Elaborat Zaštite Okoliša Za Postupak Ocjene O Potrebi Procjene Utjecaja Zahvata Na Okoliš

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za aglomeraciju Sv. Ivan Zelina i aglomeraciju Brckovljani, Zagrebačka županija

Zagreb, prosinac 2020. godine

Naziv dokumenta Elaborat zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za Zahvat aglomeraciju Sv. Ivan Zelina i aglomeraciju Brckovljani, Zagrebačka županija Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije Nositelj zahvata Koledovčina ulica 1 10 000 Zagreb Kaina d.o.o.

Oporovečki omajek 2

10 040 Zagreb Izrađivač elaborata Tel: 01/2985-860 Fax: 01/2983-533 [email protected]

Voditelj izrade elaborata Mr.sc. Katarina Knežević Jurić, prof.biol.

Maja Kerovec, dipl.ing.biol. Suradnik iz

Kaina d.o.o. Damir Jurić, dipl.ing.građ.

Ivan Hovezak, dipl.ing.arh. Vanjski suradnik

Ekotop d.o.o. Robert Španić, dipl. ing. biol.

Vanjski suradnici iz

Hidroeko d.o.o. Nikolina Anić, mag.ing.aedif. Marin Mijalić, mag.ing.aedif.

Direktor

Mr. sc. Katarina Knežević Jurić, prof. biol. Zagreb, prosinac 2020.

Sadržaj UVOD...... 4 1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA...... 6 1.1. Postojeće stanje...... 12 1.2. Planirano stanje...... 18 1.2.1. Aglomeracija Sv. Ivan Zelina...... 19 1.2.2. Aglomeracija Brckovljani...... 24 1.3. Varijantna rješenja zahvata ……………………………………………………… 25 1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces...... ……...... 28 1.5. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisije u okoliš...... 28 1.6. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata...... 28 2. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA...... 29 2.1. Usklađenost zahvata s važećom prostorno planskom dokumentacijom...... 29 2.1.1. Usklađenost zahvata s prostornim planom uređenja Zagrebačke županije...... 29 2.1.2. Usklađenost zahvata s prostornim planom uređenja Grada Sv. Ivan Zelina...... 32 2.1.3. Usklađenost zahvata s prostornim planom uređenja Općine Bedenica...... 35 2.1.4. Usklađenost zahvata s prostornim planom uređenja Općine Brckovljani...... 38 2.2. Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata...... 41 2.2.1. Klimatska obilježja...... 41 2.2.2. Kvaliteta zraka...... 45 2.2.3. Krajobrazna obilježja...... 46 2.2.4. Šume...... 47 2.2.5. Geološke i geomorfološke značajke...... 47 2.2.6. Seizmološke značajke...... 48 2.2.7. Hidrološke i hidrogeološke značajke...... 51 2.2.7.1 Stanje vodnih tijela...... 51 2.2.7.2 Opasnost od poplava...... 73 2.2.7.3 Vodozaštitna područja...... 73 2.2.8. Pedološke značajke...... 76 2.2.9. Bioekološka obilježja...... 77 2.2.10. Kulturna baština...... 84 2.2.11. Stanovništvo i naseljenost...... 84 3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ...... 86 3.1. Mogući utjecaji zahvata na okoliš za vrijeme izgradnje...... 86 3.1.1. Zrak...... 86 3.1.2. Klimatske promjene...... 87 3.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene...... 87

3.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat...... 89 3.1.3. Vode...... 96 3.1.3.1. Primjena kombiniranog pristupa u određivanju graničnih vrijednosti opterećenja onečišćujućih tvari za ispuštanje u recipijent...... 97 3.1.4. Tlo...... 101 3.1.5. Bioraznolikost...... 101 3.1.6. Zaštićena područja...... 102 3.1.7. Ekološka mreža...... 102 3.1.8. Krajobraz...... 102 3.1.9. Buka...... 103 3.1.10. Otpad...... 104 3.1.11. Kulturna baština...... 104 3.1.12. Stanovništvo...... 105 3.2. Utjecaj nakon prestanka korištenja zahvata...... 106 3.3. Utjecaji u slučaju akcidentrnih situacija...... 106 3.4. Prekogranični utjecaji...... 106 3.5. Opis obilježja zahvata ……...... 107 4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA...... 108 5. IZVORI PODATAKA ...... 109 5.1. Korištena literatura...... 109 5.2. Prostorno planska dokumentacija...... 110 5.3. Propisi...... 110 6. Dodatak...... 114 Suglasnost za obavljenje poslova zaštite okoliša...... 114

UVOD

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odnosi se na zahvat: "Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za aglomeraciju Sv. Ivan Zelina i aglomeraciju Brckovljani, Zagrebačka županija".

Svrha zahvata je izgradnja i rekonstrukcija sustava javne odvodnje na području Grada Sveti Ivan Zelina, Općine Brckovljani i Općine Bedenica. Prema Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina (Odluka o donošenju Višegodišnjeg program gradnje komunalnih vodnih građevina „Narodne novine“ broj 117/15) predmetni zahvat odvodnje otpadnih voda sastoji se od pet podsustava javne odvodnje: Sveti Ivan Zelina, Polonje, Paukovec, Bedenica i Brckovljani. Projektom je predviđeno spajanje podsustava javne odvodnje Polonje, Paukovec i Bedenica s podsustavom javne odvodnje Sveti Ivan Zelina u jednu aglomeraciju istog naziva. Na podsustav javne odvodnje Brckovljani spojiti će naselje Lupoglav. Nakon provedbe projekta na navedenom području biti će dvije aglomeracije Sveti Ivan Zelina i Brckovljani. Postojeća mreža gravitacijskih i tlačnih kanala i cjevovoda dugačka je 63,2 km u sklopu kojih je i 20 crpnih stanica. Planiranim zahvatom izgradilo bi se 154,337 km cjevovoda, 32 crpne stanice i dva kišna preljeva sa retencijskim bazenom. Rekonstrukcija bi se provela na 5,6 km postojećeg cjevovoda. Po završetku zahvata ukupna dužina gravitacijskih, tlačnih i transportnih cjevovoda obje aglomeracije iznositi će 221,037 km i 52 crpne stanice i 2 kišna preljeva s retencijskim bazenom. Za potrebe obrade otpadnih voda s aglomeracije Sveti Ivan Zelina planira se izgraditi novi UPOV Sv. Ivan Zelina, koji će biti smješten na lokaciji postojećeg UPOV Sveti Helena (izgrađen za potrebe gospodarskih zona Sveta Helena sjever i jug) u sklopu industrijske zone ili u neposrednoj blizini, na novoj lokaciji. Planirani kapacitet novog UPOV-a biti će 14.000 ES. Recipijent za prihvat otpadnih voda je rijeka Lonja, (rijeka Lonja završava u odteretnom kanalu Lonja-Strug). Aglomeracija Brckovljani planira se spojiti na UPOV Brckovljani, projektiranog kapaciteta 8.400 ES. Postojeći koncept pročišćavanja otpadnih voda na UPOV-u Brckovljani zadovoljava potrebe aglomeracije i drugi stupanj pročišćavanja, te nije potrebna rekonstrukcija radi povećanja kapaciteta. Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda predviđeno je u spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica na k.č.br. 3870/1 k.o. Brckovljani. Obrada mulja sa UPOV-a Sv. Ivan Zelina iz aglomeracije Sveti Ivan Zelina i UPOV-a Brckovljani iz aglomeracije Brckovljani planirana je solarnim sušenjem. Na lokaciji UPOV-a Brckovljani mulj će se dehidrirati i kao takav dovoziti na sušenje u postrojenje koje se planira izgraditi u blizini UPOV-a Sv. Ivan Zelina. Za planirano postrojenje predviđa se potrebna površina od 3.500 m2 na kojoj će biti staklenik površine od 1.800 m2, a ostalo će biti manipulativna površina. Republika Hrvatska kao država članica Europske Unije ima pravo pristupa Strukturnim i Kohezijskim fondovima EU. Osnovna namjena ovih sredstava je osigurati financijsku pomoć u

4 ispunjavanju zahtjeva koje proizlaze iz zakonodavstva Europske unije koje je Republika Hrvatska preuzela u svoje nacionalno zakonodavstvo. Priprema i provedba infrastrukturnih projekata ključna je za postizanje ciljeva Strategije upravljanja vodama, obveza proizašlih iz usklađivanja nacionalne legislative s europskom, povlačenje sredstava Strukturnih i Kohezijskih fondova Europske Unije. U okviru ovog projekta obrađuje se problematika odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Sv. Ivana Zelina i aglomeracije Brckovljani, sve s osnovnim ciljem zaštite zdravstvenog stanja i poboljšanja uvjeta života stanovnika na projektnom području te zaštite okoliša.

Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EZ) s izmjenama Europske komisije (98/15/EZ) nameće obaveze na države članice da osiguraju prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u urbanim aglomeracijama većim od 2.000 ES. Zahtjevi za stupnjem pročišćavanja se razlikuju u ovisnosti o veličini aglomeracije. Najznačajniji zahtjevi Direktive 91/271/EEZ odnose se na uspostavljanje sustava odvodnje i stupnja pročišćavanja, ovisno o osjetljivosti područja za aglomeracije >2.000 ES, pri čemu su kriteriji i rokovi gradnje različiti za aglomeracije <10.000 ES, odnosno za >10.000 ES. Ovi kriteriji vezani su na ispuštanje u slatkovodne tekuće recipijente (rijeke, potoke, kanale…) u zavisnosti od njihove osjetljivosti. Odlukom o određivanju osjetljivih područja (81/10) su određena osjetljiva područja u Republici Hrvatskoj na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području. Vodno područje rijeke Dunav je u cijelosti sliv osjetljivog područja. Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ br. 61/14, 3/17), Prilog I., točka 32., za postrojenja za obradu otpadnih voda kapaciteta 50.000 ES i više s pripadajućim sustavom odvodnje, potrebno je provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš. Budući da je planirani kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Sveti Ivan Zelina i aglomeracije Brckovljani manji od 50.000 ES, prema spomenutoj Uredbi, za planirani zahvat je potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za koje je nadležno Ministarstvo, sukladno Prilogu II. točkama:  10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje,  12., za druge zahvate za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Za zahvate za koje je propisana ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, prethodna ocjena se obavlja u okviru postupka ocjene o potrebi procjene. Uz zahtjev se prilaže predmetni Elaborat zaštite okoliša koji je izradila je tvrtka Kaina d.o.o., Oporovečki omajek 2., Zagreb koja je prema Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (KLASA: UP/I 351-02/16-08/43, URBROJ: 517-06-2-1-1-16-2, 23. kolovoz 2016. godine) ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš (Dodatak 1.).

1. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

Sustavom odvodnje na istočnom području Zagrebačke županije točnije na području postojećih podsustava javne odvodnje upravlja poduzeće Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije. Na navedenom području nalazi se pet podsustava javne odvodnje Sveti Ivan Zelina, Polonje, Paukovec, Bedenica i Brckovljani. U nastavku su dana naselja koje pojedini podsustavi javne odvodnje obuhvaćaju.  Sveti Ivan Zelina, obuhvaća naselja: Banje Selo, Biškupec Zelinski, Blaževdol, Breg Mokrički, Brezovec Zelinski, Bukevje, Bukovec Zelinski, Bunjak, Curkovec, Donja Topličica, Donja Zelina, Donje Psarjevo, Goričanec, Gornja Topličica, Gornje Psarjevo, Kladešćica, Krečaves, Križevčec, Laktec, Majkovec, Marinovec Zelinski, Obrež Zelinski, Selnica Psarjevačka, Suhodol Zelinski, Sveta Helena, Sveti Ivan Zelina, Šulinec, Velika Gora, Vukovje Zelinsko.  Polonje, obuhvaća naselja Berislavec, Črečan, Donje Orešje, Dubovec Bisaški, Filipovići, Gornje Orešje, Gornji Vinkovec, Hrastje, Kalinje, Keleminovec, Komin, Mokrica Tomaševečka, Novakovec Bisaški, Novo Mjesto, Polonje, Polonje Tomaševečko, Prepolno, Pretoki, Radoišće, Salnik, Šalovec, Šurdovec, Tomaševec, Zadrkovec, Zrinšćina, Žitomir.  Paukovec, obuhvaća naselja Blaškovec, Bunjak, Donja Drenova, Goričica, Gornja Drenova, Hrnjanec, Nespeš, Paukovec.  Bedenica, obuhvaća naselja Bedenica, Beloslavec, Bosna, Omamno, Otrčkovec, Turkovčina.  Brckovljani obuhvaća naselja Božjakovina, Brckovljani, Gornja Greda, Gornje Dvorišče, Gračec, Lupoglav, Prečec, Prikraj, Stančić, Štakorovec, Tedrovec. Na podsustav javne odvodnje Sveti Ivan Zelina planiraju se pripojiti podsustavi javne odvodnje Polonje, Paukovec i Bedenica, te bi veličina novo formirane aglomeracije Sv. Ivan Zelina iznosila 14.000 ES. Na podsustav javne odvodnje Brckovljani pripojila bi se naselje Lupoglav te bi ukupna veličina aglomeracije Brckovljani iznosila 7.500 ES. Sustav odvodnje otpadnih voda općine Brckovljani djelomično je izgrađen tj. postoji izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 8.400 ES za II stupanj pročišćavanja. Bilo je predviđeno je da će se pročišćene otpadne vode iz Uređaja ispuštati ispusnim građevinama duljine oko 36 m' u melioracijski kanal koji prolazi ispod željezničke pruge MG 1 i ulijeva se u spojni kanal Zelina-Lonja- Glogovnica. Obzirom, da takvo rješenje nije u skladu s primjenom propisa (određivanje prihvatljivog recipijenta primjenom kombiniranog pristupa), UPOV još nema ishođene uporabne dozvole i nije još stavljen u pogon. Postojeće stanje podusustava javne odvodnje i planirano proširenje prikazano je shematskih prikazom kao i u tablici 1.. Na slikama 1., 2. i 3., prikazano je postojeće i planirano stanje.

Slika 1. Postojeći i planirani podsustavi odvodnje na području obuhvata zahvata

Slika 2. Postojeći i planirani podsustavi odvodnje na području planirane aglomeracije Sveti Ivan Zelina - Bedenica

Slika 3. Postojeći i planirani podsustavi odvodnje na području planirane aglomeracije Brckovljani

SHEMATSKI PRIKAZ POSTOJEĆIH I BUDUĆIH AGLOMERACIJA AGLOMERACIJA SVETI IVAN ZELINA

Podsustav javne Podsustav Podsustav Podsustav javne odvodnje javne odvodnje javne odvodnje odvodnje

Sveti Ivan Zelina Polonje Paulovec Bedenica

Postojeći UPOV

Sv. Helena se uklanja. AGLOMERACIJA SVETI IVAN ZELINA

UPOV SVETI IVAN NOVI UREĐAJ ZELINA

AGLOMERACIJA BRCKOVLJANI

Podsustav javne Naselje Lupoglav odvodnje Brckovljani

AGLOMERACIJA BRCKOVLJANI

UPOV BRCKOVLJANI POSTOJEĆI UREĐAJ

Tablica 1. Postojeće i buduće stanje s obzirom na područje aglomeracija Dijelovi sustava POSTOJEĆE STANJE PODSUSTAVI JAVNE ODVODNJE NASELJE UKUPNO Sv. Ivan Zelina Polonje Paulovac Bedenica Brckovljani Lupoglav Vakumska 2.864 m - - - - 2.864 m kanalizacija Kanalizacijska mreža 19.000 m - - 365 m 41.000 m 60.365 m UKUPNO 21.864 m 365 m 41.000 m 63.229 m Crpne stanice - - - - 20 20 Kišni preljev s ------retencijskim bazenom UPOV SVETA HELENA - - - BRCKOVLJANI – – 2000 ES 8400 ES VAN UPORABE VAN UPORABE BUDUĆE STANJE AGLOMERACIJA SVETI IVAN ZELINA 14.000 BRCKOVLJANI 7.500 ES Izgradnja kanalizacijske mreže 135.429 m 17.658 m 153.087 m Rekonstrukcija kanalizacijske mreže 3.100 m 2.500 m 5.600 m UKUPNO 135.429 m 17.658 m Crpne stanice 24 kom 8 kom Kišni preljev s 2 kom 0 retencijskim bazenom UPOV SVETI IVAN ZELINA 14000 ES BRCKOVLJANI 8400 ES NOVI UREĐAJ REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG

1.1. Postojeće stanje Na području obuhvata zahvata nalazi se pet podsustava javne odvodnje s razvijenom kanalizacijskom mrežom ukupne duljine 63.229 m i 20 crpnih stanica. Podsustav javne odvodnje Sveti Ivan Zelina Na području podsustava javne odvodnje postoji djelomično izgrađen mješoviti sustav javne odvodnje otpadnih voda, i to niz kanala i pojedinačnih mreža, koji su uglavnom građeni etapno, odnosno prema trenutnim potrebama, a sa zadatkom odvođenja otpadnih i oborinskih voda izvan stambenih i radnih zona, i s direktnim ispustima (u nepročišćenom stanju) u najbliže gravitirajuće potoke. Kanaliziran je samo dio naselja Sv. Ivan Zelina i Biškupec Zelinski u ukupnoj dužini od 19.000 m. Na kolektoru u Zagrebačkoj ulici postoje dva ispusta i to jedan iza Elektre, a drugi kod Blaževdola. Kolektor u ulici V. Nazora rasterećuje se kod Čazmatransa u potok Topličica. Osim ovih većih ispusta koji se povezuju uz glavne sabirne kolektore, postoji još niz manjih i nekontroliranih, koji također sudjeluju u onečišćenju voda i prostora u širem smislu. Ostala naselja nemaju izgrađen kanalizacijski sustav te se značajan dio odvodnje kućanskih otpadnih voda rješava prvenstveno septičkim i sabirnim jamama ili direktnim ispuštanjem u oborinske jarke/vodotoke. U zoni gospodarske namjene Sv. Helena izgrađen je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 2.000 ES s II stupnjem pročišćavanja za potrebe gospodarske zone Sv. Helena, naselja Sv. Helena i Brezovec Zelinski. Kroz zonu gospodarske namjene i na jednoj dionici prema naselju Brezovec Zelinski položena je vakuumska kanalizacija u ukupnoj duljini od 2.864 m. Podsustav javne odvodnje Polonje Na području podsustava javne odvodnje Polonje ne postoji organizirani sustav odvodnje, niti je izrađena tehnička dokumentacija vezana na odvodnju otpadnih voda naselja. Odvodnja kućanskih otpadnih voda rješava prvenstveno septičkim i sabirnim jamama ili direktnim ispuštanjem u oborinske jarke/vodotoke što za posljedicu ima negativan utjecaj na zdravlje čovjeka i njegovu okolinu. Podsustav javne odvodnje Paukovec Na području podsustava javne odvodnje Paukovec ne postoji organizirani sustav odvodnje. Odvodnja kućanskih otpadnih voda rješava se prvenstveno septičkim i sabirnim jamama ili direktnim ispuštanjem u oborinske jarke/vodotoke što za posljedicu ima negativan utjecaj na zdravlje čovjeka i njegovu okolinu. Podsustav javne odvodnje Bedenica Na području podsustava javne odvodnje Bedenica ne postoji organizirani sustav odvodnje već je odvodnja kućanskih otpadnih voda riješena septičkim i sabirnim jamama ili direktnim ispuštanjem u oborinske jarke/vodotoke. Izvedeno je oko 365 m kanalizacije u centru naselja s ispustom u vodotok.

Podsustav javne odvodnje Brckovljani Podsustav javne odvodnje Brckovljani ima nepotpuni razdjelni sustav odvodnje. Odvodnja otpadnih voda riješena je gravitacijskim kanalima, ali zbog nepovoljne konfiguracije terena neophodna je interpolacija trasa kanala crpnim stanicama. Sustav odvodnje otpadnih voda djelomično je izgrađen u duljini od oko 41 km, sa izgrađenih 20 crpnih stanica. Planirano je oko 20.565 m gravitacijske i tlačne kanalizacije s 13 crpnih stanica. za sva naselja koja nemaju izvedenu kanalizacijsku mrežu već se odvodnja otpadnih voda rješava septičkim i sabirnim jamama. Sve komunalne vode odvode se zasebnim zatvorenim sustavom tlačno-gravitacijskim do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Brckovljani. Na području obuhvata zahvata izgrađena su UPOV Sveta Helena i UPOV Brckovljani od kojih ni jedan još nije stavljen u funkciju.

UPOV Sveta Helena o Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Sveta Helena smješten je na k.č. br. 543/1 k.o. Sveta Helena. Dimenzioniran je za obje gospodarske zone Sveta Helena (sjever – jug). o Iako je nazivni kapacitet UPOV-a 2.000 ES, postojeća konfiguracija i dimenzije biološkog bloka omogućava relativno veliko biološko opterećenje otpadnih voda (oko 2.800 ES u slučaju trećeg stupnja pročišćavanja), ali vrlo nisku hidrauličku opterećenje (tek 18 m³/h odnosno 5 l/s). UPOV nije prikladan za nadogradnju za potrebe pročišćavanja komunalnih otpadnih voda iz šireg područja grada Sv. Ivan Zelina. o Grubo mehaničko pročišćavanje odvijalo bi se preko grube rešetke (Slika 4.). Čišćenje s grube rešetke obavljalo bi se ručno, obzirom da se ne očekuje veća količina grubog otpada u otpadnoj vodi. Fino mehaničko pročišćavanje obavljalo bi se na tipskom situ, tj. uređaju za fino mehaničko pročišćavanje (kapaciteta oko 35 l/s) s kosim cijevnim transporterom, otpad bi se prebacio u kontejner 1,1 m³. o Izgrađen je jedan biološki blok s ugrađenom montažnom sekundarnom taložnicom (Slika 5.). U montažnom dijelu sekundarne taložnice nalazi se crpilište povratnog aktivnog mulja kao i crpilište viška sekundarnog mulja. U bioaeracijskom bazenu odvija se finalno biološko pročišćavanje i istovremena aerobna stabilizacija viška sekundarnog mulja. o Tehnologija pročišćavanja temelji bi se na sustavu putem aktivnog mulja (aerobne bakterije) uz umjetno unošenje potrebnog kisika putem upuhivanjema komprimiranog zraka kroz membranske aeratore smještene na dnu bazena. o Višak sekundarnog mulja iz sekundarne taložnice crpi se u spremnik za višak sekundarnog mulja. Finalna obrada mulja nije bila predviđena (dehidracija, kompostiranje i slično) zbog neisplativosti, već bi se mulj iz spremnika odvozio na prvi veći uređaj u blizini, a sve prema važećem zakonu i propisima (Slika 6.). o Recipijent za prihvat otpadnih voda je kanal potoka Lovninca koji se ulijeva u rijeku Lonju, koja završava u odteretnom kanalu Lonja-Strug, pa je stoga potrebno postići propisanu kvalitetu efluenata (Slika 7.).

Slika 4. Građevina grube rešetke i finog sita

Slika 5. Građevina biološkog bloka.

Slika 6. Objekt vakuumske stanice (lijevo) i spremnik za višak sekundarnog mulja (desno).

Slika 7. Kanal potoka Lovninca (lijevo) koji se ulijeva u rijeku Lonju (desno).

UPOV Brckovljani Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Brckovljani dimenzioniran je 2008. godine za otpadne vode koje nastaju u kućanstvima, gospodarskim sadržajima (obrtima) i industriji na području Općine Brckovljani s nominalnim kapacitetom od 8.400 ES za drugi stupanj pročišćavanja koji bi trebao zadovoljiti uvjete za treći stupanj pročišćavanja. Smješten je sjeverno od magistralne glavne željezničke pruge MG 1 - Botovo državna granica – Koprivnica – Dugo Selo - Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac - Rijeka u naselju Božjakovina. Lokacija uređaja smještena je na dijelu katastarske čestice 1549 k.o. Brckovljani. Pristupni put proteže se od državne ceste Zagreb-Bjelovar (D41) preko postojećeg puta Poslovne zone K1-1 (Slika 8).

Slika 8. Lokacija UPOV-a Brckovljani. UPOV se sastoji od mehaničkog tretmana i biološke obrade otpadnih voda. Mehanički stupanj pročišćavanja započinje s automatskom grubom rešetkom ispred ulazne crpne postaje UPOV- a, čiji je zadatak uklanjanje krupnijih sadržaja iz otpadne vode i odvajanje istih u kontejner. Rad grube rešetke je potpuno automatiziran - postupak uklanjanja otpada vrši se kretanjem grablji prema gore, a sadržaj se strugačem uklanja i baca u kontejner (Slika 9.). Bazen crpne stanice istovremeno služi i kao retencijski bazen, koji je izvođen kao otvoreni betonski spremnik četverokutnog tlocrtnog oblika, ukupnog volumena od 800 m³. U opremu retencijskog bazena ulazne crpne stanice i uređaj za miješanje, koji u punom spremniku sprječava sedimentaciju čvrstih tvari, pijeska itd. i miješanjem osigurava kretanje vode. Instalirane su ukupno tri (3) uronjene crpke, od kojih su dvije radne dok treći agregat služi kao pričuva, što daje sigurnost u radu. Uređaj za miješanje i crpke upravljaju se automatski i to u ovisnosti o nivou vode. U tu svrhu instaliran je ultrazvučni mjerni senzor u području crpki.

Slika 9. Gruba rešetka, ulazna crpna stanica i retencijski bazen (lijevo) te upravno- pogonska zgrada (desno) u sklopu UPOV-a Brckovljani.

Otpadna voda, koja dolazi iz retencijskog bazena, tj. iz crpne postaje, najprije se mehanički obrađuje u kompaktnom postrojenju (Slika 10.), koje se sastoji od sljedećih komponenti:  Automatska fina rešetka (razmak otvora 5 mm),  Preša s ispiranjem sadržaja,  Ventilirani skupljač pijeska,  Ventilirani skupljač masti,  Integrirani preljev za slučaj havarije (obilazni vod). Glavno tijelo uređaja sastoji se od horizontalnog, cilindričnog spremnika (skupljač pijeska) s kojim su sve komponente konstruktivno povezane u cjelinu. Predtretmansko postrojenje potpuno je zatvorene konstrukcije. Pomoću ventilatora odvodi se onečičšćeni zrak u atmosferu pomoću dimnjaka.

Predtretmansko postrojenje se postavlja unutar upravno-pogonske zgrade kako bi bilo zaštićeno od vremenskih nepogoda kao i zbog lakšeg održavanja. U sva tri dovodna tlačna cjevovoda instalirani su induktivni mjerni uređaji, koji se time također nalaze u zaštićenoj okolini i koji omogućavaju jednostavno čitanje izmjerenih vrijednosti na ekranu (digitalni displej). Ovi mjerni uređaji služe u svrhu kontrole i upravljanja učinkom crpki, kako bi se spriječilo hidrauličko preopterećenje predtretmanske stanice pri punom retencijskom bazenu. K tome, mjerni uređaji mjere dovodnu količinu otpadne vode.

Slika 10. Kompaktna jedinica za mehanički predtretman.

Nakon mehaničke obrade otpadne vode slijedi biološko pročišćavanje na osnovu postupka s aktivnim muljem za što je odabran tzv. „SBR-postupak“ (Sequenced Batch Reactor Process). Izgrađena su dva bazena dimenzija 18 × 18 × 7 m, efektivnog volumena od 2.100 m³ po bazenu (Slika 11.).

Slika 11. Biološko pročišćavanje na osnovu SBR postupka s aktivnim muljem.

Tlačeni zrak, koji je potreban za biološki proces, proizvodi se upuhivačem s rotacijskim klipovima. On se postavlja kao kompletno zatvoreni agregat na zajedničku upravljačku platformu silosa za mulj. Iz njega izlazi tlačna cijev, izrađena od plemenitog čelika, potpuno otporna na koroziju i habanje (Slika 12.).

Slika 12. Upuhivači s rotacijskim klipovima smješteni iznad spremnika za mulj. U sklopu biološkog pročišćavanja stvara se tzv. „višak mulja“. On se mora redovito uklanjati iz SBR bazena. Taj zadatak preuzimaju uronjene crpke u svakom spremniku odakle se ovaj mulj doprema u silose za mulj (2 kom). Mulj u spremnicima volumen od 1.000 m³ što zajedno iznosi 2.000 m3 mora se uvijek zgušnjavati, bez obzira na odabranu mogućnost konačnog zbrinjavanja.

Odvod zgusnutog mulja odvijao bi se pomoću uronjene crpke. Tlačna cijev crpke završava na vanjskoj strani upravno-pogonske zgrade, u svrhu jednostavnijeg punjenja cisterne ili polja za ozemljavanje mulja. Konačni način obrade i dispozicije mulja nije još definirana.

Predviđeno je bilo da će se pročišćene otpadne vode iz Uređaja ispuštati putem ispusne građevine u duljini oko 36 m' u melioracijski kanal koji prolazi ispod željezničke pruge MG 1 i ulijevat se u spojni kanal Zelina-Lonja-Glogovnica. Obzirom, da takvo rješenje nije u skladu s primjenom propisima (određivanje prihvatljivog recipijenta primjenom kombiniranog pristupa), UPOV još nema ishođene uporabne dozvole i nije još stavljen u pogon. Jedina alternativa za ispust je spojni kanal Zelina-Lonja-Glogovnica, udaljen oko 700 m zračne linije od UPOV-a (Slika 13.).

Slika 13. Spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica kao jedini alternativni prijamnik pročišćenih otpadnih voda.

1.2. Planirano stanje

Planiranim zahvatom obuhvaćeno je širenje sekundarne mreže odvodnje otpadnih voda i izgradnja transportnih kolektora. Budući UPOV Sv. Ivan Zelina bi se sagradio na području postojećeg UPOV-a Sveta Helena koji će se ukloniti ili će se izmjestiti na novu lokaciju (Tablica 2.). Tablica 2. Planirano proširenje s obzirom na aglomeracije Zahvat Aglomeracija UKUPNO Sv. Ivan Zelina Brckovljani Izgradnja transportne i 135.429 m 17.658 m 153.087 m sekundarne kanalizacijske mreže Rekonstrukcija 3.100 m 2.500 m 5.600 m postojeće kanalizacijske mreže Nove crpne stanice 24 kom 8 kom 32 Kišni preljev s 2 kom 0 kom 2 retencijskim bazenom UPOV Novi Sv. Ivan Postojeći Zelina Brckovljani

1.2.1. Aglomeracija Sv. Ivan Zelina Zahvat na aglomeraciji Sv. Ivan Zelina obuhvaća izgradnju transportne i sekundarne kanalizacijske mreže u duljini od 135.429 m, rekonstrukciju postojeće kanalizacijske mreže duljine 3.100 m, 24 nove crpne stanice i dva kišna preljeva s retencijskim bazenom. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Sveti Ivan Zelina – Bedenica bio bi smješten u sklopu industrijske zone naselja Sveta Helena. S obzirom da pored prostora za sam UPOV treba predvidjeti kao i prostor za postrojenje za solarno sušenje mulja, jedina mogućnost je da se UPOV smjeti na k.č.br. 424/4, 426/5, 426/6, 426/7, 426/22, 426/23, 426/24, 426/25 i 1274/35 k.o. Sveta Helena (Slika 14.). U slučaju da se ne odabere navedeno rješenje vezano za sušenje mulja, biti će potreban manji prostor za predviđeni zahvat i izmještanje UPOV-a neće biti potrebno. Na raspolaganju za izgradnju su i kč.br. 546/2, 546/3, 546/8 i 546/9 k.o. Sveta Helena što je opisano u poglavlju 1.2.3. Varijantna rješenja zahvata. Sukladno Prostornom planu uređenja Grada Sveti Ivan Zelina („Zelinske novine“ br. 8/04, 11/06, 9/11, 5/13, 13/15, 15/15 – pročišćeni tekst, 4/17 i 6/17– pročišćeni tekst) predmetno područje označeno kao I,K zona (gospodarska namjena – proizvodna i poslovna) pripada izdvojenoj površini izvan naselja.

Slika 14. Smještanje UPOV-a s postrojenjem za solarno sušenje mulja na novoj lokaciji.

Buduće stanje priključenosti na sustav odvodnje i optrećenje UPOV-a Udruženo područje aglomeracije Sv. Ivan Zelina obuhvaća 14.000 ES što se odnosi na stanovništvo i gospodarstvo ukupno. Predviđena je izgradnja UPOV-a Sv. Ivan Zelina za kapacitet od 14.000 ES s trećim stupnjem pročišćavanja. Recipijent za pročišćenu otpadnu vodu je vodotok Lonja, koji pripada vodnome području rijeke Dunav pa je zato klasificiran kao osjetljivo područje. Izvršena je analiza prihvatljivosti recipijenta na osnovu kombiniranog pristupa. Prema zahtjevima Direktive 91/271/EEZ te Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 26/20), koje se odnose na uspostavljanje sustava odvodnje i stupnja pročišćavanja, ovisno o osjetljivosti područja te veličinu aglomeracije, treba izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s trećim stupnjem pročišćavanja (biološkom obradom s uklanjanjem dušika i fosfora). Osim toga, tijekom rada UPOV-a ispuštene pročišćene otpadne vode iz UPOV-a moraju postići niže vrijednosti parametara nego su propisane spomenutim Pravilnikom. Izvršena je analiza prihvatljivosti recipijenta na osnovu kombiniranog pristupa. Na osnovu te analize, zaključeno je da tijekom rada i pogona UPOV-a ispuštene pročišćene otpadne vode iz UPOV-a moraju postići niže vrijednosti za parametare N-uk i P-uk od propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda– tablica 3.

Tablica 3. Koncentracije onečišćujuće tvari (Cgve). III. stupanj pročišćavanja I.faza II.faza BPK5 mg/L 25 25 N-uk mg/L 15 10 P-uk mg/L 2 1

Tablica 4. Najznačajniji zahtjevi Direktive 91/271/EEZ te Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20), koje odnose se na uspostavljanje sustava odvodnje i stupnja pročišćavanja, ovisno o osjetljivosti područja te veličinu aglomeracije. Veličina Sustav Stupanj Osjetljivost aglomerac odvodnje pročišćavanja područja ije < 2.000 Bez zahtjeva Odgovarajući u slučaju postojećeg ES sustava Manje 2.000 – Opremiti sa Odgovarajući osjetljivo 10.000 ES sustavom odvodnje > 10.000 Opremiti sa Drugi (II.) ES sustavom odvodnje < 2.000 Bez zahtjeva Odgovarajući u slučaju postojećeg ES sustava Osjetljivo 2.000 – Opremiti sa Najmanje drugi (II.) 10.000 ES sustavom odvodnje

> 10.000 Opremiti sa Treći (III.) ES sustavom odvodnje

Tablica 5. Zahtjevi za ispust s UPOV-a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20) te analizi prihvatljivosti recipijenta pročišćenih otpadnih voda – vodotoka Lonja. Indikator Granična vrijednost (mg/l) Najmanji % smanjenja Kemijska potrošnja kisika 125 75 KPKCr Biološka potrošnja kisika BPK₅ 25 70 Suspendirane tvari 35 90 Ukupni dušik (organski N + NH₄- 15 - N + NO₂-N + NO₃-N) Ukupni fosfor 2 -

Tehnologija pročišćavanja otpadnih voda Planira se izgradnja UPOV-a Sv. Ivan Zelina koji će zadovoljavati slijedeće tehnološke uvjete:  Mehanički dio pročišćavanja za potrebe konačnog planiranog opterećenja (14.000 ES) uključivat će sljedeće: o Uklanjanje krupnog otpada korištenjem grube rešetke (Slika 15.), o Uklanjanje finog otpada, pjeska i masti korištenjem kombinirane jedinice (Slika 16.), o Jedinicu za prijem sadržaja sabirnih i septičkih jama (Slika 17.). Koristiti će se kombinirana jedinica za mehaničko pročišćavanje koja može obaviti sve korake uklanjanja krupnog otpada različitih veličina te pijesak i masti. Ugradit će se dvije takve jedinice paralelno, svaka od njih preuzela bi polovinu maksimalnog dotoka na UPOV (150 m³/h), što zapravo i odgovora sušnom protoku. To znači da bi u principu tijekom dana kada nema kiše mogla raditi samo jedna jedinica. To je važno zbog mogućnosti obavljanja remonta na jedinicama. Prije biološkog pročišćavanja, sadržaj septičkih jama također je potrebno provesti kroz mehanički tretman. Mehanički predtretman i stanica za prihvat septika izvest će se kao jedinstveni objekt. Vozila za prikupljanje sadržaja septičkih jama izravno se crijevom spajaju na kompaktnu prihvatnu stanicu smještenu u građevini, gdje se mjeri i bilježi protok. Stanica ima integrirano fino sito opremljeno transporterom za uklanjanje izdvojenog materijala, koji se odlaže u prijenosni kontejner.

Slika 15. Shematski prikaz automatske Slika 16. Kombinirana jedinica za uklanjanje grube rešetke ugrađene u ulazni kanal finog otpada te pijeska i masti u sklopu UPOV-a ispred ulazne crpne stanice. primarnog pročišćavanja otpadnih voda.

Slika 17. Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama.

Otpadna voda iz septičkih jama prikuplja se u zasebnom spremniku, koji je opremljen uronjenom miješalicom i uronjenom potisnom pumpom koja transportira sadržaj septičkih jama u aerirani pjeskolov/mastolov. Sva oprema za prihvat sadržaja septičkih jama treba biti ugrađena u izoliranu prostoriju i zaštićena je od eksplozije.  Biološki dio pročišćavanja uključivat će sljedeće: o Tercijarno pročišćavanje (s eliminacijom dušika i fosfora) o Obzirom na veliki broj mogućih tehnologija, generalno možemo definirati da se biološko pročišćavanje provodi pomoću aktivnog mulja, koji može biti: . u suspendiranom obliku ili . pričvršćen u tankom sloju na čvrstoj podlozi. o Za pružanje biološkog pročišćavanja aktivnim muljem potrebno je dubinskom aeracijom s finim raspršivanjem zraka u otpadnu vodu osigurati kisik za mikroorganizme. o Nakon obrade otpadne vode, pročišćenu vodu treba separirati od aktivnog mulja da bi se ona mogla ispustiti u recipijent. Separaciju je moguće postići: . taloženjem ili . filtracijom koristeći filtrirni medij (mehanički (disk) filter ili membranska tehnologija na razini mikro ili ultrafiltracije).

o Kompletan proces biološkog pročišćavanja može se provesti u . protočnom (gdje se različite faze biološkog pročišćavanja i separacije viška mulja provode u zasebnim bazenima) ili . šaržnom sistemu (gdje se svi procesi, uključujući naknadnu separaciju mulja, odvijaju u jednom bazenu). o Za biološku obradu izgraditi će se 3 do 4 jednake linije kako bi se zadovoljile potrebe konačnog kapaciteta pročišćavanja otpadnih voda (14.000 ES).

 Obrada viška mulja u sklopu UPOV-a za potrebe konačnog planiranog opterećenja (14.000 ES) uključivat će sljedeće: o Gravitacijsko ugušćivanje viška mulja (na barem 2,5% suhe tvari) o Aerobna stabilizacija ugušćenog mulja (dodatna starost mulja barem 7 dana). o Strojna dehidracija mulja na 20% suhe tvari te odvoz na daljnju obradu mulja. Za daljnju obradu dehidriranog mulja predviđa se korištenje solarnog sušenja. Solarno sušenje je prirodni ekološki proces koji se odvija unutar staklenika u kojem se dovodi obnovljeni zrak i odvija stalno preokretanje mulja dok sustav za ventilaciju izvlači iz mulja zrak zasićen vodenom parom. Sustav za miješanje zraka i ventilaciju odvodi vlažni zrak izvan staklenika. Predviđeni sadržaj suhe tvari nakon sušenja je 75 %. Postrojenje za solarno sušenje se sastoji od staklenika na betonskoj ili asfaltnoj podlozi. U procesu sušenja mulj se okreće kako bi se osiguralo provjetravanje i otpuštanje topline proizvedene uglavnom u obliku vodene pare. Prije solarnog sušenja, mulj treba dehidrirati, što se obavlja korištenjem strojne opreme kao što su trakaste preše, vijčane preše ili centrifuge. Očekivan sadržaj suhe tvari u mulja poslije dehidracije je nekih 20%. Solarno sušenje mulja iz aglomeracija Sveti Ivan Zelina i Brckovljani moglo bi se provest na jednom samom (centraliziranom) postojenju planirane površine staklenika od 1.800 m². U tom slučaju strojna dehidracija mulja radila bi se u sklopu pojedinačnih UPOV-a, a mulj bi se transportirao kamionima do lokacije centralnog postrojenja. Dimenzioniranje postrojenja za solarno sušenje ovisi od količine dehidriranog mulja i njegove kvalitete (količine suhe tvari odnosno vlage u mulju) te vremenskih prilika odnosno raspoložive količine sučeve radijacije, temperature vanjskog zraka u količine vlage, koja očigledno variraju kroz cijelu godinu

1.2.2. Aglomeracija Brckovljani Zahvat na aglomeraciji Brckovljani obuhvaća izgradnju transportne i sekundarne kanalizacijske mreže u duljini od 17.658 m, rekonstrukciju postojeće kanalizacijske mreže duljine 2.500 m i 8 novih crpnih stanica. Za aglomeraciju Brckovljani već postoji izgrađen UPOV koji je opisan u poglavlju 1.1 Postojeće stanje s predviđenim kapacitetom od 8.400 ES (540 kg BPK₅ na dan i srednji dnevni protok od 3.096 m³ na dan) za drugi stupanj pročišćavanja. Ukaže li se potreba za trećim stupnjem pročišćavanja, ugraditi će se sustav za doziranje kemikalija za taloženje viška fosfora u vodi za što nisu potrebni dodatni građevinski radovi, nego dodatna investicija u strojarsku opremu. Izvršena je analiza prihvatljivosti recipijenta na osnovu kombiniranog pristupa. Na osnovu te analize, zaključeno je da tijekom rada i pogona UPOV-a ispuštene pročišćene otpadne vode iz UPOV-a moraju postići niže vrijednosti za parametare N-uk i P-uk od propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za II. stupanj – tablica 6.. Postojeći UPOV omogućava postizanje takvih vrijednosti za N-uk, dok vrijednosti P-uk neće biti problematične jer su više od koncentracije koje se očekuje na dotoku u UPOV.

Tablica 6. Koncentracije onečišćujuće tvari (Cgve). II. stupanj pročišćavanja BPK5 mg/L 25 N-uk mg/L 10 P-uk mg/L 12

UPOV još nije stavljen u funkciju zbog neadekvatnog broja priključaka na mrežu i s tog razloga i neadekvatne količine otpadnih voda na dotoku, kao i neriješenog pitanja prihvatljivog recipijenta za pročišćene otpadne vode. Također, nedostaje još implementacija konačnog rješenja za obradu i zbrinjavanje mulja.

Sustav obrade viška mulja Višak mulja će se anaerobno stabilizirati u postojećem spremniku i dehidrirati na postrojenju za dehidraciju mulja koje će se izgraditi na prostoru postojećeg UPOV-a Brckovljani. Dehidrirani mulj će se kamionima odvoziti do postrojenja za solarno sušenje.

1.2.3. Varijantna rješenja zahvata

Prilikom izrade studije izvodljivosti razmatrana su varijantna rješenja za spanjanje naselja Bedenica na podsustav javne odvodnje Sv. Ivan Zelina i UPOV Sv. Ivan Zelina i varijante lokacija UPOV-a Sv. Ivan Zelina.

A) Spajanja naselja Bedenica na podsustav javne odvodnje Sv. Ivan Zelina i UPOV Sveta Helena i alternativna varijanta zasebnog podsustava javne odvodnje naselja Bedenica s vlastitim UPOV-om Kod podsustava javne odvodnje Općine Bedenica razmatrane su dvije varijante sustava odvodnje otpadnih voda: Varijanta A: Decentralizirano rješenje (Vlastiti UPOV Bedenica) Varijanta predstavlja 2 zasebna sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda:  Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Bedenica (2.000 ES) i  Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Sv. Ivan Zelina (12.000 ES) Varijanta B: Centralizirano rješenje (spajanje Bedenice na UPOV Sv. Helena) U navedenoj varijanti predviđa se objedinjavanje u jedinstven sustav odvodnje i pročišćavanja na način da se podsustav javne odvodnje Bedenica pripoji podsustavu javne odvodnje Sv. Ivan Zelina. Otpadne vode se pročišćavanju na UPOV-u Sv. Helena kapaciteta 14.000 ES. Izračun neto sadašnje vrijednosti troškova za razdoblje od 30 godina, koji obuhvaća investicijsku vrijednost sustava odvodnje, izgradnju UPOV-a, operativne troškove, trošak reinvestiranja opreme i ostatak vrijednosti na kraju razdoblja pripremljen je za svaku pojedinu varijantu. Na osnovi tog kriterija Varijanta B: Centralizirano rješenje (spajanje na UPOV Sv. Helena) je najprihvatljivija. Osim financijske-ekonomske analize sagledani su i drugi aspekti:  Postojeća otpadna voda ne ispunjava tražene parametre. Odredbe EU Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda se primjenjuju na podsustave veće od 2.000 ES. Podsustav javne odvodnje Bedenica je baš na granici. Zato je za povoljnije rešenje da podsustav javne odvodnje Bedenica riješimo kroz ovaj projekt, gdje je moguće sufinanciranje investicije u vodno-komunalnu infrastrukturu. Naime konačni korisnik i JLS ne raspolaže s potrebnim investicijskim sredstvima da bi stanje sanirali samostalno izvan obuhvata ovog projekta.  U blizini predviđenog UPOV-a Bedenica ne postoji odgovarajući recipijent za prijem pročišćenih otpadnih voda. S priključenjem naselja Bedenica na podsustav Sv. Ivan Zelina, otpadna voda, pročišćena do traženog stupnja, bit će ispuštena u prihvatljiv recipijent (rijeka Lonja).  S centralizacijom pročišćavanja otpadnih voda bit će potreban potrebno manji broj intervencija (održavanje malih UPOV-a) na području.

B) Varijanta lokacije UPOV-a Sv. Ivan Zelina Lokaciju smještaja UPOV-a diktiraju slijedeći čimbenici:  Konfiguracija sustava odvodnje (centralizirani ili decentralizirani sustav odvodnje te područje gdje gravitiraju prikupljene otpadne vode)  Prihvatljiv prijemnik pročišćenih otpadnih voda Obzirom da prikupljene otpadne vode podsustava Sveti Izvan Zelina gravitiraju prema području naselja Sveta Helena, a uz nju teče prihvatljiv prijamnik pročišćenih otpadnih voda – rijeka Lonja, potencijalne lokacije za smještaj centralnog UPOV-a su opisane kroz dvije opcije (Slika 18).

Slika 18. Potencijalne lokacije za smještaj centralnog UPOV-a za aglomeraciju Sv. Ivan Zelina. Postojeća lokacija (Opcija 1), nova lokacija (Opcija 2). Opcija 1: Postojeća lokacija UPOV-a Sveta Helena u sklopu gospodarske zone UPOV Sveta Helena smješten je na kč. br. 543/1 k.o. Sveta Helena. Na raspolaganju su također kč.br. 546/2, 546/3, 546/8 i 546/9 k.o. Sveta Helena, s ukupnom površinom od oko 5.000 m², ali je sam oblik ovih čestica vrlo nezahvalan za smještaj većih građevina. Pored toga treba pustiti slobodan pojas od 6 m od ruba vodotoka pa se još dodatno smanjuje raspoloživa površina (Slika 19.). Ova lokacija zanimljiva je za nositelja zahvata u slučaju da ne bi bilo potrebno izgraditi postrojenje za solarno sušenje, jer pojednostavlja rješavanje imovinsko pravnih odnosa.

Slika 19. Postojeća lokacija UPOV-a.

Opcija 2: Nova lokacija UPOV-a Sv. Ivan Zelina preko potoka Lovnica Druga lokacija za smještanje UPOV-a Sv. Ivan Zelina je sjevero-zapadno od prve lokacije, preko potoka Lovnica između autoceste i regionalne ceste. UPOV bi mogao biti smješten na kč.br. 424/4, 426/5, 426/6, 426/7, 426/22, 426/23, 426/24, 426/25 i 1274/35, sve k.o. Sveta Helena. Na raspolaganju su također okolne čestice, ali je sam oblik ovih čestica vrlo fragmentiran i s time nepovoljan za smještaj većih građevina. Naime prijedlog je, da se smanji teret za rješavanje imovinsko pravnih pitanja odnosno otkup broja čestica (Slika 20.). Ova lokacija bila bi potrebna za smještaj postrojenja za centralno solarno sušenje mulja u slučaju da se na njega dovozi višak mulja s više podsustava na njihovom uslužnom području (razmatraju se još i podsustavi Dugo Selo, Vrbovec i Ivanić Grad). U tom slučaju nositelj zahvata želi imati mogućnost da se eventualno smjesti UPOV Sveta Helena na toj lokaciji zbog lakšeg rukovanja s viškom mulja. Mogućnost smještanja UPOV-a na toj lokaciji (s postojenjem za solarno sušenje mulja) prikazana je na slici 20. S obzirom na odredbe važećeg prostornog plana ne postoji zapreka za izgradnju takvog postrojenja na predmetnoj lokaciji u Sv. Heleni. Između dvije navedene opcije nema značajnih razlika vezano za utjecaja na okoliš s obzirom na njihove međusobne udaljenosti. Ukoliko bi bila odabrana nova lokacija koja uz gradnju UPOV-a uključuje i polja za solarno sušenje mulja, odabrana površina je poljoprivredna površina omeđena cestama i gospodarskom zonom te trenutno nema značajnu vrijednost kao stanište ili za ekološku proizvodnju.

Slika 20. Moguća lokacija UPOV-a Sveta Helena i postrojenja za solarno sušenje mulja

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Razmatrani zahvat izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Grada Sv. Ivan Zelina i podsustava Brckovljani te kasnije korištenje građevina infrastrukturne namjene ne predstavlja proizvodni ili slični postupak kojim se uspostavlja tehnološki proces pa se u ovome slučaju ne razmatraju vrste i količine tvari koje bi ulazile u tehnološki proces.

1.4. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš Razmatrani zahvat ne predstavlja proizvodni ili slični postupak kojim se uspostavlja tehnološki proces pa se u ovom slučaju ne razmatraju vrste i količine tvari koje bi ostale nakon tehnološkog procesa. Utjecaji zbog nastajanja otpada koji će se na lokaciji zahvata pojaviti tijekom gradnje i kasnije u korištenju planiranog zahvata detaljnije su opisani u poglavlju 3.1.10 Postupanje s otpadom. Emisije u zrak (zrak voda, tlo, buka) također su detaljnije pojašnjene u poglavlju 3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš u sklopu elaborata.

1.5. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata S obzirom da UPOV nikada nije bio stavljen u pogon i da oprema stoji nekorištena već preko 6 godina, predviđene su slijedeće aktivnosti:  Pregled i eventualni servis ugrađene opreme za mehanički predtretman otpadnih voda  Pregled i eventualni servis ugrađene opreme za biološko pročišćavanje otpadnih voda  Pregled i eventualni servis ugrađene opreme za aerobnu stabilizaciju viška mulja  Dogradnja sustava za dehidraciju mulja (s odvozom dehidriranog mulja na solarno sušenje u sklopu UPOV-a Sv. Ivan Zelina)  Izgradnja ispusta u spojni kanal Zelina-Lonja-Glogovnica, u duljini oko 900 m  Projekt stavljanju UPOV-a u pogon kao i optimizacija rada.

2. Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata 2.1. Usklađenost zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom

Na području obuhvata zahvata za prostorno uređenje relevantni su sljedeći dokumenti:  Prostorni plan Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 3/02, 6/02- ispr. 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12 - pročišćeni tekst, 27/15 i 31/15 - pročišćeni tekst),  Prostorni plan uređenja Grada Svetog Ivana Zeline (Zelinske novine broj 8/04, 11/06, 9/11, 5/13, 13/15, 15/15 (pročišćeni tekst), 4/17 i 6/17 (pročišćeni tekst)),  Prostorni plan uređenja Općine Bedenica (Glasnik Zagrebačke županije broj 8/05, 14/05 (ispravak Odluke), Glasnik Općine Bedenica broj 4/06, Glasnik Zagrebačke županije 13/10, Glasnik Općine Bedenica broj 7/18 i 8/18 (pročišćeni tekst)),  Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani (Službeni glasnik Općine Brckovljani broj 12/06, 13/06 (ispravak teksta), 2/09, 6/09 (ispravak Odluke), 1/13, 5/14, 2/15 (pročišćeni tekst), 4/15 (ispravak Odluke), 7/15, 8/15 (pročišćeni tekst), 8/16, 9/16 (pročišćeni tekst), 9/18 i 11/18 (pročišćeni tekst)).

2.1.1. Usklađenost zahvata s Prostornim planom Zagrebačke županije

Odredbe za provođenje iz Prostornog plana Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 3/02, 6/02-ispr. 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12 - pročišćeni tekst, 27/15 i 31/15 - pročišćeni tekst) koje se odnose na predmetni zahvat navode sljedeće:

6. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 2.2. Građevine od važnosti za Županiju … 3. Vodne građevine a) Zaštitne i regulacijske građevine • sustav nasipa za obranu od poplava • retencije i akumulacije veće od 25 ha b) Građevine za melioracijsku odvodnju: sustav melioracijske odvodnje površine 2.000-10.000 ha; c) Građevine za korištenje voda: • vodoopskrbni sustavi s pripadajućim izvorištima: Jastrebarsko, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina, d) Građevine za zaštitu voda: • sustavi odvodnje otpadnih voda: Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, Dugo Selo i Ivanić-Grad. …

6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 6.3.3. Odvodnja i zaštita voda (118) Članak 123. Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe. Njihov razvitak, odnosno izgradnju, treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite, posebno na vodozaštitnim i vodonosnim područjima.

Odvodnja na prostoru Županije određena je modelima mješovite i razdjelne kanalizacije.

Razrada sustava odvodnje vršit će se u prostornim planovima užih područja prema osnovnim smjernicama i kriterijima ovog Plana.

(119) Članak 124. Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i ispusti) od značenja za Državu i Županiju, a prikazani su u grafičkom prikazu 2.2. “Infrastrukturni sustavi – Vodnogospodarski sustav”.

Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Državu su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda preko 50.000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima.

Građevine i instalacije sustava odvodnje od značenja za Županiju su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda od 10.000 do 50.000 ES s pripadajućim kolektorima i ispustima.

Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda po fazama u skladu s propisanim graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i to: I. faza - mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s ispustom u vodotok II. faza - kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje, III. faza - ili viši stupanj pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada ispusta i kakvoće recipijenta.

Stupanj pročišćavanja na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda propisan je i ovisi o veličini uređaja za pročišćavanje i kategoriji vode prijamnika.

(120) Članak 125. Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode (tehnološke, sanitarne, oborinske i druge vode) ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda, odnosno na drugi način u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda.

Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i predvidjeti njegovu obradu, deponiranje ili korištenje u druge svrhe.

(121) Članak 126.

Na vodozaštitnim područjima izvorišta, kao i na području potencijalnog vodozaštitnog područja potrebno je obratiti posebnu pažnju pri izvedbi vodonepropusne kanalizacije, te otpadne vode odvesti izvan vodozaštitnih područja i nizvodno od vodotoka koji imaju utjecaja na prihranjivanje vodocrpilišta.

Slika 21. Izvod iz kartograma 4.5.: Odvodnja otpadnih voda

2.1.2. Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Grada Sv. Ivan Zelina

Odredbe za provođenje iz Prostornog plana uređenja Grada Svetog Ivana Zeline (Zelinske novine broj 8/04, 11/06, 9/11, 5/13, 13/15, 15/15 (pročišćeni tekst), 4/17 i 6/17 (pročišćeni tekst)) koje se odnose na predmetni zahvat navode sljedeće:

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.5.Sustav odvodnje

Članak 248

Postojeće plansko rješenje sustava odvodnje otpadnih voda temelji se na dokumentima: −Studija odvodnje naselja Zelina i kontaktnih industrijskih zona Biškupec i Donja Zelina (“Coning” Varaždin,1987. g.), −Kanalizacija Zelina – Izvedbeni projekt (“Coning” Varaždin, 1993. g.), −Glavni projekt Kolektora I – od Sv. Ivana Zeline do Blaževdola (“Coning” Varaždin, 1997.), −Studija o smanjenju onečišćenja voda sliva rijeke Save” (JICA – Japan international coopration agency, Studyteam i Hrvatske vode, 2002. godine), −Idejni projekt kanalizacijskog sustava na području Grada Sveti Ivan Zelina (Inženjering za naftu i plin Zagreb,2003.godine).

Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda utvrđena je Dinamičkim planom izgradnje kanalizacijskog sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području Grada Svetog Ivana Zeline (Zelinske novine br. 8/04) prema kojem je za naselja Sv. Ivan Zelina i Biškupec predviđen mješoviti, a za ostala naselja razdjelni sustav odvodnje.

Budući postojeće plansko rješenje sustava odvodnje otpadnih voda obuhvaća samo naselja Sveti Ivan Zelina i Biškupec te dijelom kontaktna naselja južnog i sjevernog sliva, potrebno je izraditi studiju izvedivosti te projektno rješenje sustava odvodnje za cjelokupno područje Grada.

Sam način odvodnje i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, kao i potencijalno onečišćenih oborinskih voda, propisuje se vodopravnim aktima u skladu s pozitivnim propisima, osim za odvodnju otpadnih voda iz stambenih građevina i sl. u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe, za što vodopravni uvjeti nisu potrebni. Prije ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti njihovu predobradu u odgovarajućim objektima, odnosno uređajima, s tim da kakvoća otpadnih voda mora biti uskladu s odredbama važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti putem kontrolnog mjernog okna. Obzirom da je odvodnja otpadnih voda s područja obuhvata Plana predviđena u sustav javne odvodnje otpadnih voda, s konačnim pročišćavanjem u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, potrebno je utvrditi

prihvatni kapacitet istog s obzirom na postojeće hidrauličko opterećenje te planirano hidrauličko opterećenje vezano za prostorne planove.

Članak 251

Trase odvodnih kanala i kolektora, te lokacije crpne stanice i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda bit će određeni lokacijskom dozvolom.

Članak 252

Cjevovode u funkciji odvodnje otpadnih i oborinskih voda treba graditi u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju. Izuzetno, u slučaju kada zbog lokalnih uvjeta to nije moguće, iste cjevovode je moguće graditi izvan koridora javnih prometnih površina.

Članak 253

Uzdužnim padovima te visinskim položajem cjevovoda treba nastojati omogućiti gravitacijsku odvodnju kao i minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Članak 254

Kontrolna okna kanalizacije treba izvoditi na svim mjestima visinskih i situativnih lomova, a na potezima upravcu na svakih cca 50 m.

Članak 255

Kanalizacijske cijevi moraju imati dobro mehaničko svojstvo (čvrstoću) i biti vodonepropusne, te omogućavati jednostavnu i brzu montažu.

Članak 256

Na dijelovima područja obuhvata plana gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode moraju se odvoditi u vodonepropusne sabirne jame, bez ispusta i preljeva, što se dozvoljava kao privremeno rješenje do izgradnje sustava javne odvodnje, a nakon njegove izgradnje potrebno je priključiti se na isti, a sabirne jame isključiti iz funkcije. Odvoz sanitarnih otpadnih voda iz sabirnih jama potrebno je povjeriti ovlaštenom poduzeću za obavljanje ovih djelatnosti, a o učestalosti odvoza, kakvoći i količini otpadne vode potrebno je voditi evidenciju. Sadržaj sabirnih jama potrebno je odvoziti posebnim vozilima u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Slika 22. Izvod iz kartografa 2.5. Vodnogospodarski sustav - Odvodnja otpadnih voda i odlaganje otpada

2.1.3. Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Bedenica

U Obrazloženju Prostornog plana uređenja Općine Bedenica (Glasnik Zagrebačke županije broj 8/05, 14/05 (ispravak Odluke), Glasnik Općine Bedenica broj 4/06, Glasnik Zagrebačke županije 13/10, Glasnik Općine Bedenica broj 7/18 i 8/18 (pročišćeni tekst)) koje se odnosi na predmetni zahvat navodi se sljedeće:

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.5.3.2.Odvodnja otpadnih voda Izgradnja mreže odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda bit će najveći problem u komunalnom opremanju općine zbog visoke cijene izvođenja, te malog broja potrošača. Pročišćene otpadne vode ispuštat će se u potoke Bedenica i Omamno.

U izgradnji mreže odvodnje otpadnih voda definirani su slijedeći prioriteti: • izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za postojeće veće zagađivače (postojeće farme, klaonica, mljekara itd.) – dio sliva 1 • izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za zonu planiranih gospodarskih sadržaja • izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za grupu naselja sa većim brojem stanovnika • izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za grupu naselja sa manjim brojem stanovnika

Planom su predviđena dva sliva: sliv 1-Bedenica i sliv 2-Omamno. U oba sliva predviđen je mješoviti sustav odvodnje sa objektima za rasterećenje i obradu zagađenih oborinskih voda. Zbog nepovoljne konfiguracije terena u naselju Bedenica biti će potrebno izgraditi najmanje 2 precrpne postaje, te odgovarajuće tlačne cjevovode. Precrpne postaje potrebno je zbog ekonomičnosti dizajnirati na Qmax=2Qt, a u iznimnim slučajevima na Qmax=Qkrit. Uz precrpne postaje dimenzionirane na Qmax=2Qt, obvezno je predvidjeti i kišne preljevne retencijske bazene za zadržavanje i obradu zagađenih oborinskih voda.

Ispred uređaja za pročišćavanje Bedenica predviđa se gradnja glavne ulazne precrpne stanice. Na uređaj je predviđeno crpiti Qmax=2Qt, a moguća je primjena centrifugalnih i pužnih crpki. Predviđeni kapacitet uređaja Bedenica je 1500 Est, s mogućnošću povećanja kapaciteta na 2500 Est nakon izvođenja druge etape. Predviđeni kapacitet uređaja Omamno je 250 Est.

Za oba uređaja predviđena je izgradnja suvremenih mehaničko-bioloških sustava čišćenja sa anaerobnim taložnicama sa odstranjivanjem mulja i kasnijom aerobnom stabilizacijom viška biološkog mulja. Na uređajima zbog relativno malog kapaciteta nije predviđena finalna obrada mulja.

U izgradnji sustava odvodnje otpadnih voda općine potrebno je izvesti:

te slijedeći broj objekata na kanalskoj mreži:

Za izdvojene dijelove naselja sa malim brojem stanovnika planom nije predviđeno uključivanje u sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode iz takvih domaćinstava i dalje će se upuštati u nepropusne septičke jame, te cisternama otpremati na pročišćavanje na središnje uređaje.

Planom su načelno definirane trase cjevovoda i pozicije objekata na kanalskoj mreži. U razradi projekta sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda može doći do odstupanja koja će diktirati detaljna tehnička rješenja, a koja treba uvažiti kod izdavanja lokacijske i građevinske dozvole za te objekte.

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometa i drugih infrastrukturnih sustava 5.6. Odvodnja otpadnih voda Članak 34.

Trase, koridori i površine za infrastrukturni sustav odvodnje prikazani su na kartografskom prikazu 2.4. u mjerilu 1: 25000. Na području Općine Bedenica planiran je mješoviti sustav oborinske i fekalne odvodnje sa odvodnjom na mehaničko biološki pročistač otpadnih voda.

Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata odvodne mreže, trase, koridori i površine za mrežu odvodnje otpadnih voda određeni ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.

Kod izgradnje građevina i uređivanja površina koji se vrše neposrednom provedbom ovog plana nadležni distributer će omogućiti priključivanje na mrežu odvodnje otpadnih voda ako su zadovoljili slijedeće posebne uvjete: • priključni vodovi odvodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80.0 cm ispod površine tla • spajanje na javnu odvodnu mrežu vrši se preko revizionog okna čija kota dna mora biti viša od kote dna kanala odvodne mreže na koju se okno spaja • reviziono okno mora biti smješteno na lako dostupnom mjestu, svijetlog otvora najmanje 80*80 cm

Za građevine i površine za koje je predviđena posredna provedba ovog plana (izrada detaljnijih urbanističkih planova) nadležni distributer će posebne uvjete priključenja utvrditi u tom postupku.

Otpadne vode iz gospodarskih građevina i površina koje imaju nepovoljan uticaj na okoliš moraju se obraditi prije upuštanja u kanalizacioni sustav. Način obrade navedenih otpadnih voda utvrđuje se u tehnološkom projektu.

Slika 23. Izvod iz kartografa 2.4.: Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

2.1.4. Usklađenost zahvata s Prostornim planom uređenja Općine Brckovljani

Odredbe za provođenje iz Prostornog plana uređenja Općine Brckovljani (Službeni glasnik Općine Brckovljani broj 12/06, 13/06 (ispravak teksta), 2/09, 6/09 (ispravak Odluke), 1/13, 5/14, 2/15 (pročišćeni tekst), 4/15 (ispravak Odluke), 7/15, 8/15 (pročišćeni tekst), 8/16, 9/16 (pročišćeni tekst), 9/18 i 11/18 (pročišćeni tekst)) koje se odnose na predmetni zahvat navode sljedeće: 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH IDRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 21. 5.5. Odvodnja 279. Pri izdavanju lokacijske dozvole odnosno drugih odgovarajućih akata za građenje potrebno je planiranu kanalsku mrežu za odvodnju otpadnih i oborinskih voda (kanalizacija), predvidjeti prvenstveno u koridorima prometnica. Ako to nije moguće, može ju se predvidjeti i izvan njih. 279.a. Otpadne vode s područja obuhvata PPU-a moraju se odvoditi razdjelnim sustavom javne odvodnje, odnosno zasebnom kanalskom mrežom trebaju se sakupljati i odvoditi oborinske vode, a zasebnom otpadne vode, s ciljem pročišćavanja samo otpadnih voda u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, dok se oborinske vode trebaju ispuštati putem odgovarajućih građevina u prirodni prijemnik. Pročišćavanje otpadnih voda s područja predmetnog PPU-a predviđeno je na dva uređaja za pročišćavanje: centralnom uređaju Božjakovina s prijemnikom Nova Zelina, te uređaju sustava odvodnje „Prečec-Tedrovec". Sam način odvodnje i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, kao i potencijalno onečišćenih oborinskih voda, propisuje se vodopravnim aktima u skladu s pozitivnim propisima, osim za odvodnju otpadnih voda iz stambenih građevina i si. u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe, za što vodopravni uvjeti nisu potrebni. Prije ispuštanja tehnoloških otpadnih voda u razdjelni sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti njihovu predobradu u odgovarajućim građevinama, odnosno uređajima, s tim da kakvoća otpadnih voda mora biti u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje otpadnih voda potrebno je predvidjeti putem kontrolnog mjernog okna. Na dijelovima područja obuhvata plana gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode moraju se odvoditi u vodonepropusne sabirne jame, bez ispusta i preljeva, Što se dozvoljava kao privremeno rješenje do izgradnje sustava javne odvodnje, a nakon njegove izgradnje obvezno je priključiti se na isti, a sabirne jame isključiti iz funkcije. Odvoz sanitarnih otpadnih voda iz sabirnih jama potrebno je povjeriti ovlaštenom poduzeću za obavljanje ovih djelatnosti, a o učestalosti odvoza, kakvoći i količini otpadne vode potrebno je voditi evidenciju. Sadržaj sabirnih jama potrebno je odvoziti posebnim vozilima u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

U slučaju da se ispuštanje oborinskih voda planira u kanale ili prijemnike koji su u nadležnosti Hrvatskih voda detalje ispuštanja istih treba uskladiti sa Službom zaštite od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu. Potrebno je utvrditi prihvatni kapacitet prijemnika, s obzirom na postojeće te planirane količine oborinskih voda. Potrebno je predvidjeti predobradu potencijalno onečišćenih oborinskih voda, prije upuštanja u prijemnik, kako bi kakvoća istih bila u skladu s važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u površinske vode. Pri definiranju prijemnika, potrebno je vrednovati rezultate praćenja kakvoće potencijalnih prijemnika i posljedice na vodni režim, s obzirom na postojeće te planirane količine istih oborinskih voda. Rješenje odvodnje oborinskih voda ne smije ugrožavati interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba. Onečišćene oborinske vode (s manipulativnih površina, parkirališta kamiona i si.) trebaju se prethodno pročistiti u odgovarajućim građevinama za obradu istih (separatom ulja s taložnicom) i upustiti putem internog sustava oborinske odvodnje u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda po njegovoj izgradnji. Uvjetno čiste oborinske vode spješačkih, prometnih i dr. površina mogu se upustiti putem slivnika s pjeskolovom u sustav interne odvodnje oborinskih voda i nastavno u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale ili lokalne prijemnike, a s krovnih površina izravno u iste ili po površini vlastitog terena u okviru građevinske čestice, na način da ne ugroze interese drugih pravnih i/ili fizičkih osoba, odnosno u sustav javne odvodnje oborinskih voda po njegovoj izgradnji. Odvodnju oborinske vode iz gravitirajućeg područja koje se ispuštaju u otvorene ili djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale i lokalne prijemnike, planirati na način da ne djeluju štetno djelovati na vodni okoliš, odnosno da ne narušavaju dobro stanje vode u prijemniku. Dokumentacija za izgradnju ispusne građevine u melioracijske kanale ili lokalne prijemnike treba sadržavati detalje rješenja i tehnologiju izvođenja. Istu tehnologiju, u slučaju ispuštanja oborinskih voda u kanal ili prijemnik koji je u nadležnosti Hrvatskih voda, potrebno je usuglasiti sa Službom zaštite od štetnog djelovanja voda Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu. Za izvođenje ispusne građevine internog sustava odvodnje u slučajevima iz prethodne točke, investitor je dužan zatražiti vodni nadzor od strane Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu te iste obavijestiti o početku izvođenja radova 15 dana ranije. U sustav interne odvodnje oborinskih voda ne smiju se upuštati otpadne vode, a u sustav interne odvodnje otpadnih voda ne smiju seupuštati oborinske vode. Nije dozvoljena gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda. Cjelokupni sustav interne odvodnje otpadnih i oborinskih voda s pratećim građevinama odvodnje i obrade otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana mora zadovoljavati uvjete vodonepropusnosti.

Slika 24. Izvod iz kartografa 2.2.: Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom

2.2. Opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata

2.2.1. Klimatska obilježja

Grad Sveti Ivan Zelina smješten je na sjeveroistočnim padinama Medvednice, 37 km sjeveroistočno od Zagreba, uz dolinu rijeke Lonje. Najjači utjecaj na meteorološke elemente ima orografska prepreka Medvednica i tok rijeke Lonje. Za opis klimatskih pokazatelja koristit će se podaci sa najbliže meteorološke postaje Zagreb- Maksimir. Prema Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji, Grad Sveti Ivan Zelina nalazi se u području gdje prevladava umjereno topla kišna klima bez suhog razdoblja. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku, oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši period u godini javlja se u hladno godišnje doba. Oborine tijekom godine imaju dva maksimuma, jači u lipnju i sekundarni u listopadu ili studenome, bez sušnog razdoblja, što povoljno utječe na razvoj vegetacije. U vegetacijskom razdoblju padne više od 50 % ukupne godišnje količine oborina. Razdoblje bez mraza je od lipnja do rujna. Temperatura zraka Glavna obilježja klime Zagrebačke županije, pa tako i područja Grada Sveti Ivan Zelina, uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Ovo područje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraženim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. U Tablici 7. prikazane su mjesečne vrijednosti temperatura za Zagreb (Maksimir) u razdoblju 1949.–2015. godine. Tablica 7. Mjesečne vrijednosti temperatura za Zagreb (Maksimir) u razdoblju 1949.– 2015.godine.

Oborine Prosječna količina godišnjih oborina za Zagreb (Maksimir) od 1949. do 2015. godine iznosi 71,58 mm. Prema podacima iz Tablice 8. može se zaključiti kako u godini nema izrazitog manjka niti viška oborina gledajući mjesečne intervale. S obzirom na razdoblje u godini, najviše oborina pada u ljetnim mjesecima dok je najmanje u zimskim. Broj vedrih dana u godini

u prosjeku je oko 48, dok dana s kišom je oko 124, a dana sa snijegom i mrazom u prosjeku je oko 80. Ostali dani u godini (njih 46) su s maglom. Ostalih 67 dana u godini u prosjeku čine dane sa promjenjivim vremenom. Tablica 8. Mjesečne vrijednosti za Zagreb (Maksimir) u razdoblju 1949.–2015. godine

Naoblaka i insolacija Naoblaka je najčešća u jesenskim i zimskim mjesecima. Veća količina padalina i prosječno mala naoblaka u vegetacijskoj razdoblju ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine. Strujanje zraka Prema godišnjoj ruži vjetrova najveći udio vjetra imaju vjetrovi sjevernih smjerova dok je udio tišine u iznosi oko 17,6 %. (Slika 25.).

Slika 25. Učestalost i srednja brzina vjetrova na području Zagreba

Klimatske promjene U sklopu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. navedeno je sljedeće: Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja 2011.-2040. i 2041.-2070. analizirani su za područje Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM. Prostorna domena integracija zahvaćala je šire područje Europe (Euro-CORDEX domena) uz korištenje rubnih uvjeta iz četiri globalna klimatska modela (GCM). Cm5. EC-Earth. MPI-ESM i HađGEM2. na horizontalnoj rezoluciji od 50 km. Klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema RCP4.5 scenariju IPCC- ja. po kojem se očekuje umjereni porast stakleničkih plinova do konca 21. stoljeća. Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri individualne integracije RegCM modelom. Svi izračuni napravljeni su na super-račimalu VELEbit u Sveučilišnom računskom centru (SRCE) u Zagrebu. Temperatura zraka U čitavoj Hrvatskoj očekuje se u budućnosti porast srednje temperature zraka u svim sezonama. U razdoblju 2011.-2040. taj bi porast mogao biti od 0.7 do 1.4 °C; najveći u zimi i u ljeto, a nešto manji u proljeće. Najveći porast temperature očekuje se u primorskim dijelovima Hrvatske. Do 2070. najveći porast srednje temperature zraka, do 2.2 °C. očekuje se u priobalnom dijelu u ljeto i jesen, a nešto manji porast očekuje se u kontinentalnim krajevima u zimi i proljeće. Slično srednjoj dnevnoj temperaturi očekuje se porast srednje maksimalne i srednje minimalne temperature. Do 2040. najveći porast bi za maksimalnu temperaturu iznosio do 1.5 °C, a za minimalnu temperaturu do 1.4 °C; do 2070. projicirani porast maksimalne temperature bio bi 2.2 °C. a minimalne do 2.4 °C. U razdoblju 2011.-2040. (Pl). očekuje se u svim sezonama porast prizemne temperature u srednjaku ansambla. Porast temperature gotovo je identičan zimi i ljeti - između 1.1 i 1.2 °C. U proljeće u većem dijelu Hrvatske prevladava nešto manji porast: od 0.7 °C na otocima Dalmacije do malo više od 1 °C u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Jesenski porast temperature je između 0.9 °C u istočnoj Slavoniji do oko 1.2 °C na Jadranu, a u zapadnoj Istri i do 1.4 °C. Sve individualne realizacije također daju porast temperature . Rezultati variraju između 0-0.5 °C u proljeće i ljeto kad RegCM koristi rubne uvjete EC-Earth modela, sve do 2.5-3 °C u zimi i jesen uz rubne uvjete HadGEM2 modela (jugozapadni dio Istre i neki otoci imaju porast i preko 3 °C). U razdoblju do 2070. najveći porast srednje temperature zraka, do 2.2 °C, očekuje se na Jadranu u ljeto i jesen. Nešto manji porast mogao bi biti ljeti u najsjevernijim krajevima i Slavoniji, a ujesen u većem dijelu Hrvatske. U zimi i proljeće je prostorna razdioba porasta temperature obrnuta od one ti ljeto i jesen: porast je najmanji na Jadranu a veći prema unutrašnjosti. U proljeće je porast srednje temperature od 1.4 do 1.6 °C na Jadranu i postupno raste do 1.9 °C u sjevernim krajevima (Slika 26.).

Slika 26. Temperatura zraka (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: referentno razdoblje 1971.-2000.; sredina: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. Oborine U razdoblju 2011.-2040. očekuje se manji porast količine oborine u zimi i u većem dijelu Hrvatske u proljeće, dok bi u ljeto i jesen prevladavalo smanjenje količine oborine. Ove promjene u budućoj klimi bile bi između 5 i 10% (u odnosu na referentno razdoblje), tako da ne bi imale značajniji utjecaj na godišnje prosjeke ukupne količine oborine. Do 2070. očekuje se daljnje smanjenje ukupne količine oborine u svim sezonama osim u zimi. a najveće smanjenje bilo bi do 15%. U budućoj klimi 2011.-2040. projicirana promjena ukupne količine oborine ima različit predznak: dok se u zimi i za veći dio Hrvatske u proljeće očekuje manji porast količine oborine, u ljeto i ujesen prevladavat će smanjenje količine oborine u čitavoj zemlji (Slika sredina). Porast količine oborine je u zimi manji od 20 mm u sjevernim i središnjim krajevima; u proljeće je porast u zapadnim predjelima još i manji, dok je smanjenje količine oborine u Slavoniji i južnim predjelima zanemarivo. Ljetno smanjene količine oborine je također zanemarivo, a slično je i u jesen u većem dijelu zemlje, osim na krajnjem jugu gdje će smanjenje biti nešto izraženije - do otprilike oko 40 mm. Najveće smanjenje količine oborine je uz rubne uvjete Cm5 modela - preko 90 mm ujesen u južnoj Hrvatskoj; najveće povećanje količine oborine dobiveno je uz rubne uvjete EC-Earth modela - preko 100 mm u zimi na otocima srednje Dalmacije. U razdoblju P2 očekuje se u svim sezonama osim u zimi smanjenje količine oborine. Najveće smanjenje (do maksimalno 45 mm) bit će u proljeće u južnoj Dalmaciji, dok će do najvećeg povećanja količine oborine, oko 30 mm, doći u jesen na otocima srednje Dalmacije (Slika 27).

Slika 27. Ukupna količina oborine (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: referentno razdoblje 1971.- 2000.; sredina: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041-2070. Ostalo Najveća promjena, smanjenje do gotovo 50%. očekuje se za snježni pokrov u planinskim predjelima. Evapotranspiracija bi se povećala za oko 15% do 2070.. a površinsko otjecanje bi se smanjilo do 10% u gorskim predjelima. Očekivana promjena sunčanog zračenja je 2-5%, ali je suprotnih predznaka: smanjenje u zimi i u proljeće, a povećanje u ljeto i jesen. Maksimalna brzina vjetra ne bi se značajno mijenjala, osim na južnom Jadranu i zimi kad se očekuje smanjenje od 5- 10%. Procijenjeni porast razine Jadranskog mora do konca 21. stoljeća je u rasponu između 40 i 65 cm prema rezultatima nekoliko istraživačkih grupa.

2.2.2. Kvaliteta zraka

Člankom 5. Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 1/14) je na teritoriju Republike Hrvatske određeno 4 aglomeracija i 5 zona. Lokacija planiranog zahvata se nalazi u zoni oznake HR1 koja obuhvaća kontinentalnu Hrvatsku. Prema Izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu utvrđeno je da su rezultati mjerenja i procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima sljedeći:

 Rezultati mjerenja sumporovog dioksida (SO2) sukladna je s graničnom vrijednošću za 1-satne i graničnom vrijednošću za 24-satne koncentracije SO2 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi te su sukladni s kritičnim razinama za srednju godišnju vrijednost i zimsku srednju vrijednost koncentracija SO2 obzirom na zaštitu vegetacije.  Rezultati mjerenja dušikovog dioksida (NO2) sukladna je s graničnom vrijednošću za 1-satne koncentracije i graničnom vrijednošću za srednju godišnju vrijednost

koncentracija NO2 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, te su sukladni s kritičnom razinom za srednju godišnju vrijednost koncentracija NOx obzirom na zaštitu vegetacije.  Rezultati mjerenja lebdećih čestica (PM10) sukladni su s graničnom vrijednošću za 24- satne koncentracije PM10 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi. Ujedno su sukladni s graničnom vrijednošću i za srednju godišnju vrijednost koncentracija PM10 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.  Rezultati mjerenja lebdećih čestica (PM2,5) sukladni su s graničnom vrijednošću za srednju godišnju vrijednost PM2,5 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.  Rezultati mjerenja prizemnog ozona (O3) sukladni su s ciljnom vrijednošću za 8-satni pomični prosjek koncentracija O3 (usrednjeno na tri godine) obzirom na zaštitu zdravlja ljudi, te su sukladni s ciljnom vrijednošću za AOT40 obzirom na zaštitu vegetacije.  Rezultati mjerenja ugljikovog monoksida (CO) sukladni su s graničnom vrijednošću za maksimalne dnevne 8-satne vrijednosti koncentracija CO obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.  Rezultati mjerenja benzena sukladni su s graničnom vrijednošću za srednju godišnju vrijednost koncentracija benzena obzirom na zaštitu zdravlja ljudi. Ocjena u zoni Kontinentalna Hrvatska (HR 1), dobivena je objektivnom/ekspertnom procjenom koja se temelji na podacima mjerenja benzena u aglomeracijama.  Rezultati mjerenja Pb u PM10, Cd u PM10, As u PM10, Ni u PM10 sukladni su s graničnom i ciljnim vrijednostima za srednje godišnje vrijednosti koncentracija Pb u PM10, Cd u PM10, As u PM10 i Ni u PM10 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi.  Rezultati mjerenja benzo(a)piren u PM10 (B(a)P u PM10) sukladni su s ciljnom vrijednošću za srednju godišnju vrijednost B(a)P u PM10 obzirom na zaštitu zdravlja ljudi. Prema rezultatima proračuna EMEP modela za postojane organske spojeve procjenjuje se da srednje godišnje koncentracije BaP u PM10 nisu prekoračile donji prag procjene u zini HR 1 (Kontinentalna Hrvatska) u 2018. godini.

2.2.3. Krajobrazna obilježja Krajobraz i potrebu njegove zaštite kroz procjenu utjecaja na okoliš određuju kako međunarodni (Europska konvencija o krajobrazu) tako i nacionalni dokumenti prostornog uređenja (Strategija i Program prostornog uređenja RH) te legislativa zaštite okoliša. Krajobraz se ne može razmatrati na osnovi pojedinačnih sastavnica već samo kao prostorno-ekološka, gospodarska i kulturna cjelina. Krajobraznom regionalizacijom u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, s obzirom na prirodna obilježja, izdvojeno je šesnaest osnovnih krajobraznih jedinica. Lokacija zahvata pripada krajobraznoj jedinici 4. Sjeverozapadna Hrvatska. Krajobraznu jedinicu Sjeverozapadna Hrvatska karakterizira prostor brežuljaka i planina te njihovih padina i zaravni te kotlina koje stvaraju unutar ravničarskog panonskog prostora. Krajobraznu jedinicu Bilogorsko-moslavački prostor karakterizira agrarni krajolik na blagim brežuljcima iako ispod 300 m nadmorske visine. Osnovni karakter krajobraza šireg prostora predmetnog zahvata čini agrarni krajolik i brežuljkasti šumoviti krajobraz u kojem je vidljiv kontrast između prirodnih i antropogenih

elemenata. Naselja su ruralna, pretežito linijskog tipa uz prometnice, osim većih naselja Sv. Ivan Zelina i Brckovljani. Krajobraz duž linijskih koridora u kojima se planira zahvat karakterizira antrpogenizirani protor u kojem se ističu naselja i poljoprivredne površine, a prirodni krajobraz u vidu šuma prisutan je često, ali na manjoj ili večoj udaljenosti od prometnica. Zahvat uključuje izgradnju kanalizacijske mreže koja se nadovezuje na postojeću mrežu oko grada Sv. Ivan Zelina pa se tako lokacije pojedinih zahvata proširenja mreže prostiru većinom u suburbanim i ruralnim područjima. Trasa planirane komunalne infrastrukture prolazi po postojećim prometnicama. Uz prometnice su u naseljima privatni stambeni objekti, jedno- ili dvoetažni, s gospodarskim objektima. Uz njih dolaze vrtovi i voćnjaci, rjeđe vinogradi. Na taj način veliki dio lokacije zahvata vizualno je zaklonjen objektima.

2.2.4. Šume

Na lokaciji zahvata prisutna je zajednica hrasta kitnjaka i graba. Zajednica zauzima brežuljkasti vegetacijski pojas središnje i sjeverne Hrvatske (150–400 m), ali i niže položaje u dinarskom području, posebice oko kraških polja.

Mješoviti sloj drveća čine hrast kitnjak i obični grab, uz primjesu bukve, trešnje, klena, malolisne lipe, u središnjem dijelu panonskoga gorja i srebrnolisne lipe. Bujan sloj grmlja čine Staphylea pinnata, Euonymus europaeus, Lonicera caprifolium, Crataegus monogyna, a u sloju niskoga raslinja velik je broj karpinetalnih i fagetalnih elemenata, npr. Stellaria holostea, Lathyrus vernus, Vicia oroboides, Galium odoratum, Cruciata glabra, Viola reichenbachiana, Isopyrum thalictroides, Asarum europaeum, Primula vulgaris i mnogo drugih.

Prepoznatljivosti tipa pridonose ova obilježja: U sloju drveća prevladavaju hrast kitnjak i obični grab, manje je rasprostranjena bukva. U prizemnom su sloju brojne ilirske vrste, posebice Epimedium alpinum, Lonicera caprifolium, Erythronium dens-canis, Helleborus dumetorum, Cyclamen purpurascens i Primula vulgaris.

2.2.5. Geološke i geomorfološke značajke

Zagrebačka županija obuhvaća veći dio zavale srednje Hrvatske pod kojom na ovome području podrazumijevamo područje između Žumberačke gore, Samoborskog gorja, Medvednice i Vukomeričkih gorica. U cjelini na istraživanom području prevladava dolinski reljef, a zatim brežuljkasti i brdoviti. Područje istočnog dijela Zagrebačke županije je strukturna zona pod nazivom zapadni rubni dio panonskog bazena, koja obuhvaća strukturne jedinice Žumberačka gora – Medvednica - Križevci, Kalnik - Ivanšćica, mali bazen Hrvatskog zagorja te murski bazen, stiješnjena je između Dinarida i istočnih Alpa. Prostor županije se može podijeliti na tri inženjersko-geološke cjeline (Slika 28.):  vezane čvrste stijene (magmatske, metamorfne i karbonatne stijene),  vezane čvrste do slabo čvrste stijene (kompleksi različitih litoloških članova),  nevezane klastične naslage (pjeskovito prašinaste naslage, gline, pijesci i šljunci). Klizišta i nestabilne padine na području županije načelno se prate, saniraju, te se kroz zoniranje uvažavaju u prostornom planiranju, no posljednji podaci datiraju uglavnom iz sredine 80-tih.

Šire područje zahvata

Slika 28. Inženjersko-geološka karta Zagrebačke županije (Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000

2.2.6. Seizmološke značajke

Intenzivni tektonski pokreti stavljaju područje Zagrebačke županije i Grada Zagreba u zonu pojačane seizmičke aktivnosti, sa seizmičnošću od VII. do IX. stupnja po Merkaliju, s povratnim razdobljem od 500 godina. Najaktivnija zona pretežno je u prostoru Zagreba – u zadnjih 120 godina u Zagrebu je izmjereno pet potresa jačine VI. do VIII. stupnjeva po Merkaliju – dok su u Zagrebačkoj županiji tom zonom obuhvaćena samo područja istočnog ruba Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Na temelju podataka o seizmičnosti Hrvatske i susjednih područja izračunata je i kartama prikazana potresna opasnost za cjelokupni teritorij Hrvatske. Potresna opasnost iskazana je najvećom horizontalnom akceleracijom tla tijekom potresa koja se u prosjeku premašuje jednom u 475 odnosno 95 godina. Procjenjuje se tzv. vjerojatnosnim postupkom gdje se provodi statistička obrada podataka. Osnovni podaci za analizu sadržani su u katalozima potresa. Izračunati hazard ukazuje na to da su potresima najugroženija područja južne Dalmacije, Hrvatskog primorja te šira okolica Zagreba. Najmanja opasnost je u Istri i na kvarnerskim otocima te u dijelovima Like i Slavonije.

S obzirom da su intenziteti potresa za odabrani scenarij usklađeni s razinom seizmičkog hazarda koja je prihvaćena u važećim propisima za projektiranje potresne otpornosti (Eurocode 8), vjerojatnost događaja određena je odgovarajućim povratnim razdobljima: 1. za najvjerojatniji neželjeni događaj (slabiji potres) s poredbenim povratnim razdobljem 95 godina i vjerojatnošću premašaja 10% u 10 godina - slika 32. 2. za događaj s najgorim mogućim posljedicama (jači potres) s poredbenim povratnim razdobljem 475 godina i vjerojatnošću premašaja 10% u 50 godina - slika 33. Prema karti za povratno razdoblje od 95 godina maksimalno ubrzanje tla, prouzročeno potresom, iznosi 0,08 – 0,10 godina (Slika 29.) dok za povratno razdoblje od 475 godina (Slika 30.) područje zahvata pri potresnom udaru može očekivati maksimalno ubrzanje tla od 0,14 do 0,22 godina. Iznosi poredbenih vršnih ubrzanja na karti prikazani su izolinijama s rezolucijom od 0,02 godina. Numerički navedene vrijednosti na karti odnose se na prostor između dvije susjedne izolinije. Iznos najvećih horizontalnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1g = 9.81 m/s2) za naselja na području zahvata prikazuje Tablica 9. Tablica 9. Iznos horizontalnih vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 godina na području lokacije zahvata Naselja u obuhvatu zahvata agR za Tp = 95 godina agR za Tp = 475 godina Bedenica 0,095 g 0,196 g Sv. Ivan Zelina 0,103 g 0,206 g Brckovljani 0,088 g 0,177 g Izvor: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php

Slika 29. Karta potresne opasnosti za povratno razdoblje 95 godina (crvena linija - zahvat)

Slika 30. Karta potresne opasnosti za povratno razdoblje 475 godina (crvena linija - zahvat)

2.2.7. Hidrološke i hidrogeološke značajke

Hidrogeološka obilježja šireg prostora predmetnog zahvata određena su osnovnim stijenskim masama, njihovim hidrogeološkim odnosima i procesima. U hidrološkom smislu prostor Zagrebačke županije karakterizira vodni sliv rijeke Save i prisavska ravnica u kojoj su koncentrirane vode te rijeke i njezinih pritoka, a takva koncentracija uvjetuje međuovisnost površinskih i podzemnih voda u smislu količine i kakvoće. Sava je u svom dijelu toka kroz Županiju nizinska rijeka veoma varijabilnog vodostaja sa sezonskim bujicama. Visoki vodostaji javljaju se u proljeće i jesen, a niski ljeti. U istočnom dijelu Županije najveća rijeka je Lonja, s pritocima Črncom i Česmom. Lonja je na tom prostoru nizinska rijeka koja teče paralelno s rijekom Savom, oblikujući močvarno Lonjsko polje. Na desnoj obali Save značajniji pritoci su Bregana, Gradna i Rakovica.

2.2.7.1. Stanje vodnih tijela Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:  tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,  stajaćicama površine veće od 0.5 km2,  prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu. Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:  Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.  Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije. Na širem području predmetnog zahvata nalazi se jedno podzemno vodno tijelo; CSGN_25 – SLIV LONJA–ILOVA–PAKRA, prikazano u odnosu na zahvat na slici 31. Procjena stanja podzemnog vodnog tijela navedena je u tablici 10. Količinsko i kemijsko stanje tijela podzemne vode je dobro. Tablica 10. Stanje tijela podzemne vode CSGN_25 – SLIV LONJA–ILOVA–PAKRA, izvor: Hrvatske vode Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje dobro Količinsko stanje dobro Ukupno stanje dobro

Slika 31. Prikaz podzemnih vodnih tijela prema bazi podataka Hrvatskih voda u odnosu na mrežu planirane odvodnje

Na području predmetnog obuhvata zahvata odvodnje trase cjevovoda križaju se s površinskim vodotocima koji su klasificirani prema bazi podataka o vodnim tijelima Hrvatskih voda (slika 32.): - Vodno tijelo CSRN0018_002, spojni kanal Zelina-Lonja-Glogovnica, - Vodno tijelo CSRN0046_002, Lonja, - Vodno tijelo CSRN0088_002, Zelina, - Vodno tijelo CSRN0088_001, Zelina, - Vodno tijelo CSRN0218_001, Bedenica, - Vodno tijelo CSRN0299_001, Salnik, - Vodno tijelo CSRN0379_001, Nespeš, - Vodno tijelo CSRN0538_001, Svedružica, - Vodno tijelo CSRN0643_001, Bukovec. U nastavku su prikazana navedena vodna tijela kartografski, a tablično su dani opći podaci i podaci o stanju pojedinog vodnog tijela.

Slika 32. Prikaz površinskih vodnih tijela prema bazi podataka Hrvatskih voda u odnosu na mrežu planirane odvodnje

Vodno tijelo CSRN0018_002, spojni kanal Zelina-Lonja-Glogovnica Tablica 11. Opći podaci vodnog tijela CSRN0018_002 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0018_002 Šifra vodnog tijela: CSRN0018_002 Naziv vodnog tijela spojni kanal Zelina-Lonja-Glogovnica Kategorija vodnog Tekućica / River tijela Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4) Dužina vodnog tijela 20.4 km + 81.2 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-28, CSGN-25 Zaštićena područja HRNVZ_42010009, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje 15592 (crpna stanica Poljanski Lug, Spojni kn. Zelina-Lonja- kakvoće Glog.-Česma)

Slika 33. Prikaz vodnog tijela CSRN0018_002

Tablica 12. Stanje vodnog tijela CSRN0018_002

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0018_002

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ukupni fosfor loše loše loše loše ne postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Hidrološki režim umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kontinuitet toka umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0046_002, Lonja Tablica 13. Opći podaci vodnog tijela CSRN0046_002 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0046_002 Šifra vodnog tijela: CSRN0046_002 Naziv vodnog tijela Lonja Kategorija vodnog Tekućica / River tijela Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4) Dužina vodnog tijela 25.9 km + 68.4 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-25 Zaštićena područja HR2001405, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 34. Prikaz vodnog tijela CSRN0046_002

Tablica 14. Stanje vodnog tijela CSRN0046_002

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0046_002

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0088_002, Zelina Tablica 15. Opći podaci vodnog tijela CSRN0088_002 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0088_002 Šifra vodnog tijela: CSRN0088_002 Naziv vodnog tijela Zelina Kategorija vodnog Tekućica / River tijela Ekotip Gorske i prigorske male i srednje velike tekućice (1) Dužina vodnog tijela 7.12 km + 19.8 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-25 Zaštićena područja HR13348501*, HRCM_41033000 (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 35. Prikaz vodnog tijela CSRN0088_002

Tablica 16. Stanje vodnog tijela CSRN0088_002

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0088_002

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno loše loše dobro ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno loše loše dobro ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno loše loše dobro ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše loše dobro ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše loše dobro ne postiže ciljeve BPK5 loše loše loše dobro ne postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno dobro procjena nije pouzdana Ukupni fosfor loše loše loše dobro ne postiže ciljeve

Vodno tijelo CSRN0088_001, Zelina Tablica 17. Opći podaci vodnog tijela CSRN0088_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0088_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0088_001 Naziv vodnog tijela Zelina Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 6.17 km + 3.22 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-25 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 36. Prikaz vodnog tijela CSRN0088_001

Tablica 18. Stanje vodnog tijela CSRN0088_001

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0088_001

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno umjereno dobro ne postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno dobro procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Vodno tijelo CSRN0218_001, Bedenica Tablica 19. Opći podaci vodnog tijela CSRN0218_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0218_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0218_001 Naziv vodnog tijela Bedenica Kategorija vodnog Tekućica / River tijela Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 16.5 km + 58.2 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-25 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 37. Prikaz vodnog tijela CSRN0218_001

Tablica 20. Stanje vodnog tijela CSRN0218_001

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0218_001

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve

Vodno tijelo CSRN0299_001, Salnik Tablica 21. Opći podaci vodnog tijela CSRN0299_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0299_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0299_001 Naziv vodnog tijela Salnik Kategorija vodnog Tekućica / River tijela Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 15.5 km + 30.2 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-25 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 38. Prikaz vodnog tijela CSRN0299_001

Tablica 22. Stanje vodnog tijela CSRN0299_001

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0299_001

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše loše ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni dušik loše loše loše loše ne postiže ciljeve Ukupni fosfor vrlo loše vrlo loše vrlo loše loše ne postiže ciljeve

Vodno tijelo CSRN0379_001, Nespeš

Tablica 23. Opći podaci vodnog tijela CSRN0379_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0379_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0379_001 Naziv vodnog tijela Nespeš Kategorija vodnog Tekućica / River tijela Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 7.64 km + 23.1 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-25 Zaštićena područja HRNVZ_42010009, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće

Slika 39. Prikaz vodnog tijela CSRN0379_001

Tablica 24. Stanje vodnog tijela CSRN0379_001

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0379_001

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno dobro ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno dobro ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno dobro ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno dobro ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno dobro ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno umjereno vrlo dobro ne postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno dobro procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno dobro ne postiže ciljeve

Vodno tijelo CSRN0538_001, Svedružica

Tablica 25. Opći podaci vodnog tijela CSRN0538_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0538_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0538_001 Naziv vodnog tijela Svedružica Kategorija vodnog Tekućica / River tijela Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 1.81 km + 22.1 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-24 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 40. Prikaz vodnog tijela CSRN0538_001

Tablica 26. Stanje vodnog tijela CSRN0538_001

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0538_001

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Vodno tijelo CSRN0643_001, Bukovec

Tablica 27. Opći podaci vodnog tijela CSRN0643_001 OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0643_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0643_001 Naziv vodnog tijela Bukovec Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 2.62 km + 17.5 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGN-25 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće

Slika 41. Prikaz vodnog tijela CSRN0643_001

Tablica 28. Stanje vodnog tijela CSRN0643_001

STANJE VODNOG TIJELA CSRN0643_001

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Ekolosko stanje umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše loše loše ne postiže ciljeve BPK5 dobro dobro dobro vrlo dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik loše loše loše loše ne postiže ciljeve Ukupni fosfor loše loše loše loše ne postiže ciljeve

2.2.7.2. Opasnost od poplava Poplave spadaju u prirodne opasnosti koje mogu ugroziti ljudski život, te rezultirati materijalnim štetama i štetama po okoliš te kao takve mogu imati utjecaj na određeno područje. Poplave često nije moguće izbjeći, no pozitivnim angažiranjem i poduzimanjem niza različitih preventivnih mjera, rizik od pojave poplavnih šteta može se smanjiti ili spriječiti. Na karti opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja (Slike 42.) kao i na karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 43.) lokacija predmetnog zahvata se nalazi najvećim dijelom izvan opasne zone. Cjevovodi su planirani u trupu prometnica koje su na višim kotama od vodotoka u naseljima, a najveći dio mreže je u brdovitom području izvan dosega poplava. Lokacija UPOV-a u zoni Sv. Helena nalazi se izvan područja poplavljivanja dok se UPOV Brckovljani nalazi u zoni poplavljivanja.

2.2.7.3. Vodozaštitna područja Na prostoru lokacije predviđenih zahvata odvodnje ne nalaze se vodozaštitna područja.

Lokacija UPOV-a Sv. Helena

Lokacija UPOV-a Brckovljani

Slika 42. Kartografski prikaz pregledne karte opasnosti od poplava za malu vjerojatnost pojavljivanja za šire područje obuhvata zahvata (crvena linija) uz označene lokacije UPOV-a

Lokacija UPOV-a Sv. Helena

Lokacija UPOV-a Brckovljani

Slika 43. Izvod iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za šire područje obuhvata zahvata (crvena linija) uz označene lokacije UPOV-a

2.2.8. Pedološke značajke

Pedološki pokrov na stijenskoj osnovi, njegov sastav, tipovi i kakvoća rezultat su razmjerno duge pedogeneze, odnosno djelovanja različitih prirodnih i društvenih čimbenika (sastav stijena, klima, hidrogeografska i biogeografska svojstva, djelovanje čovjeka i dr.).

Prema pedološkoj karti Republike Hrvatske, zahvat vodovoda i odvodnje je svojom razgranatošću smješten na mnogo kartiranih jedinica tla (Slika 44.). Na širem području zahvata nalazimo sljedeća agregirana tla:  Pseudoglej na zaravni, Lesivirano na praporu, Kiselo smeđe, Močvarno glejno, Koluvij  Rigolana tla vinograda, Sirozem silikatno karbonatni, Lesivirano na laporu ili praporu, Močvarno glejno, Eutrično  Lesivirano, Pseudoglej, Rendzina, Močvarno glejno, Eutrično smeđe  Pseudoglej, Eutrično smeđe, Močvarno glejno, Koluvij  Koluvij s prevagom sitnice, Rendzina na proluviju, Pseudoglej na zaravni, Pseudoglej- glej  Glejna, Tresetna  Smeđe tlo na vapnencu, Luvisol na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica

Slika 44. Isječak iz interkativne pedološke karte (dolje) s prikazom prostornog obuhvata zahvata (gore), izvor: http://pedologija.com.hr/iBaza/Pedo_HR/index.html

2.2.9. Bioekološka obilježja

Staništa Prema Karti kopnenih nešumskih staništa RH (2016.g.), na širem području zahvata prisutni su stanišni tipovi koji dotiču predmetni zahvat (poredano prema učestalosti uz trase cjevovoda) (slika 45.): A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi A.2.3. Stalni vodotoci A.2.4. Kanali C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe C.2.3.2.1. Srednjeeuropske livade rane pahovke C.2.2.4. Periodički vlažne livade D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva E. Šume E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine I.2.1. Mozaici kultiviranih površina I.5.1. Voćnjaci I.5.3. Vinogradi J. Izgrađena i industrijska staništa U nastavku su opisani pojedini stanišni tipovi prisutni u širem području zahvata temeljem dokumenta Nacionalna klasifikacija staništa (IV. dopunjeno izdanje). S obzirom na to da Karta kopnenih nešumskih staništa ne „pokriva“ određivanje šumskih stanišnih tipova, već se sva šumska područja vode pod oznakom E. Šume, pri opisu šumskih staništa korištena je Karta staništa (2004.g.). Prema Karti staništa iz 2004.g. (Slika 46.)prisutne su:  E.3.1. Mješovite-hrastovo grabove i čiste grabove šume  I.2.1. Mozaici kultiviranih površina  I.5.1. Voćnjaci  I.5.3. Vinogradi  I.8. Neproizvodne kultivirane zelene površine  J. Izgrađena i industrijska staništa

Slika 45. Izvod iz Karte staništa RH (Bioportal, listopad 2020.) s ucrtanom mrežom planirane odvodnje na području aglomeracije Sveti Ivan Zelina

Slika 46. Izvod iz Karte staništa RH (Bioportal, listopad 2020.) s ucrtanom mrežom planirane odvodnje na području aglomeracije Brckovljani

U Tablici 29. dan je popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja (Prilog II Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, NN 88/14) prisutnih na lokaciji zahvata i u radijusu od 250 m od lokacije zahvata. Prema navedenom pravilniku, od ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, uz lokaciju zahvata (trasu cjevovoda) se nalaze stanišni tipovi: - E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume - C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe - C.2.2.4. Periodički vlažne livade - A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

Tablica 29. Stanišni tipovi unutar pojasa 250 m od osi trase zahvata Ugroženi i rijetki stanišni tipovi od nacionalnog i Stanišni tip (prema NKS europskog značaja zastupljenih na području RH klasifikaciji) NATURA/BERN – Res. 4 HRVATSKA NATURA: E.3.1.1. = 9160; E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove E.3.1.2. = 9160; E.3.1.3. = 9160; i čiste grabove šume E.3.1.4. = 9160; E.3.1.5. = 91L0; E.3.1.6. = 91L0; E.3.1.7. = 91L0 BERN – Res.4: E.3.1.1.=G1.A1A2;

E.3.1.2.=G1.A1A2; E.3.1.3.=G1.A1A2; E.3.1.4.=G1.A1A2; E.3.1.5.=G1.A1A1; E.3.1.6.=G1.A1A1; E.3.1.7.=G1.A1A1; C.2.3. Mezofilne livade Srednje NATURA: C.2.3.2.1., C.2.3.2.2., unutar klase Europe C.2.3.2.3., C.2.3.2.4. i C.2.3.2.7. nalaze se rijetke = 6510; C.2.3.3. = 6520 i ugrožene zajednice C.2.2.4. Periodički vlažne livade NATURA: C.2.2.1. = 6440; unutar klase C.2.2.2. = 6410 i 6440 nalaze se rijetke BERN – Res.4: C.2.2.1.=!E3.43; i ugrožene C.2.2.3.=!E3.41; C.2.2.4.=!E3.46; zajednice C.2.2.2.1.=!E3.513 A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki staništa sa šiljevi i visoki šaševi brojnim ugroženim vrstama * prioritetni stanišni tip NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske

Zaštićena područja prirode

Prema izvodu iz karte zaštićenih područja prirode Republike Hrvatske (Bioportal, ožujak 2020.), zahvat se ne nalazi na zaštićenim područjima. Najbliže zaštićeno područje prirode je Spomenik parkovne arhitekture „Božjakovina – park oko dvorca“ udaljen od najbližih lokacija zahvata oko 80 m (Slika 47.). Zaštićenim područjima prirode na prostoru Zagrebačke županije upravlja Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. Na širem području zahvata predmetne aglomeracije nalaze se sljedeća zaštićena područja (naznačena udaljenost od najbliže točke zahvata):  Spomenik parkovne arhitekture (od 1965.g.) „Božjakovina – park oko dvorca“ - Posjed na kojem se nalazi zaštićeni park oko dvorca u Božjakovini je nekada pripadao obitelji Frankopan, a kasnije i obitelji Drašković. U drugoj polovici 19. st. park je obnavljan i služio je za potrebe Šumarske akademije u Zagrebu. Okolne površine uz park postale su ogledno zemaljsko dobro (godine 1896.). Kasnije je park tretiran kao arboretum Savske banovine, odnosno vrtlarske škole u Božjakovini (utemeljena je 1931. godine i bila je prva takve vrste u Hrvatskoj). Površina parka iznosi 7,39 ha. Udaljenost od najbliže točke zahvata = 80 m.  Značajni krajobraz „Zelinska glava“ - Područje Zelinske glave zaštićeno je 1992. godine u površini od 1003,94 ha, a pruža se sjeverozapadno od grada Sveti Ivan Zelina i predstavlja najistočnije ogranke masiva Medvednice. U krajoliku se izmjenjuju prostrane brdske livade sa šumama. Unutar zaštićenog prostora dominiraju zidine srednjovjekovnog Zelin-grada. U ovom području Medvednice očuvala se raznolikost i bujnost prizemnog rašća u kojem se naročito ističu proljetnice. Uz prilazni put k Zelin- gradu, uz potok, proteže se pojas ljeskove šume. Udaljenost od najbliže točke zahvata = 240 m.  Posebni rezervat – zoološki „Varoški lug“ - Područje Varoškog luga leži jugozapadno od Vrbovca. Ukupna površina iznosi 897,03 ha, a područje je zaštićeno 1982. godine. Udaljenost od najbliže točke zahvata = 7,35 km.  Posebni rezervat – šumske vegetacije „Varoški lug“ - To je tipični biotop šume hrasta lužnjaka u kojem su zastupljene zajednice hrasta lužnjaka i graba na gredama (Carpino betuli – Quercetum roboris), a u nizinama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto-elatae – Quercetum roboris caricetum remotae). Ukupna površina iznosi 62,49 ha, a područje je zaštićeno 1988. godine. Udaljenost od najbliže točke zahvata = 8,15 km.

Zahvat u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 Prema izvodu iz karte ekološke mreže (Bioportal, ožujak 2020.), područje zahvata ne nalazi se u području ekološke mreže Natura 2000 (Slika 48.). Najbliže POVS područje „Lonja“ (HR2001405) udaljeno je oko 2,45 km od najbliže točke zahvata. Rijeka Lonja izvire u Kalniku i teče do Save kao njena lijeva pritoka. Gornji tok Lonje od Brezničkog Huma do naselja Breznice ima dobro razvijene vodenjarske biljne zajednice i važno je stanište slatkovodnog školjkaša Unio crassus. Površina područja iznosi 4,3554 ha.

Slika 47. Izvod iz karte zaštićenih područja (Bioportal, listopad 2020.) s ucrtanom mrežom odvodnje kao obuhvaom zahvata

Slika 48. Izvod iz karte ekološke mreže (Bioportal, listopad 2020.) s ucrtanom mrežom odvodnje kao obuhvaom zahvata

2.2.10. Kulturna baština

Planirani zahvat je izgradnja odvodnje po naseljima grada Sveti Ivan Zelina te naseljima općina Bedenica i Brckovljani. Na području obuhvata zahvata nije evidentirana kulturno-povijesna baština.

2.2.11. Stanovništvo i naseljenost Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na administrativnom području grada Sv. Ivan Zelina te općina Brckovljani i Bedenica u Zagrebačkoj županiji. Grad Sveti Ivan Zelina Po podacima iz 2001.g. Grad broji 16.268 stanovnika, a 2011.g. 15.959 stanovnika. Samo gradsko naselje Sv. Ivan Zelina po podacima iz 2011. broji 2.764 stanovnika. Gustoća naseljenosti po podacima iz 2001.g. iznosila je 87,5 st./km2, a prema podacima iz 2011.g 85,8 st./km2. Tablica 30. Kretanje broja stanovnika za po popisima za Sv. Ivan Zelina, izvor: DZS 1857.- 2011. 1857 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. . 9.34 10.43 11.44 13.32 15.05 16.98 17.03 17.88 17.69 17.52 16.66 16.05 15.59 15.55 16.26 15.95 7 9 1 0 6 6 5 5 5 4 6 1 2 2 8 9

Slika 49. Kretanje broja stanovnika za po popisima za Sv. Ivan Zelina, 1857.-2011.

Općina Bedenica Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bedenica imala je 1.522 stanovnika, a 2011.g. 1.432 stanovnika. Gustoća naseljenosti po podacima iz 2001.g. iznosila je 70,9 st./km2, a prema podacima iz 2011.g 66,7 st./km2.

Općina Brckovljani Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Brckovljani imala je 6.816 stanovnika, a 2011.g. 6.837 stanovnika. Područje općine prostire se na površini od 71,1 km2. Gustoća naseljenosti po podacima iz 2001.g. iznosila je 97,6 st./km2, a prema podacima iz 2011.g. 97,9 st./km2. U samim Brckovljanima bilo je 2001. godine 1.542 stanovnika.

3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš 3.1. Mogući utjecaji zahvata na okoliš za vrijeme izgradnje i korištenja 3.1.1. Zrak

Tijekom izgradnje

Tijekom izvođenja građevinskih radova doći će do povećane emisije prašine u zrak i do emisije štetnih tvari putem ispušnih plinova građevinskih i transportnih strojeva. Količina prašine koja će se podizati s površine gradilišta mijenjat će se u ovisnosti o intenzitetu i vrsti radova, korištenim radnim strojevima, kao i o meteorološkim prilikama na užem području gradilišta. U ljetnim mjesecima, uz visoke temperature, slabo strujanje i smanjenu turbulenciju zraka, ovi utjecaji će biti znatnije izraženi nego u prijelaznim mjesecima (proljeće, jesen) i zimi. Negativni utjecaji na kakvoću zraka usko su prostorno ograničeni na zonu gradilišta i njenu bližu okolicu, a obzirom na opseg radova i potrebnu građevinsku mehanizaciju te ograničeno trajanje izvođenja radova, može ih se smatrati vrlo malim. Povećanje ispušnih plinova vozila i strojeva na gradilištu je zanemarivo s obzirom na korištenje tek nekoliko radnih strojeva i kamiona na lokaciji. Gradnja pojedinih dijelova zahvata neće se odvijati istovremeno na prostoru obuhvata zahvata tako da izvor prašine i plinova ne predstavlja širu zonu već točkaste lokacije izvođenja radova na pojedinoj dionici cjevovoda.

Moguće onečišćenje je privremenog i kratkotrajnog karaktera te je ograničeno na prostor same lokacije zahvata. Opterećenje zraka emisijom prašine je kratkotrajno i bez daljnjih trajnih posljedica na kakvoću zraka.

Ovaj je utjecaj negativan, ali kratkotrajan, lokalnog karaktera i manjeg intenziteta. Tijekom korištenja

Lokacija UPOV-a Sv. Ivan Zelina odabrana je blizu recipijenta, ali i udaljena od naselja, tako da ju okružuju poljoprivredne površine i industrijska zona te autocesta. S obzirom na relativno maleni kapacitet UPOV-a (14.000 ES), nije vjerojatno da će se plinovi nastali u obradi otpadnih voda osjetiti do najbližih stambenih objekata (oko 800 m istočno do naselja Mlaka, oko 900 m zapadno do naselja Sveta Helena).

Lokacija UPOV-a Brckovljani odabrana je blizu recipijenta, ali i udaljena od naselja, tako da ju okružuju poljoprivredne površine i industrijska zona te magistralna glavna željeznička pruga. S obzirom na relativno maleni kapacitet UPOV-a (8.400 ES), nije vjerojatno da će se plinovi nastali u obradi otpadnih voda osjetiti do najbližih stambenih objekata (oko 460 m do prvi stambenih objekata u naselju Brckovljani).

Tijekom korištenja UPOV-a u pojedinim dijelovima uređaja može doći do stvaranja neugodnih mirisa jer otpadne vode donose na uređaj organske i anorganske tvari koje se tijekom dotoka kao i na samom uređaju razgrađuju. Planirani UPOV koncipiran je kao kombinacija mehaničkog i biološkog pročišćivanja pa se tijekom razgradnje otpadnih voda na uređaju najčešće pojavljuju dušikovi spojevi (amonijak, amini), sumporni spojevi (vodik-sulfid, merkaptani), ugljikovodici (otapala i dr.) i organske

kiseline koje mogu dovesti do stvaranja neugodnih mirisa. To prvenstveno ovisi o ispravnom funkcioniranju sustava te količini i karakteristikama otpadne vode i meteorološkim prilikama (temperaturi vode, zraka, smjeru i jačini vjetra). Također u cjevovodima kanalizacijske mreže može doći do taloženja kanalskog sadržaja i njegovog dužeg zadržavanja pa se može dogoditi da počne proces truljenja, a time može doći i do oslobađanja plinova odnosno privremenih neugodnih mirisa. Tijekom korištenja UPOV-a, moraju se zadovoljiti odredbe Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 127/2019) i parametri Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ broj 77/2) u dijelu koji se odnosi na poštivanje propisanih graničnih vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi i kvalitetu življenja te će se sukladno navedenom kod probnog rada UPOV-a provesti mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku.

Nakon puštanja UPOV-a u rad provodit će se monitoring sukladno zakonskim propisima, kako bi se moglo pravovremeno reagirati, ako dođe do odstupanja od dopuštenih vrijednosti.

Prema svemu navedenom, primjenom zakonskih propisa, edukacijom korisnika o normama i načinu ispuštanja otpadnih voda, ispravnom izvedbom, korištenjem i održavanjem uređaja, čišćenjem i pranjem svih dijelova uređaja i radnih površina te redovnim odvozom nastalih količina otpada od obrade i pročišćavanja otpadnih voda (otpad s rešetki, višak mulja) značajnog negativnog utjecaja na kvalitetu zraka neće biti.

3.1.2. Klimatske promjene

3.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene Tijekom građevinskih radova na izgradnji sustava odvodnje doći će do emisije ispušnih plinova radnih strojeva i transportnih sredstava. Ovaj će utjecaj biti privremen i ograničen samo na razdoblje tijekom kojega će se izvoditi građevinski radovi, nakon čega u potpunosti prestaje. S obzirom na to da se radi o kratkotrajnim i lokalnim radovima, utjecaja na klimatske promjene tijekom građenja neće biti.

Planirani zahvat prema tehničkim specifikacijama i planiranom načinu rada može izazvati određenu mikrobiološku reakciju te shodno tome povećati koncentraciju ispusta otpadnih plinova iz kanalizacijskog cjevovoda ili samog UPOV-a. Značajnog negativnog utjecaja na klimatske promjene nema jer se radi o malim koncentracijama, a koje se ne bi trebale stvarati pravilnim funkcioniranjem cjelokupnog sustava odvodnje.

Procjena količine stakleničkih plinova

S ciljem procjene utjecaja zahvata na klimatske promjene potrebno je procijeniti Ugljični otisak (Carbon Footprint) uređaja za pročišćavanja otpadnih voda kao i ostalih elemenata sustava odvodnje otpadnih voda uzimajući u obzir emisije stakleničkih plinova, korištenje električne energije, stvaranje električne energije, te transportne potrebe.

Glavni plinovi koji nastaju radom sustava odvodnje i pročišćavanja, a doprinose stakleničkom efektu su ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4) i dušikov dioksid (N2O). Ovi plinovi nemaju isti potencijal globalnog zatopljenja koji je mjera kojom se opisuje utjecaj jedinične mase pojedinog

plina na globalno zatopljenje, a u odnosu na istu količinu ugljikovog dioksida tijekom određenog vremenskog razdoblja (obično 100 godina). Pri tom se uzima u obzir fizikalno- kemijska osobina plina i procijenjeni životni vijek u atmosferi.

Za procjenu količine stakleničkih plinova i doprinosu globalnom zatopljivanju korišteni su faktori emisije za pojedine procese i postupke koji se prvenstveno odnose na UPOV-a, a procjena je dana prema razmatranih tehnologijama obrade otpadnih voda i viška mulja u studiji izvodljivosti i dana je za nastajanje CO₂, N₂O i CH₄ u narednim tablicama.

Tablica 31. Emisije stakleničkih plinova zbog provedbe projekta. Stavka / tehnološki proces Jedinica Količina električna energija kgCO₂-e/god 318.480 UPOV Sveta Helena kWh/god 606.200 UPOV Brckovljani kWh/god 359.700 Postrojenje za solarno sušenje mulja kWh/god 109.000 Crpne stanice - odvodnja kWh/god 441.433 Ukupno kWh/god 1.047.633 gorivo – odvoz mulja i sadržaja jama kgCO₂-e/god 13.169 Prijevoz deh. mulja Brck >> Sv. Helena Količina mulja na sušenje t/god. 797 Količina po turi t 8 Broj turi broj 100 Duljina ture km 28 Prevožena duljina km/god. 2.800 Potrošnja goriva L/100 km 15 Potrošnja goriva L/god. 420 Prijevoz osuš. mulja Sv. Helena >> CUPOVZ Količina mulja na sušenje t/god. 609 Količina po turi t 20 Broj turi broj 31 Duljina ture km 50 Prevožena duljina km/god. 1.550 Potrošnja goriva L/100 km 15 Potrošnja goriva L/god. 233 Prijevoz sadržaja sabirnih i septičkih jama Broj jama broj 1.691 Frekvenca pražnenja godišnje 1 Prosječni prevožen put km 20 Prevožena duljina km/god. 33.820 Potrošnja goriva L/100 km 15 Potrošnja goriva L/god. 5.073 Ukupna potrošnja goriva L/god. 5.726

Stavka / tehnološki proces Jedinica Količina proizvodnja kemikalija kgCO₂-e/god 754.143 Količina mulja tST/god. 609 Generacija CO₂ (2) tCO₂-e/tST 1,00 Količina CO₂ tCO₂-e/god. 609 Generacija dimnih plinova (2) Nm³/tST 8.000 Koncentracija N₂O (2) mgN₂O/m³ 100 Količina N₂O tN₂O/god. 0,49 Konverzijski faktor za N₂O tCO₂-e/tN₂O 298 Količina CO₂ tCO₂-e/god. 145 smanjenje broja septičkih jama kgCO₂-e/god -1.616.530 Broj novo priključenih korisnika ES 16.482 Ostaju na sabirnim jamama - redovito pražnjenje ES 5.072 UKUPNO CO2 kgCO₂-e/god -530.738

Prema prezentiranim vidljivo je da se na godišnjoj razini u okoliš proizvede oko -530.738 kgCO₂-e/god) manje na godišnjoj bazi.

3.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat Utjecaj klimatskih promjena na zahvat obrađen je kroz tri modula: 1. Analizu osjetljivosti, 2. Procjenu izloženosti i 3. Procjenu ranjivosti.

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat analizran je prema dokumentu „Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient“ na način da će se osjetljivost izgradnje pogona za preradu maslina analizirati s aspekta primarnih i sekundarnih efekata klimatskih promjena na aspekte projektnih aktivnosti (postrojenja i procesi, ulaz, izlaz i transport) (Tablica 30., 31.). Tablica 32. Osnovni aspekti projektnih aktivnosti Osnovni aspekti projektnih Odvodnja i pročišćavanje aktivnosti otpadnih voda Transportni elementi Kolektori i crpne stanice Ulazni parametri El. energija Izlazni parametri Kakvoća pročišćenih voda Uređaj pročišćavanje otpadnih Procesi i postrojenja voda Tablica 33. Aspekti projektnih aktivnosti – primarni i sekundarni PRIMARNI EFEKTI KLIMATSKIH SEKUNDARNI EFEKTI KLIMATSKIH PROMJENA PROMJENA Promjena prosječnih temperatura Promjena količine i kakvoće recipijenta Povećanje ekstremnih temperatura Suše

Promjena u prosječnoj količini oborina Dostupnost vodnih resursa Promjena u ekstremnim oborinama Klimatske nepogode (Oluje) Prosječna brzina vjetra Poplave Povećanje u maksimalnim brzinama vjetra Porast razine mora Vlažnost zraka Erozija tla Sunčeva zračenja Požari Nestabilnost tla/klizišta Kakvoća zraka Toplinski „otoci“ u urbanim zonama Kakvoća vode za kupanje Procjena osjetljivosti, izloženosti i ranjivosti projekta na klimatske promjene prikazan je u tablicama 34., 35. i 36.. Osjetljivost je vrednovana u 3 klase: 0 = nema osjetljivosti 1 = srednja osjetljivost 2 = visoka osjetljivost Nadalje, izloženost projekta prema klimatskim efektima vrednovana je za trenutno stanje i buduće stanje. Izloženost je vrednovana u 3 klase: 1 = nema izloženosti 2 = srednja izloženost 3 = visoka izloženost Izloženost projekta u postojećem i planiranom stanju analizirana je u nastavku te je prezentirana ranjivost pojedinih komponenti projekta s raznih aspekata (transportni elementi, ulazni elementi, izlazni parametri i procesi/postrojenja) također u postojećem i planiranom stanju. Tablica 34. Ocjena osjetljivosti projekta na klimatske promjene (visoka - crveno, umjerena - žuto, zanemariva – zeleno) Odvodnja

Transport Izlaz i Ulaz procesi situ in Postrojenja

Osjetljivost

Primarni utjecaji OD Promjene prosječnih temperatura 1 Povećanje ekstremnih temperatura 2 Promjene prosječnih oborina 3 Povećanje ekstremnih oborina 4 Promjene prosječne brzine vjetra 5 Povećanje maksimalnih brzina vjetra 6

Vlažnost 7 Sunčeva zračenja 8 Sekundarni utjecaji OD Promjene količina i kakvoće recipijenta 9 Suše 10 Dostupnost vodnih resursa 11 Klimatske nepogode (oluje) 12 Poplave 13 Porast razine mora 14 Erozija tla 15 Požar 16 Nestabilna tla / klizišta 17 Kvaliteta zraka 18 Koncentracija topline urbanih središta 19 Kakvoća vode za kupanje 20 Tablica 35. Pregled trenutne izloženosti projekta na klimatske promjene (umjerena - žuto, zanemariva – zeleno) BROJ IZLOŽENOST TRENUTNA IZLOŽENOST STUPANJ IZLOŽENOST I PRIMARNI EFEKTI 1 Povećanje srednjih Povećanje temp. 0,4 – 0,6 0C zimi i 0,8 – temperatura 1 0C ljeti 2 Povećanje ekstremnih Nema izloženosti temperatura 3 Promjena u prosječnoj Ekstremne oborine su prisutne, ali rijetko količini oborina 4 Promjena u ekstremnim Ne očekuju se statistički značajne oborinama promjene u količini oborina 5 Prosječna brzina vjetra Nema izloženosti 6 Promjena u maksimalnim Nema izloženosti brzinama vjetra 7 Vlažnost zraka Nema izloženosti 8 Solarna iradijacija Nema izloženosti SEKUNDARNI EFEKTI 9 Povećanje sušnih perioda Sušni periodi su prisutni, no znatno variraju u vremenu 10 Raspoloživost vode Raspoloživost vode na području projekta je zadovoljavajuća 11 Oluje Nema podataka 12 Poplave Mala opasnost od poplava zbog izmještanja i zacjevljivanja potoka uz lokaciju zahvata. 13 Erozija tla Obzirom na namjenu površina, erozija tla nije značajna 14 Nestabilnost tla/klizišta Nema pojave klizišta obzirom na konfiguraciju terena

15 Kakvoća zraka Nema izloženosti 16 Toplinski „otoci“ u Projekt je smješten u umjereno urbanom urbanim zonama području i nema izloženosti Tablica 36. Buduća izloženost projekta na klimatske promjene BROJ IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST STUPANJ IZLOŽENOSTI PRIMARNI EFEKTI 1 Povećanje srednjih Povećanje temp. 1,6 – 2 0C zimi i 2-2,4 temperatura 0C ljeti 2 Povećanje ekstremnih Ne očekuje se povećanje ekstremnih temperatura temperatura no očekuje se značajan porast broja dana s ekstreminm temperaturama 3 Promjena u prosječnoj Ne očekuju se statistički značajne količini oborina promjene u količini oborina 4 Promjena u ekstremnim Nema podataka o budućoj učestalosti oborinama 5 Prosječna brzina vjetra Ne očekuju se promjene 6 Promjena u Ne očekuju se promjene maksimalnim brzinama vjetra 7 Vlažnost zraka Ne očekuju se promjene 8 Solarna iradijacija Očekuje se povećanje s povećanjem sunčanih dana SEKUNDARNI EFEKTI 9 Povećanje sušnih Očekuje se povećanje obzirom na perioda porast temperature i sušnih dana 10 Raspoloživost vode Ne očekuju se promjene 11 Oluje Ne očekuju se promjene 12 Poplave Mala opasnost od poplava 13 Erozija tla Ne očekuju se promjene 14 Nestabilnost tla/klizišta Ne očekuju se promjene 15 Kakvoća zraka Ne očekuju se promjene 16 Toplinski „otoci“ u Ne očekuju se promjene urbanim zonama

Na temelju analize osjetljivosti i izloženosti projekta dobivaju se podaci potrebni za izračun ranjivosti projekta. Ranjivost projekata na klimatske promjene je rezultat umnoška osjetljivosti projekta na klimatske promjene s izloženošću projekta na primarne i sekundarne efekte klimatskih promjena, odnosno računa se prema formuli: RANJIVOST = OSJETLJIVOST x IZLOŽENOST Osjetljivost i izloženost vrednovane su u tri klase u odnosu na primarne i sekundane efekte klimatskih promjena za trenutno i buduće stanje. Rezultati matrice ranjivosti (Tablica 37.) prikazuju koji su umnošci najranjiviji na klimatske promjene, odnosno srednja i visoka

izloženost pomnožene s visokom osjetljivošću rezultira s visokom ranjivošću projekta na klimatske promjene.

Tablica 37. Matrica ranjivosti IZLOŽENOST OSJETLJIVOST Zanemariva Srednja Visoka Zanemariva Srednja Visoka Tablica 38 Matrica ranjivosti – postojeće stanje EFEKTI OSJETLJIVOST RANJIVOST IZLOŽE- KLIMATSKIH NOST PROCESI I ULAZNI PROCESI I ULAZNI PROMJENA POSTROJENJA PARAMETRI POSTROJENJA PARAMETRI Povećanje srednjih temperatura Povećanje ekstremnih temp. Promjena u prosj. kol. oborina Promjena u ekstr. oborinama Prosječna brzina vjetra Promjena u maks. brzinama vjetra Vlažnost zraka Solarna iradijacija Povećanje sušnih perioda Raspoloživost vode Oluje Poplave Erozija tla Nestabilnost tla/klizišta Kakvoća zraka Toplinski „otoci“

Tablica 39 Matrica ranjivosti za predmetni zahvat – buduće stanje

EFEKTI OSJETLJIVOST RANJIVOST IZLOŽE- KLIMATSKIH NOST PROCESI I ULAZNI PROCESI I ULAZNI PROMJENA POSTROJENJA PARAMETRI POSTROJENJA PARAMETRI Povećanje srednjih temperatura Povećanje ekstremnih temp. Promjena u prosj. kol. oborina Promjena u ekstr. oborinama Prosječna brzina vjetra Promjena u maks. brzinama vjetra Vlažnost zraka Solarna iradijacija Povećanje sušnih perioda Raspoloživost vode Oluje Poplave Erozija tla Nestabilnost tla/klizišta Kakvoća zraka Toplinski „otoci“ u urbanim zonama

Tablica 40. Ranjivost zahvata na povećanje ekstremnih oborina

Ranjivost OD 4 Povećanje ekstremnih oborina

Nivo ranjivosti Transport

Izlaz Ulaz

Postrojenja i procesi Zbog zagrijavanja atmosfere i povećanje vlage u atmosferi zimi u većem Opis dijelu Europe dolazi do povećanja ne samo srednje količine oborine već i dnevnog intenziteta te ekstremnih količina oborine. Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja Povećanjetoplotnih udara ekstremnih tijekom oborina ljeta te na povećanje slivnom području učestalosti može i/ili dovesti intenziteta do problemaekstremnih s vremenskihfunkcioniranjem prilika sustava. (olujno Doćinevrijeme, će do ciklonalnipovećanja poremećaj, ulaza otpadnih itd.). voda u sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Dodatni problem i Rizik štete mogu nastati na objektu UPOV-a kao i dugotrajniji poremećaji u tehnološkim procesima pročišćavanja – troškovi energije, kvaliteta vode na izlazu iz UPOV-a. Povećanje količine oborina može djelovati na sustav 1odvodnje, Povećanje naročito prosječnih uređaja temeperatura za pročišćavanje otpadnih voda te na povećane Vezani utjecaj operativne troškove i pojavu neugodnih mirisa, na izljevanje sustava javne odvodnje12 Klimatske i pojave nepogode lokalnih (oluje) poplava. Preveliki dotoci na UPOV mogu stvoriti Rizik od štete,2 Analiza probleme pojave u radu ekstremnih i dodatne pogonskeoborina nije troškove. za rezultat pokazala povećanje pojave intenziteta i učestalosti pojava ekstremnih oborina. Pojava je malo vjerojatna. Plavljenje, problem u radu sustava javne odvodnje, urušavanje Posljedice 4 prijamnika, širenje neugodnih mirisa, nezadovoljavanje graničnih vrijednosti, izlijevanje sustava javne odvodnje u okoliš. Faktor rizika 8/25 Mjere Sanirati sustav javne odvodnje i redovito ga kontrolirati smanjenja rizika Potrebno je spriječiti ulaz oboinskih voda u sustav javne odvodnje. Primijenjene mjere Potrebne Nisu predviđene dodatne mjere Temeljemmjere dobivenih vrijednosti faktora rizika za ključne utjecaje visoke ranjivosti, izvršena je ocjena i odluka o potrebi identifikacije dodatnih potrebnih mjera smanjenja utjecaja klimatskih promjena u okviru ovog projekta. S obzirom na dobivene vrlo niske vrijednosti faktora rizika vezane uz povećanje ekstremnih oborina (8/25), zaključeno je da nema potrebe za primjenom dodatnih mjera smanjenja utjecaja.

3.1.3. Vode Tijekom izgradnje Prema projektu uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Sv. Ivan Zelina koncipiran je kao kombinacija mehaničkog i biološkog pročišćavanja, s uklanjanjem nitrata i fosfata – III. stupanj pročišćavanja). Recipijent pročišćenih otpadnih voda je vodotok Lonja. Prema karti opasnosti od poplava koja sadrži prikaz mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija lokacija UPOV-a Sv. Ivan Zelina nalazi se izvan područja rizika (opasnosti) od poplava, a UPOV Brckovljani se nalazi u poplavnom području, ali sami objekt je izgrađen na sigurnoj koti. Kako se UPOV Brckovljani nalazi na livadama koje poplavi obližnji vodotok, moguća su poplavljivanja gradilišta, ispiranja neadekvatno zbrinutog iskopanog materijala i ostalog otpada, izlijevanja štetnih i opasnih tekućina (ulje, gorivo, boje i sl.) i dospijeća do vodotoka. Međutim, ovakve akcidentne situacije ne očekujemo u uvjetima normalnog funkcioniranja i pravilnog vođenja gradilišta, odlaganja materijala iz iskopa dalje od vodotoka, pretakanja goriva i skladištenja drugih opasnih materijala na udaljenim mjestima od samog vodotoka, pa stoga ovakvu vrstu utjecaja smatramo malo vjerojatnom. Što se tiče mreže cjevovoda odvodnje koji čine predmetni zahvat, oni nisu planirani unutar vodozaštitnih zona. Do negativnog utjecaja na podzemno vodno tijelo može doći uslijed većih akcidentnih situacija tijekom radova, no predmetni zahvat izgradnje vodovoda i odvodnje ne iziskuje prisustvo većih količina tekućih ili topivih materijala koji mogu onečistiti podzemne vode. Opreznim i pažljivim rukovanjem mehaničkim strojevima i opremom te redovitim tehničkim pregledom i servisom istih, moguće je izbjeći negativan utjecaj. Poštivanjem svih propisa vezanih za gospodarenje otpadom, kao i pridržavanjem dobre graditeljske prakse i pažljivim izvođenjem radova, moguće je izbjeći negativan utjecaj na podzemne vode. S obzirom na obujam i karakter zahvata te uz pravilnu organizaciju gradilišta malo je vjerojatno da će doći do značajnog negativnog utjecaja na površinske i podzemne vode. Tijekom korištenja Tijekom korištenja mreže cjevovoda odvodnje, zbog karaktera zahvata, ne predviđaju se negativni utjecaji na površinske i podzemne vode, no moguć je utjecaj izlijevanja usred akcidentnog puknuća cjevovoda odvodnje pri čemu bi onečišćena voda dospjela u tlo i moguće dublje u podzemlje. Izvedbom zahvata, značajno se smanjuje rizik od puknuća novih cjevovoda u odnosu na postojeće stare cjevovode. U nekim naseljima gdje je planirana izgradnja mreže odvodnje, nema izgrađene javne kanalizacijske mreže te sadašnja situacija s odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda nije zadovoljavajuća. Sanitarne otpadne vode naselja trenutno se prikupljaju u neadekvatnim septičkim jamama ili se bez ikakve prethodne obrade ispuštaju u otvorene cestovne kanale stvarajući okolišu neprihvatljivo ekološko i higijensko stanje. Ovaj utjecaj je pozitivan i trajan u odnosu na dosadašnje stanje s obzirom na to da neće više dolaziti do nekontroliranog

ispuštanja sanitarnih otpadnih voda bilo u površinske vode putem ilegalnih priključaka ili kroz tlo u podzemne vode iz septičkih jama. U nastavku su prikazani parametri UPOV-a i analizirana prihvatljivost pročišćene vode za recipijente. 3.1.3.1.Primjena kombiniranog pristupa u određivanju graničnih vrijednosti opterećenja onečišćujućih tvari za ispuštanje u recipijent Sukladno odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20) Hrvatske vode donijele su Metodologiju primjene kombiniranog pristupa, koja se primjenjuje od 6. ožujka 2018. godine. Načelom kombiniranog pristupa sagledava se sastav ispuštenih pročišćenih otpadnih voda i njihov utjecaj na stanje voda prijemnika. Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari iz priloga Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20) propisuju se u slučaju kada opterećenje u otpadnim vodama ne pogoršava dobro stanje voda, na temelju podataka o stanju voda. Metodologija kombiniranog pristupa određivanja prihvatljivosti recipijenta Metodologijom kombiniranog pristupa analizira se koje je vodno tijelo povoljan i prema zakonodavstvu prihvatljiv recipijent za prijam pročišćenih otpadnih voda iz UPOV-a (Tablica 41.). Tablica 41. Parametri za postupak izračuna Ulaz Koncentracije parametra ispusta prijamnika (BPK5, N-ukupni, P- Cuzv mg/L ukupni) Granična vrijednost ekološkog stanja rijeke za osnovne fizikalno-

kemijske pokazatelje – vrijednost 50-tog percentila (mg/L) Quzv m3/d Protok prijamnika uzvodno od mjesta ispuštanja Koncentracije onečišćujuće tvari - parametri ispusta iz UPOV-a (BPK5, Cgve mg/L N-ukupni, P-ukupni) Qef max m3/d d Max dnevni protok ispusta iz UPOV-a (QDWd) Qniz m3/d Protok po ispustu (Quzv+ Qef max d) Izlaz Cniz mg/L Koncentracija parametra (BPK5, N-ukupni, P-ukupni) nakon ispusta (Cuzv x Quzv + Cgve x Qef max d)/ Qniz Dozvoljene koncentracije parametra (BPK5, N-ukupni, P-ukupni) v GVFK mg/L prijamniku Ako je izračunana vrijednost Cniz manja ili jednaka od GVFK za dobro stanje voda za osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje Cniz ≤ GVFK RECIPIJENT JE PRIHVATLJIV

Ako je izračunana vrijednost Cniz veća od GVFK za dobro stanje voda za osnovne fizikalno- kemijske pokazatelje Cniz > GVFK RECIPIJENT NIJE PRIHVATLJIV

Recipijent Lonja za UPOV Sv. Helena Granične vrijednosti kategorija ekološkog stanja za osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje (vrijednost 50-tog percentila) prema Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“ broj 96/19) prikazane su u tablici 42. Tablica 42. Koncentracije parametra ispusta prijamnika (Cuzv) i dozvoljene koncentracije parametra (GVFK) . Ekoregija Oznaka tipa Kategorija ekološkog Režim kisika Hranljive tvari stanja BPK5 N-uk P-uk

mgO2/L mgN/L mgP/L Panonska HR-R 4 Vrlo dobro 1,2 1,1 0,05 Dobro 3,3 2 0,2 Podaci o protocima prijamnika uzvodno od mjesta ispuštanja zaprimljeni su od strane Hrvatskih voda:  Mjerna postaja Tomaševac: Dobili smo podatak za protok (m3/s) za svaki dan u godini 2008, 2010, 2011, 2013.  Mjerna postaja Lonjica Most: Dobili smo podatak za protok (m3/s) za svaki dan u periodu 01.01.1972 do 31.12.2016. S prosječne godine obojih mjernih postaja (tj. 2008, 2010, 2011, 2013) smo izračunali aritmetičku sredinu protoka po danima. Nakon toga samo za orijentaciju izračunali minimum, maksimum i prosjek. A Q90% (90 percentil) koristi se prema naputcima iz metodologije kombiniranog pristupa. Tablica 43. Protok prijamnika uzvodno od mjesta ispuštanja (Quzv). 200 201 201 201 201 201 Prosje m3/s 2008 9 2010 1 2 2013 4 5 6 k m3/h m3/d Minimum 0,08 0,24 0,14 0,07 0,13 473 11.340 Maksimu 20,6 33,9 30,4 80.30 m 5 5 4,23 0 22,31 3 1.927.260 Prosjek 1,12 2,43 0,41 2,58 1,64 5.897 141.528 Q90% 0,14 0,36 0,19 0,14 0,21 748 17.958 Q70% 0,26 0,68 0,23 0,48 0,41 1.491 35.774 Q50% 0,53 1,11 0,30 1,06 0,75 2.699 64.778 Q20% 1,42 3,00 0,50 3,68 2,15 7.740 185.764 Sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20), komunalne otpadne vode iz sustava javne odvodnje prije ispuštanja u vode u osjetljivom području, potrebno je pročišćavati III. stupanjem za UPOV kapaciteta > 10.000 ES (pored BPK5 uklanja se također N-uk i P-uk).

Tijekom rada i pogona UPOV-a ispuštene pročišćene otpadne vode iz UPOV-a moraju postići niže vrijednosti za parametar N-uk nego je propisana Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda – tablica 43. Tablica 44. Koncentracije onečišćujuće tvari (Cgve). III.stupanj pročišćavanja I.faza II.faza BPK5 mg/L 25 15 N-uk mg/L 15 10 P-uk mg/L 2 1 Specifična potrošnja vode na ovom području je 100 L/ES/d. Na budućem UPOV-u ne predviđa se značajnih sezonskih kretanja. Izračunali smo maksimalni dnevni protok ispusta iz UPOV-a. Tablica 45. Maksimalni dnevni protok ispusta iz UPOV-a (Qef). Kapacitet Spec. potrošnja Potrošnja Infiltracija, UPOV-a vode vode tuđe vode Ispust UPOV-a ES L/ES/d m3/dan m3/dan m3/dan 10.000 100 1.000 347 1.337 Nakon što smo definirali sve ulazne parametre, možemo napraviti zaključne izračune preko formule: Cniz = (Cuzv x Quzv + Cgve x Qef max d)/ Qniz I Cniz usporediti z GVFK te zaključiti ili je recipijent prihvatljiv ili nije. Tablica 46. Koncentracija parametra u recipijentu (Cniz). Onečišćujuća Ulazni podaci Rezultati izračuna tvar Cuzv Quzv Cgve Qef.max.d Qniz Cniz GVFK Kriterij (mg/l) (m³/d) (mg/l) (m³/d) (m³/d) (mg/l) (mg/l) prihvatljivosti 10.000 I.faza ES III.stupanj BPK5 1,3 17.958 25 1.337 19.295 2,9 3,3 DA N-uk 1,2 17.958 15 1.337 19.295 2,0 2,0 DA P-uk 0,1 17.958 2 1.337 19.295 0,2 0,2 DA 14.000 II.faza ES III.stupanj BPK5 1,3 17.958 15 1.871 19.829 2,6 3,3 DA N-uk 1,2 17.958 10 1.871 19.829 2,0 2,0 DA P-uk 0,1 17.958 1 1.871 19.829 0,1 0,2 DA

Zaključak o prihvatljivosti: RECIPIJENT JE PRIHVATLJIV

Recipijent Zelina za UPOV Brckovljani Granične vrijednosti kategorija ekološkog stanja za osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje (vrijednost 50-tog percentila) prema Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“ broj 96/19) prikazane su u tablici 47. Tablica 47. Koncentracije parametra ispusta prijamnika (Cuzv) i dozvoljene koncentracije parametra (GVFK). Ekoregija Oznaka tipa Kategorija Režim kisika Hranljive tvari ekološkog stanja BPK5 N-uk P-uk mgO2/L mgN/L mgP/L Panonska HR-R 2A Vrlo dobro 2 1 1,4 Dobro 5 2 2,6 Podaci o protocima zaprimljeni su od strane Hrvatskih voda. Dobili smo podatak za protok (m3/s) za svaki dan u periodu 01.01.1991do 31.12.2016. Z svaku godinu smo samo za orijentaciju izračunali minimum, maksimum i prosjek. A Q90% (90 percentil) koristi se prema naputcima iz metodologije kombiniranog pristupa. Tablica 48. Protok prijamnika uzvodno od mjesta ispuštanja (Quzv) (1991-2016). m3/s Prosjek m3/h m3/d Minimum 0,07 247 5.925 Maksimum 18,59 66.928 1.606.276 Prosjek 1,40 5.053 121.270 Q90% 0,13 463 11.113 Q70% 0,29 1.047 25.119 Q50% 0,60 2.147 51.533 Q20% 1,79 6.435 154.447 Tijekom rada i pogona UPOV-a ispuštene pročišćene otpadne vode iz UPOV-a moraju postići niže vrijednosti parametara nego su propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda – tablica 49. Tablica 49. Koncentracije onečišćujuće tvari (Cgve). III. stupanj pročišćavanja BPK5 mg/L 15 N-uk mg/L 10 P-uk mg/L 1 Specifična potrošnja vode na ovom području je 110 L/ES/d. Na budućem UPOV-u ne predviđa se značajnih sezonskih kretanja. Izračunali smo maksimalni dnevni protok ispusta iz UPOV-a. Tablica 50. Maksimalni dnevni protok ispusta iz UPOV-a (Qef). Kapacitet Spec. potrošnja Infiltracija, tuđe UPOV-a vode Potrošnja vode vode Ispust UPOV-a ES L/ES/d m3/dan m3/dan m3/dan 8.400 100 840 277 1.117 Nakon što smo definirali sve ulazne parametre, možemo napraviti zaključne izračune preko formule:

100

Cniz = (Cuzv x Quzv + Cgve x Qef max d)/ Qniz i Cniz usporediti z GVFK te zaključiti je li recipijent prihvatljiv ili nije. Tablica 51. Koncentracija parametra u recipijentu (Cniz).

Kapacitet 8.400 ES III.stupanj Onečišćujuća Ulazni podaci Rezultati izračuna tvar Cuzv Quzv Cgve Qef.max.d Qniz Cniz GVFK Kriterij (mg/l) (m³/d) (mg/l) (m³/d) (m³/d) (mg/l) (mg/l) prihvatljivosti BPK5 2,1 11.113 15 1.277 12.390 3,3 5 DA N-uk 1,1 11.113 10 1.277 12.390 1,9 2 DA P-uk 1,5 11.113 1 1.277 12.390 1,5 2,6 DA Zaključak o prihvatljivosti: RECIPIJENT JE PRIHVATLJIV

3.1.4. Tlo Tijekom izgradnje Tijekom gradnje sustava odvodnje obavljat će se radnje iskopavanja tla odnosno zemljanog sloja ispod prometnica. Prilikom iskopa kanala za polaganje cjevovoda, zemljani sloj će se odlagati zasebno, te se prilikom ponovnog zatrpavanja kanala vraća u iskopani rov. Materijal iz iskopa, koji će se koristiti za gradnju, privremeno se odlaže na površinama unutar gradilišta ili na odobrenom privremenom deponiju. Sve ostale korištene površine tla na prostoru gradilišta, nakon završetka radova, vratit će se u prvobitno stanje. Gubitak tla kod proširenja lokacije UPOV-a Sv. Ivan Zelina na postojećoj lokaciji ili gradnjom na novoj sa solarnim sušenjem mulja, gubila bi se površina obradivog tla u iznosu manjem od 1 ha. Ne očekuje se značajan utjecaj na poljoprivredne površine i poljoprivrednu aktivnost, izuzev povremenog otežanog prometovanja cestama na kojima će se vršiti radovi na ovom zahvatu. Tijekom korištenja Tijekom korištenja predmetnog zahvata, zbog karaktera zahvata, ne predviđaju se negativni utjecaji na tlo, no moguć je utjecaj izlijevanja usred akcidentnog puknuća cjevovoda odvodnje pri čemu bi na nekoj lokaciji određena količina onečišćene vode dospjela u tlo. Upravo predmetni zahvat smanjuje rizik od puknuća dotrajalih cijevi i curenja otpadnih voda u tlo. 3.1.5. Bioraznolikost Tijekom izgradnje Lokacija zahvata nalazi se na već antropogeniziranom području u smislu uže lokacije zahvata – na trasi postojećih cesta u naseljima. Na taj način odvijanje radova izgradnje se ne vrši na prirodnim staništima niti ometa mir u staništima.

101

Polaganje cjevovoda odvija se u koridorima prometnica i pristup trasi iskopa se odvija preko postojećih prometnica te neće biti utjecaja na staništa. Malenu površinu mezofilnih travnjaka će zauzeti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Sv. Ivan Zelina u slučaju varijante izgradnje novog uređaja sa poljem za solarno sušenje mulja. I uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Brckovljani se nalazi oko mezofilnih travnjaka, odnosno livada košanica, no one neće biti zauzete jer postoji čestica koju već zauzima postojeći UPOV. Može se očekivati zanemariv utjecaj na okolnu faunu u vidu uznemiravanja zbog prisustva ljudi i strojeva za vrijeme gradnje. Utjecaj se smatra malim uzimajući u obzir da se radi malim zonama izvođenja radova, a najveći dio radova će se odvijati u naseljima. Oštećena ruderalna vegetacija uz rub ceste brzo će se obnoviti, a njezine česte i ruderalne vrste nisu ugrožene tijekom radova. Utjecaj na staništa moguć je slučaju akcidenta, istjecanjem opasnih tvari (ulja, maziva, gorivo) iz strojeva i vozila na gradilištu. Predmetni zahvat ne iziskuje prisustvo većih količina tekućih ili topivih materijala koji mogu onečistiti podzemne vode te tlo. Opreznim i pažljivim rukovanjem mehaničkim strojevima i opremom te redovitim tehničkim pregledom i servisom istih, opasnost od ovog negativnog utjecaja također nije značajna. Također, do negativnog utjecaja može doći prilikom neadekvatnog odlaganja otpada na teren uz lokaciju zahvata. Poštivanjem svih propisa vezanih za gospodarenje otpadom, kao i pridržavanjem dobre graditeljske prakse i pažljivim izvođenjem radova, mogućnost negativnog utjecaja na staništa svest će se na minimum. Tijekom korištenja Tijekom korištenja vodovodnog i kanalizacijskog cjevovoda, utjecaja na floru i faunu u kontaktnom prostoru nema. Pročišćavanjem sakupljenih otpadnih voda naselja ove prostorno velike aglomeracije očekuje se poboljšanje uvjeta u tlu i kanalima uz prometnice te oko stambenih cjelina naselja. 3.1.6. Zaštićena područja Zahvat se ne nalazi na zaštićenim područjima prirode te se ne očekuje negativan utjecaj na najbliža područja. 3.1.7. Ekološka mreža Zahvat se ne nalazi na području ekološke mreže Natura 2000 niti se ispuštanje pročišćene vode UPOV-a vrši u vodna tijela u ekološkoj mreži. Stoga se ne očekuje negativan utjecaj na Natura 2000 područja. 3.1.8. Krajobraz Tijekom izgradnje Tijekom građenja sustava odvodnje, prisutnost radnih strojeva, transportnih sredstava te radovi iskopavanja sigurno će privremeno negativno utjecati na postojeću krajobraznu vizuru na lokaciji radova.

102

Cjevovodi su ukopani objekti i cijelom svojom trasom položeni ispod površine terena tako da se nakon polaganja istih i zatrpavanja zemljište u potpunosti može privesti prvobitnom izgledu, tj. prometnicama. Precrpne stanice se ugrađuju u potpunosti pod zemljom, a na površini se vidi betonska površina kućišta u razini s tlom. Vidljiv je jedino elektroormar (upravljačka jedinica) koji se postavlja na stup u blizini stanice. Gore spomenuti negativni utjecaj biti će privremen i lokaliziran te s obzirom na to da će se nakon zatrpavanja površina tla dovesti u prvobitno stanje ovaj utjecaj možemo smatrati manje značajnim. Kako se zahvati nalaze na trasama prometnica u području naselja, tako vizualnu izloženost zahvata sa šireg prostora zaklanjaju stambeni i gospodarski objekti ruralnih, predgradskih naselja koji linijski zagrađuju prometnice, a u gradskom području (Sv. Ivan Zelina) radovi se u pravilu vide samo u ulici u kojoj se odvijaju u datom trenutku. Tijekom korištenja Tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na krajobraznu vizuru jer je zahvat smješten ispod tla, a lokacije UPOV-a su na već postojećim UPOV-ima ili u njihovoj neposrednoj blizini. 3.1.9. Buka Tijekom izgradnje Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04), tijekom dnevnog razdoblja, za radove na otvorenom prostoru dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz tablice 1. članka 5. ovoga Pravilnika. Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik. Tijekom izgradnje sustava odvodnje javljat će se buka od rada građevinske mehanizacije, strojeva i transportnih sredstava. Građevinski radovi obavljat će se tijekom dana i bit će podvrgnuti granicama najviše dopuštene ocjenske razine buke („Narodne novine“ broj 145/04). Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke u vanjskom prostoru određene su prema namjeni prostora i dane su u tablici 1 „Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04). Tijekom korištenja Nakon izgradnje i tijekom korištenja predmetnog zahvata ne očekuje se nastanak buke te negativnog utjecaja od buke na stanovništvo i okoliš neće biti.

103

3.1.10. Otpad Tijekom izgradnje Tijekom izgradnje objekta nastajat će u pravilu građevinski otpad (17 05 04) i to otpad nastao raskopavanjem ceste i otpad od otkopavanja tla. Navedeni građevinski otpad se, prema Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ br. 90/15), kategorizira kao: 17 01 01 – beton, 17 03 02 – mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01*, 17 05 04 – zemlja i kamenje koje nisu navedene pod 17 05 03*. Od otpada očekuje se još i miješani komunalni otpad (20 03 01) i miješana ambalaža (15 01 06), koji će se odvojeno prikupljati u posebno označenim spremnicima i predavati ovlaštenim pravnim osobama na zbrinjavanje. Nastali otpad će se odvojeno prikupljati na mjestu nastanka. Otpad od betona i bitumena će se nakon završetka radova zbrinuti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“ br. 38/08), odnosno predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Dio zemljanog otpada će se iskoristiti prilikom zatrpavanja rovova, a eventualni višak će se zbrinuti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom („Narodne novine“ br. 38/08), odnosno predati ovlaštenom sakupljaču na zbrinjavanje. Odvojenim prikupljanjem otpada i adekvatnim zbrinjavanjem neće doći do negativnog utjecaja na okoliš. Tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata neće nastajati otpad na lokacijama izgrađenih cjevovoda, ali će nastajati otpadni mulj na uređajima za pročišćavanje opadnih voda. Tijekom rada sustava javne odvodnje i UPOV-a povremeno će se javljati otpad koji potječe od radova na održavanju istog. Sa grube rešetke i finog sita očekuje se otpad klasificiran kao otpad na sitima i grabljama 19 08 01. Održavanjem pjeskolova sakupiti će se otpad iz pjeskolova 19 08 02, dok će se održavanjem mastolova sakupiti mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje sadrže samo jestivo ulje i masnoće 19 08 09. Radnici na održavanju će proizvoditi miješani komunalni otpad (20 03 01). Uslijed procesa biološkog pročišćavanja u UPOV-u II. stupnja pročišćavanja nastaju određene količine mulja od obrade urbanih otpadnih voda (ključni broj 19 08 05). To je sekundarni ili biološki mulj koji se izdvaja iz biološkog reaktora procesima aerobne i anaerobne razgradnje otopljenih organskih tvari. Takav mulj sadrži uglavnom bakterije i njihove ostatke, a količina mulja ovisi o vrsti uređaja i postupku pročišćavanja otpadne vode, starosti mulja, unosu zraka. Navedene kategorije otpada će se odvojeno prikupljati u posebno označenim spremnicima i predavati ovlaštenim pravnim osobama na zbrinjavanje. 3.1.11. Kulturna baština Tijekom izgradnje Cjevovodi koji čine mrežu odvodnje u predmetnom zahvatu trasirani su po postojećim prometnicama i kao takvi nalaze se izvan kulturno-povijesnih dobara. No kod gradnje, nužan je oprez na lokacijama objekata koji se nalaze uz prometnice, na način da se pokraj njih zona

104

radova svede na maksimalno uski pojas te da se oko takvih objekata ne ostavljaju strojevi i materijal. S obzirom na lokacije nepokretnih kulturnih dobara, može doći do privremenog utjecaja na više lokaliteta (većinom sakralnih i civilnih građevina) u vidu narušavanja vizualnog integriteta tih elemenata kulturne baštine tijekom radova u njihovoj blizini, odnosno zbog prisustva mehanizacije i strojeva. S obzirom na dovoljnu udaljenost objekata od ceste i uski radni pojas ne očekuje se fizička destrukcija kulturnih dobara. Utjecaj nepovoljne vizure u okolici objekta će biti privremen (ograničen na vrijeme izvođenja zahvata). Zaštita kulturnih dobara i arheoloških područja definirana je zakonski i prostorno-planski zbog čega nisu potrebne dodatne mjere zaštite. To podrazumijeva da ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Zagrebu, sukladno članku 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za sve zahvate na zaštićenim kulturnim dobrima, posebne uvjete će propisati nadležna uprava za zaštitu kulturne baštine u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Tijekom korištenja S obzirom na to da se radi o zahvatu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, tijekom korištenja se ne očekuje utjecaj zahvata na kulturna dobra. 3.1.12. Stanovništvo Tijekom izgradnje Tijekom izvođenja građevinskih radova lokalno stanovništvo koje živi uz gradilište bit će izloženo povećanim emisijama ispušnih plinova građevinske i transportne mehanizacije, povećanoj koncentraciji prašine u zraku i povećanoj razini buke tijekom dana. U večernjim i noćnim satima te danima kada neće biti aktivnosti na gradilištu, razina prašine i buke bit će značajno manja ili potpuno zaustavljena. Izloženost predviđenim razinama emisija prašine, ispušnih plinova i buke može djelovati uznemiravajuće na stanovništvo, ali ne predstavlja značajnu opasnost za ljudsko zdravlje. Dijelovi trasa cjevovoda prolaze prometnicama izvan naseljenih mjesta tako da će se radovi na tim segmentima odvijati bez ometanja stanovnika. Svi navedeni utjecaji privremenog su karaktera i nemoguće ih je izbjeći pri izvođenju ovakvog zahvata, ali će po završetku radova u potpunosti nestati. Tijekom korištenja Izgradnjom sanitarne odvodnje poboljšat će se i osigurati osnovni preduvjeti za daljnji razvoj i revitalizaciju prostora. Izgradnja predmetnog zahvata ima pozitivan učinak za stanovništvo jer zahvati poput izgradnje sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda poboljšavaju stanje u okolišu, održavaju ili poboljšavaju stanje voda te eliminiraju nastajanje potencijalnih opasnosti po zdravlje ljudi. Stoga negativnog utjecaja na okoliš tijekom korištenja cjelovitog sustava nema.

105

3.2. Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata Prestanak korištenja predmetnog zahvata nije predviđen. Svaka eventualna promjena u prostoru obuhvata predmetnog zahvata razmatrat će se s aspekta mogućih utjecaja na okoliš u posebnom elaboratu o uklanjanju ili izmjeni zahvata. U slučaju prestanka korištenja predmetnog zahvata, primijenit će se svi propisi iz Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kako bi se izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš. 3.3. Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija S obzirom na sve elemente zahvata, do akcidentnih situacija tijekom izvođenja i korištenja zahvata može doći uslijed izlijevanja tekućih otpadnih tvari u tlo i podzemlje (npr. strojna ulja, maziva, gorivo itd.), požara na otvorenim površinama zahvata, vozilima ili mehanizaciji, nesreća uslijed sudara, prevrtanja strojeva i mehanizacije, nesreća uzrokovanih višom silom (npr. ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti, nesreće uzrokovane tehničkim kvarom ili ljudskom greškom). Procjenjuje se da je tijekom izvođenja te tijekom korištenja zahvata, pridržavanjem zakonskih propisa, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i iskustava zaposlenika, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće svedena na najmanju moguću mjeru. 3.4. Prekogranični utjecaji Obzirom na lokaciju zahvata i prostorno ograničen karakter utjecaja zahvata, može se isključiti mogućnost prekograničnih utjecaja. 3.5. Kumulativni utjecaji Prema prostorno-plansloj dokumentaciji, nisu predviđeni zahvati koji bi zajedno s planiranim imali zajednički negativan utjedaj na okoliš ili prirodu.

106

3.6. Opis obilježja utjecaja Obilježja utjecaja planiranog zahvata na sastavnice okoliša i na opterećenja okoliša prikazani su u Tablici 52. Tablica 52. Obilježja utjecaja zahvata na sastavnice i opterećenja okoliša Utjecaj (izravan, Trajan/Privremen Ocjena Sastavnica okoliša neizravan, Tijekom Tijekom Tijekom Tijekom kumulativni) izgradnje korištenja izgradnje korištenja Zrak izravan privremen - -1 0 Klimatske promjene neizravan - - 0 0 Voda izravan - trajan 0 +2 Tlo - - - 0 0 Flora - - - 0 0 Fauna - - - 0 0 Ekološka mreža - - - 0 0 Zaštićena područja - - - 0 0 Staništa - - - 0 0 Krajobraz izravan privremen - -1 0 Opterećenja okoliša Buka izravan, privremen - -1 0 Otpad izravan privremen trajan -1 -1 Promet izravan privremen - -1 0 Kulturna baština - - - 0 0 Stanovništvo i izravan privremen - -1 +3 zdravlje ljudi

Ocjena Opis utjecaja -3 značajan negativan utjecaj -2 umjeren negativan utjecaj -1 slab negativan utjecaj 0 nema značajnog utjecaja 1 slab pozitivan utjecaj 2 umjeren pozitivan utjecaj 3 značajan pozitivan utjecaj

107

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Uz pridržavanje odgovarajućih mjera zaštite, mogući negativni utjecaji zahvata na okoliš značajno se umanjuju ili potpuno izbjegavaju. Analizom utjecaja zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša utvrđeno je da se ne očekuju značajni negativni utjecaji. Planirani zahvat izgradnje i rekonstrukcije sustava javne odvodnje te UPOVa projektirati će se u skladu s važećim propisima te se ne iskazuje potreba za dodatnim propisivanjem mjera zaštite okoliša.

108

5. IZVORI PODATAKA 5.1. Korištena literatura  Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr  Državni hidrometeorološki zavod, www.meteo.hr  ENVI portal okoliša, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, envi-portal.azo.hr  Informacijski sustav zaštite prirode, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu http://www.bioportal.hr/gis/  Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, www.haop.hr  Google Maps, www.google.hr/maps  Službene web stranice Grada Sveti Ivan Zelina, https://www.zelina.hr/portal/  Službene web stranice općine Brckovljani http://www.brckovljani.hr/  Službene web stranice Zagrebačke županije, https://www.zagrebacka-zupanija.hr/  Geoportal DGU. Državna geodetska uprava, https://geoportal.dgu.hr/  Informacijski sustav prostornog uređenja, https://ispu.mgipu.hr/  Rajić, N. (2015). Stručna podloga za izradu novog Prostornog plana Zagrebačke županije iz područja demografije, Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije  Klimatski atlas Hrvatske, 1961. – 1990., 1971. – 2000., Zaninović, K., ur., Zagreb, 2008.  Bogunović, M. i sur (1996): Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske, Agronomski fakultet, Zagreb.  Hrvatski geološki institut, Web aplikacija: Geološka karta Hrvatske 1:300.000, https://www.hgi-cgs.hr/  Magaš, D. (2013): Geografija Hrvatske, Meridijani, Zadar.  Karta potresne opasnosti Hrvatske, http://seizkarta.gfz.hr/karta.php  Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava, http://korp.voda.hr/  Aničić, B., Koščak, V., Bužan, M., Sošić, L., Jurković, S., Kušan, V., Bralić, I., Dumbović-Bilušić, B. i Furlan-Zimmermann, N. (1999). Krajolik – sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavod za prostorno planiranje, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu  Registar kulturnih dobara, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212  Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.), 2017.  Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnosti 2.2.1), 2017.  Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient.  Nacionalna klasifikacija staništa (IV. verzija)  Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Narodne novine“ broj 18/14)

109

 Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije 2013. - 2016. godine. Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Zagreb, 2017.

5.2. Prostorno-planska dokumentacija  Prostorni plan Zagrebačke županije (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 3/02, 6/02- ispr. 8/05, 8/07, 4/10, 10/11, 14/12 - pročišćeni tekst, 27/15 i 31/15 - pročišćeni tekst).  Prostorni plan uređenja Općine Bedenica (Glasnik Zagrebačke županije broj 8/05, 14/05 (ispravak Odluke), Glasnik Općine Bedenica broj 4/06, Glasnik Zagrebačke županije 13/10, Glasnik Općine Bedenica broj 7/18 i 8/18 (pročišćeni tekst))  Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani (Službeni glasnik Općine Brckovljani broj 12/06, 13/06 (ispravak teksta), 2/09, 6/09 (ispravak Odluke), 1/13, 5/14, 2/15 (pročišćeni tekst), 4/15 (ispravak Odluke), 7/15, 8/15 (pročišćeni tekst), 8/16, 9/16 (pročišćeni tekst), 9/18 i 11/18 (pročišćeni tekst))  Prostorni plan uređenja Grada Svetog Ivana Zeline (Zelinske novine broj 8/04, 11/06, 9/11, 5/13, 13/15, 15/15 (pročišćeni tekst), 4/17 i 6/17 (pročišćeni tekst))

5.3. Propisi Okoliš  Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)  Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14, 3/17)  Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 64/08)  Nacionalna strategija zaštite okoliša („Narodne novine“ broj 46/02)

Prostorno uređenje i graditeljstvo  Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19)  Zakon o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)  Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 106/17)  Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 30/09)  Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 1997.), izmjene i dopune („Narodne novine“ broj 96/12, 76/13)

Bioraznolikost  Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)  Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“ broj 88/14)  Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ broj 144/13, 73/16)  Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže („Narodne novine“ broj 15/14)

110

 Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“ broj 80/19)

Buka  Zakon o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18)  Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke („Narodne novine“ broj 91/07)  Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ broj 145/04)  Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru („Narodne novine“ broj 156/08)

Kulturno-povijesna baština  Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20)

Tlo i poljoprivreda  Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, 98/19)  Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ broj 47/19)  Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ broj 23/19)  Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“ broj 71/19)

Šumarstvo i lovstvo  Zakon o šumama („Narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19)  Pravilnik o čuvanju šuma („Narodne novine“ broj 28/15)  Zakon o lovstvu („Narodne novine“ broj 99/18, 32/19)  Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači („Narodne novine“ broj 40/06, 92/08, 39/11, 41/13)

Otpad  Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)  Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima („Narodne novine“ broj 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13, 95/15)  Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova („Narodne novine“ broj 79/14)  Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 117/17)

111

 Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 23/14, 51/14, 121/15, 132/15)  Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“ broj 90/15)  Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada („Narodne novine“ broj 114/15, 103/18, 56/19)  Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži („Narodne novine“ broj 88/15, 78/16, 116/17)  Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest („Narodne novine“ broj 69/16)  Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom („Narodne novine“ broj 97/15)  Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 130/05)

Vode  Zakon o vodama („Narodne novine“ broj 66/19)  Plan upravljanja vodnim područjima 2016 - 2021 („Narodne novine“ broj 66/16)  Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine“ broj 96/19)  Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ broj 26/20)  Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“ broj 66/11, 47/13)  Pravilnik o načinu konzultiranja i informiranja javnosti o nacrtu Strategije upravljanja vodama i Plana upravljanja vodnim područjima („Narodne novine“ broj 48/14)  Strategija upravljanja vodama („Narodne novine“ broj 91/08)  Odluka o određivanju osjetljivih područja („Narodne novine“ broj 81/10, 141/15)  Odluka o Popisu voda 1. reda („Narodne novine“ broj 79/10)  Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 130/12)  Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“ broj 5/11)  Državni plan obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10)

Zrak  Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 127/2019)  Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ broj 79/17)  Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ broj 117/12, 84/17)  Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ broj 87/17)  Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora („Narodne novine“ broj 129/12, 97/13)  Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka („Narodne novine“ broj 65/16)

112

 Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 1/14)  Program mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka („Narodne novine“ broj 73/16)

Akcidenti  Zakon o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14, 118/14, 94/18, 96/18)  Zakon o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj 92/10)  Zakon o prijevozu opasnih tvari („Narodne novine“ broj 79/07)  Pravilnik o izradi procjene rizika („Narodne novine“ broj 112/14, 129/19)  Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije („Narodne novine“ broj 35/94, 110/05, 28/10)  Pravilnik o planu zaštite od požara („Narodne novine“ broj 51/12)  Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94, 142/03)  Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima („Narodne novine“ broj 48/18)  Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja („Narodne novine“ broj 141/11)  Pravilnik o zaštiti šuma od požara („Narodne novine“ broj 33/14)

113

6. DODATAK

114

115

116