GRAD OTOČAC TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA OTOČCA STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA OTOČCA I GACKE ( Nacrt ) Otočac, prosinac 2019. 1. UVOD Strategija razvoja turizma Grada Otočca i Gacke nastaje u uvjetima kada se dinamiziraju uvjeti turističkog razvoja cijele zemlje, pri čemu se u poseban fokus stavlja razvoj turizma na njezinom kontinentalnom dijelu. Grad Otočac, kao sastavni dio Ličko – senjske županije i prostorno najveće administrativne jedinice Republike Hrvatske, u svojem turističkom i geoprometnom položaju pozicioniran je upravo u središnjem dijelu kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Intenzivnije promišljanje razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke proizlazi iz činjenice bolje prometne dostupnosti, porasta kvalitete turističkog proizvoda te većeg interesa stranih tržišta stvorenog bilo organskom bilo induciranom promocijom sa županijske i s nacionalne razine. U promišljanju razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke, osim rasta fizičkog prometa uz očuvanje turističko resursno – atrakcijske osnove, prioritetno pitanje postaje odlučiti o tome kakav je turistički razvoj poželjan te kako uspostaviti organizacijsku strukturu koja će taj razvoj poticati i usmjeravati. Osnovni cilj Strategije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke je definirati strateški i operativni koncept razvoja turizma koji će osigurati proizvodne, institucionalne, organizacijske i ljudske pretpostavke za uspostavljanje trajne privlačnosti ovog područja kao turističke destinacije i poboljšanje njene konkurentske sposobnosti na međunarodnom turističkom tržištu. Međutim, sve to treba omogućiti kontinuirani rast blagostanja stanovnika i korištenje resursne osnove na načelima održivog razvoja. Temeljem definiranog cilja ovaj će dokument biti cjelovit javni programski okvir koji pruža: program djelovanja nositelja turističke politike na svim razinama (grad, turistička zajednica, gospodarski subjekti) platforma za usaglašavanje mjera turističke i ostalih politika osnovu za valoriziranje poslovnih i/ili razvojno-investicijskih odluka javnog sektora i gospodarskih subjekata izravno ili neizravno uključenih u stvaranje turističkog proizvoda uporište za korištenje EU fondova i pripremu projektne dokumentacije izvor informacija potencijalnim domaćim i stranim ulagačima Plan obuhvaća: analizu postojećeg stanja kao polazišta za planiranje daljnjeg razvoja strateški okvir koji obuhvaća načela, viziju, ciljeve i koncept turističkog razvoja s operativnom razvojnom strategijom strategiju razvoja proizvoda Prema navedenom ovaj dokument podijeljen je u cjeline. Prva cjelina donosi ocjenu postojećeg stanja razvoja turizma temeljena na detaljnoj analizi kako turizma, tako i ostalih faktora koji na turizam utječu, a to se prvenstveno odnosi na gospodarske, demografske, socijalne i prostorno – ekološke faktore. 1 2. ANALIZA STANJA 2.1. Položaj Grada Otočca u Lično-senjskoj županiji i Hrvatskoj Grada Otočac kao prostorna i administrativna jedinica zauzima sedišnji dio Ličko – senjske županije. Svojim zapadnim dijelom graniči sa administrativnom jedinicom Gradom Senjom, sjevernim dijelom s Općinom Brinje, istočnim dijelom s Općinom Vrhovine, južnim rubom s Općinom Perušić i Općinom Plitvička jezera. Grad Otočac dijelom svojeg istočnog prostora graniči sa Karlovačkom županijom. Grad Otočac zauzima površinu od 565,30 km2, što čini 10,57% površine Ličko – senjske županije. Grad Otočac se sastoji od 22 naselja to su: Brlog, Brloška Dubrava, Čovići, Dabar, Doljani, Drenov Klanac, Glavace, Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Ličko Lešće, Lipovlje, Otočac, Podum, Ponori, Prozor, Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare i Švica. Grad Otočac je smješten u Gackoj dolini kojom protječe rijeka Gacka. Rijeka Gacka je jedna od najljepših i najznamenitijih ponornica u Hrvatske. Ima svoj prirodni izvor u Tonković vrilu, koje se nalazi na ulazu u amfiteatar brežuljaka u krajnjem južnom dijelu Gacke doline. Ruši se preko starih mlinova i sjedinjuje s više pritoka u svom gornjem dijelu, a zatim lagano vijuga ravnicom Gacke doline, od svog izvorišta na jugoistoku pa pokraj Otočca prema utoku na sjeverozapadu. Golema količina biomase (602 kg/ ha), konstantna temperatura, ujednačen tok, kemijske biološke i fizikalne vrijednosti I kategorije vode omogućuju enormni godišnji prirodni prirast salmonidnih vrsta riba i do četiri puta više od poznatih svjetskih voda istog ili sličnog tipa. Njezine pitome i pristupačne obale, dugogodišnja stručna zaštita i očuvanje danas i u budućnosti ostaju izazov svakom sportskom ribiču, turisti i dobronamjernom čovjeku. Prostorno-geografska obilježja Gacke i grada Otočca definiraju ovaj prostor kao gorsko-planinskog područja s većim brojem polja smještenih između masiva Velebita i Male Kapele. Ovo područje obilježava određeni oblik poveznice između kontinentalnog i obalnog prostora Hrvatske te mu daje određene geostrateške prednosti. S obzirom na specifičnosti proizašle iz prirodnih osnova (brdsko-planinski dio, vodotoci, kraška polja), lokacije glavnih prometnih veza, formiraju se tri prostorno-funkcionalne sredine Grada Otočca: 1. Jugozapadni dio Grada površine 62 km2 kao gorsko-planinsko područje (Gorići, Lipovlje, Kuterevo, Ponori, Švica). 2. Sjeveroistočni dio Grada površine 92 km2, koji uključuje manje zaseoke (Dabar) smještenog uz rubove kraškog polja. 3. Središnje područje površine 42 km2 koje je smješteno uz glavne prometne pravce, autocestu D-50 i D-52, odvojke županijskih i lokalnih cesta, uključujući Gacko polje, Kompolje i Hrvatsko polje. Područje rijeke Gacke omeđeno je na sjeveru južnim obronkom planine Velika Kapela i planinom Mala Kapela, na zapadu Senjskim bilom – ogrankom Velebita, na istoku graniči s pokrajinom Krbavom, a na jugu s Likom. Najveći dio zauzima Gacko polje, drugo krško polje po veličini u Hrvatskoj, a središnje je mjesto cijele Gacke grad Otočac. Latinski naziv za Otočac je Bivium. Grad Otočac spada u jedno od najstarijih naselja na kojem žive Hrvati. Prvi se puta spominje Otočac još na 2 Baščanskoj ploči s kraja 11. stoljeća. Središnji prostorni položaj Grada Otočca ukazuje na sve specifičnosti Ličko-senjske županije kao brdsko-planinskog područja RH. Glavnu karakteristiku reljefa Grada Otočca čine brdsko planinsko područje Velebita i ravničarsko područje Gacke doline kao jedne od najvećih zavala Ličke regije, smještene između padina Velebita i Male Kapele. Ličko-senjska županija, kojoj u prostornom i administrativnom smislu pripada i Grad Otočac, svojom je površinom najveća teritorijalna jedinica u Republici Hrvatskoj koja u ukupnom prostoru države ima izuzetan značaj, budući da predstavlja prostornu sponu – vezu između istarsko-riječkog i unutrašnjeg dijela Hrvatske s jadranskim priobalnim područjem. Tablica 1. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti Grada Otočca, Ličko-senjske županije i Republike Hrvatske PODRUČJE Površina km2 Stanovništvo 2011. Gustoća naselj. st./km2 Ukupno Grad Otočac 565 9.754 17,0 Ukupno Ličko-senjska 5.367 49.096 9,1 županija Ukupno Republika 56.594 4.284.889 75,71 Hrvatska Izvor: DZS Grad Otočac u površini Ličko-senjske županije sudjeluje sa 10,6 posto a u površini Republike Hrvatske sa 1,0 posto. Međutim, Grad Otočac u ukupnom stanovništvu Ličko-senjske županije sudjeluje sa 20 posto a u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sa samo 0,23 posto. Grad Otočac a posebno Ličko-senjska županija vrlo rijetko su nastanjena područja –najmanje na prostoru Republike Hrvatske. Slika 1. Prostorni položaj Grada Otočca u Ličko – senjskoj županiji S obzirom na geoprometni položaj, prometnu povezanost ,prirodne i kulturne resurse, turističkih atrakcija i ,posebno, blizine glavnih emitivnih turističkih tržišta 3 područje Grada Otočca izuzetan je prostor i potencijal za razvoj različitih oblika turizma. 2.2. Osnovne zemljopisne i klimatske značajke Prostor Gacke, a time i Grad Otočac, reljefno obilježava krški kraj, geološki raznolike građe izgrađen pretežno od jurskih vapnenaca i dolomita, krednih vapnenaca i breča te pleistocenskih šljunaka. Obilježja tla u Gackoj dolini povezana su s riječnim nanosima, ali većina pripadaju kraškim poljima i nalaze se na nadmorskoj visini od 440 – 600 m. Također u gornjemu Dabarskom polju nalaze se najkvalitetnije oranične površine ( deblji slojevi crnice), a isto tako i na području Brloga. Zapolje (dio Dabra) je najplodnije tlo u cijeloj zavelebitskoj visoravni. Ostale površine čine manje kvalitetno zemljište, a sastoje se od livada, pašnjaka, kamene pustoši (područje Brloške Dubrave). Na širemu području nalaze se aluvijalne naslage u najnižim dijelovima riječnih i potočnih dolina, a čine ih ilovača, pijesci, glina i šljunci. To su vrlo često plavljeni tereni. Na području obronaka nalaze se deluvijalne naslage. Na njima su razvijena kiselo smeđa tla, lesivirana, pseudoglej i smeđe koluvijalna tla. U poljima prevladavaju diluvijalno-aluvijalna i skeletna tla, dok su na višim ravnjacima većinom plitke posmeđene i podzolirane crvenice. Klima na području Gacke doline je kontinentalno-planinska. Odlikuje se hladnim i dugim zimama s mnogo snijega i veoma kratkim, sušnim i vrućim ljetima. Prosječna godišnja temperatura je 9,3º C. Oborine na ovim područjima osciliraju što se tiče količine i distribucije. U Gackoj dolini godišnje padne 1.112 mm oborina, najčešće u obliku kiša ili snijega. Najviše oborina ima u jesensko-zimskome razdoblju, najmanje u kasnoproljetnom i ljetnom. Neravnomjeran raspored oborina uzrokuje poplave na krškim poljima, naročito u proljeće. Intenzitet oborina je vrlo velik, a jednodnevni maksimum iznosi i do 136 mm. Relativna vlaga