tekstova koji bave se isključivo Hrvat- ja. Kada izanalize isključimo velik broj Hrvatsku ineku zemlju drugu izokruž- na one koji obrađuju samo Hrvatsku ili dila zastupljenost tihtekstova uodnosu ropske Unije iNATO-a kako bih utvr- lja, obrađuju Hrvatsku ukontekstu Eu- Hrvatske navedenih ineke od 20zema- jagram 5prikazuje tekstove koji, osim Uniji iprocesa pristupanja NATO-u. Di- ljenja –procesa pristupanja Europskoj vatsku zaokupljali njezina od osamosta- orijentiranosti idvaju procesa koji suHr- rediti kakav izmeđuregionalne jeodnos lize vidljive izdijagrama 5bila jeuspo- zuje idijagram 5nastr. 158.Svrha ana- poznate.ostale vačima suprilike ususjednimzemljama i Hercegovina Političke analize Sužavanje regije dodatno nam poka- Bosna 17% Politička misao Politička Turska 2% Češka Crna Gora Crna 2% –63%, 1% Anali Anali Dijagram 4 Dijagram loškim časopisima jedasustu- pokazala regiju? vlastitu ne istražujemo Zašto najveća politička važnost. idruštvena političke procese kojima jepripisivana živača nije bio usmjeren naregiju, već na Analima GoraHrvatska u 10% tekstova iCrna u promatranih tekstova u i Hercegovina zajedno obrađuju se u9% je uzjošneku zemlju. Hrvatska iBosna tivne analize ukojoj Hrvatska se istražu- perspektivama o zemljama uregiji, dok suu va i u pojavljuju lizama misli Političkoj sudjelomsa 10%u od prisutne isključivo utri časopi- hrvatska le tu temu). Hrvatska iSrbija zajedno su promatranom razdoblju nisuobrađiva- analize Hrvatskog politološkog društva Analiza radova polito- uhrvatskim Političkim analizama Političkim . Hrvatska iSlovenija zajedno se –72%,dok . Uovom razdoblju fokus istra- . Udio studija zemalja učasopisu Političkoj misli Političkoj jediniprimjer kompara- te 14%u Političke perspektive Slovenija 13% Političkoj misli Političkoj Analima u14%tekstova Političkim ana- Političkim Srbija u9%teksto- 25% Makedonija i Političkim Političkim Političke , 13%u 12% , a u smislu plaćanja anketara iobrade poda- znanstvenicidili hrvatski bilo jeftinije u da bi terensko istraživanje koje bi provo- cija. Također, netreba zanemariti nito istraživačkihjališta, izvora iinterpreta- znavanje jezika,povijesti, političkih sta- pred istraživačima izostatka svijeta: po- imaju izuzetnu komparativnu prednost studija, znanstvenici jasnojedahrvatski nužni zakvalitetnu izradu regionalnih timo Szantonovim kriterijima koji su ma domaćih znanstvenika. Ako vra- se regije ostaje sada prvenstveno uruka- zemljama uregiji smanjio. Istraživanje ibrojpa se stranih istraživanja oregiji i nicima izsvijeta kaošto jebila 1990-ih, istraživanjagrafsko znanstve- područje analiziranogpogledu fenomena. čaju te utvrđivanja sličnostiirazlikau nosti nekog fenomena upojedinom slu- žanja deskriptivnih informacija oprisut- manji broj binarnih studija sciljem pru- to one osamoj Hrvatskoj. Pojavljuje i se dije slučaja najviše zastupljene, osobi- Političke perspektive Regija nije više “uzbudljivo” geo- Hrvatska 50%

157 Komparativna politika 158 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013

Dijagram 5. Da li se, s kim i koliko uspoređujemo? Udio studija zemalja u četirima politološkim časopisima

HRVATSKA i NATO

HRVATSKA i EU

HRVATSKA i BIH

HRVATSKA i CRNA GORA

HRVATSKA i SLOVENIJA

HRVATSKA i SRBIJA

HRVATSKA

POLITIČKA ANALI POLITIČKE POLITIČKE MISAO HRVATSKOG ANALIZE PERSPEKTIVE vol. 33-48. POLITOLOŠKOG vol. 1-9. vol. 1-3. (1996-2011.) DRUŠTVA (2010-2012.) (2011-2012.) vol. 1-8. (2004-2011.) (75,5%) članaka unjihovu uzorku idr.Schneidera 3/4 pokazuje od da“više nalokalnim jezicima.Istraživanjetaka nosima. javnim politikama imeđunarodnim od- političke znanosti: političkom teorijom, disciplinama odrugim nim, podacima rezultata s,nasličan načinprikuplje- vjerena komparacijom ovdje dobivenih vatskoj. Ta bi hipoteza trebala biti pro- discipline komparativne politike uHr- formuliranje hipoteze opodrazvijenosti kupljeni ovim istraživanjem upućuju na razvoj regionalnih studija. Podaci pri- trebe, kaošto suto imalevelike sile, za Hrvatske nisuimalesredstava, anipo- jerazlogto štoDrugi malezemlje poput Todoroverie (1997),pokušala otkloniti. Balkanaručju predvodili radovi Ma- postkolonijalna kritika, koju sunapod- move Balkan ibalkanizacija, akoje je gativne konotacije koje vežu uzpoj- se Jugoistočne Europe vjerojatno sune- politolozi neistražuju regiju Balkana/ vatske? Jedan razloga zašto hrvatski od tiranosti tekstova znanstvenika izHr- znanja oregiji nepromijene status ci- je komparativne prednosti ipružanjem politolozišto hrvatski neiskoriste svo- stanje citiranosti, pitanje postavlja se za- tivne prednosti loka živanja oovom dijelu svijeta, kompara- nalaze. Uzevši uobzir nedostatak istra- a moje istraživanje potvrdilo jenjihove nje discipline uistraživanim zemljama, vatsku, upozorava nazabrinjavajuće sta- 4). Njihov uzorak, koji obuhvaća iHr- nikada citirano” idr., (Schneider 2012: 20 Njihov uzorak činečasopisi koji izdaju se već bija. Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija iSr- Mađarska,Češka, Makedonija, Moldavija, nje iIstočne Europe: Bugarska, Hrvatska, godinausljedećim20 iviše zemljama Sred- lnih znanstvenika i 20 nije žaja tekstova objavljenih učasopisima koje Hrvatsku smješta literatura. i temama izregije ilidvjema regijama u politolozihrvatski pridaju svojoj regiji stupnja relevantnosti iaktualnosti koji grebu izdavač ilisuizdavač kaoindikator ma jeFakultet političkih znanosti uZa- lizira sadržaj politoloških časopisa koji- istraživačkog dijela radaukojem ana- se Ta teorijska dualnost dovodi nasdo ličite regije (Srednju Europu iBalkan). vačkih koncepata smještena udvije raz- ona iste primjenom godine istihistraži- pripadnosti Hrvatske uliteraturi, gdje je Hrvatsku. donosi prikaz Rad regionalne nalne pripadnosti, uzimajući zaprimjer susrećemočešće pri određivanju regio- ljam prikazom problema skojima naj- se cjelinu kaoregiju, stoga svoj radnastav- tanje kako odrediti neku zemljopisnu gionalnih studija regije, postavlja pi- se ranja. Ako su predmet istraživanja re- studije pravi supoligon testi- zatakva onoga što uzimazadano, aregionalne ga što pretpostavlja, onoga što i skriva živanje treba biti preispitano ono- zbog zalnosti teorija ihipoteza. Svako istra- znanostima prilikom testiranja univer- gionalne studije pružaju društvenim lizirale prednosti (v. tablicu 1.)koje re- prevladanaka kriza kako iskrista- suse sila. Najvećim dijelom jeepistemološ- ta znanje zavojne ipolitičke ciljeve velikih obilježene kako bi proizvodile strateško imperijalnog karaktera kojim subile nih studija proizlazila jeizodređenog znanosti. Epistemološka regional- kriza ja te uloge koju danas imaju upolitičkoj daje iprikaz razvoja regionalnih studi- i metodološke odrednice. Taj diorada tivne politike idaju njihove se teorijske dije smještene kompara- okrilje su pod Zaključak Rezultati kvantitativne analize sadr- U prvom dijelu radaregionalne stu-

159 Komparativna politika 160 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 skog režima, znanosti čakizavrijeme jugoslaven- koja jepostojala na Fakultetu političkih stima ipopriličnoj akademskoj slobodi ke uzimazemlje Višegradske skupine. ključuju daHrvatska kaoreferentne toč- skog sveučilišta uBudimpešti, koji za- idr.Schneider Srednjoeurop- (2012)sa tan onome koji objavili su2012.godine radovaje takvih malo. Nalaz jesupro- ke uregiji zemlje bivše Jugoslavije, iako loga, dok suglavne komparativne toč- predmet istraživanja polito- hrvatskih dine, jedaHrvatska pokazalo glavni ljenih urazdoblju 1996.do2012.go- od nje, koje jeuključilo 1969radova objav- na Hrvatsku (50-70%).Moje istraživa- vač pokazuju usmjerenost istraživanja Sveučilišta uZagrebu izdavač ilisuizda- kojima jeFakultet političkih znanosti 21 nost discipline komparativne politike još Fakultet političkih znanosti uZagrebu osno- raznih partijskih političkih škola. trolom Komunističke partije, zarazliku od cija nije direktnom bio pod ideološkom kon- tu, pristupljeno 10. rujna 2012).Kao institu- www.fpzg.unizg.hr/index.php?q=/o-fakulte- kih znanosti uRepublici Hrvatskoj” (http:// u ovom dijelu Europe ijedinistudij politič- na institucija političke znanosti spodručja van inajstarija je1962.godine je“znanstve- Unatoč svimistraživačkim predno- 21 čini se dajepodrazvije- činise ju iostvaruju. epistemološki u njima ciljevi postavlja- te pružanja odgovora napitanje koji se vačkih strategija primijenjenih unjima u ovom istraživanju istraži- upogledu litativna analiza radova identificiranih ne komparativne politike pružila bi kva- politika. Još dublji uvid ustanje discipli- međunarodnih ijavnih odnosa ručja parativnih radova te radova izpotpod- rirajući zastupljenost teorijskih ikom- onoj provedenoj uovom radu, kompa- provestise analizom časopisa sličnom ćih istraživača. To istraživanje bi moglo ja političke znanosti uradovima doma- lo zastupljenost pojedinih potpodruč- novog istraživanja koje bi komparira- Njezina provjera otvara prostor zadizajn parativne politike –regionalnih studija. naslutiti istraživanjem segmenta kom- nosti uHrvatskoj. Ta hipoteza dadese uvijek jedno odobilježja političke zna- Bates, H.(1997)Area Studies R. and the Basedau, M., Köllner, P. (2007)Area Stu- Johnson, (2002) L.R. Huntington, S.P. (1991) Hanson, S.E.(2009)Th Eisenstadt, S.N.(1963) Daalder, H.(2002).Th Daalder, H.(1962) Collier, D. (ur.) (1979) JeffBideleux, R., Almond, G.,Verba, S.(1989) LITERATURA Systems of Empires. Discipline: AUseful Controversy?. tikwissenschaft ges stance and Methodological Challen- Studythe of Politics: Context, Sub- dies, Comparative Area Studies and Sage. mocracy in Five Nations Culture: Political Attitudes and De- York: Oxford University Press. pe Press. eth Century Democratization in the Late Twenti- 159-174. Politics Comparative Robinson, ur., of Area Studies, u:T. Landaman, N. Politics tic H. Keman, ur., Studythe of Comparative Politics, u: Moulton &Co. Countries. Emerging the in Princeton University Press. anism in Latin America London iNew York: Routledge. of Eastern Europe. Crisis and Change 169. litical science and Politics . . Zeitschritft . Enemies, Neighbors, Friends . London: Sage: 16-31. . University of Oklahoma ries, I.(2007) ries,

für Vergleichende für Poli- 1(1):105-124. Comparative Democra- Th eSage Handbook of Th London: Free Press. eDevelopment of eRole of Military New Authoritari- . London: Sage: e Contribution Th e Th Central Euro- Central . New Jersey: . New Jersey: Th 30(2):166- . California: e Political e Th ird Wave: e Hague: A History History A Th e Civic . New Po- . Middell, M.,Naumann, K.(2010)Glo- Mazower, M.(2002) Linz, J.Linz, J., Stepan, A.(1996) Lijphart, A.(1999) Lampe, J. (2006) R. Kasapović, M.(2007)Regionalna kom- Razsa, M.,Lindstrom, N.(2004)Balkan Razsa, Pye, L.W. (ur.) (1975) Putnam, D., R. Leonardi, Nanetti, R., R. Petek, A.,Petković, K.(2007)Nastavni Journal of Global History Global of Journal of critical junctures of globalization. impactthe of area studies to study the andbal history spatial the turn: from York: Th re: Johns Hopkins University Press. and Post-Communist Europe tion: Southern Europe, South America, Democratic Transition and Consolida- Haven, CT: Yale University Press Th in formance mocracy: Government Forms and Per- Europeeast skog politološkog društva raspala Istočna Europa. paratistika iIstočna Europa: kako se Discourse of Tudman’s Croatia Is Beautiful:Balkanism inthePolitical Bloomington: Indiana University Press. and Area Studies. Rivals or Partners?. Princeton UniversityJersey: Press. Civic Traditions in Modern Italy Y. (1993) nosti. nosti množine? Stanje hrvatske političke zna- grebu, u:M. Kasapović, ur., la iFakultetu političkih znanosti uZa- zapadnihna trinaest sveučilišta iško- studijâ političkevi: curricula znanosti programi ukomparativnoj perspekti- . Zagreb: Fakultet političkih zna- eModern Library. Making Democracy Work: . New York: Palgrave. irty-Six Countries. Balkans into South- Th Patterns of De- e Balkans Political Science Political Science 5:149-170. 4 (1):73-97. Anali Hrvat- Problems of . Baltimo- Izlazak iz . New . New . .

New New East

161 Komparativna politika 162 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Schneider, C.Q., Bochsler, D., Chiru, Said, E.W. (1999) Middle EuropeMiddle regional studies, comparativeKEYWORDS regional studies, Croatia, Europe, South-East gion, Croatian politicalscientistsmostlyfocus onthecountries oftheformer Yugoslavia. comparedmost often to. This research hasshown that,withregard to studiesofthere- inCroatian orEnglishlanguageinthosejournals),andwhichcountries Croatiaarticles is researched themostby Croatian politicalscientists(andotherauthorswhopublishsuch isto determine whichcountries intheirregionalmain goalofthisarticle surroundings are ofanalysis areobjects regional Europe studiesofSouth-East publishedinthejournals. The by theFacultypublished orco-published ofPolitical Science, University ofZagreb. The sults ofquantitative published intheacademicjournals analysis ofthecontent ofarticles as asubdisciplineofcomparative Ipresent politicsisprovided. there- thesecond part, In adescriptionoftherole anddevelopment ofstudies ofthearticle, ofthistype first part graphically countries, notconnected i.e. regional andcomparative regional studies. the In SUMMARY studiesthefocus studiesofgeographicallyThis andgeo- connected article cations in Central and Eastern Europe M. (2012) Zagreb.zor: 628-650. European Politics and Societies Focus StudiesofGeographically Connected Countries: Comparative Politics Publi- in Political Science Publications 1996-2012 Analysis ofRegionallyOriented Studies Orijentalizam . Kon- (18): Weber, M.K.E.(1905) Todorova, M.N.(1997) lismus sche Ethik und der“Geist” des Kapita- Press. Balkans disc.ceu.hu/data). ( CPPCEE 2011 . Tübingen: Mohr. . New York: Oxford University ) (dostupno na:www. Die protestanti- Die Imagining the the Imagining HRVATSKA KOMPARATIVNA Sažetak Ključne riječi sljetku seosvrće komparativnepolitikeuHrvatskoj. nauzroke podrazvijenosti jednih, apodcjenjivanjadrugih varijabli,što znatnoutječe narezultate istraživanja.Napo- problema udizajniranjukompara Neprirodnaselektivne historiografske pristranostizrazjemetodoloških podataka. izvore istraživača navelike imoćnezemlje, ihistoriografskog i politikuzemlje. Onajeumnogomeposljedica Uzroke prirodne pristranostividiutome povijest što stranikomparatistinepoznaju jezik, istraživanjimairenost utransformacijskim ih dovode upitanjeiliihopovrgavaju. Udrugomdijeluautorica ilustriraselekcijsku pristra- onihkoji jest uizborusamoonihslučajevakojipotvrđuju polaznehipoteze iisključivanju znatih idostupnihslučajeva,aneprirodna u “odabiru kojiseprovodi naovisnoj varijabli”, to ukomparativnimistraživanjima.Prirgrešaka općenito jedneodnajčešćih inajpogubnijih razmatraproblem selekcijskepristranostikao stranosti ukomparativnimistraživ ke njihova nezavidna statusaumeđunarodnoj politološkoj zajednicividiuselekcijskojpri- političketransformacije. stoljeća nakonpočetka Glavne uzro- četvrt sti uopće, uHrvatskoj * Lepušićeva jeimezagrebačke Lepušićeva uliceukojoj osnutka jeod dodanas smješten Fakultet političkih se sada iznje sada možese idoslovce strana. izićinaviše znanosti. jeto bila Desetljećima zapuštena slijep godina “probijena”godina usklopu velike rekonstrukcije dijela Medveščaka umoderni IZLAZAK IZLEPUŠIĆEVE? STOLJEĆA OD POČETKA STOLJEĆA ODPOČETKA Autorica sebavi stanjemkomparativnepolitike, aposljedičnoipolitičkeznano- POLITIČKE TRANZICIJE komparativna politika, hrvatska politika, selekcijska pristranost,Hrvatska selekcijska politika, hrvatska komparativna politika, POLITIKA I POLITIČKA IPOLITIČKA POLITIKA ZNANOST ČETVRT ZNANOST ČETVRT tivnih istraživanja,najčešće neopravdanog precjenjivanja anjima i podrazvijenosti discipline. U prvom dijeluteksta discipline. Uprvom anjima ipodrazvijenosti gionalnoj komparatistici na primjeru Hrvatske. gionalnoj komparatisticinaprimjeruHrvatske. odna pristranostočitujeseuodabirusamopo- a ulicaonkraj stare uljare, alijeprije nekoliko large-nation biasa large-nation biasa , to jestnjihova oslanjanjana Sveučilište uZagrebu Fakultet znanosti, političkih KasapovićMirjana Primljeno: svibanj2013. Pregledni članak , to jestusredotočenosti * down town , pa

163 Komparativna politika 164 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 političkom okruženju, alinismonačini- litičkoj kulturi, pokojoj javnoj politici, stavima socijalnom vlasti, kapitalu, po- strankama, parlamentima, vladama, su- vantnih studija političkim oizborima, vatskoj politici. Napisali rele- smoviše izraditi nijednu cjelovitu studiju ohr- nismouspjeli godina dvadesetak teklih Mi, politolozi, cjelina. bili skladna upro- jima nedostaje mnogo kamenčića dabi puni, nedorađeni iokrznuti mozaici ko- Naše suslike prijeđenih putova nepot- te putove, akako ihvidedrugi? transformacije? Kako sami gledamo na Kakvi subili putovi političke idruštvene uputili tada smo se smodošli? idokle jedazastanemovrijeme ividimokamo njoj pisalo. Nakon gotovo stoljeća četvrt povijestda se stvarala lakše nego o što se rati dodanas. Iovdje vrijedi diktum stari će intelektualno iemocionalno apsorbi- tolikose povijesti dajenije bilo mogu- ća unjoj injezinu okruženju zgusnulo ma. Uposljednjem 20.stolje- desetljeću način sudjelovala usvimtimzbivanji- komunizma. Hrvatska jenadramatičan zatečeni državni poredak kaopropast sti 20.stoljeća koje jetoliko uzdrmalo va. Nema razdoblja ueuropskoj povije- ljovid Europe upisalo 16novih se drža- što promjena mirnih, napolitički zem- poredak. Nakon zamašnih, što nasilnih noviuspostavljen politički idruštveni i Istočne Europe kojima jenormativno stičkim zemljama Srednje, Jugoistočne ili revizije ustava starih upostkomuni- izbora idonošenjavih slobodnih novih ko vremena proteklo održavanja od pr- komunizma. Gotovo jejednako toli- je označilo simboličan kraj europskog ljeća rušenja zidakoje Berlinskog od UVOD Kako sami gledamo nate putove? 2014.navršitU jesen sto- četvrt ćese ju suvremene politike. hrvatske li cjelovitu studiju okonstituciji irazvo- u političkoj znanosti usvijetu uopće. gionalnoj komparatistici te, posljedično, Hrvatske utranzicijskim studijama ire- zadovoljni zastupljenošću itretmanom sudova ipredrasuda, nemožemo biti Ostavi strani po mnoštvo lise političkih nam nemože biti niizlikautjeha. kulturolozi – obavili svoj alito dioposla, –sociolozi, ekonomisti,drugi pravnici, 2 1 no znanstveno istražiti strani kompara- na zaključak daHrvatsku nećeprimjere- dila dobrim rezultatima. To nasnavodi ne selekcijske pristranosti koja nije uro- granama prirodne bila žrtva ineprirod- Ona jeutimpropulzivnim politološkim Upravo nalazStephana jeekscesan Hensel- komparativna Utom hrvatska pogledu se es – dećim časopisima zakomparativnu politiku objavljeni vo- 1993.do2006.učetirima od jedinih zemalja iregija učlancima koji su la (2010)koji jeistraživao zastupljenost po- 2013;Eisfeldru, iPal, 2010). Istočne Europe (v. Schneider, iChi- Bochsler u opće stanje discipline uzemljama Srednje i politika ipolitička znanost uvelike uklapaju publikacijama. rijetko objavljivali svoje radove uinozemnim (2011) pokazuju koliko politolozi suhrvatski tovo iznimni. Nalazi istraživanja Prpić i dr. časopisima, alisuiunjima vrlorijetki, go- vatskoj bilo je, dakako, svjetskim udrugim kva stanja (Kasapović, 2011).Članaka oHr- nalaz itekst te pokušam objasniti uzroke ta- slučaja”. To meponukalo daodgovorim nataj ran nijedan jediniput uukupno 487studija vatska jeekstreman slučaj koji nije tematizi- doblju. Hensell (2010:162)zaključio je:“Hr- jedini članak utome razmjerno dugom raz- mlja okojoj unjima nije objavljen nijedan Politics Journal of Communist Studies and Transition Kako gledaju drugi putove? nanaše , World Politics Communist and Post-Communist Studies Post-Communist and Communist –iutvrdio da je Hrvatska jedinaze- , Comparative Political Studi- 1 Nisu ni i 2

u komparativnoj perspektivi. komparativnoj u nu politiku istraživati irazumjeti samo što ipolitološki kroatisti mogunacional- ju pretvoriti upolitološke kroatiste, kao “nacionalni” komparatisti, koji mora- se tisti, nego dato trebaju učiniti ovdašnji ili nekim drugim putem,ili nekimdrugim akoje mu bitno koje jestekao rođenjem, obrazovanjem slučajevaodabiru iskorištava prednosti rezultate svojih istraživanja. Onsamo u istraživač nekani hotimice utjecati na je neslučajan i namjeran, premda njime i politiku. Odabir jeselektivan zato što dobro poznaju njihovu povijest, kulturu naučili jezik zemalja koje proučavaju te govori jezikistraživača ilisuistraživači vi, ato suobično one zemlje ukojima se biraju samo poznati idostupni slučaje- pristranost 1. Prirodna selekcijska uprirodnomese ineprirodnom obliku. 2005; Landman, 2008:70-77).Pojavljuje 2004;Jahn,1996; Mahoney iGoertz, iMahoney,2003; Collier 1996;Lustick, predmet istraživanja 1990, (Geddes, pristranost slučajeva uodabiru koji su ma jestselekcijska pristranost, to jest ja greška ukomparativnim istraživanji- U KOMPARATIVNOJ POLITICI SELEKCIJSKA PRISTRANOST noj politici, pišem unastavku teksta. o selekcijskoj pristranosti ukomparativ- jednome najozbiljnijih od među njima, metodoloških iteorijskih problema. O valjanotaj posao obavio, valja nadićiniz 3 Zanimljivu noviju raspravu otome li “jesmo a stariju (1987). Daalder komparativni pristup napisao (2006), jeLees zemlje trebaju usvoja proučavanja uključiti svi mikomparatisti” te kako istraživači jedne Prirodna pristranost nastaje kadse Najčešća iposljedično najkobni- 3 Da bi se toritarni režim kaokategoriju temelju toga iskustva konstruirao jeau- dovima” (nav. u:Newell, 2011:69).Na lo kteorijskim naporima imnogimra- za prirodu Francova režima ito jevodi- lac, prirodno jedasam bio zainteresiran ma uFrancovoj diktaturi: “Kao Španjo- uvjetovana osobnim životnim iskustvi- autoritarnim političkim režimima bila potvrdio jedanjegova zaokupljenost Snyder, 2007).Primjerice, Juan J. Linz kih komparatista 20.stoljeća (Munck i skim razgovorima američ- s15vodećih komparatista (Daalder, 1997)iudubin- i biografijama 27vodećih europskih uintelektualnimze se autobiografijama Uvjerljiva svjedočanstva otome nala- nim iskustvima isudbinama istraživača. interesi često osobnim život- određeni nalnu dimenziju te dasuprofesionalni blem selekcije imaosobnu iprofesio- naziva “oportunističnim izborom”. komparatist Hans Keman (2005:208)to olakšavaju posao. Ugledni nizozemski 4 štva shvatljiv samo ako imanaumu se za pluralna iliduboko podijeljena dru- Lijphart ustvrdio jedanjegov interes ma usvijetu iStepan, (Linz 1996).Arend tranzicija uŠpanjolskoj regija- iostalim cove zaokupila smrti gajedemokratska 1964,1973,2000). (Linz, je utipologiziranju političkih poredaka nio razbijanju tradicionalne dihotomi- totalitarnih režima te presudno prido- koju jesmjestio izmeđudemokratskih i Doduše, necijene Doduše, svikomparatisti meto- pološkoj dihotomiji. Duhu Svetom –te ustraje naortodoksnoj ti- ke doktrine oSvetom Trojstvu Sinu –Ocu, i naslijeđa upolitičkoj znanosti, to jestteološ- je ironično interpretira kaoizraz teološkog (2011:29-31)tipološke trihotomi-Beyme dološke inovacije te vrste. Tako Klaus von Alfred Stepan (2001:1)tvrdi dapro- 4 Nakon Fran- Nakon sui generis

165 Komparativna politika 166 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 ke povijesti ikulture odredili suintere- nje španjolskog jezika,hispanoamerič- toj zemlji. Argentinsko podrijetlo, zna- uspješnu načinu rješavanja sukoba u o konkordancijskoj demokraciji kao cable Agreement versus Majority Rule carskoj danapiše klasičnu studiju iskustvo stečeno usvojoj domovini Švi- Jürg Steiner (1974,1970¹)iskoristio je 1979; Lehmbruch iSchmitter, 1982).I 1974, 1989;Schmitter iLehmbruch, rativističke politike isustava (Schmitter, dan najutjecajnijih od teoretičara korpo- bavise korporativizmom je- ipostane životu te zemlje, što gajepotaknulo da ulogom interesnih skupina upolitičkom joj prvoj domovini Švicarskoj svažnom Phillippe C.Schmitter upoznao usvo- se jelo irazvoju teorija demokracije uopće. demokracije uAustriji koje jepridoni- djela zarazumijevanje konkordancijske noj politici, temeljnih nego ijednood nih ogled- samoOna nije jednaod postala skome društvenom ipolitičkom životu. gdje jeoblikovao dojmove prve oaustrij- gracije uSjedinjene Države živio uBeču, melju osobnih iskustava jerjeprije emi- (1972) napisao jestudiju oAustriji nate- ja ukomparativnoj politici. Kurt Steiner dan primjer konceptualne studije sluča- metodološkom smislu slovi kaoogle- Democracy in the Netherlands Politics of Accomodation. Pluralism and 1999). Uz to, Lijphartova studija 20. stoljeću (Lijphart, 1968,1977,1984, najutjecajnije tipologije demokracija u ćinske ikonsenzusne demokracije kao uoblikovanju ishodišta od obrazaca ve- demokracije koja jeposlužila kaojedno zemskoj razviojeteoriju konsocijacijske proučavanja pluralnog uNizo- društva zemskoj društvenoj sredini. Na podlozi iiskustvopodrijetlo odrastanja unizo- njegova “nizozemska pozadina”, dakle single-country study single-country u komparativ- u (1968) u Ami- The tovanja zemlje. udruge Schmitter jena- ma, te izstudijskih i službi, političkim strankama isindikati- iz iskustava autora uvojnoj idržavnoj odabir predmeta istraživanja proizlazio Katkad nije bilo dramatično, tako paje idubokihskih kriza trauma. društvenih njem ratova, diktatura, velikih ekonom- dramatično ipoklopilo sproživljava- se 2007: 4).Katkad jeosobno iskustvo bilo jasna ieksplicitna veza” (Munck iSnyder, ra predmeta njihova istraživanja “postoji osobnih životnih iskustava autora iizbo- cija. istraživači talijanske demokra- idrugih njezin suzgodan naslov kopirali mnogi zumijevanje talijanske politike idanas, a Style stvena uspješnica man, 2007:76).Tako znan- je nastala na svijetu izabrati Italiju” (nav. u:Feld- najlogičnijomrike, činilomise stvari što opolitičkim sustavima izvan Ame- dabiodlučio bilo zanimljivo naučiti ne- lokalac”, kažeLaPalombara, kadasam “i interese Josepha LaPalombare. “Bio sam bitnopodrijetlo jeodredilo iistraživačke skim fašizmom (1987,2001).Talijansko izvorno potaknuto iskustvima stalijan- što jebavljenje teorijama demokracije problema talijanske demokracije, kao traganjem zarješen 2003) prožete suneprestanim istrasnim je institucionalnog dizajna (1994,1994a, njegovoj domovini Italiji. Njegove studi- ma, uvjetovano jeosobnim iskustvima u pluralizmom iprotus načkim sustavima, polariziranim napose istra- (1966, 1990)političkim strankama ad, 1986). Bavljenje Giovannija Sartorija 1973; O’Donnell, Schmitter iWhitehe- ziciju uLatinskoj (O’Donnell, Americi režime, apotom izademokratsku tran- se Guillerma O’Donnella za autoritarne Pokazalo ukratko, se, daizmeđu (1989),koja jenezaobilazna zara- jem institucionalnih li čakturističkih pu- Democracy, Italian ustavskim stranka- dovoljno interes dapotakne zanju. Ne zemljada se dubinski upozna, alijebilo toj zemlji 1965,koje nije bilo dostatno jednomjesečnom studijskom boravku u knjigu oIzraelu zahvaljujući kratkome i njegovi suradnici (1968)napisali su zak iDiamond, 1993).Kurt Sontheimer probleme izraelske demokracije (Sprin- probudilo njegov interes zaspecifične nima Jomkipurskim ratom 1973,što je njima iinkubiranim traumama izazva- zahvaćenu dubokim političkim previra- 1990). Put jenastavio uIzrael, zemlju 2008; Diamond, 1989, iLipset, Linz i demokraciji usvijetu (Diamond, 1999, komparativnih studija odemokratizaciji da jenapisao iuredio standardnih više demokraciju” (Diamond, 2008:4).Ota- putprvi vidioživu političku borbu za i objasni “duh demokracije”: “Ondje sam tra izvorištem svoje trajne želje dashvati den urevolucionarnom Portugalu sma- kratizacije usvijetu. Mjesec dana prove- trećegje označila valademo- početak ci prije zbila “revolucija karanfila” koja Portugalu, gdje samo nekoliko se mjese- trenutku činilepolitički zanimljivima u tovanje zemljama koje sumu utom se svoje šestomjesečnoje 1974.počeo pu- alnom studijom Diamond slučaja. Larry mocracy Work 2000, 2003),asvoju studiju vremene politike (Putnam, 1993,1995, važnijih kategorija uproučavanju su- ju kapitala socijalnog kaojednu naj- od u toj zemlji. Na tome jeizgradioteori- u Italiji zahvaljujući studijskom boravku pisao jedjelo ograđanskim tradicijama Schmitter, A.Putnam 1986).Robert na- mokratske transformacije (O’Donnell i režima ikasnijih procesa njihove de- prirode latinskoameričkih autoritarnih koji jepridonio njegovu razumijevanju nakon studijskog boravka utoj zemlji pisao svoju standardnu studiju oBrazilu učinio velikom konceptu- Making De- Making litike. komparativnezačetkom moderne po- 1840¹), koje mnogismatraju istinskim O demokraciji uAmerici nakon djelo kojega klasično jenastalo Tocquevillea uSjedinjenim Državama, će –devetomjesečni boravak de Alexisa rativne politike ipolitičke znanosti uop- studijsko putovanje upovijesti kompa- treba posebno podsjećati nanajslavnije Među njima subili Hannah Arendt, Pe- europskih zemalja uSjedinjene Države. nacističke Njemačke, Austrije idrugih godina 20.stoljećadesetih iz emigrirali hom židovskog koji sutri- podrijetla, nih ihumanistički je najdojmljiviji slučaj skupine društve- predmetaru istraživanja. Nedvojbeno mjera kolektivne pristranosti uodabi- ser, 2009:442). “airport comparativism” (Berg-Schlos- nas posprdno naziva “safari research” i zajedničkonema ništa sonime da- što se no objašnjavati putovanja vrsta zašto ta 2004). Nije, dakako, potrebno poseb- Webera iTheodora W. Adorna (Offe, de Tocquevillea nego i, primjerice, Maxa stup istraživanju politike samo Alexisa dilo teorijski interes ikomparativni pri- 5 Ključnu uloguTocquevillea urazvoju su- cionalni američkim komparatistima uobičajen jena- komparativnihmodernih istraživanja. Među ključnu uloguumetodološkom utemeljenju osmo izd.), tvrdi dajeTocqueville se imao ke, koji sunapisali Almond isuradnici(2004, udžbeniku upovijesti komparativne politi- američkiču komparatisti. Unajutjecajnijem vremene komparativne politike osobito isti- tike” (2004:31). “veliki interpretator francuski američke poli- povijesti discipline Tocqueville zaslužio kao radnici nekriju visoko dajetako mjesto u pojedinihprinosa autora. Ni Almond isu- Osim pojedinačnih mnogo jeipri- 5 Putovanje uAmeriku nije odre- bias u vrednovanju znanstvenog do- h znanstvenika, ma- (1995, 1835¹,

167 Komparativna politika 168 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 primjedbama dapolitici pristupa “previ- uSjedinjenimdok se Državama sučelios gov pristup politici “previše sociološki”, suočavao sprigovorimastalno dajenje- va učenika,koji urodnoj se Njemačkoj primjer Karla Loewensteina, Webero- tivni kontekst. Wiarda (2002:4)navodi ko nailazilo naposvedrukčiji interpreta- donijeli unovu zemlju, akoje jenerijet- i vlastitim teorijskim nasljeđem koje su njenim Državama, nego sugaobilježili li razvoj komparativne politike uSjedi- nisusamo godina snažnopotaknu-setih politički emigranti ičetrde- iztridesetih (1981), Neumanna (1992)idr. Europski (1969),Kirchheimera Loewensteina sa, uspostave nacističke diktature Hermen- uzrocima sloma Vajmarske Republike i nim, političkim, kulturnim isocijalnim Arendt (1951)te studije oinstitucional- ti klasičnu studiju ototalitarizmu Hanne će jenabrojiti svadjela, alitreba istaknu- makar jedan članak onjemu. Nemogu- nografije ofašizmu, asvatko jenapisao mačke trećina napisala autorske mo- znanstvenika koji izNje- suemigrirali navodi 64istaknuta dajeod društvena đeno kompetentni”. (1990:643) Söllner znanstveni žanr zakoji subili “priro- učavanja tog fenomena napravili vlastiti fašizmom,ko oni pogođeni pro- suod 18-19; Wiarda, 2002:4).Osobno dubo- stava pojedinih zemalja (Keman, 2002: mokracije idiktature te političkih su- dodredila zakomparativne analize de- kao komparatisti jerihjesudbina pre- uemigracijise profesionalno profilirali Strauss Mnogi njih idrugi. od tek su Joseph Schumpeter, Kurt Steiner, Leo Franz Neumann, Sigmund Neumann, Karl Hans Loewenstein, J. Morgenthau, mer, Paul Lazarsfeld, Gerhard Leibholz, Ferdinand A.Hermens, Otto Kirchhei- utsch, Ernst Fraenkel, Hermann Heller, ter Berger, Franz Borkenau, Karl W. De- ljeća. parativnoj politici polovice prve 20.sto- litici uopće, koji jeprevladavao ukom- institucijama, političkim sustavima ipo- vanje normativnog pristupa političkim va idržave znatno suutjecali naobliko- legalistički”.še Europski teoretičari pra- sustavno iskrivljuju uzročne zaključke. eksplanatorneodnosno varijable koje štostaje istraživači tako biraju slučajeve, ma koje obilježava sustavna greška”. Na- istraživanih pojava rezultira zaključci- dizajnu studije iliustvarnom svijetu “kada oblik procesa selekcije unekom definiraju jekaofenomen koji nastaje prijepore. iMahoney Collier (1996:59) pozornostićuje više ikoji izaziva dublje ozbiljniji jeproblem kojemu posve- se pristranost 2. Neprirodna selekcijska vlastitih znanstvenihmeta istraživanja. u odabiru nacionalne politike kaopred- ji” imamo dobre razloge biti “pristrani” kao pojedinci ikao“znanstveni narašta- proživjeli uproteklih stoljeća, četvrt i zirom nadramatična iskustva koja smo komparatiste ipolitologe općenito. Sob- jem dato može biti poučno izahrvatske općavali gaipretvarali uteorije. Vjeru- tivnim istraživanjima slučajeva, više po- upotrebljavali iprovjeravali ukompara- svojih zemalja te potom stečeno znanje znanstveni radkaoistraživači politike ski komparatisti nerijetko počinjali svoj otomeOni svjedoče dasunajveći svjet- 6 Dok suNijemci nakon rata zbrajali štete na- u: Feldman, 2007:75). koj Adolfa znanosti od došao Hitlera” (nav. tira daje“najveći poklon američkoj politič- bili njome. LaPalombara ironično konsta- koristiAmerikanci suračunali što suihdo- masovnomstale emigracijom znanstvenika, Neprirodna selekcijska pristranost Primjeri nisuslučajno odabrani. 6

U raspravi jesudjelovalo mnogo autora, donosi konsolidaciji novih demokracija. utvrditijalo se koji pri- sustav više vlasti nom dizajnu nasto- godina devedesetih taj problem nadva primjera. jabli” (Landman, 2008:71).Ilustrirat ću eksplanacijskihriti važnostdrugih vari- tumačenje može zanema- ilise ishoda, skup eksplanacijskih varijabli važniji za lja. Stoga može pokazati se daje“neki pretpostav- ijačisunego štopostoje se te, obratno, podcjenjivanja učinakakoji stoje ilisumnogo slabiji nego tvrdi što se kovati precjenjivanje učinakakoji nepo- varijabli koju treba objasniti, može uzro- provodise naovisnoj varijabli”, dakle komparatist želiobjasniti. “Odabir koji sto zemlje odabiru koje daju koji ishod studiju jednogslučaja unjima jerse če- na zaistraživanja smaloslučajeva iliza lektivnog odabira. No može biti pogub- koje umanjuju iliotklanjaju problem se- kojima primjenjuju se statističke tehnike toliko istraživanja smnogo slučajeva u vaju. Selekcijska pristranost nepogađa koji ihdovode upitanje iliihopovrga- ve teorije, ahotimice isključuju slučajeve samo one slučajeve koji potvrđuju njiho- Jednostavno rečeno, istraživači biraju 7 ma parlamentarnih ipredsjedničkih su- 1993, 2000)oprednostima inedostaci- i Donalda L.Horowitza (1990,1991, nja Juana J. (1990a,1990b, Linza 1994) ali sujenajviše obilježila oštrasučeljava- Gotovo jenemogućenabrojiti sve koji suse (1997), Elster, iPreuss Offe (1998). ela (1996),Lijphart iWaisman (1996),Riggs, zuela (1993),Sartori iValenzu- (1994),Linz i Skach (1993),Mainwaring (1993),Valen- 1992, 1994),Shugart iCarey (1992),Stepan tora inanjihove priloge: Lijphart (1991, upućujem samo nanekoliko utjecajnih au- uključili godina devedesetih uraspravu, pa U velikoj raspravi oinstitucional- 7 cijskoga Horowitz glasa. jeupozorio i rao sustavom alternativnoga preferen- ukojojLanka predsjednik se države bi- skupine. jepozitivan Drugi primjer Šri nika” kojega po – stvoren jetip “centrističkog predsjed- ki različitih nigerijskih saveznih država sto birača glasova udvije trećine etnič- kandidat morao dobiti najmanje 25po- cije potpore prema kojemu jeizabrani njenima obrascem distribu- posebnim relativnomna izborima većinom, dopu- predsjednika države – koji zasnivao se hvaljujući posebnom postupku izbora 2000: 602-613,635-639te 2008).Za- rowitz, 1990:74;iscrpnije u:Horowitz, ra parlament kontrolira izemlju” (Ho- čio da“bilo koja skupina koja kontroli- predsjedničkim sustavom koji jesprije- mokratizaciju Nigerije 1978.i1979.pod pozitivnim slučajem smatrao jerede- uklapala unjegovu teoriju. Najvažnijim azijskih država iafričkih zato nisu što se hotimice zanemario pozitivna iskustva režimima uLatinskoj Americi, adaje samo izlošihiskustava spredsjedničkim prigovorio dajesvoja poopćavanja izveo izbore ismjene –Horowitz vlasti mu je sjednika države isključuje prijevremene menski mandat izravno izabranog pred- izazovedruštvene vre- jerfiksni ikrize va pravodobno odgovoriti napolitičke i sustava rigidnosti kojizbog neuspije- b manjina mala poduprla je ga u kojoj “pobjednik uzimasve” čakikad – zato temelje što se nultog naigri zbroja u podijeljenim itranzicijskim društvima vlasti paiopasnim modelima kladnima, proglasio predsjedničke režime nepri- ve postavke. polazne Nakon što jeLinz onih slučajeva koji potvrđuju njiho- nahotimičnomsti, dakle samo odabiru taciju gradenaselekcijskoj pristrano- optuživali dasvoju teorijsku argumen- stava. iHorowitz Linz međusobno suse dupiru brojne etničke etničke brojne dupiru irača, te

169 Komparativna politika 170 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 sta uzroci revolucijasta mogubiti drukčiji, apsolutističke države. Izvan toga kontek- zirani prosvjedi ipobune seljaka srušili ukojimale agrarna društva suorgani- vane zemlje koje povezuje to što suima- istraži- stoga natri se spoznaje odnose meljnim strukturama država. Stečene nužno supovezani spromjenama ute- a uzročno-posljedični obrasci revolucija vijesnim imeđunarodnim okolnostima, ci revolucija mijenjaju uskladu spo- se ne čine“opću teoriju revolucija”. Uzro- Upozorila jena to danjezine spoznaje različitimtrima povijesnim epohama. cija vrlorazličitim utrima zemljama u istraživala uzroke revolu- društvenih ( čajeva ukomparativnim istraživanjima rom primjene dizajna najrazličitijih slu- studiji, koja smatra primje- se oglednim France, Russia, and China volutions: AComparative Analysis of ji ThedeSkocpol pronašlara Geddes studi- iuklasičnoj dovoljno govori otom tipu vlasti. stav, onaj uSjedinjenim Državama, što demokratski uspješan predsjednički su- litičkoj povijesti postojao samo jedan ključkom dajeucijeloj po- modernoj noga ilidvaju slučajeva. Poantirao jeza- uzorak zateorijska poopćavanja jed- od sustava usvijetu te sureprezentativniji ku –činevećinu čis lipine, Južnu Koreju, Nigeriju Lan- iŠri nički režimi uLatinskoj –uzFi- Americi jednom slučaju, ističedapredsjed- Linz rowitzovu poopćavanju zasnovanu na bora” ufederalnoj državi. Nasuprot Ho- “jedinstvenu metodu predsjedničkih iz- tzu daprenaglašava nigerijski slučaj kao (1990a:85)odgovorioLinz jeHorowi- mokracija, primjerice uzapadnoj Africi. ne primjere propasti parlamentarnih de- na to hotimice dajeLinz previdio broj- most different cases design Selekcijsku jepristranost Barba- States and Social Re- tih predsjedničkih (1979). Utoj ), autorica je NA PRIMJERU HRVATSKE SELEKCIJSKA PRISTRANOST ve 1990:145). (Geddes, sumnju naizvorni argument” Skocpolo- lizom tihnovih slučajeva stoga “bacaju vanjima Skocpolove. Nalazi stečeni ana- terpretacije koji bi bio uskladu sočeki- utvrđen uzročno-posljedični obrazac in- gim riječima, uLatinskoj nije Americi Kini, ona alise ipak nije dogodila. Dru- ci revolucije kaouFrancuskoj, Rusiji i jeve ukojima supostojali jednakiuzro- Amerike međukojima pronalazi sluča- analiziraGeddes devet zemalja Latinske slučajevaru koji dokazuju njezinu tezu, da jeSkocpolova bila pristrana uodabi- ovisne varijable.nošću Kako bi dokazala no odabrala slučajeve uskladu svrijed- ma nisudogodile, ito zato što jepristra- revolucije društvene se usličnimuvjeti- istraživala suprotne slučajeve ukojima va jepakprigovorila Skocpolovoj danije država” (Skocpol, 1979:287).Geddeso- ministrativno-vojni slom prethodnih u kojima jerevolucijama prethodio “ad- upretežno– dakle, agrarnim zemljama Mozambiku,ru, Gvineji Bisau iEtiopiji jetnamu, Boliviji, Alžiru, Kubi, Alži- svjetskogDrugoga rata uJugoslaviji, Vi- dina 20.stoljeća, kaoirevolucije nakon u Meksiku go- između1911.itridesetih plicitno isključila revolucije društvene pa jeSkocpolova izsvoje analize eks- 8 usko povezane –imamnogo primjera ne politike uprotekla dva bile desetljeća rope –ate sudvije grane komparativ- i regionalnoj komparatistici Istočne Eu- Neki sudijelovi ovog poglavlja objavljeni u schaft Zeitschrift für Vergleichende Politikwissen- den Politikwissenschaft: Fall Der Kroatien”, članku “Selection Bias inder Vergleichen- U transformacijskim istraživanjima , 2011(5)4:329-343. 8

Rusiji. doba Hladnograta. Riječ jepoglavito o nja (Sułek, 2010). stare domovine uznanstvena istraživa- pi, te sunjihovi pripadnici “uveli” svoje Sjedinjenim Državama iZapadnoj Euro- stare iutjecajne intelektualne dijaspore u ci. Neke suzemlje, poput Poljske, imale živanija zemlja ukomparativnoj politi- Stoga jeshvatljivo što jeRusija najistra- prenijeli napostkomunističku Rusiju. munistički Sovjetski Savez jednostavno vijest ipolitiku, pasusvoj interes zako- ski kremljolozi jezik,po- znalisuruski predmet zapadnih svojezbog političke važnostibile glavni većih istočnoeuropskih zemalja koje su znavanja jezika,povijesti ipolitike naj- pristranost obično jeproizlazila izpo- istraživanihodabiru slučajeva. Prirodna i prirodne ineprirodne pristranosti u 9 10 Ni transformacijska istraživanja nisuuma- “Sociolozi izPoljske”, piše Sułek (2010: 345), giji sobzirom naanalitičke kriterije”. odražavaju iukupnu varijancu zemalja ure- zato danajvažnijerišta zemlje unekoj regiji metodoloških aspekata. Nema, naime, upo- političkih razloga,alijemanje instruktivna s va Europske unije, može biti smislena zbog Velike Britanije iFrancuske kaovažnihdrža- neke regije, kaošto jeistraživanje Njemačke, ističe da“usredotočenost naznačajne zemlje konstitucionalnih obilježja”. Jahn (2005:61) velike ibogate demokracije iprenaglašavanje Keman na“gotovo isključivo fokusiranje na usredotočenost istraživača navelike nacije, a “nacionalističkim biasom”. Rokkan mislina vić, 2005). literaturu izkomparativne politike (Kasapo- bias nation zvao fenomenukla koji jeRokkan (1970: 49)na- razloga zato. Ponajprije, tihdoma- nekiod jim domaćinima. Bilo jeduboko utemeljenih problem pronaći zajedničku osnovu svo- sa “bili sudobrodošli uAmeriku inije imbio 9 large-nation bias Brojni američki izapadnoeurop- naglašeno obilježavanaglašeno suvremenu 10 Utransformacijskim communist studies studies communist , aKeman (2005:199) Large- u od patrijarha europske komparativne komparativne europske patrijarha od ropskim zemljama koji suuredili jedan ovladama uistočnoeu- zbornik ručje; zato pod- kao međunarodni ekspert Paula (2000)koji nametnuo se Lewisa političkim strankama uIstočnoj Europi zije. Kao primjere navodim: studiju o ma nakoricama, dobile izvrsne recen- izdavača koje su, sudećiprema izvodi- nego poznate studije autora uglednih i giji. Posrijedi članci, nisusamo nevažni kovalo pogrešne zaključke ocijeloj re- činjenica,tarnih što jenerijetko uzro- već nakorektnomse navođenju elemen- u svoj istraživački uzorak, spotaknuli bi ra. Kad bi ipak se odlučili uvrstiti zemlju sto vrlonepouzdanih isuspektnih izvo- su podatke onjoj izposrednih, crpili če- povijest, kulturu ipolitiku Hrvatske te toga što istraživači nisupoznavali jezik, selekcijske pristranosti. neprirodne prirodne izbog tako zbog slavije, uključujući iHrvatsku, ito kako pljene raspadom zemlje nastale Jugo- istraživanjima upadljivo zastu- suslabo 11 iHercegovinaIznimka jedonekle Bosna ideološki bliski tome.” podržavali demokratski socijalizam, bili su kratskima; poljski sociolozi, koji suvećinom zivaju auEuropi liberalnima, socijaldemo- jednosti koje uSjedinjenim se Državama na- Treće, američki podupirali sociolozi suvri- sveučilištima uKolumbiji iVaršavi 1950-ih. mišljenjem iupredratnom iLvovu Beču ina empirizam, trend koji znanstvenim jevladao slučajevima njihova jefilozofija bila logički teljima uIstočnoj Europi. Drugo, umnogim hoslovačke –ilisurođeni užidovskim obi- Srednje Europe –izAustrije, Njemačke, Če- ćina isami subili izbjeglice iliemigranti iz menadžmenta. čina oblikovanja iprimjene postkonfliktnog njoj, umnogome kaoizbog jedinstvena na- dugogazbog iokrutnog rata koji u vodio se Prirodna pristranost proizišla jeiz 11

171 Komparativna politika 172 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 zajna ilidemokratske transformacije). mjerice, uteorijama institucionalnog di- grešnim teorijskim uopćavanjima (pri- uIstočnojili sustava vlasti Europi) ipo- gizacijama (primjerice, sustava izbornih blem što one kpogrešnim vode tipolo- stvenim studijama. No ozbiljniji jepro- sebi nedopustivepo uozbiljnim znan- nične pogreške utimdjelima same su tologa Alana Siaroffa (2009)itd. Činje- karakter,udžbenički kanadskog poli- rativnim političkim režimima, koja ima draica Kennyja (2007);studiju okompa- cijskim procesima uIstočnoj Europi Pa- Paul (2003);studiju Lewis otransforma- komparatisti Stephen White, Judy Batt i rope što sugauredili poznati regionalni litici udržavama Srednje iIstočne Eu- studijazbornik opostkomunističkoj po- o kombiniranim sustavima; izbornim Shugarta iMartina Wattenberga (2001) (2001); utjecajni Matthewa izbornik S. paratistima Ferdinand Müller-Rommel ćih metodologa međueuropskim kom- politike Jean Blondel ijedan vode- od država izraženogauindeksima Free- (a) stupnja demokratizacije pojedinih uzorak država natemelju triju kriterija: Guido Tiemann (2006:36)konstruira u Istočnoj Europi njemački politolog sustavima te političkom predstavništvu to nadva primjera. nih, istraživačkih postavki. Ilustrirat ću Hrvatske natemelju, navodno opravda- očituje uhotimičnom se izostavljanju 12 Spomenute greške podrobnije sam prikazala (2000). pustinje” vrlojeotvoreno ukazaoBernhard postkomunističke Europe kao“empirijske tih komparatista koje suproizišle iztretiranja i metodološke greške ipropuste vrlopozna- u: Kasapović (2011: 331-333).Anateorijske U studiji istranačkim oizbornim Neprirodna selekcijska pristranost 12 raspadom Jugoslavije rano su(1948),a čajeva. Nasuprot tome, države nastale vaju primjenu dizajna najsličnijih slu- kao “generator” varijabli koje opravda- tički isocijalno-kulturni kontekst služi munjska, Slovačka). Taj povijesno-poli- garska, Mađarska, Češka, Poljska, Ru- sovjetskombile pod dominacijom (Bu- Ukrajina, Estonija, Letonija, Litva) ilisu bile članice Sovjetskog Saveza (Rusija, pa suuuzorak svrstane države koje su jih slučajeva ( vao naistraživačkom dizajnu najslični- suočio. Svoju jeanalizu, naime, zasno- dološkim problemima skojima autor se selekcijske pristranosti umeto- se krije Ukrajinu iRusiju. Pravo obrazloženje te hvaća, onda uanalizi nebi bilo mjesta za 1990. do2003,razdoblja koje autor za- ostupnjuračuna demokratizacije od i Hercegovine. Kad bi strogo se vodilo države, jest imalesuiostale osimBosne povijest. Kontinuiranu izbornu povi- ski rat” iimalajekontinuiranu izbornu nija koja nije bila upletena u“građan- danja izuzorka dase isključi Makedo- formalnih kriterija, onda nemaoprav- slučaju. Ako bismo pridržavali se samo demokratske transformacije udrugom žene državnosti uprvome izaustavljene đer, Moldavsku iBjelorusiju ugro- zbog ranu izbornu povijest. Isključuje, tako- rat” kaoizvanjski ugrozio šok kontinui- je osimSlovenije, zato što je“građanski sve države raspadom Jugoslavi- nastale mjerila Tiemann izuzorka isključuje cije povijesti. iizborne Na temelju tih žavaju kontinuiran proces transforma- sutnosti izvanjskih šokova” koji ugro- u sklopu nacionalnih država; (c)“od- jamči strukturirano političko natjecanje zana problema riješenog državnosti što procesa transformacije” isnjome pove- prekinute povijesti izborne početka od dom Housea; (b)“kontinuirane ine- most similar cases design cases similar most ), u kojemu taj problem nije Mol- riješen. sti, onda jeMoldavska negativan slučaj slučajevi problema riješena državno- jina, Estonija, Letonija iLitva pozitivni rice, postsovjetske države Rusija, Ukra- 2004).Ako su, primje-honey iGoertz, 2009: 50id.; v. iCaramani, 2010;Ma- živana pojava nije utvrđena (Caramani, čajeva”, to jestslučajeva ukojima istra- dopunjava uvođenjem “negativnih slu- je utvrđeno postojanje pojave, određene nih slučajeva”, to jestslučajeva ukojima dviju Tako metoda. uzorak se “pozitiv- problem, on nastoji se riješiti spajanjem konvencionalna taj ne rješava metoda istraživane pojave. Budući danijedna neovisna varijabla pravi iliglavni uzrok pojava istražuje. Upitno jestoga koja je ka obilježja konteksta ukojemu neka se rijabli koje izražavaju izajednič- stalna neovisnih objasniti više se va- pomoću riječima, ovisnaDrugim varijabla može koje može biti uzrok istraživane pojave. jednogazajedničkog od ji više obilježja ti dauistraživanim slučajevima posto- mi proizlaze može odatle što utvrdi- se idizajna.metoda Metodološki proble- čenja dviju standardnih istraživačkih upravonastala kaoposljedica ograni- dizajn najrazličitijih slučajeva, akoja je thod of agreement jih slučajeva, imetodom slaganja ( ce metodom razlike ( bi slučaju morao posegnuti zaspojenom zahtjevnija metodološka zadaća.Utom sličnijih inajrazličitijih slučajeva, ato je kombiniranom primjenom dizajna naj- ra naslov knjige, morao bi posegnuti za cijeloj Istočnoj Europi, kaošto sugeri- ke sustave te političko predstavništvo u autor htio analizirati istranač- izborne kog dizajna najsličnijih slučajeva. je Da konteksta i, posljedično, izistraživač- Albanija kasnije (1961),“ispale” iztog ), nakojoj temelji se dizajn najslični- ), nakojoj temelji se method of differen- me- vantnih studija koje timebave. se taj pojam natemelju rele- dvadesetak nje Europe, rekonstruirati skraćenoću blem pojmovne istvarne povijesti Sred- nije podrobno prigoda dase ulaziupro- vatske uSrednju Europu. Budući daovo svrstavanja nesvrstavanja odnosno Hr- kategorija, ailustriram ganaprimjeru ma konstrukcije regija kaoanalitičkih komparatistike. Općenito tičeproble- se tivnim istraživanjima. šokova” ili vanjskih varijabli ukompara- ko jesuspektno izostavljanje “egzogenih ne pojave. Ne treba nispominjati koli- objašnjenjujeti, aneodmoći, istraživa- čini “negativan slučaj”, trebala pridoni- Bjelorusija, koja to nije uspjela istoga vajući stupanj demokratizacije, onda bi nija, Letonija zadovolja- iLitva dostigle slučajevi. Ako suRusija, Ukrajina, Esto- da bi pouzdanije se istražilipozitivni čiti izistraživačkog uzorka upravo zato davsku stoga treba uključiti, aneisklju- 13 loške ipolitološke studije, rekonstrui- uvida uspomenute povijesne, kulturo- ne taksonomije svihtihregija. Na osnovi iproblemje nastao analitičke iprostor- Europaistočna (Kasapović, 2008a).Time ljene regije –Istočna, Srednja iJugo- ma mišljenju nove tri drugih iliobnov- dvije –Istočna iSrednja Europa, apre- jom su, prema mišljenju jednih,nastale političke regije potkraj 20.stoljeća ko- lucije Istočne Europe kaojedinstvene općenitoblem se otvorio nakon diso- Izdvajam, kronološki poredane, sljedeće stu- (2005), Bideleux (2007a). iJeffries Pittaway (2004),Wandycz (2004),Dukovski der (2001),Johnson (2002), (2002),Segert iMitchell (2000),Oberlän- Berg-Schlosser Krager Rider (1998),Ágh (1998), (1997),Le iAarebrot (1996),Berglund Ránki (1997), dije: Bibó, Huszár i iSzücs(1995),Berend Drugi primjerDrugi potječe izregionalne 13 Pro-

173 Komparativna politika 174 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Srednje Europe. rala sam sljedeća konstitutivna obilježja ■ ■ ■ ■ ■

protežu zapadno njega. od iistočno dijeli ispaja dva velika prostora što se europa padne Europe. pretežnonego iod protestantske Za- kovalo pravoslavne samo od Istočne, stva, što Srednju Europu nije razli- kao jedan oblik zapadnog kršćan- identitet suzuje narimokatoličanstvo stanjuju taj prostor. Kasnije vjerski se stancijalno svojstvo naroda koji na- a zapadno kršćanstvo sup- postaje tuira nasuprot “bizantskoj Europi”, dine, Srednja kadse Europa konsti- i zapadno kršćanstvo oko 1500.go- zacije prostora naistočno te podjele graditi rane od njemačke kristijani- lja te regije. Taj identitet se počinje točka kulturne orijentacije zema- no kršćanstvo primarna iZapad su Vjerski ikulturni identitet: zapad- zemlje koje ubrajale suse unju. jenjale granice suse regije, atimei na regionalna Osim toga mi- cjelina. pojavljivala iiščezavala se kaoposeb- koncept. Tijekom povijesti moderne ki pojam, anekaostatičan prostorni kaodinamičanse povijesno-politič- Nestalnost: Srednja Europa pokazala đuzemlje ilimeđuprostor – padne iIstočne Europe. Onajeme- europskog kontinenta, izmeđuZa- zemljopisno nalazi“na se sredini” Međuprostornost: Srednja Europa u Srednjoj Europi bila višeetnička. njovjekovna inovovjekovna carstva Višeetničnost prostora: svasusred- Istočneja od Europe. nerazvijenija Zapadne irazvijeni- od kaoprivrednarala se poluperiferija, stoljeću, Srednja Europa konstitui- stoljeća,više anapose udugome 19. Privredna poluperifernost: tijekom ili in between Europe – Zwischen- koji koji ■ ■ ■

šćanstva”; kolektivni osjećaj napušte- to jestdajeslužio kao“predziđe kr- gola, Tatara, Turaka “Azijata”, iostalih re icivilizacije navala uopće od Mon- u obrani zapadnog kršćanstva, kultu- vlastiti narod imaomesijansku ulogu kolektivni doživljaj i uvjerenje daje tekao osjećaj narodne ugroženosti; pogranični mentalitet iodatle prois- ra: svisrednjoeuropski narodi dijele Politički mentalitet ipolitička kultu- munistički. nakonpe rata svršetka prešle uko- litarizma sve suzemlje Srednje Euro- Hrvatske). Iz fašističkog oblika tota- Poljska,(Češka, Slovenija, dijelovi talijanski fašistički državni poredak okupirani iintegrirani unjemački ili zemlje ilinjihovi znatni dijelovi bili državama (Mađarska), dok suostale i polufašistički režimi upredratnim šističke države (Hrvatska, Slovačka) svjetskog rata nastaju oktroirane fa- stička obilježja, atijekom Drugoga dina poprimaju sve izraženija faši- gim državama krajem go- tridesetih Autoritarni politički poreci umno- o autokratskim političkim režimima. poredaka unjima. Riječ jeuglavnom iznje,se priroda politike ipolitičkih obično povezuje, se izvodi odnosno srednjoeuropskihničnošću država Neliberalni politički poreci: svišeet- tom području. uzda” isuzbije njemački utjecaj na i njezinih strateških interesa da“za- je ponajprije izrazfrancuske politike ke, udržavno-političkom smislu bila ropa bila proizvod njemačke politi- je upovijesnom pogledu Srednja Eu- nakon raspadaAustro-Ugarske. Dok ca velikih silailinjihovom “milošću” geopolitičkih igeostrateških računi- države sukaoizrazposebnih nastale Oktroirane države: srednjoeuropske Tablica 1 povijesna Srednja Europa imaegzem- blici 1. ne taksonomije koje suprikazane uta- je načinjene subrojne irazličite prostor- (2004) Wandycz Slovačka Poljska Mađarska Češka (1997) Krager Slovačka Poljska Mađarska Češka Regionalni redukcionisti smatraju da Na temelju te analitičke taksonomi- unajtežimpe trenucima povijesti. dima idržavama same Srednje Euro- “ideologiju napuštanja” međunaro- nedostatak uzajamne solidarnosti te vratila dug; međusobne predrasude, pa, zakoju stoljećima se krvarilo, nije nosti te osjećaj damu Zapadna Euro- . Prostorna taksonomija Srednje iliSrednjoistočne Europe (2004) Pittaway Slovenija Slovačka Poljska Mađarska Hrvatska Češka (1998) Ágh Slovenija Slovačka Poljska Mađarska Češka (2007a) i Jeffries Bideleux Slovenija Slovačka Poljska Mađarska Hrvatska Češka (1998) Rider Le Slovenija Slovačka Poljska Mađarska Češka (2007) Kirschbaum Slovenija Slovačka Poljska Mađarska Litva Letonija Estonija Češka (1999) Rupnik Srbija Slovenija Slovačka Rumunjska Poljska Makedonija Mađarska Litva Letonija Hrvatska Estonija Češka Gora Crna Bugarska Hercegovina i Bosna Albanija činile tu podregiju, Njemačka i Austrija, padne Europe. Države koje supovijesno gotovo potpuno pojam nestao Srednjoza- zato što jenakon svjetskog Drugoga rata padne Europe. Taj jepostupak razumljiv pu, aisključuju iznje zemlje Srednjoza- njezinu podregiju, Srednjoistočnu Euro- Srednju Europu svodesamo najednu sti udvostrukom smislu. Prvo, povijesnu es, 2007a).Onisuzapravo redukcioni- 2004; Wandycz, 2004;Bideleux iJeffri- 2002;Whitehead,gert, 2003;Pittaway, iSlovačkaska, Češka (Krager, 1997;Se- plarnu koju jezgru činePoljska, Mađar- Slovačka Poljska Mađarska Češka (2003) Whitehead Slovačka Poljska Mađarska Češka (2002) Segert Slovenija Slovačka Poljska Njemačka Mađarska Hrvatska Češka Austrija (2002) Johnson

175 Komparativna politika 176 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 bila dioPoljsko-Litavske Unije kaodrža- Srednju Europu, jerje velik diopovijesti svrstavanje Litve upovijesnu ili staru smislu najmanje prijeporno biti moglo zapadnog kršćanstva. Upovijesnom bi te tamošnje tri zemlje uključili usferu prodrli naistočnu obalu Baltičkog mora križari, misionari, kolonisti itrgovci rano činjenicama prema kojima sunjemački sebi. zapovijesnimpo Obično poseže se predmnijevakad se dajerazumljiv sam postupakse različito obrazlaže, apone- Rupnik, 1999;Kirschbaum, 2007).Takav Estonija, Letonija iLitva (Danylow, 1998; Europu. Unju katkad tako se svrstavaju padne Europe trebalo svrstati uSrednju koje bi jošzemlje iza- istočne, sjeverne blem Austrije iNjemačke koliko pitanje oniste, začudo, neopterećuje toliko pro- politički ikulturno oblikovala. Ekspanzi- tu regiju povijesno stvorila te privredno, shvatljiva Austrije bez iNjemačke koja je Johnsonu jepovijest Srednje Europe ne- rode jednoznačno ubraja iNijemce, a njemu. Riderusrednjoeuropske Le na- stva iNijemci kaodominantan narod u kao okosnica bivšega Habsburškog Car- onalistima problem jeposeban Austrija Rider, 1998;Johnson, 2002).Konvenci- ka, Hrvatska iSlovenija (Ágh, 1998;Le jaju Poljska, Mađarska, Slovač- Češka, Monarhije, unju što značidase ubra- rope zasve zemlje bivše Habsburške nalni pristup vezuje pojam Srednje Eu- iSlovenija.Hrvatska, arjeđe Konvencio- koje sujoj povijesno pripadale, najčešće izSrednjese Europe isključuju zemlje je važnija vrsta redukcije, druga kojom zivno obilježje jednog pristupa. Mnogo nih europskih regionalista inije eksklu- svojstvena jepremoćnoj većini suvreme- Srednje Europe. Ta vrsta redukcionizma ne Europe, ustvari, okupirao cijeli pojam nje Europe. Tako jepojam Srednjoistoč- nisudoživljavale više sebe kaodioSred- zemlje zapadno nje od ninerazvijena vredne poluperiferije: nirazvijena kao nog života; (4)bila jedioeuropske pri- lo obrasce inorme kulturnoga idruštve- jest katoličanstvo, presudno jeodređiva- sto mijenjale; (3)zapadno kršćanstvo, to granice sujoj upovijesti se iče- stalno međuzemlju izmeđuIstoka iZapada; (2) skih zemalja: (1)prostorno nalazina se Hrvatska imasvasvojstva srednjoeurop- litičke taksonomije očito je, međutim, da 2003; Wandycz, 2004).Iz prethodne ana- “odcijepila” Srednja Europa (Whitehead, onome nakon što nje jeostalo od što se nereflektiranojtežno Istočnoj Europi kao 2007a,2007b),iliupre-deleux iJeffries, Jugoistočnoj Europi (Rupnik, 1999;Bi- da joj jedanas mjesto na Balkanu iliu suvremenu Srednju Europu. Neki misle nalnih komparatista svrstao Hrvatsku u matranje važnije što jemalibroj regio- drana mora. doCrnog No zato jeraz- proteže Jadrana od Ja- doBaltika iliod varijantu “velike Srednje Europe” koja se Ukratko, ekspanzionisti zastupaju neku raspadom Sovjetskogsu nastale Saveza. ke zemlje Istočne Europe, osimonih koje koji unju svrstava sve bivše komunistič- jelove Italije, te Kirschbaum (2007:xxii), tra daona obuhvaća čakiŠvedsku idi- su proširili (1999:51),koji Rose sma- najviše Europu Srednju taksonomiju. ku pu neuklapaju jerse unjezinu analitič- zemlje danas neubraja uSrednju Euro- – iBjelorusije, asvejedno gotovo nitko te bili treći narod brojnosti po utoj državi i veliki dijelovi Ukrajine –Ukrajinci su 2004: 81-89).No unjezinu susastavu bili sastav Poljsko-Litavske Unije (Wandycz, je, današnje Estonije iLetonije, jeu ušao dinastičkih ratova, idioondašnje Livoni- domnim U16.stoljeću, Sejmom. nakon i litavskog knezate zajedničkim sa dvo- rom koji jenosionaslov poljskoga kralja ve “dviju nacija” zajedničkim sa vlada- vanje pojedinih država utu regiju. u Europskoj uniji kaokriterija zasvrsta- uprecjenjivanjuje se varijable članstva problema studija Srednje Europe. Očitu- je obično metodoloških samo dioširih pristranosti uproučavanju regije, koja upravokrije uneprirodnoj selekcijskoj vatsku izSrednje Europe? Odgovor se gionalnih komparatista isključuje Hr- cima iMađarima. skim narodima, oNijem- napose nekoć da istereotipa srednjoeurop- odrugim nacionalne povijesti; mnoštvo predrasu- skih naroda usvimključnim trenucima Zapada, aliibliskihsti od srednjoeurop- osjećaj, pačaki“ideologiju” napušteno- kršćanstva pravoslavlja od iislama; jak “predziđa kršćanstva” uobrani zapadnog ugroženosti; mesijanski duh isindrom s jako izraženim osjećajem nacionalne ropskih naroda: pogranični mentalitet mentaliteta ipolitičke kulture srednjoeu- (8) dijeli svatipična obilježja političkog i komunističke varijante totalitarizma; dinastijskihod autokracija dofašističke političkimla jeuneliberalnim porecima: vijest dodržavnog osamostaljenja prove- kih interesa velikih sila;(7)svusvoju po- koje suumnogome bile izrazgeopolitič- dio “oktroiranih” južnoslavenskih država (6) velik diosuvremene povijesti bila je na srednjoeuropska “nacija države”; bez Mađari, –abila Židovi jeitipič- idrugi ljećima, uzHrvate, živjeli Srbi, Talijani, su većinskim etničkim prostorima sto- –nanjezinim jurizirala jevišeetničnost nje;kao zemlje od istočno (5)karakte- 14 Plokhy (2011),primjerice, kritički interpreti- čine Ukrajina, Bjelorusija i Moldavska. ira pojam “nove Istočne Europe” čiju jezgru čuje pripadnost Istočnoj Europi konstru- te se sve upotrebljava više kaovarijabla koja isklju- ra činjenicu pripadnost dase Europskoj uniji Kako jeonda mogućedavećina re- 14 Sto- nih ideologija” protusemitizma, “mrač- fašizmaidrugih tičnim srednjoeuropskim zlima” poput narhije, alijeparticipirala iu“auten- zapadnog kršćanstva, Habsburške Mo- Europu –bila jedioRimskog Carstva, voj interpretaciji, konstituirala Srednju sva bitna obilježja koja su, prema njiho- es (2007a:xiii)videdajeHrvatska imala zadovoljavajućoj mjeri. Bideleux iJeffri- nečlanice nemaju iliih neka zajednička pozitivna obilježja koja rijabla” koja implicira dačlanice dijele ropskoj uniji tipična je“vrijednosna va- Slovačka iSlovenija. članice Unije: Mađarska, Češka, Poljska, ve koje suurespektivnom trenutku bile Srednje Europe pojavljivale samo drža- uvećini prostornihga suse taksonomija 16 15 voljno jernedijeli vrijednosti Europske Kad jeriječ osrednjoeuropskim “mutnim Slovenija služi “kontrolnog kaonekavrsta nja ipak suliterarne naravi. No njezini, uvidi izapaža- inačedragocjeni, “Oni esej sala nimrava nebi zgazili” (2005). iHercegoviniBosni te natemelju toga napi- dincima koji su optuženi zaratne u zločine Drakulić prateći suđenje Haagu uDen poje- kasnije pokušala učiniti književnica Slavenka skoj sudniciipratila proces. Nešto jeslično lemu piše nezaboravnu studiju filozofkinja Hannah Arendt iskoristila dana- dajesuđenjePrisjetimo se Eichmannu velika Artukoviću uZagrebu. osamdesetih godina rangiranome ustaškom dužnosniku Andriji litičkog Riječ zločina. jeosuđenju visoko- općem razumijevanju korijena iprirode po- politolozi nisuiskoristili dabi dalidoprinos menuti jošjednu “epizodu” koju hrvatski ideologijama imračnimzlima”, vrijedi spo- bila članicaprva Europske unije, nije. adruga posljednjih upravo godina desetak to što je nija jerazlikaizmeđu Slovenije iHrvatske u noj selekcijskoj pristranosti. Naime, najvaž- neprirod- o postavku podupire slučaja” koji tako što jedanima sjedilaujeruzalem- 16 –nomisledato nije do- 15 jošnisurazvileu Članstvo uEu- Eichmann uJeruza-

177 Komparativna politika 178 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 uniji, terija, kaošto ječlanstvo uEuropskoj precjenjivanja jednogaformalnog kri- državama inegovori. jestrana Druga nacionalnim samostalnim o modernim državnosti omodernoj a dase odnosno kontinuirana islaba državnost općenito, likama međunjima, jebila posrijedi ne- primjera,sva četiri unatoč nemalimraz- važnost varijable drža vatske, Wandycz općenito prenaglašava sljednosti uslučajevima Slovačke iHr- ke. Neovisno ointerpretacijskoj nedo- država samostalna prijepostala Slovač- ke. Naposljetku, Hrvatska jeiformalno je nego Slovačka unutar Čehoslovač- viši stupanj državnosti unutar Jugoslavi- (2004: v).Hrvatska je, osimtoga, imala netumačeuvijek, gaispravno” odnosno “dvojben” te daga“stranci neshvaćaju da je“karakter veza” Hrvatske iUgarske ime Hrvatska prije 20.stoljeća. Onmisli ignorirati korijene hrvatske inerabiti Ugarske, aipak mu činiprihvatljivim se je povijesti bila “poseban entitet” unutar da jeHrvatska tijekom znatna dijela svo- stoljeća” (2004:xi).Istodobno konstatira odbijajući rabiti imeSlovačka prije 20. prihvatljivo “ignorirati slovačke korijene većina stanovništva. Ipak mislidanije pokrajina ukojima suetnički Slovaci bili svedena nanekoliko ugarskih sjevernih litički, nikaoupravni entitet, nego jebila nije postojala nikaodržavni, nikaopo- da unajvećem dijelu povijesti Slovačka Poljsku iSlovačku. Svjestan jepritom nu Europu svrstava Češku, Mađarsku, Srednjoistoč- u nje temelju na te nosti, u obliku precjenjivanja varijable držav- neprirodnustrira selekcijsku pristranost Wandyczga civilnog društva. demon- unije poput vladavine prava irazvijeno- 17 Ne nakon bi dase mezačudilo ulaskaHr- vatske uEuropsku uniju uvelike promije- 17 podcjenjivanje povijesno-poli- vnosti. Naime, u goslavije 1992.(Dukovski, 2005:14,II). nica nakon prestanka postojanja SFR Ju- njoj njezinih kaojednaod država sljed- tek preko Jugoslavije jeu 1918.iostala ropi: Hrvatska jeušla ubalkansku regiju njezineod pripadnosti Jugoistočnoj Eu- nost Hrvatske Srednjoj Europi starija je iuJugoistočnojostala Europi. Pripad- tila” uSrednju Europu, alijeistodobno nom prestrukturiranju “vra- Hrvatska se pu (Kasapović, 2008a). U tome regional- Europu iliBalkan te užuIstočnu Euro- Srednju Europu, obnovljenu Jugoistočnu noeuropska regija raspalanaobnovljenu demokratske transformacije stara istoč- postavke tijekom dase dvaju desetljeća položaja Hrvatske općenito od polazim ki problem. Urazmatranju regionalnog vrijednosno pitanje, nego kaoanalitič- ske Srednjoj Europi nepostavljam kao kom pristupu. prema teorijskome niprema metodološ- bale biti komparativne studije, to nije ni ja Srednje Europe, koje bi intencijski tre- (Binder, 1958:418).Stoga većina studi- tistiku ikomparativnu politiku općenito a nezazahtjevniju regionalnu kompara- kaogranune odnose političke znanosti, nju neke regije tipično jezameđunarod- savezima kaoglavni kriterij udefinira- i vojnim regionalnim organizacijama i no članstvo upolitičkim, ekonomskim ka “dugog trajanja”. Osim toga formal- tičkih isocijalno-kulturnih čimbeni- Europske unije. ju različite dimenzije politike država članica stvu, ponajprije koji uzbornicima obrađu- nje vlastitih znanstvenih radova uinozem- otvoriti mnogo šire mogućnostizapublicira- znanstvenicimama, kaoidruštvenim uopće, hvaljujući toj činjenici politolozi- hrvatskim Srednje Europe. No jošjevažnije za- daćese iprostornani, međuostalim, taksonomija Želim naglasiti dapripadnost naglasiti Hrvat- Želim križištu triju velikih ivažnihpovijesnih zemlja, nego država koja nalazina se mljiv slučaj. Nije toeuropska periferna jući jezato što jeHrvatska krajnje zani- njujući, alidanije neobjašnjiv. Zapanju- 2006, ustvrdila sam dajetaj nalazzapa- ma izkomparativne politike 1993.do od blicirani istaknutim učetirima časopisi- u gotovo stotina radova pet koji supu- va okojoj nije objavljen nijedan članak to jestjedinapostkomunistička drža- datak dajeHrvatska “ekstreman slučaj”, lov (2010)članak ukojemu jeizniopo- litičkih znanstvenika? bi to mogaočiniti po- hrvatskih bolje od regionalne politike nerazdvojivo. Atko ženja. Stoga jeproučavanje nacionalne i uzme uobzir utjecaj regionalnih okru- pak nije potpuno shvatljiva ako ne se zvoju nacionalne politike, moderne koja loški korektnu studiju okonstituciji ira- je zahtjevno napisati teorijski imetodo- Sve što jeizloženo ukazuje nato koliko ratistike ikomparativne politike uopće. ni teorijski problemi regionalne kompa- poglavito metodološki isnjima poveza- pozitivnom činjenicom. Zanimaju me ekskluzivnom nivrijednosno isključivo Srednjoj Europi nesmatram, ni dakle, diteranska zemlja. Pripadnost Hrvatske Europe. Osim toga ime- bila jeiostala nija inajsjevernija zemlja Jugoistočne nija zemlja Srednje Europe te najzapad- obiju regija: ona jenajistočnija inajjuž- smještena nagranicama iliperiferijama vijesti Hrvatske prije 1918. Hrvatska je kana Primjerice, uMazowerovoj zemljovidima (Johnson, 2002:187). u Jugoslaviju 1918.izorno prikazali na ske izSrednje Europe nakon što jeušla Mnogi supovjesničari izlazakHrvat- ZAKLJUČAK U odgovoru naspomenuti Hensel- (2003) gotovo nemaprimjera izpo- Povijesti Bal- vezan aočitovao zaprvi, usnažnoj se osnovan jetekproblem 2004.Drugi Fakultetu političkih znanosti uZagrebu ce, zakomparativnu Odsjek politiku na za političku znanost uregiji”. Primjeri- marginalnu uloguuglavnim časopisima li sudajekomparativna politika “imala kih država 1990. do2009.–utvrdi- od Političku misao politološkim časopisima, uključujući i nost komparativne politike uvodećim (2013: 129)–koji suistraživali zastuplje- Schneider,postavljena. iChiru Bochsler komparativna politika bila potpuno za- –dok je nacionalnaodnosi ipogotovo tička filozofija imeđunarodni politički pline –politička teorija poli- odnosno Fakultetom sudominirale dvije disci- bu 1962.do1990,aliinakon od toga. na Fakultetu političkih nauka uZagre- institucionaliziranih tivne politike udugom razdoblju razvoja noga istvarnog nepostojanja kompara- jeproblemke. Prvi proizišao izformal- skiciram probleme komparativne politi- šić, 2010),usredotočila nato sam da se 2007, 2008b;Kasapović, Petković, Grde- Hrvatskoj višekratno pisala (Kasapović, stanju iproblemima političke znanosti u sti uHrvatskoj uopće. Budući dasam o komparativne politike ipolitičke znano- vatsku. uzrok Drugi treba tražiti ustanju koja jeosobito Hr- drastičnopogodila ska pristranost ukomparativnoj politici jeuzrokPrvi upravo prikazana selekcij- me. To sam objasnila dvama uzrocima. čaj. Unatoč tome tko bavio malose njo- je utoliko vrloizazovan istraživački slu- tičke, privredne idržavne –tranzicije, te mjer nasilneisložene trostruke –poli- iz autokracije udemokraciju, nego pri- ni zemlja “dosadnoga” prijelaza mirnog sno sukonstituira svaku njih. od Nije to Mediterana –te zemljopisno ipovije- regija –Srednje iJugoistočne Europe i , u11postkomunistič- političkih znanosti političkih

179 Komparativna politika 180 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Berend, I.,Ránky,Berend, G.(1996) Arendt, H.(2002) Berg-Schlosser, Dirk(2009)Vergleichen- Arendt, H.(1951) Almond, G.A.idr. (2004) Berglund, S.,Aarebrot,Berglund, F. (1997) Berg-Schlosser, D., Mitchell, J. (ur.) Ágh, A.(1998) LITERATURA todologije prirodi po jestvari najteže me- 2013:135).Zapostavljenost Chiru, uHrvatskojta (Schneider, i Bochsler istraživanje izbora, stranaka iparlamen- spasilo jelongitudinalno empirijsko istraživanja hrvatsku političku znanost kvantitativnihna području empirijskih istraživanja politike. potpune Od pustoši nju, proučavanja irazvoja metodologije gotovo govoriti bi moglo se oignorira- nju politike ipotpunoj marginalizaciji, proučava- pristupa teorijskih redukciji 1914. periferija iindustrijalizacija 1780- mu tarianism 20 the in Europe Eastern of history litical de Politikwissenschaft York: Pearson. ve Politics Today. AWorld View. rope dies Europe, 1919-39.Systematic Case-Stu- (2000) 450. Vierteljahresschrift litische zen, internationale Einordnung. – Th th th . Zagreb: Politička kultura. . London: Macmillan Press. century. Th . London: Sage. emen, Konjunkturen, Tenden- Zagreb: Naprijed. Conditions of Democracy in . New York: Harcourt Brace. Th e struggle betweene struggle de- ePolitics of Central Eu- Eichmann uJeruzale- Th eOrigins of Totali- inDeutschland

(50):433- Comparati- Evropska Evropska Th e po- New New Po- Blondel, J., Müller-Rommel, F. (ur.) Binder, L.(1958)Th JeffBideleux, R., JeffBideleux, R., lan, aneekstreman slučaj. Hrvatske iod učinenorma-Lepušićeve politolozida hrvatski napokon iziđuiz jama. Slikovito rečeno, krajnje jevrijeme zemnim časopisima publikaci- idrugim zajednici daihobjavljujemo tako uino- nimo dostupnima svjetskoj politološkoj samo ako nalazesvojih istraživanja uči- ubrzamo. No promjene ćebiti stvarne promjene te da Vrijeme je promijenile. ke. Umeđuvremenu stvari znatno suse razvojpogodila komparativne politi- Bibó, I.,Huszár, T., Szücs,J. (1995) K.v.Beyme, (2011)Th M.(2000)InstitutionalBernhard, Cho- London: Palgrave. (2001) World Politics Subordinate International System. don iNew York: Routledge. kans. APost-Co London iNew York: Routledge. of Eastern Europe. Crisis and Change. je evropske povijesti Oxford University Press. ni, ur., comparative politics. u:D. Carama- cieties steland. Th ice aft i Lyme: Edward Elgar. mocracy and dictatorship eory-building inan Empirical Wa- er Communism: ACritique of (14)2:316-347. Comparative politics Comparative Cabinets in Eastern Europe East European Politics and So- ries, I.(2007a) ries, (10)3:408-429. ries, I.(2007b) ries, mmunist History e Middle East asa eMiddle East . Zagreb: Naprijed. e evolution of . Cheltenham . Cheltenham . Oxford: A History History A Th e Bal- . Lon- Regi- . Eisfeld, R., Pal,Eisfeld, R., L.A.(ur.) (2010) Dukovski, D. (2005) Drakulić, S.(2005)Oninebi nimrava Diamond, J. L.,Linz, J., S.M. Lipset, Diamond, J. L.,Linz, J., S.M.(ur.) Lipset, Danylow, P. (1998)Osteuropäische Re- Daalder, H.(ur.) (1997) Daalder, H.(1987)Countries incom- Collier, D., Mahoney, J. (1996)Insights Caramani, D. (2010)Ofdiff Caramani, D. (2009) Diamond, L.(2008) Diamond, L.(1999) the Impact of Politics: Factors of Diver- Science and Central-East Europe and greb: sv. Alinea, I-II. Europegoistočne zgazili. Lynne RiennerPubl. Countries: Latin America (ur.) (1990) Publ. untries: Asia (1989) mocracy Osteuropa gionalstudien Orchideenfach? oder sion ropean Politics. Th Journal of Political Research parative European Politics. 56-91. tative Research. and Pitfalls. Bias Selection inQuali- (9) 1:34-48. ve analysis? tion comparati- alimitation to (or of) similarities: explication isthe of varia- gebra Comparative Method with Boolean Al- more: Johns Hopkins University Press. Towardmocracy: Consolidation . London iNew York: Pinter. . Los Angeles:. Los Sage. Sabrani eseji Democracy in Developing Co- Developing in Democracy . New York: Holt Henry Publ. (48)8-9:773-783. European Political Science . Boulder: Lynne. Boulder: Rienner Democracy in Developing Developing in Democracy 19.i20. World Politics eStory of aProfes- Povijest Srednje iJu- Introduction the to . Zagreb: Profi Th e Spirit of De- of Spirit e Comparative Eu- Comparative Developing De- erencesand stoljeća . Boulder: . Boulder: (15)3-21. European European Political Political (49)1: . Balti- . Za- l.

Hensell, S. (2010)Forschung mit be- B.Geddes, (2003) B.Geddes, (1990)How You Cases the Feldman, A.(2007) Elster, J., Off Horowitz, D. L.(2000,1985¹) Horowitz, D. L.(1993)Democracy Horowitz, D. L.(1991) Horowitz, D. L.(1990)Comparing De- grenzter Fallauswahl? Diepostsoziali- Press. Th Arbor: Design in Comparative Politics Castles. Th of Michigan Press, sv. 2,str. 131-150. Association ce Section of the American Political Scien- Annual Publication of theMethodology U: J. Stimson, ur., Bias inComparativeSelection Politics. Choose Aff Antibarbarus. Razgovori spovjesničarima ge University Press. Sea at Ship the Rebuilding Societies: nist Institutional Design in Post-Commu- Verlag. i Famington Hills: Barbara Budrich sity, Forces of Convergence sity of California Press. Confl in Groups mocracy in Divided Societies. University of California Press. ring in aDivided Society South Africa? Constitutional Enginee- mocracy mocratic Systems. 157-168. Vergleichende Politikwissenschaft den Politikwissenschaft stischer Regionen inderVergleichen- . Cambridge iNew York: Cambrid- (4)4:18-23. (1)4:73-79. e University of Michigan eory Building and Research Research and Building eory e, C.,Preuss, U. K.(1998) Answer the ect You Get: . Ann Arbor: University. AnnArbor: ict Paradigms and Sand Political Analysis. An . Berkeley: Univer-. Berkeley: Povijesno gledano. Journal of De- . Journal of De- A Democratic Zeitschrift . Berkeley: . Berkeley: . Opladen . Zagreb: Ethnic Ethnic

. Ann (4)1: für

181 Komparativna politika 182 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Kasapović, M.,Petković, K.,Grdešić, I. Jahn, D. (2005)Fälle, Fallstricke und Kasapović, Bias M.(2011)Selection Kasapović, M.(2008b)Political Science Kasapović, M.(2008a)Regionalna kom- Kasapović, M.(ur.) (2007) Kasapović, M.(2005)Suvremena kom- Johnson, (2002) L.R. Horowitz, D. L.(2008)Conciliatory In- Barbara Budrich Verlag, str. 89-102. vergence Factors of Diversity, Forces and Con- East Europe and the Impact of Politics: A. Pal. ur., Dropping Plural. Eisfeld, the L. U:R. (2010). Political inCroatia: Science 329-343. schaft esbaden: VS Verlag Sozialwissen- für gleichen in derPolitikwissenschaft S. Kropp, M.Minkenberg, ur., Politikwissenschaftgleichenden die komparative Methode inderver- 1248. and Mary Law Review Vergleichende Politikwissenschaft schaft der Vergleichenden in Politikwissen- Science cal in Croatia 1962-2007. skog politološkog društva raspala Istočna Europa. paratistika iIstočna Europa: kako se nosti. nosti množine? Stanje hrvatske političke zna- društva znanje? parativna politika: kako strukturirati York: Oxford University Press. pe. Enemies, Neighbors, Friends inPost-Conflses stitutions and Constitutional Proces- . Zagreb: Fakultet političkih zna- en, str. 55-75. : derFall Kroatien. (1)1:9-29. . Opladen iFamington Hills: Anali Hrvatskog politološkog 7:237-246. Political Science in Central- in Political Science it States. ict European Politi- European Central Euro- Central (4)4:73-97. Zeitschrift (49):1212- Anali Hrvat- Izlazak iz William

. New

(5)4: . U: . . Wi- Ver- für Landman, T. (2008) Krager, A.(1997)Ostmitteleuropa. Zur Kirschbaum, S.J. (ur.) (2007) Kirchheimer, O. (1981) Kenney, P. (2007) Keman, H.(2005)Comparing Across Keman, H.(ur.) (2002) Lewis, P.Lewis, G.(2000) Lehmbruch, G.,Schmitter, Ph.C.(ur.) Ch.(2006)WeLees, Are AllCompa- Rider,Le J. (ur.) (1998) LaPalombara, J. (1989) parativne politike Bürger im Staat Entwicklung einesRaumbegriff lan. Union European the and European History mocratic Politics nung lösung derdemokratischen Rechtsord- rer Republik zum Faschismus: DieAuf- Srednja Europa. Europa nakon 1989.godine 198-217. Verlag Sozialwissenschaft für Politik-wissenschaft Minkenberg, ur., Th Political Systems: Towards Positive New York: Routledge. Europe Post-Communist making (1982) dies Approach. Incorporate Comparative the Politics ScholarshipCountry Must Adapt and rativists Now: Why and How Single- greb: Barbat. Press. Style lian političkih znanosti. eory Development. eory U:S.Kropp, M. (39)9:1084-1108. . Frankfurt naMajni: Suhrkamp. . Basingstoke: Palgrave Macmil- . London: Sage. Patterns of corporatist policy- . New Haven: Yale University Comparative Political Stu- (47)3:146-149. Breme slobode. Istočna . London: Sage. Teme kom- metode i . Zagreb: Fakultet

Vergleichen in der Political Parties in . Wiesbaden: VS Mitteleuropa Comparative De- Comparative Von derWeima- Democracy, Ita- . London i . Zagreb: e, str. en, Central s. . Za- Der Der Linz, J.Linz, J. (1990a)Th J.Linz, J. (1973)Opposition inand un- J.Linz, J. (1964)AnAuthoritarian Regi- Lijphart, A.,Waisman, C.H.(ur.) (1996) Lijphart, A.(1999) Lijphart, Form, A.(1994)Democracies: Lijphart, A.(1991)Constitutional Cho- Lijphart, A.(1984) Lijphart, A.(1990,1977¹) Lijphart, A.(1968) Lijphart, A.(1992)Democratization and tialism. 51-69. University Press, str. 171-259. mes and Oppositions ofCase Spain. A.Dahl, ur., U:R. der an Authoritarian Regime:Th Society, str. 291-341. Systems ur., me: Spain. U:E.Allardt, Y. Littunen, ca cies. Eastern Europe and Latin Ameri- Institutional Design in New Democra- Haven: Yale University Press. Th in formance mocracy. Government Forms and Per- Research cal gineering. Performance, and Constitutional En- 207-223. Democracy ice for New Democracies. New Haven: Yale University Press. vernment in Twenty-one-Countries of Majoritarian and Consensus Go- Školska knjiga. društvima. pluralnim University of California Press. mocracy in the Netherlands Accommodation. Pluralism and De- Journal of Th vakia, Hungary and Poland 1989-91. Constitutional Choice inCzecho-Slo- . Boulder: Westview. Boulder: Press. Cleavages, Ideologies and Party . Helsinki: Th Journal of Democracy Journal of European Journal of Politi- of Journal European (2)1:72-84. (25)1:1-17. eoretical Politics eoretical irty-Six Countries Democracies. Patterns ePerils of Presiden- . New Haven: Yale Patterns of De- e Westermarck Zagreb: Globus i Zagreb: Th e Politics of Demokracija u . Berkeley: . Berkeley: Journal of (4)2: (1)1: . New Regi- e . Linz, J.Linz, J., Valenzuela, A.(ur.) (1994) Linz, J.Linz, J., Stepan, A.(1996) J.Linz, J., Stepan, A.(ur.) (1978) J.Linz, J. (2000) J.Linz, J. (1994)Presidential or Parlia- J.Linz, J. (1990b)Th Mazower, M.(2003) Mainwaring, S.(1993)Presidentialism, Mahoney, J., G.(2004)Th Goertz, Lustick, I.S.(1996)History, Historio- Loewenstein, K.(1969) Th sity Press. re iLondon: Johns Hopkins Univer- and Post-Communist Europe. tion: Southern Europe, South America Democratic Transition and Consolida- more: Johns Hopkins University Press. Regimes Democratic of akdown enner. ritarian Regimes Press, str. 3-87. Baltimore: Johns Hopkins University Democracy ela, A.ur., Diff It Does Make a Democracy: mentary 4: 84-91. mentarism. vijest Political Studies Diffi Multipartism, and Democracy. Th 653-669. Review Politicalrican Science inComparativeCases Research. sibility Principle: Negative Choosing Review ence Bias. Selection Historical Records and Problem the of graphy, and Political Multiple Science: Tübingen: J. C.B. Mohr Verlag. Johns Hopkins University Press. Perspective Comparative eFailure of Presidential Democracy ut Combination. cult erence? U:J. J. A.Valenzu- Linz, . Zagreb: Srednja Europa. . Th (90)3:605-618. Journal of Democracy Journal of Comparative Perspectives Comparative eFailure of Presidential Totalitarian Autho- and American Political Sci- (26)2:198-228. . London: Lynne Ri- eVirtues of Parlia- Balkan. Kratka po- Verfassungslehre . Baltimore: Comparative Comparative Problems of Baltimo- Th (98)4: e Pos- e Bre- . Balti- Ame- (1) e . . .

183 Komparativna politika 184 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Oberländer, E.(ur.) (2001) O’Donnell, G.,Schmitter, K.,White- O’Donnell, G.(1973) Newell, Jim of (2011)Leaders profes- the Neumann, F. (1992,1957¹) Munck, G.L.,Snyder, (ur.) R. (2007) Off Putnam, D. R. Alone: (1995)Bowling Putnam D. R. (2003,1993¹) Pittaway, M. (2004) Prpić, K.idr. (2011) Plokhy, (2011)Th Serhii i autoritarna država autoritarna i pa 1919-1944 Südosteuro- und Ostmittel- in Regime Hopkins University Press. Rule Authoritarian L.(ur.)head, (1986) Universityley: of California Press. es in South American Politics Bureaucratic Authoritarianism: Studi- ropean Political Science sion: with an Juan interview Linz. kins University Press. ve Politics Craft sion, i Adorno uAmerici Journal of Democracy Journal of America’s Capital. Declining Social Fakultet političkih znanosti. ske tradicije umodernoj Italiji Građan- djelotvornom. učiniti kraciju ni dokument). stitut istraživanja zadruštvena (inter- 1939-2000 političkih znanosti. od 1962.do2010.godine litičkih znanosti uZagrebu urazdoblju stveno-nastavnog osoblja Fakulteta po- ties va? ofries Ukraine, and Moldo- Belarus, Europe”. What to Do with the Histo- e, Claus (2004) (25)4:763-769. East European Politics and Socie- , and Method in Comparati- in Method and , . Baltimore: Th . London: Arnold. . Paderborn: Schöningh. Produktivnost znan- Tocqueville, Weber Modernization and . Baltimore: Johns . Zagreb: Naprijed. . Zagreb: Fakultet e“New Eastern (6)1:65-78. Eastern Europe Eastern Transition from , 10:69-72. eJohns Hop- . Zagreb: In- Demokratska Kako demo- Autoritäre . Zagreb: . Berke- Pas- Eu- Sartori, G.(1994a)Neither presidentia- Sartori, G.(1994) Sartori, G.(1990)ATypology of Party Sartori, G.(1987) Sartori, G.(1966)European Political Rupnik, J. (1999)Th (1999)Another Great R. Rose, Transfor- Rokkan, S.(1970) F.Riggs, W. (1997)Presidentialism ver- Putnam, D. R. (ur.) (2002) Putnam, D. R. (2000) A. Valenzuela, ur., lism nor parliamentarism: U:J. J. Linz, New York: New York University Press. Structures, Incentives and Outcomes into An Inquiry Engineering. tutional University Press, str. 316-349. ropean Party System Systems. U:P. Mair, ur., House. mocracy Revisited sity Press, str. 137-176. lopment ur., lism. U:J. LaPalombara, M.Weiner, Parties: Th 57-62. Divide. 51-54. mation. Oslo: Universitetsförlaget. ve Study of theProcess of Development Parties: Approaches to the Comparati- (18) 3:253-278. International Review Political Science Representativeness and Legitimacy. sus Parliamentarism: Implications for Oxford University Press. tal in Contemporary Society cies in Flux. Evolution of Social Capi- Schuster. Community Th eCollapse and Revival of American Political Parties and Political Deve- . Princeton: Princeton Univer- Journal of Democracy Journal of Journal of Democracy Journal of e Case of Polarised eCase Plura- . New York: Simon and Comparative Consti- . Chatham: Chatham Th e Postcommunist Citizens, Elections, Th e Th e eFailure of Pre- . Oxford: Oxford Bowling Alone. Alone. Bowling eory of De- of eory Th eWest Eu- Democra- . Oxford: (10)1: (10)1: . .

Siaroff Shugart, M.S.,Wattenberg, P. M.(ur.) Shugart, M.S.,Carey, J. M.(1992) D.Segert, (2002) Schneider, C.Q., Bochsler, D., M. Chiru, Schmitter, Ph.C.,Lehmbruch, G.(ur.) Schöpfl Schmitter, Ph.C.(1989)Corporatism Schmitter, Ph. C.(1974)Still the Centu- Sartori, Đ. (2003) Sartori, Đ. (2001) Sartori, G.(2002,1976¹) dencies: Th tems (2001) bridge: Cambridge University Press. Dynamics Electoral and Design sidents and Assemblies. Constitutional Majni: Campus. im Westen anzukommen pas. 1918,1945,1989–Drei Versuche 22; 28-33. ropean Political Review Science Political Science tions over past20years. the and Europe: eastern mapping publica- (2013) Comparative politics incentral Mediation (1979) vernment and Opposition tics Defi Long Liveis Dead! Corporatism! of Corporatism? ry dacima iz1995,1998.i2000). talijanskogvod četvrtoga izdanja sdo- njering Podgorica: CID. ra. sustavi nački 106-118. Johns Hopkins University Press, str. sidential Democracy (36)1:85-131. ning aTh , A.(2003)Comparative presi- . Oxford: Oxford University Press. Europe:in, G.(2005)Central . Beograd: Filip Višnjić. Beograd: (prije- Mixed-Member Electoral Sys- Trends Towards Corporatist . London: Sage. e inadequacy of einadequacy presi- the ought-Style. . Zagreb: Politička kultu- (12):127-145. Uporedni ustavni inže- Uporedni ustavni Demokratija. Šta jeto? Die Grenzen Osteuro-

Th . Baltimore: Th e Review of eReview Poli- Stranke istra- . Frankfurt na (24):54-73. Central Eu- European European (6):21- . Cam- Pre- Go- e Sontheimer, K.(ur.) (1968) Söllner, A.(1990)Vom Staatsrecht zur Skocpol., Th Siaroff Sułek, A.(2010)“To America!” Polish Stepan, A.,Skach, C.(2001,1993¹)Con- Stepan, A.(2001) Steiner, K.(1972) Steiner, J. (1974,1970¹) Sprinzak, E.,Diamond, L.(ur.) (1993) Piper. tik, Gesellschaft schrift ner Disziplin. ihr Einfl deutscher Wissenschaft “political science”? DieEmigration bridge: Cambridge University Press. of France, Russia, and China Revolutions: AComparative Analysis University of Toronto Press. Regimes of Political Research distinction. mentary dential, semi-presidential and parlia- 352. pean Politics and Societies inPoland, Sociology rical 1956 and Development the of Empi- United in the Sociologists States aft 257-275. York: Oxford University Press, str. Politics Comparative Arguing versus Presidentialism. U:A.Stepan, tic Consolidation: Parliamentarianism stitutional Frameworks and Democra- Press. Politics ston: Little and Brown. Th Switzerland in solution ment versus Majority Rule. Confl Lynneder: RiennerPubl. Israeli Democracy Under Stress eUniversity of North Carolina Press. , A.(2009)

(31)4:627-654. . New York: Oxford University uß auf dieTransformation ei- . Toronto: Higher Education . (1979) , Wirtschaft Politische Vierteljahres- Politische Politics in Austria in Politics Arguing Comparative Comparative Arguing Comparing Political Political Comparing (42):287-312. States and Social European Journal Journal European Amicable Agree- ler nach 1933, . Chapel Hill: 23(3):327- Israel –Poli-

. München: East Euro- . Cam- . Boul- . New ict Re- ict . Bo- er

185 Komparativna politika 186 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 KEYWORDS comparative politics, CroatianKEYWORDS politics, bias, selective Croatia deals withthecausesofunderdevelopment ofcomparative politicsinCroatia. pense ofanother, whichaffectstheresults thearticle ofresearch. theconcluding part, In research incomparative politics, inemphasizingonesetofvariablesattheex- mostoften historical methodologicalon selective data.Unnaturalbiasreflects problems indesigning andpoliticsofthecountry.ge, history This biasandreliance islargely dueto large-nation thatmanyral biashasto comparativists dowiththefact are unfamiliarwiththelangua- and regional comparative politicsusingCroatia asanexample. The maincauseofnatu- theauthorillustrates biasinresearch theselective second ofpoliticaltransformation part, hypotheses andexcludestarting thosethatquestionorrepudiate thehypotheses. the In and available cases, whileunnaturalbiasinvolves choice onlyofthecasesthatconfirm the rous mistakesincomparative research. Naturalbiasisreflected inthechoice ofonlyknown terms the problem biasasoneofthemostwidespread, ofselective butalsomostdange- ofpoliticalscientists.nal community discussesinmore general ofthearticle The firstpart discipline are diagnosed asthemaincausesofitsunimpressive statusintheinternatio- Valenzuela, A.(1993)Latin America: Tocqueville, A.de(1995) Tiemann, G.(2006) cal transformation. biasincompar Selective te ofpoliticalscience more thebeginning generally, after ofpoliti- ofacentury aquarter SUMMARY The authordealswiththestate ofcomparative politics inCroatia, andthesta- Wandycz, P. S.(2004) vijest Srednjoistočne Europe od sred- Europe od Srednjoistočne vijest Democracy Presidentialism inCrisis. tet političkih znanosti. u Americi Verlag Sozialwissenschaft für Osteuropa in tation teiensysteme und politische Repräsen- Exiting Lepušićeva? Croatian Comparative Politics . Zagreb: Informator iFakul- (4)4:3-16. and Political ofaCentury Science aQuarter from ofPolitical the Beginning Transition Cijena slobode. Po- Wahlsysteme, Par- . Wiesbaden: VS O demokracijiO Journal of en. ative research andunderdevelopment ofthe Wiarda, H.J. (2002) Whitehead, L.(2003) White, S.,Batt, J., P. Lewis, G.(ur.) (2003) view Press.view Politics Comparative ford University Press. Th Politics European Developments in Central and Eastern Europa. njeg vijeka dodanas eory andeory Experience . London: Palgrave. New Directions in . Zagreb: Srednja . Boulder: West-. Boulder: Democratization. . Oxford: Ox- IZLAZAK IZ LEPUŠIĆEVE: IZLAZAK IZLEPUŠIĆEVE: znanost? Ima lismislapitati ohrvat- se nalnom identitetu. Ne vrijedi liisto iza kulturemodele koji temelje se nanacio- zadatak problematizirati dominantne nalne korpuse” država; dapače, njen je saznajemo, opire u“nacio- klasifikaciji nalnom državom. identifikacije umjetničkog djela snacio- žavu-naciju”, koji tematizira apsurdnost ca iliumjetnik nemože predstavljati dr- Iveković nazivom pod umjetni- “Zašto Ključne riječi Sažetak 1 o mehanizmimareprodukcije discipline. ke, aliiukontekstu nedovoljne iouvjetimaprodukcije znanjai brigesamihznanstvenika odvijauodsutnostisustavne znanstvene politi- empirijskepolitologije uHrvatskoj razvoj Nadovezujući senaKasapović, sumiratćuglavne boljke,Hrvatsku. azatimutvrditi dase jući sezašto programi stranipolitolozi međunarodni iveliki rijetkouključuju istraživački narodnim komparativnimistraživanjima,stim rijetkonalaziumeđu- stanje ukomparativnojpolitici.Autorica proučava zašto seHrvatska osvrćući seposebnona disciplinepolitičkeznanostiuHrvatskoj, procjene razvoja kritičke Performans usklopu jeodržan Mee- izložbe ja-nova/izlozba-meeting-points-7.html. performansa na:http://www.whw.hr/galeri- i zakoga ting Points 7kustoskog kolektiva U Uradu izLepušićeve?”“Izlazak seponovno bavi Kasapović vrlovažnomtemom bu performans jeodržan Sanje K . Više oizložbi ikoncepciji samog rujnu uZagre- 2013.godine komparativna politika, politologija, stanje i razvoj discipline politologija, stanjeirazvoj komparativnapolitika, PRILOG RASPRAVI 1 Umjetnost kako se, Što, zašto Što, zašto cionalnom politologijom. Nacionalne relevantna, nekom nisudefinirana na- izvesti značajne političke ako ishode, su kojimapod pokreti društveni mogupro- nasnagupravnevlasti države iliuvjeta caja dominacije jednestranke uizvršnoj mehanizama zarješavanje sukoba, utje- duju uspješnoj primjeni konsocijacijskih Teorijska razmatranja uvjeta koji pogo- diraju sgranicama nacionalnih država. korespon- ne koja pitanjima teorijskim ma. Komparativna jepolitika vođena nema mjesta nacionalnim odrednica- tivnih odluka” (Caramani, 2013:2),tu aktivnost donošenja javnih iautorita- 2012),apolitika(Rosenberg, “ljudska načnog ikolektivnog ponašanja ljudi štvenih znanosti proučavanje pojedi- skoj politologiji? Ako jepredmet dru- da problem analiziraizvanjskogugla,pita- Primljeno: rujan2013. Prethodno priopćenje Sveučilište uZagrebu Fakultet znanosti, političkih Danijela Dolenec

187 Komparativna politika 188 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 politici. Autorica proučava Hr- zašto se nastanje posebno ći se ukomparativnoj i Kasapović, 2002,2004,2007),osvrću- ne političke znanosti uHrvatskoj (vidi mom kritičke procjene razvoja discipli- sapović ponovno se bavi vrlovažnom te- ulaska inapredovanja. produkcijom kadraputem mehanizama znanstvenih časopisa i–ključno –re- fesionalnih udruženja, izdavačkih kuća, programa, istraživačkih projekata, pro- strukture: fakulteta nastavnih iodsjeka, temeljneristikama irazvijenošću infra- demske discipline sukarakte- određene 15, nomskog konteksta” (Fourcade, 2009: vlastitog političkog društvenog, ieko- kao inatemelju latentnog poznavanja profesionalne pozicije iuloge udruštvu, zumijevanja svoje intelektualne zadaće, Kanadi djeluju natemelju “različitog ra- tvrdnjeiznose opolitici uHrvatskoj ili vatskoj politologiji. Znanstvenici koji ciplinu svakako imasmislapitati ohr- razini analize institucija koje činedis- na te se dodruštva, društva varira od sionalne uloge iinstitucijske odrednice vantno znanje, kako formiraju se profe- pline usmislu toga što konstituira rele- njihovu samodefiniciju. Identitet disci- uvjetima kojiđene specifičnim utječu na lovljuju”. Akademske sudiscipline odre- strukturiranjem pojedinaca koji ihutje- ke strukturiraju discipline pouzdanim xiv), “nacionalne institucijske dinami- tekste. Kako kažeFourcade (2009: no vezani uzkonkretne kon- društvene proizvodnje znanja, koji supaknuž- znanstvenika.nacionalnošću jedino istraživačkim ranje teorija, anjihov jeizbor uvjetovan pirijski poligon zaprovjeravanje irafini- države ovdje pojavljuju se samo kaoem- moj prijevod U radu “Izlazak Ka- izLepušićeve?” jestvar pitatiDruga ouvjetima se ). Drugim riječima, aka- ). Drugim pitanjem, nikako nije točno, jersu utimzemljama fakulte- čaju Hrvatske, kaoiSrbije iSlovenije, to Pal, 2010).Iako 2010;Berndtson, uslu- mann, Kulesza, Legutke, 2002;Eisfeld i postavom demokratskih režima (Klinge- voj umodernu znanost usporedan sus- smatra dajenjen odnosno godina, se raz- promjene režima po literaturi obično se povezuje speriodom discipline uSrednjoj iIstočnoj Europi u politike komparativne domaće Slabosti dukcije discipline. dukcije znanja iomehanizmima repro- ge samih znanstvenika iouvjetima pro- politike, aliiukontekstu nedovoljne bri- znanstvene sustavne uodsutnosti odvija voj empirijske politologije uHrvatskoj glavne boljke, azatim utvrditi raz- dase dovezujući naKasapović, se sumirat ću dimenzija koje smatram bitnima. Na- samo nanekoliko se ću institucionalnih s obzirom natip ovoga priloga osvrnut formalnihtru inefo vijena. Iako tu se radioširokom spek- grana politologije uHrvatskoj raz- slabo komparativna politika kaoempirijska litološka istraživanja, zašto je odnosno čivanju Hrvatske ukomparativna po- politolozi takomalodoprinijeli uklju- ja pozabaviti pitanjem zašto sudomaći rativna istraživanja. Upravo stoga se ću rijetkog uključivanja Hrvatske ukompa- va selekcijske pristranosti koji suuzrok kusira narasvjetljavanje različitih tipo- važan problem, uovom prilogu fo- se komparativne politike identificira kao uključuju Hrvatsku. Iako podrazvijenost đunarodni istraživački programi rijetko jući zašto strani se politolozi iveliki me- problem analizira izvanjskog pita- ugla, komparativnim istraživanjima, stimda vatska rijetko nalaziumeđunarodnim Pojava političke znanosti kaozasebne četkom devedesetih rmalnih institucija,rmalnih 2004: 11). ciplina političke znanosti” (Kasapović, “teorijski imetodološki izgrađenadis- komparativna politika nije razvijala kao ciju ( stanje udisciplini kaoakademsku izola- o jednom autoru; ukupno autori opisuju va nalokalnom jeziku, anajčešće radi se kog broja slučajeva, najveći jebroj rado- koji primjenjuju veli- usporedbe metode 2013: 2).Vrlo jemalibroj radova (9,3%) analiziraju (Schneider, iChiru, Bochsler lice”, koji često se “metodološki labavo” pravilu upotrebljavaju se “podaci spo- tome malom broju empirijskih radova u der, 2013).Nadalje, iChiru, Bochsler u tike vrlomali(Eisfeld iPal, 2010;Schnei- da jeudioradova izkomparativne poli- stvene produkcije udisciplini pokazuju i Istočne Europe. Recentne analize znan- nosti karakteristika čitave regije Srednje ke kaoempirijske grane političke zna- komparativneje podrazvijenost politi- Kasapović, 2007),analitičari slažuda se (Fink-Hafner,godina 2002;Prpić, 2002; ti političke znanosti osnovani šezdesetih nastavnih programa politologije uHr- ( godine parativnu politiku osnovan jetek 2004. nut je2000.godine, zakom- aOdsjek ski studij komparativne politike pokre- (Kasapović, poslijediplom- 2002).Prvi parativne politike bila izuzetnoniska stvena jeprodukcija kom- upodručju čavala komparativna politika, aznan- jedan predmet uokviru kojeg prou- se kultetu jekontinuirano održavan samo 2 Ovdje je bitno napomenuti da je broj autora autora broj je da napomenuti bitno je Ovdje turu discipline”turu zajedan skup 2003.godine. 2004, 2007),koja jenapravila “inven- iprvu jedino Mirjana Kasapović (vidinpr. 2002, a ozbiljno timpitanjem se uHrvatskoj bavi koji bave se stanjem discipline izuzetnomali, Ti nalazivrijede izaHrvatsku, gdje se ibid ibid .). 2 Između 1962.i2002.naFa- .). Uusporednom pregledu nih članova, trenutačnodruštvo imasamo 99aktiv- ( dukciji fakultetskog znanstvenog kadra publikacija uukupnoj znanstvenoj pro- silazni trend uzastupljenosti inozemnih inozemnih citata. generacije, mjereno brojem iudjelom cija” naprijašnje uodnosu znanstvene njenje međunarodne vidljivosti publika- slenih naFakultetu ima“značajno sma- prema kojima sadašnja generacija zapo- su zabrinjavajući nalaziPrpić idr. (2011) u novije vrijeme situacija bolja, posebno kolegija. Budući dabismo očekivali daje na FPZ-uona zastupljena samo četiri sa stu broju po ponuđenih kolegija, dok je tranih institucija nalazenaprvome mje- tivnu politiku nanajvećem broju proma- Petekkruga iPetković (2007)kompara- vatskoj izemljama zapadnog kulturnog 4 3 problemahodišta autarkičnosti, njego- cipline pomaže rasvijetliti zasigurno is- discipline? za razvoj Kako ojačati uvjete podataka. uvršten urelevantne međunarodne baze je dva politološka časopisa, nijedan nije oko 250aktivnih članova). Iako posto- radi, Slovensko politološko ima društvo slenika isuradnikaFakulteta (usporedbe Taj dostupan jepodatak na Istovremeno, sadašnja generacija zaposlenih ibid društva, www.politologija.hr.društva, mogu pomoći. – uuvjetima skromne vidljivosti samocitati štavanja autora orastućoj važnosticitiranosti može tumačitiali se ikaoposljedica osvje- fragmentaciječe kaoposljedicu istraživanja, jama (Prpić idr., 2011), što Prpić idr. tuma- nego što jeto bio slučaj sprijašnjim generaci- znanstvenika trostruko citira češće same sebe Intelektualna ipolitička povijest dis- .). Nadalje, Hrvatsko politološko 4 što jemanje broja od zapo- 3 Osim toga utvrđuju i web -stranici

189 Komparativna politika 190 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 izraženo kao%BDP-a (1995-2010) 1 Slika voja discipline političke znanosti. žavni okvir, kaoimnoge raz- odrednice dio 20.st.dijelile političku povijest idr- Finskoj. Slovenija iHrvatska sukroz veći unije te svisinom ulaganja uSloveniji i voj uHrvatskoj sprosjekom Europske đuje visinu ulaganja uistraživanje iraz- njenu Slika 1uspore- podfinanciranost. tike razvoja znanosti uHrvatskoj te na naizostanak sustavne poli- odnosi to se kojih nastaju te slabosti. Jednim dijelom nosno nainstitucijske strukture unutar ram nauvjete proizvodnje znanja, od- broj lo (vidinpr. Kasapović, 2007,tematski razvojaaspektima discipline već pisa- đenje komparativnih politika. Otimse dostatka metodoloških znanja zaprovo- slučaja, empirijske slabe tradicije ine- vanja statusa Hrvatske kao“iznimnog” Eurostat Izvor: 5 Budući dazasustavniju usporedbu ovdje vidi npr. Fink-Hafner, 2002;Lukšič, 2009. nema mjesta, zarazvoj discipline uSloveniji Anala . Ukupno ulaganje uistraživanje irazvoj, iz 2009), pa se ovdje iz2009),pase fokusi- 5 Fin- 6 tegija znanosti itehnologije donesena je nja razvoja samog sustava. stra- Zadnja ganja praćena jeiizostankom planira- kaoi2010.godine. Niskaista razinaula- istraživanje irazvoj uHrvatskoj bila je ukupnau 2011.godini razinaulaganja u smanjeno. Erawatcha, Prema podacima vanje irazvoj, ono jeuHrvatskoj joši girale povećanjem izdvajanja zaistraži- Dok suFinska iSlovenija rea- nakrizu ekonomskenakon početka 2008. krize sebno jeindikativno pogledati period naobjeodnosu zemlje iprosjek EU, po- jan razvojni iskorak. u znanost iobrazovanje napravila znača- la kaoprototip zemlje koja jeulaganjem pakproteklihska se često godina istica- Erawatch Croatia Report Funding Flows, do- ction=FundingFlow. pages/hr/country?section=Overview&subse erawatch/opencms/information/country_ stupan na:http://erawatch.jrc.ec.europa.eu/ Osim očitog zaostajanja Hrvatske u 6

ta. nego 1.928znanstvenihni više projeka- financiranoda je2012.godine nimanje neupravljivosti sustava podatak svjedoči dine. Oapsurdnoj razinifragmentacije i jekte iprograme proveden je2007.go- nacionalni natječaj zaznanstvene pro- gana Primorca, aposljednji obuhvatni 2006. godine, zamandata ministraDra- 8 7 vanja išporta, mandatu Ministarstva znanosti, obrazo- joj institucijsko financiranje ostaje u shema financiranja znanosti prema ko- najavljena jegodine 2011). Ove nova kakva sredstva izproračuna (Kosović, nije primila ni- Zaklada 2011. godine dišnje. Nadalje, 2006.do od uperiodu sina potpore manja 50.000kuna od go- (Vlada RH,2012),dok jeprosječna vi- sječan broj znanstvenika projektu po 2,4 godine još93.Procjenjuje dajepro- se nuto financiranje 245projekata, i veći, sobzirom nato daje2010.uki- 10 9 sio 6.435. istraživača, koji izno- jeu2011.godini ga usporedimo sFTE-brojem aktivnih vački sustav Hrvatske, jasnokad postaje Podatak Državnog zavoda zastatistiku, izvje- Iako dostupni suovi podaci nastrani- Informacija s Informacija Institucijsko financiranje znanosti najav- na www.dzs.hr. “Istraživanješće irazvoj 2011.g.”, dostupno financiranja. ne navodi imenavoditelja projekata niiznose izuzetno velikog broja stavki. Uz to, izvještaj jedinoprebrojavanjem doći gla izbrajanjem dasam donavedenestavljen tako sumemo- aspx?art=11588&sec=2130), izvještaj jesa- ci MZOS-a(http://public.mzos.hr/Default. znanstvenih-projekata/. org/2010/07/mzos-odlucilo-o-financiranju- stupno na:http://portal.connect.znanost. srpnja 2013.godine. Više informacija do- ljeno je na 7 Koliko jeto velik broj zamaliistraži- 8 Ranijih taj godina jebroj bio web 10 dok financiranje znan- web- -stranicama MZOS-a26. portala Connect, do- Connect, portala 9 a2012. podataka kojipodataka omogućuju komparativ- prikupljanja programe međunarodne vanja iplanirano uključivanje uvelike sustavno provođenje empirijskih istraži- vidljivosti ujavnoj domeni. Višegodišnje ka te osiguravanje njihove dostupnosti i pljanje, obrada ikatalogizacija podata- redovitih empirijskih istraživanja, priku- znači daprioritet mora biti provođenje djelu rada,to zazemlju poput Hrvatske no, strogo po uputama. definiranim chapters”untry zasvoju zemlju; narav- datke iliunajboljem slučaju dapišu “co- pozivaju daprikupljaju empirijske po- teorije, znanstvenici dok se speriferije kuju istraživačke programe irazvijaju pravilo prema kojem zemlje centra obli- u međunarodnoj areni postoji nepisano to kolegama koji suznanstveno aktivni, đunarodnu vidljivost. Kao što jepozna- neravnopravnunici vode bitku zame- znanstvene politike domaći znanstve- tacija ozbiljne postojećih resursa. Bez dodatno pojačava dramatična fragmen- pristupa znanosti, a ganja uznanost iizostanka strateškog institucijskim uvjetima niske razineula- vatskoj, nalaziuiznimnonepovoljnim uHr- znanstvenakao idruga područja je slikaprilično jasna:politologija se, nosti imobilnost istraživača, noiovako davačku djelatnost, međunarodne aktiv- lo iznijeti ipodatke oulaganjima uiz- planiranjastanka razvoja sustava. kontekstu niskihukupnih ulaganja iizo- ma Zaklada zaznanost, ma Zaklada stvenih projekata preko natječaja preuzi- 11 Najava natječaja zaznanstvene projekte na- aspx?art=12629&sec=2127. stupno nahttp://public.mzos.hr/Default. http://www.hrzz.hr/index.php?lang=en. na lazi se Čak i da sad ne sporimo takvu po- takvu nesporimo idasad Čak potpunijuZa analizu ovdje bi treba- web -stranici Zaklade zaznanost, -stranici Zaklade te negativne uvjete 11 noostajemo u

191 Komparativna politika 192 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 sti “exceptionalisma”, tretira- odnosno sklonost domaće politologije jednoj vr- ji argument prema kojem jedugotrajna zajedničke političke povijesti. Posto- ma dijelimo jezik,kao iznačajan period tivne analize susjednihzemalja skoji- lozi rijetko tako odlučuju nakompara- teško objasniti domaći zašto se polito- Bliskog Istoka. No timjeargumentom tivna istraživanja Latinske Amerike ili no što nemamo katedre zakompara- niranja razvoja sustava možda nije čud- istraživanjima iizostanka stabilnog pla- U opisanom kontekstu potpore slabe htjevnijim iskupljim (Landman, 2008). vanjima, koja ihčinidugotrajnijim, za- su prepreka ukomparativnim istraži- znavanje jezika,povijesti ikulture velika malja sljednica bivše Jugoslavije. Nepo- žavnih publikacija znanstvenika izze- izostankučude suautorstva imeđudr- der, (2013)posebno se iChiru Bochlser jama Istočne iSrednje Europe Schnei- reprodukciju kadrova udisciplini. te završiti snapomenama vezanim uz paratistike kaoistraživačkog programa napotrebuse razvoja regionalne kom- discipline (1988).Prije kraja osvrnut ću Bourdieuu ključne poluge unutar moći predovanja kroz profesiju, što suprema ne programe, kaoisustav ulaskaina- oblikujemostalno istraživačke inastav- ima relativno visoku autonomiju jersa- mih znanstvenika. Akademsko polje discipline prvenstveno sa- jeurukama ni susustavna skrbiulaganja. No razvoj empirijskih znanosti društvenih potreb- istraživanja.društvenih zarazvoj Znači, politologije –naobrazbi izmetodologije pomaka ujošjednoj slaboj domaće točki noj areni nego bi dovelo idopozitivnih publiciraju svoje radove umeđunarod- prijedilo šanse domaćih znanstvenika da ne analize nesamo dabi značajno una- U svojoj analizi publikacija uregi- učilišnog profesora. prestiž iintelektualni kapital statusa sve- terijalnu korist, veća primanja, odnosno znanstvenom zvanju značidirektnu ma- na razvoja. Istovremeno, napredovanje u ne iubitnome uvjetuje mogućnostinje- ni jemehanizam reprodukcije discipli- izbora inapredovanja uzvanju osnov- trola ulaskaudisciplinu preko sustava tacije inapredovanja udisciplini. Kon- vatske politologije. poboljšati međunarodnu vidljivost hr- đunarodne istraživačke programe te čivanje našihznanstvenika uveće me- politički relevantnijom, olakšati uklju- petencija, dok profesiju to može učiniti slučajeva te razvoj metodoloških kom- nije zaključke izusporedbe većeg broja ko značikvalitetnije analize ipouzda- u užemznanstvenom smislu to svaka- nih istraživanja regi zemalja. Prednosti razvoja komparativ- tivne analize političkih sustava nekoliko no zahtjevnijeg radasustavne kompara- Hrvatske zapravo izmotavanje izznačaj- tvrdnje oposebnosti ineusporedivosti slavije. Teško jeoteti dojmu se kako su uključivala zemlje sljednice bivše Jugo- voj komparativnih istraživanja koja bi sve dodanas –to opet nevrijedi zaraz- domaćih znanosti društvenih koja traje moupravljanja svojevrsna autarkičnost dinstvenosti jugoslavenskog sa- modela timo dajenenamjeravana posljedica je- (Kasapović, 2004).No čakiako prihva- rezultat položaja discipline uJugoslaviji je teško uklopiti ukomparativne studije, nja Hrvatske slučaja kaoposebnog koji 12 dovanju uzvanju sudvostruko tako bre- Prema koje podacima jeobjavila Vlada RH ćao s 9 u 2005. godini na45u2011.godini.ćao s9u2005.godini u zvanje, broj stimdase izbora uzvanje pove- 205izbora 2005.do2011.odobrio od periodu (2012), matični jezapolje odbor politologije u Na kraju ostaje ključno pitanje regru- 12 je mnogostruke su: Odluke o napre- o Odluke Fink-Hafner, D. (2002)Political Science Eisfeld, Pal, R., L.A.(2010)Political Sci- Čepo, D. (2012)Radovan Vukadinović Caramani, D. (2013) Bourdieu, P. (1988) E.(2010)ŠkoleBerndtson, političke Becher, T., Trowler, P. (2001) LITERATURA dugoročnoj dobrobiti discipline. Drugim ćom akademskom kulturom, aneskrbo kadrova njihova spostoje- podudarnost praksi osnovni kriterij regrutacije novih laza jestotpornost napromjene, jerjeu nih gostiju. Ključna implikacija tog na- bi teritorij se plemena neželje- štitio od nosti ipravila čvrsto implementiraju da povezanim insajderima prakse vrijed- na”, pokazujući kako međutimusko se formulirali koncept “akademskih pleme- su etnografskoj studiji akademskog polja iTrowlercima. Becher (2001)usvojoj snažniminteresnimdonose pod pritis- dugoročan razvoj discipline, ačesto se menite: trebale bi biti vođenebrigom za in Slovenia, u:M.Kaase, V. Sparschuh, Political Science sity, Forces of Convergence. Impact of Politics: Factors of Diver- Europeence inCentral-East and the (10): 49-53. europskih integracija. i Lidija Čehulić Vukadinović: Politika tika London: Polity. tička misao znanosti ioblikovanje discipline. Press. kingham: SRHE University iOpen andiry the culture of disciplines tribes and territories: intellectual enqu- . Zagreb: Političke analize. 47(2):183-202. (9): 223-243. Homo Academicus Komparativna poli- Komparativna Političke analize Academic European European . Buc- Poli- . prepreka razvoju. sapović, 2012)to jemožda inajvažnija znanstvenog nepoštenja iprijevara (Ka- i istraživačkih progra osnivanjemsa konkurentskih nastavnih Čepo, 2012),otvorenog sukoba intere- samoplagiranja (vidinpr. Jakovina, 2004; prakse plagiranja krase između ostalog i nova znanja disciplinu iiskustva. Za koju nosno odbijanja kandidata koji donose u obliku nepotizma ipogodovanja, od- istraživanja,metoda aliištetnije verzije iliodbacivanjaodsjeka kvantitativnih npr. nacionalističke orijentacije nekog o prijeđenom putu koja može uzetioblik osvojevrsnojriječima, radise ovisnosti Kasapović, M.(2004)Suvremena kom- Kasapović, M.(2002)Što jekomparativ- Jakovina, T. (2004)Radovan Vukadino- Fourcade, M.(2009) parativna politika: kako strukturirati 146-162. uZagrebu.šta Fakultetu političkih znanosti Sveučili- me studija komparativne politike na na politika? Kritički naprogra- osvrt 328. hrvatskuvoda za povijest rata poretka. doglobalnog vić: Međunarodni Hladnog od odnosi Princeton: Princeton University Press. US, Britain and France, 1890sto 1990s cieties: Discipline and Profession in the Collegium Budapest. Informational Science Centre (IZ)/ (1989-2001). Sociology ok on Economics, Political Science and Central and Eastern Europe: Handbo- ur., Th ree Social Science Disciplines in Politička misao Economists and So- ma te drugi oblicima te drugi Berlin: Soci- Berlin: 34b (1):325- Radovi Za- Radovi 39 (4): .

193 Komparativna politika 194 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Petek, A.,Petković, K.(2007)Nastavni Lukšič, I.(2009)Povijest politologije u Landman, T. (2008) Kasapović, M.(2012)Anatomija jednog Kasapović, M.(2007)Izlazak izmnoži- KEYWORDS comparative politics, political science,KEYWORDS statusanddevelopment ofthediscipline of reproduction ofthediscipline. the scientiststhemselves for andthemechanisms production theconditions of knowledge and research onthenationallevel, policy ofinsufficientconcern butalsointhecontext of empirical politicalscience inCroatia takesplace intheabsence ofacomprehensive science gin by summingup themainproblems, Iargue thatthedevelopment andafterwards of rely additionto includeCroatia Kasapović’s asoneoftheircasestudies?In argument, Ibe- why political scientistsabroad, involved international research inlarge-scale programs, ra- tia canrarely befound ininternational comparative studies, andinquires into thereasons intheapproachthor takesanoutsideperspective to theanalysis ofthereasons why Croa- focus onthestatusofcomparativewith aparticular politicswithinthediscipline. The au- issueofcriticalevaluationthedevelopment ofpoliticalscience inCroatia,important SUMMARY thearticle In “Exiting Lepušićeva?” engagesonce againwiththevery Kasapović Klingemann, H.D., Kulesza, E.,Legut- lišta uZagrebu,lišta u:M.Kasapović. ur., i Fakultetu političkih znanosti Sveuči- zapadnihna trinaest sveučilišta iškola studija političkevi: curricula znanosti programi ukomparativnoj perspekti- društva Sloveniji. Politička Misao. parativne politike EditionBerlin: Sigma. upleo. plagijata imreže ukoju plagijator se Zagreb: Biblioteka Politička misao. ne? Stanje hrvatske političke znanosti u: M.Kasapović, ur., lonizacije političke hrvatske znanosti?, ne? Kraj unutarnje institucionalne ko- društva znanje? Science in Central and Eastern Europe ke, A.(ur.) (2002) Političke analize 5(1):71-78. 1 (1):9-29. Anali Hrvatskog politološkog Anali Hrvatskog politološkog . Zagreb: Biblioteka Teme kom- metode i Th eState of Political Exiting Lepušićeva: Discussion Izlazak izmnoži- 3 (9):41-51. . . Vlada RH(2012) Schneider, C.Q., Bochsler, D., M. Chiru, Rosenberg, A.(2012) Prpić, K.idr. (2011) Prpić, I.(2002)Fakultet političkih zna- nja išporta). ma Ministarstva znanosti, obrazova- dostupantada namrežnim stranica- obrazovanju na oznanstvenoj djelatnosti i visokom kona oizmjenama idopunama Zako- ropean Political Science blications over past20years. the tral and Europe: Eastern mapping pu- (2013) Comparative politics inCen- cial science ni dokument). stitut istraživanja zadruštvena (inter- od 1962.do2010.godine litičkih znanosti uZagrebu urazdoblju stveno-nastavnog osoblja Fakulteta po- Zagreb. kultet političkih znanosti 1962-2002 znanosti uHrvatskoj 1962-2002. nosti uZagrebu irazvoj političkih litička misao. litičke znanosti. Izlazak izmnožine? Stanje hrvatske po- . Boulder: Westview. Boulder: Press. (iztravnja 2012.godine, Zagreb: Biblioteka Po- Nacrt prijedloga Za- Produktivnost znan- Philosophy so- of (12): 127-145. . Zagreb: In- Eu- Fa- . Ustav, vlast Studija: i narod

Anali Hrvatskog politološkog društva

Sažetak cionalizma kao religije (usmisluljudskogizmišljanjasvetog).cionalizma kao imaju posebna politička prava itd.imaju posebnapolitička padnici određenog iliodređenih naroda; dapripadniciodređenog iliodređenih naroda žava jednogilivišenaroda; dajenarod suveren; dapravo RHimaju pri- nadržavljanstvo odredbama Ustava RHdajenastalasamoodređenjem naroda i/ilidajenacionalnadr- teorijom prava.proširenu institucionalizmomikritičkom historijskim rije prava prilagođenuLasswellovu idržave kojiuključuje iMcDougalovu političkuanalizu poslovima, istraživanjejeprovedeno integralne uteorijsko-metodologijskom okviru teo- to ipeto, društvena strukturaipredstavljanje/zastupanje. Jugoslavije 1945.-1990.;treće, preobrazba unarodnjaštvo; komunizmaikatolicizma četvr- zajednicama;drugo, ivjerskim i sustavna historijaske oetničkim prava idržave Hrvatske znanstveno znanjeopraktičnima,sljedeći:prvo, odlukeUstavnog sudaRepublike Hrvat- 1971. te prije inakontoga, naročito nakon1990. Teorijski suproblemi, tj. neodgovarajuće uvjetaod1961.do kao uvjeti vjere unarod, uHrvatskoj crkve Katoličke ito prvenstveno ato sunedostižnostnarodneštva, narodne demokracije, privrede inarodnog sazrijevanja; unositelja države idatrebasposobnost daserazvije to idapostane;posljedice narodnja- to religija, danarodći: narodnjaštvo imamogućnosti/ili kojameđuostalimuključuje kao * Prinos znanstvenoistraživačkom projektu “Pravni sistem: temeljni problemi” koji jepo objavljen jeučasopisu lo Ministarstvo znanosti, obrazovanja Republike isporta dioovog Hrvatske. Prvi istraživanja Glavna nositelja jehipoteza države dajevjeraunarod izražena kao iustanovljena Da bisepostiglaopćasvrhaistraživačkogprojekta, ato jeupotreba razumaujavnim Rad iznosi djelomične nalaze istraživanja hrvatskog narodnjaštva, tj. etnona- iznosidjelomičnenalaze istraživanjahrvatskog Rad I BEZVLASTPUKA I VLASNIŠTVA (II.): I VLASNIŠTVA VJERA UNAROD VLAST NARODA VLAST NARODA Politička misao BEZ VLASTI BEZ VLASTI , 49,4,2012,175-211. Primljeno: lipanj2013. znanstveni članak Izvorni Sveučilište uRijeci Pravni fakultet, Ivan Padjen * Praktični suproblemi sljede- dupr-

197 Studija: Ustav, vlast i narod 198 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 znatljiv sastojak timešto seuRHneznatkočinibilopukustav. cionalnim organizacijama, naimeNATO-u iEU, te suonisamisvedeni napravno neprepo- pravomračkim uRHsmanjenavlast,atime NN 56/90,85/10),idrugo, donijevši u ni; čl. 45.Ustava Republike Hrvatske, vati koji obitavaju iHercegovi- uBosni pravomni (timse koriste uglavnom Hr- narodnom državlja- hrvatski podrijetlu kojita svojemu susamo po hrvatskome upolitičkim uRHHrva- izborima glasa prvo, nepokretanjem postupka opravu posredno jeotvorio praktične probleme, U-VIIA /23122013).Ustavni sudRH li (Ustavni sudRH,24.4.2013.,Odluka premalog birača postotka koji suglasa- toga što sunelegitimni, apotonje zbog lament članova izRHnelegalnizbog prigovor zaEuropski dasuizbori par- 11); i, drugo, odlukom kojom jeodbio 2011, U-I-994/2011,točka 56.1,NN93/ U-I-3847/2010, U-I-692/2011,U-I-898/ U-I-3597/2010, RH, 29.7.2011.,Odluka nacionalnoj pripadnosti” (Ustavni sud žavljane Republike Hrvatske, neovisno o biračka bazaproširena nasve birače-dr- stupničkih mandata budući dajenjezina manjina– ta osvoji jošidodatni broj za- stupničkih mjesta uHrvatskom saboru unaprijed zajamčenih iosiguranih za- “izravno otvara mogućnostda–osim pravo osigurano srpskoj manjini” koje kom kojom jeukinuo “Posebno biračko Neposredno ihjeotvorio, prvo, odlu- istraživačkog projekta čiji jeovaj raddio. (RH) otvorio jepraktične probleme PROBLEMI, SVRHA1. ITEORIJSKO- Ključne riječi tranzicija 1990.- vatske, hrvatska narodnjaštvo/etnonacionalizam, naroda, prava demokracija, manjinskih METODOLOGIJSKI OKVIR Dopunska jehipoteza dajepukuRHili,pravno određenije,Dopunska dajestanovnicima RHsbi- Ustavni sudRepublike Hrvatske Republika Hrvatska, Ustav Republike Hrvatske, Ustavni Ustav sudRepublikeHr- RepublikeHrvatske, Hrvatska, Republika i moć u odlučivanju o članstvu RHutransna- i moćuodlučivanjuočlanstvu vanje (Padjen, 2011;2012/a). potiče, nego sprečava političko sazrije- toga može značajno oslabiti, auzto ne privreda, nisama država –alisvako od naroda nemože biti nidemokracija, ni toga što važnojezbog zajednicaDakle, koja uređuje vlasništvo, tržište. odnosno mlje, zato međuostalim dabi bila vlast ca prvenstveno stanovnika ze- određene je država dakako –zajedni- –moderna, vlasti?”. To jepitanje toga što važnozbog tije, ‘izvor’ njezinih državljana injezine – nositelj države (moderne) ili, slikovi- i/ili katolički vjerska zajednica i/ilidruga narod u smislu izmišljanja svetog, kojoj po je gačije, vatskoj vjeraunarod nastala ili, dru- je uvjetima, naročito pravnima, uHr- sljedećimsažeti pitanjem: “Pod kojim 18/98). Praktični problemi mogubiti vor pitanjima, ogospodarskim NNMU pravnim pitanjima, NNMU goja ikulture, NNMU 2/97; Ugovor od- osuradnji upodručju nih službi Republike Hrvatske, NNMU pripadnika oružanih snaga iredarstve- o dušobrižništvu katoličkih vjernika, publike Hrvatske iSvete Stolice (Ugovor ugovorimaje uspostavljena izmeđuRe- ličke crkve uRepublici Hrvatskoj, koja jec iD. Krapca) oprovedbi Kato- vlasti 2009, nar. izdvojena mišljenja J. Ome- U-III/702 sud RH,22.5.2013.,Odluka syja –čednu ičuvarnu odluku (Ustavni slučaju Travaš –izrazom Juraja Andras- – konkretno: i/ilihrvatski srpski narodnjaštvo kao(kvazi)religija,

2/97; Ugovor o

3/97; Ugo- o globalnom razvoju. nacijama znanje iklasama i ovlastitom i sti. Tako prirodnjaštvo oduzima slabijim nosti uopće činemogućima kaoznano- znanosti,društvene tvene sisteme nego inekonformističke znanosti usredotočene namanje druš- nističke znanosti, te nesamo društvene nomije. Prirodnjaštvo ugrožava huma- i uprave, adijelom ioni politike ieko- ono praktično, koje pružaju studiji prava no znanje (Fuller, 1997:47),uključujući ska vjerauprirodne znanosti kaouzor- ovdjeOno se shvaća kao(kvazi)religij- lom jestnaturalizam iliprirodnjaštvo. ja transnacionalne integracije kapita- kao fetiš (Marx, 1975).Sdruge, funkci- cijski kapital, koji jeveć davno prepoznat integraciju nositransnacionalni finan- zi)religijske značajke. Sjednestrane, tu ima(kva- toga što zbog također ostalim pokazuje kaojošveći problem, među oko očito narodnjaštva rješenje već se Armati, 2010). država demokracije sdodacima i (Rosas njenice dajeEUustanovljena kaosavez nička jesvimdržavama EU, uslijed či- rodnjaštva, puka, ato zajed- jenemoć heterogene (Rohe, 2013).Posljedica na- muslimana, sve religijski više ietnički liko suone uslijed imigracije, naročito državama Europske Unije utoliko uko- većoj mjeri narodnjaštvo jesvojstveno i datwatch-Poland, 30.4.2013.).Usve ska, Španjolska iIrska (v. npr. Concor- tom Stolicom, kakve su, vjerojatno, Polj- stanovništvom ikonkordatima Sve- sa državadrugih svećinskim katoličkim ne Evrope (Greenfeld, 1992:chs. 3-4) te gih višenarodnih država srednje iistoč- država izSFR nastalih Jugoslavije, dru- čajnoj mjeri svojstveno većini drugih problem, uzna- pogled već jenaprvi Transnacionalna integracija kaona- Narodnjaštvo, kaonetom izloženi koje zna- društvene dočim dvije prethodnedočim rasprave izla- vatskog narodnjaštva (Padjen, 2012/b), katolicizmau pogledu kaouvjeta hr- objavljeni radusredotočen jenadio2.3. nizom jeizvođen radova.sežnosti Već teorijom. kritičkom renu historijskim institucionalizmom i McDougalovu političku analizu proši- uključuje prilagođenu Lasswellovu i integralne teorije prava idržave koji tar teorijskog imetodologijskog okvira vih sudionika, projekt unu- jeizvođen vima, uključujući sazrijevanje nijiho- to jeupotreba razumaujavnim poslo- cak iPadjen, 2013:15). putem novije teorije hrvatske prava (Tu- ability govu naslovu. su Prijevodi unje-upotreba ibezvlast izrazavlast nacionalne integracije. Novost jerada oprijenosu suverenostiodluka natrans- pravni položaj puka udonošenju ivlast istražuje inovu stranu problema, ato je navedenihva svakiod radova, auzto Ustavnog sudaRH.Ovaj raddopunja- njinskih naroda unajnovijoj judikaturi analizirao problem prava tj. ma- glasa, Matulović (2013)uosnovi jeispravno djen, 1992;Padjen iMatulović, 1996). vu može pripadati ipripada puku (Pa- nje udržavu internacionalnom po pra- Pokazano jeidapravo nasamoodređe- u tijeku veće izmjene prve Ustava RH. stave aIvan višestranačja, Prpić (2001) Pokrovac (1990),jošuvrijeme uspo- verena uUstavu RHupozorio jeZoran Uzelac (1990).Na problem puka kaosu- koji jeuredio sIvanom Prpićem iMajom ski (1990)urječniku političkih pojmova i pravne Puhov- Žarko mislimodernoj, privodeći timematicu hrvatske političke renosti, je, pokazao vraćajući ilibarem Projekt čiji jeovaj op- raddiozbog Primjereno glavnoj svrsi projekta, a jepuk anenarodDa nositelj suve- (Hohfeld, 1917,2008),preuzeti power i dis-

199 Studija: Ustav, vlast i narod 200 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 je treća pretpostavljena hrvatskoga od la sastojci suustavnog prava RH,dočim pravnog dvije poretka. vrste Prve nače- sadržajna ipostupovna ustavna te ona 2.1. Načela 2. NAČELA, ODLUKE, OCJENA, na temelju kojih normi kaoustava. neznatko ihčinikaodržavnise organ ni pravno neprepoznatljiv sastojak timešto i EU, nego dasuoni sami svedeni na nalnim organizacijama, naime, NATO-u lučivanju očlanstvu RHutransnacio- samo smanjena uod- atimeimoć vlast, nicima RHsbiračkim pravom uRHne RH ili, pravno određenije, dajestanov- u RH.Dopunska jehipoteza dajepuku seban pravni položaj, uključujući vlast, ce kojima jeKatoličkoj crkvipriznat po- prije svega ugovorima RHiSvete Stoli- ki narod, tj. uKatoličku crkvu, izražena tička prava itd.; jevjeraukatolič- dočim narodaodređenih imaju posebna poli- nih naroda; dapripadnici određenog ili imaju pripadnici iliodređe- određenog suveren; dapravo nadržavljanstvo RH đenog iliodređenih naroda; dajenarod naroda i/ilidajenacionalna država odre- tome samoodređenjem dajeRHnastala novljena ustavnopravnim odredbama o državerod kaonosioca izraženaiusta- tivnih hipoteza. jatnost sljedećih dviju pretežno deskrip- pokazati značajnunim podacima vjero- nastojeći udijelovima 2.1i2.2iskustve- ske, dijelove sažeto aposve 2.3,2.4i 2.5, skog naroda te puka Republike Hrvat- isrp- hrvatskoga 1.4, 2.1i2.2upogledu dijelove2011, 2012/a).Ovaj radsadrži žu neke pretpostavke projekta (Padjen ALTERNATIVA UVJETI, PROGNOZA, Tri suvrste načelavažnezaovaj rad: Glavna jehipoteza dajevjerauna- nost narodu, čakako narod se shvaća može izabrati,području, pripad- dočim zabranjeno naseljavanje naodređenom puku nešto što pojedinac, ako mu nije kracija, toga ato što zbog jepripadnost kolektivistička i/iliautoritarna demo- narod, teško damože biti ane liberalna mokracija, ukojoj je đene zemlje, ito izsljedećih razloga: de- nih ipravno jednakihstanovnika odre- puk, tj.vlasti zajednica pravno slobod- uključuje daje kasno isamo dijelom provoditi, počeo lim, poziva (Tuđman, 1990),iako gaje slijeđe nakoje Ustav se RH,međuosta- lje: pravo nasamoodređenje puka). stvo, puk (Padjen, odnosno 1992:45;da- pravo –treba ustrojiti prvo kaopučan- stoga narod –dabi mogaoimati takvo čanstvo ili, štoviše, puk ( stalnu državu imastanovništvo ilipu- pravu pravo nasamoodređenje usamo- granicamapo zemalja, anenaroda. nica stanovnika), abritanska raspada se puka, anenaroda (dalje: država jezajed- stavu jezajednica stanovnika, štoviše, američka nastanku –po idanašnjem sa- uzornih nacija –britanska, i francuska određen (pravnim) granicama. Svaka od no vezani zaodređenu zemlju, tj. prostor kaodržavljanini idrugi stvarno iprav- učinkovito povezani samo ako suijed- mogubiti ivlasništva vlasti lo danosioci te Stoga nosioce. sadržajno jeprvo nače- kojii vlasništva, udržavi imaju različi- države, (moderne) vlasti naime rascjepa iznadustavnih vrijednosti. države,(moderne) anerazlučiva suiod Prvo, sadržano jeupojmu išesto drugo stojanja. pravnog poretka kaouvjet njegova po- Treće, angloameričko ustavno na- Drugo, prema internacionalnom glavnog problema jerješenje Prvo Više jesadržajnih ustavnih načela. demos demos , tj. nosilacdržavne people određen kao određen ), pa se ), pase nja republikanskog uređenja); Ustav Republike Italije, ozabrani ukida- o zabrani ukidanja federalizma; čl. 139., 79., st.3.,Temeljni zakon SR Njemačke, brani udruživanja unovu Jugoslaviju; čl. st. 10.,Ustav RH,NN56/90,85/10,oza- tava uformalnom smislu (npr. čl. 142., premarilima: izričitim odredbama us- ustavna pravila, ito prema dvama mje- države). 56/90, 85/10;dalje: odvojenost crkve i državeod (čl. 41.,st.2.,Ustav RH,NN odvojenosta peto vjerskih zajednica kost vjerskih zajednica pred zakonom), pred ustavom izakonom (dalje: jedna- čelo jednakost svihvjerskih zajednica žavne vlasti). (Padjen, 2011;dalje: puk jenosilacdr- tu manjine bogatih puka kaovećine od ke koje država, imai(moderna) tj. zašti- ustavnog naslijeđa imaistisastav iučin- kao nosiva ustanova angloameričkoga izborom, stvarno stječe teže; diobavlasti pripadnostako se narodu pravno stječe kao zajednica kulture i (anepodrijetla) kosti (čl. 14.,Ustav RH,NN85/10). vjerojatno uključuju i neke strane jedna- ferenduma (Omejec, 2010).Ta načela mijenjena samo na temelju ustavnog re- je nositelj državne smiju vlasti, biti pro- ustavna pravila, naročito ona otome tko štu predsjednice Ustavnog sudaRH,viša i nižihustavnih pravila). Prema stajali- 1988: 115)(dalje: razlikaizmeđuviših Muench,na otpor; 1996:3iDenninger, poretkom, zakonom ipravom, pravu diobivlasti, vezanosti vlasti, ustavnim ji, socijalnoj državi, narodu kaonositelju koj kaorepublici, federaciji, demokraci- vu dostojanstvu; učl. 20.,oSR Njemač- zakon SR Njemačke, učl. 1.,očovjeko- tava uformalnom smislu (npr. Temeljni držajnom međuodredbama us- odnosu Šesto je da se razlikuju jedase Šesto iniža viša jesadržajno ustavnoČetvrto na-

prema sa- odluke Republike Hrvatske ustav- od ćoj mjeri naveć objavljena istraživanja, oslanjajući pritom se unajvećoj mogu- denih ut.2.1potrebno jesažeto ispitati, du, mimoiliprotiv ustavnih načelaizve- pravne odluke, naročito ustavne, uskla- 2.2. Odluke q. 4;Hobbes, 90,art. 2004). da suzakoni objavljeni (Akvinski, 1990: 1995).TakođerBaldus, pretpostavljaju postavljaju jedinstvo pravnog poretka (v. nost (Visković, 1981:244-254).Sva pret- nost, zakonitost), potpunost iodređe- formalna, (koherent- ato susukladnost na, ato supravednost, te mirisigurnost, može promijeniti. Hrvatski sabor nemože, aUstavni sud provedbeod koju neke ustavne odredbe za javni poredak i/iličovjekova prava tog načelavelikaiznimka od opasnost ne i šteno jesamo taj Ustav istvara, stvaranje takvo dopu- 85/10) primjenjujući Ustav neizbježno ni sud(čl. 136.-142. Ustava RH,NN 4.-6. Ustava RH,NN85/10);iako Ustav- na temelju referenduma (čl. 142.,st. u NATO (Smerdel uVlašić, 2007)samo svoje suverenosti, npr. učlanjenjem RH organizacije, tj. nakoje takve prenosi dio ku oudruživanju RHutransnacionalne ugovora, NN28/96)smije donijeti odlu- sklapanju iizvršavanju međunarodnih 144. Ustava o RH,NN85/10;Zakon diplomacija (čl. 94.,čl. 99.,st.1.,čl. 139.- referendumu, NN33/96;92/01;38/09); (čl. 87.Ustava o RH,NN85/10;Zakon 85/10), sam ilinatemelju referenduma ni Ustav (čl. 147.-150.,Ustav RH,NN promije- da je nadležan postupku nom deća: Hrvatski ustavotvor- sabor po Za ocjenu ukojojZa sumjeri hrvatske Načela supravnog poretka materijal- Načela suustavnog postupka slje- contra legem infra . Možda jeopravdana i praeter legem , no

201 Studija: Ustav, vlast i narod 202 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 vatska je izraza puk; ut.III.2.c)“Republika Hr- u Hrvatskoj)” izraznarod imaznačenje suverena, već cijeloga naroda koji živi iz pristrane ideološke volje, ni niklase, ske (suverenitet ni neizvodi dakle, se, nih iravnopravnih državljana Hrvat- i pripada “Vrhovna uHrvatskoj isvavlast izvire puk, alinije određeno kako; ut.III.2.a) tav narod” vidljivo razlikuju se narod i mjera izraditi zapuk iči- narodni ustav: dećim izjavama: ut.II.3.“Naša jena- Republike Hrvatske” (9.8.1990.)uslje- litičko-pravna načelazaizradu Ustava litička imetodologijska te po- polazišta predsjednika Republike Hrvatske, “Po- pomiješana, utekstu Franje Tuđmana, prava svihdržavljana Hrvatske”. daje neokrnjivih “i igrađanskih sloboda teta naroda”, hrvatskog iako do- odmah na jačanju iosiguranju punoga suvereni- đuje da“Hrvatska državnost imatemelj nja 1990.(NN28/90)koja ut.III.3.odre- Socijalističke Republike Hrvatske lip- od pristupida se raspravi opromjeni Ustava 2.2.1.1. Priprema ustavnih promjena 2.2.1. Vjera narode usvjetovne tava RH(“norma”) (t.2.2.4). treće, popisi birača (“organ”) itekst Us- ime NATO-u (2.2.2)iEU(t.2.2.3)te, s u transnacionalnim organizacijama, na- žavne uodlučivanju vlasti očlanstvu RH birača,puka, odnosno kaonositelja dr- djen, 2012/b);a,sdruge, zaobilaženje stora izostavljeno izovog rada;v. Pa- nositeljetakve ograničenog pro- (zbog vjerske druge odnosno zajednice, kao u katolički narod, tj. uKatoličku crkvu, nositelje državne (t.2.2.1)ivjera vlasti ne strane, vjerausvjetovne narode kao nog značaja ukojima jeprimjetna, sjed- Ta vjeraponovno se javlja, također Vjera unarod primjetna jeuOdluci nacionalna država Hrvata. narodu , tj. zajednici slobod- Ona različitim mjerilima, koje je, sobzirom ljena jeprema dvama, amožda itrima država izizvornog teksta Ustava sastav- pojavaja jednate ista ilidvije. Ta nacija- kazati jesuliuUstavu RHdržava inaci- (Prpić, 2001),nije sigurnošću mogućesa i narod kaodva subjekta vrhovne vlasti su promijenjene 2000.,utvrđuju državu narod kaonositelje suvereniteta ili, kako napisane 1990.,poistovjećuju državu i ili, kako date odredbe iz 1990.našao su pretpostavki Ustava Republike Hrvatske Ivan Prpić usvojoj analizi normativnih djen, 2011: 75-78).Sobzirom nato daje cuskom smislu nation-state nacija-država uangloameričkom smislu nom tekstu svog ustava pojmljena kao država ilipakto dajeRHveć uizvor- slijedi ilito dapostoji inacija čija jeona kojemu jeona nacionalna država, izčega bule) Ustava Republike Hrvatske, prema nom tekstu “Izvorišnih osnova” (pream- 2.2.1.2. Ustav Republike Hrvatske – anepuk ilipučanstvo. no t.III.2a),narod –ito samo hrvatski narodima idržavama...” narod je, protiv- države, pravo naudruživanje sdrugim pljenje ipravo nastvaranje samostalne či hrvatskom narodu pravo naodcje- no samoopredjeljenje’) uHrvatskoj jam- “pravo nasuverenitet naroda (‘nacional- jesu liilinisuuHrvatskoj; ut.III.2.d) Židova, Talijana itd., neovisno otome u Hrvatskoj naroda od ilimanjina vrste a, sdruge, narodi ilimanjine vrste Srba –usmisluodređeno narodne manjine), njine (potonje najvjerojatnije –aline- razlikuju,se sjednestrane, narodi ima- no jeistovjetan izrazunacija, stimšto vaka, Mađara itd.” izraznarod vjerojat- u Hrvatskoj, Židova, Talijana, Slo- Čeha, roda imanjina, njenih državljana: Srba državaje također pripadnika na- drugih Vjera unarod pojavljuje iuizvor- se injemu istovjetnome fran- nation-état (pobliže Pa- (pobliže ci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini i vaci, Talijani, Mađari, Židovi, Nijem- narodi) spominju samo Srbi, Slo- Česi, kao nacionalnese manjine kao (aneviše žaj idalje narod, pokazuje činjenica da sadržaju jošuvijek narodno; dajesadr- lo koje kaonacionalno, izgleda alijepo mjesto narodnog načelazauzelo jenače- tome tko čini hrvatsku državu-naciju: dopunjuju načela“Izvorišnih osnova” o mijenjaju pogleda se 125/97) učetiri i i dopunama Ustava RHiz1997.(NN i manjina, spomena nacija. bez RH ravnopravni pripadnici svihnaroda članaknosti, dočim 16.propisuje dasuu izražavanjasloboda narodnosne pripad- padnicima svihnaroda imanjina jamči roda i manjina, astavkom pri- 2.dase su uRHravnopravni pripadnici svihna- tlu, članak 15.propisuje stavkom 1.da svojemostalim, nacionalnom podrije- ju svaprava neovisno o, islobode, među članak 14.propisuje dagrađani RHima- dio Ustava nerazjašnjava dilemu. Tako nom tekstu “Izvorišnih osnova”. Glavni Muslimana, Slovaka Čeha, itd. uizvor- sno otome shvati kako se spomen Srba, čelo isto načeloilirazličita načela,ovi- RH. Pritom sumanjinsko inarodno na- manjinanika drugih koji sudržavljani država-nacija pripad- od sastoji također pučanskim, prema kojemu hrvatska se njinskom povezanome načelu, također s koji sudržavljani RH.Treće, prema ma- ničkoga), pripadnika naroda od drugih jatno izvedeno izpučanskoga (stanov- ma državljanskom načelu, koje jevjero- prema narodnom načelu idijelom pre- gdje on se god nalazio. Drugo, dijelom naroda hrvatskog dakle od kaocjeline, ili pučanstvo Republike Hrvatske, nego narodahrvatskog koji sustanovništvo naroda,hrvatskog pripadnika ito neod ma. Prvo, prema narodnom načelu, od na kontekst, primjereno nazvati načeli- Ustavnim zakonom oizmjenama drugi drugi publike Hrvatske, koja započinje sljede- osuverenostiodluke Re- isamostalnosti 2.2.1.3. Osamostaljenje manjine. naroda uRHpriznato dasunacionalne toj promjeni, većem jebroju manjinskih ne dodaje pridjev autohtona; sukladno na, koji idalje imasadržaj narod, se više državu-naciju: izrazu nacionalna manji- osnova”rišnih otome tko činihrvatsku da mijenjaju idopunjuju načela“Izvo- 76/10; pročišćeni pogle- 85/10)udva se vodi ihželja zaočuvanjem tihobilježja. obilježja građana različita drugih i od ju etnička, jezična,kulturna i/ilivjerska teritoriju Republike Hrvatske te ima- pripadnici tradicionalno nastanjeni na cionalnu manjinu kaoskupinu čiji su 91/11, 91/11)člankom 5.određuje na- nih manjina (NN155/02,80/10,47/10, padnosti. izražavanjači sloboda nacionalne pri- pripadnicima nacionalnih manjina jam- članak 15.stavak 2.Ustava dase tako 113/00) člankom 7.stavkom 2.mijenja ražavanja narodnosne pripadnosti. svih naroda imanjina, iz- jamči sloboda pripadnicima, kaoiranije pripadnicima nih manjina, nostavkom 2.njihovim se me jamči ravnopravnost svihnacional- članakse 15.stavak nji- dase 1.tako nima. Uglavnom tekstu Ustava mijenja ci iRusini, stoga što jesudržani autohto- dodaju Nijemci, se Austrijanci, Ukrajin- nisu držani autohtonima uHrvatskoj, a slimani iSlovenci, vjerojatno stoga što autohtona;djev nespominju se više Mu- uz izraznacionalna manjina dodaje pri- koji imaju državljanstvo RH;pritom se Vjera unarod očit jetemelj Ustavne Promjenom Ustava RHiz2010.(NN Ustavni zakon opravima nacional- Promjena Ustava RHiz2000.(NN Republike Hrvatske Republike

203 Studija: Ustav, vlast i narod 204 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 puk (Padjen, 1992:45). ustanoviti mora prvo narod prvo se kao jom usmislu internacionalnog prava, rod, točnije, dabi naci- mogaopostati vima, može imati samo puk, anei na- postoji iznimnimslučaje- samo uposve neprimjereno naziva međunarodnim) ternacionalnom pravu (koje hrvatski se u samostalnu državu, koje prema in- toga štono zbog pravo samoodređenja nije internacionalnopravno svrsishod- melj osamostaljenja Republike Hrvatske Pozivanje nanarodno načelokaote- pripada svimnjezinim državljanima”. suverenitetom Republike Hrvatske koji nje narodima sdrugim idržavama, te ći ipravo narazdruživanje iudruživa- naroda nasamoodređenje, uključuju- vim ineprenosivim pravom hrvatskog načelo: “u skladu sneotuđivim, nedjelji- ćim pozivanjem nanarodno inapučko vencije dasama svojim propisima uredi cije dopušta svakoj državi stranci Kon- studenoga 1997.Iako članak 3.Konven- ropske konvencije održavljanstvu 6. od kona protivan ječlanku 5.stavku 1.Eu- vatskim državljaninom. Taj članak Za- te ako dadepisanu izjavu držihr- dase vatskoj idaprihvaća hrvatsku kulturu pravni poredak iobičaje uRepublici Hr- va ponašanja može zaključiti dapoštuje u Republici Hrvatskoj ako iznjego- se vatskog naroda koji nemaprebivalište hrvatskog državljanstva pripadnika hr- canje prirođenjem uključuje stjecanje ugovorima, noprema članku 16.stje- prirođenjem iprema internacionalnim rijetlom, rođenjem nateritoriju RH, državljanstvo se na, hrvatsko stječe pod- 53/91, 28/92).Prema članku 3.Zako- konu ohrvatskom državljanstvu (NN 2.2.1.4. Državljanstvo Hrvata Vjera unarod primjetna jeuZa- izvan države i nedjeljivoga naroda. hrvatskog blike Hrvatske ravnopravan diojednoga koji propisuje da su Hrvati izvan Repu- nego ipravna, slijedi izčlanka 4.Zakona, hrvatskom narodu nije samo kulturna, državljanstvo.u hrvatsko pripadnost Da hrvatskom narodu upostupku primitka državljanstva neprejudicira pripadnost priznanje hrvatskog statusa bez Hrvata ništvo. Stavak 2.istog članka određuje da titet ipromiče hrvatsko kulturno zajed- ke Hrvatske koji njeguje iden- hrvatski te prijatelj naroda hrvatskog iRepubli- tlo, njihova djeca (rođena iposvojena) supružnik koji podrije- nemahrvatsko Hrvatske državljanstva, hrvatskog bez koji može dobiti Hrvat izvan Republike tus državljanstva hrvatskog Hrvata bez Članak 37.stavak uvodi 1.Zakona sta- državljanstva hrvatskog bez statusa. ibez državljanstva hrvatskog som Hrvata bez i državljanstvom,ske: shrvatskim statu- sa naHrvateodnosi izvan Republike Hrvat- naroda. prema se, Zakon svom članku 3., su diojednogainedjeljivoga hrvatskog ti izvan Republike Hrvatske ravnopravan 124/11, 16/12).Prema tom zakonu Hrva- vatima izvan Republike Hrvatske (NN Republikeo odnosima Hrvatske sHr- skih poslova RH,18.7.2013.). vezana (Ministarstvo vanjskih ieurop- ju jošnije ratificirala, panjome nije ob- 2005. (Hrvatski sabor, 2005),Konvenci- Hrvatska, iako ju jepotpisala 1.prosinca Stogajetla. neiznenađuje što Republika kože ilinacionalnog ilietničkog podri- nacije natemelju vjere, spola, boje rase, kakvu praksu koja dovodi dodiskrimi- koji razlikovanje sadrži iliuključuje bilo ne smije donijeti propis održavljanstvu stvo itd.) te, prema članku 5.stavku 1., čela (dasvatko imapravo nadržavljan- članku 4.,dužna poštovati na- određena tko jenjezin državljanin, ona je, prema Vjera unarod utemelju jeiZakona i kaomogućnostuvođenja je njihove poslove. Ta suprava tumačena lučivanju središnje kadona vlasti uređu- sudjelovanje ujavnim poslovima iuod- ( djelatan ako žives drugima; uizoliranim selima, nje tog prava pojedinačno iliudruženo ili etničkoj skupini pripadaju te vrše- deća prava: kojoj daodluče nacionalnoj ju gdje žive, uživati, slje- međuostalim, ( daju nacionalnoj ( 2.4), prema kojemu koje ćeosobe pripa- (UNSC23169,AnnexVI,2.3- rješenja Programa naćiiunacrtu može se općeg ference on Yugoslavia, 1991).To načelo tration Commission of Peace the Con- o svimzainteresiranim državama (Arbi- vezama koje iztoga proizlaze kadjeriječ hovu svimpravima sa izboru isvimob- može biti priznato državljanstvo nji- po i Hercegovini iHrvatskoj, ako to žele, stanovništvapadnicima srpskog uBosni sporazuma izmeđurepublika, dapri- sljedica biti, tog načelamogla natemelju svomnici po izboru, te bi po- jednaod nosti etničkoj, vjersk zahtijevati izražavanja slobodu pripad- opredjeljenje svako ljudsko biće može goslaviji, natemelju prava nasamo- vjerenstva Mirovne konferencije oJu- 2.2.1.5. Državljanstvo nehrvata udržavi ethnic 179-180) države. suverenost tanje izborima –adatime ne dovedu upi- – primjerice pravo glasa na lokalnim ma Bosne iHercegovine te Hrvatske đanska ipolitička prava na područji- Srbima, ali dazadrže određena gra- sti daseosobe koje to žele proglase u Maastrichtu, sasvrhom dadopu- vorom oEuropskoj Uniji potpisanim Ugo- postavljenoj onoj slične ljanstva razlike između nacionalnosti idržav- Mišljenjem broj 2Arbitražnog po- ) skupini anisuvećina upodruč- practical ) stupanj samouprave; national oj ilijezičnoj zajed- ) ilietničkoj (Pellet, 1992: imaju prebivalište RH,bi- napodručju jeme izbora zateknu izvan granica RH,a kom 2.propisao jedabirači koji uvri- se iz 1992.(NN22/92),člankom 5.stav- zastupnika uSabor Republike Hrvatske temelju tihodredaba, oizborima Zakon ra zateknu izvan njezinih granica. Na jim državljanima koji uvrijeme izbo- se račkog prava Republika osigurava isvo- predsjednika Republik dina života te zaSabor dauizborima i žavljani Republike snavršenih 18go- ko pravo, opće ijednako, imaju svidr- 56/90), člankom 45.propisuje dabirač- Hrvatske. Tako Ustav RHiz1990.(NN kog prava zaorgane (“tijela”) Republike 2.2.1.6. Biračko pravo Hrvata stva (Padjen iMatulović, 1996: 42-44). Mišljenje broj 2Arbitražnog povjeren- Uz to Ustavni sudnije niosvrnuo se na kojima netko može steći državljanstvo. iproizvoljnostalno odrediti uvjete pod kao dadržava imapravo potpuno samo- nije analizirao sadržaj drugi Zakona, htjeva zadržavljanstvo. No Ustavni sud si neobrazložene oodbijanju odluke za- su omogućavale Ministarstvu da dono- ku ozahtjevu zadržavljanstvo te koje je Ministarstvo dužno donijeti odlu- stvu koje nisuodređivale rok ukojemu ohrvatskom Zakona državljan-odredbe jeprotuustavnima(NN 113/93)ocijenio 207/1992; u-I-209/1992;U-I-222/1992 brojrješenjima U-I-206/1992,U-I- stva RH.Ustavni sudRH(8.12.1993.) ka nazahtjeve zadobivanje državljan- izdalo jeoko 10.000negativnih odlu- Ministarstvo unutarnjih poslova RH ternacionalnom konvencijom. in- UNSC 23169,AnnexVInije postao Vjera unarod utemelju jeibirač- neslužbenim izvorima,Sukladno Međutim, Program općeg u rješenja izvan države e ostvarivanje bi-

205 Studija: Ustav, vlast i narod 206 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 ne (NN145/10). Hrvatski sabor, člankom 4.,iziste godi- punama zastupnika oizboru Zakona u propisano iZakonom oizmjenama ido- stupnika, zakonom. uskladu sa Tako je valište uRHimaju pravo izabrati za- tri Hrvatski sabor birači koji nemaju prebi- 45. stavak 2.,propisuje za dauizborima kom 2.,Ustav RH(NN85/10),članak (NN 76/10),člankom 7.stavkom 1.toč- raju birači koji imaju prebivalište uRH. i broja 140,tj. broja zastupnika što ihbi- sova birača koji imaju prebivalište uRH dijeljenjem ukupnog broja važećihgla- rezultatom, tj. količnikom dobivenim posebnoj izbornoj jedinicipodijeljenog tatu, tj. količniku broja u važećihglasova zastupnika koje oni biraju jednakrezul- u posebnoj izbornoj jedinicite dajebroj rači koji nemaju prebivalište uRHbiraju 116/99), člankom 44.propisano jedabi- u Hrvatski državni sabor iz1999.(NN zastupnika Zakonom oizboru nih lista. u Zastupnički dom natemelju poseb- Republike Hrvatske biraju zastupnike či koji nemaju prebivalište napodručju 68/95), člankom 1.propisano jedabira- nama idopunama iz1995.(NN Zakona (Pokrovac, 1995:15).Zakonom oizmje- krši princip jednakosti biračkog prava” obzira time natotumačen, što se bez stupnike uŽupanijski dom, tako jepro- “Iakosta. zakon nekažedabiraju za- Zastupnički dom natemelju državnih li- RHbirajulište napodručju zastupnike u propisao dabirači koji nemaju prebiva- jestavkom RH,dočim 3. na području raju zastupnike prema svom prebivalištu i Hercegovini idržavljanstvo te države, nom oni koji imaju prebivalište uBosni nemaju prebivalište uRH,ato suuglav- koje suizabrali državljani hrvatski koji brojsa, zastupnika uHrvatskom saboru Promjenama Ustava RHiz2010. Na temelju gore navedenih propi- ga internacionalnog priznanja, donijela jednice RHje, ispunjavajući uvjet svoje- JNAi od te pritiska internacionalne za- Hrvatskoj poticane Republike od Srbije ne samouprave, u Srba pobune uslijed u organima jedinicamjesne ipodruč- pljenost uHrvatskom ilimakar saboru manjinskih naroda naposebnu zastu- RH nije propisano pravo pripadnika ranim danimaUstavom višestranačja ski narod, njezinoj pasukladno snaziu Ustavom izakonima RHvjerauhrvat- 2.2.1.7. Biračko pravo nehrvata udržavi znakovito, tu nesadrži odluku). članka, zaključno s23.9.2013.,možda prema signaturi, uvrijeme izradeovog suda&m1=2&m2=0&Lang=hr, pregled ult.aspx?Show=c_praksa_ustavnog_ suda RH,tj. http://www.usud.hr/defa- 7391/2010, no je Sud prijedlog odbacio odlukom U-I- 29. 7.2011.,SuT-T-10/2011-5 navodi da zastupnikaga takvog (Ustavni sudRH, Ustavu imati pravo naizbor maijedno- bivalište uRepublici Hrvatskoj prema ju državljani lihrvatski koji nemaju pre- nije iskoristio tu priliku daocijeni smi- rati 14zastupnika (Lozo, 2011).No Sud čiste stranke prava datibirači trebaju bi- sabor, arazličito Hrvatske stajališta od skoj naizbor troje zastupnika uHrvatski nemaju prebivalište uRepublici Hrvat- biračko pravo državljana hrvatskih koji ske NN76/10.udijelu kojim uređuje se ka 7.Promjene Ustava Republike Hrvat- s Ustavomza ocjenu suglasnosti član- stranke prava zapokretanje postupka prijedlogjim jeodbacio Hrvatske čiste sabor, 4.12.2011.). 2003. =4;2007.5;2011.3(Hrvatski deći: 1992.=12;1995.2000.6; bio jeurazdoblju 1992.do2012.slje- od Iako jevjeraunarod ispovijedana Ustavni suddonio ko- jerješenje web -stranica Ustavnog iz 1991.-1992. nacionalnih zajednica iopravimavima islobodama etničkih i 21.-50. Ustavnog zakona oljudskim pra- članakostalim, 18.stavci 1.i5.te članci rokaodređenog –neprimjenjuju, među propisano privremeno jedase –alibez ili manjina uRH.Njegovim člankom 2. vima etničkih in ljudskim pravima iopra- islobodama pojedinih odredaba Ustavnog zakona o zakon oprivremenom neprimjenjivanju jestupioje iodmah nasnaguUstavni snage,le srpske 30.rujna 1995.donesen RHšto suih1990. zauze- ljena područja je “Oluja”, kojom nadzor RHstav- supod nakon završetka vojno-redarstvene akci- čine natpolovičnu većinu. Neposredno ma popisu stanovništva iz1981.godine, nacionalne zajednice ilimanjine, pre- u kojima pripadnici pojedine etničke i je preustrojenih ukotareve (NN27/92), kasni- mni) položaj općina (područja), pisan samoupravni jeposebni (autono- Glavomvlasti. V., člancima 21.-50.,pro- organimaiz stavka 1.udrugim državne ničke inacionalne zajednice ilimanjine žavne osigurava vlasti zastupljenost et- kom zakonom 5.dase oustrojstvu dr- u Zastupnički dom Sabora RH,astav- ju pravo izabrati ukupno zastupnika pet udio ustanovništvu manji 8%ima- od i nacionalnih zajednica stavkomvlasti, 2.dapripadnici etničkih vatske te uorganima vrhovne sudbene ništvu uSaboru iuVladi Republike Hr- stanov- ukupnom u udjelu svom mjerno 8%imajuod pravo nazastupljenost raz- stanovništvu Republike Hrvatske sviše zajednica ilimanjina koje sudjeluju u je dapripadnici etničkih inacionalnih stavkom 1.Ustavnog zakona propisano ci Hrvatskoj (NN65/91).Člankom 18. nalnih zajednica ili iopravimabodama etničkih inacio- Ustavni zakon oljudskim pravima islo- acionalnih zajednica manjina uRepubli- ili manjina uRH ili manjina čiji je ne manjine koja uukupnom stanovni- propisuje pripadnicima dase nacional- 80/10, 91/11,93/11),koji člankom 19. cionalnih manjina (NN 155/02,47/10, je 2001.Ustavni zakon opravima na- članka 82.stavka 1.Ustava RHdonesen nom svihzastupnika. glasova izbornom pravu itd.) Sabor donosi veći- organske zakone (oljudskim pravima, svih zastupnika, astavkom 2.daostale donosi dvotrećinskom većinom glasova va nacionalnih manjina Hrvatski sabor je daorganske zakone koji uređuju pra- zakona: članak 83.stavkom 1.propisu- da Ustav razlikuje dvije vrste organskih nom Ustava iz2001.(NN28/01),tako ičlanakse 83.Ustava, ponovno Promje- donošenje organskih zakona, amijenja zakonom koji donosi postupku se po za nacionalnih manjina uređuje ustavnim kojemu ravnopravnost se izaštita prava ke uHrvatski sabor, te stavak 2.prema pravoposebno dabiraju svoje zastupni- pored općega biračkog prava, osigurati padnicima nacionalnih manjina može, dodaje stavak 3.prema kojemu pri- se dom Sabora. biraju jednogzastupnika uZastupnički i židovske nacionalne manjine zajedno strijske, njemačke, rusinske, ukrajinske Sabora, astavkom 2.dapripadnici au- jednog zastupnika uZastupnički dom lijanske nacionalne manjine biraju po je dapripadnici mađarske, ita- srpske bora, člankom 17.stavkom 1.propisao zastupljenost uZastupničkom domu Sa- nicima tihmanjina ostvarenje prava na 116/99) člankom 16.zajamčio jepripad- stupnika uHrvatski državni sabor (NN (vidi gore za- oizboru 2.2.1.2), Zakon priznate autohtone nacionalne manjine nu Ustava 1997.(NN135/97)kojom su Na temelju članka 15.stavka 2.i Promjena Ustava iz2000.članku 15. promje- te promjenu tu Slijedeći

207 Studija: Ustav, vlast i narod 208 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 (3) Nacionalne manjine koje ustanov- (2) Nacionalnim manjinama koje na (1) Republika Hrvatska jamči pripadnici- njega ovako: te glasi 87/10) promijenjen ječlanak 19.poto- vima nacionalnih manjina iz2010.(NN ma idopunama Ustavnog zakona opra- Člankom 1.Ustavnog zakona oizmjena- dinice lokalne iregionalne samouprave. pljenost upredstavničkim organima je- manjina zajamčeno jeipravo nazastu- nog zakona pripadnicima nacionalnih člankomu Hrvatski sabor; 20.Ustav- nom kojim uređuje se izbor zastupnika denih dviju skupina propisuje zako- se broj zastupničkih mjesta nave- svake od zajedno iosam, apodroban izmeđupet broj zastupničkih mjesta obiju skupina u Hrvatskom saboru, stimšto jeukupan najmanječe se zastupnička četiri mjesta manjina, takvih padnicima drugih jam- djeluje smanje 1,5%,zajedno od spri- koja uukupnom stanovništvu RHsu- apripadnicimaru, nacionalne manjine zastupnička mjesta uHrvatskom sabo- nika jamči najmanje jedno, anajviše tri štvu RHsudjeluje 1,5%stanov- od sviše posebnoga biračkog prava imaju pra- red općega biračkog prava, na osnovi ju smanje od1,5%stanovnika, po- sudjelu- Hrvatske Republike ništvu izbor zastupnika uHrvatski sabor. uređuje se kojim zakonom sa skladu ma koje predlažu birači te manjine, u lista- manjine ili te načkim listama melju općega biračkog prava na stra- svoju zastupljenost ostvaruju na te- ne manjine uHrvatskom saboru koji nacional- te pripadnika mjesta nička novnika jamči senajmanje zastup- tri Hrvatske sudjeluju od1,5%sta- sviše nog zakona ustanovništvu Republike dan stupanja na snagu ovoga Ustav- stupljenost uHrvatskom saboru. nacionalnih manjinama pravo za- na lištem: sljedećimodluku, međuostalim, staja- ma nacionalnih manjina, obrazloživši i dopunama Ustavnog zakona opravi- nak 1.Ustavnog zakona oizmjenama U-I-994/2011 (NN93/11)ukinuo čla- 3847/2010, U-I-692/2011,U-I-898/2011, 29.srpnjaod 2011.U-I-3597/2010,U-I- načkog demokratskog sustava, najvi- nacionalne ravnopravnosti i višestra- tava ineposredan jeizraz jednakosti, u smislu članka 1.stavaka 2.i3.Us- java radi ostvarivanja vlasti “naroda” izbornog sustava. Taj sesustav ustro- općeg dr.) i okviru u imovinskoj noj, strukov- obrazovnoj, dobnoj, spolnoj, novi (nacionalnoj, etničkoj, jezičnoj, za bilo koju manjinu pobilo kojoj os- mjesta zastupničkih broj zajamčenih prijed zakonom jamčiti iodređivati una- Ustav da dopušta ne utvrđuje UstavniSukladno navedenom, sud va. melju općeg ijednakog biračkog pra- te- na građana, tijelo predstavničko Hrvatski u sabor, predstavnika svojih žavljana” –ostvaruje vlast izborom jednica slobodnih iravnopravnih dr- Tako definiran “narod” – to jest “za- (njem. Staatsvolk, državni narod). nacionalnih manjina “narod” čine – hrvatskoga naroda ipripadnike svih žavljani koji obuhvaćaju – pripadnike koncept države ukojoj njezini svi dr- lazi dajeUstav prihvatio građanski mjerodavnih ustavnih odredbi proiz- 30.2. Iz navedenih Izvorišnih osnova i Ustavni sudRHsvojom jeodlukom Hrvatski sabor. kojim seuređuje izbor zastupnika u zakonom sa skladu u manjina, nalnih biti umanjena stečena prava nacio- bornim jedinicama, ačime ne mogu nacionalnih manjina, uposebnim iz- pripadnika zastupnika izabrati pet vo reniteta” 2006;Vlašić, (Sansević, 2007). udruživanju ukojem prenosi se diosuve- profesorhrvatski ustavnog prava, “riječ o je to Branko pokazao Smerdel, ugledni balo donijeti referendumom jerje, kako ustavnopravnog stajališta tu odluku tre- luku opristupanju RHNATO-u, iako jes atlantskog saveza (NNMU3/09),tj. od- donio opotvrđivanju Zakon Sjeverno- 2.2.2. RH Pristup nalnih manjina (NN87/10). nama Ustavnog zakona opravima nacio- Ustavnog zakona oizmjenama idopu- 145/10), koji sudoneseni radiprovedbe zastupnikaborima uHrvatski sabor (NN o izmjenama idopunama oiz- Zakona 11) ukinuo članke 1,5,6,9i10Zakona U-I-993/2011, U-I-3643/2011,NN93/ 452/2011, U-I-693/2011,U-I-746/2011, 29.srpnjaod 2011.(U-I-120/2011,U-I- ga Ministarstva obrane RH. Ministarstva vanjskih poslova RHidru- no utisku idvije reakcije nanjega, jedna zbilo, pokazuje sljedeće stajalište iznese- neprava. vjerojatno se Da što baštakvo ugovoravrsta –izvora internacionalnog je inepostojeći ugovor jošuvijek jedna – pickwickovskom logikom prema kojoj rajućih izvora internacionalnog prava ili Hrvatskog sabora, korištenjem odgova- referendumana nesamo bez nego ibez važnije jepitanje nije donese- liodluka luku trebalo donijeti referendumom, panje RHNATO-u (Vlašić, 2007). rača protiv, asamo 31%birača zapristu- javnog mnijenja pokazivala da je41%bi- uzmeuobzir dasuistraživanjakad se Referendum jebio potreban pogotovo Hrvatski sabor je25. ožujka 2009. Ustavni sudRHsvojom jeodlukom blike Hrvatske (članak 3.Ustava). Repu- poretka ustavnog vrednota ših Ne niječući važnostpitanja jeliod- Sjevernoatlantskom savezu

2007. Republike Hrvatske (Priopćenje, 30.3. je objavljeno, Ministarstva od obrane osporeno (demantirano), istog dana kad 3. 2007.). ropskih integracija RH(Priopćenje, 30. cama Ministarstva vanjskih poslova ieu- komentarano je–bez –na ožujka 2007.izloženo stajalište prenese- neće saznati”. nekoliko uvojnom osoba vrhu, neznai vojnih operacija), adato javnost, mimo nim prostorom uslučaju rata ilidrugih služe zrač- hrvatskim slobodno ce, dase suverenosti naNATO iliSAD(primjeri- kve sporazume, kojima jeprenijela dio nost daje“Hrvatska već zaključila ta- nije...”. baš kaomeđunarodni ugovor, alito ments, kojih od svakiupravilu izgleda ma osuradnji ilitzv. gentleman’s agree- nog tajnika UN-a,nego memorandumi- bili –...moraju biti registrirani glav- kod đunarodnim ugovorima, koji –dabi to narodne vojne suradnje nije uređen me- koji... nemoraju biti dostupni javnosti”. tvrdnje, kako slijedi. ka 2007.uključuje, tri međuostalim, 1 Priopćenje za- MORH-a 30.3.2007.,bez od ugovore vojne ipolitičke naravi pisuje da: da Ustav Republike Hrvatske decidirano pro- narodnim ugovorima” nije utemeljena budući đunarodne vojne suradnje nije uređen među- glasi: sta, citiranogvršetka uglavnom dijelu ovog tek- Izloženo stajalište bilo je, međutim, Istog dana kadjeobjavljeno, tj. 30. Treće, isključiti nemože se moguć- Drugo, “najveći diodanašnje među- Prvo, države “potpisuju ugovore Stajalište objavljeno utisku 30.ožuj- – Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne “Upozorba”... da“najveći dio današnje me- 1 ), koje navodi nekoliko interna- web -strani-

209 Studija: Ustav, vlast i narod 210 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 ključiti daje“Hrvatska već zaključila koji, međutim, sebi sami nemoguis- po cionalnih ugovora objavljenih uNNMU, snaga (NATO/PfP SOFA) koji jepotvrđen 07. zamirnerstvu opravnom položaju njihovih ugovora iostalih država koje sudjeluju uPart- između država stranaka Sjevernoatlantskog gistrira uTajništvu Ujedinjenih naroda. vor, uskladu sčlankom 102.Povelje UN-a,re- skih integracija. lazi uMinistarstvu vanjskih poslova ieurop- Zbirci međunarodnih ugovora RHkoja sena- narodnih akata evidentiraju seipohranjuju u nja. Izvornici međunarodnih ugovora imeđu- tegracija dostavljaju Vladi RHradi upoznava- Ministarstva vanjskih poslova ieuropskih in- međunarodno-pravne obveze. Isti seputem međunarodni akti kojima sene preuzimaju vora iprethode njihovom potpisivanju te paju radi izvršavanja međunarodnih ugo- vore postoje imeđunarodni akti koji skla- se novinama idostupan jejavnosti. rodnog ugovora, isti seobjavljuje uNarodnim vora. Nakon procedure potvrđivanja međuna- sklapanju iizvršavanju međunarodnih ugo- narodnih ugovora) propisane su Zakonom o registracijagu, te evidencija ipohrana među- ve oratifikaciji, objavljivanje, stupanje na sna- i potvrđivanja međunarodnih ugovora, ispra- tanje postupka, pregovori, način potpisivanja i izvršavanju međunarodnih ugovora (pokre- potvrđenim međunarodnim ugovorima. uporištem usklopljenim iuHrvatskom saboru bez prethodne odluke Hrvatskog sabora, ali s vora te radi pružanja humanitarne pomoći i la ili pristupa na temelju međunarodnih ugo- zacija kojima jeRepublika Hrvatska pristupi- u okviru međunarodnih obrambenih organi- ske prijeći mogu njene granice usklopu vježbi skog sabora zinih granica samo na temelju odluke Hrvat- prijeći njezine granice ili djelovati preko nje- Republika Hrvatska jesklopila Sporazum Kao konačan korak međunarodni ugo- se Bitno jeistaknuti dauzmeđunarodne ugo- Nadalje sve radnje koje prethode sklapanju – Iznimno Oružane snage Republike Hrvat- – Oružane snage Republike Hrvatske mogu referendumu većinom ukupnog glasova vanju Republike Hrvatske donosi na se 4. Ustava RHiz1990.“odluka oudruži- hvaljujući tome što ječlanak 41.stavak 1. 2012.).Taj jepostotak bio dovoljan za- (Državno povjerenstvo izborno RH,27. nje samo glasovalo 29%upisanih birača dajezapristupa-rača (4.504.765),tako tonji sučinilisamo 43,1%upisanih bi- pristupili (1.960.231).No izborima po- ćinom birača (66,27%)glasova koji su 1.299.008 birača, tj. dvotrećinskom ve- vatske Europskoj Uniji (EU)glasovima nio odluku opristupanju Republike Hr- RHEuropskoj2.2.3. Pristup Uniji ne zna”. prenijela diosuverenosti, adajavnost to sporazume kojima jenaNATO iliSAD SAD-a uvezisko povjedništva SAD-akoje djeluje uime Vlade glasnosti između Vlade RHi Europskog za- pio na snagu ukolovozu 2004. pravnom položaju njihovih snaga, koji jestu- država koje sudjeluju uPartnerstvu zamir o stranaka Sjevernoatlantskog ugovora iostalih datni protokol Sporazumu između država ljače 2002. za Republiku Hrvatsku stupio na snagu 10.ve- prosinca 2001.uHrvatskom saboru ikoji je dio svoje suverenosti NATO-u ili SAD-u.” ključila “tajne” sporazume kojima je“prenijela zna ineće saznati” dajeRH“moguće” već za- ne vojnom vrhu, u mimonost, nekoliko osoba stupna javnosti što pobija tvrdnju ...da“jav- du sUstavom izakonom idajekao takva do- skla- u sklopljenim ugovorima međunarodnim suradnja na obrambenom području uređena je usvemu usklađen saNATO/PfP SOFA-om. koji jestupio na snagu ulistopadu 2005.ikoji za obuku odstrane oružanih snaga uEuropi, poligona, zračnih ipomorskih luka iobjekata Referendum je22.siječnja 2012.do- Također jepotpisan Memorandum osu- Sklopila jeiDodatni protokol iDaljnji do- Iz navedenog vidljivo jedameđunarodna rišten jem zračnog prostora, iz, bitno, sljedećeg razloga: 2013. žaliteljevu žalbu kaoneosnovanu Izbori zaEuropski parlament nisu bili 2. 1. Neprihvatljiv jeizborni sustav uko- deći ubitnom sljedeće: iz RH.Žalitelj navo- rješenje jeosporio ku izbora članova uEuropski parlament nepravilnosti zbog upostup- podnesen žaliteljev prigovor 17.travnja od 2013. 2013.) kojim jekaoneosnovan odbijen žavno povjerenstvo izborno RH,18.4. Državnog povjerenstva izbornog (Dr- Ustavnom sudu RHžalbu narješenje lament izRH(dalje: žalitelj), je podnio didat zaizbor članova uEuropski par- 4. 2013.). (Državno povjerenstvo izborno RH,15. za članove Europskog parlamenta izRH biračahrvatskih pristupilo glasovanju 2011.), neiznenađuje što jesamo 20,1% na krizom eura( EU iSAD-u, koja je2012.jošpogorša- panja RHEUte ekonomska depresija u birača uobzir pristu- niska podrška li se stupili referendumu” (NN76/10).Uzme donesena većinom “birača koji supri- kojoj jedovoljno bude odluka datakva nja 2010.zamijenjen prema odredbom kom 28.Promjene Ustava 16.lip- RHod broja birača udržavi” (NN56/90),član- Ustavni sudRH odbio je23.travnja nost zastupanja hrvatskih građana. legitimni paizabrani nemaju legitim- poslenosti, zakoju jeodgovorna vlast. skoj je80%građana upolitičkoj neza- glasanja idrugih razloga. UHrvat- voljnog informiran ostvarili svoje pravo glasa,zbognedo- parlament. 2.967.335građana, nisu lokalno, Europski za ili nacionalno izabrati predstavnike cijelog naroda prošlosti samo 20,83%građana može sustave totalitarne na uzoru po jemu Dr. Lang Slobodan iz Zagreba, kan- Time B Plan for ja, odgovaranja od , 20.6. ka, tj. ovlašteni da donose pravne norme tim što nekimogubiti iorganima poret- va idržave naziva pravnim subjektima, s bitiretka, dakle ono uteoriji što se pra- za to ovlašteni normama toga istoga po- te pravno važnadjelovanja), moraju biti čuje iizvanpozitivna mjerila djelovanja gledano, pravnog poretka (koji uklju- đenoga pravnog sistema ili, nešto šire ljudi, dabi stvarati mogli norme odre- Iz toga pakslijedi dačovjek iliskupina la, treba biti ovlaštena drugom normom. Iz toga slijedi danorma, dabi postoja- u tome davažiilivrijedi (Nino, 1978). pozitivizma, načinpostojanja norme jest Hans Kelsen, mislilacpravnog vodeći ski, mislilacprirodnog vodeći prava, i različitimatako kaošto suToma Akvin- dećim zapadnim pravnim misliocima, đer nešto što jest.Međutim, prema vo- nje”), sebi, nosama jepo naoko, tako- propisuje kako treba djelovati (“treba- tak”), jenorma nešto dočim što, doduše, skupina ljudi, nešto što dakle jest(“bi- da jeonaj tko stvara normu čovjek ili 1938). Poteškoća utome jetog odnosa danormuga ovlašćuje stvara (Katičić, onoga tko stvara norme inorme koja žave jeorgana odnos inorme, tj. odnos 2.2.4. Organ inorma Središnje pitanje teorije prava idr- 2013.) luka broj U-VIIA 2312/2013,24.4. osnovanost. drugo nego potvrditi njegovu pravnu šenje DIP-a, Ustavni sud ne može u izbornim sporovima, osporeno rje- Ustavnog suda nadležnosti okvirima stava iizbornih pravila. Ispitujući, u su- izbornih pitanjimani legitimiteta usmjere- žalitelja načelniti prigovori postupak ukojem razmatra- semogu de izbornog prava (izborni spor) nije Postupak upovodu žalbe zbogpovre- (Ustavni sudRH,Od-

211 Studija: Ustav, vlast i narod 212 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Prema analizi iz2010.godine, nim organom, birači. ato suhrvatski što jevrhovna norma. Počelo jesvrhov- neznanitko jevrhovništo se organ ni ka nemože smislenopostaviti, srazloga tomnog, apo ičitavoga pravnog poret- nu ivrhovnoj ustav- normi hrvatskoga gan car, anepapa ilipuk, anenarod? je prema prirodnom pravu vrhovni or- rodno pravo to, kako možemo znati da budu vrhovni organ. No čakako jepri- nekog čovjekašćuje iliskupinu ljudi da prava, tj. prirodnog zakona, koja ta ovla- onoga tkodajenorma vjeruje prirodnog organ. Odgovor jesamo prividno lakza 113 id., 181),ako gamože stvoriti samo kako ganaziva Kelsen (1961:5,9,13,15, va Akvinski (1990),ilipozitivno pravo, da postoji ljudsko pravo, kako ganazi- poretka. Otuda pitanje: kako jemoguće obvezatne pravne zadruge subjekte tog 2010; Kako nam lažu, 2009) ili su možda baštu itamo. nisu niti uzemlji niti uinozemstvu – ku od 499.707biračica ibirača koji broj- misterioznu imamo stanovnika, Hrvatskoj živi 3.589.613punoljetnih nju proračunatu godinu (2007.),u nog zavoda statistiku, za posljed- za Kako istodobno, poprocjeni Držav- čica ibirača. Hrvatskoj trebalo biti 4.089.320bira- 406.208 imena, pokazat će sedabi u stalnog prebivališta uHrvatskoj) vodi (zapravoporu sve birače ibiračice bez zna li dase na popisima zatzv. dijas- neobično kompleksnom pojavom. Sa- vanjskog promatrača daima posla s naivnog kakva će upozorit – vorimo noljetnima spravom glasadane go- broja stanovnika Hrvatske –opu- nih biračica ibirača, veća odukupnog torna brojka od4.495.528registrira- Već na razini osnovnog skupa, no- orga- vrhovnom o To pitanje teško se (Dvornik, načela zauzima načelo koje kao izgleda ma Ustava RHiz1997.mjesto narodnog nim zakonom oizmjenama idopuna- država manjina. sastavljena iod Ustav- manjinskom načelu, prema kojemu je ma državljanskom načelu ilipakiprema jelom prema narodnom, adijelom pre- kojemu naciju narod, činihrvatski ilidi- naime prema narodnom načelu, prema na prema dvama načelima, iličaktrima nacija, državaje lita odnosno sastavlje- va inacija jednate pojava ista ilidvije te ma” (proslovu) Ustava RHiz1990.drža- ustvrditišću jesuli“Izvorišnim osnova- poretka. određenosti, pačakijedinstva pravnog je udovoljnoj mjeri uskladu snačelom samo ustavni nego ipravni poredak koji na temelju njih mogaobiti stvoren ne go rečeno, nedovoljno dabi određeni kazuje dasupojmovi naroda ipuka, bla- 2.3.1. Vjera narode usvjetovne u t.2.1. skladu, protiv ilimimonačelaizloženih ocijenitije sada kaoodluke donesene u 2.3. Ocjena Hrvatske objavljenu uNN76/10. ispravak) te Promjenu Ustava Republike 28/01, 41/01–pročišćeni tekst, 55/01– tekst, 113/00,124/00–pročišćeni tekst, (NN 56/90,135/97,8/98–pročišćeni koji obuhvaća Ustav Republike Hrvatske tekstčišćeni Ustava Republike Hrvatske” svemunalaz, po na“pro- sudeći, odnosi mjene Ustava” (Smerdel, 2010:1).Taj se u potpunosti neodgovara tekstu Pro- jer“objavljentka, jePročišćeni tekst, koji hovna norma pravnog hrvatskoga pore- ništo jevr- više (NN 76/10)neznase Ad 2.2.1.2.Nije sigurno- mogućesa Ad 2.2.1.1.Priprema Ustava RHpo- Odluke prikazane ut.2.2.moguće Nakon Promjene Ustava RHiz2010. proizlazi izpuka. ci RH,protivno načelu dadržavna vlast ju idržavljani RHkoji nisustanovni- čela dajedržava zajednica stanovnika. sti. Takva jepraksa povreda također na- narodno- RH,alinisuhrvatske odnosno 1995. bile dugogodišnji stanovnici SRH, nom broju koje osoba sudorata 1990.- uskratila pravo na državljanstvo značaj- 1997. Europskoj konvenciji održavljanstvu iz va zajednica stanovnika, protivna jei uz to što jeprotivna načelu dajedrža- državljaninom.hrvatskim Ta odredba, turu te ako dade pisanu izjavu drži dase blici Hrvatskoj iprihvaća hrvatsku kul- poštuje pravni poredak iobičaje uRepu- iz njegova ponašanja može zaključiti da da koji nemaprebivalište uRHako se rođenjem pripadnika naro- hrvatskog državljanstvo stječe, pri- međuostalim, na samoodređenje usamostalnu državu. protivna načelu dasamo puk imapravo pripada državljanima RH.Ta jeodluka rodu, inapučko, prema kojemu to pravo kojemu to pravo pripada hrvatskom na- moodređenja, naime nanarodno, prema ske nadva iz1990.pozivanačelasa- se Republikenosti isamostalnosti Hrvat- žavna proizlazi vlast izpuka. va zajednica stanovnika inačelom dadr- dijelom uskladu snačelom dajedrža- koje suvažnezatumačenje Ustava, samo ljanstvo RH.Tako su“Izvorišne osnove”, jinci, Rusini koji idrugi imaju držav- ri, Židovi, Nijemci, Austrijanci, Ukra- samo Srbi, Slovaci, Česi, Talijani, Mađa- manjine kaonarodi) (aneviše spominju kazuje činjenica kaonacionalne dase narodno. jesadržaj Da idalje narod, po- nacionalno, sadržaju alijepo jošuvijek Ad 2.2.1.6.Biračko pravo uRHima- Ad 2.2.1.5.Praksa indiciradajeRH Ad 2.2.1.4.Po zakonu hrvatsko se Ad 2.2.1.3.Ustavna osuvere- odluka jednakim biračkim pravom svih birača ... narušava temeljni ustavni zahtjev za cionalnih manjina, NN 87/10)“izravno nama Ustavnog zakona opravima na- (Ustavnog zakona oizmjenama idopu- šenjem sadržanim učlanku 1.stavku 2.” u točki 32.Odluke “rje- ocijeniodase sti kaovišemu ustavnom pravu kadje navedenu najednako- odluku također narod. da bi narod činio nemani spomena otome sigurno posve su nosilacdržavne ipuk inarod, vlasti a njegove “Izvorišne osnove”, određuje da u skladu sUstavom jeron, uključujući i da jepuk nosilacdržavne No vlasti. nije narod)”. – čine ‘narod’ (njem. Staatsvolk, državni nacionalnih manjina svih pripadnike i da obuhvaćaju pripadnike hrvatskoga naro- žave ukojoj njezini svi državljani –koji je Ustav prihvatio građanski koncept dr- rodavnih ustavnih odredbi proizlazi da daiz ostalim, ukinuo to pravo sobrazloženjem, među 2011, U-I-994/2011(NN93/11)dijelom U-I-3847/2010, U-I-692/2011,U-I-898/ kom 29.srpnja od 2011.U-I-3597/2010, žavne (t.2.1). vlasti vo protivno načelu dajepuk nosilacdr- pravima nacionalnih manjina. To jepra- cionalnih manjina Ustavnim zakonom o bor. To pravo se daje pripadnicima na- da biraju svoje zastupnike uHrvatski sa- biračkog prava, osigurati posebno pravo cionalnih manjina može, pored općega 2000. propisuje pripadnicima dase na- vatski sabor. Tako Promjena Ustava iz pravo dabiraju svoje zastupnike uHr- nacionalnih ilietnič padnicima manjinskih naroda, odnosno konskim odredbama RHpriznaje pri- se Ustavni sudpokušao jeutemeljiti Ustavni sudRHsvojom jeodlu- Ad 1992.ustavnim 2.2.1.7.Od iza- Ta uskladu snačelom jeodluka “Izvorišnih osnova imje- Staatsvolk kih manjina uRH , tj. državni

213 Studija: Ustav, vlast i narod 214 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 sovati većina svihbirača. Nakon što je dumom nakojemu ćezapromjenu gla- može biti promijenjeno samo referen- ustavna nadruga pravilau odnosu te da upozoritiru, Sabor dajeto pravilo više godišnjim Hrvatskom izvješćem sabo- je dužan, ako nedrugačije onda svojim većina svihbirača. Ustavni sudRHbio odluku može donijetilo datakvu samo pravi- promijenjeno Ustava Promjenom la EUreferendumom, nonakon što je RHEuropskoj2.3.3. Pristup Uniji pravnog poretka. nalnih akata, protivno dakle načelima na temelju neobjavljenih iinternacio- protivno Ustavu RH,nego, možebitno, referenduma,ne samo bez vjerojatno 2.3.2. RH Pristup žave. velikomrice zaopstanak opasnošću dr- izvanrednimposve okolnostima, primje- može biti opravdana, ako uopće, samo contra constitutionem nom dijelu pravična U-I-994/2011 (NN93/11)usvojemu bit- 3847/2010, U-I-692/2011,U-I-898/2011, 29.7.2011.U-I-3597/2010,U-I- od načelo. ustavno, ispravno anesamo političko nosu natu odredbu Ustava doista više teškosa, jekazati dajejednakost uod- njina uzopće imaju iposebno pravo gla- dopušta dapripadnici nacionalnih ma- Ustava RH(NN113/00),koji izrijekom no, uobzir članak uzmelise 15.stavak 3. ustavnoviše pravo bilo politički isprav- koliko pozivanje god najednakost kao sustava”. općeg izbornog ru Međutim, državljana Republike Hrvatske uokvi- Ad 2.2.3.RHje, doduše, pristupi- Ad 2.2.2.RHjepristupila NATO-u Stoga Ustavnog jeodluka sudaRH Sjevernoatlantskom savezu . Takva pravičnost contra legem , tj. nacionalne zajednice. Ishod tog sukoba u što većoj mjeri EUiinter- izolira od tovnih icrkvenih narodnjaka RH dase njihovoj mjeri, domaćih asdruge svje- jednice daRHuredi svoju privredu po s jednestrane EUiinternacionalne za- tičkih stranaka, biti izložene pritiscima, bilo postojećih poli- bilo nekihdrugih slaba država ukojoj ćepolitičke elite, 2.5. Prognoza liberalizmu kaonjegovoj ideologiji. balnom financijskom kapitalizmu ineo- etnonacionalizam 1990.nadalje; glo- od govoj transformaciji unarodnjaštvo, tj. naročito nakon 1990.;komunizmu inje- 1961.do1971.te prijeod inakon toga, Katoličkoj crkviuHrvatskoj kao uvjetu ma kaonjihovim vjerojatnim uzrocima: vjere unarod pripišu sljedećim uvjeti- ovog radakaouznačajnoj mjeri izraz zane iraščlanjene te ocijenjene ut.2.2. kluzivni razlozi zatoodluke prika- dase 2.4. Uvjeti vrhovne norme, tj. ustav. hovni organ, tj. birači, ništo čini točno 2.3.4. Organ inorma skog parlamenta izRepublike Hrvatske. porava legalnostizbora članova Europ- uslijed premalog broja os- palihglasova, na Langa koja pozivom nalegitimnost, nem pravičnošću također ko dobrim razlozima mogaojeodlučiti, upolitičkim spodjedna- izborima, glasa ljani RHnemoguimati pravo posebno tutionem u Ustavu RH,pravičnošću Ustavni dovoljnog sudRH,bez uporišta Predvidivo jedaćeRHidalje biti Postoje jaki, iako prirodi po nekon- Ad neznanitko jevr- 2.2.4.URHse , dajeutemeljena žalbadr. Sloboda- odlučio daSrbiodlučio koji sudržav- contra constitutio- contra consti- Kako nam bira- lažu: Hrvatska imaviše Hobbes, T. (2004) Greenfeld, L.(1992) Fuller, S.(1997) S.(19.1.2010.)BiranjeDvornik, uzem- Denninger, E.(1988)Constitutio- Concordatwatch-Poland (3.8.2009.): M.(1995) Baldus, Akvinski, T. (1990) LITERATURA integracija, pogotovo nenatemelju vjere sti uRHnije odbijanje transnacionalnih luka otome tko jenosilacdržavne vla- 2.6. Alternativa cesije utijeku. ovisit ćeuglavnom otrajanju isnazire- ča nego stanovnika: nasljedećim iz- Naklada Jesenski iTurk. Harvard University Press. to ModernityRoads MI: University of Minnesota Press. web/index-279.html (18.7.2013.). lji van http://www.hr.boell.org/ sebe, Springer: 103-130. Berlin: in the Making: AComparative Survey. Higher Law, u:A.Pizzorusso, ur., nal Law between Statutory Law and der_id=37751. (18.7.2013.). showtopic.php?org_id=931&kb_hea- http://www.concordatwatch.eu/ ker &Humblot. und Staatswissenschaft stischen Formel in Rechtstheorie, Zivil- Rechtsordnung: Bedeutung einer juri- va IaIIae, q. 90-97,u:T. Akvinski, Alternativa dosadašnjem tijeku od- . Zagreb: Globus:. Zagreb: 129-205. Science Summa theologiae Levijatan . Cambridge MA: Nationalism: Five Die Einheit der . Berlin: Dunc- Berlin: . Minneapolis . Zagreb: Drža- Law ,

Lozo, I.(12.4.2011.)Tko brine o se Muench, I.v., Kunig, Ph.,ur. (1996) Matulović, M.(2012)Ustavni sudo‘gra- Marx, K.(1975) Kelsen, H.(1961) Katičić, N.(1938)Organ inorma: odno- preuzmu zadaću. takvu No mediji dahrvatski malisuizgledi budućnosti ibudućnos nje odgovornih puka odluka RHosvojoj znanosti, koje mogupripremiti donoše- institucija ihumanističke zadruštvene ročito medija te znanstveno-nastavnih u narod, nego izgradnja institucija, na- lin pravima Hrvata?, sell. and State Muenchen: Beck. Grundgesetzkommentar Oeff Sveske zajavno pravo/Blaetter fuer đanskoj državi’ i‘državnom narodu’. ga. Frankfurt a.M.:Ullstein. Oekonomie politischen com/?p=20006 losofi nosti. Razredi fi slavenske akademije znanosti iumjet- si silaupravnom poretku, u: 7. 2013.). ima-vise-biraca-nego-stanovnika (18. nak/56775/kako-nam-lazu-hrvatska- Nacional 4.437.360 stanovnika (17.4.2009.) će 4.478.386birača, dok uzemlji živi uHrvatskojborima pravo imat glasa , http://www.hrvatskiglas-berlin. entliches Recht čko-juridički , http://www.nacional.hr/cla- . New York: Russell &Rus- lologičko-historički i fi i lologičko-historički Das Kapital:Das Kritik der General Th , Knj. 119:155-166. 3(9):107-121. Hrvatski glasBer- ti vlastite države. , 6.izd., 1.knji- , 3.izd., 3.sv. eory of Law Law of eory Rad Jugo- -

215 Studija: Ustav, vlast i narod 216 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Padjen, I.(2012/a)Sazrijevanje kaovri- Padjen, I.(2011) Padjen, I.,Matulović, M.(1996)Clean- Padjen, I.(1992)Ustavnost idemokraci- Omejec, J. (22.5.2010.) Nino, Confusions C.S.(1978)Some aro- Podolnjak, V. Bodul, R., (n.d.) Pravo Pellet, A.(1992)Th Padjen, I.(2012/b)Vjera unarod bez štva; Hrvatska bić, ur., jednost: pristup istraživanju, u:J. Bar- vladavinu prava: 67-79. jeće zadržavnu upravu, pravosuđe i znanosti iumjetnos kracije. vatske, u:J. Barbić, ur., 1-122. Review Law Critical Croatian sing Law the of Th ci. ja udanašnjoj međunarodnoj zajedni- ni fakultet Sveučilišta uSplitu. blike Hrvatske iEuropska Unija” Repu- “Ustavne skupu promjene na nje 64: 357-377. chiv Rechts- fuer und Sozialphilosophie und Kelsen’s Concept of Validity. ternational Law Informator drzavljana_u_inozemstvu_-_rad_za_ pravo.unizg.hr/_.../Pravo_glasa_ državljanaglasa uinozemstvu, www. on of Peoples. cond Breath for Self-Determinati- the dinter Arbitration Committee: ASe- sao 1990. 1961-71. iglasnost crkvena šutnja ivlasništva: vlasti 63-76. upravu, pravosuđe ivladavinu prava: nosti/Znanstveno vijeće zadržavnu Hrvatska akademija znanosti iumjet- Politička misao 49(4):175-211. Zagreb: Hrvatska akademija Vrijednosti suvremenog dru- uXXI. European Journal of In- of Journal European eOpinions of theBa- 3:178-185. Demos 29(4):25-47. eory eory (Editorial). ti/Znanstveno vi- Usmeno priopće- stoljeću. Republike Hr- Oblici demo- Politička mi- Zagreb: 1(1): . Prav- Ar-

Sansević, I.(28.11.2006.)MoraSansević, livlast Prpić, I.(2001)Napomene o shvaćanju Prpić, I.,Puhovski, Ž.,Uzelac, M.(1990) Pokrovac, Z.(1995) Rosas, A.,Armati,Rosas, L.(2010) Rohe, M.(2010)Sharia inEurope: Per- Puhovski, Ž.(1990)Puk/narod, u:I.Pr- Pokrovac, Z.(1990)Suverenost puka ili (30. 4.2013.). pisati-referendum-za-ulazak-u-nato org/vijesti/politika/mora-li-vlast-ras- NATO. raspisati referendum zaulazaku OR: Hart. An Introduction. Law: tutional ske, suverena uUstavu Republike Hrvat- knjiga. abeceda demokracije Leksikon temeljnih pojmova politike: 30. 9.1993. predsjedničke izbore od17.2.1990.do no zakonodavstvo zaparlamentarne i 364-368. lant: 567-606. <24-27 août 2008> au colloque international deMonctorn ses et droits positives: Textes presentés Convictions philosophiques et religieu- del diritto delleattivita transnazionali, alpino l’analisi per el’insegnamento en Rechtsanthropologie, Istituto sub- Vreemdelingenrecht voor Instituut nal delacommon law en français, paré du Centre Quebec, internatio- slims, u:Centre dedroit civil etcom- on and Integration for European Mu- spectives of Segregation, Assimilati- ga: 80-83. da demokracije kon temeljnih pojmova politike: abece- pić, Ž.Puhovski, M.Uzelac, ur., suverenost nacije. Politička misao H-Alter Split: Puls. . Zagreb: Školska knji- , http://www.h-alter. 38(1):5-11. Zakonitost Bruxelles: Bruy- . Zagreb: Školska. Zagreb: Hrvatsko izbor- EU Consti- 44(3): Oxford Oxford Leksi- Evropska konvencija održavljanstvu = Vlašić, B. (29.3.2007.)Hrvatska ne Visković, N.(1981) Tuđman, F., Predsjednik Republike Hr- Tucak, I.,Padjen, I.(2013)Temeljni Time for Plan B:How Euro the Became Smerdel, B. (2010)Ustav RHnakon us- Sveta Stolica i Republika Hvatska, Ugo- Arbitration Commission of Pea- the INTERNACIONALNI PRAVNI AKTI (1967), Nationality on Convention European 148-149. Alinea: Hrvatske Republike žavnosti lardović, ur. (1992) Th na-/218911/ (18.7.2013.). ze-u-nato-bez-potpore-vecine-grada- www.jutarnji.hr/-hrvatska-ne-mo- ćine građana, može ućiuNATO potpore bez ve- izd.). Split: Logos. vatske. načela zaizradu Ustava Republike Hr- logijska te političko-pravna polazišta vatske (9.8.1990.)Politička imetodo- 7-20. smisao, prijevod. pravni pojmovi Hohfeldu: po važnost, (30. 4.2013.) pe-s-greatest-threat-a-769329.html plan-b-how-the-euro-became-euro- gel.de/international/europe/time-for- Spiegel International Th Europe’s Greatest na revija tavnih promjena 2010., darstvenih službi Republike Hrvatske, nika, pripadnika oružanih snagaire- vor odušobrižništvu katoličkih vjer- (1994) Opinion No. 2,u:S.Trifunovska, ur., ce Conference on Yugoslavia (1991), eHague: Nijhoff Yugoslavia through Documents Izvješća Hrvatskog sabora European Treaty Series European 1-8. Jutarnji list Pravni vjesnik Pravni : 152;prij. u:A. Mi- reat (20.6.2011.) : http://www.spie- Pojam prava Dokumenti odr- Hrvatska prav- . Zagreb: : http:// 166. 20(1): br. 3. (2. . S 23169=United Nations Coun- Security Sveta Stolica iRepublika Hvatska, Ugo- Sveta Stolica iRepublika Hvatska, Ugo- Sveta Stolica iRepublika Hvatska, Hrvatski sabor (30.6.1990.)Politička i Hrvatski sabor da (30. 6.1990.)Odluka Državno povjerenstvo izborno (18.4. Državno povjerenstvo izborno (15.4. Državno povjerenstvo izborno (27.1. PRAVNI AKTI REPUBLIKA HRVATSKA of Security Council Resolution Council of Security 713. Pursuanttary-General to Paragraph 3 ofcil (25.10.1991.)Report Secre- the panju nasnagu, NNMU, 2/97. kulture, NNMU2/97;Obavijest ostu- vor odgoja osuradnji i upodručju NNMU 8/97. 3/97; Obavijest ostupanju nasnagu, vor opravnim pitanjima, NNMU na snagu, NNMU13/1998. NNMU 18/98;Obavijest ostupanju Ugovor pitanjima, ogospodarskim snagu, NNMU8/97. NNMU 2/97;Obavijest ostupanju na pravna načelazaizradu Ustava Repu- metodologijska te političko- polazišta NN 28/90. va Socijalističke Republike Hrvatske. pristupise raspravi opromjeni Usta- 147 ur. broj 507/11-13-1. 2013.), Rješenje 013-08/13-13/ klasa html (30.4.2013.). hr/2013EUParlament/rezult/rezultati. 2013. u12:00sati: http://www.izbori. publike Hrvatske, stanje 15.4. od nova uEuropski parlament izRe- 2013.), Potpuni rezultati zaizbor čla- ti.html (30.4.2013.). hr/2012Referendum/rezultati/rezulta- 2012. u12.00sati: http://www.izbori. žavnog referenduma, stanje 27.1. od 2012.), Službeni potpuni rezultati dr-

217 Studija: Ustav, vlast i narod 218 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 Ustavni U-I- sud(29.7.2011.)Odluka Ustavni sud(8.12.1993.)Rješenja broj Ministarstvo vanjskih ieuropskih poslo- Ministarstvo vanjskih poslova ieurop- Ministarstvo obrane (30.3.2007.)Pri- Hrvatski sabor (2005)Prijedlog zakona Hrvatski sabor (4.12.2011.)Izbori za bora blike Hrvatske. 93/11. 93/11. 2011, U-I-898/2011,U-I-994/2011,NN 3597/2010, U-I-3847/2010,U-I-692/ 1992; U-I-222/1992,NN113/93. U-I-206/1992, U-I-207/1992;u-I-209/ ja-vijeca-europe/ (19.7.2013.). rope-(ve)/tabelarni-prikaz-konvenci- tika/multilateralni-odnosi/vijece-eu- http://www.mvep.hr/hr/vanjska-poli- fi si, Tabelarni prikaz potpisanih irati- va (18.7.2013.)Multilateralni odno- mv=2088&id=3257 (19.7.2013.). općenje, http://ca.mvp.hr/?mh=356& skih integracija (30.3.2007.)Pri- jesti_main.asp?id=1123 (19.7.2013.). main.asp?id=1123; arhiva.morh.hr/vi- općenje, http://www.morh.hr/vijesti_ Hrvatskiart=8037 http://www.sabor.hr/Default.aspx?pdf.: akata 5.saziva /15.sjednica/PZ421(1). državljanstvu prosinca od 2005,Arhiv o potvrđivanju Europske konvencije o (30. 4.2013.). www.sabor.hr/Default.aspx?sec=4321 zastupnike http:// uHrvatski sabor: ciranih konvencija strane VEod RH, br. 3. Izvješća Hrvatskog sa- sabor (19.7.2013.). Zakon oreferendumu.Zakon NN33/96,92/01, Zakon opotvrđivanju Sjevernoatlant- Republike oodnosima Zakon Hrvatske zastupnika oizboru Zakon uHrvatski zastupnika oizborima Zakon uSabor ohrvatskomZakon državljanstvu. NN Ustavni zakon opravima nacionalnih Ustavni zakon oljudskim pravima islo- Ustavni U-III/ sud(22.5.2013.)Odluka Ustavni broj sud(24.4.2013.)Odluka Ustavni sud/Ured Glavnog tajnika (29. Ustavni U-I- sud(29.7.2011.)Odluka 38/09. skog saveza. NNMU3/09. NN 124/11,16/12. s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. sabor. NN116/99,145/10. Republike Hrvatske. NN22/92,68/95. 53/91, 28/92. 91/11, 93/11). manjina (NN155/02,47/10,80/10, blici Hrvatskoj. NN65/91,27/92. nalnih zajednica ilimanjina uRepu- iopravimabodama etničkih inacio- 702 /2009. U-VIIA 2312/2013. hr/uploads/priopcenje05-11.pdf T-10/2011-5 www. http://www.usud. održane 29.srpnja 2011.broj: SuT- Ustavnog sudaRepublike Hrvatske 7. 2011.)Priopćenje s5.sjednice U-I-3643/2011, NN93/11. 2011, U-I-746/2011,U-I-993/2011, 120/2011, U-I-452/2011,U-I-693/ of a blic ofCroatia wascreated ofa by theself-determination sed andestablishedby theprovisions oftheCroatian Constitution statingthattheRepu- by conclusivesupported evidence. following two chieflydescriptive hypotheses, whichare andassuchcannotbe idealtypes analysis expandedby historicalpolicy institutionalismandcriticaltheory. oflaw andstateof anintegral whichincludesamodifiedLasswell andMcDougal’s theory affairs, theresearch iscarriedoutwithinthetheoretical andmethodological framework onpowersConstitutional Court, ofethnicitiesanddisabilitiesthepeople. problems, includeinter aliaCroatian Constitutional law, esp. jurisprudence oftheCroatian 1990. The theoretical problems, i.e. ofthepractical inadequaciesinscholarlyknowledge Church asacondition in1961-1971,andalsobefore theperiod, andafter especiallysince conditions ofCroatian ethnonationalism,primarilytheCatholicnomy andethnicmaturity; ofethnicdemocracy,of ethnonationalism,whichincludetheunattainability ethniceco- to develop into, andoughtto become, es inter (Croatian: aliathatanethniccommunity sacred). problemsThe are practical asfollows: ethnonationalismasareligion, whichimpli- tionalism (Croatian: SUMMARY findingsofaresearch into project Croatian partial ethnona- The paperreports right to Croatian nationality; adherents ofa right to Croatian nationality; ethnicities, democracy, Croatian transition1990- ofthe RepublicofCroatia, onal Court KEYWORDS The RepublicofCroatia, Constitution oftheRepublicCroatia, Constituti- its constitution. whatmakeseitheritspeopleor thatintheRepublicofCroatia itisnotknown of thefact namely, NATO andEU, andhave beenreduced to alegallyunrecognizable by virtue entity to decideonthemembershipofRepublicCroatia intransnationalorganisations, inhabitants oftheRepublicCroatia withtherightto vote oftheirpower have lostapart The mainhypothesis isthatthefaithina The paperattempts to demonstrate thatthere the isstrong evidence to support To attainthegeneralgoalofresearch whichistheuseofreason project, inpublic The auxiliary hypothesis isthatthepeople(Croatian:The auxiliary narod , oroftwo orseveral The Power ofEthnicities andDisabilityofthePeople The Faith in narodnjaštvo narod narodi ) asareligion (inthesenseofahumaninvention ofthe withoutPower (II.): andProperty ; a narodnjaštvo a substratumofthe(nation-)state; consequences narod narod narod issovereign; adherents ofa narod have specialpoliticalrights, etc. asasubstratumofthestate isexpres- /ethnonationalism, rights of minority /ethnonationalism, rightsofminority ) has the potential and/or capacity ) hasthepotential and/orcapacity puk narod ) or, juridicallymore precise, and/orisanation-state narod have the

219 Studija: Ustav, vlast i narod

Recenzije

Anali Hrvatskog politološkog društva

kratska tranzicija uHrvatskoj noj monografiji u Dubrovniku, koji usvojoj znanstve- dini, izvanredni profesor naSveučilištu proces tranzicije. znanstvenici koji suistraživali hrvatski sociolozi, ekonomisti, pravnici idrugi rupciju) analizirali sumnogipolitolozi, nom te uzklijentelizam vlasništvu iko- proces privatizacije udruštve- poduzeća cesu (prvenstveno vezane uzdvojben jacije koji pojavljivali suse utom pro- demokraciji. Probleme devi- idruštvene tranzicijegodine prema konsolidiranoj borbu zadržavnu suverenost te tegobne prošlog90-ih godina stoljeća proći kroz “normalne zemlje” trebalo početka jeod U HRVATSKOJ I DEMOKRATSKA TRANZICIJA KULTURAPOLITIČKA * na zemlja’”. vidjeli priznanje ‘normal- dasmopostali ske unije izato “što smoučlanstvu uEU je Hrvatska željela članica postati Europ- EU” uAustriji usvibnju 2012.rekao da na konferenciji “Hrvatska –28.članica Pero Maldini, Dubrovniku, 2011,428str. Jedan njih jeod ipolitolog Pero Mal- toga priznanjaDo Hrvatske kao P Ivo Josipović usvom jegovoru redsjednik Republike Hrvatske * Politička kultura idemokratska tranzicija uHrvatskoj Politička kultura idemo- analizira opširno razmatra proces demokratske uvjeta tranzicijespecifičnih uHrvatskoj održanja demokracije. Autor analizom analizira činitelje, procese konstitucije i strukturne isociokulturne preduvjete te Određuje injezine bitne političke socio- upostkomunističkimcesa društvima. matra bitna obilježja tranzicijskih pro- (politički, ekonomski te isocijalni) raz- lizira pojam tranzicije injezine aspekte vatskoga Maldini društva) teorijski ana- (Demokratska tranzicija iTranzicija hr- podijeljena na dva veća potpoglavlja vrijednosti”, “Politička kultura”). (“Tranzicija”, cjeline širne “Društvene kulturom te teorijama demokratizacije. vrijednostimadruštvenim ipolitičkom postkomunističkih društava, poglavito nim aspektima demokratske tranzicije je višegodišnjeg bavljenja sociokultur- demokratizacija i Demokracija To jeMaldinijeva knjiga je druga (prva oblike te istrukturu) političku kulturu. (njegov društva noga hrvatskog sadržaj, sustav vrijednosti društvenih suvreme- U prvoj cjelini, “Tranzicija”,U prvoj cjelini, koja je Monografija jepodijeljena utriop- , Dubrovnik, Sveučilište u ) irezultat

223 Recenzije 224 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 iznosi određenje tog pojma, prikazuje mokratske tranzicije društva, hrvatskog vrloizraženihobilježjajedno od de- premaodnos isl.). vođi obilježja (autoritarnost, konformizam, njezina karakteristična sociopsihološka vi rezultata istraživanja više pokazuje utjecalo povijesno naslijeđe. Na osno- teskog pokazuje društva kako jenanju ture idemokracije. litičke strukture političke te odnos kul- te analizira političke odnos kulture ipo- ve političke kulture, građansku kulturu canja idjelovanja političke kulture, tipo- političke kulture, prikazuje procese stje- teorijski analizira konceptpodcjelina sne orijentacije mladihuHrvatskoj. istraživanja Maldini prikazuje ivrijedno- skog Na aspekta. osnovi rezultata više političkog, religijskog isocioekonom- jentacije analizirane smodernizacijskog, nih vrijednosti, dok suvrijednosne ori- razmatra saspekta tradicijskih imoder- vatskog Druš društva. vrijednosti ivrijednosne orijentacije hr- sljednja desetljeća analizira tri društvene ličitih autora provedenih ugotovo po- sustavom vrijednosti. društvenih i humanističkih znanosti idisciplina) i pu istom fenomenu različitih društvenih terminološkim različitostima upristu- nosti (kategorijalnim, metodološkim i vrednota), teorijama vrijed- društvenih vajući distinkciju izmeđuvrijednosti i telje upoznaje stimpojmom (naglaša- “Društvene vrijednosti”, Maldini čita- skog sustava isocijalnog uzemlji. i funkcioniranje političkog, gospodar- nje glavnih političkih aktera, aliiustroj tranzicije idjelova- strukturu udruštvu, Autor analizira inacionalizam kao Analizira političku kulturu hrvat- “PolitičkaU cjelini kultura” uviše Na osnovi većeg broja istraživanja raz- naslovom pod U drugoj cjelini, tvene vrijednosti modernizacije uuvjetimamodernizacije komunistič- uključujući ihrvatsko, ograničene zbog kakovodi uvećini tranzicijskih društava, kulturni isocioekonomski). Pri tome na- štvu (teritorijalno-kulturni, ideološko- u hrvatskomstrukturnih dru- rascjepa teturnih detaljno rascjepa analizira linije štvu” prikazuje teorijske struk- modele političke sučeljenosti uhrvatskom dru- cijskom desetljeću. posebno uprvomskog tranzi- društva, ključnihod proturječja tranzicije hrvat- pleksa inedemokratičnošću, što jejedno lježeni vrijednostima tradicijskog kom- političke umnogočemu vlasti suobi- praksa vladanja ijavnopolitički diskurs temelji nademokratskim vrijednostima, malno-institucionalni ustroj Hrvatske kompetencija te kapital). socijalni ska participacija, tolerancija, politička političko povjerenje, politička igrađan- ju postautoritarnog i poretka (socijalno zademokratskuji iizglede konsolidaci- kvalitetu političke podrške demokraci- je najvažnijim činiteljima koji pokazuju Pri tome posebnu pozornost posveću- stava idjelovanju političkih institucija. ma, aposebno oustroju političkog su- ekonomskim isociokulturnim činitelji- demokracije, koja znatno ovisi osocio- jednostima izahtjevima djelotvorne vatskog prema društva temeljnim vri- kulturna obilježja ipolitička kultura). lji (povijesno ipolitičko naslijeđe, socio- države)hrvatske isociokulturni činite- s procesima osamostaljenja iuspostave ti ukojima tranzicija se odvijala zajedno ki (politički, iekonomski socijalni uvje- štva nakoje subitno utjecali sociopolitič- demokratske tranzicije dru- hrvatskog ma te oblike nacionalizma urazdoblju povijesnogodnos naslijeđa inacionaliz- U podcjelini “StrukturniU podcjelini rascjepi i Maldini napominje daiako for- se Pokazuje političke odnos kulture hr- procesu transformacije socijalističkog u kovale nakon njezina raspada. nističke vladavine ionih obli- što suse nako onih uvrijeme autoritarne komu- strukturiranje političkih elita, podjed- izvana –bio autohton. srednje Europe kojima jebio nametnut blikama) –zarazliku većine društava od jugoslavenskim(kao iuostalim repu- jer jesocijalizam uhrvatskom društvu tip prethodnog komunističkog režima, ske demokratske tranzicije izdvojio jei skog procesa ucijelosti” (str. 382). – ključno suutjecala naučinke tranzicij- funkcioniranja novog političkog sustava kao opći sociokulturni okvir uspostave i jednosti idominantna politička kultura poglavito sustavdruštva, vri- društvenih načno, sociokulturna obilježja hrvatskog smjernice idinamiku toga procesa. Ko- i načinkojim jeona određivala sadržaj, caj dominantne strategije političke vlasti nje inezavisnost. Hrvatsku te višegodišnji rat zaoslobođe- deracije ivelikosrpska ratna agresija na pad jugoslavenske višenacionalne fe- žave inademokratizacijski proces –ras- bitno utjecala naproces konstitucije dr- obilježjai dva specifična posve koja su tranziciju označila društva hrvatskog komunističkih društava te ističedasu zicije koja suzajednička većini post- teristična obilježja demokratske tran- ideološki isociokulturni činitelji. preferencije birača, već suto prije svega političke programe stranaka ipolitičke nisu oni koji dominantno strukturiraju ke vladavine, socioekonomski interesi Maldini upozorava također dajeu To je, ocjenjuje, bitno utjecalo na Kao hrvat- jednu specifičnosti od “Uz te uvjete, jošvažniji jebio utje- U zaključcima Maldini iznosikarak- nim uzteme koje obrađuju se uknjizi. litološkim ipolitičkim pojmovima veza- tatelje koji nisu politolozi upoznaje spo- radu koristio opširnom literaturom, či- Pri tomedruštva. autor, koji usvom se je te analizu političke kulture hrvatskog tridesetogodišnje demokratske tranzici- uvid usveodličan aspekte iprobleme lim zainteresiranim čitateljima pruža javnosti istudentima, ona isvimosta- na, kako isam autor navodi, stručnoj (str. 388). daničkim obilježjima političke kulture” slijeđa, što pogoduju parohijalnim ipo- kulturniristični obrasci tradicijskog na- religioznost iautoritarnost kaokarakte- no izraženiji kolektivizam, egalitarizam, obilježja političke kulture, ipak su znat- sti, što pogoduju razvoju participativnih ralizma, postmaterijalizma iotvoreno- orijentacija poput individualizma, libe- vrijednosti društvenih i nost modernih razvidnazastuplje-hrvatskom društvu kih iparticipativnih obilježja. Iako jeu čitim udjelima parohijalnih, podanič- štva nedvojbeno jemješoviti tip srazli- ikonsolidiranjacesa demokracije. va prepreka dovršenju tranzicijskog pro- kracije, što jenajveća inajteže premosti- odgovara zahtjevima djelotvorne demo- umnogočemu društva ra hrvatskog ne sti. složenog sustava vrijedno- društvenih ne polarizacije” te utjecalo napromjene ne diferencijacije sobilježjima socijal- nepravedno, što jedovelo do“socijal- no, ekonomski neracionalno isocijalno natom političke netransparent- vlasti patro- izvedenaštvenog pod vlasništva tržišno gospodarstvo privatizacija dru- Iako jeknjiga ponajprije namijenje- “Politička kultura dru- hrvatskog Ističe kako aktualna politička kultu- Tomislav Delač Tomislav

225 Recenzije

su na historiografija jehrvatska dokle uodno- znanosti uZagrebu sciljem dapokaže nim fakultetom te Fakultetom političkih suradnji sFilozofskim fakultetom, Prav- za demokraciju ipravo Miko Tripalo u cijsko-ekonomska pozadina Hrvatskog i Kazalo imena(str. 435-439). donosi bilješke oautorima (str. 429-434) Šprema. iBorisa liša nakraju Zbornik Mesića, te riječ pokrovitelja, Bje- Alekse Nenadara Čepule, iStjepana Zakošeka JosipaDamira Borasa, Kregara, Dalibo- ječ urednika, riječ suorganizatora skupa, fakultetu uZagrebu. iri- sadrži Zbornik doviti profesor povijesti naFilozofskom dova, auredio gajeTvrtko Jakovina, re- poglavlja s20ra- podijeljen jenačetiri napravljeno. ima439stranica, Zbornik dine te uistraživanju što dosad jošnije ce 40 GODINAPOSLIJE HRVATSKO PROLJEĆE * Zagreba. uZagrebušta iGradske skupštine Grada pokroviteljstvomZagrebu pod Sveučili- naFilozofskom2011. godine fakultetu u nog skupa 13.i14.listopada održanog iz istoimenog međunarodnog znanstve- Tvrtko Jakovina, ur., Pravni fakultet Sveučilišta uZagrebu, Zagreb, 2012,439str. palo, Filozofski fakultet Sveučilišta uZagrebu, Fa Hrvatskog proljeća Prvo poglavlje, poglavlje, Prvo Z Hrvatsko proljeće Hrvatsko će 40 godina poslije godina 40 će radovabornik * Skup jepovodom 40.obljetni- “Čisti računi”: Finan- Hrvatsko proljeće 40 godina poslije godina 40 proljeće Hrvatsko organizirao Centar došla2011.go- Hrvatsko prolje- proizišao je unitarizma inacionalizma. Sobzirom na centralizmapodarstva, ifederalizma te pluralizma, državnog itržišnogagos- je, partijskog etatizma isamoupravnog lizma izmeđukomunizma idemokraci- jugoslavenskog samoupravnoga socija- heterodoksiji naantinomije uodnosu Hrvatskom proljeću 41) ukojem zastupa iobrazlaže tezuo terpretacija Hrvatskog proljeća” (str. 17- autor jerada“Političke osnove nekihin- (str.1974. godine 3-15). vatskog proljeća zacije Teritorijalne obrane te utjecaj Matice hrvatske, važnostpitanja organi- prethodnice nog jezika je onazivu ipoložaju hrvatskog književ- Vladimira ulogu Bakarića, je usvom radu istaknuo važnostuloge vu te onjegovoj točnoj dataciji. Šentija premata tadašnjem političkom susta- njegovih protagonista, pokre- odnosu ljeća i zaključaka ovažnosti nepostojanje općeprihvaćenih stajališta grafa Josipa Šentije, koji osvrnuo se na Hrvatsko proljeće?” novinara ileksiko- proljeća kultet političkih znanosti Sveučilišta uZagrebu, Političar ileksikograf Antun Vujić , identitetu ideklariranim ciljevima , Centar zademokraciju ipravo Miko Tri- ,

otvara rad“Što jezapravo bilo iz 1967. godine kaosvojevrsne iz1967.godine Hrvatskom proljeću najugoslavenski ustav iz kaoreformističkoj Hrvatskog pro- Deklaraci- , ulogu Hr-

227 Recenzije 228 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 čara Ante Batovića “Titova Jugoslavija i skog proljeća slavenski imeđunarodni kontekst Hrvat- zaciji građana SR Hrvatske (str. 57-74). nom centru, okrenulo političkoj mobili- svojim stavovima nemože tražiti usavez- tijsko rukovodstvo, znajući dapodršku kako tadašnjeističući se hrvatsko par- CK SKH 28.i29. svibnja 1968.godine, dužnosnika izcijele Hrvatske održano u nudi savjetovanjeva početka političkih skog proljeća pitanjem početka periodizacije forma Hrvatskog proljeća”. bavi se Klasić tovanje 1968.:ekonomska-politička plat- sničara “Svibanjsko Hrvoja Klasića savje- već ihjeminorizirala imarginalizirala. ljeća čin valorizirati doprinose vatska nije niznalahtjela napravi na- Kriste zaključuje daosamostaljena Hr- ostvarenjapogledu temeljnih ciljeva. iideologija,gleda ipak bila u suglasna i neovisni, neujednačenih političkih po- dentski pokret) koja su, kaosamostalni struktura, Maticabenih istu- hrvatska čimbenikamonikla (reformski diosluž- Glavnu suuloguupokretu sa- imalatri lovanje segmentima idrugim pokreta. vedene uSK otvorile suprostor zadje- nego reformski pokret, areforme pro- vih protagonista, nije bio prevratnički, proljeće nara Petra Kriste, koji ističeda ću” (str. 43-55)radjepolitičara inovi- premaodnosa tičke intencije njihovih interpretacijskih Vujić posebno razmatra aktualne poli- kratskih promjena godina, devedesetih političkih grupacija prije demo- iposlije ćem obujam retorzije nad Drugo poglavlje, pod naslovom pod poglavlje, Drugo poglavlje završavaPrvo radom povje- “Nekoliko teza oHrvatskom prolje- , kaoinarazličite pozicije pojedinih svom državnom osamostaljenju, suštinski, namjerama po njego- te kaomogućidatum njego- , započinje radom povjesni- Hrvatskom proljeću Hrvatskim prolje- Hrvatskog pro- Hrvatsko Hrvatsko Hrvat- . Jugo- zagovarajući stajalište dasudemonstra- je rukovodstvo pokušalo ostati strani, po ohladili, aslovensko suse odnosi godini va zemlje. Međutim, uprijelomnoj 1971. zagovaraleri stajalište razvijenih dijelo- goslavenske republike uekonomskoj sfe- promjene uHrvatskoj ju- jersusjeverne podržavalo bezrezervno stvo napočetku Autor navodi dajeslovensko rukovod- u prijelomnim godinama”; str. 111-125). 20. stoljeća (“Slovensko-hrvatski odnosi godine usedamdesete lazu izšezdesetih skog čelništvaprema Hrvatskoj naprije- analizirao slovenskog jeodnos partij- Zapada širom Europe (str. 93-109). izgradnju detanta Istoka uodnosima i posebnim osvrtom nanjegov utjecaj na je CIA-e outjecaju Američke središnje obavještajne agenci- Autorica unjemu razmatra procjenu pisan iobjavljen naengleskom jeziku. across Europe 1971-1972”jedinijena- onship to detente ineast-west relations of ‘the inCroatia’ crises and its relati- KullaaEline “US intelligence estimates darstva, politike ijavnog života. mjerama poticati liberalizaciju gospo- nenametljivim političkim iekonomskim shodnu politiku kojoj jeosnovni cilj bio lini, prema Titovu režimu svrsi- vodila da jeVelika Britanija, aliiZapad ucje- dabritanskiZaključuje izvori pokazuju Istočne Europepodručju iMediterana. ročnih britanskih izapadnih interesa na Jugoslavije, ukontekstu odnosno dugo- Ujedinjenogralnih odnosa Kraljevstva i uširem1971. godine kontekstu bilate- padoslomagodina kretu šezdesetih uHrvatskoj početka od vove prema nacionalno-liberalnom po- radu analizira britansku politiku ista- vatskog proljeća” (str. 77-92).Batović u Ujedinjeno Kraljevstvo zavrijeme Hr- Aleš Gabrič, slovenski povjesničar, Prilog finske povjesničarke Rinne Hrvatskog proljeća Hrvatskog proljeća , s skih odnosa (str.skih odnosa 149-178). zemlji, ali ikompliciranju srpsko-hrvat- kursa idogmatizaciji političkih prilika u konzervativaca otvorio put promjeni znajući dabi taj politički potez partijskih skih čelnikaigušenje nasilnu smjenu partij- vodećih hrvatskih zićem uKarađorđevu jedinoneprihvaća rukovodstvo predvođeno Markom Nike- ticentralizma. Zaključuje dasrbijansko te antibirokratizacijebaze udruštvu ian- lizma, potrebe zaproširenjem reformske ma liberalizacije samoupravnog socija- slu, već osvijesti ozajedničkim interesi- nije radilookoaliciji uformalnom smi- tu ističedase jem 1971.godine. Bešlin do smjene rukovodstva hrvatskog kra- kongresa SKS iSKH krajem 1968.godine tijskog Šestog od rukovodstva uperiodu isrbijanskog hrvatskog zira odnose par- sničara Milivoja ukojem Bešlina, anali- Hrvatske 1969.-1971.” srbijanskog povje- zumevanja: političkih odnos elita Srbije i koalicijaberalna izmeđusaradnje inera- vatskog proljeća skih procesa, osobito nakon sloma Hercegovine, što jedovelo donizasud- naročito naprostoru Mostara izapadne Hrvatskog proljeća uglavnom nekomunistička, suideje širili su studirali uZagrebu itanka opozicija, strane,ternalizma. Sdruge studenti koji u njemu prepoznalo oblik neželjenog pa- stavljalo idejama govačko partijsko rukovodstvo suprot- Autor navodi tako bosansko-herce- dase ne strane te običnih ljudi strane. sdruge sansko-hercegovačke političke elite sjed- premarao odnos Husnije Kamberovića ukojem jeanalizi- bosansko-hercegovačkog povjesničara sni iHercegovini” (str. 127-148)radje blem ukoji nebi drugi smjeli se miješati. cije uHrvatskoj unutarnji hrvatski pro- Drugo poglavljeDrugo završava radom “Li- “Percepcija Hrvatskog proljeća uBo- krajem 1971.godine. Hrvatskog proljeća Hrvatskom proljeću u Bosni iHercegovini, uBosni Hrvatskog proljeća jerje bo- Hr- , novništva 1971. godine, rezultiralo naj- je, zaključuje autorica prema popisu sta- je Musliman unacionalnom smislu, koje gorije Jugoslaven te uvođenjem kategori- članova CKSKJ uvezi sdefinicijom kate- ca posebnu pozornost pridaje stavovima som stanovništva 1971.godine. Autori- tar rukovodstva CKSKJ uvezi spopi- predstavlja ianalizira kontroverze unu- rad jepovjesničarke Ive Lučić, ukojem novništva 1971.godine” (str. 225-243) 1990-ima (str. 205-223). prema punoj Hrvatske samostalnosti u te izgradiliinstitucionalne temelje putu Hrvatske republika idrugih uJugoslaviji proljeća da sunačelaizahtjevi aktera na središnju državu, Sunajko zaključuje tonomiju federalnih jedinicauodnosu 1974. godine, koji jeomogućio au- veću sudnim promjenama uUstavu SFRJ iz odjek te su, ukonačnici, rezultirale pre- suimaleznačajan 1971.godine godina, nama koje suzapočele krajem 1960-ih njavajući rasprave oustavnim promje- i zavrijeme temeljnihje bilo jednood pitanja prije među federacije ife meljima ustavnih promjena iz- odnosa političkog sustava, ito ponajprije nate- mi” bavi institucionalnom se reformom vatsko proljeće inačelaustavnih refor- 181-203). posredno, anenaknadnorazumjela (str. 1972. godine iotome kako ihjeona ne- događajima uHrvatskoj iSrbiji 1970.- ukojem 1973.godine nastao govori o ke Perović. njezin Prilog sadrži rukopis janske političarke ipovjesničarke Latin- proučavanju Hrvatskog proljeća” srbi- jeme Hrvatskog proljeća akteri, frakcije. Hrvatsko društvo uvri- “Političke kontroverze opopisu sta- politologaRad Gorana Sunajka “Hr- Treće poglavlje, omogućili ravnopravniji položaj Hrvatskoga proljeća deralnih jedinica,što Političke koncepcije, , otvara “Prilog Hrvatskoga . Objaš-

229 Recenzije 230 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 žaja tekstova u str. 245-270).Markešić jeanalizom sadr- na šutnja’ uvrijeme Hrvatskog proljeća”; za vrijeme zašto, “držala CrkvauHrvata pasivno” naći odgovor napitanje: iako jelise, jest damdesetih 20.stoljeća godina i(pro) gijskoga stanja se- uhrvatskom društvu nist državnim ( tiskovinama: crkvenim ( analize sadržaja tekstova uondašnjim konstitutivni narod Jugoslavije. slimani, potvrdivši timeMuslimane kao ku, 1,7milijuna ljudi izjasnilodasuMu- premase, Saveznom zavodu zastatisti- iHercegovinenalnoj strukturi Bosne jer dubljom promjenom udruštveno-nacio- dinačno stavlja pitanje jeliuovom slučaju poje- koji supotom završili uzatvoru te po- nom koja jezadesilamnoge entuzijaste pozabavio nije nijednimkomentarom iličlankom taj dase ne pokazao crkveni dvotjednik problematiku jezika ekavskog tipa”. Autor osvrće se ina nosti izanametanje književnog srpskog “za opravdavanje jezičneneravnoprav- bespredmetnim inevažećim” sredstvom Novosadskoga dogovora “smatrajući ga kulturne iznanstvene institucije odriču hrvatske kadase do1971.godine godine skog književnog jezika od doblje omeđeno 1967.i1971.godinom: ji. Svoje istraživanje usredotočuje naraz- međurepubličkih napetosti uJugoslavi- pitanje kaosimptom međunacionalnih i jezičnujem jesagledao politiku ijezično mije icentralizma” (str. 271-290),uko- 70-ih:uprocjepučetka izmeđuautono- rada “Jezična politika skraja 60-ihispo- radi širenja općega kršćanskoga? Deklaracije onazivu ipoložaju hrvat- Sociolog IvanSociolog Markešić natemelju Lingvist Krešimir MićanovićLingvist autor je ) nastoji dati okvirnu sliku socioreli- hrvatsko nacionalno hrvatsko Hrvatskoga proljeća Hrvatskim proljećem Vjesnik Rječnika hrvatskosrpskoga hrvatskosrpskoga Rječnika Glasu Koncila ) ipartijskim ( objavljene 1967. Glas Koncila 1971.godi- žrtvovano (“‘Crkve- isudbi- Komu- ), je glavne značajke samoga pokreta. To Tihomirasta Ponoša, u kojem prikazu- (str. 333-341)radjenovinara ipublici- ljeću –zametci političkog pluralizma” raznolike politike povijesti (str. 309-332). svoje izvore iskoristila kako bi ukazalana vrsne službene dokumente, autorica je nicima. Gledajući nanjih kaonasvoje- Hrvatskog proljeća ni povijesni kurikulum te kasniji tretman povijesti 1971.-2011.” onodob- se našao narativinici o1971:udžbenički ipolitike nosi naslov “Udžbenik iz1971.iudžbe- sti. Usredištu interesa autorice radakoji vatskog proljeća 20. stoljeća) te kasnijim prikazima nom gimnazijskom udžbeniku povijesti vijesti (prvom iz1971.godine poslijerat- nanarativ1971. godine uudžbeniku po- bavi seutjecajima političkih zbivanja uvijek neprorađene) nacionalne traume. nacionalno-identifikacijskoga mita i(još stavlja usvojoj ambivalenciji –između jima se ne strategije reprezentacije imodele ko- kasnije, izdvaja iopisuje (meta)književ- početkom 70-ihgodina 20.stoljeća, alii književnosti objavljenih krajem 60-ihi OnanaprimjeruCoha. djela hrvatske a njegova jeautorica Suzana lingvistica – izmeđumita itraume”; str. 291-308), ki (“Pisanje/čitanje Hrvatskog proljeća analitičkih isociohistorijskih pretpostav- rije kulturalne traume injezinih psiho- nomen nomno rješavati jezičnapitanja. Novosadskogod dogovora auto- odlučila vatske jezičnepolitike koja jeodricanjem konkretan1971. kaonaprvi rezultat hr- i Matice srpske, te na daljnjeg radanarječniku Matice hrvatske odustajanje jezikoslovaca hrvatskih od književnog jezika “Studentski pokret uHrvatskom pro- povjesničarkeRad Snježane Koren Sljedeći raduzborniku obrađuje fe- Hrvatsko proljeće Hrvatsko Hrvatskog proljeća u udžbenicima povije- uudžbenicima iz1967.godine, tj. na upovijesnim udžbe- Hrvatski pravopis Hrvatski dodanas uspo- usvjetlu teo- Hr- iz iz u radu problematizira karakter politič- dine 20.stoljeća” (str. 353-384).Autor prijelazu go- osamdesetih udevedesete mokratske evolucije politike hrvatske na ivrijeme promjena:pek) kontinuitet de- vatsko proljeće (Miko Tripalo iIvan Su- radom Binga povjesničara “Hr- Alberta Hrvatska (1971.-1991.-2011.) naslovom vanju ideologije “proljećarskih” događaja. predstavlja značajnu epizodu uprouča- nim karakterizacijama onog vremena te puta, njegovo djelovanje izmičeuobičaje- no. Budući dajebio zastupnik “srednjeg” uz vatske, proživljavao jedogađaje vezane Grbić,naroda, kaoSrbin Čedo izHr- političarasrpskih kaoizdajica srpskog ketiran kao“unitarist”, određenih aod mena”; str. studenata 343-349).Od eti- proljeću: prilog oideologiji jednogvre- događaja (“Čedo Grbić oHrvatskom tog akteraloški pogled “proljećarskih” bić analizira političko djelovanje iideo- Grbića,SKH Čede povjesničar Srđan Gr- zapravo riječ opolitičkom atentatu. ubila policija. hrvatska Smatra daje se kojeg jeunerazjašnjenim okolnostima stranke prava usamostalnoj Hrvatskoj, obnovitelja idopredsjednika Hrvatske nata Hrvatske ijednogod 1971.godine Paradžika, predsjednika Saveza stude- Takodruštvu. npr. navodi slučaj Ante dili ikakav sutragostavili uhrvatskome kakvedana, sukarijere odnosno izgra- kreta sve 1971.godine dodanašnjih ljudimavalo svodećim studentskog po- Autor navodi uradu zbi- također što se nenasilnost injegova politička naivnost. ku iautonomnost udjelovanju, njegova ralnost, njegova autohtonost unastan- su, prema autorovu sudu, njegova plu- Hrvatsko proljeće Hrvatsko Posljednje, četvrto poglavlje, pod pod poglavlje, četvrto Posljednje, Na temelju privatne arhive člana CK Hrvatsko proljeće isuvremena posebno intenziv- , započinje na hrvatska političkana hrvatska povijest. preporučiti svimakoje zanima suvreme- historiografsko djelo treba ikaotakvo ga poslije godina 40 ljeće ja iz1971.godine. Zbornik te drukčija čitanja iinterpretacije događa- dovi uglavnom donijeli nove informacije ća itd. Također treba istaknuti dasura- ljeću Katoličke crkve prema poznatebo iistraženeteme, npr. odnos u tome što jeotvorio neke jošuvijek sla- njenom Kraljevstvu. nosno kako suihvidjeli uSAD-uiUjedi- Sloveniji, iHercegovini Bosni iSrbiji, od- Hrvatskoj osjećalaipovezivala sonima u ji zbivanja, pokazati kako zbivanja suse u nik jetrebao pridonijeti kontekstualizaci- nisu odobravali politikom, književnošću, aliionima koji ma, radovi uzborniku bave ijezičnom se slaviji uspio. sedamdesetih početkom drukčije dajereformski pokret uJugo- europskom Jugoistoku izgledati mogle na, koji zaključuje na da sudevedesete urednik ipovjesničar Tvrtko Jakovi- rad uzborniku, apotpisuje ganjegov kreta 1971.” (str. 385-427)posljednji je svjetskog rata itd.). prevladavanjamirbe, naslijeđa Drugoga politike ietike, problem nacionalne po- demokraciji iljudskim pravima, odnos vatstva” i“jugoslavenstva”, prema odnos reformi,ti društvenih shvaćanje “hr- nje koncep- međunacionalnih odnosa, Hrvatskog proljeća utjelovljuje politička djelatnost prvaka kojugodina unaznačenom razdoblju idevedesetih poveznicu sedamdesetih ve Mike Tripala te ukazuje napovijesnu Ivana Supeka iizopozicijske perspekti- promjenakih idruštvenih izperspektive Osim bave što se političkim zbivanji- “Mozaik reformskog hrvatskoga po- , interpretacija Grbi- stajališta Čede Hrvatsko proljeće Hrvatsko Mike Tripala (pita- iznimno je vrijedno iznimnojevrijedno Njegova jevažnosti Velimir Veselinović Hrvatskom pro- Hrvatsko pro- . Zbor-

231 Recenzije

Društva Izvješće o radu

Anali Hrvatskog politološkog društva upro Fakultet političkih znanosti. Svi obja radovi te studije, irecenzije osvrti novih politoloških knjiga. Broj jefinancijski pod- u Pilsenu u Češkoj pod nazivomu Pilsenu uČeškoj pod na 18.godišnju konferenciju CEPSA-e koja 24.do26.listopada od jeodržana 2013. Đurašković Croatia and Slovenia in tion-Branding of Small Central European States: Comparative Analysis of Public Diplomacy and Na- solidation tia: The Caseof “Tudjmanism” on the public diplomacy in Croatia in diplomacy public the on Anti-corruption Policy: The Caseof Croatia 1990-2011 scientists or voters? Leftand right in platforms party and voters’ attitudes in Croatia tion in the 21st Century tion Success or Stagnancy? AStudy on the Implementation of Croatia’s Quota Legisla- više od 300 stranica i u nakladi od 250prim od 300stranica od iunakladi više loga Srbije, aulipnju nagodišnjem susretu Slovenskoga politološkog društva. je sudjelovala iAnaMatan, koja obnaša dužnost tajnice CEPSA-e. with Strong Political Identities: The Caseof Croatia održan godišnjiodržan skup politologa vitom informiranju članova preko Društva internetske 2013.nije stranice. Godine članova dostupan jenawww.politologija.hr. Posebna pozornost se posvećuje redo- iliusuradnjistalno s Fakultetom političkih znanosti institucijama. idrugim Popis nog iNadzornog te odbora jesudjelovalo uaktivnostima koje jeorganiziralo samo- HPD-a izabrani su:Tonči Kursar, AnaMatan iMarjeta Šinko. SlavenRaos, Mario (Kanfanar) Ravlić, Sošić iNenad UNadzorni Zakošek. odbor Maldini (Dubrovnik), AnaPažanin, (Split), Zoran Picula, Radman Boško Višeslav sastavu: Enes Kulenović (glavni urednik Nikićlić iDario Čakar, atajnik Kristijan Kotarski. Izvršni HPD-adjeluje odbor u rukovodstvo. Predsjednica HPD-aje U veljači 2013.objavljen jedeveti broj U svibnju 2013.predstavnici HPD-asudjelovali sunagodišnjem susretu polito- Godine 2013.Hrvatsko politološkoGodine jenekoliko održalo društvo sastanaka Izvrš- Međunarodna suradnja HPD-apromovirana U prosincu skupština jeizborna 2013.održana HPD-anakojoj jeizabrano novo U 2013. U HRVATSKO POLITOLOŠKO DRUŠTVO . Hrvatski supredstavnici bili: Đana Luša ( ), Andrija Henjak iGoran Čular

( National Identity-Buil GODINI ), Dario Nikić), Dario iGoran Čakar Čular ( ), Nataša Beširević Hrvatski politološki razgovori Third Democratic Decade: Challengers of ), ding and Political Legitimacy in the the in Legitimacy Political and ding

Anamarija Musa i Petra Đurman ( Davorka Budimir, potpredsjednici DraženLa- ),

Berto ŠalajBerto ( Anala Anala Hrvatskog politološkog društva ), Marjeta Šinko vljeni tekstovi dostupni su na vlastitoj jeraka objavljeni su ( Stability and Change in Party Systems ), Miljenko Antić, Đana Luša, Pero ) te Davor Na Boban. konferenciji je odlaskom hrvatskih politologaje odlaskom hrvatskih

( European Union and its impact Contemporary Populism Contemporary International Public Relations

( Whom to trust: political political trust: to Whom Women’s National Elec- . znanstveni istručni Challenges of of Challenges 1990s Croa- / for Con- for ), Stevo . Na

235 Izvješće o radu Društva 236 Anali Hrvatskog politološkog društva 2013 sudjelovati 15predstavnika od više izHrvatske. učlane uHPD( http://www.hrcak.srce.hr. web U srpnju održat 2014.godine 23.kongres ćese IPSA-e uMontrealu, nakojem će Pozivamo sve politologe inovinare te studente koji jošnisunašičlanovi dase -stranici http://www.analihpd.com inapo online prijava nahttp://www.politologija.hr). rtalu hrvatskih znanstvenih hrvatskih rtalu časopisa predsjednica HPD-a Davorka Budimir, Davorka UPUTE SURADNICIMA

Anali Hrvatskog politološkog društva časopis je koji prvenstveno objavljuje radove iz znanstvenog polja politologije. Osim toga u časopisu se objavljuju radovi iz ko- munikacijskih znanosti (komunikacijska teorija, masovni mediji i odnosi s javnoš- ću) te drugih polja društvenih i humanističkih znanosti, poput sociologije, ekono- mije, prava, povijesti i filozofije. Časopis izlazi jedanput godišnje, u pravilu do kraja prvog polugodišta godine koja slijedi godinu na koju se odnosi izdanje. Časopis objavljuje recenzirane rukopise. Rad se predaje uredništvu u tiskanom i elektroničkom obliku. Obim rada ne smije prelaziti dva autorska arka (57 600 slovnih mjesta s razmacima). Na kraju rada navodi se cjelovit popis korištene literature, abecednim redom pre- ma prezimenu autora, na sljedeći način: KNJIGE: Redom se navode autor, godina, naslov, mjesto izdanja, izdavač; na primjer: Zakošek, N. (2002) Politički sustav Hrvatske. Zagreb: Fakultet političkih znanosti. Buchanan, J. M., Tullock, G. (1962) The Calculus of Consent. Ann Arbor: Michigan Uni- versity Press. Kasapović, M., Šiber, I., Zakošek, N. (1998) Birači i demokracija: utjecaj ideoloških ras- cjepa na politički život. Zagreb: Alinea.

POGLAVLJA U KNJIGAMA (ZBORNICIMA): Redom se navode autor, godina, naslov poglavlja (članka), urednici knjige (zborni- ka), naslov knjige (zbornika), mjesto, izdavač, stranice; na primjer: Petak, Z. (2001) Proračunska politika Sabora, u: M. Kasapović, ur., Hrvatska politika 1990.-2000. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

ČLANCI U ČASOPISIMA: Redom se navode autor, godina, naslov članka, naziv časopisa, volumen (godište), broj, stranice; na primjer: Prpić, I. (2001) Napomene o shvaćanju suverena u Ustavu Republike Hrvatske. Po- litička misao 38 (1): 5-11.

RADOVI DOSTUPNI NA INTERNETU Rad koji je dostupan na internetu stavlja se u popis literature tako da se redom na- vedu autor, naslov, izvor (http://) i datum učitavanja; na primjer: Ostrom, E., The Complexity of Collective Action Theory, http://www.indiana.edu/~workshop (20. 6. 2006.) Pri upućivanju na tekstove iz literature, neovisno o tome radi li se o citatu ili o po- zivanju na druge autore, izvor se navodi u tekstu, a ne u bilješkama. Referenca se stavlja u zagrade, a navodi se prema sljedećim primjerima: 1. (Zakošek, 2002); 2. Ako je riječ o preciznijem navodu ili citatu, u referencu treba uključiti i broj stra- nice; na primjer: (Zakošek, 2002: 36); 3. Ako rad ima dva autora, navode se oba; na primjer: (Buchanan i Tullock, 1962); 4. U slučaju zajedničkog rada trojice i više autora navodi se samo prezime prvog autora, a za doprinos ostalih autora upotrebljava se izraz “i suradnici”; na pri- mjer: (Kasapović i sur., 1998); 5. Kod kontinuiranog pozivanja na isti izvor upotrebljavaju se oblici: (ibid.) ili (op. cit.).

Autorima se sugerira da bilješke predvide isključivo za komentiranje ili dopunu re- čenog u tekstu.