Small Area Estimates of Consumption Poverty in Croatia: Methodological Report
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Prši-Varaždin 2
PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE U GRADOVIMA/OPĆINAMA BERETINEC, GORNJI KNEGINEC, JALŽABET, SRAČINEC, SVETI ILIJA, TRNOVEC BARTOLOVEČKI, VARAŽDIN, VIDOVEC Studeni 2015. Plan razvoja širokopojasne infrastrukture za područje gradova/općina Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin, Vidovec Naziv dokumenta: Plan razvoja širokopojasne infrastrukture za područje gradova/općina Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin, Vidovec Verzija: Prijedlog Naručitelj: Varaždinska županija Franjevački trg 7, Varaždin OIB 15877210917 Izvršitelj: Eurocon d.o.o., Ljubljana Datum: 25.11.2015. 2 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture za područje gradova/općina Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin, Vidovec SADRŽAJ 1. Svrha izrade plana ..................................................................................... 8 1.1 Uvod ........................................................................................................... 8 1.2 Polazišta ...................................................................................................... 8 1.3 Ciljevi plana razvoja .....................................................................................11 1.4 Referentni dokumenti ...................................................................................12 2. Općenito o telekomunikacijama i širokopojasnim mrežama .................... 14 2.1 Elektroničke komunikacije .............................................................................14 -
Ruralna Društva U Sjeni Metropole: Zagrebačka Županija
UDK 316.334.55 prethodno priopćenje ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija maja štambuk Na području Županije zagrebačke, utemeljene 1992. ima dvadeset općina i jedan grad. Dakle, većina od institut za društvena dvadeset naselja u neposrednoj okolici Zagreba po istraživanja, sljednjom su upravnom reformom stekla status zagreb, hrvatska općinskog središta i izišla iz anonimnosti, zajedno sa svojom (isto tako) ruralnom okolicom. Izuzetak su otprije gospodarski jača i napučenija mala gradska središta. Tek sada za ove ruralne zajednice nastupa razdoblje gospodarske i kulturne potvrde, napor da se oblikuje sa potrebitim elementima prepoznatljivo lokalno društvo na periferiji gospodarski i kulturno jakog, nacionalnog gradskog središta. Neke općine (1994) 13 aktualna tema već su profilirane u mnogim aspektima. No većina općina u Zagrebačkoj županiji male su ruralno- agrarne općine. O njihovim obilježjima na temelju objavljenih popisnih podataka pretežito ćemo govo (1/2) 13-25 riti u ovom tekstu. Namjera nam je da time skromno pripomognemo oblikovanju (mikro) identiteta koji primljeno listopada 1994. je u temelju razvitka malih ruralnih društava. > Zagrebačka županija, dijelom nekadašnji gradski "prsten", dragocjeni sociologija sela 32 je prostor u neposrednoj okolici metropole prema kojemu metropola tek mora istražiti podesan i uspješan pristup i pronaći pravu mjeru uzajamnog "iskorištavanja". Interesi grada i interesi okolne županije ne preklapaju se u potpunosti, pa za kompromisna rješenja mnogih pitanja, naročito s mo trišta dugoročna razvitka, valja izraditi stručne podloge. Zagrebačka županija obuhvaća prostor između najistočnije općine Far- kaševac i najzapadnije općine Sošice u Žumberku na samoj slovenskoj granici. Na sjeveru su općine Hruševec Kupljenski, Jakovlje, Sv. Ivan Ze lina, Preseka. Najjužniji njezin dio dolazi do općinskog područja Pisaro- vine. -
Srijemskoj Županiji U Popisima 1991. I 2001. Godine
Ljiljana DOBROVŠAK NACIONALNE MANJINE U VUKOVARSKO- -SRIJEMSKOJ žUPANIJI U POPISIMA 1991. I 2001. GODINE Uvod Na području Hrvatske tradicionalno živi veliki broj nacionalnih manjina, najviše u Istri, sjevernoj Dalmaci- ji, Lici, Kordunu, Banovini, zapadnoj i istočnoj Slavoniji i Baranji. Primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji brojne nacionalne manjine živjele su u prošlosti, a tako je i sada. Nacionalne manjine naseljavale su to područje tije- kom raznih povijesnih razdoblja, počevši od srednjeg vije- ka, pa sve do dvadesetog stoljeća. Neke nacionalne manji- ne oduvijek žive na ovim prostorima, dok su se pripadnici drugih doseljavali u različitim razdobljima.1 Osamosta- ljivanjem Republike Hrvatske i njezinim međunarodnim priznanjem 1992. godine, nacionalne manjine dobivaju nov status. To se odnosi na sve nacionalne manjine, bez obzira na to jesu li do tada formalno imale status manjine ili ne.2 Republika Hrvatska je od bivše SFRJ naslijedila model zaštite prava samo nekih nacionalnih manjina te je odmah po uspostavi neovisnosti priznala i stečena prava ostalih nacionalnih manjina. Međutim, taj proces prizna- vanja nije bio lagan. Prava nacionalnih manjina u Repu- blici Hrvatskoj regulirao je tek Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji je stupio na snagu 23. prosinca 2002. godine, a njime se Republika Hrvatska obvezala na poštivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina u skladu s Ustavom i međunarodnim dokumentima. Prema njemu: Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državlja- na čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja (članak 5. Ustavnog zakona). Više o povijesno-političkim razdobljima doseljavanja stanovništva kod: Alica Wertheimer Baletić i Anđelko Akrap, Razvoj stanovništva Vuko- varsko-srijemske županije s posebnim osvrtom na ekonomsku strukturu od 1971. -
FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999
FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429. -
1. OPĆI PODATCI 1.1. Geoprometni Položaj Brodsko-Posavska Županija
1. OPĆI PODATCI 1.1. Geoprometni položaj Brodsko-posavska županija nalazi se u južnom dijelu Slavonske nizine, na prostoru između planina Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga, koja je ujedno i državna granica prema BiH u dužini od 163 km. Unutar Republike Hrvatske, Brodsko-posavska županija graniči na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom, na sjeveru s Požeško-slavonskom, na sjeveroistoku s Osječko-baranjskom i na istoku s Vukovarsko-srijemskom županijom. Područje županije prostire se na 2034 km², što čini 3,59% ukupne površine Republike Hrvatske i zauzima 14. mjesto u Republici Hrvatskoj po površini među županijama. Brodsko-posavsku županiju obilježavaju dva osnovna cestovna pravca. Prvim, interkontinentalnim, u pravcu zapad-istok, povezane su zemlje zapadne Europe sa zemljama Bliskog istoka. Tim pravcem, a duž cijelog područja Županije, prolazi željeznička, cestovna, riječna i telekomunikacijska mreža te naftovod. Drugi inter-regionalni pravac, od sjevera prema jugu, spaja zemlje istočne i srednje Europe s Jadranom. U sastavu Brodsko-posavske županije nalazi se 28 jedinica lokalne samouprave i to 2 grada i 26 općina s ukupno 184 naselja. Slika 1. Brodsko-posavska županija Općina Bebrina sastoji se od naselja Banovci, Bebrina, Dubočac, Kaniža, Stupnički Kuti, Šumeće i Zbjeg. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina broji 3.244 stanovnika, raspoređenih na 971 kućanstvo te kao takva spada u općine s relativno niskom gustoćom naseljenosti sa do 50 stanovnika po kilometru kvadratnom. Općina se prostire na 100,32 km². Slika 2. Općina Bebrina Općina Bebrina teritorijalno graniči s općinom Oriovac na zapadu, općinama Bodski Stupnik i Sibinj na sjeveru te gradom Slavonskim Brodom na istoku. -
Bednja Catchment and Dynamic Model Tool
FINAL CONFERENCE, 9.6.2020. Bednja catchment and dynamic model tool Alan Cibilić, B.S.C.E., Croatian Waters (Hrvatske vode) 2 BEDNJA RIVER BASIN - OVERVIEW TAKING COOPERATION FORWARD 2 BEDNJA RIVER BASIN – LOCATION TAKING COOPERATION FORWARD 3 BASIC INFORMATION ¢ The Bednja river basin covers little more than 600 km². ¢ The Bednja river basin can be divided into two main parts: upland and lowland. ¢ In terms of surface area, the major share (app.70%) of the Bednja basin belongs to the upland part, with the remaining share belonging to the lowland part. In the upland part, with a surface area of app. 480 km², there are 48 torrential basins with approximately 250 km of watercourses. TAKING COOPERATION FORWARD 4 BASIC INFORMATION ¢ The Bednja River basin largely lies in Varaždin County, with only a minor share of the upland part of the basin along the slopes of mountain Ivančica lying in Krapina-Zagorje County. ¢ Some 60,000 people or app. 34% of the population of Varaždin County live in the area of the Bednja River basin. ¢ The population is primarily concentrated in: 5 towns (Lepoglava, Ivanec, Novi Marof, Varaždinske Toplice and Ludbreg) and 6 municipalities (Bednja, Donji Martijanec, Klenovnik, Donja Voća, Maruševec and Ljubešćica). TAKING COOPERATION FORWARD 5 MAP OF THE BEDNJA RIVER BASIN TAKING COOPERATION FORWARD 6 HYDROLOGICAL CHARACTERISTICS ¢ The backbone of the hydrographic network in the Bednja basin is the river Bednja and its tributaries, which are more numerous in the upland (upstream) part of the basin than in the lowland part of the basin. ¢ The course of the Bednja River from its source at the foot of Maceljska Hill to its confluence with the Drava River near the settlement of Mali Bukovec is 106 km long. -
“International Handbook on Green Local Fiscal Policy Models”
“International handbook on green local fiscal policy models” LOCAL Policies for GREEN Energy – LOCAL4GREEN 1 Meritxell Bennasar Casasa Contents 1. Introduction 1.1. Background. Description Local Policies for Green Energy Project 1.2. About this document: main objectives and characteristics of this manual 1.3. Target Groups: Local authorities Consultants specializing in public management Decision makers of national and regional authorities Other interested parties in the promotion of renewable energy sources 1.4. Partners 2. Description of the 9 Mediterranean countries 2.1. Albania Lezha Vau i Dejës Kukës 2.2. Croatia Brdovec Jastrebarsko Klanjec Dugo Selo Pregrada 2.3. Cyprus Lakatamia Nicosia Aradippou 2.4. Greece Amariou Edessa Farsala Kozani Lagadas Leros Malevizi Milos Pilea-Hortiatis Platania Sithonia Tanagra Thermi Volvi 2.5. Italy 2 2.6. Malta San Lawrenz Sannat Kercem 2.7. Portugal Albufeira Alcoutim Aljezur Castro Marim Faro Lagoa Lagos Loulé Monchique Olhão Portimão São Brás de Alportel Silves Tavira Vila do Bispo Vila Real de Santo António 2.8. Slovenia Grosuplje Ivančna Gorica Kamnik Kočevje Kranj Križevci Lenart Trebnje 2.9. Spain Dolores Muro d’Alcoi Pedreguer Alfàs del Pi Altea Callosa d’en Sarrià Almussafes Godella Quart de Poblet Alaquàs Xeresa 3. Comparative study of national regulations 3.1. Albania 3.1.1. Albanian Tax System 3.1.2. Description of Fiscal Policies of Pilot Municipalities 3.2. Croatia 3.2.1. Croatian Tax Sytem 3.2.2. Description of Fiscal Policies of Pilot Municipalities 3.3. Cyprus 3.3.1. Cypriot Tax Sytem 3 3.3.2. Description of Fiscal Policies of Pilot Municipalities 3.4. -
Research for Tran Committee - Transport and Tourism in Croatia
Briefing RESEARCH FOR TRAN COMMITTEE - TRANSPORT AND TOURISM IN CROATIA This overview of the Croatian transport and tourism sectors was prepared to provide information for the mission of the Transport and Tourism Committee to Croatia (3-5 November 2015). 1. INTRODUCTION The territory of Croatia comprises 1,244 islands (602 islands and islets and 642 rocks and reefs) that makes it second largest archipelago in Mediterranean after Greece1. Croatia is a Parliamentary Republic, where the Croatian Parliament, named the Sabor, is the only legislative body (151 members elected for a term of 4 years). The next elections (the 8th since the 1990 multiparty Sabor) will be held on Sunday 8 November 2015. The Croatian Parliament consists of 29 Committees, including the Tourism Committee and the Committee on Maritime Affairs, Transportation and Infrastructure2. Croatia has three levels of governance: the national level, the regional level with 20 counties plus the City of Zagreb, and the local level with 429 municipalities and 126 towns. The City of Zagreb has a special status, as it is both a town and a county. Croatia's decentralisation process started in 2001 when certain functions and responsibilities were transferred from the national to the local level. Croatia had one of the wealthiest economies among the former Yugoslavian Republics. Unfortunately, the country suffered heavily during the war of 1991-95, and lost part of its competitiveness compared to other economies of central Europe that were benefiting (at the beginning of the 1990s) from democratic changes. Also due to the subsequent introduction of reforms, Croatia had rapidly developed until 2008. -
ODLUKA – Olujno Nevrijeme
REPUBLIKA HRVATSKA BRODSKO-POSAVSKA ZUPANIJA ZUPAN KLASA: 320-12/20-01/14 UR. BROJ: 2178/1-04-20-1 Slavonski Brod, 07. kolovoza 2020. Na temelju clanka 23. Zakona 0 ublazavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ("Narodne novine" br. 16/19) i clanka 56. Statuta Brodsko-posavske zupanije ("Sluzbeni vjesnik Brodsko-posavske zupanije'' br. 15/13 - procisceni tekst), don 0 s im ODLUKU o proglasenju prirodne nepogode izazvane olujnim nevremenom, jakim vjetrom, obilnom kisom te tucom na gradevinskim i infrastrukturnim objektima te poljoprivrednim usjevima na podrueju Grada Slavonskog Broda i opcinama Bebrina, Brodski Stupnik, Oriovac, Sibinj i Podcrkavlje I Proglasavam prirodnu nepogodu na podrucju Grada Slavonskog Broda i opcinama Bebrina, Brodski Stupnik, Oriovac, Sibinj i Podcrkavlje zbog olujnog nevremena. Na navedenim podrucjima nanesene su velike materijalne stete na gradevinskim infrastrukturnim objektima te poljoprivrednim usjevima dana 04. kolovoza 2020. godine. II Pozivam sve ostecenike na navedenim podrucjima da prijave stetu nadleznom gradskom i opcinskim povjerenstvima u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donosenja Odluke 0 proglasenju prirodne nepogode. III Obvezujem Gradsko i opcinska povjerenstva za procjenu steta od prirodnih nepogoda da unese sve zaprimljene prve procjene steta u Registar steta u roku od 15 dana od dana donosenja Odluke 0 proglasenju prirodne nepogode, a konacnu procjenu stete po svakom pojedinom osteceniku prijave zupanijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donosenja Odluke 0 proglasenju prirodne nepogode putem Registra steta. IV Obvezujem Zupanijsko povjerenstvo da prijavljene konacne procjene stete dostavi Drzavnom povjerenstvu i nadleznorn ministarstvu u roku od 60 dana od dana donosenja Odluke 0 proglasenju prirodne nepogode putem Registra steta, a prilikom konacne procjene prihvati iskljucivo procjene koje je obavilo Gradsko i opcinska povjerenstva. -
Memorial of the Republic of Croatia
INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation -
English Translation Integra
GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA 1 December 2004 1 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA OSCE Mission to Croatia Author of publication OSCE Mission to Croatia Publisher OSCE Mission to Croatia Editor OSCE Mission to Croatia Cover design and graphic design Zoran itnik English translation Integra Copies 500 Print Columna, Split Tijardoviæeva 16 ISBN 953-99674-3-0 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuèilina knjinica - Zagreb UDK 364.65-054.75(497.5)(036) 342.726-054.75(497.5)(036) ORGANISATION for Security and Cooperation in Europe. Mission to Croatia Guidance for returnees to Croatia /<author of publication OSCE Mission to Croatia>. - Zagreb : OSCE Mission to Croatia, 2004. Izv. stv. nasl.: Vodiè za povratnike u Republiku Hrvatsku. ISBN 953-99674-3-0 I. Povratnici -- Hrvatska -- Pravna regulativa -- Vodiè 2 441201173 TABLE OF CONTENT Introduction 5 State housing for former holders of occupancy/tenancy rights outside the area of special state concern 7 State housing for former holders of occupancy/tenancy right and others inside the Area of Special State Concern 12 Repossession of property 14 Housing care for owners of damaged private property 17 Looting 19 State Obligation to compensate use of private property 21 Reconstruction of damaged and destroyed properties 26 Compensation for damage caused by armed forces and police and for damage caused by terrorist acts 28 Convalidation/Pension issues 30 Status rights 32 Areas of Special State Concern 34 List of ODPR offices 37 List of OSCE offices 39 List of UNHCR offices 41 3 GUIDANCE FOR RETURNEES TO CROATIA 4 INTRODUCTION Dear readers, The OSCE Mission to Croatia has recognized the need for additional return related information to be provided through the distribution of guidance for return- ees, refugees, expelled and displaced persons. -
The Ethnographic Research of the Digital Divide
DIGITAL DIVIDE IN ISTRIA A dissertation presented to the faculty of the College of Communication of Ohio University In partial fulfillment of the requirements for the degree Doctor of Philosophy Igor Matic August 2006 The dissertation entitled DIGITAL DIVIDE IN ISTRIA by IGOR MATIC has been approved for the School of Telecommunications and the College of Communication by Karen E. Riggs Professor, School of Telecommunications Gregory J. Shepherd Dean, College of Communication ABSTRACT MATIC, IGOR, Ph. D., August 2006, Mass Communication DIGITAL DIVIDE IN ISTRIA (209 pp.) Director of Dissertation: Karen E. Riggs This dissertation covers the Digital Divide phenomena in the Istrian region. Istria is a Northern Adriatic peninsula that is administratively divided between three European countries: Croatia (which covers approximately 90% of the peninsula), Slovenia (app. 7%), and Italy (app. 3%). In this dissertation my goal was to articulate the most influential theoretical frameworks that are used to explain the Digital Divide today and I try to give an explanation of the issue through ethnographic procedures. The goals of this research include the examination of the current Digital Divide debate, extension of the theory toward the local understanding and perception of this global phenomenon. Additionally, I wanted to identify different interpretations of the Digital Divide in three countries within one region and compare the differences and similarities in new technology usage and perceptions. Also, I was interested to see how age - which is described as one of the major Digital Divide factors - influences the relationships between older and younger generations, specifically relationships between parents and children, instructors, students and co-workers.