DOCSLIB.ORG

Filmski Modernizam U Ideološkom I Populističkom Okruženju

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Filmski Modernizam U Ideološkom I Populističkom Okruženju IZ POVIJESTI HRVATSKOGA FILMA UDK: 791.036(497.5)”195/197” Hrvoje Turković Filmski modernizam u ideološkom i populističkom okruženju Iako se u socijalističko-populističkom kontekstu prvenstveno osobito istaknuta autora takvih filmova: Mihovil Pansini cijenila populistička djelotvornost filma i favorizirao klasič- i Ivan Martinac. Pansini je 1955. u Kinoklubu Zagreb sni- 59/2009 no-prikazivački stil, nisu bile strane niti romantičko-elitističke ideje. Pod utjecajem zapadnjačkog etabliranja modernizma u mio kafkijanski nadahnut film Brodovi ne pristaju, a nasta- različitim umjetnostima, a uz liberalistička “popuštanja” u so- vio raditi poetski orijentirane filmove do početka 60-ih cijalističkom sustavu, i u filmu se koncem 1950-ih, a osobito (npr. Siesta, 1958; Piove, 1959). Ivan Martinac, Splićanin, tijekom 60-ih samosvjesno uvodio korjeniti “umjetnički” pro- za vrijeme studija arhitekture u Beogradu, između 1959. gram – u Zagrebačkoj školi crtanog filma, u kinoklupskoj sredi- ni i njezinom eksperimentalističkom (antifilmskom) pokretu, te i 1962. snimio je u Kinoklubu Beograd niz filmova na- najzad i u ideji “autorskog filma” u dominantnoj kinematogra- glašenije meditativne strukture, montažno i snimateljski fiji. Personalni i programski modernistički elitizam javio se kao pažljivo razrađene, s likovima koji egzistencijalistički do- svojevrstan otpor prevladavajućem populizmu i svemu što ga kono i zgađeno “ubijaju” vrijeme, povremeno s ispadima je podržavalo. nasilja (npr. Suncokreti 1, 2 i 3, 1960). Utjecao je na onda rastući pokret nekonvencionalnog filma u Kinoklubu Be- ograd u Srbiji, a povratkom u Split nastavlja razrađivati svoj meditativni pristup u Kinoklubu Split (Rondo, 1962). I. Nastup modernizma Izrazite poetike, ključno je utjecao na artikulaciju tzv. Filmski modernistički trend 1950-ih i 60-ih splitskog kruga amaterskih stvaralaca u Kinoklubu Split 1Pojedinačne, ali i trendovske najave visokog moderniz- 1960-ih. ma2 u hrvatskom filmu dadu se prepoznati već od sredi- Nekako istodobno, iako prorijeđeno, i u profesionalnom ne 1950-ih. U prvoj polovici 60-ih filmski modernizam dokumentarnom i kratkom igranom filmu javljaju se programatski se artikulira, podjednako u avangardnoj va- srodne najave modernizma. Naime, javljaju se cijenjeni rijanti kao i u umjerenijem “autorskom filmu”, a koncem tzv. poetski dokumentarci, filmovi više orijentirani na su- 60-ih i nadalje postaje dominantnim stilskim modelom u gestivno ocrtavanje “opće-egzistencijalnih značajki” pre- kinematografiji. dočene tipične situacije (npr. Crne vode Rudolfa Sremeca, Evo obrisa kronologije prodora filmskog modernizma u 1956), nego na informativnost ili na ideološku poruku ka- hrvatsko (i ondašnje jugoslavensko) kulturno područje. ko je inače važilo za većinu ondašnjeg dokumentarizma. (a) Kinoklupski poetski pesonalizam 50-ih. U drugoj polovi- Osobito su važnu ulogu kao indikatori filmski mogućeg ci 1950-ih i na prijelazu u 60-e godine u amaterskoj, ki- modernizma imali i kratki filozofsko-alegorijski, izrazito noklubskoj sredini mladi umjetnički ambiciozni studenti stilizirani igrani filmovi Ante Babaje (sličnoga stila s ot- počinju raditi filmove koji teže dočarati osobita duševna prilike istodobnim kratkim filmovima Romana Polanskog stanja, osjećaj egzistencijalne besciljnosti, izgubljenosti, u Poljskoj). Ti su se filmovi doživljavali “eksperimental- zarobljenosti, i to čine istražujući asocijativno-sugesti- nim” u ondašnjem okružju profesionalnoga filma, jer je u van pristup strukturiranju filma nasuprot klasično nara- njima Babaja iskušavao stilizacijske hipertrofije na goto- tivnom, odnosno informativno-deskripcijskom koji je do- vo svim razinama: u postavi prizorne situacije koja je uvi- minirao filmovima što su se prikazivali u kinima. Dva su jek težila naglašenu simbolizmu te karikaturalnoj glumi, 1 Rad je pisan 2005. za zbornik: Ljiljana Kolešnik i dr., Vizualna umjet- 2 Za pojam “visoki modernizam” usp. Miško Šuvaković, 1999: 194- nost u Hrvatskoj 1898.-1975., Zagreb: Institut za povijest umjetnosti. 195. Zbornik će biti tiskan koncem 2009. ili početkom 2010. Tekst se ovdje objavljuje uz susretljivu dozvolu urednice zbornika. 92 hrvatski filmski ljetopis Hrvoje Turković: Filmski modernizam u ideološkom i populističkom okruženju u likovnom “purificiranju” scenografije, korištenju kon- umjetnički pokret te dobivaju etiketu “zagrebačke škole trastne dubinske mizanscene s naglašeno likovnim kom- crtanog filma”, primajući brojne nagrade po festivalima pozicijama, uporabi različitih filmskih trikova (ubrzanja, i privlačeći svjetsku i domaću kritičarsku pažnju. Počet- usporenja, žive animacije...), što su se tada također držali kom 60-ih (1962) film Dušana Vukotića Surogat (1961) do- – “eksperimentalnim” (usp. Peterlić, 2002). biva nagradu Američke filmske akademije (Oskar) za crta- IZ POVIJESTI HRVATSKOGA FILMA HRVATSKOGA IZ POVIJESTI (b) Crtanofi lmski modernizam – “zagrebačka škola crtanog ni film što dodatno svjetski etablira ovaj pokret.4 Vezano fi lma”. Sredinom 50-ih Dušan Vukotić, najutjecajnija lič- s ovim geometrijski obilježenim likovnim trendom, ali i nost u novoosnovanom Studiju crtanog filma (1956) u puno radikalnije, član EXAT-a “51, Aleksandar Srnec, kon- sklopu Zagreb filma, uvjetuje sustavnu stilsku artikulaciju cem 50-ih izrađuje (1960) film s okvirom naracijom ali 59/2009 proizvodnje u tom studiju prema posve modernističkim s posve apstraktnim pozadinama i animacijama (Čovjek i načelima. Naime, isprobavajući ekonomična, a neklasič- sjena, scenarij i režija Vladimir Tadej), projektira neostva- na, rješenja u reklamnim filmovima koje je radio s Niko- reni apstraktni film (= ∞, 1960; cf. Ivančević, 2003), te tri lom Kostelcom između 1954. i 1955,3 ta je načela počeo godine potom (1963) snima ritmičke filmske fragmente sustavno upotrebljavati u izradi prvo dječjih animiranih “luminoplastičkih” svjetlosnih efekata, posve izuzetne u filmova u Studiju za crtani film (Cowboy Jimmy, 1957), a ondašnjem kratkometražnom filmu, pa čak i izuzetne u potom i u izradi filmova za odrasle. Taj naglašeno geo- eksperimentalnoj tradiciji, no oni ostaju neprikazivani metriziran, shematiziran, grafički plošan i “autorefleksi- osim u iznimnim pregledima Srnecova stvaralaštva (usp. van” stil, koji nije uvažavao iluzionističko opredjeljenje uzorke u Susovski i Fatičić, ur., 2003).5 A početkom 60-ih klasične animacije nego je prizorne situacije ocrtavao Vladimir Kristl ostvaruje animirani film Don Kihot (1961), na naglašeno “simbolički”, shematiziran, intelektualni s ritmičko-grafičkim igrama, s tek naznačenim prikazi- način, pokazao se vrlo pogodan za iskazivanje “intelek- vačkim situacijama, naglašeno avangardne prirode. tualnijih” (moralnih, ali i filozofskih) “poruka”, prvo u (c) Eksperimentalistički pokret. Početkom 60-ih dolazi do dječjem filmu, ali kako su time filmovi za djecu postajali programatskog avangardnog pokreta u kinoklupskoj sre- “intelektualniji”, postupno se proširivao tematski obzor dini. U travnju 1962. Mihovil Pansini u suradnji s Tomi- filmova tako da oni budu i “za odrasle”. Uvodili su, na- slavom Kobijom pokreće krugove razgovora naslovljene ime, tada aktualne filozofske ideje (recimo, iskazivanje Antifilm i mi u podrumskim prostorijama Kinokluba Za- vladajućih filozofskih tema “otuđenja” modernog svijeta, greb6. Glavni je cilj tih razgovora bio “pronaći nove pu- prijetnje atomske katastrofe, “vječnih” crta ljudske nara- tove” u filmskom stvaralaštvu tadašnjeg kinoklubskog vi...), a sve se to davalo u alegorijskom i ironijskom, “ge- amaterizma (ali i filma uopće), odnosno pronaći novi govskom” obliku (usp. Ivančević, 2004; Turković, 1985b). model “avangardnog filma” i to “eksperimentiranjem”, Brojni autori sudjeluju u razradi toga ranog animacijsko- jer je “korisnije i bilo kakvo eksperimentiranje [...] ne- modernističkog stila, ali u pedesetima i na prijelazu u go hodanje utabanim putovima” (Pansini, ur., 1967: šezdesete najistaknutiji, najdosljedniji i najdominantniji 11-12). Zamisao novog avangardnog filma – s nazivom su u tome Dušan Vukotić i Vatroslav Mimica. Filmovi Stu- antifilm – artikulirao je ponajviše sam Mihovil Pansini i dija se odmah po izlasku na inozemne festivale, koncem to u polemičkoj razmjeni s prevladavajuće konzervativ- 50-ih, uočavaju kao stilski osobiti, moderni, intelektu- nim stajalištima drugih sudionika u razgovoru. Pansini alno izazovni, prepoznati su kao razlučiv i koherentan je od prvog razgovora pa do zaključka svih razgovora 3 U reklamama koje su trebali brzo napraviti počeli su rabiti plošan i neostvarenim projektom apstraktnog animiranog fi lma predloženog naglašeno geometriziran crtež likova i pozadina, te tzv. reduciranu ani- za ostvarenje iste godine kad je dovršen Vunakov fi lm (usp. Ivančević, maciju s malim brojem faza i redukcijom fi zikalnih i organskih zakona 2003). u ocrtavanju kretanja likova. 6 Prvi je krug razgovora vođen u travnju i svibnju 1962. a drugi krug u 4 Usp. za sve ovo: Sudović, ur., 1978. veljači 1963. Razgovori su vođeni u Kinoklubu Zagreb, snimani su na magnetofon, transkribirani i umnoženi među sudionicima i članovima 5 Inače Srnec se angažirao kao glavni crtač i crtač pozadina u fi lm Kinokluba. Pet godina kasnije publicirani su u dokumentacijskoj knjizi Čovjek i sjena (1960) u režiji Dragutina Vunaka. Dijelovi tog fi lma sa- koju je uredio Mihovil Pansini – Knjiga GEFFA ‘63 (1967). državaju animaciju posve apstraktne pozadine, animaciju u skladu s hrvatski filmski ljetopis 93 Hrvoje Turković: Filmski modernizam u ideološkom i populističkom okruženju postupno radikalizirao
Load more

Recommended publications
  • Škola U Kinu Za Školsku Godinu 2015/2016
    ŠKOLA U KINU OSNOVNE ŠKOLE školska godina 2015/2016 1 Što je Škola u kinu? Škola u kinu je projekt koji je nastao 2009. godine u suradnji s Hrvatskim filmskih savezom, Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo i Odjelom gradske uprave za kulturu Grada Rijeke. Ovaj projekt je od početka bio zamišljen kao nadopuna nastavi medijske kulture u riječkim osnovnim školama s ciljem osvješćivanja, promicanja i razvoja filmske kulture kod djece. Do sada su u realizaciji ovog projekta sudjelovali učenici brojnih osnovnih škola koji su u više navrata organizirano dolazili u kino te gledali nacionalne i svjetske filmske klasike ili pak vrijedne suvremene filmske naslove - igrane, animirane i dokumentarne. Cilj ovog projekta je razvijati kod djece interes za film od najranije dobi te omogućiti bolje razumijevanje filmske kulture općenito. Program Škole u kinu Program Škole u kinu nadovezuje se na teme koje se obrađuju u sklopu nastave medijske kulture u pojedinim razredima tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Prije samih projekcija filmova pripremili smo za učenike i kratka uvodna predavanja o nastavnim temama koji se obrađuju tijekom godine kao i o filmovima koji su vezani uz te teme, a sve u cilju ispunjavanja zadaća nastavnog područja medijske kulture (osposobljavanje za komunikaciju s medijima, recepcija filma te osposobljavanje za vrednovanje filmskih ostvarenja). Kako se prijaviti za Školu u kinu? Prijave za Školu u kinu mogu se izvršiti na broj telefona 091/555 8447, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati, ili na e-mail: [email protected]. U slučaju da škole iskažu povećani interes za pojedini program moguće je organizirati održavanje programa i u drugim terminima, uz prethodni dogovoru sa školama.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2012. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2012. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo TATJANA GROMAČA GLAZBA KNJIŽEVNOST MONIKA LESKOVAR LUKO PALJETAK LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI IVAN MARUŠIĆ KLIF MARIJA UJEVIĆ GALETOVIĆ FILMSKA UMJETNOST FILMSKA UMJETNOST RENÉ BITORAJAC IVICA RAJKOVIĆ KAZALIŠNA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST ZLATKO SVIBEN Nagrada Vladimir Nazor NENAD ŠEGVIĆ ARHITEKTURA I URBANIZAM ARHITEKTURA I URBANIZAM NENO KEZIĆ I EMIL ŠVERKO za 2012. godinu HILDEGARD AUF-FRANIĆ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2012. godinu SVEČANA DODJELA 19. LIPNJA 2013. GODINE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra
    [Show full text]
  • Československo-Jugoslávské Kontakty V Kinematografii
    Masarykova univerzita Filozofická fakulta Ústav filmu a audiovizuální kultury Mgr. et Mgr. Marie Barešová (Teorie a dějiny divadla, filmu a audiovizuální kultury, doktorské studium) Křehké socialistické přátelství: Československo-jugoslávské kontakty v kinematografii Disertační práce Školitel: PhDr. Jaromír Blažejovský, Ph.D. Brno 2019 Za Djidju Poděkování/Poďakovanie/Hvala/Хвала Na cestě k dokončení této disertační práce jsem potkala mnoho lidí, kteří mi pomohli svým profe- sionálním přístupem, přátelskou radou či kritickou připomínkou. Největší dík patří školiteli Jaro- míru Blažejovskému, který podnítil můj zájem o jugoslávskou kinematografii, stal se mým mentorem a rádcem a jedním z nejdůležitějších lidí mého života. Za konzultace děkuji Anně Batis- tové, Lukášovi Skupovi a Veronice Zýkové, která přijala i nesnadný korektorský úkol. Jsem vděčná za zázemí, které mi poskytla moje domovská katedra a všichni s ní spojení. Za přátelské konzultace děkuji své spolužačce Šárce Gmiterkové a spolužákům Janu Trnkovi a Michalu Večeřovi, kteří se mnou absolvovali nejtěžší roky doktorského studia. Richardu Nowellovi vděčím za nekompromisní pedagogické metody a inspirativní přístup, který mi umožnil dokončit předkládaný text bez využití slova kontext. Děkuji všem pracovníkům a pracovnicím archivů a knihoven ve všech institucích a státech, do kterých mě sběr informací zavedl. Zvláštní zmínka patří Národnímu filmovému archivu, který mi vytvořil vstřícné podmínky. Děkuji všem narátorkám a narátorům, kteří mi poskytli roz- hovory a obohatili tak listinný výzkum o své osobní vzpomínky a zkušenosti. Vznik této práce umožnily také Inja Radmanová a Nikolina Petracová, které mě učily jazyk, jemuž říkám jugosláv- ský, neboť je v mé interpretaci směsicí několika řečí bývalé federace. Děkuji své rodině a přátelům, kteří mě vždy podporovali a na rozdíl ode mne neztráceli víru v úspěšnost této mise.
    [Show full text]
  • Popis Kanonskih Filmova
    • Zastava (Branko Marjanović, 1949) • Mirisi, zlato i tamjan (Ante Babaja, 1971) • Koncert (Branko Belan, 1954) • Živa istina (Tomislav Radić, 1972) • Ne okreći se sine (Branko Bauer, 1956) • Vuk samotnjak (Obrad Gluščević, 1972) • Svoga tela gospodar (Fedor Hanžeković, • Seljačka buna / Anno domini 1573 1957) (Vatroslav Mimica, 1973) • Samo ljudi (Branko Bauer, 1957) • Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj • H-8... (Nikola Tanhofer, 1958) (Krsto Papić, 1973) • Tri Ane (Branko Bauer, 1959) • Izbavitelj (Krsto Papić, 1976) • Vlak bez voznog reda (Veljko Bulajić, • Okupacija u 26 slika (Lordan Zafranović, 1959) 1978) ili Pad Italije (Lordan Zafranović, • Martin u oblacima (Branko Bauer, 1961) 1981) • Kozara (Veljko Bulajić, 1962) • Novinar (Fadil Hadžić, 1979) • Licem u lice (Branko Bauer, 1963) • Izgubljeni zavičaj (Ante Babaja, 1980) • Prometej s otoka Viševice (Vatroslav • Ritam zločina (Zoran Tadić, 1981) Mimica, 1964) • Samo jednom se ljubi (Rajko Grlić, 1981) • Rondo (Zvonimir Berković, 1966) • Kuća na pijesku (Ivan Martinac, 1985) • Ponedjeljak ili utorak (Vatroslav Mimica, • Glembajevi (Antun Vrdoljak, 1988) 1966) ili Kaja, ubit ću te! (Vatroslav • Život sa stricem (Krsto Papić, 1988) Mimica, 1967) • Orao (Zoran Tadić, 1990) • Gravitacija ili fantastična mladost • Kamenita vrata (Ante Babaja, 1992) činovnika Borisa Horvata (Branko Ivanda, • Kako je počeo rat na mom otoku (Vinko 1967) ili Slučajni život (Ante Peterlić, Brešan, 1996) 1969) • Nebo sateliti (Lukas Nola, 2001) ili Sami • Breza (Ante Babaja, 1967) (Lukas Nola, 2001) • Protest (Fadil Hadžić, 1967) ili Lov na • Tu (Zrinko Ogresta, 2003) jelene (Fadil Hadžić, 1972) • Sto minuta slave (Dalibor Matanić, 2003) • Imam 2 mame i 2 tate (Krešo Golik, 1968) • Oprosti za kung fu (Ognjen Sviličić, 2004) • Događaj (Vatroslav Mimica, 1969) ili Armin (Ognjen Sviličić, 2007) • Bitka na Neretvi (Veljko Bulajić, 1969) • Što je Iva snimila 21.
    [Show full text]
  • 02H 24,00 - Ponoćna Premijera Kratki Igrani ULAZ SLOBODAN Dugometražni Igrani NOĆ ZA SLUŠANJE / Jelena Rajković / 42’ / 1995
    23,30 DVORANA 2 EKSPERIMENTALNI SRETANJE / Vladimir Petek / 8’ / 1963. 18,00 KARIOKINEZA / Zlatko Hajdler / 2’ / 1965. DUGOMETražNI IGrani FILM ZA DJECU subota, 14. 6. 2014. OPEN REEL / Dalibor Martinis / 3’40’’ / 1976. VUK SAMOTNJAK / Obrad Gluščević / 83’ / 1972. TORSIA / Jakša Borić / 16’ / 2006. 19,30 18 - 02h 24,00 - ponoćna premijera KraTKI IGrani ULAZ SLOBODAN DUGOMETražNI IGrani NOĆ ZA SLUŠANJE / Jelena Rajković / 42’ / 1995. ZAGREB SPLIT PULA GLAZBENA KUTIJA / Bruno Mustić / 70’ / 2013. 20,00 OSIJEK KARLOVAC TAJNA NIKOLE TESLE / Krsto Papić / 115’ / 1980. SISAK POŽEGA DVORANA 2 www.noc-filma.hr VUKOVAR 22,00 18,00 animirani DUGOMETražNI ANIMIRANI FILM MAČKA / Zlatko Bourek / 10’03’’ / 1971. ČUDESNA ŠUMA / Milan Blažeković i Doro Vlado GULIVER / Zdenko Bašić / 12’ / 2009. Hreljanović / 85’ /1986. ZNATIŽELJA / Borivoj Dovniković-Bordo / 8’48’’ / 1966. 19,30 22,30 KraTKI IGrani DOKUMENTARNI IZMEĐU ZAGHLULA I ZAHARIASA / Hrvoje Hribar / OD 3 DO 22 / Krešo Golik / 14’ / 1966. 26’ / 1994. VODIČ KROZ TRST / Ivo Škrabalo / 15’ / 1969. PLETENICE / Zoran Tadić / 12’ / 1974. 20,00 POHVALA RUCI / Bogdan Žižić / 12’ / 1967. KINO GRIč DUGOMETražNI IGrani ZAGREB Jurišićeva 6 ATENTAT U SARAJEVU / Veljko Bulajić / 132’ / 1975. 23,30 http://www.artkinogric.hr KINO EUROPA EKSPERIMENTALNI 22,15 GLEN MILLER / Tomislav Gotovac / 26’14’’ / 2000. Varšavska 3 | 01 48 72 888 18,00 animirani DUGOMETražNI IGrani FILM ZA DJECU http://www.kinoeuropa.hr SATIEMANIA / Zdenko Gašparović / 16’40’’ / 1978. KOKO I DUHOVI / Daniel Kušan / 95’ / 2011. 24,00 KOLAČ / Daniel Šuljić / 8’ / 1997. DUGOMETražNI IGrani 20,00 - svečano otvorenje UZBUDLJIVA LJUBAVNA PRIČA / Borivoj Dovniković OFICIR S RUŽOM / Dejan Šorak / 103’ / 1987.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2007. Godinu Sveëana Dodjela 19
    Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 1 Nagrada Vladimir Nazor za 2007. godinu sveËana dodjela 19. lipnja 2008. godine Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 2 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 3 Nagradu Vladimir Nazor dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetniËka ostvarenja na podruËju knjiæevnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazaliπne umjet- nosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godiπnja nagrada i kao nagrada za æivotno djelo. Godiπnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetniËka ostvarenja koja su bila objavljena, izloæena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetniËka ostvarenja. Nagrada za æivotno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaπtvom obiljeæili vrijeme u kojem su djelovali i Ëiji je stvaralaËki put zaokruæen, a djela i ostvaren- ja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor Nagrade Vladimir Nazor na prijedlog Komisija koje osniva za pojedina podruËja umjetnosti. Predsjednika i Ëlanove Odbora, na pri- jedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika (NN 27/91). 3 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 4 Nazorkatalog 6/6/08 14:38 Page 5 Zadovoljstvo mi je i ove godine Ëestitati dobitnicima na postignuÊima kojima su zasluæili “Nagradu Vladimir Nazor” za æivotno djelo odnosno godiπnju Nagradu za dosege u proπloj godini. Valja naglasiti da hrvatska kultura iz godine u godinu kroËi sve uspjeπnijim putovima u domovini i u inozemstvu, brojna su podruËja u kojima naπi umjetnici i kulturni djelatnici biljeæe zapaæene rezul- tate, a ukupnost njihovih postignuÊa prepoznaje se na svim podruËjima kreativnosti, umjeπnosti i civilizacijskih dosega.
    [Show full text]
  • Hrvatski Dječji Film
    Hrvatski dječji film Legović, Monika Master's thesis / Diplomski rad 2015 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Pula / Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:105956 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-26 Repository / Repozitorij: Digital Repository Juraj Dobrila University of Pula Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za odgojne i obrazovne znanosti MONIKA LEGOVIĆ HRVATSKI DJEČJI FILM Diplomski rad Pula, 2015. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za odgojne i obrazovne znanosti MONIKA LEGOVIĆ HRVATSKI DJEČJI FILM Diplomski rad JMBAG: 0303004695, redoviti student Studijski smjer: Razredna nastava Predmet: Filmska umjetnost Mentor: doc. dr. sc. Daniel Mikulaco Pula, srpanj 2015. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Ja, dolje potpisani _________________________, kandidat za magistra primarnog obrazovanja, ovime izjavljujem da je ovaj Diplomski rad rezultat isključivo mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na objavljenu literaturu kao što to pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da niti jedan dio Završnog rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz kojega necitiranog rada, te da ikoji dio rada krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za koji drugi rad pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili radnoj ustanovi. Student: U Puli, ______________________ SADRŽAJ 1.
    [Show full text]
  • Poetika Kreše Golika U Kontekstu Hrvatskog Igranog Filma
    Poetika Kreše Golika u kontekstu hrvatskog igranog filma Posedi, Mateja Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:543687 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-25 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za komparativnu knjiţevnost Mateja Posedi Poetika Kreše Golika u kontekstu hrvatskog igranog filma Diplomski rad Mentor: dr. sc. Krunoslav Lučić, docent Zagreb, 2020. SADRŽAJ Strana Sažetak i ključne riječi .................................................................................................................. 3 1. Uvod ......................................................................................................................................... 4 2. Teorijski pristup stilu ............................................................................................................... 4 2.1. Klasični i modernistički stil ................................................................................................... 6 3. Stilska povijest hrvatskog igranog filma................................................................................... 8 4. Nastanak drţavne kinematografije ...........................................................................................
    [Show full text]
  • Dissertation Full Draft June 12, 2018
    The Zagreb School of Animation and the Unperfect Paul W. Morton A dissertation submitted in partial fulfillment of the requirements for the degree of Doctor of Philosophy University of Washington 2018 Reading Committee Gordana Crnković, Chair José Alaniz Jennifer Bean Program Authorized to Offer Degree: Department of Comparative Literature, Cinema and Media 1 ©Copyright 2018 Paul W. Morton 2 University of Washington Abstract The Zagreb School of Animation and the Unperfect Paul W. Morton Chair of Supervisory Committee Gordana Crnković Department of Comparative Literature, Cinema and Media From 1956 until 1991, a group of animators based at the Zagreb Film studio, in the Croatian capital, produced approximately 500 shorts, including avant-garde experiments, children’s cartoons, gag shorts, and sex comedies. Like Yugoslavia itself, the Zagreb School of Animation (as the animators collectively came to be called) challenged utopian ideologies and the East-West binaries of the Cold War. Their work transformed the cartoon from a cinema of attractions, which celebrated the technology which gave it birth, into a cinema of the laborer, which celebrated the humble artisan behind the technology. Animation, historically, has been described as a seamless marriage between mankind’s lost childhood, embodied by anthropomorphized animals, and techno-modernity. The Zagreb School, however, emphasized human fallibility and accepted technical mistakes, such as a stray line in a frame, or an imperfectly synchronized connection between sound and movement. Rather than the confident Soviet new man, the defining character type of the Zagreb School was the “small man.” This dissertation uses the “small man” to understand how the Zagreb School 3 struggled with the major preoccupations of post-World War II Yugoslavia: fears of nuclear annihilation, environmental collapse, and the disorientations of urbanization.
    [Show full text]
  • Hrvatski Filmski Ljetopis Izlazi Tromjese~No U MOTOVUN 2000
    Ajanovi} Hrvatski filmski ^elan Zagreb Gili} Gotovac Heidl 23/2000 Jagec Kitson LJETOPIS Kova~ Kuko~ Kurelec Lukanovi} Majcen 23/2000 Manovich Mili}evi} Milinkovi} Nenadi} Paljan Radi} PIS Romney Rube{a Sabli} Susovski Tomljanovi} Turkovi} Valenti} Vukoja @akni}O kn 50 Hrvatski filmski LJET CODEN.HFLJFV UDK 761.43/45 Hrvat.film.ljeto. god. 6. (2000.) br. 23 str.1-200 ISSN 1330-7665 u broju: portret autora: vatroslav mimica politika televizijskog programiranja festivali i priredbe: pula – split – motovun – venecija – bologna studije i istra`ivanja: diskusija o postmodernizmu – prilozi o zagreba~kom crtanom filmu – digitalni film ljetopisov ljetopis filmski i videorepertoar bibliografija O LJETHrvatski filmski O PIS CODEN HFLJFV Sadr`aj PORTRET AUTORA: VATROSLAV MIMICA ISSN 1330-7665 Damir Radi} UDK 791.43/.45 NAJLJEP[I I NAJUZBUDLJIVIJI POSAO 3 Hrvat.film.ljeto., god. 6. (2000.), br. 23 Damir Radi} Zagreb, listopad 2000. FILMOVI VATROSLAVA MIMICE 39 Nakladnici: FILMOGRAFIJA VATROSLAVA MIMICE 52 Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara POLITIKA TELEVIZIJSKOG PROGRAMIRANJA Hrvatski dr`avni arhiv Hrvatska kinoteka Clare Kitson Hrvatski filmski savez (izvr{ni nakladnik) CHANNEL 4: JEDINSTVEN TELEVIZIJSKI EKSPERIMENT 55 Za nakladnika: LJETOPISOV LJETOPIS Vera Robi}-[karica Vjekoslav Majcen KRONIKA lipanj/listopad 2000. 59 Uredni{tvo: Petar Krelja, Vjekoslav Majcen, Diana Nenadi}, BIBLIOGRAFIJA 64 Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turkovi} UMRLI 64 (glavni urednik) REPERTOAR Likovni urednik: KINOREPERTOAR 66 Luka Gusi} VIDEOPREMIJERE 92 Lektorica: FESTIVALI/PRIREDBE Nada Ani} Tomislav Jagec PULA, 2000. 96 Prijevodi i lektura tekstova na PULA 2000. FILMOGRAFIJA I NAGRADE 103 engleskom: Mirela [karica Diana Nenadi} TRANZICIJA I NAPUKNUTI VIDEOEKRAN 105 Slog: Tomislav Gotovac Kolumna d.o.o., Zagreb ZONA (Iz bilje`nice ~lana `irija za film) 109 Tisak: FILMOGRAFIJA I NAGRADE 5.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2013. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2013. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo MILKO VALENT NJIŽEVNOST GLAZBA TONKO MAROEVIĆ OLJA JELASKA GLAZBA LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI PAVICA GVOZDIĆ DAMIR SOKIĆ LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI FILMSKA UMJETNOST MLADEN STILINOVIĆ VELIBOR JELČIĆ FILMSKA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST NEDELJKO DRAGIĆ BALET HNK-a U ZAGREBU Nagrada Vladimir Nazor KAZALIŠNA UMJETNOST ARHITEKTURA I URBANIZAM BOŽIDAR BOBAN DAMIR GAMULIN, MARGITA GRUBIŠA, ARHITEKTURA I URBANIZAM IGOR PRESEČAN, IVANA ŽALAC, za 2013. godinu RADOVAN DELALLE MARIN JELČIĆ, ZVONIMIR KRALJ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2013. godinu SV EČAN A DODJELA . LIPN JA . GODI NE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika (NN 27/91). 3 PORUKA HRVATIMA U istočnoj Bosni, gdje se s uspjehom odupiremo teškim prilikama i jačem neprija- telju, stiže me neočekivana vijest, da sam na sastanku rodoljuba u Gospiću izabran članom i određen predsjednikom Vijeća za Hrvatsku.
    [Show full text]
  • Dugometražni Igrani Filmovi Snimljeni Od 1944
    Prisutnost hrvatske filmske baštine na YouTubeu, Wikipediji i u Knjižnicama grada Zagreba: dugometražni igrani filmovi snimljeni od 1944. do 1979. godine Grgat, Manuela Undergraduate thesis / Završni rad 2019 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zadar / Sveučilište u Zadru Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:026967 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-27 Repository / Repozitorij: University of Zadar Institutional Repository of evaluation works Sveučilište u Zadru Odjel za informacijske znanosti Preddiplomski sveučilišni studij Informacijske znanosti (jednopredmetni - redovni) Manuela Grgat Prisutnost hrvatske filmske baštine na YouTubeu, Wikipediji i u Knjižnicama grada Zagreba: dugometražni igrani filmovi snimljeni od 1944. do 1979. godine Završni rad Zadar, 2019. Sveučilište u Zadru Odjel za informacijske znanosti Preddiplomski sveučilišni studij Informacijske znanosti (jednopredmetni - redovni) Prisutnost hrvatske filmske baštine na YouTubeu, Wikipediji i u Knjižnicama grada Zagreba: dugometražni igrani filmovi snimljeni od 1944. do 1979. godine Završni rad Studentica: Mentor: Manuela Grgat doc. dr. sc. Mirko Duić Zadar, 2019. Izjava o akademskoj čestitosti Ja, Manuela Grgat, ovime izjavljujem da je moj završni rad pod naslovom „Prisutnost hrvatske filmske baštine na YouTubeu, Wikipediji i u Knjižnicama grada Zagreba: dugometražni igrani filmovi snimljeni od 1944. do 1979. godine“ rezultat mojega vlastitog rada, da se temelji na mojim istraživanjima te da se oslanja na izvore i radove navedene u bilješkama i popisu literature. Ni jedan dio mojega rada nije napisan na nedopušten način, odnosno nije prepisan iz necitiranih radova i ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem da ni jedan dio ovoga rada nije iskorišten u kojem drugom radu pri bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj, obrazovnoj ili inoj ustanovi.
    [Show full text]