CODEN HFLJFV Sadr`aj

ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 SUVREMENOST U PRO[LOSTI Hrvat.film.ljeto., god. 3. (1997.), br. 9 Zagreb, travanj 1997. Ante Peterli} HRVOJE LISINSKI 3 Nakladnici: Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara Hrvoje Lisinski Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka Hrvatski filmski savez (izvr{ni nakladnik) HUMANIZAM WILLIAMA WYLERA 10 Za nakladnika: DANI HRVATSKOG FILMA Vera Robi}-[karica Nikica Gili} JO[ JEDAN FILMSKI FESTIVAL BEZ KINEMATOGRAFIJE 19 Uredni{tvo: FILMOGRAFIJA 24 Petar Krelja, Vjekoslav Majcen, Diana Nenadi}, Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje NAGRADE DANA HRVATSKOG FILMA ’97. 28 Turkovi} (glavni urednik) 40. OBLJETNICA ZAGREB FILMA — REAGIRANJA Likovni urednik: Borivoj Dovnikovi} Luka Gusi} PROMA[ENE ANALOGIJE 29 Sa`eci i prijevod na engleski: LJETOPISOV LJETOPIS Hrvoje Turkovi} Vjekoslav Majcen Lektorice: KRONIKA sije~anj/o`ujak 34 Mijana Leko, Ivana Ujevi} BIBLIOGRAFIJA sije~anj/o`ujak 37 Lektor tekstova na engleskom: RECENZIJA Ljubo Lasi} Damir Radi} Slog: NENAD PATA — MAJSTORI ZAGREBA^KOG CRTANOG FILMA 38 Kolumna d.o.o., Zagreb STRUJE U MATICI Tisak: Dragan Rube{a Tiskara CB Print, Samobor FILMSKI TRENDOVI DEVEDESETIH 40 PREGLED REPERTOARA 46 Hrvatski filmski ljetopis izlazi tromjese~no u nakladi od 700 primjeraka. uredio: Igor Tomljanovi} VIDEOIZBOR 63 Cijena ovom broju 30 kn Adresa uredni{tva: PORTRET 10000 Zagreb, Dalmatinska 12 Tomislav ^egir tel: 385 01/424 045, 385 01/426 325, WIM WENDERS — IKONOGRAFIJA 68 fax: 385 01/424 045 FILMOGRAFIJA WIMA WENDERSA 74

Hrvatski filmski ljetopis evidentiran je u VIJESTI O POVIJESTI International Index to Film/TV Periodicals, Vjekoslav Majcen Rue Defacqz 1, 1000 Bruxelles, Belgium. »KINEMATOGRAF« NA HRVATSKOJ POZORNICI 75

Godi{nja pretplata: 80.00 kn BIOFILMOGRAFSKI RAZGOVOR Za inozemstvo: 65.00 USD Ivo [krabalo-Igor Tomljanovi} Cijena oglasnog prostora: GLUMAC ZA SVE MEDIJE 81 1/4 str. 1.000.00 kn FILMOGRAFIJA RELJE BA[I]A 97 1/2 str. 2.000.00 kn SUVREMENA TEORIJA U PRIJEVODU 1 str. 4.000.00 kn Hrvatski filmski ljetopis izlazi uz potporu Mini- Christine Geraghty starstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog NEPREKIDNI SERIJAL: DEFINICIJA 102 ureda za obrazovanje, kulturu i znanost, Zagreb BILJE[KA O SURADNICIMA 106 Na naslovnoj stranici: Frano Vodopivec, portret Hrvoja Lisinskog SA@ECI/ABSTRACTS 107 CODEN HFLJFV Contents

ISSN 1330-7665 UDC 791.43/.45 MODERNISM IN THE PAST — REMINISCENCES Hrvat.film.ljeto., Vol 3 (1997), No 9 Ante Peterli} Zagreb, April 1997 Copyright 1995: HRVOJE LISINSKI 3 Croatian Society of Film Critics Hrvoje Lisinski WILLIAM WYLER’S HUMANISM 10 Publishers: Croatian Society of Film Critics THE DAYS OF CROATIAN FILM ’97 Croatian State Archive – Croatian Nikica Gili} Cinematheque YET ANOTHER FILM FESTIVAL IN COUNTRY WITHOUGT CINEMA 19 Croatian Film Club’s Association (executive FILMOGRAPHY OF THE DAYS ’97 24 publisher; distributor) AWARDS OF THE DAYS ’97 28 Zagreb Film Publishing Manager: Vera Robi}-[karica THE 40th ANNIVERSARY OF ZAGREB FILM — A REBUTTAL Borivoj Dovnikovi} Editorial Board: FAILED ANALOGIES 29 Petar Krelja, Vjekoslav Majcen, Diana Nenadi}, Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi}, Hrvoje Turko- A CHRONICLE’S CHRONICLE vi} (chief editor) Vjekoslav Majcen Design: CHRONICLE January-March ’97 34 Luka Gusi} BIBLIOGRAPHY January-March ’97 37 Summaries by: BOOK REVIEW Hrvoje Turkovi} Damir Radi} Language advisor: NENAD PATA — MASTERS OF ZAGREB CARTOON FILMS 38 Mijana Leko, Ivana Ujevi}, Ljubo Lasi} STREAMS WITHIN THE MAINSTREAM Prepress: Dragan Rube{a: Kolumna d.o.o., Zagreb FILM TRENDS IN THE NINETIES 40 Printed by: FILM REVIEWS 46 Tiskara CB Print, Samobor edited by: Igor Tomljanovi}

CCC is published quarterly, FILMS ON VIDEO REVIEWS — A SELECTION 63 in circulation of 700 copies PORTRAIT Subscription abroad: 65 US Dollars Tomislav ^egir Account Number WIM WENDER’S ICONOGRAPHY 68 S.W.I.F.T. ZABA HR 2X 2500-3234240 WIM WENDERS’ FILMOGRAPHY 74 Editor’s Adress: NEWS ABOUT THE PAST Hrvatski filmski ljetopis Croatian Film Club’s Association Vjekoslav Majcen: Dalmatinska 12 »KINEMATOGRAPH« IN THE POPULAR PLAY AT THE END OF THE 10000 Zagreb, Croatia NINETEENTH CENTURY 75 tel: 385 1/424 045, 385 1/426 325, BIOFILMOGRAPHICAL INTERVIEW – RELJA BA[I] fax: 385 1/424 045 Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi} Hrvatski filmski ljetopis (The Croatian Cinema AN ACTOR FOR ALL MEDIUMS BA[I]’S FILMOGRAPHY 81 Chronicle) is indexed in International Index to CONTEMPORARY FILM THEORY IN TRANSLATION Film/TV Periodicals, Rue Defacqz 1, 1000 Bru- xelles, Belgium Christine Geraghty THE CONTINUOUS SERIAL: A DEFINITION 102 CCC is subsidized by the Ministry of Culture, ABOUT THE CONTRIBUTORS IN THIS ISSUE 106 Republic of Croatia and Zagreb City Office for Education, Culture and Science ABSTRACTS 107 SUVREMENOST U PRO[LOSTI

UDK 791.43:316 929:791.43 Ante Peterli} Sje}anja na Hrvoja Lisinskog

Po~etke mojega studija, sredinom pedesetih, obilje`io je nila kad sam upoznato Hrvoja Lisinskog, kolegu s Filozof- problem koji je u drugim strukama bio uglavnom nepoznat. skoga fakulteta s kojim sam poha|ao jednu studijsku grupu Nakanio sam se baviti filmom, disciplinom koja se tada nije (anglistiku). Film je pratio sustavno, film ga je zanimao mo`- u~ila ni u kakvoj {koli, i nije neobi~no da mi se ~inilo jedino da ne do mjere da bi se ve} tada (1955.) izjasnio kako se nje- ostvarivo na}i nekoga s kim bi se dulje i zadubljenije moglo mu `eli posvetiti, ali, ipak, ve} je tada bilo nedvojbeno da }e raspravljati o filmu. U tom predtelevizijskom razdoblju go- film jednom imati ve}u ulogu u njegovu `ivotu. Ponekad tovo su svi bili ludi za filmom. Bila je to razonoda broj jedan smo zajedno odlazili u kino (a i na razna druga mjesta), {to — izme|u ostalog i zato jer je otvarala prozor u gotovo pot- je u~estalo kad smo godine 1958. upisali Odsjek kazali{ne puno nedostupan svijet. Gimnazijske, studentske i druge re`ije na Kazali{noj akademiji u Zagrebu i kada vi{e nismo klape »organizirano« su hrlile u kina, prepri~avale su se do- dijelili tek jednu studijsku grupu. Prijatelji smo, me|utim, sjetke iz filmova, hrabriji ili lakomisleniji opona{ali su svoje postali i prije, a s vremenom se to prijateljstvo neprekidno filmske uzore. Me|utim, malo tko se poslije kanio baviti tim pove}avalo. Povremeno smo se vi|ali gotovo svakoga dana, poslom, ili o tome nisu govorili, ili barem ja takve nisam po- a u tom dugotrajnome prijateljevanju valjda nije bilo ni jed- znavao. Malo tko je, kasnije sam ustanovio, sanjao da }e noga susreta koji bi pro{ao bez razgovora o filmu. »do}i na film«: put do filma ~inio se tajanstvenim, i ni po Prebiru}i po sje}anjima i trude}i se izvojiti ono {to bi mo- ~emu gospodnjim. Film se ~inio poslom nekih drugih, pa je glo biti va`no dana{njem ~itatelju, najprije moram istaknuti i zbog toga tek ponetko njemu pristupao studioznije. da je Lisinski mogao privu}i pozornost i onih koji se nisu No ukratko, ta `elja za razgovorom o filmu, za izmjenom posebno zanimali za film. Tada su se mnogi mladi ljudi isto- znanja i provjerom mi{ljenja, prvi mi se put u Zagrebu ispu- dobno zagrijavali za vrlo mnogo disciplina — ne samo zato

Hrvoje Lisinski na ~elu stola, desno do njega Vladimir Vukovi} 3 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 3-9 Peterli}, A.: Sje}anja...

{to u mladosti nije lako odlu~iti se za jednu (na primjer, za ski i ja ve} ~e{}e vi|amo — smanjuje se blokovska napetost tako nepoznatu, a i riskantnu kao filmsku) — nego i zbog jer Eisenhower i Hru{~ov po~inju nalaziti »zajedni~ki jezik«. toga {to je to bilo vrlo specifi~no razdoblje, vrijeme »otvara- Usporedno s tim i u SFRJ prestaje uznemireno odno{enje nja«. Upravo, kao {to su od 1949. po~eli pristizati ameri~ki prema zemljama Var{avskoga pakta, a standard milimetarski filmovi koji su prouzro~ili pomamu za kinom i po~eli mje- raste. Iste je godine ugu{ena i Ma|arska revolucija. Socijaliz- njati poglede na film, a i na sve ostalo, tako se i u drugim mu, zna~i i onome kakav je u Jugoslaviji, utrt je put bez vid- umjetnostima po~elo odbacivati prtljagu pro{losti, prekidati ljiva kraja, a Hrvoje Lisinski jasno vidi da to nije put koji s poetikom socijalisti~koga realizma (grupa Exat u slikar- mora ispunjavati s ushitom. I zato, a i pod utjecajem vje~no stvu, nara{taj oko Krugova u knji`evnosti). A svje`iji je vje- nemirna duha Miroslava Fellera, on razmi{lja o druk~ijim tar po~eo blago piriti i oko humanisti~kih i dru{tvenih zna- putovima, a jedan od njih je — kad smo ve} spomenuli knji- nosti i zbog toga — kao i u vezi s umjetno{}u — trebalo je gu koju je poku{ao prokrijum~ariti — i onaj »permanentne sve u`urbanije pronalaziti izvore novih, do tada nepopular- revolucije« kao mogu}eg tipa preobrazbe dru{tvenih prilika nih znanja. A, naravno, i provjeriti ta znanja. u Jugoslaviji. Ina~e, zamisli o permanentnoj revoluciji postu- Jedan od takvih izvora bio je Hrvoje Lisinski — ~ovjek {i- pno }e poslije zaboravljati, a vi{e }e ga privla~iti Lenjinovi rokog horizonta zanimanja i sposobnosti. Nije na odmet po- dodaci Marxovim idejama, {to }e ga diferencirati od mno- ~eti od {porta i spomenuti da je on mogao biti — barem za gih filozofa politike iz {ezdesetih. Dakako, dodajmo, svoje onda{nje na{e teniske post-Pun~ec-Miti}-Paladinske prilike zamisli Lisinski je ponekad morao zavijati u kojekakvo ruho — i uspje{an tenisa~. Da osim Vatroslava Lisinskog postoji jer se, dodu{e, revolucija smatra dobrom stvari, {to se, pozi- jo{ netko s istim prezimenom kojega treba javno identifici- vaju}i se samo na spomenuti »aerodromski incident«, ne od- rati, saznao sam prije nego {to sam Hrvoja prvi put vidio. U nosi na ono »permanentna«; za Jugoslaviju je revolucija ne- Narodnom sportu (poslije Sportske novosti) naletio sam na {to {to se dogodilo jednom i zauvijek. Sluti se status quo bez reporta`u o njegovom maratonskom, za »dlaku« izgublje- kraja. nom me~u s Ba}om (na `alost, ne mogu se sjetiti imena). Do- O toj Hrvojevoj zaokupljenosti govorim samo ukratko. ti~ni Ba}o, pak, nekoliko godina poslije svladao je Australca Uop}e o njoj ne bih govorio, da se nije odr`avala i u onim Royana Emersona, koji je ubrzo pobijedio u Wimbledonu, napisima i `ivim raspravama Lisinskoga {to se u prvome ali Hrvoje Lisinski, zaokupljen knjigom, tada jedva da je ma- redu odnose na film, stvaraju}i zasade koje su i danas `ive, rio za tenisom. Zanimanje za natjecanja nije ga, me|utim, ali im se izvor zatro. Lisinski, koji ina~e nije imao nagnu}a napu{talo, i uz pra}enje mnogih {portova ono se — ako kar- prema politi~koj karijeri, ipak je bio dijelom i homo politi- tanje (kod Branka Belana) nije {port — {ezdesetih godina cus, pa je u tom smislu i djelovao i na filmskom polju. Tu praznilo isklju~ivo mini golfom kraj Ville Rebar gdje je redo- smo otkrivali i neke zajedni~ke favorite, ve}inom u krugu vito dolazila klapa mladih ali tada ve} i poznatih filmskih onda{njeg ameri~kog filma — {to stvara i krug nama ne ba{ kriti~ara i budu}ih redatelja, te njihovih dosta brojnih prija- odvi{e sklonih osoba. telja. Vratimo se obilje`ju nara{taja — njegovim »{irokim inte- U tom vremenu polaganog zaboravljanja zasada socijali- resima«. Ovi su uklju~ivali potrebu za znanjima sa svih po- sti~koga realizma favoriziraju se filmovi s temom iz rata u dru~ja umjetnosti i drugih, kako se ka`e, humanisti~kih i Jugoslaviji, talijanski neorealisti~ki filmovi, lijevo orijentira- dru{tvenih disciplina. Dvije su prevladavale: filozofija i soci- ni filmovi iz ostalih zemalja, mirotvorni filmovi iz bilo koje ologija. Prva je (podrazumljivo ili ne) te`ila nadvisiti se nad zemlje, a na posljednjem su mjestu, »globalno« uzeto, ame- sva ostala znanja, druga je mogla pru`ati novu i »prakti~nu« ri~ki filmovi. Oni su jo{ simbol »truloga Zapada«, oni su za vizuru dru{tvenopoliti~kih doga|aja ({to nije mogla polito- neke zlatna rezerva kojom se — ako zatreba — mo`e doka- logija koja tada u nas jo{ nije prihva}ena kao {kolski prou- zivati politi~ka ispravnost; u prijetvornim, la`noesteti~kim, ~avana znanstvena disciplina, odnosno, barem se u mojemu nenaklonim »kontemplacijama« nad njima. krugu taj pojam spominjao isto tako rijetko kao i filmologi- Zabluda takvoga redoslijeda bila je o~ita nekim mladim ja). Lisinski je studirao filozofiju, a sociologija i socijalna psi- ljudima — na primjer, Lisinskome i meni. O~ito je bilo da je hologija jo{ su ga vi{e zanimale pa je ~itao i prepri~avao dje- vrsta talijanskog neorealizma kakva se promi~e u nas ve} i u la, laicima tada nepoznatih i vizurom »druk~ijih«, autora — Italiji stvar pro{losti. ^emu se, uostalom, lijepiti o neoreali- D. Riesmana, M. Mead, W. Millsa i E. Fromma (kojega je i zam kad je film takve orijentacije u nas nedopustiv. Svi su prevodio) i dr. I zbog toga, posredno, nije mogla zaobi}i po- osnovni materijalni problemi u »na{em dru{tvu« rije{eni, u litika ili, bolje bi bilo re}i, povijest. Vidi se to i po kasnijem tom dru{tvu nema klasnih razlika i, izuzmu li se »ostaci kla- »nemilom« doga|aju: na beogradskom aerodromu 1964. snoga neprijatelja«, nema ni~ega {to bi moglo ugroziti sklad godine bijahu mu zaplijenjene knjige. U zapisniku (odnosno, i sre}u tog dru{tva. Tako, Belanov se film Koncert (1954.) na rje{enju s nazna~enom globom) napisanom u tom sve libe- neki na~in pre{utno odbacio ili prebrzo »zaboravio«, jer na ralnijem (?) razdoblju SFRJ stoji da je Hrvoje Lisinski prigo- kraju filma lice junakinje nije ozareno sre}om, iako su njezi- dom ulaska u zemlju poku{ao prikriti dvije knjige — o Troc- ni najdublji ideali ostvareni. U takvu kontekstu produkcije i kom i permanentnoj revoluciji te o odnosima izme|u Kine i prihva}anja doma}eg filma dobar dio gledateljstva objeru~- SSSR (kao potencijalnom `ari{tu novih sukoba). ke prihva}a Tanhoferove filmove koje karakterizira diskret- Vrijeme na{ega upoznavanja obilje`avaju vrlo odre|ene na subverzivna crta: u Nije bilo uzalud vidi se da u suvreme- povijesne zna~ajke. Godine 1956. — vrijeme kada se Lisin- nosti ima i nekih te{ko}a, a u izvrsnom H-8 da zlo mo`e do}i 4 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 3-9 Peterli}, A.: Sje}anja...

Pula 1961. (s desna na lijevo: Hrvoje Lisinski, Kruno Quien, Ana Kari} ?) i odakle se ~ovjek i ne nada, negdje »izvana« ili mo`da i iz mo`e se truditi da se `ivi {to civiliziranije, ali »...ne mo`e ga- njega samoga. rantirati sre}u i smisao« (str. 164). Zna~i to da u filmovima Ipak, u tom vremenu otvaranja po~inje se govoriti i o po- treba krenuti od na{ega `ivota, a ne od apstrakcije kakva je trebi da se ozna~e na{i dru{tveni problemi. Identifikacija tih »na{a stvarnost«, kao {to je, na primjer, krenuo Poljak Kazi- problema se izbjegava, ali se unato~ tome zahtijeva od filmo- mierz Karabasz u svojemu na prvi pogled »sitnorealisti~- va da istinito odra`avaju »na{u stvarnost«. No, tada se javlja kom« dokumentarnom filmu Muzikanti. daljnja pote{ko}a jer se zapravo i ne smije ustanoviti {to je Dvojim koliko ovo kratko prepri~avanje sadr`ajno dale- to »na{a stvarnost«, odnosno, taj je pojam ili mutno vi{ezna- ko bogatijega teksta mo`e sugerirati onda{nje zna~enje Hr- ~an u uporabi, ili djeluje kao semanti~ki prazan, {to, narav- vojevih rije~i. Ustav i zakoni (kao dio »stvarnosti na{ega no, ne mo`e biti. Na to Lisinski spremno reagira u svojemu dru{tva«) ne{to su »samo« idealno, dru{tvo ne mo`e jam~iti izlaganju na okruglom stolu Festivala u Beogradu (po~etkom »sre}u i smisao« (!), pa, pored toga, `ivot je raznolik, a i dru- 1961.), a u srpanjskom broju Razloga (Zagreb 1961., No. 2) ge nacije — ne samo na{a — »grade solitere i visoke pe}i, au- objavljuje i razra|enu verziju izlaganja u tekstu pod naslo- tostrade i nuklearne reaktore« itd., umjetnost nikada ne pre- vom koji mnogo ne obe}ava — Neki problemi na{eg kratko- lazi u sferu prakse — sve to bijahu ideje koje onda{nji esta- metra`nog filma. Komentiraju}i njemu neprihvatljivo izlaga- blishment nije mogao primati s odu{evljenjem. Bile su one i nje Vicka Raspora koji je `ivahno operirao spomenutim poj- razorne u vremenu u kojemu »Nije rijetka pojava da se neki mom, on ve} u prvim re~enicama tvrdi da je to »apstraktni slabo stoje}i duhovi stalno zaklinju na ’na{u stvarnost’ i pre- pojam«, a taj se i takav uzima kao kriterij ocjenjivanja poje- poru~uju je na{im stvaraocima, da bi kasnije, sumnji~avo ki- dinih umjetni~kih djela. U praksi, me|utim, to »izgleda tako, maju}i glavom, glasno rekli: — a, to nije to!« (str. 162). da se umjetni~kom djelu konfrontira ne ’na{a stvarnost’, Osim toga, kako tvrdi u istom tekstu, dru{tvena protur- nego jedan njezin elemenat, naj~e{}e zakoni ili sam Ustav, u je~ja ne o~ituju se jedino u materijalnoj oskudici. U drugim kojima su izra`eni, kao {to je poznato, uglavnom idealni za- tekstovima Lisinski }e jasan izraz dru{tvenih proturje~nosti htjevi, na koje se doti~no djelo uop}e ne odnosi ili se odno- nalaziti i u filmovima Williama Wylera (Najbolje godine na- si u sasvim indirektnom smislu, u kojem se sve odnosi na {ega `ivota, Male lisice, Carrie, Detektivska pri~a) i Kazana sve«. U daljnjem, pak, dijelu teksta, razra|uju}i temu »na{e (Boomerang, Tramvaj zvan ~e`nja, Isto~no od raja), iako stvarnosti«, s ironijom govori o htijenju da u na{im filmovi- samo neki od njih, i uglavnom tangencijalno, nazna~uju mo- ma apsolviramo op}e ~ovje~anske probleme i zauzima se za gu}nost materijalnog osiroma{enja svojih junaka. A i op}e- ne{to {to se nekome mo`e u~initi i manje va`nim ciljem. ~ovje~anski problem, problem »rata i mira«, mogu}e je obra- Dru{tvo se, istina, mo`e brinuti o pobolj{anju uvjeta `ivota, diti i u filmovima koji u tom smislu ili nisu eksplicitni ili im 5 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 3-9 Peterli}, A.: Sje}anja...

je~ samo o jednom ameri~kom redatelju, a i o neobvezatnom `anru vesterna. U tom napisu o Williamu Wyleru razmatra se, tako|er nekonvencionalno, i o osobi protagonista — »juna~ine« s Divljega Zapada, {to je — u vremenu kad se znalo tko je pre- poru~ljiva juna~ina — bilo tako|er malo »neobi~no«. Posta- viv{i sebi za kriterij modele iz literature koja ga je neprekid- no osna`ivala — Grci, Shakespeare, Faust, a s poeti~koteo- rijskom »podr{kom« u Aristotelu, Lessingu, Hegelu, Didero- tu... — Lisinski tra`i i osobnost kakvu je te{ko na}i u suvre- menom filmu s temom iz suvremenoga `ivota. Zbog toga Li- sinskom »treba« vestern, a »ne treba« mu, na primjer, Felli- nijeva simpati~na dobrodu{na i odvi{e naivna Cabiria; njezi- na stradanja i simboli~ka postavljenost ne{to je od ~ega zazi- re vi{e nego {to bi »normalno« trebalo. Bilo je u tome i ljut- nje koju sam s njim dijelio. Zajedno smo razvijali antipatiju prema filmovima s junakom koji »ne mo`e«, s tzv. antijuna- kom to~nije, antipatiju prema nekriti~koj idealizaciji takvih filmova, odnosno, najto~nije, antipatiju prema glorifikaciji takvih likova u na{oj sredini koja nije bila u stanju ikakvoga suvremenoga junaka. Iako postoje djela s junakom koji »ne mo`e«, pa je i Lisinski s odu{evljenjem analizirao Fellinijev 8.1/2 (taj kompendij nematerijalnih problema), postojao je i problem koji je hrvatski svijet trebao rije{iti: da postoje i fil- movi s junakom koji mo`e, a koji je druga~iji od uobi~ajeno- ga vo|e radni~koga pokreta i junaka antifa{isti~koga otpora. Hrvoje Lisinski i Ante Peterli} (1962.) Ta komponenta Hrvojevih razmi{ljanja bila je u suprot- nosti sa svim prihvatljivim tendencijama u hrvatskoj a i ju- se radnja zbiva u prostornim, vremenskim, ikonografski, goslavenskoj kinematografiji. Re`im forsira svoje junake, s `anrovski neaktualnim okvirima. kojih, istina, ne treba po svaku cijenu skidati aureolu, ali se O svemu tome svjedo~i njegov tekst Humanizam Willia- ti junaci sve vi{e bli`e, kroz oko{talu i u biti birokratsku ma Wylera u ~asopisu Filmska kultura (Zagreb, prosinac praksu ideologizirane kinematografije, dosadnim stereotipi- 1960., br. 20). Pi{u}i o tri Wylerova filma (Detektivska pri- ma. Za to je kriva i sama impostacija tih filmova, pa Lisinski ~a, Prijateljsko uvjeravanje i Velika zemlja) i dolaze}i do ge- konstatira o filmu iz NOB-e da »...od preko pedeset filmo- neralizacije o redatelju na osnovi tih filmova, Lisinski, po- va o toj temi nijednog ne bismo mogli uzeti i re}i: to je ono sve}uje za ono vrijeme malo previ{e pozornosti jednom su- {to smo `eljeli!« (Ratna tema u na{em filmu, Razlog, svibanj vremenom ameri~kom redatelju, a k tome »hvali« i jedan ve- 1961, br. 2, str. 106). No, pre|imo preko te njegove hereze stern. Upravo raspravljaju}i o vesternu, »plasira« zamisli na i vratimo se junaku. To jest, jedno od dopustivih odupiranja kakve je na{a filmska kritika bila apsolutno »nenavikla«. Jed- prevlasti spomenutih favoriziranih filmova bit }e za nekoli- nostavno, o tim se »stvarima« u filmskoj kritici nije govori- ko godina u modernizmu, a jedna od odrednica tog u nas re- lo, prepu{talo se to stru~njacima s drugih podru~ja, a obuze- cepcijski nepripremljena pristupa filmu je uglavnom u filmu tih s tim pitanjima nije bilo ba{ mnogo ni drugdje. Tako, Li- s mlohavim junakom, {to }e — {to onda jo{ nismo anticipi- sinski na primjer ka`e »...vje~ni se zadatak prave umjetnosti rali — predstavljati jedan ~vrsto sedimentirani stratum hr- i sastoji u tome da prikazuje ljudske egzistencijalne varijante vatskog filma sve do novijega vremena. Ili, jo{ konkretnije, i da ispita njihovu humanu nosivost« i »Autonomija moral- tu odrednicu nadopunjuje i jedna druga, s njom usko pove- ne svijesti osnova je ljudske li~nosti, ona, ljudska li~nost ne zana. Film s pasivnim junakom, naime, ~esto je komponen- smije biti naprosto refleks dru{tvenih konvencija« (str. 39). ta filma bez »klasi~ne« fabule, jer ona pretpostavlja postoja- Sve se to danas mo`e ~initi jasno kao sunce, ali tada je net- nje djelatnog aktivnog protagonista, onoga koji kani ne{to ko mogao i bez iskrice humora priupitati kakva je ono mno- va`nijega promijeniti u svojoj sredini. I ponovimo drugim ri- `ina (»egzistencijalne varijante«) kad »svi mi« znamo koja je je~ima, u nas je u ono vrijeme bilo rasprostranjeno shva}a- najbolja varijanta. Nadalje, na kakvu se to autonomiju »za- nje modernizma koje se pre~esto temeljilo upravo u filmu pravo« misli, i jesu li osnovica dru{tvenog `ivota tek neke bez pri~e. Postojala je i sklonost prema aklamiranju takvih »konvencije«? Ta zar je mo`da i »socijalisti~ki preobra`aj filmova — u kinematografiji koja se jo{ nije uspjela i`ivjeti u dru{tva« ne{to u vezi s ~im se mo`e upotrebljavati pojam magiji pri~e. (kakve li salonske rije~i) konvencije!? Uostalom, u druga~i- Lisinski se i zbog toga, zbog zreloga poimanja pri~e, zau- jim okolnostima ni Lisinski ne bi rabio tu rije~, ona je u zima za ameri~ki film, a ne samo iz svjesnog ili nesvjesnog ovom kontekstu zamjenjivala neke daleko konkretnije i ne- otpora prema barijerama u njegovim interpretacijama. U an- `eljnije, a olak{avaju}a okolnost bila je u tome {to je ipak ri- keti u jednom beogradskom utjecajnom listu on na prvo 6 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 3-9 Peterli}, A.: Sje}anja... mjesto stavlja godine 1961. film Pjevajmo na ki{i, musical koju valja prepri~ati, ne samo zbog ocrtavanja uredni~kih Donena i Kellyja, izbor koji }e danas izazvati ili neumjereno sposobnosti Hrvoja Lisinskoga. Drznuo se doti~ni kriti~ar, odu{evljenje ili produ`eno gnu{anje onih koji su i tada sma- po imenu Petar Selem, po~etkom {ezdesetih napisati nega- trali da takav izbor ne dolikuje nekome tko `eli ozbiljno re- tivnu kritiku o jednom na sva usta hvaljenom filmu iz NOB- zonirati o filmskoj umjetnosti. Taj film, kao i uop}e »takvi -a. »Vijest« o sablazni odmah je nakon emitiranja stigla do filmovi«, bio je u nas tretiran kao »samo zabavni« film, kao direktora, koji ina~e i sam nije osobito cijenio taj film, ali je »samo vrhunski holivudski zanat«. Osim toga, smatrahu »po du`nosti« trebao prekoriti urednika, Lisinskog. Ne tre- mnogi privr`enici visokoga stila, bio je to film u definirano- pnuv{i okom (i zadovoljiv{i {efa), Lisinski je precizno obja- me `anru, a pravi umjetnik je iznad `anra, on sebi ne mo`e snio da je namjerno »pustio« upravo takvu kritiku kako bi se dopustiti da radi ne{to {to (vrlo sli~no) rade i drugi. Tako, u svijetu vidjelo da u nas postoji sloboda mi{ljenja, a ima se, uostalom, tretirao i Hitchcock, u ~ijim je filmovima, oso- svjetskih zlobnika koji nas dr`e za takvu sredinu. Dakako, bito Vrtoglavici i Nazovi M radi umorstva, Lisinski iskreno bilo je nezgoda i s nefilmskim emisijama. Tako, kada je naj- u`ivao. Da se `anr tako tretirao, posredno se vidi i iz svesrd- mla|i od spominjanih u ovome napisu pripustio u program no prihva}enog naziva za mladu skupinu kriti~ara, za tzv. (emisija Vlastito stanovi{te) negativni prikaz nekoga djelca i hi~kokovce. Jedino je Vladimir Vukovi} bio »pravi« hi~koko- kada se saznalo da je pisac toga so~injenija ~lan CK SKJ na- vac, a to — i »pravi« i »hitchcockovac« — samo zato {to je stala je »graja«, ali je Lisinski — koji je ina~e u vremenu tog prvi isticao da Hitchcock nije tek »odli~an zanatlija«. Me|u- mra~nog doga|aja bio slu`beno odsutan i koji zato nije mo- tim, nije bilo nesvrhovito etiketu nalijepiti i na sve ostale: gao osobno odobriti taj tekst — spremno i uvjerljivo branio jednima je ona mogla poslu`iti u svrhu ideolo{ke diskvalifi- nau~nika svoje redakcije. kacije, drugima u svrhu esteti~ke. A pristizali su i daljnji novi filmski kriti~ari. Moj »cimer« Bijahu to, najop}enitije, »pozicije« Hrvoja Lisinskoga. Matko Bradari} — koji }e poslije postati Hrvojev glavni su- One su takve bile do kraja njegova kratkoga `ivota, s tim {to radnik za znanost u III. programu — natjerao nas je u velja- mo`emo razlikovati dvije faze u na~inu njihova »promovira- ~i 1962. godine da odemo u Studentski centar na predava- nja«. Postoji mladena~ka faza s te{ko savladivim obuzdava- nje nekih vrlo mladih filmskih kriti~ara. Dru{tvo nam se do- njima temperamenta — a s tom Hrvojevom osebinom nitko palo, {to je prakti~no va`nije dopalo se Lisinskom, i tako su nije imao problema kad bi ga pobli`e upoznao, jer bi se brzo ubrzo, bilo kojim redom, suradnici u njegovim emisijama uvidjelo da Lisinski svoje ideje zastupa s uvjerenjem i bez in- postajali Zoran Tadi}, Petar Krelja, Branko Ivanda, Tomislav teresa. No, ako ve} netko i nije mogao otrpjeti njegovu kon- Kurelec... Visinu honorara znao je odre|ivati pred svima: o verzacijsku agresivnost, Lisinski se ve} oko dvadeset i pete neznatnoj razlici kadikad je odlu~ivao broj pogre{aka u pisa- godine po~eo mijenjati. Odgovornosti su kod njega reci- nju stranih imena u ~emu sam, moram se pohvaliti, najbolje pro~no pove}avale sno{ljivost i on se razvio do stupnja izni- prolazio. I napokon, zbog njegova autoriteta i dinami~nosti mne stalo`enosti i sposobnosti laganoga komuniciranja. Na- povjeravaju mu u Filmskoj kulturi vo|enje rubrike sa sim- ime, potkraj studija na Filozofskom fakultetu i za studija na ptomati~nim nazivom Neslaganja, a u njoj Lisinski anga`ira Kazali{noj akademiji (1958.-1960.) Lisinski je najtempera- sve spomenute kriti~are. I tako se najprije po~eo sporo oku- mentniji, za neke najzanimljiviji, a za neke i najmrskiji disku- pljati, pa zatim i afimirati poseban nara{taj bavitelja filmom tant na javnim skupovima i u studentskim klupama. »Tjera« u Hrvatskoj — prete`no zahvaljuju}i Hrvoju Lisinskom. Pre- svoje mladena~kim `arom, a budu}i da istupa kao uvjereni te`no, jer treba imati na umu i zajedni~ko djelovanje dijela marksist, nekima je previ{e a nekima premalo »u sistemu«. tih kriti~ara u Poletu. Ona prva procjena (»previ{e«) ubla`it }e se kada se bude za- Nabrajanje tih Hrvojevih ideja, napredovanja i inicijativa poslio kao »novinar-suradnik« na Radio Zagrebu (1960. go- — od kojih osnutak III. programa ima doista golemo zna~e- dine) da ure|uje emisiju o filmu. Jo{ }e se vi{e razvodniti nje za na{u kulturu — tek djelomice sugerira u~inak kojega kad bude hijerarhijski avansirao; naime, 1964. postaje (prvi) je on imao. Onaj drugi dio krije se u netom spomenutim ri- odgovorni urednik III. programa Radio Zagreba ~iji je jedan je~ima — autoritet i dinami~nost — a tome bi se mogao pri- od osniva~a, a koji je inicirao i ure|ivao po uzoru na BBC, jednu od rijetkih radio postaja s programom te vrste. Kao urednik Lisinski anga`ira mnoga »nova imena«. Tu sam se na{ao i ja. Ve} sam ranije pisao za radio, zahvaljuju}i Lisinskom koji me preporu~io tada{njem uredniku Vjekosla- vu Mikecinu. Sljede}i, od novih, bio je Vladimir Vukovi} ko- jega sam upoznao u studenom 1959. godine, da bih nakon nekoliko mjeseci upoznao Vukovi}a s Lisinskim, pa smo ve} u jesen 1960. godine, osobito kad se po zavr{etku studija dru{tvo s Akademije pomalo raspr{ilo, postali nerazdru`ivi trio kojemu se naj~e{}e pridru`ivao Hrvojev mla|i brat Zvo- nimir koji se tako|er neko vrijeme bavio filmskom kritikom. No, bilo je i drugih »novih« od kojih se dio ostavio filmske Na Tre}em programu Radio Zagreba (1967.) – s lijeva na desno: kritike. Jedan od njih, koji je poslije postao sveu~ili{ni pro- (sjede) Hrvoje Lisinski, Vladimir Vukovi}, ?, Tomislav Kurelec; fesor i posvetio se drugome mediju, bio je uzrokom i zgode (stoje) ?, Petar Krelja, Danijel Bu}an 7 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 3-9 Peterli}, A.: Sje}anja...

dodati jo{ i osje}aj intelektualne odgovornosti. Suprotstav- hovi socijalnokriti~ki filmovi prikazuju u zemljama iza `elje- ljanje modernizmu ne ometa ga da podr`i neke Fellinijeve, zne zavjese, pa tako, konkretno, Wylerove Najbolje godine Mimi~ine i one ranije Babajine filmove ~ije kasnije djelo, na{ega `ivota (1946.), nadahnu}e nekih svjetskih kriti~ara Brezu, smatra najuspjelijim hrvatskim filmom. Odnosno, Li- odmah nakon rata, sti`u tek 1954. godine jer se u tom filmu sinski neprekidno ponavlja ono {to se u `ivotnoj praksi zna prikazuju `ivotne pote{ko}e veterana II. svjetskoga rata. A i zaboraviti — da se ljudi i individualno i skupno trebaju ne- doma}a vrlo aktivna cenzura ne pripu{ta neke filmove s »re- prekidno intelektualno razvijati, da treba biti spreman pri- akcionarnim« pogledima na politiku, povijest, moral, ideo- hvatiti tu|a mi{ljenja, a ulo`iti trud da drugi prihvate njego- logiju, religiju i dr. Tako|er, kraj {ezdesetih »nezahvalno« je va. Kao urednik, prihva}ao je tekstove s pogledima s kojima razdoblje jer je vode}a stilska struja (neorealizam) bila na iz- se nije slagao, ali u kojima je nalazio uz respekta vrijednoga disaju, modernizma novovalovskog i drugog jo{ nije bilo, a napora i odsustvo »zagri`ljivosti«. U tom smislu stupio je u to je i razdoblje kada neki velikani ameri~kog filma tek pri- uspje{nu ~asopisnu polemiku u korist Tomislava Ladana, do- premaju svoje najuspjelije filmove (Hitchcock i Hawks, na kazav{i da su tvrdnje kriti~ara njegove knjige onoliko boga- primjer) — {to }e se sve na}i na repertoaru tek nakon 1960. te mr`njom koliko su siroma{ne znanjem. Tako|er, bio je godine. I ta ~injenica, uz one opisane, mo`e osvjetliti razlo- spreman ulo`iti sate a i tjedne da bi nekoga uvjerio u svoje ge »fiksacije« maloga Lisinskoga na Wylera i Kazana, na no- mi{ljenje, da ne ka`em pou~io i uputio na literaturu koju vinu koju oni pru`aju. No, tome (kad se {to u nas prikazalo) smatra relevantnom za predmet; u slu~aju kad je netko pri- trebalo bi posvetiti cijelu studiju, a ovako istaknimo da su hvatio neku njegovu ideju, na nju nije polagao »autorska ponude na{ega repertoara ipak Lisinskome bile dostatne da prava«. Napokon, ako se netko s njim u ne~emu nije i dalje u svojim tekstovima reflektira uz doma}i i op}i svjetski film- slagao, ali je po{tivao njegovo mi{ljenje, mogli su i javno po- ski »kontekst« i da napi{e do sada u nas neke jo{ nedosegnu- lemizirati, a da to nije imalo nikakvih reperkusija na njiho- te tekstove, nedosegnute s obzirom na zrelost ra{~lambe ve odnose. Pod tim mislim i na polemiku u Telegramu s Vla- problema koji je u podlozi sadr`aja filma (ra{~lambu temati- dimirom Vukovi}em, zbog filma Hatari. Jedan je vi{e, a dru- ke, likova i njihovih odnosa). Odnosi se to, uz mnoge kra}e, gi manje cijenio Hawksov film, ali je dvojici polemi~ara pri- na dva spomenuta teksta kao i mo`da na onaj o Michelan- jateljstvo i {tovanje bilo daleko iznad filmskih preferencija. gelu Antonioniju (Razlog, 1962., br. 5-6), koji imaju antolo- U svjetlu takvoga djelovanja i takvoga odnosa prema svoje- gijsku vrijednost u hrvatskoj filmskoj kritici. To je vrlo mno- mu pozivu Hrvoje je Lisinski mogao postati »magnet« za go kad se zna za kratko}u Hrvojeva djelovanja i za {irinu odre|eni tip ljudi. Stol za kojimu smo sjedili u Kazali{noj ka- njegovih zanimanja, koja su mu ote`avala ve}e posve}ivanje vani, zatim, onaj u kavani Corso — tzv. Vladekov stol — filmu. uvijek je zbog Hrvoja bio pun `eljenih i ne`eljenih, pa i onda kada se oko 1965. po~elo ne{to slobodnije ili ne{to druk~i- je raspredati o aktualnim politi~kim doga|ajima. No, tada se zbio i doga|aj o kojemu nije lako govoriti. U kasno prolje}e 1966. rekao mi je ne{to {to me zaprepastilo, a {to u tom tre- nutku nisam mogao protuma~iti. Rekao mi je da mu se vi{e ba{ ne da baviti znanstvenim radom, a u~enjem je ina~e bio gotovo opsjednut — bio je ispitiva~ op}eg predmeta »socio- logija« na Filozofskom fakultetu, stalno je nabavljao nove knjige itd. Da bi u znanosti postigao ne{to doista zna~ajno, trebao bi {to{ta `rtvovati, a to »mo`da nema smisla«. Za koji dan preformulirao je tu izjavu, ubla`io ju je, a ubrzo se sa- znao i razlog takva njegova, samo verbalnog, »povla~enja«. Saznali smo da ima neizlje~ivu bolest — u trideset i prvoj go- dini `ivota. Preostalih pet godina `ivota i dalje je u~io, a i pi- sao pri~e. Usredoto~it }u se na kraju na dva mo`da tek implicitno nazna~ena elementa u vezi s radom Lisinskoga na podru~ju filma. Njegovo fimskopublicisti~ko djelovanje po~elo je u dobi u kojoj se naj~e{}e po~inje pisati, a u tome je vremenu — osim prepreka dru{tvenopoliti~ke naravi — postojala jo{ jedna pote{ko}a koju neizostavno treba spomenuti. Ona je bila u ograni~enjima filmskoga repertoara. Televizija se tek po~ela uvoditi, u inozemstvo su odlazili najprovjereniji gle- da~i filmova, te iako je stizalo sve vi{e filmova, na neka vrlo poznata djela trebalo je jo{ dosta dugo ~ekati. Tako, na pri- mjer, znatan dio produkcije iz razdoblja izme|u 1941. i 1950. ~inio se distributerima »staromodnim« (npr. ameri~ki film noir), a i sami Amerikanci dugo nisu dopu{tali da se nji- Hrvoje Lisinski u Washingtonu 8 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 3-9 Peterli}, A.: Sje}anja...

Ante Peterli} Hrvoje Lisinski Reminiscences on Djelomi~na bibliografija ~lanaka o filmu Hrvoje Lisinski UDC 791.43:316 Hrvoje Lisinski, sociolog, sveu~ili{ni predava~, filmski kriti~ar i publicist (Za- 929:791.43 greb, 21. o`ujka 1935. – Zagreb, 6. studenoga 1971.), diplomirao je 1959. go- An article profiling the life on the dine filozofiju na Filozofskom fakultetu, a studirao je i re`iju na Akademiji za late film critic and radio editor Hrvo- kazali{nu umjetnost. Od kraja 50-ih godina objavljivao je filmske kritike u ra- je Lisinski. His personality, ideas, cri- znim glasilima, od 1962.-1965. godine ure|ivao je polemi~ku rubriku Neslaga- tical approach and public work dur- nja u ~asopisu Filmska kultura, a po~etkom 60-ih godina jedan je od osniva~a ing the 1960’s is portrayed. i prvi glavni urednik 3. programa Radio Zagreba. Kao urednik okupljao je mla- Hrvoje Lisinski, who died twenty- |e kriti~are i poticao ih na razmatranje kulturnih pojava s razli~itih stajali{ta, -five years ago, was the leading per- razvijaju}i u njima polemi~ki duh. I sam sklon polemikama, svojom {irokom sonality within a group of young film kulturom i kriti~kim stajali{tima u analiziranju kulturnih fenomena, naro~ito critics during the late fifties and better sa sociolo{kih i psiholo{kih aspekata, ostavio je dubokog traga kao jedan od part of the sixties. The critic’s goal najzna~ajnijih filmskih publicista s po~etka 60-ih godina. was to change the profile of critical approach to film at the time (the pre- 1960. Sveta Luki}: Umjetnost i kriterijumi, re- dominant approach being stereotyp- Kapetan Le{i — jugoslavenski western, cenzija, Na{e teme, 7/1964. ical and ideological). Because of their Filmska kultura 19/1960. Vojtech Jasny i njegov ma~ak, Polet, openness to American commercial Humanizam Williama Wylera, Filmska 10/1964. film, they were called »hitchcockians« kultura, 20/1960. Za{to mistificirati?, Filmska kultura, 39- 40/1964. (hi~kokovci), though only one or two 1961. were actual Hitchcock fans. They also Martin u oblacima, Filmska kultura 1965. wanted to change the way films were ,23/1961. Eros i civilizacija, Na{e teme, str. produced and were strong propon- Neki problemi na{eg kratkometra`nog fil- 1541/1965. ents of the »auteur cinema« — of film ma, Razlog, 2/1961. Konkretno o kinematografiji u Hrvatskoj, modernism. In spite of his Marxist Ratna tema u na{em filmu, Razlog, Vjesnik, 10. 01. 1965. orientation, Hrvoje Lisinski was high- 1/1961. Oberhausen 1965., Filmska kultura, 43- 44/1965. ly (»heretically«) open to modern Venecija 1961., Filmska kultura, 24- 25/1961. Oberhausen 1965., Studentski list, 9. 03. streams of thought (especially to E. 1965. Fromm, whose work Lisinsky trans- 1962. Prometej s otoka Vi{evice, 15 dana 3- lated into Croatian language). He was Bilje{ka o Miroslavu Felleru, Filmska kul- 4/1965. a person of strong convictionis and tura, 31/1962. Samoupravljanje i na{ film, Polet, broad education who excelled in phi- ^udna djevojka, Filmska kultura 27/1962. 13/1965. losophy, sociology and psychology. Estetska i druga razmatranja o Michelan- gelu Antonioniju, Razlog, 5-6/1962. 1966. Lisinski acted as an educational and Motivi jedne egzaltacije, Filmska kultura, Branko Belan: Sjaj i bijeda filma, recenzi- conversational catalyst within the 29-30/1962. ja, Na{e teme, 9/1966. group of critics, setting a high intel- Oko filma Hiro{ima, ljubavi moja, Ra- Je li Oberhausen ’66. vi{e nego neuspjeh?, lectual standard of inquisitiveness. zlog, 3/1962. Telegram, 11. 03. 1966. His essays on film were problem ori- Jesu li filmu potrebna filozofska mjerila, 1963. ented and analytical and definitely the Filmska kultura, 45/1965. Bijes umjesto argumenata, Kolo 1/1963. highest achievements in film writing O nekim problemima odnosa omladina- Neka poja{njenja oko jednog rebusa (O film, Polet, 1/1966. at that time. Hrvoje Lisinski was also jugoslavenskoj kinematografiji), Na{e an important cultural pioneer. He Pula — pojam i problem, Filmska kultura, teme, 12/1963. 46-47/1965. founded the third program of Radio 1964. Religija kao simbol u djelu Ingmara Ber- Zagreb, which was a culture oriented gmana, Polet, 3/1966. radio channel where he acted as pro- Amerika izme|u mita i odluke, Na{e teme, 12/1964. U tonu umjerenog i opreznog optimizma gram director. He also established a Bjekstvo od slobode — recenzija, Na{e (Filmski festival u Puli), Filmska kultu- film department within the program teme, 5/1964. ra, 51/1966. where young critics could voice their Maks Dessoir: Estetika i op}a nauka o Kapetan Le{i, jugoslavenski western, work. Tragically, terminal illness end- umjetnosti, recenzija, Na{e teme, Filmska kultura 50/1966. ed his promising career prematurely, 5/1964. William Wyler — Samosvojan umjetnik, but the memory of this remarkable Neka zapa`anja o dokumentarnom filmu Polet, 4/1966. man and his many important acheiv- u Oberhausenu, Filmska kultura, 39- 1967. ments still lives on within the group of 40/1964. Realizam Johna Hustona, Polet, 9- critics, who are now respected film- Oberhausen 1964., Polet 3/1964. 10/1967. makers, filmcritics and professors. Socijalna anga`iranost engleskog filma, Polet, 12/1964. (V. M.)

9 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvoje Lisinski Humanizam Williama Wylera Filmska kultura br. 20/1960.*

Nema filmskog umjetnika, renju, koje neupu}eni utvr|uju svojim nekriti~kim prepri~a- koji nije pravio umjetni~ke vanjem, treba re}i da je ameri~ki film u posljednjih petnaest i moralne kompromise, i godina stvorio vi{e izvrsnih filmskih djela (i po brojnosti glupo bi bilo nekome to za- `anrova i po individualnoj kvaliteti) nego u svim prija{njim mjeriti ukoliko se ne radi o godinama svog opstanka. To, dakako, nije rezultat promjene potpunoj izdaji samoga karaktera filmskih producenata, jer su oni ostali ta~no ono sebe. Rijetkima, me|utim, {to su bili, ve} prije rezultat konkurencije s televizijom i po- uspijeva, samo onima koji jave novih nezavisnih producenata, mahom velikih filmskih su izuzetno talentirani, da umjetnika. usprkos kompromisima, Razapet izme|u logike profita i dubljih interesa svoje du- ~ak unutar njih samih — {evnosti filmski je stvaralac u tragi~nijem polo`aju od bilo William Wyler ostanu veliki umjetnici. kojeg umjetnika s drugih stvarala~kih podru~ja, jer ni~ije Tko je imalo upoznat s komercijalnim karakterom svjet- stvarala{tvo nije u takvoj zavisnosti i ne pretpostavlja takva skog filma, lako }e shvatiti, za{to je prava filmska umjetnost nadindividualna materijalna sredstva kao njegovo. To zna~i isto toliko rijetka koliko i slu~ajna. Filmska industrija, taj re- da filmska umjetnost, osim umjetni~kog talenta, pretpostav- zultat interakcije izme|u celuloidne trake i publike, ima svo- lja ili golemu materijalnu `rtvu (neki su entuzijasti, investi- je ekonomske pretpostavke: profit, ekspanziju, usavr{enje raju}i u »pravu umjetnost«, financijski bankrotirali), ili nat- proizvodnje i sl. Po{tovanje tih pretpostavki prva je zapovi- prosje~nu karakternu ~estitost i upornost, koja, usprkos ko- jed bo`ja za filmske producente, jer kapital mora u najmanju rumptivnom pritisku novca i bezdu{nim principima njegova ruku da se obnavlja, ako film uop}e `eli da postoji. Stanovi- obrta, uspijeva da unutar »narud`be« proturi istinske vrijed- {te producenata jest veoma jednostavno i, u krajnjoj liniji, nosti. razumljivo: njima je potreban zanimljiv i uzbudljiv film koji Ti materijalni okviri filmske proizvodnje obja{njavaju }e privla~iti publiku i shodno tome donositi dobit. Me|utim nam, za{to su istinski velike li~nosti na filmu prava rijetkost da bi se stvorio zanimljiv i uzbudljiv film, potrebni su spo- i za{to se konfekcijskoj proizvodnji nisu uspjeli u potpunosti sobni ljudi, naime oni koji »znaju svoj posao« i posjeduju sta- odhrvati ni oni najve}i. Spomenute nesretne materijalne novit umjetni~ki talent. Ta nu`nost — da producenti sura|u- okolnosti nastajanja filmskog djela prisiljavaju nas da divlje- ju i na odre|eni na~in zavise od talentiranih pojedinaca — nje, koje je u nama izazvala pojedina filmska umjetnina, u nema ni za jednu ni za drugu stranu karakter srda~nosti. Ve} mnogo ve}oj mjeri protegnemo i na njezina autora, nego {to vi{e od pola stolje}a nastoji filmska industrija talent podre- je to slu~aj u drugim umjetnostima, jer mnogo od onoga {to diti potrebama svojih ra~unskih operacija, a on se, isto tako je postignuto svjedo~i o izvan-estetskim te{ko}ama, koje su dugo, izvija ispod tog pritiska i poku{ava iskoristiti svaku pa bile svladane moralnom hrabro{}u odre|enog umjetnika.1 i najmanju mogu}nost za svoju istinsku afirmaciju. Kad se to Me|utim sada valja spomenuti onu sretnu okolnost koja u dogodi, u stvari veoma rijetko, onda raspola`emo filmskim stvari oblikuje prostor za slobodnu igru kreativnih snaga umjetni~kim djelom. Me|utim u doba prosperiteta industri- filmskih umjetnika. Naime, nastoje}i, da dobije zanimljiv i ja bagatelizira umjetnika i postupa s njim kao s »mrtvim uzbudljiv film, producent se ne}e protiviti tome da filmski psom«, a za vrijeme krize mu se ulaguje i prinu|ena je ~esto umjetnik, sa svoje strane, doda filmu »ono ne{to« {to }e na zna~ajne koncesije. Naro~ito su u posljednjih desetak go- neke ljude u javnosti, prvenstveno filmske kriti~are, navesti dina ti ustupci mnogobrojni i raznovrsni, a to se izvanredno da film proglase visokom ljudskom vrijedno{}u. On dobro povoljno odrazilo na broj doista dobrih i sna`nih filmskih znade da humanisti~ka slava, koja }e obasjati re`isera i osta- umjetni~kih djela, osobito u Americi. Suprotno op}em uvje- le koautore filma, ne}e sasvim mimo}i ni njega, jer i on je,

* Tekst prenosimo u istom obliku kako je 1960. godine objavljen u Filmskoj kulturi, bez sadr`ajnih i pravopisnih izmjena. 1 Nedopustiva je mistifikacija da se film tretira isklju~ivo kao estetski fenomen. Mnoge slabosti pojedinih filmova nisu nikako posljedica umjetni~ke ne- kompentencije njihovih autora, ve} su prije rezultat financijske kalkulacije njihovih producenata. Pri ocjenjivanju umjetni~ke karijere pojedinih film- skih stvaralaca moramo strogo voditi ra~una, vi{e nego obi~no, o financijsko-socijalnim imperativima, koji se katkada svakom kreativnom htijenju cere u lice. 10 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 10-18 Lisinski, H.: Humanizam...

Najbolje godine na{ega `ivota, 1946. kao {to je poznato, javna li~nost. Njegova je jedina briga da o {esnaest filmova, a da se ni o jednom od tih filmova ne ta »ljudska vrijednost« ne bi, kojim slu~ajem, na takav na~in mo`e uop}e razgovarati ispod ocjene vrlo dobar. Uz visoku povrijedila neke dru{tvene institucije, slojeve, ili klase, da bi kvalitetu ide ~udesna raznovrsnost u `anrovima: socijalne im to moglo financijski {tetiti. Treba osim toga re}i da su drame, ljubavna tragedija, kriminalisti~ka pri~a, ljubavna mnogi producenti pametni ljudi i da oni ne izbjegavaju sva- komedija, spektakl, vestern. Wyler se gotovo u svemu oku- ki konflikt, jer dru{tveno polemi~ke kvalitete nekog filma {ao, a u~inio je veoma malo grije{aka. U nekoliko navrata mogu biti pravi zlatni rudnik. Idealan je primjer film Sladak morao je vra{ki spretno manevrirati kako bi izbjegao postav- `ivot, no to je ve} druga tema. ljene stupice velikih holivudskih mogula novca. Tako je Tim uvodnim napomenama `eljeli smo olak{ati razumije- Wyler, nakon financijskog neuspjeha svojih filmova Nasljed- vanje na{e izuzetne pozitivne ocjene cjelokupnog djela Wil- nica i Carrie, koji su ina~e i od kritike nenaklonjene tom liama Wylera, a naro~ito triju filmova, ~ija analiza je glavni ameri~kom re`iseru priznati kao zna~ajna umjetni~ka djela, interes na{eg izlaganja, jer umjetni~ka karijera tog ameri~- morao snimati dva filma, koji po svim holivudskim recepti- kog filmskog re`isera, i svojim estetskim dostignu}ima i po ma »moraju pro}i«; jedan je imao biti uzbudljiv kriminali- svojoj konsekventnoj te`nji, da unutar datih mogu}nosti sti~ki film, a drugi ljubavna melodrama zasnovana na ple- stvori najbolje, jedinstven je fenomen u svijetu filma. mi}ko-plebejskoj suprotnosti. Williama Wylera prati fama da je ~ovjek koji »ne mo`e Wyler je te filmove i snimio, ali je rezultat bio sasvim ne- napraviti lo{ film« i valja odmah dodati da takvo uvjerenje o~ekivan: ^asovi o~aja je jedna od najboljih obiteljskih dra- nije bez osnove. Od filma Dodsword (1936.),2 koji je izvan- ma u kriminalisti~kom okviru, koja je ikada snimljena, a Pra- redno najavio ozbiljnog filmskog umjetnika, Wyler je snimi- znik u Rimu, po na{em shva}anju, najfinija ljubavna tragiko-

2 Mo`da je zanimljivo spomenuti, da je Elia Kazan u svoju listu »deset najboljih filmova svih vremena« uvrstio ba{ ovaj, prvi od zna~ajnih Wylerovih fil- mova. To dakako nije dokaz izuzetne vrijednosti spomenutog filma, ali svakako interesantna indikacija za one, koji cijene Kazana. Po na{em mi{ljenju, premda je Dodsword izvrstan film, Kazan ga je ipak precijenio. Uostalom, samu rubriku »deset najboljih filmova svih vremena« ne treba druga~ije shva- titi nego kao izraz ne~ije intimne orijentacije me|u visokim vrijednostima. Razumije se, sam poku{aj da se takve rang-liste shvate kao punovaljan oblik objektivnog estetskog ocjenjivanja, koje pretendira na op}e va`enje, naivan je i pomalo apsurdan. 11 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 10-18 Lisinski, H.: Humanizam...

medija u ovom desetlje}u ka`e sudbinu detektiva Jamesa Mcleoda (Kirk Douglas) i filmske umjetnosti. njegovu nesposobnost da shvati i oprosti svojoj `eni Mary Nema filmskog umjetnika jedno, u stvari, odavno mrtvo ljubavno iskliznu}e, Wyler se koji nije pravio umjetni~ke nalazio pred onim klasi~nim dramatur{kim i re`ijskim pro- i moralne kompromise, i blemima na koje nailazi svatko tko `eli snimiti zanimljiv i uz- glupo bi bilo nekome to za- budljiv film. Ponajprije trebalo je istovremeno odr`ati ~vrstu mjerati ukoliko se ne radi o logiku i »uvjerljivo« uvesti lica »na scenu« tako da prirod- potpunoj izdaji samog sebe. nost samog doga|anja i »specifi~na te`ina« lica i problema Nasljednica, 1949. Rijetkima, me|utim, uspi- oko kojeg se odvija njihova sudbina, omogu}i publici onaj jeva, samo onima koji su stupanj identifikacije i moralne groznice koji osigurava puni izuzetno talentirani, da usprkos kompromisima, ~ak unutar umjetni~ki efekt raspleta. Taj zadatak je Wyler, kao i uvijek, njih samih — ostanu veliki umjetnici. Wyleru je to ~esto us- izvr{io besprijekorno (ekspozicija dramskog problema tako pijevalo, svakako ~e{}e nego ostalima. Me|utim, ne namje- je znala~ki provedena u gotovo svim Wylerovim filmovima, ravamo pisati o cjelokupnom Wylerovu stvarala{tvu; pred- da to zaslu`uje poseban studij): ambijent policijske stanice i met su na{eg naro~itog interesa samo tri Wylerova filma, u raznovrstan promet ljudi u njoj veoma su spretno deskribi- kojima on na jedan dubok i umjetni~ki impresivan na~in ko- rani, postignuta je atmosfera neke ~udne mje{avine izme|u mentira va`ne probleme na{eg vremena i u kojima se, to grubosti i rutine tih ljudi, koji se sasvim suprotno odnose osobito `elimo istaknuti, jer je to na filmu rijetkost, varira prema zakonu, a da nijednog ~asa nije izgubljena osnovna nekoliko fundamentalnih eti~kih i `ivotnih pitanja. Mislimo ideja kojoj slu`i ba{ sve, ali na jedan posredan na~in. Nemo- na filmove Detektivska pri~a (1951.), Prijateljsko uvjerava- gu}e je ovdje upu{tati se u to s koliko su ukusa i mjere ispri- nje (1956.) i Velika zemlja (1958). ~ane tri epizodne storije (kleptoman-mladi} koji je okrao Suvi{no bi bilo ponovo uvjeravati da bez sna`ne poveza- svog poslodavca i dva »uhodana« kriminalca), ali kao indi- nosti umjetnika s va`nim i presudnim problemima njegova kacija mo`e slu`iti podatak da se epizodne uloge Jee Grant i vremena nema velike umjetnosti. Teoreti~ari, kriti~ari i uop- Josepha Wisemana i u lai~kim i u stru~nim krugovima pri- }e ljubitelji umjetnosti mogu se jako razlikovati u ocjeni va`- mljene s podjednakim odu{evljenjem. nosti i veli~ine pojedinih problema, a tako|er i u tome, kako Ekspozicija prestaje s prvim suo~enjem Jima i Mary, u ko- umjetnost, za razliku od drugih, da ih tako nazovemo, du- jem Jim otkriva za sebe kobnu istinu o svojoj `eni — njezi- hovnih disciplina mo`e i treba da te probleme izrazi, ali onaj nu nekada{nju ljubavnu vezu s jednim prili~no sumnjivim ti- tko bi poku{ao negirati gore spomenuti princip ne bi, po na- pom. Film i `ivotni tok glavnog junaka u toj se ta~ki prela- {em sudu, predstavljao ozbiljnog sugovornika. Za velikog maju i nastupa agonija detektiva Jamesa Mcleoda kroz koju umjetnika nije dakle va`no samo {to izra`ava, nego i kako, i ta li~nost i cijeli film dobivaju jednu dodatnu dubinu i uz- {to zna~i prema specifi~nim zahtjevima upotrebljenog izra- budljivost koja se posti`e samo tamo gdje umjetnost osvjet- `ajnog sredstva i izabranog `anra. Netko bi mogao re}i da je ljava op}eljudsku strukturu ~ovjekova postojanja. To je onaj to abeceda, ali te{ko}a u umjetnosti, suprotno nauci, i jeste »drugi« i posljednji sloj svake velike umjetnine koji joj daje u tome da se ba{ abeceda uvijek nanovo »zaboravlja«. Poku- trajnu vrijednost. To je bit kojoj ne {teti mijena vremena. {at }emo prema gornjim principima, analizom spomenutih Jim, tako ga zovu njegovi kolege, nije obi~an detektiv, on filmova pokazati da je Wyler jedan od najzna~ajnijih film- nije slu~ajno postao ono {to jeste, on se ne zanosi romanti- skih umjetnika dana{njice. kom ili herojstvom svog poziva — biti policajac za njega je Detektivska pri~a snimljena je prema drami Sidneya u stvari najbolji na~in da svoje najdublje `ivotno uvjerenje Kingsleya, dramati~ara; engleski naslov Detective story tre- pretvori u du`nost. Njegovo je osnovno geslo — progoniti balo bi prevesti sa @ivot detektiva, jer naslov Detektivska zlo, a to zna~i zle ljude. A njemu se ~ini da takvih ljudi ima pri~a kao da sugerira jo{ jednu uzbudljivu policijsku pripo- veoma mnogo. Povrije|en prljavim i kriminalnim `ivotom vijest, u kojoj su, uz neizbje`no pitanje zakona i njegovih kr- svoga oca, Jim je izgradio svoju li~nost na pojmu apsolutne {itelja, lude jurnjave i njegova, detektivova spretnost glavne ~isto}e. Neposredno progoniti prekr{itelje zakona dio je sve- vrijednosti. Izvana gledan Wylerov film je doista uzbudljivo ga onoga, {to ~ovjek treba ~initi da bi bio i ostao ~ist. Zato prikazivanje `ivota policijske stanice; no pored njegove uz- on u svoj posao unosi i strast i misao: on je nezadovoljan za- budljivosti, koja se zasniva na neobi~noj prirodi detektiv- konom koji kr{iteljima ostavlja velike mogu}nosti manevri- skog posla — oni love kr{itelje zakona i osiguravaju ~vrstu ranja, a goniteljima nare|uje fair postupak u nastojanju da se osnovu za optu`bu — mi lako uo~ujemo i njegovu specifiku: utvrde ~injenice potrebne za optu`bu. Jim misli da smo »mi« umjesto zakona i njegovih neprijatelja sredi{njim proble- koji svojom stalnom budno{}u osiguravamo tako osnovne mom postaje sam detektiv kao ~ovjek. Time cijela stvar do- institucije kao {to su pravo i zakon, u lo{ijem polo`aju od biva sasvim novu dimenziju: uobi~ajeni elementi uzbudljivih »njih«, koji ba{ tu instituciju permanentno ugro`avaju. Me- filmova postaju samo okvir, a centralno je svjetlo ba~eno na |utim nedostatke zakona on nadomje{tava svojom revno- ~ovjeka i njegovu samospoznaju u `ivotno presudnim situa- {}u, on npr. uporno nastoji na}i dokaze protiv nekog dra cijama. Za Wylera, kao uostalom i za ve}inu ozbiljnih umjet- Schneidera, koji ne samo da protuzakonito rje{ava `ene ne- nika, svako `ivotno doga|anje samo je poluga, kojom nas `eljnog tereta nego i tako aljkavo, da mnoge stradaju `ivo- stavlja pred eti~ki problem. U tom filmu nosilac tog proble- tom. Ali {ta }emo, dokaza nema. Mogu}i svjedoci ili umiru ma zove se — detektiv James Mcleod. U nastojanju da pri- ili se boje osvete dra Schneidera, koji osim toga znade za taj- 12 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 10-18 Lisinski, H.: Humanizam... nu vezu izme|u novca i {utnje. Jim se, me|utim, ne da za- ona se ogleda u svakom aspektu tog djela, iako, razumije se, stra{iti Schneiderovim »dru{tvenim vezama« i njegova nam postoje stvari u svakoj dobroj re`iji za koje nema adekvatnog upornost naprosto imponira, iako ve} u prvim sekvencama obja{njena. Tako npr. tko bi mogao re}i za{to je u svim filma osje}amo jednu prijatnu grubost koja je u ~udnoj su- Wylerovim filmovima standard dobre glume tako fantasti~- protnosti s nje`no{}u {to ju je ~as prije pokazao prema svo- no visok. Treba znati, dakako, {to je to »dobra filmska glu- joj `eni. Obrat nastaje kad advokat dra Schneidera optu`uje ma«, ali treba mo}i za toliko brojne i raznovrsne prilike iza- Jima da on njegova {ti}enika progoni iz »osobnih razloga« i brati pravog glumca i potvrditi taj izbor, a to je mnogo te`e, kad Jim, nastoje}i da se obrani od te insinuacije, saznaje da njegovom igrom. U Detektivskoj pri~i, na primjer, nema jed- je njegova hostijski prozra~na `ena Mary bila nekad Schnei- ne jedine pogre{ne fizionomije (drugi velikan ameri~kog fil- derova »mu{terija« u vezi s jednom ljubavnom epizodom. ma John Huston ~esto grije{i u izboru glumaca) no Kirk Do- Tim je momentom Jimova naizgled intaktna teorija »isprav- uglas kao Jim i Eleanor Parker kao Mary izvrstan su primjer nosti« stavljena na najve}u mogu}u ku{nju. Prvotna zapanje- re`ijske intuicije u izboru glumaca. Kirk Douglas (tada ne nost i u`as pomalo su pre{li u jedan poku{aj da se cijeli slu- naro~ito afirmiran) ima nesumnjivo izrazito mu{ko lice i nje- ~aj shvati, da bi fatalna advokatova primjedba sve pokvarila, govo visoko ~elo odaje natprosje~nu inteligenciju, no o{tar razdvojila Mary i Jima, i ovoga prakti~ki natjerala na samo- nos, hladne o~i i grabe`ljivo u{iljene ~eljusti sugeriraju bli- ubistvo. ^ini nam se da je logika te tragedije u ovome: `ivot- skost fanatizmu i grubosti. Svjesni smo opasnosti takve ka- ne okolnosti i njegov osobni karakter stavili su Jima u jednu rakterizacije, ali to su elementi pomo}u kojih `elimo predo- naro~itu suprotnost prema nepo{tenju i kriminalu, on je ~iti i onu ~isto}u i onu nesmiljenost koje simultano zra~e iz promislio o tom odnosu, odabrao svoju poziciju i aktivno se te li~nosti, a koje su u mnogim filmovima, prije i poslije De- uklju~io u sistem koji progoni i ka`njava kriminal. Me|utim tektivske pri~e, na nedvojben na~in eksploatirane. Kirk Do- onaj tko se potpuno opredijelio za jednu stranu mora isto uglas, dakle, ve} po svom vanjskom izgledu posjeduje ono tako biti potpuno protiv druge. Drugim rije~ima, onima koji {to po svojoj duhovnoj esencijalnosti pripada detektivu Ja- grije{e ne mo`e biti opro{teno, prijestup tra`i kaznu, jer je mesu Mcleodu. On ima snagu i inteligenciju, no njihov spoj recidiv stalna opasnost. Jim ide i dalje, jer on nije obi~an de- daje mr`nju i negaciju, a ne velikodu{nost. Nemogu}e je, s tektiv, on misli i njegova dedukcija ga odvodi do onoga {to druge strane, zamisliti `enu kojoj bi bolje odgovarala uloga je fatalno: ~ovjek je ili ~ist ili prljav, vrijeme i utjecaji tu ne objekta Mcleodove duhovne nesmiljenosti, nego {to je to igraju ulogu, neki ljudi fundamentalno tendiraju zlu, i tu Eleanor Parker. Njezina krhka pojava, prozra~no bljedilo nema pomo}i. Takva isklju~nost u kojoj vidimo samo jednu lica i meko}a crta koje odaju fundamentalnu slabost njezina stranu u njezinoj apsolutnosti, a drugu apsolutno odri~emo, bi}a (slabost u smislu da joj treba oslonac) ~ine od nje `enu- mo`e se nazvati, budu}i da se radi o ljudskom bi}u — teori- -kale`. Eleanor Parker izgleda u tom filmu tako da se svaka jom panike. Jim se pani~ki boji pretpostavke da lo{ ~ovjek grubost prema njoj ~ini nezamislivom, a to da se ona ipak nije sasvim lo{ i da ~ovjek mo`e biti dobar i ispravan, a da doga|a ima svoju posebnu dramatur{ku funkciju — ta gru- nije sasvim ~ist. Jim ne mo`e podnijeti da Mary, koja je dio bost upozorava na lice, koje tako postupa prema njoj i stav- njega, nije sasvim ispravna: nakon velike duhovne patnje i lja ga u pitanje kao ~ovjeka. Samim izvanrednim izborom uvjeravanja prijatelja on poku{ava vjerovati da mo`e s njom glavne glumice Wyler je uveo u film jedan estetski funkcio- nastaviti `ivot, no prva zlobna advokatova primjedba napro- nalan odnos: nemogu}nost da je zamislimo kao lo{u pobu- sto ga smrvi. @ivot ne priznaje Jimovu simplifikaciju ~ovje- |uje na{u prvu sumnju u Jima, a ostatak drame samo razra- kove ispravnosti i neispravnosti i konsekventnost, koju ina- |uje tu sumnju do jasne svijesti o njegovu bitnom ljudskom ~e cijenimo iznad svega, ona ovdje postaje protu`ivotna. defektu. Taj Wylerov film govori jednu izvanrednu misao, jednu Neki su u tom filmu voljeli vidjeti Wylerov obra~un s ma- `ivu istinu, koja je po svojoj dubini zaista dostojna umjetno- kartizmom: ako je njihova pretpostavka ta~na, onda Detek- sti: na{e obrazovanje i kultura, naime, sadr`e u sebi stav da tivska pri~a otkriva jo{ jedan svoj zanimljiv aspekt. Ve} je sve ljudsko izmi~e crno-bijelom na~inu gledanja i da je, pre- Goethe mislio da je svako veliko umjetni~ko djelo »prigod- ma tome, takav na~in neispravan. Autor Detektivske pri~e nog karaktera«, ali mu prigodnost ne osigurava veli~inu ide preko toga i poru~uje nam da crno-bijelo shva}anje i nego autenti~nu strastvenost i snagu. Veli~inu dobiva po ocjenjivanje ~ovjeka nije samo neispravno nego je, u odre|e- tome {to nadilazi svoj povod i zadire u op}eljudsku struktu- nim grani~nim situacijama kriminalno. Dobro i zlo nisu ap- ru ~ovjekova postojanja. Mehani~ka suprotnost izme|u do- solutno razdijeljeni i ako tako mislimo, riskiramo da tragi~- bra i zla, fanatizam krivnje, monopolizam ispravnosti i sl. no grije{imo prema ~ovjeku, kad stjecajem okolnosti ili vla- stalne su tragi~ne obmane ljudskog trajanja, a vrijeme im mi- stitom voljom postanemo sudije. Nitko nema monopol na jenja samo dekor. Sveta je zada}a svih umjetnosti da svaku ispravnost kao {to je nedopustivo ~ovjeka apsolutno negira- epohu upozore na njezine presude, koje nisu izricali pravi ti. U Jimovoj koncepciji ljudske grije{ke postoji jedan fanati- suci. Divna indirektnost, kojom taj film dodiruje temu ma- zam krivnje, koji odri~e ~ovjeku mogu}nost karakterne evo- kartizma, dobra je uputa za sve one koji `ele govoriti svom lucije. vremenu, a dogodi im se da veoma lo{e deklamiraju. Ono- James Mcleod ba{ je onakva literatura, kakva je Wyleru me {to je sasvim prakti~ne naravi (kao u svoje vrijeme ma- potrebna: sna`na i duboka. To je jedini mogu}i razlog da se kartizam), umjetnost mora u prvome redu oduzeti prakti~- Wyler kreativno »podredi« ideji i problemu. Zato je upravo nost da bi ga mogla doli~no prikazati i na svoj na~in komen- ~udesna disciplina kojom je Wyler re`irao Detektivsku pri~u; tirati. 13 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 10-18 Lisinski, H.: Humanizam...

Detektivska pri~a, 1951.

Druga dva filma Prijateljsko uvjeravanje (1956.) i Velika povr{inske iako na svoj na~in romanti~ke elemente kauboj- zemlja (1958.) razmatrat }emo obrnutim redom nego {to su skog `ivota (konj, revolver, `ena) i tako stvorila filmske i napravljena, jer Velika zemlja, iako je bila odjek i svojevrstan moralne kalupe u koje je svaki ~ovjek mogao smjestiti svoju komentar Prijateljskog uvjeravanja, pru`a priliku za neka vlastitu herojsku naivnost. Trajala je ta pri~a prili~no dugo razmatranja o vesternu, ~iji je ona vrhunski primjerak. prije nego {to se uop}e ozbiljno pri{lo problemu, no kad se Velika zemlja je drugi Wylerov vestern (1940. je snimio to jedamput dogodilo (John Ford, King Vidor), slijedila je film Westerner s Garryjem Cooperom i Walterom Brenna- serija izvanrednih filmova koji su svoju izuzetnu vrijednost non, a taj se film kod nas prikazivao pod naslovom Zakon zasnivali ba{ na onome {to je za vestern-situaciju ljudski naj- Divljeg zapada) i premda su u njemu odra`ene osnovne uzbudljivije, a umjetni~ki najplodnije. Wylerove preokupacije tog vremena, kojima Wyler podre- Za kolonizaciju zapadnog dijela SAD najbitnije je upravo |uje svaku formu, on se ipak mo`e ubrojiti me|u vrhunska to da se u toj epohi, u tom dijelu svijeta donekle obnovila ostvarenja tog `anra. Kad se danas (1960.) tako ne{to mo`e ona socijalna i ljudska situacija koja omogu}uje herojski op- re}i za jedan vestern, onda se to mora opravdati jedinstve- stanak, pa dakle i pravu tragediju. Upravo su tu mogu}nost, nom umjetni~kom kvalitetom spomenutog filma, jer vrhun- na svoj na~in, s dosta zna~ajnim devijacijama iskoristili fil- ski vesterni (snimljeni u ovom desetlje}u) pripadaju me|u movi kao npr. Shane Georga Stevensa, Ta~no u podne Fred- najbolje filmove uop}e. da Zinnemanna, Najbr`i revolvera{ pobje|uje Russela Rou- Bilo je sasvim prirodno da je filmska industrija, vo|ena i sa, Rio Bravo Howarda Hawksa, Revolvera{ Henry Kinga i determinirana financijskom imaginacijom, zloupotrijebila jo{ prili~an broj podjednako dobrih filmova. Zanimljiv je vestern-tematiku i ra~unaju}i s infantilnom strukturom uku- slu~aj filma Lo{ dan u Black Rocku Johna Sturgessa, koji je sa naj{irih slojeva ameri~kog dru{tva, ona je mitologizirala u potpuno modernim uslovima obnovio bit vestern-situacije 14 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 10-18 Lisinski, H.: Humanizam... i znala~ki je iskoristio za stvaranje dramske napetosti i origi- Sli~ne suprotnosti susre- nalne atmosfere. }emo i u ostalim prvora- A su{tina vestern-situacije je u ovome: relativno izolirana zrednim vestern-filmovi- grupa ljudi (stotine milja unaokolo nema nikoga) u stalnoj je ma, a cijela se ta situacija i napetoj borbi s prirodnom i ljudskom okolinom (Indijan- razlikuje od one anti~ke ci). Za uspje{nost te borbe postoji jedan veliki uslov: njiho- samo po tome {to junak ve- va socijalna kompaktnost. Me|utim ba{ ona je vi{e nego i{ta sterna pripada, porijeklom drugo ugro`ena, i to mnogim unutra{njim, inherentnim ka- i duhom, jednoj civilizaciji rakteristikama vestern-situacije. S jedne strane, privatno vla- (razvijenom gra|anskom sni{tvo kao takvo pogoduje individualnom antagonizmu dru{tvu — ono mu je u (uni{titi nekoga pod bilo kakvom izlikom da bi se prisvojio stvari pretpostavka), a ne Carrie, 1952. njegov imetak ili barem smanjila njegova konkurentska spo- jednoj mitologiji, i {to on sobnost), s druge pak strane ne postoji monopol nasilja, kao djeluje na principu autonomije moralne svijesti (nalazi moti- u svim stabilnim dru{tvima, jer su svi, zbog specifi~ne situa- ve za djelovanje u svojoj savjesti, dakle u subjektivnoj sferi), cije cijelog dru{tva, naoru`ani, i, kona~no, a to je posljedica a ne kao anti~ki junak, u jednom objektivno zasnovanom gornjih ~injenica, zakon, taj op}i uslov svakog civiliziranog redu i nu`di. Ukratko, bez obzira na mno{tvo nu`nih, soci- opstanka nema svog dovoljno jakog i specijaliziranog za{tit- jalnim i kulturnim razvojem ~ovje~anstva prouzro~enih ra- nika i stalno je, pri svakom novom provjeravanju smrtno zlika izme|u vestern-situacije i one anti~ke postoji ipak jed- ugro`en. A provjeravanje je stalno. Zato se i doga|a da nje- na bitna anologija: u onoj kao i u ovoj vidimo mogu}nost da govo odr`avanje presudno ovisi o karakteru individualne ili pojedinac svojom akcijom utje~e na `ivot i sudbinu cjeline, kolektivne akcije onih ljudi koji imaju odlu~an polo`aj ili da je ~ak katkada ugro`ava ili spasava, a upravo je to socijal- glas u datoj sredini ili situaciji. na pretpostavka tragi~nog opstanka. Takvo je stanje ne{to Radi se dakle o socijalnoj i ljudskoj situaciji u kojoj je po- najpovoljnije za veliku umjetnost, jer ona po svojoj najdu- stignuta olju|enost opstanka stalno ugro`ena, izvana i iznu- bljoj biti te`i za onim izuzetnim, nazovimo ih »grani~nim si- tra podjednako. To ~ini da neki elementarni ljudski odnosi tuacijama« u kojima se na otvoren i nu`an na~in manifesti- dobivaju sasvim nove dimenzije i sasvim novo zna~enje: u raju supstancijalni ljudski interesi. A nema ni{ta supstancijal- stabilnim socijalnim sredinama dolazak stranog lica ne zna- nijeg od brige za op}i nivo olju|enosti ne~ijeg opstanka, {to ~i ni{ta naro~ito, postoje specijalizirane institucije koje ruti- je stalna i prava tema velikih vestern-filmova. nerski obavljaju svoj posao i veoma lako pru`aju smje{taj i ^ini se da je autor Velike zemlje, savr{eno shvatio tu bit- gostoprimstvo strancu. U vestern-situaciji stvar stoji sasvim nu umjetni~ku mogu}nost vesterna i zato se u {pici filma, druk~ije: primiti nepoznatog prido{licu velik je rizik za sva- koja je prekrasno zami{ljena i izvedena, oprostio od klasi~- koga, jer nitko ne mo`e znati kako }e se i ho}e li se stranac ne vestern-tradicije. Za poznavaoce je sama {pica filma bila uop}e uklju~iti u proizvodni `ivot zajednice, kakve moralne nagovje{taj da je Wyler `elio i u~inio ne{to drugo, a ne akci- norme donosi sa sobom, tko dolazi za njim, kuda i {to smje- oni film. (Identi~an slu~aj u jednom drugom `anru su ^aso- ra (veoma je ~esta pojava u vestern filmovima da glavni ju- vi o~aja, kao {to je i glavni razlog prihva}anja re`ije Ben- nak dolazi u neko mjesto kako bi se nekome osvetio, a sama Hura le`ao u pitanju, mo`e li i spektakl biti umjetni~ko dje- ~injenica ubijanja, i zbog svog moralnog efekta, a i zbog mo- lo). gu}nosti da se netko osveti osvetniku itd. mo`e biti velika Kao i u ve}ini Wylerovih filmova i ovdje se radi o suprot- opasnost za odre|enu sredinu). Nadalje, rodbinski odnos nostima izme|u nekoliko jakih i kompleksno gra|enih li~- dobiva praiskonsku snagu, kao nekad u anti~ko doba (pod- nosti. Susret takvih li~nosti uvijek zna~i pokretanje velikog sje}amo na Antigonu), jer u situaciji gdje nema nikakve za- problema. To je uslov koji Wyler uvijek nastoji ispuniti, {tite, ili je veoma traljava i neefikasna, porodica stostruko premda je takva ambicija u umjetnosti najopasnija. Pustiti intenzificira svaku za{titnu funkciju, isto se to doga|a na re- nekoliko teenagera, ili mo`da nekoliko primitivaca da koje- laciji mu{karac-`ena, a pri tome je sporedno da je `ena bilo {ta govore i rade prili~no je bezazlena, iako danas popular- znatno manje. Svaka zna~ajna akcija ujedno postaje primjer- na stvarala~ka praksa. U istinskoj drami, me|utim zna~ajni na akcija tj. takva koja sugestivno djeluje na druge, koja ih ljudi moraju raditi velike stvari, jer je to jedini adekvatni na- pobu|uje da je slijede. ~in da se afirmiraju bitne vrijednosti. Uop}e, vje~ni se zada- Grupa ljudi veoma lako name}e odre|enoj sredini svoje tak prave umjetnosti i sastoji u tome da prikazuje ljudske eg- `ivotne standarde, pogotovu ako upotrijebe snagu svog zistencijalne varijante i da ispita njihovu humanu nosivost. oru`ja. Klasi~an je primjer Zinemannov film Ta~no u podne. Jedno je takvo ispitivanje i film Velika zemlja. Centralnu Gary Cooper ne dobiva podr{ku sugra|ana u svojem nasto- problematiku nose dvije nepovratno zava|ene porodice, janju da onemogu}i razbojnike-povratnike, jer bi u slu~aju Terrillovi i Hannassyjevi, i neki James Mckey, stranac i za- neuspjeha te akcije stradali svi oni koji su u njoj sudjelovali. ru~nik k}erke Henryja Terrilla. Sva|a Terrillovih i Hannas- Oni, sugra|ani radije riskiraju op}i pad civilizatornog nivoa syjevih nominalno ima prili~no trivijalan razlog — radi se o svog opstanka (razbojnici bi uveli svoje norme) nego svoj `i- zemlji{tu s izvorom vode (vlasni{tvo tre}e osobe), koja spo- vot i imetak, iako je odnos snaga za njih veoma povoljan. menutim porodicama treba radi napajanja stoke. Trivijalan Ta~no u podne je podjednako drama kolektivnog kukavi~lu- zato, jer je vlasnik izvora, u~iteljica Julia Moragen, voljna da ka kao i individualnog herojstva. obim stranama dopusti pristup vodi, i ~ini se da ni{ta ne 15 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 10-18 Lisinski, H.: Humanizam...

spre~ava mirnu nagodbu. Ipak, postoji presudna smetnja. To tako se sli~no i u vestern-situaciji ne priznaje ~ovjeku ni{ta su Henry Terrill i Ruffuss Hannassey, glave obih porodica i {to je samo u njemu, bez obzira {to bi to moglo kasnije zna- stvarni vladari Velike zemlje. Koliko je tobo`nji razlog njiho- ~iti za druge. James Mckey negira taj princip. On je u~injen ve sva|e (i bezgrani~ne mr`nje) bezna~ajan, toliko su njiho- nosiocem drugih i druga~ijih ljudskih vrijednosti za koje Ve- ve karakterne sli~nosti — razlike, i ambicije koje iz njih pro- lika zemlja jo{ nije zrela, ali }e ih sutra ve} morati da prihva- isti~u, zna~ajne i odsudne. Oba su ~ovjeka, naime, po svojoj ti. Autonomija moralne svijesti osnova je ljudske li~nosti, najdubljoj biti nasilnici, samo razli~ite vrste. ona, li~nost, ne smije biti naprosto refleks dru{tvenih kon- Henry, biv{i oficir, ugla|en i civiliziran, okru`en mno{- vencija. Ukazuju}i na to da ~ovjeku prili~i razumno postupa- tvom najmljenih siled`ija, koje u tom duhu i odgaja, provo- nje, zna~i dogovor i nagodba, a ne fizi~ki obra~un, Wylerov di svoju volju hladno i promi{ljeno. U njemu nema nepo- film ima danas i jedno posebno, simboli~no zna~enje koje srednosti kojom bi mogao nekoga osvojiti, niti izuzetne nije te{ko pogoditi. osobne hrabrosti kojom bi stekao vatrene sljedbenike. On Takva problematika omogu}ila je Wyleru da potpuno svoje pomo}nike pla}a. Cijelim njegovim `i- izbjegne vestern-{ablone i da stvori savr{eno votom vlada jedna vrhunska ambicija: uni{ti- funkcionalan film. Dodu{e, vestern-elementi ti Hannassyjeve. No, on to druga~ije naziva: su mnogobrojni, ali nikada nisu sami sebi po njemu su Hannassyjevi zli i rade mu o svrha. Dapa~e, prije bi se moglo re}i da su glavi (u stvari, njegova vlastita namjera samo sredstvo. Tri individualna dvoboja, npr., koji u izvrnutom obliku), oni su prljavi i neugla- standardnim gledaocima vesterna pru`aju |eni, njima se ne mo`e priznati ljudski sta- najve}i u`itak i uzbu|enje, imaju za Wylera tus, njihovo uni{tenje bila bi dobrobit... itd. strogu dramatur{ku zasnovanost i svaki za- Ruffuss je njegov antipod, ali samo kad sebno otkriva va`an misaoni aspekt filma. ^asovi o~aja, 1955. gledamo izvana: prljav i star, posve}en mo}i Kad James Mckey nakon no}ne tu~e s ljubo- i vlasti, on ne skriva da u`iva u demonstraciji sile. Radi Ter- mornim nadglednikom Terrillova ren~a, Steve Leachom, rillu o glavi kao i ovaj njemu, ali Ruffuss, posjeduje jednu upita »[to smo time dokazali?«, onda mu ni Leach ni cijela zna~ajnu prednost: srda~an je i stvarno u`iva u borbi. On u tradicija vesterna ne zna i ne mo`e odgovoriti na to pitanje, svim situacijama mo`e biti licemjer, samo ne onda kad dr`i jer odgovor nije sadr`an u rije~ima nego u slijeganju rame- pu{ku u ruci. Zato on i ubija vlastitog sina, jer se on poka- nima. U dvoboju Mckeya s Hannasseyjevim sinom Buckom zao kao kukavica. saznajemo, prvo, da Mckey nije apstraktni pacifist i kad je Karakterne razlike te dvojice ljudi ne pokazuju samo ra- prisiljen, da se za pravu vrijednost bori silom, on }e na to zli~itu prirodnu osnovu njihova moralnog bi}a, nego prije i pristati, i, drugo, taj dvoboj nam pokazuje kako se bori ~o- vi{e bitnu razliku njihove `ivotne historije. Henry oslanja vjek (Mckey), a kako ni{tarija (Buck). Ljudskost i olju|enost svoju ambiciju i strast na bogatstvo, na novac, a izme|u Ruf- manifestiraju se u svim formama `ivota. I kona~no obra~un fussa i mo}i stoje njegove vlastite `uljevite ruke i hrabro izme|u Ruffussa i Henryja posljednja je mogu}nost njihove srce. Obojica su, me|utim, bez ozbira na izvanjske razlike, mr`nje, koja se, njihovom zajedni~kom smr}u, sama izjeda. pretvorila svoj `ivot u jedno te isto: kult individualne mr- U toj se pogibiji ~vrsto ispreple}u logika dramske radnje i `nje. To je stanje koje `ivot ne priznaje, jer ono spre~ava i simbolika cijelog filma. gu{i klijanje novoga i njegov nesmetani razvoj, pa ~ak ugro- U Detektivskoj pri~i, zbog izvrsne dramatur{ke izbalansi- `ava i staro, ve} postignuto, i zato }e oni na}i rje{enje svog ranosti literarne osnove, re`ija je, u odre|enom smislu ima- problema na jedini mogu}i na~in — u zajedni~koj smrti. la lak{i, a i donekle druga~iji zadatak nego je to slu~aj s Ve- Ubit }e jedan drugoga. likom zemljom. U prvom filmu sve je sa`eto, do glavnog James Mckey je njihova prava, a ne samo izvanjska su- problema sti`emo direktno i velikom brzinom, a Wyler po- protnost. On dolazi iz razvijenije sredine i donosi sa sobom kazuje svoje majstorstvo uglavnom kreativnim zahvatom principe opho|enja i `ivota do kojih se Velika zemlja jo{ nije unutar sekvence. Wylerov je na~in uvijek diskretan, on zapo- dovinula. Na uobi~ajene, mnogobrojne {ikanacije, kojima ga ~inje srednjim planom, dakle onim {to je najbezazlenije u fil- do~ekuje nova sredina, on reagira sasvim neuobi~ajeno: be- mu (i najopasnije), da bi igrom planova i savr{enom mizan- zobrazluk Hannassyjevih sinova on ne smatra ozbiljnim in- scenom redovito izvukao iz svake scene maksimum. Bit cidentom, odbija da pred drugima zaja{i poludivljeg konja, Wylerove re`ije te{ko je uo~iti upravo zato, jer se ona ni~im da bi ga kasnije sam svladao, i sl. Patricija, njegova zaru~ni- ne name}e i jer usrdno slu`i izno{enju literarne ideje. U Ve- ca, zgranuta je takvom logikom; njezin otac, Henry, izjavlju- likoj zemlji, koja djeluje kao film-roman, te{ko}e s vreme- je da mu se ~ini kako on »ne razumije tog ~ovjeka«, a Mcke- nom bile su od prvostepene va`nosti. Mno{tvo lica, brojne yu je samo po sebi jasno da »neke stvari ~ovjek mora sam akcije i nekoliko paralelnih radnji dali su filmu du`inu i {iri- sebi dokazati«. Radi se naime o tome da svaki dru{tveni op- nu, koje umanjuju efekt mnogih njegovih dobrih osobina. stanak iz sebe, iznutra veoma brzo izbaci norme vrednova- Kad se ve} jedno pri~anje ugrijalo do usijanja, onda nastupa nja ljudi. Koliko je jedna socijalna situacija zaostalija ili ne- i drugo i treba prili~no vremena da se zajedno s tim vratimo stabilnija, toliko su vi{e te norme bitno vanjskog karaktera. onomu, ukoliko ne nastupi i ne{to tre}e, a sve to otupljuje Za svakoga se mora znati {to jeste, ali ne u sebi, subjektivno vrhove dramskih intenziteta. Me|utim te{ko}e su, s obzirom ili potencijalno, nego javno za druge. Kao {to primitivci ne na obimnost gra|e, bile neizbje`ne, i Wyler je sigurno ra~u- ocjenjuju motive ljudskog djelovanja nego samo posljedice, nao s njima ve} onda kad je prihvatio op}u koncepciju fil-

16 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 10-18 Lisinski, H.: Humanizam... ma. Ako je, dakle, Detektivska pri~a sna`an i prodoran film, Ta »naro~ita vrsta simpatije« o~ituje se u prve dvije tre}i- onda se za Veliku zemlju mo`e slobodno re}i da je monu- ne filma, u kojima je Wyler, znala~ki i perfektno, opisno in- mentalan. Uostalom kao i sama Velika zemlja. terpretirao jedan pomalo ~udan, ali simpati~an `ivotni i so- Iako je Detektivska pri~a snimljena prije, a Velika zemlja cijalni ambijent. Bila je to velika hrabrost utro{iti dvije tre}i- poslije Prijateljskog uvjeravanja, ipak taj film treba smatrati ne u stvari prili~no duga~kog filma na oslikavanje jednog najzrelijim Wylerovim ostvarenjem u razdoblju 1950.-60. `ivljenja koje nema nikakvih uzleta, pa prema tome ni pado- Prijateljsko uvjeravanje je filmska meditacija o (ne) ljudskoj va. Radi se takore}i o jednoj seoskoj idili koja, osim u pro- funkciji sile u ~ovjekovu `ivotu, a smje{tena je u kvekersku izvodnom radu, nalazi jedino svoje uzbu|enje u stalnom sredinu zato da joj (meditaciji) ni{ta ne bi smetalo. ^ini nam opiranju nasilnim instinktima, koji u svakom ~ovjeku drije- se da je taj film {to govori o sudbini jedne kvekerske poro- maju, a koje `ivotna praksa veoma ~esto budi. Nemogu}e je dice iz vremena gra|anskog rata (1861.-64.), najsuvremeni- na~i adekvatne rije~i i izraze kojima bi se nazna~ila ona je i najaktuelnije filmsko umjetni~ko djelo ovog na{eg vre- atmosfera i duh koji pro`imaju tu mo`da najnje`niju ironiju mena. Istina, ono svojom vanjskom formom, u historiji filma. Najvi{e je dostignu}e u mirnim prila`enjem problemu i superiornom tome {to su sekvence o gusci Sementi, o me- lako}om izvo|enja ne ostavlja takav dojam. ditaciji u kvekerskoj crkvi, o va{arskim zgo- Film mo`da suvi{e djeluje privla~no, da bi dama, o utrkivanju ko~ija i o odlasku oca i njegova potresna su{tina do{la do punog sina da prodaju sjemenje, istovremeno sjajne izra`aja, no ne smijemo se dati zavarati privi- filmske {ale, ambijentalno autenti~ne i istini- dom. Film Prijateljsko uvjeravanje savr{eno te, kao i diskretno uvo|enje glavnog proble- je ozbiljno djelo. ma, koji }e u posljednjoj tre}ini filma dobiti Kao sredstvo reguliranja me|uljudskih svoje dramatsko rje{enje. Samom koncepci- odnosa sila je vje~na pratilica ~ovjekova jom i tretmanom kvekerskog `ivota Wyler je dru{tvenog razvitka. Va`an, u stvari najva`- implicitno, a to je ono {to se cijeni u umjet- niji aspekt olju|ivanja ljudskog opstanka sa- nosti, rekao nekoliko va`nih stvari: kao dr`an je u nastojanju da se regulira ({to je prvo, kvekeri su nesumnjiva pro{lost, a po uvijek zna~ilo i isklju~i) upotreba sile unutar svojoj su{tini oni su jedna bezazlena grupa ljudske grupe. Dogovor i kompromis postali ljudi (nisu i ne mogu dakle oni biti u pitanju, su znamen olju|enosti jednog dru{tva, a i Velika zemlja, 1958. oni su samo sredstvo), a zatim, apstraktan pojedinaca. Me|utim opasnost recidiva sile i nasilja, svjede- princip nenasilja, ma koliko bio izraz predivne te`nje da se no da li izme|u pojedinca ili izme|u naroda, vje~no je pri- biolo{ko u sebi potpuno negira, `ivotno je neodr`iv i u sit- sutno. Aktualne forme organiziranog i masovnog nasilja nijim sporovima postaje pomalo komi~an. Tako je stvorena zna~ile su u`as za narode i epohe, a o tome na{e vrijeme na- dramska potreba da se taj princip isku{a u nekom krupnijem ro~ito uvjerljivo svjedo~i. Filozofska i nau~na misao svagda sporu, koji se u filmu, u posljednjoj tre}ini, pokazuje kao do- je s posebnim uzbu|enjem refleksirala u tom problemu, a lazak ju`nja~ke konjice, koja ni najmanje ne respektira kve- prisna potreba pojedinaca i ljudskih grupa da uspostave od- kerska religiozna uvjerenja. nose nenasilja ogleda se u ~injenici da su vladaju}e religije, u Porodica Birdwell, kao i njihovi susjedi, suo~eni su s pro- fazi svojeg nastajanja, bile duboko pro`ete ~e`njom za uki- blemom za{tite svojih golih `ivota i uop}e svega {to imaju i danjem svakog nasilja, jer ono, kako se mislilo, ne odgovara od ~ega `ive. Jess Birdwell (Garry Cooper), otac porodice, »prirodi ~ovjeka«. Kasnije, religiozne organizacije, crkve for- ne uzima oru`je u ruke, ali njegov sin Josh (Anthony Per- maliziraju taj princip, kao uostalom i sve ostale utopijske za- kins) po~inje da se koleba i grozni~avo tra`e}i u sebi {to je htjeve autenti~nog religioznog uzbu|enja, a katkada ~ak i pravo, odlu~i se kona~no za borbu i otpor protiv zla. U tom same sudjeluju u nasilju, osobito kad su socijalno ugro`ene. momentu, kad Josh Birdwell ni{ani na neprijateljske vojnike Ljudsko dru{tvo mo`e uop}e napredovati samo tako da unu- pla~u}i od moralne muke i uzbu|enja, dose`e Wylerov film tar sebe regulira pravo upotrebe sile, stvaraju}i odre|ene svoj vrhunac, ~iji je smisao mo`da ne{to najdublje {to smo na ustanove, kao dr`ava npr. koje monopoliziraju to pravo i filmu uop}e vidjeli. odgovaraju}u praksu. Bez toga nema visoke civilizacije, a Nije stvar u tome, ho}emo li ili ne}emo upotrijebiti silu, dobro je poznato da su razvijeni oblici dru{tvenog `ivota jer nas suvremeni stupanj ~ovjekova dru{tvenog razvoja jo{ preduslov velike umjetnosti. Kvekeri su iz nekoliko va`nih pre~esto na to prisiljava, pravi problem nastaje onda kad se razloga bili naro~ito pogodni kao »predmet prikazivanja« za upitamo s kakvom moralnom svije{}u i savje{}u to ~inimo. umjetni~ko djelo o tom problemu. Oni, u prvom redu, naj- Pla~emo li i mi od moralne muke, kao Josh Birdwell, kad to upornije propovijedaju i prakticiraju princip nenasilja, to ~inimo, ili se podajemo toj radnji bez ikakve kontrole. Ne uvjerenje je uistinu dio njihova `ivota, a zatim za razliku od pristajemo li uop}e previ{e lagano na pojave nasilja u na{em drugih religioznih grupa, koje propovijedaju isti princip, `ivotu? Prepiremo li se sami sa sobom prije takvih postupa- (katolici npr.), oni nisu historijski kompromitirani, i kona~- ka? Mislimo li, uop}e, o tome? no, njihov na~in `ivota posjeduje neku historijsku dra`, oni Ako je jedna od va`nih funkcija umjetnosti da nas pota- su po svojoj formi neka ~udna pro{lost, a su{tina im se uklju- kne na razmi{ljanje o va`nim pitanjima `ivota, onda treba ~uje u ozbiljnost sada{njice. Sve to izaziva neku naro~itu vr- re}i da Wylerov film Prijateljsko uvjeravanje potpuno ispu- stu simpatije za te ljude. njava tu funkciju. Razumije se, kao i svako umjetni~ko dje-

17 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 10-18 Lisinski, H.: Humanizam...

lo, samo za one koji ga znaju ~itati i koji ga mogu ~itati. Me- shibicija, nego prvenstveno i prije svega u `ivotnosti karak- |utim kad se radi o Wylerovim filmovima, onda to nije tako tera i va`nosti ljudskih problema, kojih su oni nosioci ({to je te{ko, jer taj filmski re`iser tro{i veoma mnogo energije na za realizam kao takav presudno). Wyler pripada me|u one to da bi njegova djela bila {to jasnije strukturirana i li{ena rijetke filmske umjetnike u ~ijim djelima velike i sna`ne li~- svih ezoteri~kih filmskih postupaka. nosti jo{ uvijek rade va`ne stvari. Su{tina Wylerova stvarala~kog postupka sadr`ana je u Ina~e, Wyler je veoma oprezan kad treba upotrijebiti neki dvjema njegovim izjavama koje, dodu{e, izvana izgledaju ve- »drasti~niji« filmski postupak, kao krupni plan, vo`nju ka- oma bezazlene, ali kad se sjetimo serije njegovih izvrsnih fil- mere ili dubinsku mizanscenu. Takve postupke on pomno mova, onda veoma brzo shva}amo njihovu stvarnu te`inu. pripremi i oni nikada ne mogu zna~iti ni{ta sami za sebe. Jednom je izjavio da je prije svakog snimanja glavno na}i Wyler apsolutno ne podnosi nametljivo izdvajanje bilo kojeg dobru pri~u. Ta »a good story« odnosi se na neophodnost elementa filmskog djela, dr`e}i stalno na umu da su ~ovjek dobre literarne osnove, bez koje nema velikog filma. Wyler (glumac) i ideja osnovno. Zato bi se njegov stil mogao na- je u toj fazi stvaranja filmskog djela veoma malo, ako je uop- zvati integriraju}im, jer on uporno nastoji da se svi elemen- }e, grije{io, a nerijetko je napravio bolji film od svog literar- ti djela stope u jednu neponovljivu cjelinu, u kojoj je svaki nog uzora (Dodsword, Nasljednica, Prijateljsko uvjeravanje, odsje~ak natopljen smislom cjeline djela. Sve je strogo funk- Velika zemlja). Uostalom, autorstvo filmskog re`isera poka- cionalno i »prije« i »poslije« odlu~uje o svemu. Me|utim to zuje se, pored ostalog, i u tome {to on znade na}i vrijednu i i o~ekujemo od pravog filmskog umjetnika. podesnu literaturu i {to je mo`e sa~uvati ili ~ak jo{ razviti Ovdje nije bilo mjesta da se govori o nedostacima Wyle- filmskom obradom. rove re`ije, no oni su, kad ih i ima, uvijek drugostepenog ka- »Najvi{e cijenim onu predivnu jednostavnost koja je u su- {tini najve}ih djela« — rekao je drugom prilikom Wyler. — raktera. Nikada ne dopu{ta naturalisti~ke grubosti, iznenadne i sa- Mo`da netko ne bi volio du`inu Velike zemlje ili pobjed- mostalne ludosti kamere, ni~im opravdane neobi~ne rakur- ni~ki mar{ kojim zavr{ava sekvenca u kojoj je James McKey se, konvencionalne likovne kontraste i jeftinu, iz kulturno- svladao poludivljeg konja, netko bi mo`da zamjerio suvi{- -historijske ropotarnice preuzetu simboliku. On takva sred- nom insistiranju na nekim elementima u epizodi Prijatelj- stva prezire, i to s pravom, jer su ona najlak{a i najproizvolj- skog uvjeravanja, kad Jess pokazuje prijatelju novog konja i nija. Njima se zapanjuju zbunjeni filmski estete, ali se ne sl. No to su nijanse, koje se gube u veli~ini cjeline. stvara nikakva umjetnost. Wyler cijelim svojim bi}em te`i Ako je umjetnost uop}e pozvana da istra`uje putove ljud- produhovljenom realizmu, pa ~ak i onda kad snima roman- ske sre}e i ispravnosti, obra}aju}i se onima koji najupornije ti~ke ljubavne pri~e. Taj se realizam ne ogleda samo u auten- nastoje i tra`e, onda je vi{e nego sigurno da u tom okviru ti~nosti i uvjerljivosti ambijenta ({to je za film od osnovne spomenuti Wylerovi filmovi, a i druga djela, predstavljaju va`nosti) ili u diskretnoj i profinjenoj glumi, li{enoj svih ek- zna~ajan i lijep prilog umjetnosti filma.

Hrvoje Lisinski tistic value. In the three films chosen for analysis, Wyler William Wyler’s Humanism conveyed in a deep and artistically impressive manner a (1960) comment on some decisive and great problems of contem- porary life, primarily ethical ones (a destructiveness of a dogmatic separation of the world into the good and the An essay on the William Wyler’s thematic preoccupati- bad with nothing inbetween in Detective story; the questi- on’s with essential ethical issues and his »discrete« stylistic on of inherent violence and its higher conscientious and procedure, published in 1960, is based on the analysis of social control in The Big Country and Friendly Persuasi- three Wyler’s films: Detective Story, The Big Country, The on). Wyler tended toward spiritualized realism, which was Friendly Persuasion. not only manifested in the choice of authentic and convin- William Wyler is marked by the fame that »he cannot cing ambiences, or in candid and subtle acting (actors are make a bad film«, and the fame is not unfounded. He at the best in Wyler’s films) but most of all in the vivacity made films in a variety of genres: social drama, love tra- of characters and in the importance of human problems gedy, detective story, love comedy, historical spectacle, the characters were the vehicles of. Wyler was one of the western. And he made very few mistakes at that — his rare contemporary film artists in whose works big and po- films were at worst of medium value, mostly of highest ar- werful personalities still did important things.

18 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. DANI HRVATSKOG FILMA ’97.

UDK 791.66(497.5) 791.43-92 Nikica Gili} Jo{ jedan filmski festival bez kinematografije

Damira ^u~i}a, mo`emo nazvati korektnima, a u ambicio- znom Velebitu u Andama Sandija Novaka i Velimira Rodi}a, zanimljivost prikazane gra|e zatu~ena je strukturalnom ras- pr{eno{}u i pretjerano televizi~nim koncipiranjem cjeline. Iz ovoga bi programa vrijedilo mo`da spomenuti i solidan spot Muha u letu redatelja Josipa Ru`i}a. Osvje`avaju}e kratko sve~ano otvaranje donijelo je dru- gome programu Festivala dodatnu injekciju publike, a vrije- di mo`da napomenuti i to da je kratko}a izuzetno primjere- no svojstvo otvaranja takvoga tipa festivala, osobito kada je produkcijski skroman. Drugi je festivalski program toga dana zapo~eo ugodnim dokumentarnim iznena|enjem, simpati~nim doprinosom fe- nomenologiji svakodnevnoga. Radi se o filmu Dru`ba ple- menitog dima redatelja @eljka Beli}a i scenariste Alekseja Pa- vlovkog, blago ironi~nom prikazu dru{tvenoga `ivota u za- greba~kom klubu pu{a~a lule. Dobar je dojam ostavio i dokumentarac Derbi Dalibora Matani}a, nastao u produkciji Akademije dramske umjetno- sti (ADU), zanimljiv i audiovizualno dobro promi{ljen zapis o navija~ima Dinama (Kroacije? Croatiae?) i njihovu puto- vanju u Split, na utakmicu protiv Hajduka. S pro{logodi{njih smo Dana hrvatskoga filma po zlu za- pamtili dokumentarce {to ih je potpisivala Ljubica Jankovi}- Lazari}, no njena je sklonost rubnom i bizarnom ove godine do`ivjela sasvim podno{ljivo uobli~enje u filmu Pantomimi- ~ar. Dokumentarac Oskar Herman — samotni putnik polaga- na hoda, previ{e je dosljedno ozbiljio sintagmu »polagani

Novi dizajn Dana hrvatskoga filma

Nakon dosta uobi~ajenih komplikacija i polemika, {esti su se Dani hrvatskoga filma odr`ali ove godine — obilje`eni novim imenom — kao Hrvatski festival kratkoga metra. Mjesto je zbivanja po drugi put bila dvorana zagreba~ke Ki- noteke, a u ovome pregledu mo`ete pro~itati {to je u njoj prikazano, koji su i kakvi filmovi pro{li kroz sito selekcijsko- ga odbora. Srijeda, 12. o`ujka Prvi je program konkurencije otpo~eo dva sata prije sve- ~anoga otvaranja, a radilo se o ne pretjerano inspirativnom kombiniranju dokumentaraca s po jednim proizvodom iz kategorije glazbenoga videospota i namjenskoga filma. Do- kumentarce Jason Silvija Jasenkovi}a i Samoborski karneval Sa snimanja dokumentarnog filma Mirila Vlade Zrni}a 19 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 19-23 Gili}, N.: Jo{ jedan...

da taj moto izvedbom nije ispunjen u potpunosti, ipak je ri- je~ o jednom od najzanimljivijih spotova ovogodi{nje ponu- de. Dobar je i spot Ona je nova Miljenka Bari~evi}a za gru- pu Rizol, a pro{logodi{nji vladar glazbenih spotova Gonzo nije se nimalo proslavio uprizorenjem pjesme Prah i pepeo s repertoara Tonija Cetinskog. U istom je programu prikazan i prvi igrani film Festivala ali, premda Radio drama redatelja Sergeja Grguri}a nije lo{e ostvarenje, ne daje povoda za neko pretjerano zadovoljstvo. Radi se, naime, o talijanskome filmu s talijanskom tehni~- kom ekipom i glumcima, pa bi mu mjesto mo`da ipak treba- lo biti u nekom informativnom programu, a ne u natjecatelj- skome pregledu hrvatske produkcije. Upitnijim se, naime, ~ini suo~iti se s istinom o (ne)postojanju vlastite produkcije, nego poku{ati zamazati o~i i sebi i drugima prisvajanjem stranih filmova. ^etvrti je program Festivala otvoren korektnim, premda pomalo rasplinutim dokumentarcem Nespravan za problem Bogdana @i`i}a, jo{ jednim uradkom u tradiciji dokumenta- raca o umjetnosti i umjetnicima. U istom je programu prika- zan i potresan, premda nedovoljno filmski promi{ljen doku- Vlado Zrni} mentarac U miru ratnici redatelja Tomislava Fiketa i scena- ristice Andree ^aki}, ali je dokumentaristi~ki zgoditak ovo- hod«, te je potonuo u izvedbenoj konvencionalnosti televi- ga dana ipak bio film Poga~ica, ro~elica, mendulica Vlatke zijske obrazovne forme, prili~no ra{irenoj po{asti hrvatsko- Vorkapi}. Autorica lucidno i promi{ljeno veze ovim filmom ga dokumentarizma. Potonjoj bi zamjerci netko mogao pri- etnografsku temu o pa{koj ~ipki, razvijaju}i logi~no, no time govoriti da je rije~ o filmu snimljenom za televiziju, pa nije ni{ta manje dojmljive vizualne analogije izme|u tkanja ~ipke ni ~udo da ga krasi televizi~nost, ali bi taj prigovara~ onda i arhitektonskoga tkanja Paga, razvijaju}i i druge konotacije morao objasniti {to takva izrazito televizijska emisija radi na svoje teme. Simpati~no je, primjerice, nazna~en i stari lokal- festivalu koji je (jo{ uvijek) ipak filmski. patriotski animozitet gradova Paga i Novalje. Veliko je razo~aranje priskrbio glazbeni spot S vremena Me|u tri prikazana namjenska filma, u ovom se progra- na vrijeme Radislava Jovanova Gonza, no taj je renomirani mu izdvaja kvalitetom samo predizborni reklamni spot [u- autor ipak povratio dio kredita spotom Osje}am se haj, na- ple besede ni{ ne vrede Zrinka Ogreste. Treba, me|utim, ista- stalim u suradnji s Tigranom Kalebotom, snimljenom na te- knuti problemati~nost izbora zagreba~kog tramvaja kao melju dosjetke o uklapanju inserata iz filma Trainspotting u utjelovljenja stranke koju se `eli reklamirati. Spomenuto je, glazbeni videozapis pjesme grupe Psihomodopop. Takvo je naime, prometalo prili~no nepouzdano i neudobno, a u nje- mije{anje glazbenih spotova s reklamama u na~elu sumnjiva mu, k tome, operiraju i d`epari! rabota, no u ovom je slu~aju kreativni autorski duh u dobroj mjeri uspio spasiti stvar. U istom je programu prikazan i so- Petak, 14. o`ujka lidan spot Bolestan Krasimira Gan~eva. Petak je zanimljivo{}u i posje}eno{}u daleko nadma{io Prvi dan Festivala ni~im nije odu{evio, no neki su audio- prethodna dva dana Festivala, no peti je program otvorio vizualni proizvodi ipak probudili tra~ak nade da bi drugi lo{e uobli~en dokumentarac Vukovarski poliptih 4 Darka dan mo`da mogao biti bolji. Dovrani}a. Taj je televizijski proizvod uspio, dodu{e, zainte- resirati obiljem potrebnih i zastra{uju}ih autenti~nih kadro- ^etvrtak, 13. o`ujka va ratnih grozota, no prava je {teta {to ova tematizacija de- Tre}i je program Festivala otvorio simpati~ni dokumen- monologije agresije nije bolje re`irana. Za~u|uje, k tome, i tarac Samohrani o~evi redatelja Sr|ana Segari}a i scenaristi- ~injenica da su iznimno sna`ne slike optere}ene neprimjere- ce Andree ^aki}, film o obiteljima u kojima su iz razli~itih no blijedim komentarom, prikladnim samo za publiku me- razloga o~evi preuzeli poslove {to se jo{ uvijek znaju naziva- dijski nepismenu ili nedovoljno inteligentnu za razumijeva- ti `enskima. Naravno, taj je dokumentarac, kao i ve}ina nje slikovnih svjedo~anstava. ostalih, televizijski proizvod, dok je dokumentarac Preblizu U ovom su programu prikazani i neki prili~no blijedi spo- smrti necjelovita i proma{eno retori~na obrada fascinantne tovi, ali i Stampedo Jasne Zastavnikovi}, naslov koji je ozna- `ivotne sudbine. ~io definitivni povratak dostojanstva ovoj natjecateljskoj ka- Me|u spotovima prikazanim u ovome programu vrijedi tegoriji. Iznimno ritmi~an, ma{tovit i duhovit, ovaj izvrsno istaknuti Tamu Emila Mate{i}a, o~ito nadahnutu istoime- zami{ljen i re`iran spot slu`i se veselom glazbom kao inspi- nom kazali{nom predstavom na kojoj je sura|ivao Psihomo- racijom i ritmi~kom podlogom za stvaranje autenti~nog pro- dopop. Dopadljivo koreografiran i ritmi~an, ovaj proizvod izvoda koji kvalitetom, po svoj prilici, znatno nadma{uje prili~no pretenciozno iz predstave preuzima moto surreal pjesmu od koje polazi. U glazbenu se kritiku, me|utim, na your reality (»svoju realnost u~ini nadrealnom«). No, prem- ovome mjestu ipak nemamo namjeru upu{tati, pa }emo 20 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 19-23 Gili}, N.: Jo{ jedan... samo dodati zapa`anje o ugodnosti spoznaje da Gonzo nije jedini hrvatski autor koji je u stanju napraviti ovako dobar spot. Dobro raspolo`enje stvoreno Stampedom odr`ao je sim- pati~ni Govor tijela Darka Verni}a Bundija, no taj je enfant terrible Festivala cijelo vrijeme trajanja petoga programa str- pljivo ~uvao jo{ jednoga asa u rukavu. Eksperimentalni je blok programa otvorila Sonata za Er- nesta G. zaigranoga eksperimentatora Milana Bukovca, film u kojemu je na vrlo zanimljiv na~in iskori{ten jednominutni uradak Gdje je film Tomislave Vere{. Bukovac, u svome sti- lu, vrlo slobodno barata predlo{kom, poigrava se vizualnim svojstvima originala, mijenja ih, te sklada lijepu sonatu lu- di~koga variranja i ritmiziranog preobra`avanja figuralnog u apstraktno, po na~elima koja nam prva padaju na um kada netko spomene ovaj ezoteri~ni filmski rod. Odmah uz bok Sonati za Ernesta G. nalazi se i freneti~ni jednominuti Tomi- slav Gotovac istoimenoga autora, impresivna autobiografija umjetnika koji je svoj rad iznio iz filma na ulice (poznati su njegovi happeninzi), a sada mitologiju svoga imena, lica i djela, vra}a tamo odakle je do{la. Sa`etost i monta`na dina- mika ove autobiografije ~ini podsvijest mjestom na kojemu se Tomislav Gotovac mo`e na pravi na~in shvatiti, jasno, pod uvjetom da gledatelj poznaje dosada{nji Gotov~ev film- ski i izvanfilmski opus. Ostali se eksperimentalni filmovi ne ~ine ovako uspjelim, no vrijedan je spomena svakako i 91, 2, 3... Dra`ena Kranje- ca, zgodna vinjeta u kojoj su grozote rata zami{ljene i pre- zentirane eksperimentalisti~kom za~udno{}u postupka. Te- matski i kvalitativno na Kranjecov se film nadovezuju i Dani pre`ivjelog ratnika Vedrana [amanovi}a. U tom se djelu po- znata eksperimentalisti~ka tehnika mrcvarenja slike stavlja u funkciju psihi~koga produbljivanja naslovnoga junaka, te (budu}i da se u tome filmu ~itav svijet izobli~uje) univerza- liziranja njegove osobne drame. Premda to mo`e zvu~ati i pomalo blesavo, ova su dva stilizirana i kratka uradka film- ski i umjetni~ki vrijednija svjedo~anstva o ratu nego kilome- tri i kilometri ljudski potresne, ali neosmi{ljene magneto- skopske vrpce koji se na HRT-u okre}u u najelitnijim termi- nima, pod firmom dokumentarnoga filma. Na kraju je ovoga programa trebao biti prikazan Bundi- jev multimedijalni eksperiment Na dnu, no ta je »uzbudljiva i dramati~na eksperimentalna filmska pri~a« (citat je iz tipi~- Milan Bukovac: Sonata za Ernesta G. no bundijevskog reklamnog letka) zbog tehni~kih nespora- zuma prikazana na po~etku {estoga programa. Eksplicitno bez nekih smrtno ambicioznih uradaka, ~ak dijelom i onih antifilmi~an i zarazno zaigran, Bundijev film minira o~ekiva- koji su kvalitativno nadmo}niji. nja filmske pri~e snimanjem vlastitoga odlaska u zahod, pri Nakon razigranih eksperimentalaca, u drugom se progra- ~emu je to~ka promatranja smje{tena u sam sanitarni ~vor, a mu tre}ega dana ukazao izvrsni dokumentarac Mirila Vlade publika pri sugeriranju uriniranja biva zalivena zbiljskom vo- Zrni}a, eksperimentatora s dokumentaristi~kim sklonostima dom. Kao film, Na dnu nije ba{ briljatno ostvarenje, ali je i dokumentariste s eksperimentalisti~kim pomakom u film- popularni Bundi, nakon pro{logodi{njeg Izbuljenog blaga, i skom promi{ljanju gra|e. Vrlo inteligentan, duhovit i vizu- ove godine dokazao da je postigao ono o ~emu ve}ina filma- alno privla~an, Zrni}ev film u trenucima najve}eg stilisti~- {a sanja, premda neke zbog tih snova grize savjest. Bundi je, kog intenziteta prelazi dijelom u eksperimentalisti~ku ap- naime, napipao bilo publike, te time postao niskobud`etni, strakciju, usvajaju}i iz prirode istodobno stati~nost (nepro- alternativni, eksperimentalni anti-Bre{an, a k tome je rije~ o mjenjivost) i zastra{uju}u pro`etost univerzalnim ritmovima ~udnome kri`ancu Eda Wooda i Toma Gotovca. Bez Bundi- pulsiraju}ega `ivota. Bundi snima s pretpostavkom da je sve jeva bi (anti)filmskog `ara ovaj Festival bio siroma{niji nego re~eno, pa treba krenuti od nekog novog po~etka (ovdje za- 21 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 19-23 Gili}, N.: Jo{ jedan...

ne treba zaboraviti da zakonitosti koncipiranja televizijsko- ga programa name}u autorima minuta`u ~esto neprikladnu gra|i ili njihovoj trenuta~noj inspiraciji (pa i op}im sklono- stima), a ne namjeravamo ovdje osporiti ni ~injenicu da ta- kvi proizvodi bolje izgledaju na malome ekranu za koji su, kona~no, i snimljeni. Samo onda se opet postavlja staro pi- tanje o svrhovitosti slanja takvih proizvoda na Dane hrvat- skoga filma. Uz filmove kao {to je ovaj o kojemu smo rekli par rije~i, nije ~udno da publika ne hrli pretjerano na festivalske pro- jekcije ako nije na programu film nekog njihovog prijatelja ili kolege. Me|utim, neka nam bude dopu{teno opisati iri- tantnu maniru jednoga dijela publike, ve} tradicionalno ve- zanog uz filmove koji pristi`u iz produkcije ADU. Ti se gle- datelji pojave samo na programu u kojemu }e biti prikazan Ana Marija Vidakovi} i Sanja Slijep~evi}: Pri~a s krova film uz koji su osobno vezani, no prije nego to remek-djelo zauzme platno, ovi filmoljupci krate vrijeme glasno iskazu- nemarujemo tezu da se Bundi »zeza« jer nema produkcijskih ju}i svoju duhovitost i filmsko znanje, dok pljuvanje po tu- uvjeta za snimiti normalan film), a Zrni} filmom o hrvat- |im filmovima znaju — dinami~nosti radi — kombinirati s skom Nanooku dokazuje kako jo{ ima nade za audiovizual- pre{etavanjem po dvorani, ne bi li jo{ nekome omeli pra}e- ne umjetnosti. S mogu}om iznimkom Poga~ice, ro~elice, nje programa. Kad po~ne »njihov« neponovljivi filmski pro- mendulice, ostala su dokumentaristi~ka djela pala u debelu izvod, ovi budu}i Tadi}i i Golici iskazuju zavidnu razinu sjenu, pa ni simpati~ni ali sirovi dokumentarac Prognano koncentracije i navija~koga duha, no afirmativno ih raspolo- djetinjstvo (re`ija Biljane ^aki}) prikazan u ovom programu `enje ne dr`i du`e od trajanja filma zbog kojega su do{li. Od- nije imao velikih {ansi za strukovne nagrade. lazak iz dvorane, me|utim, oni ~esto ne}e poduzeti prije Animirani su filmovi zaklju~ili ovaj zanimljiv dan, privu- nego zapo~ne sljede}i film, pa tako znaju dodatno omesti kav{i neuobi~ajeno velik broj gledatelja i navija~a. Ostvare- ne~ije pra}enje zbivanja na platnu. Festival ove filmoljupce ni uglavnom u studijima Zagreb filma, ovi crti}i dijele sklo- ponovo do~eka tek na sve~anom zatvaranju, gdje mogu jo{ nost za geg a, premda im op}a kvalitativna razina nije ba{ za- jednom iskazati svoje navija~ke potencijale pri progla{avanju stra{uju}e visoka, iz ponude se izdvajaju diskretno femini- nagrada. sti~ka Pri~a s krova Ane Marije Vidakovi} i Sanje Slijep~evi}, Opisani se scenarij ove godine ozbiljio u vezi s korektnim groteskni Dan kada su izumrli dinosauri Tomislava Zlati}a i kratkometra`nim igranim filmom Domina redatelja Ognje- Ivana Prli}a, te {armantno neozbiljni Na kraju trika Ilijane na Svili~i}a, urbano gubitni~ke pri~e u kojoj se tek gluma Marin i Tomislava Be{taka. Tre}i je dan festivala, dakle, obi- Roberta Bu{i}a izdi`e iznad ne ba{ impozantnog prosjeka lje`en pove}anim zanimanjem pu- blike, te ne{to ve}om op}om razi- nom kvalitete no, ukoliko niste pri- mijetili, moramo vam skrenuti po- zornost da u toj ponudi nije bilo igranih filmova. Subota, 15. o`ujka Nakon dinami~noga petka, za- dnji je dan konkurencije prili~no antiklimati~no djelovao. Sedmi program festivala obilje`ili su soli- dan etnografski dokumentarac Po- klade su ludi dani @eljka Beli}a i so- lidan spot Nebo Mauricija Ferlina, a ve} spominjani Radislav Jovanov drasti~no je podbacio spotom Novi svijet. Dokumentarac Kad hrvatsko srce bije posvjedo~io je jo{ jednom o neobi~noj sklonosti nekih na{ih dokumentarista za pretakanje naj- zanimljivije gra|e u ubita~no dosa- dan i ne pretjerano osmi{ljen film- ski proizvod. Nakon ~ega taj pro- izvod jo{ malo rastegnu. Naravno, Tomislav Zlati} i Ivan Prli}: Dan kada su izumrli dinosauri 22 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 19-23 Gili}, N.: Jo{ jedan... cjeline. Jasno je da se ovogodi{nja igranofilmska produkcija nije proslavila, a da u sedmome programu nije prikazan spot Mene ne zanima snimljen s grupom Majke, isto bi se moglo re}i i za radove Radislava Jovanova. Gonzov {minkerski spot Apokalipso {armirao je, dodu{e, i mnoge kriti~are, ali se zato njegov »dokumentarac« Severina – moja stvar istaknuo besmisleno{}u, potpunom nezanimljivo{}u i manjkom struk- ture. Namjenski dokumentarac o snimanju Severinina albu- ma mo`da je najlo{iji audiovizualni zapis Festivala, ali je spot Mene ne zanima ipak podsjetio na pro{logodi{njeg Gonza. Radi se o dojmljivom uprizorenju poetski i rokerski sna`ne pjesme, kojim i buntovnik Bare mo`e biti vrlo zadovoljan. Naime, ~ak ni kad gasi cigaretu na vlastitim prsima, u Gon- zovu se spotu frontmen Majki ne doima smije{nim pozerom ni {minkerskim gubitnikom po profesiji. Ipak, koliko god ovaj spot bio dobar, Jasna Zastavnikovi} je ve} spominjanim Mirela Ivankovi} i Tatjana Brajkovi}: Putovanje oko svijeta u 60 sekundi Stampedom preuzela od Jovanova {tafetu u ovoj kategoriji. Pi{u}i o pro{logodi{njim Danima, Diana Nenadi} je broj- ku od pet prikazanih igranih filmova nazvala nedopustivo Zaklju~ak malenom, a ove su godine prikazana samo dva igrana filma, Ako je itko sumnjao u bijedno stanje u kojemu se hrvat- od kojih je jedan proizveden u Italiji, a drugi nije ni{ta vi{e ska kinematografija nalazi, ovogodi{njim se Danima hrvat- od korektne studentske vje`be! skoga filma — Festivalom kratkoga metra mogao uvjeriti Iz svega do sada iznesenog name}e se logi~an zaklju~ak koliko lo{e stvari zbilja stoje. Vidjeli smo, dodu{e, nekoliko da bi u mjerodavnom ministarstvu trebalo dobro promisliti zanimljivih dokumentaraca, a me|u njima i dva vrlo vrijed- o tome da li Hrvatska `eli imati normalnu kinematografiju i, na (Mirila i Poga~ica, ro~elica, mendulica), kao i nekoliko ako `eli, {to bi se moglo u~initi za njeno uspostavljanje. Po- zbilja dobrih spotova (Stampedo, Tama, Mene ne zanima). stalo je ve} pomalo zamorno pratiti tehni~ki nezadovoljava- Bilo je, k ktome, i solidnih animiranih filmova, a eksperi- ju}e projekcije elektronske slike na velikom platnu, pa bi mentatori su odr`ali visok standard svoje produkcije (Sona- zbilja bilo lijepo kad bi na ovom filmskom festivalu bilo ta za Ernesta G., Tomislav Gotovac). Eksperimentatori su, malo vi{e filma. me|utim, do te mjere izolirani od dominantne kinematogra- Neo~ekivan odziv publike na nekim projekcijama, izne- fije da za njihove uspjehe nitko nije zaslu`an osim njih sa- na|uju}e pozitivna op}a atmosfera, kao i ~injenica da ipak mih, a i glazbeni su spotovi pojava tek rubno vezana uz ki- jo{ nisu svi talenti emigrirali iz Hrvatske u potrazi za ade- nematografiju, financijski podr`ana iz krugova glazbenoga kvatnim poslom, daju kakav takav povod umjerenom opti- posla. Dokumentarci se, gledano u cjelini, suvi{e oslanjaju mizmu. Ali, kao i nakon pro{lih Dana hrvatskoga filma, na televiziju kao medij i HRT kao producenta, pa stanje strah pred budu}no{}u mora zgrabiti svakoga tko bi jedno- stvari postane potpuno jasno tek kada se zamijeti pusto{ u ga dana htio zara|ivati za `ivot kao profesionalni hrvatski kategorijama kratkometra`nog i srednjometra`nog igranog filma{. Stoga se strategija promi{ljanja budu}nosti ne bi filma. smjela oslanjati samo na talente, entuzijaste i simpatizere.

Nikica Gili} Ernest G. by Milan Bukovac and Tomislav Gotovac by Yet Another Film Festival in Tomislav Gotovac). However, documentaries are gene- rally produced by HRT (Croatian radio-television), the Country without Cinema national television network, and too often suffer by its re- UDC 791.66(497.5) strains. Musical videos are only periferally linked to the 791.43-92 Reviewing the sixth Croatian film festival — Croatian fe- film production, while the experimentalists are too isola- stival of short films, one can mention several interesting ted from the world of dominant production to let anyo- and two excellent documentary film (Mirila by Vlado Zr- ne outside the experimentalist circle take credit for their ni} and Poga~ica, ro~elica, mendulica — Pag lace-making success. It is in the wasteland of feature film production techniques by Vlatka Vorkapi}). Several really good music that the crisis of Croatian film industry is most clearly videos were also screened at the Festival (Stampedo by Ja- seen, but the solution should not be left to talents, enthu- sna Zastavnikovi}, Tama/Darkness by Emil Mate{i}, Mene siasts and film buffs, because they are obviously uncapa- ne zanima/I’m not interested by Radislav Jovanov Gon- ble of supporting the film industry. The government offi- zo), as well as few nice animated films, while the experi- cials should therefore decide whether they find our film mental films and videos production upheld its usual high industry worth restorin and, if they do, what can be done standard (especially with Sonata za Ernesta G./Sonata for about it.

23 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Filmografija 6. dana hrvatskoga filma 12.-16. o`ujka 1997.

Kratkometra`ni igrani filmovi* strast za putovanjima i ljubav prema umjetni~koj fotografiji, DOMINA / prod. Akademija dramske umjetnosti, Zagreb : 1996 – r. Ognjen te `elji da obnovi veze s Hrvatskom i svojim starim zavi~ajem. Svili~i}, k. Mirko Piv~evi}, mt. Tomislav Pavlic. – ul. Nina Violi}, Robert Bu- JASON / prod. HRT, Zagreb, 1996. – autor Silvio Jasenkovi}. – dok, ktm, {i}. – igr, ktm, 16 mm, color, 20 min; BETA, color, 21 min; Domina je ime salona za masa`u u kojemu mlada vlasnica Dokumentarni film snimljen na najuglednijem svjetskom voj- pru`a usluge posjetiteljima, a filmska se pri~a urbano-gubit- nom u~ili{tu West Point, pri~a je o Jasenu Drnasinu, prvom ni~kog sadr`aja, odigrava u iznevjerenim o~ekivanjima i nes- Hrvatu koji je uspio pro}i zahtjevne uvjete prijama i tako do- porazumima izme|u vlasnice salona, njene stanodavke i slu- bio svoje mjesto me|u budu}om vojnom elitom. ~ajnog posjetitelja. KAD HRVATSKO SRCE BIJE / prod. HRT, Zagreb, 1996., ur. Miroslav Miku- RADIO DRAMA / prod. CFP per la tecnica cinetelevisiva, Milano : 1996. – sc. ljan. – sc. i r. Ninoslav Lov~evi}, Miljenko Brigljevi}, mt. Miljenko Briglje- Sergej Grguri}, Paola Caccianiga, Antonella Creti, r. Sergej Grguri}, mt. vi}. – gl. izbor Ivica Drni}, ton Rudi Cupa~. – dok, sdm, BETA, color, 55 Veronica Tronconi. – ul. Antonio Cavallini, Ottonelle Mocellin. – igr, ktm, min; 16 mm (BETA), color, 13 min; Pri~a o bra}i blizancima, Davoru i @eljku Glasnovi}u, koji su Nakon trotjedne smjene u Slu`bi sigurnosti, crta~ stripova zbog nepovoljnih politi~kih prilika za jugoslavenskoga komu- Juri, vra}a se ku}i. Zvukovi iz susjednih stanova potaknu ga nisti~kog re`ima jo{ kao dje~aci prebjegli s majkom u Kanadu, da razradi plan kojim bi pobolj{ao ~ujnost me|u stanovima i a po~etkom Domovinskog rata vratili se u Hrvatsku. Razli~i- time ostvario mogu}nost prislu{kivanja i kontrole sustanara te su im bile sudbine u ratu, no ideja slobodne i nezavisne Hr- radi otkrivanja »unutra{njeg neprijatelja«. U ostvarenje plana vatske, koju im je majka usadila za najranijeg djetinjstva, ni- uklju~uje i sestru Lenu, no ona ga prijavljuje vlastima. kad nije oslabila. KRAPINA / prod. HRT, Zagreb, 1997. – sc. i r. Jelena Rajkovi}, k. Dra`en [a- vor, Mario Kalendari}, mt. Hrvoje Matasovi}. – gl. Hrvoje Crni}-Bokser, ton Dokumentarni filmovi Trnka. – dok, ktm, BETA, color, 30 min; DERBI / DERBY / prod. Akademija dramske umjetnosti, Zagreb, 1996. – sc. Film o traumama branitelja u Domovinskom ratu, koje zavr- Dalibor Matani}, r. Dalibor Matani}, k. Dalibor Matani}, mt. Tomislav Ru- {avaju incidentima i poku{aj analize uzroka neprilago|enom kavina. – gl. Tomislav Rukavina. – dok, ktm, SVHS, c/b, 17 min; pona{anju. Putovanje skupine navija~a Bad Blue Boys iz Zagreba u Split na MIRILA / prod. HTV, Zagreb, 1997. – autor Vlado Zrni}. – dok, ktm, 16 mm, va`nu nogometnu utakmicu vje~nih nogometnih protivnika. color, 23 min; DRU@BA PLEMENITOG DIMA / prod. HRT, Zagreb, 1996., ur. Miroslav Mi- Jedan dan `ivota posljednja dva stanovnika Nacionalnog par- kuljan. – sc. Aleksej Pavlovsky, r. @eljko Beli}, k. @eljko Guberovi}. – gl. ka Paklenice. Odnos ~ovjeka i prirode u surovoj ljepoti pla- izbor Ivica Drni}. – dok, ktm, BETA, color, 30 min; ninskog masiva Velebita i njihova razmi{ljanja o `ivotu koji U`ivatelji duhana za lulu posebna su, ekskluzivna »kasta« zavr{ava u Mirilima, stani{tima mrtvih na putu do groblja. me|u pu{a~ima. Okupljeni u Zagreba~kom klubu pu{a~a lula NE DOLAZI[ U OBZIR, PALI!!! / IT’S OUT OF THE QUESTION, SHOOT koji djeluje ve} dvanaest godina, oni razvijaju me|usobna pri- OFF!!! / prod. Salona film, Split, AVS Broadcast Split, KK Split, 1997. – jateljstva i redovito prire|uju posebna, slo`ena i zahtjevna na- tjecanja u pu{enju lula. sc. Edo Diokle (prema djelu ST – samo tako, Jolande Tudor i Gorana Go- lovka), r. Edo Diokle, k. Boris Poljak, mt. @eljko Markovi}. – gl. izbor FRANK HORVAT – FOTOGRAF / prod. HRT, Zagreb, 1997., ur. Miroslav Mi- Dramski studio za mlade`, GKM Split, ton Edi Urem. – ul. glumci Dram- kuljan. – sc. i r. Lawrence Kiiru, k. Milan Bukovac, mt. Ivica Golik, Dubrav- skog studija za mlade` GKM Split. – dok, ktm, BETA, color, 19 min; ko Prugove~ki. – gl. izbor Mladen Magdaleni}, ton Nino Zubovi}. – dok, Glumci Dramskog studija za mlade` Gradskog kazali{ta mla- ktm, BETA, color, 30 min; dih iz Splita u hladnom, nedovr{enom i neure|enom prosto- Svjetski ugledni fotograf Frank Horvat ro|en 1928. godine u ru Doma mlade`i izvode svoj projekt ST — samo tako, vari- Opatiji, oti{ao je 1935. godine s majkom u inozemstvo, a da- raju}i odnos tijela i betona, urbanih konglomeracija i osje}a- nas `ivi u Parizu. U filmu Frank Horvat opisuje svoju mladost, ja, stvarnosti i iluzije.

* Popis kratica: prod. — producent; sc. — scenarij; r. — redatelj; k. — kamera; mt. — monta`a; gl. — glazba; ul. — uloge; igr — igrani film; dok — dokumentarni film; ani — animirani film; ktm — kratkometra`ni film; sdm — srednjometra`ni film. 24 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 24-28 Filmografija 6. dana...

NESPRAVAN ZA PROBLEM / UNREADY FOR PROBLEM / prod. HRT, Za- SAMOBORSKI KARNEVAL / prod. Filmska autorska grupa Enthusia Planck, greb, 1996. – sc. i r. Bogdan @i`i}, k. Branko Cahun, mt. Alfred Kolombo. Samobor, 1997. – autor Damir ^u~i}. – dok, ktm, BETA, color, 13 min; – gl. izbor Todor Dedi}. – dok, ktm, BETA, color, 30 min; Karnevalski dani svake godine pretvaraju Samobor u reviju ra- Dokumentarni zapis o filmskom glumcu i likovnom umjetni- zli~itih maski i sredi{te pokladnog veselja koje zavr{ava tradi- ku Darku ^urdi. cionalnim spaljivanjem princa karnevala. OSKAR HERMAN – SAMOTNI PUTNIK POLAGANA HODA / prod. HRT, SAMOHRANI O^EVI / prod. HRT, Zagreb, 1996., ur. Miroslav Mikuljan. – sc. Zagreb, 1996. – sc. Mira Wolf, Biserka Rauter-Plan~i}, r. Mira Wolf, k. Mir- Andrea ]aki}, r. Sr|an Segari}, k. Damir Bednjanec, mt. Davor Javor{ek. ko Vodani}, mt. Vesna Sulejmanpa{i}, Vesna Feren~ak. – gl. izbor Liliana – gl. izbor Emilio Kutle{a, ton Sa{a Aneti}. – dok, ktm, BETA, color, 30 Zaver{nik, ton @eljko Turkovi}. – dok, ktm, BETA, color, 30 min; min; Dokumentarni film o Oskaru Hermanu, slikaru mhnchenskog Dokumentarni film o o~evima koji sami brinu o svojoj djeci, kruga i njegovoj slikarskoj ostav{tini. o njihovim svakodnevnim brigama, radostima, strahovima... Film kroz ~etiri razli~ite sudbine pokazuje kako se mu{karci PANTOMIMI^AR / prod. HRT, Zagreb, 1996. – sc i r. Ljubica Jankovi}-Laza- snalaze u zahtjevnoj ulozi samohranog oca, {to im poma`e, a ri}, mt. Mirko Kremeni}. – gl. izbor Ivica Drni}. – dok, ktm, BETA, color, {to ih najvi{e mu~i i {to im nedostaje. 15 min; SEVERINA – MOJA STVAR / prod. Tutico, Planet komunikacije, HRT, 1996. Antun Kupanovac, gluhonijemi pantomimi~ar uveseljava za- – autor Radislav Jovanov, mt. Dubravko Prugove~ki, Anita Jurkovi}. – grep~ane na Trgu Bana Jela~i}a. Ki{a, snijeg, sunce — on je dok, sdm, BETA, color, 39 min; uvijek tamo na svom stupu u »trokutu« izme|u Kamenitih Dokumentarni zapis o pjeva~ici Severini u vrijeme snimanja vrata, Katedrale i sunca koji ga uvijek iznutra grije. To je pri- novog albuma pjesama. ~a o obi~nom ~ovjeku koji se izdvoji iz mase, na{minka se na stubi{tu ku}e, presvu~e u svoj kostim i istr~i sretan na glavni U MIRU RATNICI / prod. HRT, Zagreb 1996. – sc. Andrea ^aki}, r. Tomislav gradski trg da bi opet ispo~etka uveseljavao prolaznike. Fiket, k. Darko Halapija, mt. Damir Cimpre{ak. – gl. izbor Tomislav Fiket, POGA^ICA, RO^ELICA, MENDULICA / prod. HRT, Zagreb, 1996., ur. Mario ton Zvonko Poljak. – dok, sdm, BETA, color, 45 min; Sedmak. – sc. i r. Vlatka Vorkapi}, k. Mile Tapavi~ki, mt. Nina Koleti}. – gl. Dio trilogije dokumentarnih filmova o postratnim traumama izbor Vlatka Vorkapi}, ton Anton Trnka. – dok, ktm, 16 mm, color i c/b, 25 hrvatskih branitelja nakon Domovinskog rata i njihovu pre- min; vladavanju. Razgovori s braniteljima o njihovim problemima i pronala`enja uzroka te{koj prilagodbi na~inu `ivota u miru. Poga~ica, ro~elica, mendulica — nazivi su pojedinih tehnika {ivanja ~uvene pa{ke ~ipke. Film je cjelovit prikaz nastanka i VELEBIT U ANDAMA I. / prod. HRT, Zagreb, 1996. – sc. Sandi Novak, r. Ve- razvitka te profinjene tvorevine, vrhunskog umjetni~kog rada limir Rodi}, k. Sandi Novak, mt. Marina Andree. – gl. tradicijska glazba nastalog u rukama posve jednostavnih `ena iz puka, koje su Bolivije, Perua, Inti-WAYNA. – dok, sdm, S/8 mm, 16 mm, color, 2x30 njime privukle pozornost i be~kog carskog dvora. min; POKLADE SU LUDI DANI / prod. HRT, Zagreb, 1997. – autor @eljko Beli}. – VELEBIT U ANDAMA II. / prod. HRT, Zagreb, 1996. – sc. Velimir Rodi}, r. San- dok, ktm, BETA, color 30 min; di Novak, k. Sandi Novak, mt. Marina Andree. – gl. tradicijska glazba Bo- Etnografski film o tradicionalnim pokladnim obi~ajima o`iv- livije, Perua, Inti-WAYNA. – dok, sdm, S/8 mm, 16 mm, color, 2x30 min; ljenim na veselim pokladnim sve~anostima u Slavonskom Bro- Film o speleolo{ko-alpinisti~koj ekspediciji Ande ’95 Planinar- du. skog dru{tva Sveu~ili{ta Velebit iz Zagreba. Cilj ekspedicije bio je istra`iti do sada nepoznat i neistra`en podzemni svijet pla- PREBLIZU SMRTI / prod. HRT, Zagreb, 1996., ur. Miroslav Mikuljan. – sc. i r. Sa- ninskog masiva Anda. U prvom dijelu filma prikazan je spele- nja Bili}, k. Andrija Piv~evi}, mt. Robert Petrinec. – dok, ktm, BETA, color, 30 olo{ki dio ekspedicije koji se odvijao u podru~ju Torotoro min; gdje se nalazi i najdu`a spilja Bolivije — Umajalanta, duga Dokumentarni film o »hrvatskom Tigru«, slikaru Petru Parcu- 4300 m, te pojedinosti iz `ivota Indijanaca, plemena Aimara i Dalmati koji je 1992. godine te{ko ranjen na Pelje{cu i pravim Kechua. ~udom ostao `iv. Film prati tegoban povratak u `ivot u kojem Drugi dio filma govori o znamenitostima Perua: arheolo{kom posebice zna~enje dobiva njegov slikarski rad. nalazi{tu Machu Picchu, Cuzcu — prijestolnici Inka i jezeru Titicaca s plove}im otocima, a zavr{ava na vrhu najljep{e pla- PROGNANO DJETINJSTVO / prod. HRT, Zagreb, 1997. ur. Miroslav Mikuljan. nine andskog masiva Cordillera Real, Huayna Potosi, u Boli- – sc. i r. Biljana ^aki}, k. Karmelo Kursar, mt. Damir Jakopovi}, Davor Ja- viji. vor{ek, Miljenko Novosel. – gl. izbor Biljana ^aki}. – dok, ktm, BETA, color, 30 min; VUKOVARSKI POLIPTIH 4 : VUKOVAR’S POLIPTIH 4 / prod. HRT, Zagreb, 1996., ur. Miroslav Mikuljan. – sc. i r. Darko Dovrani}, k. Dra`en Petra~, Sudbina vukovarskog dje~aka Milana koji je s devet godina, Ivica Mete{, @eljko Ognjenovi}, Vlado Bartolec, mt. Damir ^u~i}. – gl. iz- po~ekom napada na Vukovar, s ostalom djecom putem Crve- nog kri`a zbrinut u primorskom prihvatili{tu. Zbog sve te`e bor Mladen Magdaleni}, ton Zlatko Petek, Nediljko Belanovi}, Zlatko Ki- situacije nije se mogao vratiti natrag u Vukovar gdje su mu {i}, \ur|ica Mandi}. – dok, sdm, BETA, color, 45 min; ostale mama i baka. Nakon pada Vukovara majku su mu zaro- Film o stradanju Vukovara i Vukovaraca koji su pro`ivjeli rat- bili ~etnici. Za nju znamo samo da je psihi~ki oboljela i da je ne patnje, o masovnim zlo~inima Srba nad ranjenicima i neza- smje{tena u dom za nezbrinute osobe u Subotici. Pri~a prati {ti}enim stanovnicima, o sljepilu me|unarodnih promatra~a Milanov `ivot i snala`enje po domovima u o~ekivanju da mu koji su svojim neznanjem i naivno{}u pridonijeli stradanju ne- do|e majka i da se vrate zajedno u Vukovar. srpskog puka, te o nadi u povratak i lije~enju ratnih rana. 25 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 24-28 Filmografija 6. dana...

Animirani filmovi Eksperimentalni filmovi DAN KAD SU IZUMRLI DINOSAURI / THE DAY WHEN THE DINOSAURS CENTAR SVIJETA / prod. Crna ovca, Zagreb, 1996. – autor Darko Verni} Bun- DIED / prod. Zagreb film, Zagreb, 1997. – scenarij, re`ija, crte`, anima- di. – ton Tomislav Hleb. – eksp, ktm, l6 mm, color, 5 min; cija, scenografija Tomislav Zlati}, Ivan Prli}. – gl. Tomislav Babi}. – ani, Pogled okom kamere na vlastitu os rotacije, na sebe i svijet ktm, BETA, color, 1 min; oko sebe... Dvojica lukavih, prekobrojnih {takora, prijevarom su se ukr- DANI PRE@IVJELOG RATNIKA / DAYS OF THE WARRIOR WHO SUR- cali na Noinu arku umjesto dinosaurusa... VIVED / prod. Vedran [amanovi}, Zagreb, 1996. – autor Vedran [ama- GLAVNO JELO / THE MAIN COURSE / prod. Zagreb film, Zagreb, 1997. – novi}. – gl. Bulog. – eksp, ktm, 16 mm, color, 1 min; scenarij, re`ija, crte`, animacija, scenografija Korana Ba{i}, Davor Me|u- Jednominutni portret ratnika i njegova trajanja izme|u pro{- re~an. – gl. Tomislav Babi}. – ani, ktm, BETA, color, 1 min; losti i sada{njosti. Pohlepni prasac, u malome svinjcu jede svu hranu koju gospo- dar daje, a ostala tri prasca gladuju. Njegova nezasitnost je ne- 91, 2, 3... / prod. Hrvatska televizija, Bjelovar, 1996. – autor Dra`en Kranjec. izmjerna, on pojede sve, a njima — ni{ta. Tako, malo-pomalo – ul. Tibor Javurek. – eksp, ktm, BETA, color, 2 min; postaje groteskno debeo i trom — pa sam postaje glavno jelo Komentar ratnih zbivanja izra`en naoko ravnodu{no prema na bogato postavljenu stolu. zbivanjima i zlu koje je rat izazvao. LJUBAV PU@A / prod. HRT, Zagreb, 1996. – scenarij, re`ija, animacija, sce- MITOVI / MYTHS / autor Vladimir Petek (prema knjizi Nancy Grimes: Jared nografija Andrea Bassi, k. Lu~ka Pantar, mt. Ljubica Albahari. – gl. Davor french’s Myths), digitalna obrada Vladimir Petek. – gl. Sait-D, Derange. Rocco. – ani, ktm, BETA, 4 min; – slike Jared French. – eksp, ktm, digital video (SVHS), color, 6 min; Radoznala gusjenica nagnuv{i se na list upadne u staklenku iz Mitovi su svugdje oko nas, oni pro{li, sada{nji i budu}i, o koje ju spa{ava njen »vitez« Vodenjak. nama ovisi koje }emo prihvatiti a koje odbaciti. Umjetnost je po~ela kada je ~ovjek shvatio svoju smrtnost, trajanje `ivota MAJMUNSKA PERSPEKTIVA / MONKEY’S POINT OF VIEW / prod. Zagreb okvir je za umjetnikovo djelo. Ritam i monta`ni sljed, podje- film, Zagreb, 1997. – scenarij, re`ija, animacija, scenografija. Martina Do- la kadra na odjeljke manje od sekunde, djeluju podsvjesno. manovac, Stjepan Luki}, k. Sre}ko Brki}. – gl. Bruno Kova~i}. – ani, ktm, 35 mm, color, 1 min; NA DNU / prod. Crna ovca, Zagreb 1996. – autor Darko Verni}-Bundi. – eksp, Dvojica majmuna ~itaju Darwina i umiru od smijeha zami{lja- ktm. – b. p.; ju}i {to bi sve mogli biti kad »postanu ljudi«. Ali, smijeh malo- PUT U RAJ / THE ROAD TO HEAVEN / prod. Vedran [amanovi}, Zagreb, 1996. pomalo zamjenjuje sumnja, pa panika i na kraju — o~aj. – autor Vedran [amanovi}. – gl. Bulog. – eksp, ktm, 16 mm, c/b, 1 min; NA KRAJU TRIKA / AT THE END OF THE TRICK / prod. Zagreb film, Za- Jednominutni poetski zapis o smrti i umiranju. greb, 1997. – sc. Mladen Gospo~i}, Ilijana Marin, r. Ilijana Marin, Tomislav SONATA ZA ERNESTA G. / prod. Autorski studio – fotografija, film, video, Be{tak, crte`, animacija, scenografija Ilijana Marin, Tomislav Be{tak, k. Zagreb, 1996. – sc. i r. Milan Bukovac, k. Tomica Horvat, Milan Bukovac, Sre}ko Brki}. – gl. Bruno Kova~i}. – ani, ktm, 35 mm, color, 1 min; mt. Damir ^u~i}. – eksp, ktm, BETA, color, c/b, 8 min; Ma|ioni~ar ima lo{ dan. Iz ~arobnog {e{ira vadi sve mogu}e Jednominutna sekvenca (tema) obra|ena je po konstrukciji `ivotinje osim — zeca. Iz {e{ira izlaze nosorozi, ptice, ribe... sonatnog oblika. U prvom dijelu tema varira u dva ugo|aja Kad na kraju ljutita publika otjera ma|ioni~ara, iz {e{ira izvi- (crno bijelo i kolor). U drugom dijelu teme se slobodnije ra- ruje zec i konspirativno poziva ze~icu da mu se u {e{iru pri- zvijaju i ulaze u neku vrstu natjecanja... dru`i u malom, intimnom provodu. TIME MACHINE / prod. Autorski studio – fotografija, film, video, Zagreb, PRI^A S KROVA / A TALE FROM THE ROOFTOP / prod. Zagreb film, Za- 1996. – autor Dalibor Tunguz, mt. Milan Bukovac, Dalibor Tunguz. – greb, 1997. – scenarij, re`ija, crte`, animacija, scenografija Ana Marija Vi- eksp, ktm, BETA, 2 min; dakovi}, Sanja Slijep~evi}, k. Sre}ko Brki}. – gl. Bruno Kova~i}. – 35 mm, color, 1 min; Snimka iz unutra{njosti zagreba~ke uspinja~e. Kransko spu{ta- nje i promjena uvjeta napravljena intervencijom u monta`i Simpati~ni jazav~ar je dimja~ar. Veselo obavlja svoj posao, ali (pretapanje). u ~i{}enju jednog dimnjaka puca mu ~etka! Na obli`njem kro- vu sun~a se prekrasna bijela, lijena maca. On ju tako prestra{i TOMISLAV GOTOVAC / prod. Plavi film, Zagreb, 1996. – sc. i r. Tomislav Go- da se ona sva nakostrije{i i tako nakostrije{enu on ju upotrebi tovac, k. Zoran Happ. – gl. arhivska (Billie Holliday). – mt. Davor Pe}ari- — kao ~etku! Veselo odlazi nakon dobro obavljena posla, ali na. – eksp, ktm, BETA, color, 1 min; put mu prije|e crna ma~ka i donese mu nesre}u. Crna ma~ka Posljednjih {ezdeset sekundi u `ivotu ~ovjeka kojega je pogo- se otrese i opet pretvori u bijelu, lijenu macu. dio metak, ili svojevrsna autobiografija autora. PUTOVANJE OKO SVIJETA U 60 SEKUNDI / AROUND THE WORLD IN 60 SECONDS / prod. Zagreb film, Zagreb, 1997. – scenarij, re`ija, crte`, Namjenski filmovi animacija, scenografija Mirela Ivankovi}, Tatjana Brajkovi}. – gl. Tomislav APOKALIPSO / prod. Jabuka ton, Planet komunikacije, Zagreb, 1996. – au- Babi}. – ani, ktm, BETA, color, 1 min; tor Radislav Jovanov Gonzo. – gl. Darko Rundek, mt. Anita Jurkovi}. – Na jednom raskri`ju, buha odlu~i odabrati smjer svog puta. namjenski, ktm, 16 mm, spot, color, 4 min; Ska~u}i jendoli~nim skokovima ona prije|e ~itav svijet i vrati se na isto mjesto. Kamera se udaljava visoko, visoko i dok ASTRONAUT / prod. Planet komunikacije, Zagreb, 1996. – sc. i r. Krasimir buha nastavlja skakutati sada drugim smjerom, vidimo da se Gan~ev, k. Silvio Jesenkovi}, mt. Krasimir Gan~ev. – gl. Urban, maska to sve skupa doga|a — na jednoj svinji. Martina Ivekovi}. – namjenski, ktm, 16 mm, spot, color, 6 min; 26 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 24-28 Filmografija 6. dana...

BLACKOUT PROJECT 101 / prod. Tomislav Fiket, Akademija dramske PALINGENESIA / prod. Akademija dramske umjetnosti, Zagreb, 1996. – sc. i umjetnosti, Vizije d.o.o., Zagreb, 1996. – autor Tomislav Fiket, mt. Anita r. Dra`en @arkovi}, k. Sergije Michieli, mt. Tomislav Pavlic. – gl. Sini{a Jurkovi}, Marina Andree. – gl. Blackout project. – namjenski, ktm, BETA, O}ur{}ak. – namjenski, ktm, SVHS, spot, color, 6 min; spot, color, 7 min; PO[TAR LAKOG SNA / prod. Planet komunikacija, Zagreb, 1996. – sc. Krasi- BOLESTAN / prod. Planet komunikacije, Zagreb, 1996. – sc. i r. Krasimir Gan- mir Gan~ev (prema Dubravka Ivani}a Rippera: Strange Days), r. Krasimir ~ev, k. Silvijo Jesenkovi}, mt. Krasimir Gan~ev. – gl. Pips Chips & Video Gan~ev, k. Silvio Jesenkovi}, mt. Anita Jurkovi}. – gl. Pips Chips & Video Clips, kostim Nensi Ba~ar, maska Martina Ivekovi}. – ul. Antun Nalis, Etta Clips, kostim. Nensi Ba~ar, Mario Klap~i}. – namjenski, ktm, 16 mm, spot, Bartolazzi, D. [ivak, M. Paunovi}, Rebeka. – namjenski, ktm, 16 mm, color, 7 min; spot, color, 5 min; PRAH I PEPEO / prod. ZG-ZOE, Zagreb, 1996. – autor Radislav Jovanov CHEROKEE JEEP / prod. Sanja i Vedran [amanovi}, Zagreb, 1996. – sc i r. Sa- Gonzo, mt. Marina Andre. – gl. Tony Cetinski. – namjenski, ktm, l6 mm nja i Vedran [amanovi}, k. Vedran [amanovi}. – gl. izbor Sanja [amano- (BETA), spot, c/b i color, 5 min; vi} (Andrews Sisters). – namjenski, ktm, 16 mm, reklamni, c/b, 0. 10 min; PRI^A / prod. Mauricio Ferlin, Pula, 1996. – autor Mauricio Ferlin, k. Josip CHRYSLER STRATUS / prod. Sanja i Vedran [amanovi}, Zagreb, 1996. – sc. i r. Ru`i}, mt. Josip Ru`i}, Mauricio Ferlin. – gl. En Face. – namjenski, ktm, Sanja i Vedran [amanovi}, k. Vedran [amanovi}, gl. izbor Sanja [amano- BETA, spot, color, 4 min; vi} (Andrews Sisters). – namjenski, ktm, 16 mm, reklamni, c/b, 0. 10 min; S VREMENA NA VRIJEME / prod. CBS, Planet komunikacije, Zagreb, 1996. CHRYSLER VOYAGER / prod. Sanja i Vedran [amanovi}, Zagreb, 1996. – sc. i – autor Radislav Jovanov Gonzo, mt. Marina Andre. – gl. Prljavo kazali- r. Sanja i Vedran [amanovi}, k. Vedran [amanovi}, gl. izbor Sanja [ama- {te. – 16 mm, spot, color, 5 min; novi} (Andrews Sisters). – namjenski, ktm, 16 mm, reklamni, c/b, 0. 10 min; STAMPEDO : STAMPEDO / prod. Tutico d.o.o., Zagreb, 1996. – sc. i r. Jasna DVADESET SEKUNDI LO[EG FILMA / prod. HRT, Zagreb, 1996. – autor Damir Zastavnikovi}, k. Mirko Piv~evi}, mt. Anita Jurkovi}. – gl. Grupa Stampe- ^u~i}. – gl. Dra`en Karija. – namjenski, ktm, BETA, reklamni, color, 1 min; do, sgf. Jasna Zastavnikovi}, kostim. Jasna Zastavnikovi}, grupa Stampe- GOVOR TIJELA / prod. Crna ovca, Zagreb, 1996. – autor Darko Verni} Bundi, do. – namjenski, ktm, 16 mm, spot, color, 4 min; mt. Robert Petrinec. – gl. Zoran [vigir. – namjenski, ktm, BETA, spot, color, SVA\A & KREG / prod. Rose art video production d.o.o., Alka Vuica, Zagreb, 1 min; 1996. – sc. Alka Vuica, r. k. i mt. Josip Ru`I}. – gl. Alka Vuica, Magnifico, GRAND CHEROKEE JEEP / prod. Sanja i Vedran [amanovi}, Zagreb, 1996. – ton Ino~ente Ru`i}. – namjenski, ktm, BETA i Hi8, spot, color, 5 min; sc. i r. Sanja i Vedran [amanovi}, k. Vedran [amanovi}, gl. izbor Sanja [a- SVE JE NO]AS ZA LJUBAV STVORENO (BILO JEDNOM U ZAGREBU) / manovi} (Andrews Sisters). – namjenski, ktm, 16 mm, reklamni, c/b, 1 min; prod. Energy film, Zagreb, 1996. – sc. Hrvoje Juvan~i}, Mario Deli}, r. Ma- IT’S UNIVERSAL / prod. Radislav Jovanov Gonzo, Studio Vizije, The Bastardz, rio Deli}, Hrvoje Juvan~i}, k. Mario Deli}, mt. Teodor Ostoji}. – gl. @eljko Zagreb, 1966. – autor Radislav Jovanov Gonzo, mt. Anita Jurkovi}. – gl. Kru{lin, ton Mario Vargovi}. – sgf. Sa{a Gubijan, kostim. Ksenija Jeri~evi}, The Bastardz. – namjenski, ktm, 16 mm, spot, color, 4 min; maska Sandra Markovi}. – ul. @eljko Kru{lin, Tomislav Belko, Vladimira Spindler, Snje`ana Milja, Nada Abrus. – namjenski, ktm, BETA, spot, color, KRADOM / prod. Energy film, Zagreb, 1996. – sc. Dra`en [evo, Mario Deli}, r. 4 min; Mario Deli}, k. Mario Deli}, mt. Teodor Ostoji}. – ton Mario Vargovi}, sgf. Vid Spindler, maska Tanja Bjeli{. – namjenski, ktm, BETA, spot, c/b i color, 4 min; [UPLE BESEDE NI[ NE VREDE / prod. Studio K36 & Interfilm, Zagreb, 1997. – sc. i r. Zrinko Ogresta, k. Davorin Gecl, mt. Vedran Peri{i}. – ton CH1 LAHOR / prod. Planet komunikacije, Zagreb, 1996. – sc. Status grupa, r. Kra- mix. – ul. Martin Sagner, Dra`en Kuhn, Predrag Vu{ovi}, @eljko Duvnjak. simir Gan~ev, k. Radislav Jovanov, mt. Anita Jurkovi}. – gl. Hrvoje [tefo- – namjenski, ktm, BETA, spot, 1. 5min; ti}, sgf. Mario Ivezi}, kostim Mario Klap~i}, maska Snje`ana Gorup. – na- mjenski, ktm, 35 mm, reklamni, color, 1 min; TAMA / prod. Stereo 1996., Zagreb, 1996. – sc. i r. Emil Mate{i}, k. Svebor Kranjc, Mario Kokotovi}, Sa{a Kavi}, mt. Miljenko Bari~evi}. – gl. Psihomo- MENE NE ZANIMA / prod. Jabuka ton, 1996. – autor Radislav Jovanov Gonzo, do pop. – namjenski, ktm, BETA, spot, c/b, 4 min; mt. Anita Jurkovi}. – gl. Majke. – namjenski, ktm, 16 mm, spot, c/b, 4 min; TRI NARAN^E / prod. Art film, Zagreb, 1997. – sc. Mladen Lu~i}, Livio Moro- NEBO / prod. Mauricio Ferlin, Pula, 1996. – autor Mauricio Ferlin, mt. Josip sin, r. Mladen Lu~i}, k. i mt. Mladen Lu~i}. – gl. Livio Morosin. – namjen- Ru`i}. – gl. Urban & 4. – namjenski, ktm, BETA, spot, c/b, color, 4 min; ski, ktm, BETA, spot, color, 5 min; MUHA U LETU / FLY IN FLIGHT / prod. Rose art video Production, d.o.o., Buje, ZIRODENT / prod. Planet komunikacije, Zagreb, 1996. – sc. Status grupa, r. 1996. – sc. Sa{a Vukadinovi}, r. Josip Ru`i}, k. Josip Ru`i}, mt. Josip Ru`i}. – Krasimir Gan~ev, k. Radislav Jovanov, mt. Krasimir Gan~ev. – gl. Hrvoje gl. Space cakes, ton Ino~ento Ru`i}. – namjenski, ktm, BETA, spot, color, 4 min; [tefoti}, sgf. Mario Ivezi}, kostim. Nensi Ba~ar, Mario Klap~i}, maska Snje- NOVI SVIJET / prod. ZG-ZOE, Zagreb, 1996. – autor Radislav Jovanov Gon- `ana Gorup. – namjenski, ktm, 35 mm, reklamni, color, 1 min; zo, mt. Anita Jurkovi}. – gl. Anamaria, Guido Min; eo. – namjenski, ktm, ZNAM DA JE ZIMA / prod. Art Istra, Gustafi, 1996. – sc. i r. Mauricio Ferlin, BETA, spot, color, 5 min; k. Radislav Jovanov, mt. Anita Jurkovi}. – gl. Gustafi. – namjenski, ktm, ONA JE NOVA / prod. Miljenko Bari~evi}, Zagreb, 1996. – autor Miljenko Ba- 16 mm, spot, c/b i color, 4 min; ri~evi}. – gl. Rizol. – namjenski, ktm, BETA, spot, color, 3 min; OSJE]AM SE HAJ / prod. Psihomodo pop, Croatia records, Zagreb, 1996. – * * * autor Radislav Jovanov Gonzo, Tigran Kalebota, k. Radislav Jovanov Gon- Na 6. danima hrvatskoga filma, koji su ove godine slu`- zo, mt. Marina Andre. – gl. Psihomodo pop. – namjenski, ktm, 16 mm, beno dobili naziv Hrvatski filmski festival kratkoga metra, spot, color, 4 min; u osam programa natjecateljskoga dijela, prikazano je ukup- 27 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat.film.ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 24-28 Filmografija 6. dana...

no 69 naslova u kategorijama kratkih igranih, dokumentar- Prema odluci prire|iva~kog odbora, od ove godine do- nih, animiranih, eksperimentalnih i namjenskih filmova. djeljuju se slu`bene nagrade: Prema kategorijama zastupljeni su bili: — Velika nagrada Festivala: 3 ravnopravne nagrade za — kratkometra`ni igrani filmovi 1 pojedina~ne autorske prinose, — dokumentarni filmovi 21 — Nagrada za najbolji debitantski film, — Nagrada Dru{tva hrvatskih filmskih kriti~ara Okta- — animirani filmovi 7 vijan dodjeljuje se za: — eksperimentalni filmovi 8 — dugometra`ni igrani film — namjenski filmovi 32 — srednjometra`ni igrani film Na filmskoj vrpci snimljeno je 27 naslova (S/8 mm — 1, — kratkometra`ni igrani film 16 mm — 21 i 35 mm — 5) ili 39%, a na videu (VHS, — dugometra`ni dokumentarni film S/VHS, BETA) 42 naslova ili 61% prikazanih radova. — srednjometra`ni dokumentarni film Natjecateljski program pratila su tri ocjenjiva~ka suda: — kratkometra`ni dokumentarni film 1) ocjenjiva~ki odbor Festivala (Vinko Bre{an, Stjepan — animirani film ^ui}, Tomislav Kurelec, Diana Nenadi}, Igor Tomlja- — eksperimentalni film novi}), koji je dodijelio slu`bene festivalske nagrade; — namjenski film — glazbeni spot 2) ocjenjiva~ki odbor filmskih kriti~ara (~ine ga svi ~lano- Osim natjecateljskog dijela, Festival je imao i posebni vi Dru{tva hrvatskih filmskih kriti~ara koji se odazovu program u kojem su odr`ane ~etiri projekcije: pozivu), koji dodjeljuje tradicionalne nagrade kritike — — retrospektiva dokumentarnog filmskog opusa Bran- Oktavijan, te ka Belana 3) ocjenjiva~ki odbor uredni{tva katoli~kog tjednika Glas — izbor filmova Zlatka Boureka koncila, koji dodjeljuje tradicionalnu nagradu Zlatna — retrospektiva Mihovila Pansinija i uljanica, za promicanje eti~kih vrijednosti u filmu. — izbor filmova iz dje~jeg filmskog stvarala{tva. Nagrade 6. dana hrvatskoga filma — hrvatskoga filmskog festivala kratkog metra

NAGRADE Radislav Jovanov Gonzo NAGRADE proizvodnja Zagreb film, STRU^NOG @IRIJA za autorstvo glazbenog OKTAVIJAN HDFK Zagreb, 1997. Velika nagrada za spota Igrani cjelove~ernji film najbolji film APOKALIPSO KAKO JE PO^EO RAT NA MOM MIRILA proizvodnja Jabuka ton, OTOKU Glazbeni spot autor Vlado Zrni} Planet komunikacije, Za- redatelj Vinko Bre{an STAMPEDO proizvodnja HRT, Zagreb, greb, 1996. proizvodnja HRT, Zagreb, redateljica Jasna Zastavni- 1997. 1996. kovi} proizvodnja Tutico d.o.o., Nagrada za najbolji Zagreb, 1996. debitantski film Kratkometra`ni dokumentarni film Ravnopravne nagrade Ana Marija Vidakovi} i Sa- * U kategorijama: srednjo- za pojedina~ne autorske nja Slijep~evi} MIRILA metra`ni i kratkometra`ni prinose za scenarij, re`iju, animaci- redatelj Vlado Zrni} igrani film, dugometra`ni i Vlatka Vorkapi} ju i scenografiju proizvodnja HRT, Zagreb, srednjometra`ni dokumen- za re`iju i scenarij doku- animiranog filma 1997. tarni film, te namjenski mentarnog filma PRI^A S KROVA film, nagrada nije dodije- POGA^ICA, RO^ELICA, MENDULICA Eksperimentalni film ljena. proizvodnja HRT, Zagreb, proizvodnja Zagreb film, autor Milan Bukovac Zagreb, 1997. 1996. SONATA ZA ERNESTA G. NAGRADA ZLATNA proizvodnja Autorski stu- ULJANICA GLASA KON- dio — fotografija, film, vi- Milan Bukovac CILA ZA PROMICANJE deo, Zagreb, 1996. GODI[NJA NAGRADA HDFK VLADIMIR za autorstvo eksperimental- ETI^KIH VRIJEDNOSTI U FILMU VUKOVI] ZA FILMSKU nog filma Animirani film KRITIKU SONATA ZA ERNESTA G PROGNANO DJETINJSTVO PRI^A S KROVA Diana Nenadi} proizvodnja Autorski stu- redateljice Biljane ^aki} redateljice za kritike objavljene u Vi- dio — fotografija, film, vi- proizvodnja HTV, Zagreb, Ana Marija Vidakovi} i jencu i Kolu tijekom 1996. deo, Zagreb, 1996. 1997. Sanja Slijep~evi} godine. 28 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. 40. OBLJETNICA STUDIJA ZA CRTANI FILM — REAKCIJA

UDK 791.43-2(497.5)(091) Borivoj Dovnikovi} Bordo Proma{ene analogije

Hrvatski filmski ljetopis posvetio je dobar dio svog 7. broja tram da objavljeni tekstovi nisu (u potpunosti) dostojni na- (listopad 1996.) 40-godi{njici Studija za crtani film Zagreb vedenog jubileja, u prvom redu glavni prilog — 40 godina filma, i to je hvale vrijedno, posebno u trenutku kad je na{a Studija crtanog filma Zagreb filma njema~kog publicista animacija u veoma ozbiljnoj krizi i kad je upitna sudbina Za- Inga Petzkea. Jedini ~lanak dostojan teme je esej Jo{ka Ma- greba~ke {kole crtanog filma koja je desetlje}ima pronosila ru{i}a Zlatko Grgi} i Zagreba~ka {kola crtanog filma, jer je ime na{e kinematografije u svijetu. Javljam se zato {to sma- napisan po{teno, znala~ki i iskreno.

U Duga filmu 1951.: (stoje s lijeva) Branko Karabaji}, Turido Pau{, Norbert Neugebauer, Slavko Marjanac; (sjede) Borivoj Dovnikovi}, Walter Neugebauer, Vladimir Dela~ 29 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb / god. 3 (1997), br. 9, str. 29-33 Dovnikovi}, B.: Proma{ene...

Poslije Duga filma, uo~i Zagreb filma: Snimanje reklamnog filma Kod zubara 1954. (Vladimir Jutri{a, Nikola Kostelac, Milan Slade, Du{an Vukoti})

* * * prva nagrada na Festivalu humora u Gabrovu, Bugarska, fil- O napisu Sve nagrade SCF-a Zagreb filma Jadranke [arin mu Krek (1967.), nagrada The Francis Scott Kay u Baltimo- mogu suditi samo uspore|uju}i podatke koje imam za svoje reu (1977.), tre}a nagrada u Bilbau i nagrada za najbolju ani- filmove (a i njih sam u 90% slu~ajeva dobio upravo od au- maciju u Hollywoodu za film Ljubitelji cvije}a (1971.), po- torice popisa, stru~ne suradnice za dokumentaciju u Zagreb ~asna diploma u Tampereu za Jedan dan `ivota (1982.), te filmu). Sla`em se s kriterijem da se kod popisa relevantnih jedna od najzna~ajnijih — specijalna nagrade `irija u Annec- nagrada i priznanja ne uzimaju u obzir festivalske diplome, yju, Uzbudljivoj ljubavnoj pri~i (1989.) kojih autori Zagreb filma imaju ve}i broj nego {to bi to ima- lo smisla nabrajati (iako bi za mnoge filmske autore, i kod * * * nas i u svijetu, i to bio dragocjen podatak o uspjehu). No, tu Napis Minifilm u Zagreba~koj {koli crtanog filma zani- nikako ne spadaju diplome Londonskog filmskog festivala, mljiv je ve} po izboru teme. Mini-film, ili »film-pilula« kako jer se tamo djelo smatra nagra|enim ~im je »odabrano kao je u {ezdesetim tako|er nazivan animirani film u trajanju do izniman film godine za prikazivanje na Londonskom film- jedne minute, odista je iznimno podru~je filmskog stvarala{- skom festivalu (was selected as an outstanding film of the tva: to je film jednog daha, i bavili smo se njime u Zagreb year for presentation at the London Film Festival).« Tako filmu u pauzama izme|u rada na »velikim« filmovima (traja- odabrani kratkometra`ni filmovi prikazuju se u predigri nja do 12 minuta). Mislim da je pretenciozno o tome pisati odabranih dugometra`nih filmova. To se, {to se ti~e mojih kao o `anru kojemu se autori posve}uju ili ga napu{taju jer djela, odnosi na filmove Bez naslova (1964.), Ceremonija ga cijene ili ne cijene. Nijedan na{ me|unarodno renomiran (1965.), Ljubitelji cvije}a (1971.) i Putnik drugog razreda autor nije se sustavno bavio mini-filmom, nego samo, kao (1973.) {to rekoh, u predahu izme|u du`ih autorskih filmova. Tako Ve}i je, me|utim, nedostatak popisa Jadranke [arin {to u pisac Nenad Pata u pasusu o meni ka`e: »Borivoj Dovniko- njemu nedostaju neke prave nagrade. Kod mojih filmova, vi} Bordo instinktivno osje}a mini}, pa u samom po~etku, u specijalno priznanje u Krakowu za film Znati`elja (1966.), doba Zagrebfilmijade, pravi Oratora i Ikarusa, zatim svojim 30 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb / god. 3 (1997), br. 9, str. 29-33 Dovnikovi}, B.: Proma{ene...

Liberatorom na natje~aju Viva la liberta osvaja i nagradu Za- zemstvo. A to s pla}ama autora odigravalo se u drugim isto~- greba~kog salona. A onda prestaje. Ne vjeruje u mini-film. noeuropskim zemljama (^e{koj, Slova~koj, Ma|arskoj, Polj- Vra}a se u okrilje ’dugog’ filma i postaje ’va`na dru{tvena skoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i biv{em Sovjetskom Savezu). U li~nost’.« pretposljednjem pasusu, govore}i o dana{njem stanju u Za- Prvo, ja nisam realizirao samo ta dva mini-filma (bilo ih greb filmu, pisac s o~itim odobravanjem konstatira: »Druk- je vi{e, za razne programe i svrhe). Drugo, ja nikad nisam ~ije nego u socijalisti~kim vremenima, umjetnici nisu na mje- razmi{ljao o vjerovanju ili nevjerovanju u mini-film, narav- se~noj pla}i nego su samostalni autori s honorarom«. Sva{ta! no, niti sam se vratio »dugom« filmu zato {to sam prestao Petzke neodgovorno grije{i kad utjecaj dr`ave na filmsko vjerovati u mini-film. Takve su autorove ocjene besmislene. stvarala{tvo i animaciju, koji je bio veoma izra`en u navede- A {to se ti~e ~injenica, ni one nisu to~ne: Liberatora sam re- nim dr`avama, jednostavno prenosi na prilike u Hrvatskoj u alizirao za neki me|unarodni natje~aj na zadanu temu Viva biv{oj Jugoslaviji. On kao tipi~an uzima (kontroverzan) slu- la liberta, a nagradu za animirani film Zagreba~kog salona ~aj Vlade Kristla i ka`e: »Umjesto da podupiru Studio u nje- dobio sam poslije, i jedno s drugim nema nikakve veze. Za- govu me|unarodnom uspjehu, izmi{ljeni su ’umjetni~ki di- gonetan je, me|utim, svr{etak pasusa gdje Pata iska~e iz na- rektori’. Prema lenjinisti~koj maksimi: ’Povjerenje je dobro, ~ina dotadanjeg pisanja dodaju}i kako napu{tam mini}, vra- nadzor jo{ bolji’, umjetni~ki direktori trebali su dr`ati auto- }am se »dugom« filmu i — postajem »va`na dru{tvena li~- re Studija pod nadzorom. (...) Vrativ{i se u Jugoslaviju, nost« (podcrtao B. D.). Je li Pata htio re}i da sam napustio uskoro se morao uvjeriti da nije on zaslu`an za Kra|u dragu- tako zna~ajnu djelatnost kao {to je stvaranje mini-filmova da lja (1959.) i za [agrensku ko`u (1960.), nego umjetni~ki di- bih postao »va`na dru{tvena li~nost«? I na kraju, ~emu na- rektori Mladen Feman i Ivo Vrbani}.« Jadni (umirovljeni) vodni znaci, {to oni zna~e? Uostalom, u doba o kojem govo- Feman i (pokojni) Vrbani}, koji, uzgred re~eno, nisu bili ni rimo ja sam realizirao svoje »duge« filmove ^udna ptica, u Partiji, nisu ni sanjali da }e ih jedan stanac proglasiti ko- Ljubitelji cvije}a i Putnik drugog razreda (vidi podatke o na- munisti~kim komesarima koji su gu{ili razvitak umjetni~kih gradama u navedenom broju Ljetopisa). sloboda u to doba. Treba odmah objasniti stvar da, bar ovdje kod nas, ovo * * * mnogi ne bi prihvatili kao ~injenicu. U inozemstvu, u ovom slu~aju, nema pomo}i: ~lanak Inga Petzkea objavljen je u A glavni povod {to se javljam, ~lanak je Inga Petzkea 40 materijalima me|unarodnog festivala u Oberhausenu i oti{a- godina Studija crtanog filma Zagreb filma. Veoma smo ~esto o u svijet. Gospodin Petzke nekim je ~udnim na~inom pro- u proteklim desetlje}ima nailazili na inozemne napise o tuma~io ne~iji (engleski) tekst o problemu re`isera (engleski nama s krivim ~injenicama i nerazumijevanjem problema, no ovaj je put takav tekst preveden da se njime obilje`i jubilej jedne na{e kulturne pojave, i to u uglednom ~asopisu kao {to je Filmski ljetopis, ~iji je nakladnik nitko vi{e do sam slavlje- nik Zagreb film. Osnovni je dojam, s jedne strane, da autor Ingo Petzke pozna i meritorno ocjenjuje filmove Zagreba~ke {kole crta- nog filma, ali, s druge strane, nedovoljno poznavaju}i ~inje- nice i odnose pi{e o povijesnom razvitku hrvatskog, zagre- ba~kog crtanog filma. Ve} na samom po~etku vidi se da on ne zna razliku izme- |u biv{e Jugoslavije i zemalja soc-lagera, pa pau{alno trpa njihove uvjete i atmosferu u tada{nju hrvatsku kinematogra- fiju, odnosno animaciju. Petzke ka`e kako su neko} u socijalisti~kim zemljama »umjetnici bili stalno zaposleni« (podcrtao B. D.). Pritom ne isti~e da hrvatski crtanofilmski stvaratelji (re`iseri, crta~i, animatori, a mnogo godina i kopisti i koloristi kao servis) ni- kad nisu bili stalno zaposleni i svoje prihode ostvarivali su kao slobodni filmski radnici preko ugovora za svako djelo; na mjese~nim pla}ama bila je samo administracija s pomo}- nim slu`bama. ^ak i pri kraju napisa Petzke se dr`i svoje za- blude, pa, pi{u}i o te{koj situaciji u kojoj se nakon 1991. na- {ao Zagreb film, ka`e doslovce: »Mnogi su autori potra`ili u drugim zemljama mogu}nosti za svoj umjetni~ki izraz; oni koji su ostali dr`ali su svoja namje{tenja mjesecima bez nade da }e dobiti pla}u«. A mi svi, naravno, znamo da je nakon Po~etak rada SCF Zagreb filma, 1956.: Potpisivanje jednog od 1991. u Zagreb filmu na (ne)pla}i ostala samo {a~ica admi- mnogobrojnih ugovora: (stoje) Boris Kolar, Vjekoslav Kostanj{ek, nistrativaca. [to se autora ti~e, oni su se jednostavno rasuli Aleksandar Marks, Zlatko Bourek, Du{an Vukoti}, (sjede) Andre Lu{i~i}, po raznim drugim podru~jima, i vrlo ih je malo oti{lo u ino- Ivo [oten (direktor Studija) 31 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb / god. 3 (1997), br. 9, str. 29-33 Dovnikovi}, B.: Proma{ene...

gi}, [talter, Bla`ekovi}, Dovnikovi}...). Primjer Mimice kao re`isera, Marksa kao crta~a/dizajnera i Jutri{e kao animatora iznimka je koja potvr|uje pravilo. Na Istoku su do nedavna vladala stroga ce- hovska, sindikalna pravila o odvojenim funkcijama, u {to se uklapao i njihov su- stav mjese~nih pla}a, pri kojem je re`iser mogao crtati ili crta~ re`irati film, ali za to nisu mogli dobiti pove}an honorar, pa je tako svatko uvijek radio svoj posao. Kod nas, dakle, to nije bio slu~aj, pa su na{i dizajneri vrlo brzo mogli i re`irati i animirati svoje filmove, s umno`enim ho- norarima, naravno. Tako je i Vlado Kristl, kao i ostali likovnjaci, u po~etku radio prve filmove s re`iserima (Mlade- nom Femanom Kra|u dragulja i Ivom Vr- bani}em [agrensku ko`u); svima nama je jasno da je u tim filmovima dominantan doprinos bio Kristlov, pa mu to nitko i ne Autori Zagreba~ke {kole s pokreta~em hrvatskog crtanog filma Fadilom Had`i}em: (gore) Zlatko osporava, ~ak ni nominalno, i nitko nika- Bourek, Du{an Vukoti}, Fadil Had`i}, Aleksandar Marks, Boris Kolar; (dolje) Nedjeljko Dragi}, da to nije ~inio, ali bi, obratno, bilo ne- Borivoj Dovnikovi}, Pavao [talter pravedno i neprofesionalno osporavati udio re`isera Femana i Vrbani}a u tim fil- directors) u prvim godinama razvitka na{e animacije (kasnih movima! G. Petzke naivno sam sebi ska~e u usta kad, odmah pedesetih). U tom razdoblju funkcije su se u proizvodnji cr- nakon smjelih tvrdnji o komesarima-umjetni~kim direktori- tanog filma, prema stranim profesionalnim uzorima, strogo ma u Zagreb filmu, veli kako je Kristl ipak »kona~no dobio po{tivale: re`iser, glavni crta~, animator, fazer... Tako je u slobodne ruke« da radi Don Kihota, pa se ~ovjek pita kako prvom filmu Veliki miting (u Kerempuhu) re`iser bio Nor- je to bilo mogu}e nakon svih »represija« kojima je umjetnik bert Neugebauer, a crta~ njegov brat Walter. Tako se nasta- bio podvrgnut! Kristl je stvorio djelo koje se, opravdano, vilo u Duga filmu s tandemima Lu{i~i} (re`iser) — Dela~ (cr- smatra jednim od temelja svjetske animacije. Za{to je taj film ta~), N. Neugebauer (re`iser) — Dovnikovi} (crta~), Sudar bio nai{ao na nerazumijevanje u producentskoj ku}i, obja{- (re`iser) — Vukoti} (crta~), a poslije, u Zagreb filmu: Vuko- njenje je jednostavno: Don Kihot u svim je komponentama ti} — Marks, Vukoti} — Kolar, Kostelac — Kostanj{ek, Mi- bio toliko ispred ne samo na{ih nego i svjetskih dostignu}a i mica — Marks, Vunak — Dovnikovi}, Ranitovi} — Dragi}, shva}anja, da nije bilo neprirodno {to je uprava poduze}a pa tako i Feman — Kristl, Vrbani} — Kristl. Vukoti} je prvi dodala komentatorski tekst da bi »spasila nerazumljiv film«. sru{io tu shemu ve} u Duga filmu (kao iznimka) pa je svoj Ova druga, »popravljena« verzija Don Kihota vi{e se nigdje drugi film o Ki}i (Za~arani dvorac u Dudincima) i re`irao i javno ne prikazuje i mo`e danas slu`iti kao primjer nerazu- crtao, a u Zagrebu preuzeo je obje funkcije kad je pred rea- mijevanja sredine prema jednom velikom umjetniku. Mislim lizaciju filma Koncert za ma{insku pu{ku crta~ Boris Kolar da to nije imalo nikakve veze s Kristlom kao apstraktnim sli- morao na odslu`enje vojnog roka. Da se razumijemo, u pro- karom i pripadnikom grupe EXAT 51. Ina~e, Kristl nije bio fesionalnoj proizvodnji velikog broja animiranih filmova u sukobu samo s dru{tvom, nego i sa svima oko sebe, bez ob- (pogotovo serija) odijeljene funkcije nu`ne su radi brzine i zira jesu li mu bili bliski ili ne, naklonjeni ili nenaklonjeni. efikasnosti posla. No, u Zagreb filmu ubrzo se do{lo do spo- Nakon realizacije filma General in resni ~lovek (koji je skon- znaje da je za stvaranje tzv. autorskog filma prirodno da je- ~ao u »bunkeru« ljubljanske Vibe), zauvijek je napustio Za- dan autor re`ira i dizajnira, pa ~ak i da animira svoj film greb i Hrvatsku. Pozivali smo ga 1980. kao po~asnoga gosta (bilo bi idealno da na~ini i glazbu), jer tek tako dolazi do Svjetskog festivala animiranih filmova u povodu velike re- izra`aja jedinstven umjetni~ki pristup kreiranju jednog film- trospektive Zagreba~ke {kole, no on je to odbio. 1990. go- skog djela. Ni ovo ne mora biti pravilo, naravno, i Petzke ne- dine, nakon prvih vi{estrana~kih izbora, objavljen je u tada{- potrebno pretjeruje kad ka`e da je u Zagreb filmu poslije za- njem Startu veliki intervju neke Renate Reinhardt (Njema~- vladao »`eljezni zakon koji ka`e: animirani filmovi proizvod ka) s Vladom Kristlom, u kojem je on, izme|u ostalog, opi- su jednog ~ovjeka«. Nije to postao zakon nego praksa, jer su sivao {to mu se sve doga|alo kad se prvi put vratio u domo- sve vi{e crta~i-animatori, s ve}im ili manjim uspjehom, po- vinu (iz Ju`ne Amerike). Tvrdio je da ga je, za vrijeme rada stajali kompletni autori a samostalna funkcija re`isera postu- na Don Kihotu, po hodnicima Zagreb filma neprekidno pra- pno je i{~eznula jer su oni, izme|u ostalog, sve te`e dolazili tio, izazivao i prijetio »pratilac s revolverom« (?!). A o slu~a- do crta~a-animatora s kojima bi radili. Tako su u ranim {ez- ju s filmom General rekao je ovo: »Kad je film bio zavr{en, desetima postali kompletni autori nekada{nji isklju~ivi crta- svi su bili uhap{eni. Mislim da su trojica ~ak bili strijeljani.« ~i ili crta~i-animatori (Dragi}, Marks, Kolar, Zaninovi}, Gr- Sve to, kao i sli~ne stupidarije, Start je objavio mirne du{e. 32 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb / god. 3 (1997), br. 9, str. 29-33 Dovnikovi}, B.: Proma{ene...

Naravno, takve i sli~ne stvari poma`u publicistima kao {to je Brnom, uo~i 1. svibnja 1951. godine. Drugo, nije rije~ ni o Ingo Petzke da stvaraju fragmente kulturne (i ne samo kul- kakvim »`abama koje su napali patuljci«, nego o novinaru turne) povijesti jedne zemlje po stereotipima koji su sada u talijanskog lista koji leti avionom na miting `aba i komaraca modi. Ujedno bacaju ljagu na Studio u Vla{koj ulici i na sve na albanskom dijelu Skadarskog jezera. autore i suradnike koji su tada radili na na{em crtanom fil- Kad pi{e o tome iz ~ega su prvih godina u~ili na{i autori, mu. Petzke navodi ~e{ke Trnkine lutkarske filmove. Radi se za- [to se ti~e stvarala~kih sloboda u tada{njoj hrvatskoj ani- pravo o crtanim filmovima koje je u svojem studiju na po- maciji, treba re}i da su nam na njoj zavidjeli kolege i s Isto- ~etku radio Jiûi Trnka (npr. Perak i Esesovci). ka i sa Zapada; prve su sputavali i usmjeravali dr`avni dra- Poznato je da je, nakon ukinu}a Duga filma, grupa Vuko- maturzi — cenzori, druge producenti koji su financirali film. ti}-Kostelac-Marks 1954. nastavila s animacijom u privat- Klju~ uspjeha Zagreba~ke {kole upravo je bio u toj stvarala~- nom stanu Nikole Kostelca. Tra`e}i naru~itelje reklamnih koj slobodi. Zbog toga je, po mom mi{ljenju, katkada bilo i crtanih filmova, putovali su i izvan Zagreba. Tako su (u Osi- previ{e lo{ijih filmova, jer su novac dobivali i autori koji nisu jeku) odsjedali u hotelu, posje}ivali tvornice, dogovarali po- obe}avali ve}e domete, a kojima nije imao tko pomo}i da se sao, vra}ali se u hotel da smisle pri~u i nacrtaju knjigu sni- vrate sa stranputica ili pak nisu zaslu`ivali da im se uop}e manja, pa sutradan ugovarali posao. Cijeli Petzkeov pasus na povjeri ve}i projekt. str. 54 neto~an je, nestru~an i mjestimice besmislen. Za nje- Na jednom mjestu I. Petzke dovodi u pitanje ~ak i svoje ga, »Zagreb film je preuzeo du`nost da izra|uje kopije« Vu- poznavanje odnosa u svijetu animacije; kad govori o stagna- koti}evoj grupi. »Studio se sastojao od hotelske sobe u koju ciji u proizvodnji u Zagreb filmu, on pi{e: »1982. zanimanje su se mogli zatvoriti s pisa}im strojem i crta~kim stolom...« za crtane filmove postalo je tako slabo i umjetni~ka stagna- I na kraju: »Kad su se uputili u odve} te`ak postupak, zamo- cija oti{la tako daleko, da 5. zagreba~ki Svjetski festival ani- lili bi prijatelje da im pomognu: pisci, ahitekti i kipari dava- miranih filmova nije imao pobjednika Grand prixa«. Pa ka- li su im stru~nu pomo} kadgod bi im zatrebala«. Pisac je vje- kve veze zagreba~ka stagnacija ima s nedodjeljivanjem rojatno ~uo da je Zagreb film grupi osiguravao laboratorij- Grand prixa na jednome me|unarodnom festivalu? ske i administrativne usluge. Studio u hotelskoj sobi?! Za ka- Glede ~injenica, napis I. Petzkea ima tako|er pogre{aka kve su te{ke postupke autori trebali pomo}? Kakvu su stru~- koje zahtijevaju ispravke. nu pomo} sa strane mogli o~ekivati, i od kakvih to pisaca, Veliki miting nije prvi hrvatski (jugoslavenski) crtani film arhitekata i kipara?! jer su poznati poku{aji i proizvodnje od dvadesetih godina U nejasnom pasusu na 56. stranici Petzke navodi da »~ak do [kole narodnog zdravlja nakon drugog svjetskog rata. Ve- ni neki doista veliki pogoci poput Satiemanije i Ribljeg oka liki miting je prvi profesionalni crtani film u Hrvatskoj iz ko- vi{e nisu cijenjeni u ostatku Jugoslavije« i pritom vjerojatno jega je izravno nastalo sve ono {to se danas smatra zagreba~- misli na Festival kratkometra`nih filmova u Beogradu, no u kim crtanim filmom (Duga film, Zora film, Interpublic, SCF istom broju Ljetopisa mo`emo vidjeti da je upravo Riblje Zagreb filma, Zagreba~ka {kola crtanog filma, Svjetski festi- oko 1980. godine u Beogradu nagra|eno Velikom zlatnom val animiranih filmova), a bio je i poticaj, ~esto i pomo}, po- medaljom. Mi znamo da su crtani filmovi Zagreb filma ~e- javi animiranog filma u ostalim jugoslavenskim sredi{tima sto bolje prolazili u svijetu nego na Kratkometra`nom festi- (Beogradu, Skopju, Sarajevu, Titogradu /Podgorici/ i Ljublja- valu u Beogradu, ali se kao ilustracija za to nije trebalo uze- ni). ti ba{ Maru{i}ev film. Petzke ka`e da je Veliki miting, dovr{en 1949., ispri~ao I na kraju, Ingo Petzke, iako to vjerojatno ni u snu ne bi pri~u o »`abama koje su napali patuljci«. Prvo, prvi koraci u `elio, pi{e u socijalisti~ko-kolektivisti~kom duhu, jer navodi svladavanju animacije i rad na realizaciji u filmu po~eli su u djela, ali ne i njihove autore (osim na nekoliko mjesta). Ako prolje}e 1950., a film je dovr{en poslije godine dana i pre- je ve} rije~ o jednom zna~ajnom jubileju, onda bi svakako mijerno prikazan, zajedno s Han`ekovi}evim Bakonjom fra trebalo spominjati i li~nosti koje su tu povijest stvarale.

Borivoj Dovnikovi} cepted ideologically, but mostly and beneficially, ignored. This was the basis for completely free and creative author- Failed Analogies ial work in Zagreb’s studio. No one was assigned to male- UDC 791.43-2(497.5)(091) volently watch over and control the creation of the films, therefore the two film directors mentioned by name in In a polemical reaction, primarily to the Ingo Petzke artic- Petzke’s article as usurpers and ideological controllers over le 40 Years of Animated Films from Zagreb film Studio the work of Vlado Kristl were wrongly accused. They were (published in CCC No. 7, 1996), the eminent animation simply film directors (and named as such in the credits of author attempts to correct some of the mistaken interpre- Kristl’s film) in a period when directorial work was disso- tations and facts about the Zagreb School of Animation fo- ciated and distinctively categorized from animation work und in the aforementioned article. The lumping of Za- and actual drawing. The practice of unified work in anima- greb’s situation with the situations of other socialist anima- tion (with credits as »authors«) was introduced much later. tion studios — as state controlled and supported art — is Some other factual mistakes in Petzke’s article and the mostly wrong because Zagreb’s animators were never ac- award list are also pointed out. 33 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. LJETOPISOV LJETOPIS

Vjekoslav Majcen Kronika sije~anj/o`ujak 1997.

1.-29. I. dine bili su posve}eni ma|arskoj avangardi i ukrajinskom Kino Zapre{i} po~elo je prikazivati filmski ciklus pod filmu. nazivom Veliki skladatelji. Tijekom mjeseca sije~nja prika- zani su filmovi Veliki valcer (A. L. Stone, 1972.), Proljetna 12. II. simfonija (P. Schamoni, 1983.), Kontesa Dora (Z. Berko- Odr`ana je redovita skup{tina Hrvatskog dru{tva film- vi}, 1993.), ^ajkovski (I. Talankin, 1970.) i Moja besmrt- skih kriti~ara, na kojoj su ~lanovi razmatrali pitanja dodje- na ljubavi (B. Rose, 1994.). le nagrade Vladimir Vukovi} za `ivotno djelo i godi{nje na- grade za filmsku kritiku u 1996. godini, te utvrdili na~in glasovanja ~lanova Dru{tva za dodjelu nagrade Oktavijan na 6. danima hrvatskog filma — Hrvatskom filmskom fe- stivalu kratkoga metra. Odlu~eno je da se od ove godine uvede (uz dosada{nje) i posebna nagrada u kategoriji glaz- 17. I. benih spotova. U Multimedijskom centru SC odr`ana je projekcija ek- sperimentalnog filma ameri~kog autora Adolfasa Mekasa Halleluyah the Hills (1963.). Projekcija je prire|ena u su- radnji s Hrvatskim filmskim savezom, a uvodni komentar imao je Tomislav Gotovac. 13.-21. II. Goethe institut Zagrebu priredio je izlo`bu istoimenog instituta iz Münchena pod nazivom Wim Wenders kao fo- tograf. Izlo`eno je vi{e od 20 panorama kojima je ovaj filmski redatelj zagreba~koj publici predstavljen kao foto- 20.-24. I. graf koji i u tom mediju istra`uje do`ivljaj usamljenosti. Suradnjom Francuskog instituta u Zagrebu, Hrvatskog filmskog saveza i MM-centra SC, odr`ana je u dvorani MM-a retrospektiva filmova francuskog redatelja Jean Luc Godarda. Uz dokumentarni film Claudea Venture Jean Luc 13.-24. II. Godard (1987.), prikazani su Godardovi filmovi Mu{ko — Iako niti na ovogodi{njem, 47. filmskom festivalu u `ensko (1966.), Ime Carmen (1983.), Novi val (1990.) i Berlinu nije bilo hrvatskoga filma, u natjecateljskom pro- Njema~ka 90 (1991.). gramu i programu pod nazivom Me|unarodni forum pri- kazani su filmovi u kojima sudjeluju i hrvatski filmski dje- latnici. U natjecateljskom dijelu festivala prikazan je {pa- njolski film Teritorij Koman~a, redatelja Gerara Herrera, snimljen u Sarajevu. Dio poslova pri snimanju filma obavi- o je Jadran film, a istaknutu ulogu u pri~i o ratnoj drami 21.-25 I. Sarajeva odigrala je Mirta Ze~evi}. U programu Me|una- U Trstu je odr`an tradicionalni (osmi) filmski festival rodni forum, prikazani su dokumentarni filmovi Poslije se- Alpe-Adria Cinema. Festival je predstavio filmove iz 16 ze- zone (Nach saison) Mirjam Quinte i Pepea Danquarta i Pri- malja: Italije, Poljske, Ma|arske, Ukrajine, Hrvatske, Veli- zivaju}i duhove (Calling the Ghosts), Mandy Jacobson i ke Britanije, Nizozemske, Njema~ke, [vicarske, Austrije, Karmen Jelin~i}, te eksperimentalni film Crni zmajevi ^e{ke, Francuske, Belgije, Slovenije, Jugoslavije i Albanije. (Black Kites) Jo Andres. Film Poslije sezone snimljen je u Od hrvatskih filmova u programu su prikazani Putovanje Mostaru i pri~a je o epizodi Hansa Koschnika u tom gra- tamnom polutkom Davora @mega~a, Ime majke: Naran~a du, a eksperimentalni film Crni zmajevi intimna je pri~a o Jasne Zastavnikovi}, te videoradovi Simona Bogojevi}a- `ivotu u sarajevskim podrumima u vrijeme rata. Dok prva Naratha i Vladislava Kne`evi}a. Posebni programi ove go- tri filma tek temom i sudjelovanjem pojedinih protagoni- 34 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 34-37 Majcen, V.: Kronika... sta pripadaju hrvatskom ili bosansko-hercegova~kom pro- Meci nad Brodwayem (W. Allen), Twister (J. de Bond), Pri- storu, film Prizivaju}i duhove predstavljen je na festivalu je ki{e (M. Man~evski) i Moj najdra`i dnevnik (N. Moret- kao ameri~ko-hrvatska produkcija. To je intimna pri~a o ti). Program je odr`an u obnovljenom Hrvatskom kultur- `rtvama srpskih logora smrti Jadranki Cigelj i Nusreti Si- nom domu na Su{aku. vac, koje se bore za dokazivanje ratnog zlo~ina. Uz glavne protagonistice filma, hrvatski predstavnik je direktor foto- grafije Mario Deli}, koji je ujedno i producent za Hrvat- 20. II. sku. Uz Kino Zapre{i}, koje svakog mjeseca prire|uje oda- brane cikluse filmova, filmske ve~eri (~etvrtkom) prire|u- je i Foto-kino-video klub Zapre{i}. Gost filmske ve~eri po- 14. II. sve}ene Miroslavu Mikuljanu bio je Dario Markovi}, koji U Multimedijskom centru predstavljen je svojim rado- je govorio o filmskom opusu ovog autora. Nakon predava- vima videoumjetnik Milan Bukovac. Na projekciji posve- nja, prikazani su filmovi Jesenice-Stuttgart (1962.), Ekvili- }enoj umjetni~kom videu, prikazani su videoradovi: brij (1966.), Arijadna (1970.), Post sezona (1970.), In con- Energy of Tape (1992.), Multiplication (1994.), Link tinuo (1971.), Ro|endan stalagmita (1970.), Intermezzo (1995.), Touch (1994.) i Sonata za Ernesta G. (1997.). (1971.) i Druga obala (1974.). Filmske ve~eri prire|uju se u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom, a autor progra- ma i voditelj je Marijan Josip Lon~ar. 15. II. Privatno kino Midium koje je neko vrijeme djelovalo u dvorani novozagreba~ke gimnazije zatvorilo je svoja vrata 27. II. radi slabog zanimanja posjetitelja. To je drugi neuspio po- Nakon samostalne izlo`be u zagreba~koj Galeriji suvre- ku{aj odr`avanja — nakon ga{enja autokina na parkirali{tu mene umjetnosti krajem 1990. godine, videoumjetnik Da- Zagreba~kog velesajma — redovitih filmskih predstava u libor Martinis je izlo`bom u rije~koj Modernoj galeriji od Novom Zagrebu, koji sa svojih 150.000 stanovnika, po- 27. velja~e do 16. o`ujka predstavio svoja najnovija djela. novno ostaje bez i jednog kinematografa. Na izlo`bi pod nazivom Observatorium, Martinis je izlo`i- o {est novih video, audio i interaktivnih radova nazvanih Pomr~ina mjeseca, Koma, Prizma, Stormtellers, Val i Mrtva 17. II. priroda u`ivo. U prostoru nekada{nje Filmoteke 16, ponovno je ra- dom po~elo Art kino ~iji programski voditelj je i dalje Ivan Ladislav Galeta. U prvom ovogodi{njem programu Art 3. III. kina, prikazan je ciklus ranih njema~kih filmova nijemoga Dokumentarni film o Splitu I Pala~a rodi Grad Mlade- razdoblja, nastalih izme|u 1911. i 1919. godine. Program na Mateljana dobio je prvu nagradu na Me|unarodnom je ostvaren u suradnji s Goethe institutom, a prikazani su festivalu u Milanu, kao najbolji ambijentalni film. filmovi Die Börsenkönigin (Edmund Edel, 1916.), Das Recht aufs Dasein (Joseph Delmont, 1913.), Weinachtsge- danken (nepoznati autor, 1911.), Die Sühne (Emerich Ha- 3.-7. III. nus, oko 1917.), Die Sumpfblume (Viggo Larsen, 1913.), U prvome tjednu mjeseca o`ujka, Art kino priredilo je Die Liebe der Maria Bonde (Emerich Hanus, 1918.), Die program hrvatskih filmova. Prikazani su filmovi Koncert Verräterin (Urban Gad, 1911.), Zweimal gelebt (Max (B. Belan, 1954.), Rondo (Z. Berkovi}, 1966.), Lisice (K. Mack, 1912.), Die Schwarze Kugel (Franz Hofer, 1913.), Papi}, 1967.), Slu~ajni `ivot (A. Peterli}, 1969.) i @iva isti- Und das Licht erlosch (Fritz Bernhardt, 1914.), Die Kinder na (T. Radi}, 1972.). des Majors (nepoznati autor, 1914), Auf einsamer Insel (Jo- seph Delmont, 1913.), Der geheimnsvolle Club (Joseph Delmont, 1913.), Madeleine (Emil Albes, 1912.), Kasperl- 5. III. Lotte (Emil Albes, 1913.), Wanda’s Trick (nepoznati autor, Redovita tribina Dru{tva hrvatskih filmskih redatelja, oko 1916.) i Die Teufelskirche (Hans Mierendorff, 1919.). posve}ena je 80. obljetnici ro|enja pjesnika, scenariste i filmskog dramaturga Krune Quiena (1917.-1990.). U uvodnom dijelu tribine o poeziji Krune Quiena govorio je Ante Stama}, o filmskoj djelatnosti Mato Kukuljica, a u 18.-25. II. filmskom dijelu prikazan je dokumentarni film Bogdana U Rijeci su odr`ani Dani premijernog filma. Autor pro- @i`i}a Kruno Quien. grama Miroslav Tuti} odabrao je osam umjetni~kih filmo- va hrvatske i strane proizvodnje. Prikazani su filmovi Kon- tesa Dora (Z. Berkovi}), La frontiera (F. Giraldi), Nemogu- 6. III. }a misija (B. de Palma), Cvijet moje tajne (P. Almodovar), Hrvatski filmski savez je u izlo`benom prostor Multi- Ujak Vanja u New Yorku (L. Mall), Izvr{enje (C. Chabrol), medijskog centra predstavio instalaciju videoumjetnika 35 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 34-37 Majcen, V.: Kronika...

Vlade Zrni}a pod nazivom Prisutnost, te projekciju filma 12.-16. III. L’Anticoncept (1951.) francuskog autora Gia J. Wolmana, U Zagrebu su odr`ani 6. dani hrvatskog filma, koji su predstavnika francuskog letristi~kog pokreta s po~etka 50- od ove godine i slu`beno dobili (jezi~no neprimjeren) na- ih godina. ziv Hrvatski filmski festival kratkoga metra. U osam pro- grama natjecateljskoga dijela, prikazano je ukupno 69 na- slova u kategorijama kratkih igranih, dokumentarnih, ani- miranih, eksperimentalnih i namjenskih filmova. 7. III. Na filmskoj vrpci snimljeno je 27 naslova (S/8 mm/1, Kinoklub Liburnija film iz Rijeke posredstvom svoga 16 mm/ 21 i 35 mm/5) ili 39%, a na videu (VHS, S/VHS, suradnika Zorana Ventina (koji je ustupio svoju domenu za BETA) 42 naslova ili 61% prikazanih radova. potrebe Kluba), otvorio je web stranice na Internetu. Na Natjecateljski program pratila su tri ocjenjiva~ka suda: stranicama se mogu dobiti informacije o povijesti kluba, — ocjenjiva~ki odbor Festivala (Vinko Bre{an, Stjepan popisi filmova s KRAF-a (Kvarnerska revija amaterskih fil- ^ui}, Tomislav Kurelec, Diana Nenadi}, Igor To- mova) i dr., a adresa je: http://www.iridis.com/ventin//- mljanovi}), koji je dodijelio slu`bene festivalske na- kino.htm. grade; Informacije o hrvatskom filmu i kinematografiji jo{ su — `iri filmskih kriti~ara (~ine ga svi ~lanovi Dru{tva hr- rijetke na elektronskim medijima. Stoga valja zabilje`iti da vatskih filmskih kriti~ara koji se odazovu pozivu), se sa svojom stranicom na Carnetu predstavlja Zagreb film koji dodjeljuje tradicionalne nagrade kritike — Ok- s izborom klasi~nih filmova Zagreba~ke {kole crtanog fil- tavijan, te ma, te podacima o najnovijoj proizvodnji. U sklopu infor- — `iri uredni{tva katoli~kog tjednika Glas koncila, koji macija o Zagreb filmu, objavljeni su osnovni podaci i o Hr- dodjeljuje tradicionalnu nagradu Zlatna uljanica, za vatskom filmskom ljetopisu, koji su ilustrirani naslovnica- promicanje eti~kih vrijednosti u filmu. ma prvih sedam brojeva ~asopisa. Osim natjecateljskog dijela, Festival je imao i posebni program u kojem su odr`ane ~etiri projekcije: — retrospektiva dokumentarnog filmskog opusa Bran- ka Belana 7. III. — izbor filmova Zlatka Boureka Na dodjeli najzna~ajnije hrvatske glazbene nagrade Po- — retrospektiva Mihovila Pansinija i rin, u Opatiji je izabran i najbolji glazbeni spot u 1996. go- — izbor filmova iz dje~jeg filmskog stvarala{tva. dini. Porina u kategoriji glazbenog spota, osvojio je Rado- Branko Belan predstavljen je retrospektivom dokumen- slav Jovanov Gonzo za spot Mene ne zanima. tarnih filmova: Tunolovci (1948.), Istarski puti (1952.), Je- sen na otoku Bra~u (1957.), Evropa kampuje na Jadranu (1958.), Vjekovi Hvara (1959.) i Mediteranski prozori (1960.). 10.-25. III. Izbor filmova Zlatka Boureka bio je ograni~en dostu- Goethe Institut u Zagrebu (Ul. grada Vukovara 64.), u pno{}u fonda filmova Zagreba~ke {kole crtanog filma, pa svojem prostoru predstavio je izbor iz filmskog opusa nje- su prikazani samo filmovi koji se nalaze u depozitu Hrvat- ma~koga autora Franka Beyera (Noblitz 26. 05. 1932.). U ske kinoteke: Kova~ev {egrt (1961.), I videl sam daljine retrospektivi prikazani su filmovi: Nackt unter Wölfen meglene i kalne (1964.), Be}arac (1966.), Kapetan Arbanas (Gol me|u vukovima, 1963.), Karbid und Sauerampfer Marko (1968.), Ma~ka (1971.) i [kolovanje (1971.). (Karbid i kiselica, 1964.), Spur der Steine (Trag kamenja, U programu retrospektive Mihovila Pansinija, koja je 1966.), Jakob der Lügner (La`ljivac Jakob, 1974.), Das Ver- odr`ana u povodu sedamdesete obljetnice autorova `ivota, steck (Skrovi{te, 1977.), Der Verdacht (Sumnja, 1991.), Ni- prikazani su filmovi koji spadaju u antologijski izbor hrvat- kolaikirche (Crkva sv. Nikole, 1995.). ske alternative: Brodovi ne pristaju (1955.), Zagorski cug (1955.), Kamen sebi di`e spomenik (1958.), Siesta (1958.), U jednoj maloj tihoj kavani (1958.), Piove (1959.), Scuza signorina (1963.), Zahod (1963.). 10.-28. III. U izboru iz dje~jeg filmskog i video stvarala{tva pred- Art kino je u suradnji s Gradskim uredom za obrazova- stavljeni su filmovi: Tragom zelene ljubavi (KK O[ Nikole nje, kulturu i znanost, Francuskim institutom i Hrvatskom Hribara, Velika Gorica), Sve je dobro {to se dobro svr{i kinotekom priredilo retrospektivu filmova Roberta Bres- (Filmska dru`ina O[ [estine, Zagreb), Veliki malima (Film- sona. Program je obuhvatio antologijski izbor filmova sni- ska dru`ina O[ Janka Leskovara, Pregrada), Dar `ivotu mljenih u razdoblju od 1944. do 1982. godine. Tako su (KK 4T, O[ Kozala, Rijeka), Ne{to me iznutra jede (Vani- posjetitelji Art kina mogli vidjeti filmove: Dama iz Bulonj- ma, Vara`din), Vanimina posada (Vanima, Vara`din), Povi- ske {ume (1944.), Osu|enik na smrt je pobjegao (1956.), jest bolesti Vanime (Vanima, Vara`din), Ja sam sanjao (Va- Balthazar (1966.), Mouchette (1967.) i Novac (1982.). nima, Vara`din), Pokladno jahanje (Kinovideo sekcija O[ 36 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 34-37 Majcen, V.: Kronika...

Sikirevci), Hotel Californija (Autorski studio Gimnazije Ljetopisova bibliografija Lucijana Vranjanina, Zagreb). Knjige o filmu tiskane u 1997. godini

13. III. Veljko Krul~i~, Damir Primorac U MMC-u odr`ana je filmska ve~er posve}ena filmo- FILMSKI GODI[NJAK logu Anti Peterli}u, prigodom 60. obljetnice njegova `i- vota, na kojoj je prikazan film Slu~ajni `ivot snimljen Specijalno izdanje magazina Hollywood 1969. godine. Filmska ve~er odr`ana je u suradnji s Hr- UDK 791.43(100)”1997” vatskom kinotekom i Hrvatskim filmskim savezom. Pret- Zagreb : Vedis, 1997. — 352 str. : ilustr. : 19 cm hodno su odr`ane (tako|er dobro posje}ene) jo{ dvije Glavni i odgovorni urednik Veljko Krul~i}, zamjenik projekcije istoga filma u Kulturno-informativnom centru urednika Damir Primorac, suradnice i autorice pojedinih grada i Art kinu. dijelova Godi{njaka Lidija Duvnjak i Marina Vuleti}, vanjski suradnici Rade Dragojevi}, Aida Mandich, Jasna Nanut i Larisa Beltram. 14.-23. III. Sadr`aj: Kronika 1996.; Prvih sto godina kinematografije; Film Prepoznavanje redateljice Snje`ane Tribuson pri- Top liste; Sedamdeset godina Oscara; 1996.: Novo u kini- kazan je u programu Festival Internacional de Femmes ma; Adresari; 1996.: Novo u videotekama; Biografije; Pro- motivne stranice. (International Women’s Film Festival), koji se odr`ava u francuskom mjestu Créteil kraj Pariza. Nenad Pata MAJSTORI ZAGREBA^KOG CRTANOG FILMA: DOKUMENTI, SJE]ANJA, 20. III. SUDIONICI, monografija Nakon 6 godina rada, dovr{en je dugometra`ni animi- UDK 791.43-252(497.5) rani film ^udnovate zgode {egrta Hlapi}a redatelja Mila- Zagreb: Vedis d.o.o., 1996. — 166 str. : ilustr.; 24 cm, na Bla`ekovi}a, prema romanu klasika hrvatske dje~je Sadr`aj: Proslov; Prapo~eci; Po~eci Zagreba~ke {kole crta- knji`evnosti Ivane Brli} Ma`urani} i u produkciji Croati- nog filma; Kriti~ari — esteti~ari — filmolozi; Surogat i Os- a filma. Sve~ana premijera tre}eg dugometra`nog animi- car; Razdoblje redatelja; Mini film; Autori: Du{an Vukoti}, ranog filma redatelja Bla`ekovi}a i Croatia filma odr`ana Nikola Kostelac, Borivoj Dovnikovi}-Bordo, Dragutin Vu- je u koncertnoj dvorani Lisinski. nak, Vatroslav Mimica, Vlado Kristl, Aleksandar Marks, Bo- ris Kolar, Zlatko Grgi}, Zlatko Bourek, Zvonimir Lon~ari}, Pavao [talter, Zdenko Ga{parovi}, Ante Zaninovi}, Nedelj- 24. III. ko Dragi}, Milan Bla`ekovi}; Zagreba~ka {kola danas; Po- Jedan od najstarijih hrvatskih filmskih klubova, koji je govor; Bilje{ka o autoru. ujedno odigrao zna~ajnu ulogu u razvoju i neprofesijske i profesionalne hrvatske kinematografije, Kinoklub Split proslavio je 45-u obljetnicu neprekinutoga rada. Klub je i ove godine doma}in Me|unarodnog festivala novog fil- Katalozi ma i videa, koji }e biti odr`an u mjesecu listopadu. DANI HRVATSKOG FILMA HRVATSKI FESTIVAL KRATKOGA METRA, katalog 24.-28. III. urednik Vjekoslav Majcen U ciklusu filmova iz svjetske klasike nijemoga razdo- Zagreb : Zagreb film, 1997. — 71 str. : bez ilustr. : 24 cm blja, u Art kinu su prikazani filmovi Oktobar (S. M. Ej- Sadr`aj: Filmografija igranih, dokumentarnih, animiranih, eksperimentalnih i namjenskih filmova u natjecateljskom di- zen{tejn, 1928.), Navigator (B. Keaton, 1924.), Pariz koji jelu Dana hrvatskog filma (proizvodnja 1996./1997.); Po- spava (R. Clair, 1923.), Potomak D`ingis-kana (V. Pudov- sebni programi — Vjekoslav Majcen: Dokumentarni opus kin, 1924.) i Stradanje Ivane Orleanske (C. T Dreyer, Branka Belana; Nenad Pata: Zlatko Bourek; Dario Marko- 1928.) vi}: Mihovil Pansini; izbor dje~jeg filmskog stvarala{tva; programi; popis producenata.

Prijevodi Vjekoslav Majcen Wensley Clarkson Chronicle: January/March ’97 QUENTIN TARANTINO — PUCANJ S BOKA UDK 791.44.071 A continuous chronicle of cinema related events in Cro- Prijevod s engleskog: Borivoj Radakovi} atia. Zagreb : Celeber, 1977. — 320 str. : ilustr. : 24 cm

37 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. RECENZIJA

UDK 791.43-2(049.3) Damir Radi} Nenad Pata: Majstori zagreba~kog crtanog filma

Drugi knji`evni rad nekada{njeg {efa Studija za crtani film iskaze o po~etnoj ekonomskoj i zanatskoj uvjetovanosti re- Zagreb filma i sedamdesetih godina najistaknutijeg urednika ducirane animacije, tj. o modernisti~kim postupcima koji Filmskog programa Televizije Zagreb Nenada Pate, zapravo svoju inicijaciju duguju posvema{njoj neupu}enosti njihovih je zamaskirani remake njegove prve knjige @ivot u fantaziji autora u zanatske osnove animacije (jer da su znali, ve}ina crtanog filma iz 1984. godine. Vjerojatno `ele}i obilje`iti ~e- njih bi vjerojatno radila kao Disney, koji je bio golem i ne- trdesetgodi{njicu znamenitog Studija za crtani film Zagreb dosti`an uzor), te oskudnim materijalnim okru`jem (nedo- filma, zagreba~ka je izdava~ka ku}a Vedis, pod uredni{tvom voljan broj cel-folija {to je autore primoravalo da preska~u agilnog Veljka Krul~i}a, u suradnji s autorom zamislila knji- pojedine faze u radu), a onda Kostel~ev iskaz kako su od po- gu koja bi na zanimljiv na~in osvje`ila sje}anje na Zagreba~- ~etka htjeli raditi ne{to druk~ije od Disneya, te Mimi~in ku {kolu crtanog filma u njezinim najslavnijim danima. Tako iskaz kako su njima crtani filmovi diznijevskog tipa bili ne- je druga Patina knjiga Majstori zagreba~kog crtanog filma {to posve strano. Istina, Vukoti} pri~a o zagreba~kiom crti- podnaslovljena Dokumenti — sje}anja — sudionici i pred- }u iz »pred{kolskog razdoblja«, razdoblja Duga filma, a Ko- stavljena, kako bi se razlikovala od prve, kao izvorna gra|a stelac i Mimica o neposrednim po~ecima Zagreba~ke {kole za povijest crtanog filma u Zagrebu kao meke animiranog u sklopu Zagreb filma, no, neprijeporno je da Vukoti} zastu- filma u ovom dijelu Europe i svijeta. Me|utim, pod drugim pa tezu o velikom utjecaju spleta okolnosti na nastanak za- naslovom i uz drugi raspored materijala, Pata i njegov izda- greba~kog modernisti~kog prosedea, kojega }e njegovi auto- va~ nude vi{e-manje isti sadr`aj kao u knjizi @ivot u fantazi- ri tek nakon neo~ekivanog uspjeha u Cannesu 1958. posta- ji crtanog filma, ~iji je izdava~ bio Zagreb film. ti potpuno svjesni kao visokovrijednog umjetni~kog iskaza i Vi{e u ovom slu~aju zna~i da je Pata probio ograde Za- nastaviti dalje u tome smjeru, dok se Kostelac i Mimica za- greba~ke {kole crtanog filma i u nekoliko stranica prvog po- greba~kog crti}a iz renomirane »{kolske« faze sje}aju kao glavlja naslovljenog Prapo~eci, dao kroz usta Vjekoslava antidiznijevskog od samoga po~etka. Mimica to pokrijeplju- Majcena i Zlatka Sudovi}a, osnovne informacije o pojavi cr- je op}om modernisti~kom klimom za~etom po~etkom pede- tanog filma u Zagrebu dvadesetih godina, odnosno u razdo- setih, Exatom 51, ali i njihovim spoznajama o druk~ijim, ne- blju prije drugog svjetskog rata. No, prostor posve}en tome diznijevskim animacijskim putovima Bosustowa i njegova razdoblju crtanog filma u Zagrebu toliko je kurtoazan da ga UPA-a, koje im je prezentirao upravo Kostelac, koji za sebe je Pata mogao slobodno zaobi}i, tim vi{e {to je o istom s vi{e ka`e kako je htio krenuti u ne{to sasvim novo, jer Disney ga zanimanja i pozornoti pisao Ranko Muniti} u nekoliko svo- je odbijao, »grustilo« mu se od njega. Na drugome mjestu jih knjiga. Vi{e zna~i i poglavlje Kriti~ari — esteti~ari — fil- Kostelac, me|utim, ka`e kako je odvajanje od Disneya (na molozi, u kojem Pata daje rije~ istaknutim hrvatskim i svjet- ~ijem tragu su zagreba~ki autori bili u razdoblju Duga filma skim kulturnim djelatnicima, Radovanu Ivan~evi}u, Tomi- predvo|eni bra}om Neugebauer), bilo motivirano i spozna- slavu Durbe{i}u, Rudolfu Sremecu, Anti Peterli}u, Ranku jom da svojim skromnim materijalnim uvjetima nisu mogli Muniti}u, Ralphu Bakshiju, Johnu Halasu i drugima, koji konkurirati Disneyu na njegovu terenu i da su i zato poku- progovaraju o fenomenu Zagreba~ke {kole crtanog filma. U {ali u drugom smjeru, ohrabreni iskustvom i uspjesima Bo- dobre strane remakea svakako valja pribrojiti radikalno sma- sustowa. Takvom isprepleteno{}u razli~itih, i sukobljenih, njivanje Patina autorskog teksta (ono {to je prisutno dobrim sje}anja, Pata zapravo najbolje ilustrira onu dobro poznatu i je dijelom od rije~i do rije~i, ili uz male pomake, prepisano to~nu tezu o izrazitoj individualnosti zagreba~kih autora, o iz prethodne knjige), {to je motivirano `eljom da knjiga razli~itim individualnim korijenima i te`njama (pri ~emu se opravda epitet povijesnog izvora iz podnaslova, ~ime je li{e- posebice isti~e Mimica koji jedini od »velikih« nije bio crta~ na najslabije strane prve knjige, autorovih pateti~nih iskaza i shodno tome jedan od rijetkih koji na crtani film nije do- i komentara. {ao kao autor karikatura, {to njegovu po~etnu antidiznijev- Najve}i su pak i najzanimljiviji »vi{ak« ove, u odnosu na sku poziciju ~ini najuvjerljivijom) {to termin {kole kojim se prethodnu Patinu knjigu, kontradiktorna sje}anja najva`ni- obuhva}a zagreba~ki crtani film ~ini doista vrlo uvjetnim, jih sudionika o pojedinim doga|ajima i, {to je va`nije, o sa- mada ne i nametnutim jer neki zajedni~ki nazivnici nesum- mim razlozima autonomnog poetskog iskaza Zagreba~kog njivo su postojali. Ina~e, me|u sje}anjima autora ima jo{ za- crtanofilmskog kruga. Tako je zanimljivo ~itati Vukoti}eve nimljivih kontradiktornosti. Spomenimo tek ono prema ko- 38 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 38-39 Radi}, D.: Nenad Pata: Majstori... jem Kostelcu, ina~e upu}enom u svjetska animacijska zbiva- posljednje i samom su mi bile dragocjene prilikom pisanja nja, nije bio poznat Norman McLaren (»Nisam znao da po- tekstova o crtanofilmskim autorima za Hrvatski biografski stoji McLaren...«), koji je ve} 1952. ostvario ~uveni film Su- leksikon), {to je lo{e. sjedi ~iju je temu Kostelac (i mnogi drugi autori tog doba) Zaklju~it }u na kraju da je ~itatelj upoznat s prethodnom varirao u svom najpoznatijem filmu Na livadi (1957.). knjigom Nenada Pate @ivot u fantaziji crtanog filma na neki Osim »vi{kova« u odnosu na @ivot u fantaziji crtanog fil- na~in prevaren Majstorima zagreba~kog crtanog filma, {to ma, Patini Majstori zagreba~kog crtanog filma puni su samoprepisivanjem autora, {to podnaslovnim sugeriranjem »manjkova«. Osnovni je manjak, bez navodnika, njegovo za- da ga u knjizi o~ekuje ne{to (dokumenti) ~ega u njoj nema. varavanje ~itatelja. Nazvav{i knjigu u podnaslovu Dokumen- ^itatelju koji nije upu}en u prvu Patinu knjigu novo njego- ti — sje}anja — sudionici, Pata je sugerirao ponudu izvorne vo ostvarenje bit }e korisno, no samo u slu~aju da je jako do- gra|e o zagreba~kom crti}u, tj. ne{to ~ega ranije u pove}oj bro upoznat s tematikom ({to zna~i i da je, me|u ostalim, bibliografiji Zagreba~ke {kole crtanog filma nije bilo. No, upoznat s prvom Patinom knjigom, ~ime smo opet do{li na bilo je to samo bacanje pijeska u o~i. Jer, sje}anja i sudioni- po~etak), jer nova knjiga ne nudi previ{e informacija o gra- ci doista su tu, ali od dokumenata nema ni najmanjega tra- |i kojom se bavi (zahtijeva dakle upu}enoga ~itatelja), pri- ga. I dok je u prethodnoj knjizi Pata predstavio nekoliko pi- mjerice, {to je to razdoblje redatelja obja{njeno je tek u dvi- sama i nekoliko izvadaka iz vlastita dnevnika, u Majstorima je re~enice. Upu}enijeg ~itatelja ipak itekako bi zanimalo da- zagreba~kog crtanog filma nema ni »d« od dokumenata, a tiranje pojedinih sje}anja, uostalom to je preduvjet knjige sje}anja su uglavnom prepisana iz @ivota u ~aroliji crtanog koja ozbiljno pretendira biti povijesnim izvorom. filma. Uz to, prethodna je Patina knjiga nudila i vrlo kori- Nije suvi{no napomenuti da je knjiga izdana bez korektu- stan Mali leksikon autora s biofilmografijom svih va`nijih ra, a vrlo vjerojatno i s nekompetentnom lekturom, tako da autora [kole od Nikole Kostelca do Jo{ka Maru{i}a, te po- je u njoj John Halas postao John Hallas, a Norman McLa- pis svih doma}ih i inozemnih nagrada {to su ih filmovi [ko- ren — Norman Mc Larren, da se ne spominje da su Apeni- le dobili od 1956. godine do zaklju~enja rukopisa, kao i po- ni i Mezopotamija otisnuti malim po~etnim slovom. O vri- pis svih autora (scenografa, crta~a, scenarista, skladatelja i jednosti knjige pone{to govori i ime njezina recenzenta. Dok redatelja) koji su od 1956. do 1983. godine djelovali unutar su recenzenti prve Patine knjige bili dr. Ante Peterli} i prof. Zagreba~ke {kole crtanog filma. Uspore|uju}i dvije Patine Ive Ma`uran, Majstore zagreba~kog crtanog filma recenzira- knjige nemogu}e je ne zaklju~iti da je druga tek pro~i{}ena o je Damir Primorac, zamjenik glavnog i odgovornog ured- verzija prve, »o~i{}ena« u velikoj mjeri od pateti~nih, »poet- nika (Veljka Krul~i}a) populisti~kog ~asopisa Hollywood, u skih« autorskih komentara, {to je dobro, ali i od vrlo kori- ~iju kompetenciju recenzenta jedne takve knjige najozbiljni- snih informacija o autorima, filmovima i nagradama (ove je sumnjam.

Damir Radi} ewer points that the book is a »remake« (second changed Nenad Pata: edition) of the previous author’s book (@ivot u fantaziji cr- tanog filma — A Life in a Cartoon Film Fantasy). Book is Masters of Zagreb Cartoon Films a compilation of interviews with animation authors and UDC 791.43-2(049.3) people connected with them and supplied with book aut- hor’s comments. It offers some interesting statements by In a review of a book Majstori zagreba~kog crtanog filma Zagreb animation authors, but lacks historical annotations (Masters of Zagreb Cartoon Films), Zagreb 1996, the revi- and coherent structure. 39 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. STRUJE U MATICI

UDK 791.43.04 Dragan Rube{a Filmski trendovi devedesetih

Fascinacija njujor{kom umjetni~kom scenom: Prizor iz filma I Shot Andy Warhol redateljice Mary Harron

Pod pojmom filmski trend podrazumijevamo grupu autora pretjerano stilizirane barokne forme iz osamdesetih godina, koje povezuju bliski tematski interesi. Njihova se ideolo{ka i koja je svoj trendovski usmjeren image izgradila na pateti~- estetska na~ela mahom podudaraju, a svoje ostvaraje pretva- nom Lucu Bessonu (Big Blue), pretencioznom Jeanu Jacque- raju u sezonske filmske hitove koji funkcioniraju poput pro- su Beneixu (Betty Blue) ili bajkovitom Leosu Caraxu (Les lazne modne kolekcije. Jer, ako je jedna filmska sezona u Amants du Pont-Neuf), te da se okrene jednoj novoj genera- krugu ameri~ke visokobud`etne produkcije protekla u zna- ciji inteligentnih mladih redatelja i njihovim malim velikim ku povratka filma katastrofe, idu}e }e je sezone zamijeniti filmovima u rasponu od Cedrica Klapischa (Chacun cherche neki drugi revival, bez obzira promatramo li ga u njegovom son chat) do Mathieua Kassovitza (La Haine). Njima su se neo, post ili nekom drugom pomodnom, kontekstu. Gotovo pridru`ili stari lisci poput Chabrola (La Ceremonie) i Erica identi~ni zakoni vrijede i u krugu ameri~koga nezavisnog fil- Rohmera (Conte d’ete), zauvijek potisnuv{i Bessona i njego- ma kojim je u sezoni 1990./1991. dominirao New Queer Ci- vo pomodno dru{tvo u celuloidni zaborav. (Ovo se, narav- nema (Novi pederski film) ~iji su se autori ubrzo okrenuli ne- no, mora promatrati u globalnim okvirima, jer su u Hrvat- kim drugim temama. Sli~no je stanje i u krugu europske ki- skoj ovi celuloidni {minkeri tek nedavno distribuirani u vi- nematografije koja je kona~no do`ivjela svoj spektakularni deo izdanju.) comeback nakon godina nedostatka kreativnosti. Jer, koliko No, ako se neki film na prvi pogled doima poput prola- je samo vremena trebalo da se francuski film oslobodi svoje zne celuloidne atrakcije (prolaznog trenda), on istodobno 40 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 40-45 Rube{a, D.: Filmski trendovi... mo`e djelovati i poput ultimativnog remek-djela, te ste}i za- tuacija za~injenih iritantnim sentimentalizmom, iako im na slu`en kultni status. Istodobno, pojam »trenda« mo`e se pro- raspolaganju stoji najsuvremenija kompjutorska tehnologija. matrati i u {irem smislu, kad npr. govorimo o »trendu nema- Poplavu zamjenjuje po`ar, a po`ar }e naslijediti vulkani i {tovitosti« ili »trendu neinventivnosti«, {to se prije svega od- uragani. I tako unedogled. Vanzemaljci prijete globalnom nosi na recentnu produkciju holivudskih blockbustera. katastrofom nevi|enih razmjera, a Verhoevenovi intergalak- ti~ki digitalni insekti i Emmerichove ljigave spodobe doima- Teror blockbustera ju se poput ratobornih monstruma i potpuna su suprotnost U posljednjih dvanaest mjeseci, pokretna vrpca u holi- dobro}udnom ET-ju. Rije~ je, dakle, o tipi~nim simptomima vudskoj tvornici celuloidnih snova nije se zaustavljala ni u ameri~kog neo-izolacionizma i rastu}e ksenofobije. Neodo- jednom trenutku, izbacuju}i na filmsko tr`i{te cijeli niz ra- ljiva potreba za vanjskim neprijateljem, kao nostalgija za zvikanih populisti~kih megahitova. Toliko se izlizala (s onim prekrasnim vremenima kad su militantni alieni funkci- iznimkom Vru}ine) da je kona~no do{lo do njezina kvara. onirali kao metafora za opasne Ruse. Istodobno, na{a zemlja

John Sayles Lone Star / Usamljena zvijezda No, vrpcu je jednostavno promijeniti, ali ne i radne navike (i ne samo ona) pretvorila se u idealan teren za odlaganje ce- zanatlija koji su na njoj zaposleni. Nostalgi~no orijentirani luloidnog sme}a koji ne samo da vrije|a inteligenciju svakog filmofili sigurno se sje}aju slavnog razdoblja osamdesetih prosje~nog gledatelja (slu~aj Twister), nego ga istodobno godina u kojemu se ta tvornica mogla pohvaliti svojim inte- pretvara u teledirigiranog zombija. ligentnim zanatlijama koji su tada bili u naponu kreativne snage, a radilo se o redateljima posve razli~ita senzibiliteta, Ni{ta bolje ne funkcionira ni popularni `anr mainstream od maestra akcijskog filma Jamesa Camerona (The Termina- komedije koji se u svom zlatnom razdoblju mogao pohvaliti tor) do kreatora dojmljive obiteljske zabave Joea Dantea cijelim nizom intrigantnih autora, u devedesetima pao je na (The Explorers) ili vje~nog Spielberga. Ali na izmaku mileni- najni`e mogu}e grane, bez obzira rabi li motiv junakove pre- ja, radnici holivudskog lunaparka do`ivljavaju najve}u krizu, obrazbe (Ramisov Multiplicity i Shadyjacov Luckasti profe- bez obzira poku{avaju li udahnuti `ivot filmu katastrofe sor) ili nas iritira nepodno{ljivim grimasama Acea Venture. kombiniraju}i njegovu poetiku s ikonografijom znanstveno- Glupima i jo{ glupljima. -fantasti~nih filmova iz pedesetih godina ili su fascinirani ne- Kreativni pad do`ivio je u ameri~koj visokobud`etnoj kim drugim smjerom. produkciji i »`enski« film. Jer, za razliku od legendarnih Sir- Ti »katastrofi~ari« pretvaraju kvazispektakle u uniformi- kovih remek-djela u kojima heroine misle, ovaj se pod`anr u rane proizvode s cijelim nizom analnih i prepoznatljivih si- suvremenoj holivudskoj mainstream produkciji sveo na 41 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 40-45 Rube{a, D.: Filmski trendovi...

jalnog vala (Leighov film Istine i la`i), post-tarantinovskoga neo-noirea bra}e Coen (Fargo), do uvijek zanimljive austral- ske kinematografije (Shine Scotta Hicksa, pri~a o glazbenom enfant terribleu) i rafiniranog izri~aja Anthonyja Minghelle (The English Patient — ekranizacija istoimenog romana ka- nadskog pisca Michaela Ondaatjea, ~ija je zbirka postmoder- nisti~ke poezije pod nazivom Sabrana djela Billyja Kida ne- davno objavljena i u Hrvatskoj). Festivali — barometar trendova Ipak, najbolji barometar celuloidnih trendova i dalje su filmski festivali, bez obzira da li je rije~ o etabliranim mani- festacijama na relaciji Berlin-Cannes-Venecija ili manje razvi- kanim priredbama. A koliko su one zna~ajne za sudbinu odre|enog filmskog naslova, bez obzira na njegov nekomer- cijalni karakter, govori i ~injenica da su dva filma s Oscaro- ve liste (Fargo, Tajne i la`i) do`ivjela svoju svjetsku premije- Oscar u znaku nezavisna filma: Geoffrey Rush u filmu Shine australsko- ru na pro{logodi{njem Cannesu, a Hicksov Shine koji je lani ga redatelja Scotta Hicksa zatvorio venecijansku Mostru, ve} se tada spominjao kao je- dan od mogu}ih kandidata za ovogodi{nju oskarovsku no- pla~ljive terapeutske seanse (Gdje ljubav `ivi), banalne sek- minaciju. Povezanost izme|u festivala i dodjele Oscara vrlo sualne ispovijesti za~injene grupnim zagrljajima (Waiting to je uspje{na. Exhale), suzne klimakse i bolne poro|aje uz neizbje`nu na- Iako se ove razvikane priredbe na prvi pogled bitno ne zo~nost histeri~nog supruga. S druge strane, oni su puka glo- razlikuju svojom koncepcijom, svaku od njih odlikuju odre- rifikacija `enskog prijateljstva kao odgovor na klasi~ni |ene specifi~nosti. Berlinski filmski festival godinama je bio buddy-buddy duet. Jer, ni Louise se sigurno ne bi onako glavno godi{nje ro~i{te za autore gay filmova, a njegova je ludo provela da nije upoznala Thelmu. No, bez obzira na to Panorama sustavno podr`avala nekonvencionalnija ideolo{- svode li se njihove igre na osvetu, prezir ili socijalni bunt, ka na~ela svojih sastavlja~a, daju}i prednost isto~noazijskom filmu. Otka~eni image poslijeratnog Berlina zabilje`en u ovaj se opasni duet ipak uspio uzdignuti iznad klasi~nih ste- Fossejevom Cabaretu i njegov nekada{nji izolirani geopoli- reotipa kojima suvremeni Hollywood portretira svoje hero- ti~ki polo`aj, pretvorili su ga u prijestolnicu europske alter- ine. native. Ta je manifestacija oduvijek bila integrirana u `ivot Me|utim, svi ti uragani, dvojnici, vanzemaljci i opasne velegrada i njegov freneti~ni dnevni puls, a festivalsku publi- dame, nedavno su do`ivjeli najgori mogu}i udarac. Komer- ku nije ~inila umorna i blazirana bjelosvjetska elita, nego cijalno atraktivni Oscar pred nosom im je zatvorio vrata, da- Berlin~ani koji prate kulturnu ponudu svojega grada. No, ju}i prednost nezavisnom filmu, {to je pravi presedan u po- vremena se mijenjaju. Nakon pada berlinskog zida, taj je vijesti zlatne statuete. Ljubavna idila izme|u mitske Akade- grad izgubio prepoznatljivi image, {to je utjecalo i na festival mije i holivudskih »major« kompanija (slu~aj Forrest Gump ~ija je programska koncepcija u posljednjih nekoliko godina i Hrabro srce) prekinuta je gotovo preko no}i. Poznata po mahom balansirala izme|u europskog filma i holivudskih svojim konzervativnim mjerilima u odabiru filmova, Akade- atrakcija, a autori provokativnijih naslova zamijenili su Ber- mija je promijenila svoja rigidna stajali{ta, daju}i prednost lin manje razvikanim alternativnim priredbama poput lon- politi~ki korektnoj struji. Nakon ovog {oka, recentnoj pro- donskog festivala gay filma. dukciji imbecilnih holivudskih blockbustera i njihovim nein- ventivnim autorima nije preostalo drugo nego prona}i svoju utjehu u Varietyjevoj ljestvici najgledanijih filmova — broje- }i zara|eni novac. Jer, u nominaciji za najbolju mu{ku ulo- gu, razvikanog Toma Hanksa, Mela Gibsona i Kevina Cos- tnera zamijenili su anonimusi poput Geoffreya Rusha i Bill- yja Boba Thorntona, a umjesto njihovih glamuroznih kole- gica pojavljuju se nena{minkane i samozatajne heroine sna`- noga gluma~kog potencijala poput Brende Blethyn, Emily Watson i Frances Mc Dormand (od razvikanih imena samo se veteranka Diane Keaton uspjela progurati u ovu respekta- bilnu reprezentaciju). Isti se slu~aj ponovio i u kategoriji naj- boljeg filma u kojoj je, ne ra~unaju}i Columbiju i njezinog Jerryja Maguirea, trijumfirala niskobud`etna produkcija. No, istodobno, ta kategorija na neki na~in pokazuje i zani- mljiv presjek recentnih celuloidnih zbivanja u sferi global- nog filma, u rasponu od vje~no atraktivnog britanskog soci- Britanski socijalni val: Beautiful Thing redateljice Hettie Macdonald 42 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 40-45 Rube{a, D.: Filmski trendovi...

Medijska atrakcija: Crash redatelja Davida Cronenberga

Za razliku od Berlina, festivali u Cannesu i Veneciji odu- gov izbornik sigurno }e priu{titi svojim gostima ugodnih vijek su sli~ili kaoti~nom cirkusu koji deset dana puni hote- filmskih iznena|enja. le filmskim zvijezdama, starletama, novinarima i svjetskom Istodobno, venecijanska Mostra jedan je od rijetkih festi- elitom, da bi ih nakon posljednje festivalske ve~eri preko vala koji se nikad nije stidio holivudskih megahitova, njiho- no}i prizemljio u dosadnu letargiju otmjenog kupali{nog vih heroja i superheroja, nastoje}i svojim programima zado- mjesta. Me|utim, bez obzira na snobovsko elitni image Can- voljiti i onaj dio publike koji film promatra isklju~ivo kao nesa, rije~ je o festivalu koji se posljednjih nekoliko godina nepretencioznu zabavu. Zato njezin dugogodi{nji direktor mo`e pohvaliti najatraktivnijim programom. To se ne odno- Gillo Pontecorvo nije zanemario zahtjevnije gledatelje, daju- si samo na slu`benu selekciju nego i na usporedne programe }i naj~e{}e prednost etno-trendovima i manje poznatim ki- koji poklanjaju veliku pozornost ameri~koj nezavisnoj pro- nematografijama Afrike i Azije (Kiarostami i iranski neorea- dukciji, bez obzira na to {to se ta manifestacija u nas ~esto lizam) i podupiru}i najnovije filmove europskih filmskih le- spominjala u negativnom kontekstu (predimenzionirani slu- gendi poput Godarda (Forever Mozart), Wendersa (S onu ~aj Kusturi~ina Undergrounda). A kako ovaj ugledni festival stranu oblaka), Leloucha (@ene, mu{karci: uputa za upotre- idu}eg svibnja slavi svoj pedeseti ro|endan (laureat prvog bu) i Schlöndorffa (Ogre) iako njihovi naslovi nisu bili na ra- Cannesa bio je Rene Clement s filmom Bitka za prugu) nje- zini najintrigantnijih djela tih autora. No, kako ove godine ulogu festivalskog selektora preuzima Giorgio Gosetti, novo izdanje Mostre sigurno }e do`ivjeti promjena u programskoj koncepciji. Od svih me|unarodnih filmskih priredaba zasigurno je najzanimljiviji Sundance Festival koji se svakog sije~nja odr- `ava u Park Cityju, metropoli svjetskog nezavisnog filma. Taj festival otvara va`an prostor za afirmaciju novih redateljskih imena i njihovo uklju~ivanje u glavne kinematografske tije- kove (Tarantino, Bryan Singer, Soderbergh i Kevin Smith samo su neki od kultnih filma{a koje je predstavila ta respek- tabilna manifestacija). Istodobno, u povijesti Sundancea sa- dr`ana je i cijela povijest ameri~kog niskobud`etnog filma i njegovih mladih autora koji su ~esto pod utjecajem odre|e- Nova generacija glumaca: Robert Carlyle u filmu Riff-Raff Kena Loacha nog filmskog smjera, iako to ~ine veoma uspje{no. 43 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 40-45 Rube{a, D.: Filmski trendovi...

Krajem osamdesetih i po~etkom devedesetih godina ame- ri~ka niskobud`etna produkcija do`ivjela je sve ve}e temat- sko i stilsko raslojavanje, postaju}i `rtvom prolaznih trendo- va. Jedni su krenuli tragovima Melvilleovih noirea, eksploa- tacijskih B-filmova i pulp poetike Elmorea Leonarda, pretva- raju}i svoje ostvaraje u krvavi crnohumorni teatar, na ~ijoj se pozornici izmjenjuje bizarna galerija gnjevnih o~ajnika, sit- nih lopova i pla}enih ubojica s vi{kom adrenalina u krvi, for- siraju}i nasilje do granica totalnog apsurda (Tarantino, Ro- bert Rodriguez, Roger Avary). Drugi su pak u svojoj autsaj- derskoj poetici koketirali s gay filmom (Gregg Araki, Tom Kalin, Todd Haynes), eksplicitno seciraju}i homoseksualne teme i istodobno poma`u}i socijalizaciju pripadnika seksual- New Age ironija: Safe redatelja Todda Heynesa nih manjina koji su, gledaju}i tu|a, ali poznata iskustva, u mraku kinodvorane ubrzo do{li do zaklju~ka da nisu sami. Me|utim, ovaj gay smjer ugasio se preko no}i, a njegovi su se autori okrenuli nekim drugim temama, istodobno traga- Kreativna snaga autorskog filma Made in USA ju}i za nekim novim autsajderima. Araki se preusmjerio na Status nezavisnog redatelja mo`e u Americi posti}i, uz problemati~nu urbanu mlade` Californije, koketiraju}i s malo novca i mnogo dobre volje, gotovo svaki nadareni stu- ikonografijom splatter horrora (upravo je zavr{io snimanje dent filmske akademije, a kada njegov prvijenac do`ivi od- najnovijeg filma Nowhere), a Haynes je po~eo ironizirati govaraju}i uspjeh u me|unarodnim art krugovima on }e ga new age (Safe), da bi se u najnovijem filmu Glitter Kids pri- bez pote{ko}a mo}i upotrijebiti kao ulaznicu za Hollywood, dru`io skupini autora op~injenih sedamdesetim godinama, ako mu je do toga stalo. Stari maheri poput Johna Saylesa i ne bi li gledatelje vratio u razdoblje u kojem su se smijali vla- Jima Jarmuscha {irom su otvorili vrata cijeloj jednoj genera- stitom izgledu. ciji niskobud`etnih autora ~ija su ih debitantska ostvarenja osamdesetih godina promovirala u prave zvijezde neovisnog Devedesete godine s velikim i malim ratovima, naciona- filma. Me|utim, koliko su se oni svojim senzibilitetom razli- lizmima, etni~kom mr`njom i recesijama, ozna~ile su pojavu kovali, toliko se i njihova filmska karijera kretala u razli~i- jednog novog smjera. Svjesni da ne mogu promijeniti svijet, tim smjerovima. Dok su se jedni i dalje dr`ali nezavisnih pripadnici ove generacije munjenih i zbunjenih ravnodu{no okvira, drugi su ve} imali ulaznicu za holivudsku tvornicu. se povla~e u apatiju i bezna|e, razotkriv{i celuloidnog idola Postoje li uop}e neka pravila po kojima se mo`e prepo- u Richardu Linklateru (Slacker) koji histeri~nim pokretima znati njihov rukopis? Svetac za{titnik nezavisnih »auteura« kamere dokumentira susrete sa sumje{tanima, pretvaraju}i John Sayles jedanput je bez suvi{ne teoretizacije naglasio svoje djelo u neku vrstu pseudoantropolo{ke vje`be, dok je neke od osnovnih zna~ajki niskobud`etnog filma: radnja se njegova urbana svakodnevnica kaoti~na poput svijeta u ko- naj~e{}e doga|a u sada{njosti, scenografija je svedena na »si- jemu `ivi. Ovoj ikoni »generacije X« pridru`io se i Kevin roma{ne« interijere, specijalni efekti potpuno se izbjegavaju, Smith (Clerks, Mallrats), ~ija je najnovija pri~a o neobi~nom a uloge su podijeljene mahom nepoznatim glumcima kako bi prijateljstvu mladi}a i lezbijke (Chasing Amy) mahom do`i- se tro{kovi sveli na najmanju mjeru. Takvih jednostavnih vjela negativne kritike. Istodobno, njegovi su pomodni kole- pravila Sayles se dr`ao i u svom redateljskom prvijencu Po- ge posegnuli za drugim interesnim skupinama. No, njihov je vratak sedmorice iz Secaucusa, smjestiv{i svoje traumatizira- nekonvencionalni »siroma{ni« stil oduvijek djelovao kao ne protagoniste u jednu sobu u kojoj provode vikend ra- kombinacija malog ku}nog videa i sociolo{ke studije u kojoj spravljaju}i o smislu `ivota, seksu, smrti i sli~nim temama, a minuciozno bilje`e svakodnevne rituale, seciraju `ivotnu fi- taj }e pristup ne{to kasnije preuzeti i Lawrence Kasdan u fil- lozofiju i istra`uju pona{anje, bez obzira je li rije~ o »retro« mu Velika jeza. Sayles je strogo po{tovao pravila jeftino}e i swingerima (Swingers Douga Limana), pozerima s Beverly uporno izbjegavao pomodno koketiranje s razli~itim trendo- Hillsa (Clueless Amy Heckerling) ili »grunge« sceni Seattlea vima suvremene neovisne produkcije Made in USA, uporno (Slaves from the Underground redateljice Kristine Peterson). odbijaju}i primamljive ponude Hollywooda. Ostao je vjeran Tre}i su pak fascinirani likovnom scenom njujor{kog Lower svojem prepoznatljivom stilu, bez obzira na to je li ma{tovi- East Sidea, u rasponu od Mary Harron (I Shot Andy Warhol) to isprepletao sudbine svojih junaka u multikulturalnom am- i Juliana Schnabela (Basquait). bijentu New Jerseyja i njegovih predgra|a koja su na rubu Bez obzira na to je li rije~ o new ageu, homi}ima, genera- ekonomskog kolapsa (Grad nade) ili suptilno balansira izme- ciji X, njujor{kim umjetnicima, swingerima, yuppiejima ili o |u »osobnog« i »politi~kog«, seciraju}i emotivne nemire svo- nekoj drugoj grupi, poetika filma{a koji intrigantno seciraju jih protagonista koji `ive uz »granicu nade« (granicu izme|u njihove rituale mora se prije svega promatrati kao prolazan Teksasa i Meksika) ~ije su `ivotne sudbine, bez obzira na ra- celuloidni trend. Jer, kako nastaju novi smjerovi, tako i pa- zli~ito etni~ko podrijetlo usko povezane doga|ajem iz pro{- daju u zaborav. Zato mnogi kriti~ari govore o krizi ideja losti (Lone Star). Zato i naslov njegova najnovijeg filma po- ameri~ke nezavisne produkcije koja se neprestance vrti u za- prima metafori~ko zna~enje glede njegove karijere: Sayles je ~aranu tematskom krugu, {to je uostalom dokazao i ovogo- bio i ostao usamljena zvijezda neovisnog filma. di{nji Sundance festival ~iji se selektor pohvalio da je na nje- 44 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 40-45 Rube{a, D.: Filmski trendovi... govu adresu pristigao rekordan broj od 800 razli~itih naslo- ne promatra se samo poput ultimativnog fenomena, nego je va (prije dvije godine bilo je prijavljeno samo 280 filmova). taj kultni film zapravo zna~ajna prekretnica u gluma~koj ka- No, njihovi autori mahom recikliraju sli~ne teme. Njujor{ki rijeri njegovih junaka, me|u kojima se izdvajaju Evan Mc teenageri (Hurricane Morgana J. Freemana) izmjenjuju se s Gregor i Robert Carlyle. Zato nije neobi~no da je na Sun- etni~kim freskama, a disfunkcionalne obitelji (House of Yes dance festivalu od prikazanih filmova najve}i pljesak publi- Marka Waltersa) s malim pri~ama o obi~nim ljudima, kakvu ke dobio britanski film prikazan u selekciji stranih filmova nam je ispri~ao i laureat Jonathan Nossiter (Sunday). Zaka- Full Monthly, u kojem je Carlyle maestralno portretirao ne- zali su isklju~ivo razvikani autori poput Lyncha (Lost Hig- zaposlenog metalca koji zara|uje za `ivot izvode}i svoj strip- hway), dok su nas u ovoj »uvrnutoj« skupini kultnih redate- tease show u nekom opskurnom klubu. lja neovisne produkcije jedino fascinirale erotizirane medita- Carlyle i njegovi talentirani kolege djeca su britanskog cije o simbiozi automobila i seksualnosti u rukopisu kontro- socijalnog vala koji suvereno vlada britanskom kinematogra- verznog Cronenberga. No, iako se njegov Crash na prvi po- fijom ve} vi{e godina, iako postoje i neki drugi celuloidni gled doima poput prolazne medijske atrakcije, repetitivni trendovi, od onog koji se poigrava politi~kom svakodnevi- techno rituali u kojima sudjeluju njegovi junaci koje seksual- com Sjeverne Irske (Neil Jordan, Jim Sheridan), do onog no uzbu|uju orgazmi~ni sudari jure}ih automobila i tjelesni koji svoj image gradi na adaptacijama klasi~nih djela britan- o`iljci njihovih `rtava nisu odraz autorova trendovskog pre- ske literature (sindrom Shakespearea i Jane Austen) koji se nemaganja. Cronenbergov se film bez pretjerivanja mo`e svojim vrhunskim profesionalizmom bitno ne razlikuju od smatrati jednim od najzna~ajnijih filmova u devedesetima. TV-serija snimljenih u radionici BBC-ja. A tu je i ona grupa Tradicionalno usmjereni na uvoz ultrakomercijalnih me- profinjenih filma{a (Hampton) koji u svojim pretjerano sti- gahitova, doma}i distributeri nikada nisu pokazali ve}e zani- liziranim kadrovima promatraju Englesku onako kako je za- manje za ovaj tip produkcije, iako je rije~ o dinami~noj sce- mi{lja prosje~ni europski turist: tweed, vla`ni pejsa`i i ro- ni na kojoj se svake godine pojavljuje neko novo ime. Svje- manti~ne vile. sni uspjeha koji su do`ivjeli ti nadareni mladi filma{i, holi- Me|utim, britanska svakodnevica ipak je ne{to druk~ija vudski mo}nici masovno hodo~aste u Park City s primamlji- od one kakvom ju portretiraju ovi tweed-nostalgira~i. To su vim ponudama. Koliko }e odlazak u Hollywood umanjiti nam uostalom dokazali i redatelji poput Kena Loacha i Mi- njihovu individualnost ovisi prije svega o njima samima. Jer, kea Leigha. Okrutni pjesnici britanske suburbije s prljavim oni dobro znaju da Hollywood ne priznaje »nezavisnost« spavaonicama, plasti~nim fast food restoranima i pubovima nego samo tolerira razli~ite stupnjeve »ovisnosti«. ~ije su tople drvene interijere zamijenili poker automati i ka- raoke, ve~eri okupane prodornom neonskom svjetlo{}u. U Trendovi u suvremenom britanskom filmu takvoj se depresivnoj atmosferi dave njihove »isprane« krea- Poetika europskih niskobud`etnih redatelja ostavila je ture, poput maestralne Brende Blethyn (jedna od kandidat- znakovite tragove na senzibilitet ameri~kog autorskog filma, kinja za Oscara u kategoriji glavne `enske uloge), junakinje {to potvr|uje i njihova me|usobna suradnja u rasponu od prekrasnog Leighova filma Istine i la`i. Ali, dug je put od redateljskog tandema Kaurismaki-Jermusch do gluma~ko- East Enda do Hollywooda. -autorskog dueta Isabelle Hupert-Hal Hartley. No, ni europ- A trendovi se mijenjaju na isti na~in na koji se zavr{ila i ska kinematogafija nije imuna na trendovski virus u ~emu medijska Trainspotting euforija. Ne{to {to je jedne godine prednja~e britanski filma{i, {to se ne odnosi samo na pokret- bilo sezonski hit (feministkinje, generacija X, swingeri) ubr- ne slike nego i na druge izri~ajne oblike, od glazbe do mode. zo se pretvorilo u naviku. U tom slu~aju, selektori nekog bu- Iako je rije~ o precijenjenom filmu, pomodni Trainspotting du}eg festivala morat }e potra`iti neke nove autsajdere.

Dragan Rube{a with sentimentalism and banal situations, unsuccessful Film Trends in the Nineties highbudget comedy and women’s films. Film festivals like UDC 791.43.04 Cannes, Sundance, Venice and Berlin continue to be the main trend indicators particularly sensitive to anything The article is an overview of general film trends in the ci- trendy and new. The rise of US »auteur« independents nema of the nineties: The French revival, failing pressure (low budget films) is also very important, with some of of the Hollywood mainstream, festivals as the main trend them competing for a place in the mainstream cinema, indicators, a prolific wave of US »auteur« independents, while others, like Sayles, continue to work low budget. the world domination of British social wave films. This prolific off-field, with 800 films registered at the Sun- The world cinema of the nineties is marked with high- dance film festival, has become dense with short and tran- ly dynamic trends. There is the French revival with C. Kla- sient recycling trends such as noire revivals, pulp poetics, pisch, M. Kassovitz, the new Chabrol and Rohmer. The gay films, young films, new age films, etc. In Britain, soci- pressure from Hollywood’s mainstream blockbusters con- al wave films masterfully dominate over the staid main- tinues but lacks inventiveness with catastrophe films filed stream adaptations of Shakespeare and Austin. 45 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Pregled repertoara uredio: Igor Tomljanovi}*

BLJESAK / kazuje svoje zavidno borila~ko umije- DIM U LICE / }e. No, sve to napravljeno je prili~no THE GLIMMER MAN traljavo, a sasvim solidno odebljali Sea- BLUE IN THE FACE gal potpuno je neuvjerljiv i iritantan u SAD, 1996. — pr. Warner Bros., Steven Seagal, Ju- SAD, 1995. — pr. Miramax Films, Interal, NDF/- lius R. Nasso, izv. pr. Michael Rachmil. — sc. Kevin glavnoj ulozi. Potpuno nerazra|eni li- kovi motaju se u filmu i o~ito je da sce- Euro Space, A Blue In The Face Production, Greg Brodbin, r. John Gray, d. f. Rick Bota, mt. Donn narist nije znao {to bi napravio s njima. Johnson, Peter Newman, Diana Phillips (kpr. Hisa- Cambern. — gl. Trevor Rabin, sgf. William Sandell. Gray i ostatak autorske ekipe nisu u mi Kuroiwa), izv. pr. Harvey Keitel, Bob Weinstein, — ul. Steven Seagal, Keenan Ivory Wayans, Bob stanju osmisliti ni likove ni odnos dvo- Harvey Weinstein. — r. Wayne Wang, Paul Auster, Gunton, Brian Cox, Michelle Johnson, John M. Jac- jice glavnih junaka. Pri~a je nespretno d. f. Adam Holender, mt. Christopher Tellefsen. — kson, Stephen Tobolowsky, Peter Jason, Ryan Cutro- slo`ena i nema nikakvih napetosti, pa gl. John Lurie, Calvin Weston, Billy Martin, sgf. Ka- na, Richard Gant, Johnny Strong, Robert Mailhouse, se Bljesak doima mnogo du`im nego lina Ivanov. — ul. Harvey Keitel, Roseanne, Micha- Jesse Stock, Alexa Vega, Nikki Cox. — 91 minuta. {to u biti jest. Jedina svijetla to~ka do- el J. Fox, Lily Tomlin, Mel Gorham, Jarred Harris, — distr. Kinematografi. nekle je simpati~an nastup Keenan Giancarlo Esposito, Victor Argo, Madonna, Keith Ivory Wayansa, ali i unato~ njemu, David, Mira Sorvino. — 84 minute. — distr. UCD. Los Angeles potresa niz serijskih uboj- Bljesak je lo{ film koji zauzima nisko stava u kojima su `rtve cijele obitelji. U mjesto u filmografiji Seagala (koja io- rje{avanju tog slu~aja radi detektiv Jim nako obiluje lo{im filmovima poput Nije jasno je li netko na temelju Dima Campbell (Damon Wayans) kojemu Kona~ne odluke, Smrtonosne zemlje, mogao o~ekivati da }e svaka sljede}a kao pomo} dodjeljuju neobi~nog nju- Opsade 2...), a da ne govorimo o uspo- zajedni~ka pojava Paula Austera, jed- jor{kog detektiva Colea (Steven Sea- redbama toga filma sa spektaklima po- nog iz mno{tva ameri~kih intimisti~- gal). Njihovi potpuno razli~iti karakte- put Istinitih la`i, Brzine i dr. kih, karverovskih pri~opisaca, i Way- ri ote`at }e istragu koja }e u jednom nea Wanga — kojem je ne ba{ suptilni trenutku ukazati i na detektiva Colea Denis Vukoja Klub sretnih `ena, izgleda, dogovorno kao mogu}eg ubojicu. Steven Seagal istaknuo se kao glu- mac samo u jednom dobrom filmu (Opsada) dok je ulogama u ostalim fil- movima tek odr`avao odre|eno zani- manje publike. No kako posljednji nje- govi filmovi redom do`ivljavaju kraho- ve na kinoblagajnama jasno je da se pu- blika zasitila plitkih akcijskih filmi}a kakvima se Seagal proslavio. Isti je slu- ~aj i s Bljeskom koji je re`irao televizij- ski rutiner John Gray. Taj Seagalov film nudi otrcanu formulu buddy-buddy fil- mova o serijskim ubojicama, a sve je za~injeno scenama u kojima Seagal po- Dim u lice * Popis kratica: pr. producent; izv. pr. — izvr{ni producent; sc — scenarist; r. — redatelj; d. f. direktor fotografije; mt. monta`a; gl. — glazba; sgf. — scenografija; kostim. — kostimografija; ul. — uloge; igr — igrani film; dok — dokumentarni film; ani — animirani film; c/b — crno-bijeli; col — film u boji; distr. — distributer. Obra|eno je ukupno 36 filmova i osam videonaslova. Od toga na kinorepertoaru bilo je 29 filmova iz SAD, 2 filma iz Velike Britanije, 1 film iz Itali- je, te 4 koprodukcijska filma (SAD-Velika Britanija, Velika Britanija-Nizozemska-Francuska, Italija-Velika Britanija-Francuska, [panjolska-Velika Brita- nija-Njema~ka). Filmove su distribuirali Kinematografi (8), Continental film (7), UCD (6), Europa film video (5), Adria film i VEM (3), Blitz video (2), te Poly Bros i Sigma film (1). Od 8 obra|enih videonaslova, svi su proizvedeni u SAD, a distributeri su Continental film i VTI (3), te Europa film video i Jadran film (1). 46 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara zaboravljen — biti ravna ukazivanjima bi nepravedno ostaviti ovim tekstom novih filmskih Mesija. Ali jasno je da je dojam kako je film lo{; rije~ je o vi{e- upravo pretjerano bu~enje oko tog div- -manje korektnoj drami, re`iranoj ni{ta nog, ali posve tihog, skromnog filma, slabije nego to ~ini Zlatnim globusom glavni razlog {to je njegov opu{teni, nagra|eni i za Oscara nominirani Mi- improvizacijski satelit Dim u lice razo- lo{ Forman u Narodu protiv Larryja ~arao toliko napaljenih {tovatelja. Flynta. »Suhi« realizam filma ostavlja Tko se uspio suzdr`ati od toga da u dobar dojam, a Marcia Gay Harden preplitanju susjedskih sudbina oko (neprepoznatljivo razli~ita od gangster- »Brooklin Tobacco Company« vidi ge- ske djevojke koju je tuma~ila u Millero- nijalno filmsko djelo devedesetih, novu vu raskri`ju), u ulozi dobro}udne su- kolekciju zgoda, monologa i, trenutaka pruge, potcjenjene od predrasudama vezanih za istu prodavaonicu i njezinu ispunjenog mu`a podi`e kvalitativnu okolinu, mo`e prona}i barem podjed- razinu za stepenicu vi{e. Jo{ da je Ali- nako simpati~nom. Trenutak je tu son Elliott, ~ije lice podsje}a na ono klju~na rije~ — jer odustajanje od okvi- Brooke Adams i Ally Sheedy ali ne do- ra prave pri~e u film Dim u lice napla- si`e njihovu specifi~nu dopadljivost, vilo je gomilu posve raznorodnog ma- sugestivnija u naslovnoj roli, mo`da bi terijala, {arenu atmosferu i iznenadne film u ve}oj mjeri nadoknadio velik promjene u tonu, te donijelo i niz neu- Djevojka iz Spitfire Grilla: Alison Elliott manjak koji proizvodi njegova zna~enj- spjelih i neujedna~enih trenutaka. Me- sko-idejna razina. |utim, kao u TV-showu gra|enom na raju, neuvjerljiv ali ipak korektan po- Damir Radi} ske~evima, poneka se sekvenca ili ideja ku{aj primjene Rohmerove poetike u mo`e pokazati proma{enom, ali ostaje ameri~kim uvjetima (film je napisao i DRAKULA, VESELI niz prilika za u`ivanje u trenutku: film re`irao Victor Nunez za kojega vi{e ni- nas pomo}u Michael J. Foxa kao ek- smo ~uli), osvojio je glavnu nagradu `i- MRTVAC / DRACULA scentri~nog »anketara«, Lou Reeda koji rija na Sundanceu i promovirao, danas DEAD AND LOVING IT `ali za baseball klubom, uplakane Aug- sve poznatiju, glumicu Ashley Judd gieve djevojke pred ogledalom, te »do- (dojmljiva supruga Vala Kilmera u Vru- SAD, 1995. — pr. Castle Rock Entertainment, Gau- kumentarne« djevojke koja pri~a o ga- }ini i histeri~na navodna k}i Stockard mont, Brooksfilm, Mel Brooks, izv. pr. Peter Schin- dostima koje }e joj prijatelji raditi na Channing i Harveya Keitela u Dimu). dler. — sc. Mel Brooks, Rudy De Luca, Steve Haber- proslavi osamnaestog ro|endana, vodi U velja~i ove godine dospio je u na{a man, r. Mel Brooks, d. f. Michael D. O’Shea, mt. od nevjerice k smijehu, pa kroz erotsko kina jo{ jedan hvaljeni film sa Sundan- Adam Weiss. — gl. Hummie Mann, sgf. Roy Forge uzbu|enje do ~istih i neo~ekivanih cea, dobitnik nagrade publike Djevojka Smith. — ul. Leslie Nielsen, Peter MacNicol, Steven kino-suza. iz Spitfire Grilla scenarista i redatelja Weber, Amy Yasbeck, Lysette Anthony, Harvey Kor- Josip Viskovi} Davida Leea Zlotoffa. Ako dobitnik man, Mel Brooks, Mark Blankfield, Megan Cava- kriti~arske nagrade nije bio osobito nagh, Clive Revill, Chuck McCann. — 90 minuta — DJEVOJKA IZ dojmljiv, jo{ je manje miljenik »nezavi- distr. VEM. sne« publike. Djevojka iz Spitfire Grilla SPITFIRE GRILLA / moralka je o dru{tvenim (samo)izop}e- Govore}i o Brooksovu filmu Drakula, THE SPITFIRE GRILL nicima, od kojih }e jedna (naslovna ju- veseli mrtvac nepo{teno bi bilo ne spo- nakinja) u iskonstruiranoj zavr{nici fil- menuti rascjepkanost te filmske pri~e i SAD, 1996. — pr. Columbia Pictures, Gregory Pro- ma `rtvovati vlastiti `ivot kako bi spa- nedostatnu povezanost njezinih scena. ductions, The Mendocino Corporation, Forrest Mur- sila svog izop}enog sudruga, a njezina Neoboriva je k tome i ~injenica da nisu ray, kpr. Marci Liroff, Edward E. Vaughan, izv. pr. `rtva bit }e oplemenjena izop}eniko- ba{ sve {ale i gegovi jednako uspje{ni i Warren G. Stitt. — sc. i r. Lee David Zlotoff, d. f. Ro- vim povratkom ku}i, majci, obitelji, te duhoviti, a poneki bi preziratelj Brook- bert Draper, mt. Margie Goodspeed. — gl. James kompenzirana na samom kraju filma sova opusa tim zamjerkama vjerojatno Horner, sgf. Howard Cummings. — ul. Alison Elli- dolaskom nove djevojke, samohrane dodao i prepoznatljivu infantilnost ott, Ellen Burstyn, Marcia Gay Harden, Will Patton, majke, koja je zapravo pobolj{ana ver- mnogih dosjetki. Imaju}i sve to u vidu, Kieran Mulroney, Gailard Sartain, John M. Jackson, zija tragi~no stradala junakinje — nova valja ipak napomenuti da su mnoge Louise De Cormier, Ida Griesemer. — 117 minuta. djevojka iz Spitfire Grilla. Sve je tu scene upravo briljantne, a neke od {ala — distr. Europa film video. idejno tako lijepo umiveno i prijatno presuptilne ne samo za naj{iru publiku, da savr{eno pristaje u holivudsko nego i za ve}i dio redovitih hodo~asni- Prije dvije i pol godine hrvatska je okru`je, a za{to se Sundanceova publi- ka kino-repertoara. Nije ba{ vjerojatno kino-javnost prvi put mogla vidjeti je- ka zamara poha|anjem tog festivala da je veliki postotak publike prepozna- dan film ovjen~an hvalospjevima na kad filmove po svojoj mjeri mo`e gle- o {alu s Mme Ouspenskayom ili, kad glavnom doga|aju ameri~ke nezavisne dati bilo kad i bilo gdje (o tome skrbi smo ve} u uvodnim scenama filma, uo- produkcije, Sundance festivalu. Ruby u Hollywood) ostaje nejasno. Ipak, bilo ~io zdravorazumsku i meta`anrovsku 47 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

premda nije rije~ o dovoljno ~vrstoj i nom predo~avanju zanimljive fabule. ujedna~enoj strukturi, mo`emo re}i da Naime, Stephen Hopkins doista umije je film Drakula, veseli mrtvac djelo zre- stvoriti situacije nabijene tenzijom, te lije i profinjenije od ve}ega dijela svoje dotjerati gledatelja na rub stolice. Ipak, publike. njegova su razrje{avanja takvih situaci- Nikica Gili} ja u najmanju ruku dvojbena. Izvrstan u tvorbi suspensea Hopkins je daleko slabiji u konciznom kreiranju cjelovi- tog filma, te naposlijetku u ocrtavanju karaktera svojih likova. Zato ne ~udi {to dvojici glavnih ju- naka, koje tuma~e Kilmer i Douglas manjka ozbiljnije karakterizacije. Pose- bice se to odnosi na Kilmera koji se do- ima kao da ne zna {to mu je ~initi. Te- meljiti film isklju~ivo na dopadljivim akcijskim prizorima, ma koliko atrak- Duh i tama: Michael Douglas tivni oni bili, ve} odavno nije dovoljno. Gledatelji ipak tra`e ne{to vi{e od za- Dracula, veseli mrtvac divljuju}ih lavova. To u slu~aju Duha i DUH I TAMA / THE tame na`alost nisu dobili. logiku sljede}e dosjetke: nakon dijalo- GHOST AND THE Mario Sabli} ga s Englezom transilvanijski seljaci je- DARKNESS dan za drugim zaprepa{teno ponavljaju FANTOM / rije~ »Drakula«, sve dok jedan od njih SAD, 1996. — pr. Paramount Pictures, Constellati- THE PHANTOM zbunjeno ne ponovi rije~ »scheduled«. on Films, Gale Anne Hurd, Paul Radin, A. Kitman Takvih primjera bi se moglo jo{ dosta Ho, kpr. Grant Hill, izv. pr. Michael Douglas, Steven SAD, Australija, 1996. — pr. Paramount Pictures, navesti, a u prilog komediji ide i vrlo Reuther. — sc. William Goldman, r. Stephen Hop- The Ladd Company, A Village Roadshow Pictures, inteligentno obavljen snimateljski po- kins, d. f. Vilmos Zsigmond, mt. Robert Brown, Ste- Robert Evans, Alan Ladd Jr., kpr. Jeffrey Boam, izv. sao. ve Mirkovich, Roger Bondelli. — gl. Jerry Gold- pr. Dick Vane, Joe Dante, Graham Burke, Greg Co- Ipak, glavni je adut toga djela upra- smith, sgf. Stuart Wurtzel. — ul. Michael Douglas, ote, Peter Sjoquist, Bruce Sherlock. — sc. Jeffrey vo infantilnost koja }e mnogima za- Val Kilmer, Bernard Hill, John Kani, Tom Wilkinson, Boam prem likovima iz stripa Lee Falka, r. Simon smetati (~ak ako im nije zasmetala u Brian McCardie, Henry Cele, Om Puri, Emily Morti- Wincer, d. f. David Burr, mt. O. Nicholas Brown, Br- pou~no-epi~nom Forrestu Gumpu), i mer, Kurt Egelhof. — 110 minuta. — distr. Kine- yan H. Carroll. — gl. David Newman, sgf. Paul Pe- to ne samo u vezi s likom Drakule. matografi. ters. — ul. Billy Zane, Kristy Swanson, Treat Willi- Zna~ajniji je u tom smislu lik profesora ams, Catherine Zeta Jones, James Remar, Cary-Hi- Van Helsinga (izvrsno ga glumi sam Uradak Stephena Hopkinsa imao je royuki Tagawa, Bill Smitrovich, Casey Siemaszko, Brooks), neozbiljni znanstvenik vrlo sve preduvjete potrebne za stvaranje David Proval, Joseph Ragno, Samantha Eggar, Jon ozbiljnog istra`ivala~kog zanosa. On je klasi~nog djela. Neizvjesna i iznena|u- Tenney, Patrick McGoohan, Robert Coleby. — 100 i predmet i aktant mnogih infantilnih ju}a fabula temeljena na stvarnim do- minuta. — distr. Kinematografi. {ala, a pou~no je usporediti ga s na- ga|ajima, trebala je biti najja~a strana mjerno bezli~nim mladim »junakom«, Duha i tame jer je u sebi ujedinjavala U dobrom dijelu sije~nja 1997., zagre- te uo~iti kako Van Helsing sustavno elemente proku{anih filmova poput ba~ki je kino repertoar djelovao poput poni`ava tog zbunjenog viktorijanca. Tu|inca ili Ralja, ali ovoga puta smje- cjenika dobro opremljenog amster- Ako se prisjetimo k tome i scene s ob- {tenih u egzoti~no afri~ko podneblje. damskog coffee shopa. Uz o~it primjer dukcijom, lak{e }emo shvatiti da bruk- Sudjelovanje Michaela Douglasa i Vala filmova Dim u lice, Zemlja i sloboda i sovska (istodobno i helsingovska) in- Kilmera moralo je privu}i gledatelje u Tijelo kao knjiga, svojevrsne su kon- fanatnilnost nije li{ena istinske morbid- kino, a redateljevo pre|a{nje iskustvo u ceptualne lakonarkoti~ke sesije bile za- nosti, a istodobno je i svojevrstan sino- realizaciji tjeskobnih si`ea koji se prije ~injene raspravom o istinskom duhu nim `ivotne radosti. svega temelje na kreiranju unutra{nje revolucije, odnosno o odnosu umjetni- Film se, dodu{e, pomalo i ulizuje strave (Predator 2) prakti~ki je garanti- ka, djela i publike. No najizravniji bio publici (npr. {alom s vampiri~inim »en- ralo uspjeh ovom projektu. je onaj dio {to se uvaljuje ispod tezge gleskim« grudima), a ni prigovor neu- No, iskustvo nam govori kako je — Vrana 2, Space Jam i Fantom koji se jedna~enosti i nedovoljnoj koherentno- film ~udesna tvorevina, ~ija se uspje{- ~ak i zovu poput LSD-tripova. sti ne}emo potpuno osporiti. No, du- nost ne mo`e predvidjeti, niti se pri Pregaoci koji su iskemijali Fantoma hovitost i iskupljuju}a snaga autorske njegovu stvaranju mo`emo poslu`iti u svojoj su antimlade{koj djelatnosti ironi~ne infantilnosti u znatnoj mjeri odavno proku{anim recepturama. Duh pred sobom imali najpo{teniji cilj — umanjuje te`inu tih prigovora. Zato, i tama poklekli su upravo na sugestiv- bitno im je bilo da se svi dobro zabave. 48 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

Osobni lomovi, krize identiteta i GIMNAZIJA ZA burne reakcije, trikovi su slojevitog lika mla|e sestre, koju Jennifer Jason Leigh DIVLJAKE / HIGH tuma~i u sugestivnom, agresivnom SCHOOL HIGH gr~u i gnjevu. U grunge odje}i, s izrazi- tim podo~njacima, Leigh pred nama, SAD, 1996. — pr. TriStar Pictures, David Zucker, ambiciozno, hinjenom ravnodu{no{}u i Robert LoCash, Gil Netter, kpr. Patricia Whitcher, izv. prikrivenim egoizmom, ali i nekim pr. Sasha Harari. — sc. David Zucker, Robert Lo- oblikom samomr`nje, gradi zanimljiv, Cash, Pat Proft, r. Hart Bochner, d. f. Vernon Layton, mt. James R. Symons. — gl. Ira Newborn, sgf. Den- Fantom dvostruki, inverzini lik. Protiv Sadie nisu samo okolnosti i nis Washington. — ul. Jon Lovitz, Tia Carrere, Lo- sudbina, nego ~ak i njezin redatelj, koji uise Fletcher, Mekhi Phifer, Malinda Williams, Guil- Nekakva ozbiljnija analiza Fantoma je film u kojem ona tuma~i glavnu ulo- lermo Diaz, John Neville, Brian Hooks, Natasha nu`no bi uklju~ivala pitanje za{to je u gu, nazvao po njezinoj sestri, uzoru i Gregson Wagner, Marco Rodriguez, Nicholas Worth. dana{njim pojmovima najuspje{nija meti. Filmski doajen, Norve`anin u — 86 minuta. — distr. Continental film. koncepcija zabave ona, pri ~ijem stva- Americi, Ulu Grosbard u Georgiji na- ranju i najprimitivniji od tristo ~lanova stoji prevladati jaz koji ga dijeli od dobi Gimnazija za divljake najnovija je pa- ekipe zna da radi sme}e. Opravdava li i senzibiliteta njegovih mladih junaka. rodija u produkciji poznatoga Davida sme}e to {to zna da je sme}e? Je li sme- Ipak, upadljivi procijep — u koji je Zuckera, koji je s bratom Jerryem i pri- }e s tristo ~lanova ekipe bolje od sme- cijela Georgia utonula — ni izbliza ne jateljem Patom Proftom osmislio filmo- }a sa {esto ~lanova ekipe (pazite, sve su podsje}a na Grosbardu zacijelo mnogo ve Ima li pilota u avionu i Goli pi{tolj. to odrasli ljudi) okupljenih oko borbe bli`u temu — njegov film Biti zalju- Ako ste gledali bilo koji od tih filmova Arniea Schwarzeneggera i krokodila? bljen iz sredine 80-ih. Iako je Leigh ov- odmah vam je jasno {to mo`ete o~eki- Mo`da ~ak i je li strip koji smo voljeli dje vrlo dobra (dok Winningham lijepo vati od najnovijeg Zuckerova ostvare- kao klinci stvarno bio toliko sme}e da pjeva), tada su De Niro i Meryl Streep nja. se u filmu jedino mo`e prodati kao sa- napravili manje ekstremne, ali u cjelini Glavni lik filma idealisti~ni je sred- mosvjesno sme}e? prodornije karaktere. njo{kolski profesor Richard Clark koji Ali sve je to ve} tako zamorno da je dolazi u {kolu prigradske siroma{ne ~e- najbolje vratiti se narkometaforama i Ivan Sale~i} Jr. tvrti. U potpunom kaosu koji vlada u zaklju~iti: ako se do dvadesete minute takvoj {koli, Richard }e uz pomo} ne- potro{a~ odlu~i na dobar trip, Fantom kolicine u~enika i zanosne ravnatelji~i- mu nudi jo{ sedamdesetak minuta psi- ne asistentice u~initi sve da ostvari svo- hoti~nog cerekanja. Lupa deset puta je snove i pru`i klincima priliku da se ja~e od Brisa~a i zamjetno ja~e od ne- vrate na pravi put. kih stvarnih droga, te se kao takav Ve} iz sadr`aja filma jasno je kako mo`da mo`e iskoristiti i kao oru`je u su se autori ovaj put okomili na filmo- borbi protiv narkomanije. ve poput Opasnih misli, Lean On Me i Josip Viskovi} sli~nih pedago{kih ostvarenja. Gimna- zija za divljake polovi~no je uspio film koji se kvalitetom ne mo`e mjeriti s ve} GEORGIA spomenutim Zuckerovim djelima, ali mo`e pru`iti ugodnu zabavu svih deve- SAD, Francuska, 1995. — pr. CiBy 2000, Miramax desetak minuta trajanja. [tosovi u fil- Films, Ulu Grosbard, Jennifer Jason Leigh, Barbara mu vi{e-manje su ve} vi|eni u sli~nim Turner, izv. pr. Ben Barenholtz. — sc. Barbara Tur- ostvarenjima, no jo{ ih ima dovoljno ner, r. Ulu Grosbard, d. f. Jan Kiesser, mt. Elizabeth da bi Gimnazija za divljake bila gledlji- King. — gl. J. Steven Soles, sgf. Lester Cohen. — va. Druga manjkavost filma tipi~na je ul. Jennifer Jason Leigh, Mare Winningham, Max za ve}inu parodija, a odnosi se na ne- Perlich, Ted Levine, John Doe, Jason Carter, John C. spretno povezivanje komi~nih scena i Reilly, Jimmy Witherspoon. — 113 minuta. — dis- ske~eva u neku smislenu cjelinu. To je tr. Adria film. ponajvi{e utjecalo na dinamiku filma pa je tako Gimnazija za divljake na tre- Mra~na country/rock drama o dvjema nutke izuzetno poletna i zabavna, a od- sestrama — pjeva~koj zvijezdi Georgiji mah zatim spora i nezanimljiva. (Winningham) i njezinoj mla|oj sestri Glavnoga junaka u filmu tuma~i Sadie. Potonja, ambiciozna, ali optere- zbunjeni Jon Lovitz (Gradski kauboji 2, }ena sestrinim uspjehom, `eli svoju Besmrtno oru`je), neugledni komi~ar glazbenu karijeru, ali izvan Georgijine koji je karijeru po~eo u TV-showu Sa- sjene. Georgia: Jennifer Jason Leigh turday Nihgt Live. Lovitz se pokazao 49 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

put re~eno, i sam ima problema: na du`nosti kod Al Bathre uni{tio je vlasti- ti tenk, misle}i da pripada neprijatelju. Problem vremenske perspektive filmske naracije rije{en je pomo}u ra- zli~itih »off« pripovjeda~a, izravnih svjedoka zbivanja, koji svjedo~e o izu- zetnoj hrabrost Waldenove pod nepri- jateljskom vatrom. Filmska vizualnost trebala bi se tako poigravati prijelazima iz sada{njosti u pro{lost i obrnuto, a, umjesto toga, nudi samo stilski neobi- lje`en skok iz jednog u drugo vrijeme. Vizualizacija filmskih situacija neinven- Gimnazija za divljake tivna je kako snimateljski, tako re`ijski i monta`no. I ako se Hrabrost ratnika vi{e nego dobar u ulozi trapavog Ri- misli kao ratna drama, onda treba na- charda (uloga je o~ito bila namijenjena pomenuti da je rije~ o drami u kojoj je Leslie Nielsenu) i dokazao je da mo`e Kazaam: Shaquille O’Neal dramska napetost toliko razvu~ena da nositi i glavne uloge u filmovima (do- se niti ne osje}a, a svi ratni prizori (koji sada{nja karijera mu je ispunjena ni- bi trebali vri{tati prizornom ratnom di- KAZAAM zom sporednih uloga). Uz Lovitza u fil- namikom i dramatikom) doimlju se mu nastupaju lijepa Tia Carrere (Istini- SAD, 1996. — pr. Touchstone Pictures, Interscope kao dokona rekonstrukcija davnih rat- te la`i) i nadareni crni glumac Mekhi Communications, Bob Engelman, Paul M. Glaser, nih doga|aja. Phifer (Clockers), te veteranka Louise Scott Kroopf, izv. pr. Leonard Armato, Robert W. Bave}i se eti~kim pitanjima o istini, Fletcher (Let iznad kukavi~jeg gnijez- Cort, Ted Field, Shaquille O’Neal. — sc. Christian hrabrosti i ~asti, film ostavlja dojam da). Iako Gimnazija za divljake ne Ford, Roger Soffer, r. Paul Michael Glaser, d. f. Char- taktiziranja i umrtvljavanja ~itave pro- predstavlja nikakvo osvje`enje u svijetu les Minsky, mt. Michael E. Polakow. — gl. Christop- blematike. Naime, iako je Edward filmskih parodija, ona je jo{ zanimljivi- her Tyng, sgf. Donald Graham Burt. — ul. Shaqu- Zwick sve htio podrediti na~elu objek- ja i duhovitija od Brooksova Dracule i ille O’Neal, Francis Capra, Ally Walker, James Ache- tivnosti i iako je i ina~e sklon sporijem Nielsenova Spy Harda. son, Manesh, John Costelloe, Bob Clendenin, Fawn tipu naracije (kojim je, recimo, ostvari- Reed. — 93 minute. — distr. Europa film video. Denis Vukoja o odli~nu filmsku sagu Legenda o jese- ni), nije mu uspjelo ostvariti jedinstvo HRABROST RATNIKA / pri~e, `anra, `ivotnog ritma glavnih ju- Iako dje~je filmske fantazije pru`aju naka, filmskog prostora, vremena i mnogo mogu}nosti za vizualizaciju svi- COURAGE UNDER moralnih vrlina koje su trebale biti sre- jeta ma{te najmla|ih, ~ini se da ih na- FIRE di{tem filma. ~in gradskoga `ivota uspijeva zagu{iti. Kazaam je visok, krupan i dobar su- SAD, 1996. — pr. Twentieth Century Fox, Davis En- Jasna Posari} vremeni duh koji poma`e u nevolji i is- tertainment, John Davis, Joseph M. Singer, David T. punjava sve `elje osim duhovnih. Friendly, izv. pr. Joseph M. Caracciolo, Debra Martin Umjesto iz Aladinove svjetiljke, izlazi iz Chase. — sc. Patrick Sheane Duncan, r. Edward tre{te}eg kasetofona uspijevaju}i upla- Zwick, d. f. Roger Deakins, mt. Steven Rosenblum. {iti gradskog dje~aka Maxa koji, eto, — gl. James Horner, sgf. John Graysmark. — ul. ba{ i ne vjeruje u bajke. Izlazak u ovaj Denzel Washington, Meg Ryan, Lou Diamond Phil- svijet za njega je kazna, a mo}i }e se lips, Michael Moriarty, Matt Damon, Seth Gilliam, vratiti u mir kasetofona tek nakon {to Bronson Pinchot, Scott Glenn, Regina Taylor, @eljko Maxu ispuni tri `elje. No, kako tog ne- Ivanjek. — 120 minuta. — distr. Continental film. vjernog dje~aka nagovoriti da po`eli ne{to? Duh se odlu~uje za raznovrsno Tematiziraju}i pojedinosti oko nomi- glupiranje u kojemu jedino {to je vri- nacije za dodjelu medalje ~asti i provje- jedno jesu rap songovi pomo}u kojih ravaju}i zna~enje re~enice: »U ratu, dje~ak i duh pronalaze zajedni~ki jezik. prva `rtva uvijek je istina«, Hrabrost Ali sljede}i problem jest priroda dje~a- ratnika osmi{ljena je pomo}u epske kovih `elja. Sve pizze ovoga svijeta, ko- objektivizacije pri~e, a fabularno nudi jima ga Kazaam doslovce zatrpao kad tri mogu}e istine o nominiranoj kape- je po`elio hranu, Max bi dao za to da tanici Karen Walden. Tragala~ka os za njegovi roditelji ponovo budu zajedno. istinom usredoto~ena je na lik potpu- Film o dobrom duhu Kazaamu kovnika Nathaniela Serlinga koji, us- Hrabrost ratnika mo`e donekle zabaviti samo one naj- 50 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara mla|e, gradske i nevjerne gledatelje karci odvratne svinje kojima treba stati re}i pri tom na pretjerivanje koje kod koji imaju sluha za tekst i ritam rap na kraj, a `ene su te koje }e u tome i gledatelja brzo stvara osje}aj zasi}eno- glazbe. Ostatak filma je dobronamje- uspjeti. Nakon odgledanog filma prili- sti i dosade. Drugi problem stvaraju ran, osrednji stereotip kojem nedostaje kom izlaska iz kina, pritajeni smje{ak mu likovi »~eli~nih `ena« ~ije karaktere ma{tovitosti Aladinove svjetiljke ili Ka- na `enskim licima odavao je osje}aj is- boji stripovski, dovode}i ih do samoga zaamova kasetofona. punjenosti i zadovoljstva, jer ~injenica ruba nepodno{ljive karikaturalnosti. Jasna Posari} je da su do{le na svoje. No, kako se Pri takvom pristupu likovima donekle ka`e, sve {to je lijepo kratko traje, pa funkcionira Goldie Hawn, a najiritan- tako i njihov osje}aj. Svakodnevica ih tnija je gluma Diane Keaton. ipak vra}a k maj~ici Zemlji, govore}i I kako sada jednu takvu `ensku im da je to bio jo{ jedan u nizu proizvo- temu, bez obzira {to je rije~ o komedi- da »tvornice snova« koja nije nesklona ji, shvatiti kao problem i uzeti je k srcu KLUB PRVIH zasljepljivanju i romantiziranju. (to je vidljivo bila autorova namjera), SUPRUGA / FIRST Radnja filma vrti se oko triju prija- kad je sve svedeno na pojednostavljiva- WIVES CLUB teljica, Brende, Elise i Annie, koje se nje i romati~arsko vrludanje. znaju jo{ od fakultetskih dana. Nakon @ene, radi se o trenuta~nom zado- SAD, 1996. — pr. Paramount Pictures, Scott Rudin, mnogo godina ponovno se sastaju i to voljstvu, nakon kojeg slijedi potpuni kpr. Thomas Imperato, izv. pr. Ezra Swerdlow, Adam na pogrebu kolegice koja je po~inila sa- zaborav. Schroeder. — sc. Robert Harling prema romanu moubojstvo kad je saznala da je mu` Goran Kova~ Olivije Goldsmith, r. Hugh Wilson, d. f. Donald Tho- vara. Njih tri do`ivljavaju istu sudbinu. rin, mt. John Bloom. — gl. Marc Shaiman, sgf. Pe- Mu`evi su njihova, ve} pomalo nabo- ter Larkin. — ul. Goldie Hawn, Bette Midler, Diane rana lica zamijenili onim mla|im i Keaton, Maggie Smith, Dan Hedaya, Stockard atraktivnijim. No, ne `ele}i skon~ati Channing, Victor Garber, Stephen Collins, Elizabeth kao njihova kolegica, one odlu~uju na- Berkley, Marcia Gay Harden, Bronson Pinchot, Jen- platiti ra~une... LABIRINT ZLO^INA / nifer Dundas, Eileen Heckart, Philip Bosco, Rob Re- U rukama nekog »almodovadorski« HEAVEN’S PRISONERS iner. — 102 minute. — distr. Kinematografi. nabrijanog redatelja takav si`e ne bi SAD, 1996. — pr. New Line Cinema, Savoy Pictu- stvarao nikakav zna~ajniji problem. U res, Andree E. Morgan, Albert S. Ruddy, Leslie Gre- Toga dana, prilikom projekcije ameri~- slu~aju Hugha Wilsona problema ima if, kpr. Gray Frederickson, izv. pr. Hildy Gottlieb, Alec ke komedije Klub prvih supruga, moglo na sve strane. Redatelju je zasigurno Baldwin. — sc. Harley Peyton, Scott Frank prema se primijetiti da je kinodvorana prete- najvi{e pote{ko}a zadavalo pri~anje knjizi Jamesa Leeja Burkea, r. Phil Joanou, d. f. `ito bila popunjena `enama i to onim pri~e kojoj je vjerojatno iz tog razloga Harris Savides, mt. William Steinkamp. — gl. Ge- sredovje~ne dobi, koje su ovaj put, bez poklonio minimalnu va`nost. Tako je orge Fenton, sgf. John Stoddart. — ul. Alec Bal- svojih mu{kih polovica, a ve}inom u film pretrpao komi~nim situacijama, dwin, Eric Roberts, Kelly Lynch, Mary Stuart Master- pratnji prijateljica (aluzija na same pro- koje se uglavnom svode na kli{eje s ko- son, Teri Hatcher. — 132 minute. — distr. VEM. tagonistice filma), do{le pogledati je- jima se nabacuje tek toliko da zakrpa dan pravi `enski film. U njemu su mu{- onaj povelik broj rupa u radnji, ne ma- Ako vam se ikada pred nosom sru{i avion, ne poku{avajte mu se pribli`iti i spasiti pre`ivjele, nego pobjegnite gla- vom bez obzira i pravite se da ni{ta ni- ste vidjeli. To je najmanje {to mo`ete u~initi, `elite li izbje}i sudbinu koja je sna{la Davea Robicheauxa (Alec Bal- dwin) u filmu Phila Joanoua. Naime, pr~kaju}i po zrakoplovu i istra`uju}i uzroke nesre}e, Dave se upleo u niz doga|aja sumnjivih uzro~no-posljedi~- nih veza, dva sata se mu~io u scenama nedoku~ive motivacije te se obreo u za- dnjem kadru s izrazom lica koje odaje zbunjenost tek ne{to manju od one ko- jom je popratio ru{enje zrakoplova na po~etku filma. Labirint zlo~ina film je kojemu je hrvatski raspar~ava~ (VEM) dao naslov primjereniji od originalnog — Hea- ven’s Prisoners (Zatvorenici neba, ka- Klub prvih supruga: Sa snimanja filma kve god to veze s filmom imalo). Jer, 51 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

radnja filma razvija se otprilike jedna- sva krivnja je usmjerena na njega. Da bi ko smisleno kao i turisti~ka {etnja labi- dokazao svoju nevinost, Kasalevich rintom bez vodi~a. U prvi ~as vam je ja- mora bje`ati od policije i tajne vladine sno kako ste iz jedne prostorije u{li u organizacije, a u bijegu mu poma`u li- drugu, ali ve} u tre}oj ne mo`ete na}i jepa Rachel Weisz — jedna od sudioni- vezu s prvom. Logika zbivanja gubi se ca istra`ivanja i tajanstveni mecena ko- u labirintu vlastitog zapleta, pa na kra- jeg glumi Morgan Freeman. ju nikom ne mo`e biti jasno kakve je Prilikom prvog ~itanja sadr`aja Da- sve to imalo veze s onim avionom na visova filma, jasno je da postoje velike po~etku. Takvom scenariju nije puno sli~nosti izme|u Lan~ane reakcije i Da- pomogao redatelj Joanou, koji je, izu- visova najve}eg hita u karijeri — Bje- zev jedne scene potjere, film re`irao gunca. Ve} to je dovoljno da Lan~anu prili~no mlako, ne uspijevaju}i stvoriti reakciju do~ekamo s rezervom. Nakon Luda Bo`i}na zvona: Arnold Schwarzenegger nikakvu napetost. Joanou je isto tako odgledanog filma o~ito je kako su Da- nezainteresiran i za likove: Alec Bal- vis i ekipa previ{e toga nabacali u Lan- LUDA BO@I]NA dwin jo{ je donekle zanimljiv kao biv{i ~anu reakciju i u~inili je nepotrebnim policajac i alkoholi~ar kojega ru{enje klonom uspje{nog Bjegunca. Naime, ZVONA / JINGLE ALL aviona vra}a u svijet iz kojega je poku- Lan~ana reakcija ima sve one elemente THE WAY {ao pobje}i, no `enski likovi predstav- koji su krasili prija{nje Davisove rado- ljaju upravo smije{ne obrasce — Kelly ve, ali s njom ipak ne{to nije u redu. SAD, 1996. — pr. Twentieth Century Fox, Chris Co- Linch je bri`na `ena, Teri Hatcher je li- Film je prepun potjera i jurnjava auto- lumbus, Mark Radcliffe, Michael Barnathan, kpr. jepa i zla ku~ka, Mary Stuart Master- mobilima i motorima, akcijski prizori Jennifer Blum, James Mulay, izv. pr. Richard Vane. son je kurva zlatnog srca... su spektakularni i atraktivni, gluma~ka — sc. Randy Kornfield, r. Brian Levant, d. f. Victor U vrline filma treba ubrojiti dobro ekipa izvrsna, no unato~ svemu Lan~a- J. Kemper, mt. Kent Beyda, Wilton Henderson. — obavljen snimateljski posao, te pojavlji- na reakcija nedovoljno je uzbudljiv, na gl. David Newman, sgf. Lesle McDonald. — ul. Ar- vanje Erica Robertsa, makar i opet u trenutke ~ak i dosadan film. Razlozi nold Schwarzenegger, Sinbad, Phil Hartman, Rita ulozi de`urnog idiota. Te dvije vrline, tome su predvidljivost pri~e i nezani- Wilson, Robert Conrad, Martin Mull, Jake Lloyd, Ja- ipak, ne mogu spasiti gledatelja i po- mljivost glavnog lika. Niti je lik Kasale- mes Belushi, E. J. De La Pena, Laraine Newman, Ju- mo}i mu da se, dok gleda film, ne izgu- vicha imalo intrigantan, niti je Reeves stin Chapman, Harvey Korman, Richard Moll, Dani- bi u labirintu dosade. tip akcijskog junaka (nemogu}e ga je el Riordan. — 89 minuta. — distr. Continental Jelena Paljan zamisliti primjerice u Nemogu}oj misi- film. ji). Mada Keanu Reeves ima iza sebe dvije odli~ne uloge u akcijskim filmovi- Arnold je pametan momak. On zna ma (Pakleni val, Brzina) to je ponajpri- {to je dobro za njega, a pogotovo za LAN^ANA REAKCIJA / je rezultat umje{nosti redatelja tih fil- njegovu publiku. No, bez obzira na tu CHAIN REACTION mova, a manje glume samoga Reevesa. ~injenicu Arnold ne}e pamtiti pro{lu Kako su i prethodni Reevesovi filmovi godinu po dobrome. Nakon slabog Bri- SAD, 1996. — pr. Twentieth Century Fox, A Zanuck poput Johnya Mnemonica i nedavnog sa~a koji podsje}a na njegove bezli~ne Co., Chikago Pacific Entertainment, Arne L. Schmidt, Feeling Minnesota pro{li poprili~no akcijske filmove iz 80-ih, svjetlo dana Andrew Davis, izv. pr. Richard Zanuck, Erwin Stoff. lo{e na svjetskim kinoblagajnama jasno ugledala su i Luda bo`i}na zvona, film — sc. J. F. Lawton, Michael Bortman, r. Andrew Da- je kako je Reevesu hitno potreban je- koji je te{ko okarakterizirati. Kad bi se vis, d. f. Frank Tidy, mt. Donald Brochu, Dov Hoenig, dan hit kako bi zadr`ao svoje mjesto u dalo naslutiti po naslovu, rije~ je o bo- Arthur Schmidt. — gl. Jerry Goldsmith, sgf. Maher Hollywoodu. `i}nom filmu, ali osim {to je radnja Ahmad. — ul. Keanu Reeves, Morgan Freeman, Rachel Weisz, Fred Ward, Kevin Dunn, Brian Cox, Bilo kako bilo, Lan~ana reakcija bit smje{tena u to doba godine, film nema Joanna Cassidy, Chelcie Ross, Nicholas Rudall, Tzi }e solidna zabava gledateljima `eljnima previ{e veze s tim blagdanom. Mo`da Ma. — 106 min. — distr. Continental film. ~iste akcije, dok }e svi ostali biti zaki- se radi o djelu za mla|u publiku koja bi nuti jer ne posjeduje {arm niti inteli- trebala biti privu~ena pri~om o preza- poslenom ocu koji nema vremena za U najnovijem akcijskom uratku reda- genciju svojstvenu pravim akcijskim telja Andrewa Davisa (Opsada, Bjegu- spektaklima (poput ve} spomenutih vlastitog sina i obitelj, ali nije ni to. Je- nac), Keanu Reeves glumi mladog Reevesovih filmova). Zanimljiva glu- dini o~iti motiv Zvona jest ameri~ka znanstvenika Kasalevicha koji skupa s ma~ka ekipa i ~vrsta Davisova ruka pri- manija kupovanja u vrijeme darivanja, ekipom fizi~ara i kemi~ara radi na pro- skrbili su Lan~anoj rekaciji atraktivan {to je solidan motiv za dobar film. No, jektu dobivanja neograni~enog izvora dizajn, ali ispod te fasade nalaze se ne- u ovom slu~aju sve se svelo na izrazito energije. Kad ekipa znanstvenika do|e zanimljivi likovi, stereotipan scenarij i {lampav komentar konzumentizmu po do revolucionarnog otkri}a, netko ve} vi|ena pri~a {to na kraju ipak nije na~elu: kako svi, tako i ja. Ako jedna upada u laboratorij i ubija vo|u projek- dostatno za neku povoljniju ocjenu od igra~ka mo`e izbrisati sve o~eve grijehe ta s cijelom ekipom, te uni{tava labora- solidnog. tada se za nju treba tu}i, psovati, laga- torij. Jedini pre`ivjeli je Kasalevich i Denis Vukoja ti, i krasti pa ~ak i letjeti (najve}a glu- 52 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara post filma). Molim vas lijepo, pa gdje na kratko zalutao i Moj najdra`i dnev- je tu moral koji filmovi trebaju propa- nik. U njemu nam se Nanni Moretti girati. predstavlja kao talijanska verzija Wo- Postavlja se o~ito pitanje za{to je odyja Allena, posve}ena luda koja s onda Arnold uop}e prihvatio ulogu u mnogo dobrohotnosti, ali i cinizma takvome filmu. Bez dvojbe jest da je on promatra svijet oko sebe. Razlika izme- mislio samo najbolje, ali obi~no to tako |u Allena i Morettija tek je u tome {to u `ivotu zavr{i. Ono {to mu je zaista prvi u`iva u lamentiranju i izvo|enju potrebno jest kvalitetan redatelj, neo~ekivanih zaklju~aka, dok Moretti svejedno zvao se on James, Paul ili ~ak uglavnom prikazuje ono {to vidi, a za- Ivan koji bi osigurao kvalitetu i suvi- klju~ci se uglavnom name}u sami od slost njegovih filmova. sebe. Martin Milinkovi} Moj najdra`i dnevnik zapravo je omnibus sastavljen od tri filma koje povezuje tek sam autor kao glavni lik. MATILDA U prvoj pri~i Moretti se usred ljeta ves- SAD, 1996. — pr. TriStar Pictures, Jersey Films, pom vozika Rimom, u`iva u gradskim Danny DeVito, Michael Shamberg, Stacey Sher, Liccy ulicama i zgradama, a istodobno se Dahl, kpr. Robin Swicord, Nicholas Kazan, izv. pr. zgra`a nad mentalitetom ljudi i kinore- Michael Peyser, Martin Bregman. — sc. Nicholas pertoarom prepunom horora i porni- }a. U drugom dijelu, Nanni se, u potra- Kazan, Robin Swicord prema knjizi Roalda Dahla, r. Matilda: Mara Wilson Danny DeVito, d. f. Stefan Czapsky, mt. Lynzee Klin- zi za mirom, upu}uje na otoke gdje sre- }e prijatelja koji nikad nije gledao tele- gman, Brent White. — gl. David Newman, sgf. Bill nateljica zakora~i u nju svojim slonov- Brzeski. — ul. Danny DeVito, Rhea Perlman, Em- viziju, no nakon prvog kontakta s ~u- skim korakom, pa je jasno da tu izne- desnom kutijom postaje ovisnikom o beth Davidtz, Pam Ferris, Mara Wilson, Paul Reu- na|uju}e zaglupljuju}u filmsku pri~u bens, Tracey Walter, Brian Levinson, Jean Speegle TV-sapunicama. Ne samo zbog toga, treba {to prije zaboraviti. Djecu bi, do- Howard, Sara Magdalin, R. D. Robb, Goliath Gre- otoci se ne pokazuju nimalo mirnima i du{e, Matilda mogla ~ak i zabaviti no, gory. — 98 minuta. — distr. Continental film. prikladnima za kreativan rad, pa se ako roditelji ba{ `ele potomstvu prika- Nanni vra}a ku}i. U tre}oj pri~i Moret- zati ne{to bezvrijedno, veliku }e uslugu ti bez emocionalnog anga`mana pri~a Danny DeVito je i kao redatelj i kao zakonima dobroga ukusa u~initi ako povijest svoje bolesti koja je po~ela glumac pridonio stvaranju nekih vrlo izaberu ne{to inteligentnije i manje iri- svrabom, a nakon bezbrojnih lije~ni~- uspjelih filmova, a iznesenu tvrdnju tantno. kih mi{ljenja, pretraga, krivih dijagno- prili~no uvjerljivo mogu potvrditi ~ak i Nikica Gili} za i pogre{nih lijekova, otkriva kako neke scene iz dje~jega filma Matilda. boluje od Hodgkinove bolesti koju, DeVito i Rhea Perlman uvjerljivo glu- prema mi{ljenjima lije~nika, ne}e pre- me simpati~no zatucane i primitivne MOJ NAJDRA@I `ivjeti. Toga nema u filmu, no sre}om, roditelje naslovne junakinje; neke od lije~nici su jo{ jednom pogrije{ili. scena u kojima se pojavljuju kao da su DNEVNIK / CARO Takva filmska konstrukcija uistinu zalutale iz filma koji bi mogao biti pri- DIARIO ostavlja nebranjene bokove za najrazli- li~no dobar... Te su scene, me|utim, ~itija kriti~arska zanovijetanja, jer arbi- navrat-nanost slijepljene s kadrovima Italija, 1994. — pr. Sacher film, Banfilm, La Sept trarnost ponu|enih pri~a ostavlja mo- previ{e lo{im ~ak i za najalternativnija Cinema, Studio Canal Plus, Angelo Barbagallo, gu}nosti za beskona~no {irenje filma. kultisti~ka adoriranja. Nanni Moretti, Nella Banfi. — sc. i r. Nanni Moret- Tako|er, pri~e imaju malo sadr`ajnih Ne vi|a se tako ~esto na platnima ti, d. f. Giuseppe Lanci, mt. Mirco Garrone. — gl. poveznica, a jedina ~vrsta to~ka u tom hrvatskih kina lik koji bi po primitivnoj Nicola Piovani, sgf. Marta Maffucci. — ul. Nanni filmskom svemiru je lucidni ~udak koji vulgarnosti bio ravan ravnateljici Ma- Moretti, Giovanna Bozzolo, Sebastiano Nardone, se ~udi onima koji se istodobno ~ude tildine {kole, a scene u kojima se ta mi- Antonio Petrocelli, Jennifer Beals, Alexander Roc- njemu. No, ~ak i najokorjeliji kriti~ar {i}ava, masna i do sr`i pokvarena usi- kwell, Renato Carpentieri, Raffaella Lebboroni, te{ko }e zanijekati {arm Morettijeva djelica i`ivljava nad nevinom dje~icom Marco Paolini, Antonio Neiwiller, Valerio Magrelli, pripovijedanja, uvjerljivih dokumenta- grani~e s intelektualnim zlodjelom. Sergio Lambiase, Gianni Ferraretto, Pino Gentile, risti~kih rekonstrukcija i lucidnih zapa- Premda je puno uvjerljivije odglumljen, Mario Schiano, Serena Nono. — 100 minuta. — `anja o stanju svijesti u dana{njoj Itali- ljigavo srcedrapateljni lik dobre u~ite- distr. Sigma film. ji. Morettijev prinos filmskoj umjetno- ljice na istoj je kreativnoj razini; kao da sti, sude}i prema ovom filmu, manji je ga je zamislila vr{njakinja naslovne ju- Iako u Italiji ve} godinama u`iva kultni nego {to Talijani misle, no zasigurno nakinje, ~lanica literarno-filmske sekci- status, Nanni Moretti je kod nas pot- predstavlja dragocjeno duhovno osvje- je ni`ih razreda osnovne {kole. Zadnja puno nepoznat filma{. Tek je, zahvalju- `enje sve sterilnijem europskom filmu. je tvrdnja primjenjiva na cjelokupnu fa- }i valjda nagradi za re`iju u Cannesu, s bulu, osobito, od trenutka kad zla rav- vi{egodi{njim ka{njenjem u Kinoteku Igor Tomljanovi} 53 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

afektiranim ~istunstvom dobrih gra|a- njem samih likova i mafije, koje u zbi- na iz ameri~kih predgra|a, Waters pre- vanja upli}e Ruse, CIA-u, FBI..., a svi te`no zadr`ava u obiteljskim razmjeri- elementi pri~e toliko su slabo povezani ma i me|uobiteljskom opho|enju, i da ne tvore ~vrstu akcijsku cjelinu, kad se radi o uzrocima i kad se radi o nego nude akcijske situacije neujedna- manifestacijama. ~enog intenziteta. Op}enitiji (ili bolje re~eno eksplicit- Jasna Posari} niji) kontekst film dobiva tek na kraju, kad mediji od obi~ne majke-ubojice prave fenomenalnu Serial Mom, zvijez- NAROD PROTIV du. Da, Moja ubojita mama je Kathle- LARRYJA FLYNTA / en Turner u posve novom, neo~ekiva- THE PEOPLE VS. nom i sjajnom izdanju. LARRY FLYNT Ivan Sale~i} Jr. SAD, 1996. — pr. Columbia Pictures, Phoenix Pic- NAJVE]I RIZIK / tures, Ixtlan, Oliver Stone, Janet Yang, Michael Ha- usman. — sc. Scott Alexander, Larry Karaszewski, r. MAXIMUM RISK Milo{ Forman, d. f. Philippe Rousselot, mt. Christop- Moja ubojita mama: Kathleen Turner SAD, 1996. — pr. Columbia Pictures, Moshe Dia- her Tellefsen. — gl. Thomas Newman, sgf. Patrizi- mant, kpr. Jason Clark, izv. pr. Roger Birnbaum. — a von Brandenstein. — ul. Woody Harrelson, Cour- MOJA UBOJITA MAMA / sc. Larry Ferguson, r. Ringo Lam, d. f. Alexander tney Love, Edward Norton, Brett Harrelson, Donna Gruszynski, mt. Bill Pankow, — gl. Robert Folk, sgf. Hanover, James Cromwell, Crispin Glover, Vincent SERIAL MOM Steven Spence. — ul. Jean-Claude Van Damme, Schiavelli, Miles Chapin, James Carville, Richard Paul. — 130 minuta. — distr. Continental film. SAD, 1994. — pr. Polar Entertainment Corporati- Natasha Henstridge, Jean-Hugues Anglade, Zach on, Savoy Pictures, John Fiedler, Mark Tarlov, izv. pr. Grenier, Paul Ben-Victor, Frank Senger, Stefanos Formanov Narod protiv Larryja Joseph M. Caracciolo Jr. — sc. i r. John Waters, d. f. Mittsatakis, Frank Van Keeken, David Hemblen, Flynta sna`no je ideolo{ki anga`iran Robert M. Stevens, mt. Janice Hampton, Erica Hug- Stephane Audran, Dan Moran, Donald Burda, Rob film ~ije poruke, me|utim, jako odgo- gins. — gl. Basil Poledouris, sgf. Vincent Peranio. Kaman, Branko Ra~ki. — 106 minuta. — distr. varaju duhu vremena. Potvr|uju to — ul. Kathleen Turner, Sam Waterston, Ricki Lake, Continental film. hvalospjevi kojima je obasut, nomina- Matthew Lillard, Scott Wesley Morgan, Walt Mac- cije za Oscara, berlinski Zlatni med- Pherson, Justin Whalin, Patricia Dunnock, Lonnie Neki filmovi nisu zaslu`ili biti snimlje- vjed. No, rije~ je o vrlo precijenjenom Horsey, Mink Stole. — 93 minute. — distr. VEM. ni — ta misao potpuno odre|uje i usmjerava svako dalje razmi{ljanje o filmu, svakako slabijem djelu iz Forma- nova ameri~kog ciklusa. Moja ubojita mama lako se mo`e za- filmu koje se, kad je rije~ o ovom tipu produkcije, mo`e u~initi i suvi{nim. Iako naslov, koji bi, uzgred re~eno, misliti svuda — i u pitomim krajobrazi- na hrvatskom trebao glasiti Optu`eni ma Nove Engleske i u najcrnjim no}- Najve}i rizik jedino {to mo`e ponuditi jest krajnja dosada. Larry Flynt, najavljuje sudsku dramu, nim morama Twin Peaksa u vrletnom Iz kaoti~nog vizualnog po~etka u Narod... je filmski `ivotopis osniva~a Idahou. Beverly Sutphin (Turner) uzor- kojem dvojica civila progone Mikhaila pornografskog ~asopisa Hustler, ali na je doma}ica koja reciklira sme}e, koji pada s balkona, ru{i sve pred so- potpuno usredoto~en na I. amandman bavi se raznim slobodnim aktivnostima bom i radi sli~ne genijalne poteze da bi ameri~kog Ustava na koji se Larry i bri`no skrbi za obitelj. Toliko bri`no na kraju sekvence bio ubijen, ra|a se Flynt pozivao brane}i se od optu`bi za da ljudi, s kojima njezini uku}ani imaju akcijski film u kojemu je akcija kaos, nemoralnost i vulgarnost svojih novi- makar najmanje razmirice, zavr{avaju tu~a, nedovoljno motivirana borba, na. Tako je njegov iznimno osebujan `i- prega`eni autom, zatu~eni motkom glupi razgovor... U sljede}oj sceni pro- vot, odre|en borbom za neograni~enu itd... gonjeni se pojavljuje `iv, ali samo na- slobodu govora i tiska, nakon uvodnog Za opus Johna Watersa Moja uboji- kratko, jer ubrzo postaje jasno da je to ta mama supermirno je i stalo`eno dje- njegov brat blizanac. Slijedi, naravno, lo. Tu nema lijepih, ekstravagantnih banalni stereotip: Alain Moreau `eli i frizura na kat, umjetnih ru`i~astih pla- mora otkriti tko je njegov brat, pa od- menaca, ni Iggya Popa u koritu. Platno lazi u New York, susre}e njegovu dje- je umiveno, a sve filmsko ludilo defini- vojku, upada u cijeli niz nevolja u koji- tivno je spremljeno u glavu junakinje. ma se savr{eno snalazi..., a dalje nije No, iako se Waters naizgled prikla- te{ko pretpostaviti. nja (makar vizualnom) mainstreamu, Minuciozna gledateljska dosada Moja ubojita mama ipak je prava hi- oboga}ena je lo{om glumom Jean-Cla- mna protiv srednje klase i obitelji kao ude Van Dammea i Natashe Henstrid- njezine istaknute vrijednosti. Sprdnju s ge te pozadinskim dodatnim odre|e- Narod protiv Larryja Flynta 54 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara dijela filma uglavnom sveden na za- nog kalifornijskog pakla, stilski i nara- Nat Mauldin, Allan Scott prema scenariju Roberta E. morna zbivanja u sudnici, a posljedice tivno jednako otrcan kao i svi motivi Sherwooda i Leonarda Bercovicija, r. Penny Mar- — atentat, zatvor, ludnica — su samo koje uvodi. Film ~iji se elementi dijele shall, d. f. Miroslav Ondricek, mt. Stephen A. Rotter, ustanovljene ~injenice. U filmu koji po- na one koji su otrcani toliko da su ne- George Bowers. — gl. Hans Zimmer, sgf. Bill Gro- ~inje prizorom te{kog djetinjstva glav- kako dragi i simpati~ni i na one koji su om. — ul. Denzel Washington, Whitney Houston, nog junaka, vjerojatno s trivijalnom na- uz otrcanost jo{ i uvjereno pretencio- Courtney B. Vance, Gregory Hines, Jenifer Lewis, Lo- mjerom da se opravda njegova sudbi- zni, pa zahtijevaju i dobar `eludac — retta Devine, Lionel Ritchie, Paul Bates, Justin Pier- na, takve se »rupe« vide, pogotovo jer neuspjeli glumci, odvratni producenti, re Edmund, Lex Monson, Darvel Davies Jr. — 123 je kasnija karakterizacija Flynta, njego- prostodu{ni momak i `ena-vizija, sa- minute. — distr. Kinematografi. ve supruge Althee i suradnika, te njiho- modopadni la`ni umjetnik i slabi}, vih progonitelja s druge stane, isklju~i- uli~ni uglovi, porno-kina, mafija, po- Obnovljena ljubav ili Sve}enikova vo crno-bijela — djeca cvije}a protiv javljivanje Sama Fullera i Quentina Ta- `ena, kako bi glasio doslovan prijevod, staraca u sivim odijelima. rantina, vuk-vodi~ kroz no} i jeftina film je za ~iji su opis dovoljne ove ~eti- Formanova umje{nost u oslikavanju iluzija letenja. ri rije~i. Naime, radi se o sve}eniku sudbina odre|enih realnom, ali grotes- I pozicija Alexandre Rockwella u (Courtney B. Vance) koji zaokupljen knom dru{tvenom pozicijom u kojoj su dana{njem filmskom svijetu negdje je problemima u `upi, zapostavlja svoju se na{le, u Narodu... izgubila je bitku s izme|u sjetne i smije{ne, i dovoljno je `enu (Whitney Houston) koju ina~e preispitivanjem temelja ameri~ke civili- outsiderska da mu se mo`e mirne du{e beskrajno voli, pa je ona nesretna. No zacije, ~ega se kona~no domogao, u dopustiti snimanje filma u kojem (In valjda bi i njoj i publici trebalo biti ja- ulozi producenta filma, Oliver Stone. the soup) pri~a o tome kako je poku{a- sno da bolesni i nesretni imaju neku No, u tom tipi~no ameri~kom cirkusu, vao snimiti film, ili »ljubavne pri~e« na prednost. Barem u vrijeme Bo`i}a. To- univerzalan je pojam slobode na pri- ~ije ga je snimanje obvezao »fikcional- liko o zapletu. E, da, i svi su crnci. mjeru jednog modernog primitivca do- ni« producent iz prethodnog filma. Vi{e od dva sata redateljica nepo- veden do krajnosti. Malo je ljudi koji bi Oni se ne moraju, ali se mogu bar je- trebno razvla~i pri~u koje nema, odnos za pravo na objavljivanje `enske vagine danput pogledati. Mo`e se u njima i u kojem jedva da se i{ta mijenja, krizu `rtvovali svoj `ivot poput Larryja u`ivati, jer takav je njegov rad u sva- koja se zapravo i ne razvije, pa je sa- Flynta, ali ih je mnogo kojima se svi|a kom slu~aju mnogo vredniji od one svim nejasno {to bi u svemu tome tre- poimati slobodu govora i tiska kao ne- zgode kad se zajedno s mnogo talenti- bao raditi jedan an|eo (Denzel Was- ograni~eno pravo na sve, neovisno o ranijom Allison Anders u ^etiri sobe hington). OK, ima jedan maloljetni de- tome tko je, na koji na~in i s kakvim bezuspje{no poku{ao pribli`iti novoho- likvent, jedno dijete bez roditelja i je- namjerama upotrebljava. Zato je sam livudskim coolerima. dan odnaro|eni crnac, ali ti su proble- film Narod protiv Larryja Flynta i usp- mi tako dobro}udno prikazani, da nji- jeh koji posti`e, zanimljiviji kao socio- Josip Viskovi} hovo rje{avanje ne mo`e unijeti dramu lo{ki slu~aj, negoli kao umjetni~ko dje- u film. ^ak je i okosnica pri~e — sve- lo. Unato~ sjajnom Woodyju Harrelso- OBNOVLJENA LJUBAV / }enikovo gubljenje vjere u Boga i u nu u ulozi Larryja Flynta, te ponekad THE PREACHER’S WIFE sebe — preslaba da bi stvorila neku na- vrlo duhovitim i lucidnim dijalozima. petost. Kad bi an|eo bilo ~ime iskakao Jelena Jindra SAD, 1996. — pr. Touchstone Pictures, The Samuel iz okru`ja koje mu je povjereno, kad bi Goldwyn Company, Parkway Productions, Mundy me|u tim savr{enim bi}ima barem nje- Lane Entertainment, Samuel Goldwyn Jr., kpr. De- ga krasila neka mana — onda bi spu- NETKO ZA LJUBAV / bra Martin Chase, Amy Lemisch, Timothy M. Bour- {tanje u sve}enikovu obitelj i sam film SOMEBODY TO LOVE ne, izv. pr. Robert Greenhut, Elliot Abbott. — sc. imalo nekog smisla. No od svih simpa- SAD, 1994. — pr. Initial productions, Lumiere Pic- tures, Lila Cazes, izv. pr. Jean Cazes. — sc. Serge- i Bodrov, Alexandre Rockwell, r. Alexandre Roc- kwell, d. f. Robert D. Yeoman, mt. Elena Maganini. — gl. Mader, Tito Larriva, sgf. J. Rae Fox. — ul. Rosie Perez, Harvey Keitel, Anthony Quinn, Michael DeLorenzo, Steve Buscemi, Stanley Tucci, Steven Randazzo, Paul Herman, Samuel Fuller. — 102 minute. — distr. Poly Bros.

Netko za ljubav film je podjednako staromodna duha koliko i zanimanje »taksi-plesa~ice« kojim se prisilno bavi njegova glavna junakinja. Film podjed- nako beznadno slijep koliko i njegovi junaci u ~ekanju izbavljenja iz samot- Obnovljena ljubav: Whitney Houston 55 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

ti~nih i duhovitih ljudskih nesavr{eno- OKUS MINNESOTE / sti i poroka, an|elu je dodijeljen najbe- zli~niji — hamburgeri. Da se pokazao FEELING MINNESOTA lakom na ~evape i luk, film bi barem SAD, 1996. — pr. New Line Cinema, Jersey Films, dobio neki okus i miris, kad ve} nema Sundance Institute, Danny DeVito, Michael Sham- ni~eg drugog {to bi obojalo bljedunjave berg, Stacey Sher, kpr. Eric McLeod, izv. pr. Erwin likove i doga|aje. Dobrota, pravednost Stoff. — sc. i r. Steven Baigelman, d. f. Walt Lloyd, i ljubav tako ne postaju ni{ta vi{e od mt. Martin Walsh. — sgf. Naomi Shohan. — ul. apstraktnih imenica, jer za njih nikada Keanu Reeves, Vincent D’Onofrio, Cameron Diaz, nisu postojale prepreke. Toj bljedo}i ne Delroy Lindo, Courtney Love, Tuesday Weld, Dan poma`u ni glazbeni dijelovi, koji bi tre- Aykroyd, Levon Helm, Drew DesMarais, Aaron Mi- bali nastupiti kada rije~i vi{e nisu do- Obo`avatelj: Robert De Niro chael Metchik, Russell Konstans, David Alan Smith. voljne da izraze osje}aje. Budu}i da se — 99 minuta. — distr. UCD. nemaju na {to nastaviti, ti dijelovi samo nard ima jednu strast, a to je baseball. oduljuju ionako dosadan film. U svom On je vatreni navija~ San Francisco Gi- Okus Minnesote reprezentativan je nastojanju da ne zagrebe ni u {to bolni- antsa i obo`avatelj igra~a Bobbyja Ray- primjerak ameri~kog nezavisnog filma. je, da sve bude bez nabora, mrlje, su- burna (Wesley Snipes) koji im se upra- Mjesto zbivanja je provincija, likovi su protstavljanja dobra i zla, cijeli film vo pridru`io. No, Rayburn u novom ekscentri~ni, situacije pomaknute, izgleda kao an|elovo odijelo — izgla- klubu vi{e ne posti`e sjajne rezultate atmosfera spoj realisti~nog i za~udnog; ~ano, ~isto i dosadno sivo. Jedna zla koji su ga proslavili, {to on praznovjer- u filmu se osje}aju odjeci vrhunskih au- bjel~uga mogla je za film u~initi vi{e no tuma~i time {to njegov sretni broj toriteta nezavisne produkcije — ponaj- nego brigada crnih an|ela. A ne kao jedanaest nosi Juan Primo, glavna zvi- prije bra}e Coen, ali i Johna Dahla i najve}u prepreku s kojom se mo`e su- jezda Giantsa do njegova dolaska. Re- Tarantina. Scenaristi i redatelju Steve- o~iti jedan crni sve}enik, postaviti cr- nard, ~ija se opsjednutost Rayburnom nu Baigelmanu to je prvi film i njime se veno svjetlo na semaforu. OK, ja naj- vremenom sve vi{e pove}ava, slu~ajno ne otkriva kao nova zvijezda ameri~- bolje razumijem du{evno stanje koje to saznaje i, da bi rije{io problem svo- kog nezavisnog neba, no neprijeporno kod voza~a izaziva crveno svjetlo, ali jega ljubimca, ubije Primoa. Nakon tog ostavlja dobar dojam. Navodno, Bai- nikad mi ne bi palo na pamet zbog toga doga|aja Rayburn ponovno igra u pu- gelman zbog redateljske neupu}enosti zazvati an|ela. Pogotovo ne {treber~i- noj formi, a Renard, uvjeren u vlatiti nije sam htio re`irati film, ali su ga pro- nu kao {to je Denzel Washington. Opa- doprinos toj promjeni, sve agresivnije ducenti ipak nagovorili — s tim u vezi sni policajac na nekom paklenskom zahtijeva zahvalu za svoje djelo ne us- mogu se pojaviti primisli kako bi isti motoru bio bi sasvim dostatan. tru~avaju}i se pri tome prodrijeti u scenarij u rukama »punokrvnijeg« re- Jelena Paljan samu Rayburnovu obitelj. datelja postigao sugestivniji dojam, no Tony Scott autor je neujedna~ena isto je tako pitanje bi li se u ovom tre- opusa koji stalno varira od komercijal- nutku me|u neafirmiranim nezavisnja- nih limunada do vrijednih i zanimljivih cima lako na{ao sna`niji redatelj. djela. Obo`avatelj se ne mo`e smjestiti Osobno ne vjerujem u to, jer doista OBO@AVATELJ / ni u jednu od te dvije krajnosti, nego kreativnih ljudi nigdje nema u izobilju negdje izme|u. Prvi dio filma u kojem pa tako ni na ionako odve} razvikanoj THE FAN je prikazano psihi~ko Renardovo pro- nezavisnoj sceni. Ipak, Baigelman je padanje prili~no je superioran drugom dovoljno darovit da poka`e kako je SAD, 1996. — pr. TriStar Pictures, Mandalay Enter- dijelu kada je ve} potpuno opsjednut. tainment, Wendy Finerman, kpr. Margaret French gluma~ki dojmljivo lice Vincenta U prvoj polovici Scott i De Niro uspje{- D’Onofria. Dan Aykroyde godinama Isaacs, izv. pr. Bill Unger, James W. Skotchdopole, no prikazuju Renardov put u propast Barrie M. Osborne. — sc. Phoef Sutton prema knji- nije igrao zanimljiviji lik (mada je do- iako se u nekim trenucima javlja nei- jam da je njegov lik, jednako kao i onaj zi Petera Abrahamsa, r. Tony Scott, d. f. Dariusz Wol- zbje`na usporedba s Taksistom i Mi- ski, mt. Christian Adam Wagner, Claire Simpson. Delroya Linda, trebao dobiti vi{e pro- chaelom Douglasom u Danu ludila. U — gl. Hans Zimmer, sgf. Ida Random. — ul. Ro- drugom djelu filma redatelj se priklanja bert De Niro, Wesley Snipes, Ellen Barkin, John Le- komercijalizaciji i na povr{inu izbija su- guizamo, Benizio Del Toro, Patti D’Arbanville-Qu- kob izme|u Renarda i Rayburna koji inn, Chris Mulkey, Andrew J. Ferchland, Brandon kulminira na stadionu tijekom baseball Hammond, Charles Hallahan. — 114 minuta. — distr. UCD. utakmice (sli~no okru`je je Scott upo- trijebio i za kraj filma Prljavi igraju pr- ljavo). No, najve}e zamjerke treba upu- Gill Renard (Robert De Niro) prili~no titi scenariju i nedovoljnom psiholo{- je neuspje{an prodava~ no`eva s isto kom razvijanju odnosa izme|u obo`a- tako neuspje{nim privatnim `ivotom. @ena ga je ostavila i ponovno se udala, vatelja i njegova idola. te on sina vi|a vrlo rijetko. Ipak Re- Sanjin Petrovi} Okus Minnesote: Cameron Diaz i Keanu Reeves 56 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara stora), dok je povratak Keanu Reevesa Na kraju, moralna dvojba koju `eli nezavisnoj produkciji (gdje je, u Van izazvati ovaj medicinski triler — da li Santovu Mom privatnom Idahu, ostva- `rtvovati nekolicinu da bi se spasili rio dosada{nju ulogu karijere), osvje`a- mnogi — plitka je, bezazlena i neva`na vaju}i izlet iz holivudskog okru`ja u u usporedbi s matemati~kom dvojbom kojem se sve vi{e gubi. Jo{ da je Baigel- koja kod gledatelja nastaje kao nuspo- man naslutio da se u Courtney Love java — koliko sam, za novac koji sam krije novo gluma~ko ~udo (a trebao je dao za sjedenje u kinu, mogao stajati za samo njen mali epizodni lik konobari- {ankom. ce gurnuti u D’Onofriovo naru~je), da- Jelena Paljan nas bi o njemu pri~ali kao o velikom redatelju glumaca. Dakle, film je dobar, Baigelman RESTORATION obe}ava (ni Dahlov prvijenac Ubij me SAD, 1996. — pr. Segue productions, Avenue Pictu- ponovo nije nikoga oborio s nogu, ali res, Oxford Film Company, Cary Brokaw, Andy Pa- onda je do{ao briljatni Red Rock West), terson, Sarah Ryan Black, kpr. Bob Weinstein, Har- no jedna stvar je upozoravaju}a. Uvijek vey Weinstein, Donna Gigliotta, izv. pr. Kip Hagopi- sam sklon autorima koji prljavi svijet an. — sc. Rupert Walters prema romanu Rose Tre- oplemenjuju ~isto}om ljubavi, no na`a- main, r. Michael Hoffman, d. f. Oliver Stapleton, mt. lost Baigelman se u tretmanu ljubavnog Garh Craven. — gl. James Newton Howard, sgf. para Reeves — Diaz ne pokazuje au- Pod svaku cijenu Eugenio Zanetti. — ul. Robert Downey Jr., Sam Ne- tenti~nim romanti~arom nego razvod- ill, David Thewliss, Polly Walker, Meg Ryan, Ian njenim sentimentalcem (za usporedbu, Te{ko su doku~ivi razlozi uprizore- McKellen, Hugh Grant, Ian McDiarmid, Mary Macle- par Slaater — Arquette u Pravoj ro- nju tog bezbroj puta kloniranog obras- od, Mark Letheren, Sandy McDade, Rosalind Ben- mansi izvorni je romanti~arski proi- ca medicinskog trilera. Ako je cilj filma nett. — 118 minuta. — distr. UCD. zvod) i to je zapravo ono {to njegovu bio svratiti pozornost ~ovje~anstva na filmu prije~i vi{e domete od onih koje Hugha Granta, u tome ba{ i nije uspio. Zanima li vas vjerna rekonstrukcija je ostvario, a mo`da }e njemu samom Ne zato {to bi Grant bio lo{ glumac, Engleske 17. stolje}a, tad vas Restaura- prije~iti i u budu}nosti. nego zato {to je lik lije~nika koji tuma- cija, redatelja Michaela Hoffmana zasi- Damir Radi} ~i tako ispravan, bezli~an i dosadan da gurno ne}e razo~arati. Naime, rije~ je o je normalnom gledatelju sasvim svejed- djelu dojmljive vizualnosti, s minucio- POD SVAKU CIJENU / no {to }e se s njim dogoditi. Nakon znim prikazom doba o kojem film zbo- predugog, a o~ajno predvidljiva zaple- ri. No, to nije sve. U Restauraciji glume EXTREME MEASURES ta, sva se klju~na pitanja rje{avaju u sve same zvijezde. Robert Downey, Jr., SAD, Velika Britanija, 1996. — pr. Columbia, Castle dvije replike. Motivi koji se ~ine zani- Sam Neill, Hugh Grant i Meg Ryan, Rock Entertainment, Simian Films, Elizabeth Hur- mljivijim od sredi{njeg zbivanja, obra- imena su koja sama po sebi dovoljno ley, kpr. Chris Brigham, izv. pr. Andrew Scheinman. |eni su usputno, povr{no, te njihovo govore. Ipak nemojte pogre{no zaklju- — sc. Tony Gilroy prema knjizi Michaela Palmera, postojanje u filmu i nema opravdanja. ~iti da se radi o tipi~nom djelcu koje r. Michael Apted, d. f. John Bailey, mt. Rick Shaine. Kada se Grant na|e u situaciji koja za- mami gledatelja svojom zvu~nom glu- — gl. Danny Elfman, sgf. Doug Kraner, — ul. htijeva neku istaknutiju osobinu, sce- ma~kom postavom i rasko{nom vizual- Hugh Grant, Gene Hackman, Sarah Jessica Parker, narist i redatelj potrude se da ga {to no{}u, dok u biti ne nudi ni{ta vi{e od David Morse, Bill Nunn, John Toles-Bey, Paul Guil- prije izvuku iz nje. Tako se Grantov toga. foyle, Debra Monk, Shaun Austin-Olsen, Andre De mogu}i sukob s gomilom bijesnih be- Restauracija je ambiciozni uradak Shields. — 118 minuta. — distr. Europa film vi- sku}nika rje{ava u najboljoj maniri filma{a koji je `elio ponajprije sugestiv- deo. uljudnog razgovora, dok se njegovoj no predo~iti uzbudljivi `ivot odre|ene moralnoj dvojbi o (ne)eti~nosti pokusa dru{tvene skupine srednjovjekovne En- Prvo dvoje smrtno prepla{enih ljudi u na ljudima posve}uje ista pozornost gleske, ali i povu}i brojne usporednice bijegu, onda uobi~ajen dan na odjelu kao i muhi koja mu je sletjela na ruku. sa zbivanjima u nama bli`oj sada{njosti. hitne slu`be, onda neobi~an smrtni slu- Sve te nedostatke redatelj nije ni po- Obje zada}e Hoffman je uspje{no oba- ~aj koji mladom lije~niku (Hugh ku{ao nadomjestiti, nego je svoj posao vio, a gledatelju postaje jasno da se ne Grant) ne da mira, onda upitne ~estice odradio tako sterilno, da se ~ini kako radi samo o jo{ jednoj rasko{noj rekon- na koje lije~nik ne dobije odgovor, bi bilo koja kultura iz Petrijeve zdjelice strukciji pro{losti, ve} o pravoj socijal- onda mala istraga, onda prili~na frka, isti posao odradila jednako dobro. noj drami koja polako poprima sve vi{e onda lije~nik stupa u akciju, onda ot- Film uspijeva biti zanimljiv tek u trenu- maha, da bi pred kraj u potpunosti pre- kri}e da se izvode medicinski pokusi na cima kad je prisutan glavni negativac vladala naoko neobvezni ton Restaura- ljudima, pa nekoliko fizi~kih obra~una, — lije~nik koji pokre}e pokuse na lju- cije. jedan neo~ekivani obrat, malo moralne dima, ali to samo zahvaljuju}i karizma- Neki recenzenti zamjerali su Hoff- dvojbe, jo{ jedan obra~un i kraj. ti~nosti Genea Hackmana. manu pretjeran odlazak u {irinu, kojim 57 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

Tufano, mt. Masahiro Hirakubo. — gl. Simon Bos- SPACE JAM well, sgf. Kave Quinn. — ul. Kerry Fox, Christopher Eccleston, Ewan McGregor, Ken Stott, Keith Allen, SAD, 1996. — pr. Warner Bros., Uli Meyer Featu- Colin McCredie, Victoria Nairn, Gary Lewis, Jean res, Character Builders, Charles Gammage Animati- Marie Coffey, Peter Mullan. — 90 minuta. — dis- on, Courtside Seats Productions, Northern Lights tr. Blitz video. Entertainment, Rees/Leiva Productions, Spaff Ani- mation, Stardust Pictures, Steven Paul Leiva, Joe »Kakav je Shallow Grave?« pitanje je Medjuck, Ivan Reitman, kpr. Gordon Webb, Curtis na koje sam ~esto odgovarao. »Bolji je Polk, izv. pr. David Falk, Ken Ross. — sc. Leonardo od Trainspottinga«, bio je moj diplo- Benvenuti, Timothy Harris, Steve Rudnick, Herschel matski odgovor. Mnogi }e re}i da ima Weingrod, r. Joe Pytka, d. f. Michael Chapman, mt. mnogo filmova boljih od Trainspottin- Sheldon Kahn. — gl. James Newton Howard, sgf. ga — i tako da se vra}amo na po~etak. Geoffrey Kirkland. — ul. Michael Jordan, Charles Sasvim malo ubojstvo pri~a je o troje Barkley, Larry Bird, Larry Johnson, Shawn Bradley, mladih ljudi koji su slijedom okolnosti Wayne Knight, Patrick Ewing, Theresa Randle, gla- uvu~eni u smrt svojega misterioznog sovi: Danny DeVito, Bob Bergen, Dee Bradley Ba- podstanara i prisvajaju njegov novac. ker, Bill Farmer, Kath Soucie. — 81 minuta. — Takva pri~a postaje jedan od najboljih distr. Kinematografi filmskih predlo`aka vi|enih u posljed- Restoration nje vrijeme. Solidna gluma~ka ekipa i Iako je Space Jam namijenjen klincima kvalitetan tekst, daju gledatelju priliku koji jo{ ne sline na poprsje Demi Moo- za razmi{ljanje ({to je danas prava rijet- se povremeno gubi iz vida njegov au- re jer poslije crti}a moraju u krevet, i kost) o ljudskoj psihi i njezinim devija- torski anga`man. No, kako je rije~ o njima je jasno da igra~u poput Michae- cijama uzrokovanih pohlepom, stra- filmskoj adaptaciji romana Rose Tre- la Jordana u ko{arka{koj dvorani speci- hom, i mr`njom. main, za vjerovati je kako je ovo danak jalni efekti mogu zatrebati samo u ru`- Danny Boyle ima dobar nos za oda- pla}en `elji za {to preciznijom prezen- nom snu ili nekom lo{em filmu. Space bir scenarija, no to ga ne ~ini velikim tacijom pisanog predlo{ka. Nije na od- Jam je upravo to, filmska slikovnica redateljem. Najve}a zamjerka djelu jest met napomenuti kako Hoffmanovi {i- bez ~arobne topline bajke ili pou~nosti Boyleova — na momente — nesuvisla roki redateljski zahvati ipak daju Resta- basne, a o humoru da se i ne govori. uraciji dojam neobveznosti, ali se ~ini re`ija. Kad to ka`em, mislim na prili~- da je to daleko bolje od iritantnog inzi- no neprimjerene metode koje rabi u Dobri, djeci poznati crtani likovi stiranja na {to preciznijem predo~ava- odre|enim dramatur{kim situacijama. predvo|eni Zekoslavom Mrkvom bit nju osobna autorova svjetonazora, me- Za tenziju, strah i ostale elemente koji }e zarobljeni na Planetu kretena zle i todom za kojom rado pose`u manje ~ine bitan dio svakog kriminalisti~kog pokvarene crtane bra}e, ako ih ne po- kvalitetni filma{i. filma, ve} su odavno stvorene odredni- bjede u ko{arka{koj utakmici. Zbog Hoffman, me|utim, snagu svojeg ce i na~ini do~aravanja, koje svaki au- toga }e oteti sa Zemlje najboljeg igra~a djela pronalazi ne samo u ambicioznoj tor na sebi svojstven na~in koristi kao NBA lige, ali negativci su lukaviji — fabuli i vrlo jasnim paralelama sa sa- dio vlastitog rukopisa. Boyleovo dra- oni }e ukrasti talent i snagu nekoliko da{njim vremenom, ve} i u rafiniranoj sti~no odstupanje od tih odrednica ne ko{arka{kih zvijezda i od svojih malih i slici vizualne rasko{i sredine u kojoj se bi bio toliki problem kad time ne bi po- zdepastih prvotimaca stvoriti nepobje- radnja odigrava. Zasluge podjednako stizao suprotan efekt od `eljenog. No, dive divove. Ah, zar vi{e nikada ne}e- pripadaju scenografu Eugeniu Zanetti- unato~ tome, Sasvim malo ubojstvo je mo vidjeti na{e crtane junake? Uh, zar u i kostimografu Jamesu Achesonu, film koji se mo`e s u`itkom gledati. }e No} ko{arke izgledati kao dvoboj Croatie osiguranja i Benstona? Ili }e koji su 1995. godine nagra|eni Osca- Martin Milinkovi} rom za svoj doprinos Restauraciji, ali i Michael Jordan ipak sve vratiti na svo- vrlo raspolo`enim glumcima, posebice je mjesto? izvrsnom Robertu Downeyu, Jr. Nepotrebno je govoriti kako se pro- ducent filma Ivan Reitman, zauzet mu- Mario Sabli} kotrpnim poslom uvo|enja ljudi od krvi i mesa u svijet animacije, nije ni SASVIM MALO potrudio da Space Jam nalikuje na neki UBOJSTVO / smisleni niz pokretnih slika. A i za{to bi? Pa imao je Warner Bros-ove crtane SHALLOW GRAVE junake i Michaela Jordana, Charlesa Velika Britanija, 1995. — pr. Channel Four Films, Barkleya, Patricka Ewinga, Larryja Bir- Figment Films, Glasgow Film Fund, Gramercy Pictu- da. Ah da, i Vladu Divca. I previ{e za res, PolyGram, Andrew MacDonald, izv. pr. Allan isplativ projekt. Scott. — sc. John Hodge, r. Danny Boyle, d. f. Brian Sasvim malo ubojstvo: Evan McGregor Jelena Jindra 58 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

Svjetlost dana

SVJETLOST DANA / ku, uspijeva spasiti i ljude (me|u njima TAJANSTVENI OTOK i Amy Brenneman) i svoj uni{ten profe- DAYLIGHT sionalni ugled..., a da pri tom ni u jed- DOKTORA MOREAUA / SAD, 1996. — pr. Universal City Studios, Davis En- nom trenutku nad gledateljem ne izve- THE ISLAND OF DR. tertainment, John Davis, Joseph M. Singer, David T. de svoj ~uveni »poljubac smrti«. Kazati MOREAU Friendly, kpr. Hester Hargett, Herbert W. Gains, izv. sada da je Svjetlost dana dobar film pr. Raffaella De Laurentiis. — sc. Leslie Bohem, r. samo zato {to u filmu Stallone nije SAD, 1996. — pr. New Line Cinema, Edward R. Rob Cohen, d. f. David Eggby, mt. Peter Amundson. izveo »ono«, zna~ilo bi isto {to i re}i Pressman, izv. pr. Tim Zinnemann, Claire Rudnick — gl. Randy Edelman, sgf. Benjamin Fernandez. »moglo je biti i gore«. Ali uistinu i jest Polstein. — sc. Richard Stanley, Ron Hutchinson — ul. Sylvester Stallone, Amy Brenneman, Viggo »moglo biti gore« (znamo mi dobro prema romanu H. G. Wellsa, r. John Frankenheimer, Mortensen, Dan Hedaya, Jay O. Sanders, Karen Yo- Stallonea). Ako ni za {ta drugo, onda d. f. William A. Fraker, mt. Paul Rubell. — gl. Gary ung, Claire Bloom, Vannessa Bell Calloway, Barry- za njegov poljubac smrti. Chang, sgf. Graham »Grace« Walker. — ul. Marlon Newman, Stan Shaw, Renoly Santiago, Colin Fox, Kao pripadnik `anra katastrofe Brando, Val Kilmer, David Thewlis, Fairuza Balk, Danielle Harris. — 114 minuta. — distr. Kinema- Svjetlost dana pru`a gledatelju sve ono Marco Hofschneider, Temuera Morrison, William tografi. zbog ~ega je doti~na vrsta poznatija Hootkins, Peter Elliott, Mark Dacascos. — 95 minu- pod nadimkom katastrofalnog `anra. U ta. — distr. UCD. Jedan od najstra{nijih filmskih prizora tunelu se okuplja mali spektar dru{tva svih vremena jest onaj kada Sylvester — od zatvorenika do biznismena, od Dani visoka ugleda Johna Frankenhei- Stallone — recimo u Rockyu — iz sple- ~itavih obitelji do usamljenih djevojaka mera odavno su ve} stvar pro{losti. ta svih svojih masnica, otvorenih braz- — sve zombi-likova (definiranih tek Potpisnik djela poput Mand`urijskog gotina, nabreklih `ila i napetih mi{i}a, dru{tvenim polo`ajem i shematskim kandidata ve} dugo vremena nije sni- ispusti pobjedonosni urlik boli. Krik krokijem »njihove pri~e«), kojima na mio film koji bi ga vratio na stare pozi- {to dolazi iz misti~ne druge dimenzije ~elu stoji super-zombi u liku Sylvestera cije. To ne}e u~initi ni Tajanstveni otok kategorija kao {to su to »lo{e«, »kata- Stalonea i njegova herojskog iskuplje- doktora Moreaua. strofalno« ili »tragi~no«. U Svjetlosti nja za neki gaf iz herojske pro{losti. I Dodu{e, Frankenheimeru je olakot- dana Roba Cohena Sylvester Stallone dok plamen li`e, a eksplozije protresa- na okolnost {to je u redateljsku stolicu usko~io u posljednji trenutak, to~nije ulazi u tunel izme|u New Jerseya i ju skupinu na{ih junaka, gledatelj se nakon {to je otpu{ten Richard Stanley. Manhattana spasiti ljude odsje~ene ek- pita »{to bi moglo biti gore«. A odgo- Na{av{i se u nezahvalnom polo`aju, splozijom kemijskog otpada. On se vor glasi: sitnice. Neke zastra{uju}e sit- Frankenheimer se odlu~io igrati na si- nadljudskim naporima bori s vodenom nice, naspram kojih sve to izgleda beni- gurno — naglasak je stavio na specijal- bujicom, vatrom, raspadaju}im tune- gno poput bo`i}nih pri~a. ne make up efekte i poslu`io se kariz- lom i ljudskim strahovima. Naposljet- Dragan Jurak mom ostarjelog Marlona Branda. Da- 59 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

kako, rezultat nije djelo kojim bi se tre- redatelja Mikea Leigha mogli bismo TIJELO KAO KNJIGA / balo hvaliti. Naime, tr}oj adaptaciji olako proglasiti tek golim liferantom istoimena romana H. G. Wellesa treba- cinizma. Nihilizam {to ga je njegov ja- THE PILLOW BOOK lo je pristupiti barem s malo vi{e po{to- ha~ moralne apokalipse (David Thew- vanja, ako ni{ta drugo. Svesti Wellesov lis) u Razgoli}enima zajedljivo propisa- Velika Britanija, Nizozemska, Francuska, 1995. — rukopis na puko gomilanje dojmljivih o po londonskim ulicama, presrelo je, pr. Kasander & Wigman Productions IBV, Alpha slika u najmanju je ruku bezobrazno. pak, novo vrijeme melodrame. Melo- Films, Woodline Films, Channel Four Films, Studio Zbog toga Tajanstveni otok doktora drama je pak naletjela na tipi~no bri- Canal +, DeLux Productions, Kees Kasander, izv. pr. Moreaua vi{e mo`e poslu`iti kao be- tanski smisao za stvarnost i `anrovske Terry Glinwood, Jean-Louis Piel, Denis Wigman. sprijekoran portfolio za makeu up arti- korekcije. Mike Leigh tako se bezbolno — sc. i r. Peter Greenaway, d. f. Sacha Vierny, mt. sta, negoli {to funkcionira kao suge- i dojmljivo vratio temama svojih hva- Chris Wyatt, Peter Greenaway. — sgf. Wilbert van stivna cjelina. ljenih filmova iz ta~erovske ere poput Dorp, Andree Putman, Emi Wada. — ul. Vivian No, za Frankenheimera je nedvoj- Visokih nada (High Hopes), gdje se nje- Wu, Yoshi Oida, Ken Ogata, Hideko Yoshida, Ewan beno najbolnija to~ka filma upravo ~i- gov smisao za satiru, groteskno portre- McGregor, Judy Ongg, Ken Mitsuishi, Yutaka Honda, njenica da njegovi najsugestivniji od- tiranje i realisti~ko slikanje dru{tvene Barbara Lott. — 126 minuta. — distr. Blitz lomci vi{e djeluju poput parodije, ne- sredine, dojmljivo nadopunjavao istan- goli {to zaista pla{e gledatelje. Tome u ~anim osje}ajem za emocionalno poan- velikoj mjeri pridonosi Marlon Brando tiranje. Takvim klju~em otvorio je Le- Za po~etak isprika fanovima Petera u jo{ jednoj posve nepotrebnoj ulozi, te igh dossier jedne engleske obitelji u Greenawaya, jer im se u njihovoj zane- posebice Val Kilmer. On sasvim sigur- melodrami Secret and Lies, paze}i da senosti ni uz najbolju volju ne mogu no nije bio zainteresiran za ovaj proje- godinama ~uvane obiteljske »tajne i pridru`iti. Prilikom gledanja bilo kojeg kat (na~as ga je zamijenio Rob Mor- la`i« ne iscure u sapunskim mjehuri}i- Greenawayovog filma prvo {to bi mi row, ali se Kilmer vratio nakon otpu- ma, nego u opipljivim kri{kama »imiti- padalo na pamet je da je rije~ o afekta- {tanja Stanleya), {to je itekako vidljivo ranog `ivota«. S velikom dozom vrsne ciji, zapravo pravom stereotipu kvazi pri svakom njegovu pojavljivanju. gluma~ke improvizacije, blagom glazu- umjetnika koji svoja djela radi proku{a- Ukratko, rije~ je o uradku koji nikome rom melosa i strogo kontroliranim na- nim receptom: bizarnost+provokaci- od umije{anih ne slu`i na ~ast. Osim, mazima drame. ja+lijepe sli~ice = art. Karakteristi~na naravno, make up artistu. greenawayjovska ambicioznost i viso- U dossieru se na{la jedna usamljena koparnost niti ovaj put nisu izostale, Mario Sabli} crna djevojka (Marianne Jean Baptiste) no kao da su upale u ne{to podno{ljivi- koja traga za svojom pravom majkom, ji kalup. U Tijelu kao knjiga Greena- jedan malogra|anski bra~ni par bez way se ponovno vra}a svojoj omiljenoj djece optere}en ku}enjem i nekretnina- temi, sprezi ljubavi i mo}i, no kako je TAJNE I LA@I / ma, te jedna samohrana majka iz rad- istu obra|ivao ve} mnogo puta i dota- SECRETS & LIES ni~kog predgra|a s izvanbra~nom knuo plafon s kanibalizmom u Kuharu, k}erkom (Brenda Blethyn) i tajnom lopovu, njegovoj `eni i nezinom ljubav- Velika Britanija, 1995. — pr. CiBy 2000, Thin Man upisanom na kartonu socijalne ustano- niku, na istu temu nema vi{e mnogo{to Films, Channel 4 Films, Simon Channing-Williams, ve. Da bi »vodu« hladne svakodnevice dodati. Stoga pribjegava mistifikaciji izv. pr. Phillip Kenny. — sc. i r. Mike Leigh, d. f. Dick razlomljene obitelji, dramatur{ki doj- kineske kaligrafije, a da bi sve bilo u Pope, mt. Jon Gregory. — gl. Andrew Dickson, sgf. mljivo i psiholo{ki uvjerljivo dotjerao njegovu stilu, ona se obredno vr{i na Alison Chitty. — ul. Timothy Spall, Phyllis Logan, do toplog obiteljskog »krvotoka«, Le- ljudskim tijelima i, dakako, neraskidivo Brenda Blethyn, Claire Rushbrook, Marianne Jean- igh vrlo pa`ljivo skrbi o likovima. Po- je povezana sa seksom. Sve to zapakira- Baptiste, Elizabeth Berrington, Michele Austin, Lee put iskusnog dokumentarista i vje{tog no je u arbitrarnu dramsku konstrukci- Ross, Lesley Manville, Ron Cook, Emma Amos. — psihologa, on im se poku{ava pribli`iti ju koja ponekad podsje}a na glasovitu 141 minuta. — distr. Adria film. iz prikrajka, odakle ih mo`e promatra- brojalicu Davljenje po brojevima, po- ti kao nositelje razli~itih statusnih pozi- vremeno na holivudske filmove osvete, Kad bi se uhvatili tek Razgoli}enih, cija i obiteljskih funkcija, ali i kao fru- a dodatno je ure{ena urezivanjem i njegova prethodnog filma, britanskog strirane pojedince s osobnim tajnama. multiplikacijom ekrana. Film je stoga »Happy end« nakon dramati~ne ek- zanimljiv upravo onoliko, koliko neko- splozije emocija oko obiteljskog stola, ga zanimaju gole `ene, kaligrafija, ili mo`da pomalo i »la`e« udovoljavaju}i mu{ki spolni organi {to sve Greenaway `anrovskim konvencijama melodrame. vrlo pa`ljivo i efektno snima, dok je je- Sve drugo, ljudske mane i vrline, tajne dini intrigantni motiv filma onaj u ko- i `elje, osame i sjete, zahvaljuju}i izvr- jem Greenaway, mora se priznati s ne- snoj glumi i Leighovoj sugestivnoj in- o~ekivanom suptilno{}u, prati emanci- scenaciji »`ivota«, doimaju se istiniti- piranje glavne junakinje, odnosno nje- ma, te svakom cinizmu okre}u le|a. no pretvaranje iz objekta u subjekt, iz `ene po kojoj se pi{e u `enu koja pi{e Tajne i la`i: Brenda Blethyn, Marianne Jean-Baptiste Diana Nenadi} po drugima. 60 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

U kontekstu Greenawayevog film- VRANA II. / skog opusa Tijelo kao knjiga mo`e se uvrstiti negdje u zlatnu sredinu, kako THE CROW II: svojim formalnim karakteristikama CITY OF ANGELS tako i uspje{no{}u. Kona~no, i po doj- mu koji film ostavlja na normalnog, ta- SAD, Velika Britanija, 1996. — pr. Bad Bird Pro- kozvanog prosje~nog kinogledatelja za duction, Miramax, Dimension Films, Edward R. kakvog i sebe neskromno smatram. Pressman, Jeff Most, (kpr. Michael Flynn), izv. pr. Dakle, srednje dosadno. Bob Weinstein, Harvey Weinstein, Alessandro Ca- mon. — sc. David S. Goyer, r. Tim Pope, d. f. Jean Igor Tomljanovi} Yves Escoffier, mt. Michael N. Knue, Anthony Red- man, Barry Dresner, Neil Eric Wenger. — gl. Grae- me Revell, sgf. Alex McDowell. — ul. Vincent Perez, Mia Kirshner, Richard Brooks, Vincent Castellanos, Ian Dury, Tracey Ellis, Thomas Jane, Iggy Pop, Thuy Trang, Eric Acosta, Beverley Mitchell. — 85 minuta. — distr. UCD. UCJENA / RANSOM Vrana 2 ponovno o`ivljava istu temu i SAD, 1966. — pr. Touchstone Pictures, Scott Rudin, sli~an zaplet, koji je ve} vi|en u pret- Brian Grazer, B. Kipling Hagoplan, kpr. Adam hodnom istoimenom filmu. Osim vrlo Schroeder, Susan Merzbach, izv. pr. Todd Hallowell. sli~ne pri~e, spona izme|u dva nastav- — sc. Richard Price, Alexander Ignon, r. Ron Ho- ka lik je Sarah (Mia Kirshner), koja je u ward, d. f. Piotr Sabocinski, mt. Dan Hanley, Mike prvom dijelu bila djevoj~ica, a ovdje je Hill. — gl. James Horner, sgf. Michael Corenblith. odrasla djevojka. To je vjerojatno bio — ul. Mel Gibson, Rene Russo, Brawley Nolte, Gary jedan od razloga smje{taja filma u bu- Sinise, Delroy Lindo, Lili Taylor, Liev Schreiber, Don- du}nost. Drugi, zna~ajniji odmak jest, nie Vahlberg, Evan Handler, Nancy Ticotin, Michael da se samo u budu}nosti Los Angeles Vrana II. Gaston, Kevin Neil McCready, Paul Gullfoyle, Allen mogao pretvoriti u grad kojim vladaju Bernstein, Jose Zuniga, Dan Hedaya. — 121 minu- kriminalci, droga i smrt, a predstavnici Pri~a po~inje kada se Ashe Corven ta. — distr. Kinematografi vlasti uop}e se ne pojavljuju. (Vincent Perez) sa svojim sinom na|e na pogre{nome mjestu u pogre{no vri- jeme (kako to uvijek biva), te postaju svjedocima ubojstva najja~e gradske bande koja kontrolira prodaju droge. Ne razmi{ljaju}i puno, kriminalci ubi- jaju ne`eljene svjedoke, no, kao i u pr- vom dijelu, vrana koja simbolizira vezu izme|u svijeta `ivih i mrtvih, o`ivljava Asha kako bi, uz pomo} Sarah osvetio sinovljevu i svoju smrt. Redatelj Tim Pope karijeru je izgra- dio na videospotovima (rade}i s The Cure, Davidom Bowiejem, Soft Cell i dr.), {to je i vi{e nego vidljivo u filmu. Zapravo jedina vrlina filma je kolika- tolika vizualna atraktivnost. Scenarij je potpuno predvidljiv i naivan, a dijalozi su ispod svake mogu}e razine. Sve je usredoto~eno na prikaz Asheove osve- te, a njegov je odnos sa Sarah ostao potpuno nerazra|en. Glumci nisu po- pravili ukupan dojam, glume}i potpu- no nezainteresirano i neuvjerljivo. Za- pravo, cijeli film je u monta`i mogao biti srezan na duljinu videospota, a da mu ne uzmanjka ni{ta od onoga {to film (ne) pru`a. Ucjena: Mel Gibson, Rene Russo Sanjin Petrovi} 61 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

sku snagu«. Ogromne koli~ine teksta u Gasman kao lokalni don). Mjestimice off-naraciji jednostavno su otrcane, izuzetna redateljska razrada biva uludo lo{e i ljigave, te kvare Levinson/Ballha- potro{ena nad neuzbudljivim, posu|e- usova dobra vizualna rje{enja (primje- nim ili nerazra|enim motivima nein- rice, vo`nja tunelom unatrag, kao pre- spirativnog predlo{ka. Sleepers tako lazak od posljednje scene zlostavljanja biva apsolutno gubljenje vremena za do sljede}e vremenske razine, bila bi sve umije{ane stvaratelje i gledatelje, sasvim korektna implikacija nastojanja osim za samog protagonista, pisca zlostavljanih junaka da doga|aje »poti- predlo{ka i izvr{nog producenta Lo- Vrijeme osvete snu duboko u sebi« da nam to isto u renza Carcaterru ~ija je osvetni~ka mi- voiceoveru eksplicitno ne obja{njava i sija filmom valjda dovr{ena, pa bi za VRIJEME OSVETE / glas Jasona Patricka). Najgore je {to eventualno daljnje istjerivanje demona SLEEPERS Carcaterra, pi{u}i o vlastitu iskustvu, svoje pro{losti zaista morao za savjet ~uvare koji su ga zlostavljali prikazuje upitati ugledne medicinske, a ne film- SAD, 1996. — pr. Warner Bros, PolyGram Film kao potpune izopa~ene zvijeri bez ika- ske djelatnike. Productions, Propaganda Films, Baltimore Pictures, kvih drugih ljudskih osobina. Nije Josip Viskovi} Barry Levinson, Steve Golin, kpr. Lorenzo Carcater- znatno bolji ni u karakterizaciji svojih ra, izv. pr. Peter Giuliano. — sc. Barry Levinson prijatelja, niti je pri~a ostala i{ta drugo prema knjizi Lorenza Carcaterra, r. Barry Levinson, do puke bilance doga|aja. ZAVODLJIVA LJEPOTA / d. f. Michael Ballhaus, mt. Stu Linder. — gl. John Sleepers su tako ispali film koji STEALING BEAUTY Williams, sgf. Kristi Zea. — ul. Kevin Bacon, Robert izgleda i zvu~i »veliko«, ali ne impresi- De Niro, Dustin Hoffman, Bruno Kirby, Jason Patric, onira doista ni~im: kao cjelina suvi{e je Italija, Velika Britanija, Francuska, 1995. — pr. Fic- Brad Pitt, Brad Renfro, Ron Eldard, Billy Crudup, razvu~en, u pojedinostima pre{tur, pa tion Cinematografica, Recorded Picture Company, Vittorio Gassman, Terry Kinney, Frank Medrano, Jo- ni veliki i dobri glumci ne znaju {to bi UGC Images, Jeremy Thomas, izv. pr. Yves Attal. — nathan Tucker, Geoffrey Wigdor, Joe Perrino, Minni- s posve papirnatim i jednodimenzio- sc. Susan Minot, r. Bernardo Bartolucci, d. f. Darius e Driver. — 147 minuta. — distr. Europa film vi- nalnim likovima (izuzetak je Vittorio Khondji, mt. Pietro Scalia. — gl. Richard Hartley, deo.

Barry Levinson o~ajni~ki je htio veliki film: prihvatio se autobiografskog ro- mana Lorrenza Carcaterre koji najprije pri~a o jo{ jednom od »onih« odrasta- nja u sumnjivim ~etvrtima New Yorka, a zatim se trudi biti provokativan oko »big issues«, najprije razotkrivaju}i na- silje i spolnu izopa~enost me|u ~uvari- ma jednog popravnog doma, a zatim, prikazuju}i akciju krvave osvete zlo- stavljanih pitomaca logi~nom i normal- nom, vrijednom ~ak i sudjelovanja i krivokletstva jednog katoli~kog sve}e- nika. S obje strane kamere, Levinson je okupio sjajnu ekipu (De Niro, Hoff- man, Bacon, Pitt, Renfro, Ballhaus, Williams) i ambiciozno u{ao u scenari- sti~ko-redateljski posao, koji se me|u- tim morao sru{iti zbog nekoliko, od sa- mog po~etka, krivih procjena. Prije svega, odrasli Carcaterra se kao lik u samom djelu predstavlja kao neuspje{ni novinar, i ako su na film ui- stinu vjerno prenijeti svi elementi ro- mana, uzroci te neuspje{nosti nisu ne- doku~ivi. Tri etape filma (djetinjstvo, popravni dom, osveta), toliko su raz- grani~ene da film zapravo svaki put po~inje iznova, pri ~emu nijedan od di- jelova nema toliko pri`eljkivanu »ep- Zavodljiva ljepota: Liv Tyler 62 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara sgf. Gianni Silvestri. — ul. Sinead Cusack, Jeremy Irons, Jean Marais, Donal McCann, D. W. Moffett, Stefania Sandrelli, Rachel Weisz, Liv Tyler, Carlo Cecchi, Joseph Fiennes, Jason Flemyng, Anna Mari- a Gherardi, Ignazio Oliva. — 118 minuta. — dis- tr. Europa film video.

Devetnaestogodi{nja Amerikanka »sta- romodnog« imena Lucy dolazi u pasto- ralnu sredinu talijanske provincije i dru`i se s ljudima koji ~ine svojevrsnu kozmopolitsku kulturnu koloniju, u atmosferi pro`etoj esteticizmom i ero- tizmom. Situacija koja neodoljivo pri- ziva u sje}anje prozu Henryja Jamesa, {to je Bernardo Bertolucci u promotiv- nim intervjuima i potvr|ivao, upozora- vaju}i i na ^ehova kao dio paradigme na kojoj je izgradio svoj zadnji film Ukradena ljepota. Atmosferu prividne statike i nezbivanja, ~iji su doista veliki majstori bili James i ^ehov, Bertolucci je dramatizirao s dva motiva — `eljom djevojke za punom erotskom inicija- cijom i njezinom potragom za odgovo- Zemlja i sloboda rom na pitanje tko joj je od ~lanova »komune« biolo{ki otac. u gra|enju karijere ne bi trebala zaosta- da i mladih Europljana iz internacio- Cijelu pri~u nekada{nji enfant terri- ti za svojom spotovskom dru`icom Ali- nalnih brigada, te tako pokopali {pa- ble europskog filma upakirao je, uz ciom Silverstone. njolsku republiku. I to na na~in da do- potporu vrsnog francuskog snimatelja Damir Radi} kumentaristi~ki prati skupinu, kojoj se iranskoga podrijetla Dariusa Khondjia pridru`io nezaposleni radnik David iz (Delikatese, Sedam), u sebi svojstven Liverpoola (Ian Hart), zaustavljaju}i se esteticisti~ki dizajn, no do jamesovske osobito na dugim apologetskim raspra- ili ~ehovljevske slojevitosti i transce- vama o socijalisti~koj viziji dr`ave — dentnosti ne dosti`e ni jednog trenut- kolektivizaciji na primjer. ka. [tovi{e, nastavlja infantilisti~ku li- ZEMLJA I SLOBODA / Zvu~i zamorno, no Ken Loach svo- niju po~etu prethodnim filmom Mali LAND AND FREEDOM jim izvanredno zanimljivim redatelj- Buda, tako da se Ukradena ljepota do- skim stilom i dje~jom zaneseno{}u u brim dijelom doima filmom za »ambi- [panjolska, Velika Britanija, Njema~ka, 1995. — dramu izdanih komunisti~kih ideala, cioznije« tinejd`ere. Kad se tome doda pr. Messidor Films, Parallax Pictures, Road Movies postupno uvla~i gledatelja, poput da Bertolucci nije uspio razigrati broj- Dritte Produktionen. — sc. Jim Allen, r. Ken Loach, {koljke, u Zemlju i slobodu. Koliko ne likove kojima je napu~io film, razvi- d. f. Barry Ackroyd, mt. Jonathan Morris. — gl. Ge- god njegovi junaci strastveno deklami- ti do odgovaraju}e mjere njihove od- orge Fenton, sgf. Martin Johnson. — ul. Ian Hart, rali o razlozima svoje borbe, toliko Lo- nose (osobito odnos Lucy — Alex koji Rosana Pastor, Iciar Bollain, Tom Gilroy, Marc Mar- ach prelazi prepreku dave`nosti njiho- bi trebao biti dominantan), a istodobno tinez, Frederic Pierrot, Andres Aladren, Sergi Calle- vih proklamacija dugim kadrovima u posi`e za pubertetskim scenama poput ja, Raffaele Cantatore. — 109 minuta. — distr. kojima luta po licima ljudi i obuzima skupnog pu{enja trave, moglo bi se po- Adria film. gledatelja zainteresirano{}u kamere za misliti da je rije~ o vrlo lo{em ostvare- ~ovjeka i njegovu okolinu. Svakako nju. No, to ipak nije tako. Sa svim svo- Film Kena Loacha kulturolo{ki je {ok i film koji se laka srca mo`e preporu~iti jim povr{nostima Ukradena ljepota za- za one pripremljene na njegovu radi- samo studentima re`ije. Pogotovo s ob- pravo je vrlo pitak i simpati~an film, kalnu predanost socijalisti~kim ideja- zirom na pateti~no groteskni kraj na koji samo tra`i od »ozbiljnoga« gleda- ma, partizaniji i radni~koj klasi. Nai- Davidovu pogrebu, u dana{njem Liver- telja malo suosje}anja i prepu{tanja li- me, Zemljom i slobodom taj ugledni poolu, gdje njegova unuka i dva stara jepim slikama na platnu. U tom slu~aju engleski redatelj razra~unava s lice- partijska druga pokazuju da se borba za film mo`e imati i okrepljuju}e djelova- mjerjem Staljinove komunisti~ke parti- komunisti~ke ideale nastavlja. nje, kao npr. na potpisnika ovih redo- je i zapadnoeuropskih demokracija {to va. Uz to, dobra je spoznaja da je mla- su u {panjolskom gra|anskom ratu da Liv Tyler vrlo darovita glumica koja iznevjerili idealizam {panjolskog naro- Jelena Jindra 63 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara Videoizbor

^EKAJU]I IZDISAJ / Bassett) napu{ta bogati suprug, te se Whitaker vrlo suvereno vlada fil- ona bori na sudu za {to ve}u od{tetu, a mom i polako nas, kroz epizode ~etiri- WAITING TO EXHALE istodobno ima manje veze s mu{karci- ju junakinja vodi kroz pri~u. Tijekom SAD, 1995. — pr. 20th Century Fox, Deborah Schin- ma ne `ele}i biti sama. Robin (Lela Ro- filma ~etiri lika pratimo pojedina~no, a dler, Ezra Swerdlow, izv. pr. Ronald Bass, Terry chon) ima naizmjence veze s o`enjenim sve ~etiri glavne glumice vrlo su dobro McMillan. — sc. Ronald Bass, Terry McMillan prema mu{karcem koji stalno obe}ava da }e portretirale likove. No, ipak se najvi{e romanu Terryja McMillana, r. Forest Whitaker, d. f. ostaviti svoju suprugu, te s ovisnikom o isti~e Angela Basset u ulozi povrije|ene Toyomichi Kurita, mt. Richard Chew, — gl. Kenneth narkoticima. Gloria (Loretta Devine) `ene. Male ali izuzetno kvalitetne ulo- ’Babyface’ Edmonds, sgf. David Gropman, Judy L. `ivi sama sa sinom nakon {to ju je na- ge ostvarili su znani glumci Gregory Ruskin. — ul. Whitney Houston, Angela Bassett, pustio suprug koji je otkrio svoje ho- Hines i Wesley Snipes (~ije ime se niti Loretta Devine, Lela Rochon, Gregory Hines, Dennis moseksualne sklonosti. ne spominje na {pici filma). Haysbert, Mykelti Williamson, Michael Beach, Leon, Zanimljivo je da je taj izrazito `en- Sanjin Petrovi} Wendell Pierce. — 123 minute. — distr. Continen- ski film koji doga|aje promatra iz `en- tal film. ske vizure re`irao jedan mu{karac, po- znati glumac Forest Whitaker, a scena- rij potpisuju Terry McMillan (prema ^etiri prijateljice na|u se u te{kim `i- ~ijem romanu je nastao scenarij) i Ro- votnim situacijama koje su izravno ve- nald Bass. Ipak, i uz te mu{karce iza ka- DOBITNIK / zane za mu{karce u njihovu `ivotu. Sa- mere, film ostaje tipi~no `enskim. Uz THE WINNER vannah (Whitney Houston) nikako da to njegova druga va`na zna~ajka je i SAD, 1996. — pr. Live Entertainment, Norstar En- upozna pravog mu{karca, a istodobno pripadnost crna~kom miljeu. Bijelci su tertainment Inc., Ken Schwenker, kpr. Wendy Riss, joj se u `ivot vra}a nekada{nja velika poprili~no marginalizirani i prikazani u Jeremiah Samuels, izv. pr. Mark Damon, Rebecca ljubav, te s njime ponovno stupa u vezu lo{em svjetlu, pa se kod nekih likova De Mornay. — sc. Wendy Riss, r. Alex Cox, d. f. De- iako je on o`enjen. Bernadine (Angela mo`e osjetiti i doza rasizma. nis Maloney, mt. Carlos Puente. — gl. Pray for Rain, Zander Schloss, sgf. Cecilia Montiel. — ul. Vincent D’Onofrio, Rebecca De Mornay, Delroy Lin- do, Frank Whaley, Michael Madsen, Richard Edson, Chris Ellis, Saverio Guerra, Billy Bob Thornton. — 92 minute. — distr. Europa film video.

Ako se o britanskom redatelju Alexu Coxu u devedesetim godinama uop}e i govori, onda se govori kao o filma{u koji je sa svoja prva dva filma — Repo Man (1984.) i Sid i Nancy (1986.) — odu{evio i zaslu`io pridjevak »kultni«, da bi nakon neuspjeha sljede}eg — Walker (1988.) — odselio u Mexico i pao u zaborav sredi{ta filmske industri- je. No, dok je njegov meksi~ki film Prometni policajac (1991.) sjajan poka- zatelj Coxova genijalnog bljeska, za pro{logodi{nji ameri~ki film Dobitnik to se ne bi moglo re}i. Koliko god se ^ekaju}i izdisaj on trudio — izbacivanjem pojedinih 64 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara sli~ica iz kadra, dinami~nom kamerom, pod imenom Ron Furry i uz pomo} da Fisher. — ul. Patricia Wettig, Tom Holland, i izvrsno vo|enom gluma~kom ekipom Wisenthalova centra ubacuje u desni- Dean Stockwell, David Morse, Arnold Lisnet, Lin- — oplemeniti scenarij {to ga je Wendy ~arske stranke s namjerom da razotkri- dsay Chapman, Frankie Faison, Baxter Harris, Mi- Riss napisala prema vlastitom komadu, je naciste me|u uglednim gra|anima i chael Louden, Kimber Riddle. — 180 minuta. — Dobitnik ostaje blijedim, kao na pa- njihovu povezanost s takvim organiza- distr. Continental film. piru. cijama u Americi. Glavni junak filma Philip (Vincent Film Krtica snimljen je u produkciji Steven King jedan je od najplodnijih i D’Onofrio) potpuni je autsajder u las- televizijske mre`e HBO i to prema isti- najpopularnijih suvremenih horor pisa- vega{kom dru{tvu koje }e privu}i svo- nitom doga|aju opisanom u knjizi U ca. Do sada je prema njegovim djelima jim neobja{njivim nedjeljnim dobicima Hitlerovoj sjeni novinara Yarona Swo- snimljeno nekoliko desetaka filmova i u jednom casinu. Ku}na pjeva~ica Lou- raya. Redatelj filma Englez John Mac- TV-serija {to je samo pridonijelo u~vr- ise (Rebecca De Mornay, tako|er i iz- kenzie stekao je iskustvo upravo na {}enju njegove pozicije »kralja« horora. vr{ni producent filma), optere}ena du- sli~nim projektima (^etvrti protokol) i Ovih se dana u videotekama pojavila govima prema mafiji i `eljom da negdje upravo njegov odabir za redatelja naj- ekranizacija Kingove pripovjetke Lan- drugdje po~ne novi `ivot, zavodi ga ve}i je plus ovoga projekta. Mackenzie golijeri (u sklopu zbirke ^etiri iza po- radi novca. Troje sitnih lopova sprijate- je uspio napraviti dobar i napet film u no}i) u re`iji Toma Hollanda najpozna- ljuju se s njim u namjeri da ga oplja~ka- kojem nema previ{e pedago{kog mora- tijeg po re`iji izvrsnog horora Moj su- ju. Vlasnik casina Kingman (Delroy liziranja o nacizmu, rasizmu i drugim sjed je vampir. Lindo) `eli ga uni{titi jer je dobitnik, pa problemima prisutnima u ovakvoj pri- Putni~ki zrakoplov polije}e prema za po~etak {alje svojeg »~ista~a«, Loui- ~i. On progovora o svim tim problemi- Dallasu i njegov neobi~an let predmet sina de~ka, da mu ubije oca. Philipov ma ali na {to je mogu}e manje primje- je Kingove bujne ma{te. Tijekom leta iz brat Wolf (Michael Madsen), probisvi- tan na~in, jednostavno ne `ele}i opte- aviona nestanu svi putnici i posada, jet i biv{i Louisin de~ko, tako|er `eli re}ivati gledatelja nepotrebnim stvari- osim nekolicine koji su spavali. Slijepa profitirati od njegove »sretne ruke«, a ma (za razliku od primjerice Spike Leea djevoj~ica, nervozni biznismen, pisac usput istra`uje i o~evo umorstvo. Do- koji u svojim filmovima naprosto agre- horor pri~a, ubojica i njegova potenci- bro}udan, zbunjen i naivan Philip koji sivno bombardira gledatelje hrpom jalna `rtva, samo su neki od neobi~nih od svih romanti~arski o~ekuje samo »crna~kih« problema {to itekako zna junaka filma. Oni shva}aju da je zemlja malo ljubavi mora izgubiti. Kao i nje- biti iritantno). Upravo zbog takvog re- ispod njih potpuno napu{tena, ne govo, iz nu`de i navike, la`ljivo i po- dateljskog postupka jasno je za{to Krti- mogu uspostaviti radio vezu niti s jed- kvareno dru{tvo koje je previ{e ljudski ca posti`e oba zadana cilja: napeta je i nom bazom na zemlji, te uskoro shva- slabo da bi im novac nadomjestio po- uzbudljiva, te uspijeva nagnati gledate- }aju da putuju u susret Langolijerima... trebu za emocijama. Jedino su hladni lja da ozbiljnije razmisli o problemu Izvrsna ideja i dobro razra|ena pri- zlikovci, poput Kingmana, sposobni kojim se film bavi. ~a, nekoliko suprotstavljenih likova u opstati u Las Vegasu, a takvi su uvijek Nesumnjivo je da je Mackenzie neobi~noj situaciji bili su odli~no pola- na vrhu, vuku konce nad svim sitnim imao ogromnu pomo} u odli~nome zi{te za uzbudljiv film i Holland je to du{ama i pale i gase svjetla grada kako Oliveru Plattu (Kona~na odluka, Tanka dobro iskoristio. On je odli~an u radu im se prohtije. linija smrti, Tri mu{ketira) koji je kraj- s glumcima i u stvaranju jezovite Ve} vi|eno. nje uvjerljiv u ulozi Yarona Svoraya. Taj atmosfere. Unutra{njost aviona Hol- zbunjeni glumac izra`ajnoga lica ostva- Jelena Jindra landu je poslu`ila za prizivanje klau- rio je ve} poprili~an niz vrlo dobrih strofobi~ne atmosfere i napetosti. U uloga u vi{e hitova, {to mu omogu}ava tome mu odli~no poma`e i gluma~ka KRTICA / da s vremena na vrijeme nastupi i kao ekipa, poglavito Dean Stockwell (~iji glavni glumac u manje bud`etiranim THE INFILTRATOR lik podsje}a na samoga Kinga) i odli~ni projektima. Iako televizijski film, Krti- SAD, 1995. — pr. Carnival Films, Francine LeFrak ca ne odaje produkcijsku sku~enost Bronson Pinchot. Sama pri~a Langoli- Productions, Home Box Office, Brian Eastman, Da- nego naprotiv potvr|uje sada ve} po- jera podsje}a na sli~nu epizodu Zone vid Obst. — sc. Guy Andrews, Robert J. Avrech, r. slovi~nu kvalitetu filmova u produkciji sumraka i njene prve dvije tre}ine su John Mackenzie, d. f. Michael Coulter, mt. Graham TV mre`e HBO. odli~no zami{ljene i izvedene, no kako Walker. — gl. Hal Lindes, sgf. Leo Austin. — ul. film odmi~e tako Holland gubi kontro- Oliver Platt, Arliss Howard, Michael Byrne, Julian Denis Vukoja lu nad projektom, film se polako rasi- Glover, Peter Riegert, Alan King, George Jackos. — pa i postaje monotoniji {to se vi{e pri- distr. VTI. LANGOLIJERI / THE mi~e kraju. Pojavom Langolijera na sa- LANGOLIERS mome kraju, film do`ivljava antikli- Izraelsko-ameri~ki novinar Yaron mas, no razlog tome je lo{a Hollando- Sworay dolazi u Njema~ku da bi napi- SAD, 1995. — pr. Laurel Entertainment, Spelling va izvedba, jer se Kingovoj ma{tovitoj sao ~lanak o skinheadsima i njihovu Films International, Mitchell Galin, izv. pr. David R. ideji nema {to prigovoriti. nasilnom pona{anju prema useljenici- Kappes, Richard P. Rubinstein. — sc. Tom Holland, No, znaju}i da je rije~ o televizij- ma. Me|utim, kad shvati da je situaci- Stephen King, r. Tom Holland, d. f. Paul Maibaum, skom projektu, te mane i nisu tako ve- ja puno ozbiljnija nego {to se ~ini, on se mt. Ned Bastille. — gl. Vladimir Horunzhy, sgf. Lin- like, dok je Kingova vizija naprotiv ve- 65 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

lika i ma{tovita, pa kako je jo{ sve to lum. — sc. Paul Rudnick, r. Christopher Ashley, d. f. solidno re`irano i dobro odglumljeno Jeffrey Tufano, mt. Cara Silverman. — gl. Stephen jasno je kako su Langolijeri ipak dobar Endelman, sgf. Michael Johnston. — ul. Steven We- uradak koji zaslu`uje va{u pozornost. ber, Michael T. Weiss, Patrick Stewart, Bryan Batt, Si- Denis Vukoja gourney Weaver, Nathan Lane, Olympia Dukakis, Peter Jacobson, Tom Cayler, David Thornton, Lee Mark Nelson, John Ganun. — 94 minute. — distr. MOJA ZABAVA / Continental film. IT’S MY PARTY »Komedija ponekad nastaje gdje je Moja zabava / It’s My Party SAD, 1996. — pr. United Artists Pictures, Opala najmanje o~ekujete« reklamni je slogan Productions, Joel Thurm, Randal Kleiser, izv. pr. Ro- na omotnici videokasete navedenog fil- bert Fitzpatrick, Gregory Hinton. — sc. i r. Randal mjestimice gubi na zabavi, tako da do- ma. Istina? Ne sasvim. U dana{nje vri- Kleiser, d. f. Bernd Heinl, mt. Ila Von Hasperg. — bivamo potpuno nezanimljive dijelove jeme te{ko je da nas ne{to mo`e izne- gl. Basil Poledouris, sgf. Clark Hunter. — ul. Mar- koji nemaju nikakvo bitno zna~enje u naditi, pogotovo ako dolazi iz Holly- garet Cho, Bruce Davison, Lee Grant, Devon Gum- filmu. Roberts je vrlo dobar u naslov- wooda. Ovo je 15. stranica medalje o mersall, Gregory Harrison, Marlee Matlin, Roddy noj ulozi, a i njegov partner Harrison bolesti zbog koje su crvene vrpce izra- McDowall, Olivia Newton-John, Bronson Pinchot, je solidan. Od ostatka uspje{ne gluma~- zito u modi. Jeffrey je konobar s glu- Paul Regina, George Segal, Eric Roberts, Steven An- ke ekipe koja vrvi poznatim imenima u ma~kim ambicijama, koji se zbog rizika tin, Dimitra Arlys, Christopher Atkins, Dennis Chri- manjim ulogama izdvajaju se Bronson od AIDS-a odlu~uje odre}i seksa. I ba{ stopher, Ron Glass. — 110 minuta. — distr. Ja- Pinchot, George Segal i Marlee Matlin. tada, ne biste vjerovali, upoznaje Steve- dran film. Film uspjeva izbje}i nepotrebnu pa- a koji je »onaj pravi«. Dvojba vrijedna tetiku koja mu je prijetila, ali u cjelini snimanja filma. Mo`da. Par homoseksualaca, dizajner Nikko film ostavlja poprili~no morbidan do- Problemi filma po~inju ve} sa sa- (Eric Roberts) i redatelj Brandon (Gre- jam, kojem pridonosi i prili~na doza mim Stevenom Weberom, glumcem gory Harrison) u sretnoj su vezi ve} ne- solidnog crnog humora. koji tuma~i naslovnu ulogu. Jeffrey li~i koliko godina. No, njihov zajedni~ki Sanjin Petrovi} na osobu koja ni sama nije svjesna da je `ivot poljulja saznanje da je Nikko homoseksualac, nego bi radije potr~ao obolio od side. Iako poku{avaju i dalje SVI VOLE JEFFREYJA / za prvom suknjom. Ostatak poznate normalno `ivjeti, uskoro uvi|aju da je gluma~ke ekipe trudi se biti vrckav, iro- to nemogu}e, te se rastaju. Godinu JEFFREY ni~an i smije{an, no slab i neduhovit dana poslije, bolest je kod Nikka ve} tekst u~inio je svoje. Kako minute fil- prili~no uznapredovala i zahvatila je SAD, 1995. — pr. Workin’ Man Films, The Broo- king Office, Mark Balsam, Mitchell Maxwell, Victori- ma odmi~u pred va{im o~ima po~inje- mozak, te mu doktor daje jo{ samo ne- te se pitati {to je i kome pisac htio re}i. koliko dana normalnog `ivota u kojem a Maxwell, kpr. Paul Rudnick, izv. pr. Kevin McCol- }e u potpunosti biti svjestan svoje oko- line. Imaju}i ve} vi{e puta priliku vidje- ti svoje prijatelje kako umiru u za- dnjem stadiju bolesti ili kako sami sebi oduzimaju `ivot ne `ele}i tako do~eka- ti smrt, Nikko se opredjeljuje za ovu drugu varijantu, te prire|uje veliku za- bavu na koju poziva svoju obitelj i sve prijatelje (od kojih veliku ve}inu ~ine tako|er homoseksualci), da bi se s nji- ma oprostio. Nikko ne ka`e Brandonu za svoj naum, ali on to ipak saznaje od njihove zajedni~ke prijateljice Charlene (Margaret Cho), te ipak dolazi na zaba- vu kako bi ras~istio stvari s Nikkom prije nego {to bude kasno. Ve}i dio fil- ma doga|a se za vrijeme zabave, a kroz razne flashbackove saznajemo kakva je bila njihova veza i njihov `ivot u pro{- losti. Film bi se mogao svrstati u dvije ka- tegorije. Prvenstveno kao gay film, ali isto tako i kao film o aidsu i posljedica- ma bolesti. Redatelj Kleiser ipak se Svi vole Jeffreyja 66 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 46-67 Pregled repertoara

gom svom filmu (...) mu~i strukturom, gurno ne bi privukao ni~iju pozornost fabulom i stilom« te usporediti [esticu da glavne junake — draggueenovce — s novijim filmovima Olivera Stonea »u ne glume Patrick Swayze i Wesley Sni- kojima redatelj, nemo}an da kroz pri- pes. Tako je tom plitkom, ali, mora se ~u, naraciju i glumce ka`e i poka`e {to priznati, i pitkom djelcu omogu}ena `eli, pribjegava stilskim ekstravaganci- reklama u Oprah showu i mrak kino- jama (...), nadaju}i se da }e tako biti dvorana, a u nas »tek«, videokaseta i... rje~it«. Tako zbori uva`eni kriti~ar recenzija. @ivorad Tomi}, stavljaju}i znak jedna- Troje njujor{kih transvestita zaglavit [estica: Spike Lee kosti izme|u iskonskog (neo)moderni- }e na svome putu za Hollywood u ne- Sve to skupa vra}a nas na po~etak, gdje sta Spikea Leea i monolitnog mitoma- kom mjestu »Bogu iza le|a«, te u dva moramo po tko zna koji put ponoviti na Olivera Stonea, izme|u prvog koje- dana promijeniti u~male `ivote mje{ta- da je bolje {utjeti ako se nema {to pa- mu su formalni radikalizmi condicio na. Ru`ni postaju lijepi, nepristojni pri- metno za re}i, pa makar se radilo i o sine qua non njegove poetike i drugoga stojni, nevoljeni voljeni, poni`eni gor- AIDS-u. kojemu su ordinarni objekt isfuravanja. di... Svatko prona|e svoju sre}u, a Navodno je kazali{na predstava na- Upravo suprotno Tomi}evim tvrdnja- pra{njava provincija se pretvara u gla- stala prema istom predlo{ku mnogo ma, Lee se ne mu~i sa strukturom, fa- murozni disko na otvorenome. Narav- bolja i duhovitija. Ne, hvala. bulom i stilom, on je {to se toga ti~e u no, novo iskustvo promijenit }e nabo- [estici svoj na svome i ne pribjegava lje i same transvestite. Martin Milinkovi} formalnim eskapadama jer je nemo}an Filmske pri~e s motivom stranca iskoristiti pri~u, naraciju i glumce da koji mijenja sudbine svojih doma}ina [ESTICA / GIRL 6 poka`e {to `eli, nego zato jer je to nje- ve} su na stotine puta ispri~ane. Da bi gov pravi na~in iskazivanja. Ako po- ova bila barem u trendu, stranci su i SAD, 1996. — pr. 40 Acres and a Mule, Filmworks, bornici kulta klasi~ne naracije to ne homoseksualci i transvestiti. Me|utim, Twentieth Century Fox, Spike Lee, izv. pr. Jon Kilik. mogu shvatiti, njihov je a ne Leeov kako To Wong Foo ne problematizira — sc. Suzan-Lori Parks, r. Spike Lee, d. f. Malik problem. Ukratko, pri~a o dalekoj njihov dru{tveni polo`aj jer jedino gle- Hassan Sayeed, mt. Sam Pollard. — sgf. Ina May- afroameri~koj srodnici Godardove datelj tijekom filma zna da oni nisu hew. — ul. Theresa Randle, Isaiah Washington, Nane iz @ivjeti svoj `ivot, koja je iza- `ene, nejasno je ~emu intervencija nad Spike Lee, Jenifer Lewis, Debi Mazar, Peter Berg, brala `ivot umjesto tragi~nog kraja, po- mu{ko{}u glavnih junaka osim da bi se Michael Imperioli, Dina Pearlman, Maggie Rush, vratak je Spikea Leea u pravu formu, a skupine koje oni predstavljaju propagi- Desi Moreno. — 108 minuta. — distr. VTI. sekvenca u kojoj (briljantna) Theresa rale. Pohvalno je {to se stje~e dojam da Randle uzalud na Coney Islandu o~e- su scenarist i redateljica filma u tu Nakon dva pucnja u prazno, beskrvne kuje svog nesu|enog ljubavnog dru`be- kampanju u{li bez imalo predrasuda i obiteljske drame Crooklyn i emotivno nika najbolji je dokaz Leeova velikog samo s idejom satipolne razbibrige, no anga`irane no razvodnjene krimi pri~e re`ijskog umije}a. s obzirom na to da je postignuta zaba- Clockers, Spike Lee je [esticom ponovo Damir Radi} va vrlo povr{na, a njezina poanta prize- zabilje`io pun pogodak. Izvorni mna, mo`emo se samo upitati »^emu (neo)modernist, Lee se te{ko snalazi u sve to?«. filmovima standardnije naracije, o TO WONG FOO. Da je redateljica Beeban Kidron ko- ~emu svjedo~i i Mo Better Blues, njegov THANKS FOR jim slu~ajem imala u me|uno`ju ono najmlitaviji film iz prve, udarne faze {to i njezine »junakinje«, To Wong Foo stvarala{tva ome|ene s Ona to mora EVERYTHING! bi vjerojatno bio barem raskala{eniji imati na po~etku i Malcomom X-om na JULIE NEWMAR film, a ne niz sladunjavih sli~ica iz ko- kraju ciklusa. Spomenuti Crooklyn i jih proizlazi da su homoseksualci `ena- Clockers, filmovi kojima je po~eo novu SAD, 1995. — pr. Universal Pictures, Amblin Enter- ma jedini pravi prijatelji, ili da su tran- fazu rada, bili su poku{aji ~vr{}e nara- tainment, G. Mac Brown, izv. pr. Bruce Cohen. — sc. svestiti `enstveniji od samih `ena. Uo- tivne organizacije i izbjegavanja radi- Douglas Carter Beane, r. Beeban Kidron, d. f. Steve stalom s mu{kar~inama poput Snipesa i kalnijih formalnih zahvata. No, vjero- Mason, mt. Andrew Mondshein. — gl. Rachel Por- Swayzea u ovo potonje te{ko da je tko jatno se i sam uvjerio da nije stvoren za tman, sgf. Wynn Thomas. — ul. Wesley Snipes, Pa- uvjeren. takvu vrst filmova, te se vratio onom trick Swayze, John Leguizamo, Stockard Channing, Jelena Jindra {to najbolje radi — narativno-kompo- Blythe Danner, Arliss Howard, Jason London, Chris zicijski rascjepkanoj strukturi koja pul- Penn, Melinda Dillon, Beth Grant, Alice Drummond, sira u svakom svom djeli}u, istaknutom Marceline Hugot, Jennifer Milmore, Jamie Harrold, Film Reviews i raznovrsnom stilizmu s raznim foto- Mike Hodge, Michael Vartan, RuPaul. — 108 mi- edited by Igor Tomljanovi} grafskim rje{enjima i za~udnim mon- nuta. — distr. VTI. ta`nim sponama, gluma~koj improvi- The reviews cover all films on the re- zaciji. Samo netko sasvim neupu}en u Film ~iji je naslov posveta koju je na pertoire of Croatian cinema’s during Leeov kreativni svijet mo`e zaklju~iti svojoj fotografiji ispisala starleta Holly- the period from January to March. da se Lee »vi{e nego u bilo kojem dru- wooda 60-ih godina Julie Newmar, si- 67 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. PORTRET

UDK 791.44.071.1(430) Tomislav ^egir Wim Wenders – ikonografija

U hrvatskom se filmskom tisku razmjerno ~esto pisalo o Povod su ovom tekstu dva nedavna ciklusa Wendersovih Wimu Wendersu. No, ve}ina tekstova potje~e iz osamdese- filmova — hrvatska je dr`avna televizija gledateljima pru`i- tih, iz razdoblja kad je taj znameniti njema~ki redatelj, pred- la uvid u nekoliko vjerojatno ponajboljih djela njegova opu- stavnik tzv. »novog njema~kog filma« u nas u`ivao kultni sta- sa, a njema~ki je kulturni centar u Zagrebu iskoristio prigo- tus. Nedostatak opse`nijih tekstova koji bi popratili recen- du i ne{to opse`nijim ciklusom popratio televizijski. Prikaza- tnije razdoblje Wendersova stvarala{tva onemogu}uje cjelo- ni filmovi pokazuju da Wim Wenders ostaje dosljedan u pra- vitiji uvid u opus {to obuva}a ve} tri puna desetlje}a, a isto- }enju vlastitih opsesija {to se provla~e kroz cijeli njegov opus dobno svjedo~i da je njegov kultni status temeljito poljuljan — nalazimo ih podjednako ~ak i u kratkim filmovima iz raz- filmovima iz devedesetih. doblja studiranja na Akademiji za televiziju i film (1967.- 70.), kao i u filmovima devedesetih koji ozna~uju razdoblje stvarala~ke krize. Opus je tog njema~kog redatelja iznimno zanimljiv za prou~avanje, jer odra`ava dru{tveno-kulturne promjene u Europi, ne samo u razdoblju stvaranja, nego je presudno uvjetovan i nacionalnim i povijesnim promjenama. O ~emu je pritom, zapravo rije~? Wenders je dijete porat- ne Njema~ke, koja je u drugoj polovici ~etrdesetih i u pede- setim godinama, poput ~itavog europskog kontinenta poku- {avala zalije~iti ratne rane. Prvotna nakana obnove bilo je ponajprije uzdignuti osnovne dru{tvene tekovine iz gotovo potpunog rasula, a obnova je nacionalnih kulturnih identite- ta bila pod sumnjom. Ameri~ka masovna kultura (film, glaz- ba, strip) u tom je razdoblju nadvladala europsku tradiciju — stapaju}i se s njom i postaju}i njenom vlastitom. Podlo`- nost je ameri~koj kulturnoj dominaciji proizvela dvojak u~i- nak. Mnogobrojni su mladi stvaratelji »u~ili« iz ameri~ke kulture, no istodobno su se protiv uzora i bunili zahtjevaju- }i vlastitu samostalnost i stvaranje nacionalnog izraza. * * * Po~etak je {ezdesetih najavio promjene. Skupina mladih redatelja objavila je Oberhausenski manifest kojim je nakani- la uspostaviti izgubljeni kontinuitet i istodobno poku{ala otvoriti nove izglede njema~kom filmu. Njihova uloga me- |utim nije mogla biti velika ~ak ni u okvirima nacionalnog filma. Iako su im djela iskazivala znatnu dru{tvenu samo- svijest, nisu bila namijenjena {irem gledateljstvu, nisu za- htijevala emocionalnu reakciju, nego gotovo isklju~ivo inte- lektualno uklju~enje u razumijevanje filmskog tkiva. Nara- {taj nazvan »novi njema~ki film« izrastao je krajem {ezdese- tih. Njegovi su autori slijedili neke od smjernica Oberhau- senskog manifesta — nije vi{e bilo rije~i o eskapisti~kom pri- stupu, ve} je filmsko gradivo moralo biti utemeljeno u dru{- tvenoj zbilji. Preduvjeti su za stvaranje vlastitog filmskog identiteta bili stvoreni, iako je jo{ postojao golemi povijesni Wim Wenders i Michelangelo Antonioni jaz, pa su mladi autori posegnuli za ameri~kim `anrovskim 68 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 68-74 ^egir, T.: Wim Wenders...

ki se na svoj na~in okre}u pro{losti. No, i Wendersa prije svega zanima pojedinac, a ne same dru{tvene okolnosti iako je jasno da spram razdoblja zauzima odre|eno stajali{te. Wendersu se nikako ne mo`e zamjeriti pomanjkanje svijesti o stanju dru{tva u kojem `ivi, no ta svijest nije izra`ena izravno ve} je potisnuta u pozadinu ili se prelama kroz uvje- tovanost protagonista (npr. Alice u gradovima, 1974. ili U toku vremena). No, kakvi su zapravo Wendersovi protagonisti? Osnovni je uzorak njegova junaka preuzet iz tradicije ameri~koga `anrovskog filma — poglavito westerna ili film-noira. Glav- ni je junak osamljen pojedinac svojevoljno na dru{tvenom rubu, bez osje}aja pripadnosti ikojoj zajednici, {to je iskaza- no neprestanim njegovim kretanjem. Kako junak Wenderso- vih filmova gotovo nikada nije sklon akciji, u svojim postup- Grimizno slovo, 1972. cima neprestance dvoji, poku{avaju}i prodrijeti u sebe sama — odre|uje ga dakle kontemplacija; sasvim je jasno za{to je filmom kao uzorom, ne da bi se poput francuskog Novog takvo kretanje naj~e{}e bez ikakva jasna usmjerenja. Budu}i vala suprotstavljali zastarjelom shva}anju filma u nacional- da ne mogu osjetiti pripadnost, junaci te{ko mogu obitavati nim okvirima, nego da bi poku{ali stvoriti sasvim novu tra- u gradovima iako kroz njih prolaze. Gradovi, a uglavnom su diciju. Uklju~ili su se — najpoznatiji su nam svakako Rainer to svjetske metropole, za takva su junaka i suvi{e otu|eni — Werner Fassbinder, Werner Herzog, Volker Schlöndorff i on se u njima osje}a izgubljenim i bolje se osje}a lutaju}i Wim Wenders — u modernisti~ka strujanja, istodobno u~e}i otvorenim prostorima. No, takvi junaci nisu otu|eni samo iz pro{losti — koju su preuzeli, ali se i bunili protiv nje, da od sredina kroz koje prolaze, nego i od samih sebe. Gube bi stvorili vlastite svjetonazore. Osje}ali su i sna`nu potrebu dom i osobnost. Za domom istodobno `ude i odri~u ga se, da njihovi filmovi budu pristupa~ni {irem gledateljstvu. Nisu pa svojevrsno iskupljenje i pro~i{}enje ne pronalaze u po- `eljeli postati dijelom uvrije`ene filmske industrije nego su vratku ku}i, nego u nastavku putovanja. Tako Wenders ne ustrajali na autorskom stajali{tu i upravo im je to omogu}i- samo da rabi obrasce mitskog u kojem je putovanje simbo- lo ve}i ugled i proboj na inozemno tr`i{te. Opus se svakog lom potrage za vlastitim, nego stvara i sasvim novi mit o sa- od tih redatelja znatno razlikovao, neki su od njih poku{ali moprogonstvu, putovanju koje bi trebalo uroditi znakovitim zauzeti i osobno stajali{te spram razdoblja nacizma, natapa- iskustvom. Njegovi likovi neprestano bje`e od ne~ega, no ju}i svoje filmove katkada izri~itim politi~kim mi{ljenjima, oni nisu progonjeni »izvana« zbog nekog odre|enog razloga, no preklapaju}i ih opet s utjecajem ameri~kog filma. nego »iznutra« vlastitim ustrojem koji im ne dopu{ta da se smire. * * * Junak se Wendersovih filmova tako ne boji nekih odre- Kakvo je, me|utim, Wendersovo stajali{te spram tih dvi- |enih stvari, njega je strah straha (Philip Winter u Alice u ju krajnosti koje su pro`imale »novi njema~ki film« i koliko gradovima, Ripley u Ameri~kom prijatelju, 1976.), ili se s se on razlikovao od ostalih njegovih predstavnika? Za razli- vlastitim strahom boji suo~iti (Travis u Paris, Texas, 1974.). ku od suvremenika koji su ~esto posezali u pro{lost, smje{ta- No, putovanje ponekad i ne mora uroditi znakovitim isku- li svoja djela u pro{la razdoblja, radnja se Wendersovih fil- stvom, svaki junakov pokret naposljetku mo`e postati i po- mova gotovo uvijek doga|a u sada{njosti. Tek u dva filma gre{nim (Wilhelm u Krivom kretanju), pa nije ~udno da ju- Wim Wenders radnju smje{ta u pro{lost, no tada nije rije~ o nak »nema nigdje doma, ni u kojoj ku}i, ni u kojoj zemlji« njema~koj pro{losti, nego o filmovima koji govore o onoj (Munro u Stanju stvari). ameri~koj vezanoj za knji`evnost (Grimizno slovo, 1972.; te Takav junak nema ni emotivnog ni povijesnog zale|a; Hammet, koji je mukotrpno nastajao ~ak ~etiri godine izme- njegov je o~aj ~esto dvojak — pro{lost nema trenutaka kojih |u 1978. i 1982.). bi se mogao sje}ati, a budu}nost je isuvi{e maglovita da bi se Wenders rijetko pose`e u nacisti~ku pro{lost Njema~ke. njoj bez rezervi predavao. Nije sklon uplitanju politi~kih motiva bilo kakve vrsti, pa kad u njegovim filmovima i nailazimo naznake propitivanja * * * nacisti~kog razdoblja gotovo je to uvijek s razine pojedinca koji se uglavnom nemo}an na{ao u `rvnju rata, a istodobno Wendersovi su junaci, dakle skloni tvrdokornu samot- rije~ je o nekom od sporednih likova ~ija pojava nema nika- nja{tvu, no kakvi su njihovi odnosi s drugim likovima? Mo- kvih bitnih posljedica po radnju filma (Krivo kretanje, tiv mu{kog prijateljstva prisutan je ~esto u Wendersovu opu- 1974.; U toku vremena, 1976.). Tek u kasnijem razdoblju su (U toku vremena ili Ameri~ki prijatelj), ponekad junak svoje karijere Wenders pose`e za otvorenijim propitivanjem luta s djetetom (Alice u gradovima ili Paris, Texas), a njihov razdoblja nacizma i njegovih posljedica. Nebo nad Berlinom odnos prema ljubavi izniman je. U bilo kojoj vrsti odnosa (1987.) i Far Away, So Close film nije dostupan na hrvat- (prijatelj, dijete, `ena) nikada ne}e osjetiti potpuno zajedni- skom tr`i{tu pa je upotrijebljen engleski naslov) (1993.), sva- {tvo. 69 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 68-74 ^egir, T.: Wim Wenders...

S Ronee Blakley u Idahou 1979.

Me|utim, u Wendersovu stvarala{tvu primje}ujemo pro- nom filmu Wendersova opusa nalazimo sretnu obitelji (Far mjenu odnosa prema `eni. U sedamdesetima, `ena je nara- Away, So Close). Uloga djece u ve}ini filmova WIma Wen- tivno neva`an lik, iako upravo iz tog razdoblja potje~e jedan dersa iznimna je. ^esto upravo djeca poma`u junakovoj bo- od dva filma ~iji je glavni protagonist `ena (Grimizno slovo). ljoj komunikaciji s okolinom i njegovu pro~i{}enju — pro- No, upravo Paris, Texas pokazuje promjenu. @ena je uzro- nalasku snage da put nastavi s manje straha. Pritom upravo kom junakova lutanja, za njom se `udi, no potpuna je veza djeca poma`u junaku da uspostavi odnos s vlastitom pro{lo- nemogu}a upravo zbog junakova ustroja. Nebo nad Berli- {}u (Alice u gradovima, Paris, Texas). ^ak je i u neva`nom fil- nom govori o junaku an|elu koji se zbog osje}aja ljubavi mu Wendersova opusa odnos djeteta i glavne protagonistice prema `eni odri~e svoje samo}e i svoga nematerijalnog po- najdragocjeniji trenutak (Grimizno slovo). Djeca u Wender- stojanja. I u Far Away, So Close drugi an|eo — junak `udi sovim filmovima pokazuju iznimnu samosvijest, ~esto i ve}u za time da pona|e posao i `enu, pokazatelje sigurnosti stabilnost od glavnog junaka; ona su u Nebu nad Berlinom doma. ^ak i u Pri~i iz Lisabona (1995.) nalazimo motiv ne- ~ak i jedina koja mogu vidjeti an|ela i simboli~no za cijeli mogu}nosti ljubavi i poku{aja da se ona ipak dosegne. Kao Wendersov opus, jedina su koja pomo}u vlastite mogu po- da je Wendersova junaka po~elo pritiskati breme samo}e i novo probuditi junakovu zaboravljenu nevinost. on ju je po`elio podijeliti s nekim drugim. No, ako je junakov ustroj takav, ako su mu odnosi sa su- * * * protnim spolom gotovo onemogu}eni, kakva je situacija s Wim Wenders pokazuje iznimno zanimanje za kulturne obitelji u filmovima Wima Wendersa, kakvu ulogu u njego- aspekte suvremenog `ivota. Wenders ne ostaje ograni~en vu opusu imaju djeca? Obitelj je u Wendersovim filmovima samo medijem koji rabi. Slikarski, knji`evni i ponajprije gotovo neodr`iva, ~esto su njegove obitelji krnje jer se mu{- glazbeni utjecaji, poglavito rocka, o~ituju se gotovo nepre- karac pokazao nedostojnim biti njezinim ~lanom (Grimizno kidno na izravan ili neizravan na~in u svakom njegovu fil- slovo, Alice u gradovima, U toku vremena). Za obitelji se mu. Ponajprije valja pozornost obratiti upravo rock’n rollu, `udi, njezina je vrijednost velika, no njezino je puno ostva- upravo zato {to Wenders tu vrst glazbe smatra, uz film, naj- renje ili ponovno okupljanje nemogu}e (Paris, Texas). Kad va`nijim ~imbenikom svojeg `ivota. Razlog tome mo`emo obitelj i postoji, razjedana je nemogu}no{}u me|usobne ko- na}i u njegovu shva}anju da ta dva medija ponajbolje mogu munikacije (dvije kratke epizode serijala Ku}a za nas: Iz obi- izraziti iskrene osje}aje. U posljednjih nekoliko godina izra- telji krokodila, Otok, 1974.; Ameri~ki prijatelj). Tek u jed- zito popularnu metodu spajanja popularne glazbe i filma, 70 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 68-74 ^egir, T.: Wim Wenders...

Wenders rabi ve} u svojim kratkim filmovima. Njegovi su fil- movi doslovce natopljeni dojmljivom glazbom, no to nije izraz puka komercijalizma nego ~vrsta osobna stajali{ta. Rock nije samo kulisa nego i neodvojivi dio zbivanja. Ta je vrsta popularne glazbe ~esto ponajboljim izrazom osje}aja glavnih protagonista Wendersovih filmova i njihova poima- nja svijeta, bilo da oni glazbu slu{aju na nosa~ima zvuka (Ljeto u gradu, 1970.) ili su nazo~ni na nastupima poznatih glazbenika (Alice u gradovima; Nebo nad Berlinom; Far Away, So Close) bilo da sami pjevu{e stihove nekih pjesama (U toku vremena; Ameri~ki prijatelj). U ve}ini je filmova upravo glazba njihov neodoljiv sastojak — a pritom nije ri- je~ samo o r’n’r nego i o ina~icama folklorne glazbe podne- blja u kojima se radnja zbiva, poput Ry Cooderova tex-mexa (Paris, Texas) ili portugalskog fada sastava Madredeus (Pri~a iz Lisabona). S druge strane Ljeto u gradu pravi je rock’n roll film, jer ne samo {to se u njemu rabi rock glazba uglavnom Hammet, 1980.-1982. sastava Kinks, kojima je film i posve}en; ve} taj film odra`a- va i stanje ~itavog mladog nara{taja razdoblja u kom je na- postaje sredstvom pomo}u kojeg protagonist dolazi do svi- stao. No, za Wendersa rock ne mora biti tek dojmljiv dio fil- jesti o vlastitom postojanju. Glavni je junak Alice fotograf, a ma, nego mo`e biti i njegovo nadahnu}e. Rock su pjesme Wendersovi se junaci ~esto fotografiraju — sami (Ljeto u bile poticajem najmanje dvaju njegovih filmova — All Along gradovima ili Ameri~ki prijatelj) ili s nekim tko budi njihovu the Watchtower Boba Dylana u slu~aju Alabame: 2000 svje- svijest (Alice u gradovima). Fotografija mo`e biti i svjedo- tlosnih godina (kratki, 1969.) ili Memphis, Tennessee Chuc- kom neke druga~ije pro{losti, pa je valja pa`ljivo ~uvati (Pa- ka Berryja u slu~aju Alice u gradovima. ris, Texas). Vrhunsko ostvarenje vizualnih medija Wendersu Knji`evne je utjecaje tako|er lako i{~itati. Wendersov je dakako predstavlja film. O~itovanje takva stajali{ta nalazimo ~esti suradnik upravo znameniti austrijski knji`evnik Peter u raznim filmovima izravno ili neizravno. Neki su filmovi Handke (3 Ameri~ka LP-ija, kratki; Strah golmana od jeda- posve}eni redateljima (Nikov film, Munja iznad vode, 1980. naesterca, 1971.; Krivo kretanje; Nebo nad Berlinom), a u ili Tokyo-Ga, 1985.) ili se sami redatelji pojavljuju kao glum- nekoliko je slu~ajeva rije~ o adaptacijama — opet Handkea ci. U toku vremena je izme|u ostalog i vjerodostojan prikaz (Strah golmana...), Nathaniela Hawthornea (Grimizno slo- stanja kina u Njema~koj provinciji, a i sam je protagonist ki- vo), Goethea (Krivo kretanje) ili Patricie Highsmith (Ameri~- nooperater. U filmu Paris, Texas snimka starog izleta poslu- ki prijatelj). U Wendersovim filmovima likovi neprestano `it }e kao katalizator odnosa izme|u oca i sina; a Do kraja ne{to ~itaju, a u Hammetu glavni je junak sam pisac — uz svijeta (1992.) prikazuje sakupljanje `ivih slika koje }e se Raymonda Chandlera svakako najpoznatiji autor tvrdoku- prikazati slijepima, a zatim i poku{aj prikupljanja slika iz hanog (hardboiled) kriminalisti~kog romana — Dashiell ljudskoga mozga za vrijeme sna. Stanje stvari, jedan od naj- Hammet. Kako je Wenders u mladosti dvojio izme|u raznih zna~ajnijih u Wendersovu opusu, film je o filmu i naposljet- `ivotnih poziva — `ele}i postati i slikarem, ne za~u|uje da ku govori o nemogu}nosti filma. I posljednji je Wendersov se likovi skloni slikarstvu pojavljuju i u njegovim filmovima. film Pri~a iz Lisabona zapravo meditacija o filmu. Opreka Najizrazitiji je primjer upravo Ameri~ki prijatelj, u kojem su »starog« i »novog« shva}anja realnosti filma jasna je. Wen- glavni protagonisti usko vezani za tu umjetnost. Jedan je lik ders se otvoreno pita je li film izgubio svoju svrhu, svoju ne- restaurator slika, drugi se bavi njihovom prodajom, a pojav- posrednost i je li takav kakav je danas, stotinjak godina na- ljuje se i lik slikara kojeg tuma~i Nicholas Ray. Slikarstvo, kon nastanka, uistinu mogu}. kao i bilo koji drugi kreativni ~in ima za Wendersa osobit * * * zna~aj jer predstavlja stvaranje identiteta pojedinca (Nacrti za haljine i gradove, dokumentarni, 1989.). Zanimljiva je i naizgled neva`na pojedinost filma Nebo nad Berlinom u kojem ameri~ka filmska ekipa snima film o * * * ratnim godinama. Kako Amerikanci snimaju film o ne~emu {to je dio njema~kog kulturnog naslije|a, mo`emo se isto- Tako dolazimo do Wendersova odnosa prema vizualnim dobno zapitati i kakav je Wendersov odnos spram tu|e ame- medijima. U njegovim djelima ~esto nailazimo na uporabu ri~ke kulture? tehni~kih sredstava koja vizualno poku{avaju zabilje`iti tre- Wim Wenders je gotovo cijelo svoje stvarala{tvo izgradi- nutke prolaznosti. No, odnos je prema raznim sredstvima vi- o na vrlo samosvjesnom odnosu prema ameri~koj kulturi, zualnog predo~avanja stvarnosti dvojak. Tako televizija, koja crpe}i njezine utjecaje. No, u Wendersovu stvarala{tvu mo- se vrlo ~esto pojavljuje u Wendersovim filmovima, zapravo `emo uo~iti dvojak odnos prema ameri~kim motivima. U ra- predstavlja svojevrsnu korupciju mogu}nosti vizualnih me- znim filmovima neprestano o~itujemo naklonost tipi~no dija. Njezina je prvotna namjena ponajprije zasnovana na ameri~koj ikonografiji, Wenders gotovo u`iva u pribli`ava- materijalnom, ona ne iskazuje nikakve svijesti o vizualnom, nju Njema~ke i slike Amerike koju voli pomo}u raznih na dapa~e vizualno ~ak i degradira. S druge strane fotografija prvi pogled neva`nih motiva. Tako, u jednom od ranih fil- 71 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 68-74 ^egir, T.: Wim Wenders...

Americi kakvom bi ona `eljela biti, a Paris, Texas govorio je o tome kakva ona jest i, s obzirom da je nastupao s izvanjskog, rub- nog polo`aja, ~inio je to jo{ uvjer- ljivije. * * * U Wendersovim filmovima nepre- stano nailazimo na prikrivena ili izravna osvrtanja prema ameri~- kom `anrovskom filmu, koji je {ezdesetih godina, upravo u raz- doblju kada Wenders po~inje svo- ju karijeru, zapao u te{ku krizu. No, Wenders izabire upravo reda- telje {to su se svojim beskompro- misnim stajali{tima izdvajali iz ho- livudskog sustava poput Nichola- sa Raya, Samuela Fullera, Johna Forda, Howarda Hawksa ili Fritza Chambre 666, Cannes 1982. Langa. Sklonost Rayevu kretanju, ljubav prema Fordovim otvorenim prostranstvima, Hawksova mu{ka mova, 3 ameri~ka Lp-ija, München vi{e nalikuje na ameri~- prijateljstva ili Langove i Fullerove noir ugo|aje on oboga- ki, nego na njema~ki grad; a cjelokupna je slika grada pot- }uje vlastitim modernisti~kim shva}anjem filma. Ipak u ame- pomognuta uporabom nekoliko skladbi ameri~ke glazbe, ri~kom se `anrovskom filmu Wenders naj~e{}e kre}e izme|u glazbe u kojoj vi{e »~ujemo« otvorene prostore, no u bilo dvojnosti Nicholasa Raya i Johna Forda, jer su upravo oni kojem europskom primjeru. Wenders nije, me|utim, bez ponajbolje izra`avali dvojnost koja pro`imlje cijeli Wender- ikakve zadr{ke otvoren ameri~kom utjecaju, nije bez svijesti sov opus — poimanje doma kao zaklona i sigurnosti i odla- o nacionalnom identitetu, kako mu pokatkad zamjeraju tvr- zak iz te sigurnosti. Rayevi su filmovi iz pedesetih govorili dokorni kriti~ari uglavnom s njema~koga podru~ja. Svjestan upravo o svojevrsnom uni{tenju sigurnosti doma, njegovi su opreke starog i novog svijeta, potpuno razli~itih vrijedno- junaci dom napu{tali, a kada su se poku{avali vratiti, to im snih zasada, Wenders vrlo lako uo~ava i nedostatke svijeta u je donosilo propast. Ford, s druge strane, govori o obnovi i kojem pronalazi uzore. U toku vremena otvoreno govori da gradnji doma, no film koji je ponajvi{e utjecao na Wender- su »Amerikanci kolonizirali njihovu (njema~ku) svijest«, a sov svjetonazor — znameniti Traga~i (1856.) — obra|uje protagonist to primje}uje u napu{tenom bunkeru ameri~ke upravo pojedinca koji se u dom ne mo`e uklopiti iako je svo- vojske na samoj granici s biv{om DR Njema~kom, jasno je jim djelovanjem pomogao njegovoj uspostavi. Upravo Traga- kakvo stajali{te Wenders zauzima prema prekooceanskim ~e, uz film Nicholasa Raya Rodeo (Lusty Men, 1952.), Wen- utjecajima — ~itamo otvorenu metaforu o tome da ako se ders rado citira u svojim filmovima. Oba su filma neizravno utjecaji preuzimaju bez kriti~kog odnosa, postaju neupotre- prisutna u U toku vremena. U Nikovu filmu posve}enom bljivi. upravo Nicholasu Rayu Rodeo je prisutan izravno, dok su U nekoliko primjera kada se radnja djelomice zbiva u sa- Traga~i u Stanju stvari prisutni u svom izvornom, knji`ev- moj Americi, a protagonist je porijeklom Europljanin o~ito- nom obliku. vana je njegova nesigurnost. On se u Americi ne mo`e u pot- punosti sna}i, ne mo`e izvr{iti namijenjeni zadatak (Alice u No, da bi se popis redatelja prema kojima Wenders ne- gradovima), ameri~ki vrijednosni sustav u potpunosti sputa- skriveno iskazuje divljenje u~inio barem pribli`no cjelovitim va njegovu sposobnost, onemogu}uje njegovo samoostvare- nu`no je spomenuti i japanskog redatelja Yasjira Ozua, u ko- nje i naposlijetku ga dovodi u situaciju u kojoj besmisleno jeg pronalazi sli~ne sklonosti kontemplaciji i, opet, izra`enu gubi ~ak i `ivot (Stanje stvari). I Wendersovi filmovi iz ame- dvojnost izme|u naklonosti obitelji i putovanju. Upravo je ri~kog razdoblja (Hammet; Paris, Texas) slikovitim su ne- dokumentarni film Tokyo-Ga posve}en Ozuu. Zanimljivo je izravnim komentarom zate~enog dru{tvenog stanja. Ham- da u njema~kom filmu Wenders, kao jednog od svojih uzo- met komentira pro{lost, dok Paris, Texas, uz nekoliko filmo- ra, »prepoznaje« samo Fritza Langa, iako ponegdje njegovi va ameri~kih redatelja iz istog razdoblja, ponajbolje ocrtava flmovi iskazuju i utjecaj F. W. Murnaua. No, ni tu situacija ameri~ku stvarnost. nije sasvim jednostavna — Lang je pred opasno{}u nacizma Tako su Terminator Jamesa Camerona i Crvena zora Joh- tako|er oti{ao u Hollywood, dok je Murnauov utjecaj o~i- na Milisa govorili o strahovima koji su razdirali Ameriku, tovan u mnogobrojnim crno-bijelim filmovima upravo reda- prvi o strahu od zloporabe napredne tehnologije, a drugi o telja koji je ~esto smatran utjelovljenjem »prave Amerike« — strahu od stranaca; Vatrene ulice Waltera Hilla govore o Johna Forda. 72 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 68-74 ^egir, T.: Wim Wenders...

Nebo nad Berlinom, 1986.-1987.

@anrovske reference u Wendersovu opusu nalazimo raz- od Wendersa, Hill je skloniji Samu Peckinpahu, nego Rayu. mjerno rijetko, u kratkim filmovima poput Same Player Sho- Opet, njihovi opusi gotovo da i nemaju formalnih sli~nosti, ots Again (1967) ili Alabama: 2000 svjetlosnih godina o~ito- iako je »okus« njihovih djela ponekad isti. Wenders i Hill vani su obrisi gangsterskog filma. I neki dugometra`ni fil- kao da se »oslanjaju o le|a« jedan drugog: polazi{te im je za- movi poput Ljeto u gradu, Strah golmana od jedanaesterca jedni~ko, no pravci u kojima se kre}u su razli~iti. Dok Hilla ili Ameri~kog prijatelja kriminalisti~ki film preuzima kao ipak obilje`ava `anrovski tradicionalizam, Wenders je, su- jednu od odrednica. No, Ameri~ki prijatelj triler je onoliko kladno svojemu podrijetlu, vi{e naklonjen modernizmu. koliko to Wendersa zanima, a u Ljetu u gradu radnja se odi- grava nakon kriminalisti~ke pro{losti glavnog protagonista. Literatura Jedini `anrovski ~isti film je Hammet, no u njemu je vi{e ri- Thomas Elsaesser, 1989., Der Neue Deutsche Film, München, Wil- je~ o posveti film-noiru i njegovu predstavniku Malte{kom helm Heyne Verlag sokolu Johna Hustona (1941). Wendersova naklonost pod- James Franklin, 1983., New German Cinema, London, Columbia Books `anru filma ceste uvjetovana je vi{e njegovim svjetonazo- Robert Philip Kolker, Peter Beicken, 1993., The Films of Wim Wen- rom, nego samim `anrovskim odrednicama. Wim Wenders ders: Cinema as Vision and Desire, Cambridge, Cambridge Uni- tako ve} u prera|ivanju utjecaja filmskih uzora izmi~e svakoj versity Press odre|enijoj filmskoj kategorizaciji. No, da bi se zornije Claudius Seidl, 1987., Der Deutsche Film der Funfziger Jahre, uspjelo dokazati koliko Wim Wenders, unato~ naklonosti München, Wilhelm Heyne Verlag `anrovskom filmu, ostaje redateljem tvrdokorno europskog Reihe Film 44: Wim Wenders, 1992., Carl Hansen Verlag odre|enja, mo`e poslu`iti vrlo slobodna usporedba sa stva- Wim Wenders, Einstellungen, 1993., Atlas Film/Verlag der Autoren rala{tvom generacijski suvremenog ameri~kog redatelja Wal- Wim Wenders, 1986., Emotion Pictures, Essays und Filmkritiken, tera Hilla. I Wenders i Hill odrasli su na gotovo istim uzori- Verlag der Autoren ma — bilo glazbenim, bilo filmskim. John Ford i Yasujiro Wim Wenders, Sam Shepard, 1984., Paris, Texas; Road Movies, Greno Ozu i kod Hilla predstavljaju osnovne uzore, no, za razliku Wim Wenders, Tokyo-Ga: A Filmed Diary, n. d. 73 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 68-74 ^egir, T.: Wim Wenders...

Tomislav ^egir possible to get a clearer picture of his tion of women in Wenders’ films. In highly personal cinematic world and his first films women are narratively Wim Wenders’ his persistent motifs. Wenders is pri- unimportant, but later on they beco- Iconography marily concerned with the individua- me reasons for his protagonist’s wan- lity of his protagonists and their state UDC 791.44.071.1(430) derings. Similarly, family is something of mind which is extremely sensitive inaccessible to Wenders’ protagonists to society in general. Wenders’ prota- (they usually flee from family) but at In the review article certain persistent gonists are like those from American the same time, family is something motives and elements of Wim Wen- film noires. They are loners on the they yearn for. Being a sort of »cultu- ders’ films are presented: Loneliness, margin of society without attac- ral director«, Wenders shows keen in- man-man or man-child relationships, hments to any specific community. terest in the cultural aspects of con- the absence and idealization of family This position is expressed through temporary art, rock’n roll, literature, and women, cultural references to their on-the-road life situations. They rock’n roll and literature, references travel a great deal, restraining them- painting, American movies and movi- to American culture, especially genre selves from any real action. They hesi- es in general, particularly in traditio- films, a European stylistic touch. tate in their decisions and are afraid of nal genres like thrillers, detective Most articles on Wenders in the facing their fears. In spite of not being films, and road movies. But though he Croatian press have been written in attached to anyone, his protagonists is highly immersed in references to the eighties. His cult status has obvio- do reluctantly develop an attachment American popular culture, akin to his usly changed and there have been with other males or a particular child. US contemporaries like Walter Hill, only a few artricles concerning him This serves as a kind of catalyst for al- Wenders is basicaly a director with a during the nineties. But Wenders con- tering the protagonist’s self knowled- European sensibility. He is assuredly a tinues to make films and now ith is ge. There is also a change in the posi- part of Europe’s modernist tradition.

Filmografija 1969. 1974./75. 1983./84. Wima 3 AMERIKANISCHE LP’s / TRI FALSCHE BEWEGUNG / KRIVO PARIS, TEXAS KRETANJE Wendersa AMERI^KA LP-IJA (16 mm, 1983./85. boja, 13 min;) 1975. TOKYO-GA (16 mm, color, 92 min;) 1966./67. 1969./71. IM LAUF DER ZEIT / U TOKU VREMENA 1986./87. SCHAUPLATZE (16 mm, c/b, 10 SUMMER IN THE CITY / LJETO U DER HIMMEL ÜBER BERLIN / min; — nije sa~uvana niti jedna GRADU (16 mm, c/b, 145 min; 1976./77. NEBO NAD BERLINOM kopija filma) — prva verzija; 116 min; skra- DER AMERIKANISCHE FREUND / 1989. }ena verzija) L’AMI AMERICCAIN / AME- 1967. RI^KI PRIJATELJ AUFZEICHNUNGEN ZU KLEI- DERN UND STAEDTEN / CAR- SAME PLAYER SHOOTS AGAIN 1971./72. 1979./80. (16 mm, c/b, 12 min;) NETS DES NOTES SUR VETE- DIE ANGST DES TORMANNS NICK’S FILM: LIGHTING OVER MENTS ET VILLES 1968. BEIM ELFMETER / STRAH WATER / NIKOV FILM: MU- GOLMANA OD JEDANAE- NJA NAD VODOM 1990. KLAPPENFILM (16 mm, c/b, 4 min; STERCA U2 (dio videa RED, HOT AND BLUE) niti jedna kopija filma nije sa~u- 1980./82. vana) 1972./73. HAMMET 1990./91. 1981. BIS ANS ENDE DER WELT / SVE 1968./69. DER SCHARLACHROTTE BUCH- DO KRAJA SVIJETA STABE / GRIMIZNO SLOVO DER STANDE DER DINGE / STA- ALABAMA: 2000 LIGHT YEARS / NJE STVARI ALABAMA: 2000 SVJETLO- 1992. 1973./74. SNIH GODINA 1982. ARISHA, THE BEAR AND THE ALICE IN DEN STADTEN / ALISA U CHAMBRE 666 / N’IMPORTE STONE RING 1968./69. QUAND... (16 mm, color, 50 GRADOVIMA 1992./93. POLIZEIFILM (16 mm, c/b, 11 min;) 1974. FAR AWAY, SO CLOSE / IN WEI- min;) 1982. TER FERNE, SO NAH! AUS DER FAMILIE DER PANZERS- QUAND JE M’EVEILLE/REVRSE 1968./69. CHEN: DIE INSEL / IZ OBITE- ANGLE — NEW YORK CITY, 1994. SILVER CITY (16 mm, color, 25 LJI OKLOPNIH GU[TERA: MARCH 1982 (16 mm, color, THE LISBON STORY / PRI^A IZ LI- min;) OTOK 16 min;) SABONA 74 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. VIJESTI O POVIJESTI

UDK 792.2 Vjekoslav Majcen »Kinematograf« na hrvatskoj pozornici Hrvatska i slovenska lokalizacija komedije Hans Huckebein Oskara Blumenthala 1898. godine

Posljednjih pokladnih dana 1898. godine na pozornici za- bile su omiljene i na hrvatskim pozornicama. Izvedeno ih je greba~kog Hrvatskog narodnog kazali{ta izvedena je kome- desetak u razdoblju od 1897. do 30-ih godina ovoga stolje- dija njema~kih komediografa Oskara Blumenthala i Gustava }a. Me|u njima bila je i komedija Kod bijelog konja, koju je Kadelburga Hans Huckebein ili Kinematograf u kojoj prvi 1901. godine preveo Ferdo @. Miler, a igrana je pod naslo- put u jednoj kazali{noj predstavi ulogu pokreta~a radnje do- vom Na Kozjaku s Ljerkom [ram u glavnoj ulozi. Operetna biva — kinematograf. verzija te komedije prvi je put s velikim uspjehom izvedena Autor {ale u tri ~ina koja se na hrvatskim pozornicama na pozornici Gradskog kazali{ta Komedija 1955. godine, u davala pod naslovom Martin Smola berlinski je komediograf doba kad je ravnatelj te ku}e bio Ivo Herge{i}. fin de siècla Oskar Blumenthal (1852.-1917.), svojedobno Komedija Hans Huckebein ili Kinematograf, jedno je od popularni autor mnogih veselih igrokaza i komedija koje je ranijih djela Oskara Blumenthala i prvo teatarsko djelo koje naj~e{}e pisao u suradnji s glumcem Gustavom Kadelbur- u sredi{tu radnje ima novi scenski medij koji tek osvaja pu- gom (1851.-1925.). bliku. [ala u tri ~ina prvu je Oskar Blumenhtal bio je izvedbu imala u Be~u 1897. — {to je manje poznato — i godine, {to zna~i da je kome- doktor filozofije, urednik Ber- dija nastala ubrzo poslije prve liner Tagblatta, te osniva~ i pari{ke premijere kinemato- dugogodi{nji voditelj pozna- grafa bra}e Lumière 1895. toga berlinskog Lessing Thea- godine, ili autorima bli`e — tra. No, zapam}en je i kao au- prve filmske predstave Maxa tor nepretencioznih kazali{- Skladanowskog u berlinskom nih komada ~ija je jedina na- Wintergartenu studenoga iste mjena bila da {to bolje zabave godine. naj{iru teatarsku publiku, dok No, najvjerojatnije je nepo- kritika u njima nije nalazila sredan povod tom poveziva- nekih knji`evnih vrijednosti. nju teatra i kinematografa bilo Napisao je, {to sâm, {to s Ka- prvo gostovanja Lumièreove delburgom, ~etrdesetak lakih kinematografske dru`be u komedija koje su rado igrane Berlinu u travnju 1896. godi- u europskim kazali{tima, ali ne, koje je imalo ve}ega odje- se nijedna nije du`e zadr`ala ka u javnosti i ozna~ilo po~e- na repertoaru. Svjetsku je sla- tak redovitih filmskih projek- vu do`ivio tek jednom od njih cija u Berlinu. Komedija je — komedijom Kod bijelog ko- o~ito nastala pod sna`nim nja (Im Weissen Rössel, dojmom prvih filmskih pred- 1898.). I to ne svojom zaslu- stava, a rije~ kinematograf u gom, jer ta je komedija osvo- naslovu svakako je trebao po- jila kazali{ne pozornice tek buditi znati`elju onih koji su kad ju je skladatelj Ralph Be- ve} bili u kinematografu ili su natzky prema libretu Hansa barem ~uli za to novo ~udo. Müllera pretvorio u operetu Zato ne iznena|uje {to je ta koja je uskoro postala dijelom {ala tako brzo prihva}ena na stalnog repertoara mnogih mnogim pozornicama, me|u operetnih scena. kojima je bila i zagreba~ka ne- Vesele igre dramatur{kog punu godinu dana nakon be~- dvojca Blumenthal-Kadelburg Arnold Grund, redatelj i glumac – na po~etku karijere ke praizvedbe. Na tu vezu i

75 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 75-80 Majcen, V.: Kinematograf...

me|u prvih filmskih projekcija i popularnosti komedije ~iju se sve zaboravilo, od filmskog poduzetnika za velik novac intrigu stvara kinematograf, upu}uje i najava zagreba~ke otkupljuje film da bi ga uni{tio. premijere. Komentator Obzora pi{e: Najbolje prolazi filmski poduzetnik koji u pri~uvi ima »Djelo je sasvim preneseno u zagreba~ki sviet, a po{to su vi{e takvih prizora s razli~itim »glumcima«, pa se lako — uz se pro{le godine u dvorani Kola ude{avale i obilno posje}i- dobru zaradu — mo`e odre}i jednoga od njih. Tako, umje- vale kinematografske seance, to }e biti radnja lakrdije u ko- sto Martina u nevolju upada njegov prijatelj Boris Menski je~emu na{em ob}instvu vrlo bliza i razumljiva.« (Obzor, 22. koji se s istom neznankom (na nesre}u sada ve} udanom gos- 02. 1898.) po|om, ~iji suprug obilazi gradom tra`e}i zadovolj{tinu od Radnja je komedije jednostavna kao i u drugim sli~nim mu{kih sudionika te igre), sljede}eg dana na{ao na opatijskoj komadima koji su nazivani {alama, za razliku od slo`enijih i obali i to jo{ u »pliva~kom odijelu«. zahtjevnijih teatarskih djela. Komedija se odigrava u jedno- Svim tim nevoljama nasla|uje se Martinov tast, tra`e}i i me danu u stanu Hansa Huckebeina iliti Martina Smole koji sam priliku da si dade odu{ka u velikom gradu. To mu i nakon proban~ene no}i poku{ava ugoditi svojoj nezadovolj- uspjeva, ali i on biva otkriven — u filmu. Naime, kad izgle- noj supruzi, a to nastojanje ote`ava mu iznenadni dolazak da da se sve sredilo, cijela obitelj ponovno odlazi u kino da tasta i punice u goste. u miru u`iva u novom privla~nom programu. No, »smola« Osnova zapleta otkrivanje je tajne ljubavne pustolovine ih i dalje prati, jer lukavi zagreba~ki filmski poduzetnik Li- koju je Hans ili Martin do`ivio na jednom od svojih ~estih povi}, neumorno i dalje snima bezazlene gra|ane. Tako je putovanja, a prokaziva~ Martinove nevjere je film na kojem snimio i veselo dru{tvo na krabuljnom plesu u zagreba~koj je to sve lijepo snimljeno. Naime, na jednom putovanju, Streljani (na Tu{kancu, gdje je danas kino), pa se pred o~ima Martin radi provoda odlazi u hotel gdje upoznaje lijepu dje- svih svojih bli`njih, u posljednjem prizoru programa pojav- vojku. Nova poznanica nije samo mlada i privla~na, nego je ljuje snimak Martinova tasta koji veselo ple{e na stolu me|u i nadasve ljubazna i srda~na prema Martinu, koji nije moga- {ampanjskim bocama. o odoljeti njezinu pozivu da se sutradan sastanu u parku. Zagreba~ka premijera te komedije pod nazivom Hans U zagreba~koj lokalizaciji, Martin je na povratku s jedno- Huckebein / Kinematograf ili Martin Smola, {ala u 3 ~ina, u ga puta u Split svratio u Abaciju (Opatiju), gdje je proveo prijevodu glumca Adama Mandrovi}a, odr`ana je 21. velja- dva dana i do`ivio galantnu pustolovinu, tvrde}i poslije da ~e 1898. Kako je najavljeno, postavljena je na scenu krajem je to vrijeme proveo le`e}i bolestan u hotelu. poklada, pridru`uju}i se pokladnom veselju zagreba~kog op- No, toga dana sve izlazi na vidjelo. Nesretni Martin (zato }instva i uljep{alo »zadnje dane kanevala, jer je djelo puno da bi pola sata u miru odrijemao nakon neprospavane no}i), lakrdija i neobuzdanosti« — kako pi{e komentator Obzora odvodi suprugu i punicu u kinematograf koji upavo gostuje (Obzor, 19. 02. 1898.). U tome je prijevodu na rasporedu u gradu. Na njihovu zaprepa{tenost u jednom od filmskih Hrvatskog narodnog kazali{ta bila do 8. prosinca 1902., a prizora snimljen je Martin kako se sastaje s nepoznatom lje- ukupno je odigrano devet predstava. Ponovno je na scenu poticom i sjeda s njom na klupu, ona se nje`no privija uz nje- postavljena u sezoni 1927./1928, kad je odigrana 23 puta u ga, a prizor zavr{ava nedvosmislenom kretnjom koja navje- re`iji Aleksandra Bini~kog. {}uje zagrljaj. Iste godine kad je prvi put izvedena u Zagrebu, tu veselu Na kraju komedije saznaje se da je mladu damu anga`ira- igru imalo je na rasporedu i Hrvatsko dramati~no dru{tvo u o filmski poduzetnik da naivne neznance `eljne lakih pusto- Splitu (sezona 1898./1899.), s gostuju}im zagreba~kim lovina poziva na rendes vous na unaprijed dogovoreno mje- glumcima, ali u prijevodu \ure Prejca i s redateljem Dragu- sto, a filmski je snimatelj kamerom skrivenom u nekoj kabi- tinom Freudenreichom. ni, snimao namje{tene zavodljive prizore. Prijevod Adama Mandrovi}a uprizoren je jo{ jedanput Nezgodno u tome je samo to {to Martina svi u gradu zna- 1915. godine u osje~kom Hrvatskom narodnom kazali{tu. ju i {to je na projekciju odveo svoju suprugu, pa to nije vi{e Redatelj osje~ke predstave bio je Josip Toplak-Remetinski, bezazlena {ala, nego sramota za na{ega junaka i jo{ vi{e za glumac i redatelj putuju}ih glumi{ta i ~lan kazali{ta u Zagre- njegovu obitelj. Jer, kako u komediji ka`e Martinova supru- bu, Osijeku i Sarajevu, kojemu je tema bila bliska, jer je i sam ga, i drugi mu{karci su nevjerni, ali to ne pokazuju javno i bio vlasnik kinematografa u Bjelovaru i ujedno prvi pred- ne daju se snimati u filmovima: sjednik Saveza vlasnika kinematografa Hrvatske i Slavonije. »Samo {to drugi mu`evi imaju obzira... ali moj suprug I naposljetku, ta je komedija odigrana i u Gradskom ka- dopu{ta da se njegove pustolovine fotografi{u... javno ih is- zali{tu Vara`din 1919. godine (dvije predstave). Tekst je za postavlja te ih op}instvu kao `ivu sliku na kinematografu tu izvedbu lokalizirao Josip Freudenreich, a redatelj je bio pokazuje u dvorani Kola uz ulazninu od 20 nov~i}a«. (Man- Slavko Bogojevi}. drovi}, rukopis prijevoda) Dakle, ta komedija u ~ijem je sredi{tu kinematograf, obi{- A da uzbu|enje bude ve}e, uskoro se utvrdi da se isti la je sve hrvatske pozornice u dva prijevoda Adama Mandro- filmski prizor s Martinom u glavnoj ulozi prikazuje istodob- vi}a i \ure Prejca, te u jo{ jednoj prilagodbi Josipa Freuden- no i u Splitu, gdje Martina tako|er mnogi poznaju, kao oz- reicha. Sve izvedbe bile su lokalizirane i prilago|ene prilika- biljnog i cijenjena poslovnog ~ovjeka. ma grada u kojem se predstava odr`avala. Otkrivanjem na~ina na koji je do{lo do spornog filmskog S obzirom na to da se radi o komediji ~iji se zaplet teme- snimanja ljubavnog susreta — koji to i nije bio, kako se na{ lji na popularnosti novoga scenskog medija i da je to prvo junak `ali — Martin se ispetlja iz neugodne situacije, a da bi spominjanje kinematografa u teatru tek tri (za hrvatske pri- 76 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 75-80 Majcen, V.: Kinematograf... like dvije) godine nakon prve filmske projekcije, samo po iznosi stajali{ta napredne intelektualne mlade`i svojega vre- sebi javlja se znati`elja o na~inu povezivanja tradicionalnog, mena i predstavlja lik emacipirane djevojke s praga dvadese- kazali{nog i jo{ nedovoljno poznatog i neetabliranog film- tog stolje}a, koja se odu{evljava tehni~kim novinama, `udi skog medija, te na~ina na koji su autori, a posebice prevodi- za stjecanjem i primjenom novih znanja i promi~e slobodu i telj rije{ili niz pojedinosti vezanih za filmski medij i kinema- ravnopravnost `ena u obiteljskome `ivotu. tograf. Malo po strani od tog konteksta lik je ruskog zemljopo- Na`alost, od triju izvedaba te komedije, uvid mo`emo sjednika Borisa Menskog koji `ivi u Zagrebu. To je lik ka- ste}i samo o prvom prijevodu i lokalizaciji Adama Mandro- vanskog bonvivana, koji unosi gogoljevski dah u komediju, vi}a, ~iji tekst je danas dostupan, jer je prijevod u rukopisu prodaju}i svoja ruska sela i »du{e« kad zapadne u nevolje. U sa~uvan u arhivu Zavoda za teatrologiju HAZU (br. 1159). samoj je izvedbi (prema komentaru novinara Obzora), tome U rukopisu zabilje`ena je i alternativna podjela uloga liku posve}ena posebna pozornost, te je njegova uloga »pre- (koja se mo`e odnositi i na dvije zagreba~ke izvedbe 1898. i ra|ena za hrvatsku pozornicu u rusko odielo, pa }e jama~no 1927. godine) iz koje se vidi da su i imena likova lokalizi- na na{e ob}instvo izvoditi liep i {aljiv dojam«. (Obzor 21. rana. 02. 1898.) Osobe i njihovi tuma~i su sljede}i: Obzorov komentator vjerojatno tu ne misli samo na Martin Gradini} — Arno{t Grund, Aleksandar Bini~ki; glum~evu odje}u, nego na govor i glumu — detalj, koji je Marija, njegova supruga — Milica Mihi~i}, Dubaji}; vjerojatno razra|en u pripremi predstave, jer ni u tekstu pri- Ivan @ari}, njen otac — Nikola Milan, Arno{t Grund; jevoda niti u didaskalijama nije nazna~en. Prva zagreba~ka predstava Kinematografa ili Martina Magdalena, njena majka — Tonka Savi}, Heimanova; Smole (21. velja~e 1898.) odr`ana je nakon prva ~etiri go- Marta Veni}, apsolventica u~iteljske {kole (njihova ro|a- stovanja kinematografa u Zagrebu (8.-17. listopada u Kolu, kinja) — Ema Souvan, Bobi}; 28. prosinca 1896. do 4 sije~nja 1897. u Reisingerovoj re- Tobija Jakoli} — Gavro Savi}, August Cili}; stauraciji, 19.-24. velja~e 1897. u Grand hotelu, te od 22. Boris Menski, Martinov prijatelj, ruski emigrant — kolovoza do 19. rujna 1897. ponovno u dvorani Kola). Ani}, Milivoj Barbari}, Dubaji}; U Mandrovi}evoj lokalizaciji komedije za zagreba~ku po- Je`i}, knjigovo|a — Vjekoslav Veli}, Jozo Lauren~i}; zornicu ta su gostovanja ostavila o~it trag. Mandrovi} kine- Ivka, slu`avka — Marija Fr`be, Bogumila Vilhar; matografsku predstavu oko koje nastaje zaplet kazali{nog Laktovi}, osje~ki trgovac — nepostoje}a osoba, samo se komada smje{ta u gornju dvoranu Kola, {to odgovara mjestu spominje; odr`avanja obiju kinematografskih predstava odr`anih u Lipovi}, zastupnik belgijskog poduze}a i Edisonova ki- Kolu. A kako je premijera Martina Smole odr`ana pet mje- nematografa za Hrvatsku i Slavoniju — Mihajlo Marko- seci nakon posljednjega gostovanja putuju}eg kinematogra- vi}, Tkalec. fa u toj dvorani nasuprot Hrvatskome narodnom kazali{tu, Prema informaciji u Obzoru, redatelj predstave bio je Ar- koje je trajalo skoro mjesec dana — o~ito je da je taj doga- no{t Grund, koji je i glumio u komadu, a osim njega nastu- |aj imao i najja~i utjecaj na prevoditelja komedije. pali su jo{ Milica Mihi~i}, Nikola Milan, Tonka Savi}, Ema Iz razgovora likova u komediji o~ito je koliko je kinema- Souvan, Gavro Savi}, Milivoj Barbari}, Mihajlo Markovi}, tograf novina u zagreba~kome dru{tvenom `ivotu i izaziva Vjekoslav Veli} i Marija Fr`be. (Obzor, 21. 02. 1897.) op}u pozornost gra|ana. Radnja komedije smje{tena je u Zagreb, pa se u tekstu Dok se Martin s punicom i suprugom u ko~iji vozi Zri- spominju i konkretni zagreba~ki toponimi: donjogradsko {e- njevcem razgledaju}i {to je novo u gradu, vodi se ovakav tali{te Zrinjevac i dvije dvorane u kojima se u to doba odvi- razgovor: jao zagreba~ki dru{tveni i zabavni `ivot, dvorana Kola i Stre- ljana na Tu{kancu. MAGDALENA: U to ja zapitam Martina, ima li da se Zanimljiva je socijalna struktura i karakterizacija likova vidi {ta nova u Zagrebu... na to on zapita dali smo ve} vidje- (za koju je {teta da se ne mo`e usporediti s originalom), ko- li kinematograf. jom su predstavljena tri nara{taja svaki sa svojim osobinama. MARTA: A, one `ive fotografije!... gdje ~ovjek mo`e vi- Dok tast i punica li~e na seoske vlasteline koji `ive na la- diti svako kretanje. danju od zemlji{ne rente i mogu si dopustiti povremene izle- MARIJA: On nas nato povede gore u dvoranu Kola jer je te u glavni grad ili u primorska ljetovali{ta, Martin je podu- ba{ imala otpo~eti prva predstava. zetnik, trgovac modernog doba koji obavljaju}i svoje poslo- Mi sjednemo. Najednom nasta mrak i predstava po~me. ve putuje cijelom Hrvatskom, pa je zanimljiva i topografija MAGDALENA: Prvim slikama programa, valja re}i, nije koja se spominje u komediji, a obuhva}a Zagreb, Vara`din, se imalo ma ba{ ni{ta prigovoriti. Osijek, Zadar, Split, Opatiju (u drugoj verziji Crikvenicu) i MARIJA (vadi program i ~ita): Dolazak `eljezni~kog vla- upu}uje na jedinstvenost hrvatskoga podru~ja u gospodar- ka, Igraju}a se djeca, Ru{enje jednog zida, Gombala~ka dvo- skom i kulturolo{kom pogledu unato~ tada{njoj politi~koj rana za djevojke, Do~ek ruskog cara u Parizu. podjeli na austrijsko i bansko ili hrvatsko-ugarsko upravno MAGDALENA: Sve posve pristojne slike. Sada ti vidismo podru~je. prizor, ma velim ti prizor — ne, to ti ne mogu ispri~ati. Kad Predstavnik tre}eg nara{taja je Marta Veni}, diplomanti- na to samo pomislim, zarumenim se od stida i srama. Ka`em ca zagreba~ke Preparandije koja u svojim razmi{ljanjima ti upravo je u`asno. 77 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 75-80 Majcen, V.: Kinematograf...

@ARI] (pohotljivo): Prizor s kojeg moja supruga rumeni Dolazak `eljezni~kog vlaka — Lumièreov je film Arrivée od stida. To moram i ja vidjeti. A kakav je to bio prizor? d’un train en gare, prikazan na obje projekcije u Kolu; MARIJA: Evo (dade mu program) broj 6. @ivot na mor- Igraju}a se djeca — mogao bi biti film Grudanje ili Boj sa skoj obali u Abaciji. snje`nim grudama, Lumièreov film Bataille de boules de ne- @ARI]: Mora da je veoma pikantno. @ivo si to predo~u- ige, film koji je prikazan na drugom gostovanju kinemato- jem. grafa u Kolu (na toj predstavi spominje i film pod naslovom MARIJA: I bilo je jo{ pikantnije nego li misli{. A bila je u Strka dje~ice); po~etku lijepa, bezazlena `anr-slika i ne slute} to, radovala Ru{enje jednog zida — Lumièreov je film Démolition sam se krasnoj slici. More suncem osvjetljeno — njekoliko d’un mur, prikazan tako|er na drugoj predstavi u Kolu. galebova oblietalo oko samot- Do~ek ruskog cara u Parizu — vjerojatno je film koji se u ne klupe na obali — prava idi- originalu zove Paris: Les sou- la. Ali na jednom eto njeke verains russes et la président mlade dame... obazire se kao de la République aux Champs- da nekoga o~ekuje, te sjedne -Elysées, a prikazan je na Rei- na klupu. (Mandrovi}, ruko- singerovoj projekciji. pis prijevoda, s. p.) Samo za prizor Gombala~- ka dvorana za djevojke, nisam na{ao konkretnu potvrdu u U nastavku prizora dolazi opisima prvih filmskih pro- Martin, koji je prvo snimljen s jekcija u Zagrebu — iako je le|a, a tek kad sjedne na klu- bilo vi{e filmskih prizora `en- pu i pribli`i se neznanki, ka- skih »gombala~kih« vje{tina. mera mu hvata lice (za`agre- I smje{taj filmskog snimanja nih o~iju, za{iljenih usna... a u Opatiju, mjesto koje je ve} onda je stroj za{kripio, a slike imalo ugled europskog mon- nestade), kako supruga, Mari- denog ljetovali{ta, ima svoje ja, uzbu|eno obja{njava Mar- vrlo aktualno opravdanje. tinovu nevjeru. Naime, bilo je logi~no pret- Adam Mandrovi} u svoje- postaviti da }e ba{ u takvome mu prijevodu to~no navodi mjestu biti filmskih snimatelja mjesto odr`avanja filmske (prije nego li negdje drugdje) projekcije, ~ak i cijenu ulazni- — {to }e pridonijeti uvjerlji- ne od 20 nov~i}a, duljinu vosti pri~e — a to potvr|uje i predstave koja traje pola sata, ~injenica da su prvi poznati te sadr`aj prvih kinematograf- filmski prizori putuju}ih kine- skih priredbi u dvorani Kola matografa snimljeni u Hrvat- 1896. godine. skoj, upravo prizori snimljeni O kinematografu daje in- u Opatiji. Tako se dogodilo formacije da je to najnoviji da je nekoliko mjeseci nakon Edisonov izum — atribucija praizvedbe komedije Martin izuma kinematografa koja se Smola ili Kinematograf u ko- prvih godina isklju~ivo kori- joj se spominje filmsko snima- stila u Hrvatskoj, pa je i prva nje u Opatiji, ljeti 1898. godi- filmska priredba koju je prire- ne, putuju}i kinematograf na dio Rudolf Mosinger 8. listo- gostovanju u Zagrebu na ras- pada 1896. godine najavljena poredu imao i film Bura na kao »Kinematograf. Edisonov moru u Opatiji, filmski prizor ideal«, a i filmski poduzetnik Najava kazali{ne predstave Martina Smole u Ljubljani koji se u povijesti filma sma- u komediji, Lipovi}, zastupnik tra najranijim filmom snimlje- je Edisonova kinematografa za Hrvatsku i Slavoniju. nim u Hrvatskoj, za koji se uz to pouzdano znade da je bio U daljnjem obja{njenju Martin tuma~i da je kinematograf na programima putuju}ih kinematografa koji su kru`ili sred- izumljen prije dvije godine, a u jednoj replici navodi se kako njoeuropskim zemljama. bi »trebao jo{ samo telefon, pa da se sve i ~uje«. Izbor Opatije kao mjesta snimanja kompromitiraju}eg Prevoditelj tako|er ne izmi{lja program koji su likovi ko- ljubavnog susreta, omogu}io je prevoditelju da rije{i i pita- medije gledali, nego to~no navodi filmske prizore snimljene nje kako se moglo dogoditi da nitko od snimljenih osoba u Societé Lumière 1896. i 1897. godine od kojih je ve}ina nije primijetio kameru i filmskog snimatelja. U obja{njenju, zaista prikazana na zagreba~kim kinematografskim gostova- dobro je do{la blizina kupali{ta i kupali{ne kabine, koja je njima: poslu`ila skrivanju kamermana. Na`alost, komedija u ~ijem 78 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 75-80 Majcen, V.: Kinematograf... je sredi{tu odlazak u kinematograf, ne daje ba{ previ{e poda- potresa trbu{nih `ivaca zbog smijeha ili od glavobolje zbog taka o samoj filmskoj projekciji. No, iz prijevoda se vidi gluposti. Jedno i drugo zavisi samo o stanovi{tu i raspolo`e- kako novi medij jo{ nije udoma}en. Tako Mandrovi} film- nju gledaoca. skog snimatelja naziva fotografom, a film »`ivom slikom na Dakle ako ne trpite od literarnih predrasuda i ako ne dr- kinematografu«. (Mandrovi}, rukopis prijevoda, s. p.) `ite da je duhovitost preduvjet smije{nosti, idite pa se smijte Sli~no tome i novinar Obzora ima vlastiti opisni na~in do mile volje«. (Obzor, 17. studeni 1927.) imenovanja filmskog snimanja: * * * »Radi se naime o tome da je gospodin Grund nekom pri- likom u Opatiji poljubio neku gospodju, {to je revni saku- Time bi pri~a o prvom gostovanju kinematografa u kaza- plja~ kinematografskih fotografija br`e-bolje uhvatio u svom li{tu zavr{ila. No, iste godine kad je prvi put izvedena u Za- aparatu i sad tu scenu pokazuje zagreba~koj publici na sve- grebu i Splitu, komedija Martin Smola ili Kinematograf ima- ob}e u`ivanje... Posjednik kinematografa zamienit }e ovu sli- la je svoju slovensku praizvedbu u De`elnom gledali{~u u ku, koja mu privla~i najvi{e zloradih zagreba~kih posjetnika Ljubljani. Bilo je to nekoliko mjeseci nakon zagreba~ke pre- uz dobru nov~anu od{tetu.« (Obzor, 21. 02. 1898.) mijere u listopadu 1898. godine. A u toj se slovenskoj izved- Komentator ma{tovito bira izraz »sakuplja~ kinemato- bi ponovno spominje Zagreb, pa nas zato i zanima. grafskih fotografija« koji je svoje `rtve »uhvatio u svome Komediju je pod naslovom Martin Smola ali Kinemato- aparatu«, a sam filmski prizor naziva scenom ili slikom. graf na slovenski preveo i lokalizirao knji`evnik Oton U citiranom razgovoru koji likovi u komediji vode o ne- @upan~i~ pod pseudonimom Aleksij Nikolajev, a sa~uvani tom vi|enoj projekciji mo`e se uo~iti nesigurnost i ambiva- primjerak rukopisa prijevoda u Slovenskem gledali{kem in lentan odnos suvremenika spram novoga medija. Dok s jed- filmskem muzeju (dodu{e prijepis iz 1906. godine), omogu- ne strane film hvale kao koristan izum jer donosi ne{to novo }uje usporedbu na~ina slovenske lokalizacije naspram Man- i nevi|eno (Marta), a dijelom ga prihva}aju jer se i uklapa u drovi}evoj verziji. (Traven, 1992.: 10) uobi~ajeni svjetonazor svojim idilama i slikama krajolika Zajedni~ko i hrvatskom i slovenskom prijevodu je da su (Marija), s druge strane uo~ljivo je i o~ekivanje onog dru- se oba prevoditelja (kao i autor komedije) oslanjali na vlasti- gog, neprihvatljivog, nemoralnog ili pikantnog o ~emu go- to, skromno iskustvo ste~eno na prvim kinematografskim vori Martinov tast: predstavama koje su mogli vidjeti nekoliko puta prilikom »Prizor s kojeg moja supruga rumeni od stida. To moram gostovanja kinematografa u svojem gradu. Na osnovi tog i ja vidjeti. A kakav je to bio prizor? Mora da je veoma pi- iskustva, prevoditelji su izvorni tekst komedije prilagodili kantno. @ivo si to predo~ujem«. (Mandrovi}, rukopis prije- Zagrebu, odnosno Ljubljani i na taj na~in otkrili razmi{ljanja voda, s. p.) suvremenika o novome mediju. Ova kinematografska vesela igra svojedobno je bila po- U slovenskom prijevodu, Hans Huckebein, odnosno za- pularna na mnogim srednjoeuropskim pozornicama. Iste go- greba~ki Martin Gradini}, postaje trgovac ^erne, koji do`iv- dine kad je izvo|ena u Zagrebu i Splitu, bila je na repertoa- ljava ve} poznatu ljubavnu pustolovinu koja se otkriva kad ru kazali{ta u Pragu, te u Be~u, gdje je do`ivjela ~ak 50 pred- odvede suprugu, tasta i punicu u kinematograf. stava. No, kazali{ni je kriti~ari nisu suvi{e hvalili. Tako se i @upan~i~ je radnju komedije smjestio izme|u Lubljane i prve kritike u Obzoru kre}u od odricanja knji`evne vrijed- Zagreba. Trgovac ^erne putuje u Karlovac, Rijeku i Zagreb, nosti do priznavanja neodoljivosti humora u ovoj komediji: a sporno filmsko snimanje dogodilo se u Zagrebu. »Njema~kim piscima kao da nisu lebdjeli pred o~ima bog U ranijoj varijanti doga|aj je smje{ten u Maksimir, a u sa- zna kako visoki knji`evni pravci dok su pisali ovo djelo. De- ~uvanom rukopisu u Tu{kanac. Tako filmski prizor oko ko- viza im je bila: ’smijat }e{ se i mora{ se smijati’. Najozbiljni- jega se odigrava zaplet u slovenskom prijevodu ima naslov ji kriti~ari nemogu odoljeti navalama komi~nih i ludih pri- Na klopeh Tu{kanca v Zagrebu (Na klupama Tu{kanca u Za- zora, koji se u tom djelu rivaju jedan za drugim, nego poni- grebu), a isti se film prikazuje istodobno u Ljubljani i u Za- zno pola`u oru`je, odgadjaju}i ga za pametnije prilike, a ov- grebu. (Traven, 1992.: 41) dje se smiju iz sveg grla s ostalim razdraganim ob}instvom«. Mije{anje Maksimira i Tu{kanca vidljivo je iz opisa scene (Obzor, 21. 02. 1898.) u kojoj se spominju ribnjak i labudovi koji su ostali i u dru- Komedija se na zagreba~koj pozornici pojavila ponovno goj varijanti, iako ih u Tu{kancu nema. U slovenskom prije- nakon skoro trideset godina (1927. godine) u re`iji Aleksan- vodu, filmski prizor s nevjernim suprugom prepri~ava Mar- dra Bini~kog (s Heimanovom, bra~nim parom Dubaji}, Ba- tinova `ena Hilda: bi}em, Arno{tom Grundom, Aleksandrom Bini~kim, Augu- »I kako po~ne... Kao posve obi~na sli~ica... Ribnjak na stom Cili}em i Tkalecom). Kinematograf tada vi{e nije bio suncu, par labuda mirno pliva... uz stazicu samotne klupi- novina, pa su i kritike o{trije na ra~un {ala koje ne prati du- ce... idila. Odjednom do|e mlada dama, ogleda se kao da hovitost. nekog o~ekuje i sjedne na klupu... S druge strane gospodin... Kriti~ar Obzora 1927. godine, R. M., }e u povodu nove Koketno odjeven u bijelo, bijeli ljetni haljetak... Najprije premijere napisati: okre}e gledateljima le|a, onda ugleda damu, `uri k njoj ra- »O komadu ne mo`e se re}i ni{ta {to ne bi ve} bilo re~e- {irenih ruku, sad mu se tek vidi lice — i tko je? Moj su- no samim imenima autora: Blumenthal i Kadelburg. Firma prug!... Pa kad bi to bio kraj... Jo{ ne!... Kako sjednu na klu- je poznata i patvorine su isklju~ene. Tko dakle ne }e da stra- pu... Kako se ona nje`no nasloni na njegovo rame... Ah, dr- da neka ne ide blizu. Stradanje u ovom slu~aju sastoji se od `ao se kao zaljubljeni ma~ak. I zatim pribli`i svoju glavu k 79 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 75-80 Majcen, V.: Kinematograf...

njenoj i zatim, papa... zatim je usnice na{kubio... — i aparat Izvori i literatura se zaustavi. Dakle, kinematograf mi mora tek re}i {to radi Blumenthal, Oskar — Kadelburg, Gustav, Hans Huckebein, prije- moj mu` u Zagrebu! Kinematograf!« (prema: Traven, 1992.: vod Adama Mandrovi}a, rukopis, Zagreb: Arhiv Zavoda za te- 41/42) atrologiju HAZU, broj 1159 Opis scene gotovo je identi~an u oba prijevoda. Tek, Enciklopedija Hrvatskog narodnog kazali{a u Zagrebu (urednik Pa- @upan~i~ stavlja te`i{e na kinematograf kao magi~nu spravu vao Cindri}), Zagreb: Naprijed, HNK, 1969. koja treba otkriti tajnu svr{etka scene. Tako|er je slovenski Kosch, Wilhelm, 1995., Deutsches Theater-Lexikon, Klagenfurt und Wien: Verlag Ferdinand Klinmayr prijevod usmjeren na sam prikaz doga|aja i ne postavlja pi- Obzor, br. 213 od 18. rujna 1897. tanje kako je mogu}e snimiti doga|aj, a da sudionici to nisu Obzor, br. 40, 41, 42 od 19.-22. velja~e 1898. primijetili. Mandrovi} u tome ide korak dalje — on spomi- (R. M.), Obzor br. 308 od 17. studenog 1927. nje kabinu ispred klupe, navode}i gledatelja da zaklju~i kako Repertoar hrvatskih kazali{ta 1840.-1860.-1980. (Urednik Branko je snimatelj o~ito bio skriven u toj kabini. He}imovi}), 1990., Zagreb: Globus, JAZU @upan~i~ je tako|er slobodniji u interpretaciji sadr`aja Sadoul, Georges, 1947., Histoire générale du cinéma. Les pionniers cijele filmske projekcije. On dodu{e nabraja iste naslove koji du cinéma 1897-1909., Paris: Editions Denoeni se nalaze u Mandrovi}evu prijevodu (mo`da po tome mo`e- Traven, Janko-Nedi~, Lilijana-[imenc, Stanko, 1992., Pregled ra- mo zaklju~iti da su i u originalu): Dolazak vlaka, Igraju}a se zvoja kinematografije pri Slovencih (do 1918.), Ljubljana: Slo- djeca, Do~ek ruskog cara u Parizu i Gombala~ka dvorana za venski gledali{ki in filmski muzej. djevojke, ali uz izmi{ljenu scenu (koja je {esta po redu, kao i u hrvatskom prijevodu) Na klopeh Tu{kanca v Zagrebu, do- Vjekoslav Majcen daje i nepostoje}i filmski prizor Bucek na Bledu — koriste}i »Kinematograph« as a Theater lik iz humoreski koje je u to doba objavljivao Rado Murnik kao podlistak u slovenskim novinama. (Ibid.: 42) Comedy Topic at the End of Karakteristi~no je za oba prevoditelja, kako je zamijetio Nineteenth Century slovenski povjesni~ar filma Janko Traven, da niti jedan od UDC 792.2 njih ne spominje glazbu kao prate}i element filmske projek- cije, {to mo`e potvrditi da su prve filmske priredbe kako u This research paper in film history is about the earliest re- Zagrebu, tako i u Ljubljani bile skromno organizirane. (Na- actions of popular theater to the brand new phenomenon pomenimo da je prva filmska projekcija u Zagrebu »`ivu}ih of film. The paper is based on published contemporary i govore}ih slika« uz pratnju fonografa odr`ana krajem iste reviews and the preserved translation of the performed (1898.) godine, kad je u Grand hotelu gostovao putuju}i ki- play, a German light comedy adapted to the Croat milieu. nematograf Franza Josepha Ösera — Obzor, 31. 12. 1898.). The play was performed in Zagreb in 1898, only two ye- Ali je zna~ajno da se u oba prijevoda spominje tiskani raspo- ars after the first films were shown. red filmskih prizora koji su posjetitelji dobivali u kinemato- In the last days of February 1898, the new »light co- grafu. medy« — Hans Huckelbin or Kinematograph — by Ger- Na kraju ostaje pitanje za{to je @upan~i~ odabrao Zagreb man playwrights Oskar Blumenthal and Gustav Kadel- kao mjesto gdje je bio snimljen filmski prizor s Martinom. burg opened at Zagreb’s National Theater. It was the first Slovenski filmski povjesni~ar Janko Traven u knjizi Pregled known play using the new medium of film as a plot ele- razvoja kinematografije pri Slovencih (do 1918.) smatra zna- ment to be performed on the stage in Zagreb. This was ~ajnim da je »@upan~i~ umjesto Graza ili Trsta izabrao Za- two years after the first film-program was shown in Za- greb, naslu}uju}i time budu}u ulogu koju je Zagreb imao u greb in 1896. The play was »localized«, meaning the na- razvoju filmske industrije« izme|u dva svjetska rata. (Tra- mes and places and references in the dialogue, were »Cro- ven, 1992.: 42) atized«. The name of the play was Kinematograf ili Mar- No, treba dometnuti, da je Zagreb u to doba politi~kih tin Smola. In the plot, the naive protagonist is set up to meet a nice girl unaware that everything is being filmed borbi Slovenaca za samosvojnost, protiv njema~ke prevlasti by a »candid« camera. The film is then shown within the i u politi~kom i u kulturnom `ivotu, imao odre|eni ugled u normal program of »Kinematograph«, in front of the Sloveniji radi izborenog ve}eg stupnja samostalnosti Hrvat- filmed mans’ wife, friends and family. The popular film ske i dosegnute politi~ke organiziranosti, ali ponajprije kao program mentioned in the play was mostly the actual film sna`no kulturno sredi{te. Veze izme|u Zagreba i Ljubljane program shown in Zagreb two years earlier. The cinema — osobito kazali{ne — to je doba Mileti}eve intendanture program referred to in the play was, of course, not — bile su vrlo `ive, a velik broj slovenskih glumaca djelovao screened on the stage, but just referred to within the dia- je na pozornici tada{njega Hrvatskog dr`avnog kazali{ta. logue. The play used the high popularity of cinema a t the Vjerojatno u tome treba tra`iti i razloge navedenog izbo- time, but also »fantasized« about the possibility of the ra Zagreba kao filmskog sredi{ta i smje{taj dijela radnje ko- »candid« camera and its possible misuses. The play con- medije Martin Smola u slovenskoj lokalizaciji upravo ovdje. tains general opinions about film as well. To }e potkrijepiti i ~injenica da je drugu izvedbu Martina Zagreb witnessed its encore thirty years later in 1928. Smole u Ljubljani 1913. godine postavio slovenski glumac It was also performed on stage in neighboring Ljubljana, Ignjat Bor{tnik, koji je u to doba bio prvak zagreba~koga ka- Slovenia. zali{ta. 80 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. BIOFILMOGRAFSKI RAZGOVOR

UDK 791.44.071.2(049) Ivo [krabalo, Igor Tomljanovi} Glumac za sve medije

Razgovor s Reljom Ba{i}em u prostorijama Teatra I. [.: Rekao si da je po kazni bio premje{ten u Knin. Za- u gostima u Zagrebu, Dolac 1, 29. studenog 1996. {to je bio ka`njen, je li bio ljevi~ar? godine. Pitanja postavljaju Ivo [krabalo (I. [.) i Igor R. B.: Nemam nikakvih indicija i ne bih o tome. Moja Tomljanovi} (I. T.), a odgovara Relja Ba{i} (R. B.). majka se rastala kad sam bio jo{ vrlo mali. I. [.: To sam htio pitati. Otac se zove Ivo Pri{lin, a ti se I. [.: Relja, ovo je zami{ljeno kao biofilmografski intervju, zove{ Relja Ba{i}? me|utim pravi nam je povod nagrada za `ivotno djelo hrvat- R. B.: Ja sam dugo vremena bio Relja Pri{lin, dok me skoga glumi{ta koju si dobio 24. studenog 1996., a pro{le si 1942. godine nije posinio Mladen Ba{i}, u to doba koncer- godine proslavio i ~etrdeset godina umjetni~kog rada. Ako tni pijanist i dirigent u HNK, a kasnije direktor opere u Za- se ne varam, dobio si i orden od Predsjednika Republike, da- grebu, Salzburgu, Mainzu, Splitu. kle, ovo je godina kada je Relja Ba{i} zasut dru{tvenim pri- I. [.: On je bio suprug tvoje majke, zna~i on te je posini- znanjima u povodu jednog lijepog okruglog jubileja, koji je- o slu`beno i ti si dobio njegovo prezime? dino dovodi u pitanje tvoj mladena~ki izgled. R. B.: Da. R. B.: Hvala lijepa na komplimentu, a budu}i da se na- I. [.: Kako je to biti posinak ~ovjeka koji je samo 13 go- dam kako tijekom ovog razgovora ne}e biti potrebe za tu`- dina stariji od tebe? nim stvarima, `elio bih, sa svom sre}om i svim nagradama R. B.: Pa to je manji problem, ve}i je problem bio {to sam koje sam dobio, samo napomenuti da su jedine dvije nagra- bio posinak nekoga koji se bavio strukom za koju sam bio de koje nisam dobio, a to je dokaz da je istinita tvrdnja nemo duboko uvjeren da se ja njome ne}u baviti. A to je umjet- profeta in patria, one nagrade koje se dodjeljuju u Zagrebu, nost. Ja sam `ivio izme|u tri sobe u kojima je uvijek svirao Nagrada grada Zagreba i Nagrada Vladimira Nazora. Zna~i klavir ili netko pjevao, ili neki guda~ svirao kod profesora ja nisam od grada Zagreba zapravo nikad bio umjetni~ki pri- Janigra, ili kod profesora [uleka, koji je tako|er bio profe- znat. sor kod moje majke, ili neki pjeva~ koji je radio sa Sachsom, Imao sam dva tate tada{njim dirigentom, recimo ne{to adekvatno Stupici, ali na opernom planu. Ta koli~ina potrebna truda koja je meni I. [.: Dobro, na nagrade }emo se jo{ vratiti, a sada treba- posredno ulazila u krv i koje sam ja bio svjestan, svjestan ko- mo i}i back to best tj. k tvom ro|enju. Ro|en si na dan Sve- liko treba raditi da bi se postigli kakvi takvi rezultati u tog Valentina devetstotridesete godine u Zagrebu. Otac Ivo umjetnosti, mene je stra{no dugo vremena podsvjesno uda- Pri{lin, muzikolog, majka Ellen ro|ena Lech, oni su vodili u to doba eksperimentalnu glazbenu {kolu Beethoven u Za- ljavala od pomisli da bih morao `ivjeti od umjetnosti, bilo grebu. Poslije majka se rastala od gospodina Pri{lina... kojeg vida umjetnosti. Moja majka je, jasno, imala sa mnom R. B.: ...koji je stradao kao profesor muzike u Kninu od muzi~ke ambicije koje su uvijek manje vi{e neslavno svr{ava- ~etnika, a to smo pro~itali u novinama za vrijeme NDH u le. Jedino dobro od toga jest {to sam godinama, mislim oko rubrici koja se zvala Zlo~ini ~etni~ko komunisti~kih bandi. {est godina, svirao kontrabas u raznim morskim sastavima I. [.: Zna~i, on se na{ao u Kninu za vrijeme rata... preko ljeta, ali moji ozbiljni glazbeni poku{aji skrahirali su R. B.: On je 1938. oti{ao u [ibenik, bio godinu i pol dana ve} na ~etvrtoj godini kod Stjepana [uleka koji mi je rekao profesor na gimnaziji, vodio onaj njihov zbor, poznato Kolo da }u se baviti ili hokejem na ledu ili violinom, jer sam uvi- u [ibeniku i na samom po~etku rata na{ao se u Dubrovniku jek dolazio s nekakvim plavim ozlije|enim prstima i ja sam gdje je bio profesor na gimnaziji, vodio njihov zbor i dirigi- se normalno odlu~io za hokej na ledu. Vrlo sli~an poku{aj rao njihovim lokalnim orkestrom. Onda je po kazni bio pre- bio je s Rudolfom Klepa~em kod koga sam pred sam kraj mje{ten u Knin. Kada je do{ao u Knin, u Gimnaziji su mu re- studija svirao fagot na Srednjoj glazbenoj {koli, u zgradi Mu- kli gdje stanuje, do{ao je tamo gdje treba stanovati, no stan zi~ke akademije, me|utim tada sam definitivno shvatio da nije bio pripravan. Rekao je da ide malo pro{etati — i ina~e ne bih bio sretan kao glazbenik. je bio pasionirani planinar — i na Triglavu, svugdje gdje se I. [.: Jesi li jedinac? u ono doba moglo pje{a~iti — iznad Knina su ga prvi dan R. B.: Jesam. uhvatili ~etnici i on je smrtno stradao. I. T.: Kako ste odustali od hokeja? 81 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

82 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

R. B.: Pa slu{ajte, vrijeme me je jednostavno natjeralo na R. B.: Sje}am se, kako da ne. Ja sam u Klasi~noj gimna- to. Osim toga ja sam onda, rekao bih gotovo po kazni, oti- ziji igrao standardne predstave. Igrao sam u Plautovim Bli- {ao u Pomorsku srednju {kolu na Rijeku gdje je moj pradjed zancima svoju prvu komi~nu ulogu koja se zvala Trinkulo i bio kontraadmiral u austrougarskoj mornarici, pa se onda to smo igrali ~etiri puta u Malom kazali{tu. Jedna moja ko- smatralo da bih ja trebao nastaviti nekakvu pomorsku tradi- legica iz te predstave, Maja Moskatelo, poslije je tako|er po- ciju. stala glumica. Zajedno sa mnom igrala je i plesna pedagogi- I. [.: Pradjed po ~ijoj liniji? nja Milana Bro{, glumio je tako|er pokojni Brano Horvat, R. B.: Po maminoj, austrougarski kontraadmiral koji je dizajner, zatim nekoliko prvorazrednih zagreba~kih lije~ni- poginuo u podmornici koja se zvala U-7 u Tr{}anskom zalje- ka. To je bila generacija koja je voljela teatar. No tada sam ja vu u Prvom svjetskom ratu. Ne znam to~an datum, znam da to smatrao tek dijelom intenzivnog zagreba~kog `ivota, ba{ postoji spomenik i da je u Austriji izdana jedna knjiga posve- kao {to sam klizao i pobijedio u brzom klizanju u Zagreba~- }ena njemu, koji je bio dugogodi{nji ljubavnik austrijske pri- kom kliza~kom klubu Kraljice Marije na ZKD-u, ili ne{to jestolonasljednice. tre}e. Nisam tome pridavao nikakvo naro~ito zna~enje. I. [.: To je sve spadalo u jedan urbani, gradski `ivot. Po kazni u Rijeku R. B.: Tako je, ja sam prve dvije godine poha|ao Evange- I. [.: Podaci u biografskom leksikonu govore da si posli- li~ku {kolu u Gunduli}evoj ulici koja je u to doba bila jedi- je sedmog razreda oti{ao u Rijeku u Pomorski tehnikum. Za- na dvojezi~na {kola. Ta je {kola bila npr. puna `idovske dje- {to si preselio u Rijeku? ce. Tko god je `elio da mu dijete nau~i jo{ jedan jezik upisi- vao je dijete u tu {kolu. R. B.: Ja sam u sedmom razredu bio izba~en hitnom sjed- I. [.: Zna~i, iako si bio katolik, i{ao si u Evangeli~ku {ko- nicom Nastavni~kog vije}a, u jednom danu, iz svih {kola u lu? Zagrebu zbog jednog incidenta koji se dogodio zbog mojeg R. B.: Da, ali iz tre}eg razreda me izvukla mama, jer je to nesta{luka i nekonvencionalnosti kad sam se sukobio s pro- bilo doba sve ve}e Hitlerove mo}i, nagovje{taj Anschlussa, fesorom jedinog jezika koji smo u Klasi~noj gimnaziji mrzi- itd. i ta je {kola zahvaljuju}i zagreba~kim folksdoj~erima po- li. Bio je to ruski. To je bio profesor Oki~i} koji je u Zagreb ~ela dobivati vrlo velike natruhe pronacisti~kog. Kada me slu`beno premje{ten negdje s ma|arske ili rumunjske grani- mama ispisala iz {kole bio sam jako nesretan jer su me pri- ce 1947. godine i odmah u{ao u, rekao bih, najzagreba~kiju vla~ile dje~je predstave koje su se tamo postavljale, a majka od zagreba~kih gimnazija. U jednoj {kolskoj zada}i, a tema mi u to vrijeme nije mogla objasniti za{to me ispisuje. je bila iz novije sovjetske povijesti, ja sam na kraju napisao I. [.: Zna~i glumi{ od malih nogu u {kolskim predstava- da me to ne zanima, odnosno »ja nje znaju vis{e potomu ~to ma. A u kojoj si osnovnoj {koli nastavio {kolovanje? menja nje interesujet« i potpisao sam se sa Relja Ba{i}. Na R. B.: U Var{avskoj ulici, tamo su i{le u {kolu obje moje sljede}em satu taj je profesor do{ao, digao me i rekao je: k}eri, odnosno mla|a je jo{ tamo. »Relja ti si idiot, ti si kreten, ti si budala«. Ja sam ga pogle- dao i rekao sam: »Drago mi je da imamo identi~no mi{ljenje Nesu|eni pomorac jedan o drugome«. Na to je on oti{ao i za pola sata se vrati- I. [.: Kad si zavr{io Pomorski tehnikum u Rijeci 1950. ta o, dr{}u}i, zajedno s direktorom {kole. Uslijedila je hitna diploma dala ti je nekakav ~in u Trgova~koj mornarici? sjednica Nastavni~kog vije}a, itd. R. B.: Da, ja sam poru~nik duge plovidbe ekonomskog I. [.: I onda si isklju~en. smjera, {to je bilo ne{to novo u toj dr`avi. To su bili takozva- R. B.: Da, a da ne bih gubio vrijeme, po kazni su me po- ni brodski ekonomisti ili brodski komesari, ali ne u politi~- slali na Rijeku gdje sam pro`ivio ~etiri dosta nesretne godi- kom smislu komesari, nego ljudi koji su se brinuli za teret, ne, iako je Rijeka u to doba bila jo{ jedan vrlo interesantan za kontakte s vanjskim zastupnicima, puniteljima brodova i grad, kad su ljudi optirali, osim toga bilo je vrlo mnogo Ta- sli~no, zna~i jedan ekonomski posao koji i danas postoji, ali lijana i tamo sam se odmah uklju~io u ko{arka{ku mom~ad se u me|uvremenu preselio u kancelarije. Kvarnera, koja je u to doba bila u prvoj ligi i s tom sam I. [.: Jesi li se kad ukrcao na brod? mom~adi putovao po cijeloj tada{njoj Jugoslaviji, {to je bilo R. B.: Jesam, ukrcao sam se na jedan tanker. Nakon za- u`asno uzbudljivo. Bio sam, dodu{e, vi{e dobar zabavlja~ u vr{etka {kole ostao sam na Rijeci i radio godinu i pol u jed- ekipi nego {to bih mogao re}i da sam bio dobar igra~, ali ni- noj ozlogla{enoj instituciji koja se zvala Generalna direkcija sam bio ni lo{ igra~. U ono doba, jasno, visina nije bila limit trgova~ke mornarice, gdje je bio direktor Rade Kesi} koji je kao danas. Na Rijeci sam se zapravo uvijek ne{to muvao oko bio strah i trepet u pomorstvu, ali sam radio i u novinama, teatra, pa sam tamo i{ao na jedan te~aj, to nisam nikad ni- koje su se zvale Pomorac, tjednik i Pomorstvo, mjese~nik. I kome rekao, koji je vodio pokojni An|elko [timac, dugogo- to je bilo upravo doba kad su se na{i povratnici po~eli vra- di{nji redatelj amatera, i otuda proistje~e moja ljubav prema }ati na na{a dva najve}a broda Radnik i Partizanku. teatru. U ono su doba teatri u provinciji bili izvrsni, jer su I. [.: Ja sam kao klinac bio na do~eku Radnika u rije~koj tamo dolazili ljudi po kazni. Pa su tako dolje bili Strozzi i luci 1946. godine. Eliza Gerner, Marija Crnobori i Marko Fotez, te ~itav niz R. B.: Eto vidi{, tad smo pisali da nikada vi{e na{ radnik velikih imena poslijeratnog kazali{ta. Tamo sam prvi put u ne}e morati i}i van itd... Mi smo te povratnike vrlo brzo `ivotu gledao Glembajeve. prozvali ~eki}arima, jer se lupaju ~eki}em po glavi {to su se I. [.: Reci, sje}a{ li se kolega iz Klasi~ne gimnazije iz tvo- vratili, me|utim, oni su, primjerice, na Rijeku doveli ~etve- je generacije? ro Kana|ana, bra}u Pataran i bra}u Butorac, koji su bili do- 83 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

I. [.: Zna~i, nakon {to si zavr{io Pomorski tehnikum jo{ si ostao jedno vrijeme na Rijeci? R. B.: Jo{ sam tamo bio jedno godinu i pol i onda sam se ukrcao na tanker na kojem je bilo zabranjeno pu{enje. Kad smo imali puno tereta smjelo se pu{iti samo na krmi, ali kad smo se vra}ali natrag iz Amerike i kad su svi tankovi bili otvoreni onda se nije smjelo pu{iti nigdje i ja sam se vratio u Zagreb i Generalnoj direkciji trgova~ke mornarice sam reka- o da ja to ne mogu, jer to je bilo 24 dana put onamo, tamo su nas natankali u dva dana i onda te opet {alju natrag. I. [.: Zna~i to je bio tvoj prvi boravak u Americi? R. B.: Da, i kad sam se vratio natrag, kadrovski {ef Jugo- linije, koji me je od ranije simpatizirao, rekao mi je »hajde lijepo na godi{nji odmor, idi u Zagreb i poslije }u ti ja javiti Kre{o Golik: Tko pjeva zlo ne misli, 1970. kad do|e neki pravi posao«. ^im sam do{ao u Zagreb ulju- ljao sam se u taj Zagreb koji mi je dugi niz godina nedosta- bri hokeja{i, pa sam ih ja odmah transferirao u moj hokejski jao, i ~ekaju}i taj ukrcaj upisao sam ekonomiju. klub u Zagrebu. I. [.: Koliko si semestara testirao? I. [.: Hokejski klub Mladost? R. B.: Ja sam apsolvirao, ne zavr{io, kao i mnoge stvari u R. B.: To je bio hokejski klub Zagreb koji se danas zove `ivotu. Savka Dab~evi} bila mi je profesor iz politi~ke eko- Medve{~ak. nomije jedan i dva, i Du{an ^ali} tri. Razlika je bila nevi|e- na u kvaliteti predavanja jednog i drugog. Istodobno, ~ovjek koji mi je obe}ao ukrcaj, maknut je kao nekakav retroibeo- Dugi prolongirani pubertet vac za {to ja godinu i pol nisam znao, a zapravo mi je odgo- I. T.: A {to ste mislili u to vrijeme? ^ime ste se mislili ba- varalo. viti? I. [.: Taj iz Jugolinije? R. B.: Ni{ta nisam mislio. Imao sam jedan u`asno dugi, R. B.: Da, da, tako da ja vi{e nikad nisam dobio posao. prolongirani pubertet s tisu}u interesa, a sve {to je smrdilo na ozbiljan i dugotrajan rad, jednostavno je smrdilo. Prve uloge budu}eg studenta glume I. [.: I zato si po~eo studirati ekonomiju i baviti se novi- I. [.: I onda s 24 godine upisuje{ studij glume. narstvom? R. B.: Da. R. B.: Novinarstvom sam se po~eo baviti jo{ na Rijeci s I. [.: To je za studente glume neuobi~ajena dob. pokojnim Pepijem \uri}em koji je bio legenda Rije~kog lista R. B.: To se dogodilo nakon {to sam se ja ve} dosta mo- i njegovom suprugom koja je ure|ivala kulturnu rubriku. U tao oko filma. to doba dolje je postojao vrlo dobar novinarski kadar. Tamo I. [.: A jesi li igrao u Koncertu prije toga? je bio Brixi i ~itava plejada ljudi koji su se poslije preselili u R. B.: Da, prije toga, Koncert je bio 1954., a ja sam upi- Zagreb. Ja sam tamo postao nekakav sportski mla|i novinar, san 1955. godine. koji je i{ao samo na lokalne utakmice, me|utim brzo sam se I. [.: A koja je prva filmska uloga koju si snimio? uspeo u redakciji, pa sam ~ak preuzeo pra}enje nekih {por- R. B.: Prva je Koncert. tova, ali oni glavni su dr`ali najva`nije sportove, nogomet i I. [.: I tko te je prona{ao? vaterpolo. R. B.: Kris Petanjek, mislim, ili Babaja, ne bih sad znao. I. [.: Kvarner i Primorje? I. T.: A kako se to dogodilo, gdje su vas prona{li? R. B.: Tako je, a ja sam uzeo one relativno nove {porto- R. B.: Pa mi smo se poznavali. Budu}i je moja majka, ve kao {to su u ono doba bili, recimo, rukomet i ko{arka. To me|u inim, bila profesorica glazbe i na Kazali{noj akademi- sam radio, a onda mi je to bila, da tako ka`em, carte blan- ji, tako sam ja sve profesore poznavao, od Gavelle do Ran- che, kad sam se vratio u Zagreb i po~eo raditi kao vanjski su- ka Marinkovi}a. To {to sam ih poznavao jo{ me je vi{e trau- radnik Vjesnika u srijedu, u kojem sam pisao uglavnom stva- matiziralo i jo{ vi{e na neki na~in guralo dalje. Me|utim, ri koje su se ticale kulture. snimaju}i Milijune na otoku u Cavtatu s Bauerom, do{ao I. T.: Kad je to bilo? sam na ideju da odem na prijamni ispit na Akademiju i spre- R. B.: To je bilo 1952., 1953., sve redakcije bile su pre- mio sam monolog Pube Glembaja uz nekakvu poeziju koju ko puta Kazali{ne kavane i to mi se jako svi|alo, a onda sam je trebalo ~itati i pao. po~eo pisati o jazzu koji je moja dugogodi{nja ljubav. Nasta- I. [.: Pao prvi put. vio sam pisati za Studio, vi{e ne znam koje godine, neke re- R. B.: Da, kao kreten, boje}i se poznatih faca u prvom porta`e s nekih ameri~kih jazz-festivala gdje sam bio, itd. redu, igrao sam kompletan monolog Pube Glembaja okre- I. [.: A pedesete su godine bile malo `ivljih okolnosti. nut le|ima `iriju i zastorima. Oni su vjerojatno mislili da R. B.: Da, bavljenje {portom bilo je vrlo vjerojatno poti- sam nekakav idiot i onda sam ipak dobio jo{ jedan rok u toj cano onako kao {to je svugdje na Istoku bilo, to je bila jedi- istoj godini. na mogu}nost putovanja vani. I. [.: Zna~i: u ljeto si pao, a na jesen polo`io? 84 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

R. B.: Tako je. Ali ipak je bilo pote{ko}a. Vlado Habunek je bio protiv toga da me se primi, da sam ja ve} »formiran glumac«, da se ne mo`e ni{ta od mene napraviti, Gavella je tako|er bio jako skepti~an s obzirom na moj zagreba~ki go- vor i na moju dikciju. I. [.: Kod Gavelle su onda prednost imali {tokavci. R. B.: To je bilo doba jezi~nog ~istunstva. Dr. Bratoljub Klai}, jedan ina~e sjajan lingvist, u to je doba tjerao do ap- surda ~isto}u hrvatskog jezika, pa su ~ak i Dubrov~ani, pri- mjerice Tonko Lonza, imali problema sa svojim govorom. Najvi{e su mi kao primjer gurali Fahru Konjhod`i}a i Sem- ku Sokolovi} koji su meni osobno govorili u`asno, to je meni mirisalo na neku daleku provinciju, a ja sam sebe ne- kako smatrao urbanim glumcem. Mislio sam, ako me se ra- zumije i ako sam u stanju recimo komunicirati s ljudima za- {to na sli~an na~in ne bih mogao komunicirati i na pozorni- Relja Ba{i} i Jean Sorel u TV-seriji Ples na dugi, 1971. ci. Me|utim, uspjeli su mi nabiti komplekse kojih se nisam mogao rije{iti {est, sedam godina jo{ nakon Akademije. Kao Gluma~ki poziv {to znate, Gavella je imao jedan pravi akademski pristup, on I. [.: U po~etku ti je gluma bila tek najelegantniji i najlak- zapravo nije fizi~ki ni gledao svoje studente, on je slu{ao, {i na~in `ivota, jer za glazbu treba ulo`iti vi{e truda... `mire}i je slu{ao i samo skakao na krivu dikciju. Uglavnom R. B.: Da, iako ne znam za{to bi gluma~ki poziv bio lak- sam bio u`asno frustriran. {i od instrumentalnog, za{to pijanist ili violinist koji dolazi I. [.: Koji su ti bili kolege na prvoj godini studija? na probu mora jedan sat prije toga vje`bati, a glumac ne. Ja R. B.: Na prvoj godini sa mnom je me|u inim bio [piro sam o tome stra{no puno razgovarao sa ~ovjekom koga naj- Guberina. Nas dvojica `eljeli smo ne{to pokazati, a obojica vi{e cijenim u profesionalnom smislu i koji je to isto radio smo imali problema s govorom. [piro s mucanjem, a ja sa si- kao i ja, a to je Ivo Serdar, i zajedno smo do{li do istog rje- laznim i uzlaznim akcentima. To je i{lo jako po zlu iako sam {enja. On se svaki dan prije probe kod ku}e po sat ugrijava- ja uglavnom, rekao bih, bio vrlo pristojan i dobar, ali sam o, zagrijavao. A ~ini mi se da to {to se slikar dugo mu~i sa izlazak na ispite bio je za mene beskrajno mu~an i, iako je u slikom, to {to se muzi~ar mu~i dugo vremena s nekakvim to vrijeme na Akademiji bila izvrsna generacija profesora, po~etnim uspjehom, {to baletan, plesa~ mora raditi kao `i- nerado se sje}am tog perioda mog `ivota. votinja, da sve to nije dovoljno opravdanje da se glumac ne I. [.: Kosta Spai} je onda bio asistent? bi morao mu~iti zato {to se on slu`i svakodnevnim jezikom. R. B.: Kosta Spai} i Dino Radojevi} bili su asistenti, a Ja sam tako|er mislio da tu koli~inu energije treba ulo`iti, onda, par godina nakon svr{etka mog studija, ve} su dolazi- bez obzira je li to ~itanje literature ili pra}enje filma ili ana- li mla|i asistenti Bo`idar Violi}, @or` Paro itd. Bila je to od- liza tu|ih uloga. Glumac bi trebao biti puno vi{e u poslu li~na ekipa, me|utim, moja lo{a iskustva na Akademiji ima- nego {to to tra`i normalna proba od deset do jedan. la su za posljedicu da sam se prvih, mo`da ~ak deset godina I. [.: Jesi li imao problema s memoriranjem? u teatarskoj karijeri toliko pla{io tih premijera, od toga da R. B.: Ja sam vrlo te{ko u~io tekstove na pamet. Za razli- sam lo{, da sam svaki put na premijeri imao proljev, povra- ku od mog kolege Fahre Konjhod`i}a koji je pro~itao strani- }ao, i uglavnom, {portski re~eno, bio sam 20-30% slabiji cu i upamtio. Me|utim, za razliku od njega, ja sam vrlo nego {to sam bio na probama. Mene je zapravo tek velik dugo pamtio tekstove, a on ih je vrlo brzo zaboravljao. Ali broj igranja predstave Ljubaf u~vrstio, smanjio tu destruktiv- sigurno spadam u glumce koji su neobi~no mnogo vremena nu tremu i pretvorio u jednu, da tako ka`em, pozitivnu na- tro{ili na u~enje i danas mislim da je to bio oblik moje mla- petost koja rezultira kreativno{}u. dena~ke dekoncentracije. Ja sam jednostavno bio raspr{en u I. T.: Tek na Akademiji ste bili sigurni da je gluma va{ po- interesima, uvijek me je zanimalo vi{e stvari paralelno, uvi- ziv? jek {port, uvijek politika, uvijek `ene... R. B.: Nisam. Kad sam imao 24 godine, ja sam, de facto, I. [.: O `enama }emo poslije. Na kraju Akademije, 1957. ve} govorio i slu`io se sa ~etiri jezika, sve osim onoga koji godine dogodilo se to da je u Zagreb do{ao Bojan Stupica i sam morao znati, a morao sam znati ruski. Ja sam prve dvi- postao {ef drame HNK i, ako se dobro sje}am, ti si odmah je godine, a da to nitko na Akademiji ne zna, mnogo radio s dobio anga`man u HNK i ulogu u Svetoj Ivani. talijanskim trgovcima stoke koji su dolazili u Esplanadu, pa ih je onda trebalo povesti na sto~ni sajam. To sam radio kao Stupica i Gavella predstavnik firme Slavonka iz Osijeka i to mi je bio jedan R. B.: Ja sam bio na tre}oj godini Akademije kad je do{a- dosta ugodan ekstra novac, zapravo se radilo o do~ekivanju o Bojan koji je na neki na~in bio potpuno obrnut tip od Ga- Talijana, konverzaciji s njima, a ujutro bi ih utrpao u neki velle, kojega silno cijenim. Ali Gavella je bio pravi austrou- rent-a-car s voza~em i poslao na sto~ni sajam, tako da to nije garski, rekao bih, akademik s akademskim pristupom teatru, bilo ni{ta naro~ito naporno, a opet je bila jedna dosta zgod- rije~ iznad svega, pisac iznad svega. Za razliku od njega, Bo- na promjena monotonog studentskog `ivota. jan Stupica bio je jedan razbaru{en poluboemski tip koji je 85 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

do{ao u Zagreb sa `enom Mirom Stupicom, koja je tako|er R. B.: To sam zaboravio. bila koncentrat izra`enih temperamenata koje samo nekakav I. [.: Ti si ipak kajkavac, zagreba~ki kajkavac. ~udotvorac poput Stupice treba osloboditi. On je za mene R. B.: Jesam, jesam, tu sam predstavu smetnuo s uma. Ja bio otkrivenje. On je mene na neki na~in odmah nanju{io, mislim da je to bilo i prije. Da, 1959. je bio Diogene{, {to je uzeo me u jednu predstavu, pa u drugu, Krle`inu Ledu, to je za mene bilo opet veliko iskustvo, jer je to bila predstava u bio jedini posao u kojem sam vjerovao da radim fantasti~nu kojoj sam bio daleko najmla|i ~lan ansambla. Uz mene su stvar, koja je zavr{ila poluuspje{nim rezultatom. Ina~e sam nastupali Tito Strozzi, Mato Grkovi}, zapravo svi danas uvijek vrlo skepti~an prema onome {to radim i imam neko slavni pokojnici, Amand Alliger, Bo`ena Kraljeva, svi velika- sedmo ~ulo da osjetim odmah poslije premijere je li to do- ni. bro ili ne. Ta dva i pol mjeseca {to smo to radili ja sam mi- I. [.: A igrao si u Krle`inim Glembajevima Pubu Fabrici- slio da sudjelujem u stvaranju najepohalnijega djela hrvatske ja, tko je to re`irao? dramaturgije, da }e to biti predstava nad predstavama itd, R. B.: Mirko Perkovi}. jer on je bio takav magi~an I. [.: I Aurela u Ledi, to je bila ~ovjek. Mi smo cijeli dan bili Stupi~ina predstava. Sve su s njim, nave~er bi nam kuhao {anse bile da postane{ pravi kineske ve~ere kod sebe krle`ijanski glumac, me|utim, doma, nama balavcima: meni, ti si se 1967. godine odlu~io Vanji Drachu, Ivki Dabeti}. na odlazak iz stalnog ansam- Po danu bi se s nama dru`io, bla HNK i postao si samostal- slu{ali bi muziku, i{li bi piti ni umjetnik, vjerojatno neza- zajedno u kavanu, i{li bi na dovoljan institucionaliziranim ribe, za mladoga ~ovjeka to je repertoarnim tipom kazali{ta? bilo fantasti~no. Ja sam njemu R. B.: Da, o~ito nisam bio zapravo ukrao ideju Teatra u dovoljno inteligentan da shva- gostima. Njegova je ideja bila tim kako }e se to svakako do- napraviti teatar, kao {to je na- goditi prije ili kasnije, jer ~itav pravilo Jugoslavensko dram- moj pred`ivot koji danas, ba- sko pozori{te, od najpoznati- S Peterom Ustinovom za vrijeme snimanja filma Mehmed my Hawk, 1982. nalno re~eno nalikuje na ti- jih glumaca na podru~ju biv{e pi~nu biografiju ameri~kih Jugoslavije. Tako je on imao ideju da treba napraviti teatar glumaca koji su radili sve i sva da bi se jednog dana zausta- koji bi sa {atorom putovao uglavnom u mjesta gdje nema ka- vili, tako sam i ja lutao i lutao i onda se dogodila ta predsta- zali{ta. Me|utim, on to nikad nije uspio realizirati, iako sam va Ljubaf, 1966. godine, koju sam re`irao jo{ kao ~lan ja bio na popisu ljudi koji je on ve} bio napravio za taj novi HNK. teatar, i tako je to u meni na neki na~in dugo godina ~u~alo, da bi se onda 1974. godine kona~no ostvarilo. Ljubaf i Teatar u gostima I. [.: Samo da se jo{ vratimo Gavelli i Stupici. Zanimlji- I. [.: U Teatru ITD. I to je bila predstava koja je i{la kon- vo je da Relju Ba{i}a smatraju tipi~nim urbanim glumcem, a tinuirano. da taj glumac nije do{ao do izra`aja kod Gavelle, jedinoga R. B.: Ta je predstava u ono doba bila apsolutni rekoder zagreba~kog urbanog re`isera, nego kod Stupice koji je, da po broju izvedbi. Ivo Serdar, Sanda Langerholz i ja. Moja re- tako ka`em, teatralizirao teatar, mnogi su to u ono doba `ija i prvi odlazak na festival malih i eksperimentalnih scena smatrali cirkusom, dok se akademski teatar temeljio na po- u Sarajevu, gdje sam podijelio prvu nagradu za re`iju s mo`- {tovanju autora i rije~i. da jednim od najve}ih europskih re`isera, ^ehom Otoma- rom Krej~om s kojim sam dijelio nagradu za re`iju ex aequ- R. B.: Koliko god Gavella bio veliki redatelj, on je zapra- o, a dobio sam nagradu i za glumu. Onda se dogodilo ne{to vo, osim Svoga tela gospodar, koji se samo uvjetno mo`e na- {to je u ono doba bilo nezamislivo, a to je da je Atelje 212 u zvati komedijom, bio vje~no vrlo klasicisti~ki orijentiran. Beogradu, koji je u to doba vodila Mira Trailovi}, prvi puta On je guslao jedan repertoar u kojem je recimo najmoderni- napravio ugovor s jednom zagreba~kom predstavom i mi je {to je radio bio Krle`a. Me|utim, Stupica je odmah u meni smo odigrali 80 predstava u Beogradu, putuju}i redovito tri vidio te neke cirkusantske i komi~ne kvalitete. Poslije je to puta mjese~no petkom u Beograd i igrali smo 3 predstave u iskoristio i Kosta Spai} kod kojega sam 1964. godine igrao subotu i nedjelju, a u nedjelju bismo se vra}ali u Zagreb, {to Pompeja u predstavi Mjera za mjeru, {to je u ono doba bila je bilo silno naporno. Me|utim, to je bilo jedno potpuno dosta velika senzacija jer je to bila godi{njica ro|enja Shakes- novo otkri}e s jednom novom publikom koja je bila druk~i- pearea, pa je u Sarajevu bio prire|en festival svih jugoslaven- ja od zagreba~ke. To je u to doba bila hit predstava, a ja sam skih teatara koji su posebno za tu prigodu postavili nekog prvu tu predstavu u Beogradu igrao dan nakon slu`benog Shakespearea i onda sam ja, kao relativno mlad glumac, do- gostovanja HNK, gdje sam ve} imao velik uspjeh s Harleki- bio jednu od dvije gluma~ke nagrade, me|u svim teatrima. nom kojeg sam igrao u Goldonijevu Velikom smije{nom ratu I. [.: A Zmeknirep u Diogene{u? u re`iji Jo{ka Juvan~i}a. Tako da su dva dana za redom bile R. B.: To~no, to je radio Gavella. pune novine, revije, intervjui i to je bila kao nekakava ek- I. [.: To je isto jedna komedija i to u dijalektu. splozija. 86 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

I. [.: A je li odluka da napusti{ institucionalno kazali{te i R. B.: Mi smo imali prvorazrednu premijernu publiku. prije|e{ u ovaj slobodniji tip anga`mana bila povezana i sa Ne znam {to bi bilo da smo igrali {est dana zaredom u tom sve ~e{}im filmskim ulogama? mjestu, ali svaku ve~er smo imali apsolutno elitnu publiku R. B.: Zapravo, ja sam imao osje}aj da moram biti free koja je bila manje razma`ena nego zagreba~ka, koja je bila lancer {to je u ono doba bilo nezamislivo. Nitko to nije pri- zahvalnija i koja je bila beskrajno sretna {to ih se ne vara. To je u~inio, ja sam bio prvi free lancer koji imao hrabrosti da je, naime, bilo doba tzv. velikih tezga, kad su komi~ari, pje- krene bez ikakvih sigurnih anga`mana i ugovora. Me|utim, va~i, hodali po Jugoslaviji i u velikoj ve}ini slu~ajeva nisu imao sam osje}aj da to moram raditi jer sam osjetio da mogu dolazili oni ljudi koji su bili najavljeni na plakatu, uvijek se raditi u sva tri medija. Ja sam jako puno radio na televiziji, nekoga ispri~avalo i to je bilo onako napravljeno kao tezga, `elio sam raditi na televiziji, `elio sam raditi na filmu, `elio da se do|e, pokupi lova i da se ode, a mi smo od samoga po- sam iskoristiti svoje znanje stranih jezika, `elio sam raditi te- ~etka inzistirali na vrlo ozbiljnoj inscenaciji, na ozbiljnoj gar- atar, ali teatar koji meni odgovara a ne biti ~lan jedne ku}e derobi, naravno prilago|enoj na{em siroma{tvu, ali u sva- gdje si pod pritiskom da mo- kom slu~aju na igranju u »pu- ra{ raditi tri predstave godi{- nom gasu«. Mi doista nismo nje. slabije igrali vani, dapa~e, re- I. [.: I onda si otkrio for- kao bih da smo, bore}i se za mulu Teatra u gostima, da pu- tu publiku, igrali ~ak i bolje. bliku tra`i{ tako da ide{ k Publika je to vrlo vjerojatno njoj, a ne da ona dolazi k tebi? osjetila i ve} u tre}oj, ~etvrtoj R. B.: Onda sam jedno godini imali smo 230 stalnih dvije, tri godine oscilirao iz- kupaca na tom podru~ju. me|u kazali{ta Komedije gdje I. T.: To je bilo ekonomski sam sedamdesete godine ra- isplativo? dio Crnu komediju, pa onda R. B.: I vi{e od toga. Mi smo ITD, gdje sam radio drugu re- imali pla}e koje su bile tri do `iju, pa Pinterova Stara vre- ~etiri puta ve}e od pla}e prva- mena, pa Hotel Plaza i to je ka u HNK-u, a u to je bio tako i{lo sve do 1974. godine S Marinom Vlady u filmu Samoubojice V. Jásnyja, 1983. uklju~en i jedan postulat, a taj kad sam nekako uspio skupiti je da }emo uvijek sve napravi- dosta zna~ajnu i sli~nu grupu glumaca koji su svi bili neza- ti da netko snimi film ili ne{to na televiziji, jer se to odmah dovoljni institucionalnim kazali{tem i koji su smatrali da ne vra}a, jer }e taj ~ovjek biti u novinama i tako pomo}i uspje- postoji kriza publike nego da postoji kriza kazali{ne organi- hu grupe. Recimo, kad bi Fabijan [ovagovi} snimao ne{to u zacije. Prema tome, ako nema publike koja `eli dolaziti u ka- Osijeku, onda smo se mi tih mjesec dana vrtili po Slavoniji, zali{te, onda treba i}i publici koja te `eli vidjeti i na neki na- pa bi on po danu snimao film, a uve~er bi dojurio autom na ~in Teatar u gostima iskoristio je jedan dosta ~udan feno- predstavu, a jo{ sam na ne~emu inzistirao... ja malo previ{e men. Bez obzira na sve prigovore na onda{nju televizijsku u singularu govorim. produkciju, ona je u svakom slu~aju bila op}ejugoslavenska. I. [.: Bio si producent tog teatra. Gledale su se drame iz Makedonije, Slovenije itd. i svi ti R. B.: Da, ja sam inzistirao da glumci budu dva do tri i glumci koji }e formirati Teatar u gostima nisu bili ni filmski pol mjeseca slobodni, jer dolazi do u`asnog zasi}enja, pa ni televizijski anonimusi, oni su samo bili kazali{ni anonimu- sam u ono doba kad se Bo`i} nije slavio, uvijek dao 10 dana si izvan grada u kojem su djelovali. Ra~unao sam da }e pro- slobodno za Bo`i} i Novu godinu, pa za 1. maj i Uskrs, i tako vincija sigurno do}i vidjeti kako izgleda Fabijan [ovagovi}, da se ispuni sve ono {to si je glumac ~itavu godinu `elio, da kako izgledaju Zdravka Krstulovi}, Relja Ba{i}, Ivo Serdar, bude kod ku}e, a ne da je ba{ 24-og uve~er nekakva akade- Vanja Drach itd. I to je zapravo bila ta »podmukla taktika« mija posve}ena Josifu Visarionovi~u ili Lenjinu. Ustrajao Teatra u gostima. Va`no je bilo prvi ih put dovesti u teatar, sam na tome da tih mjesec, dva ljeti glumci imaju mogu}nost onda ih zadovoljiti, pa u drugom gostovanju do}i s ne{to oz- ventila da odu na neki festival. I to se pokazalo dobrim, a biljnijim repertoarom i tako ih priviknuti na redovit kazali{- nakon nekoliko godina nau~io sam jo{ i da ne treba raditi ni `ivot. A to sam bazirao na iskustvima s predstavom Lju- turneje du`e od deset dana. Mi smo na po~etku napravili baf, gdje sam vidio da je ta jednove~ernja »provincijska« pu- jednu turneju od 22 dana i na kraju te turneje po~eli smo blika ~esto puta bolja nego redovita publika u gradu. Zbog ujedati jedan drugoga, jer to je psihi~ki neizdr`ivo. Morate ~ega? Zbog toga {to je u provinciji mahom vrlo mnogo lju- znati da je to bilo doba kad je bilo razvijeno relativno veliko di koji su studirali u gradovima i stekli nekakve kazali{ne na- gostoprimstvo. Kad bismo negdje igrali, onda bi nas uvijek vike koje su odlaze}i u provinciju izgubili i {to je to postao ~ekale nekakve ve~ere s lokalnim mo}nicima s kojih se nisi na neki na~in dru{tveni doga|aj pa su ljudi koji su ne{to zna- mogao maknuti, a drugi se dan u osam sati ujutro putovalo ~ili, od predsjednika op}ine do direktora, to smatrali dru{- u drugo mjesto. To je bilo vrlo iscrpljuju}e. Svaku no} drugi tvenim doga|ajem. hotel, uglavnom lo{i hoteli. I. [.: Idu}i iz grada u grad, svaki ste put imali premijernu I. [.: Ali ipak ste vi prije Domovinskog rata otkrili da je publiku. Hrvatska zemlja gradova. 87 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

je{i pravac, s ~im se redatelj po~etnik ~esto mu~i. Onda, tu je bila i televizija, ljudi su mogli u~iti na televiziji. To je bilo doba kad je doma}a produkcija bila vrlo mala, ali je bilo mnogo BBC-jevih sjajnih engleskih serija gdje si mogao, sva- kodnevno gledaju}i televiziju nau~iti jako puno ako si znao gledati. Tako da smo se svi mi u~ili na ta tri medija. I. T.: Zna~i uglavnom ste sami razmi{ljali o razlici izme- |u kazali{nog i filmskog nastupa? R. B.: Pa, ja sam, na svu sre}u, pripadao u tu nekakvu pri- jelaznu generaciju koja je poku{ala raditi teatar s relativno malim izra`ajnim sredstvima, a, osim toga, rade}i mnogo ~o- vjek se sam korigira pa shvati da dana{nji suvremeni glumac nema nikakvih problema u svladavanju ta tri medija. Film- ska i televizijska gluma gotovo je potpuno identi~na, a danas Daniel Olbrichsky i Relja Ba{i} u filmu Bis später V. Jásnyja, 1984. se i u teatru glumi tako nepateti~no, privatno, filmski, da to kadkad zna ~ak i smetati ljudima jer glumci stalno mrmljaju R. B.: Apsolutno, to mno{tvo malih gradova kod nas bilo ne{to sebi u bradu. Teatar ipak treba biti i ~ujan. Sva ta moja je fascinantno i to moje iznena|enje kvalitetom publike na generacija od Serdara, [ovagovi}a, beogradskih Nede Spaso- koje sam nailazio u tim mjestima, po onoj teoriji da ne znam jevi}, Seke Sablji}, svi ti ljudi koji su pro{li kroz Teatar u go- {to bi bilo na drugoj predstavi, na toj jednoj predstavi bilo je stima, recimo Ana Kari}, Franjo Majeti}, svi su se oni bez bolje nego {to bi bilo u Zagrebu. ikakvog problema »pre{altavali«. To je o~ito iz nekakvog in- teresa. Mi smo svi buljili u taj televizor i u~ili, bilo na filmo- Koncert, prva epizoda vima bilo na televizijskim serijama. I. [.: To je o~ito bio producentski pun pogodak i to je u I. T.: A {to ste tad u kinu gledali? ono socijalisti~ko doba, prvih godina bio teatar potpuno ba- R. B.: Ne bih vam znao re}i, sje}am se samo sjajnih tele- ziran na samofinanciranju. Poslije su dolazile dotacije jer su vizijskih serija, BBC-jevih, pa onda Arthur Rank produkci- se svi htjeli kititi uspjesima Teatra u gostima. Naravno, do- je... bio si i nagradu Dubravko Duj{in, ba{ za tu producentsku I. [.: Ti si o~ito bio me|u onima koji su vrlo rano imali stranu toga posla, uz sve druge nagrade. Sada hajdemo mi doma televizor, jer mi smo ve}inom gledali televiziju po ka- malo na film. Po~etak je s Belanovim Koncertom, gdje su te vanama u ono vrijeme, jer televizor je bio veliki luksuz? Babaja i Krsto Petanjek prona{li kao zagreba~kog de~ka koji R. B.: Ja sam bio neka vrst tehnomana. Nikad nisam va- bi mogao igrati zagreba~kog de~ka, ako se ne varam u prvoj pio za automobilima, ali sam uvijek vapio za onim {to mi epizodi koja se doga|a 1914., po~etkom Prvog svjetskog treba kod ku}e. Ja sam vjerojatno me|u prvima imao video, rata. pa video kameru, CD, projektore i sve te stvari, jer mene te R. B.: Da, u prvoj epizodi, a u gluma~koj ekipi su jo{ bili stvari stra{no fasciniraju. Ja sam jedino ostao hendikepiran Rudolf Kuki}, Rogoz, Nela Er`i{nik, ja, mala Nada [krinja- komjutorom jer sam se bojao da bi me previ{e apsorbirao. ri}, pijanistica... I. [.: Me|u tvojim prvim ulogama bila je ona u Milijuni- I. T.: Kako vam se svidjelo to prvo filmsko iskustvo? ma na otoku jednog gradskog `muklera koji vara djecu ili R. B.: To mi se jako svidjelo. ne{to sli~no, a onda jednog urbanog partijca u Marjanovi}e- I. [.: Onda se jo{ radio film u ateljeu s pravim rekviziti- voj Opsadi, studenta glazbe koji je ujedno i partijski aktivist. ma, s pravim kostimima i nije se `urilo sa snimanjem. I ve} si onda unio gradski {tih u tu galeriju likova doma}ega R. B.: To mi se jako dopalo, iako sad u ovim nekim re- filma. Me|utim, to je ubrzo i prestalo. trospektivama kad sam vidio sebe u tom filmu, primijetio R. B.: To je gotovo bezna~ajno u smislu realizacije nekih sam da puno previ{e »radim« kad sam pasivan, stalno sam velikih uloga. Ja sam onda igrao jako mnogo malih i malo komentirao neke re~enice, ali dobro, to je neiskustvo. Mo- ve}ih epizoda, ali su u Zagrebu u to doba kroz Dubravu film ram priznati da u ono doba, kod nas op}enito, nije bilo prolazile kolone i kolone stranih ekipa... puno filmskih redatelja koji su znali raditi s glumcima. To su bili samouci koji su u~ili ili rade}i dokumentarne filmove Male uloge s velikim re`iserima kao Marjanovi} ili osje}aju}i nekakvu re`ijsku sposobnost, I. [.: To sam upravo htio re}i. Ti si radio s De Santisom, ali oni nisu bili ljudi sa zavr{enom, recimo, Kazali{nom aka- s Abelom Ganceom, s Orsonom Wellesom. To su sve golema demijom. Prvi pravi filma{i bili su Berkovi} i Kre{o Golik imena svjetskog filma. Male uloge s velikim re`iserima. koji je, iako tako|er nije bio {kolovan redatelj, imao sedmo R. B.: Da, ali uz te su velike redatelje dolazili mnogi, u ~ulo kojem sam se ja uvijek divio. Nemojmo zaboraviti stvar ono doba, vrlo popularni glumci, recimo Jack Palance, koje koja se vrlo ~esto zaboravlja da su oni uvijek imali izvanred- sam ja na neki na~in upijao. I sad, s jedne strane radi{ skro- ne pomo}nike i asistente, ljude koji su znali filmski posao. Ja man doma}i film, a s druge je stane serija filmova koje su Ta- bih volio da se jedanput napravi popis asistentura Kre{e Go- lijani zvali cappe e spade, oni silni filmovi u kojima se upo- lika. Bilo je uvijek tih redatelja koji su se osigurali s pomo}- trebljavaju ma~evi. Me|utim, tu su dolazile nekakve zvijez- nicima koji su ili imali afinitet prema glumcima, prema ka- de, zvjezdice, poluzvijezde koje su u svakom slu~aju bile ne- zali{tu ili su bili tehni~ki sigurni i osiguravali da se ne pogri- {to vi{e nego {to smo mi imali doma i rade}i, prate}i na neki 88 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za... na~in taj rad, snimaju}i s Robertom Rosellinijem, Catherine bro da bi u nekom pravom krupnom planu ili detalju mogla Spaak ili Maurom Bologninijem, koji je u ono doba spadao biti registrirana, i to je bio jedan u`asno dosadan posao, u vrh talijanske kinematografije, to je bila nekakva {kola u zbog kojeg sam dolazio svako jutro dva sata prije snimanja. kojoj si mogao, gledaju}i i razgovaraju}i, stra{no puno nau- Onda mi se za vrijeme snimanja dogodila jedna obiteljska ~iti, vidjeti taj odnos organizacije umjetni~kog djela, tehni- nesre}a, `ena mi je imala prometnu nesre}u u kojoj je njezin ke, va`nosti koordinacije. Meni je stra{no `ao, zapravo to je otac poginuo, moja k}i ozlije|ena. Moja je `ena slomila kra- moja jedina neostvarena `elja, {to nisam uspio sam re`irati lje`nicu, pa sam snimaju}i taj film jurio dva, tri puta tjedno jedan igrani film za {to, jasno, nema nikakve {anse u ovoj no}u na Rijeku i Lovran gdje su oni bili hospitalizirani, i vra- tragi~noj situaciji s kinematografijom. Imam osje}aj da sam }ao se natrag. Oni su mi napravili uslugu pa nisu po~eli sa jako puno toga nau~io rade}i sedam filmova sa Vojtechom mnom, nisam morao biti na setu u 8, nego u 10 sati. Zamo- Jásnyjem koji je prije toga bio dva puta u Cannesu, jedanput lio sam Stevu @igona da do|e stanovati kod mene da ne pobjednik, drugi put je dobio drugu nagradu. Ja sam u`asno bude u hotelu, jer osje}ao sam se vrlo nelagodno sam, a mo- puno vidio i nau~io i, vjerojatno, zaboravio. rao sam se jako koncentirati na taj film i moram priznati da I. [.: Time si dobio biljeg ne samo urbanoga glumca, sam bio vi{e vo|en kroz taj film nego {to sam bio psihofizi~- nego i kozmopolitskog glumca u ovoj maloj kinematografi- ki u njemu i, bez obzira smatralo se to dobrim filmom ili ne, ji, glumca koji lako barata s nekoliko jezika i mo`e igrati ra- ja osobno sa sobom nisam zadovoljan u tom filmu. Ja sam zli~ite uloge. zadovoljniji u nekim drugim filmovima, potpuno svjestan da R. B.: Da, ali sam napravio i gre{ke u tom svojem glu- mi je to bila prava, pravcata velika {ansa, da je to bio rad s ma~kom `ivotu. Moja je najzna~ajnija i najve}a uloga u seri- jednim promi{ljenim, mirnim, nehisteri~nim re`iserom. Mo- ji od 26 epizoda snimljenih po romanu jedne njema~ke gli smo raditi kako smo htjeli, ali ja nisam za vrijeme tog fil- uspje{ne spisateljice Ute Dannele koji se zvao Ples na dugi. ma imao punu koncentraciju. To je bila potpuno internacionalna ekipa, francusko-{vicar- I. [.: Kre{o Golik bio je pomo}nik re`ije kod Berkovi}a, sko-njema~ka koprodukcija i kroz taj je film pro{lo silno a radilo se u ateljeu, dakle bili su za ono vrijeme, pa i sada{- mnogo glumaca, igrali su neke epizode, recimo sa mnom su nje zapravo, izvrsni uvjeti. Nakon toga dolazi nekoliko veli- igrali Aznavour, Adamo, Alexandra Stewart, Anni Girardo i kih uloga u doma}im filmovima, u filmu Hasanaginica Mi}e drugi. Popovi}a igra{ Imotskog kadiju, a ako se ne varam Milena I. [.: U ~emu je bila gre{ka? Dravi} igra Hasanaginicu. I onda jo{ jedna izvrsna uloga u R. B.: Gre{ka je to {to sam ja to snimao na njema~kom Golikovu filmu Imam 2 mame i 2 tate koji je tako|er bio na jeziku, ~etiri i pol mjeseca, i onda sam se dao nagovoriti od neki na~in prekretni~ki, jer kad su svi {ezdesetih godina ra- producenta Francuza koji me silno simpatizirao, a igrao sam dili nekakve autorske filmove, shva}ene kako su ve} bili stranca, da sam sebe nasinkroniziram na francuski. I to je shva}eni, Kre{o Golik je i{ao na jednu klasi~nu narativnu moj najmu~niji posao. Tri sam mjeseca u Parizu odlazio u se- dramaturgiju i postigao je pun pogodak. dam sati ujutro u studio i vra}ao se potpuno iscije|en u 7 sati nave~er i pripremao opet scene za sljede}i dan. Francu- Kre{o Golik i povjerenje u re`isera zi su u to doba imali potpuno druk~iji na~in nasinkronizaci- R. B.: U tom filmu sam se jako ugodno osje}ao. Bilo je to je nego {to je to bilo kod nas. Kod nas se radilo kadar po ka- vrijeme kad sam dobio nekakvu filmsku sigurnost rade}i dar, a kod njih se radilo po sekvencama, tzv. band sonore, Rondo i ja sam se u tom filmu jako dobro osje}ao, ~ak bolje dva puta ste vidjeli svoju scenu, a poslije toga ispod ekrana nego {to se vidi po krajnjem rezultatu. Ali moram priznati da i{la je bijela teku}a vrpca i kad god je bila jedna ili dvije crte, mi je rad sa Kre{om Golikom od prvog trenutka bio iznimno vi ste morali izgovoriti tu rije~, kad je trebalo ne{to re}i po- ugodan, ja sam s njim jako puno komunicirao jo{ kao s po- lagano, onda je pisalo po-la-ga-no, a onda je do{lo najedan- mo}nikom re`ije, ne znam sad na pamet u kojim filmovima, put ne{to na brzinu pa je to bilo usko napisano. Za mene ali sigurno sam s njim jako dobro komunicirao kod Berko- koji se slu`im francuskim, govorim francuski, nemam pro- vi}a i imao sam puno povjerenje. Mislim da mi je to mo`da blema u razgovoru, to je bilo stra{no iskustvo. u svim vanjskim filmovima bila najve}a kvaliteta da sam se na neki na~in prepu{tao vjeruju}i u re`isere. Ja sam, na `a- Rondo i Zlatna Arena lost, radio s puno velikih redatelja koji su rade}i sa mnom I. [.: I onda dolazi 1966. godina, uloga Fe|e u Berkovi- pravili svoje lo{e filmove, po~am od Schlöndorfa. Nikad ni- }evu Rondu za koji dobiva{ Zlatnu Arenu i na neki na~in sam bio u nekom filmu koji bi postao hit. Vjerujem, da sam preko te Zlatne Arene definitivni certifikat da si veliki film- bio u takvom filmu, da bi moja karijera ~isto druga~ije izgle- ski glumac za velike vode}e uloge. dala. Ali radio sam s puno poznatih re`isera koji su jako do- R. B.: Da, to je bilo smije{no. Ja sam nosio neku bradicu bro poznavali zanat, a ja sam bio vrlo podatljiv glumac. Uzi- u vrijeme kad je Berk razmi{ljao o nekim glumcima. Neko- mao sam si jedino slobodu da predlo`im dvije, tri varijante liko dana nakon {to sam obrijao bradu dobio sam poruku od rje{enja pojedinih scena, ali jednom kad se re`iser odlu~io za Berka da bi on htio napraviti probno snimanje. I kad me vi- jednu varijantu onda sam ga slijepo slijedio, tako da su oni dio bez brade, skoro je pao u nesvijest. Ja sam u tih nekoli- voljeli raditi sa mnom, a ja sam vjeruju}i u njih, u`ivao radi- ko dana obrijao bradu, me|utim, on je inzistirao da imam ti s njima. bradu i sje}am se da je to bio vrlo mu~an dio tog posla. Bilo I. T.: Presko~ili smo Proces s Wellesom. to svakodnevno lijepljenje kod Ma~ki}a, kako se zvao ma- R. B.: Bilo je ve} zanimljivo da ti je dopu{teno biti deset sker, brade koja nikad na filmu nije djelovala dovoljno do- dana na snimanju filma takvog jednog maga i da tamo igra{ 89 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

D. Taylor: Guts and Glory, 1985.

jednu malu epizodu, ali da se mota{, da gleda{ kako se to da je novela zapravo prava forma za film, nikakav roman. radi, kao kada te puste u najve}i cirkus iza pozornice pa da Kre{o je od tih nekoliko Majerovih stranica napravio jedan vidi{ {to se s tim lavovima i divljim zvjerima doga|a ili da te autohtoni film koji `ivi i danas, a to je u`asno te{ko. Vi kad puste u Metropolitan da gleda{ predstavu iza pozornice, {to danas gledate film koji je star 27 godina, to je u`asno dugo, sam uvijek `elio, vidjeti te velike mehanizme s druge strane, mo`da najnesretniji period. Svi filmovi stari 27 godina ~ine ono {to se ne vidi iz gledali{ta. se zastarjelima. Puno bolje djeluju oni od 40 godina. I Mac I. [.: I onda je do{ao jedan legendarni film i u njemu le- Senett i Chaplin i Zameo ih vjetar, Gra|anin Kane, to je sve gendarna uloga, Gospodin Fulir u Tko pjeva zlo ne misli, danas probavljivo, ali ovi bli`i periodi naj~e{}e nisu. 1970. godine. I. [.: Ali ovaj film ne djeluje kao klasika, nego kao suvre- R. B.: Moram kazati da je to ve} bilo takvo poznanstvo s men film. Kre{om Golikom da tu uop}e nije bilo dileme kod mene. R. B.: On je mogao biti danas na isti na~in snimljen, i teh- Moram priznati da sam se tu osjetio zaista na svom terenu, ni~ki ~ak. Jasno, tu sad napominjem svakogodi{nje dnevne urbanom, zagreba~kom. Da bi mogao parafazirati malogra- razgovore s Kre{om Golikom od 70-ih godina do danas, u |anina, morao si biti gra|anin, morao si biti iznad toga. I tu kojima sam ja kao pravi pokvareni producent njega nagova- se dogodilo ne{to {to se u filmu dogodi ili ne dogodi, a meni rao da radimo nastavke tog filma, jer se po meni moglo ra- se mo`da samo jedanput u `ivotu dogodilo, a to je da je ci- diti svakih pet godina, mogao je uslijediti svjetski rat, pa do- jela konstelacija, da je izbor glumaca, bio u toj mjeri sretan lazak partizana, pa sve do Hrvatskog prolje}a. Ti likovi su da su ~ak i te male uloge, od tog malog Perice pa do onih bili tako sjajno zami{ljeni da su mogli imati svoju publiku, taj svih peglerica, itd., da je sve to bilo, da tako ka`em, iz iste mali Perica mogao je postati direktor televizije, me|utim, to ladice. Mirjana Bohanec bila je vrlo {armantna i lijepa `ena po{tenje Kre{e Golika koji je tvrdio da je Vjekoslav Majer sa scene, do{la je iz opere, zna~i imala je nekakvo iskustvo. mrtav i da je to svetinja, onemogu}ilo je nastavke. Ja sam Taj bogom dani talent koji ni{ta nije znao o filmu, s tom sjaj- imao strahovit instinkt da bi to bio ogroman komercijalni nom facom, Franjo Majeti}, koji je poslu{no slu{ao i Kre{u i uspjeh, a to se radi u svim svjetskim kinematogafijama, ni- mene, a imao je taj instinkt putuju}eg glumca da zna prosu- kad od toga ne bi pravili svetu misu, ne znam, mo`da neki diti {to je dobro a {to nije i dao si je sugerirati sva{ta i tu se ^esi, Poljaci bi, ali u nekakvim, ono {to zovemo ozbiljnim dogodila stra{no sretna simbioza jednog nekajkavskog, neza- kinematografijama koje uvijek moraju imati svoju komerci- greba~kog re`isera i odli~ne literature i tu se opet pokazalo jalnu stranu, zasigurno se toga ne bi ustru~avali. 90 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

I. [.: A jesi li razmi{ljao da to prebaci{ i u teatar? jek relativno visoko bila plasirana tri filma u kojima sam R. B.: Ja se time ve} dugo bavim i poku{ao sam ~ak ne- igrao. To su Tko pjeva zlo ne misli, Rondo i Koncert. {to napraviti u suradnji s nekoliko ljudi, ali se pokazalo da I. [.: Mo`e{ li ne{to re}i o suradnji s tim re`iserima? Re- bih to morao raditi sam, no jo{ uvijek osje}am da bi se to cimo, kod Berkovi}a si igrao u tri filma, Rondo, Ljubavna moralo napraviti. Izvukao bih samo gospodina Fulira, a pisma i Kontesa Dora, kod Kre{e u nekoliko filmova, Vila ispri~ao bih {to se doga|alo s ostalim osobama, jer vjerojat- Orhideja, Ljubica... no ne bih igrao gospodina Fulira nego bih igrao sina gospo- R. B.: A onda sam jo{ igrao kod njega u televizijskoj seri- dina Fulira. U toj namjeri sad pi{em nekakve feljtone o Fuli- ji Dirigenti i muzika{i. S Kre{om sam najvi{e radio. ru u ~asopisu Moj Zagreb, i tako se vje`bam. Ja sam mnogo putovao svijetom, {to snimaju}i, {to turisti~ki, i vrlo sam po- Vrdoljak i drugi kolege glumci nosan da nisam bio ni u jednom hrvatskom domu, pa i ne I. [.: Igrao si i kod Vrdoljaka, u Kiklopu, ali ne i u Glem- samo hrvatskom, gdje nije bilo tog filma bez obzira na po- bajevima. Da budem malo provokativan, zanimljivo je da te drijetlo roditelja, makar roditelji bili i Dalmatinci, ali Tko je u jednoj saborskoj polemici Vrdoljak javno prozvao kao pjeva spada u videoteku ili igroteku, odmah kraj knjiga o lo{ega glumca. Zna~i da je on u svoj film uzimao lo{e glum- Zagrebu i Hrvatskoj. ce? R. B.: Da, to je meni bilo kao da sam si sam re`irao da mi Popularan u Kini tako ne{to javno ka`e, jer je poslije toga slijedila jedna seri- I. [.: Zanimljivo je da u tvojoj filmografiji postoje neki ja pokuda na tu njegovu izjavu, tap{anja po ramenu i izjava izrazito partizanski filmovi Valter brani Sarajevo, Sutjeska... po novinama, da kako se mo`e to meni kazati. Mislim da je R. B.: Nedavno je bio jako zgodan slu~aj koji sam ve} to spadalo u jednu od njegovih ~estih nepromi{ljenih eksce- drugi puta do`ivio. Na Muzi~kom bijenalu u Zagrebu gosto- snih izjava. vao je jedan svekineski zbor, a ja sam bio voditelj tog Muzi~- I. T.: A kako ste s njime prije sura|ivali? kog bijenala, i dogovaraju}i se s pojedinim ekipama kako da R. B.: Pa, ja spadam u rijetku kategoriju glumaca koji, ih predstavim, u{ao sam u dvoranu Lisinski gdje je bio taj ki- osim s jednim glumcem kojega ne}u imenovati, sa svima neski nacionalni ansambl i kad sam u{ao u dvoranu svi su se imam dobar kontakt. Biti direktorom jednog kazali{ta, kao dignuli i pao je stra{an pljesak. Ja sam isprva mislio da je to {to sam ja bio 22 godine, a biti sa svim glumcima koji su kod nekakav obi~aj, pa sam i sam po~eo pljeskati, no poslije sam tebe bili dobar i neposva|an, velika je umje{nost, ne}u re}i saznao da sam ja tamo vrlo popularan glumac jer su oni do- umjetnost. Isto tako ima glumaca s kojima sam te{ko prona- `ivjeli i Valter brani Sarajevo, i Most i Sutjesku kao vestern. lazio zajedni~ki jezik. Recimo s Borisom Buzan~i}em sam Njima je Bata @ivojinovi} bio John Wayne. Sli~na pri~a do- vrlo dobro sura|ivao. S Ton~ijem tako|er, on je u prvome godila mi se i prije mjesec dana kada mi je gost u Rotary klu- redu glumac i tek priu~eni re`iser. Ja sam i u doma}im i u bu bio kineski veleposlanik u Zagrebu koji je po~eo preda- stranim filmovima imao nekakvu svoju osnovnu `ivotnu fi- vanje o suvremenoj Kini, ovako bez ikakva problema govo- lozofiju, a to je tra`iti kontakt s ljudima, ne raditi ekscese. re}i odli~no hrvatski, rekav{i da mu je naro~ito drago {to je Uvijek su mi se gadili ljudi koji su bili ljudi ekscesa. To je re- predsjednik Rotary kluba gospodin Relja Ba{i} kojega je u zultiralo za mene jednom vrlo ugodnom atmosferom surad- Kini gledao sedam puta i naveo, bez ikakve gre{ke, naslove nje, mira, nenapetosti. Histerici na filmu uvijek su bili samo Valter brani Sarajevo, Most i Sutjesku. To su njima bili To~- poluzvijezde i nekakvi polure`iseri, a kvalitetni glumci u no u podne. Ja sam u svim tim filmovima igrao samo nepri- pravilu su zainteresirani ljudi, normalni, prizemljeni i s nji- jatelje, negativce, osim u apsurdnoj situaciji filma Sutjeska ma je vrlo lako komunicirati. Sasvim je druk~ije s tim neka- gdje je Richard Burton igrao Tita, a ja sam igrao {efa engle- kvim prekono}nim zvjezdicama koje misle da su bog zna {to ske vojne misije. Imao sam velik animozitet prema tim tzv. zato {to su iza{le petnaest puta na naslovnim stranicama. Od ratnim filmovima jer sam kao asfaltni, urbani glumac bio Mastroiannija, Josephsona, Jean Moreau, Schlöndorfa, Bo- predestiniran da uvijek igram izdajice i neprijatelje, jer su logninija, Richarda Chamberlaina, pa do Omara Sharifa, sve prave fizionomije u to doba bile ~isto druk~ije. I. [.: Jedan urbani tip pogodan za igranje neprijatelja. R. B.: Radnici, seljaci i po{tena inteligencija. I. T.: Jeste li onda po~eli izbjegavati uloge u tim partizan- skim filmovima? R. B.: Pa, te{ko je re}i da sam izbjegavao. Ne sje}am se da sam mnogo toga odbio, ali znam da sam odbijao neke stvari na televiziji i zbog toga {to sam rekao dosta mi je igra- ti usta{e, ~etnike, Nijemce i Talijane. I. [.: A vidim da si igrao kod najpoznatijih i najplodnijih hrvatskih re`isera, od Belanova kultnog Koncerta preko Ba- uera, Berkovi}a, Mimice, Golika, Zafranovi}a, pa do Vrdo- ljaka i Krste Papi}a. R. B.: Bio sam vrlo ponosan kad su u nekoliko zadnjih U TV-seriji BBC-ja Fortunes of War anketa o deset najboljih hrvatskih filmova svih vremena uvi- s Geraldom Scottom i Emom Thompson, 1986. 91 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

su to normalni ljudi s kojima je u`itak komunicirati. Meni je prestale te koprodukcije ili strane produkcije. Ja sam, na`a- trebalo vrlo mnogo godina da se izlije~im od jednog naiv- lost, od po~etka rata samo snimio tri stvari vani. Tih pet go- nog, eufori~nog svjetonazora na filmu. Ja sam mislio da se, dina mi smo bili, na neki na~in, zona visoke opasnosti, nije rade}i dva, tri mjeseca intenzivno s jednom grupom ljudi s se znalo ho}e li se Relja Ba{i} vratiti drugi dan na snimanje kojima putuje{, cijeli dan snima{, jede{, u istom hotelu spa- ili ne, producenti su me izbjegavali anga`irati. Da sam `ivio va{, zna{ kad netko ima pro- u Be~u, vjerojatno bih puno ljev, nekakve probleme, do tih vi{e snimao. @ive}i u Zagre- vrsta intimnosti, kroz rad na bu, to je uvijek bila opasnost filmu stvaraju neka du`a pri- za producente, ho}u li se mo}i jateljstva i dosta me je emoci- pet puta u toku snimanja vra- onalno ko{tala ta mogu}nost titi i odigrati predstave. Ja iskop~avanja, da zapravo `i- sam dvije velike uloge, od ko- ve}i tri mjeseca s nekim vrlo jih je jedna bila s Istvánom intimno, ne u fizi~kom smi- Szabóm, izgubio zbog te neka- slu, po zavr{etku snimanja za- kve producentske nesigurno- pravo za cijeli `ivot s tim ~o- sti. Prvi put u `ivotu, u jed- vjekom izgubi{ vezu. Ja se ~e- nom njema~kom filmu, bio sto tim ljudima nisam ni jav- sam ispla}en 80%, a da nisam ljao, a onda mi se doga|alo, snimio niti kadar upravo iz na primjer, da me Mastroian- tih, sigurnosnih, razloga. ni lupi po le|ima i ka`e »Svi- Fama o glumicama njo, {to se ne javi{?«. A {to }u se javiti Mastroianniju koji je I. [.: A sad, da se okrenemo u to doba bio svjetska zvijezda jednoj zanimljivijoj temi. Re- broj jedan, a igrao sam u nje- lju Ba{i}a prati fama glumca govu prvom stranom filmu, koji je imao uspjeha kod kole- koji je bio i moj prvi strani gica i ina~e kod obo`avatelji- film i prvi strani film Marija ca. Adorfa. Zanimljivo, to su tri R. B.: Ja moram s dubokom potpuno razli~ite karijere. `alo{}u konstatirati da je to Mastroianni je postao super fama, iako bi mojoj sujeti znatno vi{e odgovaralo da svjetska zvijezda, Mario nije. Ja sam samo nastojao sa Adorf je glumac koji je radio s svima imati dobre odnose, ja- apsolutno svim velikim re`i- sno tako i sa kolegicama. Bilo serima srednje uloge, ali kao bi glupo govoriti da ponekad vrhunski pla}en glumac i ja nisu frcale nekakve iskrice, koji sam ostao na ovim bal- koje na filmu u na~elu lak{e kanskim razinama... frcaju nego na drugim tereni- I. [.: Hrvatski glumac koji Relja Ba{i} i Helen Stewart u TV-seriji Garibaldi 1986. ma, jer je film vi{e plemenski. je igrao najvi{e me|unarod- I. [.: Film je jedan mali `ivot, filmska ekipa je poput obi- nih koprodukcija. telji... R. B.: Takve su bile konstelacije. R. B.: ^ovjek se opu{ta vi{e nego {to je to drugdje slu~aj. I. T.: Od kada je stvorena hrvatska dr`ava niste snimili ni U prvom redu to je jedan naporan psihofizi~ki posao. jedan film? I. [.: I stvori se jedan kolektivni duh. R. B.: Snimao sam sad jednu malu ulogicu kod Hrvoja R. B.: Stvori se kolektivni duh u kojem znade{ da sva pri- Hribara... jateljstva i avanture prestaju sa zadnjim kadrom tog filma. I I. [.: Pu{ka za uspavljivanje. kud koji mili moji. Ali imam jednu anegdotu koju na tu temu R. B.: Da, me|utim, na{a kinematografija u tolikoj je uvijek pri~am. Na zadnjoj godini Akademije u Zagreb je do- mjeri mala, a osim toga postala je i izrazito generacijska. Svi lazila u posjet jedna francuska gluma~ka {kola i mene je Iva- mladi re`iseri rade manje vi{e samo sa svojom generacijom na Batu{i}, moja profesorica francuskog jezika, zamolila da glumaca. Nema vi{e glavnih uloga. Ja sam bio predsjednik budem pri ruci tim Francuzima. I bio sam pri ruci. I tu je bila `irija u Puli i, tra`e}i nekoga koga bi nagradili za glavnu `en- jedna prekrasna glumica koja se meni u`asno svidjela i ta tri sku ulogu, uvidjeli smo da su to uvijek samo nekakve sred- dana {to je ona bila tu, ja sam nju pratio na kolodvor, dr`a- nje uloge. To nisu filmovi jednog ~ovjeka nego su to naj~e- li smo se malo za rukice i malo smo se onako romanti~no {}e ansambl filmovi. Nemam osje}aj da sam puno izgubio. dru`ili. To je bila Annie Girardot. Pro{le su otada godine, I. T.: Ima li u tom va{em neigranju prste i politika? kad me je, za mog boravka u Parizu, moja agentica, Olga R. B.: Sklon sam vjerovati da umjetnost nema veze s po- Horstig, obavijestila da Annie Girardot dolazi snimati u Be- litikom, ako nisi ba{ previ{e ambiciozan. @ao mi je {to su ograd i zamolila me da je pozovem na vikend u Zagreb. Na 92 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za... to sam joj ispri~ao ovu istu pri~u, a ona mi je rekla kako je I. [.: On nije u{ao ~ak ni u 100 filmova jugoslavenske ki- Annie ve} 15 ili 20 godina moli da joj na|e jednog mladog nematografije koji su prikazani u Baubourgu u Francuskoj, glumca koji joj je ostao u nezaboravnoj uspomeni, tri dana jer jugoslavenski selektori nisu smatrali da to spada ~ak ni u {to je ona bila u Jugoslaviji. Ja joj ka`em, pa to sam ja. Ona 100 najboljih naslova. ka`e fantasti~no i predlo`i da se na|emo na ve~eri, nazove R. B.: Taj film bio je debelo prezren u Beogradu. Annie, pozove je na ve~eru i I. [.: Imao je tamo manje najavi joj veliko iznena|enje. od l0 tisu}a gledatelja. Dogovorimo se za prekosutra R. B.: Zbog tog filma mi je i ja se sljede}i dan bacim na `ao {to nisam dobio nagradu, brijanje, {minkanje, pranje ako ~ovjek uop}e ima teoret- glave i u 7 sati na ve~er stojim sko pravo `aliti za nekakvom pred ku}om moje agentice s nagradom. velikim buketom cvije}a za nju. U stanu nas ~eka cijela Autoportret glumca obitelj, majka, mu` i dvoje I. T.: A {to vam danas, kad djece, i svi ~ekaju taj fatalni ste ve} zaokru`ili tih 40 godi- susret. Sedam i deset, sedam i na, predstavlja gluma~ki iza- petnaest, nema nikoga, sedam zov? i 20, sedam i dvadeset pet, R. B.: Mislim da u normal- zvoni zvono i pst, izlazi Olga nim kazali{nim zemljama, da Horstig van, otvaranje vrata, u normalnim kinematografija- ulazi Annie Girardot, ja ju ~e- ma, ljudi tih godina i te, reci- kam nasmije{en, no ona ka`e: mo, koncentracije, mogu}no- »To nije on, to nije taj ~ovjek«. sti pam}enja, zapravo dolaze Naknadno smo rekonstruirali u one najzrelije godine. U ka- u ~emu je nesporazum, no zali{tu }u vam spomenuti onda smo se sprijateljili, cijelu Gielguda, Richardsona i Lau- smo se ve~er dobro zabavljali rencea Oliviera, to su sve lju- na tu temu i od onda sam ja di koji su, de facto, umrli ili jasno s njom vrlo dobar. A na pozornici ili odlaze}i sa onda smo otkrili tko je bio taj. pozornice. Prema tome, za To je bio, nakon Zagreba, slje- njih postoji literatura, za njih de}i dan u Beogradu, drugi se radi, njih se dr`i ko kaplji- glumac, ali isto je bila {etnja ca vode u tim kulturnim sredi- po mostu, uz rijeku, dr`anje nama. Na filmu jasno da ima za ruku... Jel’ da je lijepa pri- puno ve}i broj uloga za mlade ~a? ljude, ali i na filmu danas uvi- jek imate nekakve zgodne Nagrade koje Relja Ba{i} kao Iso Kr{njavi u Kontesi Dori Zvonimira Berkovi}a, 1993. uloge. Osim toga, postoji jed- nedostaju na kategorija glumaca zbog I. [.: Pri kraju smo razgovora, a nismo spomenuli sve kojih doma}i pisci pi{u scenarij. Na{a cijela kinematografija, filmske nagrade koje su do{le i koje nisu do{le. Na po~etku rekao bih, pati od prvog koraka — od scenarija. Ona vjero- si spomenuo da nisi nikada dobio nagradu u svom gradu. jatno pati zbog toga jer mi nemamo literaturu, kao {to sam R. B.: Ja smatram, ne, ja znam, da je biti nagra|en, dobi- ve} rekao, malo je novela. Imamo nekoliko epohalnih pisa- ti nagradu, igra slu~aja, prave konstelacije `irija, pravog ca koji su napisali tisu}e i tisu}e stranica jednog romana koji doba kad si ti napravio ne{to odli~no ili nisi napravio. Ne je nemogu}e ekranizirati, ali ne postoje suvremeni mladi sce- govorim o krivim nagradama, ali mi je `ao da za dvije stva- naristi koji bi napisali autenti~ni scenarij ili bi na osnovi ne- ri koje sam napravio u ovom gradu nisam dobio nijednu na- kakve pri~ice napisali ne{to, ili bi pisali za nekoga. Vjerujem gradu, a dobio sam sve ostale, sad i ovu strukovnu, recimo da }e budu}a generacija imati ne{to vi{e sre}e. Ja sam prili~- za `ivotno djelo, ali mi je `ao {to nisam nagra|en za dvije no tu`an jer mi se ~ini da me hrvatska kinematografija ili, stvari koje smatram da su na neki na~in trebale biti nagra|e- ako ho}ete, jugoslavenska kinematografija nije dovoljno ne. Ja nisam zapravo nagra|en za predstavu Ljubaf, osim na iskoristila. Kod nas se nisu snimali filmovi u kojima bih ja sarajevskom festivalu malih scena, ali nisam kod nas u Za- mogao igrati repertoar Michela Piccolija i nekakvih sli~nih grebu, jer to je bila, rekao bih, u to doba kultna zagreba~ka urbanih ljudi s manama, ili s vrlinama. predstava koja se po cijeloj Jugoslaviji vrtjela kao tipi~na predstava koja se ne mo`e nigdje drugdje napraviti nego u I. [.: Interesantno da ti nisi igrao kod ovih re`isera sred- Zagrebu. Po na~inu glume, po brzini igranja itd. I drugo, ja- nje generacije, na primjer Zorana Tadi}a, koji je imao svoga sno, Tko pjeva zlo ne misli, najzagreba~kiji film svih vre- pisca, Pavla Pavli~i}a. On je hrvatski sinonim za tu generaci- mena. ju i radio je urbane teme. 93 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

R. B.: Nisam igrao ni kod njega ni kod Ivande, ni kod ~i- ju}i s puno boljim, poznatijim glumcima, nau~io stra{no tave te generacije. Ni kod Rajka Grli}a. Ja nisam bio njihov puno i mislim da u dana{njoj fazi, bez obzira kako netko do- glumac. To su onda bili Miki Manojlovi} i nekakvi sli~ni na- bar re`iser bio, ne bi imao nikakvih problema sa mnom, pod rodski tipovi. Slu{ajte, od 1939. godine zatirala se urbanost pretpostavkom da mu odgovaram, da ga mogu slijediti. Za kod nas. Ne znam, mo`da improviziram, ali rekao bih da mene nema tehni~kih tajni, za mene nema tajni u smislu do- 90% na{ih redatelja i scenarista dolazi iz neurbanih sredina. ziranja, kad treba ne{to ja~e kad ne{to ti{e itd. i mislim da je Oni se na grad privikavaju u svojim studentskim vremenima to moja mo`da najve}a kvaliteta. Meni je `ao {to `ivim, ovih i jasno, ja sam mogao igrati {takora u onom Izbavitelju, ali zadnjih pet, {est godina, u vremenu u kojem je hrvatska ki- ja u velikim Papi}evim ili Vrdoljakovim filmovima, u njiho- nematografija na najni`em stupnju od svoga postanka. Isto- vim mo`da najboljim ratnim filmovima, opet nemam {to dobno nema ba{ niti televizijske proizvodnje, a zagreba~ka igrati, tako da mi je `ao {to sam puno bolje uloge napravio dramska televizijska proizvodnja bila je poznata, kao {to je vani, a one na`alost nisu vi|ene, ali ja ih na svu sre}u imam beogradska zabavlja~ka proizvodnja bila poznata. Preostaje sve u svojoj videoteci pa }e to, posthumno, generacije mo}i samo kazali{te, i ~ini mi se da mi ne preostaje ni{ta drugo do vidjeti. Znate, ja sam snimao recimo dva televizijska filma, povu}i se, pobje}i u ne{to {to jo{ uvijek mo`e odr`avati ne- oba su bila ra|ena elektronskim kamerama. To je ne{to {to kakav kontakt izravno s gledateljima. Ja bih rekao da sam se ne snima kadar po kadar, nego se radi u kontinuitetu. U upotrebljiv glumac. {est dana se snimi drama, to su u`asne koli~ine tekstova koje Gluma~ki uzori i gluma~ka dru`enja sam morao nau~iti, gdje sa te strane nikada nije bilo proble- I. [.: Jesi li imao nekih inozemnih uzora, glumaca s koji- ma, a uloge su uvijek bile ba{ europske, gdje sam igrao ne- ma si se uspore|ivao i `elio ih dosti}i. kakve hoh{taplere, neshva}ene umjetnike, ali puno bolje su R. B.: Ima jedna krasna anegdota. John Russel Taylor, me prepoznavali europski re`iseri nego doma}i. poznati engleski filmski kriti~ar koji je pisao u Timesu, tije- I. T.: Prepoznavali su Vas kao negativca. kom Tjedna jugoslavenskog filma u Londonu, ponukan R. B.: Da, da, ali jo{ vi{e kao komi~ara, no vrlo se malo Rondom koji je tamo imao prili~an uspjeh, napravio je inter- komedija snimalo. Ja mislim da sam ja ponajprije komi~ar, vju sa mnom za Times i po~eo intervju, {to je meni bio naj- no to je ujedno jedan od razloga za{to sam zapravo uvijek ve}i kompliment koji sam ikad dobio, ovako: »A rather han- ostao vjeran Zagrebu i nisam slu{ao svoje agente koji su tra- dsome Walter Matthau type«. Ja sam i u re`ijama slijedio jed- `ili da idem van. Jer tamo te strpaju u jednu ladicu iz koje je nog ~ovjeka kojeg u`asno cijenim, a nisam ga nikad upozna- kasnije vrlo te{ko iza}i, a ta {arolikost uloga od negativaca o, a to je Mike Nichols. On je radio uglavnom vrlo sli~an re- do nekakvih modernih heroja koje sam igrao u kazali{tu, a pertoar, po~am od Virginije Woolf do cijelog niza komedija na`alost ne na filmu, uvijek me puno vi{e privla~ila, no ja koje je re`irao u teatru. [to se Matthaua ti~e, on je imao tu mislim da sam ja prije svega komi~ar. sre}u da je `ivio u generaciji Jacka Lemmona, Shirley Mac- I. [.: Dolazimo do toga da bih te molio da se nekako po- laine i ~itavog niza sjajnih `idovsko-austrijskih re`isera, du- ku{a{ sam ocijeniti i opisati sebe kao glumca, i u ~emu je tvo- hovitih ljudi koji su uspjeli raditi ono {to sam ja `elio makar ja gluma~ka tehnika ili tajna. u mikrokosmosu tu raditi. Ja sam, ina~e, u`asno slab prema R. B.: Stra{no je te{ko o sebi ne{to re}i... tim Slavenima, premda su zapravo karijere tih ~e{kih re`ise- I. [.: Mo`e{ se poslu`iti i onima koji su pisali o tebi. ra u egzilu, osim Formanove, uglavnom krenule silaznom R. B.: Ne pamtim. Op}enito, ~ovjek sam koji nije okre- putanjom. Ja sam se sjajno osje}ao s tim ~e{kim re`iserima nut unatrag nego unaprijed. I evo, imam tu pun ormar i kod poput Kohouta, Vojtecha Jásnyja, Nemeca i drugih. S Men- ku}e dva puna ormara svega {to je o meni iza{lo, jer se to ne- zelom nisam radio jer sam o njemu ~uo ru`ne stvari od onih kada s press-klipingom moglo napraviti, a i sam sam na neki koji su s njim radili. On je bio jedan od rijetkih koji su osta- na~in skupio i vjerujem da }u tu nekakvu distancu prema li u ^e{koj i dao je dva odvratna intervjua gdje se odrekao pro{losti jednog dana imati. Me|utim, mene je uvijek inte- svoje kompletne generacije. Upoznao sam ga prije nego {to resiralo ono budu}e. Ja skupim ovo i ono i to onda ide u je- sam saznao ove podatke i molio ga da do|e re`irati k meni dan fascikl. Ali ja to ne ~itam kao {to niti ne gledam svoje u Teatar u gostima, no on mi je rekao da ima mamu koja je filmove, u velikoj mjeri oni me ne ~ine zadovoljnim. Imam bolesna i da ne mo`e napustiti ^e{ku. vrlo strog kriterij prema sebi i mislim da sam napravio mno- I. [.: Poslije je re`irao u Dubrovniku. go manje dobrih stvari nego {to je op}enito dojam. Ba{ zato R. B.: Da, bio je tu, ali sam ga izbjegavao, jer je jedan {iri ne volim pr~kati po sebi jer mislim da sam u svako doba krug ~e{kih glumaca i re`isera, koje sam poznavao i bili su imao neku vrstu gre{ke koja je previ{e istaknuta za neke mi simpati~ni, o njemu govorio s dosta velikim rezervama. moje vrlo o{tre kriterije. No, rekao bih da sam kroz taj svoj Bilo je puno vanjskih ~e{kih re`isera, scenarista, tehni~kog gluma~ki `ivot hodao dosta otvorenih o~iju i da mi je to zna- osoblja, kamermana, ali vrlo malo ~e{kih glumaca, ali ne nje stranih jezika i mogu}nost razumijevanja stranih filmova samo ~e{kih nego uop}e isto~noeuropskih. Daniel Olbrych- u originalu, bez ~itanja titla, gledanja u likove, a ne mu~e}i ski i ne znam da li jo{ netko. Oni su u meni prepoznali ne- se s tekstom, donijelo dosta {iroku filmsku kulturu. Iako ja kakvog slavenskog urbanog tipa. S njima sam imao sjajan nisam filmoman i da me danas pitate o nekim suvremenim kontakt, no opet, na `alost, nisu napravili nekakve velike fil- filmovima ne bih vam znao mnogo re}i, vrlo rijetko odlazim move sa mnom. Onda me je fasciniralo zapravo to nekakvo u kino, povremeno posu|ujem iz videoteke nekakve filmo- dvofazno dru`enje s Burtonom. Burton pijanac, Burton, tri- ve, ali rekao bih da sam s gluma~kog stajali{ta, naro~ito igra- jezan ~ovjek. Burton trijezan ~ovjek bio je fascinantna oso- 94 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za... ba, megastar, mo`da ne vi{e u to doba kad sam ga ja upozna- promijenile. Moram re}i da se u ono doba s najvi{e godinu o, ali on je bio ~ovjek koji je sudjelovao u najvirtuoznijem dana zaka{njenja igralo ono {to se igralo na Broadwayu... To vremenu Hollywooda i koji mi je pri~ao nevi|ene pri~e o se danas ne mo`e dogoditi jer mi ne mo`emo platiti 200 do- svom dolasku u Hollywood, o tome kako su ga primili, o en- lara po predstavi, koliko iznose autorski tantijemi za velike gleskim glumcima koji su se smatrali posebnima, o borbi i hitove. mr`nji prema producentima. Zapravo, najvi{e nau~io sam o I. [.: Mi nismo nikada imali one dobre strane dr`avno di- kinematografiji pri~aju}i dva i pol mjeseca s njim, a imao rigirane kulture koja zna~i privilegije umjetnicima, nego sam tu sre}u da sam bio jedini glumac na tom snimanju koji samo lo{e strane tr`i{ne kulture jer nam je tr`i{te preslabo. je mogao s njim razgovarati na engleskom. Kako dalje u post-socijalizmu? I. [.: A kakvo je bilo tvoje mi{ljenje o hrvatskim glumci- R. B.: Ja mislim ~ekati promjene, to je vrlo heterogen ma starijih generacija, onih kazali{nih, prije tvog ulaska u te- problem ~ije rje{enje ja mislim da ne}u vi{e do`ivjeti, ali bih atar? `elio da ga mla|e generacije do`ive. U prvom redu pauperi- R. B. Jako sam cijenio ~itav niz glumaca, me|utim, to je ziran narod mora se u toj mjeri obogatiti da mo`e platiti ba- stvarno bila velika generacijska razlika. Film je u to vrijeme rem djelomi~nu ekonomsku cijenu karte. Broj dva, taj ratom ve} bio jako zastupljen, televizija se pojavila vrlo brzo nakon prestra{eni narod koji se povukao u ku}e i nau~io gledati mog po~etka i sam taj na~in, pristup teatru, kod njih je bio samo televiziju, ne ide vi{e ni u kazali{ta ni u kina i zato me na neki na~in staromodan, pateti~niji. To je imalo svoju lje- Bre{anov uspjeh kod gledatelja veseli, jer mi daje neku nadu. potu, me|utim, koliko god su oni mene jako dobro primili Ljudi vi{e ne izlaze, povukli su se u ku}e, rje{avaju ku}ne, kao urbanoga glumca koji se uklapao u tu tradiciju HNK, ja obiteljske probleme koji su veliki i nemaju love. Najva`nije sam igrao taj salon. Ali, uvijek se igrala nekakva tragedija, je {to }emo mi jo{ dugo, dugo godina morati imati sufinan- neka komedija i neki salon, ne mogu re}i da mi je bilo tko ciranu kulturu. Ja znam da je te{ko birati izme|u gradnje po- od njih bio nekakav gluma~ki ideal. Ja sam odmah shvatio novno sru{enih ku}a i love za tantijeme od 200 dolara po da su do{la druga vremena, da treba pojednostavniti stvari. predstavi, me|utim, uni{tili smo srednju gornju klasu koja je Iako ~ovjek mo`e od svih njih nau~iti stra{no puno, barem bila najve}i konzument kulture, uni{tili smo snobove kojih {to se ti~e pristupa poslu. Ja mislim da je jedan od osnovnih vi{e nema, koji su smatrali da im sudjelovanje u nekim do- problema mla|e generacije glumaca pristup poslu, radinost, ga|ajima stvara nekakvu dru{tvenu verifikaciju, a ovi novi ozbiljnost, koncentracija, tako da ja nisam glumac i prijatelj bogata{i ne bave se umjetno{}u, oni su shvatili da prisustvo- onih glumaca koji sjede po buffetima, cugaju, koji misle da vanje koncertima u njihovim dru{tvima nije dominanta. Pre- se ne da ni{ta napraviti. Mislim da se uvijek ne{to da napra- ma tome, ~eka nas u`asno dug put, a nismo izmislili sustav viti. koji bi to ubrzao, a to je da te potencijalne donatore kultu- re oslobodimo pla}anja poreza. To su sada neki poku{aji koji Umjetnik u socijalizmu i post-socijalizmu uop}e ne funkcioniraju, a {to se na zapadu ipak najvi{e sti- I. [.: I ove stege umjetnosti u socijalizmu nisu te previ{e mulira. Tamo objesi{ jednu plo~u na teatar, onda ti on da 20 ometale u radu. tisu}a maraka. Tako da sam ja osobno za moj, umjetni~ki `i- R. B.: Ne. votni vijek dosta skepti~an. Ja mislim da }e se sve trebati I. [.: Profesija je izmicala represiji... iznova raditi, ali mogu kazati da bih svoj teatar sutra preda- R. B.: Vrlo je vjerojatno bilo puno te`e biti pisac, ali ja o nekom mla|em ~ovjeku s manje potro{enim baterijama da nisam imao problema s re`imom. Mi smo igrali strane auto- ga vodi, jer bih znao da mu dajem u ruke jedan maksimalno re, Kunderu, Mro`eka, Havela, iako su to sve bili antikomu- ekonomi~an, promi{ljen, domi{ljen teatar kakav }e sigurno nisti~ki komadi to je prolazilo kao tu|e, ne{to {to se nas ni- trebati kao ledolomac probijati tu takozvanu provinciju. {ta ne ti~e. Nisam ja osobno imao problema, samo posredno Me|utim, u tri-~etiri godine nisam uspio prona}i mladog zato {to su se snimali filmovi koji su ve}inom bili idiotski. ~ovjeka kojem bih dao na{ kamion, na{ kombi, na{a ~etiri I. [.: Nisi imao potrebu politi~ki se anga`irati, u}i u par- tehni~ara, da nastavi ono {to sam po~eo. Svi bi htjeli ne{to tiju, makar si u tim sizovima znao biti? na brzinu. Valjda }e se ipak netko na}i. R. B.: Ja sam bio ~isto po stru~noj liniji predsjednik SIZ- I. [.: To je problem kulture u post-socijalisti~kim dr`ava- -a kulture grada Zagreba, ~lan Republi~kog SIZ-a kulture, ma o ~emu nismo govorili. Da li ti ima{ kakav recept? gdje se dijelila lova, ali nikad nisam bio u partiji, uvijek su R. B.: Nemam. imali nekoga tko bi pazio, ali moram priznati da su se stva- ri relativno vrlo profesionalno provodile, barem zato {to je Homo politicus u to vrijeme bilo zaista vi{e love. I. [.: Je li tvoje bavljenje politikom u zadnjih nekoliko go- I. [.: Je li to zna~ilo da komunisti~ki sustav sebi stvara ne- dina tako|er oblik eskapizma iz umjetnosti, jer 1992. prvi si kakav alibi putem kulture? se puta kandidirao za Sabor, a 1993. u{ao si u @upanijski R. B.: Sigurno. Postoje samo dvije vrste uspjeha u umjet- dom Sabora. nosti. Postoji taj komercijalni zapadni uspjeh i postoji taj ko- R. B.: Ja sam uvijek bio homo politicus, fanati~an. Mene munisti~ki koji mi nikad nismo imali, dr`avni zaslu`ni na- je politika oduvijek zanimala na lai~ki, amaterski na~in. Ja rodni artist, {to je zna~ilo da }e{ imati da~u, da }e{ imati sam novinoman, ja sam uvijek ~itao sve dnevne novine i sve crna odijela propiknuta nekakvim ordenima. Mi smo uvijek tjednike i uvijek bio pretpla}en na Spiegel, Time, i sli~no. Ja- bili negdje izme|u, iako je vjerojatno 1946., 1947. postoja- sno, do ove nove Hrvatske nisam imao mogu}nosti za poli- la takva tendencija, no nakon sukoba s IB-om stvari su se ti~ki anga`man, osim toga mene je bilo i strah i ja sam onu 95 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 81-96 [krabalo, I., Tomljanovi} I.: Glumac za...

sekundu kad se pojavila mogu}nost da se ~ovjek negdje pri- I. [.: Spomenuo si popularnost. Tebe je pratila prili~no klju~i, osjetio potrebu da se moram priklju~iti jer je to kao velika popularnost i na filmu i u kazali{tu i na televizijskim da cijeli `ivot `eli{ jesti kavijar pa ti do|e kavijar na stol, a ti nastupima, bio si i voditelj po aukcijama. Pa kakav je utjecaj ka`e{, kad nisam do {ezdesete godine ne}u ga ni sad. I tako popularnosti, u kojoj mjeri tu postoji dvosmjerno kretanje? sam ja u{ao na svoj amaterski na~in u politiku, misle}i da sa svojim imageom, popularno{}u, odre|enom vjerom koju lju- R. B.: Ja bih rekao u prvom redu da gotovo nikad, osim di imaju u mene, mogu pridonijeti na{em ne{to br`em ula- pojedina~nih, povremenih vrlo rijetkih nevolja s alkoholizi- sku tamo gdje smo nekad bili. Smatrao sam da smo bili u ranim osobama nisam osjetio onu lo{u stranu popularnosti. Srednjoj Europi i moja jedina politi~ka ambicija bila je da Ja sam u ~itavom `ivotu, `ive}i vrlo aktivno dru{tveno, soci- pridonesem ~im br`em razvijanju jednog normalnog demo- jalno, kulturno, u Zagrebu imao strahovito {irok krug po- kratskog civilnog dru{tva s vrlo o{trim rezovima izme|u tro- znanika od {porta do znanosti. Navest }u vam jedan primjer. diobe vlasti, smatrao sam da mogu na tom planu puno vi{e Moj najbolji prijatelj oti{ao je 1948. kao ro|eni Zagrep~anin napraviti i zato sam razo~aran sa sobom. Iako, kao ~ovjek ruskog podrijetla u Kanadu i zatim u Belgiju. On vrlo ~esto koji ima vrlo ozbiljne kriterije prema sebi, nisam se mogao dolazi i danas je stra{no imu}an i vrlo uspje{an ~ovjek, no prijaviti na mnoge saborske rasprave, o temama koje su kad zajedno pro{e}emo do Interkontinentala ili do ^arlija, meni daleke i strane. Po~am od dr`avnog bud`eta do cijelog onda on registrira ono {to ja uop}e ne opa`am, da se zapra- niza stvari. Stvari iz sfere kojom bih se ja mogao baviti goto- vo sa svakim tre}im ~ovjekom na ulici pozdravim, izmijenim vo nikad ili rijetko dolaze na dnevni red. To su nekakvi ka- nekakvu re~enicu. Rekao mi je kako nema te love koja to zali{ni zakoni i sli~no, prema tome ja bih rekao da sam zata- mo`e kupiti, jer to je jedino {to ne mo`e{ s lovom. Rekao je jio jer sam premalo sudjelovao aktivno. Me|utim, par godi- kako on mo`e danas odlu~iti da kupi rollce-roys ali uvijek }e na bio sam podpredsjednik Velikog vije}a HSLS-a, bio sam ostati relativni anonimac, osim me|u ljudima s kojima kon- u oba Doma jedini zagreba~ki sabornik u oporbi, ja sam je- taktira. A meni pristupi potpuno nepoznat ~ovjek, ili me pita dini umjetnik u oporbi ako apstrahiramo Vladu Gotovca, svi da mu pomognem financijski ili ka`e bili ste odli~ni. Ja sam ostali su u pobjedni~koj ve}inskoj stranci. imao vrlo banalan odgovor. Rekao sam mu kako ja, zapra- vo, u ovom gradu ne mogu propasti, jer da ostanem potpu- I. [.: Kakav je tvoj odnos prema kolegama glumcima u no bez love, bez i~ega, mogao bih se nekoliko godina odli~- ve}inskoj stranci. Recimo, Sagner je unutra, Boris Buzan~i} no hraniti pitaju}i svakog relativno dobro poznatoga da me bio je gradona~elnik grada Zagreba, makar mi se ne ~ini da pozove na ru~ak. Druga je stvar kako bih se ja osje}ao na- je on fanati~ni prista{a vladaju}e stranke. Tu je bio i Mejov- kon desetog ru~ka. To je spoznaja koja ti daje odre|enu si- {ek koji je izme|u vladaju}e stranke i Stranke prava... gurnost, da u jednom gradu stoji{ ~etverono{ke i da si eta- R. B.: Ja sam sa svima dobar. Svi ovi slikari koje ja vrlo bliran. Ja to ne bih mijenjao u ovim ratnim vremenima ni za dobro poznajem, Croata i svi drugi, sa svima sam korektan... {to. Ja sam jedini u oporbi, a to nije lako. Biti u oporbi u jednoj profesiji koja bez dru{tvenih dotacija ne mo`e uop}e funkci- I. [.: Zna~i, bez Zagreba Relja Ba{i} ne bi bio Relja Ba- onirati. {i}!

Ivo [krabalo & first film role being remarkable episo- atrical Art in Zagreb). Then he talks Igor Tomljanovi} de in Concert /Koncert/ directed by about his work as theatrical (mostly Branko Belan, 1954; and the most ce- comic) actor, as a director/actor of Relja Ba{i} – An Actor lebrated roles were in Kre{o Golik’s I travelling Theatrical group Teatar u for all Media Have Two Moms and Two Dads/Imam gostima (Theater in Visit) which he UDC 791.44.071.2(049) dvije mame i dva tate, 1968, and Who initiated and lead (which have given a Sings Means no Harm/Tko pjeva zlo host of performances over the Croatia An extensive bio-filmographical in- ne misli), 1970. In the interview form, and Ex-Yugoslavia, and about his ex- terview with the renown Croatian Ba{i} recounts his family and early ye- periences with film roles and film di- theater and film actor Relja Ba{i}. ars, and his education years (he star- rectors. The interview is supplemen- In 1995. Relja Ba{i} (born Zagreb, ted education for a sea officer, and ted by the short encyclopaedic entry February 14 1930) celebrated 40 ye- worked on ships for awhile, but then on Relja Ba{i}, and by his extensive ars of acting in theater and in film (his entered and finished Academy of The- filmography. 96 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Filmografija Relje Ba{i}a*

1954. 8. SETTE SFIDE / IT : 1958. — r. Giuseppe de Santis; 1. KONCERT / HR, Jadran film : 1954. — sc. Vladan Desnica, r. Branko Be- lan, k. Oktavijan Mileti}, mt. Radojka Ivan~evi}. — gl. Silvio Bonbardel- 1959. li, sgf. @elimir Zagotta. — ul. Nada [krinjar, Viktor Bek, Branko [poljar, 9. LA SPADA DI ROMA / IT : 1959. — r. Del Piero; Neda Pataki, Miroslav Petrovi}, Sonja [agovac, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — 35 mm, c/b, 2613 m; 1961. 10. LE VERDI BANDIERE DI ALAH / IT : 1961. — r. Guerini; 1955. 2. MILIJUNI NA OTOKU / HR, Jadran film : 1955. — sc. Dikli} Arsen (pre- 11. NEL SEGNO DI ROMA / IT : 1961. — r. Brignone; ma ideji Branka Bauera i Ivanke Forenbacher), r. Bauer Branko, k. Bla- 1962. `ina Branko, mt. Brani{ Lida. — gl. Papandopulo Boris, sgf @elimir Za- gotta. — ul. Metka Gabrijel~i~, Ba~i} Vlado, Kolja Carevi}, Igor Rogulja, 12. LE GOUT DE LA VIOLANCE / FR : 1962. — r. Robert Hossein; Zlatko Lukman, Branko Belina, Relja Ba{i}, Vu~kovi} Radovan. — igr, 13. MÄDCHEN UND MÄNNER / NJ : 1962. — r. Franti{ek ^ap. — ul. Mar- dgm. — opt, c/b, 35 mm, 2600 m; cello Mastroiani, Mario Adorf, Isabelle Corey; 1956. 14. THE TRIAL : LE PROCÈS / FR, IT, DE, Paris Europe, Ficit, Hisa (Alexan- 3. AUSTERLITZ: NAPOLEONE AD AUSTERLITZ / FR, Compagnie Franca- der Salkind : 1962. — sc. i r. Orson Welles, k. Edmond Richard. — gl. ise Prod. International, Paris, Societe Cinetographique Lyre, Paris, Film Jean Ledrut. — ul. Orson Welles, Jeanne Moreau, Anthony Perkins, Ma- Prod., Vaduz, Dubrava film, Zagreb: 1956. — sc. Abel Gance, Nelly Ka- deleine Robinson, Elsa Martinelli, Suzanne Flon, Akim Tamiroff, Romy plan, Roger RichebJ, r. Abel Gance, k. Henri Alekan, Robert Juillard, Ray- Schneider, Relja Ba{i}. — dgm, igr. — c/b, 35 mm, 120 min; mond Picon-Borel, Robert Foucard, Milan Babi}, mt. Mario Serandrei, LJonide Azar, Yvonne Martin. — gl. Jean Ledrut. — ul. Pierre Mondy, 1963. Jean Mercure, Michel Simon, Orson Welles, Vitorio De SicaJack Palance, 15. IL BANDITO DI LUCE ROSSA / IT : 1963. — r. Guido Malatesta; Martine Carol, Janez Vrhovec, Claudia Cardinale, Leslie Caron, Jean Ma- 16. VRATA / HR, Zagreb film : 1963. — sc. i r. Branko Majer, k. Oktavijan Mi- rais, Rossano Brazzi, Anna Moffo, Jean-Louis Trintignant, Ivan Desny, Re- leti}, mt. Katja Majer. — gl. An|elko Klobu~ar, sgf. Mladen Pejakovi}. — lja Ba{i}. — igr, dgm. — opt, c/b, 35 mm; ul. Vanja Drach, Franjo Fruk, Ivan [ubi}, Mladen [erment, Relja Ba{i}. — 4. OPSADA / Jadran film, Croatia film : 1956. — sc. Zvonimir Berkovi}, ktm, igr. — 35 mm, c/b, 363 m; Slavko Kolar, Nikola Tanhofer, r. Branko Marjanovi}, k. Nikola Tanhofer, 17. @ENIDBA GOSPODINA MARCIPANA / HR, Zora film : 1963. — sc. Mi- mt. Radojka Ivan~evi}. — gl. Milo Cipra, sgf. Zdravko Gmajner. — ul. mica Vatroslav, r. Mimica Vatroslav, k. Mileti} Oktavijan, mt. Majer Katja. Goranka Vrus, Boris Buzan~i}, Mato Ergovi}, Jurica Dijakovi}, Relja Ba{i}, — gl. Prohaska Miljenko, sgf. Mladen Pejakovi}. — ul. Ba{i} Relja, Va- Petar Budak, Zvonimir Rogoz, Ivan [ubi}. — igr, dgm. — opt, c/b, 35 nja Drach, Josip Marotti. — igr, ktm. — opt, —, 35 mm, 300 m; mm. — 3146 m; 5. SONNE ÜBER DER ADRIA / AT : 1956. — r. Franz Antel; 1964. 18. THE CROSSED EAGLES / — : 1964. — r. Chris Damiani; 1958. 6. CRNI BISERI / BH, Bosna film, Sarajevo : 1958. — sc. Jug Grizelj, r. 1965. Tomo Jani}, k. Eduard Bogdani}, mt. Ru`a Cvingl. — gl. Bojan Adami~, 19. ^OVIK OD SVITA / HR, Jadran film : 1965. — sc. Obrad Glu{~evi}, r. sgf. Veselin Badrov. — ul. Severin Bijeli}, Mihajlo Viktorovi}, Milan Ajvaz, Obrad Glu{~evi}, k. Tomislav Pinter, mt. Katarina Stojanovi}. — gl. Niki- Milivoje Jevremovi}, Franjo Tuma, Bata Miladinovi}, Luja Vetma, Milo{ ca Kalo|era, sgf. Vladimir Tadej. — ul. Boris Dvornik, Nikola Angelovski, Kandi}, Relja Ba{i}. — dgm, igr. — 35 mm, c/b, 2. 706 m; Milena Dravi}, Ingrid Lotarius, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — opt, c/b, 35 7. PULVERSCHNEEE NACH ÜBERSEE / NJ : 1958. — Werner Stengel; mm. — 2750 m;

* Popis kratica: prod. — producent; sc. — scenarij; r. — redatelj; k. — kamera; mt. — monta`a; gl. — glazba; ul. — uloge; igr — igrani film; dok — dokumentarni film; ani — animirani film; ktm — kratkometra`ni film; sdm — srednjometra`ni film; dgm — dugometra`ni film; c/b — crno-bi- jeli film; col — film u boji; opt — svjetloton. 97 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 97-101 Filmografija Relje Ba{i}a

20. INCENDIO DI ROMA / IT : 1965. — r. Guido Malatesta ka. — gl. Vuji~i} Tihomir, sgf. @ivanovi} Jovan, kostim. Tiran Olga, ma- 21. KLJU^ / HR, Jadran film : 1965. — epizoda ^EKATI / sc. i r. Krsto Papi}, ska Randi} Zorica. — ul. Vu~o Olivera, @ivojinovi} Bata, Vidov Oleg, Vuji- k. Tomislav Pinter, mt. Bla`enka Jen~ik. — gl. Bo{ko Petrovi}, sgf. @eljko si} Pavle, Jovi} Rastislav, Ba{i} Ilija. — igr, dgm. — opt, c/b, 16 mm, 882 Sene~i}. — ul. Marija Lojk, Slobodan Dimitrijevi}, Tanja Maskareli, Relja m; Ba{i}. — igr, omnibus; 1969. 1966. 33. DIVLJI AN\ELI / HR, Jadran film : 1969. — sc. Fadil Had`i}, r. Fadil 22. GAMBLERS / SAD : 1966. — r. Ron Winston. — ul. Suzy Kendall, Don Had`i}, k. Ivica Rajkovi}, mt. Radojka Tanhofer. — gl. arhivska, sgf. Dra- Gordon, Pierre Olaf, Kenneth Griffith, Stuart Margolin, Relja Ba{i}; go Ljubi}. — ul. Bo`idar Ore{kovi}, Igor Galo, Mladen Crnobrnja, Neda Arneri}, Relja Ba{i}, Veronika Kova~evi}, Karlo Buli}, Vojislav Mi}ovi}, Du{a 23. MADEMOISELLE DE... / IT : 1966. — r. Mauro Bolognini; Po~kaj, Ilija Ivezi}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2724 m; 24. RONDO / HR, Jadran film : 1966. — sc. Berkovi} Zvonimir, r. Berkovi} 34. MOST / BH, Bosna film, Sarajevo, Kinema, Sarajevo : 1969. — sc. \or|e Zvonimir, k. Pinter Tomislav, mt. Tanhofer Radojka. — gl. arhivska (W. A. Lebovi}, Predrag Golubovi} (prema ideji Hajrudina Krvavca), r. Hajrudin Mozart), sgf @eljko Sene~i}. — ul. Dravi} Milena, Relja Ba{i}, Rogoz Zvo- Krvavac, k. Ognjen Mili~evi}, mt. Bla`enka Jeli}. — gl. Bojan Adami~, sgf. nimir, Stevo @igon, Rudolf Kuki}, Boris Festini. — igr, dgm. — opt, c/b, Vladimir Tadej. — ul. Boris Dvornik, Velimir @ivojinovi}, Slobodan Pero- 35 mm, 2692 m; vi}, Relja Ba{i}, Boro Begovi}, Jovan Jani~ijevi}, Sibina Mijatovi}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2886 m; 1967. 25. CRNE PTICE / HR, Producentska grupa Most, Zagreb, Viba film, Ljublja- 35. NEDJELJA / HR, FAS Filmski autorski studio, Zagreb : 1969. — sc. @ivko na : 1967. — sc. Grgo Gamulin, r. Eduard Gali}, k. Mile de Gleria, mt. Jeli~i} (prema ideji Ranka Kursara), r. Lordan Zafranovi}, k. Predrag Po- Boris Te{ija. — gl. An|elko Klobu~ar, sgf. Branko Hundi}. — ul. Voja Mi- povi}, mt. Josef Dobrichovsky. — gl. Tomislav Simovi}, sgf. Sava Trifkovi}. ri}, Fabijan [ovagovi}, Ivan [ubic, Ivo Serdar, Vanja Drach, Rade [erbed- — ul. Goran Markovi}, Dragomir ^umi}, Martin Crvelin, Gordan Pi~uljan, `ija, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — opt, c/b, 35 mm, 2500 m; Nada Abrus, Relja Ba{i}, Antun Nalis, Mia Oremovi}, Olga Pivac. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2170 m; 26. DER KOMMANDANT VON MOLINETTE / DE, HR, Franz Seitz Filmpro- duktion, München, Jadran film, Zagreb : 1967. — sc. Werner B Zibaso, r. 36. SEDMINA (POZDRAVI MARIJU) / SL, Viba film, Ljubljana : 1969. — Reiner Erler, k. Werner Kurz. — gl. Eugen Thomass. — ul. Martin Held, sc. Matja` Klop~i~ (prema istoimenom romanu Bena Zupan~i~a), r. Matja` Pascale Petit, Vladimir Medar, Vladimir Leib, Ernst Ronnecker, Hans Tero- Klop~i~, k. Rudi Vavpoti~, mt. Milka Badjura. — gl. Jo`e Priv{ek, sgf. Niko fal, Rudolf Schöndler, Fred Sieback, Relja Ba{i}. — dgm, igr. — 2572 m; Matul. — ul. Rade [erbed`ija, Sne`ana Nik{i}, Mirko Bogataj, Milena Dravi}, Relja Ba{i}, Du{a Po~kaj, Radko Poli~, Stane Sever, Ru`ica Soki}, 27. HASANAGINICA / SR, FRZ Filmska radna zajednica — Servis za orga- Slavko Jan, Tone Slodnjak. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2500 m; nizovanje proizvodnje i prometa filmova, Beograd : 1967. — sc Miodrag Popovi} (prema motivima narodne balade), r. Miodrag Popovi}, k. Milo- 37. UNE FLAMME SUR L’ADRIATIQUE : PLAMEN NAD JADRANOM / FR, rad Markovi}, mt. Jelena Bjenja{. — gl. Zoran Hristi}, sgf. Vlastimir Ga- BH, Studio film, Sarajevo, Les Films la Boetie, Paris : 1969. — sc. Me{a vrik. — ul. Milena Dravi}, Relja Ba{i}, Rade Markovi}, Ratislav Jovi}, \- Selimovi}, r. Alexandre Astruc, Stjepan ^ikr{, k. Miroljub Dikosavljevi}, mt. or|e Nenadovi}. — igr, dgm. — opt, c/b, 35 mm, 2221 m; Manja Fuks. — gl. Pierre Jansen, sgf. Munib Biser. — ul. Gerard Barray, Antonio Passalio, Claudine Auger, Relja Ba{i}, Branko [poljar, Raoul Sain 28. PO[ALJI ^OVEKA U POLA DVA / SR, Kinoklub Beograd : 1967. — sc. Yves. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2500 m; Milan Nikoli}, Du{an Jani~ijevi}, r. Dragoljub Ivkov, k. Aleksandar Petko- vi}, mt. Katarina Stojanovi}. — gl. arhivska, sgf Aleksandar Jano{evi}. 38. WERHÖR / NJ : 1969. — Alexander May; TV-film; — ul. Du{ica @egarec, Hermina Pipini}, Du{an Jani~ijevi}, Bata @ivojino- vi}, Slobodan Perovi}, Relja Ba{i}, Janez Vrhovec. — igr, dgm. — opt, 1970. c/b, 35 mm, 2050 m; 39. GOTT MIT UNS : TRI SATA DO POBJEDE / IT, HR, Clesi Cinematogra- 1968. fica, Jadran film : 1970. — sc. Ottavio Jemma, r. Giuliano Montaldo, k. Silvano Ippoliti, mt. Franco Fraticelli. — gl. Ennio Morricone. — ul. Ri- 29. DANSE SUR L’ARC EN CIEL / FR : 1968. — r. Roger Bourgckhardt. — chard Johnson, Franco Nero, Larry Aubrey, Larry Aubrey, Helmut Schnei- TV-serija (12x30 min); der, Michael Goodliffe, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2833 30. DER ANWALT / NJ : 1968. — r. Theodor Grädler; TV-film; m; 31. IMAM DVIJE MAME I DVA TATE / HR, FRZ Filmska radna zajednica, 40. PUT U RAJ / HR, Jadran film, RTV Zagreb : 1970. — sc. Miroslav Krle- Zagreb, Jadran film : 1968. — sc. Golik Kre{o, Mirjam Tu{ek (prema isto- `a (prema vlastitoj drami), r. Mario Fanelli, k. Tomislav Pinter, mt. Radoj- imenoj noveli Mirjam Tu{ek), r. Golik Kre{o, k. Rajkovi} Ivica, mt. Majer ka Tanhofer. — gl. Nikica Kalo|era, sgf. @eljko Sene~i}. — ul. Boris Bu- Katja. — gl. Simovi} Tomica, sgf. @eljko Sene~i}. — ul. Ba{i} Relja, [o- zan~i}, Ljuba Tadi}, Zvonimir Strmac, Mato Grkovi}, Sne`ana Nik{i}, Bran- vagovi} Fabijan, Mia Oremovi}, ^uki} Vera, Igor Galo, Davor Radolfi, To- ka Strmac, Relja Ba{i}, Antun Nalis, Svjetlana Kne`evi}. — igr, dgm. — mislav @ganec, Matea Bogdanovi}, Zlatko Kauzlari}. — igr, dgm. — opt, opt, col, 35 mm, 2805 m; col, 35 mm, 2522 m; 41. TKO PJEVA ZLO NE MISLI / HR, Croatia film : 1970. — sc. Kre{o Golik 32. UZROK SMRTI NE SPOMINJATI / SR, Avala film, Beograd : 1968. — (prema noveli Vjekoslava Majera) r. Kre{o Golik, k. Rajkovi} Ivica, mt. Ma- sc. Radi~evi} Branko, r. @ivanovi} Jovan, k. Vuj~ik Je`i, mt. Nanovi} Milan- jer Katja. — gl. Cvitkovi} @ivan, sgf. @eljko Sene~i}. — ul. Oremovi} Mia, 98 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 97-101 Filmografija Relje Ba{i}a

Majeti} Franjo, Bohanec Mirjana, Relja Ba{i}, Tomislav @ganec, Vida Jer- Simovi}, sgf. @eljko Sene~i}. — ul. Fabijan [ovagovi}, Jagoda Kaloper, man. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2590 m; Rade Markovi}, Ana Kari}, Franjo Majeti}, Marija Kohn, Kre{imir Zidari}, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2654 m; 1971. 57. POSLJEDNJA UTRKA / HR, Zagreb film, Zagreb : 1975. — sc. Bogdan 42. LA CORTA NOTTE DELLA FARFALLA / IT : 1971. — r. Aldo Lado; TV-film; @i`i}, Marijan Arhani}, r. Bogdan @i`i}, k. Ranko Miti}, mt. Damir German. 43. LITTLE MOTHER / — : 1971. — r. John Metzger; — gl. Tomislav Simovi}. — ul. Ivica Vidovi}, Relja Ba{i}, Vladimir Ba~i}, 44. TANZ AUF DEM REGENBOGEN / — : 1971. — r. Roger Bourgckhardt. Stjepan [poljari}, Demeter Bitenc. — igr, ktm. — opt, col, 35 mm, 400 m; — TV-serija (30x30 min); 1976. 45. TOGETHERNESS / — : 1971. — r. John Metzger; 58. FLAMMES SUR L’ADRIATIQUE / FR : 1976. — r. Alexandre Astruc; 1972. 59. IZBAVITELJ / HR, Jadran film, Croatia film : 1976. — sc. Bre{an Ivo, Pa- 46. DER KOMMISSAR : EIN FÜR ALLEMAL / NJ : 1972. — Wolf Becker; pi} Krsto, Tadi} Zoran (prema motivima proze Aleksandra Grina), r. Papi} 48. LOV NA JELENE / HR, FAS, Zagreb : 1972. — sc. i r. Fadil Had`i}, k. Mi- Krsto, k. Rajkovi} Ivica, mt. Miroslava Kapi}, @ana Gerova. — gl. Brani- lorad Jak{i}-Fe|o, mt. Radojka Tanhofer. — gl. Nikica Kalo|era, sgf Ta- slav @ivkovi}, sgf. Drago Turina. — ul. Ivica Vidovi}, Majurec Mirjana, Ba- nja Frankol. — ul. Sandi Kro{l, Boris Dvornik, Silvana Armenuli}, Miha {i} Relja, [ovagovi} Fabijan, Ivezi} Ilija, [poljar Branko, Pero~evi} Edo. — Baloh, Mato Ergovi}, Franjo Majeti}, Relja Ba{i}. — dgm, igr. — 35 mm, igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2321 m; c/b, 2650 m; 1977. 49. UN FORO NEL PARRABREZZA / IT, RAI : 1972. — r. Sauro Scavolini; TV-film; 60. DER WEG NACH STADT K. / — : 1977. — r. Peter Lilienthal; 61. NE NAGINJI SE VAN / HR, Jadran film, Croatia film, Zagreb : 1977. — 1973. sc. Krunoslav Quien, Bogdan @i`i}, r. Bogdan @i`i}. k. Branko Bla`ina, mt. 47. KU@I[ STARI MOJ / HR, Jadran film : 1973. — sc. Majdak Zvonimir, Martin Tomi}. — gl. Ozren Depolo, sgf. @elimir Zagotta. — ul. Ivo Gre- Kljakovi} Van~a, r. Kljakovi} Van~a, k. Bla`ina Branko, mt. Lida Brani{-Bo- gurevi}, Fabijan [ovagovi}, Mira Banjac, Jadranka Stilin Zdenko Jel~i}, banac. — gl. Kabiljo Alfi, sgf. Dinka Jeri~evi}. — ul. Ivica Vidovi}, Ras Relja Ba{i}. — dgm, igr. — 35 mm, col, 2818 m; Eva, Ba{i} Relja, Butkovi} Milutin, Danilo Stojkovi}, Zdenka Her{ak, Mato Ergovi}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2525 m; 1978. 50. PJEGAVA DJEVOJKA / BH, Bosna film, Sarajevo : 1973. — sc. Sead Fe- 62. LJUBICA / HR, Croatia film : 1978. — sc. Goran Massot, r. Golik Kre{o, tahagi}, Mirza Idrizovi}, Nikola Koljevi}, r. Mirza Idrizovi}, k. Miroljub Di- k. Zalar @ivko, mt. Majer Katja. — gl. Cvitkovi} @ivan, sgf. @eljko Sene~i}. kosavljevi}, mt. Manja Fuks. — gl. arhivska, sgf. Vlado Brankovi}. — ul. — ul. Bo`idarka Frajt, Ivan Stan~in, Ba{i} Relja, Krivokapi} Miodrag, Kri- Milena Dravi}, Danilo Stojkovi}, Rade ^olovi}, Safet Pa{ali}, Erika Druzo- vokapi} Miodrag, Oremovi} Mia, Zvonko Torjanac, Lela Margeti}, Husein vi}, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2200 m; ^oki}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2520 m; 51. SUTJESKA / BH, FRZ Sutjeska, Bosna film, Sarajevo, Zeta film, Budva : 63. PRAZNOVANJE POMLADI : PRIZIVANJE PROLJE]A / SL, Viba film, Lju- 1973. — sc. Branimir [}epanovi}, r. Stipe Deli}, k. Tomislav Pinter, mt. bljana : 1978. — sc. Franti{ek Rudolf, r. France [tiglic, k. Rudi Vavpoti~, Vuksan Lukovac. — gl. Mikis Theodorakis, sgf. Vladimir Tadej, Mario mt. Du{an Povh. — gl. Alojz Srebotnjak, sgf. Niko Matul. — ul. Zvone Garbuglia, Asim Babi}, Tihomir Pileti}. — ul. Richard Burton, Ljuba Ta- Agre`, Zvone Hribar, Relja Ba{i}, Radko Poli~, Dare Ulaga, Lojze Rozman, di}, Velimir @ivojinovi}, Milena Dravi}, Boris Dvornik, Ireni Papas, Bert So- Andrej Kurent, Zvezdana Mlakar, Angelca Hlebce. — igr, dgm. — opt, tlar, Rade Markovi}, Ljubi{a Samard`i}, Relja Ba{i}. — dgm, igr. — 35 col, 35 mm, 2751 m; mm, col, 3544 m; 1979. 1974. 64. NOVINAR / HR, Jadran film, Zagreb : 1979. — sc. i r. Fadil Had`i}, k. 52. DEPS / HR, Jadran film, Croatia film : 1974. — sc. Vrdoljak Antun, r. Vr- Tomislav Pinter, mt. Mira [krabalo. — gl. Alfi Kabiljo, sgf. Du{an Jeri~e- doljak Antun, k. Ore{kovi} Vjenceslav, mt. Tanhofer Radojka. — gl. Kabi- vi}. — ul. Rade [erbed`ija, Fabijan [ovagovi}, Stevo @igon, Mladen Bu- ljo Alfi, sgf. @eljko Sene~i}. — ul. Bekim Fehmiu, Dravi} Milena, [ovago- di{}ak, Milena Zupan~i}, Vera Zima, Tonko Lonza, Bo`idar Smiljani}, Slo- vi} Fabijan, Ba{i} Relja, Kre{imir Zidari}, Zvonko Lepeti}, Vlado Puhalo, bodan Diitrijevi}, Relja Ba{i}. — dgm, igr. — 35 mm, col, 3268 m: Mato Ergovi}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2580 m; 65. USPORENO KRETANJE / HR, Jadran film, Croatia film : 1979. — sc. Sa- 53. TATAROT: ACHT JAHRE SPÄTER / NJ : 1974. — r. Theodor Grädler; TV- bljak Tomislav, r. Kljakovi} Van~a, k. Novak Drago, mt. German Davor. — film; gl. Kabiljo Alfi, sgf. @eljko Sene~i}. — ul. Oremovi} Mia, Vidovi} Ivica, 54. THE UNFAITHFUL WIFE / — : 1974. — r. Ron Winston; Vlatko Duli}, Vanja Drach, Boris Buzan~i}, Strmac Zvonko, Ba{i} Relja, Margiti} Lela, Velkovska Kostadinka, Sa{a Dabeti}. — igr, dgm. — opt, 1975. col, 35 mm, 2900 m; 55. DER RECHTSANWALT / — : 1975. — r. Reiner Erler; 56. KU]A / HR, Jadran film : 1975. — sc. Bogdan @i`i}, @eljko Sene~i}, r. 1980. Bogdan @i`i}, k. Tomislav Pinter, mt. Radojka Tanhofer. — gl. Tomislav 66. DIE FRAU ÜBER VIERZIG / — : 1980. — r. Dieter Lemmel; 99 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 97-101 Filmografija Relje Ba{i}a

67. FRÄULEIN: GOSPO\ICA / NJ, HR, Telepol, München, Jadran film, Za- nari Carlo, r. Scavolini Sauro, k. Pogany Cristiano, mt. Lucidi Alessandro. greb, RTV Zagreb : 1980. — sc. Leopold Ahlsen (prema istimenom ro- — gl. Ortolani Riz. — ul. Farmer Mimsy, Frajt Bo`a, Frajt Bo`a, Ba{i} manu Ive Andri}a), r. Vojtech Jasny, k. @ivko Zalar, mt. Inga Sauer, Maja Relja. — igr, dgm. — opt, —, —, — m; Virag-Rodica. — gl. Alfi Kabiljo, sgf. @eljko Sene~i}. — ul. Heidelide Weis, Rade [erbed`ija, Jelisaveta Sabli}, Branko Cveji}, Petar Dobri}, 1983. \uro Utje{anovi}, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — 35 mm, col, 3000 m; 80. BIS SPÄTER — ICH MUSS MICH ERCHIESEN / SAD : 1983. — r. Voj- 68. MICHAEL KOLHAUS / SAD, Columbia Pictures : 1980. — r. Volker tech Jasny; Schlöndorf; 81. NÄGEL MIT KÖPFEN / NJ : 1983. — r. Wigbert Wicker; 69. RAD NA ODRE\ENO VRIJEME : RAD NA ODRE\ENO VREME / SR, CFS Ko{utnjak — Avala film, Beograd, Croatia film : 1980. — sc. Peri- 1984. {i} Predrag, Milan Jeli}, r. Jeli} Milan, k. Nikoli} \or|e, mt. Babac Marko. 82. DREI UND EINE HALBE PORTION / — : 1984. — r. Sigy Rothemund; — gl. Kosti} Vojislav, sgf. Miodrag Miri}. — ul. Ljubi{a Samard`i}, Dra- 83. RANI SNIJEG U MÜNCHENU / HR, Jadran film, Centar film, Beograd, vi} Milena, Vlasta Knezovi}, Ba{i} Relja, Nikola Kojo, Neda Arneri}, Mia Makedonija film, Skopje, Zvezda film, Novi Sad : 1984. — sc. Massot Go- Aleksi}, Jelisaveta Sabli}, Velimir @ivojinovi}. — igr, dgm. — opt, col, 35 ran, r. @i`i} Bogdan, k. Trbuljak Goran, mt. Tomi} Martin. — gl. Depolo mm, 2420 m; Ozren, sgf. @elimir Zagotta. — ul. Pavle Vuisi}, Drago Grge~i}, Iva Mar- janovi}, Ute Fiedler, Ba{i} Relja, Uwe Gurtler. — igr, dgm. — opt, col, 35 1981. mm, 2441 m; 70. ALPENSAGA / — : 1981. — r. Dieter Berner. — TV-serija (5x90 min); 84. THE LOST HERO — WALLENBERG / SAD, Paramount Picture : 1984. 71. DIE EINFÄLLE DER HEILIGEN KLARA / NJ : 1981. — r. Vojtech Jasny; — r. Lamont Johnson. — 4x60 min; 72. VISOKI NAPON / HR, Croatia film : 1981. — sc. Veljko Bulaji}, Mirko Bo{- 85. THE SECRET OF BLACK DRAGON / — : 1984. — r. Sigy Rothemund. njak, Ivan Sale~i}, r. Veljko Bulaji}, k. Branko Bla`ina, mt. Vesna La`eta. — TV-serija (6x100 min); — gl. Miljenko Prohaska, sgf. Du{an Jeri~evi}. — ul. Bo`idarka Frajt, Ljubi{a Samard`i}, Velimir @ivojinovi}, Vanja Drach, Milan [trlji}, Zvoni- 1985. mir Lepeti}, Relja Ba{i}, Sanja Vejnovi}, Ivo Gregurevi}, Zvonko Strmac, 86. ANTICASANOVA / HR, Jadran film, Master Film Ltd., London : 1985. — Ljiljana Gazdi}, Dharles Millot, Predrag Ejdus. — igr, dgm. — opt, col, sc. Vladimir Tadej, r. Vladimir Tadej, k. Goran Trbuljak, mt. Vesna La`eta. 35 mm, 2800 m; — gl. Arsen Dedi}, sgf. Vladimir Tadej. — ul. David Bluestone, Elisa Te- bith, Milena Dravi}, Ljubi{a Samard`i}, Relja Ba{i}, Josip Marotti, Semka 1982. Sokolovi}-Bertok, Brigid O’Hara, Claudia Lyster. — igr, dgm. — opt, col, 73. DER BLINDE RICHTER : CASANOVA / NJ : 1982. — r. Vojtech Jasny; 35 mm, 2534 m; 74. HOFFMAN UND ]UPOVI] / NJ : 1982. — r. Dieter Lemmel. — TV- 87. BAL NA VODI / SR, CFS Ko{utnjak — Avala film, Beograd, Inex film, Be- serija (6x60 min); ograd : 1985. — sc. Jovan A}in, r. Jovan A}in, k. Tomislav Pinter, mt. Sne- 75. KIKLOP / HR, Jadran film, FRZ Dalmacija, Split, TZV Zagreb : 1982. — `ana Ivanovi}. — gl. Zoran Simjanovi}, sgf. Sava A}in. — ul. Gala Vide- sc. Antun Vrdoljak (prema romanu Ranka Marinkovi}a), r. Antun Vrdo- novi}, Sr|an Todorovi}, Dragan Bjelogrli}, Goran Radakovi}, Neboj{a Ba- ljak, k. Tomislav Pinter, mt. Damir German. — gl. Miljenko Prohaska, ko~evi}, Milan [trlji}, Relja Ba{i}, \or|e Nenadovi}, Milo{ @uti}, Marko To- sgf. @eljko Sene~i}. — ul. Frano Lasi}, Ljuba Tadi}, Rade [erbed`ija, Mira dorovi}, Dragomir Bojani}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 3012 m; Furlan, Boris Dvornik, Relja Ba{i}, Marija Baxa, Mustafa Nadarevi}, Zvo- 88. DICTATOR (THE) : MUSSOLINI / IT, Triangl Prod. : 1985. — r. Billy nimir Rogoz, Kruno Valenti}, Karlo Bul~i}, Zvonimir ^rnko, Rade Marko- Graham; vi}, Ivo Gregurevi}, Vera Zima. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 3760 m; 89. GUTS AND GLORY / Goodman Rosen Prod. : 1985. — r. Don Tylor; 76. MEHMED MY HAWK : MEHMED DIVLJI SOKOL / SAD, Peter Ustinov 90. LENTZ ODER DIE FREIHEIT / — : 1985. — Dieter Berner. — TV-se- Productions, Jadran film : 1982. — sc. Ustinov Peter, r. Ustinov Peter, k. rija (5x90 min); Francis Freddie, mt. Honess Peter. — gl. Hadjidakis Manos. — ul. Denis Quilley, Michael Elpick, Simon Dutton, Leonie Mellinger, Relja Ba{i}, Ed- 91. LJUBAVNA PISMA S PREDUMI[LJAJEM / HR, Marjan film, Split, Cro- ward Burnham. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2824 m; atia film : 1985. — sc. Berkovi} Zvonimir, r. Berkovi} Zvonimir, k. Trbu- ljak Goran, mt. Rodica-Virag Maja. — gl. arhivska, sgf. @eljko Sene~i}. 77. MOJ TATA NA ODRE\ENO VRIJEME / SR, CFS Ko{utnjak — Avala — ul. Irina Alferova, Vitez Zlatko, Kruno [ari}, Ba{i} Relja, Mustafa Na- film, Beograd, Croatia film : 1982. — sc. Predrag Peri{i}, Milan Jeli}, r. darevi}, Sini{a Popovi}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2600 m; Milan Jeli}, k. \or|e Nikoli}, mt. Marko Babac. — gl. Vojislav Kosti}, sgf. Slobodan Mija~evi}. — ul. Ljubi{a Samard`i}, Milena Dravi}, Boris Dvor- 1986. nik, Velimir @ivojinovi}, Neda Arneri}, Relja Ba{i}, Jelisaveta Sabli}, Vla- sta Knezovi}, Olivera Markovi}, Nikola Kojo, Vojislav Brajovi}, Du{an Voj- 92. DER ASTRONAUT / — : 1986. — r. Roger Bourgckhardt; novi}, Nada Vojnovi}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2420 m; 93. FORTUNES OF WAR / GB, BBC : 1986. — r. James Cellan Jones; 78. NIEMANDSLAND / AT : 1982. — r. Dieter Berner; 94. IL GENERALE (GARIBALDI) / IT, RAI : 1986. — r. Gigi Magni. — TV 79. UN FORO NEL PARABREZZA : RUPA NA VJETROBRANU / IT, HR, RAI, serija (5x100 min); Rim, C. C. T., Rim, Jadran film, Zagreb : 1982. — sc. Scavolini Sauro, Ber- 95. MILLIONENFUND / — : 1986. — r. Jean-Pierre Heizman; 100 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 97-101 Filmografija Relje Ba{i}a

96. RACE TO THE BOMB / CA, FR : 1986. — r. J. Belassus; 1990. 97. WAR AND THE REMEMBRANCE / ABC : 1986. — r. Dan Curtis; 107. SLEEPING WITH FISHES / Palace Prod. : 1990. — r. Peter Richardson; 108. ^AROBNA TIKVA / HR, Filmoteka 16, Zagreb : 1991. sc., r, crte` i anima- 1987. cija Mate Lovri}, k. Boris Sa}er, mt. Mate Lovri}. — gl. Ozren Depolo, sgf. 98. HEMINGWAY / — : 1987. — r. J. M Sanchez; Mate Lovri}. — ul. Relja Ba{i}. — ani, ktm. — opt, col, 35 mm, 165 m; 99. SECONDO PONCIO PILATO / IT : 1987. — r. Gigi Magni; 100. THE SNOWMAN : BIO JEDNOM JEDAN SNE[KO / SAD, SR, TRZ Film 1991. i ton, Beograd. Pavlina Ltd., New York : 1987. — sc. Jovan Markovi}, Kajl 109. MEMORIES OF MIDNIGHT / Doveaudio Inc. : 1991. — r. Gary Nelson; Moris, Denis Mejtland, r. Stanko Crnobrnja, k. Karpo A}imovi} Godina. — gl. arhivska, sgf. Vladan La{i}, kostim. Sne`ana Petrovi}. — ul. Relja Ba- {i}, Boris Kavaca. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2550 m; 1993. 110. DIE BOTSCHAFTERIN / NJ, ZDF : 1993. — r. Peter Deutsch; 1988. 111. DIE INTERNAZIONALE ZONE / AU, ÖRF : 1993. — Milan Dor; 101. HONOR BOUND / Filmaccord : 1988. — r. J. Schwartz; 112. KONTESA DORA / HR, HRT, Zagreb, Croatia film, Zagreb : 1993. — sc. 102. TAKO SE KALIO ^ELIK / SR, Terra, Novi Sad, Avala film, Beograd, Zvez- Zvonimir Berkovi}, r. Zvonimir Berkovi}, k. Goran Trbuljak, mt. Maja da film, Novi Sad, TV Novi sad : 1988. — sc. @elimir @ilnik, Branko An- Rodica-Virag — Dora Pejacsevich u obradi Igora Kuljeri}a. — ul. Alma dri}, r. @elimir @ilnik, k. Miodrag Milo{evi}. — gl. arhivska, sgf. i kostim. Prica, Rade [erbed`ija, Zdravka Krstulovi}, Ksenija Paji}, Bo`idar Boban, Nina Vrane{evi}. — ul. Lazar Ristovski, Tatjana Pujin, Ljiljana Blagoje- Tonko Lonza, Ivo Gregurevi}, Mustafa Nadarevi}, Zvonimir Strmac, Irena vi}, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 2873 m; Alferova, Relja Ba{i}. — igr, dgm. — opt, col, 35 mm, 117 min; 103. VILA ORHIDEJA / HR, Croatia film, Smart Egg Pictures, London, Art 113. IZME\U ZAGHLULA I ZAHARIASA: ZAGREB U MOJOJ DU[I / HR, Film 80, Beograd : 1988. — sc. Ru`a Jurkovi}, Kre{o Golik, r. Kre{o Go- Tuna film, Zagreb, HRT, Zagreb: 1993. — sc. Hrvoje Hribar, r. Hrvoje Hri- lik, k. Davorin Gecl, mt. Mirna Supek. — sgf. @eljko Sene~i}, kostim. Do- bar, k. Vanja ^ernjul, mt. Slaven Ze~evi}. — gl. Hrvoje Crni}. — ul. Alma ris Kristi}. — gl. @ivan Cvitkovi}, ton Konstantin ^ok. — ul. Rene Medve- Prica, Relja Ba{i}, Ksenija Marinkovi}, Rene Medve{ek, Jelena Miholjevi}, {ek, Gordana Gazdi}, Gala Videnovi}, Zlatko Crnkovi}, Vera Ro{i}, Boris Barbara Nola, Barbara Rocco, Nina Violi}, Dario Markovi}, Branko Brezo- Cavazza, Josip Marotti, Relja Ba{i}, Vlatko Duli}, Jovan Li~ina, Mirko Voj- vec, Marijan Palmovi}. — igr, ktm. — opt, col, 16 mm, 26 min; kovi} i dr. — opt, col, 35 mm, 2602 m;

1989. 1995. 104. CAPITAN AMERICA / SAD, Menahem Golan Prod. : 1989. — r. Albert 114. PU[KA ZA USPAVLJIVANJE / HR, HRT, Zagreb : 1995. — sc. Hrvoje Pyun; Hribar, r. Hrvoje Hribar, k. Slobodan Trnini}, mt. Slaven Ze~evi}. — gl. Jura Ferina, Pavao Miholjevi}, sgf. Du{ko Jeri~evi}, kostim. Ksenija Jeri~e- 105. JUST ANOTHER SECRET / FR Forsyth Prod. : 1989. — r. Lawrence Gor- vi}, maska Jasna Rossini. — ul. Rene Medve{ek, Nina Violi}, Relja Ba{i}, don Clarck; Alma Prica, Filip [ovagovi}, Jelena Miholjevi}, Vili Matula, Josip Marotti, 106. STOCKER UND STEIN / NJ, Universum Film, Berlin : 1989. — r. Ste- Dra`en Kuhn, Goran Vi{nji}, Mustafa Nadarevi}, Sun~ana Zelenika, Kse- fan Bartmann; nija Marinkovi}. — 16 mm, col — (TV-serija).

Secondo Poncio Pilato, redatelj Gigi Magni 1987. 101 Hrvatski filmski ljetopis, 9/1997. PRIJEVODNA KNJI@NICA

Christine Geraghty Neprekidni serijal: definicija* Osobine neprekidnog serijala (»Trakavice«)**

Organizacija vremena beskrajan. O~ita mnogostrukost zapleta, njihova me|usobna Mo`e se dokazati da najve}i utjecaj na na~in na koji pu- neraspletivost, svakodnevnost kao osobina vremena pripovi- blika do`ivljava neprekidni serijal ima njegovo redovito po- jedanja i zbivanja, navode nas da vjerujemo kako je rije~ o javljivanje u istom vremenskom bloku svakoga tjedna u go- pri~i ~ija budu}nost jo{ nije napisana. ^ak ni doga|aji koji bi dini. Dva puta na tjedan, tri puta, pet puta u tjednu, pozna- u drugim pripovjednim oblicima poslu`ili kao pogodan svr- ta glazbena {pica upozorava nas na ~injenicu da }e serijal po- {etak, u »trakavici« nikad ne predstavljaju kona~an kraj: ~eti. Oni ne nestaju »do jeseni« ili »do sljede}e serije«. Pojav- vjen~anje ne podrazumijeva sretan svr{etak, nego otvara ljuje se svakog tjedna, a vrijeme koje prolazi izme|u svake mogu}nost pri~a o bra~nom `ivotu i razvodu; odlazak lika iz epizode uvijek je poznato publici. Upravo zbog toga je pita- serijala ne zna~i da se ona ili on ne}e ponovno pojaviti na- nje kako u serijalu protje~e vrijeme, kako se konstruira i kon nekoliko godina. (...) Upravo taj osje}aj budu}nosti kako ga publika do`ivljava, va`no kod razlikovanja nepre- mo`da tako|er obja{njava na~in na koji smrti u serijalima kidnog serijala od serije. Premda se kroz veliki broj epizoda (...) ostaju povi{ena mjesta, koja se pamte i ~ak mistificiraju, tako|er koristi istim likovima, serija se obi~no bavi pojedi- ne toliko zbog likova o kojima je rije~, koliko zbog toga {to na~nom pri~om unutar zasebne epizode. (...) Znakovito je su to jedini trenuci koji se ne mogu ponoviti. (...) da se, s druge strane, radijski serijal The Archers najavljuje Preplitanje pri~a kao »svakodnevna pri~a o ljudima sa sela« premda se daje Tre}a osobina kontinuiranog serijala na~in je na koji se samo jedanput na tjedan. Ovdje se priziva slu{ateljski do`iv- dvije pri~e preple}u i predstavljaju publici u nizu epizoda. To ljaj vremena u stvarnom svijetu, kao da prolazimo kroz na{a je zanimljivo usporediti s na~inom na koji se vode pri~e u se- osobna zbivanja tijekom dana, a zatim nalazimo stanicu za riji. U seriji (...), pri~a se, kao {to sam istakao, obi~no rasple- otkrivanje onoga {to se toga dana dogodilo u Ambridgeu. }e unutar svake pojedine epizode. (...) »Trakavici« je, pak, Taj osje}aj Carl Grabo obi~no opisuje, u kategorijama ro- svojstveno da dvije ili tri pri~e kojima se bavi, dobivaju pri- mana, kao konvenciju »nezabilje`enog razvoja pri~e«. »U ro- bli`no isto vrijeme u svakoj epizodi i vrlo ~esto se me|usob- manu«, tvrdi on, »kad se smjenjuju sporedni zapleti u pri~i, no nadovezuju i nadigravaju. Kako jedna pri~a zavr{ava, napu{teni likovi slijede nezabilje`enu egzistenciju« (Grabo, druga po~inje, tako da su uvijek barem dvije pri~e u toku. 1978., 67). Kad napustimo likove u serijalu na kraju epizo- (...) U serijalu je mogu}e obuhvatiti {irok krug pri~a i stilo- de, oni vode »nezabilje`enu egzistenciju« do po~etka idu}e va, a da se pritom ne naru{i njegov format, tako da ih se epizode. Drugim rije~ima, svjesni smo da se svakodnevni `i- predstavlja dobro poznatim elementima — glazbenom {pi- vot nastavio u na{oj odsutnosti, premda problem, koji smo com, scenografijom i stalno nazo~nim likovima. Publici se ostavili na svr{etku prethodne epizode, tek treba razrije{iti. prikazuje bogat uzorak epizoda i likova — dramati~no je po- (...) mije{ano sa svakodnevicom, tragi~no s komi~nim, romanti~- Uz to, televizijski serijal, bio on dnevni ili tjedni, izgleda no sa svjetovnim. Omjeri }e se razlikovati od serijala do se- kao da je pro{ao kroz isto vremensko razdoblje kao i njego- rijala. (...) Ali budu}i da se nepoznato uvodi unutar kontek- va publika, dok je u seriji jedino mjerilo prolaska vremena, sta dobro poznatog, publika mo`e prihvatiti velike stilske i vrijeme pripovijedanja unutar pojedine epizode. (...) sadr`ajne promjene, ~ak unutar iste epizode, {to bi se ina~e moglo o~ekivati tijekom cjelove~ernjeg pra}enja programa. Osje}aj budu}nosti Te tri osobine su, dakle, bitni elementi serijala — »traka- Druga je osobina »trakavice« osje}aj budu}nosti, stalna vice«, koji je razlikuju od drugih oblika kao {to su serija ili odgoda kona~nog rje{enja problema. Za razliku od serije dramatizacija romana. O~ito je da su te tri osobine — orga- kod koje se najavljuje da ima odre|en broj epizoda, serijal je nizacija vremena, osje}aj nenapisane budu}nosti i preplitanje

* Prijevod ulomaka iz: R. Dyer et. al., 1981. Coronation Street, London : BFI TV Monograph no. 13, pp. 9-26. Tekst se bavi samo britanskim televizijskim i radijskim serijalima i ne obuhva}a ameri~ke serijale. Primjeri su uglavnom preuzeti iz ~etiri serijala koji su emitirani u vrijeme nastajanja teksta: Coronation Street (Granada), Crossroads (ATV), koji se prikazivani ~etiri puta na tjedan na {irem podru~ju Londona, te The Archers i Waggoner’s Walk (radio BBC), koji su prikazivani svakodnevno u petnaestminutnim epizodama. ** Za engleski termin »continuous serial« (»neprekidni serijal«), u prijevodu rabim i kolokvijalni naziv »trakavica«, a za »cliffhanger« — »neizvjesni svr- {etak« (op. prev.). 102 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 102-106 Geraghty, Ch.: Neprekidni serijal... pri~a — usko povezane s na~inom na koji se vodi pri~a u se- nim dramati~nim u~inkom. Va`no je uo~iti narativnu kon- rijalu. Sljede}i odjeljak }e se zato izravnije pozabaviti pita- strukciju pomo}u koje se posti`e taj trik. Kroz svaki serijal njem naracije. provla~e se stalni problemi koje publika mo`e pratiti kad is- pusti odre|ene epizode. (...) Te op}enite pri~e pridonose cje- Pripovijedanje u serijalima lini serijala, u kojem }e svaka epizoda imati svoju vlastitu Ve}ina istra`ivanja koja se bave pripovijedanjem, usredo- strukturu, djeluju}i kroz dva ili vi{e zapleta, od kojih se je- to~ena su na djela koja se ~itaju s uvjerenjem da idu prema dan ~esto koristi kao komi~ka protute`a ozbiljnijoj drami. nekom svr{etku. Narativna organizacija opisuje se kao djelo- Va`nost tog preplitanja razlikovati }e se od serijala do seri- vanje kroz napetost i razrje{enje te napetosti stizanjem do jala. (...) U svim serijalima, dakle, ta epizodi~na konstrukci- zadovoljavaju}eg svr{etka (Scholes and Kellog, 1979.: 212). ja podrazumijeva da se neizvjesni svr{etak mo`e izvu}i iz Todorov opisuje »minimum pripovijedanja... bez kojeg ne neke manje va`ne stvari, koja se ~esto prikazuje komi~no i mo`emo re}i da uop}e postoji pripovijedanje« kao »kretanje lako zaboravlja, dok va`nija op}a pitanja ostavljaju bez ra- izme|u ekvilibrija koji su sli~ni ali nisu identi~ni« (Todorov, spleta i bez odgovora. Zato je to samo formalno sredstvo i 1975.: 163). Pripovijedanje, drugim rije~ima, zavr{ava usta- nije nu`no povezano s mogu}im zavr{etkom pri~e. (...) novljavanjem ekvilibrija koji uravnote`uje ono {to je bilo po- reme}eno ili prekinuto na po~etku teksta. Barthesovo istra- Trenuci privremenog raspleta `ivanje u knjizi S/Z upozorilo nas je na na~in na koji tipovi (...) Neizvjesni svr{etak predstavlja va`no sredstvo u na- pripovijedanja djeluju postavljaju}i zagonetke i pitanja koja rativnoj organizaciji »trakavice«. Njegova se upotreba, nai- ~itatelja vuku kroz tekst u potrazi za odgovorom. ^itatelj je me, tako|er dovodi u ravnote`u rje|im pojavama raspleta u stalno uklju~en u tu potragu koja je u stvari potraga za razr- serijalu, to~kama u kojima se privremeno posti`e nova har- je{enjem. Na kraju, nakon odgode, zbrke i peripetija, dolazi monija. Serijali se razlikuju po tome koliko koriste tu strate- kona~no razrje{enje kada se »sve zagonetke razotkrivaju« giju. The Archers prili~no ~esto zavr{ava, poglavito na kraju (Barthes, 1975.: 209). tjedna, zajedni~kim objedom ili okupljanjem obitelji. Drugi U svjetlu tog isticanja razrje{enja i svr{etka, istra`ivanje serijali skloni su ~uvati takve trenutke za svetkovine poput serijala i tipa pripovijedanja u njemu nude novu perspekti- Bo`i}a ili prigoda kao {to su vjen~anja i sprovodi. Te trenut- vu. Kao {to sam pokazala, serijali su obilje`eni osje}ajem bu- ke obilje`ava obustava ostalih pri~a, iako }e se one pojaviti du}nosti, obe}anjem da }e trajati do beskraja. Dok se poje- u sljede}oj epizodi. Barem jednom }e se istaknuti sklad unu- dine pri~e zavr{avaju, »trakavica« se mora nastaviti, a publi- tar grupe likova, tako da se privremeno suspendiraju sva|e ka mora stalno biti uklju~ena. U ovom odjeljku, dakle, `elim i nesuglasice koje bi mogle prijetiti ravnote`i. Zavr{ni prizor promotriti pripovijedanje u serijalu u svjetlu njezine besko- takve epizode nije onaj koji gleda prema sljede}em nastavku, na~nosti, te se posebice usredoto~iti na dva sredstva od nego onaj koji ga presijeca — zagrljaj mladenaca, zdravica klju~ne va`nosti — uporabu neizvjesnog svr{etka (»cliffhan- na obiteljskoj proslavi, skupina likova na svr{etku zabave. ger«, op. prev.) i trenutaka privremenog raspleta. Osim toga, Naravno, nikad nema kona~nog raspleta jer publika zna ispitat }u kako serijal postavlja narativne konvencije druk~i- da }e se pri~a nastaviti, ali takvi trenuci osiguravaju predah je od onih u knjigama i na filmu i kako ta razlika utje~e na od hermeneuti~nih drama neizvjesnog svr{etka. [tovi{e, te uklju~ivanje u stalno nedovr{en tekst. dvije mogu}nosti, privremeni rasplet i neizvjesni svr{etak, zajedno osiguravaju varijacije unutar utvr|enog obrasca or- Neizvjesni svr{etak ganizacije serijala. Neizvjesni svr{etak ~esto se smatra tradicionalnim za{tit- nim znakom serijala. Zbog toga u ovom odjeljku `elim pro- Upotreba pro{losti motriti kako uporaba neizvjesnog svr{etka formalno razliku- U ovom odjeljku o pripovijedanju, za sada sam rasprav- je serijal od dovr{enog romana ili filma i kako su serijali o ljala o tome kako oblik serijala iskori{tava `elju publike da kojima raspravljam prilagodili ovo sredstvo. sazna {to }e se sljede}e dogoditi. Jasno je da publiku zanima Sve fikcionalne, a i nefikcionalne forme, poku{avaju an- i ono {to se dogodilo u pro{losti. Serijal, kao {to smo vidje- ga`irati publiku postavljaju}i i kuju}i zagonetku. (...) Neiz- li, nudi mr{avo pripovijedanje koje se u slu~aju uspje{nih se- vjesnost nam je u serijalima, me|utim, nametnuta, tako da rijala mo`e nastaviti dvadeset ili trideset godina. U ovoj situ- smo prepu{teni i{~ekivanju od epizode do epizode, doslovce aciji, nemaju svi gledatelji/slu{atelji isto znanje o pro{losti se- u neizvjesnosti. Neizvjesni svr{etak obilje`ava taj prisilni rijala, a doga|aji koji su nekima u `ivom sje}anju, drugima prekid. su nepoznati. Epizode se mogu izostaviti; gledatelji/slu{atelji O neizvjesnom svr{etku se obi~no razmi{lja u kategorija- mogu biti relativno novi pratioci programa; oni mogu vidje- ma serijala u nijemom filmu. Razvoj radnje se prekida u ti/~uti samo ograni~eni broj epizoda, vjerojatno zbog svojih klju~nom trenutku, tako da se zagonetka ne razrje{ava, a redovitih poslova. Ne ula`e se naro~it trud da se publika glavni likovi ostaju u opasnosti. Publika ostaje s pitanjima: dr`i u toku sa zbivanjima koje je mo`da propustila, a najav- kako }e junakinja pobje}i?, mo`e li junak nadmudriti nepri- ljiva~i koji uvode u programe o~ito ne mogu dati sa`etak jatelja? Napetost koja izrasta iz naglog prekida pripovijeda- onoga {to se do sada dogodilo. Stoga ne postoji nikakvo nja izra`ava se neizvjesnim svr{etkom, tako da se razli~iti jamstvo da }e pojedinci u publici mnogo znati o povijesti po- smjerovi kojima bi pri~a mogla krenuti zamrznu do sljede}e jedinog serijala. epizode. Serijali o kojima pi{em, me|utim, samo povreme- Treba, me|utim, primijetiti da se neki gledatelji/slu{atelji no kao sredstvo koriste neizvjesni svr{etak s njegovim izvor- vrlo jasno sje}aju pro{losti serijala i o~ekuju da }e sva upu- 103 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 102-106 Geraghty, Ch.: Neprekidni serijal...

}ivanja na nju biti to~na, do posljednje pojedinosti. Tu aku- ca, Ambridge, Emmerdale), serijal }e imati prili~no velik ras- mulaciju znanja kod posve}ene publike prepoznaju oni koji pon likova u smislu dobi, srodstva i shva}anja jer, kao {to rade na programima, koji se hvale detaljnom pa`njom koju }emo vidjeti, takve varijacije dopu{taju {iri raspon pri~a. Se- publika posve}uje sitnicama u serijalu. Produkcijska ekipa rijal mora imati naju`u jezgru likova koji se godinama redo- serijala Coronation Street uklju~uje i povjesni~ara programa vito pojavljuju i postaju bliski stalnom gledatelju/slu{atelju. koji jam~i da su sva upu}ivanja na pro{lost to~na. Znanje Osim toga, ve}ina serijala uvodi nove likove za mali broj koje se dobiva gledanjem ili slu{anjem programa mo`e se epizoda koje prikazuju pri~e za koje se glavni likovi mo`da poja~ati ~itanjem knjiga koje se temelje na serijalima ili ma- ne bi mogli upotrijebiti. (...) gazina koji se izdaju da bi zabilje`ili posebne doga|aje. Dvi- Likove u serijalu `elim svrstati na tri na~ina za koja }u je tisu}ita epizoda serijala Coronation Street, primjerice, pokazati da osiguravaju osnovu za njihovu uporabu unutar proslavljena je »suvenir albumom« koji je uklju~ivao sinop- pri~e. Svaki lik mo`e se do`ivjeti kao individualiziran lik, sis prve epizode i povijest doga|aja u Ulici tijekom pro{lih kao tip i kao polo`aj, a distinkcije }e se pojasniti u obja{nje- dvadeset godina. Serijal, dakle, djeluje u situaciji u kojoj njima koja slijede. Individualiziran lik je onaj kojega obilje- mora biti pristupa~an svim gledateljima, a istodobno biti to- `avaju svojstva {to pripadaju samo njemu ili njoj. (Upravo taj ~an glede svoje vlastite akumulirane pro{losti. (...) aspekt isti~u novinski ~lanci.) Neki likovi, vrlo ~esto ali ne i Premda je akumulirana pro{lost va`na za serijal, moglo bi uvijek, upravo oni koji se koriste radi komi~nog efekta, bit se tako|er re}i kako je sposobnost da se »zaboravi« ono {to }e posebno obilje`eni jednom od takvih osobina. (...) Drugi, se dogodilo u pro{losti serijala jednako klju~na. Da je serijal posebice stalni likovi, imat }e mno{tvo takvih osobina. Tako morao nositi te`ak teret svoje pro{losti, ne bi se mogao na- se Hilda Ogden prikazuje kao svadljivica, tra~erica ali i `ena staviti. Kad bi se novim gledateljima/slu{ateljima obja{njava- koja katkad mo`e biti dostojanstvena kad se suo~i sa sudbi- le sve implikacije pro{lih doga|aja, pri~e bi se razmrvile. Na- nom; David Hunter (iz serijala Crossroads) izgra|en je kao protiv, ako serijali jasno prihvate (...) da imaju pro{lost, ne ~ovjek le`erne, ugodne vanj{tine koja prikriva njegovu ranji- mogu njome biti ograni~eni. Kruta privr`enost vlastitoj po- vost. Upravo isticanjem mno{tva tih individualiziranih liko- vijesti odbacuje se u korist fleksibilnijeg pristupa koji dopu- va serijal je u stanju potkrijepiti dojam beskrajno bogatog {ta serijalima da djeluju u sada{njosti. uzorka `ivota i ljudi. U ovom odjeljku istaknula sam na~in na koji se formalne Ti se likovi na drugi na~in do`ivljavaju kad ih promatra- strategije pripovijedanja u serijalu razlikuju od onih u filmu mo kao tipove. Prije sam spomenula da se na{a referentna ili epizodi serije, te sam ispitala uporabu neizvjesnog svr{et- pozicija iz koje shva}amo lik ~e{}e nalazi unutar serijala ne- ka i pro{losti serijala. Te su strategije va`ne jer dopu{taju se- goli izvan njega. ^ini mi se tako|er da neki likovi postaju ti- rijalu, dokle god djeluje unutar poznatog formata, da osigu- povi s nizom osobina pomo}u kojih se mogu oblikovati i ra dostatnu varijaciju kako bi sprije~io osje}aj potpunog po- drugi likovi. Tako postoji »tip Elsie Tanner« — seksipilne, navljanja. Tako se pro{lost mo`e djelatno koristiti unutar prili~no prosto odjevene i strastvene `ene — koja se mo`e pri~e, na nju se mo`e usputno upu}ivati, ili mo`e ostati pu- prepoznati u drugim `enama iz serije Coronation Street — blici kao potencijalno pomo}no sredstvo. Serijal se mo`e Riti, Suzie, Bet (uklju~ila bih i Lena Fairclougha kao mu{ki prekinuti u trenutku nedovr{ene radnje ili visoke napetosti, ekvivalent). Osim toga, druge `ene u serijalu odre|ene su u trenucima koji nemaju posebnu dramati~nu va`nost, ili u time {to ne pripadaju »tipu Elsie Tanner« — Mavis, Emily i trenucima privremenog raspleta. Te varijacije su ograni~ene, Gail, koje su se razvile iz tog tipa da bi postale njegova su- ali su dostatne da daju »ritam« i iska`u razliku unutar ponav- protnost. (...) ljanja koje opisuju Heath i Skirrow (Heath and Skirrow, Istu se skupinu likova na tre}i na~in mo`e odrediti kao 1977.: 15). Ostatak ovog eseja }e pokazati da upotrebu na- »nositelje statusnog polo`aja«: time podrazumijevam polo`aj rativnih strategija, utemeljenih na razlici i ponavljanju, po- koji oni u serijalu zauzimaju u smislu spola, dobi i bra~nog dupiru sli~ne varijacije na razini karakterizacije i zapleta. stanja, a ponekad i u smislu klase i zvanja. U serijalu Coro- nation Street, tako, Ken Barlow, Steve Fisher, Mike Baldwin, Karakterizacija i zaplet Eddie Yeats, Fred Gee pa ~ak i Albert Tatloc, ma koliko se U ovom odjeljku `elim istra`iti kako su karakterizacija i razlikovali kao individualizirani likovi ili tipovi, svi su (u vri- zaplet u serijalu me|usobno spojeni tako da gledatelju osi- jeme pisanja ovoga teksta), neo`enjeni mu{karci i odatle guravaju poznatu podlogu, ali i stvaraju dovoljno iznena|e- upotrebljivi u pri~ama koje se usredoto~uju na udvaranje i nja da bi sprije~ili dosadu. Tako se isti zapleti mogu ponov- `enidbu. (...) no koristiti s razli~itim modulacijama, isti se lik mo`e kori- Likovi, dakako, mogu imati vi{e od jedne pozicije ovisno stiti na razli~ite na~ine, novi likovi mogu se uvoditi ili nesta- o tome {to se isti~e. Tako je Tony Archer istodobno suprug, jati bez obja{njenja, ista situacija mo`e stvarati razli~ita i{~e- sin, otac i farmer, a naglasak }e jasno ovisiti o konkretnoj kivanja. Na~in na koji taj proces djeluje mo`emo otkriti pro- pri~i u koju je uklju~en u danom trenutku. matraju}i, kao prvo, kako se serijal slu`i likovima, a zatim i Mo`da je va`no istaknuti da te tri kategorije nisu isklju- kako su oni postavljeni unutar zasebnih zapleta. ~ive; svi likovi u svako doba mogu se do`ivjeti kao individu- Upotreba likova alizirani likovi, tipovi ili nositelji posebne statusne pozicije. Serijal uvijek koristi vi{e likova od drame, ili ~ak serije, Upravo interakcija tih triju kategorija dopu{ta da se likovi da bi pru`io raznolikost i da se likovi ne bi prebrzo »potro- koriste na razli~ite na~ine, a pri~i istodobno daje stabilnost i {ili«. Premda se zasniva na skupini ljudi iz istoga mjesta (Uli- fleksibilnost. 104 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 102-106 Geraghty, Ch.: Neprekidni serijal...

Likovi u naraciji tako da to izgleda posve prirodno. (...) Scena u kojoj dva ili Ova analiza likova u serijalu omogu}uje da se sagleda tri lika brbljaju o jednoj pri~i, mo`e posve promijeniti smjer kako se oni mogu koristiti unutar pripovijedne organizacije dolaskom drugog lika s druk~ijom vrstom novosti. Takva serijala. Nedvojbeno je da, dok su neki zapleti primjenjivi na postava podrazumijeva da se razli~iti zapleti mogu pomiriti sve, drugi }e biti ograni~eni na one posebnog tipa ili statu- i da ih mogu tuma~iti likovi koji mo`da nisu izravno uklju- sne pozicije. Veliki doga|aji — ro|enje, `enidba, smrt — ko- ~eni u radnju. Ovaj teku}i komentar iznosi na vidjelo razli- riste se {tedljivo da bi se mogli do`ivjeti kao posebne prigo- ~ite moralne pozicije {to ih zauzimaju likovi koji komentira- de. (Peripetije u kojima se istobno umire ili/i `eni mogle bi ju ono {to se doga|a (...) i pribavljaju publici niz perspekti- serijalu Coronation Street dati ne{to od karaktera »sapuni- va s kojih ona mo`e razumjeti radnju. Osim toga, takvi raz- ce«.) Zapleti koji su usredoto~eni na `enidbu ili ro|enje ko- govori gotovo uvijek pokre}u naga|anja o onome {to }e se riste se ograni~enim, premda jo{ uvijek {irokim krugom li- dogoditi i {to bi likovi mogli u~initi. Ova vrsta naga|ala~kog kova; oni koji govore o smrti koriste se svim likovima, ali ra- tra~a istodobno poti~e publiku na rje{avanje nametnute za- zli~ite }e osobine likova doga|aju dati osobit osje}aj dirljivo- gonetke, te nam daje uvid u likove na koje se ona odnosi. sti, `alosti, {oka, pa ~ak i olak{anja. Takvi doga|aji obi~no Tra~ vrlo ~esto ima udjela u samoj radnji. Pri~e se vrlo ~e- zauzimaju dosta vremena u epizodi, a posebice u slu~aju te- sto vrte oko pitanja: {to znaju ili ne znaju razli~iti likovi, a levizijskih serijala, podupiru ih prate}i izvje{taji u izdanjima odluka da lik sazna o prethodno nepoznatom doga|aju ~e- posebnih magazina. sto je glavna tema. Takva se pitanja stalno javljaju u serijali- Op}i zapleti, s druge strane, spojnice su serijala, osnova ma. (...) djela. U serijalima koje razmatram, oni se vrte oko problema Znanje dobiveno tra~em u ovoj situaciji postaje ne{to go- kao {to su odnosi u brakovima, me|u nara{tajima, prijatelji- tovo opipljivo {to se daje, uskra}uje, slu~ajno otkriva ili se ma, te oko sva|a i pote{ko}a kod ku}e. Ti op}i zapleti pri- na to aludira. Tra~ zato postaje ne samo teku}im komenta- mjenjivi su na sve likove, jer je svatko, na ovaj ili onaj na~in, rom, nego i va`anim dijelom radnje, pa je gotovo nemogu}e uklju~en u slo`enu mre`u odnosa. Raznolikost se, dakle, po- povu}i crtu izme|u radnje i komentara same radnje. sti`e uklju~ivanjem pojedinaca koji pridonose razlici izme- Tra~ izvan serijala |u, primjerice, iste pri~e koja se bavi Annie i Billyjem Wal- Vidjeli smo kako tra~ djeluje unutar serijala, igraju}i isto- kerom, Ivy i Brianom Tilseyem ili Gail i njezinom majkom. dobno va`nu ulogu na razini radnje i pru`aju}i publici oba- (...) vijesti, ideje i naga|anja o onome {to bi se moglo dogoditi. Va`no je ipak, primijetiti, da se mogu dodati daljnji ~im- Tako|er bih zaklju~ila da, u smislu obavijesti i naga|anja, benici raznolikosti tako da se publika iznenadi promjenom tra~ na sli~an na~in djeluje izvan programa u raspravama polo`aja ili da se lik ne pona{a tipski. Tako, otkri}e da je Bet koje serijal izaziva me|u svojim redovitim pratiocima. Dra` Lynch majka, njezin lik stavlja u polo`aj koji publici nije po- uspje{nog serijala sastoji se u tome {to nam on nudi mjesto, znat i ne o~ekuje ga. Uporaba likova koji se ne pona{aju tip- metafori~ni lakat na {anku, kao komentatora teku}ih doga- ski, uobi~ajenija je od promjene statusnog polo`aja i vrlo je |aja u kojima nas godine gledanja/slu{anja ~ine stru~njaci- djelotvorna. Gnjev Emily Bishop iznena|uje i dira vi{e od ma. Takvi razgovori }e uklju~iti informiranje o novim epizo- gnjeva Elsie Tanner, jednostavno zato {to dolazi iz neo~e- dama (»[to se sino} dogodilo u Coronation Streetu?«) ili o kivanog izvora. (...) doga|ajima u dalekoj pro{losti. Oni tada poti~u naga|anja Uloga tra~a u serijalu tako da raspravu ne vode samo likovi u serijalu nego i publi- ka. To ne zna~i da je publika op}enito navu~ena na mi{ljenje Tra~ unutar serijala da je svijet u serijalu stvaran. [tovi{e, u`itak takvih rasprava U ovom zaklju~nom odjeljku, poku{at }u analizirati ulo- sastoji se u delikatnom uravnote`avanju rasprave o likovima gu tra~a, koji se ~esto do`ivljava kao karakteristika serijala i kao stvarnim ljudima koji imaju pro{lost, motivacije i budu}- vrlo ~esto komentira u samim serijalima. Na jednoj razini, nost, dok se istodobno prepoznaju formalne konvencije se- tra~ poma`e u stvaranju osje}aja svakodnevnosti na koji je rijala u kojem se oni pojavljuju. U novinskim izvje{tajima upu}ivao po~etak ovog teksta (...) [to je va`nije, tra~ u seri- ka`u nam, primjerice, da }e Suzie Birchall i Stevea Fichera jalu komentira radnju. izbaciti iz Coronation Streeta. Tu spoznaju mo`emo koristiti Ve}ina tra~eva publiku opskrbljuje novim obavijestima ili u naga|anju o tome kako }e to uraditi; ho}e li Steve biti ot- joj daje vi{e pojedinosti o onome {to se doga|alo. On for- pu{ten?, ho}e li oti}i zajedno, ho}e li Suzie ovaj put uspjeti malno igra va`nu ulogu tako {to povezuje razne zaplete i ra- obaviti stvari u Londonu? Upravo ta vrsta upu}enog naga|a- zli~ite likove, te ih ~ini suvislima. Tako }e lik, uklju~en u jed- nja me|u publikom, svojstvena je reakciji na serijal i razliku- nu pri~u, naizgled usputnim razgovorom prenijeti obavijest je ga od ostalih televizijskih formi. o toj pri~i, a zauzvrat dobiti novosti o drugim zapletima u kojima on/ona ne sudjeluje. Zaklju~ak Mjesta na kojima se mo`e lako tra~ati zato su me|u naj- U ovom eseju raspravljala sam o formalnim kategorijama ~e{}e kori{tenim postajama u serijalu — gostionice i du}ani unutar kojih »trakavica« djeluje i poku{ala ocijeniti neke u serijalima Coronation Street, The Archers, Waggoner’s Walk u~inke ovog procesa. Trakavicu treba raditi s obvezuju}im i Emmerdale Farm, sama ulica Coronation, seoska tratina ili rasporedom, tako se na televiziji pojavljuje ~e{}e od jedan- predvorje crkve u serijalu The Archers. Na tim javnim mje- put na tjedan, a ponekad, u radio programu, pet puta na tje- stima likovi se mogu prema potrebi pojavljivati ili nestajati, dan. Da bi to postigla ona utvr|uje osnovu koja sve vi{e i 105 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Hrvat. film. ljeto. Zagreb/god. 3 (1997), br. 9, str. 102-106 Geraghty, Ch.: Neprekidni serijal...

vi{e postaje poznata publici, a istobno zadr`ava dovoljno Literatura elasti~nosti da bi mogla prikazati o~ito razli~ite situacije. Barthes, R., 1975., S/Z, London : Jonathan Cape Ona nam pru`a osje}aj nenapisane budu}nosti, a istodobno Chatman, S., 1978., History and Discourse, Cornell : Cornell UP i daje pristup pro{losti. Ostavlja nam da se pitamo {to }e se Grabo, C., 1928., Techinque of the Novel, New York (citiran kod sljede}e dogoditi, katkada s uistinu napetim svr{etkom. Chatmana) Upu}uje nas u »nova« zbivanja koja su beskrajne varijacije Heath, S. and Skirrow, G., 1977., Television — a World in Action, trajnih obrazaca, te pribavlja istodobno raznolik i ograni~en Screen, vol. 18, no. 2 Scholes, R. and Kellog, R., 1979., The Nature of Narrative, New krug likova. To ravnovjesje izme|u promjene i ponavljanja York : OUP posti`e se kroz ustrojstvo pripovijedanja i lika, a slijed pri~e Todorov, T., 1975., The Fantastic, Cornell : Cornell UP se u~vr{}uje tra~em i unutar i izvan teksta. (Prijevod: Diana Nenadi})

Christine Geraghty appearing on television more then sionally with a real cliffhanger. It pre- The Continuous once a week and sometimes, on radi- sents us with »new« events which are o, five times a week. In order to do endless variations on regular patterns Serial: a Definition this, it establishes a base which beco- and provides a range of characters mes increasingly familiar to its audi- which is both varied and limited. This ence while maintaining sufficient fle- balance of change and repetition is The essay discusses the formal terms xibility to be able to present appa- within which a continuous serial ope- rently different situation. It provides achieved through the organization of rates and tries to asses some of the ef- us with the feeling of an unwritten fu- narrative and character, and the suc- fects of this process. ture while giving necessary access to cession of the narrative is cemented The continuous serial has to work the past. We are constantly left won- together by gossip, both inside and with a punishing schedule, normally dering what will happen next — occa- outside the text. 106 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. Abstracts

Hrvoje Lisinski by Vlatka Vorkapi}). Several really good music videos were William Wyler’s Humanism (1960) also screened at the Festival (Stampedo by Jasna Zastavniko- vi}, Tama/Darkness by Emil Mate{i}, Mene ne zanima/I’m An essay, published in 1960, on the William not interested by Radislav Jovanov Gonzo), as well as few Wyler’s thematic preoccupation’s with essential et- nice animated films, while the experimental films and vide- hical issues and his »discrete« stylistic procedure is os production upheld its usual high standard (especially based on the analysis of three Wyler’s films: Detec- with Sonata za Ernesta G./Sonata for Ernest G. by Milan Bu- tive Story, The Big Country, The Friendly Persua- kovac and Tomislav Gotovac by Tomislav Gotovac). Howe- sion. ver, documentaries are generally produced by HRT (Croati- an radio-television), the national television network, and William Wyler is marked by the fame that »he cannot make too often suffer by its restrains. Musical videos are only pe- a bad film«, and the fame is not unfounded. He made films riferally linked to the film production, while the experimen- in a variety of genres: social drama, love tragedy, detective talists are too isolated from the world of dominant produc- story, love comedy, historical spectacle, western. And he tion to let anyione outside the experimentalist circle take made very few mistakes at that — his films were at worst of credit for their success. It is in the wasteland of feature film medium value, mostly of highest artistic value. In the three production that the crisis of Croatian film industry is most films chosen for analysis, Wyler conveyed in a deep and ar- clearly seen, but the solution should not be left to talents, tistically impressive manner a comment on some decisive enthusiasts and film buffs, because they are obviously unca- and great problems of contemporary life, primarily ethical pable of supporting the film industry. The government offi- ones (a destructiveness of a dogmatic separation of the cials should therefore decide whether they find our film in- world into the good and the bad with nothing inbetween in dustry worth restorin and, if they do, what can be done abo- Detective story; the question of inherent violence and its ut it. higher conscientious and social control in The Big Country and Friendly Persuasion). Wyler tended toward spiritualized realism, which was not only manifested in the choice of aut- hentic and convincing ambiences, or in candid and subtle Borivoj Dovnikovi} acting (actors are at the best in Wyler’s films) but most of all Failed analogies in the vivacity of characters and in the importance of human UDC 791.43-2(497.5)(091) problems the characters were the vehicles of. Wyler was one of the rare contemporary film artists in whose works big and In a polemical reaction, primarily to the Ingo Petzke article powerful personalities still did important things. 40 Years of Animated Films from Zagreb film Studio (publis- hed in CCC No. 7, 1996), the eminent animation author at- tempts to correct some of the mistaken interpretations and facts about the Zagreb School of Animation found in the Nikica Gili} aforementioned article. The lumping of Zagreb’s situation Yet another film festival without with the situations of other socialist animation studios — as film industry state controlled and supported art — is mostly wrong beca- use Zagreb’s animators were never accepted ideologically, CROATIAN FESTIVAL OF SHORT FILMS, ZAGREB, 1997 but mostly and beneficially, ignored. This was the basis for UDC 791.66(497.5) completely free and creative authorial work in Zagreb’s stu- 791.43-92 dio. No one was assigned to malevolently watch over and Reviewing the sixth Croatian film festival — Croatian festi- control the creation of the films, therefore the two film di- val of short films, one can mention several interesting and rectors mentioned by name in Petzke’s article as usurpers two excellent documentary film (Mirila by Vlado Zrni} and and ideological controllers over the work of Vlado Kristl Poga~ica, ro~elica, mendulica — Pag lace-making techniques were wrongly accused. They were simply film directors (and 107 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. named as such in the credits of Kristl’s film) in a period Tomislav ^egir when directorial work was dissociated and distinctively ca- Wim Wenders’ Iconography tegorized from animation work and actual drawing. The practice of unified work in animation (with credits as »aut- UDC 791.44.071.1(430) hors«) was introduced much later. Some other factual mista- kes in Petzke’s article and the award list are also pointed out. In the review article certain persistent motives and elements of Wim Wenders’ films are presented: Loneliness, man-man or man-child relationships, the absence and idealization of family and women, Damir Radi} cultural references to rock’n roll and literature, re- ferences to American culture, especially genre Nenad Pata: Masters of Zagreb films, a European stylistic touch. Cartoon Films UDC 791.43-2(049.3) Most articles on Wenders in the Croatian press have been written in the eighties. His cult status has obviously changed In a review of a book Majstori zagreba~kog crtanog filma and there have been only a few artricles concerning him du- (Masters of Zagreb Cartoon Films), Zagreb 1996, the revie- ring the nineties. But Wenders continues to make films and wer points that the book is a »remake« (second changed edi- now ith is possible to get a clearer picture of his highly per- tion) of the previous author’s book (@ivot u fantaziji crta- sonal cinematic world and his persistent motifs. Wenders is nog filma — A Life in a Cartoon Film Fantasy). Book is a primarily concerned with the individuality of his protago- compilation of interviews with animation authors and peo- nists and their state of mind which is extremely sensitive to ple connected with them and supplied with book author’s society in general. Wenders’ protagonists are like those from comments. It offers some interesting statements by Zagreb American film noires. They are loners on the margin of so- animation authors, but lacks historical annotations and co- ciety without attachments to any specific community. This herent structure. position is expressed through their on-the-road life situati- ons. They travel a great deal, restraining themselves from any real action. They hesitate in their decisions and are afra- id of facing their fears. In spite of not being attached to an- yone, his protagonists do reluctantly develop an attachment Dragan Rube{a with other males or a particular child. This serves as a kind Film Trends in the Nineties of catalyst for altering the protagonist’s self knowledge. UDC 791.43.04 There is also a change in the position of women in Wenders’ films. In his first films women are narratively unimportant, The article is an overview of general film trends in but later on they become reasons for his protagonist’s wan- the cinema of the nineties: The French revival, fa- derings. Similarly, family is something inaccessible to Wen- iling pressure of the Hollywood mainstream, festi- ders’ protagonists (they usually flee from family) but at the vals as the main trend indicators, a prolific wave of same time, family is something they yearn for. Being a sort US »auteur« independents, the world domination of »cultural director«, Wenders shows keen interest in the of British social wave films. cultural aspects of contemporary art, rock’n roll, literature, painting, American movies and movies in general, particu- The world cinema of the nineties is marked with highly larly in traditional genres like thrillers, detective films, and dynamic trends. There is the French revival with C. Kla- road movies. But though he is highly immersed in referen- pisch, M. Kassovitz, the new Chabrol and Rohmer. The ces to American popular culture, akin to his US contempo- pressure from Hollywood’s mainstream blockbusters conti- raries like Walter Hill, Wenders is basicaly a director with a nues but lacks inventiveness with catastrophe films filed European sensibility. He is assuredly a part of Europe’s mo- with sentimentalism and banal situations, unsuccessful hig- dernist tradition. hbudget comedy and women’s films. Film festivals like Can- nes, Sundance, Venice and Berlin continue to be the main trend indicators particularly sensitive to anything trendy Vjekoslav Majcen and new. The rise of US »auteur« independents (low budget »Kinematograph« as a Theater films) is also very important, with some of them competing for a place in the mainstream cinema, while others, like Say- Comedy Topic at the End of les, continue to work low budget. This prolific off-field, Nineteenth Century with 800 films registered at the Sundance film festival, has UDC 792.2 become dense with short and transient recycling trends such as noire revivals, pulp poetics, gay films, young films, new This research paper in film history is about the ear- age films, etc. In Britain, social wave films masterfully domi- liest reactions of popular theater to the brand new nate over the staid mainstream adaptations of Shakespeare phenomenon of film. The paper is based on publis- and Austin. hed contemporary reviews and the preserved tran- 108 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. slation of the performed play, a German light co- by Branko Belan, 1954; and the most celebrated roles were medy adapted to the Croat milieu. The play was in Kre{o Golik’s I Have Two Moms and Two Dads/Imam performed in Zagreb in 1898, only two years after dvije mame i dva tate, 1968, and Who Sings Means no the first films were shown. Harm/Tko pjeva zlo ne misli), 1970. In the interview form, Ba{i} recounts his family and early years, and his education In the last days of February 1898, the new »light comedy« years (he started education for a sea officer, and worked on — Hans Huckelbin or Kinematograph — by German play- ships for awhile, but then entered and finished Academy of wrights Oskar Blumenthal and Gustav Kadelburg opened at Theatrical Art in Zagreb). Then he talks about his work as Zagreb’s National Theater. It was the first known play using theatrical (mostly comic) actor, as a director/actor of travel- the new medium of film as a plot element to be performed ling Theatrical group Teatar u gostima (Theater in Visit) on the stage in Zagreb. This was two years after the first which he initiated and lead (which have given a host of per- film-PROGRAM was shown in Zagreb in 1896. The play formances over the Croatia and Ex-Yugoslavia, and about was »localized«, meaning the names and places and referen- his experiences with film roles and film directors. ces in the dialogue, were »Croatized«. The name of the play was Kinematograf ili Martin Smola. In the plot, the naive The interview is supplemented by the short encyclopae- protagonist is set up to meet a nice girl unaware that every- dic entry on Relja Ba{i}, and by his extensive filmography. thing is being filmed by a »candid« camera. The film is then shown within the normal program of »Kinematograph«, in front of the filmed mans’ wife, friends and family. The po- pular film program mentioned in the play was mostly the ac- tual film program shown in Zagreb two years earlier. The ci- Christine Geraghty nema program referred to in the play was, of course, not screened on the stage, but just referred to within the dialo- The Continuous Serial: gue. The play used the high popularity of cinema a t the a Definition time, but also »fantasized« about the possibility of the »can- did« camera and its possible misuses. The play contains ge- neral opinions about film as well. The essay discusses the formal terms within which Zagreb witnessed its encore thirty years later in 1928. It a continuous serial operates and tries to asses some was also performed on stage in neighboring Ljubljana, Slo- of the effects of this process. venia. The continuous serial has to work with a punishing schedu- le, normally appearing on television more then once a week Ivo [krabalo & Igor Tomljanovi} and sometimes, on radio, five times a week. In order to do this, it establishes a base which becomes increasingly famili- Relja Ba{i} – An Actor for all ar to its audience while maintaining sufficient flexibility to Mediums be able to present apparently different situation. It provides UDC 791.44.071.2(049) us with the feeling of an unwritten future while giving ne- cessary access to the past. We are constantly left wondering An extensive bio-filmographical interview with the what will happen next — occasionally with a real cliffhan- renown Croatian theater and film actor Relja Ba- ger. It presents us with »new« events which are endless vari- {i}. ations on regular patterns and provides a range of characters which is both varied and limited. This balance of change and In 1995. Relja Ba{i} (born Zagreb, February 14 1930) cele- repetition is achieved through the organization of narrative brated 40 years of acting in theater and in film (his first film and character, and the succession of the narrative is cemen- role being remarkable episode in Concert /Koncert/ directed ted together by gossip, both inside and outside the text.

109 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997. O suradnicima u ovom broju Sanjin Petrovi} (Zagreb, 1973.), student je Fakulteta politi~- kih znanosti, Zagreb i povremeni suradnik filmskih emisija na Tomislav ^egir (Zagreb, 1970.), apsolvent povijesti i povijesti 3. programu Hrvatskoga radija. umjetnosti na zagreba~kom Filozofskom fakuletu. Objavljuje Jasna Posari} (Zagreb, 1965.), filmske kritike objavljuje od filmske kritike i tekstove iz povijesti umjetnosti u Hrvatskom 1995. godine u Nedjeljnoj Dalmaciji, a sada je suradnica No- slovu, Heroini, Kvadratu i Patini, Zagreb. voga lista i Vijenca. Borivoj Dovnikovi} (Osijek, 1930.), jedan od klasika zagre- Damir Radi} (Zagreb, 1966.), filmski kriti~ar u Globusu i ured- ba~ke {kole crtanoga filma, pisac jedinstvene [kole crtanog fil- nik TV-programa u Studiju, Zagreb. ma, generalni sekretar ASIFA-e od 1995., Zagreb. Dragan Rube{a (Opatija, 1956.), diplomirao na Ekonom- Nikica Gili} (Split, 1973.), student je komparativne knji`evno- sti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, filmski kriti~ar u Vi- skom fakultetu. Filmskom publicistikom po~eo se baviti za jencu, Zagreb. vrijeme trogodi{njeg boravka u Londonu, gdje je bio suradnik Jelena Jindra (Rijeka, 1972.), studentica je novinarstva na Fa- dnevnika Londra Sera. Stalni je suradnik Novog lista, a bavi se kultetu politi~kih znanosti u Zagrebu. Suradnik Hrvatskog i prevo|enjem s engleskog i talijanskog jezika, Opatija. slova, Zagreb. Mario Sabli} (Zagreb, 1962.), diplomirani filmski snimatelj, Dragan Jurak (Zagreb, 1967.) samostalni publicist, filmski urednik filmske rubrike u Hrvatskom slovu, Zagreb. kriti~ar splitskog Feral Tribunea, Zagreb. Ivan Sale~i}, Jr. (Zagreb, 1968.), samostalni je filmski kriti~ar, Goran Kova~ (Zagreb, 1975.), student je komparativne knji- urednik »medija« u Tjedniku, Zagreb. `evnosti i ~e{kog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ivo [krabalo (Sombor, 1934.), povjesni~ar filma, filmski autor Vjekoslav Majcen (Zagreb, 1941.), zaposlen je u Hrvatskoj kinoteci, urednik u ovom ~asopisu, Zagreb. i dramaturg, izvanredni profesor na ADU, urednik u ovom ~a- Martin Milinkovi} (Zagreb, 1972.), student biokemije, pisao sopisu, Zagreb. u Studiju i Heroini, ure|uje i vodi emisiju filmske glazbe na Igor Tomljanovi} (Zagreb, 1967.), apsolvent monta`e na Radiju 101, Zagreb. ADU, filmski kriti~ar Radija 101, urednik u ovom ~asopisu, Diana Nenadi} (Split, 1962.), samostalna publicistkinja, na Zagreb. postdiplomskom je studiju iz Ameri~kih studija u Zagrebu, re- Hrvoje Turkovi} (Zagreb, 1943.), docent na ADU, autor je dovita je suradnica Vijenca i Kola, te radijskih i televizijskih vi{e knjiga s podru~ja teorije filma, glavni urednik ovog ~aso- filmskih emisija, Zagreb pisa, Zagreb. Jelena Paljan (Zagreb, 1971.), studentica monta`e i drama- Josip Viskovi} (Zagreb, 1978.), student re`ije na ADU, kriti~ar turgije na ADU u Zagrebu. Filmske kritike objavljuje od 1993. (Kinoteka, Heroina). Homo Volansa, prevodi s engleskog. Ante Peterli} (Ka{tel Novi, 1936.), redovni profesor teorije fil- Denis Vukoja (Livno, 1974.), filmske kritike objavljuje od ma na katedri Komparativne knji`evnosti Filozofskog fakulte- 1995. godine u Hrvatskom slovu i ~asopisu HVIDRA, a povre- ta u Zagrebu. Filmski esejist, urednik Filmske enciklopedije i meno sura|uje i ure|uje emisije o filmu na Obiteljskom radi- autor vi{e knjiga iz teorije filma, Zagreb. ju i Studentskom radiju, Zagreb.

Upute suradnicima 3. Uredni{tvo ne postavlja nikakve uvjete glede duljine teksta, a samo kao orijentaciju napominjemo da je optimalna du`ina stru~- U dvije godine izla`enja, Hrvatski filmski ljetopis okupio je ve}i nih ~lanaka oko 12-15 kartica. broj suradnika, koji su svojim stru~nim prilozima omogu}ili redo- 4. Molimo suradnike da po{tuju uobi~ajenu metodologiju citira- vito izla`enje ~asopisa i odr`avanje visoke kvalitete njegova sadr- nja izvora, a preporu~ujemo da bilje{ke pi{u na kraju teksta. Na `aja. kraju teksta obvezatno treba navesti kori{tene i/ili citirane izvore Radi {to bolje daljnje suradnje, molimo suradnike da po mogu}- i literaturu. Tako|er je dobro navesti i {to cjelovitiju filmografiju nosti po{tuju sljede}e upute: koja se odnosi na sadr`aj teksta (kao {to je to ve} uobi~ajeno u do- 1. Prilozi za Hrvatski filmski ljetopis mogu biti pisani pisa}im sada{njim brojevima Ljetopisa). strojem, ali preporu~ujemo da se uredni{tvu, kad god je to mogu- Popis literature treba biti u sljede}em obliku: autor, godina, na- }e, dostavljaju na disketi (Wordperfect, Word u DOS ili Windows slov, mjesto, izdava~ (primjerice: Franklin, J., 1983., New Ger- varijanti). Uz disketu treba prilo`iti i ispis teksta. man Cinema, London : Columbia Books). Kod navo|enja izvora 2. Molimo suradnike da prilikom pisanja teksta na ra~unalu na- (citiranja) u tekstu, treba u zagradama navesti autora, godinu i, slove filmova i drugih autorskih djela koje spominju, umjesto prema potrebi, stranicu citiranoga djela (primjerice: Franklin, ozna~avanja navodnicima, pi{u kosim slovima (italic), a da druge 1983.: 35). mogu}nosti ure|ivanja teksta (razli~iti formati slova, naredbe za 5. Posebice molimo autore da uz svoj stru~ni rad prilo`e sa`etak formatiranje redaka, odlomaka ili stranica) {to umjerenije koriste, (abstract) na hrvatskom (ili engleskom) jeziku. Sa`etak ne smije jer sve kodove (osim italica), prilikom pripreme teksta za tisak biti du`i od 30 redaka. moramo ionako uskla|ivati s drugim tekstovima i potrebama gra- 6. Uz tekst treba po mogu}nosti prilo`iti i fotografije (koje vra}a- fi~kog ure|enja cijelog ~asopisa i mijenjati, {to tada zahtijeva ru~- mo na zahtjev). Opis i redni broj slike treba biti ozna~en na pole- no uklanjanje prethodno unijetih kodova. |ini fotografije i na posebnom listu koji se prila`e uz tekst. 110 Hrvatski filmski ljetopis 9/1997.