Sretan Uskrs! ISSN 1330-2140 ISSN

broj no. 3

ožujak march 2018.

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION

Procesija “Za križen” u središnjem dijelu Hvara Posjetite stranice web portala Hrvatske matice iseljenika! Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika / Monthly magazine of the Croatian Heritage Foundation www.matis.hr Godište / Volume LXVIII Broj / No. 3/2018 Nakladnik / Publisher Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation Za nakladnika / For Publisher Mijo Marić Rukovoditeljica Odjela nakladništva / Head of Publishing Department Vesna Kukavica Glavni urednik / Chief Editor Hrvoje Salopek Izvršni urednik / Executive Editor Željko Rupić Novinarka / Journalist Naida Šehović Tajnica / Secretary Snježana Radoš Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček Tisak / Print Znanje, Zagreb Web stranice HMI čitaju se diljem svijeta, dostupne su na tri

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA jezika (hrvatski, engleski, Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia španjolski) i bilježe stalan Telefon: +385 (0)1 6115-116 porast posjećenosti. Telefax: +385 (0)1 6110-933 E-mail: [email protected]

broj no. Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim 3

ožujak march 2018. MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima Sretan Uskrs! u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: n BANERI n

ISSN 1330-2140 ISSN SPONZORIRANI ČLANAK n Procesija “Za križen” u središnjem dijelu Hvara SPONZORIRANE RUBRIKE

Naslovnica: Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora Procesija u Jelsi (Foto: OŠ Jelsa) tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] SADRŽAJ Kolumne 11 4 Premijera filma o Maloj školi HMI-ja Globalna Hrvatska 7 Stipendije za učenje hrvatskoga jezika (Vesna Kukavica) 8 Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2018. 38 12 München: Obljetnica Hrvatske katoličke župe (S)kretanja (Šimun Šito Ćorić) 14 Kazališni festival u Hercegovcu

40 16 Stepinčevo u Melbourneu Klikni – Idem doma 19 Sijelo u Clevelandu (Dražen Klinčić) 20 Hrvatska nastava u Trstu 46 22 Zbornik o književnim susretima u Koljnofu Naši gradovi 24 Razgovor s dr. Trpimirom Golužom (Zvonko Ranogajec) 26 Nagrada Ljerki Toth Naumovoj 50 Povijesne obljetnice 27 Knjiga o moravskim Hrvatima (Željko Holjevac) 28 Knjiga o časnim sestrama u inozemstvu 54 30 Projekt HMI: Igračka u srcu Govorimo hrvatski 33 Uskrs: Procesija na Hvaru (Sanja Vulić) 36 Knjiga o Mati Meršiću Miloradiću 60 42 Rock glazba kod gradišćanskih Hrvata Priče iz knjige “Pod starim Web stranice hrastom” 45 Hrvat admiral u Venezueli (Ivan - Ivek Milčec) 49 Matičin vremeplov HMI čitaju se diljem 62 53 Knjiga o jeziku hrvatskih književnika Ljepote Hrvatske okom 55 ‘Jantarski put baštine’ svijeta, dostupne su na tri fotografa 57 Branding Hrvatske jezika (hrvatski, engleski, (HTZ) 58 SAD: Rudolf Crnković

španjolski) i bilježe stalan velikan tamburaške porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Naručite i vi svoju Maticu jer Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Matica je most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / Ime i prezime / Name and surname other European countries 25 EUR Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Australija / Australia 70 AUD Grad / City n BANERI ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD n SPONZORIRANI ČLANAK DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code n SPONZORIRANE RUBRIKE FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 Tel. Fax. SWIFT CODE: PBZGHR2X Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora E-mail tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): mob. 099 61 15 116 n E-mail: [email protected] IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka Premijera filma Spomenak u povodu obljetnice Male škole hrvatskoga jezika i kulture Pokretne slike Matičine Male škole Prikazane “pokretne slike” publici su uspješno dočarale ne samo to kako se zabavom i igrom uči i poučava hrvatski jezik i upoznaje identitet, već i ljepotu druženja i sklapanja prijateljstava mladih Hrvata iz cijeloga svijeta

Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport i voditeljica Male škole

U programu Male škole do danas je sudjelovalo 1.352 polaznika iz 36 zemalja s 5 kontinenata te 82 stručna Premijera filma Spomenak autorice Marine Aničić Spremo voditelja različitih profila.

Tekst: Diana Šimurina Šoufek Zagreba Slavena Kovačevića, započelo iz Bregane Igor Matijašić - prvo pero Foto: HINA; Arhiva HMI je svečano obilježavanje ove značajne ovoga projekta, TV-novinarka i autori- obljetnice. ca kratkometražnoga dokumentarnog rvatska matica iseljenika Program je započeo pozdravnom filmaSpomenak Marina Aničić Spremo i priredila je 20. veljače u riječju Milana Bošnjaka, izaslanika dr- rukovoditeljica Odjela za školstvo, zna- Klubu Matis svečanu tri- žavnoga tajnika Središnjega državnog nost i šport te planetarno uspješna vo- binu i premijeru filma ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Mila- diteljica Male škole Lada Kanajet Šimić. H Spomenak u povodu obi- sa, a nastavljen govorom Vesne Bedeko- Priredbu u zagrebačkome Domu iselje- lježavanja 25 godina djelovanja Male vić, izaslanice predsjednika Hrvatskoga nika znalački je i s puno emocija vodila škole hrvatskoga jezika i kulture. sabora Gordana Jandrokovića. Zatim se rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Uz nazočnost prijatelja Matice te nazočnoj publici i predstavljačima obra- HMI-ja Vesna Kukavica. uglednih gostiju, među kojima pred- tio Matičin ravnatelj Mijo Marić. Mala škola hrvatskoga jezika i kul- sjednika UO Matice Milana Kovača, v.d. ture, istaknula je Kukavica, jedinstveni ravnateljice Instituta za migracije i na- JEDINSTVENI PROGRAM U RH je program u Republici Hrvatskoj čiji je rodnosti Marine Perić Kaselj, pomoćnice Prije projekcije filma riječ su preuzeli temeljni cilj da djeca – u dobi od 9 do pročelnika Gradskoga ureda za obrazo- predstavljači, i to: Lidija Cvikić, prode- 16 godina koja žive i školuju se izvan vanje Grada Zagreba Katarine Milković, kanica za znanost, umjetnost i međuna- Republike Hrvatske – nauče ili unapri- predstavnice Zagrebačke županije Dani- rodnu suradnju Učiteljskoga fakulteta jede svoje znanje hrvatskoga jezika te ce Balen, predstavnice Agencije za od- Sveučilišta u Zagrebu i jedna od vode- upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu goj i obrazovanje Biljane Petljak-Zekić ćih stručnjakinja za inojezični hrvatski, Hrvatske i kraja u kojemu borave. U te predstavnika Crvenoga križa grada ravnatelj Osnovne škole Milana Langa ovome programu do danas je sudjelo-

4 MATICA ožujak 2018. valo 1.352 polaznika iz 36 zemalja s 5 kontinenata te 82 stručna voditelja ra- zličitih profila. A da je nakon monografije u povodu 20. godišnjice očekivani korak bio napraviti film koji će pokazati povijest, cilj i vrijednost Škole, moglo se čuti i u samome premijerno prikazano- me kratkometražnom dokumentarcu.

ČETVRT STOLJEĆA MALE ŠKOLE Prikazane “pokretne slike” publici su uspješno dočarale ne samo to kako se zabavom i igrom na najbolji način uči i poučava hrvatski jezik i upoznaje identitet, već i ljepotu druženja i sklapanja prijateljstava mladih Hrvata iz cijeloga svijeta. Film Spomenak najvećim je dijelom sniman u autentičnom okruženju, u odmaralištu Crvenoga križa Zagreb u Novome Vinodolskom, tijekom održa- Generacije voditelja Male škole 1993.-2017. na okupu vanja Male škole 2017., uz korištenje Matičina foto i filmskog arhiva. Podsjetimo, o četvrt stoljeća Male pok. Silviji Letici. Ona je osmislila pro- Obrazovni dio programa Male škole u ovogodišnjem Hrvatskom ise- gram, provela odgovarajuće organiza- škole provodi se u radioničkome ljeničkom zborniku suvereno piše au- cijske predradnje te se već 1993. pro- torski dvojac Pavao Jerolimov i Lada gramu odazvalo 13-ero djece koja su u obliku te obuhvaća jezične, Kanajet Šimić. Naime, ideja o pokreta- Puntiželu kraj Pule došla uz pomoć Hr- dramske, likovne, novinarske, nju Male škole hrvatskoga jezika i kul- vatske kulturne zajednice iz Wiesbade- ture nastala je 1992. godine, kada je na u Njemačkoj i njezine tadašnje pred- lutkarske, filmske i plesne Jerolimov kao višegodišnji Matičin vanj- sjednice Maje Runje. radionice. ski suradnik u programu tadašnje Ljet- Obrazovni dio programa Male ško- ne škole hrvatskoga jezika i kulture to le provodi se u radioničkome obliku te predložio rukovoditeljici Matičina Odje- obuhvaća jezične, dramske, likovne, no- onice. Završna predstava kruna je rada la za kulturno-prosvjetne djelatnosti vinarske, lutkarske, filmske i plesne radi- svih kreativnih radionica koje se na taj način imaju priliku i javno predstaviti.

NOVI OBLICI RADA Mala škola hrvatskoga jezika i kulture kreće i dalje, a u 21. stoljeću osmišlja- vaju se novi oblici rada i djelovanja - poput online programa za učenje jezika i kulture te udžbenika za učenje nasljednoga hrvatskog, namijenjenih ovoj dobi polaznika. I njezin budući uspjeh bit će – zahvaljujući vrijednoj i stručnoj vodite- ljici Školice, uspješnim predavačima i zainteresiranim polaznicima – očekivano velik, zaslužen i dugovječan. Jer, tek joj je 25 godina! n

ENG On the 20th of February the CHF staged a round table and the premiere screening of the film Spomenak at the Matis Club to mark the 25th anni- Svečanoj tribini su uz visoke uzvanike nazočili brojni suradnici i prijatelji Matice versary of the Little School of Croatian Language and Culture.

MATICA ožujak 2018. 5 VIJESTI

Povjerenstva za pitanje statusa Hrvata u Sloveniji

ZAGREB - U ponedjeljak, 19. veljače, u Središnjem držav- nom uredu za Hrvate izvan RH održana je prva sjednica Po- vjerenstva za pitanje statusa Hrvata u Republici Sloveniji. Unatoč tome što pripadnici hrvatskoga naroda stoljećima žive na području Bele krajine, slovenskoga dijela Istre i u Pomurju, Republika Slovenija tamošnjim Hrvatima zasad ne priznaje nikakav status. Kako bi se pomoglo našim sunarodnjacima u razmatranju mnogobrojnih pitanja vezanih uz očuvanje i razvijanje njihova hrvatskoga identiteta, Središnji državni ured osnovao je Povjerenstvo koje se sastoji od predstavnika Hrvata u Sloveniji te predstavnika hrvatskih institucija: Ministarstva zitivne pomake, da će koordinacija postojećih aktivnosti vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti i obra- biti bolja te da će biti pokrenute nove aktivnosti i pobolj- zovanja, Ministarstva kulture i Središnjega državnog ureda. šana komunikacija nadležnih hrvatskih institucija s Hrva- Na svojoj prvoj sjednici, uz ostala pitanja, Povjerenstvo se tima u Sloveniji. bavilo pitanjem Prijedloga zakona o ostvarivanju kolektiv- Predstavnici Hrvata iz Slovenije Đanino Kutnjak i Marko nih kulturnih prava nacionalnih zajednica pripadnika na- Mandir izrazili su svoje zadovoljstvo osnivanjem Povjeren- roda bivše SFRJ u Republici Sloveniji, koji je Savez hrvat- stva, zahvalili su na potpori hrvatskih institucija te su ista- skih društava u Sloveniji zaprimio od predsjednika Odbora knuli važnost dobivanja stručne pomoći u rješavanju poje- za kulturu Državnoga zbora Republike Slovenije, a koji je dinih pitanja. Svi članovi Povjerenstva suglasni su da treba žurno upućen na usvajanje u parlamentarnu proceduru. intenzivirati komunikaciju te učiniti dodatne napore kako Predsjednik Povjerenstva, državni tajnik Zvonko Milas, bi u dogledno vrijeme bili vidljivi konkretni pomaci u polo- uvjeren je da će osnivanje i rad Povjerenstva donijeti po- žaju i statusu Hrvata u Republici Sloveniji. (Moja Hrvatska)

Hrvati u Srbiji zadovoljni početkom dijaloga s predsjednikom Vučićem

mosta na Kanalu Dunav-Tisa-Dunav u šumi Šmaguc u Mo- noštoru te Doma kulture u Donjem Tavankutu. Vlada Srbi- je osigurat će i dodatna sredstva kako bi se ušlo u posjed i stavila u funkciju Spomen-kuća ‘Josipa Jelačića’, a predsjednik RS naložio je svojim suradnicima da se pronađe mo- del za rješavanje pitanja povrata Hrvatskoga doma HKC ‘Srijem’ iz Srijemske Mitrovice”, navedeno je u priopćenju DSHV-a. Dogovoreno je također otvaranje lektorata na hrvatskome jeziku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Novome Sadu u što kraćem roku te proširenje razreda na hrvatskome i u Medicinskoj srednjoj školi u Subotici. Na kraju, stoji u priopćenju DSHV-a, dogovoreno je da se započnu razgovori i o obilježavanju mjesta stradanja Hrva- ta u Srbiji tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća, pri čemu će hrvatska zajednica predložiti način na koji će se obilje- SRBIJA - Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sa surad- žiti stradanje te u kojim mjestima. nicima primio je 21. veljače u Beogradu tročlano izaslan- “Na samom početku razgovora predsjednik Aleksandar stvo hrvatske manjine što je, kako je ocijenjeno, rezultat Vučić rekao je kako se komunikacija između najviših dr- njegova nedavnog posjeta Zagrebu. Predsjednik Demokrat- žavnih tijela i dužnosnika Republike Srbije s predstavni- skoga saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigma- cima i tijelima hrvatske manjinske samouprave ubuduće nov izjavio je nakon sastanka da je iznimno zadovoljan is- mora održavati kontinuirano. Na taj način pozitivno je ra- hodom jer je uspostavljena suradnja s državnim vrhom i zriješen jedan od najvećih problema za hrvatsku manji- počeli su se rješavati problemi hrvatske manjine. nu, a to je odsutnost institucionalne komunikacije”, na- “Od konkretnih otvorenih pitanja dogovorena je obnova vodi DSHV. (Hina)

6 MATICA ožujak 2018. Dodijeljene stipendije za učenje hrvatskoga jezika u RH 232 stipendije za potomke hrvatskih iseljenika Središnji državni ured za akademsku godinu 2017./2018. odobrio je ukupno 232 naknade/stipendije. To je dosad uvjerljivo najveći broj za jednu akademsku godinu od kada Program postoji

Mladi stipendisti s djelatnicima Središnjeg državnog ureda

Tekst/foto: Središnji državni ured za i skrb za sve Hrvate i njihove potomke će tečaj hrvatskoga jezika pohađati na Hrvate izvan RH koji žive izvan granica suvremene hr- Filozofskome fakultetu u Zagrebu (99 vatske države. U tom je okviru učenje polaznika), Splitu (56 polaznika) i Rijeci srijedu, 28. veljače, u Sre- hrvatskoga jezika od neprocjenjive važ- (7 polaznika). Od ukupnoga broja odo- dišnjemu državnom ure- nosti. Jezik odražava kulturno i povije- brenih naknada/stipendija u 2017./2018. du za Hrvate izvan Repu- sno naslijeđe, kao i stvarnost svakog na- godini, deset naknada/stipendija odo- blike Hrvatske održana roda. Dragi polaznici tečaja hrvatskoga breno je za internetsko učenje hrvatsko- U je svečanost potpisivanja jezika, želim vam puno uspjeha u uče- ga jezika (pet zimskih i pet ljetnih). To je Ugovora o dodjeli naknade/stipendije nju hrvatskoga jezika i ugodan boravak dosad uvjerljivo najveći broj odobrenih za učenje hrvatskoga jezika u Hrvatskoj u vašoj domovini.” Također je istaknuo: naknada/stipendija za jednu akadem- za polaznike Tečaja hrvatskoga jezika “Vi ste najbolji promicatelji i ambasadori sku godinu od kada Program postoji. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u hrvatske kulture i identiteta hrvatsko- Programom učenja hrvatskoga jezi- Zagrebu. Ugovore o dodjeli stipendija ga naroda u zemljama iz kojih dolazite.” ka na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, potpisali su potomci hrvatskih iseljeni- U ime svih polaznika tečaja hrvat- Splitu i Rijeci omogućuje se pripadnici- ka iz Čilea, Argentine, Urugvaja, Brazila, skoga jezika na dodijeljenim stipendija- ma hrvatskoga naroda iz cijeloga svijeta Paragvaja, Bolivije, Perua, Venezuele, ma zahvalila je stipendistica Ana Kata- učenje i upoznavanje hrvatskoga jezika, Mađarske, Austrije i Australije. rina Kinda iz Austrije koja je rekla kako pisma i njegovanje hrvatske kulture na- Zvonko Milas, državni tajnik Središ- su ovom stipendijom dobili ne samo cionalnoga identiteta, kao i promicanje njega državnog ureda, izrazio je zado- priliku učiti jezik svojih predaka, već se suradnje i povezanosti između Hrvatske voljstvo njihovim dolaskom u Hrvatsku i upoznati s bogatom hrvatskom kultu- s iseljenim Hrvatima i njihovim potom- kako bi učili hrvatski jezik i upoznali rom i tradicijom. “Kažu da hrvatski jezik cima. Istodobno se potiče povratak hr- domovinu svojih predaka. “Zaista je nije lagan za naučiti, ali čvrsto vjerujem vatskih iseljenika i njihovih potomaka u dojmljivo ovdje u Hrvatskoj vidjeti vas, da ćemo svojim trudom i upornošću, a Hrvatsku, a onima koji su se već vratili nove polaznike tečaja hrvatskoga jezi- prije svega zbog ljubavi prema Hrvat- u domovinu pomaže se u daljnjoj inte- ka, iz udaljenih zemalja svijeta koje su skoj, naučiti jezik te opravdati dodije- graciji u gospodarski i društveni život. n tijekom povijesti naselili mnogobroj- ljenu stipendiju”, rekla je Ana Katarina. ni Hrvati. Čestitam vam na dobivenoj Središnji državni ured za akadem- ENG stipendiji i želim istaknuti da Vlada RH sku godinu 2017./2018. odobrio je uku- A ceremony was staged at the State Office for Croats Abroad at which an agreement was signed pridaje osobitu pozornost očuvanju hr- pno 232 naknade/stipendije (88 zim- that will see grants awarded to participants of a vatskoga identiteta u svijetu, uz brigu skih i 134 ljetnih) za 170 polaznika, koji Croatian language course staged in the homeland.

MATICA ožujak 2018. 7 HMI: Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2018.

elektroničku inačicu na mreži, a u svo- Matičin zbornik za me 63. godištu dosegla je u digitalnome repozitoriju 28.000 stranica. U fokusu autorskih interesa ovoga sveska, složi- li su se predstavljači, interaktivni je uči- digitalno doba nak digitalnih medija u iseljeništvu, ali i izazovi egzodusa mladih iz Slavonske Godišnjak, sa sažecima na engleskome i španjolskome i Bosanske Posavine. jeziku, sadrži osam tematskih cjelina naslovljenih Znaci Pozdravne govore na predstavljanju u Matici održali su izaslanici pred- vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, sjednika Vlade i Sabora državni tajnik Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Građa je raspoređena Zvonko Milas i predsjednik Saborskog odbora za Hrvate izvan RH Božo Ljubić, na 448 stranica te obuhvaća 31 autorski prilog a promociji su, uz ostale, nazočili i izaslanici potpredsjednice Vlade Ivica Gla- snović i državna tajnica Zdravka Bušić, pomoćnici i izaslanice ministrice znanosti i obrazovanja i ministrice kulture Ivana Franić i Lidija Zozoli, saborski za- stupnici te predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović. Uz mnogobrojne Matičine suradnike i autore ovogodišnje edicije HIZ-a, svojom prisutnošću skup su uveličali i predstavnici Sveučilišta, HAZU-a, Središnje- ga državnog ureda za Hrvate izvan RH, Grada Zagreba, Leksikografskog zavo- da “Miroslav Krleža”, Nacionalne i sve- učilišne knjižnice, Hrvatskoga državnog arhiva, Instituta Ivo Pilar, kao i predsjednik i članovi UO HMI-ja.

DUŽE OD ŠEST DESETLJEĆA Matičin trojezični ljetopis duže od šest desetljeća, od daleke 1955. godine, po- Predstavljači HIZ-a Božo Skoko, vezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu Mijo Marić, Marijeta Rajković Iveta i iz domovine i dijaspore, rekao je u poz- urednica Vesna Kukavica dravnome slovu, uza zahvalu svim autorima i suradnicima na izdanju, rav- Tekst: Diana Šimurina-Šoufek tematskih cjelina naslovljenih Znaci vre- natelj Mijo Marić. O ovoj dugovječnoj, Foto: Snježana Radoš; HINA mena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, ali uvijek aktualnoj Matičinoj publikaci- Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove ji, koju već 19 godina znalački uređuje redstavljanje ovogodiš- knjige. Građa je raspoređena na 448 Vesna Kukavica, svoj sud zatim su dali njega Hrvatskoga iselje- stranica te obuhvaća 31 autorski pri- predstavljači - Skoko i Rajković-Iveta. Ri- ničkog zbornika (HIZ) log. Ova serijska publikacija posjeduje ječju, tematske cjeline recentnoga Ma- održano je 7. veljače u tičina ljetopisa koje su predstavili oče- P sjedištu Hrvatske matice kivano donose, kao i uvijek dosad, niz iseljenika u Zagrebu. Novo izdanje Ma- Ova serijska publikacija zanimljivih i poticajnih priloga. tičina ljetopisa predstavili su ravnatelj posjeduje elektroničku Primjerice, u Znacima vremena Božo Mijo Marić, dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Skoko piše o srebrnome jubileju hrvat- Marijeta Rajković Iveta te urednica Ve- inačicu na mreži, a u svome ske diplomacije, a Irina Starčević Stančić sna Kukavica, a promociju je vodila Lada 63. godištu dosegla je u i Cvijeta Kraus o Hrvatskoj enciklopediji Kanajet Šimić. - od tiskanoga do mrežnoga izdanja, dok Godišnjak, sa sažecima na englesko- digitalnome repozitoriju Koraljka Kuzman Šlogar tumači Izazo- me i španjolskome jeziku, sadrži osam 28.000 stranica. ve digitalne transformacije humanistike

8 MATICA ožujak 2018. i umjetnosti, ističući svima korisnu vir- Waterlooa Zvonimiru Peraku, Rajka Bu- tualnu infrastrukturu RH. ćin o Iseljeničkom komesarijatu u Zagre- bu, a Ivan Čizmić o stoljeću Većeslava DIGITALNI TRANSNACIONALNI Holjevca. Joško Buljan donosi prilog o PROSTOR 25. obljetnici oslobađanja juga Hrvat- U Kroatističkim obzorima Pavao Jeroli- ske. U poglavlju Duhovnost Boris Vulić mov i Lada Kanajet Šimić rezimiraju če- razmatra integracijski potencijal misi- tvrt stoljeća Male škole hrvatskoga jezi- ja Y naraštaja, a u Baštini Vinko Gru- ka i kulture, a Vladan Čutura perspektive bišić poglede na Deklaraciju u Sjever- nastave na hrvatskome jeziku u Srbiji. noj i Južnoj Americi. U istome poglavlju Temi obrazovanja pridružuje se i Lucija Marijan Lipovac piše o Zakladi HAZU-a Šarčević napisom o hrvatskoj nastavi u i iseljeničkoj filantropiji. Znanost dono- SR Njemačkoj te Milan Bošnjak svojim si napise Tanje Rudež o inovativnom o statusu kroatistike na sveučilištima u znanstveniku Draženu Prelcu i Hrvati- Njemačkoj. U Mostovima se temom ise- ci koja otkriva tajne uragana - Zagrep- ljavanja mladih bave Dejanović i Rajko- čanki s američkom adresom Željki Fu- vić-Iveta, a Walter F. Lalich odlascima i chs, a tu je i tekst V. Kukavice o mreži povratcima u digitalnome transnacio- znanstvenika hrvatskih korijena. Nove nalnom prostoru Hrvatska – Australija. knjige donose zanimljive književne osvr- Paula Gadže propituje ulogu medija u te Helene Sablić Tomić, Borisa Becka i očuvanju identiteta Hrvata u Argentini, Marijana Lipovca. Hrvatski iseljenički zbornik 2018 dok Krunoslav Malenica čitatelje upo- – ur. V. Kukavica, HMI, Zagreb, 448 str. znaje s opusom čileanske spisateljice Autori, redom ugledni Pepite Turine. U istom poglavlju slijede i publicisti iz niza prestižnih IMPRESIVNA EDICIJA izvrsna Skica za portret pravnika Mirjana Na predstavljanju se tako moglo čuti Damaške, Rapsodija slikarice Nade Sesar sveučilišta i kulturnih kako raznorodna građa u novome sve- Raffay Dubravka Barača te Narativi mla- središta zemlje i inozemstva, sku Zbornika donosi relevantna zapa- dih švicarskih Hrvata o domovini Tihomi- žanja o postignućima naših umjetnika ra Nuića. O Matičinoj tradicionalnoj ma- znalački propituju utjecaj i znanstvenika u dijaspori iz dvadese- nifestaciji – Forumu hrvatskih manjina tradicionalnih i modernih, tak zemalja. Autori, redom renomirani piše Matičina novinarka Naida Šehović. publicisti iz niza uglednih sveučilišta i U Povjesnici Stan Granic piše o ista- starih i novih medija na kulturnih središta zemlje i inozemstva knutome aktivistu hrvatske zajednice iseljeničke zajednice. znalački propituju utjecaj tradicionalnih i modernih, starih i novih medija na iseljeničke zajednice. I to im, složili su se promotori, urednici i prisutni gosti, a složit će se i budući čitatelji, sjaj- no uspijeva. Urednica HIZ-a naglasila je u završ- nom obraćanju prisutnima, uza zahvalu autorima, promotorima i suradnicima, kako je u ovu impresivnu ediciju utka- na i stvaralačka energija svih naraštaja Matičinih djelatnika, ali kako su sadržaj ispisali i inovativni publicisti raznih na- raštaja, poput Lalicha i Barača, Lucije Šarčević i Vladana Čuture… Tako je ovaj ljetopis, na ponos tvorcima, sigurnim koracima zakoračio u digitalno doba. n

ENG This year’s Croatian Emigrant Almanac was presented at the Zagreb headquarters of the CHF on the 7th of February. The latest edition of the CHF yearbook was presented by CHF director Mijo Marić, Visoki uzvanici iz javnog života na promociji HIZ-a Božo Skoko PhD, Marijeta Rajković Iveta PhD and editor Vesna Kukavica.

MATICA ožujak 2018. 9 VIJESTI

Mladi žele ostati u Hrvatskoj

ZAGREB - Svjetski savez mladih Hrvat- da mladi žele ostati u Hrvatskoj i os- ska (SSMH) upozorio je 23. veljače da novati obitelj, ali na ostvarenje te že- je stanje u demografiji alarmantno te lje utječu nesigurna primanja, rješa- je ocijenio da su, nedavno predstavlje- vanje stambenog pitanja, osiguranje ne mjere, neodgovarajuće, pa su za- financijske neovisnosti te strah od gu- tražili od Vlade da u roku od tri mje- bitka radnog mjesta nakon povratka seca donese cjelovitu i sveobuhvatnu s rodiljnoga dopusta. demografsku strategiju. Demograf Stjepan Šterc nužnim je oci- Na konferenciji za novinare jedna od jenio da se problemu pristupi sustavno Naglasio je da se demografska revi- voditeljica SSMH-a Jelena Slavić Milje- kako bi se izbjegao demografski slom talizacija treba ostvariti donošenjem nović ocijenila je da svi negativni po- zemlje. “Vrijeme je da konačno shva- ključnih strateških mjera, poveziva- kazatelji upućuju na manjak političke timo da je pitanje demografije ključ- njem iseljenika i decentralizacijom ze- volje da se demografski problem kona problematika hrvatske budućnosti. mlje ako, upozorio je, za pet do deset načno počne rješavati te da su do sada Rješavanju tog problema trebamo pri- godina ne želimo biti svjedoci pada donesene mjere djelomične, kratko- stupiti organizacijski, tehnički i opera- svih sustava. Demograf ističe da su ročne i nedjelotvorne. tivno. Nije dovoljno donijeti mjeru, dvi- mladi budućnost Hrvatske, ali žele Na konferenciji za novinare predstav- je ili tri, nego sustav mjera koje bi bile ostati u Hrvatskoj koja će imati širinu ljena su istraživanja koje je SSMH pro- vezane uz radnu, financijsku i pravnu pristupa političkoga sustava koji neće veo među mladima u Hrvatskoj tije- sigurnost žena, majki, djece, obitelji”, biti postavljen jedino za zadržavanje kom prošle dvije godine. Ona otkrivaju rekao je Šterc. vlastitih pozicija. (Hina)

Svečano otvoren novi Hrvatski dom u Pečuhu

ljudskih resursa Republike Mađarske. Svečanom otvorenju još za sada nena- mještene zgrade za koju postoji nada i želja da postane političko-kulturni i znanstveni centar hrvatske zajednice u Mađarskoj prethodio je prijem u Ge- neralnome konzulatu RH. U Mađarskoj, većinom na južnim dijelovima, živi 50-ak tisuća Hrvata. Za njihova se prava i zastupljenost u do- nošenju političkih odluka brine Hr- vatska državna samouprava, koja je na ovaj način dobila novo sjedište, a ne samouprave u Mađarskoj, Stjepan predviđa se i korištenje još nekim usta- Blažetin, ravnatelj Znanstvenoga zavo- novama kao što je Znanstveni zavod da Hrvata u Mađarskoj, te predstavni- Hrvata u Mađarskoj. Svečano otvore- ci grada Pečuha. MAĐARSKA - Četveročlana delegaci- nje Hrvatskoga doma, važnog za djelo- U Pečuhu je također u tijeku obnova ja HMI-ja iz Zagreba, u sastavu Diana vanje i opstanak hrvatske zajednice u zgrade Hrvatskog kazališta koju su pri- Mašala Perković, tajnica, Ljerka Galic, Mađarskoj, rezultat je rada Međuvla- sutni obišli nakon otvorenja. rukovoditeljica Odsjeka iseljeničke ba- dina mješovitog odbora za nacional- Kao dokaz približavanja odnosa izme- štine, Lana Šaš, voditeljica Ureda rav- ne manjine, koji je lani u Zagrebu na- đu Zagreba i Budimpešte, u baranj- natelja i Darko Plahtan, voditelj tehnič- stavio rad nakon četiri godine stanke. skom pretežno mađarskom mjestu kih poslova, nazočila je u ponedjeljak Prilikom otvorenja mnogobrojnim Lugu otvorena je nastavno-sportska 5. ožujka 2018. otvorenju Hrvatskoga uzvanicima obratili su se Zvonko Mi- dvorana Osnovne škole “Sandor Petö- doma u srednjovjekovnoj palači u po- las, državni tajnik Središnjega držav- fi” čiju je izgradnju s gotovo pet mili- vijesnoj jezgri u središtu grada Pečuha, nog ureda za Hrvate izvan RH, Ivan juna kuna financirala Osječko-baranj- čiju obnovu je financiralo Ministarstvo Gugan, predsjednik Hrvatske držav- ska županija. (Ljerka Galic)

10 MATICA ožujak 2018. Globalna Hrvatska Razvoj hrvatskih jezičnih resursa Zagrebački Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, uz rastuće resurse, ovih je dana javnosti plasirao i nove alate uz portal gramatika.hr u sklopu manifestacije Mjesec hrvatskoga jezika, obilježivši srebrni jubilej uvrštenja Hrvatske na internetsku kartu svijeta

nstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje jela se ta Institutova ideja umrežila u fantastičan (IHJJ) iz Zagreba svake godine priređuje digitalni projekt NSK i istodobno pokretanje por- višeznačnu manifestaciju Mjesec hrvat- tala glagoljica.hr. Kao krunu ovogodišnjega Mje- skoga jezika, koja počinje 21. veljače, na seca hrvatskoga jezika Institut je predstavio mrež- Međunarodni dan materinskoga jezika, te no izdanje Hrvatske školske gramatike na adresi održava raznorodne programe diljem Li- gramatika.hr. Nastanak ove virtualne Gramatike jepe Naše do 17. ožujka, kad završavaju motiviran je praktičnom potrebom da se učenici- Dani hrvatskoga jezika u znak sjećanja na hrabrost ma, učiteljima i nastavnicima, kao i zainteresiranoj i intelektualnu potentnost naraštaja Deklaracioni- javnosti, osigura jasan, kratak i jednostavan pre- sta, koji su se izborili za samobitnost hrvatskoga Piše: Vesna Kukavica gled osnovnoga jezičnog znanja. Hrvatska školska jezika u olovnim vremenima (1967.). Posjetitelji gramatika slijedi sva preporučena rješenja Hrvat- Itijekom te manifestacije imaju prilike uživati u mnogobrojnim skoga pravopisa IHJJ i savjete skupine autora toga Instituta. događajima posvećenim našem jeziku, jednoj od najvažnijih I to nije sve! Postojeće mrežno izdanje Hrvatskoga pravopisa sastavnica hrvatskoga identiteta, kako bi se širila svijest o nje- Institut je ovih dana ojačao aplikacijom za pametne telefo- govim vrednotama i ljepoti u svjetlu jedinstvene komunika- ne. Može se zaključiti da je Jozićev tim među izdašnijim česti- cijske paradigme informacijskoga društva 21. stoljeća - kada tarima 25. rođendana sveprisutne nacionalne domene –.hr je hrvatski i jedan od službenih jezika Europske unije. Struč- koja je s prvom internetskom vezom RH s međunarodnom njaci desetljećima upozoravaju da se informacijsko društvo zajednicom upućena u svijet 27. ožujka ratne 1993., kada je u nekoj društvenoj zajednici neće moći izgrađivati ako se za Republika Hrvatska službeno upisana na internetsku kartu jezik kojim se ta zajednica služi ne razviju jezične tehnologije. svijeta, postavši sastavnim dijelom globalne računalne mre- Vrijedna akademska zajednica IHJJ, na čijem je čelu agilni že zvane Internet. Željko Jozić, stoga sustavno ostvaruje vrsne znanstvene do- Jezici i jezična raznolikost u samoj su srži europske kul- prinose u razvoju hrvatskih elektroničkih jezičnih resursa, ture, trgovine i suradnje. Radimo, studiramo, putujemo, ži- uključujući računalne korpuse, kao i razne digitalne obrade vimo i poslujemo preko nacionalnih i zemljopisnih granica. hrvatskoga jezika s ciljem izgradnje što učinkovitijih jezičnih Europska komisija u svome globalnom okviru za organizaciju tehnologija za hrvatski jezik. Uporaba našega materinskog znanstveno-tehnološko-razvojnih istraživanja (Framework Pro- jezika u računalnom okružju tj. u komunikacijskim kanali- gramme), koja se skraćeno nazivaju od FP1 do FP8, znanome ma mobilnoga Interneta koji su ionako digitalni i računalno i kao Horizon 2020, značajan dio svoga proračuna namijeni- upravljani, odražava se istodobno i na dostupnost hrvatsko- la je potpori Information Society Technologies (IST). Većina eu- ga kao nasljednoga jezika gdje je po cijelome globusu razgra- ropskih jezika donedavno nije imala odgovarajuću potporu nata Hrvatska nastava, ali i nazočne mnogobrojne raspršene u jezičnim tehnologijama u sklopu jedinstvenoga digitalnog zajednice izvornih govornika među pripadnicima hrvatskih tržišta. Europska jezična raznolikost nerijetko se pretvarala iseljeničkih zajednica koje višedesetljetno žive u zemljama en- u prepreku slobodnom protoku obavijesti i uporabi javnih gleskoga, španjolskoga ili njemačkoga govornoga područja i usluga, poslovnih prilika, ponuda za zaposlenje i raznih vr- sl. Lingvisti Dunja Brozović i Marko Tadić procjenjuju kako hr- sta potpore. Europska komisija poduzela je stoga vidne ko- vatski na globalnoj razini, u zemlji i inozemstvu, ima oko pet rake prema potpori stvarno višejezičnome jedinstvenome i pol milijuna izvornih govornika. S druge strane, buja virtu- digitalnom tržištu pokretanjem platforme za automatizirano alna infrastruktura s naprednim jezičnim tehnologijama za prevođenje (CEF.AT). Ta platforma podržava različite potre- engleski, španjolski, njemački, francuski, talijanski, ali i jezike be tijela javne vlasti zemalja EU-a u područjima potrošačkih slične nam brojnosti poput češkog, slovačkog, mađarskog, prava, zdravstva, javne nabave, socijalnog osiguranja, kultu- slovenskog, rumunjskog ili, pak, bugarskog. re i drugih usluga za europsku obitelj naroda kao što su Eu- Ove godine Institut je pokrenuo uz potporu Hrvatske aka- ropeana ili Portal otvorenih podataka te ostali alati za život demije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, Staroslaven- bez jezičnih barijera. n skoga instituta, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Društva prijatelja glagoljice Dan hrvatske glagoljice kao po- ENG The Zagreb-based Institute of Croatian Language and Lin- svetu hrvatskome jeziku i pismenosti 22. veljače, kada je pri- guistics recently introduced new Human Language Technology for je pola tisućljeća na taj dan tiskana prva hrvatska knjiga Misal the Croatian language, joining the growing number of available language resources, on the gramatika.hr portal. This marks the silver po zakonu rimskoga dvora i to u cilju popularizacije jednog od anniversary of our country finding its place on the Internet map of najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture. Ci- the world and took place in the frame of Croatian Language Month.

MATICA ožujak 2018. 11 München: Proslavljen bl. Alojzije Stepinac i 70. obljetnica djelovanja Hrvatske katoličke župe “Crkva je bila rame za plakanje” U župi već 68 godina služe svećenici franjevci Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, a 44 godine djeluju i časne sestre franjevke od Bezgrešne iz Šibenika

na (misije) župe već 68 godina u njoj služe svećenici franjevci Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, a 44 godine djeluju i časne sestre franjevke od Bezgreš- ne iz Šibenika. Misnom slavlju nazoči- la je i časna majka sestara franjevki od Bezgrešne iz Šibenika s. Zdravka Gve- rić, saborski zastupnik R. Hrvatske i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića Ante Babić, član Gradskog vijeća Münchena - izaslanik nadgradonačelnika Münchena Diete- ra Reitera i grada Münchena Johann Sauer, generalni konzul R. Hrvatske iz Münchena Petar Uzorinac i konzul Ge- neralnoga konzulata Bosne i Herce- govine iz Münchena Dragan Bagarić. Pokrovitelj proslave je Hrvatski sabor. Kardinal Vinko Puljić predvodi misno slavlje Kardinal Vinko Puljić u uvodnoj riječi uputio je čestitku u povodu proslave Tekst/foto: Adolf Polegubić ke provincije Presvetoga Otkupitelja sa zaštitnika župe bl. Alojzija Stepinca čiji sjedištem u Splitu fra Joškom Kodžo- zagovor molimo i slavlja 70 ljeta pasto- rvatska katolička župa manom, ravnateljem dušobrižništva za ralnoga života u tome bavarskom gradu. München svečano je u Hrvate u inozemstvu dr. vlč. Tomisla- “Sve vas donosimo na oltar i sve naše po- nedjelju, 11. veljače, pro- vom Markićem, domaćinom voditeljem slavila svoga zaštitnika – župe fra Borisom Ćarićem, s još deve- H bl. Alojzija Stepinca i 70. toricom svećenika i uz asistenciju dvo- obljetnicu svoga postojanja i djelovanja. jice trajnih đakona. Svečano misno slavlje u crkvi sv. Miha- Na početku misnog slavlja išlo se ela u glavnome gradu Bavarske – u Mün- od sakristije sredinom crkve do oltara, chenu predvodio je nadbiskup metro- na čelu koje su mladi u narodnim noš- polit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić njama nosili križ, stjegove Bavarske i u zajedništvu s mons. Alexandrom Hoff- Hrvatske, barjak bl. Alojzija Stepinca manom u ime Nadbiskupije München i čudotvorne Gospe Sinjske i moći bl. i Freising, odgovornim za pastoral za- Alojzija Stepinca. jednica drugih materinskih jezika u toj nadbiskupiji, provincijalom Franjevač- NAŠ MUČENIK I KARDINAL Sve je na početku pozdravio domaćin “Sve vas donosimo na oltar i sve fra Boris Čarić koji je istaknuo kako da- naše pokojne čiji su grobovi ostali nas slavimo bl. Alojzija Stepinca, na- šeg mučenika, hrvatskoga kardinala u domovini, ali i sve pokojne koji su koji je svojim životom posvjedočio da dolazili tijekom 70 ljeta u ovu misiju jedino ljubav i predanje Bogu čovjeku daruju snagu za njegovo životno dje- Mnoštvo hrvatskih vjernika prati kardinalovu propovijed (župu), a pošli su na onaj svijet.” lovanje. Naglasio je kako od 70 godi-

12 MATICA ožujak 2018. kojne čiji su grobovi ostali u domovini, ali i sve pokojne koji su dolazili tijekom 70 ljeta u ovu misiju (župu), a pošli su na onaj svijet, kao i sve pastoralne dje- latnike koji su ovdje pastoralno djelo- vali tijekom 70 godina, a sad se nalaze na onome svijetu. Neka po zagovoru bl. Alojzija svima Bog udijeli vječnu ra- dost i sreću!”

PODVOJENI OSJEĆAJI Kardinal Puljić istaknuo je u nadahnu- toj propovijedi: “Kad vas vidim u ovoli- kom broju, srce mi je radosno jer ste sa- Kardinal s mladim Hrvatima iz Münchena čuvali vjeru svojih otaca, sačuvali vjeru i ona vas okuplja ovdje. Potom se po- javljuju i drugi osjećaji jer mi je žao da smjelo doći do knjiga o njemu. Uspio “Mnoge su se neistine govorile vas je tamo odakle ste nikli sve manje. sam upoznati veličinu bl. Alojzija Stepin- Često obilazim te krajeve i vidim da su ca, zavolio sam ga i njemu sam se mo- o bl. Alojziju Stepincu, a tada opustjeli. Zato se u meni izmjenjuju ta lio da ustrajem u svom zvanju kad sam sam se zakleo da ću tog čovjek dva osjećaja. Ovdje ste uzeli za zaštitni- bio kandidat za svećenika, a pogotovo upoznati i kad se nije smjelo doći ka bl. Alojzija Stepinca. Istinski rečeno, kad sam postao svećenik, nadbiskup Crkva je uz vas bila tijekom 70 godina i kardinal. Bl. Alojzije Stepinac znao je do knjiga o njemu.” kako biste sačuvali vjeru da po njoj živi- slijediti savjest u teškim trenucima. Na te unatoč svim životnim izazovima koje žalost, mi danas slušamo o tužnim pri- Zdravka Gverić. Misno slavlje uveličao ste proživljavali. Crkva je bila rame za čama kako naši odlaze s rodne grude je župni mješoviti zbor i orkestar pod plakanje, rame na kojem ste tražili utje- koja se branila krvlju, a neprijatelj uživa vodstvom s. Nikoline Bilić i orguljskom hu”, rekao je kardinal Puljić potaknuvši što bježimo od svoje rodne grude. Ljudi pratnjom Diane Grubić. Na kraju misnog okupljene neka čitaju njegov životopis. bježe zato što je stvorena nezdrava kli- slavlja sve je moćima bl. Alojzija Ste- Zatim je kardinal Puljić podsjetio na Bla- ma u politici. Umjesto da se borimo za pinca blagoslovio kardinal Vinko Puljić. ženikov život. narod, najveća je borba za stranku. Bl. Nakon izvođenja hrvatske i njemačke “Mnoge su se neistine govorile o bl. Alojzije Stepinac bio je čovjek koji je vo- himne, na akademiji je tekstom i sli- Alojziju Stepincu, a tada sam se zakleo lio svoj narod, za njega je živio, usmje- kom donesen povijesni hod Hrvatske da ću tog čovjek upoznati i kad se nije ravao ga je Božjim putem. Danas nam katoličke župe (misije) München, a u treba bl. Alojzije da nas usmjeri Bogu, bogatome programu nastupili su crkve- da nas ne zavadi nikakva medijska kam- ni zbor, ženska vokalna skupina “Lira”, panja, nikakav politički interes, nikakav Anna Bagarić na violini i Diana Grubić sekularizam ili komunizam ili ne znam na glasoviru, župna klapa “Croatia”, žu- koji fašizam. Nego da se usmjerimo pna folklorna skupina “Bijele ruže”, žu- putem vjere i morala, putem vjernosti, pna folklorna skupina “Mladost” te na kako je on naučavao naše ljude u proš- kraju župna folklorna skupina “Fra An- losti”, sve je na kraju propovijedi pota- drija Kačić Miošić”, koja je na oduševlje- knuo kardinal Puljić. nje svih okupljenih izvela “Eru s onog svijeta”. Na kraju je voditelj župe fra Boris POVIJESNI HOD Čarić predao prigodne darove zaslužni- Na kraju misnog slavlja i tijekom aka- ma za organizaciju proslave. Program demije u dvorani Alte Kongresshalle u je znalački vodila Tanja Popec iz Zagre- popodnevnim satima u Münchenu pri- ba. U zabavnome programu nastupio godnu riječ uputili su mons. Hoffmann, je Đani Stipaničev i “Band”. n provincijal fra Joško Kodžoman, predsjednik župnog vijeća Dinko Josip Grgić, kardinal Vinko Puljić, saborski zastupnik ENG The Croatian Catholic Mission of the German Ante Babić, u ime nadgradonačelnika city of Munich celebrated its patron saint, the Bless- ed Aloysius Stepinac, and its 70th anniversary on Sun- Münchena Johann Sauer, ravnatelj dr. day the 11th of February. A mass was celebrated at vlč. Tomislav Markić i časna majka s. St Michael’s church by Cardinal Vinko Puljić.

MATICA ožujak 2018. 13 Održani Dani hrvatskoga pučkog teatra u Hercegovcu Povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske kazališnim izričajem

dine zaredom krajem veljače održava Ovogodišnji sudionici bile su skupine iz Hrvatske ova manifestacija koja, kako prof. Ba- (Hercegovac i Stari Grad na otoku Hvaru), Bosne i nas kaže, povezuje iseljenu i domovin- Hercegovine (Travnik), Slovačke (Hrvatski Jandrof i sku Hrvatsku kazališnim izričajem prido- noseći time punoj afirmaciji hrvatskoga Čunovo) i Makedonije (Bitola) kulturnog identiteta.

PREDSTAVE I RADIONICA Ovogodišnji sudionici Dana bile su ama- terske skupine iz četiri zemlje: Hrvatske (Pučka scena Hrvatske čitaonice Herce- govac i Picollo Teatar iz Staroga Grada na otoku Hvaru), Bosne i Hercegovine (Hrvatsko amatersko kazalište Travnik), Slovačke (Kazališna skupina Hrvata u Slovačkoj, Hrvatski Jandrof i Čunovo) i Makedonije (Hrvatski kulturni centar “Marko Marulić”, Bitola). Prvog dana festivala publika je imala priliku vidjeti predstavu Pučke scene Hrvatske čitaonice Hercegovac pod na- Kazalištarci iz Nove Bile zivom “Kuća za rušenje” autora Vjeko-

Tekst/foto: Naida Šehović Prof. Stjepan Banas bio je inicijator i jedan od utemeljitelja Dana hrvatskoga pučkog teatra koji ih je, uz potporu HMI-ja na čelu s Hrvatskome seljačkom domu u Hercegovcu 23. tadašnjim ravnateljem Beljom i urednicom Kukavicom, pokrenuo. i 24. veljače održani su Dani hrvatskoga pučkog U teatra. Na svečanom otvorenju manifestacije nastupala je pjevačka skupina folklornoga društva Hrvatske čitaonice Hercegovac, a zatim su uslijedili pozdravni govori predsjednice Hrvatske čitaonice Zrinke Cjetoje- vić, načelnika Općine Hercegovac Bore Bašljana te ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića. Festival je zatim otvorio župan Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Bajs. Podsjetimo, prof. Stjepan Banas bio je inicijator i jedan od utemeljitelja Dana hrvatskoga pučkog teatra u Hercegovcu koji ih je, uz potporu Hrvatske matice iseljenika na čelu s tadašnjim ravnateljem Antom Beljom i urednicom Vesnom Glumačka družina iz Bitole (Makedonija) Kukavicom, pokrenuo. I tako se 24 go-

14 MATICA ožujak 2018. slava Dominija i redateljice Natalije Laci- ne. Kazališna skupina iz Travnika izvela je predstavu “Pobuna u kokošinjcu” autora teksta i redatelja Ante Bilića. Slje- dećeg dana uslijedile su kazališne radionice za sudionike pod redateljskom palicom Nine Kleflin. Nakon održanih radionica predstavile su se predstave iz Slovačke, Makedonije i na kraju hrvatska predstava iz Staroga Grada na Uvijek puna dvorana u Hercegovcu Hvaru. Kazališna skupina Hrvata u Slo- vačkoj, Hrvatski Jandrof i Čunovo izveli su predstavu “Škulja va stijeni” autora su knjižnu donaciju - Sabrana djela Ive i Općina Hercegovac. Maksa Neala i Antona Hamika u režiji Andrića za potrebe kulturne manifesta- Svih ovih godina cilj ove tradicional- Štefana Jankovića, a kazališna skupina cije “Andrićevi dani” u Travniku. ne manifestacije je očuvanje hrvatske iz Makedonija predstavila je “Deset na- riječi i kulturne baštine, a Hrvatska čita- čina za preživljavanje zombi apokalipse” DONACIJA HMI-ja onica je 24. put ustrajala u tome uz ve- autora Dona Zolidisa i redatelja Saše Drugi dan kazališne skupine posjetili su liku pomoć domaćina, sudionika, suor- Nacevskog. Zadnju predstavu izvela je Đuro Vidmarović, predsjednik Društva ganizatora i svih pokrovitelja koji vjerno kazališna skupina s otoka Hvara - Pi- hrvatskih književnika i član UO HMI-ja, prate Dane hrvatskoga pučkog teatra collo Teatar pod nazivom “Đavolja po- zamjenik ravnatelja HMI-ja Ivan Tepeš dajući potporu kazališnome amateriz- sla” autora Miroljuba Nedovića i reda- te tajnica HMI-ja Diana Mašala Perković. mu i spajanju domovinske i iseljene telja Michala Babiaka. Glavni organizator i domaćin ove Hrvatske. n Ravnatelj Matice Mijo Marić, zajed- dvodnevne manifestacije je Hrvatska no s voditeljicom projekta Nives Anto- čitaonica Hercegovac, suorganizator je ENG Taking part in this year’s Days of Croatian ljak, osnivaču i utemeljitelju Hrvatskoga Hrvatska matica iseljenika, a pokrovite- Folk Theatre in Hercegovac were troupes from Cro- atia (Hercegovac and Stari Grad on Hvar island), kazališta Travnik i Hrvatskoga kultur- lji su Ministarstvo kulture Republike Hr- Bosnia-Herzegovina (Travnik), Slovakia (Hrvatski nog centra Nova Bila Anti Biliću uručili vatske, Bjelovarsko-bilogorska županija Jandrof and Čunovo) and Macedonia (Bitola).

VIJESTI

Vijesti namijenjene Hrvatima izvan RH

ZAGREB - Hrvatska radiotelevizija Dodaje kako su prve reakcije na (HRT) uz već postojeće vijesti na en- televizijske vijesti na engleskome gleskome jeziku na Petome progra- jeziku koje se prikazuju od velja- mu Hrvatske televizije (HRT – HTV 5) če prošle godine izrazito dobre pa pokrenula je i vijesti na njemačko- njihova urednička ekipa često do- me jeziku Nachrichten: Kroatien he- biva pohvale i od stranaca koji žive ute i vijesti na španjolskome jeziku u Hrvatskoj. Croacia Hoy namijenjene Hrvatima Osmosatni program nedavno po- izvan Republike Hrvatske te među- krenutoga Petog programa Hrvat- narodnoj javnosti. Peti, satelitski ske televizije (HRT – HTV 5) uz spo- i internetski program najmlađi je menute vijesti na stranim jezicima program javnoga medijskog servi- sadrži i druge specijalizirane sadr- sa. Pokrenut je 1. siječnja ove godi- žaje te izbor emisija domaće pro- ne, a vijesti na španjolskome i njemačkome jeziku njego- izvodnje s drugih HRT-ovih programa, a prikazuje se još vo su dodatno pojačanje. “Naše vijesti na njemačkome i dvaput dnevno kako bi se pokrile sve vremenske zone na španjolskome jeziku rade isključivo izvorni govornici. One područjima sa znatnim brojem hrvatskih iseljenika. Osim daju pregled dana, odnosno najvažnijih događaja u Repu- na Petome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 5) vi- blici Hrvatskoj u trajanju od približno osam minuta”, ističe jesti na njemačkome i španjolskome jeziku moguće je pra- vršitelj dužnosti urednika Programa za Hrvate izvan Repu- titi i na mobilnim uređajima, tabletima i računalima s po- blike Hrvatske Ivo Kujundžić. moću multimedijske usluge HRTi. (Hina)

MATICA ožujak 2018. 15 Melbourne: U katedrali sv. Patrika svečano obilježeno Stepinčevo “Zahvalni smo Bogu za taj dar” Uz veliko misno slavlje koje je predvodio generalni vikar melbournške biskupije mons. Greg Bennet, uz koncelebraciju hrvatskih svećenika, prisjetili smo se značajnog 3. listopada 1998. kada je papa Ivan Pavao II. proglasio kardinala Stepinca blaženim

Članovi crkvenih zborova

Tekst/foto: Suzana Fantov ebraciju hrvatskih svećenika, prisjetili grada. Uz osvrt na njegovo (Stepinče- smo se i značajnog dana 3. listopada vo) poštovanje Božjeg zakona koje se subotu, 10. veljače, tisuće 1998. godine kada je papa Ivan Pavao II. očituje u cijeloj prirodi, čovjeku, čovje- hodočasnika iz mnogo- proglasio kardinala Stepinca blaženim. kovoj savjesti, poštovanju vlastitoga hr- brojnih hrvatskih zajed- vatskog naroda iz kojeg je potekao, po- nica Australije ispunile BISTA HRVATSKOGA BLAŽENIKA štovanju prema narodu bez obzira na U su velebnu katedralu sv. Stepinčev dan u katedrali sv. Patrika Patrika u Melbourneu kako bi tradicio- ispred koje se nalazi bista hrvatsko- nalno obilježili svečanost u povodu ga blaženika, dar hrvatske zajednice i dana bl. Kardinala Alojzija Stepinca. Ove umjetnički rad Mladena Mikulina, za- godine ujedno se slavi 20 godina od počeo je misnim slavljem i uvodnom proglašenja kardinala Stepinca blažen- pjesmom crkvenoga zbora uz pratnju im i 58. obljetnica njegove smrti. orguljaša Tomislava Kelemena koja je Uz veliko misno slavlje koje je pred- odjekivala stihovima posvećenim hrvat- vodio generalni vikar melbournške bi- skome blaženiku: “Budi hvaljeno, budi skupije mons. Greg Bennet, uz koncel- slavljeno Božje ime, po tebi!” Uvodni obred započeo je mons. Lijepo je bilo vidjeti i članove Greg Bennett koji je pozdravio sve hrvatske zajednice odjevene okupljene i napomenuo kako se svakog dana velik broj posjetitelja, turi- u narodne nošnje, čime se sta, vjernika i slučajnih prolaznika zau- još jednom potvrđuje značaj stavlja ispred kipa blaženika s upitom o tome tko je taj veliki čovjek čija bista Umjetnički rad Charlesa Bilicha, sliku očuvanja hrvatske tradicije i krasi dvorište katedrale koja se nalazi kardinala Stepinca unijela su djeca obučena u narodne nošnje vjere daleko od rodne grude. gotovo u središtu ovoga milijunskoga

16 MATICA ožujak 2018. Misno slavlje predvodio je generalni vikar melbournške biskupije mons. Greg Bennet, uz koncelebraciju hrvatskih svećenika

Gužva kod kipa kardinala Stepinca

rasu i vjeru, trostrukoj ljubavi u kojoj se “Stepinac je čitav svoj život side, svećenik u Tomislavgradu. Tijekom kardinal Stepinac istaknuo toliko da su čitavoga misnog slavlja crkveni zborovi sve njegove propovijedi, govori i djela proveo u školi Evanđelja, hrvatske zajednice pod dirigentskim trajne vrijednosti, nastavilo se s obre- islijedivši Isusa Krista, volio vodstvom Nediljka Buljana i orgulja dima, uz pjesmu vjernika i pratnju Glo- je svakog čovjeka, svoj narod za kojima su se izmjenjivali Ana Erceg, rije Jurešić na orguljama. Tomislav Kelemen i Gloria Jurešić, prati- te zbog toga trpio i postao li su svojom pjesmom i notama Božju OZARENA LICA VJERNIKA mučenikom.” riječ koja je duboko usađena u srca hr- Uz poslijepodnevni sunčev sjaj koji je vatskih vjernika. obasjao ostakljene prozore katedrale i njihovo slobodno očuvanje i razvijanje, njezine prekrasne vitraje divno je bilo posebice kada je riječ o ovako velikom TRADICIONALNO HODOČAŠĆE vidjeti sva ozarena lica vjernika među i značajnom događaju ne samo za Hr- U završnome obredu vlč. Vedran Le- kojima su bili prisutni i oni koji nisu iz vate i Crkvu u Hrvatskoj, već i za čitavu šić obratio se zahvalom, a iz obraćanja hrvatskih zajednica, ali su pristigli na Katoličku crkvu. mons. Bosiljka Rajića izdvajamo njegove subotnju sv. misu. Lijepo je bilo vidjeti Ove godine proslavu Stepinčeva riječi vezane uz ovu 20. obljetnicu pro- i članove hrvatske zajednice odjevene dana organizirao je vlč. Velimir Lešić glašenja kardinala Stepinca blaženim i u narodne nošnje, čime se još jednom (HKC Sprignvale), a uz mons. Benneta 18 godina od prvog okupljanja u mel- potvrđuje značaj očuvanja hrvatske u euharistijskom slavlju sudjelovali su i bournškoj katedrali koje je danas već tradicije i vjere daleko od rodne grude mons. Bosiljko Rajić i vlč. Velimir Magli- tradicionalno hodočašće članova au- – ponekad se zaista olako shvaća ili na ca (HKC Clifton Hill), vlč. Luka Pranjić stralsko-hrvatske zajednice: “Stepinac je žalost čak i zaboravlja koliko znači i što (HKC Sunshine), vlč. Josip Vranješ (HKC čitav svoj život proveo u školi Evanđelja sve predstavlja kultura, vjera i tradicija Geelong), vlč. Đuro Zrakić (umirovljeni i, islijedivši Isusa Krista, volio je svakog iseljenog naroda u zemlji koja omogućava svećenik), fra Anthony Stephen Burn- čovjeka, svoj narod te zbog toga trpio i postao mučenikom – postao je uzor kr- šćanskog življenja ne samo nama, jednoj maloj naciji, već uzor svim kršćanima, katolicima cijelog svijeta. Zahvalni smo Bogu za taj dar, za bl. Stepinca; zahvalni smo Nadbiskupiji Melbournea koja ima osjećaj i koja je uvidjela svetost koju je posjedovao naš blaženik. I kao što da- našnje misno čitanje kaže: Sve što god radimo, sve što činimo – sve neka je na slavu Božju kako bismo zajedno slavili Gospodina, učvrstili vjeru ugledajući se na Stepinca te i dalje nastavili ovu tradiciju u ovoj lijepoj katedrali.” n

ENG Thousands of pilgrims from the ethnic Croa- tian communities of Australia packed the magnifi- cent St Patrick’s cathedral in Melbourne on Satur- th Veliko mnoštvo vjernika u katedrali day the 10 of February to honour the Blessed Cardinal Aloysius Stepinac.

MATICA ožujak 2018. 17 Ususret Trećem hrvatskom iseljeničkom kongresu ‘odlazak – ostanak – povratak’ Osijek, 29. lipnja - 1. srpnja 2018.

Treći hrvatski iseljenički kongres pod nazivom “odlazak – osta- matika bremenita brojnim pitanjima i nepoznanicama pod- nak – povratak”, održati će se u Osijeku od 29. lipnja do 1. vrgne ozbiljnom sustavnom izučavanju i stručnoj analizi. I srpnja 2018. godine u organizaciji Centra za istraživanje hr- pored činjenice da je Sabor Republike Hrvatske usvojio Za- vatskog iseljeništva. Ideja projekta hrvatskih iseljeničkih kon- kon o hrvatskim iseljenicima, to ne znači da nema potrebe gresa je razvijanje suradnje i proaktivno djelovanje na jačem za temeljitim znanstvenim i stručnim studijama procesa i povezivanju hrvatskog iseljeništva s domovinom. pojava koje karakteriziraju hrvatsko iseljeništvo u 21 stolje- Dugogodišnja gospodarska i politička kriza u Republici Hr- ću, pa tako i novu pojavu masovne odselidbe. vatskoj ostavila je duboke ožiljke u svim segmentima našega Propitujući aktualna područja iseljeničkog iskustva i od- društva. Jedno od najosjetljivijih područja društvene atrofije nosa s Hrvatskom, Treći iseljenički kongres odlučili smo po- jest i nezaustavljiva depopulacija Hrvatske, kako zbog sma- svetiti razlozima odselidbe i neatraktivnosti povratka. Pota- njenog broja novorođenih u odnosu na knut ćemo istraživanja među hrvatskim umrle, tako zbor velikog broja odselje- iseljenicima različitih generacija kako nih u EU i druge prekomorske zemlje. bi se doznalo zašto i kada su napustili U zadnjih par godina svjedočimo tragič- domovinu? Kakva su njihova iskustva u nim razmjerima masovnog iseljavanja novim sredinama? Planiraju li se vratiti iz Republike Hrvatske radno sposob- u domovinu i pod kojim uvjetima bi se nih, većinom obrazovanih ljudi u fertil- odlučili na taj korak? Jesu li zadovoljni noj životnoj dobi. politikom Republike Hrvatske spram Desetci i desetci tisuća Hrvata i Hr- hrvatskih iseljenika? Imaju li konkretne vatica, u mnogim slučajevima s cjeloku- primjedbe i prijedloge državnim vlasti- pnim obiteljima, napuštaju Hrvatsku te Marin Sopta ma u Republici Hrvatskoj za kvalitetni- je ponovno sve alarmantnija problema- ju i učinkovitiju suradnju na relaciji do- tika iseljavanja uz postojeći dugoročni problem nepovjere- movina i iseljeništvo. nja i nerazumijevanja te iznevjerenih očekivanja između in- Kao i na prethodnim kongresima, i na Treći hrvatski ise- stitucija hrvatskih vlasti i hrvatskih iseljenika. ljenički kongres pozvani su znanstvenici i stručnjaci koji se Ova situacija nameće potrebu kontinuiranog promišlja- bave temom proučavanja hrvatskog iseljeništva iz iseljeniš- nja uzroka i posljedica stanja u kojem se nalazi Hrvatska i tva i domovine, ali i poslovni ljudi, povratnici u domovinu koji njezino iseljeništvo diljem svijeta. Prepoznavši ove proble- će predstaviti svoja osobna iskustva pri realizaciji projekata me pokrenuli smo seriju stručnih i znanstvenih skupova po- i poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj. Između ostaloga, fo- svećenih iseljeništvu kroz koje ova delikatna pitanja usmje- kus kongresa bit će i na pripadnicima druge i treće genera- ravamo spram odgovornih institucija hrvatske države, ali i cije potomaka hrvatskih iseljenika te na mogućnosti njiho- spram svekolike hrvatske javnosti s namjerom da na njih vog doseljenja u domovinu njihovih roditelja. iznova upozorimo i da zajednički s iseljenicima tražimo pri- I ovoga puta organizirat ćemo posebne panele na koji- kladna rješenja. ma će nastupiti najuspješniji poslovni ljudi iz Hrvatske koji U cilju što kvalitetnijeg unapređenja politike naše domovi- će svojim primjerima dokazati potencijalnim investitorima i ne spram hrvatskih iseljenika koja bi trebala postati trajnom povratnicima iz iseljeništva da bez obzira na ekonomsku kri- obavezom domovine spram hrvatskog iseljeništva, nema zu kroz koju prolazi Hrvatska postoji veliki potencijal za nji- sumnje da je sazrelo vrijeme da se ta kompleksna proble- hova ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Priredba Kulturno-umjetničkog društva Hrvata BiH “Kraljica Katarina” iz Clevelanda

Društvo Hrvata Bosne i Hercegovine iz Clevelanda i harmonika uvijek su bili pri ruci, a i vrsni tamburaši i pjevači da priskoče u po- moć. Tako se sve to pretvaralo u veselice i stvaralo duševno osvježenje. Narod je unatoč stalnim poslovima, u kući, polju ili šumi, imao smisla za šale i šaljive doskočice. To ih je krijepilo i na- dopunjavalo dodatnom energijom. Tako je “Kraljica Katarina” uvidjela da je dobro i zanimljivo publici prikazati te večeri i noći seoskoga života i osvježiti te stare običaje. U tome su uspješni. Za vrijeme igrokaza, koji su izveli na pozornici Hr- vatskoga doma, tijekom Sijela 2018. sve je bilo tiho. S izrazitom pozornošću svi su pratili igrokaz, a izvrsne glumce samo je prekidao smijeh publike. Gosti Prela bili su društvo “Zvuci do- Sijelo u Clevelandu movine Hrvata Korduna” i Tamburaški zbor “Žumberčani». Sva tri društva izvela su nekoliko lijepih pjesama i kola uz Gosti Prela bili su društvo “Zvuci domovine Hrvata izvrsne glazbenike i razdraganu publiku. Korduna” i Tamburaški zbor “Žumberčani”. Sva društva Za ples i zabavu pobrinuo se domaći VIS izvela su nekoliko lijepih pjesama i kola uz izvrsne u sastavu “Darko, Franjo, Daniel i Josip”. Bili su odlični! glazbenike i razdraganu publiku Pri otvorenju programa, poslije blagoslova koji je uputio nazočnima vlč. Ja- mes Batcha, bilo mi je veliko zadovoljstvo Tekst: Franjo Bertović je stari narodni običaj koji mnoga kultur- pozdraviti prisutne prigodnim govorom. no-umjetnička društva i radnici kulture Čestitke i pozdrave uputio sam u ime a poziv Kulturno-umjet- nastoje održati i oteti zaboravu. Glavne uprave Hrvatske bratske zajedni- ničkog društva Hrvata Bo- Sijela i prela obično su se održavala u ce. Na Sijelu su bili prisutni mnogi člano- sne i Hercegovine “Kralji- zimskim mjesecima. Prednjačili su mladi vi i odbornici odsjeka HBZ-a koji djeluju ce Katarine” ponovno i koji su u tome nalazili zabavu, ali i odrasli u Clevelandu i okolici. Oni nedvojbeno N rado sam se našao u Cle- kojima je to bila prilika da se obave se- pridonose zajedništvu hrvatskoga roda velandu, u Ohio. Ovo društvo već godi- zonski poslovi za koje tijekom ljeta nije u gradu i njegovanju te čuvanju hrvatske nama uspješno djeluje u gradu i gaji li- bilo vremena. Tamburaški instrumenti kulturne baštine. n jepe uspomene na kulturu i običaje hrvatskoga naroda. Pod izvrsnim vodstvom Mije Marači- Ove godine, u velikoj ća ovo društvo je ostavilo, i ostavlja, du- dvorani Hrvatskoga boke tragove u čuvanju bogate kulturne doma u Eastlakeu, baštine. Okuplja svoje članove u sekciji folklora, glazbe i drame. Godi činjenica ponovno su se okupili da je društvo mnogobrojno i ima članove mnogobrojni Hrvati različite dobi. Nastupom na pozornici, tijekom kulturno-umjetničkoga programa, koji su uživali u priredbi zadivljuju igranjem kola, izvođenjem do- koju “Kraljica Katarina” bre glazbe i dobrim igrokazom. Ove godine, u velikoj dvorani Hrvat- održava pod naslovom Vodstvo gostujućih zborova s prigodnim priznanjem i darom skoga doma u Eastlakeu, ponovno su se Sijelo. okupili mnogobrojni Hrvati koji su uživali u priredbi koju “Kraljica Katarina” održa- ENG Cleveland’s own Kraljica Katarina culture and arts association, which gathers the local Cro- va pod naslovom Sijelo. Sijelo, ili kako se atians of Bosnia-Herzegovina, staged its traditional Sijelo event, featuring guest associations the u nekim mjestima još zove prelo, doista Z.D.H. Kordun folklore ensemble and the Žumberčani tamburitza orchestra.

MATICA ožujak 2018. 19 Razgovor s Puljankom Anom Fonović, koordinatoricom hrvatske nastave u Italiji ‘Roditelji, govorite sa svojom djecom hrvatski jezik!’ Već dugi niz godina hrvatska zajednica u Trstu, s vrlo angažiranim predsjednikom Damirom Murkovićem, ulaže veliki trud za priznavanje hrvatskoga kao manjinskoga jezika u regiji Furlanije-Julijske krajine

angažiranim predsjednikom Damirom ganizira i provodi Ministarstvo znanosti Murkovićem, ulaže veliki trud za prizna- i obrazovanja RH (MZO). U Italiji je na- vanje hrvatskoga kao manjinskoga je- stava prisutna od 1998. godine kada je, zika u regiji Furlanije-Julijske krajine. na inicijativu Hrvatsko-talijanske zajed- Prošle 2017. godine postignuti su zna- nice, otvoreno prvo nastavno mjesto u čajni pomaci uz pomoć istaknutih tali- Rimu. Nakon Rima uslijedio je Trst go- janskih parlamentaraca i posjeta pre- dinu dana kasnije, također na inicijati- mijera Plenkovića Italiji i Trstu da vu Hrvata u Trstu, te Molise, talijanska hrvatski jezik dobije taj status i na tom regija u kojoj su tri sela sačuvala autoh- području osim Molisea. Premijer Plen- toni staroštokavski hrvatski govor “na ković tada je izjavio: “Talijani su nacio- našo” nakon doseljenja u 15. stoljeću na nalna manjina koja u Hrvatskoj uživa ovo područje. Od prošle školske godi- sva prava. Očekujemo da u širem kon- ne nastava je, nakon dugogodišnje pa- tekstu razgovora s Italijom učinimo dalj- uze, ponovno pokrenuta i u Udinama nje napore u zaštiti prava Hrvata koji i okolnim mjestima San Pietro al Nati- žive u Italiji.” sone i Osoppo. Ove školske godine za- O hrvatskoj nastavi u Trstu danas izvije- počela je i nastava u velikome Milanu, stila nas je profesorica Ana Fonović, Puljanka, na inicijativu milanske hrvatske zajed- koordinatorica hrvatske nastave u Italiji, koja nice i uz veliki trud i potporu General- već treću godinu poučava mlade hrvatski jezik i kulturnu baštinu Hrvata. “Ove školske godine započela je i nastava u velikome Milanu, Kada je i na čiju inicijativu započe- la nastava hrvatskoga jezika u Tr- na inicijativu milanske Hrvatske stu i tko je organizator? zajednice i uz veliki trud i - Nastava hrvatskoga jezika i kulture Ana Fonović na u Trstu dio je velikog sustava Hrvatske potporu Generalnoga konzulata radnom mjestu nastave u inozemstvu (HNUI) koju or- RH u Milanu.”

Razgovarala: Ana Bedrina

Italiji je hrvatski kao ma- njinski jezik priznat samo u regiji Moliseu, kamo su Hrvati stigli u 15. stolje- U ću (ima ih manje od 2.000), dok u sjevernome dijelu Italije oko Trsta pa do Venecije, gdje se Hrva- ti također spominju već od 13. stoljeća, to pravo im nije dano (a pretpostavlja se da ih ima oko 60.000). Već dugi niz Božićna priredba 2017. godina hrvatska zajednica u Trstu, s vrlo

20 MATICA ožujak 2018. Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, a Upravni odjel za kulturu Istarske župa- nije omogućio nam je gostovanje predstave “Mitska bića Istre”.

Imate li nekih prijedloga za novi i još konkretniji rad za naše Hrva- te u Trstu? - Prostora za napredak uvijek ima, gledam to iz perspektive nastave: bilo bi dobro da se nastava proširi i na još jednu ili dvije tršćanske škole u udalje- nijim dijelovima grada te na Muggiju ili Kras gdje zasigurno ima naših ljudi koji bi voljeli da njihova djeca uče hrvatski jezik i kulturu.

Mitska bića Istre u Trstu Poznato je da u Trstu živi vrlo velik broj Hrvata, nećemo o brojkama, ali “Tradicionalno organiziramo stavu, osim djece hrvatskog podrijetla manji broj se uključuje u zajednicu? kojima je hrvatski obiteljski i nasljedni Je li to zbog asimilacije, stapanja s božićni susret i priredbu u suradnji jezik, pohađaju i djeca čiji su materinski okolinom u kojoj se živi ili bi trebalo s hrvatskom zajednicom u Trstu, jezici slovenski, srpski, talijanski. poraditi na nekim drugim aktivnosti- koja nam je velika potpora i ma koje bi privlačile ljude? Kakav je program rada? Sadrži li još - Uzimam primjere iz svojega peda- oslonac u radu.” nešto osim učenja hrvatskoga jezi- goškog rada: djeca koja dolaze na na- ka? Javni nastupi i sl.? stavu često putuju u Hrvatsku bakama, noga konzulata RH u Milanu. Nastavu - Nastavni plan i program realizira se djedovima i rodbini koji su uglavnom u ovoj školskoj godini u Italiji pohađa prema Kurikulumu hrvatske nastave u vrlo blizu: u Rijeci, Novigradu ili Rovi- oko 170 učenika, organiziraju je i pro- inozemstvu MZO-a, a osim jezičnih sa- nju i Hrvatska im je tu, “preko puta” i vode četiri učiteljice, a sigurna sam da držaja na nastavi se usvajaju i sadržaji osjećaju je bliskom i svakodnevnom. A postoji veliki potencijal za njezino šire- iz povijesti, kulture, zemljopisa i prirod- svakako bi bilo dobro da hrvatski pisci, nje i jačanje. Realizacija nastave rezultat ne baštine RH. Trudim se da nastava kazalištarci, glazbenici i slikari češće u je suradnje nekoliko čimbenika: učitelji- bude kreativna, zanimljiva i suvremena. Trstu predstavljaju svoj rad. Veliki inte- ca kao predstavnica MZO-a, hrvatskih Tradicionalno organiziramo božićni su- res publike zasigurno postoji! zajednica i udruga, diplomatsko-kon- sret i priredbu u suradnji s Hrvatskom zularnih predstavništava RH u Italiji te, zajednicom u Trstu, koja nam je velika Što biste poručili našim roditeljima naravno, talijanskih škola, domaćina potpora i oslonac u radu. Završnu pri- u iseljeništvu? nastave, čiji su ravnatelji znali prepo- redbu na kraju školske godine organi- - Pozivam ih da svoju djecu upišu na znati vrijednost i važnost ove inicijative. ziramo u školi. Nastava je već nekoliko hrvatsku nastavu! Nastava se prilago- puta gostovala u emisijama Hrvatske te- đava potrebama i zahtjevima “na tere- Tko su polaznici nastave i o kojoj je levizije, a susretu polaznika nastave iz nu” te se otvaraju nova nastavna mje- dobi riječ? Dolaze li samo djeca hr- Trsta i učenika iz X. zagrebačke gimna- sta tamo gdje Ministarstvo procijeni vatskog podrijetla ili i učenici dru- zije “Ivan Supek” novinarka Hrvatskoga da postoji potreba i uvjeti za otvaranje gih nacionalnosti? radija Višnja Biti posvetila je radioemi- novoga nastavnog mjesta. I najvažnije – - Sustav HNUI-ja namijenjen je djeci siju “Zašto tako?”. roditelji, govorite sa svojom djecom hr- školske dobi od prvog razreda osnov- vatski jezik! Materinski jezik najveći je ne škole do završetka srednjoškolskog Organizirate li izlete u Hrvatsku i poklon koji im možete dati, a djeca dru- obrazovanja. U Trstu je ove godine na neka hrvatska druženja? ge jezike ionako bez teškoća usvajaju u nastavu upisano 58 učenika te još 5 - U ovoj školskoj godini planiramo re- redovitim školama i životnoj okolini. n učenika nastavu pohađa u obližnjemu alizirati izlet u Zagreb. U Trstu smo or- Monfalconeu. Polaznici dolaze uglav- ganizirali i gostovanje kazališnih druži- ENG An interview with Pula native Ana Fonović, nom redovito na nastavu, a broj uče- na za djecu: Teatar Oz posjetio nas je s the coordinator for Croatian language instruction in Italy. Some 170 pupils are attending classes in It- nika nešto je manji nego na samome predstavom “Pra priče”. Ovo je gosto- aly in this academic year, organised and led by four početku školske godine. Hrvatsku na- vanje realizirano uz financijsku pomoć teachers.

MATICA ožujak 2018. 21 Promoviran zbornik “Svi naši književni susreti I.” Svjedočanstvo našeg postojanja Na tim susretima sudjeluju književnici, pjesnici, prozaici iz Hrvatske, Mađarske i austrijskoga dijela Gradišća. Za njihovu organizaciju i kontinuitet najveću zaslugu ima urednik zbornika dr. Franjo Pajrić

ovom dijelu Europe. I kad naraštaja više ne bude, iza nas će ostati zapisano u povijesti da smo se jednom godišnje oku- pljali i zajedno održali naš ča, kaj, što.” Među osamnaest autora zbornika nalazimo Timeu Horvat, gradišćansku Hrvaticu iz Petrova Sela, pjesnikinju i no- vinarku, Eneriku Bijač iz Koprivnice, knji- ževnicu Božicu Brkan, Anu Šoretić, gra- dišćanskohrvatsku pjesnikinju, glumicu i redateljicu, Doroteju Zeichman rođ. Lip- ković, gradišćanskohrvatsku spisateljicu, Đuru Vidmarovića, predsjednika DHK i književnika, dr. sc. Igora Šipića, split- skog pjesnika i znanstvenika, Tomisla- Đuro Vidmarović, Marin va Marijana Bilosnića, pjesnika, Marka Knezović, Franjo Pajrić i Grgura, pjesnika i prozaika iz Koprivni- Darko Pernjak ce, Juricu Čenara, gradišćanskohrvatsko- ga pjesnika, Nenada Piskača, novinara, Tekst: Naida Šehović Zbornik radova “Svi naši književni su- publicista, putopisca, esejista i pjesni- Foto: Snježana Radoš sreti I.” izašao je u izdanju Čakavske ka- ka, Josipa Paladu, pjesnika, dr. Herber- tedre Šopron, Matice hrvatske Šopron, ta Gassnera, gradišćanskohrvatskoga Hrvatskoj matici iseljeni- Udruge Hrvati i EMC GRAH “Kume”. pjesnika, društvenog djelatnika i suca, ka predstavljen je 22. ve- Božidara Glavinu, međimurskoga knji- ljače zbornik radova “Svi NAŠ ČA, KAJ, ŠTO ževnika, Darka Peru Pernjaka, književ- naši književni susreti I.”. Dr. Pajrić u svome uvodnomu tekstu nika iz Koprivnice, dr. Šandora Horva- U Radovi su inspirirani knji- Zbornika poručuje: “Kako je naš fizički ta, gradišćanskoga Hrvata iz Mađarske, ževnim susretima u Koljnofu (Kópháza; opstanak na ovim prostorima ugrožen, pjesnika i etnologa te Nikšu Krpetića, zapadna Mađarska), gradišćanskohr- a valu asimilacije nismo našli adekvatni glazbenika i pjesnika iz Splita. vatskom selu blizu grada Šoprona. Glav- odgovor, sve što nastaje u vezi s nama ni inicijator Koljnofskih susreta upravo ostaje kao vrijedno svjedočanstvo naše- PET STOTINA GODINA ISKUŠENJA je predsjednik Društva hrvatskih knjiga postojanja i kulturnoga djelovanja u Moderator promocije bio je Marin Kne- ževnika i promotor zbornika Đuro Vid- zović, rukovoditelj Odjela za hrvatske marović. Na tim susretima - kojih je do manjine, koji je predstavio predstav- sada održano devet - sudjeluju književ- Đuro Vidmarović istaknuo je ljače zbornika te prepustio pozdravnu nici, pjesnici, prozaici iz Hrvatske, Ma- kako zbornik prije svega ima riječ ravnatelju Matice. Ravnatelj HMI- đarske i austrijskoga dijela Gradišća. Za ja Mijo Marić osvrnuo se na pet stoti- njihovu organizaciju i kontinuitet naj- književno značenje, kulturno- na godina iskušenja, nastojanja očuva- veću zaslugu ima urednik zbornika dr. povijesne činjenice ostaju nja identiteta, nošenja hrvatske kulture, Franjo Pajrić (Payrits Ferenc) ml., gradi- tradicije i običaja u Gradišću i, misleći šćanski Hrvat, stomatolog, pjesnik i ugo- zapisane, a prijenos povijesne na potrebu ovakvih izdanja, napome- stitelj iz Koljnofa. memorije sačuvan. nuo: “Hrvatska matica iseljenika ima

22 MATICA ožujak 2018. čast i zadovoljstvo podupirati sve one Na skupu je bila prisutna predstav- koji rade na tome i nastojat ćemo ih nica Središnjega državnog ureda za Hr- ubuduće podupirati.” vate izvan RH Marta Vargek, članice Zbornik su zatim predstavili književ- Upravnog odbora DHK dr. sc. Željka nik Đuro Vidmarović, pjesnik iz Koljno- Lovrenčić i Božica Brkan te Ivan De Vi- fa Franjo Pajrić te Darko Pernjak, pred- lla, predsjednik KLD “Rešetari” i orga- sjednik koprivničkoga ogranka Društva nizator Rešetaračkih susreta pjesnika. hrvatskih književnika. Zborniku radova je, osim udruga, potporu dalo i Veleposlanstvo RH u ENTUZIJAZAM AUTORA Mađarskoj, a posebno značenje imao Dr. Pajrić naglasio je kako je zbornik je dolazak hrvatskoga veleposlanika u plod devetogodišnjeg nastojanja da se Mađarskoj dr. sc. Mladena Andrlića na dokumentira, zapiše i sjeća, komentira, Koljnofske književne susrete. nadahnjuje, učvrsti, čuva i ovjekovječi Jubilarni Koljnofski književni susre- duh jezika našega naroda na jantarskoj ti, na kojima će se ponovno okupiti hr- cesti. “Mi smo čuvari hrvatskoga jezika”, vatski književnici iz Mađarske, Austrije, zaključio je u izlaganju. Slovačke i Hrvatske, održat će se u stu- Đuro Vidmarović istaknuo je kako denome 2018. n zbornik prije svega ima književno znače- nje, kulturno-povijesne činjenice ostaju ENG The CHF was the venue on the 22nd of Feb- zapisane, a prijenos povijesne memo- ruary for the presentation of Svi naši književni sus- rije sačuvan. znim radionicama te o interaktivnoj reti I (All Our Literary Meetings Vol. 1), a collection of papers inspired by the literary meetings staged Darko Pernjak govorio je entuzijaz- predstavi koju je opisao u ovome zbor- in the Gradišće Croatian village of Koljnof (Kópháza; mu autora, zajedničkim druženjima, ra- niku. western Hungary) near the city of Sopron.

VIJESTI

Broj Hrvata u BiH dramatično se smanjuje

BiH - Tijekom prošle godine broj ka- Vrhbosanska nadbiskupija. U odno- tolika u Bosni i Hercegovini, koji su su na 2016., u prošloj godini u ovoj u najvećem broju Hrvati, smanjio je nadbiskupiji bio 7.991 katolik mase za 13.650, kao rezultat nastavka nje. Pritom je zabilježen prirodni pad trenda iseljavanja ljudi i negativnih i iznosi 1.856. Prema izračunu, 6.135 demografskih kretanja koji su po- Hrvata katolika odselilo se iz Vrhbo- sljedica lošeg stanja u zemlji. Ovi sanske nadbiskupije koja je prošlu podaci dobiveni su nakon svojevr- godinu zaključila sa 154.720 katolika. snoga neslužbenog popisa pučan- U posljednje tri godine, za 13.650 stva provedenog nakon blagoslova u 2017., 15.494 u 2016. i 14.559 u kuća te je utvrđeno kako u BiH po- 2015., ukupno se broj Hrvata kato- četkom 2018. živi 376.591 katolik, lika u BiH smanjio za 43.703. Iako se čiji broj brzo pada. taj negativni trend usporava, kada Sve četiri biskupije, prema podacima bi se nastavilo “usporeno curenje” Katoličkoga tjednika iz Sarajeva, Vrhbosanska, Banjoluč- Hrvata iz BiH, onda će oni potpuno nestati za 27 godina. ka, Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija, Vojni biskup Tomo Vukšić godinama prati demografska zabilježile su negativne rezultate, pri čemu se iz podataka kretanja i poziva na hitno poduzimanje mjera. “Važno je o broju rođenih i umrlih može izračunati kako je ipak naj- staviti snažan naglasak na zaustavljanje iseljavanja i po- više ljudi napustilo svoja ognjišta u potrazi za boljim živo- dizanje nataliteta. Jednako važno je stvaranje ozračja si- tom. Naime, razlika između umrlih i krštenih iznosi 2.279 gurnosti BiH, kako za pojedince tako i za nacije. U sklopu pa se može zaključiti kako je 11.371 katolik u prošloj go- toga posebice bi bilo korisno podizanje političke i pravne dini napustio zemlju. sigurnosti, koja će pogodovati gospodarskome razvoju”, U prošloj godini ponovno najnegativniji rezultat imala je rekao je biskup Vukšić. (Moja Hrvatska)

MATICA ožujak 2018. 23 Razgovor s dr. Trpimirom Golužom, predsjednikom Hrvatske liječničke komore Suradnja s iseljenom Hrvatskom u području zdravstva i medicine Hrvatska liječnička komora planira učiniti networking. Napraviti svojevrsno mapiranje hrvatskih liječnika koji rade u inozemstvu, povezati se s njima i predložiti projekt dvosmjerne suradnje

Razgovarala: Marija Smiljana Škugor dr. Trpimir Goluža

ocent dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske li- ječničke komore, jedan je od najboljih poznava- D telja hrvatskoga zdravstvenog sustava, ali i njegov konstruk- tivni kritičar. On se u posljednjih pet godina prometnuo u svojevrsnoga li- dera hrvatskoga zdravstvenog sustava te se beskompromisno zauzima za pri- mjereno pozicioniranje liječnika u druš- tvu i vraćanje ugleda hrvatskom liječ- ništvu. Dr. Golužu zanima iseljenička problematika i veseli se što će sudjelovati na Trećem hrvatskom iseljeničkom kongresu koji će se od 29. lipnja do 1. srpnja održati u Osijeku.

Dr. Goluža, za par mjeseci navršit će se tri godine od kada ste izabrani za predsjednika Hrvatske liječničke komore. Koliko ste zadovoljni do sada ostvarenim i što planirate učiniti do kraja mandata koji Vam istječe za godinu dana? - Držim da smo ove tri godine prilič- no dobro iskoristili i da smo na najbo- ljem putu da ostvarimo naš glavni cilj: od Hrvatske liječničke komore učiniti najorganiziraniju instituciju u hrvatskom društvu, koja će svojim radom i progra- mima nedvojbeno uvjeriti liječnike da im članstvo u Komori donosi konkretnu dobrobit. Čini ih profesionalno i druš- tveno sigurnijim, omogućava im kvali- tetno stručno usavršavanje i napredo-

24 MATICA ožujak 2018. vanje te im unaprjeđuje svakodnevni nje. Ideja je da hrvatski liječnici u ino- Broj nepovratno otišlih život. Naš credo je: Hrvatska liječnička zemstvu, koji to mogu i žele, u sklopu komora u službi hrvatskog liječništva i svoje radne okoline stvore mogućnost liječnika je 570, a još 900 zdravlja hrvatske nacije! za kratkoročno stručno usavršavanje je onih koji su prikupili svu liječnika iz Hrvatske koje bi u određe- potrebnu dokumentaciju za Od hrvatskog članstva u EU iz Hrvat- noj mjeri konkretno financijski podrža- ske je na rad u inozemstvo otišao la Komora. Isto tako, Komora je spre- odlazak i u “niskom startu” značajan broj liječnika. Što treba na- mna etabliranim hrvatskim liječnicima čekaju adekvatnu ponudu za praviti da bi se zaustavio taj trend? iz inozemstva organizirati posjet, bo- - Vezano uz to pitanje u Hrvatskoj ravak i predavanja u regionalnim sre- posao u inozemstvu. prije svega treba promijeniti paradigmu dištima Komore na kojim bi naši gosti odnosa prema mladim obrazovanim lju- iz iseljeništva prikazivali domete suvre- nata iz mnogobrojnih europskih drža- dima. Umjesto politike sprječavanja od- mene svjetske medicine u disciplinama va, pa i mnogi hrvatski iseljenici. Koliko laska treba razviti politiku zadržavanja kojima se bave. Tema Drugog Sabora znam, studenti su vrlo zadovoljni studi- mladi. Penalizacijske mjere treba zami- hrvatskog liječništva, koji će se održati jem koji je višestruko jeftiniji nego u za- jeniti poticajnim mjerama koje će mlade od 30. 11. do 2. 12., bit će upravo veza- padnoeuropskim državama, državama ljude uvjeriti u dobru perspektivu živo- na uz hrvatsko liječništvo u iseljeništvu Sjeverne Amerike i Australije. Držim da ta u Hrvatskoj. Broj od 570 nepovratno i modalitete suradnje domovinske i ise- bi se uz dobru i ciljanu promidžbu pre- otišlih liječnika i još 900 onih koji su pri- ljene Hrvatske. Eto konkretne prilike za ko naših veleposlanstava, misija i sjedi- kupili svu potrebnu dokumentaciju za stvaranje čvrstih međusobnih spona. šta hrvatskih zajednica u svijetu moglo odlazak i u “niskom startu” čekaju ade- dodatno na upis motivirati djecu naših kvatnu ponudu za posao u inozemstvu Osim stručnog povezivanja, vidi- iseljenika. Ako bismo im nakon završe- jasno govori tome u prilog. te li druge mogućnosti zdravstve- noga fakulteta promptno, za što ima ne suradnje? objektivne potrebe, omogućili nasta- Kakav je profil prosječnoga hrvat- - Općenito gledajući, hrvatsko zdrav- vak profesionalnog usavršavanja, sta- skog liječnika koji je otišao u ino- stvo pruža solidnu zdravstvenu uslugu, lan i adekvatno plaćen posao, mislim zemstvo? a pojedine ustanove u pojedinim djeda bismo ostvarili potrebne preduvje- - Profil je idealan, poželjan za svaki latnostima i više nego dobru uz vrlo te da nakon završetka studija ostanu u zdravstveni sustav: mlad, samouvjeren konkurentnu, da ne kažem povoljnu, zemlji svojih očeva ili djedova. u svoje stručno znanje i vještine, spre- cijenu. Takve zdravstvene ustanove i man na mukotrpan rad i daljnje struč- njihove usluge mogu biti i te kako za- Planirate li možda uskoro posjetiti no usavršavanje. nimljive i hrvatskom iseljeništvu. Zdrav- hrvatsko iseljeništvo? stveni turizam nedovoljno je iskorišten - S obzirom na to da imamo ozbiljne Vidite li konkretnu mogućnost su- potencijal hrvatskog zdravstva u kojem namjere konkretno surađivati s hrvat- radnje domovinske s iseljenom Hr- bi svoj interes moglo pronaći i hrvatsko skim iseljeništvom, međusobni posjeti vatskom u području zdravstva i me- iseljeništvo. Tu vidim i prigodu da hr- i sastanci nameću nam se kao logičan dicine? vatski iseljenici ne budu samo korisni- slijed događaja. Uz to, Hrvatska liječnič- - Mnogobrojne su mogućnosti su- ci, već i promotori zdravstvenih usluga ka komora izdala je knjigu “Vukovarska radnje i ona isključivo ovisi o našim že- u Hrvatskoj. bolnica svjetionik u povijesnim olujama ljama i angažmanu. Hrvatska liječnička hrvatskoga istoka”, koja prikazuje doga- komora u tom smislu planira ove godi- Kako ocjenjujete potencijal hrvat- đaje u vukovarskoj bolnici tijekom opsa- ne učiniti networking. Napraviti svoje- skih sveučilišta u privlačenju dje- de grada i neposredno nakon njegova vrsno mapiranje hrvatskih liječnika koji ce iseljenika prvo za studiranje, a pada. Knjiga je dvojezična, pisana je na rade u inozemstvu, povezati se s njima zatim možda i za povratak i život hrvatskome i engleskome jeziku. Hrvat- i predložiti projekt dvosmjerne surad- u Hrvatskoj? ska stručna i opća javnost ocijenila ju je - Nemam potpun uvid u potentnost vrlo vrijednim djelom tako da vjerujem svih hrvatskih fakulteta u tom smislu. da bi knjiga bila zanimljiva i iseljenoj Hr- Tema Drugog Sabora hrvatskog Ono što znam je da medicinski fakulteti vatskoj. Knjigu do kraja godine planira- liječništva, koji će se održati u Zagrebu i Splitu imaju studij medici- mo predstaviti i ponuditi hrvatskom ise- ne i na engleskome jeziku. Ti programi ljeništvu. U Europi sigurno, a možda i u od 30. 11. do 2. 12., bit će imaju potrebnu znanstveno-nastavnu Sjevernoj Americi i Australiji. n težinu i međunarodnu prepoznatljivost. vezana uz hrvatsko liječništvo u ENG Zagrebačka medicina na engleskome je- An interview with the president of the Croa- iseljeništvu i modalitete suradnje tian Medical Chamber Dr Trpimir Goluža on the win- ziku već ima i određenu tradiciju i na njoj dows of opportunity in linking homeland and dias- domovinske i iseljene Hrvatske. je obrazovano 15-ak generacija stude- pora Croatia in the fields of healthcare and medicine.

MATICA ožujak 2018. 25 Društvo pisaca Republike Makedonije nagradilo pjesnikinju Ljerku Toth Naumovu Nagrada “Književni most” hrvatsko-makedonskoj pjesnikinji Nagrada je dodijeljena za zbirku pjesama “Nevidljiva vrata” tiskanu u nakladi HMI-ja i Zajednice Hrvata u Republici Makedoniji, koja je ocijenjena najboljom knjigom tiskanom u 2017. godini na jezicima nacionalnih manjina u Makedoniji

slanica RH u Republici Makedoniji Da- Nagrada je došla u prave ruke i nijela Barišić, predstavnica HMI-ja tajnica Diana Mašala Perković, predstavnik to osobi koja je gradila mostove Društva hrvatskih književnika iz Zagre- suradnje u oba naroda, a svojom ba, predsjednik Povjerenstva za među- je pjesničkom riječju desetljećima narodne književne veze Božidar Bre- zinščak Bagola, predstavnici Katoličke pridonosila bogatstvu različitosti u crkve u Skoplju, kao i mnogi članovi Za- Republici Makedoniji. jednice Hrvata u Republici Makedoniji. Upravo je ova nagrada simboličnog tici na dugogodišnjoj suradnji, a poseb- naziva “Književni most” došla u prave no tajnici HMI-ja na njezinim trajnim ruke i to osobi koja je kao književnica, nastojanjima u održavanju suradnje i priznata u obje države, gradila mosto- potpore njihovu radu. ve suradnje u oba naroda, hrvatskome i Za kraj, prisutni su se prepustili sti- Ljerka Toth Naumova, Diana Mašala makedonskome, koja uživa veliki ugled, hovima koje su čitali Božidar Bezinščak Perković i Božidar Brezinščak Bagola a svojom je pjesničkom riječju, čuvaju- Bagola i slavljenica Ljerka Toth Naumo- ći hrvatsku kulturu, desetljećima prido- va iz svojih zbirki. Tekst: Diana Mašala Perković nosila bogatstvu različitosti u Republi- U povodu nadolazećeg Valentinova ci Makedoniji. prisutnima se prigodnim riječima obra- ruštvo pisaca Republike Svečano ozračje nastavilo se istoga tio don Davor Topić, skopljanski župnik. Makedonije obilježilo je dana u prostorijama Zajednice Hrvata Gosti iz Hrvatske posjetili su i J.U. u 2017. godini jubilarnu u Republici Makedoniji u Skoplju gdje Dom kulture “Kočo Racin” u Skoplju s 70. godišnjicu djelovanja. je v.d. predsjednika Nevenka Kostov- kojim Zajednica Hrvata u Makedoniji već D Za tu godinu dodijeljena ska organizirala prigodno druženje, uz dugo surađuje u mnogobrojnim projek- je nagrada Ljerki Toth Naumovoj za pjesničku večer. tima. Uz stručnu pratnju povjesničarke zbirku pjesama “Nevidljiva vrata” tiska- Nakon pozdravnoga govora v.d. umjetnosti, članice Zajednice Hrvata u nu u nakladi Hrvatske matice iseljenika predsjednika Zajednice Nevenke Makedoniji Violete Kalić, pogledali su dio i Zajednice Hrvata u Republici Makedo- Kostovske, u kojem je izvijestila prisut- izložbe Ismeta Ramičevića posvećene niji. Hrvatsko-makedonska pjesnikinja ne o planovima, aktivnostima i nastavku Koči Racinu, izložbu maturantice Škole pobijedila je u konkurenciji za najbolju rada, prisutnima se obratila veleposlani- primijenjenih umjetnosti u Skoplju Mari- knjigu tiskanu u 2017. godini na jezici- ca Danijela Barišić te tajnica HMI-ja Dia- je Bojkovske, kao i multimedijalnu izlož- ma nacionalnih manjina u Makedoniji. na Mašala Perković, zaželjevši članstvu bu “Tango jalouise”. n Nagrada je dodijeljena 13. veljače uspješan nastavak 22-godišnjeg rada na u Skoplju u prepunoj dvorani u Druš- očuvanju hrvatskoga identiteta u Repu- ENG The Macedonian Writers’ Association award- tvu pisaca RM. blici Makedoniji, kao i potporu Hrvatske ed a Prize to Ljerka Toth Naumova for her book Nev- idljiva vrata (Invisible Door), co-published in Croa- Na svečanoj dodjeli nagrade Ljerki matice iseljenika na tom putu. Mnogi tian by the Croatian Heritage Foundation and the Toth Naumovoj bila je prisutna velepo- članovi izrazili su svoju zahvalnost Ma- Croatian Community in the Republic of Macedonia.

26 MATICA ožujak 2018. Predstavljena knjiga Alojza Jembriha “Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata” Najsjevernija autohtona hrvatska skupina U prvome dijelu knjige kratak je pregled povijesti doseljenja Hrvata, a u drugome moravski Hrvati predstavljeni su u putopisima među kojima je i putopis zagrebačkoga profesora Đure Kutena

Tekst/foto: Hina Alojz Jembrih, Đuro Vidmarović, Dunja Šepčić i Lada Žigo Španić

njiga Alojza Jembriha “Tra- gom identiteta južnomo- ravskih Hrvata” predstavljena je 31. siječnja K u Društvu hrvatskih knji- ževnika (DHK) u Zagrebu. Predsjednik DHK Đuro Vidmarović podsjetio je kako su moravski Hrvati etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16. i 17. sto- ljeću naselila na području južne Morav- ske, u današnjoj Češkoj. Većinom po- tječu s područja današnje Banovine, Tijekom 1948. tri hrvatska Alojz Jembrih istaknuo je kako se Korduna i bihaćko-kladuškoga kraja, danas uzima da su moravski Hrvati, uz napomenuo je dodavši kako je enklava sela potpuno su ispražnjena, moliške Hrvate, najstarije hrvatsko ise- moravskih Hrvata do svoga raseljava- a njihovi stanovnici preseljeni ljeništvo. Podsjetio je kako je u prvo- nja predstavljala najsjeverniju autohto- po čitavoj Češkoj gdje su se, me dijelu knjige kratak pregled povije- nu hrvatsku skupinu u Europi. sti doseljenja Hrvata te dodao da su u Naglasio je kako su Hrvati naselili či- razbijeni na male skupine, drugome dijelu knjige moravski Hrvati tav niz naselja oko grada Mikulova juž- brzo asimilirali. predstavljeni u putopisima, među koji- no od Brna te dodao da su se do počet- ma je i putopis zagrebačkoga profeso- ka 20. stoljeća zbog asimilacije održala su bile brojnije i bolje organizirane. Kad ra Đure Kutena. Treći dio knjige, napo- samo tri većinski hrvatska naselja - Frie- je 1938. godine to područje München- menuo je Jembrih, obuhvaća hrvatske lištof, Dobro Polje i Nova Prerava. Pod- skim sporazumom pripalo Njemačkoj, “jačke i prodike” iz pera Josipa Hubenyja. sjetio je kako je tadašnja čehoslovač- politiku češke zamijenila je njemačka Knjigu “Tragom identiteta južno- ka vlada provodila politiku asimilacije, asimilacija pa je velik broj Hrvata stra- moravskih Hrvata” (308 str.) objavili su uskraćujući Hrvatima pravo na vlastiti dao na svjetskim bojištima nakon što je Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Ze- jezik u školstvu i crkvi. U takvoj situaci- mobiliziran u njemačku vojsku. Nakon lina i Hrvatsko književno društvo Sve- ji Hrvati su se, kako je rekao, priklonili Drugoga svjetskog rata južna Moravska ti Jeronim. manjinskim njemačkim strankama koje vraćena je u sastav Čehoslovačke, ista- Profesor Hrvatskih studija na Odje- knuo je dodavši kako je nova komuni- lu za kroatologiju Alojz Jembrih rođen stička vlada moravske Hrvate smatra- je u Varaždinu 1947. Autor je više knji- la nepouzdanim elementom. Stoga je ga, među kojima i knjige “Na izvorima odlučeno, istaknuo je Vidmarović, da hrvatske kajkavske književne riječi”. n budu raseljeni i uništeni kao etnička zajednica. Tijekom 1948. tri hrvatska ENG Alojz Jembrih’s book Tragom identiteta južno- sela su potpuno ispražnjena, a njihovi moravskih Hrvata (In Search of the Identity of the stanovnici preseljeni po čitavoj Češkoj, Southern Moravian Croatians) was presented at the ponajviše po Moravskoj duboko u unu- Croatian Writers’ Association in Zagreb on the 31st of January. The first part of the book tells of the history trašnjost gdje su se razbijeni na male of Croatian settlement, while the second part looks skupine brzo asimilirali. at the Moravian Croatians through travel writing.

MATICA ožujak 2018. 27 Jozo Župić: “Apostolsko djelovanje hrvatskih sestara u inozemstvu” Samozatajne heroine naše dijaspore Knjiga fra Joze Župića fokusirana je na pečalbu sestara iz 20 redovničkih zajednica Hrvatske i BiH, otkrivši da je više od 880 sestara u Njemačkoj ugradilo svoje živote u misije, vrtiće, ustanove socijalne i zdravstvene skrbi

zbirci njegovih izabranih publicističkih tranzicijom osiromašeni europski jug radova sestrinske tematike uz prateću Hrvatske i njezina susjedstva. fotografsku građu, uključujući i ostale slikovne priloge poput faksimila izvor- JEZGROVITIM I JASNIM ne korespondencije časnih majki i osta- REČENICAMA lih crkvenih poglavara i poglavarica sa Knjiga velečasnog Župića, pisana jez- samozatajnim junakinjama našega grovitim i jasnim rečenicama, može se doba. Fantastični plod Župićeva istraži- podijeliti u tri dijela. U prvome najop- vačkog novinarstva o djelovanju časnih sežnijem dijelu knjige raspoređeno je sestara iz Hrvatske i Bosne i Hercego- dvadesetak posebnih tematskih jedini- vine u Njemačkoj objavljivao je od svib- ca, koje su znakovito naslovljene: Sestre nja 2015. do studenoga 2017. godine franjevke od Bezgrješne, Šibenik; Školske Hrvoje Salopek, glavni urednik ugled- sestre franjevke Krista Kralja, Split; Kćeri noga mjesečnika Matice, čiji je izdavač Božje ljubavi, Zagreb, Nova Ves; Družba Hrvatska matica iseljenika. sestara Kraljice svijeta, Zagreb, Dubrava; Gotovo trogodišnja serija članaka Klanjateljice Krvi Kristove, Zagreb; Služavke publicista nespornoga narativnog dara Malog Isusa u Essenu, Splitska provincija; o djelovanju izvan domovine naših re- Sestre služavke Maloga Isusa u Geretsrie- dovnica, suočenih s duhovnim i svjetov- nim izazovima turbulentnoga europskog društva druge polovice 20. stoljeća, čitateljstvu je vjerodostojno osvijetlila s jedne strane sestrinsku pečalbarsku žr- tvu iz olovnih vremena te s druge strane njihove goleme višestruke prinose Fra Jozo Župić u raznim područjima ljudske djelatnosti od socijalne i zdravstvene skrbi do Napisala: Vesna Kukavica umjetničkog stvaralaštva i kulture susreta koju zagovara papa Franjo u ovo- z tiska je u nakladi Hrvat- godišnjoj poruci za Svjetski dan selilaca ske matice iseljenika (2018.). Hrvatske časne sestre u Njemač- upravo izišla knjiga Apo- koj u toj su misiji u hodu sa svojim na- stolsko djelovanje hrvat- rodom na vremenskoj okomici od pola I skih sestara u inozemstvu stoljeća - još od egzodusa iz komunistič- autora, svećenika zapaženoga spisatelj- koga “raja” SFRJ, preko razdoblja Domo- skog opusa s višedesetljetnom njemač- vinskoga rata do najnovijega migrant- kom adresom, Joze Župića. Riječ je o skog vala koji zahvaća gospodarskom

Fantastični plod Župićeva istraživačkog novinarstva o djelovanju časnih sestara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Njemačkoj objavljivala je Matica od svibnja 2015. do studenoga 2017.

28 MATICA ožujak 2018. du; Školske sestre franjevke iz Sarajeva; Rođeni Sinjanin Jozo Župić Kćeri milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje; Školske sestre franjevke (70), uza zahtjevno svećeničko iz Mostara; Služavke Kristove sestre Pre- služenje Crkvi i svome narodu, svetog Srca Isusova u Neussu; Sestre mi- napisao je dosad čak dvanaest losrdnice sv. Vinka Paulskog iz Splita; Se- stre dominikanke u Hamburgu; Sestre knjiga i preveo s njemačkoga milosrdnice sv. Vinka Paulskog, Aachen; više nedostajućih teoloških Marijine sestre u Hannoveru; Djelovanje karmelićanke Cecilije Mikac u Ludwigs- priručnika. burgu; Sestre Naše Gospe u Holzkirchenu; Sestre franjevke od Bezgrješnog začeća iz zbirke tekstova iz časopisa Matice o hr- Dubrovnika; Družba sestara milosrdnica vatskim redovnicama u Njemačkoj na sv. Vinka Paulskoga, Zagreb; Prisutnost kraju knjige donosi ukupno 29 odabra- Službenica Milosrđa u Njemačkoj; Slu- nih naslova, koje urednički ili autorski žavke Maloga Isusa u Burgkirchenu; Mi- Župić, Jozo: Apostolsko potpisuju perjanice naše publicistike o djelovanje hrvatskih sestara u losrdne sestre svetoga Križa i na posljet- inozemstvu, Hrvatska matica inozemnoj pastvi od sredine 20. sto- ku zanimljiva crtica o Sestri Juliji Vidmar iseljenika, Zagreb, 2018, ljeća do suvremenosti, kao i prva ime- iz misije u Rosenheimu. 208 str. na nagrađivanih recentnih znanstvenih monografija čiji sadržaji sustavno TZV. PRIVREMENI RAD obrađuju predmetnu tematiku našega U drugome dijelu knjige objavljen je kva- darni ravnatelj Hrvatske inozemne pa- dušobrižništva u Europskoj uniji, uklju- litetan dodatak u vidu nevelikog priloga stve u tom se tekstu naslanja na potre- čujući i sestrinstvo. Ovih 29 konzultira- pod naslovom Hrvatske redovnice u Za- sno izvješće voditelja Ureda za hrvatske nih naslova iz bibliografije zaokružuju padnoj Europi iz pera mons. Vladimira redovnice u inozemstvu sa sjedištem u potpunu Župićevu upućenost u kvali- Stankovića, koji će neupućenome čita- Beču, isusovca p. Filipa Johlera, koji iz- tetnu istraživačku pustolovinu diljem telju osvijetliti tjeskobe prvih tisuća i ti- vještava o više stotina hrvatskih sesta- Njemačke, koja je u konačnici rezulti- suća hrvatskih radnika na tzv. privreme- ra koje su poslane iz komunističkoga rala njegovom trogodišnjom fantastič- nome radu na Zapadu o kojima država režima (u kojem za njih nije bilo mje- nom publicističkom serijom o časnim – za razliku od Crkve – nije vodila brigu, sta) u pečalbu za svoje sestre te njegu sestrama u časopisu Matici – čiji je sadr- već ih je dvostruko izrabljivala. Legen- umirućih ljudi. žaj s pravom autor odlučio s dubokom očinskom empatijom ukoričiti u knjigu PUBLICISTIKA O INOZEMNOJ koja će trajno biti dostupna stručnoj i PASTVI najširoj javnosti željnoj saznanja o po- U sklopu dodatka autor je priredio i po- žrtvovnome radu naraštaja hrvatskih pis svih sestara koje su djelovale u Nje- redovnica u misijama i župama te hu- mačkoj. Čitatelj tako saznaje da je više manitarnim, prosvjetnim i kulturnim od 880 sestara u mnogobrojnim nje- udrugama, crkvenim zborovima, kao mačkim domicilnim odredištima ugra- i ustanovama socijalne i zdravstvene dilo svoje živote u misijama, župama, skrbi najzahtjevnijega stanja štićenika dječjim vrtićima, kulturnim udrugama, zlatne životne dobi. staračkim domovima i hospicijima – uče- Vjerujte mi, ova Župićeva zbirka pu- ći drugi jezik uz težak fizički rad. Slijedi blicističkih radova čita se u jednome treći dio Župićeve knjige s popisom au- dahu jer afirmira kulturu susreta u po- torovih objavljenih članaka o sestrama trošačkome društvu, čiji su najveći iza- s iscrpnom bilješkom o autoru. Rođeni zovi uključivost svih ljudi i svih živih bića Sinjanin Jozo Župić (70), uza zahtjevno u zelenome okolišu ovoga svijeta. Hr- svećeničko služenje Crkvi i svome naro- vatske časne sestre prepoznaju znako- du kako u ishodišnoj mediteranskoj sre- ve vremena, dijeleći svjetlo Nade u opći dini, tako i iseljeništvu diljem Njemačke, boljitak čovječanstva! n napisao je dosad čak dvanaest knjiga i preveo s njemačkoga više nedostajućih ENG The Croatian Heritage Foundation recently teoloških priručnika. Na posljetku je u published Jozo Župić›s The Apostolic Work of Croa- tian Nuns Abroad. Župić, a Roman Catholic priest, knjizi navedena odabrana bibliografija. has been working for many decades in Germany and Bibliografija Župićeve publicističke has a noteworthy literary oeuvre under his belt.

MATICA ožujak 2018. 29 Novi projekt HMI-ja u suradnji s Hrvatskom školom - Boston i Zakladom za hrvatske studije Igračka u srcu Riječ je o projektu međunarodne kulturne suradnje s hrvatskim školama, katoličkim misijama i drugim relevantnim institucijama izvan RH s ciljem poticanja i razvoja kreativnosti djece i mladih uz učenje i promociju hrvatske tradicijske kulture te njegovanje hrvatskoga jezika

Tekst: Uredništvo nja i razvoja kreativnosti djece i mladih društva, nogometnog kluba ili obitelji uz učenje i promociju hrvatske tradicij- hrvatskih korijena, ističe Lada Kanajet rvatska matica iseljenika, ske kulture te njegovanje hrvatskoga Šimić, rukovoditeljica Matičina Odjela u suradnji s Hrvatskom jezika. za školstvo, znanost i šport. Važno je školom - Boston (SAD) i Prvi dio projekta već je započeo. Na- napomenuti da će članovi ocjenjivač- Zakladom za hrvatske ime, za izradu igračaka pripremljen je likog suda biti umjetnici, učitelji ili drugi H studije (Sydney, Austra- kovno-literarni natječaj sa svim potreb- stručnjaci koji ni na koji način neće su- lija), pokreće multimedijalni projekt nim uputama, kategorijama i pravilima djelovati u natjecanju, a njihova imena IGRAČKA U SRCU, inspiriran hrvatskom koji su, osim na stranicama časopisa bit će objavljena prije datuma zatvara- tradicijskom kulturom. Riječ je o pro- Matica, dostupni na mrežnim stranica- nja natječaja. Škole koje će sudjelovati jektu međunarodne kulturne suradnje ma svih triju koordinatora-organizato- u natječaju međusobno će se poveza- s hrvatskim školama, hrvatskim kato- ra. Dobro su došli individualni ili grupni ti i umrežiti kako bi poslije mogle raz- ličkim misijama i drugim relevantnim radovi, bez obzira na to jesu li iz hrvat- mjenjivati iskustva i otvoriti prostor za institucijama izvan RH s ciljem potica- ske škole, folklornog ili tamburaškog daljnju suradnju. Nakon provedenog natječaja završ- na aktivnost bit će multimedijalna izlož- Irena Stanić Rašin, ravnateljica Hr- ba u zgradi HMI-ja, početkom prosinca vatske škole - Boston: “Nakon dvije go- 2018., na kojoj će biti izloženi ne samo dine organiziranja likovno-literarnog na- najbolji radovi djece među kojima će tječaja za djecu, kojom je Hrvatska škola stručni ocjenjivači izabrati najbolje ra- - Boston željela okupiti uglavnom djecu dove, već i radovi mladih hrvatskih di- i mlade hrvatskih korijena na sjeverno- zajnera Studija dizajna pri Arhitekton- američkome kontinentu, oduševila sam skome fakultetu u Zagrebu koji također se idejom o multimedijalnome projektu izrađuju igračke inspirirane hrvatskom globalnih proporcija. S prof. Kanajet Ši- tradicijskom kulturom, navodi Snježana mić i Hrvatskom maticom iseljenika već Jurišić, rukovoditeljica Odjela za kulturu. dugi niz godina ostvarujemo vrlo plod- Uz prikaz autentičnih drvenih igračaka nu suradnju.” iz Etnografskoga muzeja – Zagreb, dobit Jasna Novak Milić, tajnica Zaklade za će se krug stvaranja: od tradicije, preko hrvatske studije - Sydney: “Igračka u srcu današnje interpretacije putem dječjeg sjajan je način da se različite generacije stvaralaštva i akademskog stvaralaštva hrvatskih iseljenika, gdje god u svijetu da do gotovog proizvoda. se nalazile, okupe oko zajedničkog pro- Osim sudionika iz inozemstva, u projekta. Iako je natječaj namijenjen djeci i jekt će se uključiti i nekoliko suradničkih mladima, on će, na drukčiji način, uklju- škola iz Hrvatske, a program otvaranja čiti i povezati nastavnike i roditelje, djecu i radionice ‘HAI - Hrvatske autentične i starije rođake ili dvije, geografski mož- igračke’ moći će se pratiti u realnome da bliske, no nepovezane hrvatske zajed- vremenu preko Interneta, ističu nosite- n nice. Prilika je to da se angažiraju djeca ljice projekta u HMI-ju. i mladi, da od starijih članova obitelji sa- ENG znaju više o njihovu djetinjstvu, igračka- The Croatian Heritage Foundation in collab- oration with the Croatian School of Boston and the ma i običajima i na taj način se zaintere- Croatian Studies Foundation of Sydney are organ- siraju za vlastite korijene.” ising the multimedia Toys at Heart contest inspired by Croatian traditional culture.

30 MATICA ožujak 2018. Hrvatska matica iseljenika u suradnji s Hrvatskom školom Boston i Zakladom hrvatskih studija iz Sydneyja organizira natječaj IGRAČKA U SRCU IGRAČKA U SRCU inspirirana hrvatskomO NATJEČAJU tradicijskom kulturom U ovoj kategoriji sudjeluju samo skupine (primjerice škola, dječja folklorna S ciljem očuvanja hrvatskoga nacionalnoga identiteta, stjecanja novih vješti- skupina i sl.), a tema su dječje igre starih naraštaja. Radovi mogu biti u obliku na i znanja djece predškolskog i školskog uzrasta uz razvijanje jezičnih kom- videospota ili kratkog filma ne dužih od 4 minute. petencija te učenje o hrvatskoj kulturnoj i tradicijskoj baštini, Hrvatska matica Zbog veličine, molimo da sve radove iz ove kategorije pohranite na neku od iseljenika u suradnji s Hrvatskom školom Boston i Zakladom hrvatskih studija standardnih video sharing stranica (npr. YouTube), a samo poveznicu pošalje- iz Sydneyja objavljuje natječaj za djecu i mlade hrvatskih korijena u dobi 5-18 te na e-adresu organizatora-koordinatora. godina. Radove treba pratiti popratni tekst na hrvatskom jeziku (do najviše 100 riječi) Tema natječaja je igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom kulturom, koji će sadržavati: s time da je unutar svake kategorije određena podtema i oblik (način) izrade. • naslov rada • datum (mjesec i godinu) rada KATEGORIJE • naziv škole/misije/skupine; ime, prezime i uzrast autora, tj. imena, 1. Likovni rad (pojedinačni rad i skupni rad) prezimena i uzrast djece koja su izradila skupni rad te ime i prezime 2. Fotografija (pojedinačni rad) mentora 3. Multimedija / Videospot ili film (pojedinačni i skupni rad) • e-adresu 4. Literarni rad (pojedinačni rad) 4. Literarni rad PRAVILA PO KATEGORIJAMA Tema: Igra/Igračka moje bake/moga djeda 1. Likovni rad Radovi trebaju izraziti poveznicu između bake/djeda iseljenika s djetinjstvom i Tema: Edukativna igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom zavičajem kroz tradicijsku igru. Uz naslov, radovi trebaju sadržavati od 150 do 400 kulturom riječi. Mogu biti napisani u obliku razgovora (intervjua) ili u nekom drugom obliku, Radovi trebaju predstavljati edukativnu igračku pomoću koje dijete uči o a šalju se u formatima .doc, .docx ili .pdf na e-adresu organizatora-koordinatora. hrvatskoj tradicijskoj kulturi (primjerice slagalica ili pamtilica s motivima hr- Ispod rada treba navesti: vatske tradicijske baštine). Mogu biti napravljeni u svim tehnikama prostor- • datum (mjesec i godinu) rada no-plastičkog oblikovanja (preporučene su kiparske tehnike modeliranja kao • naziv škole/misije/centra, ime, prezime i uzrast autora te ime i prezime što su glina, metal, drvo, papir, plastične mase ili tehnike plošnog oblikovanja mentora kao što je kolaž, mozaik, freska). • e-adresu Rad treba fotografirati s nekoliko strana, a fotografije treba poslati u formatu .jpg na e-adresu organizatora-koordinatora. PRAVILA SUDJELOVANJA Fotografiju treba pratiti popratni tekst na hrvatskom jeziku (do najviše 100 Na natječaj se mogu prijaviti djeca i mladi u dobi od 5 do 18 godina, pojedi- riječi) koji će sadržavati: načno ili skupno (npr. škola, hrvatska katolička misija, hrvatski kulturni centar, • naslov rada folklorna skupina, društvo, udruga i sl.). • objašnjenje što rad (tj. fotografije) prikazuje, zašto je odabran baš taj Svaki pojedinac i skupina mogu poslati samo jedan rad po kategoriji. Radove motiv treba poslati najkasnije do 1. lipnja 2018. na sljedeće e-adrese organizato- • datum (mjesec i godinu) rada ra-koordinatora: • naziv škole/misije/centra; ime, prezime i uzrast autora, tj. imena, prezimena i uzrast djece koja su izradila skupni rad te ime i prezime Organizator-koordinator za Australiju i Novi Zeland: mentora Zaklada hrvatskih studija, Sydney • e- adresu [email protected] 2. Fotografija Organizator-koordinator za Sjevernu Ameriku i Južnu Ameriku Tradicijska igračka moje bake/moga djeda Tema: Hrvatska škola Boston Radovi trebaju izraziti poveznicu između bake/djeda iseljenika s djetinjstvom i zavičajem kroz tradicijsku igračku. Fotografije se šalju u formatu .jpg na [email protected] e-adresu organizatora-koordinatora. Fotografiju treba pratiti popratni tekst na hrvatskom (do najviše 100 riječi) Organizator-koordinator za Europu i Južnoafričku Republiku: koji će sadržavati: Hrvatska matica iseljenika, Zagreb • naslov rada [email protected] • objašnjenje što fotografija prikazuje • datum (mjesec i godinu) snimanja • naziv škole/misije/centra; ime, prezime i uzrast autora te ime i prezime Radove će ocjenjivati nezavisni stručni ocjenjivači iz Hrvatske i svijeta. Slanjem radova mentora na natječaj autori i njihovi mentori potvrđuju autentičnost i izvornost rada. Objava • e-adresu pobjedničkih radova bit će 3. rujna 2018. na stranicama Hrvatske matice iseljenika. 3. Multimedija POBJEDNIČKI RADOVI Tema: Edukativna igračka inspirirana hrvatskom tradicijskom Svi će sudionici dobiti zahvalnicu. Pobjednički radovi bit će poslani u Hrvat- kulturom sku, u Hrvatsku maticu iseljenika gdje će biti izloženi u sklopu multimedijalne izložbe hrvatskih igračaka inspiriranih tradicijskom kulturom Igračka a) Radovi trebaju prikazati proces stvaranja skupnog likovnoga rada (pod 1.). u srcu koja će se održati u prosincu 2018. godine. Na toj će izložbi stručni ocje- Mogu biti u obliku videospota ili kratkog filma ne dužih od 4 minute. njivači izabrati najbolje radove čiji će autori dobiti prigodne nagrade. b) Radovi trebaju predstavljati edukativnu igračku pomoću koje dijete uči o Na izložbi će biti izloženi i radovi partnerskih škola iz Hrvatske koje se neće hrvatskoj tradicijskoj kulturi (primjerice slagalica ili pamtilica s motivima natjecati, već će sudjelovati kao gosti. hrvatske tradicijske baštine) te trebaju biti napravljeni u digitalnom obliku. Koordinatori iz Bostona i Sydneyja mogu samostalno organizirati lokalne Tema: Tradicijska igra moje bake/moga djeda izložbe s preostalim pristiglim radovima. VIJESTI

U Los Angelesu održana 12. “Croatian Cultural Extravaganza”

SAD - Sredinom veljače u Los Angelesu je održana 12. po redu “Croatian Cul- tural Extravaganza” pod nazivom Do- movina u mom srcu. Riječ je o tradicio- nalnome festivalu folklora i hrvatske kulture koji je prvi put upriličen 1996. godine. Osmislili su ga i organizirali ve- teran profesionalnoga folklornog ansambla “Lado” - Zagreb Željko Jergan i voditeljica “Sv. Ante Kolo ansambla” Heidi Granić. Gospođa Granić neumor- no vodi taj ansambl od 1980. godine. Posljednjih 12 godina Los Angeles je redovito domaćin druženju Hrvata iz svih krajeva Sjedinjenih Država i Ka- nade. Prošle godine na druženje su ca hrvatske dječje škole Katica Ban, uz da” Sacramento, CA; “Tamburaški or- doputovali i mladi Hrvati iz Novoga potporu svih roditelja i župljana. Pro- kestar Kardinal Stepinac” Vancouver, Zelanda, Folklorni ansambl “Tarara”. gram je osmislio Željko Jergan. Dvo- Kanada; “Sv. Ante Kolo klub Croatia” Cilj nam je za sljedeću godinu pozvati rana ispunjena do posljednjeg mjesta Los Angeles, CA; te vokalna skupina i folklorne skupine iz Hrvatske. odzvanjala je pjesmom i zvukom tam- “Izvor” San Pedro, CA. Festival folklora i kulture, koji je prera- burice do ranih jutarnjih sati. Druženje je završeno nedjeljnom sve- stao u najveće okupljanje mladih Hr- Tri dana družili su se i veličali hrvatsku tom misom i oproštajnim ručkom uz vata na Zapadnoj obali Amerike, or- kulturnu baštinu sljedeći ansambli: obećanje gostiju da će doći i dogodi- ganizirali su direktorica Sv. Ante Kolo “Vila Velebita” Calgary, Kanada; “Kora- ne u još većem broju. kluba Croatia Heidi Granić, predsjedni- ci” San Jose, CA; “Ljeljo” Pittsburgh, PA; Tekst: Nada Pritisanac Matulich ca Kluba Marija Bašković, predsjedni- “Hrvatska loza” Chicago, IL; “Skalina-

Sportašica Nikita Glasnović iz Švedske odabrala Hrvatsku

Obraćajući se novinarima nova člani- “Nadam se da ću osvojiti više meda- ca Marjana rekla je kako je taekwon- lja i biti uspješna na Olimpijskim igra- do u Hrvatskoj na višoj razini i da joj ma u Tokiju, gdje mi je cilj medalja. se ostvarila želja da dođe u Split i tu Dolaskom u Split dobila sam mir, a postane još bolja taekwondašica. “U to sam najviše trebala jer to nisam Švedsku ljudi odlaze radi posla, no imala u Švedskoj. Ovdje imam mir da kada je sport u pitanju i treninzi, onda mogu trenirati, da osjećam potporu”, je puno bolje u Hrvatskoj jer ja u svo- rekla je. me bivšem klubu nisam imala moguć- “U situaciji kada mladi odlaze iz zemlje nosti toliko trenirati kao ovdje”, ista- u potrazi za boljim uvjetima prvi put u knula je Nikita Glasnović. povijesti splitskoga sporta događa se Po ocu je Zagrepčanka, po majci, iako da jedna sportašica u najboljim godi- rođenoj u Švedskoj, je Hercegovka, a nama, potpuno afirmirana, dolazi u SPLIT - Na Svjetskome prvenstvu odr- uz Split je vežu lijepe uspomene s lje- Hrvatsku i u naš klub. Aktualna je po- žanom prošle godine u južnokorejsko- tovanja. Upitana što očekuje u novome lufinalistica Olimpijskih igara u Riju te me Muzu Nikita Glasnović osvojila je klubu s obzirom na to da su tu stasa- aktualna osvajačica svjetske i europ- brončanu medalju (do 57 kg) za Šved- le svjetski poznate sestre Ana i Lucija ske medalje. Trenutno je trećeplasira- sku, a na prelazak u reprezentaciju Zaninović, koje su sada na rodiljnome na na olimpijskim rang-listama s koje Hrvatske odlučila se jer je bila neza- dopustu, Glasnović je odgovorila kako će šest najboljih krajem sljedeće go- dovoljna uvjetima i potporom koju je misli da će biti bolja od njih s obzirom dine potvrditi olimpijsku normu”, re- dobivala u toj zemlji. na svoju tehniku i taktiku. kao je tajnik kluba Sandro Deak. (Hina)

32 MATICA ožujak 2018. Sačuvana tradicija procesije Velikog četvrtka i petka u središnjem dijelu Hvara

Pet stoljeća “Za križen” Procesija je najistaknutiji dio obilježavanja Velikoga tjedna – Vele šetemone u Jelsi i naseljima središnjega dijela Hvara i jedinstveni je obredni izraz osobite pobožnosti, kao i vjerske i kulturne opstojnosti stanovnika ovoga dijela otoka

Tekst: Željko Rupić

ipkarstvo u Hrvatskoj, specifični način pjevanja Istre i Hrvatskog primor- ja, dubrovačka festa sv. Č Vlahe, proljetni ophod kraljica ili ljelja iz Gorjana pokraj Đako- va, pokladni ophod zvončara s područ- ja Kastavštine, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, prva su hrvatska kulturna blaga, od danas ukupno četrna- est, upisana 2009. godine kao zaštiće- na nematerijalna kulturna dobra na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Te iste godine, u istoj prigodi, svjetska or- ganizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu svojoj listi bi- sera nematerijalne kulture svijeta pridodala je i hvarsku uskrsnu procesiju “Za križen”, vjerojatno najmanje po- znatu široj javnosti od spomenutih.

NAJSUNČANIJI OTOK Po mnogočemu je hvarska, preciznije jelšanska procesija, iznimna u hrvatskoj Kandeliri, torci, ferali,… nose pasionskoj baštini. “Za križen” je najista- ih članovi križonošine pratnje knutiji dio obilježavanja Velikoga tjed-

MATICA ožujak 2018. 33 na – Vele šetemone u Jelsi i naseljima središnjega dijela otoka i jedinstveni je obredni izraz osobite pobožnosti, kao i vjerske i kulturne opstojnosti stanovnika ovoga dijela najsunčanijega otoka. Tradicija koja u noći s Velikoga četvrt- ka na Veliki petak povezuje, kako stoji u jednoj brošuri, “milovidnu, čistu, susret- ljivu i gostima i putnicima sklonu” Jelsu s isto takvim susjednim mjestima kao što su Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vr- boska, u neprekinutom nizu traje već oko pet stotina godina. Što znači Hvaranima zorno pokazuje podatak da je ratne 1944. godine odr- žana, uz “blagoslov” zapovjedništva, u

Procesija se zaustavlja u svakom od šest mjesta i župnih crkvi izbjegličkome logoru El Shattu, u Afri- ci, gdje je tada u zbjegu bilo oko tri ti- Zahvaljujemo OŠ “Jelsa” i Hrvatskome fotosavezu suće otočana. Uredništvo “Matice” zahvaljuje za ustupljeni fotomaterijal za ovaj prilog učiteljici IZ ŠEST ŽUPNIH CRKAVA tehničke kulture, dipl. ing. elektrotehnike u OŠ “Jelsa” gđi Katiji Barbić, učenicima Dakle, na Veliki četvrtak u 22 sata kreću – fotografima jelšanske škole, kao i Hrvatskome fotosavezu. Škola u Jelsi već niz istodobno procesije iz šest župnih crka- godina surađuje s Hrvatskim fotosavezom, a 2015. godine postala je pridružena va spomenutih hvarskih mjesta na put članica Hrvatskoga fotosaveza. Pridruženo članstvo učenicima zainteresiranim dug oko dvadeset kilometara, odnosno za fotografsko stvaralaštvo omogućilo je sudjelovanje u nizu radionica. Temati- cijelu noć, do oko sedam sati ujutro, da ka koju na radionicama obrađuju učenici uz voditeljstvo čelnih ljudi Hrvatskoga bi obišle svako mjesto i njegovu župnu fotosaveza u prvome redu se odnosi na prirodnu i kulturnu baštinu Hrvatske. crkvu. Povorke idu smjerom kazaljke Tako je bilo 2015. i 2016. kada je grupa otočkih učenika uz potporu mladih foto- sata i tijekom puta se ne sastaju, odno- grafa OŠ “Mejaši” iz Splita te mladih suradnika Hrvatskoga fotosaveza, svi u dobi sno ne sustižu. Nije suvišno napomenu- od osam do osamnaest godina, fotografirala pasionsku baštinu šest mjesta sreti da je procesija posve laička, što znači dišnjega dijela otoka Hvara. da je ne vodi župnik ili svećenik, nego je na čelu križonoša, bos ili u čarapama, koji nosi križ pokriven prozirnim crnim velom, težak od deset do petnaest kilograma koji te noći ne spušta na tlo, a sam nigdje ne sjedne osim što u crkvama kleči. Biti križonoša je iznimna čast, manifestacija zavjeta ili poseban izraz pučke pobožnosti ovdje izvorno saču- vane. O tome najbolje govori podatak da se kandidati za križonošu “upisuju na vrijeme” – sljedeći koji se prijavi u Jel- si križ će nositi 2045. godine, a slično je i u ostalih pet mjesta.

Na čelu procesije je križonoša, bos ili u čarapama, koji nosi križ težak od deset do petnaest kilograma koji te noći ne spušta na tlo, a sam nigdje ne sjedne osim što u Procesije kreću na Veliki četvrtak oko 22 sata crkvama kleči.

34 MATICA ožujak 2018. Križonoša sam bira svoju pratnju u kojoj su dva njegova pratitelja – po- moćnika, dva pratitelja s velikim svijeć- njacima – kandelirima, šest do dvanaest nosača teških voštanih svijeća koje se nazivaju torci, i desetak do tridese- tak nosača svečanih fenjera – ferala. U pratnji su i dva izabrana glavna pjeva- ča i više “odgovarača” koji u formi glaz- benoga dijaloga pjevaju Gospin plač, okosnicu procesije, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća. Križonoša i pratnja odjeveni su u tunike bijele boje ili boje bijele kave svojih bratovština, zajedni- Iza povorke je devet sati hoda po središnjem dijelu Hvara

Križonoša posljednjih nekoliko desetaka metara puta pretrči ca hvarskih vjernika koje i pripremaju i provode procesiju, a povorci se pridru- žuje mnoštvo mještana i, iz godine u godinu, sve brojniji posjetitelji Hvara. Od šest procesija “Za križen” najbrojnija je i najposebnija ona jelšanska. Po običaju križonoša ujutro, na Veliki petak, na do- čeku procesije pred matičnom župnom crkvom, na kraju puta, zadnjih nekoliko desetaka metara pretrči.

DREVNI NAPJEVI “Nut mislimo o tom danas ki na križu umri za nas…”, jedan je od drevnih na- pjeva koji se pjevaju i mole putem i u crkvama tijekom procesije “Za križen” kada se, kako kaže jelšanski župnik don Stanko Jerčić, u srcu dugoga, zelenoga otoka ove svete noći putovi raduju po- korničkim nogama hodočasnika dok ih natapaju zvuci pobožnih molitvi i pjesama. U svojim savjetima vjernicima don Stanko ističe da procesija “Za kri- žen” nije ni utakmica, ni glazbeno-scen- ski festival, ni smotra folklora, ni izlož- ba antikviteta, nego hodočašće vjere i odanosti, pobožno meditiranje o sebi, o vlastitom odnosu s ljudima i Bogom, čin produbljenoga skrušenja, pokajanja i pokore te da “ako nemaš svojih grijeha, namijeni pokoru za grijehe svijeta”. n

Što procesija znači Hvaranima zorno pokazuje podatak da je ENG The Za Križen Easter procession is a unique ritual expression of the particular ratne 1944. godine održana u izbjegličkome logoru El Shattu, piety, religious convictions and culture of the people of the central part of Hvar island. u Africi, gdje je tada u zbjegu bilo oko tri tisuće otočana. In 2009 it was inscribed in the UNESCO list of intangible cultural heritage.

MATICA ožujak 2018. 35 Nikola Benčić: “Miloradić – život, djelo i poslovanje Mate Meršića Miloradića 1850. – 1928.” Monografija o velikome hrvatskom književniku Ovaj marni svećenik, znanstvenik, poliglot i pjesnik po mnogo čemu jedinstvena je osobnost u kulturnome i književnome životu hrvatskoga naroda kao cjeline, a gradišćanskih Hrvata posebno

ukrajinskim pjesnikom Tarasom Ševčen- Nikola Benčić kom. Nakon raspada dvojne monarhi- je (K.u.K.) ostao je živjeti, kao svećenik Biskupije u Juri, u mjestu Hrvatska Ke- mlja koje se nalazi u Mađarskoj. Time je njegov književni rad dobio novu di- menziju jer je svojim snažnim stihovima ublažavao posljedice koje su nove granice učinile ovdašnjim Hrvatima i pomogao čuvanju njihova identiteta, osje- ćaja zajedništva i vlastite samobitnosti.

HRVATI IMAJU DVA KNJIŽEVNA JEZIKA Treba reći kako je Miloradić veliko ime i u povijesti cjelokupne hrvatske književ- nosti. Neki ga smatraju prvim hrvatskim dijalektalnim pjesnikom jer je pisao na čakavskoj varijanti govora većine zapadnougarskih Hrvata, dok drugi književni povjesničari drže kako se može i mora smatrati začetnikom, npr. poput Maru- lića, jer jezik kojim je on pisao postao je književni jezik ovoga ogranka hrvatskoga naroda. Prilika je podsjetiti na činjeni- cu da Hrvati imaju dva književna jezika. To su hrvatski književni standard i gra- dišćanskohrvatski književni standard. Tekst: Đuro Vidmarović vatski književni standard, dao naziv za- Ističemo kako je Miloradić bio u stal- padougarskim Hrvatima koji su nakon noj komunikaciji s Hrvatskom kao ma- ate Meršić Miloradić raspada Austro-Ugarske pripali novo- tičnom zemljom svoga etničkoga ogran- (1850. - 1928.) najveće je uspostavljenoj Republici Austriji, a u ka i smatrao je da tu činjenicu treba ime književnosti gradi- njezinim granicama novoformiranoj sa- poštovati zbog povijesnih uvjeta u ko- šćanskih Hrvata (do veznoj zemlji, odnosno pokrajini, Bur- jima gradišćanski Hrvati žive te zbog nji- M 1921. zapadnougarski genland. Pojam Burgenland Miloradić hove budućnosti ako se žele oduprije- Hrvati). Ovaj marljivi svećenik, znanstve- je preveo na hrvatski jezik prihvatljivim ti asimilaciji. nik, poliglot i pjesnik po mnogo čemu pojmom Gradišće. jedinstvena je osobnost u kulturnome Mate Meršić Miloradić svojim je pje- Mate Meršić Miloradić izazvao je i književnome životu hrvatskoga naro- sničkim radom izazvao svojevrsni pre- svojim pjesničkim radom svojevrsni da kao cjeline, a gradišćanskih Hrvata porod, kako književni, tako i duhovni, posebno. Naime, on je svojim književ- zapadnougarskih Hrvata i po mnogo preporod, kako književni, tako i nim djelom utemeljio gradišćanskohr- čemu može ga se usporediti s najvećim duhovni, zapadnougarskih Hrvata.

36 MATICA ožujak 2018. KULTURNA SAMOBITNOST sam Miloradić je to oduravao naj- GRADIŠĆANSKIH HRVATA već u našoj narodnoj duši.” Najbolji poznavatelj književnog Treba podsjetiti kako je Milo- djela Mate Meršića Miloradića je radić pisao na nekoliko stranih dr. sc. Nikola Benčić, član HAZU-a. jezika djela iz matematike, fizike, Ovaj vrijedan proučavatelj knji- astronomije i filozofije i objavlji- ževne povijesti gradišćanskih Hr- vao ih diljem Europe. Stoga je nje- vata, književni kritičar, jezikoslo- gova biblioteka riznica znanja iz vac, slavist, pedagog, leksikograf, vremena u kojem je živio. po mnogo čemu je nasljednik svoga velikoga prethodnika jer MJESTO KOJE MU PRIPADA je svojim djelom širokog dijapa- Monografija “Miloradić” akademi- zona pomogao ne samo prouča- ka Nikole Benčića iscrpno je knji- vanju, već i čuvanju te vrednova- ževno-teoretsko, književno-povi- nju kulturne baštine i kulturne jesno i kulturološki nezaobilazno samobitnosti gradišćanskih Hr- djelo bez kojega se ubuduće neće vata. Njegov osobni životni put moći prići proučavanju kultur- vrlo je dramatičan. Rođen je na ne baštine i jezika gradišćanskih mađarskoj strani u mjestu Velika Hrvata. Međutim, ono što pisac Narda, 12. listopada 1937. godi- ovih redaka smatra bitnim, a ova ne. Kao dijete morao je proživje- monografija nameće kao real- ti teške godine nakon podizanja no očekivanje od naših antolo- tzv. željezne zavjese, što je uklju- gičara, književnih povjesničara, čilo prisilno istjerivanje Hrvata iz pisaca pregleda povijesti hrvat- ovoga sela u logor na dalekome skih književnosti i svih onih koji istoku zemlje. Osnovno i srednje Monografija “Miloradić” akademika se bave hrvatskom književnošću, obrazovanje dobio je u komuni- Benčića nezaobilazno je djelo bez da Matu Meršića Miloradića ko- stičkoj Mađarskoj da bi 1956. kao načno stave u hrvatsku književnu izbjeglica našao novi dom u Au- kojega se ubuduće neće moći prići baštinu na mjesto koje mu pripa- striji, gdje je završio studij, dok- proučavanju kulturne baštine i jezika da jer on je jedna od najvećih li- torirao upravo na Miloradiću i terarnih osobnosti koja je stvara- razvio vrlo snažnu književnu i je- gradišćanskih Hrvata. la na našem jeziku u 20. stoljeću. zikoslovnu djelatnost. Ova monografija, treba reći, nije ževnošću. Nikola Benčić na neki način cjelovita jer je Mate Meršić objavio ne- SUSRET S MATERINSKIM JEZIKOM želi tu legendu staviti u realne okvire. koliko značajnih djela iz područja filo- Knjiga “Miloradić” je Benčićev dug svo- Stoga piše: “Stavili smo, početno od zofije, matematike, fizike i astronomije. me velikome učitelju. Na neki način je Martina Meršića st. našeg pjesnika Mi- Taj dio njegova stvaralačkog opusa još znakovito što je ovako značajno djelo loradića na idealizirani, odlični posta- uvijek nije dovoljno istražen i pomalo autor objavio u vlastitom izdanju. No, to ment i ne moremo ga – ili teško nam je zabačen, pa čak i prešućen. nimalo ne umanjuje vrijednost i njezi- je – staviti na njegovo stvarno mjesto. Vrijednost monografije “Miloradić” no povijesno značenje. Autor u uvodu Svaki narod ima svoje legende, tako i je i u tome što donosi obilje fotodoku- kaže: “Medtim sam desetljeća dugo sa- naš maljacki gradišćanskohrvatski, od mentarne građe koja nam pomaže u kupljao materijal od njega i o njemu, ar čega se tusti i živi narodna svist. Da su shvaćanju i razumijevanju stvaralačko- za vrime pisanja disertacije kot bigunac međutim neki marljivo dlijetom prošli ga genija našega velikog sunarodnjaka iz Ugarske, nisu mi bili dostupačni ugar- na ta naš granitni spomenik, tako Sto- koji je živio izvan Hrvatske, izvan njezi- ski arhivi i materijal. Danas u bibliogra- jević, Čenćić, Probst, Ina Jun – Broda, nih kulturnih, jezičnih i političkih doga- fiji i literaturi stavljam rezultate svim Gassner i dr., to nam uopće nije palo đaja, a ipak je postao svjetionik koji još na raspolaganje. Znamda nije potpu- u oči. Nismo to realizirali. Uopće smo i danas osvjetljava cijeli etničkih pro- no, ar se i u znanosti nikada ne more se udaljili od znanstvenoga, stvarnoga stor zapadnougarskoga narodnosnog dojti do kraja”. istraživanja ili nastavili jako pomodni i arhipelaga. n Miloradić je postao legenda. Na nje- uprli oči samo u ono što nam godi, što govu djelu odgajali su se svi naraštaji nam gladi dušu, čim se moremo dičiti ENG Miloradić – The Life, Work and Affairs of Mate gradišćanskih Hrvata. Njegove molitve i što pluje na slapi takozvane znanstve- Meršić Miloradić 1850–1928 is a book by Croatian Academy of Science and Arts member Nikola Benčić za djecu su još i danas najvažniji susret nosti i izrivamo iz našega vidokruga sve PhD, a researcher of the literary history of the najmlađih s materinskim jezikom i knji- ono što bi nam moglo ušćrbnuti slavu, a Gradišće Croat community.

MATICA ožujak 2018. 37 Brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika učite kada želite i gdje želite A fast, easy and interesting way to learn the basics of Croatian. Learn when and where you want.

Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska HIT-1 ([email protected]) Prvi sveučilišni on-line tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika e znam po koji put neu- morni banjolučki biskup The first on-line course of Croatian as second dr. Franjo Komarica po- and foreign language novno nam je u više me- N dija doveo u svijest bijed- ni položaj Hrvata u RS i BiH. Ovdje za ilustraciju ponovimo da nijedna bisku- 10. rujna - 2. prosinca 2018. pija u Europi nije u jednom ratu toliko stradala kao Banjolučka. Od 220.000 (prijave do 1. rujna) Hrvata koliko ih je bilo do 1992., 92 posto protjerano je iz Republike Srpske September 10 – December 2, 2018 pa sada “u 75 župa te biskupije ima jed- va 8.000 katolika. Nestali smo pred oči- (registration until September 1) ma političara i javnosti… Svi šutimo, svi to znamo 25 godina, zna Zagreb, Bruxelles, Washington i opet ništa”. Ne- stali smo pred kamerama, a od brda n 7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen na novca dobivenog iz Europske unije za Moodlu) BiH, za povratak Hrvata izdvojeno je n 150 nastavnih aktivnosti samo tri posto. Danas je bjelodano da n 24 sata online nastave u živo su Hrvati u BiH počinili najmanje zloči- n iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini jezik na u usporedbi s druga dva naroda, a da su najviše stradali s obzirom na nji- n interaktivan, komunikacijski i individualiziran pristup hovu brojnost! učenju jezika PORUŠENA 43 VJERSKA OBJEKTA n 7 learning units in the Moodle-based e-learning system Samo s područja središnje Bosne boš- n 150 learning activities njačka strana prognala je 85.141 Hrva- n 24 hours of real-time communication online ta, poginulo ih je 2.751, od čega 468 ci- n experienced language instructors, specialists in Croatian as L2 vila, a 2.402 djece ostalo je bez jednog ili oba roditelja. U ratu je 3.098 Hrvata n an interactive, communicative and individual approach to postalo invalidima, porušeno je 10.500 language learning obiteljskih kuća te 43 vjerska objekta, kao i više stotina uništenih i oskvrnav- ljenih nadgrobnih spomenika. Samo u Pogledajte videopriloge o tečaju na mrežnoj stranici općini Travnik 28 sela u kojima su živje- Look at videos about the course at web page li Hrvati potpuno su etnički očišćena, a www.matis.hr takvih razmjera su stradanja Hrvata i u Novome Travniku, Vitezu, Busovači, Bu- Obavijesti i upisi gojnu, Uskoplju, Fojnici, Zenici, Kaknju, additional information and enrollment: [email protected] 38 MATICA siječanj/veljačaožujak 2018. 2018. (S)KRETANJA Potrebna veća sloga i dogovaranje Samo u općini Travnik 28 sela u kojima su živjeli Hrvati potpuno su etnički očišćeni, a takvih razmjera su stradanja Hrvata i u Novome Travniku, Vitezu, Busovači, Bugojnu, Uskoplju, Fojnici, Zenici, Kaknju…

Varešu, Kiseljaku i Kreševu. Za te zlo- djecu odvede u logore”. Svi oni potvr- stavnike u Predsjedništvo BiH niti im čine još uvijek nitko od nalogodavaca đuju sustavnost činjenja zločina ABiH, treba TV na hrvatskome jeziku te nam iz Armije BiH nije procesuiran, a za ra- kao i činjenice da je ABiH izvan borbe- nameću kako i na koji način se RH smi- zne ‘izet-begoviće’ to su bili “incidenti”. nih djelovanja ubila 644 zarobljenika je brinuti za Hrvate u BiH, a prijete da Križančevo Selo bilo je vojni cilj, ali je HVO-a, 1.051 hrvatskog civila, od čega bi protiv osnivanja hrvatskog (trećeg) laž da su tamo poginuli samo vojnici. 121 dijete. Dobro se podsjetiti da je ABiH etniteta poveli rat. U neposrednim borbama i nakon njih prije zločina u Ahmićima koji se dogo- poginulo je 44 vojnika HVO-a, a ostalih TEŠKI TERETI NAŠEGA NARODA 30-ak bili su civili, kojima su kuće spalili. A uz to nikako da se baci pogled nuž- Žrtve su toliko bile masakrirane i ritual- Ni sud u Haagu nije nog pijeteta na 15.000 mrtvih Hrvata, no usmrćivane da su liječnici odbijali ra- našao ijedan službeni od čega su 7.000 bili civili, na 31.000 ra- diti obdukciju. Na drugoj strani, Ahmi- njenih, na 402 ubijena djeteta i 1.550 ći koji se nalaze na strateškom potezu dokument koji bi upućivao ranjene djece! Zar se može ignorirati koji Busovaču dijeli od Viteza i Novoga na sustavnost počinjenja više od 650 tisuća protjeranih Hrvata iz Travnika također su bili “legitiman voj- zločina od HVO-a, a o svojih domova, 150 masovnih grobnica ni cilj”, kako je dokazao i sud u Haagu. u Hrvatskoj ili više od 30.000 hrvatskih U tome selu Muslimani su, prema nji- sustavnosti zločina Armije vojnika i civila, žena i djece, zatočenih hovim vojnim dokumentima, stacioni- BiH cijeli ih je niz. u logorima u Srbiji?! rali oko 85 pripadnika TO-a, a na dan Kad se još pogledaju svi drugi teški borbi Enver Hadžihasanović dodatno tereti našega naroda, od demografskih naređuje 303. brigadi ABiH da “pojača- dio 16. 4. 1993. učinila zločine u Luža- do agrokorskih, za dobro hrvatskoga ju naše snage u Ahmićima”. nima, Gustom Grabu, Dusini, Konjicu, naroda potrebno je da između premi- Zenici, Maljinama i Trusini, gdje je ubi- jera Andreja Plenkovića i predsjednice DOBRO SE PODSJETITI jeno najmanje vojnika. HVO niti jedan Kolinde Grabar-Kitarović bude puno Što se tiče sustavnosti zločina, sve je masovni zločin nije počinio izvan bor- veća sloga i dogovaranje nego što im do detalja poznato: Armija BiH imala je benih djelovanja, kao što su to činile svjedočimo. Veze i razgovori sa susje- 331 registrirani koncentracijski logor, u muslimanske snage! dima i svjetskim moćnicima nemaju al- kojima je zatočeno tijekom rata 14.450 Također je znakovito za ovo vrijeme ternative, ali je nužno da se naši vodeći Hrvata, od kojih su više od 10.000 bili da nam iz Beograda i dalje stižu po svije- državni dužnosnici u tim nastupima o civili. Ni sud u Haagu nije našao ijedan tu onako lažne i sramotne jasenovačke svemu detaljno dogovore i imaju naj- službeni dokument koji bi upućivao na predstave, a iz Sarajeva se ciljano radi o sposobnije kadrove u diplomaciji. Nije sustavnost počinjenja zločina od HVO-a, krivotvorenju povijesti i omalovažava- odlučujući za jedan narod samo vanj- a o sustavnosti zločina Armije BiH cijeli nju stradanja Hrvata u Domovinskome skopolitički imidž njegove vlasti, nego ih je niz. Počevši od “Direktive za obra- ratu u BiH. Bošnjački razni ‘begovići’ na- stvarno stanje naroda u samoj domo- nu suvereniteta” Sefera Halilovića, pre- stavljaju svojim primitivizmom i osman- vini. Neće se valjda ponovno dogodi- ko naredbe Alije Izetbegovića za napad lijskom bahatošću čak donositi islam- ti ona glupost kad se zbog međusob- na Travnik, promaknuća mudžahedi- ske komande pa nam usred Hrvatske ne zluradosti i animoziteta kandidiralo na u više činove ABiH pa do zapovijedi najavljuju oživljavanje povijesnoga zu- za predsjednika RH nekoliko kandida- poput one Galiba Dervišića da se “sve luma. Prema njima, Hrvatima u BiH ne ta iz samoga vrha HDZ-a pa su izgubi- ustaše po mogućnosti pobiju, a žene i treba pravo da sami izabiru svoje pred- li izbore! n

MATICA ožujak 2018. 39 Klikni – Idem doma

Hrvatska digitalna knjižnica Portal Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (https://digitalna.nsk.hr/pb/) pri- vlačno je mrežno mjesto za knji- goljupce već dvije godine. Djeluje od 6. festivala hrvatskih digitali- zacijskih projekata 2016. Portal je uspostavljen kako bi se na jedno- Remek-djela glagoljaškog me mjestu umrežilo sve zbirke digitalne i digitalizirane građe koje NSK sustavno izgrađuje - pohra- tiskarstva na Internetu nom obveznoga primjerka digitalne građe, ali i ubrzanom digitali- zacijom knjižnoga blaga tiskanog u Gutenbergovoj epohi. Naši su se stručnjaci, unatoč financijskoj oskudici za digitalnu transforma- ciju, brzo snašli u procesima digitalizacije knjiga. U hodu su prihva- tili magične izazove utjecaja IKT-a na knjižnice koji se mogu uočiti u uporabi postignuća najpoznatijih svjetskih projekta masovne digitalizacije kakvi su Gutenberg, Milli- on Book i Google Book. Digitalizacija građe u NSK za pribli- žavanje vrijedne kulturne baštine Zahvalnice nagrađenima korisnicima traje četvrt stoljeća, točnije od 1992. kada su stručnja- ci NSK digitalizirali približno 3.640 Piše: Vesna Kukavica prva europska knjiga koja nije tiskana članaka o Domovinskome ratu iz latiničnim slovima, već na hrvatskome hrvatskoga i inozemnoga tiska. Na- an Nacionalne i sveuči- jeziku i pismu. T. Petrić rekla je kako je bavkom vlastitog skenera prije 14 lišne knjižnice (NSK) sve- Misal otisnut na Dan Katedre sv. Petra, godina uspostavljen je redoviti pro- čano je obilježen krajem koji se od IV. stoljeća obilježava 22. ve- gram digitalizacije građe NSK, koji veljače u Zagrebu na dan ljače, kao simbol jedinstva Crkve sazi- je rezultirao nizom projekata od na- D kada je, na vremenskoj dane na Apostolu. cionalne važnosti u području digita- okomici od 535 godina, otisnuta prva Iz niza postignuća vodećih hrvat- lizacije od starih novina i časopisa, hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu skih knjižničara digitalne epohe koja gramofonskih ploča, hrvatskih ru- rimskoga dvora, točnije 22. veljače. Glav- su prigodom ove svečanosti pohvalje- kopisa u inozemnim ustanovama, na ravnateljica NSK dr. sc. Tatijana Pe- na - izdvajamo predstavljanje novoga najstarijih disertacija Sveučilišta u trić tom je prigodom istaknula neraski- portala glagoljica.hr (https://glagoljica. Zagrebu, zemljopisnih karata i sl. divu vezu između toga prvotiska, hr/). Glavna ravnateljica Petrić uruči- Danas NSK ima 46 digitalnih zbirki. remek-djela glagoljaškog tiskarstva, i la je zahvalnice pojedincima i instituci- Klikni: Idem doma! Hrvatska kultur- Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Za- jama koji su pridonijeli uspostavljanju na i znanstvena baština prenesena grebu, dodavši kako se nadnevak nje- portala glagoljica.hr, istaknuvši kako je u digitalni oblik obuhvaća najvred- gova tiskanja obilježava kao spomen- proslava Dana Knjižnice prava prigoda nije iz riznice NSK i to od zbirke in- dan NSK u glavnome gradu Lijepe Naše. valorizacije njezina djelovanja kao na- kunabula do elektroničkih knjiga Za logotip Knjižnice, napomenula je, iz cionalne knjižnice Republike Hrvatske i suvremenih autora. Misala je preuzeto glagoljično slovo Iže. središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Podsjetila je kako je ova inkunabula Izjavila je kako NSK, prateći tehnološke

40 MATICA ožujak 2018. Glavna ravnateljica NSK dr. sc. Tatijana Petrić

promjene u okruženju, prikuplja, štiti, jezicima, uz poticanje suradnje hrvat- i sveučilišnoj knjižnici te pohranu u nji- čuva, daje na korištenje te promovira skih AKM institucija (arhiva, knjižnica, hovim digitalnim sustavima te žurnu hrvatsku kulturnu i znanstvenu bašti- muzeja) koje posjeduju analognu i/ili di- objavu na portalu glagoljica.hr, kao i nu, podsjetivši na ostvarene rezultate i gitalnu građu koja je pisana glagoljicom njegovim inačicama. Portal Glagoljica. najavivši nove projekte. Sažeto, hr trenutačno sadrži neke od kao najveća i najstarija hrvat- najznačajnijih spomenika gla- ska knjižnica NSK se prostire goljske baštine poput spome- na 44.432 metra kvadratna, s nutoga hrvatskog prvotiska Mi- čak više od 130 kilometara po- sala, Vinodolskoga zakonika te lica s knjigama s oko tri miliju- djela senjske, riječke i uraške na svezaka te više od 46 digi- tiskare zajedno s cjelovitim in- talnih zbirki. formacijskim izvorima kao što Digitalizacija hrvatske gla- su prijepisi, komentari, struč- goljice fantastičan je iskorak ni i znanstveni radovi. NSK i NSK, povezavši ugovorom o partneri na projektu efikasno suradnji Staroslavenski institut su portal Glagoljica.hr učinili i Institut za hrvatski jezik i jezi- mjestom okupljanja, istraži- koslovlje, uz ostale institucije i pojedin- ili se odnosi na glagoljicu. Usto, ovom vanja, učenja i kreativne nadgradnje te ce. Na taj su način učinkovito umreženi virtualnom infrastrukturom učinkovito ga obogatili alatima i multimedijskom stručni i tehnički preduvjeti za provođe- se umrežavaju znanstvenici autori ra- građom kojom će se glagoljica približiti nje projekta, izgradnju portala Glagolji- dova koji se bave temom glagoljice, što suvremenome čitatelju na planetarnoj ca.hr, kao i njegovih inačica na drugim osigurava dostavu radova Nacionalnoj razini. Klikni: Idem doma! n

Masterpiece of Glagolitic Printing on the Internet

National and University Library Day was formally cele- The glagoljica.hr portal presents the most significant ac- brated in Zagreb on the 22nd of February when, 535 ye- hievements of our Glagolitic heritage. The portal is the ars ago, the first Croatian incunabulum, theMissale Ro- fruit of the work of many collaborators working to make manum glagolitice (Misal po zakonu rimskoga dvora) was our rich Glagolitic legacy accessible to all (books, manus- printed. The Director General of the National and Uni- cripts, inscriptions, music and other), and to contextuali- versity Library Tatijana Petrić PhD took the opportuni- se it using modern technologies. Our Glagolitic heritage ty to underline the unbroken connection between our is stored in the vaults of numerous Croatian and fore- first printed book, a masterpiece of printing in the Gla- ign institutions, and the Internet can bring it into your golitic script, and the present day National and Univer- home, wherever you live. The project has from day one sity Library in Zagreb, adding that the date on which it been financially supported by the Croatian Ministry of was printed is celebrated as the library’s day. She no- Culture. The effort has been joined by eminent speciali- ted that this incunabulum was the first European book sts and researchers of Glagolitic script and the authors not printed in the Latin script, but rather in the Croatian that have artistically interpreted the Glagolitic script, ge- language and script. Among the many laudable achie- nerously contributing their material to this open access vements of the leading Croatian librarians on this occa- forum. The National and University Library now offers sion we can highlight the promotion of the new glago- forty-six digital collections. Click: I’m Going Home! ljica.hr portal (https://glagoljica.hr/).

MATICA ožujak 2018. 41 Glazba gradišćanskih Hrvata koja gleda dalje od strogih folklornih oblika A sada nešto bitno drukčije… U gradišćanskih Hrvata put novoga kulturnog identiteta išao je i preko popa, roka, ska, džeza i sl. To nije značilo i odbacivanje vlastitoga kulturnog naslijeđa. Ono je i u novim oblicima bilo stalno prisutno korištenjem glazbenih motiva tradicijske glazbe

Bruji razdoblje poslije Drugoga svjetskog rata kada u cijeloj Europi kultura seoskih zajednica naglo gubi na važnosti i skupine i pojedinci traže nove oblike kulturnog izražavanja i identiteta.

‘KROWODNROCK’ U gradišćanskih Hrvata put novoga kulturnog identiteta išao je i preko popularne glazbe, roka, ska, džeza i sl. To nije značilo i odbacivanje vlastitoga kulturnog naslijeđa. Ono je i u novim glazbenim oblicima bilo stalno prisutno kori- štenjem glazbenih motiva tradicijske glazbe ili zvonkoga jezika predaka. Tako su ovi oblici kulturnog izražavanja bili istodobno novi i jako stari. Tako je nastalo nešto jedinstveno u hrvatskim okvirima – “Krowodnrock “, rok gradišćanskih Hrvata. Ovaj osebujni glazbeni pravac obilježava pjesme na Tekst: Marin Knezović One, a posebno njihova kultura, nasto- gradišćanskohrvatskome koji se mije- je se predstaviti kao zamrznute u pro- ša s njemačkim, preuzimanje glazbe- romatrati stvari i odnose storu i vremenu. To su slike ljudi koji i nih motiva iz tradicijske glazbe, kao i kao postojane i nepro- dalje žive tradicionalnim životom u svo- društvenu angažiranost koja je poseb- mjenjive bitno olakšava jim selima, odjeveni u narodne nošnje no vezna uz položaj hrvatske zajednice i pojednostavljuje naša i gotovo na isti način kao kada su se po- u austrijskoj državi i društvu. Ova poja- P opažanja. Dio je ljudske javili u novoj postojbini. Nemoguća je va, premda dobro poznata u Austriji i naravi da sve nastoji staviti u neki čvr- to, ali tromom umu privlačna predodž- sti okvir koji se teško ili nikako ne mije- ba. nja. Problem je u tome što statične, jed- Ovakav pristup vrijedi i za kulturu nostavne predodžbe ne odgovaraju gradišćanskih Hrvata. Doseljeni prije pet složenoj stvarnosti ljudskih zajednica i stoljeća, oni “ljubomorno čuvaju običaje pojedinaca. Takav pristup čest je i kada i kulturu koju su donijeli iz zemlje svo- promatramo hrvatske manjinske zajed- jih predaka”. To je zapravo poluistina nice u Hrvatskoj i okolnim zemljama. koja često više zavarava od otvorene laži. Ta je kultura od početka u stalno- U razdoblju poslije Drugoga me mijenjanju, u nastojanju da u no- svjetskog rata u cijeloj Europi vim okolnostima bez prestanka ponovno vrednuje sebe samu, kako u odnosu kultura seoskih zajednica naglo na svoje nositelje gradišćanske Hrvate, gubi na važnosti i skupine i tako i na način kako druge skupine njih doživljavaju. To posebno vrijedi za pro- pojedinci traže nove oblike mjene vezne uz kulturno burno dvade- kulturnog izražavanja i identiteta. seto stoljeće. To se osobito odnosi na

42 MATICA ožujak 2018. drugim sredinama gdje žive gradišćan- ski Hrvati, slabo je ili nikako prepozna- ta u samoj Hrvatskoj.

BRUJI IZ VELIKOG BORIŠTOFA Začetnici “Krowodnrocka” bila je skupina “Bruji” (u početku “The Brew”) iz Ve- likog Borištofa (Großwarasdorfa), sela u srednjem Gradišću. Korijeni banda sežu u kasne 1960-e, no prekretnicu u njegovu djelovanju predstavlja susret s “pastirskim rokom” sarajevske grupe “Bijelo dugme” polovicom 70-ih godina. “Bruji” se odlučuju izvoditi pjesme s po- dručja bivše Jugoslavije i koristiti motive gradišćanskohrvatskoga folklora u svojim pjesmama. Početkom 80-ih u pjesmama “Bruja” osjeća se i jak so- Coffeeshock cijalni angažman u kome problem asi- Company milacije hrvatske gradišćanske zajednice u Austriji ima važno mjesto. Članovi kost glazbenih oblika kojima se služe. bokrowodn” tako može biti pjevan, ali skupine angažiraju se u politici, a osni- Kao što je i kultura gradišćanskih Hrva- nikako banalan. Ako vam se svidi “Tur- vaju i kulturni centar “Kuga” u kome se ta otvorena raznolikim utjecajima i ob- bokrowodn”, sigurno vas ravnodušnim društveni aktivizam miješa s kabaret- licima, tako je teško samu njihovu glaz- neće ostaviti ni “Elektrikeri” koji su sami skim izvedbama, pop glazbom, organi- bu ograničiti na samo jedan stil, jednu sebe odredili kao “progresivno-alter- ziranjem glazbenih festivala i sl. glazbenu nišu. Tako “Coffeeshock Com- nativnu rock skupinu”. Još jedan band Da je cijela priča stala na “Brujima” pany” svoje glazbeno usmjerenje nazi- koji miješa engleski, njemački i hrvatski radilo bi se o zanimljivoj, ali ne osobi- va “SuperSkunkRockReege”, što god to ostavlja dojam kako najviše duguje “gru- to važnoj epizodi u kulturnom životu značilo. O nesputanome miješanju nje- ngeu”. Besramnome miješanju kultura gradišćanskih Hrvata. Ono što je bit- mačkoga, hrvatskoga, engleskoga i ta- i glazbenih oblika svjedočimo slušajući no jest nastanak cijele glazbene sce- lijanskoga u njihovim pjesmama da ne skupinu “Pristup”, vrsne glazbenike ko- ne koja reinterpretira kulturu i naslije- govorimo. Svirajući glazbu koja se opire jima ništa od Beča do dubokog Balkana đe gradišćanskih Hrvata u glazbenim definicijama našli su srodne duše i u hr- nije strano. Ponekad njihov suživot ra- oblicima karakterističnima za globali- vatskoj popularnoj “Dubiozi kolektivu”. zličitih zvukova (kontrabas, gitara, har- zirajuću popularnu glazbu dvadesetog monika i saksofon) traži veću pozornost, stoljeća. Miješanje drevnog jezika i tra- MEĐUSOBNO NADOPUNJAVANJE no svaka minuta slušateljeva pojačanog dicijskih glazbenih motiva sa suvreme- Na drugoj strani FTM je trio koji miješa angažmana se isplati. nim glazbenim oblicima može izazva- jazz, soul i hrvatski folklor kao da je to ti čuđenje, pa i zbunjenost, no nikako nešto posve prirodno, bez grubih ru- vas ne može ostaviti ravnodušnima. bova i s puno nijansi. Gradišćanskohr- Ono što je navodno nespojivo, u prak- vatska verzija Van Morissonove “Have si se uspješno nadopunjuje stvarajući I told you lately that I love you”? O da, novu, no ne time i manje bitnu, kultur- to postoji. Zanimljiv je i njihov doživljaj nu vrijednost. hrvatske popularne glazbe koji nas po- Premda su gradišćanski Hrvati mala tiče da je slušamo na jedan novi način zajednica, dojmljivo je obilje i raznoli- koji možda nismo očekivali. U FTM triju spoj jazza i gradišćanskohrvatskoga Nastao je osebujni glazbeni folklora zvuči kao da su ti zvuci od po- pravac pjesama na četaka bili zamišljeni da se međusob- no nadopunjuju. gradišćanskohrvatskome koje se Tragom “Bruja” ide band “Tur- miješaju s njemačkim i preuzimaju bokrowodn”. Premda se naslanjaju na tradicijsku glazbu gradišćanskih Hrvata motive iz tradicijske glazbe, kao i i njezinu melodioznost, “Turbokrowodn” društvenu angažiranost. je nepogrešivo čvrst, rock band. “Tur-

MATICA ožujak 2018. 43 Ako vam se svidi scene u kojoj staro i novo tako lako idu “Turbokrowodn”, sigurno vas ruku pod ruku. U tome gradišćanski Hr- vati nisu sami. Ovom bih prilikom samo ravnodušnim neće ostaviti ni spomenuo spektakularnu skupinu mla- “Elektrikeri” koji su sami sebe dih moliških Hrvata “Kroatarantata” koja izvodi glazbu u kojoj se miješaju tradi- odredili kao “progresivno- cionalne pjesme moliških Hrvata s fol- alternativnu rock skupinu”. klorom južne Italije. Glazba hrvatskih manjina s one strane strogih folklornih formi gotovo je doklapske pjesme. Njihov osjećaj za po- nepoznata hrvatskoj javnosti. Njiho- mno miješanje stila i utjecaja bez upli- vim prihvaćanjem hrvatska kultura kao tanja gega i dosjetke, njihovo a capella cjelina puno dobiva i uključivanjem hr- pjevanje čini se miljama dalekim od po- vatsko-manjinskoga popa, rocka, jazza vršnoga klapskog popa koji diljem hr- i različitih glazbenih “cross-over” oblika vatske obale plaćaju lokalne turističke postaje svjesna nekih svojih obilježja zajednice stvarajući navodno autentičan koje na svoju štetu zanemaruje, a za- zvuk hrvatskoga Mediterana. Tu nema pravo su joj jako potrebna. n ničega lažnog i isforsiranog.

MOLIŠKOHRVATSKA ENG In the Gradišće Croat community the devel- Na kraju, tu su “Basbaritenori”, na ‘KROATARANTATA’ opment of a new cultural identity has made free use of pop, rock, ska, jazz and other music forms. This prvo slušanje samo još jedna skupina Ovih nekoliko navedenih skupina čini in no ways means a rejection of cultural heritage, koja brodi na pomodnome valu pseu- tek mali dio jedne posebne glazbene but rather uses traditional music motifs in new forms.

DRAGI KLINCI I KLINCEZE, DRAGA DJECO! “RTL Zvjezdice” pozivaju svu raspjevanu djecu hrvatske dijaspore od 5 do 15 godina starosti, da se prijave na “RTL Zvjezdice” i steknu nezaboravno iskustvo i nova prijateljstva! Prijaviti se možete na web stranici www.rtl.hr, gdje ćete pronaći prijavnicu koju trebate CIJELU ispuniti te priložiti svoju sliku. OBAVEZNO napišite ukoliko pohađate glazbenu školu, ili zbor (naziv) te ako svirate neki instrument. Nakon što zaprimimo vašu prijavu, kontaktirat ćemo vas i dogovoriti detalje pristupanja audiciji koja će se izvršiti putem video poziva ili slanja vašeg videa. Molimo vas da budete pažljivi prilikom upisivanja brojeva mobitela vaših roditelja (staratelja) i e-mail adresa, kako bi nam olakšali stupanje u kontakt s njima. Veselimo se vašim prijavama i očekujemo vas u što većem broju!

Sretno svima!!! 44 MATICA siječanj/veljača 2018. Kontraadmiral Mirko Markov Mikas (Daruvar, 1943. – Caracas, 2016.) Biografija jednoga značajnoga hrvatskog izbjeglice – iseljenika U vrhunskoj mornaričkoj višedesetljetnoj karijeri ovaj je iseljenik dosegao visoke stručne, časničke i mornaričke pozicije. S admiralskim rangom postao je šef Glavnoga stožera Mornarice, ravnatelj u Ministarstvu obrane Venezuele

Tekst: Zdravko Sančević U vrijeme Domovinskoga rata javila se ideja da dođe u Hrvatsku vezano a vrijeme 2. svjetskog rata uz obranu hrvatske istočno-jadranske obitelj Špire Markova iz obale. No, upravo tada dolazi do potpi- Murtera, Mirkova oca, sivanja Daytonskoga mirovnog ugovora izbjegla je pred talijan- 1995. kojim prestaje hrvatski Domovin- Z skim fašistima u sjever- ski obrambeni rat pa tako izostaje i nje- nu Hrvatsku (Daruvar), dio ondašnje gov dolazak u RH i savjetodavna uloga. NDH koji nije bio pod talijanskom oku- Godine 1996. prihvaća ponuđeno pacijom 1941. - 1943. Iz Daruvara obitelj mjesto generalnoga sektorijalnog rav- Markov se vraća nakon rata 1945. u juž- nu Hrvatsku (Šibenik), no radi tamošnje jugo-velikosrpske diktature emigrira u U vrijeme Domovinskoga rata Venezuelu 1955. Mladi Mirko brzo se javila se ideja da dođe u Hrvatsku prilagođava u tadašnjoj Venezueli, po- hađa Srednju tehničku školu i 1961. kre- vezano uz obranu hrvatske Mirko Markov Mikas će na Pomorsku akademiju na nagovor istočno-jadranske obale. bivšega hrvatskoga domobranskoga glavnostožernog puk. Ivana Babića, koji Godine 1983. vraća se u flotu kao natelja vodoprometa u venezuelsko- je prešao 1944. na savezničku stranu. kapetan dozapovjednik na misilističkoj me Ministarstvu prometa i veza, no već Nakon kružnog krstarenja Pacifikom na fragati “Admiral García” (F-26). Sljedeće 1997. definitivno odlazi u mirovinu i če- razaraču “Zulia” 1965. dobiva naslov Li- godine unaprijeđen je u čin kapetana šće posjećuje Hrvatsku. cenciature iz pomorskih znanosti i čin bojnog broda te postaje tijekom sljede- Umro je u Caracasu 22. VI. 2016. u zastavnika/poručnika korvete. ćih dviju godina njezin zapovjednik. Ova svojoj 73. godini ostavivši za sobom su- Od tada je služio kao operativni ča- fragata klase “lupo” jedan je od šest bro- prugu i dva odrasla i školovana sina, te snik u floti razarača, patrolnih brodova, dova insignija venezuelske mornarice. rodbinu i mnogobrojne prijatelje. Kon- transportnih brodova i remorkera te Godine 1987. postaje zapovjednik traadmiral Mirko Markov ostat će u sje- dvije godine kao zapovjednik prvoga ka- eskadre fragata i za vrijeme te asignacije ćanju mnogih Hrvata iseljenika kao čo- detskog odjela na Pomorskoj akademiji. dogodio se incident u kojem kolumbij- vjek čvrsta karaktera i morala, vrsni God. 1976. zapovjednik je patrol- ska korveta “Caldas” ulazi u venezuelske profesionalac i veliki hrvatski rodoljub noga broda “Constitución” (P-11) čije teritorijalne vode i biva nakon ultimatu- i domoljub, koji je doživio slobodu hr- je geslo “facta non verba” definiralo i ma prisiljena napustiti venezuelsko po- vatskoga Jadrana od Istre do Kotora, a njegovu karijeru. Zatim, sljedeće godi- dručje. Sljedeće godine postaje dorav- za kojim je za života žudio. n ne obavlja službu na Pomorskoj aka- natelj Pomorske akademije Venezuele demiji i priprema se na niz tečajeva u i 1989. unaprijeđen u čin kontraadmi- ENG In his brilliant multi-decade navy career Mirko SAD-u, gdje dobiva 1981. naslov Ma- rala. S admiralskim rangom postaje šef Markov Mikas (Daruvar, 1943 – Caracas, 2016) gistera u operativnim istraživanjima u Glavnog stožera Mornarice, ravnatelj u achieved top specialist, officer corps and navy posi- tions. He assumed the command of the navy chiefs Pomorskome postdiplomskom učilištu Ministarstvu obrane te je 1995. nakon of staff at the rank of admiral and director at the (Monterey, California). 34 godine službe umirovljen. Venezuelan defence ministry.

MATICA ožujak 2018. 45 Naši gradovi: Sesvete

Zelina, a na sjeveru općina Marija Bistri- Od prigorskog ca u Krapinsko-zagorskoj županiji. Sesvete su reljefno položene na kon- taktu Prigorja Medvednice u smjeru prisavske nizine pri čemu je prigorje gradića do ispresijecano mnogobrojnim potoci- ma (Vuger potok, Kašina, Blaguša, Mo- ravče, Črnec), što je tijekom povijesti či- zagrebačke četvrti nilo idealne uvjete za razvoj ratarstva i vinogradarstva. Snažnijom industrijali- U samome naselju Sesvetama živi 50.813 stanovnika, zacijom 1960-ih godina dolazi do jače promjene socijalno-ekonomske slike dok u ostalim naseljima živi 19.196 stanovnika. Sesvete Sesveta, a posljedica toga je intenziv- imaju apsolutno najveći porast od gradskih naselja u nija urbanizacija. Ona doživljava snaž- niji razvoj i u ovom tisućljeću gradnjom Hrvatskoj jer je od 1991. godine broj porastao s 35.000 naselja Novi Jelkovec. na 50.000 stanovnika JEDINSTVENI PROJEKT U HRVATSKOJ Riječ je o novoizgrađenome naselju u južnome dijelu Sesveta čija gradnja je započela 9. listopada 2006. godine, a prvi stanari uselili su se u travnju 2009. godine. Novi Jelkovec čine 53 stambe- no-poslovna objekta, 2.713 stanova i 200 poslovnih prostora, što je jedinstveni projekt u Hrvatskoj. Novi Jelko- vec je, naime, jedan novi grad sa svim bitnim popratnim sadržajima za sta- novnike. Osim stambenih prostora iz- građeni su vrtić, osnovna škola, sportski objekti, narodna knjižnica, a u planu su i srednja škola, sportska dvorana, ba-

Župna crkva Svih svetih u Sesvetama

Pogled na Sesvete iz zraka

Piše: Zvonko Ranogajec lutno najveći porast od gradskih naselja u Hrvatskoj jer je od 1991. godine esvete su gradska četvrt broj porastao s 35.000 na 50.000 sta- grada Zagreba, smješte- novnika. Na zapadu Sesvete graniče s na na istočnome dijelu gradskim četvrtima Gornjom i Donjom zagrebačke gradske Dubravom, na jugu Pešćenicom-Žitnja- S aglomeracije. S površi- kom i općinom Rugvicom u Zagrebač- nom od 165 četvornih kilometara Se- koj županiji, na istoku su gradovi Zagre- svete se sastoje od 45 naselja koja čine bačke županije Dugo Selo i Sveti Ivan više od 20 posto površine grada Zagre- ba. Sesvete su ujedno i najmnogoljud- Najznačajniji kulturno- nija gradska četvrt Zagreba sa 70.009 stanovnika, što čini 10 posto stanovniš- povijesni spomenik Sesveta i tva grada Zagreba. U samome naselju njegov zaštitni znak je župna Sesvetama živi 50.813 stanovnika, dok u ostalim naseljima živi 19.196 stanov- crkva Svih svetih sagrađena nika. Sesvete kao naselje imaju apso- 1773. godine.

46 MATICA ožujak 2018. se auto-cesta Zagreb – Lipovac u smjeru istoka, Zagrebačka obilaznica, kao i au- tocesta u pravcu Goričana i Mađarske.

MIRKO PETRAVIĆ Gledajući političko-teritorijalno ustroj- stvo Sesveta, sredinom prošlog stolje- ća područje današnjih Sesveta bilo je podijeljeno između kotara Zagreb i Sv. Ivan Zelina. Od godine 1975. Sesvete su jedna od Zajednica općina Zagreb, a od 1982. jedna od 14 gradskih opći- na Zagreba koje prestaju postojati 31. prosinca 1990. Današnja ustrojbena struktura gradske četvrti Sesveta posto- Muzej Prigorja Sesvete ji od 2009. godine kada je osnovano 46 mjesnih odbora za isto toliko naselja. zen, kulturni centar, crkva, ambulanta i Središnja kulturna ustanova Najznačajniji kulturno-povijesni spo- tržnica, kao i dolazak tramvajske pruge. menik Sesveta i njegov zaštitni znak Širenje Sesveta gradnjom stambenih i Muzej Prigorja Sesvete je župna crkva Svih svetih sagrađena uslužnih sadržaja širi se intenzivno i u obavlja sustavna arheološka 1773. godine. Rastom Sesveta kasnije smjeru Kašine na sjever i Svetoga Iva- su osnivane nove župe, a zadnja među na Zeline na sjeveroistok. istraživanja na najvažnijem njima Jelkovec 2011. godine. Najznačaj- Središnja kulturna ustanova Sesveta, ranoantičkom lokalitetu nija osoba koja je svojim radom valori- Muzej Prigorja Sesvete, od 1976. godi- Kuzelin u Glavici Donjoj. zirala kulturnu povijest Sesveta i koja je ne obavlja sustavna arheološka istraži- bila jedna od najzaslužnijih za osnivanje vanja te su nakon iskapanja na najvaž- Muzeja Prigorja Sesvete bio je profesor nijem ranoantičkom lokalitetu Kuzelini juglednijih proizvođača mesa i mesnih i hrvatskoga i njemačkoga jezika Mirko u Glavici Donjoj pronašli novac i kera- suhomesnatih prerađevina sa snažnim Petravić koji je u Sesvetama djelovao miku iz brončanog i željeznog doba te izvozom u prekomorske zemlje. Na ža- od 1953. do 1973. godine. n antike. Prvi pisani trag naselja Sesvet- lost, tvrtka koja je privatizirana 1994. li- skoga prigorja nalazi se u Povelji kralja kvidirana je 2006. godine. Iz male desti- Emerika iz 1201., u kojoj se spominje po- lacije špirita obitelji Badel u Sesvetama sjed zagrebačkoga biskupa – Vugrovec, na početku 20. stoljeća razvilo se veli- dok se selo Kašina spominje već 1217. ko poduzeće za proizvodnju alkoholnih u Povelji kralja Andrije. Selo Sesvete i pića Badel koje i danas djeluje u Zagre- tamošnja crkva Svih svetih prvi se put bu. Sesvete su 1934./35. priključene na spominju u Povelji kralja Karla Rober- Zagrebačku električnu centralu. ta 1328. U pisanim dokumentima iz 15. Prometni značaj Sesveta i okolice i 16. stoljeća navode se imena naselja: valorizirao se zbog svog položaja u dru- Adamovec, Belovar, Moravče, Jeseno- goj polovici 19. stoljeća gradnjom “voj- vec, Planina, Šašinovec, Kraljevec, Pre- ničke” ceste od Sesveta preko Kašine puštovec i Jelkovec. do Laza na zagorskoj strani Medved- nice, kao i gradnjom željezničke pru- MESNA INDUSTRIJA ge Zagreb – Budimpešta 1870. godine. Sesvete 1457. godine od kralja Matije Uoči Drugoga svjetskog rata gradi se Korvina dobivaju mogućnost održava- cesta Zagreb – Dugo Selo, kao i Sesve- nja sajma. Počeci školstva datiraju u Se- te – Sv. Ivan Zelina te nakon Drugoga svetama 1865./66. godine, a 1879. go- svjetskog rata stara cesta Zagreb – Be- dine u Sesvetama se otvara jedna od ograd. U vremenu nakon stvaranja sa- Naselje Novi Jelkovec najpoznatijih mesnih industrija u ovome mostalne Republike Hrvatske izgradila dijelu Europe, Tvornica mesnate robe i masti d.d. koju 1921. preuređuju Kata ENG Sesvete is a district of Zagreb located in the northeast of its greater metropolitan area. With Rabus i sin. Tvrtka 1946. godine mijenja a population of 70,009 Sesvete also boasts the highest population of any of the city districts, about ime u PIK Sljeme i bila je jedan od na- ten per cent of the total population of Zagreb.

MATICA ožujak 2018. 47 Glasovanje u izboru za Večernjakovu domovnicu Mijenja se i redoslijed u većini kategorija

Na adresu Večernjaka u Dreieichu pokraj Frankfurta stiže sve više glasova za nominirane kandidate u izboru najpopularnijih Hrvata u iseljeništvu u kategorijama za sport, glazbu, glumu i showbizz

Tekst: Večernjakova domovnica uporni u glasovanju za Croatiju Ber- maneken iz Kölna te make-up artisti- lin, Croatiju Zürich, Croatiju Karlsruhe ca Ane Cvijetić iz Švicarske i Ivan Bo- ečernji list 12. put nagra- i Croatiju Frankfurt. Košarkaši Croatije ljat iz Berlina. đuje najpopularnije pje- Hawksa te Croatije Reutlingen s nešto U kategoriji ‘Najznačajniji događaj vače, umjetnike i sporta- manjim brojem glasova zaostaju za vo- godine’ Hrvatske svjetske igre iz Zagre- še u iseljeništvu. Što se dećim kvartetom. ba i Smotra crkvenih zborova i zajedni- V više približava finalna ve- U kategoriji ‘Glazbe’ sopranistica Ni- ca iz Njemačke prikupili su ovaj tjedan čer Večernjakove domovnice, koja će kolina Pinko Behrends iz švicarskoga najveći broj glasova. To ih je i dovelo u se održati 24. ožujka u 20 sati u Kon- Berna izbila je na prvo mjesto. Za njom vodstvo po broju glasova ispred pred- gresnome centru Kurhaus u Bad Hom- su s tek nešto manjim brojem glasova stave “Ero s onoga svita“. burgu, na adresu Večernjaka u Dreiei- glazbenice Danijela Škegro, pjevačica U kategoriji ‘Najuspješnije hrvatske chu pokraj Frankfurta stiže sve više udruge’, Hrvatski centar iz Beča je za- glasova za nominirane kandidate u iz- Jedna od rijetkih kategorija hvaljujući velikom broju glasova izbio boru najpopularnijih Hrvata u iseljeniš- na prvo mjesto. Na drugom i trećem tvu u kategorijama za sport, glazbu, glu- gdje nije bilo promjena u mjestu su Hrvatska kulturna zajednica mu i showbizz. Prema broju pristiglih vodstvu je kategorija ‘Glume’. iz Calwa i Udruga hrvatskih studenata glasova, mijenja se i redoslijed kandi- iz Münchena. data s najvećim brojem glasova u veći- U toj kategoriji najveći broj U kategoriji ‘Medijska osoba - po- ni izbornih kategorija. glasova imaju glumac Ante thvat godine’ vodstvo po broju glaso- Tako je glasovima pristiglim do za- Luburić i glumica Valentina va zadržao je Vinko Sabljo, organizator ključenja ovoga broja u kategoriji naj- Hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu. Na popularnijih sportaša vodstvo preuzeo Pahde. drugo mjesto izbio je kardiolog dr. Ivo rukometaš Melsungena Marino Marić. Martinović iz Marburga koji trenutačno Hrvatski rukometni reprezentativac i iz Münchena i Tonja Čuić iz Karlsruhea. ima nešto veći broj glasova od Roberta jedan od najboljih kružnih napadača Jedna od rijetkih kategorija gdje nije Kovača, koji je nominaciju zaslužio zašti- Bundeslige po broju glasova našao se bilo promjena u vodstvu je kategorija tom nemoćnoga starca kojemu je mla- ispred nogometaša Marka Pjace i Ante ‘Glume’. U toj kategoriji najveći broj gla- đi muškarac oteo novac s bankomata. Rebića. Neznatan broj glasova iza njih sova imaju glumac Ante Luburić i glumi- O finalistima izbora tako će odlučiva- ima MMA borac Roberto Soldić te ta- ca Valentina Pahde, dok je na trećemu ti glasovi čitatelja koji pristignu krajem ekwondo sportašica Ena Ćorić. mjestu Zlatko Burić iz Danske. idućeg tjedna. Nakon što se prebroje Kako se bliži kraj izbora, sve je vatre- U kategoriji ‘Showbizza’ najviše gla- svi glasački listići, prvih troje kandida- nije i u kategoriji ‘Najpopularnija ama- sova imaju Iva Batistić, street art foto- ta (najviše njih pet) na ljestvici dobit će terska sportska momčad’. Čitatelji su grafkinja iz Frankfurta i Robert Pavlović, pozivnice za finalnu večer.n

48 MATICA ožujak 2018. Od 1951. izlazi^ mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Maticin vremeplov

Pronašli smo u Matici za mjesece ožujak godine…

Priprema: Hrvoje Salopek

U posebnome prilogu Matice, Gradski “Novi klub raspolaže s tri prostorije: 1963. fond za stambenu izgradnju u Zagrebu 1969. dvoranom za sastanke, bibliotekom sa poziva iseljenike da razmisle o mogućnosti kupnje stana čitaonicom i sobom za šah. Klub radi svakoga dana i to je u Zagrebu. Prilog sadrži i anketu “koja će nam najbolje mjesto gdje će se okupljati iseljenici-povratnici u svom ilustrirati vaše želje i potrebe. U zajedničkom interesu slobodnom vremenu”, naglašava se u Matičinu prilogu u odgovorite na pitanja ankete i pošaljite na označenu povodu svečanog otvorenja kluba iseljenika-povratnika koji adresu”. se nalazio na drugome katu zgrade HMI-ja.

“Za Mimaru se može slobodno reći da je 1987. ubilježen u povijest našeg naroda iako je najveći dio svog života i svoje aktivnosti proveo izvan svoje domovine, kao iseljenik”, piše Matica u povodu smrti Ante Topića Mimare, velikog kolekcionara koji je umjetničku zbirku od oko 3.000 različitih predmeta od prapovijesti do 20. stoljeća darovao 1972. godine hrvatskome narodu, a zbirka je smještena i izložena u zgradi nekadašnje gimnazije na Rooseveltovu trgu u Zagrebu, u današnjemu muzeju “Mimara”.

MATICA ožujak 2018. 49 Povijesne obljetnice

Papa odobrava Spomenik glagoljici u Baškoj na Krku uporabu glagoljice Plodovi papina pisma iz 1248. bili su novi glagoljski spomenici, liturgijske knjige, pravni i drugi spisi. Tako je 1288. u gradu Novom u Vinodolu sastavljen Vinodolski zakon, najstariji spomenik običajnog prava na hrvatskome jeziku i glagoljskom pismu

roslavenskome jeziku hrvatske redakcije, a crkvene knjige pisali glagoljskim pismom. Sama riječ glagoljica dolazi od staroslavenske riječi “glagoljo” koja znači “govorim”. O postanku glagoljice postoje različite teorije. Prevladava mišljenje da su to pismo za misionarske potrebe u 9. stoljeću sastavili braća Konstantin (Ćiril) i Metod, svećenici iz Soluna. Oni su znali staroslavenski jezik pa ih je bi- Sv. Ćiril i Metod, slavenski apostoli zantski car na molbu moravskoga kneza Rastislava poslao kao misionare među Piše: Željko Holjevac no dopušćenje, ali samo u onim kraje- slavenske narode. vima u kojima se (već) upotrebljava gore a molbu senjskoga bisku- navedena (glagoljica), samo da se razli- AUTOHTONO NARODNO PISMO pa Filipa, papa Inocent kom pisma (jezika) ne bi povrijedio smi- Prema drugome mišljenju, glagoljica je IV. odobrio je 29. ožujka sao”, potvrdio je papa senjskom bisku- autohtono narodno pismo nastalo pri- 1248. uporabu starosla- pu prije 770 godina da može glagoljati. rodnim razvitkom među Hrvatima prije N venskoga jezika i pisma Doseljenjem u današnju domovinu Ćirila i Metoda. U zemljopisnoj raspro- glagoljice u bogoslužju u hrvatskim kra- Hrvati su utemeljili prve kneževine, a stranjenosti većine glagoljskih spomeni- jevima u kojima je od ranije postojao primanjem kršćanstva ušli su u zapad- ka na čakavskome govornom području, taj običaj. “Mi, dakle, imajući na umu da ni kulturni krug. Dok su ostali europski gdje nije vladao jedino i isključivo latin- je jezik podređen stvari, a ne stvar jezi- narodi slavili Boga na latinskome jeziku, ski jezik, može se prepoznati doprinos ku, dajemo ovlašću ove isprave traže- Hrvati su službu Božju obavljali na sta- hrvatskoga prostora nastanku i razvoju

50 MATICA ožujak 2018. Dok su ostali europski narodi bljava slavenski jezik da služi bogu bilo kao svjetovni svećenik ili kao redovnik. slavili Boga na latinskome jeziku, Nadalje, neka mu ne dopusti da služi Hrvati su službu Božju obavljali na misu u njegovoj biskupiji, osim ako bi staroslavenskome jeziku hrvatske bila oskudica svećenika; samo po odo- brenju rimskog pape može mu se do- redakcije, a crkvene knjige pisali pustiti da vrši svećeničku službu.” glagoljskim pismom. BAŠĆANSKA PLOČA Pod pritiskom reformnoga papinstva glagoljice, a u njezinu čuvanju i preno- poslije crkvenoga raskola i podjele kr- šenju ključnu ulogu imalo je redovniš- šćana na katolike i pravoslavce 1054. tvo. Važne su i veze s drugim narodima novi crkveni sabor u Splitu zabranio je jer su neki glagoljski spomenici, npr. Ki- slavensko bogoslužje, a glagoljaše je za- jevski listići, pronađeni i izvan hrvatsko- branio promicati u više crkvene službe ga prostora. ako ne nauče latinski jezik. Staroslaven- Isprva se crkvena hijerarhija borila ski jezik u bogoslužju je ukinut, ali gla- protiv uporabe staroslavenskoga jezi- goljica nije zabranjena. ka u vjerskim obredima i glagoljice u li- Oko 1100. isklesana je Bašćanska turgijskim knjigama. “Ta koji bi se oda- ploča, jedan od najstarijih i najvažnijih brani sin svete rimske crkve, kao što spomenika pisanih hrvatskim jezikom ste vi, radovao prikazati Bogu žrtvu na i glagoljskim pismom na prijelazu iz Glagoljski natpis u zagrebačkoj katedrali barbarskom ili slavenskom jeziku?”, pi- oblih prema uglatim slovima. To je za- sao je papa Ivan X. prvome hrvatskom pis na kamenoj ploči o darovanju zemlje nijih pravnih spisa srednjovjekovnoga kralju Tomislavu. U njegovo je vrijeme i gradnji crkve, pronađen u Jurandvoru europskog prava. To je najstarija naša na crkvenome saboru u Splitu zaključe- kraj Baške na otoku Krku. Dvojica bene- knjiga pisana kurzivnom glagoljicom no da se više ne zaređuju za svećenike diktinaca, opat Držiha i opat Dobrovit, i uz Rusku pravdu najstariji pravni ko- glagoljaši koji služe misu narodnim li- dali su uklesati na kamenu ploču gla- deks među slavenskim narodima. Oko turgijskim jezikom: “Neka se koji biskup goljskim slovima tekst koji govori da je 1450. sastavljen je Istarski razvod, saču- naše pokrajine ne usudi promaknuti hrvatski kralj Zvonimir u svoje vrijeme van u glagoljskom prijepisu iz 1546. kao na bilo koji stepen ikoga, koji upotre- darovao ledinu na kojoj je opat Dobro- kompilacija spisa od kojih najstariji po- vit sa svoje devetero redovničke braće tječe iz 1325., a govori o razgraničenju sazidao crkvu sv. Lucije. Najprije je Dr- posjeda u Istri. žiha poslije Zvonimirove smrti sastavio Tek u srednjem vijeku knjige su po- tekst s podacima o darovanju zemlje, a primile izgled kakav imaju danas, s ko- zatim je njegov nasljednik Dobrovit do- ricama i ilustracijama. Kako bi se saču- dao tekst s podacima o gradnji crkve. valo znanje, redovnici u samostanima prepisivali su glagoljske, latinične i ćirilič- NAJSTARIJI PRAVNI KODEKS ne rukopise, ukrašavajući ih lijepim ilu- Plodovi papina pisma senjskome bisku- stracijama. Koristili su se guščjim perom pu iz 1248. bili su novi glagoljski spo- i pisali na pergameni, a svoja djela ukra- menici, liturgijske knjige, pravni i drugi šavali su obojenim sličicama i uvezivali spisi. Tako je na početku 1288., u gra- u kožu. Bilo je potrebno dugo vremena du Novom u Vinodolu (danas Novi Vi- i puno napora da se ručno izradi knjiga. nodolski), u dvoru krčkih, vinodolskih i modruških knezova, sastavljen Vinodol- ‘ILIRSKI BREVIJARI’ ski zakon, najstariji spomenik običajnog Zlatno doba hrvatske glagoljske knjige prava na hrvatskome jeziku i glagolj- bila je druga polovica 15. stoljeća, na- skom pismu, kojim su uređena prava kon što se zaslugom njemačkoga izu- stanovnika vinodolskih općina i njiho- mitelja Johannesa Guttenberga poja- ve obveze prema svjetovnome knezu vilo tiskarstvo. U veljači 1483. tiskan je i nadležnome biskupu. Vinodolski za- glagoljski Misal po zakonu rimskoga dvo- kon jedan je od najvrjednijih spomeni- ra, prva hrvatska tiskana knjiga. Ne zna ka srednjovjekovnoga hrvatskog jezika se pouzdano gdje je ta knjiga tiskana. Misal po zakonu rimskoga dvora (čakavštine) i ujedno jedan od najvaž- Neki misle da je to bilo u Kosinju, dru-

MATICA ožujak 2018. 51 Zlatno doba hrvatske glagoljske knjige bila je druga polovica 15. stoljeća, nakon što se zaslugom njemačkoga izumitelja Johannesa Bašćanska ploča Guttenberga pojavilo tiskarstvo.

gi u Veneciji, treći u Modrušu, četvrti u gijskih knjiga. Glagoljicom su se služili i vrijeme oblikovanja modernih nacija Roču, a peti u Izoli. S obzirom na viso- hrvatski protestanti, ali je ona sve više potkraj 19. stoljeća naišli su na otpor ka- ku kvalitetu izrade knjige vjerojatno je uzmicala pred latinicom. toličkih vjernika koji više nisu razlikovali ona tiskana u Veneciji, odakle je tiskar- U novome vijeku došlo je do rusifi- staroslavenski jezik hrvatske redakcije stvo stiglo u hrvatske krajeve. Budući da kacije i napuštanja liturgijskih glagolj- od pravoslavnog bogoslužja. Danas je jedan opis Like i Krbave iz 1696. izrije- skih knjiga hrvatskih glagoljaša u Senj- glagoljica kao prvo hrvatsko pismo dio kom svjedoči da su se u Kosinju u Lici skoj i Modruškoj ili Krbavskoj biskupiji, nacionalne kulturne baštine, a prou- nekada tiskali “ilirski brevijari”, zacijelo jedinoj katoličkoj dijecezi u kojoj se pri- čavanjem glagoljskih spomenika bavi je ondje oko 1491. tiskan Brevijar po za- je Drugoga vatikanskog koncila 1962. - se Staroslavenski institut u Zagrebu. n konu rimskoga dvora, manje dotjerana 1965. slavilo Boga na narodnome jeziku, knjiga od prvotiska. Zbog poraza Hrva- a posljednji glagoljicom pisani poda- ENG On the 29th of March 1248 and at the request ta u bitci s Osmanlijama na Krbavskom tak potječe iz župne matične knjige u of Philip, the bishop of Senj, the Roman Catholic polju 1493. glagoljska tiskara ponovno Omišlju na otoku Krku, zapisan 1817. pontiff Innocent IV approved the liturgical use of Old Slavonic and the Glagolitic script in the Croatian je proradila u Senju, gdje je od 1494. do perom svećenika Nikole. Neki pokuša- lands in which this custom had already become com- 1508. tiskala nekoliko zapaženih litur- ji obnove glagoljske liturgije u Senju u monplace.

VIJESTI

Posjet školama u Sofiji u kojima se uči hrvatski jezik

s ukusnim toplim kruhom i soli zaželjevši nam tako srdač- nu dobrodošlicu uz direktoricu Rumanu Zdravkovu-Kole- vu i zamjenicu ravnateljice Sabku Popovu te predstavni- ke učitelja. Pozdravom – dobar dan – razveselili su nas i prvašići škole “Panajot Volov” koji su nedavno počeli učiti hrvatski jezik i koji se vesele mogućem posjetu Zagrebu za koji znaju da je glavni grad Republike Hrvatske. Dobrodošlica naših bugarskih prijatelja nastavila se i tijekom posjeta školi Marin Drinov gdje nas je dočekao direk- tor Oleg Mihajlov sa zamjenicom Ninom Ivanovom i uči- teljima, a u kabinetu hrvatskoga jezika susreli smo se i s BUGARSKA - Krajem studenoga 2017. boravila sam nekoli- Trifonom Pavlovom, predsjednikom građanske udruge “Bi- ko dana u Sofiji, a u povodu sudjelovanja na Međunarod- skup Josip Štrosmajer”. Bilo nam je zadovoljstvo čuti da u nome simpoziju ravnatelja škola. ovoj školi ima više od 100 učenika koji već nekoliko godi- Posebno mi je drago što sam kao ravnateljica OŠ Bijaći (Ka- na uče hrvatski jezik te da je naš biskup Josip Juraj Stro- štel Novi), a uz pomoć predstavnice Hrvata iz Bugarske - ssmayer poštovan u Bugarskoj, gdje je bio jedan od zna- ljubazne gospođe Hristine Jankove, predsjednice Kultur- čajnijih donatora. no-prosvjetnog društva Hrvata u Bugarskoj, uz predsjednika Upoznali smo i Kaneliju Spasenčovu Kostovu, direktoricu Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Nikicu Mihalje- škole “Stoil Popov” iz Novoga Iskara i njezinu zamjenicu Ma- vića, ravnatelja zagrebačke Osnovne škole dr. Ante Starče- riju Pavlovu Božilovu, koje žele u svoju školu uskoro uvesti vića, posjetila i škole u Sofiji u kojima se uči hrvatski jezik. učenje hrvatskoga jezika kao izbornoga predmeta te posje- U Osnovnoj školi “Panajot Volov” dočekale su nas dvije li- titi Hrvatsku kako bismo razmijenili i obogatili međusob- jepe djevojčice odjevene u tradicionalnu bugarsku nošnju na iskustva u odgoju i obrazovanju djece. (Jadranka Šošić)

52 MATICA ožujak 2018. Sanja Vulić: “Jedinstvo različitosti: Radovi iz hrvatske filologije”, Književni krug Split

Nova knjiga o jeziku hrvatskih književnika Većim dijelom predmet njezine raščlambe su autorska djela hrvatskih književnika od 16. do 20. stoljeća, a manjim dijelom jezik pučke književnosti nastale usmenom predajom

Mihajla Radnića, Krste Pejkića, Vice Pe- bi prihvaćanjem jezične koncepcije koju trovića, Jurja Muliha, Janka Draškovića, je Drašković zacrtao na početku svoje Ambroza Markovića, Antuna Gustava Disertacije raskorak između hrvatsko- Matoša, Zdenke Marković, Ante Jakši- ga standardnog jezika s jedne strane ća, Mate Šinkovića, Milene Rakvin Miš- te kajkavskih, pojedinih čakavskih te Tekst: Anđela Frančić lov. Završno poglavlje nosi naslov Filo- arhaičnijih hrvatskih štokavskih govo- loški pristup pučkim prozama podravskih ra s druge strane “bio neusporedivo edinstvo različitosti: Rado- Hrvata u Mađarskoj. Autorica pojedina manji nego što je to postao nakon što vi iz hrvatske filologije naj- poglavlja uklapa u cjelinu s ostalima do- je prevladala standardnojezična kon- novija je knjiga znanstve- kazujući da su svim istraživanim djelima, cepcija hrvatskih vukovaca”; te podsje- nice Sanje Vulić. Riječ je unatoč mnogobrojnim različitostima, ća na gotovo zaboravljenu činjenicu da J o izabranim temama au- poveznica mnogobrojne jezične znaje Ambroz Marković priredio prvotisak toričinih istraživanja vezanih uz jezik čajke kojima su čvrsto vezana u cjelinu Osmana s 14. i 15. pjevanjem Gunduli- hrvatske književnosti. Većim dijelom koju zovemo hrvatskim jezikom. ćeva unuka Pijerka Sorkočevića… predmet njezine raščlambe su autor- Knjiga Sanje Vulić, Jedinstvo različi- ska djela hrvatskih književnika od 16. Obuhvativši različite hrvatske tosti: Radovi iz hrvatske filologije važan do 20. stoljeća, a manjim dijelom jezik je prinos proučavanju hrvatskoga jezi- pučke književnosti nastale usmenom prostore na kojima su stvarali ka u djelima nastalim u polutisućljetno- predajom. Obuhvativši različite hrvat- poznati hrvatski književnici me rasponu. Svako je poglavlje ogledan ske prostore (od Dubrovnika i Dalma- autorica osvjetljava njihovo primjer jezične raščlambe provedene i cije preko zagrebačkoga i slavonskoga opisane akribijom vrsnoga znanstveni- područja i Bačke, do mađarskoga dije- djelo dokazujući da su svi oni ka dobro upućenoga u povijesnojezičnu, la Podravine i zapadne Mađarske) na važan kamenčić hrvatskoga dijalektnu i standardnojezičnu proble- kojima su živjeli i stvarali svoja djela po- matiku hrvatskoga jezika. Preglednost, znati hrvatski književnici poput Matoša jezičnog mozaika. dokumentiranost, preciznost u prikazu i Vrančića, ali i nepravedno zapostav- podataka, zaključci temeljeni na prika- ljeni pisci poput Zdenke Marković, Ante Uz ostalo, Sanja Vulić svojom najno- zanim činjenicama, kontekstualiziranost, Jakšića, Mate Šinkovića, Milene Rakvin vijom knjigom pokazuje da su tzv. čaka- terminološka ujednačenost – sve to čini Mišlov i dr. – autorica osvjetljava njiho- vizmi u dubrovačkoj književnosti najve- knjigu znanstvenim djelom, vrijednim vo djelo dokazujući da su svi oni važan ćim dijelom značajke arhaične hrvatske prinosom hrvatskoj filološkoj misli.n kamenčić hrvatskoga jezičnog mozaika. štokavštine; da su mnoge riječi u Vran- Knjiga ima 15 poglavlja. Nakon Uvod- čićevu rječniku nekritički proglašavane ENG Jedinstvo različitosti: Radovi iz hrvatske ne riječi slijedi poglavlje naslovljeno Jezič- kajkavizmima; da je razlika između du- filologije (Unity in Diversity: Papers on Croatian Phi- na previranja u dubrovačkoj renesansnoj brovačkih renesansnih i baroknih knji- lology) is the latest tome from the pen of researcher Sanja Vulić. The book pools various topics Vulić književnosti, a zatim poglavlja o jeziku ževnika nedvojbeno veća s književno- has researched in her study of the language of Cro- Aleksandra Komulovića, Fausta Vrančića, ga nego s jezikoslovnoga aspekta; da atian literature.

MATICA ožujak 2018. 53 Govorimo hrvatski Doba rušenja I dalje slušamo jadikovke kako normirani jezik ugrožava dijalekte, jadikovke koje su mogle biti opravdane jedino u doba vladavine srpskohrvatskoga, ali tada su, naravno, svi u strahu šutjeli

edan od poslova koji u današnje doba rokni dvorac ili crkva, a suvremenim se oružjem ostavlja dojam uzaludnosti, pravoga Si- može razoriti u jednom danu. Koliko je roditelj- zifova posla, jest pisanje o važnosti nor- ske požrtvovnosti potrebno da se odgoji čestit i miranoga hrvatskoga književnoga jezika vrijedan čovjek, koliko godina i desetljeća taj čo- i općenito upozoravanje o njegovoj izni- vjek kasnije i sam ulaže truda da bi stekao što više mno važnoj ulozi u očuvanju samobit- znanja i svih ostalih ljudskih kvaliteta, a mogu- nosti hrvatskoga naroda. Posebice obeshrabruje će ga je u sekundi ubiti jednim jedinim metkom. činjenicaJ što mnogi mladi intelektualci to ne ra- Tako je i književni jezik lako razoriti, ne obazirući zumiju, ili ne žele razumjeti. Tako su sve glasni- Piše: Sanja Vulić se na njegovu vrijednost. Naravno, u temeljima ja mišljenja, ponekad čak i u jezikoslovnim kru- takovih nastojanja s jedne je strane svjesna že- govima, kako je pisanje na mjesnim govorima ravnopravno lja za razaranjem normiranoga književnoga jezika kao zajed- pisanju na standardnom jeziku. Posljedice takovih stavova ničkoga jezika svih Hrvata i važne kohezijske sile hrvatskoga već su očite. Nedavno je npr. u uredništvo jednoga stručno- naroda. Međutim, jednako je zastupljen i drugi uzrok, u te- ga časopisa stigao članak s izričitom napomenom autora da meljima kojega je ne samo neznanje, tj. nedovoljno znanje se njegov tekst ne smije lektorirati, tj. da tekst treba objavi- normiranoga jezika, nego usto i izostanak želje i volje da se ti doslovce kako je napisan, a radilo se o tekstu napisanom uloži bilo kakav napor kako bi se taj jezik naučio. Takovima na (novo)štokavskom razgovornom jeziku jednoga velikoga je jednostavnije proglasiti jezik ulice ravnopravnim normira- grada kojega stanovnici umišljaju da su čakavci, premda to nomu jeziku. A živimo u doba kada je to na žalost moguće. već dugo nisu. Nastavnici hrvatskoga jezika, koji su u osnovnim i srednjim Unatoč nadasve složenoj političkoj situaciji u hrvatskim školama istraživali učeničko poznavanje hrvatskih riječi, već zemljama i strašnim ratovima, zahvaljujući nastojanjima mno- godinama primjećuju da npr. vrlo mali postotak učenika zna gih požrtvovnih pisaca i zapisivača, hrvatski se pisani jezik što znače riječi udovica i cvrčak. Za potonju djeca misle da je gradio i razvijao stoljećima, s postupnim stvaranjem uvjeta vrsta ptice. Ja sam pak ove akademske godine otkrila da mno- za ustanovljenje modernoga normiranoga jezika, ponajprije gi moji studenti ne znaju što znači riječ mladomisnik. To im je zahvaljujući bogatoj književnoj baštini, ali i političkim borba- potpuno nepoznat pojam. Istodobno i dalje slušamo jadikov- ma. Kao što gradnja svega dobroga traje dugo i iziskuje žrtve, ke kako normirani jezik ugrožava dijalekte, jadikovke koje su tako je i gradnja našega književnoga jezika trajala dugo. Na mogle biti opravdane jedino u doba vladavine srpskohrvat- žalost, iskustvo nam vrlo jasno pokazuje da je sve što je do- skoga, ali tada su, naravno, svi u strahu šutjeli. Danas se pak bro i vrijedno neusporedivo lakše rušiti nego graditi. Koliko očekuje da zašute branitelji i promicatelji važnosti normira- je desetljeća trebalo da se izgradi prelijepi renesansni ili ba- noga hrvatskoga jezika. Još uvijek nas ima koji ne šutimo. n

Književni natječaj na španjolskome s temom kardinala Stepinca

U organizaciji izdavačke kuće Krivodol Press, Književni natječaj realiziran je uz potporu Centra za studije “Kardinal Stepinac” i na hrvatskog veleposlanstva u Buenos Airesu, Radija inicijativu argentinske spisateljice hrvatskoga Croacias Totales, Argentinske katoličke tiskovne podrijetla Carmen Vrljičak Verlichak, do Uskrsa agencije (AICA), tvrtke Hladan, restorana Dobar ove godine otvoren je književni natječaj s temom tek, prof. dr. sc. Darka Žubrinića i arhitektice blaženog kardinala Alojzija Stepinca za autore na Neve Ursić. Iz natječaja se može iščitati kako će španjolskome jeziku. Riječ je o prvome natjecanju najbolje radove ocjenjivati žiri u sastavu: lingvist pisanih djela o kardinalu Stepincu. Tim povodom Carmen Vrljičak Luz Espain, dr. Jorge Rouillon (časopis La Nación) i dr. Krešimir izjavila je kako je cilj natječaja upoznati lik blaženog Alojzija Mikšić (Sveučilište u Buenos Airesu). Pet najboljih radova po Stepinca izvan hrvatskih zajednica te na taj način upoznati i ocjeni žirija bit će novčano nagrađeni, svaki po 200 dolara, a nakon Republiku Hrvatsku. završetka natječaja i svih pristiglih radova napravit će se knjiga s odabranim djelima.

Upute za natječaj pogledajte na stranici: https://krivodolpress.blogspot.hr/, a radovi se mogu slati do 1. 4. 2018. na e-mail: [email protected] Jantarski put baštine (Dojmovi s posjeta Koljnofu - Mađarska)

išući dajem komad duše uz bezgraničnu srcima, koji me neodoljivo podsjećaju na ljubav te u tom sebedarju postajem Slavoniju, okitila sam se prekrasnim biserima Pbogata jer zauzvrat uz pisanu riječ i onoga iskonskog blaga koje najbolje čuvaju gostovanja u novim mjestima i krajevima baš oni, svjesni njegova iščezavanja. Otud upoznajem divne ljude i prekrasne domaćine. naziv Memorijalni hrvatski kulturni centar, Tako svaki put posijem sjeme svoga srca na kako zovu novoizgrađeni kompleks gdje smo novo mjesto i poželim da posijani susreti se smjestili jer, kako je objasnio domaćin: povezanosti rastu dok god imam dara i srca “Jednom kada nas i ne bude, neka ostane za stvaranje. trajni spomen da su tu živjeli Hrvati!” Te Ali ono što sam doživjela u Mađarskoj, kod riječi urezaše mi se u srce poput rezbarije na naših dragih gradišćanskih Hrvata, više je drvenim poklopcima vinskih bačvi na kojima nego susret. Mogu to nazvati i otkrićem ili su oslikane povjesnice i poveznice s matičnom spoznajom, ali u svakom slučaju obogatili su domovinom, smještene u muzejskoj kućici u moj život, proširili vidike i posramili mnoge koji sklopu kompleksa. Prvo što sam pomislila o ovim divnim čuvarima kulturne baštine ništa je što bih ja mogla učiniti da se to uskoro ne ili premalo znaju. dogodi, kako da sačuvamo kulturnu baštinu Godina je tek počela, a meni kao da je u koju njeguju u svojim kulturno- umjetničkim naručje dala pet stoljeća, baš koliko Hrvati na ovom području društvima, zajednicama, samoupravama, glazbenim grupama Mađarske čuvaju svoj jezik, tradiciju i kulturu. Takav dar i svim oblicima organiziranja i djelovanja kako bi opstali i dobila sam od domaćina, gospodina Franje Pajrića, koji mi je ostali to što jesu - Hrvati. Sljedeća pomisao je koliko Republika pomogao rekonstruirati dijelove povijesti i pronaći one crne Hrvatska čini u tim nastojanjima. Čini se kao da gledam kako rupe koje su povijesni prevrtljivci režirali u osobne interese. prekrasni cvijet koji me oduševljava vapi za kapi vode i suša Njegova energija prštala je i utrkivala se s vremenom jer samo što nije zatrla njegovu ljepotu. smo u jednome dahu htjeli dotaknuti se svega važnog, svega Asimilacija, demografska slika, nedostatak nastavnog kadra i vrijednog, svega značajnog, a toga je doista puno. I ostala sam duhovnih vođa trajno narušavaju sliku idiličnosti života hrvatske zatečena kako sam malo znala o baštinicima jedne od najstariji manjine u Mađarskoj i ostavljaju posljedice koje će možda za europskih kultura, o sličnostima i povezanostima u hrvatskome i petnaestak godina biti teško popraviti. Treba djelovati odmah mađarskome jeziku, o lažnoj slici koju je uokvirio Beč, pohodima i tek sada razumijem energičnost domaćina koji mi je želio sve kroz Panoniju, meridijanima i paralelama koje ne samo da objasniti, kao i ostalim gostima koji dođu u Koljnof, s namjerom povezuju svetište u Sinju i Koljnofu, nego i Kiseljak dovode ravno da ostavi za sobom pečat ljubavi prema svome narodu. u najnoviju ulicu Koljnofa, kao i o svim drugim nazivima mjesta Prije nego što smo se pozdravili svratili smo u ‘Rupu od zdravlja’ koji imaju svoju priču jer svaki naziv ima i svoju formu značenja na kuhano vino, ispod Šopronskoga trga, u podrumima koji funkcionalnosti. su me vratili u neku daleku prošlost da bih mogla nastaviti Poželjeh prastarim klinastim pismom, koje mi je divno dalje u budućnost. Okrjepljena u tom svježem zimskom danu prezentirao gospodin Franjo Pajrić, pismom puno starijim od krenula sam dalje starim jantarskim putem sa srcem ispunjenim glagoljice, napisati da sam beskrajno zahvalna na prilici da sam neizmjernim bogatstvom koji vraćam u Mostar sa željom da uz posjetila Koljnof, Petrovo Selo, Šopron i druga mjesta i sela u pisanu riječ vezem dragulje o svome narodu u lijepoj Mađarskoj. kojima žive Hrvati u Mađarskoj. Dvojezične ploče probudile su Samosvjesnost mojih prijatelja iz Koljnofa obvezala me da mi želju za učenjem mađarskoga jezika iz samog poštovanja iščitam sve divne knjige koje sam donijela sa sobom u želji prema uređenosti društva i da ih potpuno upoznam i dalje suživotu mnogobrojnih naroda raznosim dobru riječ o njima. koji ovdje žive. A ovo je pričica koju tek počinjem Na dvojezičnoj ploči u Koljnofu pisati i želim da taj rad neprekidno iznad piše Kopháza, kao što i u traje. Hvala vam, dragi prijatelji, nedalekome gradu Šopronu piše na gostoprimstvu i svemu što mađarski Sopron, no nije mi to činite u ovih pet stoljeća. nakon dolaska puno odavalo, ali nakon obilaska, otvaranja Anita Martinac škrinja i riznica blaga koji čuvaju Koljnof, 26. i 27. siječnja 2018. u svojim širokim ulicama i širokim

MATICA ožujak 2018. 55 Naša Vrijeme pripreme: kuhinja 120 min Hrvatska jajarica 1. Zdravko Čolić – Kuća puna naroda starska jajarica (uskrsno pecivo s jajetom) tradicionalni je recept koji 2. Kedžo – Vojnik ljubavi se obično priprema u uskrsno vrijeme. Najčešće su bake u starim pe- 3. Petar Grašo – Ako te pitaju ćimaI pripremale jajarice koje su darivale svojim unucima. Jajarice se pri- 4. Vanna – Najbolji ljudi premaju od tijesta za pincu uz dodatak 1 - 2 žumanca. Tijesto se može 5. Mia – Kiša ispreplesti na nekoliko načina, a najpoznatiji je onaj u obliku vijenca. 6. Ž. Bebek & Gospodari noći – Gospodari noći 7. Hladno Pivo feat. J. Lisac – Soundtrack za život 8. Bang Bang – Papar i sol 9. Colonia – Maskenbal 10. Buđenje – Budi moja 11. Joy – Sve jeseni, zime 12. Gea – Ti si ona koju tražim 13. Bosutski bećari – Moje sve 14. Adastra – Predajem se 15. Luka Basi – Seko moja 16. Boris Novković – Čista ljubav 17. Markiz – Sve što sada želim

SASTOJCI: 1 kg glatkog brašna • 1 omot mješavine dodataka za pincu/sirnicu • pr- 18. Mladen Grdović – Jubim dan kad san te srija stohvat soli • 40 g svježeg kvasca • 240 g šećera • 2 jaja • 2 žumanca • 100 g maslaca 19. Zsa Zsa & Vanna – Tragom tvojih tragova • 1,8 dcl kiselog vrhnja • 2,2 dcl mlijeka • 8 srednjih jaja • 1 žličica vode • 1 žumance 20 Antonela Doko – O čemu pričamo 21. Antonija Šola – Tvoja PRIPREMA: U posudu staviti brašno, mješavinu dodataka za pincu/ sirnicu, šećer i sol pa promiješati, zatim dodati dignuti kvasac te osta- 22. Pirati – Godina za godinom le sastojke za tijesto. Miješati spiralnim nastavcima miksera da tijesto 23. Jole – Maksimalno postane kompaktno, zatim ga rukama još malo mijesiti i oblikovati u 24. Tragovi – Ljubav za jednu noć kuglu. Ostaviti sat vremena da mu se poveća volumen. Tijesto premi- 25. Ante Cash – Ante jesiti i oblikovati u kuglu koju zatim treba malo spljoštiti pa kao tortu 26. Ž. Bebek & O. Dragojević – Ako voliš ovu ženu odrezati na osam jednakih dijelova. Svaki trokut malo oblikovati pa 27. J. Pađen & Aerodrom – Ja te jednostavno volim podijeliti na dva dijela. Isto tako tijesto možete oblikovati u valjak pa odrezati 16 jednakih dijelova. Uzimati po dva komada, oblikovati sva- 28. Lorenzo feat. Antonela Doko – Sve što pomislim ki u valjak dužine 30 cm pa spiralno isplesti, odnosno zavrtjeti valjke u 29. Marko Vukes – Žedan tvoje ljubavi pletenicu čije krajeve spojiti tako da nastane krug. Odložiti na lim oblo- 30. Tedi Spalato – Najlipša na svitu žen papirom za pečenje. Isto ponoviti s preostalih 14 komada tijesta. Oprati jaja te mokra pažljivo utaknuti u sredinu svakog vjenčića. Osta- viti pokrivene da odstoje 20-ak minuta. Uključiti pećnicu na 180⁰ C. Kad je pećnica ugrijana, premazati tijesto jajarice mješavinom žumanca i vode te peći 30 minuta. Pečene jajarice ohladiti pa jaja premazati masnoćom da dobiju sjaj, po želji obojiti jestivim bojama. Krenule prijave za 4. konferenciju u Ozlju - Branding Hrvatske “Kad pomisliš da gotovo je...” Projekt kojem tepaju da je najbolja konferencija u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina fascinantan je po mnogočemu. Prije svega po profilu samih predavača – za nas rijetko viđena koncentracija hrvatske pameti i izvrsnosti na jednome mjestu

ad pomisliš da gotovo je...” - tako bismo mogli sročiti najav- nu poruku Petar Ću- “K rić agencije koja stoji iza velikoga nacionalnog projekta pod nazivom “Branding Hrvatske u svijetu” - konferencija iz brendiranja nacije i javne, kulturne i znanstvene diplomacije, a na kojoj će izlagati neki od najuspješ- nijih hrvatskih povratnika, useljenika i budućih povratnika. U suradnji s Državnim uredom za Hrvate izvan RH, Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskom gospodarskom komorom, Karlovačkom županijom – te ove godine pod posebnim pokroviteljstvom Grada Ozlja i gradonačelnice Gordane Lipšinić – ovaj projekt održava se četvrtu godinu zaredom u našoj zemlji, a prvi put u Ozlju, u Dvorcu Zrin- Projekt se realizira pod misli i razgovora te nesmetane izmjene skih i Frankopana (Zavičajni muzej) od informacija, a prijavi prethodi slanje ži- 20. do 22. travnja. pokroviteljstvom Grada votopisa i proces predselekcije. Projekt kojem tepaju da je najbo- Ozlja i gradonačelnice What a Diff’Rence a Day Makes/Kakvu lja konferencija u Hrvatskoj u posljed- razliku čine tri dana? Organizator jam- njih 20 godina fascinantan je po mno- Gordane Lipšinić, mr. sc., te či otvorena i ‘bez uvijanja’ predavanja gočemu. Prije svega po profilu samih u partnerstvu s Državnim koja ne govore o stvarima kako knjige predavača – za nas rijetko viđena kon- uredom za Hrvate izvan nalažu da bi trebale biti, već kakve one centracija hrvatske pameti i izvrsno- uistinu jesu. Daju se primjeri iz stvarnog sti na jednome mjestu (Davor Pavuna, RH, HMI-jem, Hrvatskom života, mogućnosti diskutiranja vlastitih Martina Filjak, Andrija Čolak, Miroslav gospodarskom komorom i projekata te uvid u mogućnost financi- Vrankić, Goran Bandov, Anja Bauer) te ranja i investiranja. Razgovara se o važ- istaknutih pojedinaca s nespornim fi- Karlovačkom županijom. nosti lobiranja, pozitivnog razmišljanja, nancijskim talentom i utjecajem (Plinio pravnoj državi (i što učiniti ako ona ne Cuccurin jedan je od deset najbogati- predavača s polaznicima koji je nagla- funkcionira?). Tu su: inspiracija, eduka- jih Hrvata prema Forbesu; Tomislav An- šeno “hands-on”, odnosno praktičan, cija, brand-nacija. Očekujte tri dana u tunović je “kralj nafte” i jedan od naju- interaktivan i prije svega osoban (na- Ozlju koja će promijeniti sve! spješnijih bosanskih Hrvata i dr.), a tu stoje izbjeći suvišnu akademičnost te u Prijave na: Branding.Hrvatske@ su i poštovane društvene i TV-komen- opuštenome “američkom stilu” postav- gmail.com n tatorice Marija Selak, Višnja Starešina, ljati pitanja i otvoriti dijalog do maksi- mladi operni pjevač iz Ozlja koji je de- muma). To je ostvarivo jer se koncept ENG Applications are open for the 4th Branding bitirao u Kraljevskoj operi u Londonu konferencije temelji na ekskluzivnom Croatia Conference in Ozalj (April 20th to 22nd). The Leon Košavić i dr. pristupu 50 polaznika iz čitave Hrvat- conference is fascinating in many respects, above all in terms of the profiles of the event lecturers—a Ipak, najveća posebnost konferenci- ske, u cilju kreiranja atmosfere maksi- rare concentration of brains and excellence in Cro- je krije se u inovativnom pristupu rada malnog povjerenja, slobodnog protoka atia.

MATICA ožujak 2018. 57 Rudolf Crnković (1889. - 1967.) – velikan tamburaške glazbe u Americi “Bez tamburice nema duše našeg naroda” Rudolf Crnković rodio se 1889. u Gornjim Kutima, u Brod Moravicama, u Gorskome kotaru. O njemu se malo zna u domovini Hrvatskoj iako je njegov doprinos u razvoju i napredovanju tamburaške glazbe u SAD-u golem

vima. Grad Pittsburgh već početkom 20. čanja, krstitke i slična obiteljska te druš- stoljeća postao je prijestolnica tambu- tvena okupljanja. Zahvaljujući tim prvim raške glazbe. Nicali su mnogi tambu- uspjesima Crnković se odlučio u pot- raški sastavi i zborovi. Još 1900. godi- punosti posvetiti glazbi te se pridružuje ne u New Yorku, u poznatoj dvorani profesionalnome Tamburaškom druš- Carnegie Hallu održan je tamburaški tvu “Zvonimir” koje je u to vrijeme bilo koncert, a 1937. osnovana je daleko vrlo popularno diljem Amerike. “Zvoni- poznata Duquesne University Tamburi- mir” je tada sa svojim turnejama krsta- tzans koja je kasnije, poslije Drugoga rio diljem Amerike i održavao koncerte. svjetskog rata utemeljila Tamburitzans Tamburaško društvo “Zvonimir” Rudolf Crnković Philharmonic Orchestra. osnovano je 1906. godine u Steelto- nu (Pennsylvaniji), a nakon temeljnih Tekst: Franjo Bertović VODEĆI PRIMAŠ priprema i uvježbavanja preselilo se Foto: Glazbena biblioteka HBZ-a Crnković napreduje kao tamburaš i svi- u Buffalo, u saveznu državu New York ra u nekoliko sastava kao vodeći primaš. te nešto kasnije u Cleveland u Ohiju. rvatsko iseljeništvo odu- Obično su to bile svirke za zabave, vjen- U Cleveladu je društvo zapravo dobi- vijek se ponosilo malim lo ime “Zvonimir” po hrvatskome kra- instrumentom koji zove- Bio je član Tamburaškog lju Zvonimiru. mo tamburica. Donosilo društva “Zvonimir” koje je u Rudolf Crnković na svom putova- H je tamburicu u svojoj ise- nju sa “Zvonimirom” vodio je dnevnik ljeničkoj torbi, izrađivalo u novoj domo- to vrijeme bilo vrlo popularno vini i uvijek imalo pri ruci da bi ublažili diljem Amerike, održavalo nostalgiju koja se uvlačila u ljudsko ti- jelo natopljeno znojem i umorom po- turneje i koncerte. slije radnoga dana. Izvrsnih tamburaša i ljubitelja žičanih instrumenata ima diljem svijeta, a jedan od njih bio je Rudlolf Cr- nković (Rudolph Cernkovich) koji se do- selio u Ameriku 1905. i to s tamburicom u ruci. Došao je u Pittsburgh, grad že- ljezne i rudarske industrije, gdje je dobio prvo zaposlenje. O ovome velikanu tamburaške glazbe malo se zna u domovini Hrvatskoj iako je njegov doprinos u razvoju i napredovanju tambu- raške glazbe u SAD-u golem. Rudolf Crnković rodio se 1889. u Gornjim Kutima, u Brod Moravicama, u Gorskome kotaru. Već na samome početku svoga iseljeničkog života pri- družuje se raznim tamburaškim sasta-

58 MATICA ožujak 2018. puta od 1913. do 1918. godine. Tako “Bez tamburice nema prikupljene podatke u petogodišnjem razdoblju objavljuje u knjizi pod naslovom “Sa Zvonimirom po Americi”. Knjigu je napisao i izdao 1933. godine. duše našeg naroda” Dnevnik je doista zanimljiv jer Crnko- vić bilježi kronološkim redom nastupe Rudolf Crnković rodio se 1889. u Gornjim Kutima, u Brod “Zvonimira”, reagiranja publike te opisu- Moravicama, u Gorskome kotaru. O njemu se malo zna je američke države kroz koje je putovao i u kojima je susretao ljude. Opisuje i u domovini Hrvatskoj iako je njegov doprinos u razvoju i svoje susrete s Hrvatima koji se pojav- napredovanju tamburaške glazbe u SAD-u golem ljuju na koncertima ili ih slučajno susre- će na putu širenja tamburaške glazbe i hrvatske baštine. To su bili većinski ru- dari u rudnicima ugljena, željeza, olova, srebra, bakra i cinka, poljodjelci (farme- ri) i šumski radnici.

KOMPONIRA I ARANŽIRA Rudolf Crnković završio je trogodišnje školovanje na University Extension Con- servatory u Chicagu tako da je stručno osposobljen da se potpuno posveti glaz- benom stvaralaštvu. Ostavio je mnoge notne zapise. Komponirao je i aranžirao Tamburaši ‘Zvonimira’ na turneji mnoge pjesme i tamburaške komade. Napisao je aranžmane za više od 1.000 pjesama, svojih ili drugih autora, napi- Posthumno je primljen u tvo. Neki u tome uspiju, i uz takve iskre sao kataloge narodnih i drugih skladbi proisteče kašnje veliki zbor, nu neki u te notne zapise gotovo za sve glazbe- Tamburašku kuću slavnih svojim nastojanjima padnu.” ne instrumente. (Hall of Fame) u Americi 1973. Crnković nikada nije zaboravio svo- Napisao je nekoliko udžbenika o po- Priznanje u njegovo ime primila je podrijetlo iz Gorskoga kotara i domo- učavanju sviranja tamburice s naslovima: vinu Hrvatsku. Uvijek je o tome bio ja- Kratka povijest tambure, Tamburaška ško- je supruga Ann Crnkovich u san i glasan iako je surađivao s mnogim la, Tamburaški priručnik, Američki sistem Youngstownu u Ohiju. narodima svoje multinacionalne Ame- tambura, Tamburaški savjetnik, Kako se rike i visoko ih cijenio. Rudolf Crnković posvetio se svome radu u hrvatskoj i ustroji tamburaško društvo i još neke. Su- tamburaškoj baštini, do kraja života. rađivao je s mnogim tamburaškim sa- Svoj radni vijek okončao je u Bradleyu, stavima tadašnjice kao što su bili Sker- Michiganu, gdje je kao ravnatelj pošte tich Brothers Tamburica Orchestra, Frank 1960. otišao u mirovinu. Sa svojom su- Yankovich “Yanks” i mnogima drugima, prugom Ann (Ankom r. Vanušić) nekoli- ne samo u Americi već i u Kanadi, Au- ko puta posjetio je svoj rodni kraj. Umro straliji i Novome Zelandu. U Chicagu je je i pokopan u Bradleyu 1967. godine. u 1920-im imao svoju tvornicu izrade Posthumno je primljen u Tamburašku tamburice. kuću slavnih (Hall of Fame) u Americi 1973. Priznanje u njegovo ime primi- DO KRAJA ŽIVOTA la je supruga Ann Crnkovich u Youn- Čvrsto je vjerovao u tamburicu i njezinu gstownu u Ohiju. n svirku. Njegove riječi najbolje upućuju na to: “Bez tamburice nema duše na- ENG Gorski Kotar region native Rudolph Cernk- šeg naroda. Gdje se nađe skupina naših ovich (1889–1967) emigrated to the United States ljudi, bilo to u fabričnom mjestu, majni and went on to become one of the country’s top tamburitza players and champions of the instrument. (rudnik) ili na štreki (željeznici), već na- He was posthumously inducted into the Tamburitza stoje pokrenuti kakvo tamburaško druš- Association of America Hall of Fame in 1973.

MATICA ožujak 2018. 59 Priče iz knjige Ivana – Iveka Milčeca “Pod starim hrastom” o životu hrvatskih gastarbajtera u Berlinu

Zagrebačka panorama i škarpine. Nakon Tonijeve jadikovke pajdaš Francek se ve- selo nasmije rekavši da na sreću nije imao problema sa že- a vrijeme ljetnih školskih praznika i godišnjih lucem, ali da je skoro umro od straha čuvši za pojavu Crne odmora većina naših ljudi krene s još uvijek udovice. “A ti Jura” povikaše svi u jedan glas “daj poveč kak “privremenog” boravka put najljepšega mora su šmekali štrukli i zagorski kiseliš. Nekak ne zgledaš baš naj- na svijetu bilo da su tamo rođeni i imaju kuće sretniji, otpri gubec ili ti ga bume mi otprli”! “Fileki, štrukli, gi- Z ili, kao turisti, odsjednu kod rodbine, prijate- banica i gemišti su prva liga, ali nisam mogel jesti kad sam lja ili kumova. Tako su se ovoga ljeta i junaci “berlinskih pri- videl kak hrvatski glavni grad zgleda. Dragi moji, možete li ča”, dobro natovarenih automobila i prikolica, uputili put Ja- zamisliti glavnu zagrebačku ulicu Ilicu koja je u subotnju ve- drana svrativši, usput, na dan dva, u rodni kraj da vidiju kaj čer puna najlonskih vrećica iz kojih se, u vrućim ljetnim da- delaju stari mamek ili tatek. Tako zdušno podržavaju akciju nima, širi nesnosni smrad. Kaj je Zagreb postal tak siroma- - kupujmo hrvatsko - ipak su se u Berlinu dobro opskrbili s šan da nemre pred svaku kuću postaviti kontejner ili kantu raznim prehrambenim artiklima od kojih su mnogi, mora se za smeće? Zagreb je negda bil - beli grad, a danas podsjeća priznati, puno jeftiniji nego u “Lijepoj našoj”. No to je samo na gradove u kojima dela tko kaj hoće”! jedan od razloga jer ne smije se zaboraviti da u Njemačkoj vlada recesija i tko zna kak bu sutra pak treba paziti na svaki cent i čuvati ga za črne dane. “Je, je oprez je majka mudro- Vračara Vava sti” stalno ponavlja naš Štefina i tjera Baru da po stoti put provjeri je li sve kupljeno jer bolje je i “milijun” put pogleda- va je tako na svoju Miciku vikao da ga je čulo ti nego na putu kupovati skupo pivo i sokove. Pajdaša Juru pola ulice. “Bedača jedna, kaj misliš da se bum su pripreme i provjeravanja mimoišle jer je ovoga ljeta od- ja mučil i delal na baušteli - a ti buš toj prokle- lučio ne ići, na more, jer će konačno sa svojom Micikom ra- toj coprnici Vavi nosila peneze. Odeš li još zgledati Zagreb s okolicom, po mogućnosti Plitvička jezera, I samo jemput k njoj, mi smo za navek gotovi”. za koja mu je njemački prijatelj pripovedal da su čudo priro- Tresući se od straha Micika je stalno ponavljala da nije misli- de i da je prava šteta što nisu bolje iskorištena. “Samo vi uži- la ništa loše i da je bila uvjerena kako će savjeti i “preparati” vajte na moru” reče Jura uoči odlaska “i dok bute jeli, Aldije- vračare Vave vratiti harmoniju u njihov brak. U posljednjih ve mesne doručke, ja bum s Micikom vu Kaptolskoj kleti godinu dana Micika je zapazila da se nešto čudno s Ivom do- mlatil štrukle i drmal gađa, da je nervozan gemišteke”. i brzo plane, a nije Dogovorili su se više ni tako revan u da nitko nikoga tele- ispunjavanju “brač- fonski ne zove, osim nih dužnosti”. u hitnim slučajevima, Radeći kao pilja- a da će o svojim doživ- rica na jednoj berlin- ljajima razgovarati za skoj tržnici, povjeri se četiri tjedna pod sta- dugogodišnjoj mu- rim hrastom. Prvi se, šteriji i ispriča sve o nakon samo petnaest bračnim tegobama. dana, vratio Toni koji Mušterija ju pomno je, pojevši staru kon- sasluša i preporuči zervu, morao u Zadru vračaru Vavu, koja potražiti liječnika i s la- kartama i recepti- ganim trovanjem že- ma liječi sve dušev- luca nastaviti liječenje ne boli. Micika dobije u Berlinu. Nakon četi- termin jer je “pacije- ri tjedna počeli se polako vraćati i ostali koji su se zabrinuto nata” puno, a vračara “liječi” samo od 16-18 sati poslijepod- pitali što je sa Jurom, zašto ga još nema? Kad su tako nakon ne. Kako je Iva morao znati i za najmanji izdatak, Miciki pad- jednog kišnog jutra pod velikom krošnjom staroga hrasta ne na pamet dobra ideja: da muž ne bi zamijetio, ona neće pričali o svemu i svačemu iznenada se, s demižonkom u ruci, za “seanse” uzimati novac iz ormara, nego će ga posuditi i pojavi Jura. Nakon srdačnoga pozdrava za riječ se javi “otro- polako vraćati susjedi Bari. vani” Toni rekavši da k vragu i penezi, jer da je znal kakve Nestrpljivo je čekala dan kad će je primiti i iz dlana čita- bu muke preživel da bi svaki dan na moru jeli svježe lignje ti sudbinu tajanstvena Vava. Kad je konačno došao taj dugo

60 MATICA ožujak 2018. očekivani dan, njegove poro- Micika, puna ke i mane. Jura nade, stupi u nam ispriča da polumračnu Ante i njegova prostoriju u Biba imaju dva kojoj je, ogr- sina, a nijedan nuta nekim nije završio za- čudnim pla- nat ili školu, pa štom sa zma- danas rade na jevim moti- berlinskim bau- vima, sjedila štelama. Ante je Vava. Upita dobar tesar i uvi- Miciku što jek je dobro zara- može za nju učiniti. Kad joj ova ispriča sve o sebi i mužu, đivao, ali i gubio na pokeru ili ajncu. I čašicu je volio, pa bi se vračara okrene špil karata i tobože se duboko zamisli. često dogodilo da prije plaće ostanu bez novca. Širokih ple- “Reći ću ti, sestro, sve, ali će malo više stajati. Vidiš li ovaj ća, velika trbuha i prgave naravi znao je kada se napio biti i polomljeni kotač na karti? To ti je ta godina za koju kažeš da neugodan, pa je iz njemačkih lokala često izbacivan na uli- nije bila dobra, a sada mi pruži dlan da vidim što crte kažu. cu. Iako su Ante i Biba dobro zarađivali i u Berlinu proveli Nije dobro, ali imam lijek za to. Spravit ću ti prašak koji ćeš najbolje godine života, u rodnome selu nisu sagradili ništa, svakodnevno stavljati Ivi u jelo i jamčim ti da će mu se povra- pa su vjerojatno i zbog toga samo jednom godišnje dolazili titi negdašnja ljubavna želja. Evo sestro, to je sve što mogu pogledati stare roditelje. za tebe u ovom času učiniti. Ako ne pomogne, navrati opet, Na očevo pitanje kada će početi graditi kuću, Ante je re- za tebe će biti nešto jeftinije.”! dovito odgovarao da će to biti nešto posebno, nešto što u Puna nade, Micika odjuri kući i počne brzo spremati ve- selu nitko nema. čeru koja će biti obogaćena čudnim, zelenkastim praškom. Jednoga dana pristupi mu na baušteli čovjek i upita ga Kad je umorni Iva zagrizao komad pečene svinjetine, ne- bi li mu htio na crno, bez poreza, sagraditi kuću. Vidjevši da što pukne i on na svoj užas iz punih usta izvadi komadić ze- je riječ o mnogo novca, Ante prihvati ponudu i obveže se da lenoga stakla. Pitao je ženu kako je moguće da u mesu ima će u roku tri mjeseca predati vlasniku ključ kuće. Brzo je na- stakla te da odmah ode mesaru zatražiti povrat novca. Vi- šao radnu snagu (ljude iz naših krajeva koji su u Njemačkoj djevši da je vrag odnio šalu, Micika mu ispriča sve, na što radili na crno), otišao na višemjesečno bolovanje i primio se naš Iva dignuo veliku galamu i upita ženu za koliko ju je ta posla. Da bi bio siguran da ga investitor neće prevariti, zatra- “coprnica” opuhnula. ži 80.000 maraka predujma, a ostatak će dobiti kada završi “Dragi Iva, petsto eura i nije tak pune, same ak bi pomogle”, posao. Radnicima je obećao dobre plaće, ali novac će dobiti u jednom dahu reče naivna Micika i zagonetno se nasmiješi. tek kada kuća bude gotova. Prošla su tri mjeseca, kuća je gotova i radnici su čekali Antu da im donese teško zarađenih 100.000 maraka. Čekali su danima, a njihova “poslodavca” nema i nema. Nisu znali Kuća bez dimnjaka kako se zove ni koji mu je broj telefona. Dok su ga prevareni zdaleka se čuo glasan Jurin smijeh, sličniji radnici proklinjali i tražili po Berlinu, Ante je, stavivši 150.000 kozjem meketanju nego ljudskome smijehu. marka u džep, počeo graditi kuću na svome otoku. Stari ro- Došavši bliže, ditelji bili su sretni što je nji- upitam Juru hov Ante postao pravi čovjek I čemu se smije, i što će seljani napokon za- na što on odgovori da se smi- tvoriti gubicu. “Priča se da je je Anti kojem su zidari zabo- Ante htio smanjiti čvrsto ugo- ravili napraviti dimnjake. vorene plaće, pa su zidari iz “To je Božja kazna, jer je osvete sagradili kuću bez di- kuću napravil s tuđim nov- mnjaka”, reče na kraju Jura i cem”, reče Jura, nakon što je potegne iz srebrne pljoske. n prije toga dobro potegnul iz svoga “flahmana”. Dobro je poznavao Antu i znao za sve

MATICA ožujak 2018. 61

MATICA ožujak 2018. 63 CRORAMA

KONCERT TEREZE KESOVIJE Tereza Kesovija u velikoj dvorani ‘Li- sinskog’ na najljepši je način obilježila 60 godina briljantne glazbene karijere, koncertnim spektaklom pod nazivom “To sam ja”, pod producentskom palicom Paule i Đela jr. Jusića, u organizaciji Udruge Trubadur. Tereza Kesovija rođena je u Dubrovniku, 3. listopada 1938. Upravo u Dubrovniku, u kojem je Tereza živjela isprva skromno sa svojim ocem, pomajkom i bratom, poče- la je njezina karijera osnovnim glazbenim obrazovanjem.

OBUKA U ZIMSKOME KAMPU U UDBINI U vojarni “Josip Jović” u Udbini u razdoblju od 11. do 23. veljače 2018. godine 79 kadeta 12. i 13. naraštaja Hrvat- skoga vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” obučavala su se na Zimskom kampu. Pred mlade kadetkinje i kadete stav- ljeni su različiti izazovi, privikavanje na rad i život u oteža- nim klimatskim uvjetima na nepoznatome terenu te pri- mjena stečenog znanja iz taktike, pješačkog naoružanja, vođenja i zapovijedanja.

JAVNA AKCIJA UDRUGE “KRIJESNICA” U organizaciji udruge “Krijesnica” na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održana je javna akcija u povodu Međunarodno- ga dana djeteta oboljelog od maligne bolesti. Informacije o problematici s kojom se susreću obitelji suočene s ma- lignom bolešću širene su s pomoću letaka obješenih na balone s logom Krijesnice, koji su pušteni u tramvaje na glavnome zagrebačkom trgu.

64 MATICA ožujak 2018. U ŠUME OKO VRBANJE PUŠTEN 21 JELEN VITEŠKA BITKA POKRAJ SAMOBORA U sklopu europskoga prekograničnoga hrvatsko-srbijan- Bitka pokraj Samobora ove godine još je atraktivnija i broj- skog projekta “ForestFlow” iz uzgajališta je pušten u šume nija, a u samoj bitci bilo je manje koreografiranih detalja, na području Šumarije Vrbanja 21 jelen obični radi obnav- a više stvarne borbe. Uz srednjovjekovni sajam i viteške ljanja populacije divljači stradale u katastrofalnoj poplavi u tabore bitku su uprizorili vitezovi, kopljanici, kuburaši, svibnju 2014. Na hrvatskoj strani u šume će se pustiti uku- mušketiri i topnici raznih viteških udruga. Na događaju je pno 41 jelen čija se vrijednost procjenjuje na oko 550.000 sudjelovalo oko 400 sudionika, među kojima je 100-tinjak kuna, a sa srbijanske strane njih 38. vitezova u oklopima.

SANJKALIŠTE NA CMROKU Nakon što su dva snježna topa spuštena sa Sljemena kako bi livadu na zagrebačkome Cmroku pretvorili u snježnu idilu, ali i zahvaljuju- ći zimskim vremenskim prilikama, otvoreno je 2. ožujka sanjkalište na popularnoj zagrebačkoj livadi. Sanjkalište je službeno otvorio Mi- lan Bandić - na sanjkama. Pozivu da se pridruže zimskim radostima odazvao se veliki broj Zagrepčana, pogotovo djece s roditeljima, koji su uživali u sanjkanju.

MATICA ožujak 2018. 65 IZ SPORTA

TEK PRVA POBJEDA KOŠARKAŠA Hrvatska muška košarkaška reprezentacija u susretu 4. kola skupine D prvoga kruga kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo, koje će se održati u Kini, ostvarila je prvu pobjedu svladavši u Zadru Nizozemsku s 82 - 78. Željko Šakić s 22 i Filip Krušlin sa 17 koševa predvodili su Hrvatsku, dok je Thomas van der Mars s 20 ubačaja predvodio Nizozemsku. Hrvatska je pobjedom protiv Nizo- zemske zadržala izglede za prolazak u drugi krug kvalifikacija, no nije ispunjen i drugi cilj, a to je bila pobjeda sa sedam ili više koševa razlike s koliko je izgu- bila u prvome dvoboju ovih momčadi u studenome u Nizozemskoj. Hrvatska će u preostala dva susreta u skupini igrati tijekom ljeta, 28. lipnja na gostovanju u Italiji, a 1. srpnja također na gostovanju u Rumunjskoj. Sada je jasno da mora pobijediti u barem jednoj od te dvije utakmice kako bi izborila prolazak u drugi krug u koji će se plasirati tri prvoplasirane reprezentacije.

ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE U PJONGČANGU Najuspješniji nastup od 18 hrvatskih predstavnika na XXIII. zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu imao je ski- jaš Filip Zupčić koji je u alpskoj kombi- naciji osvojio 12. mjesto. Iznenađenje ovih ZOI predstavlja nastup naše sanj- kašice Darije Obratov te boba dvosjeda i četverosjeda. Splićanka Obratov, prva hrvatska predstavnica u sanjkanju na ZOI, nakon prve tri vožnje nije uspjela ostvariti plasman u zadnju četvrtu vo- žnju te je na kraju zauzela 27. mjesto od 28 natjecateljica koje su ostvarile plasman. Bob dvosjed - Dražen Silić i kočničar Benedikt Nikpalj, osvojili su nakon tri vožnje posljednje, 30. mjesto. Hrvatski bob četverosjed u sastavu - pilot Dražen Silić, Benedikt Nikpalj, Mate Mezulić i Antonio Zelić, nakon tri vožnje zauzeo je 28. mjesto u konkurenciji 29 posada.

NETSI POSVETILI NOĆ DRAŽENU PETROVIĆU Brooklyn Netsi napravili su još jednu veliku gestu i prisjetili se ostav- štine Dražena Petrovića posvetivši mu večer kad su u Barclays Cen- teru gostovali Chicago Bullsi koje su domaći košarkaši pobijedili sa 104 - 87 i tako prekinuli niz od osam uzastopnih poraza. Uoči po- četka utakmice Draženova majka Biserka, u čijoj je pratnji bio Dra- ženov nećak Marko, primila je na dar prigodnu loptu iz ruku generalnoga menadžera Netsa, Seana Marksa. “Dražen je i danas uzor europskim igračima. Mladi igrači moraju naporno trenirati kako bi postali jednako dobri tako da mogu zaigrati u NBA ligi. Trening je najvažniji. Zahvaljujući košarci Dražen je stanovnik svijeta. Ponosna sam na svog sina i na Netse”, izjavila je uoči svoga prvog dolaska u Barclays Center u Brooklynu Draženova majka Biserka Petrović.

66 MATICA ožujak 2018. OTVORENA ATLETSKA DVORANA U ZAGREBU Sandra Perković i Stipe Žunić otvorili su prvu atletsku dvo- teretana i teleskopske tribine za 300 gledatelja. - Ovo je ranu u Hrvatskoj, u Paviljonu 1 Zagrebačkoga velesajma. najljepša dvorana na ovim prostorima. Republika Hrvatska Preuređenjem dijela 1. paviljona napravljena je atletska i Grad Zagreb dobili su što zaslužuju. Atletika je puno na- dvorana na površini od 9.000 m2 koja ima atletsku stazu pravila za hrvatski sport i ova dvorana je pravni način da – 200 m s četiri staze, atletsku stazu – 60 m sa šest staza, se odužimo ‘kraljici sportova’ - rekla je Sandra, dok je Sti- bacalište kugle te zaletište s doskočištem za skok u dalj, pe dodao - Sretan sam i zahvalan zbog ove dvorane, meni vis i skok s motkom. Također su napravljene garderobe, je dvorana važna zbog dvoranske sezone.

PPD ZAGREB SE OPROSTIO OD LIGE EBEL: POBJEDA MEDVEŠČAKA U LINZU PRVAKA Hokejaši Medveščaka okončali su drugu fazu natjecanja Rukometaši PPD Zagreba ostali su bez plasmana u drugi EBEL lige na petome mjestu, a za kraj su slavili protiv tre- krug Lige prvaka nakon što su u susretu posljednjeg kola ćeplasiranih Black Wingsa u Linzu s 3 - 2 (2 - 0, 1 - 1, 0 - 1), A skupine u Areni izgubili od švedskog Kristianstada 24 koji su ih izabrali za protivnika u četvrtfinalu doigravanja. - 27 (10 - 10) i natjecanje u skupini završili na posljednje- Zagrebački sastav poveo je s 2 - 0 u prvoj trećini golovima mu mjestu. Bio je to dvoboj izravnih suparnika za prolaz Biovina (3) i Lehtonena (13), a na 3 - 0 je povećao Boivin u u osminu finala, a na kraju su slavili Šveđani. U isto vri- 34. minuti. Domaćini iz Linza do kraja su uspjeli smanjiti jeme igrala se i utakmica između Vardara i Wisle. Poljaci pogocima Hofera (40) i D’Aversa (45). S prvog mjesta u doi- su također lovili ‘zadnji vlak’ za prolaz, no osvojeni bod u gravanje krenut će Vienna (24) ispred Red Bulla (24), Linza Skoplju (31 - 31) nije im bio dovoljan pa su poput Zagreba (20), KAC-a (15), Medveščaka (12) i Innsbrucka (8), dok su zaključili europsku priču. Prvo mjesto u skupini osvojio je među osam ušli još Dornbirn i Bolzano. Medveščak neće Vardar, dok je PPD Zagreb posljednji. imati prednost domaćeg leda u playoffu.

MATICA ožujak 2018. 67 otkrijte svoju priču na hrvatska.hr

Ne ispunjavajte život danima, ispunite dane životom. photo by aleksandar gospić aleksandar by photo photo by ivan čorić ivan by photo