PORTRET AUTORA: VATROSLAV MIMICA UDK: 791.44.071.1(048.1)Mimica V. 791.43(497.5)»1952/1978« Damir Radi} Filmovi Vatroslava Mimice Vatroslav Mimica vi{estruki je prvak hrvatskog filma, pre- @anrovsko/populisti~ki po~eci U oluji; Jubilej ciznije re~eno pionir niza njegovih zna~ajnih segmenata. gospodina Ikla (1952.-1955.) Ukratko, Mimica je, ne ra~unaju}i izgubljene filmove dese- Vatroslav Mimica se u po~etnom razdoblju svog filmotvor- tih i dvadesetih godina koji na kasniju hrvatsku kinemato- stva usmjerio k `anru i odmah odabrao dva tradicijski izra- grafiju nisu polu~ili nikakav (izravan) utjecaj, tvorac prve zito populisti~na `anrovska modela melodramu i kome- prave hrvatske melodrame (U oluji), prvi je u hrvatski film diju. Me|utim, orijentacija na `anrovsko oblikovanje ne}e uveo elemente slapsticka (Jubilej gospodina Ikla), prvi je sasvim sakriti modernisti~ke impulse, koje Mimica ve} tad izraziti modernist Zagreba~ke {kole crtanog filma (Samac, iskazuje. Tako samo otvaranje filma U oluji (1952) protje~e Inspektor se vratio ku}i, Mala kronika), prvi je sustavni i u atraktivnoj monta`noj smjeni niza izrazito ekspresivnih oblikovno najradikalniji hrvatski cjelove~ernji igranofilmski brodskih kadrova (odli~an snimateljski rad Frane Vodopiv- modernist (Prometej s otoka Vi{evice, Ponedjeljak ili utorak, ca), a negdje u drugoj polovici filma Mimica }e se poslu`iti Kaja, ubit }u te!), prvi je i jedini hrvatski autor koji u opusu i izrazitom metaforom: na kopno izvu~ena hobotnica snima- ima niz (pseudo)povijesnih filmova (Tvr|ava Samograd, Se- na u plasti~nom krupnom planu treba upozoriti na ljigave lja~ka buna 1573., Banovi} Strahinja). ^ak i uz apstrahira- nje kvalitativnih dosega Mimi~ina umjetni~kog djela, neos- porno je dakle da je rije~ o jednom od klju~nih hrvatskih fil- ma{a, ili, kako se to frazeolo{ki voli re}i jednom od (ka- mena) me|a{a hrvatske kinematografije. U proteklom deset- lje}u Mimica je zbog ideolo{ke nepodobnosti pre{u}ivan i marginaliziran (ipak je 1995. Ivan Ladislav Galeta u danas nepostoje}em Art kinu Filmoteke 16 organizirao kratku re- trospektivu njegovih filmova), {to nije nikakvo ~udo jer vri- jeme nacionalisti~ke HDZ-ove vladavine op}enito je bilo ne- naklonjeno hrvatskoj filmskoj ba{tini, a onda naravno po- sebno autorima ljevi~arske politi~ke provenijencije poput Mimice. U sklopu nastojanja nekih ljudi od filma (Petar Kre- lja, Vjekoslav Majcen) da se opusi doajena hrvatske kinema- tografije sustavno i temeljito izvuku na svjetlo dana i iznova valoriziraju, u Multimedijalnom centru Studentskog centra, pod vodstvom Ivana Pai}a, organizirana je u lipnju ove go- dine gotovo najopse`nija mogu}a (kopije dugometra`nih igranih filmova Tvr|ava Samograd i Makedonski dio pakla te crtanog filma Vatrogasci nisu bile dostupne, sam Mimica je zamolio da se ne prika`e crtani film Perpetuum Mobile zbog naknadnih producentskih intervencija, dok nije postojala dobra volja organizatora iz MM centra da se prika`u krat- kometra`ni dokumentarci Oslobo|ene snage, Zasluge kardi- nala Stepinca i Poslije deset godina, koje je Mimica kore`ira- o s Veljkom Bulaji}em odnosno Milanom Kati}em) retros- pektiva Mimi~inih filmova (prethodila joj je retrospektiva Ante Babaje, a trebale bi ju slijediti one Zvonimira Berkovi- }a i Fadila Had`i}a), ~iji je neposredni rezultat tekst koji sli- jedi te velik intervju s autorom. Jubilej gospodina Ikla (1955.) 39 Hrvatski filmski ljetopis 23/2000. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 6 (2000), br. 23, str. 39 do 54 Radi}, D.: Filmovi Vatroslava Mimice pipke negativca Vincenca (Antun Nalis) koje se sprema ovi- platinasta plavu{a Lila Andres u ulozi Iklove nesu|ene udo- ti oko dobronamjernog junaka Drage (Dragutin Felba); u Ju- vice intenzivno zra~i seksepilom iz svakog kadra u kojem je bileju gospodina Ikla (1955) svojevrsna je modernisti~ka igra prisutna. samo zaglavlje filma u kojem se prikazuje pogrebna povorka Naposljetku, kako U oluji i Jubilej gospodina Ikla funkcioni- na Iklovu sprovodu, a koju ~ine ~lanovi filmske ekipe koji se raju s obzirom na svoju `anrovsku zadanost? Intenzivna me- u vidokrugu kamere pojavljuju to~no u trenutku kad su nji- lodramati~nost prvog filma, garnirana s ne{to humornih to- hova imena ispisana na filmskom platnu (po~asno posljednje nova i elemanata krimi}a/trilera (kriminalac Vicenco i nje- mjesto u povorci pripalo je samom Mimici kao redatelju). gov dramati~an obra~un s Dragom na brodici usred uzbur- U oba filma, usprkos neprijepornom slije|enju `anrovskih kanog mora), i danas se, premda snimana u vrijeme kad je obrazaca (prisutan je tu, u tradiciji Johna Forda i drugih ve}ina na{ih redatelja tek svladavala zanat ({to je o~ito i u ameri~kih klasi~ara, i lik ridikula koji bi trebao biti nosilac Mimi~inoj re`iji koja mjestimi~no pati od po~etni~kog ra- humornih tonova, a kao Mimi~ina specifi~nost, koja je bila skadriravanja scena), doima umje{nom i uvjerljivom, a te- uskla|ena i s onda{njim ideolo{kim dominantama, va`nu meljni odnos izme|u likova, onaj Rose i Drage, dirljivim, ulogu ima i prili~no uspjeli lik sve}enika `enskara i zaplot- {tovi{e u kratkom prizoru obiteljske dokolice na pla`i (u ko- njaka /Veljko Bulaji}/ {to za razliku od spomenutog ridikula joj u~estvuju Drago, Rose i njezina mala k}i Jadranka) dosti- ima negativno-humorni predznak) Mimica }e ugraditi i neke `e i antologijske domete. [to se ti~e Jubileja gospodina Ikla, osobite i osobne elemente koji navje{}uju njegove kasnije taj film ~esto odlikuje mehani~ka re`ija (ali i vrstan vizualni poeti~ke interese. U oluji je specifi~an po nagla{enim etno- stil kojem velik obol daje Oktavijan Mileti}), {to dakako ne grafsko-obi~ajnim elementima (sajmi{ni prizori s plesom, ide u prilog te~nosti i gipkosti koje tra`i tzv. urnebesna ko- lov na svi}u, klapska pjesma) koji zasigurno dosta duguju i medija, a osim toga i humor je nerijetko nategnut (osobito pozitivnom egzoti~no-etnografskom iskustvu onda ultrapo- facijalno preglumljivanje Augusta Cili}a); pa ipak se kome- pularnih melodrama Emilija Fernandeza, me|utim ta je ori- dijska funkcionalnost filma ~ini korektnom, premda poziti- jentacija vrlo va`na u kasnijem Mimi~inu radu (jednako kao van odnos prema njemu, reklo bi se, ipak dosta ovisi o uva- i posebna pozornost usmjerena svijetu prirode, u prvom `avanju vremensko-prostornih okolnosti u kojima je film na- redu `ivotinja u U oluji pored krupnih kadrova hobotni- stao i ranije spomenutih intrigantnih van`anrovskih eleme- ce prisutan je i kadar, dva majmun~i}a u sekvenci na sajmu; nata koji su u njemu prisutni. S tim u vezi treba istaknuti i jednako je prisutna i izrazita sklonost vizualno-likovnim vri- ~injenicu da Jubilej gospodina Ikla bez nekog osobito nagla- jednostima koja }e postati jedan od Mimi~inih za{titnih zna- {enog dru{tveno-kriti~kog, a kamoli klasno osvje{tenog pri- kova), tako da nema razloga sumnjati u njezinu autenti~nost. stupa, koji je u ono doba bilo logi~no o~ekivati, slika bur`o- Jubilej gospodina Ikla burleskni je tip komedije (jedina, no aski milje Zagreba izme|u dva rata (radnja se odvija 1929.); manje ~ista burleska hrvatske kinematografije koja mu je ignoriraju}i podrazumijevaju}u potrebu za eksplicitnom kri- prethodila bila je Ciguli Miguli Branka Marjanovi}a po sce- tikom gra|anske klase, Mimica je ostvario film ~iji je domi- nariju Jo`e Horvata) koji sadr`i i neke mra~nije, morbidnije nantni interes zabava, enterteinment. tonove (o`ivjeli mrtvac, groblje no}u, umobolnica, priziva- nje duhova), neku dubinsku nelagodu ~ak i u onim prizori- Ako se U oluji i Jubilej gospodina Ikla kvalitativno sagledaju ma koji su mi{ljeni izrazito komi~no (npr. natjeravanje po u kontekstu hrvatske filmske produkcije pedesetih godina, brojnim prostorijama i hodnicima Iklove vile), a koja mo`e oni nedvojbeno znatno zaostaju za vrhuncima tog razdoblja prizvati atmosferu filmova francuskog poetskog realizma, Belanovim Koncertom (premda melodramska okosnica napose Renoira (npr. u sceni razgovora Ikla i prosjaka u po- filma U oluji u najmanju ruku nije nimalo inferiorna onoj drumu Iklove vile), ali i izdaleka navijestiti mra~ne motive Koncerta) i Tanhoferovim H-8; Mimi~ini filmovi ne mogu se filmova Kaja, ubit }u te! i Doga|aj. staviti ni uz bok Bauerovih ostvarenja iz tog vremena, me|u- tim oni svakako sadr`avaju jednu zanimljivu osebujnost i ne- Filmom U oluji Mimica, ponovo prvi, u hrvatsku kinemato- sumnjivo imaju istaknuto mjesto u prvom sustavnoproduk- grafiju unosi i (za ono doba) otvorenu eroti~nost. Prizor u cijskom desetlje}u hrvatske kinematografije. kojem Dragica Mali} u ulozi Vincencove plavokose djevojke Kike skida majicu i ostaje odjevena (u gornjem dijelu) samo Prijelaz na crtani film i prianjanje modernizmu u crni grudnjak kao da tek korak dijeli od kadrova nastalih (1957.-1962.) petnaestak godina poslije (u znatno liberalnijem dru{tvenom okru`ju) u Makavejevljevom Ljubavnom slu~aju ili tragediji Mimica se 1957. priklju~io Nikoli Kostelcu, Du{anu Vuko- slu`benice PTT-a, kad Eva Ras prvi put u tada{njem jugosla- ti}u i ostalim pionirima nastajaju}e Zagreba~ke {kole crta- venskom filmu pokazuje gole grudi, odnosno, da ostanemo nog filma, koje je, u suradnji s Vladimirom Tadejem, isprva na hrvatskom tlu, od prizora s kratkotrajno obna`enom Ja- opskrbljivao scenaristi~kim predlo{cima. Iste je godine godom Kaloper u Papi}evim Lisicama (to je ve} sedamnaest ostvario i redateljski debi disneyjevskim filmom Stra{ilo, to- godina razlike); uz to, u U oluji postoji i strastvena scena iz- plom i dirljivom pri~om o prijateljstvu stra{ila i pti~i}a, koja me|u Drage (Felba) i Rose (Mia Oremovi}), kad ju on, ne- zaslu`uje znatno ve}e uva`avanje od onog koje joj povijesna posredno po{to je bila na rubu samoubojstva skokom u tradicija vrednovanja Zagreba~ke {kole obi~no pridaje.