GRAD OTOČAC TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA OTOČCA

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA OTOČCA I GACKE

( Nacrt )

Otočac, prosinac 2019. 1. UVOD

Strategija razvoja turizma Grada Otočca i Gacke nastaje u uvjetima kada se dinamiziraju uvjeti turističkog razvoja cijele zemlje, pri čemu se u poseban fokus stavlja razvoj turizma na njezinom kontinentalnom dijelu. Grad Otočac, kao sastavni dio Ličko – senjske županije i prostorno najveće administrativne jedinice Republike Hrvatske, u svojem turističkom i geoprometnom položaju pozicioniran je upravo u središnjem dijelu kontinentalnog dijela Republike Hrvatske.

Intenzivnije promišljanje razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke proizlazi iz činjenice bolje prometne dostupnosti, porasta kvalitete turističkog proizvoda te većeg interesa stranih tržišta stvorenog bilo organskom bilo induciranom promocijom sa županijske i s nacionalne razine.

U promišljanju razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke, osim rasta fizičkog prometa uz očuvanje turističko resursno – atrakcijske osnove, prioritetno pitanje postaje odlučiti o tome kakav je turistički razvoj poželjan te kako uspostaviti organizacijsku strukturu koja će taj razvoj poticati i usmjeravati.

Osnovni cilj Strategije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke je definirati strateški i operativni koncept razvoja turizma koji će osigurati proizvodne, institucionalne, organizacijske i ljudske pretpostavke za uspostavljanje trajne privlačnosti ovog područja kao turističke destinacije i poboljšanje njene konkurentske sposobnosti na međunarodnom turističkom tržištu. Međutim, sve to treba omogućiti kontinuirani rast blagostanja stanovnika i korištenje resursne osnove na načelima održivog razvoja.

Temeljem definiranog cilja ovaj će dokument biti cjelovit javni programski okvir koji pruža:  program djelovanja nositelja turističke politike na svim razinama (grad, turistička zajednica, gospodarski subjekti)  platforma za usaglašavanje mjera turističke i ostalih politika  osnovu za valoriziranje poslovnih i/ili razvojno-investicijskih odluka javnog sektora i gospodarskih subjekata izravno ili neizravno uključenih u stvaranje turističkog proizvoda  uporište za korištenje EU fondova i pripremu projektne dokumentacije  izvor informacija potencijalnim domaćim i stranim ulagačima

Plan obuhvaća:  analizu postojećeg stanja kao polazišta za planiranje daljnjeg razvoja  strateški okvir koji obuhvaća načela, viziju, ciljeve i koncept turističkog razvoja s operativnom razvojnom strategijom  strategiju razvoja proizvoda

Prema navedenom ovaj dokument podijeljen je u cjeline. Prva cjelina donosi ocjenu postojećeg stanja razvoja turizma temeljena na detaljnoj analizi kako turizma, tako i ostalih faktora koji na turizam utječu, a to se prvenstveno odnosi na gospodarske, demografske, socijalne i prostorno – ekološke faktore.

1

2. ANALIZA STANJA

2.1. Položaj Grada Otočca u Lično-senjskoj županiji i Hrvatskoj

Grada Otočac kao prostorna i administrativna jedinica zauzima sedišnji dio Ličko – senjske županije. Svojim zapadnim dijelom graniči sa administrativnom jedinicom Gradom Senjom, sjevernim dijelom s Općinom Brinje, istočnim dijelom s Općinom , južnim rubom s Općinom Perušić i Općinom Plitvička jezera. Grad Otočac dijelom svojeg istočnog prostora graniči sa Karlovačkom županijom. Grad Otočac zauzima površinu od 565,30 km2, što čini 10,57% površine Ličko – senjske županije.

Grad Otočac se sastoji od 22 naselja to su: Brlog, Brloška Dubrava, Čovići, Dabar, Doljani, Drenov Klanac, Glavace, Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Ličko Lešće, Lipovlje, Otočac, Podum, Ponori, Prozor, Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare i Švica.

Grad Otočac je smješten u Gackoj dolini kojom protječe rijeka Gacka. Rijeka Gacka je jedna od najljepših i najznamenitijih ponornica u Hrvatske. Ima svoj prirodni izvor u Tonković vrilu, koje se nalazi na ulazu u amfiteatar brežuljaka u krajnjem južnom dijelu Gacke doline. Ruši se preko starih mlinova i sjedinjuje s više pritoka u svom gornjem dijelu, a zatim lagano vijuga ravnicom Gacke doline, od svog izvorišta na jugoistoku pa pokraj Otočca prema utoku na sjeverozapadu. Golema količina biomase (602 kg/ ha), konstantna temperatura, ujednačen tok, kemijske biološke i fizikalne vrijednosti I kategorije vode omogućuju enormni godišnji prirodni prirast salmonidnih vrsta riba i do četiri puta više od poznatih svjetskih voda istog ili sličnog tipa. Njezine pitome i pristupačne obale, dugogodišnja stručna zaštita i očuvanje danas i u budućnosti ostaju izazov svakom sportskom ribiču, turisti i dobronamjernom čovjeku.

Prostorno-geografska obilježja Gacke i grada Otočca definiraju ovaj prostor kao gorsko-planinskog područja s većim brojem polja smještenih između masiva Velebita i Male Kapele. Ovo područje obilježava određeni oblik poveznice između kontinentalnog i obalnog prostora Hrvatske te mu daje određene geostrateške prednosti. S obzirom na specifičnosti proizašle iz prirodnih osnova (brdsko-planinski dio, vodotoci, kraška polja), lokacije glavnih prometnih veza, formiraju se tri prostorno-funkcionalne sredine Grada Otočca: 1. Jugozapadni dio Grada površine 62 km2 kao gorsko-planinsko područje (Gorići, Lipovlje, Kuterevo, Ponori, Švica). 2. Sjeveroistočni dio Grada površine 92 km2, koji uključuje manje zaseoke (Dabar) smještenog uz rubove kraškog polja. 3. Središnje područje površine 42 km2 koje je smješteno uz glavne prometne pravce, autocestu D-50 i D-52, odvojke županijskih i lokalnih cesta, uključujući Gacko polje, Kompolje i Hrvatsko polje. Područje rijeke Gacke omeđeno je na sjeveru južnim obronkom planine Velika Kapela i planinom Mala Kapela, na zapadu Senjskim bilom – ogrankom Velebita, na istoku graniči s pokrajinom Krbavom, a na jugu s Likom. Najveći dio zauzima Gacko polje, drugo krško polje po veličini u Hrvatskoj, a središnje je mjesto cijele Gacke grad Otočac. Latinski naziv za Otočac je Bivium. Grad Otočac spada u jedno od najstarijih naselja na kojem žive Hrvati. Prvi se puta spominje Otočac još na

2

Baščanskoj ploči s kraja 11. stoljeća. Središnji prostorni položaj Grada Otočca ukazuje na sve specifičnosti Ličko-senjske županije kao brdsko-planinskog područja RH. Glavnu karakteristiku reljefa Grada Otočca čine brdsko planinsko područje Velebita i ravničarsko područje Gacke doline kao jedne od najvećih zavala Ličke regije, smještene između padina Velebita i Male Kapele. Ličko-senjska županija, kojoj u prostornom i administrativnom smislu pripada i Grad Otočac, svojom je površinom najveća teritorijalna jedinica u Republici Hrvatskoj koja u ukupnom prostoru države ima izuzetan značaj, budući da predstavlja prostornu sponu – vezu između istarsko-riječkog i unutrašnjeg dijela Hrvatske s jadranskim priobalnim područjem.

Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti Grada Otočca, Ličko-senjske županije i Republike Hrvatske

PODRUČJE Površina km2 Stanovništvo 2011. Gustoća naselj. st./km2 Ukupno Grad Otočac 565 9.754 17,0 Ukupno Ličko-senjska 5.367 49.096 9,1 županija Ukupno Republika 56.594 4.284.889 75,71 Hrvatska Izvor: DZS Grad Otočac u površini Ličko-senjske županije sudjeluje sa 10,6 posto a u površini Republike Hrvatske sa 1,0 posto. Međutim, Grad Otočac u ukupnom stanovništvu Ličko-senjske županije sudjeluje sa 20 posto a u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sa samo 0,23 posto. Grad Otočac a posebno Ličko-senjska županija vrlo rijetko su nastanjena područja –najmanje na prostoru Republike Hrvatske.

Slika 1. Prostorni položaj Grada Otočca u Ličko – senjskoj županiji

S obzirom na geoprometni položaj, prometnu povezanost ,prirodne i kulturne resurse, turističkih atrakcija i ,posebno, blizine glavnih emitivnih turističkih tržišta

3 područje Grada Otočca izuzetan je prostor i potencijal za razvoj različitih oblika turizma.

2.2. Osnovne zemljopisne i klimatske značajke

Prostor Gacke, a time i Grad Otočac, reljefno obilježava krški kraj, geološki raznolike građe izgrađen pretežno od jurskih vapnenaca i dolomita, krednih vapnenaca i breča te pleistocenskih šljunaka. Obilježja tla u Gackoj dolini povezana su s riječnim nanosima, ali većina pripadaju kraškim poljima i nalaze se na nadmorskoj visini od 440 – 600 m. Također u gornjemu Dabarskom polju nalaze se najkvalitetnije oranične površine ( deblji slojevi crnice), a isto tako i na području Brloga. Zapolje (dio Dabra) je najplodnije tlo u cijeloj zavelebitskoj visoravni. Ostale površine čine manje kvalitetno zemljište, a sastoje se od livada, pašnjaka, kamene pustoši (područje Brloške Dubrave). Na širemu području nalaze se aluvijalne naslage u najnižim dijelovima riječnih i potočnih dolina, a čine ih ilovača, pijesci, glina i šljunci. To su vrlo često plavljeni tereni. Na području obronaka nalaze se deluvijalne naslage. Na njima su razvijena kiselo smeđa tla, lesivirana, pseudoglej i smeđe koluvijalna tla. U poljima prevladavaju diluvijalno-aluvijalna i skeletna tla, dok su na višim ravnjacima većinom plitke posmeđene i podzolirane crvenice. Klima na području Gacke doline je kontinentalno-planinska. Odlikuje se hladnim i dugim zimama s mnogo snijega i veoma kratkim, sušnim i vrućim ljetima. Prosječna godišnja temperatura je 9,3º C. Oborine na ovim područjima osciliraju što se tiče količine i distribucije. U Gackoj dolini godišnje padne 1.112 mm oborina, najčešće u obliku kiša ili snijega. Najviše oborina ima u jesensko-zimskome razdoblju, najmanje u kasnoproljetnom i ljetnom. Neravnomjeran raspored oborina uzrokuje poplave na krškim poljima, naročito u proljeće. Intenzitet oborina je vrlo velik, a jednodnevni maksimum iznosi i do 136 mm. Relativna vlaga zraka kreće se od 75-90%, što Gacku dolinu svrstava u umjereno vlažno područje. Ovo je najhladniji prostor u Hrvatskoj budući da leži na najnižoj nadmorskoj visini, na cijeloj zavelebitskoj visoravni pa se ohlađeni zrak s planina slije u doline, noseći vlagu s mora duboko u unutrašnjost. Zime su duge i hladne s visokim snijegom, prosječne visine 35 cm, a može doseći i metar visine. Snijeg počinje padati polovicom studenoga, zadržava se do kraja veljače, dok su pojedinačni naleti snijega uobičajeni sve do polovice ožujka pa čak i do početka svibnja. Otočac je često najhladniji grad u Hrvatskoj. Zabilježena je temperatura čak i do -30 ºC. Srednji broj dana sa snijegom iznosi prosječno 65 dana godišnje, a vremenski raspon od prvoga do posljednjeg dana snijega 163 dana. Ljeta su kratka i sušna. Karakteristične su velike dnevne razlike temperature. Ljeti podnevna temperatura doseže i do + 35ºC. Proljeća su prohladna i vjetrovita, a jeseni najčešće prohladne i kišovite. Proljetnih mrazeva može biti sve do kraja travnja, u ekstremnim uvjetima čak i do polovice svibnja, dok mrazevi u jesen uobičajeno dolaze krajem rujna i početkom listopada. Postoji velika opasnost od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. Od vjetrova najčešće puše zapadnjak, sjeverni vjetar (bura) rijedak je, a najsilovitiji je južni vjetar (jugo). Klimatske prilike imaju značajan utjecaj i na vegetaciju i poljoprivredne kulture. Oko 63% prostora Gacke i Grada Otočca je pod šumskim i poljoprivrednim površinama, što je prirodni preduvjet očuvanosti okoliša.

4

Reljefna i klimatska raznolikost prostora Gacke (najniži dio je oko 450 m/nm, a najviši preko 1.200 m/nm) produciraju i bogatu vegetacijsku raznolikost, florističku vrijednost prostora, odnosno vegetacijske zone. Biljne zajednice mogu se podijeliti na brdsko i planinsko područje, koje je pokriveno visokom šumskom vegetacijom te područje krških polja i riječnih dolina, definiranih uglavnom kao poljoprivredni prostor. Padine koje okružuju polja su pokrivene suhim travnjačkim zajednicama, među kojima se nalaze i mediteranske vrste poput crnoga graba, a ponegdje ima čak i kadulje, što znači da je na tom području prisutan i utjecaj mediteranske klime, vjerojatno preko prijevoja Vratnik, šireći se udolinama Senjskoga bila. Te zone obično služe kao pašnjaci. Padine brežuljaka na jugozapadnoj strani su obrasle termofilnim šikarama, a također se koriste kao pašnjaci. Planinski pašnjaci su zastupljeni na relativno malom prostoru Gacke, a ostali dio vegetacije su poljoprivredne površine u obliku oranica ili livada. Brežuljkastim područjem prevladava šuma u kojoj dominira grab i hrast kitnjak, a viši položaj velebitskih padina nastanjuje čista bukva ili mješovita bukovo – jelova šuma. Nalazimo još i šumske sastojine smreke. Posmeđene i podzolirane crvenice na uzvisinama izuzetno su slabe plodnosti, a na njima prevladavaju škrte livade i pašnjaci s vrijeskom i bujadi (paprati). Važan dio flore je ljekovito bilje u Gackom polju i šumama oko njega (stolisnik, gospina trava, trputac, hajdučka trava i mnoge druge). Uz rijeku Gacku na površini od 4.243 ha nalaze se čiste jelove šume s mahovinom. One se nalaze ispod 450 m nadmorske visine te su indikator velikih količina zračne vlage, koja se na ovom području zadržava u obliku magle. Reakcija tla na tom području je kisela do slabo kisela. Osim mahovina (najčešća je zajednica Pleurozio schreiberi - Abietum), prisutne su i broćike te acidofilne vrste, kao i bazofilne i neutrofilne. Na području šumarije Otočac nalazi se Prašuma "Macura" ili drugim nazivom "Konačišta". Ovaj je predio rezervat šume bukve i jele, površine 42,76 ha. Lokalitet „Konačišta“ zavređuje svu zaštitu kao prašumski rezervat. Vrlo rijetka vrsta gljive u Europi Hygrocybe spadicea, evidentirana je na prostoru R Hrvatske samo na području Gacke na lokalitetima u Ramljanima i blizu Lešća. Ta je vrsta gljive zaštićena od 1998. g., te se nalazi na preliminarnoj Crvenoj listi gljiva Europe. U dubokim šumama područja Gacke živi mrki medvjed i vuk, divlja mačka (zoološki rezervat Velika Greda) i kuna bjelica, kuna zlatica, tvor i lasica, veliki puh i vjeverica. Rubna šumska područja staništa su za divlje svinje, srne, jelena, lisice, risa, jazavca, ježa i zeca. Od ugroženih vrsta ovdje obitava vidra, veliki puh, mali puh orašar i gorski puh. Na području Gacke registrirano je oko 100 vrsta ptica. Uz samu vodu uočljiv je vodenkos ili brljak koji je nestankom čistih gorskih vodotoka postao izvanredno rijedak. Česta je gorska pastirica, a uz rijeku Gacku mali gnjurac. Zimi su česta jata divljih pataka, glavatih patki, sive čaplje i sivogrlih plijenora. Osim uobičajenih vrsta sjenica, prisutna je močvarna sjenica i planinska sjenica. Uz vodotoke se zadržava planinska sova i sovuljaga, a česte su šumske sove i mala ušara, a mogu se naći i vrlo rijetke vrste kao suri orao, sokol lastavičar i sivi sokol. Uz toliko bogatstvo faune, a posebice rijetkih životinjskih vrsta te više od 100 vrsta ptica, na području Gacke preduvjeti su za organizirano/komercijalno promatranje ptica i divljih životinja. Poveljom UNESCO-a, svo Velebitsko područje svojim krajolikom, reljefom i vegetacijom proglašeno je „međunarodnim rezervatom biosfere - parkom prirode“.

5

U parku prirode Velebit postoji nekoliko rezervata:  botanički (Veliki Grič - planinske livade)  šumske vegetacije (prašuma bukve i jele, šuma bukve i jele s hrastom kitnjakom, šuma crnog i običnog bora s kukurijekom)  ornitološki (brdo Metla - sova ušara)  posebni zoološki rezervat (Velika Greda – divlja mačka).

S obzirom da je područje oko vodotoka rijeke Gacke, po prirodnim, vegetacijskim i pejzažnim obilježjima dosta značajno, to područje zaslužuje posebnu pažnju u pogledu zaštite jer bi mogao biti temelj razvoja posebnih oblika turizma.

Slika 2. Grad Otočac i okolica

2.3. Rijeka Gacka kao vodni i turistički resurs

Rijeka Gacka čitavim svojim tokom prolazi područjem Grada Otočca. Rijeka Gacka spada u najljepše i najznamenitije ponornice u Hrvatskoj i jedna je od tri najpoznatijih salmonidnih voda na svijetu. Ovaj prirodni biser i raritet svojim položajem smatra se geomorfološkim i hidrološkim spomenikom prirode. Ujedno je predvorje najljepših umjetnina koje je priroda stvorila igrom vode i kamena prije četiri tisuće godina. Njena vrila, ponori i hidrološka svojstva te osobito konstantna čistoća i bioekološke vrijednosti, svrstavaju je među najznačajnije hidrološke fenomene našega krša. Svojom ljepotom posebno se ističu vrila, koja su uzlaznog tipa u obliku manjih jezera, što im daje određeno pejzažno i turističko značenje. Rijeka Gacka s pritocima dugačka je 61 km, izvire ispod Godače i Venca u Sincu. Nakon izlaska iz krškog podzemlja već nakon 50-ak metara ruši se u malim slapovima tvoreći pritoke. Dalje lijeno vijuga ravnicom do Karlova kanala kod Otočca iza kojeg se spaja s rijekom Likom. Najveći izvor rijeke Gacke je Tonković vrilo koje se nalazi na jugoistočnom rubu Gacke doline. Drugo po izdašnosti je Majerovo vrilo u Sincu iz koga teče Sinačka

6 pučina, najveća desna pritoka rijeke Gacke. Rijeka Gacka u svojoj izvorišnoj zoni ima preko tridesetak izvora. Gacka meandrira Gackim poljem prema sjeverozapadu, mirnog je toka i ujednačene količine vode. Dubina vode u koritu je od 1 - 8 m. Na izvoru je dno djelomično kamenito i obraslo podvodnim biljem, a na plićacima s malim brzacima ima šljunkovitih mjesta. Nizvodno je dno više muljevito i bogato obraslo podvodnim biljem. Temperatura vode pokazuje male oscilacije tijekom cijele godine te predstavlja prirodan fenomen. Najniža temperatura je u siječnju 8,8ºC, a najviša u svibnju 12,2ºC. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,28ºC. Voda je bogata kisikom (11,72 mg/l), blago alkalne je reakcije što pogoduje razvoju salmonidnih vrsta riba. Rijeka Gacka ima bujno razvijenu floru zbog povoljne temperature vode, odgovarajućega kemijskog sastava vode, muljevita dna i relativno spora toka vode. Prisutno je 25 različitih vrsta vodenoga bilja. Najznačajnija je mahovina, plivajuća pirevina, obični borak, veliki žabnjak i močvarne trolistice. Od algi, najzastupljenija je skupina alga kremenjašica - Diatomea, a također ima i modrozelenih algi. Poznato je 17 vodenih životinjskih grupa koje čine osnovnu hranu potočnoj pastrvi. U rijeci Gackoj živi 11 vrsta riba koje se mogu razvrstati u šest porodica. Najznačajnije su vrste potočna pastrva, te kalifornijska pastrva. U rijeci Gackoj obitavaju još i štuka, čikov, bodorka, crvenrepka, linjak, grgeč te sunčanica. Sliv rijeke Gacke jedan je od bogatijih hrvatskih fenomena, kako kvalitativnih, tako i kvantitativnih, koji graniči s tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Paklenica, Sjeverni Velebit) i jednim parkom prirode (Velebit). U tom području žive mnoge endemske vrste, a potočna pastrva je jedna od njih, te je od osobitoga kulturnog, ekonomskoga i rekreacijskoga značenja. Autohtona potočna pastrva (domaća pastrva) je dominantna s 91,82 % od ukupnog ribljeg fonda. Slijedi kalifornijska pastrva, koja je zastupljena s 5 %, a bodorka je najmanje zastupljena: 3,18 % u ukupnom ribljem fondu gacke. Potočna i kalifornijska pastrva predstavljaju glavni objekt iskorištavanja rijeke Gacke u svrhu ribolovnoga turizma. U Čovićima na rijeci Gackoj brojna su atraktivna mjesta za ribolov potočne pastrve, koja zbog obilja hrane raste 5 do 7 puta brže nego u bilo kojoj drugoj pastrvskoj vodi na svijetu, a može narasti nerijetko i do 5 kg. Ribolovna sezona traje od 1. ožujka do 31. listopada. Rijeka Gacka je u Europi, po kvaliteti vode, druga voda za piće (kvaliteta je vode na potezu Vrila-Otočac I. kategorije). Područje Gacke je izuzetno bogato pitkom vodom, osobito podzemnim obnovljivim rezervama pitke vode. Procjenjuje se da podzemlje krije oko 20 milijardi prostornih metara pitke vode. Očuvanje okoliša je stoga preduvjet zaštite podzemnih voda kao najvećega bogatstva Gacke.

2.4. Prometna povezanost i infrastruktura

U razvoju naselja, infrastrukturu čine cestovne prometnice, željeznice, zračne luke, objekti vodoopskrbe, odvodnje vode, elektroopskrba, plinovodi, pošte i telekomunikacija. Ukupna infrastruktura je preduvjet funkcioniranja svakodnevnog života lokalnog stanovništva ali i turističkog razvoja određenog lokaliteta. Tamo gdje ne postoji ili nije dovoljno razvijena ukupna infrastruktura, moguća je pojava neželjenih posljedica (ekološko zagađenje, prometni problemi, loša prometna i telekomunikacijska povezanost).

7

2.4.1. Cestovne prometnice Grad Otočac se nalazi na trasi današnjeg najznačajnijeg hrvatskog cestovnog prometnog pravca, autoceste Zagreb – Ploče. Državna cesta D-50 Grad Otočac povezuju s magistralnim pravcem Žuta Lokva – Otočac – Gospić- Gračac. Osim autoceste A1 i državnih cesta koje predstavljaju glavnu vezu područja Grada Otočca, čitav niz nerazvrstanih cesta omogućava komunikaciju unutar prostora Grada u pravcu istok-zapad, povezujući taj prostor s okolnim područjima koja graniče sa istočnim odnosno zapadnim dijelovima Grada. Čitav sustav uglavnom zadovoljava prometne potrebe s time da bi što skorije bilo nužno ostvariti kvalitetniju prometnu vezu prema područjima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i NP Plitvička jezera.

2.4.2. Željeznički promet Postojeća magistralna željeznička pruga prolazi između naselja Ramljani i Ličko Lešće. U uzdužnom smjeru je izrazito krivudava. Planska ''brza transeuropska željeznička pruga'' prolazi s južne strane Grada Otočca, i na ingerenciji njenog prostora nema planirani odvojak za prihvat putnika. Željeznički promet postaje sve značajniji, a pogotovo u pogledu putovanja mladih ljudi željnih avanture i istinskih doživljaja. Ovu činjenicu potrebno je imati u vidu u daljnjim razvojnim prokecijama razvoja turizma grada Otočca.

2.4.3. Zračni promet Područje Grada Otočca u neposrednoj je blizini tri međunarodne zračne luke Zadar, Rijeka i Zagreb a koje su dostupne 2-3 sata vožnje posredstvom modernih cestovnih prometnica. Uz navedeno, na području Ličko-senjske županije nalaze se dvije zračne luke – i Otočac. Zračna luka – uzletište – Otočac pretežito je korišteno za sportske potrebe. Također, uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom, u općini Plitvička Jezera, nalazi se zračna luka Željava koja je kroz povijest korištena isključivo za vojne svrhe. Između naselja Čovići i grada Otočca nalazi se uzletište za panoramski let malih aviona. Na uzletištu je stacioniran jedan napušteni avion, mali hangar i jedan ugostiteljski punkt s malim parkiralištem automobila. Rulna staza (pista) za panoramski let je prirodno ozelenjena površina. Aerodrom Otočac je jedini aktivni aerodrom na području Ličko-senjske županije. Uređen je 1972.-1973. godine, a investitor je bila tadašnja Općina Otočac. Registriran je kao aerodrom za obučavanje letačkog osoblja i sportske potrebe. Prema tadašnjim propisima registriran je kao sportski aerodrom. Namjena aerodroma Otočac bila je prema registru za obuku u letenju, za športsko-turističke potrebe i ostale aktivnosti aerokluba. Lokacija je oko 3 km jugoistočno od Otočca (Špilnik), neposredno uz cestu Otočac-Gospić. Na svega 1 km od aerodroma nalazi se poslovna zona od 13 hektara. Tehničke karakteristike letilišta su: a) referentna točka aerodroma 463 m; b) referentna temperatura 20˚ C ; c) nosivost manevarske površine je za zrakoplov MTOW do 7 t. (Let 410); d) pravac uzletno-sletne staze je 141˚ - 321˚; Aerodrom Otočac namijenjen je za : a) letenje športsko-turističkih zrakoplova, ultra lakih letjelica i jedrilica; b) obuku letačkog osoblja i padobranaca; c) trenažu i rekreaciju. Najveći dio aerodroma zauzima površina na kojoj se nalazi travnata uzletno-sletna staza, širine 100 m i dužine oko 1.740 m, odnosno oko 17,4 hektara. Uz tu površinu

8 postoje i dvije manje. Uz sjeverozapadni prag staze je oko 1,8 hektara zemljište, do ceste Otočac –Gospić na kojoj je stajanka. Objekt aerokluba u kojem su prostorije aerokluba i ugostiteljski sadržaj i hangar za zrakoplove. Tu je pristupni put i parkiralište za vozila. Uz jugoistočni prag staze bočno se nalazi površina od oko 2,7 hektara. Objekt aerokluba je izgrađen 1977. površine 172 m2 i sastoji se od prostorije za održavanje nastave, kancelarije, bifea i sanitarnog čvora. Ispred objekta je terasa do koje vodi pristupna prometnica. Hangar površine 360 m2 je izgrađen 1989.g. i služi za smještaj i održavanje zrakoplova. Ispred hangara je manja stajanka s asfaltnim kolnikom površine 180 m2. Postoji i cisterna za gorivo i pokazivač smjera vjetra. Objekti imaju priključak za vodu, struju i telefon. Prostornim planom uređenja Grada Otočca rezervirane su površine za eventualno širenje i razvoj aerodroma. Aerodrom Otočac je jedini aerodrom u regiji i već više od tri desetljeća djeluje i okuplja mladež zainteresiranu za tehničku kulturu i zrakoplovstvo. Nositelj tih aktivnosti je aeroklub „Krila Gacke“. U svrhu dodatne valorizacije uzletišta i čitavog aerodroma bilo bi potrebno kvalitetnije urediti rulnu stazu, javno parkiralište, javnu rasvjetu i informativni punkt. Aerodrom bi mogao postati mjesto obuke (padobranaca, pilota lakih letjelica), ali i mjesto prihvata većih aviona (do 30 osoba) uz uvjet asfaltiranja uzletne piste. Aerodrom – uzletište- Otočac, uz navedena poboljšanja, mogao zauzeti značajniju ulogu u turističkoj valorizaciji područja Gacke doline.

2.4.4. Pošta i telekomunikacije Značajno mjesto u turističkoj ponudi je razvijenost telekomunikacija. To se odvija putem mobilne ili fiksne telefonske mreže. Mobilna telefonska mreža (mobitel, antene i pripadajući visoko softverski uređaji, zgrade i sl.) sve više je zastupljena i odgovara zahtjevim a stanovništva i turista. Postojeća UPS centrala Otočac ima kapacitet 3072 priključka, a ista se grana na drugih 9 UPS centrala od čega na UPS Kuterevo otpada 256 priključaka. Na teritoriju područja Gacke postoje dobre veze za korištenje telefona i mobitela, pa je to jedan od značajnih čimbenika za kvalitetan razvoj ugostiteljsko - turističke ponude.

2.4.5. Elektroopskrba Grad Otočac je izrazito pokriven sa zračnim vodovima dalekovoda. To su trase dalekovoda od 400, 220, 110 i 35 KV. Tim trasama utvrđuju se energetske potrebe, mreža i način opskrbe električnom energijom za sva naselja, zona gospodarske namjene i javne rasvjete.

2.4.6. Plinovod Opskrba plinom je nadopuna energetskog sustava električne energije. Područje Grada Otočca na trasi je glavnog hrvatskog plinovoda Sjever – Jug. Prostornim planom Grada Otočca daje se mogućnost izvedbe cijevnog transporta plina u vidu javne plinske mreže uz mjere zaštite, mjerno-redukcijske stanice te pripadajuće distributivne točke potrošnje. Izuzev javne plinske mreže, mogu se planirati i interne plinske mreže. Plin predstavlja jeftiniji i ekološki prihvatljiv energent i zbog toga je potrebno u pogledu turizma razvijati plinsku mrežu i poticati investitore u turizmu na ugradnju plinskih sustava i spremnika.

9

2.4.7. Izvorišta pitke vode Na teritoriju Gacke postoje tri značajna izvorišta vode (vrila), koja se slijevaju u rijeku Gacku. To su vrila: Majerovo, Klanac i Tonković vrilo. Analizom istaknutih vrila, utvrđeno je da su ista izrazito okružena kućama za stanovanje, poslovnim objektima (ugostiteljstvo, punionica vode), a negdje i objektom za kaptažu pitke vode. S obzirom na postojeće stanje potrebno je postojeća vrila Majerovo, Klanac i Tonković proglasiti osobito značajnim za održavanje vodnog sustava, bilo to za korištenje vodnog sustava kao kaptažu pitke vode, punionicu pitke vode u obližnjem mjestu i za turističke atrakcije.

2.4.8. Komunalni otpad Održavanjem čistoće naselja i okolnog zemljišta te adekvatnom i dostatnom komunalnom opremom (kante za otpatke, kontejneri, javne pepeljare,) svaki grad pokazuje svoje lice pred posjetiteljima i turistima. Uz stanovnike, čistoća mjesta predstavlja jednu od važnijih elemenata zadovoljstva turista. Komunalno poduzeće mora u tom pogledu kontinuirano unapređivati sustav odvoza smeća, ali ne zanemarujući ulaganje u urbanu opremu. Grad Otočac ima prostornim planom utvrđeno mjesto odlaganja otpada, i to na lokalitetu Podum. Osim Otočca, taj je lokalitet određen kao odlagalište za dvije susjedne općine: Brinje i Vrhovine. Lokacija odlagališta smještena je u području Gackog polja te je udaljena 5 kilometara od Otočca i 13 kilometara nizvodno od izvora rijeke Gacke. Prema dostupnoj dokumentaciji lokacija odlagališta neće utjecati na kakvoću vode rijeke Gacke i drugih vodnih resursa. Ukupan volumen odlagališta iznosi 146.000 m³.

2.4.9. Odvodnja otpadnih voda Odvodnja obuhvaća prihvat otpadnih voda do kanalizacijskih cijevi i njihov odvod do septičkih jama ili sustava javne kanalizacije, do lokacije za pročišćavanje te odgovarajuće ispuste u tlo ili lokalne vodotoke. Razlikuje se oborinska i fekalna kanalizacija. Oborinska kanalizacija koristi se za odvod kišnicu ili oborinske vode s krovova kuća, ulica, trgova i sl. Fekalna kanalizacija koristi se za odvodnju nečiste vode koje nastaju od ljudi, životinja ili ispusta mehaničkih uređaja. Fekalnu i oborinsku kanalizaciju ima jedan dio naselja Otočac, dok ostala naselja u znatnom dijelu koriste septičke jame. U cjelini, trase profili cjevovoda, crpne stanice, kapacitet i lokacija uređaja za pročišćavanje, te recipijent treba riješiti na razini urbanističkih planova (urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja).S obzirom da se turizam Gacke - Otočca mora držati postulata održivog razvoja, ubrzani razvoj prihvatnih i ostalih turističkih sadržaja mora pratiti i adekvatno uređeni kanalizacijski sustav. Za područje Otočca preporučuje se korištenje biološkog pročistača. Vode dobivene pročišćavanjem u takvom pročistaču mogu poslužiti prilikom navodnjavanja gradskih zelenih površina i golf igrališta. Prilikom uređenja odvodnog sustava posebice se mora voditi računa o rijeci Gackoj i zadržavanju kvalitete njezine vode. U tom pogledu je potrebno maksimalno zaštititi Gacku od onečišćenja otpadnim vodama. Jedino čista rijeka Gacka može dugotrajno biti u funkciji privlačenja turista.

10

2.5. Socio-demografska obilježja

U protekla tri desetljeća ukupno stanovništvo na prostoru Ličko senjske- županije smanjilo se je za više od polovine. Stanovništvo svih jedinice lokalne samouprave bilježi negativna kretanja, jedino je iznimka Grad gdje su u navedenom razdoblju zabilježena pozitivna kretanja stanovništva.

Tablica 2. Kretanje stanovništva na prostoru Ličko – senjske županije 1981. – 2011. JLU Broj stanovnika Broj stanovnika Broj stanovnika Broj stanovnika 1981. 1991. 2001. 2011. Grad Gospić 31.263 29.049 12.980 12.745 Grad 9.562 9.205 8.132 7.182 Grad Otočac 26.502 24.992 10.411 9.778 Grad Novalja 3.068 3.175 3.335 3.663 Općina Brinje 6.528 6.035 4.108 3.256 Općina Donji 8.447 8.054 1.880 2.113 Lapac Općina 1.192 1.039 1.019 917 Općina 3.721 3.054 1.096 1.007 Općina Perušić 6.379 5.648 3.494 2.638 Općina Plitvička 7.383 7.156 4.668 4.373 Jezera Općina Udbina 5.126 4.401 1.649 1.874 Općina Vrhovine 3.223 2.853 905 1.381 Ukupno 112.394 104.661 53.677 50.927 Izvor: DZS, 2001. i 2011., Kontigent stan. po gradovima/općinama, podaci za popise 1981. i 1991. godinu

Tablica 3. Površina broj stanovnika, broj naselja i gustoća naseljenosti jedinica loklane samouprave na prostoru Ličko – senjske županije Jedinica lokalne Površina u km2 Broj stanivnika u Broj naselja Gustoća samouprave 2011. god. naseljenosti Gospić 966,6 12.745 50 13,2 Senj 660,8 7.182 24 10,9 Otočac 564,3 9.778 22 17,0 Novalja 92,4 3.663 10 36,1 Brinje 358,2 3.256 12 9,1 354,2 2.113 18 5,9 Lovinac 341,9 1.007 10 2,9 Perušić 380,7 2.638 18 6,9 Plitvička jezera 469,6 4.373 41 9,3 Udbina 683,2 1.874 26 2,7 Vrhovine 223,2 1.381 7 6,2 Karlobag 283 917 14 3,2 UKUPNO LSŽ 5.367 49.096 252 9,1 Izvor: DZS, Kontingenti stanovništva po gradovima / općinama.popis 2011., Popis stanovništva kućanstva i stanova 2011.

11

Područje Grada Otočca prostire se na površini od 564,3 km2. Prema zadnjem popisu na području Grada Otočca u 22 naselja živjelo je 9.778 stanovnika ili 17 stanovnika na ćetvornom kilometru. Na području Grada Novalje najveća je gustoća naseljenosti gdje živi 36 stanovnika na četvornom kilometru. Najniža gustoća naseljenosti je na području Općine Udbina gdje živi samo 2,74 stanovnika na četvornom kilometru. Grad Gospić najveća je prostorno ( 966,64 km2), prema broju stanovnika (12.745) i prema broju naselja (50) jedinica lokalne samouprave na prostoru Ličko-senjske županije.

Tablica 4. Kretanje broja stanovnika na području Grada Otočca

NASELJE Stanovnici Stanovnici Stanovnici Index Index 1991. 2001. 2011. 2001./1991. 2011./2001. GRAD 16.113 10.411 9.778 65 94 OTOČAC Brlog 411 127 279 31 220 Brloška 206 69 63 33 91 Dubrava Čovići 922 701 560 76 80 Dabar 596 207 118 35 57 Doljani 548 14 95 3 679 Drenov Klanac 205 36 40 18 111 Glavace 289 24 30 8 125 Gorići 43 25 22 58 88 Hrvatsko Polje 395 215 187 54 87 Kompolje 481 386 346 80 90 Kuterevo 808 634 522 78 82 Ličko Lešće 1.211 891 709 74 80 Lipovlje 307 242 214 79 88 Otočac 5.404 4.354 4.240 81 97 Podum 459 43 108 9 251 Ponori 258 111 89 43 80 Prozor 1.041 935 893 90 96 Ramljani 368 212 167 58 79 Sinac 1.041 630 563 61 89 Staro Selo 153 17 33 11 194 Škare 409 12 36 3 300 Švica 558 526 464 94 88 Izvor: DZS

Prema dva zadnja popisa gotovo se prepolovilo stanovništvo Grada Otočca. Sa 4.240 stanovnika Otočac je najbrojnije naselje na području Grada. Kao i na području Ličko-senjske županije ista je sudbina i Gradu Otočcu gdje ukupna demografska kretanja imaju negativna obilježja i stanje demografskog potencijala predstavlja, već sada, ozbiljno ograničenje budućem ukupnom, a poglavito turističkom razvoju.

12

2.6. Planski i organizacijski okvir razvoja turizma

2.6.1. Postojeći planski dokumenti Strategija razvoja turizma Grada Otočca i Gacke mora biti usklađena sa planovima višeg reda kao i sa postojećom planskom dokumentacijom koja se odnosi na turistički razvoj na području Ličko – senjske Županije. Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog konteksta ključan je element koncipiranja svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst Strategije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke su razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije (kako sektorski, tako i cjelokupni) te politike, strategije, kao i programi EU-a. Prilikom pripreme Strategije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke vodilo se računa o usklađenosti s navedenim širim okvirom, osobito u segmentu utvrđivanja strateških ciljeva i prioriteta koji su konkretizirani na način da slijede opći smjer zadan ciljevima i prioritetima RH i EU.

2.6.1.1. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske 2020.

VIZIJA Hrvatska je u 2020. godini globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.

Strateški ciljevi

Povećanje turističke atraktivnosti i konkurentnosti ,što će rezultirati ulaskom u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Ostali strateški ciljevi turističkog razvoja su:  Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja  Novo zapošljavanje –otvaranje od 20 do 22 tisuće novih radnih mjesta u turizmu te oko 10 tisuća radnih mjesta u ne –turističkim djelatnostima, ali induciranih turističkom aktivnošću.  Investicije – realizacija novih investicija u iznosu od oko 7 milijardi EUR-a.  Povećanje turističke potrošnje –ostvarivanje 14,3 milijarde EUR-a ukupne godišnje turističke potrošnje, od čega će 12,5 milijardi EUR-a otpadati na inozemnu, a 1,8 milijardi na domaću potrošnju.

Portfelj proizvoda a) „Sunce i more“; b) Nautički turizam; c) Zdravstveni turizam;c) Kulturni turizam; d) Poslovni turizma; e) Golf turizam; f) Cikloturizam; g) Eno i gastro turizam; h) Ruralni i planinski turizam; i) Pustolovni i sportski turizam; h) Ostali važni poizvodi (eko,omladinski i socijalni turizam).

13

PLAN razvoja za Ličko – senjsku županiju

Ciljevi razvoja: Ubrzati turistički razvoj na području Gorske Hrvatske; Uključiti stanovništvo Like u turizam kao sekundarnu djelatnost; Valorizirati mogučnosti razvoja turizma na južnoj strani Velebita; Optimirati intenzitet turističke aktivnosti na osjetljivim područjima ( nacionalni parkovi i parkovi prirode); Afirmirati turistički identitet Like; Podići svijest o važnosti turizma na području Like.

Identitet, tržišno pozicioniranje, brendiranje i imidž Prepoznajući prirodne resurse kao najistaknutije obilježje Like Pozicioniranje se temelji na kontrastu plavetnila obale te krša i zelenila u unutrašnjosti. Regija se portretira kao „čarolija krša i vode „ i „krajolik snova“. Monumentalnost prirode: regija je geoloških fenomena ( npr. krš, sedra, jame, spilje) te prostor jedinstveno lijepe i očuvane prirode. Ovo je regija s najviše nacionalnih parkova u Hrvatskoj ( NP Plitvička jezera,NP Sjeverni Velebit, NP Paklenica) UNESCO lokalitetima Svjetske prirodne baštine ( NP Plitvička jezera) i Rezervatom biosfere ( PP Velebit). Kamene obale Podvelebita i otoka Paga ( „mjesečev pejsaž“), šibane burom, gotovo su nadrealističke u svojoj surovoj ljepoti. Bogatstvo prostora : kao vrlo velik i rijetko naseljen prostor je pojam slobodnog prostranstva. Ako se želi, ovdje je imati osjećaj „priroda samo za mene“ Bogatstvo čiste vode: Lika je regija čistih voda ( npr. Gacka, Lika, Una) jezera ( npr Plitvice, Sabljaci) i podzemnih voda te mjesto najčišćeg i nabistrijeg mora. Središnje mjesto aktivnosti na otvorenom : jedinstvena je lokacija za različite, uključujući i „adrenalinske“ aktivnosti na otvorenom. To su kilometri planinskih staza ( Premužićeva), biciklističkih i jahačkih staza, surfing, kajaking i splavarenje, slobodno penjanje, speleologija i spuštanje u jame, sportski ribolov, lov i, dakako, paška plaža Zrće. Kreativnost: pojavna ličnost snažne kreativnosti, izumi Nikole Tesle oblikuju svijet ( MC „Nikola Tesla“, Smiljan).

Središnji identitet: LIKA je mjesto pokretačke snage čiste prirode. To je priča o moćnom prostoru koji pokreće na provjeravanje vlastitih fizičkih sposobnosti, na maštanje, na propitivanje, na razumijevanje novih realnosti - u sebi i oko sebe.

Primarni proizvodi: Sunce i more, Ruralni/seoski; Ekoturizam; Planinarenje; Biciklizam; Kajak/Kanu; Rafting; Adrenalin; Ribolov.

Sekundarni proizvodi: Turizam baštine; Lov; Team building;

Tercijalni proizvodi: Jahting, Događanja,kreativni turizam, Gastro i eno. Ličko – senjska županija u kontekstu strategije: Kamping – Kutarevo; Zabavno – poučni parkovi: Tehnološki park Nikola Tesla ( Gospić-Smiljan); Eko-turistička ponuda: kamp Korana na Plitvicama, Sjeverni Velebit ( Krasno-Kutarevo-Kosinj); Cikloturizam- okolina NP Plitvička jezera.

Re-brendiranje – LIKA je mjesto pokretačke snage čiste prirode.

14

2.6.1.2. Strateški marketing plan razvoja hrvatskog turizma 2014 – 2020.

Vizija Hrvatska želi igrati važnu ulogu na iskustvenim tržištima odmora, istraživanja i zabave te postati odredište s više turističkih proizvoda i s nižom sezonalnošću, većom profitabilnosti po tržištu i snažnijim turističkim brendom.

Strateški ciljevi Povećati snagu brenda; Povećati dolaske u pred i posezoni; Povećati dnevnu potrošnju. Plan razvoja proizvoda Proizvodi za opuštanje – obala, jedrenje/nautika, ruralni turizam,zdravlje i wellness. Proizvodi za istraživanje – vino i gastronomija, avantura,i sportovi, priroda,kultura. Proizvodi za uživanje – za ljubitelje prirode, za ljubitelje kulture i umjetnosti, za ljubitelje vodenih sportova, za ljubitelje aktivnog turizma. Proizvodi za sastajanje – sastanci izvan gužve, mali i srednji događaji, poticanje putovanja, team-building.

2.6.1.3. Relevantni strateški dokumenti Ličko-senjske županije

2.6.1.3.1. Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije.- razdoblje 2011.-2013.

Cijeli proces koordinira i provodi LIRA - Razvojna agencija Ličko-senjske županije.

Vizija Ličko-senjska županija je gospodarski i infrastrukturno razvijena korištenjem vlastitih prirodnih i ljudskih resursa,uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe,u kojoj njeni građani ostvaruju napredak jednak prosječnom hrvatskom građaninu. Nositelj takvog dinamičkog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u sektoru turizma, poljoprivredi i ekološki prihvatljive industrije, a proizvodnja se bazira na održivom korištenju lokalnih prirodnih sirovina i stvaranju visokog stupnja dodatne vrijednosti.

Strateški ciljevi 1. Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv gospodarski razvoj zasnovan na razvoju malog gospodarstva, ekološki prihvatljive prerađivačke industrije,poljoprivrede i turizma. 2. Razvoj ljudskih resursa 3. Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom.

Mjere po strateškim ciljevima i prioritetima Cilj 1.Prioritet 2. Razvoj turizma  Diversifikacija turističkih proizvoda i razvoj ruralnog turizma  Postizanje tržišne prepoznatljivosti i jačanje tradicijskih obrta  Uspostaviti turističku infrastrukturu koja će moći zadovoljiti potrebe tržišta privučenog različitim turističkim doživljajima projektnog područja  Stvaranje poticajnog okruženja za turistički razvoj

15

Planovi koji se odnose na turizam U sklopu strateškog cilja 2. Rast turističke industrije kao ključnog pokretača razvoja Županije. Priritet 3. Rast ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma Mjera 10. Izraditi i implementirati obrazovni program turističke edukacije ( za postojeće i početničke kadrove) Mjera 11. Razvoj i unapređenje kapaciteta svih subjekata u turizmu Prioritet 4. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije Mjera 12. Razvoj selektivnih oblika turizma i izgradnja osnovne infrastrukture za razvoj novih oblika turističke ponude uz to da prioritet bude zaštita okoliša i održiv razvoj. Mjera 13. Očuvanje prirodne, kulturne i tradicijske baštine kao temeljnog resursa za razvoj turizma.

Važne mjere za turizam Za turizam je važan Strateški cilj 3.: Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom i korištenje obnovljivih izvora energije. Kao prioritet razvoja je potencijal turizma zbog prirodnih ljepota Županije -Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenice, Parkova prirode, doline Gacke, priobalja i otoka.

2.6.1.3.2. Turistički master plan za Karlovačku i Ličko-senjsku županiju

Razdoblje Projekt je realiziran 2007.god. uz pomoć Europske komisije i konzultanski tim iz Grontmij /Carl Bro i Instituta za turizam iz Zagreba. Ovaj projekt pripada prvoj generaciji dokumenata relevantnih za razvoj turizma na području Ličko-senjske županije.

VIZIJA Godine 2010. ličko-senjska županija bit će moderna regija , BDP po stanovniku izjednačit će sa hrvatskim prosjekom, a nezaposlenost će biti upola manja od one u 2004. godini. Gospodarstvo će se osnažiti oživljavanjem turizma i malog i srednjeg poduzetništva koristeći lokalne repromaterijale i proizvodeći proizvode visoke dodatne vrijednosti. Poljoprivreda će se restrukturirati te će uspješno proizvoditi proizvode za lokalnu potrošnju i izvoz. Kvaliteta života i prirodne ljepote naše županije bit će bez premca u Hrvatskoj. Naša će županija biti mjesto u kojem žive uspješni ljudi, a bit će poznata po implementaciji održivih razvojnih projekata.

Vizija turizma Turistički objedinjen prostor Ličko-senjske županije vidimo kao cjelogodišnje odredište prepoznatljivo po jedinstvenim turističkim doživljajima koji se temelje na raznolikim turističkim resursima, gostoljubivosti stanovnika i dugoročnoj održivosti.

Misija turizma Da bismo povećali kvalitetu života u našem području razvijat ćemo turizam tako da održivo koristimo raznolikost prirodne i kulturne baštine, vodeći računa o željama naših gostiju. Svoj uspjeh temeljit ćemo na inovativnosti, cjeloživotnom obrazovanju, timskom radu, partnerstvu i međusobnom povjerenju.

16

Strateški ciljevi

Cilj 1. Stvaranje okruženja koje će podržati turistički razvoj projektnog područja  Stvaranje i uspostava dobro definiranog institucionalno okvira za razvoj turizma i kvalitete destinacijskog menadžmenta na ovom području.  Stvaranje mreže usluga za privatno poduzetništvo i investiranje u turističke razvojne projekte i kontinuiranu podršku razvojnim inicijativama ( nove vrste smještajnih objekata, ruralni turizam, lokalna gastronomija).  Pažljiva zaštita prirodnog okoliša u nacionalnim parkovima, drugim zaštićenim područjima i općenito na cjelom projektnom području.  Praćenje turističkih standarda i razine osposobljenosti radi osiguranja kvalitetnog turističkog menadžmenta i usluga navedenih u misiji.  Definiranje jedinstvene, turistički orijentirane kulturne politike koja bi obuhvatila cjelo projektno područje s posebnim naglaskom na tradicionalne vrednote i lokalni stil života. Cilj 2. Uspostaviti turističku infrastrukturu koja će moći zadovoljiti potrebe tržišta privučenog različitim turističkim doživljajima projektnog područja.  Poboljšanje smještajnog sektora u smislu dostupnosti, kvalitete i različitosti.  Razvoj nekoliko udarnih turističkih projekata kao pokretača turističkog razvoja i tržišnih promicatelja regije.  Unapređenje restorana i maloprodajnog sektora – treba povećati broj restorana i maloprodajnih jedinica, pićima i zanatskim proizvodima. Cilj 3. Diversifikacija turističkih proizvoda / atrakcija  Razviti različite visoko kvalitetne turističke doživljaje, zasnovane na raznolikosti proizvodnih i kulturnih resursa kojima se osigurava turistička aktivnost tijekom cijele godine.  Stvoriti nove i inovativne turističke doživljaje i / ili proizvode proizašle iz uspostavljenog turističkog lanca vrijednosti u ovom području.  Uvesti nove proizvode i doživljaje koji bi smanjili ovisnost turizma ovog područja o suncu i moru kao turističkom proizvodu (Novalja) i smanjiti pritisak izletnika / jednodnevnih posjetitelja Na nacionalni park Plitvička Jezera. Stvoriti uvjete za cjelogodišnji rad kako bi se smanjila postojeća sezonalnost. Cilj 4. Postizanje tržišne prepoznatljivosti  Tržišno repozicioniranje i stvaranje imidža sredstvima djelotvorne komercijalizacije ključnih turističkih doživljaja i proizvoda.  Smanjenje oslanjanja na mali broj dosadašnjih tržišta, tržišnih segmenata i distribucijskih kanala.  Uspostavu djelotvornog i koordiniranog pristupa marketingu i koordiniranim naporima u prodaji. Rezultati provođenja Ovaj program ukazuje na nužnost sustavnog i kontinuiranog planiranja turističkog razvoja na razini županije.

2.6.1.3.3. Turizam u Prostornom planu Ličko-senjske županije

Čl. 36. Razvoj turizma treba biti temeljen na izuzetnim prirodnim i povijesnim vrijednostima, kvaliteti okoliša i na interesu za prostore u kojima su sačuvane te vrijednosti. Sve intervencije u prostoru koje su u funkciji razvoja turizma: gradnja i korištenje

17 građevina, korištenje prostora i naročito uređivanje prostora, trebaju biti usmjerene očuvanju prirodnosti i temeljnih resursa. Na području Županije određuju se dva osnovna područja za razvoj turizma:  obalno područje ( Primorje) i  kontinentalno područje (Lika). Strategijom i programom prostornog uređenja RH čitavo kontinentalno područje Ličko-senjske županije( Lika) određeno je kao područje posebnih oblika turističke ponude (eko turizam, seoski turizam, lovni turizam). Čl. 37. Unutar obalnog i kontinentalnog područja turizma izdvajaju se pojedina veća turistička područja, važan za razvoj ugostiteljstva i turizma s turističkim središtima, turističkim zonama i turističkim punktovima, a koji se razlikuju po: klimatskim uvjetima,položaju u županiji, konfiguraciji terena,prirodnim karakteristikama i specifičnim oblicima turističke ponude primjerenim prostoru. To su:  područje nacionalnog parka Plitvička jezera, koja ima međunarodno i nacionalno nadžupanijsko odnosno makroregionalno turističko značenje sa turističkim središtima izvan granica NP: Kore Vrhovine, Ličko Petrovo Selo i Prijeboj;  otok Pag,područje Grada Novalja s turističkim središtem u Novalji; područje PP Velebit – obalni (primorski) dio s turističkim središtima: Senj, Jablanac i Karlobag;  područje PP Velebit – vršni dio ( koji uklučuje nacionalne parkove Sjeverni Velebit i Paklenicu) s turističkim središtima Krasno ( zona rekreacije i turizma – skijalište Plješevica-Jezera - Krasno) i Baške Oštarije;  područje PP Velebit –kontinentalni (lički) dio s turističkim središtima: Otočac, Perušić,Gospić i Lovinac ( zona rekreacije i turizma „Sveto brdo - Debelo brdo“ –istočno od granice NP Paklenica):  područje planiranih regionalnih parkova Lička Plješevica i Una s turističkim središtima Donji Lapac, Korenica i Udbina;  područje Male Kapele s turističkim središtem u Brinju Čl. 38. Turistička ponuda i sadržaji u područjima zaštićene prirode ( nacionalni parkovi i parkovi prirode) kao i pripadajućem užem okolnom prostoru moraju vrstama usluga i kapacitetima biti podređeni prirodnim vrijednostima i udovoljavati uvjetima zakonskim propisima ZOP-a. Čl. 39. Planom se određuje manja turistička područja značajna za razvoj ugostiteljstva i turizma u kontinentalnom dijelu Županije, a koja se razlikuju svojim prirodnim osobitostima i specifičnim oblicima turističke ponude. To su:  dolina rijeke Gacke: seoski turizam vezan za dugogodišnju tradiciju ribolovstvo i uzgoja slatkovodne ribe. kanjon rijeke Like i zbog izuzetne atraktivnosti kanjona i okolice, može se značajno razviti rekreativni turizam.  područje Krasno – Kutarevo – Kosinj. Uz već postojeći vjerski turizam u naselju Krasno velike su razvojne mogućnosti razvoja ekološkog turizma temeljenog na zdravoj hrani, kvaliteti okoliša, tradicijskom zanatstvu i običajima, kao i na interesu za prostore u kojima su sačuvane te vrijednosti ( Park prirode „Velebit“ , Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ ).

18

Čl. 40. Sva turistička područja ( veća i manja ) na obalnom i kontinentalnom području koja su izvan parkova prirode i nacionalnih parkova prirode sa svojim turističkim središtima, turističkim zonama i mnogobrojnim turističkim punktovima važna su za razvoj tzv. receptivnog turizma, odnosno za prihvat i smještaj turista kojima se nudi organizirani turistički obilazak parka prirode „Velebit“, planiranih parkova prirode „Una“ i „Lička Plješivica“ kao i Nacionalnih parkova „Sjeverni Velebit“, „Paklenica“ i „Plitvička jezera“. Čl. 41. Strategijom razvoja turizma i ugostiteljskih djelatnosti Županije planirano je ostvarivanje veće kvalitete usluga sa znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih, rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja. Raspored rasta kapaciteta i ostali pokazatelji turističkih područja moraju biti u skladu s kvalitativnim značajkama prostora, a ponudu na turističkom tržištu nužno je uskladiti sa Strategijom razvoja Županije, posebno vodeći računa o demografskim ograničenjima. Osnovne prostorne odrednice razvoja turizma: . izgradnja novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude, . prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija, . osigurati izgradnju nove i poboljšti postojeće unutarnje i vanjske komunalne infrastrukture i zaštitu okoliša, . izgradnju novih građevina treba ostvariti na način da se tipologijom i oblikovanjem izgradnje, gabaritima objekata te očuvanjem većih prirodnih ( ili planiranih) zelenih površina održi integritet prirodnog i obalnog prostora uz poštivanje i drugih uvjeta za izgradnju unutar zaštićenog obalnog područja mora, . osigurati prethodnu sanaciju bespravnih oblika izgradnje i korištenje u obalnom području kroz institucionalne oblike korištenja prostora ( prenamjena) ili uklapanjem bespravno izgrađenih građevina s povratom u prijašnje stanje, . osigurati prostore za nove i atraktivne sadržaje, kao npr. reprezentativni turističko-rekreacijski sadržaj: ronjenje, jedrenje, rafting, jahanje, biciklizam, skijanje, trčanje i hodanje na snijegu i sl.

2.6.1.4 Strategija razvoja Grada Otočca 2014.- 2018.

Instrumenti za brži regionalni –područni razvoj; Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja; 2. Aktivnosti turističkih usluga - vrijednosti Aktivnosti u području turističkih usluga više dodatne vrijednosti poput projekata smještajnih objekata hotel, apart- hotel i turističko naselje kategorije – 4 ili vše zvjezdica, turistički apartmani u sklopu turističkih naselja kategorije 4 ili više zvijezdica, kamp kategorije 4 ili više zvjezdica, hotel baština druge vrste smještajnih objekata nastalih obnovom kulturnopovijesnih objekata, pratećih sadržaja, zdrastvenog turizma, kongresnog turizma, nautičkog turizma, kulturnog turizma, zabavnih i/ili rekreacijskih centara i poslova, turističko-ekoloških projekata što je vrlo bitno za razvoj Grada Otočca.

19

Vizija razvoja Grada Otočca

Grad Otočac će 2018. godine biti moderan grad u kojem su: kvaliteta života i održivi razvoj vodeći u RH te izjednačen sa razvojem najuspješnijih malih naselja Europske unije. Nositelj dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u djelatnosti turizma, ugotiteljstva, poljoprivrede i proizvodnih djelatnosti. Te djelatnosti se temelje na održivom korištenju lokalnih proizvoda, šumskih i vodnih resursa i lokalnim kadrovskim potencijalima te stvaraju visok stupanj dodatne vrijednosti. Proizvodi i turističke usluge Grada Otočca prepoznati su i cjenjeni na domaćem i vanjskom tržištu, a nastaju zahvaljujući bogatoj tradiciji, povijesti i kulturi u spoju s ljubaznim stanovništvom i kvalitetnim proizvodima i uslugama. Ekonomsko socijalni razvoj određen je potrebama ljudi i omogućuje socijalnu, ekonomsku,zdravstvenu i pravnu sigurnost sadašnjim i budućim generacijama.

Na temelju navedene vizije utvrđuju se četiri strateško prioritetna razvojna cilja: 1) Razvijeno malo i srednje poduzetništvo s povećanim udjelom proizvodnje i izvoza finalnih proizvoda s naglaskom na prerađivačku industriju baziranom na loklanim proizvodim i ljudskim resursima. Ovaj glavni razvojni cilj uviđa potrebu za strateškim strukturnim intervencijama i odgovarajućem osiguranju fizičke i ekonomske infrastrukture kako bi se gospodarski potencijal Grada otočca još više usmjerio na potražnju i konkurentnost. Radi dugoročnog razvoja gospodarstva moraju se utvrditi i podržavati nove prilike koje su usmjerene na izvoz. Mala i srednja poduzeća u Gradu Otočcu kao i sektor obrtništva predstavljaju značajan potencijal za buduću konkurentnost regije. 2) Grad Otočac će za 10 godina postati prepoznatljiva turistička destinacija koja zajedno sa primorskim - jadranskim i kontinentalnim općinama čini motivirajuću okolinu u kojoj turistički subjekti kao i ostali poduzetnici mogu izraditi svoje poslovne aktivnosti na profesionalan i profitabilan i održiv način. Ovaj će se prostor turistički artikulirati kao splet jedinstvenih kulturološko povijesnih elemenata koji su generator dodatnih prihoda i novih sadržaja kroz koordinirano turističko upravljanje destinacijom i partnerstvom sa drugim općinama. Na taj način grad omogućuje i postavlja odgovoran turistički okvir razvoja čime potiče stanovništvo da ostvari društveno –ekonomske koristi razvoja grada, a u najboljem interesu dobrobiti lokalne zajednice. 3) Pristup tehnološkim razvijenim pojloprivrednim i prehrambenim proizvodima s regionalnim obilježjima koji su prisutni na hrvatskom i EU tržištu. Cilj je potaknuti korištenje značajnog poljoprivrednog potencijala u gradu i okolni općinama u središnjoj Lici. Sada se taj potencijal nedovoljno realizira zbog ovisnosti o tradicionalnim metodama obrade i i trgovačkim djelatnostima, zatim rascjepkanosti zemljišta te nedovoljnog uređenja i plasiranja novih proizvoda. 4) Razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse će zajedno s razvojem gospodarstva voditi poboljšanju kvalitete života i ostanku mladih obitelji u Gradu Otočcu i podizanja standarda života svih građana.

2. RAZVOJ TRGOVINE, UGOSTITELJSTVA I CJELOGODIŠNJEG TURIZMA 2.1. Prioriteti i mjere razvoja turizma 2014. – 2018. PRIORITET 3: Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma Mjera 8: izraditi i implementirati obrazovni program turističke edukacije ( za postojeće i početničke kadrove);

20

Mjera 9: Razvoj i unapređenje kapaciteta svih subjekata u turizmu i uvođenje certifikata kvalitete naročito ugostiteljstva kroz gastro brend; PRIORITET 4. Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije; Mjera 10: Razvoj selektivnih oblika turizma u agro-turizmu i izgradnja osnovne infrastrukture za razvoj novih oblika turističke ponude uz prioritet zaštite okoliša i održivi razvoj. Mjera 11: Očuvanje prirodne i kulturne tradicijske baštine kao temeljnog resursa za razvoj turizma – poticati razvoj turizma i ugostiteljstva i na ruralnom području radi jačanja demografske slike izrazito malo naseljenog područja zbog surove klime i uvjeta života.

2.6.1.5. Program razvoja turizma na području Gacke i Grada Otočca 2008. - 2018.

VIZIJA turizma na području Gacke - Otočca Turizam na području Gacke i Grada Otočca zasniva se na prirodnim i kulturnim resursima kraja te njihovom korištenju na održiv način. Turisti će u ovo područje svraćati ne samo poradi odmora i atraktivnosti na proputovanju do mora, nego i na ishodišne točke turističkih kretnja. Susretati će se s istinskim netaknutim prirodnim okolišem, mirom i opuštanjem uz bogatu ponudu doživljaja zasnovanim na autohtonosti i poštivanju prirode. Turistička će sezona trajati čitavu godinu, uz špicu sezone u proljetnim, ljetnim i jesenskim mjesecima. Područje će postati odredište gostiju bolje platežne moći, ljubitelja prirode i aktivnog odmora, gurmana i rekreativaca, vikendaša i romantičara.

Turizam će ostvarivati visoke stope povrata kapitala uz pružanje kvalitetne doživljaje u očuvanom krajoliku. Turističke će aktivnosti djelovati na šire gospodarstvo povećavajući tako kvalitetu života lokalnog stanovništva.

Slikovit prikaz vizije turizma područja Gacke i Otočca:  Nepostojanje percepcije Otočca kao turističke destinacije;  Nepostojanje imidža;  Neodgovarajuća turistička ponuda;  Nekvalitetna struktura smještajnih kapaciteta;  Nedovoljna vanpansionska ponuda;  Zanemarljiv broj dolazaka i noćenja.

Gacka i Otočac sutra  Otočac prepoznatljiva turistička destinacija;  Otočac s imidžom sredine u doticaju i skladu s prirodom;  Turistička ponuda prilagođena zahtjevima posjetitelja;  Smještajni objekti srednje i visoke kvalitete;  Ponuda raznolikih sadržaja prilagođenim adekvatnim ciljnim skupinama (ljubiteljima prirode i aktivnog odmora, rekreativcima, gurmanima, vikendašima i romantičarima);  Destinacija glavnog godišnjeg odmora s dužinom boravka od 5 do 7 dana.

21

Trenutnu poziciju u turizmu obilježava ponuda koja je pretežno usmjerena na tranzitne goste i ribiće rekreativce s naglašenim faktorm sezonalnosti. Iznimno bogatstvo prirodnih resursa, osobito rijeke Gacke i kulturno – povijesne baštine stvaraju obvezu unošenja novih turističkih sadržaja u ponudu uz poštivanje načela održivog razvoja. Upravljanje destinacijom mora biti izrazito naglašeno i poticajno za sve sudionike turističkih aktivnosti.

Prodajni prijedlozi destinacije Otočac  Otočac – zeleni biser Hrvatske  Gacka, izvor na kojima ćete se napiti doživljajima  Gacka, izvornost prirode i blagost rijeke  Gacka, ljepota u čaši vode  Otočac i Gacka, istinski osjećaj prirode i kulture na dohvat ruke Strategija razvoja turizma na području Gacke i Grada Otočca temelji se na: 1) Povećanje konkurentnosti destinacije 2) Unapređenje postojeće ponude i kreiranje nove ponude destinacije 3) Povećanje kvalitete ukupne destinacije 4) Stvaranje klastera 5) Brendiranje i povezivanje.

Turistički razvoj područja Gacke i Grada Otočca potrebno je temeljiti na slijedećim oblicima selektivne ponude: a) ribolovni turizam; b) agroturizam; c) tranzitni turizam; d) prirodi blizak turizam; e) gastroturizam; f) turizam zasnovan na romantici, g) sportsko- rekreativni turizam; h) avanturistički turizam. U programu razvoja turizma područja gacke i Grada Otočca definirani su lokaliteti za određene turističke kapacitete: 1) Turističko – ugostiteljska zona „Šumešica“ T1 – hotel sa pratećim sadržajima T3 kamp – 13,59 ha; 2) Turističko – ugostiteljska zona uz rijeku Gacku (konjušnica) T1 hoteli sa pratećim sadržajem – 4,98 ha; 3) Restoran (T4) – prenamjena kompleka stare pivovare; 4) Kamp (T3)- Kuterevo – volonterski kamp.

Također, u Programu razvoja turizma na području Gacke i Grada Otočca definirani su novi proizvodi i ideje za poboljšanje ponude turističke destinacije.

Pod novim proizvodima podrazumijeva se: Riječni turizam; Splavarenje i vožnja malim brodicama; Biologija rijeke Gacke i endemna israživanja; Incentiv putovanja; Ribolov; Botanički vrt; Ribarsko selo; Vjenčanja na rijeci Gackoj; Riječni rafing, uređenje šetnica uz rijeku; Organiziranje umjetničkih kolonija, muizika, slikarstvo; Biciklizam; Motociklizam; Pustolovni turizam duž rijeke i šumama; Lov i foto safari; Izleti „Ture gljiva“; Gastronomski susreti; Skakanje padobranom; Egzibicionistički letovi na aerodromu; Jahanje hipodromom, škola jahanja; Planinarenje; Medveđi rezervat; ZOO vrt; Vidikovci za promatranje ptica; Formiranje cesta za branje gljiva i ceste sira; posjet jamama; Trecking trčanje u prirodi; Avanturistički sportovi- paraglading, zmajarenje; Organiziranje srednjovjekovnih igara; Carting pista; Ljetni kampovi za dječje kolonije; Eko-poljoprivreda – uzgoj i prerada domaćih proizvoda, Uzgoj puževa; Uzgoj aromatičnog i ljekovitog bilja; Educirane radionice i izleti; Vodeni park; zabavni park, Golf,izgradnja terena s popratnim sadržajima; Sakralni izleti i vjerski susreti; Posjeti muzeju; kampovi; Organiziranje kongresnog turizma i

22 manifestacija; Organiziranje sportskih priprema i takmičenja; Skijanje, zimski turizam; Ortinološki rezervat. U Programu se definira i Projekt razvoja ugostiteljstva – „Gastro brand Gacke“ u sinergiji sa razvojem autohtonih poljoprivrednih proizvoda i projektom „Putevima pastira“.

U Programu se u okviru Prioritetnih projekata razvoja intelektualnih, finacijskih i drugih usluga i društvenih djelatnosti definira uloga Turističke zajednice Grada Otočca. U skladu s time TZ Grada Otočca obavlja poslove marketinga, razvoja turističkih proizvodai organizacije događaja i aktivnosti na prostoru Grada Otočca. TZ ostvaruje uspješnu suradnju i aktivnosti sa svim zainteresiranim privatnim i javnim ne vladinim subjektima na prostoru Grada te je preuzela ulogu inicijatora i provedbe.Programa razvoja turizma Grada Otočca. Uloga turističkih zajednica se s vremenom povećava i naravno da ona preuzima sve veće odgovornosti i time postaje glavni inkubator razvoja turizma na prostoru Grada.

Projekti – događanja u kojima sudjeluje TZ Grada Otočca su: Muzej Gacke; promocija kulturno – povijesne baštine Grada Otočca; ribolov na Gacki; hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova kršnih voda; velebitsko utočište za male medvjede; Vrilo Gacke – Majerovo vrilo; KUD Lipa; KUU Gacka; organizacija smještaja u hotelima i apartmanima, kućama z odmor, sobama za iznajmljivanje; Put vode i krša; Otkrijte biciklom Gacku i Velebit;

U programu se predlaže slijedeće tematske priredbe : Dani sporta i zdravog života; Šterne – izvor života; Otočac ljetni blues festival; Klesari i ostali stari zanati; Outdoor aktivnosti i otkrij nepoznato; Dani amaterskog kazališta; Dani domaće kuhinje, dani pčela i pčelarskih proizvoda; Dani kruha-vina i igara; Nova Godina 31.12. u 11,00 (kao Fužine) ili u 11,30; DVD bal (bal vatrogasaca).

2.6.1.6. Strategija razvoja Grada Otočca 2019. – 2023.

RAZVOJ GOSPODARSTVA – RESURSI I MODELI

VIZIJA RAZVOJA GRADA OTOČCA

GRAD OTOČAC će 2023 godine biti gospodarski i kulturni centar Ličko - senjske županije u kojem su: kvaliteta života i održivi razvoj vodeći u županiji i u RH, te će se izjednaciti sa razvojem najuspješnijih malih naselja Europske unije. Nositelj dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u djelatnostima poljoprivrede, prerade poljoprivrednih proizvoda, turizma, ugostiteljstva i proizvodnih djelatnosti. Te djelatnosti se temelje na održivom ekološkom korištenju lokalnih prirodnih poljoprivrednih, šumskih i vodnih resursa i lokalnim kadrovskim potencijalima i stvaraju visok stupanj dodane vrijednosti. Proizvodi i turisticke usluge Grada Otocca prepoznati su i cijenjeni na domacem i izvoznom tržištu, a nastaju zahvaljujuci bogatoj tradiciji, povijesti i kulturi u spoju sa ljubaznim stanovništvom i kvalitetnim proizvodima i uslugama. Ekonomsko socijalni razvoj određen je potrebama ljudi i omogucuje socijalnu, ekonomsku, zdravstvenu i pravnu sigurnost sadašnjih i budućih generacija.

23

Na temelju navedene vizije utvrđuju se četiri strateška prioritetna razvojna cilja: 1) Razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganje u ljudske resurse. 2) Razvoj regionalno prepoznatljivih i ekoloških poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s regionalnim i lokalnim obilježjima koji su prisutni na sveukupnom lokalnom, hrvatskom i EU tržištu. 3) Razvijeno malo i srednje poduzetništvo s povećanim udjelom proizvodnje, prerade i izvoza finalnih proizvoda s naglaskom na prehrambenu i prerađivačku industriju baziranu na lokalnim prirodnim i ljudskim resursima. 4) Razvoj potencijala turističke destinacije Grada Otočca Grad Otočac razvija turizam u sinergiji sa svojim razvijenim sektorom poljoprivredne proizvodnje i zajedno sa primorskim - jadranskim i kontinentalnim općinama čini motivirajuću okolinu u kojoj turistički subjekti kao i ostali poduzetnici mogu izvoditi svoje poslovne aktivnosti na profesionalan, profitabilan i održiv način. Ovaj prostor se turistički artikulira kao splet jedinstvenih kulturološko povijesnih elemenata koji su generator dodatnih prihoda i novih sadržaja kroz koordinirano turističko upravljanje destinacijom i partnerstvom sa poljoprivrednicima i drugim općinama. Na taj način grad omogućuje i postavlja odgovoran turistički okvir razvoja čime potiče stanovništvo da ostvari društveno ekonomske koristi razvoja grada, a u najboljem interesu dobrobiti lokalne zajednice

4. RAZVOJ POTENCIJALA TURISTIČKE DESTINACIJE GRADA OTOČCA Prioriteti i mjere razvoja potencijala turističke destinacije Grada Otočca 2019.- 2023.: PRIORITET 4.1.: Razvoj ljudskih i institucionalnih kapaciteta za razvoj turizma Mjera 4.1.1. Izraditi i implementirati obrazovni program turističke edukacije (za postojeće i početničke kadrove) Mjera 4.1.2. Razvoj i unapređenje kapaciteta svih subjekata u turizmu i uvođenje certifikata kvalitete – naročito ugostiteljstva kroz gastro brend

PRIORITET 4.2.: Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije Mjera 4.2.1. Razvoj selektivnih oblika turizma – agro turizma i izgradnja osnovne infrastrukture za razvoj novih oblika turističke ponude uz prioritet zaštite okoliša i održivi razvoj Mjera 4.2.2. Očuvanje prirodne, kulturne i tradicijske baštine kao temeljnog resursa za razvoj turizma - Poticati razvoja turizma i ugostiteljstva na ruralnom području radi jačanja demografske slike ovog izrazito malo naseljenog područja zbog surove klime i uvjeta života.

VIZIJA razvoja turizma na području Grada Otočca 2023. godine Turizam područja Grada Otočca zasniva se na razvoju ruralnih područja u sinergiji sa poljoprivrednom proizvodnjom, i sa prirodnim i kulturnim resursima te njihovom korištenju na održiv način. Turisti će na naše područje dolaziti radi prirodnih, rekreativnih i kulturnih atrakcija u susret s iskonskim netaknutim prirodnim okolišem, mirom i opuštanjem uz bogatu ponudu doživljaja zasnovanim na autohtonosti i poštivanju prirode. Turistička će sezona trajati čitavu godinu, uz špicu sezone u proljetnim, ljetnim i jesenskim mjesecima. Područje će postati odredište gostiju bolje platežne moći, ljubitelja prirode i aktivnog odmora, gurmana i rekreativaca, vikendaša i romantičara.

24

Turizam će ostvarivati visoke stope povrata kapitala uz pružanje kvalitete doživljaja u očuvanom krajoliku. Turističke će aktivnosti djelovati na šire gospodarstvo povećavajući tako kvalitetu života lokalnog stanovništva. Turistički razvoj se temelji na sljedećim oblicima selektivne ponude: RIBOLOVNI TURIZAM; AGROTURIZAM; TRANZITNI TURIZAM; PRIRODI BLIZAK TURIZAM; GASTROTURIZAM; TURIZAM ZASNOVAN NA ROMANTICI; SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM; AVANTURISTIČKI TURIZAM. Ponuda turizma Grada Otočca: 1. TURIZAM ZASNOVAN NA ROMANTICI - turizam događaja (manifestacije, susreti, folklor) 2. AGROTURIZAM - kamping turizam 3. RIBOLOVNI TURIZAM - lovni turizam 4. PRIRODI BLIZAK TURIZAM - avanturistički turizam 5. TRANZITNI TURIZAM - dodatni sadržaji zabave 6. GASTROTURIZAM - kulturni turizam 7. SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM - golf – wellness 8. OBITELJSKI TURIZAM - vikend dolasci – izleti

III. TURISTIČKI RAZVOJNI KAPACITETI POVRŠINE ZA TURISTIČKO-UGOSTITELJSKU I ŠPORTSKO REKREACIJSKU NAMJENU Površine za turističko-ugostiteljsku i športsko rekreacijsku namjenu na prostoru Grada su:  Ugostiteljsko turistička namjena - hotel (T1), kamp (T3), restoran (T4)  Športsko-rekreacijska namjena: o golf igralište (R1), rekreacija (R2), zimski športovi (R3), o streljana s pratećim sadržajima (R6)

Tablica 5. Površine za turističko-ugostiteljsku i športsko rekreacijsku namjenu na prostoru Grada Otočca Naselja Ugostiteljsko turistička Športsko rekreacijska namjena(T1-T3-T4) u ha namjena (R1-R2-R3) u ha Čovići 0,83 Gorići 11,94 Kuterevo 4,42 Lipovlje 2,65 Otočac 3,45 13,32 Podum 25,78 Prozor 4,62 0,62 Sinac 89,13 Ukupno 13,32 143,44 Izvor: Prostorni plan Grada Otočca a) Turisticko-ugostiteljska zona u Otočcu T1 i T3 – hotel sa pratećim sadržajem i kamp, 3,45 ha; b) Turisticko-ugostiteljska zona uz rijeku Gacku (Konjušnica - k.o. Prozor) T1 – hotel sa pratećim sadržajem – 4,62 ha; c) Turističko-ugostiteljska zona Čovići T4 - građevine sa sadržajima ugostiteljstva, zabave i rekreacije bez smještajnih kapaciteta – 0,83 ha; e) Kamp (T3) – Kuterevo – volonterski kamp, 4,42 ha; f) Golf igralište (R1) – Sinac - Podum - 115 ha; 25

IX. PROCJENA INVESTICIJA U TURIZAM Definiranjem i izgradnjom smještajnih kapaciteta određuje se pravac turističkog razvoja Grada Otočca u periodu od 2019. do 2023. godine. Procjenjuje se da bi ukupna investicija mogla biti: Hoteli – 150 ležaja –; Planira se izgradnja hotela sa 4 zvjezdice. Okvirni troškovnik sa ukupno 150 kreveta x 43 m2/krevetu = 6450 m2 BRP (bruto razvijene površine) Tip građevine: Hoteli ; Bruto površina 6450 m2; Okvirni troškovi 6.300 kn/m2; Okvirni troškovi ukupno: 40.635.000 kn Autokamp – 200 ležaja; Planira se izgradnja autokampa sa 4 zvjezdice Okvirni troškovnik za kamp sa ukupno 200 kreveta x 10 m2/krevetu = 2.000 m2 BRP (bruto razvijene površine), Tip građevine: autokamp; Bruto površina 2.000 m2; Okvirni troškovi 3.200 kn/m2; Okvirni troškovi ukupno: 6.400.000 kn; Ukupno investicija: 47.035.000 kn.

2.6.1.7. Strategija razvoja turizma Ličko – senjske županije 2020 – 2025.

VIZIJA turizma Ličko – senjske županije Jedinstven i neponovljiv boravka u ekološki očuvanom prostoru kroz razvoj održivog turizama u interesu turista, poduzetnika i stanovnika

MISIJA turističkog razvoja Ličko-senjske županije predstavlja temelj operacionalizacije razvoja turizma. Dobro organizirana i konkurentna turistička regija koja osigurava prosperitet svim stanovnicima Ličko-senjske županije.

STRATEŠKI CILJEVI Strateški cilj 1. Učinkovito upravljanje turističkim razvojem Strateški cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Strateški cilj 3. Tržišna valorizacija turističkih proizvoda Strateški cilj 4. Povećati tržišnu prepoznatljivost

(1) Da bi se uspostavio učinkovit sustav za upravljenjem turističkim razvojem potrebno se usmjerini na:  Unapređenju svijesti dionika turističke ponude i lokalnog stanovništva o potrebi zaštite okoliša  Razvoju sustava evidentiranja turističkih proizvoda i atrakcija  Određenju nosivosti kapaciteta i kvalitete okoliša  Umrežavanje dionika turističkog sustava  Jačanju kapaciteta za upravljanjem razvojem turističkih destinacija na razini županije  Upravljanju i podizanju kvalitete turističkih sadržaja u zaštićenim dijelovima prirode  Razvoju sustava cjeloživotnog obrazovanja sukladno potrebama turističkog tržišta  Razvoju ekološkog poslovanja u svim oblicima

26

 Poticanju korištenja obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti u turizmu  Poboljšanju učinkovitosti i umrežavanju rada javne vlasti u cilju stvaranja pozitivnog odnosa prema turističkim razvojnim mogućnostima i implementacije strategije razvoja tuizma  Stvaranju sustava poslovnog povezivanja turističkih poduzeća sa poljoprivrednim i ostalim proizvođačima

1.1.Mjere: 1.1.1. Razvoj upravljačkih kapaciteta 1.1.2. Investiranje u razvoj turističkih proizvoda

Projekti u funkciji učinkovitog upravljanja turističkim razvojem

1. Promocija poduzetničkih mogućnosti u turizmu lokalnom stanovništvu 2. Senzibilizirati nositelje javne vlasti o turističkim razvojnim mogućnosti i strategiji razvoja turizma 3. Stvoriti informatičku podlogu za sustavan razvoj turističkih proizvoda (katastar turističkih atrakcija i resursa) 4. Sustav financijskih i drugih poticaja 5. Povezivanje turističkih poduzeća s poljoprivrednim i ostalim proizvođačima

(2) Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma obuhvaća:  Provođenje promocije o važnosti održivog razvoja turizma i potrebi interkulturalnog komuniciranja  Stvaranje preduvjeta za učinkovitu realizaciju poduzetničkih projekata koji se temelje na održivom razvoju turizma  Poticanje novih znanja i tehnologija te inovacija u poduzetničkim aktivnostima u razvoju održivog turizma  Stvaranje preduvjeta za financiranje projekata komunalne infrastrukture iz sredstava EU fondova  Stvaranje preduvjeta za financiranje rekonstrukcije postojećih i izgradnju novih smještajnih kapaciteta u kojima će se podizati energetska učinkovitost poticati korištenje obnovljivih izvora energije  Kontinuirana podrška poduzetničko- razvojnim inicijativama ( nove vrste smještajnih objekata, ruralni turizam, lokalna gastronomija, ponuda suvenira, zanati) koje se isključivo temelje na održivom razvoju turizma.

2.1. Mjere 2.1.1. Infrastruktura u funkciji turističkog razvoja 2.1.2. Unapređenje postojeće turističke infrastrukture 2.1.3. Razvoj nove turističke infrastrukture

27

Projekti u funkciji stvaranja infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma 1. Komunalna infrastruktura 2. Ceste 3. Plaže – riječne, jezerske, morske 4. Nautika 5. Sportsko rekreativno bazensko-wellness kompleks 6. Panoramsko tematske ceste – signalizacija, vidikovci, tematizirane (med, krumpir, voće) 7. Planinarski domovi i skloništa 8. Unapređenje smještaja s poticajima za podizanje energetske učinkovitosti i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije i recikliranja 9. Mobilnost posjetitelja u velebitskom području (prometna studija kretanja posjetitelja, povezivanja s prijemnim punktovima PP Velebit i NP Sjeverni Velebit) 10. Kongresni kapaciteti 12. Smještajni kapaciteti poštujući ekološke principe 12. Regionalni centri / info centri – Plitvice, Brinje, Senj 13. Unapređenje infrastrukture za sportski ribolov 14. Infrastruktura za zimske sportove (sanjkališta, nordijsko skijanje)

(3) U svrhu tržišne valorizacije turističkih proizvoda posebnu pažnju treba posvetiti:  Upravljanju i podizanju razine kvalitete turističkih sadržaja  Podizanju kvalitete turističke ponude  Razvoju različitih visokokvalitetnih turističkih doživljaja zasnovanih na raznolikosti prirodnih i kulturnih resursa kojima se osigurava turistička aktivnost tijekom cijele godine  Stvaranju novih i inovativnih turističkih doživljaja i/ili proizvoda proizašlih iz uspostavljanja turističkog lanca vrijednosti na području Ličko-senjske županije  Uvođenju novih proizvoda i doživljaja koji bi smanjili ovisnost turizma Ličko- senjske županije o suncu i moru kao turističkom proizvodu (Zrće/Novalja) i smanjiti pritisak izletnika / jednodnevnih posjetitelja na Nacionalni park Plitvička jezera  Stvoranju pretpostavke za vremenski i geografski proširenje turističke potražnje za područje Novalje i Velebitskog primoraj  Razvoju visoko kvalitetnih i ekološko održivih smještajnih kapaciteta unutar zaštićenih dijelova prirode  Povećanju atraktivnosti planinarskog turizma  Stvaranju uvjeta za razvoj touring turizma  Razvoju suvremenog kampinga

3.1. Mjere:

3.1.1. Podizanje tržišne spremnosti postojećih proizvoda

3.1.2. Priprema za tržište novih proizvoda

28

Projekti u funkciji tržišne valorizacije turističkih proizvoda 1, Povećanje atraktivnosti planinarskog turizma 2. Revizija cikloturističkih staza i njihova prilagodba širem spektru korisnika 3. Vremenski i geografski proširiti potražnju područja Novalje i Velebitskog primorja 4. Plan razvoja obilaska automobilom/motorom (touring) 5. Osmisliti turističke pakete proizvoda za dnevni, vikend i tjedni boravak

(4) U cilju postizanja tržišne prepoznatljivosti turističkih proizvoda Ličko-senjske županije nužno je posebnu pažnju posvetiti:  Poticanju novih znanja, novih tehnologija i inovacija u turizmu  Proširivanju palete turističkih proizvoda i njihove prostorne distribucije, s naglaskom na proizvode više dodatne vrijednosti  Uspostavi sustava kreiranja novih i unapređenja postojećih proizvoda  Tržišnom repozicioniranju i stvaranju imidža sredstvima djelotvorne komercijalizacije ključnih turističkih doživljaja i proizvoda  Uspostavi djelotvornog i koordiniranog pristupa marketingu i koordiniranim naporima u prodaji  Unapređenej promocije s naglaskom na marketing proizvoda i učinkovitiju primjenu ICT-a  Smanjenju oslanjanja na mali broj dosadašnjih tržišta, tržišnih segmenata i distribucijskih kanala

4.1.Mjere 4.1.1. Sustavna i ciljana promocija destinacije 4.1.2. Promocija proizvoda posebnih interesa

Projekti u funkciji tržišne prepoznatljivosti turizma Ličko – senjske županije 1. Strategija promocije s naglaskom na e-kanale 2. Operativni marketing plan za planinarski turizam 3. Operativni marketing plan za cikloturizam 4. Operativni marketing plan sportskog ribolova 5. Operativni marketing plan Velebitskog primorja i Novalje

Središnji identitet Ličko – senjske županije moguće je sublimirati u četiri riječi: priroda, sloboda, voda i aktivnosti.

Čista priroda, prostranstva - u kojim se svaki namjernik osjeća slobodan i nesputan – velike količine prirodno čiste vode - koja stvara svjetski poznate atrakcije – i mogućnost brojnih aktivnosti u toj čistoj prirodi to su obilježja Ličko – senjske županije s kojima se ona predstavlja "turističkoj publici" i poziva ih da posjete i uživaju u ovom visokovrijednom i zaštićenom prostoru.

29

2.6.2. Gospodarske djelatnosti Svojim geoprometnim položajem te poduzetničkom tradicijom, Grad Otočac značajno je poslovno središte Ličko – senjske županije. Prirodni resursi, pri čemu su najznačajniji vodni resursi rijeke Gacke ali i šumska bogatstva i površine namijenjene ekološkoj poljoprivredi, preduvjet su razvoja brojnih gospodarskih aktivnosti na području Grada Otočca. Posebne mogućnosti razvoja gospodarskih aktivnosti omogućava dobra cestovna povezanost sa glavnim poslovnim centrima Republike Hrvatske kao što su Zagreb, Rijeka i Zadar. Poljoprivreda i stočarstvo kao gospodarske djelatnost imaju značajan udjel u strukturi gospodarstva Grada Otočca. Oni egzistiraju na malim obiteljskim gospodarstvima mješovitog tipa, stočarstvo / ratarstvo, i ne pružaju učinak onakve razine kao što to iskazuju veća poljoprivredna gospodarstva koja su u mogućnosti primijeniti suvremenije agrotehničke mjere. Međutim prerada poljoprivrednih proizvoda je slabo zastupljena. Boljim korištenjem proizvodnih kapaciteta, uz primjenu suvremenih tehnoloških dostignuća, te odgovarajuću institucionalnu podršku potaknuo bi se i život i rast poljoprivredne proizvodnje. Posebnu pažnju Grad Otočac poklanja razvoju i revitalizaciji gospodarstva na svom području, posredstvom razvojnih dokumenata i poticaja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Pored tradicionalnih obrta sve više rastu potrebe za modernim uslužnim obrtima i subjektima suvremenih tehnologija koji mogu znatno dinamizirati razvoj gospodarstva na području Grada Otočca. Formiranje turističke ponude na obiteljskim gospodarstvima te korištenje raspoloživih prirodnih potencijala uz ekološku poljoprivrednu proizvodnju zdrave hrane, može biti značajan impuls za razvoj ruralnog / agroturizma. Bogatstvo prirodnih resursa, blizina nacionalnih parkova, parkova prirode i velikih urbanih centara, stvara preduvjete za razvoj, osim turizma na obiteljskom gospodarstvu, i drugih oblika turizma kao što su: lovni turizam, ribolovni turizam, cikloturizam, planinarenje i šetnja u čistoj prirodi ali i turizam na vodi i zraku. Preduvjete za razvoj brojnih gospodarskih aktivnosti na području Grada Otočca čine Radne zone Brloška Dubrava, Bukovljane, Staro selo i Špilnik. Na području Grada Otočca u 2017.god.registrirano je ukupno 134 gospodarskih subjekata članica HGK sa 857 zaposlenih i 172 obrtnika sa oko 250 zaposlenih. Nekad industrijski najrazvijeniji grad u regiji, danas je otvoren stranim investitorima, a poduzetničke aktivnosti nastoje se intenzivirati aktualnom izgradnjom poslovne zone na Špilniku. Time se potiče otvaranje radnih mjesta, ali i zaustavljanje depopulacije, što je izrazito demografsko obilježje i ovog dijela regije. Dijelom i zbog zaustavljanja tog trenda te zbog zadržavanja mladih ljudi, u Otočcu je 2001. utemeljen Upravni odjel Veleučilišta u Rijeci koji danas djeluje u okviru Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću, pa je Otočac, radom tog odjela, uz predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i grad visokoškolskog obrazovanja. Grad Otočac postao je otvoreniji i komunikacijski povezaniji s ostatkom Hrvatske izgradnjom autoceste, koja je otvorena 2004. godine, čime se riješio dugogodišnji problem prometne izoliranosti te stvorili preduvjeti za njegovu modernizaciju i ubrzaniji razvoj.

30

2.6.3. Zdravstvene ustanove Na području Grada djeluje Dom zdravlja Otočac, jedna privatna ordinacija opće medicine, jedna ginekološka ordinacija i jedna privatna pedijatrijska ordinacija. Uz navedeno na području Grada Otočca djeluje pet privatnih stomatoloških ordinacija.

2.6.4. Povijesno - kulturni i turistički resursi Grada Otočca Grad Otočac središte je cijelog područja Gacke. Prvi se put spominje na Baščanskoj ploči (1100.g.). U to je vrijeme benediktinski samostan Sv. Nikole u Otočcu bio povezan sa samostanom Sv.Lucije u Baškoj na otoku Krku. Prema povijesničarima, smatra se da je knez Borna početkom 9. stoljeća imao jedno od svojih sjedišta u Otočcu. Otočac svoj naziv i opstanak duguje riječkom otoku. Otočac (mali otok) se sve do 18. st. nalazio na prirodnom otočiću usred rijeke Gacke, utvrđen zidinama i kulama. To ga je činilo neosvojivim i u svojoj dugoj povijesti Otočac nikada nije bio zauzet. Ostali žitelji gradili su na rijeci Gackoj sojenice u blizini utvrđenog grada, pa su mještani međusobno fizički komunicirali samo čamcima. Prva sačuvana darovnica o Otočcu datira iz 1300. godine kad napuljski kralj Karlo II. daruje zemlju i grad Otočac Dujmu II. knezu krčkom. Knezovi Krči, kasnije nazvani Frankopanima, dali su utvrditi grad, gradili su crkve i poticali kulturu i pismenost. Tijekom tri stoljeća knezovi Krčki su boravili u Otočcu: Dujam II, Fridrik III, Žigmund (Sigismund) i Martin Frankopan. Za vrijeme Žigmunda, Otočac je doživio svoj procvat. Papa Pio II. utemeljio je 5. ožujka 1460. godine Otočku biskupiju, kolegijalnu crkvu sv.Nikole uzdigao u katedralu, a Otočac je dobio papinskom poveljom status grada (civitas). Vojno krajiška uprava sagradila je 1619. godine iznad Otočca na istoimenom brežuljku utvrdu Fortica i time konačno spriječila Turke da zauzmu Otočac i prodru prema Primorju i Senju.

Otočac se počinje razvijati i izvan gradskih zidina tek sredinom 18. st. Kad se je turska opasnost smanjila i kad je postao sjedište Otočke pukovnije, Carica Marija Terezija učinila je grad 1746. velikim trgovištem. Već je 1727. osnovala u Otočcu trivijalnu školu, a 1782. krajišku glavnu školu. U drugoj polovini devetnaestog stoljeća, odnosno 1870. godine dječačka škola pretvorena je u građansku školu. Hrvatski general Nikola Maštrović 1844. godine u gradu je osnovao kazalište koje je davalo predstave na njemačkom i hrvatskom jeziku. Godine 1873. ustanovljena je narodna čitaonica koja djeluje sve do danas, a koju je podupirao i veliki hrvatski mecena, biskup Josip Juraj Strossmayer.

Rijeka Gacka grad dijeli na Gornji i Donji grad. Središte je Gornjeg grada crkva Presvetog Trojstva, prostrana jednobrodna građevina sa zaobljenim svetištem i sa tri bočne kapele sa svake strane. U crkvi je bilo sedam kasno-barokno-klasicističkih oltara, propovjedaonica, krstionica i nadgrobne ploče iz 18. st. (obitelji Degoricija). Od oltarnih slika ističe se Raspeće M. Shiedera iz 1867. g. Ova se crkva spominje 1684., no vjerojatno je mnogo starija. Pretpostavlja se da je sagrađena na ostacima nekadašnje benediktanske crkve sv. Nikole, koja je za vrijeme Otočke biskupije bila katedralom. U otočkoj župi čuva se pečat otočkog biskupa Petra Andreisa, mitra jednog od otočkih biskupa iz 15. st. I urbari s početka 18. st. U Donjem gradu 1723.g. sagrađena je u Poljicima jednobrodna kapela Blažene Djevice Marije. Mnogo je manja poligonalna kapelica Sedam žalosti Blažene Djevice Marije iz 1725.g. na brdu Fortica

31

U Otočcu djeluje Muzej Gacke za Otočac i širu okolicu. Smješten je u spomen-domu I. zasjedanja ZAVNOH-a (spomenik I. kategorije). Muzej djeluje već nekoliko desetljeća kao kulturna ustanova čija je zadaća skupljanje, čuvanje, sređivanje, proučavanje, prezentiranje i objavljivanje muzejske i povijesno kulturne građe cijele Gacke. Četiri stalna postava čuvaju arheološke nalaze iz Pećine u Lešću, nalaze iz pećine Bezdanjača kod Vrhovina i bogatu japodsku zbirku bakrenih, staklenih i jantarnih ukrasa. U muzeju je najveća zbirka slika, crteža, dokumenata i uporabnih predmeta akademskog slikara Stojana Aralice podrijetlom iz Otočca. O povijesti Otočca i okolice svjedoči zbirka dokumenata Otočac kroz stoljeća i postav 133. Otočke brigade iz razdoblja Domovinskog rata. Muzej ima etnološku zbirku vrijednih predmeta te postav od osamdesetak plemićkih grbova iz Gacke.

U gradu Otočcu je zanimljivo pogledati stari kameni most iz 1876. g. na rijeci Gackoj i fasade građanskih kuća iz razdoblja Vojne granice (19. i početak 20. stoljeća). Sliku suvremenog Otočca izmijenile su i graditeljske intervencije u njegovo stoljetno urbano tkivo. Obnovljena je povijesna urbana jezgra devastirana u Domovinskom ratu 1991., redizajniran gradski park u skladu sa suvremenim parkovno - arhitektonskim rješenjima. Godine 2002. suvremeno je uređena nova gradska tržnice, te prostor nove Narodne knjižnice. Izgradnjom nove sportske dvorane svim građanima, a osobito mladima pružila se mogućnost bavljenja sportom i drugih sportskih sadržaja kao i održavanja kulturnih manifestacija. Prirodni i kulturno-povijesni elementi polazne su točke u kreiranju budućeg turističkog proizvoda Gacke i Grada Otočca. Kulturno-povijesna baština vrlo je bogata, a turistički potencijalno najinteresantniji resursi prikazani su u tablici .6.

Tablica 6. Kulturno – povijesni resursi Grada Otočca

1. Mlinice, vodenice – Žagrović vrilo – SINAC 2. Majerovo vrilo, Tonkovića vrilo - SINAC 3. Gusić grad – srednjovjekovna utvrda iznad ponora Gacke – BRLOG 4. Rajanov Grič – svetište boga Mithre (antika ) - ČOVIĆI 5. Stari grad Dabar - ruševine srednjovjekovnog grada s cilindričnim kulama na uglovima – DABAR , 6. Crkvina, „Avendo“, japodsko-rimsko naselje – KOMPOLJE 7. Arheološka zona oko crkve - antika - KOMPOLJE 8. Gromača – papovijesni grobni humci – tuneli – LIČKO LEŠĆE 9. Crkva sv. Franje Asiškog – LIČKO LEŠĆE 10. Vrilo - SINAC 11. Župna crkva sv. Trojstva – OTOČAC 12. Parohijska crkva sv. Georgija – OTOČAC, 13. „Fortica“, utvrda izgrađena 1619. god. za obranu od Turaka – OTOČAC, 14. Stari grad 13. st. – OTOČAC, 15. Oltari-Kraljev Stolac, svetište boga Mithre – PROZOR 16. Veliki i mali Vital, prapovijesno japodsko naselje – PROZOR 17. Arupium, antičko naselje – PROZOR 18. Svetište Majke Božje od Krasna – KRASNO

32

Navedeno bogatstvo kulturnih i vjerskih spomenika je relativno malo valorizirano u ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti u Gradu Otočcu i okolici. Arheološka istraživanja i nalazi potvrđuju važnost ovog područja od prapovijesti, preko antike do srednjeg vijeka. Sagleda li se ukupnost arheološke baštine na području Grada Otočca i okolice, može se zaključiti da je ovo područje od izuzetnog značaja. Uz spomenute kulturne vrijednosti, posebice se u turizmu moraju iskoristiti običaji, folklor, mitovi i legende područja Gacke doline jer turizam osim materijalnih, opipljivih elemenata, čine i doživljaji, odnosno dobra priča.

2.6.5. Sportsko – rekreativni objekti Na području Grada Otočca u funkciji je nogometno igralište, standardnih dimenzija na kojem se odigravaju nogometne utakmice.Takođe postoje i afaltno igralište za male sportove kao i dva malonogometna igrališta u sklopu Osnovne škole Zrinskih i Frankopana i Srednje škole Otočac. U Prozoru djeluje teniski klub „Gacka“ čiji članovi svoje rekreativne aktivnosti ispunjavaju na svojim teniskim terenima. Također, postoje i dva teniska igrališta, u sklopu ugostiteljskog objekta „Majsić“ u Čoviću. Za ljubitelje boćanja, boćališta se nalaze u sklopu ugostiteljskog objeta „Lika“ i „Bistro Dine“. Školske sportske dvorane djeluju u sklopu osnovne škole Zrinski i Frankopani i Srednje škole Otočac. Jedan od najznačajnijih sportskih obekata je Gradska športska Dvorana, koja stvara preduvjete za održavanje sportskih ali i društvenih događanja sa veći brojem sudionika i promatrača.

2.6.6. Biciklističke staze i moto rute Posredstvom biciklističkih staza i sustava cikloturizma Ličko – senjske županije i Grada Otočca omogućava se individualan pristup gostima, da sa biciklom upoznaju prirodu, kulturu , tradiciju i gastronomiju ovog područja. Grada Otočac sa širom okolicom pruža izuzetnu raznolikost krajolika na svojem prostoru kada su u pitanju moto rute. Na moto rutama Grada Otočca izmjenjuju se planinska područja, guste crnogorične šume i dolina rijeka Ogrljena zelenilom. Pojedine moto rute na području Ličko – senjske županije i Grada Otočca spadaju u top 10 moto destinacija u Europi

Tablica 7. Biciklističke staze i moto – rute

Vrsta Atrakcija Biciklističke Otočac – Gacka staze Staza TRI JEZERA ( 30,8 km) start / cilj Vivoški most Staza DABALJSKA BREVIJARA (37,3 km) start/cilj Škare Staza URSA MAJOR ( 34,7 km) start / cilj Vivoški most Staza BARKANOVA STAZA ( 42,6 km) start / cilj Otočac Staza JURJEVSKE STIJENE ( 34,7 km) start/cilj Vivoški most Staza HAJDUČKE DRAGE ( 52 km) start / cilj Gr.park Otočac Moto rute Ruta ŽUTA LOKVA – SENJ – SVETI JURAJ – KRASNO – KOSINJ - LIČKO LEŠĆE – OTOČAC – ŽUTA LOKVA Ruta OTOČAC – VRHOVINE – HOMOLJAC – VRELO KORNIČKO – KORENICA – BUNIĆ – ŠIROKA KULA – LIČKI OSIK – PERUŠIĆ - OTOČAC

33

2.6.7. Turističke staze, putovi i ceste Turističke staze putovi i ceste osnovna je infrastruktura za valorizaciju aktivnih oblika turizma kao što su: planinarenje, pješačenje u prirodi cikloturizam i pojedine ceste koje su tematizirane pojedinim autohtonim i atraktivnim proizvodima. Ovi objekti na poseban način privlače turiste i potiču da se oni osobno uključe u upoznavanje okruženja ali i da oblikuju proizvode koji mogu zadovoljiti posebne potrebe turista.

Tablica 8. Turističke staze, putovi i ceste

Vrsta Atrakcija Pješačke staze PREMUŽIĆ STAZA (57 km); iz smjera Senja do zaselka Oltare, a zatim do ulaska u NP Sjeverni Velebit na Babića Sići, makadamskom cestom do parkirališta ispod planinskog doma Zavižan (1594 m) Poučne staze PERUŠIĆ I PP GRABOVAČA Poučna staza ČOVJEK I KRŠ RISOVAC (861 m) Poučna staza TRAGOVIMA MIRKA MALEZA Planinarske ture SJEVERNI VELEBIT – planinarski dom ZAVIŽAN (1.594 m) polazna je točka za obilazak svih vrhova u neposrednoj blizini, a to su: Zavižanska kosa (1.620 m), Veliki Zavižan (1.667m), Buljma (1.451m), Alančić (1.612m), Pivčevac (1.676m), Mali Rajinac (1.699 m), Zečjak (1.622 m), Lubenovac (1.265m) SREDNJI VELEBIT KIZA (1.274 m) pristup Baške Oštarije ŠATORINA (1.624 m) pristup iz mjesta Krasno OTOČAC I GACKA DOLINA MARKOVIĆ RUDINE (1.105 m) iz smjera Gospića (35 km) do željezničke postaje Ličko Lešće STAZA GODAČA (1.013 m) prilaz mjesto Sinac u Gackoj dolini STAZA PONOS (828 m) Kuterevo 2 km od ceste Otočac – Krasno Planinarski domovi Planinarsko dom „Zavižan“ Planinarska kuća „Miroslav Hirtz“ Planinarska kuća „Alan „ Kuća „Krasno“ – Krasno Skijalište i sanjkalište MUKINJE Cesta sira Cesta sira Ličko – senjske županije u koje je uključeno 23 proizvođača sira (sirane i OPG) Otočac, Krasno, Brinje, Gospić, Korenica

2.6.8. Turistički kadrovi Obrazovne institucije na području Grada Otočca, koje u svojim obrazovnim programima imaju određena turistička usmjerenja je Srednja škola Otočac. Srednja škola Otočac svoj program zanimanja ekonomist temelji na ekonomiji, trgovini i poslovnoj administraciji. Također i četverogodišnji program zanimanja – poslovni tajnik temelji se na ekonomiji, trgovini i poslovnoj administraciji. Uz navedeno, u sastavu Veleučilišta Nikola Tesla djeluje i Upravni studij , koji uz opći program visokog obrazovanja društvenog usmjerenja, posredstvom nekoliko kolegija, ima poveznicu sa turizmom.

2.6.9. Turističke agencije Na području Grada Otočca djeluje 3 turističke agencije. Turističke agencije se bave posredovanjem u plasmanu privatnog smještaja na turističkom tržištu i organizacijom izleta na lokalnoj ili regionalnoj razini kao i realizacijom programa aktivnog odmora. 34

Primjetan je proces „preoblikovanja“ turističkih agencija u DMC agencije, ali ne u onoj mjeri, gdje bi se na profesionalniji način valorizirali atraktivni elementi turističke ponude Grada Otočca. Ipak, gostima se sve više omogućava uključivanje u agencijske tematske programe kao što su adrenalinske ture (kanuing, safari ture), pješačke ture, cikloturizam, motobike skupovi, gastro ture, i doživljaji u zaštićenim dijelovima prirode.

2.6.10. Turistička zajednica, turističke informacije i promidžbeni materijali Turistička ponuda Grada Otočca promovira se turističkom tržištu različitih informacijama, medijima i sredstvima informiranja. Turistička zajednica Grada Otočca posredstvom svojeg portala www.tz-otocac.hr pruža detaljne informacije za planiranje i realizaciju turističkih posjeta kao i bavljenjem različitim aktivnosti za vrijeme boravka turista. Stranica TZ Grada Otočac strukturirana je prema pojedinim modulima i to: „Home“, „Otočac“, „Gacka“, „Vodič“, „Dokumenti“, „Info“ i „Kontakt“. Modul „Home“ pruža osnovne informacije o događajima koji su vezani uz aktivnosti Turističkog ureda. Modul „Home“ pruža mogućnost direktnog kontakata sa uredom Turističke zajednice, prezentira katalog smještaja, virtualna šetnja, aktivni odmor, ribolov i pruža informacije kako doputovati u Otočac posredstvom prometne infrastrukture. Modul „Otočac“ pruža cjelovit presjek razvoja Otočca kroz njegovu povijest do današnjih dana. Modul „Gacka“ pruža informacije o Muzeju Gacka, Povijesti Gacke, Kulturno-povijesnoj baštini i Ribolovu na Gacki. Modul „Vodič“ pruža detaljne informacije turistima i namjernicima posredstvom podmodula „Kako do nas“, „Aktivni odmor“, „Za posjetiti“, “Fotogalerija“, „Gačanski park“. Modul „Korisne informacije“ pruža detaljni pregled svih dionika turističkog sektora i svih relevantnih organizacija na području Grada Otočca. Modul „Kontakt“ pruža vizualne informacije posredstvom aktivne karte i elektronske pošte.

Od tiskanih materijala je najznačajnija turističko – promotivna edicija Katalog smještaja u kojoj se detaljno, uz fotografije, podatke o kapacitetima i kontakt , daje pregled svih važnijih smještajnih kapaciteta na području Grada Otočca i to za: četiri hotela, jedan hostel, 35 apartmana u obiteljskim kućama, 9 kuća za odmor, 3 seoske kuće za odmor i 18 kuća koje raspolažu sobama za iznajmljivanje. S obzirom na financijski kapacitet kojim raspolaže Turistička zajednica Grada Otočca, ova institucija postiže izuzetne rezultate u stvaranju turističkog ambijenta na području svojeg djelovanja i posebno u prezentaciji turizma Otočca na međunarodnom turističkom tržištu.

2.6.11. Turistička educiranost lokalnog stanovništva Na području Grada Otočca intenzivira se razvoj turizma povećanjem kapaciteta u hotelskom i obiteljskom smještaju kao i aktiviranjem programa razvoja turizma (aktivni odmor, cikloturizam,). Od nedavno pokreću se kreativni i pronicljivi poduzetnici koji počinju valorizirati izuzetno vrijedne turističke resurse i atrakcije. Stvaraju se novi turistički proizvodi koji su prepoznati na turističkom tržištu i koje prati povećanje smještajnih kapaciteta. Kod lokalnog se stanovništva postepeno stvara svijest o pogodnostima koje sa sobom donosi turizam, ali i uviđaju se i zahtjevi koje turizam postavlja pred lokalno stanovništvo.

35

Posredstvom atraktivnosti i tržišne domicilnog turističkog proizvoda, lokalno je stanovništvo spoznalo da se posredstvom turizma može riješiti ili poboljšati njihov ekonomski položaj. Nasuprot tome, turisti od lokalnog stanovništva, osim kreativnih sposobnosti u osmišljavanju svoje ponude, očekuju određenu razinu usluge koja se odražava kroz gostoljubivost, uređenost objekta i njegovog okruženja kao i visoko ekološku osviještenost stanovništva, jer upravo oni žive na području gdje je trećina cjelokupnog prostora određena kao posebno zaštićeni dijelovi prirode – nacionalni parkovi i parkovi prirode.

Na područjima gdje je već desetljećima turizam prisutan postoji viša razina educiranosti lokalnog stanovništva jer se oni na direktan (zapošljavanjem u subjektima turističkog sektora) ili indirektan (zapošljavanjem u turizmu pratećim djelatnostima) način susreću sa pozitivnim i negativnim učincima turističkog razvoja. Na drugim područjima proces edukacije lokalnog stanovništva odvija se intenzitetom kojeg nameće sam razvoj turizma.

Međutim, bez obzira na dostignutu razinu edukacije lokalnog stanovništva potrebno je otvarati stalno nove procese i metode edukacije lokalnog stanovništva Grada Otočca, imajući na umu izuzetnu dinamiku razvojnih procesa koji se događaju na međunarodnoj turističkoj sceni. Procese edukacije lokalnog stanovništva potrebno je provoditi na samom ishodištu, kroz obrazovne institucije, ali i kroz aktivnosti lokalnih turističkih zajednica i ostalih subjekata javnog sektora a koji će stvarati pozitivno edukativno – turističko ozračje kod lokalnog stanovništva. Ti procesi po svom sadržaju trebaju, kod lokalnog stanovništva, formirati svijest što je to suvremeni turizam i koja je uloga lokalnog stanovništva u tim procesima. Posebno je potrebno naglasiti imperativ održivog razvoja, gdje je upravo prostor Grada Otočca sinonim u širem geografskom okviru za prostor održivog razvoja turizma. S obzirom na to da suvremeni turist boraveći na području Grada Otočca očekuje neposrednost sa svojim domaćinom, potrebno je u obrazovnom procesu na poseban način odrediti u najširem smislu pojam i sadržaj gostoljubivosti, uljuđenosti i domaćinskog odnosa prema gostu.

36

3. ANALIZA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA, TURISTIČKOG PROMETA I TURISTIČKOG TRŽIŠTA

3.1.Smještajni kapaciteti

Na području Grada Otočca u 2018. godini ukupno je registrirano 845 kreveta. Najviše kreveta je u objektima u domaćinstvu – 393, zatim slijedi hotelski smještaj sa 217 kreveta i kampovi sa 150 mjesta.

Tablica 9. Smještajni kapaciteti na području Grada Otočca u 2018.

Vrsta Br. Indeks Br. Indeks Br. Indeks Broj Indeks objekta smješt. 2018./ kreveta 2018./ objekata 2018. obveznika 2018. / jed. 2017. 2017. /2017, 2017. HOTELI 122 100,0 217 100,0 4 100,0 4 100,0 KAMPOVI 50 100,0 150 100,0 1 100,0 1 100,0 OBJEKTI 5 100,0 8 100,0 2 100,0 2 100,0 NA O P G OBJEKTI 142 125,6 393 133,2 94 140,3 92 137,3 U DOMAĆIN. OSTAL. 31 103,3 77 105,5 5 125,0 4 133,3 UGOST OBJ. UKUPNO 350 109,4 845 113,7 106 135,9 102 134,2 Izvor: TZ Grada Otočca

Najbrojniji smještajni kapaciteti nalaze se na području Otočca ( 551 kreveta) i na području Ličko Lešće (111 kreveta).

Tablica 10. Smještajni kapaciteti po naseljima na području Grada Otočca u 2018. god.

Naselje Br. Indeks Br. Indeks Br. Indeks Broj Indeks smješt. 2018./ kreveta 2018./ objekata 2018. obveznika 2018. / jed. 2017. 2017. /2017, 2017. Brlog 2 200,0 4 100,0 1 100,0 1 100,0 Čovići 26 113,0 66 110,0 8 133,3 8 133,3 Kuterevo 5 100,0 21 123,5 4 100,0 4 100,0 Ličko 45 97,8 111 98,2 13 92,8 11 91,7 Lešće Otočac 239 107,6 551 112,4 57 146,2 56 141,0 Podum 2 200,0 8 200,0 2 200,0 2 200,0 Prozor 16 200,0 49 222,7 12 240,0 12 240,0 Sinac 11 91,7 22 84,6 5 83,3 5 83,3 Staro 2 200,0 7 175,0 2 200,0 2 200,0 Selo (Otočac) Švica 2 200,0 6 200,0 2 200,0 2 200,0 UKUPNO 350 109,4 845 113,7 106 135,9 76 134,2 Izvor: TZ Grada Otočca

37

U promatranom razdoblju evidentiran je porast broja kreveta od 13,7 % i broj objekata za 35,9 % ali i za 34,2 % broj obveznika / subjekata koji su se uključili u turistički sektor na području Grada Otočca.

3.2.Turistički promet

Na području Grada Otočca u 2018. godini ukupno je registrirano 44.020 dolazaka turista od čega su 40.956 strani turisti. U istom razdoblju registrirano je ukupno 54.926 turističkih noćenja od čega su strani turisti ostvarili 49.487 noćenja.

Tablica 11. Turistički promet na području Grada Otočca u 2018.godini

OPIS Dolasci Indeks Noćenja Indeks turista u 2018./2017. turista 2018. 2018./2017. 2018. STRANI 40.956 104,4 49.487 105,9 DOMAĆI 3.064 149,7 5.439 159,9 UKUPNO 44.020 106,7 54.926 109,7 Izvor: TZ Grada Otočca

Najznačajniji dio turističkog prometa na području Grada Otočca realizira se u razdoblju travanj – listopad mjesec, pri čemu je najintenzivniji turistički promet u mjesecu srpnju i kolovozu.

Tablica 12. Turistički promet na području Grada Otočca I – XII 2018.god.

MJESEC Dolasci 2018. Indeks 2018. / Noćenja Indeks 2018. / 2017. 2018. 2017. Siječanj 910 110 1.066 106 Veljača 917 110 1.022 115 Ožujak 1.862 96 2038 102 Travanj 4.292 118 4.909 122 Svibanj 4.837 97 5.716 97 Lipanj 5.103 92 6.093 93 Srpanj 6.558 109 8.759 114 Kolovoz 7.615 107 10.821 109 Rujan 5.058 111 6.228 111 Listopad 4.053 116 4.943 123 Studeni 1.534 97 1.811 105 Prosinac 1.281 169 1.520 175 DOMAĆI 3.064 150 5.439 160 STRANI 40.956 104 49.487 106 UKUPNO 44.020 107 54.926 110 Izvor: TZ Grada Otočca

38

U hotelskom smještaju manje je izražena sezonalnost turističkog prometa jer su razdoblju travanj – listopad ravnomjerno popunjeni hotelski kapaciteti

Tablica 13. Turistički promet u HOTELSKOM smještaju na području Grada Otočca

MJESEC Dolasci u Indeks Noćenja Indeks 2018. 2018. 2018./2017. 2018. /2017. Siječanj 867 113 901 112 Veljača 883 111 943 113 Ožujak 1.801 96 1.904 99 Travanj 3.964 115 4.228 116 Svibanj 4.425 95 4.709 95 Lipanj 4.296 87 4.619 86 Srpanj 4.222 92 4.619 89 Kolovoz 4.463 92 4.973 87 Rujan 4.262 103 4.573 98 Listopad 3.735 112 3.951 105 Studeni 1.384 91 1.451 92 Prosinac 1.078 173 1.107 174 DOMAĆI 1.471 135 2.202 150 STRANI 33.909 98 35.776 95 UKUPNO 35.380 100 37.978 97 Izvor: TZ Grada Otočca

Turistički promet po mjesecima u privatnom smještaju na području Grada Otočca najintenzivniji je u mjesecu srpnju i kolovozu kada se ostvari 63 posto ukupnog turističkog prometa.

Tablica 14. Turistički promet u PRIVATNOM SMJEŠTAJU na području Grada Otočca

MJESEC Dolasci u Indeks 2018. / Noćenja Indeks 2018. / 2018. 2017. 2018. 2017. Siječanj 43 66 165 82 Veljača 34 87 79 155 Ožujak 61 90 134 146 Travanj 328 175 681 188 Svibanj 412 123 1.007 114 Lipanj 807 141 1.474 126 Srpanj 2.336 163 4.140 164 Kolovoz 3.152 138 5.848 139 Rujan 796 184 1.655 194 Listopad 318 215 992 356 Studeni 150 250 360 240 Prosinac 203 154 413 179 UKUPNO 8.283 147 16.322 158 Izvor: TZ Grada Otočca

39

Prema naseljima, koji su sastavni dio administrativne jedinice Grad Otočac, najveći turistički promet u 2018. godini registriran je na području Otočca ili 81 % ukupnog turističkog prometa. Slijede naselja Ličko Lešće sa učešćem od 8 % i naselje Prozor sa 3 posto u strukturi ukupnog turističkog prometa Grada Otočca.

Tablica 15. Ukupni turistički promet po naseljima Grada Otočca u 2018. godini

NASELJE Noćenja u Indeks Dolasci u Indeks Prosj.dnv. 2018. 2018. / 2018. 2018. / popunj. po 2017. 2017. krevetu (%) Brlog 310 182 188 141 21,2 Čovići 1.684 178 932 179 6,9 Kutarevo 549 97 289 120 7,2 Ličko Lešće 4.217 92 1.546 86 10,4 Otočac 44.361 107 39.507 105 22,1 Podlum 147 0,00 93 0,00 5,0 Prozor 1.796 165 836 183 10,0 Sinac 1.195 103 484 108 14,9 Staro Selo ( 405 206 105 135 15,8 Otočac) Švica 262 1378 40 308 11,9 Ukupno 54.926 110 44.020 107 17,8 Izvor: TZ Grada Otočca

U strukturi ukupnog turističkog prometa na području Grada Otočca dominira hotelski smještaj sa 69 % i privatni smještaj sa 29 %.

Tablica 16. Ukupni turistički promet prema vrsti smještaja na području Grada Otočca u 2018. godini

VRSTA Dolasci u Indeks 2018. / Noćenja u Indeks 2018. / SMJEŠTAJA 2018. 2017. 2018. 2017. HOTELI 35.380 100 37.978 97 PRIV. SMJEŠ. 8.283 147 16.322 158 KAMP 135 2700 137 2740 HOSTEL 222 169 489 151 DOMAĆI 3.064 150 5.439 160 STRANI 40.956 104 49.487 106 UKUPNO 44.020 107 54.926 110 Izvor: TZ Grada Otočca

U ukupnom turističkom prometu hotelskih smještajnih kapaciteta koji je ostvaren u 2018. godini najznačajnije je zastupljen hotel „Mirni kutak“ sa 43 % , hotel „Park“ sa 29 % i hotel „Zvonimir“ sa 2 %.

40

Tablica 17. Ukupni turistički promet po HOTELIMA na području Grada Otočca u 2018. godini

HOTELI Dolasci u Indeks 2018. / Noćenja u Indeks 2018. / 2018. 2017. 2018. 2017. „PARK“ 10.128 91 10.641 91 „MIRNI 15.807 100 16.233 98 KUTAK“ „ZVONIMIR“ 8.545 119 9.151 123 „GACKA“ 1.020 75 2.765 82 DOMAĆI 1.471 135 2.202 150 STRANI 33.909 98 35.776 95 UKUPNO 35.380 100 37.978 97 Izvor: TZ Grada Otočca

Hotelski kapaciteti ostvarili su stupanj popunjenosti od 47,9 % ili oko 180 dana pune popunjenosti a objekti u domaćinstvu 10,5 % ili oko 37 dana pune popunjenosti.

Tablica 18. Ukupni turistički promet i stupanj popunjenosti turističkih kapaciteta na području Grada Otočca u 2018. godini

VRSTA OBJEKTA Noćenja Indeks Dolasci u Indeks Prosj.dnv. u 2018. 2018. / 2018. 2018. / popunj. po 2017. 2017. krevetu (%) HOTELI 37.978 97 35.380 99 47,9 KAMPOVI 137 2740 135 2700 0,3 OBJEKTI U OPG 209 31 74 21 7,2 OBJEKTI U DOMAĆ. 15.048 153 7.889 154 10,5 OST.UGOST.OBJEKT. 1.556 316 532 194 5,5 UKUPNO 54.926 110 44.020 107 17,8 Izvor: TZ Grada Otočca

S obzirom na prirodne resurse na području Grada Otočca i Gacke najznačajniji razvojni iskorak je moguće očekivati u smještajnim kapacitetima u kampovima i objektima u OPG-ovima.

41

3.3. Emitivna turistička tržišta

Najznačajnije emitivno turističko tržište za Grad Otočac je Južna Koreja iz koje je ostvareno 19,336 noćenja ili 39,1 posto noćenja. Na drugom mjestu je tržište Hrvatske sa 5.439 ostvarenih noćenja ili 11 posto u ukupnoj strukturi turističkog prometa / noćenja na području Grada Otočca. Zatim slijede tržišta Italija ( 7,3 %), Njemačka ( 6,2 %) i Francuska (6,0 % ) u strukturi ukupnog turističkog prometa Grada Otočca.

Tablica 19. Glavna emitivna turistička tržišta za područje Grada Otočca u 2018, godini

Emitivno Dolasci Indeks Noćenja Indeks tržište / turista u 2018./2017. turista 2018. 2018./2017. Država 2018. Koreja 19.216 97,2 19.336 96,7 Hrvatska 3.064 149,7 5.439 159,9 Italija 1.729 98,1 3.594 122,0 Njemačka 1.597 104,2 3.048 112,2 Francuska 2.318 172,2 2.985 134,4 Poljska 2.119 138,1 2.507 139,4 Nizozemska 1.652 111,6 2.444 124,9 Španjolska 1.975 177,1 2.117 180.8 Belgija 606 159,1 1.018 165,5 Hong Kong 900 86,9 920 88,8 Mađarska 609 79,7 879 84,9 U K 334 70,0 875 86,9 Japan 849 66,9 853 67,1 Kina 657 61,4 704 59,8 Češka 548 105,6 640 99,9 Ostale države 2.782 123.8 2.128 128,3 Ukupno 40.956 104,4 49.487 105,9 strani Izvor: TZ Grada Otoč

Stvaranjem novih razvojnih projekata, čiji je cilj poboljšanje turističke ponude Grada Otočca, stvorit će se pretpostavke za jačim aktiviranjem pojedinih emitivnih tržišta (Njemačka, Italija, UK, Kina) i time mijenjanja strukture prometa inozemnih turista.

42

3.4. Stanje i trendovi na turističkom tržištu Stanje i trendovi na turističkom tržištu značajno utječu na alternative i razvojne mogućnosti turizma na određenom području.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UN-WTO) u 2017. godini ostvareno je 1,326 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka uz godišnju stopu rasta od čak 7 posto. Ovaj obim turističkog prometa rezultirao je 1,340 milijardi US$ prihoda od turizma, a što je za 5 posto više nego prethodne godine. Ti rezultati su u skladu s dugoročnim prognozama UN-WTO-a koje govore o prosječnoj stopi rasta od 3,3 posto, te ostvarenju 1,8 milijardi međunarodnih dolazaka do 2030 godine.

U svjetskim razmjerima, Europa je i dalje najposjećenija globalna regija, koja je u 2017. godini participirala s 51 posto u ukupnim svjetskim turističkim dolascima, a u ukupnim globalnim prihodima s 39 posto. Među pet najposjećenijih zemalja, tri su bile europske - Francuska (86,9 mil.), Španjolska (81,8 mil.), i Italija (58,3 mil.). Među pet najposjećeniji još su SAD (76,9 mil.) i Kina (60,7 mil.). Prema prihodima od turizma, sa 210 milijardi US$ prihoda na prvom mjestu bio je SAD, a potom: Španjolska (68 mlrd.), Francuska (61 mlrd.), Tajland (58 mlrd.) i Ujedinjeno Kraljevstvo (51 mlrd.). Najveću turističku potrošnju u 2017. godini generirala je Kina u vrijednosti o 258 milijardi US$, koju slijede: USA (135 mlrd), Njemačka (90 mlrd.), Ujedinjeno Kraljevstvo ( 71 mlrd.) i Francuska ( 42 mlrd.).

Prema UNWTO, ovi trendovi posljedica su nastavka kontinuiranog rasta turističkog prometa u zadnjih sedam godina, odnosno gospodarskog oporavka, nakon krize, u glavnim emitivnim zemljama. To su pratili i povećani napori u svim destinacijama u pogledu održavanja visokog stupnja svih oblika sigurnosti turista

Najznačajniji motivi putovanja turista odnosi se na odmor, rekreaciju i praznike (55 posto). Drugi po važnosti motiv je posjeta prijateljima i rodbini (27 posto), dok treći motiv su poslovna putovanja (13 posto).

Kao vrsta prijevoznog sredstva kojeg turisti najviše koriste na svojim putovanjima je zračni prijevoz (57 posto), zatim slijedi cestovni promet (37 posto) i morski/vodeni promet sa učešćem od 4 posto.

Istraživanja UNWTO ukazuju da turizam višestruko pozitivno utječe na valorizaciju i zaštitu kulturne i prirodne baštine, zaštitu okoliša i ekonomski rast i razvoj. Stabilni društveni odnosi koji se odražavaju kroz mir i sigurnost u području gdje turisti posjećuju jedan je od najznačajnijih uzročno – posljedičnih osobina suvremenog turizma. Promatrajući turizam kroz prizmu njegovog ekonomskog doprinosa značajno doprinosi globalnoj ekonomiji - s 10 posto sudjeluje u globalnom BDP, čini 7 posto ukupnog svjetskog izvoza, odnosno sudjeluje s 30 posto u svjetskom izvozu usluga čime je turizam treća globalna izvozna grana. Osim toga, u turizmu je angažirano oko 10 posto od ukupno zaposlenih u svjetskom gospodarstvu. Ipak, uspjeh destinacija na globalnom tržištu ovisi o njihovoj sposobnosti prilagodbe trendovima na tržištu, uvjetovanim velikim dijelom socijalnim i ekonomskim promjenama. Usporedba suvremenih trendova u odnosu na one od prije desetak ili dvadesetak godina pokazuje značajne razlike.

43

Tablica 20. Promjena trendova u turističkoj potražnji Obilježja „Stari turizam„ „Novi turizam“ Turistička   P A potražnja pasivan putnik aktivan i dinamičan putnik   N I neiskusan putnik informiran i ekološki osvješćen   P K predvidivo ponašanje kritičan putnik   K k korisnik glavnog godišnjeg korisnik čestih i kraćih putovanja odmora  U  urbana prenapučenost U urbanizacija  M  moderna organizacija rada K kruta organizacija rada  S  starenje populacije P produženje životnog vijeka  I  izražen individualizam i razvoj različitihP pomodarstvo i imitacija u interesa i hobija potrošnji Turistička   E R ponuda stabiliranje destinacije rast konkurencije na turističkom tržištu   U P unificirana ponuda personalizacija   O D odmaranje je ključna aktivnost diverzifikacija motiva   E „ ekskluzivna izgradnja, Osjećaj za mjesto“ – identitet internacionalni stil  O  okolišno odgovorno ponašanje N nemaran odnos prema okolišu  V  veća cjenovna elastičnost P paket aranžman  V  veliki utjecaj informacijskih tehnologijaU utjecaj klasičnih medija u prezentaciju ponude (tisak) Marketing   M C masovni marketing ciljni marketing usmjeren na segmente  kupaca T tradicionalni promocijski i  „ prodajni kanali Kupac u poziciji moći“   P D pakte aranžman – glavni digitalne platforme i umreženi proizvod  r  rezervacijski sustavi – izlog turističkihC cijena kao snaga organizatora proizvoda putovanja  F fleksibilna politika cijena Upravljanje   K D turizmom kratkotrajno planiranje dugoročno planiranje temeljeno na  održivosti P poticanje razvoja turističke  P infrastukture poticanje umreženosti s partnerstvom   P B promocija destinacije brendiranje destinacije   D U društveno usmjeravanje razvoja uspostava destinacijskog turizma menadžmenta

44

Navedene promjene oblikuju navike, potrebe i motive putovanja suvremenog turista. Suvremeni turist usmjerava svoja putovanja prema turističkim destinacijama koje svoju ponudu temelje na raznolikosti, bogatstvu sadržaja i brojnim mogućnostima koje mogu zadovoljiti potrebe, gotovo, svakog turista.

Većina suvremenih turista individualno-organizira svoja putovanja. U organizaciji svojih putovanja turist je fleksibilan pri čemu se prilagođava svojem slobodnom vremenu, vlastitim financijskim sredstvima, a kod odabira prijevoznog sredstva prilagođava se njegovoj cijeni, a sve više i ekološkom otisku, pa tako raste broj turista koji na putovanja izbjegavaju ići avionom.

Suvremeni turist je pripadnik globalnog načina života kojeg obilježavaju i turistička putovanja. On je obrazovan, liberalan, s naglaskom na multikulturalnost i toleranciju. Na svojim putovanjima voli eksperimentirati, ali se zadovoljava i jednostavnim iskustvom.

Suvremeni turistički „nomad“ izuzetno je ekološki osviješćen, a turističke destinacije koje su zadržali čisti prostor kao i sve elemente održivog turizma, biti će najprivlačnije mete turista sutrašnjice. Već danas više od trećine turista s naših glavnih emitivnih zemalja kao jedan od kriterija i izbora destinacije kao i izbora smještajnog objekta navodi brigu o okolišu i zaštitu prirode.

U inicijalnoj, virtualnoj fazi pripreme putovanja, suvremeni turisti koriste Internet i društvene mreže, pa ta dva izvora informacija već u velikoj mjeri potiskuju tradicionalne promotivne kanale.

Usprkos ovisnosti o suvremenim tehnologijama, turist boraveći na turističkoj destinaciji najčešće se u svojem iskustvu opredjeljuje za lokalne sadržaje – gastronomiju, zabavu i autohtono okruženje.

Suvremeni turist pretvara se u ulogu „agnostik“ kupca koji su ohrabreni post – revizijskim vremenom. Hiper informiran je, ima mogućnost ogromnog izbora uspoređivanja proizvoda, doživljaja i prostora.

Za turista sadašnjice, a poglavito budućnosti, vrijeme postaje ključni luksuz. On je vremenom siromašan kupac i zbog toga su njegovi odmori sve kraći, ali izuzetno dinamični i vremenski komprimirani. Dostignuti „mentalno zdravlje“ odnosno „biti zdrav i mlad“, bez obzira na životnu dob, je glavni credo suvremenog turizma.

Osim zahtjeva da svoj odmor provede u ekološki uravnoteženom okruženju, suvremeni turist sve više teži da se na odmoru hrani „zelenije“ i to na bazi prirodnih, lokalnih i sezonskih namirnica. Za vrijeme svojeg odmora, suvremeni turist želi uspostaviti mentalni „wellbeing“, a što obilježava životna ravnoteža – „biti, a ne izgoriti“, yoga meditacija, briga o drugim ljudima kroz procese empatije i učenja.

Obilježja suvremenog turista, koji već sada utječu na procese u turizmu, a njihova će uloga biti dominantna u turistički trendovima budućnosti, može se segmentirati posredstvom nekoliko dobnih i statusnih skupina koje imaju svoja posebna obilježja.

45

Generacija Y & Z Za mlađu skupinu turista očekivanja su posve različita u odnosu na prijašnje vršnjake kao i sve ostale dobne skupine. Generacija Y, u koju spadaju oni rođeni u razdoblju od 1980. do 1995. godine, putnici su koji već danas vladaju turističkom scenom, a ubuduće će na njoj biti prisutni još i daleko više. Predviđa se da će 2025. godine svaki drugi turist pripadati baš ovoj generaciji, pa je prilagodba njihovim interesima i navikama vrlo važna u profiliranju turističke usluge. No, daleko veće promjene najavljuju navike slijedeće Z generacije – rođene u vremenu od 1995. do 2009. godine, koja je prva generacija rođena u kompjuteriziranom svijetu i daleko je više informirana i obrazovana, brže živi, više putuje i više troši (roditeljski) novac. Karakteristike te generacije važne su i za njihov budući turistički profil. U SAD-u, čak 85 posto takvih ima pametni telefon, dobri su potrošači, u životu će, u prosjeku, promijeniti 17 radnih mjesta i 15 mjesta stanovanja, te ih je čak polovica visokoobrazovana. Ekološka i socijalna osjetljivost, životna i radna pokretljivost te veći stupanj neovisnosti od materijalnih dobara ocrtava prve konture njihovih navika kao samostalnih putnika – suvremenih turista.

Turizam sjede kose Generacija 60+ iz godine u godinu povećava se, pa je tako u ukupnom broju stanovništva, na nju 1950. godine otpadalo 8 posto, 2013. godine 12 posto, a prema prognozama taj će udio 2050. godine porasti na čak 21 posto. Sigurno je da za zadovoljenje njihovih interesa neće biti dovoljna turistička ponuda općeg tipa nego će od hotelijera, a pogotovo turističkih agencija, tražiti i prilagođavanje njihovim navikama i interesima. Uslugu koju očekuju mora biti posve personalizirana, sadržavati i izvjesnu dozu blagog adrealina koji će im pomoći da se ponovno osjete mladima.

Rastuća srednja klasa Zahvaljujući porastu primanja, raste broj pripadnika relativno dobro situirane srednje klase te će upravo oni biti najzaslužniji za turističke prihode. Godine 2020. srednjoj će klasi pripadati 3,2 milijarde ljudi, a deset godina kasnije taj će broj porasti na čak 4,9 milijarde ljudi, pa se može očekivati da će ta činjenica itekako utjecati na intenzitet turističkih putovanja, a time, dakako, i na oblikovanje turističke ponude. Čak dvije trećine će pripadnika srednje klase dolaziti iz regije Azija i Pacifik pa valja uzeti u obzir i njihova očekivanja kako bi se turističkom uslugom, popratnim sadržajima te trgovačkom ponudom odgovorilo na njihove zahtjeve.

Digitalne skitnice Riječ je o turistima koji nose „posao sa sobom“ pa su im važne destinacije koje pružaju kvalitetnu infrastrukturu da kreiraju „udaljene“ urede. Često su ograničeni putovanjima u određenim razdobljima / sezonama i njihova putovanja ne prate glavne turističke rute i ne posjećuju „tradicionalne“ turističke atrakcije.

Ljubitelji hrane – „gastronauti“ Turisti koje motivira „hrana“, ali njihov motiv nije samo njezina konzumacija, već medij kroz koji upoznaju lokalnu kulturu i običaje, te kroz taj proces mogu naučiti nešto novo i steći nova znanja (tečajevi kuhanja, upoznavanje lokalnih namirnica i dr.)

46

Potraga za zdravijim životom Zbog sve manje slobodnog vremena, suvremeni turist sve više odabire male avanture za bijeg od „stvarnosti“. Mikro avanturist preferira aktivnosti na otvorenom, male i dostupne svakodnevnim ljudima s uobičajenim stilom života, što im pomaže nositi se s brzim tempom života. Raste interes za aktivnostima kao što su vožnja biciklom, šetnje, spavanje pod zvijezdama, koje ne traže profesionalno iskustvo niti posebne pripreme, a pridonose zdravom stilu života. Kako bi odgovorile na potrebu „odmora po mjeri“ svakog pojedinca destinacije nude svojim gostima „a la carte menu“ s različitim doživljajima,

Sigurnosti Suvremeni turizam posebno obilježava moto - sigurnost i samo sigurnost. Sigurnost je preduvjet za turizam, a političke napetosti, nemiri, terorizam i ratovi njegov su najveći naprijatelj koji mu ugrožava opstojnost. Na žalost, sve je više primjera destinacija koje su izgubile turistički promet zbog terorizma, a povratak na tržište vrlo je težak i iziskuje mukotrpan put i velike materijalne povlastice. Tema sigurnosti uključuje i mnoge podvrste na koje i sami turistički djelatnici mogu utjecati. Iako posljedice osobne sigurnosti u turističkim objektima i destinacijama nisu tako širokih razmjera, osjećaj da su gosti sigurni i da netko o tome brine od velike je važnosti u izboru destinacije. Posve je jasno da učinkovit krizni menadžment u takvoj situaciji postaje nužnost, veća i ozbiljnija nego ikada.

Tržišni segmenti Segmentacija tržišta izuzetno je važna za oblikovanje turističkog proizvoda i njegovu ciljanu promociju, jer omogućuje optimalno korištenje marketinških alata a koji su danas na raspolaganju na globalnom turističkom tržištu. Najčešća segmentacija koja se koristi u strateškim turističkim planovima u našoj zemlji je ona temeljem socio- ekonomskim karakteristika i interesa/aktivnosti.

Mlađi: Riječ je o đacima i studentima, pripadnicima Z generacije, koji sačinajavaju 20 posto turista Ličko – senjske županije. Ova skupina turista je pretežito financijski ovisna o svojim roditeljima i cjenovno je osjetljiva. Pod utjecajem svakodnevnog virtualnog druženja upravo za vrijeme svojeg odmora imaju potrebu za fizičkim - osobnim – druženjem, traže zabavu i događanja. Informiraju se putem društvenih mreža, traže nove i neistražene destinacije, ili se redovito vraćaju na zabavno uzbudljive destinacije. Također, rado pohode destinacije koje obiluju raznolikom ponudom, zabavno rekreativnim užicima i gastronomskim doživljajima.

Obitelji s djecom: Ovaj najbrojniji segment u županiji čine aktivni roditelji koje obilježava nedostatak slobodnog vremena, ograničena financijska sredstva i usmjerenost na potrebe djece. Često se vraćaju na destinaciju jer su skloni provjerenim i pristupačnim destinacijama s posebnim naglaskom na sigurnost, uređenost i ponudu koja je prilagođena djeci.

Zrela dob: Ovoj skupini pripadaju radno aktivne osobe koje raspolažu slobodnim vremenom i viškom prihoda i koji su posebno zainteresirani za posebne sadržaje u destinaciji vezane uz kulturnu ponudu, wellness sadržaje, zanimljive izlete temeljene na lokalnim specifičnostima i gastronomiji. Važni su im raznolikost ponude, uređenost destinacije, gostoljubivost i personaliziran odnos sa domaćinom.

47

Treća dob: Generaciju 65+ obilježava zdravlje, aktivnosti, slobodno vrijeme i financijska sredstva namijenjena turističkim putovanjima. Ne podliježu sezonskim trendovima u turističkim putovanjima jer su u mogućnosti putovati tijekom čitave godine. U svojim putovanjima usmjereni su prema dostupnim destinacijama koje su autentične i svoju ponudu su prilagodili trećoj životnoj dobi.

Uz demografska obilježja, u tržišnom segmentiranju moguće je polaziti od interesa i motiva koji turiste pokazuju u odabiru određene turističke destinacije. U Ličko – senjskoj županiji gosti su najviše privučeni pasivnim odmorom i opuštanjem na suncu i moru, zabavom, novim iskustvima i doživljajima, upoznavanjem prirodnih ljepota i uživanjem u jelu i piću. Zbog toga se mogu izdvojiti i pojedini interesni segmenti kao što su: „party gosti“, „rekreativci“, „kulturnjaci“ i „ljubitelji gastronomije“.

„Party gosti“: Ovaj segment turista posebno se povezuje s Novaljom i njezinom plažom Zrče koja je najjači reprezent za ovu vrstu turizma na razini cijele Hrvatske. Riječ je o segmentu ljudi mlađe životne dobi koji vole elektronsku glazbu s pratećim zabavno - ugostiteljskim programima u izoliranim oazama. Pokretački motiv je glazba i posebni prateći programi.

„Rekreativci“ : Riječ je o obrazovanim gostima, ekološki osviještenima koji brinu o svom zdravlju. Zanimaju ih fizičke aktivnosti u atraktivnim prirodnim okruženjima za što Ličko – senjska županija ima izuzetne mogućnosti. To su biciklisti, gosti koji vole planinarenje/trekking, gosti usmjereni na adrenalinske sportove, neumorni šetači i jogeri u nedirnutoj prirodi. Uz navedeno, u ovu skupinu moguće je ubrojiti i ribolov na slatkovodnim vodama ili jahanje konja u prirodi.

„Kulturnjaci“: Upoznavanje lokalne kulture glavni je motiv putovanja ove skupine turista. Ovaj segment turista je posebno zainteresirana za lokalnu kulturu i način života. Kulturni turist je zainteresiran za povijest, umjetnost, muzeje, događanja i važne ličnosti.

„Ljubitelji gastronomije“: Tipični predstavnici ove skupine su turisti srednje i starije životne dobi koji vole uživati u lokalnoj eno – gastro ponudi, prezentaciji hrane i pića, tečajevima kuhanja i u ambijentima autentičnog restorana. Imaju višak raspoloživog vremena i novaca, i hrana im predstavlja važan segment boravka u destinaciji.

48

4. ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI

SWOT analiza je polazna osnova za analitički postupak koji se primjenjuje u okviru procesa strateškog planiranja. Ovaj postupak omogućava jasan i jednostavan opis složenih pojava uz maksimalno korištenje potrebnih i važnih informacija koje su polazna osnova sustavnog planiranja. Posredstvom SWOT analize objektivno se sagledavaju i analiziraju sve relevantne snage i slabosti turističkog razvoja Grada Otočca, kao prilike i prijetnje iz okruženja koje mogu imati značajan utjecaj na turistički razvoj grada. SWOT analiza, kao sinteza analize stanja, predstavlja informacijsku osnovu za definiranje vizije i misije turističkog razvoja kao i za definiranje strateških razvojnih odrednica i kreiranje razvojnih projekata koji su u funkciji ostvarenja prethodno postavljene vizije.

SWOT analiza turističkog razvoja Grada Otočca temelji se na:  Provedenim analizama čiji su rezultati prikazani u prva dva poglavlja ovog plana  Dubinskim intervjuima s dionicima turističkog razvoja provedenim tijekom mjeseca lipnja, rujna i listopada 2019.  Obilasku projektnog područja tijekom lipnja i rujna 2019.  Radionicama održanima u Otočcu 11.rujna i 23. listopada 2019. godine

Jedinstvena resursna i atrakcijska osnova Grada Otočca, karakterizirana raznolikošću, bogatstvom, prelijepog i rijetko naseljenog prostora, čini ovaj prostor izuzetno turistički atraktivan i treba se smatrati temeljem za razvoj turizma.

Posebno valja naglasiti značaj i ljepote NP Plitvička jezera, odnosno nacionalnog parka – Sjeverni Velebit i bogatstvom vodenih tokova rijeke Gacke koji predstavljaju bitne razlikovne elemente područja Grada Otočca. Uz nekoliko vrijednih kulturno- povijesnih lokaliteta, resursna osnova Grada Otočca omogućuje razvoj cijelog niza proizvoda turizma posebnih interesa i na njima valja temeljiti razvoj turizma u narednom razdoblju.

Geoprometni položaj obilježava činjenica što većina prometnih pravaca koji povezuju Srednju Europu s Jadranom prolaze prostorom ili u neposrednoj blizini Grada Otočca. Osim svog povoljnog geoprometnog položaja, snage na koje valja igrati uključuju relativnu blizinu tri međunarodna aerodroma na manje od dva sata vožnje kao i razvijen sustav autocesta.

Problem nezadovoljavajuće infrastrukture očituje se u domeni neprikladne kanalizacije i odvodnje, te uklanjanja krutog otpada. Problem komunalne infrastrukture predstavlja slabost čije rješavanje traži značajna ulaganja i koja neće biti moguće sanirati u kratkom roku. Međutim, navedene probleme potrebno je rješavati ako se želi da turistički razvoj treba predstavljati jedan od osnovnih strateških pravaca Grada Otočca

49

SWOT ANALIZA SNAGE SLABOSTI Prostranstva prirode Nedostatak profesionalno osmišljenih proizvoda za turističko tržište Bogatstvo vode (izvorišta, rijeka Gacka, Nedovoljna razina zaštite prirode jezera slapovi) Nezagađenost Nedovoljan broj stvorenih atrakcija ( tematski parkovi, zabavni parkovi, golf) Bogatstvo prirodnim resursima (ekološki Nedostatno poznavanje i razvijena svijest sačuvano zemljište, voda, šuma) o očuvanju i održivom korištenju biološke i krajobrazne raznolikosti područja Nezagađeno zemljište pogodno za razvoj Nedovoljna svijest o očuvanju prostora ekološke poljoprivrede, stočarstvo i kao najznačajnijeg turističkog resursa agroturizam Dobra cestovna dostupnost za domaća i Zagađenje prirodnih resursa uslijed okolna strana tržišta nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda i širenje deponija te ispušnih plinova vozila Tri lako dostupne međunarodne zračne Sve veći pritisak na vodu kao resurs luke (Zagreb, Rijeka i Zadar) Nekoliko dobrih restorana s ponudom Nedostatna komunalna infrastruktura lokalnih specijaliteta (vodoopskrba, kanalizacija upravljanje otpadom Predispozicije za razvoj posebnih oblika Nedostatak financijskih sredstava za turizma: ribolovni, lovni, avanturistički, razvoj turizma cikloturizam. U neposrednoj blizini dva nacionalna Manjak smještajnih objekata, osobito parka (NP Sjeverni Velebit i NP Plitvička hotelskih Jezera) Tradicija bavljenja poljoprivredom i Nedostatak autohtonih sadržaja i stočarstvom (neizostavnim za razvoj proizvoda lokalne gastronomije u agroturizma) turističkoj ponudi Turizam jedan od strateških pravaca Nedovoljno iskorišten potencijal razvoja u planskim dokumentima izletničkog turizma (kulturne i prirodne atrakcije Gostoljubivost i susretljivost lokalnog Nedostatak pouzdanja privatnih stanovništva poduzetnika za investiranje u turistički sektor Postojanje Veleučilišta i škola koje Nedovoljna razina suradnje glavnih obrazuju nove kadrove i mogu pružiti dionika razvoja turizma na razini potporu razvoju gospodarstva i turizma destinacije Institucionalizirana uloga Turističke Malo osposobljenog osoblja u sektoru zajednice u turističkom promicanju Grada turizma Otočca Internet stranice TZ i Grada Otočca Nedostatak strateškog marketing okvira dobro organizirane Postojanje osnovnog institucionalnog Nedostatak turističkog identiteta Grada okvira koji regulira i upravlja turističkim Otočca (uslijed nedostatka strategije razvojnim projektima pozicioniranja i brendiranja)

50

Slab kapacitet planiranja turističkog razvoja i nedostatka novca za promidžbu turizma Grada Otočca

PRILIKE PRIJETNJE Potencijal za razvitak turizma baziranom Devastacija prirodnih vrijednosti na aktivnostima (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje staništa ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta) Sve veći interes emitivnih tržišta za Nedostatak financijskih sredstava ruralnim turizmom, eko – turizmom i avanturističkim turizmom Rastući interes šire domaće i Nepostojanje komunalne infrastrukture međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza te valorizacije očuvanja i održivog korištenja kulturno – povijesne tradicije Slab kapacitet planiranja turističkog Nedostatak poduzetničke sposobnosti za razvoja i nedostatka novca za promidžbu razvoj i upravljanje turističkim turizma Grada Otočca proizvodima i infrastrukturom Korištenje EU strukturnih fondova u Nedovoljna suradnja javnog i privatnog rješavanju komunalne i turističke sektora u razvojnim projektima u turizmu infrastrukture Rast potražnje na emitivnim tržištima za Nastavak depopulacije stanovništva destinacije sa zaštićenim dijelovima prirode(Kina, Koreja) Povećanje potražnje za aktivnim Nedostatak sredstava za promidžbu na odmorom u prirodi međunarodnom tržištu tijekom duljeg razdoblja Raspoloživost EU fondova za razvoj Nedostatak velikih razvojno poticajnih ljudskih potencijala u turizmu projekata Raspoloživost raznovrsnih obrazovnih Nedostatak podrške mjerodavnih programa putem interneta institucija za unapređenje turizma Iskorištavanje brenda NP Plitvička jezera Nedostatak konsenzusa oko razvojnih i ostalih NP i PP u cilju privlačenja i prioriteta u turizmu boravka turista na području Otočca.

Na temelju analize postojećeg stanja može se uočiti da se radi o prostoru koji ima prirodnu osnovu za razvoj širokog spektra turističkih sadržaja i ponude zasnovanih na očuvanoj bogatoj prirodnoj i kulturno – povijesnoj atrakcijskoj osnovi.

Prostorni resursi Grada Otočca zadržali su visoku ekološku kvalitetu, koja u razvojnim iskoracima može imati značajnu kohezijsku snagu između ekološke proizvodnje u poljoprivredi i stočarstvu i suvremenih oblika turizma. To se odnosi na razvoj posebnih oblika turizma u ruralnom okruženju ili plasmanu poljoprivrednih proizvoda posredstvom turističkog sektora.

51

Postojeću atrakcijsku osnovu i kulturno – povijesnu baštinu Grada Otočca treba smatrati kamenom temeljcem na kojem valja graditi i tržišno profilirati najveći broj turističkih doživljaja Otočca u budućnosti. Atrakcijska osnova Grada Otočca nudi brojne mogućnosti za razvoj turizma u zaštićenim područjima, aktivnog turizma, turizma specijalnih interesa, kulturnog turizma, turizma u ruralnom okruženju, turizma kratkih odmora.

Sinteza snaga razvoja turizma Grada Otočca temelji se na različitosti prirodne resursne osnove i ili / atrakcija s izraženim potencijalom za razvoj turizma specijalnih interesa tijekom cijele godine. Snaga razvoja povezana je i izuzetnim povoljnim geoprometnim položajem, lakoj dostupnosti, kao i činjenici da sve interesne grupe i pojedinci iskazuju podršku razvoju turističkog sektora Grada Otočca u dolazećem dugoročnom razdoblju.

Istraživanja i analiza postojećeg stanja ukazuje na činjenicu da je Grad Otočac još uvijek suočen sa određenim brojem izazova / slabosti koje valja ukloniti ili umanjiti kako bi se nedvojbeni potencijal Grada Otočca za razvoj turizma u budućnosti mogao u potpunosti realizirati. Najizraženije slabosti u sferi resursne osnove i atrakcijskog potencijala odnose se na neadekvatnu valorizaciju i međusobnu usklađenost prirodnih i kulturnih resursa, odnosno nedostatak profesionalno oblikovanih proizvoda i turističkih doživljaja koji bi zadovoljili zahtjeve sve izbirljivije turističke potražnje.

Prisutna je i manjkavost u prostorno – urbanističkoj regulaciji zona s potencijalom za turistički razvoj. Ne postoji ponuda dodatnih usluga u smještajnim kapacitetima. Ti nedostaci bitno umanjuju mogućnost uspostave cjelovitog turističkog lanca vrijednosti, što se negativno odražava, kako na raznovrsnost turističkog doživljaja, tako i na visinu prihoda od turizma.

Slabost u razvoju turizma Grada Otočca je nedovoljna valorizacija poljoprivredno – prehrambenih resursa u razvoju turizma. U razvojni proces turizma značajniju ulogu treba preuzeti poljoprivredno –prehrambeni kompleks posredstvom proizvodnje ekološki zdrave hrane koji se ugrađuje, kao dodatna vrijednost, u turistički proizvod Grada Otočca.

Ljudski potencijali izazivaju posebnu pozornost budući da turizam kao servisna industrija, presudno ovisi o kvaliteti ljudskog činitelja. Jedna od glavnih slabih karika razvoja turizma Grada Otočca je nepovoljna dobna struktura lokalnog stanovništva sa iznadprosječnim udjelom stare dobne skupine.

Bitna slabost kojoj valja posvetiti posebnu pozornost kako bi se postojeća kvaliteta usluge unaprijedila, odnosi se na relativno slab menadžerski potencijal, osobito u usporedbi s međunarodnim okruženjem.

Ekonomsko i poslovno okruženje igra važnu ulogu u određenju ukupnih razvojnih perspektiva nekog područja, ali i razvoja određenih gospodarskih sektora. Može se uočiti da je slabost u postojećem ekonomskom i poslovnom okruženju predstavlja nedostatak zajedničke vizije o pitanjima povezanim s turističkim predviđanjem i razvojem. Posljedica toga je manjak kvalitetnih ideja, prijedloga i / ili inicijativa u funkciji unapređenja postojeće situacije u sferi turizma, neovisno da li je riječ o

52 privatnom ili javnom sektoru. Među slabostima turističkog sektora valja istaknuti i nedostatak „jačih igrača“ zainteresiranih za razvoj turizma na području županije.

Glavni nedostatak u sferi marketinga i promidžbe na području Grada Otočca odnosi se na nepostojanje jasnog, dobro osmišljenog i od strane svih sudionika turističkog privređivanja usuglašenog strateškog marketinškog okvira, a što se onda prenosi i na sferu operativnog marketinga. Naime, operativne promidžbene aktivnosti destinacije karakterizira nedostatak inovativnosti (oslanjanje pretežito na tradicionalne marketinške alate), kao i neadekvatna podjela odgovornosti (i uloga) u brendiranju i tržišnom pozicioniranju destinacije između različitih institucija javnog sektora i privatnih poduzetnika. Također, valja spomenuti i nedovoljna sredstva za promociju koja ne dozvoljavaju ciljana tržišna istraživanja i akviziciju profesionalne pomoći u provođenju različitih marketinških aktivnosti.

Razvojna prilika turizma Grada Otočca svakako je sve veći interes emitivnih turističkih tržišta, i potencijalnih korisnika, za one oblike turizma koje je moguće razvijati na temelju prirodnih vrijednosti zaštićenih područja. Na tragu toga, posebna prilika odnosi se na izuzetno velike mogućnosti korištenja globalnog brenda i svjetski prepoznatog Nacionalnog parka Plitvička jezera u svrhu objedinjavanja atrakcija, stvaranja posebnih doživljaja i programa boravka na prostoru Grada Otočca, s ciljem privlačenja i duljeg boravka turista. Prilike u razvoju turizma moguće je temeljiti i na lokalnoj gastronomiji koja je bazirana na proizvodima lokalne poljoprivrede visoke ekološke očuvanosti.

Iako je lokalno stanovništvo poznato po svojoj gostoljubivosti i prijateljskom odnosu prema gostu, te izražava pozitivan stav prema razvoju turizma, analiza je ukazala na ozbiljne probleme koje valja riješiti kako bi se osigurali povoljni uvjeti za uspješnu implementaciju plana turističkog razvitka Grada Otočca. To se osobito odnosi na široko rasprostranjen problem niske kvalitete usluge, koja je dijelom i rezultat nedovoljnog broja kvalificiranog osoblja.

Nedostatak usluga od strane privatnog sektora, osobito turističkih agencija i turističkih vodiča kao i ponude proizvoda za tržište specijalnih interesa problem je kojeg treba rješavati predmetni dokument. Primjetan je i nedostatak turističkih sadržaja i objekata lociranih u blizini značajnih atrakcija. Uočeni nedostaci umanjuju mogućnost uspostave cjelovitog turističkog lanca vrijednosti što se negativno odražava kako na raspored turističkih doživljaja, tako i na visinu prihoda od turizma.

Na području Grada Otočca najveći nedostatak u postojećem ekonomskom i poslovnom okruženju predstavlja nedostatak privatnih poduzetnika u turističkom sektoru, kao i njihov nedostatak pouzdanja kad je u pitanju investiranje u turističke poduzetničke projekte. Primjetna je nedostatna inicijativa privatnih ulagača koja bi mogla pridonijeti novoj dinamici turističkog sektora. Usprkos tome, raste svijest lokalne zajednice o gospodarskom potencijalu turističkog sektora, posebno o mogućnostima plasmana lokalnih proizvoda u turizmu.

Iako je stanovništvo Grada Otočca poznata po svojoj gostoljubivosti i prijateljskom odnosu prema gostu, kao i pozitivnom stavu prema razvoju turizma, analize ukazuju na ozbiljne probleme na području ljudskih potencijala koje je potrebno riješiti ako se želi ostvariti razvojne smjernice koje se definiraju predmetnim dokumentom. 53

Niska kvaliteta usluge u turističkom sektoru sigurno je povezano s nedovoljnim brojem kvalificiranog osoblja, što djelomično proizlazi iz niske gustoće naseljenosti, nepovoljne demografske strukture, dugogodišnje depopulacije i migracija kvalificirane radne snage. Međutim, poboljšanje postojeće razine usluga naprosto nema alternative ako se želi ostvariti realno mogući razvoj turizma na području Grada Otočca.

Glavni problem u sferi marketinga i promidžbe odnosi se na nepostojanje važećeg strateškog marketinškog plana. Ta činjenica kao i nepostojanje adekvatne strategije brendiranja daje povoda za tvrdnju da Grad Otočac trenutno ne posjeduje turistički identitet niti imidž turističke destinacije, koji bi bio međunarodno prepoznatljiv, odnosno koji bi omogućio da Grad Otočac se diferencira od drugih konkurentskih destinacija. Nužno je spomenuti i činjenicu o nedovoljnim sredstvima za promociju koja ne dozvoljavaju ciljana tržišna istraživanja i akviziciju profesionalne pomoći u provođenju različitih marketinških aktivnosti.

Uslijed institucionalizirane uloge turističke zajednice Grada Otočca kvaliteta i raznolikost postojećeg promotivnog materijala vrlo je dobra. Isto vrijedi i za kvalitetu internetskih stranica. Turistička zajednica svojim redovitim prisustvom na međunarodnim turističkim sajmovima i prezentacijama afirmira turističku ponuda Grada Otočca na međunarodnom turističkom tržištu.

54

5. STRATEŠKI KONCEPT RAZVOJA TURIZMA

Strateški koncept razvoja turizma Grada Otočca trebao bi dati odgovor na tri ključna pitanja:  U kojem će se smjeru razvijati turizam na području Grada Otočca?  Koja je svrha razvoja turizma na području Grada Otočca?  Kako postići željeni stupanj turističkog razvoja na području Grada Otočca?

U pružanju odgovora na definirana pitanja osnovno polazište proizlazi iz rezultata analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji. U tu svrhu korištene su i informacije koje su dobivene iz dubinskih intervjua s predstavnicima privatnog i javnog sektora tijekom obilaska terena kao i prijedlozi sudionika radionica koje su organizirane s ciljem jasne definicije budućnosti turizma Grada Otočca i Gacke.

5.1. Načela koncepta razvoja U definiranju koncepta razvoja turizma Grada Otočca primijenila se metodologija Instituta za turizam1, koja se sastoji od identificiranja sustava vrijednosti i temeljnih načela posredstvom kojih se odgovara na tri ključna pitanja:  Kako turistički sektor Grada Otočca vidi sebe u budućnosti? Ovdje se polazi od činjenice da je većina čimbenika koji utječu na razvoj turizma izvan nadležnosti i odgovornosti turističkog sektora. Sektor je podijeljen na manje dijelove. Sastavljen je od brojnih malih i srednjih poduzetnika u širokom rasponu proizvoda i usluga koje treba ujediniti kroz zajedničku platformu za postizanje potrebne razine suradnje i partnerstva.  Zbog čega je turizam važan za Grad Otočac? Utvrđuje se doprinos turizma društvenoj zajednici.  Kako se želimo predstaviti posjetiteljima? Ovdje je fokus na marketinškoj i tržišnoj komponenti promišljanja budućnosti.

Sustav vrijednosti polazi od pretpostavke da primjena ovog plana ovisi o uvjerenjima (vrijednostima) koje postaju pokretač ponašanja dionika i zajednička polazna osnova na koje se nadograđuje jedinstvo i zajedništvo. Slika temeljena na vrijednostima mobilizira i potrošače koji bolje reagiraju na usluge ili proizvode povezane s našim višim ciljem. Iz participativnog procesa proizašao je skup načela koja služe kao polazište za definiranje vizije ( slika.3.).

Turizam kao „sektor“ definiraju brojni dionici koji su uključeni na neposredan i posredan način u turistički razvoj. Dionici su motivirani i pokreću poduzetničke aktivnosti koje su usmjerene na pozitivne ekonomske učinke koje generira turizam. Poduzetnost i poduzetničke aktivnosti usmjerene su na osmišljavanje proizvoda i usluga te uspostavljanju odnosa partnerstva i suradnje koji će rezultirati pozitivnim razvojnim iskoracima u turizmu.

1 Tomljenović,R., Ateljević,I. ( 2016). Crafting a value driven tourism vision (for ). In Dwyer,L.,Tomljenović,R., Čorak,S. (Eds). Evolution of tourism planning and strategy- the rise of Croatia. London : Palgrave Macmillan. Pp. 15- 36.)

55

Slika 3. Temeljna načela turističkog razvoja

Turistički sektor Turizam doprinosi Posjetiteljima Grada Otočca je se pruža Blagostanju Gostoljubivost Održiv i odgovoran Ekonomskom razvoju Sigurnost Društvenom razvoju Inovativan i kreativan Opuštenost Poštovanju izvornih vrijednosti Profesionalnost i Povezan / umrežen kvaliteta Demografskoj revitalizaciji

PODUZETNO ODGOVORNO LOKALNO

Poduzetan turistički sektor obilježava:  Odgovornost za održiv razvoj turizma koji je u funkciji kvalitete života i blagostanja lokalne zajednice te očuvanje prirodne i kulturne baštine. Poduzetan turistički sektor u svakom trenutku teži uspostaviti ravnotežu između ekonomskih motiva razvoja i profita te mogućnosti resursne osnove i ljudskih potencijala.  Inovativnost i kreativnost – proizlazi iz činjenice da su dionici turističkog razvoja svjesni kako se trebaju kontinuirano prilagođavati promjenama, bilo da one dolaze iz poslovnog (internog) okruženja ili da promjene dolaze iz globalnog i konkurentnog tržišnog okruženja. Upravo globalna turistička potražnja sve više je orijentirana prema lokalnom, izvornom i autentičnom. Te preferencije turističke potražnje nameću kod lokalnih poduzetnika da svoje aktivnosti usmjere prema očuvanju tradicije i lokalnog stila života. Dionici su svjesni da svoje poduzetničke aktivnosti moraju temeljiti na inovativnosti i kreativnosti u osmišljavanju svojih proizvoda i usluga u koje će ugraditi kulturu, stil i način života čovjeka koji živi na području Grada Otočca.  Povezanost i umreženost – podrazumijeva kulturu partnerstva i suradnje svih dionika turističkog razvoja. Temelj povezanosti i umreženosti trebali bi biti iskreni zajednički interesi i suradnja svih dionika turističkog razvoja ( javni i privatni sektor ali i stanovništvo). Na tim temeljima razvila bi se tzv. prijateljska konkurencija gdje su dionici istovremeno partneri i konkurenti, čiji je zajednički cilj; na ekonomskim temeljima harmoničan i održivi turistički razvoj na području Grada Otočca.

56

Turistički sektor je odgovoran društvenoj zajednici. Javni interes je krajnji cilj. Javni interesi su znatno iznad privatnih interesa , koji su vrlo često motivirani kratkoročnim probicima i ne vode računa o posljedicama svojeg djelovanja. Odgovoran turistički sektor usmjeren je na stvaranje blagostanja lokalnog stanovništva a koji je rezultat turističkog razvoja. Turistički razvoj prilagođen mogućnostima i potrebama lokalnog stanovništva temelj je djelovanja odgovornog turističkog sektora. Prema tim načelima, svrha turističkog razvoja je blagostanje svih stanovnika Grada Otočca postignuto kroz:  Ekonomski razvoj – radna mjesta, samozapošljavanje, poduzetništvo, konverzija resursa u turističke / ekonomske svrhe, nove investicije, povećanje prihoda i profita.  Kvalitetu života – viši osobni životni standard, kvalitetnija infrastruktura, bogatiji društveni, sportski i kulturni život.  Društveni razvoj – zaštita kulturne i prirodne baštine, veći stupanj obrazovanja lokalnog stanovništva, porast broja stanovnika, privlačenje mladih i obrazovanih ljudi, očuvanje stila života koji obilježava županiju.

Lokalno kao izvedeni skup vrijednosti, na kojima se temelji turistički razvoj, usmjeren je prema posjetiteljima – turistima, u cilju stvaranja izvorne, autentične i visoko kvalitetne turističke usluge. U razvojnom smislu lokalno se odnosi na:  Gostoljubivost – kao osnovni princip ponašanja i odnosa prema turistima koji se razvijao uslijed kulturne i turističke tradicije. Gostoljubivost kao poslovna filozofija i obrazac ponašanja prema turistima mora se kontinuirano njegovati i razvijati s obzirom da u turistički sustav ulaze nove generacije domicilnog stanovništva, kao i oni koji nemaju ili imaju vrlo malo iskustva u turizmu.  Sigurnost postaje sve važniji element u izboru destinacije. Stanje fizičke i društveno- političke sigurnosti može imati ključnu ulogu izboru destinacije kod turista ali i u donošenju poduzetničkih odluka u pokretanju razvojnih projekata u turizmu određenog područja.  Opuštenost se odnosi na stil života kojeg obilježava ravnoteža između tradicije, tradicijskih vrijednosti i suvremenosti nasuprot opuštenosti. Opuštenost je ključna za odmor i oporavak, osjećaj sklada i mira, smislenu i kvalitetnu komunikaciju s turistima. Uspostavljena ravnoteža preduvjet je za stvaranje suvremenih turističkih doživljaja zasnovanih na upoznavanju lokalne kulture, tradicije, ljudi i običaja.  Profesionalnost i kvaliteta je osnovno načelo pružanja usluga u turizmu. Svi dionici turističkog razvoja moraju biti svjesni da turisti, u potrazi za autentičnim, inspirativnim i edukativnim doživljajima, očekuju lokalna obilježja s međunarodnom razinom kvalitete usluge.

Navedena načela u skladu su s načelima turističkog razvoja Republike Hrvatska a koji su definirani u Strategiji razvoja turizma RH 2020: o Partnerstvo – podrazumijeva horizontalnu (međuresornu) i vertikalnu ( nacionalno-regionalno-lokalno) suradnju, suradnju javnog i privatnog sektora te raznih organizacija i udruga civilnog društva ( kultura, zaštita okoliša, sigurnost, zdravstvo i sl.) o Institucionalna deregulacija – u svrhu stvaranja stimulativnog okruženja i transparentnih procesa za realizaciju poduzetničke inicijative.

57

o Ekološki odgovoran razvoj – poštivanje načela održivosti koje polazi od procjena opteretnog kapaciteta destinacija i / ili atrakcija. Na razini pojedinačnih objekata potiče se primjena suvremenih tehničkih rješenja u gradnji i opremanju i eko-certifikaciji. Ekološke mjere postaju sastavni temeljni dio promocije. o Više od sunca i mora – razvoj novih, međunarodno konkurentnih proizvoda. o Turizam na cijelom prostoru – u svrhu ravnomjernijeg turističkog i ekonomskog razvoja. o Autentičnost i kreativnost – u razvoju proizvoda, destinacijskom pozicioniranju i tržišnoj komunikaciji. o Hotelijerstvo – kao pokretač investicijskog ciklusa, uključujući hotelske objekte, prije svega tematizirane butique hotele i obiteljske hotele. o Inovativni tržišni pristup – u svrhu stvaranja slike zemlje koja nudi više od sunca i mora, naglaskom na raznolikost, sadržajnost i autentičnost, očuvani okoliš, dobru hranu i vino, gostoljubivost i ljepotu. o Proizvodnja za turizam – podrazumijeva povezivanje domaćih proizvođača s turističkim sektorom, gdje je turizam kanal međunarodne promocije domaćih proizvoda. o Kultura kvalitete – podrazumijeva podizanje kvalitete usluge kroz obrazovanje kadrova i unapređenje standarda kvalitete proizvoda i usluga.

5.2. Vizija i misija

5.2.1. Vizija Vizija turističkog razvoja Grada Otočca i Gacke je svojevrsni koncept onoga što ovo područje istinski želi postići u okvirima svojeg budućeg turističkog razvoja. Vizija je izvor energije za pokretanje turističkog sektora destinacije i usmjerava razvojne napore Grada Otočca na području turizma. Preduvjet za ostvarenje zacrtane vizije razvoja turizma Grada Otočca je uključivanje javnih i privatnih interesnih skupina i pojedinaca. Prema tome, vizija razvoja nastoji stvoriti sliku poželjne budućnosti kojoj teže različite interesne grupe i pojedinci uključeni, posredno ili neposredno u razvoj turizma. Vizija je cjelovit koncept onoga što Grad Otočac uistinu želi postići u okvirima budućeg turističkog razvoja. Vizija turističkog razvitka Grada Otočca, za naredno razdoblje, mora odgovoriti na tri osnovna pitanja: 1. ŠTO – Kakav turizam želimo razvijati? Što su naša temeljna uvjerenja? Kakve vrijednosti želimo komunicirati turističkim razvojem? 2. GDJE – Na koja ćemo se geografska tržišta usredotočiti? Koje ćemo tržišne segmente ciljati? 3. KAKO – Kako ćemo se razlikovati od drugih konkurentskih destinacija? Koje ćemo kompetencije posebno isticati? Kako ćemo udovoljavati potrebama naših gostiju?

Turizam je društvena i gospodarska aktivnost koja se temelji na ljudima. Upravo zbog toga, znanje i tradicionalno prijateljsko ponašanje lokalnog stanovništva je bitan čimbenik turističkog razvoja na koji se treba fokusirati kako bi se stvorili istinski, jedinstveni turistički doživljaji. Vizija razvoja turizma Grada Otočca treba se posebno temeljiti na činjenici da i prirodni i kulturni resursi trebaju biti sačuvani i zaštićeni od degradiranja, tj. da se koriste na održivi način, naglašavajući potrebu da se osigura

58 ne samo ekološka, nego i ljudska, društvena i ekonomska održivost. Svi ovi elementi sukus su vizije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke, koja glasi:

VIZIJA

Otočac i dolina Gacke – slikovit gradić uz najljepšu riječnu dolinu, nadomak najpopularnijim nacionalnim parkovima Hrvatske, postat će poželjna destinacija za ljubitelje aktivnog odmora u čistoj prirodi i mirnom okruženju

Ostvarenje definirane vizije nije moguće bez dogovora aktera o ključnim polugama djelovanja na razvoj turizma kao i dogovor aktera o ključnim ciljevima i vodećim razvojnim strategijama.

5.2.2. Misija

Misija turističkog razvoja Grada Otočca i Gacke predstavlja temelj operacionalizacije razvoja turizma. Misija određuje način na koji će se ova destinacija razvijati, odnosno kako će se njome upravljati. Misija budućeg turističkog razvoja na području Grada Otočca i Gacke, trebala bi sadržavati jasne i nedvosmislene odgovore na najmanje slijedeće tri grupe pitanja: 1. Svrhu i razlog djelovanja: Zašto želimo razviti turizam? 2. Ključne vrijednosti : Koje vrijednosti želimo da naše područje prikazuje? U što vjerujemo? 3. Standardi ponašanja koji će poduprijeti odgovarajuće kompetencije i sustav vrijednosti: Kako radimo? Koje su naše sposobnosti? Kako se ponašamo? Kako uslužujemo naše goste ?

Jednostavnim riječima, misija je razlog zbog kojeg razvijamo turizam, a to je da bi stanovnicima Otočca omogućili bolju kvalitetu života, a to će se postići tako da turizam razvijamo tako da se dobro organiziramo i koordiniramo te da ponudimo proizvode i usluge konkurentne u nacionalnim i međunarodnim okvirima.

MISIJA

Dobro organizirana turistička ponuda i učinkovit marketing stvaraju od Otočca i doline Gacke uspješnu i konkurentnu destinaciju, u cilju prosperiteta njegovih stanovnika.

U svrhu misije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke potrebno je primijeniti poduzetničke i inovativne standarde poslovnog ponašanja koji će podržavati oblike javno – privatnog, privatno – privatnog i javno – javnog partnerstva, odnosno koji će stvoriti društveno – političku klimu pogodnu za poticanje razvojnih inicijativa. U namjeri da turistički razvoj omogući način života koji bi stanovnici Grada Otočca htjeli održati, lokalno će stanovništvo i svi dionici turističkog razvoja, u cilju učinkovitog

59 destinacijskog menadžmenta biti upućeni na izgradnju međusobnih odnosa na principima uzajamnog poštovanja i suradnje. 5.3. Ključni atributi pozicioniranja Analizom resursne osnove i cjelokupnih uvjeta za razvoj turizma na području Grada Otočca i Gacke možemo definirati ključne atribute za pozicioniranje Grada Otočca prema svim segmentima tržišta, a poglavito prema nositeljima turističke potražnje – turistima. Primarni atribut središnjeg identiteta svakako pripada obilježju da "moćna priroda inspirira i pokreće "sve one koji žele doživjeti posebnost svojeg odmora posjetom i boravkom na području Grada Otočca . To najbolje dokazuje činjenica da i Grad Otočac dijeli sudbinu Ličko – senjske županije u kojoj čak trećina prostora zauzima status zaštićenih dijelova prirode. Prema tome, Grad Otočac zauzima prostor na kojem je moguće zadovoljiti sve potrebe u svim oblicima rekreacije i provođenja godišnjeg odmora. Površinom, reljefnom raznovrsnosti, spojem riječne udoline i planina, kao obilježje kontinentalnog prostora čini Grad Otočac rijetko atraktivnim svakom namjerniku – turistu - koji se želi osjećati slobodan, opušten i inspirativan u prostranstvima kojeg simbolizira geografski i povijesni pojam Lika.

Posjetom i boravkom na prostoru Grada Otočca svaki namjernik poprima poseban osjećaj i raspoloženje. Njegovo unutarnje stanje može se opisati kao vlastiti povratak samom sebi. Bolje rečeno, on se vraća iskonskim korijenima koji se temelje na: miru, spontanosti, slobodnim komuniciranjem sa okruženjem a koji nije opterećen suvremenim tehnološkim dostignućima i dinamikom života. Prostorna dimenzija Grada Otočca u svakom posjetitelju potiče istraživački nagon. Svatko tko posjeti Grad Otočac želi prodrijeti dublje u, relativno slabo, istraženo području bilo da je riječ o masivu Velebita ili "pitomijim" prostranstvima kontinentalnog dijela Like.

Taj istraživački nagon pokreće turista na kontinuiranu aktivnost a to se onda obilježava kroz različite oblike aktivnog odmora kao što je pješačenje, planinarenje ili pak cikloturizam, lov, ribolov, konjički sport, a u doglednoj budućnosti i golf. Dinamika boravka u prostoru Grada Otočca pred svakog turistu postavlja posebne fizičke kriterije provjeravajući njegove vlastite fizičke mogućnosti i granice izdržljivosti.

Središnji identitet Grada Otočca moguće je sublimirati u četiri riječi: priroda, sloboda, voda i aktivnosti. Čista priroda, prostranstva - u kojim se svaki namjernik osjeća slobodan i nesputan – velike količine prirodno čiste vode - koja stvara posebne atrakcije – i mogućnost brojnih aktivnosti u toj čistoj prirodi to su obilježja Grada Otočca s kojima se ona predstavlja "turističkoj publici" i poziva ih da posjete i uživaju u ovom visokovrijednom i zaštićenom prostoru. Osjećaj slobode obilježava velik, rijetko naseljen prostor Grada Otočca. Sloboda od stresa i užurbanosti, i mogućnost posvetiti se sebi, kroz aktivnosti u prirodi ili jednostavan osjećaj 'biti', moguće je doživjeti na prostoru Grada Otočca. Prirodna prostranstva, riječne doline i planine na prostoru Grada Otočca, raj su za ljubitelje aktivnog odmora u prirodi, od laganih šetnji u prirodi (planinarske staze, biciklističke ceste), jahanja do adrenalinskih sportova (zmajarenje, speleologija, slobodnog penjanje).

60

U nakani da se sintetizira poruku prema svakom onom koji namjerava posjetiti Grad Otočac svakako da je na prvom mjestu netaknuta priroda u kojoj se odvija romantična igra planine, i vode. To je prostor čija prostranstva stvaraju osjećaj potpune slobode i svakog tjera na testiranje svoje fizičke izdržljivosti kroz brojne aktivnosti koje mu stoje na raspolaganju. A sve je to nadohvat ruke ili bolje rečeno: dva ,tri ili pet sati ,spokojne, vožnje udaljenosti od stanovnika najvećih europskih gradskih aglomeracija koji su toliko željni mira, spokoja i slobode u čistom prostoru Grada Otočca.

Slika 4. Središnji identitet turizma Grada Otočca i Gacke

SREDIŠNJI IDENTITET

MOĆNA PRIRODA – INSPIRIRA I POKREĆE

INPIRIRA – POTRAGU ZA SLOBODOM, POVRATAK SAMOM SEBI POKREĆE ISTRAŽIVAČA U NAMA POTIČE NAS NA AKTIVAN ODMOR I PROVJERU VLASTITIH GRANICA

PRIRODA SLOBODA VODA AKTIVNOSTI DOSTUPNOST

Područje Velik, rijetko Rijeka Gacka – Prirodna Blizina zračnih luka prirodnih naseljen i čista, bistra, hladna prostranstva,su raj (Zadar, Zagreb, fenomena (krš, prostran prostor voda koja osvježava za ljubitelje aktivnog Rijeka), autoceste sedra, jame, Like daje i obnavlja. odmora u prirodi, od koja prolazi spilje), prostor osjećaj slobode. Vrela i voda rijeke laganih šetnji u prostorom Grada jedinstvene, slobode od Gacke doživljaj su prirodi (planinarske Otočca i dobra lijepe i očuvane stresa i za oči i tijelo ali i staze, biciklističke mreža lokalnih cesta prirode. užurbanosti, preduvjet za ceste), jahanja do čine cijelo područje Područje u slobode sportski ribolov, adrenalinskih atraktivnim i lako neposrednoj posvetiti se kanuing i kupanje. sportova dostupnim, blizini sebi, kroz (zmajarenje) izletnicima, nacionalnih aktivnosti u speleologija, stacionarnim parkova – prirode ili (Pećinski park turistima i Plitvička jezera jednostavan Grabovača)i tranziterima. i Sjeverni osjećaj 'biti'. povijesni lokaliteti ( Velebit. Dolina MC Nikola Tesla). rijeke Gacke sa svojim prirodnim osobitostima i prostornom privlačnošću.

POZICIONIRANJE

PRIRODA – NETAKNUTA, ROMANTIČNA IGRA PLANINA, UDOLINA, VODE, RAZNOLIKOST BOJA I BOGATSTVO SARŽAJA PROSTOR NEOGRANIČENE SLOBODE NADOHVAT RUKE

61

5.4. Strateški ciljevi

Definiranje strateških razvojnih ciljeva neposredno je povezano s potrebom detaljiziranja vizije na konkretne operativne ciljeve koje je rezultate moguće mjeriti, nadzirati i/ili poticati i konačno, ostvariti. Dakle, strateški ciljevi turističkog razvoja Grada Otočca predstavljaju ono što dionici trebaju učiniti kako bi primijenili i ispunili svoju misiju te ostvarili viziju.

Operacionalizacija vizije i misije kroz strateške ciljeve nalaže da se turistički razvoj Grada Otočca gradi na strateškim prednostima, a to su nedvojbeno bogata i raznolika prirodna atrakcijska osnova u kombinaciji s kulturom života i rada promovirana sve većim i brojnijim segmentima tržišta koji traže aktivni odmor u ekološki čistom okruženju. Istovremeno, potrebno je otkloniti glavne nedostatke koji se odnose na bolju organizaciju turističkog razvoja, uspostavu odgovarajuće infrastrukture, razvoj proizvoda za tržišne niše te učinkovitiji marketing.

Kako bi se to postiglo, definirana su četiri strateška cilja: 1. Učinkovito upravljanje turističkim razvojem 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma 3. Unaprijediti postojeće i razviti nove turističke proizvode 4. Povećanje tržišne prepoznatljivost

Strateški cilj 1. Učinkovito upravljanje turističkim razvojem Očuvan prostor bogat prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom pruža izuzetne mogućnosti turističkog razvoja na području Grada Otočca i Gacke. Grad Otočac dijeli sudbinu Ličko – senjske županije, jer osim prostorne rasprostranjenosti, s izuzetnom resursnom osnovom i geoprometnim položajem, nažalost, vrlo je rijetko naseljeno područje Relativno malen broj stanovnika Grada Otočca danas ima dovoljno spoznaja o svim dobrim i potencijalno lošim učincima turističkog razvoja. Isto tako stanovništvo Grada Otočca nema isti stav ni prema potrebi, niti prema dinamici i / ili načinu budućeg turističkog razvoja. U tom smislu većina lokalnog stanovništva ne zna ni koja će biti njihova uloga u budućem turističkom razvoju, niti da li se u taj proces treba aktivno uključiti. S druge strane, niska razina svijesti i / ili saznanja povezana s bitnim odrednicama budućeg turističkog razvoja najčešće rezultira nepovjerenjem, a ponekad i svojevrsnim bojkotom. Zbog toga je nužna provedba aktivne i kontinuirane edukacije stanovništva Grada Otočca o pozitivnim učincima turizma. Istovremeno je potrebo ukazati lokalnom stanovništvu, što stanovništvo mora poduzimati da bi se minimizirali negativni učinci turizma na određenom prostoru. Svakako da je jedna od primarnih zadaća, definirati ulogu lokalnog stanovništva u razvojnom procesu turizma na području Grada Otočca.

Bitna aktivnost u ostvarivanju ciljeva razvoja je upoznavanje lokalnog stanovništva s vrijednostima i razvojnim potencijalima postojeće resursne osnove Grada Otočca kao i o važnosti dodatne (usmene) promidžbe ovog područja u svakodnevnom kontaktu s gostima. U tom smislu potrebno je stalno poticati i promovirati poduzetničke aktivnosti kod lokalnog stanovništva o mogućnostima i učincima razvoja turizma na lokalno okruženje.

Posebnost razvoja turizma odnosi se na primjerenu i kontinuiranu brigu lokalnog stanovništva i svih sudionika razvoja za zaštitu okoliša i kulturnih dobara na cijelom

62 području Grada Otočca. Visoki stupanj zaštićenog prostora, koji je značajni element razvoja turizma, iziskuje uspostavljanje sustava zaštite prirodnog okoliša ne samo u zaštićenim dijelovima, već i na cijelom području Grada Otočca. Na području Grada Otočca niska je razina primjene novih tehnologija kao što je korištenje obnovljivih izvora energije, recikliranje otpada, i energetska učinkovitost objekata.

Turistički razvoj zahtjeva i definiranje jedinstvene turistički orijentirane kulturne politike Grada Otočca s posebnim naglaskom na tradicionalne vrednote, navike i lokalni stil života.

Pretpostavka za uspostavu učinkovitog sustava za upravljanje resursima i potencijalima turizma na dobrobit života lokalne zajednice je stvaranje okruženja koje pridonosi turističkom razvoju. U tom smislu potrebno je uspostaviti sustav informatičke podloge za sustavan razvoj turističkih proizvoda, odnosno uspostaviti katastar turističkih atrakcija i resursa za područje Grada Otočca.

Sve navedeno ukazuje na potrebu stvaranja pozitivne klime kod svih dionika turističkog razvoja ali i spoznaje od strane nositelja javne vlasti prema turističkim razvojnim mogućnostima i značenju strateških dokumenata u daljnjem razvoju turizma na području Grada Otočca.

Na tragu navedenih odrednica potrebno je izgraditi sustav financijskih i drugih poticaja koji bi ubrzali razvojne procese u turizmu Grada Otočca. Jedno od područja na kojem je moguće najbrže i najučinkovitije primijeniti navedene mjere svakako je stvaranje jače poveznice između turističkih poduzeća s poljoprivrednim i ostalim proizvođačima na području Grada Otočca. Na taj način praktično se potvrđuje poznata činjenica da je turizam atraktivno tržište koje može apsorbirati veliki dio proizvoda brojnih gospodarskih grana i djelatnosti na području Grada Otočca.

Da bi se uspostavio učinkovit sustav za upravljanjem turističkim razvojem potrebno se usmjeriti na:  Poboljšanje učinkovitosti i umrežavanja rada javne vlasti u cilju stvaranja pozitivnog odnosa prema turističkim razvojnim mogućnostima i implementacije strategije razvoja turizma  Unapređenje svijesti dionika turističke ponude i lokalnog stanovništva o potrebi zaštite okoliša  Razvoju ekološkog poslovanja u svim oblicima, osobito poticanju korištenja obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti u turizmu  Razvoju sustava evidentiranja turističkih proizvoda i atrakcija  Određenju nosivosti kapaciteta i kvalitete okoliša  Jačanju kapaciteta za upravljanjem razvojem turističkih destinacija na razini županije  Stvaranju sustava poslovnog povezivanja turističkih poduzeća sa poljoprivrednim i ostalim proizvođačima

Strateški cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Zbog izrazite kompetitivnosti na turističkome tržištu, nužno je u turističku ponudu destinacije ugraditi sve elemente konkurentske prednosti. Konkurentska prednost destinacije temelji se na turističkoj ponudi u koju su utkani kreativnost, inovativnost i

63 poduzetnički duh svih subjekata koji su sastavni dio te ponude. Zbog toga je potrebno stvoriti poduzetničku klimu, obrazovne potencijale i sustave za poticanje inovativnog poduzetništva kao podlogu za održivi razvoj turizma na području Grada Otočca.

Za stvaranje konkurentskog okruženja potrebito je povećanje menadžerskog znanja i vještina kako na razini pojedinačnih poduzetničkih poduhvata tako i na razini upravljanja Gradom Otočcem kao turističkom destinacijom. S obzirom na sve raznovrsnije potrebe suvremenih turista, nužno je stalno povećanje inovativnih upravljačkih i operativnih sposobnosti turističkih djelatnika radi osiguranja visoke kvalitete turističkih proizvoda i usluga, a time i konkurencije na turističkom tržištu.

Inovativno poduzetništvo zahtjeva implementaciju preventivnih i sankcijskih mjera zaštite okoliša, racionalno korištenje resursa s tendencijom korištenja obnovljivih izvora energije, pametno raspolaganje otpadom te provođenje aktivnosti usmjerenih održavanju kvalitetnog okoliša, temeljenog na ekološkoj proizvodnji i sačuvanim nenarušenim procesima u prirodi.

Također, inovativno poduzetništvo mora provoditi mjere zašite okoliša koje su usmjerene na održavanje ekološke, socio – kulturne i ekonomske nosivosti. Potrebno je osigurati zaštitu od dodatnog devastiranja, odnosno upravljati prostorom i resursima u skladu sa zakonima održivosti.

Činjenica je da veći dio prostora Grada Otočca nema adekvatno riješenu komunalnu infrastrukturu, što samo ne sprečava negativne utjecaje na okoliš, već i umanjuje kvalitetu boravka turista u destinacijama te ne osigurava trajnu zaštitu prirodnih i kulturnih resursa

U realizaciji pretpostavki za održivi razvoj turizma na području Grada Otočca potrebno je ukomponirati mjere koje su usmjerene prema definiranju jasne spoznaje; koja je infrastruktura neizostavna u funkcioniranju turističkog razvoja. Odnosno, u kojoj je mjeri nužno poboljšanje postojeće infrastrukture, a što treba poduzeti na razvoju nove turističke infrastrukture da bi se mogao uspostaviti skladan i održiv razvoj turizma na području Grada Otočca. U realizaciji postavljenog cilja značajni udio pripada razvoju komunalne i cestovne infrastrukture kao i unapređenju panoramskih i tematskih staza.

Također, ovaj razvojni cilj moguće je ostvariti i razvojem novih i unapređenjem postojećih dijelova komunalne infrastrukture, cestovnih prometnica, i infrastrukture za zimske sportove. Usmjerenost turizma Grada Otočca prema načelima održivog razvoja turizma potrebno je podržavati kroz razvojne programe koji se temelje na unapređenju i izgradnji novih smještajnih kapaciteta s poticajima za podizanje energetske učinkovitosti i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije i recikliranja.

Stoga ovaj cilj obuhvaća:  Provođenje promocije o važnosti održivog razvoja turizma  Poticanje novih znanja i tehnologija te inovacija u poduzetničkim aktivnostima u razvoju održivog turizma

64

 Stvaranje preduvjeta za financiranje projekata komunalne infrastrukture iz sredstava EU fondova  Stvaranje preduvjeta za financiranje rekonstrukcije postojećih i izgradnju novih smještajnih kapaciteta u kojima će se podizati energetska učinkovitost poticati korištenje obnovljivih izvora energije  Kontinuirana podrška poduzetničko – razvojnim inicijativama (nove vrste smještajnih objekata, ruralni turizam, lokalna gastronomija, ponuda suvenira, zanati) koje se isključivo temelje na održivom razvoju turizma.

Strateški cilj 3. Unaprijediti postojeće i razviti nove turističke proizvode Glavna poruka razvojne vizije odnosi se na pružanje jedinstvenih turističkih doživljaja na osnovi prirodnih datosti i raznovrsnosti turističke resursne osnove kojima će se Grad Otočac uspješno diversificirati u odnosu na ponudu potencijalno konkurentskih destinacija. Međutim, na području Grada Otočca, najveći broj resursa još uvijek nije „stavljen u funkciju“ aktivnog privlačenja turista. Zbog toga je potrebno kreirati inovativne turističke doživljaje, proizvode / atrakcije i iskustva na temelju, još uvijek, nedovoljno aktivirane atrakcijske osnove.

S obzirom na postojeću razinu ponude turističkih usluga potrebno se usmjeriti na poboljšanje smještajnih kapaciteta u smislu dostupnosti, kvaliteti i različitosti. To znači unapređivanje postojećih hotela prema međunarodnim standardima i zahtjevima Također potrebno je rasporediti postojeće smještajne kapacitete, otvaranjem malih obiteljskih hotela, suvremenih kampova, pansiona s doručkom i tematskih hotela u skladu s različitim turističkim sadržajima a kojima područje Grada Otočca raspolaže..

Nužno je pristupiti unapređenju raznolikosti i raznovrsnosti ponude u objektima za smještaj, a posebno u objektima za pripremu hrane i pića. Ovi objekti morali bi se međusobno diversificirati ponudom, izgledom, ambijentom, kvalitetom usluživanja i cjenovno. Svi objekti trebali bi odražavati autohtone značajke prostora, kao i posebnost ličke kulinarske tradicije i životnog stila.

S obzirom na raspoložive prirodne potencijale i resursnu osnovu, može se slobodno reći da je turizam na području Grada Otočca još uvijek u svojim inicijalnim fazama razvoja. Zbog toga je upravo i sada prilika da se poduzmu aktivnost na proširivanju sustava turističkih doživljaja koje resursna osnova grada može kvalitetno podržati, kako bi se na ovaj prostor pojačano počeli privlačiti pripadnici sve brojnijih segmenata cjelogodišnje turističke potražnje, a koji svoje potrebe mogu na najpotpuniji način zadovoljiti širokom paletom novih i konkurentnih proizvoda.

Program obogaćivanja postojećeg sustava turističkih doživljaja Grada Otočca treba se osloniti na proizvode kao što su aktivni turizam, odnosno povećanje atraktivnosti planinarskog turizma, ciklo turizam koji je prilagođen širem spektru korisnika, moto touring, plasirane kroz turističke pakete proizvoda za dnevni, vikend i tjedni boravak.

U svrhu tržišne valorizacije turističkih proizvoda posebnu pažnju treba posvetiti:  Podizanju kvalitete postojeće turističke ponude  Razvoju različitih visokokvalitetnih turističkih proizvoda zasnovanih na raznolikosti prirodnih i kulturnih resursa kojima se osigurava turistička aktivnost većim dijelom godine

65

 Stvaranju pretpostavke za vremensko i geografsko proširenje turističke potražnje za područje cijelog prostora Grada Otočca  Razvoju visoko kvalitetnih i ekološko održivih smještajnih kapaciteta unutar zaštićenih dijelova prirode  Povećanju atraktivnosti planinarskog turizma  Stvaranju uvjeta za razvoj touring turizma  Razvoju suvremenog kampinga  Razvoju golf turizma

Strateški cilj 4. Povećanje tržišne prepoznatljivost Područje Grada Otočca, s obzirom na svoje resurse i turističke atrakcije, nije ni približno prepoznato na hrvatskom a poglavito na svjetskom turističkom tržištu. U turističkom smislu Grad Otočac još uvijek se percipira kao „neposredna blizina“ svjetski poznate turističke atrakcije i destinacije NP Plitvička jezera. S obzirom na ove činjenice potrebno je posredstvom razvoja novih proizvoda i aktiviranjem nedovoljno valoriziranih turističkih atrakcija stvoriti drugačiju percepciju i prepoznatljivost kada je u pitanju područje Grada Otočca kao turističke destinacije. Sve navedene aktivnosti potrebno je da prate sustavne mjere marketing plana i koncepta nastupa na tržištu, koji bi posredstvom definiranih turističkih proizvoda, odabirom prikladnih kanala distribucije i promotivnim aktivnostima stvorili od Grada Otočna atraktivnu turističku destinaciju u međunarodnim razmjerima.

Stoga ovaj cilj obuhvaća:  Stvaranje uvjeta za koncipiranje marketing plana turizma Grada Otočca  Razvoj suvremenih kanala distribucije turističkih proizvoda  Razvoj promocije turističkih proizvoda s naglaskom na e-kanale  Razvoj odnosa s javnošću i medijima u cilju afirmacije turističke ponude na turističkom tržištu  Organiziranje posebnih oblika prezentacije turističkih proizvoda na turističkom tržištu

66

6. STRATEGIJA RAZVOJA - MJERE I PROJEKTI

Akcijski plan određuje mjere i projekte koje je potrebno aktivirati i primijeniti u svrhu realizacije zacrtanih strateških ciljeva. Plan je povezan s otklanjanjem utvrđenih slabosti i prijetnji na koje je ukazala SWOT analiza.

Osnovni je cilj akcijskog plana da se na cijelom području Grada Otočca i Gacke kroz proces održivog razvoja turizma poboljšaju određeni elementi (turističke) konkurentnosti i stvore temeljni preduvjeti za rast i razvoj turističkog sektora, ali i za povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva.

Neovisno o tome što vodeću ulogu u upravljanju razvojem turizma mora imati javni sektor, veliku odgovornost mora preuzeti i privatni poduzetnički sektor, ali i svi dionici iz društvenog i gospodarskog života od kojih se očekuje da se svojim aktivnostima uključe u stvaranje tzv. cjelovitog turističkog lanca vrijednosti, a time i integralnog turističkog proizvoda Grada Otočca.

Akcijski plan razrađuje mjere koje je potrebno provesti za realizaciju postavljenih strateških ciljeva te definira konkretne projekte za svaku mjeru.

Pri definiranju konkretnih projekata logika intervencije/investicije jest da projekt, u relativno kratkom vremenu i s raspoloživim kapacitetima, može znatno pridonijeti ostvarenju strateškog cilja. U implementaciji ovog strateškog plana aktivnosti se trebaju usmjeriti na realizaciju definiranih projekata. Ipak, pojave li se u ovom planskom razdoblju mogućnosti implementacije projekata koji nisu naznačeni ovim planom, te mogućnosti valja iskoristiti. Pri tome glavni kriterij mora biti stupanj do kojeg će svaki projekt pridonijeti realizaciji ciljeva, odnosno vizije turističkog razvoja županije.

Sukladno strateškim ciljevima, pregled predloženih mjera i ključnih projekata nalazi se u Tablici. 21.

67

Tablica 21. Pregled mjera i projekata po strateškim ciljevima

CILJ MJERE PROJEKTI 1. Učinkovito 1.1. Razvoj 1. Aktivno sudjelovati u provođenju županijske strategije upravljanje upravljačkih 2. Lobirati kod županije i nacionalnih tijela za programe i turističkim kapaciteta projekte koji potiču turistički razvoj razvojem 3. Unaprijediti suradnju s javnim ustanovama za zaštitu prirode – stvoriti formalnija partnerstva, sinergijski učinak

2. Stvaranje 2. 1. Infrastruktura 1. Komunalna infrastruktura - otpad infrastrukturnih neophodna za 2. Ceste – županijske, lobirati kod nadležnih institucija pretpostavki za turistički razvoj 3. Plaže – riječne razvoj održivog 4 Sportsko rekreativno bazensko – wellness kompleks turizma 2.2. Unapređenje 5. Aktivno sudjelovati u projektu razvoja panoramsko- postojeće tematskih cesta županije turističke 6. Unapređenje smještaja s poticajima za podizanje infrastrukture energetske učinkovitosti i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije i recikliranja

2.3. Razvoj nove 7. Smještajni kapaciteti poštujući ekološke principe turističke 8. Lokalan info-centar infrastrukture 9. Unapređenje infrastrukture za sportski ribolov

3. Unaprijediti 3.1. Podizanje 1. Povećanje atraktivnosti planinarskog turizma postojeće i tržišne 2.. Revizija cikloturističkih staza i njihova prilagodba razviti nove spremnosti širem spektru korisnika turističke postojećih proizvode proizvoda 3 2. Priprema za 3. Osmisliti turističke pakete proizvoda za dnevni, vikend tržište novih i tjedni boravak proizvoda 4. Plan razvoja obilaska automobilom / motorom (touring) 4. Povećati 4.1. Sustavna i 1. Strategija promocije s naglaskom na e-kanale tržišnu ciljana prepoznatljivost promocija destinacije 4.2. Promocija 2. Plan promocije i distribucije za destinaciju Otočac i proizvoda Gacka posebnih 3. Proizvodni portfelj za tržišno spremne proizvode interesa 4. Operativni marketing plan sportskog ribolova

68

Učinkovito upravljanje turističkim razvojem (Cilj 1.)

Mjere 1.1. Razvoj upravljačkih kapaciteta

Trenutno je upravljanje turističkim razvojem Grada Otočca i Gacke nekoordinirano. Nositelji tog razvoja su Grad Otočac i Turistička zajednica Grada Otočca. S obzirom na dostignuti stupanj gospodarskog i turističkog razvoja oni su podkapacitirani financijski i kadrovski. Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode ključni su nositelji turističke aktivnosti s obzirom na to da upravljaju glavnim turističkim atrakcijama. Pod ingerencijom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u nešto su boljem položaju financijski i kadrovski od turističkih zajednica, no njihova je primarna uloga zaštita prirode, a razvoj turizma tek im je sekundarni cilj. Jedinice lokalne uprave zadužene za aktivnosti kojima se stvaraju, među ostalim, preduvjeti za turistički razvoj, ne vide sebe kao ključne dionike razvoja turizma. Međutim, bez bolje koordinacije ove tri ključne grupe dionika turistički razvoj i dalje će biti spor, a uložena sredstva postizat će suboptimalne ciljeve.

Drugi problem koji valja riješiti na strateškoj razini pitanje je poduzetničkih potencijala lokalnog stanovništva. Kao što je nekoliko puta naglašeno u analizama, područje je rijetko naseljeno, i to uglavnom starijim stanovništvom. Demografska situacija je takva da treba zadržati što više mladih u ovom području, a turizam otvara brojne poduzetničke mogućnosti, izvan pukog iznajmljivanja smještaja i ugostiteljstva. Upravo raznolike prirodne atrakcije ovog područja omogućuju razvoj niza specijaliziranih proizvoda za koje su potrebni vodiči, prijevoznici, iznajmljivači, serviseri opreme i slično. U tom smislu javni sektor treba provesti informativne kampanje kako bi potaknuo interes stanovnika za turističko poduzetništvo, usmjerio na lukrativne proizvode i usluge te asistirao u njihovim početničkim poduzetničkim koracima. U tom smislu javni sektor, uz sustav potpora i poticaja, treba biti i izvor informacija na temelju kojih će poduzetnici donositi svoje poslovne odluke (npr. stanje na tržištima, tržišni trendovi, promocija i distribucija) te logističke potpore, osobito za umrežavanje dionika.

Stoga slijede konkretni projekti koje bi nositelji Strategije trebali pokrenuti u cilju učinkovitog upravljanja turističkim razvojem:

1 Aktivno sudjelovati u provođenju županijske strategije 2 Lobirati kod županije i nacionalnih tijela za programe i projekte koji potiču turistički razvoja 3 Unaprijediti suradnju s javnim ustanovama za zaštitu prirode – stvoriti formalnija partnerstva, sinergijski učinak

69

Projekt 1. Aktivno sudjelovati u provođenju županijske strategije Cilj 1. Učinkovito upravljanje turističkim razvojem

Mjera: 1.1. Razvoj upravljačkih kapaciteta

Turizam kao društveni i gospodarski fenomen svoju složenost i slojevitost izražava u činjenici da se kroz proces njegova razvoja preklapaju različite razvojne i interesne silnice. Upravo zbog toga potrebno je razvijati sustavan proces upravljanja pomoću kojeg će se turizam usmjeravati u onom pravcu koji će sačuvati harmoniju optimalnog korištenja resursne osnove uz porast kvalitete života lokalnog stanovništva. Takav razvojni proces moguće je realizirati samo uz potpunu pomoć i potporu svih sudionika razvojnog procesa u turizmu Ličko-senjske županije. Pod time se podrazumijeva potpuna suradnja sveg stanovništva, udruga, obrazovnih institucija, privatnog sektora u turizmu, javnih ustanova te lokalnih i županijskih jedinica lokalne samouprave. U ostvarivanju ciljeva razvoja jedna od primarnih zadaća je upoznavanje lokalnog stanovništva s vrijednostima i razvojnim potencijalima resursne osnove i strateškim odrednicama Opis razvoja turizma Ličko-senjske županije. Nužno je isticati strateške odrednice koje dokazuju konkretan doprinos turizma razvoju određenog područja i poboljšanju uvjeta života njegova stanovništva. U ovom se slučaju to konkretno odnosi na Grad Otočac. Većini lokalnog stanovništva nije sasvim jasna njihova uloga u budućem razvoju turizma te nema spoznaje kako se aktivno uključiti u proces razvoja turizma na prostoru svojeg djelovanja. U tom smislu potrebno je stalno poticati i promovirati Strateške odrednice razvoja turizma Ličko – senjske županije koje je jedino moguće ostvariti kroz poduzetničke aktivnosti lokalnog stanovništva te naglašavati mogućnosti i učinke razvoja turizma na okruženje Grada Otočca. To je moguće ostvariti samo kontinuiranom suradnjom i aktivnostima lokalnog stanovništva s predstavnicima privatnog i javnog sektora na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Operacionalizacija projekta implicira definiranje prioritetnih tema i potencijalnih korisnika / sudionika (plan aktivnosti). Ovisno o izboru tema, potrebno je osigurati nosioce tema i moderatore rasprave te Operacionalizacija edukativni materijal koji bi pružio osnovne informacije i poticaje za projekta razvoj upravljačkih kapaciteta u turizmu i pratećim djelatnostima u Gradu Otočcu a koji proizlaze iz Strateških odrednica razvoja turizma Ličko – senjske županije.

Grad Otočac i TZ Grada Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj Otočca

 TZ LSŽ  TZ Grada Otočca  Županijski proračun Ostali Financiranje  Gradski proračun dionici  Stanovnici, poduzetnici i udruge

70

Projekt 2. Lobirati kod županije i nacionalnih tijela za programe i projekte koji potiču turistički razvoj

Cilj 1. Učinkovito upravljanje turističkim razvojem

Mjera: 1.1. Razvoj upravljačkih kapaciteta

Dugoročno održiv rast i razvoj turističkog sektora na području Grada Otočca u velikoj će mjeri ovisiti o sposobnostima nositelja izvršne vlasti na njenom području. Zadaća je nositelja izvršne vlasti da iniciraju promjene, potaknu suradnju s turističkim posrednicima, motiviraju lokalne poduzetnike te osiguraju međusobno povjerenje i zajedničko – usklađeno – djelovanje svih relevantnih dionika turističkog razvoja. S obzirom na imperativna načela održivog razvoja turizma nužna je uspostava jakog i odgovornog projektnog vodstva („leadership“), odnosno formiranje tima priznatih profesionalaca koji čvrsto vjeruju u mogućnost iniciranja značajnih promjena u postojećem modelu promišljanja razvoja turizma na području Grada Otočca. Uspostava jakog i odgovornog projektnog vodstva podrazumijeva cjelovito poznavanje problematike turističkog razvoja na svim razinama. U tom smislu projekt se odnosi na sustavno jačanje znanja i kompetencija Opis ključnih predstavnika izvršne vlasti, ponajviše u uspostavi učinkovitog destinacijskog menadžmenta, učinkovitog upravljanja promjenama, odnosno učinkovitog i transparentnog projektnog upravljanja na principima sustavnog i usklađenog planiranja. Uloga projektnog vodstva u razvoju turizma na području Grada Otočca posebno je važna zato što svi razvojni projekti na kojima se temelji održivi razvoj turizma, velikim dijelom ovise o upravljačkim polugama, i na strani prava i na strani odgovornosti, upravo su pod ingerencijom sve tri razine vlasti. Zbog toga projektno vodstvo, kao i svi sudionici turističkog razvoja Grada Otočca, trebaju koristiti svaku priliku da ističu značenje turizma na razvoj ove jedinice lokalne samouprave i na dobrobit života lokalnog stanovništva. Na taj način stvara se pozitivna klima i ubrzava odluke kod mjerodavnih tijela a koje mogu biti od ključnog značenja za dinamiziranje razvoja turizma na području Grada Otočca.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva definiranje programskih područja potrebne / poželjne edukacije nositelja / ključnih predstavnika Operacionalizacija izvršne vlasti, izradu liste potencijalnih pružatelja edukacijskih usluga te projekta osiguranje potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa kontinuirane edukacije.

Grad Otočac i TZ Važnost Projekt velike važnosti Nositelj Grada Otočca

 Udruge  Županijski proračun Ostali Financiranje  Gradski proračun dionici  Stanovn ici

71

Projekt 3. Unaprijediti suradnju s javnim ustanovama za zaštitu prirode-stvoriti formalnija partnerstva , sinergijski učinak

Cilj 1. Učinkovito upravljanje turističkim razvojem

Mjera: 1.1. Razvoj upravljačkih kapaciteta

Bogatstvo resursne osnove i turističkih atrakcija Grada Otočca stvara pretpostavke za razvoj različitih vrsta turizma. Posebno se to odnosi na površinu i raznovrsnost prostora te brojne turističke atrakcije koje definiraju model, dinamiku i nositelje razvoja turizma Grada Otočca. Specifikum i važnost resursne osnove za razvoj turizma Grada Otočca leži u činjenici da trećina prostora Ličko senjske županije ima status zaštićenih dijelova prirode. To nalaže dodatnu potrebu da se i na „administrativni“ način vodi računa o resursnim potencijalima Grada Otočca. Svaki razvojni dokument, bez obzira na njegovu konačnu primjenu, bilo da se radi o strategiji razvoja turizma, marketing planu turizma, akcijskim planovima za pojedine vrste turizma, investicijskim projektima koji se financiraju iz međunarodnih sredstava (EU fondovi, međunarodne banke za razvoj) ili iz sredstava poslovnih banaka, mora se temeljiti na egzaktnim podacima koji se odnose na dimenziju i Opis sadržaj prostorne komponente te na detaljnom uvidu u prirodne i kulturne resurse koji su sastavni dio toga prostora. Zbog toga je potrebno na razini Grada Otočca izvršiti detaljan popis i sistematizirani pregled cjelokupne resursne osnove koja je u funkciji turističkog razvoja. To znači da je potrebno sačiniti popis uz slikovnu i prostornu dimenziju pojedinog resursa s jasnom odrednicom njegove moguće uloge u turističkom razvoju grada. Danas, u eri suvremenih informatičkih tehnologija i sveopće digitalizacije, ne samo da je to kulturno-tehnološka pretpostavka nego je i imperativ da se uspostavi suvremeni sustav katastra turističkih resursa i atrakcija. Sustav katastra turističkih resursa i atrakcija temeljna je podloga i imperativ za unapređenje suradnje i stvaranja partnerstva s javnim ustanovama za zaštitu prirode u cilju primjene promišljenih razvojnih programa u turizmu na području Grada Otočca.

Operacionalizacija projekta implicira osiguranje potrebnih izvora Operacionalizacija sredstava, definiranje vrsta usluga / servisa koji će se stimulirati kao i projekta načine i visinu poticanja za uspostavu suvremenog katastra turističkih resursa i atrakcija.

TZ Grada Otočca, Grad Otočac i Javne Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj ustanove za zaštitu prirode

 Županijski proračun  TZ LSŽ Ostali Financiranje  Gradski proračun dionici  Poduzetnici i  Državni proračun udruge

72

Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma (Cilj 2.)

Mjere 2.1. Infrastruktura neophodna za turistički razvoj 2.2. Unapređenje postojeće turističke infrastrukture 2.3. Razvoj nove turističke infrastrukture

Razvoj infrastrukture preduvjet je poboljšanja kvalitete života lokalnog stanovništva te razvoja gospodarstva i društvenih djelatnosti na nekom području. Kada je riječ o razvoju turizma na određenom području, polazna razvojna premisa je unapređenje komunalne i turističke infrastrukture. Nemoguće je govoriti o provođenju vizije održivog razvoja turizma bez uspostave infrastrukturnih sustava opskrbe tekućom / pitkom vodom, odvodnje otpadnih voda i suvremenih metoda zbrinjavanja svih vrsta otpada.

Posebno se ističe problem unapređenja cjelovitog sustava komunalne infrastrukture - zbrinjavanja otpadnih voda. Uz razvoj komunalne infrastrukture, potrebno je usporedno usmjeravati i programe razvoja turističke infrastrukture kao preduvjeta razvoja posebnih oblika turizma koji se uklapaju u načela održivog razvoja.

Bez rješenja ovih problema nemoguće je očekivati privlačenje poduzetničkog interesa za razvojne projekte koji se temelje na održivom razvoju turizma Grada Otočca. Zbog toga su potrebne kontinuirane aktivnosti u rješavanju vitalnih infrastrukturnih sustava.

Vremensku dinamiku i prioritete ulaganja u unapređenje komunalne i turističke infrastrukture valja promatrati ne samo u kontekstu odrednica zacrtane razvojne vizije, strateških razvojnih ciljeva i koncepcije razvoja turizma Grada Otočca nego i u kontekstu proračunskih mogućnosti jedinica lokalne samouprave i javnih subjekata u turističkom sektoru kao i u privlačenju sredstava EU fondova / programa.

Polazeći od identificiranih slabosti u sferi komunalne i turističke infrastrukture na koje je ukazala SWOT analiza, ovo su ključni projekti koje valja realizirati kako bi se stvorile infrastrukturne pretpostavke za razvoj održivog turizma i podigla tržišna konkurentnost: 1. Komunalna infrastruktura - otpad 2. Modernizacija cestovne infrastrukture- županijske ceste – lobirati kod nadležnih institucija 3. Plaže – riječne 4. Sportsko-rekreativni bazenski – wellness kompleks 5. Aktivno sudjelovati u projektu razvoja panoramsko-tematskih cesta županije 6. Unapređenje smještaja poticajima za podizanje energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije i recikliranje 7. Smještajni kapaciteti poštujući ekološke principe 8. Lokalni info centar 9. Unapređenje infrastrukture za sportski ribolov

73

Projekt 1. Komunalna infrastruktura - otpad

Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.1. Infrastruktura neophodna za turistički razvoj

Kvalitetna infrastruktura preduvjet je razvoja kako gospodarstva tako i društvenih djelatnosti na nekom području. U cilju stvaranja uvjeta za razvoj održivog turizma na području Grada Otočca najvažniji infrastrukturni projekt je izgradnja sustava za pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda. Uz izgradnju sustava za otpadne vode nužno je realizirati i projekt zbrinjavanja krupnog otpada i na području Grada Otočca. Bez izgrađenih sustava za otpadne vode i zbrinjavanje krupnog otpada uzaludni su svi napori u održivom razvoju turizma. Uz ova dva sustava posebno je potrebno inicirati uspostavljanje sustava alternativnih izvora energije kao što su solarni i vjetroenergetski sustavi koji bi sveli na minimum upotrebu fosilnih goriva za energetsku opskrbu Opis turističko-ugostiteljskih sadržaja i objekata. Na području zaštićenih dijelova prirode potrebno je uspostaviti infrastrukturu prometnica koja bi isključivo bila prilagođena prometnim sredstvima koja pokreće fizička snaga čovjeka (bicikl) ili onima s električnim sustavom pogona. Visinu, vremensku dinamiku i prioritete ulaganja u unapređenje javne komunalne infrastrukture valja promatrati ne samo u kontekstu odrednica zacrtane razvojne vizije, strateških razvojnih ciljeva i koncepcije razvoja turizma Grada Otočca nego i u kontekstu proračunskih mogućnosti i uspješnosti u privlačenju sredstava EU fondova / programa. Realizacijom projekta komunalne infrastrukture u cilju zbrinjavanja otpadnih voda i krupnog otpada stvaraju se nužne pretpostavke za održivi razvoj turizma Grada Otočca. Operacionalizacija projekta podrazumijeva dvije provedbene faze. U prvoj bi se fazi trebala izraditi projektna dokumentacija te provjeriti Operacionalizacija društveno-ekonomska opravdanost izgradnje radi osiguranja EU projekta financiranja, dok bi se u drugoj fazi pristupilo osiguravanju potrebnih financijskih sredstava, zatvaranju financijske konstrukcije i izgradnji.

Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj Grad Otočac

 Izrada projektne dokumentacije - županijski proračun, sredstva EU  LS županija fondova/progra  Vlada RH ma Ostali (operativni programi Financiranje  Izgr. – sredstva dionici pojedinih EU fondova / ministarstava) programa,  HBOR bespovratna sredstva Vlade RH, kred. HBOR-a

74

Projekt 2. Modernizacija cestovne infrastrukture- županijske ceste – lobirati kod nadležnih institucija Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.1. Infrastruktura neophodna za turistički razvoj

Optimizacija cestovnog prometa na relaciji NP Plitvička jezera – Otočac i Otočac - NP Sjeverni Velebit podrazumijeva stvaranje prometnih preduvjeta za programsko povezivanje nacionalnih parkova s Gradom Otočac kao jednim od turističkih odredišta županije. Nacionalni parkovi sa svojim atrakcijama i infrastrukturom uglavnom zadovoljavaju potrebe turista za kratkim / jednodnevnim posjetima tim lokalitetima. Umjesto da preuzmu ulogu generatora turističkog razvoja u širem okruženju, nacionalni parkovi pretežito vode svoju autarktičnu i samostalnu razvojnu politiku. Čak i u međusobnim operativnim poslovima i razvojnim aktivnostima postoji vrlo nizak stupanj suradnje i malo se koristi snaga tržišne prepoznatljivosti NP Plitvička jezera, koja bi svoju marketinšku snagu mogla prenijeti na svoje okruženje – Grad Otočac. Modernizacijom cestovnih prometnica na relaciji NP Plitvička jezera – Otočac i Otočac - NP Sjeverni Velebit stvorit će se preduvjeti Opis da turisti, motivirani prirodnim atrakcijama nacionalnih parkova, zadovolje te svoje potrebe i na području Grada Otočca. Turisti će pri tome koristiti ugostiteljske i smještajne kapacitete na području zaštićenih dijelova prirode ili Grada Otočca na definiranoj trasi. Taj razvojni iskorak moguće je postići jedino ako se navedena cestovna prometnica osuvremeni. Osim bolje prometne povezanosti i komfora prijevoza, ovaj projekt podrazumijeva uspostavu odvojene biciklističke staze te izgradnju / opremanje prikladnog broja odmorišta / vidikovaca s pratećim komunalnim i ugostiteljskim sadržajima. Ovim projektom želi se ostvariti razvojni cilj da Otočac kontinuirano privlači sve veći broj stacionarnih gostiju na cijelom svojem prostoru. S obzirom na značenje ovih cestovnih prometnica potrebno je stalno poticati i naglašavati (lobirati) aktivnosti kod nadležnih županijskih i nacionalnih razina da se ovaj projekt čim prije realizira i to na dobrobit razvoja turizma na području Grada Otočca.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva dvije provedbene faze. Prva Operacionalizacija faza je izrada projektne dokumentacije i provjera ekonomske projekta opravdanosti izgradnje radi osiguranja EU financiranja, a u drugoj fazi pristupilo bi se osiguravanju potrebnih financijskih sredstava.

Važnost Projekt izuzetne važnosti Nositelj Grad Otočac

 Izrada projektne  TZ Grada dokumentacije - županijski Otočca proračun, sredstva EU  Vlada RH Ostali Financiranje fondova / programa (oper. prog.  Izgradnja - sredstva EU dionici pojed. fondova / programa, ministarstv. bespovratna sredstva HBOR Vlade RH, HBOR-a 

75

Projekt 3. Plaže – riječne

Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.1. Infrastruktura neophodna za turistički razvoj

Uz plaže na otoku Pagu i velebitskom primorju, sve je veća usmjerenost turista i u kontinentalnom dijelu Ličko-senjske županije koji svoje potrebe zadovoljavaju u rekreativnom kupanju. Za sada su to većim dijelom improvizirane plaže na rijekama i jezerima. Opremanje određenog broja plaža na rijekama i jezerima, trebalo bi postupno osigurati povećanje plažnog prostora te povećanje komunalne i sadržajne opremljenosti plaža na području Like. Uz to je potrebno poduzeti mjere na povećanju kvalitete ukupnog plažnog doživljaja na plažama na rijekama i jezerima. To je posebno važno za plaže na rijekama i jezerima jer se na taj način stvaraju nove turističke atrakcije i infrastruktura koja stvara pretpostavke za stacionarni Opis turizam u kontinentalnom dijelu županije. U sklopu ovog projekta potrebno je uspostaviti sustav dugoročnog upravljanja županijskim plažnim prostorom i stvaranje prepoznatljivog vizualnog identiteta plaža na rijekama i jezerima županije. Za područje Grada Otočca Uređenje plažnih sadržaja Grada Otočca odnosi se na rijeku Gacku koja usprkos relativno niske temperature za vrijeme ljetnih mjeseci može pružiti rekreativne sadržaje kupanja potencijalnih turista koji borave na ovom području. Uređenje plažnih sadržaja na rijeci Gacke stvaraju se preduvjeti za cjelovitiji sadržaj boravka turista na području Grada Otočca. Također je potrebno osigurati plažne sadržaje za povećano zadovoljstvo boravkom turista, ali i domaće populacije kroz korištenje plaža koje su tematski najprimjerenije njihovim interesima i/ili sklonostima. Operacionalizacija projekta podrazumijeva dvije provedbene faze. U prvoj je fazi potrebno izvršiti specifikaciju plaža na području Grada Otočca koje privlače posjetitelje te utvrditi prioritete njihova Operacionalizacija komunalnog i sadržajnog opremanja na temelju županijskog programa projekta uređenja morskih, riječnih i jezerskih plaža. Druga faza odnosi se na osiguranje financijskih sredstava za komunalno i sadržajno opremanje te zatvaranje financijske konstrukcije i realizaciju projekta.

Važnost Važan projekt Nositelj Grad Otočac

 Izrada projektne dokumentacije –gradski TZ Grada Otočca proračun Ostali  Lokalni Financiranje  Izgradnja – bespovratna dionici poduzet sredstva, sredstva MINT-a, nici JLS-a, HBOR-a, lokalni poduzetnici

76

Projekt 4. Sportsko-rekreativni bazenski - wellness kompleks

Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.1. Infrastruktura neophodna za turistički razvoj

U cilju diversifikacije turističke ponude i sveobuhvatnije turističke valorizacije prostora Grada Otočca , uz izgradnju smještajnih kapaciteta potrebno je razvijati i ponudu koja bi se temeljila na sportsko-rekreativnom bazenskom wellness kompleksu. Pod time se podrazumijeva izgradnja kompleksa bazena za rekreativno kupanje / plivanje s wellness sadržajima sa pratećim zabavno – rekreativnim sadržajima na prostoru Grada Otočca. Ovi kompleksi imaju namjenu da svoje kapacitete stave na raspolaganje turistima koji borave na prostoru Grada Otočca za ljetne turističke sezone, a wellness sadržaji da postojeću ponudu podignu na višu razinu s određenim obilježjima zdravstvenog turizma. Sportsko-rekreativni kompleks s wellness sadržajima može biti i osnova za izgradnju smještajnih kapaciteta u Opis svojem okruženju, koji će u potpunosti uvažavati načela održivog razvoja turizma. Ovaj kompleks može, osim rekreativnog, biti i zabavni centar turističkog odredišta koji bi svojim sadržajima podigao odredište na znatno viši stupanj turističke atraktivnosti za posjetitelje. U okviru kompleksa moguće je izgraditi i organizirati različite zabavno- ugostiteljske sadržaje i za turiste koji borave na širem području. U okviru ovog priojekta moguće je pristupiti realizaciju zatvorenog rekreativnog i zdravstvenog bazenskog wellness kompleksa koji koristi termalne izvore vode i koristi se tijekom cijele godine. Ovaj projekt ima i određenu socijalnu dimenziju jer njegove sadržaje mogu koristiti lokalni stanovnici, što u konačnici doprinosi rastu društvenog i životnog standarda svih onih koji su stalno nastanjeni u blizini ovog kompleksa. Operacionalizacija projekta u prvoj se fazi odnosi na odabir pogodne lokacija, uz provjeru tržišno-financijske i / ili društveno-ekonomske Operacionalizacija opravdanosti ulaganja i pripremu projektne dokumentacije. Druga faza projekta operacionalizacije projekta podrazumijeva zatvaranje financijske konstrukcije, izbor najboljeg ponuđača i izgradnju svih planiranih sadržaja.

Grad Otočac i TZ Važnost Projekt velike važnosti Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije – županijski i gradski proračuni, bespovratna sredstva Vlade Ostali  LSŽ i Financiranje RH, sredstva EU fondova / dionici poduzetni programa ci  Izgradnja – sred. EU fondova/programa, kreditna sred. HBOR-a

77

Projekt 5. Aktivno sudjelovati u projektu razvoja panoramsko-tematskih cesta županije

Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.2. Unapređenje postojeće turističke infrastrukture

Ličko-senjska županija tradicionalno je područje za proizvodnju visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Ta osobitost prisutna je i na području Grada Otočca. S obzirom na ekološku očuvanost poljoprivrednih površina na području Otočca moguće je razvijati visokokvalitetnu ekološku proizvodnju i tako stvoriti pretpostavke, koje imaju rijetko koja turistička područja, za proizvodnju visokovrijednih proizvoda namijenjenih za zadovoljenje primarnih potreba turista. U toj paleti proizvoda najznačajnije mjesto imaju med, mliječni proizvodi, krumpir, šljive, jabuke i meso. Uključivanje ovih proizvoda u turističku ponudu Otočca moguće je, osim njihova plasmana turistima u ugostiteljskim objektima, i uz pomoć tematiziranih cesta koje bi za Opis temu imale određeni proizvode. Panoramske ceste omogućile bi turistima dostupnost proizvođača pojedinih proizvoda, koji bi pak posjetiteljima demonstrirali svoje proizvode uz mogućnost njihove degustacije i kupnje. U ovaj projekt, osim cestovne infrastrukture, potrebno je uključiti projekt signalizacije koja bi nosila oznaku teme/proizvoda te izgradnju i opremanje vidikovaca koji bi dočarali posebnost i vizure okruženja u kojem se izrađuje određeni proizvod. Ovaj projekt uključuje i određene obrazovne aktivnosti koje bi upoznale proizvođače proizvoda s različitim mogućnostima plasmana njihovih proizvoda posredstvom turizma (degustacija, direktna prodaja na kućnom pragu, suveniri). Posljedično, projektom se želi značajnije poticati revitalizacija autohtone poljoprivredne proizvodnje posebno malih lokalnih proizvođača. Operacionalizacija projekta podrazumijeva informiranje lokalne zajednice o svrsi i koristima aktiviranja poljoprivrednih područja te Operacionalizacija ukazivanje na brojne mogućnosti za male privatne poduzetnike, projekta posebno u kontekstu raspoloživosti različitih EU programa / fondova. Operacionalizacija projekta polazi od odabira prikladnih lokacija i pripreme potrebne dokumentacije te pronalaska financijskih sredstava i odabira realizatora projekta. Grad Otočac i TZ Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije – županijski i gradski proračun, Poduzetnici i bespovratna sredstva Vade Ostali Financiranje udruge RH, sredstva EU fondova / dionici programa  Izgradnja – sredstva EU fondova/programa, kreditna sredstva HBOR-a

78

Projekt 6. Unapređenje smještaja poticajima za podizanje energetske učinkovitosti, korištenje obnovljivih izvora energije i recikliranje

Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.2. Unapređenje postojeće turističke infrastrukture

Turističko-ugostiteljski smještajni kapaciteti na području Grada Otočca velikim dijelom izgrađeni su iz klasičnog - industrijskog građevinskog materijala (opeka, beton). Takav tip izgradnje ne odgovara ambijentu gdje je lociran objekt, a s obzirom na klimatske uvjete značajan je potrošač energije. Budući da je održivi razvoj turizma jedan od primarnih ciljeva razvoja turizma na području Grada Otočca , tom je cilju potrebno podrediti i unapređenje postojećeg smještaja imajući na umu i racionalizaciju potrošnje energije u smještajnim objektima. Zbog toga kod svake izgradnje novih smještajnih kapaciteta valja primjenjivati nove tehnologije građenja koje će maksimalno racionalizirati potrošnju skupih i ekološki neprihvatljivih energenata. Te Opis zahtjeve svakako moraju pratiti određene mjere koje će investitore stimulirati da u izgradnji novih smještajnih kapaciteta primjenjuju nova tehnološka – građevinska dostignuća. S obzirom na primarne ciljeve održivog razvoja turizma na području Grada Otočca potrebno je usmjeriti poticajne mjere prema investitorima da u svojim smještajnim kapacitetima primjenjuju obnovljive izvore energije – sunca i vjetra – i tako pridonose načelima održivog razvoja turizma. Tehnologije korištenja obnovljivih izvora energije i recikliranja moguće je posebno koristiti na području ruralnog dijela Grada Otočca koje bi dalo poseban turistički ambijent. Okruženje u kojem djeluju smještajni kapaciteti bogato je prirodnim materijalima koje je moguće određenim postupcima transformirati u ekološke energente ili elemente kružnog gospodarstva. Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti Operacionalizacija projekta radi osiguranja EU financiranja. U daljnjem postupku projekta pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

Grad Otočac i TZ Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije - županijski i Ostali Vlada RH Financiranje gradski proračuni, sredstva dionici (operativni EU fondova, bespovratna programi sredstva Vlade RH, HBOR pojedinih ministarstava)

79

Projekt 7. Smještajni kapaciteti - poštujući ekološke principe

Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.3. Razvoj nove turističke infrastrukture

Novi smještajni kapaciteti, koji su nužni za rast turističkog prometa i veću razvojno-ekonomsku učinkovitost turizma na području Grada Otočca , moraju biti projektirani i realizirani isključivo na ekološkim principima. To znači da se u njihovoj izgradnji i opremanju moraju koristiti isključivo lokalni – ekološki materijali kao što su drvo i kamen. Proizvodnja energenata za grijanje i hlađenje objekata mora se temeljiti isključivo na obnovljivim izvorima energije kao što su sunce i vjetar. Sustav opskrbe tekućom i pitkom vodom i sustav odvodnje otpadnih voda u novim smještajnim kapacitetima mora zadovoljavati najviše standarde koji se danas primjenjuju u razvijenom i ekološki osviještenom svijetu. Kod izgradnje i opremanja novih smještajnih Opis kapaciteta, uz visoke standarde i komfor smještaja, potrebno je pratiti i suvremene tehničko-tehnološke trendove koji se temelje na maksimalnom očuvanju okoliša i održivom razvoju turizma. Jedna od najprikladnijih mogućnosti je izgradnja i opremanje luksuznih kamping (glamping) kapaciteta, ali i „čvrstih“ smještajnih jedinica koje se moraju prilagoditi ambijentu po svom arhitektonskom izričaju i tehničko- tehnološkim rješenjima. Ovakvu koncepciju izgradnje i opremanja smještajnih kapaciteta moguće je primijeniti na cijelom području Grada Otočca bez obzira na stupanj i status zaštite prostora na kojem se projekt realizira. Realizacija ovog projekta povećala bi se autohtonost ali i tržišna konkurentnost turističke ponude Grada Otočca na turističkom tržištu. Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne Operacionalizacija dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti projekta projekta. U daljnjem postupku pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

Grad Otočac i TZ Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije - županijski i,  TZ LSŽ gradski proračun, sredstva Ostali  Stanovnici Financiranje EU fondova, Financiranje dionici i projekata - bespovratna poduzetni sredstva Vlade RH, HBOR, ci poslovne banke i ostali izvori financiranja

80

Projekt 8. Lokalni info – centar Otočac

Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.3. Razvoj nove turističke infrastrukture

S obzirom na prostranstva Ličko-senjske županije i mogućnosti turističke valorizacije tog prostora pomoću posebnih, tržištu vrlo atraktivnih oblika turizma nužno je uspostaviti novi i bolji sustav informiranja turista koji namjeravaju boraviti ili već borave na području županije. U tom smislu potrebno je na području Grada Otočca organizirati suvremeni infocentar i na taj način uspostaviti cjelovitu mrežu svih potrebni informacija za turiste koji borave ili namjeravaju boraviti na prostoru Otočca. Infocentar bio bi na glavnoj cestovnoj prometnici kojima se ulazi u na područje Grada Otočca. Lokalni info centar bio bi posebna i autonomna građevinska jedinica opremljena Opis najsuvremenijim informatičkom opremom i info - materijalima te nadzornim i video uređajima povezan s turistički najatraktivnijim lokalitetima na području koje pokriva. Osim digitaliziranih informacija, turisti u lokalnom – info centru mogu dobiti i informacije od njihovih djelatnika. Uz tiskani promotivni materijal i programe lokalnih turističkih agencija posjetiteljima info centra omogućava se kupnja autohtonih proizvoda i suvenira. Lokalni info- centar bio bi poveznica sa svim komercijalnim subjektima i kulturno-turističkim atrakcijama u smislu prodaje tih kapaciteta i pružanja informacija. Lokalni –info centar uz ostale aktivnosti TZ Grada Otočca postao bi nukleus obrazovno- informacijskih aktivnosti usmjerene prema stanovništvu i svim dionicima turističkog sektora. Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti Operacionalizacija projekta radi osiguranja EU financiranja. U daljnjem postupku projekta pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj TZ Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije - županijski i gradski proračuni, sredstva EU fondova, Financiranje  TZ LSŽ Ostali Financiranje projekata – bespovratna  Ministarstv sredstva Vlade RH, sredstva dionici o turizma i Ministarstva turizma i HTZ Hrvatske turističke zajednice i u određenom obliku i sredstva HBOR-a

81

Projekt 9. Uređenje infrastrukture za sportski ribolov

Cilj 2. Stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma Mjera: 2.3. Razvoj nove turističke infrastrukture

Sportski ribolov ima najznačajniju poveznicu s rekreacijskim ribolovom ili ribolovom iz zabave, pri čemu je glavni smisao u traženju i hvatanju ribe pomoću pribora za sportski ribolov, a ne njezina prodaja. Osnovni smisao sportskog ribolova je boravak u čistoj prirodi koja djeluje opuštajuće na ljudski organizam. Posebnu strast sportskog ribolovca pobuđuje nadmudrivanje ribe, prilagođavanje tehnike ribolova, pokreta ruku i štapa, ponašanju ribe vodeći pritom računa o vodenim strujanjima i izvlačenju ribe iz vode. Sportski ribolov, kao vrsta održivog turizma, svoju posebnost temelji upravo na činjenici da se ulovljena riba vraća u vodu ili se vrlo ograničena količina ribe može upotrijebiti za prehranu ribolovca. S obzirom na bogatstvo vodenih Opis tokova rijke Gacke ovaj oblik aktivnog turizma može motivirati respektabilan opseg ovog segmenta turističke potražnje na posjet i boravak na području Grada Otočca. Zbog toga je potrebno najprije definirati lokalitete za sportski ribolov, a zatim na tim lokalitetima uspostaviti potrebnu infrastrukturu koja omogućava određeni komfor za sportske ribolovce. To se prije svega odnosi na uređenje obale rijeke Gacke, uređenje pristupnih puteva do ribolovnih lokaliteta i ostalih pratećih sadržaja. Uz „fizičku“ infrastrukturu potrebno je razvijati i određene prateće aktivnosti dodatnim aktiviranjem sportskih ribolovnih društava, koja mogu poslužiti kao lokalna logistika za održavanje lokaliteta za sportski ribolov, izdavanje dozvola ribičima te kao poveznica u promociji posredstvom mreže sportskih ribolovnih društava u inozemstvu. Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti Operacionalizacija projekta radi osiguranja EU financiranja. U daljnjem postupku projekta pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

TZ LSŽ i TZ Važnost Projekt izuzetne važnosti Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije - županijski proračun, gradski/općinski proračuni, sredstva EU fondova, Financiranje Ostali Poduzetnici i Financiranje projekata – bespovratna dionici udruge sredstva Vlade RH, sredstva Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice i u određenom obliku sredstva HBOR-a

82

Unaprijediti postojeće i razviti nove turističke proizvode (Cilj 3.)

Mjere

3.1. Podizanje tržišne spremnosti postojećih proizvoda

3.2. Priprema za tržište novih proizvoda

Diversifikacija turističkih proizvoda / atrakcija preduvjet je za proširenje turističke ponude i cjelogodišnji turizam. Raznovrsnost turističkih proizvoda i atrakcija stvara pretpostavke za zadovoljenje brojnih potreba turista koji žele provesti svoj odmor na području Grada Otočca. Zbog toga je upravo sada prilika da se poduzmu aktivnosti na proširivanju sustava turističkih doživljaja koje atrakcijska osnova Otočca može podržati kako bi se na ovaj prostor pojačano počeli privlačiti pripadnici sve brojnijih segmenata cjelogodišnje turističke potražnje, koji svoje potrebe mogu na najpotpuniji način zadovoljiti širokom paletom novih i konkurentnih proizvoda.

Atraktivnost turističke resursne osnove pruža znatno veće mogućnosti za potpunu turističku afirmaciju Grada Otočca na međunarodnom tržištu. Razvojno-marketinškim dokumentima potrebno je jasno definirati proizvode na kojima će se temeljiti raznovrsnost, kvaliteta i konkurentnost turističkih proizvoda ovog područja. Selektirane i razvojno usmjerene turističke proizvode lako će prepoznati turistička potražnja i svoje potrebe zadovoljiti upravo zahvaljujući ovim proizvodima na području Grada Otočca i doline rijeke Gacke.

Potrebno je povećati stupanj valorizacije turističkih atrakcija na području i okruženju zaštićenih dijelova prirode, i to oblicima turizma koji su komplementarni upravo prostornim i ekološkim standardima ovih područja. Polazeći od globalnih kvalitativnih trendova koji utječu na formiranje turističkih potreba, program obogaćivanja postojećeg sustava turističkih doživljaja Otočca i doline rijeke Gacke, odnosno tržišnu valorizaciju turističkih proizvoda, valja što više usmjeriti na proizvode kao što su: aktivni turizam, cikloturizam, pješačenje, planinarenje, sanjkanje, lov i ribolov, turizam zdravlja i vitalnosti, turizam događanja, ruralni turizam, gastroturizam, turizam kulture – života i rada lokalnog stanovništva – proizvodnja sira, mesa, voća i povrća. Usporedno s time potrebno je poticati nova znanja i primjenu novih tehnologija i inovacija u turizmu kod svih sudionika turističkog sektora kako bi turistički proizvod Otočca i doline rijeke Gacke bio prepoznat i prihvaćen na međunarodnom turističkom tržištu.

Veći stupanj turističke valorizacije turističkih proizvoda Grada Otočca moguće je dosegnuti pomoću sljedećih projekata:

1. Povećanje atraktivnosti planinarskog turizma 2. Revizija cikloturističkih staza i njihova prilagodba širem spektru korisnika 3. Osmisliti turističke pakete proizvoda za dnevni, vikend i tjedni boravak 4. Plan razvoja obilaska automobilom / motociklom (touring)

83

Projekt 1. Povećanje atraktivnosti planinarskog turizma

Cilj 3. Unaprijediti postojeće i razviti nove turističke proizvode

Mjera: 3.1. Podizanje tržišne spremnosti postojećih proizvoda

Planinska prostranstva Grada Otočca raritetno su područje za znatno veći stupanj razvoja planinarskog turizma. Gotovo stoljetna praktična i stručna valorizacija ukazuje na izuzetan turistički potencijal ovih prostranstava. S obzirom na definirane planinarske staze, domove i skloništa te brojnost turista – korisnika postojeće infrastrukture planinarskog turizma, ovaj projekt mora jasnije ukazati na razvojne pod - projekte koji će valorizaciju planinarskog turizma Grada Otočca dovesti na višu razinu. Pod - projekti koji bi trebali povećati atraktivnost planinarskog turizma su: veća razina uređenja postojećih planinarskih staza, domova i odmorišta, kao i uspostava „digitalne“ signalizacije i informiranja turista. Također, potrebno je trasirati i urediti nove planinarske staze s pratećim sadržajima te omogućiti Opis korištenje staza za „planinski cikloturizam“ i nordijsko skijanje. Brojna nova generacija sudionika planinarskog turizma očekuje na svojim rutama i za boravka u planinskom ambijentu višu kvalitetu smještaja i sigurnosti. Povećanjem broja i kvalitete smještajnih kapaciteta (domova i skloništa) i pratećih sadržaja (vidikovci, odmorišta) turistima se omogućuje da se duže zadržavaju na svojim rutama. Navedeni pod - projekti stvaraju preduvjete da se ponuda planinarskog turizma koristi u znatno dužem razdoblju (predsezona i posezona), a time i mogućnost dužeg korištenja, s većim ekonomskim učincima, cjelokupne turističke ponude Grada Otočca. U tom cilju potrebno je koncipirati i razraditi i posebne marketinške alate koji bi na suvremeniji način uspostavili komunikaciju s ovim segmentom turističke potražnje na svjetskom turističkom tržištu.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti Operacionalizacija projekta radi osiguranja EU financiranja. U daljnjem postupku projekta pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

TZ LSŽ i TZ Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije - županijski i gradski proračun, sredstva EU fondova Ostali Poduzetnici i Financiranje Financiranje projekata - bespovratna sredstva Vlade dionici udruge RH, sredstva Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, HBOR

84

Projekt 2. Revizija cikloturističkih staza i njihova prilagodba širem spektru korisnika

Cilj 3. Unaprijediti postojeće i razviti nove turističke proizvode

Mjera: 3.1. Podizanje tržišne spremnosti postojećih proizvoda

Na području Grada Otočca i Gacke doline uspostavljena je široka mreža biciklističkih staza. Postojeće biciklističke staze pretežitim dijelom koriste infrastrukturu lokalnih cesta koje prolaze slikovitim predjelima ovog područja. Većina biciklističkih staza obilježena je potrebnom signalizacijom i naznačena u promotivnim brošurama u tiskanom i digitalnom obliku. Suvremeni se pripadnici cikloturizma generiraju iz različitih dobnih skupina, iz sve brojnijih emitivnih tržišta i s različitim potrebama. Zbog toga je nužna određena revizija cikloturističkih staza na području Grada Otočca u cilju zadovoljenja sve većih potreba cikloturista koji svoje turističke potrebe žele zadovoljiti na području doline rijeke Gacke i Otočca. U realizaciji ovog projekta potrebno je selektirati biciklističke staze prema stupnju Opis opterećenja i njihove mogućnosti korištenja za pojedine sudionike. Uz bolju i suvremenu signalizaciju biciklističkih staza nužno je urediti vidikovce i odmorišta na atraktivnim lokacijama. Mrežu biciklističkih staza mora pratiti i prikladnija servisna infrastruktura. Također, potrebno je uskladiti biciklističke staze sa smještajnim kapacitetima namijenjenim cikloturistima (servis, spremišta za bicikle, zdrava prehrana). U projektiranju i opremanju novih biciklističkih staza potrebno je voditi računa i o njihovoj višenamjenskoj upotrebi (cikloturizam, nordijsko skijanje). Uz tematiziranje biciklističkih staza potrebno je uspostaviti organizaciju biciklističkih utrka za različite dobne skupine i uključiti biciklističke staze u biatlon ili triatlon natjecanja na širem području Grada Otočca.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti Operacionalizacija projekta radi osiguranja EU financiranja. U daljnjem postupku projekta pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

TZ LSŽ i TZ Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije - županijski i gradski proračun, sredstva EU fondova Ostali Financiranje Financiranje projekata - Poduzetnici i bespovratna sredstva Vlade dionici udruge RH, sredstva Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, HBOR

85

Projekt 3. Osmisliti turističke pakete proizvoda za dnevni, vikend i tjedni boravak

Cilj 3. Unaprijediti postojeće i razviti nove turističke proizvode

Mjera: 3.2. Priprema za tržište novih proizvoda

Geoprometni položaj Grada Otočca omogućava formiranje/prilagođavanje turističke ponude i u onim segmentima turističke potražnje koju privlače relativno manje udaljene destinacije i u mogućnosti je koristiti svoj odmor u kraćim vremenskim intervalima. Za zadovoljenje tog segmenta potražnje potrebno je kreirati posebne pakete proizvoda koji bi se temeljili na autohtonosti doline rijeke Gacke i Grada Otočca. Dnevni paket boravka već je zastupljen kroz jednodnevne izlete na području NP Plitvička jezera. Iskustva iz NP Plitvička jezera treba koristiti u povećanju dnevnih aranžmana na drugim zaštićenim područjima kao što su NP Sjeverni. Ciljne skupine za vikend-boravke moguće je animirati ponudom kao što je organizacija vjenčanja u zaštićenim dijelovima prirode ili drugim Opis vrijednim lokalitetima, boravak u prirodnom okruženju na seoskim gospodarstvima, sportski ribolov, planinarenje i pješačenje u prirodi, zimski turizam. Programi tjednog boravka, koji postaju najučestaliji vremenom definirani turistički aranžmani, mogu se oblikovati kroz programe planinarenja, pješačenja u prirodi, cikloturizma, kulturnog turizma, tematiziranih škola u prirodi, konjičkog turizma, ribolova na rijekama i jezerima, tečajevima gastronomije i izrade lokalnih proizvoda. Za realizaciju ovog projekta potrebno je načiniti poseban marketing program koji bi definirao proizvode, lokalitete, nositelje projekta, izvore financiranja te uspostavio kanale distribucije i definirao komunikacijske aktivnosti usmjerene prema ciljanim segmentima turističke potražnje na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu.

Operacionalizacija projekta u prvoj fazi odnosi se na odabir prikladnih Operacionalizacija destinacija, odnosno pogodnih lokacija. Druga faza operacionalizacije projekta svakog projekta podrazumijeva zatvaranje financijske konstrukcije, izbor najboljeg ponuđača i izgradnju svih planiranih sadržaja.

TZ LSŽ i TZ Važnost Važan projekt Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije -gospodarski subjekti i  Grad poduzetnici Financiranje Ostali Otočac Financiranje projekata - sredstva dionici i gospodarskih subjekata i EU poduze fondova, kreditna sredstva tnici poslovnih banaka i HBOR-a

86

Projekt 4. Plan razvoja obilaska automobilom/motociklom (touring)

Cilj 3. Unaprijediti postojeće i razviti nove turističke proizvode

Mjera: 3.2. Priprema za tržište novih proizvoda

Razvijena cestovna infrastruktura i prirodno okruženje kroz koje prolaze prometnice pružaju izniman užitak svima onima koji žele na poseban način doživjeti dolinu rijeke Gacke i Grad Otočac iz automobila ili vozeći motocikl. S obzirom na dinamičnost i nedostatak vremena koji obilježavaju suvremenog turista na njegovu godišnjem odmoru, nužno je prilagoditi se njegovim zahtjevima i potrebama u programiranju novih oblika turističke ponude u cilju privlačenja posebnih segmenata turističke potražnje. U okviru ovog projekta potrebno je koncipirati plan razvoja obilaska turista automobilom/motociklom (touring) dolinu rijeke Gacke i Grada Otočca. Plan bi sadržavao opis atraktivnih ruta za turiste, prateće Opis lokalitete i sadržaje koje valja posjetiti uz prometnice (prirodne i kulturne znamenitosti/atrakcije, degustacija sira, meda, proizvoda od šljiva). Na atraktivnim lokacijama uz cestovne prometnice potrebno je projektirati i opremiti vidikovce s ugostiteljskim objektima, trgovinom lokalnim proizvodima i suvenirima te info sadržajima. S obzirom na senzibilitet koji ovaj segment turističke potražnje ima prema svojem prijevoznom sredstvu (moto bikeri ili vozači posebnih marki automobila), potrebno je organizirati posebne natjecateljske rute na kojima će oni demonstrirati vrijednost svojih „ljubimaca“. U planu je potrebno programirati i mogućnost da lokalne organizacije uz službu vodiča i vlastitim prijevoznim sredstvima organiziraju obilazak turista po utvrđenim touring rutama dolinom rijeke Gacke i Grada Otočca.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti Operacionalizacija projekta radi osiguranja EU financiranja. U daljnjem postupku projekta pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

TZ LSŽ i TZ Važnost Važan projekt Nositelj Grada Otočca

 Izrada projektne dokumentacije - županijski i gradski proračun,  Grad sredstva EU fondova Otočac Ostali Financiranje Financiranje projekata - i bespovratna sredstva Vlade dionici poduze RH, sredstva Ministarstva tnici i turizma i Hrvatske turističke udruge zajednice, HBOR

87

Povećati tržišnu prepoznatljivost (Cilj 4.)

Mjere 4.1. Sustavna i ciljana promocija destinacije 4.2. Promocija proizvoda posebnih interesa

Plitvička jezera i Novalja, odnosno plaža Zrće, dva su glavna lokaliteta po kojima se prepoznaje Ličko-senjska županija na turističkom tržištu. S obzirom na brojne atrakcije kojima raspolaže županija, nužno je sustavnije stvaranje novih turističkih proizvoda koji bi suvremenim marketinškim aktivnostima prikladno pozicionirali i turizam Grada Otočca i doline rijeke Gacke na svjetskom turističkom tržištu.

U stvaranju prepoznatljivosti turističke ponude Grada Otočca potrebno je primijeniti nove promotivne alate koji bi kontinuirano bili usmjereni prema određenim tržištima i njihovim segmentima. Ti promotivni alati trebaju polaziti od posebnosti prostora i mogućnosti zadovoljenja turističkih potreba proizvodima posebnih interesa.

U strategiji promocije i stvaranju prepoznatljivosti Grada Otočca i doline rijeke Gacke kao turističke destinacije potrebno je razraditi strateške odrednice promocije s naglaskom na e-kanale. Uvažavajući bogatstvo resursne osnove Grada Otočca i novije trendove na strani turističke potražnje, nužno je sustavnije djelovanje na području marketinga u cilju stvaranja bolje percepcije turističke ponude Grada Otočca na turističkom tržištu. Sustavnije djelovanje na području marketinga podrazumijeva donošenje operativnih marketing planova za one vrste turizma na kojima Grad Otočac može graditi realnu poziciju i prepoznatljivost na turističkom tržištu. To se posebno odnosi na planinarski turizam, cikloturizam, ribolovni turizam i i druge oblike aktivnog turizma..

Za bolju tržišnu valorizaciju turističkih proizvoda Grada Otočca planiraju se sljedeći projekti:

1. Strategija promocije s naglaskom na e-kanale 2. Plan promocije i distribucije za destinaciju Otočac i Gacka 3. Proizvodni portfelj za tržišno spremne proizvode 4. Operativni marketing plan sportskog ribolova

88

Projekt 1. Strategija promocije s naglaskom na e-kanale

Cilj 4. Povećati tržišnu prepoznatljivost

Mjera: 4.1. Sustavna i ciljana promocija destinacije

Promotivne aktivnosti turizma Grada Otočca odvijaju se na nekoliko razina. Promotivne aktivnosti čiji je cilj promovirati atrakcije i turističku ponudu na razini grada provodi lokalna turistička zajednica i gospodarski subjekti na razini Grada Otočca. Nositelj promotivnih aktivnosti je TZ Grada Otočca. U njih se uključuju i organizacije nacionalnih parkova , a u određenim prigodama promociju potpomaže nacionalna turistička organizacija. Iako su raspolagali ograničenim financijskim sredstvima, subjekti zaduženi za promociju turizma Grada Otočca profesionalno su izvršili programirane promotivne aktivnosti u dosadašnjem razdoblju. Uz klasične promotivne alate kao što su nastupi na turističkim sajmovima, prezentacijama i u tiskanim medijima, u promotivne aktivnosti sve se više uključuju i alati e-marketinga, kao što je organiziranje Opis suvremenih internetskih stranica, prisutnost na društvenim mrežama, ali i korištenje ostalih oblika digitalne tehnologije u turističko- promotivne svrhe. Usprkos dosadašnjim rezultatima u promociji turizma Grada Otočca potrebno je uspostaviti suvremeniji strateški koncept promocije. Strateški dokument promocije turizma Grada Otočca, uz određivanje dugoročnih odrednica kako se i kojim alatima turizam grada treba prezentirati na međunarodnom tržištu, posebno bi se fokusirao na e-kanale promocije. Naglasak je u korištenju promotivnih alata kao što su video materijal, uspostava informativnijih i operativno bržih internetskih stranica, društvenih mreža, suradnja s blogerima i korištenje suvremenijih oblika odnosa s javnošću. Uz e- kanale promocije, promotivne aktivnosti temeljile bi se na različitim pričama koje su tematizirane životom, atrakcijama te ekološki čistom prostoru doline rijeke Gacke i Grada Otočca.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne Operacionalizacija dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti projekta projekta. U daljnjem postupku pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po projektu.

TZ LSŽ i TZ Važnost Projekt najveće važnosti Nositelj Grada Otočca

 Gospod  Izrada dokumentacije - arski županijski i gradski proračun, subjekti sredstva EU fondova Ostali uključe Financiranje  Financiranje projekata - dionici ni u sredstva Ministarstva turizma i turističk HTZ-a i sektor

89

Projekt 2. Plan promocije i distribucije za destinaciju Otočac i Gacka dolina

Cilj 4. Povećati tržišnu prepoznatljivost

Mjera 4.2. Promocija proizvoda posebnih interesa S obzirom na razvojne potencijale turizma potrebno je izraditi plan promocije i distribucije za destinaciju Otočac i dolinu rijeke Gacke . Prethodne radnje u formuliranju plana promocije i distribucije polaze od identifikacije turističkih proizvoda koji su spremni za plasman na turističkom tržištu. Nakon toga slijedi izrada promotivnih alata i medija posredstvom kojih se promoviraju identificirani proizvodi. Uz promotivnu kampanju odvija se i odabir kanala distribucije posredstvom kojih će identificirani proizvod najlakše pristupiti tržištu – turistu. Promotivne aktivnosti moguće je obavljati posredstvom promotivnih medija, turističkih vodiča ,udruženja planinara, sportskih ribolovaca i biciklista, ljubitelja prirode , društvenih mreža ali i izrazom osobnog iskustva i doživljaja sudionika koji su boravili na području Opis Grada Otočca i doline rijeke Gacke. Od kanala distribucije posebno se ističu turističke agencije, nacionalna i međunarodna planinarska društva, društva sportskih ribolovaca, biciklistički klubovi i njihova infrastruktura ili suvremeni e-kanali distribucije. U formuliranju plana promocije i distribucije potrebno je posebnu pažnju usmjeriti na mogućnosti koje pružaju informacijske tehnologije i njima prilagoditi većinu operativnih aktivnosti u cilju bolje promocije i tržišne dostupnosti turističkih proizvoda Grada Otočca i doline rijeke Gacke. Operativni plan promocije i distribucije mora poprimiti karakter važnog strateškog dokumenta koji će dati jasne odrednice marketinških aktivnosti i pružiti marketinške alate koji će pridonijeti da turizam Grada Otočca i doline rijeke Gacke zauzme mjesto koje mu i pripada na međunarodnom turističkom tržištu.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti Operacionalizacija projekta radi osiguranja EU financiranja. U daljnjem postupku projekta pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

TZ Grada Važnost Projekt izuzetne važnosti Nositelj Otočca

 Izrada dokumentacije - gradski  Grad Otočac proračun, sredstva EU fondova Ostali Financiranje  Financiranje projekata - dionici  Poduze sredstva Ministarstva turizma i tnici i HTZ-a udruge

90

Projekt 3. Proizvodni portfelj za tržišno spremne proizvode

Cilj 4. Povećati tržišnu prepoznatljivost

Mjera: 4.2. Promocija proizvoda posebnih interesa

Područje Grada Otočca i doline rijeke Gacke ima određenu tradiciju u turizmu iz koje su se formirali i na tržištu prepoznali određeni proizvodi. Međutim, ti proizvodi još uvijek nemaju prikladan obujam iz kojeg bi se mogao graditi uspješan tržišni način poslovanja, a time i stvarati dugoročna prosperitetna poslovna budućnost za njihove nositelje. Proizvodi koji uz određene nadopune mogu relativno u krakom vremenskom razdoblju i s raspoloživim financijskim sredstvima zahvatiti veći segment tržišta su: planinarenje, cikloturizam, obilazak motorom ili automobilom (touring), kulturni turizam, sportski ribolov, lovni turizam, konjički turizam i ruralni turizam. Od navedenih proizvoda najveću tržišnu afirmaciju dostigao je sportski ribolov, planinarenje, cikloturizam i obilazak (toruring). Opis Prema ovom portfelju proizvoda tržište se odredilo prema području Grada Otočca i doline rijeke Gacke kao destinacija koja ima određene prednosti na području aktivnog odmora i koji se odvija u čistom prirodnom okruženju. Kulturni turizam, lovni turizam, konjički turizam i ruralni turizam zahtijevaju određene marketinške i operativne aktivnosti koje bi stvorili preduvjete da ove proizvode prepozna turistička potražnja i prihvati turističko tržište. Za ovaj dio portfelja proizvoda potrebno je osigurati sustav signalizacije te uspostaviti organizaciju za lovni i konjički turizam i izvršiti dodatan proces edukacije sva sve dionike ruralnog turizma. Posredstvom navedenog portfelja proizvoda Otočac i dolina rijeke Gacke afirmira se kao poznata i uspješna turistička destinacija.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne Operacionalizacija dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti projekta projekta. U daljnjem postupku pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

TZ LSŽ i TZ Važnost Važan projekt Nositelj Grada Otočca

 Izrada dokumentacije - gradski proračun i proračun TZ Grada  Grad Ostali Financiranje Otočca, sredstva EU fondova Otočac  Financiranje projekata - dionici i sredstva Ministarstva turizma i poduze HTZ-a tnici

91

Projekt 4. Operativni marketing plan sportskog ribolova Cilj 4. Povećati tržišnu prepoznatljivost

Mjera: 4.2. Promocija proizvoda posebnih interesa

S obzirom na vodne resurse i tradiciju sportskog ribolova na području Grada Otočca i doline rijeke Gacke , kao i značajan opseg potražnje za sportskim ribolovom na svjetskom tržištu, za ovaj proizvod potrebno je uspostaviti poseban marketing plan koji će ga na znatno bolji način tržišno valorizirati. U dijelu marketing plana koji se odnosi na proizvod potrebno je jasno odrediti lokalitete i definirati potrebnu infrastrukturu kojom će turisti motivirani sportskim ribolovom moći zadovoljiti svoje potrebe na području Grada Otočca i prostoru doline rijeke Gacke. Osim toga na lokalitetima za sportski ribolov potrebno je uspostaviti i prateću infrastrukturu kao što su komunalno-ugostiteljski sadržaji i uređenje pristupnih puteva do lokacija za ribolov. Smještajne kapacitete moraju pratiti određeni trgovački sadržaji koji u svojem asortimanu nude pribor i drugu opremu (mamci – hrana za ribe) namijenjenu sportskim ribolovcima. U dijelu marketing plana koji Opis definira kanale distribucije nužno je utvrditi ulogu udruženja sportskih ribolovaca i njihove organizacijske infrastrukture u stvaranju bolje dostupnosti i povezanosti potencijalnih korisnika i predstavnika ponude ovog proizvoda na tržištu. Također, marketing program mora definirati ulogu turističkih agencija u kreiranju i plasmanu sportskog ribolova na tržištu. U dijelu promotivnih aktivnosti, marketing plan mora dati odgovor na pitanje koje je promotivne medije i kanale komunikacije s tržištem potrebno koristiti u promociji sportskog ribolova. U kojoj mjeri koristiti web-stranice udruženja sportskih ribolovaca, specijalizirane časopise za sportski ribolov u tiskanom i digitalnom obliku, a u kojoj mjeri koristiti specijalizirane novinare, blogere ili pak organizirati studijska putovanja predstavnika različitih medija koji u svojim programskim sadržajima prate i populariziraju sportski ribolov.

Operacionalizacija projekta podrazumijeva izradu projektne dokumentacije uz provjeru društveno-ekonomske opravdanosti Operacionalizacija projekta radi osiguranja EU financiranja. U daljnjem postupku projekta pristupilo bi se osiguranju financijskih sredstava i zatvaranju financijske konstrukcije po pojedinom projektu.

TZ LSŽ i TZ Važnost Važan projekt Nositelj Grada Otočca

 Izrada dokumentacije - županijski i gradski proračuni, Ostali Financiranje sredstva EU fondova Grad  Financiranje projekata - dionici Otočac sredstva Ministarstva turizma i HTZ-a

92

7. PLAN RAZVOJA PROIZVODA

7.1. Evaluacija i faktori uspjeha

Turistički proizvod je složeni zbroj različitih materijalnih i nematerijalnih komponenti čija kvaliteta ovisi o brojnim ponuđačima u destinaciji, ambijentu, klimi, dostupnosti te drugim elementima koji u konačnici rezultiraju turističkim doživljajem. Javni sektor odgovoran je za infrastrukturu, uređenje javnih površina, sigurnost i druge aspekte destinacijske ponude. Privatni sektor odgovoran je za smještaj, ugostiteljstvo i brojne usluge. 'Povijest mjesta' stvorila je ambijent, naslijeđe i kulturne vrijednosti, dok ljubaznost lokalnog stanovništva stvara ugodu boravka. Klima utječe na sezonalnost, aktivnosti u destinaciji i na mogućnost valorizacije pojedinih proizvoda. Polazište i temelj za stvaranje turističkih proizvoda su resursi i atrakcije, ali na njihov konačni oblik utječu brojni elementi. Turističke zajednice mogu poticati njihov razvoj, koordinirati i pridonositi kvaliteti, ali ne mogu same stvarati turističke proizvode u destinaciji.

Resursna osnova Grada Otočca i doline rijeke Gacke bogata je i raznolika te je kao takva utkana u tržišno pozicioniranje, a ovdje predložen portfelj proizvoda odražava njezine ključne atrakcije. Ovakva atrakcijska osnova omogućava stvaranje proizvoda za kojima vlada sve veća i kontinuirana potražnja na turističkom tržištu, koje postaje hiper segmentirano.

Prema analizi resursne osnove, primarni proizvodi koje je moguće razvijati na području Grada Otočca i doline rijeke Gacke su:  planinarenje s izuzetno razvijenom mrežom planinarskih staza u gotovo cijelom području, a osobito onima u NP Sjeverni Velebit

 cikloturizam, koji se na području projektnog područja počeo razvijati unazad petnaestak godina, kada su markirane prve biciklističke staze, da bi danas prostor Grada Otočca bilo njima premrežena  obilazak/touring (automobil, motocikl, autobus), s obzirom na prekrasna prirodna prostranstva premrežena cestama s kojih se pružaju prekrasni vidici, a imajući na umu da je ovo područje koju turisti tek trebaju otkriti, kada u načelu žele vidjeti što više u kratkom vremenu.

 kulturni turizam – koji se u kontekstu ovog područja primarno odnosi na Crkvina „Avendo“ japodski-rimsko naselje i arheološka zona oko crkve –antika u Kompolju, Arupium – antičko naselje te Veliki i mali Vital-povijesno japodsko naselje i Oltari –Kraljev Stolac, središte boga Mitre u Prozoru, Fortica i Stari grad u Otočcu, vjerski turizam – svetište u Krasnom, muzej šumarstva u Krasnom, kultura života i rada – mlinice i vodenice sa Žagrović , Majerovo i Tonkovića vrilo u Sincu, Stari grad Dabar,ali i poznate ličnosti (MC Nikola Tesla kao potencijalno međunarodna turistička atrakcija).

93

Sekundarni proizvodi, koji su takvima klasificirani zato što je atrakcijska osnova uža, a ciljni potrošački segment manji u usporedbi s primarnim proizvodima, jesu:

 sportski ribolov, po čemu je područje grada već dobro poznata, osobito lov na pastve na rijeci Gacki  lovni turizam s ponudom koja se proširuje na fotosafari/razgled  konjički turizam  adrenalinski sportovi na kopnu – prvenstveno slobodno penjanje, adrenalinski parkovi i speleologija (Pećinski park Grabovača)  adrenalinski sportovi u zraku - zmajarenje ( Velebit)  ruralni turizam – turizam na seoskim obiteljskim gospodarstvima  golf kao dodatna ponuda i mogućnost razvoja na prostorima sa smještajnim kapacitetima i definiranim za ovaj oblik aktivnog turizma.

Strategija razvoja proizvoda ili proizvodnog portfelja osmišljena je tako da osigurava turističku potražnju tijekom većeg dijela godine te da se potražnja geografski proširi u gotovo cijelo projektno područje.

Strategija razvoja proizvoda usmjerena je prvenstveno na penetraciju postojećeg tržišta, odnosno na takav proizvodni portfelj koji je atraktivan širokoj bazi potencijalnih turista, ali i vrlo specijaliziranim tržišnim nišama koje su dobro definirane i lako dostupne specijaliziranim tradicionalnim i e-kanalima (npr. lovci, sportski ribolovci, penjači i slično). Istovremeno, proizvodi koji imaju relativno široku bazu su planinarenje (od pasioniranih do rekreativnih planinara), cikloturizam, a u najvećoj mjeri riječ je o touringu. Touring svoj potencijal zasniva na ključnim atrakcijama međunarodnog i nacionalnog značaja ( NP Sjeverni Velebit – Zavižan, Alan, Baške Oštarije sa servisnim punktovima – Krasno, Otočac ) na, MC Nikola Tesla te utočište za medvjede u Kuterevu koje povezuju relativno dobre, panoramske, povijesne ceste, a s autocestom A1 koja prolazi cijelim ovim područjem sve su ove atrakcije lako dostupne s mogućnošću kreiranja raznih tematskih ili integriranih itinerara.

Plan razvoja proizvoda Grada Otočca sadrži detaljan opis navedenih turističkih proizvoda s procjenom veličine tržišta i trendova potražnje (globalnih i u Hrvatskoj gdje postoje podaci), detekcijom ključnih faktora uspjeha uz procjenu stupnja razvoja svakog proizvoda i definiranjem ključnih aktivnosti na njegovu razvoju ili unapređenju.

U nastavku se detaljno opisuje proizvodni portfelj Grada Otočca i doline rijeke Gacke.

94

Tablica 22. Portfelj turističkih proizvoda Ličko-senjske županije

PRIMARNI PROIZVODI SEKUNDARNI PROIZVODI

 Planinarenje  Sportski ribolov  Cikloturizam  Lovni turizam  Obilazak (touring)  Konjički turizam  Kulturni turizam  Adrenalinski sportovi na kopnu  Adrenalinski sportovi u zraku  Ruralni turizam  Golf

Ovako definiran portfelj turističkih proizvoda omogućuje Gradu Otočcu i dolini rijeke Gacke dugoročan i kontroliran turistički razvoj, jer su definirani proizvodi manje podložni sezonskim pritiscima te omogućuju i vremensku i geografsku rasprostranjenost turističke potražnje. Ovakav portfelj također otvara mogućnost bolje geografske rasprostranjenosti potražnje s obzirom na to da su ovi proizvodi gotovo ravnomjerno raspoređeni u svim dijelovima projektnog područja, što stvara pretpostavke za ravnomjerniji turistički (i ekonomski) razvoj Grada Otočca i doline rijeke Gacke.

7.2. Planinarenje

Planinarenje podrazumijeva hodanje i penjanje u brdskim područjima po obilježenim stazama. Veličinu međunarodne potražnje za planinarenjem nije moguće precizno definirati. Snažan i rastući interes za planinarenje, kao dio turizma putovanja motiviranih sportom, podržan je orijentacijom zdravom životu i boravku u prirodi. Planinarenje je povezano s turističkim putovanjima koja su u skladu s nezagađenim okolišem i potiče održiv razvoj turizma, i to upravo na područjima gdje se turističke potrebe zadovoljavaju planinarenjem – boravkom i aktivnostima u čistoj prirodi. Planinarenje kao oblik turizma privlači sve širu potražnju. U većem dijelu potražnje za planinarenjem sudjeluje urbano i obrazovano stanovništvo više srednje klase. Oni se bave profesionalnim zanimanjima koji su iznadprosječno plaćena i cijene proizvoda im ne predstavljaju problem, uz pretpostavku da taj proizvod po kvaliteti zadovoljava njihove potrebe. Turisti koji se uključuju u planinarske ture ekološki su osviješteni i pobornici su zdravog života. Uz interes za aktivnosti u prirodi zanimaju ih čitanje, hrana i piće te muzika. U ovaj oblik turizma sve se više uključuju i žene pa je sve veći udio parova u aktivnostima, a pogodan je i za sudjelovanje i „socijalizaciju“ samaca. Potražnju za proizvodima planinarenja moguće je podijeliti na dva osnovna subsegmenta, pri čemu su veći segment „rekreativci“, a manji segment odnosi se na

95

„pasionirane“ korisnike. Rekreativci su zainteresirani i za ostalu ponudu destinacije te običavaju kombinirati sportsku aktivnost, primjerice, s razgledavanjem lokalnih atrakcija, odlaskom u restorane, vinarije ili na wellness tretmane. Rekreativci tipično preferiraju udobniji smještaj, ponuda restorana vrlo im je važna i skloniji su organiziranim putovanjima prema unaprijed planiranom itineraru. Za pasionirane korisnike naglasak je pak na fizičkoj aktivnosti i posebno su motivirani težim, dužim i avanturističkim i novim rutama. Ostala turistička ponuda, uključujući ugostiteljstvo i atrakcije, za njih je od sekundarnog značenja. Planinarenje se može odvijati većim dijelom godine, a preferirano vrijeme su proljeće, ljeto i jesen. Najznačajnija pretpostavka za razvoj planinarenja kao oblika turizma je očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika. Svakako da taj krajolik mora posjedovati i posebnost prirodne predispozicije kao lokaliteta. Uz posebnost, lokalitet mora imati i opremljene staze, što se posebno odnosi na odmorišta, vidikovce i piknik točke. Da bi se osjećali sigurnije na svojim rutama, planinari očekuju od domaćina precizne planinarske karte s informacijama o ruti (dužina, težina, usluge) i kvalitetan smještaj uz rutu poštujući principe ekološke odgovornosti. S obzirom na prostor gdje se odvija planinarenje i njegovu specifičnost, nužna je pretpostavka stvaranje uvjeta za brzu intervenciju u slučaju određenih nezgoda sudionika planinarskih tura. Također, da bi se planinari osjećali sigurno u prirodnim prostranstvima, potrebno je uspostaviti turističku signalizaciju i interpretaciju prostora. Jedan od preduvjeta uključivanja većeg broja sudionika na određene planinarske ture je i laka dostupnost staza s glavne prometnice te uređena i sigurna parkirališta.

Veličina tržišta Veličinu međunarodne potražnje za planinarenjem nije moguće precizno definirati. Međutim, već početkom ovog desetljeća planinarstvo je postalo jedna od najpopularnijih aktivnosti europskih turista (oko 40 posto). Prema Euromonitor International, sedam od deset najvećih tržišta je u zapadnoj Europi – Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Njemačka, Francuska, Italija, Austrija i Nizozemska. Planinari su često udruženi u planinarska društva, a društva u saveze. Snažan i rastući interes za planinarenje, kao dio turizma putovanja motiviranih sportom, podržan je težnjom zdravom životu i boravku u prirodi. Planinarenje je povezano s turističkim putovanjima koja su u skladu s nezagađenim okolišem i potiče održivi razvoj turizma, i to upravo na područjima gdje se turističke potrebe zadovoljavaju planinarenjem – boravkom i aktivnostima u čistoj prirodi. Najznačajnija pretpostavka razvoja planinarenja kao oblika turizma je očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika. Taj krajolik mora posjedovati i posebnost prirodne predispozicije kao lokaliteta. Osim posebnosti, lokalitet mora imati i opremljenost staza, što se posebno odnosi na odmorišta, vidikovce i piknik točke.

Obilježja tržišta Potražnju za planinarenjem čini populacija 40+, više razine obrazovanja i platežne moći. Preferirani smještaj kreće se u rasponu od minimalnog (pasionirani korisnici) do srednjeg standarda (rekreativci), odnosno uključuje kampove, planinarske domove, pansione, male (obiteljske) hotele. Najčešće se putuje bez djece, u parovima, s grupom ili klubom. Glavni izvor informacija su preporuke i internet. Planinarenje kao oblik turizma privlači sve širu potražnju. U većem dijelu potražnje za planinarenjem sudjeluje urbano i obrazovano stanovništvo više srednje klase. Oni se bave profesionalnim zanimanjima koja su iznadprosječno

96

plaćena i cijene proizvoda ne predstavljaju im problem, uz pretpostavku da taj proizvod kvalitetom zadovoljava njihove potrebe. Turisti koji se uključuju u planinarske ture ekološki su osviješteni i pobornici su zdravog života

Faktori uspjeha  Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika proizvoda  Sigurnost i održavanje lokaliteta / staza  Mogućnost organizacije hitnih intervencija  Raznolikost staza (npr. prema težini, dužini, kružne staze trasirane kroz različite krajolike, staze s različitim temama)  Opremljenost staza / odmorišta, vidikovaca, piknik točke  Turistička signalizacija i interpretacija prostora, uključujući informacijske centre  Laka dostupnost staza s glavne prometnice  Precizne planinarske karte s informacijama o ruti (dužina, težina, usluge)  Kvaliteta smještaja uz rutu / lokalitete uz mogućnost različitih standarda kvalitete, poštivanje principa ekološke odgovornosti („zeleni smještaj“), prostori za smještaj opreme  Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije i internet te stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (turniri, natjecanja, manifestacije i sl.)

Atrakcijska Prostranstva kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije, pri čemu osnova prostor Grada Otočca, zauzima značajni dio već sada omogućavaju zadovoljenje potrebe planinara s više od dvije stotine kilometara planinarskih staza. Postojeća infrastruktura planinarskih staza s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još povećati.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale planinarskog turizma proizvoda te ih potaknuti na aktivniju promociju planinarskih staza  Osmisliti kraće i manje naporne kružne staze za širok spektar potencijalnih korisnika (obitelji s djecom, starije, rekreativce)  Za duže staze treba organizirati prijevoz za planinare do njihova smještaja ili mjesta gdje su parkirali automobil  Sve važnije lokacije trebaju imati sadržaje za piknik, nužnike, pristup osobama s posebnim potrebama, skloništa, vidikovce  Identificirati smještajne objekte koji su se spremni certificirati kao specijalizirani objekti za planinare  Razviti pakete proizvoda dimenzionirane po duljini i težini za strana tržišta

 Treba se snažnije promovirati pomoću brošura, vodiča, itinerara

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje travanj - listopad

Područje  Otočac i Gacka dolina, Brinje

 Perušić

97

7.3. Cikloturizam

Biciklizam objedinjava rekreativne vožnje biciklom, uključujući brdski biciklizam, i putovanja u kojima se bicikl koristi kao glavno prijevozno sredstvo. Prema tome, bicikl kao prijevozno sredstvo, sredstvo rekreacije, motiv turističkih putovanja i sve ostale aktivnosti povezane s biciklom objedinjeni su u pojmu – cikloturizam.

Cikloturizam je oblik turizma u kojem je glavni motiv putovanja uživanje u vožnji biciklom i na taj način turist upoznaje područje u kojem boravi. Cikloturist je osoba koja je motivirana relaksacijom i opuštanjem te preferira zdrav život i boravak u prirodi. Glavni motiv putovanja cikloturista je aktivno ili pasivno sudjelovanje u biciklizmu, a dodatni motivi koji utječu na potražnju su sudjelovanje u natjecateljskom biciklizmu i promatranje biciklističkih događanja. Budući da oblike cikloturizma definira duljina odmora, moguće je razlikovati: a) jednodnevni cikloturizam – najčešći oblik cikloturizma, karakterističan za dnevne izletnike; b) odmorišni cikloturizam – oblik cikloturizma u kojem je bicikliranje jedna od aktivnosti turista tijekom odmora; c) aktivni cikloturizam – biciklizam je glavni motiv putovanja.

Veličinu međunarodne potražnje za sportskim turizmom, odnosno specifično za proizvodima biciklizma, nije moguće precizno definirati. Općenito se smatra još uvijek malim, ali brzorastućim segmentom. Procjene temeljene na različitim izvorima podataka tako ukazuju na rast biciklizmom motiviranih putovanja u Europi za 6 do 12 posto u sljedećih deset godina, na godišnju stopu rasta brdskog biciklizma od čak 10 posto i na rast potražnje za adrenalinskim sportovima do 30 posto godišnje. Snažan i rastući interes za cikloturizmom podržan je težnjom za zdravim životom, boravkom u prirodi i putovanjima koja su „odgovorna“ u smislu da ne zagađuju okoliš.

Prema procjeni UNWTO-a u Europi je trenutačno više od 60 milijuna aktivnih biciklista, 60 posto muškaraca i 40 posto žena, različitih dobnih skupina. Oko 90 posto cikloturističkih putovanja organizirano je samostalno, a samo 10 posto preko turističkih posrednika. Cikloturisti pripadaju skupini srednje i visokoobrazovnih turista. Najčešće putuju u paru (50 posto), oko 30 posto cikloturista dolazi u skupini od 3 do 5 ljudi, a preostalih 20 posto su samci. Skoro 60 posto cikloturista promijeni smještaj nekoliko puta tijekom putovanja, dok oko 40 posto boravi u jednoj destinaciji.

Biciklisti rekreativci pretežito su srednje i starije dobne skupine (50+), odsjedaju u kvalitetnim hotelima ili pansionima (primjetan je interes za „udobnim biciklizmom“) podrazumijevajući luksuznije hotele i visokorangirane restorane, preferiraju putovanja prema unaprijed određenom i organiziranom itineraru. Pasionirani biciklist (uključujući brdski biciklizam, cikloturizam) pretežito su mlađi muškarci i samci te potom i mladi parovi, zadovoljavaju ih i jednostavni smještajni objekti, važni su im obilniji obroci i često nemaju unaprijed razrađen itinerar. Glavni izvori informacija su preporuke i internet, a specijalizirani turoperatori su važan faktor na ovom tržištu.

Cikloturisti u većoj mjeri koriste lokalnu trgovačku i ugostiteljsku ponudu, zbog čega im je važna njena raspoloživost i kvaliteta. Po pitanju prometne infrastrukture osobito im je važna sigurnost ceste, zbog čega u slučaju nepostojanja uređenih biciklističkih staza i puteva preferiraju ceste sa slabijim intenzitetom prometa na kojima se ostvaruju manje brzine te destinacije s označenim rutama i raznolikim sadržajima i atrakcijama uz njih. Prilikom odabira smještaja cikloturisti daju prednost smještajnim

98 objektima prilagođenim njihovim potrebama, odnosno kapacitetima koji udovoljavaju tzv. „bike and bed“ standardima.

Veličina tržišta Općenito se smatra malim, ali brzorastućim segmentom. Procjene temeljene na različitim izvorima podataka tako ukazuju na rast biciklizmom motiviranih putovanja u Europi za 6 do 12 posto u sljedećih deset godina, na godišnju stopu rasta brdskog biciklizma od čak 10 posto i na rast potražnje adrenalinskih sportova do 30 posto godišnje. Snažan i rastući interes za cikloturizmom podržan je težnjom za zdravim životom, boravkom u prirodi i putovanjima koja su „odgovorna“ u smislu da ne zagađuju okoliš. Prema procjeni UNWTO-a u Europi je trenutno više od 60 milijuna aktivnih biciklista, 60 posto muškaraca i 40 posto žena, različitih dobnih skupina. Oko 90 posto cikloturističkih putovanja organizirano je samostalno, a samo 10 posto preko turističkih posrednika. Cikloturisti pripadaju skupini srednje i visokoobrazovnih turista. Najčešće putuju u paru (50 posto), oko 30 posto cikloturista dolazi u skupini od 3 do 5 ljudi, a preostalih 20 posto su samci. Skoro 60 posto cikloturista promijeni smještaj nekoliko puta tijekom putovanja, dok oko 40 posto boravi u jednoj destinaciji.

Obilježja tržišta Biciklisti rekreativci pretežito su srednje i starije dobne skupine (50+), odsjedaju u kvalitetnim hotelima ili pansionima (primjetan je interes za „udobnim biciklizmom“) podrazumijevajući luksuznije hotele i visokorangirane restorane, preferiraju putovanja prema unaprijed određenom i organiziranom itineraru. Pasionirani biciklisti (uključujući brdski biciklizam, cikloturizam) pretežito su mlađi muškarci i samci te potom i mladi parovi, zadovoljavaju ih i jednostavni smještajni objekti, važni su im obilniji obroci i često nemaju unaprijed razrađen itinerar. Glavni izvori informacija su preporuke i internet, a specijalizirani turoperatori su važan faktor na ovom tržištu. Cikloturisti u većoj mjeri koriste lokalnu trgovačku i ugostiteljsku ponudu, zbog čega im je važna njena raspoloživost i kvaliteta. Po pitanju prometne infrastrukture osobito im je važna sigurnost ceste, zbog čega u slučaju nepostojanja uređenih biciklističkih staza i puteva preferiraju ceste sa slabijim intenzitetom prometa na kojima se ostvaruju manje brzine te destinacije s označenim rutama i raznolikim sadržajima i atrakcijama uz njih. Prilikom odabira smještaja cikloturisti daju prednost smještajnim objektima prilagođenim njihovim potrebama, odnosno kapacitetima koji udovoljavaju tzv. „bike and bed“ standardima.

Faktori uspjeha  Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika proizvoda  Sigurnost i održavanje lokaliteta / staza  Raznolikost staza (npr. prema težini, dužini, kružne, staze trasirane kroz različite krajolike, staze s različitim temama)  Opremljenost staza / odmorišta, vidikovaca, piknik točke  Turistička signalizacija i interpretacija prostora, uključujući informacijske centre  Laka dostupnost staza s glavne prometnice  Precizne biciklističke karte i navigacijski sustavi s informacijama o ruti (dužina, težina, usluge)  Kvaliteta smještaja uz rutu / lokalitete uz mogućnost različitih standarda kvalitete, poštivanje principa ekološke odgovornosti („zeleni smještaj“), prostor za smještaj opreme

99

 Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije, internet te stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (turniri, natjecanja, manifestacije i sl.)

Atrakcijska Prostranstva kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije a time i osnova područja Grada Otočca već sada omogućavaju zadovoljenje potrebe cikloturista s više stotina kilometara biciklističkih staza. Postojeća infrastruktura biciklističkih staza s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još znatno povećati.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale cikloturizma te ih proizvoda potaknuti na aktivniju promociju biciklističkih staza  Osmisliti kraće i manje naporne kružne staze za široki spektar potencijalnih korisnika (obitelji s djecom, starije, rekreativce)  Dovršiti biciklističke staze na području kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije  Unaprijediti web-stranicu i kontinuirano je nadopunjavati novim sadržajima  Sve važnije lokacije trebaju osigurati sadržaje za piknik, nužnike, pristup osobama s posebnim potrebama, skloništa, vidikovce  Identificirati smještajne objekte koji su se spremni certificirati kao specijalizirani objekti za B&B smještaj (hoteli, privatni smještaj)  Organizacija međunarodnih bike utrka i događanja

 Marketing na međunarodnim sajmovima i prezentacije

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje travanj - studeni

Područje  Otočac i Gacka dolina, Brinje  Perušić

 Plitvička jezera

7.4. Obilazak (touring) Obilazak (touring) oblik je sportskog turizma i njegove sudionike pokreću motivi za obilazak i razgledavanje određene turističke destinacije. Bez obzira na dobnu skupinu, ali posebno kada je riječ o mlađim generacijama, ovaj oblik turizma poprima sve dinamičniju i evidentniju pojavu. Suvremeni turisti sve više u vlastitom aranžmanu organiziraju svoja turistička putovanja, koja se velikim dijelom odnose na kratke posjete nekoliko turističkih destinacija u nizu. Ovaj tip turista želi u što kraćem vremenu detaljnije upoznati destinaciju koju posjećuje, pri čemu se uključuje u određene organizirane ture koje organizira lokalna agencija ili sam organizira razgledavanja destinacije pomoću određenog prijevoznog sredstva (bicikl, različiti tipovi skutera, automobil).

100

Za turiste motivirane touringom posebna je atrakcija raznolikost prostora i njegova ekološka očuvanost. Upravo prostori koji su bogati zaštićenim dijelovima prirode i poznati po vodenim i bioraznolikim prirodnim resursima mogu biti cilj putovanja touring turista. Značenje ovog oblika turizma sve više dolazi do izražaja u načinu putovanja mlađe generacije turista, ali i turista iz izvaneuropskih zemalja.

Veličina tržišta Tržište je u stalnom rastu. Poprima glavna obilježja putovanja novije generacije turista, ali i turista iz udaljenih emitivnih tržišta. Na tržišno afirmiranim destinacijama približno jedna trećina turista upotpunjava svoj boravak touring turizmom. U organiziranju samostalnih tura po destinaciji dolazi do izražaja značajan angažman različitih vrsta prijevoznih sredstava koja moraju pravodobno odgovoriti zahtjevima ovog tipa turista.

Obilježja tržišta Touring turisti širokog su dobnog raspona (od 18 do 60 godina), odsjedaju u kvalitetnim hotelima ili pansionima i posjećuju visokorangirane restorane. Preferiraju putovanja prema unaprijed određenom i organiziranom itineraru. Glavni izvori informacija su preporuke i internet, a specijalizirani domaći turoperatori važan su faktor na ovom tržištu. Touring turisti u većoj mjeri koriste lokalnu trgovačku i ugostiteljsku ponudu, zbog čega im je važna njena raspoloživost i kvaliteta. Po pitanju prometne infrastrukture osobito im je važna sigurnost ceste, zbog čega u slučaju nepostojanja uređenih touring staza i puteva preferiraju ceste sa slabijim intenzitetom prometa na kojima se ostvaruju manje brzine te destinacije s označenim rutama i raznolikim sadržajima i atrakcijama uz njih. Prilikom odabira smještaja touring turisti daju prednost smještajnim objektima prilagođenim njihovim potrebama, odnosno kapacitetima koji udovoljavaju tzv. touring standardima.

Faktori uspjeha  Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika proizvoda  Sigurnost i održavanje lokaliteta / staza  Opremljenost staza / odmorišta, vidikovaca, piknik točke  Turistička signalizacija i interpretacija prostora, uključujući informacijske centre  Laka dostupnost staza s glavne prometnice  Precizne karte i navigacijski sustavi s informacijama o ruti (dužina, težina, usluge)  Kvaliteta smještaja uz rutu / lokalitete uz mogućnost različitih standarda kvalitete, poštivanje principa ekološke odgovornosti („zeleni smještaj“), prostor za smještaj opreme  Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije, internet te stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (turniri, natjecanja, manifestacije i sl.)

Atrakcijska Prostranstva kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije a time i osnova područje Grada Otočca već sada omogućavaju zadovoljenje potreba touring turista s obzirom na prirodne atrakcije prostora. Postojeća infrastruktura touring trasa s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još znatno povećati.

101

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale touringa te ih proizvoda potaknuti na aktivniju promociju touring staza  Osmisliti kraće i manje naporne kružne staze za široki spektar potencijalnih korisnika (obitelji s djecom, starije, rekreativce)  Dovršiti touring trase na području cijele Ličko-senjske županije  Unaprijediti web-stranicu i kontinuirano je nadopunjavati novim sadržajima  Sve važnije lokacije trebaju osigurati sadržaje za piknik, nužnike, pristup osobama s posebnim potrebama, skloništa, vidikovce  Identificirati smještajne objekte koji su se spremni certificirati kao specijalizirani objekti za smještaj touring turista (hoteli, privatni smještaj)

 Marketing na međunarodnim sajmovima i prezentacije

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje svibanj – listopad

Područje  Otočac i Gacka dolina, Brinje  Perušić

 Plitvička jezera

7.5. Kulturni turizam

Kulturni turizam definiran je kao putovanje osoba izvan mjesta stalnog boravka radi prikupljanja novih informacija i doživljaja kojima zadovoljavaju svoje kulturne potrebe. Za kulturni turizam moguće je reći da obuhvaća posjete kulturno-povijesnim znamenitostima, muzejima i galerijama, glazbeno-scenskim događanjima i predstavama, festivalima, objektima sakralne baštine, kreativnim radionicama i tematskim rutama i putevima. Kulturni turizam obuhvaća putovanja pretežito motivirana upoznavanjem kulturne baštine, odnosno povijesti umjetnosti i kulture života neke društvene zajednice. S rastom turističke aktivnosti, sofisticiranosti turističkog tržišta i specijalizacijom posrednika, kulturni turizam danas se dijeli u stalno rastući broj varijacija proizvoda uključujući, primjerice, kulturne rute, gradski turizam, posjete događajima, festivalima i manifestacijama, gastronomiju, hodočašća, a sve više i nišne, visokokreativne proizvode kao što su razni edukativni tečajevi ili programi volontiranja, koji podrazumijevaju aktivno sudjelovanje gostiju. Zapadna Europa, a posebice Francuska, Italija, Velika Britanija i Španjolska, i dalje su vodeća odredišta kulturom motiviranih putovanja, iako se broj poželjnih destinacija bitno širi kako uslijed potrebe kupaca za sve raznovrsnijim iskustvima tako i zbog nastojanja zemalja diljem svijeta da isticanjem upravo svojih kulturoloških specifičnosti afirmiraju vlastite jake destinacijske brendove.

102

Kada se govori o putovanjima motiviranim kulturom, govori se o potrebi učenja i zabave, što je rezultat sve veće obrazovanosti ljudi i generalne potrebe za „radom na sebi“. S obzirom na dinamičnost razvoja kulturnog turizma, u pojašnjenju ove vrste turizma često se napominju tri njegova podsegmenta. Prvi segment odnosi se na putovanja motivirana upoznavanjem kulturne baštine koja se odnose na obilazak kulturno-povijesnih lokaliteta i aktivnosti kroz koje se upoznaje prošlost. Drugi segment su putovanja motivirana prisustvovanjem kulturnom događanju koja se odnose na uprizorenje nekih zbivanja iz prošlosti ili su suvremenog karaktera, uključujući popularnu kulturu. Treći segment temelji se na putovanju motiviranom kreativnim kulturnim aktivnostima, što se odnosi na aktivnosti koje su sačuvane iz prošlih vremena, poput učenja tradicionalnih vještina, suvremene prakse kulture života i rada ili suvremene umjetničke produkcije.

Pored ovih osnovnih segmenata primjećuje se i rast potražnje za kulturnim „iskustvima“ te sve izrazitija integracija klasičnih kulturno-turističkih proizvoda s religijom, gastronomijom ili umjetničkim i kreativnim praksama. Tako se danas sve više govori o pomaku prema „kreativnosti“, odnosno pomaku od obilaska atrakcija prema više „uključivim“ oblicima potrošnje. To ujedno označava trend jačanja odnosa s kreativnim industrijama kako bi se promijenio način na koji se kulturni turizam stvara i konzumira.

Kretanja na suvremenom turističkom tržištu koja se odnose na potragu za jedinstvenošću i aktivnim sudjelovanjem potiču sve veću potražnju za turizmom događanja te sudjelovanjem turista u samom proizvodu, što dodatno ističe važnost kreativnosti u osmišljavanju različitih proizvoda kulturnog turizma. Obilježja potražnje za ovim proizvodom odlikuje činjenica da se radi o širokom spektru kupaca različite dobi i razine obrazovanja, ali s naznakom da interes za kulturu raste s dobi i prihodima.

U razvojnoj dimenziji kulturnog turizma već danas je uočljiv trend poimanja putovanja kao „doživljaja“. Također se očekuje intenzivniji razvoj tzv. „kreativnog turizma“, koji na neki način omogućuje aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu. Trend daljnje diversifikacije potražnje i rast nišnih proizvoda podržavat će rast manjih, specijaliziranih ponuđača usluga. Rastuća osjetljivost kupaca na etička pitanja, posebice vezana uz utjecaj putovanja na okoliš i lokalne društvene zajednice, unijet će nove, dodatne dimenzije u proizvode kulturnog turizma.

Veličina tržišta Prema raspoloživim procjenama oko 40 posto međunarodnih odmorišnih putovanja sadrži izrazitu orijentaciju prema sadržajima kulture te se kulturni turizam smatra jednim od najbrže rastućih turističkih proizvoda. Snažnom rastu pridonose demografske promjene koje generiraju više udjele starijih putnika sklonijih proizvodima kulture te povećana dostupnost destinacija diljem svijeta pod utjecajem prije svega liberalizacije zračnog prometa i protočnosti informacija. Većina putovanja kulturnog turizma organizirana je samostalno, a potom uz pomoć turističkih agencija, dok istovremeno dolazi do pada paket- aranžmana i all inclusive putovanja. Paralelno dolazi do porasta značaja interneta koji je danas, uz preporuku obitelji i prijatelja, postao najvažniji izvor informacija o ponudi kulturnog turizma. Potrošnja na putovanjima kulturnog turizma uobičajeno je viša od prosječne

103

turističke potrošnje. Putovanja motivirana kulturom odvijaju se cijele godine.

Obilježja tržišta S obzirom na heterogenost proizvoda, kulturni turizam privlači izrazito širok spektar kupaca obuhvaćajući sve dobne skupine, različite obrazovne razine, profesionalne orijentacije i ekonomske razrede. Očigledno je ipak da interes za kulturnim turizmom raste s dobi, razinom obrazovanja i raspoloživim prihodom te glavne ciljne segmente predstavljaju kupci „zrele“ i „treće“ dobi (50+). Pritom se, s obzirom na evidentan trend sve kasnijeg zasnivanja obitelji, ne smiju zanemariti ni zaposleni i platežno vrlo sposobni kupci u dobi između 25 i 35 godina. Činjenica je nadalje da se kupci proizvoda kulturnog turizma razlikuju prema intenzitetu „konzumiranja“ kulturnih sadržaja, pri čemu je za „pasionirane“ kulturni doživljaj isključivi interes putovanja, „inspirirani“ kulturom obilaze dobro poznate kulturne atrakcije, a „privučeni“ kulturom posjećuju atrakcije ako su lako dostupne. U novije vrijeme primjetan je rast interesa za putovanjima koja posjetiteljima omogućuju sudjelovanje, učenje, koja su društveno odgovorna prema lokalnim zajednicama te općenito pomak od „razgledavanja okruženja“ prema „promatranju životnog okruženja“. Prognozira se daljnji rast turizma te UNWTO i UNESCO ističu velik značaj ovog turističkog proizvoda za budući rast ukupnog turističkog sektora. Smatra se da rastući broj „novih“ odredišta „izvan glavnih puteva“ koja će ući na turističko tržište, rastuća potražnja oblikovana globalnim demografskim promjenama te sve značajnija uloga velikih azijskih zemalja (npr. Kina, Indija) kao globalno relevantnih emitivnih tržišta imaju potencijal generirati stabilan rast proizvoda kulturnog turizma na dulji rok.

Faktori uspjeha  Atraktivnost destinacije slijedom njezinih povijesnih, proizvoda urbanističkih i arhitektonskih značajki te uređenosti, pri čemu su autentičnost i „osjećaj mjesta“ posebno značajni  Sadržajnost ponude, odnosno raznovrsnost, autentičnost i/ili kvaliteta kulturnih sadržaja  Kontinuirano unapređivanje ponude kulturnih sadržaja  Inovativnost u prezentaciji kulturnih sadržaja, posebice na načine koji će posjetitelje istovremeno educirati i zabaviti, uključiti i angažirati te čak iznenaditi iz godine u godinu  Raspoloživost informacija na više stranih jezika, uključujući vodiče u tiskanim i elektroničkim medijima, signalizaciju i interpretaciju atrakcija, turističko vođenje, turističke informativne centre  Raspoloživost i mogućnost kupnje lokalnih (regionalnih) proizvoda, uključujući prehrambene proizvode, pića, lokalno izrađene umjetničke i uporabne predmete  Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije i internet te stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (izložbe, manifestacije, festivali)  Efikasna prodaja putovanja/kapaciteta, posebice koristeći specijalizirane agencije i Internet

104

Atrakcijska osnova  Crkvina „Avendo“ japodski-rimsko naselje i arheološka zona oko crkve –antika u Kompolju, Arupium – antičko naselje te Veliki i mali Vital-povijesno japodsko naselje i Oltari –Kraljev Stolac, središte boga Mitre u Prozoru, Fortica i Stari grad u Otočcu, Vjerski turizam – svetište u Krasnom, muzej šumarstva u Krasnom, kultura života i rada – mlinice i vodenice sa Žagrović , Majerovo i Tonkovića vrilo u Sincu, Stari grad Dabar, ali i poznate ličnosti (MC Nikola Tesla kao potencijalno međunarodna turistička atrakcija), Muzej u Otočcu; autentična gastronomija Like, narodne nošnje i način života Like

Mjere razvoja  Uspostaviti centar za posjetitelje koji bi unaprijedio kvalitetu proizvoda interpretacije kulturne baštine Grada Otočca, informirao te disperzirao turiste prema interesu i potaknuo distribuciju proizvoda lokalnih turističkih agencija  Sastaviti portfelj atrakcija i događanja koji bi prema važnosti organizirao događanja tako da osigura privlačnost tijekom većeg dijela godine, pri čemu valja voditi računa da je komplementaran događanjima u ostalim turističkim mjestima županije

 S obzirom na trendove i orijentaciju na kreativni turizam, ulagati u razvoj i promociju suvremene kulturne produkcije te poticati kreativne, talentirane i poduzetne pojedince i grupe na osmišljavanje proizvoda i doživljaja za turiste koji se odnose ili na: a) turistički manje privlačne/posjećene atrakcije/lokalitete ili na b) proizvode koji aktivno uključuju turiste u kreiranju doživljaja kroz interaktivne obilaske, radionice i slično te time stvarati ogledne modele koji bi se mogli slijediti u drugim mjestima županije

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje travanj – studeni

Područje  Otočac i Gacka dolina, Brinje  Perušić

 Plitvička jezera

7.6. Sportski ribolov

Sportski ribolov jedan je od najpopularnijih oblika rekreacije, jer se radi o pasivnoj aktivnosti koja u većini slučajeva ne traži velika ulaganja u opremu. Prema Europskom udruženju sportskih ribolovaca, u zemljama zapadne i srednje Europe je oko 21 milijun sportskih ribolovaca. Sociodemografski profil sportskih ribolovaca na putovanjima može se generalno odrediti kao osobe uglavnom muškog spola i starije

105 od 40 godina. Za razliku od ribolovaca koji love uglavnom blizu mjesta stalnog boravka, oni su uglavnom više platežne moći, imaju skuplju opremu i uglavnom su stariji i iskusniji.

Glavni motivi sportskih ribolovaca su težnja za boravkom u prirodi, jer istraživanja provedena na segmentu njemačkih sportskih ribolovaca ukazuju na to da ribolovce u prvom redu motivira uživanje u prirodi (77 posto), slijedi relaksacija (69 posto), ulov ribe za osobnu potrošnju (65 posto), obiteljski izlet (60 posto) i druženje (50 posto). Unatoč dominantnosti motiva koji nisu neposredno vezani s ulovom ribe, vode bogate ribom i mogućnost da se ona ulovi važne su komponente gotovo svakog odlaska u ribolov, iako se sportski ribolovci razlikuju po tome koliko je ulov važan u njihovoj motivaciji za sportski ribolov. Tržišne segmente sportskih ribolovaca prema navikama i motivacijama možemo generalno podijeliti na pasionirane sportske ribolovce i rekreativce. Pasionirani sportski ribolovci motivirani su željom da uhvate što veću ribu te uživaju u adrenalinu i usavršavanju svojih vještina. Članovi su ribolovnih udruženja, sudjeluju u natjecanjima, često putuju u potrazi za velikom ribom i uglavnom su se specijalizirali za točno određene vrste. S obzirom na to da se na vodi zadržavaju nekoliko dana, traže smještaj što bliže vodi i kvalitetnu infrastrukturu kako bi im boravak bio ugodan (platforme uz obalu ili nad vodom, uređena mjesta na obali). Spremni su dosta potrošiti na usluge vezane uz ribolov (najam platformi, čamca, usluge dostave hrane, pića i ostalih potrepština) ali ih, osim ribolova, ništa drugo ne zanima. Rekreativni sportski ribolovci čine kategoriju ribolovaca kojima je ribolov razlog ili izgovor da borave na otvorenom te im je važan odmor i opuštanje uz vodu i društvena komponenta ribolova. Često nisu članovi ribolovnih društava, kupuju jednodnevne ribolovne dozvole i zadovoljni su s dva-tri sata ribolova. Za razliku od pasioniranih ribolovaca, rjeđe putuju samo zbog ribolova i manje im je važno koju će vrstu ribe uloviti.

Sezona putovanja za ribolovce razlikuje se po segmentima, jer rekreativni sportski ribolovci u ribolov odlaze u različitim razdobljima tijekom cijele godine, dok pasionirani sportski ribolovci putuju ovisno o sezoni ribe. U slučaju sportskog ribolova na području Ličko-senjske županije to se odnosi na proljeće, ljeto i jesen vezano uz ribolov na šarana i soma, a tijekom kasne jeseni i zimi ribolov na štuku.

Veličina tržišta Prema procjenama Europskog udruženja sportskih ribolovaca u zemljama zapadne i srednje Europe je oko 21 milijun sportskih ribolovaca. Sociodemografski profil sportskih ribolovaca na putovanjima može se generalno odrediti kao osobe uglavnom muškog spola i starije od 40 godina. Za razliku od ribolovaca koji love uglavnom blizu mjesta stalnog boravka, oni su uglavnom više platežne moći, imaju skuplju opremu i uglavnom su stariji i iskusniji.

Obilježja tržišta Glavni motivi sportskih ribolovaca su težnja za boravkom u prirodi, jer istraživanja provedena na segmentu njemačkih sportskih ribolovaca ukazuju na to da ribolovce u provom redu motivira uživanje u prirodi (77 posto), slijedi relaksacija (69 posto), ulov ribe za osobnu potrošnju (65 posto), obiteljski izlet (60 posto) i druženje (50 posto). Unatoč dominantnosti motiva koji nisu neposredno vezani s ulovom ribe, vode bogate ribom i mogućnost da se ona ulovi važne su komponente

106

gotovo svakog odlaska u ribolov, iako se sportski ribolovci razlikuju po tome koliko je ulov važan u njihovoj motivaciji za sportski ribolov. Tržišne segmente sportskih ribolovaca prema navikama i motivacijama možemo generalno podijeliti na pasionirane sportske ribolovce i rekreativce. Pasionirani sportski ribolovci motivirani su željom da uhvate što veću ribu te uživaju u adrenalinu i usavršavanju svojih vještina. Rekreativni sportski ribolovci čine kategoriju ribolovaca kojima je ribolov razlog ili izgovor da borave na otvorenom te im je važan odmor i opuštanje uz vodu i društvena komponenta ribolova. Često nisu članovi ribolovnih društava, kupuju jednodnevne ribolovne dozvole i zadovoljni su s dva-tri sata ribolova.

Faktori uspjeha  Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika proizvoda  Sigurnost i održavanje lokaliteta za sportski ribolov  Opremljenost lokaliteta za sportski ribolov – komunalno uređenje područja za sportski ribolov s ugostiteljskim sadržajima, vidikovci  Turistička signalizacija i interpretacija prostora  Laka dostupnost područja za sportski ribolov s glavne prometnice  Precizne karte i navigacijski sustavi s informacijama o ribolovnim područjima  Kvaliteta smještaja uz ribolovna područja / lokalitete uz mogućnost različitih standarda kvalitete, poštivanje principa ekološke odgovornosti („zeleni smještaj“), prostori za smještaj opreme  Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije, internet i stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (turniri, natjecanja, manifestacije i sl.)

Atrakcijska Vodeni potencijali doline rijeke Gacke , već sada omogućavaju osnova zadovoljenje potrebe turista za sportski ribolov s obzirom na prirodne atrakcije prostora. Postojeća infrastruktura za sportski ribolov s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još znatno povećati.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale sportskog ribolova proizvoda te ih potaknuti na aktivniju promociju sportskog ribolova  Osmisliti i organizirati nove lokalitete za sportski ribolov  Dovršiti postojeće lokalitete za sportski ribolov u cijeloj Ličko- senjskoj županiji  Unaprijediti web-stranicu i kontinuirano je nadopunjavati novim sadržajima  Sve važnije lokacije trebaju osigurati sadržaje za piknik, nužnike, pristup osobama s posebnim potrebama  Identificirati smještajne objekte koji su se spremni certificirati kao specijalizirani objekti za smještaj sportskih ribolovaca turista (hoteli, privatni smještaj)

 Marketing na međunarodnim sajmovima i prezentacije potencijala sportskog ribolova Ličko-senjske županije na turističkom tržištu

107

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje svibanj – listopad

Područje  Otočac i Gacka  Gospić - rijeka Lika

 Plitvička jezera

7.7.Lovni turizam Lovni turizam specifičan je oblik turizma koji se razvio zahvaljujući strasti lovaca da love i izvan svoje lovne jedinice, za što plaćaju određene naknade. U Europi se lovni turizam počinje jače razvijati između Prvog i Drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj se u to vrijeme počeo razvijati najprije na Varaždinskom području i u Podravini. Lovni turizam relativno je nov pojam karakterističan za kontinentalnu Hrvatsku. Pogodan je za razvoj turističkih destinacija u unutrašnjosti zemlje. Aktivnosti koje uključuje lovni turizam moguće je provoditi u svim godišnjima dobima. Lovni turizam specifičan je oblik turizma te se može definirati kroz skupine aktivnosti kao što su: biološka, ekstraktivna, organizacijska i valorizacijska. Biološka aktivnost podrazumijeva uzgoj i zaštitu divljači u kontroliranim uvjetima. Tom aktivnošću vodi se briga o populaciji, jedinkama, razvoju i rasprostranjenosti pojedinih vrsta.

Ekstraktivna aktivnost podrazumijeva očuvanje pojedinih vrsta. Radi zaštite pojedinih vrsta dopuštene kvote ne smiju se prekoračiti. Potrebno je strogo odrediti dopušteno vrijeme izlova pojedinih vrsta. Lov se obavlja na površinama koje su predviđene za tu aktivnost. Organizacijska aktivnost podrazumijeva uspostavljanje suradnje između dionika na tržištu lovnog turizma. Na tržištu postaje razne specijalizirane turističke agencije orijentirane primarno na lovni turizam, odnosno one posreduju između ponude i potražnje. Tako se stvara krug u kojem svaki od sudionika ima svoju ulogu, obavezu, a na kraju i korist. Organizacijska aktivnost također podrazumijeva jačanje veza između lovnih društava u različitim zemljama.

Valorizacijske aktivnosti obuhvaćaju pružanje usluga lovcima i lovcima turistima. Paket-aranžmani lovnog turizma obuhvaćaju i ostale prateće usluge. Uz to lovni paket-aranžmani imaju edukacijski karakter jer lovcu turistu pružaju nova iskustva, upoznavanje nove destinacije te upoznavanje stanovništva, kulture i načina života na određenom području.

Hrvatska je zemlja sa značajnim potencijalom za razvoj lovnog turizma. Velikim se dijelom to odnosi i na područje Ličko-senjske županije. Bitni resursi za razvoj lovnog turizma su raznolikost i dinamika krajolika i bogat fond razne divljači.

Svi oblici lova poznati na europskom području objedinjuju se na području Hrvatske. Sačuvano bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta primjetno je na svakom koraku. Hrvatska je bogata biljnim i životinjskim svijetom. U hrvatskim lovištima može se pronaći velik broj krupne i sitne divljači te razne vrste pernate divljači. Od krupne divljači najznačajniji su: jelen obični, jelen lopatar, divlja svinja, srneća divljač. U

108 gorskoj Hrvatskoj mogu se pronaći smeđi medvjed i vuk. Od sitne divljači najznačajnije vrste su zec, fazan, prepelica. Uz navedene, u lovištima postoje i neke manje zastupljene vrste te sezonske vrste divljači. U Hrvatskoj je registrirano 63.000 lovaca, 1106 lovišta, odnosno 3,7 milijuna lovnih površina. Lovci su okupljeni u Lovački savez koji broji 840 udruga, odnosno lovačkih društava. Najznačajnija potražnja za lovnim turizmom u Hrvatskoj dolazi s emitivnih tržišta Njemačke, Italije, Austrije i Švicarske.

Ponuda lovnog turizma sve se više kreira prema pojedincu kako bi to postalo individualno iskustvo. U Europskoj uniji registrirano je oko 7,5 milijuna aktivnih lovaca. U proteklim godinama Hrvatsku je u prosjeku posjetilo oko 10 tisuća lovaca iz inozemstva. Iako lovac turist troši 2 do 3 puta više od običnog turista, strani lovci u Hrvatskoj 30 posto troše na turističke usluge i sadržaje, dok 70 posto izdvajaju za odstrel divljači. U inozemstvu je omjer obrnut.

Vrijednost tržišta lovnog turizma na razini Europske unije procjenjuje se na oko 10 milijardi eura, što prema javno dostupnim podacima znači da Hrvatska u strukturi tog tržišta sudjeluje tek simbolički. Prema dostupnim podacima ukupna potrošnja u sferi inozemnog lovnog turizma je oko 220 milijuna kuna.

Veličina tržišta U Europskoj uniji registrirano je oko 7,5 milijuna aktivnih lovaca. U proteklim godinama Hrvatsku je u prosjeku posjetilo oko 10 tisuća lovaca iz inozemstva. Iako lovac turist troši 2 do 3 puta više od običnog turista, strani lovci u Hrvatskoj 30 posto troše na turističke usluge i sadržaje, dok 70 posto izdvajaju za odstrel divljači. U inozemstvu je omjer obrnut. Vrijednost tržišta lovnog turizma na razini Europske unije procjenjuje se na oko 10 milijardi eura, što prema javno dostupnim podacima znači da Hrvatska u strukturi tog tržišta sudjeluje tek simbolički. Prema dostupnim podacima ukupna potrošnja u sferi inozemnog lovnog turizma je oko 220 milijuna kuna.

Obilježja tržišta Lovni turizam relativno je nov pojam karakterističan za kontinentalnu Hrvatsku. Pogodan je za razvoj turističkih destinacija u unutrašnjosti zemlje. Aktivnosti koje uključuje lovni turizam moguće je provoditi u svim godišnjim dobima. Lovni turizam specifičan je oblik turizma te se može definirati kroz skupine aktivnosti kao što su: biološka, ekstraktivna, organizacijska i valorizacijska. Biološka aktivnost podrazumijeva uzgoj i zaštitu divljači u kontroliranim uvjetima i njome se vodi briga o populaciji, jedinkama, razvoju i rasprostranjenosti pojedinih vrsta. Ekstraktivna aktivnost podrazumijeva očuvanje pojedinih vrsta. Radi zaštite pojedinih vrsta dopuštene kvote ne smiju se prekoračiti. Potrebno je strogo odrediti dopušteno vrijeme izlova pojedinih vrsta. Lov se obavlja na površinama koje su predviđene za tu aktivnost. Organizacijska aktivnost podrazumijeva uspostavljanje suradnje između dionika na tržištu lovnog turizma. Na tržištu postaje razne specijalizirane turističke agencije koje se orijentiraju primarno na lovni turizam, odnosno posreduju između ponude i potražnje. Tako se stvara krug u kojem svaki od sudionika ima svoju ulogu, obavezu, a na kraju i korist. Organizacijska aktivnost podrazumijeva i jačanje veza između lovnih

109

društava u različitim zemljama. Valorizacijske aktivnosti obuhvaćaju pružanje usluga lovcima i lovcima turistima. Paket-aranžmani lovnog turizma obuhvaćaju i ostale prateće usluge. Lovni paket-aranžmani imaju i edukacijski karakter jer lovcu turistu pružaju nova iskustva, upoznavanje nove destinacije te upoznavanje stanovništva, kulture i načina života na određenom području. Hrvatska je zemlja sa značajnim potencijalom za razvoj lovnog turizma. Velikim se dijelom to odnosi i na Ličko-senjsku županiju. Važni resursi za razvoj lovnog turizma su raznolikost i dinamika krajolika i bogat fond razne divljači.

Faktori uspjeha  Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika proizvoda  Sigurnost i održavanje lokaliteta  Opremljenost lovišta/odmorišta, vidikovaca, piknik točke  Turistička signalizacija i interpretacija prostora, uključujući informacijske centre  Laka dostupnost lovišta s glavne prometnice  Precizne karte i navigacijski sustavi s informacijama o ruti (dužina, težina, usluge)  Kvaliteta smještaja uz lovišta / lokalitete uz mogućnost različitih standarda kvalitete, poštivanje principa ekološke odgovornosti („zeleni smještaj“), prostori za smještaj opreme  Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije, internet te stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (turniri, natjecanja, manifestacije i sl.)

Atrakcijska Prostranstva kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije i velebitskog osnova primorja već sada omogućavaju zadovoljenje potrebe lovnog turista s obzirom na prirodne atrakcije prostora. Postojeća infrastruktura lovišta s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još znatno povećati.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale lovnog turizma te ih proizvoda potaknuti na aktivniju promociju lovnog turizma  Osmisliti nove lokalitete i organizaciju lovišta  Dovršiti organizaciju lovnog turizma na području cijele Ličko- senjske županije  Unaprijediti web-stranicu i kontinuirano je nadopunjavati novim sadržajima  Sve važnije lokacije trebaju osigurati sadržaje za piknik, nužnike, skloništa, vidikovce  Identificirati smještajne objekte koji su se spremni certificirati kao specijalizirani objekti za smještaj turista lovaca (hoteli, privatni smještaj)

 Marketing na međunarodnim sajmovima i prezentacije potencijala lovnog turizma Ličko-senjske županije

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje ožujak – prosinac

110

Područje  Otočac i Gacka dolina, Brinje  Gospić i Perušić

 Plitvička jezera

7.8. Konjički turizam

Konjički turizam, prema definiciji Hrvatskog saveza konjičkog turizma, uključivanje je svih konjičkih potencijala bez obzira na pasminske odlike, koji se na odgovarajući i prihvatljiv način mogu iskoristiti kroz iznajmljivanje konja, vođenje konja, konjičke manifestacije, utrke, sportska događanja, izložbe i prikaze, parade, animativne igre, jednodnevna ili višednevna organizirana treking, panoramska i terenska jahanja i brojne druge sadržaje inovativno osmišljene prema ciljanim grupama posjetitelja ili turista. Dok je definicija Hrvatskog saveza konjičkog turizma u većem dijelu ograničena na aktivnosti konjičkog sporta, u europskim zemljama ta je definicija puno šira. Najšira definicija konjičkog turizma jest da je to oblik turizma čiji je osnovni cilj uživanje u aktivnostima povezanim sa svijetom konja. U Francuskoj je definicija nacionalne turističke organizacije još šira jer uključuje svu vrstu dokolice povezanu s konjima, ponijima i magarcima koju upražnjavaju osobe koje borave izvan svog uobičajenog mjesta stanovanja dulje od 24 sata.

Konjički turizam u posljednjih deset do petnaest godina bilježi snažan rast. Taj se rast pripisuje globalnim trendovima – s jedne strane snažnom porastu broja turističkih putovanja, a s druge strane porastu slobodnog vremena i komercijalizaciji dokoličarskih aktivnosti te, specifično, porastu interesa za nova iskustva i doživljaje u slobodno vrijeme i tijekom turističkog putovanja. Njegovi začeci sežu u 1950-e. Naime, nakon Drugog svjetskog rata broj konja se smanjivao, sve do kraja 1950-ih i početka 1960-ih, kada se pojavljuje sve izraženija potreba za kvalitetnim provođenjem slobodnog vremena i njegovom komercijalizacijom. U tom procesu i konj je postao proizvod, ali i emocionalni subjekt djece, čija je važnost i u obitelji i u društvu znatno porasla. Taj je proces bio najizraženiji u Francuskoj, ali se vrlo brzo proširio i na ostale razvijene zemlje. U idućih četrdesetak godina konjički turizam afirmirao se kao jedan od popularnih i brzorastućih oblika turizma. Prema najnovijim procjenama, u svijetu je oko 20 milijuna jahača, od čega oko 6 milijuna u Europi. Drugim riječima, 2 posto europskih stanovnika bavi se jahanjem. Najveći broj jahača je u Ujedinjenom Kraljevstvu - 2,4 milijuna, 1,2 milijuna u Njemačkoj i 400 tisuća u Francuskoj, iako prema nekim izvorima taj broj u Francuskoj doseže i milijun jahača.

U Njemačkoj se procjenjuje da je oko milijun stanovnika zainteresirano za bavljenje konjičkih sportovima, a velik interes za konje i konjičke sportove ima oko 11 milijuna stanovnika. Te zemlje prednjače i po broju konja, konjičkih klubova i škola jahanja. Tako je 2009. u Njemačkoj bilo registrirano 7,5 tisuća škola, u Francuskoj 4 tisuće, Austriji 1,4 tisuće, Belgiji 1,3 tisuće, s prosječnom cijenom od 10 (Belgija) do 15 eura (Njemačka, Austrija) po satu.

111

Tijekom godina došlo je do kvalitativne promjene u jahačkoj populaciji. Dok je prije jahanje bilo muški sport/aktivnost, uglavnom elitnog karaktera i često povezana s vojnim vještinama, u modernom svijetu koncepcija konja i jahanja vezana je uz gracioznost, mladost, hedonizam i afektivni odnos prema konju. Tako se danas njime češće bave žene, a popularnost jahanja osobito raste među mlađom populacijom.

U skladu s time izdvajaju se dva osnovna tipa konjičkog turizma s različitom vrstom publike:  putovanja motivirana jahanjem ili 'turizam na konju' odnosno aktivnosti u kojima je konj osnovno sredstvo kretanja, a uključuje trening, jahanje i jahačke staze. Klijentela uključuje one koji su aktivni jahači, profesionalci ili rekreativci, te one koji žele naučiti jahati i sudjelovati u natjecanjima. Tako shvaćen konjički turizam promatra se i planira kao dio avanturističkog turizma. Ovo tržište, kao i tržišta ostalih oblika avanturističkog turizma, doživljava hipersegmentaciju pa se tako pojavljuje barem deset proizvoda/oblika jahanja:

jahanje na kružnim stazama, jahanje na linijskim stazama (treking), jahanje za početnike, vikend-jahanje, dresura, preponsko jahanje, jahanje za obitelji, kaubojsko jahanje, safari, škole jahanja, jahanje za osobe s posebnim potrebama.  putovanja motivirana konjem podrazumijevaju posjet izložbama, natjecanjima i predstavama, muzejima i ergelama. Odnosno, ovdje je glavna motivacija upoznavanje konja i kulture koja se razvila oko konja i njegova uzgoja pa je onda zapravo riječ o niši kulturnog/baštinskog turizma ili eko turizma kada je riječ o konju kao dijelu prirodne baštine. Procjenjuje se da se u Europi organizira oko 78 tisuća raznih konjičkih natjecanja te oko 10 tisuća nacionalnih konjičkih događanja godišnje sa znatnijim brojem posjetitelja (bez lokalnih i regionalnih).

Segment motiviran jahanjem pokazuje da najveću sklonost putovanju u inozemstvu radi jahanja imaju Nijemci, a potom stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva. Oko tri milijuna Britanaca putuje barem jednom godišnje na odmor povezan s konjima, i to su uglavnom osobe starije od 55 godina. Važna emitivna tržišta još su Francuska, Belgija, Nizozemska i skandinavske zemlje. S druge strane, glavne receptivne zemlje su zemlje južne Europe – Portugal, Španjolska, Italija, a Francuska (kao kolijevka konjičkog turizma) prednjači i kao emitivna i kao receptivna zemlja s 1,6 tisuća tvrtki specijaliziranih za konjički turizam i 60 tisuća kilometara jahačkih staza.

Motivacija sudionika konjičkog turizma je kombinacija njihovih vlastitih motiva i karakteristika destinacije. S jedne strane to je želja za bijegom od svakodnevice i potreba za rekreacijskim aktivnostima, a kod dijela je to i zadovoljavanje njihovih natjecateljskih poriva, želje za socijalizacijom s ljudima istih interesa kroz sudjelovanje u sportskim natjecanjima te usavršavanje jahačkih vještina. Drugi važan faktor je želja da nauče nešto novo o konjima, i to ih specifično zanima upoznavanje autohtonih konja/pasmina, lokalne tradicije uzgoja konja te povezivanje s lokalnim uzgajivačima i/ili natjecateljima. Obilježja destinacije koja ih privlače na putovanje motivirano jahanjem, a sukladno želji za bijegom i promjenom, jest jahanje u okruženju drugačijem od uobičajenog, što podrazumijeva da su okruženi lijepom prirodom i da jašu u reljefno bogatom/raznolikom krajoliku s bogatom kulturno- povijesnom baštinom. Zahtijevaju smještaj koji je komforan, iako ne i nužno luksuzan, 112 u ruralnim područjima te uživaju u tradicionalnoj hrani i piću visoke kvalitete. Drugim riječima, traže istovremeno i komfor i autentičnost.

Programski sadržaji u konjičkom turizmu koji su najčešće zastupljeni u Hrvatskoj su: a) škola jahanja i vožnja zaprega, b) sportsko-rekreativno jahanje, c) konjička natjecanja, d) konjičke igre i prikazi, e) terapijsko jahanje, f) konjički edukacijski kampovi, g) primjena prirodnih metoda treniranja konja (natural horsemanship), h) posjeti ergelama.

Veličina tržišta Segment motiviran jahanjem pokazuje da najveću sklonost putovanju u inozemstvo radi jahanja imaju Nijemci, a potom stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva. Oko tri milijuna Britanaca putuje barem jednom godišnje na odmor povezan s konjima, i to su uglavnom osobe starije od 55 godina. Važna emitivna tržišta još su Francuska, Belgija, Nizozemska i skandinavske zemlje. S druge strane, glavne receptivne zemlje su zemlje južne Europe – Portugal, Španjolska, Italija, a Francuska (kao kolijevka konjičkog turizma) prednjači i kao emitivna i kao receptivna zemlja s 1,6 tisuća tvrtki specijaliziranih za konjički turizam i 60 tisuća kilometara jahačkih staza. Prema najnovijim procjenama, u svijetu je oko 20 milijuna jahača, od čega oko 6 milijuna u Europi. Drugim riječima, 2 posto europskih stanovnika bavi se jahanjem. Najveći broj jahača je u Ujedinjenom Kraljevstvu - 2,4 milijuna, 1,2 milijuna u Njemačkoj i 400 tisuća u Francuskoj, iako prema nekim izvorima taj broj u Francuskoj doseže i milijun jahača.

Obilježja tržišta Izdvajaju se dva osnovna tipa konjičkog turizma s različitom vrstom publike: a) putovanja motivirana jahanjem ili 'turizam na konju', odnosno aktivnosti gdje je konj osnovno sredstvo kretanja, a uključuje trening, jahanje i jahačke staze. Klijentela uključuje one koji su aktivni jahači, profesionalci ili rekreativci, te one koji žele naučiti jahati i sudjelovati u natjecanjima. Tako shvaćen konjički turizam promatra se i planira kao dio avanturističkog turizma. Ovo tržište, kao i tržišta ostalih oblika avanturističkog turizma, doživljava hipersegmentaciju pa se tako pojavljuje barem deset proizvoda/oblika jahanja – jahanje na kružnim stazama, jahanje na linijskim stazama (treking), jahanje za početnike, vikend-jahanje, dresura, preponsko jahanje, jahanje za obitelji, kaubojsko jahanje, safari, škole jahanja, jahanje za osobe s posebnim potrebama. b) putovanja motivirana konjem podrazumijevaju posjet izložbama, natjecanjima i predstavama, muzejima i ergelama. Odnosno, ovdje je glavna motivacija upoznavanje konja i kulture koja se razvila oko konja i njegova uzgoja pa je onda zapravo riječ o niši kulturnog/baštinskog turizma ili eko turizma kada je riječ o konju kao dijelu prirodne baštine. Procjenjuje se da se u Europi organizira oko 78 tisuća raznih konjičkih natjecanja te oko 10 tisuća nacionalnih konjičkih događanja godišnje sa znatnijim brojem posjetitelja (bez lokalnih i regionalnih). Sociodemografski profil tržišta konjičkog turizma – jahača: a) mladi (ispod 20 godina) i stariji (iznad 45 godina), s tendencijom porasta starijih jahača, b) žene, c) natprosječno obrazovani i natprosječnih prihoda, d) često samci ili osobe bez djece koja su ovisna o njima (empty nesters), e) najmanje jedno putovanje godišnje motivirano jahanjem, f) rezervacija preko specijaliziranih turoperatora, rjeđe direktno s konjičkim centrom (Portugal), nekoliko mjeseci

113

unaprijed za treking, g) osnovni izvor informacija: usmena preporuka putem društvenih mreža.

Faktori uspjeha  kvaliteta infrastrukture za smještaj konja i općenito briga za proizvoda konje  konji (kvaliteta i karakteristike, osobito njihova mirnoća i poslušnost)  tradicija uzgoja konja  profesionalizam osoblja, osobito njihovo znanje o konjima i jahačke vještine  uslužnost osoblja  poznati jahači i jahački treneri  sigurnost

Atrakcijska Prostranstva kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije a time i osnova područje Grada Otočca već sada omogućavaju zadovoljenje potrebe konjičkog turista s obzirom na prirodne atrakcije prostora. Postojeća infrastruktura konjičkog turizma s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još znatno povećati. Postoji primjer dobre prakse „Jahanje u Parku prirode Velebit“ - Linden Tree Retreat and Ranch, Velika Plana, koji treba usavršavati i primijeniti na ostala područja Ličko- senjske županije.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale konjičkog turizma te proizvoda ih potaknuti na njegovu aktivniju promociju  Osmisliti nove lokalitete za razvoj konjičkog turizma  Dovršiti organizaciju konjičkog turizma na području cijele Ličko- senjske županije  Unaprijediti web-stranicu i kontinuirano je nadopunjavati novim sadržajima  Sve važnije lokacije trebaju osigurati sadržaje za piknik, nužnike, skloništa, vidikovce  Identificirati smještajne objekte koji su se spremni certificirati kao specijalizirani objekti za smještaj konjičkog turizma turista (hoteli, privatni smještaj)

 Marketing na međunarodnim sajmovima i prezentacije potencijala konjičkog turizma Grada Otočca

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje travanj – studeni

Klasteri  Otočac i Gacka dolina, Brinje  Perušić

 Plitvička jezera

114

7.9. Adrenalinski sportovi na kopnu

Ovaj turistički proizvod spada u grupu proizvoda koji su objedinjeni zajedničkim nazivom – pustolovni turizam. Aktivnosti ovog proizvoda odvijaju se na otvorenom te sudioniku pružaju osjećaj uzbuđenja. Za ovaj proizvod karakteristično je da postoji heterogenost tržišta. Prema stupnju specijalizacije turiste koji upotpunjuju ovaj turistički proizvod možemo podijeliti na one pasionirane koji su u potrazi za adrenalinskim i riskantnim aktivnostima te na rekreativce koji čine najvažniji segment i strukturiraju svoj odmor oko avanturističkih aktivnosti, ali ga vole kombinirati i s drugim sadržajima. Kod adrenalinskih sportova na kopnu najznačajnije su zastupljeni slobodno penjanje i speleologija.

Slobodno penjanje razvilo se iz alpinizma, a njegovo glavno obilježje je slobodno svladavanje penjačkih smjerova bez korištenja tehničke opreme za napredovanje, nego se oprema koristi jedino za sprečavanje eventualnih padova. Za razliku od alpinizma, smisao slobodnog penjanja je svladavanje što težih detalja stijene „slobodnim stilom“. Slobodno penjanje prakticira se na sportsko - penjačkim smjerovima, karakterističnim po maloj dužini (8 – 50 metara) i unaprijed postavljenim sigurnim međuosiguranjima, najčešće ekspanzivnim klinovima u malim razmacima, čime smjerovi slobodnog penjanja postaju daleko sigurniji u odnosu na klasične alpinističke smjerove. Popularizacija slobodnog penjanja započinje 1980-ih godina, kada se povećava težnja za slobodnim ispenjavanjem teških stijena, a uvođenjem ekspanzivnih klinova omogućava se lakše i sigurnije svladavanje ploča, prevjesa i stropova. To otvara nove i šire mogućnosti penjanja smjerova u suhoj stijeni, za razliku od klasičnih smjerova koji su do tada uglavnom pratili pukotine i bili ispresijecani mnogim prečnicima, zbog lakšeg postavljanja klinova i ostale opreme za osiguravanje od pada.

Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje spilja ili jama i drugih podzemnih krških fenomena. Primarni cilj speleoloških istraživanja je istraživanje i izrada speleološkog nacrta istraženih dijelova spilje ili jame na temelju mjerenja dimenzija i pružanja spiljskih kanala te dokumentiranje opaženih geoloških, morfoloških i hidroloških svojstava. Složenost spilja i jama zahtijeva posebne speleološke tehnike i obučenost timova speleologa te se u dubokim jamama i složenim spiljama aktivnost speleologa može opisati nekom vrstom podzemnog alpinizma. Zbog toga se dio speleoloških aktivnosti može smatrati sportskom djelatnošću. Organizirana speleološka djelatnost u Hrvatskoj počela je 1886. godine kada je osnovan Odbor za prikupljanje novčane pomoći radi uređenja spilje Samograd u Perušiću. Za ovo područje karakterističan je, osim najznačajnijeg sustava podzemnih spilja koji se odnosi na lokalitet Grabovača, najveći broj dubokih jama koje se nalaze na području Velebita. Najdulji hrvatski objekt je 36 km dugačak sustav Kita Gaćešina - Draženova puhaljka na području jugoistočnog Velebita. Poklonici ovih oblika adrenalinskih sportova na kopnu traže izazove i rizike unutar sigurnih granica te preko interneta pretražuju destinacije i dobre ponude. Bez obzira kojem segmentu pripadaju, traže sigurnost, novi doživljaji, raznolikost aktivnosti, kontakt s lokalnim stanovništvom i ugodan smještaj.

115

Veličina tržišta Nema detaljnih informacija o opsegu potražnje za ovim oblikom turizma, ali je evidentan rast posjetitelja lokaliteta koji pružaju mogućnost sportskog penjanja. Speleološki lokaliteti postaju izuzetno atraktivni za „istraživače“, a posebno za jednodnevne izletnike.

Obilježja tržišta Za ovaj proizvod karakteristično je da postoji heterogenost tržišta. Prema stupnju specijalizacije turiste koji upotpunjuju ovaj turistički proizvod možemo podijeliti na one pasionirane, koji su u potrazi za adrenalinskim i riskantnim aktivnostima, te na rekreativce, koji čine najveći segment i strukturiraju svoj odmor oko avanturističkih aktivnosti, ali ga vole kombinirati i s drugim sadržajima. Kod adrenalinskih sportova na kopnu najznačajnije su zastupljeni slobodno penjanje i speleologija.

Faktori uspjeha  Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika proizvoda  Sigurnost i održavanje lokaliteta  Opremljenost penjališta i spilja  Turistička signalizacija i interpretacija prostora, uključujući informacijske centre  Laka dostupnost penjališta i spilja s glavne prometnice  Precizne karte i navigacijski sustavi s informacijama o ruti (dužina, težina, usluge).  Kvaliteta smještaja uz penjališta i spilje / lokalitete uz mogućnost različitih standarda kvalitete, poštivanje principa ekološke odgovornosti („zeleni smještaj“), prostori za smještaj opreme  Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije, internet te stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (turniri, natjecanja, manifestacije i sl.)

Atrakcijska Prostranstva kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije a time i osnova područje Grada Otočca već sada omogućavaju zadovoljenje potrebe turista za adrenalinskim sportovima na kopnu s obzirom na prirodne atrakcije prostora. Postojeća infrastruktura penjališta i spilja s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još znatno povećati.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale sportskog penjanja proizvoda i speleologije te ih potaknuti na aktivniju promociju adrenalinskih sportova – pustolovnog turizma  Osmisliti nove lokalitete i organizaciju penjališta  Dovršiti organizaciju adrenalinskog sporta na kopnu na području cijele Ličko-senjske županije  Unaprijediti web-stranicu i kontinuirano je nadopunjavati novim sadržajima  Sve važnije lokacije trebaju osigurati sadržaje za piknik, nužnike, skloništa, vidikovce  Identificirati smještajne objekte koji su se spremni certificirati kao specijalizirani objekti za smještaj turista za adrenalinske sportove na kopnu (hoteli, privatni smještaj)

 Marketing na međunarodnim sajmovima i prezentacije potencijala turizma – adrenalinskih sportova na kopnu Grada Otočca

116

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje travanj – listopad

Područje  Otočac i Gacka dolina, Brinje

 Perušić

7.10. Adrenalinski sportovi u zraku

Ovaj turistički proizvod spada u grupu proizvoda koji su objedinjeni zajedničkim nazivom – pustolovni turizam. Aktivnosti ovog proizvoda odvijaju se na otvorenom te sudioniku pružaju osjećaj uzbuđenja. Za ovaj proizvod karakteristično je da postoji heterogenost tržišta. Zmajarenje se često opisuje kao jedrenje zrakom. Dok je Ikar pokušao poletjeti s krilima od voska i perja, njegovi današnji „nasljednici“ gravitaciju nadmudruju posebnim letjelicama nalik zmajevima (engl. hang gliders) Odjeven u posebno odijelo nalik čahuri, pilot visi potrbuške ispod svog zmaja te, držeći se rukama za njegovu željeznu konstrukciju, upravlja zmajem pokretima tijela. Moderna tehnologija omogućuje današnjim letačima da lete satima i prelaze stotine kilometara, pa su tako najvještiji zmajari na svijetu uspjeli proletjeti čak sedamsto kilometara.

Padobransko letenje (engl. paragliding) slobodno je letenje uz pomoć jednostavne letjelice u obliku padobrana. Služeći se zračnim strujama poput ptice, cilj pilota je uzdići se što više iznad tla, ostati što duže u zraku i odletjeti što dalje pa je tako paragliding također zadovoljstvo koje može trajati satima i tako se mogu prijeći stotine kilometara. Za razliku od zmajarstva, kod padobranskog letenja pilot je u sjedećem položaju i ne upravlja padobranom svojim tijelom, već opuštanjem i stezanjem uzdi. Još jedna prednost padobranskog letenja je što je mnogo lakše naučiti letjeti nego zmajariti jer se dostižu manje brzine.

Veličina tržišta Nema detaljnih informacija o opsegu potražnje za ovim oblikom turizma, ali je evidentan rast posjetitelja lokaliteta koji pružaju mogućnost sportskog zmajarenja i padobranskog letenja.

Obilježja tržišta Za ovaj proizvod karakteristično je da postoji heterogenost tržišta. Prema stupnju specijalizacije turiste koji upotpunjuju ovaj turistički proizvod možemo podijeliti na one pasionirane, koji su u potrazi za adrenalinskim i riskantnim aktivnostima, te na rekreativce, koji čine najveći segment i strukturiraju svoj odmor oko avanturističkih aktivnosti, ali vole ga kombinirati i s drugim sadržajima. Kod adrenalinskih sportova u zraku najznačajnije su zastupljeni zmajarenje i padobransko letenje.

Faktori uspjeha  Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika proizvoda  Sigurnost i održavanje lokaliteta  Opremljenost prostora za zmajarenje i padobransko letenje

117

 Turistička signalizacija i interpretacija prostora, uključujući informacijske centre Precizne karte i navigacijski sustavi s informacijama o ruti (dužina, težina, usluge). Kvaliteta smještaja uz prostor za zmajarenje i padobransko letenje / lokalitete uz mogućnost različitih standarda kvalitete, poštivanje principa ekološke odgovornosti („zeleni smještaj“), prostori za smještaj opreme  Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije, internet te stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (turniri, natjecanja, manifestacije i sl.)

Atrakcijska Prostranstva kontinentalnog dijela Ličko-senjske županije a time i osnova područje Grada Otočca već sada omogućavaju zadovoljenje potrebe turista za adrenalinskim sportovima na kopnu s obzirom na prirodne atrakcije prostora. Postojeća infrastruktura za zmajarenje i padobransko letenje s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još znatno povećati.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale zmajarenja i proizvoda padobranskog letenja te ih potaknuti na aktivniju promociju adrenalinskih sportova – pustolovnog turizma  Osmisliti nove lokalitete i organizaciju letjelišta  Dovršiti organizaciju adrenalinskog sporta u zraku na području cijele Ličko-senjske županije  Unaprijediti web-stranicu i kontinuirano je nadopunjavati novim sadržajima  Sve važnije lokacije trebaju osigurati sadržaje za piknik, nužnike, skloništa, vidikovce  Identificirati smještajne objekte koji su se spremni certificirati kao specijalizirani objekti za smještaj turista za adrenalinske sportove u zraku (hoteli, privatni smještaj)

 Marketing na međunarodnim sajmovima i prezentacije potencijala turizma – adrenalinskih sportova u zraku Grada Otočca

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje travanj – listopad

Područje  Otočac i Gacka dolina, Brinje

 Perušić

118

7.11. Ruralni turizam

Iako seoski turizam ima svoje korijene još na početku prošlog stoljeća, riječ je o proizvodu koji se omasovio tek tijekom 1960-ih godina, da bi već oko 1980-ih ušao u fazu zrelosti i stagnacije. Ipak, ovaj je proizvod pravi procvat ponovno doživio u posljednjih nekoliko godina. Za renesansu ruralnog turizma može se zahvaliti ponajviše simultanom djelovanju nekoliko činitelja koji će, očekuje se, nastaviti poticati rast potražnje za njim i u budućnosti. Jedan od činitelja je da putovanje postaje emotivna potreba i sastavni dio života koji se više ne smatra luksuzom. Odluke o putovanju sve se više donose temeljem emotivne vrijednosti putovanja, odnosno procjene koliko će putovanje biti u skladu s odabranim životnim stilom te hoće li omogućiti neku vrstu kreativnog, fizičkog ili duhovnog razvoja.

Drugi činitelj su promjene koje su se dogodile u globalnom svjetonazoru. Dinamičan i kontinuiran gospodarski razvoj, rastuća razina obrazovanja i, općenito, rast blagostanja, posebice u razvijenim zemljama, sve više pridonose okretanju postmaterijalističkim društvenim vrijednostima ekonomije doživljaja. Temeljna vrijednosna promjena koncepta, od ‘imati’ prema ‘činiti i doživjeti’, generira nove obrasce ponašanja te pojavu tzv. ‘novog kupca’. Riječ je o kupcu koji je izrazito ekološki osviješten te od svakog turističkog putovanja traži ne samo bijeg od svakodnevne rutine nego i što više novih iskustva, kvalitetan doprinos vlastitom samoodređenju, proširivanju vlastitih spoznaja, ali i prvorazrednu zabavu.

Sljedeći činitelj je to što su kvaliteta okoliša i njegova očuvanost danas općeprihvaćene i sveprisutne vrijednosti koje zauzimaju centralni dio politike turističkog razvoja. Sve veći broj zemalja/turističkih regija teži povratku prirodi te život u skladu s prirodom predstavlja sve izraženiji trend u velikom broju visokorazvijenih zemljama svijeta. U tom smislu stanovnici velikih urbanih centara najveći su i rastući konzumenti očuvanog, često i idealiziranog ruralnog prostora.

Poseban poticaj razvoju ruralnog turizma je tehnološki razvoj i novi stil života u urbanim sredinama, koji su utjecali na čovjeka da izgubi vezu s ruralnim prostorom. U većini visokorazvijenih zemalja Europe još prije 40-ak godina gotovo svaki stanovnik grada imao neke obiteljske veze s ruralnim prostorom, ove su veze do 1990-ih gotovo potpuno izgubljene. S druge strane, sve je učestalija pojava tzv. urbanih poduzetnika i umirovljenih stanovnika gradova koji investiraju u nekretnine u ruralnom ambijentu pretvarajući ih ili u svoj drugi dom ili u objekte za iznajmljivanje gostima

Ruralni turizam odnosi se na odmorišna putovanja motivirana boravkom u ruralnom prostoru te doživljajem fizičkih i kulturnih atributa ruralne sredine. Obuhvaća podvrste kao što su agroturizam i turizam na seljačkim gospodarstvima, izrazito je usmjeren na iskustva boravka na selu i aktivnom seljačkom imanju te se također nerijetko preklapa s drugim nišnim, a posebice proizvodima sporta koji se također odvijaju u ruralnom prostoru (npr. ribolov, cikloturizam). Doživljava značajnu ekspanziju u Europi tijekom proteklih dvadesetak godina zahvaljujući mjerama EU namijenjenim oživljavanju i održanju ruralnih područja. Francuska, Austrija i Velika Britanija države su s najdužom tradicijom u ruralnom turizmu, koji se aktivno razvija i u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sloveniji.

119

Procjenjuje se da je oko 3 posto međunarodnih odmorišnih putovanja motivirano boravkom u ruralnom prostoru uz iznadprosječni godišnji rast od 6 posto. Daleko najveći udio potražnje za ruralnim turizmom generira domaće stanovništvo iz urbanih područja.

Potražnja za ruralnim turizmom izrazito je heterogena obuhvaćajući skupine različite dobi, profesionalne orijentacije i kupovne moći. Njihovi motivi za putovanjem uključuju ponajprije interes za upoznavanje ruralnog stila života i tradicije (npr. arhitekture, događanja, gastronomije/enologije), potrebu za provođenjem slobodnog vremena u mirnijem i/ili prirodnom okruženju, ali i mogućnost zabave, jeftinijeg odmora, posjeta rodbini i/ili prijateljima. Među starijim dobnim skupinama primjetna je nostalgija za mladosti vezanoj za ruralna područja, za obitelji s djecom vrlo je bitna edukativna komponenta putovanja te, jednako kao mlađi posjetitelji, iskazuju potrebu povratka u „romantizirani“ autentičan krajolik istinskih vrijednosti. Sezona putovanja traje cijelu godinu, pri čemu mlađi posjetitelji i obitelji preferiraju razdoblje ljeta i školskih praznika, a stariji proljeće i/ili jesen, kada je intenzitet prometa niži. Boravci su uobičajeno kraći i traju u prosjeku oko 3 dana, što je vjerojatno rezultat velikog udjela domaće potražnje.

U turizmu toliko bitan 'osjećaj za mjesto' i autentičnost doživljaja sve više usmjerava i razvoj turizma u ruralnim prostorima. Samim time ambijentalnost smještaja, lokalni 'štih' u opremanju interijera, tradicionalno spravljena hrana te komunikacija s lokalnim stanovnicima i uranjanje u njihovu svakodnevicu postaju ključni činitelji u privlačenju potražnje.

Društvena i gospodarska kretanja sve više utječu na segmentaciju turističkog tržišta prema prevladavajućem životnom stilu. U posljednjih desetak godina evidentan je trend razvoja ‘lifestyle’ turističkih putovanja. Sukladno postavkama ekonomije doživljaja, riječ je o kreiranju doživljaja koji ‘teče’ od izbora vrste, kvalitete i lokacije smještaja, preko izbora vrste i načina prehrane, do izbora poželjnih aktivnosti u cilju relaksacije, kulturnog uzdizanja i upoznavanja lokalnih običaja.

Na strani turističke potražnje sve je veći rast interesa za putovanjima koja ‘maksimiziraju’ raspoloživo vrijeme. Sve veća opterećenost i svakodnevni stres na radnom mjestu potiču odlazak na veći broj kraćih odmora tijekom godine, osobito u kontekstu 'punjenja baterija' i psihofizičke rekuperacije. Riječ je o odmorima podjednako povezanim kako s pasivnim opuštanjem tako i s različitim rekreativnim aktivnostima u prirodi. U tom smislu za sve veći broj radno aktivnih osoba ruralni prostor je idealan izbor zbog njegove blizine i mogućnosti za opuštanje, ali i zbog pristupačnih cijena.

Tržište ruralnog turizma izuzetno je heterogeno, a posebno značajan segment su tzv. aktivni ruralni turisti (oko 17 posto potražnje) – aktivni su i vole aktivnosti na otvorenom i kulturne aktivnosti (posjet kulturnim atrakcijama), ali ih ne zanima pretjerano seoski način života. Važna im je cijena i ne vole putovati daleko. Uglavnom putuju bez djece i/ili nemaju djece, stariji su od 30 godina i fakultetski obrazovani. Smještaj traže i rezerviraju putem interneta. Drugi segment su turisti u potrazi za ruralnim načinom života (oko 15 posto potražnje) – jedini tržišni podsegment koji zanimaju seoske aktivnosti, tradicionalna hrana i kontakt s lokalnim stanovnicima.

120

Očekuje se daljnji rast kvalitete proizvoda i usluga u nastojanju da se edukacijom ponuđača i sofisticiranijim marketingom promijeni imidž ruralnog turizma kao ‘niskobudžetnog, manje kvalitetnog’ turističkog proizvoda. Očekivani rast certificiranja ponuđača i usluga također ide u smjeru buduće politike rasta kvalitete ponude ruralnog turizma. Mogu se očekivati daljnje inovacije proizvoda, a riječ je prije svega o ponudi aktivnosti koje na neki način involviraju posjetitelje bilo kroz njihovo aktivno uključivanje u poslove seoskog imanja (npr. berba, štriganje ovaca, priprema zimnice i sl.) ili kroz učenje nekih tipičnih aktivnosti koje istovremeno pridonose obnovi ili revitalizaciji određenog dijela ruralnog krajolika (npr. gradnja suhozida, gradnja s drvom, lugarski poslovi i sl.).

Veličina tržišta Ruralni turizam odnosi se na odmorišna putovanja motivirana boravkom u ruralnom prostoru te doživljajem fizičkih i kulturnih atributa ruralne sredine. Obuhvaća podvrste kao što su agroturizam i turizam na seljačkim gospodarstvima, izrazito je usmjeren na iskustva boravka na selu i aktivnom seljačkom imanju te se također nerijetko preklapa s drugim nišnim, a posebice proizvodima sporta koji se također odvijaju u ruralnom prostoru (npr. ribolov, cikloturizam). Doživljava značajnu ekspanziju u Europi tijekom proteklih dvadesetak godina zahvaljujući mjerama EU namijenjenim oživljavanju i održanju ruralnih područja. Francuska, Austrija i Velika Britanija države su s najdužom tradicijom u ruralnom turizmu, koji se aktivno razvija i u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Sloveniji. Procjenjuje se da je oko 3 posto međunarodnih odmorišnih putovanja motivirano boravkom u ruralnom prostoru uz iznadprosječni godišnji rast od 6 posto. Daleko najveći udio potražnje za ruralnim turizmom generira domaće stanovništvo iz urbanih područja.

Obilježja tržišta Potražnja za ruralnim turizmom izrazito je heterogena obuhvaćajući skupine različite dobi, profesionalne orijentacije i kupovne moći. Njihovi motivi za putovanje uključuju ponajprije interes za upoznavanje ruralnog stila života i tradicije (npr. arhitekture, događanja, gastronomije/enologije), potrebu za provođenjem slobodnog vremena u mirnijem i/ili prirodnom okruženju, ali i mogućnosti zabave, jeftinijeg odmora, posjete rodbini i/ili prijateljima. Među starijim dobnim skupinama primjetna je nostalgija za mladosti vezanoj za ruralna područja, za obitelji s djecom vrlo je bitna edukativna komponenta putovanja te, jednako kao mlađi posjetitelji, iskazuju potrebu povratka u „romantizirani“ autentičan krajolik istinskih vrijednosti. Sezona putovanja traje cijelu godinu, pri čemu mlađi posjetitelji i obitelji preferiraju razdoblje ljeta i školskih praznika, a stariji proljeće i/ili jesen, kada je intenzitet prometa niži. Boravci su uobičajeno kraći i traju u prosjeku oko 3 dana, što je vjerojatno rezultat velikog udjela domaće potražnje.

Na strani turističke potražnje sve je veći rast interesa za putovanjima koja ‘maksimiziraju’ raspoloživo vrijeme. Sve veća opterećenost i svakodnevni stres na radnom mjestu potiču odlazak na veći broj kraćih odmora tijekom godine, osobito u kontekstu 'punjenja baterija' i

121

psihofizičke rekuperacije. Riječ je o odmorima podjednako povezanim s pasivnim opuštanjem i s različitim rekreativnim aktivnostima u prirodi. U tom smislu, za sve veći broj radno aktivnih osoba ruralni prostor predstavlja idealan izbor kako zbog njegove blizine i mogućnosti za opuštanje tako i zbog pristupačnih cijena. Tržište ruralnog turizma izuzetno je heterogeno, a posebno značajan segment su tzv. aktivni ruralni turisti (oko 17 posto potražnje) – aktivni su i vole aktivnosti na otvorenom i kulturne aktivnosti (posjet kulturnim atrakcijama), ali ih ne zanima pretjerano seoski način života. Važna im je cijena i ne vole putovati daleko. Uglavnom putuju bez djece i/ili nemaju djece, stariji su od 30 godina i fakultetski obrazovani. Smještaj traže i rezerviraju putem interneta. Drugi segment su turisti u potrazi za ruralnim načinom života (oko 15 posto potražnje) – jedini tržišni podsegment koji zanimaju seoske aktivnosti, tradicionalna hrana i kontakt s lokalnim stanovnicima.

Faktori uspjeha 1. Atraktivnost prostora, odnosno očuvanost i uređenost proizvoda izgrađenog i prirodnog krajolika 2. Autentičnost ambijenta, posebice u arhitekturi, hortikulturi interijeru, hrani i događanjima, cijeni se „osjećaj za mjesto“ 3. Sadržajnost ponude, prije svega aktivnosti i događanja koja zadovoljavaju potrebe gostiju za edukativnom zabavom i stjecanjem iskustava 4. Kvaliteta smještaja, uključujući jednostavne, ali ugodne i šarmantne pansione, male hotele i seljačka gospodarstva 5. Kvaliteta hrane, a prije svega ponuda lokalnih specijaliteta i pića 6. Mogućnost kupnje lokalnih proizvoda, uključujući prehrambene proizvode, pića, lokalno izrađene umjetničke i uporabne predmete 7. Kvaliteta infrastrukture, prije svega cesta i staza (npr. pješačkih, planinarskih, biciklističkih), raspoloživost vode i odvodnje, električne energije i mobilne mreže 8. Kvaliteta turističke suprastrukture, prije svega signalizacija i interpretacija prostora, raspoloživost turističkih informacija, organizacija tematskih cesta 9. Efikasna prodaja putovanja/kapaciteta posebice koristeći specijalizirane agencije i internet

Atrakcijska Prostor i tradicija poljoprivrede i stočarstva Ličko-senjske županije a osnova time i područje Grada Otočca i doline rijeke Gacke već sada omogućavaju zadovoljenje potrebe turista za ruralnim turizmom s obzirom na prirodne atrakcije prostora. Postojeća infrastruktura za ruralni turizam s obzirom na površinu i atraktivnost prostora može se još znatno povećati.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale razvoja ruralnog proizvoda turizma te ih potaknuti na aktivniju promociju ruralnog turizma  Sastaviti složeniji turistički proizvod za višednevni boravak prilagođen osnovnim segmentima ruralnog turizma  Stvoriti mogućnost plasmana poljoprivrednih proizvoda uz

122

snažan razvojni iskorak poljoprivrede na seoskim domaćinstvima i posredstvom kapaciteta ruralnog turizma povećati hotelske smještajne kapacitete, dominantno tematizirane male obiteljske hotele  Povećati turističku ponudu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima – kušaone, degustacija mliječnih i voćnih proizvoda  Oblikovati ponudu tako da se na klasterskoj razini identificira nekoliko ruta različite duljine s popisom atrakcija, ugostiteljskih, smještajnih i trgovačkih objekata  Obogatiti informacije na web-stranicama TZ opisom idealnih ruta i polazišta, s interpretacijom

 Izraditi vodič za obilazak projektnog područja na temu ruralnog turizma

Sezonalnost  Srednja razina sezonalnosti

 Razdoblje svibanj – listopad

Područje  Otočac i Gacka dolina, Brinje  Perušić

 Plitvička jezera

7.12. Golf

Golf-turizam podrazumijeva putovanja motivirana igranjem golfa. Kao jedan od najstarijih sportova, nastao u 14. stoljeću u Škotskoj te stoljećima domena društvene elite, golf krajem 1800-ih s mogućnošću masovne i jeftinije proizvodnje opreme doživljava popularizaciju, brz razvoj i postaje motivom domaćih, ali i inozemnih putovanja. Kontinuirano se širi izvan Škotske i Engleske kao tradicionalnih enklava te uz razvoj velikog broja igrališta i organizacijom većeg broja međunarodnih natjecanja postaje do danas svjetski popularan sport. Procjenjuje se da je na svijetu oko 32.000 golf-igrališta i 60 milijuna igrača golfa, od čega na Europu otpada oko 6500 igrališta i oko 8 milijuna igrača. Broj golfera na razvijenim tržištima Sjeverne Amerike i Europe je stabilan ne pokazujući rast u proteklih nekoliko godina. Broj golfom motiviranih međunarodnih putovanja procjenjuje se na oko 63 milijuna, u čemu Europa sudjeluje s manjim dijelom od oko 8,8 milijuna.

Igrači golfa u daleko su najvećoj mjeri muškarci, pretežito između 40 i 65 godina (što danas najviše zahvaća baby-boomer generaciju), iznadprosječnog obrazovanja i platežnih mogućnosti, najčešće profesionalci, vrlo često zaposleni na upravljačkim i rukovodećim pozicijama. Golferi su aktivni i motivirani pojedinci te uz golf uobičajeno imaju širok raspon drugih interesa, uključujući gastronomiju i enologiju, film, muziku, vrtlarenje, hodanje i uređivanje kuće. Golferi vole igrati i putovati u grupi. Ukupnu populaciju moguće je podijeliti na manje segmente, od cjenovno osjetljivijih ‘dečki na

123 golf-putovanju’ ili ‘povremenih golfera’ do onih koji kupuju ‘najbolje’ i ‘pasioniranih’ golfera. U tom smislu, standard kvalitete golfa, ali i pratećih smještajnih, ugostiteljskih i zabavnih usluga može varirati od razine tri zvjezdice do luksuza. S izuzetkom najmanjeg segmenta ‘pasioniranih’, za većinu je golf prije svega oblik druženja, odnosno motiv putovanja na kojem su itekako važni i drugi sadržaji, od prestiža destinacije do gastronomije, večernje zabave, wellnessa ili znamenitosti. Popularna su i putovanja koja kombiniraju golf s nekom drugom aktivnošću, primjerice golf i kruzing. Putovanja mogu, uz igranje golfa, uključivati amaterska natjecanja, praćenje velikih profesionalnih turnira i škole golfa. Na odabir destinacije u velikoj mjeri utječu poznavanje i prepoznatljivost golf-igrališta. Važni izvori informacija su preporuke, a s obzirom na to da je riječ o tehnološki verziranim korisnicima, koriste se i društvenim mrežama te općenito informacijama s interneta. Sjeverna Amerika najveće je svjetsko emitivno tržište, prema potrošnji na golf-putovanja slijedi Europa, dok prema broju golfera, odnosno tržišnom potencijalu, slijedi Azija. Prema broju igrača dominantna tržišta Europe su Engleska, Njemačka, Švedska, Nizozemska i Španjolska, pri čemu je broj korisnika u Engleskoj i Švedskoj tijekom proteklih pet godina u padu.

S obzirom na stagnaciju rasta broja igrača golfa na najvećim svjetskim tržištima Sjeverne Amerike i Europe te općenito otežane ekonomske prilike, očekuju se daljnji napori golf-industrije u pretvaranju ‘povremenih’ u ‘stalne’ igrače, ali i populariziranju golfa i privlačenju novih korisnika. U tom smislu okreće se projektiranju manje ‘šampionskih’, a više lakših, ‘rekreativnih’ golf-terena s jeftinijim uslugama te ponudi različitih shema s popustima na usluge golfa, ali i širok raspon drugih pratećih usluga koje se prodaju u sklopu paketa. Očekuje se da će proglašenje golfa olimpijskim sportom od 2016. godine također imati pozitivan efekt na rast broja igrača. Najveći doprinos porastu industrije golfa moguće je očekivati s tržišta Kine, gdje se predviđa eksponencijalni rast golfera u idućih nekoliko godina. Izuzetno su važni pomaci u stvaranju okolišno osjetljive ponude golfa, posebice u projektiranju ‘zelenih’ igrališta i popratne opreme. Riječ je, primjerice, o proizvodnji golf-vozila na Sunčevu energiju, upotrebi štednih tehnologija u objektima, projektiranju golf-terena koji pridonose očuvanju prirodnog krajolika i minimiziraju štetne učinke sporta na okoliš. U suradnji nacionalnih golf-udruga i udruga koje rade na zaštiti okoliša razvijaju se posebni eko standardi i eko certifikati za golf-igrališta.

Veličina tržišta Procjenjuje se da je na svijetu oko 32.000 golf-igrališta i 60 milijuna igrača golfa, od čega na Europu otpada oko 6500 igrališta i oko 8 milijuna igrača. Broj golfera na razvijenim tržištima Sjeverne Amerike i Europe je stabilan ne pokazujući rast u proteklih nekoliko godina. Broj golfom motiviranih međunarodnih putovanja procjenjuje se na oko 63 milijuna, u čemu Europa sudjeluje s manjim dijelom od oko 8,8 milijuna. Broj golfera na razvijenim tržištima Sjeverne Amerike i Europe je stabilan ne pokazujući rast u proteklih nekoliko godina. Proglašenje golfa olimpijskim sportom od 2016. godine također ima pozitivan efekt na rast broja igrača. Najveći doprinos porastu industrije golfa može se očekivati s tržišta Kine, gdje se predviđa eksponencijalni rast golfera u idućih nekoliko godina. Izuzetno su važni pomaci u stvaranju okolišno osjetljive ponude golfa, a posebice u projektiranju ‘zelenih’ igrališta i popratne opreme. Riječ je, primjerice, o proizvodnji golf-vozila na

124

Sunčevu energiju, upotrebi štednih tehnologija u objektima, projektiranju golf-terena koji pridonose očuvanju prirodnog krajolika i minimiziraju štetne učinke sporta na okoliš. U suradnji nacionalnih golf-udruga i udruga koje rade na zaštiti okoliša razvijaju se posebni eko standardi i eko certifikati za golf-igrališta.

Obilježja tržišta Igrači golfa u najvećoj su mjeri muškarci, pretežito između 40 i 65 godina (što danas najviše zahvaća baby-boomer generaciju), iznadprosječnog obrazovanja i platežnih mogućnosti, najčešće profesionalci, vrlo često zaposleni na upravljačkim i rukovodećim pozicijama. Golferi su aktivni i motivirani pojedinci te uz golf uobičajeno imaju širok raspon drugih interesa, uključujući gastronomiju i enologiju, film, muziku, vrtlarenje, hodanje i uređivanje kuće. Golferi vole igrati i putovati u grupi. Ukupnu populaciju moguće je podijeliti na manje segmente, od cjenovno osjetljivijih ‘dečki na golf-putovanju’ ili ‘povremenih golfera’ do onih koji kupuju ‘najbolje’ i ‘pasioniranih’ golfera. U tom smislu standard kvalitete golfa, ali i pratećih smještajnih, ugostiteljskih i zabavnih usluga može varirati od razine tri zvjezdice do luksuza. S izuzetkom najmanjeg segmenta ‘pasioniranih’, za većinu je golf prije svega oblik druženja, odnosno motiv putovanja na kojem su itekako važni i drugi sadržaji, od prestiža destinacije do gastronomije, večernje zabave, wellnessa ili znamenitosti. Popularna su i putovanja koja kombiniraju golf s nekom drugom aktivnošću, primjerice golf i kruzing. Putovanja mogu, uz igranje golfa, uključivati amaterska natjecanja, praćenje velikih profesionalnih turnira i škole golfa. Na odabir destinacije u velikoj mjeri utječu poznavanje i prepoznatljivost golf-igrališta. Važni izvori informacija su preporuke, a s obzirom na to da je riječ o tehnološki verziranim korisnicima, koriste se i društvenim mrežama te općenito informacijama s interneta.

Faktori uspjeha  Atraktivnost destinacije, prepoznatljivost, očuvanost prirodnih i proizvoda društvenih značajki lokacije te ponuda sadržaja u destinaciji  Atraktivnost i prepoznatljivost golf-igrališta  Kvaliteta smještaja uz mogućnost različitih vrsta i standarda kvalitete (od kampa do luksuznog hotelskog resorta)  Kvaliteta ugostiteljske ponude, uključujući lokalne (regionalne) specijalitete i pića  Raspon kulturnih, zabavnih, sportskih i trgovačkih sadržaja u destinaciji  Efikasna prodaja putovanja/kapaciteta, posebice koristeći specijalizirane agencije i internet  Izgradnja privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije i internet te stvaranjem publiciteta organizacijom događanja (turnira, natjecanja i sl.)

Atrakcijska Prostor Ličko-senjske županije omogućava zadovoljenje potrebe turista osnova za golf-turizmom s obzirom na prirodne atrakcije prostora.

Mjere razvoja  Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale za razvoj golf- proizvoda turizma te ih potaknuti na njegovu aktivniju promociju  S obzirom na postojeća regulativna i institucionalna ograničenja u izgradnji golf-igrališta u Hrvatskoj zbog kojih se projekti njihove

125

izgradnje ne realiziraju, Ličko-senjska županija neće moći realizirati planirana golf-igrališta dok se ograničenja ne riješe na nacionalnoj razini. Stoga se preporučuje:  Pratiti tržišne trendove golf-turizma u području europskog Sredozemlja

 Izraditi vodič za investicije u golf-igrališta s detaljnim, relevantnim i vrijednosnim uputama (slijedom aktivnosti na implementaciji nacionalnog akcijskog plana)

Sezonalnost  Niska razina sezonalnosti

 Razdoblje travanj – listopad

Područje  Otočac i Gacka dolina,  Plitvička jezera

126

8. OPERACIONALIZACIJA PLANA RAZVOJA PROIZVODA Predviđene strateške odrednice moguće je realizirati jedino uz pomoć određenih projekata. Strateške odrednice razvoja turizma Grada Otočca i Gacke do temelje se na određenim projektima. Navedene projekte nužno je realizirati kako bi se ostvarile projekcije rasta gospodarskih učinaka turizma Grada Otočca i Gacke kao preduvjet razvoja turizma na dugoročnijim osnovama.

PROJEKT br. 1. Planinarske staze, vidikovci i skloništa Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Otočac, Brinje i Perušić Opis projekta Planinarenje je povezano s turističkim putovanjima koja su u skladu s nezagađenim okolišem i potiče održivi razvoj turizma, i to upravo na područjima gdje se turističke potrebe zadovoljavaju planinarenjem – boravkom i aktivnostima u čistoj prirodi. Najznačajnija pretpostavka razvoja planinarenja kao oblika turizma je očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika. Svakako da taj krajolik mora posjedovati i posebnost prirodne predispozicije kao lokaliteta. Osim posebnosti lokaliteta mora imati i opremljenost staza, pri čemu se to posebno odnosi na odmorišta, vidikovce i piknik točke. Cilj ovog projekta je: a) Kod turističkih dionika osvijestiti potencijale planinarskog turizma te ih potaknuti na aktivniju promociju planinarskih staza b) Osmisliti kraće i manje naporne kružne staze za široki spektar potencijalnih korisnika (obitelji s djecom, starije, rekreativce) c) Za duže staze treba organizirati prijevoz planinara do njihova smještaja ili mjesta gdje su parkirali automobil d) Sve važnije lokacije trebaju osigurati sadržaje za piknik, nužnike, pristup osobama s posebnim potrebama, skloništa, vidikovce. Provedbeni model Turistička zajednica Ličko-senjske županije, TZ Grada Otočca, NP Sjeverni Velebit u suradnji s dionicima turističkog razvoja Ličko-senjske županije, Ministarstvom turizma i Ministarstvom kulture, Ministarstvom zaštite okoliša i energetike. Uključeni dionici Ličko-senjska županija, TZ Grada Otočca, Ličko-senjska županija, Ministarstvo turizma, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turistički atraktivnih kapaciteta Grada Otočca; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Ličko-senjske županije; Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Priprema projektne dokumentacije; Administrativno-operativna realizacija projekta; Komercijalizacija projekta. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 4 mjeseca od usvajanja ovog dokumenta. Projektna dokumentacija – 8 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta. Administrativno-operativna realizacija projekta – 12 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta. Komercijalizacija projekta – 16 mjeseci nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Razrada i promocija projekta – 10.000 eura; Projekt dokument. – 40.000 eura; Administ.-oper. realiz. projekta –30 tisuća eura; Komercijalizacija projekta – 200.000 eura.

127

PROJEKT br. 2. Cikloturizam - biciklističke staze i bike smještaj Vrsta projekta Diversifikacija turističkih doživljaja (iskustva) Djelokrug projekta Grad Otočac, Plitvička Jezera Opis projekta Suvremeni turist za vrijeme svojeg odmora u turističkoj destinaciji prakticira brojne aktivnosti. Jedna od najfrekventnijih aktivnosti je cikloturizam. Prema određenim procjenama više od 25 posto turista iz najznačajnijih emitivnih tržišta (Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Slovenija) na odmor dovozi svoj bicikl, a još oko 15 posto unajmljuje bicikl u turističkoj destinaciji. Taj tip turista svakodnevno koristi bicikl kao dio rekreacije i odmora. Takav tip turista traži i adekvatnu infrastrukturu u turističkoj destinaciji. Projekt biciklističkih staza, osim staza za bicikliranje i signalizacije, sadrži i gastronomsko-osvježavajuće punktove gdje bi se biciklistima omogućila ponuda lokalne gastronomije i osvježavajućih napitaka. Projekt biciklističkih staza preduvjet je razvoja cikloturizma na području Ličko-senjske županije i Grada Otočca cilju povećanja turističkih dolazaka i produžetka turističke sezone, pri čemu bi se pomoću ove turističke suprastrukture mogle organizirati nagradne biciklističke utrke tijekom travnja, svibnja, lipnja, rujna i listopada, a to bi znatno povećalo broj turističkih posjeta u tim mjesecima. U okviru ovog projekta potrebno je ponuditi specijalni smještajni kapacitet – bike hotel na području županije koji bi biciklistima pružio smještaj i okrepu, ali i servisne usluge za bicikle. Cilj ovog projekta je: Proširiti i povećati kapacitete ponude aktivnog turizma i time stvoriti veće rekreativno-zabavne kapacitete županije u skladu s potrebama suvremenih turista. Povećati konkurentnost turističkog proizvoda. Generirati dodatnu turističku potrošnju. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Turistička zajednica Ličko-senjske županije, TZ Grada Otočca, Ličko-senjska županija, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica. Uključeni dionici Ličko-senjska županija, TZ Grada Otočca, NP Plitvička Jezera, NP Sjeverni Velebit, Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Grada Otočca; Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Priprema projektne dokumentacije; Administrativno-operativna realizacija projekta; Komercijalizacija projekta. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 8 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno-operativna realizacija projekta – 12 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 18 mjeseca nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Koncept najbolje uporabe i procjene održivosti – 40.000 eura; Izrada projektne dokumentacije – 100.000 eura; Priprema i provedba natječaja – 10.000 eura; Realizacija projekta – 100.000 eura.

128

PROJEKT br. 3. Staze za obilazak (touring) Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Grad Otočac, Plitvička jezera Opis projekta Touring turistima po pitanju prometne infrastrukture osobito je važna sigurnost ceste, zbog čega u slučaju nepostojanja uređenih touring staza i puteva preferiraju ceste sa slabijim intenzitetom prometa na kojima se ostvaruju manje brzine te destinacije s označenim rutama i raznolikim sadržajima i atrakcijama uz njih. Prilikom odabira smještaja touring turisti daju prednost smještajnim objektima prilagođenim njihovim potrebama, odnosno kapacitetima koji udovoljavaju tzv. touring standardima za touring turiste. Za touring turiste bitna je očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika, sigurnost i održavanje lokaliteta / staza, opremljenost staza / odmorišta, vidikovaca, piknik točke, turistička signalizacija i interpretacija prostora, uključujući informacijske centre. Provedbeni model Ličko-senjska županija, TZ Ličko-senjske županije, TZ Grada Otočca, u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Uključeni dionici Ličko-senjska županija, TZ Ličko-senjske županije; konzultantske kuće i TZ Grada Otočca Očekivani rezultati Razvoj novih proizvoda; Stvaranje preduvjeta za produljenje sezone; Tržišno repozicioniranje Ličko-senjske županije i Grada Otočca; Podizanje turističke atraktivnosti Grada Otočca; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Priprema projektne dokumentacije; Provedba natječajnog postupka; Izbor izvođača radova. Vremenski raspored Koncept najbolje uporabe – 2 mjeseca od odluke o pokretanju projekta; Projektna dokumentacija – 6 mjeseci od usvajanja prethodne studije. Realizacija projekta – 1 godina od izbora najboljeg ponuđača. Potrebna sredstva Koncept najbolje uporabe i procjene održivosti – 20.000 eura; Izrada projektne dokumentacije – 50.000 eura; Priprema i provedba natječaja – 10.000 eura; Realizacija projekta – 200.000 eura.

129

PROJEKT br. 4. Centar sportskog ribolova Vrsta projekta Diversifikacija turističkih doživljaja (iskustva) Djelokrug projekta Otočac i Gacka; rijeka Lika; Plitvička jezera Opis projekta Cilj ovog projekta je stvaranje atraktivnog turističkog proizvoda na osnovi autentičnog prirodnog okruženja i bogatstva staništa slatkovodnih riba. U okviru centra organizirala bi se infrastruktura - lokaliteti za ribolov na slatkovodnim vodama. S obzirom na prostorne resurse i ekološki čistu prirodu pogodnu za obitavanje ribljeg fonda, ali i atraktivnost ovog oblika turističke ponude za koji postoji potvrđena potražnja, ovaj proizvod / centar može biti značajan razlog za posjete brojnih turista Grada Otočac i Gacku dolinu. Cilj ovog projekta je: proširiti i povećati dodatne sadržaje turističke ponude Grada Otočac i Gacke doline u skladu s brojem posjetitelja i njihovim potrebama. Povećati konkurentnost turističkog proizvoda. Generirati dodatnu turističku potrošnju. Uspostaviti posebnu organizaciju za upravljanje prostorom i sadržajima na prostoru zaleđa. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s TZ Grada Otočca, Ministarstvom turizma i Ministarstvom poljoprivrede. Uključeni dionici Turistička zajednica Ličko-senjske županije; i TZ Grada Otočca, Ličko-senjska županija; Grad Otočac; Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone. Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Ličko-senjske županije. Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Privlačenje potencijalnih dobavljača usluga (distribucija informacija, stručna pomoć, edukacija); Plasiranje na tržište i komercijalizacija; Trajna operacionalizacija marketinških i promotivnih aktivnosti. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 8 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno- operativna realizacija projekta – 12 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 24 mjeseca nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Razvoj koncepcije i promocije projekta – 25.000 eura; Plasiranje na tržište i komercijalizacija – 35.000 eura; Realizacija projekta – 300 tisuća eura.

130

PROJEKT br. 5. Centar lova Vrsta projekta Diversifikacija turističkih doživljaja (iskustva) Djelokrug projekta Grad Otočac; Općina Perušić; Plitvička Jezera Opis projekta Cilj ovog projekta je stvaranje atraktivnog turističkog proizvoda na osnovi autentičnog prirodnog okruženja i bogatstva staništa divljači i ptica. U okviru centra organizirala bi se infrastruktura (lovišta). S obzirom na prostorne resurse i ekološki čistu prirodu pogodnu za obitavanje životinjskog svijeta, ali i atraktivnost ovog oblika turističke ponude za koju postoji potvrđena potražnja, ovaj proizvod /centar može biti značajan razlog za posjete brojnih turista na području Ličko-senjske županije i Grada Otočac. Cilj ovog projekta je: proširiti i povećati dodatne sadržaje turističke ponude Grada Otočac u skladu s brojem posjetitelja i njihovih potreba. Povećati konkurentnost turističkog proizvoda. Generirati dodatnu turističku potrošnju. Uspostaviti posebnu organizaciju za upravljanje prostorom i sadržajima na prostorima predviđenim za ovaj oblik lovnog turizma. Provedbeni model Ličko-senjska županija i Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s dionicima turističkog razvoja – Grada Otočca, Ministarstvom turizma, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova. Uključeni dionici Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije; TZ Grada Otočca i Gradom Otočaca; Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Ličko-senjske županije i Grada Otočca; Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Privlačenje potencijalnih dobavljača usluga (distribucija informacija, stručna pomoć, edukacija); Plasiranje na tržište i komercijalizacija; Trajna operacionalizacija marketinških i promotivnih aktivnosti. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 10 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno- operativna realizacija projekta – 18 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 24 mjeseca nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Razvoj koncepcije i promocije projekta 30.000 eura; Plasiranje na tržište i komercijalizacija – 35.000 eura; Realizacija projekta 200.000 eura.

131

PROJEKT br. 6. Konjički turizam Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Otočac i Gacka dolina, Brinje, Perušić, Plitvička Jezera Opis projekta Uz aktivni odmor, boravak u ekološki očuvanoj prirodi najznačajniji je motiv turističkih putovanja, posjeta i boravka u određenoj turističkoj destinaciji. Boravkom u turističkoj destinaciji koja svoju ponudu temelji na ekološki čistim prostornim resursima turist želi biti u neposrednom kontaktu s prirodom, ali i s domaćim životinjama. Jedna od domaćih životinja je konj, koji danas gotovo isključivo ima rekreativnu funkciju (terapijsko jahanje, jahanje u prirodi). S obzirom na tradiciju i prostornu dimenziju Ličko-senjske županije i Grada Otočca moguće je razvijati i ovu vrstu ponude u smislu organizacije jahačkih tura s konjima ili terapijskog jahanja, ali i drugih aktivnosti koje bi upotpunjavale boravak turista koji gaje posebnu ljubav prema ovoj plemenitoj životinji. Ovdje se projektira kapacitet konjičkog kampa od 10 životinja, s tim da je moguće urediti i više kampova na navedenim područjima. Cilj ovog projekta je: proširiti i povećati kapacitete ponude aktivnog turizma i time stvoriti veće rekreativno-zabavne kapacitete Grada Otočca u skladu s potrebama suvremenih turista. Povećati konkurentnost turističkog proizvoda. Generirati dodatnu turističku potrošnju. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s TZ Grada Otočca i Gradom Otočca te stručnim konzultantima i privatnim investitorima. Ministarstvo turizma Ministarstvo poljoprivrede. Uključeni dionici Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije; TZ Grada Otočca i Gradom Otočca Ministarstvo turizma; Ministarstvo poljoprivrede; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova. Očekivani rezultati Razvoj novih proizvoda; Stvaranje preduvjeta za produljenje sezone; Tržišno repozicioniranje Ličko-senjske županije i Grada Otočca; Podizanje turističke atraktivnosti Grada Otočca; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocije projekta; Plasiranje na tržište i komercijalizacija; Trajna operacionalizacija marketinških i promotivnih aktivnosti. Vremenski raspored Koncept najbolje uporabe – 2 mjeseca od odluke o pokretanju projekta; Provjera tržišne održivosti i procjena financijske isplativosti – 1 mjesec od usvajanja koncepta najbolje uporabe; Projektna dokumentacija – 6 mjeseci od usvajanja prethodne studije; Priprema i provedba natječaja – 2 mjeseca od pripremljene projektne dokumentacije; Odabir izvođača radova – 1 mjesec nakon provedbe natječaja; Realizacija projekta – 10 mjeseci od izbora najboljeg ponuđača. Potrebna sredstva Razvoj koncepcije i promocije projekta – 30-35.000 eura; Plasiranje na tržište i komercijalizacija – 20.000 eura; Realizacija projekta – 200.000 eura.

132

PROJEKT br. 7. Adrenalinski park Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Otočac i Gacka dolina; Brinje; Perušić; Lovinac; Plitvička Jezera Opis projekta Aktivni odmor jedan je od najjačih pokretača i motiva turističkih putovanja današnjice. Taj oblik odmora najviše odabiru turisti srednje, ali i starije dobi. Aktivni odmor oblik je turističke potražnje koja je vezana i za MICE putovanja, posebno u onom dijelu koji organiziraju korporacije u pogledu tzv. “team buildinga“. Najnoviji oblici aktivnog odmora odvijaju se u posebno pripremljenim adrenalinskim parkovima s prikladnom infrastrukturom koja posebnim metodama i opremom smanjuje razinu stresa kod suvremenog turista. S obzirom na tendencije na strani turističke potražnje te resursnu – prostornu - osnovu Ličko-senjske županije, i Grada Otočca izgradnjom i opremanjem adrenalinskog parka stvorili bi se dodatni motivi za putovanje i boravak na području Ličko-senjske županije, i Grada Otočca i to za različite segmente turista kao i za MICE putovanja, posebno u segmentu zbližavanja u korporacijama. Provedbeni model Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s TZ Grada Otočca i Gradom Otočac, stručnim konzultantima i privatnim investitorima. Uključeni dionici Ličko-senjska županija; Grad Otočac; etablirana konzultantska kuća; potencijalni investitor. Očekivani rezultati Razvoj novih proizvoda; Stvaranje preduvjeta za produljenje sezone; Tržišno repozicioniranje Ličko-senjske županije; Podizanje turističke atraktivnosti Grada Otočac; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Koncept najbolje uporabe; Provjera tržišne održivosti i procjena financijske isplativosti; Priprema projektne dokumentacije; Provedba natječajnog postupka; Izbor izvođača radova. Vremenski raspored Koncept najbolje uporabe – 2 mjeseca od odluke o pokretanju projekta; Provjera tržišne održivosti i procjena financijske isplativosti – 3 mjeseca od usvajanja koncepta najbolje uporabe; Projektna dokumentacija – 6 mjeseci od usvajanja prethodne studije; Priprema i provedba natječaja – 2 mjeseca od pripremljene projektne dokumentacije; Odabir izvođača radova – 1 mjesec nakon provedbe natječaja; Realizacija projekta – 1 godina od izbora najboljeg ponuđača. Potrebna sredstva Koncept najbolje uporabe i procjene održivosti – 15-20.000 eura; Izrada projektne dokumentacije – 150.000 eura; Priprema i provedba natječaja – 10.000 eura; Realizacija projekta – 500.000 eura.

133

PROJEKT br. 8. Razvoj ruralnog i agroturizma Vrsta projekta Diversifikacija turističkih doživljaja (iskustva) Djelokrug projekta Otočac i Gacka dolina; Brinje; Perušić; Plitvička Jezera Opis projekta Cilj ovog projekta je stvaranje atraktivnog turističkog proizvoda na osnovi autentičnog ruralnog okruženja, očuvanje ruralne baštine i stoljetne kulture života i rada ličkog seljaka. Turisti koji su skloni ovoj vrsti ponude borave u posebnom objektu (s bazenom) koji organizacijski i arhitektonski odgovara prirodnom ambijentu koji obilježavaju krajobrazni sadržaji okolice predmetnih područja. Proizvod bi uključivao aktivni odmor, počevši od pomaganja u tipično poljoprivrednim poslovima do raznih aktivnosti u prirodi (vožnja biciklom, šetnja u prirodi, branje šljiva, berba ljekovitog bilja, berba jabuka, promatranje biljnog i životinjskog svijeta). Razvijeni proizvod i klaster mogli bi se zajednički promovirati i komercijalizirati. Projektna ideja uključuje i osnivanje specijalizirane udruge koja bi za domaćinstva-članice obavljala usluge edukacije, standardizacije proizvoda (sustav kvalitete) i marketinške aktivnosti. Cilj ovog projekta je: Proširiti i povećati kapacitete ruralnog i agroturizma Ličko-senjske županije i Grada Otočac ;u skladu s brojem posjetitelja i njihovim potrebama. Povećati konkurentnost turističkog proizvoda. Generirati dodatnu turističku potrošnju. Uspostaviti posebnu organizaciju za upravljanje prostorom i sadržajima na prostoru zaleđa. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Ličko-senjska županija i Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s TZ Grada Otočca, Ministarstvom turizma, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova. Uključeni dionici Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije; TZ Grada Otočca; Grad Otočac; ; Ministarstvo turizma; Ministarstvo poljoprivrede; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Ličko-senjske županije i Grada Otočca; ; Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja Grada Otočca; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Privlačenje potencijalnih dobavljača usluga (distribucija informacija, stručna pomoć, edukacija); Plasiranje na tržište i komercijalizacija; Trajna operacionalizacija marketinških i promotivnih aktivnosti. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 10 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno- operativna realizacija projekta – 18 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 24 mjeseca nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Razvoj koncepcije i promocije projekta – 25-30.000 eura; Plasiranje na tržište i komercijalizacija – 35.000 eura; Investicija u rekonstrukciju, adaptaciju i izgradnju objekata ruralnog i agroturizma - 70-100.000 eura.

134

PROJEKT br. 9. Golf Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Otočac, Plitvička jezera Opis projekta S obzirom na bogatstvo prostornih resursa i pogodne reljefne osnove, i prostorno planske dokumentacije područje Grada Otočac pogodno je za razvoj, raritetne u Hrvatskoj, turističke ponude golfa. Golf je vrlo važno obilježje turističke ponude glavnih receptivnih zemlja Europe (npr. Austrija ima više od 200 golf-igrališta, Španjolska više od 300). Za ovim tradicionalnim sportom postoji određena potražnja i u Hrvatskoj. Pogodan geografski položaj Grada Otočac i njegova cestovna povezanost te suvremeni trendovi u turizmu potiču izgradnju i korištenje ovog sportsko-rekreacijskog i turističkog sadržaja. Korištenje golf-sadržaja moguće je i u širem okruženju (Split, Zadar, Rijeka, Zagreb), kako domaćeg stanovništva tako i turista koji borave u smještajnim kapacitetima na tim područjima. Osim igrališta s 18 rupa, ovaj projekt moguće je koncipirati kao golf-resort s hotelom (spa i wellness) i vilama za odmor. Ovaj projekt značajno bi podignuo razinu turističke ponude i stvorio preduvjete za još bolju prepoznatljivost Ličko-senjske županije i Grada Otočac na turističkom tržištu. Provedbeni model Ličko-senjska županija i Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s Gradom Otočcom i TZ Grada Otočca; stručnim konzultantima i privatnim investitorima. Uključeni dionici Ličko-senjska županija; TZ Ličko-senjske županije; Grad Otočac i TZ Grada Otočca; etablirana konzultantska kuća; potencijalni investitori. Očekivani rezultati Razvoj novih proizvoda; Stvaranje preduvjeta za produljenje sezone; Tržišno repozicioniranje Ličko-senjske županije. Podizanje turističke atraktivnosti Grada Otočca;; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Koncept najbolje uporabe; Provjera tržišne održivosti i procjena financijske isplativosti; Priprema projektne dokumentacije; Provedba natječajnog postupka. Izbor izvođača radova; Početak rekonstrukcije. Vremenski raspored Koncept najbolje uporabe – 2 mjeseca od odluke o pokretanju projekta; Provjera tržišne održivosti i procjena financijske isplativosti – 1 mjesec od usvajanja koncepta najbolje uporabe; Projektna dokumentacija – 6 mjeseci od usvajanja prethodna studije: Priprema i provedba natječaja – 2 mjeseca od pripremljene projektne dokumentacije; Odabir izvođača radova – 1 mjesec nakon provedbe natječaja; Realizacija projekta – 1 godina od izbora najboljeg ponuđača. Potrebna sredstva Koncept najbolje uporabe i procjene održivosti – 25.000 eura; Izrada projektne dokumentacije – 200.000 eura; Priprema i provedba natječaja 10.000 eura; Realizacija projekta – 3 milijuna eura.

135

PROJEKT br. 10. Tematski termalni aquapark Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Grad Otočac, Opis projekta Grad Otočac u svojoj resursnoj osnovi obiluje temeljnim preduvjetom života – vodom. Bogatstvo zaliha prirodne i zdrave vode ispod razine zemlje na području Grada Otočac stvara preduvjete za formiranje posebnog oblika turističke ponude baziranog na vodi. Ovim projektom stvorili bi se preduvjeti za bolju turističku valorizaciju i dopunske sadržaje Grada Otočac. Tematski park temeljio bi se na izvorima termalne vode i zabavno-rekreativnim sadržajima koji bi se formirali -izgradili u okruženju. Osim simbola izvora života, voda bi služila kao osnova rekreacije u zatvorenim i otvorenim bazenima s tobogana i drugim zabavnim sadržajima. U okviru aquaparka formirala bi se i rekreativno-zabavna i ugostiteljska ponuda koja bi omogućavala dodatne turističke sadržaje predmetnog lokaliteta. Ovaj turistički sadržaj radio bi, osim u ljetnim mjesecima, u predsezoni i posezoni, a usmjeren je na potražnju u širem okruženju (Zagreb, Rijeka Split, Zadar, inozemno tržište). Cilj ovog projekta je: Proširiti i povećati rekreativne i zabavne kapaciteta Grada Otočac u skladu s brojem posjetitelja i njihovim potrebama; Povećati konkurentnost turističkog proizvoda; Generirati dodatnu turističku potrošnju. Uspostaviti posebnu organizaciju za upravljanje prostorom i sadržajima na prostoru zaleđa; Povećati zaposlenost. Provedbeni model Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s Gradom Otočcem i TZ Grada Otočca, Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Ministarstvo energetike i zaštite okoliša. Uključeni dionici Grad Otočac; Turistička zajednica Grada Otočca; Dionici turističkog razvoja Grada Otočca; Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Ministarstvo energetike i zaštite okoliša. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Ličko-senjske županije; Podizanje turističke atraktivnosti Grada Otočca; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Priprema projektne dokumentacije; Administrativno-operativna realizacija projekta; Komercijalizacija projekta. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 12 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno- operativna realizacija projekta – 24 mjeseca od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 36 mjeseci nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Razrada koncepcije i promocija projekta – 60 .000 eura; Izrada projektne dokumentacije – 100.000 eura; Administrativno-operativna realizacija projekta – 5 milijuna eura; Komercijalizacija projekta – 100.000 eura.

136

PROJEKT br. 11. Triatlon centar Vrsta projekta Diversifikacija turističkih doživljaja (iskustva) Djelokrug projekta Grad Otočac Opis projekta Suvremeni turist za svog odmora u turističkoj destinaciji prakticira brojne aktivnosti. Jedna od njih je i triatlon. To je kombinacija biciklističkih staza (60 km), jogging-pješačkih staza (15 km) i plivanja u rijeci/jezeru (1 km). S obzirom na prostorne i infrastrukturne resurse Ličko-senjske županije moguća je organizacija triatlon centra koji bi motivirao hiperaktivne turiste da posjećuju predmetno područje i upotpunjavaju svoje turističke potrebe. Organizacijom ovakvog centra stvorili bi se preduvjeti za kontinuirano održavanje treninga i natjecanja u triatlonu, što bi omogućilo dolazak i boravak turista uz znatno veći stupanj popunjenosti smještajnih kapaciteta i ukupne turističke potrošnje. Cilj ovog projekta je: Proširiti i povećati kapacitete ponude aktivnog turizma i time stvoriti veće rekreativno-zabavne kapacitete Grada Otočca u skladu s potrebama suvremenih turista; Povećati konkurentnost turističkog proizvoda; Generirati dodatnu turističku potrošnju. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Ličko-senjska županija i Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s Gradom Otočcem i TZ Grada Otočca;, Ministarstvom turizma i Ministarstvom regionalnog razvoj i fondova. Uključeni dionici Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije; Grad Otočac i TZ Grada Otočca; Županijske ceste, Vodoprivreda; Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Ministarstvo energetike i zaštite okoliša. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Grada Otočca;. Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Priprema projektne dokumentacije; Administrativno-operativna realizacija projekta; Komercijalizacija projekta. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 10 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno- operativna realizacija projekta – 18 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 24 mjeseca nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Koncept najbolje uporabe i procjene održivosti – 15-20.000 eura: Izrada projektne dokumentacije – 100.tisuća eura; Priprema i provedba natječaja – 10.000 eura; Realizacija projekta – 300.000 eura.

137

PROJEKT br. 12. Putevi sira, krumpira, šljive i ljekovitog bilja Vrsta projekta Diversifikacija turističkih doživljaja (iskustva) Djelokrug projekta Grad Otočac i dolina Gacke, Plitvička jezera, Opis projekta Tradicija Like kao izrazito stočarskog područja je proizvodnja janjećeg mesa i sira, posebno škripavca, a u poljoprivredi uzgoj šljiva i izrada proizvoda od šljiva (džem, šljivovica). Područje Ličko-senjske županije bogato je raznovrsnim ljekovitim biljem koje se upotrebljava za proizvodnju brojnih vrsta čajeva i drugih napitaka. Na temelju prirodnih resursa i poljoprivredne tradicije moguće je razviti posebno korisnu - rekreativnu turističku aktivnost i ponuditi turistima koji borave na području Grada Otočac da se uključe u organizirani obilazak puteva šljiva, sira, janjetine i ljekovitog bilja. Naravno, u to je uključena i konzumacija spomenutih proizvoda, ali i mogućnost kupnje različitih suvenira tematiziranih uz te proizvode i druga obilježja Like (lička kapa). Cilj ovog projekta je: proširiti i povećati kapacitete ponude aktivnog turizma i time stvoriti veće rekreativno-zabavne kapacitete Ličko-senjske županije i Grada Otočac u skladu s potrebama suvremenih turista; Povećati konkurentnost turističkog proizvoda; Generirati dodatnu turističku potrošnju. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Ličko-senjska županija i Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s Gradom Otočac i TZ Grada Otočca, Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Ministarstvo poljoprivrede. Uključeni dionici Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije; Grad Otočac i TZ Grada Otočca; Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Ministarstvo poljoprivrede. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Ličko-senjske županije i Grada Otočca; Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja. Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Priprema projektne dokumentacije; Administrativno-operativna realizacija projekta; Komercijalizacija projekta. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 8 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno-operativna realizacija projekta – 12 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 28 mjeseci nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Koncept najbolje uporabe i procjene održivosti – 20.000 eura; Izrada projektne dokumentacije – 10.000 eura; Realizacija projekta – 200.000 eura.

138

PROJEKT br. 13. Hotel 4+ Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Grad Otočac, Opis projekta Postojeći hotelski kapaciteti na području Grada Otočca na razini su postojeće turističke ponude. Razvojnim iskorakom posredstvom navedenih projekata javlja se potreba za novim hotelskim kapacitetom sa raznovrsnijim sadržajima. Predviđeni hotelski kapacitet je 90 soba kategorije 4+ . Osim smještajnih sadržaja hotel bi raspolagao s zatvorenim bazenom wellness sadržajima, polivalentnom konferencijskom dvoranom, restoranima i drugim pratećim sadržajima ovakvog tipa i kategorije hotela. Ovaj hotelski kapacitet moguće je dovesti u kontekst razvojne koncepcije u kojem su sastavni dijelovi tematski termalni aquapark, golf, adrenalinski park, poslovni skupovi, konjički turizam, centar lova, triatlon centar. Ovaj projekt koncipiran je za cjelogodišnje poslovanje koji uz navedene razvojne projekte usmjeren je i na kraće -vikend i tjedne -boravke kojeg generira domaća turistička potražnja ili potražnja iz neposrednog šireg okruženja. Ovim projektom stvorili bi se preduvjeti za bolju turističku valorizaciju i dopunske sadržaje Grada Otočac. Cilj ovog projekta je: Proširiti i povećati smještajne kapacitete Grada Otočca u skladu s brojem posjetitelja i njihovim potrebama; Povećati konkurentnost turističkog proizvoda; Generirati dodatnu turističku potrošnju. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s Gradom Otočcem i TZ Grada Otočac, Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Ministarstvo energetike i zaštite okoliša. Uključeni dionici Poduzetnici, Grad Otočac; Turistička zajednica Grada Otočca; Dionici turističkog razvoja Grada Otočca; Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Ministarstvo energetike i zaštite okoliša. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Podizanje turističke atraktivnosti Grada Otočca; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Priprema projektne dokumentacije; Administrativno-operativna realizacija projekta; Komercijalizacija projekta. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 12 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno- operativna realizacija projekta – 24 mjeseca od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 36 mjeseci nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Razrada koncepcije i promocija projekta – 60 .000 eura; Izrada projektne dokumentacije – 100.000 eura; Administrativno-operativna realizacija projekta – 5 milijuna eura; Komercijalizacija projekta – 100.000 eura.

139

PROJEKT br. 14. Kamp Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Otočac i Gacka dolina; Opis projekta Cilj ovog projekta je stvaranje atraktivnog turističkog proizvoda na osnovi autentičnog prirodnog okruženja, očuvanje ruralne baštine i kulture života na području Grada Otočca i Gacke doline. Turisti koji su skloni ovoj vrsti ponude borave u posebnom okruženju i objektu koji organizacijski i arhitektonski odgovara prirodnom ambijentu koji obilježavaju krajobrazni sadržaji okolice predmetnih područja. Proizvod bi uključivao aktivni odmor, počevši od pomaganja u tipično poljoprivrednim poslovima do raznih aktivnosti u prirodi (vožnja biciklom, šetnja u prirodi, branje šljiva, berba ljekovitog bilja, berba jabuka, promatranje biljnog i životinjskog svijeta). Razvijeni proizvod i klaster mogli bi se zajednički promovirati i komercijalizirati. Projektna ideja uključuje i osnivanje specijalizirane udruge koja bi za domaćinstva-članice obavljala usluge edukacije, standardizacije proizvoda (sustav kvalitete) i marketinške aktivnosti. Cilj ovog projekta je: Proširiti i povećati kapacitete kamping turizma Ličko-senjske županije i Grada Otočca ;u skladu s brojem posjetitelja i njihovim potrebama. Povećati konkurentnost turističkog proizvoda. Generirati dodatnu turističku potrošnju. Uspostaviti posebnu organizaciju za upravljanje prostorom i sadržajima na prostoru zaleđa. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Ličko-senjska županija i Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s TZ Grada Otočca, Ministarstvom turizma, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova. Uključeni dionici Poduzetnici, Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko- senjske županije; TZ Grada Otočca; Grad Otočac; ; Ministarstvo turizma; Ministarstvo poljoprivrede; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Ličko-senjske županije i Grada Otočca; ; Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja Grada Otočca; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Privlačenje potencijalnih investitora (distribucija informacija, stručna pomoć, edukacija); Plasiranje na tržište i komercijalizacija; Trajna operacionalizacija marketinških i promotivnih aktivnosti. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 8 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno- operativna realizacija projekta – 12 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 18 mjeseca nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Razvoj koncepcije i promocije projekta – 25.000 eura; Plasiranje na tržište i komercijalizacija – 35.000 eura; Investicija u izgradnju i opremanje kampa - 500.000 eura.

140

PROJEKT br. 15. Centar dentalnog turizma Vrsta projekta Unapređenje turističke suprastrukture Djelokrug projekta Grad Otočac Opis projekta Brojni su motivi koji usmjeravaju turiste prema određenoj destinaciji. Jedan je i zdravstveni motiv. On uključuje različite oblike tretmana liječenja, od kojih je u suvremenom turizmu sve prisutniji tzv.dentalni turizam. Ovaj oblik turističke ponude sadrži zdravstvene sadržaje liječenja zubi i dentalne protetike. Turisti za vrijeme svog tretmana na području određene turističke destinacije dio svoga vremena provode u stomatološkim ordinacijama na svojem tretmanu a dio vremena koriste kroz određene aktivnosti (šetnja, zabava, kulturno – povijesne znamenitosti) i , naravno, smještajem u određenom smještajnom objektu. Vrlo često zdravstveni subjekti dentalne medicine usluge svojim pacijentima pružaju u „paketu“ s uslugama smještaja i boravka na destinaciji. Na taj način javlja se poveznica zdravstvenog i turističkog putovanja i boravka na određenoj destinaciji. S obzirom da na području Grada Otočca postoji pet ordinacija dentalne medicine koje svojim stručnim iskustvom su dostigli visoku razinu kvalitete svojih usluga i čiji kapaciteti, uz određene dopune, mogu zadovoljiti veći broj pacijenata, moguće je povezati u Centar dentalnog turizma Otočca. Centar bi objedinio određeni obim usluga dentalnih ordinacija sa hotelskim i drugim smještajnim kapacitetima i zajednički bi te usluge prezentirao na tržištu kao jedinstven proizvod zdravstvenog turizma. Organizacijom ovakvog centra stvorili bi se preduvjeti za kontinuirano poboljšanja usluga dentalne medicine Otočac a što bi omogućilo dodatni dolazak i boravak posebnog segmenta turista uz znatno veći stupanj popunjenosti smještajnih kapaciteta i ukupne turističke potrošnje. Cilj ovog projekta je: Proširiti i povećati kapacitete ponude zdravstvenog turizma i time stvoriti veće rekreativno-zdravstvene kapacitete Grada Otočac u skladu s potrebama suvremenih turista; Povećati konkurentnost turističkog proizvoda; Generirati dodatnu turističku potrošnju. Povećati zaposlenost. Provedbeni model Ličko-senjska županija i Turistička zajednica Ličko-senjske županije u suradnji s Gradom Otočac i TZ Grada Otočca;, Ministarstvo turizma i Ministarstvo zdravstva Uključeni dionici Vlasnici dentalnih ordinacija; Ličko-senjska županija; Turistička zajednica Ličko-senjske županije; Grad Otočac i TZ Grada Otočca; Županijske ceste, Vodoprivreda; Ministarstvo turizma; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova; Ministarstvo zdravstva. Očekivani rezultati Razvoj novog proizvoda; Povećanje turističkih sadržaja i produženje turističke sezone; Povećanje konkurentnosti turističkog proizvoda Grada Otočca;. Podizanje turističke atraktivnosti šireg područja; Povećanje zaposlenosti. Akcijski plan Razrada koncepcije i promocija koncepta; Priprema projektne dokumentacije; Administrativno-operativna realizacija projekta; Komercijalizacija projekta. Vremenski plan Razrada koncepcije i promocija projekta – 6 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Projektna dokumentacija – 8 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Administrativno-operativna realizacija projekta – 10 mjeseci od usvajanja ovog dokumenta; Komercijalizacija projekta – 14 mjeseca nakon usvajanja ovog dokumenta. Potrebna sredstva Koncept najbolje uporabe i procjene održivosti – 15-20.000 eura: Izrada projektne dokumentacije – 20.tisuća eura; Priprema i provedba natječaja – 10.000 eura; Realizacija projekta – 100.000 eura.

141

9. PROVEDBENI PLAN STRATEGIJE

REDNI NAZIV OPIS PROJEKTA ILI DIONICI POTREBNA VREMENSKI PLAN BROJ PROJEKTA ILI AKTIVNOSTI SREDSTVA PROJEKTA AKTIVNOSTI ILI AKTIVNOSTI 1. Planinarske staze, Osmisliti kružne staze za široki Grad Otočac, Razrada Razrada koncepcije i promocija vidikovci i spektar potencijalnih korisnika. Za Turistička zajednica koncepcije i projekta – 4 mjeseca po usvajanja skloništa duže staze organizirati prijevoz do Ličko – senjske županije, promocija projekta ovog dokumenta; njihovog smještaja ili mjesta gdje TZ Grada Otočca. – 10 000 Eur-a Projektiranje projekta 8 mjeseci po su parkirali automobil. Osigurati Dionici turističkog razvoja Projektiranje usvajanju ovog dokumenta; sadržaje za piknike, nužnike, Ličko – senjske projekta – 40.000 Administrativno-operativna skloništa i vidikovce. županije.; Eur-a realizacija projekta 12 mjeseci po Ministarstvo turizma RH Administrativno- usvajanju ovog dokumenta; Ministarstvo mora operativna Komercijalizacija projekta 16 mjeseci prometa i infrastrukture, realizacija projekta nakon usvajanja ovog dokumenta. Ministarstvo zaštite – 200.000 Eur-a okoliša i energetike; Komercijalizacija Ministarstvo kulture. projekta – 20.000 Eur-a.

2. Cikloturizam – Proširiti i povećati kapacitete Grad Otočac, Razrada Razrada koncepcije i promocija biciklističke staze i ponude aktivnog turizma i time Turistička zajednica koncepcije i projekta – 6 mjeseci po usvajanja baik smještaj stvoriti veće rekreativno-zabavne Ličko – senjske županije promocija ovog dokumenta; kapacitete Ličko – senjske TZ Grada Otočca, projekta– 40 000 Projektiranje projekta 8 mjeseci po županije i Grada Otočac u skladu Plitvička jezera, Eur-a usvajanju ovog dokumenta; potrebama suvremenih turista. Perušića; Projektiranje Administrativno-operativna Ličko – senjska županija projekta – 100.000 realizacija projekta 12 mjeseci po Ministarstvo turizma RH Eur-a usvajanju ovog dokumenta; Ministarstvo mora Administrativno- Komercijalizacija projekta 18 mjeseci prometa i infrastrukture; operativna nakon usvajanja ovog dokumenta. Ministarstvo zaštite realizacija projekta okoliša i energetike. –100.000 Eur-a Komercijalizacija projekta–10.000 E 142

3. Staze za obilazak Valorizacija cesta sa slabijim Ličko – senjska županija; Razrada Razrada koncepcije i promocija (touring) intenzitetom prometa na kojima se TZ Ličko – senjske koncepcije i projekta – 2 mjeseca po usvajanja ostvaruju manje brzine te županije; TZ Grada promocija projekta ovog dokumenta; destinacije s označenim rutama i Otočca, – 20 000 Eur-a Projektiranje projekta 6 mjeseci po raznolikim sadržajima i Ministarstvo turizma RH; Projektiranje usvajanju ovog dokumenta; atrakcijama uz njih. Ministarstvo mora projekta – 50.000 Administrativno-operativna prometa i infrastrukture; Eur-a realizacija projekta 12 mjeseci po Administrativno- usvajanju ovog dokumenta; operativna Komercijalizacija projekta 18 mjeseci realizacija projekta nakon usvajanja ovog dokumenta. – 100.000 Eur-a Komercijalizacija projekta – 10.000 Eur-a. 4. Putevi NIKOLA Proširiti i povećati kapacitete Ličko – senjska županija Koncept najbolje Provjera tržišne održivosti i procjena TESLA ponude tematiziranim značenjem ; TZ Ličko – senjske uporabe i procjene financijske isplativosti- 1 mjesec od Nikole Tesle i time stvoriti dodatne županije; TZ Grada održivosti – .10.000 usvajanja koncepta najbolje uporabe; motive za dolazak turista u Gospića; i TZ Grada EUR-a Izrada Projektna dokumentacija – 6 mjeseci od potrebne projektne usvajanja prethodna studije; Priprema i Smiljan / Gospić, Otočac i Ličko – Otočca ;Ministarstvo dokumentacije – provedba natječaja -2 mjeseca od senjsku županiju turizma; Ministarstvo 20.000 EUR-a pripremljene projektne dokumentacije; kulture; Ministarstvom Priprema i provedba Odabir izvođača radova – 1 mjesec obrazovanja, znanosti i natječaja – 10.000 nakon provedbe natječaja; športa. EUR-a Realizacija Realizacija projekta- 1 godina od izbora projekta 300 tis.Eur najboljeg ponuđača.

5. Centar sportskog Stvaranje atraktivnog turističkog Turistička zajednica Razvoj koncepcije Razrada koncepcije i promocija ribolova proizvoda na osnovi autentičnog Ličko – senjske županije i promocije projekta – 6 mjeseci po usvajanja prirodnog okruženja i bogatstvom u suradnji s dionicima projekta 25 tisuća ovog dokumenta; Projektiranje staništa slatkovodnih riba turističkog razvoja i TZ EUR-a; Plasiranje projekta 8 mjeseci po usvajanju ovog Grada Otočca; i na tržište i dokumenta; Administrativno- Ministarstvom turizma, komercijalizacija – operativna realizacija projekta 12 Ministarstvo 35 tisuća EUR-a; mjeseci po usvajanju ovog poljoprivrede, Ministrstvo Realizacija dokumenta; Komercijalizacija regionalnog razvoja i projekta 300 projekta 24 mjeseci nakon usvajanja fondova. tisuća EUR-a. ovog dokumenta.

143

6. Centar lova Stvaranje atraktivnog turističkog Ličko – senjska županija i Razvoj koncepcije Razrada koncepcije i promocija proizvoda na osnovi autentičnog Turistička zajednica i promocije projekta – 6 mjeseci po usvajanja prirodnog okruženja i bogatsvom Ličko – senjske županije projekta 30 tisuća ovog dokumenta; Projektiranje staništa divljači i ptica u suradnji s dionicima EUR-a; Plasiranje projekta 10 mjeseci po usvajanju turističkog razvoja – TZ na tržište i ovog dokumenta; gradova i općina; komercijalizacija – Administrativno-operativna Ministarstvo turizma; 35 tisuća EUR-a; realizacija projekta 18 mjeseci po Ministarstvo Realizacija usvajanju ovog dokumenta; poljoprivrede, projekta 200 Komercijalizacija projekta 24 mjeseci Ministarstvo regionalnog tisuća EUR-a nakon usvajanja ovog dokumenta. razvoja i fondova. 7. Konjički turizam Boravkom na turističkoj destinaciji, Ličko – senjska županija; Razvoj koncepcije Koncept najbolje uporabe – 2 mjeseca koja svoju ponudu temelji na Turistička zajednica i promocije od odluke o pokretanju projekta; ekološki čistim prostornim Ličko – senjske županije; projekta 35 tisuća Provjera tržišne održivosti i procjena resursima, turist želi biti u TZ Grada Otočca; EUR-a; financijske isplativosti- 1 mjesec od usvajanja koncepta najbolje uporabe; neposrednom kontaktu s tom Ministarstvo turizma RH; Plasiranje na Projektna dokumentacija – 6 mjeseci od prirodom ali i domaćim Ministarstvo tržište i usvajanja prethodne studije; životinjama. Jedna od domaćih poljoprivrede; komercijalizacija Priprema i provedba natječaja -2 životinja je konj, koji danas gotovo Ministarstvo regionalnog 20 tisuća EUR-a; mjeseca od pripremljene projektne isključivo ima funkciju rekreacije ( razvoja i fondova. Realizacija dokumentacije; Odabir izvođača radova terapijsko jahanje, jahanje u projekta 200 – 1 mjesec nakon provedbe natječaja; prirodi). tisuća EUR-a. Realizacija projekta- 10 mjeseci od izbora najboljeg ponuđača.

8. Adrenalinski park Najnoviji oblici aktivnog odmora Ličko – senjska županija; Koncept najbolje Koncept najbolje uporabe – 2 odvijaju se u posebno i Turistička zajednica uporabe i procjene mjeseca od odluke o pokretanju pripremljenim- adrenalinskim- Ličko – senjske županije održivosti 20.000 projekta; parkovima sa prikladnom u suradnji s dionicima i EUR-a; Provjera tržišne održivosti i procjena infrastrukturom koja posebnim TZ Grada Otočca; , Izrada potrebne financijske isplativosti- 3 mjeseca od metodama i opremom smanjuje stručnim konzultantima i projektne usvajanja koncepta najbolje razinu stresa kod suvremenog privatnim investitorima. dokumentacije – uporabe; Projektna dokumentacija – turiste. 150.000 EUR-a; 6 mjeseci od usvajanja prtehodne Provedba studije; Priprema i provedba natječaja – 10.000 natječaja -2 mjeseca od pripremljene EUR-; projektne dokumentacije; Odabir Realizacija izvođača radova – 1 mjesec nakon projekta – 500 000 provedbe natječaja; EUR-a; Realizacija projekta- 1 godina od izbora najboljeg ponuđača.

144

9. Razvoj ruralnog i Stvaranje atraktivnog turističkog Ličko – senjska županija; Razvoj koncepcije i Razrada koncepcije i promocija agroturizma proizvoda na osnovi autentičnog Turistička zajednica promocije projekta projekta – 6 mjeseci po usvajanja ruralnog okruženja, očuvanje Ličko – senjske županije; 25 tisuća EUR-a; ovog dokumenta; ruralne baštine i stoljetne kulture Dionici turističkog razvoja Plasiranje na tržište i Projektiranje projekta 10 mjeseci po komercijalizacija – života i rada ličkog seljaka Ličko – senjske županije; usvajanju ovog dokumenta; 35 tisuća EUR-a; i TZ Grada Otočca Investicija u Administrativno-operativna Ministarstvo turizma RH; rekonstrukciju, realizacija projekta 18 mjeseci po Ministarstvo adaptaciju i usvajanju ovog dokumenta; poljoprivrede; izgradnju objekta Komercijalizacija projekta 24 mjeseci Ministarstvo regionalnog ruralnog i nakon usvajanja ovog dokumenta. razvoja i fondova; agroturizma- 100 tisuća EUR-a

10. Golf Pogodan geografski položaj Ličko Ličko – senjska županija i Koncept najbolje Koncept najbolje uporabe – 2 – senjske županije i njegova Turistička zajednica uporabe i procjene mjeseca od odluke o pokretanju cestovna povezanost, suvremeni Ličko – senjske županije održivosti – projekta; trendovi u turizmu potiču izgradnju u suradnji s dionicima 25.000 EUR-a; Projektna dokumentacija – 6 mjeseci i korištenje Golfa kao sportsko- turističkog razvoja Ličko Izrada potrebne od usvajanja prethodna studije; rekreacijskog i turističkog sadržaja – senjske županije, projektne Priprema i provedba natječaja -2 stručnim konzultantima i dokumentacije – mjeseca od pripremljene projektne privatnim investitorima; 200.000 EUR-a; dokumentacije; Grad Otočac i TZ Grada Provedba Odabir izvođača radova – 1 mjesec Otočca Ministarstvo natječaja 10.000 nakon provedbe natječaja; graditeljstva i prostornog EUR-a; Realizacija projekta- 1 godina od uređenja. Ministarstvo Realizacija izbora najboljeg ponuđača. zaštite okoliša i projekta – 3 energetike. milijuna EUR-. 11. Tematski termalni Bogatstvo zalihama prirodne i Ličko – senjska županija; Razrada koncepcije Razrada koncepcije i promocija aqua park zdrave vode koje je stacionirano Turistička zajednica Ličko i promocija projekta projekta – 6 mjeseci po usvajanja ispod razine zemlje na području senjske županije u suradnji – 60 000 Eur-a; ovog dokumenta; Ličko – senjske županije stvara s dionicima turističkog Projektiranje Projektiranje projekta 12 mjeseci po razvoja Ličko-senjske projekta – 100.000 preduvjete da se i formira usvajanju ovog dokumenta; županije, Grad Otočac i TZ Eur-a; poseban oblik turističke ponude Grada Otočca; Administrativno- Administrativno-operativna baziran na vodi. Ministarstvom turizma; operativna realizacija projekta 24 mjeseci po Ministarstvo regionalnog realizacija projekta – usvajanju ovog dokumenta; razvoja i fondova; 5 milijuna Eur-a; Komercijalizacija projekta 36 mjeseci Ministarstvo energetike i Komercijalizacija nakon usvajanja ovog dokumenta. zaštite okoliša, projekta – 100.000 Eur-a.

145

12. Triatlon centar Triatlon je kombinacija Ličko senjska županija; Koncept najbolje Razrada koncepcije i promocija biciklističkih staza ( 60 km) , Turistička zajednica uporabe i procjene projekta – 6 mjeseci po usvajanja joging- pješačkih staza ( 15 km) i Ličko senjske županije; održivosti 20.000 ovog dokumenta; plivanja u rijeci /jezeru (1 km). S Dionici turističkog razvoja EUR-a Projektiranje projekta 10 mjeseci po obzirom na prostorne i Ličko senjske županije; Izrada potrebne usvajanju ovog dokumenta; infrastrukturne resurse Ličko – Grad Otočac i TZ Grada projektne Administrativno-operativna senjske županije moguće je Otočac; Županijske dokumentacije – realizacija projekta 18 mjeseci po organizacija triatlon centra koji bi ceste; Hrvatske vode; 100.tisuća EUR-a; usvajanju ovog dokumenta; motivirao hiperaktivne turiste da Ministarstvo turizma RH; Priprema i Komercijalizacija projekta 24 mjeseci posjećuju predmetno područje i Ministarstvo regionalnog provedba nakon usvajanja ovog dokumenta. upotpunjavaju svoje turističke razvoja i fondova; natječaja – 10.000 potrebe Ministarstvo energetike i EUR-a zaštite okoliša. Realizacija projekta – 300.000 EUR-a

13. Putevi sira, Na temelju prirodnih resursa i Ličko senjska županija i Koncept najbolje Razrada koncepcije i promocija krumpira, šljive i poljoprivredne tradicije moguće je Turistička zajednica uporabe i procjene projekta – 6 mjeseci po usvajanja ljekovitog bilja razviti posebno korisnu- Ličko senjske županije u održivosti – ovog dokumenta; rekreativnu turističku aktivnost i suradnji s dionicima 20.000 EUR-a; Projektiranje projekta 8 mjeseci po ponuditi turistima koji borave na turističkog razvoja Ličko- Izrada potrebne usvajanju ovog dokumenta; području Ličko senjske županije i senjske županije, Grad projektne Administrativno-operativna Grada Otočac se uključe u Otočac i TZ Grada dokumentacije – realizacija projekta 12 mjeseci po organizirani obilazak puteva šljiva, Otočca; Ministarstvom 10.tisuća EUR-a; usvajanju ovog dokumenta; sira, janjetine i ljekovitog bilja turizma; i Ministarstvo Realizacija Komercijalizacija projekta 28 mjeseci regionalnog razvoja i projekta – 200.000 nakon usvajanja ovog dokumenta. fondova; , Ministarstvo EUR-a. poljoprivrede

14. Hotel 4+ Realizacija predmetnih projekata Ličko – senjska županija; Izrada potrebne Razrada koncepcije i promocija projekta odrazit će se na povećanje turističkog TZ Ličko-senjske projektne – 6 mjeseci po usvajanja ovog prometa zbog čega je potrebno županije; Grad Otočac i dokumentacije dokumenta; paralelno povećati smještajne 60.000 EUR-a-a; Projektiranje projekta 12 mjeseci po TZ Grada Otočca; kapacitete. To podrazumijeva Izrada potrebne usvajanju ovog dokumenta; izgradnja i opremanje hotela 4+ sa Poduzetnici; Ministarstvo projektne Administrativno-operativna realizacija pratećim sadržajima kao što su: turizma, Ministarstvo dokumentacije projekta 18 mjeseci po usvajanju ovog unutarnji bazen, wellness centar; regionalnog razvoja i 100.000 EUR-a ; dokumenta; polivalentna dvorana. fondova. Realizacija projekta Komercijalizacija projekta 24 mjeseci 5.000.000 EUR-a; nakon usvajanja ovog dokumenta. 146

15 Kamp Izgradnjom novih kamping Ličko – senjska županija; Izrada potrebne Razrada koncepcije i promocija kapaciteta povećat će se TZ Ličko-senjske projektne projekta – 6 mjeseci po usvajanja valorizacija prirodnog ambijenta i županije; Grad Otočac i dokumentacije ovog dokumenta; prirodnih specifičnosti na području TZ Grada Otočca; 25.000 EUR-a-a; Projektiranje projekta 8 mjeseci po Grada Otočca, Povećat će se Poduzetnici; Ministarstvo Izrada potrebne usvajanju ovog dokumenta; stupanj zaštite prirodnih resursa i turizma, Ministarstvo projektne Administrativno-operativna njihovo prikladno uključivanje u regionalnog razvoja i dokumentacije realizacija projekta 12 mjeseci po turističku ponudu. fondova. 35.000 EUR-a ; usvajanju ovog dokumenta; Realizacija Komercijalizacija projekta 18 mjeseci projekta 500.000 nakon usvajanja ovog dokumenta. EUR-a; 16. Centar dentalnog Centar bi objedinio određeni obim Ličko – senjska županija; Izrada potrebne Razrada koncepcije i promocija turizma usluga dentalnih ordinacija sa TZ Ličko-senjske projektne projekta – 6 mjeseci po usvajanja hotelskim i drugim smještajnim županije; Grad Otočac i dokumentacije ovog dokumenta; kapacitetima i zajednički bi te TZ Grada Otočca; 20.000 EUR-a-a; Projektiranje projekta 8 mjeseci po usluge prezentirao na tržištu kao Poduzetnici; Ministarstvo Izrada potrebne usvajanju ovog dokumenta; jedinstven proizvod zdravstvenog turizma, Ministarstvo projektne Administrativno-operativna turizma. zdravstva dokumentacije realizacija projekta 12 mjeseci po 20.000 EUR-a ; usvajanju ovog dokumenta; Realizacija Komercijalizacija projekta 14 mjeseci projekta 100.000 nakon usvajanja ovog dokumenta. EUR-a; I 17. Katastar Danas, u eri suvremenih Turistička zajednica Izrada potrebne Administrativno-operativna turističkih informatičkih tehnologija i sveopće Ličko – senjske županije; projektne – realizacija projekta 12 mjeseci po atrakcija i digitalizacije ne samo da je to Grad Otočac i TZ Grada natječajne usvajanju ovog dokumenta; resursa kulturno-tehnološka pretpostavka Otočca; dokumentacije – već i imperativ da se uspostavi Poduzetnici i udruge 10.tisuća EUR-a; suvremeni sustav katastra Realizacija turističkih resursa i atrakcija. projekta – 50.000 Sustav katastra turističkih resursa EUR-a. i atrakcija temeljna je podloga i imperativ za izradu, na stručnim osnovama, promišljenih razvojnih programa turizma na području Ličko-senjske županije

147

18. Povezivanje Područje poljoprivredno.- Ličko – senjska županija; Izrada potrebne Administrativno-operativna turističkih prehrambene proizvodnje a Grad Otočac; Lokalno projektne – realizacija projekta 8 mjeseci po poduzeća s posebna proizvodnja posebnih stanovništvo, poduzetnici natječajne usvajanju ovog dokumenta; poljoprivrednim i proizvoda namijenjene za turiste i udruge dokumentacije – ostalim pruža izuzetne mogućnosti za 5.tisuća EUR-a; dodatno zapošljavanje i tržišnu Realizacija proizvođačima valorizaciju proizvoda koji na projekta – 20.000 poseban način senzibiliziraju EUR-a. njihove kupce prema ovom području ali i stvaraju nove mogućnosti turističke potrošnje i povećanja financijskih učinaka od turizma lokalne zajednice.

19. Komunalna Izgradnja sustava otpadnih Grad Otočac Izrada potrebne Kontinuirano nakon usvajanja ovog infrastruktura voda i zbrinjavanja krupnog Vlada RH - operativni projektne – dokumenta otpada na području jedinica programi pojedinih natječajne lokalne samouprave ali i na ministarstava dokumentacije – 600.tisuća EUR-a; području zaštićenih dijelova Realizacija Županije projekta –20.000 000 EUR-.

20. Edukacija lokalnog Posredstvom predavanja, Grad Otočac; TZ Grada Realizacija Kontinuirano nakon usvajanja ovog stanovništva o radionica i seminara želi se Otočca; Lokalno projekta 15. 000 dokumenta. pozitivnim lokalno stanovništvo upoznati sa stanovništvo, poduzetnici Eur-a - učincima turizma novim trendovima u turizmu. i udruge

21. Umrežavanje Unaprijediti umreženost, suradnja Ličko – senjska županije, Realizacija Kontinuirano nakon usvajanja ovog dionika turističkog i komunikacija između dionika TZ Ličko –senjske projekta 40.000 dokumenta. sustava turističke ponude Ličko- senjske županije; Grad Otočac; Eur-a županije i Grada Otočac u svrhu TZ Grada Otočca; unaprjeđenja upravljanja Gospodarski subjekti, cjelokupnom destinacijom. Strukovna udruženja.

148

22. Stvaranje Unaprijediti upravljanje u Ličko – senjska županija, Realizacija Kontinuirano nakon usvajanja ovog poduzetničkog ugostiteljstvu , smještajnim TZ Ličko – senjske projekta 50.000 dokumenta. okruženja i kapacitetima, trgovini i obrtništvu županije; Grad Otočac; Eur-a menadžerskog u funkciji razvoja turističke ponude TZ Grada Otočca; znanja Ličko – senjske županije i Grada Gospodarski subjekti; Otočca; .Uspostaviti bolju Strukovna udruženja ; suradnju poduzetnika i Financijske institucije, menadžmenta sa nadležnim Konzultantske tvrtke. institucija u cilju brže realizacije i učinkovitosti poduzetničkih projekata.

23. Podizanje razine Identifikacija, analiza i praćenje Ličko – senjska županija Realizacija Kontinuirano nakon usvajanja ovog kvalitete turističke razine kvalitete turističke ponude; ; TZ Ličko – senjske projekta – dokumenta. ponude definiranje preporuka za županije i TZ Grada projektna i poboljšanje kvalitete ponude; Otočca ; Strukovne operativna Poboljšanje kvalitete turističke udruge; Gospodarski dokumentacija ponude; Razvoj dodatnih sadržaja subjekti. 90.000 Eur-a i usluga kao što su tematski parkovi; sportsko-rekreacijski sadržaji; zdravstvene i wellness usluge u cilju podizanja kvalitete ponude turističkih objekata; Uspostava sustava kontrole kvalitete.

24. Brendiranje i Identifikacija prepoznatljivih TZ Ličko – senjske Istraživanje, Godina dana nakon usvajanja ovog razvoj vizuelnog simbola Grada Otočca i Gacke i županije i TZ Grada definiranje dokumenta i donošenja odluke o identiteta turizma doline ; Definiranje marketinških Otočca ; Udruženje jedinstvenog pristupu realizacije ove aktivnosti. Grada Otočca i standarda za promociju gospodarskih subjekata. vizualnog Gacke doline destinacije; definiranje identiteta i izrada jedinstvenog vizualnog identiteta jedinstvenog turizma Otočca i Gacke doline ; marketinškog Izrada i provedba jedinstvenog plana turizma marketinškog plana turizma Grada Grada Otočca Otočca i Gacke doline 40.000,00 EUR-a

149

25. Unapređenje rada Unaprijediti rad i kvalitetu ponude Ličko – senjska županija Realizacija U roku od 2 godine nakon usvajanja obiteljskog obiteljskog smještaja.; ; TZ Ličko – senjske projekta – ovog dokumenta. Rekonstrukcijom postojećih smještaja županije i TZ Grada projektna i kapaciteta, marketinškim aktivnostima Otočca; Strukovna operativna i međusobnom suradnjom većine udruženja; Gospodarski dokumentacija aktera obiteljskog smještaja Stvoriti tržišno prepoznatljivu i konkurentnu subjekti; specijalizirane 30.000 Eur-a turističku ponudu Grada Otočca konzalting organizacije. županije. Uspostava sustava kontrole kvalitete i edukacije.

26. Unapređenje rada Poboljšati kvalitetu usluga u Ličko – senjska županija; ; Realizacija U roku od 1 godine nakon usvajanja restoraterstva postojećim kapacitetima restorana. TZ Ličko – senjske županije projekta – ovog dokumenta. Kreirati nove kapacitete u restoranima i TZ Grada Otočca;; projektna i koji će se bazirati na lokalnoj Obrazovne institucije; operativna autohtonosti ambijenta i gastronomije. Strukovna udruženja; dokumentacija Uspostaviti proces edukacije kadrova i Gospodarski subjekti; sustav kontrole kvalitete. Konzalting organizacije. 20.000 Eur-a

Ličko – senjska županija; Realizacija Kontinuirano nakon usvajanja ovog 27. Integriranje Poticanje umrežavanja eko TZ Ličko – senjske županije projekta – dokumenta. ekološke proizvođača; umrežavanje i TZ Grada Otočca;; projektna i proizvođača s turističkim i Potporne institucije; Civilni operativna proizvodnje i sektor; Gospodarski subjekti ugostiteljskim sektorom; koordinirane dokumentacija turizma marketinške aktivnosti; definiranje i ; Ministarstvo poljoprivrede 20.000 Eur-a razvijanje tematskih eko putova i druge slične aktivnosti.

28. Unapređenje zaštite Osmišljavanje i provedba različitih Ličko – senjska županija Realizacija Kontinuirano nakon usvajanja ovog okoliša i povećanja radionica, seminara, edukacija i ; TZ Ličko – senjske projekta – dokumenta. energetske obrazovnih programa na svim županije i TZ Grada projektna i razinama obrazovanja; Osmišljavanje učinkovitosti Otočca; Potporne operativna i provedba različitih radionica, seminara, edukacija te promotivnih institucije; Znanstveno- dokumentacija akcija usmjerenih na podizanje svijesti obrazovne institucije; 40.000 Eur-a o zaštiti okoliša kod lokalnog Civilni sektor; stanovništva; Potpora civilnom Stanovništvo; sektoru za osnivanje udruga u Gospodarski subjekti; području zaštite okoliša; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

150

29. Adrenalinski Kod adrenalinskih sportova na Ličko – senjska županija ; Realizacija U roku od 1 godine nakon usvajanja sportovi na kopnu kopnu najznačajnije su zastupljeni TZ Ličko – senjske projekta – ovog dokumenta slobodno penjanje i speleologija županije i TZ Grada Otočca; projektna i Potporne institucije; operativna Znanstveno-obrazovne institucije; Civilni sektor; dokumentacija Ministarstvo zaštite okoliša i 50.000 Eur-a energetike

30. Adrenalinski Aktivnosti ovog proizvoda odvijaju Ličko – senjska županija ; Realizacija U roku od godine dana nakon sportovi u zraku se na otvorenom te sudioniku TZ Ličko – senjske projekta – usvajanja ovog dokumenta pružaju osjećaj uzbuđenja. županije i TZ Grada Otočca; projektna i Najzastupljeniji proizvodi su: Potporne institucije; operativna Znanstveno-obrazovne zmajarenje, i padobransko letenje, dokumentacija institucije; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike 20.000 Eur-a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

151

10. ZAKLJUČAK Turizam Grada Otočca obilježava kontinuirani rast turističkih dolazaka i noćenja uz istovremeno promjenu kvalitativnih obilježja turističke ponude i potražnje. Na strani potražnje sve je više „novih“ turista manje zainteresiranih za pasivan odmor, a sve više za cijelu paletu dodatnih proizvoda i aktivnosti. Na strani ponude, raste kvaliteta smještaja, uz velik udio sve kvalitetnijeg obiteljskog smještaja, unapređuje se javna turistička infrastruktura te raste ponuda dodatnih sadržaja i aktivnosti. Upravo u tim okolnostima nastala je ova Strategija razvoja turizma Grada Otočca i Gacke. Strategija je nastala temeljem detaljne analize trendova te niza konzultacija s glavnim dionicima turizma i javnog sektora i obilaska projektnog područja. U ovu Strategiju ugrađene su dvije osnovne aspiracije dionika-kontrolirani rast turizma s ponudom koja se zasniva na lokalnim resursima tako da , u konačnici, turizam donosi korist lokalnoj zajednici. Sagledavajući zahtjeve suvremene potražnje, glavne prednosti i mogućnosti turističkog razvoja Grada Otočca i Gacke definirana su temeljna načela turizma Grada Otočca i Gacke. To znači da se očekuju aktivnosti privatnog i javnog sektora u realizaciji projekata koje otvara intenzivan turistički razvoj ali na odgovoran način respektirajući ograničenja ali i da bude „lokalan“, što znači izravan i autentičan, što za današnje tržište predstavlja jednu od glavnih vrijednosti u destinacijama koje posjećuju. Iz ovih temeljnih načela definirana je i usaglašena vizija koja glasi „Otočac i dolina Gacke –slikovit gradić uz najljepšu riječnu dolinu, nadomak najpopularnijim nacionalnim parkovima Hrvatske, postat će poželjna destinacija za posjetitelje aktivnog odmora u čistoj prirodi i mirnom okruženju. “Temeljem ovako postavljene vizije određena su četiri strateška cilja koji se odnosi na učinkovito upravljanje turističkim razvojem, stvaranje infrastrukturnih pretpostavki za razvoj održivog turizma, tržišna valorizacija turističkih proizvoda te povećanje tržišne prepoznatljivosti. Ovako postavljeni ciljevi polazna su osnova za promišljanje aktivnosti čijom bi se provedbom ostvario razvoj koji podiže kvalitetu proizvoda i usluga ali i vodi računa o dugoročnoj perspektivi i koristima za buduće generacije. Cjelovitost i funkcionalnost prostora Grada Otočca i Gacke otvara mogućnosti za razvoj brojnih različitih turističkih proizvoda ali i potiče njihov sinergijski učinak stvarajući tako brojne mogućnosti za bogati destinacijski lanac vrijednosti i široku paletu aktivnosti prilagođen potrebama i zahtjevima turista. U planu razvoja proizvoda detaljno su razrađeni turistički proizvodi, evaluirane i opisane sve potrebne aktivnosti za njihovo daljnje unapređenje i proširenje. Pri definiranju portfelja turističkih proizvoda slijedila se Strategija razvoja turizma Ličko – senjske županije gdje su identificirani ključni proizvodi. Analiza je pokazala da su visoko konkurentni proizvodi Grada Otočca i Gacke planinarenje, cikloturizam, obilazak (touring), kulturni turizam, sportski ribolov, lovni turizam, adrenalinski sportovi u zraku i na kopnu, konjički turizam, ruralni turizam i golf. Pored ovih proizvoda, prostorna raznolikost otvara mogućnosti i za razvoj široke palete relativno „novih“ proizvoda, pa tako u kontekstu potreba turista, Grad Otočac je u mogućnosti ponuditi turističke proizvode za sve ciljne skupine i različite interese.

152

SADRŽAJ

1. UVOD ...... 1 2.ANALIZA STANJA ...... 2 2.1. Položaj Grada Otočca u Lično-senjskoj županiji i Hrvatskoj ...... 2 2.2. Osnovne zemljopisne i klimatske značajke ...... 4 2.3. Rijeka Gacka kao vodni i turistički resurs ...... 6 2.4. Prometna povezanost i infrastruktura ...... 7 2.4.1. Cestovne prometnice ...... 8 2.4.2. Željeznički promet ...... 8 2.4.3. Zračni promet ...... 8 2.4.4. Pošta i telekomunikacije ...... 9 2.4.5. Elektroopskrba...... 9 2.4.6. Plinovod ...... 9 2.4.7. Izvorišta pitke vode ...... 10 2.4.8. Komunalni otpad...... 10 2.4.9. Odvodnja otpadnih voda ...... 10 2.5. Socio-demografska obilježja ...... 11 2.6. Planski i organizacijski okvir razvoja turizma ...... 13 2.6.1. Postojeći planski dokumenti ...... 13 2.6.2. Gospodarske djelatnosti ...... 30 2.6.3. Zdravstvene ustanove ...... 31 2.6.4. Povijesno - kulturni i turistički resursi Grada Otočca ...... 31 2.6.5. Sportsko – rekreativni objekti ...... 33 2.6.6. Biciklističke staze i moto rute ...... 33 2.6.7. Turističke staze, putovi i ceste ...... 34 2.6.8. Turistički kadrovi ...... 34 2.6.9. Turističke agencije ...... 34 2.6.10. Turistička zajednica, turističke informacije i promidžbeni materijali ...... 35 2.6.11. Turistička educiranost lokalnog stanovništva ...... 35 3.ANALIZA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA, TURISTIČKOG PROMETA I TURISTIČKOG TRŽIŠTA ...... 37 3.1.Smještajni kapaciteti ...... 37 3.2.Turistički promet ...... 38 3.3. Emitivna turistička tržišta ...... 42 3.4. Stanje i trendovi na turističkom tržištu ...... 43 4.ANALIZA SNAGA, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI ...... 49 5.STRATEŠKI KONCEPT RAZVOJA TURIZMA ...... 55 5.2. Vizija i misija ...... 58 5.2.1. Vizija ...... 58 5.2.2. Misija ...... 59 5.3. Ključni atributi pozicioniranja ...... 60 5.4. Strateški ciljevi ...... 62 6.STRATEGIJA RAZVOJA - MJERE I PROJEKTI ...... 67 7.PLAN RAZVOJA PROIZVODA ...... 93 7.1. Evaluacija i faktori uspjeha ...... 93 7.2. Planinarenje ...... 95 7.3. Cikloturizam ...... 98 7.4. Obilazak (touring) ...... 100 7.5. Kulturni turizam ...... 102

153

7.6. Sportski ribolov ...... 105 7.7.Lovni turizam ...... 108 7.8. Konjički turizam ...... 111 7.9. Adrenalinski sportovi na kopnu ...... 115 7.10. Adrenalinski sportovi u zraku ...... 117 7.11. Ruralni turizam ...... 119 7.12. Golf ...... 123 8.OPERACIONALIZACIJA PLANA RAZVOJA PROIZVODA ...... 127 9.PROVEDBENI PLAN STRATEGIJE ...... 142 10.ZAKLJUČAK ...... 152

154