UDK 316.334.55 prethodno priopćenje ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija

maja štambuk Na području Županije zagrebačke, utemeljene 1992. ima dvadeset općina i jedan grad. Dakle, većina od institut za društvena dvadeset naselja u neposrednoj okolici Zagreba po­ istraživanja, sljednjom su upravnom reformom stekla status , hrvatska općinskog središta i izišla iz anonimnosti, zajedno sa svojom (isto tako) ruralnom okolicom. Izuzetak su otprije gospodarski jača i napučenija mala gradska središta. Tek sada za ove ruralne zajednice nastupa razdoblje gospodarske i kulturne potvrde, napor da se oblikuje sa potrebitim elementima prepoznatljivo lokalno društvo na periferiji gospodarski i kulturno jakog, nacionalnog gradskog središta. Neke općine (1994) 13 aktualna tema već su profilirane u mnogim aspektima. No većina općina u Zagrebačkoj županiji male su ruralno- agrarne općine. O njihovim obilježjima na temelju

objavljenih popisnih podataka pretežito ćemo govo­ (1/2) 13-25 riti u ovom tekstu. Namjera nam je da time skromno pripomognemo oblikovanju (mikro) identiteta koji primljeno listopada 1994. je u temelju razvitka malih ruralnih društava.

> Zagrebačka županija, dijelom nekadašnji gradski "prsten", dragocjeni sociologija sela 32 je prostor u neposrednoj okolici metropole prema kojemu metropola tek mora istražiti podesan i uspješan pristup i pronaći pravu mjeru uzajamnog "iskorištavanja". Interesi grada i interesi okolne županije ne preklapaju se u potpunosti, pa za kompromisna rješenja mnogih pitanja, naročito s mo­ trišta dugoročna razvitka, valja izraditi stručne podloge. Zagrebačka županija obuhvaća prostor između najistočnije općine Far- kaševac i najzapadnije općine Sošice u Žumberku na samoj slovenskoj granici. Na sjeveru su općine Hruševec Kupljenski, , Sv. Ivan Ze­ lina, Preseka. Najjužniji njezin dio dolazi do općinskog područja Pisaro- vine. Unutar tih granica nalaze se još ove općine: , , Donja Pušća, Dubrava, , Gradec, , Klinča Sela, Krašić, Rakovec, , Sošice, Sveta Nedjelja, . Jedini grad u županiji jest . Županija nije teritorijalno jedinstvena: presijeca je smjerom sjever-jug grad Zagreb i dijeli na zapadno i istočno područje. Ukupno, županiia ima sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 14 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija ■ jedinstvenost prostornonejedinstvenogpodručja ajm a e deei rso šo oj ikrsi pvž i a e njime se da i poveže iskoristi, bolje što prostor određeni se da janjem 2) Županijijemožda trebalodatidrugoimedaseizbjegnunesporazumi ovevrste. rfk i opdrk "ae oćn. o eia pia Zgeakj župa­ Zagrebačkoj u općina većina No općine. "jače" gospodarski i grafski ie tnvia d aane arbče uaie ztaaa e širi je zatvarala i županije Zagrebačke današnje od stanovnika više prepozna­ u oblikuje se da napora i ali potvrde, kulturne i gospodarske km 207 približno 1) Površinesenavode premaprvojobradipodatkainisusasvim precizne. baštine. MarkuševeciResnik,primjerice. ie ri u d s zgeak ooia diitain ueijj. Osnu­ ujedinjuje. administrativno okolica zagrebačka se da put prvi Nije dao čak je koji Zagreba, miljunskog gotovo blizinom označena tekstu. je temelju ovom snažno na u govoriti obilježjima ćemo njihovim pretežito O podataka općine. popisnih demo­ ruralno-agrarne objavljenih to su su male Uglavnom Neke niji aspektima. društava. mnogim ruralnih u malih profilirane razvitka su svekolikog već je općine temelju u kovanje, i središta općinskog Zagreba status okolici stekla neposrednoj u reformom naselja upravnom ruralnih su dvadeset posljednjom tih od na Županije, Većina stanovnika 39,6% ili stanovnika U otprilike 88km 946 Rugvica. 61 i Gra­ živi Selo Rakovec, općinama Dugo Preseka, Dubrava, ovim Zelina, Brckovljani, Ivan Vrbovec, Sv. Farkaševec, općina: dec, 10 dijelu je istočnom U tj. oo tkt aaiia ćm sm oćn Zgeak žpnj i županije Zagrebačke općine samo ćemo analizirat pred­ tekstu tek nam ovom to U i rad, stoji. istraživačko-terenski dugotrajan bi zahtijevalo liza, istraživanja.) su nužna toga provjeru (Za tip. zaseban u izdvaja kontakt ie Kai, ateaso Kič Sl i iaoia Uun j t 9 480 94 to je Ukupno . i stanovnika ioko108km Sela Klinča So­ Brdovec, Jastrebarsko, Pušća, Krašić, Donja šice, Jakovlje, Kupljenski, Hruševec Nedjelja, Sveta lakše administrira,poštujućipritom važne teritorijalneprincipe. Stručna pse" k Zgea mtvrn e ko saa pan pdea nasto­ podjela, upravna svaka i kao je, motiviran Zagreba, oko dvostruko "prsten" gotovo imala 1981. je koja Zagreb općina zajednice gradske tak grad, manji jedan tek ima županiji sastavu ime svom u iako županija Zagrebačka obli­ njegovo odnosno identiteta, (mikro) nacional­ jakog, Problem kulturno središta. i gradskog gospodarski razdoblje nog periferiji nastupa na zajednice društvo lokalno ruralne tljivo te za sad Tek anonimnosti. iz izašla razlike međunjimaitonatemeljudostupnihpodatakadržavne statistike. ana­ tipološka posebice Hrvatske, klasificirati područja dalje ruralnog cijeloga se Istraživanje mogu razini, nižoj na neposredni zagrebačke, taj Županije upravo Unutar ih da sociologiji je u zasebne i najvjerojatnije okolici svoje područja svojoj ruralnih dijelić u zajednicehrvatskih i ruralne determinira već jasno Zagreb ime samo mnoge ne organiziraju pojedinaca zadržati grad, entuzijazmom u ali nastojeći ušla usisao sasvim aktivnosti posve su je što ih sela nekadašnjih grad iskustva Zanimljiva i tome jedno­ susjedstvu. u u nameće jesu izgube metropola poučna ne svaka i se da koju pomoći jednolikosti im i treba iličnosti život sjenoviti svoj žive dine (seoske) općine.Nakrajusunaseljainjihovaklasifikacija. 2 . tea Zgea ek j meii P ia, v sok sre­ seoske ove ipak, Pa mjeriti. je teško Zagreba Utjecaj ). 2 . 2 . 1 Zpdo pduj piaa rd aoo i općine: i Samobor grad pripada području Zapadnom ) 2 . (da ne kažemo znanstvena) podloga promjenama teritorijalnog i ingeren- cijskog ustrojstva i broj razina - elemenata, sastavnica - državnog sustava i samoupravne vlasti često je netransparentna što izaziva nerazumijevanje i nesporazume a otežava analizu. Gradska zajednica općina Zagreb obuhvaćala je do 1992. općine Donju Stubicu, Dugo Selo, Jastrebarsko, Klanjec, Krapinu, Pregradu, Vrbovec, Zabok, Zelinu i Zlatar Bistricu. Grad Zagreb uključivao je općine Samo­ bor, Sesvete, Veliku Goricu, Zaprešić i uže područje Zagreba. Dakle, današnji grad Zagreb, o odnosu na stanje prije promjene, manji je za grad Samobor, koji je sada u Županiji zagrebačkoj. Iz nekadašnje zajednice općina izuzete su sljedeće općine: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Zabok i Zlatar Bistrica, sve su danas u Županiji krapinsko-zagorskoj. Očigledno je da se Zagreb teritorijalno (i utjecajno) širio prema sjeveru, dakle u prostor koji nije imao jačeg gradskog središta, a nisu postojali povijesno- geografski uvjeti (ili politička volja ?) da se neki od postojećih manjih gradova u sjevernoj zagrebačkoj okolici razvije. Na istočnoj strani južne zagrebačke okolice razvijao se , a na zapadnoj koji su svo­ jom gravitacijom poništavali zagrebački utjecaj.3) Postojeći teritorijalni ustroj državne uprave na cijelom području Hrvatske nije konačan. Utoliko treba očekivati da će i u Zagrebačkoj županiji doći do nekih promjena u obuhvatu općina i naselja. Zato analizu treba shvatiti kao analizu privremenog stanja. Očekivati je, međutim, da se Zagrebačkoj županiji hitnije neće mijenjati prostorni okviri. stanovništvo kao društveni resurs Stanovništvo je posebno vrijedan resurs bez obzira s kojega ga aspekta promatrali - gospodarskog (proizvodnja ili potrošnja), kulturnog, razvoj­ nog. Sociologijskom analizom demografskih pokazatelja otkrivaju se neke na prvi pogled skrivene mogućnosti (i nemogućnosti) pučanstva što može (dijelom) pomoći u razrješenju temeljnih gospodarsko-razvojnih dilema. Dostupni podaci omogućavaju uvid u nekoliko važnijih sastavnica "kvali­ tete" stanovništva. To su ponajprije: broj i tendencija kretanja stanov­ ništva, sastav stanovništva po aktivnosti, neka obrazovna obilježja i temelj­ ni odnosi između poljoprivrednoga i nepoljoprivrednog stanovništva. Ana­ liza obuhvaća i nekoliko podataka o domaćinstvu i poljoprivrednom go­ spodarstvu. U ovom članku ne analiziramo jedan, s razvojnog gledišta važan element - veličinu naselja (Štambuk, 1990 : 9-10). Broj stanovnika u naselju, po­ sebice u takvu naselju do kojega dopire tek oslabljeni utjecaj udaljenog grada, neizostavan je element u razvojnoj analizi. Ako je mjesto malo i ■ 3) Bivše Zajednice općina Siska, Karlovca i Zagreba ("prstena") u razdoblju 1948.-1981. imali

su samo donekle sličan demografski razvitak. Zajednica općina Sisak sve je do 1971. sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 15 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija bilježila rast broja stanovnika: 1948. 178 500, 1953. 188 400, 1961. 196 500, 1971. 201 400, a 1981. slijedi mali pad, na 199 800 stanovnika (indeks 1981./1948. = 111,9). Zajednica općina Karlovca već 1971. počinje gubiti stanovništvo: 1948. 179 200, 1953. 186 600, 1961. 187 700, 1971. 180 500, 1981. 172 100 (indeks 1981./1948. = 96,0). Zajednica općina Zagreba ("prsten") intenzivnije je i dugotrajnije gubila stanovništvo; već je 1961. zabilježila početak procesa depopulacije: 1948. 351 800, 1953. 353 400, 1961. 341 200, 1971. 327 800, 1981. 318 900 (indeks 1948./1981. = 90,6). Izvor: Alica Wertheimer-Baletić i Jakov Gelo, 1990 : 1-18. sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 16 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija oa e ii ooja a u uaaj s srn) dž edgn socijalnu endogenu održi strane) sa ulaganja stanovništva (uz masa" da "kritična dovoljna U određena biti mogući. je će uvijek koja nužna su pomaci pak, svekoliki mjestima, središta udaljenim gradskog većega blizini u dinamiku neophodnuzanapredak(Kayser,1984). eu2 aej oatobo saonk idk =o 0 o 238). =od101do stanovnika(indeks je u22naseljaporastaobroj kretanje stanovništvauzagrebačkojžupaniji oaaa o rtnu rj saonk u arbčo žpnj aaia je analiza županiji Zagrebačkoj u preračunavanja stanovnika i zahtjevnog broja ograničena nadvijepopisnegodine:1971.i1981. Hrvatske te kretanju naselja teritorija o pripadajućih podjelu podataka, identifikaciji u u intervencija teškoća administrativnih novih Zbog on, rj tnvia oato e a 6 07 a 6 82 To e gubio, je Tko 842. 165 županije na 057 Zagrebačke od­ 160 unutar 104), sa je = sada porastao (indeks stanovnika stanovnika su broj broja nosno, koja porast primjetan naselja jedva su sva zabilježila razdoblju tom U iiao adbj avtl 4nsla(nes= od42do98),aukupno liziranom razdoblju zahvatila34naselja(indeks= rd Samobor Grad a tkopovećavaopučanstvo? orču idk = 8) U vj panj eiii eouaia j u ana­ u je depopulacija, gradskom jedinici užem upravnoj ovoj u U stanovništva 182). rastu = svega (indeks prije području zahvaljujući 129) = deks ssenj općini susjednoj U općini U sea nsla mni bo saonk (nes 9 i 2, otlh 11 ostalih a 42), i 99 (indeksi stanovnika broj smanjio naselja 2 svega u ■ idk = 1) a oal j i 7 d rnet aej u pii idk = (indeks općini u naselja trinaest od 7 u i je poraslo a 119), = (indeks e oaa (nes 1011, nes oat saonšv 1971./1991. stanovništva porasta indeks 100-181), = iznosi 122. (indeks povaćao se ) Nekiautoripredlažudonjugranicuod800stanovnika,primjerice B.Kayser(1984)koji 4) u je zabilježen stanovnika Pad 94). = (indeks stanovnika broj je smanjen 7povećalo(indeks = 104-131). općini U 78-99), a u Brdovca, od Sjeverno nes= 0.Utjoćn aej egbl saonšv (nes = (indeks stanovništvo 108.Utojopćini 9 naseljajegubilo indeks = son o Huec nlz s općina se nalazi Hruševca od Istočno 74-99). = (indeks naselja 6 u dakle se smanjio stanovnika Broj 104-156). a oien-egasi eisvnm orču ubra aae se nalaze Žumberka području jedinstvenom povijesno-geografski 94 (indeksi gubila su Na 2 naselja, 3 svega sa općini U 101). = (indeks stom pie ršć Sšc. zaio eouaisi rj Žmea j u ovom u je Žumberak kraj, depopulacijski Izrazito Sošice. i Krašić općine i 98),a1(jedan)povećavaostanovništvo(indeks=104). adbj džvo eorfk so, oeie orče općine područje posebice slom, demografski doživio razdoblju 14 (indeksi=74-98),aporastu5naselja100-117). se pučanstvoudvadesetgodinaprepolovilo(indeks=51). Od6870sta- tnvia šo e u veia ae ele rml z rzia bz oiaa a strane. sa poticaja bez razvitak za premalo zemlje male uvjetima u seljske "prilike"tražedaseprilagodekriteriji zaulaganjeurazvitak. i je što stanovnika, Zgeakj uaii 5 nsla m d 10 tnvia u raso 3%, 28% 30%), Hrvatskoj (u stanovnika na- 100 Takve do naselja. ima dvadesetak naselja 100 svega do 35% Samoborom) ima županiji sa naselja Zagrebačkoj trećina (zajedno U Naprotiv, ima mnogo. stanovnika nema 800 naselja Iznad takvih županiji Zagrebačkoj U analizira situacijuuFrancuskoj.Tajbrojpretjeran jezahrvatskeprilike. zeu 0 i 0 ( Hvtkj 1) id, don, ea ii % aej s rjm sta­ brojem s naselja 5% niti nema odnosno, itd., 21%), Hrvatskoj (u 200 i novnika većimod800. 101 između Brdovec ršvc Kupljenski Hruševec uun 3 67 tnvia blei j zaa prs (in­ porast znatan je bilježio stanovnika) 687 32 (ukupno vt Nedjelja Sveta 8 0) oa rnč s Gao Zgeo, kjj se kojoj u Zagrebom, Gradom sa graniči koja 109) (8 Pušćoj 4 0) ujrnj j prs stanovništva, porast je umjereniji 308), (4 3 9) kj s nsala a Brdovec, na nastavlja se koja 997), (3 1 15 saonšv j uun poraslo ukupno je stanovništvo 115) (12 Jakovlje 4 ) 3 8) nzanm pora­ neznatnim s 680) (3 Sošice, gdje novnika 1971. u devedesetak naselja sošičke općine ostaoje svega 3 471 stanovnik - to je sada najmanja općina zapadnog dijela Županije s naj­ većim brojem naselja u cijeloj Županiji. Samo je jedno naselje zabilježilo porast broja žitelja (indeks = 124, broj stanovnika u naselju povećao se sa 110 na 136). U naseljima s padom broja stanovnika zabilježen je čak indeks 4 (do 82). Indeks 1971./1991. u općini Krašić iznosi 79. U 22 naselja smanjilo se stanovništvo (indeks = 36-90), a u 3 se povećalo (indeks = 103-108). U Jastrebarskom, općini kojoj pripadaju naselja na Plešivici, nije bilo promjena u broju stanovnika. Mnoga su se naselja smanjila (42 naselja s indeksima od 21 do 97), a u 12 je porastao broj žitelja (indeks = 101-143). Općina Klinča Sela blizu granice sa zagrebačkim područjem zabilježila je lagani pad broja stanovnika (indeks = 96). U trinaest naselja je opao broj stanovnika (indeks = 31-98), a u tri se povećao (indeks = 106-138). U Pisarovini, preostaloj općini zapadnoga dijela Zagrebačke županije in­ deks kretanja stanovništva 1971./1991. je 77. Deset je naselja s padom stanovništva (s indeksima između 27 i 98), a dva s porastom (indeksi 105 i 111). Dok u zapadnom dijelu Zagrebačke županije dominira Samobor u gospo­ darskom, kulturnom, turističkom smislu, u istočnom dijelu nekoliko je (manjih od Samobora) istaknutijih lokalnih središta: Dugo Selo, Vrbovec i . U općini Dugo Selo u 3 naselja smanjio se broj stanovnika (indeks = 85-97), a u 6 se povećao (indeks = 135-266). Cijela općina je istaknuto povećala stanovništvo u proteklom razdoblju (indeks 1971/1991. = 164). Nešto niži ukupni rast stanovništva (indeks = 119) imala je općina Brcko- vljani u neposrednoj blizini općine Dugo Selo. Među naseljima koja pri­ padaju općini Brckovljani 11 ih je gubilo (indeks = 65-99), a 12 povećava­ lo (indeks = 100-415) stanovništvo. "Savska" općina Rugvica, južno od Dugog Sela, tek je neznatno povećala broj žitelja (indeks = 102). U općini je 8 naselja gubilo stanovništvo (in­ deks = 65-92), a u 6 naselja se povećao njihov broj (indeks = 110-150). Vrbovec je jedna od većih općina u Županiji. Ima 13 303 stanovnika u četrdesetak naselja (indeks 1971./1991. = 110). Ukupno je u 32 naselja pao broj stanovnika (indeksi = 11-99), a u 8 se povećao (indeksi = 105- 169). Od Vrbovca na istok tri su županijske općine: Gradec, Dubrava i Far- kaševac. Gradec je u promatranom razdoblju gubio stanovništvo (indeks = 81) i sva su njegova naselja, a ima ih dvadesetak zabilježila demografski pad (indeksi = 66-97).

Općina Dubrava sličnog je populacijskog stanja (indeks 1971./1991. = 87). sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 17 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija Svega 4 naselja zabilježila su porast žitelja (uključivo 2 naselja s nepro­ mijenjenim brojem) (indeksi = 100-139). Indeksi pada stanovništva u ana­ liziranom razdoblju kreću se između 55 i 96. Općina Farkaševac među najmanjim je općinama u Zagrebačkoj županiji (2 181 stanovnik). U promatranom razdoblju smanjio se broj stanovnika ukupno (indeks = 73) i u svih 11 naselia koii ioi Drinadaiu. sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 18 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija ee Sl s pčnto l s sl i aej, oiu e rm csaa koje cestama prema se pomiču naselja, i sele se ali pučanstvo se Seli jene. (in­ stanovnika broj smanjila trećine od više za razdoblju proteklom u je oe ga. v b d bd u rd ii a bie rd. ssvne okolice Isisavanje gradu. bliže bar ili gradu u budu da bi Svi grad. u vode lu 91-91: ea u avm psjl, nkm j ppsn o jedan po popisan je nekima u opustjela, sasvim su neka 1971.-1991.: blju za povlači područja nekog unutar stanovništva raspored Neravnomjerni orbu arbčo vlkm rltvo oao tžšu Ujso da Umjesto tržištu. bogatom relativno i velikom zagrebačkom potrebnu pokazatelja dva ta temelju do Na naselja stanovnika. samo 230 oko (računajući jest sela stanovnika) "zagrebačkih" 2000 razdo­ veličina u Prosječna stanovnika žitelj. broj se smanjio županije Zagrebačke naselja 78% U imigracij­ geostra­ u u ostane i što koje prostori Pučanstvo zemlje. nacionalni skim krajevima,uglavnomjestaro,bolesno,neobrazovano,nezadovoljno. snagu nedostupniji slabi pogledu se teškom šum­ prazne i Zapuštaju pašnjačke površine, poljoprivredne, 1993.). područja, ske (Štambuk, lijepa bogata, razvitka vrijedna, često prostornog se neujednačenost i sobom nije osobitostsamoZagreba. prom­ znatne rav­ doživio nesumnjivo području nekadašnji tom je na da došlo stanovništva Zagreba i raspored okolici stanovništva neposrednoj nomjerniji u pomaka je prostornog da je do jasno podataka iznesenih Iz Očigled­ 96). = (indeks stanovnika broja pad 57-94). (neznatan) = zabilježila (indeksi je smanjila koja se su broj ostala je sva povećalo naselje a jedno 154), Samo = 84). (indeks = stanovnika 1871./1991. (indeks sela 14 u kovec, es 6) U vm aejm zblee j pd rj saonk (indeksi stanovnika broja pad je zabilježen naseljima svim U 66). = deks ršvc ulesi 2% i d Njaj ui plorveng pučanstva poljoprivrednog udio Najmanji Krašić td. imaju općineBrdovec (1%),Sv.Nedjelja(2%), gradSamobor(4%), i (43%), (23%) Sošice Kupljenski Far- Hruševec (49%), općine Pisarovina slijede Rakovec (58%), %), općini Preseka u (64 dijelu: (62%), stanovništva zapadnom poljoprivrednog kaševac u udio nego je istočnom najveći u više 9,1%), skoj z ojpird rzia due jltot kj b zdžl stanovništvo zadržale bi koje djelatnosti druge u okolnimselimaZagrebjeokolno stanovništvopreseliougrad. i razvija poljoprivredu proizvodnju poljoprivrednu uz za uvjeta bilo Objektiv­ okolici poljoprivredu. zagrebačkoj i široj uz populacije u upravo je seljačke vezujemo no žilavosti pravom unatoč s godi­selo, nerazvijenost i pedesetak zato poljoprivredu proteklih su u pogodile poljoprivrede na privatne poda­ položaj ovih iza Deprivilegiran se da povjerovati, i je teško taka skrivamnoštvoprosperitetnihnaselja. a zaključivati, smjelo se bi ne stanovništvo izmeđupoljoprivredeinepoljoprivrede 101- = (indeksi gubilo dobivalo razdoblju neznatno proteklom 13 u a je 2-99), 56 = općini poticajima. a (indeksi razvojnim u Zagreba, stanovništvo samostalnim naselja podcentar na ili sedamdesetak raste spavaonica Od bujnije kao da poslužila daleko bi nedovoljno da predaleko je no jest Zelini Ivanu Svetom prema putu na Vrbovca, od Sjeveroistočno 3%, urv (5) Sei vn eia 3%, rdc (31%), Gradec (31%), Zelina Ivan Sveti (35%), Dubrava (39%), Općina jest Vrbovca od Sjeverno U 1 051). = 54-82). arbčo j žpnj 16,9% županiji je Zagrebačkoj jdše amne pie Zgeakj uaii 1 3 stanovnika 436 1 županiji, Zagrebačkoj u općine najmanje sjedište vt Ia Zelina Ivan Sveti Preseka, a 7 5 saonk jdn j o vćh općina većih od je jedina stanovnika 152 17 sa ojpirdo stanovništva poljoprivrednog aa pia a 85 tnvia koja stanovnika, 855 1 sa općina mala u Hrvat­ (u Ra-

Dugo Selo (4%), Pušća (7%), Jakovlje (8%) itd. Uglavnom su to općine koje graniče s gradskim područjem Zagreba i koje su donedavno bile u sastavu grada. Osobe s vlastitim prihodima pripadaju nepoljoprivrednom stanovništvu (jer se radi pretežito o mirovinama zasluženim u izvanpoljoprivrednoj dje­ latnosti, neznatno je onih s rentom, trajnom socijalnom pomoći i sličnim stalnim izvorima prihoda) i u njegovu ukupnom broju čine 15% (ili u ukupnom stanovništvu 13%). Najveći udio onih s osobnim prihodom u nepoljoprivrednom stanovništvu jest u općini Sošice - 29%, zatim u općini Dubrava (19%), pa u Jakovlju i Brdovcu (18%), gradu Samoboru (17%) itd. Najmanji je udio stanovnika s osobnim prihodom među nepoljopri- vrednim stanovništvom u općinama Preseka i Rugvica (11%). Slika se mijenja kad gledamo udio žitelja s osobnim prihodom u ukupnom stanovništvu, jer nam tada može poslužiti u procjeni ukupnog novčanog priliva na promatrano područje. Prema tom pokazatelju najveći udio ljudi koji imaju osobni prihod nalazi se u Brdovcu (17%), Sošicama (17%), Jakovlju (16%), Samoboru (16%), Svetoj Nedjelji (15%) itd. Najmanje stanovnika s osobnim prihodom živi u Preseki (5%), Rakovcu (5%), Far- kaševcu (6%), Pisarovini (8%) itd., dakle u izrazito poljoprivredničkim općinama. Žena je tek nešto više (51%) od muškaraca među osobama s osobnim prihodom. Najveći udio žena među osobama s osobnim prihodom živi u Farkaševcu, Sv. Ivanu Zelini, Dubravi (56%), a najmanje u Klinča Selima (40%), Pisarovini (43%) itd. aktivnost poljoprivrednog stanovništva: aktivni i uzdržavani aktivno stanovništvo U ukupnom broju poljoprivrednog stanovništva, aktivni čine velikih 68% (aktivni nepoljoprivrednici u ukupnom broju nepoljoprivrednog stanov­ ništva čine 45%). Udio žena u aktivnom poljoprivrednom stanovništvu iznosi 47% (udio žena u aktivnom nepoljoprivrednom stanovništvu jest 41%). U muškom dijelu poljoprivrednog stanovništva aktivno ih je 82%, a u ukupnom ženskom poljoprivrednom stanovništvu 58%. Stope aktiv­ nosti poljoprivrednog stanovništva u općinama Zagrebačke županije kreću se od 82 u općini Sošice do 57 u općini Preseka. Visoko su zastupljene žene u aktivnom poljoprivrednom stanovništvu. Iz­ nad županijskog prosjeka ima ih u općini Jakovlje (76%), Jastrebarskom (50%), općini Brckovljanima (53%), gradu Samoboru (53%), Pisarovini (51%), Rakovcu (50%), Brdovcu (49%), Dubravi (48%), Sv. Ivanu Zelini

(48%) itd. Najmanje ih je u Preseki (33%) i Sv. Nedjelji (34%). sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 19 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija Udio aktivnih poljoprivrednika u ukupnoj aktivnoj populaciji za cijelo područje Županije iznosi 24% (u Hrvatskoj 13%). Raspon je vrlo velik: najmanje poljoprivrednika u aktivnom stanovništvu jest u Sv. Nedjelji (3%), Brdovcu (3%), Dugom Selu (5%), Samoboru (6%), a najviše u Rakovcu i Farkaševcu (75%), Preseki (66%), Sošicama (64%), Pisarovini 662%^ itd. sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 20 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija rde ouaie zraai j zan mne 3% a nepoljopri- u a 32%, - manje znatno je vrednom stanovništvu40%. uzdržavanih populacije vredne uzdržavano stanovništvo ooo iavj oui anh jsa rmeei žnkm fizičkim ljoprivredne poslove. ženskim primjerenih mjesta radnih nisu ili žena slaboj ponudi u udjelu svega visokom nikakvoj prije tom već zaposlenosti, Razlozi gotovo ženskoj 75%. prema stavovima - u žena samo udio veći uzdržava­ uzdržava je u su više žene i stanovništvu muška ukupnom U nego pojava. ženska urbana nego više ruralna je tradicionalno populacija poljopri­ Uzdržavana Unutar stanovništva. uzdržavanog 39% ukupno je Županiji U d kpo boa "zraai" dmćc, 4 pveeo bvj po­ obavlja povremeno stanovništvu: 84% dodatni domaćica, poljoprivrednom ("uzdržavanih") jedan u broja Međutim, ukupnog žena od obrazovanosti. uzdržavanost relativizira nižoj pokazatelj prosječno i svijet mogućnostima poljoprivredni Starinskiji 64%. s zastupljene stanovništvu nom ie 5, rsou d 9 u uvc, 0 u lna eia 2% u 22% Selima, Klinča u 20% Rugvici, u 19% od rasponu u 25%, čine nepismenost 64 - 91; Hvtkj ,% O tg, 3 rd, otl, uzdržavani ostali, a rade, 63% toga, Od stanovnika 6,0%. 719 Hrvatskoj 10 u nalazi 1991.; - se 6,4% inozemstvu - u županije Zagrebačke područja S Sošicama Nedjelji, U nepoljoprivrednojuzdržavanojpopulaciji ženečine62%. Sv. u 32% Brdovcu, u 50% do itd. Pisarovini studenti i i Preseki učenici stanovništvu poljoprivrednom u uzdržavanih strukturi U oeai oćn tkđr u zaio gan oćn: aoe (0,8%), Rakovec općine: agrarne izrazito su također općina poredanih - (26% inozemstvu u žive koji obitelji članova udio 1981. u povećao 74% sa razmjerno zaposlenih, udio a se Smanjio 1991. i 1981. između izmijenio stanovništvo uinozemstvu i DugomSeluitd. shčo rzou d s si ptttna šieia eimn, a uvelike pa nepismeni, štićenika se petstotinjak svih da su da spomenuti i početku razvoju psihičkom na Valja općina. pojedinih nepismenosti pama pokazatelju u ovom stanovništva po 19,0% kraju Preseka (1,3%),Farkaševac(2,1%),Gradec(3,1%)itd. sa drugom Sošice Na predvodnici. i su 15,8% tužni sa inozemstvu Krašić općine Žumberačke se znatno pučanstva dijela tog Sastav inozemstvu. u njima s žive (37%), eui rkvin (41) Peea 58) Fraea (.%. Jakovlie (5.1%). Farkaševac (5.8%). Preseka (14.1%). Brckovliani menuti (muškarci 2,1% Brckovljani 2,4% općine ima na Županiji bez i u a utječe Ovako 1,3%), a Županije. (muškarci razini općine, na u nepismenih pučanstva nepismenosti ometenu "običnog" o djecu pismenosti podatak za o Dom podatak nalazi remeti Stančiću, selu u Brckovljani, općini u tp npseot: anž s u piaa roe (,% i oj Pušća Donja i (0,6%) Brdovec niske općinama vrlo u su su dostigle županiji najniže Zagrebačkoj nepismenosti: u stope Samobor grad i općine Neke Stopa nepismenostiračunase napopulacijustarijuod10godina. sto­ u razlike velike relativno pokazuje Zagreba okolica Ruralno-agrarna ršvu uleso (,% id Njei do eimnh mj spo­ imaju nepismenih udio Najveći itd. (1,6%) Kupljenskom Hruševcu (ne)pismenost i(ne)obrazovanost 1981.). 08) ztm Vbvu Jsrbrkm 14) Seo Ndej (1,5%), Nedjelji Svetoj (1,4%), Jastrebarskom i Vrbovcu u zatim (0,8%), 1,0%). UdionepismenihuHrvatskoj iznosi3,0%(muškarci1,2%).

(4,4%), Pisarovina (3,8%) itd. To su ujedno općine s najvećim udjelom poljoprivrednog stanovništva. Nepismenost je koncentrirana u starijim dobnim skupinama. U cijeloj Za­ grebačkoj županiji 77,2% nepismenih starije je od 50 godina, dakle, većina nepismenih rođena je do 1941. (podaci su prikupljeni popisom 1991.). U nekoliko općina nepismenih do 50 godina starosti zanemarljivo je malo. Među ženana daleko je više nepismenih. U Zagrebačkoj županiji od ukup­ nog broja nepismenih čak je 73% žena. U nekim općinama nepismenost među muškarcima gotovo je iskorijenjena. Prikazana situacija temelji se na "formalnoj" definiciji i utoliko ne prika­ zuje posve vjerno pravo stanje nepismenosti ili pismenosti. Ako dakle ovim formalno neobrazovanim stanovnicima pribrojimo one koji su završili do tri razreda osnovne škole, a za njih je uistino teško reći da su pismeni, onda se značajno povećava udio (stvarno) nepismenih u popu­ laciji Zagrebačke županije (6,6%), posebice u općinama sa ionako viso­ kom stopom nepismenosti. Pooštravanjem kriterija pismenosti transparen- tnija je obrazovna situacija u Zagrebačkoj županiji i istaknutija nužnost da se iz kulturnih i gospodarskih razloga učini nešto na opismenjavanju populacije.

obrazovanost U Županiji, u populaciji starijoj od 15 godina 30,3% ima završenih 4-7 razreda osnovne škole. Ovaj podatak, naravno, ovisi o udjelu drugih obra­ zovnih skupina. Ipak ćemo spomenuti nekoliko općina s naglašenijim ud­ jelom upravo te skupine. Najviše ih je u Rakovcu (47,5%), Sošicama (47,1%), Krašiću (45,3%), Preseki (43,9%), Pisarovini (43,1%) itd., a naj­ manje u Dubravi (15,3%), Svetoj Nedjelji (18,4%), Samoboru (19,1%), Dugom Selu (19,8%) itd. Ukupno nepismenima i stanovnicima s nezavršenom osnovnom školom u nekim općinama Zagrebačke županije "pripada" i više od pol općinskog pučanstva, primjerice, u Preseki (60,3%), Sošicama (58,7%), Rakovcu (55,0%) itd. štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija Pošto smo dobar dio stanovništva ostavili među nepismenima i onima s 21 nezavršenom osnovnom školom, kako gdje, a ukupno u Zagrebačkoj županiji 36,8%, završena se osnovna škola doima sasvim zadovoljavajućim stupnjem obrazovanja. Sa završenom osnovnoškolskom naobrazbom u Za­ grebačkoj je županiji 24,7% stanovnika. Najviše ih je u Farkaševcu (30,7%), Jakovlju (28,5%), Preseki (43,9%), Rugvici (27,1%) itd., a naj­ manje u Sošicama (21,4%), Brckovljanima (21,7%), Jastrebarskom (22,5%), Klinča Selima (23,4%) itd. Srednjoškolsko obrazovanje ima 30,8% stanovnika Zagrebačke županije (u Hrvatskoj 36,0%). Više nego drugdje ima ih u Svetoj Nedjelji (42,7%), Samoboru (40,1%), Dugom Selu (39,7%), Donjoj Pušćoj (34,0%) itd. Iz­ nimno malo srednjoškolski obrazovanih jest u Preseki (8,6%), Farkaševcu (10,9%), Sošicama (13,9%), Rakovcu (14,2%). sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) Konačno, više i visoko obrazovanje u Županiji ima 4,7% stanovnika (u Hrvatskoj 9,3%). U Samoboru je njihov udio najveći, 8,1%, slijedi Dugo Selo (7,3%), Jastrebarsko (5,7%), Vrbovec (5,2%), Brdovec (4,6%) itd. do općina u kojima ih je vrlo malo, primjerice u općini Preseka (0,9%), Farkaševac (1,1%), Rakovec (1,2%), Hruševec Kupljenski (1,6%), Gradec (T.7%1 itd. sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 22 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija posjedi premapovršinizemljišta uvlasništvuobitelji eorfk, dooisopltči. oeai zmiši Dovršina zemliišnih Povećanie ideologijsko-politički). demografski, u rdnjl rziii ulvo pzai alz (oien, zemljopisni, (povijesni, razlozi poznati uglavnom i različiti pridonijeli su Hvtkj e rsen pian plorven pse pse ia. Tome sitan. posve posjed poljoprivredni privatni prosječni je Hrvatskoj U unutar posla podjeli organiziranosti, o niti moći, ekonomskoj njihovoj i va btli bdćot, lnvm, oekćm, peleot id šo i tek bi što itd. opremljenosti poteškoćama, dalo stvarnijuslikuprivatnih posjeda.) planovima, budućnosti, obitelji, a ojpirde rivd ujč n t oijža (a vm mjestu ovom (Na gospodarsta­ obilježja. poljoprivrednih ta usmjerenosti proizvodnoj na o utječe govoriti proizvode nećemo poljoprivredne za on, ijt klk umeeot a ojpird i lzn tžša tržnice i tržišta blizina i poljoprivredu na usmjerenost koliko vidjeti nosno, bine mluso gau znmjv j aaiiai eiiu ojd i od­ posjeda gospodarstva, poslovima veličinu na analizirati snage radne je obiteljske uključenost zanimljivo aktivnu gradu, miljunskom obližnjem kau bleeo plorveo i eio ptano z hao u hranom za potražnjom velikom i poljoprivredom obilježenom kraju U neka obilježjapoljoprivrednihposjeda 55 dmćntv s eojpirdi pioo, uo eo (93,2%), Selo Dugo prihodom, nepoljoprivrednim Samobor (92,7%)idrugeopćine. s domaćinstava 95,5% iaoii 3,% id N duo s kau vt Ndej i roe sa Brdovec i Nedjelja Sveta kraju (23,1%), su Preseki drugom (21,2%), Na itd. Farkaševcu (30,2%) (15,3%), Pisarovini Rakovcu u domaćinstava gom Selu(3,5%),Samoboru(4,6%)itd. pioia sluio z eojpirdi deansi amne je najmanje djelatnosti nepoljoprivrednih iz isključivo prihodima S jšvth oaisaa e Seo Ndej (,%, roc (,%, Du­ (2,2%), Brdovcu (3,0%), Nedjelji Svetoj u je domaćinstava mješovitih oo pioa e Seo Ndej (,%, roc (,%, aoou i Samoboru (1,2%), Brdovcu (0,9%), Nedjelji Svetoj u je prihoda vorom a vćm deo plorveng tnvita u iaoii (38,2%), Pisarovini u stanovništva, poljoprivrednog udjelom većim s ma aoc (22) Kaiu 2,%, akšvu 2,% id Najmanje itd. (26,5%) Farkaševcu (27,1%), Krašiću (32,2%), općina­ u Rakovcu također je najviše prihoda izvorima mješovitim s Domaćinstava Dugom Selu(1,8%),Jakovlju(2,6%)itd. aoe 4,% Siee iaoia 2,%, ršć 1,%, Sošice (15,3%), iz­ Krašić poljoprivrednim je isključivo (28,8%), Takvih s domaćinstava poljoprivrede. Pisarovina Najmanje druge. općini iz i Slijede 47,0%, (25,2%) Preseka prihodu općini 45,7%. u o 50,6%, Rakovec Farkaševac domaćinstva općini u ovisnosti domaćinstava o onaj ie pie zgeakj klc. oeo i pdcm tk oai i dodati tek podacima tim Možemo okolici. agrar- ili zagrebačkoj agrarne u su identificirane općine podataka nije analiziranih dosad temelju Na jšvtm plorven-eojpirdi pioia onso 86,3% odnosno prihodima, domaćinstava živiodprihodaiznepoljoprivrednihdjelatnosti. poljoprivredno-nepoljoprivrednim mješovitim, a sluio ojpirdi ivrm rhd i ,% oaisaa s domaćinstava 6,6% i prihoda domaćinstava 5,5% izvorom je poljoprivrednim svega različiti: isključivo su sa prilično Hrvatsku za pokazatelji arbče uaie ov ii jlmčo vs o ojpird. Prosječni poljoprivredi. o ovisi djelomično 13,7% ili u posve a županije poljoprivrede, Zagrebačke od isključivo živi 11,0% domaćinstava 000 50 oaisaa jšvt j ivr rhd. al, evtn domaćinstava četvrtina Dakle, prihoda. izvor je blizu mješoviti Od prihoda. domaćinstava izvorima mješovitim s domaćinstava i kao prihoda rom apojčo io ui dmćntv s sluio ojpirdi izvo­ poljoprivrednim isključivo s domaćinstava udio visok natprosječno iou atpjns plorvee Zgeakj uaii aietr i manifestira županiji Zagrebačkoj u poljoprivrede zastupljenost Visoku domaćinstva ipoljoprivrednagospodarstva oojie eo 91 Ui nžh baonh aia pd, u oat je porastu u a opada, razina obrazovnih nižih broj obrazovanijegstanovništva. Udio 1981. nego povoljnije tne orzvnsi tnvita arbče uaie 91 moo je mnogo 1991. županije Zagrebačke stanovništva obrazovanosti u Stanje (ne nužno u vlasništvu) svakako je zadatak nove hrvatske agrarne politike. Dosad nije operacionalizirana poticajna uloga države u tom zahtjevnom i dugoročnom poslu. U Zagrebačkoj županiji 60% poljoprivrednih gospodarstava ima do tri ha (vlastite) zemlje (u Hrvatskoj 69,4%), po tome dakle, Županija ulazi u kategoriju područja s malim posjedima. Broj takvih gospodarstava veći je u nepoljoprivrednim općinama: Brdovec (95%), Sveta Nedjelja (93%), Ja- kovlje (81%), Dugo Selo (80%) i Samoboru (80%). U izrazito poljopri­ vrednim općinama malo je malih posjeda, najmanje u Pisarovini (15%), Preseki (19), Rakovcu (22%) itd. Valjalo bi istražiti razloge velike kon­ centracije malih posjeda u prostranom i depopuliranom Žumberku (da­ kako, ne samo u Žumberku). U općini Krašić ima 56% gospodarstava veličine do 3 ha (vlastite) zemlje, u općini Sošice nešto manje (42%). U našim razmjerima veći posjedi, oni iznad 3 ha, prevladavaju, dakle u Pi­ sarovini, Preseki, Rakovcu, Farkaševcu. U kategoriji posjeda iznad 10 ha najbolje su prilike u općinama Pisarovini (16%) i Klinča Selima (10%), zatim Rakovcu (7%) (u Zagrebačkoj županiji 2,8%, a u Hrvatskoj 2,3%).

radna snaga na poljoprivrednim gospodarstvima

broj seljaka Na tridesetak tisuća poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji živi i radi oko 16 750 seljaka, dakle, prosječno nešto malo više od pol seljaka po gospodarstvu. Prosjeci zavaravaju. Naime, seljaka ima na oko 11 300 gospodarstava, na 7 218 gospodarstava po jedan, na 3 155 gospo­ darstava dva i na 921 gospodarstvu tri ili više od tri. To znači da na 61% poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji nema nekoga koji bi se isključivo brinuo o proizvodnji (preradi, prodaji) na obiteljskom posjedu. Vjerojatno je većina tih gospodarstava u katego­ riji manjih ili sasvim malih zemljišnih površina. Najviše gospodarstava s individualnim poljoprivrednikom ima u općini Farkaševac (81%), zatima u općinama Preseka i Rakovec (78%), Pisaro­ vini (75%), Krašiću (63%) i tako redom. U Svetoj Nedjelji (4%), Brdovcu (5%), Dugom Selu (12%), Samoboru (13%) malo je posjeda sa "svojim" seljakom.

aktivni članovi u domaćinstvima s poljoprivrednim posjedom U domaćinstvima koja imaju zemljišni posjed mnogi članovi rade izvan gospodarstva. Na temelju podataka kojima raspolažemo ne možemo za­ ključivati o njihovu angažmanu u poljoprivrednim poslovima. Istraživanja seljaka-radnika pokazuju da je vrlo raznolik njihov udio u radu na obi­ teljskom gospodarstvu. Neki se nikad ili gotovo nikad ne uključuju u po­ slove, neki tek potpomažući ili povremeno, neki rade sve ili gotovo sve

poslove na poljoprivrednom imanju (Mješovita..., 1980). sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 23 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija uzdržavani članovi koji povremeno rade na gospodarstvu Značajan radni prinos gospodarstvu (ali popisnim putem neuhvatljiv) daju uzdržavani članovi domaćinstva, prije svih domaćice i starija djeca koja ioš pohađaju školu. U pravilu žene obavliaiu sve domaćinske Doslove i sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 24 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija lc Wrhie-aei, ao Gl: kpo pion keaj saonšv Hvtk. - Hrvatske. stanovništva kretanje prirodno i Ukupno Gelo: Jakov sela. Wertheimer-Baletić, Alica Statistički ljetopishrvatskih županija1993, str. 3-23. mognu lokalnompučanstvudadobroizaberuiostvarerazvojne planove. izvori iliteratura ra­ upravnim višim prema zahtjevi postavljati planovi, za kreirati značiti problemi, osposobi, kadrovski i stabilizira samouprava, lokalna uspostavi prevla­ razvitak, đruštveno-gospodarski osloniti mogao se bi koje na ljudi Stanovništvo. Poljoprivrednostanovništvo, Hrvatskoj. - eeai i . iikvć rd - arb Isiu z dutea sržvna vuiit u arb, 1990, Zagrebu, u Sveučilišta istraživanja društvena za Institut Zagreb: - red. Milinković, B. i Seferagić Sveučilišta uZagrebu,1980,216str. po­ iz projektima stručnjake akcijskim za i to podlogama je Prilika analitičkim impulsi. da razvojni područja kretati društvenih će odakle i zinama nemogućnosti i mjesta tih izoliranosti pro­ prometnoj emigracijskog o svega govori prije također rezultat To godina cesa. dvadeset promatranih u ma rj aplžvh oaaej ornčo e iiu nlz i jn domete. njene i analize širinu je ograničio pokazatelja raspoloživih broj Bertrand Kayser:Subversiondesvillagesfran^ais.- lokalni artikulirati i uočavati se će kojoj na razinu se mjesta pošto okolna središta i općinskih novih ta dvadeset će da pretpostaviti se pu­ može dnevnog - komfornog i odseljenja između izbor tovanja naposaorazumnuudaljenost; ponudi mladima se da županije Zagrebačke općinama udaljenijim izvanpoljoprivrednih u od poljoprivrede koncentracija prihoda - je malo djelatnosti; kvalificiranih poljoprivrednici, stručno stariji i de­ davaju obrazovanih fazi su mladih, napadnoj nema u njima depopulacijom U pogođena kompozicije. listom naselja lokalna seoska mala - i gube Stanovništvo samoobnove. demografske mogućnosti aa tmu: ei oaaej nuenčng potro rsoea ojpirdo pčnta u pučanstva poljoprivrednog rasporeda prostornog u: prostora, neujednačenoga ruralnog značajke pokazatelji Neke Štambuk: Neki Maja Štambuk: Maja * Meoia oaisv i ejc-anc u Jugoslaviji, u seljaci-radnici i domaćinstva Mješovita *** krajevi­ tim u stanovništva pad je da naslutiti daje Zagreba) iz (gledajući kakve bilo ispod stanovnika središta; broj mnogima gube u intenzivno naselja ostala smanjujući sva Zagreba, stanovništvo, granice same uz naselja osim - Ipak, natemeljuizloženihpodatakanespornojenekolikozaključaka: potpuniju sociologijskuslikupodručja. Mali okolice. zagrebačke poznate nedovoljno i istražene slabo istraživanju oin pdc daojn s ivr ijnc, eui ndsan s za su nedostatni međutim činjenica, izvor su sustavnijem dragocjeni prema podaci korak Popisni jedan je tek obilježja ru­ poljoprivredna njena na i naglaskom s ralna županiju, Zagrebačku kroz vodič" "Sociologijski nekoliko zaključakaipreporuka domaćinstvu u zadužene su kad su Tek načine. često druge a neke na vrt, ili tržnici i na dvorište prodaju za gospodarsko i staju, uz vezane poslove rmeei psoa Oalaui h oi soaau dalm kinm čla­ ima aktivnim uvijek poljoprivrednica. odraslim gospodarstvu kao oslobađaju poljoprivrednom novima domaćinstvavrijemezadrugeposlove. oni izjasni u ih, njih ljude Obavljajući stare od poslova. za primjerenih jedna i se kao da djecu Za je moguće žene, dvije 1990. br.107-108.str.1-18. Sociologija sela, 1993, br.1-2,str.17-34. Beograd: Saveznizavodzastatistiku,1973. Zagreb:Državni zavodza statistiku,1994. Etudes rurales, rmee saonvo žvt sl i grada. i sela životu svakodnevnom u Promjene 1984, no.93-94,p.295-324. arb Isiu z dutea istraživanja društvena za Institut Zagreb: Sociologija D. /

Maja Štambuk

Rural communities in the shadow of the Les societes rurales ä l’ombre de la metropolis: The County of Zagreb metropole: le comitat de Zagreb

Summary Resume The , established in 1992, Le comitat de Zagreb, fonde en 1992, consists of twenty municipalities and one compte vingt communes et une ville. La city. This means that most of the twenty plupart des vingt localites des proches settlements in the immediate vicinity of alentours de Zagreb a done acquis, par la Zagreb gained the status of municipal derniere reforme administrative, le statut centre during the last administrative de centre communal, et est sortie de reform and have just emerged from l’anonymat, en meme temps que ses anonymity, together with their (just as) environs (egalement) ruraux. Les petits rural environs. The exception are small centres urbains, plus peuples et towns that already had a developed economiquement plus puissants economy and a more numerous auparavant, represented une exception. population. These rural communities are Ce n’est que maintenant que commencent now starting on a period of economic and pour ces communautes rurales une cultural affirmation, they are trying to periode d’affirmation economique et shape a recognizable local society with all culturelle, leur effort de former, avec tous the necessary elements on the outskirts of les elements necessaires, une societe an economically and culturally strong locale ä la peripherie du centre urbain national urban centre. Some national, economiquement et municipalities are already profiled, but culturellement puissant. Certaines most of the municipalities in the Zagreb communes ont dejä leur profil ä County are small rural and agricultural beaucoup de points de vue. Mais la communities. This article analyses them plupart des communes du comitat de on the basis of published census data with Zagreb sont de petites communes rurales the intention of aiding the formation of agraires. Nous parlerons surtout dans ce their (micro) identity, which must be the texte de leurs caracteristiques, sur la base foundation for their development. • des donnees du recensement publiees. Notre intention est d’aider modestement ä la formation d’une (micro) identite, qui est ä la base de tout le developpement des petites societes rurales. • sociologija sela 32 (1/2) 13-25 (1994) 25 štambuk: ruralna društva u sjeni metropole: zagrebačka županija