DOCSLIB.ORG

Turizam Ličko-Senjske Županije U Brojkama I-Ix 2016

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Turizam Ličko-Senjske Županije U Brojkama I-Ix 2016 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA I-IX 2016. Otočac, listopad 2016. TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016. Prema podacima eVisitor sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu, u Ličko- senjskoj županiji u prvih devet mjeseci 2016. godine ostvaren je rast 12% u dolascima, te 30,8%, u noćenjima. Podaci govore o 600.127 turista i 2.811.047 ostvarenih noćenja turista u Ličko-senjskoj županiji. U navedenom razdoblju, strani su turisti ostvarili rast od 10,5% u dolascima i 16,7% u noćenjima. Domaći gosti ostvarili su rast u dolascima od 37,5%, te 306,2% u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Udio stranih turista u strukturi dolazaka je 94%, a u noćenjima 85%. Tablica 1. Ostvareni turistički dolasci i noćenja u Ličko-senjskoj županiji, u razdoblju I – IX 2016. Vrsta 2016 2015 indeks 2016/15 turista turisti noćenja % noć. turisti noćenja % noć. turisti noćenja Strani turisti 561.303 2.384.884 84,8 507.828 2.043.895 95,1 110,5 116,7 Domaći turisti 38.824 426.163 15,2 28.229 104.917 4,9 137,5 406,2 UKUPNO 600.127 2.811.047 100,0 536.057 2.148.812 100,0 112,0 130,8 Ostvareni broj turističkih dolazaka i noćenja u Ličko-senjskoj županiji Strani turisti Domaći turisti 426.163 104.917 2.384.884 2.043.895 38.824 28.229 561.303 507.828 turisti 2016 nocenja 2016 turisti 2015 nocenja 2015 Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 2 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016. Udio u dolascima Strani turisti Domaći turisti 6% 94% Udio u noćenjima Strani turisti Domaći turisti 15% 85% Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 3 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016. Dolasci turista po godinama u Ličko-senjskoj županiji (I-IX) 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 600.127 536.057 485.620 461.530 437.256 398.439 377.869 361.857 342.712 ukupno LSŽ Noćenja turista po godinama u Ličko-senjskoj županiji (I-IX) 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2.811.047 2.148.812 1.979.477 1.893.895 1.763.563 1.653.497 1.573.799 1.481.049 1.376.512 ukupno LSŽ Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 4 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016. Tablica 2: Noćenja i dolasci domaćih i stranih turista po zemljama pripadnosti (I-IX 2016). Broj Udio Država Noćenja turista noćenja Njemačka 85.454 525.344 18,69% Hrvatska 38.824 426.163 15,16% Slovenija 45.740 417.730 14,86% Italija 66.614 294.933 10,49% Austrija 32.799 160.186 5,70% Češka 25.013 136.225 4,85% Poljska 30.467 133.350 4,74% Ujedinjena Kraljevina 20.249 88.854 3,16% Mađarska 21.418 79.486 2,83% Slovačka 15.296 78.811 2,80% Francuska 25.509 67.418 2,40% Nizozemska 14.708 48.845 1,74% Švicarska 10.854 37.376 1,33% Koreja, Republika 31.499 34.376 1,22% Belgija 8.679 22.927 0,82% Bosna i Hercegovina 3.500 22.676 0,81% SAD 14.080 22.109 0,79% Japan 15.715 18.121 0,64% Španjolska 11.481 17.807 0,63% Australija 7.569 14.750 0,52% Rumunjska 4.985 12.886 0,46% Srbija 1.671 11.536 0,41% Tajvan, Kina 10.170 11.452 0,41% Švedska 3.099 11.024 0,39% Irska 2.480 10.250 0,36% Danska 2.089 9.943 0,35% Kina 7.245 9.089 0,32% Rusija 2.746 8.300 0,30% Kanada 4.732 7.851 0,28% Ukrajina 1.819 5.975 0,21% Ostale azijske zemlje 3.608 5.372 0,19% Litva 2.026 5.368 0,19% Izrael 2.642 4.101 0,15% Portugal 1.859 3.508 0,12% Brazil 2.029 3.445 0,12% Indija 2.064 3.092 0,11% Ostale zemlje Južne i Srednje Amerike 1.072 2.467 0,09% Norveška 698 2.459 0,09% Ostale afričke zemlje 612 2.404 0,09% Makedonija 406 2.388 0,08% Finska 1.017 2.283 0,08% Hong Kong, Kina 2.030 2.246 0,08% Turska 635 2.184 0,08% Bugarska 1.143 2.105 0,07% Novi Zeland 1.147 1.880 0,07% Bjelorusija 895 1.803 0,06% Letonija 879 1.688 0,06% Tajland 1.258 1.412 0,05% Albanija 998 1.361 0,05% Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 5 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016. Kosovo 874 1.293 0,05% Grčka 851 1.292 0,05% Ostale zemlje Sjeverne Amerike 290 1.248 0,04% Estonija 620 1.182 0,04% Luksemburg 351 1.146 0,04% Argentina 589 983 0,03% Južnoafrička Republika 605 944 0,03% Crna Gora 405 783 0,03% Ostale europske zemlje 253 756 0,03% Meksiko 259 461 0,02% Maroko 153 445 0,02% Ujedinjeni Arapski Emirati 136 360 0,01% Indonezija 316 350 0,01% Čile 191 317 0,01% Cipar 50 309 0,01% Tunis 80 284 0,01% Malta 101 272 0,01% Lihtenštajn 71 271 0,01% Kuvajt 108 264 0,01% Kazahstan 58 257 0,01% Ostale zemlje Oceanije 110 179 0,01% Island 52 151 0,01% Jordan 32 60 0,00% Katar 25 47 0,00% Oman 20 28 0,00% Makao, Kina 5 6 0,00% Strani turisti: 561.303 2.384.884 84,84% Domaći turisti: 38.824 426.163 15,16% UKUPNO: 600.127 2.811.047 100,00% Izvor: TZ Ličko-senjske županije; obrada: HGK ŽK Otočac. Turistički promet po državama - RH i prvih 10 stranih tržišta 600.000 500.000 400.000 300.000 200.000 Broj turista 100.000 Noćenja 0 Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 6 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016. Prema kriteriju ostvarenog udjela u noćenjima u prvih devet mjeseci 2016. godine, domaći gosti čine 15,16%, a od stranih tržišta dominiraju gosti iz Njemačke 18,69%, Slovenije 14,86%, Italije 10,49%, Austrije 5,70%, Češke 4,85%, koji su ostvarili preko 50% inozemnih noćenja. Pored prethodno navedenih tradicionalno vodećih tržišta, tu su dalje Poljska s udjelom 4,74%, UK 3,16%, Mađarska 2,83%, Slovačka 2,80% te Francuska 2,40%. Top 10 stranih tržišta - ostvarena noćenja I-IX/2016 1.200.000 1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000 0 Noćenja 2016 Noćenja 2015 Svih top 10 stranih tržišta bilježe rast broja noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine i to: Njemačka 7,96%, Slovenija 58,97%, Italija 7,95%, Austrija 18,77%, Češka 8,05%, Poljska 11,81%, UK 1,47%, Mađarska 7,91%, Slovačka 5,93% te Francuska 9,23%. Tablica 3: Dolasci i noćenja turista po turističkim zajednicama u Ličko-senjskoj županiji od siječnja do rujna 2016. Broj turista Broj turista Broj turista Noćenja Noćenja Noćenja Turistička zajednica domaći strani ukupno domaći strani ukupno TZG Novalja 16.324 202.621 218.945 277.469 1.377.180 1.654.649 TZG Senj 6.072 69.597 75.669 88.008 376.902 464.910 TZO Plitvička jezera 7.248 207.928 215.176 10.337 294.590 304.927 TZO Karlobag 2.979 29.027 32.006 19.573 183.580 203.153 TZM Stara Novalja 1.001 12.700 13.701 15.769 96.083 111.852 TZG Otočac 1.551 22.942 24.493 4.413 30.339 34.752 TZG Gospić 2.662 11.057 13.719 6.833 16.330 23.163 TZ Ličko-senjske županije – ostala mjesta 441 3.310 3.751 1.479 6.828 8.307 TZO Perušić 456 771 1.227 2.178 1.639 3.817 TZO Brinje 90 1.350 1.440 104 1.413 1.517 Ukupno: 38.824 561.303 600.127 426.163 2.384.884 2.811.047 Izvor: TZ Ličko-senjske županije; obrada: HGK ŽK Otočac. Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 7 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016. Turistički promet po turističkim zajednicama Noćenja ukupno Broj turista ukupno 1.517 TZO Brinje 1.440 3.817 TZO Perušić 1.227 8.307 TZ LSŽ - ost. mjesta 3.751 23.163 TZG Gospić 13.719 34.752 TZG Otočac 24.493 111.852 TZM Stara Novalja 13.701 203.153 TZO Karlobag 32.006 304.927 TZO Plitvička jezera 215.176 464.910 TZG Senj 75.669 1.654.649 TZG Novalja 218.945 Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 8 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016. Struktura dolazaka po TZ-ima 1% 0% 2% 0% 2% 4% TZG Novalja 5% TZG Senj 37% TZO Plitvička jezera TZO Karlobag TZM Stara Novalja 36% TZG Otočac 13% TZG Gospić TZ LSŽ TZO Perušić TZO Brinje Struktura noćenja po TZ-ima 0% 0% 1% 1% 0% 4% TZG Novalja 7% TZG Senj 11% TZO Plitvička jezera TZO Karlobag 59% TZM Stara Novalja 17% TZG Otočac TZG Gospić TZ LSŽ TZO Perušić TZO Brinje Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 9 TURIZAM LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE U BROJKAMA / I-IX 2016.
Load more

Recommended publications
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • (Rural) Tourism: a Case Study of Lika-Senj County
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE Soc. ekol. Zagreb, Vol. 28 (2019.), No. 3 Anita Bušljeta Tonković: (Un)sustainable (Rural) Tourism: A Case Study of Lika-Senj County DOI 10.17234/SocEkol.28.3.3 Preliminary communication UDK 338.48:502(497.5) Received: 4 Oct 2019 502.14(497.5) Accepted: 19 Dec 2019 502.131.1(497.562) (UN)SUSTAINABLE (RURAL) TOURISM: A CASE STUDY OF LIKA-SENJ COUNTY Anita Bušljeta Tonković Institute of social sciences Ivo Pilar, Regional centre Gospić Trg Stjepana Radića 14, 53 000 Gospić e-mail: [email protected] Abstract Sustainable tourism is a carefully planned activity with clear, specifi c and long-term goals that does not cause environmental devastation, and respects the social, ecological, cultural and economic value of the space in which it occurs. Th is paper presents the (un)sustainable rural tourism practice in Lika-Senj County in Croatia through a case study of the Linden Tree Retreat & Ranch and Plitvice Lakes. In order to understand the concepts of sustainable rural tourism, overtourism and undertourism, the case study begins with an analysis of statistical data, secondary literature and examples of overtourism in Lika (Plitvice Lakes Nati- onal Park). Qualitative insight (preliminary data) is used to refl ect on the Linden Tree Retreat & Ranch campaign called CIDER (Community, Integrity, Development, Evolution and Responsibility), which can be considered as the point of departure for the enhancement of undertourism development. Keywords: neo-endogenous development, overtourism, sustainable tourism, undertourism 1. INTRODUCTION1 Tourism is one of the most important social phenomena of the 20th and 21st centuries.
    [Show full text]
  • Strategija-Otocac-1-Pdf.Pdf
    GRAD OTOČAC TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA OTOČCA STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA GRADA OTOČCA I GACKE ( Nacrt ) Otočac, prosinac 2019. 1. UVOD Strategija razvoja turizma Grada Otočca i Gacke nastaje u uvjetima kada se dinamiziraju uvjeti turističkog razvoja cijele zemlje, pri čemu se u poseban fokus stavlja razvoj turizma na njezinom kontinentalnom dijelu. Grad Otočac, kao sastavni dio Ličko – senjske županije i prostorno najveće administrativne jedinice Republike Hrvatske, u svojem turističkom i geoprometnom položaju pozicioniran je upravo u središnjem dijelu kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Intenzivnije promišljanje razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke proizlazi iz činjenice bolje prometne dostupnosti, porasta kvalitete turističkog proizvoda te većeg interesa stranih tržišta stvorenog bilo organskom bilo induciranom promocijom sa županijske i s nacionalne razine. U promišljanju razvoja turizma na području Grada Otočca i Gacke, osim rasta fizičkog prometa uz očuvanje turističko resursno – atrakcijske osnove, prioritetno pitanje postaje odlučiti o tome kakav je turistički razvoj poželjan te kako uspostaviti organizacijsku strukturu koja će taj razvoj poticati i usmjeravati. Osnovni cilj Strategije razvoja turizma Grada Otočca i Gacke je definirati strateški i operativni koncept razvoja turizma koji će osigurati proizvodne, institucionalne, organizacijske i ljudske pretpostavke za uspostavljanje trajne privlačnosti ovog područja kao turističke destinacije i poboljšanje njene konkurentske sposobnosti na međunarodnom turističkom
    [Show full text]
  • TURIZAM LSŽ U BROJKAMA Turistička Sezona
    TURIZAM LSŽ U BROJKAMA turistička sezona - 2015. Otočac, siječanj 2016. TURIZAM LSŽ U BROJKAMA / turistička sezona 2015. Prema podacima sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu u 2015. godine, ostvaren je rast 9,55% u dolascima, te 8,04%, u nodenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako kumulativni podaci za razdoblje siječanj - listopad 2015. govore o 561.925 ostvarenih dolazaka i 2.181.966 ostvarenih nodenja turista u Ličko-senjskoj županiji. U navedenom razdoblju, strani su turisti ostvarili rast od 9,45% u dolascima i 8,01% u nodenjima. Domadi gosti ostvarili su rast u dolascima od 11,24%, te 8,69 % u nodenjima u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Udio stranih nodenja u strukturi dolazaka i nodenja je 95%. Tablica 1. Ostvareni turistički dolasci i nodenja u LSŽ, u razdoblju I – X 2015. 2015 2014 indeks 2015/14 % % dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja noćenja noćenja Strani turisti 539.610 2.083.812 94,82 493.468 1.929.529 94,93 109,35 108,00 Domaći turisti 32.948 113.918 5,18 28.990 103.106 5,07 113,65 110,49 UKUPNO 572.558 2.197.730 100,00 522.458 2.032.635 100,00 109,59 108,12 Izvor: TZ Ličko-senjske županije; obrada: HGK ŽK Otočac. Ostvareni broj dolazaka i nodenja u LSŽ Strani turisti Domadi turisti 113918 103106 2083812 1929529 32948 28990 539610 493468 dolasci 2015 nocenja 2015 dolasci 2014 nocenja 2014 Izvor: Turistička zajednica Ličko-senjske županije Obrada: Odsjek za turizam HGK ŽK Otočac 2 TURIZAM LSŽ U BROJKAMA / turistička sezona 2015.
    [Show full text]
  • Gospodarsko-Političko Ozračje U Općini Otočac Prije Domovinskog Rata
    Tomislav Brajković Otočac [email protected] GOSPODARSKO-POLITIČKO OZRAČJE U OPĆINI OTOČAC PRIJE DOMOVINSKOG RATA Događaji u ovom radu odnose se na gospodarsko i političko stanje u općini Otočac, prije i nakon prvih višestranačkih izbora, pobunu dijela građana srpske nacionalnosti, pripreme za obranu i početak velikosrp- ske agresije. Pripreme za obranu i obrana Općine Otočac odnosile su se na područje Otočca i Brinja jer su pobunjeni Srbi postavljanjem ba- rikada na prometnice okupirali vrhovljansko područje kao dio općine Otočac. Budući da je brinjski kraj u to vrijeme bio dio općine Otočac, svi opisani događaji u radu odnose se i na taj prostor. U radu je nave- dena uloga zajedničkog štaba policije, Hrvatske demokratske zajedni- ce (HDZ), općinske vlasti i Kriznog štaba općine jer su oni, uz državnu vlast, imali ključnu ulogu u organiziranju obrane velikosrpskoj agresiji. Ključne riječi: Domovinski rat, općina Otočac, Brinje, Vrhovine, Gacka, Lika, Krbava, pobunjeni Srbi, Krizni štab Uvod Tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji bila je izuzetno teška gospodarska i društvena situa- cija. Padom socijalizma u europskim zemljama došlo je do sličnih političkih gibanja u SFRJ. U to vrijeme sve više jača velikosrpski šovinizam i ekspanzi- onizam. U takvom ozračju jačaju i težnje Hrvatske i Slovenije za političkim pluralizmom, što su polovicom 1990. pokazali prvi višestranački izbori. 198 MemorabiLika Na gospodarstvo općine poguban učinak imali su prije i tijekom 1990. visoka stopa inflacije, nelikvidnost, pad industrijske proizvodnje i niska proizvodnost. Uz takvo gospodarsko i političko stanje počela je srpska pobuna diljem Hrvatske, odmah nakon prvih višestranačkih izbora. U Općini Otočac njihova pobuna manifestirala se kroz štrajkove u podu- zećima, a kasnije kroz donošenje odluka koje su bile usmjerene na pro- mjenu granica SR Hrvatske.
    [Show full text]
  • (Rural) Tourism: a Case Study of Lika-Senj County
    Soc. ekol. Zagreb, Vol. 28 (2019.), No. 3 Anita Bušljeta Tonković: (Un)sustainable (Rural) Tourism: A Case Study of Lika-Senj County DOI 10.17234/SocEkol.28.3.3 Preliminary communication UDK 338.48:502(497.5) Received: 4 Oct 2019 502.14(497.5) Accepted: 19 Dec 2019 502.131.1(497.562) (UN)SUSTAINABLE (RURAL) TOURISM: A CASE STUDY OF LIKA-SENJ COUNTY Anita Bušljeta Tonković Institute of social sciences Ivo Pilar Regional centre Gospić Trg Stjepana Radića 14, 53 000 Gospić e-mail: [email protected] Abstract Sustainable tourism is a carefully planned activity with clear, specifi c and long-term goals that does not cause environmental devastation, and respects the social, ecological, cultural and economic value of the space in which it occurs. Th is paper presents the (un)sustainable rural tourism practice in Lika-Senj County in Croatia through a case study of the Linden Tree Retreat & Ranch and Plitvice Lakes. In order to understand the concepts of sustainable rural tourism, overtourism and undertourism, the case study begins with an analysis of statistical data, secondary literature and examples of overtourism in Lika (Plitvice Lakes Nati- onal Park). Qualitative insight (preliminary data) is used to refl ect on the Linden Tree Retreat & Ranch campaign called CIDER (Community, Integrity, Development, Evolution and Responsibility), which can be considered as the point of departure for the enhancement of undertourism development. Keywords: neo-endogenous development, overtourism, sustainable tourism, undertourism 1. INTRODUCTION1 Tourism is one of the most important social phenomena of the 20th and 21st centuries. Th is activity accounted for 10% of the global and 3.9% of the European Union’s GDP in 2018.2 According to available data, there were 1.3 billion tourist arrivals in the world in 20173 meaning that approximately one sixth of the (privileged!) world’s population travelled for leisure in 2017.
    [Show full text]
  • Die Vorschau Nordkroatien
    Nordkroatien - Die Vorschau 12 Nordkroatien - Hintergründe & Infos 18 Landeskunde & Winde 21 Reisepraktisches 20 p|ora 22 Steckbrief Kroatien 20 Fauna 25 Klima und Reisezeit 21 Geschichte im Überblick 29 Anreise 35 Mit dem eigenen Fahrzeug 35 Mit dem Bus 38 Mit der Eisenbahn 37 Mit dem Flugzeug 39 Unterwegs in Kroatien 40 Mit dem eigenen Fahrzeug 40 Mit dem Flugzeug 45 Mit der Fähre 43 Mit dem Fahrrad 46 Mit dem Bus 44 Mit dem Mietwagen 46 Mit der Eisenbahn 44 Mit dem Taxi 46 Übernachten 47 Essen und Trinken 52 Sport 59 Wissenswertes von A bis Z 65 Ärztliche Versorgung 65 Minenfelder 70 Diplomatische Vertretungen 66 Nachrichten/Medien 70 Elektrizität und Trinkwasser 66 Öffnungszeiten 71 Feiertage 66 Papiere 71 Feste und Veranstaltungen 66 Post 71 Finanzen 67 Rauchen 72 Informationen 68 Souvenirs 72 Internet 69 Telefon/Wichtige Nummern 72 Karten 69 Trinkgeld 73 Kleidung 69 Zoll 73 Literaturtipps 70 http://d-nb.info/1055967354 Nordkroatien - Reiseziele 74 Zentralkroatien 76 Zaareb 77 Sehenswertes 95 Umgebung von Zagreb 112 Kaptol 96 Im Norden von Zagreb 113 Gornji Grad (Oberstadt)/Gradec 99 Naturpark Zumberak- Donji Grad (Unterstadt) 103 Samoborske gorje 118 Außerhalb der Altstadt 107 Samobor 118 Im Süden von Zagreb 121 Naturpark Medvednica 110 Karlovac 123 Karlovac/Umgebung 125 Slunj 126 Ozalj 125 Baraöeve Spilje (Höhle) 127 Turanj 126 Kvarner-Bucht 128 Opatija Riviera 129 Opatija (Abbazia) 131 Naturpark UCka-Gebirge 148 Opatija/Umgebung 141 Medveja 150 Iciöi und Ika 141 MoSöeniCka Draga Lovran (Lovrana) 143 (Porto Moschienizze) 152 LovranAJmgebung 147 Insel Cres 156 Von Porozina nach Befi 159 Richtung MartinSöica 171 Beli 159 Martir\S6ica 172 Von Beli nach Cres 161 Inselstraße Richtung Osor 173 Cres 162 Ustrine 173 Valun 169 Punta KriZa 174 Lubenice 170 Osor 174 Vraner See 171 Insel Losinj 178 Nerezine 180 Veli LoSinj 193 Nach Mali LoSinj 182 Ausflugsinseln um LoSinj 197 Mali LoSinj 184 Insel llovik 198 Insel Sv.
    [Show full text]
  • BICIKLISTIČKE STAZE Ličko-Senjske Regije
    BICIKLISTIČKE STAZE Ličko-senjske regije Turistička zajednica Ličko-senjske županije www.visit-lika.com SADRŽAJ 1. Plitvička jezera str. 6‒9 2. Otočac str. 10‒13 3. Gospić str. 14‒17 4. Lovinac str. 18‒19 5. Udbina str. 20‒21 6. Velebit str. 22‒25 7. Novalja, otok Pag str. 26‒29 Biciklističke utrke str. 30 BICIKLOM KROZ LIKU Praktične obavijesti str. 31 Gacku dolinu, Plitvička jezera, Brinje Velebit, Podgorje i Novalju na Biciklisti na Velebitu otoku Pagu Istražite područje Ličko-senjske regije Brošura i karta Na području Like, preko Velebita do Podgorja pa sve do Novalje na otoku Pagu, trasiran je veliki broj Prirodne ljepote te izvrsnu gastronomsku ponudu ovog biciklističkih staza. Svake godine njihov broj raste kao i područja najlakše je upoznati putujući biciklom. Većina interes za biciklizam na ovom izvanrednom području. biciklističkih ruta prolazi rijetko naseljenim i manje Ovaj smo „atlas” napravili u cilju da vama bude lakše prometnim područjem na kojem je i ponuda hrane i planirati svoje aktivnosti odabirom neke od atraktivnih pića originalna, tradicijska i ekološka. To je još jedan od ruta s pojedinoga područja. Uz svako područje nalaze se razloga za sve rekreativce ljubitelje prirode i dobre hrane obavijesti o iznajmljivanju bicikala i po potrebi vrlo dobro da kušaju nešto novo i zanimljivo. obaviještenim i obučenim biciklističkim vodičima koji vas Na terenu su i staze za zahtjevnije avanturiste, npr . Velebit, mogu provesti kroz područje koje želite i pružiti vam svaku a svima je zajedničko da ćete u bilo kojem trenutku naići informaciju s terena. Takav individulan pristup gostima na ljubaznost domaćina koji će vas uputiti gdje se najbolje najbolji je način za upoznavanje prirode, kulture, tradicije okrijepiti i odmoriti.
    [Show full text]
  • Mogućnost Razvitka Cestovne Mreže Ličko-Senjske Županije
    Mogućnost razvitka cestovne mreže Ličko-senjske županije Perša, Karmela Undergraduate thesis / Završni rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic Nikola Tesla in Gospić / Veleučilište Nikola Tesla u Gospiću Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:107:803296 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-25 Repository / Repozitorij: Polytechnic Nikola Tesla in Gospić - Undergraduate thesis repository VELEUČILIŠTE „NIKOLA TESLA“ U GOSPIĆU Karmela Perša MOGUĆNOST RAZVITKA CESTOVNE MREŽE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE THE POSSIBILITY OF ROAD NETWORK DEVELOPMENT IN LIKA-SENJ COUNTY Završni rad Gospić, 2017. VELEUČILIŠTE „NIKOLA TESLA“ U GOSPIĆU Prometni odjel Stručni studij Cestovnog prometa MOGUĆNOST RAZVITKA CESTOVNE MREŽE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE THE POSSIBILITY OF ROAD NETWORK DEVELOPMENT IN LIKA-SENJ COUNTY Završni rad MENTOR STUDENT dr. sc. Predrag Brlek, dipl.ing., viši predavač Karmela Perša MBS: 2961000452/13 Gospić, travanj 2017. SAŽETAK Zbog povoljnog geoprometnog položaja je potrebno cestovnu mrežu Ličko- senjske županije još bolje povezati s cestovnom mrežom ostatka Hrvatske, te unaprijediti postojeću cestovnu mrežu unutar same županije kako bi dobila još veće značenje unutar Republike Hrvatske, a i izvan nje. Tema rada je Mogućnost razvitka cestovne mreže Ličko-senjske županije, stoga je na temelju analiza prikazano postojeće stanje državnih, županijskih i lokalnih cesta Ličko-senjske županije. Nadalje na temelju prikazanih podataka o postojećem stanju cestovne mreže istaknuti su nedostaci, te je dan prijedlog razvitka cestovne mreže Županije, odnosno mogućnosti razvitka cestovne mreže kroz prijedloge izgradnje novih prometnica i poboljšanje već postojećih cestovnih prometnica. Ključne riječi: cestovna mreža, razvitak, prometnice SUMMARY Due to a favorable geographical position of the Lika – Senj County road network, it is necessary to improve its connection with all the other road networks all over Croatia.
    [Show full text]
  • Obchodné Podmienky Dodania
    RÁMCOVÁ DOHODA č. 0647171/00CRZ uzavretá podľa zákona č. 513/1991 Zb. v znení neskorších predpisov (ďalej len „Obchodný zákonník“) a podľa zákona č. 25/2006 Z. z. o verejnom obstarávaní v znení neskorších predpisov (ďalej len „Zákon o verejnom obstarávaní“) (ďalej len „zmluva“) Článok I. Zmluvné strany 1.1 Objednávateľ: Univerzita Komenského v Bratislave Šafárikovo nám. 6 818 06 Bratislava Zastúpený: prof. RNDr. Karol Mičieta, PhD. - rektor UK Osoba oprávnená k vecnému konaniu v súlade s touto zmluvou: Nadežda Strihovská IČO: 00397 865 IČ DIČ: SK 2020845332 Tel.: 02 / 59244551 E-mail: [email protected] (ďalej len "objednávateľ" alebo „UK“) 1.2 Poskytovateľ: SLOVNAFT, a.s. Vlčie hrdlo 1, 824 12 Bratislava Zastúpený: Ing. Dušan Lisý, vedúci Predaj Severný región JUDr. Martin Boržík, vedúci Telesales Osoba oprávnená rokovať vo veciach zmluvných Ing. Múčková Dagmar, Domáci predaj rafinérskych výrobkov Mobil/e-mail: 0908 722 388, email: [email protected] Osoba oprávnená rokovať vo veciach obchodných Ing. Pyšniak Róbert, predajca, región Západ Mobil/e-mail: +421918347339, email: [email protected] IČO:31 322 832 IČ DIČ: SK 2020372640 Bankové spojenie: 1933504555/0200 Zapísaný v obchodnom registri: Spoločnosť zapísaná v obchodnom registri Okresného súdu Bratislava I, odd. Sa, vložka č.: 426/B Tel.: 0908 722 388 E-mail: [email protected] (ďalej len "poskytovateľ") Článok II. Predmet zmluvy 2.1 Predmetom tejto zmluvy je bezhotovostný nákup pohonných hmôt prostredníctvom palivových platobných kariet (ďalej ako „karta“ v príslušnom gramatickom tvare) pre Univerzitu Komenského v Bratislave, Rektorát a centrálne financované súčasti UK v sieti čerpacích staníc, ktoré umožňujú úhradu nakúpených pohonných hmôt prostredníctvom platobných kariet vydaných poskytovateľom na celom území Slovenskej republiky a v zahraničí (minimálne v Českej republike, v Maďarskej republike).
    [Show full text]
  • 09 Ličko-Senjska Županija.Pdf
    ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA REDNI BROJ BM NAZIV LOKACIJA ADRESA LIČKO-SENJSKA BRINJE 1 BRINJE - VATROGASNI DOM VATROGASNI DOM BRINJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 2 BRINJE - OŠ BRINJE OŠ BRINJE BRINJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 3 BRINJE - OSNOVNA ŠKOLA KRIŽPOLJE OSNOVNA ŠKOLA KRIŽPOLJE KRIŽPOLJE LIČKO-SENJSKA BRINJE 4 BRINJE - OŠ LETINAC OŠ LETINAC LETINAC LIČKO-SENJSKA BRINJE 5 BRINJE - DOM PROKIKE DOM PROKIKE PROKIKE LIČKO-SENJSKA BRINJE 6 BRINJE - OŠ KRIŽ KAMENICA OŠ KRIŽ KAMENICA KRIŽ KAMENICA LIČKO-SENJSKA BRINJE 7 BRINJE - ZADRUŽNI DOM VODOTEČ ZADRUŽNI DOM VODOTEČ VODOTEČ LIČKO-SENJSKA BRINJE 8 BRINJE - OSNOVNA ŠKOLA JEZERANE OSNOVNA ŠKOLA JEZERANE JEZERANE LIČKO-SENJSKA BRINJE 9 BRINJE - OŠ LIPICE OŠ LIPICE LIPICE LIČKO-SENJSKA BRINJE 10 BRINJE - OŠ STAJNICA OŠ STAJNICA STAJNICA LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 1 DONJI LAPAC OSNOVNA ŠKOLA DONJI LAPAC DONJI LAPAC, STOJANA MATIĆA 18 LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 2 DONJI LAPAC OSNOVNA ŠKOLA DONJI LAPAC DONJI LAPAC, STOJANA MATIĆA 18 LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 3 NEBLJUSI ZGRADA DRUŠTVENOG DOMA NEBLJUSI NEBLJUSI LIČKO-SENJSKA DONJI LAPAC 4 GORNJI LAPAC ZGRADA LOVAČKOG DRUŠTVA "OZEBLIN" GORNJI LAPAC PUČKO OTVORENO UČILIŠTE DR ANTE LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 1 GOSPIĆ ULICA DR. FRANJE TUĐMANA BR. 5, GOSPIĆ STARČEVIĆA LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 2 GOSPIĆ ZGRADA HRVATSKE POŠTE U GOSPIĆU KANIŠKA ULICA BR. 53, GOSPIĆ ULICA 118. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE 3, LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 3 GOSPIĆ ZGRADA DOMA ZDRAVLJA U GOSPIĆU GOSPIĆ LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 4 GOSPIĆ ZGRADA GIMNAZIJE U GOSPIĆU BUDAČKA ULICA BR. 24, GOSPIĆ LIČKO-SENJSKA GOSPIĆ 5 GOSPIĆ
    [Show full text]
  • Dane Pejnovic.Indd
    HRVATSKIDane Pejnović – GEOGRAFSKI Lika: demographic developmentGLASNIK under 66/2, peripheral 23 – 46 conditions (2004.) UDC 911.3:314 (497.5–3 Lika) Original Scientifi c Paper Izvorni znanstveni članak Lika: Demographic Development under Peripheral Conditions Dane Pejnović Lika is the most notable example of a periphery and also the most problematic region in Croatia. This work represents research into the region’s demographic development under the conditions of Croatia’s polarized development up to the beginning of the 1990s and the wartime and postwar events during the last intercensus period. The spatial scheme of analysis adheres to the sub-regions and contemporary local government units. The results show that Lika and all of its sub-regions were beset by demographic devastation already during the 1980s. In the current period, it is characterized by extremely inauspicious demographic features, which seriously brings into question the possibility of revitalizing this region. Key words: Lika, periphery, regional development, demographic development, migration balance, natural population trends, depopulation Lika: demografski razvoj u uvjetima periferije Lika je najizrazitiji primjer periferije i najveće problemsko područje Hrvatske. U radu je istražen demografski razvoj regije u uvjetima polariziranog razvoja Hrvatske do početka 1990-ih godina te ratnih zbivanja i poraća u posljednjem međupopisnom razdoblju. Prostornu shemu analize čine subregije i suvremene jedinice lokalne samouprave. Rezultati pokazuju da su Lika i sve njezine subregije
    [Show full text]