Trešnjevka Public Spacesinzagrebdistricts (497.5 Zagreb)”20” and Dubrava 94

26 [2018]1[55] A SCHOLARLYJOURNALOFARCHITECTUREANDURBANPLANNING ZNANSTVENI ÈASOPISZAARHITEKTURUIURBANIZAM 1-6 [2018] 1-216 26 [2018]1[55] UDK | CODEN PORREV ISSN 1330-0652 ARCHITECTURE FACULTY OF OF ZAGREB, UNIVERSITY FAKULTET ARHITEKTONSKI U ZAGREBU, SVEUÈILIŠTE UDC

71/72 PROSTOR POSEBNI OTISAK/ 94-105 Znanstveni prilozi Ivana Podnar Feða Vukiæ Jana Vukiæ Tihomir Jukiæ

Scientific Papers SEPARAT Trešnjevke iDubraveuZagrebu Javni prostorsredišta UDK 711.4-163:711.523:712.25 Prethodno priopæenje i modelipreobrazbe Kriteriji kvalitete (497.5 Zagreb)”20” OFFPRINT UDC 711.4-163:711.523:712.25 Preliminary Communication and TransformationModels Quality Criteria Trešnjevka Public SpacesinZagrebDistricts (497.5 Zagreb)”20” and Dubrava 94

Sl. 1. Pogled na središte kvarta Gornja Dubrava Fig. 1 View of the central area of Gornja Dubrava PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers 26[2018] 1[55] 95

Tihomir Jukiæ1, Jana Vukiæ2, Feða Vukiæ3, Ivana Podnar4

1 Sveuèilište u Zagrebu 1 University of Zagreb Arhitektonski fakultet Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 Croatia - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 2 Sveuèilište u Zagrebu 2 University of Zagreb Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Sociology HR - 10000 Zagreb, Ivana Luèiæa 3 Croatia - 10000 Zagreb, Ivana Luèiæa 3 3,4 Sveuèilište u Zagrebu 3,4 University of Zagreb Arhitektonski fakultet, Studij dizajna Faculty of Architecture, School of Design HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 Croatia - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected]

Prethodno priopæenje Preliminary Communication UDK 711.4-163:711.523:712.25 (497.5 Zagreb) ”20” UDC 711.4-163:711.523:712.25 (497.5 Zagreb) ”20” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje 2.01.02. - Urban and Physical Planning Èlanak primljen / prihvaæen: 27. 3. 2018. / 8. 6. 2018. Article Received / Accepted: 27. 3. 2018. / 8. 6. 2018.

Javni prostor središta Trešnjevke i Dubrave u Zagrebu Kriteriji kvalitete i modeli preobrazbe Public Spaces in Zagreb Districts Trešnjevka and Dubrava Quality Criteria and Transformation Models

Dubrava, Zagreb Dubrava, Zagreb gradsko središte central urban area javni prostor public space kvaliteta života quality of life Trešnjevka, Zagreb Trešnjevka, Zagreb

U radu se na primjeru dviju gradskih èetvrti grada Zagreba analizira transfor- This article focuses on two districts of Zagreb as suitable models for a study on macijski potencijal gradskih središta u podizanju kvalitete života. Polazi se od the transformation potential of city areas with the aim to improve the quality sagledavanja grada kao mreže javnih prostora, a ureðenje gradskih središta of urban life. The starting point is the concept of a city as a network of public prema osnovnim i dodatnim kriterijima predlaže se kao regeneracijski model spaces. Planning and redesign of central urban areas according to basic and temeljen na održivosti u kojem se nevelikim urbanistièkim zahvatima znat- additional criteria is suggested as an appropriate regeneration model based no može pridonijeti kvaliteti života te zadovoljstvu stanovnika i korisnika on sustainable principles. Minor interventions may considerably improve the prostora. quality of life in a city. PROSTOR 96 1[55] 26[2018] 94-105 T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR Javni prostor središta… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD1 tar samoga grada, pa je tako i u gradu Zagre- bu. Prema Svirèiæ Gotovac, kao i prema nekim INTRODUCTION ranijim istraživanjima6, „periferizacija grada u Zagrebu je veæ dugo na djelu, naroèito u tranzicijskim godinama, u kojima je prisutno uljepšavanje i gentrifikacija strogoga gradskog središta, dok se ostali dijelovi grada zapuštaju jer nisu dovoljno atraktivni”.7 Sagledavajuæi grad kao mrežu, Latoure8 nas poziva da na tragu Deleuzeova rhyzoma (umjesto tradicionalnoga gledanja prostora i analize društvenih odnosa u tom prostoru odnosno sagledavanja ’površine’) promijenimo perspektivu i uoèimo da se zapravo radi o nizu kapilarnih vlakana povezanih u društvenu mrežu javnih i privatnih prostora, infrastruktu- re i društvenih odnosa.9 Grad sagledan kao mreža analitièki nudi dinamièniji pogled na ur- banu cjelinu i na njezine pojedinaène elemen- te (kvartove, susjedstva, pojedince i društve- ne grupe). U ovome je radu analiziran transfor- macijski potencijal dvaju gradskih središta koji bi mogao nevelikim urbanistièkim zahvatima znatno pridonijeti kvaliteti života te zadovoljstvu stanovnika i svakodnevnih korisnika tih prostora, istodobno podižuæi ukupnu kvalitetu urbane cjeline i poništavajuæi ranije spo- menut negativni proces periferizacije. Kvaliteta urbanog prostora izravno je povezana s njegovim društvenim, psihološkim i kul- S uvremeni su gradovi sve složeniji susta- turnim dimenzijama, odnosno s društvenim vi, kako tehnièki i infrastrukturno tako i u životom na javnim prostorima i aktivnostima njihovu društvenom i simbolièkom aspektu. koje se odvijaju na njima. Aktivnosti su rezul- U globalno dominantno urbanome društvu tat vitalnosti i raznolikosti odreðenog pro- još uvijek postoje goleme razlike u standardu stora i njegovih korisnika. života, pri èemu veæina svjetskog stanovništva živi u slamovima brzorastuæih gradova Azije, Gradska središta Trešnjevke i Dubrave jesu Afrike i Južne Amerike, bez osnovnih uvjeta mjesta s raznolikim aktivnostima, mjesta za kvalitetan život dostojan èovjeka. Meðu- koja koriste razlièite grupe ljudi, na razlièite tim, europski gradovi - zahvaljujuæi svojem naèine, za razlièite svrhe i u razlièito vrijeme. specifiènome povijesnom i današnjem dru- Preobrazba i ureðenje javnoga prostora mora štvenom razvoju - generalno zadovoljavaju omoguæiti la koæu tokova razlièitih društvenih sve osnovne standarde kvalitete života (bez aktivnosti svim društvenim grupama i poje- obzira na postojanje odreðenih razlika, iz- dincima. U našem sluèaju radi se ponajprije o meðu i unutar samih gradova). Neki autori uklanjanju prostornih barijera i fragmentira- poput Yurija Kazepova stoga govore o kon- nosti prostora te stvaranja cjeline javnog pro- ceptu Europskog grada, koji je specifièan stora. U malome mjerilu èetvrti (poput zagre- zbog društvene organizacije i uloge društve- baèke Trešnjevke i Dubrave) javni prostor nih institucija - od obitelji do države2, a odlikuje ga relativno visoka kvaliteta života i 3 1 Istraživanje je izvršeno u sklopu znanstvenog pro- zadovoljstvo graðana. Istraživanja kvalitete jekta „Razvojni potencijal javnog prostora gradova Hrvat- života provedena u Hrvatskoj pokazuju da je ske” financiranog od strane Sveuèilišta u Zagrebu (2016.- u Hrvatskoj „minimum životnog standarda 2018.), voditelj projekta: prof. dr.sc. Tihomir Jukiæ. postignut za sve tipove naselja, odnosno da 2 Kazepov, 2005: 33 je u njima ispunjena elementarna razina 3 Visoku kvalitetu života u EU pokazuju istraživanja Eu- 4 života” , ali se „dobra razina opremljenosti, ropske komisije, od èega je zadnje posveæeno upravo kva- prema veæini elemenata, najèešæe pokazala u liteti života u gradovima [Quality of Life in European Cities Zagrebu i zagrebaèkoj mreži naselja, èime se 2015, objavljeno 2016.]. potvrdio njihov najviši položaj unutar hije- 4 Svirèiæ Gotovac, 2006: 121 5 rarhijske strukture hrvatske mreže naselja”. 5 Svirèiæ Gotovac, 2006: 122 Navedeni citat djelomièno ukazuje na postojanje brojnih i kompleksnih prostornih 6 Primjerice, Rogiæ, 1992. nejednakosti u Hrvatskoj, no važno je napo- 7 Svirèiæ Gotovac, 2006: 122 menuti da takve nejednakosti postoje i unu- 8 Latour, 1990: 3, 6 PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Javni prostor središta… T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR 94-105 26[2018] 1[55] 97

ima svoju funkcionalnu dimenziju i ulogu (ve- zanu u prvom redu za dostupnost razlièitih sadržaja, povezanost dijelova fizièkog okoli- ša, mobilnost itd.), ali i onu simbolièku, tj. performativnu. Primjerice, u Dubravi zbog nedostatka kvalitetno oblikovanoga i objedi- njenoga javnog prostora benzinska postaja služi ne samo kao orijentir nego i kao mjesto iskazivanja društvenog statusa (pokazivanja važnoga statusnog simbola - automobila, jer ju blizina niza kafiæa èini dijelom ’špice’), odnosno performativnoga simbolièkog prostora u kojem se iskazuje i dokazuje simbolièki ka- pital pojedinca.10 Spomenuta društvena praksa stanovnika jasno ukazuje na potrebu oblikovanja sigurnoga, pristupaènoga i inkluziv- noga javnog prostora. Trenutaèna neureðena situacija izuzetno je opasna za brojne korisni- tencijalnu važnost za širi prostor grada. Do- Sl. 2. Trešnjevka sjever - središte kvarta ke prostora, posebice ranjive skupine poput datni kriterij bio je da imaju broj stanovnika u Fig. 2 Trešnjevka north - district center starijih graðana, invalida ili male djece. Sliè- stalnom porastu. na je situacija i na Trešnjevci, pogotovo u pre- Istraživanje je ostvareno u sklopu znanstve- Sl. 3. Gornja Dubrava - središte kvarta djelu oko tržnice. nog projekta „Razvojni potencijal javnog pro- Fig. 3 Gornja Dubrava - district center Cilj, hipoteza i metoda istraživanja - Istraži- stora gradova Hrvatske” financiranog od vanje je utemeljeno u tezi da se sveobuhvat- strane Sveuèilišta u Zagrebu (2016.-2018.), a nim interdisciplinarnim istraživanjem karak- dio rezultata prikupljen je tijekom dvaju se- teristika javnih prostora i teorijskim sagle- mestara studentskih istraživanja Trešnjevke i davanjem njegove strukturalno-sadržajne i Dubrave u okviru interdisciplinarne suradnje društvene uloge, kao i strukture, te znaèenja na razini diplomskog studija Arhitektonskog vizualnog aspekta komunikacije u gradu, fakulteta i Odsjeka za sociologiju Filozofskog može doæi do preporuke za stvaranje mode- fakulteta.11 la koji bi pridonijeli kvalitetnijem dovršenju tih prostora i podizanju kvalitete života u POSTOJEÆE STANJE naselju. Generalni cilj kojim se vodio istra- SREDIŠTA GRADSKIH ÈETVRTI živaèki tim jest ukazivanje na potencijal ure- TREŠNJEVKA I DUBRAVA ðenja javnoga prostora gradskog središta relativno malim intervencijama kojima se os- CENTRAL AREAS OF TWO CITY DISTRICTS tvaruju znaèajna poboljšanja kvalitete života AT PRESENT: TREŠNJEVKA AND DUBRAVA prema urbanistièko-arhitektonskim i društve- nim kriterijima. Iako su Trešnjevka i Dubrava zagrebaèki kvartovi nastali na razlièite naèine, Trešnjev- Osnovni cilj bio je istražiti potencijal ureðe- ka veæim dijelom spontano tijekom povijesti nja javnoga prostora kvartovskih središta, oko postojeæih zaselaka, a Dubrava kao pla- kao bitnih elemenata za kvalitetu života u nirana struktura izmeðu dva svjetska rata, naselju, na primjeru središta dviju gradskih postoji znatna sliènost karakteristika njiho- èetvrti Zagreba - Trešnjevke-sjever i Gor- vih središta. nje Dubrave. Kriteriji za odabir dviju zagre- baèkih èetvrti odnosili su se ponajprije na Prostorna je organizacija gotovo identièna, neureðenost njihovih središta i njihovu po- odnosno kvartovsko središte u oba primjera djeluje podvojeno kao dvije odvojene grupa- cije sadržaja: na jednoj su strani tržnica, trgo- 9 Latour, Paris ville Invisible, http://www.bruno-la- vaèko-uslužni sadržaji i crkva, a na drugoj tour.fr/fr/node/93 strani centar za kulturu, dom zdravlja i dr. 10 Bourdieu, 1989. Gotovo da se može govoriti o bicentriènoj or- 11 Sociološko istraživanje provedeno je tijekom ljetnih ganizaciji središta s izrazito lošim komunika- semestara ak.god. 2015./2016. i 2017./2018., kvalitativ- nim metodama istraživanja - intervju, promatranje (sa i cijama i nekvalitetnim povezivanjem navede- bez sudjelovanja) i analiza sadržaja, na prigodnom uzorku. nih dijelova. Sve to prati i fragmentirani javni Na podruèju Dubrave provedeno je stotinjak intervjua prostor. Oba navedena kvartovska središta (veæinom strukturiranih i polustrukturiranih te nekoliko nadovezuju se na jake gradske prometnice, dubinskih) i dvije on-line ankete postavljene na Facebook grupe (prema temi istraživanja: korištenje parkova za uz koje su takoðer locirani sadržaji centra. I djecu i korištenje parkova za pse). Na Trešnjevci je prove- središta Trešnjevke i Dubrave dobro su pro- deno više od 40 intervjua (od èega je veæina polustrukturi- metno povezana s okolnim prostorom i osta- ranih, a desetak dubinskih intervjua). U istraživanju je lim dijelovima grada, a oslanjaju se i na linije sudjelovalo 27 studenata sociologije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod mentorstvom prof. emeritusa Ognjena javnoga gradskog prijevoza, kojeg su staja- Èaldaroviæa i doc. dr.sc. Jane Vukiæ. lišta ulazi u te gradske èetvrti. PROSTOR 98 1[55] 26[2018] 94-105 T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR Javni prostor središta… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

PREOBRAZBA JAVNOGA PROSTORA Tabl. I. Usporedni prikaz teme i lokacija istraživanja u dvjema gradskim èetvrtima u Zagrebu Table I Comparative analysis of the research topic and site in two districts of Zagreb SREDIŠTA TREŠNJEVKE I DUBRAVE

Tema: Javni prostor kvartovskih središta TRANSFORMATION OF PUBLIC SPACES Trešnjevka Dubrava IN CENTRAL AREAS OF TREŠNJEVKA Gradska èetvrt Trešnjevka-sjever Gornja Dubrava AND DUBRAVA Prostor istraživanja središte èetvrti - centar središte èetvrti - centar STRUKTURNO-SADRŽAJNA POREDBA Lokacija Trešnjevaèki trg - prostor tržnice Središte Gornje Dubrave - prostor i okolni prostor do crkve sv. Josipa od Centra za kulturu Dubrava JAVNOGA PROSTORA i parka Zvonimira Milèeca do Gradske tržnice STRUCTURAL AND FUNCTIONAL COMPARISON OF PUBLIC SPACES Tabl. II. Usporedni prikaz središta gradskih èetvrti Trešnjevka-sjever i Gornja Dubrava Table II Comparative analysis of city districts Trešnjevka - north and Gornja Dubrava Jedna od polaznih i najèešæe korištenih analiza Karakteristike Trešnjevka-sjever - središte Gornja Dubrava - središte javnoga prostora jest sigurno ona koja je na- 14 Nastanak gradske èetvrti radnièka èetvrt radnièka èetvrt stala u Gehl Institutu prema radovima njegova voditelja i osnivaèa Jana Gehla iz 70-ih godi- Gradska èetvrt Trešnjevka-sjever Gornja Dubrava na 20. stoljeæa. Istraživanjem su odreðeni kri- Planska dokumentacija centar planiran prije 1990. centar planiran / Urbanistièki plan ureðenja [UPU] teriji kvalitete javnog prostora koji se odnose na tri najbitnija podruèja, a to su: sigurnost ili Razvoj središta veæi dio spontano manji dio spontano zaštita prostora, komoditet ili ugodnost bo- Broj stanovnika 122.000 st. - veliki kvart 100.000 st. - veliki kvart ravka u javnom prostoru te uživanje i doživljaj Struktura središta nekoherentna nekoherentna javnog prostora.15 Na temelju dvanaest kriteri- Osnovni sadržaji tržnica / crkva / centar za kulturu tržnica / crkva / centar za kulturu ja kvalitete javnog prostora, koji se odnose na / dom zdravlja / dom zdravlja prethodno navedena tri podruèja kriterija, pro- Javni prostor izostanak mreže javnog prostora izostanak mreže javnog prostora vedena je analiza podruèja kvartovskih sre- Središnji trg nema središnji trg nema središnji trg dišta Trešnjevke i Dubrave (Tabl. III.), a u na- Veæi javni prostor dio trga ispred robne kuæe dio trga ispred Kulturnog centra stavku analize Gehlovi kriteriji nadopunjeni su Kontinuitet kretanja pješaka nepovezano nepovezano dodatnim kriterijima (Tabl. IV.). Mreža javnog prostora fragmentirana fragmentirana Prema osnovnim kriterijima kvalitete javnoga Prometna mreža promet i dostava kaotièni promet i dostava kaotièni prostora (prema Gehlu) središta kvartova Javni promet javni promet: tramvaj javni promet: tramvaj/bus Trešnjevka i Dubrava postižu relativno nizak rezultat, odnosno zadovoljavaju samo malen Ureðene pejsažne površine mala parkovna površina bez parkovne površine broj kriterija. U podruèju zaštite negativno su Urbana oprema nedostatna i nekvalitetna nedostatna i nekvalitetna urbana oprema urbana oprema ocijenjene zaštita od prometa i nezgoda (uk- ljuèujuæi i osjeæaj zaštite, odnosno subjektiv- Identitet prostora bez izraženog identiteta bez izraženog identiteta nu dimenziju), zaštita od kriminala i nasilja Orijentiri u prostoru eksponirana toèka: robna kuæa, eksponirana toèka: Kulturni centar (ukljuèujuæi subjektivnu dimenziju) i zaštita zvonik crkve sv. Josipa, tržnica i spomenik hrvatskim braniteljima, (kao sadržaj) tržnica (kao sadržaj), benzinska crpka od neugodnih vanjskih utjecaja. Prema krite- Infrastruktura u središtu benzinska crpka benzinska crpka rijima koji èine ugodnost boravka, tj. komoditet, središta obiju èetvrti takoðer su negativno ocijenjena - moguænost šetnje postoji, ali Geometriju prostora središta kvarta Treš- je površina za hodanje loša, ima puno zapre- njevke odredili su povijesni tokovi, danas ka (pogotovo u Dubravi), nema posebnog kanaliziranih potoka Kunišèak i Jelenovac, prostora za šetnju ni zanimljivih proèelja, od- koji se upravo spajaju na tom prostoru, što nosno ugodnog ambijenta. Moguænost staja- ga odreðuje i jedna od ’pristupnih cesta’ da- nja i zadržavanja u prostoru takoðer je loša nas zvana Nova cesta. Što se tièe pejsažno jer nema posebnih zona ili su one vrlo frag- ureðenih površina, tu je u prednosti središte mentirane i loše, bez potpora ili zaštite, a Trešnjevke s dvama manjim i jednim veæim ujedno je i moguænost sjedenja minimalna jer gradskim parkom. nema adekvatnog prostora i opreme (u Du- bravi posebice), a jedino je osunèanost do- Na oba istraživana podruèja (središta Treš- bra. Tako je i s moguænosti promatranja, slu- njevke i Dubrave) najveæi je problem s javnim šanja ili interakcije, jer nema adekvatnog prostorom, njegovom mrežom te njegovom ’neorganiziranošæu’12, fragmentiranošæu i ne- prostora ni opreme, a razina buke je visoka, prepoznatljivošæu. Iako je središte Dubrave nema interesantnih pogleda, ugodne udalje- veæim dijelom realizirano planski, a Trešnjev- nosti promatranja i sl. Prema kriterijima koji ke veæim dijelom neplanski, tijekom dugoga se odnose na treæe podruèje - uživanje, oba razdoblja graðevna izgraðena struktura rea- su središta takoðer negativno vrjednovana lizirana je bez ideje povezivanja i bez jasnoga jer nema moguænosti igre i zabave, nema do- koncepta, takoðer fragmentirana, a usto i brog odnosa prostora i proporcija ljudskog odvojena glavnim prometnicama. Granica iz- meðu javnoga i privatnoga prostora postup- 12 Carmona i sur., 2010: 171 i 178 no se gubi.13 13 Horvat, Jukiæ, 2015: 161 PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Javni prostor središta… T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR 94-105 26[2018] 1[55] 99

mjerila, niti estetske kvalitete prostora i pozi- tivnog iskustva boravka zbog kvalitetne ur- Tabl. III. Kriteriji kvalitete javnoga prostora središta Trešnjevke i Dubrave [prema J. Gehlu] Table III Quality criteria of central public spaces of Trešnjevka and Dubrava (according to J. Gehl) bane opreme, dobrih materijala, kvalitetnih pogleda i sl. Kriteriji kvalitete javnoga prostora (prema J.Gehlu) Trešnjevka Dubrava Prethodno analizirani kriteriji kvalitete javnog prostora prema Gehlu nisu dostatni ako Zaštita želimo ostvariti vitalan i prepoznatljiv javni 1. Zaštita od prometa i nezgoda - osjeæaj zaštite - / prostor ugodan za boravak graðana, jer su - zaštita pješaka i eliminiranje straha od prometa - / osim kvalitete oblikovanja prostora izrazito 2. Zaštita od kriminala i nasilja - osjeæaj sigurnosti / - / - važni i drugi èimbenici: sadržaji kvartovskog - ugodno javno okruženje / / središta, izgraðena struktura i udio stanova- - kontrola ulice / / nja. Stoga su u analizu uvedeni dodatni krite- - preklapanje sadržaja noæu i danju -- riji kvalitete javnog prostora u gradskim sre- - dobro osvjetljenje -- dištima koje æemo prikazati u nastavku. 3. Zaštita od neugodnih vanjskih utjecaja - / - Kvartovska središta svojim sadržajima treba- - vjetar -- ju privlaèiti korisnike u javne gradske prosto- - kiša/snijeg - / re. Poželjna je diverzifikacija sadržaja i sveo- - zagaðenje/prašina / / buhvatna ponuda, tako da stanovnici grad- - buka -- ske èetvrti mogu zadovoljiti svoje dnevne i Komoditet - ugodnost boravka tjedne potrebe u svojem podruènome stambeno-trgovaèkom centru. Važan je i raspored 4. Moguænost šetnje / / - te meðuodnos sadržaja u centru (važno je - prostor za šetnju / uzeti u obzir vrstu i raspored sadržaja, tj. - zanimljiva proèelja -- sadržaji trebaju biti objektima u okolini, pri- - bez zapreka / - mjerice uz tržnicu, crkvu ili dom zdravlja). Od- - kvalitetne hodne površine / / govarajuæim mjerama (primjerice subvencija- - pristupaèno svima + + ma, stupnjevanom cijenom najma gradskih 5. Moguænost stajanja i zadržavanja / - prostora) u postupku upravljanja gradom - zone za stajanje i boravak uz rub / - moguæe je privuæi odreðene sadržaje u poje- - potpore za stajanje, fasade uz koje je moguæe stajati / - dine zone središta kvartova (ili gradskih èe- 6. Moguænost sjedenja / - tvrti). Nadalje, važno je da postoji razvijena - mreža javnih gradskih prostora i da se sadr- - prostori za sjedenje na otvorenom / žaji koncentriraju ili prate u nizu glavne smje- - pogled/ljudi / - rove kretanja stanovnika. Izgraðena struktu- - sunce ++ ra važna je zbog moguæih naèina korištenja - dobar odabir lokacija za sjedenje / / prizemlja okolnih graðevina. Poželjno je da - klupe za odmor / - su u veæem postotku prizemlja u središtima, 7. Moguænost promatranja / - - pogotovo uz glavne smjerove kretanja, gra- - ugodna udaljenost promatranja -- ðevinski podobna (razina pješaèke komuni- - pogledi bez barijera / - kacije) i adaptabilna da prime odgovarajuæe - interesantni pogledi -- sadržaje. Zatim, važni su jasni ciljevi kretanja - dobra rasvjeta / / i njihova dostupnost. 8. Moguænost razgovora i slušanja / / - Prilikom planiranja središta potrebno je uoèi- - ugodna razina buke / / ti ciljeve kretanja graðana i koje su toèke nji- - urbani mobilijar za zadržavanje i razgovor / - hova konaèna odredišta. Uoèena je meðuovi- Uživanje snost ciljeva kretanja i sadržaja. Sadržaji naj- -- duže opstaju uz glavne komunikacije kretanja 9. Moguænost igre i zabave -- (smjer prema postajama gradskoga javnog - fizièka aktivnost i vježbanje prometa i sl.) ili se kretanje usmjerava prema - igra i zabava na ulici / - dominantnim sadržajima (tržnica, trgovaèki - ljeti i zimi, danju i noæu -- centar i sl.). Izrazito su bitne dobre i jasne ko- 10. Proporcije i humano mjerilo -- munikacije izmeðu glavnih sadržaja grad- - prostori dobro dimenzionirani i humanog mjerila -- skog središta, a one u oba kvartovska sredi- 11. Moguænost uživanja u klimi / / šta - Trešnjevke i Dubrave - ne postoje. - prostori omoguæavaju: sunce/sjena, toplo/hladno, zaštitu od vjetra / / Osim toga, bitna je slojevitost nastanka pro- 12. Estetska kvaliteta prostora i pozitivno iskustvo boravka -- stora. Uvijek su prostori nastali u razlièitim - kvalitetna urbana oprema -- razdobljima imali ’višu kvalitetu’ u doživljaju - dobri materijali -- njihovih korisnika, nudeæi razlièite ambijente - kvalitetni pogledi -- koji nisu u potpunosti projektirani do po- - drveæe, biljke / / - voda u prostoru -- 14 https://gehlinstitute.org/ Oznaka (+) da; oznaka (/) djelomièno; oznaka (-) ne (autorski prijevod izvornika) 15 Gehl i sur., 2006. PROSTOR 100 1[55] 26[2018] 94-105 T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR Javni prostor središta… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

gustoæe, što podrazumijeva višestambenu Tabl. IV. Ostali èimbenici kvalitete korištenja prostora i njegove živosti, kao nadopuna osnovnim (12) kriterijima kvalitete prostora prema J. Gehlu izgradnju, i stanovanje u tim dijelovima može Table IV Other components of space: use and vibrancy as additional criteria of assessing quality biti namijenjeno odreðenim grupama korisni- of public space according to J. Gehl ka - onima kojima ne smeta živost i buka na ulici. Poželjni su stanovi za najam, hotel, ho- Trešnjevka Dubrava stel, kao i studentski smještaj u blizini, što 1. Sadržaji u prostoru sve pridonosi cjelodnevnoj živosti prostora. - adekvatni sadržaji koji privlaèe korisnike u javne gradske prostore // (osim osnovnih centralnih sadržaja) Kada kriterije koji se odnose na izgraðenu - raspored i meðuodnos sadržaja --strukturu, stanovanje i sadržaje u gradskim središtima dodamo na kriterije kvalitete jav- - kontinuitet, tj. nastavljanje sadržaja u nizu -- nog prostora Jana Gehla, dobije se slojevitije - naèin korištenja prizemlja okolnih graðevina - -/ vrjednovanje kvalitete javnog prostora i nje- - unikatni i specifièni sadržaji nekog kraja --gova sveobuhvatnog korištenja. Svi kriteriji - raznolika ponuda manjih trgovaèkih sadržaja / - kvalitete korištenja javnog prostora (J. Gehl) i - sadržaji s izlozima prema javnom prostoru / - dodatni kriteriji koji se odnose na izgraðenu 2. Karakteristike prostora strukturu i sadržaje u gradskim središtima - mogu poslužiti za kvalitetnu analizu zateèe- -- - prostor ugodan boravku i ‘oku’ nih središta gradskih èetvrti Trešnjevka-sje- - kvalitetno arhitektonsko okruženje --ver i Gornja Dubrava. Takoðer se preporuèuje - kretanje kroz javni prostor promjenjivih karakteristika / / da se uzmu u obzir prilikom planiranja dovr- 3. Cafe i gastro kultura šetka istih, kako s obzirom na planirano dovr- - dovoljan broj ugost. sadržaja razlièite razine kvalitete //šenje izgraðene strukture tako i vezano za / djelomièno i u vanjskom javnom prostoru planiranje i oblikovanje javnog prostora, ali i 4. Osobitosti kraja kvalitetan raspored sadržaja uz njega. - bitna je vremenska slojevitost nastanka prostora / - - tradicija i posebnosti, tj. karakteristike korištenja javnog prostora //JAVNI PROSTOR TREŠNJEVKE I DUBRAVE nekog kraja ili dijela grada S DRUŠTVENOG ASPEKTA ANALIZE 5. Jasni smjerovi i ciljevi kretanja u prostoru PUBLIC SPACES OF TREŠNJEVKA - jasni konaèni ciljevi kretanja / / AND DUBRAVA FROM THE SOCIAL - jasna primarna mreža kretanja + / VIEWPOINT - osim primarnog kretanja i šira mreža istraživanja i otkrivanja -- - stajališta javnog prijevoza (tramvaj, bus...) + + Pristup koji je osnova ovoga rada odnosi se Oznaka (+) da; oznaka (/) djelomièno; oznaka (-) ne na malo mjerilo urbanizma i èovjeka u njego- vu središtu jer zagovaranje ureðenja javnog prostora, odnosno gradskog središta Treš- sljednjeg detalja. Prekomjerna projektiranost njevke i Dubrave, upravo istièe njihovu važ- prostora dovodi katkad do uniformnosti i do- nost - važnost kvarta i važnost èovjeka u cje- sade. Mora postojati moguænost da se izraze lini grada. Prema Gehlu16 društvena je dimen- tradicija i posebnosti, tj. karakteristike kori- zija prostora u gradu bila dugo zanemarivana štenja javnog prostora nekoga kraja. Naèin i stanovnici su u gradovima pretjerano izlo- korištenja javnog prostora s obzirom na po- ženi ogranièenom prostoru, zaprekama, buci, sebnosti njegova korištenja možemo èesto zagaðenju, riziku od nesreæa i opæenito - sra- vezati za klimu, religiju, multikulturalnost i motnim uvjetima života. Upravo takva slika lokalne navike. Bitna je i posebnost mreže javnog prostora i njegova raznolikost. Po- trebna je odreðena mjera istraživanja i otkri- 16 Gehl, 2010: 3 17 U sklopu studentskog istraživanja Dubrave posebno vanja prostora, odnosno prostor koji nije je istražena tema (ne)prilagoðenosti središta Dubrave monoton. Poželjna je izmjena dimenzije i ka- slijepim i slabovidnim osobama. Ustanovljeno je da je raktera javnog prostora (trg, ulica, prolaz, pješaèki prostor zakrèen zaprekama, križanja prometnica odmorište s vegetacijom i sl.), kao i kvalitetni nisu pod pravim kutom, nema nikakvih oznaka ni signala za slijepe osobe te je vrlo opasno samostalno kretanje, jer orijentiri prema kojima se lakše mogu snala- zbog neureðenosti nogostupi èesto završavaju izravno na ziti njegovi korisnici. Potrebno je izvršiti i di- vrlo frekventnim prometnicama. Istraživanje je provela verzifikaciju javnog prostora s obzirom na studentica koja je i sama slabovidna osoba, a rezultati se brzinu kretanja ili zadržavanja u njemu. poklapaju s iskustvom iz drugih zagrebaèkih kvartova. 18 Rogiæ, Mišetiæ, Štambuk, 2004: 31. Zanimljivo je Stanovanje u gradskom središtu važno je za kako je Dubrava u ovom istraživanju oznaèena kao kvart s svakodnevnu živost javnog prostora i za osje- ’podijeljenim identitetom’, jer je od strane ispitanika per- cipirana i pozitivno i negativno. Kod onih koji negativno æaj sigurnosti stanovnika te ostalih korisnika vrjednuju Dubravu predrasude se najèešæe vezuju za kri- prostora. Za stalnu živost prostora (24 sata minal, pa se Dubravu doživljava kao ’opasan kvart’ na dan i 7 dana u tjednu, ali promjenjivog in- (zahvaljujuæi i medijskoj prezentaciji), iako se prema stopi tenziteta) neophodno je da se uz mrežu jav- kriminala uopæe ne nalazi na prvome mjestu u Zagrebu (primjerice, stopa kriminala viša je u GÈ Donji grad i GÈ nog prostora u kvartu nalaze i zgrade sa sta- Pešèenica-Žitnjak). novima za stalno stanovanje. Kako kvar- 19 Prema rezultatima studentskog istraživanja predra- tovska središta karakterizira izgradnja veæe sude o Dubravi prisutne su kod onih koji ne stanuju u Du- PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Javni prostor središta… T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR 94-105 26[2018] 1[55] 101

pojavljuje se kad analiziramo središte Dubra- Trešnjevka i Dubrava dvije su posebne zagre- ve - dominacija automobilskog prometa, baèke èetvrti, odnosno prostori nabijeni iden- zanemaren pješaèki i biciklistièki promet, titetskim znaèajkama. Obje su ’radnièki kvar- fragmentiran i nepovezan prostor, te nedo- tovi’ po svome postanku, pri èemu je Treš- statak osnovne urbane opreme (klupa - pri- njevka imala epitet ’crvene Trešnjevke’20, dok mjerice na autobusnom stajalištu i sl.). I Treš- je Dubrava od gradske periferije i doseljeniè- njevku, poput Dubrave, odlikuje fragmentira- kog kvarta nakon Domovinskoga rata postala nost prostora, dominacija automobilskog i posebno oznaèena hrvatskim nacionalnim tramvajskog prometa, pa su pješaci i bicikli- identitetom (druga važna identitetska odred- sti u jednako nepovoljnom položaju kao u nica Dubrave jest sport, a èesto su spojeni u Dubravi. Osim toga, obje su èetvrti potpuno jedno). Javni je prostor višestruko simbolièki neprilagoðene invalidima (posebice slijepim i važan, a u oba istraživana sluèaja ne postoji slabovidnim osobama17). Ukratko, prvi dojam središnji trg, kao ni mreža javnog prostora koji se stjeèe jest kaotiènost i neureðenost ulica i manjih trgova koja bi omoguæila dru- prostora. ženje, meðusoban susret i interakciju razli- èitih populacija. Dubrava nema trg, a Treš- U oba istraživana primjera, Trešnjevke i Du- njevaèki trg samo je naziv za fragmentirani brave, jasna je potreba da se urbanom preo- prostor koji stanovnici uopæe ne prepoznaju brazbom prostora stvori gradsko središte i kao takav. koherentan javni prostor namijenjen dru- ženju i ugodnom boravku na otvorenom. Tak- Stvaranje novog i društveno atraktivnog pro- vom bi se intervencijom, osim podizanja kva- stora, nefragmentiranog i jedinstvenog u smi- litete javnoga prostora, ujedno pridonijelo slu izostanka barijera (poput vrlo frekventnih pozitivnoj promjeni simbolièke slike èetvrti - prometnica koje sijeku središta ovih dvaju u sluèaju Dubrave i promjeni njene negativne kvartova) svakako treba biti usmjereno na percepcije kao relativno nesigurnoga, neu- ukljuèivanje u društveni život i povezivanje godnoga, a time i nepoželjnoga zagrebaèkog razlièitih grupa stanovnika i korisnika. Kvali- kvarta. Prema sociološkom istraživanju iz tetan javni prostor kao prostor interakcije 2004. godine o urbanim aspiracijama Zagrep- omoguæuje stvaranje fine mreže susjedskih èana: „na popisu najpoželjnijih zagrebaèkih odnosa - iznimno znaèajne za održivost za- naselja po ocjeni anketiranih jesu: Jarun, jednice i pojedinih grupa, primjerice onih ra- Pantovèak te sjeverni dijelovi grada opæenito. njivih, kao što su starije osobe i osobe s teš- Spominju se još gradsko središte (bez razli- koæama u obavljanju svakodnevnih aktivno- kovanja Gornji/Donji grad) i Dubrava. Na po- sti21, posebice stariji samci22, invalidi, djeca i pisu nepoželjnih spominju se Dubrava, Novi mlade obitelji.23 Novi javni prostor gradskoga Zagreb, Kozari bok, gradsko središte i Žit- središta Dubrave omoguæio bi prevladavanje njak. Uoèiti je da su Jarun, Pantovèak i sjever- relativne socijalne distance i stvaranje veza ni dijelovi grada opæenito bez dodatnih ’ne- meðu stanovnicima Gornje i Donje Dubrave, gativnih’ naslova. To znaèi da su oni likovi izmeðu ostalog i zbog orijentacije na jedin- opæih predložaka poželjnosti”.18 Prema odgo- stveno gradsko središte te smanjenje potre- vorima ispitanika u provedenome student- be za odlaskom u centar grada. Osim toga, s skom istraživanju, usprkos èestim predrasu- obzirom na to da se radi o gradskim èetvrtima dama o Dubravi19, u obje je èetvrti potvrðena u kojima je konstantno doseljavanje novih vezanost stanovnika za susjedstvo i kvart, ali stanovnika, važno je spomenuti inkluzivnost i nezadovoljstvo zbog njihove neureðenosti. kao važan kriterij jer, kako Gehl istièe: „grad služi demokratskoj funkciji gdje ljudi susreæu bravi, a ne kod samih stanovnika. Kod stanovnika postoji društvenu razlièitost i stjeèu bolje razumije- drugi tip predrasuda - (mikro)lokalne, odnosno predrasu- vanje jedni drugih dijeljenjem istog gradskog de vezane za razlikovanje Gornje i Donje Dubrave. prostora”.24 Ureðenje kvartovskog središta 20 http://mapiranjetresnjevke.com/ podiglo bi razinu opæe sigurnosti i sigurnosti 21 Prema Statistièkom ljetopisu Grada Zagreba iz 2017. u prometu (pogotovo tijekom veèernjih i noæ- prosjeèna starost stanovnika Grada Zagreba izmeðu dvaju nih sati), a omoguæilo bi i bolju prilagodbu popisa porasla je - s 39,7 godina iz 2001. na 41,6 iz 2011., a od 2014. broj umrlih viši je od broja živoroðenih. Vitalni prostora Dubrave i Trešnjevke osobama s indeks najniži je za centar grada, a visok je jedino u rubnim teškoæama u kretanju i djeci. podruèjima Grada i èetvrtima koje ukljuèuju okolna naselja (GÈ Sesvete, Stenjevec i Novi Zagreb zapad). Kao dodatne preporuke za daljnji pristup u 22 Prema Statistièkom ljetopisu Grada Zagreba iz 2017. procesu preobrazbe podruèja dviju analizira- vidljiv je porast udjela samaèkih kuæanstava. Prema popi- nih gradskih èetvrti predlaže se sljedeæe: su stanovništva iz 2001. udio samaèkih kuæanstava izno- sio je 23,7%, a prema popisu stanovništva iz 2011. 29,3%.  oblikovanje trga kao prostora za druženje 23 U navedenom kontekstu treba naglasiti da Dubrava i interakciju (urbana oprema treba poticati ima relativno mlado stanovništvo (mlade obitelji i djeca takve aktivnosti) kao znaèajna populacija), a za razliku od nje Trešnjevka ima ukupno starije stanovništvo i znaèajan udio starije  prenamjena prostora tržnice u poslijepod- samaèke populacije, što u oba sluèaja èini osjetljive popu- nevnim i veèernjim satima s naglaskom na lacije koje trebaju posebnu prilagodbu prostora i sadržaja. korištenju od strane razlièitih grupa i popula- 24 Gehl, 2010: 109 cija (inkluzivnost, afirmacija mladih i starijih) PROSTOR 102 1[55] 26[2018] 94-105 T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR Javni prostor središta… Znanstveni prilozi | Scientific Papers

 ojaèati prisutnost kulturnih sadržaja (pri- ne, no kljuèni mu identitet daje Centar za kul- mjerice na tržnici - vezano na memoriju kvar- turu Trešnjevka. Meðutim, njegova je vizual- ta: kino na otvorenom, prostor za privre- na komunikacija jedva prisutna. Èitav prostor mene instalacije i povremena dogaðanja na Trešnjevke pokazuje problematiènu èitljivost otvorenom) urbane slike, koja je prisutna na nekoliko ra-  posebna prilagodba osobama koje pripa- zina: sukob planiranog i izgraðenog, nedo- daju najranjivijim skupinama (djeci, starijima statak promišljanja cjeline unutar samoga i invalidima) jer se radi o vrlo frekventnim plana, izostanak vizualne komunikacije koja prostorima s velikim brojem sadržaja. bi jasno usmjeravala pozornost prema zate- èenim vrijednostima u prostoru. ANALIZA STRUKTURE I ZNAÈENJA Javni prostor središta Dubrave s vrlo malo ko- VIZUALNIH KOMUNIKACIJA munikacijskih elemenata ne sugerira da je rijeè o središtu dijela grada u kojem živi goto- ANALYSIS OF STRUCTURE vo stotinu tisuæa stanovnika. Kao što je taj AND SIGNIFICANCE OF VISUAL prostor nepovezan u fizièkom smislu, odno- COMMUNICATIONS sno njegovi glavni sastavni dijelovi nemaju logiènu prometnu vezu, tako i na razini komu- Naselje Trešnjevka, kojeg sjeverni dio broji nikacijskih elemenata postoji analogija toj više od 55.000 stanovnika, jedno je od simp- tomatiènih primjera konfliktne urbane kon- zateèenoj situaciji. Slijedeæi Lynchev termi- cepcije i realizacije. Prema analizi urbane sli- nološki okvir, moglo bi se reæi: glavni oznaèi- ke Kevina Lyncha25 struktura naselja domi- telji u prostoru (landmarks) zatvoreni su u nantno je heterogena, iako njegovi pojedini èvorišta (nodes), meðu kojima ne postoje dijelovi, i to upravo oni koji su graðeni plan- funkcionalne staze niti se granièno dotièu ru- ski, imaju homogeni karakter s jasno defini- bovima. Kako je veæ pokazano u èlanku, vje- ranim rubovima (edges) i funkcionalno su rojatno najvažniji razlog tomu jest jaz izmeðu povezani uliènom mrežom. Meðutim, analiza planiranoga i izgraðenoga tijekom proteklih centra Trešnjevke pokazuje morfološku ne- tridesetak godina. Simbolièka analogija pro- povezanost i strukturu kolaža kojeg dijelovi stornoj situaciji može se pratiti po cijelom tvore svojevrsnu bipolarnu cjelinu: obuhvatu središta Dubrave, i to na nekoliko razina. Prvo, oèit je izostanak simbolièke ža-  tržnica i prateæi trgovaèki sadržaj na Treš- rišne toèke koja stalno okuplja ljude, jer èak njevaèkom trgu i crkva sv. Josipa ni improvizirani prostor izmeðu nedovršeno-  Park Stara Trešnjevka s kulturnim i uprav- ga Centra za kulturu i glavne prometnice, nim sadržajima. iako je obilježen najjaèom simbolièkom in- Prostor tržnice, ukljuèujuæi robnu kuæu na tervencijom - spomenikom braniteljima, ne sjevernoj strani, tvori sadržajno èvorište funkcionira kao trg. Pritom je zanimljivo pri- (node) koje je zapravo glavni oznaèitelj u pro- mijetiti kako se (svjesno ili nesvjesno) obnav- storu (landmarks) u formi maloga urbanoga lja tipologija simbolièkih rituala iz ideološki zelenog otoka, no kojeg je zapuštenost u su- prošloga vremena: 88 ruža za druga Tita ne- kobu s postavljenom pametnom klupom što kad i 145 ruža za 145. brigadu danas. èesto funkcionira kao privremeni štand za prodaju robe. To potvrðuje problematièan Kao alternativna simbolièka toèka okupljanja raskorak planiranja i realizacije koji u mikro i pojavljuju se prostori oko nove crkve, odno- makro mjerilu obilježavaju èitavo naselje. Do- sno shopping-centra do stare tržnice. Oba su datni èimbenik ugrožavanja èitljivosti jest i prostora dostupna automobilima, no teže intenzivna neplanska izgradnja duž osnovnih pješacima, s obzirom na disperziju stambe- funkcionalnih poteza Tratinske i Ozaljske uli- nih zgrada. Nepostojanje ureðenih pješaèkih ce, kao i duž ulica koje se kapilarno vežu na poteza ili zona oèito je i na simbolièkoj razini, njih, a kojih oblikovanje danas narušava ne- jer niti ima smjerokaza niti urbane opreme kad jasnu hijerarhijsku organizaciju glavnih i (klupa), osim nešto malo primjeraka zaosta- sporednih ulica. lih iz vremena planske izgradnje. K tome, ne- Iduæe žarišno mjesto predstavlja Park Stara sustavna je prateæa oprema javnog prijevoza, Trešnjevka, koje je funkcionalno povezano koja se èesto svodi samo na oznaku postaje, pješaèkom i tramvajskom komunikacijom s ali izostaje zaštita od atmosferilija. Primjeæu- tržnicom na Trešnjevaèkom trgu. Iako je na- je se i neusklaðenost osnovnoga topograf- vedeni potez izmeðu dvaju èvorova udaljen skog nazivlja: Miroševec na prometnoj i Miro- nekoliko stotina metara, pješaèka je komuni- ševac na ’turistièkoj’ signalistici, što je simp- kacija èesto otežana automobilima parkira- tomatièno za cijeli Zagreb, pa i Hrvatsku, te nim na ploèniku, a time se narušava i primar- vjerojatno upuæuje na nepovezanost planer- no trgovaèko-obrtnièko-ugostiteljski karakter Ozaljske ulice kao jedne od najvažnijih u 25 Lynch, 1959. urbanoj strukturi naselja. Na rubovima Parka 26 Vukiæ, 2008. smještene su zgrade javne i upravne namje- 27 Gehl, Svarre, 2013. PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Javni prostor središta… T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR 94-105 26[2018] 1[55] 103

skih i dizajnerskih strategija na opæoj i lokal- kriteriji kvalitete javnog prostora i njegova noj razini uprave. korištenja. Istovremeno, naglašena je prisutnost razlièi- Provedbom detaljne analize središta grad- tih razina i tipova komercijalnih simbolièkih skih èetvrti Trešnjevka-sjever i Gornja Dubra- poruka: od obrta i malih te srednjih tvrtki u va, a vezano na strukturu izgradnje, karakte- zoni oko tržnice, sve do elemenata kampanja ristika javnoga prostora i sadržaja u njemu, velikih korporacija. Na vizualnoj ravni, u Du- može se doæi do sljedeæih zakljuèaka za oba bravi kao i u svim gradovima u Hrvatskoj, oèi- gradska centra - oba su centra nedovršena s ta je razlika izmeðu spontano improvizirane fragmentiranom mrežom javnih prostora i semantike malih i posve kontrolirano ureðe- problemima u prometu, kako u prometu u ne komunikacije velikih aktera slobodnoga kretanju tako i u mirovanju (parkiranje i gara- poduzetništva.26 Ta èinjenica upuæuje na di- žiranje). Sadržajno gledano, oba centra imaju namiku tranzicije ekonomije i društva, unutar gotovo sve osnovne sadržaje koje bi jedno koje su neureðenost i nesustavnost izgraðe- središte trebalo imati: trgovaèko-uslužni i noga i javnoga prostora jednake nesuvislosti ugostiteljski sadržaji (tržnica, trgovaèki cen- komunikacijskih struktura u javnosti. tar, ugostiteljski sadržaji), sadržaji kulture i uprave (centar za kulturu, podruèni odjel ZAKLJUÈAK gradske èetvrti, dom zdravlja, srednja škola), crkva sa župnim uredom i gradski servisi CONCLUSION (pošta, Fina, banka, osiguravajuæe kuæe i dr.). Analizirane su karakteristike javnoga prosto- Meðutim, uoèeno je da usprkos jakom identi- ra i odnos stanovnika prema njima u dvjema tetskom naboju dvaju kvartova, kulturna i zagrebaèkim gradskim èetvrtima (Trešnjev- simbolièka raznolikost te interakcijski pro- ka-sjever i Gornja Dubrava), razlièite po svo- stor nisu iskorišteni i nisu prisutni u prostor- joj genezi, ali sliène po stupnju (ne)dovršeno- nom oblikovanju. Dakle, s društvenog i sim- sti njihovih središta. Analizirana središta nisu bolièkog aspekta analize pokazuje se jasna samo stambeno-poslovna nego i važna dru- potreba za stvaranjem javnoga prostora i štvena žarišta u tim dijelovima grada, što je njegovim oblikovanjem prema ljudskom mje- 27 prepoznato kao znaèajan potencijal za urba- rilu (Gehlov human scale) - uz uvoðenje nu preobrazbu koja bi rezultirala poveæanjem kvalitetne urbane opreme, jasne signalistike i kvalitete života u navedenim èetvrtima, kao i prilagodbe razlièitim populacijama korisnika. u široj okolici koja gravitira istraživanim pro- Možemo zakljuèiti kako bi se preobrazbom storima ili bi im mogla gravitirati kada bi se prostora i stvaranjem gradskog središta formiralo kvalitetno oblikovano gradsko sre- mogla znaèajno podiæi kvaliteta života sta- dište. Time bi se utjecalo i na zadovoljstvo novnika i korisnika tih zagrebaèkih kvartova stanovnika i korisnika prostora te kvalitetu (posebno ranjivih skupina, kao što su osobe života u gradu kao cjelini. Obraðena je teoret- s poteškoæama u kretanju, invalidi, djeca i ska osnova vezana na analizu kriterija kvali- drugi). Time je potvrðena polazna teza da se tete javnog prostora, a zatim izvršena kom- sveobuhvatnim interdisciplinarnim istraživa- paracija tih kriterija za obje gradske èetvrti. njem javnih prostora i sagledavanjem njego- Istraživanjem je utvrðeno da postojeæi krite- ve strukturalno-sadržajne, društvene i identi- riji Jana Gehla nisu dostatni za cjelokupno tetsko simbolièke uloge u gradu, može doæi sagledavanje prostora ako želimo ostvariti do preporuka za stvaranje modela koji bi pri- vitalan i prepoznatljiv javni prostor, ugodan donijeli kvalitetnijem dovršenju javnih pro- za boravak graðana, pa se predlaže uvoðenje stora i poboljšanju kvalitete života u gradu na dodatnih kriterija kako bi se stvorili slojevitiji lokalnoj razini - razini gradskih èetvrti. PROSTOR 104 1[55] 26[2018] 94-105 T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR Javni prostor središta… Znanstveni prilozi | Scientific Papers Literatura Izvori Bibliography Sources

1. Bourdieu, P. (1989.), Social Space and Symbo- Internetski izvori lic Power, „Sociological Theory”, 7 (1): 14-25 Internet Sources 2. Carmona, M.; Tiesdell, S.; Heath, T.; Oc, T. (2010.), Public Places - Urban Spaces, The Di- 1. European Commission (2016.), Quality of Life in mensions of Urban Design, Elsevier European Cities 2015 FLASH Eurobarometer 3. Gehl, J.; Gemzøe, L.; Kirknæs S.; Søndergaard 419, http://ec.europa.eu/regional_policy/sour- B. (2006.), New City Life, Arkitektens Forlag / The ces/docgener/studies/pdf/urban/survey2015_ Danish Architectural Press: 106-107, Copenhagen en.pdf 4. Gehl, J. (2010.), Cities for people, Island Press, 2. Gehl Institute, https://gehlinstitute.org/tool/ London quality-criteria/ 5. Gehl, J.; Svarre, B. (2013.), How to Study Public 3. Latour, virtualbook Paris ville Invisible, http:// Life, Island Press, London www.bruno-latour.fr/fr/node/93 6. Horvat, J.; Jukiæ, T. (2015.), Zagreb - Public 4. Mapiranje Trešnjevke, http://mapiranjetres- Space „Somewhere in Between: Contribution to njevke.com/ the Deliberation of Planning and Selection of 5. Statistièki ljetopis Grada Zagreba 2017., http:// Locations and Public Space Design. Projects for www1.zagreb.hr/zgstat/documents/Ljetopis_ an Inclusive City, u: Projects for an Inclusive City 2017/ZG_Statisticki_ljetopis_2017.pdf - Social integration through Urban Growth Stra- 6. Zagrebaèka infrastrukutra prostornih podataka, tegies [ur. Marina, O.; Armando, A.]: 158-167, Geoportal, https://geoportal.zagreb.hr/ Skopje, Macedonia 7. Kazepov, Y. [ed.] (2005.), Cities of Europe, Blackwell Publishing Ltd. Izvori ilustracija 8. Latour, B., On actor-network theory. A few cla- rifications plus more than a few complications, Illustration Sources www.bruno-latour.fr/sites/default/files/P-67% SL. 1. Foto: T. Jukiæ 20ACTOR-NETWORK.pdf SL. 2., 3. Geoportal, Zagreb - https://zagreb.gdi. 9. Lynch, K. (1959.), The Image of the City: 46-116, net/zg3d/ Mit Press. 11. Rogiæ, I. (1992.), Periferijski puls u srcu od grada. Zamke revitalizacije, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 10. Rogiæ, I.; Mišetiæ, A.; Štambuk, M. (2004.), Ur- bane aspiracije Zagrepèana, u: Rogiæ, I. [ur.] , Živjeti u Zagrebu: prinosi sociologijskoj analizi: 11-45, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 12. Svirèiæ Gotovac, A. (2006.), Kvaliteta stano- vanja u mreži naselja Hrvatske, „Sociologija sela”, 44 (171 /1/): 105-126, Zagreb 13. Vukiæ, F. (2008.), Hrvatske posebnosti, Teorija i praksa identitetskih sustava, „Privredni vje- snik”: 263-284, Zagreb PROSTOR Znanstveni prilozi | Scientific Papers Javni prostor središta… T. JUKIÆ, J. VUKIÆ, F. VUKIÆ, I. PODNAR 94-105 26[2018] 1[55] 105 Sažetak Summary

Public Spaces in Zagreb Districts Trešnjevka and Dubrava Quality Criteria and Transformation Models

This paper presents the central parts of two Zagreb links. It has remained fragmented and internally built fabric, public space characteristics and func- districts similar in size and with similar characte- separated by the main roads. In both analyzed tions leads to the following conclusions: both dis- ristics of their business and residential areas: cases there is a clear need for urban transforma- tricts are still unfinished with a fragmentary public Trešnjevka-north and Gornja Dubrava. They are tion that would help create a coherent public space space network and traffic problems both in motion studied in this paper for two purposes: theoretical and an urban center. This type of intervention and at rest (parking spaces and public garages). rethinking of public spaces and their characteris- would considerably improve the quality of public In terms of social and symbolic aspects of the anal- tics and defining the criteria for their completion. space and contribute to a more positive image of ysis, there is a clear need to create and design pub- This study aims to develop models and offer guide- the whole area. In case of Dubrava it might even lic spaces that would be essentially based on hu- lines for their completion in order to raise the qual- change a negative public perception of this district man scale (Gehl’s human scale). The whole area ity of life in these areas. as a relatively unsafe part of Zagreb. should be provided with quality urban equipment, The quality of open urban spaces is directly related The approach advocated in this paper refers to clear signalization and should be adaptable to to their social, psychological and cultural dimen- small scale in urban planning and brings the user various users. sions i.e. social life and activities that take place into focus. The need for public space transforma- It is suggested to lay out the square as a place for there. The central areas of Trešnjevka and Dubrava tion in terms of planning and redesign, in this case social gathering and interaction: suitable urban districts are vibrant places with diverse activities. specifically the public spaces of Trešnjevka and equipment should be chosen to stimulate it, the They are used by various groups of people, in vari- Dubrava districts, is addressed here with the aim market could be reused for different purposes in the ous ways, for various purposes and at various to stress the importance of human scale and the afternoon and evening with emphasis on various us- times throughout the day. Their planning and concept of a neighbourhood within a city. ers and age groups (inclusiveness, young and el- transformation should be undertaken with the aim One of the initial and most commonly used analy- derly users). Measures should be taken to strength- to facilitate the flow of social activities and bring ses of public space is the one developed in Jan en cultural amenities (for example the market - re- benefits to all social groups and individuals. Gehl’s institute. It is based on the principles estab- lated to market history: open-air cinema, temporary Trešnjevka and Dubrava districts have developed lished by Gehl in his researches in the 1970s. He installations and occasional outdoor events) and to differently through history. Trešnjevka grew up identified three man criteria for assessing the qual- adapt the space to most vulnerable groups (chil- spontaneously around the existing villages while ity of public space: safety, comfort, and enjoyment. dren, elderly, disabled) as these are vibrant places Dubrava was built up in a planned way in the peri- However, the research presented in this paper indi- with multiple facilities and functions. od between the two World Wars. However, their cates that these quality criteria are insufficient if The analysis of Trešnjevka and Dubrava draws at- central areas exhibit noticeably similar characteris- we want to create public spaces that would be live- tention to an unfavourable situation at present and tics. They are both still unfinished with a fragmen- able, recognizable, and enjoyable for their users. It shows the potential for appropriate public space tary network of public spaces and serious traffic is not just high-quality design that matters. Other planning and redesign. This confirms our initial hy- problems (both in motion and at rest). They have components of public spaces are highly relevant, pothesis that a comprehensive interdisciplinary re- almost the same basic public facilities that any too: public facilities and their functions, the built search and planning is vital for public space rede- center should have. In both cases their central ar- structure, and housing. Regarding the built struc- sign. In this context a study into structural, function- eas are characterized by bicentric organization ture of an urban center it is important how the al, social, and symbolic roles of urban public space with poor internal communication and connections ground levels of the surrounding buildings are may help to set out guidelines for suitable models and fragmented public space. used. Additionally, attention should be given to that would contribute to high-quality projects with In both districts the biggest problem is actually some special characteristics of public traffic net- the aim to make these spaces complete and fully their public space with its fragmented, poorly orga- work and its diversity, improved mobility and ac- functional and improve the quality of life in these nized, and unrecognizable network. Although the cessibility. It is vital to take care of the historical areas. Transformation of the central areas in these central area of Gornja Dubrava was to a large ex- layers of a place, its tradition, peculiarities and the two districts would greatly contribute to a better tent planned (unlike Trešnjevka), its urban fabric ways public spaces are used in a particular region. quality of life in Zagreb. This model of urban space has developed over a long time without a clear A detailed analysis of two Zagreb districts Treš- planning and redesign based on sustainable princi- overall concept and no internal communication njevka-north and Gornja Dubrava regarding the ples and quality of life is highly recommended.

Biografije Biographies

Prof. dr.sc. TIHOMIR JUKIÆ, doktorirao 1998., zapo- TIHOMIR JUKIÆ, Ph.D., received his Ph.D. degree in slen na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Kate- 1998, employed at the Faculty of Architecture in dra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu Zagreb, Department of Urban Planning, Physical arhitekturu. Planning and Landscape Architecture. Doc. dr.sc. JANA VUKIÆ, doktorirala 2013., zapo- JANA VUKIÆ, Ph.D., Assistant Professor, received slena na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fa- her Ph.D. degree in 2013, employed at the Faculty kulteta u Zagrebu gdje predaje kolegije iz urbane of Humanities and Social Sciences, Department of sociologije. Sociology. She teaches courses in urban sociology. Prof. dr.sc. FEÐA VUKIÆ, doktori rao u podruèju teo- FEÐA VUKIÆ, Ph.D., received his Ph.D. degree with rije dizajna na Univerzitetu u Ljubljani, predaje this thesis in design theory at the University of na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta u Ljubljana. He currently teaches at the School of Zagrebu. Design, Faculty of Architecture in Zagreb. Dr.sc. IVANA PODNAR, pred., doktorirala povijest IVANA PODNAR, Ph.D., Lecturer. She received her umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, Ph.D. degree with her thesis in art history at the Fac- predaje na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulte- ulty of Arts in Ljubljana. She currently teaches at the ta u Zagrebu. School of Design, Faculty of Architecture in Zagreb.