DOCSLIB.ORG

Filmovi Vatroslava Mimice

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Filmovi Vatroslava Mimice PORTRET AUTORA: VATROSLAV MIMICA UDK: 791.44.071.1(048.1)Mimica V. 791.43(497.5)»1952/1978« Damir Radi} Filmovi Vatroslava Mimice Vatroslav Mimica vi{estruki je prvak hrvatskog filma, pre- @anrovsko/populisti~ki po~eci U oluji; Jubilej ciznije re~eno pionir niza njegovih zna~ajnih segmenata. gospodina Ikla (1952.-1955.) Ukratko, Mimica je, ne ra~unaju}i izgubljene filmove dese- Vatroslav Mimica se u po~etnom razdoblju svog filmotvor- tih i dvadesetih godina koji na kasniju hrvatsku kinemato- stva usmjerio k `anru i odmah odabrao dva tradicijski izra- grafiju nisu polu~ili nikakav (izravan) utjecaj, tvorac prve zito populisti~na `anrovska modela melodramu i kome- prave hrvatske melodrame (U oluji), prvi je u hrvatski film diju. Me|utim, orijentacija na `anrovsko oblikovanje ne}e uveo elemente slapsticka (Jubilej gospodina Ikla), prvi je sasvim sakriti modernisti~ke impulse, koje Mimica ve} tad izraziti modernist Zagreba~ke {kole crtanog filma (Samac, iskazuje. Tako samo otvaranje filma U oluji (1952) protje~e Inspektor se vratio ku}i, Mala kronika), prvi je sustavni i u atraktivnoj monta`noj smjeni niza izrazito ekspresivnih oblikovno najradikalniji hrvatski cjelove~ernji igranofilmski brodskih kadrova (odli~an snimateljski rad Frane Vodopiv- modernist (Prometej s otoka Vi{evice, Ponedjeljak ili utorak, ca), a negdje u drugoj polovici filma Mimica }e se poslu`iti Kaja, ubit }u te!), prvi je i jedini hrvatski autor koji u opusu i izrazitom metaforom: na kopno izvu~ena hobotnica snima- ima niz (pseudo)povijesnih filmova (Tvr|ava Samograd, Se- na u plasti~nom krupnom planu treba upozoriti na ljigave lja~ka buna 1573., Banovi} Strahinja). ^ak i uz apstrahira- nje kvalitativnih dosega Mimi~ina umjetni~kog djela, neos- porno je dakle da je rije~ o jednom od klju~nih hrvatskih fil- ma{a, ili, kako se to frazeolo{ki voli re}i jednom od (ka- mena) me|a{a hrvatske kinematografije. U proteklom deset- lje}u Mimica je zbog ideolo{ke nepodobnosti pre{u}ivan i marginaliziran (ipak je 1995. Ivan Ladislav Galeta u danas nepostoje}em Art kinu Filmoteke 16 organizirao kratku re- trospektivu njegovih filmova), {to nije nikakvo ~udo jer vri- jeme nacionalisti~ke HDZ-ove vladavine op}enito je bilo ne- naklonjeno hrvatskoj filmskoj ba{tini, a onda naravno po- sebno autorima ljevi~arske politi~ke provenijencije poput Mimice. U sklopu nastojanja nekih ljudi od filma (Petar Kre- lja, Vjekoslav Majcen) da se opusi doajena hrvatske kinema- tografije sustavno i temeljito izvuku na svjetlo dana i iznova valoriziraju, u Multimedijalnom centru Studentskog centra, pod vodstvom Ivana Pai}a, organizirana je u lipnju ove go- dine gotovo najopse`nija mogu}a (kopije dugometra`nih igranih filmova Tvr|ava Samograd i Makedonski dio pakla te crtanog filma Vatrogasci nisu bile dostupne, sam Mimica je zamolio da se ne prika`e crtani film Perpetuum Mobile zbog naknadnih producentskih intervencija, dok nije postojala dobra volja organizatora iz MM centra da se prika`u krat- kometra`ni dokumentarci Oslobo|ene snage, Zasluge kardi- nala Stepinca i Poslije deset godina, koje je Mimica kore`ira- o s Veljkom Bulaji}em odnosno Milanom Kati}em) retros- pektiva Mimi~inih filmova (prethodila joj je retrospektiva Ante Babaje, a trebale bi ju slijediti one Zvonimira Berkovi- }a i Fadila Had`i}a), ~iji je neposredni rezultat tekst koji sli- jedi te velik intervju s autorom. Jubilej gospodina Ikla (1955.) 39 Hrvatski filmski ljetopis 23/2000. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (2000), br. 23, str. 39 do 54 Radi}, D.: Filmovi Vatroslava Mimice pipke negativca Vincenca (Antun Nalis) koje se sprema ovi- platinasta plavu{a Lila Andres u ulozi Iklove nesu|ene udo- ti oko dobronamjernog junaka Drage (Dragutin Felba); u Ju- vice intenzivno zra~i seksepilom iz svakog kadra u kojem je bileju gospodina Ikla (1955) svojevrsna je modernisti~ka igra prisutna. samo zaglavlje filma u kojem se prikazuje pogrebna povorka Naposljetku, kako U oluji i Jubilej gospodina Ikla funkcioni- na Iklovu sprovodu, a koju ~ine ~lanovi filmske ekipe koji se raju s obzirom na svoju `anrovsku zadanost? Intenzivna me- u vidokrugu kamere pojavljuju to~no u trenutku kad su nji- lodramati~nost prvog filma, garnirana s ne{to humornih to- hova imena ispisana na filmskom platnu (po~asno posljednje nova i elemanata krimi}a/trilera (kriminalac Vicenco i nje- mjesto u povorci pripalo je samom Mimici kao redatelju). gov dramati~an obra~un s Dragom na brodici usred uzbur- U oba filma, usprkos neprijepornom slije|enju `anrovskih kanog mora), i danas se, premda snimana u vrijeme kad je obrazaca (prisutan je tu, u tradiciji Johna Forda i drugih ve}ina na{ih redatelja tek svladavala zanat ({to je o~ito i u ameri~kih klasi~ara, i lik ridikula koji bi trebao biti nosilac Mimi~inoj re`iji koja mjestimi~no pati od po~etni~kog ra- humornih tonova, a kao Mimi~ina specifi~nost, koja je bila skadriravanja scena), doima umje{nom i uvjerljivom, a te- uskla|ena i s onda{njim ideolo{kim dominantama, va`nu meljni odnos izme|u likova, onaj Rose i Drage, dirljivim, ulogu ima i prili~no uspjeli lik sve}enika `enskara i zaplot- {tovi{e u kratkom prizoru obiteljske dokolice na pla`i (u ko- njaka /Veljko Bulaji}/ {to za razliku od spomenutog ridikula joj u~estvuju Drago, Rose i njezina mala k}i Jadranka) dosti- ima negativno-humorni predznak) Mimica }e ugraditi i neke `e i antologijske domete. [to se ti~e Jubileja gospodina Ikla, osobite i osobne elemente koji navje{}uju njegove kasnije taj film ~esto odlikuje mehani~ka re`ija (ali i vrstan vizualni poeti~ke interese. U oluji je specifi~an po nagla{enim etno- stil kojem velik obol daje Oktavijan Mileti}), {to dakako ne grafsko-obi~ajnim elementima (sajmi{ni prizori s plesom, ide u prilog te~nosti i gipkosti koje tra`i tzv. urnebesna ko- lov na svi}u, klapska pjesma) koji zasigurno dosta duguju i medija, a osim toga i humor je nerijetko nategnut (osobito pozitivnom egzoti~no-etnografskom iskustvu onda ultrapo- facijalno preglumljivanje Augusta Cili}a); pa ipak se kome- pularnih melodrama Emilija Fernandeza, me|utim ta je ori- dijska funkcionalnost filma ~ini korektnom, premda poziti- jentacija vrlo va`na u kasnijem Mimi~inu radu (jednako kao van odnos prema njemu, reklo bi se, ipak dosta ovisi o uva- i posebna pozornost usmjerena svijetu prirode, u prvom `avanju vremensko-prostornih okolnosti u kojima je film na- redu `ivotinja u U oluji pored krupnih kadrova hobotni- stao i ranije spomenutih intrigantnih van`anrovskih eleme- ce prisutan je i kadar, dva majmun~i}a u sekvenci na sajmu; nata koji su u njemu prisutni. S tim u vezi treba istaknuti i jednako je prisutna i izrazita sklonost vizualno-likovnim vri- ~injenicu da Jubilej gospodina Ikla bez nekog osobito nagla- jednostima koja }e postati jedan od Mimi~inih za{titnih zna- {enog dru{tveno-kriti~kog, a kamoli klasno osvje{tenog pri- kova), tako da nema razloga sumnjati u njezinu autenti~nost. stupa, koji je u ono doba bilo logi~no o~ekivati, slika bur`o- Jubilej gospodina Ikla burleskni je tip komedije (jedina, no aski milje Zagreba izme|u dva rata (radnja se odvija 1929.); manje ~ista burleska hrvatske kinematografije koja mu je ignoriraju}i podrazumijevaju}u potrebu za eksplicitnom kri- prethodila bila je Ciguli Miguli Branka Marjanovi}a po sce- tikom gra|anske klase, Mimica je ostvario film ~iji je domi- nariju Jo`e Horvata) koji sadr`i i neke mra~nije, morbidnije nantni interes zabava, enterteinment. tonove (o`ivjeli mrtvac, groblje no}u, umobolnica, priziva- nje duhova), neku dubinsku nelagodu ~ak i u onim prizori- Ako se U oluji i Jubilej gospodina Ikla kvalitativno sagledaju ma koji su mi{ljeni izrazito komi~no (npr. natjeravanje po u kontekstu hrvatske filmske produkcije pedesetih godina, brojnim prostorijama i hodnicima Iklove vile), a koja mo`e oni nedvojbeno znatno zaostaju za vrhuncima tog razdoblja prizvati atmosferu filmova francuskog poetskog realizma, Belanovim Koncertom (premda melodramska okosnica napose Renoira (npr. u sceni razgovora Ikla i prosjaka u po- filma U oluji u najmanju ruku nije nimalo inferiorna onoj drumu Iklove vile), ali i izdaleka navijestiti mra~ne motive Koncerta) i Tanhoferovim H-8; Mimi~ini filmovi ne mogu se filmova Kaja, ubit }u te! i Doga|aj. staviti ni uz bok Bauerovih ostvarenja iz tog vremena, me|u- tim oni svakako sadr`avaju jednu zanimljivu osebujnost i ne- Filmom U oluji Mimica, ponovo prvi, u hrvatsku kinemato- sumnjivo imaju istaknuto mjesto u prvom sustavnoproduk- grafiju unosi i (za ono doba) otvorenu eroti~nost. Prizor u cijskom desetlje}u hrvatske kinematografije. kojem Dragica Mali} u ulozi Vincencove plavokose djevojke Kike skida majicu i ostaje odjevena (u gornjem dijelu) samo Prijelaz na crtani film i prianjanje modernizmu u crni grudnjak kao da tek korak dijeli od kadrova nastalih (1957.-1962.) petnaestak godina poslije (u znatno liberalnijem dru{tvenom okru`ju) u Makavejevljevom Ljubavnom slu~aju ili tragediji Mimica se 1957. priklju~io Nikoli Kostelcu, Du{anu Vuko- slu`benice PTT-a, kad Eva Ras prvi put u tada{njem jugosla- ti}u i ostalim pionirima nastajaju}e Zagreba~ke {kole crta- venskom filmu pokazuje gole grudi, odnosno, da ostanemo nog filma, koje je, u suradnji s Vladimirom Tadejem, isprva na hrvatskom tlu, od prizora s kratkotrajno obna`enom Ja- opskrbljivao scenaristi~kim predlo{cima. Iste je godine godom Kaloper u Papi}evim Lisicama (to je ve} sedamnaest ostvario i redateljski debi disneyjevskim filmom Stra{ilo, to- godina razlike); uz to, u U oluji postoji i strastvena scena iz- plom i dirljivom pri~om o prijateljstvu stra{ila i pti~i}a, koja me|u Drage (Felba) i Rose (Mia Oremovi}), kad ju on, ne- zaslu`uje znatno ve}e uva`avanje od onog koje joj povijesna posredno po{to je bila na rubu samoubojstva skokom u tradicija vrednovanja Zagreba~ke {kole obi~no pridaje.
Load more

Recommended publications
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2019. Godinu
    nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb za nakladnika dr.sc. Nina Obuljen Koržinek urednica Pia Sopta koordinacija odbora i komisija Dubravka Đurić Nemec Marija Cesar Ivan Božić vizualni identitet nagrade vladimir nazor i dizajn publikacije Superstudio / Ira Payer, Iva Hrvatin fotografski portreti laureata Marko Ercegović (str. 14, 17, 20, 29, 35, 38, 41, 44, 47) arhivske fotografije NAGRADA Lisa Hinder / Künstleragentur Seifert (str. 23) Tošo Dabac, 1968. / Arhiv Tošo Dabac, (str. 32.) VLADIMIR NAZOR Mećava, režija. A. Vrdoljak, 1977. Arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva /HR HDA 1392 Zbirka fotografija hrvatskog filma/ (str. 26) za 2019. godinu tipografsko pismo Vita (Nikola Djurek) lektura Ana Vraneša Sredić tisak Kerschoffset naklada 300 primjeraka issn 1848-9753 Zagreb, srpanj 2020. ODBOR NAGRADE VLADIMIR NAZOR SADRŽAJ zvonko kusić uvod predsjednik 7 branka cvitković* književnost 13 dinka jeričević glazba frano parać 19 goran rako film 25 helena sablić tomić likovne i primijenjene umjetnosti branko schmidt 31 milko šparemblek kazališna umjetnost 37 zlatan vrkljan arhitektura i urbanizam * mandat u mirovanju 43 dobitnici nagrade vladimir nazor 1959.–2018. 49 4 5 NAGRADA NAGRADA VLADIMIR NAZOR VLADIMIR NAZOR ZA 2019. GODINU ZA 2019. GODINU UVOD UVODNA RIJEČ Ljudska potreba za ljepotom i umjetnošću u doba krize MINISTRICE KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE poprima novo lice. Više nije prikrivena, čuvana za posebne prigode, ne odgađa se kako bi ustupila mjesto drugim neophodnostima, ne zanemaruje se. Ona postaje sredstvo preživljavanja, primarnost, razonoda i utjeha. Krizno razdoblje, obilježeno pandemijom, koja je posljednjih mjeseci uzdrmala hrvatsku i svijet, te potresom koji je u ožujku pogodio zagreb, pokazalo je s jedne strane svu ranjivost kulture, ali istodobno i sposobnost umjetnika za regeneracijom, pronalaskom novih načina izražavanja i putova do publike.
    [Show full text]
  • Srpsko-Hrvatski Odnosi Znanjem Do Zaštite
    CENTAR ZA ISTORIJU, DEMOKRATIJU I POMIRENJE – NOVI SAD UDRUGA ZA POVIJEST, SURADNJU I POMIRENJE-GOLUBIĆ (OBROVAČKI) SERBO-CROATIAN RELATIONS, KNOWLEDGE TOWARDS THE PROTECTION OF IDENTITY SRPSKO-HRVATSKI ODNOSI, ZNANJEM DO ZAŠTITE IDENTITETA NOVI SAD, 2016. Program su finansirali: grad Obrovac, Srpsko narodno vijeće iz Zagreba, Zajed- ničko vijeće opštine Vukovar, Komesarijat za izbeglice i migracije Beograd, Fond za izbegla, prognana i raseljena lica AP Vojvodine, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Sekretarijat za kulturu i javno informisanje AP Vojvodine. Sadržaj publikacije ne predstavlja odgovornost sponzora i ni u kom slučaju ne odražava njihove stavove. “SERB-CROAT POLITICAL RELATIONS IN THE 20th CENTURY – IDENTITY PROTECTION” Hrvatsko-srpski odnosi, znanjem do zastite identiteta CENTAR ZA ISTORIJU, DEMOKRATIJU I POMIRENJE – NOVI SAD UDRUGA ZA POVIJEST, SURADNJU I POMIRENJE-GOLUBIĆ (OBROVAČKI) NOVI SAD, 2016. “SERB-CROAT POLITICAL RELATIONS IN THE 20th CENTURY – IDENTITY Serbo-Croatian Relations, PROTECTION” Knowledge towards the Protection of Identity Hrvatsko-srpski odnosi, znanjemSrpsko-hrvatski do zastite odnosi, identiteta znanjem do zaštite identiteta CENTAR ZA ISTORIJU, DEMOKRATIJU I POMIRENJE – NOVI SAD UDRUGA ZA POVIJEST, SURADNJU I POMIRENJE-GOLUBIĆ (OBROVAČKI) NOVI SAD, 2016. SADRŽAJ Holokaust i genocid uticaj na politiku regionalne stabilnosti Darko Gavrilovic, Jovana Mastilovic HOLOCAUST EDUCATION AND ITS PLACE IN THE POLITICS OF REGIONAL STABILITY AND GENOCIDE PREVENTION ON THE TERITORIES OF SERBIA AND
    [Show full text]
  • Berge Istra I Godine Hrđe
    194 EHNIČKA DOGAĐAJNICA I RADNIČKA INTIMA Brodogradilište Uljanik u dokumentarnim TfilmovimaKolos s Jadrana, Berge Istra i Godine hrđe Andrea Matošević Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije, etnološka tribina 41, vol. 48, 2018., str. 194-212 48, 2018., str. 41, vol. tribina etnološka Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli U radu se analiziraju dokumentarni filmovi Kolos s Jadrana i Berge Istra snimljeni 1972. godine u pulskom brodogradilištu Uljanik s temom krštenja, odnosno porinuća i spajanja krmenog i pramčanog dijela najvećeg i najkompleksnijeg broda dotad izgrađenog u nekom jadranskom brodogradilištu. Takav tehnički i poslovni uspjeh utjecao je na neobaziranje na radničku svakodnevnicu graditelja broda, pa i na neobaziranje na probleme tijekom njegove izgradnje, te je sadržaj u tim filmovima gotovo u potpunosti, s ponekim značajnim odma- kom, posvećen idealtipskom prikazu. Sasvim inverznu realnost prikazuje film Godine hrđe snimljen u Uljaniku 2000. godine, gdje je teška svakodnevnica radnika kooperanata u pot- punosti zaklonila govor o objektu, brodu koji bi – uspješno izgrađen – ujedno radnike imao učiniti zadovoljnim pojedincima. U radu se, pored analize zasebnih politika prikazivanja filmova različitih perioda, zagovara i komplementarnost tih uradaka. Ključne riječi: brodogradilište Uljanik, Kolos s Jadrana, Berge Istra, Godine hrđe, dokumentarni filmovi Uvod1 U povijest se Pule, najvećeg istarskog grada čiji je cjelokupni suvremeni razvoj ne- odvojiv od vojne i industrijske umještenosti u njegovo priobalno tkivo, datumi 15. siječnja i 2. svibnja 1972. godine upisuju s posebnim značajem. Iako se nikada nakon te 1972. nisu i službeno obilježavali kao značajni na lokalnoj ili republičkoj razini, tih je dana, a radilo se o suboti i utorku, razbijanjem boce šampanjca o krmu kršten i iz pulske luke – zbog svoje veličine – remorkerima otegljen dotad najveći i najkom- pleksniji brod ikada proizveden u nekom hrvatskom i jugoslavenskom brodogradili- štu.
    [Show full text]
  • Croatie La Voici
    Septembre — Décembre 2012 www.croatielavoici.com Dossier de presse Contacts presse Opus 64 Valérie Samuel et Patricia Gangloff 01 40 26 77 94 / p.gangloff @opus64.com Sommaire Éditos 3 Le festival en chiffres 9 Patrimoine 11 Arts visuels 19 Design et architecture 35 Théâtre et Danse 41 Musique 47 Cinéma 59 Littérature et débats d’idées 69 Éducation et SCIENCES 77 Gastronomie 79 Économie et politiques publiques 83 Sport 85 Calendrier des manifestations 87 Équipes 90 Partenaires 92 3 Éditos La France dédie une Saison culturelle à la Croatie à la veille de son entrée dans l’Union européenne en juillet 2013. Aujourd’hui, la Croatie est un jeune Etat dont on épelle le nom avec clarté et ce, depuis la déclaration de son indépen- dance en 1991 après des siècles de dominations diverses. Ce pays de 4,7 millions d’habitants, au croisement de lignes de séparation et de rencontre nous livre, le temps d’un fes- tival, la beauté de son héritage culturel comme sa créativité la plus actuelle. Au cours de son histoire épique, en prise avec les grandes monarchies qui ont dominé l’Europe centrale aussi bien qu’avec la puissance des civilisations méditerranéennes, la Croatie a affi rmé « son caractère européen par la com- binaison remarquable d’une personnalité où s’affi rment jusqu’aujourd’hui, dans les épreuves et les tourmentes, la conscience identitaire et l’appropriation des diverses cultures avec lesquelles elle a été en contact… Comme l’Europe elle-même, la Croatie est faite d’acculturations successives qui l’ont enrichie sans l’altérer.
    [Show full text]
  • Škola U Kinu Za Školsku Godinu 2015/2016
    ŠKOLA U KINU OSNOVNE ŠKOLE školska godina 2015/2016 1 Što je Škola u kinu? Škola u kinu je projekt koji je nastao 2009. godine u suradnji s Hrvatskim filmskih savezom, Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo i Odjelom gradske uprave za kulturu Grada Rijeke. Ovaj projekt je od početka bio zamišljen kao nadopuna nastavi medijske kulture u riječkim osnovnim školama s ciljem osvješćivanja, promicanja i razvoja filmske kulture kod djece. Do sada su u realizaciji ovog projekta sudjelovali učenici brojnih osnovnih škola koji su u više navrata organizirano dolazili u kino te gledali nacionalne i svjetske filmske klasike ili pak vrijedne suvremene filmske naslove - igrane, animirane i dokumentarne. Cilj ovog projekta je razvijati kod djece interes za film od najranije dobi te omogućiti bolje razumijevanje filmske kulture općenito. Program Škole u kinu Program Škole u kinu nadovezuje se na teme koje se obrađuju u sklopu nastave medijske kulture u pojedinim razredima tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Prije samih projekcija filmova pripremili smo za učenike i kratka uvodna predavanja o nastavnim temama koji se obrađuju tijekom godine kao i o filmovima koji su vezani uz te teme, a sve u cilju ispunjavanja zadaća nastavnog područja medijske kulture (osposobljavanje za komunikaciju s medijima, recepcija filma te osposobljavanje za vrednovanje filmskih ostvarenja). Kako se prijaviti za Školu u kinu? Prijave za Školu u kinu mogu se izvršiti na broj telefona 091/555 8447, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati, ili na e-mail: [email protected]. U slučaju da škole iskažu povećani interes za pojedini program moguće je organizirati održavanje programa i u drugim terminima, uz prethodni dogovoru sa školama.
    [Show full text]
  • Hrvatski Film Između Nacionalizirane I Nacionalne Kinematografije Dugi Početak (1896
    Tomislav Šakić Hrvatski film između nacionalizirane i nacionalne kinematografije Dugi početak (1896. – 1941.) Kao rođendan filmskoga medija uzima se datum prvih javnih projekcija uz naplatu prikazivanja koje su, svojim patentiranim izumom cinématograp- he, 28. prosinca 1895. u pariškome Grand Caféu održala braća Auguste i Louis Lumière. Film se, kao senzacija koja je prvi put na ekranu prikazala živi pokret i stvarni svijet, širio brzo, pa su prve projekcije u Zagrebu odr- žane već 8. listopada 1896. aparaturom bečkoga kinopoduzetnika Samuela Hoffmana. Idući dan zagrebački Obzor upućeno je izvijestio o „Edisonovu idealu” (kako su izum najavile novine, iako je bila riječ o kinematografu Lumièreovih), tome – kako će ga iste novine nazvati nekoliko dana kasnije – „modernome čudovištu”: Žive fotografije. U dvorani „Kola” izložen je od jučer aparat, prozvan „Ki- nematograf” koji na sučelice namještenu ploču baca razne fotografske slike, na kojima se sve giblje: ljudi, životinje, kola, željeznica, biciklisti itd., pa je sve to tako savršeno, da misliš, da gledaš pravi život na ulicama i željeznicama. Sustav kinematografa jest, da se od prizora, koji se misli reproducirati, ne- čuvenom brzinom snimi na valjak nebrojeno snimaka (u jednoj minuti više hiljada) i tako se taj valjak smjesti u aparat, iz kojega se cielo gibanje, kako je snimljeno u naravi, odrazuje pomoću električnoga svjetla na ploči, smješteno naproti objektivu. Stvar je veoma interesantna i mi ju preporučujemo pažnji našega općinstva. (Škrabalo 1998: 23) Međutim, pitanje je ostavljaju li tada živuće slike dubljega kulturnog traga. Godine 1900. održana je prva javna priredba Umjetno znanstvenoga kazališta Urania, utemeljenoga na inicijativu predstojnika vladina Odjela 300 HRVATSKA NA PRVI POGLED za bogoštovlje i nastavu Izidora Kršnjavoga, a čiji je zadatak bio rad na javnom obrazovanju upravo pomoću modernih optičkih pomagala.
    [Show full text]
  • Kaja, Ubit Ću Te
    https://doi.org/10.11649/ch.2018.008 Colloquia Humanistica 7 (2018) Against Homogeneity. Transcultural and Trans-Lingual Strategies in Cultural Production COLLOQUIA HUMANISTICA Institute of Croatian Language and Linguistics Amir KapetanovićZagreb [email protected] Kaya: from Novella to Film Abstract Te paper analyses the transformation of Kruno Quien’s novella Kaya into a screenplay adaptation and a flm of the same title by eminent Croatian director Vatroslav Mimica. Te analysis points out signifcant characteristics of both the transformation of the text and the transformation of the portrayed Mediterranean urban area (a crime in Trogir), as well as the linguistic stylization of the characters’ Trogir dialect, which contributes to the atmosphere of the flm. Discussions surrounding the flm have so far only unfolded on the basis of a comparison between Quien’s novella and Mimica’s flm. Tis analysis thus contributes important information about the structural and narrative characteristics of the unpublished screenplay, shedding more light on the paths towards leading to the creation of this Croatian flm, which is considered Mimica’s best work and one of the best Croatian flms. Keywords: Cakavian, dialect, flm analysis, Vatroslav Mimica, Croatian cinematography. Tis is an Open Access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution 3.0 PL License (creativecommons.org/licenses/by/3.0/pl/), which permits redistribution, commercial and non-commercial, provided that the article is properly cited. © Te Author(s), 2018 Publisher: Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences Editor-in-chief: Jolanta Sujecka Conception and academic editing of this issue: Maciej Falski, Tomasz Rawski, Jolanta Sujecka with the collaboration of Ewa Niedziałek Amir Kapetanović 1.
    [Show full text]
  • Slovenski Filmi Slovenian Films Cannes 2007
    Slovenski filmi Slovenian films Cannes 2007 Filmski sklad Republike Slovenije Slovenian Film Found Trženje in prodaja ° Marketing and Sales: Jelka Stergel Promocija in festivali ° Promotion and Festivals: Nerina T. Kocjančič T: +386 1 23 43 200 F: +386 1 23 43 219 E: [email protected] www.film-sklad.si Fotografija iz filma Kratki stiki, prejemnika vesne, glavne nagrade za najboljši slovenski film ° Slovenski filmski festival Portorož, 2006 ° fotografija Triglav film Photo from the film Short Circuits, Vesna Award winner for the best Slovenian film in 2006 ° Slovenian Film Festival Portorož 2006 ° photo by Triglav film Uvodnik 2-3 Introduction Celovečerni filmi Full-lenght Films Edi Šelhaus - Bil sem zraven 4-5 Edi Šelhaus - I Was There Estrellita 6-7 Estrellita Instalacija ljubezni 8-9 Installation of Love Karavla 10-11 Border Post Kratki stiki 12-13 Short Circuits L... kot ljubezen 14-15 L… Like Love Mokuš 16-17 Mokush Noč 18-19 Let Me Sleep Petelinji zajtrk 20-21 Rooster’s Breakfast Pokrajina številka 2 22-23 Landscape No. 2 Tea 24-25 Thea Jaz sem iz Titovega Velesa 26-27 I’m from Titov Veles Traktor, ljubezen in rock´n´roll 28-29 Tractor, Love and Rock’n’roll Kratki filmi Short-lenght Films Bizgeci (serija) 30-31 Beezes (series) Dvorišče 32-33 Courtyard Made in Slovenia 34-35 Made in Slovenia Moj sin, seksualni manijak 36-37 My Son, a Sexual Maniac Na sončni strani Alp 38-39 On the Sunny Side of Alps Ohcet 40-41 The Wedding Prdci - vonj ljubezni 42-43 Bravefarts – Love is in the air Rezina življenja 44-45 A Slice of Life Ti si jedini
    [Show full text]
  • Sadržaj Contents
    Logotip - Hrvatska verzija 62. Pulski filmski festival održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović 62nd Pula Film Festival is being held under the high patronage of Kolinda Grabar-Kitarović, the President of the Republic of Croatia Logotip - Engleska verzija Sadržaj Contents Tko je tko Who is who 3 Uvodna obraćanja Introductions 4 Ocjenjivački sudovi i nagrade Juries and Awards 10 HRVatSKI PROGRAM CRoatiaN PROGRAMME 26 Dugometražni film – natjecanje Features – Competition 26 Kratkometražni film – natjecanje Shorts – Competition 58 MeđUNARODNI PROGRAM INTERNatioNAL PROGRAMME 68 Dugometražni film – natjecanje Features – Competitions 68 Dugometražni film – izvan konkurencije Features – Out of Competition 84 Samo kratko Short Matters! 90 StudENTSKI PROGRAM StudENT PROGRAMME 98 DIZALica – program za mlade Youth Programme 110 PuLica – program za djecu Children' s Programme 116 SUSJEDI I PRijatELJI NEIGHBOURS AND FRIENDS 130 Retrospektiva – Ivana Primorac Retrospective – Ivana Primorac 134 Pulska kinoteka Pula Cinematheque 142 Festivalski hommage – Tomislav Radić Festival Hommage – Tomislav Radić 150 PoPRatNI PROGRAMI SIDEBAR PROGRAMME 156 PULA PROfessional 158 Izložbe Exhibitions 168 Portarata 173 P. S. Pula 174 Pulica u kaputu Coated Pulica 175 2 Tko je tko Who is who VIJEĆE PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA / PULA FILM FESTIVAL COUNCIL Berislav Šipuš, predsjednik / president Valter Flego, Boris Miletić, Hrvoje Hribar, Goran Radman, Danilo Šerbedžija, Ivan Goran Vitez, Hrvoje Osvadić, Jasna Jaklin
    [Show full text]
  • Bibliografija Časopisâ Filmska Revija (1950–1952. I 1955–1956)
    Studia lexicographica, GOD. 7 (2013) BR. 1(12), STR. 211–266 Iva Klobučar Srbić: Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Bibliografija časopisâ Filmska revija (1950–1952. i 1955–1956) Iva Klobučar Srbić Leksikografski zavod Miroslav Krleža Uvod Nakon Drugoga svjetskoga rata, 1950-ih godina, kinematografija je u tadaš- njoj Jugoslaviji bila obuhvaćena industrijskim Petogodišnjim planom (1947), što je rezultiralo njezinim sustavnim razvojem. S obzirom na to da je kinematografiji pri- davana politička važnost, film se počeo pratiti u dnevnim novinama te se populari- zirao po tjednicima i revijama. U to je vrijeme (1950) pokrenuta i Filmska revija, prvi poratni zagrebački filmski časopis, koji se imenom nadovezao na međuratni časopis koji je izlazio 1928–41. Kasnije (1955) se pojavila i druga istoimena revija, koja se koncepcijski razliko- vala od prve, a također je obrađena i uvrštena u ovu bibliografiju. Filmska revija (1950–1952) U tri godišta izlaženja, od 1950. do 1952., izišlo je ukupno deset brojeva Filmske revije: 1950. izišlo je pet brojeva (jedan dvobroj i jedan trobroj), 1951. četiri broja, a 1952. jedan broj. Iako je u prvom godištu izlaženja bilo predviđeno deset brojeva, uredništvo je odlučilo izdavati višebrojeve jer časopis nije bio uvršten u planove tiskare. Zadovolj- no popularnošću časopisa, uredništvo u drugoj godini izlaženja jamči kontinuitet izlaženja jer su sklopili ugovor s tiskarom za uredno, dvomjesečno izdavanje pa će od 1951. Filmska revija izlaziti kao »dvomjesečnik za probleme filmske teorije i prakse«. Bez posebnoga objašnjenja čitateljstvu, a pretpostavlja se da su razlozi financijske prirode, revija prestaje izlaziti zaključno s prvim brojem u trećem godištu izlaženja, 1952.
    [Show full text]
  • Poetika Kreše Golika U Kontekstu Hrvatskog Igranog Filma
    Poetika Kreše Golika u kontekstu hrvatskog igranog filma Posedi, Mateja Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:543687 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-30 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za komparativnu knjiţevnost Mateja Posedi Poetika Kreše Golika u kontekstu hrvatskog igranog filma Diplomski rad Mentor: dr. sc. Krunoslav Lučić, docent Zagreb, 2020. SADRŽAJ Strana Sažetak i ključne riječi .................................................................................................................. 3 1. Uvod ......................................................................................................................................... 4 2. Teorijski pristup stilu ............................................................................................................... 4 2.1. Klasični i modernistički stil ................................................................................................... 6 3. Stilska povijest hrvatskog igranog filma................................................................................... 8 4. Nastanak drţavne kinematografije ...........................................................................................
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
    [Show full text]