DOCSLIB.ORG

TURIZAM LSŽ U BROJKAMA Turistička Sezona

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
TURIZAM LSŽ U BROJKAMA Turistička Sezona TURIZAM LSŽ U BROJKAMA turistička sezona - 2015. Otočac, siječanj 2016. TURIZAM LSŽ U BROJKAMA / turistička sezona 2015. Prema podacima sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu u 2015. godine, ostvaren je rast 9,55% u dolascima, te 8,04%, u nodenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako kumulativni podaci za razdoblje siječanj - listopad 2015. govore o 561.925 ostvarenih dolazaka i 2.181.966 ostvarenih nodenja turista u Ličko-senjskoj županiji. U navedenom razdoblju, strani su turisti ostvarili rast od 9,45% u dolascima i 8,01% u nodenjima. Domadi gosti ostvarili su rast u dolascima od 11,24%, te 8,69 % u nodenjima u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Udio stranih nodenja u strukturi dolazaka i nodenja je 95%. Tablica 1. Ostvareni turistički dolasci i nodenja u LSŽ, u razdoblju I – X 2015. 2015 2014 indeks 2015/14 % % dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja noćenja noćenja Strani turisti 539.610 2.083.812 94,82 493.468 1.929.529 94,93 109,35 108,00 Domaći turisti 32.948 113.918 5,18 28.990 103.106 5,07 113,65 110,49 UKUPNO 572.558 2.197.730 100,00 522.458 2.032.635 100,00 109,59 108,12 Izvor: TZ Ličko-senjske županije; obrada: HGK ŽK Otočac. Ostvareni broj dolazaka i nodenja u LSŽ Strani turisti Domadi turisti 113918 103106 2083812 1929529 32948 28990 539610 493468 dolasci 2015 nocenja 2015 dolasci 2014 nocenja 2014 Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 2 TURIZAM LSŽ U BROJKAMA / turistička sezona 2015. BROJ DOLAZAKA U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI (I-XII ) 200.000 180.000 160.000 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. BROJ NOĆENJA U LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI (I-XII) 900.000 800.000 700.000 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 0 ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015 Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 3 TURIZAM LSŽ U BROJKAMA / turistička sezona 2015. Tablica 2: Nodenja i dolasci domadih i stranih turista po zemljama pripadnosti (I-XII 2015). 2015 2014 indeks 2015/14 % % Zemlja dolasci noćenja noćenja dolasci noćenja noćenja dolasci noćenja Albanija 639 830 0,04 747 1.248 0,06 85,54 66,51 Argentina 413 674 0,03 420 585 0,03 98,33 115,21 Australija 8.130 15.490 0,70 8.280 14.697 0,72 98,19 105,40 Austrija 27.818 135.678 6,17 25.642 122.052 6,00 108,49 111,16 B i H 2.644 15.001 0,68 2.120 12.864 0,63 124,72 116,61 Belgija 7.961 19.946 0,91 7.125 18.202 0,90 111,73 109,58 Bjelorusija 826 1.515 0,07 2.232 2.828 0,14 37,01 53,57 Brazil 2.771 4.578 0,21 2.538 3.934 0,19 109,18 116,37 Bugarska 1.000 2.120 0,10 740 1.188 0,06 135,14 178,45 Cipar 85 106 0,00 9 39 0,00 944,44 271,79 Crna Gora 366 579 0,03 320 516 0,03 114,38 112,21 Češka 23.674 126.914 5,77 21.400 124.458 6,12 110,63 101,97 Čile 159 315 0,01 90 201 0,01 176,67 156,72 Danska 1.416 5.406 0,25 1.804 7.800 0,38 78,49 69,31 Estonija 568 1.063 0,05 522 901 0,04 108,81 117,98 Finska 1.090 3.201 0,15 900 1.675 0,08 121,11 191,10 Francuska 24.041 62.575 2,85 22.104 55.335 2,72 108,76 113,08 Grčka 1.224 2.855 0,13 270 744 0,04 453,33 383,74 Hong Kong, Kina 2.637 2.643 0,12 2.573 2.731 0,13 102,49 96,78 Indija 1.071 1.384 0,06 624 870 0,04 171,63 159,08 Indonezija 433 461 0,02 426 448 0,02 101,64 102,90 Irska 2.633 10.928 0,50 2.374 10.135 0,50 110,91 107,82 Island 69 122 0,01 73 129 0,01 94,52 94,57 Italija 64.901 275.929 12,56 62.758 271.950 13,38 103,41 101,46 Izrael 2.565 3.842 0,17 2.388 3.503 0,17 107,41 109,68 Japan 27.076 29.148 1,33 31.307 34.952 1,72 86,49 83,39 Jordan 554 562 0,03 15 26 0,00 3.693,33 2.161,54 Južno.Afr.Rep 636 907 0,04 715 945 0,05 88,95 95,98 Kanada 4.031 6.061 0,28 3.750 5.629 0,28 107,49 107,67 Katar 95 188 0,01 2 2 0,00 4.750,00 9.400,00 Kazahstan 65 380 0,02 72 528 0,03 90,28 71,97 Kina 7.085 8.422 0,38 3.999 4.838 0,24 177,17 174,08 Koreja 28.867 30.058 1,37 25.006 26.445 1,30 115,44 113,66 Kosovo 1.663 1.877 0,09 385 496 0,02 431,95 378,43 Kuvajt 18 70 0,00 12 22 0,00 150,00 318,18 Letonija 715 1.409 0,06 490 1.004 0,05 145,92 140,34 Lihtenštajn 32 49 0,00 17 59 0,00 188,24 83,05 Litva 1.465 4.058 0,18 1.384 3.409 0,17 105,85 119,04 Luksemburg 330 729 0,03 255 751 0,04 129,41 97,07 Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 4 TURIZAM LSŽ U BROJKAMA / turistička sezona 2015. MaĎarska 19.278 74.486 3,39 16.721 67.928 3,34 115,29 109,65 Makao, Kina 140 144 0,01 6 6 0,00 2.333,33 2.400,00 Makedonija 345 964 0,04 282 738 0,04 122,34 130,62 Malta 97 312 0,01 59 107 0,01 164,41 291,59 Maroko 75 213 0,01 45 160 0,01 166,67 133,13 Meksiko 148 221 0,01 157 264 0,01 94,27 83,71 Nizozemska 12.906 41.870 1,91 11.823 40.908 2,01 109,16 102,35 Norveška 689 1.874 0,09 598 1.975 0,10 115,22 94,89 Novi Zeland 1.299 2.409 0,11 1.137 1.908 0,09 114,25 126,26 Njemačka 80.826 491.109 22,35 77.270 467.827 23,02 104,60 104,98 Oman 1.509 2.598 0,12 12 14 0,00 12.575,00 18.557,14 ost.zem.juz i sre.Am. 677 1.205 0,05 501 924 0,05 135,13 130,41 Ostale Afr.Zemlje 297 757 0,03 241 575 0,03 123,24 131,65 Ostale Az.zemlje 2.856 4.625 0,21 2.012 2.905 0,14 141,95 159,21 Ostale e.zemlje 442 1.474 0,07 431 1.374 0,07 102,55 107,28 Ostale Izv.europs z. 836 3.003 0,14 263 970 0,05 317,87 309,59 Ostale zem.oceanije 53 86 0,00 491 705 0,03 10,79 12,20 Ostale zem.sj.Amerike 21 25 0,00 11 19 0,00 190,91 131,58 Poljska 26.624 119.705 5,45 22.601 97.685 4,81 117,80 122,54 Portugal 2.493 3.898 0,18 1.840 2.653 0,13 135,49 146,93 Rumunjska 3.573 8.840 0,40 2.782 6.733 0,33 128,43 131,29 Rusija 2.591 8.215 0,37 3.075 7.520 0,37 84,26 109,24 SAD 15.312 21.588 0,98 13.537 18.916 0,93 113,11 114,13 Slovačka 14.550 74.523 3,39 13.040 69.488 3,42 111,58 107,25 Slovenija 36.595 263.783 12,00 36.913 262.813 12,93 99,14 100,37 Srbija 1.263 6.270 0,29 1.237 5.672 0,28 102,10 110,54 Španjolska 10.336 15.249 0,69 9.282 12.736 0,63 111,36 119,73 Švedska 2.446 8.184 0,37 1.982 6.523 0,32 123,41 125,46 Švicarska 11.012 35.063 1,60 10.406 32.932 1,62 105,82 106,47 Tajland 2.229 2.246 0,10 1.853 1.960 0,10 120,29 114,59 Tajvan, Kina 14.234 15.365 0,70 10.533 11.228 0,55 135,14 136,85 Tunis 212 306 0,01 50 122 0,01 424,00 250,82 Turska 559 2.502 0,11 440 1.818 0,09 127,05 137,62 Ujedinjena K. 19.840 88.233 4,01 14.760 59.522 2,93 134,42 148,24 Ujedinjeni Ar.Emirati 102 196 0,01 58 140 0,01 175,86 140,00 Ukrajina 1.379 4.198 0,19 1.131 3.622 0,18 121,93 115,90 Strani turisti 539.610 2.083.812 94,82 493.468 1.929.529 94,93 109,35 108,00 Domaći turisti 32.948 113.918 5,18 28.990 103.106 5,07 113,65 110,49 UKUPNO 572.558 2.197.730 100,00 522.458 2.032.635 100,00 109,59 108,12 Izvor: TZ Ličko-senjske županije; obrada: HGK ŽK Otočac.
Load more

Recommended publications
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • (Rural) Tourism: a Case Study of Lika-Senj County
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE Soc. ekol. Zagreb, Vol. 28 (2019.), No. 3 Anita Bušljeta Tonković: (Un)sustainable (Rural) Tourism: A Case Study of Lika-Senj County DOI 10.17234/SocEkol.28.3.3 Preliminary communication UDK 338.48:502(497.5) Received: 4 Oct 2019 502.14(497.5) Accepted: 19 Dec 2019 502.131.1(497.562) (UN)SUSTAINABLE (RURAL) TOURISM: A CASE STUDY OF LIKA-SENJ COUNTY Anita Bušljeta Tonković Institute of social sciences Ivo Pilar, Regional centre Gospić Trg Stjepana Radića 14, 53 000 Gospić e-mail: [email protected] Abstract Sustainable tourism is a carefully planned activity with clear, specifi c and long-term goals that does not cause environmental devastation, and respects the social, ecological, cultural and economic value of the space in which it occurs. Th is paper presents the (un)sustainable rural tourism practice in Lika-Senj County in Croatia through a case study of the Linden Tree Retreat & Ranch and Plitvice Lakes. In order to understand the concepts of sustainable rural tourism, overtourism and undertourism, the case study begins with an analysis of statistical data, secondary literature and examples of overtourism in Lika (Plitvice Lakes Nati- onal Park). Qualitative insight (preliminary data) is used to refl ect on the Linden Tree Retreat & Ranch campaign called CIDER (Community, Integrity, Development, Evolution and Responsibility), which can be considered as the point of departure for the enhancement of undertourism development. Keywords: neo-endogenous development, overtourism, sustainable tourism, undertourism 1. INTRODUCTION1 Tourism is one of the most important social phenomena of the 20th and 21st centuries.
    [Show full text]
  • Strategija-Otocac-1-Pdf.Pdf
    GRAD OTOČAC TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA OTOČCA STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA OTOČCA I GACKE ( Nacrt ) Otočac, prosinac 2019. 1. UVOD Strategija razvoja turizma Grada Otočca i Gacke nastaje u uvjetima kada se dinamiziraju uvjeti turističkog razvoja cijele zemlje, pri čemu se u poseban fokus stavlja razvoj turizma na njezinom kontinentalnom dijelu. Grad Otočac, kao sastavni dio Ličko – senjske županije i prostorno najveće administrativne jedinice Republike Hrvatske, u svojem turističkom i geoprometnom položaju pozicioniran je upravo u središnjem dijelu kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Intenzivnije promišljanje razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke proizlazi iz činjenice bolje prometne dostupnosti, porasta kvalitete turističkog proizvoda te većeg interesa stranih tržišta stvorenog bilo organskom bilo induciranom promocijom sa županijske i s nacionalne razine. U promišljanju razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke, osim rasta fizičkog prometa uz očuvanje turističko resursno – atrakcijske osnove, prioritetno pitanje postaje odlučiti o tome kakav je turistički razvoj poželjan te kako uspostaviti organizacijsku strukturu koja će taj razvoj poticati i usmjeravati. Osnovni cilj Strategije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke je definirati strateški i operativni koncept razvoja turizma koji će osigurati proizvodne, institucionalne, organizacijske i ljudske pretpostavke za uspostavljanje trajne privlačnosti ovog područja kao turističke destinacije i poboljšanje njene konkurentske sposobnosti na međunarodnom turističkom
    [Show full text]
  • Gospodarsko-Političko Ozračje U Općini Otočac Prije Domovinskog Rata
    Tomislav Brajković Otočac [email protected] GOSPODARSKO-POLITIČKO OZRAČJE U OPĆINI OTOČAC PRIJE DOMOVINSKOG RATA Događaji u ovom radu odnose se na gospodarsko i političko stanje u općini Otočac, prije i nakon prvih višestranačkih izbora, pobunu dijela građana srpske nacionalnosti, pripreme za obranu i početak velikosrp- ske agresije. Pripreme za obranu i obrana Općine Otočac odnosile su se na područje Otočca i Brinja jer su pobunjeni Srbi postavljanjem ba- rikada na prometnice okupirali vrhovljansko područje kao dio općine Otočac. Budući da je brinjski kraj u to vrijeme bio dio općine Otočac, svi opisani događaji u radu odnose se i na taj prostor. U radu je nave- dena uloga zajedničkog štaba policije, Hrvatske demokratske zajedni- ce (HDZ), općinske vlasti i Kriznog štaba općine jer su oni, uz državnu vlast, imali ključnu ulogu u organiziranju obrane velikosrpskoj agresiji. Ključne riječi: Domovinski rat, općina Otočac, Brinje, Vrhovine, Gacka, Lika, Krbava, pobunjeni Srbi, Krizni štab Uvod Tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji bila je izuzetno teška gospodarska i društvena situa- cija. Padom socijalizma u europskim zemljama došlo je do sličnih političkih gibanja u SFRJ. U to vrijeme sve više jača velikosrpski šovinizam i ekspanzi- onizam. U takvom ozračju jačaju i težnje Hrvatske i Slovenije za političkim pluralizmom, što su polovicom 1990. pokazali prvi višestranački izbori. 198 MemorabiLika Na gospodarstvo općine poguban učinak imali su prije i tijekom 1990. visoka stopa inflacije, nelikvidnost, pad industrijske proizvodnje i niska proizvodnost. Uz takvo gospodarsko i političko stanje počela je srpska pobuna diljem Hrvatske, odmah nakon prvih višestranačkih izbora. U Općini Otočac njihova pobuna manifestirala se kroz štrajkove u podu- zećima, a kasnije kroz donošenje odluka koje su bile usmjerene na pro- mjenu granica SR Hrvatske.
    [Show full text]
  • (Rural) Tourism: a Case Study of Lika-Senj County
    Soc. ekol. Zagreb, Vol. 28 (2019.), No. 3 Anita Bušljeta Tonković: (Un)sustainable (Rural) Tourism: A Case Study of Lika-Senj County DOI 10.17234/SocEkol.28.3.3 Preliminary communication UDK 338.48:502(497.5) Received: 4 Oct 2019 502.14(497.5) Accepted: 19 Dec 2019 502.131.1(497.562) (UN)SUSTAINABLE (RURAL) TOURISM: A CASE STUDY OF LIKA-SENJ COUNTY Anita Bušljeta Tonković Institute of social sciences Ivo Pilar Regional centre Gospić Trg Stjepana Radića 14, 53 000 Gospić e-mail: [email protected] Abstract Sustainable tourism is a carefully planned activity with clear, specifi c and long-term goals that does not cause environmental devastation, and respects the social, ecological, cultural and economic value of the space in which it occurs. Th is paper presents the (un)sustainable rural tourism practice in Lika-Senj County in Croatia through a case study of the Linden Tree Retreat & Ranch and Plitvice Lakes. In order to understand the concepts of sustainable rural tourism, overtourism and undertourism, the case study begins with an analysis of statistical data, secondary literature and examples of overtourism in Lika (Plitvice Lakes Nati- onal Park). Qualitative insight (preliminary data) is used to refl ect on the Linden Tree Retreat & Ranch campaign called CIDER (Community, Integrity, Development, Evolution and Responsibility), which can be considered as the point of departure for the enhancement of undertourism development. Keywords: neo-endogenous development, overtourism, sustainable tourism, undertourism 1. INTRODUCTION1 Tourism is one of the most important social phenomena of the 20th and 21st centuries. Th is activity accounted for 10% of the global and 3.9% of the European Union’s GDP in 2018.2 According to available data, there were 1.3 billion tourist arrivals in the world in 20173 meaning that approximately one sixth of the (privileged!) world’s population travelled for leisure in 2017.
    [Show full text]
  • Die Vorschau Nordkroatien
    Nordkroatien - Die Vorschau 12 Nordkroatien - Hintergründe & Infos 18 Landeskunde & Winde 21 Reisepraktisches 20 p|ora 22 Steckbrief Kroatien 20 Fauna 25 Klima und Reisezeit 21 Geschichte im Überblick 29 Anreise 35 Mit dem eigenen Fahrzeug 35 Mit dem Bus 38 Mit der Eisenbahn 37 Mit dem Flugzeug 39 Unterwegs in Kroatien 40 Mit dem eigenen Fahrzeug 40 Mit dem Flugzeug 45 Mit der Fähre 43 Mit dem Fahrrad 46 Mit dem Bus 44 Mit dem Mietwagen 46 Mit der Eisenbahn 44 Mit dem Taxi 46 Übernachten 47 Essen und Trinken 52 Sport 59 Wissenswertes von A bis Z 65 Ärztliche Versorgung 65 Minenfelder 70 Diplomatische Vertretungen 66 Nachrichten/Medien 70 Elektrizität und Trinkwasser 66 Öffnungszeiten 71 Feiertage 66 Papiere 71 Feste und Veranstaltungen 66 Post 71 Finanzen 67 Rauchen 72 Informationen 68 Souvenirs 72 Internet 69 Telefon/Wichtige Nummern 72 Karten 69 Trinkgeld 73 Kleidung 69 Zoll 73 Literaturtipps 70 http://d-nb.info/1055967354 Nordkroatien - Reiseziele 74 Zentralkroatien 76 Zaareb 77 Sehenswertes 95 Umgebung von Zagreb 112 Kaptol 96 Im Norden von Zagreb 113 Gornji Grad (Oberstadt)/Gradec 99 Naturpark Zumberak- Donji Grad (Unterstadt) 103 Samoborske gorje 118 Außerhalb der Altstadt 107 Samobor 118 Im Süden von Zagreb 121 Naturpark Medvednica 110 Karlovac 123 Karlovac/Umgebung 125 Slunj 126 Ozalj 125 Baraöeve Spilje (Höhle) 127 Turanj 126 Kvarner-Bucht 128 Opatija Riviera 129 Opatija (Abbazia) 131 Naturpark UCka-Gebirge 148 Opatija/Umgebung 141 Medveja 150 Iciöi und Ika 141 MoSöeniCka Draga Lovran (Lovrana) 143 (Porto Moschienizze) 152 LovranAJmgebung 147 Insel Cres 156 Von Porozina nach Befi 159 Richtung MartinSöica 171 Beli 159 Martir\S6ica 172 Von Beli nach Cres 161 Inselstraße Richtung Osor 173 Cres 162 Ustrine 173 Valun 169 Punta KriZa 174 Lubenice 170 Osor 174 Vraner See 171 Insel Losinj 178 Nerezine 180 Veli LoSinj 193 Nach Mali LoSinj 182 Ausflugsinseln um LoSinj 197 Mali LoSinj 184 Insel llovik 198 Insel Sv.
    [Show full text]
  • BICIKLISTIČKE STAZE Ličko-Senjske Regije
    BICIKLISTIČKE STAZE Ličko-senjske regije Turistička zajednica Ličko-senjske županije www.visit-lika.com SADRŽAJ 1. Plitvička jezera str. 6‒9 2. Otočac str. 10‒13 3. Gospić str. 14‒17 4. Lovinac str. 18‒19 5. Udbina str. 20‒21 6. Velebit str. 22‒25 7. Novalja, otok Pag str. 26‒29 Biciklističke utrke str. 30 BICIKLOM KROZ LIKU Praktične obavijesti str. 31 Gacku dolinu, Plitvička jezera, Brinje Velebit, Podgorje i Novalju na Biciklisti na Velebitu otoku Pagu Istražite područje Ličko-senjske regije Brošura i karta Na području Like, preko Velebita do Podgorja pa sve do Novalje na otoku Pagu, trasiran je veliki broj Prirodne ljepote te izvrsnu gastronomsku ponudu ovog biciklističkih staza. Svake godine njihov broj raste kao i područja najlakše je upoznati putujući biciklom. Većina interes za biciklizam na ovom izvanrednom području. biciklističkih ruta prolazi rijetko naseljenim i manje Ovaj smo „atlas” napravili u cilju da vama bude lakše prometnim područjem na kojem je i ponuda hrane i planirati svoje aktivnosti odabirom neke od atraktivnih pića originalna, tradicijska i ekološka. To je još jedan od ruta s pojedinoga područja. Uz svako područje nalaze se razloga za sve rekreativce ljubitelje prirode i dobre hrane obavijesti o iznajmljivanju bicikala i po potrebi vrlo dobro da kušaju nešto novo i zanimljivo. obaviještenim i obučenim biciklističkim vodičima koji vas Na terenu su i staze za zahtjevnije avanturiste, npr . Velebit, mogu provesti kroz područje koje želite i pružiti vam svaku a svima je zajedničko da ćete u bilo kojem trenutku naići informaciju s terena. Takav individulan pristup gostima na ljubaznost domaćina koji će vas uputiti gdje se najbolje najbolji je način za upoznavanje prirode, kulture, tradicije okrijepiti i odmoriti.
    [Show full text]
  • Mogućnost Razvitka Cestovne Mreže Ličko-Senjske Županije
    Mogućnost razvitka cestovne mreže Ličko-senjske županije Perša, Karmela Undergraduate thesis / Završni rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic Nikola Tesla in Gospić / Veleučilište Nikola Tesla u Gospiću Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:107:803296 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-25 Repository / Repozitorij: Polytechnic Nikola Tesla in Gospić - Undergraduate thesis repository VELEUČILIŠTE „NIKOLA TESLA“ U GOSPIĆU Karmela Perša MOGUĆNOST RAZVITKA CESTOVNE MREŽE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE THE POSSIBILITY OF ROAD NETWORK DEVELOPMENT IN LIKA-SENJ COUNTY Završni rad Gospić, 2017. VELEUČILIŠTE „NIKOLA TESLA“ U GOSPIĆU Prometni odjel Stručni studij Cestovnog prometa MOGUĆNOST RAZVITKA CESTOVNE MREŽE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE THE POSSIBILITY OF ROAD NETWORK DEVELOPMENT IN LIKA-SENJ COUNTY Završni rad MENTOR STUDENT dr. sc. Predrag Brlek, dipl.ing., viši predavač Karmela Perša MBS: 2961000452/13 Gospić, travanj 2017. SAŽETAK Zbog povoljnog geoprometnog položaja je potrebno cestovnu mrežu Ličko- senjske županije još bolje povezati s cestovnom mrežom ostatka Hrvatske, te unaprijediti postojeću cestovnu mrežu unutar same županije kako bi dobila još veće značenje unutar Republike Hrvatske, a i izvan nje. Tema rada je Mogućnost razvitka cestovne mreže Ličko-senjske županije, stoga je na temelju analiza prikazano postojeće stanje državnih, županijskih i lokalnih cesta Ličko-senjske županije. Nadalje na temelju prikazanih podataka o postojećem stanju cestovne mreže istaknuti su nedostaci, te je dan prijedlog razvitka cestovne mreže Županije, odnosno mogućnosti razvitka cestovne mreže kroz prijedloge izgradnje novih prometnica i poboljšanje već postojećih cestovnih prometnica. Ključne riječi: cestovna mreža, razvitak, prometnice SUMMARY Due to a favorable geographical position of the Lika – Senj County road network, it is necessary to improve its connection with all the other road networks all over Croatia.
    [Show full text]
  • Obchodné Podmienky Dodania
    RÁMCOVÁ DOHODA č. 0647171/00CRZ uzavretá podľa zákona č. 513/1991 Zb. v znení neskorších predpisov (ďalej len „Obchodný zákonník“) a podľa zákona č. 25/2006 Z. z. o verejnom obstarávaní v znení neskorších predpisov (ďalej len „Zákon o verejnom obstarávaní“) (ďalej len „zmluva“) Článok I. Zmluvné strany 1.1 Objednávateľ: Univerzita Komenského v Bratislave Šafárikovo nám. 6 818 06 Bratislava Zastúpený: prof. RNDr. Karol Mičieta, PhD. - rektor UK Osoba oprávnená k vecnému konaniu v súlade s touto zmluvou: Nadežda Strihovská IČO: 00397 865 IČ DIČ: SK 2020845332 Tel.: 02 / 59244551 E-mail: [email protected] (ďalej len "objednávateľ" alebo „UK“) 1.2 Poskytovateľ: SLOVNAFT, a.s. Vlčie hrdlo 1, 824 12 Bratislava Zastúpený: Ing. Dušan Lisý, vedúci Predaj Severný región JUDr. Martin Boržík, vedúci Telesales Osoba oprávnená rokovať vo veciach zmluvných Ing. Múčková Dagmar, Domáci predaj rafinérskych výrobkov Mobil/e-mail: 0908 722 388, email: [email protected] Osoba oprávnená rokovať vo veciach obchodných Ing. Pyšniak Róbert, predajca, región Západ Mobil/e-mail: +421918347339, email: [email protected] IČO:31 322 832 IČ DIČ: SK 2020372640 Bankové spojenie: 1933504555/0200 Zapísaný v obchodnom registri: Spoločnosť zapísaná v obchodnom registri Okresného súdu Bratislava I, odd. Sa, vložka č.: 426/B Tel.: 0908 722 388 E-mail: [email protected] (ďalej len "poskytovateľ") Článok II. Predmet zmluvy 2.1 Predmetom tejto zmluvy je bezhotovostný nákup pohonných hmôt prostredníctvom palivových platobných kariet (ďalej ako „karta“ v príslušnom gramatickom tvare) pre Univerzitu Komenského v Bratislave, Rektorát a centrálne financované súčasti UK v sieti čerpacích staníc, ktoré umožňujú úhradu nakúpených pohonných hmôt prostredníctvom platobných kariet vydaných poskytovateľom na celom území Slovenskej republiky a v zahraničí (minimálne v Českej republike, v Maďarskej republike).
    [Show full text]
  • 09 Ličko-Senjska Županija.Pdf
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA LIČKO-SENJSKA BRINJE 1 BRINJE - VATROGASNI DOM VATROGASNI DOM BRINJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 2 BRINJE - OŠ BRINJE OŠ BRINJE BRINJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 3 BRINJE - OSNOVNA ŠKOLA KRIŽPOLJE OSNOVNA ŠKOLA KRIŽPOLJE KRIŽPOLJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 4 BRINJE - OŠ LETINAC OŠ LETINAC LETINAC LIČKO-SENJSKA BRINJE 5 BRINJE - DOM PROKIKE DOM PROKIKE PROKIKE LIČKO-SENJSKA BRINJE 6 BRINJE - OŠ KRIŽ KAMENICA OŠ KRIŽ KAMENICA KRIŽ KAMENICA LIČKO-SENJSKA BRINJE 7 BRINJE - ZADRUŽNI DOM VODOTEČ ZADRUŽNI DOM VODOTEČ VODOTEČ LIČKO-SENJSKA BRINJE 8 BRINJE - OSNOVNA ŠKOLA JEZERANE OSNOVNA ŠKOLA JEZERANE JEZERANE LIČKO-SENJSKA BRINJE 9 BRINJE - OŠ LIPICE OŠ LIPICE LIPICE LIČKO-SENJSKA BRINJE 10 BRINJE - OŠ STAJNICA OŠ STAJNICA STAJNICA LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 1 DONJI LAPAC OSNOVNA ŠKOLA DONJI LAPAC DONJI LAPAC, STOJANA MATIĆA 18 LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 2 DONJI LAPAC OSNOVNA ŠKOLA DONJI LAPAC DONJI LAPAC, STOJANA MATIĆA 18 LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 3 NEBLJUSI ZGRADA DRUŠTVENOG DOMA NEBLJUSI NEBLJUSI LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 4 GORNJI LAPAC ZGRADA LOVAČKOG DRUŠTVA "OZEBLIN" GORNJI LAPAC PUČKO OTVORENO UČILIŠTE DR ANTE LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 1 GOSPIĆ ULICA DR. FRANJE TUĐMANA BR. 5, GOSPIĆ STARČEVIĆA LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 2 GOSPIĆ ZGRADA HRVATSKE POŠTE U GOSPIĆU KANIŠKA ULICA BR. 53, GOSPIĆ ULICA 118. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE 3, LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 3 GOSPIĆ ZGRADA DOMA ZDRAVLJA U GOSPIĆU GOSPIĆ LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 4 GOSPIĆ ZGRADA GIMNAZIJE U GOSPIĆU BUDAČKA ULICA BR. 24, GOSPIĆ LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 5 GOSPIĆ
    [Show full text]
  • Dane Pejnovic.Indd
    HRVATSKIDane Pejnović – GEOGRAFSKI Lika: demographic developmentGLASNIK under 66/2, peripheral 23 – 46 conditions (2004.) UDC 911.3:314 (497.5–3 Lika) Original Scientifi c Paper Izvorni znanstveni članak Lika: Demographic Development under Peripheral Conditions Dane Pejnović Lika is the most notable example of a periphery and also the most problematic region in Croatia. This work represents research into the region’s demographic development under the conditions of Croatia’s polarized development up to the beginning of the 1990s and the wartime and postwar events during the last intercensus period. The spatial scheme of analysis adheres to the sub-regions and contemporary local government units. The results show that Lika and all of its sub-regions were beset by demographic devastation already during the 1980s. In the current period, it is characterized by extremely inauspicious demographic features, which seriously brings into question the possibility of revitalizing this region. Key words: Lika, periphery, regional development, demographic development, migration balance, natural population trends, depopulation Lika: demografski razvoj u uvjetima periferije Lika je najizrazitiji primjer periferije i najveće problemsko područje Hrvatske. U radu je istražen demografski razvoj regije u uvjetima polariziranog razvoja Hrvatske do početka 1990-ih godina te ratnih zbivanja i poraća u posljednjem međupopisnom razdoblju. Prostornu shemu analize čine subregije i suvremene jedinice lokalne samouprave. Rezultati pokazuju da su Lika i sve njezine subregije
    [Show full text]
  • 5Th International Progeo Symposium on Conservation of the Geological Heritage 1St-5Th October 2008 Rab Island, Croatia
    5th International ProGEO Symposium on Conservation of the Geological Heritage 1st-5th October 2008 Rab Island, Croatia The Organizing Committee, on behalf of the ProGEO-Croatia and the ProGEO European Association for the Conservation of the Geological Heritage, welcomes all professionals and students whose work/research is dedicated or related to Nature conservation, geotourism, life-learning programs, education, management, sustainable development, planning and decision-making to participate in the 5th International Symposium on Conservation of the Geological Heritage. The Symposium will take place in the city of Rab, on the Rab Island in northeastern Adriatic Sea, Croatia, October 1st-5th, 2008. THE MAIN AIMS OF THE CONFERENCE: * To celebrate the International Year of Planet Earth by Symposium outreach activities * To discuss threats and site loss, and constraints imposed by town and country (spatial) planning * To promote activities of ProGEO working groups on European geosites * To encourage national geoparks projects in the framework of sustainable development * To discuss legal frameworks of national geoparks and their practical management * To enhance geotourism and its potentials for regional developments * To improve quality of communication between geoconservationists and the public The island of Rab hosts a national Geopark and celebrates 120 years of tourism in 2008. The population of ca. 9000 inhabitants are proud of their cultural and natural heritage, and the island serves as a good example of sustainable development. Second
    [Show full text]