REPUBLIKA HRVATSKA =$*5(%$ý.$ä83$1,-$

äXSDQLMVNL]DYRG]DSURVWRUQRXUHÿHQMH L]DãWLWXRNROLãD=DJUHEDþNHåXSDQLMH

PROSTORNI PLAN =$*5(%$ý.(ä83$1,-(

TEKSTUALNI DIO

,2%5$=/2ä(1-( ,,2'5('%(=$35292(1-( ,,,*5$),ý.,35ILOZI - KARTOGRAMI

U Zagrebu, 2002. godine PROSTORNI PLAN =$*5(%$ý.(ä83$1,-(

1RVLWHOML]UDGHLL]UDÿLYDþ ä83$1,-6.,=$92'=$35267251285((1-( ,=$â7,782.2/,â$=$*5(%$ý.(ä83$1,-(

Ravnatelj: ‰ 720,6/$9%52'$5,ûGLSOLQJDUK

Koordinator izrade Plana: ‰ =/$7.2'5$ä(7,ûGLSOLQJDUK

6WUXþQLWLP=DYRGD ‰ =/$7.2'5$ä(7,ûGLSOLQJDUK ‰ ä(/-.$.8ý,1,ûGLSOLQJDUK ‰ 0$5,-$3$9,ûGLSOLQJDUK ‰ 9/$7.$5$'(/-$.GLSOLQJJUDÿ ‰ 720,6/$9%52'$5,ûGLSOLQJDUK ‰ NADA SOHORA, dipl.iur. ‰ 0$5$û852JUDÿWHK ‰ GORAN ROZGA, adm.ref.

6WUXþQLWLPYDQMVNLKVXUDGQLND ‰ PUVF1$'$$17,ûGLSORHF ‰ $1$,9$1,â(9,ûGLSOLQJNXOWWHK ‰ PUVF%,6(5.$'80%29,û-%,/8â,ûGLSOLQJDUK ‰ JASNA BUDAK-5$-ý,ûGLSOLQJDUK ‰ $17(-85-(9,ûGLSOLQJQDIWUXG ‰ mr.sc. TONKO RADICA, prof.geogr. ‰ PUVF,'$65',ûGLSOLQJHO ‰ '$925â75%(1$&GLSOLQJJUDÿ ‰ '$/,%259$&(.GLSOLQJJUDÿ

Digitalna obrada: ‰ äXSDQLMVNL]DYRG]DSURVWRUQRXUHÿHQMH L]DãWLWXRNROLãD=DJUHEDþNHåXSDQLMH ‰ URBING d.o.o. ‰ 35,25LQåHQMHULQJGo.o. Zagreb ‰ ASK - ATELIER d.o.o. Zagreb

Lektura i korektura: ‰ PUVF6PLOMND-DQDþHN-.XþLQLüSURI

3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

6$'5ä$-

,2%5$=/2ä(1-(

1. POLAZIŠTA

1.1. 3RORåDM]QDþDMLSRVHEQRVWLåXSDQLMVNRJ SRGUXþMDXRGQRVXQDSURVWRULVXVWDYH'UåDYH 1

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 2

3ROLWLþNR-teritorijalni ustroj ZagrHEDþNHåXSDQLMH 2

3URFHVSROLWLþNR-teritorijalnog NRQVWLWXLUDQMD=DJUHEDþNHåXSDQLMH i Grada Zagreba u razdoblju 1990. - 1997. godine 3

1.1.1.3. Površina, stanovništvo i naseljenost 4

a) Površina 4 b) Stanovništvo 6 c) Naseljenost 9 d) Demografska povezanost =DJUHEDþNHåXSDQLMHL*UDGD=DJUHED 11

3RGUXþMHX]GUåDYQXJUDQLFX 16

7DEOLþQLSULND]RVQRYQLKSRGDWDND o stanju u prostoru 18

1.1.2. Prostorno UD]YRMQHLUHVXUVQH]QDþDMNH 20

1.1.2.1. Naselja 20

a) Popis naselja s osnovnim podacima 20 b) 6UHGLãQMHXVOXåQHIXQNFLMH 39 XSUDYDSUDYRVXÿHãNROVWYR kultura, umjetnost, šport, zdravstvo i socijalna skrb, financije, trgovina i dr.) c) Sustav središnjih naselja 47

1.1.2.2. =HPOMRSLVQDRELOMHåMD 52

a) *HRORãNDLLQåHQMHUVNRJHRORãNDRELOMHåMD 52 b) Reljefne i krajobrazne cjeline 54 c) +LGURJUDIVNDRELOMHåMD 56 d) .OLPDWVNDRELOMHåMD 57 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

1.1.2.3. Osnovne kategorije korištenja zamljišta 59

1.1.2.4. 3RGUXþMDSUHWHåLWLKGMHODWQRVWLXRGQRVX na prirodne i druge resurse 63

a) Gospodarstvo-pokazatelji 63 b) Poljoprivreda 66 c)Šumarstvo 74 d) Vodni resursi 77 e) Turizam 93 f) Eksploatacija mineralnih sirovina 96

1.1.2.5. Prometni sustav 100

a) Cestovni promet 100 b) äHOMH]QLþNLSURPHW 103 c) =UDþQLSURPHW 105 d) 5LMHþQLSURPHW 105

1.1.2.6. Telekomunikacije i pošta 105

1.1.2.7. Vodnogospodarski sustav 113

a) Vodoopskrba 113 b) Odvodnja 119 c) Korištenje voda 123

1.1.2.8. Energetski sustav 124

a) Proizvodnja i transport nafte i plina 124 b) Elektroenergetika 126

1.1.2.9. Groblja 130

1.1.2.10. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 132

1.1.2.11. Zaštita kulturne i prirodne baštine 137

a) Kulturna baština 137 b) Kulturno-krajobrazne cjeline 147 c) Prirodna baština 148 d) 2VRELWHELOMQHLåLYRWLQMVNH]DMHGQLFH 160

1.1.3. 2EYH]HL]3URJUDPDSURVWRUQRJXUHÿHQMD 'UåDYHLRFMHQDSRVWRMHüLKSURVWRUQLKSODQRYD 162

1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog XUHÿHQMD'UåDYH 162

a) 2SüHQLWR 162 b) Stanovništvo i naselja 162 c) 6UHGLãQMHXVOXåQHIXQNFLMH 163 d) Gospodarske djelatnosti 163 e) Prometni sustav 165 f) Pošta i telekomunikacije 166 g) Vodnogospodarski sustav 166 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

h) Energetski sustav 167 i) Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 167 j) Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša 168 k) Osnove za organizaciju, korištenje i zaštitu prostora 170 l) 6PMHUQLFHLNULWHULML]DXUHÿHQMH prostornih cjelina 171

1.1.3.2. 2FMHQDSRVWRMHüLKSURVWRUQLK planova 172

a) 2SüHQLWR 172 b) Infrastrukturni sustav u planovima 174 c) *UDÿHYLQVNDSRGUXþMD 175

2FMHQDVWDQMDPRJXüQRVWLLRJUDQLþHQMDUD]YRMD u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 179

1.1.4.1. 2FMHQDVWDQMDPRJXüQRVWLLRJUDQLþHQMD razvoja u odnosu na demografske podatke 179

1.1.4.2. 2FMHQDVWDQMDPRJXüQRVWLLRJUDQLþHQMD razvoja u odnosu na gospodarske podatke i prostorne pokazatelje -PHÿXRYLVQRVW =DJUHEDþNHåXSDQLMHL*UDGD=DJUHED 182

2. &,/-(9,352672512*5$=92-$,85((1-$

2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, GUåDYQRJLPHÿXQDURGQRJ]QDþDMD 184

2.1.1. Razvoj gradoYDLQDVHOMDSRVHEQLKIXQNFLMDL]QDþDMQLK infrastrukturnih sustava 184

2.1.1.1. Gradovi i naselja posebnih funkcija 184

2.1.1.2. Prometni sustav 188

a) Cestovni promet 188 b) äHOMH]QLþNLSURPHW 189 c) =UDþQLSURPHW 190 d) 5LMHþQLSURPHW 190

2.1.1.3. Pošta i telekomunikacije 191 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

2.1.1.4. Vodnogospodarski sustav 192

a) Vodoopskrba 192 b) Odvodnja i zaštita voda 192 c) Korištenje voda 193 d) 8UHÿHQMHYRGRWRNDLYRGD 193

2.1.1.5. Energetski sustav 194

a) Proizvodnja i transport plina i nafte 194 b) Elektroenergetika 195

2.1.1.6. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 196

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 197

2.1.3. 2þXYDQMHHNRORãNHVWDELOQRVWL i vrijednih dijelova okoliša 199

2.2. &LOMHYLSURVWRUQRJUD]YRMDåXSDQLMVNRJ]QDþDMD 201

2.2.1. Demografski razvoj 201

2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 202

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 205

2.2.3.1. Razvoj naselja 205

2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture 206

2.2.3.3. Prometna infrastruktura 208

a) Cestovni promet 208 b) äHOMH]QLþNLSURPHW 208 c) =UDþQLSURPHW 209 d) 5LMHþQLSURPHW 209

2.2.3.4. Pošta i telekomunikacije 209

2.2.3.5. Vodnogospodarski sustav 210

a) Vodoopskrba 210 b) Odvodnja i zaštita voda 210 c) Korištenje voda 211 d) 8UHÿHQMHYRGRWRNDLYRGD 211 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

2.2.3.6. Energetski sustav 212

a) Proizvodnja i transport nafte i plina 212 b) Elektroenergetika 212

2.2.3.7. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 213

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno-povijesnih cjelina 214

a) Zaštita krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti 214 b) Vodni resursi 215 c) Šume 216 d) Tla 217 e) Mineralne sirovine 217 f) Bioraznolikost 218 g) Zrak 218

2.3. &LOMHYLSURVWRUQRJXUHÿHQMDQaselja na SRGUXþMXäXSDQLMH 219

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 219

2.3.2. 8QDSUHÿHQMHXUHÿHQMDQDVHOMD i komunalne infrastrukture 220

3/$1352672512*85((1-$

3.1. 3ULND]SURVWRUQLKVWUXNWXUDäXSDQLMH u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja äXSDQLMHL'UåDYH 221

3.2. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora 222

3.2.1. 7DEOLþQLLskaz prostornih pokazatelja ]DQDPMHQXSRYUãLQD QDVHOMDLL]JUDÿHQH strukture, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) 225

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih GMHODWQRVWLRG]QDþDMD]D äXSDQLMXL'UåDYX 226 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

3.3.1. Gospodarske djelatnosti 226

a) Gospodarske zone (proizvodne i poslovne) 226 b) Poljoprivreda 227 c) Šumarstvo 228 d) Lovstvo 231 e) Turizam 232 f) Eksploatacija mineralnih sirovina 234

3.3.2. Društvene djelatnosti 235

3.4. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 243

3.4.1. Prognoza demografskih kretanja do 2015. godine 243

3.4.2. Sustav planiranja naselja 245

3.5. 8YMHWLNRULãWHQMDXUHÿHQMDL]DãWLWHSURVWRUD 254

3.5.1. Prirodna baština i krajobraz 254

D 8YMHWLNRULãWHQMD]DSRVHEQR]DãWLüHQHGLMHORYHSULURGH 254 b) Uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode 261 c) Uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele - prirodni i kultivirani krajobraz 272

3.5.2. Kulturna baština 278

a) Vrednovanje kulturno-krajobraznih cjelina 278 b) Sistematizacija kulturnih dobara po vrstama i podrvrstama 279 c) .XOWXUQDGREUDQDFLRQDOQRJLUHJLRQDOQRJ]QDþHQMD 280 d) Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti 286

3RGUXþMDSRVHEQLKRJUDQLþHQMDXNRULãWHQMX 290

3RGUXþMDSULPMHQHSRVHEQLKPMHUDXUHÿHQMDL]DãWLWH 291

7DEOLþQLLVND]SRYUãLQD]DSRVHEQRYULMHGQD LLOLRVMHWOMLYDSRGUXþMDLFMHOLQH (prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti) 292

3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava 293

3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav 293

a) Cestovni promet 293 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

E äHOMH]QLþNLSURPHW 295 F =UDþQLSURPHW 297 G 5LMHþQLSURPHW 298 H *UDQLþQLSULMHOD]L 298

3.6.2. Pošta i telekomunikacije 298

a) Sustavi telekomunikacija 299 b) Sustavi poštanskog prometa 301

3.6.3. Vodnogospodarski sustav 301

a) Vodoopskrba 301 b) Odvodnja i zaštita voda 304 c) Korištenje voda 307 G 8UHÿHQMHYRGRWRNDLYRGD 309

3.6.4. Energetski sustav 313

a) Proizvodnja i transport nafte i plina 313 b) Elektroenergetika 315

3.7. Postupanje s otpadom 317

3.8. SprjHþDYDQMHQHSRYROMQDXWMHFDMDQDRNROLã 319

II. ODREDBE ZA PROVOENJE

1. 89-(7,5$=*5$1,ý(1-$3526725$35(0$2%,/-(ä-8.25,â7(1-8,1$0-(1,

1.1. Uvjeti razgraniþenja prostora prema obiljeåju 324

1.2. Uvjeti razgraniþenja prostora prema korištenju 324

1.2.1. =DãWLüHQDSULURGQDEDãWLQD 325 1.2.2. Zaštiüeno kulturno-povijesno naslijeÿe 325 1.2.3. Zaštiüeno poljoprivredno i šumsko zemljište 325 *HRWHKQLþNH]QDþDMNHWOD 325 1.2.5. Zaštita podzemnih voda i izvorišta voda za piüe 326 3RGUXþMDLGLMHORYLXJURåHQRJRNROLãD 326

1.3. Uvjeti razgraniþenja prostora prema namjeni 327

1.3.1. Površine naselja 327 1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 327 1.3.3. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina 328 1.3.4. Površine za športsko – rekreacijsku namjenu 328 1.3.5. Poljoprivredno tlo i šumske površine 328 1.3.6. Vodne površine 329 1.3.7. Površine za posebnu namjenu 329 1.3.8. Površine infrastrukturnih sustava 330 1.3.9. Groblja 331 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

2. 89-(7,2'5(,9$1-$3526725$*5$(9,1$2'9$ä1267, =$'5ä$98,ä83$1,-8 331

2.1. Graÿevine od vaånosti za Dråavu 331

2.2. Graÿevine od vaånosti zaäupaniju 334

3. UVJETI SM-(â7$-$*2632'$56.,+6$'5ä$-$835267258 335

3.1. Gospodarske djelatnosti 335

3.2. Ugostiteljstvo i turizam 337

3.3. Poljoprivreda, stoþarstvo, akvakultura i šumarstvo 338

3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina 341

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU 342

4.1. Školstvo 342

4.2. Zdravstvo 342

4.3. Šport i rekreacija 342

4.4. Kultura 343

5. 89-(7,2'5(,9$1-$*5$(9,16.,+32'58ý-$,.25,â7(1-$,=*5$(1$, 1(,=*5$(1$',-(/$32'58ý-$ 343

5.1. 2SüLXYMHWL 343

5.2. .ULWHULML]DGLPHQ]LRQLUDQMHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMD 345

5.3. KULWHULML]DGLPHQ]LRQLUDQMHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDL]GYRMHQHQDPMHQH 346

6. 89-(7,8795,9$1-$3520(71,+,'58*,+,1)5$6758.7851,+6867$9$8 PROSTORU 347

6.1. Prometni sustavi 347

6.2. Energetski sustav 349

6.2.1. Eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba 350 6.2.2. Elektroenergetika 350 6.2.3. Potencijalni lokalni izvori energije 351

6.3. Vodnogospodarski sustav 351

=DãWLWQHLUHJXODFLMVNHJUDÿHYLQH 351 6.3.2. Korištenje voda 352 6.3.3. Odvodnja i zaštita voda 353

7. 0-(5(2ý89$1-$.8/78512-KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 354 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 356

8.1. Zaštita prirodne baštine i osobito vrijednih predjela (prirodnih i kultiviranih krajobraza) 356

8.2. Zaštita prostora kulturno-SRYLMHVQRJQDVOLMHÿD 356

9. POSTUPANJE S OTPADOM 357

10. 0-(5(635-(ý$9$1-$1(3292/-1$87-(&$-$1$2.2/,â 358

10.1. Zaštita tla 358

10.1.1. Šumsko tlo 358 10.1.2. Poljoprivredno tlo 359 *HRWHKQLþNR]RQLUDQMHWOD 359

10.2. Zaštita zraka 359

10.3. Zaštita voda 360

10.4. Zaštita od buke 361

10.5. 3RSLVJUDÿHYLQDL]DKYDWD]DNRMH je potrebna procjena 361 utjecaja na okoliš

10.6. Mjere posebne zaštite 362

10.6.1. Sklanjanje ljudi 362 10.6.2. Zaštita od rušenja 363 10.6.3. Zaštita od poplava 363 =DãWLWDRGSRåDUD 363 10.6.5. Zaštita od potresa 363 =DãWLWDRGWHKQRORãNLKQHVUHüD 364

11. MJERE PROVEDBE 364

11.1. 2EYH]DL]UDGHGRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMD 364

11.2. 3RGUXþMDSULPMHQHSRVHEQLKUD]YRMQLKLGUXJLKPMHUD 366

11.3. 3RGUXþMDLORNDOLWHWL]DLVWUDåLYDQMHLSUDüHQMHSRMDYDLSURFHVDXSURVWRUX 367

DOKUMENTACIJA I SURADNJA

A) Pregled upotrijebljenih mjerodavnih dokumenata 369

‰ 'RNXPHQWLSURVWRUQRJXUHÿHQMD 369 ‰ Studije 370 ‰ Ostali dokumenti 370

B) Suradnja tijela, ustanova i subjekata 373 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije

III. *5$),ý.,35,/2=,- KARTOGRAMI U MJERILU 1 : 300 000

Kartogram 1.: TERITORIJALNO-32/,7,ý.,86752-

.DUWRJUDP$'0,1,675$7,91$6-(',â7$,5$=9567$-'5ä$91,+,ä83$1,-6.,+&(67$

Kartogram 3.: SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

Kartogram 4.1.: POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Kartogram 4.2.: PROIZVODNJA I TRANSPORTNI SUSTAV NAFTE I PLINA

Kartogram 4.3.: ELEKTROENERGETIKA

.DUWRJUDP92'2236.5%$92'2=$â7,71$32'58ý-$,92'21261232'58ý-(

Kartogram 4.5.: ODVODNJA OTPADNIH VODA

.DUWRJUDP.25,â7(1-(92'$85((1-(92'272.$,92'$

89-(7,.25,â7(1-$,85((1-$=(0/-,â7$

Kartogram 5.: POSTUPANJE S OTPADOM

Kartogram 6.: VALORIZACIJA KULTURNO-.5$-2%5$=1,+2%,/-(ä-$3526725$ Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRUJA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DRŽAVE

Zagrebaka županija smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske, okružujui prstenasto, s istone, južne i zapadne strane glavni grad Republike Hrvatske - Zagreb. Na sjeveru Zagrebaka županija granii s Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom i Koprivniko-križevakom županijom, na jugozapadu s Karlovakom županijom, na jugu sa Sisako-moslavakom, a na istoku s Bjelovarsko- bilogorskom županijom. Dio sjeverozapadne granice Zagrebake županije ujedno je i državna granica Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom.

Slika 1. Položaj Zagrebake županije u Republici Hrvatskoj Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 01.

1 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Prema prirodno - geografskoj regionalizaciji Hrvatske, Zagrebaka županija smještena je u panonskoj megaregiji, i to u njenom jugozapadnom dijelu, pretežito u zavali sjeverozapadne Hrvatske, a dijelom pripada gorsko-zavalskom podruju sjeverozapadne Hrvatske. Na podruju Županije prevladavaju nizinski krajevi do 200 m nadmorske visine. Samo se Medvednica uz Zapreši odnosno Bistru i Žumberaka gora sa Samoborskim gorjem na jugozapadu uzdižu iznad 500 metara nadmorske visine. Marijagoriko pobre (visine do 312 m) pruža se izmeu Sutle i Krapine, a Vukomerike gorice izmeu Turopolja i Pokuplja, visine do 255 m. Ostali prostor aluvijalne su ravni rijeke Save i njenih pritoka: Prisavska nizina s Turopoljem, Lonjska nizina na istoku, Donje Pokuplje na jugu.

Prometno - geografski, Županija je dio središnje Hrvatske, tog kljunog vorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca, smještena u zagrebakom okruženju, a prostorno udaljena samo stotinjak kilometara zrane linije od Jadranskog mora, sa Zranom lukom Zagreb na velikogorikom podruju. Ta zrana luka za veinu europskih zemalja predstavlja nezaobilazna “vrata“ kroz koja vode putovi do svih luka i gradova na hrvatskom Jadranskom moru. Pored povoljnog prometnog položaja u europskom i nacionalnom prometnom sustavu, Županija koristi i relativno dobru prometnu povezanost Zagreba sa županijskim središtima srednje Hrvatske (Karlovac, Sisak, Bjelovar, Varaždin, Krapina, Koprivnica i akovec), iji prometni pravci neizbježivo prolaze preko županijskog prostora. Osim toga, za Županiju su takoer važni glavni prometni pravci iz Zagreba prema drugim regionalnim središtima u Hrvatskoj (Rijeci, Osijeku, Splitu) i šire - prema Ljubljani, Mariboru, Beu, Budimpešti i drugim velikim europskim gradovima.

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.1.1.1. POLITIKO-TERITORIJALNI USTROJ ZAGREBAKE ŽUPANIJE

Slika 2. Politiko-teritorijalni ustroj Zagrebake županije Izvor : Zakon o podrujima županija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ( "Narodne novine", broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00 )

2 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Zakonom o podrujima županija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97 od 17. sijenja 1997.) utvreno je podruje Zagrebake županije; gradovi i opine koji ulaze u njezin sastav te obuhvat pripadajuih naselja. Kasnijim izmjenama i dopunama istog zakona u studenom 1997. ("Narodne novine", broj 124/97) izdvojena su dva naselja – Brkiševina i Šišinec iz opine Pokupsko u Zagrebakoj županiji i pripojena opini Lekenik u Sisako-moslavakoj županiji.

Temeljem navedenog Zakona iz 1997. godine i njegovih izmjena i dopuna, danas se u sastavu Zagrebake županije nalazi 8 gradova i 26 opina. Gradovi su: Dugo Selo, Ivani Grad, Jastrebarsko, Samobor, , , Vrbovec i Zapreši, a opine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, , Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, , Klina Sela, Kloštar Ivani, Kraši, Kravarsko, Križ, Luka, , Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Puša, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak.

Sjedište Županije nalazi se u Zagrebu.

1.1.1.2. PROCES POLITIKO-TERITORIJALNOG KONSTITUIRANJA ZAGREBAKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA U RAZDOBLJU 1990. - 1997. GODINE

Povratkom na županijski ustroj Države, predvien Ustavom Republike Hrvatske 1990. godine, na zagrebakom prostoru zateene su dvije zajednice opina ustanovljene 1974. godine i to: Gradska zajednica opina Zagreb sa 14 bivših opina i Zajednica opina Zagreb koja je obuhvaala nešto širi prostor od današnje Zagrebake županije s velikim dijelom Krapinsko-zagorske županije. Tada se Zagreb prostirao na 1716 km2 i imao je 933.914 stanovnika prema popisu iz 1991. godine, a u Zajednici opina Zagreb na površini od 3830 km2 živjelo je 313.000 stanovnika.

U prvom županijskom ustroju Zakonom o podrujima županija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 90/92) na zagrebakom podruju (podruju bivših dviju zajednica opina) osnovani su Županija zagrebaka i Grad Zagreb. Gradu je 1992. prikljueno podruje bivše opine Dugo Selo.

U sastavu Županije zagrebake od 1. sijenja 1993. bilo je 20 opina i grad Samobor, s površinom od 2570 km2 - prostor na kojem je živjelo 230.600 stanovnika u 565 naselja. Iz Županije su izdvojene bivše zagorske opine i neki gradovi (u Krapinsko-zagorsku županiju). Po toj podjeli Grad Zagreb prostire se na 1288 km2 i broji 867.717 stanovnika, prema popisu iz 1991. Iz Grada su izdvojene tadašnje opine Dugo Selo i Samobor te dio bivše opine Zapreši.

Slijedi novi teritorijalni ustroj 1995. godine (Zakon o Zagrebakoj županiji, "Narodne novine", broj 69/1995.), kada je Zagrebakoj županiji pripojen Grad Zagreb, kao posebna i jedinstvena upravno – teritorijalna cjelina iji se položaj i ustrojstvo ureuje Zakonom o Gradu Zagrebu. Njegovo podruje smanjeno je na prostor bivših 10 opina i . Proglašeno je nekoliko novih gradova (Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši) i opina (Bedenica, Bistra, Dubravica, Kravarsko, Marija Gorica, Orle, Pokupsko, Stupnik i Luka). Od 6 naselja s podruja opine Veliko Trgoviše u sastavu Krapinsko-zagorske županije osnovana je opina Luka i pripojena Zagrebakoj županiji. Tim novim upravno - teritorijalnim ustrojem Zagrebaka se županija prostirala na 3408 etvornih km a imala je 1.035.668 stanovnika u 742 naselja. Od toga Grad Zagreb (iz kojeg je izdvojeno podruje Zaprešia i dio bivše opine Novi Zagreb) prostirao se na površini od 619,67 km2 gdje je živjelo 776.399 stanovnika u 69 naselja, a ostalo podruje Zagrebake županije na površini od 2789 km2 i brojilo je 259.269 stanovnika u 673 naselja.

Poetkom 1997. godine usvojen je novi Zakon o podrujima županija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97), a potom, krajem 1997. i Zakon o izmjenama i dopunama istog zakona ("Narodne novine", broj 124/97) te izmjene i dopune Zakona o Gradu Zagrebu ("Narodne novine", broj 14/97). Temeljem tih zakona Zagrebaka županija i Grad Zagreb zasebne su jedinice lokalne uprave.

3 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Zagrebakoj županiji temeljem ovih zakona prikljuen je ivanigradski kraj (Ivani Grad i opine Kloštar Ivani i Križ) te naselje Pustike iz Sisako-moslavake županije, a izdvojena su naselja Brkiševina i Šišinec ("Narodne novine" broj 124/97) iz opine Pokupsko i pripojeni Sisako-moslavakoj županiji. Takoer je izdvojeno 25 naselja zapadnog dijela opine Žumberak koja su prikljuena Karlovakoj županiji. Rezultat svih tih promjena za Zagrebaku županiju u ukupnosti znaio je poveanje teritorija za 269,15 km2 odnosno na 3058,15 km2 prostora na kojem je prema popisu iz 1991. živjelo 282.989 stanovnika u 697 naselja. Iz Županije je izdvojen Grad Zagreb kao zasebna teritorijalna jedinica s jedinom teritorijalnom promjenom poetkom 1997. prema kojoj je Gradu pripojeno naselje južnog dijela opine Stupnik.

Sukladno upravno - teritorijalnim promjenama mijenjao se prostorni obuhvat i broj stanovnika u Zagrebakoj županiji i Gradu Zagrebu, kao što je vidljivo iz sljedee tablice:

Upravno- teritorijalne promjene

VI/90. V/92. I/93. IX/95. I/97. XI/97.

ZAGREBAKA ŽUPANIJA Površina u km2 3.830 1.920 2.570 2.789 3.078 3.058,15 Stalni stanovnici- ukupno 313.080 147.400 230.600 259.269 282.680 282.989 Gustoa naseljenosti st/km2 82 77 90 93 91,8 92,5

GRAD ZAGREB Površina u km2 1.716 1.930 1.288 619 640 640 Stalni stanovnici- ukupno 933.914 943.914 867.717 776.399 777.826 777.826 Gustoa naseljenosti st/km2 544 517 674 1.254 1215,3 1215,3

Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991., Državni zavod za statistiku i Državna geodetska uprava

1.1.1.3. POVRŠINA, STANOVNIŠTVO I NASELJENOST

A) POVRŠINA

Zagrebaka županija veliinom svog prostora jedna je od veih županija u Hrvatskoj. U Prostornom planu Zagrebake županije za površinu se koristi posljednji podatak od 3058,15 km2 - koji je Državna geodetska uprava - Zavod za fotogrametriju krajem 1999. godine uskladio sa Zakonom o podrujima županija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97) i dotadašnjim izmjenama i dopunama istog zakona. Udio površine Županije u ukupnoj površini Države iznosi 5,4 %.

Broj stanovnika u osam gradova i 26 opina, odnosno 697 naselja, prema popisu iz 1991. iznosio je 282.989 ukupnog stalnog stanovništva (tj. sa stanovništvom u inozemstvu), odnosno 264.389 stanovnika u zemlji, prisutnih na podruju Županije. Znai da gustoa naseljenosti u Županiji (prema popisu stanovnika iz 1991. godine) iznosi 92,5 st./km2, odnosno 87 st./km2, ako se uzima u obzir samo stanovništvo prisutno na ovom prostoru. To je nešto iznad republikog prosjeka, a znatno ispod zagrebakog.

Pregledni prikaz površina opina i gradova Zagrebake županije vidljiv je iz sljedee tablice:

4 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Udio površina gradova i opina u ukupnoj površini Županije

Sveta Nedjelja Žumberak Stupnik Dugo Selo Rugvica Ivani Grad Rakovec Puša Preseka Jastrebarsko Pokupsko

Pisarovina Samobor Orle Marija Gorica Luka Križ Sveti Ivan Zelina

Kravarsko

Kraši Kloštar Ivani Velika Gorica Klina Sela Jakovlje Gradec Vrbovec Farkaševac Zapreši Dubravica Dubrava Bedenica

Brdovec Brckovljani Bistra

Prostorna jedinica Površina (km2) %

Gradovi 1.428,00 46,7 Ukupno Dugo Selo 52,22 1,7 Ivani Grad 173,57 5,7 Jastrebarsko 226,50 7,4 Samobor 250,73 8,2 Sveti Ivan Zelina 184,68 6,0 Velika Gorica 328,65 10,8 Vrbovec 159,05 5,2 Zapreši 52,60 1,7 Opine 1.630,15 53,3 Ukupno Bedenica 21,70 0,7 Bistra 52,74 1,7 Brckovljani 71,14 2,3 Brdovec 37,27 1,2 Dubrava 115,18 3,8 Dubravica 20,46 0,7 Farkaševac 73,66 2,4 Gradec 88,85 2,9 Jakovlje 35,71 1,2 Klina Sela 77,64 2,5 Kloštar Ivani 77,59 2,5 Kraši 69,45 2,3 Kravarsko 58,03 1,9 Križ 118,46 3,9 Luka 17,17 0,6 Marija Gorica 17,10 0,6 Orle 57,61 1,9 Pisarovina 145,00 4,7 Pokupsko 105,73 3,5 Preseka 47,86 1,6 Puša 18,20 0,6 Rakovec 35,11 1,2 Rugvica 93,73 3,1 Stupnik 23,20 0,8 Sveta Nedjelja 41,43 1,4 Žumberak 110,17 3,6

Županija 3.058,15 100,0 Ukupno Izvor: Državna geodetska uprava, 1999. godine ("Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i Zagrebake županije", izrada: Zavod za fotogrametriju, 1999.) Obrada: Županijski zavod za prostorno ureenje i zaštitu okoliša.

5 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

B) STANOVNIŠTVO

Na podruju Zagrebake županije - prema popisu stanovnika iz 1991. godine, usklaeno s novim teritorijalnim ustrojem, živjelo je 282. 989 ukupnog stalnog stanovništva, što predstavlja porast od 9,1% u odnosu na popis iz 1981. godine. To je bilo 5,9 % od ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Stanovništva u zemlji odnosno na podruju Županije popisano je 264.389, a u inozemstvu 18.600 ili 6,6% od ukupnog stanovništva.

U ovom Planu koristit e se podacima na osnovi popisa stanovništva iz 1991. godine jer su, u nedostatku cjeline konanih popisnih rezultata iz 2001., jedino to posljednji službeni podaci.

U 697 naselja Zagrebake županije, prosjene površine 4,38 km2, prosjeno je živjelo 405 stanovnika. Stanovništvo Županije živjelo je 1991. godine u 109.202 stana i 85.972 kuanstva. Broj stanova povean je u odnosu na 1981. za oko 44,6 %, a prosjeno kuanstvo imalo je 3,3 osobe.

Pregledni prikaz broja stanovnika i kuanstava u opinama i gradovima Zagrebake županije vidljiv je iz sljedee tablice:

Ukupan broj Prosjean Broj stanovnika % Broj stanovnika % kuanstava broj lanova Prostorna jedinica Popis 1981. Popis 1991. Popis 1991. kuanstva

Gradovi 159.474 61,5 182.834 64,6 55.822 3,3 Ukupno Dugo Selo 8.192 3,2 9.969 3,5 3.022 3,3 Ivani Grad 12.780 4,9 13.494 4,8 4.603 2,9 Jastrebarsko 17.441 6,7 17.895 6,3 5.261 3,4 Samobor 32.887 12,7 35.017 12,4 10.420 3,4 Sveti Ivan Zelina 15.592 6,0 15.552 5,5 4.597 3,4 Velika Gorica 47.104 18,2 56.884 20,1 17.400 3,3 Vrbovec 12.938 5,0 13.303 4,7 4.024 3,3 Zapreši 12.540 4,8 20.720 7,3 6.495 3,2

Opine 99.847 38,5 100.155 35,4 30.150 3,3 Ukupno Bedenica 1.698 0,7 1.600 0,6 434 3,7 Bistra 5.177 2,0 5.512 1,9 1.677 3,3 Brckovljani 4.351 1,7 4.802 1,7 1.390 3,5 Brdovec 8.319 3,2 8.762 3,1 2.651 3,3 Dubrava 5.919 2,3 5.511 1,9 1.826 3,0 Dubravica 1.576 0,6 1.519 0,5 464 3,3 Farkaševac 2.564 1,0 2.181 0,8 684 3,2 Gradec 4.213 1,6 3.788 1,3 1.184 3,2 Jakovlje 3.710 1,4 3.819 1,3 1.167 3,3 Klina Sela 4.533 1,7 4.537 1,6 1.239 3,7 Kloštar Ivani 4.668 1,8 4.771 1,7 1.444 3,3 Kraši 4.359 1,7 3.855 1,4 1.187 3,2 Kravarsko 1.984 0,8 1.842 0,7 518 3,6 Križ 7.377 2,8 7.327 2,6 2.534 2,9 Luka 1.430 0,6 1.373 0,5 383 3,6 Marija Gorica 1.909 0,7 1.923 0,7 557 3,5 Orle 2.407 0,9 2.214 0,8 720 3,1 Pisarovina 4.590 1,8 4.207 1,5 1.187 3,5 Pokupsko 3.125 1,2 2.703 0,9 769 3,5 Preseka 2.339 0,9 1.855 0,7 568 3,3 Puša 2.102 0,8 2.273 0,8 634 3,6 Rakovec 1.683 0,6 1.436 0,5 425 3,4 Rugvica 4.075 1,6 4.922 1,7 1.490 3,3 Stupnik 2.089 0,8 2.536 0,9 702 3,6 Sveta Nedjelja 11.212 4,3 12.988 4,6 3.654 3,6 Žumberak 2.438 0,9 1.899 0,7 662 2,9

Županija 259.321 100 282.989 100 85.972 3,3 Ukupno

Izvor: Knjige Popisa 1981. i 1991., Državni zavod za statistiku

6 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Udio stanovništva pojedinog grada i opine u ukupnom stanovništvu Županije 1991.

Stupnik

Rugvica Sveta Nedjelja Rakovec Žumberak Puša Dugo Selo Preseka Pokupsko Ivani Grad Pisarovina Orle Jastrebarsko Marija Gorica Luka Križ Kravarsko Kraši Kloštar Ivani Samobor Klina Sela

Jakovlje Gradec Farkaševac Dubravica Dubrava Sveti Ivan Zelina Brdovec Brckovljani Bistra

Bedenica

Zapreši Velika Gorica Vrbovec

Procjenu o stanovništvu poetkom novog tisuljea dajemo polazei od tekuih demografskih kretanja, provedenih istraživanja i prvih rezultata Popisa 2001. Primjena nove metodologije za prikupljanje, obradu i procjenu podataka o stanovništvu, koja je u Hrvatskoj prihvaena i primjenjuje se od 1998. godine i u novom Popisu 2001., u skladu je s definicijama iz preporuka UN-a, EUROSTAT-a, ESA-e i SNA-e. Prema tim definicijama, za razliku od prijašnje službene metodologije o stanovništvu kod nas, u ukupno stanovništvo nekog naselja, grada ili županije, po “de facto” naelu ubrajaju se sve osobe koje tu imaju prebivalište i prisutne su na tom podruju ili su odsutne s tog podruja manje od jedne godine i sve osobe koje nemaju prebivalište na datom podruju, ali tu borave neprekidno godinu dana i duže. Dakle, prema novoj metodologiji, uz ostalo i radi meunarodnih usporedbi, važno je naelo prisutnosti odnosno odsutnosti jednu godinu i duže.

Takvog stanovništva, koje mora biti osnova za prostorno planiranje na razini Županije, prema prvim rezultatima popisa, bilo je 304.186, što predstavlja ukupan broj stanovnika svih naselja u Županiji, prisutnih na ovom podruju u vrijeme popisa 31. ožujka 2001. Ovi podaci gotovo se potpuno poklapaju s procjenama o stanovništvu iskazanima u prijašnjim demografskim istraživanjima za Županiju (struna studija: ”Demografska obilježja, procesi i prognoze stanovništva u Zagrebakoj županiji do 2015.” Zagreb, 1999.). Ovdje izdvajamo osnovne podatke iz prvih rezultata Popisa stanovništva 2001. koji e u konanosti biti minimalno promijenjeni. Naime, ti podaci nisu u cjelini konani, prije svega zbog injenice što nisu obraeni podaci o stanovništvu u inozemstvu, pa e kao konani biti objavljeni poetkom 2002. godine. No, kako je rije o stanovništvu koje je odsutno više od godinu dana, ono se ionako ne ubraja u stanovništvo što živi na podruju za koje se donosi ovaj Plan.

Pojam o ukupnom broju stanovništva naselja u Županiji, mada metodološki nije izravno usporedivo s podacima iz popisa 1991, zbog primjene novih meunarodnih norma za izraun ukupnog broja stanovništva, približno je jednak ukupnom broju stanovništva u zemlji iz popisa 1991. Usporedbom podataka prvih rezultata popisa iz 2001. sa 1991. proizlazi da je na podruju Županije stanovništvo poveano za 15,1% ili prosjeno godišnje po stopi od 1,41 - od ega je u gradovima taj porast ostvaren po stopi 1,32 a u opinama nešto dinaminije, za 17% ili po prosjenoj stopi od 1,58. Pri tome je broj kuanstava povean za 10,3% i iznosi 94.854. Prosjean broj lanova kuanstva smanjen je na 3,2 dok je broj stambenih jedinica porastao za 11% i iznosi 121.314.

7 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Osnovni podaci Popisa stanovništva 2001. – prema prvim službenim rezultatima, svibanj 2001:

Ukupan broj stanovnika Broj Stambene ZAGREBAKA naselja popisa Indeks Struktura kuanstava jedinice ŽUPANIJA 2001./1991. u % 2001. 2001. Gradovi /Opine 1991. (stanovništvo 2001. ukupno ukupno u zemlji)

Zagrebaka županija 264.389 304.186 115,1 100,00 94.854 121.314 - ukupno

Gradovi - ukupno 172.092 195.990 113,9 64,43 61.817 76.620 Dugo Selo 9.376 13.671 145,8 4,49 4.048 5.350 Ivani Grad 13.022 14.600 112,1 4,80 4.885 5.670 Jastrebarsko 15.608 16.176 103,6 5,32 5.094 7.218 Samobor 33.496 35.925 107,3 11,81 11.100 14.736 Sveti Ivan Zelina 14.551 15.742 108,2 5,18 4.820 7.253 Velika Gorica 53.796 62.519 116,2 20,55 20.344 23.371 Vrbovec 12.736 14.599 114,6 4,80 4.222 4.792 Zapreši 19.507 22.758 116,7 7,48 7.304 8.230

Opine - ukupno 92.297 108.196 117,2 35,57 33.037 44.694 Bedenica 1.581 1.506 95,3 0,50 424 524 Bistra 5.138 5.997 116,7 1,97 1.847 2.154 Brckovljani 4.364 6.534 149,7 2,15 1.815 3.540 Brdovec 8.109 10.077 124,3 3,31 3.082 3.750 Dubrava 5.273 5.415 102,7 1,78 1.687 2.202 Dubravica 1.562 1.580 101,2 0,52 481 712 Farkaševac 2.180 2.085 95,6 0,69 607 805 Gradec 3.669 3.876 105,6 1,27 1.206 1.435 Jakovlje 3.680 3.939 107,0 1,29 1.222 1.570 Klina Sela 4.336 4.863 112,2 1,60 1.453 1.805 Kloštar Ivani 4.575 5.899 128,9 1,94 1.764 2.966 Kraši 3.245 3.185 98,2 1,05 1.028 1.607 Kravarsko 1.881 1.985 105,5 0,65 629 1.164 Križ 7.037 7.304 103,8 2,40 2.533 2.978 Luka 1.338 1.402 104,8 0,46 385 589 Marija Gorica 1.750 2.074 118,5 0,68 657 1.137 Orle 2.092 2.095 100,1 0,69 709 868 Pisarovina 3.884 3.770 97,1 1,24 1.142 1.833 Pokupsko 2.559 2.525 98,7 0,83 796 1.419 Preseka 1.828 1.660 90,8 0,55 531 711 Puša 2.171 2.453 113,0 0,81 723 1.128 Rakovec 1.402 1.353 96,5 0,44 401 491 Rugvica 4.745 7.448 157,0 2,45 2.157 2.425 Stupnik 2.389 3.160 132,3 1,04 881 1.013 Sveta Nedjelja 10.073 14.835 147,3 4,88 4.364 4.907 Žumberak 1.436 1.176 81,9 0,39 513 961

Izvor: Knjiga popisa stanovništva, kuanstava i stanova 31.ožujka 2001., prvi rezultati po naseljima, Statistiko izvješe 1137, Zagreb, svibanj 2001.

8 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

C) NASELJENOST

Prosjena gustoa naseljenosti u Zagrebakoj županiji iznosila je popisom iz 1991. godine 92,5 stanovnika po etvornom kilometru. To je tek nešto iznad republikog prosjeka koji iznosi 84,6 st./km2.

Gustoa se znatno razlikuje u pojedinim dijelovima Županije: od najguše naseljenog Zaprešia (393,9 st./ km2) i Svete Nedjelje (313,5 st./km2) do najslabije nastanjenog Žumberka (17,2 st./km2).

Na prostoru gradova Županije gustoa naseljenosti prema popisu iz 1991. iznosila je prosjeno 128 st./km2 ,s tim što je najintenzivnija bila na podruju Zaprešia (394 st./km2), Dugog Sela (191) Velike Gorice (173) i Samobora (140). Ocjenjujemo da je gustoa naseljenosti od 1991. do 2000. u porastu u svim gradovima, osim u Jastrebarskom. Podruja opina Županije pokazuju ispodprosjenu naseljenost u odnosu na republiki prosjek, koja je u ukupnosti prema popisu iz 1991. iznosila 61 st./km2. Meu brojnim opinama Županije iznadprosjenu naseljenost pokazuju: Sv. Nedjelja (313), Brdovec (235), Puša (124), Marija Gorica (112), Stupnik (109), Jakovlje (107) i Bistra (105), dok ostale opine imaju ispodprosjenu naseljenost a dio njihovih naselja depopulacijske tendencije, pa i izumiranje stanovništva (npr. Žumberak, Pokupsko, Pisarovina, Farkaševac, Kravarsko, Orle, Preseka, Rakovec i Gradec).

Od 1991. demografska kretanja zbivaju se u cjelini uz negativan prirodni prirast (pozitivan samo u nekim gradovima), a pozitivan saldo migracija (unutrašnjih i vanjskih). Stoga je gustoa naseljenosti županijskog prostora u porastu.

Gustoa naseljenosti, površina i broj stanovnika po naseljima u Županiji vidljivi su u poglavlju 1.1.2.1. - a): Popis naselja s osnovnim podacima.

Slika 3. Gustoa naseljenosti na podruju Zagrebake županije 1991. godine

9 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Pregledni prikaz gustoe naseljenosti u Županiji za 1991. godinu, s usporednim podacima za Grad Zagreb i Hrvatsku, dajemo u sljedeoj tablici:

GUSTOA NASELJENOSTI ZAGREBAKA ŽUPANIJA st./km2 INDEKSI GUSTOA KRETANJA NASELJENOSTI GRAD ZAGREB P O P I S GUSTOE st./km2

REPUBLIKA HRVATSKA 1981. 1991. 1991./1981. 2001. – prvi rezultati

ZAGREBAKA ŽUPANIJA 84 92 109,5 99,5

Gradovi -ukupno 112 128 114,3 137,2 Dugo Selo 157 191 121,7 261,8 Ivani Grad 74 78 105,4 84,1 Jastrebarsko 77 79 102,6 71,4 Samobor 131 140 106,9 143,3 Sv. Ivan Zelina 84 84 100,0 85,2 Velika Gorica 143 173 121,0 190,2 Vrbovec 81 84 103,7 91,8 Zapreši 238 394 165,5 432,7

Opine - ukupno 61 61 100,0 66,4 Bedenica 78 74 94,5 69,4 Bistra 98 105 106,6 113,7 Brckovljani 61 67 110,1 91,8 Brdovec 221 235 106,3 270,4 Dubrava 51 48 93,8 47,0 Dubravica 75 74 98,4 77,2 Farkaševac 35 30 85,7 28,3 Gradec 47 43 91,5 43,6 Jakovlje 104 107 102,9 110,3 Klina Selo 58 58 100,0 62,6 Kloštar Ivani 60 61 101,7 76,0 Kraši 61 54 88,5 45,9 Kravarsko 34 32 94,2 34,2 Križ 62 62 100,0 61,7 Luka 83 80 96,0 81,7 Marija Gorica 111 112 100,7 121,3 Orle 42 38 90,4 36,4 Pisarovina 32 29 90,6 26,0 Pokupsko 25 26 104,0 23,9 Preseka 49 39 79,5 34,7 Puša 120 125 104,2 134,8 Rakovec 48 41 85,4 38,5 Rugvica 43 53 123,2 79,5 Stupnik 90 109 121,1 136,2 Sveta Nedjelja 271 313 115,4 358,1 Žumberak 22 17 77,3 10,7

GRAD ZAGREB 1.127 1.215 107,8 1203

REPUBLIKA HRVATSKA 81 85 104,9 77,5 Izvor: Knjige popisa stanovništva 1981. i 1991., Statistiko izvješe 1137, DZS, Zagreb, svibanj 2001.

Gustoa naseljenosti poveana je 2001. godine ukupno na podruju Županije na 99,5 st./km2, od ega u gradovima na 137,2 a u opinama na 66,4 stanovnika po kilometru etvornom.

10 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

D) DEMOGRAFSKA POVEZANOST ZAGREBAKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA

Stanje i kretanje stanovništva Županije u velikoj je mjeri ovisno o dostignutoj razini i daljnjem razvitku Županije i Grada Zagreba, ali i o ukupnim demografskim kretanjima u Republici Hrvatskoj.

Stoga stanovništvo Županije kao i Grada Zagreba, ima li se na umu veina njegovih strukturnih komponenti, treba promatrati u meusobnoj vezi. Stanovništvo Županije ve odavno rauna na zapošljavanje u Zagrebu a stanovanje i zadovoljavanje drugih potreba u Županiji, dok Zagreb rauna s priljevom radno aktivnog stanovništva iz svog okolnog prostora ali i na komplementarne mogunosti koje pruža prostor Županije, na prostornu dislokaciju industrije i drugih gospodarskih sadržaja, stambenu i vikend - izgradnju na prostoru Županije, korištenje turistiko – rekreativnih mogunosti, hidroloških resursa, opskrbu poljoprivrednim proizvodima, itd. Zato gospodarski i drugi subjekti u Gradu Zagrebu uglavnom nemaju veih problema sa zadovoljavanjem potražnje za radnom snagom. Dapae, u ovom trenutku zbog porasta nezaposlenosti trebalo bi popularizirati poticajne mjere kroz programe zapošljavanja na širem zagrebakom prostoru.

Kljuni termini koji se ovdje upotrebljavaju, osim Zagrebaka županija (Županija) i Grad Zagreb, jesu: širi zagrebaki prostor (Zagrebaki prostor) i Zagrebaka aglomeracija. Pod pojmom širega zagrebakog prostora ili Zagrebakog prostora razumijeva se podruje Zagrebake županije i grada Zagreba (prema zakonskim razgranienjima). Prostor Zagrebake aglomeracije (1991.) razgranien je na nain da obuhvaa podruje Grada Zagreba i gradove Dugo Selo, Samobor, Veliku Goricu i Zapreši te opine Stupnik, Svetu Nedjelju i Rugvicu.

U sljedeem tablinom prikazu predoeni su glavni dijelovi i prostorni pokazatelji Zagrebake županije i Zagrebakog prostora:

Stanovništvo u zemlji odnosno ukupan broj Indeks # Stopa Dijelovi Naselja Površina u stanovnika naselja rasta km2 2001. – prvi 2001./1991. 1991. rezultati

Zagrebaka županija (1) 697 3.058,15 264.389 304.186 115,1 1,41

Gradovi – ukupno 340 1.428,00 172.092 195.990 113,9 1,32 Opine - ukupno 357 1.630,15 92.297 108.196 117,2 1,58

Grad Zagreb (2) 70 640,04 739.414 770.058 104,1 0,39

ZAGREBAKI 767 3.698,19 1.003.803 1.074.244 107,0 0,68 PROSTOR (1+2)

Širi zagrebaki prostor obuhvaa površinu od približno 3.700 km2 ili 6,5 % kopnenog teritorija Republike Hrvatske na kojem je 1991. živjelo ukupno 1.060.815 stalnih stanovnika ili 22,2 % puanstva države. Prisutnog stanovništva u naseljima, prema popisu iz 1991., bilo je 1.003.803, što je prema prvim rezultatima popisa iz 2001. poveano na 1.074.244 ili za 7% odnosno na 24,5% republikog puanstva.

Podaci do 1991. godine potvruju da Zagreb u ukupnosti pokazuje umjereni porast broja stanovnika, s tim da se smanjuje stanovništvo središnjeg dijela Grada, a rastu rubni dijelovi prema Zagrebakoj županiji. Prosjena godišnja stopa rasta od 0,73 izmeu 1981. i 1991. bila je vea od rasta ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Dinaminiju prosjenu stopu rasta imalo je stanovništvo Zagrebake županije, posebno gradova Dugog Sela, Samobora, Velike Gorice i Zaprešia, te veznog podruja opina (Brdovec, Bistra, Brckovljani, Stupnik i Sveta Nedjelja). To upuuje na dosljednost takvih tokova razvitka i daljnji dinamian demografski razvoj satelitskih gradova i dijela opina oko Zagreba.

Bez obzira na ratne okolnosti 90-ih godina, nastavljeni su prije zapoeti procesi pa je stanovništvo Zagrebake županije i dalje u znatno dinaminijem porastu (stopa rasta 1,41) od zagrebakoga (0,39) i ukupnoga hrvatskog prosjeka.

11 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Jedno je oito - vrijeme pojaanoga demografskog rasta Zagreba je prošlo. Demografski tokovi prema Zagrebu su umjereniji, podržavani još uvijek privlanom sposobnošu velikoga grada, i sve su veim dijelom usmjereni na širi zagrebaki prostor, odnosno na podruje ove Županije. Prvi rezultati najnovijega Popisa iz 2001. upuuju na to da su se ti tokovi proširili i na šire podruje Županije od satelitskih gradova i ozbiljno zahvatili dio današnjih opina, posebno Bistru, Brckovljane, Brdovec, Kloštar Ivani, Klina Sela, Marija Gorica, Puša, Rugvica, Stupnik i Sveta Nedjelja. Od gradova najbrže rastu Dugo Selo, Velika Gorica, Zapreši, Vrbovec i Ivani Grad.

Nije sporno stajalište koje proizlazi iz Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske da opi demografski rast velikih gradova treba usporiti razliitim indirektnim mjerama. Ostvaruju se ciljevi ravnomjernijega regionalnog razmještaja stanovništva unutar zagrebakog prostora odnosno regije, te demografska obnova dijela prijašnjih depopulacijskih podruja opina.

Kada je rije o poželjnom usporavanju demografskog rasta Zagreba, jedna od mjera ve je na snazi od 1992., a to je spomenuto upravno teritorijalno ograniavanje Grada. Tu se pojavljuje pitanje odnosa velikog grada s njegovim okolnim prostorom. Zagreb danas raste uglavnom na svojim rubnim granicama (Luko, Ježdovec i ostala naselja preko zaobilaznice te sesvetsko podruje), a glede prostora Zagrebake županije, nastavno na Zagreb, intenzivnije rastu naselja veega dijela opina, odnosno naselja izmeu granica Zagreba i podruja središnjih naselja gradova Zagrebake aglomeracije. Oito je da je prekidom formalne upravno – teritorijalne povezanosti Grada i njegovoga okruženja ipak ostala stvarna životna povezanost stanovništva zagrebakog podruja, iako je nestalo obavezno neposredno sudioništvo Zagreba u komunalnoj i drugoj izgradnji njegova širega gravitacijskog prostora.

Suburbanizacija je složeni proces koji pokazuje da se na odreenom stupnju razvoja radi o urbanizaciji okolice pod utjecajem nekog matinog grada, u ovom sluaju Zagreba. Ovdje emo ukratko, kroz pojavne oblike suburbanizacije prostora Županije (doseljavanje stanovništva, dnevne migracije zaposlenih, socioekonomsku preobrazbu naselja) pokazati karakter, intenzitet i prostorne dosege suburbanizacije i meuodnosa Zagrebake županije i Grada Zagreba . Podaci tih procesa temelje se na popisu stanovništva iz 1981. i 1991., ali i o novijim promjenama.

Suburbanizacija obino zapoinje zapošljavanjem dijela seoskog stanovništva okolnog gradskog prostora u gradu. Dio stanovništva okolice preseljavao se u grad, a dio, putujui dnevno na rad, socijalno se prestrukturira i utjee na funkcionalno i drugo ureenje naselja u kojem stanuje. U kasnijim fazama razvoja, kako vrijednost okolice raste, u nju se doseljava stanovništvo iz drugih krajeva i iz obližnjega grada, što prati i prerazmještaj radnih mjesta. Openito se može rei da suburbanizacija uvjetuje dekoncentraciju i decentralizaciju matinoga grada u korist okolnog prostora i šire regije. Glavni pokazatelji suburbanizacije Zagreba jesu: trajno doseljavanje, dnevne migracije zaposlenih, socioekonomska preobrazba naselja, pojava inicijalnih i gradskih središta rada na širem prostoru Zagrebake aglomeracije te satelitskih gradova.

Doseljavanje stanovništva znaajan je pokazatelj razvoja i privlane snage nekog prostora.

Prema popisu iz 1991., doseljeno stanovništvo u Zagrebaku županiju inilo je 156.210 osoba ili 55,2% od ukupnog stanovništva, dok je udio doseljenoga stanovništva u Zagreb bio niži i iznosio je 52,2%. Znatno je vei udio doseljenih u gradska (88,5%) nego u ostala naselja (11,5%). Intenzivnija preseljavanja redovito prati pojaani gospodarski razvoj koji traži veu radnu snagu te urbanizacija prostora.

Oito je udio doseljenih u Županiju u posljednjem meupopisnom razdoblju bio nešto vei nego u Zagreb, što upuuje na poveanu vrijednost odnosno privlanost Županije. Pri tome su, za razliku od prijašnjega bržega rasta gradova, sada nešto dinaminije rasle opine. Analiza o doseljenom stanovništvu po naseljima pokazuje da je najjae doseljavanje bilo usmjereno prema gradovima Velikoj Gorici, Zaprešiu i Samoboru te podruja izmeu Samobora i Zagreba kao i podruje Dugog Sela i gravitirajuih opina. To je, izmeu ostalog, bilo ubrzano pojaanom stambenom izgradnjom, izgradnjom infrastrukture i prometnica. S udaljenošu od Zagreba i gradova u Županiji udio doseljenog stanovništva postupno se smanjuje. Znaajno je da je u velikom dijelu ruralnih naselja vanjskog dijela

12 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Zagrebake aglomeracije udio doseljenih 30 – 40%, što je osobitost podruja oko velikih gradova. U ruralna naselja uglavnom je doselilo stanovništvo iz drugih podruja Hrvatske i BiH, takoer iz istog tipa naselja.

U posljednje vrijeme migracije prema ovom podruju takoer su u porastu, pojaane ratnim zbivanjima i potaknute nižim cijenama zemljišta u odnosu na Zagreb te manjim troškovima oko ishoenja graevinske dozvole. Broj doseljenih u Zagrebaku županiju u razdoblju od 1991. do 2001. iznosio je ak 65.711, odseljenih 23.000, pa je saldo migracija bio 42.711 osoba ili porast oko 4.200 novih stanovnika godišnje. U tom razdoblju Zagrebaka županija ima pozitivan saldo migracija sa Zagrebom, tj. više doseljenih s podruja Grada Zagreba nego odseljenih iz Županije u Zagreb, ali i prirodni pad stanovništva. Na poveano doseljavanje uglavnom je utjecalo doseljavanje izbjeglica iz BiH za vrijeme rata, uglavnom Hrvata, koji su se ve integrirali u stalno stanovništvo.

Dnevne migracije zaposlenih takoer su važan pokazatelj funkcionalne povezanosti Županije i Zagreba. Zagreb je 1991. imao veliko gravitacijsko podruje dnevnih migranata. Ono je obuhvaalo najvei dio središnje Hrvatske a najintenzivnije podruje Zagrebake županije, budui da se intenzitet migracija smanjuje s udaljenošu od okolice i glavnih prometnica.

Prema popisu iz 1991., udio dnevnih migranata – radnika iz drugih županija u broju ukupno zaposlenih u Zagrebu bio je 20% ili 66.185. Pri tome je na rad u Zagreb svakodnevno dolazilo i vraalo se u mjesto stanovanja oko 62.000 radnika iz bliže okolice Zagreba odnosno s podruja Zagrebake županije, a zajedno s uenicima i studentima oko 85.000 osoba iz toga podruja. Od toga je ukupan broj dnevnih migranata - radnika u Zagreb vei za približno 6% jer obuhvaa znatno šire podruje. Danas je broj dnevnih migranata u Zagreb s ovog podruja nešto smanjen, u skladu s gospodarskim kretanjima, ali je njegov relativni udio i dalje znaajan.

Za analizu dnevnih migracija stanovništva Županije u Zagreb znakoviti su podaci o stupnju zaposlenosti (postotku zaposlenih od aktivnih) te udjelu migranata u Zagreb od aktivnog i zaposlenog stanovništva.

Dnevne migracije u Zagrebakom prostoru pokazuju istaknutost dva migracijska tipa: jedan je onaj koji ima visok stupanj zaposlenosti (više od 75% aktivnih), te visok udio dnevnih migranata od aktivnih i zaposlenih (više od 50%). Takva migracijska obilježja imaju sljedee opine odnosno gradovi : Bistra, Stupnik, Sv. Nedjelja i Zapreši. Rije je o podruju kojem je Zagreb glavna središnjica rada i iji je visok stupanj zaposlenosti ostvaren dnevnim migracijama. Drugi tip ima suprotna obilježja: nizak stupanj zaposlenosti (manje od 50% aktivnih) te nizak udio dnevnih migracija od aktivnih (manje od 10%) i zaposlenih (manje od 20%) .Takva obilježja imaju npr. Pisarovina, Pokupsko, Orle, Dubravica. Izmeu ta dva tipa su prijelazni oblici migracija, ovisno o stupnju zaposlenosti i zaposlenosti stanovništva u mjestu stanovanja.

Sliku intenziteta dnevnih migracija u Zagreb s podruja Zagrebake županije pokazuje postotni udio migranata od zaposlenog stanovništva po pojedinim opinama i naseljima iz popisa 1991. Oito je visok intenzitet dnevnih migracija u Zagreb manje-više iz svih opina i gradova Županije s protezanjem prema Sisku i Hrvatskom zagorju. Opine s više od 50% dnevnih migracija gotovo zatvaraju prstenasti prostor oko Zagreba. Razliitom obuhvatu stanovništva Županije u dnevni urbani sustav sa Zagrebom svakako je pridonijela razvijenost prometne infrastrukture. Može se zakljuiti da kružna zona naselja Županije s više od 50% dnevnih migranata u grad ini sa Zagrebom dnevni urbani sustav, odnosno jednu dinaminu prostornu i funkcionalnu cjelinu, vrlo intenzivne dnevne interakcije.

Snažan pokazatelj suburbanizacije na prostoru Županije, odnosno jaine meusobnih veza Županije sa Zagrebom, jest socioekonomska preobrazba naselja i promjena položaja stanovništva na socijalnoj ljestvici. O tome govore pokazatelji o prelasku poljodjelskog stanovništva u nepoljodjelske djelatnosti, što uvjetuje promjenu naina života i urbanizaciju naselja.

Status gradskih naselja prema modelu iz Strategije potvren je kod svih osam gradova Županije, jae ili slabije urbanizirana naselja smještena su na obližnjem istonom (Rugvica), južnom (V.Gorica) i zapadnom dijelu, koja obuhvaaju Stupnik, Sv. Nedjelju, Klina Sela, Zapreši, Brdovec i Bistru. To znai da se zone socioekonomske preobrazbe naselja Županije manje ili više poklapaju s

13 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta najintenzivnijim prostorom dnevnih migracija. Drugim rijeima, jezgre suburbanizacije Zagreba su vei, srednji i manji “satelitski“ gradovi na prostoru Županije. Prometne su veze sa Zagrebom, uz ostalo, omoguile razvoj okosnica urbanizacije i ukupnog razvoja Županije oko glavnih prometnih pravaca.

Demografsku i ukupnu razvijenost županijskoga prostora kao i stupanj povezanosti Zagreba i Županije mogue je ocjenjivati prema broju radnih mjesta, povezano s razvojem gospodarstva i drugih djelatnosti u naseljima. Razvoj funkcije rada pokazuje tendencije sline demografskom razvoju, ali uz vremensko kašnjenje za kretanjem stanovništva. Rast stanovništva nužno potie otvaranje ili prerazmještaj radnih mjesta, pogotovo u uslužnim djelatnostima. Stoga prema broju radnih mjesta prednjae središnja naselja Velike Gorice, Samobora, Ivani Grada i Zaprešia. U usporedbi s razvojem prostora oko velikih gradova u svijetu, openito se može rei da je funkcija rada u Zagrebakom prostoru još uvijek slabo razvijena. Funkcije Grada Zagreba sporo se decentraliziraju u okolni prostor.

Radi ravnomjernijega demografskog i ostalog razvoja, Zagreb i Županija imaju zajedniki interes i potrebu da potiu tu decentralizaciju odnosno stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj u širem regionalnom prostoru. Županija i akteri razvoja njenih gradova i opina, prema svojim nadležnostima i mogunostima, ubudue moraju voditi rauna o stvaranju svih uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta na svom podruju.

Udio dnevnih migranata – radnika relativno je visok u svim gradskim naseljima (što je vidljivo iz sljedee tablice i grafikona), a dnevni migranti dolaze na rad uglavnom iz ostalih naselja Županije koja gravitiraju središnjim naseljima.

Gradska naselja Zagrebake županije prema broju stanovnika, radnih mjesta i udjelu dnevnih migranata na osnovi popisa iz 1991.:

Središnja naselja Broj stalnih Ukupno radnih mj. Dnevni migranti - Udio dnevnih stanovnika 1991. u nas. -stanovnici dolaze na rad u migranata - radnika i migranti mjesto (%) Velika Gorica 31.614 6.748 2.632 39,0 Zapreši 15.678 4.213 2.452 58,2 Samobor 14.170 5.716 3.195 55,9 Ivani Grad 7.104 4.752 2.670 56,2 Dugo Selo 6.508 2.686 1.388 51,7 Jastrebarsko 5.380 2.587 1.373 53,1 Sveti Ivan Zelina 2.535 2.145 1.525 71,1 Vrbovec 4.149 1.836 1.168 63,6 Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991., obrada - Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša Grada Zagreba, listopad 2000.

Radna mjesta i dnevni migranti u gradskim naseljima:

8.000 7.000 6.000 Ukupno 5.000 radnih mj. 4.000 u naselju - 3.000 stanovnici i migranti 2.000 1.000 Dnevni 0 migranti - dolaze na rad u

Zapreši Samobor Vrbovec mjesto Dugo Selo Ivani -Grad Velika Gorica Jastrebarsko Sveti Ivan Zelina

14 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Sudei prema broju i razmještaju radnih mjesta u Županiji može se zakljuiti da je funkcija rada još uvijek slabo razvijena. U ovom prostoru je 1991. radilo oko 40.000 osoba u poslovnim subjektima ( tj. bez zaposlenih u obrtu i poljoprivredi) ili 10,8% od ukupno zaposlenih u Zagrebakom prostoru, dok je u Gradu Zagrebu u istim subjektima bilo 337.666 ili 89,2% aktivnih radnika.

Godine 1999. taj se broj poveao na 41.376 ili za 1,7%. Kada je rije o ukupnoj zaposlenosti, ukljuujui i zaposlene u obrtu, slobodnim profesijama i aktivne poljoprivrednike, prema posljednjim podacima u Županiji je došlo do odreenog rasta zapošljavanja, uglavnom u samostalnom poduzetništvu, tako da je stanje ukupno zaposlenih iznosilo 68.962. osobe. Vei broj radnih mjesta i dalje imaju gradska središta ( V. Gorica, Samobor, Zapreši i Dugo Selo).

U Zagrebakom prostoru, prema podacima iz ožujka 2000. i posljednjem snimanju podataka o zaposlenima u poslovnim subjektima po županijama, zaposleno je oko 398.000 radnika ili 30,8% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, od ega u Gradu Zagrebu 25,5% a u Zagrebakoj županiji 5,3%.

Tablini prikaz zaposlenih u Zagrebakoj županiji u ožujku 2000. i usporedni podaci:

ELEMENTI REPUBLIKA GRAD ZAGREB ZAGREBAKA ŽUPANIJA HRVATSKA Broj Struktura Broj Struktura Broj Struktura u % u % u % Zaposleni u pravnim osobama prema NKD-u 1.008.101 78,0 283.405 86,0 41.376 60,0 Vlasnici i radnici kod njih zaposleni u obrtu i djelatnici slobodnih 197.885 15,3 42.974 13,0 14.236 20,6 profesija Aktivni poljodjelci 86.922 6,7 2.854 1,0 13.350 19,4

UKUPNO 1.292.908 100,0 329.233 100,0 68.962 100,0

Izvor : Priopenja DZS br. 9.2.2./4 .1999. i 9.2.1./ 3. 2000.

Struktura zaposlenih je razliita u promatranim prostornim jedinicama. U Zagrebu pretežu zaposleni u poslovnim subjektima, dok je u Županiji vei udio aktivnih poljodjelaca u odnosu na strukturu zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Ovaj Plan polazi od injenice da se stopa zaposlenosti (udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) u vrijeme njegova donošenja smanjuje a stopa nezaposlenosti raste, kako na podruju Županije tako i u Gradu Zagrebu i Republici.

Anketa o radnoj snazi - stope aktivnosti zaposlenosti i nezaposlenosti 1997. i 1999.

ZAGREBAKA GRAD REPUBLIKA Stope (u %) ŽUPANIJA ZAGREB HRVATSKA

 I-VI 1997.  I-VI 1999. 1997. 1999. 1997. 1999.

1.aktivnosti 54,6 54,6 53,4 51,0 54,7 51,8

2.zaposlenosti 50,5 48,5 49,0 45,3 49,3 45,3

3.nezaposlenosti 7,5 11,3 8,3 11,1 9,9 12,6

Izvor: Ankete radne snage provedene u I. polugodištu 1997. i 1999., Priopenja br.9.2.6./2.1998. i br.9.2.7./1.2000., Državni zavod za statistiku

15 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Kako je u razdoblju izmeu dva popisa, od 1991. do 2001. godine, stanovništvo gradova i opina Županije i dalje raslo intenzivnije od stanovništva Grada Zagreba, ocjenjuje se da je proces suburbanizacije ušao u svoju dinaminiju fazu razvoja. Postupno dolazi do koncentracije stanovništva u Županiji, pogotovo u gradskim naseljima koja postaju nositelji preobrazbe svoje šire okolice. Gradovi na podruju Županije, prema svim relevantnim kriterijima, na najvišoj su razini razvoja u Zagrebakom prostoru,odmah nakon Zagreba i s njim su funkcionalno povezani. Razmješteni su “zvjezdasto” oko Zagreba na udaljenosti manjoj od 20 km od granica Grada. Veliina njihovih gradskih naselja u rasponu je izmeu 6 i 40 tisua stanovnika, a meusobno se razlikuju po funkcionalnim obilježjima, stupnju izgraenosti, ureenju naselja i drugom.

Proces suburbanizacije širi se od Zagreba, preko Zagrebake županije prema drugim regionalnim središtima Karlovcu, Sisku, Kutini, Dugoj Resi, Zaboku i Krapini, stvarajui tako širu funkcionalnu regiju.

1.1.1.4. PODRUJE UZ DRŽAVNU GRANICU

Sukladno Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), podruja uz državnu granicu od velikog su i posebnog strateškog znaenja - u okviru meudržavnih okolnosti, meudržavnih (meususjedskih) odnosa i nove hrvatske državne politike. Stoga e se posebnim propisom utvrditi ureenje i zaštita toga podruja, jer je ono od posebnoga državnog interesa.

Podruje uz državnu granicu je "cjelokupna površina politiko-teritorijalnih jedinica (opina i gradova) smještenih uz državnu granicu", a Program prostornog ureenja Republike Hrvatske još dodaje: " i onih (jedinica) ije je sjedište grada/opine udaljeno do 10 kilometara od državne granice".

U okviru politiko-teritorijalne podjele Republike Hrvatske svojim je teritorijem prisutno 18 županija i 46 bivših opina u kopnenom graninom podruju. Sukladno Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz broj 23), u Zagrebakoj županiji se u podruju uz državnu granicu s Republikom Slovenijom nalazi 10 jedinica lokalne samouprave. To su gradovi Samobor i Zapreši te opine Dubravica, Luka, Puša, Marija Gorica, Brdovec, Sveta Nedjelja, Žumberak i Kraši.

Prikaz osnovnih podataka o podruju uz državnu granicu u Zagrebakoj županiji vidljiv je iz sljedee tablice:

Zagrebaka županija Podruje uz državnu granicu

Naziv grada/opine Broj stanovnika Površina Gustoa naseljenosti (popis 1991.) (km2) (st/ km2)

1. Samobor 35.017 250,73 139,66 2. Zapreši 20.720 52,60 393,90

1. Dubravica 1.519 20,46 74,25 2. Luka 1.373 17,17 79,96 3. Puša 2.273 18,20 124,91 4. Marija Gorica 1.923 17,10 112,49 5. Brdovec 8.762 37,27 235,10 6. Sveta Nedjelja 12.988 41,43 313,46 7. Žumberak 1.899 110,17 17,24 8. Kraši 3.855 69,45 55,51

Ukupno: 90.329 634,58 142,35

Postotak u Županiji: 31,92 % 20,75 %

16 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Na temelju Uredbe o graninim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 97/96, 7/98 i 69/00) na podruju Zagrebake županije nalaze se sljedei granini prijelazi izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije:

% stalni meunarodni granini cestovni prijelaz I. kategorije: Bregana - Obrežje, % stalni meudržavni granini cestovni prijelazi II. kategorije: Bregana Naselje - Slovenska Vas i Harmica - Rigonce, % stalni meunarodni granini željezniki prijelaz I. kategorije: Savski Marof - Dobova, % granini prijelazi za pogranini cestovni promet: Novo Selo Žumberako - Planina, Kraj Donji – Rakovec, te stalni meunarodni granini zrani prijelaz I. kategorije: Zagreb.

Slika 4: Podruje uz državnu granicu u Zagrebakoj županiji s ucrtanim graninim prijelazima Izvor: Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99) i Uredba o graninim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 97/96, 7/98 i 69/00).

17 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.1.5. TABLINI PRIKAZ OSNOVNIH PODATAKA O STANJU U PROSTORU

Skupna tablica 1:

Naziv županije STANOVNICI STANOVI KUANSTVA Gusto a POVRŠINA naselje

ZAGREBAKA nosti Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981. Popis 1991. Popis Popis ŽUPANIJA (1991.) 1981. 1991.

broj km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj st/km2

Županija 3.058,15 100 259.321 100 282.989 100 75.494 100 109202 100 75.836 85.972 92,5 Ukupno

Gradovi 1.428,00 46,7 159.474 61,5 182.834 64,6 46.287 61,3 67.973 62,2 46.913 55.822 128,0 Ukupno Dugo Selo 52,22 1,7 8.192 3,2 9.969 3,5 2.470 3,3 4.134 3,8 2.596 3.022 190,9

Ivani Grad 173,57 5,7 12.780 4,9 13.494 4,8 4.226 5,6 5.286 4,8 4.222 4.603 77,7

Jastrebarsko 226,50 7,4 17.441 6,7 17.895 6,3 4.825 6,4 7.096 6,5 4.794 5.261 79,0

Samobor 250,73 8,2 32.887 12,7 35.017 12,4 9.262 12,3 13.536 12,4 9.222 10.420 139,7

Sveti Ivan 184,68 6,0 15.592 6,0 15.552 5,5 4.385 5,8 6.218 5,7 4.409 4.597 84,2 Zelina Velika 328,65 10,8 47.104 18,2 56.884 20,1 13.762 18,2 20.024 18,3 14.122 17.400 173,1 Gorica Vrbovec 159,05 5,2 12.938 5,0 13.303 4,7 3.604 4,8 4.444 4,1 3.750 4.024 83,6

Zapreši 52,60 1,7 12.540 4,8 20.720 7,3 3.753 4,9 7.235 6,6 3.798 6.495 393,9

Opine 1.630,15 53,3 99.847 38,5 100.155 35,4 29.207 38,7 41.229 37,8 28.923 30.150 61,4 Ukupno 1. Bedenica 21,70 0,7 1.698 0,7 1.600 0,6 422 0,6 453 0,4 422 434 73,7

2. Bistra 52,74 1,7 5.177 2,0 5.512 1,9 1.623 2,1 1.865 1,7 1.596 1.677 104,5

3. Brckovljani 71,14 2,3 4.351 1,7 4.802 1,7 1.405 1,9 2.996 2,7 1.359 1.390 67,5

4. Brdovec 37,27 1,2 8.319 3,2 8.762 3,1 2.374 3,2 3.398 3,1 2.428 2.651 235,1

5. Dubrava 115,18 3,8 5.919 2,3 5.511 1,9 1.877 2,5 2.125 2,0 1.856 1.826 47,8

6. Dubravica 20,46 0,7 1.576 0,6 1.519 0,5 466 0,6 676 0,6 457 464 74,2

7. Farkaševac 73,66 2,4 2.564 1,0 2.181 0,8 787 1,1 811 0,8 788 684 29,6

8. Gradec 88,85 2,9 4.213 1,6 3.788 1,3 1.301 1,7 1.385 1,3 1.265 1.184 42,6

9. Jakovlje 35,71 1,2 3.710 1,4 3.819 1,3 1.091 1,4 1.520 1,4 1.057 1.167 106,9

10. Klina Sela 77,64 2,5 4.533 1,7 4.537 1,6 1.195 1,6 1.666 1,5 1.191 1.293 58,4

11. Kloštar Ivani 77,59 2,5 4.668 1,8 4.771 1,7 1.381 1,8 2.940 2,7 1.348 1.444 61,5

12. Kraši 69,40 2,3 4.359 1,7 3.855 1,4 1.214 1,6 1.675 1,5 1.181 1.187 55,5

13. Kravarsko 58,03 1,9 1.984 0,8 1.842 0,7 505 0,7 1.047 1,0 527 518 31,7

14. Križ 118,46 3,9 7.377 2,8 7.327 2,6 2.425 3,2 2.921 2,7 2.370 2.534 61,9

15. Luka 17,17 0,6 1.430 0,6 1.373 0,5 403 0,5 586 0,5 393 383 80,0

16. Marija Gorica 17,10 0,6 1.909 0,7 1.923 0,7 574 0,8 1.074 1,0 588 557 112,5

17. Orle 57,61 1,9 2.407 0,9 2.214 0,8 830 1,1 914 0,8 751 720 38,4

18. Pisarovina 145,00 4,7 4.590 1,8 4.207 1,5 1.199 1,6 1.831 1,7 1.237 1.187 29,0

19. Pokupsko 105,73 3,5 3.125 1,2 2.703 0,9 854 1,1 1.437 1,3 828 769 25,6

20. Preseka 47,86 1,6 2.339 0,9 1.855 0,7 699 0,9 772 0,7 670 568 38,8

21. Puša 18,20 0,6 2.102 0,8 2.273 0,8 584 0,8 1.085 1,0 568 634 124,9

18 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

22. Rakovec 35,11 1,2 1.683 0,6 1.436 0,5 474 0,6 511 0,5 479 425 40,9

23. Rugvica 93,73 3,1 4.075 1,6 4.922 1,7 1.316 1,7 1.732 1,6 1.280 1.490 52,5

24. Stupnik 23,20 0,8 2.089 0,8 2.536 0,9 548 0,7 750 0,7 556 702 109,3

25. Sveta Nedjelja 41,43 1,4 11.212 4,3 12.988 4,6 2.934 3,9 4.194 3,8 3.010 3.654 313,5

26. Žumberak 110,17 3,6 2.438 0,9 1.899 0,7 726 1,0 865 0,8 718 662 17,2

Skupna tablica 2:

GUSTOA Naziv županije POVRŠINA STANOVNICI NASELJENOSTI

Popis Popis Popis 1981. Popis 1991. ZAGREBAKA ŽUPANIJA udio u 1981. 1991. površini Podruje Županije županije 2 km broj % broj % broj broj %

OBALNO ______

l. 45 Zakona o prostornom ureenju OTONO ______

l. 45 Zakona o prostornom ureenju KONTINENTALNO GRANINO 634,58 20,75 78.772 30,38 90.329 31,92 124,13 142,35

OSTALO 2423,57 79,25 180.549 69,62 192.660 68,08 74,49 79,49

ŽUPANIJA 3058,15 100,00 259.321 100,00 282.989 100,00 84,80 92,54

ukupno

Izvor: Knjige popisa stanovništva 1981. i 1991. godine i Državna geodetska uprava, 1999. godine. Kontinentalno granino podruje: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99).

19 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAAJKE

1.1.2.1. NASELJA

A) POPIS NASELJA S OSNOVNIM PODACIMA

U tablinim prikazima koji slijede navedeni su osnovni podaci (broj stanovnika, površina i gustoa) za svih 697 naselja Zagrebake županije prema posljednjim službenim podacima iz Popisa 1991. godine. Naselja su razvrstana abecednim redom unutar jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju.

Podaci su obraeni u Županijskom zavodu za prostorno ureenje i zaštitu okoliša Zagrebake županije, a izvori podataka su: % Državni zavod za statistiku - Knjige popisa stanovništva 1981. i 1991. godine, % Državna geodetska uprava - "Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i Zagrebake županije", 1999. godine. % Zakon o podrujima županija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00), % Odluka o spajanju naselja Novo Selo Lekeniko i naselja Buševec (“Glasnik Zagrebake županije” broj 16/00).

GRAD DUGO SELO

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Andrilovec 285 261 7,52 34,71 2 Dugo Selo 5.471 6.508 12,01 542,00 3 Kopevec 280 351 4,82 72,81 4 Kozinšak 464 749 1,77 422,67 5 Leprovica 241 212 4,38 48,37 6 Lukariše 353 579 1,78 325,58 7 Mala Ostrna 197 190 3,09 61,52 8 Prozorje 251 223 5,68 39,29 9 Puhovo 177 286 4,47 63,93 10 Velika Ostrna 473 610 6,70 91,05

Ukupno: 8.192 9.969 52,22 190,91

GRAD IVANI GRAD

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Caginec 568 504 5,17 97,46 2 Deanovec 560 555 6,70 82,86 3 Derežani 141 173 1,98 87,32 4 Donji Šarampov 882 600 32,15 18,66 5 Graberje Ivaniko 632 606 8,12 74,59 6 Greda Breška 108 174 2,81 61,99 7 Ivani-Grad 5.642 7.104 9,13 777,83 8 Jalševec Breški 412 450 2,53 177,73 9 Lepši 183 55 3,36 16,37 10 Lijevi Dubrovak 533 430 7,04 61,04 11 Opatinec 134 235 2,88 81,50 12 Posavski Bregi 552 735 18,11 40,58

20 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

13 Preno 202 142 5,14 27,61 14 Prerovec 159 145 4,63 31,33 15 Prkos Ivaniki 362 310 2,37 130,77 16 Šemovec Breški 296 72 1,65 43,62 17 Šumeani 498 477 8,28 57,61 18 Tarno 62 60 2,48 24,23 19 Topolje 145 144 31,45 4,58 20 Trebovec 377 320 14,84 21,56 21 Zaklepica 103 83 0,78 106,86 22 Zelina Breška 229 120 1,95 61,41

Ukupno: 12.780 13.494 173,57 77,74

GRAD JASTREBARSKO

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Belii 112 106 0,60 175,92 2 Brebrovac 185 160 2,48 64,57 3 Brezari 85 79 1,08 73,48 4 Breznik Plešiviki 143 143 2,10 68,12 5 Bukovac Svetojanski 111 113 1,62 69,60 6 Celine 67 83 1,03 80,74 7 Crna Mlaka 75 61 11,80 5,17 8 Cvetkovi 778 708 9,82 72,06 9 abdin 164 173 18,47 9,37 10 eglje 541 562 8,42 66,76 11 rnilovec 142 140 3,47 40,36 12 Dolanjski Jarak 63 59 0,43 137,37 13 Domagovi 471 433 8,99 48,18 14 Donja Reka 265 304 1,87 162,93 15 Donji Desinec 854 845 11,23 75,27 16 Draga Svetojanska 248 246 0,95 258,86 17 Dragovanšak 159 181 1,56 116,36 18 Goljak 172 141 2,47 57,12 19 Gorica Svetojanska 163 163 2,36 69,02 20 Gornja Kupina 263 247 10,89 22,68 21 Gornja Reka 330 352 2,80 125,76 22 Gornji Desinec 432 516 2,37 217,29 23 Grabarak - 6 2,87 2,09 24 Graac Slavetiki 24 27 1,87 14,47 25 Guci Draganiki 555 564 3,52 160,36 26 Hrastje Plešiviko 113 140 1,60 87,26 27 Hraša 229 187 3,79 49,30 28 Ivanii 280 287 4,37 65,61 29 Izimje 273 278 3,27 85,10 30 Jastrebarsko 4762 5380 19,56 275,07 31 Jurjevani 151 126 2,37 53,06 32 Kupe Dol 147 146 1,69 86,51 33 Laniše 2 - 1,74 0,00 34 Lokošin Dol 65 83 0,54 153,03 35 Malunje 301 292 4,59 63,58 36 Miladini 85 79 0,97 81,62 37 Novaki Petrovinski 244 321 1,82 175,91 38 Orešje Okiko 58 22 2,68 8,22 39 Paljugi 52 41 1,41 29,08 40 Pavlovani 229 229 2,61 87,76

21 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

41 Pesak 63 60 1,55 38,76 42 Petrovina 344 388 7,38 52,56 43 Plešivica 316 299 3,49 85,72 44 Prho 207 220 2,35 93,61 45 Prilipje 283 250 3,68 67,94 46 Prodin Dol 163 144 3,26 44,20 47 Rastoki 116 103 1,56 65,98 48 Redovje 41 42 0,75 56,02 49 Slaveti 222 163 5,17 31,51 50 Srednjak 79 68 1,14 59,86 51 Stankovo 462 402 4,99 80,54 52 Špigelski Breg - - 2,61 0,00 53 Tihoaj 18 10 2,80 3,57 54 Toplice 126 157 1,70 92,55 55 Vlaškovec 163 135 3,61 37,41 56 Volavje 456 499 6,27 79,61 57 Vranov Dol 193 173 2,21 78,38 58 Vukšin Šipak 507 461 3,16 145,92 59 Zdihovo 289 298 0,77 388,04

Ukupno: 17.441 17.895 226,50 79,01

GRAD SAMOBOR

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Beder 165 113 4,02 28,14 2 Bobovica 290 290 2,21 131,11 3 Braslovje 427 404 3,19 126,76 4 Bratelji 31 19 1,89 10,05 5 Bregana 1759 2344 2,81 834,16 6 Breganica 69 63 1,54 40,79 7 Brezovac Žumberaki 80 46 6,48 7,10 8 Budinjak 20 17 2,20 7,72 9 Bukovje Podvrško 69 57 0,65 88,09 10 Celine Samoborske 244 262 0,94 279,20 11 Cerje Samoborsko 382 366 2,29 159,82 12 Cerovica 16 6 1,61 3,73 13 Dane 45 24 1,98 12,09 14 Dolec Podokiki 105 77 0,39 198,03 15 Domaslovec 577 692 1,76 393,76 16 Draganje Selo 111 89 1,26 70,80 17 Dragonoš 84 48 4,91 9,78 18 Drežnik Podokiki 259 235 4,09 57,41 19 Dubrava Samoborska 178 200 1,57 127,62 20 Falašak 139 144 2,20 65,33 21 Farkaševec 405 452 1,52 296,65 Samoborski 22 Galgovo 764 764 5,49 139,25 23 Golubii 69 34 8,57 3,97 24 Gornja Vas 123 78 3,29 23,68 25 Gradna 366 406 1,21 336,37 26 Grdanjci 337 316 4,26 74,11

22 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

27 Greguri Breg 177 147 3,67 40,08 28 Hrastina Samoborska 556 645 1,00 646,85 29 Jarušje 189 156 6,98 22,35 30 Javorek 136 125 2,16 57,85 31 Kladje 518 699 4,09 171,05 32 Klake 401 343 5,07 67,70 33 Klokoevec 447 433 1,43 303,43 Samoborski 34 Konšica 308 246 1,78 138,38 35 Kostanjevec Podvrški 109 92 4,95 18,60 36 Kotari 96 88 0,97 90,81 37 Kravljak 37 28 4,83 5,80 38 Lug Samoborski 627 660 0,70 937,15 39 Mala Jazbina 368 418 1,36 307,42 40 Mala Rakovica 574 585 2,14 272,91 41 Mali Lipovec 106 105 2,88 36,44 42 Manja Vas 117 104 0,92 113,66 43 Medsave 242 242 1,92 125,73 44 Molvice 537 526 5,85 89,94 45 Norši Selo 214 195 11,82 16,50 46 Novo Selo 74 51 4,15 12,28 Žumberako 47 Osredek Žumberaki 34 25 2,09 11,97 48 Osunja 47 31 2,87 10,82 49 Otruševec 288 298 2,17 137,47 50 Pavunjak 531 559 5,81 96,23 51 Petkov Breg 225 261 3,39 76,91 52 Podgrae Podokiko 243 200 1,79 111,99 53 Podvrh 520 524 1,91 274,83 54 Poklek 75 75 3,47 21,64 55 Prekrižje Plešiviko 45 29 2,45 11,85 56 Rakov Potok 989 1005 6,82 147,28 57 Rude 1253 1208 6,99 172,91 58 Samobor 12.404 14.170 16,38 864,97 59 Samoborski Otok 605 630 5,64 111,63 60 Savršak 190 165 3,23 51,04 61 Selce Žumberako 20 12 3,07 3,91 62 Sjeevac 65 46 4,47 10,28 63 Slani Dol 245 221 3,93 56,21 64 Slapnica 48 34 2,41 14,12 65 Slavagora 85 83 1,79 46,48 66 Smeroviše 83 116 1,16 100,41 67 Stojdraga 128 109 5,72 19,05 68 Sveti Martin Pod 239 249 1,31 189,54 Okiem 69 Šimraki 7 6 2,03 2,95 70 Šipaki Breg 64 58 2,22 26,11 71 Tisovac Žumberaki 33 11 1,90 5,79 72 Velika Jazbina 208 219 0,24 928,48 73 Velika Rakovica 409 404 1,63 247,76 74 Veliki Lipovec 126 109 2,40 45,51 75 Višnjevec Podvrški 71 39 3,58 10,89

23 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

76 Vratnik Samoborski 110 123 2,28 53,87 77 Vrbovec Samoborski 295 297 3,10 95,87 78 Vrhovak 255 267 1,49 178,62

Ukupno: 32.887 35.017 250,73 139,66

GRAD SVETI IVAN ZELINA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 111 103 5,01 20,58 2 27 36 1,74 20,65 3 Biškupec Zelinski 773 827 2,68 308,23 4 Blaškovec 515 590 4,09 144,43 5 Blaževdol 361 361 3,58 100,74 6 Breg Mokriki 68 59 1,70 34,75 7 140 108 1,89 57,25 8 90 80 2,41 33,24 9 285 311 2,30 135,32 10 221 159 1,94 81,89 11 116 99 3,99 24,81 12 rean 185 183 0,67 271,63 13 396 394 2,80 140,97 14 Donja Topliica 84 73 0,23 320,29 15 454 538 4,66 115,47 16 Donje Orešje 588 580 6,40 90,68 17 347 333 1,37 243,53 18 Dubovec Bisaški 106 98 1,41 69,53 19 Filipovii 68 70 0,81 85,93 20 Gorianec 63 54 0,78 69,68 21 Goriica 97 221 1,37 161,45 22 Gornja Drenova 384 379 5,96 63,57 23 Gornja Topliica 103 95 1,97 48,35 24 Gornje Orešje 329 291 5,29 55,00 25 531 476 8,03 59,27 26 66 67 2,57 26,06 27 Hrastje 264 245 2,14 114,56 28 485 478 3,61 132,25 29 252 222 3,32 66,91 30 154 137 0,89 153,56 31 Kladešica 8 1 9,07 0,11 32 Komin 249 267 2,03 131,72 33 Kreaves 344 300 5,17 58,03 34 Križevec 105 100 1,90 52,77 35 224 197 2,36 83,54 36 201 168 4,37 38,47 37 80 85 0,50 170,49 38 Mokrica Tomaševeka 52 42 4,92 8,54 39 Nespeš 324 364 2,24 162,16 40 Novakovec Bisaški 24 21 1,63 12,87

24 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

41 153 149 4,38 34,02 42 Obrež Zelinski 81 59 4,62 12,78 43 364 339 7,96 42,59 44 401 387 1,91 202,21 45 Polonje Tomaševeko 47 47 1,95 24,08 46 102 93 0,89 104,94 47 254 284 0,80 354,06 48 Radoiše 383 307 8,13 37,78 49 88 64 2,37 26,97 50 Selnica Psarjevaka 148 157 1,43 110,07 51 87 88 1,36 64,93 52 Sveta Helena 472 445 6,15 72,33 53 Sveti Ivan Zelina 2188 2535 3,94 643,58 54 Šalovec 155 144 1,21 118,90 55 Šulinec 176 162 1,26 128,92 56 Šurdovec 62 60 0,65 92,40 57 Tomaševec 218 211 2,85 73,92 58 149 127 0,90 141,73 59 82 77 1,46 52,76 60 234 223 2,39 93,29 61 Zrinšina 238 174 4,21 41,34 62 Žitomir 236 208 4,09 50,83

Ukupno: 15.592 15.552 184,68 84,21

GRAD VELIKA GORICA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bapa 122 139 1,68 82,86 2 Bukovak 103 72 3,41 21,13 3 Buševec 1030 979 4,17 234,77 4 90 81 3,58 22,60 5 Cvetkovi Brdo 101 69 2,90 23,81 6 rnkovec 217 262 4,62 56,67 7 Donja Lomnica 1387 1462 14,93 97,93 8 Donje Podotoje 164 205 3,10 66,03 9 Drenje Šitarjevsko 188 193 2,23 86,64 10 333 320 12,76 25,07 11 Gornja Lomnica 214 309 2,49 124,00 12 Gornje Podotoje 191 232 2,93 79,21 13 Gradii 879 1518 1,90 797,21 14 163 185 3,57 51,80 15 165 147 3,63 40,47 16 Jagodno 227 272 1,86 146,54 17 Jerebi 103 77 3,78 20,39 18 Kljui Brdo 199 170 4,42 38,47 19 Kobili 423 475 1,56 304,92 20 Kozjaa 349 343 6,23 55,03 21 Kue 893 1023 33,20 30,81

25 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

22 7 80 3,40 23,50 23 Lazina ika 357 341 6,97 48,89 24 213 197 3,12 63,19 25 Lukavec 909 1023 11,34 90,20 26 279 283 2,01 141,14 27 80 70 1,01 69,34 28 Markuševec 211 216 3,96 54,57 Turopoljski 29 Mievec 1089 1225 6,54 187,30 30 1057 1012 12,93 78,29 31 Novaki Šitarjevski 128 143 2,65 53,90 32 Novo ie 645 852 6,54 130,22 33 371 384 1,79 214,83 34 200 215 3,76 57,21 35 343 384 4,71 81,55 36 Petina 220 216 1,84 117,56 37 Petravec 112 130 1,65 78,90 38 165 290 2,63 110,44 39 Poljana ika 425 439 8,00 54,90 40 Prvonožina 59 49 1,37 35,65 41 608 556 10,37 53,63 42 Ribnica 332 366 6,84 53,54 43 Sasi 136 150 1,67 89,90 44 Selnica Šitarjevska 230 352 1,95 180,11 45 139 103 2,06 49,88 46 Staro ie 472 691 3,02 228,48 47 380 355 5,82 61,05 48 Šitarjevo 307 307 3,79 80,91 49 Šiljakovina 677 631 16,68 37,84 50 Trnje 49 54 1,46 37,09 51 Turopolje 753 851 4,64 183,34 52 551 582 12,03 48,38 53 Velika Gorica 24.834 31.614 31,46 1.004,94 54 206 282 2,13 132,48 55 2210 2925 6,07 482,04 56 Vukomeri 158 88 3,83 22,99 57 611 856 5,84 146,61 58 40 39 3,83 10,17

Ukupno: 47.104 56.884 328,65 173,08

GRAD VRBOVEC

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Banovo 114 107 0,69 155,85 2 Brevec 510 503 4,99 100,84 3 Celine 608 737 2,32 317,28 4 Cerik 54 53 1,95 27,12 5 Cerje 212 229 0,96 237,59

26 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

6 Dijaneš 209 188 2,18 86,34 7 Donji Tkalec 97 94 3,95 23,82 8 Dulepska 193 166 1,86 89,45 9 ivan 61 54 0,98 54,98 10 Gaj 464 442 6,18 71,57 11 Gornji Tkalec 245 206 4,22 48,77 12 Gostovi 150 133 4,20 31,63 13 Graberanec 4 1 1,09 0,92 14 Graberšak 90 85 1,63 52,11 15 Greda 140 113 3,50 32,28 16 Konak 163 166 3,70 44,92 17 Krka 132 107 2,85 37,55 18 Kuari 56 54 0,40 135,38 19 Lonjica 919 878 14,93 58,81 20 Lovreka Varoš 152 134 1,40 95,55 21 Lovreka Velika 234 190 3,11 61,13 22 Luka 663 705 12,68 55,62 23 Lukovo 238 187 3,78 49,48 24 Mareni 60 63 2,19 28,77 25 Martinska Ves 469 472 2,39 197,53 26 Naselje Stjepana 132 148 2,69 55,05 Radia 27 Negovec 267 230 6,91 33,29 28 Novo Selo 68 58 4,42 13,11 29 Peskovec 372 307 4,84 63,49 30 Pirakovec 130 116 3,04 38,15 31 Podolec 78 88 1,43 61,34 32 Poljana 485 447 10,47 42,70 33 Poljanski Lug 448 404 12,28 32,89 34 Prilesje 223 190 2,61 72,68 35 Samoborec 141 141 1,73 81,58 36 Savska Cesta 147 164 0,36 452,09 37 Topolovec 122 112 1,78 62,75 38 Vrbovec 3400 4149 10,20 406,66 39 Vrboveki Pavlovec 300 355 3,06 116,12 40 Vrhovec 201 166 1,75 94,60 41 Žunci 187 161 3,34 48,19

Ukupno: 12.938 13.303 159,05 83,64

GRAD ZAPREŠI

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Hruševec Kupljenski 552 450 3,02 149,02 2 Ivanec Bistranski 716 823 6,65 123,75 3 868 1042 8,07 129,20 4 682 722 4,01 180,06 5 Lužnica 65 64 1,93 33,12 6 113 186 1,82 101,93

27 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

7 958 1013 5,37 188,53 8 Šibice 385 742 2,77 268,14 9 Zapreši 8201 15.678 18,96 826,94

Ukupno: 12.540 20.720 52,60 393,90

OPINA BEDENICA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bedenica 549 515 8,47 60,83 2 Beloslavec 336 330 4,35 75,88 3 Bosna 141 117 0,35 338,32 4 Omamno 161 161 1,39 116,05 5 Otrkovec 58 55 0,97 56,49 6 Turkovina 453 422 6,18 68,26

Ukupno: 1698 1600 21,70 73,72

OPINA BISTRA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bukovje Bistransko 375 384 3,11 123,52 2 Donja Bistra 771 825 11,20 73,67 3 Gornja Bistra 1420 1569 20,25 77,48 4 Novaki Bistranski 871 873 11,50 75,94 5 Oborovo Bistransko 729 794 2,39 331,74 6 Poljanica Bistranska 1011 1067 4,30 248,38

Ukupno: 5177 5512 52,74 104,51

OPINA BRCKOVLJANI

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Božjakovina 275 227 2,72 83,54 2 Brckovljani 494 696 2,52 276,62 3 Donje Dvoriše 74 71 1,57 45,11 4 Gornja Greda 268 321 2,92 110,08 5 Gornje Dvoriše 60 163 0,66 245,53 6 Graec 485 603 3,73 161,63 7 Hrebinec 220 212 6,07 34,91 8 Kusanovec 73 51 1,14 44,85 9 Lupoglav 833 820 25,38 32,31 10 Preec 259 209 9,47 22,08 11 Prikraj 280 321 3,14 102,12 12 Stani 683 776 2,93 264,97 13 Štakorovec 255 253 6,01 42,11

28 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

14 Tedrovec 92 79 2,89 27,35

Ukupno: 4351 4802 71,14 67,50

OPINA BRDOVEC

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Brdovec 1815 1901 4,69 404,94 2 Donji Ladu 803 625 2,28 274,71 3 Drenje Brdoveko 664 660 7,13 92,61 4 Gornji Ladu 589 793 1,75 453,37 5 Harmica 266 190 0,55 344,67 6 Javorje 525 578 2,20 263,14 7 Klju Brdoveki 583 573 3,20 179,23 8 Prigorje Brdoveko 725 986 4,82 204,72 9 Prudnice 523 526 2,61 201,44 10 Savski Marof 76 34 0,78 43,80 11 Šenkovec 537 626 0,90 699,12 12 Vukovo Selo 333 325 1,84 176,42 13 Zdenci Brdoveki 880 945 4,54 208,30

Ukupno: 8319 8762 37,27 235,10

OPINA DUBRAVA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bainec 167 158 4,53 34,86 2 Brezje 140 119 1,74 68,26 3 Donji Marinkovac 117 99 1,86 53,18 4 Donji Vukšinac 122 144 1,76 82,02 5 Dubrava 1010 1309 4,41 296,68 6 Dubravski Markovac 209 191 6,41 29,79 7 Gornji Marinkovac 191 178 3,73 47,75 8 Gornji Vukšinac 162 99 5,31 18,66 9 Graberec 238 220 3,28 67,07 10 Habjanovac 228 182 4,77 38,16 11 Koritna 176 175 5,31 32,94 12 Kostanj 165 106 5,37 19,72 13 Kunevac - 106 1,25 84,77 14 Ladina 134 136 1,86 73,09 15 Mostari 191 176 10,86 16,21 16 Nova Kapela 318 247 13,25 18,64 17 Novaki 765 263 6,38 41,20 18 Paruževac 234 200 9,10 21,98 19 Pehardovac 57 45 2,31 19,50 20 Podlužan 176 167 2,46 67,83 21 Radulec 131 112 1,70 65,95 22 Stara Kapela 205 204 3,46 58,92

29 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

23 Svinjarec 93 76 4,93 15,42 24 Zetkan 221 204 1,98 103,03 25 Zgališe 217 196 1,61 121,71 26 Zvekovac 252 232 3,38 68,70 27 Žukovec - 167 2,16 77,20

Ukupno: 5919 5511 115,18 47,85

OPINA DUBRAVICA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bobovec Rozganski 409 397 8,74 45,41 2 Donji emehovec 34 44 0,33 132,26 3 Dubravica 167 148 1,48 99,71 4 Kraj Gornji-sjeverni dio 123 150 1,52 98,52 5 Lugarski Breg 82 103 1,60 64,32 6 Lukavec Sutlanski 157 158 1,34 117,63 7 Pologi 131 85 0,91 93,03 8 Prosinec 134 116 0,66 175,35 9 Rozga 179 159 2,29 69,44 10 Vuilevo 160 159 1,57 101,54

Ukupno: 1576 1519 20,46 74,25

OPINA FARKAŠEVAC

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bol 517 475 18,93 25,09 2 Brezine 297 236 3,73 63,24 3 Donji Markovac 80 51 14,39 3,54 4 Farkaševac 376 332 7,57 43,86 5 Ivanani 264 200 5,38 37,18 6 Kabal 202 199 9,10 21,87 7 Maki 132 122 2,24 54,50 8 Majur 131 117 2,80 41,84 9 Praševac 177 151 3,12 48,33 10 Zvonik 130 109 2,13 51,16 11 Žabnica 258 189 4,26 44,35

Ukupno: 2564 2181 73,66 29,61

OPINA GRADEC

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Buzadovac 178 158 3,97 39,79 2 Cugovec 425 400 6,38 62,68 3 Festinec 84 79 4,64 17,02

30 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

4 Fuka 126 108 5,93 18,22 5 Grabri 80 72 1,41 50,94 6 Gradec 475 442 6,16 71,72 7 Gradeki Pavlovec 453 404 4,65 86,85 8 Haganj 531 506 12,36 40,95 9 Lubena 137 116 2,19 53,01 10 Mali Brezovec 125 97 1,64 59,09 11 Podjales 214 195 1,67 116,50 12 Pokasin 74 60 1,69 35,60 13 Potoec 113 98 6,95 14,11 14 Remetinec 72 57 6,45 8,83 15 Repinec 291 254 2,82 90,22 16 Salajci 89 88 2,53 34,81 17 Stari Glog 154 120 2,74 43,81 18 Tuenik 144 124 5,14 24,11 19 Veliki Brezovec 209 206 4,41 46,68 20 Zabre 239 204 5,12 39,85

Ukupno: 4213 3788 88,85 42,64

OPINA JAKOVLJE

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Igriše 566 612 9,02 67,87 2 Jakovlje 2533 2586 18,86 137,09 3 Kraljev Vrh 611 621 7,83 79,36

Ukupno: 3710 3819 35,71 106,95

OPINA KLINA SELA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Beter 261 225 1,61 140,18 2 Donja Purgarija 129 122 0,97 126,32 3 Donja Zdenina 905 937 29,49 31,77 4 Goli Vrh 268 256 1,49 171,28 5 Gonjeva 54 56 0,83 67,84 6 Gornja Purgarija 112 93 1,62 57,26 7 Gornja Zdenina 181 183 2,92 62,66 8 Klina Sela 922 1057 5,71 185,05 9 Kozlikovo 91 104 2,20 47,21 10 Kupinec 955 937 23,34 40,14 11 Novo Selo Okiko 155 149 2,44 61,05 12 Poljanica Okika 29 20 2,12 9,42 13 Repiše 350 282 1,96 144,20 14 Trži 121 116 0,93 124,88

Ukupno: 4533 4537 77,64 58,44

31 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

OPINA KLOŠTAR IVANI

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bešlinec 361 327 3,77 86,63 2 emernica Lonjska 320 272 14,08 19,32 3 Donja Obreška 159 150 6,55 22,89 4 Gornja Obreška 115 86 3,29 26,14 5 Kloštar Ivani 1946 2568 13,86 185,26 6 Križci 135 224 7,51 29,83 7 Lipovec Lonjski 356 297 5,75 51,61 8 Predavec 105 242 1,33 181,30 9 Soboani 286 300 5,16 58,16 10 Stara Mara 139 132 15,20 8,69 11 Šapovec 746 173 1,07 161,29

Ukupno: 4668 4771 77,59 61,49

OPINA KRAŠI

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Barovka 41 29 0,75 38,77 2 Begovo Brdo 51 51 1,13 45,19 Žumberako 3 Brezari 353 352 3,81 92,48 4 Brleni 280 232 2,81 82,54 5 Bukovica Prekriška 77 64 1,54 41,46 6 Careva Draga 17 12 0,56 21,43 7 uii 37 10 2,58 3,87 8 unkova Draga 59 54 1,30 41,43 9 Dol 233 257 2,41 106,51 10 Donje Prekrižje 103 82 0,92 88,72 11 Gornje Prekrižje 78 76 2,22 34,29 12 Hrženik 173 154 0,64 240,45 13 Hutin 196 151 2,11 71,51 14 Jezerine 97 91 0,81 112,77 15 Konjari Vrh 70 38 0,77 49,20 16 Kostel Pribiki 85 74 0,61 120,45 17 Kraši 817 768 2,67 287,29 18 Krnežii 93 76 0,74 102,79 19 Krupae 87 89 1,05 85,12 20 Kuer 73 51 1,19 42,98 21 Kurpezova Gorica 28 17 0,95 17,94 22 Medven Draga 65 54 0,56 95,61 23 Mirkopolje 130 137 7,15 19,16 24 Peno 92 46 4,14 11,12 25 Pribi 403 371 7,92 46,82 26 Pribi Crkveni 147 173 1,05 164,91

32 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

27 Prvinci 46 41 1,75 23,49 28 Radina Gorica 59 39 0,28 138,26 29 Rude Pribike 76 51 4,98 10,25 30 Staniii Žumberaki 43 24 3,19 7,53 31 Strmac Pribiki 156 125 2,06 60,77 32 Svrževo 76 57 0,98 58,34 33 Vranjak Žumberaki 18 9 3,83 2,35

Ukupno: 4359 3855 69,45 55,51

OPINA KRAVARSKO

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Barbarii Kravarski 135 123 4,71 26,12 2 akanec 130 90 3,85 23,36 3 Donji Hruševec 386 352 13,38 26,30 4 Gladovec Kravarski 160 188 9,53 19,72 5 Gornji Hruševec 280 223 8,36 26,68 6 Kravarsko 475 480 5,87 81,71 7 Novo Brdo 136 115 2,80 41,01 8 Podvornica 80 69 2,03 33,96 9 Pustike 146 149 5,62 26,52 10 Žitkovica 56 53 1,86 28,51

Ukupno: 1984 1842 58,03 31,74

OPINA KRIŽ

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bunjani 616 627 7,32 85,71 2 Donji Prnjarovec 97 70 2,87 24,41 3 Gornji Prnjarovec 305 333 1,98 168,08 4 Johovec 142 136 4,69 28,98 5 Konšani 244 206 3,34 61,67 6 Križ 1655 1770 7,52 235,45 7 Mala Hrastilnica 116 105 1,54 68,28 8 Novoselec 1445 1595 4,41 361,91 9 Obediše 664 672 2,81 238,93 10 Okešinec 522 446 5,71 78,16 11 Razljev 168 140 6,48 21,59 12 Reica Kriška 395 385 20,62 18,67 13 Širinec 268 220 2,97 74,05 14 Šušnjari 189 147 5,47 26,88 15 Velika Hrastilnica 153 157 28,66 5,48 16 Veziše 398 318 12,07 26,35

Ukupno: 7377 7327 118,46 61,85

33 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

OPINA LUKA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Krajska Ves 181 153 1,86 82,26 2 Luka 376 362 3,86 93,67 3 Pluska 262 203 4,28 47,48 4 Vadina 237 262 4,55 57,55 5 Žejinci 374 393 2,62 150,11

Ukupno: 1430 1373 17,17 79,96

OPINA MARIJA GORICA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bela Gorica 225 162 1,24 130,92 2 Celine Pušanske 181 89 1,42 62,82 3 Hrastina Brdoveka 117 148 1,81 81,94 4 Kraj Donji 476 458 2,37 193,22 5 Kraj Gornji-južni dio 185 226 2,30 98,41 6 Križ Brdoveki 249 309 2,81 109,91 7 Marija Gorica 139 138 1,32 104,66 8 Oplaznik 47 58 0,83 69,83 9 Trstenik Pušanski 263 258 2,65 97,43 10 Žlebec Goriki 27 77 0,36 214,27

Ukupno: 1909 1923 17,10 112,49

OPINA ORLE

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bukevje 420 404 8,90 45,42 2 ret Posavski 52 78 2,92 26,68 3 Drnek 314 313 7,25 43,15 4 Obed 64 62 3,25 19,08 5 Orle 74 77 3,03 25,40 6 Rua 357 302 7,23 41,76 7 Stružec Posavski 91 84 3,14 26,72 8 Suša 176 167 3,52 47,41 9 Veleševec 652 576 14,03 41,06 10 Vrbovo Posavsko 207 151 4,32 34,92

Ukupno: 2407 2214 57,61 38,43

34 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

OPINA PISAROVINA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bratina 856 737 33,64 21,91 2 Bregana Pisarovinska 227 220 5,29 41,59 3 Donja Kupina 1381 1314 38,43 34,19 4 Dvoranci 248 222 9,34 23,76 5 Gorica Jamnika 206 167 8,11 20,59 6 Gradec Pokupski 148 141 3,66 38,49 7 Jamnica Pisarovinska 48 47 1,40 33,66 8 Lijevo Srediko 213 175 5,19 33,75 9 Luelnica 451 402 15,54 25,87 10 Pisarovina 405 451 12,05 37,42 11 Podgorje Jamniko 36 12 0,58 20,59 12 Selsko Brdo 157 121 3,74 32,38 13 Topolovec Pisarovinski 47 43 1,67 25,72 14 Velika Jamnika 167 155 6,35 24,39

Ukupno: 4590 4207 145,00 29,01

OPINA POKUPSKO

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Auguštanovec 246 193 6,27 30,77 2 Cerje Pokupsko 157 118 7,15 16,50 3 Cvetni Brdo 38 25 1,13 22,13 4 Gladovec Pokupski 196 183 10,91 16,77 5 Hotnja 302 260 11,05 23,53 6 Lijevi Degoj 99 89 2,08 42,74 7 Lijevi Štefanki 331 335 8,95 37,45 8 Lukini Brdo 492 402 19,64 20,47 9 Opatija 248 191 5,99 31,89 10 Pokupsko 338 289 6,44 44,91 11 Roženica 303 323 9,90 32,63 12 Strezojevo 196 157 9,90 15,86 13 Šestak Brdo 103 94 3,02 31,13 14 Zguri Brdo 76 44 3,31 13,31

Ukupno: 3125 2703 105,73 25,57

OPINA PRESEKA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Donja Velika 105 87 2,04 48,93 2 Gornja Velika 127 100 1,69 148,80 3 Gornjaki 126 93 3,64 24,74

35 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

4 Hruškovica 81 56 2,04 45,56 5 Kamenica 91 69 3,60 33,62 6 Kraljev Vrh 143 121 2,70 68,53 7 Krušljevec 145 113 2,74 41,20 8 Ledina 330 252 5,98 17,04 9 Poganec 152 112 2,76 50,64 10 Preseka 153 140 2,70 14,82 11 Slatina 143 130 4,06 21,42 12 Srednja Velika 126 90 1,31 99,31 13 Strmec 40 40 0,99 70,04 14 Šelovec 194 165 3,66 45,12 15 Vinkovec 262 185 4,74 23,65 16 Žabnjak 121 102 3,21 17,46

Ukupno: 2339 1855 47,86 38,76

OPINA PUŠA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bregovljana 76 74 1,10 67,09 2 Donja Puša 587 707 3,14 225,18 3 Dubrava Pušanska 114 147 3,30 44,61 4 Gornja Puša 380 468 2,98 157,02 5 Hrebine 327 304 2,23 136,24 6 Hruševec Pušanski 273 274 2,99 91,73 7 Marija Magdalena 219 225 1,58 142,77 8 Žlebec Pušanski 126 74 0,88 83,69

Ukupno: 2102 2273 18,20 124,91

OPINA RAKOVEC

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Banievec 268 244 3,29 74,27 2 Brezani 162 149 2,12 70,29 3 Dropevec 119 103 2,05 50,31 4 Dvoriše 221 187 4,36 42,90 5 Goli Vrh 49 46 3,80 12,11 6 Hruškovec 104 88 1,80 48,92 7 Hudovo 96 80 2,04 39,16 8 Kolenica 44 26 1,58 16,49 9 Lipnica 106 82 2,98 27,54 10 Mlaka 155 135 2,74 49,31 11 Rakovec 267 227 5,20 43,66 12 Valeti 92 69 3,16 21,82

Ukupno: 1683 1436 35,11 40,91

36 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

OPINA RUGVICA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 ista Mlaka 75 237 1,77 133,75 2 rnec Dugoselski 160 136 4,42 30,78 3 rnec Rugviki 66 59 0,65 90,41 4 Donja Greda 112 118 4,19 28,13 5 Dragošika 43 136 2,08 65,54 6 Hrušica 117 123 3,30 37,22 7 Jalševec Nartski 112 226 2,80 80,70 8 Ježevo 438 452 12,29 36,77 9 Nart Savski 33 85 1,60 53,00 10 Novaki Nartski 53 66 2,28 29,00 11 Novaki Oborovski 245 229 5,28 43,37 12 Obediše Ježevsko 119 114 5,37 21,22 13 Oborovo 609 599 14,61 41,00 14 Okunšak 160 217 1,17 185,75 15 Otok Nartski 71 108 1,53 70,39 16 Otok Svibovski 138 166 1,95 85,33 17 Preseka Oborovska 179 136 4,20 32,38 18 Prevlaka 119 106 4,85 21,87 19 Rugvica 585 600 12,05 49,80 20 Sop 274 352 1,28 274,80 21 Struga Nartska 155 204 2,24 91,09 22 Svibje 114 249 1,93 128,71 23 Trstenik Nartski 98 204 1,87 108,81 93,73 52,51 Ukupno: 4075 4922

OPINA STUPNIK

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Donji Stupnik - 948 13,08 72,50 2 Gornji Stupnik 1917 1401 7,68 182,49 3 Stupniki Obrež 172 187 2,45 76,41

Ukupno: 2089 2536 23,20 109,31

OPINA SVETA NEDJELJA

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Bestovje 1695 1900 1,69 1.127,27 2 Brezje Samoborsko 614 772 2,50 308,55 3 Jagnji Dol 292 296 1,98 149,87 4 Kalinovica 312 326 2,14 152,48 5 Kerestinec 949 1055 4,71 223,97

37 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

6 Mala Gorica 569 579 2,55 227,24 7 Novaki Samoborski 1062 1434 2,64 542,62 8 Orešje 727 857 3,33 257,45 9 Rakitje 1265 1615 5,12 315,46 10 Srebrnjak 87 83 0,96 86,44 11 Strmec Samoborski 2410 2704 7,41 364,98 12 Sveta Nedelja 889 981 3,01 325,97 13 Svetonedeljski Breg 142 153 0,77 199,49 14 Žitarka 199 233 2,64 88,29

Ukupno: 11.212 12.988 41,43 313,46

OPINA ŽUMBERAK

R.br. Naziv naselja Broj stanovnika Broj stanovnika Površina Gustoa -popis 1981. -popis 1991. km2 st/km2

1 Cernik 41 25 1,54 16,19 2 Donji Oštrc 201 161 5,52 29,16 3 Draši Vrh 72 48 3,16 15,21 4 Glušinja 55 32 1,10 29,16 5 Gornji Oštrc 127 103 1,86 55,51 6 Grgetii 1 4 1,86 2,15 7 Gri 54 38 5,83 6,52 8 Hartje 80 64 1,73 37,04 9 Javor 46 40 0,71 56,52 10 Jezernice 8 - 9,79 0,00 11 Jurkovo Selo 144 140 3,21 43,66 12 Kalje 86 76 4,20 18,09 13 Kordii Žumberaki 15 11 1,30 8,47 14 Kostanjevac 160 136 2,55 53,29 15 Kupina Žumberaka 133 108 4,13 26,15 16 Markušii 30 25 1,40 17,88 17 Mrzlo Polje Žumber. 97 69 2,55 27,05 18 Petriko Selo 70 56 1,28 43,85 19 Plavci 25 10 1,11 9,02 20 Radinovo Brdo 48 23 3,90 5,89 21 Reštovo Žumberako 35 33 2,94 11,22 22 Sopote 25 30 2,21 13,58 23 Sošice 205 122 14,60 8,36 24 Stari Grad Žumberaki 23 5 4,44 1,13 25 Stupe 93 63 1,33 47,27 26 Tomaševci 67 43 6,39 6,73 27 Tupina 102 101 3,89 25,96 28 Veliki Vrh 53 30 1,78 16,89 29 Visoe 57 33 1,58 20,87 30 Viši Vrh 85 88 2,23 39,38 31 Vlaši Brdo 9 19 0,99 19,14 32 Vukovo Brdo 25 18 1,44 12,51 33 Žamarija 53 52 0,38 135,84 34 Željezno Žumberako 86 74 3,42 21,63 35 Žumberak 27 19 3,82 4,98

Ukupno: 2438 1899 110,17 17,24

38 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

B) SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

Stanovništvo se okuplja u pojedinim mjestima i podrujima radi zadovoljavanja svojih egzistencijalnih potreba, a to su stanovanje, rad i druge osobne ili skupne potrebe. Ove posljednje se zajedniki mogu svrstati u skupinu usluga (tercijarnih i kvartarnih djelatnosti).

Neke usluge služe samo stanovništvu dotinog naselja i nemaju "gradotvorno" znaenje. Ako pak njihov utjecaj prelazi granice naselja u kojima se nalaze i razvijaju, a to je naješi sluaj kod gradova, tako da služe, osim stanovnicima tog grada, još i stanovnicima bliže i dalje okolice, onda postaju središnje uslužne funkcije.

U Hrvatskoj je, kad je rije o prostornom planiranju, u veini prostornih planova bilo uglavnom prihvaeno svrstavanje središnjih uslužnih funkcija u 8 skupina djelatnosti:

1. uprava, sudstvo i društveno-politike organizacije; 2. školstvo; 3. kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost; 4. zdravstvo i socijalna zaštita; 5. financijske i druge sline uslužne djelatnosti; 6. trgovina; 7. obrt i usluge; 8. šport, rekreacija, zabava i odmor.

Unutar tih djelatnosti razvrstane su središnje uslužne funkcije na nekoliko stupnjeva. Neke se središnje uslužne funkcije javljaju u veem, a neke u manjem broju stupnjeva, dok su neke iz razliitih temeljnih skupina djelatnosti meusobno povezane i javljaju se veoma esto zajedno u pojedinim naseljima. Ima i takvih središnjih uslužnih funkcija koje se povezuju jedanput s višim, a drugi put s nižim stupnjem središnjih uslužnih funkcija druge temeljne skupine.

Poseban je razvitak središnjih uslužnih funkcija u Zagrebakoj županiji. Naime, to je jedina županija u Hrvatskoj ije središte - sjedište grad Zagreb, nije sastavni dio te županije. Tako se velik broj središnjih uslužnih funkcija regionalne i županijske razine, koje služe i koriste stanovnicima Zagrebake županije, ne nalaze u naseljima te županije, ve se razvijaju u gradu Zagrebu, zajedno s onima meunarodne, državne i makroregionalne razine. Ipak, zbog toga što se zagrebako metropolsko podruje, kao posljedica širenja procesa suburbanizacije, sve više širi na dijelove prostora Zagrebake županije, dolazi i do suprotnog procesa, kao i kod razvitka i razmještaja gospodarskih djelatnosti, kojim se u nekim središtima Zagrebake županije osnivaju ispostave regionalnih i županijskih središnjih uslužnih funkcija i one se na taj nain približavaju njihovim stanovnicima. Naime, i stanovnici ove županije takoer su se, dijelom spontano a dijelom organizirano, doselili u naselja Zagrebake županije, a zapravo su, naješe radom, usko i vrsto povezani s gradom Zagrebom. Jasno da sve to utjee na posebnost razvijanja središnjih uslužnih funkcija u nekim skupinama tercijarnih i kvartarnih djelatnosti u središtima jedinica lokalne samouprave i u drugim manjim lokalnim središtima u Zagrebakoj županiji.

Na podruju Zagrebake županije sažeto se može razmotriti zastupljenost i razvitak središnjih uslužnih funkcija na sljedei nain:

Upravne funkcije odgovaraju novom politiko-teritorijalnom ustroju u zemlji, odnosno organizaciji lokalne uprave i samouprave, a rasporeene su prema zakonskim i podzakonskim aktima od razine države, županije, preko gradova i opina do pojedinih naselja.

Na razini županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi iz samoupravnog djelokruga koji su propisani odgovarajuim zakonima. Za obavljanje poslova državne uprave na podruju Zagrebake županije ustrojeni su, osim onih smještenih u Zagrebu, i županijski uredi i ispostave u svim središtima gradova (8).

Posebnom uredbom na podruju Zagrebake županije, kao i na cijelom teritoriju Hrvatske, smanjen je broj s prijašnjih 50 na 22 matina ureda, koji se danas nalaze u sjedištima svih osam gradova (Dugo Selo, Ivani Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši), u sjedištima ili pomonim sjedištima 11 opina (Brdoveko Prigorje, Dubrava, Jakovlje, Kloštar Ivani, Križ, Kraši, Orle, Pisarovina, Pokupsko, D. Puša, Sveta Nedelja), a zadržani su i u tri prijašnja manja sjedišta (Bregana, Galgovo i Vukovina). U veini ostalih bivših matinih ureda obavljaju se neki poslovi iz njihove nadležnosti samo u odreene dane u tjednu. Gradovi (8: Dugo Selo, Ivani Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši) i Opine (26: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac,

39 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Gradec, Jakovlje, Klina Sela, Kloštar Ivani, Kraši, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Puša, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak) imaju gradsko/opinsko vijee, gradsko/opinsko poglavarstvo, gradonaelnika/opinskog naelnika i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj, odnosno opinskoj razini, a smještena su u sjedištima tih teritorijalno-politikih jedinica. Mjesni odbori s vijeem mjesnog odbora, predsjednikom vijea mjesnog odbora i mjesnim zborom graana djeluju u mjestima koja su ih osnovala (476).

Radi usporedbe potrebno je navesti da su ve u prošlosti, u razdoblju dužem od jednog stoljea, neka naselja obavljala upravne funkcije za pojedine politiko-teritorijalne cjeline, ali dok su neka od njih nastavila obavljati te funkcije, druga su izgubila prethodno znaenje.

Tako su 1886. godine, unutar tadašnje Zagrebake županije, sjedišta kotara bila Dugo Selo, Velika Gorica, Jastrebarsko, Pisarovina, Samobor i Sveti Ivan Zelina, a unutar Bjelovarsko - križevake županije i Križ, dok su središta opina bila Dugo Selo, Posavski Bregi, Velika Gorica, Orle, Cvetkovi, Jastrebarsko, Kalje, Kraši, Petrovina, Plješivica u G. Desincu, Sošice, Sveta Jana u Gorici, Pisarovina, Pokupsko, Podvrh u Samoboru, Rakov Potok u Kerestincu, Samobor, Bistra u Bistri Donjoj, Sveti Ivan Zelina, Brdovec, odnosno Dubrava i Ivani Kloštar te je sa statusom grada bio Ivani Grad.

Poslije II. svjetskog rata, 1952./1953. godine, funkciju središta kotara obavljali su Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Velika Gorica, Vrbovec i Zelina, dok su opinska središta, osim svih današnjih gradskih i opinskih središta (Jastrebarsko i Samobor sa statusom gradske opine), još bila: Graberje, Oborovo (umjesto Rugvice), Posavski Bregi, eglje-Novaki, Gorica Svetojanska, Gornji Desinec, Kalje, Kupinec, Petrovina, Plešivica, Sošice, Bregana, Galgovo, Poklek, rnkovec, Dubranec, Novo ie, Veleševec (umjesto Orle), Vukovina, Brdoveko Prigorje (umjesto Brdovec), Srpska Kapela (današnja Nova Kapela), Donja Zelina i Komin. Veina tih naselja je s vremenom razvila i neke druge središnje uslužne funkcije na lokalnoj razini.

Osim navedenih upravnih funkcija, u nekim današnjim sjedištima jedinica lokalne samouprave, ali i u nekim drugim manjim središtima u Zagrebakoj županiji, djeluju na gradskoj, a neke i na opinskoj i mjesnoj razini, još uprave i uredi za obranu, služba motrenja i obavješivanja, ured za nacionalnu sigurnost, stožeri civilne zaštite, policijska uprava i policijske postaje, vatrogasna zajednica i vatrogasne postrojbe, porezna uprava i ispostave, postaja financijske policije, državni ured za reviziju, granina policija (Bregana, Sošice, Harmica i Savski Marof), carinska ispostava (Bregana Naselje, Bregana i Harmica - granini prijelaz), dopisništvo Hine, uprava Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje te Hrvatske telekomunikacije i Hrvatske pošte sa 51 poštanskim uredom (Dugo Selo, Ivani Grad, Lijevi Dubrovak, Graberje Ivaniko, Posavski Bregi, Jastrebarsko, Gorica Svetojanska, Samobor, Bregana, Sveti Martin pod Okiem, Sveti Ivan Zelina, Donja Zelina, Komin, Velika Gorica, Buševec, Donja Lomnica, Dubranec, Novo ie, Velika Kosnica, Vukovina, Vrbovec, Lonjica, Zapreši, Kupljenovo, Bedenica, Donja Bistra, Savski Marof, Šenkovec, Dubrava, Nova Kapela, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Donja Zdenina, Kloštar Ivani, Kraši, Kravarsko, Križ, Novoselec, Luka, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Donja Puša, Rakovec, Oborovo, Sveta Nedelja, Kostanjevac, Kalje i Sošice).

Pravosudne funkcije organizirane su i razmještene u skladu s uspostavljanjem pravosua, kao jednog od tri samostalna segmenta hrvatske vlasti, takoer na temelju zakona i podzakonskih akata i na razini županije, gradova i opina. Tek su u zaetku one na županijskoj razini u Zagrebakoj županiji.

Tako na tom podruju djeluje po 8 opinskih i prekršajnih sudova (Dugo Selo, Ivani Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši), a u osnivanju je Županijski sud u Velikoj Gorici. Tom razmještaju uglavnom odgovaraju opinska državna odvjetništva, odvjetniki uredi i javnobilježnika službena sjedišta (15 bilježnika: Dugo Selo 2, Jastrebarsko, Ivani Grad, Pisarovina, Samobor 2, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica 3, Vrbovec, Dubrava, Zapreši i Brdovec). U naselju Turopolje nalazi se Zavod za preodgoj maloljetnika Turopolje šireg znaenja.

U skladu s novim zakonskim odredbama djeluje nekoliko stotina razliitih udruga graana, podružnica politikih stranaka, sindikata, komora, strukovnih udruženja, saveza, turistikih zajednica, zaklada, fondacija i humanitarnih udruga, raznih društava i klubova, te drugih društvenih organizacija na svim razinama središta.

40 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

U Zagrebakoj županiji djeluje više vjerskih zajednica, ali najviše je zastupljena Katolika crkva s brojnim institucijama na dekanatskoj i župskoj razini, ukljuujui i razne samostanske redove (redovnika i redovnica) te razne socijalne i dobrotvorne ustanove (Karitas i druge).

Zagrebaka županija se nalazi u sastavu Zagrebake nadbiskupije i metropolije. Ima 62 rimokatolike župe, iji se župni uredi nalaze u sljedeim naseljima: Bedenica, Bistra-Poljanica Bistranska, Brckovljani, Brdovec, Donja Lomnica, Donja Zelina, Dubranec, Dubrava, Dugo Selo, Gorica Svetojanska, Gornje Prekrižje, Gornji Desinec, Gradec, Ivani Grad, Jamnica Pisarovinska, Jastrebarsko (2), Kalje-Mrzlo Polje, Kloštar Ivani, Kotari, Kraljev Vrh, Kraši, Kravarsko, Križ, Kupinec, Lovreka Varoš, Lug Samoborski, Luka, Lukavec, Marija Gorica, Novo ie, Oborovo, Okika Sveta Marija Repiše, Oštrc, Petrovina, Plešivica, Pokupsko, Preseka, Pribi, D. Puša, Rakovec, Rakov Potok, Rozga, Rude, Samobor, Savski Nart-Jalševec Nartski, Slaveti, Stupnik, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Sveti Martin pod Okiem, Šitarjevo, Veleševec-Orle, Velika Gorica (3), Velika Mlaka, Vrbovec, Vukovina, Zapreši (2) i Zdenina-Klina Sela.

Muški redovniki samostani (2) nalaze se u Jastrebarskom i Samoboru, dok je 12 ženskih samostana smješteno u naseljima Velika Gorica, Kloštar Ivani (2), Sveta Nedelja, Ivani Grad, Sveti Ivan Zelina, Gradec, Lovreina - Lovreka Velika, Zapreši, Jastrebarsko, Kraši i Samobor, gdje redovnice obavljaju brojne poslove i pružaju razne, naješe karitativne usluge.

Na podruju Zagrebake županije se nalazi i Žumberaki vikarijat Križevake eparhije za grkokatolike vjernike sa 5 župa (Mrzlo Polje, Peno, Pribi, Sošice i Stojdraga) i samostanom sestara bazilijanki u Sošicama.

Djeluju i neke druge vjerske zajednice sa svojim posebnim ustrojstvom, ali s malom zastupljenosti i znaenjem u ovom prostoru.

Obrazovno-prosvjetne, visokoškolske i znanstvene, kulturne i umjetnike aktivnosti razvijaju se kroz vei broj institucija, takoer raznih razina, ve prema tome jesu li namijenjene odgoju i naobrazbi djece predškolskog uzrasta, mlaoj ili starijoj školskoj djeci, studentima ili odraslim stanovnicima ovog podruja, ali i onim povremenim posjetiteljima pojedinih naselja u ovoj županiji. Njihova je vea zastupljenost u sjedištima gradova i opina, ali djeluju i u nekim drugim manjim lokalnim središtima. U sjedištima nekih gradova poele su se razvijati i neke usluge ove skupine regionalne-županijske i više razine.

Predškolski odgoj i naobrazba Predškolski odgoj i naobrazba obuhvaaju programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koja se ostvaruje u djejim vrtiima. U Zagrebakoj županiji djeluju 44 djeja vrtia, i to u svim sjedištima gradova: Dugo Selo (2), Ivani Grad (2), Jastrebarsko (3), Samobor (3), Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica (8), Vrbovec i Zapreši (4), te još u sljedeim naseljima: Graberje Ivaniko, Posavski Bregi, Kloštar Ivani, Križ, Novoselec, Bregana, Rakitje, Strmec Samoborski, Buševec, Donja Lomnica, Mraclin, Velika Mlaka, Dubrava, Brdovec i Luka. Širenje njihove mreže u ovom prostoru tek se oekuje.

Osnovno školstvo Na podruju Zagrebake županije djeluje 41 matina osnovna škola i 81 podruni razredni odjel u istom tolikom broju naselja s ukupno oko 30.000 uenika i oko 1.600 uitelja. Matine osnovne škole se nalaze u svim sjedištima gradova: Dugo Selo, Ivani Grad (2), Jastrebarsko, Samobor (2), Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica (4), Vrbovec (2) i Zapreši (2), u sljedeoj polovici sjedišta opina: Donja Puša, Dubrava, Rugvica, Gradec, Jakovlje, Klina sela, Kraši, Kravarsko, Pisarovina, Pokupsko, Sveta Nedelja, Kloštar Ivani i Križ te u nekim drugim manjim lokalnim središtima: Bregana, Poljanica Bistranska, Donja Zelina, Božjakovina, Kupljenovo, Prigorje Brdoveko, Rude, Sveti Martin pod Okiem, Šenkovec, Velika Mlaka, Vukovina, Šitarjevo i Graberje Ivaniko. U opinama Bedenica, Dubravica, Farkaševac, Luka, Marija Gorica, Orle, Preseka, Rakovec, Stupnik i Žumberak nema matine osnovne škole, jer nema dovoljan broj djece - uenika, nego su samo podruni razredni odjeli neke matine osnovne škole iz susjednoga grada ili opine.

Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u glazbenim školama u Ivani Gradu, Samoboru, Velikoj Gorici i Vrbovcu. Mora se oekivati njihovo daljnje osnivanje i širenje u veim središtima.

41 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Prikaz matinih osnovnih škola i pripadajuih podrunih razrednih odjela, prema njihovim sjedištima, vidljiv je iz sljedee tablice:

R. Naziv škole Sjedište Podruni br. razredni odjel 1. OŠ DUGO SELO DUGO SELO - 2. OŠ LJUBE BABIA JASTREBARSKO PRO Cvetkovi PRO Domagovi PRO eglje PRO Volavje PRO Petrovina PRO Sveta Jana PRO Plešivica PRO Desinec 3. OŠ BOGUMILA TONIJA SAMOBOR PRO Farkaševac PRO Mirnovec 4. OŠ SV. MARTIN POD OKIEM SV. MARTIN POD OKIEM PRO Klake PRO Pavunjak 5. OŠ SAMOBOR SAMOBOR PRO Celine PRO Smeroviše 6. OŠ MILANA LANGA BREGANA PRO Grdanjci PRO Novo Selo PRO Norši Selo 7. OŠ RUDE RUDE PRO Manja Vas 8. OŠ EUGENA KVATERNIKA VELIKA GORICA PRO Lukavec PRO Dubranec PRO Cerovski Vrh 9. OŠ JURJA HABDELIA VELIKA GORICA PRO Šiljakovina PRO V. Buna 10. OŠ VUKOVINA VUKOVINA PRO Buševec PRO Mraclin PRO Novo ie PRO Rakitovec PRO Bukevje PRO Veleševec 11. OŠ NIKOLE HRIBARA VELIKA GORICA PRO Gradii PRO Lomnica 12. OŠ EUGENA KUMIIA VELIKA GORICA - 13. OŠ VELIKA MLAKA VELIKA MLAKA PRO Mievec 14. OŠ SLAVKA KOLARA KRAVARSKO PRO D. Hruševec PRO G. Hruševec PRO Kozjaa 15. OŠ POKUPSKO POKUPSKO PRO Hotnja 16. I OŠ VRBOVEC VRBOVEC PRO Banovo PRO Dijaneš PRO G. Tkalec PRO Rakovec PRO Preseka 17. II OŠ VRBOVEC VRBOVEC PRO Lonjica PRO Negovec PRO Poljana PRO P. Lug 18. OŠ ŠITARJEVO ŠITARJEVO - 19. OŠ ANTUNA AUGUSTINIA ZAPREŠI PRO Brdovec 20. OŠ LUDEVITA GAJA ZAPREŠI PRO Pojatno 21. OŠ BISTRA POLJANICA BISTRANSKA PRO G. Bistra PRO Jablanovec 22. OŠ DRAGUTINA DOMJANIA SV. IVAN ZELINA PRO Bedenica PRO Komin PRO Prepolno PRO Radoiše 23. OŠ K.Š. ALSKOG DONJA ZELINA PRO Psarjevo 24. OŠ IVANA PERKOVCA ŠENKOVEC PRO Drenje 25. OŠ I. B. MAŽURANI PRIGORJE BRDOVEKO PRO M. Gorica PRO Ladu 26. OŠ RUGVICA RUGVICA - 27. OŠ STJEPANA RADIA BOŽJAKOVINA PRO Lupoglav 28. OŠ KUPLJENOVO-LUKA KUPLJENOVO PRO K. Hruševac PRO Luka 29. OŠ PUŠA PUŠA PRO Dubravica 30. OŠ SVETA NEDJELJA SVETA NEDJELJA PRO Strmec PRO Rakitje

42 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

PRO Rakov Potok PRO Kerestinec 31. OŠ KLINA SELA KLINA SELA PRO Repiše PRO Kupinec 32. OŠ VLADIMIRA NAZORA PISAROVINA PRO D. Kupina PRO Bratina 33. OŠ K.A. STEPINCA KRAŠI PRO Vukšin Šipak PRO Kostanjevac PRO Kalje 34. OŠ GRADEC GRADEC PRO Cugovec PRO Haganj PRO Repinec PRO Tuenik 35. OŠ DUBRAVA DUBRAVA PRO Nova Kapela PRO Farkaševac PRO Bol 36. OŠ JAKOVLJE JAKOVLJE PRO Kraljev Vrh PRO Igriše 37. OŠ BRAE RADI KLOŠTAR IVANI - 38. OŠ MILKE TRNINE KRIŽ PRO Novoselec 39. OŠ URE DEŽELIA IVANI GRAD - 40. OŠ STJEPANA BASARIEKA IVANI GRAD PRO Posavski Bregi 41. OŠ JOSIPA BADALIA GRABERJE IVANIKO -

Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehniku kulturu Zagrebake županije,1999.

Srednje školstvo Obrazovni procesi u Zagrebakoj županiji odvijaju se sukladno pozitivnim zakonskim propisima, što se vidi u organizaciji i izvoenju srednjeg školstva. Najjaa srednjoobrazovna središta su Samobor i Velika Gorica sa po etiri srednje škole, dok središta gradova Ivani Grad, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec imaju po jednu srednju školu. U Dugom Selu i Zaprešiu tek se planira izgradnja srednje škole. Opine nemaju srednjih škola. Srednje škole na podruju Zagrebake županije pohaa oko 6.500 uenika i u njima radi oko 480 nastavnika. Time se ova skupina usluga srednje regionalne - županijske razine znatno približila velikom broju svojih korisnika, što se, dakako, može još više poboljšati.

Tablini prikaz srednjih škola u Zagrebakoj županiji:

R. BR. SREDNJA ŠKOLA SJEDIŠTE

1. SŠ Ivana Šveara Ivani Grad Ivani Grad 2. SŠ Jastrebarsko Jastrebarsko Jastrebarsko 3. Ekonomska škola Samobor Samobor

4. Gimnazija A. G. Matoša Samobor

5. Srednja strukovna škola Samobor Samobor

6. Ekonomska škola Velika Gorica Velika Gorica 7. Gimnazija Velika Gorica Velika Gorica

8. Srednja strukovna škola Velika Gorica Velika Gorica 9. Zrakoplovna tehnika škola Rudolfa Velika Gorica Perešina 10. Srednja škola Vrbovec Vrbovec

11. Srednja škola D. Stražimira Sveti Ivan Zelina

12. Srednja glazbena škola “Ferdo Livadi” Samobor

Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehniku kulturu Zagrebake županije,1999.

43 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Ostale odgojno - obrazovne ustanove Od ostalih odgojno - obrazovnih institucija na podruju Zagrebake županije još djeluju Ueniki dom u Ivani Gradu, Srednja glazbena škola u Samoboru, Centar za obrazovanje odraslih i Škola stranih jezika u Velikoj Gorici, a od posebnih odgojno - obrazovnih ustanova širega znaenja: Centar za smještaj i rehabilitaciju Stani, Zavod za preodgoj maloljetnika (osnovna i srednja strukovna škola) u Turopolju i Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje omladine u Lugu Samoborskom. Posebna je uloga Nastavnog centra Rakitje.

Više i visoko školstvo Na podruju Zagrebake županije nema visokoškolskih nastavnih institucija. Iz podruja znanstveno- istraživake djelatnosti u Jastrebarskom djeluje Šumarski institut, u Rugvici se nalazi radna istraživaka jedinica Zavoda za kukuruz Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja iz Zagreba (dorada sjemena), a u Pleševici jedinica Centra medicinskih znanosti Klinikog bolnikog centra Zagreb.

Na podruju Zagrebake županije, iako djeluju razne i brojne kulturne ustanove, ima još znatnih mogunosti njihovom razvitku. U sjedištima gradova nalaze se i djeluju domovi kulture, otvorena puka uilišta, muzeji, galerije, kinematografi, lokalne radiopostaje, kulturno-umjetnika društva, knjižnice i itaonice i druge kulturne institucije, kao i udruge tehnike kulture. U sjedištima opina uglavnom se nalaze društveni domovi s knjižnicom i itaonicom, kulturno-umjetnika društva i po neka javna ustanova iz kulture. Društvene domove ili prostorije za društveno okupljanje imaju brojna druga naselja, dok u nekima od njih djeluju kulturno-umjetnika društva i još po koja druga ustanova iz kulture lokalnog znaenja.

Na podruju Zagrebake županije djeluju sljedee ustanove u kulturi, prema djelatnostima:

Muzejsko-galerijska djelatnost 1. Muzej Brdovec u sklopu kojeg djeluje Galerija Matije Skurjenija u Zaprešiu 2. Muzej Sv. Ivan Zelina 3. Muzej Turopolja 4. Samoborski muzej 5. Zaviajni muzej Donja Kupina - etnografski muzej na otvorenom, Pisarovina U opini Jakovlje postoji Galerija Dvorac u kojoj djeluju umjetnici HDLU-a, a u gradu Jastrebarsko djeluje gradski muzej koji nije registriran kao posebna ustanova u kulturi.

Bibliotena djelatnost 1. Gradska knjižnica Samobor 2. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Ante Kovaia Zapreši 3. Knjižnica Narodnog sveuilišta Ivani Grad 4. Knjižnica Narodnog sveuilišta Velika Gorica 5. Knjižnica Narodnog sveuilišta Vrbovec 6. Gradska knjižnica Sv. Ivan Zelina 7. Knjižnica Pukog uilišta Dugo Selo 8. Knjižnica Centra za kulturu Jastrebarsko 9. Knjižnica Centra za kulturu Križ

Književnost i nakladnika Na podruju Zagrebake županije djeluje stotinjak poduzea koja se bave nakladnikom i djelatnost izdavakom djelatnošu. Neka od njih su: "Rekontra" d.o.o, "Agara" d.o.o., ""DZ Promet" d.o.o., "Sezna" d.o.o., "Zlatni klju" d.o.o., "Bauer Co." Samobor, "Mabacom" Samobor, "Boks" ambalaža Velika Gorica, "C.B. Print" Samobor, "Horvat" Samobor i drugi.

Puka uilišta i centri za kulturu 1. Narodno sveuilište Ivani Grad 2. Narodno sveuilište Velika Gorica 3. Narodno sveuilište Vrbovec 4. Puko otvoreno uilište Samobor 5. Puko otvoreno uilište Zapreši 6. Puko otvoreno uilište Zelina 7. Puko uilište Dugo Selo 8. Centar za kulturu Jastrebarsko 9. Centar za kulturu Križ

Kinematografija 1. kino u Ivani Gradu je sastavu Narodnog sveuilišta Ivani Grad 2. kino u Samoboru je u sastavu Pukog otvorenog uilišta Samobor 3. kino u Jastrebarskom je u sastavu Centra za kulturu Jastrebarsko 4. kino u Zaprešiu je u sastavu Pukog otvorenog uilišta Zapreši 5. kino "Gorica" u Velikoj Gorici je u sastavu NS Velika Gorica 6. kino u Vrbovcu je u sastavu Narodnog sveuilišta Vrbovec 7. kino "Feral" u Sv. Ivanu Zelini je privatno

44 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Scenska umjetnost i glazba Kulturno-umjetnike udruge koje se amaterski bave scenskom umjetnošu su: 1. Amatersko kazalište "Janus", Ivani Grad 2. Amatersko kazalište "Josip Badali", Križ 3. Amatersko lutkarsko kazalište "Lutonjica Toporko", Samobor 4. KUD "Duec", Mraclin 5. KUD "Glas Posavine", Veleševec 6. KUD "Kupljenovo", Kupljenovo 7. KUD "Slavuj", Bukevje 8. Ogranak "Seljake sloge" Buševec 9. Plesna grupa "Burka", Samobor 10. Plesna grupa "Mega Blast", Velika Gorica 11. Hrvatsko pjevako društvo "Zelina", Sveti Ivan Zelina 12. KUD “Driejnek”, Nespeš 13. KUD “Trninica”, Donja Zelina 14. Zelinsko amatersko kazalište “Zamka”, Sveti Ivan Zelina.

Izvor: Upravni odjel za društvene djelatnosti Zagrebake županije,1999. godine

Na prostoru Zagrebake županije, u okviru Zajednice športskih udruga i saveza, djeluje više od 300 pojedinanih športskih klubova (udruga) - raznih športskih grana na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini natjecanja. Održavaju se meunarodne, državne, regionalne i lokalne športske priredbe, izgraeni su odgovarajui športski objekti i igrališta, te neki sadržaji vezani za rekreaciju, zabavu i odmor svih uzrasta stanovništva i posjetitelja ovog podruja. U tom pogledu su najbolje organizirana i opremljena gradska središta, ali ipak još nedostaje znatan broj športskih objekata potrebnih školama i ostalim stanovnicima - za športske aktivnosti u slobodnom vremenu.

Znaajniji športski objekti na podruju Zagrebake županije:

Zapreši športski centar - nogometni stadion, dvorana, teniski tereni, kuglana, konjiki klub, motokros-staza u Prigorju Brdovekom, kros-staza u Kljuu

Ivani Grad kuglana, nogometno igralište, teniski tereni, školsko športska dvorana uz srednjoškolski centar “Ivan Švear” Jastrebarsko motocross staza u Mladini, športsko rekreacijski centar Svetojanske toplice, školsko-športska dvorana, streljana, teniski tereni, nogometno igralište, ribnjaci, konjiki klub, golfsko igralište u Mirkopolju

Samobor nogometni stadion Samobor, športska dvorana OŠ "Bogumil Toni" s tri dvorane: velika s gledalištem za 1000 posjetitelja, borilaka dvorana s tri borilišta i gledalištem za 100 posjetitelja i korektivna dvorana; teniski centar TK Samobor 1890, športsko-rekreacijski centri Šmidhen i Vugrinšak, igralište za odbojku na pijesku, brojna teniska igrališta, motokros-staza Helena, školsko-šporske dvorane, konjiki klub

Sv. Ivan Zelina športsko-rekreacijski centar, teniski tereni, bodibilding i fitnes-centar, nogometno igralište, športska dvorana, motokros-staza Prodanec, ribnjaci, streljane egci i Blaškovec

Velika Gorica 7 školsko-športskih dvorana, športsko-rekreacijski centar Velika Gorica, stadion Radnik, kuglana, atletska staza, teniski tereni, teretane, bodibilding i fitnes-centri, streljana Streljakog društva Turopolje u Lukavcu Vrbovec fitnes-centar gym, kuglana, streljana, teniski tereni, nogometni stadion

Dugo Selo nogometno igralište, teniska igrališta

Izvor: Upravni odjel za društvene djelatnosti Zagrebake županije,1999. godine

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb razvijaju se kroz djelovanje institucija primarne, specijalistiko- konzilijarne i bolnike zdravstvene zaštite te socijalne skrbi, odnosno kroz rad odgovarajuih institucija.

Na podruju Zagrebake županije, u djelokrugu zdravstvene zaštite stanovništva na županijskoj razini, u svim sjedištima gradova (8) djeluju domovi zdravlja, gdje se obavljaju zdravstvene usluge primarnog tipa, hitne medicinske pomoi, sanitetskog prijevoza, te odreenih oblika specijalistiko - konzilijarne zdravstvene zaštite koje nije mogue organizirati u okviru cjelovite poliklinike konzilijarne zdravstvene zaštite.

Primarni tip zdravstvene zaštite (opa medicinska služba, stomatološka služba, patronažna služba i dr.) obavlja se u još 44 zdravstvene stanice - ambulante, i to u svim opinskim središtima (osim u opinama Bedenica, Jakovlje i Marija Gorica), te još u sljedeim naseljima: Božjakovina, Donja Zdenina, Graberje Ivaniko, Posavski Bregi, Bukovac Svetojanski, Bregana, Budinjak, Galgovo,

45 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Rude, rnkovec, Donja Lomnica, Dubranec, Mraclin, Turopolje, Velika Mlaka, Lonjica, Ivanec Bistranski, Kupljenovo, Gornja Bistra, Prigorje Brdoveko, Šenkovec, Kalinovica i Strmec Samoborski.

Na podruju Županije djeluju 24 ljekarne, i to u svih 8 sjedišta gradova, u sjedištima opina: Bistra, Brckovljani, Dubrava, Jakovlje, Klina Sela, Kloštar Ivani, Kraši, Križ, Pisarovina, Rugvica i Sveta Nedjelja te u naseljima: Bregana, Buševec, Velika Mlaka, Prigorje Brdoveko i Strmec Samoborski. Prema podacima od 31.12.1995., u zdravstvenim institucijama u Zagrebakoj županiji radilo je ukupno 268 doktora medicine, 127 zubnih terapeuta i 81 farmaceut.

Centri za socijalnu skrb, ispostave Zavoda za zapošljavanje, podruni uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i ispostave Republikog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika djeluju u svih osam sjedišta gradova na podruju ove županije.

Domovi umirovljenika u Dugom Selu, Velikoj Gorici i Vrbovcu i Dom starih i nemonih kod sestara milosrdnica u Šibicama (Zapreši) ustanove su socijalne skrbi sa zadaom pružanja usluga organiziranog stanovanja, prehrane, pomoi i njege, socijalnog rada i zdravstvene zaštite starim i nemonim stanovnicima tih podruja unutar Zagrebake županije.

Na ovom podruju još se nalaze i djeluju sljedee zdravstvene institucije i ustanove socijalne skrbi širega znaenja: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivani Gradu, Bolnica za kronine djeje bolesti u Gornjoj Bistri, Ambulanta Zavoda za tuberkulozu i sline bolesti u Jastrebarskom, Zdravstvena ambulanta za prognanike u Velikoj Kosnici, Kliniki bolniki centar Zagreb - Centar medicinskih znanosti u Plešivici, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u Pribiu, Centar za smještaj i rehabilitaciju Stani u Dugom Selu, Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje omladine u Lugu Samoborskom i Djeji dom u Donjem Laduu.

Meu financijskim, prometnim, trgovinskim, obrtnikim, ugostiteljskim, turistikim, komunalnim i drugim poslovnim i uslužnim institucijama djeluju one koje imaju vee i manje nadlokalno znaenje, kao i one koje imaju lokalni karakter i trebaju biti bliže stanovništvu ove županije.

Tako se u svih 8 sjedišta gradova nalaze ispostave Zavoda za platni promet, centrale ili ispostave poslovnih banaka ili štedionica, mjenjanice, ispostave osiguravajuih zavoda, Hrvatske lutrije i još nekih slinih poslovnih uslužnih institucija. Osim toga, ispostave Zavoda za platni promet još se nalaze u opinskim središtima Dubrava, Križ i Donji Stupnik. Razne poslovne banke imaju svoje ispostave još u lokalnim središtima Donja Bistra, Dubrava, Kloštar Ivani, Kraši, Pisarovina, Bestovje, Kerestinec, Sveta Nedelja, Bregana i Velika Mlaka, a ispostave štedionica i mjenjanica djeluju još u Donjem Stupniku, Novoselcu i Bregani. U veini opinskih središta nalaze se i djeluju zastupnici pojedinih osiguravajuih zavoda i Hrvatske lutrije.

Iz skupine djelatnosti trgovine najzastupljenije su trgovine mješovitom robom i pojedine specijalizirane prodavaonice, dok je manje robnih kua, tržnica i drugih sadržaja. Brojna su naselja s nekim manjim ugostiteljskim sadržajem i pojedinim obrtnikim radionicama, a slabija je zastupljenost sa specijaliziranim sadržajima iz tih djelatnosti. Prometne usluge se uglavnom obavljaju u naseljima gdje se nalaze željezniki i autobusni kolodvori i postaje. Benzinske postaje pretežno su smještene na cestovnim prometnicama i na važnijim križanjima, a manje u naseljima, kako bi bile što pristupanije korisnicima.

46 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

C) SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA

Gradovi su nositelji funkcionalnog ustroja prostora. Oni organiziraju i najviše utjeu na razvitak složenog sustava proizvodnje, razmjene i potrošnje materijalnih dobara i uslužnih funkcija ne samo za svoje stanovništvo nego i za svoju užu i širu okolicu, pa i za šire regionalne, državne i meudržavne prostore. Izmeu pojedinih gradova i naselja dolazi do stalnog protoka ljudi, roba i informacija razliite uestalosti, jakosti i trajanja, ime se oni povezuju u funkcionalnu cjelinu ili urbani sustav.

Naselja koja razvijaju središnje uslužne funkcije i pružaju drugima usluge su središnja naselja ili središta. O razini, brojnosti, stupnju razvijenosti i utjecaju središnjih uslužnih funkcija (društvenih djelatnosti i drugih usluga) ovisi znaenje pojedinih središnjih naselja, njihova veliina kao i veliina njihovih gravitacijskih podruja, meusobni hijerarhijski odnosi i drugo.

Može se openito utvrditi da je u Hrvatskoj pri izradi prostornih planova uglavnom bila prihvaena sljedea kategorizacija središnjih naselja (središta):

1. središte Republike, 2. središte makroregije, 3. središte regije, 4. središte manje regije (subregije, mezoregije), 5. središte mikroregije (bivše opine), 6. lokalno središte, 7. pomono središnje naselje, 8. naselja s pojedinanim funkcijama.

Središnje naselje pripada nekoj kategoriji središnjih naselja ako udovoljava veini postavljenih kriterija i ako ima vei broj razliitih središnjih uslužnih funkcija koje se odnose na tu kategoriju. U tom smislu treba razlikovati barem tri podvrste unutar svake kategorije središnjih naselja, ovisno o tome ispunjavaju li u prosjeku ispunjava postavljene kriterije, odnosno jesu li razvijeni iznad ili ispod tog prosjeka, a nisu ili ne trebaju prijei u drugu višu ili nižu kategoriju središnjih naselja. U nekim središnjim naseljima mogu biti jae razvijene samo neke uslužne djelatnosti (npr. promet, turizam, vjerske funkcije, zdravstvene i druge funkcije), pa e njihovo dimenzioniranje ovisiti o razvijenosti te dominantne djelatnosti i potreba njezinog gravitacijskog podruja, a ne o veliini i središnjem znaenju tog središnjeg naselja. Isto tako treba uzeti u obzir utjecaj drugih razliitih imbenika (veliina teritorija, reljef, gustoa naseljenosti, raspored i veliina naselja, prometna pristupanost, razvitak novih procesa u prostoru, utjecaji iz udaljenijih podruja iz veih gradova i drugi), koji na razliite naine djeluju na razvitak i razmještaj pojedinih središnjih naselja i uspostavljanje sustava središnjih naselja u nekom prostoru.

Poslovi postojee državne uprave i pravo na lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj znatno su se približili graanima i tako se osiguralo njihovo pravo odluivanja o potrebama i interesima lokalnog znaenja. Zato za njima slijedi razvitak i razmještaj drugih potrebnih središnjih uslužnih funkcija. Središta bivših opina ili nova središta/sjedišta gradova (8) i središta - sjedišta novih opina (26) ine temeljni dio - osnovu hijerarhijske mreže središnjih naselja u Zagrebakoj županiji, uostalom kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj. To vrijedi bez obzira na to ispunjavaju li u cijelosti potrebne i zadane kriterije za optimalno djelovanje, bilo da se radi o razvitku drugih središnjih uslužnih funkcija u tim središnjim naseljima, broju njihovih stanovnika i veliini teritorija, gospodarskoj razvijenosti i izvorima prihoda, dobroj prometnoj povezanosti i udaljenosti od susjednih središta niže, iste ili više razine i drugo.

Dosadašnji razmještaj i razvitak središnjih uslužnih funkcija i s tim u svezi uspostavljeni sustav središnjih naselja u prostoru Zagrebake županije ne zadovoljava u cijelosti, ali je uglavnom u skladu s dostignutim stupnjem društveno-gospodarskog, kulturno-civilizacijskog i infrastrukturnog razvitka, odnosno prilagoen je još i konfiguraciji terena i demografskim obilježjima tog središnjeg dijela Hrvatske te je u posebnom odnosu i pod jakim utjecajem susjednog velikog Zagreba-meunarodnog, državnog, makroregionalnog i njegovog regionalno-županijskog središta.

Od 697 samostalnih naselja njih stotinjak ih je uspostavljeno kao središnja naselja, a u njima je 1991. godine živjelo 159.958 stanovnika ili 56,52% svih stanovnika u ovoj županiji. Meu njima je polovica onih važnijih središta u kojima je živjelo više od 77% stanovnika svih središta (gradska središta su imala 87.174 stanovnika ili oko 55% stanovništva svih središta, a opinska i 15 važnijih lokalnih središta obuhvaala su 36.964 ili otprilike 23% svih stanovnika središta). Preostalih pedesetak su manja lokalna središta (pomona središnja naselja) u kojima je živjelo 35.820 stanovnika ili nešto više od 22% svih stanovnika postojeih središta.. Unutar tih naselja razmještene su pojedine djelatnosti, a meu njima i one koje pripadaju skupini središnjih uslužnih funkcija. Ostala samostalna naselja u

47 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta pojedinim jedinicama lokalne samouprave unutar Zagrebake županije imaju mali broj stanovnika, s pojedinanim djelatnostima ili bez ikakvih radnih i uslužnih funkcija, kao i bez utjecaja u prostoru i na druga naselja. Meu njima se nalazi i oko 200 samostalnih naselja s manje od 100 stanovnika, meu kojima desetak ima manje od 10 stanovnika i ve se nalaze u procesu izumiranja.

Na temelju razmještaja i razvijenosti središnjih uslužnih funkcija u naseljima Zagrebake županije i drugih kriterija može se utvrditi da na tom podruju danas postoji sljedei sustav središnjih naselja (središta):

SREDIŠTE SREDIŠTE MANJE SREDIŠTE LOKALNO POMONO REGIJE REGIJE MIKROREGIJE SREDIŠTE SREDIŠNJE (regionalno središte) (subregije, (bivše opine) NASELJE mezoregije)

ZAGREB 777.826 st.

SAMOBOR Bregana Grdanjci 316 st. 14.170 st. 2.344 st. Novo selo Žumber. Rude 1.208 st. 51 st. Sveti Martin pod Stojdraga 109 st. Okiem 249 st. - Norši selo 195 st. Galgovo 764 st. Smeroviše116 st. Sveta Nedelja 981 Rakov potok 1.005 st. Pavunjak 559 Donji Stupnik 948 - Strmec Samoborski Gornji Stupnik 1.401 2.704 Brestovje 1.900 Rakitje 1.615 Orešje 857 Novaki Samoborski 1.434 Kerestinec 1.055

ZAPREŠI Donja Bistra 825 - Kupljenovo 722 15.678 st. Poljanica Bistranska Gornja Bistra 1.569 1.067 Šenkovec 626 Brdovec 1.901 - Prigorje Brdoveko Kraljev Vrh 621 986 Marija Gorica 138 Dubravica 148 Donja Puša 707 Luka 363 Jakovlje 2.586

VELIKA GORICA Buševec 948 Mraclin 1.012 31.614 st. Donja Lomnica Dubranec 320 1.462 Lukavec 1.023 Vukovina 856 Novo ie 852 Velika Mlaka 2.925 Mievac 1.225 Šitarjevo 307 Orle 77 - Veleševec 576 Kravarsko 480 Pokupsko 289

DUGO SELO Brckovljani 696 Božjakovina 227 6.508 st. Rugvica 600 Lupoglav 820 Oborovo 599 Jalševec Nartski 226

JASTREBARSKO Klina Sela 1.057 Donji Desinec 845- 5.380 st. Kraši 768 Gornji Desinec 516

48 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Pisarovina 451 Plešivica 299 Kostanjevac 136 Gorica Svetojanska 163 Petrovina 388 Cvetkovi 708 Donja Zdenina 937 Kupinec 937 Pribi 371 Bratina 737 Donja Kupina 1.314 Luelnica 402 Kalje 76 Sošice 122

IVANI GRAD Kloštar Ivani 2.568 Graberje Ivaniko 7.104 st. Križ 1.770 606 Posavski Bregi 735 Novoselec 1.595

VRBOVEC Lonjica 878 Lovreka Varoš 134 4.149 st. Dubrava 1.308 Poljana 447 Farkaševac 332 Gaj 442 Gradec 442 Nova Kapela 247 Preseka 140 Cugovec 400 Rakovec 227 Haganj 506

SVETI IVAN ZELINA Donja Zelina 538 Blaškovec 590 2.535 st. Bedenica 515 Komin 267

Izvor: Knjige Popisa stanovništva 1991. DZS ______

* NASELJE - iznad prosjeka razvijene središnje uslužne funkcije NASELJE - u prosjeku razvijene središnje uslužne funkcije NASELJE - ispod prosjeka razvijene središnje uslužne funkcije Naselje - naselje - dvojno središnje naselje (podjela funkcija) 515 st. - broj ispod imena središta predstavlja broj stalnih stanovnika tog naselja prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine. ______

U skladu s promjenama upravno-administrativnog i teritorijalnog ustrojstva te razvojem pojedinih procesa u prostoru Zagrebake županije (deagrarizacija, suburbanizacija, industrijalizacija, tercijarizacija i kvartarizacija) postupno se mijenjao i status pojedinih naselja i središta, razvitak njihovih središnjih uslužnih funkcija, njihov centralitet i utjecaj u tom prostoru zagrebake okolice.

Tako su prije više od stotinjak godina središta širega podruja - kotara bili Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina i Velika Gorica, pa ak Križ i Pisarovina, ali ne i Ivani Grad, Vrbovec i Zapreši. Prije pedesetak godina tu je funkciju obavljao i Vrbovec, prestali su je obavljati Križ i Pisarovina, ali još je nisu poeli obavljati Ivani Grad i Zapreši, koji kasnije (1962.) postaju takoer središta bivših velikih opina od kojih su neke prostorno bile vee od prethodnih kotara.

Sve je to razumljivo jer je preobrazba seoskih u gradska naselja tekla veoma sporo. Tako je 1948. i 1953. godine na ovom podruju status gradskog naselja, osim Zagreba, imao samo još Samobor. Tek prema popisu 1961. godine, na temelju usvojenih kriterija, taj su status još ostvarili Velika Gorica, Ivani Grad i Zapreši (i Sesvete), 1971. godine Dugo Selo i Jastrebarsko, a 1981. godine i Sveti Ivan Zelina. Jedino Vrbovec još nije u cijelosti ostvario taj status zbog relativno visokog udjela poljodjelskog stanovništva u njegovu ukupnom broju. Sve do posljednjeg popisa stanovništva niti jedno današnje opinsko središte ili neko drugo samostalno naselje na podruju Zagrebake županije nije još ispunilo potrebne kriterije i ostvarilo status gradskog naselja.

49 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Istodobno s time, tekao je složeni proces suburbanizacije, odnosno preobrazbe pojedinih naselja, naina života i socioekonomske strukture stanovništva u tom prostoru, ponajviše pod utjecajem grada Zagreba, a kasnije i njegovih novih manjih gradskih središta. Preobrazba zahvaa brojna seoska naselja i mnoga od njih postaju jae ili slabije urbanizirana naselja unutar zagrebakog metropolskog podruja i gradske regije Zagreba. Ti se procesi zbivaju radijalno od Zagreba, pratei širenje i modernizaciju njegove prometne mreže duž desetak prirodnih prometnih pravaca. Tako se stvaraju osovine urbanizacije u prostoru Zagrebake županije, od kojih se neke nastavljaju dalje u druge dijelove središnje Hrvatske ili u Republiku Sloveniju.

U tom kontekstu treba razlikovati skupinu od etiri najvea i najvažnija središnja naselja gradova - Samobor, Zapreši, Velika Gorica i Dugo Selo, u prvom krugu bliže okolice Zagreba, koja se mogu smatrati i najdinaminijim satelitskim središtima grada Zagreba. Najdužu tradiciju lokalnog središta u zagrebakoj okolici ima Samobor, najsnažniju suvremenu ekspanziju doživjela je Velika Gorica, dok su se Zapreši i Dugo Selo razvili na temelju prvobitne funkcije željeznikih, a kasnije i cestovnih križišta. Tu je i skupina od 14 središta opina, koje su se u raznim oblicima razvijale oko svojih veih središta i u odnosu na Zagreb. To je prema tome prostor koji je uglavnom položen zapadno i istono od Zagreba te s lijeve ili desne strane rijeke Save, zahvaajui nizinske dijelove Posavine i prostrano Turopolje, poetne dijelove pitomih prigorja Medvednice, Kalnika i Plešivice, izdužene Vukomerike gorice, slabije razvijeno Marijagoriko pobre, dijelove Medvednikog podgorja i doline Krapine, kao i visoke dijelove izoliranog Žumberka.

Tako se dva opinska središta (Sveta Nedelja i Gornji Stupnik) pružaju od Samobora prema istoku i gradu Zagrebu u relativno gusto naseljenom podruju, dok se njegov utjecaj daleko širi i prema zapadu na rijetko naseljenom Žumberakom gorju.

Opinska središta Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Donja Puša, Jakovlje i Donja Bistra u subregionalnom podruju Zaprešia lepezasto su razmješteni od tog središta Grada u prostoru savske, krapinske i sutlantske doline, Marijagorikog pobra i podgorja Medvednice, gdje se izmjenjuju mala naselja i slabije naseljena podruja te tako razlikuju od nekih manjih podruja intenzivnog naseljavanja (posebno treba naglasiti povezani gusto naseljeni pojas od Zaprešia do Harmice i državne granice s Republikom Slovenijom).

Dominantan je utjecaj Velike Gorice u prostoru Turopolja i okolnih podruja, dok su se opinska središta smjestila u udaljenijim dijelovima Posavine (Orle) i Pokuplja (Pokupsko) ili na Vukomerikim goricama (Kravarsko).

Površinski i prema broju stanovnika najmanje je utjecajno podruje Dugog Sela, koje se nalazi u prostoru Posavine i na poecima Prigorja, gdje su se smjestila i dva njegova opinska središta Rugvica i Brckovljani.

Unutar daljnje okolice Zagreba, koja obuhvaa drugi udaljeniji dio Zagrebake županije, smješten dijelom u dolinama Kupe i Kupine te Save i Lonje, ali i na prostranim prigorjima, prostire se drugi prsten središta gradova koje ine Jastrebarsko, Ivani Grad, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina te 12 manjih središta opina.

Najvee prostranstvo u tom dijelu županije zauzima subregionalno podruje Jastrebarskog, gdje se utjecaj tog grada širi u nizinsko porjeje Kupine i na više brežuljkasto plješeviko prigorje. Istono od njega, od Plešivice na sjeveru do Kupe na jugu, smjestila su se opinska središta Klina Sela i Pisarovina sa svojim gravitacijskim podrujima, te na zapadu opinska središta Kraši i Kostanjevac, ija se utjecajna podruja prostiru duž doline Kupine pa sve do najviših vrhova Žumberka. Zato je i naseljenost ovog podruja veoma razliita, od gotovo nenastanjenog movarnog podruja Crne Mlake, ispražnjenog nekad bolje naseljenog Žumberka (bio je siguran zbijeg stanovništva za nekadašnjih selidbi - bjegova pred Turcima), do gusto naseljenog ocjeditog podruja izmeu razvedenih prigorja i kupske nizine s daleko najboljom i gusto izgraenom prometnom i drugom infrastrukturom.

Ostali dio dalje okolice Zagreba u Zagrebakoj županiji proteže se duž rijeke Lonje, od rijeke Save na jugu do ogranaka prigorja Medvednice i Kalnika na sjeveru, gdje su se smjestili sjeverno i istono od Ivani Grada opinska središta Kloštar Ivani i Križ, lepezasto oko Vrbovca opinska središta Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec te sjeverno od Svetog Ivana Zeline malo opinsko središte Bedenica.

50 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Unutar ovog prostora razvilo se još nekih desetak važnijih i veih lokalnih središta (Bregana, Rudo, Sv.Martin pod Okiem - Galgovo, Buševec, Donja Lomnica, Vukovina, Velika Mlaka, Šitarjevo, Lonjica i Donja Zelina), koja su razvila brojne temeljne središnje uslužne funkcije za stanovništvo njihovog utjecajnog i gravitacijskog podruja, ali i neke druge gospodarske djelatnosti, preuzimajui tako ulogu malih razvojnih središta. Nekoliko opinskih i lokalnih središta razvija i dijeli središnje uslužne funkcije s nekim bližim naseljem stvarajui, tako dvojno središnje naselje.

Posebno je znaenje malih lokalnih središta (pedesetak) da se razvijaju izmeu navedenih gradskih, opinskih i lokalnih središta. Ona svojim središnjim uslužnim funkcijama niže razine pomažu tim središtima u zadovoljavanju svakodnevnih potreba lokalnog stanovništva da-osobito u udaljenijim, izoliranijim i slabije naseljenim podrujima-predstavljaju ne samo pomona središnja naselja nego i prava poticajna razvojna središta, bez ijih bi se funkcija još više ubrzao proces nazadovanja, depopulacije i iseljavanja iz tih prostora. Neka meu njima ve danas imaju razvijene središnje uslužne funkcije za tu skupinu središnjih naselja, ali ima i takvih ije središnje uslužne funkcije više nisu u toj mjeri razvijene da bi u potpunosti mogle ispuniti svoju ulogu. Ta e naselja tek u budunosti pokazati u kojoj mjeri mogu obavljati svoju ulogu i hoe li jae razviti odreeni broj središnjih uslužnih funkcija potrebnih lokalnom stanovništvu u svakodnevnom životu.

Osim ovih središnjih uslužnih funkcija, u nekim središtima istodobno se razvijaju i razne proizvodne, preraivake i druge gospodarske djelatnosti koje, zajedno s uslužnim djelatnostima, utjeu na društveno-gospodarski preobražaj i jaaju znaenje tih središta, bilo kao glavnih ili lokalnih središta rada i usluga, odnosno manjih inicijalnih središta razvitka, rada i usluga, koji su zajedno sa Zagrebom zapravo pokretai cjelokupnoga života u Zagrebakoj županiji.

51 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.2.2. ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA

A) GEOLOŠKA I INŽENJERSKOGEOLOŠKA OBILJEŽJA

Geološka graa Zagrebake županije

Podruje Zagrebake županije odlikuje se vrlo složenom geološkom graom. Jezgru Medvednice izgrauju najstarije stijene paleozoika (devon, karbon, perm). Prevladavaju naslage zelenih škriljavaca, a uz njih se nalaze i glineni škriljavci s ulošcima vapnenaca brea i konglomerata.

Mezozojske naslage zastupljene su trijaskim, jurskim i krednim naslagama. Od trijaskih naslaga na Medvednici i Samoborskoj gori zastupljeni su tinjasto-pjeskoviti škriljavci, pješenjaci i vapnenci. U donjem dijelu prevladavaju crvenkasti, ljubiasti i smeasti tinjasto-pjeskoviti škriljavci. Trijas Samoborske gore facijelno je razliit i prevladavaju laporovito-vapnenake naslage ladinika i anizika. Jedan facijes odgovara vengenskim naslagama južnih Alpa, predstavljen tamnosivim vapnencima, vapnenim laporima, tufovima i rožnjacima. U drugom dijelu prevladavaju tamni uslojeni vapnenci s glinovitim i laporovitim ulošcima, te dolomiti i vapnenci. Jurske naslage nalaze se na sjeveroistonom dijelu Žumberka. Površina koju zapremaju te naslage zauzimaju nekoliko desetaka etvornih metara do nekoliko kilometara i uglavnom su to vapnenci, vapnenjake bree, rožnjaci i rijetko dolomiti. Kredne naslage Medvednice i Žumberka predstavljene su laporima, glinenim škriljavcima, kvarcnim škriljavcima, pješenjacima, vapnencima i konglomeratima.

Na sjeverozapadnim padinama Medvednice, sjevernim padinama Svetonedeljskog brijega i južnim padinama Samoborskog gorja tercijarne naslage predstavljene su manjim dijelom paleogenskim naslagama (fino klastine naslage, glinoviti i pjeskoviti lapori u izmjeni s pješenjacima), a na višim dijelovima Medvednice, Samoborske gore, Marijagorikog pobra i Vukomerikih gorica, veim dijelom izgrauju neogenske naslage (uglavnom klastine vezane i poluvezane, laporovite i karbonatne stijene). Kvartarne naslage (pleistocen i holocen) predstavljene su klastinim nevezanim sedimentima.

Inženjerskogeološke znaajke terena

Litološka raznolikost, tektonska složenost, morfološka razvijenost, seizmika aktivnost, te brojne inženjerskogeološke pojave ine istraživano podruje Zagrebake županije veoma kompleksnim.

Na inženjerskogeološkoj karti Zagrebake županije, koju je za potrebe izrade Županijskog prostornog plana izradio Institut za geološka istraživanja iz Zagreba, u digitalnom je obliku prikazano 17 osnovnih inženjerskogeoloških jedinica na podruju Županije, koje se u osnovi mogu podijeliti na: vezane vrste stijene (magmatske, metamorfne i karbonatne stijene), vezane vrste do slabo vrste stijene (koje pretežno ine kompleks raziitih litoloških lanova), i nevezane klastine naslage (koje dijelimo u: pjeskovito prašinaste naslage te u gline, pijeske i šljunke).

Prikaz tektonske aktivnosti s dominatnim rasjedima

Podruje Zagrebake županije pripada jugozapadnom dijelu panonskog bazena iji razvitak treba promatrati kroz nastanak i razvitak cjelokupnog bazena. Temelji se na ekstenziji litosfere panonskog podruja, s jedne strane, i navlaenja u podruju Alpa, Dinarida i Karpata, s druge strane, koji su uzrokovani zbivanjima izvan tog podruja još od eocena (Royden et al., 1983.). Tektonski razvitak ovog dijela panonskog bazena može se pratiti od oligocena do danas, a za njegovu rekonstrukciju najvažnija je promjena orijentacije osi najveega horizontalnog kompresivnog stresa i deformacije struktura. Poetna ekstenzija zbila se u razdoblju oligocen-donji miocen. Orijentacija stresa SSZ-JJI uvjetovala je nastanak glavnog taložnog prostora izmeu Zagreba, Varaždina i Ljubljane, što je poetak nastanka murskog bazena. Duž aktivnih desnih transkurentnih rasjeda, koji su u ovom dijelu panonskog bazena

52 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta pružanja SZ-JI, vjerojatno je nastalo nekoliko manjih pull-apart bazena. Usjedanje bazena bilo je praeno brzom sedimentacijom krupno do sitnozrnatih klastinih sedimenata.

Glavna ekstenzija zbila se u razdoblju egenburg-baden. Promjena orijentacije regionalnog stresa na SSI-JJZ uzrokovala je aktiviranje lijevih transkurentnih rasjeda (Decker & Peresson, 1996; Prelogovi et al., 1995., 1998., Lui et al, u tisku). Na tim su se rasjedima pojedini blokovi poeli pomicati prema SI, a izmeu njih se poeo otvarati savski i zapadni dio dravskog bazena, te lokalne zone koje se istiu kao manji pull-apart bazeni povezani lijevim transkurentnim rasjedima pružanja SI-JZ. Sedimentacija je kontinuirano nastavljena sve do badena, kada se stvaraju duboka podruja s taloženjem lapora, biogenih vapnenaca i pješenjaka.

U razdoblju od sarmata do ponta, glavna ekstenzija postupno se poela bližiti kraju. Na prostoru koji zahvaa Zagrebaka županija, u panonu se ve zapažaju glavne regionalne strukture: savski bazen i zona medvednikog rasjeda. Zbog spuštanja kore u panonskom bazenu taloži se velika koliina panonskih i pontskih sedimenata. U pliocenu i kvartaru nastupa neotektonska faza koja je obilježena novim strukturnim odnosima: orijentacijom regionalnog stresa S-J, desnim transkurentnim pomacima i izraženom kompresijom izmeu velikih rasjeda s horizontalnim pomakom (Prelogovi et al., 1998.). Talože se jezerske, movarne, rijene i eolske naslage koje mjestimice bivaju borane i izdizane novijim tektonskim pokretima. Strukturna zona pod nazivom zapadni rubni dio panonskog bazena, koja obuhvaa strukturne jedinice Žumberaka gora-Medvednica-Križevci, Kalnik-Ivanšica, mali bazen Hrvatskog zagorja te murski bazen, stiješnjena je izmeu Dinarida i istonih Alpa. Kompresija je posebno izražena po rubovima strukturne jedinice Žumberaka gora-Medvednica, koja je, djelovanjem recentne kompresije S-J, izdignuta duž reverznih rasjeda pružanja ISI-ZJZ, i to više po njenom sjeverozapadnom rubu.

Seizmotektonika

Podruje Zagrebake županije, zajedno s Gradom Zagrebom, predstavlja zonu pojaane seizmike aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizminost na tom podruju iznosi VII do IX stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC) (povratno razdoblje od 500 godina). Zona najjae seizmike aktivnosti najveu površinu prekriva na podruju Grada Zagreba, dok na podruju Zagrebake županije zahvaa tek krajnji istoni dio Medvednice i Marijagoriko pobre. Seizmotektonski aktivne zone obilježene su razliitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvažnije rasjede: savski rasjed koji se pruža padinama Vukomerikih gorica (dubina hipocentara veine potresa nalazi se izmeu 10 i 30 km) i zonu medvednikog rasjeda koji prolazi potezom Žumberaka gora- Medvednica (dubina hipocentara je uglavnom izmeu 5 i 17 km) (Prelogovi et al., 1998.). Sljedea tablica prikazuje najjae potrese u posljednjih sto godina:

NASELJE JAINA POTRESA PO MSC DATUM

ZAGREB VIII 9. studenog 1880. ZAGREB VII-VIII 17. prosinca 1905. ZAGREB VIII 2. sijenja 1906. ZAGREB VII 17. prosinca 1901. ZAGREB VI 7. rujna 1975. Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000.

Klizišta, nestabilne padine i podruja pojaane erozije

Nestabilne padine i klizišta predstavljaju trajni komunalni (tehniki) i financijski problem za Zagrebaku županiju. Unato tomu što su brojna klizišta sanirana i podruje zonirano prema stabilnosti padina, ukljuivo s pripadajuim katastrom klizišta, od sredine osamdesetih godina primjetna je stagnacija u organiziranom i sustavnom praenju nestabilnosti. Priložena inženjerskogeološka karta Zagrebake županije takoer daje pregled stijena na kojima se pojavljuju klizišta, nestabilne padine, te jedno šire podruje na kojem je mogua pojaana erozija.

53 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Slika 5: Inženjerskogeološka karta Zagrebake županije (osnovne jedinice) Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000.

B) RELJEFNE I KRAJOBRAZNE CJELINE

Prostor Zagrebake županije odlikuje se velikom reljefnom i krajobraznom raznolikošu, koja mu daje posebnu prirodnu i krajobraznu vrijednost. Reljefna struktura sastoji se od niskih ravniarskih movarnih podruja, plodnih rijenih dolina i ravnica, blago uzdignutih terena, pobra, gorja i gora.

U prostoru Zagrebake županije gotovo je jednako zastupljen dolinski i brežuljkasti reljef (do 200 m.n.v.), a manje nisko brdoviti (200-600m) i visoko brdoviti (600-1000m).

Nizine obuhvaaju krajeve do 200 metara n/m i ine gotovo vei dio Zagrebake županije. Sastoje se od nekoliko cjelina: središnje savske nizine s Turopoljem, velike nizine u porjeju Lonje na istoku, doline Krapine na sjeverozapadu, zavale Crne Mlake na jugozapadu i niskog Pokuplja na jugu.

Prigorja obuhvaaju brežuljkaste i niže brdske dijelove Zagrebake županije. To su predjeli s nadmorskom visinom izmeu 200 i 500 metara. Karakteristina su prigorja koja se naslanjaju na više gore i pojedina izdvojena prigorja kao: Marijagoriko na sjeverozapadu izmeu rijeke Krapine i Sutle te Vukomerikih gorica izmeu Turopolja i Pokuplja na jugu. Marijagoriko prigorje uzdiže se do 312 metara nadmorske visine, dok su Vukomerike gorice niže s najvišom visinom od 255 metara.

Podruja viša od 500 metara nalaze se samo u podruju Medvednice, Žumberake gore i Samoborskog gorja. To su sredogorja jer im najviši vrhovi neznatno prelaze 1000 metara.

54 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Medvednica se uzdiže sjeverno od Zagreba u smjeru jugozapad-sjeveroistok u duljini od 40 kilometara. Najviši vrh Sljeme visok je 1033 metara. Žumberaka gora nalazi se u jugozapadnom dijelu Zagrebake županije uz granicu prema Sloveniji. Od Medvednice je odvojena dolinom rijeke Save. Najviši vrh Sveta Gera visok je 1178 metara, i nalazi se na podruju Karlovake županije. Na Žumberakoj gori istie se velik broj manjih grebena zaravni i duboko usjeenih dolina, osobito u sjeveroistonom dijelu.

Prostor Zagrebake županije razlikuje se po vrijednim prirodnim cjelinama na etiri osnovne makrojedinice.

1. MEDVEDNICA 2. ŽUMBERAK I SAMOBORSKO GORJE 3. PRIGORJE MEDVEDNICE I JUŽNI DIO ZAGORJA 4. NIZINSKO PODRUJE SAVE I KUPE

Znaaj i spoznaja vrijednosti tih prirodnih resursa utjecali su na zaštitu vrijednih prirodnih cjelina propisanih Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji parka prirode. Prije svega se to odnosi na Park prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" (N.N., br. 58/99) i na Medvednicu- zapadni dio Medvednice (N.N., br. 24/81).

1. MEDVEDNICA Medvednica svojim prirodnim vrijednostima s obzirom na reljef, geološki sastav klimatska i hidrološka obilježja te vegetacijski pokrov s faunom, a osobito na svoj položaj ima iznimno znaenje na oblikovanje ukupno zdravstvenih uvjeta za život i rad stanovnika Zagreba i Zagrebake županije.

Medvednica je planina koja se po svojoj visini ubraja u sredogorja. Pruža se u smjeru jugozapad- sjeveroistok u duljini oko 42 km, odjeljujui Hrvatsko zagorje od Prigorja, s najveom širinom od 9 km u središnjemu dijelu Kraljev vrh -Markuševec. Jasno su izražene dvije padine i bilo, a s njega se na obje strane spuštaju brojna i prilino strma rebra izmeu kojih su duboko urezane šumovite potone doline.

Padine Medvednice, pogotovo sa zagorske strane, prilino su strme, a na njihovu podnožju se javljaju termalni izvori. Njena se jezgra sastoji od starog eruptivnog kamenja, uglavnom od škriljavaca zelenkaste boje.

Ouvani kompleksi šuma u nižim dijelovima, hrast kitnjak i kesten, zatim bukva te smreka i jela, bili su temelj proglašenju parkom prirode. U skladu sa zaštitom prirode temeljna mu je funkcija ekološka, izletniko-rekreativna i edukativna.

2. ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE Vei dio dolomita i openito raznolikiji petrografski sastav uvjetovao je bogato rašlanjen reljef, s dubokim potonim dolinama Kupine i markantnijim vrhovima Oštrc, Japeti i dr. Ove prirodne razlike, uz antropogene, u ovom sluaju za krajobraz su bile još znaajnije. Naselja su locirana vrlo visoko na hrptovima tako da su se šume krile do najviših vrhova, te je krajobraz slikovit u izmjeni otvorenih i šumskih površina.

U Žumberku i Samoborskom gorju su bukove sastojine, i šume tu dosežu optimum jer su ouvane u rezervatima Japeti, Blaževo brdo. Na toplijim ekspozicijama i na zaštienim zaravnima prostiru se šume hrasta kitnjaka s fragmentima šume hrasta medunca. Rjee su šume pitomog kestena.

Južno prigorje Samoborskog gorja jedan je od najatraktivnijih vinogradarskih krajobraza Hrvatske. Brežuljkasti reljef prisojnih padina oblikovan je od tercijarnih, mekih jezerskih sedimenata na kojima su se razvila plodna tla povoljna za razvoj vinogradarstva i poljoprivrede. Vinova loza, karakteristina za Prigorje, u potpunosti odreuje izgled krajolika, osobito oko Svete Jane, Plešivice, Okia i Slavetia, gdje pokriva blage, gotovo cijeloga dana osunane brežuljke.

Krašiko-pribiko prigorje proteže se najzapadnijim nižim dijelovima Prigorja, gdje je reljef modificiran širokom, plodnom dolinom rijeke Kupine. S obje strane doline Kupine, na zelenim obroncima raspršena su brojna idilina stara naselja: Prekrižje, Hrženik, Dol i dr.

55 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

3. PRIGORJE MEDVEDNICE I JUŽNI DIO ZAGORJA Prigorje Medvednice ine njene istone i zapadne padine koje se strmo i gromadno spuštaju u dolinu rjeice Lonje, odnosno Krapine. Viši su dijelovi pokriveni šumom (bukva, jela, gorski javor). Najniže padine kultivirane su poljodjelskim površinama, na kojima se izmjenjuju zone vinograda, oranica i livada.

Zelinsko prigorje predstavlja najistonije ogranke masiva Medvednice, u ijem se krajoliku izmjenjuju prostrane brdske livade sa šumama. Na prisojnim stranama brežuljaka karakteristini vinogradi zajedno s klijetima ine bitnu i prepoznatljivu sliku krajolika.

Južnom dijelu Zagorja pripada brežuljkast prostor Marijagorikog pobra, reljefno bogato rašlanjen brojnim potonim dolinama i rasjedima, koji je s južne strane omeen dolinom rijeke Save, sa zapadne dolinom rjeice Sutle, a s istone dolinom Krapine.

4. NIZINSKO PODRUJE SAVE I KUPE Savsko-kupska nizina zaprema aluvijalnu ravan Save, Kupe i njihovih pritoka, zajedno s brežuljkastim, razvedenim Vukomerikim goricama. Krajobraz Savske nizine determiniran je uglavnom šumskim i poljoprivrednim površinama koje se izmjenjuju u slici krajobraza.

Kupska nizina je znatno manja i, za razliku od prve, podvodnija, pa ovdje šumski prostori hrasta lužnjaka prevladavaju. Naselja i obradiva polja više su povezana s rubnim brežuljcima.

Vukomerike gorice su u prosjeku za 100 m više od nizina Save i Kupe. Ovdje se takoer smjenjuju šumske i poljoprivredne površine, ali je udio šume (opet bjelogorice) vei nego u ostalim brežuljkastim krajolicima zagrebake regije.

C) HIDROGRAFSKA OBILJEŽJA

U hidrološkom smislu prostor Zagrebake županije karakterizira vodni sliv rijeke Save i prisavska ravnica u kojoj su koncentrirane vode te rijeke i njezinih pritoka, a takva koncetracija uvjetuje meuovisnost površinskih i podzemnih voda u smislu koliine i kakvoe.

Sava je u svom dijelu toka kroz Županiju nizinska rijeka veoma varijabilnog vodostaja sa sezonskim bujicama. Visoki vodostaji javljaju se u proljee i jesen, a niski ljeti.

Sav ostali prostor Županije aluvijalne su ravni Save i njezinih pritoka. Veina pritoka je s lijeve strane Save, a najznaajniji su Sutla, Krapina i Lonja. Sutla je granina rijeka s Republikom Slovenijom. Relativno prostranom ravnicom izmeu Marijagorikog pobra i Medvednice protie rijeka Krapina, najvea rijeka na tom zapadnom dijelu Županije. U istonom dijelu Županije najvea rijeka je Lonja, s pritocima rncom i esmom. Lonja je na tom prostoru nizinska rijeka koja tee paralelno s rijekom Savom, oblikujui movarno Lonjsko polje. Na desnoj obali Save znaajniji pritoci su Bregana, Gradna i Rakovica. Vei dio južne savske aluvijalne ravni odvodi rijeka Odra u rijeku Kupu. Krajnji jugozapadni dio županijskog prostora odvodnjava se u rijeku Kupu, koja djelomino ini i južnu granicu Županije. Glavni pritok rijeke Kupe na tom dijelu je Kupina, kojoj pritjee veina vodotoka sa Žumberka. U porjeju Kupe je i najniži podvodni, movarni dio Županije oko Crne Mlake.

Nizinski dijelovi, a posebno prisavska ravnica, u hidrološkom smislu su najznaajniji, jer su tu koncentrirane velike koliine površinskih i podzemnih voda. To su prostori bogati zalihama podzemnih pitkih voda, koje su od životne važnosti za vodoopskrbu Grada Zagreba, cijelog prostora Zagrebake županije i dijela prostora Krapinsko-zagorske županije.

Zalihe pitke vode prirodni su resursi od vitalnog znaenja za život na ovim prostorima, pa radi njihova ouvanja treba primijeniti posebne mjere zaštite. S tim u svezi treba istaknuti prostor budueg glavnog vodocrpilišta rnkovec na podruju Velike Gorice.

56 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

D) KLIMATSKA OBILJEŽJA

Glavna obilježja klime Zagreba i Zagrebake županije uklapaju se u ope klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske nizine. Ovo podruje nalazi se unutar pojasa umjerenih širina, s izraženim godišnjim dobima, gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja. To se oituje na taj nain da u nekim pokazateljima klime dolazi do izražaja maritimnost, a u drugim kontinentalnost klime, pri emu ni jedno od ovih obilježja ne prevladava.

Podruje Zagrebake županije, prema Koepenovoj klasifikaciji, pripada klimatskom podruju "Cfwbx". To je umjereno topla kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši dio godine javlja se u hladno godišnje doba. Nailazimo na sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine koji je ravast, cijepa se na maksimum u proljee (svibnju) i u kasno ljeto (srpnju ili kolovozu), a izmeu njih je razdoblje suše. Temperatura najhladnijega mjeseca je iznad -3 C, ljeta su svježa, sa srednjom mjesenom temperaturom najtoplijega mjeseca ispod 22 C. Taj je tip klime najizrazitiji u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a zahvaa podruje sjeverno od prostora Karlovac - Topusko i zapadnije od prostora Virovitica - Daruvar. Predstavnici tog tipa klime su akovec, Koprivnica, Zagreb.

Srednje mjesene i godišnje temperature zraka i kolebanja u Celzijevim stupnjevima, što je dobiveno na osnovi podataka etiriju hidrometeoroloških postaja u Zagrebu i Zagrebakoj županiji, predouju se u tablici:

Meteorološ I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godi- Kole- -ka postaja šnja banje Sljeme - -2,4 -2,5 1,6 5,5 10,5 13,1 15,9 15,6 12,2 7,5 1,6 -1,0 6,4 18,4 Puntijarka Zagreb - 1,2 2,4 6,8 12,0 16,3 19,8 21,7 21,2 17,5 12,0 6,7 3,3 11,7 20,5 Gri Zagreb - 0 0,8 5,5 11,3 15,6 19,0 20,6 20,0 16,1 10,7 5,6 2,2 10,6 20,6 Jastrebars -0,4 0,6 5,7 10,5 15,1 17,8 20,5 19,9 15,6 10,2 4,2 0,8 10,0 20,9 ko

Napomena: podaci su dobiveni na temelju desetgodišnjeg razdoblja motrenja. Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na podruju Grada Zagreba i Zagrebake županije, Šumarski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, prosinac 1997.

Razlike izmeu srednjih temperatura susjednih mjeseci od veljae do lipnja iznose 3,65 oC za Sljeme, 4,35 oC za Gri, 4,55 oC za Maksimir i 4,30 oC za Jastrebarsko, što pokazuje da je svaki mjesec u prosjeku za toliko Celzijevih stupnjeva topliji od prethodnoga. U razdoblju od rujna do studenog takve razlike iznose -5,30 oC za Sljeme, -5,40 oC za Gri, -5,25 oC za Maksimir i -5,70 oC za Jastrebarsko. To znai da se ohlaivanje dogaa brže nego zagrijavanje poetkom godine. Srednje vrijednosti temperature zraka po godišnjim dobima u Celzijevim stupnjevima:

Meteorološka Zima (XII-II) Proljee (III-V) Ljeto (VI-VIII) Jesen (IX-XI) postaja Sljeme - -2 6 15 7 Puntijarka Zagreb - 2 12 21 12 Gri Zagreb - Maksimir 1 11 20 11

Jastrebarsko 0 10 19 10

Napomena: podaci su dobiveni na temelju desetogodišnjeg razdoblja motrenja. Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na podruju Grada Zagreba i Zagrebake županije, Šumarski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, prosinac 1997.

57 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Srednje godišnje vrijednosti relativne vlage zraka za promatrane postaje iznose: Sljeme-Puntijarka 81%, Zagreb-Gri 70%, Zagreb-Maksimir 81% i Jastrebarsko 82%. Više vrijednosti relativne vlage zraka u hladnijem dijelu godine i niže u toplom dijelu godine obilježje su godišnjeg hoda toga klimatskog elementa za navedene postaje. To je openito posljedica dužega nonog hlaenja i kraega danjeg grijanja zraka u zimskom razdoblju s jedne strane, te obrnutih uvjeta ohlaivanja i zagrijavanja u ljetnom razdoblju.

Oborine su pravilno rasporeene tijekom cijele godine i u vegetacijskom razdoblju padne od 53 do 57 % oborina. Maksimum oborina javlja se tijekom lipnja, dok se u listopadu (Sljeme-Puntijarka), odnosno studenom, javlja sekundarni maksimum. Najmanje koliine oborina padnu tijekom sijenja ili veljae.

U sljedeoj tablici prikazani su podaci o srednjim mjesenim i godišnjim koliinama oborina za promatrane postaje (u mm):

Meteorološ I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Godi- U -ka postaja šnja vegetac. razdoblju Sljeme - 70 75 95 79 104 156 96 103 113 120 108 108 1226 651 Puntijarka (53%) Zagreb - 65 46 43 59 88 105 92 74 80 68 81 73 874 498 Gri (57%) Zagreb - 65 46 42 57 90 105 91 70 81 66 85 73 871 494 Maksimir (57%) Jastrebar- 60 62 68 59 77 110 75 83 87 86 87 48 900 489 sko (54%)

Napomena: podaci su dobiveni na temelju desetogodišnjeg razdoblja motrenja. Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na podruju Grada Zagreba i Zagrebake županije, Šumarski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, prosinac 1997.

Za meteorološku postaju Zagreb-Maksimir broj dana sa snježnim pokrivaem iznosi 22. Prosjene višegodišnje vrijednosti za Zagreb pokazuju da se u 10 mjeseci može oekivati kako e od 10 dana 4 biti s oborinama, a u preostala 2 mjeseca na 10 dana dolaze 3 dana s oborinama.

Prema prosjenim godišnjim vrijednostima naoblake, Zagreb se ubraja u oblana podruja, pri emu prosjean broj vedrih dana u godini iznosi 47, a oblanih 130.

Prosjena godišnja vrijednost broja sunanih sati sijanja sunca u Zagrebu (insolacija) iznosi ukupno 1.794. Broj dana s jakim vjetrom varira od 4 do 47 u godini.

Podaci o smjeru i jaini vjetra bilježe se na podruju zrane luke Pleso. Na tom podruju prevladavaju sjeveroistoni i jugozapadni vjetrovi. Ujutro prevladava jugozapadna grana, uveer sjeveroistona, a sredinom dana je istoni vjetar ak nešto eši od sjeveroistonog. Takav dnevni hod posljedica je orografskog utjecaja Medvednice i doline Save. Naješi smjerovi vjetra su i najjai, prosjene brzine oko 3 m/s. Sredinom dana puše jai vjetar u svim smjerovima, a naroito u prevladavajuim. U godišnjem hodu najjai vjetar puše u proljee, a najslabiji u jesen i zimi. U proljee se u prosjeku može oekivati do 8 dana mjeseno s jakim vjetrom, dok su u ostalim godišnjim dobima mjeseno samo 3-4 dana s jakim vjetrom. Olujni vjetar (jaine  8B) vrlo je rijedak. Tišine (stanja bez vjetra) javljaju se u približno 32% (ujutro), odnosno 25% (uveer), a sredinom dana u samo približno 8% sluajeva.

58 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.2.3. OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA

Za prikaz osnovnih kategorija zemljišta u Zagrebakoj županiji koriste se podaci Ureda za katastarsko- geodetske poslove Zagrebake županije, obraeni u Upravnom odjelu za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebake županije. Ulazne podatke dobio je Ured za katastarsko-geodetske poslove iz Katastra zemljišta županijskih ispostava u sijenju 1999. Stoga se ukupne površine gradova i opina, kao i ukupna površina Županije (3067,5 km2), ponešto razlikuju od ažuriranih podataka kojima se koristimo u ovom Planu (3058,15 km2 površina Županije), a koje je Županijski zavod za prostorno ureenje i zaštitu okoliša dobio od Državne geodetske uprave (Zavoda za fotogrametriju) u studenom 1999.

Struktura ukupnih površina u Zagrebakoj županiji po gradovima i opinama u sijenju 1999. godine:

Grad / opina Ukupne površine Poljoprivredne površine Šume Neplodne površine

ha % ha % ha % ha %

0 1 2 3 4 5 6 7 8 GRADOVI : 143.468 46,77 78.476 45,48 49.918 47,20 15.074 53,00

1. DUGO SELO 5.424 1,77 3.072 1,78 1.470 1,39 882 3,10 2. IVANI GRAD 17.265 5,63 10.819 6,27 3.662 3,46 2.784 9,79 3. JASTREBARSKO 22.841 7,45 11.258 6,52 9.937 9,40 1.646 5,79 4. SAMOBOR 24.975 8,14 10.672 6,18 12.529 11,85 1.774 6,24 5. SVETI IVAN ZELINA 18.544 6,05 10.696 6,20 6.772 6,40 1.076 3,78 6. VELIKA GORICA 32.898 10,72 17.553 10,17 10.789 10,20 4.556 16,02 7. VRBOVEC 15.918 5,19 11.366 6,59 3.108 2,94 1.444 5,08 8. ZAPREŠI 5.603 1,83 3.040 1,76 1.651 1,56 912 3,21

OPINE : 163.282 53,23 94.072 54,52 55.844 52,80 13.366 47,00

1. BEDENICA 2.150 0,70 1.234 0,72 816 0,77 100 0,35 2. BISTRA 4.571 1,49 1.870 1,08 2.333 2,21 368 1,29 3. BRCKOVLJANI 6.951 2,27 4.231 2,45 1.968 1,86 752 2,64 4. BRDOVEC 3.453 1,13 2.423 1,40 551 0,52 479 1,68 5. DUBRAVA 11.522 3,76 7.174 4,16 3.435 3,25 913 3,21 6. DUBRAVICA 2.047 0,67 1.213 0,70 689 0,65 145 0,51 7. FARKAŠEVAC 7.611 2,48 3.518 2,04 3.598 3,40 495 1,74 8. GRADEC 8.716 2,84 5.400 3,13 2.747 2,60 569 2,00 9. JAKOVLJE 3.601 1,17 1.868 1,08 1.335 1,26 398 1,40 10. KLINA SELA 8.206 2,68 5.194 3,01 2.608 2,47 404 1,42 11. KLOŠTAR IVANI 7.901 2,58 4.548 2,64 2.694 2,55 659 2,32 12. KRAŠI 7.076 2,31 3.638 2,11 3.057 2,89 381 1,34 13. KRAVARSKO 5.050 1,65 2.434 1,41 2.441 2,31 175 0,62 14. KRIŽ 11.672 3,81 6.334 3,67 4.168 3,94 1.170 4,11 15. LUKA 2.408 0,79 1.699 0,98 541 0,51 168 0,59 16. MARIJA GORICA 1.687 0,55 1.252 0,73 274 0,26 161 0,57 17. ORLE 5.837 1,90 4.831 2,80 179 0,17 827 2,91 18. PISAROVINA 14.101 4,60 8.556 4,96 4.706 4,45 839 2,95 19. POKUPSKO 11.746 3,83 4.939 2,86 6.331 5,99 476 1,67 20. PRESEKA 4.755 1,55 2.944 1,71 1.572 1,49 239 0,84 21. PUŠA 1.805 0,59 1.120 0,65 563 0,53 122 0,43 22. RAKOVEC 3.480 1,13 2.440 1,41 858 0,81 182 0,64 23. RUGVICA 9.444 3,08 6.733 3,90 881 0,83 1.830 6,43 24. STUPNIK 2.252 0,73 1.201 0,70 716 0,68 335 1,18 25. SVETA NEDJELJA 4.112 1,34 2.785 1,61 494 0,47 833 2,93 26. ŽUMBERAK 11.128 3,63 4.493 2,60 6.289 5,95 346 1,22

ZAGREBAKA 306.750 100,00 172.548 100,00 105.762 100,00 28.440 100,00 ŽUPANIJA

Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebake županije, sijeanj 1999. Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebake županije

59 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Prema sektorima vlasništva, struktura površina u Zagrebakoj županiji u sijenju 1999. dijeli se na sljedei nain:

Grad / opina Ukupne površine Poljoprivredne Šume Neplodne površine površine

Državno Privatno Državno Privatno Državno Privatno Državno Privatno ha ha ha ha ha ha ha ha

0 1 2 3 4 5 6 7 8 GRADOVI : 52.747 90.721 13.926 64.550 27.900 22.018 10.921 4.153

1. DUGO SELO 2.880 2.544 1.205 1.867 982 488 693 189 2. IVANI GRAD 10.697 6.568 5.199 5.620 3.185 477 2.313 471 3. JASTREBARSKO 8.822 14.019 1.537 9.721 6.048 3.889 1.237 409 4. SAMOBOR 8.228 16.747 721 9.951 6.429 6.100 1.078 696 5. SVETI IVAN ZELINA 1.882 16.662 179 10.517 1.075 5.697 628 448 6. VELIKA GORICA 16.411 16.487 3.609 13.944 9.527 1.262 3.275 1.281 7. VRBOVEC 2.913 13.005 1.376 9.990 530 2.578 1.007 437 8. ZAPREŠI 914 4.689 100 2.940 124 1.527 690 222

OPINE : 56.171 107.102 14.197 79.866 32.346 23.498 9.628 3.738

1. BEDENICA 128 2.022 8 1.226 63 753 57 43 2. BISTRA 1.762 2.809 1.870 1.494 839 268 100 3. BRCKOVLJANI 3.766 3.185 1.745 2.486 1.556 412 465 287 4. BRDOVEC 488 2.956 47 2.376 131 420 310 169 5. DUBRAVA 4.055 7.467 1.388 5.786 2.034 1.401 633 280 6. DUBRAVICA 116 1.931 1.213 21 668 95 50 7. FARKAŠEVAC 4.379 3.232 630 2.888 3.327 271 422 73 8. GRADEC 3.494 5.222 1.133 4.267 1.913 834 448 121 9. JAKOVLJE 840 2.761 30 1.838 521 814 289 109 10. KLINA SELA 1.605 6.601 228 4.966 1.123 1.485 254 150 11. KLOŠTAR IVANI 3.380 4.521 323 4.225 2.520 174 537 122 12. KRAŠI 2.028 5.048 186 3.452 1.590 1.467 252 129 13. KRAVARSKO 1.462 3.588 187 2.247 1.207 1.234 68 107 14. KRIŽ 5.938 5.734 1.058 5.276 3.911 257 969 201 15. LUKA 102 2.306 1.699 1 540 101 67 16. MARIJA GORICA 127 1.560 1.252 16 258 111 50 17. ORLE 1.241 4.596 783 4.048 11 168 447 380 18. PISAROVINA 4.566 9.535 2.308 6.248 1.649 3.057 609 230 19. POKUPSKO 2.413 9.333 263 4.676 1.975 4.356 175 301 20. PRESEKA 521 4.234 90 2.854 277 1.295 154 85 21. PUŠA 166 1.639 1.120 101 462 65 57 22. RAKOVEC 271 3.209 121 2.319 28 830 122 60 23. RUGVICA 4.862 4.582 2.675 4.058 506 375 1.681 149 24. STUPNIK 1.094 1.158 124 1.077 691 25 279 56 25. SVETA NEDJELJA 845 3.267 243 2.542 56 438 546 287 26. ŽUMBERAK 6.522 4.606 627 3.866 5.624 665 271 75

ZAGREBAKA 108.918 197.823 28.123 144.425 60.246 45.516 20.549 7.891 ŽUPANIJA

Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebake županije, sijeanj 1999. Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebake županije

Osnovne kategorije korištenja zemljišta u Zagrebakoj županiji možemo, na temelju posjedovnih listova iz Katastra zemljišta županijskih ispostava, prikazati na sljedei nain:

60 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Osnovne kategorije korištenja zemljišta (ha) u Zagrebakoj županiji - katastarski podaci iz 1999. godine Poljoprivredno Šume Vode Zgrade i Željeznice, Ostalo Ukupno zemljište dvorišta ceste i putovi

172. 548 105. 762 8.624 7.230 9.865 2.721 306. 750

56,25 % 34,48 % 2,81 % 2,36 % 3,22 % 0,88 % 100%

Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebake županije, sijeanj 1999.

Struktura poljoprivrednih površina u Zagrebakoj županiji prikazana je u tablici:

Poljoprivredne površine u Zagrebakoj županiji (ha) sijeanj 1999.

Oranice Vonjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ribnjaci Movare Ukupno

101.252 4.175 5.773 47.518 12.503 1.314 13 172.548

58,68 % 2,42 % 3,35 % 27,54 % 7,25 % 0,76 % 0,01 % 100 %

Izvor: Ured za katastarsko-geodetske poslove Zagrebake županije, sijeanj 1999. Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebake županije

Slika 6: Prikaz poljoprivrednih površina u Zagrebakoj županiji Izvor: Agronomski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju

61 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Slika 7: Prikaz šumskih površina u Zagrebakoj županiji Izvor: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebake županije, digitalna obrada: Agronomski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju

Slika 8: Prikaz vodnih površina u Zagrebakoj županiji Izvor. Digitalni atlas Hrvatske 1:100 000, Gisdata 1997. godine

62 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.2.4. PODRUJA PRETEŽITIH DJELATNOSTI U ODNOSU NA PRIRODNE I DRUGE RESURSE

A) GOSPODARSTVO - POKAZATELJI

Razvoj gospodarstva Zagrebake županije treba promatrati u kontekstu globalnih pojava i promjena koje su posljednjih godina zahvatile svjetsko gospodarstvo, ali je isto tako potrebno u polazištu planiranja njenog daljnjeg razvoja uzeti u obzir ne manje znaajan odraz izravnih i neizravnih posljedica Domovinskog rata - kako na materijalnom i ekonomskom naslijeu prošlosti tako i na ljudskom imbeniku bez kojeg nema proizvodnje novih vrijednosti, a time ni bilo kakvog razvoja gospodarstva.

Gospodarstvo, sa svim svojim segmentima (industrija, malo poduzetništvo, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, trgovina, turizam, vodno gospodarstvo, promet i veze te rudarstvo), od presudne je važnosti za rast i budui razvoj cjelokupne Županije, no kad je rije o Zagrebakoj županiji posebno težište treba ipak biti malo poduzetništvo, poljoprivreda i turizam.

Nositelji gospodarskog razvoja u Županiji su gradovi Dugo Selo, Ivani Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši, a oni svojim položajem i prostornim razmještajem ine dobru osnovu za uravnoteženi razvoj cijeloga prostora Županije.

Neosporno je da u razvoju gospodarstva bilo kojeg podruja, Republike, županije ili opine, treba sveobuhvatno ovladati prostorom u smislu poznavanja i organizacije korištenja prirodnih i društvenih resursa. Njegovo potpuno poznavanje omoguuje vrlo brzo izvoenje razliitih analiza u procesu donošenja kvalitetnih gospodarskih smjernica razvoja i optimalno korištenje resursnih potencijala.

Uzevši u obzir i tradicionalne i novije imbenike gospodarstva, prednosti Zagrebake županije su: neposredna blizina Grada Zagreba kao prometnog vorišta, industrijskog i trgovakog, ali i sveuilišnog središta (što omoguuje zadovoljavanje obrazovnih i kulturnih potreba stanovništva i Zagrebake županije), postojanje tradicionalnih obrtnikih središta te privlaan krajolik i dobro sauvana priroda.

Ograniavajui imbenici dijelom su lokalnog karaktera, dijelom zajedniki za cijelu državu: nedovoljno razvijena komunalna struktura, neodgovarajua prometna povezanost, u mnogim naseljima pretežno starije stanovništvo i nestabilni poslovni uvjeti, te pomanjkanje gospodarske i tehnološke podržavajue infrastrukture.

Poslovni subjekti

U prikazu poslovnih subjekata u gospodarstvu Zagrebake županije primjenjuju se zadnji službeni podaci iz 1999. godine, koje su županijski uredi i upravni odjeli iz podruja gospodarstva objedinili u izvješu "Stanje gospodarstva Zagrebake županije", prijedlog kojeg je Županijsko poglavarstvo utvrdilo 7. rujna 1999.

Na podruju Zagrebake županije u 1998. godini poslovalo je 3.676 poduzetnika (Poduzetnik je, prema Zakonu o raunovodstvu (NN br.90/92), pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem postizavanja dobiti kao i fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost s ciljem postizavanja dobiti ako je posebnim propisima odreena kao obveznik plaanja poreza na dobit. U ovim sluajevima obraeni podaci o poduzetnicima odnose se samo na pravne osobe) i 7.408 obrtnika. Od tog broja, s obzirom na njihovu veliinu, 14 je velikih, 76 srednje velikih i 3.586 malih poduzetnika. U 1998. godini zabilježen je pad broja poduzetnika za 5 %, najveim dijelom zbog gašenja trgovakih društava koja nakon otvaranja nisu ostvarila nikakve poslovne promjene preko svojih žirorauna, ili iz razloga što nije provedeno dužno usklaenje sa Zakonom o trgovakim društvima i sa Zakonom o obrtu.

63 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Poduzetnici u Zagrebakoj županiji prema veliini:

Poduzetnici Poduzetnici u 1998. godini Indeks broja Broj Udio u % 1998/1997 UKUPNO PODUZETNICI 3.676 100,00 95 Prema veliini: Veliki 14 0,38 93 Srednje veliki 76 2,07 107 Mali 3.586 97,55 95 Izvor: Zavod za platni promet, 1999.

S obzirom na vlasništvo, 18 poduzetnika je u državnom, 3.595 u privatnom, 20 u zadružnom i 43 u mješovitom vlasništvu. Porast broja poduzetnika mješovitog vlasništva istodobno prati smanjenje broja poduzetnika ostalih oblika vlasništva.

Poduzetnici u Zagrebakoj županiji prema oblicima vlasništva:

Poduzetnici Poduzetnici u 1998. godini Indeks broja Broj Udio u % 1998/1997 UKUPNO PODUZETNICI 3.676 100,00 95 Oblici vlasništva: Državno 18 0,49 95 Privatno 3.595 97,80 95 Zadružno 20 0,54 87 Mješovito 43 1,17 105 Izvor: Zavod za platni promet, 1999.

S obzirom na obuhvatnost prema pripadajuim gradovima i opinama s podruja Zagrebake županije, najvei broj (790 poduzetnika ili 21,5%) djeluje na podruju Velike Gorice, potom slijede: Samobor (698 ili 18,9%), Zapreši (395 ili 10,7%), Dugo Selo (327 ili 8,9%), Jastrebarsko (246 ili 6,7%), Sv.Ivan Zelina (244 ili 6,6%) i dr.

Zanimljiv je podatak o broju poduzetnika prema podrujima djelatnosti. Najviše poduzetnika, gotovo polovica ukupnog broja, djeluje u podruju trgovine, a potom u podruju preraivake industrije. U Zagrebakoj županiji više od dvije treine svih poduzetnika djeluje u neproizvodnom gospodarskom sektoru.

Broj poduzetnika Zagrebake županije po podrujima djelatnosti:

Podruje djelatnosti 1998. Broj Udio u %

A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo 108 2,9 B – Ribarstvo 5 0,1 C – Rudarstvo i vaenje 10 0,3 D – Preraivaka industrija 742 20,2 E – Opskrba el.energijom, plinom i toplom vodom 8 0,2 F – Graevinarstvo 318 8,6 G – Trgovina 1.671 45,5 H – Hoteli i restorani 83 2,2 I – Promet, skladištenje i veze 205 5,7 J – Financijsko posredovanje 19 0,5 K – Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 414 11,3 M – Obrazovanje 29 0,8 N – Zdravstvena i socijalna zaštita 13 0,3 O – Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 51 1,4 UKUPNO 3.676 100,0

Izvor: Zavod za platni promet, 1999.

64 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Najviše zaposlenih, 16.865 ili 67,6%, kod privatnih je poduzetnika te 5.638 ili 22,6% u mješovitom vlasništvu.

Prema podacima Hrvatske obrtnike komore, na podruju Zagrebake županije je na dan 1. kolovoza 1999. djelovao 6.961 obrtnik, što je 7,92% od ukupnog broja (87.840) registriranih obrtnika u Republici Hrvatskoj.

Obrt u Zagrebakoj županiji i Republici Hrvatskoj prema cehovskom ustroju na dan 1. kolovoza 1999.:

C E H Zagrebaka županija Republika Hrvatska

Broj % Broj % 01 Proizvodni obrti 1.397 20,07 12.185 13,87 02 Uslužni obrti 2.241 32.19 24.473 27,86 03 Ugostiteljstvo i turizam 866 12,44 13.541 15,42 04 Trgovina 1.043 14,98 17.449 19,86 05 Prijevoz osoba i stvari 885 12,71 10.028 11,42 06 Ribarstvo, marikultura i poljodjelstvo 133 1,91 3.113 3,54 07 Intelektualne usluge 159 2,28 2.623 2,99 99 Nerasporeeno 237 3,40 4.428 5,04 UKUPNO 6.961 100,00 87.840 100,00

Izvor: Hrvatska obrtnika komora, 1999.

Iz tablice je vidljivo da su uslužni obrti po zastupljenosti na prvomu mjestu, a slijede ih proizvodni. Ta dva oblika obrta zajedno ine 52,26% registriranih obrta u Županiji, dok je njihov udio u Republici Hrvatskoj znatno niži (41,73%). Obrtništvo u Zagrebakoj županiji ima dugu tradiciju, pa je npr. Samobor poznat kao obrtniki grad, u kojem su se do danas zadržali stari obrti. To predouje i prikazana tablica s raspodjelom obrta prema cehovskom ustroju, gdje “tradicionalni” oblici obrta ine veinu, dok je npr. trgovina zastupljena u znatno manjem postotku nego na podruju itave države.

Najvei broj obrtnika registriran je u gradovima Velikoj Gorici (1.324) i Samoboru (1.169), a od opina najviše registriranih obrtnika ima Sveta Nedjelja (411). Opine s najmanjim brojem registriranih obrtnika su Orle, Žumberak, Pokupsko, Preseka, Rakovec i Luka.

Izvoz i uvoz

Robna razmjena Republike Hrvatske obuhvaa svu robu koja se izvozi odnosno uvozi u zemlju. Izvoz robe iz Zagrebake županije ini 2,7% izvoza Republike Hrvatske, a uvoz 4,2% uvoza u Republiku Hrvatsku. Prema podruju NKD, najznaajniji izvoznik i uvoznik je preraivaka industrija. U 1998. godini zabilježen je pozitivan trend u odnosu na 1997., pri emu se izvoz poveao za 7,7%, a uvoz smanjio za 1,4%. Podaci takoer pokazuju da se glavna robna razmjena obavlja s europskim zemljama.

Izvoz i uvoz prema ekonomskoj namjeni pokazuje da od ukupnog izvoza 36,3% ine proizvodi za reprodukciju, 7,5% proizvodi za investicije, a 56,2% ine proizvodi široke potrošnje. U uvozu 43,9% su proizvodi za reprodukciju, 21,0% proizvodi za investicije a 35,1% proizvodi široke potrošnje. Izvoz s obzirom na gradove i opine pokazuje da se najviše izvozi iz Velike Gorice, ali i najviše uvozi.

65 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

B) POLJOPRIVREDA

Bonitetno vrednovanje tala

Pedološki sloj Zagrebake županije oblikuju automorfna i hidromorfna tla. Pogodnost tla za ratarsku proizvodnju smanjuje se s nadmorskom visinom, pa su tla brežuljkastih i gorskih predjela niže bonitetne klase (šume i pašnjaci na višim, a vinogradi na nižim podrujima). Ratarski najpovoljnije površine su na aluvijalnim tlima rijeke Save, a izvan poplavnog pojasa. Poljoprivredne površine zauzimaju 56,4% površine Županije i predstavljaju prirodni resurs za proizvodnju hrane. Obradivo je 90% poljoprivrednih površina.

Za potrebe izrade Prostornog plana Zagrebake županije izraena je studija pod nazivom Bonitetno vrednovanje zemljišta za prostorno planiranje Zagrebake županije, koja ukljuuje i Digitalnu pedološku kartu Zagrebake županije. Studiju su 1999. godine izradili strunjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, iz Zavoda za pedologiju.

Osnovna zadaa studije je bonitetno vrednovanje zemljišta za potrebe izrade Prostornog plana Zagrebake županije, u sklopu ega se izriito odreuju mogunosti zaštite najboljih tala od prevelike potrošnje i trajnog gubitka. Naime, pitanje boniteta zemljišta vrlo je znaajno, jer je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu odreeno da se zemljiše od prvog do petog razreda boniteta ne bi smjelo koristiti u nepoljoprivredne svrhe.

Budui da su za izradu Prostornog plana Zagrebake županije potrebite izriite odredbe odreivanja zona koje su pogodne i nepogodne za poljoprivredu, na izraenoj karti razreda zemljišta (boniteta) za prostorno planiranje daje se prostorna distribucija tala po bonitetnim klasama s odreenom kategorijom preporuljivog naina korištenja u prostornom ureenju od P1, P2, P3 do Š1, Š2, Š3 i PŠ prostorne kategorije.

Za odreivanje boniteta tla važni su mehaniki sastav (tekstura), geološko porijeklo ili matini supstrat i razvojni stupanj. Podatke o mehanikom sastavu nalazimo u izvornim podacima pedoloških studija. Geološko porijeklo možemo oitati iz listova pedoloških karata navedenih u metodama rada ili parametara opisa profila, a sve to je sada uklopljeno u napravljenoj bazi pedoloških podataka. Razvojni stupanj predstavlja evolucijsko-genetiki stadij razvoja tala i zasniva se na pedogenetskom uenju postanka i razvoja tla. Opi bonitet zemljišta korigira se s korekcijskim faktorima, a ovdje su to stjenovitost, kamenitost i poplave. Zatvorenost položaja, zasjenjenost i ekspozicija nisu se mogli uzeti u obzir zbog mjerila karte.

Korigirani ili korekcijski bonitet razvrstan je u bonitetne razrede na nain da su bonitetne klase i potklase 1.1, 1.2, 2.1 i 2.2 svrstane - prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj 106/98) - u P1 prostornu kategoriju koja znai osobito vrijedna obradiva tla, a bonitetne klase i potklase 3.1, 3.2 i 4.1 u P2 prostornu kategoriju koja predstavlja vrijedna obradiva tla. Klase 4.2, 5.1 i 5.2 svrstane su u P3 prostornu kategoriju, koja znai ostala obradiva tla. Ostala tla odnosno tla lošijih bonitetnih klasa i potklasa ili klase 6.1, 6.2, 7.1, 7.2, 8.1 i 8.2 svrstana su u prostornu kategoriju PŠ koja predstavlja poljoprivredno tlo vrlo loših oranica i pašnjaka ili tlo namijenjeno šumama i šumskom zemljištu.

Na temelju navedenih kriterija i metodike prorauna u tablici se navodi popis sustavnih jedinica, koje u originalnoj pedološkoj karti mjerila 1:100.000 i digitalnom zapisu ine strukturu kartiranih jedinica. Na temelju potrebitih pedoloških svojstava izraunan je broj bonitetnih poena (stupac 3), odreena klasa i potklasa (stupac 4), gdje prvi broj oznaava klasu, a drugi potklasu boniteta, te u stupcu 5 navedena je kategorija zemljišta za poljodjelske površine svake sustavne jedinice tla. Bonitet zemljišta pod šumom, odnosno šumska tla, takoer se može oitati pomou GIS alata, iako on u konanici nije posebno iskazan. Šume su navedene po kategorijama Š1, Š2 i Š3, s obzirom na funkciju u prostoru i znaenje u gospodarstvu, zaštiti ili kao šuma posebnog znaenja.

Treba napomenuti da je bonitet zemljišta izraunan za svaku sustavnu jedinicu posebno koja se nalazi u sastavu kartirane jedinice, meutim, bonitetna interpretacija kartirane jedinice dana je prema prvoj, odnosno dominantnoj sustavnoj jedinici tla, pa se stoga navode u zadnjem stupcu tablice.

66 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Bonitetno vrednovanje i prostorne kategorije Grada Zagreba i Zagrebake županije:

Kartirana jedinica tla Bonitet Prostorna

Broj Naziv i struktura Broj poena Klasa i kategorija potklasa 1 2 3 4 5

1 Koluvijalno karbonatno i nekarbonatno 60 41 P2 Aluvijalno-koluvijalno, karbonatno i nekarbonatno 63 41 2 Aluvijalno karbonatno oglejeno i neoglejeno 87 21 P1 Semiglej aluvijalni 89 12 3 Semiglej aluvijalni (aluvijalno livadno) 89 12 Aluvijalno oglejeno i neoglejeno karbonatno 87 21 P1 Hipoglej mineralni, djelomino hidromeliorirani 49 51 4 Eutrino smee na holocenskom nanosu 84 21 Lesivirano tipino 75 31 P1 Distrino smee na holocenskim nanosima 72 31 5 Hidromeliorirano drenažom iz hipogleja, aluvijalno i koluvijalno 67 32 P2 oglejenog 6 Eutrino smee na laporu 51 51 P3 Rendzina na laporu i mekim vapnencima 29 62 7 Eutrino smee na praporu 73 31 P2 Obronani pseudoglej, eutrini 51 51 8 Eutrino smee na flišu 51 51 Smee na vapnencu i dolomitu 43 52 P3 Rendzina 46 52 9 Rendzina na aluvijalnom šljunku i pijesku 64 41 Eutrino smee na holocenskom nanosu 84 21 P2 Aluvijalno livadno karbonatno 89 12 10 Kiselo smee tipino, lesivirano i pseudoglejno, na 46 52 nekarbonatnom praporu Lesivirano tipino i pseudoglejno na ilovinama i pijescima 67 32 P3 Pseudoglej obronani 51 51 11 Lesivirano na praporu, tipino i pseudoglejno 67 32 P2 Pseudoglej obronani 51 51 12 Lesivirano na praporu pseudoglejno 64 41 Pseudoglej obronani 51 51 P2 Distrino smee lesivirano i pseudoglejno na nekarbonatnom 46 52 praporu 13 Lesivirano na praporu 67 32 Rendzina na laporu 46 52 P2 Sirozem silikatno karbonatni, djelomino antropogenizirana tla 29 62 14 Lesivirano tipino i akrino na praporu s podlogom gline 45 52 P3 Obronani pseudoglej 51 51 Eutrino smee 51 51 15 Hidromeliorirano drenažom iz pseudogleja, pseudoglej-gleja i 55 42 P3 amfigleja 16 Rendzina na dolomitnoj trošini 31 62 Smee tipino i lesivirano na dolomitu 43 52 PŠ Lesivirano tipino na dolomitu 54 42 17 Rendzina karbonatna i antropogena tla vinograda na laporu 49 51 Sirozem silikatno karbonatni 29 62 P3 Smolnica karbonatna i nekarbonatna, antropogenizirana tla na 46 52 laporu 18 Rendzina karbonatna, na laporu i mekim vapnencima 38 61 Smee tipino i lesivirano na mekim vapnencima i laporima 43 52 PŠ Sirozem silikatno karbonatni 29 62 19 Rendzina karbonatna i izlužena na laporu 46 52 Antropogena rendzina i tla vinograda 38 61 Sirozem silikatno karbonatni 29 62 P3 Lesivirano tipino i pseudoglejno na praporu 67 32 20 Lesivirano tipino i akrino na vapnencima 41 52 Rendzina na mekim vapnencima 29 62 P3 Eutrino smee vertino 51 51 Smolnica na laporu 46 52 21 Lesivirano tipino i akrino na vapnencu i dolomitu 41 52 Rendzina na dolomitu 31 62 P3 Smee na vapnencu i dolomitu 43 52 Vapneno dolomitna crnica 27 71 22 Lesivirano na škriljevcu i pješenjaku 39 61 PŠ Kiselo smee na škriljcima i pješenjacima 31 62 23 Pseudoglej na zaravni 49 51 P3 Pseudoglej-glej 32 62 24 Pseudoglej na zaravni i obronani 49 51 P3 Lesivirano na praporu 67 32 25 Pseudoglej na zaravni 49 51

67 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Pseudoglej-glej 32 62 P3 Movarno glejno mineralno 24 71 26 Pseudoglej obronani i zaravni 51 51 Lesivirano tipino i pseudoglejno 67 32 P3 Distrino smee pseudoglejno i tipino 46 52 27 Pseudoglej obronani i zaravni 51 51 P3 Distrino smee pseudoglejno 46 52 28 Hidromeliorirano drenažom iz amfigleja vertinog i epigleja 43 52 P3 vertinog 29 Koluvijalno karbonatno oglejeno i neoglejeno 48 51 P3 Movarno glejno karbonatno i nekarbonatno 24 71 30 Hipoglej mineralni karbonatni 49 51 P3 Amfiglej mineralni karbonatni 32 62 31 Hipoglej mineralni karbonatni 49 51 Amfiglej mineralni karbonatni 32 62 P3 Semiglej aluvijalni 89 12 32 Movarno glejno mineralno 24 71 Koluvijalno oglejeno 48 51 PŠ Aluvijalno koluvijalno 63 41 33 Movarno glejno humozno i mineralno 15 81 Movarno tresetno glejno 10 82 PŠ Niski treset 10 82 34 Amfiglej mineralni nekarbonatni 32 62 Hipoglej mineralni 49 51 PŠ Pseudoglej-glej 32 62 Semiglej aluvijalni 89 12 35 Vapneno dolomitna crnica 27 71 PŠ Smee na vapnencu i dolomitu 43 52 36 Smee na vapnencu i dolomitu 43 52 Rendzina na dolomitu 31 62 P3 Lesivirano tipino na vapnencu i dolomitu, dijelom 41 52 antropogenizirana tla 37 Kiselo smee tipino i lesivirano na škriljcima, pješenjacima i 31 62 PŠ brusilovcima 38 Kiselo smee na rožnjacima 31 62 PŠ Lesivirano na vapnencu s rožnjacima 41 52 39 Aluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko ilovasto, 29 62 plavljeno PŠ Aluvijalno karbonatno oglejeno, duboko i vrlo duboko 24 71 40 Epiglej i amfiglej mineralni nekarbonatno vertini 22 72 PŠ Hipoglej mineralni 49 51 41 Amfiglej mineralni nekarbonatno vertini 24 71 Hipoglej mineralni 49 51 PŠ Movarno glejno humozno i tresetno glejno 15 81 42 Movarno glejno mineralno nekarbonatno i nekarbonatno 24 71 vertino PŠ Semiglej aluvijalni 89 12 Pseudoglej-glej 32 62 43 Movarno glejno, amfiglejno i epiglejno mineralno karbonatno 24 71 vertino PŠ Hipoglej mineralni 49 51 44 Movarno glejno humozno i mineralno, nekarbonatno vertino 24 71 PŠ Movarno glejno tresetno 10 82 45 Šume gospodarske namjene Bonitet odgovara vrednovanju Š1 46 Šume zaštitne namjene kartirane jedinice tla Š2 47 Šume posebne namjene Š3 48 Vea naselja 49 Vodene površine (rijeke, jezera i ribnjaci)

Površine i rasprostranjenost svih 44 vrsta poljoprivrednih tala, kao i površine šuma i voda, mogue je oitati GIS alatima iz Digitalne pedološke karte Zagrebake županije. Napominjemo, meutim, da se ukupne površine ponešto razlikuju od katastarskih površina, jer su digitalizirane iz razliitih mjerila, ali za potrebe izrade Županijskog prostornog plana u mjerilu 1:100 000 te su razlike zanemarive.

Osim površina po tipovima tala, važni su i podaci površina po bonitetnim klasama. U sljedeoj tablici prikazane su poljoprivredne površine po bonitetnim klasama (razredima). Najboljih zemljišta I. razreda boniteta (potklasa 1.2) ima 8.4% ili 13.846 ha. Zemljišta II. razreda boniteta (2.1) ima 2.88% ili 4.957 ha, a III. razreda boniteta (3.1 i 3.2) ima 3.582 ha ili 2.8%.

Tla bonitetnih razreda 1.1, 2.2 i 8.2 izostaju, što znai da najboljih tala prve bonitetne klase i prve potklase na podruju Zagrebake županije nema.

68 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Površine poljoprivrednih tala po bonitetnim razredima dominantne sustavne jedinice tla na podruju Zagrebake županije:

Bonitetna klasa i potklasa Površina Zastupljenost ha u % 11 0,0 0,00 12 13846,4 8,04 21 4956,6 2,88 22 0,0 0,00 31 299,3 0,17 32 3282,2 1,91 41 7708,8 4,48 42 9410,4 5,46 51 95010,6 55,17 52 16536,2 9,60 61 1736,8 1,01 62 4318,8 2,51 71 11759,2 6,83 72 2840,4 1,65 81 516,2 0,30 82 0,0 0,00 UKUPNO 172221,9 100,00 Izvor: Bonitetno vrednovanje zemljišta za prostorno planiranje Zagrebake županije - Agronomski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju, 1999. godine

Važnost Zagrebake županije za hrvatsku poljoprivredu

Gospodarska i društvena važnost poljoprivrede za Zagrebaku županiju odreuju poljoprivredu kao glavnu gospodarsku granu Zagrebake županije. Nedovoljno su poznati podaci koji odreuju važnost i mjesto poljoprivede Zagrebakog prostora (Zagrebake županije i Grada Zagreba) u Republici Hrvatskoj, a koje takoer navodimo iz izvješa “Stanje gospodarstva Zagrebake županije".

Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje* u Republici Hvatskoj po županijama u 1997.g:

Županija Žito Indust. Povre Krmno Voe i Stoarstvo UKUPNO bilje bilje grože Tis. DM Tis. DM Tis. DM Tis. DM Tis. DM Tis. DM Tis. DM Udio u Red. RH % županija Zagrebaka 52.017 346 30.390 22.106 69.725 132.647 307.230 10,00 2. Grad Zagreb 6.210 8 6.892 2.155 22.078 30.030 67.373 2,19 18. Krapinsko-zagorska 20.651 0 8.203 8.868 23.650 54.691 116.062 3,78 14. Sisako moslavaka 38.757 1.376 11.403 10.242 24.339 52.240 138.357 4,50 10. Karlovaka 11.164 0 15.271 6.431 8.147 35.407 76.421 2,49 15. Varaždinska 29.283 4.988 23.293 4.304 29.027 129.526 220.420 7,18 3. Koprivniko-križevaka 51.784 3.799 9.902 13.395 27.135 109.018 215.033 7,00 5. Bjelovarsko-bilogorska 58.927 2.766 21.628 12.680 13.382 108.830 218.213 7,10 4. Primorsko-goranska 234 0 7.736 4.984 6.776 12.108 31.837 1,04 21. Liko-senjska 4.409 0 15.219 8.290 3.324 14.307 45.549 1,48 20. Virovitiko-podravska 72.816 15.177 17.393 5.314 13.676 50.744 175.120 5,70 8. Požeško-slavonska 41.034 5.124 16.035 3.976 14.575 40.615 121.359 3,95 12. Brodsko-posavska 56.494 9.267 23.725 7.525 14.139 78.179 189.329 6,16 7. Zadarska 2.351 61 34.061 1.805 19.232 10.950 68.461 2,23 17. Osjeko-baranjska 149.306 37.545 23.864 6.873 22.033 105.666 345.288 11,24 1. Šibensko-kninska 1.891 0 1.628 1.803 36.383 10.097 51.802 1,69 19. Vukovarsko-srijemska 66.879 22.012 12.091 3.085 10.113 53.321 167.500 5,45 9. Splitsko-dalmatinska 7.925 0 26.481 2.729 56.776 23.138 117.050 3,81 13. Istarska 9.937 57 37.316 5.581 41.284 40.117 134.292 4,37 11. Dubrovako- 689 0 15.145 413 51.928 3.771 71.947 2,34 16. neretvanska Meimurska 34.053 8.070 36.938 3.974 20.425 89.724 193.185 6,29 6. REPUBLIKA 716.812 110.596 394.615 136.534 528.146 1.185.127 3.071.830 100,00 HRVATSKA

69 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

*) Vrijednost proizvodnje u tisuama DM po prosjenim otkupnim cijenama u Republici Hrvatskoj u 1997. godini za: pšenica, raž, jeam, zob, kukuruz, šeerna repa, suncokret, uljana repica, soja,krumpir, grah, luk, rajica, kupus, paprika, mrkva, grašak zrno, lea, sijeno djeteline, sijeno lucerne, stona repa, zeleni kukuruz, livadsko sijeno, šljive, jabuke, kruške, dunje, trešnje, višnje, marelice, breskve, orasi, smokve, limun i narane, grože, prirast goveda, prirast svinja, prirast ovaca, prirast peradi, mlijeko. Izvor: podaci DZS-RH, Zagreb 1998, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebake županije

Podaci prikazani u tablicama odnose se na godinu 1997., jer za tu godinu postoje svi potrebni državni statistiki podaci, a podruja županija nisu se od tada mijenjala.

Iz tablice je vidljivo da se upravo u Zagrebakoj županiji stvara desetina vrijednosti hrvatske poljoprivrede, odnosno da se samo u Osjeko-baranjskoj županiji stvara neznatno vea poljoprivredna vrijednost od vrijednosti poljoprivrede Zagrebake županije. Najvei dio vrijednosti hrvatske stoarske proizvodnje, voarske i proizvodnje krmnog bilja stvara se u Zagrebakoj županiji.

Posebno treba istaknuti da je u pojedinanim proizvodnjama, što je vidljivo iz sljedee tablice, Zagrebaka županija prva u Hrvatskoj, i to u:

a) proizvodnji - koliine: mlijeka (15%), jaja (15%), vina (15%), groža (15%), graha (16%), kupusa i kelja (12%), sijena (djeteline (21%), lucerne (11%), livade (17%)…, b) površini: povra (9%), krmnog bilja (15%), krumpira (9%), graha (14%), kupusa i kelja (12%), djeteline (19%), livada (14%)…, c) broju: krava (14%), peradi (15%), kokoši nesilica (12%), rodnih trsova vinove loze (14%), rodnih stabala jabuke (15%)…

Udio i redoslijed poljoprivrede Zagrebake županije u poljoprivredi Republike Hrvatske u 1997.g: Zagrebaka županija u 1997. godini udio u RH % redoslijed u RH

1. POVRŠINA: Obradiva, ha: 8,49 2. Ukupno zasijana, ha: 9,39 2. Žitarice, ha 9,41 2. Povre, ha 9,43 1. Krmno bilje, ha 14,53 1. 2. BILJNA PROIZVODNJA Raž, ha 10,92 2. Kukuruz: glavni, naknadni i postrni usjeva, ha 9,79 2. Krumpir glavni usjev, ha 9,22 1. Grah, ha 14,41 1. Grah, t 16,18 1. Kupus i kelj, ha 12,27 1. Kupus i kelj, t 11,68 1. Djetelina, ha 18,94 1. Djetelina, t 20,51 1. Livadsko sijeno, ha 13,77 1. Livadsko sijeno, t 17,14 1. Jabuke, broj rodnih stabala 15,26 1. Kruške, broj rodnih stabala 11,56 2. Šljive, broj rodnih stabala 10,91 2. Grože, broj rodnih trsova 13,79 1. Grože, t 15,24 1. 3. STOARSKA PROIZVODNJA: 3.1.Broj stoke: Goveda-ukupno 13,22 2. Steone junice 12,06 2. Krave 13,81 1. Svinje-ukupno 10,67 2. Krmae 12,00 2. Perad-ukupno 15,28 1. 3.2. Proizvodnja: Prirasta-ukupno, tona: 10,35 2. prirasta svinja 11,89 2. Namuzenog kravljeg mlijeka 14,60 1. broj muzenih krava 14,22 1. Proizvodnja jaja, tis. kom. 14,79 1. broj kokoši nesilica 12,43 1. Izvor : "SLJH-98, Državni zavod za statistiku, 1998.

70 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Vidljivo je da je poljoprivreda Zagrebake županije usmjerena u stoarsku proizvodnju (mlijeko, meso, uzgoj stoke), vinogradarsko-vinarsku, voarsku i povrarsku proizvodnju.

Tržište grada Zagreba i Županije vrlo je poticajno za razvitak poljoprivredne proizvodnje. Prema istraživanjima objavljenim u Projekciji razvitaka poljoprivrede Grada Zagreba i Zagrebake županije, zagrebako tržište nije samodostatno niti u jednom proizvodu. Proizvodnja iz zagrebakog podruja, u što je ukljuen prostor Županije, podmiruje oko treinu potreba zagrebakog tržišta za poljoprivredno- prehrambenim proizvodima.

Klimatsko-pedološke i zemljopisne znaajke pretežno su odredile sastav poljoprivrede. Stoarstvo, osobito u istonom dijelu Županije, povrarstvo u središnjem dijelu uz rijeke Savu, Odru i manje Kupu, vinogradarstvo u sjevernom dijelu, a voarstvo u središnjem i na obroncima gorja. Ratarstvo i proizvodnja krme razvijeniji su u istonom i jugoistonom dijelu Županije, usko povezani s razvojem stoarstva. Najvei je dio biljne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. U 1998. godini u odnosu na prethodnu proizvelo se u Županiji više žita, industrijskog i krmnog bilja. Porast žetvenih površina pratio je i porast prinosa odnosno proizvodnje po hektaru.

Poljoprivredno zemljište

Zagrebaka je županija po poljoprivrednim resursima jedna od najbogatijih hrvatskih županija. Na približno 173 tisue hektara poljoprivrednih površina pretežu oranice sa 59%, potom slijede livade sa 28%, pašnjaci sa 7%, vinogradi sa 3%, vonjaci sa 2% i ribnjaci sa samo 1%.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjeduju 88% ukupnih poljoprivrednih površina, a preostalih 12% je državno poljoprivredno zemljište, donedavno u korištenju poljoprivrednih poduzea.

Sukladno postojeim gospodarskim i zakonskim uvjetima, uzimajui u obzir i proizvodnu sposobnost oraninih površina, procjenjuje se da se u Županiji u 1998. godini nije obraivalo oko 10.000 ha ili 10% ukupnih oraninih površina. Od ukupno neobraenih oranica ak su dvije treine državne, koje su prije uglavnom bile u posjedu državnih poljoprivrednih kombinata.

Na podruju Županije, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, djeluje 43.000 obiteljskih gospodarstava, odnosno kuanstava s poljoprivrednim gospodarstvom. Svako drugo kuanstvo u Županiji ima poljoprivredno gospodarstvo, odnosno bavi se u odreenoj mjeri poljodjelstvom. Obiteljska gospodarstva su po proizvodnim kapacitetima u poljoprivrednoj proizvodnji i ostvarenim ekonomskim rezultatima vrlo mala. Prosjeno gospodarstvo obrauje oko 3 ha poljoprivrednih površina. Gotovo treina obiteljskih gospodarstava koristi do 1 ha poljoprivrednih površina, proizvodi pretežno za potrebe svog kuanstva, a ima i prihode izvan poljoprivrede. Oko 10% gospodarstava koristi više od 8 ha poljoprivrednih površina i zapošljava jednog lana na poljoprivredi.

Struktura poljoprivrednih površina u Zagrebakoj županiji za gradove i opine po sektorima vlasništva u sijenju 1999. – državni:

Grad / opina Poljopriv. Oranice Vonjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ribnjaci Movare površine Državno Državno Državno Državno Državno Državno Državno Državno ha ha ha ha ha ha ha ha 0 1 2 3 4 5 6 7 8 GRADOVI : 13.926 9.313 325 96 1.482 1.995 715 0

1. DUGO SELO 1.205 999 124 1 64 17 0 0

2. IVANI GRAD 5.199 4.641 59 3 145 351 0 0

3. JASTREBARSKO 1.537 656 7 79 48 32 715 0

4. SAMOBOR 721 270 18 3 160 270 0 0

5. SVETI IVAN ZELINA 179 20 73 8 27 51 0 0

6. VELIKA GORICA 3.609 1.719 41 2 592 1.255 0 0

7. VRBOVEC 1.376 908 3 0 446 19 0 0

8. ZAPREŠI 100 100 0 0 0 0 0 0

71 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

OPINE : 14.197 8.530 25 23 3.436 1.514 599 3

1. BEDENICA 8 5 0 0 0 3 0 0

2. BISTRA 0 0 0 0 0 0 0 0

3. BRCKOVLJANI 1.745 1.677 4 7 48 9 0 0

4. BRDOVEC 47 47 0 0 0 0 0 0

5. DUBRAVA 1.388 680 1 1 449 61 196 0

6. DUBRAVICA 0 0 0 0 0 0 0 0

7. FARKAŠEVAC 630 481 0 0 101 48 0 0

8. GRADEC 1.133 309 0 0 712 61 51 0

9. JAKOVLJE 30 12 3 0 10 5 0 0

10. KLINA SELA 228 206 1 0 15 6 0 0

11. KLOŠTAR IVANI 323 85 4 1 222 11 0 0

12. KRAŠI 186 25 5 10 38 108 0 0

13. KRAVARSKO 187 32 3 1 25 126 0 0

14. KRIŽ 1.058 505 0 0 498 55 0 0

15. LUKA 0 0 0 0 0 0 0 0

16. MARIJA GORICA 0 0 0 0 0 0 0 0

17. ORLE 783 105 0 0 612 63 0 3

18. PISAROVINA 2.308 1.508 0 0 238 210 352 0

19. POKUPSKO 263 117 4 1 65 76 0 0

20. PRESEKA 90 59 0 2 16 13 0 0

21. PUŠA 0 0 0 0 0 0 0 0

22. RAKOVEC 121 109 0 0 11 1 0 0

23. RUGVICA 2.675 2.308 0 0 205 162 0 0

24. STUPNIK 124 95 0 0 17 12 0 0

25. SVETA NEDJELJA 243 133 1 0 68 41 0 0

26. ŽUMBERAK 627 32 0 0 111 484 0 0

ZAGREBAKA 28.123 17.843 351 119 4.943 3.550 1.314 3 ŽUPANIJA

Struktura poljoprivrednih površina u Zagrebakoj županiji za gradove i opine po sektorima vlasništva u sijenju 1999. – privatni:

Grad / opina Poljopriv. Oranice Vonjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ribnjaci Movare površine Privatni Privatni Privatni Privatni Privatni Privatni Privatni Privatni ha ha ha ha ha ha ha ha 0 1 2 3 4 5 6 7 8 GRADOVI : 64.550 36.054 1.422 3.282 20.572 3.220 0 0

1. DUGO SELO 1.867 1.286 65 108 354 54 0 0

2. IVANI GRAD 5.620 4.363 139 65 944 109 0 0

3. JASTREBARSKO 9.721 4.068 256 991 3.814 592 0 0

4. SAMOBOR 9.951 4.415 281 507 3.681 1.067 0 0

5. SVETI IVAN ZELINA 10.517 5.594 308 1.000 3.392 223 0 0

6. VELIKA GORICA 13.944 8.410 228 302 4.109 895 0 0

7. VRBOVEC 9.990 6.316 85 206 3.235 148 0 0

8. ZAPREŠI 2.940 1.602 60 103 1.043 132 0 0

72 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

OPINE : 79.875 47.355 2.402 2.372 22.003 5.733 0 10

1. BEDENICA 1.226 775 40 88 273 50 0 0

2. BISTRA 1.870 916 91 107 720 36 0 0

3. BRCKOVLJANI 2.486 1.888 61 152 371 14 0 0

4. BRDOVEC 2.376 1.527 113 95 392 249 0 0

5. DUBRAVA 5.786 3.844 105 81 1.555 201 0 0

6. DUBRAVICA 1.213 607 42 60 436 68 0 0

7. FARKAŠEVAC 2.888 2.070 79 5 703 31 0 0

8. GRADEC 4.267 2.682 87 117 1.287 94 0 0

9. JAKOVLJE 1.838 921 48 56 750 63 0 0

10. KLINA SELA 4.966 2.722 132 212 1.656 244 0 0

11. KLOŠTAR IVANI 4.225 3.408 401 185 213 18 0 0

12. KRAŠI 3.452 1.481 197 321 904 549 0 0

13. KRAVARSKO 2.247 1.030 54 111 601 451 0 0

14. KRIŽ 5.276 3.582 58 57 1.443 136 0 0

15. LUKA 1.699 889 66 61 504 179 0 0

16. MARIJA GORICA 1.252 650 109 70 299 124 0 0

17. ORLE 4.048 1.731 11 0 1.898 408 0 10

18. PISAROVINA 6.248 3.350 80 72 2.477 269 0 0

19. POKUPSKO 4.676 2.324 83 71 1.462 736 0 0

20. PRESEKA 2.854 1.926 70 173 593 92 0 0

21. PUŠA 1.120 487 133 52 260 188 0 0

22. RAKOVEC 2.319 1.623 28 72 535 61 0 0

23. RUGVICA 4.058 3.597 49 2 401 9 0 0

24. STUPNIK 1.077 779 28 0 214 56 0 0

25. SVETA NEDJELJA 2.542 1.696 153 68 541 84 0 0

26. ŽUMBERAK 3.866 860 84 84 1.515 1.323 0 0

ZAGREBAKA 144.425 83.409 3.824 5.654 42.575 8.953 0 10 ŽUPANIJA Izvor : Zagrebaka županija, Ured za katastarsko - geodetske poslove Obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebake županije

Lovstvo

Ukupna površina lovišta u Zagrebakoj županiji iznosi 266.886 ha, unutar koje izvanlovne površine ine ukupno 63.465 ha. Ukupan broj lovaca u Županiji je oko 3.500. Lovišta Zagrebake županije karakterizira velika geografska i prirodna raznolikost prostora, ali i intenzivna urbanizacija i gusta isprepletenost koridorima magistralne infrastrukture.

Na podruju Zagrebake županije postoji znatan fond divljai, a s obzirom na važnost i brojane pokazatelje glede znaenja za lov, težište je na 8 najprisutnijih vrsta:

% obini jelen (Cervus elaphus) % obina srna (Capreolus capreolus) % divlja svinja (Sus scrofa) % obini zec (Lepus europaeus) % fazan (Phaisanus colchicus) % trka skvržulja (Coturnix coturnix) % divlja patka (Anans platyrhynchos) % crna liska (Fulica atra).

73 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Brojno stanje divljai na cijelom je podruju Županije i za sve vrste divljai manje za 30 do 50 % od optimalnog lovnogospodarskog kapaciteta, odnosno matinog fonda utvrenog postojeim lovnogospodarskim osnovama. Uzroci su takvog stanja nedavna ratna zbivanja, sve vei pritisak urbanizacije, krivolov, nedovoljna opremljenost lovnotehnikim objektima te nedovoljna briga oko unapreivanja lovišta.

Divlja se veim dijelom uzgaja metodom prirodnog uzgoja, ali se primjenjuje i umjetni uzgoj pojedinih vrsta. Divlja je potrebno prehranjivati i prihranjivati u zimskom razdoblju, dok u ostalom dijelu godine ima dovoljno hrane na poljoprivrednim i šumskim povšinama.

Lovstvo je u Zagrebakoj županiji pretežno športsko – rekreacijska aktivnost, ali ima sve vee razvojne tendencije prema lovnom turizmu.

C) ŠUMARSTVO

Šumske površine zauzimaju više od treine ukupne površine Zagrebake županije.

Za šume Zagrebake županije nadležne su etiri uprave šuma u sastavu javnog poduzea “Hrvatske šume” p.o. za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, i to: % Uprava šuma Zagreb (pokriva dijelove opina Klina Sela, Kravarsko, Žumberak i Pokupsko, dio Grada Samobora te opine Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Puša, Luka, Jakovlje, Bistra, Sveta Nedjelja, Stupnik, Orle, Rugvica, Brckovljani, Bedenica i Križ i gradove Zapreši, Velika Gorica, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo i Ivani Grad), sa 6 šumarija i 27 gospodarskih jedinica, % Uprava šuma Karlovac (pokriva dijelove opina Žumberak, Klina Sela, Pokupsko, Kravarsko, dio Grada Samobora te opine Kraši, Pisarovina i Grad Jastrebarsko), sa 2 šumarije i 9 gospodarskih jedinica, % Uprava šuma Bjelovar (pokriva opine Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseku i Rakovec i Grad Vrbovec), sa 2 šumarije, 6 gospodarskih jedinica i tri posebne gospodarske jedinice, % Uprava šuma Sisak (pokriva dijelove opina Kravarsko i Pokupsko), sa 2 šumarije i 2 gospodarske jedinice.

Cijelo podruje obuhvaaju sljedee šumarije: Zagreb, Samobor, Donja Stubica, Dugo Selo, Velika Gorica, Novoselec, Remetinec, Kraši, Jastrebarsko, Pisarovina, Ozalj, Vrbovec i Pokupsko.

Na šume u Zagrebakoj županiji odnosi se 34,47 %, odnosno pod šumama je 105.762 hektara ukupne površine. Prema strukturi vlasništva, na državne šume odnosi se 60.246 ha ili 57 %, a na one u privatnom vlasništvu 45.516 ha ili 43 %.

Razvoj civilizacije i društva doveo je do toga da se šuma, kao posebna prirodna tvorevina koja je tijekom povijesti znaajno izmijenjena i stalno smanjivana, poinje struno obraivati i prouavati. Ova prouavanja promatraju šumu s tri aspekta:

% biološki aspekt, promatra šumu kao biološku zajednicu biljaka i životinja kao dio cjelokupne prirode, % socijalno-ekonomski aspekt, promatra šumu u odnosu prema ljudskom društvu kao izvor sirovina, % utilitarni aspekt, promatra kvalitetu proizvoda što ih daje šuma; to je aspekt koji promatra proizvode s tehnološkoga stajališta.

Šume i šumska zemljišta kao dobra od opeg interesa imaju posebnu zaštitu, a uvjeti i nain korištenja propisani su Zakonom o šumama.

Prema namjeni, šume su gospodarske (u Zagrebakoj županiji je 95 % šuma gospodarske namjene), zaštitne (3 %) i šume s posebnom namjenom (2%).

Gospodarske šume koriste se uglavnom za proizvodnju drva i šumskih proizvoda.

Zaštitne šume služe kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozivnih podruja, naselja, gospodarskih i drugih objekata. Zauzimaju površinu od 2.090,25 ha.

74 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Šume s posebnom namjenom su: % sjemenske šume, % šume od posebnog estetskog, znanstvenog ili povijesnog znaenja (nacionalni parkovi, rezervati i sl.), % šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane RH, % šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

Šume koje su registrirane za skupljanje šumskog sjemena protežu se na 276,50 ha, park-šume na 371,94 ha, rezervati na 136,86 ha, a šume koje su pod zaštitom kao krajolici na 315,83 ha.

Šume “zagrebakog prstena” osobite su po svojim opekorisnim namjenama i znaenju za Zagreb i njegovu okolicu, a dio ih je pod visokim stupnjem zaštite, što se odražava i na nain gospodarenja. Naime, sve se te šume, bez obzira na postojanje formalne zaštite, pri gospodarenju tretiraju kao šume s naglašenom ekološkom namjenom da proišavaju atmosferu, stvaraju kisik, utjeu na faunu, na vodni režim, na plodnost tla i na poljodjelstvo, a takoer imaju zdravstvenu, turistiku i rekreacijsku te lovnu funkciju. Tako i u parkovima prirode postoje gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom, ali je u pristupu gospodarenju šumama sadržana odgovarajua zaštita prirode.

Šumska vegetacija

Šume Zagrebake županije mogu se svrstati u etiri osnovne šumske zajednice: a) nizinski vegetacijski pojas, b) brežuljkasti vegetacijski pojas, c) brdski vegetacijski pojas, d) gorski vegetacijski pojas. a) Nizinski vegetacijski pojas

Nizinski vegetacijski pojas zauzima vei dio šuma Zagrebake županije, a rasprostire se na nadmorskim visinama izmeu 80 i 150 m. Obilježavaju ga najviše šume hrasta lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, vrbe i topole, a njegov nastanak i opstanak uvjetovan je prisutnošu površinske i podzemne vode. Lokaliteti ovih vrsta šuma i šumskih zajednica su meurijene nizine, s hidromorfnim tlima, na poplavnim podrujima ili podrujima s visokim podzemnim vodama.

Šumska vegetacija nizinskog pojasa odlikuje se brojnošu bioloških zajednica, izraženom biološkom raznolikošu, ouvanošu velikih šumskih cjelina, te vrijednim šumama slavonskog hrasta lužnjaka i poljskog jasena.

Uz rijena korita i bare karakteristine su ritske šume, šibljaci rakite, šume bijele vrbe s broikom i crnom topolom. U poplavnim depresijama i nizinama koje dugo zadržavaju oborinske vode rastu šume crne johe s tršljikom, poljskog jasena, hrasta lužnjaka i velike žutilovke, dok su iznad poplavnih podruja este šume hrasta lužnjaka i obinog graba.

Ovom vegetacijskom pojasu pripadaju šumske zajednice uz rijena korita Save, Kupe, esme, Lonje i njihovih pritoka, te nizina i depresija. b) Brežuljkasti vegetacijski pojas

Brežuljkasti vegetacijski pojas nastavlja se na nizinski i rasprostire se na nadmorskoj visini izmeu 150 i 500 m. U tom pojasu rasprostranjene su šumske zajednice relativno bogatog flornog sastava i bujne fizionomije. Zbog vrlo povoljnih klimatskih uvjeta za život i aktivnost ljudi, šume brežuljkastog pojasa do sada su znatnim dijelom iskrene. Glavna vrsta drvea je hrast kitnjak, a potom obini grab, bukva, kesten, breza, cer, medunac, klen, trešnja i druge, ovisno o vrsti tala.

Na acidofilnim tlima prevladavaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena na visinama iznad 250 m i šume hrasta kitnjaka s runjikom na visinama iznad 300 m. Te šume tvore najvee komplekse na Medvednici i u Samoborskom gorju. Na Medvednici se uz navedene vrste esto pojavljuju još i crni jasen, bukva i obini grab.

75 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Na bazinim tlima zastupljene su šume hrasta kitnjaka s crnim grahorom i šume hrasta medunca i crnog graba. Površine tih šuma su fragmentarne i slabo zastupljene, i to uglavnom na Medvednici.

Na neutrofilnim tlima su karakteristine šume hrasta kitnjaka i obinog graba, i to je najrasprostranjenija šumska zajednica u brežuljkastom vegetacijskom pojasu. Nalazimo ih u cijelom prstenu oko Medvednice, u prigorskom podruju izmeu Vrbovca i Svetog Ivana Zeline, u prostoru izmeu Pokupskog, Kravarskog, Pisarovine i Velike Gorice. Uz hrast kitnjak i grab esto je prisutna i bukva, trešnja, klen, gorski javor, brijest i kesten. c) Brdski vegetacijski pojas

Brdski vegetacijski pojas rasprostire se na nadmorskoj visini od 350 do 600 m i više, ovisno o klimatskim uvjetima. Najzastupljenija vrsta drvea je obina ili europska bukva, koja je danas gospodarski najvažnija vrsta u šumarskoj privredi Hrvatske. Ovisno o vrsti tala, bukva se pojavljuje u šumskim zajednicama s drugim vrstama drvea.

U nižim podrujima uz bukvu rastu hrast kitnjak, pitomi kesten i breza, a u višim jela i smreka te druge vrste. Ove šume zauzimaju relativno velike površine na Medvednici i Samoborskom gorju, na strmim, naješe sjevernim padinama. Ima takoer nešto bukovih šuma s lipama i tisama. Na prisojnim stranama rastu bukove šume s crnim grabom, a najzastupljenije su u Samoborskom gorju. d) Gorski vegetacijski pojas

Ovaj vegetacijski pojas predstavljaju na podruju Zagrebake županije bukove i jelove šume Medvednice, rasprostranjene sa sjeverne strane na nadmorskoj visini 500 m, a s južne 800 m. Uz šume bukve i jele, na vlažnim i zaklonjenim uvalama vee vlažnosti ima šuma gorskog javora i obinog graba, koje su relativno malo rasprostranjene, ali su gospodarski znaajne jer se u njima pojavljuju i relativno rijetke vrste kao jasen, obini jasen, mlije i gorski brijest.

Drvne zalihe

Drvna zaliha po hektaru je u državnim šumama više nego dvostruko vea: u državnim šumama iznosi 228 m3/ha (prosjek za Hrvatsku je 175 m3/ha), a u privatnim 103 m3/ha (prosjek za Hrvatsku je 84 m3/ha). Prosjena drvna zaliha u Zagrebakoj županiji iznosi 166 m3/ha, a u Hrvatskoj 156 m3/ha. Ovi podaci ukazuju na potrebu dugoronog kvalitetnijeg strunog pristupa gospodarenju na privatnim površinama kako bi se bolje iskoristili ti oito neiskorišteni potencijali za šumsku proizvodnju, iako se može rei da je stanje drvnog fonda u Zagrebakoj županiji povoljnije nego u Hrvatskoj u cjelini.

U ukupnim drvnim zalihama najzastupljeniji su hrast lužnjak i kitnjak (39%), zatim bukva (32%) i grab (14%). Ostala bjelogorica ini 13%, dok je drvna zaliha crnogorice neznatna (2%).

Prosjeni volumni drvni prirast šuma Zagrebake županije je 5,39 m3/ha godišnje i viši je od državnog prosjeka (koji iznosi 4,64 m3/ha), ali bi mogao biti daleko vei da se boljim gospodarenjem povea sadašnji nedostatni godišnji volumni drvni prirast privatnih šuma.

Odnos stvarnih i normalnih (oekivanih) drvnih zaliha je povoljan, što znai da je gospodarenje šumama prosjeno uspješno.

Stanje šuma

Zahvati na regulaciji vodotoka, izgradnja sustava za obranu od poplava i sustava za navodnjavanje, isušivanje movara i poplavnih podruja, korištenje podzemnih voda za vodoopskrbu i krenje šumskih površina u korist poljoprivrednih, te iskorištavanje mineralnih sirovina (šljunak, glina, nafta, plin) uvjetovali su velike promjene hidroloških prilika na veim nizinskim podrujima Zagrebake županije koje su uzrokovale propadanje šuma i promjene njihova biljnog sastava.

Šume ugrožava i agresivan prodor ljudskih aktivnosti koji se oituje u disperznom širenju predimenzioniranih graevinskih podruja, prosjecanju šuma infrastrukturnim koridorima i usitnjavanju

76 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

šumskih cjelina u sve manje, biološki izolirane površine, izmeu kojih je onemogueno kretanje životinjskih vrsta, upotrebi kemijskih sredstava na poljoprivrednim površinama u kontaktnim podrujima uz šume, iskorištavanju mineralnih sirovina, buci, zagaenju površinskih i podzemnih voda i drugim uincima suvremene urbanizacije.

Šume u privatnom vlasništvu velikim su dijelom neureene. Programi gospodarenja kojima su obuhvaene mahom su zastarjeli ili dugo nisu bili revidirani, a nedostatan je i struni nadzor nad njihovim gospodarenjem, fiziološkim stanjem i zaštitom. Stoga se te šume mogu smatrati ugroženim dijelom šumskih površina. Površinom od 45.516 hektara, šume u privatnom vlasništvu zauzimaju gotovo pola šumske površine Zagrebake županije. Unato tome što zakonske odredbe zahtijevaju standarde gospodarenja šumama u privatnom vlasništvu jednake kao u državnim šumama, stanje na terenu ni približno ne zadovoljava. Dostatan pokazatelj jest procjena drvne zalihe u privatnim šumama, koja je upola manja nego u državnim šumama.

Prihodi jedinica lokalne samouprave (gradova i opina) od šumskog doprinosa takoer se znatno razlikuju po hektaru površine šume, ovisno o tome pripada li šuma u nadležnost Hrvatskih šuma ili privatnom šumoposjedniku. Tako je 1998. godine ukupan uplaeni šumski doprinos u Županiji iznosio 1.049.807,89 kn, od ega je za šume u privatnom vlasništvu uplaeno samo 3.383,93 kn. Budui da je taj novac namjenski - za financiranje komunalne infrastrukture jedinice lokalne samouprave, vidljivo je koliko zajednica gubi nemarnim odnosom prema gospodarenju u privatnim šumama.

Glavni su razlozi takvog stanja u šumama u privatnom vlasništvu: % usitnjenost privatnog šumskog posjeda, što onemoguuje normalno potrajno gospodarenje i kontrolu provoenja propisanih radova. Naime, prosjena veliina šumskog posjeda je manja od jednog hektra, a prosjena veliina estice manja je od 0,5 hektara za Zagrebaku županiju; % nedostatak novca da se izradi program za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu; % nedostatna educiranost šumovlasnika o gospodarenju šumama, zakonskoj regulativi iz podruja šumarstva, te posljedino i o mogunostima koje ona pruža šumovlasniku u ostvarivanju njegovih prava, zaštiti i poveanju vrijednosti svojega šumskog posjeda.

D) VODNI RESURSI

Cijelo podruje Zagrebake županije, u veliini od 3058 km2, nalazi se u slivu Save. Granice Županije naješe zahvaaju dijelove slivova i vodotoka te je nužno dati kratak osvrt na cijeli sliv s naznakom dijela koji pripada Županiji.

Rijeka Sava

Rijeka Sava ima izvorište u Republici Sloveniji na ograncima Julijskih Alpi i Karavanki. Veliina slivnog podruja rijeke Save iznosi 95 551 km2, od ega je 25-26% sliva u Hrvatskoj. Vei pritoci su: s lijeve strane Sutla, Krapina, Lonja, esma, Ilova, Orljava i Bosut, a s desne Krka, Kupa, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Sliv je asimetrian i dekoncentriran, ime je pojava ekstremno velikih voda nešto ublažena. 75% površina gravitira rijeci Savi s desne strane. Sliv Save je mlaeg porijekla i obuhvaa dvije razliite prirodne regije: alpsku i panonsku.

Djelovanje erozije je intenzivno, naroito u gornjim tokovima pritoka i predstavlja ozbiljan problem ekonomskog znaaja, koji nije lako riješiti, jer se radi o prostranom i teško dostupnom podruju, kao i o velikim koliinama erodiranog materijala.

Velike vode Save i njezinih pritoka esto plave nizinsko zemljište.

- Ugroženost podruja, kronologija aktivnosti za zaštitu podruja od poplava Zaštita od poplava je prijeko potrebna djelatnost koja bitno utjee na proizvodnju dobara i životni standard. Ta djelatnost, poevši od izbora rješenja zaštite, izgradnje, korištenja i održavanja, mora se osnivati na ekonomskoj racionalnosti.

77 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Prva djelomona rješenja postojala su i prije dvjestotinjak godina, meutim, do nekih manjih realizacija došlo je krajem XIX. stoljea. Svi radovi rješavali su samo one ugrožene zaobalne površine za koje je postojao posebni interes, ne vodei rauna o utjecaju izvedenih zahvata na ostali dio toka. Poplava koja je 1964. godine zadesila Zagreb i šire njegovo podruje, utjecala je da se znatno više poelo brinuti o zaštiti od poplava. Rezultat te aktivnosti je bila izrada studije u kojoj je prezentirano cjelokupno rješenje u širem prostoru. U suradnji s Ujedinjenim narodima dovršen je elaborat koji je, prvi put za itav sliv Save, ponudio cjelovito rješenje složenih vodnogospodarskih aktivnosti. U njemu je, uz ostalo, predoeno i sustavno rješenje zaštite od poplava na podruju srednjeg toka Save, poznato pod nazivom "Sustav Srednje Posavlje".

- Osnovne znaajke aktualnih rješenja zaštite od poplave Obrana Zagrebake županije od poplave savskih voda uklopljena je u sustav obrane od poplave "Srednje Posavlje". Koncept obrane od poplave "Srednje Posavlje" osniva se na uinku redukcije vršnog protoka vodnog vala pri izlijevanju velikih voda u retencijske prostore, samo što je nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno kontroliranim upravljanjem vodnim masama uz pomo izvedenih objekata sustava.

Upravljanje vodnim koliinama u sustavu "Srednje Posavlje" obavlja se s tri oteretna kanala, petnaest distribucijskih objekata i nizinskim retencijama, odnosno ekspanzijskim površinama. Ti kanali i objekti uklopljeni su i usklaeni s postojeom rijenom mrežom limitiranih protoka. Rije je o sustavu koji s predvienim nužnim retencijskim i ekspanzijskim prostorom u nizinskom podruju srednjeg Posavlja, te uz utvrene kriterije za upravljanje vodnim masama, osigurava u izlaznom kontrolnom profilu Makovac nepromijenjeni vodni režim. Rije je o oteretnim kanalima Odra , Lonja-Strug i Kupa-Kupa, o osnovnim objektima za distribuciju voda - preljevu Jankomir, ustavama: Prevlaka, Streleko, Palanjek, Trebež I i II, Košutarica, Jasenovac i Brodarci, o nizinskim retencijama Lonjsko polje, Mokro polje i Kupina, te ekspanzijskim površinama Opeka, Trstik i Zelenik.

Uz pomo tih graevina, pri pojavi vodnih valova koji nadmašuju limitirane protoke, osigurava se održavanje tolerantnih razina Save u Zagrebu, Kupe u Karlovcu, na ušu Kupe i Save, na ušu Une i Save, te utvreni izlazni protok Save nizvodno od Makovca.

- Današnje stanje izgraenosti zaštitnog sustava i postignuti uinci Realizacija sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja u cijelosti je opsežan i težak zadatak. Zbog opsežnosti radova predviene su etape izvoenja. Radovi su izvedeni prema ovim kriterijima: % najprije se zaštiuju naselja i gradovi koji su izravno ugroženi od velikih voda Save i pritoka, % predloženim radovima ne smije se pogoršati današnji režim velikih voda, % planom postupne izgradnje graevina za obranu od poplava treba osigurati poljoprivrednu proizvodnju na što veim površinama. Vrijednost do danas sagraenih objekata zaštitnog sustava iznosi oko 40% ukupnog iznosa investicije. Djelomino sagraenim kanalima Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa, kontrolnim objektima Jankomir, Prevlaka , Trebež, rekonstruiranim i novosagraenim nasipima uz Savu i pritoke, te postojeim i formiranim retencijama Lonjsko polje i Mokro polje, poveana je postojea, zateena, retencijska sposobnost (prirodnog stanja) i postignuti pozitivni uinci koji se odražavaju na režimu visokih voda. Izvedenim radovima zaštieni su bitni dijelovi rijenih dolina, omoguena je odreena kontrola režima velikih voda Save i pritoka kao i sigurno korištenje znaajnih poljoprovrednih površina.

Današnje stanje izgraenosti sustava "Srednje Posavlje" ima sljedee uinke na promjenu vodnog režima pri pojavi 100-godišnjih vodnih valova:

VODNA RAZINA - mnm PROTOCI - m3/s PROFIL prirodno stanje aktualno stanje razlika prirodno stanje aktualno stanje razlika

SAVA: Zagreb 117.14 116.75 -0.39 3145 2657 -488 Sisak 100.75 100.48 -0.27 2540 2510 -30 Makovac 94.13 93.85 -0.28 3156 2986 -170

KUPA: Karlovac 111.69 111.25 -0.44 1190 1040 -150

78 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Od nabrojenih vodnih graevina, na podruju Zagrebake županije nalaze se sljedee graevine:

1. Srednje Posavlje

- Dio kanala Odra, nizvodno od granice Grada Zagreba do iza ceste Veleševac-Pešenica Kanal Odra ima zahvat u desnom nasipu Save kod Jankomira, uzvodno od Zagreba, a utok je kod Strelekog, uzvodno od Siska i uša Kupe. Dužina kanala iznosi 51.4 km. Osnovna mu je zadaa obrana Zagreba od velikih voda. Njime se realizira zahtjev da Zagreb od Mievskog do Podsusedskog mosta (20km) ima stupanj osiguranja od poplava 99.9%, tj. branjen je od 1000-godišnjih velikih voda. Reducirani protoci postižu se upravo kanalom Odra, koji je dimenzioniran prema ovim kriterijima: -aktiviranje zapoinje kod protoka Save od približno 1900 m3/s, a postiže se automatski preko lateralnog preljeva u desnom savskom nasipu, dužine 1000 m, lociranog kod Jankomira; -pri pojavi 100-godišnjeg protoka Save od 3650 m3/s, kanalom se otereuje 1000 m3/s (kroz Zagreb tada prolazi 2650 m3/s), što je mjerodavni protok za dimenzioniranje kanala. Nadvišenje popratnih nasipa kanala u tom sluaju prema projektu iznosi 1.2 m; -pri pojavi 1000-godišnjeg protoka Save od 4780 m3/s, kanalom se rastereuje 1510 m3/s (kroz Zagreb- 3270 m3/s). U tom sluaju razine vode u kanalu nalaze se ispod ili u razini krune popratnih nasipa.

Kanal Odra izveden je od preljevnog objekta u desnom savskom nasipu kod Jankomira do iza ceste Veleševac-Pešenica, u dužini 33.1 km. Kanal je privremeno pregraen poprenim nasipom neposredno nakon preljeva, ime je tek djelomino ostvarena njegova funkcija.

Vode Save otereene u kanal Odra razlijevaju se u Odransko polje, a isto tako i vode Kupe na ušu Odre. Plavljenje Odranskog polja dogaa se i zbog prelijevanja savskih nasipa nizvodno od Rugvice. -Dio kanala Lonja-Strug, 89-105 km, dionica od ustave Prevlaka do utoka esme Kanal Lonja-Strug je smješten u lijevom zaobalju rijeke Save. Kanal ima dvostruku funkciju: - djeluje kao oteretni kanal za prihvat velikih voda Save i za ispuštanje voda iz retencije u Savu; - kanal je glavni odvodni kolektor za skupljanje i odvodnju voda pripadnih slivova Lonjskog i Mokrog polja.

Kanal Lonja-Strug uvjetovan je ogranienim protonim kapacitetom Save na dijelu toka od Rugvice do Makovca, koji se ne može poveati nikakvim ekonomski opravdanim mjerama. Zamišljen u dužini od 105 km, zajedno s lijevoobalnim oteretnim retencijama, trebao bi kompenzirati ta ogranienja. Razvoj obrambenog sustava tijekom vremena promijenio je namjenu kanala. Svoj puni profil kanal zadržava samo na najuzvodnijem i najnizvodnijem dijelu, i to po 5 kilometara. Dijelom gdje je trasiran na obodu retencijskih prostora predviena je izgradnja kanala s jednim popratnim nasipom, koji istodobno ima ulogu retencijskog nasipa odnosno okvirnog nasipa zaštienih melioracijskih kaseta. Dijelom gdje trasa kanala prolazi kroz retenciju osigurat e se samo ukopano korito za prihvat unutarnjih voda do protoka 10%-tnog trajanja. Kontinuirano teenje, uvjetno reeno, kanalom Lonja-Strug u retencijskim prostorima Lonjsko i Mokro polje, ostaje uz povoljnije uvjete i manje intervencije u prostoru. Izmijenjenim rješenjem u velikoj se mjeri zadržava prirodno stanje. Izvedenim dijelovima kanala Lonja-Strug dio velikih voda Save provodi se u podruje retencije Lonjsko polje, što je doprinos sigurnosti nizvodne dionice Save.

Ustava Prevlaka, u dužini 656.150 km, distribucujska je vodna graevina kojom se upušta savska voda u kanal Lonja-Strug, prema usvojenim kriterijima, a dimenzionirana je na 450 m3/s. Uinkovita je i esto se koristi. Režim rada ustave temelji se na prognozi stanja u nizvodnom dijelu Save, odnosno, vezan je uz vornu toku sustava Sisak, a prognoza se temelji na podacima s uzvodnih i nizvodnih vodomjernih postaja na Kupi i Savi kao i znaajnijim pritocima.

- Ekspanzijski prostor Žutica Nalazi se uz kanal Lonja-Strug, a koristi pri obrani od poplave za potrebe reteniranja savskih voda upuštenih kroz ustavu Prevlaka. Ima volumen 155x106m3 i maksimalnu kotu punjenja 98.44 mnm.

79 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

- Vršni dijelovi retencije Kupina Retencija Kupina zajedno s VES Brodarci i kanalom Kupa-Kupa ini jedinstvenu funkcionalnu cjelinu obrane od poplava vora Karlovac (Kupa od Ozlja do Jamnike Kiselice; Korana i Dobra - u zoni utjecaja), a ujedno je i važan dio cjelovitog sustava "Srednje Posavlje".

Ta retencija, kao terenska depresija koja je oduvijek bila stihijski plavljena vodama Kupe, treba u budunosti pružiti priuvni prostor za kontrolirano ispuštanje viška vode Kupe iz kanala Kupa-Kupa. Njene granice odreene su na jugu nasipom kanala Kupa-Kupa, na zapadu spojnim kanalom, na sjeveru visokim terenom i nasipom ribnjaka Crna Mlaka, a istono je projektno riješena tzv. istonim nasipom retencije. Kota tog nasipa 111.50 mnm odreuje maksimalni mogui obujam retencije od 225 106m3. Punjenje retencije pri pojavi 1% velike vode je do kote 110.3 mnm.

2. Ostale vodne graevine na sustavu obrane od poplave Na potezu Save, od uša Sutle do Podsusedskog mosta, korito je stabilizirano obaloutvrdama, ali nisu izgraeni popratni nasipi osim na dijelu Podsusedski most-uše Rakovice, pa se pri nadolasku velikih voda Sava razlijeva. Dijelom su izvedeni ili rekonstruirani nasipi uz Sutlu, Krapinu, Rakovicu i Lužnicu, koji štite neposredno zaobalje od uspornih voda Save. Izgradnja zaštitnih graevina ovog podruja vezana je uz izgradnju višenamjenske HE Zapreši (radni naziv HE Podsused). Nizvodno od Podsusedskog mosta izgraeni su ili rekonstruirani nasipi uz Savu: lijevi od Podsusedskog mosta do Prevlake, desni od uša Rakovice do naselja Strmec, a treba rekonstruirati desni nasip od naselja Strmec do Veleševca. Paralelno s gradnjom nasipa izvedeni su i nužni radovi za stabilizaciju korita, objekti koji omoguavaju odvodnju zaobalja (ustave, epovi, kanali i dr). Izvedeni radovi osigurali su zaštitu Zagreba, poveali zaštitu Siska i veeg dijela zaobalja.

Slika 9: Kartogram slivnih podruja Zagrebake županije Izvor: Hrvatske vode, 2000.

80 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Lijevi pritoci Save

Lijevi pritoci, unutar granica prostornog plana, jesu meusliv Save od Sutle do Krapine te dijelovi slivova Sutle, Krapine, kanala Lonja-Strug i esme.

- Sliv rijeke Sutle, dio Rijeka Sutla prvi je lijevi pritok Save na podruju Zagrebake županije. Granina je rijeka izmeu Slovenije i Hrvatske. Izvire na južnim obroncima Macelja, te se kao lijevi pritok ulijeva u Savu kod naselja Klju, nizvodno od Brežica. Sliv je veliine 591.4km2, od toga Republici Hrvatskoj pripada 114.7km2. Na podruju Zagrebake županije nalazi se oko 47 km2 toga sliva. Podruje Sutle je vrlo asimetrino. Sliv je mnogo razvijeniji na slovenskoj strani gdje su i vei pritoci Mestinja i Bistra. Podruje je brežuljkasto-brdovito s uskim dolinama uz vodotoke.

Jake kiše, neureenost sliva, veliki padovi u gornjim dijelovima sliva uzrokovali su u prošlosti uestale poplave optereene suspendiranim i vuenim nanosom.

Znaajni radovi na zaštiti od plavljenja priobalnog podruja Sutle vezani su uz izgradnju željeznike pruge Savski Marof-Kumrovec. Izvedbom radova zaustavljeno je plavljenje doline Sutle, od željeznike pruge Zagreb-Ljubljana do emehovca. Na uzvodnom toku Sutle do Klanjca radovi su svedeni na djelomine korekcije prirodnog toka. U Kumrovekom polju takoer su izvedeni znaajniji hidrotehniki radovi na zaštiti od štetnog djelovanja velikih voda. Prije samoga uša u Savu postoji izgraeni i rekonstruirani lijevoobalni nasip Sutle, kojim se brane naselja Klju i Drenje. U gornjemu dijelu sliva izgraena je višenamjenska akumulacija Vonarje, te se tako poveava stupanj sigurnosti zaštite od poplava nizvodnog podruja. Maksimalni protok u profilu brane smanjuje se 87%, dok smanjenje na ušu Sutle u Savu iznosi 14%.

- Meusliv Save od Sutle do Krapine To je sliv površine oko 67 km2, a obuhvaa vodotok Lužnicu s Pušom i Gorjak. Potok Lužnica slijeva se s brežuljaka koji ine vododjelnicu sa Sutlom (Marija Gorica, Puša itd.), u aluvijalnu ravnicu Save. Taj cijeli meusliv pripada Zagrebakoj županiji. Na slivu su izvedene djelomine regulacije donjega toka, jer jaka erozija uzrokuje zamovarenje plodnog tla i livada, izgraen je lateralni kanal, a potrebno je provesti i detaljnu odvodnju. Izveden je i lijevoobalni nasip uz Lužnicu radi zaštite dijela grada Zaprešia, odnosno zbog isklinjavanja poplavne linije lijevog savskog zaobalja.

- Sliv rijeke Krapine, dio Slivno podruje rijeke Krapine proteže se od uša u Savu kod Zaprešia prema sjeveru, s time da mu se sjeverna vododjelnica poklapa s podrujem Bednje i Lonje, zapadna sa slivom Sutle, istona s podrujem Lonje, dok južna granii s neposrednim slivom koji gravitira Savi. Sliv je veliine 1244 km2. Na podruju Županije nalazi se 137 km2 ovog sliva. Vei pritoci s lijeve strane su lateralni kanali: Kutjei, u koji utjeu potoci Ivanšak i Kutinci; Donja Bistra, u koji se ulijevaju potoci: Bistra i Dedina i dio lateralnog kanala Conec. S desne strane vei pritoci su: Luka, Luelnica i Novodvorski potok.

Fluktuacija vodnih koliina i neureenost sliva prouzrokovali su uestale poplave, sa suspendiranim vuenim nanosom. Znaajniji regulacijski radovi provode se posljednja etiri desetljea sa željom da se onemogue uestala plavljenja priobalja uz rijeku Krapinu i pritoke.

Radovi na zaštiti zaobalja od poplavnih voda nisu u cijelosti izvedeni. Prednost i hitnost imali su radovi na zaobalnim površinama za koje je postojao poseban interes (odvodnja s autoceste Zapreši - Gubaševo). Normalni profil regulacije, od uša u Savu do 14.1 km, ima obostrane nasipe, a uzvodno je profil u terenu. Zaštita zaobalja od brdskih voda riješena je lateralnim kanalima, od kojih je vei dio izveden (Kutjei, Bistra I i II, Jakovlje, Conec...), a odvodnja unutrašnjih voda je riješena nizom sabirnih kanala te crpnim stanicama.

81 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

- Sliv kanala Lonja-Strug, dio Cijelo sjeveroistono podruje Zagrebake županije, oko 1260 km2, dio je sliva kanala Lonja-Strug. esma je najvei pritok kanala, a ostali pritoci, na podruju Županije slivovi su ispod spojnog kanala Zelina-Lonja-Glogovnica, a to su donji dijelovi Zeline, Lonje te neki manji vodotoci. Na slivu kanala ureeni su vodotoci: rnec, Zelina, Lonja u sklopu ureenja rnec polja. O kanalima je ve bilo rijei u okviru spominjanja elaborata Srednje Posavlje, te se daje prikaz samo za sliv esme.

Na podruju nekadašnjeg sliva Lonje nastale su znaajne promjene hidrografske mreže izgradnjom spojnog kanala Zelina – Lonja - Glogovnica i dijelova kanala Lonja – Strug. Sliv Lonje je presijeen nekoliko puta te dio Lonje uzvodno od spojnog kanala pripada slivu esme, dio Lonje nizvodno od spojnog kanala utjee u kanal Lonja – Strug. Nizvodno se dionice Lonje pojavljuju još nekoliko puta. Zbog navedene rascjepkanosti sliva, rijeka Lonja je izgubila ulogu glavnog recipijenta. U tijeku ljetnih mjeseci Lonja nema dovoljno vode, a kakvoa ne zadovoljava. Stoga je potrebno na uzvodnim ispustima izgraditi ureaje za proišavanje otpadnih voda, prije svega ureaj za proišavanje otpadnih voda za podruje grada Vrbovca, te uzvodne akumulacije kako bi se osigurale dovoljne koliine vode i u ljetnim mjesecima.

Sliv rijeke esme, dio Glavni vodotoci su esma i Glogovnica ija ukupna slivna površina iznosi oko 2500km2. Izgradnjom kanala Zelina-Lonja-Glogovnica povezani su ti vodotoci i uvedeni u esmu, ime je njena ukupna površina poveana na 3100 km2, a u geomorfološkom smislu sliv je proširen na zapad do obronaka Medvednice i Ivanšice. Uše esme se nalazi na kanalu Lonja-Strug, u njegovu 89-tom km. Na podruju Županije nalazi se 843 km2 sliva esme, a to su slivovi: kanala Zelina-Lonja-Glogovnica, Dunjare, Velike rijeke i drugih manjih slivova. Nizinski dio sliva esme esto je izložen velikim poplavama.

Vei, sustavni radovi zapoeti su pedesetih godina i od onda je uinjeno mnogo na zaštiti naselja i prometnica. Nakon 1979. godine došlo je do izmjena u koncepciji, te su rješenja prilagoena uklapanju zaštitnog sustava esme u sustav obrane od poplava srednjeg Posavlja. Otada se uglavnom izvode radovi na rekonstrukciji vodotoka i nasipa u donjim dijelovima toka. Imajui na umu stanje izgraenih objekata i nain njihova održavanja, može se konstatirati da je pojedinim dijelovima dovedena u pitanje njihova funkcionalnost i projektirani stupanj zaštite. Dionice vodotoka regulirane nakon 1979. godine u zadovoljavajuem su stanju, a to je Glogovnica nizvodno od ceste Bjelovar-Zagreb. Vodotoci na uzvodnim dijelovima gotovo su iskljueni iz redovitog održavanja, osim obrambenih nasipa uz melioracijske kasete i ribnjake. Zbog toga su uinci prije izvedenih regulacijskih radova znatno smanjeni. Takoer je na pojedinim dijelovima vodotoka uoena regresivna erozija rijenog dna. esto je to posljedica upravo regulacijskih radova kod kojih je novi profil nastao u zonama pjeskovitog materijala.

Glavni cilj, a to je redukcija velikih voda esme, postignut je retencijom Jantak. Do danas izvedeni regulacijski radovi na donjem toku esme, do azme, izgradnja spojnog kanala i dovršetak retencije Jantak osiguravaju projektirani stupanj zaštite ovog podruja (99%). Na promatranom dijelu sliva esme izvedena je i akumulacija na vodotoku Ribnjak, ukupnog obujma 800x103m3, radi obrane od poplava, za ekstenzivni uzgoj riba (korisni obujam 450x103m3) i za športske aktivnosti.

Desni pritoci Save

Desni pritoci su potoci koji se slijevaju sa Samoborskoga gorja i dio sliva Kupe. O tome e biti više rijei u nastavku.

- Pritoci Save od državne granice s Republikom Slovenijom do sliva lateralnog kanala Odra, odnosno sliva Kupe (slivovi Samoborskoga gorja)

Hidrografska mreža na ovom podruju vrlo je dobro razvijena. Postoji više potoka koji odvode vodu s brdovitog dijela i od kojih u srednjem brežuljkastom pojasu nastaju glavni vodotoci toga podruja: Bregana (88 km2), Gradna (68 km2) i Rakovica (30 km2), koji nakon protjecanja kroz ravniarski dio utjeu u Savu.

82 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Zajedniko je obilježje tih vodotoka da su bujini i njihove se velike vode esto izlijevaju iz korita i nanose štetu okolnom naseljenom podruju. Osim toga, tlo od kojeg su izgraene slivne površine i u kojem su nastala korita vodotoka podložno je klizanju i razvoju erozijskih procesa, pa to izaziva nekontrolirano stvaranje i pronos nanosa.

Vodotok Bregana Ovaj vodotok, djelomino granini vodotok izmeu Republika Hrvatske i Slovenije, bujinog je obilježja. Izvedena je regulacija korita Bregane od uša u Savu do Breganskog Sela. Na uzvodnom dijelu toka Bregane izgraene su obaloutvrde i potporni zidovi. Izveden je desnoobalni nasip uz crpilište Bregana i istoimeni vodotok do naselja Samoborski Otok u svrhu zaštite naselja, a na tu dionicu vezuje se desnoobalni nasip vezan za izgradnju HE Zapreši (radni naziv HE Podsused).

Potok Gradna U nizinskom dijelu vodotoka djelomino je regulirano korito, kao i u brdskom dijelu sliva koji ine vodotoci Gradna i Lipovaka Gradna. Kroz grad Samobor korito je regulirano. Na Slapnici (lijevi pritok Lipovake Gradne) raeno je korito. Izgraene su tri bujine pregrade od kamena, reda veliine h = 3,5 – 4,0 m.

Potok Rakovica Izvedena je regulacija potoka Rakovica od uša u Savu do autoceste Zagreb – Ljubljana, a u sklopu zaštite autoceste Zagreb – Maribor.

- Sliv rijeke Kupe, dio Rijeka Kupa izvire na sjeveroistonoj padini Risnjaka kao ulazno krško vrelo. Od izvora do uša u Savu, kod Siska, dužina je njezinog toka oko 294 km. Sliv Kupe proteže se na podruju triju država, pa Kupa ima znaenje meunarodnog vodotoka. Ukupna veliina sliva iznosi 10032 km2, a veliina sliva Kupe bez sliva Odre iznosi oko 9200 km2, od ega je u Hrvatskoj 81%. Na podruju Zagrebake županije nalazi se 1321 km2 sliva Kupe. Najvee koliine vode rijeka Kupa prima od desnih pritoka Dobre, Mrežnice, Korane i Gline, a najvei lijevi pritoci su Odra i Kupina. Kupa i brojni pritoci u gornjemu toku uglavnom teku uskim kanjonskim dolinama, a tek od Ozaljskog polja rijeka Kupa tee veim dolinskim i nizinskim podrujem.

Podruje sliva Kupe na prostoru Županije ine vodotoci sa Žumberka, Samoborskog gorja i Vukomerikih gorica, a može se podijeliti na sljedee hidrografske cjeline: - sliv Kupine 560 km2 - sliv Odre 415 km2 - neposredan sliv Kupe 346 km2

Obrana od poplave u slivu Kupe sastavni je dio cjelovitog rješenja obrane od poplave cijelog srednjeg Posavlja. Osnovna koncepcija tog rješenja nalazi se u tome da se viškovi vode, koji se ne mogu prihvatiti postojeim vodotocima, reteniraju u prostorima koji su i do sada predstavljali prirodne depresije, redovito plavljene, a koje su sada odreene okvirnim nasipima. Upravljanje vodama provodi se nizom hidrotehnikih objekata. Glavni je zadatak obrana od poplave grada Karlovca. Zato je uzvodno od Karlovca predviena izgradnja vodnogospodarske energetske stepenice Brodarci na Kupi, na kojoj se distribuiraju velike vode prema naelu: maksimalno 650 m3/s Kupom kroz Karlovac, a ostatak u kanal Kupa-Kupa. Taj kanal, dužine 21 km, vodi višak velikih voda ponovo u Kupu kod Jamnike Kiselice, ako to dopušta razina vode u Kupi i openito stanje u cijelom sustavu "Srednje Posavlje". Inae se višak voda prelijeva na preljevnom nasipu u retenciju Kupina. Ustave Šišljevi i Kupina imaju zadatak da stvore dovoljnu uspornu razinu u kanalu (Šišljevi) kako bi se vode rastereivale u retenciju, odnosno da prazne retenciju (Kupina). Nizvodno od uša kanala Kupa-Kupa dopušta se maksimalni protok Kupe od 1550 m3/s, koliko iznosi njen maksimalni kapacitet na tom dijelu.

Od svih dosadašnjih radova u cijelosti je izveden oteretni kanal Kupa-Kupa s preljevnim objektom na poetku, te je izveden spoj kanala s Kupom kod Brodarca, ime je omogueno rastereenje dijela velikih voda Kupe u Karlovcu, i time postignut vei stupanj zaštite grada od poplava. Takoer je izveden i dio lijevog i desnog nasipa uz Kupu na podruju Karlovca.

83 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

-Sliv Kupine je veliine 621 km2, a od toga se na podruju Županije nalazi oko 560 km2 sliva, tj 90%.U nizinsko podruje toga dijela sliva Kupe slijevaju se brdske vode južnih padina Žumberka i Plešivice sa sjevera i zapada, a s istoka vode padina Vukomerikih gorica. Za veinu vodotoka tog sliva je karakteristino da kod jaih kiša dolazi do poplava gotovo u svim dolinama, pa ak i duboko u brdskom podruju. Izgradnjom autoceste Zagreb-Karlovac, poetkom sedamdesetih godina, presjeen je sliv Kupine. Paralelno uz autocestu izraen je sabirni kanal koji prihvaa sve vodotoke od Okinice do Kupine. Vode sabirnog kanala provode se spojnim kanalom u kanal Kupa-Kupa. Tim zahvatom dotok u sabirni kanal s pripadnog sliva odvojen je od nizinskog podruja kojem sada izravno gravitira samo dotok s padina Vukomerikih gorica. Sabirni kanal koji prihvaa vodotoke Okinicu, Gonjevski potok, Bukovec, Bresnicu, Sljeme (abdin), Reku, Volovicu, Suhu Strugu i Kupinu, s pripadnim slivovima oko 400 km2 ima protok stogodišnje velike vode vei od 300 m3/s i donos nanosa od 300 do 400 m3/god/km2. Dužina sabirnog kanala uz autocestu je 11.7 km, a spojnog kanala 6 km. Sa stajališta vodnosti, opa znaajka gotovo svih vodotoka je da je u suhom razdoblju dotok minimalan, praktino zanemarljiv, a u vlažnom razdoblju ti vodotoci naglo nabujaju i poplavljuju svoje doline. Odnos izmeu velikih i malih voda je ekstreman. Izvedeni radovi u proteklom razdoblju sveli su se uglavnom na manje regulacijske i na korekcije vodotoka, naješe zbog ugroženosti podruja od poplava ili radi ureenja zemljišta.

-Sliv Odre, dio Rijeka Odra je lijevi pritok Kupe, a ulijeva se u Kupu kod Siska. Podruje Odre ima površinu 846.6 km2, a od toga 415 km2 nalazi se na podruju Zagrebake županije. Sa svojom visinskom konfiguracijom terena može se podijeliti na dva dijela: -brdski dio veliine 418.9 km2, koji obuhvaa podruje Vukomerikih gorica i manjim dijelom istonu Plešivicu, na podruju Županije je 178 km2, a to su sljedei vodotoci: Stara, Pešenjak, Ravnišak i Buna, -nizinski dio sliva podruja Odranskog polja površine 427 km2, a na podruju Županije je 237 km2.

Rijeka Odra nastaje od podzemnih voda rijeke Save u obliku potoka Želin, Kosnica, Ribnica i avorov Jarak. Znaajka je tih potoka da ne presušuju, ve dreniraju podzemne vode aluvijalnih, šljunano- pjeskovitih horizonata na desnoj obali Save nizvodno od Zagreba. Stoga, osim površinskog otjecanja, na režim velike vode Odre utjee i podzemni vodni režim, ali ekstremno veliki protoci mogu se stvarati samo uslijed površinskog otjecanja, koji e, s obzirom na geološka obilježja tla, omoguiti stvaranje malih posebnih dotoka. Zaštita Odranskog polja od štetnog djelovanja velikih voda izvedena je djelomino izgradnjom kanala Odra do stacionaže 33.1 km uz cestu Veleševac - Pešenica, lateralnim kanalom Odra i prvom fazom sifona na stacionaži 27.935 km. Izgradnjom kanala Odra prirodni tok rijeke Odre presjeen je na dva mjesta: prvi put uzvodno od Obreža, a drugi put u blizini naselja Donja Poljana. Trasa kanala paralelna je veim dijelom s oteretnim kanalom, a dimenzioniran je na 25-godišnju veliku vodu.

U postojeem stanju izgradnje sifona voda se iz rijeke Odre otereuje u kanal Odra. Mogunost otereenja ovisi o funkciji kanala Odra. Kanal Odra ima dvojaku funkciju: -rastereuje velike savske vode, -glavni je recipijent unutarnjih voda Odranskog polja, podruja lateralnog kanala Odra i u prvoj fazi izgradnje sifona podruja sliva prirodnog toka Odre do Donje Poljane. Kao glavni recipijent gotovo se uvijek dogaa da kanal Odra ne može primiti vode pripadnog prirodnog sliva Odre, te je nužno zatvoriti ulazni dio sifona pomou ustave, koja je za tu svrhu i izvedena. Na taj nain preostaju samo unutarnje koliine da se reteniraju u zaobalje. U sadašnjem stanju izgraenosti kanala Odra omogueno je da se u Odranskom polju realiziraju poplavne vodne razine: -unutarnjim vodama sliva Odre, -otereenjem savskih voda, -otereenjem kupskih voda u Odransko polje.

Dio sliva Odranskog polja nizvodno od sifona, iji je glavni recipijent rijeka Odra u svom prirodnom obliku, služi kao retencijski prostor, gdje se vodne razine stvaraju ovisno o vanjskim i unutarnjim vodama.

84 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

-Neposredan sliv Kupe Vodotoci s jugozapadnih padina Vukomerikih gorica gravitiraju prema rijeci Kupi. Na tom dijelu nalaze se sljedei vodotoci: Kravaršica, Delnice, Šetnik, Tržiše, Ždinj, Gradiše, Matuljinka, Bašica, Hotnja i Rakitovec. Gotovo svi slivovi zahvaeni su površinskom i linearnom erozijom. Srednji tokovi vodotoka uglavnom ine doline s nedovoljno razvijenim koritima u kojima se taloži erodirani materijal.Takve okolnosti pogodovale su razvoju zamovarenih podruja, koja u smislu otjecanja djeluju kao retencije i na neki nain reguliraju protok u nizvodnim dijelovima sliva te ga tako štite od poplava. Najniži dijelovi vodotoka imaju razvijen potencijalni presjek s produbljenim koritima. Osim erozijskih procesa, na podruju Vukomerikih gorica pojavljuju se i klizišta, koja uzrokuju štete na zemljištu i šumama, a naroito na prometnicama.

Najvei vodotok na ovom podruju je potok Kravaršica. Hidrografska mreža je dobro razvijena, pa uz glavni vodotok postoji niz pritoka od kojih su znaajniji Mala Luelnica, Velika Luelnica, Reica i Jalšava. Od projektiranih radova izvedena je regulacija Kravaršice u dužini od 3102 m, a na Šetniku i Hotnji- manje dionice.

Na podruju Županije, zbog plavljenja ravniarskih površina uz vee vodotoke, ureen je odvodni sustav na poljoprivrednim površinama. O tome više u dijelu Odvodnja melioracijskih površina.

Podzemne vode

Podzemne vode savskog aluvija znatan su, tj. osnovni resurs za cjelokupni razvitak grada Zagreba i gravitirajueg prostora Zagrebake županije.

Korištenjem podzemnih voda savskog vodonosnika osigurava se i vodoopskrba veega dijela susjedne Krapinsko – zagorske županije (crpilište “Šibice”).

Vodonosni šljunkoviti slojevi nastali u kvartaru mogua su korist u vodoopskrbi, a protežu se uzduž cijele savske doline, na podruju izmeu padina Medvednice i Marijagorikog pobra na sjeveru, te padina Samoborskog gorja i Vukomerikih gorica na jugu.

Debljina vodonosnih slojeva openito raste od zapada prema istoku, te od rubova doline prema njenoj sredini. Debljina vodonosnika i razina podzemne vode odreuju iskoristive mogunosti crpilišnih sustava.

Vodonosnik ima veliku propusnost šljunkovitih naslaga, tako da se osigurava prihranjivanje podzemnih voda iz rijeke Save na cijelom podruju doline. Podzemne vode prihranjuju se i podzemnim dotokom s okolnog gorja te procjeivanjem oborina i površinskih voda kroz polupropusnu krovinu vodonosnog sloja.

Pokrovni sloj vodonosnika sastoji se pretežno od prašinasto-pjeskovitih, mjestimino glinovitih taložina, s prosjenom debljinom od samo nekoliko metara, ime se ne osigurava dovoljna zaštita od infiltracije površinskih zagaenja.

Na podruju savske doline velika je koncentracija stanovništva i industrije, tj. velike su aglomeracijske sredine, a zastupljene su i poljoprivredne površine, tako da se pojavljuju problemi zaštite i daljnjeg korištenja ovog prirodnog resursa.

Urbanizacija, izgradnja industrijskih pogona u samoj blizini crpilišnih zona i neprikladna kanalizacijska mreža postupno su doveli do ugrožavanja kakvoe podzemnih voda u podruju vodozahvata, pa je iskljuena iz pogona veina crpilišta smještenih na lijevoj obali rijeke Save, a ugraeni su ureaji za kondicioniranje na vodocrpilištu “Sašnjak”.

Na ostalim vodocrpilištima takoer se uoavaju zagaenja, s naznakom pogoršanja.

85 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Uporaba veih koliina vode kojima bi se podmirile potrebe na podruju Zagreba i šire regije u predstojeem planskom razdoblju (dugorono rješenje) oekuje se s podruja “rnkovec”, koje se nalazi nizvodno od središnje gradske aglomeracije, na desnom zaobalju rijeke Save. Hidrogeološki istražni radovi na tom lokalitetu poeli su krajem sedamdesetih godina i provode se uz povremene prekide sve do današnjih dana. Ispitivanja kakvoe podzemne vode pokazala su da voda openito zadovoljava normative, meutim, u više uzoraka (posebno na jugoistonom dijelu podruja i uz odlagalište “Jakuševec”) utvrene su povišene vrijednosti (iznad MDK) pojedinih parametara. Osim toga, potencijalnu opasnost za kakvou vode na tom lokalitetu predstavlja intenzivna izgradnja stambenih i gospodarskih graevina, zatim razvitak prometne infrastrukture i nedovoljna zastupljenost primjerene kanalizacijske odvodnje.

Veliku važnost za vodoopskrbu grada Zagreba i zapadnih dijelova Zagrebake županije ima i crpilište Strmec, koje je ugroženo uzvodno smještenim odlagalištem “Trebež”, industrijskim pogonima iz Samobora i Svete Nedjelje, potokom Rakovica, brojnim uzvodnim naseljima od kojih veina nema riješenu odvodnju, poljoprivrednim površinama, udubljenjima napunjenim razliitim otpadom i prometnicama.

S obzirom na važnost ovih crpilišta u buduoj vodoopskrbi Grada Zagreba i Zagrebake županije, posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti tih prostora.

Osim savskog vodonosnika, od interesa za rješavanje vodoopskrbe na podruju Zagrebake županije smatraju se i izvorišta na podruju Samoborskog gorja te izvorišta na jugozapadnim padinama Vukomerikih gorica (podruje sliva rijeke Kupe).

Zakonskim odredbama predvia se zaštita crpilišta i stvaranje vodozaštitnih podruja.

Na temelju Pravilnika donesene su odluke o zaštitnim podrujima sljedeih izvorišta/crpilišta na podruju Zagrebake županije: % Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za pie “Velika Gorica”, % Odluka o vodozaštitnom podruju crpilišta “Šibice”, % Odluka o vodozaštitnom podruju crpilišta “Bregana”, % Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta u Prerovcu, % Odluka o vodozaštitnim podrujima izvorišta vodoopskrbnog sustava “Jastrebarsko”, % Odluka o vodozaštitnom podruju crpilišta “Blanje”, % Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta voda za pie “Velika i Mala Reka”, Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Psarjevo”, Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Drenova Gornja”, Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Selnica”, Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta pitke vode Orešje Donje – “Hum”, “Krumpak”, “Zapeak” (zone sanitarne zaštite za ta izvorišta nisu prikazane u grafikom dijelu Plana, osim za izvorišta “Velika i Mala Reka“; zone sanitarne zaštite ovih izvorišta bit e ucrtane u Prostornom planu ureenja Grada Sveti Ivan Zelina); % Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama crpilišta vodovoda u Pisarovini, % za podruje crpilišta “Strmec” izraen je prijedlog Odluke o vodozaštitnim zonama, % Odluka o vodozaštitnom podruju vodocrpilišta “Šibice” odnosi se samo na uže vodozaštitno podruje, a izraen je prijedlog Odluke o širem zaštitnom podruju; % Strune službe “Vodoopskrbe i odvodnje” izradile su preliminaran prijedlog o vodozaštitnim zonama izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”.

Budua vodocrpilišta na lokalitetu “rnkovec” posebno su važna za daljnji razvitak vodoopskrbe grada Zagreba i Zagrebake županije. S obzirom na to, potrebno je svim raspoloživim mjerama omoguiti da se to crpilište zaštiti. Granice zaštite treba odrediti na temelju provedenih hidrogeoloških istražnih radova/podloga. S obzirom na dosadašnje spoznaje, u okviru ovog elaborata ucrtane su granice potencijalnoga užeg vodozaštitnog podruja, a sve s ciljem uinkovite zaštite budueg crpilišta.

Na podruju Zagrebake županije nalazi se niz izvorišta/crpilišta lokalnog znaenja i malog kapaciteta u sustavu lokalnih vodovoda. Ta izvorišta takoer treba štititi i donijeti odluke o zonama njihove sanitarne zaštite.

86 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Odvodnja melioracijskih površina

- Problematika i pristup rješavanju odvodnje melioracijskih površina Hidrotehnike melioracije obuhvaaju poslove izgradnje novih te dogradnje i održavanja postojeih melioracijskih sustava. Melioracijski sustav zapravo je dio ili podsustav veih vodnogospodarskih sustava koji ine "skup komplementarnih vodoprivrednih objekata, meu kojima postoje odreene interaktivne veze, i sa kojima se mijenja prirodni te postiže povoljniji vodni režim primjeren potrebama za vodom".

Veliki sustavi sastoje se od više podsustava koji se mogu zasebno analizirati i rješavati, a meusobne veze izuavaju se u ukupnosti itavog sustava. Vodnogospodarski sustavi se sastoje od: - podsustava za zaštitu od štetnog djelovanja voda, - podsustava za transport vode, - podsustava za ureenje vodnog režima, itd.

Podsustav za zaštitu od štetnog djelovanja vode sastoji se, u pravilu, od nasipa uz prirodni vodotok, te lateralnih (obodnih) kanala koji štite podruje od pritjecanja okolnih voda, što zajedno ine pasivne mjere zaštite od poplava. Osim toga, zaštita se postiže izgradnjom akumulacija i retencija, ekspanzijskih bazena te biološkim zahvatima i slino, koji su dio aktivnih mjera zaštite.

Hidrotehnike melioracije, kako ih uobiajeno promatramo, dijelovi su podsustava ili podsustavi transporta vode (odvodnja ili navodnjavanje), ureenja vodnog režima (otvorena kanalska mreža, drenaža ili drugi naini površinske ili podzemne odvodnje), podsustava za zaštitu od štetnog djelovanja vode (zaštita melioracijskih površina nasipima ili lateralnim kanalima i dr.), te dijelovi drugih podsustava (zaštita vode od zagaivanja i dr.).

Odvodnja površinskih voda rješava se sustavno u sklopu ukupnih rješenja slivnih podruja. Rješavanje odvodnje uvjetovano je drugim prethodnim aktivnostima koje tek trebaju stvoriti mogunost odvodnje, a to su: - izgradnja zaštitnih nasipa koji štite melioracijsko podruje od poplavnih voda; - izgradnja lateralnih kanala ija je funkcija da štite melioracijsko podruje od brdskih voda; - regulacijski radovi na glavnim recipijentima koji moraju omoguavati prihvat vode iz odvodne kanalske mreže; - izgradnja crpnih stanica koje e omoguavati mehaniku odvodnju u vrijeme kada recipijenti ne omoguavaju gravitacijsku odvodnju.

Kad se sve to ostvari, pristupa se rješavanju odvodnje unutarnjih voda izgradnjom melioracijske kanalske mreže i cijevne drenaže na površinama gdje pedološka obilježja to zahtijevaju. Pojam površinska odvodnja odnosi se prije svega na dispoziciju otvorene kanalske i putne mreže unutar zaštienog podruja, iako se u to ubrajaju i vodotoci kao prirodni recipijenti, te nasipi, obodni i oteretni kanali te druge hidrotehnike graevine koje služe za odvodnju, a to su ustave i crpne stanice, cijevni i ploasti propusti, sifoni, stepenice i ostalo.

Površine namijenjene hidrotehnikim melioracijama preuzete su iz vodopravnih projekata koji u dijelovima mogu biti u neskladu s ostalim namjenama prostora (npr. sa šumama).

- Današnje stanje izgraenosti melioracijskih sustava Za korištenje poljoprivrednih površina od presudne je važnosti zaštita tih površina od poplava i stupanj provedenih hidromelioracijskih površina. Budui da je glavnina poljoprivrednih površina u dolinama rijeka, znatan dio tih površina nalazi se unutar poplavnih dijelova vodotoka. Današnji stupanj izgraenosti melioracijskih sustava je višeslojan. Postoje prije izvedeni melioracijski sustavi koji ne zadovoljavaju današnje zahtjeve poljoprivrede pa ih treba dograditi. Hidromelioracijski sustavi izvedeni u zadnjih 10-15 godina, koji omoguavaju ugradnju cijevne drenaže, zadovoljavaju potrebe suvremene ratarske proizvodnje. Nažalost, još postoje znaajne poljoprivredne površine na kojima nije izgraen sustav odvodnje.

Podruje Zagrebake županije nije jedinstvena hidrotehnika cjelina nego se uvjetno može podijeliti, na temelju hidrološke pripadnosti, na sljedea melioracijska podruja: -rijeke Sutle, -meusliva Save od Sutle do Krapine: melioracijsko podruje Zaprešia,

87 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

-rijeke Krapine, -kanala Lonja-Strug: melioracijsko podruje rnec polje-dio, ostala melioracijska podruja, -pritoka Save, od Bregane do naselja Stupnik: melioracijsko podruje Samobora, ostala melioracijska podruja, -rijeke Kupe: melioracijsko podruje Odranskog polja-dio, ostala melioracijska podruja.

Ukupna površina melioracijskog podruja iznosi oko 109 400 ha.

Ukratko e se opisati pojedina podruja.

- Melioracijsko podruje rijeke Sutle ima površinu 923 ha, a ini je rijena dolina Sutle od naselja Donji Kraj do granice Županije. Sutla je regulirana, a nasipi su izgraeni u zoni uspora velike vode Save (nešto nasipa na najugroženijim mjestima izgraeno je u posljednje vrijeme na nizvodnom dijelu). Nisu izgraeni ni lateralni kanali za prihvat brdskih voda, tako da se može rei da podruje nije zaštieno od vanjskih voda.

- Melioracijsko podruje meusliva Save od Sutle do Krapine pripada melioracijskom podruju Zaprešia, a prostire se na lijevoj obali Save od uša Sutle do uša Krapine. Veliine je oko 1800 ha. Do sada podruje nije zaštieno od velikih voda, ponajprije iz razloga što je na tom podruju predviena izgradnja hidroelektrane Podsused. U sklopu idejnog projekta HE Zapreši (radni naziv HE Podsused) dano je rješenje zaštite zaobalja i odvoenja velikih voda iz zaobalja na taj nain da se Lužnica, Prigorski potok i Izvorina te Gorjak sa Starom Sutlom upuštaju u lijevoobalni drenažni kanal koji je upušten u donju vodu hidroelektrane. Primarna funkcija drenažnog kanala je, s obzirom na veliki hidrostatiki predtlak u bazenu, da drenira procjednu vodu i, kako je to uvjetovano, održava razinu podzemne vode na 0.80 – 1.00 m ispod terena na poljoprivrednim površinama i 1.50 m u naseljenim mjestima. Kanali Gorjak i Izvorina imaju funkciju sekundarnog drenažnog kanala. Budui da je gotovo itav prostor, od Plive nizvodno, šire vodozaštitno podruje, intezivna poljoprivreda (koja obavezno ukljuuje gnojidbu mineralnim gnojivima) ne može biti primjerena ovom prostoru. Na tom podruju mogue je predvidjeti ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju (proizvodnja zdrave hrane npr. bez umjetnih gnojiva) s osnovnom i detaljnom mrežom odvodnje i po potrebi, ovisno o održavanju podzemnih razina, drenažom.

- Melioracijsko podruje Krapine zauzima 3300 ha na lijevoj i desnoj obali u podruju aluvijalne doline rijeke Krapine. Lijevo zaobalje branjeno je od visokih voda rijeke Krapine nasipom na ijoj je kruni stara asfaltna cesta Zagreb – Maribor. U okviru zaštite ceste od stranih voda izgraeni su dijelovi lateralnog kanala i glavnih odvodnih kanala te bi, završetkom te zapoete mreže i dogradnjom osnovne i detaljne mreže, bilo omogueno odvodnjavanje oko 1400 ha na lijevoj obali. Za provedbu intezivne odvodnje trebalo bi izgraditi dvije crpne stanice po 3,0 m3/s. Desna obala, površina podno Zaprešia omeena latelarnim kanalom i Krapinom, veliine je oko 350 ha na kojoj je ureena osnovna i detaljna kanalska mreža te drenaža. Nema riješen mehaniki otplav (crpke) nego se sifonom ispod lateralnog kanala voda upušta u nizvodnu kasetu, iz koje se odvodi ustavom. Na ostalom podruju desnog zaobalja nije riješena obrana od vanjskih (brdskih) voda, a velika voda Krapine je u koritu (ili e to biti nakon regulacije).

- Melioracijsko podruje kanala Lonja-Strug: rnec polje-dio i ostala melioracijska podruja Ovo melioracijsko podruje ima površinu oko 74 900 ha. Kako su hidrološke prilike na veem dijelu poljoprivrednih površina vrlo nepovoljne, nije se niti mogla razviti znatnija poljoprivredna proizvodnja. Unutarnje vode su predstavljale poseban problem, naroito na teškim nepropusnim zemljištima na kojima bez izvoenja osnovne kanalske mreže i svih drugih radova na ureivanju zemljišta nije mogue osigurati intenzivnu i stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Za daljnji razvoj i poveanje obradivih površina nužno je izvesti hidromelioracije s komasacijom.

Poljoprivredne površine tog podruja obuhvaene su velikim dijelom projektom "rnec Polje" (61%) i ine njegov sastavni dio. Taj projekt predstavlja zaokruženu hidrotehniku cjelinu, koji se uklapa u vodoprivredno rješenje "Srednje Posavlje". Podruje projekta "rnec Polje" ima oblik trokuta u ijim se vrhovima nalaze Zagreb, azma i Sisak, a ukupna bruto površina toga melioracijskog podruja iznosi 61 233 ha i podijeljena je na 14 kaseta koje su zatvorene hidrotehnike cjeline. Južni dio je ravniarsko podruje, dok je prema sjeveru brežuljkasto. Uz korito rijeke Save nalazi se uzdignuta aluvijalna greda, na koju se nastavljaju središnji depresijski bazeni,

88 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta koji su periodino plavljeni visokim vodama Save i njenih pritoka što protjeu tim podrujem. Zagrebakoj županiji pripada oko 37 200 ha ovih površina.

Hidrotehniko rješenje je obuhvatilo dvije osnovne kategorije: -zaštitu od vanjskih voda i -odvodnju vlastitih unutrašnjih voda.

Cilj obrane od vanjskih voda je taj da se zaustave brdske vode - da se ne slijevaju u nizinski dio, nego se spojnim kanalom Zelina-Lonja-Glogovnica-esma i etiri lateralna kanala: Deanovac, Krišci, Novoselec i Liplenica odvode izvan tog podruja. Što se tie odvodnje unutrašnjih voda, one e se odvodnim kanalima i drugim sustavima unutarnje odvodnje riješiti.

- Melioracijsko podruje pritoka Save, od Bregane do naselja Stupnik, ima površinu 4700 ha. Najveim dijelom je to melioracijsko podruje Samobora, a prostire se od Bregane do Kerestinca i zauzima površinu otprilike 4400 ha. S obzirom na problematiku, površinu možemo podijeliti na dvije cjeline: površinu ispod autoceste, koja je pod neposrednim utjecajem hidroelektrane, i ostale poljoprivredne površine koje su takoer predviene za intezivnu poljoprivrednu proizvodnju. Pritoci Save voeni su novim trasama paralelno s autocestom, tako da je potok Površak novim koritom uveden u Bistrac, ovaj novim koritom u Gradnu, a Gradna novim koritom u Rakovicu koja utjee u donju vodu hidroelektrane. Time je itavo podruje zaštieno od brdskih voda jer su ti kanali zapravo i lateralni kanali ispod autoceste.

Prostor izmeu Kerestinca, Male Gorice i Svete Nedelje, veliine oko 300 ha, ima gravitacijsku odvodnju. Sva ostala rješenja na tom prostoru moraju pretrpjeti odreene koncepcijske izmjene jer se mijenja voenje Gradne i ostalih recipijenata. U idejnom rješenju treba predvidjeti rijetku osnovnu i detaljnu mrežu sa sekundarnim drenažnim kanalima kao odvodnim recipijentima.

- Melioracijsko podruje rijeke Kupe: melioracijsko podruje Odransko polje-dio i ostale melioracijske površine Odransko polje se prostire izmeu gradova Zagreba i Siska, a granice mu ine sa sjevera rijeka Sava, sa zapada šire gradsko podruje, s juga greben Vukomerikih gorica i s istoka podruje Siska s Kupom. Ukupna površina je zajedno s brdskim dijelom sliva oko 570 km2, a ukupno polje podijeljeno je na 6 melioracijskih kaseta (slivova) te ekspanzijski prostor i brdski dio. Na podruju Županije nalazi se oko 7200 ha tog melioracijskog podruja. U okviru rješenja obrane od poplave srednjeg Posavlja izgraen je dio oteretnog kanala Odra kao i lateralni kanal koji prikuplja brdske vode s podruja Vukomerikih gorica. Radovi na melioracijskim površinama nisu izvedeni.

Obrana od vanjskih voda je dvojaka: - obrana od brdskih voda omoguit e se lateralnim kanalom Buna-Kupa. Kanal je dužine 20 km, dimenzioniran na 50-godišnju veliku vodu (Q = 156 m3/s) i sprjeava da se oborinske vode s Vukomerikih gorica slijevaju u Odransko polje; - obrana od vanjskih voda rijeke Kupe (obrana od savskih voda velikim dijelom je završena) bit e izvedena ustavom na ušu rijeke Odre u Kupu, kako bi se sprijeilo da povratne vode nekontrolirano pune Odransko polje.

Unutarnja odvodnja itavog Odranskog polja nakon uklonjenih vanjskih voda i nakon kasetiranja provedena je na uobiajeni nain s Odrom kao glavnim recipijentom. Središnje mjesto itave odvodnje Odranskog polja uz navedenu zaštitu od vanjskih voda zauzima i završetak oteretnog kanala Odra, jer je taj kanal završen samo kroz podruje grada. Povratne vode nekontrolirano ulaze Odrom u Odransko polje i plave sve niske dijelove polja. Na ušu Odre predviena je izgradnja ustave kojom bi se u potpunosti moglo regulirati upuštanje voda u Odransko polje. Za zaštitu itavog Odranskog polja potrebno je završiti kanal i sagraditi ustavu na ušu Odre u Kupu.

-Ostale melioracijske površine na rijeci Kupi Ovo je podruje pretežno poljoprivredni kraj, ali zemljište se koristi ekstenzivno. Semihumidna klima, poplave, neregulirani vodni režim i usitnjenost posjeda osnovni su uzroci takva stanja. Da bi se poljoprivredno zemljište koristilo intenzivnije, potrebna je zaštita od vanjskih voda i hidrotehnika i agrotehnika melioracija.

89 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Melioracijsko podruje obuhvaa nizinski dio koji se nalazi pretežno ispod županijske ceste Zagreb- Jastrebarsko-Karlovac. Od melioracijskih površina iznad te ceste samo su uske doline uz vodotoke. Ukupna površina melioracijskog podruja iznosi oko 16 600 ha. Hidrotehnike melioracije provedene su samo na dijelovima K.O. Kupinec i Domagovi. Na površinama Bratina i Cvetkovake livade izvedena je kanalska mreža i drenaža.

Bujice i erozija

- Stanje bujinih vodotoka i razvijenost erozijskih procesa Od ukupne površine 3058 km2 sliva Save na podruju Zagrebake županije pripada oko 2289 km2 (75%) slivovima brdskih savskih pritoka, koji su u veoj ili manjoj mjeri zahvaeni procesima erozije.

Unutar granica Županije nalaze se lijevi savski pritoci: meusliv Save od Sutle do Krapine te dijelovi slivova: Sutle, Krapine, kanala Lonja-Strug. Desni pritoci su potoci koji se slijevaju sa Samoborskog gorja i dio sliva Kupe.

Od prirodnih inilaca razvoja erozijskih procesa naroito su važni reljef (nagib i ekspozicija), geološki i pedološki sastav terena, klima, režim oborina i vegetacija.

Što se tie reljefa, postoje velike morfološke i konfiguracijske razlike. Osim ravniarskih podruja i dolina uz samo savsko korito i korita njenih pritoka, na slivu su zastupljeni i brežuljkasti tereni na koje se nastavlja sredogorje, sve do viših planinskih masiva na kojima se nalaze izvorišta veih lijevoobalnih i desnoobalnih savskih pritoka, tj. Sutle, Krapine, Kupe. Najjai erozijski procesi se nalaze na jakim strminama sjevernih i južnih ekspozicija, gdje su kolebanja temperature najvea i gdje heliofilna vegetacija pruža najslabiju zaštitu tla. Meutim, i u podruju gdje vododjelnica ne prelazi 1000 m nadmorske visine, postoje strma brda s jakim erozijskim potencijalom i aktivnim erozijskim procesima.

Uz pogodnost reljefa, velik doprinos razvoju erozije daje i petrografski supstrat tla i geološke podloge. Vea žarišta otvorenih erozija nalaze se u nekonsolidiranim recentnim kamenim siparima na podrujima gornjih tokova desnih savskih pritoka, zatim u dolomitnim stijenama i konglomeratima te razdrobljenim škriljevcima i pješenjacima.

Podruje slivova južnih (desnih) pritoka je brdovito i znatno više od slivova sjevernih (lijevih) pritoka. Vei dio tih slivova je izgraen u aluviju, a neposredna rubna stepenica nastala je u pojasu diluvija. Iza nje se obino pruža zona neogena. S manje pravilnosti, na neogen se nastavlja paleogen i dalje formacije mezozoika. Mnoga žarišta erozije su razvijena i u aluvijalnim nanosima duž korita Save i pritoka.

U rubnoj diluvijalnoj zoni postoje naroito opasna žarišta erozije u mediju ilovaa, pomiješanih obronanim kamenjem i kršjem te diluvijalnim šljuncima i pijescima. U zoni tercijara vrlo su neotporne naslage vapnenca, lapora, pješenjaka, konglomerata, gline, šljunka i pijeska.

U formacijama mezozoika erozija se razvija na glinenim laporima, zdrobljenim vapnencima pješenjacima, škriljevcima, dolomitnim stijenama, verfenskim škriljevcima i konglomeratima razne povezanosti. I u formacijama paleozoika erozijski se procesi razvijaju u vapnencima, dolomitima, pješenjacima, pješanim glinama, laporima, konglomeratima i gromaastim pješenjacima. Sve su to u raznim stupnjevima neotporni materijali na erozijske inioce.

Što se tie klimatskih inilaca razvoja erozijskih procesa, vrlo veliko znaenje ima režim oborina i temperaturnih promjena, te u izvjesnoj mjeri vjetar. Prosjene su godišnje oborine, na podruju prostornog plana, od 1600 mm u Samoborskom gorju do 800 mm u slivu esme. Neposredno podruje uz tok Save ima godišnje oborina od 900 do 1000 mm. Za godišnji hod oborina znaajan je maksimum u lipnju i sekundarni maksimum u studenom, kao i obilne kiše u srpnju i kolovozu koje ne odstupaju mnogo od lipanjskih. Najmanje oborina ima u mjesecu veljai.

Raspodjela temperature na tom podruju tijekom godine prilino je pravilna, s maksimumima u srpnju i minimumima u sijenju. Godišnje amplitude temperaturnih oscilacija dosta su velike, i to od približno -30C (pa i niže) minimalnih zimskih, do +40C (pa i više) maksimalnih ljetnih. Osim godišnjih temperaturnih oscilacija, za erozijske procese na ogoljenim brdskim terenima ovog podruja naroito su znaajne dnevne temperaturne promjene, koje mogu iznositi i do 20C, a izazivaju velike promjene naponskog stanja u stijenskim masivima, što dovodi do pucanja i površinskog mrvljenja stijena.

90 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Utjecaj vjetra na razvoj erozijskih procesa tog podruja nije toliko znaajan, a oituje se uglavnom u djelovanju toplog i suhog vjetra koji s proljea izaziva naglo topljenje snijega, a time i intenzivno površinsko otjecanje, te fluvijalnu eroziju.

Vegetacijski pokrov na podruju Županije dosta je bogat, a siromašenje tog pokrova i slabljenje njegove zaštitne protuerozijske uloge uglavnom se javlja kao posljedica antropogenog utjecaja, tj. negativnog djelovanja ovjeka u iskorištavanju prirodnih resursa (nepravilna obrada tla, sjea šuma i sl.).

Sistematizacija pojave bujica i erozivnih podruja obavljena je prema elaboratu "Erozija i nanos sliva rijeke Save". Taj je elaborat izraen u sklopu pripremnih radova koji su bili potrebni za izradu "Studije regulacije i ureenja rijeke Save", a koja je dovršena 1972. godine. Elaborat daje kvantitativnu analizu erozijskog detrita i bujinog nanosa koji iz brdskih pritoka direktno dospijevaju u Savu ili u njene vee pritoke. Ovom metodom analize erozije obuhvaena je samo vodna erozija, i to pluvijalna (erozija kišom). Koeficijent erozije “z” najvažniji je parametar za proraun produkcije bujinog nanosa i kategorizaciju razvijenosti erozijskih procesa. Radi lakšega meusobnog poimanja kategorije razvijenosti, jaine erozijskih procesa i koeficijenta erozije, daje se tablini prikaz tih odnosa:

Kategorija razornosti Jaina erozijkih procesa Koeficijent erozije

I ekscesivna erozija 1.01- 1.51 i više II jaka erozija 0.71-1.00 III srednja erozija 0.41-0.70 IV slaba erozija 0.20-0.40 V vrlo slaba erozija 0.01-0.19

Pregled razvijenosti erozijskih procesa po hidrografskim jedinicama predoen je u ovoj tablici:

RAZVIJENOST EROZIJSKIH PROCESA

PO KATEGORIJAMA UKUPNO Red. broj PODRUJE I. II. III. IV. V. km2 km2 % sliva

1. sliv Sutle - - - 34 7 41 87 2. meusliv Save od Sutle do Krapine - - - 37 17 54 81 3. sliv Krapine - - 30 67 - 97 71 4. sliv kanala Lonja-Strug - 2 260 387 194 843 67 4.1 sliv esme - 2 260 387 194 843 100 4.2 direktni sliv kanala Lonja-Strug** - - - - - 0 0 5. slivovi Samoborskog gorja - - 105 32 48 185 100 6. sliv Kupe - 32 114 185 738 1069 77 6.1. sliv Kupine - 32 114 173 18 337 60 6.2. sliv Odre - - - 12 395 407 98 6.3. direktni sliv Kupe - - - - 325 325 80 **... nema podataka, a budui da je nizinsko podruje, pretpostavljeno je da nema erozije

Napomena: koliina nanosa m3/km2/god iznosi za I. kategoriju >3000, za II. kategoriju 1200-3000, za III. kategoriju 800-1200, za IV. kategoriju 400-800, za V. kategoriju 100-400

Može se zakljuiti da su erozijski procesi jakog i vrlo jakog intenziteta razvijeni na 34 km2, tj. na približno 1 % ukupne slivne površine Županije.

Potrebno je rei da su predoeni pokazatelji dobiveni na temelju procjena intenziteta erozijskih procesa, dakle bez konkretne terenske kvantifikacije tog stanja, te ih treba smatrati kao orijentacijske.

91 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

- Pristup i osnovne smjernice za ureenje bujica i provoenje zaštite od erozije Zaštita od erozije zemljišta i ureenje bujinih tokova provodi se u okviru vodnogospodarskih, poljoprivrednih i šumarskih akcija. Pri tome je znaajno da se protuerozijske mjere, s gledišta praktine provedbe i naina djelovanja, dijele na:

- tehnike mjere zaštite, - biološke mjere, - regulativne mjere.

Znaenje protuerozijskih i bujinih pitanja na pojedinom podruju ne ovisi samo o ukupnom obujmu tih pitanja ve i o interakciji ove problematike s drugim vodnogospodarskim pitanjima, osobito u vezi sa zaštitom od štetnog djelovanja voda, ali i u vezi s korištenjem i zaštitom voda. Protuerozijska i bujina pitanja utjeu i na plansko korištenje prostora, pa i to treba imati na umu prilikom procjene prioriteta.

Vodnogospodarska osnova ini temeljnu pretpostavku uspješnog upravljanja i gospodarenja vodama, a ujedno je i jedna od osnovnih odrednica za izradu dobrih prostornih planova. Osnova mora sadržavati (uz ostalo) i koncepcijsko rješenje zaštite od erozije i bujica za podruja na koja se ta Osnova odnosi. Za promatrani dio sliva Save izraena je Vodnogospodarska osnova grada Zagreba i Vodnogospodarska osnova rijeke esme.

Planiranje konkretnih vodnogospodarskih akcija potrebno je zasnivati na Osnovama, no u razdoblju izrade prijedloga i konanog donošenja tih Osnova konkretne akcije na provedbi zaštite od erozije i ureenje bujinih tokova ne mogu i ne smiju biti prekinute. Zapoeti se erozijski procesi progresivno rasprostiru na još neerodirane površine, pa danas propuštena zaštita ve sutra može prouzroiti štetne posljedice. Koncepcija ureenja bujinih slivova i tokova ima naznaku kompleksnog pristupa koji podrazumjeva provedbu tehnikih radova na ureenju korita bujice, provedbu biotehnikih radova na slivu, uz provoenje i administrativno-regulativnih mjera zaštite.

Kompleks biotehnikih radova na slivu ine s jedne strane tehniki radovi terasiranja zemljišta, izgradnja konturnih rovova, nasipa, zidia pletera i slino, a zatim izgradnja retardacijskih kanala i objekata. Tom kompleksu pripadaju i biološki radovi koji podrazumijevaju izvedbu raznih vrsta bujino-regulacijskih gradnji, kao što su deponijske i konsolidacijske bujine pregrade, pragovi, kaskade, kinete, stepenice, uzdužne gradnje i drugo.

Administrativno-regulativne mjere zaštite od erozije ini skup zakonskih odredbi kojima se propisuje nain iskorištavanja zemljišta. Te mjere se prije svega odnose na površine koje nisu jae zahvaene erozijskim procesima i koje se stalno koriste za poljoprivredu. Obino se tu radi o odredbama koje propisuju: - obveznu konturnu obradu zemljišta (obrada po izohipsama), - obvezu uzgoja i održavanja zaštitnih protuerozijskih šuma na nagnutim terenima, - obvezu konverzije kultura od jednogodišnjih na višegodišnje. Administrativno-regulativne mjere mogu se odnositi i na podruja jae zahvaena erozijskim procesima. Najuestalija takva mjera je zabrana uzgoja (ispaša) stoke.

-Stanje izgraenosti i ureenja bujinih slivova Od dosadašnjih radova na ureenju bujica i saniranju erozije prevladavaju hidrotehniki radovi koji zapravo kratkorono djeluju kao zaštita objekata. Malo je cjelovitog prouavanja slivova i uinkovitog sprjeavanja uzroka pojave erozija i bujinih voda. Biološki radovi ne izvode se na vrijeme i cjelovito. Tako se esto dogaa da su akumulacije izložene ubrzanom ispunjenju nanosom. Promjene koje su proizašle na osnovi stajališta novoizraenih ili noveliranih dokumenata dale su racionalnija koncepcijska rješenja koja su povezana s rješenjima zaštite od štetnog djelovanja voda, korištenja voda i zaštite voda.

Na podruju Županije provedeni su djelomino antierozijski radovi u slivovima bujinih vodotoka, a na ureenju bujinih korita uraeno je mnogo više.

Izvedene su poprene graevine (stepenice, bujine pregrade, brane) da se smanji pad korita i zadrži bujini nanos uzdužne graevine za osiguranje obala - betonski, kameni, gabionski potporni zidovi), regulacije korita bez osiguranja i s tim osiguranjem dna i pokosa, nadsvoenja pojedinih dionica u urbanim podrujima, kinetiranje korita, ureenje uša, sanacija klizišta i odrona.

92 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Gotovo ni na jednom potoku Samoborskog gorja, Vukomerikih gorica i drugih nije cjelovito ureen sliv i korito, ve su radovi obavljani parcijalno na najugroženijim dionicama u okviru ogranienih financijskih sredstava vodoprivrede.

E) TURIZAM

Zagrebaka županija smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, a obuhvaa podruje istono, zapadno i južno od grada Zagreba. Prometni položaj Županije iznimno je povoljan u odnosu na grad Zagreb i u odnosu na potencijalna zapadnoeuropska tržišta. Njezinim podrujem prolaze sve državne kopnene veze prema Jadranu i stoga ima važan prometni položaj u Hrvatskoj.

Zagrebaka županija, svojim povoljnim smještajem, a poglavito bogatstvom brojnih raznolikih prirodnih i kulturno-povijesnih turistikih resursa, ima izvrstan turistiki potencijal. Iskoristivost tog potencijala ovisi o prometnoj i informacijskoj dostupnosti turistima, te o stupnju turistike opremljenosti resursa. Turistika opremljenost podrazumijeva skup znaajki koje neki resurs ine turistikom atrakcijom, a ukljuuje ouvanost, promidžbenost, dostupnost javnosti, obilježenost, usmjerenost putokazima, postojanje informacijskih i promotivnih materijala.

Prema ocjeni Instituta za turizam iz Zagreba od 1997. godine, turistiki resursi Zagrebake županije prema stupnjevima njihove opremljenosti su sljedei:

A. Stupanj turistike opremljenosti 100% 1. Prirodna baština: - Samoborsko gorje 2. Kulturna baština: - Povijesno središte Samobora - Donja Kupina – Zaviajni park i crkva

B. Stupanj turistike opremljenosti 66% 1. Prirodna baština: - Park prirode Medvednica - Grgosova špilja, Otruševac - Park-šuma Tepec – Anindol - Zoološki rezervat Varoški lug 2. Kulturna baština: - Novi Dvori, Zapreši - Hodoasniko središte, Kraši - Samoborski muzej - Muzej i galerija u Jastrebarskom - Muzej Turopolja, Velika Gorica 3. Turistika nadgradnja: - Izletište Šmidhen – Samobor - Ljeilišni kompleks Naftalan - Ekoselo Žumberak - Biopark Divlje vode - Plešivica – vinska cesta i izletište - Mladina – vinogorje i motokros - Vinska cesta – Sv. Ivan Zelina - Izletište Martin Breg – Dugo Selo

C. Stupanj turistike opremljenosti 33% 1. Prirodna baština - Ornitološki rezervat Crna Mlaka - Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje - Ornitološki rezervat Zapreši – Strmec – Sava

93 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

2. Kulturna baština: - Dvorac Erdödy - Dvorac Slaveti - Dvorac Jakovlje - Dvorac Lovreina – Vrbovec - Dvorac Gradec - Stari grad Samobor - Stari grad Lukavec - Sošice – crkva i jama Jazovka - Crkva Sv. Marije, Jastrebarsko - Crkva Marija Gorica - Crkva Sv. Ladislava, Pokupsko - Sv. Ivan Zelina – crkva - Kloštar Ivani – crkva - Andautonija, Šitarjevo 3. Turistika nadgradnja: - Svetojanske toplice - Jezero Zajarki, Zapreši - Jezero Novo ie - Kupalište Sv. Ivan Zelina

D. Stupanj turistike opremljenosti – 0% 1. Prirodna baština: - Botaniki rezervat Smeroviše - Kanjon Slapnice - Planirani zaštieni krajolik Kupe - Rezervat šumske vegetacije Stupniki lug - Botaniki rezervat Dubravica - Šumski rezervat esma i Novakuša - Rijeka Sava 2. Kulturna baština: - Dvorac Ladu - Dvorac Lužnica - Dvorac Bistrac - Dvorac Kerestinec - Dvorac Ribograd, Crna Mlaka - Dvorac Draškovi, Božjakovina - Dvorac G. Tkalec - Stari grad Zelingrad 3. Turistika nadgradnja: - Jezero Rakitje - Ribnjaci Pisarovina - Jamnika Kiselica - Jezero ie

U Zagrebakoj županiji postoji odreen broj razmjerno dobro ureenih turistikih atrakcija. Posebno se istie ljeilište “Naftalan” u Ivani Gradu koje djeluje kao specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, ima 111 postelja u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, suvremeno opremljenih na razini hotela s 3 zvjezdice. Moderno koncipirana fizikalna terapija s elektroterapijom jami visoku kvalitetu usluge i lijeenja. Budui da se radi o specifinoj vrsti ljekovite nafte, naftalanu, kojeg je ovo drugo nalazište na svijetu, a jedino u Europi, to je pravi raritet kao važan prirodni ljekoviti agens. Stoga bi u budunosti trebalo osigurati sredstva za proširenje kapaciteta ljeilišta koji sada ne zadovoljava, kao i za podizanje cjelokupne usluge na višu razinu.

Više turistikih aktivnosti treba usmjeriti prema prirodno vrlo atraktivnim prostorima kao što su Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje i ornitološki rezervat Crna Mlaka. Park prirode je brežuljkasto i gorsko podruje Žumberakog i Samoborskog gorja. To je izrazito krško podruje, s ponikvama, spiljama, ponorima i ponornicama, obraslo kestenovom i bukovom šumom. itav kraj je bogat starim sakralnim objektima. Ornitološki rezervat Crna Mlaka udaljen je 14 km od grada Jastrebarskog i ouvan u gotovo izvornom obliku. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima, kao

94 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta i bogatstvu ptijih vrsta, iznimna je europska vrijednost. Ornitolozi su zabilježili ak 230 vrsta ptica, pa je podruje 1980. godine proglašeno posebnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. Površina rezervata je 6,50 etvornih kilometara.

Mnogo više brige trebat e usmjeriti na promidžbu vrijednih dvoraca zaprešikog kraja, jedinstvenoj ruralnoj arhitekturi Turopolja, te lokalitetima u Pribiu i Kupincu.

Kao primjer pozitivnih nastojanja u izgradnji i opremljenosti turistikih resursa istie se športsko- rekreacijski centar Svetojanske toplice, s dva otkrivena bazena, a u gradnji je i smještajna jedinica te športsko-rekreacijski sadržaji.

Osim bogatstva prirodnih resursa, Zagrebaka županija pruža osnovne pretpostavke za bogatiju športsko-rekreacijsku ponudu. Uz mogunost šetnje i planinarenja, gostima se nude mogunosti igranja tenisa, golfa, lova i ribolova, jahanja, motokrosa, skijanja, biciklizma, kupanja i drugih rekreacijskih i športskih aktivnosti.

Za ponudu Zagrebake županije važne su i poznate tradicionalne manifestacije. Nacionalnim i regionalnim atrakcijama Županije mogu se smatrati manifestacija “Samoborski fašnik”, Samoborska glazbena jesen, rally oldtimera i motokros u Samoboru, “Kaj su jeli naši stari” u Vrbovcu, “Dani vina” u Jastrebarskom, izložba vina sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini, Svetoivanjski dani, Biciklistiki memorijal Stjepana Grgca, rally oldtimera, Kup Europe u gaanju samostrelom, “Ivaniki fašnik” i Memorijal ure Deželia (natjecanje vatrogasnih postrojbi) u Ivani Gradu, ali i brojne lokalne znaajne priredbe.

Struktura i fiziki obujam

Zagrebaka županija ima samo 15 poslovnih jedinica za smještaj gostiju, i to najveim dijelom u osnovnim objektima. Veina objekata su hoteli i moteli srednje i niže kategorije, niskih cijena usluga i relativno slabe iskorištenosti kapaciteta.

Tablica 1: Broj turista i noenja u Zagrebakoj županiji tijekom 1997. i 1998. godine:

U K U P NO INDEKS 1998/1997 1997. godini 1998. godini Dolasci turista 18.609 16.326 87,8 Ostvarena noenja 58.554 47.772 81,6 Izvor: Statistiki godišnjak za 1997. i 1998. godinu, Državni zavod za statistiku

Iz tablice je vidljivo da je u 1998. godini u Zagrebakoj županiji bilo za 13,2% turista manje nego 1997., a broj noenja manji je za 18,4% nego u 1997. godini.

Tablica 2: Ostvarenje dolazaka i noenja domaih i stranih turista tijekom 1997. i 1998. godine:

1997. godina 1998. godina Indeks DOMAI STRANI DOMAI STRANI 1 2 3 4 4/2 3/1 Dolasci turista 11.861 6.748 9.845 6.841 83,0 96,0 Ostvarena noenja 46.795 11.759 36.707 11.065 78.5 94,1 Izvor: Statistiki godišnjak za 1997. i 1998. godinu, Državni zavod za statistiku

Na podruju Zagrebake županije boravilo je tijekom 1998. godine 17% manje domaih turista nego u 1997., a stranih gostiju bilo je za 4% manje nego u 1997. godini. U 1998. godini ostvaren je i 12,5% manji broj noenja domaih turista, a za 5,9 % manji broj noenja stranih turista nego u 1997. godini. Ovo smanjenje ne smatra se stalnim trendom, nego je posljedica privremenih nepovoljnih okolnosti.

U 1998. godini ostvareno je u Zagrebakoj županiji 47.772 noenja, s prosjenom dužinom boravka od 2,9 dana. Od ukupno ostvarenog broja noenja, domai turisti su ostvarili 36.707 noenja, s prosjenom dužinom boravka 3,7 dana, a strani turisti 11.065 noenja s dužinom boravka 1,7 dana. U Zagrebakoj županiji boravilo je u 1998. godini ukupno 16.326 gostiju, od ega 9.845 ili 76,8% domaih, a 6.481 strani gost ili 23,2% od ukupnog broja.

95 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

U tablici je prikazan broj dolazaka i noenja turista po vrstama i kategorijama smještajnih objekata u 1998. godini na podruju Zagrebake županije.

Tablica 3:Dolasci i noenja turista po vrstama i kategorijama smještajnih objekata tijekom 1998.

VRSTE I KATEGORIJE DOLASCI TURISTA NOENJA TURISTA OBJEKATA UKUPNO DOMAI STRANI UKUPNO DOMAI STRANI UKUPNO A + B 16.326 9.845 6.481 47.772 36.707 11.065

A. Osnovni smještajni 14.618 8.548 6.070 23.186 12.962 10.224 kapaciteti 1. Hoteli ukupno 9.470 4.727 4.743 15.474 7.531 7.943 Hotel B kategorije 5.553 2.703 2.850 9.852 4.940 4.912 Hotel C kategorije 1.116 743 373 1.694 1.098 596 Hotel D kategorije 2.801 1.281 1.520 3.928 1.493 2.435

2. Pansioni (II. kategorija) 637 282 355 989 402 587

3. Moteli ukupno 3.056 2.421 635 4.642 3.632 1.010 Moteli II. kategorije 2.302 2.099 203 3.864 3.300 564 Moteli III. kategorije 754 322 432 778 332 446

4. Prenoišta 1.455 1.118 337 2.081 1.397 684

B. Komplem. smješt. kapac. 1.708 1.297 411 24.586 23.745 841 1. Kupališna ljeilišta 1.290 1.216 74 24.145 23.664 481 2. Planinarski domovi i kue 81 81 - 81 81 - 3. Kampovi (II. kategorija) 337 - 337 360 - 360

Izvor: Statistiki godišnjak za 1997. i 1998. godinu, Državni zavod za statistiku

F) EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Rudarska aktivnost na podruju Zagrebake županije najveim je dijelom orijenitarana na proizvodnju graevnih materijala, te su shodno tome njeni naturalni i financijski pokazatelji u direktnoj ovisnosti o investicijskim ciklusima u graditeljstvu. Na podruju Zagrebake županije, od mineralnih sirovina koje su prisutne u znatnim koliinama, iskorištavaju se tehniki graevni kamen, graevni pijesak i šljunak, opekarska i keramika glina te nafta i plin na podruju Dugog Sela i Ivani Grada.

Tehniki graevni kamen

Ležišta graevnog kamena koja su u eksploataciji uglavnom se nalaze u podruju Samoborskog i Žumberakog gorja i raznolikog su litološkog sastava, no to su pretežito vapnenci i dolomiti srednjeg i gornjeg perma naslage donjeg trijasa, karbonati lijasa i dogera, vapnenaki klastiti malma i lapori gornje krede te naslage paleocena, panona, gornjeg ponta i levant-donjeg pleistocena.

Rije je o sljedeim eksploatacijskim poljima za koja postoje odobrenja Ureda za gospodarstvo Zagrebake županije na kojima je predviena eksploatacija s ciljem sanacije:

- dva sanacijska polja u Smerovišu i tri sanacijska polja “Mala Rakovica”, Grad Samobor, - eksploatacijsko polje “Škrobotnik” (Grdanjci), Grad Samobor, - eksploatacijska polja “Draga” (Ivanii), “Slapnica” (Medven Draga) i “Trstenica” (Draga), Grad Jastrebarsko, - eksploatacijsko polje “Ivanec”, Grad Zapreši, - eksploatacijska polja “Orešje Donje” i “Pod Peca”, Grad Sveti Ivan Zelina.

96 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Arhitektonski kamen

Na podruju Zagrebake županije, prema dosadašnjim spoznajama, tek je neznatno prisutan arhitektonski kamen. Naime, naslage karbonske i permske starosti koje su zastupljene klastinim (glineni škriljavci, pješenjaci i konglomerati) i karbonatnim sedimentima (mramorasti vapnenci, vapnenci, dolomitini vapnenci i dolomiti), kad je rije o Zagrebakoj županiji i njenoj okolici, rasprostranjene su u Medvednici i Samoborskom gorju, no zbog jake tektonske ošteenosti u njima teško da bi se mogla nai podruja pogodna za eksploataciju arhitektonskog graevnog kamena. Tek mjestimice, za lokalne potrebe, eksploatiraju se razliito obojeni konglomerati i pješenjaci (karbonatni vapnenci i dolomiti) na nekoliko mjesta na podruju “Velikog Lipovca” (Grad Samobor), koji se upotrebljavaju za gradnju privatnih kua kao lomljeni kamen i kamen s dotjeranim licem.

Graevni pijesak i šljunak

Šljunani sedimenti na podruju Županije nalaze se u dolini rijeke Save ispunjene nevezanim i neuslojenim aluvijalnim nanosima prve savske terase, i to duž itavog toka rijeke. Debljina aluvijalnog nanosa naješe iznosi 10-25m, a mjestimino ak do 45 m. Šljunak i pijesak iz ove terase intenzivno se eksploatiraju na nain da se rjee koriste u izvornom prirodnom obliku, a eše i uglavnom se podvrgavaju daljnjoj obradi separiranja s obzirom na veliinu šljunanog odnosno pješanog zrna ili za izradu betonskih proizvoda.

Prema podacima Ureda za gospodarstvo Zagrebake županije od rujna 2000., postoje odobrenja za eksploatacijska polja ili odobrenja za izvoenje rudarskih radova ili odobrenja za istražne radove na sljedeim eksploatacijskim poljima:

- “Abesinija”, “Trstenik” i “Siromaja” - rezervno polje, na podruju Opine Rugvica, - “Novo ie” i “Vukovina (KZ Turopolje)”, na podruju Grada Velika Gorica, - “Rakitje” i “Jezero Orešje”, na podruju Opine Sveta Nedjelja, - “Savršak I”, “Savršak II” i Savršak III”, na podruju Grada Samobora, - “Zajarki” i "Drenje", na podruju Grada Zaprešia.

Takoer prema podacima Ureda za gospodarstvo Zagrebake županije od rujna 2000., na lokacijama "Lomnica" i "Mievec-Kosnica-Sasi", na podruju Grada Velike Gorice, eksploatacija se provodi bez odobrenja.

Osim spomenutih lokacija na kojima se iskorištavaju graevni pijesak i šljunak, postoje i sama ležišta pijeska koja pripadaju tektonskoj jedinici Zagorski tercijarni bazen, a ine ga debele i monotone naslage lapora, pijeska, glinovitih i pjeskovitih lapora, rjee pješenjaka, i to u veem postotku zastupljenosti unutar neogenske serije sedimenata. Taj pijesak ne podliježe daljnjoj preradi nego se upotrebljava u prirodnom obliku.

Rije je o graevnom pijesku koji se eksploatira na dvije pješare u “Pluski” kod Luke, u zaprešikom kraju.

Opekarska glina

Opekarske gline vezane su i oekuju se u podrujima holocenskih aluvijalnih i manjim dijelom pleistocenskih sedimenata kvartara. U litološkom smislu opekarska glina je izgraena od nekoliko podvrsta gline razliite obojenosti, idui od površine prema dubini od žute, sive, smee, plave i crvene, a u sastavu je rije o glinovito-pjeskovitom siltu, slabo sortiranom u kojem je kvarc dominantan mineralni sastojak.

Opekarska glina na podruju Zagrebake županije nalazi se na: - eksploatacijskom polju “uriše” na podruju Grada Vrbovca, - eksploatacijskom polju “Mraclin”, Grad Velika Gorica, - eksploatacijskom polju "Glinokop", Grad Dugo Selo.

97 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Keramika glina

Ležišta keramike gline na podruju Zagrebake županije postoje na podruju opine Dubravica u zaprešikom kraju i tu se nalazi jedino eksploatacijsko polje “Križne Gorice” .

Nafta i plin

Na istonom podruju Zagrebake županije crpe se znatne koliine nafte i plina s eksploatacijskih polja na podruju Ivani Grada i Dugog Sela (posebno obraeni u poglavlju 1.1.2.8. Energetski sustav - Proizvodnja i transport nafte i plina). Iako se izdašnost ležišta smanjuje, primjenom novih tehnologija postižu se još uvijek znatne koliine iscrpka nafte i plina. Nafta i plin predstavljaju strateški važan energent za Državu.

Termalni izvori

Na podruju Jastrebarskoga u Svetojanskim toplicama, i na podruju Samobora u rekreacijskom centru Šmidhen, nalaze se izvori tople vode koja se koristi u turistiko-rekreativne svrhe. U opini Pisarovina na podruju Jamnike Kiselice bogat je izvor ljekovite mineralne vode, popularne "Jamnice", koja se koristi u komercijalne svrhe.

Na podruju Grada Sveti Ivan Zelina postoje dva termalna izvora: Izvorište Topliica (na lokaciji garaža azmatransa i pilane) izvorište je iste niskomineralizirane radioaktivne termalne vode, kapaciteta veeg od 20 l/s, koja se radi ljekovitosti može koristiti u medicinske svrhe. Izvorište je devastirano i ugroženo novom izgradnjom, te ga treba što prije zaštititi (na razini prostornog plana ureenja grada). Drugi izvor, u Kreavesi, takoer je nalazište niskomineralizirane termalne vode. Za oba izvora treba provesti dodatna istraživanja.

Na podruju Ivani Grada nalazi se jedino u Europi, a drugo u svijetu, nalazište posebne vrste ljekovite nafte, naftalan. Uz nju se nalaze i izvori fluorne, natrij-kloridne slane termalne vode koja se, zajedno s ljekovitom naftom, koristi u ljeilištu "Naftalan" za lijeenje kožnih i reumatskih bolesti.

Podaci o koliinama mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima

Prema podacima Ureda za gospodarstvo Zagrebake županije dobivenim tijekom 1999. i 2000. godine, utvrene zalihe mineralnih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima iznose za:

% tehniki graevni kamen oko 20. 883. 000 m3 % graevni pijesak i šljunak oko 35. 893. 000 m3 % opekarsku glinu oko 3. 484. 000 m3 % keramiku glinu oko 194. 740 t.

Takoer, prema istom izvoru, u 1999. godini legalno su izvaene koliine ovih mineralnih sirovina:

% graevni pijesak i šljunak 839. 838 m3 % tehniki graevni kamen 881. 225 m3 % opekarska glina i keramika glina 84. 200 m3 % nafta 252. 976 tona i % plin 84. 096 x 103 m3.

Navedeni podaci dobiveni su od rudarskih trgovakih društava i rudarskih obrtnika koji posjeduju odobrenje za izvoenje rudarskih radova sukladno odredbama Zakona o rudarstvu - proišeni tekst ("Narodne novine", broj 35/95). Tome svakako treba pridodati i oko 50% koliina izvaenih mineralnih sirovina (naroito se odnosi na tehniki graevni kamen i graevni pijesak i šljunak) koje se vade bez potrebnih odobrenja.

98 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Tablini prikaz legalnih lokacija istražnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvoenje rudarskih radova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja:

PODRUJE BIVŠE B NAZIV EKSPLOATAC. EKSPLOATACIJSKO ODOBRENJE IZVOENJE OPINE R. POLJA/ POLJE/ ISTRAŽNI ZA RADOVA ISTRAŽNOG PROSTORA PROSTOR/ IZVOENJE BEZ NAPUŠTENA LOKACIJA RUD. ODOBRENJA RADOVA

SVETI IVAN ZELINA 1. "Orešje Donje" eksploatacijsko polje DA 2. "Pod Peca" eksploatacijsko polje DA 3. "Biškupec" napuštena lokacija VRBOVEC 4. "uriše" eksploatacijsko polje DA DUGO SELO 5. "Abesinija" eksploatacijsko polje DA 6. "Trstenik" eksploatacijsko polje 7. "Inzula Siromaja" eksploatacijsko polje 8. "Glinokop Dugo Selo" eksploatacijsko polje DA VELIKA GORICA 9. "Novo ie" eksploatacijsko polje DA 10. "Vukovina"(KZ Turopolje) eksploatacijsko polje 11. "Mraclin" eksploatacijsko polje DA 12. "Mievec-Kosnica" DA 13. "Lomnica" DA 14. "Novo ie" napuštena lokacija JASTREBARSKO 15. "Slapnica" eksploatacijsko polje DA 16. "Draga" eksploatacijsko polje DA 17. "Trstenica" eksploatacijsko polje 18. "Vranov Dol" napuštena lokacija 19. "Poljanica" napuštena lokacija 20. "Boljara" napuštena lokacija SAMOBOR 21. "Mala Rakovica I" eksploatacijsko polje DA 22. "Mala Rakovica II" eksploatacijsko polje DA 23. "Mala Rakovica III" eksploatacijsko polje 24. "Savršak I" eksploatacijsko polje 25. "Savršak II" eksploatacijsko polje 26. "Škrobotnik" eksploatacijsko polje 27. "Gradna" Smeroviše eksploatacijsko polje DA 28. "Beljak" Smeroviše eksploatacijsko polje 29. "Rakitje" Sv. Nedjelja eksploatacijsko polje DA 30. "Savršak III" eksploatacijsko polje 31. "Jezero Orešje" istražni prostor 32. "Strmec" Sv. Nedjelja napuštena lokacija 33. "Koretii" Norši Selo napuštena lokacija 34. "Veliki Lipovec" istražni prostor ZAPREŠI 35. "Ivanec" eksploatacijsko polje DA 36. "Zajarki" eksploatacijsko polje DA 37. "Drenje" eksploatacijsko polje DA 38. "Pluska" eksploatacijsko polje DA 39. "Tlorad-Pluska" eksploatacijsko polje DA 40. "Orešje Bistransko" napuštena lokacija 41. "Zdenci Brdoveki" napuštena lokacija 42. "Križne Gorice", Dubravica eksploatacijsko polje DA

Izvor: Ured za gospodarstvo Zagrebake županije, rujan 2000. i ožujak 2001.

Napomena: Istražni prostori i eksploatacijska polja za eksploataciju nafte i plina obraeni su u poglavlju "Energetski sustav - Proizvodnja i transport nafte i plina".

99 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.2.5. PROMETNI SUSTAV

Zagrebaka županija oblikuje gotovo zatvoreni prsten oko glavnog grada Republike Hrvatske. Iznimku ini kraa dionica koja prolazi hrptom Medvednice, gdje prsten oko Zagreba zatvara Krapinsko- zagorska županija. Zagrebaka županija i Grad Zagreb nalaze se na prostoru na kojem se spajaju dva kljuna hrvatska prostora - podunavski i jadranski. Zahvaljujui tome, taj prostor ima središnji položaj u odnosu na tri sekundarna hrvatska središta - Rijeku, Split i Osijek i na veinu središta nižega reda. Takav povoljan prostorni odnos rezultira pogodnim udaljenostima koje, naješe, ne prelaze 400 km, raunano najkraim cestovnim prometnicama magistralnog znaenja. Iznimku ine samo veze do udaljenijih južnodalmatinskih prostora. Najvažniji nacionalni i meunarodni cestovni i željezniki pravci stjeu se u Zagrebu, prolazei pri tome teritorijem Zagrebake županije. Osamostaljenjem Hrvatske, Zrana luka Zagreb, koja se prema posljednjem upravno-teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske iz 1997. nalazi u Zagrebakoj županiji na podruju Grada Velike Gorice, dobiva novu ulogu u državnom i europskom sustavu zranog prometa. Postaje glavna zrana luka države, ulazno-izlazna zrana luka u zemlji, domicilna zrana luka nacionalnog zranog prijevoznika Airlines i glavna vojna zrakoplovna baza.

A) CESTOVNI PROMET

U mrežu europskih cesta na podruju Županije ukljuene su ceste ukupne duljine 121 km, a poklapaju se s paneuropskim koridorima (vidi sl. 10): cesta Krapina - Zagreb (E 59) koridor X-A; cesta Varaždin - Zagreb - Karlovac (E 65, E 71) koridor V-B; cesta Bregana - Zagreb - Kutina (E 70) koridor X.

Slika 10: Paneuropski prometni koridori Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Zagreb 1999.

100 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Navedeni koridori na podruju Županije prolaze autocestama, koje su sve kategorizirane kao državne ceste. Podrujem Zagrebake županije prolaze državne ceste ukupne duljine 393 km:

D 1 GP Macelj - Zagreb - Karlovac - Graac - Knin - Brnaze - Split - 35 km; D 3 GP Gorian - akovec - Varaždin - Zagreb - Rijeka - Pazin - Vodnjan - 31 km; D 4 GP Bregana - Zagreb - Slavonski Brod - GP Bajakovo - 54 km; D 26 Sveti Ivan Zelina - Vrbovec - azma - Garešnica - Badljevina - 36 km; D 28 Vrbovec - Bjelovar - Veliki Zdenci - 15 km; D 30 Zagreb - Petrinja - Kostajnica - 18 km; D 31 Velika Gorica - Gornji Viduševac - 35 km; D 36 Karlovac - Pokupsko - Sisak - Popovaa - 34 km; D 41 GP Gola - Koprivnica - Križevci - Sesvete - 34 km; D 43 urevac - Bjelovar - azma - Ivani Grad - 14 km; D 225 GP Harmica - Brdovec - Zapreši - D1 - 14 km; D 309 Samobor - D4 - 4 km; D 310 Jastrebarsko - D1 - 4 km; D 316 vor Komin - Sveti Ivan Zelina - 4 km; D 408 D 30 - zrana luka Pleso - 2 km; D 505 Bregana - Kraši - Ozalj - Karlovac - 58 km.

Slika 11: Postojee stanje cestovnog prometa Zagrebake županije Izvor: Hrvatska uprava za ceste, Zagreb, 1999.

Graevinsko-prometno stanje državnih cesta je razliito: autoceste, poluautoceste, ceste za dvosmjerni promet s dva odvojena kolnika traka svaki sa po dvije prometne trake (ceste Zapreši - Jarek i Zagreb - Velika Gorica) i ceste s dva prometna traka na istom kolniku. Veina tih cesta ini zagrebaki cestovni prsten ili se na njega povezuje. Završene su i u funkciji su autoceste Zagreb - Karlovac, Zapreši - Zabok, - Kutina, – Komin – Brezniki Hum, Zagreb (Jankomir) - Bregana i dionica Ivanja Reka - Popovec, a dio zagrebake obilaznice Zapreši - Jankomir je poluautocesta.

101 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Na podruju Županije je 112 županijskih i 216 lokalnih cesta. Ukupna duljina županijskih cesta je 785,7 km, od ega je 3,7 km neasfaltirano (0,5%). Ukupna duljina lokalih cesta je 704 km, od ega je 51,2 km neasfaltirano (7,5%).

Prema izbrojenom prometu na cestama Republike Hrvatske u 1998. godini, cesta Zagreb – Velika Gorica bila je najoptereenija cestovna dionica u Republici Hrvatskoj, sa 34.046 vozila prosjenog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP). Ta cesta prolazi središtem Velike Gorice.

Izrazito velik prosjeni godišnji dnevni promet registriran je na državnim cestama D41 i D309. Na državnoj cesti D41, na dionici Vrbovec – Dugo Selo, PGDP je 16.312 vozila. Ta cesta prolazi središnjim dijelovima gradova Vrbovca i Dugog Sela. Na državnoj cesti D309, Samobor – Sveta Nedjelja – D4 PGDP je 13.527 vozila.

Na sljedeoj slici je prikazan PGDP 1999. godine za brojake dionice unutar Županije:

Slika 12: Promet na brojakim dionicama unutar Zagrebake županije Izvor: Hrvatska uprava za ceste, Zagreb 1999.

Iz slike i navedenih prometnih optereenja može se zakljuiti da cesta D41 na dijelu Sesvete - Dugo Selo - Božjakovina ima prioritet u rješavanju prometa, jer su sva ostala velika optereenja izmjerena na etverotranim cestama. Navedene vrijednosti PGDP premašuju kapacitet stotoga sata godišnje satne razdiobe prometa, tj. više od 100 sati godišnje nastupa zagušenje na tim dijelovima ceste. Treba upozoriti na to da planirana brza cesta Sv. Helena - Vrbovec može samo djelomice ublažiti problem prolaska kroz Dugo Selo i Brckovljane, jer više od 60% izbrojenoga prometa ini lokalni i mjesni promet. Iako e se izgradnjom brze ceste bitno smanjiti teški teretni promet kroz ta naselja, treba predvidjeti i druge mjere na D41 i prikljucima: obilaznica Dugoga Sela, ureenje raskrižja, izgradnja biciklistikih trakova i pješakih hodnika, preusmjeravanje kratkih vožnji na paralelne ceste i ulice itd.

102 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Cestovni granini prijelazi prema Republici Sloveniji su:

% stalni meunarodni granini prijelaz I. kategorije: Bregana - Obrežje, % stalni meudržavni cestovni prijelaz II. kategorije: Bregana Naselje - Slovenska Vas i Harmica - Rigonce, % granini prijelazi za pogranini cestovni promet: Novo Selo Žumberako - Planina, Kraj Donji - Rakovec i Gornji emehovec (Krapinsko-zagorska županija) - Stara Vas.

B) ŽELJEZNIKI PROMET

Županijom prolaze magistralne glavne pruge:

% MG 1 Botovo državna granica-Koprivnica-Dugo Selo-Zagreb Glavni kolodvor- Karlovac- Rijeka; % MG 1.1 Sesvete (MG 1) -Velika Gorica (MG 2); % MG 2 Savski Marof državna granica- Zagreb Glavni kolodvor-Sisak-Novska-Vinkovci- Tovarnik državna granica; % MG 2.1 Dugo Selo (MG1) - Novska (MG 2).

željeznike pruge I. reda:

% I. 101 Zapreši (MG 2) - Varaždin - akovec (MG 3); % I. 104 Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb Ranžirni kolodvor - Sava odvojnica (MG 1.1) - sjeverni kolosijek i Zagreb Klara (MG 2) - Zagreb Ranžirni kolodvor - Sava odvojnica (MG 1.1) južni kolosijek; % I. 107 Zagreb Ranžirni kolodvor - Mievec odvojnica (MG 1.1);

i pruga II. reda:

II. 202 Savski Marof (MG 2) - Kumrovec DG sa Slovenijom.

Na podruju Županije sve su magistralne glavne pruge elektrificirane monofaznim sustavom 25 kV i 50 Hz. Od pruga I. reda elektrificirane su I. 104 i I. 107 dok su ostale, ukljuivo i prugu II. reda Savski Marof - Kumrovec, neelektrificirane. Dvokolosijene su pruge Savski Marof – Zagreb, Zagreb – Dugo Selo i Sesvete - Velika Gorica.

Magistralne glavne pruge Botovo - Zagreb – Rijeka, Sesvete – Velika Gorica, Dugo Selo – Novska, Zagreb – Klara – ranžirni kolodvor, ranžirni kolodvor - Mievec i Savski Marof - Zagreb - Tovarnik osigurane su relejnim signalno-sigurnosnim ureajima, a na ostalim prugama uglavnom su stari mehaniki i elektroureaji.

Cestovni prijelazi u razini poseban su problem na prugama i cestama Županije, osobito na magistralnim glavnim prugama.

Jedini stalni meunarodni granini željezniki prijelaz I. kategorije na podruju Županije je onaj na glavnoj magistralnoj pruzi Zagreb - Zapreši - Savski Marof - DG sa Slovenijom i odvija se izmeu postaje Savski Marof na hrvatskoj i postaje Dobova na slovenskoj strani.

Paneuropski željezniki koridori kroz Zagrebaku županiju su (slika 14): % koridor VB (MG1) Botovo - D. Selo - Zagreb - Karlovac - Rijeka % koridor X (MG2) Ljubljana - Savski Marof -Zagreb - Novska - Tovarnik % koridor XA (II.202) Zagreb -Maribor- Graz

103 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Slika 13: Postojee stanje željeznikog prometa Zagrebake županije

Slika 14: Meunarodni prometni pravci i koridori željeznikog prometa u Republici Hrvatskoj Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, 1999.

104 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

C) ZRANI PROMET

Zrana luka Zagreb je, kao aerodrom, prema fizikim znaajkama, svrstana u razred i skupinu 4E (prema klasifikaciji Organizacije meunarodnog civilnog zrakoplovstva – ICAO), a prema opremljenosti ureajima i sredstvima za sigurno slijetanje, kretanje i uzlijetanje zrakoplova, u kategoriju II (CAT II).

Promet od 1,1 milijun putnika godišnje danas je manji od prijeratnog (oko 1,9 milijuna) uglavnom zato što izostaju turisti koji su preko Zrane luke Zagreb putovali do primorskih zranih luka i obratno (transferni putnici) i tranzitni putnici (za Beograd i obratno).

Postojea putnika zgrada tehnološko-tehniki ne zadovoljava, a kapacitet joj je oko 1,5 milijuna putnika godišnje.

Zrana luka Zagreb gotovo je u potpunosti iskoristila postojee prostorne mogunosti za razvitak (nedovoljna širina prostora na kojem su smješteni uzletno-sletna staza, staza za vožnju, stajanka, putnika zgrada i pristupna cesta; nemogunost kvalitetnog prometno-tehnološkog rješenja jednoetažne centralizirane tehnološke koncepcije putnike zgrade; nemogunost primjene suvremenih tehnoloških rješenja - aviomostova; bez primjerenog urbanistiko-arhitektonskog oblikovanja - vizualnog identiteta zrane luke glavnoga grada).

Stoga se predvia gradnja novog putnikog terminala, što je u skladu sa Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske i Programom prostornog ureenja koji unutar velikih državnih sustava infrastrukture predviaju proširivanje Zrane luke Zagreb - prije svega gradnjom terminalskih površina. U Zranoj luci je stalni meunarodni granini zrani prijelaz I kategorije.

D) RIJENI PROMET

Rijeni je promet u Hrvatskoj bio prekinut zbog rata. Ratna razaranja izazvala su velike štete rušenjem mostova i stvaranjem novih prepreka i nanosa šljunka i pijeska. Bez obzira na obavljene sanacije još ni do danas nije uspostavljena plovidba na pojedinim dionicama Save i Dunava tako da iz luke Sisak nije mogu izlazak brodova na meunarodne plovne putove (Sava je plovna od Siska do Slavonskog Broda). Na podruju Županije komercijalni rijeni promet, osim skelarenja, zasad ne postoji.

1.1.2.6. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

Na podruju Zagrebake županije, koju ini otvoreni prsten oko grada Zagreba površine 3. 058 km2 i koja obuhvaa 8 gradova i 26 opina, zastupljeni su sljedei sustavi:

A. sustavi javnih komunikacija u nepokretnoj mreži, B. sustavi javnih komunikacija u pokretnoj mreži, C. sustavi radiokomunikacija, D. sustavi poštanskog prometa.

A. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U NEPOKRETNOJ MREŽI dijele se prema namjeni na:

1) telefonsku mrežu, 2) mrežu za prijenos podataka, 3) mrežu za prijenos televizijskih i videosignala

Za navedene sustave tendencija je prema integraciji u jedinstvenu mrežu s jednom vrstom telekomunikacijske opreme koja bi služila za razmjenu svih oblika informacija (govor, slika, podaci).

105 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

B. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U POKRETNOJ MREŽI dijele se na:

1) sustave NMT mreže, 2) sustave GSM mreže.

Navedeni su sustavi nadgradnja javne nepokretne telefonske mreže koji omoguuju uspostavljanje veza za prijenos govora i/ili podataka u uvjetima fizikog kretanja jednog ili više korisnika. Ostvaruju se na temelju elijskog ustroja baznih radijskih stanica.

C. SUSTAVI RADIOKOMUNIKACIJA:

Služe iskljuivo za prijenos i distribucije radio i televizijskog programa zranim putem u obliku elektromagnetskih valova. Ostvaruju se pomou mreže odašiljaa, pretvaraa i prijamnika.

D. SUSTAVI POŠTANSKOG PROMETA:

U funkciji su skupljanja, prijenosa i distribucije pismovnih, paketnih, novanih i dr. pošiljaka prema željenim odredištima. Odvijaju se izmeu fiksnih objekata i ovise o ostalim prometnim sustavima (cestovni, željezniki, pomorski, zrani i telekomunikacijski promet).

A. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U NEPOKRETNOJ MREŽI

A.1. TELEFONSKA MREŽA

Sustavi javnih telekomunikacija u nepokretnoj telefonskoj mreži sastoje se od ureaja za komutaciju i ureaja za prijenos koji se smještaju u graevinske objekte, a povezuju se mrežom spojnih veza preko prijenosnih medija.

A.1.1. Komutacije

Komutacijski se vorovi prema namjeni i veliini mogu podijeliti na:  meunarodne centrale  tranzitne centrale  podrune centrale  mjesne centrale  udaljene pretplatnike stupnjeve i  udaljene pretplatnike multipleksere.

Na podruju Zagrebake županije nema meunarodne niti tranzitne centrale pa meunarodni i meužupanijski promet mjesnih centrala gravitira prema Zagrebu, gdje su u radu etiri tandem tranzitne centrale i jedna meunarodna.

Mjesne centrale (LC) predstavljaju pristupne centrale u centraliziranoj pristupnoj mreži i mogu biti izvedene bez udaljenih pretplatnikih stupnjeva ili s njima, koji se s matinom mjesnom centralom povezuju spojnim vezama. Mjesna centrala povezuje se s tranzitnim centralama svog tranzitnog podruja, pa su tako mjesne centrale u Zagrebakoj županiji vezane na tranzitne centrale u Zagrebu. Na podruju Zagrebake županije nalazi se tako 7 mjesnih centrala u gradovima Velika Gorica, Zapreši, Dugo Selo, Ivani Grad, Jastrebarsko, Samobor i Vrbovec, u kojima su smještene mjesne centrale s kapacitetima danim u TABLICI 1:

Tablica 1. Popis postojeih mjesnih centrala na podruju Zagrebake županije

Naziv komutacije Tip opreme Kapacitet tf prikljuaka

LC Velika Gorica I i II ARF 102 i AXE 10 11000 i 6322 LC Zapreši I i II ARF 102 i AXE 10 9056 i 182 LC Dugo Selo EWSD 6890 LC Ivani Grad EWSD 2778 LC Jastrebarsko AXE 10 4054

106 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

LC Samobor AXE 10 8436 LC Vrbovec AXE 10 3132 UKUPNI KAPACITET TF. PRIKLJUAKA LC-a 51850

Udaljeni pretplatniki stupanj (UPS) jest razmješteni dio pretplatnikog stupnja pristupne centrale (LC), koji se s matinom pristupnom centralom povezuje spojnim vezama. Upotrebljava se radi poboljšanja kvalitete usluge i ekonominije izgradnje pristupnih mreža. Postavlja se unutar ve postojeih veih graevina. U Zagrebakoj županiji u radu je 110 UPS-eva koji su dio pretplatnikog stupnja 7 pristupnih podruja s pripadajuim centralama i pristupnog podruja grada Sveti Ivan Zelina za koje, zbog manjeg broja pretplatnika, nije izgraena mjesna centrala, ali postoji vei graevinski objekt. Svi UPS-evi zelinskog podruja vežu se na pristupnu centralu Sesvete. Popis udaljenih pretplatnikih stupnjeva prema pristupnim podrujima i njihovih kapaciteta predoen je u TABLICI 2 (2.1 do 2.8):

Tablica 2. Popis postojeih udaljenih pretplatnikih stupnjeva na podruju Zagrebake županije

2. POPIS POSTOJEIH UDALJENIH PRETPLATNIKIH STUPNJEVA NA PODRUJU ZAGREBAKE ŽUPANIJE

2.1. Pristupno podruje: Dugo Selo 2.2. Pristupno podruje: Ivani Grad Naziv komutacije Kapacitet tf prikljuaka Naziv komutacije Kapacitet tf prikljuaka UPS Božjakovina 892 UPS Ivani Grad -jug 1784 UPS rnec Dugoselski 310 UPS Bešlinec 300 UPS Jalševec Nartski 894 UPS Bregi Posavski 382 UPS Ježevo 230 UPS Dubrovak Lijevi 300 UPS Laktec 188 UPS Graberje Ivaneko 1320 UPS Lupoglav 604 UPS Hrastilnica Mala 160 UPS Novaki Oborov. 398 UPS Kloštar Ivani 1792 UPS Oborovo 318 UPS Križ 1220 UPS Preec 150 UPS Novoselec 882 UPS Sop 398 UPS Obreška Gornja 190 UPS Stani 1050 UPS Opatinec 170 UKUPNO 5 432 UPS Prerovec 160 UPS Reica Kriška 300 UPS Soboani 476 UPS Šarampov Donji 300 UPS Šušnjari 160 UPS Trebovec 300 UPS Veziše 384 UKUPNO 10 580 2.3. Pristupno podruje: Jastrebarsko 2.4.Pristupno podruje: Samobor Naziv komutacije Kapacitet tf prikljuaka Naziv komutacije Kapacitet tf prikljuaka UPS Beter 640 UPS Bregana 2048 UPS Bratina 256 UPS Cerje 256 UPS Guci 512 UPS Dubrava Samob. 256 UPS Donja Kupina 384 UPS Farkaševac 1024 UPS Gorica Svetoj. 512 UPS Galgovo 768 UPS Gornja Vas 256 UPS Golubii 256 UPS Gornji Desinec 768 UPS Grdanjci 256 UPS Klina Sela 1280 UPS Otok Samobor. 256 UPS Kostanjevec 256 UPS Rakitje 1280 UPS Kraši 1024 UPS Rude 512 UPS Kupinec 512 UPS Smeroviše 256 UPS Luelnica 256 UPS Srebrenjak 512 UPS Petrovina 512 UPS Strmec 1280 UPS Pisarovina 1024 UPS Sveta Nedelja 1 2048 UPS Plešivica 512 UPS Sveta Nedelja 2 2048 UPS Selsko Brdo 256 UPS Vrhovak 256 UPS Sopote 256 UKUPNO 13 312 UPS Tupina 256 UKUPNO 8972 2.5.Pristupno podruje: Velika Gorica 2.6. Pristupno podruje: Vrbovec Naziv komutacije Kapacitet tf prikljuaka Naziv komutacije Kapacitet tf prikljuaka UPS Buševec 896 UPS Banovo 384 UPS Donji Hruševec 256 UPS Bol 384 UPS Dragonožec 768 UPS Cugovec 512 UPS Dubranec 256 UPS Dubrava 2048 UPS Kravarsko 768 UPS Farkaševac 512

107 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

UPS Kue 512 UPS Gaj 768 UPS Lukini Brdo 256 UPS Gornji Tkalec 384 UPS Mala Buna 768 UPS Gradec 512 UPS Mievec 648 UPS Lonjica 512 UPS Novo ie 896 UPS Nova Kapela 512 UPS Odra 2048 UPS Polj. Vrboveka 512 UPS Orle 768 UPS Preseka 384 UPS Pleso 1024 UPS Rakovec 512 UPS Pokupsko 512 UKUPNO 7 476 UPS Šitarjevo 896 UPS Velka Gorica 1536 UPS Velka Mlaka 1280 UPS Vukovina 768 UKUPNO 14 856

2.7. Pristupno podruje: Zapreši 2.8. Pristupno podruje: Sv. Ivan Zelina Pristupna centrala: Sesvete Naziv komutacije Kapacitet tf prikljuaka Naziv komutacije Kapacitet tf prikljuaka UPS Brdovec 2048 UPS Bedenica 768 UPS Donja Bistra 1792 UPS D. Zelina 1280 UPS Dubravica 1024 UPS G. Vinkovec 256 UPS Ivanec Bistranski 512 UPS Komin 1024 UPS Jakovlje 1152 UPS Nespeš 896 UPS Kraljev Vrh 256 UPS Zelina 1 2048 UPS Kupljenovo 1280 UPS Zelina 2 512 UPS Šenkovec 2048 UKUPNO 6272 UPS Zapreši 2048 UKUPNO 12160 UKUPNI KAPACITET INSTALIRANIH TF PRIKLJUAKA UPS-a U ZAGREBAKOJ ŽUPANIJI: 77 012

UKUPNI KAPACITET INSTALIRANIH TF PRIKLJUAKA LC-a i UPS-a: 131 782

U prostoru Županije nalaze se još i UPS-evi Stupnik (1280 tfp) i Rakov Potok (1280 tfp) koji pripadaju pristupnom podruju podrunih centrala u Zagrebu.

Udaljeni pretplatniki multiplekser (UPM) razmješteni je dio pretplatnikog stupnja pristupne centrale ili UPS-a, koji se s matinom pristupnom centralom ili UPS-om povezuje spojnom vezom. Upotrebljava se kao palijativno rješenje do izgradnje UPS-a. Postavlja se naješe u sklopu postojeih graevina. Kapacitetom je takoer manji od UPS-a i nema mogunost prespajanja prometa izmeu svojih korisnika. U Zagrebakoj županiji u radu su UPM-ovi u sljedeim mjestima (svaki je kapaciteta 30 prikljuaka): Jarušje, Norši Selo 1, Norši Selo 2, Novo Selo Žumberako 1, Novo Selo Žumberako 2, Poklek 1, Poklek 2, Stojdraga 1, Stojdraga 2, Pisarovina, Kordii 1 i Kordii 2. Ukupni kapacitet telefonskih prikljuaka UPM-ova u Zagrebakoj županiji iznosi 360 tf prikljuaka.

Ukupni broj instaliranih telefonskih prikljuaka u Zagrebakoj županiji iznosi 131 782 (30. lipnja 1999.), od ega je iskorišteno 95 839 prikljuaka odnosno 72,7 %. Broj instaliranih prikljuaka na 100 stanovnika iznosi 46,56, a gustoa je 42,81 prikljuka na km2 . Gustoa ukopanih telefona je 33,8 telefona na 100 stanovnika odnosno 31,13 telefona/km2.

Na podruju Zagrebake županije postavljeno je i 728 telefonskih govornica, gustoa iznosi 2,57 telefonskih govornica na 1000 stanovnika, a prostorna gustoa je 0,24 telefonskih govornica na km2. U planiranju izgradnje novih prostora bilo bi potrebno i poželjno predvidjeti i prostor za smještanje telefonskih govornica koje se svojim oblikom trebaju uklopiti u prostor, a nužna je i infrastruktura svih buduih javnih prostora (npr. trgova, željeznikih i autobusnih kolodvora i stanica, hotela, motela, bolnica, škola i dr.). Takoer i prilikom izgradnje novih naselja potrebno je planirati barem 2 tf. govornice na 1000 stanovnika.

A.1.2. Sustavi prijenosa

U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u naelu samo digitalni sustavi prijenosa sinkrone (SDH) i pleziokrone (PDH) digitalne hijerarhije s iznimkom korisnikog, pristupnog podruja gdje e duže vrijeme prevladavati tradicionalni analogni NF sustavi.

108 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Sustavi prijenosa služe za povezivanja komutacijskih vorova i njihov kapacitet mora biti dovoljan za pravilan rad telefonske mreže. Planiranje kapaciteta sustava prijenosa direktno je vezano na planiranje kapaciteta komutacijskih vorišta pa ih se ovdje nee navoditi, jer je za potrebe prostornog planiranja dovoljno znati broj tf prikljuaka na 100 stanovnika na odreenom podruju. Drugi je razlog za njihovo nenavoenje taj što se smještaju u iste graevine kao i sustavi komutacija.

A.1.3. Prijenosni mediji

Za prijenosni medij u javnoj telekomunikacijskoj mreži upotrebljavaju se:  kabeli i  elektromagnetski valovi u radijskim sustavima. Kabeli se prema materijalu od kojih su izraeni dijele na svjetlovodne i bakrene kabele, a bakreni se prema izvedbi dijele dalje na parine i koaksijalne. Prema mjestu i nainu postavljanja može ih se podijeliti na podzemne, nadzemne i podvodne. Podvodni se kabeli postavljaju na podruju mora i jezera, a izgradnja nadzemnih svedena je na minimum. Podzemni se prema mjestu postavljanja mogu podijeliti na kabele:  meunarodne i meugradske,  gradske i prigradske,  korisnike, i  instalacijske. Nagli razvoj telekomunikacijske infrastrukture u posljednjih deset godina može se zahvaliti pretežno svjetlovodnim kabelima. Zainteresiranost za svjetlovodni medij posljedica je njegove aktualnosti i velike perspektive zahvaljujui najprije velikim prednostima koje taj medij ostvaruje u odnosu na klasini bakreni. Svjetlovodni kabel malih je dimenzija i mase, nije mu potrebno uzemljenje i ne privlai elektrina pražnjenja iz atmosfere. Materijal za njegovu izradu je staklo za razliku od sve skupljeg i deficitarnijeg bakra i aluminija i ne predstavlja izvor nikakvog zraenja, a u sluaju ošteenja ne predstavlja nikakvu opasnost za okolinu. Osim toga, unato poveanju kapaciteta prijenosnih sustava od deset puta svake etiri godine, još uvijek nije dostignut puni kapacitet prijenosa samog medija. Svjetlovodni su kabeli u prvo vrijeme polagani na veim dionicama u hijerarhiji meunarodnih i meugradskih kabela, ali u zadnje vrijeme su gotovo obavezni u prikljuivanju svakog malo veeg korisnika na podruju velikih gradova.

Meunarodni i meugradski kabeli izvode se iskljuivo svjetlovodnim kabelima koji su predvieni za prijenos informacija na velike udaljenosti i imaju vei broj niti (24 ili 48 niti u jednom kabelu). Moraju imati malo gušenje, disperziju i dobru informacijsku propusnost. Za meugradske kabele važno je poznavati sve parametre niti i kabela radi potrebe za zahtjevnim raunanjem parametara sustava prijenosa. Takvi kabeli u pravilu uvijek imaju jednomodne niti koje imaju znatno manje gušenje i disperziju od višemodnih niti. Postavljanje takvih kabela je specifino i sastoji se u upuhivanju kabela u ve prije ukopane PE HD cijevi. Pravci postavljanja naješe prate postojeu cestovnu infrastrukturu, a prilikom ukapanja u obradive površine ne mijenjaju funkcionalnost i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta i nisu izvor nikakva zraenja. U Zagrebakoj županiji postavljeno je 230 km meunarodnih i meugradskih svjetlovodnih kabela, ali raunajui od zadnje komutacije na podruju Županije.

Osim svjetlovodnih, u navedenoj hijerarhiji koriste se još otprije postavljeni asimetrini (koaksijalni) bakreni kabeli standardnih dimenzija 1,4/2,2 i 2,6/9,5 mm, direktno, ukopani u zemlju. Takvi se kabeli više nee ugraivati u javnu mrežu, a oni koji postoje potpuno e se napustiti nakon 2015.g. Ukupna duljina koaksijalnih kabela u Zagrebakoj županiji iznosi 306 km, ukljuujui i duljinu do glavne centrale u gradu Zagrebu. Trase meunarodnih i meugradskih kabela smještene su uglavnom uz najvažnije prometnice na prosjenoj udaljenosti od 8 do 10 m od ruba kolnike trake i na dubini od 90 cm.

Prigradski i gradski kabeli služe za povezivanje matine centrale s udaljenim pretplatnikim stupnjevima ili multiplekserima. Izvedeni su naješe sa svjetlovodnim kabelima. U županijskim podrujima gdje gradska mreža još nije organizirana u topologiju prstena nego u topologiju zvijezde ili zvijezde s decentraliziranom komutacijom upotrebljava se naziv prigradski kabel, dok je u veim gradovima u uporabi naziv gradski kabel koji se upotrebljava za povezivanje gradskih automatskih centrala i ostalih komutacijskih vorova. Osim navedenih, u ovu hijerarhijsku kategoriju mogu se smjestiti i kabeli koji se u ravi odvajaju od glavnih odnosno meunarodnih, meugradskih ili gradskih i prigradskih kabela, a nazivaju se odvojci, kao i kabeli koji se u ravi spajaju na odvojke, a nazivaju se

109 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta pododvojci. U Zagrebakoj županiji postavljeno je 349,344 km takvih kabela. U gradskom podruju postavljaju se uglavnom u kabelsku kanalizaciju u PVC ili PE HD cijevi, a izvan gradova postavljaju se kao i meugradski i meunarodni.

Korisniki kabeli služe za prikljuenje korisnika na javnu telekomunikacijsku mrežu. U najveoj mjeri to su bakreni parini kabeli s promjerom žice od 0,4 do 1,2 mm za prikljuak pojedinanih korisnika analogno (parica) i/ili prikljuke skupina korisnika s digitalnim multipleksnim sustavima prijenosa. U Zagrebakoj županiji izgraeno je 8 pretplatnikih mreža u koje je ugraeno 6.030,24 km simetrinih kabela, i to 2.634,75 km podzemnih kabela i 3.395,49 km nadzemnih kabela. Kapacitet iznosi 583.037 km/parica. Prosjena duljina pretplatnikih parica u mjesnoj TK mreži u urbanim podrujima je 3,1 km, a prosjena duljina pretplatnikih parica u mreži ruralnog podruja iznosi 3,7 km. Za prikljuivanje velikih korisnika u posljednje se vrijeme sve eše postavljaju svjetlovodni kabeli pa je tako u Zagrebakoj županiji postavljeno 149,8 km svjetlovodnih korisnikih kabela. Postavljaju se kao i gradski kabeli.

Podzemni se kabeli naješe postavljaju u kabelsku kanalizaciju. Kabelska se kanalizacija razlikuje prema izvedbi kabelskih zdenaca, prema broju cijevi u jednoj podzemnoj mreži i prema promjeru cijevi. U pravilu, kabelsku kanalizaciju dijelimo na standardnu, tzv. transportnu kanalizaciju (TTK) i distributivnu (DTK) koja služi za realizaciju pristupne mreže. Cijevi transportne kanalizacije (barem 2 kom) polažu se kad god je to mogue uz ve postojeu komunalnu infrastrukturu ceste, mostovi, vodovod, kanalizacija, plinovod i dr. Pravci postavljanja naješe prate postojeu cestovnu infrastrukturu. Trase kabela smještene su uglavnom uz najvažnije prometnice na prosjenoj udaljenosti 8 do 10 m od ruba kolnike trake i na dubini od 90 cm. Od glavnih kabela, koji su naješe spojeni u topologiju stabla, u ravi se odvajaju odvojci, a od njih se opet u ravi odvajaju pododvojci. Cijevi distributivne kanalizacije (oko 6 kom) završavaju blizu zidova/ulaza u zgrade i manjeg su promjera nego cijevi za TTK. Uvodi u zgrade veih korisnika trebaju biti udaljeni od telekomunikacijske kanalizacije najviše 200 m, a uvodi u zgrade ostalih korisnika najviše 500 m. Na podruju Zagrebake županije ukupna duljina kabelske kanalizacije iznosi 102,5 km.

Osim navedenih prijenosnih medija upotrebljavaju se, ali mnogo manje, i radiorelejni sustavi i za sada se ne planira njihovo znaajnije proširenje. Na podruju Zagrebake županije prolaze sljedei koridori:  Zagreb (toranj Sljeme) – Samobor, Zapreši, Jastrebarsko, Vrbovec, Stojdraga;  Željezno – Gornja Vas, Kordii, Sopote, Tupina;  Golubii – Gornja Vas, Jarušje, Poklek, Norši Selo i  Kašina – Kašinski Veliki Brijeg.

A.2. MREŽA ZA PRIJENOS PODATAKA

Osim telefonskog govornog prometa, u nepokretnoj se telekomunikacijskoj mreži prenose i podaci. Prijenos podataka može se ostvariti sa:  posebnom mrežom za prijenos podataka (CROAPAK, CROLINE),  komutiranom telefonskom mrežom (Internet, ISDN), ili  zakupljenim vodovima.

U Zagrebakoj županiji postavljeno je 640 ISDN prikljuaka, zakupljeno je 6 vodova brzine 64 kb/s, nije izvedeno niti jedno CROAPAK vorište i ukljuena su 3 vora CROLINE mreže ukupnog kapaciteta 18 prikljuaka. Broj instaliranih sustava za prijenos podataka direktan je pokazatelj razvijenosti same Županije, jer se moderan koncept poslovanja ne može više zamisliti bez uporabe mreže za prijenos podataka. Svi se navedeni sustavi prijenosa smještaju u iste graevinske objekte namjenski podijeljene prema komutacijskim vorištima (vidi TABLICE 1 i 2.).

A.3. MREŽA ZA PRIJENOS TELEVIZIJSKIH I VIDEOSIGNALA

U Zagrebakoj županiji još nisu Hrvatske telekomunikacije poele graditi mrežu za prijenos TV i videosignala. Za taj prijenos može se koristiti postojea telefonska mreža s vrlo upitnom kvalitetom tako ostvarene usluge ili se može izgraditi nova paralelna pretplatnika mreža zasnovana na svjetlovodnim i/ili koaksijalnim kabelima koja bi u budunosti objedinila i prenosila u isto vrijeme sve

110 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta telekomunikacijske usluge odnosno prijenos govora, audio i videosignala, TV signala, podataka, pristup Internetu i dr. Prijenosni ureaji smještali bi se u postojee i planirane graevne objekte.

B. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U POKRETNOJ MREŽI

Od kraja 1990. do poetka 1999. godine HT je izgradio dvije pokretne telefonske mreže:  analognu (NMT na 420 MHz) pod nazivom MOBITEL koja je poela s radom u sijenju 1991. i  digitalnu (GSM - engl. Global System of Mobile na 900 MHz) pod nazivom CRONET koja je s radom poela poetkom 1996.

Meutim kako su pokretne komunikacije prvi segment Hrvatskih telekomunikacija koji posluje u uvjetima tržišne konkurencije, a s obzirom na injenicu da je topologija mreže od strateške važnosti za planiranje i razvoj svake mreže pokretnih komunikacija, razmještaj postavljenih baznih stanica spada u domenu poslovne tajne.

Iz tog razloga navest emo samo broj baznih stanica u GSM i NMT mrežama pokretnih komunikacija i podruje prekrivanja signalom na podruju Zagrebake županije. U GSM mreži tako su instalirane 34 bazne stanice na 32 lokacije i pokriveno je 1 968,45 km2 ili 63,9 %, dok je u NMT mreži instalirano 15 baznih stanica na 10 lokacija i pokriveno je 1963,88 km2 ili 63,8% površine Zagrebake županije.

Osim toga, u Hrvatskoj je temeljem dobivene koncesije 1998. godine poelo uvoenje radiosustava za prosljeivanje poruka – ERMES (engl. European/Enhanced Radio Messaging System) nazvanog HT ERMES. Za razliku od NMT i GSM mreže, radi se o mreži za jednosmjernu komunikaciju, sustavu za pozivanje osoba, u kojoj korisnik može primati alfanumerike poruke na pokretni ureaj tzv. “pager”.

Prostorno gledano, sustavi javnih komunikacija u pokretnoj mreži sastoje se od antenskih sustava koji se postavljaju na lokacije veih visina kada je to mogue, a inae se izrauju samostojei antenski stupovi. Za GSM sustave, zbog manjih elija, visine nisu tako znaajne (oko 20 m).

C. SUSTAVI RADIOKOMUNIKACIJA

Sustavi radiokomunikacija služe za prijenos i distribuciju radio i TV signala. Sastoje se od sustava TV odašiljaa i TV pretvaraa, te od sustava FM i SV odašiljaa radioprograma. Na podruju Zagrebake županije nije postavljen niti jedan FM i TV odašilja, nego TV pretvarai primaju signal s odašiljaa na Sljemenu, pretvaraju ga i distribuiraju dalje na podruje svog pokrivanja. Postavljaju se kako bi podruja koja nisu pokrivena signalom sa Sljemena imala kvalitetan TV signal. Od radioodašiljaa postavljen je jedan SV odašilja u Deanovcu. Popis postojeih objekata odašiljaa i veza koji su u radu na podruju Zagrebake županije nalazi se u TABLICI 3. Koridori koji prolaze kroz Zagrebaku županiju navedeni su u TABLICI 4. S obzirom na nadmorske visine i visine antena, u postojeim koridorima postavljaju se ogranienja za izgradnju graevinskih objekata. Potrebno je pri planiranju graevina na tim koridorima uskladiti njihovu visinu s tehnikim ogranienjima. U okolini TV pretvaraa ne bi trebalo graditi više graevinske objekte, jer uvijek mora postojati optika vidljivost od pretvaraa do odašiljaa.

Tablica 3. Popis postojeih objekata odašiljaa i veza na podruju Zagrebake županije

Naziv objekta Nadmorska visina Visina stupa Zemljopisna duljina Zemljopisna širina

TV pretvara 180 20 15 39 18 45 49 35 Grdanjci 1 TV pretvara 195 8 15 38 53 45 49 15 Grdanjci 2 TV pretvara 260 24 15 28 33 45 42 10 Kostanjevac TV pretvara 460 16 15 26 06 45 42 59 Križ TV pretvara 410 12 15 25 57 45 43 41 Kupina

111 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

TV pretvara 592 15 15 37 55 45 45 38 Lipovec TV pretvara 300 23 15 40 47 45 46 08 Rude rnac TV pretvara 302 30 15 46 10 45 47 18 Sveta Nedelja SV odašilja 110 105 16 28 45 45 42 07 Deanovac

Tablica 4. Popis postojeih koridora na podruju Zagrebake županije

Polazišni Nadmorska visina Odredišni objekt Nadmorska visina Azimutalni kut trase objekt + visina antene PO + visina antene OO (m) (PO -> OO) (m) Sljeme 1035 + 31 Ivanšica 1060+21 25 Sljeme 1035 + 31 Kalnik 528+9 57 Sljeme 1035 + 31 Karlovac (HPT) 112+30 214 Sljeme 1035 + 31 Krapina 180+18 348 Sljeme 1035 + 31 Kum (SLO) 1216+15 288 Sljeme 1035 + 31 Pohorje (SLO) 1056+20 337 HRT dom 114 + 44 Mirkovica 1283+25 238 HRT dom 114 + 44 Moslavaka gora 485+21 108 HRT dom 114 + 39 Sljeme 1035 + 34 350

D. SUSTAVI POŠTANSKOG PROMETA

U sustave poštanskog prometa ubrajaju se glavni poštanski centar, poštanski centar i jedinice poštanske mreže. Jedinice poštanske mreže ili poštanski uredi mogu se podijeliti prema veliini na šalterske poštanske urede koji ne obavljaju poslove distribucije pošte i vee poštanske urede koji uz pomo poštara distribuiraju poštu. Poštanski se uredi na podruju Zagrebake županije nalaze na lokacijama navedenim u TABLICI 5. i svi gravitiraju glavnom poštanskom centru koji se nalazi u gradu Zagrebu. Poštanski se promet oslanja i u velikoj mjeri ovisan je o razvijenosti ostalih prometnih sustava.

Tablica 5. Popis postojeih poštanskih ureda na podruju Zagrebake županije

Lokacija Poštanski Lokacija Poštanski Lokacija Poštanski broj broj broj Gornji Stupnik 10255 Farkaševac 10344 Buševec 10417 Zapreši 10290 Gradec 10345 Dubranec 10418 Prigorje Brdoveko 10291 Preseka 10346 Vukovina 10419 Šenkovac 10292 Rakovec 10347 Samobor 10430 Dubravica 10293 Nova Kapela 10343 Sveta Nedjelja 10431 Donja Puša 10294 Duga Selo 10370 Bregana 10432 Kupljenovo 10295 Oborovo 10372 Samobor 10433 Luka 10296 Sveti Ivan Zelina 10380 Strmec 10434 Samoborski Jakovlje 10297 Bedenica 10381 Sveti Martin (pO) 10435 Donja Bistra 10298 Donja Zelina 10382 Rakov Potok 10436 Marija Gorica 10299 Komin 10383 Bestovje 10437 Ivani Grad 10310 Šitarjevo 10407 Jastrebarsko 10450 Posavski Bregi 10311 Velika Mlaka 10408 Pisarovina 10451 Kloštar Ivani 10312 Velika Gorica 10409 Donja Zdenina 10452 Graberje Ivaniko 10313 Velika Gorica 10410 Gorica 10453 Svetojanska Križ 10314 Orle 10411 Kraši 10454 Novoselec 10315 Donja Lomnica 10412 Kostanjevac 10455 Lijevi Dubrovak 10316 Kravarsko 10413 Kalje 10456 Vrbovec 10340 Pokupsko 10414 Sošice 10457 Lonjica 10341 Novo ie 10415 Dubrava 10342 Mala Kosnica 10416

112 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.2.7. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

A) VODOOPSKRBA

Rješenje vodoopskrbe na podruju Zagrebake županije razmatrano je u okviru elaborata “Dugoroni program opskrbe pitkom vodom na podruju Zagrebake županije – Studija”, koji je izradila projektantska tvrtka “Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91”, Zagreb, 2000.

Na temelju provedenih analiza u okviru Studije može se konstatirati da oko 60 % stanovništva ima riješenu vodoopskrbu, koja se veim dijelom obavlja na organizirani nain, i to putem javnih sustava kojima upravljaju specijalizirana poduzea. Preostali dio stanovništva (oko 40 %) opskrbljuje se iz manjih lokalnih vodovoda ili preko individualnih zahvata, gdje se pretežito ne zadovoljavaju uvjeti s gledišta kontinuiteta i sigurnosti vodoopskrbe, a niti u vezi s kakvoom korištene vode. Dosadašnjim razvitkom vodoopskrbe obuhvaene su vee aglomeracijske sredine (gradovi), te podruja uz glavne pravce distribucije gdje postoji visok stupanj izgraenosti, dok se udaljavanjem prema perifernim dijelovima Županije ne nalaze znaajniji vodoopskrbni sustavi/objekti.

Zakljuuje se da stanje ne zadovoljava s gledišta opskrbljenosti stanovništva vodom, osobito na perifernim dijelovima Zagrebake županije, odnosno na podruju Grada Sveti Ivan Zelina i opina: Bedenica, Preseka, Rakovec, Gradec, Dubrava, Farkaševac, Orle, Kravarsko, Pokupsko i Žumberak.

Izvorišta vode i potrebe

Za vodoopskrbu Grada Zagreba i Zagrebake županije od najveega su interesa postojea i potencijalna crpilišta na podruju aluvijalne doline rijeke Save, zatim izvorišta na podruju Samoborskog gorja te izvorišta na jugozapadnim padinama Vukomerikih gorica (podruje sliva rijeke Kupe).

Najznaajnija izvorišta s gledišta rješavanja vodoopskrbne problematike na širem prostoru, odnose se na vea crpilišta u podruju aluvija rijeke Save. To su:

- crpilište "Petruševec", koje se koristi u podmirivanju potreba središnjih i istonih dijelova Zagreba i za potrebe istonih dijelova Zagrebake županije,

- crpilište "Sašnjak", koje sudjeluje u podimirivanju potreba središnjih dijelova vodoopskrbnog sustava grada Zagreba,

- crpilište "", iji se kapaciteti koriste za potrebe južnih i središnjih dijelova Zagreba,

- crpilište "Velika Gorica", koje se koristi za potrebe vodoopskrbnog sustava "Velika Gorica" te za središnje dijelove vodoopskrbnog sustava grada Zagreba, kao dopuna dobave vode iz crpilišta "Mala Mlaka",

- crpilište "Zaprue", koje se danas koristi za potrebe središnjih dijelova vodoopskrbnog sustava grada Zagreba,

- crpilište "Strmec", koje podmiruje potrebe zapadnih dijelova vodoopskrbnog sustava grada Zagreba, ukljuujui podruje opine Sveta Nedjelja i grada Samobora,

- crpilište "Šibice", kojim se podmiruju potrebe vodoopskrbnog sustava "Zapreši", odnosno krajnjeg sjeverozapadnog dijela Zagrebake županije, te osigurava vodoopskrba veeg dijela Krapinsko - zagorske županije ("Zagorski vodovod"),

113 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

- crpilište "Bregana", koje je namijenjeno za podmirenje potreba na podruju Grada Samobora.

Planirana crpilišta na podruju aluvija rijeke Save:

- crpilište "rnkovec", koje se izdvaja kao najznaajnije crpilište za daljnji razvitak vodoopskrbe na podruju grada Zagreba i regije u širem smislu,

- crpilište "Ježdovec", koje e služiti kao dopuna vode za podruje zapadnih dijelova vodoopskrbnog sustava grada Zagreba,

- crpilište "Ivanja Reka", koje je trebalo koristiti za dopunu vodom istonih dijelova vodoopskrbnog sustava grada Zagreba.

Napomena: noviji istražni radovi na lokalitetu "Ivanja Reka" upuuju na to da je narušena kakvoa podzemne vode do te mjere da je upitno korištenje toga crpilišta za potrebe vodoopskrbe grada Zagreba.

U tablici su sažeto prikazani podaci o sadašnjim i planiranim kapacitetima najznaajnijih vodocrpilišta na podruju aluvijalne doline rijeke Save.

CRPILIŠTE POST. KAPACITET (l/s) PLAN. KAPACITET (l/s)

“Petruševec” 1250 2000 “Sašnjak” 700 - 800 700 - 800 "Mala Mlaka" 1400 1400 "Velika Gorica" 1000 1000 "Zaprue" 300 300 “Strmec” 500 700 - 900 "Šibice" 400 800 "Bregana" 0 -100 0 - 100 “rnkovec” 0 4000 "Ježdovec" 0 300 “Ivanja Reka” 0 0 - 400 ukupno: 5550 - 5750 11200 - 12000

Prikazani planirani kapaciteti crpilišta odreeni su na temelju dosadašnjih hidrogeoloških istražnih radova, a preuzeti su iz tehnike dokumentacije kojom se razmatra predmetna problematika (vodoopskrba Grada Zagreba i regije).

Na perifernom jugoistonom podruju Zagrebake županije, uz rijeku Savu, smješteno je vodocrpilište “Prerovac”, koje se koristi za vodoopskrbu podruja Grada Ivani Grada, te za opine Kloštar Ivani i Križ. Uporabni kapacitet izvorišta iznosi oko Q  120 l/s, a zahvaenu vodu je zbog prisutnog oneišenja nužno kondicionirati.

Osim crpilišta na podruju aluvijalne doline rijeke Save, postoji još nekoliko znaajnijih zahvata putem kojih se obavlja vodoopskrba stanovništva i industrije na podruju Zagrebake županije.

Za vodoopskrbu podruja Grada Sv. Ivan Zelina koristi se zahvat “Reka”, a zahvaenu vodu treba kondicionirati. Kapacitet izvorišta je nedostatan tijekom sušnog razdoblja, a na temelju provedenih hidrogeoloških radova utvreno je da nema mogunosti za znatnijim poveanjem kapaciteta na tom lokalitetu.

Za potrebe vodoopskrbe Grada Vrbovca koristi se crpilište “Blanje” s kapacitetom nedovoljnim za podmirenje potreba i daljnji razvitak vodoopskrbe na gravitirajuem prostoru. Zahvaena voda je podvrgnuta kondicioniranju. Opina Dubrava opskrbljuje se vodom iz vodocrpilišta “Dlakavac”, a zahvaenu vodu treba kondicionirati.

Vodoopskrba na podruju Grada Jastrebarsko i na podruju Opine Klina Sela temelji se na korištenju izvorišta koja su smještena na južnim obroncima Samoborskoga gorja.

114 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Ukupni kapacitet ovih izvorišta iznosi oko Q  130 l/s, a kakvoa vode udovoljava zahtjevima za javnu vodoopskrbu. Danas raspoloživi kapaciteti izvorišta zadovoljavaju potrebe dugoronog razvitka vodoopskrbe na podruju Grada Jastrebarsko i Opine Klina Sela, tako da je od izuzetne važnosti da se u iduem razdoblju više pažnje posveti zaštiti izvorišta (stvaranju zaštitnih zona) i izvedbi nužnih sanacijskih radova, te uspostavi kontinuiranog mjerenja izdašnosti analizi mogunosti poveanja izvorišnih kapaciteta. Sva izvorišta se nalaze na povoljnim visinskim lokacijama, tako da je omoguena gravitacijska distribucija vode prema niže smještenim naseljenim podrujima.

Vodoopskrba visinskih dijelova Grada Samobora temelji se na korištenju izvorišta “Slapnica” i “Lipovec” koja su smještena na jugoistonom dijelu Samoborskoga gorja, jugozapadno od Samobora. Izvorišta se nalaze na povoljnim visinskim lokacijama, tako da je omoguena gravitacijska distribucija vode prema gradu Samoboru. Kapacitet izvorišta iznosi: “Slapnica” - Q  60 l/s, “Lipovec” - Q  20 l/s.

Prema informacijama nadležnog komunalnog poduzea, potrebno je sanirati izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”, kako bi se ispunili traženi uvjeti za takvu vrstu objekata i bolje zaštitili ti izvorišni resursi.

Na širem podruju Samoborskog i Žumberakog gorja postoji i više izvorišta manjega kapaciteta koji osiguravaju vodoopskrbu pojedinih naselja (lokalni vodovodi).

Ta izvorišta, iako lokalnog znaaja, važna su za vodoopskrbu krajnjih zapadnih podruja Zagrebake županije (Samoborsko i Žumberako gorje), jer se zbog udaljenosti i razvijenog reljefa terena, doprema vode iz veih sustava smatra neracionalnom.

U proteklih nekoliko godina pa sve do današnjih dana provode se intenzivni vodoistražni radovi na južnim i jugozapadnim obroncima Vukomerikih gorica. Na temelju vodoistražnih radova utvrena je izdašnost zdenca “Melin” sa Q  10 l/s. Poetkom 1997. izraen je Elaborat o zonama sanitarne zaštite i mjerama zaštite crpilišta “Melin”, te su stvoreni uvjeti za korištenje tog izvorišta za javnu vodoopskrbu. Crpilište “Melin” smješteno je u blizini naselja Bratina, a koristi se danas za vodoopskrbu na podruju Opine Pisarovina. Za osiguranje daljnjeg razvitka vodoopskrbe na podruju te opine planira se provedba dodatnih hidrogeoloških istražnih radova, kako bi se utvrdile mogunosti dopune kapaciteta uz izvedbu još jednog zdenca na podruju naselja Bratina.

Na podruju susjedne Opine Klina Sela, u okolici naselja Kupinec, provedeni su tijekom 1998. kompleksni vodoistražni radovi (“Moho” d.o.o. Zagreb). Obavljena su hidrogeološka i geofizika istraživanja, istražno bušenje te laboratorijske analize. Rezultati provedenih istražnih radova upuuju na mogunost korištenja podzemnih voda na lokalitetu “Stari Zdenac” za potrebe javne vodoopskrbe. Na temelju dosadašnjih istraživanja, izdašnost izvorišta “Stari Zdenac” procjenjuje se s približno Q = 22,5 l/s, a kakvoa vode je zadovoljavajua.

Osim navedenih vodocrpilišta i izvorišta, na podruju Zagrebake županije postoje izvorišta/crpilišta lokalnog znaaja i malog kapaciteta kojima se osigurava vodoopskrba pojedinih naselja. Ta e izvorišta/crpilišta biti valorizirana u prostornim planovima ureenja opina i gradova na ijem se podruju nalaze.

Crpilišta na prostoru susjednih županija

Prema postavljenoj koncepciji, rješenje vodoopskrbe na podruju Grada Sveti Ivan Zelina i Opine Bedenica obavljat e se uz dopremu potrebnih koliina iz Regionalnog vodovoda “Varaždin”, koji se temelji na korištenju crpilišta smještenih na podruju aluvijalne doline rijeke Drave u susjednoj Varaždinskoj županiji. Rješenje vodoopskrbe na podruju Grada Sveti Ivan Zelina temelji se dijelom i na dopremi vode iz vodoopskrbnog sustava grada Zagreba. Danas se za potrebe Regionalnog vodovoda “Varaždin” koriste crpilišta “Varaždin” i “Bartolovec”, a u budunosti se planira i korištenje novog crpilišta “Vinokošak”.

115 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Prema provedenim vodoistražnim radovima, izdašnost ovih zahvata omoguuje dobavu potrebnih koliina vode za južnu zonu Regionalnog vodovoda “Varaždin”, u koju je ukljueno i sjeverno podruje Zagrebake županije, odnosno podruje Grada Sveti Ivan Zelina i Opine Bedenica.

Na sjeveroistonom podruju susjedne Sisako – moslavake županije, za potrebe vodoopskrbnog sustava “Popovaa – Kutina” danas se koristi crpilište “Ravnik” s kapacitetom od Qc = 80 – 100 l/s.

Daljnji razvitak opskrbe vodom šireg prostora moslavake Posavine predvia se uz meusobno povezivanje postojeih vodovoda, odnosno planira se povezivanje vodovoda “Popovaa – Kutina” s vodovodom “Novska”, te prikljuenje na taj sustav vodovoda “Ivani Grad” koji je smješten na susjednom jugoistonom podruju Zagrebake županije, ime bi se uspostavio Regionalni vodovod moslavake Posavine.

Za podmirenje potreba ovog Regionalnog sustava planira se koristiti postojee crpilište “Prerovec” (Qc = 180 l/s), koje je smješteno na podruju Zagrebake županije, te crpilišta na podruju Sisako – moslavake županije: crpilište “Ravnik” (Qc = 80 – 100 l/s) i “Drenov Bok” (Qc = 150 l/s).

Na temelju do danas provedenih vodoistražnih radova, osim postojeih zahvata, u budunosti se predvia ukljuivanje u sustav novih crpilišta, i to: crpilišta “Osekovo”, s planiranim kapacitetom Qp = 200 l/s, crpilišta “Mustafina Klada”, predvidive izdašnosti Qp = 80 – 100 l/s, crpilišta “Mužilovica”, predvienog kapaciteta Qp = 200 l/s.

Voda iz svih postojeih i potencijalnih crpilišta (izuzev crpilišta “Mustafina Klada”) Regionalnog vodovoda moslavake Posavine sadrži prekomjernu koliinu željeza, mangana i amonijaka, pa ta crpilišta moraju imati ureaje za kondicioniranje.

Industrijska vodocrpilišta županijskog znaenja su: Pliva na podruu Opine Brdovec i INA na podruju Ivani Grada.

U tablici su sažeto predoene potrebe vode stanovništva po gradovima i opinama za 2000., 2015. i 2030. godinu.

POTREBA VODE (m3/dan)

2000. god. 2015. god. 2030. god.

OPINA BEDENICA 256,8 341,5 428,8 OPINA BISTRA 1071,0 1467,0 1943,3 OPINA BRCKOVLJANI 782,0 1081,5 1400,0 OPINA BRDOVEC 1504,5 2118,5 2862,0 OPINA DUBRAVA 912,3 1183,5 1455,0 OPINA DUBRAVICA 246,3 343,8 456,5 GRAD DUGO SELO 2445,0 3729,0 5485,0 OPINA FARKAŠEVAC 326,0 414,5 500,0 OPINA GRADEC 566,3 718,5 862,5 GRAD IVANI GRAD 3013,0 4430,0 6312,5 OPINA JAKOVLJE 722,5 953,5 1220,0 GRAD JASTREBARSKO 3588,0 5177,5 7198,0 OPINA KLINA SELA 786,5 1038,3 1313,5 OPINA KLOŠTAR IVANI 920,5 1283,0 1718,8 OPINA KRAŠI 599,0 775,5 947,0 OPINA KRAVARSKO 298,3 411,0 544,3 OPINA KRIŽ 1306,0 1830,0 2373,8

116 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

OPINA LUKA 228,8 320,5 433,3 OPINA MARIJA GORICA 300,0 425,3 575,0 OPINA ORLE 330,3 449,5 587,5 OPINA PISAROVINA 711,0 927,5 1149,0 OPINA POKUPSKO 404,8 519,5 637,0 OPINA PRESEKA 253,8 312,5 371,8 OPINA PUŠA 415,5 608,8 860,0 OPINA RAKOVEC 217,8 279,0 339,5 OPINA RUGVICA 833,8 1182,0 1551,3 GRAD SAMOBOR 7566,0 10568,5 14320,0 GRAD SVETI IVAN ZELINA 2673,5 3711,0 4856,3 OPINA SV. NEDJELJA 2753,0 3847,5 5194,5 OPINA STUPNIK 587,5 860,0 1195,0 GRAD VELIKA GORICA 14303,8 20766,5 28425,0 GRAD VRBOVEC 2309,0 3570,0 4711,3 GRAD ZAPREŠI 6816,0 10904,0 16300,0 OPINA ŽUMBERAK 262,0 337,0 405,8 UKUPNO: 60.310 86.886 118.933

Osim potreba vode za stanovništvo, razmotrene su i potrebe vode za gospodarske subjekte, a one se procjenjuju na osnovi iduih planskih razdoblja i pojedinih podruja, u veliini kako slijedi:

Potreba vode za industrijske gospodarske djelatnosti (l/s)

Podruje: 2000. god. 2015. god. 2030. god.

DUGO SELO 50 75 100 IVANI GRAD 30 60 100 JASTREBARSKO 15 20 25 SAMOBOR 55 65 75 SV.I.ZELINA 10 20 30 VELIKA GORICA 35 40 50 VRBOVEC 50 75 100

ZAPREŠI 45 55 70

UKUPNO: 290 410 550

Postojee stanje Kao najznaajniji sustavi vodoopskrbe na podruju Zagrebake županije izdvajaju se:

Vodoopskrbni sustav grada Zagreba, kojim je obuhvaeno podruje Grada Zagreba te dijelovi Županije, i to središnji, istoni (Grad Dugo Selo, opine Rugvica i Brckovljani, dio podruja Grada Vrbovca te dio podruja Grada Sveti Ivan Zelina) i zapadni (opine Stupnik i Sveta Nedjelja te Grad Samobor). Vodom se opskrbljuje iz crpilišta smještenih na podruju aluvija rijeke Save, a za visinske dijelove Grada Samobora koriste se izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”.

Vodoopskrbni sustav “Zapreši”, kojim je rješena vodoopskrba na podruju (Grada) Zaprešia i opina: Brdovec, Puša, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Jakovlje, te zapadnog dijela Opine Bistra. Magistralnim objektima ovog sustava osigurava se ujedno i transport vode namijenjene za potrebe

117 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Regionalnog vodovoda Hrvatskog zagorja. Taj vodoopskrbni sustav temelji se na korištenju vodocrpilišta “Šibice”.

Vodoopskrbni sustav “Velika Gorica” omoguuje opskrbu središnjega podruja Velike Gorice, te otpremu vode za opine Kravarsko i Pokupsko. Ujedno se iz tog sustava, odnosno pripadajueg crpilišta, odvajaju odgovarajue koliine vode za potrebe vodovoda grada Zagreba. Vodoopskrba ovog podruja obavlja se uz korištenje vode crpilišta “Velika Gorica”.

Vodoopskrbni sustav “Jastrebarsko” opskrbljuje vodom podruje Grada Jastrebarsko i podruje Opine Klina Sela (danas izdvojeni podsustavi). Vodoopskrba se temelji na korištenju više izvorišta smještenih na južnim obroncima Plešivice.

Vodoopskrbni sustav “Ivani Grad” osigurava vodu na podruju Ivani Grada i susjednih opina: Kloštar Ivani i Križ. Vodoopskrbni sustav se temelji na zahvatu podzemnih voda na crpilištu Prerovec.

Vodoopskrbni sustav “Sv. Ivan Zelina” temelji se na kaptažama izvora i otvorenom zahvatu vodotoka Reka, i to samo za uže gradsko podruje. Za dopunu kapaciteta tog sustava doprema se voda iz Regionalnog vodovoda “Varaždin” i iz vodoopskrbnog sustava grada Zagreba.

Vodoopskrbni sustav “Vrbovec” obuhvaa samo uže središte Vrbovca, a temelji se na korištenju vodocrpilišta “Blanje” koje je smješteno istono od grada uz prometnicu Zagreb – Bjelovar.

Slika 15: Postojee stanje vodoopsrbe na podruju Zagrebake županije Izvor: Dugoroni program opskrbe pitkom vodom Zagrebake županije, Zagreb, 2000.

Osim navedenih veih sustava javne vodoopskrbe, na podruju Županije nalazi se i nekoliko manjih lokalnih vodovoda koji imaju vlastita izvorišta, pa se tako djelomino rješava vodoopskrba okolnoga gravitirajueg prostora.

118 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Ocjena postojeeg stanja

Kod veih sustava vodoopskrbe primjeuju se znatni gubici vode, te problemi u vezi s upravljanjem i održavanjem.

Kad je rije o lokalnim vodovodima, veina nema dovoljne kapacitete, voda nije primjerene kakvoe, a ni održavanje i kontrola pogona (pogotovo ako te radove ne obavljaju specijalizirana poduzea) nisu u skladu s potrebama.

B) ODVODNJA

Razvitkom gospodarskih djelatnosti, te urbanizacijom gradova i naselja, poveavaju se potrebe za vodom, dok se s druge strane ispuštanjem otpadnih voda sve više poveava zagaenost površinskih i podzemnih voda.

Podruje Zagrebake županije ima razvijenu hidrografiju i zapravo je bogato površinskim i podzemnim vodama. Meutim, ti vodni resursi postaju svakim danom sve zagaeniji i sve više ugrožavaju pripadajui ekosustav.

Ne poduzmu li se odgovarajue mjere zaštite i ne sprijei ugrožavanje kakvoe podzemnih voda, a njome se danas opskrbljuje itava Zagrebaka županija, Grad Zagreb i vei dio Krapinsko – zagorske županije, mogle bi nastati neželjene posljedice.

Ve iz ovih sažetih prikaza dovoljno je jasno da treba upozoravati kako otpadne vode svojim djelovanjem mogu prouzroiti štetne posljedice za ovjekov okoliš i njegovo zdravlje. Stoga se namee potreba što hitnijega rješevanja kanalizacijske odvodnje, kako bi se uz budue ureaje za proišavanje otpadnih voda saniralo ve danas prisutno nepovoljno ekološko stanje.

Osim gradova Velike Gorice i Samobora, gdje su izgraeni ureaji za proišavanje otpadnih voda, sva ostala naselja nemaju to riješeno.

Za neka naselja postoji projektna dokumentacija o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, a kod nekih se ve i poelo s radovima, no to se odnosi samo na odvodnju, bez prikladnog proišavanja.

Praktiki, sva vea naselja na podruju Zagrebake županije, izuzev spomenutih kod kojih se ve pristupilo cjelovitom rješavanju (uz kanalizacijsku mrežu) i ureaja za proišavanje, nemaju na zadovoljavajui nain riješenu ovu problematiku.

U svim ostalim perifernim naseljima otpadna voda disponira se u septike jame, koje su nakon uvoenja vodovoda postale premale, pa se otpadne vode izlijevaju po površini ili ispuštaju u neprikladne prijamnike, što negativno utjee na okoliš i stvara potencijalnu podlogu za pojavu hidrikih bolesti.

Osim otpadnih voda, problem je odvodnja oborinskih voda, i to posebno na dijelovima gdje nema prikladnih prijamnika, pa se za vrijeme kišnih razdoblja zadržavaju na površini ili uzrokuju djelomina poplavljivanja.

Prema tome, može se zakljuiti da se postojeim stanjem izgraenosti kanalizacijskih sustava na podruju Zagrebake županije ne omoguuje zadovoljavajui standard življenja stanovništva, a ne osiguravaju se ni potrebni uvjeti s gledišta zaštite okoliša.

Postojee stanje

U nastavku se daje kratak opis postojeih veih kanalizacijskih sustava na podruju Zagrebake županije.

119 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Kanalizacijski sustav “Velika Gorica”

Na podruju grada Velike Gorice, predviena je izgradnja razdjelnog sustava kanalizacije.

Otpadne vode iz kuanstva i industrijskih pogona otpremaju se kanalizacijskom mrežom do ureaja za proišavanje, koji je smješten na istonom rubnom dijelu naselja.

Na taj sustav prikljuena su i prigradska naselja (Rakarje, Gradii, Turopoljska Petrovina, Donja Lomnica, Velika Mlaka, Veliko Polje, Mievac i dio naselja Pleso) te naselja koja se nalaze na zagrebakom prostoru (naselja: Hraše, Odra i Mala Mlaka). Kanalizacijska mreža je izgraivana s dimenzijama od  25 cm do  80 cm, a izvedena je s relativno malim uzdužnim padom. Ukupna dužina kanalizacijske mreže kojom se rješava odvodnja otpadnih voda iznosi oko L  150 km.

Za dopremu otpadnih voda do lokacije ureaja za proišavanje koriste se crpne stanice, od kojih se kao znaajnije s gledišta kapaciteta izdvajaju: CS “Kurilovec” i CS “Donja Lomnica”. One su interpolirane na glavnom kolektoru koji prolazi krajnjim južnim i istonim dijelovima Velike Gorice.

Otpadne vode obrauju se na mehaniko – biološkom ureaju za proišavanje, a onda se preko crpne stanice i pripadnog tlanog cjevovoda ( 60 cm, L  10.85 km) otpremaju do mjesta ispusta u recipijent - rijeku Savu (u blizini naselja D. Bukevje).

Ureaj za proišavanje sastoji se od ulazne crpne stanice, pjeskolova i mastolova, primarne taložnice, aeriranog biološkog bazena i sekundarne taložnice.

Izgraeno je primarno i sekundarno trulište mulja te spremnik za plin, ali se danas zbog dotrajalosti opreme i graevine, ne upotrebljavaju.

Kapacitet ureaja je 35000 ES, a planiranom rekonstrukcijom predvia se poveanje kapaciteta na 60000 ES.

Oborinska odvodnja predviena je mrežom otvorenih i zatvorenih kanala, uz dispoziciju kanaliziranih voda u recipijente: potok St. Lomnica, potok Želin i Pleški kanal.

Kanalizacijski sustav “Samobor”

Na podruju grada Samobora i naselja Bregana izgraen je mješoviti sustav odvodnje, dok je u ostalim gravitirajuim naseljima predviena izvedba razdjelnog sustava odvodnje.

Obrada otpadnih voda ovog slivnog podruja obavlja se na ureaju za proišavanje koji je smješten u blizini naselja Gradna.

Otpadne vode, nakon obrade na ureaju za proišavanje, disponiraju se u otvoreni kanal, odakle se dalje odvode do ispusta u rijeku Savu (lokacija u blizini naselja Medsave).

Kanalizirane vode s podruja grada Samobora odvode se kanalizacijskom mrežom i dalje glavnim kolektorima (južni i sjeverni kolektor, kolektor Zagrebaka) do uša u otvoreni kanal na lokaciji sjeveroistono od naselja.

Otvorenim kanalom kanalizirane vode otpremaju se do lokacije ureaja i dalje do ispusta u rijeku Savu.

Otpadne vode slivnog podruja naselja Bregana, Klokoevec Samoborski, Lug Samoborski, Bistrac, Podvrh, Velika i Mala Jazbina, Gradna i Bobovica odvode se kolektorom “Bregana”, koji je izveden od industrijskog kompleksa “TRZ - Bregana” (lokacija na teritoriju Republike Slovenije) do naselja Bregana i dalje uz autocestu Zagreb – Bregana do lokacije središnjeg ureaja za proišavanje koji je smješten istono od naselja Gradna. Na ureaju se obavlja mehaniki i biološki stupanj proišavanja otpadnih voda. Kapacitet ureaja je oko 20 000 do 25 000 ES, a u dosadašnjem pogonu evidentirani su problemi.

120 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Kanalizacijski sustav “Zapreši”

Na podruju grada Zaprešia izveden je mješoviti sustav kanalizacije, a kanalizirane vode se disponiraju u recipijent – rijeku Krapinu.

Otpadne i oborinske vode odvode se kanalizacijskom mrežom i dalje glavnim kolektorima do planirane lokacije ureaja za proišavanje na prostoru u blizini raskrižja autoceste Zagreb - Macelj i željeznike pruge.

Glavni kolektori tog sustava su: kolektor “Pliva - Zapreši”, zatim “istoni” transportni kolektor (“ITK”) te kolektori “Kalamiri”, “Zapreši” i “D2”.

Na kolektoru Pliva – Zapreši, u naselju Savski Marof, interpolirana je crpna stanica kapaciteta Q = 200 l/s. Na završnoj dionici kolektora “ITK” izgraena je crpna stanica s ukupno instaliranim kapacitetom od Q = 425 l/s.

U tijeku su pripremni radovi za izgradnju središnjeg ureaja za proišavanje otpadnih voda (mehaniki i biološki stupanj proišavanja), veliine 137 000 ES.

Kanalizacijski sustav “Ivani Grad”

Na podruju Ivani Grada izgraen je mješoviti sustav odvodnje, kojim se kanalizirane vode odvode do središnjeg ureaja za proišavanje otpadnih voda.

Tim kanalizacijskim sustavom riješena je i odvodnja veega dijela naselja Kloštar Ivani.

Trasa glavnog kolektora “K-2” prolazi središnjim dijelom Ivani Grada, a na njega se prikljuuju ostali kolektori i klanalizacijska mreža. Tim kanalom osigurava se i doprema kanaliziranih voda s podruja Kloštra Ivania.

Lokacija ureaja za proišavanje otpadnih voda nalazi se na krajnjem južnom dijelu Ivani Grada, uz vodotok Lonja i autocestu Zagreb – Lipovac.

Na ureaju je izvedena samo prva etapa kojom je obuhvaen mehaniki stupanj proišavanja otpadnih voda. Ureaj se sastoji od grube rešetke, ulazne crpne stanice, fine rešetke i aeriranog pjeskolova/mastolova.

Recipijent preljevnih voda s preljevno-retencijskih objekata i dijelom proišenih voda s postojeih objekata ureaja jest rijeka Lonja.

Kanalizacijska mreža izgraena je od betonskih cijevi s dimenzijama od  50 do  120 cm.

Kanalizacijski sustav “Vrbovec”

Odvodnja na podruju grada Vrbovca obavlja se mješovitim kanalizacijskim sustavom, uz dispoziciju kanaliziranih voda u vodotoke Kolešnica i Luka.

Otpadne vode industrijskog kompleksa “PIK – Vrbovec” takoer se nakon djelomine obrade na objektima predtretmana dalje odvode preko industrijskog kolektora do vodotoka Luka.

Kanalizacijska mreža izvedena je od betonskih cijevi s dimenzijama od  40 cm do  210 cm. Ukupna dužina izvedenih kanala iznosi oko L  34 km.

Kanalizacijski sustav “Sv. Ivan Zelina”

Odvodnja na podruju grada Sv. Ivan Zelina riješena je mješovitim sustavom, a kanalizirani efluent se disponira u recipijente - potok Topliica i potok Zelina.

Ukupna dužina kanalizacijske mreže iznosi oko L  5 km, a izgraivana je u dimenzijama profila od  20 cm do  60 cm. U tijeku je izgradnja kolektora I na dionici Sveti Ivan Zelina – Blaževdol.

121 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Kanalizacijski sustav “Jastrebarsko”

Na podruju Jastrebarskoga izgraen je mješoviti sustav kanalizacije kojim su obuhvaena i prigradska naselja abdin i Cvetkovi.

Kanalizirane vode odvode se kanalizacijskom mrežom i glavnim kolektorima (“G1” i “D1”) do ispusta u potok Bresnicu (kolektor “G1”) i u potok Reka, odnosno melioracijski kanal na podruju Cvetkovake livade (kolektor “D1”).

Dimenzije kanalizacijskih kolektora iznose od  20 cm do  150 cm, a ukupna dužina mreže oko L  32 km.

Planirana lokacija ureaja za proišavanje otpadnih voda predviena je južno od naselja abdin uz autocestu Zagreb – Karlovac, a konana dispozicija proišenih voda predvia se u potok Bresnicu.

Kanalizacijski sustav “Dugo Selo”

Odvodnja na prostoru Dugog Sela riješena je mješovitim sustavom, a kanalizirana voda odvodi se kanalizacijskom mrežom i glavnim kolektorima koji na podruju izvan užeg urbaniziranog podruja završavaju u otvorenim kanalima, koji se dalje ulijevaju u vodotok rnec.

Ukupna dužina kanalizacijske mreže iznosi oko L  17 km, a izgraivana je veim dijelom od betonskih cijevi. Dimenzije profila su od  30 cm do  100 cm.

Dio kanalizacijskog sustava grada Zagreba

Na podruju opina Sveta Nedjelja i Stupnik predviena je izgradnja polurazdjelnog sustava kanalizacije s prikljuenjem na sustav odvodnje za grad Zagreb, a time i na središnji ureaj za proišavanje otpadnih voda na lokaciji Žitnjak – istok.

Ocjena postojeeg stanja

Veina naselja na podruju Zagrebake županije nema na zadovoljavajui nain riješenu kanalizacijsku odvodnju i proišavanje otpadnih voda.

Ta pitanja trebaju stoga imati prioritetno znaenje ako se želi ostvariti bolji standard življenja stanovništva i osigurati primjerena zaštita okoliša, u skladu s naelima održivog razvitka.

Posebno znaajnim smatra se rješavanje odvodnje i proišavanja otpadnih voda u naseljima koja se nalaze ili gravitiraju postojeim i potencijalnim crpilištima. Naime, ta crpilišta treba uinkovito zaštititi i osigurati uvjete da se mogu i dalje koristiti za potrebe vodoopskrbe.

Napominje se da je postojea tehnika dokumentacija kojom se definira koncepcija odvodnje pojedinih podruja starijeg datuma, tako da se smatra nužnim obnoviti i dopuniti projektirana rješenja s ciljem verifikacije koncepcije razvitka te utvrivanja aktualnog stanja.

Za neka podruja problematika odvodnje i proišavanja otpadnih voda nije do danas ni razmatrana (podruje opina Bedenica, Preseka, Rakovec, Gradec, Farkaševac, Pisarovina, Žumberak, Jakovlje).

122 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

C) KORIŠTENJE VODA

Korištenje voda i vodnih resursa spada u najznaajnije komponente razvitka i perspektive ovog podruja.

- Energetsko korištenje voda

Na podruju Zagrebake županije nije izgraena niti jedna hidroelektrana.

Rijeka Sava na podruju Zagrebake županije ima brutoenergetski potencijal otprilike 1000 GWh godišnje. Oko 60% tog potencijala mogue je iskoristiti za proizvodnju elektrine energije, što iznosi oko 600 GWh godišnje. Za iskorištavanje ovog potencijala planira se gradnja hidroelektrana.

Hidroelektrane bi trebale biti višenamjenske graevine koje e u energetskom smislu iskorištavati relativno kvalitetnu energiju vode iz rijeke Save. Njihova višenamjenska uloga oituje se u tome što e se, osim proizvodnje elektrine energije, njihovom izgradnjom omoguiti: - zaštita zaobalja od poplava rijeke Save (HE Zapreši, radni naziv HE Podsused), - poboljšanje kapaciteta vodocrpilišta, - prometno povezivanje lijevog i desnog zaobalja, - sanitarno ureenje zaobalja na utjecajnom podruju, - revitalizacija gradskih jezera uz Savu.

- Opskrba vodom ribnjaka

Ribnjaarstvo, kao gospodarska grana, na podruju Zagrebake županije ima dugu tradiciju, npr. Crna Mlaka od 1905. godine. Razlog tome valja tražiti u visokom stupnju profitabilnosti te proizvodnje. Stanje kakvoe voda je loše. Otpadne vode naselja i izgraenih proizvodnih objekata, upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredi i šumarstvu, te upotreba umjetnih gnojiva intenzivno zagauju vode potoka koje se koriste za vodoopskrbu ribnjaka.

Na podruju Zagrebake županije izgraena su etiri vea ribnjaka, ukupne površine 1216 ha, s godišnjom potrošnjom od 34.1x106m3 vode, i nekoliko malih ribnjaka (Kljui Brdo, Grdovi, Zagrepanka, Mareni, S.Hrli, Beluši, Novo Mjesto). Nastavno se daje prikaz po slivovima na kojima postoje ribnjaci.

Sliv rijeke esme U desnom zaobalju rijeke esme je ribnjak Vukšinac, površine od 281 ha, koji je vezan vodoopskrbom na sliv potoka Žavnica i neposredni sliv dovodno-lateralnog kanala Vukšinac. Radi veeg stupnja sigurnosti opskrbe vodom, ribnjak je sifonom ispod rijeke esme vezan za lijevo zaobalje te rijeke.

Sliv Kupe Na dijelu sliva Kupe izgraeni su ribnjaci Crna Mlaka, Pisarovina i Novaki. Ribnjaci Crna Mlaka smješteni su na sjevernom rubu poplavne zone kupinskog bazena. Ribnjaci su izgraeni još 1905. godine, danas ukupne površine 535 ha. Ribnjaci se opskrbljuju sa sjeveroistone strane vodom potoka Lukavec i potoka Brebernica (Vukomerike gorice), a sa sjeverne strane vodom Okinice i Gonjave (Plešivica).

Izgradnjom autoceste Zagreb-Karlovac i sabirnog kanala presjeeni su tokovi Okinice i Gonjevskog potoka. Za osiguranje dotoka vode ribnjacima, na prijelazu autoceste preko Gonjevskog potoka izgraen je propust. Visinski je propust lociran tako da sve male vode Okinice i Gonjave teku prema ribnjaku. Ribnjaci Pisarovina smješteni su istono od retencije Kupina, na niskom podruju izmeu potoka Velika i ceste Jamnika Kiselica-Pisarovina. Ukupna površina ribnjaka iznosi 357 ha.

Ribnjaci Novaki smješteni su sa sjeverne strane ceste Jastrebarsko-Novaki Petrovinski. Ti se ribnjaci opskrbljuju vodom iz sliva Malunje. Površina im je 43 ha.

Za sve navedene ribnjake problemi su vrlo slini i u osnovi se svode na: - nedovoljne koliine vode u odnosu na potrebe ribnjaka, - stalno pogoršanje kakvoe voda na pripadnom slivu, - loše stanje objekata za zahvat i upravljanje vodama.

123 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

-Navodnjavanje zemljišta

Poljoprivredne površine na podruju Županije ugrožene su, uglavnom, od suvišnih voda, što se sustavno rješava izgradnjom odvodnih sustava, a za stabilnu poljodjelsku proizvodnju potrebno je nadoknaditi manjak vode u ljetnim mjesecima. Najvee potrebe za navodnjavanjem pojavljuju se u srpnju, kolovozu i rujnu, a prosjeno iznose oko 2000 m3/ha godišnje. Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama, kada su zbog manjka vode, unato svim ulaganjima, urodi slabi, a u pojedinim sluajevima i potpuno uništeni.

Navodnjavaju se zemljišta koja oskudijevaju vlagom u vegetacijskom razdoblju biljnih kultura. Navodnjavanje zemljišta je mjera koja se može primjenjivati u sluajevima i na podrujima koja nisu ugrožena od suvišnih voda.

1.1.2.8. ENERGETSKI SUSTAV

A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA

Energenti nafta i plin u sadašnjim su ekonomskim i tehnološkim prilikama nezaobilazni: nafta zbog ope motoriziranosti, a plin zbog povoljne cijene i ekološke prihvatljivosti. Domai izvori plina manji su od sadašnjih potreba, a nedostatak se nadoknauje uvozom. Od ukupno potrebnih koliina nafte, u Hrvatskoj se proizvede tek oko treine, a plina nešto više od polovine potrošnje. Jedini proizvoa i veledistributer nafte i plina je nacionalna naftna industrija INA.

Prva naftna ležišta otkrivena su 1948. godine na lokaciji Križ, i od tada je otvoreno deset naftnih i naftno-plinskih polja od kojih su neka cijelom površinom u Zagrebakoj županiji (Dugo Selo, Lupoglav, Ivani Grad, Šumeani, Bunjani, Ježevo, Kloštar Ivani i Žutica), a neka na podruju Sisako- moslavake županije (Veziše, Okoli), s približno 1000 bušotina ukupno. Nafta i plin se crpu na dubini 600 – 2100 metara.

Do sada je na tim eksploatacijskim poljima proizvedeno 28.000.000 tona sirove nafte i kondenzata te 6.000.000.000 m3 plina ukupne vrijednosti 4,3 mrd. USD.

Ležišta se postupno iscrpljuju i koliine dobivene nafte i plina sve su manje, ak i unato uvoenju novih metoda za poboljšanje postotka iscrpljivanja bušotina.

Osim objekata u direktnoj funkciji dobivanja nafte i plina, izgraeni su brojni pratei objekti i postrojenja kao sabirno-transportni sustav i industrijski pogoni za obradu energenata.

Prema statistikim pokazateljima, u bivšoj opini Ivani Grad 1991. godine je 59% svih zaposlenih radilo u ovoj djelatnosti, što dovoljno govori o znaenju naftne industrije za taj dio Zagrebake županije. S obzirom na sve manje koliine dobivenih energenata, treba u budunosti raunati na smanjenje i zaposlenih u toj djelatnosti.

Transportni sustav energenata ine: - naftovodi - za transport nafte, - plinovodi - za transport prirodnog plina, - produktovodi - za transport visokovrijednih ugljikovodika (etan, propan-butan, primarni benzin i dr.).

124 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Transportni sustav za naftu

Transportni sustav za naftu obuhvaa naftovode (prikljune, sabirne i magistralne, te za meunarodni transport), mjerne, sabirne i otpremne stanice. U mjernim, sabirnim i otpremnim stanicama obavlja se i separacija slane vode, plina i nafte koji zajedno ine iscrpak iz bušotine. Stanice se sastoje od standardizirane tipske opreme koja omoguava separaciju pojedinih faza (nafta-plin-voda), njihovo mjerenje, prihvat i daljnju otpremu, te razne dodatne opreme (transportne sisaljke, ureaji za doziranje aditiva, sustav alarmiranja, blokade u sluaju akcidenta, sustava za upravljanje i sl.).

Osim nafte i iz nafte izdvojenog plina, iz iscrpka se odvaja slana voda (dehidracija), koje s poveanjem iscrpljenosti ležišta ima sve više. Slana voda se sustavom vodovoda (odnosno slanovoda) odvodi do posebnih utisnih bušotina (to su prethodno iscrpljene bušotine) i tako se ponovno vraa u podzemlje, na dubinu sloja iz kojeg je nafta iscrpljena. Taj se postupak primjenjuje kao sekundarna metoda za dodatno potiskivanje nafte. Tako se ujedno rješava i ekološki problem oko ispuštanja slane tehnološke i zauljene oborinske vode u vodotoke.

Transportni sustav za naftu sa svojim tehnološkim objektima potpuno je zatvoren, te se istjecanje energenta u okoliš dogaa samo u akcidentnim situacijama, a u manjim koliinama pri remontu postrojenja i sl.

Nafta dobivena iz svih eksploatacijskih polja Zagrebake županije vodi se sabirnim naftovodima do otpremne stanice (OS) GRABERJE, kapaciteta spremnika 22.000 m3, odakle se magistralnim naftovodima otprema preko otpremne stanice OS STRUŽAC (izvan Zagrebake županije) do rafinerije u Sisku na daljnju preradu. U OS Graberje doprema se nafta naftovodom iz pravca Budrovca, preko Šumeana, za preradu u Sisku.

Neovisno o tom transportnom sustavu, jugoistonim dijelom Zagrebake županije prolazi sjeverni odvojak Jadranskog naftovoda (JANAF-a), cjevovod promjera 700 mm i kapaciteta 2090 m3/h, za meunarodni transport nafte. Naftovod vodi od Omišlja na Krku do Siska, odakle se grana prema sjeveru (Sisak – Bjelovar – Maarska) i istoku (Sisak – Slavonski Brod – i dalje).

Slika 16: Proizvodnja i transport nafte i plina u Zagrebakoj županiji

125 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Transportni sustav za plin

Elementi transportnog sustava za plin su sljedei: - centralne plinske stanice – služe za prihvat plina iz proizvodnih bušotina te za obradu i pripremu plina za upuštanje u mrežu plinovoda; sabire se plin iz bušotina, smanjuje tlak, odvodi kondenzat i voda iz plina, plin se dehidrira, mjeri i otprema; - kompresorske stanice - služe za podizanje tlane razine plina radi potreba tehnološkog procesa ili transporta; - mjerno-redukcijske stanice (MRS) – nalaze se na kraju transportnog plinskog sustava prema potrošaima (odnosno daljnjim distributerima), a njihova osnovna funkcija je redukcija tlaka plina na tlak distributivne mreže, mjerenje i išenje tekuih i krutih primjesa; - etansko postrojenje – postrojenje u Ivani Gradu za sabiranje plina i plinskog kondenzata gdje se razdvaja plin i kondenzat, obavlja skladištenje i otprema te išenje od štetnih primjesa. Kondenzat se produktovodom dalje transportira u Zagreb na daljnju preradu; - plinovodi.

U Hrvatskoj se, izraženo u postocima, troši sve više uvoznog plina zbog poveane potrošnje i smanjene proizvodnje plina iz domaih izvora, pa je bilo nužno osigurati dopremu uvoznog plina (iz Rusije, preko Slovenije).

Dobavni pravac “ruskog” plina je preko Austrije i Slovenije, iz MRS ROGATEC u Sloveniji, plinovodom tlaka 50 bara i spaja se na prsten magistralnog državnog plinovoda koji ini prsten oko Zagreba i sjevernim i južnim krakom nastavlja se prema Slavoniji. Kapacitet tog plinovoda je ogranien, pa bi uskoro mogao postati ograniavajui faktor razvoja.

Na magistralnim plinovodima izvedene su mjerno-redukcijske stanice odakle devet disributera preuzima plin od INE i dalje ga distribuira do krajnjih potrošaa. Veliki potrošai kao HEP i PLIVA preuzimaju plin izravno, bez posredovanja distributera.

U Zagrebakoj županiji plinoficirani su ili djelomino plinoficirani: - na istonom dijelu gradovi Dugo Selo, Ivani Grad, Sveti Ivan Zelina i opine Brckovljani, Rugvica, Križ, Dubrava, Gradec, Rakovec i Bedenica, - na zapadnom dijelu gradovi Zapreši i Samobor i opine Bistra, Jakovlje, Luka, Brdovec, Marija Gorica, Puša, Dubravica i Sveta Nedjelja, - na južnom dijelu dio Grada Velika Gorica (naselja Velika Gorica, Lomnica i Gradii).

Ukupna zastupljenost energenta plina u potrošnji energije je oko 22%, što je kudikamo manje od povoljnog udjela.

Produktovodi

Produktovodi su cjevovodi kojima se transportiraju visokovrijedni ugljikovodici, odnosno naftni i plinski derivati u tekuem i plinovitom stanju kao benzini, dizelska ulja, ekstra laka loživa ulja, etanovodici i drugo. Grade se jer je to ekološki, sigurnosno i ekonomski povoljnije od klasinog transporta cestovnim, željeznikim i rijenim putovima. U Zagrebakoj županiji izgraen je jedan produktovod, veim dijelom u koridoru autoceste Ivanja Reka – Lipovljani, a povezuje prihvatnu stanicu u Gradu Zagrebu, na Žitnjaku, preko Ivani Grada s otpremnom stanicom Graberje i Šumeani, te se nastavlja prema istoku, gdje prelazi na podruje Bjelovarsko - bilogorske županije.

B) ELEKTROENERGETIKA

Hrvatska elektroprivreda, dioniko društvo u vlasništvu države, objedinjuje na podruju cijele Republike osnovne djelatnosti iz podruja elektroenergetike: proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije. Temeljni cilj djelovanja Hrvatske elektroprivrede jest dugorono osigurati pouzdanu opskrbu elektrinom energijom, što je jedan od preduvjeta za planirani gospodarski i društveni razvitak kako Republike Hrvatske u cjelini, tako i pojedinih jedinica lokalne samouprave. Pri tome je zbog

126 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta meusobne povezanosti i ovisnosti elektroenergetskog sustava u cjelini, Zagrebaku županiju teško promatrati odvojeno od Grada Zagreba kao izrazite koncentracije potrošnje elektrine energije.

Ukupna potrošnja elektrine energije na podruju Grada Zagreba i Zagrebake županije u 1998. godini iznosila je 3105 GWh (što je približno etvrtina potrošnje u Republici Hrvatskoj), a ostvarena vršna snaga je bila 615 MW.

Prema prosudbi razvoja potrošnje elektrine energije, utemeljene na analizi ostvarene potrošnje u prethodnim godinama u korelaciji s društvenim bruto proizvodom, proizlazi da e na tom podruju potrošnja elektrine energije iznositi 2010. godine približno 4800 GW, a vršna snaga bit e približno 900 MW.

Postojee stanje

Podruje Grada Zagreba i Zagrebake županije opskrbljuje se elektrinom energijom uglavnom iz etiri izvora: dva proizvodna objekta TE-TO Zagreb i EL-TO Zagreb smještena unutar podruja Grada Zagreba te dvije transformatorske stanice TS 400/110 kV (takoer na podruju Grada Zagreba) i TS 220/110 kV Mraclin (smještena na podruju Zagrebake županije), te djelomino iz hidroelekrana na Dravi, TE Sisak i KTE Jertovec.

Na podruju Zagrebake županije nema izvora elektrine energije. Najvee postrojenje prijenosne mreže na podruju Zagrebake županije je TS Mraclin koje je povezano s ostalom prijenosnom mrežom s etiri dalekovoda naponske razine 220 kV prema Brinju, TE Sisak, Cirkovcima i akovu. TS Mraclin je povezana s okolnom mrežom s osam dalekovoda naponske razine 110 kV (tri dvostruka i pet jednostrukih dalekovoda).

Objekti elektroenergetske mreže na podruju Zagrebake županije su:

- TS 110/35 kV Ivani Grad sa 20+22 MVA - TS 110/30 kV Dugo Selo sa 16+20 MVA - TS 110/30 Rakitje s 40+31.5 MVA - TS110/20 kV Samobor sa 20+20 MVA - TS110/20 kV Zapreši sa 40+40 MVA - TS110/10(20) kV Zdenina sa 20 MVA - TS110/10 kV Velika Gorica (Novo ie) sa 20+20+40 MVA te pripadajui dalekovodi ucrtani na kartografskom prikazu 2.1 Infrastrukturni sustavi i mreže: Energetika i telekomunikacije.

Iz navedenih objekata (kao i objekata prijenosne mreže izvan podruja Zagrebake županije) potrošai se napajaju putem distributivne mreže nižih naponskih razina. Na podruju Zagrebake županije opskrbu elektrinom energijom obavljaju DP “Elektra Zagreb”, DP “Elektra Križ”, DP “Elektra Karlovac”, DP “Elektra Zabok” i DP “Elektra Bjelovar”.

Stanje graevina za elektroopskrbu je razliito, a s tim i stanje opskrbljenosti elektrinom energijom. To se posebno pokazalo u proteklim godinama, kad su neki potrošai elektrine energije imali vrlo loše naponske uvjete ili su pak niskonaponski strujni krugovi bili preoptereeni. Tada se javljaju tzv. sive zone – podruja s vrlo estim prekidima i iskapanjima elektrine energije. Posljedica je takvog stanja i nemogunost prikopavanja novih potrošaa na tim podrujima.

Glavni izvor napajanja DP Elektre Zagreb, Pogona Dugo Selo je iz TS 110/30/10 kV Dugo Selo, iz koje se transformacijom 30/10 kV napaja podruje grada Dugo Selo, a preko 30-kilovoltnog dalekovoda i TS 30/10 kV napaja se podruje grada Vrbovca. Na podruju DP Elektre Zagreb Pogona Dugo Selo (elektrinom energijom opskrbljuje gradove Dugo Selo i Vrbovec te opine Rugvica i Brckovljani) nalazi se oko 240 TS 10/0.4 kV.

127 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

DP Elektra Karlovac, Pogon Jastrebarsko, distribuira elektrinu energiju na podruju Grada Jastrebarsko i na manji dio Grada Samobora te na podruju opina Pisarovina i Klina Sela. Elektroopskrba se obavlja preko dva elektroenergetska objekta, a to su:

- TS Cvetkovi 35/10 kV snage 4+4 kVA, koja se napaja elektrinom energijom preko 35- kilovoltnog dalekovoda iz Karlovca, - TS Zdenina 110/10 kV snage 20 MVA, koja se napaja elektrinom energijom iz 110- kilovoltnog dalekovoda Tumbri (Zagreb) – Pokuplje (Karlovac).

Elektroopskrba nije na zadovoljavajuoj razini. Relativno stara i velika mreža je u djelominoj rekonstrukciji, ali još nije dostigla zadovoljavajuu razinu i kvalitetu elektrousluga.

DP Elektra Karlovac, Pogon Ozalj, opskrbljuje elektrinom energijom opine Kraši i Žumberak te manji broj naselja na podrujima gradova Samobor i Jastrebarsko. Ta se podruja napajaju elektrinom energijom preko dva dalekovoda 10 kV s podruja Karlovake županije. Elektroenergetski objekti na tom podruju ne zadovoljavaju tehnike norme, a održavanje je otežano jer prolaze brdovitim šumskim predjelima.

DP Elektra Križ opskrbljuje elektrinom energijom Grad Ivani Grad i opine Križ, Kloštar Ivani i Dubravu (vei dio). Cijelo se podruje napaja elektrinom energijom iz TS Ivani 110/35 kV, a postoji mogunost i rezervnog napajanja (u sluaju potrebe) iz TS Meuri 220/110/35 kV. Od TS Ivani do potrošaa elektrina se energija razvodi preko TS 35/10 kV:

- TS 35/10 kV Ivani - TS 35/10 kV Kloštar - TS 35/10 kV Križ - TS 35/10 kV Šumeani

i pripadajuih dalekovoda. Na ovom podruju je izgraeno 165 TS 10/0.4 kV.

DP Elektra Zagreb, Pogon Samobor, distribuira elektrinu energiju na podruju Grada Samobora i Opine Sveta Nedjelja. Elektrodistributivna mreža Pogona Samobor bazira se na tri napojne toke :

- TS 110/10(20) kV Samobor, instalirane snage 2x20 MVA, napajane 110-kilovoltnim dalekovodima: DV 110 kV Rakitje – Samobor i DV 110 kV Rakitje – Zapreši – Samobor, - TS 30/10(20) kV Kalinovica, instalirane snage 12 MVA, napajane 30-kilovoltnim dalekovodom Rakitje – Kalinovica, - TS 30/10(20) kV Rakitje – Anex (u sklopu 110/30/10(20) kV Rakitje), instalirane snage 8 MVA, napajane direktno iz TS 110/30 kV Rakitje, - TS 30/10 kV Bobovica ukida se kao pojna toka i prevodi u rasklopište 20 kV, a napojni se vod 30 kV Rakitje - Bobovica rekonstruira u 20 kV za napajanje naselja Strmec.

Iz navedenih pojnih toaka putem 10(20) kV izvoda grana se srednjonaponska mreža koja je po svom tipu veim dijelom petljasta, a u manjem dijelu radijalna, što s obzirom na teritorijalnu rasporeenost potrošaa, predstavlja zadovoljavajue stanje. Preko srednje naponske mreže 10(20) kV napaja se 250 distributivnih TS 10/0.4 kV. Postojee je stanje elektroenergetske mreže donekle zadovoljavajue s obzirom na optereenje i naponske prilike. Možemo konstatirati da manje od 10 % potrošaa ima problema s naponskim prilikama.

DP Elektra Zagreb, Pogon Velika Gorica, opskrbljuje elektrinom energijom Grad Veliku Goricu te opine Pokupsko, Kravarsko i Orle. Cjelokupno podruje pogona Velika Gorica napaja se iz TS 110/10(20) kV Velika Gorica (Novo ie), instalirane snage 60(80) MVA, koja je sa dva paralelna dalekovoda 110 kV povezana s rasklopištem u Mraclinu. Iz TS 110/10(20) kV Velika Gorica (Novo ie) grana se 9 kabelskih 10(20) kV vodova i osam zranih vodova preko kojih se napaja 330 TS 10/0.4 kV. Na užem gradskom podruju cjelokupna je mreža 10(20) kV kabelska, prstenastog tipa (postoji mogunost dvostranog napajanja), dok se šire podruje napaja uglavnom preko radijalnih nadzemnih 10(20) kV vodova s manjim brojem kabelskih dionica.

128 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

DP Elektra Zagreb, Pogon Zapreši, opskrbljuje elektrinom energijom Grad Zapreši te opine Luka, Dubravica, Jakovlje (vei dio), Bistra, Puša, Marija Gorica i Brdovec. Sustav opskrbe podruja Pogona Zapreši napajan je na pojnim tokama:

- TS 110/20 kV Zapreši, - TS 35/20/10 kV Novi Dvori.

Elektroopskrbna mreža je funkcionalno i tehniki u dobrom stanju, a da bi se osiguralo rezervno napajanje u sluaju potrebe, bilo bi dobro da se elektroopskrbna mreža veže sa susjednim podrujima (Pogon Zagreb i Pogon Samobor). Na podruju Pogona Zapreši izgraeno je oko 270 TS 10/0.4 kV. DP Elektra Zagreb, Pogon Zelina, opskrbljuje elektrinom energijom Grad Sv. Ivan Zelina te opine Bedenica i Rakovec. Sustav se napaja preko TS 35/10 kV Zelina koju je potrebno rekonstruirati.

Opina Stupnik i dio Opine Rugvica opskrbljuju se elektrinom energijom direktno s podruja Grada Zagreba.

DP Elektra Zabok elektrinom energijom opskrbljuje manji dio Opine Jakovlje.

DP Elektra Bjelovar, Pogon Križevci, elektrinom energijom opskrbljuje opine Farkaševac, Preseka i Gradec te dijelove podruja Grada Sveti Ivan Zelina i Opine Dubrava. Sustav se napaja iz TS 35/10 kV Tkalec, instalirane snage 4+1.6 MVA. TS Tkalec ima mogunost dvostranog napajanja 35- kilovoltnim vodom te je uvedena u sustav daljinskog voenja Pogona Križevci. Na podruju Zagrebake županije, Pogona Križevci, izgraeno je 54 TS 10/0.4 kV.

Slika 17: Postojee stanje opskrbe elektrinom energijom u Zagrebakoj županiji Izvor: Hrvatska elektroprivreda, Zagreb, 1999.

129 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.2.9. GROBLJA

Na podruju Zagrebake županije nalaze se sljedea groblja:

ZAGREBAKA ŽUPANIJA PODACI O GROBLJIMA

Gradovi

Dugo Selo % Gradsko groblje Dugo Selo - staro groblje % Gradsko groblje Dugo Selo - novo groblje Ivani Grad % Gradsko groblje Ivani Grad - centar % Gradsko groblje Ivani Grad - Gornji Šarampov % Gradsko groblje Ivani Grad - Poljana % Mjesno groblje Graberje Ivaniko % Mjesno groblje Caginec % Mjesno groblje Lijevi Dubrovak % Mjesno groblje Posavski Bregi % Mjesno groblje Trebovec % Mjesno groblje Lepši Jastrebarsko % Gradsko groblje Jastrebarsko % Mjesno groblje Desinec % Mjesno groblje Stankovo % Mjesno groblje Plešivica % Mjesno groblje Pavlovani % Mjesno groblje Gorica Svetojanska % Mjesno groblje Slaveti % Mjesno grpblje Petrovina % Mjesno groblje Volavje % Mjesno groblje Gornja Kupina % Mjesno groblje Domagovi % Mjesno groblje Cvetkovi Samobor % Gradsko groblje Samobor % Gradsko groblje Otruševec % Mjesno groblje Otruševec % Mjesno groblje Sveti Martin pod Okiem % Mjesno groblje Budinjak % Mjesno groblje Dragonoš % Mjesno groblje Graber % Mjesno groblje Kotari % Mjesno groblje Lipovec % Mjesno groblje Norši Selo % Mjesno groblje Osunja % Mjesno groblje Rakov Potok % Mjesno groblje Rude % Mjesno groblje Stojdraga % Mjesno groblje Tisovac. Sveti Ivan Zelina % Gradsko groblje Sveti Ivan Zelina % Mjesno groblje Komin % Mjesno groblje Donja Zelina % Mjesno groblje Sveta Helena % Mjesno groblje Križevec % Mjesno groblje Nespeš % Mjesno groblje Novo Mjesto % Mjesno groblje Salnik. Velika Gorica % Gradsko groblje Velika Gorica % Mjesno groblje Vukovina % Mjesno groblje Novo ie % Mjesno groblje Dubranec % Mjesno groblje Šitarjevo % Mjesno groblje Velika Buna % Mjesno groblje Šiljakovina. Vrbovec % Gradsko groblje Vrbovec % Mjesno groblje Dijaneš % Mjesno groblje Varoš % Mjesno groblje Tkalec Zapreši % Gradsko groblje Zapreši % Mjesno groblje Hruševec Kupljenski. Opine

Bedenica % Mjesno groblje Bedenica. Bistra % Mjesno groblje Poljanica Bistranska. Brckovljani % Mjesno groblje Brckovljani

130 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

% Mjesno groblje Lupoglav Brdovec % Mjesno groblje Brdovec % Mjesno groblje Javorje % Mjesno groblje Ladu. Dubrava % Mjesno groblje Dubrava - Sveti Martin % Mjesno groblje Dubrava - centralno groblje % Mjesno groblje Koritna % Mjesno groblje Mostari % Mjesno groblje Marinkovac % Mjesno groblje Nova Kapela % Mjesno groblje Vukšinac. Dubravica % Mjesno groblje Rozga. Farkaševac % Mjesno groblje Farkaševac % Mjesno groblje Kabal % Mjesno groblje Donji Markovac % Mjesno groblje Bol % Mjesno groblje Ivanani. Gradec % Mjesno groblje Buzadovec % Mjesno groblje Cugovec % Mjesno groblje Gradec. Jakovlje % Mjesno groblje Kraljev Vrh. Klina Sela % Mjesno groblje Klina Sela % Mjesno groblje Kupinec % Mjesno groblje Novo Selo Okiko Kloštar Ivani % Mjesno groblje Bešlinec % Mjesno groblje Kloštar Ivani % Mjesno groblje Stara Mara % Mjesno groblje Soboani Kraši % Mjesno groblje Kraši % Mjesno groblje Pribi % Mjesno groblje Prekrižje Kravarsko % Mjesno groblje Donji Hruševac % Mjesno groblje Kravarsko. Križ % Mjesno groblje Križ % Mjesno groblje Reica Kriška. Luka % Mjesno groblje Krajska Ves % Mjesno groblje Žejinci. Marija Gorica % Mjesno groblje Marija Gorica % Mjesno groblje Sveti Križ Orle % Mjesno groblje Bukevje % Mjesno groblje Orle % Mjesno groblje Rua Pisarovina % Mjesno groblje Donja Kupina % Mjesno groblje Dvoranci % Mjesno groblje Gradec Pokupski % Mjesno groblje Jamnica Pisarovinska % Mjesno groblje Lijevo Srediko. Pokupsko % Mjesno groblje Pokupsko % Mjesno groblje Lijevi Štefanki % Mjesno groblje Lukini Brdo % Mjesno groblje Hotnja. Preseka % Mjesno groblje Preseka. Puša % Mjesno groblje Donja Puša % Mjesno groblje Marija Magdalena. Rakovec % Mjesno groblje Rakovec % Mjesno groblje Lipnica Rugvica % Mjesno groblje Ježevo % Mjesno groblje Jalševec Nartski % Mjesno groblje Oborovo Stupnik % Nema groblja na podruju opine. Sveta Nedjelja % Mjesno groblje Sveta Nedelja Žumberak % Mjesno groblje Sošice % Mjesno groblje Sopote % Mjesno groblje Stari grad Žumberaki % Mjesno groblje Jezernice % Mjesno groblje Visoe % Mjesno groblje Oštrc % Mjesno groblje Kostanjevac % Mjesno groblje Kalje % Mjesno groblje Tomaševci % Mjesno groblje Draši Vrh % Mjersno groblje Žumberak % Mjesno groblje Mrzlo Polje.

131 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.2.10. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

Komunalni otpad

Za cjelovito postupanje s komunalnim otpadom, koji se stvara u dnevnoj koliini od 0,5 kg po stanovniku Županije, važno je analizirati nekoliko elemenata, od kojih svaki predstavlja nužan preduvjet za funkcioniranje cjeline:

% odlagališta otpada, % pravne osobe koje obavljaju djelatnost postupanja s otpadom, % odvojeno prikupljanje, % prikupljanje glomaznog otpada, % išenje divljih odlagališta. Postupanje s komunalnim otpadom dio je komunalnog gospodarstva, koje je u nadležnosti opina i gradova. Za odlaganje otpada osnovni je preduvjet sanitarno odlagalište, a prema Zakonu o otpadu ("Narodne novine", broj 34/95) "gradnja graevina namijenjenih skladištenju, obraivanju ili odlaganju otpada" svrstana je u "mjere postupanja s otpadom", koje je Županija obavezna donijeti u svom Programu zaštite okoliša. Takoer, "lokacije za gradnju odlagališta otpada odreuju se dokumentima prostornog ureenja". Provoenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom, na temelju istog zakona, osigurava opina odnosno grad, a provoenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava županija. Sljedea tablica daje pregled prije navedenih elemenata za 34 grada/opine grupiranih u 8 prostornih cjelina uspostavljenih grupiranjem opina oko gradova kojima gravitiraju:

IŠENJE OPINA/GRAD ODLAGALIŠTE PRAVNA OSOBA ODVOJENO GLOMAZNI DIVLJIH PRIKUPLJANJE OTPAD ODLAGALIŠTA 1. Dugo Selo ANDRILOVEC, DUKOM staklo , papir, dvaput godišnje --- Dugo Selo biootpad, PET 2. Brckovljani Varaždin TEHNOSET, staklo --- 1998. utrošena ehovec znatna sredstva 3. Rugvica Karlovac EKOFLOR --- u planu ---

4. Ivani Grad TARNO, Ivani IVAKOP staklo, papir – cjelovito redovito redovita godišnja Grad postupanje i odvojeno prikupljanje išenja skupljanje komun. otpada u pripremi 5. Kloštar Ivani TARNO, Ivani IVAKOP ------Grad 6. Križ TARNO, Ivani IVAKOP, dio staklo jedanput oišena su Grad godišnje velika divlja odl. –ostalo jedno privremeno koje je pod kontrolom te slijedi i njegovo uklanjanje

7. Jastrebarsko BOŽIKA - TD staklo --- 1998. utrošena Jastrebarsko JASTREBARSKO znatna sredstva 8. Klina Selo Karlovac EKOFLOR staklo, papir dvaput godišnje odvezeno 100 kamiona s divljih odlagališta 9. Kraši Karlovac EKOFLOR u pripremi u pripremi zatrpavanje zemljom 10. Pisarovina KRAVARŠICA, BILJKA SERVIS staklo --- od 10 ostala 2 Pisarovina divlja odlagališta (privremena,) 11. Žumberak ------

132 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

12. Samobor TREBEŽ, Samobor KOMUNALAC staklo, papir 1998. utrošena 1997. znatna sredstva 13. Sveta Nedjelja TREBEŽ, Samobor KOMUNALAC staklo, papir, biootpad u okviru redovito se isti 1997. koncesije još ima div. odl. 14. Stupnik JAKUŠEVAC, Zgb. JP ISTOA, Zgb. ------u planu

15. Sv. Ivan Zelina CEROVKA, JP ZELINSKE staklo jedanput sva odlagališta Sv.I.Zelina KOMUNALIJE godišnje oišena, stvaraju se nova 16. Bedenica ------

17. Velika Gorica MRACLIN, JP VELKOM staklo, papir povremeno kartirano 50 Vel.Gorica odlagališta uz savski pojas, povremene akcije, obnavljaju se - osim 3 18. Kravarsko MRACLIN, JP VELKOM staklo jedanput veina Vel.Gorica godišnje odlagališta sanirana, ostalo 10 19. Orle MRACLIN, JP VELKOM------Vel.Gorica 20. Pokupsko MRACLIN, JP VELKOM staklo jedanput odvezeno 50 Vel.Gorica godišnje kamiona, od toga 30 ratni otpad

21. Vrbovec BELJAVINA, JP KOMUNALAC odvaja se metalni ------Vrbovec otpad na odlagalištu 22. Dubrava BELJAVINA, JP KOMUNALAC staklo --- zatrpavanje Vrbovec zemljom 23. Farkaševac ------

24. Gradec BELJAVINA, JP KOMUNALAC staklo --- zatrpavanje Vrbovec zemljom (samo dio opine, ostalo u planu) 25. Preseka BELJAVINA, JP KOMUNALAC ------Vrbovec

26. Rakovec ------skuplja se po --- mjesnim odborima

27. Zapreši NOVI DVORI, JP ZAPREŠI staklo dvaput godišnje isti se redovito Zapreši 28. Bistra NOVI DVORI, JP ZAPREŠI ------oišeno 10 Zapreši odlagališta po 200-300 m3 29. Brdovec NOVI DVORI, JP ZAPREŠI --- planirano --- Zapreši 30. Dubravica NOVI DVORI, JP ZAPREŠI ------Zapreši 31. Marija Gorica NOVI DVORI, JP ZAPPREŠI ------1998. akcija Zapreši trajala 14 dana (odvezeno 60 kamiona) 32. Puša NOVI DVORI. JP ZAPREŠI --- dvaput godišnje --- Zapreši 33. Jakovlje KRALJEV VRH, KOMUS, Donja ------odvezeno 20 Jakovlje (do 2000. Stubica (do kamiona godine), 2000.godine), Karlovac (od 2000. EKOFLOR (od godine) 2000. godine) 34. Luka NOVI DVORI, JP ZAPREŠI --- jedanput --- Zapreši godišnje Izvor podataka: Izvješe o stanju okoliša Zagrebake županije ("Glasnik Zagrebake županije", broj 17/99). Podaci su ažurirani dokumentacijom prikupljenom u Županijskom zavodu za prostorno ureenje i zaštitu okoliša tijekom 1999. i 2000. godine.

133 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Odlagališta otpada Na podruju Županije postoji 9 aktivnih "službenih" odlagališta komunalnog otpada: Andrilovec - Dugo Selo, Tarno - Ivani Grad, Božika - Jastrebarsko, Trebež - Samobor, Cerovka - Sv. Ivan Zelina, Mraclin - Velika Gorica, Beljavina (Novo Selo) - Vrbovec, Novi Dvori - Zapreši i Kraljev Vrh - Jakovlje. Tijekom izrade ovog Plana Opinsko vijee Opine Jakovlje donijelo je Odluku o zatvaranju odlagališta Kraljev Vrh (“Službeni glasnik Opine Jakovlje” broj 2/00). Od svih navedenih odlagališta samo su dva izvedena prema projektu sanitarnog odlagališta (Dugo Selo i Sv. Ivan Zelina). Navedenim "službenim" odlagalištima koriste se 23 opine, dok preostalih 11 opina to rješava na drugaiji nain: % 1 opina (Stupnik) odlaže otpad na odlagalište Jakuševac, Zagreb, % 1 opina odvozi preko koncesionara u Varaždin (Brckovljani), % 4 opine odvoze preko koncesionara u Karlovac (Rugvica, Jakovlje, Klina Sela i Kraši), % 1 opina ima vlastito privremeno odlagalište koje mora zatvoriti (Pisarovina), % 4 opine nemaju uope organizaciju prikupljanja otpada, niti konkretne planove, jer za to ne raspolažu financijskim sredstvima (Bedenica, Rakovec, Farkaševac i Žumberak).

Sukladno Zakonu o otpadu te važeem Pravilniku o postupanju s otpadom, pravne osobe koje se bave djelatnošu postupanja s otpadom dužne su od nadležnog Ureda za prostorno ureenje, stambeno- komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Zagrebake županije zatražiti Rješenje o ispunjenju uvjeta u pogledu opremljenosti potrebnim resursima. Unato zakonskoj obvezi, do sada je takvo Rješenje zatražilo tek jedno komunalno poduzee. Istodobno je oevidom na preostalim odlagalištima s podruja ove Županije ustanovljena manjkava opremljenost, pa se niti jedno od njih ne može smatrati legalnim. Naroito treba naglasiti da je zakonska obveza sanirati sva postojea odlagališta do 1. sijenja 2002.

Sljedea tablica pokazuje osnovne podatke o “službenim” odlagalištima komunalnog otpada na podruju Zagrebake županije:

Red. Odlagalište Grad Odloženo 1985.- Površina Godina Napomena br. 1994. i ukupno (t) (ha) poetka rada 1. Andrilovec Dugo Selo nema podataka 0,6 1988. Novo odlagalište, odlaganje se obavlja prema projektu (6.000) sanitarnog odlagališta. 2. Božika Jastrebarsko 12.175 2,5 1987. Privremeno odlag., nema dozvola niti je u prostornom (48.000) planu - postoje sve dozvole za novu lokaciju – Malinje. 3. Cerovka Sv. Ivan Zelina 4.547 1,0 1995 Odlaganje se obavlja prema projektu sanitarnog odlag. (16.000) 4. Kraljev Vrh Jakovlje nema podataka 3,0 1984. Odlukom Opine Jakovlje odlagalište je zatvoreno (80.000) (“Službeni glasnik Opine Jakovlje”, broj 2/00). 5. Mraclin Velika Gorica 64.711 5,0 1975. Lokacija je u prostornom planu, izraen je projekt (185.000) sanacije. Druga dokumentac. i dozvole ne postoje. 6. Novi Dvori Zapreši 55.814 7,0 1972. Odlagalište je u prostornom planu, postoji projekt (800.000) sanacije. Planira se uskoro sanacija odlagališta. 7. Beljavina Vrbovec 14.186 3,0 1980. Postoji idejno rješenje sanacije, lokacija je utvrena (Novo Selo) (51.053) prostornim planom. Ostalih dozvola nema. 8. Trebež Samobor 60.249 5,0 1968. Otpad se nasipava u napuštenu šljunaru, u zoni (550.000) zaštite vodocrpilišta Strmec. Postoji glavni projekt sanacije. Planirana je nova

134 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

lokacija Mokrice (istono od Donje Zdenine) u Prostornom planu ureenja Grada Samobora. 9. Tarno Ivani Grad 17.787 4,5 1992. Postoje sve dozvole i glavni projekt sanacije. (oko 4.600 t godišnje) Izvor podataka: “Pregled postojeeg stanja u postupanju s komunalnim otpadom u Republici Hrvataskoj”, IPZ, Uniprojekt MCF, Zagreb 1996. Ažurirano na temelju “Studije o stanju odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj”, APO, Zagreb, 2000.

Organizacija prikupljanja otpada U pogledu organiziranog prikupljanja otpada postignut je velik napredak u odnosu na stanje iz 1996. godine (publikacija Zelene akcije "Zaštita okoliša u Zagrebakoj županiji"), kada 9 opina nije uope imalo organizirano prikupljanje komunalnog otpada (Rugvica, Bedenica, Kraši, Žumberak, Preseka, Gradec, Farkaševac, Orle i Jakovlje). Ne postoje podaci o današnjoj pokrivenosti stanovništva prikupljanjem otpada, no ono je svakako vee nego u 1996. kada je "Pregledom postojeeg stanja ..." (IPZ Uniprojekt) konstatiran obuhvat od 50% županijskog stanovništva.

Odvojeno prikupljanje otpada Odvojeno prikupljanje otpada najracionalniji je pristup problemu, koji takoer umanjuje probleme deponiranja. Postoji samo djelomino u gradovima i nekim opinama. Prikuplja se samo staklo, rijetko metal i papir, a gotovo uope nema prikupljanja aluminijske i pet-amabalaže, baterija, kemikalija i starih lijekova. U anketi provedenoj u gradovima i opinama istaknuto je da problem odvojenog prikupljanja otpada, bez obzira na financijske mogunosti, ne može nijedna opina/grad samostalno riješiti. Racionalno prikupljanje sekundarnih sirovina može se riješiti samo organizacijom (mrežom) koja mora pokriti minimalno teritorij cijele Županije, što bi trebao biti predmet posebnog projekta. Unato nedostatku cjelovitog rješenja, pojedine opine/gradovi poduzimaju poetne korake na formiranju reciklažnih dvorišta ili daju odreene prijedloge. Ovdje treba izdvojiti Grad Veliku Goricu koji je prvi donio Program primarne reciklaže, prema kojem je izgraeno i prvo reciklažno dvorište veeg kapaciteta (1.000 m2).

Prikupljanje i odvoz glomaznog otpada Odvoz glomaznog otpada provodi se samo u nekim gradovima i opinama, jedanput ili dvaput godišnje.

išenje divljih odlagališta i sanacija bivših Dijelom zbog prije navedenih nedostataka sustava prikupljanja komunalnog otpada, a dijelom zbog nedostatka ekološke svijesti stanovnika/vikendaša/poduzetnika, koja se nadovezuje i na tradicionalno seosko odbacivanje otpadaka u prirodu (s velikom razlikom u današnjoj strukturi otpada od onoga tradicionalnoga), kontinuiran i težak problem su divlja odlagališta otpada u prirodi (šumama, potocima, livadama, jezerima/šljunarama). U odnosu na stanje iz 1996. i ovdje se vidi odreen pomak. Naime, mnogi gradovi i opine poduzimaju redovite akcije išenja ili zatrpavanja divljih odlagališta, od kojih se neka više ne obnavljaju. Ipak na prostoru Županije i dalje postoje stotine divljih odlagališta. Upravo za akcije išenja divljih odlagališta neke opine/gradovi u proraunima odvajaju namjenska sredstva za zaštitu okoliša. Iako te akcije ni približno ne pokrivaju sve ono što bi predstavljalo sanaciju cjelovitog okoliša, njihovo namjensko izdvajanje znaajan je pokazatelj unapreenja svijesti o potrebi zaštite okoliša. Kao teški dug prema okolišu ostavljen je odreen broj bivših "službenih" odlagališta koja su napuštena, a treba ih sanirati: % Vukovina, Velika Gorica, odloženo 2.400 m3 otpada, % Abesinija, opina Rugvica (odlagalo se do 1989. u inundaciju kod Svibovskog Otoka, Sava otplavila veinu otpada),

135 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

% Rugvika ulica, Dugo Selo (površina 1,0 ha, ukupno oko 10.000 t otpada) i druga.

Slika 18: Aktivne "službene" lokacije odlagališta komunalnog otpada u Zagrebakoj županiji

Opasni i neopasni tehnološki otpad Prvi sustavni podaci o opasnom i neopasnom tehnološkom otpadu zapoeli su se prikupljati u Zagrebakoj županiji temeljem obveze uspostave Katastra oneišivaa. U nastavku iznosimo podatke o koliinama prijavljenog proizvedenog, skupljenog i obraenog neopasnog i opasnog tehnološkog otpada za Zagrebaku županiju, za 2000. godinu, koje je nadležni Ured unio u Katastar emisije u okoliš.

PROIZVEDENO OTPADA SKUPLJENO OTPADA OBRAENO OTPADA

proizvoaa tona proizvoaa tona proizvoaa tona

NEOPASNI 63 28.198,82 6 203.880,04 1 79,50 TEHNOLOŠKI OTPAD

OPASNI 51 2.030,79 2 5.043,57 1 2.279,65 TEHNOLOŠKI OTPAD

Izvor: Ured za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Zagrebake županije,1999. i 2000. godine.

Na temelju podataka Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureenja - Uprave za zaštitu okoliša, Odjela za otpad, iz ožujka 2001. godine, navodimo popis tvrtki s podruja Zagrebake županije koje obavljaju djelatnost postupanja s opasnim otpadom:

136 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

DJELATNOST DJELATNOST DJELATNOST SKUPLJANJA OBRADE SKLADIŠTENJA OPASNOG OTPADA OPASNOG OTPADA OPASNOG OTPADA VAL-INT, --- VAL-INT, Sveta Nedjelja Sveta Nedjelja AEKS AEKS AEKS Ivani Grad Ivani Grad Ivani Grad ECI ------Ivani Grad

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja - Uprava za zaštitu okoliša, Odjel za otpad, ožujak 2001.

1.1.2.11. ZAŠTITA KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE

A) KULTURNA BAŠTINA

1. Prikaz povijesnog razvoja karakteristinih oblika naseljenosti na podruju Županije

Formiranje i razvoj karakteristinih oblika naseljenosti podruja Zagrebake županije openito je prikazano u etiri karakteristina povijesna razdoblja u kojima su nastali i razvili se osobiti naseobinski oblici, te mreža komunikacija kojima su povezani meusobno, ali i sa širim prostorom.

Pretpovijesno razdoblje

Uoavajui rijetka paleolitska ovjekova staništa smještena na povišenim položajima uz potoke Žumberakog gorja, Medvednice i Vukomerikih gorica možemo pratiti poetke naseljavanja prostora današnje Županije. Pojavom ekonomskih viškova dolazi do demografskog širenja, te se u sve veem broju naseljavaju plodne nizine i obale velikih vodotoka, grade prva stalna naselja i utvruju trase komunikacija. Na blagodati ovog prostora i bogatstvo života ukazuju nam kasnije prapovijesne kulturne pojave, naroito u bakreno i bronano doba. Tako je poznatoj lasinjskoj kulturi (eponimni lokalitet Lasinja nasuprot Jamnice) ovo zapravo matino podruje odakle se raširila sve do južnougarskih nizina.

Pojavom metala došlo je do znatnijeg ekonomskog razvoja, poboljšanja kulture življenja i izgradnje prvih utvrenih naselja. Taj uzlet i ekspanziju najzornije nam pokazuju kasnobronanodobni lokaliteti ija brojnost nadmašuje sve ostale. Neki od tih lokaliteta (Velika Gorica, Staro ie) odrednice su ovog razdoblja. Razdoblje starijeg i mlaeg željeznog doba - zapravo prijelaza iz prapovijesti u povijest, razdoblje novih kulturnih i ekonomskih pojava - samo potvruje kontinuitet naseljavanja i postojanost ve utvrenih komunikacija, što e najbolje potvrditi pojava rimske civilizacije.

Antiko razdoblje

Tridesetih godina 1. st. pr. Kr. zapoinje rimsko osvajanje Panonije, a time i ukljuivanje ovih prostora u sustav rimske civilizacije. Meurjeje Save i Kupe prvi je put urbanizirano dolaskom Rimljana. Urbanizacija je provedena izgradnjom glavnog naselja na rijeci Savi i povezivanjem prostora sustavom cesta, putova i mostova, te je tako zapoeo nov nain i organizacija života i prostora koju je Rim mogao provesti zahvaljujui svom kulturnom, gospodarskom i politikom razvoju. Rimljani preko ovog podruja grade dvije državne ceste. Jedna je iz Akvileje preko Emone (Ljubljana) vodila za Sisciju (Sisak), a druga iz Dalmacije preko Siscije i Andautonije za Poetovio (Ptuj) i dalje prema sjeveru. Andautoniju u svojim itinerarima navode i antiki pisci.

Ranocarsko rimsko naselje razvilo se uz tadašnji glavni tok Save, na mjestu gdje je pretpovijesni trgovaki put - odvojak jantarnog puta prelazio Savu.

137 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Andautonija je, kao savska luka i mjesto na istaknutim cestovnim prometnicama, od samoga poetka imala veliku stratešku važnost. Teritorij Andautonije pripadao je administrativno u provinciju Panoniju, te daljim podjelama provincije u Panoniju Superior i provinciju Saviju. Smještaj teritorija Andautonije, odnosno položaj grada na važnim državnim prometnicama i rijeci Savi, te neposredna blizina Siscie - centra provincije, utjecao je na njezin nastanak, rast i razvoj. O pravnome statusu Andautonije svjedoe kameni spomenici s posvetnim natpisima iz 1. do 3. stoljea u kojima se Andautonija navodi kao municipij (grad sa samostalnom upravom). Osim što je Andautonija bila grad s visokim pravnim statusom, kroz 400 godina bila je administrativno-upravni, ekonomski, kulturni te vjerski centar prostora omeenog Medvednicom na sjeveru, Samoborskim gorjem na zapadu, Vukomerikim goricama na jugu i rijekom Savom na istoku.

Ceste, ulice, kanalizacija, bedemski zidovi, javne zgrade i stambena arhitektura graeni su uglavnom od kamena, koji se dovozio iz kamenoloma na Medvednici (Vrape, Bizek i Crna Voda kod Markuševca). U dvorištu župnog ureda u Šitarjevu istražena je u dužini od 27m vrlo dobro sauvana glavna prometnica smjera sjever - jug (cardo), poploena kamenim ploama. Otkriveni dijelovi zgrada za stanovanje s ostacima hipokaustinih ureaja (koji su topli zrak uvali u prostoru ispod poda odakle se šupljim opekama - tubulima širio unutar zidova), ostacima zidnih slikarija, podnih mozaika i oploenjima podova kamenim ploicama ili opekom upozoravaju na komfornu i estetsku opremljenost ovih zgrada prema višim standardima toga vremena.

Cestovni promet usavršili su Rimljani, te je izgradnja cesta dio njihove prometne politike. Rimske ceste su po svom karakteru bile: javne ceste (viae publicae), vojnike ceste (viae militares) i sporedne ceste (viae vicinales). Ishodište rimskih cesta za naše krajeve bila je Aquileia. Od nje je vodio smjer preko Emonae (Ljubljane), Celeie (Celja), Poetovia (Ptuja) na dunavsku granicu. Vezu Rima s istokom tvorile su tri glavne linije: Savska, Dravska i Jadranska. Podrujem današnje Zagrebake županije u najveem je dijelu prisutna Savska linija. Prolazila je od Ljubljane preko Siska, Sremske Mitrovice i dalje na istok. Kraj današnjeg Zagreba išla je Savska linija koja se na tom dijelu poklapa s vezom Sisak – Ptuj kod Šitarjeva (rimskog naselja Andautonia).

Razdoblje od 12. do 16. stoljea

Život Hrvata na podruju današnje Zagrebake županije zapoinje doseljavanjem u 6. i 7. stoljeu kada hrvatska plemena zapremaju pokrajine Dalmaciju i Panoniju. Dolaskom u ove krajeve nisu odmah stvorili jedinstvenu državu, ve su osnovali više nezavisnih oblasti od kojih je jedna i Slavonija iji dio zaprema i podruje današnje Zagrebake županije.

Unutar ovih oblasti nalazile su se starohrvatske plemenske župe. Svaka župa imala je svoj castrum (grad), utvren nasipom ili zidinama, kao sijelo župana i branik itave župe. Stare županije bile su u svome temelju u prvom redu vojnike organizacije, te je život cijeloga naroda bio podvrgnut toj funkciji. Zato se i nalaze tragovi starih županijskih utvrda na svim strateškim važnim mjestima županija. Samo mali broj tih utvrenja mogli su u feudalno doba održavati i obnavljati njihovi gradovi. U starini dizane su te utvrde zajednikim snagama županije i države.

Starim županijama, kao vojnikim ustanovama, brigu su zadavali prilazi sa sjeveroistoka i sjeverozapada. Južne i jugoistone strane županije nemaju toliko karakteristinih naziva iz kojih bi se moglo zakljuiti da oznauju mjesta starih gradaca i budima, što pokazuje da ih ovdje i nije bilo u tolikoj mjeri kao na drugim stranama županije. Smještaj vanjskih gradaca županijskog utvrenja pokazuje i svrhu njihova postojanja.

Za provale u županiju iz dalekih strana bili su odluujui prilazi sa sjeverozapada dolinom Krke i sjeveroistoka dolinom Lonje, te starom rimskom cestom koja je smjerom od Varaždina mimo današnje Marije Bistrice i Zagreba prolazila Zagrebakom županijom preko Topuskog prema jugu. Ta cesta zove se u latinskim ispravama via Murata i služila je do 13. stoljea.

Niz gradaca, kao sustava utvrda na sjeverozapadnom i sjeveroistonom ulazu u staru županiju, bilo je podignuto u vrijeme franakih ratova.

U prvoj polovici 13. stoljea još se mogu pratiti župska središta i utvrdni sustavi iz prethodnih razdoblja ureenja hrvatskih županija, koje nalazimo spominjane u povijesnim izvorima iz tog vremena, a

138 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta koncentrirani su uz prirodne mee županija koje su se smještale uz gore i rijeke. Gore sa svojim ograncima i utvrdama bile su prirodna skloništa okolnoga stanovništva, a jednako je u vrijeme neprijateljskih provala mobilno stanovništvo starih županija bilo lako mogue preseliti na drugu stranu rijeke.

Gradcima i utvrdama bile su utvrene: Medvednica (Zagrebaka gora), Moslavaka gora, Žumberak, te rijene doline Save, Lonje, Sutle, Kupe, Glogovnice i Odre.

Stara hrvatska županija iji kontinuitet traje sve do 19. stoljee je Zagrebako-okika, a teritorijalno približno odgovara današnjoj Zagrebakoj županiji.

Kontinuirano praenje prostorne organizacije života i oblika naseljenosti podruja Zagrebake županije mogue je slijediti od 11. st., kad se uspostavlja vrsta politika i crkvena organizacija za vladavine kralja Ladislava (1077.-1095. – prvog u dinastiji Arpadovia), koji okuplja svoje zemlje oko zagrebakog castruma.

U tom razdoblju dolazi do izmjene društvenog ustroja hrvatske etnike grupacije i nestajanja do tada pretežno homogene rodovske strukture. Na tlu srednjovjekovne Slavonije zapoinje tada proces organiziranja kraljevskih županija.

Može se konstatirati da se u 13. stoljeu Slavonijom naziva onaj dio Hrvatskog kraljevstva koji je nekad za Rimljana pripadao pokrajini Panoniji, a u srednjem vijeku bio zasebna kneževina Hrvatska sve do kralja Tomislava. To je podruje od Drave do Gvozda, a može se rei da je podruje srednjovjekovne Slavonije odgovaralo podruju tadašnje zagrebake biskupije.

Osim povremenih promjena u veliini i broju županija kao i daljnjeg opstojanja pojedinih starohrvatskih župa još u 13. stoljeu, na podruju današnje Zagrebake županije mogue je konstatirati stalnost teritorijalno-politike podjele od 11. st. sve do potkraj 19. st. Pri tome se na podruju plana najvei dio teritorija odnosi na zagrebaku županiju ije je sjedište i središte još od 11. stoljea poznato kao zagrebaki castrum koji se po svoj prilici nalazio na mjestu kasnijeg Gradeca.

Županija je politika, sudska i vojnika teritorijalna jedinica na elu koje se nalazi od strane kralja imenovani službenik – župan. Županija ima svoj grad – utvrdu – kraljevski castrum kao politiko središte u koji se sklanjaju stanovnici u sluaju potrebe. Uz grad – kraljevski castrum je podgrae s trgom, gdje se održavaju zborovi, sudska roišta i sajmovi.

Unutar županijske upravno-teritorijalne podjele ve u najranijem razdoblju dolazi do prelaženja niza kraljevskih posjeda u ruke crkve i velikaša, te se unutar županija postupno stvaraju nove teritorijalne jedinice – vlastelinstva. Ova nova kategorija feudalnog zemljišnog posjeda koja se održala sve do ukinua feudalnih odnosa u 19. stoljeu istodobno je bila i feudalna gospodarska organizacija i organ feudalne vlasti. U razliitim prilikama vlastelinstva su dobivala porezni i sudski imunitet što ih je izuzimalo od kraljevske i banske vlasti. Mnoga su vlastelinstva nastala kroz nasljedno županstvo. Posjednik takvog novog vlastelinstva zadržavao je obino i sve upravne funkcije nekadašnjeg župana. Vlastelin kao gospodar (dominus terre) ima sudsku vlast nad svim podložnicima, ali i dužnost da štiti i brani svog podložnika od svakog neprijatelja. Stjecanjem imuniteta i regalnih prava, vlastelinstva su postala osnovne ekonomske i upravno sudske jedinice feudalnog društva, te je veina od njih sauvala svoju cjelovitost do kraja 16. stoljea. Na takvim se vlastelinstvima, naroito nakon provale Tatara (god.1212.), ubrzano podižu uz potporu i suglasnost kralja feudalne utvrde – burgovi (stari gradovi – burgovi). U okviru županija s vremenom je rastao i broj manjih plemikih posjeda koji su i dalje ostali ovisni o županijama, odnosno novoosnovanim vlastelinstvima te nisu uspjeli realizirati sve upravne i sudske funkcije koje su imala vlastelinstva. Uz darivanje zaslužnih podanika višega i nižega plemstva, kralj je zaslužnim pojedincima ili itavim opinama zasebnim poveljama podijelio plemstvo i plemike sloboštine. U takvim se uvjetima posebno razvijalo podruje plemenite opine Turopolje. U ovakvoj politiko-teritorijalnoj organizaciji prostora možemo utvrditi za ovo razdoblje nekoliko osnovnih oblika naseljenosti, odnosno organizacije života na ovom tlu.

Slobodni kraljevski gradovi

Uz utvreni kraljevski, odnosno županijski castrum toga vremena, kao sijelo kraljevskih župana razvijalo se podgrae (suburbium) gdje se narod skupljao na trgu za svetkovine, sudove i zborove. Ovo

139 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta formiranje i razvoj naselja koja e s vremenom poprimiti obilježje i funkcije naselja gradskog tipa zapoinje u razdoblju od 11. do 13. stoljea, a intenzivno se razvija u 15. st. U okrilju utvrenih starih gradova sjedišta županija – castruma koji im pružaju sigurnost stvaraju se trgovako obrtniki centri iji su nosioci uglavnom strani obrtnici i trgovci (hospites). U interesu napretka zemlje, ali s vremenom i kao važnog saveznika u suzbijanju prevelike moi feudalaca, kraljevi su podupirali razvoj tih naselja darujui im privilegije i vlastitu autonomiju.

Tako je 1232. godine osnovan slobodni kraljevski grad Gradec na brdu Griu. Osim Gradeca, ove privilegije na podruju Zagrebake županije dobiva Samobor 1242. godine i Jastrebarsko 1257. godine, te Zelina 1328. g. Tim privilegijama osnovane su zapravo slobodne gradske opine koje upravljaju same sobom. Prevladava ravnopravni odnos meu graanima. Te opine imaju istodobno i upravni i teritorijalni znaaj, i to tako da opina kao upravna zajednica drži u svojoj vlasti odreen teritorij. Kralj im daruje i vee površine zemlje koja je do tada bila županijska.

Novorazvijeni graanski stalež tih gradova imao je izmeu ostalog poglavito pravo birati suca, po svojoj se volji doseliti ili odseliti i raspolagati svojim posjedom. Pravni položaj ovih gradova nije ostao povijesno konstantan. Tako je dio tih gradova u daljnjem razvoju stagnirao ili dosegao niži stupanj naselja – trgovišta (Samobor, Jastrebarsko).

U sluaju zagrebakog castruma kao sjedišta kraljevskog župana mogue je utvrditi da do 15. stoljea predstavlja jedini utvreni slobodni kraljevski grad na tlu srednjovjekovne Slavonije.

Ostala naselja ovdje spomenuta s kraljevskim privilegijama nastavila su svoj razvoj kao kraljevska trgovišta, esto izložena samovolji i sukobima s vlastelom. Borei se vrlo esto za svoja prava i kraljevske povlastice, ta trgovišta nikada nisu postigla potpunu autonomnost i domet razvoja slobodnog kraljevskog grada zagrebakog Gradeca.

Na osnovi prikupljenih podataka za podruje županije izdvojeno je ukupno 10 vlastelinskih trgovišta, od kojih se mnoga ve u 17. stoljeu nisu više razlikovala od sela (Rakovec, Lijevo Srediko, Božjakovina, Želin ie).

Uvrstimo li i taj nain tadašnje naseljenosti prostora u zaetke stvaranja gradova, odnosno naselja gradskog tipa, tada možemo utvrditi da je ovo razdoblje stvorilo najvei broj takvih naselja ili barem njihovih poetnih oblika.

Stari gradovi – burgovi

Obrambeni sustav tadašnjih društveno-politikih okolnosti uvjetovao je izgradnju brojnih masivno graenih gradova – burgova na prirodno teže pristupanim terenima. Ta je izgradnja naroito ubrzana prodorom Tatara u Hrvatsku godine 1241. Topografski smještaj tih utvrenih gradova jasno pokazuje da su odreene strateški važne lokacije bile planski utvrene.

Tako se može konstatirati da su bile branjene pojedine gore i rijeke iz sljedeih burgova: % Žumberaka gora - Sichelberg, Žumberak, Slaveti, Turen, Jastrebarsko, Pavlovan, Lipovec, Oki, Samobor i Tušak % Rijeka Sava – Samobor, Kerestinec, Susedgrad, Stupnik % Dolina rijeke Lonje - Bisag, Paukovec, castrum Nikola, Rakovec, Božjakovina, Kloštar Ivani, Ivani, Plodingrad % Odransko polje - Lukavec, Želin-ie, Peršin grad % Pokupsko – Kupa - Srediko, Pokupsko % Rijeka esma i Glogovnica - Dugava, Gradec, Vrbovec

Razdoblje od 17. do 19. stoljea

Poetak ovog razdoblja okarakteriziran je najveom teritorijalnom redukcijom Hrvatske koja je uslijedila prodorom Turaka 1592. godine. I upravo je prostor Zagrebake županije bio ouvan unutar podruja

140 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta reliquiae reliquiarum olim inclyti regni Croatiae koje je iznosilo 16.800 km2. Trajna nesigurnost, ugroženost, masovna ubijanja i preseljavanje stanovništva imali su za posljedicu ekonomsko propadanje i stagnaciju sveopeg razvoja ovog prostora koji postaje regrutno podruje carske vojske, i to ne samo za borbu protiv Turaka ve i za druge vojnike pothvate austrijske carevine, koja tada zapoinje svoj uspon u europsku velesilu.

U drugoj polovici 16. st. Austrija ustanovljuje Vojnu krajinu, te se preostala graanska Hrvatska svela uglavnom na zagrebako podruje i Hrvatsko zagorje s dva gradska naselja – Zagrebom i Varaždinom. Iako je mir u Sremskim Karlovcima sklopljen 1699. godine, Vojna krajina zadržala se je sve do 1881., pretvorivši se ve od poetka 18. stoljea u stalan izvor vojne snage za brojne ratove koje je Austrija vodila po Europi. Gospodarski život krajeva pod Vojnom krajinom bio je sputan vojnim propisima, te je Vojna krajina znatno zaostajala za banskom Hrvatskom.

Prestankom turske opasnosti utvreni vlastelinski gradovi – burgovi gube svoje znaenje, te se poetkom 17. st. postupno napuštaju i propadaju. Pojavljuje se novi oblik naseljavanja prostora u smislu novih vlastelinskih sjedišta u ravnicama, odnosno na komunikacijskim vorištima. Grade se vlastelinski dvorci i plemike kurije koji s vremenom prelaze u masovnu pojavu poznatu pod imenom kurijalizacija. Od poetka 17. st. dolazi do raspadanja velikih vlastelinstava u manje plemike posjede, te nestajanja do tada brojne vojne posade. Sve veu ulogu dobivali su gospodarski imbenici: povezanost podruja s tržištem, postojanje uvjeta za odreenu proizvodnju i sl.

U 16. i 17. st. još uvijek su veinu upravnih poslova obavljale županije, dok nije za kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju ustrojeno kraljevsko namjesniko vijee, a potom 1869. godine kraljevska zemaljska vlada, ije je sjedište glavni zemaljski grad Zagreb.

Iz Hrvatskog Ustava ili konstitucije iz 1882. godine doznajemo da je zakonom od 15.11.1874. godine odreena politika uprava ustrojstvom županija koje se dijele na podžupanije, odnosno kotare. Županije, podžupanije i gradovi stoje neposredno pod odjelom zemaljske vlade za unutarnje poslove.

U takvim politiko-gospodarskim uvjetima susreemo se u ovom razdoblju s više oblika naseljenosti prostora. a) Gradovi

Još u 17. st. možemo govoriti o tri vrste naselja, odnosno gradova:

Vlastelinska trgovišta su naselja bez kraljevskih povlastica. esto se javljaju i pod nazivom purgarije, od kojih je vei broj s vremenom stagnirao u sela.

Kraljevska trgovišta – naselja s kraljevskim privilegijama (Samobor, Jastrebarsko, Krapina i Zelina) nastala su na kraljevskim posjedima, ali vrlo brzo prelaze u posjed feudalaca zadržavši svoj razvoj u okvirima pojedinih vlastelinstava. Ta trgovišta, osim Zeline, sauvala su svoj status i naziv i u 19. st. Osim ranijih srednjovjekovnih trgovišta, godine 1866. na podruju Županije spominju se Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica i Vrbovec.

Slobodni kraljevski gradovi

Nastavljajui svoj povijesni kontinuitet nakon privremene stagnacije naroito izražene u 16. st. uslijed turskih provala i pustošenja, jedini postojei slobodni kraljevski grad na ovom podruju – Zagreb u 17. stoljeu je istodobno i sjedište bana, Sabora, županije i katolike biskupije, te kao takav doživljava svoj ekonomski procvat u 18. stoljeu.

U drugoj polovici 19. st. poelo se normativnim putem izjednaavati pojedine gradove i svoditi ih na zajednike tipove. U tom smislu stupio je 1861. godine na snagu “Naputak za privremeno ureenje županija, slobodnih kotara, slobodnih i kraljevskih gradova, povlaštenih trgovišta i seoskih opina”. Ukinuem Vojne krajine 1871. godine zakonom o gradskim i seoskim opinama dotadašnja je vojno krajiška opina Ivani tvra podignuta u red gradova. Godine 1895. prema “Zakonu o ustroju gradskih opina” stvorene su tri kategorije gradova. U prvu kategoriju svrstan je Zagreb koji je izuzet iz organizacije županije i podreen neposredno zemaljskoj vladi kao kraljevski slobodni grad i glavno mjesto kraljevina Hrvatske i Slavonije, sjedište bana trojedne kraljevine, namjesnikog vijea, županije,

141 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta te sjedište rimokatolike nadbiskupije. U to vrijeme Zagreb ima 1444 kue i 16.030 stanovnika. U drugu kategoriju nije ukljuen niti jedan grad s podruja današnje Zagrebake županije. U treu kategoriju svrstani su gradovi koji su na odreeni nain bili povezani s organizacijom kotarskih oblasti. Takav status na ovom podruju dobiva Ivani tvra kao grad križevake pukovnije. Ovo stanje održalo se je sve do 1918. godine. b) Sela

Najzastupljeniji, odnosno najbrojniji oblik naseljenosti prostora razasut po itavom teritoriju tadašnjih županija svakako su sela (ves, latinski villa), a o njima saznajemo nešto više iz prvog sauvanog popisa crkvenih župa 1334. godine na podruju Zagrebake biskupije. Sela su osnovno obilježje vlastelinskih provincija.

Intenzitet i raspored naseljenosti ukupnog prostora možemo pratiti upravo na osnovi poznatog broja župa pojedinih podruja. Ve u 14. st. sela su udruživana u seoske opine ili suije (judicatus), koje su u 16. st. inile svojevrsne organizacijske jedinice vlastelinstava, odnosno njihovih provincija. Na elu seoske opine ili suije nalazio se sudac kojeg su birali seljaci svake godine.

Na izraženoj reljefnosti podruja od najranijih vremena sela su smještavana na zaravancima brežuljaka ija visina nije prelazila 400 m. S obzirom na to, sela su bila male veliine i razasuta u prostoru. Doline rijeka zbog plavljenog, odnosno movarnog tla nisu bile u najranije doba nastanjene. Takav smještaj ovih malih sela ve u najranije doba uvrstio je topografijom terena uvjetovanu specifinu organizaciju naselja i njegovu karakteristinu matricu koju je mogue bez obzira na izmjenjenu strukturu slijediti do danas.

Mala sela i veliku raštrkanost kua zbog veih površina obradive zemlje oko kuišta, koja je karakteristina za predtursko doba, s vremenom se pomou odreenih propisa nastoji zamijeniti veom gustoom izgraenosti i stvaranjem veih sela prikladnijih za upravu i sigurnost stanovnika. Takva su sela u 18. i 19. st. mogla biti i zasebne opine (Desinec, Cvetkovi, Kraši, Sveta Nedelja i dr.). c) Dvorci i kurije

Iako održavaju razliiti satus i materijalno stanje svojih vlasnika, dvorci i kurije predstavljaju za ovo razdoblje novi tip nastanjenosti prostora. Još krajem 16. st. i poetkom 17. st., prestankom turske opasnosti, javlja se potreba za gradnjom dvoraca, a ostvaruje se u prvo vrijeme pregradnjom burgova, kao što su Jastrebarsko, Kerestinec, Slaveti, Lukavec i dr. Težnja za reprezentativnošu, estetskim oblikovanjem i veom udobnošu stanovanja rezultirala je izgradnjom novih graevina na pomno odabranim lokacijama, ne više strateškog znaaja kao kod burgova, ve raskošnog i reprezentativnog prirodnog krajolika. Uz takve dvorce kao središta posjeda vezan je niz gospodarskih zgrada, te vrtovi i parkovi. Intenzivna izgradnja dvoraca i kurija uslijedila je krajem 18. st. U prvoj etvrtini 19. st. opada izgradnja dvoraca, naroito onih raskošnijih. Osiromašeni feudalci prodaju svoje posjede, a imanja se parceliraju, naroito u Prigorju. Uz neke iznimke, kao što je Januševac, najvei i najljepši primjer graevine toga vremena, u tom razdoblju grade se uglavnom manji dvorci i kurije.

Glavna mreža komunikacija

Kao što spomenuto razdoblje srednjeg vijeka nije nastavilo tradiciju izgradnje kvalitetne cestovne mreže koju je ostavilo rimsko razdoblje na ovom tlu i kao što se nije izgraivala nova cestovna mreža, zapuštale su se i propadale zateene rimske ceste.

Jai razvoj izgradnje cesta uslijedio je tek kada je prestala opasnost od Turaka. Posebnu ulogu u tom smislu imala je institucija Vojne krajine.

Prva znaajnija cesta sagraena je na potezu Karlovac – Rijeka preko Gorskog kotara 1726. godine, a poznata je pod imenom Karolinska cesta. Godine 1750. izgraena je cesta Zagreb – Karlovac, a 1770. godine tzv. Jozefinska cesta Karlovac – Senj. Budui da dotadašnja Karolinska cesta nije bila prikladna za opsežniji prijevoz robe konjskom zapregom, podiže se na tom pravcu Lujzinska cesta, koja je predana prometu 1809. godine kao jedna od najznaajnijih prometnica ne samo u Hrvatskoj nego u itavoj Europi. Ta cesta i obnovljena Jozefinska cesta (rekonstruirana 1833. do 1843. godine) tvore

142 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta glavne arterije rijeno-cestovnog sustava prometne privrede u sjevernoj Hrvatskoj, sve do uspostave željeznikog prijevoza prema Rijeci.

Ve 1862. godine puštena je u promet željeznika pruga od Siska preko Zagreba do Zidanog Mosta kao odvojak tzv. Južnih željeznica. Godine 1865. izgraen je odvojak od Zagreba do Karlovca. Prije 1875. nastala je pruga od Zagreba preko Dugog Sela u smjeru Križevaca i Koprivnice. Potkraj 19. st. nastalo je više vicinalnih željeznikih pravaca koji su tvorili cjelovitu mrežu hrvatsko-slavonskog željeznikog prometa.

Ostale ceste na ovom podruju imaju sve do I. svjetskog rata znaenje samo za lokalnu ili regionalnu trgovinsko-prometnu privredu.

2. Nepokretna kulturna dobra

Povijesni kontinuitet života na podruju Zagrebake županije ostavio je materijalne tragove u obliku arheoloških nalaza i ouvane graditeljske baštine. Iznimno velik broj kulturnih dobara koja datiraju iz svih razdoblja ljudske povijesti - od prapovijesti, antike, srednjeg vijeka, renesanse, baroka, razdoblja 19. st, sve do danas, a koja se vode u Popisu nepokretnih kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskom odjelu u Zagrebu - sistematizirana su prema vrstama i podvrstama i prikazana u tablicama koje slijede.

Pravni status zaštite nepokretnih kulturnih dobara

VRSTA PRAVNI STATUS ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA KULTURNIH DOBARA PRIJEDLOG ZA REGISTRACIJA PREVENTIVA ZAŠTITU (EVIDENCIJA) POVIJESNA NASELJA GRADSKA 1 3 2 GRADSKO-SEOSKA 1 4 SEOSKA 12 59 UKUPNO: 1 16 65 POVIJESNE GRAEVINE I SKLOPOVI SAKRALNE GR. 25 79 225 STAMBENE GR. 17 35 58 JAVNE GR. 1 7 39 GOSPODAR. GR. 1 4 12 STARI GRADOVI 2 2 2 VOJNE GR. 1 1 POV.-MEM. GR. 1 2 7 JAVNA PLASTIKA 1 4 PARK. I PERIVOJI UKUPNO: 48 130 348 ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE 12 19 231 MEMORIJALNA PODRUJA I OBILJEŽJA 1 116

SVEUKUPNO: 62 281 644

143 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Razmještaj kulturnih dobara po opinama i gradovima

PROSTORNI RAZMJEŠTAJ KULTURNIH DOBARA POVIJESNE CJELINE POVIJESNE GRAEVINE I SKLOPOVI

GRAD ARHEO. MEM.

Opina LOKAL. I PODR. I UKUPNO stari grad vojni javni

javna ZONE OBILJ. darski gospo- gospo- seoske plastika sakralni gradske gradske gradsko stambeni stambeni seoske

DUGO SELO 1 1 4 2 1 1 6 7 23

IVANI GRAD 1 13 12 8 1 1 21 57

JASTREBARSKO 1 8 1 41 11 1 1 11 4 80

SAMOBOR 1 9 4 41 21 4 2 1 32 7 122

SV.IVAN ZELINA 1 1 20 11 1 24 5 63

VELIKA GORICA 1 5 30 12 8 1 46 18 121

VRBOVEC 1 1 1 22 4 1 1 7 38

ZAPREŠI 7 2 4 1 5 6 25

Bedenica 2 1 1 1 5

Bistra 1 6 3 1 1 1 13

Brckovljani 4 7 2 1 11 5 30

Brdovec 8 5 2 11 7 33

Dubrava 1 7 1 1 3 13

Dubravica 7 1 1 1 1 11

Farkaševac 1 4 1 6

Gradec 1 6 4 5 16

Jakovlje 2 2 2 6

Klina Sela 3 7 5 2 6 1 24

Kraši 12 10 8 9 4 39

Kloštar Ivani 1 9 1 1 1 1 6 3 23

Kravarsko 2 6 8

Križ 1 1 6 3 3 6 7 27

Luka 1 5 2 1 9

Marija Gorica 1 3 2 1 6 1 14

Orle 1 8 4 2 4 1 20

Pisarovina 1 12 4 1 4 22

Pokupsko 8 1 1 8 18

Preseka 3 1 2 6

Puša 5 1 2 1 9

Rakovec 5 1 2 8

Rugvica 7 1 3 17 7 34

Stupnik 1 1 2 4

Sveta Nedjelja 6 4 1 4 15

Žumberak 18 1 26 14 4 3 11 8 87

144 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

3. Ocjena stanja kulturnih dobara

Kulturna dobra su kao dio životne sredine izložena trajnom utjecaju i pritiscima, a zbog svoje fizike strukture (drvena graa, kamen slabe kvalitete) naroito su osjetljiva i sklona propadanju. initelji utjecaja na kulturno dobro: % pritisak razvoja (adaptacije, prenamjene, industrija, promet, voenje infrastrukturnih sustava), % ekološki pritisci (oneišenja), % prirodne katastrofe (poplave, požari, potresi), % nebriga i neodržavanje, nedostatak financijskih sredstava, neriješeni imovinski i pravni odnosi. Na podruju Županije razlozi devastacija i ugrožavanja kulturnih dobara su s jedne strane pritisci razvoja, a s druge neodržavanje i zapuštanje povijesnih graevina, a time i ugrožavanja njihova graevnog stanja.

Ugroženost povijesnih naselja

Osnovni uzroci ugroženosti povijesnih naselja su: % prekomjerno širenje i promjena struktura, % promet u povijesnoj jezgri, % pritisci razvoja, neprihvatljive namjene, % neodržavanje i rušenje povijesne graevne strukture, % napuštanje i odumiranje seoskih naselja.

Širenje i promjena struktura naselja

Problem promjene strukture naselja izražen je kod gradskih i seoskih naselja, osobito na podruju bivših opina Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Jastrebarsko, te sadašnjih opina Stupnik, Klina Sela, Sv. Nedjelja, Puša i Brdovec, gdje se u zadnjim desetljeima pokazuju znakovi naglih promjena u prostoru. Naselja u nizinskim podrujima poinju se znatno teritorijalno širiti. Ta je promjena izazvana veim doseljavanjima, osobito u ratnom i poratnom razdoblju, ali i preseljenjem stanovnika iz brdskih sela u nizine. Naselja se proširuju duž glavnih prometnih pravaca, ne vodei rauna o tipološkim karakteristikama matrice. Kontinuiranom izgradnjom duž prometnica, bez planske osnove za artikuliranje i organiziranje naselja, bespovratno se gube relacije nekadašnjih naselja, a krajolik se pretvara u izgraeni, ne uspostavivši novu kvalitetu. Najizraženiji je primjer devastacija povijesnih posavskih sela koja su imala formiranu matricu i elemente prepoznatljivosti: Rugvica, Oborovo, Savski Nart. Nekadašnja linearna sela, s drvenom graevnom strukturom koja je bila smještena samo s jedne strane ceste, transformirana su u neprepoznatljive aglomeracije velike gustoe izgradnje.

Širenje gradskih naselja u kvalitetne krajobrazne predjele koji ga okružuju ili u nizinu koja predstavlja zonu njegove ekspozicije, ugrožava sliku naselja i njegovu sveukupnu kulturno-povijesnu vrijednost (Samobor, Zelina, Gradec). Uvode se neprimjereni sadržaji i pogoni koji su izvor oneišenja ili na drugi nain umanjuju i ugrožavaju vrijednost povijesne jezgre (promet, buka, vibracije, prašina).

Depopulacija i odumiranje naselja

Na podruju Žumberka i dalje se nastavlja trend depopulacije veih podruja, koji je zapoeo poetkom ovog stoljea. Sela gube vitalitet, stanovnici ih napuštaju, a oni koji ostaju uglavnom su starije dobi. To nužno dovodi do napuštanja pojedinih kua, a poljodjelske se površine koje okružuju naselja, više ne obrauju. Nailazimo na primjere ruševnih kua unutar sela, ali i do drastinih primjera potpuno mrtvih naselja - sela ruševina. Istodobno se javlja gradnja novih tzv. ekosela.

Povijesne graevine i sklopovi

Stari gradovi kao bitan element prostora izloženi su propadanju, bez poduzimanja mjera njihova održavanja i potrebne konzervacije. Zahvaljujui svom izdvojenom položaju, teško pristupanom terenu, nisu ugroženi od nove gradnje u neposrednoj blizini.

145 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Dvorci i kurije

Razlozi koji dovode do lošega graevnog stanja i prezentacije dvoraca višestruki su, a može ih se svesti u nekoliko kategorija: % neprimjereni graevinski zahvati prilikom rekonstrukcija i obnove uništavaju povijesnu strukturu i umanjuju spomenike vrijednosti (dvorac Erdödy u Jastrebarskom), % nove graevine koje se grade na nedovoljnoj udaljenosti od dvorca umanjuju mu ambijentalnu vrijednost (Slaveti, dvorci u dolini Save, kurije zelinskog podruja), % neodgovarajua namjena (Kerestinec - vojska, Bistra - bolnica), % nebriga, neodržavanje i zapuštanje (zbog neriješenih vlasnikih odnosa, Novi Dvori Zaprešiki, brojne kurije na podruju gradova Velike Gorice, Sveti Ivan Zelina).

Gospodarske graevine

Mlinovi vodeniari na potoku Kupini i Slapnici, kao rijetki preostali na podruju Županije, danas su izvan funkcije, zapušteni. Rijedak primjer obnove je vodenica u Medven Dragi. U teškom su graevnom stanju pratee gospodarske zgrade uz dvorce i kurije, koje su bez namjene, izložene propadanju.

Arheološki lokaliteti i zone

Arheološka zona Šitarjevo izložena je devastaciji i uništavanju arheoloških nalaza zbog gradnje obiteljskih kua i prateih graevina, koje se izvode bez kontrole i arheološkog nadzora. Naselja na podruju zaštiene zone šire svoja graevinska podruja. Podaci s terena govore da se radi o divljoj izgradnji.

Konflikti u prostoru

Zahvati koji utjeu na promjenu odnosa u prostoru, a time i umanjuju vrijednosti krajobrazne cjeline: % kamenolomi, % dalekovodi, ceste i prometni sustavi, % širenje izgradnje u krajoliku bez urbanistike koncepcije.

Kamenolomi se otvaraju u planinskim podrujima Žumberka i Medvednice, dakle u najvrednijim prirodnim podrujima, biološki ga ranivši i bitno mu umanjujui vrijednosti. Eksploatacija kamenoloma izaziva i ekološke probleme: buku, prašinu, vibracije, oneišenje zraka itd., ali i prometne probleme vezane uz transport materijala. Problemi su širih razmjera.

Dalekovodi i veliki prometni sustavi (magistralne ceste, željeznike pruge, zrana luka) barijere su u prostoru, imaju veliko vizualno i prostorno znaenje. Analize su pokazale da se na podruju Županije najvee prometne komunikacije još od antike vode rijenim dolinama, ne izazivajui konflikte u prostoru. Konflikte izazivaju zahtjevi za lociranjem radnih zona u rijenim dolinama i u neposrednoj blizini magistralnih cesta (autocesta). Problem predstavlja i zahtjev za širenjem Zrane luke Zagreb u zonu antikog grada na podruju Šitarjeva (Andautonia), ime se dovodi u opasnost mogunost odgovarajue prezentacije lokaliteta.

Disperzivna gradnja u prostoru, kao posljedica divlje gradnje ili prekomjernog širenja naselja, naroito je izražena na podruju Sv. Ivana Zeline (istone padine Medvednice - zona kurija i vinograda), na podruju oko Dugog Sela i južnih padina Marijagorikog pobra – zone dvoraca.

itavo podruje Posavine (bivše opine Dugo Selo) koje je još prije desetak godina imalo ouvan velik broj sela karakteristine matrice i tradicijske drvene arhitekture, danas je potpuno izmijenilo fizionomiju, pretvorivši naselja u nepregledne nakupine kua neprimjerenog oblikovanja.

146 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Zaštitni radovi na povijesnim graevinama

U nizu povijesnih graevina na kojima su se u posljednjih nekoliko godina provodili radovi sanacije i obnove na struan i konzervatorski ispravan nain, dobiveni su zadovoljavajui rezultati prezentacije njihovih arhitektonskih i umjetnikih vrijednosti. Takvi su radovi uglavnom bili financirani od Ministarstva kulture ili iz gradskih i županijskih fondova, prema programima obnove i sanacije koji su bili izraeni na metodološki struan nain.

Opa metodologija rada na obnovi i sanaciji povijesnih graevina sastoji se od sljedeih faza: % prethodna istraživanja (konzervatorsko-restauratorski istražni radovi, arheološka istraživanja, geofizika i geomehanika ispitivanja konstrukcije i okoliša prema potrebi), % izrada projekta statike sanacije (konstrukcije, temelja, terena i sl.), % projekti obnove i arhitektonske prezentacije (proelja, interijera i sl.), % izvoenje radova pod stalnim konzervatorskim nadzorom.

Na temelju predoene metodologije rada tijekom posljednjih nekoliko godina (od 1996.) izvoeni su ili su u tijeku radovi na sljedeim graevinama: % dvorcima Orši u Slavetiu i Lukavcu, % kurijama: Modi Bedekovi u Donjoj Lomnici, Alapi u Vukovini, % muzeju Turopolja u Velikoj Gorici, % župnim crkvama: Sv. Ladislava u Pokupskom, Sv. Martina u Svetom Martinu pod Okiem, Pohoenja Blažene Djevice u Mariji Gorici, Sv. Petra u Ivani Gradu, % kapelama: Sv. Duha u Luelnici, Sv. Roka u Cvetkovi Brdu, Sv. Ivana Krstitelja u Lukini Brdu, Sv. Trojstva u Pokupskom Gladovcu, Sv. Jurja u Lijevim Štefankima, Sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici, Sv. Petra i Pavla u Cerju Pokupskom, Sv. Petra u Novom Mjestu, Sveta Tri kralja u Kominu, Majke Božje Žalosne u Prepolnu, Sv. Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini, Sv. Jakova na groblju u Ivani Gradu, % civilnim graevinama: stara škola u Parku S. Posezija, stara gradska vijenica u Ivani Gradu.

B) KULTURNO-KRAJOBRAZNE CJELINE

Krajobrazna osnova Hrvatske (Studija: Krajolik - Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske, Ministarsrvo prostornog ureenja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb,1999.) predstavlja poetak rada na krajobraznoj osnovi, dugoronom projektu koji treba uzeti u obzir obilježja i vrijednosti krajolika pri izradi dokumenata prostornog ureenja.

Prema Europskoj konvenciji o krajoliku, krajolikom se smatra podruje izgled kojega je odreen djelovanjem i meudjelovanjem prirodnih i ljudskih initelja. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja poštivati naelo raznolikosti i posebnosti. U nastojanju da se u planiranju prostor tretira kao resurs i koristi na održiv nain, potrebno je osigurati da preobrazbe prostora budu usklaene s posebnošu pojedinih krajobraznih cjelina, odnosno krajolika.

Pod pojmom kulturnog krajolika (krajobraznih cjelina) razumijevaju se topografski definirana podruja u kojima je prepoznatljiv primjeren suživot prirodnih struktura i graditeljske baštine. Pojedini zasebni initelji povezani su fizikim, funkcionalnim ali i duhovnim vezama. Kulturni je krajolik cjelina s prepoznatljivim prostornim, povijesnim, arheološkim, etnološkim, umjetnikim, kulturnim, socijalnim i tehnološkim vrijednostima. Naseobinski oblici i njihovo krajobrazno okruženje bitan su nositelj vizualnog identiteta prostora i temeljni initelj krajobrazne cjeline.

Temeljno polazište vrednovanja kulturnog krajolika sastoji se u cjelovitom isprepletanju svih ostvarenih vrijednosti, prirodnih i antropogenih. Pojedinane prostorne vrijednosti (naselja, graevine) mogue je identificirati, i svaka je za sebe odreena vlastitim identitetom. Tako vrednovane osobitosti su odreene i topografski i mogue ih je zaokružiti u svim veliinama, od skupine graevina, preko naselja, do veih prostornih cjelina. Kulturni krajolik je prostorna vrijednost u kojoj je zbog specifinih zemljopisnih, kulturnopovijesnih, upravnih, socijalnogospodarskih i drugih osobitosti razvoja, prije svega kao posljedicu gradnje i ouvanja karakteristika egzistencijalnog prostora, mogue prepoznati zajednike karakteristike svih vrsta graevina, koje u okviru naselja ili izvan njega definiraju identitet prostora.

147 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

C) PRIRODNA BAŠTINA

Izvod iz upisnika Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureenja (popis posebno zaštienih dijelova prirode na podruju obuhvata Zagrebake županije)

Na podruju prostora Zagrebake županije, temeljem Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 30/94 i 72/94), razmjerno je malo posebno zaštienih dijelova prirode, a znatno više ih je vrednovano i evidentirano u ranije izraenim prostornim planovima (bivših) opina.

Do danas je ukupno zaštieno 30 objekata - dijelova prirode Zagrebake županije, i to u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, zaštienog krajolika, park-šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture u smislu lanka 3. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine", broj 30/94 i 72/94).

U nastavku donosimo tablini pregled posebno zaštienih dijelova prirode na podruju Zagrebake županije:

BR KATEGORIJE - OPINA/GRAD POVRŠINA POVRŠINA U REG. DATUM NAZIV (ha) ZAGREBAKOJ BROJ ZAŠTITE ŽUPANIJI PARK PRIRODE 1 Zapadni dio Medvednice Bistra, Jakovlje, 22 826,00 4 593,22 773 29.05.1971. Zapreši 2 Samoborsko gorje - Samobor, Kraši, 33 300,00 26 031,33 bb 28.05.1999. Žumberak Žumberak, Jastre- barsko, Klina Sela POSEBNI REZERVAT - botaniki 3 Smeroviše Samobor 3,00 3,00 86 19.01.1963. 4 Dubravica - cret i šuma Dubravica 6,00 6,00 238 29.06.1966. - ornitološki 5 Jastrebarski lugovi Jastrebarsko 61,18 61,18 408 15.04.1967. 6 Zapreši - Sava Zapreši, Samobor 243,0 243,0 638 01.10.1970. 7 Strmec - Sava Sveta Nedjelja, 287,00 287,00 697 23.12.1970. Samobor 8 Crna Mlaka Jastrebarsko 650,00 650,00 762 01.07.1980. - zoološki 9 Varoški lug Dubrava 811,39 811,39 788 13.07.1982. - šumske vegetacije 10 Markovak - Bistra Bistra 250,24 151,46 128 26.12.1963. 11 Stupniki lug Stupnik 18,00 18,00 167 15.06.1964. 12 Japeti Jastrebarsko 28,80 28,80 705 15.07.1975. 13 Varoški lug - šuma Dubrava 26,15 26,15 819 27.05.1988. 14 esma Farkaševac 26,28 26,28 787 13.07.1982. 15 Novakuša Gradec 2,07 2,07 785 13.07.1982. PARK-ŠUMA 16 Tepec - Palanik - Samobor 350,15 350,15 632 07.04.1970. Stražnik ZAŠTIENI KRAJOLIK 17 Slapnica Žumberak, Kraši 319,80 319,80 169 11.07.1964. 18 Zelinska glava Sv. Ivan Zelina 951,56 951,56 bb 29.11.1991. 19 Oki grad - okolica Samobor 6,60 6,60 633 07.04.1970. SPOMENIK PRIRODE 20 Grgosova spilja Samobor - - 691 28.03.1974. 21 Šupljak - tisa Bistra - - 198 31.12.1964. 22 Velika Gorica-hrast lužnjak Velika Gorica - - 193 08.12.1964. SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE 23 Samobor - park u Samobor 0,60 0,60 80 01.11.1962. Langovoj 39 24 Lug - park oko dvorca Samobor 6,80 6,80 134 14.07.1948. 25 Jastrebarsko - park oko Jastrebarsko 9,47 9,47 135 20.07.1961. dvorca 26 Božjakovina -park oko Brckovljani 7,00 7,00 207 03.02.1965. dvorca 27 Samobor - park u Bistracu Samobor 2,00 2,00 596 24.12.1969. 28 Gornja Bistra -ljeilišni Bistra 7,72 7,72 649 30.06.1971. park 29 Samobor - park Mojmir Samobor 1,01 1,01 710 16.02.1976. 30 Samobor - tisa Samobor - - 94 03.04.1963.

148 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Valorizacija zaštienih dijelova prirode na podruju Zagrebake županije

PARK PRIRODE

Park prirode je, prema zakonskoj definiciji, prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje s naglašenim ekološkim, estetskim i turistiko-rekreativnim vrijednostima, u kojem su dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne znaajke i funkcije. S gledišta zaštite prirode, parkovi prirode imaju openito u svijetu veliko znaenje te bi i kod nas trebali dobiti odgovarajue mjesto u strategiji zaštite i održivog razvoja. Park prirode ne znai samo zaštitu prirodnih resursa nego i odgovarajue korištenje i ouvanje krajobraznih vrijednosti uz kulturne i povijesne sadržaje.

Park prirode zapadni dio Medvednice

Zapadni dio Medvednice zaštien je 1981. godine u kategoriji parka prirode (Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, “Narodne novine”, br. 24. od 16. lipnja 1981.). Park prirode zapadni dio Medvednice prostrano je prirodno podruje s vrlo naglašenim ekološkim vrijednostima: brojnim potocima, slikovitim potonim dolinama, krškim pojavama (spilje, ponori, stijene, ponikve, škrape), autohtonim šumskim zajednicama, bogatom prizemnom florom, rijetkim planinskim biljkama, raznolikim životinjskim svijetom te kulturno-povijesnim spomenicima. Niz obronke Medvednice slijevaju se brojni potoci koji su u trup planine urezali duboke doline. Najvei dio Medvednice izgraen je od eruptivnog kamena, pretežno od zelenih škriljevaca. Na periferiji planine zastupljene su vapnenake i dolomitne naslage. Na podruju vapnenca razvijene su i krške pojave.

Park prirode Medvednica obuhvaa najznaajniji dio planine koji seže od Podsuseda do Kašinskog sedla u duljini oko 24 km. Ukupna površina parka prirode iznosi 22.826,00 ha, a površina koja se odnosi na Zagrebaku županiju je 4.593,22 ha.

Medvednica je prekrivena bujnom šumskom vegetacijom koja pokriva obronke od oko 200 metara nadmorske visine pa sve do vrha. Osobito je znaajno za Medvednicu da u kompaktnoj šumi (iznad rubnih urbaniziranih zona) nema naselja. Unutar šumskog pokrova ima otvorenih terena, što se kao poljodjelske površine uvlae dublje u potone doline. Šumski pokrov pokazuje znatnu raznolikost u vezi s visinskim razlikama i u odnosu na ekspoziciju. Najnižu zonu izgrauje šuma hrasta kitnjaka i obinog graba, odnosno kitnjaka i pitomog kestena, koja na toplijim položajima prelazi u kestenovu šumu, što doseže do 600 metara nadmorske visine. Na južnim obroncima nižih predjela, u podruju vapnenca i dolomita, zastupana je u reliktnim oazama šuma hrasta medunca. U srednje visinskoj zoni prevladava kitnjak, a kesten sve više zamjenjuje bukva. U najvišem podruju kao i na sjevernoj strani prevladava uglavnom bukva, a uz nju se sve eše javlja jela, koja zauzima sve vršne i hladnije površine. Mjestimice je razvijena i ista jelova šuma. Na vrhu Medvednice i uzduž grebena pojavljuju se prirodne skupine jasena s planinskim brijestom. Navedene šumske zajednice uz odgovarajue vrste drvea i grmlja obiluju prizemnim biljem. Iznad Tisinog ponora je mala zona rijetko zastupljene šumske zajednice tise i lipe (Tilio-Taxetum Glava). Poseban ukras šuma su proljetnice koje su na mnogim nalazištima ugrožene. Neke vrste drvea i grmlja (tisa, božikovina, širokolisna veprina i lovorasti likovac) potisnute su neracionalnim korištenjem. Poseban problem predstavlja uništavanje jela trganjem granica i skupljanje suhog liša, što uzrokuje osiromašenje humusnog dijela tla. Park prirode Medvednica bogat je i krškim fenomenima na podruju istono od Jelenje vode meu kojima se istie peina Medvednica i Tisin ponor.

Sadašnje stanje u parku prirode nije zadovoljavajue, jer je to podruje izloženo velikom pritisku razliitih korisnika. Prioritetni zadatak je izrada i donošenje Prostornog plana posebnih obilježja za Park prirode Medvednica.

149 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Osnovana je Javna ustanova ”Park prirode Medvednica” (Uredba o osnivanju Javne ustanove “Park prirode Medvednica”, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 8. srpnja 1999., N.N. broj 74/99), koja e voditi brigu o zaštiti, održavanju, ouvanju, promicanju i korištenju parka prirode. Šumama u parku prirode se gospodari u skladu s izraenim Gospodarskim osnovama vodei rauna o opstojnosti raznoliko zastupljenih šumskih zajednica. Stalni je problem nedopuštena izgradnja u podsljemenskoj zoni parka prirode. Postojea izgradnja svojim arhitektonskim oblicima, visinskim i tlocrtnim gabaritima i ugraenim graevnim materijalima vizualno obezvreuje taj dio Medvednice.

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje

Podruje Žumberka i Samoborskog gorja zaštieno je 1999. godine u kategoriji parka prirode (Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode, “Narodne novine” br. 58 od 9. lipnja 1999.) U parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje može se izdvojiti nekoliko prostornih cjelina i to: Žumberaka gora, Samoborska gora i Plešivica. Žumberako i Samoborsko gorje u geomorfološkom i krajobraznom smislu predstavlja cjelinu, koja se pruža u smjeru jugozapad - sjeveroistok dužine oko 40 kilometra s ukupnom površinom od 33.300 ha. Površina parka prirode koja se nalazi na podruju Zagrebake županije iznosi 26.031,33 ha. Šumovitost žumberakog kraja je velika, te više od 50% ini šumsko zemljište. U blizini naselja, posebno u središnjem dijelu, este su degradirane šume panjae. Stare bukove šume zamijenjene su najveim dijelom kulturama smreke. Ta se tendencija nastavlja, ali bi s vremenom trebalo nastojati da se smreka i ostale etinjae sade samo na izrazito povoljnim lokacijama, dok na ostalim staništima treba uzgajati autohtone bukove sastojine koje u posljednje vrijeme imaju sve znaajniju gospodarsku vrijednost, a i znaajnu ekološku prednost. Starih bukovih šuma izrazito prašumske strukture ostalo je vrlo malo - 28,80 ha izdvojeno je i zaštieno u kategoriji rezervata šumske vegetacije Japeti - na najfrekventnijem turistikom cilju posjetilaca Samoborskog gorja. Od etinjaa prirodno obilno pridolazi samo borovica (Juniperus communis), kao vrsta gospodarski potpuno nezanimljiva, koja veinom nastava degradirane terene, dok se tisa pojavljuje pojedinano u malom broju itavim masivom, s dvije obilnije sastojine u šumi Javorec iznad Cerinskog vira i u šumi Graben iznad izvora Slapnice ispod vrha Šipaki brijeg u Samoborskom gorju. Znatan broj rijetkog i zaštienog bilja našao je takoer utoište u ovim gorama, posebno u široj okolici Samobora: blagajev likovac, crveni likovac, lovorasti likovac, kranjski ljiljan, planinski božur, tisa, božikovina, endemina samoborska gromotulja itd.

Vrlo je široka i zanimljiva lepeza predstavnika životinjskog svijeta ovog parka prirode. Od krupnijih životinja najbrojnije su srne, ali još uvijek daleko od brojnog stanja koje omoguava stanište. Stalno su prisutne i divlje svinje koje priinjavaju znatne štete na poljoprivrednim kulturama. Zec je rijedak. Izgleda da se pojavljuje povremeno i ris, dok je divlja maka, iako vrlo rijetka, stalno prisutna. Tu su i kune bijelica i zlatica (ova potonja je vezana uz najstarije šume), puh i vjeverica, te mnoge vrste sitnih i mišolikih glodavaca. U potocima žive potone pastrve, uveni su tereni za sportski ribolov Bregana i Slapnica, a Samobor- kao rijetko koji grad može se pohvaliti da se u njegovu središtu, u potoku Gradni, može uvijek vidjeti dosta kapitalnih primjeraka te plemenite riblje vrste. Ptiji svijet je raznolik i brojan. Od rijetkih vrsta tu je crna žuna, liještarka, gavran, crna roda. Osnovna fizionomija Žumberako-Samoborskog gorja dana je izuzetnom kombinacijom šuma i prostranih livada nastalih djelovanjem ovjeka. Drugdje su livade, njive i naselja u dolinama, a vrhovi pod šumom. Ovdje je obrnuto, tako da ljudi žive “gore”, a u šumu (još kažu “živicu”, lozu, grm) idu “dolje”.

Te prostrane livade na terenima od 500 do 1180 mnv (ima ih blizu 10.000 ha) osnovna su i glavna vrijednost od koje se polazi pri analizi pogodnosti masiva za turistiku rekreaciju svake vrste. Svetojansko i Plešiviko vinorodno prigorje spada meu krajobrazno najvrednije predjele u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Unato intenzivnom životu i urbanizaciji, taj izrazito kultiviran krajolik zadržao je svoja pozitivna obilježja zahvaljujui prije svega konfiguraciji terena i nainu obrade zemlje. Nekoliko predjela i lokaliteta izrazitih vrijednosti, kao gornji tok kanjona Slapnice pritoke Kupine i predjel Okia, zaštieni su u drugim kategorijama sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

150 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Žumberako-Samoborsko gorje vrlo je vrijedan i još uvijek, s gledišta zaštite prirode, ouvan prostor. Visoka estetska vrijednost je u prostranim brdskim livadama koje se izmjenjuju sa šumskim kompleksima i poljodjelskim površinama. Zbog odlaženja stanovništva u gradove, livade se ne kose te ih postupno obrastaju šume. Na taj se nain postupno gube najvažnije znaajke krajobraza.

Osnovana je Javna ustanova “Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje” (Uredba o osnivanju Javne ustanove “Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje” koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 16. rujna 1999., N.N. broj 96/99), koja e voditi brigu o zaštiti, održavanju, ouvanju, promicanju i korištenju zaštienog podruja parka prirode. Šumama u parku prirode gospodari se sukladno Gospodarskim osnovama, vodei rauna o opstojnosti raznoliko zastupljenih šumskih zajednica. Prostorni plan podruja posebne namjene nije još izraen. Takoer još nije izraen ni Pravilnik o unutrašnjem redu, kojim se utvruje i regulira nain ponašanja na podruju parka prirode.

POSEBNI REZERVAT

Prema Zakonu o zaštiti prirode (N.N. broj 30, od 15. travnja 1994.), lanak 7. “Posebni rezervati su podruja u kojima je osobito izražen jedan ili više neizmijenjenih sastojaka prirode, a osobitog su znanstvenog znaenja i namjene.” Posebni rezervati mogu biti: šumske vegetacije, botaniki, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), rezervati u moru, geografski i dr. U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, melioracijski zahvati, razni oblici privrednog i ostalog korištenja). Na podruju obuhvata Županijskog plana nalaze se dva botanika rezervata, etiri ornitološka rezervata, jedan zoološki i šest rezervata šumske vegetacije.

Smeroviše - posebni rezervat - botaniki

Posebni botaniki rezervat kod Smeroviša nalazi se na dolomitnom brežuljku neposredno iznad korita Lipoveke Gradne uz aktivni kamenolom. Površina rezervata iznosi 3,00 ha. Najznaajnije biljke su: mala sapunika (Saponaria belidifolia) koja je tercijarni relikt, a pripada južnoeuropskom flornom elementu, te brdska gromotulja (Alyssum montanum ssp. Samoborense). Izvanredna floristika vrijednost ovog lokaliteta fenomen je dolomita. Rezervat je zaštien Rješenjem Republikog zavoda za zaštitu prirode, br. 16/2-1963, od 19. I. 1963., a upisan u Registar posebno zaštienih objekata prirode pod br. 86.

Zasipavanjem jalovine i iskorištavanjem dolomita s podruja rezervata, rezervat se znatno smanjio od prvotno zaštiene površine, što je ujedno i potisnulo rijetke i specifine vrste zbog kojih je taj lokalitet stavljen pod posebnu zaštitu.

Dubravica (cret i šuma) - posebni rezervat - botaniki

Podruje creta kod Dubravice s okolnom šumom stavljeno je pod posebnu zaštitu 1966. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. broj 34/65) u kategoriji specijalnog botanikog rezervata, a objavljeno je u “Službenim novinama” opina Zapreši i Klanjec, broj 6. od 30. 6. 1966. Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine kategorija zaštite je preimenovana u posebni botaniki rezervat. Ukupna zaštiena površina iznosi 6,00 ha. Rezervat se nalazi u šumi Dubrava ispod Lugarskog brega na lijevom obronku potoka Dubrava. Cret se sastoji od tri manje površine smještene unutar šume hrasta i graba. Cretne površine su okružene šikarom johe. Cret je gotovo jednoliko pokriven niskom vegetacijom s mjestimice izraslim grmovima johe, krkavine, breze i vrbe. Vegetaciju creta izgrauje biljna zajednica šiljkice. Zaštieno podruje je u dobrom stanju, jer su sauvani karakteristini elementi creta.

151 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Jastrebarski lugovi - posebni rezervat - ornitološki

Podruje Jastrebarskih lugova zaštieno je godine 1967. temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitološkog rezervata (Rješenje o proglašenju specijalnog ornitološkog rezervata, “Službeni vjesnik Opine Jastrebarsko”, br. 1. od 01. svibnja 1967.) Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (N.N. br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni ornitološki rezervat. Posebni ornitološki rezervat Jastrebarski lugovi obuhvaa šumski odjel 15. u gospodarskoj jedinici Jastrebarski lugovi, a nalazi se uz lijevu obalu rjeice Okinice u Crnoj Mlaki. Površina iznosi 61,18 ha. To je mješovita nizinska sastojina hrasta lužnjaka, jasena, brijesta, klena, johe i dr.; hrast, jasen i brijest u prosjeku su starosti oko 140 god. Uslijed depresije tog podruja voda se dugo zadržava, pa je šumsko tlo movarno. Proglašen je ve 1967 g. posebnim ornitološkim rezervatom kao obitavalište orla štekavca, rijetke i ugrožene grabljivice. Šumskim odjelom se gospodari na nain da se ouvaju stoljetne skupine stabala koja su obitavališta orla štekavca. Sastojina je još uvijek dobrog zdravstvenog stanja.

Zapreši - Sava i Strmec - Sava - posebni ornitološki rezervati

Podruje Zapreši-Sava zaštieno je 1970. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitološkog rezervata (Rješenje o proglašenju specijalnim ornitološkim rezervatom podruja uz rijeku Savu, “Službene novine opina Zapreši i Klanjec”, br. 10 od 2. listopada 1970.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN, br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni ornitološki rezervat. Površina rezervata je 243,00 ha. Podruje Strmec-Sava zaštieno je 1971. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 34/65) u kategoriji specijalnog ornitološkog rezervata (Odluka o proglašenju podruja uz rijeku Savu u k.o. Strmec specijalnim ornitološkim rezervatom, “Službene vijesti opine Samobor”, br. 1 od 1. sijenja 1972.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN, br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni ornitološki rezervat. Površina rezervata je 287,00 ha. Podruje na lijevoj i desnoj obali Save zapadno od Podsuseda jedinstveno je stanište brojnih vrsta ptica, obraslo šumom vrba, topola, johe i gustom niskom vegetacijom, protkano rukavcima, brojnim kanalima i kanaliima, pješanim i šljunanim nanosima te movarnim livadama. Na ovom podruju naroito je važno okupljanje nekih znaajnih i rijetkih vrsta ptica kao na primjer: sokol grlaš, kulik slijepi, prutka pjegavka, ukavica potrk, vodomar ribar, pelarica žuta, pupavac božjak, plazica vuga, slavuj mali i grmuša pjegava. Naroitu vrijednost ovog podruja u europskim razmjerima predstavlja gniježenje rijetke vrste ptice - plazice vuge (Remiz pendulinus). Ova podruja koja su neobino zanimljiva i u krajobraznom smislu, dobivaju na svom znaenju i injenicom što se nalaze u neposrednoj blizini milijunskog grada Zagreba.

Unato zahvatima, u neposrednoj blizini ouvana je autohtona šuma i šikare priobalja rijeke Save, gdje obitavaju brojne ptije vrste i druga fauna. U dijelu rezervata ouvan je prirodni tok rijeke Save s meandrima i rukavcima.

Crna Mlaka - posebni rezervat - ornitološki

Podruje Crne Mlake zaštieno je 1980. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog ornitološkog rezervata (Odluka o proglašenju podruja oko Crne Mlake specijalnim ornitološkim rezervatom, “Narodne novine”, br. 28 od 15. srpnja 1980.) Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni ornitološki rezervat.. Podruje Crne Mlake nalazi se južno od željeznike pruge, u pokupskom bazenu, a izmeu rjeica Okinice na zapadu i Brebernice na istoku, na površini od približno 650 ha. U sklopu movarnog podruja Crne Mlake nalaze se i istoimeni ribnjaci, koji su nastali na mjestu nekadašnje Male mlake uz rjeicu Okinicu.

152 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

U šumskim sastojinama nalaze se: hrast lužnjak, poljski jasen, brijest, joha, topola i grab, te šumsko voe (divlja kruška i divlja jabuka). Uslijed depresije i previsoke razine podzemne vode, šumsko tlo je minerogeno i movarno. Movarne površine i periferni dijelovi ribnjaka obrasli su vrbom rakitom, trskom, rogozom i sitom, a vodene površine prekriva lopo, lokvanj i orašac. Od movarne ornitofaune, koja je zastupana u velikom broju vrsta i primjeraka, naješi su predstavnici: gnjurac ubasti, siva aplja, aplja danguba, apljica bijela, žuta aplja, gak kvakavac, patka divlja, patka njorka, crna liska, šljuka kokošica, igra bjelokrila, igra obina. U trsci gnijezde: trstenjak droši, trstenjak cvrkuti i dr. U središtu rezervata-ribnjaka Crne Mlake nalazi se dvorac nekadašnjeg vlasnika ribnjaka Zwillinga, koji je okružen prostranim parkom. Zaštitom su obuhvaene samo površine ribnjaka.

Prostor zaštienog rezervata je dobro ouvan kao obitavalište brojnih ptijih vrsta. Rezervat Crna Mlaka uvršten je u popis Ramsarske konvencije i u projekt Ornitološki važnih podruja u Europi IBA.

Varoški lug - posebni rezervat - zoološki

Podruje Varoškog luga zaštieno je 1982. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog zoološkog rezervata (Odluka o proglašenju etiri specijalna rezervata zaštite prirode, “Službeni vjesnik Opine Vrbovec”, br. 6 od 14. srpnja 1982.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u posebni zoološki rezervat.. Podruje Varoškog luga leži jugozapadno od Vrbovca. Okruženo je poljoprivrednim površinama i selima Poljana, Zvekovac, Marinkovac, Mostari, Obreška i Poljanski Lug. Ukupna površina iznosi 811,39 ha, na nadmorskoj visini od 103 do 109,5 m. To je tipini biotop šume hrasta lužnjaka u kojem su zastupljene zajednice hrasta lužnjaka i graba na gredama (Carpino betuli - Quercetum roboris), a u nizinama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto-elatae - Quercetum roboris caricetum remotae). Ovo je podruje osobito faunistiki zanimljivo, jer u njemu obitavaju brojni predstavnici srednjoeuropske faune: jelen, srna, divlja svinja, divlja maka, jazavac, kuna zlatica, lisica, lasica, tvor i dr. Podruje obiluje brojnim ptijim vrstama: škanjac mišar, eja pijuljaa, dijetao veliki, dijetao mali, zlatovrana modrulja, sjenica plavetna, sjenica crnoglava, brgljez obini. U zamovarenom dijelu gnijezde se divlje patke, trstenjaci te vodene kokošarice (crna liska, kokošica mlakara i guša zelenonoga). Vrijednost ovog rezervata je u tome što se na tom prostoru gnijezdi crna roda i postoji mogunost za gniježenje orla štekavca.

Šumske površine koje su stavljene pod posebnu zaštitu dobro su ouvane, a njima se gospodari u skladu s režimom zaštite zoološkog rezervata.

Markovak - Bistra - posebni rezervat šumske vegetacije (u parku prirode “Medvednica”)

Rezervat je u gravitacijskom podruju potoka Bistre, iji se pritoci sastaju na livadi Markov travnjak. Površina rezervata iznosi 250,24 ha, od toga 151,46 ha u Zagrebakoj županiji. Reprezentativne su i veoma lijepe sastojine bukve i jele; impozantni primjerci jele promjera su i do 150 cm, a visine do 40 m. U istonom dijelu podruja Oštrica ista je satojina jele. Donja zona rezervata oko Markovog travnjaka, te istoni dio rezervata izgraeni su od vapnenca oblikovanog u stepeniastim liticama. Na stjenovitom, vapnenakom terenu karakteristina je vegetacija s mnogo stabala tise (neki primjerci su debljine u prsnom promjeru 35 cm - 45 cm). Nakon vremenskih nepogoda i izvala starosnih stabala bukve i jele podigla se mlada šuma iste zajednice.

Stupniki lug - posebni rezervat - šumske vegetacije

Rezervat se nalazi oko 15 km jugozapadno od središta Zagreba, a obuhvaa površinu od približno 18 ha. Podruje rezervata omeeno je potokom Lomnicom i dalekovodom Rakitje - Mraclin. Znaenje je ovog podruja u tome što su se zadržala osnovna obilježja autohtone šume hrasta lužnjaka (spada meu najstarije sastojine te vrste u Hrvatskoj), a one predstavljaju veliku znanstvenu vrijednost za komparativna istraživanja u šumarstvu.

153 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Na cijelom podruju razvijena je šumska zajednica hrasta lužnjaka i obinoga graba s bukvom. Od 1982. godine osnovana je jedna trajna ploha (veliine 1 ha) u sklopu meunarodnog istraživakog projekta “ovjek i biosfera” (MAB) na kojoj se provode znanstvena istraživanja.

Zbog promjene vodnog režima te oneišenjima došlo je do postupnog sušenja i izvala skupina i grupa stoljetnih stabala hrasta lužnjaka. Šuma je danas prozrana, svijetla i prorijeena uslijed izvala.

Japeti - posebni rezervat šumske vegetacije (u parku prirode “Žumberak - Samoborsko gorje”)

Podruje Japetia zaštieno je 1975. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 34/65) u kategoriji specijalnog rezervata šumske vegetacije (Odluka o proglašenju vrha Japeti specijalnim rezervatom šumske vegetacije, “Službeni vjesnik opine Jastrebarsko”, br. 6 od 21. srpnja 1975.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u posebni rezervat šumske vegetacije. Vrh Japetia visok je 871 m, a istie se dobro sauvanom starom bukovom šumom. Osim bukovih šuma, Japeti se istie bogatom planinskom florom koja prekriva gorske livade. Ukupna je površina rezervata oko 28,20 ha.

Šume u granicama zaštienog rezervata su zdrave i vitalne. Gorske livade oko rezervata, zbog iseljavanja stanovništva i promijenjenog naina života, zapuštene su i postupno ih obrastaju elementi šumske vegetacije. Na gorskim livadama, koje su u državnom vlasništvu, šumari sade kulture.

Varoški lug - posebni rezervat - šumske vegetacije

Podruje Varoškog luga zaštieno je 1988. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata šumske vegetacije (Odluka o proglašenju specijalnog rezervata šumske vegetacije Varoški lug, “Službeni vjesnik opine Vrbovec”, br. 4 od 28.5.1988.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u posebni rezervat šumske vegetacije. Odlukom Županijske skupštine Zagrebake županije od 30. lipnja 1998. ukinuta je zaštita s dijela rezervata šumske vegetacije – u odsjecima 2b i 2c, zbog uestalog sušenja hrasta. Zaštita je ostala u šumskom odsjeku 14c, na površini od 26, 15 ha. Rezervat se nalazi unutar zoološkog rezervata Varoški lug. Ovo je podruje tipino stanište hrasta lužnjaka u kojemu su zastupljene zajednice hrasta lužnjaka i graba na gredama, a u nizinama i depresijama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem. Te šumske zajednice predstavljaju znanstvenu vrijednost za komparativna istraživanja u šumarstvu. Šume hrasta lužnjaka u Europi su gotovo nestale, a i u našoj zemlji sve ih je manje. Bogate su faunom i florom, koja još do danas nije dovoljno prouena.

esma - posebni rezervat - šumske vegetacije

Podruje esme zaštieno je 1982. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN, br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata šumske vegetacije (Odluka o proglašenju etiri specijalna rezervata zaštite prirode, “Službeni vjesnik opine Vrbovec”, br. 6 od 14.07.1982. i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o proglašenju etiri specijalna rezervata zaštite prirode, “Službeni vjesnik” opine Vrbovec, br. 18 od 30.04.1991.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN, br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u posebni rezervat šumske vegetacije. Rezervat šumske vegetacije esma obuhvaa odjele 72a i 89d. Prirodnu znaajku tih odjela predstavljaju stoljetne šumske zajednice hrasta lužnjaka i obinog graba. Starost sastojina se procjenjuje na oko 130g. Za odjel 89d karakteristina je joha na unjevima, a odjel ima prašumski karakter. Ukupna površina rezervata iznosi 26,28 ha. Rezervate šumske vegetacije u predjelu esma proglasila je zaštienim Skupština opine Vrbovec Odlukom objavljenom u Službenom vjesniku opine Vrbovec, broj 6. od 14. prosinca 1982. Sastojine hrasta lužnjaka i obinog graba u reenim odjelima su dobrog zdravstvenog stanja.

154 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Novakuša - posebni rezervat - šumske vegetacije

Podruje Novakuše zaštieno je 1982. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 54/76) u kategoriji specijalnog rezervata šumske vegetacije (Odluka o proglašenju etiri specijalna rezervata zaštite prirode, “Službeni vjesnik opine Vrbovec”, br. 6 od 14.07.1982.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u posebni rezervat šumske vegetacije. U šumskom predjelu Novakuša zaštitom su obuhvaena dva šumska odjela: odjel 42f i odjel 46c u ukupnoj površini od 2,07 ha. Prirodna vrijednost se oituje u izvornoj sastojini hrasta lužnjaka i obinog graba starosti oko 160g. Šume u rezervatu su zdrave.

PARK-ŠUMA

Park-šuma je prirodna ili saena šuma, vee krajobrazne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopuštene samo one radnje ija je svrha njeno održavanje ili ureenje.

Tepec-Palanik-Stražnik - park-šuma

Podruje Tepec-Palanik-Stražnik zaštieno je 1970. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji rezervata prirodnih predjela - park-šuma (Odluka o proglašenju komunalnih šuma Tepec-Palanik i Stražnik rezervatom prirodnih predjela, “Službene vijesti opine Samobor”, br. 4. od 15. travnja 1970.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. (NN, br. 30/94) kategorija zaštite preimenovana je u park-šuma. Park-šuma Tepec-Palanik-Stražnik ukupne je površine 350,15 ha, a sastoji se od tri dijela: dio Tepec, zvan Anindol (po kapelici Sv. Ane) obrastao je podignutom kulturom razliitih vrsta etinjaa i to: smreka, bor, borovac, ariš, kesten i hrast, te predstavlja omiljeno šetalište; u šumi Tepec nalaze se i ostaci starog grada Samobora koji datira iz XIII. st.; Palanik je prirodna, vrlo kvalitetna šuma bukve s ponešto unesene crnogorice, dok je sunani Stražnik sav pod kulturom crnog bora, sa znatno manje smreke i ariša, te s nešto pitomog kestena i hrasta kitnjaka s ponekim stablom medunca. Navedeni šumski predjeli su prepoznatljiva krajobrazna cjelina grada Samobora.

Šumom se gospodari u skladu s važeom Gospodarskom osnovom za šume posebne namjene, a koja je odobrena od nadležne službe zaštite prirode. U ovim rekreativnim šumama grada Samobora djelomino su zapuštene staze i putovi, odmorišta i vrtni sadržaji.

ZAŠTIENI KRAJOLIK

Prema Zakonu o zaštiti prirode (l. 9. N.N. 30/94) zaštieni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel vee estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakteristian za pojedino podruje. U zaštienom krajoliku mogu se izvoditi samo one radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela.

Dolina potoka Slapnice - zaštieni krajolik

Dolina potoka Slapnice sa šumovitim strmim brjegovima Žumberake gore zaštiena je 1964. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (NN br. 19/60) u kategoriji rezervata prirodnoga predjela. Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u zaštieni krajolik. Zaštita Slapnice zapoinje sredinom njenog toka od slapova Vranjak pa sve do njenog izvora na sjeveru. Opini Žumberak pripada desna obala potoka Slapnice sa šumskim odjelima 21 a i c, 24 a i b, 25 c i d, 27 c, dio odsjeka 29 u širini 100 m uz granicu odjela 28 odnosno uz livadu do vrela Slapnice, odjel 29 b. Zaštieno podruje ima površinu od 319,80 ha.

155 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Dolina Slapnice predstavlja vrlo slikovitu šumovitu kanjonsku dolinu stvorenu na dolomitima, koja se spušta gotovo u ravnoj crti od sjevera prema jugu. Uz dolinu se pružaju pretežito šumske površine, koje se izmjenjuju s manjim površinama livada. Od autohtonih šumskih zajednica prevladava bukva. U potok Slapnicu utjeu mali potoci i potoii koji se odlikuju brojnim vodopadima. Najvei vodopad je Brisalo, kojim se potok Penik ulijeva u Slapnicu. Vrela Slapnice i pritoci su krškoga tipa, a na nekoliko mjesta u dolini Slapnice zastupljena je sedra. Gornji tok potoka Slapnice poznat je kao ribolovna voda za potonu pastrvu. Uz dolinu potoka Slapnice prolazi šumska cesta gotovo sve do izvorišnoga dijela i skree istono od potoka.

Šume uz potok Slapnicu su zaštitne šume. Od uzgojnih mjera i korištenja šuma mogua je jedino sanitarna sjea.

Zelinska glava - zaštieni krajolik

Podruje Zelinske glave zaštieno je 1991. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 54/76) u kategoriji znaajnog krajolika. (Odluka o proglašenju “Zelinske glave” s njenom okolinom znaajnim krajolikom, “Zelinske novine”, br.6 od 27. prosinca 1991.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (NN br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u zaštieni krajolik. Površina zaštienog dijela prirode iznosi 951,56 ha. Podruje Zelinske glave pruža se sjeverozapadno od grada Zeline i predstavlja najistonije ogranke masiva Medvednice. U krajoliku se izmjenjuju prostrane brdske livade sa šumama. Unutar zaštienog prostora dominiraju zidine srednjovjekovnog Zelin-grada. U ovom podruju Medvednice ouvala se raznolikost i bujnost prizemnog raša u kojem se naroito istiu proljetnice. Uz prilazni put k Zelin- gradu, uz potok, proteže se pojas ljeskove šume. Šumama u državnom vlasništvu gospodari JP “Hrvatske šume“.

Gradsko vijee Grada Sv. Ivan Zelina donijelo je u prosincu 2000. Program zaštite zaštienog krajolika “Zelinska glava”. U Programu se navodi da su prirodne vrijednosti zaštienog krajolika ugrožene, i to naroito: krenjem tj. istom sjeom državnih i privatnih šuma, upotrebom teške mehanizacije u eksploataciji šuma, nekontroliranom gradnjom na podruju zaštienog krajolika, odlaganjem otpada, ošteivanjem spomenika kulture, istražnim radovima i eksploatacijom mineralnih sirovina. Stoga su, za svaki oblik ugrožavanja okoliša, navedenim Programom odreene prioritetne mjere zaštite.

Okolica Oki-grad - zaštieni krajolik

Okolica Oki-grada zaštiena je 1970. godine temeljem tadašnjeg Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 34/65) u kategoriji rezervata prirodnoga predjela (Odluka o proglašenju okolice Oki-grada rezervatom prirodnog predjela, “Službene vijesti Opine Samobor”, br.4 od 15. travnja 1970.). Zakonom o zaštiti prirode iz 1994. godine (N.N. br. 30/94), kategorija zaštite preimenovana je u zaštieni krajolik. Zaštieno podruje okolice starog grada Okia nalazi se 29 km udaljeno od Zagreba. Oki-grad je jedna od najljepših ruševina starih gradova , a smjestila se na vrhu unjastog brežuljka visokog oko 100m (n.v. je 410m). Padine brijega na kojem se nalazi stari grad Oki obrasle su termofilnom šumom iz koje proviruju strme litice. Grad leži na k..br. 3579 k.o. Konšica. Površina je 6,60 ha. Lokalitet je stavljen pod posebnu zaštitu zbog svojih krajobraznih, kulturno-povijesnih i turistikih znaajki, a takoer je znaajan zbog svojih botanikih vrijednosti (sadrži fragmente vegetacije stijena).

Prostor starog grada Okia sa šumama i livadama redovito se održava i ureuje.

SPOMENIK PRIRODE

Zakon o zaštiti prirode (l. 10, N.N. 30/94) definira kategoriju spomenika prirode kao pojedinani neizmijenjeni dio ili skupinu dijelova žive i nežive prirode, koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno- povijesnu vrijednost. Prema osnovnim obilježjima, spomenici prirode se dijele na geološke, geomorfološke, hidrološke i botanike.

156 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Kriterij za utvrivanje ove kategorije je izvornost i ouvanost, tj. neizmijenjenost dijela ili skupine dijelova prirode, a osnovna smjernica za ouvanje i zaštitu spomenika prirode je to da nisu dopuštene nikakve radnje na samom spomeniku ili u njegovoj neposrednoj blizini, koje bi ugrozile njegova osnovna obilježja i vrijednosti.

Grgosova špilja - spomenik prirode - geomorfološki

Grgosova špilja nalazi se uz cestu na ulazu u selo Otruševec, oko 4 km udaljenosti od Samobora. Špilja je nastala erozivnim i korozivnim radom vode u litotamnijskim naslagama. Snižavanjem razina podzemnih voda u formiranoj šupljini došlo je do stvaranja kalcitnih tvorevina. Prema vrlo debelim sigastim nakupinama i stalagmitima na tlu mogue je zakljuiti da špilja ima relativno veliku starost, dok nam mnoštvo tankih stalaktita na stropu ukazuje na još uvijek postojei proces stvaranja i oblikovanja prostora špilje. Ovaj podzemni objekt je znaajan po bogatsvu kalcitnih ukrasa te kao takav predstavlja jedan od vrijednih detalja našeg krša. Špilju je otkrio gospodin Grgos na svom imanju te je nastavio s otvaranjem i ureenjem špilje za posjetitelje.

Stari “turski” hrast lužnjak kod Velike Gorice - spomenik prirode - rijetki primjerak drvea

Posebno zaštieno soliterno stablo hrasta lužnjaka ( Quercus robur ) nalazi se na k..br. 1794/57, na livadi na rubu sela u neposrednoj blizini šume. Prema usmenoj predaji, starost hrasta procijenjena je na 700 godina. Žitelji sela nazivaju taj hrast “turski hrast” i povezuju ga s legendom o plesu djevojaka oko hrasta u svrhu otklanjanja turske opasnosti. Legendu bi bilo vrijedno provjeriti i zapisati.

Prije desetak godina stablo je, zbog podmetnutog požara, ošteeno. Nakon toga, a u namjeri spašavanja ovog izuzetno vrijednog primjerka, odrezane su suhe grane, te se danas ovaj hrast istie više debljinom nego krošnjom.

Šupljak - tisa - spomenik prirode - rijetki primjerak drvea

Dimenzijama najvea stara tisa (Taxus baccata L.) na Medvednici nalazi se na k.. 2668/1 k.o. Bistra Gornja, kod “Prvog francuskog rudnika”, neposredno uz Lugarsku stazu. Opseg u prsnoj visini iznosi 2,40 m. Stablo je vrsto i vitalno (iako šuplje), a krošnja zelena i bogata. Kao tercijarni relikt, tisu zaštiuju i šumarski propisi. Stablo tise je neošteeno, zdravo s bogato razvijenom krošnjom.

SPOMENICI PARKOVNE ARHITEKTURE

Zakon o zaštiti prirode (N.N. 30/94 i 72/94) definira spomenike parkovne arhitekture kao artificijelno oblikovane prostore koji imaju stilsko-kreativnu, umjetniko-estetsku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost. Po nainu vrtnog i parkovnog oblikovanja objekti parkovne arhitekture razvrstavaju se u perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park - skver, drvored, skupina i pojedinano stablo i dr. Temeljni kriterij za zaštitu i utvrivanje spomenikih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su ouvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojeg drugog oblika parkovnog oblikovanja, estetska ouvanost i vrijeme nastanka.

Samobor-Park u Langovoj ul. 39 - spomenik parkovne arhitekture

Park u Samoboru, Langova ulica br. 39 (uz kuu Wagner - Bilokapi), nalazi se u središtu grada, u neposrednoj blizini glavnog trga. Nastao je 1878. g. kao mali pejsažni perivoj s vrijednim i skladnim skupinama drvea. Najstariji primjerci drvea u parku su stara bijela lipa (opseg preko 3m), koja je zasaena prilikom osnivanja

157 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta parka, te mamutovac (opseg preko 5m), zasaen 1880. g. Ostalo drvee saeno je kasnije, a osobito su znaajni: koloradska jela, golema tuja, virginijska borovica, dva tulipanovca, libanonski cedar i ginko. Osim spomenutog drvea, u parku se nalazi i Veitchijeva jela, kanadska uga, europski ariš, skupine smreka, tisa, obini bor, katalpa, glediija, gimnokladus, javor mlije, piramidalni hrast, crvena bukva i žalobni grab. Od grmlja zastupljeni su: mirisna borovica, božikovina, lijeska, šimšir i dr. Površina parka iznosi 0,6 ha.

Park je zapušten. Staze i putovi obrasli su travom i korovom. Vrijedne dekorativne vrste stabala znatno su prorijeene.

Park u Lugu - spomenik parkovne arhitekture

Park u Lugu leži uz cestu Samobor-Bregana. Udaljen je nekoliko kilometara od grada Samobora. Nadmorska visina parka je 160 m. Podignut je oko historicistikog dvorca sa stilskim elementima baroka. Dvorac, kao i nekada tako i danas, naziva se “Balagovi dvori”. U prošlosti je bio u vlasništvu plemikih obitelji Draškovi, Erdödy, Kulmer i Kiepach. Dvorac i park dobili su svoj današnji izgled 1830.g. Površina parka iznosi 0,60 ha. Park je oblikovan u slobodnom engleskom stilu s malim jezerom i otoiem u sredini. Park je podignut na prirodnom staništu šume hrasta lužnjaka, graba i bukve od koje su se ouvale manje skupine. U samom parku nalazi se vei broj egzotinog bjelogorinog i crnogorinog drvea, od kojih je vrijedno spomenuti: platane, divlji kesten, movarni empres, ameriki borovac, ariš i tuju. Od domaih vrsta osobito se istie impozantni stoljetni hrast lužnjak, te skupina bukve i graba. Dvorac i park koristi Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladih. Park je snimljen 1979g, i izraen je Elaborat postojee dendroflore parka sa smjernicama zaštite i ureenja.

Park je uslijed vremenskih nepogoda znatno osiromašen izvornim i stoljetnim dekorativnim vrstama drvea, grmlja i cvijea.

Park oko dvorca u Jastrebarskom - spomenik parkovne arhitekture

Plemiki posjed u Jastrebarskom pruža se jugozapadno od Zagreba, na 36. km puta prema Karlovcu. Dvorac Jastrebarsko bio je u posjedu obitelji Erdödy od 1517. do 1922. g. Nalazi se na nadmorskoj visini od 150 m. Zaštiena površina parka iznosi 9,47 ha. Park je oblikovan u slobodnom stilu i zapravo predstavlja nastavak na prirodnu šumu, koja i danas zauzima zapadno podruje parka. Od autohtonih elemenata istiu se primjerci hrasta lužnjaka, javora, crvenolisne bukve i graba. Impozantne su skupine starih viseih smreka, ariša i šumskog bora Od egzota znaajniji su po starosti i razvijenosti krošnje katalpa, sofora, kao i žalosne vrbe u opkopu dvorca.

Park je od osnutka do danas mijenjao korisnike i vlasnike. Institut za etinarske kulture u Jastrebarskom koristio je jedno vrijeme površinu parka kao pokusne plohe za uzgoj raznih vrsta etinjaa. Saenjem bez smišljenog plana i unošenjem prevelikog broja etinjaa u potpunosti se izmijenila prvotna slika i povijesna kompozicija parka.

Park u Božjakovini - spomenik parkovne arhitekture

Park oko dvorca u Božjakovini pruža se istono od Zagreba od kojeg je udaljen 26 km cestom preko Dugog Sela. Posjed je nekada pripadao obitelji Frankopan, a kasnije i obitelji Draškovi. U drugoj polovici 19. st. park je obnavljan i služio je za potrebe Šumarske akademije u Zagrebu. Okolne površine uz park postale su ogledno zemaljsko dobro (godine 1896.). Kasnije je park tretiran kao arboretum dobra Savske banovine, odnosno vrtlarske škole u Božjakovini (utemeljena je 1931 g. i bila je prva takve vrste u Hrvatskoj). Površina parka iznosi 7,00 ha, ali pri tome nije zaštitom zahvaen onaj dio parka koji leži zapadno od ceste Zagreb - Bjelovar, koja je izgraena za vrijeme II. svjetskog rata. Reenom cestom razdvojena je cjelina povijesnog kompleksa parka. Ovaj dio parka obuhvaa površinu od oko 4 ha.

158 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Park je pejsažno oblikovan, a samo manji stilizirani parter postojao je u prednjem dijelu parka. Taj je parter u cijelosti iskopan do 2 m dubine radi izgradnje bazena koji nikada nije stavljen u funkciju. U park je uneseno mnogo egzota, meu kojima se istiu: mamutovac toreja, dva stabla tuje, dva stabla kanadske uge i više stabala hikorija, crnog oraha, pterokarije itd. Dio parka koji nije obuhvaen postojeom zaštitom istie se prekrasnim stablima hrasta lužnjaka i lipe, kao i ostalih domaih šumskih vrsta drvea. Osim njih, znaajni su egzoti, od kojih se istiu amerike vrste hrasta kao i divljeg kestena.

Park je uvelike zapušten i osiromašen dekorativnim vrstama. U osnovi se još uvijek može razabrati prvotna kompozicija parka.

Park u Bistracu - spomenik parkovne arhitekture

Park Bistrac nalazi se iznad ceste Samobor - Bregana. Udaljen je od Samobora 2,5 km. Park su oko kurije osnovali prvotni vlasnici Ruic de Roxas. Park je oblikovan u slobodnom stilu, a u njegovom biljnom inventaru ima bjelogorice i crnogorice, od kojih se po starosti i obujmu krošnje posebno istiu crvenolisna bukva i javorolisna platana kao i dobro razvijena stabla ariša i smreke. Osim navedenih stabala, istiu se i primjerci divljeg kestena, graba i dr. Površina parka iznosi 2,00 ha.

Park, kao i dvorac s gospodarskim zgradama, esto je mijenjao vlasnike i korisnike, ali se redovito održavao sve do osamdesetih godina. Danas ga koristi Obrtnika zadruga iz Samobora.

Park u Gornjoj Bistri - spomenik parkovne arhitekture

Park u Gornjoj Bistri udaljen je od Zagreba 28 km cestom koja vodi preko Podsuseda na sjevernu stranu Medvednice. Park leži neposredno ispod sjevernog obronka Medvednice, na nadmorskoj visini od 230 m, a u dolini potoka Šupljaka. Posjed je zajedno s dvorcem pripadao plemikoj obitelji Orši, a kasnije obitelji Karioni. Šezdesetih godina 20. stoljea dvorac je preureen u Bolnicu za djeje bolesti.. Park je podignut u devetnastom stoljeu u slobodnom stilu. Starost perivoja procjenjuje se na približno 150 godina. U njemu se istiu prilazna stoljetna aleja graba, zatim skupine graba, smreka, breza i hrastova. Neposredno uz dvorac istiu se stoljetne tise i aleja divljeg kestena. Površina parka iznosi 7,72 ha.

Park je zapušten i osiromašen vrstama drvea i grmlja. U njemu je zbog nevremena znatno ošteena stoljetna aleja graba uz prilazni put k dvorcu. Park je snimljen 1981. g. i izraen je Elaborat sa smjernicama zaštite i obnove.

Park Mojmir - spomenik parkovne arhitekture

Park Mojmir u Samoboru, Giznik br. 43, smjestio se na blago nagnutoj sjeverozapadnoj padini Giznikog brijega. Podigao ga je u drugoj polovici prošlog stoljea sudac Stjepan Dri oko svoje vile. Danas su vila i park u privatnom vlasništvu. Kompozicija parka je u slobodnom stilu, te ne predstavlja posebnu odreenu ustaljenu formu. Središnji dio parka je nekada bio simetrino zasaen živicama od šimšira i grmovima božura. Danas je na tome mjestu tek ostatak šimširove živice i naknadno posaena smreka. Panoramske vizure s terase vile, koja se nalazi usred parka, na masiv Medvednice i prostranu savsku nizinu zaklonilo je razraslo drvee. Mojmir ima vrlo bogatu dendrofloru. Od zasaenih vrsta dominiraju etinjae i to: španjolska jela, grka jela, smreka, sibirski ariš, golemi mamutovac, a od listaa: ameriki tulipanovac, platana, crvenolisna bukva, amerika lipa i dr. Površina parka iznosi 1,01 ha. Park je snimljen 1976. u mjerilu 1:200, a u tadašnjem Republikom zavodu za zaštitu prirode izraen je Elaborat sa smjernicama zaštite, ureenja i održavanja.

Park je prilino zapušten i znatno osiromašen dekorativnim vrstama drvea i grmlja saenih u vrijeme osnutka parka.

159 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Tisa u Samoboru - spomenik parkovne arhitekture

Tisa (Taxus baccata) nalazi se uz zgradu u Perkovevoj ulici br. 17. Predstavlja stoljetni i lijepi primjerak autohtonog crnogorinog stabla. Deblo spomenute tise rava se na visini od 50 cm u dva kraka, a krošnja je impozantna s visinom preko 10 m. Prema obiteljskoj predaji, tisa je stara oko 240 godina. Tisa je zdrava, s jakom, razvijenom korijenovom mrežom, koja djelomino nadiže temelje zgrade.

D) OSOBITE BILJNE I ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE

Vegetacija na podruju Zagrebake županije

Sastav i rašlanjenost postojeeg vegetacijskog pokrova na podruju Zagrebake županije najbolje odražavaju ekološke prilike i uzajamno djelovanje raznolikih imbenika žive i nežive prirode. Prema sadašnjem stanju, šire podruje Zagreba pripada eurosibirsko-sjevernoamerikoj regiji, ilirskoj provinciji i oblasti unutrašnjih šuma, s jasno izražena dva visinska pojasa i tri vegetacijska podruja, i to: I - NIŽI ŠUMSKI POJAS A - Podruja šuma mokrih i vlažnih terena 1. Šuma vrbe 2. Šuma crne johe 3. Šuma poljskog jasena 4. Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke 5. Šuma hrasta lužnjaka i obinog graba

B - Podruja šuma, brežuljaka, nižega gorja, podgorja i prigorja 6. Šuma hrasta kitnjaka i obinog graba a) s pasjim zubom b) s klokoem 7. Šuma pitomog kestena 8. Šuma hrasta kitnjaka 9. Šuma hrasta medunca i crnog graba 10. Gorska šuma obine bukve

II- POJAS GORSKIH I PLANINSKIH BJELOGORINIH I CRNOGORINIH ŠUMA C- Podruje šuma, gora i planina 11. Šuma bukve i jele 12. Šuma obinog jasena i gorskog javora

Tlo u šumi kitnjaka i graba u proljee je pokriveno najraznolikijim šumskim cvijeem, meu kojim se najviše istiu: šafran, biskupska kapica, Salamunov peat, obina šumarica, volujsko oko, pasji zub, jaglac, plunjak, a u nekim plohama procjepak, visibaba i dr. U šumi kitnjaka i kestena zastupane su borovnica, obina urodica, bujad, puzava estoslavica i druge, a na svjetlijim mjestima i vrijes. U medunevoj šumi uz jaglace cvate bijeli i plavi šafran, visibaba, modri procjepak, plunjak, šumarica i volujsko oko, a posebno je lijepo razvijen sloj mahovine. U bukovim šumama osobito su znaajne božikovina, zimzeleni likovac, širokolisna veprina, ciklama, bijela i žuta šumarica.

Osobito su znaajne one biljke Samoborskog i Žumberakog gorja koje predstavljaju stare tercijarne oblike, a sauvale su se zbog iznimno povoljnih prilika za ledenog doba: sapunjaa, kranjski bijeli bun, blagajev likovac, kranjski ljiljan, planinski božur, božikovina, širokolisna veprina.

U dolini Ludvi potoka vrijedan je nalaz cretne breze.

Na Medvednici su neke biljke vrlo znaajne, a neke usko lokalizirane. U znaajne biljke Medvednice treba bezuvjetno ubrojiti zimzelene listae božikovinu, širokolisnu veprinu i lovorasti likovac. Osim

160 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta spomenutih, ima i nekoliko pravih botanikih rijetkosti, a to su: alpski jaglac, kavkaski divokozjak, planinski božur, kranjski ljiljan i pucalina.

U podruju Vukomerikih gorica znaajna je biljka ozimnica. U Hrvatskom zagorju floristiki je naroito zanimljiv cret Dubravica.

Do sada su na podruju Zagrebake županije zaštiene sljedee vrste: blagajev likovac, crveni likovac, lovorasti likovac, božikovina, širokolisna veprina, kranjski ljiljan, ljiljan zlatan, alpski jaglac, planinski božur, kavkaski divokozjak, ozimnica, lovor-krestušac, kockavica i cretna breza.

Fauna na prostoru Zagrebake županije

Razliite geografske sredine - planinski predjeli Medvednice, Samoborskog gorja i Žumberka, te visoravni Vukomerikih gorica, kao i nizine rijeka: Save, Sutle, Krapine, Odre i dr., te nizina Crne Mlake - predstavljaju najraznolikije biotope sa zanimljivim i osebujnim biocenozama. Za vrijeme diluvije (nalazišta Medvednice, i druga podruja) ovdje su obitavali predstavnici sjevernjake arktike faune: sjeverna lisica, gorska kuna, alpska bjelka, obini zerdav, sjeverni bijeli zec, alpski kozorozac; predstavnici srednjo evropske faune: jelen, vuk, kratkorogo evropsko govedo, divlja maka, kuna, ris, divlja svinja, divokoza, lopatar, spiljski medvjed, mrki medvjed, tetrijeb veliki, orao suri, obini dabar i dr. Od južnih elemenata pronaeni su pantera i dikobraz, a naeni su i ostaci stepskih vrsta.

Današnja (recentna) fauna sastavljena je uglavnom od srednjoeuropskih elemenata i predstavlja samo mali dio bogate diluvijalne faune.

R i b e . U visinskim vodama Zagrebake županije (planinske rijeke i potoci Hrvatskog zagorja i Žumberka) obitavaju potona pastrva, uz koju se nae pijor i tivuška. U prijelaznom, odnosno nizinskim podrujima (Sava, Sutla i pripadajui dio Kupe), dominiraju sljedee vrste: mrena plotnica, crvenrepka, klen, kleni, podust bolen, šaran, linjak, jaz, štuka, smu, som i dr.

Vodozemci i gmazovi. Po svim planinskim i ostalim predjelima obitavaju: obini vodjenjak, daždevnjak, žuti muka, rumena žaba, siva gubavica i zelena gubavica. Uz movarne predjele i vlažna mjesta susreu se smea krženica, zelena žaba i gatalinka. Od guštera esta je zidna gušterica, obini zelemba i slijepi. Od zmija obitavaju bjelouška, kockasta vodenjaa, obina smuklja, bjelica, pepeljasti poskok i riovka; po rubnjacima i barama esta je barska kornjaa.

P t i c e . Fauna ptica je bogata i zanimljiva zahvaljujui raznolikostima biotopa. U šumama obitavaju sjenice, muharice, dijetlovi, žutarice, zebe i dr. Uz potoke i potone uvale susreemo slavuja, plisku gorsku, piljka obinog i kormorana. Od planinske ornitofaune dolaze: lještarka gluha, gavran, škanjac, mravozub crni, golut grivnjaš, orao kliktaš, orao zmijar, škanjac osaš, soko grlaš i dr. Podruje Crne Mlake i Pisarovine naroito su znaajna za kvalitetnu i kvantitetnu migraciju ptica. Ovdje susreemo orla štekavca, kormorane, crne rode, gnjurce, aplje, šljuke i razne vrste pataka, a to su samo neke od mnoštva zaštienih ptica koje se ovdje zadržavaju tijekom veeg dijela godine. Ornitolozi su na Crnoj Mlaki zabilježili ak 230 ptijih vrsta.

S i s a v c i . Po šumama i šumarcima obitavaju bjeloprsi jež, rovke, krtica, brojne vrste šišmiša, vjeverica, puh, šumski miš, lasica, kune, jazavac, lisica, vidra, divlja maka, divlja svinja, zec, i srna. Na podruju šume Žutice naseljeni su dabrovi, a registrirano je njihovo rasprostiranje i na Odru.

Rijetki predstavnici životinjskog svijeta zaštieni su ili pojedinano rješenjima ili odlukama o posebnoj zaštiti, na temelju Zakona o zaštiti prirode. Odlukama o posebnoj zaštiti ptica zaštiene su sve vrste ptica, osim sljedeih: svraka, vrana, šojka, avka, jastreb, kokošar i kobac ptiar.

161 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.3. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREENJA DRŽAVE I OCJENA POSTOJEIH PROSTORNIH PLANOVA

1.1.3.1. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREENJA DRŽAVE

A) OPENITO

Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, 1997.godine) kao osnovnim dokumentom prostornog ureenja na razini Države i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 50/99) kojim se utvruju mjere i aktivnosti za provoenje Strategije i s kojom ini zajedniki dokument prostornog ureenja na razini Države, odreuju se dugoroni ciljevi prostornog razvitka i planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem.

Obvezno se primjenjuju na sve resorne i sektorske razvojne programe i izradu prostornih planova, u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju.

U odnosu na položaj Hrvatske, razvojne i prostorne okolnosti, Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvruje posebne ciljeve prostornog razvoja:

% osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države, % poveati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša, % racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, % uvažiti zajednika obilježja i osobitosti podruja, % razvijati infrastrukturne sustave, % osigurati uinkovitost sustava prostornog ureenja, % utvrditi prioritete djelovanja.

Polazei od Strategije i Programa prostornog ureenja Hrvatske, težište je Prostornog plana Zagrebake županije na artikuliranju svih prostora i meuprostora, gospodarskih, infrastrukturnih, društvenih, rekreativnih i drugih sadržaja malih i srednjih gradova, jaanju procesa urbanizacije u tim središtima i doprinosu razvoju policentrinog urbanog sustava u Hrvatskoj. Naroitu pažnju prilikom izrade i donošenja prostornih planova, GUP-ova i urbanistikih planova ureenja treba posvetiti usklaivanju prostornog razvoja i meusobnim vezama sa Zagrebom urbanih podruja Županije, posebno obližnjih, pograninih prostora izmeu ove dvije jedinice lokalne samouprave, u kojima se odvija najintenzivnija izgradnja i gdje se isprepleu interesi razliitih korisnika. To se odnosi na podruja sljedeih gradova: Zaprešia, Samobora, Jastrebarskog, Velike Gorice, Dugog Sela, Ivani Grada i Sv. Ivana Zeline, ali i na podruje opina: Stupnik, Sv. Nedjelja i Rugvica.

Ovo e biti okosnica prostornog razvoja, poveanja vrijednosti i kvalitete županijskog prostora, jaanja identiteta i procesa urbanizacije u Županiji, ali i doprinos jaanju urbane mreže gradova i naselja u Državi.

B) STANOVNIŠTVO I NASELJA

Suvremene demografske promjene u Republici Hrvatskoj s naglašenim nepovoljnim obilježjima i poremeajima, negativnim procesima i tendencijama u razmještaju te promjenama broja i strukture stanovništva, zahtijevaju osmišljavanje nove demografske politike i strategije razvitka.

Skladniji razvoj urbanog sustava postii e se poticanjem razvoja gradova odreenih veliina i funkcija rada, pri emu treba voditi rauna o poboljšanju postojeih obilježja urbane mreže i skladnom regionalnom razvoju temeljenom na pravilnom redu veliine gradova provodei sljedee smjernice:

% na razini županijskih prostornih planova razraditi novi sustav središnjih naselja / razvojnih žarišta, sukladno s Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske, do razine lokalnih i inicijalnih središta razvoja,

162 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

% posebnu pažnju treba posvetiti podrujima velikih koncentracija stanovništva (prije svega metropolskim i konurbacijskim podrujima Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka), kroz kontroliran i usmjeravan razvitak, kroz primjerenu gospodarsku razvojnu politiku i politiku ureenja prostora, kako bi njihov optimalni razvoj bio u skladu s ukupnim urbanim sustavom Hrvatske, % u urbanoj mreži Hrvatske osobito znaenje imaju vea regionalna središta (vei gradovi sa 30.000 -80.000 stanovnika) i regionalna središta (sa 15.000 - 30.000 stanovnika) koja treba razvijati s odgovarajuim središnjim i gospodarskim funkcijama, % osobito poticati razvoj manjih gradova veliine od 2.000 do 7.000 stanovnika, radi poticanja razvoja širega ruralnog podruja, % u razvoju gradova osobitu pažnju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu te izbjegavati prenaglašeno funkcionalno usmjeravanje ili specijalizaciju na odreenu gospodarsku djelatnost, % revitalizaciju ruralnih krajeva provoditi aktivnom i pasivnom sanacijom te povezivanjem ruralnih i urbanih gospodarstava te tako osnažiti pojedina podruja i ublažiti depopulaciju.

Šira utjecajna podruja gradova potrebno je obuhvatiti kao posebnu plansko-razvojnu i programsku cjelinu (širi urbani sustav), u sklopu kojega e se pratiti i istraživati procesi i odnosi, te donositi odgovarajui dokumenti prostornog ureenja i razvojne politike radi utvrivanja složenosti razvoja i ouvanja prirodnog okružja s ekološkim i rekreacijskim znaenjem.

Razvojni ciljevi odnose se prije svega na smanjivanje rasta velikih gradova i omoguavanje uravnotežene koncentracije funkcija, na uspostavu funkcionalnih veza izmeu urbanih središta i ruralnih gradova - naselja, te poboljšanje uvjeta življenja i opremljenosti u perifernim zonama (osobito onim bez funkcija i komunalne opreme).

Usmjeravanje procesa urbanizacije ne smije se oslanjati samo na mrežu gradskih naselja, ve težište mora biti i na mreži svih tipova lokalnih središta u ruralnim krajevima, osobito u depopulacijskim podrujima.

C) SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

Na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta i prihvaenih strateških ciljeva u prostoru utvruju se sljedee obveze:

% u pojedinim kategorijama središnjih naselja treba razvijati svojstvene javne službe, koje kao središnje uslužne funkcije imaju svoje utjecajno podruje i pružaju usluge korisnicima ili je prema njima usmjereno stanovništvo odreenoga gravitacijskog podruja, % potrebno je sustavno sreivanje središnjih uslužnih funkcija u skladu s posebnim planovima razvitka i prema odgovarajuim mjerilima za svaku pojedinu skupinu, % osigurati prostorne uvjete rada i razvoja za službe i institucije od posebnog znaenja za državu i pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave, % mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu, znanost, te vjerske zajednice, treba oblikovati u sklopu prostornih planova gradova i opina te generalnih i urbanistikih planova, % u sustavu prostornog ureenja treba stvoriti uvjete za ostvarivanje novog pristupa zdravstvu i provoenja zdravstvene zaštite stanovništva, % prostor za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora treba osigurati svim uzrastima stanovništva - rekreacijske površine odredit e se poglavito u generalnim, urbanistikim i detaljnim planovima, dok e u okviru županijskih i opinskih prostornih planova biti prepoznatljivi vei prirodni kompleksi širega rekreacijskog znaenja.

D) GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Šumarstvo

Naelo o trajnosti gospodarenja šumama definirano je kao upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta na nain i u takvoj mjeri da se u šumi održava biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da bi šume ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na globalnoj i lokalnoj razini.

163 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Pritom je potrebno pošumljavati uništene šumske površine, pratiti stanje šuma, poticati razvoj urbanog šumarstva (ozelenjavanje gradskih, seoskih naselja, turistikih podruja i drugo).

Poljodjelstvo

Glavna usmjerenja temelje se na prednosti Hrvatske u tome što neka podruja raspolažu nezagaenim tlom, te postoje mogunosti proizvodnje ekološki istih poljodjelskih proizvoda. U budunosti bi trebalo uvati i koristiti zemljišta za poljodjelsku svrhu usklaivanjem interesa svih korisnika prostora. Temeljem tako usklaenih interesa treba poduzeti sljedee:

% ukljuiti u dokumente prostornog ureenja racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe, % sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije, % pojaati druge mjere u podruju šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike i dr. koje posredno utjeu na ošteenje zemljišta, % usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane, % korištenje poljodjelskog resursa treba razvijati na razne naine korištenja tla, ukljuivši i podršku tradicijskim obrascima “održivog” gospodarenja tlom, te zaštitu tla s ciljem ouvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih uinaka.

S gledišta razvoja djelatnosti i gospodarske komponente osobito je važno:

% zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava i depopulaciju vrijednih agrarnih prostora te poticati poveanje zemljišnog posjeda, % bolje iskorištavati postojee te privoditi svrsi do sada neobraene i zapuštene poljodjelske površine, što se osobito odnosi na podruja od posebnog interesa za državu (npr. ratom razorena podruja, pogranina podruja, brdsko-planinska podruja te najvrednija agrarna podruja u zemlji), % selektivno stimulirati odreene proizvodnje i razvitak poljodjelstva u odreenim podrujima uz donošenje nekih prioritetnih mjera, % utvrditi mjere i planske instrumente iskorištenja vodenih površina te unaprijediti uzgoj akvakultura.

Industrija

U gospodarskoj strukturi Hrvatske postupno treba smanjivati dominaciju bazine, teške industrije, zatim industrije koja traži velike koliine energije, vode i brojnu nekvalificiranu radnu snagu. Prednost trebaju imati one industrije koje imaju komparativne prednosti zemlje: prirodne resurse, položaj, sposobne radnike, tržište, kapital i tradiciju i koje su vezane na ukupnu - prepoznatljivu fizionomiju podruja.

U prostornim planovima moraju se odrediti veliina i tip jedinice koja se može locirati u sklopu mješovite namjene, te one koje se mogu locirati samo u posebnoj, gospodarskoj zoni.

Prioriteti su transformacija velikih kompleksa u skladu s tržišnim uvjetima (promjena i prilagoavanje programa), te ureenje i racionalno korištenje prostora, a osobito poboljšanje opreme komunalnom infrastrukturom i unapreenje stanja okoliša. Tek po iskorištenju raspoloživog, ve angažiranog prostora, treba planirati nove zone.

Rudarstvo

Kako je Hrvatska bogata nemetalnim mineralnim sirovinama za proizvodnju graevnog materijala, osobito gospodarsko znaenje imaju:

% graevni kamen kontinentalnog dijela u blizini velikih gradova i gradilišta velike infrastrukture radi velikih potreba graevinarstva, % šljunak u porjejima i drugim lokalitetima u blizini gradova i velike potrošnje radi izgradnje.

Na podruju Zagrebake županije eksploatiraju se energetske sirovine nafta i plin, te geotermalne i ljekovite vode.

164 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Svaku eksploataciju treba pripremati u skladu sa zakonima i propisima, a osobito s gledišta zaštite okoliša. Posebno su osjetljiva podruja pod utjecajem vodnih režima i podzemnim tokovima voda, gdje uslijed skidanja površinskih slojeva može doi do ugrožavanja voda. Nužno je najstrožim mjerama sprijeiti nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina.

Rudarenje je sastavni dio korištenja prostora s velikim utjecajem na prostor i okoliš te je nužno voditi brigu kako o tržišnim potrebama tako i o uklapanju u prostorne planove s nužnim rješenjem konflikata, osobito s poljoprivredom i vodnim gospodarstvom.

Svaki plan-projekt mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito ureenja prostora nakon završetka eksploatacije.

Turizam

Ukupne turistike potencijale Hrvatske treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. Posebnu pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, ukljuujui i tradicijske elemente naina života i djelatnosti. Turistiki razvoj na podruju kontinentalnog turizma oslanja se na prirodne uvjete: šume, jezera, vodotoke, termalne izvore, graditeljsku baštinu, lovna podruja i dr.

Prioriteti razvoja s gledišta ureenja prostora su: % rekonstrukcija postojeih objekata, % poboljšanje unutarnje i vanjske infrastrukture i ekološke zaštite, % revitalizacija zapuštenih objekata i itavih naselja, stavljajui ih u turistiku funkciju, % grade li se novi objekti, treba dati prednost gradnji na podrujima gdje je potrebna sanacija terena, te oblikovanje provoditi u skladu s lokalnim ambijentom, % izraditi program razvitka i izgradnje golfskih igrališta koja e znaiti osobit dio ponude važan za hrvatski turizam.

Turistike zone utvrene u važeim prostornim planovima u kojima su ve djelomino ili u cjelini izgraeni planirani smještajni i drugi planirani kapaciteti treba prioritetno, kvalitativno prestrukturirati i dograivati. Ureenje zona treba provoditi na temelju urbanistikih planova ureenja i detaljnih planova uz osiguranje javnog interesa i izvedbu potrebne komunalne infrastrukture.

E) PROMETNI SUSTAV

Cestovni promet

Ubrzani razvoj cestovnog prometa iznimno je važan za ukupni a osobito za gospodarski razvoj cijele Hrvatske pa time i Županije, i sukladan je dugoronoj projekciji razvitka cestovne mreže. Slijedom toga prioritetne obveze su do 2005. godine:

% poboljšanje postojee cestovne mreže, osobito na kritinim dionicama; rekonstrukcije i reorganizacije prometa prema sadašnjem rangu prometnice kao prijelazno razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i brzih cesta, % izgradnja obilaznica svih veih mjesta na državnim cestama i povezivanje prometno izoliranih podruja Države, % izgradnja zapoetih i novih dionica autocesta (na podruju Zagrebake županije):  Zagreb-Macelj (dionica Jankomir-Zapreši),  Zagreb-Sisak-granica BiH (dionica od obilaznice Zagreba do Siska)

i brzih cesta:  Sveta Helena-Vrbovec-Bjelovar,  Vrbovec-Križevci-Koprivnica (prioritet do 2015. godine).

Potrebno je sprijeiti daljnja proširenja graevinskog podruja uzduž državnih i županijskih cesta kako ne bi došlo do umanjenja kategorije cesta.

165 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Željezniki promet

Planiranje razvitka željeznikog prometa vodi se na dvije razine: povezivanje unutar Države i povezivanje na europski sustav željeznica.

Racionalno korištenje i zaštitu prostora treba provesti u svim segmentima, a posebno pri izvoenju rekonstrukcija ili izgradnji novih objekata, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima, a postojee koridore i prostore što više koristiti (sa što manjim zahtjevima za novim površinama).

Prioriteti do 2005. godine odnose se na: % izvoenje generalnog remonta i rekonstrukcija pojedinih kritinih dionica pruga, % uvoenje novih tehnologija/tehnika kombiniranog prometa na izgraenoj i rekonstruiranoj željeznikoj mreži i u postojeim koridorima.

U skladu s mogunostima težiti na realizaciji prioritetnih trasa, a na podruju Županije to su pruge visokog stupnja služnosti od maarske granice preko Koprivnice i Dugog Sela do Zagreba i od Zagreba do Karlovca (Rijeke) na kojoj je planirana dogradnja drugog kolosijeka, te pruga Savski Marof - Tovarnik.

Zrani promet

Na podruju Zagrebake županije nalazi se glavna zrana luka Republike Hrvatske. Potrebno je osigurati uvjete proširenje Zrane luke Zagreb, i to posebno terminalskih površina.

Obveza je iz Programa osigurati mogunost i uvjete za planiranje i izgradnju zranih luka nižih klasa (kategorija) na županijskoj ili u nekim sluajevima i na opinskoj razini.

Rijeni promet

Projekcija mreže rijenih luka obuhvaa u Hrvatskoj tri velike luke (Vukovar, Osijek i Sisak), a ako razvoj gospodarstva / prometa bude zahtijevao, razmotrit e se izgradnja rijene luke Zagreb.

Na kartogramu 08 "Pomorski i rijeni promet" Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske vidljivo je da se plovnost Save planira produžiti od Siska do Dugog Sela (Rugvice) i to kao II. klasa plovnih putova.

F) POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Razvoj telekomunikacijske mreže treba se temeljiti na unapreenju ve postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratiti dostignua razvijenih država zapada. Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera, te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije.

Prioriteti se odnose na obnovu ratom uništene mreže i integriranje u sustav Republike Hrvatske, zatim na prikljuenje još neprikljuenih naselja odnosno poveenje i modernizaciju postojeih kapaciteta. Treba dovršiti magistralnu mrežu svjetlovodnih komunikacija te istražiti i izgraditi mrežu RTV odašiljaa za pokrivanje cijelog podruja Republike Hrvatske.

G) VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Razvoj vodoopskrbe polazi od potreba osiguranja dovoljne koliine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo, s ciljem da svaki stanovnik bude opskrbljen vodom.

U izradi prostornih planova (osobito prostornih planova županija) treba posebnu pažnju posvetiti ulaznim veliinama i provjeri svih dosadašnjih projekata kojima se obrauje daljnji razvitak. To prije svega podrazumijeva prijeko potrebno meusobno usklaivanje pojedinanih odrednica iz raspoloživih projekata s mjerodavnim dokumentima prostornog ureenja.

166 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Dimenzioniranje za potrebe stanovništva naselja, gospodarstva i izvanrednih potreba provodit e se u svim planovima i programima razvoja u skladu s normativima nadležnog resora.

U prostorno planskoj dokumentaciji potrebno je provoditi koncept “održivog” gospodarenja vodama, kao i upravljanja sustavom vodoopskrbe. Zaštitnim zonama izvorišta mora se posvetiti puna pozornost kako bi se ouvala kakvoa vode.

Na podruju Zagrebake županije nalaze se sadašnja i planirana izvorišta na kojima se temelji vodoopskrba Županije, Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije. Stoga je potrebno uklanjati izvore ili uzroke zagaivanja voda.

Zaštita od poplava u slivu Save ima prioritet u realizaciji planiranih rješenja u sklopu sustava Srednje Posavlje. Za zaštitu od poplava u slivu pritoka Save potrebna je izgradnja retencija i akumulacija i nužne regulacije rijenih tokova.

Ureenje bujica i zaštitu od erozije treba rješavati sustavno s rješavanjem ostalih zadataka vodnogospodarske djelatnosti na temelju vodnogospodarske osnove. Za daljnju izgradnju hidroelektrana u Hrvatskoj odluujui su inioci: prostorni i ekološki problemi, interesi drugih korisnika prostora.

Mogunost opskrbe vodom ribnjaka uvjet je za daljnji razvoj ribnjaarstva. Stoga je predvieno poveanje ribnjaka na postojeim površinama, a u granicama raspoloživih vodnih koliina uz poštivanje mjera zaštite voda.

Programi navodnjavanja moraju se uskladiti s ostalim korisnicima prostora.

H) ENERGETSKI SUSTAV

Programske osnove proizvodnje energije proizlaze iz težnje da Hrvatska postigne 90 % zadovoljenja potreba iz izvora na vlastitom teritoriju, modernizacijom i proširenjem postojeih te izgradnjom novih kapaciteta.

Na podruju Županije planira se izgradnja rasklopnog postrojenja Veleševac, te prolazak sljedeih dalekovoda meunarodnog i državnog znaenja: dalekovod 2x400 kV prstena oko grada Zagreba (Žerjavinec – Zlodi – Tumbri), dalekovod 2x400 kV Veleševac – TE Sisak – BIH, dalekovod 2x400 kV Veleševec – Brinje – Konjsko i dalekovod 2x400 kV Tumbri – Meuri – Ernestinovo.

Unutar velikih elektroenergetskih sustava Program predvia izgradnju višenamjenskih vodnih stepenica HE Zapreši (radni naziv HE Podsused) i HE Drenje. Osim ovih objekata, Program predvia i lokaciju TE Prevlaka kao lokaciju termonergetskog objekta za daljnja istraživanja.

Postojei sustav proizvodnje, opskrbe i transporta nafte i plina treba razvijati modernizacijom postrojenja, izgradnjom novog dobavnog pravca plina s Jadranskog mora i sustavnom izgradnjom distribucijske mreže plinoopskrbe. Plin treba postati energent sa znatno veim udjelom u ukupnoj potrošnji u Zagrebakoj županiji.

Intervencije na postojeim energetskim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postojee graevine i sustavi u ve izgraenim koridorima, a rekonstrukcije ili zamjene postrojenja treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima. Treba zadržati sve koridore koji se koriste u povezivanju sa susjednim državama.

I) OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

Postupanje s opasnim otpadom ustrojava se na razini Države, neopasnim tehnološkim na razini županije, a komunalnim otpadom na lokalnoj razini grada ili opine. Prioritet je izgradnja sanitarnih odlagališta (deponija) umjesto neorganiziranih odlagališta koja su danas u upotrebi, s primjenom propisanih mjera sigurnosti i zaštite od štetnog djelovanja na okoliš.

167 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Kriteriji i smjernice za utvrivanje lokacija odlagališta otpada odnose se na vrednovanje ukupnih prostornih znaajki, a realizaciju treba provoditi uz maksimalno osiguranje ekološke sigurnosti, primjenu propisa i provoenje javnog postupka procjene pogodnosti lokacije i utjecaja na okoliš.

lanak 36. Zakona o otpadu propisuje da se pri utvrivanju lokacija odlagališta otpada treba uzeti u obzir: koliine i vrste otpada, nain skladištenja, obraivanja ili odlaganja, odnosno vrste graevina namijenjenih tom otpadu, te geološke, hidrološke, hidrogeološke, topografske, seizmološke i pedološke znaajke tla i klimatske znaajke podruja.

Prednost ostvarivanja u sustavu imat e lokacije: % na podrujima gdje postoji vei izvor otpada, % na kojima su mogua rješenja smještaja više razina postupanja s otpadom (prikupljanje, skladištenje i odlaganje) na istom prostoru, % na podruju gdje se utvrde sigurni uvjeti s gledišta hidrologije i hidrogeologije te ostalih aspekata djelovanja na okoliš, a posebno udaljenosti od naselja i drugih funkcija (šport, rekreacija, odreene djelatnosti).

Na podruju svake županije potrebno je utvrditi 4-5 lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za skladištenje opasnog otpada. Lokacije za odlaganje utvrdit e se na razini velikih podruja - makroregije (4 lokacije).

J) ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI PROSTORA I OKOLIŠA

Zaštita okoliša

Primjena naela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim naelima i normama o zaštiti okoliša, a vrijednost okoliša mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja. U svrhu uinkovitog planiranja nužno je utvrditi polazne okolnosti: % optereenost i dosadašnja ugroženost prostora, odnosno stupanj ouvane kvalitete te prihvatljivi (nosivi) kapaciteti prostora, % stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehnikom infrastrukturom, % prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi uvoenjem odreene kategorije zaštite i planskim mjerama korištenja prostora, % propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za odreeno podruje i odreeni tip prostora - resursa.

Prostorni planovi moraju sadržavati mjere za provoenje zaštite prostora i okoliša te mjere za sanaciju uinaka kojim se mijenja prethodno stanje.

Zaštita prirodne baštine

Priroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode znaajan dio okoliša kojem Republika Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na naelima najbolje svjetske prakse. Zaštita prirode provodi se osobito:

% odreivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, % osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog ošteivanja i nagrivanja njenih dijelova, te uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka, % sprjeavanjem štetnih zahvata ljudi i poremeaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti te osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode, % donošenjem dugoronih i kratkoronih planova, % provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštienih dijelova prirode.

Za podruje Zagrebake županije izdvajaju se sljedee smjernice i odrednice: % donošenje Zakona o proglašenju parka prirode Žumberak i Samoborsko gorje (u meuvremenu je Zakon donesen i objavljen u "Narodnim novinama", broj 58/99), % izrada i donošenje prostornih planova Zakonom proglašenih parkova prirode Medvednica i Žumberak-Samoborsko gorje,

168 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

% vrednovanje zaštienih dijelova prirode i zaštita evidentiranih, uz primjenu odgovarajuih kriterija i razvrstavanje u razrede meunarodnog, državnog i lokalnog znaenja.

Zaštita graditeljske baštine

Zaštita graditeljske baštine polazi od utvrena stanja i odrednica meunarodnih konvencija, preporuka i drugih dokumenata o zaštiti kulturne baštine, a osobito onih iz Rezolucije o obnovi hrvatske kulturne baštine i Nacionalnog programa zaštite, ouvanja i obnove kulturnih dobara.

Radi sustavne brige za zaštitu graditeljske baštine, osnovne su odrednice sljedee: % ouvanje i/ili uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih zahvata, osobito na podruju povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, % neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine, % operacionalizacija strunih odrednica zaštite graditeljske baštine i integracije zaštite graditeljske baštine u planove društvenog razvoja i prostorne planove, uz stalnu suradnju strunih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nosiocima izrade društvenih i prostornih planova, % izgradnja informatike osnove i uspostavljanje informacijsko-dokumentacijskog sustava, % revizija postojeih konzervatorskih studija za potrebe ureenja i obnove povijesnih cjelina naselja, % ureenje i obnova povijesnih graevina i sklopova graevina pristupati primjenom metodoloških postupaka uobiajenih u konzervatorskoj praksi, % zaštita arheoloških zona i lokaliteta u skladu s naelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti i odgovarajuom obradom predmeta s onih lokaliteta koje se, s obzirom na njihov karakter, ne može prezentirati, % primjena integralnih oblika zaštite i predstavljanje tradicijske baštine, a uz modele revitalizacije, potrebno je bolje održavanje postojeih i osnivanje novih ekomuzeja, rekonstruiranih ruralnih ambijenata sa zgradama narodnog graditeljstva, tradicijskim inventarom, biogenim vrtovima s autohtonim biljnim i životinjskim vrstama, otvorenim za javnost, % izrada prijedloga obnove i revitalizacije najznaajnijih primjera ugroženih pojedinanih graevina i njihovih sklopova, napuštenih ili neodgovarajue korištenih i smještenih izvan naselja, % provedba intenzivne inventarizacije, vrednovanje i kategorizacija dobara graditeljske baštine, te definiranje metodologije planiranja u zaštienim podrujima.

Krajolik

Prema Europskoj konvenciji o krajoliku, krajolikom se smatra podruje izgled kojega je odreen djelovanjem i meudjelovanjem prirodnih i ljudskih initelja. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja poštivati naelo raznolikosti i posebnosti. U nastojanju da se pri planiranju prostor razmatra kao resurs i koristi na održiv nain, potrebno je osigurati da preobrazbe prostora budu usklaene s posebnošu pojedinih krajobraznih cjelina, odnosno krajolika.

Prema smjernicama prostornog ureenja Radne zajednice Alpe-Jadran (1997.), ciljevi i odrednice su osigurati vitalni kvalitetni krajolik uz ouvanje i naglašavanje identiteta pojedinih podruja. Potrebno je prepoznati i sauvati pojedine tipove krajolika: krajolik s visokim stupnjem gospodarske uinkovitosti, krajolik s visokim stupnjem prirodnosti, krajolik s visokim stupnjem identiteta, nove kvalitete krajolika (osobito vezana uz naselja). U svrhu ouvanja i unapreenja krajobrazne raznolikosti propisuje se sljedee: % izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojeih regulacija i agromeliorativnih zahvata omoguuti opstanak i mjestiminu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata, % duž mea vratiti živicu u svrhu biološke i krajobrazne raznolikosti, % sprijeiti daljnju neplansku izgradnju kua i drugih graevina na krajobrazno izloženim mjestima, % sprijeiti neplansko nastajanje divljih odlagališta otpada, % ouvati seoske krajolike i omoguiti razvitak sela uz oživljavanje seoskog gospodarstva, biopoljodjelstva, obrtništva, rukotvornih vještina, turizma, te poticanje seoskog stanovanja kao mogunosti izbora. Pri tom je važno uuvati sliku naselja i kultiviranog krajolika, a graevna podruja odrediti na nain da se ouvaju oblikovne (morfološke) i strukturalne znaajke graditeljske baštine, prije svega: oblik parcele, smještaj graevina na parceli i tradicijski obiteljski vrt, % ouvanje prepoznatljivosti povijesnih cjelina urbanog karaktera treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakog grada, njegovoj povijesnoj slojevitosti, zakonitostima rasta i preobražaja.

169 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

K) OSNOVE ZA ORGANIZACIJU, KORIŠTENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Organizacija prostora odreuje osnovne kategorije korištenja: poljoprivredne, šumske i vodne površine, te graevinska podruja i površine prometno-infrastrukturnih koridora unutar kojih se planovima ureenja prostora utvruju namjena i uvjeti ureenja i korištenja prostora, ovisno o prostornim i razvojnim znaajkama podruja.

Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prije svega na odreivanje prostora za izgradnju na nain da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogui ureenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te tako da se povea zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv nain.

Odreivanje graevinskih podruja treba temeljiti na strunim argumentima i iskazu površine izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja, uzimajui u obzir sljedee smjernice: % ispitati mogunost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojeeg graevinskog podruja, a posebno nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitete postojee infrastrukture, % prilagoditi gustou stanovanja i gustou stanovništva prema tipu naselja, % oblikovati graevinska podruja primjereno geomorfološkim znaajkama kao naseljsku cjelinu, odvojeno od druge takve cjeline, % odrediti graevinska podruja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih zemljišta bonitetne klase propisane zakonom, izvan šuma i šumskog zemljišta, nestabilnih terena (klizišta, tektonski rasjedi), zaštitnih i sigurnosnih zona voda i izvan površina od posebnog znaenja za obranu.

Proširivanje graevinskih podruja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogunosti izgradnje u važeim granicama tih podruja i na temelju argumentirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva), a koju trebaju pratiti i programi izgradnje i ureenja zemljišta.

Prijedlozi proširenja moraju sadržavati podatke o iskorištenosti postojeega graevinskog podruja s obrazloženjem o razlozima nekorištenja dijelova i poduzetim mjerama za iskorištenje, osobito u sluaju kada neizgraena površina prelazi 10% ukupne površine graevinskog podruja. Pri tom treba ispitati mogunost smanjenja graevinskog podruja u dijelovima koji se ne privode planiranoj namjeni.

Graenje graevina izvan graevinskog podruja, koje po zakonu mogu biti izvan graevinskog podruja, mora biti ureeno tako da se ne mogu formirati naselja, ulice i grupe graevinskih parcela, da se ne zauzima prostor podruja uz obalu jezera i vodotoka te tako da se ne koristi prostor uz postojee prometnice i površine vrijednih, a posebno ureenih, poljoprivrednih zemljišta.

Graenje izvan graevinskog podruja mora biti uklopljeno u krajolik tako da se: % ouva konfiguracija, kvaliteta i cjelovitost poljodjelskog zemljišta i šuma te ne presijecaju prirodne cjeline, % ouva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, osobito uz vode, a gospodarska namjena usmjeri na prostore koji nisu pogodni za rekreaciju, % osigura što vea površina parcela – funkcionalnog zemljišta obiteljskih gospodarstava, a što manja površina graevinskih cjelina, % osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajue riješi odvodnja i proišavanje otpadnih voda, odlaganje otpada s prikupljanjem na parceli i odvozom na organiziran i siguran nain, % ocijeni vrijednost prostora-resursa koji se gradnjom i prenamjenom gubi, a uinkovitost zahvata mora biti razmotrena cjelovito i dugorono ukljuujui višeznane uinke, a ne samo neposrednu dobit.

Prostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim normama zaštite okoliša uz ugraen interes lokalnog stanovništva.

Prostor za razvoj gospodarstva i djelatnosti treba osigurati uzimajui u obzir prioritetne djelatnosti podruja koje ovise o znaajkama i tipu prostora-krajolika i koje ine glavno fizionomsko obilježje podruja (prostorno-gospodarsku strukturu), te temeljiti na kriteriju predodreenosti prostora za djelatnosti, pri emu se na odreenom prostoru prioritetno lociraju one funkcije koje su vezane za taj prostor i resurs.

170 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

L) SMJERNICE I KRITERIJI ZA UREENJE PROSTORNIH CJELINA

Glavne smjernice za planiranje i ureenje podruja kontinentalnih dijelova Hrvatske odnose se na: % identifikaciju i ouvanje krajobraznih znaajki s regionalnim obilježjima, s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih krajobraznih struktura, % ouvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i podruja šuma, % zaustavljanje procesa stvaranja neprekinutih poteza izgradnje uz prometnice, % osiguranje kakvoe nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od oneišenja, % usmjeravanje i kontrolu iskorištavanja rudnih bogatstava, % zaštitu i ouvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke i jezera.

Revitalizacija ruralnih podruja temelji se poglavito na zaustavljanju procesa napuštanja sela. Sustavnim mjerama treba usporiti emigracije i stvarati pravno-gospodarski povoljne uvjete rada, a osobito poticati opstanak i razvoj poetno malim, ali sigurnim ulaganjima u životni standard sela, ukljuujui kulturne i rekreacijske potrebe stanovništva. Isto tako treba promicati temeljne vrijednosti ruralnog naslijea, duhovnih i materijalnih dobara i tradicije te obogaivati veze grada i sela.

Ruralnom stanovništvu treba osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata ali uz dužnu pozornost prema tradicijskom graditeljstvu, što se oituje u poštivanju mjerila, oblika, strukturnih znaajki i graditeljskih materijala. U cjelokupnom ruralnom prostoru treba osigurati suvremeni infrastrukturni standard. Telekomunikacije i informatika osnova su za željene promjene u ruralnom prostoru pa njihov razvoj treba posebno podupirati.

Glavna razvojna usmjerenja podruja uz državnu granicu odnose se na ureenje graninih prijelaza, razvoj pograninog gospodarstva i dinamiku razmjene dobara, raunajui na malogranini promet, zajednike gospodarske programe, posjeivanja i zapošljavanja,kulturne i gospodarske manifestacije i drugo.

Podruja velikih koncentracija stanovništva, veliki gradovi i gradske regije predstavljaju posebnu prostorno-problemsku cjelinu složenih odnosa, koji nadilaze obuhvat jedinica lokalne samouprave, a u odreenim sluajevima i županije.

Posebnu pažnju treba pokloniti prostornom razvoju i ureenju metropolskog podruja grada Zagreba s njegovim okolnim sustavom naselja (Zabok, Zapreši, Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica, Sesvete, Dugo Selo, Ivani Grad i Sv. Ivan Zelina).

Šira utjecajna podruja gradova potrebno je obuhvatiti kao posebnu plansko-razvojnu i programsku cjelinu u sklopu koje e se pratiti i istraživati procesi i odnosi, te donositi odgovarajui dokumenti prostornog ureenja i razvojne politike radi utvrivanja složenosti razvoja.

Razvojni ciljevi odnose se poglavito na smanjivanje rasta velikih gradova, uravnoteženi razmještaj funkcija, uspostavu funkcionalnih veza izmeu urbanih središta i rubnih gradova-naselja te na poboljšanje uvjeta življenja i opremljenosti u perifernim zonama.

Prostorno planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini polazi od prostornog plana županije kao temeljnog dokumenta prostornog ureenja u kojem treba odrediti vee cjeline zajednikih obilježja, uvjete za planiranje užih jedinica, te prostorne elemente, smjernice i kriterije za:

% smještaj djelatnosti s gledišta znaajki pojedinane djelatnosti i specifinosti prostora u odnosu na tehnološke procese, veliinu i kapacitete, položaj u naselju ili izvan naselja, prirodna i razvojna obilježja prostora, odnosno naselja, % racionalno korištenje prostora te oblikovanje i dimenzioniranje naselja (graevinskih podruja) u odnosu na razvojna obilježja, demografsko stanje (porast-pad broja stanovnika), funkcije i tip naselja, prirodna razvojna obilježja prostora i druge mjerodavne aspekte ureenja i izgradnje naselja, % utvrivanje prirodne i funkcionalne cjelovitosti gospodarskih, infrastrukturnih i prirodnih sustava te prostora i sustava od interesa za obranu, % donošenje planova niže razine na temelju stvarnih potreba i specifinih problema te za one aspekte i sastavnice koje se ne mogu odrediti dovoljno jasno u prostornim planovima županija.

171 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.3.2. OCJENA POSTOJEIH PROSTORNIH PLANOVA

A) OENITO

Na prostoru Zagrebake županije na snazi su dokumenti prostornog ureenja nastali u razdoblju prije Domovinskog rata, za podruje tadašnjih opina: Dugo Selo, Zelina, Vrbovec, Ivani Grad, Jastrebarko, Zapreši, Samobor i Velika Gorica, te njihove Izmjene i dopune - nastale veinom poslije novog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske. U nastavku dajemo prikaz važeih dokumenata prostornog ureenja za pojedine gradove i opine Zagrebake županije (do razine Prostornog plana ureenja opine/grada), podijeljene, radi preglednosti, prema podrujima bivših opina.

1.0.0. VAŽEI DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA DONESENI DO 23. TRAVNJA 1994.

1.1.0. PODRUJE BIVŠE OPINE DUGO SELO ( SADA GRAD DUGO SELO I OPINE BRCKOVLJANI I RUGVICA ) 1.1.1. Prostorni plan opine Dugo Selo (bivše) (”Dugoselska kronika”, br. 10/90);

1.2.0. PODRUJE BIVŠE OPINE IVANI GRAD ( SADA GRAD IVANI GRAD I OPINE KLOŠTAR IVANI I KRIŽ ) 1.2.1. Prostorni plan opine Ivani Grad (bivše) (”Službene novine”, br. 41/80, 5/85 i ”Službeni vjesnik”, br. 1/89, 22/89, 75/91, 6/92);

1.3.0. PODRUJE BIVŠE OPINE JASTREBARSKO ( SADA GRAD JASTREBARSKO I OPINE KLINA SELA, KRAŠI, PISAROVINA I ŽUMBERAK ) 1.3.1. Prostorni plan opine Jastrebarsko (bivše) (”Službeni vjesnik opine Jastrebarsko”, br. 1/93);

1.4.0. PODRUJE BIVŠE OPINE SAMOBOR ( SADA GRAD SAMOBOR I OPINA SVETA NEDJELJA ) I OPINE STUPNIK 1.4.1. Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 38/90, 10/91, 23/93);

1.5.0. PODRUJE BIVŠE OPINE ZELINA (SADA GRAD SVETI IVAN ZELINA I OPINA BEDENICA) 1.5.1. Prostorni plan opine Zelina (bivše) (”ZOZ”, br. 8/83, ”Zelinske novine”, br. 1/90 i 6/92).

1.6.0. PODRUJE BIVŠE OPINE VELIKA GORICA ( SADA GRAD VELIKA GORICA I OPINE KRAVARSKO, ORLE I POKUPSKO ) 1.6.1. Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 33/90, 10/91, 23/93);

1.7.0. PODRUJE BIVŠE OPINE VRBOVEC ( SADA GRAD VRBOVEC I OPINE DUBRAVA, FARKAŠEVAC, GRADEC, PRESEKA I RAKOVEC) 1.7.1. Prostorni plan opine Vrbovec (bivše) (”Službeni vjesnik opine Vrbovec”, br. 12/87, 79/91);

1.8.0. PODRUJE BIVŠE OPINE ZAPREŠI ( SADA GRAD ZAPREŠI I OPINE BISTRA, BRDOVEC, DUBRAVICA, LUKA, MARIJA GORICA I PUŠA ) I OPINE JAKOVLJE 1.8.1. Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 38/90, 10/91, 23/93); 1.8.2. Prostorni plan opine Donja Stubica (bivše) (”Službene novine zajednice opina Zagreb”, br. 15/83, 9/84, 17/84, 14/86 i ”Službene novine opine Donja Stubica”, br. 4/88, 10/88);

2.0.0. VAŽEI DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA DONESENI NAKON 23. TRAVNJA 1994. GODINE

2.1.0. PODRUJE BIVŠE OPINE DUGO SELO ( SADA GRAD DUGO SELO I OPINE BRCKOVLJANI I RUGVICA ) 2.1.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Opine Dugo Selo (bivše) za podruje Grada Dugo Selo i naselje Donje Dvoriše (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 4/99); 2.1.2. Izmjena i dopuna Prostornog plana Opine Dugo Selo za podruje Opine Rugvica (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 3/00);

2.2.0. PODRUJE BIVŠE OPINE JASTREBARSKO ( SADA GRAD JASTREBARSKO I OPINE KLINA SELA, KRAŠI, PISAROVINA I ŽUMBERAK) 2.2.1. Izmjena i dopuna Prostornog plana Opine Jastrebarsko (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 3/00);

172 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

2.2.2. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Opine Jastrebarsko za podruje (današnje) Opine Žumberak (“Glasnik Zagrebake župnije”, br. 17/99); 2.2.3. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Opine Jastrebarsko za podruje (današnje) Opine Klina Sela (“Glasnik Zagrebake župnije”, br. 17/99); 2.2.4. Prostorni plan ureenja Opine Žumberak (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 11/00); 2.2.5. Prostorni plan ureenja Opine Klina Sela (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 8/00);

2.3.0. PODRUJE BIVŠE OPINE SAMOBOR ( SADA GRAD SAMOBOR I OPINA SVETA NEDJELJA ) I OPINE STUPNIK 2.3.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podruje Grada Samobora i Opine Sveta Nedjelja (”Glasnik Zagrebake županije”, br. 6/97, 7/97); 2.3.2. Prostorni plan ureenja Grada Samobora (”Službene vijesti Grada Samobora”, br. 8/97);

2.4.0. PODRUJE BIVŠE OPINE VELIKA GORICA ( SADA GRAD VELIKA GORICA I OPINE KRAVARSKO, ORLE I POKUPSKO ) 2.4.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 11/96); 2.4.2. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podruje Grada Velike Gorice (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 5/99);

2.5.0. PODRUJE BIVŠE OPINE ZAPREŠI ( SADA GRAD ZAPREŠI I OPINE BISTRA, BRDOVEC, DUBRAVICA, LUKA, MARIJA GORICA I PUŠA ) I OPINE JAKOVLJE 2.5.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 11/96) za podruje dijela Grada Zaprešia i Opine Bistra; 2.5.2. Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 6/00); 2.5.3. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Opine Donja Stubica za podruje (današnje) Opine Jakovlje (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 17/99);

2.6.0. PODRUJE BIVŠE OPINE ZELINA (SADA GRAD SVETI IVAN ZELINA I OPINA BEDENICA) 2.6.1. Izmjene i dopune Prostornog plana Opine Zelina, sada Grad Sveti Ivan Zelina i Opina Bedenica (”Glasnik Zagrebake županije”, br.6/97).

2.7.0. PODRUJE BIVŠE OPINE IVANI GRAD (SADA GRAD IVANI GRAD I OPINE KRIŽ I KLOŠTAR IVANI) 2.7.1. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Opine Ivani Grad za podruje Grada Ivani Grada i Opina Križ i Kloštar Ivani (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 3/00);

Opa ocjena i nedostaci prostornih planova bivših opina

Prostornim planovima bivših opina predvien je vrlo dinamian demografski razvitak, koji se ne ostvaruje zbog brojnih migracija i poremeaja demografskih tokova prije, tijekom Domovinskog rata i poslije njega. Funkcionalnu organizaciju prostora te planirani centralitet naselja treba uskladiti s teritorijalnim ustrojem, gdje središnja naselja novih opina i gradova postaju temeljna gravitacijska podruja. Koncept prostornog razvitka pojedinih dijelova bivših opina, predvien u tadašnjim prostornim planovima, nije više prihvatljiv te je stoga nužno pristupiti izradi novih dokumenata prostornog ureenja u skladu s novim zakonom.

U meuvremenu je došlo do brojnih promjena koje bitno utjeu na prostorni razvoj, kako države Hrvatske, tako i Zagrebake županije. Osobito treba istaknuti tri grupe promjena:

% Bitne politike promjene omoguile su nov nain gospodarenja i zapošljavanja, što u urbanistikom smislu daje nove mogunosti i postavlja nove zahtjeve. Stari planovi su raeni u skladu s tadašnjim zakonskim ustrojem koji se u mnogo emu razlikuje od današnjeg, te je potrebno što prije završiti izradu i provesti postupak donošenja novih zakonom propisanih prostornih planova. Politike promjene dovele su i do novog administrativno – teritorijalnih ustroja prostora, te je ve i stoga nužno pristupiti izradi novih prostornih planova ureenja i ostale prostorno – planske dokumentacije prostora. % Slijedom europskih i svjetskih trendova, kriteriji zaštite okoliša, zaštite kulturne i prirodne baštine te zaštite identiteta prostora znatno su pooštreni. Rezultat je to novih spoznaja, ali i pojaane svijesti o potrebi znatno vee brige za naslijeeni prostor i ouvanje njegova tradicijskog izgleda. U

173 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

dosadašnjoj prostorno – planskoj dokumentaciji ta je briga više deklarativna nego što je ugraena u planove. % Kao posljedica pooštrenih kriterija zaštite prostora namee se potreba korigiranja dosadašnje metodologije i ustaljene sheme izrade dokumenata prostornog ureenja gdje su dominirali fukcionalni aspekti, utemeljeni na opim teoretskim naelima urbanistikog i prostornog planiranja. Od nekih ustaljenih naela valja odustati ili ih korigirati, kako bismo što bolje i što više ouvali naslijeene kulturne i prirodne vrijednosti i identitet županijskog prostora.

Zbog svega toga, posljednje desetljee 20. stoljea obilježeno je kao prijelazno razdoblje u izradi prostorno – planske dokumentacije, kao priprema za prostorne planove koje emo na poetku 21. stoljea moi izraditi znatno kvalitetnije i spremnije. Ovoga trenutka, najvei prinos prostorno – planske dokumentacije koju izraujemo trebao bi biti zaštita prostora od devastacije, neprimjerene i nedovoljno promišljene izgradnje, od neargumentiranih i struno neutemeljenih politikih odluka, osobito na lokalnoj razini, od nepromišljenog trošenja prostora itd. Upravo nedovoljno promišljene odluke mogu uzrokovati najveu štetu na odreenom prostoru.

U promijenjenim vlasnikim odnosima nad zemljištem te restrukturiranjem gospodarstva stvorene su drugaije potrebe za gospodarskim razvitkom - što prostorni planovi bivših opina ne omoguavaju, pa je potrebno tražiti nova rješenja u gospodarskom vrednovanju prostora. Posebice se oituju problemi u razvitku malog poduzetništva, budui da nisu osigurani prostori za takve sadržaje u naseljima u kojima postoje stvarne potrebe. Potrebno je takoer preispitati granice graevinskih podruja naselja te namjenu površina, kako bi se prostor mogao izgraivati i ureivati u skladu s novonastalim potrebama.

Ocjene o postojeoj prostorno planskoj dokumentaciji prikazane su u izvješima pojedinih opina i gradova, a ovdje spominjemo samo osnovne probleme. Odredbe za provoenje unutar prostornih planova bivših opina ograniene su na kriterije za utvrivanje graevinskih podruja naselja i smjernica za odreivanje uvjeta ureenja prostora u podrujima niske i višestabene izgradnje, zatim u podrujima središnjih namjena i sadržaja te u podrujima planiranih za gospodarske djelatnosti. Sve je to zasnovano na tadašnjim zakonskim propisima te ih je potrebno mijenjati u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i drugim zakonima Republike Hrvatske koji posredno utjeu na ureivanje prostora.

B) INFRASTRUKTURNI SUSTAV U PLANOVIMA

Kao zajednika znaajka na podruju Zagrebake županije može se naglasiti neusklaenost postojee prostorno – planske dokumentacije bivših opina s postojeim stanjem prometne i komunalne infrastrukture.

Promet

Postojei prostorni planovi bivših opina više ne odgovaraju nizu promjena u prometnom sustavu pa ih treba vrednovati i po potrebi uskladiti i izmijeniti. Takoer treba prometne pravce, osobito u zapadnom dijelu Županije, uskladiti s utvrenim graninim prijelazima prema Republici Sloveniji. Na podruju željeznikog prometa potrebno je prostornu dokumentaciju uskladiti te zapoeti izradu jedinstvene studije željeznikog prometa zajedno s Gradom Zagrebom.

Telekomunikacije

U postojeoj prostorno – planskoj dokumentaciji razvoj telekomunikacija temeljen je na staroj tehnologiji koja se postupno zamjenjuje modernijom. Prihvaanjem suvremenih tehniko – tehnoloških dostignua u telekomunikacijama mijenja se dosadašnja koncepcija, lepeza ponuenih usluga, vodovi i njihove trase. Te su promjene dovoljno vrsta osnova za izmjenu postojeih prostornih planova.

Elektroopskrba

Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske obuhvaa i elektroenergetski sustav. Planirani sustav transformacije i prijenosa bitno se razlikuje od planirane elektroenergetske mreže u prostornim planovima bivših opina, kako po koncepciji i odabranim trasama dalekovoda na svim prijenosnim

174 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta naponskim razinama, tako i na 35-kilovoltnoj elektroenergetskoj mreži. Stoga je nužno uskladiti planove razvoja elektroenergetske mreže s ve izvedenim stanjem i s planiranim razvojem mreže u dokumentaciji Hrvatske elektroprivrede.

Vodno gospodarstvo

Prostorni planovi raeni za podruje Zagrebake županije nastali su u razliitom razdoblju, ali je zajedniko za sve da je to bilo prije Domovinskog rata. Ta injenica daje i osnovnu naznaku u odgovoru na pitanje o nedostacima prostornih planova. Budui da e se tijekom obnove javiti potreba za popravkom ratom ošteenih sustava i graevina, nužno je prethodno napraviti studiju u kojoj bi se odredila vrijednost svih postojeih sustava i pratee dokumentacije. Sustavi i graevine koji e se ocijeniti kao manjkavi i neprimjereni suvremenim tehnološkim rješenjima, stajalište je vodnogospodarskih strunjaka, nee se izvoditi u prethodnom obliku nego u skladu s novim tehnološkim rješenjima.

Od donošenja prostorno planske dokumentacije do danas stalno se na podruju vodoopskrbe prati djelotvornost postojeih sustava; nastavljene su aktivnosti na traženju novih izvorišta vode kako lokalnog tako i regionalnog i subregionalnog znaenja; proširena je mreža naselja koja su ukljuena u vodoopskrbni sustav. Te su aktivnosti rezultirale novim spoznajama bitnim za funkcioniranje planiranih regionalnih vodovoda te je nužno da se postojei dijelovi dokumentacije vezani za vodoopskrbu što prije revidiraju. S obzirom na to da su pojedina naselja pokrivena lokalnim mrežama, to su planovi obraivali ovu tematiku u više etapa. Prioritetne potrebe za izmjenom planova na podruju vodoopskrbe odnose se na izmjene vezane uz regionalna i subregionalna povezivanja lokalnih sustava. Vrlo je slina situacija i s planovima odvodnje te odgovarajuim prateim proistaima i slinim ureajima.

Plinoopskrba

Planskom dokumentacijom obraena je plinoopskrba na temelju podataka tadašnjega postojeeg stanja izgraenosti i planiranog proširenja graevinskog podruja i pojedinih vrsta namjena. Promjene u prostoru nastale u poslijeplanskom razdoblju i poveani zahtjevi za plinom kao povoljnijim energentom uvjetuju nužnost provjere cjelokupne koncepcije plinoopskrbe u prostorno planskoj dokumentaciji.

C) GRAEVINSKA PODRUJA

Graevna podruja za naselja na podruju Županije utvrena su na razinama bivših opina u sklopu prostornih planova tih opina. Graevna podruja su uobliena na nain da je postojea izgradnja proširena graevnim podrujima s pretpostavkom da se u dogledno vrijeme oekuje odreeni porast stanovništva. Analiza tada postojeih graevnih podruja naselja i njihova stvarnog širenja u meuvremenu pokazuje da je za veinu naselja (iznimka su gradovi i opinska središta) izgraenost prostora rasla znatno manje nego što je to planovima pretpostavljeno. Jedan od glavnih razloga za takav raskorak planiranog i ostvarenog svakako je slabiji gospodarski razvoj tog podruja. Stoga se može zakljuiti da gotovo u svakom planu (prostoru) postoje znatne rezerve u graevnom zemljištu koje se mogu prenamijeniti, odnosno zadržati njihova prvobitna (i sadašnja) neizgraenost i poljodjelska namjena.

Zateeno stanje izgraenosti po pojedinim naseljima proisteklo je veinom iz sljedeih povijesno – zemljopisnih i kulturoloških karakteristika: % povijesno – prostorne organizacije naselja; % tradicijski dubokih seoskih parcela; % težnje osiguranju gradnje svih potrebnih zgrada na vlastitom zemljištu; % težnje za izgradnjom uz postojee prometnice radi slabe komunalne opremljenosti ostalih dijelova naselja.

Gradska naselja su planski izgraivana i ureivana na temelju generalnih urbanistikih planova i brojnih provedbenih urbanistikih planova, dok je ureivanje seoskih naselja, pogotovu prometno izoliranih, bilo na margini interesa tadašnjih društveno – politikih zajednica. Zbog toga su današnje

175 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta jedinice lokalne samouprave optereene naslijeenim stanjem i prostorno planskom dokumentacijom koja ne nudi rješenja za odgovarajui razvoj tih naselja i ostvarivanje njihovih potreba za daljnim održavanjem.

U svojim izvješima o stanju u prostoru i programima mjera za unapreenje stanja u prostoru veina je jedinica lokalne samouprave isticala problem granica graevinskih podruja za svoja naselja, a poglavito za opinska i gradska središta. Utvrena je potreba preispitivanja tih granica i njihova usklaivanja sa stvarnim stanjem i stvarnim potrebama, kako bi se promišljeno osigurao prostor za daljnju stambenu izgradnju, odgovarajue pratee gospodarske, proizvodne i ostale javne sadržaje.

Procjena stvarnih potreba vrlo je bitna za ouvanje vrijednih i povoljnih poljodjelskih i ratarskih površina koje se nalaze u neposrednoj blizini današnjih naselja.

Detaljnu analizu graevinskih podruja proveo je Županijski zavod za prostorno ureenje i zaštitu okoliša Zagrebake županije u sijenju 2000. Zavod se koristio podacima iz detaljnih prikaza graevinskih podruja navedenih u važeim Prostornim planovima (bivših) opina na podruju Zagrebake županije, kao i podacima iz Prijedloga njihovih izmjena i dopuna koji su u vrijeme izrade ove analize bili pred donošenjem - a zatim je te podatke digitalizirao i raunski obradio.

Analiza je upotpunjena i izraunom izgraenog dijela graevinskog podruja, što je, takoer u Zavodu, izraunano na temelju zranih snimaka Zagrebake županije, koje je za Županiju izradila Državna geodetska uprava - Geofoto 1997. godine, u mjerilu približnom 1:15 000.

Slika 19: Prikaz graevinskih podruja na podruju Zagrebake županije Izvor: Važei Prostorni planovi (bivših) opina na podruju Zagrebake županije te Prijedlozi njihovih izmjena i dopuna Digitalizacija: Županijski zavod za prostorno ureenje i zaštitu okoliša, 1999. godine.

Tablini prikazi analize graevinskih podruja za svih 697 naselja nalaze se u arhivi Županijskog zavoda za prostorno ureenje i zaštitu okoliša, a na sljedeoj stranici prikazujemo samo sumarnu tablicu za gradove, opine i cijelu Županiju:

176 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

177 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

178 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUNOSTI I OGRANIENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE, TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.1.4.1. OCJENA STANJA, MOGUNOSTI I OGRANIENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE PODATKE

Razvoj stanovništva bitna je pretpostavka i odraz prostornog i društveno-gospodarskog razvitka nekog podruja. Meusobna uvjetovanost demografskog i društveno-gospodarskog razvitka posebno dolazi do izražaja na prostoru velikih gradova i njihovih gravitacijskih podruja. To treba imati posebno na umu i za prostor Zagrebake županije iji je demografski razvitak u znatnoj mjeri uvjetovan blizinom Zagreba.

Naime, Zagreb je u proteklom dužem razdoblju utjecao na demografsko “pražnjenje“ okolnog podruja, uglavnom odseljavanjem ili u Zagreb ili u inozemstvo. Stoga do 1981. godine Zagreb ima najvei udio doseljenih iz Zagrebake, a potom i iz Krapinsko-zagorske županije. Županija je dotad imala iznadprosjean udio stanovništva u inozemstvu od ukupnog broja stanovništva (6,5%). Taj se udio u meupopisnom razdoblju 1981.-1991. neznatno poveao, i to na 6,6% ili na 18.600 osoba.

U razdoblju 1981.-1991. na ovom prostoru dolazi do izrazite podvojenosti demografskih kretanja u gradskim te jae ili slabije urbaniziranim naseljima, gdje dolazi do populacijskog jaanja i na ruralne prostore širega podruja Županije, gdje dolazi do populacijskog slabljenja.

U posljednjem meupopisnom razdoblju ostvaren je pozitivan mehaniki saldo od približno 42.700 osoba i prirodni pad kao razlika broja živoroenih i umrlih od -2.914 (procjena I-III 2001.= -125), što pokazuje da Zagrebaka županija, naroito obližnji gradski prostori i sve vee podruje opina, privlai stanovništvo na trajno doseljavanje iz drugih podruja pa i iz samog Zagreba. Meutim, broj živoroenih od stanovništva prisutnog u zemlji je u opadanju, dok je prirodni prirast stanovništva u inozemstvu s ovog podruja u porastu. Stoga se stjee krivi dojam ako se promatra kretanje prirodnog prirasta ukupnog stanovništva, tj. zajedno sa stanovništvom u inozemstvu. Prirodni prirast u inozemstvu vei je kako zbog mlae dobne strukture tog dijela stanovništva – u reproduktivnoj dobi, tako i zbog manjih stopa mortaliteta, koji je u tim dobnim skupinama nizak, ali i zbog utjecaja povoljnijih ekonomskih razloga u zemljama useljenja.

Slika a): Slika b):

4.000

3.500 Prirodni prirast

3.000

2.500 200 2.000 100 1.500 Živoroeni 0 1.000

Natalitet / mortalitet mortalitet / Natalitet Umrli -100 500 -200 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 0 -300 Prirodni prirast procjena 2000

1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. -400 -500 Godine procjena 2000 -600

Slika a): Kretanje broja živoroenih i umrlih u Županiji u razdoblju 1991. - 2000. Slika b): Prirodno kretanje u Županiji od 1991. – 2000. Izvor: Priopenja o prirodnom kretanju stanovništva u razdoblju 1991. - 2000., Državni zavod za statistiku , Zagreb

Prema tome, nakon minimalnog prirodnog rasta stanovništva neposredno nakon rata (1995. i 1996.) ponovo se nastavljaju negativna kretanja. Tako je 1999. i 2000. broj živoroenih povean na prosjeno oko 3.000 osoba, uz istodobni broj umrlih oko 3.500, pa se iskazuje prirodni pad u Županiji od približno 500 stanovnika godišnje. On se, izuzev Ivani Grada, Veliku Goricu i Svetu Nedjelju, zbiva na gotovo

179 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta cijelom ostalom prostoru Županije. To treba posebno imati na umu radi potrebe poduzimanja razliitih, u prvom redu gospodarsko socijalnih mjera na lokalnoj razini te mjera pronatalitetne politike na državnoj razini s ciljem utjecaja na porast nataliteta.

Unato nepovoljnim vitalnim karakteristikama stanovništva i ukupnim depopulacijskim obilježjima na velikom dijelu prostora, u cjelini gledano, Zagrebaka županija ima pozitivan neto migracijski saldo (pozitivnu razliku izmeu broja doseljenih i odseljenih), tj. kvantitativno preteže obujam doseljenih nad odseljenim i negativnim prirodnim kretanjima, utjeui tako na ukupan prirast stanovništva. Dakle, stanovništvo Županije prema demografskoj tipizaciji opeg kretanja pripada imigracijskom tipu stanovništva, što znai da je i posljednjih desetak godina ostvarena pozitivna stopa meupopisne promjene koja je znatno vea od utjecaja stope prirodnog kretanja. Konkretno, radi se o imigracijskom tipu stanovništva kojemu je osnovno obilježje regeneracija imigracijom, pri emu je stopa meupopisne promjene znatno vea od stope prirodnog kretanja, odnosno ostvarenog prirodnog pada. Pozitivna imigracijska kretanja zbivaju se uglavnom na prostoru Velike Gorice, Dugog Sela, Rugvice, Ivani Grada, Zaprešia, Samobora, Stupnika, Svete Nedjelje te opina oko grada Zaprešia.

Stanovništvo Županije karakterizira demografska starost jer je udio mladih (0 – 19 g.) još prema popisu iz 1991. iznosio 26,6%, a udio starih (60 i više godina) 18,6%, što znai da je starije od zagrebakog stanovništva, a nešto mlae od ukupnog stanovništva u Hrvatskoj. Pri tome su gradovi imali mlae stanovništvo, a opine, pogotovo periferne i pogranine, znatno stariju populaciju.

Kritina vrijednost indeksa starenja je 40,0% ili koeficjent 0,40. Kada indeks starenja prijee tu vrijednost, znai da je dotino stanovništvo zašlo u proces starenja. Starenje u Zagrebakoj županiji inae predstavlja dugoroan proces jer je indeks starosti 1991. godine bio ukupno 64,6%, u gradovima nešto niži, a u opinama ak 82,3%. Openito se pod starenjem stanovništva razumijeva proces stalnog poveanja udjela starakog kontigenta u ukupnom stanovništvu. Kada udio osoba starih 60 i više godina dostigne 12%, smatra se da je stanovništvo tog podruja poelo starjeti. Indeks starosti (starenja) pokazuje odnos osoba starih 60 i više godina prema broju stanovništva starih 0 - 20 godina.

Dobna struktura stanovništva, prema posljednjim službenim podacima iz 1991. godine:

Glavne dobne skupine Broj 0 - 19 20 - 59 60 i više nepoznato Indeks * st.stan. Broj % Broj % Broj % Broj % starosti

ZAGREBAKA ŽUPANIJA 282.989 75.228 26,6 155.175 54,8 48.579 17,2 4.007 1,4 64,6

GRADOVI: 182.834 50.221 27,5 101.893 55,7 28.008 15,3 2.712 1,5 55,8

1. DUGO SELO 9.969 2.879 28,8 5.649 56,7 1.342 13,5 99 1,0 46,6 2. IVANI GRAD 13.494 3.488 25,8 7.396 54,8 2.425 18,0 185 1,4 69,5 3. JASTREBARSKO 17.895 4.321 24,1 9.566 53,5 3.859 21,6 149 0,8 89,3 4. SAMOBOR 35.017 9.231 26,4 19.841 56,6 5.530 15,8 415 1,2 59,9 5. SVETI IVAN ZELINA 15.552 3.667 23,6 8.148 52,4 3.429 22,0 308 2,0 93,5 6. VELIKA GORICA 56.884 16.928 29,8 32.480 57,1 6.589 11,6 887 1,6 38,9 7. VRBOVEC 13.303 3.333 25,1 6.934 52,1 2.717 20,4 319 2,4 81,5 8. ZAPREŠI 20.720 6.374 30,8 11.879 57,3 2.117 10,2 350 1,7 33,2

OPINE: 100.155 25.007 25,0 53.282 53,2 20.571 20,5 1.295 1,3 82,3

1. BEDENICA 1.600 358 22,4 837 52,3 394 24,6 11 0,7 110,1 2.BISTRA 5.512 1.536 27,9 2.982 54,1 901 16,3 93 1,7 58,7 3.BRCKOVLJANI 4.802 1.301 27,1 2.639 55,0 820 17,1 42 0,9 63,0 4. BRDOVEC 8.762 2.348 26,8 4.883 55,7 1.353 15,4 178 2,0 57,6 5. DUBRAVA 5.511 1.329 24,1 2.724 49,4 1.386 25,1 72 1,3 104,3 6.DUBRAVICA 1.519 384 25,3 800 52,7 322 21,2 13 0,9 83,9 7. FARKAŠEVAC 2.181 485 22,3 1.056 48,4 615 28,2 25 1,1 126,8 8. GRADEC 3.788 861 22,7 1.907 50,3 963 25,4 57 1,5 111,8

180 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

9. JAKOVLJE 3.819 995 26,1 2.128 55,7 673 17,6 23 0,6 67,6 10. KLINA SELA 4.537 1.044 23,0 2.471 54,5 1.022 22,5 - - 97,9 11. KLOŠTAR IVANI 4.771 1.275 26,7 2.630 55,1 820 17,2 46 1,0 64,3 12. KRAŠI 3.855 852 22,1 1.884 48,9 1.073 27,8 46 1,2 125,9 13. KRAVARSKO 1.842 477 25,9 992 53,9 359 19,5 14 0,8 75,3 14. KRIŽ 7.327 1.781 24,3 3.951 53,9 1.493 20,4 102 1,4 83,8 15. LUKA 1.373 321 23,4 703 51,2 338 24,6 11 0,8 105,3 16. MARIJA GORICA 1.923 523 27,2 1.005 52,3 362 18,8 33 1,7 69,2 17. ORLE 2.214 447 20,2 1.069 48,3 662 29,9 36 1,6 148,1 18. PISAROVINA 4.207 899 21,4 2.076 49,3 1.216 28,9 16 0,4 135,3 19. POKUPSKO 2.703 589 21,8 1.381 51,1 682 25,2 51 1,9 115,8 20. PRESEKA 1.855 398 21,5 971 52,3 472 25,4 14 0,8 118,6 21. PUŠA 2.273 645 28,4 1.186 52,2 409 18,0 33 1,5 63,4 22. RAKOVEC 1.436 307 21,4 691 48,1 428 29,8 10 0,7 139,4 23. RUGVICA 4.922 1.301 26,4 2.559 52,0 977 19,8 85 1,7 75,1 24. STUPNIK 2.536 699 27,6 1.339 52,8 472 18,6 26 1,0 67,5 25. SVETA NEDJELJA 12.988 3.513 27,0 7.462 57,5 1.772 13,6 241 1,9 50,4 26. ŽUMBERAK 1.899 339 17,9 956 50,3 587 30,9 17 0,9 173,2

Izvor: Knjiga popisa stanovništva, domainstava i stanova, Državni statistiki zavod, DOK 882, Zagreb, sijeanj 1994.

Prema demografskim procjenama (dr. A. Akrap i dr. J. Gelo: Društvena istraživanja, Zagreb, broj 43- 44, 1999.) o broju stanovništva Republike Hrvatske i županija u razdoblju 1991. do 1998., kao i prema prvim rezultatima popisa iz 2001. godine, proizlazi da je Zagrebaka županija jedna od triju županija (uz Istarsku i Splitsko – dalmatinsku) koje su, ukljuujui Grad Zagreb, ostvarile porast prisutnog stanovništva na svom podruju od sredine 1991. do 2001. godine. Tome je svakako doprinijela i injenica što prostor ove Županije uglavnom nije bio zahvaen neposrednim ratnim opasnostima, izuzev južnog, pokupskog dijela, a i nalazi se u blizini Grada Zagreba.

Temeljem velikog broja statistikih izvora, što potvruju i prvi rezultati Popisa 2001., proizlazi da je Zagrebaka županija poetkom 2001. imala na svom podruju oko 304.000 prisutna stalna stanovnika, uz 5 - 6.000 privremeno prisutnih stanovnika te oko 25. 000 iseljenih u inozemstvo. Od ukupnog stanovništva, 52% su žene a 48% su muškarci. Takva spolna struktura ostala je gotovo ista kao 1991., premda je zbog ratnih i poratnih posljedica u razdoblju 1992.-1997. udio žena bio nešto povean (na 52,3%).

Ocjenjujemo da novodoseljeno stanovništvo u Županiju 90-ih godina nije doprinijelo porastu mladog stanovništva (0-19 g.), ali je u odreenoj mjeri doprinijelo demografskoj obnovi nekih podruja, do sada depopulacijskih opina, kojih je sada manje nego 1991. Ipak je novodoseljeno stanovništvo smješteno pretežno u prostor aglomeracijskog podruja Županije. O tome govore i sljedei podaci:

Ukupno stanovništvo naselja Zagrebake županije i Grada Zagreba poetkom 2001. godine:

UKUPAN BROJ STANOVNIKA NASELJA PROSTORNE (stanovništvo u zemlji 91.) INDEKSI # STOPE CJELINE Popis RASTA 1991. 2001.-prvi. rez. 2001./1991. 1. ZAGREBAKA ŽUPANIJA 264.389 304.186 115,1 1,41 2. AGLOMERACIJSKI DIO Z. ŽUPANIJE – VANJSKI DIO Z. AGLOMERACIJE 133.382 160.316 120,0 1,84

3. GRAD ZAGREB 739.414 770.058 104,1 0,39 4. ZAGREBAKA AGLOMERACIJA (2+3) 872.796 930.374 106,5 0,63

5. OSTALO PODRUJE ZAGREB. ŽUPANIJE 131.007 143.870 109,8 0,96 6. ZAGREBAKI PROSTOR (1+3) Z. REGIJA 1.003.803 1.074.244 107,0 0,68 Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991. i Prvi rezultati Popisa 2001.,Statistiko izvješe 1137 DZS, Zagreba, svibanj, 2001.

181 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Znakovito je da poveani mehaniki priljev stanovništva u Županiji tijekom 1991.-2001. nije dao oekivani doprinos porastu prirodnog prirasta u zemlji, ve se ostvaruje prirodni pad odnosno više umrlih nego živoroenih. Prirodni prirast odseljenoga stanovništva s ovog podruja u inozemstvu je u porastu. To je oiti dokaz da demografska kretanja nisu autonomna ve bitno ovisna o opim društveno gospodarskim okolnostima u kojima ljudi žive. Natalitet i prirodni pad bili su iznimno niski u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1994. da bi 1995. i 1996. bio ostvaren minimalni rast, uz daljni prirodni pad u godinama nakon toga.

Najnovije procjene stanja dobne strukture govore da je udio mladih (0-19 g.) poetkom 2001. smanjen na 25,3%, dok je udio starih (60 i više g.) porastao na 19,7% u ukupnom stanovništvu. Proizlazi da su doseljenike skupine pretežno srednje starosne dobi (20-59 godina).

Kao polaznu osnovu za planiranje gospodarskog, zdravstvenog, prosvjetnog, socijalnog i drugog razvitka, važno je imati na umu strukturu stanovništva po dobi i ekonomsku strukturu stanovništva županijskog prostora.

Struktura stanovništva Zagrebake županije 1991. i procjena 2001.:

Radno sposobno Postradno Staro Godina Mlado stanovništvo Fertilno stanovništvo stanovništvo stanovništvo (0-19 g.) stanovništvo (M=15-64, Ž=15-59 g.) (Ž 60+; M 65+) (60 i više g.) (15-49 g.) Popis 1991. 26,6 24,0 62,0 18,3 18,6

Procjena 2001. 25,3 25,6 67,0 15,7 19,7

Izvor: Državni zavod za statistiku i procjena Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša Grada Zagreba, 2000.

U iduim godinama, uz doprinos pomlaivanju novodoseljenih stanovnika Županije, oekuje se i poveani prirodni prirast, kako na podruju koje se smatra dijelom Zagrebake aglomeracije tako i na širem prostoru Županije.

U razdoblju za koje se donosi ovaj Plan takoer se predvia daljnji, nešto umjereniji rast udjela doseljenih u ukupnom stanovništvu Zagrebake županije, emu e doprinijeti objektivna injenica da se oko 30 % imigranata prema Zagrebu preusmjerava na podruje Zagrebake županije.

Stoga je važno stvarati što bolje uvjete, prostorno-urbanistike i druge, radi podizanja vrijednosti prostora Županije i to ne samo u gradovima ve i u opinama, na širem prostoru Županije, podržavajui tako ravnomjerniji razmještaj stanovništva.

1.1.4.2. OCJENA STANJA, MOGUNOSTI I OGRANIENJA RAZVOJA U ODNOSU NA GOSPODARSKE PODATKE I PROSTORNE POKAZATELJE - MEUOVISNOST ZAGREBAKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA

Prostorno razvojnu strukturu Županije obilježava prsten gradova srednje veliine te mreža malih gradova kao osnova za unapreenje prostorno razvojne strukture policentrinog tipa, ali i znatan dio ruralnog te zaštienog podruja prirode. Razvoj središnjih funkcija i širenje urbanih procesa na tom prostoru uvjetovani su, prije svega, vezama sa Zagrebom i prometno - geografskim položajem. Jedan i drugi utjecajni imbenik podjednako su znaajni, naroito za sve vee aglomeriranje urbanih funkcija u gradskim središtima i unapreenje njihove posebnosti, ali i za razvoj i ureenje prijelaznih urbaniziranih te ruralnih naselja.

Budui da je Županija nezaobilazna prometna dionica preko koje se Zagreb povezuje s drugim regionalnim i europskim središtima te ukljuuje u meunarodne prometne veze, to treba više koristiti kao vlastitu prednost u razvoju. Bitna je valorizacija onih prometnih grana koje su pretpostavka razvoja specifinih gospodarskih djelatnosti.

182 Prostorni plan Zagrebake županije 1. Polazišta

Nadalje, oko 18 % graninog podruja sa susjednom Slovenijom ne samo što ovom prostoru daje znaaj tranzitnog podruja, ve njegovom stanovništvu omoguuje lakšu gospodarsku i drugu komunikaciju s drugim zemljama, koristei položajne prednosti.

U Zagrebakoj županiji stvara se oko 6 % bruto domaeg proizvoda odnosno 1550 USD /stan., ili znatno manje od republikog prosjeka, s izrazito naglašenim udjelom primarnog sektora u nacionalnom dohotku (22,14 % u odnosu na državni prosjek od 11,92 %). U Županiji privreuje oko 69.000 zaposlenih ili 5,3 % od ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Uz to, oko 70.000 njenog aktivnog stanovništva radi u Zagrebu i svakodnevno se vraa u mjesto stanovanja, plaa poreze i prirez na plae prema mjestu prebivališta, što je svojevrstan i veoma znaajan doprinos Županiji. Pokazatelji analize regionalne ravnoteže u prostoru Hrvatske pokazuju da Zagrebaka županija od 1971. naovamo nije poboljšala svoj relativni ekonomski položaj na rang-listi hrvatskih županija, mjereno indikatorima DP/stan., udjelom zaposlenih u stanovništvu na konkretnom prostoru i drugim pokazateljima ekonomskog i komunalnog standarda. To ukazuje na neprimjerenu politiku regionalnog razvitka u proteklom razdoblju, odreeno “iscrpljivanje”, posebno demografsko, prostora Županije od strane Grada, ali je injenica da Zagrebaku županiju ne možemo promatrati izdvojeno iz Grada Zagreba, jer stanovništvo okolnog prostora svih velikih gradova, pa i ove županije, znatan dio prihoda ostvaruje u obližnjem velikom gradu gdje privreuje, a ulaže uglavnom u mjestu stanovanja, preseljava se unutar tog podruja i zapravo manje-više živi vezano za ukupne životne sadržaje na tom prostoru.

Stanje poljoprivredne proizvodnje i korištenje prirodnih resursa Županije nisu zadovoljavajui niti su prilagoeni velikom tržištu. Unato uloženim znaajnim naporima, u posebno teškom položaju su obiteljska gospodarstva koja su , uglavnom mala, prepuštena sama sebi kao i stihiji tržišta.

Isto je i s turistiko-rekreativnim potencijalima Županije koji se koriste znatno ispod stvarnih mogunosti. S druge strane i Grad Zagreb, odnosno njegovi pokretai razvoja, još uvijek nedovoljno koriste pogodne prostorne i druge mogunosti Zagrebake županije za decentralizaciju i proširenje dijela gospodarskih djelatnosti iz središnjeg podruja Zagreba, što bi ujedno pogodovalo poželjnom rastereenju Grada.

Razvoj malih industrijskih i uslužnih pogona, trgovakih skladišta, turistiko-rekreativnih, športskih i drugih sadržaja koji imaju idealne prirodne uvjete i ouvan okoliš na podruju Zagrebake županije, postaju snažan poticaj meusobnoj realizaciji zajednikih interesa i suradnje. Tu suradnju na ovom prostoru potrebno je poticati konkretnim financijskim i drugim nainima, pa i pogodnostima koje proizlaze iz prostorno – urbanistike regulative. Time bi se ujedno ostvarili i ciljevi populacijske politike, kako u odnosu na dnevne migrante tako i u korist cjelokupnog stanovništva na ovom prostoru.

Ogranienja u razvoju vezana su ponajprije na vodne resurse. Podzemne vode savskog aluvija s obzirom na koliinu i kakvou zaliha vode imaju strateško znaenje ne samo za podruje Zagrebake županije nego i itave regije. Podzemne su vode slabo zaštiene, a infiltracija voda s površine terena ima nepovoljan utjecaj na kakvou vode. Razlog je tome što je to najnaseljeniji dio Zagrebake županije te blizina glavnog odlagališta otpada Grada Zagreba. Zaštita ove izvorišne zone treba imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka unato injenici da je to podruje ujedno podruje najplodnijega tla za uzgoj poljoprivrednih kultura.

Prema tome, Županiju snažno obilježava blizina velikog grada s kojim ima visok stupanj demografske, gospodarske i prometne povezanosti. Zagreb je oduvijek smatrao ovaj prostor svojim prirodnim nastavkom, a manje je ulagao u njegov razvoj, osim u plansku stambenu izgradnju 70-ih i 80-ih godina i širenje infrastrukturnih sustava. Na sreu, blizina velikog grada sama po sebi ima svoje posredne uinke te privlai stanovništvo koje zatim postaje nosilac i imbenik razvoja.

Može se zakljuiti da je meuzavisnost prostornog i ukupnog razvoja Zagrebake županije i Zagreba vrlo intenzivna. To se naroito odnosi na ona središta i naselja koja se nalaze u neposrednom okruženju oko Grada. To je prostor satelitskih, srednjih i manjih gradova Županije i njima gravitirajuih opina, ujedno prostor najveega stupnja izgraenosti, stambene izgradnje, prometa, infrastrukture, proizvodnje hrane i drugih gospodarskih aktivnosti, koji se koristi, osim za vlastito stanovništvo, izravno ili neizravno i za potrebe Zagreba. Ti meusobni interesi u korištenju prostora, njegovih ljudskih i drugih resursa, naglašavaju potrebu kontinuiranog usklaivanja razvoja svih sudionika na ovom prostoru, kako Zagrebake županije i Grada Zagreba tako i velikih infrastrukturnih sustava, državnih i lokalnih subjekata, javnih i privatnih sudionika, sve do graana.

183 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEUNARODNOG ZNAAJA

2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I ZNAAJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

2.1.1.1. GRADOVI I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA

Suvremena naela prostornog razvoja i ureenja, koja mora uzeti u obzir i na kojima se temelji svaki prostorni plan, jer su odreena Zakonom o prostornom ureenju, odnose se na provedbu naela ravnomjernijega gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka hrvatskog prostora uz:

% njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti i održivog razvoja, % racionalno korištenje i zaštitu prostora, % zaštitu integralnih vrijednosti prostora, % zaštitu i unapreenje stanja okoliša, % zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, % osiguranje boljih uvjeta života, % usuglašavanje interesa korisnika prostora, % prostorno ureenje pojedinih dijelova prostora, % povezivanje hrvatskoga prostora s europskim prostornim ustrojem, % ukljuivanje u europske razvojne sustave.

U okviru provoenja tih naela temeljni ciljevi prostornog razvoja Države, postavljeni u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske, jesu potpuno i vrsto integrirati cjelokupni hrvatski državni i nacionalni teritorij te kvalitetno i djelotvorno meusobno povezati sve njegove sastavne dijelove, a hrvatski prostor prilagoditi novim geostrateških, geopolitikim, geografsko - prometnim, gospodarskorazvojnim i kulturno - civilizacijskim odnosima i integracijama u prostoru Europe i svijeta te ga osobito dobro i brzo prostorno i funkcionalno povezati sa susjednim srednjoeuropskim zemljama i cijelom europskom zajednicom. U tom smislu opi cilj je osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države kroz uravnotežen razvitak podruja, stvaranjem okosnice, pravaca, težišta, žarišta i polova razvitka s osloncem na pravce širenje procesa urbanizacije, mrežu gradova i drugih središta te definiranih prometnih pravaca i drugih infrastrukturnih koridora. Treba provesti kvalitetnu preobrazbu razvoja u prostoru s osloncem na resurse:

% prirodna i kulturna dobra, % ljudski potencijal, % raznolikost i osobitosti dijelova prostora.

Iz toga slijede posebni ciljevi i smjernice prostornog razvoja utvreni Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske, kojima se teži poveati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih podruja Države uspostavom realnog policentrinog modela prostornog razvitka uz usporavanje rasta velikih gradova i sa snažnijim priznavanjem razvitka srednjih i malih gradova i drugih lokalnih središnjih naselja, osobito u podrujima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti izmeu naselja i na podrujima izvan glavnih prometno - razvojnih pravaca. U tom smislu veoma su važni razvitak gospodarstva i središnjih uslužnih funkcija, koji se mogu unaprijediti boljim unutarnjim ustrojstvom u prostoru. Razvojne ciljeve treba prilagoditi znaajkama prostora, racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, uzeti u obzir zajednika obilježja i osobitosti podruja u planiranju razvoja, razvijati infrastrukturne sustave, kao glavne imbenike usmjerenja razvitka, te osigurati uinkovitost sustava prostornog ureenja.

184 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Hrvatska ima složen geografski, povoljan prometno-geografski, ali veoma osjetljiv geostrateški položaj, jer se nalazi na dodiru velikih prostornih cjelina Europe: Mediterana, Podunavlja, Alpa i Balkana, ali i na razmei dviju velikih kulturnih i civilizacijskih sfera života. Ova potencijalna razvojna mogunost može se znatno iskoristiti tek nakon dobrog i brzog funkcionalnog i prostornog povezivanja integriranog hrvatskog državnog teritorija sa širim europskim prostorima i zajednicama, radi slinih i zajednikih interesa.

Neobinog oblika i specifinog prostiranja, s velikim udaljenostima izmeu krajnjih podruja, Hrvatska je tako prostorno strukturirana da ima, s obzirom na autohtona bogatstva i mogunosti razvoja povezanog života, dva prostrana težišna podruja, oba europskih obilježja - jadransko i podunavsko proelje, dok se izmeu njih prostire središnji najmanji i najuži spojni dinarski gorsko - planinski splet ili viši “hrvatski gorski prag”, koji ima prvorazredno znaenje u poprenom (transverzalnom) meusobnom povezivanju.

Iz navedenih razloga, nužno je potpuno i vrsto integrirati cjelokupni hrvatski državni teritorij, te primjerenije i što djelotvornije meusobno povezati sve težišne razvojne dijelove i pravce, kao i glavna razvojna žarišta i središta u zemlji. To se mora postii stvaranjem jedinstvene središnje državne okosnice razvitka tzv. hrvatske državne razvojne “kralježnice” (Slavonija - Zagreb - Lika – Dalmacija, odnosno od Vukovara preko Zagreba do Dubrovnika), koja e se s više snažnih krakova širiti prema rubovima zemlje i dalje prema susjednim državama. Na taj se nain najbolje prekida s daljnjom razvojnom polarizacijom u prostoru, te omoguava skladan, ravnopravan i ravnomjerniji regionalni i policentrini razvitak i ravnoteža u zemlji, uzimajui u obzir i vrednujui unutrašnju rašlanjenost, raznolikost i komplementarnost prostora Hrvatske.

Na temelju tih naela, postavljenih ciljeva i danih smjernica treba razmatrati koncentracijsku ulogu i znaenje Zagreba, kao najvažnijega hrvatskog meunarodnog, državnog i makroregionalnog središta u prostoru Hrvatske. Ne smije se zanemariti ni uloga Zagreba kao regionalnog središta u funkciji razvitka Zagrebake županije, kao i razvitak obrnutih procesa u kojima Zagrebaka županija, kao neposredna okolica Zagreba, sve više preuzima istaknutu ulogu u razvitku funkcija tog zajednikog prostora.

Pogodnosti položaja Zagreba i njegove okolice, koje proizlaze iz prirodno - geografske osnove, trajnog su znaenja i s nekim drugim imbenicima osiguravaju Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici u Zagrebakoj županiji kljunu središnju ulogu i funkciju u razvitku Hrvatske i u ovom važnom dijelu Europe. To je sasvim razumljivo kada se prema Zagrebu i Zagrebakoj županiji slijeva desetak prirodnih prometnih pravaca (zapadni savski, sutlanski, krapinski, podravski, panonsko-podunavski, istoni, sjeverni i južni savski, banijsko i kordunsko-kupski, jadranski i krki) iz kojih se postupno usmjerava promet s ak dvadesetak pravaca i prometnica u druge dijelove Hrvatske i prema susjednim državama. Na taj nain ovaj prostor postaje raskrižje (križište) najvažnijih prometnica u zemlji i prema drugim susjednim zemljama (autoceste, željeznike pruge, zrana luka, telekomunikacijske i druge infrastrukturne veze) i obavlja vorišne funkcije širega znaenja. Tu se meusobno križaju glavne prometnice prema Budimpešti, Beu, Ljubljani, Rijeci, Splitu i Osijeku, kao i prema drugim podrujima u zemlji i prema inozemstvu, odnosno one iz pravca sjeverne Europe i Podunavlja prema Jadranu, kao i izmeu zapadne i srednje Europe prema jugoistonoj Europi i Bliskom istoku. Zato svojim povoljnim položajem i razvitkom svojih funkcija Zagreb dobiva sve više na znaenju u sustavu urbanih središta ovog dijela Europe i time se stvaraju dodatni poticaji za njegovo jae ukljuivanje u meunarodni život.

Razvitkom suvremenih procesa deagrarizacije, industrijalizacije, tercijarizacije i kvartarizacije te snažnim djelovanjem suburbanizacije širi se gradsko podruje Zagreba i jaa preobrazba okolice, u kojima se grade nova stambena naselja, poinju se razvijati nove gospodarske i središnje uslužne funkcije i jae razvijaju njezina gradska središta i neka satelitska naselja. Rezultat toga je stvaranje metropolskog podruja i gradske regije Zagreba u kojima se istie veliki i snažni središnji grad, razvijaju srednja i mala gradska središta i brojna lokalna središnja naselja te postupno i sve više urbaniziraju naselja u tom prostoru.

Taj proces nije završen, a najintenzivniji je gdje osovine urbanizacije slijede radijalne prometne osovine u tom dijelu središnje Hrvatske. Nema ni potrebe da se sva seoska i agrarna naselja preobraze u jae ili slabije urbanizirana naselja, ali treba nastojati da se takoer ne nastavi dosadašnjim intenzitetom proces izumiranja pojedinih naselja, posebno u brdovitijim, izoliranijim, nerazvijenim, agrarnim i graninim podrujima Zagrebake županije. Sve te procese treba nastojati kontrolirati, pozitivne

185 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja poticati, a negativne usporavati, kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi ravnomjernijega razvitka svih dijelova ovog prostora.

U tom smislu treba prouavati i razmatrati prostor Grada Zagreba i Zagrebake županije kao jedinstven prostor s dvije politiko - teritorijalne prostorne jedinice, meusobno uvjetovan, organski prometno i funkcionalno povezan i upuen na stalnu suradnju. Suvremeni Grad Zagreb stalno se razvija kao otvoreni grad s oitim tendencijama policentrizma u daljnjem širenju gradske regije pretežno prema prostorima Zagrebake županije.

Slika 1: Izvod iz kartografskog prikaza "Gradovi i naselja s gradskim obilježjima" - podruje Grada Zagreba i Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 05.

Zato gospodarske i središnje uslužne funkcije meunarodne, državne, makroregionalne i regionalne razine razvoja i djelovanja nisu samo u funkciji razvitka Zagreba, nego i Zagrebake županije, iji stanovnici imaju mogunost njihovog korištenja i na taj nain sebi osiguravati veu kvalitetu življenja.

Iz prostornih, razvojnih, psiholoških, pa i drugih brojnih razloga, pojedine funkcije i sadržaji srednje, više, pa i visoke razine, iz Zagreba sele i trebaju seliti u njegovu okolicu, pa tako i na podruje Zagrebake županije (proizvodni, uslužni, društveni, infrastrukturni), gdje utjeu na njezin razvitak, posebno na jaanju uloge njezinih gradskih središta, koji se na taj nain još snažnije integriraju u urbani sustav ovog vorišnog dijela Hrvatske, ali i cijele zemlje.

Meunarodne obveze proizašle iz konvencija koje je potpisala Republika Hrvatska, osobito onih koje se odnose na zaštitu prirode i okoliša, gospodarenje resursima, na pitanja ureenja graninog podruja te na meunarodne infrastrukturne veze, dijelom se odnose i na Zagrebaku županiju, gdje ih se treba poštivati i provoditi.

Prostor Zagrebake županije u cjelini sadrži komponente o kojima ovisi uravnoteženje razvoja Republike Hrvatske i to na razini cijelog teritorija (položaj u sustavu prometnih, energetskih i naseljskih sustava), ali i posebnih cjelina, kao što su prirodne cjeline i resursi, te problemsko-razvojna podruja, kao što je rijetko naseljen i depopulacijski prostor, gorski ruralni kraj i podruje uz državnu granicu.

186 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Zato je nužno osnažiti središnja naselja, a razvojne programe i razvoj infrasrukture koncipirati tako da pokriju sve dijelove ovog prostora.

Obveze jedinstvenih kriterija ureenja prostora odnose se na složene sustave korištenja voda, urbana podruja, granina podruja i vrijedne krajobrazne cjeline, a ope i posebne obveze i ciljevi na racionalno korištenje i zaštitu prirodnih izvora. Svako razvojno profiliranje ove Županije i njezino prostorno ureenje na nain neodmjerena korištenja tih izvora ili neprikladnog korištenja prostora uništavalo bi temeljnu resursnu osnovicu Županije i obnavljalo ve poznate i istrošene razvojne predloške.

Radi ouvanja prostora ove Županije u cjelini, posebno je potrebno temeljito ispitati veliinu zaliha te rentabilnost i ekonominost eksploatacije postojeih prirodnih izvora, osobito ogranienih nalazišta nekih sirovina, kako bi se usmjerio nain i vremensko trajanje iskorištavanja, ali uz obveznu brigu o zaštiti prirode i prirodnih vrijednosti te o unapreenju i zaštiti okoliša. To se odnosi i na prirodne ili kultivirane/ruralne krajolike i ekološke sustave, kako bi se sauvala priroda i karakteristini krajolici, osobito njihovi zaštieni dijelovi od degradiranja ili uništavanja, šuma od pretjerane sjee, poljodjelske površine od moguih poplavljivanja, oneišavanja ili prenamjene, padine od klizanja ili erozije, tekue, stajae i podzemne vode od zagaivanja, te podruja zaliha ili korištenja mineralnih sirovina od devastacije.

U vezi s korištenjem resursa posebno je važno zaustaviti procese zapuštanja obrade plodnih površina, neprimjerenu sjeu šuma, osigurati gospodarenje vodnim resursima putem najracionalnijih i ekološki prihvatljivih zahvata (hidroenergetika, vodoopskrba i drugo), prioritetno koristiti postojee koridore za infrastrukturu te uzeti u obzir posebno vrlo stroge uvjete graenja graevina izvan graevinskih podruja. Pri svemu tome treba voditi rauna o tome da ne doe do "divlje", bespravne, nekontrolirane i neplanske ili prostoru neprimjerene gradnje. Osobito se to odnosi na gradnju u zaštienim podrujima i na drugim atraktivnim prostorima.

Na podruju Zagrebake županije nužno je zaustaviti negativne demografske procese i prii sustavnoj obnovi napuštenih prostora te osnažiti razvojna središta i to tako da se stvori uravnotežena struktura temeljena na subregionalnim i lokalnim središtima. Funkcionalno osnaživanje središta i obnova naselja trebaju poslužiti ciljevima poboljšanja uvjeta života u interesu zadržavanja i doseljavanja stanovništva, odnosno zadovoljavajuoj pokrivenosti podruja raznim potrebama stanovništva. Zbog znaajki ovog prostora treba pažljivo i racionalno usmjeravati disperziju središnjih uslužnih funkcija srednje i više razine iz Zagreba u središta Zagrebake županije.

Turizam je jedno od glavnih gospodarskih okosnica razvitka Države i Zagrebake županije, a ima posredne i neposredne utjecaje na mnoge djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Strateški resurs hrvatskoga turizma jest ouvani visokovrijedni prostor. Unutar tog odreenja turistike potencijale treba usmjeriti prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, a posebnu pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, ukljuujui i elemente tradicijskoga naina života.

Temeljni resursi kontinentalnog turizma jesu prirodni uvjeti kao što su šume, jezera, vodotoci, termalni izvori, graditeljska baština, etnološka baština i lovna podruja. Prostor Zagrebake županije ima povoljne resurse za razvoj turizma, ali i prednost blizine grada Zagreba kao milijunskog tržišta. Uz klasine oblike turistike ponude treba razvijati i posebne, a osobito one vezane uz izraženije prostorne resurse kao što su ekološki orijentirani znanstveni, edukativni, kulturološki i slini oblici ponude.

Od osobitog interesa za turizam jest ouvanje i unapreenje krajobraza i poticanje tradicijskih posebnih djelatnosti, te gospodarska sprega turizma s drugim djelatnostima kao što je poljoprivreda (zdrava hrana i posebna regionalna ponuda), promet, lovstvo, šumarstvo, šport, kultura i dr. Treba razvijati izletniki, rekreacijski, zdravstveni, lovni, znanstveni, urbani i poslovni turizam, te druge vrste. Turizam kao djelatnost treba znatno unaprijediti.

Osnovna naela su: % strukturacija i modernizacija cjelokupne turistike ponude, % selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i pogodnosti turistikog prostora kao temeljnog resursa, % uvoenje europskih standarda i kvalitete turistike ponude, % ekološki standardi koji e omoguiti uinkovitu zaštitu prirodnih resursa.

187 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.1.1.2 PROMETNI SUSTAV

S obzirom na položaj Hrvatske te na razvojne i prostorne okolnosti, treba razvijati infrastrukturne sustave na cijelom podruju Države sukladno razvojnim potrebama i europskim mjerilima te pri tom postii:

% sigurno i kvalitetno povezivanje svih podruja unutar Države i povezivanje s Europom; % bolje i racionalnije korištenje postojeih kapaciteta infrastrukture, a sve do sada izgraeno na optimalan nain ukljuiti u planove daljnjega gospodarskog i prostornog razvitka; % potrebnu sigurnost, neovisnost i fleksibilnost infrastrukturnih sustava, uz dovoljnu prostornu razvijenost i primjenu posebnih rješenja za pojedina specifina podruja; % planiranjem i izvedbom infrastrukturnih mreža usmjeravati razvoj na odreena podruja, opremati naselja, osobito gradove, te ostvariti pretpostavke za izgradnju na podrujima predvienima za razvoj naselja i djelatnosti.

A) CESTOVNI PROMET

Zagrebaka županija ini otvoren prsten oko glavnoga grada Republike Hrvatske. Osnovni prometni koridori koji Zagreb povezuju sa svim dijelovima Europe, a nalaze se na podruju Zagrebake županije jesu:

% Zagreb – Graz, koridor X-A, (E 59), % Budimpešta – Zagreb – Rijeka, koridor Vb, (E 65, E 71), % Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Solun, koridor X, (E 70).

Navedeni koridori dobili su potvrdu na Konferenciji europskih ministara prometa održanoj u lipnju 1997. u Helsinkiju.

Osnovne smjernice razvitka cestovne infrastrukture ukljuuju:

% postupno rješavanje kritinih dionica i objekata, prije svega na mreži državnih-magistralnih cesta te na prilaznicama i obilaznicama veih gradova, % intenziviranje ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture, % ubrzanje izgradnje autocesta, poluautocesta i brzih cesta na osnovnim meudržavnim magistralnim prometnim pravcima, % primjenjivanje strožih kriterija u izgradnji cesta od onih u Europi kako bi se sauvale vrijednosti hrvatskog prostora.

Na podruju Republike Hrvatske usmjerava se izgradnja autocesta i brzih cesta na sljedee pravce:

% na prometni pravac sjever – jug, % na zagorsku autocestu iz smjera Zagreba prema Sloveniji i Austriji i prigorsko-varaždinsko- meimursku autocestu prema Maarskoj.

Na podruju Zagrebake županije potrebno je dovršiti izgradnju autocesta koje su ujedno i dijelovi paneuropskih koridora:

% Zagreb - Macelj (dionica Jankomir - Zapreši), % Zagreb – Sisak - granica BiH.

Osim tih autocesta, važnost za povezivanje podruja Države i meunarodno povezivanje imaju ove brze ceste:

% brza cesta Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar, % Vrbovec – Križevci – Koprivnica (prioritet do 2015. godine).

188 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Slika 2: Izvod iz kartografskog prikaza "Cestovni promet - prioriteti do 2005.g." - podruje Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 06.

B) ŽELJEZNIKI PROMET

Željezniki promet stagnira u odnosu na europski. Stoga je potrebno podii opu tehniko-tehnološku razinu, provesti modernizaciju i izgraditi kolodvore i terminale te poboljšati povezivanje s europskim sustavom u sklopu ega e se verificirati europski pravci.

Reafirmacija hrvatskog željeznikog prometa zahtijeva znatno bolje vezivanje na meunarodnu željezniku mrežu izgradnjom novih (u pravilu dvokolosijenih) željeznikih pruga velikih brzina, osobito na uzdužnim i poprenim europskim i nacionalno – tranzitnim prometnim pravcima. Jadranska orijentacija Hrvatske podrazumijeva da se i u željeznikom prometu osiguraju pogodni prometni koridori koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama.

Kad je rije o meunarodnom prometu, valja napomenuti da preko podruja Zagrebake županije vode najkrai putovi iz zapadne prema jugoistonoj Europi i Bliskom istoku te iz srednje i istone Europe prema Jadranskom moru. Glavni uzdužni posavski prometni koridor i podravski prometni koridor u unutrašnjosti zemlje preuzimaju magistralne željeznike pruge europskog i državnog znaenja.

U skladu s mogunostima treba težiti prema ostvarenju prioritetnih trasa s izgradnjom drugog kolosijeka pruga visoke služnosti: Zagreb – Rijeka, Savski Marof – Tovarnik i maarska granica – Koprivnica – Zagreb.

Modernizacija i poveanje željeznikog prometa bez znatnijega zadiranja u nove prostore može se postii kapitalnim remontom željeznikih pruga, ispravljanjem zavoja, izgradnjom drugog kolosijeka, produljenjem stanica, nastavkom elektrifikacije pruga te izgradnjom suvremenih signalno – sigurnosnih ureaja.

189 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Slika 3: Izvod iz kartografskog prikaza "Željezniki promet" - podruje Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 07.

C) ZRANI PROMET

U Hrvatskoj su izgraene glavne zrakoplovne luke te za sada nema potrebe za novom izgradnjom.

Zrana luka Zagreb proširit e se i/ili rekonstruirati, a glavni kriterij pri tom treba biti opseg i vrsta postojeeg i planiranog prometa. Za sada je prioritetno poboljšanje opreme i kvalitete usluga.

D) RIJENI PROMET

Rijeni promet zahtijeva najveu pažnju meu prometnim sustavima u zemlji. Pri razvoju rijenoga prometa postoje ogranienja o kojima treba voditi rauna:

% najvei se dio plovnih putova nalazi na graninim rijekama te razvoj, status i nain sanacije plovnih putova ovise o usuglašenosti sa susjednim državama; % treba istraživati uinke ulaganja, te pravnom regulativom omoguiti da se i mali gospodarski sustavi ukljue u razvoj i korištenje ove vrste prijevoza.

Važno je i prostorno prometno povezivanje s ostalim vrstama prometa, posebno sa željeznikim i pomorskim. Ako razvoj gospodarstva bude zahtijevao, potrebno je razmotriti izgradnju rijene luke u Opini Rugvica na rijeci Savi, kao plovnom putu II. klase.

190 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.1.1.3. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Telekomunikacijski promet je svojim skorašnjim brzim tehnološkim razvojem i znaajnim pojeftinjenjem (odnosno širom dostupnošu) otvorio mnoge nove mogunosti lakšega protoka informacija od važnosti za svakidašnji život, kulturu i gospodarstvo, te ukljuivanje u europske i svjetske tokove. Pošta i telekomunikacijske veze imaju važnu ulogu u procesu ope globalizacije društva.

Strateški je važna uspostava dobrih telekomunikacijskih veza u pograninim podrujima.

Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapreivanju postojeeg relativno dobrog stupnja razvijenosti. U sustavu veza postignut je stupanj razvoja kao srednje razvijene zapadnoeuropske zemlje. Treba težiti održanju i po mogunosti poboljšanju tog stupnja.

Pritom je nužno:

% pratiti i primjenjivati nove tehnologije u sustavu veza, % pojaati kabelske koridore meunarodnih veza, % dopunjavati mrežu radiodifuzije kako bi pokrivenost teritorija od sadašnjih 80% porasla na 100% pokrivenosti, % osigurati alternativnost meunarodnih telekomunikacijskih veza, % razvijati poštansku mrežu.

Pri izvoenju novih, rekonstrukciji ili zamjeni postojeih dijelova telekomunikacijskog sustava, zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima, te koristiti postojee koridore, naroito koridore prometne infrastrukture, a tehnološki zastarjele mreže i opremu treba zamjenjivati novijim i pouzdanijim. Pri izgradnji novih odašiljaa treba primjenjivati racionalniju automatiziranu tehnologiju bez osoblja.

Slika 4: Izvod iz kartografskog prikaza "Telekomunikacijski promet" - podruje Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 12.

191 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.1.1.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

A) VODOOPSKRBA

Stanje vodoopskrbe u Zagrebakoj županiji ne zadovoljava, posebice kad je rije o opoj opskrbljenosti vodom iz javnih sustava. Uzrok je tome nedovoljna prostorna razgranatost vodoopskrbne mreže, posebno u manjim naseljima.

Polazni je cilj razvojnog programa vodoopskrbe da svaki stanovnik Republike Hrvatske treba u doglednoj budunosti biti opskrbljen dovoljnim koliinama kvalitetne pitke vode. Osim toga, vodoopskrbni sustavi moraju podmiriti sve gospodarske potrebe koje proizlaze iz sadašnjih djelatnosti i iz planova razvoja.

Pod kriterijem racionalnoga gospodarenja postojeim sustavom vodoopskrbe razumijeva se: rješenje distribucije u okviru dopuštenih gubitaka vode, svoenje potrošnje na stvarne potrebe komunalnog standarda, prihvatljivi utrošak elektrine energije i slino.

Zahtjevi za veom koliinom vode upozoravaju na to da se treba brinuti o uinkovitijoj upotrebi i zaštiti sadašnjih i potencijalnih izvorišta vode.

Planovi gospodarenja vodama utvruju se u više resora, dakle nužan je interdisciplinarni pristup rješavanju problema. Opskrba vodom ima prioritetno znaenje u integralnom pristupu gospodarskim djelatnostima koje se koriste vodom.

B) ODVODNJA I ZAŠTITA VODA

Sustav odvodnje uglavnom je izgraen u naseljima koja imaju status grada, u središtima bivših opina, ili za potrebe odvodnje središnjih dijelova naselja s kulturnim, turistikim i administrativnim sadržajem. Veina manjih naselja seoskog karaktera do sada nije imala uvjete za izgradnju kanalizacijskog sustava. Potrebno je istaknuti problem neprimjerenog i nedovoljno organiziranog graenja sustava odvodnje, a posebno premali broj središnjih ureaja za konano proišavanje otpadnih voda.

Slino je stanje i u Zagrebakoj županiji, gdje se samo u gradovima ostvaruje koncept razvoja sustava odvodnje, a ako se uzme u obzir da je potrebno osigurati zaštitu pitke vode, oito je da ovom problemu treba dati prioritet.

Najvei su izvor zagaenja otpadne vode i openito otpadne tvari, ali ne smije se zanemariti ni drugo kao što je ispiranje zagaenih površina, prometnica, erozija, ispiranja tla, sredstva u poljodjelstvu, gnojišta, prirodna zagaenja i izvanredna zagaenja.

Pravilno rješavanje otpadnih voda i drugog otpada iz naselja i gospodarstva s ureajima za proišavanje preduvjet je zaštite voda od zagaivanja.

Kategorija vode je planirana vrsta vode kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode razvrstavaju u skupine temeljem kategorizacije voda. Mjerila za pojedinu vrstu vode odgovaraju pojedinoj kategoriji. Vrsta vode se odreuje temeljem ispitivanja kakvoe vode koja odgovara utvrenim uvjetima njene ope ekološke funkcije, kao i uvjetima korištenja vode za odreene namjene. Na temelju mjerila iz Uredbe o klasifikaciji voda (Narodne novine, broj 77/98) vode se prema kakvoi svrstavaju u pet kategorija.

Kategorizacija za državne i meunarodne vode propisana je u prilogu D2 Državnog plana za zaštitu voda (Narodne novine, broj 8/99). Usporedba vrste vode s kategorijom propisanom u Državnom planu za zaštitu voda ukazuje na probleme i ugroženost kakvoe vode.

Radi zaštite voda potrebno je ostvariti sljedee ciljeve:

% sauvati vode koje su još iste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno podzemne vode),

192 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

% sanirati i ukloniti zagaenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagaivanja vode za pie na postojeim ili planiranim izvorištima vode; % ouvati kakvou vode tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provodei i održavajui mjere zaštite te kontrolirajui rad izgraenih objekata i ureaja za proišavanje zagaenih voda; % zaustaviti trend pogoršanja kakvoe podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je izgradnjom potrebnih ureaja za prethodno proišavanje zagaenih voda. Kod nove investicijske izgradnje nastojati na provedbi potrebnih mjera zaštite; % osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su one narušene i postizavanje propisane kvalitete za odreene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite; % ostvariti skladan i postojan razvoj u kojem nee neracionalno korištenje resursa prostora dovesti do pogoršanja kakvoe voda, zdravlja ljudi i zbog toga do teškoa ili ak zaostajanja samog razvoja.

Ciljeve treba ostvarivati na naelima održivog razvoja, tj. razvitka koji zadovoljavanjem potreba sadašnje generacije ne ugrožava pravo i mogunost sljedeih da to ostvare za sebe.

C) KORIŠTENJE VODA

Prioriteti pri planiranju su višenamjenski sustavi prema suvremenim naelima rješavanja složenih vodnogospodarskih pitanja o slivovima velikih rijeka.

Sa stajališta vodnogospodarskih interesa, prednost pri gradnji trebali bi imati višenamjenski objekti. Prioritetetni hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora te s elementima zaštite prostora.

Razvoj ribnjaarstva bitno ovisi o mogunosti opskrbe ribnjaka dovoljnim koliinama kvalitetne vode. Ve danas na pojedinim ribnjacima postoji problem raspoloživih koliina i kakvoe vode. Raspoložive koliine mogle bi se poveati akumuliranjem voda u slivu, no to iziskuje znatno vea ulaganja. Stoga je predvieno poveanje ribnjaka na postojeim površinama, a u granicama raspoloživih vodnih koliina. Prema utvrenim kriterijima mogue je poveanje ribnjakih površina u slivu Save.

D) UREENJE VODOTOKA I VODA

U slivu Save okosnicu rješenja zaštite od poplava ini sustav “Srednje Posavlje” koji se izgrauje uz srednji tok Save.

Vodei rauna o vodnim koliinama, zaštita od poplava provodi se s tri oteretna kanala, distribucijskim objektima i nizinskim retencijama.

Prioritet u realizaciji daje se objektima sustava “Srednje Posavlje” jer e se tako postii visok stupanj kontrole Save i pritoka. To se odnosi na: kompletiranje retencije Lonjsko polje te rekonstrukciju savskih nasipa i realizaciju HE Zapreši (radni naziv HE Podsused) te izgradnju retencija i akumulacija u slivu pritoka Save i nužne regulacije dijelova rijenih tokova.

193 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.1.1.5 ENERGETSKI SUSTAV

A) PROIZVODNJA I TRANSPORT PLINA I NAFTE

Prizvodnja nafte i plina na podruju Zagrebake županije važna je strateški i gospodarski.

Nedostatak energije u Državi i nastojanje da se što vei dio energetskih potreba namiri iz vlastitih izvora uvjetuje nužnost zadržavanja svih postojeih lokacija i postrojenja za eksploataciju i transport nafte i plina i zamjenu postrojenja ekonominijim i ekološki prihvatljivijim tehnologijama.

Zadržava se meunarodni plinoopskrbni pravac koji vodi iz Slovenije, a planira se novi (dijelom je i realiziran), koji povezuje Hrvatsku s Italijom, pa preko Zagrebake županije proteže se na istok i sjeveroistok te dalje prema Maarskoj i Bosni i Hercegovini.

Kapacitet postojeeg magistralnog plinovoda iz Slovenije (s “ruskim” plinom) nije dovoljan za ostvarenje poželjnog stupnja plinofikacije i potrošnje plina u Zagrebakoj županiji.

Uz postojei magistralni produktovod (za transport visokovrijednih ugljikovodika) od Zagreba prema Šumeanima, treba izvesti još jedan, od Zagreba prema Sisku. Zadržava se i postojea trasa Jadranskog naftovoda.

Udio potrošnje plina kao jeftinijega i ekološki prihvatljivijega energenta treba poveati u odnosu na druge energente, i to za termoelektrane i toplane i za široku potrošnju. Plin bi trebao biti glavni energent za zadovoljenje široke potrošnje. Postupno treba plinoficirati cijelo podruje Zagrebake županije.

Slika 5: Izvod iz kartografskog prikaza "Cijevni promet: plinovodi i naftovodi" - podruje Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 11.

194 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

B) ELEKTROENERGETIKA

Hrvatska elektroprivreda je izradila i usvojila znaajan strateški dokument kojim je definirala poslovnu politiku razvoja elektroenergetskog sektora u srednjoronom razdoblju do 2010. godine. Razmatranje razvojnih potreba temelji se na scenariju procjene porasta potrošnje elektrine energije u Hrvatskoj. Oekuje se prosjeni godišnji porast od 4%. Razvoj hrvatskog energetskog sustava do 2010. predvia da e trebati izgraditi nove kapacitete snage 1500 MW. Osim ulaganja u nove objekte, trebat e se graditi odgovarajua prijenosna i distribucijska mreža, ukljuujui obnovu i rekonstrukciju postojee mreže visokog, srednjeg i niskog napona.

Zagrebaka županija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava koji se može opskrbljivati iz izvora na svom podruju, a manjkove energije podmirivati putem prijenosne mreže iz izvora u drugim dijelovima Hrvatske te uvozom iz susjednih zemalja.

Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske uzima u obzir ciljeve i smjernice energetskog razvoja, što znai:

% prijenosne sustave osuvremeniti i proširiti, % zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za mogue nove energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraživanja, % zadržati postojee i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku povezuju sa susjednim zemljama.

Rijeka Sava na podruju Zagrebake županije ima znaajan energetski potencijal. Prema obavljenim studijsko-istražnim radovima predvia se izgradnja HE Zapreši (radni naziv HE Podsused) i HE Drenje. Osim ovih proizvodnih objekata predvia se i TE Prevlaka koja je u Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske uvrštena kao potencijalna lokacija proizvodnih graevina za daljnja istraživanja.

Slika 6: Izvod iz kartografskog prikaza "Termoenergetski objekti i hidroelektrane" - podruje Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 13.

195 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Studijske analize pokazuju da današnje napajanje podruja Zagrebake županije ne zadovoljava kriterije pouzdanosti i sigurnosti opskrbe. U iduem razdoblju potrebno je od kapitalnih elektroenergetskih prijenosnih i transformacijskih sustava na razini Države dovršiti 2x400-kilovoltni dalekovod oko Zagreba te izgraditi rasklopno postrojenje 400 kV Veleševec, 2x400-kilovoltni dalekovod prema Ernestinovu, isto takve dalekovode prema Brinju, prema Sisku i TS 400/220/110 kV Zlodi.

Slika 7: Izvod iz kartografskog prikaza "Elektroenergetski sustav" - podruje Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 14.

2.1.1.6. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

Postupanje s opasnim otpadom organizira se na razini Države, s neopasnim tehnološkim na razini županije, a s komunalnim otpadom na lokalnoj razini grada ili opine. Otpad e se zbrinjavati prema naelima teritorijalnog i granskog pristupa, što znai za podruje i za sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i koliini.

Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaaju: % smanjenje nastanka otpada, % mjere korištenja otpada, % sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i prateim mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.

Na podruju svake, pa tako i Zagrebake županije, potrebno je utvrditi 4 do 5 lokacija za prikupljanje opasnog otpada i najmanje jednu lokaciju za njegovo skladištenje.

Mogue lokacije za odlaganje opasnog otpada odreene su na razini Države (4 lokacije za podruje 4 makroregije), a njihov je naelni razmještaj vidljiv u kartografskom prikazu broj 19. Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske:

196 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Slika 8: Izvod iz kartografskog prikaza "Sustav zbrinjavanja opasnog otpada" - podruje Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 19.

2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA

Jedan od temeljnih ciljeva i usmjerenja prostornog razvoja odreenih Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske svakako je racionalno korištenje i zaštita prostora, a prije svega prirodnih izvora.

Svrhovito korištenje i namjenu prostora treba temeljiti na strunim i znanstvenim osnovama i cjelovitom uvidu u znaajke prostora, usklaeno s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša.

Na podruju cijele Države treba uspostaviti ravnotežu izgraenih i pretežito prirodnih podruja te osigurati svrhovito korištenje resursa i to prije svega: % racionalnim korištenjem prostora za izgradnju, ouvanjem fizike i funkcionalne cjelovitosti te kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta (sprijeiti usitnjavanje areala i osigurati krajobraznu cjelovitost), % zaštitom vrijednosti prostora, vrijednih prirodnih i stvorenih resursa, ouvanjem biološke raznolikosti te osobito pažljivim korištenjem resursa koji sve više nedostaju ili su sve više ugroženi (ista tla, pitka voda, šumske zajednice i druga).

Na podruju Zagrebake županije od strateških ciljeva Države treba izdvojiti: % zaštitu zaliha pitke vode te zaštitu voda i vodotokova od zagaivanja - na podruju Zagrebake županije evidentirane su potencijalne zalihe podzemnih voda u cijelom savskom zaobalju i njihova je zaštita od državnog znaenja;

197 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

% zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina - ouvanjem postojeih šuma pravilnim gospodarenjem, te pošumljavanjem novih; % zaštitu poljoprivrednog zemljišta - ograniavanjem pretvaranja u graevinsko zemljište, razvijanjem ekološki istog poljodjelstva i dr.; % ouvanje i zaštitu krajobraza - sprjeavanjem neprikladne gradnje stambenih i vikend-objekata te gradnje na krajobrazno eksponiranim mjestima, sprjeavanjem usitnjavanja posjeda i geometrijske regulacije vodotoka i dr.; % iskorištavanje mineralnih sirovina po naelu "održivog razvoja", precizno definiranom gospodarskom politikom i uz obveznu sanaciju napuštenih lokacija.

Položaj jednoga od najznaajnijih prirodnih izvora na prostoru Zagrebake županije - potencijalne zalihe podzemnih voda u savskom zaobalju - predoen je kartografskim prikazom broj 10-07 Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske:

Slika 9: Izvod iz kartografskog prikaza "Potencijalne rezerve podzemnih voda"- podruje Zagrebake županije Izvor: Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, kartografski prikaz broj 10-07.

Temeljni ciljevi gospodarenja šumama ukljuuju: % osiguranje postojanosti ekosustava, % održavanje i poboljšanje opekorisnih funkcija šuma, % napredno i trajno gospodarenje šumama.

U gospodarenju šumama naelo trajnosti podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta tako da se zadrži njihova sposobnost obnavljanja, bez štetnih posljedica za druge ekosustave.

Planska je odrednica da se u svim aktivnostima i zahvatima respektira sljedei redoslijed prioriteta: 1. biološka raznolikost, 2. vitalnost i sposobnost obnavljanja, i 3. produktivnost.

198 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Cilj šumarske politike i prostornog planiranja jest unapreenje uinkovitog naina korištenja šuma uz uvjet da se koriste sve njezine funkcije: sirovinska, ekološka i socijalna. Šumarsko planiranje treba i dalje temeljiti na naelu održavanja potrajnosti šuma, te uspostaviti sustavno praenje stanja kako bi se šume pravodobno zaštitile od propadanja.

Postojee energetske izvore s eksploatacijskih polja nafte i plina u Zagrebakoj županiji treba sustavno i planirano iskorištavati koristei suvremeniju opremu i novije tehnologije koje su gospodarski i ekološki prihvatljive, te kontinuirano istraživati nove izvore. Nove objekte i postrojenja treba nastojati locirati u prostore koji nisu u neskladu s funkcijama naselja, zaštitom prirode, okoliša ili u podrujima vrijednim za turizam i rekreaciju.

2.1.3. OUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA

Temeljno naelo integralnog pristupa planiranju i ureenju prostora sadrži zaštitu okoliša kao kontinuiranu i u svim segmentima prisutnu komponentu koja e se provoditi kao opi svjetonazor u sklopu obuhvata cjelovitih podruja i pojedinanih zahvata te u okviru pojedinanih sektora.

Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa, težnju prema razvoju bez uništavanja i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje odreeni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslijeu i ljudskim potencijalima, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži znaajke održivosti, treba naglasiti da jednom uništeno postaje teško ili ak nepovratno obnovljivo.

Stoga prostorno planiranje danas postaje kljuni imbenik zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja treba svaku plansku odrednicu preispitati sa stajališta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti.

Tako e glavni ciljevi zaštite okoliša biti: % uinkovito ouvanje prostora i postizanje ujednaenije kakvoe života, % razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom, % usklaivanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim/svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojeeg stanja, % sveobuhvatno i trajno ukljuivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.

Procjenjuje se da e daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jaati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine oekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora s ciljem njegova ouvanja za budunost.

Promjena u pristupu zaštiti prirode i okoliša bila je danas ve povijesna Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED) održana 1992. godine u Rio de Jaineru, gdje je 157 država potpisalo Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Naša država potvrdila je Konvenciju 1996. godine, a punopravna stranka postala je 5. sijenja 1997. Naelo Konvencije je zaštita cjelokupne biološke i krajobrazne raznolikosti, njeno ouvanje i racionalno korištenje prirodnih dobara.

Sukladno lanku 3. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine”, broj 30/94 i 72/94) odreeno je razvrstavanje kategorija zaštienih dijelova prirode u sljedee razrede: % meunarodno znaenje, % državno znaenje, % lokalno znaenje.

Navedeno razvrstavanje nije, meutim, do danas provedeno i ne primjenjuje se, iako je, nakon donošenja Zakona, u nadležnom ministarstvu zapoet rad na odreivanju kriterija prema kojima bi se obavilo reeno razvrstavanje.

199 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Treba, meutim, istaknuti da se na podruju Zagrebake županije nalazi ornitološki rezervat Crna Mlaka, koja je uvrštena u ak dva meunarodna popisa prirodne baštine. To su: popis Ramsarske konvencije o zaštiti movarnih staništa i Projekt ornitološki važnih podruja u Europi - Important Bird Areas.

Na sljedeem kartografskom prikazu, preuzetom iz Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske, vidljiva su znaajnija dobra prirodne baštine - zaštiena dobra i prijedlozi za zaštitu. Na podruju Zagrebake županije nalazi se dio Parka prirode Medvednica, zatim prijedlog za zaštitu Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje (koji je umeuvremenu proglašen), kao i dio planiranog zaštienog krajolika uz rijeku Kupu.

Slika 10: Izvod iz kartografskog prikaza "Znaajna dobra prirodne baštine"- podruje Zagrebake županije Izvor: Program prostornog ureenja Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 50/99), kartografski prikaz 20.

Prostorno planiranje takoer treba naglasiti ekološke i socijalne funkcije šuma. Svojim složenim ekološkim procesima šume su važne za gospodarski razvoj i održavanje svih oblika života i ekološke ravnoteže. Nužno je planove gospodarenja šumama temeljiti na smjernicama zaštite okoliša. Podruja koja se nalaze u blizini šuma treba tretirati na nain prihvatljiv za okoliš.

Nužno je uspostaviti podrunu (županijsku) mrežu za praenje kakvoe zraka, sukladno zahtjevima iz državne mreže, uzimajui u obzir osobitosti prostora, sadržaja i gospodarskih planova Županije.

200 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAAJA

2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

Zagrebaka županija ima siguran oslonac budueg razvitka na prednostima prometno-geografskog smještaja, ouvanja prirode i cjelokupnog okoliša, blizini Zagreba i dovoljnom kvantitativnom i kvalitativnom potencijalu njegova stanovništva.

Sve te prednosti ubudue treba bolje iskoristiti, uz ostalo, radi povoljnijega demografskog razvitka.

Polaznu osnovu za prognoze buduih demografskih kretanja ine rezultati popisa stanovništva iz 1991., sadašnja demografska kretanja i ocjene iz razdoblja 1991.-2000., ciljevi Nacionalnog programa demografskog razvitka iz 1996., Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske te ciljevi ukupnog razvitka Županije u iduem razdoblju.

Konkretnije, rast stanovništva Županije ovisit e o gospodarskom, prostornom, komunalnom i openito društvenom razvoju ovog prostora, ali i o mjerama populacijske politike, gospodarske, fiskalne, socijalne i drugih politika koje e se poduzimati na državnoj razini, te o kretanju stanovništva u Zagreb i prema Zagrebu.

Procjenjujemo da e stanovništvo Zagrebake županije do 2015. godine rasti po prosjenoj godišnjoj stopi od 0,81%, s tim da e u obližnjim gradovima (Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor, Zapreši i Ivani Grad) te u vezanom podruju opina ili tzv. vanjskom podruju Zagrebake aglomeracije1, rasti dinaminije (indeks = 114), i to po stopi od 0,94% prosjeno godišnje. Tako bi na ovom dijelu Županije do 2015. živjelo oko 224.600 stanovnika. Stanovništvo ostalog dijela Županije raslo bi nešto sporije (indeks = 108), odnosno po stopi od 0,55, i tamo bi živjelo oko 115.400 stanovnika.

Prema tome, na cjelokupnom prostoru Zagrebake županije živjelo bi oko 340.000 ukupnog stanovništva s kojim treba raunati u prostornom razvoju. Na Zagrebakom prostoru (Grad Zagreb i Zagrebaka županija) bilo bi tada ukupno oko 1.294.000 stanovnika.

Takva demografska snaga Zagrebakog prostora do 2015. godine i njegov razmjerno visok udio u stanovništvu Hrvatske, vrlo su respektabilni.

Prioritetni ciljevi demografskog razvoja Županije jesu:

% nastavak pozitivnih demografskih kretanja u razmještaju stanovništva ali i zaustavljanje negativnog prirodnog prirasta te postizanje povoljnije dobne i ekonomske strukture stanovništva; % ravnomjerniji razmještaj stanovništva na širem prostoru Županije; % skladniji razvoj i ureenje naselja; % korištenje svih prirodnih i radom stvorenih vrijednosti u funkciji ravnomjernijega policentrinog razvoja; % zaustavljanje pada stanovništva u sljedeim opinama: Bedenica, Farkaševac, Kraši, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Rakovec i Žumberak; % u tim opinama treba provoditi programe za revitalizaciju, koji su u funkciji porasta obiteljskih poljodjelskih, stoarskih i obrtnikih gazdinstava, što je ujedno preduvjet za demografsku obnovu, prirodnim prirastom, doseljavanjem iz gradova Županije i iz Zagreba, ostankom izbjeglica i prognanika te povratkom prije iseljenih na ovaj prostor;

1 Aglomeracijski prostor Zagrebake županije ili vanjski prostor ukupne Zagrebake aglomeracije prema prognozama demografskog i ukupnog razvoja do 2015. godine ukljuuje ne samo podruje gradova Dugog Sela, Samobora, Velike Gorice i Zaprešia te opina Stupnik, Sveta Nedjelja i Rugvica, ve i proširenje dosadašnjeg poimanja aglomeracijskog prostora za opine Brckovljani, Brdovec, Bistra i grad Ivani Grad. Ukupan prostor Zagrebake aglomeracije podrazumijeva podruje Grada Zagreba i aglomeracijski prostor Zagrebake županije.Termini su uzeti prema dr. S. Žuljiu: “O pristupu procjenama i prognozama aktualnih demografskih kretanja u Gradu Zagrebu”, Zagreb, veljaa 1998, a razgranienja u skladu s Prostornim planom Grada Zagreba iz 2001. godine.

201 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

% zemljište u vlasništvu države, odnosno preko Županije, treba dodijeliti, prodati uz povoljnu cijenu ili dati u dugoroni najam poljodjelskom ili novodoseljenom stanovništvu; % kredite za malo poduzetništvo dodjeljivati u prvom redu onim poslodavcima koji e u svom mjestu, posebice u demografski ugroženim naseljima, razvijati gospodarske djelatnosti i zapošljavati mjesno stanovništvo; % otvaranje novih radnih mjesta najvažniji je cilj, pogotovo zadržavanje mladih strunjaka; % sustavnom marketinškom promidžbom i pozitivnim odnosom prema razvoju gospodarstva, zdravom stanovanju i ukupnom življenju, utjecati na privlaenje doseljenika, u prvom redu iseljenika i njihovih potomaka s ovog podruja, ali i stanovnika Grada Zagreba; % udružiti županijske, gradske i lokalne inicijative s privatnim i državnim sektorom te koristiti znanstvene ustanove i Zagrebako Sveuilište na realizaciji konkretnih programa i utvrivanju najvitalnijih grana i prostora razvoja na podruju Županije.

To bi se, konano, na demografskom planu reflektiralo ravnomjernijim demografskim razvitkom na cijelom prostoru Županije, daljnjim rastom stanovništva, povoljnijim prirodnim prirastom te pomlaivanjem stanovništva – nositelja i imbenika ukupnog razvoja, te veim ulaganjima u ovaj prostor.

Dakle, u daljnjem demografskom i prostornom razvitku do 2015. godine nastavit e se povoljniji razmještaj stanovništva izmeu Grada Zagreba i Zagrebake županije.

2.2.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE

Osnovnu koncepciju i strategiju gospodarskoga razvitka Zagrebake županije usvojila je Županijska skupština 15. prosinca 1997. u okviru "Programa Zagrebake županije do 2001. godine" ("Glasnik Zagrebake županije”, broj 13/97).

Županijsko poglavarstvo utvruje 7. rujna 1999. prijedlog izvješa "Stanje gospodarstva Zagrebake županije", u kojem se podaci o postojeem stanju u gospodarstvu dopunjuju i ažuriraju (u odnosu na 1997.godinu) i u kojem se predlažu "županijske mjere za poboljšanje stanja u gospodarstvu".

Program Zagrebake županije do 2001. godine koncipiran je, prije svega, na poticaju razvoja MALOG PODUZETNIŠTVA, POLJODJELSTVA I TURIZMA kao kljunih pravaca razvoja, uz ouvanje ekološki iste sredine.

Gospodarski razvitak Županije mora se, prema Programu, temeljiti na prihvaanju mnogih kriterija, jer treba biti zadovoljena i potreba pozitivnog financijskog poslovanja i održivog razvoja, što ukljuuje ouvanje prirodne sredine, poštivanje tradicijskih vrijednosti, poboljšanje kvalitete življenja itd.

Djelatnosti kojima treba dati prednost nabrojene su u Programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Zagrebakoj županiji, a pri pojedinanim projektima treba voditi rauna o iskorištavanju lokalnih prednosti, primjerenosti lokalnoj sredini i ljudskom faktoru, poveanom zapošljavanju i ouvanju okoliša.

Za planirani program razvitka gospodarstva u Županiji potrebno je ostvariti sljedee ciljeve i zadae, što ukljuuje:

% poticajna sredstva za razvitak malog i srednjeg poduzetništva; % oslonac na malo i srednje poduzetništvo koje se uinkovito prilagoava tržišnim uvjetima; % poljoprivrednu proizvodnju koja je tradicionalna gospodarska grana, ali s težištem na suvremenim tržišnim odnosima; % poticanje razvoja gospodarstva u prepoznatljivu, Županiji primjerenu cjelinu; % razvoj uslužnih djelatnosti radi poboljšanja kvalitete života u Županiji; % razvoj djelatnosti koje se temelje na protoku informacija, što omoguuje "ured u kui" te zaposlenost i u prometno slabije povezanim mjestima; % turizam kao djelatnost s malim utjecajem na okoliš, a važna u razvoju identiteta Županije;

202 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

% donošenje takvih županijskih propisa kojima e se izraziti ciljevi gospodarskog, ali i ukupnog razvitka Županije; % maksimalno ubrzanje i pojednostavljenje propisa i procedura koje se odnose na poduzetnike; % osiguranje prijeko potrebne komunalne i gospodarske infrastrukture; % omoguavanje privatne inicijative u razvitku Županije.

Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Zagrebakoj županiji donesen je s ciljem pokretanja razvoja gospodarstva, a namjena mu je dugorona. Taj je program izraen u okviru Programa poticanja malog gospodarstva što ga na razini cijele države provodi Ministarstvo gospodarstva. To je skup mjera i aktivnosti kojima je cilj stvoriti povoljno ozraje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Mali i srednji poduzetnici i u gospodarstvima razvijenih zapadnoeuropskih zemalja smatraju se jednim od osnovnih imbenika lokalnog i regionalnog razvoja. Za Zagrebaku županiju je karakteristino da upravo ove kategorije poduzetnika ine najvei dio poduzetnika Županije. Ovdje treba pribrojiti i nešto više od 7.400 obrtnika registriranih na podruju Županije. Stoga sve mjere koje potiu razvitak malog i srednjeg poduzetništva izravno potiu i razvoj gospodarstva Županije u cjelini.

Osnovna prednost malih i srednjih poduzetnika jest njihova prilagodljivost uvjetima tržišta, odnosno mogunost brze reakcije na promjene. Stoga oni osiguravaju odreen broj radnih mjesta i daju stanovitu stabilnost gospodarstvu države ili regije i u vrijeme brzih i znaajnih gospodarskih promjena. U specifinim uvjetima Zagrebake županije od malog i srednjeg poduzetništva oekuje se upravo to: da daje zamah i da bude pokreta razvitka cjelokupnoga gospodarstva Županije, ali i da osiguravanjem radnih mjesta i poboljšanjem kvalitete života smanji odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz manjih naselja i iz Županije.

Županija e s tim ciljem posebno podržavati:

% najuspješnije male i srednje poduzetnike, % otvaranje novih malih i srednjih trgovakih društava i obrta, % što ravnomjerniji teritorijalni raspored malih i srednjih poduzetnika u okviru postojeih gospodarskih i demografskih mogunosti, % razvojno povezivanje i umrežavanje malog poduzetništva - meusobno i s velikim domaim i stranim poduzetnicima, % malo i srednje poduzetništvo koje je prilagoeno posebnostima lokalnih resursa, te koristi i razvija njihove prednosti.

Zakonska regulativa i porezna politika u državnoj su nadležnosti, pa Županija ne može utjecati na njih i preko njih na razvoj poduzetništva. Županija i jedinice lokalne samouprave mogu pružiti sljedee vrste potpora razvoju poduzetništva:

% razvoj komunalne infrastrukture bez koje nema poduzetništva, % prostorne potpore (pravna i druga podloga glede lokacija za obavljanje odreenih djelatnosti), % financijske potpore (krediti, bespovratne potpore, smanjenje komunalne naknade i prireza), % institucionalne potpore (centri za savjetovanje, poduzetniki inkubatori, informiranje i povezivanje poduzetnika).

Poljoprivreda

Pred županijskom, kao i pred itavom hrvatskom poljoprivredom nužne su znaajne promjene koje e se istodobno odvijati u dva pravca: (a) poveanje proizvodnosti i kakvoe, te (b) snižavanje troškova proizvodnje, a sve u nastojanju neugrožavanja, zaštite i ouvanja okoliša. U ostvarenju postavljenih ciljeva Županija e nastojati na okrupnjivanju posjeda obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, na njegovom povezivanju/udruživanju u prihvatljive oblike zadruga i udruga, poveanju razine obrazovanosti i strunosti voditelja gospodarstva, dostupnosti svih službi za pripomo poljoprivrednicima, na pripomoi u stvaranju prepoznatljivih županijskih proizvoda i njihovom organiziranom nastupu i promociji na zagrebakom tržištu.

203 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Ostvarenje postavljenih ciljeva i zadaa Županija e postii provedbom sljedeih projekata:

A. Projekti stvaranja opih uvjeta za razvitak održivih i gospodarski uinkovitijih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrede:

% Agrobaza podataka; % Stanje oneišenja tala i trajno motrenje; % Geografski i zemljišni informacijski sustav (GIZS) Zagrebake županije; % Provedba projekta “Projekcija razvitka poljoprivrede i šumarstva na podruju Grada Zagreba i Zagrebake županije”; % Gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem; % Poljoprivredne zadruge i udruge; % Zaštita ugroženih županijskih izvornih biljnih i životinjskih vrsta; % Obnova i razvitak sela; % Suradnja s Gradom Zagrebom, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatskim stoarsko-selekcijskim centrom i Hrvatskom gospodarskom komorom; % Suradnja s drugim hrvatskim županijama, te sa slinim teritorijalnim jedinicama iz Austrije, Bavarske, Italije i Slovenije.

B. Projekti stvaranja prepoznatljivih tržišno visokovrijednih županijskih proizvoda

C. Poticajna sredstva za razvitak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Šumarstvo

Ciljevi gospodarenja šumama promatrani na županijskoj razini moraju polaziti od opih naela regionalnog i državnog znaenja, koje treba prilagoditi postizanju optimalnog uinka.

Šume Zagrebake županije predstavljaju znaajan gospodarski potencijal, a njihova uloga je iznimno znaajna i u oblikovanju prirodnog krajolika kao važnog turistikog i rekreacijskog resursa.

Da bi se postigla odgovarajua zaštita šuma, prije svega treba sprijeiti daljnje krenje šuma i provoditi pošumljavanje ogoljenih površina, što se ostvaruje i kroz prostorno planiranje. Negativni uinci nestajanja i degradacija šuma oituju se u obliku erozije tla, gubitka biološke raznolikosti, nanošenja štete staništima šumskih životinja i smanjenja mogunosti razvoja. Da bi se postigla uspješna obnovljivost i održanje šumskih zajednica (flore i faune), ne treba nadalje usitnjavati šumske površine, a prema graevinskim zonama treba ostaviti prijelazne pojase. Isto tako, izmeu izdvojenih šumskih površina treba ostaviti komunikacijske koridore za nesmetano kretanje šumske faune.

Postojee šume treba održati pravilnim gospodarenjem (naroito u privatnim šumama) i poveavati pošumljavanjem. Treba ouvati šume u reprezentativnim autohtonim ekološkim sustavima i krajolicima. Na suhim zemljištima i zemljištima izloženim eroziji treba provoditi obnavljanje i ouvanje vegetacije.

Poboljšano gospodarenje šumama može poveati proizvodnju dobara i usluga, odnosno prihoda od šuma. Šumskim dobrima, kao obnovljivim resursima, treba gospodariti na održiv nain, u skladu s naelima ouvanja okoliša.

Turizam

Ciljevi i naela državnog znaenja za turizam primjenjuju se na odgovarajui nain i na prostor Zagrebake županije.

Izgradnju novih turistikih kapaciteta treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojee ponude. Preferiraju se više i visoke kategorije objekata i sadržaja, i to po europskim standardima za turistike i ugostiteljske objekte.

Treba dati prednost obnovi i rekonstrukciji u ratu porušenih turistikih objekata, te objekata na razini šire potražnje.

204 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Takoer treba sustavno revitalizirati posebno vrijedna zapuštena naselja i objekte, stavljajui ih u turistiku funkciju ponude izvanpansionske ili izvansezonske potrošnje.

Novi objekti se grade naelno na podrujima gdje je potrebna sanacija terena, a ne na prirodno vrijednim lokacijama (kao šume, visokovrijedno poljoprivredno tlo i sl.). Turistiku ponudu treba obogatiti mrežom golfskih igrališta.

Važan udio ima revitalizacija kulturno-graditeljske baštine i njezino ukljuivanje u funkcije turizma. Stoga treba poticati oblike turistike ponude integrirane u ukupnu strukturu prostora i naselja, a samo iznimno formirati izdvojene komplekse. Pritom treba stvoriti uvjete za poboljšanje ukupnog životnog standarda i poboljšanje kvalitete prirodnog ambijenta.

Razvoj turizma uvjetovan je i razvojem kvalitetnije prometne i komunalne infrastrukture, te stalnom brigom oko zaštite prirodnih i kulturnih dobara i zaštite okoliša.

Razvojni program turizma trebao bi ii smjerom razvitka turizma u skladnom odnosu prirode i ljudi koji tu žive, te bi trebao biti komplementaran s drugim programima razvoja i poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Županiji. Izdvajamo sljedee ciljeve razvoja turizma na podruju Zagrebake županije:

% inventarizacija, a kasnije i promocija vrijednih dvoraca zaprešikog kraja i itave Županije te njihovo ukljuivanje u turistiku ponudu, % razvoj i unapreenje zdravstvenog turizma, koristei geotermalne i ljekovite izvore vode i ljekovitu naftu, % zaštita jedinstvene drvene ruralne (posavske i pokupske) arhitekture i crkava i kurija Turopolja te lokaliteta u Pribiu i Kupincu, % kontrolirana turistifikacija Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje i postizanje manje izoliranosti prostora kroz ureenje sustava pješakih, planinarskih i biciklistikih staza, % unapreenje svih oblika zdravstvenog turizma, baziranih na ljekovitoj nafti, ljekovitoj termalnoj vodi, prirodnim istim ambijentima i dr. % razvoj tranzitnog turizma kroz izgradnju odgovarajue tranzitno-turistike ponude na državnoj i županijskoj cestovnoj mreži sustavnim razvojem turizma, informacijskih punktova na važnijim državnim cestama i graninim prijelazima. Posebno se to odnosi na prijelaz Bregana, kao glavni ulaz u Hrvatsku iz smjera zapadne Europe, znaajan zbog velikog protoka inozemnih turista, kao i na autocestu Zagreb-Jastrebarsko-Karlovac, % unapreenje kvalitete ugostiteljske i smještajne ponude, tj. razrada koncepta ponude razliitih usluga - smještaja, hrane, pia, rekreacije, zabave i sl., upotpunjavanje paketa usluga i poveanje standarda poslovanja, % stvaranje prepoznatljivog županijskog turistikig proizvoda – županijske turistike vinske ceste, te ukljuivanje u provedbu nacionalnog programa "Turistike vinske ceste" i izrada županijskog programa, % naglasak na razvoju turistikih agencija s receptivnim obilježjem poslovanja, tj. organiziranju boravka i prihvata gostiju i pružanja usluga kako domaim tako i inozemnim turistima na prostoru Županije. U tu svrhu potrebno je oblikovati kvalitetne, nove turistike proizvode, te ih plasirati na turistiko tržište kroz poslovno povezivanje s inozemnim agencijama i drugim poslovnim partnerima.

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I OSTALE INFRASTRUKTURE

2.2.3.1. RAZVOJ NASELJA

Prostornim planom Županije važno je ustrojiti odgovarajuu mrežu središta kao svojevrsnu armaturu za privlaenje novih stanovnika i osiguranje kvalitete života postojeem i novodoseljenom stanovništvu. Da bi središta mogla osigurati uvjete za odgovarajuu društvenu i komunalnu infrastrukturu, koje su od strateškog znaenja za daljnji život i napredak Zagrebake županije, u naznaenim uvjetima naseljenosti, treba osigurati ne samo iznimno dobru povezanost sa Zagrebom, kao županijskim središtem, ve i primjerenu povezanost i integraciju u nacionalni prostor. Tek na taj nain može se osigurati i odgovarajua kvantitativna podloga u ovoj županiji za razvitak funkcija koje inae pripadaju

205 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja središtima višega stupnja centraliteta i tako izbjei presnažan utjecaj izvanjskih urbanih žarišta na stanovništvo i naselja ove županije.

Osnovni ciljevi razvoja naselja

% Razvijati optimalan stupanj urbanizacije Zagrebake županije unutar ili izvan zagrebake gradske regije, primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti, pri tome razlikujui tipove gradskih, prijelaznih jae i slabije urbaniziranih i seoskih naselja.

% Razvijati sustav središnjih naselja sukladan politiko - teritorijalnom ustrojstvu Zagrebake županije i uklopljen u sustav središnjih naselja Republike Hrvatske, a na naelima policentrinog uravnoteženog razvitka u prostoru.

% Gradskoj regiji Zagreba, tj. meusobnom odnosu grada Zagreba i njegove urbanizirane okolice, treba posvetiti veu pažnju, tj. razmatrati je kao viši prostorni oblik urbanizacije, te njihov razvoj regulirati prostornim planovima i generalnim planovima ureenja.

% Poticati razvoj veih naselja i središta lokalne samouprave da poprime urbana obilježja manjih gradova, nadopunjujui i stvarajui skladnu polifunkcionalnu strukturu gradova i žarišta razvitka, kako bi se u praksi uspostavio ravnomjerniji razvitak pojedinih podruja u Zagrebakoj županiji.

% Potrebno je oblikovati racionalnu, hijerarhijski ustrojenu mrežu sjedišta upravno - administrativnih jedinica lokalne samouprave, poticajnih razvojnih središta i manjih lokalnih središnjih naselja koja e, iako esto unutar podruja rijetke naseljenosti, na odgovarajuim razinama zadovoljiti potrebe (malobrojnoga) stalnog stanovništva te biti eventualni poticaj doseljavanju novog stanovništva.

% Poveati udjel u broju i veliini stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u gradovima te njihovom opremljenošu komunalnom infrastrukturom i objektima društvenog standarda utjecati na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni razvitak svojeg podruja.

% Obnoviti povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao mjesta s funkcijama stanovanja, tercijarnih i kvartarnih usluga (posebno turizma i kulture).

% Postupno i selektivno revitalizirati problemska ruralna podruja kroz aktivnu politiku ureenja seoskih naselja, s ciljem da se, podizanjem stambenog i komunalnog standarda za dio populacije koja e koristiti prirodne mogunosti i svoj radni potencijal, doprinese razvitku i napretku tih prostora.

% Poticati rješavanje problematike pograninih podruja i naselja u njima, te stvarati uvjete za ouvanje naseljenosti, vodei rauna o njihovu velikom znaenju u strateškim interesima Republike Hrvatske.

2.2.3.2. RAZVOJ DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE

Podruje društvenih djelatnosti predstavlja iznimno važan segment društvenog života, koji je u neposrednoj interakciji s ostalim oblicima života, pa je neupitna potreba njihova razvitka, budui da su one u funkciji opeg razvoja. Afirmacija obrazovanja, znanstvenoistraživakog rada i zdravstva te još poneke središnje funkcije, potpomoi e ope težnje razvoja poprimajui ulogu njegova regulatora.

Zagrebaka županija ima takav sustav društvenih djelatnosti koji svojom mrežom društvene infrastrukture pokriva cijeli prostor te odgovara razmještaju stanovništva i opslužuje sva naselja, što je u funkciji opeg društvenog razvoja. One su sastavni dio skupine središnjih uslužnih funkcija koje služe stanovnicima nekog prostora u svakodnevnom životu. Prostori za razvitak društvene infrastrukture svode se na naseljena mjesta i svojom odreenošu ulaze u planski zasnovan sustav središnjih uslužnih funkcija i središnjih naselja, koji je definiran ovim Prostornim planom Zagrebake županije.

Skupine društvenih i nekih drugih uslužnih djelatnosti, odnosno središnjih uslužnih funkcija, usmjerene su prema njezinim korisnicima, odnosno prema podizanju standarda i kvalitete života stanovnika u utjecajnom i gravitacijskom podruju. One su izraz politiko-teritorijalnog i vjerskog ustrojstva i naina

206 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja upravljanja nekog podruja. Kvalitetom tih funkcija podiže se obrazovna, kulturna i znanstvena razina, zdravstvena kultura i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom podruju ovih funkcija. One pridonose poveanju pružene socijalne skrbi stanovništvu radi otklanjanja postojeih socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje športskim aktivnostima i tehnikom kulturom, ostvaruju mogunost rekreacije i odmora stanovništva te osiguravaju ostvarenje drugih brojnih dugoronih ciljeva.

Opi ciljevi u razvoju društvenih djelatnosti su sljedei:

Uprava i sudstvo - Ustroj jedinica i središta lokalne samouprave treba biti usklaen s potrebama na pojedinim podrujima Županije, vodei rauna da njihova mreža bude racionalna, ekonomina i funkcionalna te da zadovoljava struno postavljene kriterije. To isto vrijedi i za institucije sudstva, kako bi bile što više u funkciji stanovništva Županije.

Udruge graana - Mreža udruga graana na podruju Županije treba odražavati potrebe stanovnika ovog podruja.

Vjerske zajednice - Ustroj djelovanja vjerskih zajednica takoer treba odražavati potrebe stanovnika Županije. Vjerske su zajednice znaajni korisnici prostora, te na razini opinskih i gradskih prostornih planova treba detaljno sagledati mogunosti gradnje novih vjerskih objekata.

Predškolski odgoj - Poveati obuhvat djece i smještajne kapacitete (adaptacija postojeih), proširiti mrežu institucija predškolskog odgoja i naobrazbe u veini važnijih i veih, pa i manjih lokalnih središta, te funkcionalnost predškolskog odgoja u opem poboljšanju života (socijalizacija, proizvodnost rada, lakši nastavak školovanja).

Osnovno obrazovanje - Uspostaviti najbolji mogui koncept mreže osnovnoškolskih ustanova na podruju Županije rukovodei se odlukama ustanova lokalne uprave i samouprave, odnosno Ministarstva prosvjete i športa (demografska utemeljenost, broj škola, statutarna utemeljenost, funkcioniranje školskih odbora).

Srednje i visoko obrazovanje - Uspostaviti mrežu škola srednjeg obrazovanja utemeljenu na razvoju gospodarstva, s mogunošu izbora opih i specijalistikih usmjerenja, odnosno kraeg školovanja za obrtnika, trgovaka, ugostiteljska i neka druga zanimanja.

- Koristiti mogunosti osnivanja viših i visokih obrazovnih institucija te zasnivanja mogunosti znanstvenoistraživakog rada.

Kultura - Tendencija ravnomjernog razvoja kulture u Županiji, suradnja s jedinicama lokalne samouprave te briga za prostor i zaštitu kulturne i prirodne baštine.

- Ouvanje i njegovanje tradicijske kulture koja odražava prepoznatljivost Županije u kontekstu hrvatskoga nacionalnog identiteta.

Šport i rekreacija - Socijalizirani pristup problemu korištenja slobodnog vremena (prije svega zbog poveanja raznih oblika ovisnosti), uz poticanje i ubrzavanje izgradnje športskih igrališta, dvorana, bazena i drugih športskih objekata i sadržaja - s ciljem širenja športskih aktivnosti i rekreacije meu svim stanovnicima.

Zdravstvo i socijalna skrb Razvoj ovih djelatnosti i njihov prostorni razmještaj moraju biti u skladu s prihvaenim standardima, ali i u skladu s potrebama pojedinih podruja u prostoru Zagrebake županije.

207 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.2.3.3. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Razvoj prometnog sustava temelji se na povoljnom geoprometnom položaju ovog podruja i blizini Grada Zagreba.

Temeljni ciljevi i smjernice razvitka prometne infrastrukture ukljuuju:

% odreivanje koridora za državnu prometnu infrastrukturu predvienu Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske; % gradnjom i rekonstrukcijom prometnih sustava i graevina poboljšati kvalitetu življenja svih stanovnika Županije; % osiguravanje prostora i koridora za prometnu infrastrukturu; % poboljšanje prometne povezanosti županijskog prostora meusobno, sa susjednim županijama i s Gradom Zagrebom, ureenjem postojeih i gradnjom novih prometnica i ureivanjem linija javnoga autobusnog i željeznikog prometa; % poveanje sigurnosti u prometu; % osiguranje dostupnosti prometnog sustava za sve dobne i ekonomske skupine graana, posebice za hendikepirane i druge osobe s poveanim potrebama u kretanju; % osiguranje prostornih uvjeta za razvoj i unapreenje biciklistikog prometa.

A) CESTOVNI PROMET

Osnovne smjernice razvoja primarne cestovne mreže Zagrebake županije istovjetne su smjernicama razvitka cestovne infrastrukture Republike Hrvatske, a to su dovršenje autoceste Zagreb-Macelj (dionica Jankomir-Zapreši) te izgradnja autoceste Zagreb-Sisak-granica BiH (dionica od obilaznice Zagreba do Siska) i brzih cesta: Sveta Helena-Vrbovec-Bjelovar i Vrbovec-Križevci-Koprivnica.

U svrhu poboljšanja prometne povezanosti Zagrebake županije te bolje prometne povezanosti s Gradom Zagrebom i susjednim županijama potrebno je podii prometni standard na postojeim državnim i županijskim cestama. U tom smislu potrebno je rekonstruirati cestu Zagreb – Velika Gorica te izgraditi brzu cestu Zagreb – Sveta Nedjelja – Samobor.

Predlaže se trasa nove državne ceste u opinama Pisarovina i Klina Sela s prikljukom na autocestu Zagreb - Karlovac. Trasa nove državne ceste bila bi gotovo usporedna s postojeom županijskom cestom 3106, a obilazila bi naselja i prikljuila se na autocestu kod naselja Donja Zdenina.

Na pojedinim dionicama državnih i županijskih cesta, koje u budunosti nee moi prihvatiti nastali promet zbog optereenosti postojeom izgradnjom, potrebno je izvesti rekonstrukciju ili izgraditi zamjenske ceste.

Radi poboljšanja sigurnosti i protonosti prometa, potrebno je izgraditi obilaznice gradova Zaprešia, Ivani Grada, Samobora, Jastrebarskog, Velike Gorice, Dugog Sela i Sv. Ivana Zeline. Brza cesta Sveta Helena – Vrbovec - Bjelovar ujedno e biti obilaznica grada Vrbovca.

Da bi se bolje povezao županijski prostor, potrebno je uspostaviti drugi tangencijalni cestovni sustav oko grada Zagreba koji bi povezao istone i zapadne dijelove Županije.

Posebno znaenje za opine i gradove ima prikljuenje na autoceste i brze ceste. Planira se izgradnja novih vorišta.

B) ŽELJEZNIKI PROMET

Zagrebaka županija obujmljuje podruje Grada Zagreba koji je smješten na presjecištu dvaju važnih paneuropskih prometnih koridora (koridori Vb, X i Xa).

208 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Svjetska su nastojanja da se zbog energetskih i ekoloških problema cestovni promet nadomjesti željeznikim gdje je to tehniki i ekonomski opravdano. Proizlazi da e u iduem razdoblju jaati procesi supstitucije cestovnog prijevoza željeznikim.

Na podruju Zagrebake županije treba težiti dovršenju pruga visokog stupnja služnosti u skladu s mogunostima, a prema Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske (Kartogram Infrastrukturni i vodnogospodarski sustavi – Prometni sustav – Željezniki promet).

Osim potrebe dovršenja pruga visoke služnosti, potrebno je težiti rješenju prigradskog prometa. Gravitacijsko podruje milijunskoga grada ishodište je svakodnevnog putovanja radi posla, škole ili drugih potreba što uvjetuje vrlo uestali putniki promet. Stoga je potrebno stvoriti uvjete za što brži i intenzivniji razvoj mreža pruga i linija radi postizanja brzoga prigradskog prijevoza putnika u interesu reduciranja korištenja osobnih vozila. Ukljuivanje željeznikog sustava u sustav prigradskog prometa mogu je korištenjem postojeih i novih željeznikih pruga.

Od pruga županijskoga znaenja planiraju se izgraditi dvije:

% željeznika pruga II. reda Gradec (odvajanje od pruge Zagreb – Koprivnica) - Sv. Ivan Žabno (te dalje prikljuenje na prugu Križevci – Bjelovar), % željeznika pruga II. reda koja ide trasom bivše samoborske uskotrane željeznice Podsused – Samobor – Bregana.

C) ZRANI PROMET

Na podruju Zagrebake županije nalazi se Zrana luka Zagreb koja je glavna ulazno – izlazna luka u zemlji.

Temeljni ciljevi razvitka zranog prometa odnose se na zadovoljenje potreba civilnog zrakoplovstva i zadovoljenje državnih funkcija. Potrebno je osigurati mogunost i uvjete za planiranje i izgradnju zranih luka nižih klasa (kategorija) na županijskoj ili, u nekim sluajevima, i na opinskoj razini (1A kategorije), uz uvjet da se temelje na mjerodavnim gospodarskim programima i opravdaju sa svih gledišta (za sezonske potrebe poljodjelstva, športa i turizma), te zagovarati otvoren pristup, odnosno odreenu slobodu izgradnje i privatnim kapitalom.

D) RIJENI PROMET

Sreategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvarske predvia se da rijeka Sava postane plovni put II. klase i da se izgradi luka u Rugvici, ako to gospodarski razvoj bude zahtijevao. Rijena luka u Rugvici proširila bi prometnu infrastrukturu, upotpunila i obogatila ponudu još jednom vrstom prijevoznih usluga te poveala smještajne pogodnosti onih djelatnosti kojima je rijeni put jeftiniji i pogodniji. Luka treba biti tako smještena da se postigne što vea prostorna i funkcionalna povezanost rijene luke te gospodarskih djelatnosti Zagrebake županije i Grada Zagreba.

2.2.3.4. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Potrebno je uspostaviti i razvijati guši, sigurniji, suvremeniji i raznovrsniji sustav poštanskih i telekomunikacijskih mreža i poštanskih usluga (sustav veza) unutar Zagrebake županije kao i veze sa susjednim i drugim županijama. Sustav veza važan je za podizanje kvalitete života, zadovoljavanje potreba gospodarstva, dodatnih potreba urbanih, ruralnih i turistikih sredina te podizanje opesigurnosnih uvjeta.

U Zagrebakoj županiji, iz strateških razloga, treba posebno poticati razvoj kvalitetnog sustava veza u pograninom podruju prema Sloveniji, pri emu treba osigurati i alternativno povezivanje i raznovrsnost sustava.

209 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Telekomunikacijski promet ima relativno mali fiziki utjecaj na prostor i male prostorne zahtjeve te neznatan utjecaj na okoliš. Za telekomunikacijske kabele treba osigurati pozicije u koridorima cesta i pruga, pri emu se, osim na urbane potrebe, rauna i na povezivanje signalizacija tih prometnica.

U sustavu radiodifuzije postojei se sustav nadograuje kako bi se postigla bolja pokrivenost cijelog prostora, naroito gorskih i pograninih, te se unapreuje tehnologija.

2.2.3.5. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Vodnogospodarska djelatnost i uspostava primjerenog, funkcionalnog i uinkovitog vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateški najznaajnijim prioritetom u Zagrebakoj županiji, ne samo iz razloga što direktno i indirektno utjee na opstanak i razvoj živog svijeta, ve zato što svojim karakteristikama bitno utjee na sve druge elemente korištenja prostora i gospodarenja prostorom.

A) VODOOPSKRBA

Cilj daljnjeg razvitka vodoopskrbe na podruju Zagrebake županije jest uspostava kvalitetne, kontinuirane, kontrolirane i sigurne vodoopskrbe stanovništva i industrije na itavom podruju.

Za postizanje takvog cilja potrebno je osigurati dovoljne koliine vode dobre kakvoe, a koja se veim dijelom nalazi u vodonosnom podzemlju savske doline.

Kako do danas uoena sklonost ugrožavanju vodocrpilišnih zona u savskoj dolini poprima sve negativnije razmjere, potrebno je osigurati uinkovitu zaštitu ovih resursa kako bi se omoguilo njihovo daljnje korištenje u skladu s naelima održivog razvitka.

Osim zaštite izvorišta na podruju aluvija rijeke Save, potrebno je osigurati zaštitu drugih izvorišta koja se koriste ili namjeravaju koristiti za potrebe vodoopskrbe stanovništva i industrijskih subjekata na podruju Zagrebake županije.

Za ostvarenje postavljenih ciljeva treba nastaviti s provedbom hidrogeoloških istražnih radova, izradom tehnike dokumentacije te izgradnjom/proširenjem sustava na gravitirajua podruja, u skladu s verificiranim koncepcijama.

Na postojeim sustavima vodoopskrbe treba provesti sanaciju gubitaka vode te uspostaviti kontrolno- upravljake sustave sa svrhom optimalizacije pogona.

Treba težiti prema tome da se povezuju pojedini vodoopskrbni podsustavi radi vee sigurnosti te radi neprekidnosti vodoopskrbe i pri pojavi akcidentnih situacija.

B) ODVODNJA I ZAŠTITA VODA

Cilj daljnjeg razvitka kanalizacijskih sustava jest rješavanje pitanja odvodnje i proišavanja otpadnih voda u svim naseljima na podruju Zagrebake županije s ciljem poveanja standarda življenja stanovništva, smanjenja opasnosti od poplavljivanja pojedinih podruja te ouvanja i zaštite okoliša, tj. vodotoka i podzemnih izvorišta.

Prioritet treba dati rješavanju kanalizacijske odvodnje na podrujima koja gravitiraju postojeim i potencijalnim crpilišnim zonama, sve kako bi se onemoguilo daljnje zagaivanje podzemnih resursa vode.

Izgradnji sustava odvodnje treba prethoditi izrada tehnike dokumentacije (Koncepcijska osnova – Studija, Idejna rješenja, Idejni projekti), kako bi se uspostavila svrhovita i racionalna rješenja u skladu s pravilima struke, najnovijim spoznajama i naelima održivog razvitka.

210 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Potrebno je upotpuniti ve izgraene kanalizacijske sustave, što podrazumijeva izgradnju kolektora i ureaja za proišavanje otpadnih voda, te uspostaviti uvjete za uinkovito održavanje i nesmetan rad.

U skladu s Državnim planom za zaštitu voda, treba težiti uspostavi integralnog upravljanja vodama, prema naelu jedinstvenog vodnog sustava i naelu održivog razvitka, te osigurati preventivne mjere sa svrhom sprjeavanja i ograniavanja ispuštanja opasnih i drugih tvari koje bi mogle prouzroiti oneišenost ili zagaenost voda.

Svakako treba uspostaviti i stalan nadzor nad izvorima oneišenja (praenje ispuštanja otpadnih voda).

Prema Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske, od državnog je znaenja izgradnja zajednikih ureaja za proišavanje zagaenih voda s dovodnim kolektorima i ispustima u recipijent ija veliina prelazi 50 000 ES, a od županijskog znaenja je izgradnja takvih ureaja i sustava veliine 10 000 do 50 000 ES. Na lokalnoj razini treba rješavati izgradnju ureaja do 10 000 ES i pojedinane zahvate.

C) KORIŠTENJE VODA

-Energetsko korištenje voda Cilj je iskorištenje energetskog potencijala rijeke Save, koji na podruju Županije iznosi oko 1000 GWh godišnje, od ega je mogue 60% iskoristiti za proizvodnju elektrine energije.

Sa stajališta vodnogospodarskih interesa, prednost bi u gradnji trebale imati višenamjenske graevine (HE Zapreši – radni naziv HE Podsused i HE Drenje), što treba uskladiti s drugim korisnicima prostora i sa zaštitom prostora.

Radi poboljšanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te štednje energije, a u skladu s nacionalnim energetskim programom energetske uinkovitosti i korištenja energije obnovljivih izvora, podržava se i predlaže gradnja malih hidroelektrana i drugih alternativnih izvora energije, koji su u skladu s najvišim ekološkim standardima i zahtjevima o zaštiti prirode.

-Opskrba vodom ribnjaka Daljnji razvoj ribnjaarstva ovisi o mogunostima opskrbe ribnjaka dovoljnim koliinama kvalitetne vode. Raspoložive koliine mogu se poveati akumuliranjem vode u slivu.

-Navodnjavanje Sustavno, a ne parcijalno treba provoditi navodnjavanje u sklopu višenamjenskih rješenja, jer se na taj nain mogu osigurati dovoljne koliine vode za navodnjavanje.

D) UREENJE VODOTOKA I VODA

-Zaštita od poplava

Cilj je osigurati što vei stupanj zaštite od poplava rijeke Save i njenih pritoka. Da bi se to ostvarilo, treba izgraditi graevine koje e omoguiti visok stupanj kontrole velikih voda Save i pritoka, zaštititi do traženog stupnja bitne dijelove rijene doline i omoguiti sigurno iskorištavanje zaobalnih površina.

Izgradnjom sustava “Srednje Posavlje” postii e se ovi uinci: 1. osiguranje tolerantnih razina u vodotocima; 2. potpuna zaštita velikih gradova smještenih uz Savu i Kupu, brojnih manjih naselja, poljoprivrednih površina i prometnica; 3. poplavljivanje e biti pod nadzorom, a ne stihijsko; 4. zadržavanje vode u retencijskim prostorima bit e krae, a i uestalost plavljenja smanjena (to se odnosi samo na retencije s objektima za kontrolu vode); 5. najpovoljnije uzajamno djelovanje velikih voda Save i glavnih desnih pritoka koji mogu pogoršati stanje u Savi.

211 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Stupanj zaštite je promjenljiv i ovisit e o podruju koje se štiti, a predviaju se sljedei stupnjevi zaštite: % vei gradovi štite se od velikih voda koje odgovaraju redu pojave jednom u tisuu godina; % naselja uz Savu i Kupu štite se od stogodišnje velike vode, a poljoprivredne površine štite se od 25-godišnjih unutarnjih voda.

-Odvodnja melioracijskih površina Osnovni zadatak i cilj odvodnjavanja zemljišta ukljuuju da se primjenom tehnikih i agrotehnikih mjera postigne i održi vodozrani režim u zemljištu, kojim se postiže optimalna i stabilna proizvodnja poljoprivrednih kultura. Odvodnju melioracijskih površina treba rješavati na nain da se ne ugroze šumske površine i njihova bioraznolikost.

-Bujice i erozija Ureenje bujica i zaštita od erozije kompleksan je zadatak koji treba rješavati s ostalim zadacima vodnogospodarske djelatnosti.

2.2.3.6. ENERGETSKI SUSTAV

A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA

Slijedei temeljne odrednice o poveanju udjela potrošnje plina u odnosu na druge energente, treba plinoficirati cijelo podruje Zagebake županije. Plin e se koristiti i kao alternativni energent za termoelektranu - toplanu Prevlaka. Prijenosna mreža se vodi uglavnom u koridorima prometnica.

Postojei eksploatacijski i prijenosni sustavi nafte i plina zadržavaju se i tehnološki i ekološki unapreuju. Posebnim produktovodima vode se energetski visokovrijedni ugljikovodici od državne važnosti, koji zahtijevaju naroite sigurnosne mjere.

Dosadašnju plinoopskrbu “ruskim” plinom iz pravca Slovenije, koja je upotpunjena iz domaih izvora, treba poboljšati novim opskrbnim pravcem kojim e se transportirati “jadranski plin” visokotlanim plinovodom tlaka 70 bara.

Transportni sustavi plina i nafte moraju biti izvedeni tehnološki suvremeno i sigurno, na odgovarajuim sigurnosnim koridorima i sustavima kontrole kako bi se izbjegle akcidentne situacije i ekološke havarije. U sluaju akcidenata treba primjenjivati unaprijed pripremljene planove za intervenciju.

Po zatvaranju pojedinih bušotina ili eksploatacijskih polja, treba prostor sanirati do prvobitnog stanja (šuma, poljoprivredno zemljište).

Nusprodukti u procesu eksploatacije, obrade i transporta nafte i plina (kao zamašena ili slana voda, plinovi i sl.) nipošto se ne smiju ispuštati u okolni teren, vodotoke ili u atmosferu, nego treba primjenjivati tehnologije sa zatvorenim proizvodnim procesima.

B) ELEKTROENERGETIKA

U sustavu prijenosa elektrine energije potrebno je izgraditi nove dalekovode napona 400, 220 i 110 kV koji e osigurati pouzdanost dobave.

Nedostatna ulaganja u razvoj mreže, pa i u najnužnije održavanje postojeih postrojenja u proteklim godinama, dovelo je do lošega stanja elektrodistribucijske mreže na podruju Županije. Zbog toga neki potrošai imaju nedopustivo loše naponske uvjete, ili su pak njihovi niskonaponski strujni krugovi preoptereeni, pa ima podruja koja nazivamo “sivim zonama”. Posljedica toga su uestali prekidi u isporuci elektrine energije ili prenizak napon koji onemoguuje normalno korištenje elektrine energije.

212 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Takvo stanje, osim nekvalitetne i nesigurne opskrbe elektrinom energijom postojeih potrošaa, onemoguilo je proteklih godina prikljuivanje novih potrošaa. Jedino rješenje je interpolacija novih TS 10/0.4 kV u postojeu srednjonaponsku mrežu i istodobna sanacija niskonaponske mreže tamo gdje nije potrebno interpolirati nove transformatorske stanice.

2.2.3.7. OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA

Za postupanje s otpadom osnovna je potreba izgraditi cjelovit sustav sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje i okoliš, uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i što manje trajno odlaganje neobraenog otpada. Strateška je opredijeljenost Države da se dostigne stupanj djelovanja sustava koji mora odgovarati razini prihvatljivoj europskim normama.

Taj se cilj mora slijediti i na razini Županije, a postiže se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom, kojemu su glavni ciljevi svrstani po prioritetima:

% izbjegavanje nastanka otpada (smanjivati koliine), % neizbježivi otpad selektirati i vrednovati (koristiti, reciklirati, obraivati), % odlaganje otpada.

Izbjegavanje nastanka otpada obuhvaa niz mjera i zahvata u proizvodnji i potrošnji dobara na izvorima nastajanja otpada sa svrhom smanjenja koliine i štetnosti otpada. Vrednovanje neizbježnog otpada ukljuuje niz postupaka i tehnologija za iskorištavanje materijalnih i energetskih vrijednosti otpada, uz istodobno smanjivanje koliina i štetnosti (selektiranje, reciklaža, termiko iskorištavanje). Odlaganje otpada koji preostaje nakon maksimalnog iskorištenja materijala i energije treba provesti na nain najprihvatljiviji za okoliš.

Zakon o otpadu ("Narodne novine", broj 34/95) propisuje županijama, opinama i gradovima obvezu donošenja Programa zaštite okoliša, kojim se utvruju mjere postupanja s otpadom. Opina, odnosno grad, osigurava provoenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom, a županija osigurava mjere za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom. Zagrebaka županija do izrade ovog Prostornog plana još nije donijela Program zaštite okoliša, pa bi ovdje navedeni pristup rješavanju pitanja otpada na razini Županije naelno mogao poslužiti kao smjernica.

% Gradovi i opine moraju osigurati zajedniki ili samostalno provedbu mjera o postupanju s komunalnim otpadom, a Županija s neopasnim tehnološkim otpadom. Pri tome treba naglasiti da naela ouvanja i zaštite okoliša kao i financijski i gospodarski imbenici diktiraju udruživanje u traženju ekološki najprihvatljivijih, a ekonomski opravdanih rješenja. Stoga je preporuljivo da se zajedniki utvrdi strategija o postupanju s komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom koju bi prihvatili svi gradovi i opine i kao zajedniki program podržali je i realizirali.

% Što prije treba usvojiti temeljno naelo o postupanju s komunalnim i bezopasnim tehnološkim otpadom kako bi se pobliže mogao razraditi koncept i etapna realizacija, jer pojedine lokalne sredine rješavaju vlastite probleme u vezi s otpadom ne uzimajui u obzir dugorona naela zaštite okoliša i suvremenoga gospodarenja otpadom.

% Do usvajanja temeljnog naela o postupanju s otpadom nužno treba iznai i koristiti prijelazna rješenja, jer e od izrade i donošenja do ostvarenja protei izvjesno vrijeme.

Osim postupanja s komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom, Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske predviaju da se na podruju svih županija (pa tako i Zagrebake) osigura jedna lokacija za skladištenje i 4 do 5 lokacija za prikupljanje opasnog otpada.

213 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

A) ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Polazne pretpostavke zaštite prirodne i kulturne baštine proizlaze iz zakonskih obveza i suvremenih stavova iznesenih u meunarodnim konvencijama, poveljama i preporukama.

Suvremena zamisao ouvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (integralne) zaštite, gdje je nemogue utvrditi njihovu meusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti meusobno se isprepleu, a esto i uvjetuju.

Suvremena europska naela vrednovanja i zaštite kulturne baštine temelje se na spoznaji da je graditeljski oblik, bilo koje vrste i znaenja, nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a samim tim i širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od osnovnih polazišta zaštite graditeljske baštine je težnja da se sprijei uništavanje neposrednog krajolika, kako bi povijesne graevine i naselja ouvali svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito znaenje.

Smatrajui da kulturno i prirodno naslijee predstavlja skladnu cjelinu, iji su elementi nedjeljivi, nametnula se potreba integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora, te je proširena terminologija zaštite na pojmove kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. Na naelima integralne zaštite zasnovan je novi segment zaštite kulturne baštine, a to je pojam kulturnog krajolika, odnosno prostorne baštine. Pod prostornom baštinom razumijevamo “topografski definirana podruja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetnikih, kulturnih, etnoloških, znanstvenih, socijalnih i tehnikih vrijednosti”. Uz tradicionalni pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralake djelatnosti.

Sukladno tim polazištima vrednovan je cjelokupni prostor Zagrebake županije kao antropogeni, ljudskom rukom oblikovani krajolik.

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinane graevine – kulturna dobra, zajedno sa svojim okolišem moraju biti na odgovarajui nain (sukladno njihovim kulturno povijesnim, arhitektonskim, prostornim i etnološkim znaajkama) ukljueni u budui razvoj. U cilju ouvanja, zaštite i unapreenja kulturne i prirodne baštine, što znai ouvanje prepoznatljivosti, navodimo naela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budueg razvoja:

% kulturna i prirodna baština predstavlja temelj prepoznatljivost (identiteta) i dokaz je neprekinutog slijeda (kontinuiteta) razvitka sredine, pa ju je potrebno štititi od svakog daljnjeg ošteenja i uništenja temeljnih vrijednosti; % osim pojedinanih graevina, kulturnu baštinu ini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je uzajamno djelo prirode i ovjeka; % osim vrednovanih graevina, obino prepoznatljivih primjera odreenog stila, kulturnu baštinu ine i ostvarenja tradicijske stambene izgradnje, koje bi kao nositelje identiteta trebalo uvati u izvornoj namjeni; % prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje graevinskih podruja u vrijedne krajobrazne prostore znai osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti prostora; % nastojati ostvariti edukativne staze kulturne baštine, ime e se potaknuti razvoj kulturnog turizma.

Jedna od osnovnih zadaa zaštite kulturne baštine, osim zaštite i ouvanja fizike strukture arhitektonskog spomenika, težnja je da se sprijei devastacija neposrednog prostora, kako bi on ouvao svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito znaenje.

214 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinane povijesne graevine i sklopovi zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na primjeren nain, sukladno svojim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim obilježjima, ukljueni u razvoj.

Razvoj treba usmjeriti na ouvanje identiteta kulturnog krajolika, ostvarivanje preduvjeta za odgovarajue održavanje graevina visoke vrijednosti i njihovu revitalizaciju, kroz odabir namjena kojima se nee izmijeniti njihove prostorne i oblikovne znaajke.

Sprjeavanje devastacija svih vrsta na kulturnim dobrima trebalo bi se osigurati stalnim praenjem stanja na graevinama i djelovanjem svih nadležnih institucija i službi.

Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinane graevine koje imaju svojstva kulturnog dobra, zajedno sa svojim okolišem moraju biti na primjeren i odgovarajui nain (tj. u skladu sa svojim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim znaajkama) ukljueni u budui razvitak.

To prije svega znai:

% ouvanje i strunu konzervatorsku obnovu svih graevina i sklopova s obilježjima kulturnog dobra, % ouvanje povijesne organizacije (matrice), parcelacije i graevne strukture unutar zaštiene povijesne cjeline gradskog, gradsko-seoskog i seoskog karaktera, % ouvanje i obnovu tradicijske arhitekture (stambene i gospodarske), mlinova i ostalih povijesnih graevina kao nositelja prepoznatljivosti prostora, % ouvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih uporaba graevina i sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog naina obrade zemlje, % nije li mogue ouvati drvenu tradicijsku arhitekturu “in situ”, treba urediti tradicijske okunice preseljenjem preostalih primjera drvenih graevina na prostore u kojima bi se organizirao muzej na otvorenom, % zadržavanje i revitalizaciju povijesnih oblika komunikacije – starih cesta, mostova, pješakih putova i planinarskih staza, % zadržavanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela i zaselaka, bregova i potoka, od kojih mnogi imaju simbolino i povijesno uporište, % ouvanje karakteristine slike kultiviranog krajolika, parcelacije i tradicijske opreme prostora.

B) VODNI RESURSI

Vodne resurse potrebno je, prije svega, promatrati sa stajališta iskorištavanja za potrebe vodoopskrbe i osiguravanja kvalitetne vode za pie, a mogue ih je iskorištavati i kao gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje, navodnjavanje, uzgoj riba), kao izrazite ekološke vrijednosti i kao turistiki potencijal (rekreacijske mogunosti).

Izvorišta/crpilišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe stanovništva i gospodarskih subjekata moraju biti zaštiena od namjernih ili nenamjernih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu uporabivost (u smislu narušavanja kakvoe ili redukcije izdašnosti). Ova odrednica Zakona o vodama, odnosi se i na resurse voda koji se još ne koriste, ali su namijenjeni za daljnji razvitak vodoopskrbe, odnosno za podmirenje potreba u budunosti.

Odreivanje zaštitnih zona crpilišta temelji se na propisima o zaštitnim mjerama i uvjetima za odreivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za pie.

U skladu s važeim zakonskim aktima, jedinice lokalne samouprave utvruju zone sanitarne zaštite izvorišta, koje obuhvaaju mjesta zahvaanja voda i ležišta zaliha voda s pojasom zemljišta za koje se propisuju posebne obveze i ogranienja što se odnose na uvjete života i rada, promet, graenje, odlaganje otpada i dr.

Zaštita izvorišta provodi se u skladu s Odlukama o zaštiti izvorišta, koje donose jedinice lokalne samouprave, a ime se, na temelju prethodnih vodoistražnih radova, odreuju veliina i granice zona sanitarne zaštite, sanitarni i drugi uvjeti održavanja i druge zaštitne mjere, izvori i nain financiranja, te kazne za povredu odredaba Odluke.

215 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

Zone sanitarne zaštite utvrene Odlukom o zaštiti izvorišta, kao i prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite za koje nije donesena Odluka, moraju se uvrstiti u dokumente prostornog ureenja podruja na kojima se te zone prostiru.

U okviru projekta Evidencija i gospodarenje zalihama podzemnih voda Hrvatske (EGPV) (nositelj izrade Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveuilišta u Zagrebu i Hrvatske vode) provedena je analiza postojeeg sustava zaštite podzemnih voda u Hrvatskoj.

Provedenom se analizom zakljuuje da su mehanizmi zaštite podzemnih voda, koji bi trebali omoguiti progresivno smanjenje postojeeg i sprjeavanje potencijalnog zagaenja, ve sadržani u okviru važee zakonske regulative, meutim u praksi je upitno njihovo provoenje.

Zaštita podzemnih voda na podruju savskog aluvija, s obzirom na koliinu i kakvou zaliha vode, ima strateško znaenje za daljnji opi razvitak itave regije.

Posebno znaenje za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na podruju Grada Zagreba i Zagrebake županije zauzima lokalitet “rnkovec” koji se predstavlja kao veliko potencijalno nalazište pitke vode, a smješteno je jugoistono od središnje gradske aglomeracije na prostoru desnog zaobalja rijeke Save. Zaštita ove izvorišne zone mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora.

U sastavu Prostornog plana Zagrebake županije sadržane su informacije o namjeni, korištenju i zaštiti podruja postojeih i potencijalnih crpilišnih zona, a koje se temelje na donesenim Odlukama o zaštiti pojedinog crpilišta, te prijedlozima zona zaštite (na lokalitetima gdje do danas nije donesena Odluka) i raspoloživim spoznajama o potencijalnim izvorišnim resursima.

Postoje podruja u kojima je potrebno na ureenju režima voda intervenirati hidrotehnikim zahvatima kako bi se neodgovarajue stanje poboljšalo (ugroženost ljudi i imovine). Konani cilj hidrotehnikih zahvata mora biti nastojanje da se gospodarski i razvojni interesi usklade s vrijednostima prirodne sredine. Potrebno je struno razmotriti mogunost da se svjesno dopuste sezonska plavljenja u prirodnim retencijama umjesto izvoenja regulacija.

C) ŠUME

Osim gospodarskog potencijala šume imaju važnu ekološku funkciju u proišavanju atmosfere i stvaranju kisika, imaju utjecaj kao stanište šumske faune, na vodni režim, plodnost tla i poljodjelstvo i imaju druge korisne funkcije (lovne, rekreacijske, tutistike i druge). Opstojnost šuma uvjet je ravnoteže ekološkog sustava u prostoru.

Šume zauzimaju treinu površine Zagrebake županije i stoga ine važan dio krajobraza i njegovih prirodnih osobitosti. Šume daju peat prepoznatljivosti krajobraznog identiteta prostora i nositelji su biološke raznolikosti i ekološke stabilnosti, pa stoga i nezamjenjiv turistiki i prirodni resurs.

U gospodarenju šumama, bez obzira na formalnu zaštitu prirodnih cjelina, svi elementi gospodarenja i korištenja šuma moraju biti podreeni kriteriju njhove ekološke funkcije i samoobnovljivosti.

Mjere zaštite šuma najuinkovitije se provode:

% pravilnim gospodarenjem na naelima trajnosti i obnovljivosti, % poveavanjem šumskih površina, % pravilnim planiranjem i korištenjem kontaktnih zona uz rubove šuma, % ouvanjem u reprezentativnim autohtonim ekološkim sustavima i krajolicima, % izbjegavanjem prenamjene šuma u korist drugih namjena, % rekultivacijom eksploatacijskih polja na šumskim površinama, % sprjeavanjem aktivnosti štetnih za šumske zajednice u šumama ili u njihovoj neposrednoj blizini.

216 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

D) TLA

"Tlo je mješavina mineralnog, biljnog i životinjskog materijala koja nastaje kroz stoljetne procese. Nužna je za rast bilja i preduvjet je poljoprivredne proizvodnje. Oneišenje tla se provodi kemijskim sastojcima, solima, patogenim organizmima i radioaktivnim tvarima, tako da može ugroziti biljni i životinjski svijet. Nezdrave metode obraivanja zemlje mogu ozbiljno degradirati njegovu kvalitetu, izazvati oneišenja i prouzroiti eroziju. Tretiranje zemlje kemijskim fertilizatorima, pesticidima i fungicidima u suprotnosti je s prirodnim procesima jer uništava korisne organizme kao što su bakterije, gljivice i drugi mikroorganizmi." (Microsoft Encarta Encyclopedia 99).

"Tlo treba koristiti razumno i ouvati njegovu produktivnost, a nepovoljne uinke na tlo izbjegavati u najveoj moguoj mjeri" ( lanak 12, Zakon o zaštiti okoliša (NN 22794)).

S obzirom na primarnu ulogu poljodjelstva u razvoju Zagrebake županije, može se rei da je tlo njeno osnovno prirodno dobro i preduvjet razvoja.

Ciljevi i preporuke: % Prostornim planom Zagrebake županije pažljivo valorizirati graevinska podruja razgraniena dosadašnjim prostornim planovima, te uzevši u obzir postojeu izgradnju i odobrene lokacijske/graevinske dozvole, smanjiti graevinska podruja na kvalitetnim poljoprivrednim tlima, % odgovarajuim mjerama u poljoprivredi svesti upotrebu kemijskih sredstava na nužni minimum, a posebnim mjerama poticati ekološku obradu zemlje, % osigurati financijske i organizacijske uvjete za išenja svih divljih odlagališta otpada, uinkovito sprjeavati njihovo obnavljanje te sanirati postojea, % provoditi racionalnu postupnu izgradnju kanalizacijske mreže s proišivaima otpadnih voda (ukljuivo biljne ureaje), % eksploataciju mineralnih sirovina provoditi na temelju posebnih studija, koja e uz druge kriterije valorizirati kvalitetna poljoprivredna tla, te ih zaštititi, % posebnim mjerama smanjivati negativne uinke prometa i havarija u eksploataciji i prijevozu nafte % sadnjom zaštitnih šuma smanjiti utjecaje erozije, % organizirati mrežu trajnog motrenja za kontinuirano praenje kvalitete poljoprivrednih tala, intenzitet imisije oneišenja na ugroženim lokacijama te ponašanje, biopristupanost i prostorna i sezonska variranja metala u tlu. Time bi se omoguila procjena njihove toksinosti za pojedine od uzgajanih kultura i preporuio nain korištenja zemljišta, s ciljem smanjenja rizika od degradacije tala i oneišenja drugih medija okoliša (zraka, podzemne vode, vegetacije) i proizvodnje zdravstveno ispravne hrane.

E) MINERALNE SIROVINE

Najvei ekološki problemi Županije vezani na eksploataciju mineralnih sirovina postoje u korištenju šljunka i kamena, te u eksploataciji nafte i plina.

Osim brojnih ilegalnih šljunara kojima se nekontrolirano devastira krajolik, ugrožava tlo i podzemne vode, problematine su i legalne šljunare, jer se ne provode rudarski projekti koji ukljuuju i sanaciju, rekultiviranje i transformaciju u druge namjene.

Eksploatacijom nafte i plina ugrožene su najviše šume, tlo i vodotoci.

Ciljevi i preporuke: % eksploataciju mineralnih sirovina treba svesti u okvire održivog razvoja vodei prije svega rauna o zaštiti okoliša, sprjeavanju devastacije krajolika i prirodnih vrijednosti, kao i zaštiti tla i podzemnih voda, % racionalno korištenje mineralnih sirovina, kao ogranienog i neobnovljivog dobra treba biti osnovni kriterij pri odreivanju lokacija za njihovu eksploataciju, % eksploatacija mineralnih sirovina u funkciji sanacije postojeih eksploatacijskih polja i njihovo privoenje konanoj namjeni treba imati prioritet pri planiranju opsega i lokacija eksploatacija,

217 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

% prijeko je potrebno da svaki razvojni program koji znaajnije zahvaa prostor i utjee na okoliš, a u ovom sluaju se pod tim razumijevaju rudarski projekti eksploatacije, mora sadržavati projekt za izvoenje odgovarajuih sanacijskih radova, % za sva napuštena eksploatacijska polja potrebno je što prije iznai primjereno najpovoljnije rješenje njihove sanacije što podrazumijeva izradu odgovarajuih projekata sanacije, koji e tim prostorima dati novu kvalitetu u vizualnom i višestruko korisnom smislu, % na eksploatacijskom polju na kojem se obavljaju rudarski radovi potrebno je, sukladno rudarskom projektu, ve tijekom eksploatacije mineralne sirovine provoditi postupnu sanaciju terena i biološkom rekultivacijom vizualno prilagoavati okolišu.

F) BIORAZNOLIKOST

Ouvana biološka raznolikost, karakteristina za vei dio županijskog podruja, govori o nižem stupnju antropoloških utjecaja u tim predjelima (veliki kompleksi su brdoviti, šumoviti ili se poljoprivredna zemljišta ne obrauju na intenzivan nain). Ta se raznolikost smanjuje porastom djelovanja ovjeka kroz sve oblike ugrožavanja okoliša. Zbog toga se stupanj biološke raznolikosti može smatrati objektivnim pokazateljem (sinteznim indikatorom) ouvanosti okoliša.

Ouvanost ekosustava i biološke raznolikosti od velikog je znaenja za budunost ove županije, ako ona svoj razvoj želi zasnivati na turizmu i ekološkoj poljoprivredi. Lovni, ribolovni, seoski, ekološko- edukativni, pa donekle i izletniki turizam mogu egzistirati samo tamo gdje postoje ouvani prirodni sustavi. Takoer i proizvodnja zdrave hrane (bez upotrebe kemijskih sredstava) ima u ovoj županiji budunost, s obzirom na danas velike neobraene površine koje e se isprati od kemikalija i time regenerirati.

Ciljevi i preporuke: % zaštitom (u smislu Zakona o zaštiti prirode) veih prostornih cjelina visokog stupnja biološke raznolikosti sprijeiti degradaciju ekosustava, % izgradnjom regulirane odvodnje i proišivaa otpadnih voda, te provedbom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom vratiti istou vodotokova na onaj stupanj koji e omoguiti regeneraciju vodnih ekosustava (rakovi, ribe...), % provesti reviziju izvedenih hidroregulacijskih projekata i sanirati kritine toke, te vratiti vode u rijeke (npr. Lonja) i podii razine podzemnih voda gdje je mogue, % kod novih hidrotehnikih projekata respektirati, uz hidrotehnike, i šire ekološke kriterije, % u planovima razvoja poljoprivrede favorizirati ekološki zdrave oblike proizvodnje te kreditima i drugim mjerama stimulirati ekološki zdravu poljoprivredu.

G) ZRAK

Opa procjena je da je kakvoa zraka u Zagrebakoj županiji još relativno dobra, zbog niske gustoe stanovanja i relativno malo industrijske proizvodnje. Mjerenjima je utvreno da se pojavljuju vee koncentracije SO2, NO i NO2 za trajanja vjetrova iz smjera Zagreba, što znai da oneišenja ne stižu iz Europe, Slovenije ili Zagorja ve iz Zagreba. To potvruje pretpostavku da je za Županiju najvei izvor oneišenja zraka grad Zagreb.

U okruženju Županije djeluje 8 veih zagaivaa (od 24 u Hrvatskoj): rafinerija Sisak, INA petrokemija Kutina, TE Sisak, CPS Molve, TE-TO, EL-TO, INA i INA Polimeri Zagreb, a na dvadesetom mjestu nalazi se Pliva, Savski Marof u Opini Brdovec, kao jedini vei oneišiva zraka u Županiji. Usporedna tablica s ocjenom težine oneišenja pokazuje da Pliva emitira (od tri mogua stupnja: malo, srednje, veliko) "male" koliine kiselih plinova i "srednje" koliine vrlo otrovnih tvari. Razina utjecaja tih oneišenja je "srednja" na lokalnoj, a "mala" na regionalnoj i globalnoj razini. Sa stajališta Županije, a posebno Opine Brdovec, Grada Zaprešia i drugih okolnih opina, ove "srednje" vrijednosti veliki su problem.

Ostali znaajni izvori zagaenja na podruju Zagrebake županije su:

% odlagališta otpada i otpadne vode industrije i naselja (neugodan miris), % poljoprivredne farme (koncentracija amonijaka, sumporovodika i merkapatana),

218 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

% šljunare i kamenolomi (prašina), % tvornice kovina, Veliko Trgoviše u Krapinsko-zagorskoj županiji (teže oneišuju zrak u gradu Zaprešiu i okolnim opinama dimovima i aom), % tvornica emajliranih prizvoda Gorica u Dugom Selu (opasne kemikalije), % promet, % asfaltne baze, % Zrana luka Zagreb (ispušni plinovi zrakoplova, te buka), % eksploatacijska polja nafte i plina.

Ciljevi i preporuke: % uspostaviti županijsku podrunu mrežu za praenje kakvoe zraka, % smanjiti emisiju zagaenja iz postojeih i novih izvora primjenom ekološki prihvatljivijih tehnologija u industrijskim pogonima i pri eksploataciji mineralnih sirovina, s primjenom zaštitnih mjera protiv zagaenja, % izgraditi sustave odvodnje i proišivae otpadnih voda naselja i gradova prije upuštanja u vodotoke i otpadnih tehnoloških voda iz industrijskih pogona prije upuštanja u kolektore kanalizacije naselja, % sanirati postojea i izgraditi nova odlagališta otpada, primjenjujui suvremena tehnika rješenja i tehnologije prikupljanja, sortiranja, obrade i odlaganja otpada, a takoer i recikliranja iskoristivih vrsta otpada (kao papir, metali, staklo, plastika, i dr.), % zaštititi naselja od buke i prašine s jakih prometnica postavljanjem prirodnih barijera (drvoreda ili šuma), % poveati udio ekološki istijih energenata, naroito plina, u širokoj potrošnji i u proizvodnim pogonima, a postupno otklanjati ugljen iz upotrebe, kao zagaiva zraka, % trajno gospodariti, te održavati i uveavati površine šuma kao plua Zagrebake županije i šire regije.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PODRUJU ŽUPANIJE

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora ukljuuju:

% smanjivanje i sprjeavanje nenamjenskog korištenja prirodnih resursa, a posebno podzemnih voda, šuma, poljoprivrednog zemljišta visokog boniteta i mineralnih sirovina, % radikalno sankcioniranje i suzbijanje bespravne izgradnje, posebno u podrujima ouvanih krajobraznih vrijednosti, u ruralnim podrujima i podrujima pod posebnom zaštitom, % poticanje kvalitetne izgradnje unutar graevinskih podruja naselja, s posebnim težištem na revitalizaciji postojeih graevina, % afirmaciju racionalnog korištenja prirodnih resursa u skladu s naelima održivog razvitka, a posebno u domeni iskorištavanja prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, gospodarskog korištenja šuma i korištenja šuma u turistike i rekreacijske svrhe, % sanaciju devastiranih površina, posebno eksploatacijskih polja i divljih odlagališta otpada prenamjenom u trajne oblike korištenja ili rekultivacijom, % uspostavu jedinstvenog sustava za sprjeavanje i uklanjanje šteta od elementarnih nepogoda, % uspostavu složenog sustava za praenje promjena u okolišu, oslanjajui se na postojee programe monitoringa koje provode znanstvene i javnozdravstvene ustanove.

219 Prostorni plan Zagrebake županije 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja

2.3.2. UNAPREENJE UREENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Glavni cilj i obveza vezani za unapreenje ureenja naselja odnosi se na racionalno korištenje prostora za izgradnju naselja, odnosno odreivanje graevinskog podruja.

% Prostor za razvoj naselja mora biti utemeljen na nekoliko kriterija od kojih su posebno važni: optimalna gustoa, argumentirane demografske i razvojne perspektive, ouvanje poljodjeljskih, šumskih i vodnih resursa i optimalna organizacija naselja s težištem na uvjetovanost komunalnog infrastrukturnog opremanja.

% U okviru ureenja naselja treba preispitati i po mogunosti smanjiti veliinu graevinskog podruja brojnih naselja u odnosu na utvreno u prostornim planovima bivših opina, jer su ona, u veini sluajeva, predimenzionirana.

% Važno je sustavno unapreivati ureenje i opremanje naselja, a posebno središnjih naselja. Temeljne funkcije za kvalitetan život, a posebno osnovno školovanje, zdravstvena zaštita i opskrba, trebale bi biti osigurane na razini stanovništvu prihvatljivog komfora i dostupnosti. Ta dostupnost može se osigurati ouvanjem tradicijskih i gradnjom novih objekata (škole), ali i funkcioniranjem unutar sustava po naelu: usluga što bliže potrošau i korisniku.

% Prostorni razvitak i širenje naselja treba biti u relaciji s povijesnom strukturom naseljskih prostora, koje pri izradi novih planova treba sustavno usklaivati s demografskim kretanjima.

% Radi zaštite prostora korisno je obnavljati i zapuštena naselja i kad je to neracionalno glede komunalne infrastrukture, s ciljem postizanja drugih probitaka u temeljnom usmjerenju prostornog ureenja Županije. Takva obnova treba obvezno uzimati u obzir i ouvati prirodne vrijednosti i kvalitetu krajolika, staru strukturu graenja naselja i domova, tradicionalne graevne materijale i oblike, uz osiguranje prometne dostupnosti i telekomunikacijskih veza.

% Obveza je planirati i odrediti mjere za komunalno infrastrukturno opremanje podruja naselja kao uvjet za daljnji razvoj i izgradnju svakog naselja i doma, s time da se mora osigurati pristupna prometnica, pitka voda, prikladan sustav odvodnje, elektrina struja, ako postoje mogunosti plinski prikljuak i mogunost telefonske linije.

220 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3. 3/$1352672512*85((1-$

3.1. 35,.$=35267251,+6758.785$ä83$1,-(82'12681$67$1-(,5$=92-1$ 235('-(/-(1-$ä83$1,-(,'5ä$9(

6WUDWHJLMRP SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH GHILQLUDQH VX JUXSH åXSDQLMD NDR  velike prostorne cjeline: åXSDQLMH VUHGLãQMH +UYDWVNH åXSDQLMH MDGUDQVNH +UYDWVNH L åXSDQLMH LVWRþQH +UYDWVNH 2QH SUHGVWDYOMDMX REXKYDW SUDüHQMD VWDQMD L XVPMHUDYDQMD SURVWRUQRJ UD]YRMD QD JOREDOQRM razini.

=DJUHEDþNDåXSDQLMDSULSDGDSURVWRUQR-funkcionalnoj cjelini središnje Hrvatske, u koju se ubrajaju još L *UDG =DJUHE WH åXSDQLMH .DUORYDþND 6LVDþNR-PRVODYDþND %MHORYDUVNR-ELORJRUVND .RSULYQLþNR- NULåHYDþND.UDSLQVNR-]DJRUVND9DUDåGLQVNDL0HÿLPXUVND

*OREDOQH NDUDNWHULVWLNH L SODQVND XVPMHUHQMD ]D SRGUXþMH VUHGLãQMH +UYDWVNH X 6WUDWegiji prostornog XUHÿHQMD5HSXEOLNH+UYDWVNHGHILQLUDQLVXQDVOMHGHüLQDþLQ

1DMUD]YLMHQLMH SRGUXþMH +UYDWVNH NRQFHQWUDFLMD JRVSRGDUVWYD L NXOWXUQLK LQVWLWXFLMD NOMXþQR þYRULãWH europskih i regionalnih prometnih pravaca.

Prostorno razvojnu strukturu RELOMHåDYDNRQFHQWUDFLMDJUDGRYDVUHGQMRHXURSVNRJNUXJD=DJUHEJODYQL JUDG'UåDYHVPHÿXQDURGQLPIXQNFLMDPDLSUVWHQJUDGRYDVUHGQMHYHOLþLQHWHPUHåDPDOLKJUDGRYD NDRRVQRYD]DXQDSUHÿHQMHSURVWRUQRUD]YRMQHVWUXNWXUHSROLFHQWULþQRJWLSD%XGXüLGDVHRþHNXMHMRã YHüLSULWLVDNQDJUDGRYHLSRMDþDYDQMHHNRORãNLKSUREOHPDSODQVNDRULMHQWDFLMDMHQDXEODåDYDQMHUDVWDL NYDOLWHWQR XQDSUHÿHQMH =DJUHED RVQDåLYDQMH PUHåH RVWDOLK JUDGRYD V RVRELWRP SDåQMRP QD zaustavljanje izgradnje i sanaciju perifernih zona (izmještanje magistralnih pravaca, velika infrastruktura).

8UHÿHQMH SURVWRUD RGUHÿHQR MH SRUMHþMLPD ULMHND 6DYH 'UDYH VUHGQML WRNRYL  L .XSH WH SULMHOD]RP L] UDYQLþDUVNRJ X EUGVNR SRGUXþMH äXPEHUND +UYDWVNRJ ]DJRUMD %DQRYLQH .RUGXQD 0RVODYLQH Podravine i Podravskog prigorja na kojima je potrebna revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva. Resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama prirodnog i kultiviranog krajobraza.

Planska usmjerenja se odnose QDRþXYDQMHSULURGQRJRNROLãDJUDGRYDXUHNUHDFLMVNRMIXQNFLMLUD]YLWDN kontinentalnog turizma vezanog za termalne vode, lov, kulturnu baštinu (dvorci), zatim na eksploataciju SOLQD L QDIWH 3RGUDYLQD %LORJRUD  WH QD SURPHWQD þYRULãWD L JRVSRGDUVNR-prometne funkcije gradova =DJUHE.DUORYDF6LVDN9DUDåGLQLGUXJL 

3ODQLUDQMH FMHORYLWLK VXVWDYD RGQRVL VH QD YHOLNX GUåDYQX L PHÿXGUåDYQX LQIUDVWUXNWXUX RVRELWR SURPHWQL SUDYFL SUHPD ]DSDGQRM L VUHGQMRM (XURSL  V SUDWHüLP GMHODWQRVWLPD UD]YRM L IXQNFLMH Grada =DJUHEDVUMHãHQMHPNOMXþQRJDSURPHWQRJþYRULãWDWUDQVHXURSVNLKPDJLVWUDOQLKLUHJLRQDOQLKSUDYDFD XUHÿHQMH SRGUXþMD X] GUåDYQX JUDQLFX RVRELWR MXJRLVWRþQX  UD]YLWDN L XORJD YHüLK JUDGRYD X VNORSX NRQFHSWD XUEDQL]DFLMH SRGUXþMD UMHãHQMH XUDYQRWHåHQMD XUEDQH NRQFHQWUDFLMH L QHUD]YLMHQLK VODER QDVHOMHQLK UXEQLK]RQDVXVWDYQHPMHUHXQDSUHÿHQMDRNROLãDVRVRELWRPSDåQMRPQDXUHÿHQMHYRGD odvodnju i otpad."

3526725125$=92-186758.7858=$*5(%$ý.(ä83$1,-(.$5$.7(5,=,5$

‰ Povoljan geoprometni poORåDM -QDþYRULãWXeuropskih i regionalnih prometnih pravaca smještena u zagrebaþkom okruåenju, a prostorno udaljena samo stotinjak kilometara zraþne linije od Jadranskog mora. Najvaåniji nacionalni i meÿunarodni cestovni iåeljezniþki pravci sijeku se u Zagrebu, prolazeüi pritom teritorijem Zagrebaþkeåupanije.

221 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ Smještaj =UDþQH OXNH =DJUHE QD SURVWRUX =DJUHEDþNH åXSDQLMH WDNRÿHU SUHGVWDYOMD YDåQR SURPHWQR þYRULãWH nezaobilazna “vrata“ kroz koja vode putovi do svih zraþnih luka i gradova na hrvatskom Jadranskom moru,

‰ Prsten gradova srednje veliþine te mreåa malih gradova kao osnova za unapreÿenje prostorno razvojne strukture policentriþnog tipa, ali i znatan dio ruralnog te zaštiüenog podruþja prirode. Razvoj središnjih funkcija i širenje urbanih procesa na ovom prostoru uvjetovani su prije svega vezama sa Zagrebom i prometno - geografskim poloåajem.

‰ ,QWHQ]LYQDPHÿX]DYLVQRVWSURVWRUQRJLXNXSQRJUD]YRMD=DJUHEDþNHåXSDQLMHL*UDGD=DJUHED Meÿusobni interesi u korištenju prostora, njegovih ljudskih i drugih resursa, naglašavaju potrebu kontinuiranog usklaÿivanja razvoja svih sudionika na ovom prostoru, kako Zagrebaþkeåupanije i Grada Zagreba tako i velikih infrastrukturnih sustava, dråavnih i lokalnih subjekata, javnih i privatnih sudionika.

‰ Graniþno podruþje s Republikom Slovenijom (oko 18 % površineäupanije) daje ovom prostoru znaþaj tranzitnog podruþja, a njegovom stanovništvu omoguüuje lakšu gospodarsku i drugu komunikaciju s drugim zemljama, koristeüi poloåajne prednosti.

‰ Zagrebaþka jeåupanija po poljoprivrednim resursima jedna od najbogatijih hrvatskihåupanija: 56% ukupne površine odnosi se na poljoprivredne, a 35 % ukupne površineäupanijeþLQHãume. Stogaüe poljoprivreda i nadalje ostati vaåna gospodarska djalatnost Zagrebaþkeåupanije. Meÿutim, stanje poljoprivredne proizvodnje i korištenje prirodnih resursaäupanije još nisu zadovoljavajuüi niti su prilagoÿeni velikom tråištu.

‰ Zagrebaþkaåupanija svojim povoljnim smještajem, a poglavito bogatstvom brojnih raznolikih prirodnih i kulturno-povijesnih turistiþkih resursa, ima veliki turistiþki potencijal koji treba i nadalje poticati.

‰ 2G SULURGQLK UHVXUVD VWUDWHãNX YDåQRVW LPDMX vodni resursi. Podzemne vode savskog aluvija, s RE]LURP QD NROLþLQX L NDNYRüX ]DOLKD YRGH LPDMX VWUDWHãNR ]QDþHQMH QH VDPR ]D SRGUXþMH =DJUHEDþNHåXSDQLMHQHJRLþLWDYHUHJLMH=DãWLWDRYHL]YRULãQH]RQHWUHEDLPDWLSULRULWHWXRGQRVX na druge aspekte razvitka.

‰ Sustav odvodnje otpadnih vodaQHRPRJXüXMH]DGRYROMDYDMXüLVWDQGDUGåLYOMHQMDVWDQRYQLãWYDD nisu osigurani ni potrebni uvjeti s gledišta zaštite okoliša. Stanje vodoopskrbe WDNRÿHU QLMH ]DGRYROMRYDMXüH RVRELWR QD SHULIHUQLP GLMHORYLPD äXSDQLMH  DOL ]QDWQR MH EROMH QHJR VWDQMH X sustavu odvodnje. Oko 60 % stanovništva ima riješenu vodoopskrbu, koja se obavlja organizirano.

3.2. ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

6XNODGQRREYH]DPDL]6WUDWHJLMHL3URJUDPDSURVWRUQRJXUHÿHQMD5HSXEOLNH+UYDWVNHQDYHGHQLPDX SRJODYOMX  3ROD]LãWD  WH &LOMHYLPD SURVWRUQRJ UD]YRMD XWYUÿHQLP X SRJODYOMX  WHkstualnog dijela 3ODQDFMHORNXSQLSURVWRU=DJUHEDþNHåXSDQLMHYHOLþLQH3058,15 km2, s planiranih 340.000 ukupnih stanovnikaþLQLMHGLQVWYHQXSODQVNXFMHOLQXWHVHXUHÿXMHWHPHOMHPRYRJ3ODQDLSODQRYDQLåHJUHGD XVNODÿHQLKVRGUHGEDPDRYRJ3ODQD

Organizacija prostora RGUHÿXMH RVQRYQH NDWHJRULMH NRULãWHQMD poljoprivredne, šumske i vodne površine, površine naselja i površine prometno-infrastrukturnih koridora, unutar kojih se planovima XUHÿHQMD SURVWRUD XWYUÿXMX QDPMHQD L XYMHWL XUHÿHQMD L NRULãWHQMD Srostora, ovisno o prostornim i UD]YRMQLP]QDþDMNDPDSRGUXþMD3URVWRUQR-UD]YRMQDVWUXNWXUDRGUHÿHQDMHUD]PMHãWDMHPYHOLþLQDPDL WLSRPQDVHOMDPUHåRPLNRQFHQWUDFLMDPDIXQNFLMDSUHWHåLWLPJRVSRGDUVWYRPPUHåDPDLQIUDVWUXNWXUH prirodnim i stvorenim razvRMQLPXYMHWLPDWHSULSDGQRãüXYHüLPUD]YRMQLPLOLSULURGQLPVXVWDYLPD

222 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMHSULND]XMHRVQRYQXRUJDQL]DFLMXSURVWRUDQDNDUWRJUDIVNRPSULND]X broj 1: "Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:100 000. Ovdje treba naglasiti da je organizacija SURVWRUDX3URVWRUQRPSODQXäXSDQLMH XVPMHUDYDMXüHJDQHSURYHGEHQRJNDUDNWHUD7R]QDþLGD QDPMHQD SURVWRUD WUHED ELWL GHWDOMQR UD]UDÿHQD X SODQRYLPD QLåHJ UHGD D X VNODGX VD ]DNRQVNLP odredbama, smjernicama iz Strategije i Programa SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH WH provedbenim odredbama ovog Plana.

Prostor za razvoj naselja

83URVWRUQRPSODQX=DJUHEDþNHåXSDQLMHQDNDUWRJUDIVNRPSULND]XEURMXFUWDQRMHVYLKQDVHOMD äXSDQLMHVXNODGQRZakonu o podruþjimaåupanija, gradova i opüina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00 ).

6XNODGQR3UDYLOQLNXRVDGUåDMXPMHULOLPDNDUWRJUDIVNLKSULND]DREYH]QLPSURVWRUQLPSRND]DWHOMLPDL standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj 106/98), unutar svakog naselja VKHPDWVNLVXSULND]DQLSURVWRUL]DUD]YRMQDVHOMDLWRQDVOMHGHüLQDþLQ

‰ Poligonom (plohom) SULND]DQDVXQDVHOMDVJUDÿHYLQVNLPSRGUXþMLPDYHüLPRGKDOna mogu biti kompaktna ili rastresita. PoligoQRPMHVKHPDWVNLR]QDþHQSURVWRU]DUD]YRM ãLUHQMH WLK QDVHOMD 6WYDUQH SRYUãLQH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD RGUHÿXMX VH SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYDLRSüLQD

‰ 6LPERORPVXSULND]DQDQDVHOMDVJUDÿHYLQVNLPSRGUXþMLPDPDQMLPRGKDkoja mogu biti kRPSDNWQD LOL UDVWUHVLWD 1MLKRYH VWYDUQH SRYUãLQH RGUHÿXMX VH SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYDLRSüLQD

2VQRYH L VPMHUQLFH ]D XUHÿHQMH SURVWRUD L] 3URJUDPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH SURSLVXMXVOMHGHüH

3URãLULYDQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD WUHED SULPLMHQLWL VDPR DNR VX LVFUSOMHQH PRJXüQRVWL L]JUDGQMH X YDåHüLP JUDQLFDPD WLK SRGUXþMD L QD WHPHOMX DUJXPHQWLUDQH UD]YRMQH SRWUHEH  3ULMHGOR]L SURãLUHQMD PRUDMX VDGUåDYDWL SRGDWNH R LVNRULãWHQRVWL SRVWRMHüHJD JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD V REUD]ORåenjem o UD]OR]LPD QHNRULãWHQMD GLMHORYD L SRGX]HWLP PMHUDPD ]D LVNRULãWHQMH RVRELWR X VOXþDMX NDGD QHL]JUDÿHQD SRYUãLQD SUHOD]L  XNXSQH SRYUãLQH JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD 3UL WRP WUHED LVSLWDWL PRJXüQRVWsmanjenjaJUDÿHYLQVNRJSRGUXþMDXGLMHORYLPDNRMLVe ne privode planiranoj namjeni."

8NXSQD SRYUãLQD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD X YDåHüLP SURVWRUQLP SODQRYLPD RSüLQD L]QRVLOD MH  KD 1DNRQ DQDOL]H L]JUDÿHQRVWL NRMD MH SULND]DQD X GLMHOX 3ROD]LãWD SRJODYOMH   ustanovljeno je da je samo 3 JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD GDQDV L]JUDÿHQR  KD  D GD XNXSQD JXVWRüD QDVHOMHQRVWL QD JUDÿHYLQVNRP SRGUXþMX QDVHOMD L]QRVL VDPR  VWDQRYQLND SR hektaru.

S obzirom na sve navedeno, ovim se Planom QHSUHGYLÿDSRYHüDQMHXNXSQHSRYUãLQHJUDÿHYinskog SRGUXþMD QDVHOMD 0RJXüD MH VDPR SUHUDVSRGMHOD SRYUãLQD XQXWDU SRMHGLQH RSüLQHJUDGD X RNYLUX L]UDGHSURVWRUQRJSODQDXUHÿHQMD VXNODGQRQDYHGHQLPLGUXJLPVPMHUQLFDPDL]3URJUDPDSURVWRUQRJ XUHÿHQMD'UåDYHL3URYHGEHQLPRGUHGEDPDRYRJ3ODQD

NamMHQH SRYUãLQD XQXWDU JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD RGUHÿXMX VH SURVWRUQLP SODQRP XUHÿHQMD RSüLQHLOLJUDGD LGUXJLPSODQRYLPDXåHJDSRGUXþMDDRQHPRJXELWLRGUHÿHQH]DJUDGQMXVWDPEHQLK JRVSRGDUVNLK L SROMRSULYUHGQLK JUDÿHYLQD JUDÿHYLQD MDYQH L GUXãWYHne namjene, kao što su osobito JUDÿHYLQH YMHUVNH NXOWXUQH RGJRMQH REUD]RYQH ]GUDYVWYHQH VRFLMDOQH L VOLþQH QDPMHQH JUDÿHYLQD SRVHEQHQDPMHQHJUDÿHYLQD]DãSRUWLUHNUHDFLMXNRPXQDOQLKSURPHWQLKLQIUDVWUXNWXUQLKJUDÿHYLQDL VXVWDYDJUREOMDJUDÿHvina za gospodarenje otpadom, te za javne i zaštitne zelene i vodne površine.

223 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3RGUXþMD]DL]JUDGQMXL]YDQ naseljaR]QDþHQDVXQDNDUWRJUDIVNRPSULND]XEURM1DPLMHQMHQDVX obavljanju djelatnosti koje prema posebnim prostornim zahtjevima nisu sukladne temeljnim funkcijama QDVHOMD LOL XYMHWXMX SRVHEQR XUHÿLYDQMH SURVWRUD RYLP VH 3ODQRP RGUHÿXMX VOMHGHüH VWUXNWXUH L]YDQ naselja:

‰ prostori gospodarske namjene - proizvodne i poslovne, ‰ prostori za iskorištavanje mineralnih sirovina, ‰ prostori ugostiteljsko -WXULVWLþNHQDPMHQH ‰ prostori športsko-rekreacijske namjene.

Poljoprivredne površine predstavljaju osnovni gospodarski resurs ruralnog prostora, te se sukladno RYRP3ODQXUD]YUVWDYDMXXVOMHGHüHNDWHJRULMH

‰ osobito vrijedno obradivo tlo -REXKYDüDQDMkvalitetnije površine za uzgoj poljoprivrednih kultura, a þLQHJDWODRYLKERQLWHWQLKNODVDLSRWNODVDL

‰ vrijedno obradivo tlo - REXKYDüD WDNRÿHU YUOR NYDOLWHWQH SROMRSULYUHGQH SRYUãLQH D þLQH JD WOD bonitetnih klasa i potklasa: 3.1; 3.2 i 4.1;

‰ ostalo obradivo tlo -REXKYDüDWODQHãWRORãLMLKERQLWHWQLKNODVDLSRWNODVDL

Šume osnovne namjene predstavljaju, uz poljoprivredne i vodne resurse, temeljnu ekološku YULMHGQRVWXSURVWRUX=DJUHEDþNHåXSDQLMHRYLPVH3ODQRPUD]YUVWDYDMXXVOMHGHüHNDWHJRULMH

‰ šume gospodarske namjene -REXKYDüDMXQDMYHüLGLRXNXSQRJãXPVNRJUHVXUVDDQDPLMHQMHQHVX LVNOMXþLYRJRVSRGDUVNRPNRULãWHQMX

‰ zaštitne šume - REXKYDüDMX QDMPDQML GLR ãXPVNRJ UHVXUVD D WHPHOMQD LP MH QDPMHQD ]DãWLWiti i VDQLUDWL XJURåHQD SRGUXþMD SRYUãLQH L]ORåHQH HUR]LML RSRåDUHQH SRYUãLQH SREROMãDQMH PLNURNOLPDWVNLKRELOMHåMDSURVWRUD 

‰ šume posebne namjene -WHULWRULMDOQRVXUD]JUDQLþHQHRGRVWDWNDãXPVNRJUHVXUVDDWHPHOMQDLP MH QDPMHQD RGUåDYDWL HNRORãNH YULMHGQRVWL SURVWRUD LOL VSHFLILþQLK ]DãWLüHQLK  ELRWRSD UHNUHDWLYQD QDPMHQD L RSOHPHQMLYDQMH NUDMREUD]D D X SRVHEQLP VOXþDMHYLPD PRJX VH NRULVWLWL ]D WXULVWLþNR- ugostiteljske djelatnosti (kampovi, izletišta).

Ostale poljoprivredne i šumske površine oEXKYDüDMXQHUD]YUVWDQHLJRVSRGDUVNLQHVSHFLMDOL]LUDQH dijelove ruralnog prostora, koje su uglavnom namijenjene ekstenzivnoj poljoprivredi.

Vodne površineREXKYDüDMXFMHORYLWLNRPSOHNVNRSQHQLKYRGD- rijeka, potoka, jezera (za proizvodnju energije, rekreaciju i navodnjavanje), ribnjaka i akumulacija (za vodoopskrbu i navodnjavanje).

Ostale površineREXKYDüDMXSRGUXþMDSRVHEQHQDPMHQHSRYUãLQHLQIUDVWUXNWXUQLKVXVWDYDWHJUREOMD izvan naselja.

224 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

7$%/,ý1,,6.$=35267251,+32.$=$7(/-$=$ NAMJENU POVRŠINA

QDVHOMD L L]JUDÿHQH VWUXNWXUH SROMRSULYUHGQH ãXPVNH YRGQH WH SRYUãLQH SRVHEQH QDPMHQH L ostale površine)

Tablica 3a: Red Stan/ha ni Nazivåupanije Postotak od broj Oznaka Ukupno ( ha ) površine ha/stan* (procjena ý ä äXSDQLMH ZAGREBA KA UPANIJA 2015.) ISKAZ PROSTORNIH 1.0. POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA *UDÿHYLQVNDSRGUXþMDukupno: GP 37.000 12,09 9,19

,]JUDÿHQLGLR*3ukupno: 13.769 4,50 24,69 1.1. - kontinentalno-JUDQLþQR 3.862 - ostalo 9.918 6WUXNWXUHL]YDQJUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMDukupno: 6.703 2,19 50,72 1.2. I + K 3.948 T 557 R 2.198 Poljoprivredne površine ukupno: P 123.578 40,41 2,75 - obradive 0,36* 1.3. P1 16.197 P2 10.654 P3 96.727 Šumske površine ukupno: Š 97.860 31,99 3,47 - gospodarske 0,28* 1.4. - zaštitne Š1 93.742 - posebne namjene Š2 2.529 Š3 1.589 Ostale poljoprivredne 1.5. i šumske površine ukupno: PŠ 18.019 5,89 18,86 0,05* Vodne površine ukupno: V 10.565 3,45 32,18

1.6. - vodotoci 6.074 - jezera i akumulacije 4.491

Ostale površine ukupno: 12.077 3,95 28,15

1.7. N 2.212 IS 9.865

ä83$1,-$ 305. 815 100 1,11 ukupno:

7XPDþ]QDNRYOMD ‰ GP-JUDÿHYLQVNRSRGUXþMH ‰ P -SROMRSULYUHGQRWORLVNOMXþLYRRVQRYQHQDPMHQH ‰ I - proizvodna namjena ‰ P1 - osobito vrijedno obradivo tlo ‰ K - poslovna namjena ‰ P2 - vrijedno obradivo tlo ‰ P3 - ostala obradiva tla ‰ T - ugostiteljsko-WXULVWLþNDQDPMHQD ‰ R - športsko-rekreacijska namjena ‰ Š -ãXPDLVNOMXþLYRRVQRYQHQDPMHQH ‰ V - vodne površine ‰ Š1 - gospodarska šuma ‰ Š2 - zaštitna šuma ‰ N - posebna namjena ‰ Š3 - šuma posebne namjene ‰ IS - površine infrastrukturnih sustava ‰ PŠ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

225 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3.3. 35,.$=*2632'$56.,+,'58â79(1,+'-(/$71267,2'=1$ý$-$=$ä83$1,-8, '5ä$98

3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Na temelju "3URJUDPD=DJUHEDþNHåXSDQLMHGRJRGLQH *ODVQLN=DJUHEDþNHåXSDQije”, broj  SUHGYLÿDPRGDüHVHLQDGDOMHUD]YRMJRVSRGDUVWYD=DJUHEDþNHåXSDQLMHWHPHOMLWLSULMHVYHJD na poticaju razvoja:

‰ malog poduzetništva ‰ poljodjelstva i ‰ turizma, NDRNOMXþQLKSUDYDFDUD]YRMDX]RþXYDQMHHNRORãNLþLVWHVUHGLQH

Gospodarski razvitakäupanije mora se, prema Programu, temeljiti na SULKYDüDQMX mnogih kriterija, jer treba biti zadovoljena i potreba pozitivnog financijskog poslovanja i odråivog razvitka, što ukljuþuje oþuvanje prirodne sredine, uzimanje u obzir tradicijskih vrijednosti i poboljšanje kvaliteteåivljenja.

äupanija i jedinice lokalne samouprave trebaju pruåiti sljedeüe vrste potpora razvoju poduzetništva:

‰ razvoj komunalne infrastrukture, ‰ prostorne potpore (pravna i druga podloga glede lokacija za obavljanje odreÿenih djelatnosti), ‰ financijske potpore (krediti, bespovratne potpore, smanjenje komunalne naknade i prireza), ‰ institucionalne (centri za savjetovanje, poduzetniþki inkubatori, informiranje i povezivanje poduzetnika).

1DSURVWRUX=DJUHEDþNHåXSDQLMHLPD]QDþDMQRJSURVWRUD]DUD]YRMREUWQLãWYDLPDORJSRGX]HWQLãWYD ãWR üH RPRJXüLWL EUåL JRVSRGDUVNL UD]YRM YHüH ]DSRãOMDYDQMH L YLãL REOLN ]DGRYROMHQMH SRWUHED X proizvodnoj kooperaciji i potrebama stanovništva.

%XGXüL UD]YRM REUWQLãWYD L SRGX]HWQLãWYD WUHED ]QDWQR XEU]DWL UDGL SULMHNR SRWUHEQRJ SUHREUDåDMD gospodarske strukture, racionalne dislokacije nekih djelatnosti velikih gospodarskih razvijenih središta, NDRLUDGLYHüHJDXNOMXþLYDQMDSRMHGLQDFDVYODVWLWLPVUHGVWYLPD6OLMHGRPWRJDYHüVHLVND]XMX kroz 3URJUDPHPMHUD]DXQDSUHÿHQMHVWDQMDXSURVWRUXNDRLNUR]QRYHSURVWRUQHSODQRYHXUHÿHQMDLQWHUHVL RGVWUDQHRSüLQDLJUDGRYD]DIRUPLUDQMHPSRGX]HWQLþNLK]RQDXEURMQLPQDVHOMLPD7DMLQWHUHVWUHED realno i objektivno procijeniti i programski valoUL]LUDWL WH RGJRYDUDMXüH SURVWRUQR RVPLVOLWL X JUDGVNLPRSüLQVNLPSURVWRUQLPSODQRYLPD

A) GOSPODARSKE ZONE (PROIZVODNE I POSLOVNE)

6XNODGQR6WUDWHJLMLL3URJUDPXSURVWRUQRJXUHÿHQMD5HSXEOLNH+UYDWVNHSULRULWHWMHSUHREUD]EDYHOLNLK industrijskih kompOHNVDXVNODGXVWUåLãQLPXYMHWLPD SURPMHQDLSULODJRÿDYDQMHSURJUDPD WHXUHÿHQMHL racionalno korištenje prostora, a osobito poboljšanje opreme komunalnom infrastrukturom i XQDSUHÿHQMHVWDQMDRNROLãD

3RVWRMHüH SRYUãLQH JRVSRGDUVNH QDPMHQH SURL]YRGQH L SRVORYQH  X =DJUHEDþNRM åXSDQLML QDOD]H VH QDMYHüLP GLMHORP X VUHGLãWLPD ELYãLK RSüLQD L]YDQ QDVHOMD L X] JODYQH SURPHWQLFH ,] DQDOL]H L]JUDÿHQRVWL JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD ]D JRVSRGDUVNH QDPMHQH SURL]YRGQH L SRVORYQH  NRMX MH SURYHR äXSDQLMVNL ]DYRG ]D SURVWRUQR XUHÿHQMH L ]DãWLWX RNROLãD  L  JRGLQH WDEOLFD X SRJODYOMX 1.1.3.2.), vidljivo je da L]JUDÿHQRVW WLK SRYUãLQD X =DJUHEDþNRM åXSDQLML L]QRVL VDPR    6WRJD MH RþLWR GD SRVWRMH MRã YHOLNH QHL]JUDÿHQH SRYUãLQH NRMH VX X SURVWRUQLP planovima bivših RSüLQDELOHSUHGYLÿHQH]DUD]YRMSURL]YRGQRJLSRVORYQRJJRVSRGDUVWYD

=ERJQMLKRYHSUHGLPHQ]LRQLUDQRVWLDL]DWRãWRMHWHåLãWHX3URJUDPX=DJUHEDþNHåXSDQLMHGR godine" na poticaju razvoja malog poduzetništva, poljodjelstva i turizma, ovim se Planom usmjerava RSüLQHLJUDGRYHGDVWUXþQRDQDOL]LUDMXYDåHüLPSURVWRUQLPSODQRYLPDRGUHÿHQHDQHL]JUDÿHQH

226 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD površine gospodarske – proizvodne i poslovne namjene i tek onda planiraju nove, za gospodarski razvoj prihvatljive zone, uz uvjetGDVHQHSRYHüDYDQMLKRYDXNXSQDSRYUãLQD

3RWUHEQRMHWHåLWLEROMHPXLVNRULãWHQMXLSRSXQMDYDQMXSRVWRMHüLKSURL]YRGQLKLSRVORYQLKUDGQLK]RQD WDNR GD VH ãWR SRWSXQLMH LVNRULVWL SURVWRU L SRVWRMHüD LQIUDVWUXNWXUD 3RYUãLQVNL RQH ]DGRYROMDYDMX GXJRURþne potrebe lociranja YHüLKVDGUåDMDLQLMHLKSRWUHEQRSURãLULYDWL

0RJXüQRVWL]DL]JUDGQMX]RQDmanjih i srednjih JRVSRGDUVNLKVDGUåDMD PDORLVUHGQMHSRGX]HWQLãWYR  PRJX VH RVWYDULWL L X VNORSX JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD QDVHOMD - u sklopu zone mješovite namjene, ako PRJX]DGRYROMLWLXYMHWHXUHÿHQMDSURVWRUDSULPMHUHQHVUHGLQLXNRMXVHXNODSDMX3ULRULWHWLVPMHãWDMDX WDNYH]RQHLPDMXVDGUåDMLPDQMHJDNDSDFLWHWDNRMLQH]DJDÿXMXRNROLãQHVWYDUDMXEXNXLQHPDMXYHOLNH transportne zahtjeve.

Planiranje novih UDGQLK ]RQD SURL]YRGQH L SRVORYQH QDPMHQH WUHED WHPHOMLWL LVNOMXþLYR QD UHDOQRP SURJUDPXLDQDOL]LLVSODWLYRVWLXRGQRVXQDWURãNRYHSULSUHPHRSUHPDQMDLXUHÿHQMD]HPOMLãWD

B) POLJOPRIVREDA

*RVSRGDUVND L GUXãWYHQD YDåQRVW SROMRSULYUHGH ]D =DJUHEDþNX åXSDQLMX RGUHÿXMH SROMRSULYUHGX NDR ]QDþDMQX JRVSRGDUVNX JUDQX =DJUHEDþNH åXSDQLMH 8 QMRM VH VWYDUD GHVHWLQD YULMHGQRVWL KUYDWVNH poljoprivrede.

3R SROMRSULYUHGQLP MH UHVXUVLPD =DJUHEDþND åXSDQLMD MHGQD RG QDMERJDWLMLK KUYDWVNLK åXSDQLMD 8 sastavu okRWLVXüDKHNWDUDSROMRSULYUHGQLKSRYUãLQDSUHWHåXRUDQLFHVD]DWLPVOLMHGHOLYDGH VD  SDãQMDFL VD  YLQRJUDGL VD  YRüQMDFL VD  L ULEQMDFL VD  2G XNXSQH SRYUãLQH SROMRSULYUHGQLKSRYUãLQDVDPRMHXGUåDYQRPYODVQLãWYXDMHXSosjedu privatnih (obiteljskih) gospodarstava.

3URVMHþQD YHOLþLQD RELWHOMVNRJ JRVSRGDUVWYD QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH L]QRVL VDPR  KD 'DNOH QDMYHüL GLR obiteljskih gospodarstava po svojim su proizvodnim kapacitetima vrlo mala, što predstavlja temeljni problem suvremenoga gospodarenja.

Promjene društveno-gospodarskog sustava, a time i uvjeta gospodarenja u našoj zemlji, vrlo su VQDåQR XWMHFDOH QD VXVWDY SROMRSULYUHGQH SURL]YRGQMH L SUDWHüH SUHKUDPEHQH LQGXVWULMH WLMHNRP posljednjih deset godina. Jedna od posljedica tih utjecaja jest i problem gospodarenja GUåDYQLP zemljištem þLML VX NRULVQLFL ELYãH GUåDYQH WYUWNH L ]DGUXJH =QDWDQ GLR GUåDYQRJ ]HPOMLãWD YHü MH QL] JRGLQDQHREUDÿHQLDNRMHXQMHJDSULOLNRPSULYRÿHQMDNXOWXULXORåHQYHOLNLNDSLWal.

8 QDVWRMDQMX GD VH SURQDÿH UMHãHQMH ]D WR L GUXJD SLWDQMD YH]DQD X] JRVSRGDUHQMH SROMRSULYUHGQLP ]HPOMLãWHP 8SUDYQL RGMHO ]D SROMRSULYUHGX L ãXPDUVWYR =DJUHEDþNH åXSDQLMH SRNUHQXR MH L]UDGX projekta "Gospodarenje poljoprivrednim zemljištem u ZagrebaþNRM åXSDQLML =DJUHE   L] NRMHJ L]GYDMDPRVOMHGHüH

"Pri gospodarskoj analizi, temeljem dostupnih podataka i modeliranjem poljoprivrednih gospodarstava, GRELYHQLVXUH]XOWDWLNRMLVHPRJXXNUDWNRVXPLUDWLXQHNROLNRWRþDND

‰ QDMYHüL GLR RELWHOMVNih poljoprivrednih gospodarstava rabi razmjerno male površine koje ne RPRJXüDYDMXGRYROMDQGRKRGDNXVSHFLMDOL]LUDQRMSURL]YRGQML ‰ XSUDYLOXMHPRJXüHNRGYHüLQHSURL]YRGQMLUDEHüLRGJRYDUDMXüXWHKQRORJLMXLSRVWRMHüHUHVXUVH SRVWLüLSR]LWLYDQJRVSRGDUVki rezultat; ‰ XQDWRþSR]LWLYQRPJRVSRGDUVNRPUH]XOWDWXXþLQDNQLMHGRYROMDQ]DRVLJXUDQMHGRVWDWQRJGRKRWND za pretpostavljeni broj osoba zaposlenih na gospodarstvu; ‰ SRYHüDQMHPSRYUãLQD XVNODGXVRSUHPOMHQRãüXJRVSRGDUVWYD LLVNRULãWHQMHPRVWDOLKUHVXrsa, kao L SRYHüDQMHP ]DSRVOHQRVWL X VYH]L V WLP PRåH VH SUHGORåLWL GRKRGRYQR SULKYDWOMLY PRGHO  ]D pojedine proizvodne tipove.

7HPHOMHPQDYHGHQLKQDOD]DVJRVSRGDUVNRJJOHGLãWDSUHSRUXþXMHVHpoticanje gospodarstava na SRYHüDQMH SRYUãLQD radi dohodovnR XþLQNRYLWLMH SURL]YRGQMH ,VNRULãWHQMH SRVWRMHüHJ WUHQXWQR

227 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

QHLVNRULãWHQRJ GUåDYQRJ ]HPOMLãWD X WX VYUKX SULKYDWOMLYR MH UMHãHQMH SRVHELFH DNR VH SUL WRPH YRGL UDþXQDRVWYDUQRMYULMHGQRVWLLSRJRGQRVWLSRMHGLQLKORNDOLWHWD]DRGUHÿHQXSURL]YRGQMX

SpRPHQXWRP UDMRQL]DFLMRP L RFMHQRP FMHORYLWRJ SROMRSULYUHGQRJ ]HPOMLãWD GUåDYQRJ L SULYDWQRJ  WHPHOMHQRP QD QMHJRYRM SRJRGQRVWL ]D YLãHQDPMHQVNX XSRUDEX SULGRQLMHW üH VH QMHJRYRM WHKQRORãNL UDFLRDQDOQLMRM XSRUDEL 3UL WRPH YDOMD X]HWL X RE]LU L QXåQRVW UHvitalizacije tala putem hidro- i agro- WHKQLþNLKPHOLRUDWLYQLK]DKYDWD

Predåupanijskom, kao i predþitavom hrvatskom poljoprivredom nuåne su znaþajne promjene kojeüe se istodobno odvijati u dva pravca: (a) poveüanje proizvodnosti i kakvoüe, te (b) sniåavanje troškova proizvodnje, a sve u nastojanju neugroåavanja, zaštite i oþuvanja okoliša. U ostvarenju postavljenih ciljeva treba nastojati na:

‰ racianalnom korištenju kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta te smanjenju i, ako je moguüe, onemoguüavanju korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

‰ poboljšanjuåivotnih, radnih i proizvodnih uvjeta na selu, odnosno provoÿenju strategije integralnog razvitka sela,

‰ stvaranju odråivih i ekološki prihvatljivih proizvoda i sustava proizvodnje hrane u svrhu oþuvanja i zaštite prirodnog okoliša (osobito na vodonosnicima podzemne pitke vode),

‰ okrupnjivanju posjeda obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

‰ iskorištenju postojeüeg, trenutno neiskorištenog, dråavnog poljoprivrednog zemljišta, uz izradu cjelovitog, gospodarski uþinkovitog, programa,

‰ stvaranju prepoznatljivihåupanijskih proizvoda i njihovom organiziranom nastupu i predstavljanju na tråištu.

Na temelju bonitetnog vrednovanja tala $JURQRPVNL IDNXOWHW 6YHXþLOLãWD X =DJUHEX =DYRG ]D pedRORJLMXJRGLQH FLMHODMHäXSDQLMDSRGLMHOMHQDXNDUWLUDQHMHGLQLFHWOD]DNRMDVXXWYUÿHQD YDQMVND RELOMHåMD L RVWDOD JODYQD VYRMVWYD 6XNODGQR 3UDYLOQLNX R VDGUåDMX PMHULOLPD NDUWRJUDIVNLK prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj 106/98), bonitetne klase i potklase poljoprivrednih tala svrstane su u prostorne kategorije P1-osobito vrijedna obradiva tla, P2-vrijedna obradiva tla, P3-ostala obradiva tla i PŠ-poljoprivredna tla vrlo loših oranica i pašnjaka ili tlo namijenjeno šumama i šumskom zemljištu.

U Kartografskom prikazu broj 1. ovog Plana SUHGRþHQH VX SRYUãLQH VYLK SURVWRUQLK NDWHJRULMD SROMRSULYUHGQLK LãXPVNLK WDOD8RþDYDVHGDRVRELWRYULMHGQLKLYULMHGQLKREUDGLYLKWDODLPDVDPRGR DGDVXRVWDODREUDGLYDWODQDM]DVWXSOMHQLMDX=DJUHEDþNRMåXSDQLMLLPDLKJRWRYR

Iz toga proizlaze smjernice GDVHSROMRSULYUHGQDWODSURVWRUQHNDWHJRULMH3 NRMXþLQHERQLWHWQH NODVHLSRWNODVHL LSURVWRUQHNDWHJRULMH3 NRMXþLQHERQLWHWQHNODVHLSRWNODVH L WUHEDMXXQDMYHüRMPRJXüRMPMHUL]DãWLWLWLRGSUHQDPMHQHLVDþXYDWL]DSULPDUQX poljoprivrednu proizvodnju.

C) ŠUMARSTVO

Šume i šumska zemljišta kao dobra od opüeg interesa uåivaju posebnu zaštitu, a uvjeti i naþin korištenja propisani su posebnim zakonom. Prostornim planom Zagrebaþkeåupanije uzima se u obzir gospodarska, ekološka, estetska i zaštitna uloga šuma u prostoru.

Šume imaju veliku gospodarsku vrijednost zbog drvnih zaliha (kao obnovljivi resurs), kao ekološki sustav i zbog svojih drugih funkcija. Stoga je potrebno bar odråati njihov sadašnji udio u površini Zagrebaþkeåupanije ili ga poveüati, naroþito u vodozaštitnim podruþjima, te provoditi druge mjere zaštite i dobroga gospodarenja šumama.

228 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Gospodarenje i upravljanje šumama

Šume moraju zadovoljiti kriterije koje ima prirodna šuma glede strukture, stabilnosti i sposobnosti SULURGQHREQRYHDPRUDSUXåDWLSULURGQLHVWHWVNLXJRÿDM5DGRYLQDQMH]LWDNYLKãXPDREXKYDüDMXVYH ID]HUDGRYDNRMLVHLQDþHSURYRGHXSULURGQLPãXPDPDDOLVHX]LPDMXXRE]LUSRVHEQRVWLNRMHPRUDMX biti naglaãHQHSRVHEQRHVWHWVNLL]JOHGLUD]QROLNRVWYUVWDGUYHüD5DGRYLQDQMH]LVXYH]DQLVUDGRYLPD QDSRPODÿLYDQMXLREQRYLãXPDSULþHPXVHWLUDGRYLþHVWRSUHNODSDMX8PODGLPãXPDPDWUHEDSRVWLüL kvalitetnu strukturu, omjer vrsta, kvalitetu stabala i izgled, pa se kontinuirano treba izvoditi radove VHOHNFLMHQDWHPHOMLPDãXPVNRX]JRMQLKQDþHOD

U ]DãWLüHQLPãXPDPDãXPDPDSRVHEQHQDPMHQHWHXãXPDPDNRMHVXGLR]DãWLüHQHLOLHYLGHQWLUDQH prirodne baštine, posušena stabla treba postupno zamjenjivati, a nikako se ne smiju provoditi REQDYOMDQMD þLVWLP VMHþDPD YHOLNLK SRYUãLQD 1D WDM QDþLQ ELW üH PDQMH L]UDåHQL UDGRYL QD REQRYL ]DGUåDW üH VH UD]QROLNRVW VDVWRMLQD L GREL GUYHüD D SRWDNQXW üH VH VDPRREQRYOMLYRVW L HNRORãND RGUåLYRVW ãXPH 3RVHEQR MH YDåQR RG GHYDVWDFLMH L QHSULPMHUHQRJ NRULãWHQMD þXYDWL JUDQLFH L UXEQH kontaktne dijelove šuma prema površinama druge namjene.

Ekološke i socijalne funkcije šume

=DSURVWRU=DJUHEDþNHåXSDQLMHRGQHSURFMHQMLYHVXYDåQRVWLHNRORãNHLVRFLMDOQHIXQNFLMHãXPDNDR što su:

‰ hidrološka, ‰ protuerozijska, ‰ klimatska, ‰ SURGXNFLMDNLVLNDLYH]LYDQMHXJOMLþQRJGLRNVLGD ‰ utjecaj šuma na prepoznatljivost i ljepotu krajolika, ‰ WXULVWLþNDLUHNUHDFLMVNDDWUDNWLYQRVWSURVWRUD ‰ RþXYDQMHãXPVNRJIRQGDIORUHLIDXQHLGU

Hidrološka funkcija šuma +LGURORãND IXQNFLMD XNOMXþXMH SURþLãüDYDQMH SRYUãLQVNLK L SRG]HPQLK YRGD VWDELOQRVW RSVNUEH YRGRP L]YRULãWDLYRGRWRNDWHVSUMHþDYDQMHEU]RJRWMHFDQMDYRGHâXPDMHQDMEROMLSULURGQLSUHþLVWDþYRGH

Protuerozijska funkcija šuma Šumski pokURYMHQDMXþLQNRYLWLMD]DãWLWDWODRGHUR]LMHYRGRPLYMHWURPâXPHVHVPDWUDMX]DãWLWQLPQD QDJLELPD WHUHQD YHüLP RG  L QD QDJQXWLP QHSURSXVQLP JHRORãNLP SRGORJDPD WH X GUXJLP posebnim uvjetima.

Klimatska funkcija šuma âXPDXEODåDYDNOLPDWVNHNUDMQRVWLRVLJXUDYDEROMXL]PMHQX]UDNDLVSUMHþDYDSRMDYXKODGQLK]UDþQLK VWUXMDQMD 9HüL ãXPVNL NRPSOHNVL NDR 0HGYHGQLFD L äXPEHUDþNR – 6DPRERUVNR JRUMH  XWMHþX QD NROLþLQHSDGDOLQDLQDWHPSHUDWXUHXãLUHPSURVWRUX

Protuimisijska funkcija šume Ova funkcijDRþLWXMHVHXVPDQMLYDQMXRQHþLãüHQMD]UDNDLMDþLQHEXNHQDURþLWRL]UDåHQLKRNRXUEDQLK DJORPHUDFLMDâXPHOLãüHP]DGUåDYDMXSUDãLQXLRWURYQHWYDULL]]UDNDDOLLKWDVSRVREQRVWLXJURåDYDL VPDQMXMHQMLKRYåLYRWQLYLMHNLGUYQXPDVX

Vjetrobrane funkcije šume âXPHãWLWHQDVHOMDLSURPHWQLFHRGXGDUDYMHWUDLVSUMHþDYDMXRGURQHNDPHQMDLVQMHåQHQDQRVH

7XULVWLþNHHVWHWVNHUHNUHDFLMVNHL]GUDYVWYHQHIXQNFLMHãXPD 1DYHGHQHIXQNFLMHREDYOMDMXVYHãXPHNRMHVYRMLPSRORåDMHPL]JOHGRPLQDPMHQRPXWMHþXQDXJRÿDML SULYODþQRVW ]D ãHWDþH SODQLQDUH L]OHWQLNH WXULVWH VSHOHRORJH ãSRUWDãH L UHNUHDWLYFH âXPH SRYROMQR XWMHþXQDUDVSRORåHQMHLGLãQLVXVWDY]ERJSURL]YRGQMHNLVLNDLPLULVDHWHULþQLKXOMDL]ELOMDND

229 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

2ãWHüHQRVWãXPDLPMHUH]DãWLWH

Propadanje šuma je u porastu i pokazatelj je narušenih prirodnih odnosa u šumskom ekosustavu. 1DMYHüLSRVWRWDNRãWHüHQMDX=DJUHEDþNRMåXSDQLMLHYLGHQWLUDQMHQDVWDEOLPDKUDVWDOXåQMDND -55%), DQDMPDQMLQDVWDEOLPDRELþQHEXNYH  'DELVHXVSRULRWDMSURces, treba djelovati na otklanjanju uzroka takvog stanja, a to su: ‰ HPLVLMDWRNVLþQLKLPXWDJHQLKWYDUL ‰ RSWHUHüHQMHDWPRVIHUH]ERJNRULãWHQMDIRVLOQLKJRULYD WRSODQHFHVWRYQLSURPHWLGU  ‰ RQHþLãüHQMH]UDNDL]NHPLMVNHLGUXJLKLQGXVWULMD ‰ þRYMHNRYXWMHFDMQDYRGQLUHåLP ‰ usitnjavanje šumskih površina, i dr. a) Nizinski pojas

8RYRPSRMDVXQDM]QDþDMQLMHVXãXPHKUDVWDOXåQMDND VGUXJLPYUVWDPDGUYHüDNRMHVWYDUDMXSRVHEQH ãXPVNH PLNURNOLPH  D VYUVWDYDMX VH X QDMXJURåHQLMH L QDMYUHGQLMH ãXPH =DJUHEDþNH åXSDQLMH 1HVWDQNRP QL]LQVNRJ EULMHVWD X YODåQLP ãXPDPD KUDVWD OXåQMDND QHVWDOR MH YUVWH NRMD MH VWYDUDOD ]DVMHQXLþXYDODWORRG]DNRURYOMDYDQMD=DWRMHXWLPãXPDPDGDQDVRWHåDQRSRPODÿLYDQMHLSRWUHEQL VXRSVHåQLUDGRYLQDSULSUHPLVWDQLãWD

ŠumeVHQDMþHãüHSULURGQRSRPODÿXMXPHWRGRPRSORGQLKVMHþDDOLLVLMDQMHPRGQRVQRVDGQMRPQRYLK mladica.

&LOM X]JRMQLK ]DKYDWD X RãWHüHQLP OXåQMDNRYLP ãXPDPD NRMH VH VXãH L SURSDGDMX MH WDM GD VH ãWR djelotvornije privedu opustošene površine šumskoj proizvodnji, i to najprije uklanjanjem uzroka degradacije.

Tako uzgojne radove treba provoditi na:

‰ pripremi tla i poboljšanju uvjeta za šumsku proizvodnju, ‰ njezi preostalog fonda stabala za rasplod, ‰ SRPODÿLYDQMX RQLK JODYQLK ãXPVNLK VDVWRMLQD NRMH LPDMX WUHQXWQo najbolje uvjete za pomladak i prirodnu obnovu šume.

Na onim površinama gdje je sušenje reduciralo drvnu zalihu za više od 30% i gdje su nakon toga RVWDOHQHVXYLVORREUDVOHSRYUãLQHSRWUHEQRMHREDYH]QRSULVWXSLWLSRPODÿLYDQMX

E %UHåXOMNDVWLSRMDV

BUHåXOMNDVWLPSUHGMHOLPDGRPLQLUDMXãXPHKUDVWDNLWQMDNDVGUXJLPSRPRüQLPãXPVNLPYUVWDPD JUDE RELþQD EXNYD L GU  1HSUDYLOQLP JRVSRGDUHQMHP SURPLMHQMHQL VX SULURGQL RPMHUL JODYQLK L SRPRüQLK VDVWRMLQDSDVHSRMDYOMXMXLãXPHþLVWLKVDVWRMLQDWHVHPLMenja struktura šuma u gospodarski i ekološki QHSRåHOMQRPVPMHUX

3RPODÿLYDQMH VH WUHED SURYRGLWL SULURGQLP RSORGQLP VMHþDPD L XPMHWQLP PHWRGDPD WM XQRãHQMHP VMHPHQDLOLVDGQLFDJODYQHYUVWHGUYHüDKUDVWDNLWQMDNDTako se obavlja i izmjena omjera sastojina. c) Brdski pojas

%UGVNL SRMDV SRNULYDMX EXNRYH ãXPH NRMH VX L QDMUDVSURVWUDQMHQLMH X =DJUHEDþNRM åXSDQLML SD L JRVSRGDUVNLRGYHOLNRJLQWHUHVD=DXVSMHãQRSULURGQRSRPODÿLYDQMHWLKãXPDYDåQLVXUDGRYLSULSUHPH L þLãüHQMD WOD RG NRURYD VLURYRJ KXPXVD L QHSRåHOMQLK YUVWD MHU VH WDNR XEU]DYD NOLMDQMH EXNRYD sjemena i opstanak mladica. d) Gorski pojas

*RUVNRP SRMDVX SULSDGDMX MHORYH L EXNRYH ãXPH NDR JRVSRGDUVNL QDM]QDþDMQLMH YUVWH 6WDEOD MHOH VX QDURþLWRRVMHWOMLYDQDHNRORãNHXWMHFDMHWHMHSRtreban monitoring, uklanjanje izvora štetnih utjecaja i mjere sanacije.

230 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Mjere korištenja i zaštite šuma

2þXYDQMHãXPVNLKUHVXUVDSURYRGLVHNUR]VOMHGHüHPMHUH

‰ pri planiranju zahvata na izgradnji cesta, kanala i drugih infrastrukturnih sustava u nizinskim predjelima daje se prednost ekološki povoljnijim rješenjima, ‰ RþXYDQMHFMHORYLWRVWLYHOLNLKãXPVNLKSRYUãLQD ‰ izbjegavanje presijecanja šumskih površina infrastrukturom i izoliranja dijelova šumskih površina unutar drugih, za šumu štetnih namjena, ili unutar ograde, te usitnjavanja šumskih površina ispod KDQXåQLK]DVDPRREQRYOMLYRVW ‰ RþXYDQMH L RVLJXUDYDQMH SRYH]DQRVWL UD]OLþLWLK ELRWRSD ãXPD – livada – SRWRN  L VSUMHþDYDQMH SUHQDPMHQHãXPDOLYDGDLRUDQLFDNRMRPELVHRQHPRJXüLODPHÿXVREQDNRPXQLNacija tih biotopa, ‰ RþXYDQMHNRQWDNWQRJSRMDVDX]UXEãXPHãLULQHPRGãLUHQMDJUDÿHYLQVNLK]RQD ‰ VWURJDNRQWURODGDOMQMLKSRUHPHüDMDYRGQLKUHåLPD ‰ GDVH]DãWLWQHPMHUHQDRþXYDQMXVWDELOQRVWLãXPDNDRYDåQRJþLPEHQLNDVWDELOQRVWLHNRVXVWDYD osim na zaãWLWQH ãXPH QD RGJRYDUDMXüL QDþLQ SULPMHQMXMX L QD RVWDOH ãXPVNH SRYUãLQH QDURþLWR QDMXJURåHQLMH QL]LQVNH ãXPH KUDVWD OXåQMDND L JRUVNH ãXPH MHOH L EXNYH ãWR WUHED XNOMXþLWL X gospodarske osnove, ‰ da se pojedine korisne funkcije šuma planskim pošumljavanjem koriste za zaštitu vodocrpilišta, u sustavu zaštite od poplava, zaštitu od erozije tla, vjetra, buke i prašine, ‰ SUDYLOQRLVNRULãWHQMHRSüHNRULVQLKIXQNFLMDãXPD]DGUXJHDNWLYQRVWLNDRWXUL]DPUHNUHDFLMDãSRUW lovstvo i dr., ‰ SRYHüDQMHGUYQLK]DOLKDSUDYLOQLPLWUDMQLPJRVSRGDUHQMHPãXPDPDQDURþLWRSULYDWQLP ‰ SRPODÿLYDQMH ãXPD SULURGQLP L XPMHWQLP PHWRGDPD WH NRPELQLUDQMH JRVSRGDUVNLK VMHþD V RSORGQLPVMHþDPDNDNRELVHL]EMHJODVMHþDYHOLNLKSRYUãLQDLNDNRELVHL]EMHJOHãXPHVDVWDEOLPD jednake starosti, ‰ smanjenje udjela drva koje se koristi kao energent u ukupnoj potrošnji energije, ‰ ]RQLUDQMH WHPHOMQRJ IHQRPHQD X ]DãWLüHQLP ãXPDPD NDNR EL VH JUDGLUDOH PRJXüQRVWL NRULãWHQMD WDNYLKãXPD]DUHNUHDFLMVNHWXULVWLþNHLGUXJHQDPMHQH ‰ da se u predjeliPD ãXPD X NRMLPD MH HYLGHQWLUDQR QDJOR SURSDGDQMH VWDEDOD LVWUDåH UD]OR]L L predvidi potrebna sanacija, ‰ GD VH GRYUãL L RGUåDYD VXVWDY NDQDOD X ãXPDPD äXWLFD L -DQWDN X 3ULVDYOMX X LVWRþQRP GLMHOX äXSDQLMHNDNRELVHXEU]DORRWMHFDQMHVXYLãQHYRGHLVSULMHþLOR]DPRþYDULYDQMHNRMHQLMHSRåHOMQR]D VWDQLãWDOXåQMDNRYLKãXPD ‰ rekultiviranje iscrpljenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na kojima su bile šume ili šumsko zemljište.

D) LOVSTVO

/RYVWYRREXKYDüDJRVSRGDUHQMHGLYOMDþLWHQMLKRYX]JRML]aštitu.

U Zagrebaþkojåupaniji ima 69 zajedniþkih i 14 dråavnih lovišta (od kojih je 6 u potpunosti u granicama äupanije, a 8 djelomiþno) te 3 dråavna uzgajališta divljih pataka. Lovstvo se regulira lovnogospodarskim osnovama. Lov pojedine divljaþi dopušten je u onoj mjeri koliko je to propisano lovnogospodarskom osnovom, koja se izraÿuje za svako lovište, a uzima u obzir uvjete i moguünosti staništa u korelaciji s potrebama pojedine vrste divljaþi.

/RYLãWD VH PRJX RVQLYDWL QD FLMHORP SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH RVLP X ]DãWLüHQLP GLMHORYLPD prirode, ako je to aktom o njihovom proglašenju posebno zabranjeno, te u naseljima i u pojasu 300 m RGQDVHOMD8]DãWLüHQLPGLMHORYLPDSULURGHXNRMLPDMH]DEUDQMHQORYSURYRGHVHVDPRPMHUHX]JRMDL ]DãWLWHGLYOMDþi.

U lovištima se mogu izvoditi lovnogospodarski i lovnotehniþki objekti, koji sluåe za hranjenje divljaþi, kretanje po lovištu, lov, ali i za promatranje divljaþi i ostalihåivotinjskih vrsta.

=QDþDMDQ SULURGQL UHVXUV MHVX SRYUãLQH ULEQMDND NRMLK LPD QD FLMHORP SRGUXþMX äXSDQLMH =D UD]YRM ORYVWYDULEQMDFLVXYDåQLNDRSULURGQRVNORQLãWHEURMQLKYUVWDSHUQDWHGLYOMDþLDL]DãWLüHQLKSWLFD2NR WDNYLKORNDOLWHWDQLNDNRQHWUHEDSODQLUDWL]QDþDMQLMH]DKYDWHNDNRVHQHELXJURåDYDODVWDQLãWDWLKYUVWD

231 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Gospodarsko znaþenje lovstva u Zagrebaþkojåupaniji moglo bi se poveüati razvojem lovnog turizma koji ima znaþajne, a nedovoljno iskorištene potencijale.

Danas je najznaþajnija uloga lovstva upravo u odråavanju ravnoteåe meÿu populacijama divljaþi, a vezano s tim i u oþuvanju biološke raznolikosti podruþja.

U skladu s poveüanom svijeãüu o zaštiti okoliša, pri planiranju bilo kojih zahvata u nekom prostoru treba voditi raþuna o prirodnim resursima. U razvoju lovstva treba poveüati broj divljaþi, a time i biološke raznolikosti.

Mjere zaštite i unapreÿenja lovstva:

‰ pri planiranju bilo kakvih zahvata u prostoru treba teåiti oþuvanju bioraznolikosti, koja je danas izraåena, a nuåna je za razvoj lovstva, ‰ pri planiranju prometnica svih nivoa, vodoprivrednih zahvata (kanala i sliþno), naroþito onih ograÿenih, treba voditi raþuna da se ne presijecaju prirodne cjeline, obitavališta divljaþi, ‰ ograniþiti širenje graÿevinskih podruþja na štetu poljoprivrednog zemljišta, ‰ sprijeþiti ograÿivanje velikih površina što onemoguüava migracije divljaþi, ‰ provoditi mjere zaštite okoliša.

E) TURIZAM

7XUL]DP LPD RSüL WUHQG UD]YRMD X VYLMHWX L NRG QDV ]DKYDüD VYH ãLUH VORMHYH GUXãWYD D VYH VX L UD]QROLNLML SRåHOMQL REOLFL WXULVWLþNH SRQXGH 5HVXUV ]D UD]YRM WXUL]PD VYHXNXSQL MH prostor sa svojim prirodnim i kulturnim potencijalom i društvenom strukturom.

3URVWRU=DJUHEDþNHåXSDQLMHLPDGREUHSUHGLVSR]LFLMH]DNXGLNDPRYHüLUD]YRMWXUL]PDQHJRGRVDGD pa je turizam jedan od glavnih planskih gospodarskih odrednica za ovaj prostor.

7DNYDNRQFHSFLMD]DKWLMHYDSULPMHUHQRXUHÿHQMHFMHORNXSQRJRNROLãD]DWLPMDYQLKSRYUãLQDLREMHNDWD WHYLãLVWDQGDUGXUHÿHQMDRVWDOLKREMHNDWDL]HPOMLãWD2VLPWRJDQXåQDMHLEROMDRSUHPOMHQRVWSURVWRUD prometnicama i komunalnom infrastrukturom, posebno dobrim telekomunikacijama.

7XUL]DPWUHEDWUDQVIRUPLUDWLL]HNVWHQ]LYQRJXLQWHQ]LYQLWHSRYHüDYDWLNYDOLWHWXLNDSDFLWHWH

U tom smislu treba: ‰ SRVWXSQR XYRGLWL PHÿXQDURGQH VWDQGDUGH NYDOLWHWH SRQXGH VPMHãWDMD L XVOXJD QSU NRG kategorizacija ugosWLWHOMVNLKREMHNDWDHNRORãNLPVWDQGDUGLPDSUDüHQMHPVXYUHPHQLKWHQGHQFLMDX YUVWDPDWXULVWLþNHSRQXGH  ‰ PRGHUQL]LUDWLREMHNWHLVDGUåDMHWXULVWLþNHSRQXGHLSRGL]DWLUD]LQXLNDWHJRULMHWXULVWLþNLKXVOXJD ‰ uvoditi ekološke standarde, ‰ restrukturirati ponudu s orijentacijom na korištenje i promicanje lokalnih prednosti i kvalitetnije oblike i više kategorije ponude, ‰ poticati obiteljsko poduzetništvo u turizmu i agroturizam u ruralnim sredinama, ‰ UD]YLMDWL VSHFLILþQH L VHOHNWLYQH REOLNH WXUL]PD YH]DQH QD NXOWurnu, prirodnu i etnološku baštinu, ORYVWYR]GUDYVWYRUHOLJLMXWUDGLFLMVNHRELþDMHLQDþLQåLYRWDWHUD]QHREOLNHUHNUHDFLMHLãSRUWD ‰ valorizirati i zaštititi resursne potencijale prostora.

Prostorna i ekološka koncepcija u turizmu

Sukladno osnovnom usmjerenju Hrvatske na koncept razvitka odråivog turizma, temeljni prioritet su mjere i akcije na podruþju zaštite i gospodarenja prirodnim i baštinjenim resursima, zbogþega je nuåno postiüi interdisciplinarnu koordinaciju. Koncept odråivosti pretpostavlja se poslovnom interesu turistiþke djelatnosti.

7XULVWLþNDSRQXGD=DJUHEDþNHåXSDQLMHRVODQMDVHQD ‰ RþXYDQLDWUDNWLYDQSULURGQLDPELMHQW

232 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ na bogatu kulturnu baštinu (graditeljsku, arheološku, etnološku, memorijalnu i dr), ‰ EOL]LQXYHOLNRJWUåLãWD*UDda Zagreba.

3RVWRMHüLKRNRQRüHQMD NRMDVHRVWYDUXMXVSULEOLåQROHåDMDRGþHJDMHKRWHOVNLK X SODQVNRP UD]GREOMX WUHED SRYHüDWL RWSULOLNH QD  3ULWRP WUHED SRYHüDWL EURM VPMHãWDMQLK NDSDFLWHWD DOL L SURVMHþDQ EURM GDQD ERUDYND turista sa sadašnjih 3 na dvostruko, izmjenom motiva ERUDYNDWXULVWDQDRYRPSRGUXþMX7DNRÿHUWUHEDSRVHEQLPSURJUDPLPDSULYXüLVWUDQHWXULVWHNRULVWHüL lokalne komparativne prednosti prirodne i kulturne baštine i tradicijskih vrijednosti.

7XULVWLþNHGHVWLQDFLMH=DJUHEDþNHåXSDQLMHWUHEDUD]YLMDWLSROLFHQWULþQR9HüH]RQHWXUL]PDSODQLUDMXVH QD ORNDFLMDPD L]YRUD WHUPDOQLK L OMHNRYLWLK YRGD L OMHNRYLWH QDIWH 6YHWRMDQVNH 7RSOLFH -DPQLþND .LVHOLFD,YDQLü*UDG XSUHGMHOLPDL]UD]LWLKSULURGQLKYULMHGQRVWL QD.XSLLX*UDEHUMX,YDQLüNRP WHX JRUVNLPSUHGMHOLPD ]LPVNLãSRUWLUHNUHDFLMDQD0HGYHGQLFLLäXPEHUDþNR-Samoborskom gorju).

8JUDGRYLPDLQDVHOMLPD=DJUHEDþNHåXSDQLMHWUHEDSRVWRMHüHWXULVWLþNHNDSDFLWHWHSREROMãDYDWLLJUDGLWL nove, te proãLULYDWLVDGUåDMHL]YDQSDQVLRQVNHSRWURãQMHXVNODGXVUD]YUVWDYDQMHPWXULVWLþNLKPMHVWDX razrede.

5D]YUVWDYDQMHWXULVWLþNLKPMHVWD=DJUHEDþNHåXSDQLMH

GRAD 23û,1$ NASELJE RAZRED Dugo Selo D ,YDQLü*UDG D ,YDQLü*UDG C Jastrebarsko D Jastrebarsko C Samobor C Samobor A Sveti Ivan Zelina D Velika Gorica D Velika Gorica B Vrbovec D =DSUHãLü D =DSUHãLü C .ORãWDU,YDQLü D .ORãWDU,YDQLü C .UDãLü D .UDãLü C .ULå D .ULå C Pisarovina D Rugvica D Sveta Nedjelja D äXPEHUDN A

6RE]LURPQDYUVWHWXULVWLþNHVXGHVWLQDFLMHX=DJUHEDþNRMåXSDQLML

‰ urbane sredine – WXULVWLþNL NDSDFLWHWL QDPLMHQMHQL XJODYQRP WUDQ]LWQLP WXULVWLPD WH RQLPD þLML MH razlog boravka poslovne naravi, a locirani su unutar urbanog tkiva; ‰ WXULVWLþNH ]RQH – ]RQH QDPLMHQMHQH UD]YRMX WXULVWLþNLK XJRVWLWHOMVNLK L UHNUHDFLMVNLK VDGUåDMD NRML XNOMXþXMXVPMHãWDMQHNDSDFLWHWH– hotele, odmarališta, kampove i dr.; ‰ WXULVWLþNL SXQNWRYL – L]GYRMHQL NRPSOHNVL WXULVWLþNR-ugostiteljsko-rekreacijske namjene koji SUHGVWDYOMDMX ]DWYRUHQH WHKQRORãNH FMHOLQH 7R VX WXULVWLþND RGUHGLãWD SRVHEQLK DPELMHQWDOQLK LOL GUXJLK YULMHGQRVWL JOHGH REMHNDWD L RNUXåHQMD LOL LPDMX XYMHWH ]D UD]YRM DOWHUQDWLYQLK L VHOHNWLYQLK vrsta turizma (selektivni, usmjHUHQ QD SRMHGLQH GREQH LOL LQWHUHVQH VNXSLQH NDR L]OHWQLþNL robinzonski, zdravstveni, planinarski, lovni, znanstveni, kupališni, omladinski, rekreacijski i dr.). Maksimalni kapacitet tih punktova je 200 postelja, odnosno do 5.000 m2; ‰ WXULVWLþNL NRULGRUL – SUDYFL XþHVWDOLK NUHWDQMD WXULVWD RGQRVQR WUDQ]LWQL WXULVWLþNL SUDYFL NRML SRYH]XMXUD]QHWXULVWLþNLDWUDNWLYQHNXOWXUQHVSRPHQLþNHLGUXJHFMHOLQHWHWXULVWLþNHSXQNWRYH7X VSDGDMXYLQVNHFHVWHELFLNOLVWLþNHVWD]HSODQLQDUVNLSXWRYLMDKDþNHVWD]H i sl. Uz takve koridore

233 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

PRJX VH JUDGLWL SUDWHüL VDGUåDML RSVNUEQH XJRVWLWHOMVNH L WXULVWLþNH QDPMHQH NRML üH SURPLFDWL tradicijske vrijednosti; ‰ agroturizam –WXULVWLþNHXVOXJHQDVHRVNRPJRVSRGDUVWYX NDRRELWHOMVNRWXULVWLþNRSRGX]HWQLãWYR na seoskom goVSRGDUVWYX  7XUL]DP X UXUDOQLP VUHGLQDPD QD SRVWRMHüLP JRVSRGDUVWYLPD SRGUåDYD VH NDR HNRORãNL QDMSULKYDWOMLYLML SULPMHUHQ UDVSRORåLYLP SURVWRUQLP PRJXüQRVWLPD SRVWRMHüL JUDÿHYLQVNL IRQG  D SRNODSD VH V SRWUHERP JRVSRGDUVNRJ UHVWUXNWXULUDQMD depopuli]LUDQLK WUDGLFLRQDOQLK UXUDOQLK VUHGLQD L V WUHQGRP WXULVWLþNH SRWUDåQMH $JULNXOWXUQX WXULVWLþNXSRQXGXWUHEDRVPLVOLWLNDWHJRUL]LUDWLLUD]YLMDWLXLQWHUDNFLMLVRVWDOLPDNWLYQRVWLPDUXUDOQH sredine. Kapacitete agroturizma treba smjestiti unutar postojeüLKVWUXNWXUDQDVHOMD ‰ zimski športsko – rekreacijski centri – centri vezani za gorske predjele: Mevednicu, na SRVWRMHüLP ORNDFLMDPD L X äXPEHUDþNR-6DPRERUVNRP JRUMX JGMH WUHED LVWUDåLWL SRJRGQH ORNDFLMH SURVWRUQLPSODQRYLPDXåHJSRGUXþMD

U funkciji razYRMD WXUL]PD MHVW L SRWUHED EROMH LQIUDVWUXNWXUQH RSUHPOMHQRVWL QDVHOMD WH XQDSUHÿHQMH RSüHJVWDQGDUGDåLYOMHQMDXWLPQDVHOMLPD1XåQRMHXVSRVWDYLWLVWDELODQPHÿXRGQRVWXUL]PDLHNRORJLMH ãWR XNOMXþXMH SUHYHQFLMX ]DãWLWX L PRQLWRULQJ 3ULWRP MH SULRULtet rješenje otpadnih voda naselja s potpunim biološkim tretmanom i izgradnja ekološki prihvatljivih sanitarnih odlagališta otpada.

F) EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Rudarska aktivnost na podruþju Zagrebaþkeåupanije najveüim je dijelom orijenitarana na proizvodnju graÿevnih materijala. Od mineralnih sirovina koje su prisutne u znaþajnijim koliþinama, iskorištavaju se: tehniþki graÿevni kamen, graÿevni pijesak i šljunak, opekarska i keramiþka glina te nafta i plin.

Na temelju podataka Ureda za gospRGDUVWYR =DJUHEDþNH åXSDQLMH GRELYHQLK WLMHNRP  L  JRGLQH XWYUÿHQH NROLþLQH ]DOLKD PLQHUDOQLK VLURYLQD QD RGREUHQLP HNVSORDWDFLMVNLP SROMLPD X =DJUHEDþNRMåXSDQLMLL]QRVH]D

‰ WHKQLþNLJUDÿHYQLNDPHQRNR883. 000 m3, ‰ JUDÿHYQLSLMHVDNLãOMXnak oko 35. 893. 000 m3, ‰ opekarsku glinu oko 3. 484. 000 m3, ‰ NHUDPLþNXJOLQXRNRW

6 RE]LURP QD QDYHGHQH NROLþLQH ]DOLKD NRMH VX GRVWDWQH ]D LVNRULãWDYDQMH WLMHNRP GXåHJD UD]GREOMD RYLPVH3ODQRPXWYUÿXMHVOMHGHüH

‰ Prednost pri planiranju opsega i lokacija eksploatacijskih polja trebaju imati eksploatacije mineralnih sirovina u funkciji prostorno-REOLNRYQH L WHKQLþNH VDQDFLMH SRVWRMHüLK HNVSORDWDFLMVNLKSROMDLQMLKRYRSULYRÿHQMHNRQDþQRMQDPMHQL

‰ Nove lokacije za iskorištavanje mineralnih sirovina PRüLüHVHRGUHGLWLWHNQDNRQL]UDÿHQHL SULKYDüHQH 6WXGLMH GUXãWYHQR-JRVSRGDUVNRJ ]QDþHQMD SRWUHED L RSUDYGDQRVWL HNVSORDWDFLMH PLQHUDOQLKVLURYLQDQDSURVWRUXFLMHOHäXSDQLMH

‰ Racionalno korištenje mineralnih sirovina, kao ograniþenog i neobnovljivog dobra, treba biti osnovni kriterij pri odreÿivanju lokacija za njihovu eksploataciju.

‰ Za sva napuštena eksploatacijska polja potrebno je iznaüi najpovoljnije rješenje njihove sanacije, što podrazumijeva izradu odgovarajuüih dokumenata prostornog ureÿenja i projekata sanacije.

‰ Posebno treba zaštititi izvorišta mineralnih i termalnih voda – ukljuþivo i odreÿivanje zaštitnih zona – kroz izradu prostornih planova ureÿenja gradova i opüina.

‰ Na eksploatacijskom polju na kojem se obavljaju rudarski radovi potrebno je, sukladno rudarskom SURMHNWX YHü WLMHNRP HNVSORDWDFLMH PLQHUDOQH VLURYLQH SURYRGLWL postupnu sanaciju terena i ELRORãNRPUHNXOWLYDFLMRPYL]XDOQRSULODJRÿDYDWLRNROLãX.

234 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

7DNRÿHU MH SRWUHEQR ]D SRGUXþMH FLMHOH =DJUHEDþNH åXSDQLMH VWUXþQR YDOorizirati mineralne resurse. 9DORUL]DFLMDPLQHUDOQLKUHVXUVDPRJXüDMHQDWHPHOMXFMHORYLWHVWXGLMHGUXãWYHQR-HNRQRPVNRJ]QDþHQMD eksploatacije. Stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst društveno-ekonomskog razvoja i analizom PRJXüQRVWL PRüL üH VH UD]PRWULWL PRGHOL JRVSRGDUVNH SROLWLNH X SRGUXþMX JRVSRGDUHQMD PLQHUDOQLP sirovinama, koja je (zasada) dobrim dijelom prepuštena inicijativi poduzetnika.

Eksploatacija nafte i plina QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH RG VWUDWHãNRJ MH ]QDþHQMD ]D 'UåDYX L äXSDQLMX 3ODQRYL SURVWRUQRJ UD]YRMD ]D SURL]YRGQMX L WUDQVSRUW QDIWH L SOLQD REUDÿHQL VX X SRJODYOMX 3.6.4. Energetski sustav: proizvodnja i transport nafte i plina.

3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

KONCEPCIJA RAZVITKA MREäE SREDIŠNJIH USLUäNIH FUNKCIJA (DRUŠTVENIH DJELATNOSTI I DRUGIH USLUGA) =1$ý$-1,+ ZA DRäAVUäUPANIJU I DRUGE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Velike i nove društvene promjene u Hrvatskoj, kao što su stvaranje samostalne i neovisne hrvatske dråave, promjene društveno-politiþkog sustava, politiþko-teritorijalnog ustroja i brojne zakonske regulative, zatim sve one promjene koje su se dogodile nakon agresije na Hrvatsku, privremenog okupiranja i opustošenja dijela zemlje tijekom Domovinskog rata, promjene nastale zbog velikih migracija unutar zemlje i susjedne Bosne i Hercegovine te depopulacije nekih i ubrzanog naseljavanja drugih podruþja, promjene zbog prihvaüanja nekih novih društvenih vrijednosti, potreba i zahtjeva slijedeüi rast svjetskog i europskog standarda, razvijanje ekološke svijesti, prihvaüanje potreba meÿusobnog povezivanja i uzajamnog razvijanja itd., utjecalo je da se nešto mora mijenjati pri izradi prostornih planova, a tako isto mijenjati i nadopunjavati i pri izboru sadråaja i klasifikacije središnjih usluånih funkcija, štoüe se onda morati odraziti i pri kategorizaciji središnjih naselja i uspostavljanju urbanog sustava u zemlji.

Na temelju analize postojeüe mreåe sadråaja javnih središnjih usluånih funkcija, razmatranja nekih teoretskih odrednica, te standarda i normativa koji proizlaze iz nove zakonske regulative i dokumenata prostornog ureÿenja, kao i prijedloga promjene veliþine utjecajnih podruþja, dakle zbog svih tih nastalih promjena u razvijanju središnjih usluånih funkcija, smatra se da središnje usluåne funkcije treba klasificirati u veüi broj temeljnih društvenih djelatnosti i drugih usluga, a njih opet u više stupnjeva prema znaþenju i utjecaju u prostoru. U skladu s tim odrednicama predloåena je nešto izmijenjena klasifikacija središnjih usluånih funkcija u Hrvatskoj, a unutar njih su razmješteni pojedini sadråaji po stupnjevima prema svojstvenim temeljnim skupinama središnjih naselja.

Razlikuju se sljedeüe temeljne usluåne djelatnosti:

1. Uprava, 3UDYRVXÿH 8GUXJHJUDÿDQDSROLWLþNHVWUDQNHLGUXJHRUJDQL]DFLMH 4. Vjerske zajednice, 5. Prosvjeta (obrazovanje, školstvo), 6. Visoko školstvo i znanost, .XOWXUDXPMHWQRVWLWHKQLþNDNXOWXUD 8. Šport, rekreacija, zabava i odmor, 9. Zdravstvo, 10. Socijalna skrb, )LQDQFLMVNHLGUXJHVOLþQHXVOXåQHGMHODWQRVWL 12- Prometne usluge, 13. Trgovina i ugostiteljstvo, 14. Obrt i druge usluge.

235 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

PLANIRANA KLASIFIKACIJA SREDIŠNJIH FUNKCIJA I KATEGORIZACIJA SREDIŠNJIH NASELJA: Temeljne 6UHGLãWHåXSDQLMH Središte grada 6UHGLãWHRSüLQH Manje lokalno Naselje s skupine YHüHLVUHGQMH (konurbacijsko SRGUXþQRYDåQLMH poticajno raz- SRMHGLQDþQLP središnjih regionalno razvoj. središte, LYHüHORNDOQR- vojno središte središnjim XVOXåQLK razvojno manje regionalno malo razvojno SRPRüQR XVOXåQLP funkcija PHÿXRSüLQVNRL razvojno središte) središnje funkcijama (djelatnosti) više nadlokalno PHÿXRSüLQVNRL naselje) središte) nadlokalno središte) 1. UPRAVA åXSDQVNXSãW JUDGVNRYLMHüH RSüYLMHüH mjesni odbor (mj. odbor) åXSDQSRJODY gradsko poglav. RSüLQVNRSRJODYDU YLMHüHPMRGE YLMHüHPMRGE åXSDQ JUDGRQDþHOQLN RSüLQVNLQDþHOQLN PM]ERUJUDÿ (mj.zbor.gr.) XSUDYRGMåXS uprav.odj.grada XSUDYRGMRSü gradski kotar åXSDQLMXUHGL gradski uredi LVSRVåXSXUHG (tijela grad.kot.) (podr.jed.min.) LVSRVåXSXUHG (isp.grad.ureda) LVSRSüXUHGD PDWLþQLXUHG PDWLþQLXUHG PDWLþQLXUHG åXSDQVOXåED JUDGVOXåED RSüVOXåED motrenja i motrenja i motrenja i REDYMHãüLYDQMD REDYMHãüLYDQMD REDYMHãüLYDQMD policij. uprava policijska postaja (policijska (policijska (JUDQLþQD XNOMXþVSHFLMSROLF postaja) postaja) policija) iju,prometnu polic. JUDQLþQXSROLF åXSSRVWURMEH grad. postrojbe RSüLQSRVWURM LVWRåHUFLYLOQH LVWRåHUFLYLOQH LVWRåHUFLYLOQH zaštite zaštite zaštite åXSYDWURJ]DMHG grad.vatrog.zajed. RSüYDWURJ]DM profes.vatr.postr. (prof.vatr.postr.) udrug.dobr.vatr. udrug.dobr.vatr. (ud.dob.vat.) åXSSRGUXþXUHG ispostava porezne (ispostava porezne uprave uprave porezne uprave) carinarnica carin. ispostava ili (carinski referati) (carinski referati) (carinski carin. referati referati) postaja fin.policije (postaj.fin. polic.) LVSRVWGUåUHYL]LMH LVSGUåUHYL]LMH reg.zav.za zašt. reg.zav.za zašt. (ured za spom. spom.kult. i prir. spom.kult. i prir. kult. i prir.) dopisništvo HINA (dopisništv. HINA) (dopisništv. HINA) sinopt.hidromet. (sinopt.hidromet. (klimatol.meteor. (kišomjerna postaja postaja) postaja) meteor.postaja) 2. PRAVO - åXSDQLMVNLVXGV RSüLQVNLVXGV RSüLQVNLVXG- 68( RNUXåQ]DWYRURP gruntovnicom sudbeni dani) WUJRYDþNLVXG prekršajni sud åXSDQGUåRGYMHWQ RSüGUåRGYMHWQ GUåSUDYREUåXS više odvjet. ureda više odvjet. ureda (odvjetnik) YLãHMDYQRELOMHå MDYQRELOMHåQLþNR MDYQLELOMHåQLN mjesta-ureda mjesto-ured 3. UDRUGE HGK -åXSDQLMVND (HGK - ispostava *5$$1$ regionaln. komora åXSUHJNRPRUH 32/,7,ý.( HOK -SRGUXþQD SRGUXþQD STRANKE REUWQLþNDNRPRUD REUWQLþNDNRPRUD I DRUGE XGUXåHQMHREUWQ XGUXåHQMHREUWQ XGUXåHQMHREUWQ ORGANIZ. åXSWXULVW]DMHGQ grad.turist.zajedn. RSüWXULVW]DM turist. društv-zaj. (tur. društvo) åXSUD]LQDUD]QLK grad.razina raznih RSüUD]LQD SRMHGLQDþQHXGU (pojed. udr. udr., klub., liga, udr., klub., liga, udr., klub., liga, JUDÿDQD-ispost. JUDÿDQD- VHNFLGUXGUJUDÿ VHNFLGUXGUJUDÿ VHNFLGUXGUJUDÿ ispostava) åXSDQLMVNDUD]LQD gradska razina RSüLQUD]LQD SROLWLþNHVWUDQNH (polit.stranke- SROLWLþNLKVWUDQDND SROLWLþNLKVWUDQDND SROLWLþNLKVWUDQDND -osnov. jedinice, osn.jedin.) i sindikalnih org. i sindikalnih org. i sindikalnih org. sindikalne org. åXSUD]LQ. zaklada (gradska razina i fundacija zaklada i fundac.) åXSUD]LQDRUJDQ grad. razina org. RSüUD]LQDRUJ FUYHQRJNULåD FUYHQRJNULåD FUYHQRJNULåD HAK-više autokl. HAK - autoklub (HAK - autoklub) više auto škola auto škola (auto škola) strana dipl. preds.

236 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Temeljne 6UHGLãWHåXSDQLMH Središte grada 6UHGLãWHRSüLQH Manje lokalno Naselje s skupine YHüHLVUHGQMH (manje regionalno SRGUXþQRYDåQLMH poticajno raz- pojedi- središnjih regionalno razvojno LYHüHORNDOQR- vojno središte QDþQLP XVOXåQLK razvojno PHÿXRSüLQVNRL malo razvojno SRPRüQR središnjim funkcija PHÿXRSüLQVNRL nadlokalno središte) središnje XVOXåQLP (djelatnosti) više nadlokalno središte) naselje) funkcijama središte) 4. VJERSKE åXSDQNRPLV]D grad. komis. za RSüLQNRPLV]D ZAJEDNICE odn. s vjer. zajed. odn. s vjer. zajed. odn. s vjer. zajed (RK biskupija) (RK dekanat) 5.åXSD-åXSQL 5.åXSD- kapel. (RK crkva) ured i crkva - ured i crkva YLãHPXãNLKLåHQ samostan (samostan) (samostan) samostana ostale vjerske zaj. (ostale vjer. zaj.) (ostale vjer. zaj.) (ostale vjer. zaj.) 5. PRO- åXSUD]GUXãWYHQH GMHþMLYUWLü GMHþMLYUWLü GMHþMLYUWLü SVJETA - brige o djeci ŠKOLSTVO- predškolske dobi OBRAZOV. YMHåEDRQLFD PDWLþQDRVQRYQD PDWLþQDRVQRYQD SRGUXþQUD]UHG (podr. razr. nastavn. ili više škola, osnovno škola odjeli osnovne odjeli osnov. XþLWHOMVNHškole) školov. odraslih škole škole) srednja umjet.šk. - RVQRYQDXPMHWQLþ (osnovna umjetn. glazba,ples,likov. škola-glazba,ples škola-glazba,ples) više srednjih i srednje škole i (strukovna škola strukovnih škola strukovne škole ili odj. sred.škole) srednjoškolsko (srednjoškolsko obrazov. odraslih obrazov. odraslih) PXãNLLåHQVNL XþHQLþNLGRP XþHQLþNLGRPRYL 6. VISOKO SRMHGYLVRNDXþLOL ŠKOLSTVO šta: I ZNANOST fakulteti,umjet. DNDGHPLMHYHOHXþLO išta, visoke škole ]QDQVWYHQRLVWUDå SRMHGLQDþQH instituti (centri) znanstv. instituc.) (interuniverzitetski SRMHGLQLVWUXþQL VWXGLMVYHXþLOLãWD zavodi) (znan. biblioteka) Hrvat. studentski zbor -SRGUXåQLFD (student. centar) 7.KULTURA, javne ustanove u javne ustanove u javne ustanove u UMJETN. I kulturi kojima su kulturi kojima su kulturi kojima su 7(+1,ý.$ RVQLYDþLLOL RVQLYDþLLOL RVQLYDþLLOLYODVQLFL YODVQLFLåXSDQLMH RSüLQH KULTURA vlasnici gradovi festivali dom kulture dom kulture dvorana za kult. JDOHULMHLL]ORåEH galerija i druge potrebe specijaliz. muzeji muzej (muzej) GUåDUKLY- JUDGVNDNQMLåQLFD narodnaNQMLåQLFD þLWDRQLFD þLWDRQLFD regionalni arhiv LþLWDRQLFD javno kazalište amater. kazalište (amater. kazališt.) HRT-lokalni studio i postaja lokalni radio i tv. lokalna postaja amater.radio post. lokal. tjed. novine dvotjedne novine folklorni ansambl simfonij. orkestar (gradski orkestar) SMHYDþNL]ERU SMHYDþNL]ERU klape klape (klape) manji glazb.sast. grad.limen. glazb. (limena glazba) više KUD sa sekc. KUD sa sekcijima KUD (KUD) RWYRUHQRSXþNR RWYRUHQRSXþNR RWYRUHQRSXþNR XþLOLãWH XþLOLãWH XþLOLãWH više kinematogr. 1-2 kinematografa (kinematograf) XPMHWQLþNHRUJDQ samostalni umjetnici (samostalni i zaj. samost.umj. umjetnici) ogran. Matice hrv. ogran. Matice hrv. (ogr. Matice hrv.) zaj.i sav.tehn.kult. zaj.sav.udr.tehn.k. (udruge tehn.kult.)

237 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Temeljne 6UHGLãWHåXSDQLMH Središte grada 6UHGLãWHRSüLQH Manje lokalno Naselje s skupine YHüHLVUHGQMH (manje regionalno SRGUXþQRYDåQLMH poticajno pojedi- središnjih regionalno razvojno LYHüHORNDOQR- razvojno QDþQLP XVOXåQLK razvojno PHÿXRSüLQVNRL malo razvojno središte središnjim funkcija PHÿXRSüLQVNR nadlokalno središte) SRPRüQR XVOXåQLP (djelatnosti) i više nadlokalno središte) središnje funkcijama središte) naselje) 8. ŠPORT, åXSDQLMãSRUWVNL zajednice (zajednice rekreacija, VDYH]LLåXSDQLM športskih udruga športskih udruga) ZABAVA zajedn. športskih I ODMOR udruga i saveza YHüLEURMãSRUWVNLK športska društva i športska društva i pojedini športski (pojedini društava i klubova klubovi - klubovi klubovi športski raznih raz.natjec.- predstavnici klubovi) GUååXSJUDGRS raznih športova GUåLåXSãSRUW GUååXSLJUDG åXSDQLMVNDL RSüLQnatjec. RSüQDWMHF natjecanja i natjec. i priredbe JUDGRSüãSRUW PHÿXQDUSULUHGE natjec. i priredbe otvoreni športski otvoreni športski otvoreni športski jedno ili više (športsko objekti: stadion s objekti: športska objekti: športska otvorenih igralište) nogometnim igral. igrališta za razne igrališta za športskih i atletsk. stazom, vrste športova s nogomet i po koji igrališta stadioni za male L]JUDÿHQLP mali šport s športove, tenis, gledalištem gledalištem ERüDQMHLWG zatvoreni športski zatvoreni športski (zatvoreni športski (školska objekti: dvorane, objekti:dvorana, objekti: školska dvorana) bazen, kuglana, bazen, kuglana i dvorana) streljana, hangar dr. YHüLEURMREMHNDWD SRMHGLQDþQLREMHNWL SRMHGLQDþQL za rekreaciju, za rekreaciju, objekti za zabavu i zabavu i odmor rekreaciju, zabavu odmor:rekreacijski i odmor) centri,zabavišta 9. zdravstv.djelat. na zdravstv.djelat. na primarna zdravst. (povrem.primar. ZDRAVSTVO sekundar. razini: sekundar. razini: zaštita: zdravst.zaštita:) RSüDEROQLFD manja regionalna RSüDEROQLFDLOL rodilište VSHFLMDOLVWLþND dom zdravlja-spe- zdravstv. stanica (zdravst. ambul. konzilijarna cijal,higije-epid.dj, RSüDPHGLFLQD EH]VWDOQHOLMHþ zdravstvena KLWQDPHGVOXåED zaštita zuba, VOXåEH-SDWURQDå zaštita laborat.,radiolog. i SDWURQDåD medic.sestra) druga diagnost. više ljekarni ljekarna (ljekarna ili depo lijekova) XVOXå]GUDYGMHOQD tercijar. razini: zavod za javno ]GUDYVWYRåXSDQLM EROQLþSRVWDMD]D ustanov. za zdrav. transfuzij. medic. QMHJXXNXüL SRGUXþ]DYKUY SRGUXþ]DYKUY fonda zdrav. osig. fonda zdr. osig.) veterinar. stanica (veterin. stanica) 10. cent.za rad. terap. Centar za soc. skrb, SOCIJALNA RVREDVRãWHüX SKRB duš.ili tjeles. razv. dom za djecu (dom za djecu) dom umirovljen. dom umirovljen.ili (dom umirovlj. ili dom za zašt.odr. dom starih i dom starih i VWDULQHPRüRV QHPRüQLK nePRüQLK cent. za socij.skrb objekti soc. skrbi (objekti soc. skrbi) ust. za usl. pom. i (ust. za usl. pom. i QMHJHXNXüL QMHJHXNXüL podr.sl.za zapoš. (podr.sl.za zap.) podr.sl.hrv.fonda (podr.sl.hrv.fonda mir.i inv.osig.rad. mir.i inv.osig.rad.)

238 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Temeljne 6UHGLãWHåXSDQLMH Središte grada SredišWHRSüLQH Manje lokalno Naselje s skupine YHüHLVUHGQMH (manje regionalno SRGUXþQRYDåQLMH poticajno raz- pojedi- središnjih regionalno razvojno LYHüHORNDOQR- vojno središte QDþQLP XVOXåQLK razvojno PHÿXRSüLQVNRL malo razvojno SRPRüQR središnjim funkcija PHÿXRSüLQVNRL nadlokalno središte) središnje XVOXåQLP (djelatnosti) više nadlokalno središte) naselje) funkcijama središte) 11.FINANC. zavod za platni (zavod za platni (zavod za platni I DRUGE promet promet) promet) 6/,ý1( YHüLEURMSRVORYQLK nekoliko ispostav. poslovna banka ili PMHQMDþQLFD PMHQMDþQ 86/8ä1( banaka, poslov.banaka, PMHQMDþQLFD DJELATN. ãWHGLRQLPMHQMDþ ãWHGLRQLPMHQMDþ (sjedište ili ispos.) sjedište ili ispost. ispost. osig. zav. zastup. osig.zav. (zast.osig.zav.) osigurav.zavoda ispost. hrv.lutrije poslov. hrv.lutrije prod. mj. hrv.lutr. (pr. mj. hrv.lutr.) turist. agencija - poslovn. tur.agen. (poslov.tur.agen.) sjedište ili ispost. intelekt.usluge, SRMHGLQHXVOXåQH SRMHGLQHXVOXåQH knjigovod. usl. poslovne tvrtke poslovne tvrtke) projektan. usl.

12. ]UDþQDOXND- PDQMD]UDþQDOXND PROMETNE aerodrom - - aerodrom - USLUGE terminal zr.luke terminal zr.luke

YHüDOXND manja luka manja putn. luka luka-pristanište manje prist. YHüLåHOMH]NRORG PDQMLåHOMNRORG åHOMH]QVWDQLFD åHOMH]QSRVWDMD YHüLDXWRENRORG manji autob. kol. autobusna stanica (autobus. stan.) rent-a-car (rent-a-car) WD[LVOXåED WD[LVOXåED transp. šped. pod. (transp.šped.pod.) putn. autob. pod. (putn.autob.pod.) glavni pošt. ured- YHüLSRãWXUHG- poštanski ured- pom.pošt.ured (pom.pošt. glavna telef.centr. þYRUQDWHOHIFHQWU izvršna telef.cen. (aut.telef.cen.) ur.-tel.gov.)

13. razna trgovinska TRGOVINA predstav. i zastup. I UGOSTIT. inozemnih firmi YHüLEURMVSHFLM nekoliko trg.tvrtki trgovina na veliko veletrg. i trg.tvrtki na vel.i mal.ex-im i malo, exp.-imp. YLãHUREQLKNXüD UREQDNXüD specij.trgovine trg.mješ. robom (trg.mj.rob.) specij. skladišta, skladišta, stovarišta, spec.trgovine YHüDKODGQMDþD PDQMDKODGQMDþD WUåQLFD PDQMDWUåQLFD hoteli hotel-SUHQRüLãWH (hotel-SUHQRüLãWH restaur.-kavana restaur.-kavana gostionica-snack gostionica NUþPD zabav. disko klub. disko klub bar

14. OBRT I YHüLEURMXVOFHQW DXWRPHKDQLþDUV DRUGE (remont. cent. za radionica USLUGE mot.voz. i dr.) tiskara i knjigov. manja tiskara YHüLEUVSHFREUW- neki spec. tehn. WHKQLþNLKXVOXJD servisi spec. serv. za YHüLEURMREUW više obrt. radion. obrtn. radionice i SRMHGLQDþQL SRSUDYLRGUåDY radionica LXVOXåQLKUDGQML usluge obrti) NXüLXUHGstroj.

=ERJ JHRJUDIVNRJ SRORåDMDUD]PDWUDQRJSURVWRUDQHPRJXVHLQHWUHEDMXUD]YLMDWLQHNHXVOXJH- u zagradi je LVND]DQDPRJXüDLSRåHOMQDDOLQHLREYH]QDVUHGLãQMDXVOXåQDIXQNFLMD 

239 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

NEKI 6UHGLãWHåXSDQLMH Središte grada 6UHGLãWHRSüLQH Manje lokalno Naselje s DEMOGRA- YHüHLVUHGQMH (manje regionalno SRGUXþQRYDåQLMH poticajno raz- pojedina FSKI I GEO- regionalno razvojno LYHüHORNDOQR- vojno središte þQLP GRAFSKI razvojno PHÿXRSüLQVNRL malo razvojno SRPRüQR središnjim POKAZA- PHÿXRSüLQVNRL nadlokalno središte) središnje XVOXåQLP TELJI više nadlokalno središte) naselje) funkcijama središte)

Broj stanov- nika u utjecajnom i gravitacijsk. više od više od više od više od SRGUXþMX 100.000 8.000 1.000 300

Broj stanov. više od više od više od više od sred.naselja 15.000 2.000 500 200

Broj zaposl. više od više od više od više od u usl. djel. 10.000 1.000 200 100

Radijus utjecaja sred.naselja u km 50 - 120 20 - 50 10 - 30 manje od 10

8VOXåQH IXQNFLMH SRGLåX REUD]RYQX L NXOWXUQX UD]LQX ]GUDYVWYHQX NXOWXUX L VWDQGDUG FMHORNXSQRJ VWDQRYQLãWYDSULGRQRVHSRYHüDQMXVRFLMDOQHVLJXUQRVWLLVNUELVWDQRYQLãWYDRVWYDUXMXNYDOLWHWQLMLXVWURM opskrbe, servisa i drugih usluga, te osiguravaju nesmetanu rekreaciju i odmor stanovništva. Kod svega WRJDWUHEDSUHGYLÿDWLHNRQRPLþQLMLUDFLRQDOQLMLLIXQNFLRQDOQLMLUD]YLWDNUD]PMHãWDMLVWUXNWXUXVUHGLãQMLK XVOXåQLKIXQNFLMD

835$9$,35$9268(

0UHåD LQVWLWXFLMD XSUDYH L SUDYRVXÿD ]DVQLYD VH QD RGUHGnicama (standardima i normativima) iz ]DNRQVNH UHJXODWLYH QD QHNLP XVPMHUHQMLPD L]GRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMDDUHVSHNWLUDQRMHL SRVWRMHüHVWDQMHPUHåH

6YL HOHPHWL PUHåD QD VYLP UD]LQDPD WUHEDMX ELWL SULVXWQL VDPR X =DJUHEX JODYQRP JUDGX GUåDYH L VMHGLãWXäXSDQLMH

8VMHGLãWLPDJUDGRYD'XJR6HOR,YDQLü*UDG-DVWUHEDUVNR6DPRERU6YHWL,YDQ=HOLQD9HOLND*RULFD 9UERYHF L =DSUHãLü NRML VX X SUHWKRGQRP XVWURMX ELOL VMHGLãWD ELYãLK RSüLQD D RYLP VX SULMHGORJRP ujedno i središta optimalnih temeljnih prostorno planerskih cjelina (subregija), odnosno utjecajnih i JUDYLWDFLMVNLKSRGUXþMDXQXWDUäXSDQLMHWUHEDMXVHQDOD]LWLLVSRVWDYHQHNLKåXSDQLMVNLKVOXåELPDWLþQL XUHGL JUDGVNL RUJDQL YODVWL NDR L VXGEHQD YODVW V SUDWHüLP VOXåEDPD 8 PUHåL VDGUåDMD SUDYRVXÿD QHRYLVQRRWHULWRULMDOQRMSRGMHOLRGUHÿXMXVHVMHGLãWDMDYQLKELOMHåQLND8]LPDMXüLXRE]LUNULWHULMHGDVH MDYQRELOMHåQLþND VOXåED RVQLYD QD VYDNLK  VWDQRYQLND RGQRVQR QD  SUDYQLK VXEMHNDWD X pravilu se ona nalazi u mjestima -VMHGLãWLPDRSüLQVNLKVXGRYDVOLþQRNDRLRGYMHWQLþNDVOXåED

8YHüLQLVMHGLãWDMHGLQLFDORNDOQHVDPRXSUDYHQDOD]HVHLQVWLWXFLMHORNDOQHVDPRXSUDYHNDRLLQVWLWXFLMH policije -SROLFLMVNHSRVWDMHDOLSRSRWUHELLQHNHLVSRVWDYHåXSDQLMVNLKVOXåELLPDWLþQLXUHGL9LGOMLYRMH GDVHPUHåDNRMDVHSUHGODåHXYHOLNRSRGXGDUDVSRVWRMHüRPPUHåRPNRMDMHRSHWGHILQLUDQDSXWHP zakonske regulative. 6DPD PUHåD MH VOLND VWDUH DOL L QRYH DGPLQLVWUDWLYQR WHULWRULMDOQH SRGMHOH RYRJ prostora.

-HGLQL VDGUåDML XQXWDU XSUDYH NRML VH QH SRNODSDMX V WHULWRULMDOQLP XVWURMHP MHVX VDGUåDML NRML VH SRMDYOMXMX ]ERJ SRVHEQRVWL SRORåDMD RYH åXSDQLMH 7R VX PHÿXQDURGQL JUDQLþQL SULMHOD]L NRG NRMLK MH QXåQRRVQLYDQMHJUDQLþQHSROLFLMHFDULQVNLKLVSRVWDYDLUHIHUDWD

240 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

8'58*(*5$ANA

3RWUHEQR MH QDJODVLWL GD VX QDYHGHQL VDGUåDML RGUD] LQWHUHVD VYDNH SRMHGLQH ORNDOQH ]DMHGQLFH RGQRVQRSRVHEQLKVWUXNRYQLKRUJDQL]LUDQMDLOLUD]QLKKXPDQLWDUQLKQDVWRMDQMD=ERJSRVHEQRJRELOMHåMD WLK VDGUåDMD VUHGLãQMLK IXQNFLMD WL VH VDGUåDML QH Pogu planirati pa tako ni u cijelosti uvrštavati u GRNXPHQWHSURVWRUQRJXUHÿHQMDLDNR]DQMLKWUHEDRVLJXUDWLRGJRYDUDMXüLSURVWRUXORNDOQLPVUHGLãWLPD

VJERSKE ZAJEDNICE

3ODQLUDQMHYMHUVNLKVDGUåDMDLREMHNDWDXGRPHQLMH.DWROLþNHFUNYHLGUXJLKYMHUVkih zajednica, koje se SRMDYOMXMXLXVWURMHQHVXQDRYRPSURVWRUX6XNODGQRWRPXRþHNXMHVHQMLKRYRVXVWDYQRXNOMXþLYDQMHX SURFHVHSODQLUDQMDSURVWRUDQDORNDOQLPUD]LQDPD1DURþLWRVHWRRGQRVLQDVXUDGQMXVXUEDQLVWLPDL SURVWRUQLP SODQHULPD SUL RGUHÿLYanju prostornih i demografskih kriterija za osiguranje lokacija za vjerske objekte raznih vjerskih zajednica.

PROSVJETA (OBRAZOVANJE, ŠKOLSTVO)

0UHåDLQVWLWXFLMDLXVWDQRYDSURVYMHWQHGMHODWQRVWLGLMHOLVHQDWULRVQRYQHUD]LQH

3ODQLUDQMHPUHåHpredškolskih ustanovaQHRVSRUQRMHXQDGOHåQRVWLORNDOQHVDPRXSUDYH2YGMHVH SUHGVWDYOMDMX VDPR RVQRYQH RGUHGQLFH ]D SODQLUDQMH PUHåH QD QLåLP UD]LQDPD WH SUHJOHG SRWUHEQLK središta tih ustanova.

1XåQR MH SODQLUDWL VUHGLãWD RUJDQL]LUDQH EULJH ]D SUHGãNROVNX SRpulaciju u svim središtima RSüLQDJUDGRYD 9HOLND YHüLQD SUHGãNROVNLK XVWDQRYD X PDQMLP VUHGLãWLPD QDOD]L VH X VNORSX JUDÿHYLQDRVQRYQLKãNROD

3ULGLPHQ]LRQLUDQMXPUHåHSUHGãNROVNLKXVWDQRYDQXåQDMHXSRUDEDGHPRJUDIVNLKSRND]DWHOMDRXGMHOX predškolske populacije (dobna skupina 0-6 godina, podaci o natalitetu i ostalo). Potreban broj XVWDQRYD NDR L YHOLþLQD VNXSLQD-MHGLQLFD RYLVLW üH R SRGDFLPD ]D WDM XGMHO SRSXODFLMH 'UåDYQL SHGDJRãNL VWDQGDUG SUHGãNROVNRJ RGJRMD L QDREUD]EH GHILQLUDW üH PLQLPDOQL EURM VNXSLQD X GMHþMLP YUWLüLPDNDRLEURMSRWUHEQLKGMHODWQLND]DUDGVGMHFRPWHGUXJHVWDQGDUGHLQRUPDWLYH

7HPHOMHP XYLGD X SRVWRMHüX PUHåX RFMHQH GHPRJUDIVNH VOLNH äXSDQLMH L SULPMHQRP GRQHVHQLK standarda i normativa XWYUÿXMH VH PUHåD VDPRVWDOQLK PDWLþQLK RVQRYQLK ãNROD X VYLP RSüLQVNLPJUDGVNLP VUHGLãWLPD L YDåQLMLP ORNDOQLP VUHGLãWLPD GRN VH SRGUXþQL UD]UHGQL RGMHOL VDPRVWDOQLK PDWLþQLK RVQRYQLK ãNROD RVQLYDMX VXNODGQR SRWUHEDPD ORNDOQLK ]DMHGQLFD QD WHULWRULMX jedinica lokalne samouprave te u središtima jedinica lokalne samouprave, gdje nisu objektivno mogle ELWL RVQRYDQH VDPRVWDOQH PDWLþQH RVQRYQH ãNROH 7UHED RþHNLYDWL GD üH QHNH ãNROH GMHORYDWL L X SRGUXþMLPDLQDVHOMLPDNRMDVHQHXNODSDMXX]DNRQVNHQRUPDWLYHDOLL]QHNLKGUXJLKREMHNWLYQLh razloga WDPRELVH]DGUåDOHLGMHORYDOH

8WYUÿHQX VOLNX PUHåH RVQRYQLK ãNROD SRWUHEQR MH QD QLåLP UD]LQDPD SODQLUDQMD GLPHQ]LRQLUDWL WHPHOMHP RGJRYDUDMXüLK GHPRJUDIVNLK SRND]DWHOMD WH QD RVQRYL VOMHGHüLK VWDQGDUGD L QRUPDWLYD ]D potpunu samostalnu oVQRYQXãNROXWUHEDQDþHOQRLPDWLQDMPDQMHXþHQLND SRMHGDQUD]UHGQLRGMHO RGGRUD]UHGD UHGRYLWLUD]UHGQLRGMHOLEURMHPDNVLPDOQRXþHQLNDRGQRVQRLOLDNRLPD ili 2 razredna odjela, dok kombinirani razredni odjeli broje maksimalno 2LOLXþHQLNDDOLVDPR]D XþHQLNH SUYRJD GR þHWYUWRJD UD]UHGD WH VDPR L]QLPQR ]D RQH RG SHWRJD GR RVPRJD UD]UHGD 2YDM NULWHULM VH SULPMHQMXMH X SODQLQVNLP SRGUXþMLPD QD RWRFLPD WH ]D QDVWDYX QD MH]LFLPD QDFLRQDOQLK manjina.

Pravilnikom o osnovnoškolVNRP RGJRMX L REUD]RYDQMX XþHQLND V WHãNRüDPD X UD]YRMX GHILQLUDMX VH oblici školovanja u redovitim osnovnim školama kao i u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja ]DXþHQLNHVD]QDWQLMLPWHãNRüDPDXUD]YRMX

Uz redovite osnovne škole u sustavu osnovnog školstva organiziraju se i posebne osnovne škole u skladu s posebnim programima osnovnog glazbenog i plesnog školovanja.

241 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Djelatnost srednjeg školstvaREDYOMDMXVUHGQMRãNROVNHXVWDQRYH VUHGQMHãNROHLXþHQLþNLGRPRYL WH druge pravne osobe. U skladu s demografskom slikom jedinica lokalne samouprave, podacima o SRVWRMHüHP VWDQMX X VUHGQMHP ãNROVWYX L GRQHVHQLP VWDQGDUGLPD L QRUPDWLYLPD XWYUÿXMH VH VOLND EXGXüH PUHåH VUHGQMLK ãNROD X VUHGLãWLPD 'XJR 6HOR ,YDQLü *UDG -DVWUHEDUVNR 6DPRERU Sveti Ivan =HOLQD 9HOLND *RULFD 9UERYHF L =DSUHãLü sukladno broju stanovnika utjecajnog i JUDYLWDFLMVNRJ SRGUXþMD SULPMHQMXMXüL NULWHULMH L VWDQGDUGH GD VYDND SURVWRUQD FMHOLQD VD  GR 30.000 stanovnika treba imati bar jednu srednju školu, da je optimalna srednja škola u manjim VUHGLãWLPD VD  GR  UD]UHGQLK RGMHOD L VD  GR  XþHQLND D X YHüLP VUHGLãWLPD VD  GR  UD]UHGQD RGMHOD RGQRVQR VD  GR  XþHQLND RGQRVQR QDMYLãH  XþHQLND X UD]UHGQRP RGMHOX $NR GRÿH GR YHüLK SURPMHQD X RUJDQL]LUDQMX VUHGQMHJ ãNROVWYD PRåH VH RþHNLYDWL RVQLYDQMH QHNLK VUHGQMLKãNRODLXMRãSRQHNRPRSüLQVNRPVUHGLãWXX=DJUHEDþNRMåXSDQLML

0UHåD VUHGQMLK ãNROD XSRWSXQMXMH VH XþHQLþNLP GRPRYLPD koji trebaju biti locirani u mjestima u NRMLPDMHQXåDQVPMHãWDMXþHQLNDL]XGDOMHQLMLKSURVWRUDäXSDQLMH8XþHQLþNLPGRPRYLPDRUJDQL]LUDMX VHRGJRMQHVNXSLQHRGXþHQLND

VISOKO ŠKOLSTVO

Glavno više i visokoškolsko središte RVWDMH =DJUHE DOL V PRJXüLP RVQLYDQMHP QHNRJ IDNXOWHWD LOL VWXGLMDXRNYLUX=DJUHEDþNRJVYHXþLOLãWDLOLVDPRVWDOQRJYHOHXþLOLãWDLXSRQHNRPJUDGVNRPVUHGLãWX XQXWDU =DJUHEDþNH åXSDQLMH DNR VH ]D WR XNDåH SRWUHED ,VWR WDNR SRVWRML PRJXüQRVW UD]PMHãWDMD L razvitka pojedinih institucija - ]QDQVWYHQRLVWUDåLYDþNLK LQVWLWXWD VWXGLMD FHQWDUD QD SRGUXþMX =DJUHEDþNHåXSDQLMHXVNODGXVQMLKRYLPSRWUHEDPD

KULTURA I ŠPORT

0UHåDLQVWLWXFLMDkulture i športa osniva se na odrednicama (standardima i normativima) iz zakonske UHJXODWLYH NDR L QHNLP XVPMHUHQMLPD L] GRNXPHQDWD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 3ULOLNRP QMH]Lnog RGUHÿLYDQMDXYHOLNRMHUHVSHNWLUDQRLSRVWRMHüHVWDQMHPUHåHDOLLWXULVWLþNHNXOWXUQHLãSRUWVNHSRWUHEH XRYRPSRGUXþMX

9HOLNL GLR PUHåD REMHNDWD L LQVWLWXFLMD WUHEDMX ELWL SULVXWQL X VMHGLãWLPD JUDGRYD, koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta ELYãLK RSüLQD D RYLP VX SULMHGORJRP XMHGQR L VUHGLãWD WHPHOMQLK XWMHFDMQLKLJUDYLWDFLMVNLKSRGUXþMDXQXWDUäXSDQLMH8QMLPDVHWUHEDQDOD]LWLYHüLQDNXOWXUQLKRGQRVQR ãSRUWVNLK VDGUåDMD 8 VYLP sjedištima jedinica lokalne samouprave nalaze se inicijalQL VDGUåDML kulture i športa.

Lociranje školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih i srednjih ãNROD3RYH]LYDQMHWLKGYLMXIXQNFLMDUDFLRQDOL]LUDYHOLNHWURãNRYHL]JUDGQMHLRGUåDYDQMDWLKJUDÿHYLQD 1XåQR MH LVWDNQXWi i potrebu izgradnje zatvorenih bazena i drugih športskih objekata na prostoru äXSDQLMH

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

=DJUHE WUHED RVWDWL JODYQR ]GUDYVWYHQR VUHGLãWH VD VYLP SRWUHEQLP VSHFLMDOLVWLþNLP NRQ]LOLMDUQLP VOXåEDPD VHNXQGDUQH L WHUFLMDUQH ]GUDYstvene zaštite. Ostala središta trebaju razvijati primarnu ]GUDYVWYHQX ]DãWLWX D RQD MDþD L QHNH GLMHORYH VHNXQGDUQH ]GUDYVWYHQH ]DãWLWH 6 WLP X VNODGX MH L UD]YLWDNLQVWLWXFLMDVRFLMDOQHVNUELNRMHüHPRUDWL]DGRYROMLWLYHüH]DKWMHYHLSRWUHEHXEXGXüQosti.

267$/(65(',â1-(86/8ä1()81.&,-(

)LQDQFLMVNH SURPHWQH WUJRYLQVNH REUWQLþNH XJRVWLWHOMVNH WXULVWLþNH NRPXQDOQH L GUXJH SRVORYQH L XVOXåQHLQVWLWXFLMHQDGORNDOQRJLORNDOQRJ]QDþHQMDWUHEDMXELWLEOLåHVWDQRYQLãWYXLRþHNXMHVHGDüHVH razvijDWLXVNODGXVSRWUHEDPDLPRJXüQRVWLPDYH]DQLP]DVWDQGDUGLNYDOLWHWXåLYRWDX=DJUHEDþNRM åXSDQLML

242 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3.4. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

3.4.1. PROGNOZA DEMOGRAFSKIH KRETANJA DO 2015. GODINE

Projekcija stanovništvaäupanije u sljedeüih 15 godina, do 2015. godine, dana je na temelju prethodnih demografskih istraåivanja, prvih rezultata Popisa 2001., prognoza gospodarskog i ostalog razvitka u äupaniji, ali i na osnovi prognoza kretanja stanovništva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu, kao neposrednom i vaånom susjedstvu.

'XJRURþQH SURJQR]H VWDQRYQLãWYD WUHED X]HWL VDPR NDR DSURNVLPDWLYQH RGQRVH L WHQGHQFLMH MHU VX XYMHWRYDQH EXGXüRP UHDOL]DFLMRP PQRãWYD SODQLUDQLK GUXãWYHQLK L HNRQRPVNLK þLQLWHOMD QD GDQRP SURVWRUXLQMHJRYXãLUHPRNUXåHQMX

PrognR]DVWDQRYQLãWYDäXSDQLMHGRJRGLQH

Ukupan broj stanovnika naselja Indeksi ∅ Stopa 3RGUXþMHäXSDQLMH 2001. 2015. 2015./2001. rasta u razd. 2001.-2015.

1. Gradovi (1-8) 195.990 218.280 111,0 0,75

2SüLQH -26) 108.196 121.720 112,5 0,84

8NXSQR=DJUHEDþNDåXSDQLMD  304.186 340.000 112,0 0,81

Izvor za ukupan broj stanovnika 2001. godine: Prvi rezultati Popisa 2001., Statistiþko izvjeãüe 1137, DZS, Zagreb, svibanj 2001.

Ostvareni mehaniþki prirast iz razdoblja 1991.-2001. utjecao je na priljev u radni kontingent stanovništva, a oþekuje se daüe nakon izlaska iz faze gospodarske regresije i problema privatizacije i restruktuiranja, utjecati i na prirodni prirast stanovništva, nakon 2005. godine. Uz to, oko 30% migraQDWDSUHPD=DJUHEXSUHXVPMHUDYDWüHVHGLUHNWQRQDSURVWRU=DJUHEDþNHåXSDQLMH

'R  XNXSDQ EURM SULVXWQRJ VWDQRYQLãWYD QD SRGUXþMX äXSDQLMH SODQLUD VH GD üH GRVWLüL  RVREDWMNUHWDWüHVHQHãWRXPMHUHQLMLPVWRSDPDUDVWDRGRVWYDUHQLKXUD]Goblju 1991.-7RüH LSDNLGDOMHELWLGLQDPLþQLMHRGUDVWD]DJUHEDþNRJVWDQRYQLãWYD3ULWRPHüHRSüLQHLQDGDOMHUDVWLSR QHãWR YHüRM VWRSL   RG JUDGRYD   GRN üH VH XNXSQR VWDQRYQLãWYR QD UD]LQL äXSDQLMH X planskom razdoblju kretati po prosMHþQRM JRGLãQMRM VWRSL UDVWD RG  7DNR EL X WRP UD]GREOMX GHPRJUDIVNL QDMSURSXO]LYQLMH RSüLQH NDR ãWR VX 6YHWD 1HGMHOMD 6WXSQLN 5XJYLFD %UGRYHF %LVWUD L %UFNRYOMDQLQDVWDYLOHGHPRJUDIVNLGLQDPLþQLMHUDVWLXWMHþXüLWDNRQDSUHREUD]EXLXNXSQLUD]voj svojih VUHGLãQMLKQDVHOMDDOLLSRWLþXüLUD]YRMãLUHJDSRGUXþMDäXSDQLMH

*OHGHRSüHJWLSDNUHWDQMDVWDQRYQLãWYDGR]DäXSDQLMXXFMHOLQLSODQLUDVHSUHODåHQMHVRELOMHåMD UHJHQHUDFLMHLPLJUDFLMRPXRELOMHåMHþLVWHHNVSDQ]LMHLPLJUDFLMRPWMSULUDVWVWDQRYQLãWYDXEXGXüHELREL rezultat kako pozitivnog salda migracije, tako i prirodnog prirasta.

7DNRÿHU VH RþHNXMH GD üHQRYDUHJLRQDOQDSROLWLNDX+UYDWVNRMVFLOMHPXUDYQRWHåHQLMHJDUD]YRMDQD FMHORNXSQRP KUYDWVNRP SURVWRUX QD SULPMHUX RYH äXSDQLMH XVNRUR GDWL MRã ]DSDåHQLMH SR]LWLYQH UH]XOWDWH 7R üH UH]XOWLUDWL VPDQMHQMHP GRVHOMDYDQMD X =DJUHE RGQRVQR QD QMHJRYR XåH SRGUXþMH X NRULVW GLQDPLþQLMHJD GHPRJUDIVNRJ L XNXSQRJ UDVWD L UD]YRMD ãLUHJD =DJUHEDþNRJ SURVWRUD SRVHEQR razvoja srednjih, malih i manjih gradova i inicijalnih razvojnih središta u okviru sociogospodarske odnosno funkcionalne regije Zagreba.

2FMHQMXMH VH GD üH QDMYHüL GHPRJUDIVNL UDVW L XNXSQX SR]LWLYQX SUHREUD]EX GRåLYMHWL W]Y SULMHOD]QD QDVHOMDGRVDGDMDþHLVODELMHXUEDQL]LUDQDSRVHEQRRQDVPMHãWHQDL]PHÿXJUDQLFD*UDGD=DJUHEDL

243 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

VUHGLãQMLKJUDGVNLKQDVHOMDXäXSDQLML2YDMSURVWRUWDNRüHSRVWDWLDWUDNWLYQLML]DJRVSRGDUVNHLGUXJH investitore, pa i za naseljavanje novog stanovništva. Zato se i ovim Planom stvaraju preduvjeti za XYRÿHQMH YHüHJ EURMD UDGQLK PMHVWD X PDORP L VUHGQMHP SRGX]HWQLãWX UD]OLþLWLK GMHODWQRVWL WH poljodjelstvu, rast zapošljavanja, a time i relativno smanjivanje dnevnih migracija prema Zagrebu.

8VOMHGHüRMWDEOLFLGDMHPRSURJQR]XVWDQRYQLãWYDSRJUDGRYLPDLRSüLQDPDäXSDQLMHGRJRGLQH

Ukupan broj stanovnika naselja popisa ZAGREBAýKAäUPANIJA Indeks 3URVMHþQD Gradovi /Opüine 2001.- prvi rez. Prognoza 2015./2001. stopa rasta Popisa 2015. 2001.-2015.

=DJUHEDþNDåXSDQLMD- ukupno 304.186 340.000 111,8 0,81

Gradovi - ukupno 195.990 218.280 111,4 0,75 Dugo Selo 13.671 16.230 118,7 1,25 ,YDQLü*UDG 14.600 16.300 111,6 0,81 Jastrebarsko 16.176 17.200 106,3 0,42 Samobor 35.925 39.500 110,0 0,68 Sveti Ivan Zelina 15.742 16.550 105,1 0,35 Velika Gorica 62.519 70.100 112,1 0,81 Vrbovec 14.599 16.700 114,4 0,94 =DSUHãLü 22.758 25.700 112,9 0,88

2SüLQH- ukupno 108.196 121.720 112,5 0,84 Bedenica 1.506 1.650 109,6 0,68 Bistra 5.997 6.800 113,4 0,88 Brckovljani 6.534 8.500 130,1 1,89 Brdovec 10.077 11.340 112,5 0,84 Dubrava 5.415 5.680 104,9 0,35 Dubravica 1.580 1.630 103,2 0,21 Farkaševac 2.085 2.200 105,5 0,38 Gradec 3.876 4.100 105,8 0,42 Jakovlje 3.939 4.200 106,6 0,48 .OLQþD6HOD 4.863 5.480 112,7 0,88 .ORãWDU,YDQLü 5.899 7.100 120,4 1,31 .UDãLü 3.185 3.300 103,6 0,28 Kravarsko 1.985 2.180 109,8 0,68 .ULå 7.304 7.700 105,4 0,35 Luka 1.402 1.500 107,0 0,48 Marija Gorica 2.074 2.350 113,3 0,88 Orle 2.095 2.250 107,4 0,48 Pisarovina 3.770 3.880 102,9 0,21 Pokupsko 2.525 2.600 103,0 0,21 Preseka 1.660 1.700 102,4 0,14 3XãüD 2.453 2.760 112,5 0,84 Rakovec 1.353 1.420 105,0 0,35 Rugvica 7.448 8.800 118,2 1,19 Stupnik 3.160 4.000 126,6 1,72 Sveta Nedjelja 14.835 17.300 116,6 1,13 äXPEHUDN 1.176 1.300 110,5 0,38

,]YRU]DXNXSDQEURMVWDQRYQLNDJRGLQH3UYLUH]XOWDWL3RSLVD6WDWLVWLþNRL]YMHãüH'=6=DJUHEVYLEDQM

244 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Sastav ili struktura stanovništva þLQL SRSXODFLMVNL RNYLU EXGXüLK NUHWDQMD UD]YRMD JRVSRGDUVWYD djelatnosti predškolskog odgoja, osnovnog školstva, srednjih i visokih škola, zdravstva i socijalne skrbi, XPLURYOMHQLþNLK NDSDFLWHWD L XNXSQH GUXãWYHQH EULJH R SRMHGLQLP GLMHORYLPD VWDQRYQLãWYD RGQRVQR zadovoljavanju njihovih potreba.

Do 2015. godine planira se VOMHGHüDVWUXNWXUDXNXSQRJVWDQRYQLãWYDäXSDQLMH

• PODGHåSUHGãNROVNHGREL -6 g.) 8,0 % • osnovnoškolske dobi (7-14 g.) 11,4 % • srednjoškolske dobi (15-19 g.) 7,2 % • visokoškolske dobi (20-24 g.) 6,5 % • radno sposobno stanovništvo (15+) 74,5 % • SRVWUDGQLGLRVWDQRYQLãWYD ä+; M 65+) 15,5 % • staro stanovništvo (60+ g.) 19,0 %

U odnosu na 2001., pogotovo na 1991., poveüatüe se udio radno sposobnog stanovništva, ali i mladog stanovništva, a smanjiti udio starih iznad 60 godina äupanijaüe i dalje imati rezerve radno sposobnog stanovništva koje bi se razliþitim stimulativnim mjerama za veüe zapošljavanje i rast gospodarstva trebalo znatno više radno angaåirati i to na vlastitom prostoru.

Glede strukture stanovništva srednjoškolske i visokoškolske dobi kao osnove za planiranje kapaciteta u tim djelatnostima, kao i planiranja zdravstva, ustanova za brigu o starijim osobama i drugih javnih XVWDQRYDWUHEDLPDWLQDXPXGDMHVWDQRYQLãWYRäXSDQLMHWHGRELGRVDGDNRULVWLORGLRVDGUåDMDUD]OLþLWLK javnih –GUXãWYHQLKGMHODWQRVWLQDSRGUXþMX*UDGD=DJUHED.DNRMHRVQRYQLFLOMUDYQRPMHUQLMLUD]YRMQD FLMHORPSURVWRUXäXSDQLMHLUDVWHUHüHQMH=DJUHEDWRWUHEDWHåLWLGDOMQMRML]JUDGQMLNDSDFLWHWDVUHGLãQMLK IXQNFLMDQDãLUHPSURVWRUXäXSDQLMHEOLåHPMHVWXVWDQRYDQMDQDURþLWRXPDQMLPORNDOQLPVUHGLãWLPD

3.4.2. SUSTAV PLANIRANJA NASELJA

SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA

Razvitak središnjih naselja i njihova hijerarhijska diferencijacija nisu statiþki veü izrazito dinamiþki proces podloåan stalnim promjenama pod utjecajem društvenog, gospodarskog, politiþkog, demografskog, prometnog i prostornog razvitka. Iako se uåivotu relativno sporo odvija proces promjena središnje funkcionalnih odnosa unutar mreåe središnjih naselja, ipak se pod utjecajem društvenih promjena, razvitka ili nazadovanja središnjih funkcija, jaþanja ili slabljenja gospodarske snage središnjih naselja i njihova demografskog rasta ili pada, kao i zbog promjena zakonske regulative, stalno nadopunjuje, razvija i mijenja njihov sustav, stvarajuüi povezanu mreåu središta na odreÿenom prostoru.

Na temelju uspostavljene nove politiþko-teritorijalne podjele u Republici Hrvatskoj, demografskih obiljeåja u prostoru zemlje, gospodarske razvijenosti i moguünosti, socijalne razvijenosti, potreba za višim standardom i kvalitetomåivota, uspostavljenih gravitacijskih odnosa u prostoru te analize razvijenosti i razmještaja brojnih usluånih djelatnosti svrstanih u 14 svojstvenih temeljnih skupina središnjih usluånih funkcija, dolazi se do planiranog optimalnog sustava središnjih naselja i uspostavljanja sljedeüih hijerarhijskih odnosa izmeÿu pojedinih stupnjeva (kategorija) središnjih naselja:

I. Središte dråave (glavni grad i srednjoeuropsko središte), II. Središte makroregije (veliko razvojno i manje europsko središte), III. Središteåupanije (veüe ili srednje regionalno razvojno meÿuopüinsko i više nadlokalno središte), IV. Središte grada (konurbacijsko razvojno središte, manje regionalno razvojno meÿuopüinsko i nadlokalno središte),

245 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

96UHGLãWHRSüLQH SRGUXþQRYDåQLMHLYHüHORNDOQR- malo razvojno središte), 9,0DQMHORNDOQRSRWLFDMQRUD]YRMQRVUHGLãWH SRPRüQRVUHGLãQMHQDVHOMH  9,,1DVHOMHVSRMHGLQDþQLPVUHGLãQMLPIXQNFLMDPD

Prostorni plan ZagrebaþNH åXSDQLMH ]DGUåDW üH VH VDPR QD NODVLILNDFLML VUHGLãQMLK XVOXåQLK IXQNFLMD L NDWHJRUL]DFLMLVUHGLãQMLKQDVHOMDRGåXSDQLMVNH UHJLRQDOQH GRORNDOQHUD]LQHMHUVHXRYRPSURVWRUXQH QDOD]HLQHUD]YLMDMXGUXJLYLãLVWXSQMHYLVUHGLãQMLKXVOXåQLKIXQNFLMa i kategorija središta (osim Zagreba, NRMLQLMHSUHGPHWGHWDOMQRJLVWUDåLYDQMD GRNXWYUÿLYDQMHVUHGLãQMLKQDVHOMDLVSRGUD]LQHPDQMHORNDOQR SRWLFDMQRUD]YRMQLKVUHGLãWD SRPRüQLKVUHGLãQMLKQDVHOMD WUHEDELWLSUHGPHWLVWUDåLYDQMDLSODQLUDQMDSUL izraGLSURVWRUQLKSODQRYDXUHÿHQMDRSüLQDLJUDGRYD

1DSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHQDOD]LVHVDPRVWDOQLKQDVHOMD QDVHOMHQLK PHÿXNRMLPDVH WUHEDLVWLFDWLRNRYDåQLMLKLOLPDQMHYDåQLKQDVHOMD -tak više nego do sada). Unutar tih naselja razPMHãWHQHVXLOLüHVHUD]YLWLSRMHGLQHGMHODWQRVWLDPHÿXQMLPDLRQHNRMHSULSDGDMXVNXSLQLVUHGLãQMLK XVOXåQLKIXQNFLMD

0HÿX QMLPD VH VYRMRP YHOLþLQRP L IXQNFLMDPD X SUYRP NUXJX VUHGLãWD JUDGRYD RNR =DJUHED L GDOMH LVWLþX 6DPRERU =DSUHãLü 9HOLND *RULFD L 'XJR 6HOR NDR JUDGVND VUHGLãWD XQXWDU =DJUHEDþNRJ PHWURSROVNRJSRGUXþMD=DQMLPDVYRMRPYHOLþLQRP]QDþHQMHPLXWMHFDMHPXGUXJRPNUXJXVUHGLãWD JUDGRYD RNR =DJUHED WDNRÿHU NDR L GRVDGDVOLMHGH-DVWUHEDUVNR,YDQLü*UDG9UERYHFL6YHWL,YDQ =HOLQDVYL]DMHGQRNDRELYãDRSüLQVNDL]DWLPPHÿXRSüLQVNDLQDGORNDOQDPDQMDUHJLRQDOQRUD]YRMQD VUHGLãWDXQXWDU=DJUHEDþNHJUDGVNHUHJLMH

8QXWDU SURVWRUD =DJUHEDþNH åXSDQLMH X RGUHÿHQRP RGQRVX L XGDOMHQRVWL SUHPD QDMEOLåHPX VUHGLãWX grada, a rasporeÿHQDXQXWDUVYRMLKPDQMLKJUDYLWDFLMVNLKMHGLQLFDQDOD]LVHVOMHGHüLK-WDNSRGUXþQLK YDåQLMLKLYHüLKORNDOQLK-PDOLKUD]YRMQLKVUHGLãWDRGNRMLKSRORYLQDQMLKYHüVXGDQDVLVUHGLãWDRSüLQD

Slijedi 60-tak drugih manjih lokalnih poticajno razvojnih VUHGLãWD SRPRüQLK VUHGLãQMLK QDVHOMD  NRMD WUHEDMXQDGRPMHVWLWLRQDYHüDLYDåQLMDVUHGLãWDXVODELMHQDVHOMHQLPLVODELMHSULVWXSDþQLPSRGUXþMLPD GDNOH NRMD VH VDVYLP SULEOLåXMX RVWDORP VWDQRYQLãWYX äXSDQLMH V QHNROLNR QDMSRWUHEQLMLK XVOXJD stanovništvXXVYDNRGQHYQRPåLYRWX

8 YLãH VOXþDMHYD ]ERJ HNRQRPLþQRVWL PUHåH GROD]L L XEXGXüH üH GROD]LWL GR SRGMHOH VUHGLãQMLK XVOXåQLKIXQNFLMDDWLPHLXORJHVUHGLãQMHJQDVHOMDL]PHÿXGYDLOLYLãHQDVHOMDNRMDüHQDWDMQDþLQELWL ]QDWQRRMDþDQDNDRVUHGLãQMHQDVHOMHXRGJRYDUDMXüHPSURVWRUX

-RãLPDVWRWLQMDNSDLYLãHQDVHOMDVSRMHGLQDþQLPVUHGLãQMLPLOLXVOXåQLPIXQNFLMDPDQLåHJUHGDNRMH XJODYQRP VOXåH VWDQRYQLFLPD WLK QDVHOMD 2VWDOLK QHNROLNR VWRWLQD VDPRVWDOQLK QDVHOMD SUHWHåQR V malim brojem sWDQRYQLND RG NRMLK MH þDN  V PDQMH RG  VWDQRYQLND D PHÿX QMLPD GHVHWDN V PDQMH RG  VWDQRYQLND NRMD SRODNR L]XPLUX  EH] LNDNYLK VX UDGQLK L XVOXåQLK IXQNFLMD NDR L EH] utjecaja u prostoru.

%XGXüLUD]YLWDNVUHGLãQMLKQDVHOMDWUHEDVHWHPHOMLWLQD]DKWMHYLPDQRYRJGUXãWYHQRJXUHÿHQMDLSROLWLþNR - teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske, na postavljenim ciljevima razvitka u prostoru, na politici L]EMHJDYDQMD SUHYHOLNLK NRQFHQWUDFLMD VWDQRYQLãWYD L WHåQMRP ]D EROMRP GLVSHU]LMRP VWDQRYQLãWYD X pURVWRUX RGQRVQR VSUMHþDYDQMD QHJDWLYQLK GHPRJUDIVNLK WUHQGRYD UDYQRPMHUQLMHJD UHJLRQDOQRJ UD]YLWND L UD]YLWND SROLFHQWULþQRJ XUEDQRJ VXVWDYD QD RVLJXUDQMX EROMH PHÿXVREQH SURPHWQH SRYH]DQRVWL DOL L VD VYRMLP VUHGLãWHP =DJUHERP WH QD WHåQML ]D SULEOLåDYDQMHP VUHGLãQMLK XVOXåQLK IXQNFLMDVYLKUD]LQDVWDQRYQLFLPDWRJNUDMDL]DSRGL]DQMHPNYDOLWHWHåLYRWDORNDOQRJVWDQRYQLãWYD

3RVORYL GUåDYQH XSUDYH L SUDYR QD ORNDOQX VDPRXSUDYX X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM ]QDWQR VX VH SULEOLåLOL JUDÿDQLPDLWDNRVHRVLJXUDORQMLKRYRSUDYRRGOXþLYDQMDRSRWUHEDPDLLQWHUHVLPDORNDOQRJ]QDþHQMD 6UHGLãWDJUDGRYDLRSüLQDþLQHWHPHOMQLGLRQRYHKLMHUDUKLMVNHPUHåHVUHGLãQMLKQDVHOMDX=DJUHEDþNRM åXSDQLMLLVSXQMDYDMXSRWUHEQHL]DGDQHNULWHULMH]DRSWLPDOQRGMHORYDQMHLWREURMem svojih stanovnika i YHOLþLQRP WHULWRULMD MHGLQLFD ORNDOQH VDPRXSUDYH JRVSRGDUVNRP UD]YLMHQRãüX L L]YRULPD SULKRGD GREURPSURPHWQRPSRYH]DQRãüXLXGDOMHQRãüXRGVXVMHGQLKVUHGLãWDQLåHJLVWRJLOLYLãHJUDQJDTo se XVWURMVWYRLXEXGXüHSRSRWUHELPRåH i treba nadopunjavati i usavršavati.

/RJLþQRMHRþHNLYDWLL]YMHVWDQSRUDVWEURMDVWDQRYQLNDXSRMHGLQLPVUHGLãQMLPQDVHOMLPDGRNüHQHND GUXJD QDVHOMD SRVHEQR RQD EH] RGUHÿHQLK IXQNFLMD VWDJQLUDWL LOL RSDGDWL SUHPD EURMX VWDQRYQLND ,

246 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

GDOMHWUHEDUDþXQDWLVXVHOMDYDQMHPQRYRJVWDQRYQLãWYDL]GUXJLKSRGUXþMDLWUHEDORELELWLXVPMHUDYDQR SUHPDGHPRJUDIVNLGHILFLWDUQLPSRGUXþMLPDDNRQWUROLUDQRXVDGDYHüJXVWRQDVHOMHQLPSRGUXþMLPD

=DWR WUHED SULKYDWLWL þLQMHQLFX GD MH UD]YLWDN VUHGLãQMLK XVOXåQLK IXQNFLMD L VUHGLãQMLK QDVHOMD SRGORåDQ VWDOQLPSURPMHQDPDLXVDYUãDYDQMX7RWUDåLRGSURVWRUQLKSODQHUDGDVWDOQRSUDWHXSURVWRUX]HPOMH odvijanje društvenih, gospodarskih, demografskih i prostornoplanskih procesa, da provjeravaju prije postavljene ciljeveGDSUHGODåXRGJRYDUDMXüDQRYDUMHãHQMDLPMHUHVWDOQRYRGHüLUDþXQDRSRWUHEDPD L PRJXüQRVWLPD ]HPOMH R VWXSQMX GUXãWYHQR-JRVSRGDUVNH UD]YLMHQRVWL L R SULKYDüHQLP VWDQGDUGLPD L NYDOLWHWLåLYRWDVWDQRYQLãWYDNXüDQVWDYDLQDVHOMDNDNRXQMH]LQLPPDQMLKteritorijalnim cjelinama, tako i u Republici Hrvatskoj u cjelini.

3UHPDWRPHRGUHÿHQHSURVWRUQRSODQVNHWHQGHQFLMHLSUHWSRVWDYNH GHPRJUDIVNHSURJQR]HQDVWDYDN procesa suburbanizacije, razvitak nekih gospodarskih djelatnosti, suvremenije planirana prometna PUHåDHNRQRPLþQLMDPUHåDVUHGLãQMLKXVOXåQLKIXQNFLMDUDVWVUHGLãQMLKQDVHOMD XWMHþXQDNRQFLSLUDQMH WDNYRJ VXVWDYD VUHGLãQMLK QDVHOMD NRML üH QDMYLãH RGJRYDUDWL SRWUHEDPD VWDQRYQLãWYD L GUXJLP NRULVQLFLPD X =DJUHEDþNRM åXSDQLML L SRMHGLQLP QMH]LQLP GLMHORYLPD WH üH VH WDNR QD QDMEROML PRJXüL QDþLQ XNORSLWL X FMHORNXSQX NRQFHSFLMX SURVWRUQRJ UD]YLWND L XUHÿHQMD QRYLK RSüLQD JUDGRYD L FMHORNXSQH=DJUHEDþNHåXSDQLMH

U skladu s tako planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskim PRJXüQRVWLPD L SUHWKRGQR SRVWDYOMHQLP NULWHULMLPD SUHGYLÿD VH GR  JRGLQH QD VOMHGHüL QDþLQ UD]YLMDQMHQRYRJSODQLUDQRJRSWLPDOQRJVXVWDYDVUHGLãQMLKQDVHOMDX=DJUHEDþNRMåXSDQLML

6UHGLãWHGUåDYH Središte Središte Manje LåXSDQLMH grada RSüLQH lokalno GUåDYQRL (konurbacijsko SRGUXþQR poticajno srednjoeuropsko, razvojno središte YDåQLMHLYHüH razvojno makroregionalno i manje regionalno lokalno - središte LåXSDQLMVNR razvojno malo SRPRüQR središte) PHÿXRSüinsko razvojno središnje i nadlokalno središte) središte) naselje)

3.kategorija 4. kategorija 5. kategorija 6. kategorija

ZAGREB

SAMOBOR Celine Samoborske Farkaševec Samob. Velika Rakovica

Bregana Grdanjci Stojdraga 6PHURYLãüH 1RUãLüVHOR 1RYRVHORäXPEHU

Rude

Sveti Martin Rakov potok SRG2NLüHP- 3DYXþQMDN Galgovo

Sveta Nedelja Kerestinec Kalinovica

Strmec Samoborski- Orešje Bestovje - Novaki Samobor. Rakitje

Donji Stupnik - Gornji Stupnik.

247 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3.kategorija 4. kategorija 5. kategorija 6. kategorija

=$35(â,û Kupljenovo Hruševec Kupljen. Pojatno Jablanovac

Donja Bistra - Gornja Poljanica Bistra Bistranska.

Brdovec - Šenkovec Prigorje 'RQML/DGXþ %UGRYHþNR

Marija Gorica

Dubravica

'RQMD3XãüD

Luka

Jakovlje Kraljev Vrh

VELIKA GORICA Buševec Turopolje

Mraclin

Donja Lomnica *UDGLüL

Lukavec Dubranec

Vukovina

1RYRýLþH

Velika Mlaka

0LþHYDF

âþLWDUMHYR

Orle - Veleševec

Kravarsko

Pokupsko

DUGO SELO Velika Ostrna

Brckovljani %RåMDNRYLQD Lupoglav

Rugvica Jalševec Nartski -HåHYR Oborovo

248 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3.kategorija 4. kategorija 5. kategorija 6. kategorija

JASTREBARSKO &YHWNRYLü Donji Desinec - Gornji Desinec Plešivica

Gorica Svetojanska Petrovina

Novaki Petrovinski Vukšin Šipak

.OLQþD6HOD 'RQMD=GHQþLQD Kupinec 5HSLãüH

.UDãLü 'RQMH3UHNULåMH- *RUQMH3UHNULåMH 3ULELü- PULELü&UNYHQL

Pisarovina Bratina 'RQMD.XSþLQD /XþHOQLFD

Kostanjevac Kalje Sošice

,9$1,û*5$' *UDEHUMH,YDQLüNR

Posavski Bregi /LMHYL'XEURYþDN

.ORãWDU,YDQLü Donja Obreška

.ULå

Novoselec

VRBOVEC Gaj Poljana Lonjica

/RYUHþND9DURã

Dubrava Nova Kapela

Farkaševac %ROþ

Gradec Cugovec

Preseka

Rakovec

SVETI IVAN ZELINA Donje Psarjevo

Donja Zelina Blaškovec

Komin Prepolno 5DGRLãüH

Bedenica

249 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

* NASELJE - današnje središte grada

Naselje -GDQDãQMHVUHGLãWHRSüLQH

Naselje - naselje - dvojno središnje naselje (podjela funkcija)

Ovako usWURMHQLVXVWDYVUHGLãQMLKQDVHOMDQDWHULWRULMX=DJUHEDþNHåXSDQLMH]DKWLMHYDWüHEROMXSURPHWQX SRYH]DQRVWL]PHÿXSRMHGLQLKVDPRVWDOQLKQDVHOMDLQMLKRYLKPDQMHORNDOQRSRWLFDMQRUD]YRMQLKVUHGLãWD ELWQR SREROMãDQMH YH]D SUHPD SRGUXþQLP YDåQLMLP L YHüLP ORNDOQLP PDOR UD]YRMQLP L RSüLQVNLP VUHGLãWLPD D QDURþLWR SUHPD JUDGVNLP PDQMH UHJLRQDOQR UD]YRMQLP L PHÿXRSüLQVNLP QDGORNDOQLP središtima. Sasvim je razumljivo da su potrebne optimalne prometne veze sa Zagrebom, središtem VUHGLãQMLKXVOXåQLKIXQNFLMDåXSDQLMVNHUD]LQH]DSRGUXþMH=DJUHEDþNHåXSDQLMH

5D]PMHãWDM L UD]YLWDN VUHGLãQMLK XVOXåQLK IXQNFLMD WUHED ELWL X SRMHGLQLP VUHGLãWLPD SUHPD SURYHGHQRM klasifikaciji središnjih funkcija za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u gradovima i u drugim središnjim naseljima treba razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s njegovim brojem stanovnika koji gravitira i koristi te usluge. Takav sustav središnjih naselja na ovom SURVWRUX QD UDFLRQDODQ QDþLQ SULEOLåDYD VUHGLãQMH XVOXåQH L GUXJH IXQNFLMH VWDQRYQLãWYX L GUXJLP NRULVQLFLPDRVRELWRRQHNRMHVXLPSRWUHEQHþHãüHLOLXVYDNRGQHYQRPåLYRWXSUXåDMXüLLPSULEOLåQR MHGQDNHXYMHWHåLYRWDSDWDNRGRSULQRVLSRUDVWXNYDOLWHWHLVWDQGDUGDQMLKRYDåLYOMHQMD

Sa svrhom ostvaUHQMD RSWLPDOQRJ UD]YLWND L XþLQNRYLWRJ ]DXVWDYOMDQMD QHJDWLYQLK SURFHVD QD UD]LQL =DJUHEDþNHåXSDQLMHSULRULWHWXUD]YRMXIXQNFLMDWUHEDGDWLJUDGVNLPLRSüLQVNLPVUHGLãWLPDRGQRVQR PDQMLP UHJLRQDOQR UD]YRMQLP PHÿXRSüLQVNLP L QDGORNDOQLP VUHGLãWLPD NDR L SODQLUDQLP SRGUXþQLP YDåQLMLP L YHüLP ORNDOQLP - malim razvojnim središtima, koje treba razvijati tako da budu nositelji UD]YLWNDLXVPMHUDYDWHOMLGHPRJUDIVNHVWDELOQRVWLVYRMLKJUDGVNLKLRSüLQVNLKSRGUXþMD6DPRXQHNLPD RGQMLKWUHEDWHåLWLRGJRYDUDMXüRMYHüRMGHPRJUDIVNRMNRQFHQWUDFLML

'HFHQWUDOL]DFLMRPVWDQRYQLãWYDLQHNLKIXQNFLMDL]YHüLKJUDGRYDSUHPDYHüHPEURMXJUDGVNLKLORNDOQLK VUHGLãWD X WRP SURVWRUX SRWLFDW üH VH QMLKRY UD]YLWDN D SRG QMLKRYLP XWMHFDMHP L SRNUHWDþNLP djelovanjem trebajX VH QDMSULMH XEODåLWL LOL ]DXVWDYLWL QHJDWLYQL GHPRJUDIVNL L JRVSRGDUVNL SURFHVL X RNROQRP SRGUXþMX D SRVWXSQR X] SUHREUDåDM SRMHGLQLK VDPRVWDOQLK QDVHOMD WUHEDMX VH ]DMHGQLþNL razvijati pojedini gradovi i njihove okolice, odnosno sva ostala urbana središta i njihova gravitacijska SRGUXþMD 8 WRP NRQWHNVWX UD]YLMDW üH VH =DJUHEDþND åXSDQLMD L QDVWDYLWL SRVWXSQR SUHREUDåDYDWL SRMHGLQLQMH]LQLGLMHORYL3RVHEQXSDåQMXWUHEDSRVYHWLWL]DXVWDYOMDMXGDOMQMHJQD]DGRYDQMDGHSRSXODFLMH L SURSDGDQMD SRGUXþMD äXPEHUND 9XNRPHULþNLK JRULFD 0DULMDJRULþQRJ SREUÿD QHNLK SULJRUVNLK SRGUXþMD SRVDYVNRJ L SRNXSVNRJ L MRã SR QHNRJ QL]LQVNRJ L UDYQLþDUVNRJ NUDMD JGMH WUHED UD]YLMDWL RGJRYDUDMXüDYHüDLPDQMDORNDOQDVUHGLãWDDOLLEROMHSURPHWQRLIXQNFLRQDOQRLKSRYHzati s glavnim JUDGVNLPVUHGLãWLPDXWRMåXSDQLML1HVPLMHVH]DQHPDULWLQLQMLKRYJRVSRGDUVNLUD]YLWDN

8 RNYLUX UD]PDWUDQMD EXGXüHJD GUXãWYHQRJ JRVSRGDUVNRJ GHPRJUDIVNRJ L SURVWRUQRJ UD]YLWND 5HSXEOLNH+UYDWVNHLQMH]LQLKSRMHGLQLKSRGUXþMDVPDWUDVH da treba predvidjeti daljnje širenje procesa VXEXUEDQL]DFLMHXSURVWRUXRYHåXSDQLMH7UHEDVHQDVWDYLWLSUHREUD]EDWRJSURVWRUDLQMHJRYLKQDVHOMD pod utjecajem gospodarskog razvitka, ali i razvitka drugih tercijarnih i kvartarnih djelatnosti.

Osim defLQLUDQMDSULMHGORJDPUHåHVDGUåDMDLXWMHFDMDVUHGLãQMLKXVOXåQLKIXQNFLMDLSULMHGORJDVUHGLãQMLK QDVHOMD QXåQR MH RGUHGLWL XWMHFDMQD L JUDYLWDFLMVND SRGUXþMD RGUHÿHQLK NDWHJRULMD VUHGLãQMLK QDVHOMD L VUHGLãQMLKXVOXåQLKIXQNFLMD

U ustrojstvu prostorD=DJUHEDþNHåXSDQLMHNRMHXNOMXþXMHUHJLRQDOQXSULSDGQRVWJHRJUDIVNHRVRELWRVWL SRMHGLQLK SRGUXþMD DGPLQLVWUDWLYQR-teritorijalnu podjelu, demografska i prostorno - IL]LþND RELOMHåMD L RJUDQLþHQMDWHPRJXüQRVWLSURPHWQHSRYH]DQRVWLDSRVHEQRSURVWRUQLi razvojni odnos i preobrazbu u RGQRVX QD =DJUHE UD]OLNXMX VH VOMHGHüH SODQLUDQH RSWLPDOQH WHPHOMQH XVWURMVWYHQH L SURVWRUQR- SODQHUVNH FMHOLQH VXEUHJLMH  VD VYRMLP SULSDGDMXüLP XWMHFDMQLP L JUDYLWDFLMVNLP SRGUXþMLPD V EURMHP

250 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD stanovnika prema popisu iz 1991. godine, prema prvim rezultatima popisa 2001.godine i s prognozom EURMD XNXSQRJ VWDQRYQLãWYD SR RSüLQDPD L JUDGRYLPD VXEUHJLRQDOQLK SRGUXþMD ]D  godinu:

68%5(*,21$/1232'58ý-(6$02%25$ þLMHXWMHFDMQRLJUDYLWDFLMVNRSRGUXþMHþLQHVOMHGHüHMHGLQLce lokalne samouprave:

UKUPAN BROJ STANOVNIKA *UDG2SüLQD Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

Grad Samobor 250,73 35.017 35.925 40.000 2SüLQD6Y1HGMHOMD 41,43 12.988 14.835 16.680 2SüLQD6WXSQLN 23,20 2.536 3.160 3.560

UKUPNO 315,36 50.541 53.920 60.240

68%5(*,21$/1232'58ý-(=$35(â,û$ þLMHXWMHFDMQRLJUDYLWDFLMVNRSRGUXþMHþLQHVOMHGHüHMHGLQLFHORNDOQHVDPRXSUDYH

UKUPAN BROJ STANOVNIKA *UDG2SüLQD Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

*UDG=DSUHãLü 52,60 20.720 22.758 25.300 2SüLQD%LVWUD 52,74 5.512 5.997 6.740 2SüLQD%UGRYHF 37,27 8.762 10.077 11.330 2SüLQD'XEUDYLFD 20,46 1.519 1.580 1.780 2SüLQD-DNRYOMH 35,71 3.819 3.939 4.430 2SüLQD/XND 17,17 1.373 1.402 1.580 2SüLQD0DULMD*RULFD 17,10 1.923 2.074 2.340 2SüLQD3XãüD 18,20 2.273 2.453 2.760

UKUPNO 251,25 45.901 50.280 56.260

68%5(*,21$/1232'58ý-(9(/,.(*25,&( þLMHXWMHFDMQRLJUDYLWDFLMVNRSRGUXþMHþLQHVOMHGHüHMHGLQLFHORNDOQHVDPRXSUDYH

UKUPAN BROJ STANOVNIKA *UDG2SüLQD Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

Grad Velika Gorica 328,65 56.884 62.519 69.600 2SüLQD.UDYDUVNR 58,03 1.842 1.985 2.230 2SüLQD2UOH 57,61 2.214 2.095 2.360 2SüLQD3RNXSVNR 105,73 2.703 2.525 2.840

UKUPNO 550,02 63.643 69.124 77.030

251 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

68%5(*,21$/1232'58ý-('8*2*6(/$ þLMHXWMHFDMQRLJUDYLWDFLMVNRSRGUXþMHþLQHVOMHGHüHMHGLQLFHORNDOQHVDPRXSUDYH

UKUPAN BROJ STANOVNIKA *UDG2SüLQD Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

Grad Dugo Selo 52,22 9.969 13.671 15.230 2SüLQD%UFNRYOMDQL 71,14 4.802 6.534 7.360 2SüLQD5XJYLFD 93,73 4.922 7.448 8.400

UKUPNO 217,09 19.693 27.653 30.990 UKUPNO %/,ä$ OKOLICA ZAGREBA 1.335,72 179.778 200.977 224.520

68%5(*,21$/1232'58ý-(-$675(%$56.2* þLMHXWMHFDMQRLJUDYLWDFLMVNRSRGUXþMHþLQHVOMHGHüHMHGLQLFHORNDOQHVDPRXSUDYH

UKUPAN BROJ STANOVNIKA *UDG2SüLQD Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

Grad Jastrebarsko 226,50 17.895 16.176 18.000 2SüLQD.OLQþD6HOD 77,64 4.537 4.863 5.480 2SüLQD.UDãLü 69,40 3.855 3.185 3.580 2SüLQD3LVarovina 145,00 4.207 3.770 4.240 2SüLQDäXPEHUDN 110,17 1.899 1.176 1.330

UKUPNO 628,71 32.393 29.170 32.630

68%5(*,21$/1232'58ý-(,9$1,û*5$'$ þLMHXWMHFDMQRLJUDYLWDFLMVNRSRGUXþMHþLQHVOMHGHüHMHGLQLFHORNDOQHVDPRXprave:

UKUPAN BROJ STANOVNIKA *UDG2SüLQD Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

*UDG,YDQLü*UDG 173,57 13.494 14.600 16.300 2SüLQD.ORãWDU ,YDQLü 77,59 4.771 5.899 6.640 2SüLQD.ULå 118,46 7.327 7.304 8.200

UKUPNO 369,62 25.592 27.803 31.140

252 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

68%5(*,21$/1232'58ý-(95%29&$ þLMHXWMHFDMQRLJUDYLWDFLMVNRSRGUXþMHþLQHVOMHGHüHMHGLQLFHORNDOQHVDPRXSUDYH

UKUPAN BROJ STANOVNIKA Grad/OpüLQD Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

Grad Vrbovec 159,05 13.303 14.599 16.300 2SüLQD'XEUDYD 115,18 5.511 5.415 6.090 2SüLQD)DUNDãHYDF 73,66 2.181 2.085 2.350 2SüLQD*UDGHF 88,85 3.788 3.876 4.360 2SüLQD3UHVHND 47,86 1.855 1.660 1.860 2SüLQD5DNRYHF 35,11 1.436 1.353 1.500

UKUPNO 519,71 28.074 28.988 32.460

68%5(*,21$/1232'58ý-(69(72*,9$1$=(/,1( þLMHXWMHFDMQRLJUDYLWDFLMVNRSRGUXþMHþLQHVOMHGHüHMHGLQLFHORNDOQHVDPRXSUDYH

UKUPAN BROJ STANOVNIKA *UDG2SüLQD Površina Popis 1991. 2001. Prognoza 2015. (km2) prvi rez. Popisa

Grad Sveti Ivan Zelina 184,68 15.552 15.742 17.550 2SüLQD%HGHQLFD 21,70 1.600 1.506 1.700

UKUPNO 206,38 17.152 17.248 19.250

UKUPNO DALJA OKOLICA ZAGREBA 1.724,42 103.211 103.209 115.480

SVEUKUPNO =$*5(%$ý.$ ä83$1,-$ 3.058,15 282.989 304.186 340.000

Izvori: - 3RYUãLQDRSüLQDJUDGRYDL=DJUHEDþNHåXSDQLMHSUHX]HWDL]PDWHULMDOD'UåDYQHJHRGHWVNHXSUDYH5HSXEOLNH Hrvatske "Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske -JUDQLFHQDVHOMD*UDGD=DJUHEDL=DJUHEDþNH åXSDQLMH, Zavod za fotogrametriju d.d. iz Zagreba, 1999. godine; - .QMLJHSRSLVDVWDQRYQLãWYDJRGLQH'UåDYQL]DYRG]DVWDWLVWLNX - 3UYLUH]XOWDWL3RSLVDSRQDVHOMLPD6WDWLVWLþNRL]YMHãüH'=6=DJUHEVYLEDQM - 3URJQR]D]DSRRSüLQDPDLJUDGRYLPDX]HWDMHSUHPDWRþNLRYRJ3ODQD

6 FLOMHP GD VH ]DXVWDYL GHSRSXODFLMD L HPLJUDFLMD GRPLFLOQRJ VWDQRYQLãWYD VWYRUH PRJXüQRVWL SULYODþHQMDQRYRJVWDQRYQLãWYDL]GUXJLKSRGUXþMDWHRVLJXUDYLãLVWDQGDUGLNYDOLWHWDåLYRWDVWDQRYQLãWYD L NXüDQVWDYD XQXWDU =DJUHEDþNH åXSDQLMH GDNOH V FLOMHP GD VH RVLJXUDMX RSWLPDOQL XYMHWL ]D GDOMQML UD]YLWDNXWYUÿHQMHLXVWURMHQYHüLEURMSODQLUDQLKWHPHOMQLKSURVWRUQRSODQHUVNLKFMHOLQD VXEUHJLMD NDR XWMHFDMQLKLJUDYLWDFLMVNLKSRGUXþMDJODYQLKVUHGLãWDXRYRMåXSDQLML.RGWRJDVHYRGLORUDþXQDGDQLMHQL SUHYHOLND QL SUHPDOD L GD PRåH ELWL UD]OLþLWD SRYUãLQD WLK SURVWRUQR SODQHUVNLK FMHOLQD GD VX YRGHüD JUDGVND VUHGLãWD QD RGJRYDUDMXüRM L SRWUHEQRM XGDOMHQRVWL RG =DJUHED QRVLWHOMD YHüLQH åXSDQLMVNLK

253 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

VUHGLãQMHXVOXåQLKIXQNFLMDGDSRMHGLQLGLMHORYLXWMHFDMQRJLJUDYLWDFLMVNRJSRGUXþMDQLVXSUHGDOHNRRG JODYQRJVUHGLãWDRGQRVQRGDVHL]VYDNRJQMHJRYRJGLMHODPRåHGRüLGRJODYQRJVUHGLãWDXSULKYDWOMLYR NUDüHYULMHPHGDVHQDWDMQDþLQVUHGLãQMHIXQNFLMHELWQRSULEOLåHVYRMLm korisnicima, što sve zajedno WUHEDXWMHFDWLQDSRUDVWVWDQGDUGDLNYDOLWHWHåLYOMHQMDXSRMHGLQLPSRGUXþMLPDLQDVHOMLPD=DJUHEDþNH åXSDQLMH

8RYRPVOXþDMXNDGDMHXSLWDQMX=DJUHEDþNDåXSDQLMDVPDWUDVHGDVXEUHJLRQDOQDPHÿXRSüLQVNDL nadlokalna sreGLãWD PRJX REDYOMDWL VYRMX IXQNFLMX L QD SURVWRUQR QHãWR PDQMHP SRGUXþMX RG  GR NP DNRQDQMHPXåLYLLQMHPXJUDYLWLUD]QDWQRYLãHVWDQRYQLND RGGR 7RLVWR YULMHGLL]DVUHGLãWDRSüLQDLGUXJDVUHGLãWDNRMDREDYOMDMXIXQNFLMXSRGUXþQLKYDåQLMLKLYHüLKORNDOQLK- PDOLKUD]YRMQLKVUHGLãWDDNRSRYUãLQDQMLKRYRJDXWMHFDMQRJSRGUXþMDL]QRVLRGGRNPDOLGD LPDRNRLOLQHãWRYLãHRGSDL]QDWQRYLãHVWDQRYQLND8QHNLPVUHGLQDPDPRåHVHSUHPDWRPH prihvatiti i manji bURM VWDQRYQLND ]D NRMH WUHED RVLJXUDWL SRWUHEQL VWDQGDUG L NYDOLWHWX åLYOMHQMD 7R MH MHGDQRGQDþLQDGDVH]DGUåLSRVWRMHüHLSULYXþHQRYRVWDQRYQLãWYRRGQRVQRGDVH]QDWQRSULEOLåHRYH usluge njihovim korisnicima na terenu.

3.5. 89-(7,.25,â7(1-$85((1JA I ZAŠTITE PROSTORA

3.5.1. PRIRODNA BAŠTINA I KRAJOBRAZ

Zaštita i oþuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i prepoznatljivosti pojedinog kraja temeljni je i strateški cilj zaštite prirode i okoliša definiran u prihvaüenoj Strategiji biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske 1999. ("Narodne novine" broj 81/99) koju je izradila Dråavna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Jedno od temeljnih naþela reþene Strategije glasi: "Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljni razvitak. Cilj je Republike Hrvatske oþuvati i unaprijediti postojeüu biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to moguüe i opravdano.”

Za potrebe Prostornog plana Zagrebaþkeåupanije izraÿena je, tijekom svibnja 2000. godine, Studija zaštite prirodne baštine Zagrebaþkeåupanije. Studijom su valorizirani zaštiüeni i evidentirani dijelovi prirode, te odreÿeni Uvjeti ureÿHQMDLNRULãWHQMD za sljedeüe dijelove prirodne baštine: a) Uvjeti korištenja za posebno zaštiüene dijelove prirode (koji su veüzaštiüeni "Zakonom o zaštiti prirode") b) Uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode NRMHVHSUHGODåHãWLWLWLWHPHOMHP=Dkona o zaštiti prirode") c) Uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele - prirodni i kultivirani krajobraz NRMHVHSUHGODåHãWLWLWLPMHUDPDRYRJSURVWRUQRJSODQD 

A) 89-(7,.25,â7(1-$=$326(%12=$â7,û(1(',-(/29(35,52'(

1DSRPHQD 9DORUL]DFLMD ]DãWLüHQih dijelova prirode nalazi se u poglavlju 1.1.2.11. Polazišta: Zaštita kulturne i prirodne baštine.

PARK PRIRODE

1.NAZIV: Zapadni dio Medvednice ‰ KATEGORIJA: park prirode ‰ POVRŠINA: -XNXSQDKDRGWRJDX=DJUHEDþNRMåXSDQLMLKD ‰ KRAT$.23,6=$â7,û(12*2%-(.7$3ODQLQVNLPDVLY P SRUHG=DJUHEDGREUR RþXYDQHãXPHLãXPVNH]DMHGQLFHRVDPãXPVNLKUH]HUYDWDUHNUHDFLMVNRSRGUXþMHJUDGD Zagreba.

254 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 6XNODGQR WHåQML RþXYDQMD 0HGYHGQLFH NDR SULURGQRJ NRPSOHNVD RG QDURþLWRJ HNRORãNRJ HVWHWVNRJ UHNUHDFLMVNRJLREUD]RYQRJLQWHUHVD]DSRVMHWLWHOMHWUHEDRVLJXUDWLVOMHGHüH

‰ REYH]DWQRLSULRULWHWQRMHL]UDGLWL3URVWRUQLSODQ3DUNDSULURGHNRMLPELVHVQLPLORSRVWRMHüHVWDQMH WHSUHGORåLOHVPMHUQLFHXUHÿHQMDLNRULãWHQMDSURVWRUDXRGQRVXQDVDGDãQMXLEXGXüXL]JUDGQMXV SUHFL]QR RGUHÿHQLP XYMHWLPD JUDGQMH WORFUWQL L YLVLQVNL JDEDULWL DUKLWHNWRQVNL REOLFL JUDÿHYQL PDWHULMDOLJXVWRüDL]JUDGQMHLGU WHSUHFL]QRRGUHGLOHQDPMHQHSRYUãLQDLQMLKRYRNRULãWHQMe; ‰ X REXKYDWX SURVWRUD 3DUND SULURGH WUHED VSULMHþLWL L]JUDGQMX L]YDQ SRVWRMHüLK XWYUÿHQLK JUDQLFD JUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDL]DVHRND ‰ UDYQRPMHUQLMH RSWHUHWLWL FLMHOL SURVWRU 0HGYHGQLFH VDGUåDMLPD X] L]EMHJDYDQMH SUHYHOLNLK NRQFHQWUDFLMDVDGUåDMD primjer vršne zone); ‰ VDQLUDWL RGQRVQR XUHGLWL SRVWRMHüH REMHNWH WH SULMH VYHJD SULYHVWL VYUVL L NRPSOHWLUDWL SRVWRMHüH kapacitete; ‰ GLIHUHQFLUDWL ORNDOLWHWH SR GRVWXSQRVWL MDYQLP SULMHYR]RP RVREQLP DXWRP SMHãDþNRP VWD]RP MHU QDþLQGRVWXSQRVWLRGUHÿXMHRsnovni karakter lokaliteta; ‰ XUHGLWLRSUHPLWLLRELOMHåLWLSMHãDþNHVWD]H ‰ SREROMãDWL NRPXQDOQX LQIUDVWUXNWXUX QD 0HGYHGQLFL QDURþLWR RSVNUEX YRGRP WH ULMHãLWL RGYRGQMX otpadnih voda i odlaganje otpada; ‰ urediti otvorene prostore i livade, ovisno o njihoYLP]QDþDMNDPDLRVRELWRVWLPD QDJLERULMHQWDFLMD YHOLþLQDGRVWXSQRVWRNROQLVDGUåDMLLWG QXåQRPRSUHPRPXVNODGXVXWYUÿHQRPQDPMHQRPWHLK UHGRYLWRRGUåDYDWL ‰ þXYDWLLSULPMHUHQLMHNRULVWLWL]DWHþHQHNXOWXUQHWHSRYLMHVQHYULMHGQRVWL ‰ planirati poWUHEQH VDGUåDMH L GRVWXSQRVWL NDNR EL VH RPRJXüLOD REUD]RYQD IXQNFLMD JHRORãNL fenomeni, vegetacijski, povijesni i dr.).

1$=,9äXPEHUDN- Samoborsko gorje ‰ KATEGORIJA: park prirode ‰ POVRŠINA: -XNXSQDKDRGWRJDX=DJUHEDþNRMåXSDQLML031,33 ha ‰ .5$7$. 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ JRUMH V RVHEXMQRP NRPELQDFLMRP ãXPD L SURVWUDQLK OLYDGDGMHORPLþQRNXOWLYLUDQRJNUDMROLNDDOLVRþXYDQLPRELOMHåMLPDDXWRKWRQHåLYHLQHåLYHSULURGH

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Nakon donošenja Zakona o progODãHQMX äXPEHUND L 6DPRERUVNRJ JRUMD SDUNRP SULURGH 11 EURM 58/99) i osnivanja Javne ustanove, prioritetni zadatak je izrada i donošenje Prostornog plana parka SULURGH äXPEHUDN-6DPRERUVNR JRUMH 3URVWRUQL SODQ EL VQLPLR SRVWRMHüH VWDQMH RGUHGLR QDPMHQH SURVWRUD XWYUGLR VPMHUQLFH ]D XUHÿHQMH L NRULãWHQMH þLWDYRJ SRGUXþMD SDUND SULURGH 5HþHQL 3URVWRUQL SODQELWüHSROD]LãWH]DL]UDGXRSüLQVNLKSURVWRUQLKSODQRYDXUHÿHQMDLGHWDOMQLKSODQRYDXUHÿHQMD]D YHüDLOLVSRPHQLþNLYULMHGQDQDVHOMD

Gospodarenje šumama valja temeljiti na obnavljanju samorodne šumske zajednice. Samo na manjim SRYUãLQDPDJGMHWRWORLREOLþMHWHUHQDGRSXãWDMXPRJXüHMHXQRVLWLþHWLQMDþH MHOXLVPUHNX /RãMH SULPMHUSRãXPOMDYDQMDþHWLQMDþDPDXSRGUXþMXVODSRYD6RSRWXVPLVOXVtanišnih i klimatskih uvjeta.

Osobitu pozornost u svezi s uzgojem i korištenjem šuma valja posvetiti privatnim šumama. One su u RGQRVX QD GUåDYQH ãXPH ]QDWQLMH XQLãWHQH XVOLMHG QHUD]XPQLK VMHþD RGYRåHQMD OLVWLQFD L GUXJLK neprimjerenih zahvata. Danas su WRXJODYQRPãXPVNHSDQMDþH3UDYLOQLPJRVSRGDUHQMHPRYHãXPH treba prevesti u viši uzgojni oblik.

'DELVHRþXYDRSUHSR]QDWOMLYLåXPEHUDþNLNUDMROLNWUHEDORELRGUåDYDWLLREQDYOMDWL]DSXãWHQHSDãQMDNH i livade košanice, koje polako obrasta šuma. Valjalo EL ]DGUåDWL PDQMH SDUFHOH RUDQLFD L RNRSDYLQD (kukuruz i krumpir). Prostrani pašnjaci i livade košanice osnova su za obnovu uzgoja stoke, i to JRYHGDUVWYDDOLL]DX]JRMVLWQHVWRNH NR]HRYFH 8VYUKXXQDSUHÿHQMDSROMRGMHOVNRJDJRVSRGDUVWYD QDQLåLPREURQFLPDEUHåXOMDNDPRJXVHSODQLUDWLSODQWDåHOMHãQMDND8]RNXüQLFHVHRVNLKNXüDQVWDYD YDOMD]DGUåDWLLREQDYOMDWLGRPDüHVRUWHYRüDNDSUHWHåLWRMDEXND

Današnje površine šuma, koje zauzimaju oko 50% cjelokupnoga Parka prirode, treba širiti samo na teUHQH NRML SR VWDQLãQLP XYMHWLPD QLVX SRJRGQL ]D SROMRGMHOVNX SURL]YRGQMX YHü LVNOMXþLYR ]D ãXPH

255 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

L]UD]LWRVWUPLWHUHQLMDUXJHRJROMHOHLHURGLUDQHSDGLQHEUHJRYDLEUHåXOMDND 8SUDYLOXWUHED]DGUåDWL prostorni odnos šuma te livadnih i poljodjelskih površina.

*UDÿHYLQH VH SR VYRP REOLNX YHOLþLQL L XSRUDEL JUDÿHYQLK PDWHULMDOD PRUDMX XVNODGLWL V WUDGLFLMVNLP JUDÿHYLQDPD åXPEHUDþNRJD NUDMD 3ROD]LãWD JRVSRGDUVNRJD UD]YLWND YDOMD WUDåLWL X SROMRGMHOVWYX šumarstvu, lovu i turizmu. Manje proizvodne pogone PDQMDSUHUDÿLYDþNDþLVWDLQGXVWULMDYHüLREUWQLþNL SRJRQL ]JUDGH QDPLMHQMHQH PDORP SRGX]HWQLãWYX  WUHED VPMHãWDYDWL X] YHüD QDVHOMD QLNDNR QH X dolinama vodotokova.

POSEBNI REZERVAT

1$=,96PHURYLãüH ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat -ERWDQLþNL ‰ POVRŠINA: 3,00 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ QDM]QDþDMQLMH VX ELOMNH PDOD VDSXQLND 6DSRQDULD bellidifolia Sm.) - WHUFLMDUQL UHOLNW SULSDGD MXåQRDOSVNRP IORUQRP HOHPHQWX EUGVND JURPRWXOMD (Alyssum montanum L.) - pontski florni element.

8YMHWLXUHÿHQMD i korištenja 3UHGODåHVHXNLGDQMH]DãWLWHMHUXQDWRþGDQLPVPMHUQLFDPD]DãWLWHLXUHÿHQMDQDOD]LãWHVHNRQWLQXLUDQR iskorištavalo i smanjivalo.

4. NAZIV: Dubravica - cret i šuma ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat -ERWDQLþNL ‰ POVRŠINA: 6,00 ha ‰ KRATAK OPIS ZAŠT,û(12* 2%-(.7$ FUHW VH VDVWRML RG WUL PDQMH SRYUãLQH 9HJHWDFLMX FUHWD L]JUDÿXMHELOMQD]DMHGQLFDãLOMNLFH 5K\QFKRVSRUHWXPDOEDH:.RFK 

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD %XGXüLGDVXFUHWQHSRYUãLQHX+UYDWVNRMULMHWNHLPDOHD]QDþDMQHLERWDQLþNi, potrebno ih je strogo ãWLWLWL3ULMHNRMHSRWUHEQRVDþXYDWLRNROQHãXPHUDGLRVLJXUDQMDSRVWRMHüHJYRGQRJUHåLPDQDFUHWX =DEUDQMHQR MH NRSDWL L RGQRVLWL WUHVHW NRSDWL NDQDOH ]D RGYRGQMDYDQMH NDR L RãWHüLYDWL YHJHWDFLMX L mijenjati sadašnji izgled.

5. NAZIV: Jastrebarski lugovi ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat - ornitološki ‰ POVRŠINA: 61,18 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ 'LR ãXPVNRJ RGMHOD SHWQDHVWH JRVSRGDUVNH MHGLQLFH -DVWUHEDUVNL OXJRYL NRG &UQH 0ODNH 3RSODYQH ãXPH KUDVWD OXåQMDND JQLMHåÿHQMH RUOa štekavca (Haliaeetus albicilla L.) i orla kliktaša (Aquila pomarina Rehm).

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3RWUHEQR MH RþXYDWL VDGDãQML VNORS ãXPH L ãLNDUH L YRGLWL UDþXQD GD VH QH SURPLMHQL YRGQL UHåLP 3RWSXQR LVNOMXþLWL ORY V RYH SRYUãLQH NDR L QHSRVUHGQH RNROLQH WH VSULMHþLWL VYDNR X]QHPLUDYDQMH åLYRWLQMVNRJVYLMHWD

1$=,9=DSUHãLü- Sava ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat - ornitološki ‰ POVRŠINA: 243,00 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ =DREDOMH 6DYH QD SRWH]X 3RGVXVHG - Medsave. 3RGUXþMH]QDþDMQR]DVHREXLJQLMHåÿHQMHSWLFD2EUDVORãXPRPYUEHLWRSROH]DWLPMRKHVJXVWRP QLVNRPYHJHWDFLMRPL]PMHQMXMXüLVHVPDQMLPLYHüLPSRYUãLQDPDPRþYDUQLKOLYDGD

7. NAZIV: Strmec - Sava ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat - ornitološki ‰ POVRŠINA: 287,00 ha ‰ KRATAK OP,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ 3RGUXþMH ]QDþDMQR ]D VHREX L JQLMHåÿHQMH SWLFD REXKYDüD REMH VWUDQH ULMHNH 6DYH ]DSDGQR RG =DJUHED Obraslo šumom i gustom niskom YHJHWDFLMRPVPRþYDUQLPOLYDGDPD

256 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD ]DL 2þXYDWLVDGDãQMLVNORSãXPD i šumaraka, te livada zaobalja rijeke Save. =DGUåDWLSULURGQLWRNULMHNH6DYHVPHDQGULPDLUXNDYFLPD 6SULMHþLWLVYDNRRQHþLãüHQMHLRGODJDQMHRWSDGDQDSRYUãLQLUH]HUYDWD ,VNOMXþLWLORY

8. NAZIV: Crna Mlaka ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat - ornitološki ‰ POVRŠINA: 650,00 ha ‰ .5$7$. 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ 5LEQMDFL X 3RNXSVNRP ED]HQX NRG -DVWUHEDUVNRJ RNUXåHQL SRSODYQLP ãXPDPD KUDVWD OXåQMDND =QDþDMQL ]D VHREX L ]LPRYDQMH SWLFD Unutar UH]HUYDWDQDOD]LVHGYRUDF=ZLOOLQJRNUXåHQSURVWUDQLPSHULYRMHP

UvjHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD ,VNOMXþLWLORYVSRYUãLQHUH]HUYDWDLVSULMHþLWLX]QHPLUDYDQMHSWLþMLKYUVWDQDURþLWRXYULMHPHJQLMHåÿHQMD

9. NAZIV: Varoški lug ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat - zoološki ‰ POVRŠINA: 811,39 ha ‰ .5$7$. 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ 3UXåD VH MXJRLVWRþQR RG 9UERYFD X] YRGRWRN *ORJRYQLFH 2þXYDQH VX VWROMHWQH VDVWRMLQH KUDVWD OXåQMDND L JUDED NRMH VX SULURGQD VWDQLãWD JRWRYR VYLK SUHGVWDYQLND  VUHGQMRHXURSVNH IDXQH 3RVHEQX YULMHGQRVW UH]HUYDWD þLQL RELWDYDOLãWH crne rode i orla štekavca.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3UHGODåH VH SURPMHQD NDWHJRULMH ]DãWLWH L] SRVHEQRJ UH]HUYDWD – zoološkog u posebni rezervat – RUQLWRORãNL 5D]ORJ SURPMHQH MH RWHåDQD REQRYD KUDVWRYLK VDVWRMLQD ]ERJ ãWHWH NRMX L]D]LYDMX GLYOMH VYLQMHVUQHüDGLYOMDþWHXþHVWali nasrtaji krivolovaca. U Varoškom je lugu do sada popisano 47 vrsta ptica i slijedi daljnje evidentiranje.

1$=,90DUNRYþDN- Bistra (Medvednica) ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije ‰ POVRŠINA: -XNXSQDKDX=DJUHEDþNRMåXSDQLML151,46 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ ãXPD EXNYH L MHOH QD 0HGYHGQLFL X JUDYLWDFLMVNRP SRGUXþMXSRWRND%LVWUH

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD =DãWLüHQR SRGUXþMH UH]HUYDWD WUHED ]DGUåDWL X SRVWRMHüLP JUDQLFDPD 2VLJXUDWL WUDMQR SUDüHQMH RG VWUDQH VWUXþQMDND NDNR EL VH PRJOH XWYUGLWL VPMHUQLFH ]D XQDSUHÿHQMH RYRJ MHGLQVWYHQRJ UH]HUYDWD 2VRELWRþXYDWLSULURGQLLQWHJULWHWãXPDLSRGX]LPDWLPMHUH]DRGUåDYDQMH]GUDYVWYHQRJVWDQMDLQMHJH šumskih sastojina. Svi šumsko-uzgojni radovi moraju se provoditi tako da šume budu biološki stabilne, vitalne i zdrave, a tlo produktivnije.

1$=,96WXSQLþNLOXJ ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije ‰ POVRŠINA: 18,00 ha ‰ KRATAK23,6=$â7,û(12*2%-(.7$VWDUDãXPDKUDVWDOXåQMDNDLRELþQRJJUDEDVEXNYRP stadij sekundarne prašume.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD =DãWLüHQRSRGUXþMHWUHED]DGUåDWLXSRVWRMHüLPJUDQLFDPDWH]DGUåDWLRELOMHåMDSUDãXPVNHVDVWRMLQHD sva stabla koja su pala ostaviti u šumi i prepustiti ih raspadanju kako bi ovaj rezervat i dalje imao prašumsku strukturu. 2VLJXUDWLWUDMQRSUDüHQMHRGVWUDQHVWUXþQMDND3RWSXQRLVNOMXþLWLORYVRYHSRYUãLQHL]DEUDQLWLåLUHQMH VYLQMD2þLVWLWLNRULWRSRWRND/RPQLFDRGRWSDGD

1$=,9-DSHWLü ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije ‰ POVRŠINA: 28,80 ha ‰ .5$7$.23,6=$â7,û(12*2%-(.7$EUGVNDEXNRYDãXPDQDYUãQRPGLMHOX-DSHWLüD

257 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD =DãWLüHQRSRGUXþMHUH]HUYDWDVDþXYDWLXSRVWRMHüLPJUDQLFDPD2VRELWRMHSRWUHEQRVDþXYDWLSULURGQL integritet šuma, te poduzimati mjere za odUåDYDQMH6YLãXPVNR-uzgojni radovi moraju se provoditi tako da šume budu biološki stabilne, vitalne i zdrave, a tlo produktivnije.

13. NAZIV: Varoški lug - šuma ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije ‰ POVRŠINA: 26,15 ha ‰ .5$7$. 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ ãXPH KUDVWD OXåQMDND L RELþQRJ JUDED ãXPD KUDVWD OXåQMDND V YHOLNRP åXWLORYNRP L UDVWDYOMHQLP ãDãHP QDOD]L VH XQXWDU SRVHEQRJ ]RRORãNRJ rezervata Varoški lug.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 5H]HUYDW]DGUåDWLXSRVWRMHüLPJUDQLFDPD2VRELWRþXYDWLSULrodni integritet šuma i poduzimati mjere ]D RGUåDYDQMH ]GUDYVWYHQRJ VWDQMD L QMHJH ãXPVNLK VDVWRMLQD 6YL ãXPVNR-uzgojni radovi moraju se provoditi tako da šume budu biološki stabilne, zdrave, a tlo produktivnije.

1$=,9ýHVPD ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije ‰ POVRŠINA: 26,28 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ ãXPD KUDVWD OXåQMDND L RELþQRJ JUDED WH ãXPD MRKH 2EXKYDüHQDVXGYDãXPVNDRGMHODDLGXãXPVNRPSUHGMHOXýHVPD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Ekonomsko gospodarenje ne proYRGLVHXUHþHQLPRGMHOLPDUH]HUYDWDTreba provoditi samo radove na X]JRMXLQMH]LVDVWRMLQDLSUHPDSRWUHELVDQLWDUQXVMHþX

15. NAZIV: Novakuša ‰ KATEGORIJA: posebni rezervat šumske vegetacije ‰ POVRŠINA: 2,07 ha ‰ .5$7$. 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ ãXPD KUDVWD OXåQMDND L RELþQRJ JUDED X ãXPVNRP predjelu Novakuše (odjel 42f i 46c).

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD (NRQRPVNRJRVSRGDUHQMHQHSURYRGLVHXUHþHQLPRGMHOLPDUH]HUYDWD7UHEDSURYRGLWLVDPRUDGRYHQD X]JRMXLQMH]LVDVWRMLQDLSUHPDSRWUHELVDQLWDUQXVMHþu.

PARK-ŠUMA

16. NAZIV: Tepec -3DODþQLN-6WUDåQLN ‰ KATEGORIJA: park-šuma ‰ POVRŠINA: 350,15 ha ‰ KRATAK23,6=$â7,û(12*2%-(.7$DXWRKWRQHãXPHKUDVWDNLWQMDNDLRELþQRJJUDEDãXPH brdske bukve, šume kitnjaka i pitomog kestena te termofilne šume hrasta medunca i crnog graba.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 8RYLPãXPVNLPSUHGMHOLPDWUHEDREQRYLWLQHNDGDãQMHãHWQHVWD]HLSXWRYHNDRLYUWQHVDGUåDMH2NR ]LGLQD 6WDURJ JUDGD X ãXPVNRP SUHGMHOX 7HSHF UHGRYLWR þLVWLWL VDPRQLNOR UDãüH L RþXYDWL YL]XUH VD Starog grada na Samobor. Provoditi njegu i šumsko-X]JRMQHUDGRYHQDQDþLQGDVHRþXYDMXSRVWRMHüH ãXPVNHVDVWRMLQHYRGHüLUDþXQDRUHNUHDWLYQRMQDPMHQLRYLKãXPVNLKSUHGMHOD

=$â7,û(1,.5$-2/,.

17. NAZIV: Slapnica ‰ .$7(*25,-$]DãWLüHQLNUDMROLN ‰ POVRŠINA: 319,80 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ SRWRN 6ODSQLFD L QMHJRYL SULWRFL V QHNROLNR VODSRYD L NUãNLKYUHODãXPRYLWDNDQMRQVNDGROLQDXGRORPLWLPDäXPEHUDþNRJSULJRUMDX]YRGQRRG3ULELüD

258 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 1D SULNODGDQ YL]XDODQ QDþLQ YDOMDOR EL R]QDþLWL L ]DQLPOMLYD L SUHSR]QDWOMLYD PMHVWD X NDQMRQVNRM GROLQL 6ODSQLFH NDR ãWR VX YUHOD VHGUHQH EDULMHUH VODSRYL L SRWRFL ]DãWLüHQH ELOMQH VYRMWH L GU =DSXãWHQH OLYDGH X] WRN 6ODSQLFH NRMH VH YHü QL] JRGLQD QH NRVH SRPDOR REUDVWDMX VYRMWH SULURGQih šumskih ]DMHGQLFD =ERJ WRJD LK MH QXåQR REQRYLWL X SUYRWQLP SRYUãLQDPD 8] FHVWX NRMD SUDWL WRN 6ODSQLFH trebalo bi izgraditi ugibališta (odmorišta) i to na mjestima gdje se otvaraju vidici na dolinu, potok, ãXPRYLWH EUHåXOMNH VODSRYH L VO 8 ]DãWLüHQRP GLMHOX GROLQH SRWRND 6ODSQLFD QH PRåH VH SODQLUDWL L]JUDGQMD QDVHOMD LOL SURL]YRGQLK JUDÿHYLQD YHü VDPR PDQMH L]OHWQLþNH JUDÿHYLQH U dolini Slapnice mogu se planirati mjesta za športski ribolov. Šume uz potok Slapnicu su zaštitne šume. Od uzgojnih mMHUDLNRULãWHQMDãXPDPRJXüDMHMHGLQRVDQLWDUQDVMHþD

18. NAZIV: Zelinska glava ‰ .$7(*25,-$]DãWLüHQLNUDMROLN ‰ POVRŠINA: oko 951,56 ha ‰ .5$7$.23,6=$â7,û(12*2%-(.7$=HOLQVNDJODYDSUXåDVHVMHYHUR]DSDGQRRGJUDGD6YHWL Ivan Zelina i predstavlja najiVWRþQLMH RJUDQNH PDVLYD 0HGYHGQLFH 8 NUDMROLNX VH L]PMHQMXMX SURVWUDQH EUGVNH OLYDGH VD ãXPDPD 8QXWDU ]DãWLüHQRJ SURVWRUD GRPLQLUDMX ]LGLQH srednjovjekovnog Zelingrada.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Urediti planinarske staze i pristupni put k ZelingUDGX5HGRYLWRþLVWLWL]LGLQHVUHGQMRYMHNRYQRJJUDGDRG VDPRQLNORJ UDãüD GUYHüD L JUPOMD 2þXYDWL OLMHVNRYXãXPXSURYRÿHQMHP]DKYDWDQDQMH]LLX]JRMX8 SUROMHüHLMHVHQRþLVWLWLNRULWRLREDOHSRWRNDRGRWSDGD,]UDGLWL2VQRYHJRVSRGDUHQMDãXPDPDâXPH pDQMDþHX]JRMQLP]DKYDWLPDSUHYHVWLXYLãLX]JRMQLVWDGLM =DSRþHWLSURFHVSURãLUHQMDJUDQLFHREXKYDWD]DãWLüHQRJNUDMROLNDQDFLMHOLLVWRþQLGLR0HGYHGQLFH

1$=,92NLüJUDG- okolica ‰ .$7(*25,-$]DãWLüHQLNUDMROLN ‰ POVRŠINA: 6,60 ha ‰ KRATAK23,6=$â7,ûENOG OBJEKTA: Reljefno i krajobrazno istaknuti brijeg u obliku stošca s RVWDFLPDVWDURJDJUDGD2NLüD9UKEULMHJDMHVWMHQRYLWDSDGLQHSRNULYDWHUPRILOQDãXPD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3RGUXþMH]DãWLüHQRJNUDMROLNDþXYDWLRGUåDYDWLL koristiti sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. 1H SRGX]LPDWL QLNDNYH UDGQMH NRMH EL RãWHWLOH ]DãWLüHQR SRGUXþMH 6SULMHþLWL VYDNX L]JUDGQMX QD SURVWUDQLPOLYDGDPDSRGQRVWDURJDJUDGD2NLüD

SPOMENIK PRIRODE

20. NAZIV: Grgosova špilja ‰ KATEGORIJA: spomenik prirode - geomorfološki ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ âSLOMD MH PDOLK GLPHQ]LMD D NDUDNWHUL]LUD MX RELOMH UD]QRYUVQLK ãSLOMVNLK XNUDVD 8 ]DYUãQRP MDPVNRP GLMHOX SURQDÿHQL VX IRVLOL MHåLQFD URGD Clypeaster.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 1DVWDYLWLUDGRYHQDGDOMQMHPRWNULYDQMXãSLOMHLXUHÿHQMX

1$=,96WDUL³WXUVNL´KUDVWOXåQMDNNRG9HOLNH*RULFH ‰ KATEGORIJA: spomenik prirode -ULMHWNLSULPMHUDNGUYHüD ‰ KRATAK23,6=$â7,û(12*2%-(.7$6WDUL³WXUVNL´KUDVWOXåQMDN 4XHUFXVUREXU/ nedaleko sela Gudci. Procjenjuje se da ima oko 700 godina.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD ,DNR MH VWDEOR KUDVWD RUH]LYDQMHP NURãQMH L]JXELOR QD HVWHWVNRP GRåLYOMDMX WUHED JD NRQ]HUYLUDWL L VSULMHþLWLVYDNXPRJXüXL]JUDGQMXXQMHJRYXQHSRVUHGQRPRNROLãX/LYDGXRNRKUDVWDWUHEDRþXYDWLX sadašnjoj izvornoj površini.

259 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

22. NAZIV: Šupljak - tisa ‰ KATEGORIJA: spomenik prirode -ULMHWNLSULPMHUDNGUYHüD ‰ KRATAK23,6=$â7,û(12*2%-(.7$VWROMHWQRVWDEORWLVH 7D[XVEDFFDWD/ GHEOMLQHGHEODX prsnom promjeru 120cm.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 1HSRGX]LPDWLUDGQMHNRMHELRãWHWLOHRYDMULMHGDNSULPMHUDNGUYHüD

SPOMENICI PARKOVNE ARHITEKTURE

23. NAZIV: Samobor - park u Langovoj 39 ‰ KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park ‰ POVRŠINA: 0,60 ha ‰ KRATAK OPIS ZAŠTIû(12*2%-(.7$0DQMLSDUNSRGLJQXWNUDMHPVWRNRRELWHOMVNHNXüH obitelji Wagner-%LORNDSLü,VWLþHVHUD]QRYUVQLPXQHVHQLPGHNRUDWLYQLPYUVWDPDGUYHüDLJUPOMD8 SURVWRUXSDUNDGRPLQLUDJROHPLPDPXWRYDF]DVDÿHQJ

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Potrebno je snimiti sadašnje stanje i izraditi projekt obnove ne samo prirodne nego i kulturne baštine.

24. NAZIV: Lug - park oko dvorca ‰ KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park ‰ POVRŠINA: 6,80 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ 3HM]DåQL SHULYRM L]  st, podignut oko dvorca QHNDGDãQMH RELWHOML .LHSDFK 'DQDV SUHXUHÿHQ X =DYRG ]D SURIHVLRQDOQX UHKDELOLWDFLMX PODGLK =QDþDMND SHULYRMD VX SURVWUDQH OLYDGH VD VNXSLQDPD VWROMHWQLK KUDVWRYD ERURYD WRSROD L GU 9ULMHGDQVDGUåDMSDUNDMHLMH]HURVRWRþLüHP

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 6QLPLWLVDGDãQMHVWDQMHSDUNDLSUHPDL]UDÿHQRP(ODERUDWXL]J (ODERUDWSRVWRMHüHGHQGURIORUH SDUNDVDVPMHUQLFDPD]DãWLWHLXUHÿHQMD LQDFUWXSDUNDREQDYOMDWLSURULMHÿHQHVNXSLQHGUYHüDLJUPOMD

25. NAZIV: Jastrebarsko - park oko dvorca ‰ KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park ‰ POVRŠINA: 9,47 ha ‰ KRATAK23,6=$â7,û(12*2%-(.7$3URVWUDQLSHULYRMRNRVUHGQMRYMHNRYQRJGYRUFDSOHPLüNH obitelji Erdödy koji je od osnutka do danas znatno izmijenjen u odnosu na povijesni tlocrt i kompoziciju. Danas je to gradski park.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3DUNWUHEDREQRYLWLXVNODGXVXWYUÿHQLPQDþHOLPDLNULWHULMLPD]DREQRYXSRYLMHVQLKYUWRYDLSDUNRYD (ICOMOS - IFLA ).

1$=,9%RåMDNRYLQD- park oko dvorca ‰ KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park ‰ POVRŠINA: 7,00 ha ‰ KRATAK23,6=$â7,û(12*2%-(.7$3HM]DåQLSHULYRMVSRþHWNDVWãWRJDMHSRGLJDRJURI 'UDãNRYLü RNR GYRUFD L JRVSRGDUVNRJ NRPSOHNVD 1DNRQ ,, VYMHWVNRJ UDWD GDQ MH QD NRULãWHQMH poljoprivrednom kombinatu Dugo Selo.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Potrebno je snimiti sadašnje stanje dendroflore parka i izraditi prijedlog obnove u odnosu na današnju namjenu i korištenje.

27. NAZIV: Samobor - park u Bistracu ‰ KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park ‰ POVRŠINA: 2,00 ha

260 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$  3HM]DåQL SHULYRM L]  VW REOLNRYDQ RNR QHNDGDãQMH NXULMHRELWHOML.XãHYLü&MHORNXSQLNRPSOHNVNXULMHVJRVSRGDUVNLP]JUDGDPDREQRYLODMH2EUWQLþND zadruga Samobor (OZAS).

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Park treEDXUHGLWLLREQRYLWLSUHPDL]UDÿHQRM6WXGLML]DãWLWHLSURMHNWXREQRYHSDUND

28. NAZIV: Gornja Bistra -OMHþLOLãQLSDUN ‰ KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park ‰ POVRŠINA: 7,72 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ 3HM]DåQL SHULYRM L]  VW JURI .UVWR 2UãLü GDQDV %ROQLFD]DGMHFXLPODGHå 

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3DUNWUHEDREQRYLWLLXUHGLWLSUHPD(ODERUDWXVDVPMHUQLFDPD]DãWLWHLREQRYHL]UDÿHQRPJRGLQH

29. NAZIV: Samobor - park Mojmir ‰ KATEGORIJA: hortikulturni spomenik - park ‰ POVRŠINA: 1,01 ha ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ 6ORERGQR REOLNRYDQ PDQML SDUN ãWR JD MH SRGLJDR VDPRERUVNLVXGDF'UåLþRNRVYRMHYLOHQD*L]QLNX

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3DUNWUHEDREQRYLWLLXUHGLWLSUHPD(ODERUDWXVDVPMHUQLFDPD]DãWLWHXUHÿHQMDLRGUåDYDQMDL]UDÿHQRP 1976. godine.

30. NAZIV: Samobor - tisa ‰ KATEGORIJA: hortikulturni spomenik -SRMHGLQDþQRVWDEOR ‰ KRATAK 23,6 =$â7,û(12* 2%-(.7$ VWROMHWQL SULPMHUDN VWDEOD WLVH 7D[XV EDFFDWD /  X 6DPRERUX3HUNRYþHYD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 7UHEDXUHGLWLQHSRVUHGQLSURVWRURNRWLVHYRGHüLUDþXQDR]JUDGL

Svi navedeni podaci odgovaraju podacima iz Zbirke isprava današnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prostornog XUHÿHQMD.DWHJRULMD³KRUWLNXOWXUQLVSRPHQLN-SDUN´QDYHGHQDMHSUHPDYDåHüHm Zakonu o zaštiti prirode u vrijeme SURJODãHQMDDGDQDVMHSUHLPHQRYDQDX³VSRPHQLNSDUNRYQHDUKLWHNWXUH´SUHPDYDåHüHP=DNRQXR]DãWLWLSULURGH (N.N. 30/94 i 72/94).

B) UVJETI KORIŠTENJA ZA EVIDENTIRANE DIJELOVE PRIRODE

Na temelju propisanih obveza iz 6WUDWHJLMH L 3URJUDPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 1DURGQH QRYLQH EURM 50/99), kao i na temelju detaljne analize evidentiranih dijelova prirodne baštine, provedene u Studiji ]DãWLWH SULURGQH EDãWLQH =DJUHEDþNH åXSDQLMH X VYLEQMX  JRGLQH RYLP VH 3URVWRUQLP planom SUHGODåXVOMHGHüLGLMHORYLSULURGH]D]DãWLWXWHPHOMHP=DNRQDR]DãWLWLSULURGH

Popis evidentiranih dijelova prirode koje se predlaåe štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode:

POSEBNI REZERVAT-ornitološki

1. ýrnec Rugviþki (Rugvica)

PARK-ŠUMA

2. Hrastova šuma kod Hrastja (Sv. Ivan Zelina)

261 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3. Park-šuma Starka (Dugo Selo) 4. Pleso-Hrastov šumarak uz zraþnu luku (V. Gorica)

ZAŠTIûENI KRAJOLIK

5. Dolina rijeke Kupe (KrašiüPisarovina, Pokupsko) 6. .UDMROLNGYRUFD6ODYHWLüVGROLQRPSRWRND5DGLORYDF -DVWUebarsko) 7. 'ROLQDULMHNH.XSþLQH .UDãLü 8. 'ROLQDSRWRNDýUQHFLNUDMROLNX]SRWRN/XåQLFX =DSUHãLü 9. Ribnjak Vukšinac (Dubrava) 10. Zelinska glava s njenom okolinom –SRYHüDQMH]DãWLüHQRJNUDMROLND 6YIvan Zelina) 11. Livade uz vodotok Vuna (Preseka) 12. Ribnjak Fuka (Gradec) 13. 9XNRPHULþNHJRULFH3UHGLR%XNRYþDN-Sv. Kata (V. Gorica) 14. 'ROLQD5HþLFHL.UDYDUãþLFH 9*RULFD.UDYDUVNRL3RNXSVNR 15. ,]YRULãQRSRGUXþMHULMHNH2GUH 9*RULFD2UOH 16. 7XURSROMVNLOXJLYODåQHOLYDGHX]2GUXMXåQRRG9HOHãHYFD 9*RULFD2UOH

SPOMENIK PRIRODE

17. 6NXSLQDKUDVWDNLWQMDNDQDUDVNULåMXSXWRYD]DVHOR9LGDOLQ .OLQþD6HOD  18. 6WROMHWQLKUDVWX6WXSQLþNRPOXJX 6WXSQLN  19. Bukevje-KUDVWOXåQMDNX]SRNRVVDYVNRJQDVLSD 2UOH 20. +UDVWOXåQMDNXGYRULãWXãNROH5DNLWRYHF– Vukovina (V. Gorica) 21. Skupina starih hrastova kod lugarnice Vratovo u Turopoljskom lugu (V. Gorica) 22. 6RSRWVNLVODS äXPEHUDN 23. +UDVWOXåQMDNX'RQMHP+UXãHYFX .UDYDUVNR

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

24. 1RYL'YRUL =DSUHãLü 25. 3DUNRNRGYRUFDX/XåQLFL =DSUHãLü 26. 3DUNX/DGXþX %UGRYec) 27. Park u Donjoj Zelini (Sv. Ivan Zelina) 28. 'RQMD7RSOLþLFD 6Y,YDQ=HOLQD 29. Stari jasen u Dugom Selu -0LKDQRYLüHYDXO 'XJR6HOR 30. Park u Dugom Selu (Dugo Selo) 31. Park u središtu Vrbovca (Vrbovec) 32. .XULMD0RGLü-%HGHNRYLü 9*RULFD 33. Stablo taksodija-Veleševec (Orle) 34. /LSDNRGNXULMH-RVLSRYLü 9*RULFD

Odluku o stavljanju pod posebnu zaštitu u gore navedenim kategorijama donosiäupanijska skupština uz prethodnu suglasnost nadleåne sluåbe zaštite prirode (danas je to Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja).

Valorizacija i uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode:

POSEBNI REZERVAT-ornitološki

‰ ýUQHF5XJYLþNL 5XJYLFD – prije evidentirano pod nazivom Dugoselska Greda 3RGUXþMH EXGXüHJ UH]HUYDWD X EOL]LQL QDVHOMD ýUQHF 5XJYLþNL ]QDþDMQR MH ]ERJ JQLMHåÿHQMD ULMHWNLK L XJURåHQLK YUVWD SWLFD FUQH URGH L ELMHOH þDSOMH  3WLFH VH JQLMH]GH L VNXSOMDMX QD RYRP SRGUXþMX 8 QHSRVUHGQRMEOL]LQLLPDGRYROMQRKUDQHLYRGHWHVXWDNRRVLJXUDQLXYMHWL]DRSVWDQDNUHþHQLKSWLþMLK vrsta.

262 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

UvjetiXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3RGUXþMHMHSRWUHEQR]DãWLWLWLVXNODGQR=DNRQXR]DãWLWLSULURGHLWRXNDWHJRULMLSRVHEQRJRUQLWRORãNRJ UH]HUYDWD1HSRGX]LPDWLQLNDNYH]DKYDWHNRMLELPRJOLSRUHPHWLWLVDGDãQMHVWDQMHLQDWDMQDþLQXJUR]LWL opstanak rijetkih ptiþMLKYUVWD 2þXYDWLVDGDãQMLRGQRVãXPDUDNDãLNDUDLYRGHQLKSRYUãLQDNDNRVHQHELSRUHPHWLRYRGQLUHåLP ,VNOMXþLWLORYVRYHSRYUãLQHNDRLQHSRVUHGQHRNROLQH 6SULMHþLWLX]QHPLUDYDQMHSWLFD

PARK-ŠUMA

‰ Hrastova šuma kod Hrastja (Sv. Ivan Zelina) Nedaleko od grada Sv. Ivan Zelina, zapadno od glavne prometnice Zagreb-9DUDåGLQSUXåDVHOLMHSD KUDVWRYDãXPDXQXWDUNRMHMHL]JUDÿHQXJRVWLWHOMVNLREMHNW +UDVWRYD ãXPD SUXåD VH QD EODJR L]UDåHQRP UHOMHIX D SR SUR]UDþQRVWL QMHJRYDQRVWL VDVWRMLQH prohodnosti i blizini prometnice ima sve uvjete da se zaštiti u kategoriji park-šume temeljem Zakona o ]DãWLWLSULURGH2YDãXPVNDSRYUãLQDMHLYULMHGDQLSUHSR]QDWOMLYVDGUåDMXNUDMREUD]XãLUHJDSURVWRUD grada.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Provoditi redoviWHX]JRMQH]DKYDWHQDQMH]LLþLãüHQMXVDVWRMLQH 6SULMHþLWLVYDNRGDOMQMHãLUHQMHL]JUDGQMHXQXWDUãXPHLQDãXPVNRP]HPOMLãWX

‰ Park-šuma Starka (Dugo Selo) âXPD6WDUNDSUXåDVHVMHYHUQRRGQDVHOMD'XJR6HORVYHGRSDUNDLFUNYLFH6Y0DUWLQDQDSRYLãHQom EULMHJXXSRYUãLQLRGKD,]PHÿXãXPHLFHVWHNRMDYRGLGRFUNYLFHSUXåDVHEUGVNDOLYDGDVPDQMLP parcelama vinograda i vikend-naseljem. âXPVNL RGMHOL NRML üH ELWL REXKYDüHQL ]DãWLWRP VX RGMHOL D L E *RVSRGDUVNH MHGLQLFH 'XERNL MDUDN- äLYLFD âXPX þLQL OLMHSR UD]YLMHQD VDVWRMLQD KUDVWDNLWQMDNDLJUDEDVSULPMHVRPNOHQDLWUHãQMH7RMH OLMHSDSUR]UDþQDãXPDLUDQRXSUROMHüHMHERJDWDFYDWRPSUROMHWQLFD âXPX6WDUNDSUHGODåHVH]DãWLWLXNDWHJRULMLSDUN-šume, a temeljem Zakona o zaštiti prirode.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 2þXYDWLVDGDãQMXSRYUãLQXãXPH Izgradnju odmaknuti od rubova šume, ostaviti tampon-]RQXL]PHÿXãXPHLQDVHOMD 2þXYDWLVDGDãQMLMRãQHL]JUDÿHQSURVWRUOLYDGH L]PHÿXFHVWHLãXPH  âXPVNRX]JRMQHUDGRYHSURYRGLWLQDQDþLQGDVHRþXYDSRVWRMHüDL]YRUQD]DMHGQLFDKUDVWDOXåQMDNDL graba.

‰ Pleso-+UDVWRYãXPDUDNX]]UDþQXOXNX 9*RULFD Hrastov šumarak na aerodromu Pleso nalazi se preko puta pristanišne aerodromske zgrade. ýXYDWLNDRSRVOMHGQMLRVWDWDNQHNDGDãQMHDXWRKWRQHãume hrasta.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 6SULMHþLWLVPDQMHQMHãXPVNHSRYUãLQHLVNOMXþLWLELORNDNYXL]JUDGQMXLOLSURYODþHQMHLQIUDVWUXNWXUHSUHNR te površine.

=$â7,û(1,.5$-2/,.

‰ Dolina rijeke Kupe -REYH]DL]6WUDWHJLMHL3URJUDPDSURVWRUQRJXUHÿHQMD RH  .UDãLü3LVDURYLQD3RNXSVNR 6WUDWHJLMD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH SUHGYLÿD ]DãWLWX GROLQH ULMHNH .XSH X NDWHJRULML ]DãWLüHQRJNUDMROLND1DNDUWRJUDIVNRPSULND]X=DãWLWDSULURGQHEDãWLQH6WUDWHJLMDVKHPDWVNLRGUHÿXMH granice buduüHJ]DãWLüHQRJNUDMROLND 3UHGYLÿHQRSRGUXþMHSURWHåHVHQDYLãHåXSDQLMDVWRJDüHELWLSRWUHEQRXVNODGLWLGHWDOMQHPMHUH]DãWLWH V.DUORYDþNRPL6LVDþNR-PRVODYDþNRPåXSDQLMRP

263 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3RGUXþMHX]ULMHNX.XSX]QDþDMQRMH]ERJKLGURORãNLKNUDMREUD]QLKLUHNUHDFijskih vrijednosti. 'DQDV MH WR SRGUXþMH GRVWD GHYDVWLUDQR QHGDYQLP UDWQLP UD]DUDQMLPD DOL L QHSULPMHUHQRP YLNHQG- L]JUDGQMRPWHSRQDãDQMHPYLNHQGDãDLVDPLKVWDQRYQLNDWRJSRGUXþMDNRMLQHNRQWUROLUDQRRGODåXRWSDG 1RXQDWRþWRPHSUHGODåHVHVWDYOMDQMH pod posebnu zaštitu kako bi se zaustavilo daljnje devastiranje i SURYHOD VDQDFLMD WRJ ]QDþDMQRJ SRGUXþMD 3UHGODåH VH VWDYOMDQMH SRG ]DãWLWX XQXWDU JUDQLFD NRMH VX XFUWDQHXJUDILþNRPGLMHOXHODERUDWD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Zakon o zaštiti prirodHVDPRRNYLUQRRGUHÿXMHQDþLQ]DãWLWHX]DãWLüHQRPNUDMROLNX 'HWDOMQHPMHUH]DãWLWHSURSLVDWüHäXSDQLMDSULOLNRPGRQRãHQMD2GOXNHRSURJODãHQMX 'RWDGDMHQDMYDåQLMHUHJXOLUDWLL]JUDGQMXLãWRSULMHVDQLUDWLFLMHORSRGUXþMH

‰ .UDMROLNGYRUFD6ODYHWLüs dolinom potoka Radilovac (Jastrebarsko) 3RORåDMGYRUFD6ODYHWLüSRVHEQRVHLVWLþHXRNROQRPSURVWRUX6DPGYRUDFVPMHãWHQMHQDYUKXEULMHJD þLMHVHVWUPHSDGLQHVSXãWDMXGRGROLQHSRWRND5DGLORYHF3DGLQHEULMHJDVXREUDVOHãXPRPEXNYHL graba. Na plaWRXX]GYRUDFQDOD]LVHYHOLNDOLSDLþHWLULVPUHNH6SODWRDVHSUXåDMXSUHNUDVQHãLURNH vizure na okolne predjele, kao i na susjedni brijeg s crkvom Sv. Antuna Pustinjaka. Dvorac je pod posebnom zaštitom kao spomenik kulturne baštine, a u tijeku je njegovo obnavljanje. 8QHSRVUHGQRMEOL]LQLL]JUDÿHQDVXþHWLULQRYDREMHNWDQHSULPMHUHQLKGLPHQ]LMDLREOLND

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 6SULMHþLWLVPDQMHQMHãXPVNHSRYUãLQHLVNOMXþLWLELORNDNYXL]JUDGQMXLOLSURYODþHQMHLQIUDVWUXNWXUHSUHNR te površine.

‰ 'ROLQDULMHNH.XSþLQH .UDãLü 'ROLQDULMHNH.XSþLQHVDVYRMLPSULURGQLPWRNRPRþXYDQDMHXFLMHORVWL2WYRUHQRVWYL]XUDFLMHOHGROLQH þLQLL]QLPQXYULMHGQRVWNUDMREUD]D8]REDOHULMHNHQDOD]HVHJUXSDFLMHYUEDLMRKDNDUDNWHULVWLþQLKYUVWD nizinskih šuPD *RUQML WRN ULMHNH .XSþLQH ]DãWLüHQ MH XQXWDU 3DUND SULURGH äXPEHUDN-Samoborsko gorje, 1999. godine.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 7UHEDRþXYDWLGROLQXLVSULMHþLWLL]JUDGQMXNDNRELVHRþXYDOHYULMHGQHYL]XUHNUDMREUD]D

‰ 'ROLQDSRWRNDýUQHFLNUDMROLNX]SRWRN/XåQLFX =DSUHãLü 'ROLQDSRWRNDýUQHFLNUDMROLNX]SRWRN/XåQLFXQDSRGUXþMXRSüLQH=DSUHãLüREXKYDüDQL]LQVNLWRNRED SRWRNDSRYH]XMXüLãXPVNHSRYUãLQH.DODPLULNRPSOHNVãXPH1RYL'YRULWHSULURGQLLNXOWLYLUDQLNUDMROLN uz doline potoka. 3ULMHGORJSRGUXþMD]D]DãWLWXSUHPD=DNRQXR]DãWLWLSULURGHQDVMHYHUXJUDQLþLVD ãXPVNLP NRPSOHNVRP .DODPLUL D ]DSDGQLP GLMHORP REXKYDüD GROLQX SRWRND /XåQLFD VYH GR RULQWRORãNRJUH]HUYDWDQDULMHFL6DYLDQDLVWRNXREXKYDüDGROLQXSRWRNDýUQHFX]VSomenik parkovne DUKLWHNWXUH1RYL'YRULXNOMXþLYRFLMHORSRGUXþMHPHDQGULUDQMDQDMXJXVYHGRULMHNH.UDSLQH8ãXPVNLP SRYUãLQDPDVDVWDYþLQHKUDVWOXåQMDNVJUDERPX]GROLQHSRWRNDQDJUHGLSUHYODGDYDSROMVNLMDVHQDX QLåLPGLMHORYLPDGROD]HVNXSLQHtopola, vrba i joha. 'ROLQHSRWRNDMRãVXRþXYDQH,]JUDGQMRPQLVXXJURåHQLSULURGQLUHVXUVLýLVWRüXYRGHSRWRNDýUQHF WUHEDNRQWUROLUDWL]ERJSRYUHPHQRJ]DJDÿHQMDRGWYRUQLFH,1.(5

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Zaštititi prirodne vrijednosti od devastiranja u bilo kojem obliku, kojim bi se promijenila njihova kvaliteta. 6SULMHþLWLSURPMHQHXUHåLPXYRGHUHJXODFLMDPDLGUXJLPYRGQLP]DKYDWLPD

‰ Ribnjak Vukšinac (Dubrava) ,]PHÿX YHOLNLK ãXPVNLK NRPSOHNVD ýHVPH L %XNRYFD QD SRGUXþMX RSüLQH 'XEUDYD VPMešteni su 9XNãLQHþNL ULEQMDFL XNXSQH SRYUãLQH  KD 6YRMRP YHOLNRP YRGHQRP SRYUãLQRP GMHOXMX YUOR LPSUHVLYQR X RYRP QL]LQVNRP NUDMREUD]X 8] REDOH ULEQMDND MDYOMD VH NDUDNWHULVWLþQD PRþYDUQD YHJHWDFLMDãDãDLWUVWLNHNRMDMHLQWHUHVDQWQD]DSWLFHPRþYDULFH1L]LQVNLSUHGMHONRMLRNUXåXMHULEQMDNH þLQHRUDQLFHOLYDGHãXPDUFLLVNXSLQHVWDEDOD8QLåLPGLMHORYLPDGROD]LYUEDWRSRODLMRKDGRNMHQD JUHGDPDSULVXWDQSROMVNLMDVHQDþLWDYSURVWRURNUXåHQMHãXPDPDJUDEDLKUDVWDOXåQMDND7HUHQVHRG

264 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD rLEQMDND EODJR X]GLåH GR QDVHOMD 9XNãLQDF JGMH VH V FHVWH SUXåD SDQRUDPVNL SRJOHG QD þLWDY NRPSOHNV3RGUXþMHMHYUORYULMHGQR]ERJYHOLNRJEURMDSWLFDJQLMHåÿHQMDRUORYDDSULVXWQLVXLYLGUDL dabar. .RPSOHNV 9XNãLQHþNLK ULEQMDND MRã MH GREUR VDþXYDQ Prostorni odnosi livada, oranica i šumaraka VNODGQLVXLXUDYQRWHåHQLWHRNUXåHQL]GUDYLPãXPDPDNema izgradnje koja bi devastirala prostor.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 6PLVDR]DãWLWHELRELRþXYDQMHþLWDYRJNRPSOHNVDRGGHYDVWLUDQMDXELORNRMHPREOLNu (npr. parcelacija i izgradnja vikendica ili drugih oblika gradnje; promjena namjene i dr.). Ribnjaci se i nakon stavljanja pod posebnu zaštitu mogu ekonomski koristiti. 3RWUHEQR MH VDþXYDWL SURVWRUQL RGQRV L]PHÿX OLYDGD REUDÿHQLK SROMRSULYUHGQLK SRYUãLQa, šuma i šumaraka. Ne planirati izgradnju u naselju Vukšinac na prostoru ispod ceste prema ribnjacima.

‰ Zelinska glava s njenom okolinom-SRYHüDQMHSURVWRUD]DãWLüHQRJNUDMROLND 6Y,YDQ=HOLQD 3RGUXþMH =HOLQVNH JODYH V QMHQRP RNROLQRP ]DãWLüHQR MH  godine Zakonom o zaštiti prirode, u XNXSQRM SRYUãLQL RG  KD 6XNODGQR 3URJUDPX ]DãWLWH ]DãWLüHQRJ NUDMROLND =HOLQVND JODYD GRQHVHQRP QD *UDGVNRP YLMHüX *UDGD 6YHWL ,YDQ =HOLQD X SURVLQFX  JRGLQH RYLP VH 3ODQRP SUHGODåHSURãLUHQMHSRYUãLQH]DãWLüHQRJNUDMROLNDQDFLMHOLLVWRþQLGLR0HGYHGQLFH– u dijelu u kojem se QDOD]LQDSRGUXþMX*UDGD6YHWL,YDQ=HOLQD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD ,VWRNDRLXYMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD]D]DãWLüHQLNUDMROLN=HOLQVNDJODYD

‰ Livade uz vodotok Vuna (Preseka) .UDMROLN X] YRGRWRN 9XQH VD ãXPRYLWLP EUHåXOMFLPD +UDVWRYR UHEUR 9XJOHQLFD L 5LE QDMYLãD NRWD 2SüLQH  MHGDQ MH RG QDMOMHSãLK SUHGMHOD RYRJ SRGUXþMD NRML MH VPMHãWHQ X VMHYHUQRP GLMHOX RSüLQH 3UHVHND=DKYDOMXMXüLVYRPL]ROLUDQRPSRORåDMXVODELMRMSULVWXSDþQRVWLRELOMXL]YRUDNRMLVHSRMDYOMXMX QDUXEXãXPHLOLYDGHRYDMSURVWRUMHVDþXYDRVYRMXL]YRUQRVWLERJDWVWYRELOMQLKYUVWD7RVXYODåQH OLYDGHRNUXåHQHãXPVNLPNRPSOHNVRP1DMNDUDNWHULVWLþQLMHELOMQHYUVWHNRMHVXRYGMH]DVWXSOMHQHVX zajednica crvene beskoljenke (Molinicetum coruleae), tamnorujne skoruške (Sanguisorba officinalis) i GU D SRVHEQX OMHSRWX GDMX PRþYDUQL NDþXQL 2UFKLV SDOXVWHU  1DMYDåQLML GLMHORYL RYLK OLYDGD VX SRG vegetacijom prelaznog creta zajednice šiljkice (Rhychosporetum albe), te maha tresetara (Sphagnum sp.). Narod ove livade naziva “piskutljive livade”, jer je vodostaj takve visine da se pri hodu istiskuje YRGDLþXMHVHSLVNXW 2YDNYL FUHWRYL VX GDQDV YHü YHOLND ULMHWNRVW X +UYDWVNRM MHU VH XVOLMHG RGYRGQMDYDQMD L VMHþH RNROQH ãXPH QDUXãDYD ELRORãND UDYQRWHåD SD VYH YLãH QHVWDMX &UHWQD SRGUXþMD YUOR VX ]QDþDMQD ]D ]QDQVWYHQDLVWUDåLYDQMD-]DUHNRQVWUXNFLMXUD]YRMDYHJHWDFLMHSRMHGLQRJSRGUXþMDRGJODFLMDODGRGDQDV

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3RGUXþMH YODåQLK OLYDGD X] JRUQML YRGRWRN 9XQH SRWUHEQR MH VDþXYDWL X GDQDãQMHP L]YRUQRP VWDQMX L VWDYLWLLKSRGSRVHEQX]DãWLWXSUHPD=DNRQXR]DãWLWLSULURGHXNDWHJRULML]DãWLüHQRJNUDMROLND 6SULMHþLWL VYDNX L]JUDGQMX ELOR SURPHWQLFD ELOR JUDÿHYLQD – osim pristupnih cesta), kao i regulaciju YRGRWRND6SULMHþLWLRQHþLãüHQMHYRGRWRND9XQHLL]YDQ]DãWLüHQRJSRGUXþMD 2NROQLPãXPDPDWUHEDJRVSRGDULWLUDFLRQDOQRXVNODGXVD=DNRQRPRãXPDPDMHUMHELWQRVDþXYDWL YRGQLUHåLPLNDSDFLWHWSRVWRMHüLKL]YRUD 3URYHVWL LVWUDåQH UDGRYH X VYH]L V FUHWQRP YHJHWDFLMRP D SR SRWUHEL ]DãWLWLWL RYR SRGUXþMH VWURåRP NDWHJRULMRPNDRãWRMHNDWHJRULMDSRVHEQRJERWDQLþNRJUH]HUYDWD3RWUHEQRMHIRUPLUDWLVWUXþQLWLP]D XWYUÿLYDQMHSULMHGORJD]DãWLWHXNRMLüHELWLXNOMXþHQLLãXPDUVNLVWUXþQMDFL

‰ Ribnjak Fuka (Gradec) 5LEQMDN)XNDQDOD]LVHVMHYHUQRRGQDVHOMD)XNDXRSüLQL*UDGHF,DNRMHULEQMDNXPMHWQDWYRUHYLQD znatno je oplemenio krajobraznu sliku i dobro se uklopio u okolni krajobraz. Ribnjak ima športsko- UHNUHDFLMVNL]QDþDMãWRMHSRVHEQRYDåQR]DVWDQRYQLNH9UERYFDLRVWDOLKRNROQLKQDVHOMDL]NRMLKGROD]L ]QDWDQEURMULELþD-korisnika ovog prostora. Sa sjeverne strane ribnjaka uski je pojas livada, koji se prostire do kompleksa stare hrastove šume. S MXåQHVWUDQHULEQMDNDMHpojas livada i oranica, koje dopiru do ceste i naselja Fuka.

265 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3RGUXþMHULEQMDNDMHGREURVDþXYDQRLQLMHGHYDVWLUDQRDWDNRÿHUMHXUHGQRLRGUåDYDQR1HPDQLNDNYH L]JUDGQMHRVLPMHGQHJUDÿHYLQHVNODGQRXNORSOMHQHXSURVWRUNRMDVOXåL]DSULKYDWULELþD'io obalnog SRMDVDMHSRGOLYDGDPDNRMHVXVDþXYDQHLXUHGQRRGUåDYDQHWMNRãHQHDRUDQLFHVXREUDÿHQH

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 1DYHGHQL NRPSOHNV ULEQMDND )XND SRWUHEQR MH VWDYLWL SRG SRVHEQX ]DãWLWX X NDWHJRULML ]DãWLüHQRJ krajolika, kako bi se saþXYDODQMHJRYDGDQDãQMDIXQNFLMDLVSULMHþLODQMHJRYDGHYDVWDFLMDXELORNRMHP obliku. 3RMDVRNRULEQMDNDL]PHÿXFHVWHLãXPVNRJNRPSOHNVDWUHEDVDþXYDWLRGELORNDNYHL]JUDGQMH 3RVWRMHüL REMHNW MH PRJXüH XUHGLWL L DGDSWLUDWL SR SRWUHEL L WR X VNODGX V Rblikovnim elementima i materijalima tradicijske arhitekture toga kraja. /LYDGH MH SRWUHEQR UHGRYLWR NRVLWL 3ROMRSULYUHGQH SRYUãLQH REUDÿLYDWL D ãXPDPD JRVSRGDULWL SUHPD gospodarskim osnovama i Zakonu o šumama.

‰ 9XNRPHULþNHJRULFH3UHGLR%XNRYþDN-Sv. Kata (V. Gorica) 3RGUXþMH %XNRYþDN-6Y .DWD WLSLþDQ MH UD]LJUDQL NUDMROLN 9XNRPHULþNLK JRULFD NRML MH HYLGHQWLUDQ L SUHGODåHJDVHVWDYLWLSRGSRVHEQX]DãWLWXXNDWHJRULML]DãWLüHQRJNUDMROLND 3RGUXþMHNRMHVHSUHGODåHVWDYLWLSRGSRVHEQX]DãWLWXXFUWDQRMHXNDUWRJUDIVNRPSULND]XDREXKYDüD NDSHOX6Y.DWHLSRMDVãXPHL]DQMHQDGDOMHJUDQLFDLGH]DSDGQRGRVHOD*%XNRYþDNWHQDMXJGR 6RGRODL]DVHRND5XãþLQMH7RMHEUHåXOMNDVWLNUDMROLNVNDSHORPRGDNOHVHSUXåDMXYL]XUHSUHNRXGROLQH do lijepo smještenog naselja Dubranec u kojem dominira crkva. U udolini se izmjenjuju površine pod šumarcima, livadama, oranicama i vinogradima. 6DPDNDSHOD6Y.DWHREQRYOMHQDMHNDRãWRMHXUHÿHQLSODWRQDNRMHPVHNDSHODQDOD]L3RWUHEQRMH osloboditi i otvoriti YL]XUXRG6Y.DWHSUHPD'XEUDQFXXNODQMDQMHPQHNROLNRVWDEDOD6HOR%XNRYþDNMH vrlo lijepo staro selo u kojem postoje ruralni drveni stambeni i gospodarski objekti. Uz samo selo %XNRYþDNQDOD]LVHVNXSLQDVWDULKKUDVWRYDDQDSDGLQDPDLVSRGVHODVXYLQRgradi sa starim klijetima.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 2VQRYQD VPMHUQLFD ]D RYR SRGUXþMH MH GD VH VDþXYD RELOMHåMH WRJ SRGUXþMD WM ãXPVNH SRYUãLQH GD ostanu šumske, oranice i dalje da budu oranice, kao što treba ostaviti i površine pod vinogradima i liYDGDPD ,]JUDGQMX WUHED VWURJR NRQWUROLUDWL L ]DGUåDWL XQXWDU JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD V RGUHÿHQLP YLVLQVNLPJDEDULWLPDNDRLWORFUWQLPYHOLþLQDPDX]SULPMHQXORNDOQLKDUKLWHNWRQVNLKHOHPHQDWDDVYHWR VFLOMHPRþXYDQMDRYRJWLSLþQRJNUDMROLND

‰ Dolina RHþLFHL.UDYDUãþLFH 9*RULFD.UDYDUVNRL3RNXSVNR 2YH GROLQH VSRMHQH X ]DMHGQLþNL SULMHGORJ ]D VWDYOMDQMH SRG SRVHEQX ]DãWLWX X NDWHJRULML ]DãWLüHQRJ NUDMROLND L]GYRMHQH VX NDR UHSUH]HQWDQWL SRGUXþMD 9XNRPHULþNLK JRULFD 6OLNRYLWH SRWRþQH GROLQH krajREUD]QRVXGREURRþXYDQHQLVXGHYDVWLUDQHL]JUDGQMRPLGUXJLP]DKYDWLPDGMHORYDQMDþRYMHND 3ODQLUDQL]DãWLüHQLNUDMROLNXFUWDQMHXNDUWRJUDIVNRPSULND]XDREXKYDüDVOMHGHüHSRGUXþMH 'ROLQD5HþLFH]DSRþLQMHQDVMHYHUQRMVWUDQLNRG.ULåHSRMWDQDGDOMHSUHPDMXJXSRNULYDSRGUXþMHRNR VWDURJ VHOD *XVWHOQLFD SUROD]L X] VHOR -HUHELü L NRG VHOD &YHWNRYLü %UGR VSDMD VH V GROLQRP .UDYDUãþLFH'ROLQD.UDYDUãþLFHSURWHåHVHRGJUDQLFD*UDGD=DJUHED NRG0DULQPRVWDQD]DSDGQRM VWUDQL SUHNRäXåLüDL&YHWNRYLü%UGDGR*ODGRYFD.UDYDUVNRJQDLVWRþQRMVWUDQL-XåQRRG&YHWNRYLü EUGDSUHGORåHQLVH]DãWLüHQLNUDMROLNSURWHåHSUHNRYODåQLKOLYDGDGRVHOD.ODVQLüLL2SDWLMD =D GROLQX 5HþLFD MH WLSLþDQ SULURGQL YLMXJDYL YRGRWRN NRML SUROD]L YODåQLP OLYDGDPD ]DQLPOMLYLP s ERWDQLþNRJD VWDMDOLãWD  RNUXåHQ ãXPDPD ãXPDUFLPD SDãQMDFLPD L RUDQLFDPD 8 WRP NUDMREUD]X SRVHEQRVHVYRMLPVOLNRYLWLPSRORåDMHPLVWLþHVWDURVHOR*XVWHOQLFD8VHOXMHVDþXYDQRGRVWDVWDULK GUYHQLK]JUDGDRGQRVQRþLWDYLKNXüDQVWDYDNRMDVXMRãDNWLvna. Osim stambenih objekata, postoji niz raznih tipova gospodarskih objekata (od štala, raznih spremišta poljoprivrednih proizvoda, preko VYLQMDFD GR NUXãQLK SHüL SRVHEQR MH ]DQLPOMLY QL] RG YLãH NUXãQLK SHüL SRVWDYOMHQ X] SXW D L]YDQ gospodarskog dvorišta). Na samom ulazu u selo, na povišenom mjestu je lijepa drvena crkva Sv. Ante Padovanskog. 'ROLQRP .UDYDUãþLFH NULYXGD QMH]LQ YRGRWRN SUHNR OLMHSLK YODåQLK OLYDGD QD NRMLPD VH LVWLþH SRQHNL soliterni hrast ili manja skupina hrastova. =DSDåHQH VX L SRMHGLQDþQH NXOWXUH OMHãQMDND 'ROLQD MH RNUXåHQD EODJLP EUHåXOMNDVWLP UHOMHIRP QD NRMHP VH VPMHQMXMX ãXPDUFL SDãQMDFL RUDQLFH L VOLNRYLWD sela i zaseoci.

266 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD .DNR EL RYR SRGUXþMH RVWDOR VDþXYDQR RG GHYDVWLUDQMD L ]DGUåDOR VYRMX VOiku krajolika, potrebno je VOMHGHüH - L]JUDGQMX]DGUåDWLLGRSXVWLWLVDPRXQXWDUJUDÿHYLQVNRJSRGUXþMDVHODL]DVHODND - JUDÿHYLQVNRSRGUXþMHQHELWUHEDORSRYHüDYDWLYHüQDNRQDQDOL]DSRPRJXüQRVWLLVPDQMLWL - L]EMHJDYDWLãLUHQMHQDVHOMDX]FHVWXLVSULMHþiti spajanje naselja, - RVWDYOMDWLSUD]QHQHL]JUDÿHQHSURVWRUHNDR]HOHQHWDPSRQ]RQH - NRG VWDPEHQH L]JUDGQMH NRQWUROLUDWL YLVLQVNH L WORFUWQH JDEDULWH NDNR EL VH XNORSLOL X RSüX VOLNX naselja, - RVWDYLWLSULURGQHYRGRWRNHEH]KLGURWHKQLþNLKLUHJXODFLMVNLKzahvata, - ]DGUåDWL QDWXUDOQL QDþLQ JRVSRGDUHQMD X] SULPMHQX DGHNYDWQLK DJURWHKQLþNLK PMHUD X VPLVOX poboljšanja plodnosti tla.

‰ ,]YRULãQRSRGUXþMHULMHNH2GUH 9*RULFD2UOH ,]YRULãQR SRGUXþMH ULMHNH 2GUH X QMHQRP JRUQMHP GLMHOX WLSLþQL MH QL]LQVNL UXUDlni krajolik na kojem je LVSUHSOHWHQD ERJDWD KLGURORãND PUHåD NRMX þLQL QL] SRWRND äHOLQ .RVQLFD 5LEQLFD %DSþD L GU  ãWR L]YLUXEURMQLPELVWULPLVQDåQLPL]YRULPD W]Y³RND´ 3RGUXþMHMHYDåQRVKLGURORãNRJYRGRRSVNUEQRJL ERWDQLþNRJVWDMDOLãWDDERJDWRMHLSWLþMLPYUVWDPD9HJHWDFLMXSRGUXþMDþLQLYUEDMRKDQHãWRWRSROH trstici i šaševi. 'DQDVMHWRSRGUXþMHGRVWDREH]YULMHÿHQRQHSULPMHUHQRPL]JUDGQMRPQHULMHãHQRPNDQDOL]DFLMRPNDRL VWURJRWHKQLþNRPUHJXODFLMRPSRMHGLQLKYRGRWRNDWHSRQDãDQMHPVDPLKVWDQRYQLNDWRJSRGUXþMDNRML QHNRQWUROLUDQRRGODåXRWSDG]DWUSDYDMXüLSRMHGLQHL]YRUH1RXQDWRþWRPHSUHGODåHVHVWDYOMDQMHSRG SRVHEQX]DãWLWXNDNRELVH]DXVWDYLORGDOMQMHGHYDVWLUDQMHLSURYHODVDQDFLMDWRJ]QDþDMQRJSRGUXþMD 3UHGODåHVH stavljanje pod posebnu zaštitu unutar granica koje su ucrtane u kartografskom prikazu, a REXKYDüDMXSRGUXþMHNRMHVDVMHYHUQHVWUDQHLGHRGQDVHOMDýUQNRYHFL6WUPHF%XNHYVNL1DLVWRþQRM VWUDQLMHRPHÿHQR)HULüHYLPSROMHPX]&UHW3RVDYVNLGR*/D]LQHQD]DSDGQRMVWUDQLDQDMXåQXVH VWUDQXSUXåDGR-DJRGQRJ

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 5DGLRþXYDQMDRYRJSRGUXþMDQXåQRMHSRGX]HWLVOMHGHüH - ULMHãLWLNDQDOL]DFLMVNXPUHåX - L]JUDGQMX]DGUåDWLXQXWDU]DFUWDQLKJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMD - prekinuti nizanje izgUDGQMHX]FHVWHGDQHGRÿHGRVSDMDQMDQDVHOMD - RþLVWLWLSRMHGLQD³RND´RGVPHüDNDRLVDPHYRGRWRNH - ]DGUåDWLSULURGQLWRNSUHRVWDOLKSRWRND

‰ 7XURSROMVNLOXJLYODåQHOLYDGHX]2GUXMXåQRRG9HOHãHYFD 9*RULFD 'RVDGDãQMDLVWUDåLYDQMDRYRJSRGUXþMDSRND]DODVXNDNRVHRQRRGOLNXMHYHOLNRPUD]QROLNRãüXVWDQLãWD DWLPHLERJDWVWYRPELOMQLKLåLYRWLQMVNLKYUVWDRGNRMLKMHYHüLQD]DãWLüHQD=DNRQRPR]DãWLWLSULURGHD SRMHGLQHVHYUVWHXEUDMDMXXQDM]DãWLüHQLMHX(XURSL 1D RYRP VH SRGUXþMX UD]OLNXMX WUL FMHOLQH 7R VX MRã XYLMHN RþXYDQL NRPSOHNV SRSODYQLK ãXPD KUDVWD OXåQMDND–7XURSROMVNLOXJ]DWLPYODåQHOLYDGHX]ULMHNX2GUXWHSULURGQLWRNULMHNH2GUH2YDVWDQLãWD VHRVRELWRLVWLþXEURMQRãüXLUD]QROLNRãüXYUVWDSWLFD7DNRRYGMHRELWDYDRNRYrsta ptica, a od onih QDMXJURåHQLMLK WUHED LVWDNQXWL NRVFD &UH[ FUH[  NRML VH JQLMH]GL QD YODåQLP OLYDGDPD X] 2GUX 2YH livade predstavljaju jedno od deset prirodnih europskih gnjezdilišta ove vrste. U bogatoj fauni Turopljskog luga, uz ptice kao što su RUDRãWHNDYDFFUQDåXQDVRYDMDVWUHEDþDLGU]QDþDMQRPMHVWR LPDMX L VLVDYFL NDR ãWR VX ãLãPLãL L DOSVNL YROXKDULü JOHFLMDOQL UHOLNW NRML RVLP 7XURSROMD QD SRGUXþMX +UYDWVNHMHGLQRMRãRELWDYDX0RWRYXQVNRMãXPLX,VWUL5LMHND2GUDRVLPãWRMHQXåQD]DRGUåDQMHRYLK VWDQLãWDNRMDSULMHVYHJDRYLVHRUHåLPXSRG]HPQLKLSRSODYQLKYRGDWDNRÿHUVHRGOLNXMHLYULMHGQRP ihtiofaunom. 6WRJD MH ]DãWLWD RYRJ SRGUXþMD RG YHOLNH YDåQRVWL ]D RþXYDQMH ELRORãNH L NUDMREUD]QH UD]QROLNRVWL X Hrvatskoj, ali i u Europi.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 1D RYRP VX SURVWRUX ]DEUDQMHQL VYL ]DKYDWL NRML QDUXãDYDMX RELOMHåMD ]DãWLüHQRJ NUDMROLND 'HWDOMQH PMHUH]DãWLWHSURSLVDWüHVHSULOLNRPGRQRãHQMDRGOXNHRSURJODãHQMX

267 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

SPOMENIK PRIRODE

‰ Skupina hrasta kitnjaka na raskULåMXSXWRYD]DVHOR9LGDOLQ .OLQþD6HOD  8]SXWQDUDVNULåMXSXWRYDSUHPDVHOX9LGDOLQLVWLþHVHVNXSLQDRGãHVWVWDEDODKUDVWDNLWQMDNDVOLMHSR razvijenim krošnjama, debljine debla u prsnom promjeru oko 60 do 80cm. Kao rijetke primjerke vrste, i s estetskog gledišta, vrijedno ih je staviti pod zaštitu u kategoriju spomenika prirode. Skupina od šest stabala hrastova je zdrava, s bogato razvijenom lisnom masom.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabala zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njihov opstanak.

‰ 6WROMHWQLKUDVWX6WXSQLþNRPOXJX 6WXSQLN 1D SRGUXþMX RSüLQH 6WXSQLN QHGDOHNR * 6WXSQLND X UXEQRP GLMHOX ãXPVNH VDVWRMLQH LVWLþH VH PRQXPHQWDOQR VWDEOR KUDVWD OXåQMDND þLML SUVQL SURPMHU L]QRVL RNR GYD PHWUD 3UHGVWDYOMD L]X]HWDQ i ULMHGDNSULPMHUDNNRMLVYMHGRþLRQHNDGDãQMHPL]JOHGXãXPD6WXSQLþNRJOXJD6WRJDMHYULMHGQRGDVH taj primjerak hrasta zaštiti u navedenoj kategoriji.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak. 3RMHGLQHVWROMHWQHSULPMHUNHXãXPL6WXSQLþNRJOXJDWUHEDORELL]X]HWLRGVMHþH

‰ Bukevje-KUDVWOXåQMDNX]SRNRVVDYVNRJQDVLSD 2UOH Soliterno stablo hrasta dominira svojim habitusom na savskom nasipu kao reper u prostoru. Nalazi se na dijelu savskog nasipa kraj sela Gornje Bukevje. Stablo je vitalno i pravilnog habitusa s razgranatom krošnjom.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

‰ +UDVWOXåQMDNXGYRULãWX2â5DNLWRYHF– Vukovina (Velika Gorica) 8 ãNROVNRP GYRULãWX SRGUXþQH ãNROH X 5DNLWRYFX QDOD]L VH VROLWHUQR VWDEOR KUDVWD OXåQMDND SUVQRJ promjera 102 cm (opsega 320 cm), visine oko 20 m, starosti oko 85 godina. Stablo treba zaštititi kao spomenik prirode, jer ono ima prirodnu vrijednost u mjesnim i regionalnim okvirima.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

‰ Skupina starih hrastova kod lugarnice Vratovo u Turopoljskom lugu (Velika Gorica) U blizini lugarniFH QD SRGUXþMX 9UDWRYR X 7XURSROMVNRPH OXJX QDOD]L VH VNXSLQD KUDVWRYD þLMD VH VWDURVWPRåHSURFLMHQLWLQDYLãHVWRWLQDJRGLQDWHSUHGVWDYOMDMXVYMHGRþDQVWYRRQHNDGDãQMHPL]JOHGX ovih šuma. Prsni promjer pojedinih stabala i više je od 150 cm, a krošnje su im razvijene i bogato UD]JUDQDWH%XGXüLGDLPDMXL]QLPQXHVWHWVNXLRGJRMQXYULMHGQRVWSRWUHEQRLKMHVWDYLWLSRG]DãWLWXX kategoriji spomenika prirode.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabala zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njihovRSVWDQDN3RWUHEQRMH]DEUDQLWLVMHþX VWDULK VWDEDOD QD SRGUXþMX 9UDWRYR D YODåQH OLYDGH QD LVWRP SURVWRUX RGUåDYDWL NRãQMRP LOL LVSDãRP VWRNHNDNRELVHVDþXYDOLYLGLFLQDQDMVWDULMHGLMHORYHãXPH7XURSROMVNRJOXJD

‰ 6RSRWVNLVODS äXPEHUDN Na podruþMXRSüLQHäXPEHUDNXQXWDU3DUNDSULURGHäXPEHUDN-Samoborsko gorje, nalazi se Sopotski slap – udaljen oko 3 km od sela Sošice. Slap je visok 40 metara, a voda se u tri kaskade slijeva prema mlinu. Premda se nalazi unutar parka prirode, vrijedno ga je posebno izdvojiti i štititi u kategoriji spomenika prirode.

268 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD âLUHSRGUXþMHRNRVODSDSRWUHEQRMHVDþXYDWLXGDQDãQMHPL]YRUQRPVWDQMXLVWDYLWLSRGSRVHEQX]DãWLWX prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji spomenika prirode.

‰ HrDVWOXåQMDNX'RQMHP+UXãHYFX .UDYDUVNR 8 'RQMHP +UXãHYFX X ãXPL ]YDQRM &HULQD LVWLþH VH VWDEOR KUDVWD OXåQMDND VWDURVQH GREL RNR  godina. Stablo je vitalno, s razgranatom krošnjom, i s prsnim promjerom oko 150 cm. Stablo treba zaštititi kao spomenik prirode, jer ono ima prirodnu vrijednost u mjesnim i regionalnim okvirima.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

‰ 1RYL'YRUL =DSUHãLü Dvorac i gospodarska zdanja nekadašnjih vlasnika - grofova Zrinskih i Sermagea, danas se po SRVOMHGQMHP YODVQLNX -HODþLüX QD]LYDMX -HODþLüHYL 1RYL 'YRUL 3ULOD] 1RYLP 'YRULPD MH  P GXJL drvored divljeg kestena uz gospodarske objekte koji su locirani obostrano uz drvored. Osim autohtonih YUVWD GUYHüD X SHULYRMX LPD L YUOR GHNRUDWLYQLK YUVWD FUYHQROLVQH EXNYH åDOREQH IRUPH MDVHQD JLPQRNODGDVUHEUQROLVQRJMDYRUDLGU8QRYLMHYULMHPHSRVDÿHQRMHGRVWDERURYFDDPHULþNRJMDVHQDL DPHULþNRJFUYHQRJKUDVWD Uz obnovu kapeOLFHLJUREQLFHJRGLQHGMHORPLþQRMHREDYOMHQRLþLãüHQMHRNRGYRUFDLXãXPVNLP SRYUãLQDPD 1HSRVUHGQR X EOL]LQL GYRUFD LQWHUSROLUDQL VX REMHNWL NRML VX SR DUKLWHNWXUL L VDGUåDMX neprimjereni ovom prostoru.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Potrebno je L]UDGLWL SURMHNWQX GRNXPHQWDFLMX WHPHOMHP SRYLMHVQH VWXGLMH NRMD MH L]UDÿHQD NDNR EL VH park mogao neprekidno obnavljati. Treba provesti proceduru stavljanja pod posebnu zaštitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.

Napomena: Šuma u Novim Dvorima (odsjek 16E) ima površinu 4.54 ha. 7R MH ãXPD KUDVWD OXåQMDND JUDED L borovca, starosti 149 godina. 8VDVWRMLQLGRPLQLUDKUDVWOXåQMDN QD]LYDVHLãXPD+UDVWLQD VWDURVWL-200 godina, rijetkih granatih krošanja velikih promjera. S obzirom na to da sHXNRPSOHNVXQDOD]LNDSHOLFDLJUREQLFDRELWHOML-HODþLü SRYUãLQDãXPHãWLWLWüHVHXQXWDUJUDQLFHVSRPHQLNDSDUNRYQHDUKLWHNWXUH âXPDMHGREURRþXYDQD3RWUHEQRMHRþXYDWLRWYRUHQRVWSRYUãLQDRNRJUREQLFHRELWHOML-HODþLüDOLQD QDþLQGDVHRNRQMHRElikuje novi šumski rub -VDGQMRPKUDVWDOXåQMDND

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3RWUHEQRMHRþXYDWLDXWRKWRQX]DMHGQLFXKUDVWDOXåQMDNDDXSRGVWRMQRMHWDåLJUDE =DãWLWDWUHEDVDþXYDWLRYRSRGUXþMHRGVYLK]DKYDWDNRMLELPRJOLXWMHFDWLQDSURPMHQXYRGQRJUHåLPDLOL koji bi narušili biološka i estetska svojstva šume.

‰ 3DUNRNRGYRUFDX/XåQLFL =DSUHãLü 1DSULMHOD]XVDYVNHGROLQHX0DULMDJRULþNRSREUÿH]DSDGQRRG=DSUHãLüDQDOD]LVHSDUNRNRGYRUFD /XåQLFD 9ULMHGQRVW SHULYRMD RþLWXMH VH X NRPSR]LFLji parka te u odnosu vrta i gospodarskih objekata XQXWDUSDUND3RYUãLQDSHULYRMDL]QRVLRNRKDDQDVWDRMHXSRVOMHGQMHPGHVHWOMHüXVWROMHüD QDNRQL]JUDGQMHEDURNQRJGYRUFDXREOLNXVORYD8VFLOLQGULþQLPNXODPDQHNDGDãQMHRELWHOML5DXFK Otvorene vizure iz dvorca na savsku dolinu, zatim pojedina stabla platane, virginijske borovice, lipe te VNXSLQDGLYROLMHVNHþLQHL]QLPQXYULMHGQRVWWRJSURVWRUD 8SDUNXSUHPDSRWRNX/XåQLFLQDOD]LVHULEQMDNRNUXåHQVWDEOLPDMRKHLYUEDOd 1925. godine park i GYRUDFNRULVWHþDVQHVHVWUH6Y9LQNDNDRVWDUDþNLGRPLUHODWLYQRVHGREURRGUåDYD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Na površini parka s dvorcem nisu dopušteni zahvati koji bi promijenili ili narušili njegove vrijednosti. Potrebno je urediti ribnjak i površine oko njega.

269 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ 3DUNX/DGXþX %UGRYHF 1DOD]L VH X VHOX /DGXþ X SRGQRåMX EODJR EUHåXOMNDVWRJ NUDMROLND RNR GYRUFD 'YRUDF MH VDJUDÿHQ SRþHWNRPVWROMHüDVSURþHOMHPRNUHQXWLPSUHPDVDYVNRMUDYQLFL3RVOMHGQMLYODVQLFLGYRUFDELOLVX baruni Vranyczany. Ispred dvorca je ornamentalni perivoj sa šišanim oblicima šimšira i tuje. Pristup GYRUFXRPHÿHQMHOLMHSLPSULPMHUFLPDãLãDQRJãLPãLUD3DUNXFMHORNXSQRMNRPSR]LFLMLQLMHRþXYDQMHU VXXQMHPXLQWHUSROLUDQLQHSULPMHUHQLVDGUåDMLNDRQSULJUDOLãte, ograde i sl. U njemu se nalazi socijalna ustanova za djecu.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njegove neizmijenjene vrijednosti.

‰ Park u Donjoj Zelini (Sv. Ivan Zelina) 1DEODJRPSRYLãHQRPEUHåXOMNXQHGDOHNRJODYQHSURPHWQLFHRNRRELWHOMVNRJ]GDQMDRELWHOML-HQGULãL QHNDGDãQMHNXULMHRELWHOML'RPMDQLü NRMDMHVUXãHQD SRGLJQXWMHPDOLSDUNVMH]HUFHPERJDWYULMHGQLP parkovnimGUYHüHP 2NRVDPRJ]GDQMDNRMHMHXMHGQRLVSRPHQLþNLREMHNWSDUNRYQRVX]DVWXSOMHQHãLãDQHEDURNQHIRUPH GRNMHRVWDOLGLRSDUNDVMH]HUFHPVORERGQRNRPSRQLUDQ8SDUNXVHLVWLþXVWXSDVWHIRUPHJROHPHWXMH markantna stabla velelisne lipe, pitomog kesWHQD DPHULþNRJ MDVHQD WH VNXSLQH VWDEDOD åDORVQH smreke.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3HULYRMWUHEDRGUåDYDWLLRþXYDWLXSRVWRMHüRMSURVWRUQRMYHOLþLQL1DSURVWRUXSHULYRMDQHELVHVPMHOD SODQLUDWLL]JUDGQMD3DUNVRELWHOMVNRPYLORP]DãWLüHQMHLWHPHOMHP=DNRQDR]DãWLWLLRþXYDQMXNXOWXUQLK dobara.

‰ 'RQMD7RSOLþLFD 6YIvan Zelina) .XULMDRELWHOML'RPLQXQHSRVUHGQRMMHEOL]LQL=HOLQH2NRNXULMHRGQHNDGDãQMHJSDUNDVDþXYDOHVXVH samo skupine i pojedini primjerci stabala lipe, bora i pitomog kestena. 'DQDVMHNXULMDXYODVQLãWYXLVWHRELWHOML=DãWLüHQDMHLWHPHOMHP=DNRQDR]DãWLWLLRþXYDQMXNXOWXUQLK GREDUD=HOHQLSRMDVRNRNXULMHWUHEDORELVDþXYDWL

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Cjelokupni prostor treba koristiti u skladu sa Zakonom o ]DãWLWLSULURGHL=DNRQRPR]DãWLWLLRþXYDQMX kulturnih dobara.

‰ Stari jasen u Dugom Selu -0LKDQRYLüHYDXO 'XJR6HOR 8 'XJRP 6HOX SRUHG JODYQH SURPHWQLFH QD XOD]X X 0LKDQRYLüHYX XOLFX LVWLþH VH GHEOMLQRP GHEOD L pravilno razvijenom krošnjom, soliterno stablo jasena (Fraxinus excelsior). 6WDEORMHYLWDOQRL]GUDYR1DJODãDYDXOD]LVNUHWDQMHX0LKDQRYLüHYXXOLFX

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

‰ Park u Dugom Selu (Dugo Selo) 6PMHãWHQMHXXUEDQRPVUHGLãWX'XJRJ6HODX]SURPHWQLFX7RMHPDOLSDUNXNRMHPVHLVWLþXSRMHGLQD VWDUD VWDEOD YHOLNLK GLPHQ]LMD NDR QSU VWDUL KUDVW OXåQMDN L SROMVNL MDVHQ WH VWDEOD WXåQH VPUHNH SDþHPSUHVD WXMH OLSH EUH]H WXåQH YUEH QHJXQGRYFD GLYOMHJ NHVWHQD RELþQRJ JUDED SODWDQH crvenog hrasta, bagrema, kao i razni grmovi (šimšir, forzicija, spirea). Kroz park prolaze dvije DVIDOWLUDQH VWD]H WH MHGQD SRVXWD WXFDQLNRP 3DUN MH X RVQRYL NRQFLSLUDQ NDR SHMVDåQL 8 SDUNX MH VPMHãWHQRGMHþMe igralište i spomenik. 8SDUNXVXSRVWRMHüDVWDEODOLMHSRUD]YLMHQDGRNMHQHNDGDãQMHJUPOMHSRVWXSQRQHVWDOR

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 7UHEDVQLPLWLVDGDãQMHVWDQMHLL]UDGLWLSURMHNWREQRYHVWD]DLSXWRYDWHVDGUåDMDXSDUNX

270 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ Park u središtu Vrbovca (Vrbovec) Na povišenom dijelu Trga Petra Zrinskog, u središtu Vrbovca, nalazi se uz crkvu park koji predstavlja YULMHGQX]HOHQXSRYUãLQX2NUXåHQMHSURPHWQLFDPDDRLYLþHQMHJUDERYRPåLYLFRP8SDUNXVHQDOD]L crkva, kurija, kula, spomenik, kao i biVWD0DULMH-XULü=DJRUNH8SDUNXMHUD]QROLNLQYHQWDUELOMQLKYUVWD ,VWLþHVHVYRMLPKDELWXVRPLYHOLþLQRPVWDEORWXOLSDQRYFDSUVQRJSURPMHUDRGGRFP2GVWDULMHJ GUYHüDWXVHMRãQDOD]HSODWDQDLJOHGLþLMDNDRLGLMHORYLVWDULKGUYRUHGDGLYOMHg kestena. Nekada je u VNORSX SDUND X] NXOX ELOD ]DãWLüHQD VWDUD OLSD ³IUDQNRSDQVND´ SRVDÿHQD NUDMHP  VWROMHüD DOL VH RVXãLODLXQRYLMHYULMHPHMH]DPLMHQMHQDPODGRPVDGQLFRP2GPODÿHJGUYHüDRYGMHVXSULVXWQHEUH]H negundovac, crni bor, smreka, tuåQDYUED3DQþLüHYDRPRULNDDPHULþNLERURYDFWXMHMDVHQMDSDQVND MDEXþLFDRELþQLJUDEWHJUPOMHMDVPLQDIRU]LFLMHORYRUYLãQMHãLPãLUDVDELQH

3DUNMHXGREURPVWDQMX2GUåDYDQMHLXUHGDQ6WD]HVXDVIDOWLUDQHDNOXSHXUHGQH9ULMHGQRVWDEOR WXOLSDQRYFDMH]GUDYR3RMHGLQHREMHNWHXSDUNXWUHEDORELJUDÿHYLQVNLVDQLUDWL

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 7UHEDL]UDGLWLVQLPNXSRVWRMHüHJVWDQMDSDUNRYQHSRYUãLQHLSURMHNWXUHÿHQMDVGHWDOMQLPVPMHUQLFDPD Parkovnu površinu treba prorijediti, redovLWRQMHJRYDWLLRGUåDYDWL Prostor oko krošnji vrijednog starog stabla tulipanovca potrebno je osloboditi.

‰ .XULMD0RGLü-%HGHNRYLü 9*RULFD 8SURVWUDQRMWXURSROMVNRMUDYQLFLXVHOX'RQMD/RPQLFDRNRGUYHQHNXULMHVHVWDUD%HGHNRYLüVNURPQR MH XUHÿHQ YUW .XULMX MH  J SRGLJDR WXURSROMVNL DVHVRU SRURWQLN  3HWDU 0RGLü 1DMYMHURMDWQLMH L] WRJD GRED MH L VROLWHUQR VWROMHWQR VWDEOR OLSH LVSUHG XOD]QRJ SURþHOMD NXULMH ,]D NXULMH SUXåD VH JXVWL SRWH] VPUHNRYLK VWDEDOD NRMD VH QDGDOHNR XRþDYDMX X MHGQROLþQRVWL UDYQLFH L QDVHOMD -HGLQVWYHQD NRPSR]LFLMD V PDOREURMQRP ]DVWXSOMHQRãüX GHQGURYUVWD  QHQDPHWOMLYR L VNODGQR QDJODãDYDMX OMHSRWX kurije. ,] VOLNH DNYDUHOD NRMD MH QDVOLNDQD  J PRåH VH ]DNOMXþLWL GD VH L]YRUQD NRPSR]LFLMD SURVWRUD kurije zaGUåDOD VYH GR GDQDV .ROLNR VH PRåH YMHURYDWL VOLNDUX VWDEOR OLSH MH YHü WDGD LPDOR ]QDWQH GLPHQ]LMHGHEODLNURãQMHXRGQRVXQDVPUHNRYDVWDEODNRMDVX]QDWQRNDVQLMHVDÿHQD .XULMDMHGDQDVSUD]QDLGDQDQDþXYDQMHåLWHOMXX'/RPQLFL To je jedina kuULMDVYUWRPRþXYDQDRGWXUVNRJUD]DUDQMDRGQHNDGDãQMHXNXSQRþHWLULSOHPLüNHNXULMH u tom prostoru.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD &MHORNXSQLSURVWRUWUHEDNRULVWLWLXVNODGXVD=DNRQRPR]DãWLWLSULURGHL=DNRQRPR]DãWLWLLRþXYDQMX kulturnih dobara.

‰ Stablo taksodija-Veleševec (Orle) 8 SRVDYVNRP QDVHOMX 9HOHãHYFX X] FHVWX NRMD YRGL SUHPD 6HOFX X SURVWRUX RNXüQLFH NXüH EU  ]DVDÿHQR MH VWDEOR SDþHPSUHVD Taxodium distycum  3DþHPSUHV LOL WDNVRGLM  MH XQHVHQD þHWLQMDþD NRMDXMHVHQJXELOLãüHDUDVWHQDYODåQLPVWDQLãWLPD .DR SRMHGLQDþQR VWDEOR VYRMLP KDELWXVRP LOL NRORULWRP RVYMHåDYD SURVWRU RNXüQLFH L HVWHWVNL RSOHPHQMXMHãLULVHRVNLSURVWRU6WDEORMHYLWDOQRSUDYLOQRJKDELWXVDLHVWHWVNLYUORSULYODþQR

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

‰ /LSDNRGNXULMH-RVLSRYLü 9HOLND*RULFD 6WDEOROLSHSRUHGNXULMH-RVLSRYLüQHNRüMHELORVDVWDYQLGLRXUHÿHQMHRNROLãDRYHJUDÿHYLQHDQMH]LQLP propadanjem i zapuštanjem ostalo je osamljeno stablo u okolici. Stablo je vrlo staro, prsnog je SURPMHUDYLãHRGFPSUDYLOQRJKDELWXVDYUORUD]YLMHQHNURãQMHL]GUDYR=ERJPRJXüHJEXGXüHJ XUHÿHQMDRNROLãDNXULMH-RVLSRYLüNDRNXOWXUQRJVSRPHQLNDDL]ERJVDPHYULMHGQRVWLVWDEODSRWrebno ga je zaštititi u kategoriji spomenika parkovne arhitekture –SRMHGLQDþQRVWDEOR

Uvjeti XUHÿHQMDLNRULãWHQMD U blizini stabla zabranjeni su svi zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.

271 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

C) UVJETI KORIŠTENJA ZA OSOBITO VRIJEDNE PREDJELE - PRIRODNI I KULTIVIRANI KRAJOBRAZ

'R L]UDGH .UDMREUD]QH RVQRYH 5HSXEOLNH +UYDWVNH D ]DWLP L .UDMREUD]QH RVQRYH =DJUHEDþNH åXSDQLMH RYLP VH 3URVWRUQLP SODQRP L]GYDMDMX WHN SRMHGLQD SRGUXþMD X =DJUHEDþNRM åXSDQLML NDR osobito vrijedni predjeli - prirodni i kultivirani krajobrazi. 1DYHGHQDVHSRGUXþMDQHSUHGODåX]D]DãWLWXWHPHOMHP=DNRQDR]DãWLWLSULURGHQHJRüHVHãWLWLWLRG GHYDVWDFLMH0MHUDPDRþXYDQMDNUDMREUD]QLKYULMHGQRVWL-2GUHGEDPD]DSURYRÿHQMHRYRJ3ODQD

Popis evidentiranih osobito vrijednih predjela NRMLüHVHãWLWLWLSURVWRUQRSODQVNLPPMHUDPD

OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - PRIRODNI KRAJOBRAZ:

1. Krajolik potoka Brebernica i šumske površine kao dio šire zaštite prirodnog rezervata Crna Mlaka (Pisarovina) 2. 3RMDVQL]LQVNLKãXPDVYODåQLPOLYDGDPDsjeverno od sadašnjih granica SRVHEQR]DãWLüHQRJORNDOLWHWD&UQD0ODND .OLQþD6HOD 3. 6WXSQLþNLOXJ 6WXSQLN 4. 'ROLQDULMHNH.UDSLQH =DSUHãLü%LVWUD  5. 0DULMDJRULþNRSREUÿHVDãXPDPDX]SRWRN/XåQLFXLJUHEHQRP6Y.ULåD iznad Harmice (Marija Gorica) 6. Dolina potoka Bedenice od Komina do sela Bosna (Bedenica) 7. Dolina potoka Nespeš s Drenovom (Sv. Ivan Zelina) 8. 3RGUXþMH5DGRLãüH-=ULQãþLQD 6Y,YDQ=HOLQD 9. âXPD0DUþD ,YDQLü*UDGL.ORãWDU,YDQLü 10. âXPD*UDEHUMH,YDQLþNR ,YDQLü*UDG 11. Šuma VHOLNL-DQWDN .ULå 12. Nizinske šume Turopolja i dio Turopoljskog luga (V. Gorica) 13. 3ULREDOMHULMHNH6DYH %UGRYHF=DSUHãLü6DPRERU6Y1HGMHOMD 14. Padine Nedeljskog brega i Nedeljsko polje (Samobor, Sv. Nedjelja).

OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - KULTIVIRANI KRAJOBRAZ:

15. Nizinska dolina uz Lonju na potezu od Hrastja do Komina (Sv. Ivan Zelina) 16. Hruškovica-Kamenica (Preseka) 17. %UHåXOMNDVWRYLQRJUDGDUVNRSRGUXþMHL]QDG9UERYFD&HOLQR-Lukovo (Vrbovec) 18. Pojas uz rijeku Savu (V.Gorica i Orle) 19. Hrastova šuma uz bazen u Zelini (Sv. Ivan Zelina) 20. Park u Gradecu (Gradec) 21. .UDMROLNL]PHÿXQDVHOMD*RUQMHJ6WXSQLNDL6WXSQLþNRJ2EUHåDWHXQXWDU QDVHOMDMXåQRRG*RUQMRVWXSQLþNHXOLFH 6WXSQLN 22. Park oko dvorca u Jakovlju (Jakovlje) 23. 3DUNX.ULåX .ULå 24. 3DUNX,YDQLü*UDGX ,YDQLü Grad) 25. 3RGUXþMHSDGLQD3OHãLYLFH -DVWUHEDUVNR 

Valorizacija i uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele:

OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - PRIRODNI KRAJOBRAZ:

‰ Krajolik potoka Brebernica i šumske površine kao dio šire zaštite prirodnog rezervata Crna Mlaka (Pisarovina) 8] YRGRWRN %UHEHUQLFX NRML SULSDGD VOLYX ULMHNH .XSH D SURWLþH LVWRþQR RG UH]HUYDWD &UQD 0ODND QDOD]HVHYODåQHGROLQVNHOLYDGHVRD]DPDRUDQLþQLKSRYUãLQDLPDQMLKLOLYHüLKãXPVNLKSRYUãLQDKUDVWD

272 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

OXåQMDNDLJUDED9HüLGLRWoka je reguliran, te su livade ocjeditije i povoljnije za poljoprivredu. Potrebno MH QDSRPHQXWL GD VX YODåQH GROLQVNH OLYDGH EXVLNH XVOLMHG PHOLRUDFLMVNLK ]DKYDWD ]ERJ SURGXNWLYQLMH SROMRSULYUHGQH SURL]YRGQMH YHü SRVWDOH YUOR ULMHWNH 7D YUVWD OLYDGD SULdonosi biološkoj raznolikosti SRMHGLQRJ NUDMD L þLWDYH UHJLMH 6 RE]LURP QD VYH WR YRGRWRN %UHEHUQLFX WUHED ]DãWLWLWL PMHUDPD prostornog plana kao osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz.

‰ 3RMDVQL]LQVNLKãXPDVYODåQLPOLYDGDPDVMHYHUQRRGVDGDãQjih granica SRVHEQR]DãWLüHQRJORNDOLWHWD&UQD0ODND .OLQþD6HOD 3RMDV QL]LQVNLK ãXPD V YODåQLP OLYDGDPD VMHYHUQR RG VDGDãQMLK JUDQLFD SRVHEQR ]DãWLüHQRJ RUQLWRORãNRJUH]HUYDWD&UQD0ODNDSUHGODåHVHãWLWLWLSURVWRUQRSODQVNLPPMHUDPDNDRRVRbito vrijedan predjel –SULURGQLNUDMREUD]ãWRSURVWRUQRþLQLRUJDQVNXFMHOLQXVRUQLWRORãNLPUH]HUYDWRP 8 QL]LQVNRM ãXPL ]DVWXSOMHQH VX SUHWHåQR SRSODYQH ãXPH KUDVWD OXåQMDND VD åXWLORYNRP *HQLVWR- Quercetum roboris) i crne johe s trušljikom (Frangulo-AOQHWXP JOXWLQRVDH  XQXWDU NRMLK VH SUXåDMX SURVWUDQH YODåQH OLYDGH RãWUROLVQH EXVLNH 'HVFKDPSVLD FDHVSLWRVD DV  D QD QHãWR X]GLJQXWLMLP terenima, gdje je tlo ocjeditije, odmah do livada busike nastavljaju se livade krestaca (Cynosurus cristatus). To su bujne livade bogate vrstama, a u pogledu kolorita odlikuju se dopadljivim šarenilom. U UDQR SUROMHüH QMLKRY L]JOHG RåLYOMDYDMX åXWL FYMHWRYL OMXWLüD 5DQXQFXOXV DFHU  L UXPHQLNH UXPHQH /\FKQLVIORVFXFXOL DQHãWRNDVQLMHSUHNULYDMXOLYDGXFYMHWRYLLYDQþice. 8RYLPãXPDPDJQLMH]GHVHPQRJHSWLþMHYUVWHNDRUD]QHGMHWORYNH-GMHWOLüL 'HQGURFRSRVVSS åXQH (Picus spp), golubovi, sove, grabljivice; ptice pjevice: sjenice (Parus spp), zebovke, grmuše (Sylvia VSS GUR]GRYL 7XUGXVVSS LGU1DM]QDþDMQLMHMHJQLMHåÿHQMHSURULMHÿHQLKYUVWDNDRFUQHURGH &LFRQLD nigra), te orlova - štekavca (Haliaetus albicilla) i kliktaša (Aquila pomarina) i dr. *UDQLFDSODQLUDQH]DãWLWHQL]LQVNRJNUDMROLNDQD]DSDGXMHRGUHÿHQDWRNRP2NLüQLFH NRMDMHXMHGQRL JUDQLFDRSüLQH VMHYHUQRLLVWRþQRGLMHORPWRNDSRWRND/XNDYDFWHSRWRND%RWLFDVYHGRULEQMDND&UQH Mlake.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3RWUHEQRMHRþXYDWLVDGDãQMLSURVWRUQLRGQRVOLYDGDLãXPD*RVSRGDUHQMHãXPDPDWUHEDVHSURYRGLWLX VPLVOXRþXYDQMDDXWRKWRQLK]DMHGQLFDKUDVWDOXåQMDNDVDåXWLORYNRPKUDVWDOXåQMDNDVJUDERPMRKHV WUXãOMLNRPNDRLGUXJLKPDQMLKSRSRYUãLQLL]UDåHQLK]DMHGQLFD7UHEDVSUMHþDYDWLSURPMHQHXUHåLPX voda, regulacijama i drugim vodnim zahvatima na obrani od poplava, a u svrhu oþXYDQMD LVNRQVNLK SRSODYQLKãXPDKUDVWDOXåQMDND

‰ 6WXSQLþNLOXJ 6WXSQLN 8 RNYLUX 3URVWRUQRJ SODQD XUHÿHQMD RSüLQH WUHED ]DãWLWLWL ãXPH 6WXSQLþNRJ OXJD NRMH þLQH FMHOLQX V nizinskim šumama Turopoljskog polja - MXåQR RG RWHUHWQRJ NDQDOD 6DYD – Odra, od zapada prema istoku (Obreški lug - 6WXSQLþNL OXJ - Mraclinska - âLOMDNRYHþND 'XEUDYD - Turopoljski lug). Te su se QL]LQVNH ãXPH XJODYQRP X L]YRUQLP SRYUãLQDPD VDþXYDOH VYH GR GDQDV 'DQDV VX XJURåHQH ]ERJ VYHSULVXWQLMHJRQHþLãüHQMDYRGH]UDNDLWOD,Vto tako prijeti opasnost propadanja iskonskih hrastovih ãXPD]ERJSURPMHQDYRGQRJUHåLPDXVOLMHGYRGRWHKQLþNLK]DKYDWDL]DãWLWHRGYLVRNLKYRGHQLKYDORYD korištenja šljunka kao i zbog promjena namjene šumskog tla. Nizinska šuma postaje rijetkost u Europi, WHMHSULRULWHWQD]DGDüD]DãWLWLWLãXPHLOLYDGHXQMLKRYLPVDGDãQMLPSRVWRMHüLPSRYUãLQDPDSURVWRUQLP planom, s posebnom brigom o uzgoju i iskorištavanju.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD ýXYDWLSULURGQLLQWHJULWHWãXPDLSRGX]LPDWLPMHUH]DRGUåDYDQMH]Gravstvenog stanja i njege šumskih VDVWRMLQD'HJUDGLUDQHGLMHORYHãXPDWUHEDSULPMHUHQRREQRYLWLYRGHüLUDþXQDLRHVWHWVNRPL]JOHGX âXPVNRX]JRMQLUDGRYLPRUDMXVHSURYRGLWLQDQDþLQGDãXPHEXGXELRORãNLVWDELOQHYLWDOQHL]GUDYHD tlo produktivnije. 3RGUåDYDWL L X]JDMDWL PMHãRYLWH ãXPVNH VDVWRMLQH L] VMHPHQD MHU VX ]GUDYLMH âXPH SDQMDþD X]JRMQLP ]DKYDWLPD SRVWXSQR SUHWYDUDWL X VMHPHQMDþH L VWYDUDWL XYMHWH ]D SULURGQX regeneraciju.

‰ 'ROLQDULMHNH.UDSLQH =DSUHãLü%LVWUD  Dolina rijeke Krapine izgubila je prirodne osobitosti i bitne krajobrazne vrijednosti za stavljanje pod posebnu zaštitu. Meandri rijeke Krapine izgubili su se njenom regulacijom, a njena dolina prema istoku JUDQLþL VD ]DJRUVNRP PDJLVWUDORP GRN ]DSDGQX JUDQLFX þLQL åHOMH]QLþND SUXga. Navedeni artificijelni HOHPHQWLXYMHWXMXRþXYDQMHGROLQHWHPHOMHPPMHUDSURVWRUQRJSODQD

273 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ 0DULMDJRULþNRSREUÿHVDãXPDPDX]SRWRN/XåQLFXLJUHEHQRP6Y.ULåD iznad Harmice (Marija Gorica) Nova izgradnja, kao i rascjepkanost šumskih površina u privatnom vlasništvu, uvjetovale su promjene u NUDMREUD]QRMVOLFLRYRJSRGUXþMD2YDMGLRSREUÿDQDURþLWRX]JUHEHQ6Y.ULåDWUHEDORELLVNOMXþLWLRG QRYHL]JUDGQMH'LRSRWRND/XåQLFHSUHGORåHQMH]D]DãWLWXSUHPD=DNRQXR]DãWLWLSULURGH=DRVWDOR SRGUXþMHSRWUHEQDMH]DãWLWDXRNYLUXPMHUDSURVWRUQRJSODQLUDQMD

‰ Dolina potoka Bedenice od Komina do sela Bosna (Bedenica) S lijeve i desne strane ceste, koja vodi od Komina prema selu Bosna, smjestila se slikovita dolina uz potok Bedenicu. NeposrednoX]FHVWXVXYODåQHOLYDGHNRMHVXXVOLMHGRELOMDYRGHERJDWHUD]QRYUVQRP WUDYQMDþNRP YHJHWDFLMRP /LYDGH VX RNUXåHQH EUHåXOMFLPD QD NRMLPD VH L]PMHQMXMX ãXPDUFL SROMD YLQRJUDGL L VOLNRYLWL ]DVHRFL V YRüQMDFLPD âXPVNH SRYUãLQH þLQH SUHWHåQR VDVWRMLQH KUDVWDOXåQMDNDL graba, hrasta kitnjaka i graba i manje površine pitomog kestena. 8GROLQLYHüHQDVHOMHMHVHOR%HGHQLFDXNRMHPVXVHRþXYDODVHRVNDJRVSRGDUVWYDVL]YRUQLPUXUDOQLP JUDÿHYLQDPD8VHOXMHQDLVWDNQXWRPþXQMDVWRP]HOHQRPEUHåXOMNXSRVHEQR lijepo smještena crkvica. 7HUHQVNLP RELODVNRP XWYUÿHQR MH GD MH UHþHQD GROLQD ]QDWQR L]JUDÿHQD L RVWDOR MH PDOR RþXYDQLK slobodnih otvorenih prostora livada, oranica i sl.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 8 PMHUDPD 3URVWRUQRJ SODQD MRã QHL]JUDÿHQH SURVWRUH livada uz potok Bedenicu, kao i padine EUHåXOMDND V YRüQMDFLPD L YLQRJUDGLPD WUHED RþXYDWL RG GDOMQMH L]JUDGQMH ,]JUDGQMX ORFLUDWL XQXWDU SRVWRMHüLKQDVHOMDLOLJUXSLUDWLXQRYRL]JUDÿHQLPSURVWRULPD

‰ Dolina potoka Nespeš s Drenovom (Sv. Ivan Zelina) Ovo je slikovita dolina uz potok Nespeš, koja je u gornjem toku potoka, ispod vrha Drenove, do sela 1HVSHã L]UD]LWR JRUVND D NDVQLMH SRSULPD NDUDNWHU ãLURNH RWYRUHQH GROLQH V YODåQLP OLYDGDPD RUDQLFDPD YLQRJUDGLPD QD MXåQLP SDGLQDPD ãXPRYLWLP EUHåXOMFLPa i nizinskim šumama hrasta NLWQMDND X VUHGQMHP GRQMHP WRNX SRWRND 'ROLQD MH JXVWR QDVHOMHQD VYH GR REURQDND LVWRþQRJ GLMHOD Medvednice. Krajobrazno je raznolika i trebalo bi je zaštititi na potezu lijevo od glavne prometnice odvojkom za Blaškovec, obuhvaüDMXüL OLMHSX KUDVWRYX -DVHQRYDþNX ãXPX FUNYLFX 6Y $QWXQD VD ãXPRYLWLP EULMHJRP ERJDWH FYMHWQH OLYDGH V SRWRþQLP YUEDPD YLQRJUDGH VD VWDULP NOLMHWLPD VYH GR pritoka Drenove.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD âXPVNH SRYUãLQH XQXWDU GROLQH WUHED VDþXYDWL RG NUþHQMD D SRVWRMHüD QDVHOMD QH ãLULWL QD RUDQLþQH površine.

‰ 3RGUXþMH5DGRLãüH-=ULQãþLQD 6Y,YDQ=HOLQD ,VWRþQRRGPDJLVWUDOQHFHVWH=DJUHE-9DUDåGLQRGYDMDVHNRG.RPLQDFHVWDSUHNRVHOD7RPDãHYFD]D SRGUXþMH 5DGRLãüH - =ULQãþLQD 2YR SRGUXþMH UDzvedenog brdovitog reljefa je, u odnosu na ostalo SRGUXþMH *UDGD 6YHWL ,YDQ =HOLQD UMHÿH QDVHOMHQR L VDþXYDQR 8 VOLFL NUDMROLND L]PMHQMXMX VH SROMRSULYUHGQH SRYUãLQH YLQRJUDGL L ãXPH 3RVHEQD VX YULMHGQRVW WRJD SRGUXþMD ãLURNHYL]XUHVYHGR .DOQLþNRJ JRrja na jednoj strani, dok na drugu stranu pogled dopire preko nizinskih šuma hrasta OXåQMDNDGR6DYH9LGLNRYFLVXNRGW]Y³âSLFH´LRNR]DVHRND'UDãNRYHFWHNRGNDSHOLFHX6DOQLNX 6YHGRGDQDVRYRMHMRãXYLMHNRþXYDQRSRGUXþMHRGL]JUDGQMH

Uvjeti uUHÿHQMDLNRULãWHQMD âXPVNHSRYUãLQHXRYRPSURVWRUXWUHEDRþXYDWLXGDQDãQMLPSURVWUDQLPSRYUãLQDPD,]JUDGQMXQHãLULWL L]YDQ JUDQLFD SRVWRMHüLK VHOD L ]DVHODND 7UHED RþXYDWL YRüQMDNH L YLQRJUDGH QD LVWRþQLP SDGLQDPD EUHåXOMDND

‰ âXPD0DUþD ,YDQLü*UDGL.ORãWDU,YDQLü ‰ âXPD*UDEHUMH,YDQLþNR ,YDQLü*UDG ‰ âXPD9HOLNL-DQWDN .ULå =QDþDMQH ãXPVNH SRYUãLQH RYRJ SRGUXþMD þLQH ãXPD 0DUþD ãXPD *UDEHUMH ,YDQLþNR L ãXPD 9HOLNL -DQWDNâXPD0DUþDQDOD]LVHX2SüLQL.ORãWDU,YDQLüLQDSRGUXþMX*UDGD,YDQLü*UDGD1DMYHüLGLR

274 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

ãXPH0DUþHSRNULYDKUDVWNLWQMDNLJUDEVSULMHOD]QLP]DMHGQLFDPDSUHPDEXNRYRMãXPL8QXWDUãXPH ima i umjetno podignutih nasada-NXOWXUD RELþQLERUVPUHNDDULã  âXPD*UDEHUMH,YDQLþNRQDOD]LVHQDSRGUXþMX*UDGD,YDQLü*UDGD ŠuPD9HOLNL-DQWDNSURVWLUHVHXQL]LQVNRPSRGUXþMXGDQDãQMH2SüLQH.ULåTo su uzorno gospodarene VDVWRMLQH KUDVWD OXåQMDND MDVHQD L JUDED 8MHGQR MH L ]QDþDMQR RELWDYDOLãWH EURMQLK åLYRWLQMVNLK YUVWD 5HþHQH ãXPVNH SRYUãLQH ]QDþDMQH VX L] YLãH UD]ORJD NDo ekološka uporišta, zaštita tla od erozije, XWMHþX QD UD]LQX SRG]HPQH YRGH NDR RELWDYDOLãWH EURMQLK YUVWD SWLFD L åLYRWLQMD YMHWUREUDQL SRMDV XWMHþXQDPLNURNOLPXNUDMDDL]QDþDMQDVXVDVWDYQLFDRSüHVOLNHNUDMREUD]D

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Šumske površine unesene su u kartu krajobaraza kao osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz. %LWQR MH GD VH QH GRSXVWL VPDQMLYDQMH SRYUãLQHãXPVNLKNRPSOHNVD3RWUHEQRMHL]EMHJDYDWLYRÿHQMH trasa putova, vodovoda, dalekovoda i ostalih infrastrukturnih sustava preko šumskih površina.

‰ Nizinske šume Turopolja i dio Turopoljskog luga (V. Gorica) .UDMROLN QL]LQVNLK ãXPD 7XURSROMD REXKYDüD SURVWUDQH NRPSOHNVH ãXPD NRMH VH SUXåDMX X VPMHUX zapad-LVWRN X L]GXåHQRM UDYQLFL 7XURSROMD MXåQR RG NDQDOD 6DYD – 2GUD VYH GR SRGQRåMD RJUDQDND 9XNRPHULþNLKJRULFD 2GYHüLKãXPVNLKSRYUãLQDRG]DSDGDSUHPDLVWRNXSUXåDVH6WXSQLþNLOXJ0UDFOLQVNDLâLOMDNRYHþND 'XEUDYDL7XURSROMVNLOXJ9HOLNHãXPVNHNRPSOHNVHUD]GYDMDMXLVSDMDMXSURVWUDQHLGXERNRXVMHþHQH dolLQVNH OLYDGH L REUDÿHQD SROMD %RJDWR UDãþODQMHQML UXERYL ãXPD V UXEQLP UDVOLQMHP SULURGQR VH VWDSDMXVOLYDGDPDLRUDQLþQLPSDUFHODPD5D]OLþLWRVWQL]LQVNRPNUDMROLNXGDMXEURMQLSRWRFLþLMLWRNRYL kroz livade naglašavaju skupine vrba i joha, pokoja topola, te skupine i soliterna stabla. Nizinske šume VXUD]PMHUQRXYHüLPSRYUãLQDPDVDþXYDQHDOLLPSULMHWLRSDVQRVW]ERJRQHþLãüHQMDYRGH]UDNDLWOD

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD Osobito trebaþuvati prirodni integritet šuma i poduzimati mjere za odråavanje zdravstvenog stanja i njege šumskih sastojina. Svi šumsko uzgojni radovi moraju se provoditi prema šumskogospodarskoj osnovi.

‰ Priobalje rijeke Save (Brdovec, ZaprešiüSamobor, Sv. Nedjelja) Veüi dio priobalja rijeke Save koji ima krajobrazne vrijednosti zaštiüen je u granicama ornitološkog rezervata, a ostali dijelovi priobalja trebaju se štititi mjerama prostornog plana. Obalni pojas rijeke Save s pripadajuüim rukavcima potrebno je štititi, kako bi se sprijeþila moguüa devastacija.

‰ Padine Nedeljskog brega i Nedeljsko polje (Samobor, Sv. Nedjelja) 3RGUXþMH REXKYDüD GLR RSüLQH 6Y 1HGMHOMD L *UDGD 6DPRERUD 2YDM UDYQLþDUVNL SUHGMHO VPMHãWHQ MH MXåQR L VMHYHUQR RG FHVWH 6Y 1HGHOMD-6DPRERU D REXKYDüD SURVWRU L]PHÿX SUXJH ³6DPRERUþHND´ L Nedeljskog brHJD 3RWUHEQR JD MH VDþXYDWL RG GDOMQMH L]JUDGQMH 6OLNRYLWL NUDMREUD] YODåQLK OLYDGD X] SRWRN 5DNRYLFX RPHÿHQ MH SDGLQDPD 1HGHOMVNRJ EUHJD 7DM SURVWRU WUHED ãWLWLWL SURVWRUQR SODQVNLP mjerama, i to u kategoriji osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz, tj. dati mu takvu namjenu da je LVNOMXþHQRãLUHQMHL]JUDGQMH

OSOBITO VRIJEDAN PREDJEL - KULTIVIRANI KRAJOBRAZ:

‰ Nizinska dolina uz Lonju na dijelu od Hrastja do Komina (Sv. Ivan Zelina) ,]PHÿX /RQMH L %HGHQLFH RG QDVHOMD +UDVWMH GR .RPLQD SUXåDju se dolinske livade s bogatom ]DVWXSOMHQRãüXUD]QROLNLKYUVWDWUDYDL]HOMDQLFDOLYDGQLK]DMHGQLFDSDKRYNH

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 2YDELSRYUãLQDWUHEDODRVWDWLRVORERÿHQDRGL]JUDGQMHX]FHVWXNDNRELVHSUHNLQXODODQþDQDL]JUDGQMD koja spaja Sv. ,YDQ =HOLQX L +UDVWMH WH RG .RPLQD GDOMH 6SUMHþDYDQMHP L]JUDGQMH RþXYDOH EL VH SDQRUDPVNHYL]XUHSUHNR/RQMHQD0RNULþNHãXPHLEUHåXOMNHVDVOLNRYLWLP]DVHRFLPD

275 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ Hruškovica-Kamenica (Preseka) 3RGUXþMH+UXãNRYLFH-Kamenice prostire se sjeverno od Vrbovca. Od dana evidentiranja do danas se stanje u prostoru znatno izmijenilo, te su nestali razlozi za stavljanje pod posebnu zaštitu u kategoriji ]DãWLüHQRJ NUDMROLND 8QDWRþ WRPX RYR SRGUXþMH MH YULMHGQR L WUHED JD þXYDWL SURVWRUQR SODQVNLP mjerama kao osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz. 2VQRYQDMHSUHSRUXNDGDVHVDþXYDVDGDãQMDQDPMHQDRYRJSRGUXþMDWMGDWREXGH]RQDYLQRJUDGDL SRNRMHJYRüQMDND3RWUHEQRMHVWURJRRGUHGLWLXYMHWHLVPMHUQLFH]DJUDGQMXJRVSRGDUVNLKJUDÿHYLQD- klijeti.

‰ %UHåXOMNDVWRYLQRJUDGDUVNRSRGUXþMHL]QDG9UERYFD&HOLQR-Lukovo (Vrbovec) 2YRSRGUXþMHREXKYDüDYLQRJUDGDUVNLNUDML]QDG9UERYFD]DWLP&HOLQH-Lukovo i Lukovo-/RYUHþNR2G dana evidentiranja do danas se stanje u prostoru znatno izmijenilo, te su nestali razlozi za stavljanje SRGSRVHEQX]DãWLWXXNDWHJRULML]DãWLüHQRJNUDMROLND.DUDNWHULVWLþQHGUYHQHNOLMHWLVYHYLãH]DPMHQMXMX QHSULPMHUHQHJUDÿHYLQH8QDWRþWRPXRYRSRGUXþMHMHYULMHGQRXNUDMREUD]XLWUHEDJDãWLWLWLSURVWRUQR planskim mjerama kao osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz.

‰ Pojas uz rijeku Savu (V.Gorica i Orle) 8 WLSLþQRP QL]LQVNRP UXUDOQRP NUDMROLNX LVWLþX VH PHDQGUL V NDUDNWHULVWLþQRP YHJHWDFLMRP QL]LQVNLK ãXPD X VDVWDYX YUED MRKD WRSROD KUDVWD OXåQMDND L QHãWR SROMVkog jasena koji se izmjenjuju u slici NUDMROLND V WUDGLFLMVNLP QDVHOMLPD L ]DVHOFLPD JGMH VX VH MRã RþXYDOH GUYHQH NXüH 8UHÿHQMHP L UHJXODFLMRP 6DYH JXEH VH SULURGQH ]QDþDMNH NUDMREUD]D UHIXJLML IORUH L IDXQH WH VH WLPH XPDQMXMH biološka raznolikost kraja.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 7UHEDRVWDYOMDWLUHIXJLMHIORUHLIDXQHLRþuvati autohtonu vegetaciju obala i zaobalja .

‰ Hrastova šuma uz bazen u Zelini (Sv. Ivan Zelina) 8VDPRPJUDGX6Y,YDQ=HOLQDRNRSRVWRMHüLKED]HQDVDþXYDODVHPDQMDSRYUãLQD stoljetne hrastove ãXPH NRMD þLQL YULMHGDQ HVWHWVNL L UHNUHDFLMVNL VDGUåDM JUDGVNRJ NXSDOLãQRJ FHQWUD 8QXWDU ãXPVNH SRYUãLQHQHVPLMXVHL]YRGLWL]DKYDWLLUDGQMHNRMLELGRYHOLGRRãWHüLYDQMDVWDEDODLVPDQMHQMDWHãXPVNH SRYUãLQH8QXWDUãXPHXUHÿHQHVXVWD]HLSRVWDYOMHQHNOXSHDQDXOD]XMHSRVDÿHQDVNXSLQDVPUHND Cjelokupni rekreacijski kupališni kompleks sa šumom djeluje zapušteno. Ostatak šumske površine KUDVWDOXåQMDNDXUHÿHQMHNDRSDUNLUHODWLYQRGREURRGUåDYDQ

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 7UHEDRþXYDWLSDUNRYQXSRYUãLQXLSUD]QDPMHVWDGRSXQMDYDWLVDGQMRPVDGQLFDPDKUDVWDLJUPRYLPD tise.

‰ Park u Gradecu (Gradec) 8QHSRVUHGQRMEOL]LQL9UERYFDXQDVHOMX*UDGHFVWDUXNXULMXRNUXåXMHOLMHSDSDUNRYQDSRYUãLQD3DUNMH RGUåDYDQ L QMHJRYDQ 2NUXåHQ MH åLYLFRP 1DMVWDULML SULPMHUFL VWDEDOD SODWDQH WXåQRJ MDVHQD L WLVH SRWMHþX L]  JRGLQH 2G RVWDORJ SDUNRYQRJ LQYHQWDUD RYGMH VH MRã QDOD]H EUH]H VPUHNH RELþQL ERUVRIRUDRUDVLDPHULþNLERURYDFSDþHPSUHVLWHGUYRUHGOLSDX]FHVWXLVSUed crkve. Objekt kurije je REQRYOMHQLRGUåDYDQDGDQDVMHXQMHPX2VPRJRGLãQMDãNROD6ROLWHUQRVWDURVWDEORSODWDQHVDÿHQH 1828. godine, ima vrlo impresivne dimenzije. Prsni promjer je oko 150 cm, a krošnja je vrlo široka. Pojedine grane su orezane. KrRãQMDMDVHQDMHVWLVQXWDRVWDOLPNURãQMDPDLSULOLþQRMHUHGXFLUDQD7LVD iz istog doba u dobrom je stanju.

8YMHWLXUHÿHQMDLNRULãWHQMD 3URVWRUSDUNDWUHEDãWLWLWLPMHUDPDSURVWRUQRJSODQDWHVDþXYDWLQMHJRYXFMHORYLWRVWMHUMHWDSDUNRYQD površina znaþDMQDQHVDPR]DSRWUHEHãNROHYHüLþLWDYRJQDVHOMD2VLPWRJDLPDLNXOWXUQR-povijesnu YULMHGQRVWýLWDYLNRPSOHNVSDUNDWUHEDþXYDWLWHJDUHGRYLWRRGUåDYDWLLSRSRWUHELSRSXQMDYDWLQRYLP sadnicama. Platanu nije potrebno posebno štititi kao spomenik pDUNRYQHDUKLWHNWXUHYHüMHGRYROMQD njena zaštita u sklopu parka Gradec.

276 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ .UDMROLNL]PHÿXQDVHOMD*RUQMHJ6WXSQLNDL6WXSQLþNRJ2EUHåDWHXQXWDU QDVHOMDMXåQRRG*RUQMRVWXSQLþNHXOLFH 6WXSQLN 6DþXYDQH QHL]JUDÿHQH SURVWRUH L]PHÿX QDVHOMD QDURþLWR GXå SURPHWQLFH 6WXSQLN - /XþNR - Zagreb VWDUD .DUORYDþND FHVWD  QXåQR EL WUHEDOR SURVWRUQLP SODQRP RþXYDWL RG VYDNH GDOMQH L]JUDGQMH D QDVHOMDJUXSLUDWLMXåQRLVMHYHUQRRGFHVWH=DãWLWRPRYLKSURVWRUDNRMHSUHWHåQRþLQHOLYDGHDNRMHVH SUXåDMu sve do rubova šuma, poboljšala bi se slika ovog krajolika i dobilo na estetskoj i prirodnoj vrijednosti cjelovitog prostora.

‰ Park oko dvorca u Jakovlju (Jakovlje) Uz staru cestu Zagreb-6WXELþNH7RSOLFHQDNLORPHWUXXVHOX-DNRYOMXQDOD]LVHMHGQokatni dvorac QHNDGDãQMLKSOHPLüNLKRELWHOML2UãLüD5DXFKDLGU'DQDVMHWRVWDPEHQLREMHNWKUYDWVNLKDNDGHPVNLK slikara. Od nekadašnjeg parka s lijepim ribnjakom ostala je aleja starih katalpa i poneko vrijedno VWDEOR3RWUHEQRMHREQRYLWLLVDþXYDWLRNoliš dvorca i nekadašnju aleju koja je vodila u dvorac.

‰ 3DUNX.ULåX .ULå 8VUHGLãWXQDVHOMD.ULåQDOD]LVHX]FUNYXQHNDGDOLMHSDSDUNRYQDSRYUãLQDNRMDMHELODHYLGHQWLUDQD za stavljanje pod posebnu zaštitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Obilaskom terena i SRQRYQRP YDORUL]DFLMRP XWYUÿHQR MH GD GDQDV WDM SDUN QHPD HOHPHQDWD ]D VWDYOMDQMH SRG SRVHEQX ]DãWLWXMHUMHQL]RP]DKYDWDSDUNRYQDSRYUãLQDGHYDVWLUDQDLRNXSLUDQD3RVWRMHüDEHQ]LQVNDSRVWDMD zauzela je dio parkovne površine, dok se s druge strane parka stambenom izgradnjom došlo na sam QMHJRYUXE8SURVWRUXSDUNDWDNRÿHUVHQDOD]LGMHþMHLJUDOLãWHWHRNUHWLãWHDXWRPRELODVSRVWDYOMHQLP NLRVNRP ]D QRYLQH 3DUN MH GHYDVWLUDQ L QHXUHÿHQ D GLR SDUND MH RGVMHþHQ L SUROD]RP SURPHWQice. 3UHRVWDOL GLR SDUND SRWUHEQR MH ãWLWLWL PMHUDPD SURVWRUQRJ SODQD 7DNRÿHU MH SRWUHEQR SDUN VDQLUDWL L RGUåDYDWL

‰ 3DUN6WMHSDQD3RVH]LMDX,YDQLü*UDGX ,YDQLü*UDG 3HULYRM³HQJOHVNRJ´WLSDQDSURVWRUXVWDUHLYDQLüNHWYUÿHREOLNRYDQMHQDNRQUXãHQMD obrambenih nasipa XVWNDRãNROVNLYUW1RYRRELOMHåMHGRELYDSRþHWNRPVWSURMHNWRP9LWHVODYD'XUFKDQHND3DUN GRSXQMXMHDUKLWHNWRQVNLNRPSOHNVåXSQHFUNYHWHXOLQLMLSURþHOMDFUNYHL]JUDÿHQHJUDGVNHYLMHüQLFHL stare škole (19. st.), objedinjuje središnji barokni “broš” sa spomenikom kralja Tomislava u osi crkve i GYD PDQMD ³EURãD´ X] REMH SRNUDMQMH JUDÿHYLQH 7L JHRPHWULMVNL REOLFL VNODGQR SUHOD]H X SHULYRMQL NRQWHNVW³HQJOHVNRJ´URPDQWLþQRJSDUNDVERWDQLþNLPDNFHQWLPDSRYH]DQLPSULURGQLPVOijedom staza u VORERGQRP NUDMREUD]QRP VWLOX 2VQRYQL 'XUFKDQHNRY QDFUW VDGUåDYDR MH  YUVWD GUYHüD L XNUDVQRJ ELOMDPHÿXNRMLPDVXKUDVWOXåQMDNVWXSDVWLKUDVWSODWDQDGLYOMLNHVWHQVPUHNDOLSDEXNYDERUEUH]D DULãWLVDMDYRUPRþYDUQLSDþHPSUHVL3DQþLüHYDRPRULNDWXMHPDJQROLMHJLQNRELOREDLGU3DUNMHX ID]LREQRYHSRSURMHNWXLQJ'.LãDNRMLSUHGYLÿDREQRYXELOMQLKYUVWDLNRPXQLNDFLMVNLKVDGUåDMD

‰ 3RGUXþMHSDGLQD3OHãLYLFH -DVWUHEDUVNR -XåQR SULJRUMH 6DPRERUVNRJD JRUMD MHGDQ MH od najatraktivnijih vinogradarskih krajobraza Hrvatske. Plešivica, sedam kilometara udaljena od Jastrebarskog, poznata je po svojim vinogradarskim NUDMROLFLPDVXQþDQLPSDGLQDPDLYUVQLPVRUWDPDYLQD6WRJDMHSUHSRUXNDGDVHXQDMYHüRMPRJXüRM PMHUL VDþXva sadašnja namjena prostora – V NDUDNWHULVWLþQLP YLQRJUDGLPD L RþXYDQLP WUDGLFLMVNLP klijetima.

277 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3.5.2. KULTURNA BAŠTINA

=D SRWUHEH 3URVWRUQRJ SODQD =DJUHEDþNH åXSDQLMH L]UDÿHQD MH 6WXGLMD ]DãWLWH NXOWXUQH EDãWLQH =DJUHEDþNHåXSDQLMH 0LQLVtarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u =DJUHEX VYLEDQM   2EDYOMHQD MH UHDPEXODFLMD L GRSXQD SRVWRMHüH HYLGHQFLMH D QHSRNUHWQD NXOWXUQDGREUDREUDÿHQDVXWHNVWXDOQRWDEOLþQRLJUDILþNL

2YDM 3ODQ REUDÿXMH VDPR NXOWXUQX EDãWLQX QDFLRQDOQRJ L UHJLRQDOQRJ ]QDþHQMD .XOWXUQD GREUD ORNDOQRJ]QDþHQMDELWüHREUDÿHQDXSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDRSüLQDLJUDGRYD

A) VREDNOVANJE KULTURNO-KRAJOBRAZNIH CJELINA

'DELVHGHILQLUDODSRGUXþMD]DMHGQLþNLKRELOMHåMDNUDMREUD]QHFMHOLQHREDYOMHQDMHDQDOL]D]DMHGQLþNLK þLQLWHOMD 3RGUXþMD VOLþQLK JHRPRUIRORãNLK SRYLMHVQLK L JRVSRGDUVNLK RELOMHåMD QDVHRELQVNLK L DUKLWHNWRQVNLK]QDþDMNLVOLþQHNXOWXUQHLJRVSRGDUVNHRVQRYHþLQHNUDMREUD]QXMHGLQLFX- tip kulturnog krajoOLND1DSURVWRUX=DJUHEDþNHåXSDQLMHQDWHPHOMXL]ORåHQLKSDUDPHWDUDYUHGQRYDQMDLSUHWKRGQR SURYHGHQLKDQDOL]DLWLSRORJLMHNUDMROLNDVRE]LURPQDSULURGQDRELOMHåMDUD]OLNXMHPRRVQRYQHMHGLQLFH

‰ QL]LQVNDSRGUXþMDVMHYHUQH+UYDWVNH ‰ sjeverozapadna Hrvatska, ‰ äXPEHUDNL6DPRERUVNRJRUMH ‰ bilogorsko-PRVODYDþNLSURVWRU

$QDOL]DPDJHRPRUIRORãNLKLNUDMREUD]QLKRELOMHåMDSURVWRUQHFMHOLQHSULSDGDMXüHJNDUDNWHULVWLþQRJWLSD QDVHOMD QMHJRYH ORNDFLMH L RGQRVDSUHPDRNROQRPSURVWRUXQDþLQXSROMRGMHOVNHREUDde prostora koji RNUXåXMH QDVHOMH SURVWRUQH RUJDQL]DFLMH - PDWULFH QDVHOMD NDUDNWHULVWLND L QDþLQD NRULãWHQMD WLSLþQH SDUFHOH VWUXNWXUQLK PRUIRORãNLK L IXQNFLRQDOQLK RELOMHåMD VWDPEHQH L JRVSRGDUVNH DUKLWHNWXUH RUQDPHQWLNH L XPMHWQLþNLK GHWDOMD LGHQWLILFLUDQD VX VOMHGHüD SRGUXþMD ]DMHGQLþNLK VYRMVWDYD WLSRYL NXOWXUQLKNUDMROLNDQDSRGUXþMXäXSDQLMH

‰ 3RVDYLQDL7XURSROMH GLRNUDMREUD]QHMHGLQLFHQL]LQVNLKSRGUXþMD+UYDWVNH  ‰ 3ULJRUMHMXåQLGLR=DJRUMD GLRNUDMREUD]QHMHGLQLFHVMHYHUR]DSDGQH+UYDWVke), ‰ äXPEHUDNL6DPRERUVNRJRUMH ‰ dio bilogorsko -PRVODYDþNRJSURVWRUD

ýLWDY SURVWRU =DJUHEDþNH åXSDQLMH X ãLUHP VPLVOX ULMHþL LPD ]QDþHQMH DQWURSRJHQRJ NXOWXUQRJ NUDMROLND 6 RE]LURP QD VWXSDQM RþXYDQRVWL WUDGLFLMVNLK VWUXNWXUD PUHåH SRYLMHVQLK NRmunikacija, SRYLMHVQLK QDVHOMD NUDMREUD]QLK YULMHGQRVWL UD]PMHãWDM JXVWRüX L YULMHGQRVW  QHSRNUHWQLK  NXOWXUQLK GREDUDSURVWRUäXSDQLMHYUHGQRYDQMHSUHPDNDWHJRULMDPD

• 1. kategorija kulturnog krajolika –NUDMREUD]QHFMHOLQHQDFLRQDOQRJ]QDþHQMD • 2. kategorija kulturnog krajolika –NUDMREUD]QHFMHOLQHUHJLRQDOQRJ]QDþHQMD • 3. kategorija kulturnog krajolika – NUDMREUD]QH FMHOLQH EH] L]UDåHQRJ SURVWRUQRJ LGHQWLWHWD NRMH LPDMXVDPRSRMHGLQDþQDYULMHGQDNXOWXUQDGREUD • 4. kategorija kulturnog krajolika –NUDMREUD]QHFMHOLQHVL]UDåHQLPNRQIOLNWLPDXSURVWRUX

Prva kategorija kulturnog krajolika (krajobrazne cjeline nacionalnog ]QDþHQMD REXKYDüD ‰ SRGUXþMH 3DUND SULURGH äXPEHUDN – Samoborsko gorje te sjeverni dio Grada Jastrebarsko, 2SüLQH.UDãLüL2SüLQH.OLQþD6HOD ‰ SRGUXþMH&UQH0ODNHLGLRGROLQH.XSHSURVWRUQLVNORSGYRUFDVULEQMDFLPDRNUXåHQLKãXPDPD ‰ SDGLQH0HGYHGQLFH]DSDGQHLLVWRþQHL]QDGGROLQD.UDSLQHL/RQMH

278 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Druga kategorija kulturnog krajolika (krajobrazne cjeline regionalnog zQDþHQMD REXKYDüD ‰ doline rijeke Save, Krapine, Lonje, Sutle, Glogovnice, ‰ Turopolje –LVWRþQLGLR ‰ VUHGLãQMLSURVWRU9XNRPHULþNRJJRUMDVGLMHORP3RNXSOMD ‰ dio Samoborskog gorja s njegovim sjeveroistoþnim padinama do doline Save te jugoistoþnim padinama.

7UHüD NDWHJRULMD NXOWXUQRJ NUDMROLND NUDMREUD]QH FMHOLQH EH] L]UDåHQRJ SURVWRUQRJ LGHQWLWHWD NRMH LPDMXVDPRSRMHGLQDþQDYULMHGQDNXOWXUQDGREUD REXKYDüD ‰ dijelove Turopolja i Posavine, ‰ Prigorje i bilogorsko -PRVODYDþNLSURVWRU ‰ 0DULMDJRULþNRSREUÿH

ýHWYUWDNDWHJRULMDNXOWXUQRJNUDMROLND NUDMREUD]QHFMHOLQHVL]UDåHQLPNRQIOLNWLPDXSURVWRUX RGQRVL se na: ‰ ãLUHSRGUXþMHJUDGD6YHWL,YDQ=HOLQD ‰ ãLUHSRGUXþMHJUDGD'XJRg Sela, ‰ GLR3RVDYLQHRG+UXãþLFHGR3UHYODNH

B) SISTEMATIZACIJA KULTURNIH DOBARA PO VRSTAMA I PODVRSTAMA

1HSRNUHWQDNXOWXUQDGREUDQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHVLVWHPDWL]LUDQDVXSRYUVWDPDQDWHPHOMX =DNRQX R ]DãWLWL L RþXYDQMX NXOWXUQLK GREDUD L VXNODGQR YDåHüLP PHÿXQDURGQLP GRNXPHQWLPD SRYHOMDPDNRQYHQFLMDPDLSUHSRUXNDPD]DãWLWHNXOWXUQHEDãWLQH 81(6&2,&20269LMHüH(XURSH 

1. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja Naselja su razvrstana po jednom ili više kriterija, i to: • povijeVQDQDVHOMDVSHFLILþQD]DUD]GREOMHLOLNXOWXUX • povijesna središta koja su dio suvremenog grada ili sela, • GLMHORYLQDVHOMD JUDGDVHOD NRMLVXSUHRVWDOLXREOLNXRVWDWDNDLOLJUXSHJUDÿHYLQDDSUXåDMX jasan dokaz o karakteru naselja.

Razvrstavaju se na naselja: ‰ gradskih, ‰ gradsko-seoskih i ‰ VHRVNLKRELOMHåMD

2. 3RYLMHVQDJUDÿHYLQDVNORSLOLGLRJUDÿHYLQHVRNROLãHP ‰ stari gradovi (utvrde, burgovi, fortifikacije i sl.), ‰ YRMQHJUDÿHYLQH ‰ FLYLOQHJUDÿHYLQH • VWDPEHQHJUDÿHYLQH GYRUFLNXULMHYLOHJUDGVNHVWDPEHQHNXüHWUDGLFLMVNHVHRVNHNXüH  • JUDÿHYLQHMDYQHQDPMHQH YLMHüQLFHãNROHåHOMH]QLþNHSRVWDMHKRWHOLOMHþLOLãWD  ‰ VDNUDOQHJUDÿHYLQH FUNYHNDSHOHVDPRVWDQLNDSHOHSRNORQFL  ‰ JRVSRGDUVNHLLQGXVWULMVNHJUDÿHYLQH

3. *UDÿHYLQHQLVNRJradnje i elementi opreme prostora

4. Arheološki lokaliteti i zone (pretpovijest, antika i srednji vijek)

5. Povijesno-PHPRULMDOQDSRGUXþMDLRELOMHåMD ‰ VSRPHQLNPMHVWRLRELOMHåMHYH]DQRX]SRYLMHVQHGRJDÿDMHLRVREH ‰ JUREOMDLJUREQHJUDÿHYLQH

279 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

C) KULT851$'2%5$1$&,21$/12*,5(*,21$/12*=1$ý(1-$

7HPHOMHPVWUXþQLKPHWRGDSDUDPHWDUDLNULWHULMDYUHGQRYDQMDQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHNRMD VH RGOLNXMH L]QLPQRP NROLþLQRP L YULMHGQRVWL NXOWXUQLK GREDUD L]GYDMDMX VH SR VYRMLP NXOWXUQR- povijesnim, aUKLWHNWRQVNLPDPELMHQWDOQLPLHWQRORãNLPRELOMHåMLPDQHNHJUDÿHYLQHLSURVWRULNRMLLPDMX QDFLRQDOQR L UHJLRQDOQR ]QDþHQMH 1DJODVLOL VPR LK LVNOMXþLYR UDGL XVPMHUDYDQMD SULRULWHWD QD QMLKRYR RGJRYDUDMXüH RGUåDYDQMH NRQ]HUYDFLMX L UHVWDXUDFLMX RGQRVQR SRWUHEX XNOMXþLYDQMD ãLUH ]DMHGQLFH X QMLKRYX REQRYX L ]DãWLWX 3URYHGHQD DQDOL]D L YDORUL]DFLMD NXOWXUQH EDãWLQH QD SRGUXþMX äXSDQLMH UH]XOWLUDOD MH OLVWRP SULMHGORJD VDPR QDMYLãLK NDWHJRULMD X]LPDMXüL X RE]LU QMHJRY GRSULQRV L ]QDþHQMH kulturnoj, umjetniþNRMDUKLWHNWRQVNRMXUEDQLVWLþNRMLHWQRORãNRMWRSRJUDILML

1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA

‰ *5$'6.,+2%,/-(ä-$ Nacionalno GRAD ili RJEŠENJE O ZAŠTITI Regionalno ]QDþHQMH 1 ,YDQLü*UDG R 2 Jastrebarsko R P UP/I-380-19 03-89-1 3 Sveti Ivan Zelina R P 03 UP/1 395/1 – 1984 4 Samobor N R 119 5 Velika Gorica R P 03-UP/I-760/1 – 1984 6 Vrbovec R

‰ GRADSKO-6(26.,+2%,/-(ä-$

NASELJE *5$'23û,1$ N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI 1 Sveta Nedelja Sveta Nedjelja R 2 Gradec Gradec R 3 Kloštar IvaQLü .ORãWDU,YDQLü R 4 .ULå .ULå R

‰ 6(26.,+2%,/-(ä-$

NASELJE *5$'23û,1$ N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI 1. Velika Ostrna Dugo Selo R P 03-UP/1 120 2. Gorica Svetojanska Jastrebarsko R 2UHãMH2NLüNR Jastrebarsko N ,YDQþLüL Jastrebarsko R 5. Petrovina Jastrebarsko R 6. Plešivica Jastrebarsko R 7. Prilipje Jastrebarsko R 6ODYHWLü Jastrebarsko R 9. Vranov Dol Jastrebarsko R 10. Beder Samobor R %UH]RYDFäXPEHUDþNL Samobor R 12. Cerovica Samobor R *ROXELüL Samobor R 14. Klake Samobor R 15. Kravljak Samobor R .RQãüLFD Samobor R P 03UP/I-50/i 6HOFHäXPEHUDþNR Samobor R 18. Višnjevec Podvrški Samobor R 19. Kalinje Sveti Ivan Zelina R P 03-UP/I 546/1 – 1983 20. Dubranec Velika Gorica R 21. Gustelnica Velika Gorica R 22. Mraclin Velika Gorica R âþLWDUMHYR Velika Gorica R P 03-UP/I – 878/i 1RYRýLþH Velika Gorica R 25 Topolovec Vrbovec R 26. Poljanica Bistranska Bistra R

280 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

27. Mostari Dubrava R %ROþ Farkaševac R 29. Gonjeva .OLQþDVHOD R 1RYR6HOR2NLüNR .OLQþD6HOD R 3ROMDQLFD2NLüND .OLQþD6HOD R 32. Barovka .UDãLü R %HJRYR%UGRäXPEHUDþNR Krašiü R %UH]DULü .UDãLü R 'RO3ULELüNL .UDãLü R +UåHQLN .UQHåLüL0DÿHUXKL .UDãLü R .UDãLü .UDãLü R 612-08/92-01/287-1992. .ROLüL .UDãLü R 39. Radina Gorica .UDãLü R .RQMDULü9UK .UDãLü R 41. 5XGH3ULELüNH .UDãLü R 42. Medven Draga .UDãLü R ýXQNRYD'UDJD .UDãLü R 44. Pluska Luka R 45. Marija Gorica Marija Gorica R 46. Bukevje Orle R /XþHOQLFD Pisarovina R 48. Cernik äXPEHUDN R 'UDãüL9UK äXPEHUDN R 50. Glušinja äXPEHUDN R *ULþ äXPEHUDN R 52. Javor äXPEHUDN R 53. Jezernice äXPEHUDN R 54. Jurkovo Selo äXPEHUDN R 55. Kalje äXPEHUDN R 0U]OR3ROMHäXPEHUDþNR äXPEHUDN R 3HWULþNR6HOR äXPEHUDN R 58. Sopote äXPEHUDN R 59. Sošice äXPEHUDN R 60. Stupe äXPEHUDN R 61. Tomaševci äXPEHUDN R 9LVRüH äXPEHUDN R 9LãüL9UK äXPEHUDN R äDPDULMD äXPEHUDN R äXPEHUDN äXPEHUDN R

1. 329,-(61$*5$(9,1$,6./23,/,',2*5$(9,1(6OKOLIŠEM

‰ STARI GRADOVI

STARI GRAD NASELJE *5$'23û,1$ N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI 1. Turen Draga Jastrebarsko R Svetojanska 2NLü 1RYR6HOR2NLüNR .OLQþD6HOD R 3. Samobor Samobor Samobor N 4. Lipovec Veliki Lipovec Samobor R .HNLüJUadina äXPEHUDN äXPEHUDN R 7XãüDN äXPEHUDN äXPEHUDN R

‰ 92-1(*5$(9,1(

*5$(9,1$ NASELJE *5$'23û,1$ N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI 1. 6WUDåD SDWUROQLFD .ULå .ULå R 2. Kula kaštela Vrbovec Vrbovec R R br. 531

281 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ &,9,/1(*5$(9,1( • stambene zgrade

GRA(9,1$ NASELJE *5$'23û,1$ N/ RJEŠENJE O R ZAŠTITI 'YRUDF2UãLü Gornja Bistra Bistra N R br. 01 'YRUDF'UDãNRYLü %RåMDNRYLQD Brckovljani R P 02-474/141-65. 3. Dvorac Vranyczany-'REULQRYLü *RUQML/DGXþ Brdovec R R br. 137 4. Dvorac Januševec Prigorje Brdovec N R br. 02 %UGRYHþNR 'YRUDF.XULMD%ODKLPLUD'UDãNRYLüD %RåMDNRYLQD Brckovljani R 6WDULJUDGGYRUDF6ODYHWLü 6ODYHWLü Jastrebarsko N R br. 07 7. Dvorac Erdödy Jastrebarsko Jastrebarsko R R br. 04 8. Kompleks GK biskupskog dvorca 6WUPDF3ULELüNL .UDãLü N P 612-08/94-01/216 'YRUDF/LYDGLü Samobor Samobor R R 10. Dvor Erdody Kerestinec Sveta Nedjelja R R br. 03 11. Kaštel-dvorac Lukavec Lukavec Velika Gorica N 'YRUDF3DWDþLü Vrbovec Vrbovec R P 03-UP/I-182/1-83. 'YRUDF2UHKRFL3DWDþLü)DUNDã/RYUHþND9HOLND Vrbovec R .RPSOHNV1RYLK'YRUD=DSUHãLþNLK =DSUHãLü =DSUHãLü N R br. 117 'YRUDF/XåQLFD /XåQLFD =DSUHãLü R R br. 136 .XULMD]DJUHEDþNRJQDGELVNXSD 3UHþHF Brckovljani R P 04-UP/I-296/1-83. 17. Kurija (kaptolska) Gradec Gradec R R br. 551 18. Kurija Praunsperger-Bošnjak G. Kraj Samobor Samobor R R br. 664 19. Balagovi dvori Lug Samoborski Samobor R R br. 808 20. Kurija Kiepach Podvrh Samobor R P 03-UP/I-57/2-83 21. Kurija Molvice Molvice Samobor R P 04-UP/I-637/1-84 22.XULMD$GDPRYLFK0LNãLü Sveta Helena Sveti Ivan Zelina R P 02-13/94-66. .XULMD%HGHNRYLü Donja Lomnica Velika Gorica N RP br. 08(UP/I-02- 1062/1-72. .XULMD$ODSLü Vukovina Velika Gorica N P 612-08-91-33 &UNYHQDNXüD Sveta Nedjelja Sveta Nedjelja R .XULMDåXSQRJGYRUD Rozga Dubravica R 27. Dvorac Zwilling Crna Mlaka Jastrebarsko R äXSQLGYRU- biblioteka 6WDURýLþH Velika Gorica R 29. Dvorac Jakovlje Jakovlje Jakovlje R äXSQLGYRU Jamnica Pisarovina R Pisarovinska 31. Kurija i gospodarska zgrada Kraj Donji Marija Gorica R P 02-13/51-66

• JUDÿHYLQHMDYQHQDPMHQH

*5$(9,1$ NASELJE *5$'23û,1$ N/ RJEŠENJE O R ZAŠTITI 1. Zgrada Muzeja Turopolja Velika Gorica Velika Gorica R R 156

‰ 6$.5$/1(*5$(9,1(

*5$(9,1$ NASELJE *5$'23û,1$ N/ RJEŠENJE O R ZAŠTITI )UDQMHYDþNLVDPRVWDQLFUNYD%'0DULMH Jastrebarsko Jastrebarsko N P 02-474/169-65 )UDQMHYDþNLVDPRVWDQLFUNYD6Y,YDQD .ORãWDU,YDQLü .ORãWDU,YDQLü N R br. 419 Krstitelja .QMLåQLFDIUDQMHYDþNRJVDPRVWDQD .ORãWDU,YDQLü .ORãWDU,YDQLü R P 03-UP/I-413/1-88 )UDQMHYDþNLVDPRVWDQLFUNYD6Y0DULMH Samobor Samobor N R br.134 )UDQMHYDþNLVDPRVWDQ Kotari Samobor N P 02-UP/I-474/189 äXSQDFUNYD6Y/HRQDUGD Kotari Samobor R P 03-UP/I-753/1-84 7. Crkva Svih Svetih Bedenica Bedenica R P 02-13/103-66. 8. Crkva Sv. Brcka Brckovljani Brckovljani R P 02-474/143-65. &UNYD%O$XJXVWLQD.DåRWLüD Lupoglav Brckovljani R P 02-474/153-65. 10. Crkva Sv. Nikole Bistra Bistra R P 03-UP/I-631/1-81. 11. Crkva Sv. Vida Brdovec Brdovec R P 02-13/12-71. 12. Crkva Sv. Margarete Dubrava Dubrava R R br. 491 13. Crkva Sv. Ane Rozga Dubravica R

282 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

14. Crkva Sv. Martina Dugo Selo Dugo Selo R P 03-UP/I-104/1-85. 15. Parohijska crNYD6Y$UKDQÿHOD0LKDMODL Farkaševac Farkaševac R P 02-13/14-74 Gabrijela 16. Parohijska crkva Sv. Nikole Kabal Farkaševac R P 02-13/13-73 äXSQDFUNYD5DQMHQRJ,VXVD Gradec Gradec R R br. 496 18. Crkva Sv. Petra ,YDQLü*UDG ,YDQLü*UDG R P 02-13/46-67. 19. Crkva Sv. Nikole /LMHYL'XEURYþDN ,YDQLü*UDG R 20. Crkva Sv. Maksimilijana Posavski Bregi ,YDQLü*UDG R R br. 451 21. Crkva Sv. Nikole Jastrebarsko Jastrebarsko R P 02-474/170-65 22. Crkva Sv. Ane Gorica Jastrebarsko R P 612-8/95-1/346 Svetojanska 23. Crkva Sv. Petra Petrovina Jastrebarsko N P 02-474/174-65 24. Crkva Sv. Jurja Plešivica Jastrebarsko R P 02-13/11-73 25. Crkva Sv. Antuna Pustinjaka 6ODYHWLü Jastrebarsko R 26. Crkva Uznesenja B.D. Marije Kupinec .OLQþD6HOD R &UNYD6Y0DULMH2NLüNH 1RYR6HOR2NLüNR .OLQþD6HOD N P 02-474/200-65. 28. Crkva Uznesenja B.D. Marije .ORãWDU,YDQLü .ORãWDU,YDQLü R R br. 418 29. Crkva Presv. Trojstva .UDãLü .UDãLü N P 02-474/172-65 30. Crkva Sv. Mihovila *RUQMH3UHNULåMH KUDãLü R R br. 96 31. GK crkva Uznesenja B.D. Marije 3HüQR .UDãLü R 32. Crkva Sv. Siksta 3ULELü .UDãLü R &UNYD6Y.ULåD Kravarsko Kravarsko R P 02-13/16-66. &UNYD6Y.ULåD .ULå .ULå R R br. 420 35. Crkva Sv. Roka Luka Luka R 36. CrkYD3RKRÿHQMD%'0DULMH Marija Gorica Marija Gorica N R br. 786 37. Crkva Sv. Antuna Bukevje Orle R 38. Crkva Sv. Marije Magdalene 'RQMD.XSþLQD Pisarovina R 39. Crkva Sv. Martina Jamnica Pisarovina R Pisarovinska 40. Crkva Uznesenja B.D. Marije Pokupsko Pokupsko N 41. Crkva Sv. Petra Preseka Preseka R 42. Crkva Sv. Jurja 'RQMD3XãüD 3XãüD R 43. Crkva Sv. Jurja Rakovec Rakovec R P 03-UP/I-440/1-84. 44. Parohijska crkva Sv. Nikole Lipnica Rakovec R R br. 478 5DNRYHþND 45. Crkva Uznesenja B.D. Marije Jalševec Nartski Rugvica R P 03-UP/I-944/1-86. &UNYD6Y-XUMDPXþHQLNDL6Y-DNRYD Oborovo Rugvica R P 02-474/155-65. apostola 47. Crkva Sv. Anastazije Samobor Samobor R 48. Crkva Sv. Duha 1RUãLü6HOR Samobor R P 612-08/91-01/189 49. Crkva Sv. Barbare Rude Samobor R P 04-UP/I-462/1-77 50. Crkva Sv. Martina Sveti Martin Pod Samobor R P 02-474/193 2NLüHP 51. Crkva Sv. Ivana Krstitelja Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R R 02-13/52-66. br. 747 52. Crkva Sv. Nikole Donja Zelina Sveti Ivan Zelina R R 02-792/1-72. 53. Crkva Presv. Trojstva Sveta Nedelja Sveta Nedjelja R P 03-UP/I-291/1-86. 54. Crkva Navještenja B.D. Marije Velika Gorica Velika Gorica R &UNYD*RVSH6QMHåQH Dubranec Velika Gorica R P 02-13/13-66. 56. Crkva Sv. Ivana Krstitelja 1RYRýLüH Velika Gorica R P 02-13/23-66. 57. Crkva (kapela) Ranjenog Isusa Velika Gorica Velika Gorica R P 02-13/27-66. 58. Crkva Sv. Martina âüLWDUMHYR Velika Gorica R P 02-13/34-66. 59. Crkva Sv. Barbare Velika Mlaka Velika Gorica N R br. 011 &UNYD3RKRÿHQMD%'0DULMH Vukovina Velika Gorica R P 02-13/42-66. 61. Crkva Sv. Vida Vrbovec Vrbovec R R br. 552 62. Crkva Sv. Lovre /RYUHþND9DURã Vrbovec R R br. 542 63. Crkva Sv. Nikole äXPEHUDN äXPEHUDN R P 612-08/90-01/328- 90. 64. Crkva Sv. Mihovila Kalje äXPEHUDN R P 03-UP/I-315/1-80. 65. Crkva Sv. Marije Magdalene Gornji Oštrc äXPEHUDN R 66. GK crkva Sv. Petra i Pavla Sošice äXPEHUDN R P 03-UP/I-80/1-84. 67. Kapela Sv. Martina Dubrava Dubrava R R br.492 68. Crkva Sv. Martina Prozorje Dugo Selo R P 02-474/163-65. 69. Kapela Sv. Tijela Kristova Petrovina Jastrebarsko R P 612-8/93-1/426

283 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

.DSHOD%'0DULMH9RODYVNH 6QMHåQH Volavje Jastrebarsko N .DSHOD0DMNH%RåMH 'RO3ULELüNL .UDãLü N 72. Kapela Sv. Ivana Krstitelja +UåHQLN .UDãLü R 73. Kapela Sv. Marije (gk) 6WUPDF3ULELüNL .UDãLü R P 612-08/94-01/216 74. Kapela Sv. Ivana Krstitelja Donji Hruševec Kravarsko R .DSHOD6Y.ULåD .ULå%UGRYHþNL Marija Gorica R P 612-08/91-01/158 76. Kapela Presv. Trojstva Gladovec Pokupsko R P 03-UP/I-348/1-77. Pokupski 77. Kapela M.B. Lauretanske 3RJDQþHF Preseka R R br. 465 78. Kapela M.B. Vinske – inventar 'RQMD3XãüD 3XãüD R P 612-08/93-01/105 79. Kapela Sv. Katarine Hrebine 3XãüD R 80. Kapela Sv. Ane Samobor Samobor R P 02-474/222 81. Kapela Sv. Mihalja Samobor Samobor R P 02-474/220 82. Kapela Presv. Trojstva Braslovje Samobor R P 03-UP/I-476/1-82 83. Kapela Sv. Roka Galgovo Samobor R P 02-UP/I-13/1-74 84. Kapela Sv. KriåD Otruševec Samobor R P 03-UP/I-1177/1-80 85. Kapela Sv. Vida 9UKRYþDN Samobor R P 02-UP/I-474/225 86. Kapela Sv. Benedikta Donji Stupnik Stupnik R 87. Kapela Sv. Antuna Blaškovec Sveti Ivan Zelina R P 02-13/104-66. 89. Crkva Sv. Tri Kralja Komin Sveti Ivan Zelina R R 02-791/1-1972. .DSHOD0%äDORVQH Prepolno Sveti Ivan Zelina R P 02-13/114-1966. 91. Kapela Sv. Petra Novo Mjesto Sveti Ivan Zelina R 92. Kapela Sv. Marije Magdalene Mala Gorica Sveta Nedjelja R P 02-UP/I-474/198 * 03-UP/I-755/1 93. Kapela Sv. Antuna Gustelnica Velika Gorica R P 02-13/14-66. 94. Kapela Sv. Ivana Krstitelja Jablanovec =DSUHãLü R 95. Kapela Sv. Josipa Novi Dvori =DSUHãLü R R br. 117 =DSUHãLþNL 96. Crkva Sv. Nikole Poljanica Bistra R P 03-UP/I-631/1-81. Bistranska 97. Crkva Sv. Tri Kralja Kraljev Vrh Jakovlje R 98. Crkva Sv. Petra Veleševec Orle R 99. Kapela Sv. Josipa Gornja Bistra Bistra R

‰ *2632'$56.(,,1'8675,-6.(*5$(9,1(

*5$(9,1$ NASELJE *5$'23û,1$ N/ RJEŠENJE O R ZAŠTITI 1. TYRUQLþNLNRPSOHNV Novoselec .ULå R .RPSOHNVJRVSRGDUVNLKJUDÿHYLQD Novi Dvori =DSUHãLü R R br. 20 =DSUHãLþNL 3. Upravna zgrada i punionica 'Jamnica' Jamnica Pisarovina R 612-08/93-01/211 Pisarovinska 4. Tvornica 'Pliva' Savski Marof Brdovec R 5. Gospodarski objekt /XåQLFD =DSUHãLü R P 612-08/89-01/233 .XNXUXåDUQLN /XåQLFD =DSUHãLü R P 612-08/89-01/223 7. Tvornica 'Karbon' =DSUHãLü =DSUHãLü R .RPSOHNVJRVSRGDUVNLKJUDÿHYLQD Bregana Samobor R ýXQNRYPOLQLSLODQD ýXQNRYa Draga .UDãLü R 10. Medvenov mlin ýXQNRYD'UDJD .UDãLü R 3HQLüHYPOLQ .UDãLü .UDãLü R

3. *5$(9,1(1,6.2*5$'1-((/(0(17,235(0(3526725$

N/ RJEŠENJE O *5$(9,1$ NASELJE *5$'23û,1$ R ZAŠTITI 1. Miljokaz 1RYR6HOR2NLüNR .OLQþD6HOD R 2.0LOHQLMVNLNULå Stojdraga Stojdraga R 3. Turopoljska vrata Rakitovec Velika Gorica R P 03-UP/I-781/1-82. äHOMH]QLþNLPRVWSUHNR6DYH =DSUHãLü- =DSUHãLü R Podsused 6SRPHQRELOMHåMH1LNRODXVX5LWWHUXYRQ .XSþLQD äXPEHUDN R Weinmannu äXPEHUDþND

284 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

4. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE

RJEŠENJE O LOKALITET NASELJE *5$'23û,1$ N/R ZAŠTITI $QWLþNLJUDG$QGDXWRQLD âþLWDUMHYR Velika Gorica N P 02-13/32-1966. 2. Castellum Bosiako – srednjovjekovna %RåMDNRYLQD Brckovljani R utvrda 3. Stari grad – srednji vijek *UDþHF Brckovljani R .DSHOD6Y1LNROHRNRNRMHMHL]JUDÿHQR Lupoglav Brckovljani R XWYUÿHQMH]DREUDQXRG7XUDND 5. Biskupska utvrda s drvenim kaštelom – Dubrava Dubrava R srednji vijek äXSQDFUNYD6Y0DUWLQD– templarska Prozorje Dugo Selo R crkva sa samostanom 7. Biskupski kaštel s crkvom Sv. Nikole – Gradec Gradec R srednji vijek 8. Utvrda Siget- srednji vijek Gradec Gradec R 8WYUGDVSRGJUDÿHP– 16. st ,YDQLü*UDG ,YDQLü*UDG R 10. Biskupski dvor – castrum Ivanich .ORãWDU,YDQLü .ORãWDU,YDQLü R 6LSþLQH- ostaci arhitekture, privremeni Okešinec .ULå R logor rimske vojske &UNYD6Y.ULåD LXWYUGD .ULå .ULå R 13. Povijesna jezgra naselja .ULå .ULå R äHOLQ&LUNYLãüHVUHGQMRYMHNRYQDXWYUGD Bukevje Orle R 15. Stari grad, drveni kaštel - srednji vijek Auguštanovec Pokupsko R 16. Stari grad, Pod gradom - drveni kaštel – Pokupsko Pokupsko R srednji vijek 17. Stari grad - srednji vijek Rakovec Rakovec R 3RJRULãüHQDVHOMHJUDGLQVNRJWLSD– Donje Orešje Sveti Ivan Zelina R NDVQREURQþDQRGRED $QWLþNRQDVHOMH3<5,,WUDJDQWLþNHFHVWH Komin Sveti Ivan Zelina R P 02-13/100-1966 20. Stari grad – srednji vijek Gornje Psarjevo Sveti Ivan Zelina R 21. Stari grad Nespeš Sveti Ivan Zelina R P 02-13/110-1966 22. Gradina -PRåGDFDVWUXP1LFROD- srednji Paukovec Sveti Ivan Zelina R vijek 23. Zelingrad – srednji vijek, 13. st. Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina R R 87 *UDGLãüHSUHWKLVtorijsko naselje – rana 6WDURýLþH Velika Gorica R bronca i Hallstat 25. Turopoljski Lug - rimska ranocarska Rakitovec Velika Gorica R nekropola s grobnim humcima *UDGLãüH- grobovi – srednji vijek 6WDURýLþH Velika Gorica R 27. Stari grad, kaštel Vrbovec Vrbovec R R - 531 *RULFDDQWLþNDYLOODUXVWLFD Drenje Brdovec R %UGRYHþNR /LVLþLQDDQWLþNDYLOODUXVWLFD Drenje Brdovec R %UGRYHþNR =DGUXJDUVNRDQWLþNDYLOODUXVWLFD Drenje Brdovec R %UGRYHþNR $QWLþNDYLOODrustica *RUQML/DGXþ Brdovec R 32. Antika, villa rustica Prudnice Brdovec R $QWLþNRJUREOMH Bratelji Samobor R 34. Prapovijesno naselje i groblje Budinjak Samobor R 35. Prapovijesno groblje, tumul Farkaševec Samobor R $QWLþNRJroblje Gornja Vas Samobor R *UDGHF2NLüNLSUDSRYLMHVQRQDVHOMH 3RGJUDÿH Samobor R gradina 3RGRNLüNR 38. Stari grad – srednji vijek Mali Lipovec Samobor R 39. Stari grad – srednji vijek 2NLü Samobor R 40. Stari grad – srednji vijek Samobor Samobor R 41. Stari grad – srednji vijek 7XãüDN Samobor R 6WDULJUDGäXPEHUDN– Siechelberg, .HNLü'UDJD äXPEHUDN R srednjovjekovni burg, 14-15. st. 43. Kapela Sv. Lovre i naselje, 14. st. Mrzlo Polje äXPEHUDN R äXPEHUDþNR

285 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

5. POVIJESNO 0(025,-$/1$32'58ý-$,2%,/-(ä-$

‰ 6320(1,.0-(672,2%,/-(ä-(9(=$128=329,-(61('2*$$-(,262%(

*5$(9,1$ NASELJE *5$'23û,1$ N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI 1. Spomen-kosturnica 6ODYHWLü Jastrebarsko R P 02-474/180-65  6WXSQLþNDãXPD Donji Stupnik Stupnik R 3. Jama Jazovka äXPEHUDN äXPEHUDN R

‰ *52%/-$,*52%1(*5$(9,1(

*5$(9,1$ NASELJE *5$'23û,1$ N/R RJEŠENJE O ZAŠTITI 1. Groblje Otruševec Samobor R P 03-UP/I-1177/1- 80 2. Mauzolej obitelji de Piennes Vrbovec Vrbovec R P 03-UP/I-191/1-83. *UREQLFD-HODþLü 1RYL'YRUL=DSUHãLþNL =DSUHãLü R R br. 117

D) MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

5DGLRþXYDQMDVYLKVHJPHQDWDSURVWRUQHEDãWLQHSURYHGHQRMH]RQLUDQMHSURVWRUDäXSDQLMHVXNODGQR njegovim krajobraznim, prirodnim, kulturno - povijesnim, arhitektonsko - XUEDQLVWLþNLP L RVWDOLP YULMHGQRVWLPD NRMLPD MH RGUHÿHQ 6WXSQMHYDQMH ]RQD ]DãWLWH VYHXNXSQRJ NUDMROLND XYMHWRYDQR MH YULMHGQRVQLPNDWHJRULMDPDRGQRVQRSRWUHEQLPLPRJXüLPQDþLQLPDLQWHUYHQFLMD

1. SmjernLFHLXYMHWL]D]DãWLWXUD]YRMLXQDSUHÿHQMHNXOWXUQRJNUDMROLND NUDMREUD]QLKFMHOLQD

‰ Prva kategorija kulturnog krajolika –NUDMREUD]QHFMHOLQHQDFLRQDOQRJ]QDþHQMD Kulturni krajolici prve kategorije imaju izrazito oþuvanu i visoko vrednovanu krajobraznu i prirodnu komponentu, mreåu povijesnih naselja i graÿevina visoke kulturno-povijesne vrijednosti. Ove prostorne cjeline trebalo bi odråavati u okvirima tradicionalnog korištenja prostora, bez znatnijega proširenja graÿevinskih podruþja, te bez provoÿenja takvih tehniþko-tehnoloških i infrastrukturnih zahvata koji bi mogli izazvati znatne promjene strukture, prostornih odnosa i oblika.

Mjere zaštite i unapreÿenja ovih prostora polaze sa stajališta oþuvanja i poboljšanja današnje organizacije i naþina korištenja prostora. Predlaåe se odråivi razvoj i unapreÿenje naþinaåivota na temelju postojeüih vrijednosti, kao nositelja prostornog identiteta. To znaþi zadråavanje postojeüe mreåe naselja, prometnih komunikacija, šumskih i poljodjelskih površina koje okruåuju naselja, prirodnih vodotoka i ostalih vrijednosti u prostoru. U naseljima bi tradicijsku arhitekturu trebalo oþuvati, odråavati i prilagoditi suvremenim potrebama, a PRJXüX novu gradnju u povijesnim naseljima oblikovati na naþelu oþuvanja karakteristiþne slike prostora. Podruþja širenja seoskih naselja treba planirati tako da se uspostavi jedinstveni prostorni koncept naselja. Prihvatljiv je razvoj ekološkog, kulturnog i seoskog turizma, uz uvoÿenje kulturnih i društvenih sadråaja vezanih na tradicijske obiþaje toga kraja, proizvodnju zdrave hrane i sl.

3UL L]UDGL SURVWRUQLK SODQRYD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD NRML XOD]H X ]RQX NUDMROLND SUYH NDWHJRULMH SRWUHEQR MH SURYHVWL GHWDOMQLMX YDORUL]DFLMX QDVHOMD L RGQRVD L]JUDÿHQRJ L NUDMREUD]QRJ SURVWRUD D SODQRYH ãLUHQMD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD L REOLNH LQWHUYHQFLMD WUHED RGUHGLWL UDGL RGUåDQMD SULURGQLK L kulturno-SRYLMHVQLKYULMHGQRVWLSURVWRUDEH]]QDWQLMHJDãLUHQMDL]JUDÿHQLKJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMD

7DNDY SULVWXS UD]YRMX SURVWRUD NRML VH WHPHOML QD RGUåDYDQMX L XQDSUHÿHQMX ]DWHþHQLK YULMHGQRVWL LVNOMXþXMHPRJXüQRVW • SURYRÿHQMD L JUDGQMH YHOLNLK SURPHWQLK L LQIUDVWUXNWXUQLK VXVWDYD NRML PLMHQMDMX VWUXNWXUX L odnose u krajoliku, • lociranja odlagališta otpada, • XYRÿHQMDQHþLVWLKLQGXVWULMVNLKSRJRQDNDRLL]gradnju ostalih glomaznih volumena kojima se ELWQRPLMHQMDGRVDGDãQMLQDþLQNRULãWHQMDLL]JOHGSURVWRUD • SURYRÿHQMDKLGURPHOLRUDFLMVNLK]DKYDWDLSUDYRFUWQHUHJXODFLMHYRGRWRNDWHXNODQMDQMHSRWRþQH vegetacije (stabala i grmova vrba),

286 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

• komasacije zemljišta i oblikovanja velikih monokulturnih parcela, • proširenja graÿevinskih podruþja seoskih naselja koja imaju tendenciju depopulacije, veü ih treba zadråati u okvirima njihove najveüe teritorijalne ekspanzije (kraj prošlog stoljeüa), • PHÿXVREQRJ VSDMDQMD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD GYDMX LOL YLãH QDVHOMD X MHGQR L VWYDUDQMD QRYLK JUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMD • ãLUHQMDJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDSDGLQHLYL]XDOQRHNVSRQLUDQHSUHGMHOHNDRL]RQHNYDOLWHWQRJ kultiviranog krajolika, • iskorištavanja mineralnih sirovina.

‰ Druga kategorija kulturnog krajolika –NUDMREUD]QHFMHOLQHUHJLRQDOQRJ]QDþHQMD

.XOWXUQLNUDMROLFLGUXJHNDWHJRULMHXJODYQRPLPDMXRþXYDQXLYLVRNRYUHGQRYDQXNUDMREUD]QXLSULURGQX NRPSRQHQWX.YDOLWHWDJUDGLWHOMVNLKREOLNDMHUMHÿDLOLMHL]PLMHQMHQDXRdnosu na tradicijsku. Uglavnom VXRþXYDQHJUXSDFLMHVHOD]DRNUXåHQDYROXPHQDEH]QDJODãHQLMLKSULPMHUDGLVSHU]QHJUDGQMHNRMLPD EL VH QDUXãLOL SURVWRUQL RGQRVL 8 QDVHOMLPD L QMLKRYLP RNROQLP SURVWRULPD SRåHOMQH VX XUEDQLVWLþNH LQWHUYHQFLMH NRMLPD üH VH Xspostaviti prostorno i oblikovno primjerenije stanje. U zoni krajolika druge NDWHJRULMHSUHSRUXþXMHVHGDVHXVHRVNLPQDVHOMLPDXREOLNRYDQMXVWDPEHQLKLJRVSRGDUVNLKJUDÿHYLQD NRULVWH HOHPHQWL UHJLRQDOQH DUKLWHNWXUH JDEDULW NXüH L]GXåHQH SUDYRNXWQH IRUPe, prizemne ili MHGQRNDWQHYLVLQHGYRVWUHãQRJNURYLãWDSRNULYHQRJFULMHSRPDNRORULVWLþNDREUDGDSURþHOMDXSDVWHOQLP WRQRYLPD9LVRNXNYDOLWHWXSULURGQLKSUHGMHODWUHEDPDNVLPDOQRþXYDWLLSRãWLYDWL1HGRSXãWDVHãLUHQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QD SDGLQH i vizualno eksponirane predjele kao i zone kvalitetnog kultiviranog NUDMROLND 3DGLQH EUGD NRMH VX ]RQH HNVSR]LFLMH SRYLMHVQLK QDVHOMD L GDOMH WUHED RGUåDYDWL NDR poljodjelske ili površine pokrivene šumama.

1HSULKYDWOMLYRMHSODQLUDWLQRYDJUDÿHYLQVNDSRGUXþMDQDVHOMDQHJRVHPRJXSUHGYLGMHWLVDPRSURãLUHQMD SRVWRMHüLK QDVHOMD DNR RGJRYDUDMXüH DQDOL]H SRNDåX GD MH WR SRWUHEQR 8 WRP VOXþDMX JUDÿHYLQVND SRGUXþMD WUHED ãLULWL X PDQMH NYDOLWHWQH SUHGMHOH QHYHOLNH HNVSR]LFLMH 2VRELWR VH WR RGQRVL QD gospodarske zone u naselju ili kao površine izdvojene namjene, oko kojih treba planirati zaštitne tampone visokog zelenila.

1D PMHVWLPD RGDNOH VH SUXåDMX YL]XUH QD RNROLFX QLMH PRJXüD JUDGQMD L]X]HY VDGUåDMD NRML LPDMX funkciju vidikovaca, ili su s njima uskODÿHQL ,VNOMXþXMH VH PRJXüQRVW RWYDUDQMD QRYLK NDPHQRORPD ãOMXQþDUD L VOLþQLK VDGUåDMD NRMLPD EL VH XPDQMLOH LOL GHYDVWLUDOH SURVWRUQH L NUDMREUD]QH YULMHGQRVWL D SRVWRMHüHNDPHQRORPHLVOLþQHVDGUåDMHWUHEDELRORãNLVDQLUDWL

Pri trasiranju novoplaniranih cesta iåeljezniþkih pruga trebaju se uzeti u obzir prostorne i morfološke znaþajke terena, što znaþi da se koriste njegova prirodna RELOMHåMD, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, kao što su nadvoånjaci, usjeci i zasjeci izbjegnu, ili svedu na minimum. Dalekovodi i ostali infrastrukturni koridori ne smiju se voditi trasama kojima bi došlo do veüih prosjeka šuma. Isto tako je vaåno da infrastrukturni sustavi (dalekovodi, antene, nadvoånjaci i sl.) prolaze trasama tako da ne zaklanjaju ili ne ulaze u kvalitetne vizure na vrijedna naselja ili pojedinaþna kulturna dobra.

Tijekom izrade prostornih planova ureÿenja gradova i opüina koje ulaze u zonu krajolika druge kategorije potrebno je provesti detaljniju valorizaciju naselja, izgraÿenog i krajobraznog prostora, a planove širenja graÿevinskih podruþja i oblike intervencija treba uskladiti s naprijed iznesenim uvjetima.

‰ 7UHüDNDWHJRULMDNXOWXUQRJNUDMROLND –NUDMREUD]QHFMHOLQHEH]L]UDåHQRJSURVWRUQRJLGHQWLWHWD koje imaju samoSRMHGLQDþQDYULMHGQDNXOWXUQDGREUD

1DSRGUXþMLPDNXOWXUQLKNUDMROLNDWUHüHNDWHJRULMHWUHEDSODQVNLPPMHUDPDSREROMãDWLVWDQMHXSURVWRUX X]RþXYDQMHSULURGQLKLNUDMREUD]QLKWHNXOWXUQR-povijesnih vrijednosti.

‰ ýHWYUWDNDWHJRULMDNXOWXUQRJNUDMROLND –NUDMREUD]QHFMHOLQHVL]UDåHQLPNRQIOLNWLPDXSURVWRUX

Urbanistiþkim i planskim mjerama, na temelju snimljenog zateþenog stanja, treba uspostaviti primjerenije odnose u prostoru: redefinirati zone naselja, odrediti njihove granice i morfologiju. U okolini povijesnih naselja i kurija treba zadråati neizgraÿene prostore, kako bi se uspostavili odgovarajuüi prostorni odnosi. Na temelju snimljenog zateþenog stanja potrebno je izraditi Studiju urbanistiþke

287 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD sanacije podruþja, u koju mora biti ukljuþena i dionica zaštite i unapreÿenja stanja preostalih elemenata kulturne baštine.

2. Mjere zaštite povijesnih naselja

3ODQLUDQMHUD]YRMDQDVHOMDNDRQRVLWHOMDLGHQWLWHWDNXOWXUQRJNUDMROLNDWUHEDSURYRGLWLSDåOMLYRNDNRQHEL GRãOR GR XPDQMHQMD LOL REH]YUMHÿHQMD QMLKRYH SUHSR]QDWOMLYRVWL 7UHED L GDOMH þXYDWL L RGUåDYDWL SRVHEQRVW SRYLMHVQLK QDVHOMD JUDGVNLK L VHRVNLK RELOMHåMD NRMD VH RþLWXMH X KRPRJHQRVWL YROXPHQD QDVHOMD NDUDNWHULVWLþQRM PDWULFL SURILOX XOLFD SDUFHODFLML QDþLQX RUJDQL]DFLMH SDUFHOH PMHULlu i NDUDNWHULVWLNDPDREOLNRYDQMDSRYLMHVQLKJUDÿHYLQD JDEDULWLPDQDJLEXNURYLãWDGHWDOMXVWUHKHLNURYQRJ YLMHQFD REOLNRYDQMX GLPQMDND  NRULãWHQMX PDWHULMDOD ]DYUãQH REUDGH åEXNDQD SURþHOMD FULMHS NDR pokrov, drvena stolarija). Raznolikost tipova sHRVNLK QDVHOMD L SRGUXþMD PRUD L GDOMH RVWDWL prepoznatljiva.

Za sva naselja navedena u Popisu kulturnih dobara treba izraditi konzervatorsku dokumentaciju kojom üHVHXWYUGLWL]RQH]DãWLWHWHGRNXPHQWLUDWLLYDORUL]LUDWLSULSDGDMXüDJUDÿHYQDVWUXNWXUD*ranice i zone ]DãWLWHSRYLMHVQLKFMHOLQDPRUDMXVHXFUWDWLQDNDUWDPDJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDSODQRYDXåHJDSRGUXþMD SURVWRUQL SODQ XUHÿHQMD JUDGD LOL RSüLQH JHQHUDOQL XUEDQLVWLþNL SODQ  WH RGUHGLWL NRQ]HUYDWRUVNH VPMHUQLFHXYMHWHLPMHUHRþXYDQMDL]DãWLWHSURVWRUDQDVHOMDLJUDÿHYQHVWUXNWXUH=DQDVHOMD]DNRMD YHü SRVWRML WHPHOMQD NRQ]HUYDWRUVND GRNXPHQWDFLMD WUHED SURYHVWL SRVWXSDN UHYL]LMH SRVWRMHüLK ]RQD ]DãWLWH QDWHPHOMXSURSLVDQHPHWRGRORJLMH LUHYDORUL]DFLMXJUDÿHYQHVWUXNWXUH

U prostoru MHRþLWQHJDWLYDQWUHQGGDWUDGLFLMVNDDUKLWHNWXUDXVHRVNLPQDVHOMLPDQHVWDMHD]DPMHQMXMH VHQRYRPL]JUDGQMRPNRMDVHXREOLNRYDQMXQHQDVODQMDQDNDUDNWHULVWLþQHWUDGLFLMVNHREOLNHUHJLRQDOQH DUKLWHNWXUH8QRVHVHSRPRGQLHOHPHQWLþLPHGROD]LGRSUHNida i gubitka vizualnog identiteta prostora. 7UHEDXUEDQLVWLþNLUHYDORUL]LUDWLVHRVNDQDVHOMDNRMDVXGRSULMHGYDGHVHWDNJRGLQDELOD]DãWLüHQDDNWRP o preventivnoj zaštiti, a gubitkom tradicijske drvene arhitekture i zamjenskom izgradnjom u potpunosti su L]PLMHQLOD VYRMX JUDÿHYQX DOL L SURVWRUQX VWUXNWXUX 2VLP QDYHGHQLK PHWRGRORãNLK RVQRYD ]D sustavno dokumentiranje i administrativnu zaštitu povijesnih cjelina, potrebno je konkretnim mjerama ILVNDOQHSROLWLNHLPDWHULMDOQRPVWLPXODFLMRPRþXYDWLSRVWRMHüXGUYHQXWUDGLFLMVNXDUKLWHNWXUXL]DGUåDWLMH XL]YRUQRMQDPMHQLVWDPEHQRMLJRVSRGDUVNRM3UHGODåHVHPRGHOGRJRYRUQRJXSUDYOMDQMDSURVWRURPQD WHPHOMXLQWHJUDOQHVWUDWHJLMHUD]YRMDUXUDOQLKSRGUXþMD

0MHUH]DãWLWHSRYLMHVQLKJUDÿHYLQDLVNORSRYD

2SüHPMHUH]DãWLWHLRþXYDQMDSRYLMHVQLKJUDÿHYLQDSURL]OD]HL]QMLKRYHVSRPHQLþNHYDORUL]DFLMHNDRL L] RVQRYQRJ QDþHOD ]DãWLWH NRMH VH WHPHOML QD LQWHJUDOQRP VDJOHGDYDQMX VSRPHQLND L QMHJRYH QHSRVUHGQHRNROLQH1XåQRMHQHSUHNLGQRLVWUDåLYDWLGRNXPHQtirati i vrednovati graditeljsku baštinu s FLOMHPVYUKRYLWRJSUDüHQMDVWDQMDUDGLRGUHÿLYDQMDSRWUHEQLKPMHUD]DãWLWHLRþXYDQMDJUDÿHYLQHLQMHQRJ QHSRVUHGQRJ RNROLãD =D VYH SRYLMHVQH JUDÿHYLQH L VNORSRYH NRML VH QDOD]H X QDVHOMLPD NRMD LPDMX svojstva kulturnog dobra, ili izvan njih, treba odrediti granicu i zonu zaštite, koja svakako mora REXKYDWLWLLNRQWDNWQX]RQXNDRL]RQXHNVSR]LFLMHJUDÿHYLQH3RVWXSDNVHSURYRGLQDUD]LQLSURVWRUQLK SODQRYD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD WH VH ]RQH ]DãWLWH XFUWDYDMX  QD NDUWH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD Unutar tih granica obavezno je sve zahvate provoditi uz posebne uvjete, odnosno prethodno odobrenje QDGOHåQH8SUDYH]D]DãWLWXNXOWXUQHEDãWLQH

6XVWDYQX ]DãWLWX L RGUåDYDQMH QDMYUHGQLMLK SRYLMHVQLK JUDÿHYLQD L VNORSRYD PRJXüH MH SURYRGLWL LVNOMXþLYR QD WHPHOMX RGJRYDUDMXüH WHKQLþNH GRNXPHQWDFLMH NRMRM NDR SRGORJD PRUDMX SUHWKRGLWL konzervatorsko -UHVWDXUDWRUVNLLVWUDåQLUDGRYL

‰ Povijesne graÿevine treba odråavati u okviru njihova autentiþnog okruåenja, bez nove gradnje u njihovoj neposrednoj blizini (zone zaštite odrediti u okviru prostornih planova niåega reda, na kartama graÿevinskih podruþja). To se osobito odnosi na crkve i kapele, u pravilu smještene na vizualno istaknutim lokacijama, koje imaju znaþenje prostornih simbola.

‰ Iznimno velik broj dvoraca i kurija koji su danas bez odgovarajaüe iliþak izvan namjene i samim tim izloåeni neprimjerenom odråavanju, postupno propadaju i nestaju, pa je potrebna društvena revalorizacija i pronalaåenje odgovarajuüe namjene. U pravilu su najprihvatljivije izvorne namjene, a u sluþajevima gdje to nije moguüe, namjena bi trebala biti što bliåa izvornoj, kako ne bi došlo do bitne promjene arhitektonske strukture, prostornih odnosa i oblika. Sastavni dio prezentacije

288 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

dvoraca i kurija jest i njihovo neposredno okruåenje, koje se sastoji od reprezentativnog i gospodarskog dijela. U zonu zaštite obavezno treba ukljuþiti i te prostore, kao i podruþja znaþajna za njihovu ekspoziciju.

‰ Drvena tradicijska arhitektura, koja je još prije desetak godinaþinila veüinu stambenog graÿevnog fonda, osobito u posavskim selima, danas je u velikoj mjeri zamijenjena novim zidanim graÿevinama. Oþuvanje i zaštitu preostalih graÿevina u selima koja doåivljavaju brzu preobrazbu trebalo bi usmjeriti na zaštitu ambijenata, kojeþine potezi od nekoliko tradicijskih okuünica. Takve ELDPELMHQWHWUHEDORRGUHGLWLQDUD]LQLSURVWRUQLKSODQRYDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

‰ $XWHQWLþQRVWREOLNDLVWUXNWXUHWUDGLFLMVNHGUYHQHDUKLWHNWXUHPRJXüHMHSULPMHUHQRRþXYDWLXRNviru HWQRVHOD PX]HMD QD RWYRUHQRP NRULãWHQMHP NDR NXüD ]D RGPRU YULMHGDQ SULPMHU WDNYRJ QDþLQD NRULãWHQMD VX NXüH ]D RGPRU X GROLQL .XSH X $XJXãWDQRYFX  8PMHVWR L]JUDGQMH QRYLK HNRVHOD SULKYDWOMLYLMDMHPRJXüQRVWNRULãWHQMDSRVWRMHüLKQDSXãWHQLKVHOD]DWXULVWLþNHVDGUåDMHNRMDRVLP WRJD LPDMX HOHPHQW DXWHQWLþQRVWL ]D UD]OLNX RG ³QRYRNRPSRQLUDQLK´ NRMD VX QHXVSMHOL SULPMHUL NRPSLODFLMHUD]OLþLWLKWLSRYDNXüD HNRVHORäXPEHUDþNR 

‰ 2þXYDQMH JRVSRGDUVNLK JUDÿHYLQD RVRELWR POLQRYD L YRGHQLFD NRMH SUHGVWDYOMDMX ULMHWNH RþXYDQH SULPMHUH WRJ WLSD JUDGQMH PRJXüD MH X RNYLUX QMLKRYD DXWHQWLþQRJ RNUXåHQMD V YRGRWRFLPD L RþXYDQLPWHKQLþNLPSRVWURMHQMHPNDRLL]YRUQLPDUKLWHNWRQVNLPREOLFLPD3UHQDPMHQDXWXULVWLþNR- ugostiteljske namjene, osim izvorne,MHGDQMHRGPRJXüLKQDþLQDQMLKRYDRGUåDYDQMD

‰ ,QGXVWULMVND DUKLWHNWXUD NRMD MH QD SRGUXþMX äXSDQLMH ]DVWXSOMHQD X REOLNX WYRUQLþNLK ]JUDGD V SULSDGDMXüLPSRVWURMHQMLPDDQDOD]LVHRELþQRXQXWDUVXYUHPHQLKWYRUQLþNLKVNORSRYDPRUDVHQD razini prostRUQLK SODQRYD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD YDORUL]LUDWL L GHILQLUDWL VD ]RQDPD ]DãWLWH WH RGUHGLWLQDþLQLPRJXüLKLQWHUYHQFLMD

‰ 2G RSüLK PMHUD ]DãWLWH SRYLMHVQLK JUDÿHYLQD SUHGYLÿD VH SULMH VYHJD UHGRYLWR JUDÿHYLQVNR RGUåDYDQMH VDQDFLMD L NRQ]HUYDFLMD QDMNYDOLWHWQLMH L QDMFMHORYLWLMH VDþXYDQH VWLOVNH ID]H X] REDYH]QHNRQ]HUYDWRUVNHLVWUDåQHUDGRYHQDSURþHOMLPDLLQWHULMHUX

‰ 6YHJUDÿHYLQVNH]DKYDWH XNOMXþLYRLUHGRYLWRRGUåDYDQMH REDYH]QRWUHEDSURYRGLWLX]VXJODVQRVWL NRQ]HUYDWRUVNLQDG]RUQDGOHåQH Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Za nepokretna kulturna dobra najviših kategorija nacionalnog i regionalnog znaþenja treba, u okviru nadleåne Uprave za zaštitu kulturne baštine, dopuniti postojeüu konzervatorsku dokumentaciju, provesti arhitektonsko snimanje i dokumentiranje, arhivska istraåivanja, kao i istraåne radove na samim graÿevinama, te odrediti potrebne mjere i uvjete za odråavanje i sanaciju.

U neposrednoj okolini graÿevina najviših kulturno-povijesnih i arhitektonskih vrijednosti (starih gradova, dvoraca, crkava i kapela) koje se nalaze na osami, nije moguüa nova gradnja radi oþuvanja njihova izvornog okruåenja i zona ekspozicije.

4. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i zona

%URMQRVW SRWHQFLMDOQLK DUKHRORãNLK ORNDOLWHWD XSXüXMH QD SRWUHEX ]D UHNRJQRVFLUDQMHP L LVWUDåLYDQMHP Na svakoj razini prostornog plana potrebno je uklopiti i istaknuti arheološke lokalitete te štititi zone oko njih. Svaka intervencija u blizini navedenih lokaliteta zahtijeva prethodna revizijska rekognosciranja i YMHURMDWQRSRNXVQDLVWUDåLYDQMDGDELVHRGUHGLODXåD]RQDORNDOLWHWD8VOXþDMXJUDÿHYLQVNRJ]DKYDWDX XåRM]RQLORNDOLWHWDSRWUHEQRMHL]YHVWLSUHWKRGQD]DãWLWQDLVWUDåLYDQMDWHRGOXþLWLRWUHWPDQXORNDOLWHWDLOL PRJXüRMSURPMHQLSURMHNWDJUDÿHYLQVNRJ]Dhvata.

3RVHEQX SDåQMX WUHED REUDWLWL QD PUHåX DQWLþNLK SURPHWQLFD WH LK ãWLWLWL RG GHYDVWDFLMH 8 RNYLUX UHJLVWULUDQLK DUKHRORãNLK ]RQD $QGDXWRQLD  L RQLK SUHGORåHQLK ]D UHJLVWUDFLMX 'UHQMH YLOOH UXVWLFDH  QLVXPRJXüLQLNDNYLJUDÿHYLQVNLUDGRYLL]DKYDWLXSURVWRUXSULMHDUKHRORãNLKLVWUDåLYDQMD1HSULKYDWOMLYR MH ãLUHQMH =UDþQH OXNH =DJUHE L]JUDGQMRP GUXJH SLVWH QD SRGUXþMH DQWLþNH $QGDXWRQLH þLPH EL VH ugrozio prostorni integritet cjelokupnog nalazišta.

8 RNYLUX L]UDGH SURVWRUQLK SODQRYD XUHÿHQMD RSüLQD SRWUHEQR MH XWYUGLWL ]RQH ]DãWLWH DUKHRORãNLK ORNDOLWHWDWHRGUHGLWLVPMHUQLFH]DVYDNLNRQNUHWQLVOXþDM

289 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

32'58ý-$326(%1,+2*5$1,ý(1-$8.25,â7(1-8

Na kartografskim prikazima broj 3.1. i 3.2. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" prikazanDVXSRGUXþMD SRVHEQLKRJUDQLþHQMDXNRULãWHQMX

1. KRAJOBRAZ

‰ osobito vrijedan predjel: prirodni krajobraz ‰ osobito vrijedan predjel: kultivirani krajobraz

3RGUXþMD SULURGQLK L NXOWLYLUDQLK NUDMREUD]D SODQLUDQD ]D ]DãWLWX PMHUDPD RYRJ 3ODQD GHWDOMQR VX opisana i valorizirana u poglavlju 3.5.1. Prirodna baština i krajobraz.

2. TLO

‰ SRGUXþMDQDMYHüHJLQWHQ]LWHWDSRWUHVD 9,,9,,,L,;VWXSDQM0HUNDOLMHYHOMHVWYLFH ‰ VHL]PRWHNWRQVNLDNWLYQDSRGUXþMD ‰ DNWLYQDLOLPRJXüDNOL]LãWDLRGURQL ‰ SRGUXþMDSRMDþDQHHURzije ‰ SUHWHåLWRQHVWDELOQDSRGUXþMD

1DYHGHQD SRGUXþMD RSLVDQD VX X SRJODYOMX 3ROD]LãWD  =HPOMRSLVQD RELOMHåMD 3RVHEQD RJUDQLþHQMDJUDGQMHQDRYLPSRGUXþMLPDSURSLVDQDVX]DNRQVNLPRGUHGEDPD

3. VODE

‰ YRGRQRVQRSRGUXþMH ‰ YRGR]DãWLWQDSRGUXþMD ,,I. i III. zona zaštite) ‰ SRWHQFLMDOQRXåHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH ‰ vodotoci ‰ SRSODYQDSRGUXþMD

3UDYLOQLNRPR]DãWLWQLPPMHUDPDLXYMHWLPD]DRGUHÿLYDQMH]RQDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDYRGH]DSLüH 11 SUHGYLÿHQHVXWUL]RQH]DãWLWHL]YRULãWDYRGH]DSLüH7RVX

3RGUXþMHL]YRULãWD–,]RQD ]RQDVWURJRJUHåLPD]DãWLWH 8åHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH–,,]RQD ]RQDVWURJRJRJUDQLþHQMD âLUHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH–,,,]RQD ]RQDRJUDQLþHQMDLNRQWUROH 

Granica podruþja prve zone mora biti udaljena najmanje 50 m od mjesta zahvata vode. Upravljaþ izvorištem mora biti korisnik zemljišta prve zone. 3UYD]RQDPRUDELWL]DãWLüHQDRJUDGRP

'UXJD]RQDREXKYDüDSRGUXþMHRGJUDQLFHSUYH]RQHGROLQLMHRGNRMHSRG]HPQRMYRGLWUHEDQDMPDQMH 50 dana do ulaska u objekte zahvata vode.

7UHüD ]RQD REXKYDüD SRGUXþMH RG JUDQLFH SULOMHYQRJ SRGUXþMD OLQLMH SRG]HPQH YRGRGMHOQLFH  GR vanjske granice druge zone.

Pravilnik za svaku zonu sanitarne zaštite propisuje zaštitne mjere, odnosno propisuje zabranu: L]YRÿHQMDUDGRYDL]JUDGQMHREMHNDWDREDYOMDQMDRGUHÿHQLKUDGQMLLSRVWXSDNDWMVYLKXWMHFDMDNRMLVH VPDWUDMXRSDVQLPDXVPLVOXXJURåDYDQMDNDNYRüHYRGHLL]GDãQRVWLL]YRULãWD

1D WHPHOMX 3UDYLOQLND GRQHVHQH VX 2GOXNH R ]DãWLWQLP SRGUXþMLPD VOMHGHüLK L]YRULãWDFUSLOLãta na SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH ³9HOLND *RULFD´ ³âLELFH´ ³%UHJDQD´ ³3UHURYHF´ L]YRULãWD vodoopskrbnog sustava “Jastrebarsko”, “Blanje”, izvorišta “Velika i Mala Reka” i “Melin”.

290 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Izvorišta vodovoda “Psarjevo”, izvorišta vodovoda “Drenova Gornja”, izvorišta vodovoda “Selnica”, izvorište “Orešje Donje –+XP.UXPSDN=DSHþDN´LPDMXGRQHVHQHRGOXNHR]RQDPDVDQLWDUQH]DãWLWH QDWHPHOMX3UDYLOQLNDDPDORJVXNDSDFLWHWDLORNDOQRJ]QDþDMDWHüHELWLSULND]DQLX3URVWRUQRPSODQX XUHÿHQMD*UDGD6YHWL,YDn Zelina.

=DSRGUXþMHFUSLOLãWD³6WUPHF´WHL]YRULãWD³6ODSQLFD´L³/LSRYHF´L]UDÿHQMHVWUXþQLSULMHGORJ]DL]UDGX Odluke o vodozaštitnim zonama, koji je kao takav uvršten u Prostorni plan.

2GOXNDRYRGR]DãWLWQRPSRGUXþMXYRGRFUSLOLãWD³âLELFH´RGQRVLVHVDPRQDXåHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH DL]UDÿHQMHVWUXþQLSULMHGORJ]DL]UDGX2GOXNHRãLUHP]DãWLWQRPSRGUXþMXNRMLMHNDRWDNDYXYUãWHQX Prostorni plan.

3RWHQFLMDOQD YRGRFUSLOLãWD QD ORNDOLWHWX ³ýUQNRYHF´ LPDMX SRVHEQR ]QDþHQMH ]D GDOMQML UD]YLWDN vodRRSVNUEH*UDGD=DJUHEDL=DJUHEDþNHåXSDQLMH6RE]LURPQDYDåQRVWRYRJFUSLOLãWDSRWUHEQRMH VYLPUDVSRORåLYLPPMHUDPDRPRJXüLWL]DãWLWXWRJL]YRULãWD

.DNR MH NRQDþQD FMHORYLWD NRQFHSFLMD NRULãWHQMD L ]DãWLWH FUSLOLãWD ³ýUQNRYHF´ QHGRYROMQR RGUHÿHQD X RNYLULPD 3URVWRUQRJ SODQD =DJUHEDþNH åXSDQLMH UDGL XVSRVWDYH XYMHWD ]D XþLQNRYLWLMX ]DãWLWX WRJ L]YRULãWD SUHX]LPDMX VH X RVQRYL JUDQLFH SRWHQFLMDOQRJ XåHJ YRGR]DãWLWQRJ SRGUXþMD FUSLOLãWD ³ýUQNRYHF´ D NRMH VX RGUHÿHQH X RNYLUX YDåHüH SURVWRUQR SODQVNH dokumentacije (Prostorni plan Grada Zagreba).

3RWHQFLMDOQR XåH YRGR]DãWLWQR SRGUXþMH ýUQNRYHF RGUHÿHQR MH QD VMHYHUX NRULWRP ULMHNH 6DYH GR QDVHOMD6WUPHF%XNHYVNL1DVWDYOMDVHSUHPDMXJR]DSDGXSUDWHüLFHVWX5LEQLFD- Jagodno -1RYRýLþH do grada VelLND *RULFD 2ELOD]L JUDG VD VMHYHUQH VWUDQH L GDOMH X] 9HOLNRJRULþNX FHVWX L åHOMH]QLþNX prugu Velika Gorica -6HVYHWH]DWYDUDVHQDULMHFL6DYLNRGQDVHOMD0LüHYHF

1DSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHQDOD]LVHQL]L]YRULãWDFUSLOLãWDORNDOQRJ]QDþHQMDLPDlog kapaciteta NRMDWUHED]DãWLWLWLWHGRQLMHWLRGOXNHR]RQDPDVDQLWDUQH]DãWLWH=RQHVDQLWDUQH]DãWLWHELWüHSULND]DQH XSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDQDþLMHPVHSRGUXþMXQDOD]HDSULPMHUHQRPMHULOXX NRMHPVHL]UDÿXMX

3RVHEQX SDåQMX WUHED SRVYHWLWL L]YRULãWLPD SLWNH YRGH QD SRGUXþMX 3DUND SULURGH äXPEHUDN- Samoborsko gorje i Parka prirode Medvednica te donijeti odluke o zonama njihove sanitarne zaštite.

Sastavni dio planova za zaštitu voda jest njihova kategorizacija. Kategorizacijom se pojedini vodotoci i GUXJHYRGHSROD]HüLRGPMHULODL]NODVLILNDFLMHYRGDUD]YUVWDYDMXXVNXSLQHNRMHPRUDMX]DGRYROMDYDWL SURSLVDQHXYMHWHNDNYRüHYRGH

8 JUDILþNRP SULND]X 3URVWRUQRJ SODQD =DJUHEDþNH åXSDQLMH NDUWRJUDIVNL SULND] EURM  ³8YMHWi NRULãWHQMD L ]DãWLWH SURVWRUD ,,´  VDGUåDQD MH NDWHJRUL]DFLMD GUåDYQLK YRGD QD SRGUXþMX äXSDQLMH X VNODGXVXWYUÿHQRPNDWHJRUL]DFLMRP]DGUåDYQHYRGHXRNYLUX'UåDYQRJSODQD]D]DãWLWXYRGD

32'58ý-$35,0-(1(326(%1,+0-(5$85((1-$,=$â7,7(

1DNDUWRJUDIVNLPSULND]LPDEURML8YMHWLNRULãWHQMDL]DãWLWHSURVWRUDSULND]DQDVXSRGUXþMD SULPMHQHSRVHEQLKPMHUDXUHÿHQMDL]DãWLWH

1. 85((1-(=(0/-,â7$

‰ hidromelioracija

2. SANACIJA

‰ SRGUXþMDXJURåHQDEXNRP ‰ RãWHüHQSULURGQLNUDMREUD]NRML treba sanirati i oplemeniti ‰ napuštena eksploatacijska polja

291 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3. 32'58ý-$35,0-(1(3/$16.,+0-(5$=$â7,7(

‰ REXKYDWREYH]QHL]UDGH3URVWRUQRJSODQDSRGUXþMDSRVHEQLKRELOMHåMD ‰ ]DKYDWSRWUHEQHSURYHGEHSURFMHQHPHÿXXWMHFDMDXRNROLãX

 7$%/,ý1, ,6.$= 3295â,1$ =$ 326(%12 95,-('1$ ,,/, 26-(7/-,9$ 32'58ý-$ , CJELINE

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti)

Tablica 3b: Redni broj 1D]LYåXSDQLMH Postotak od Oznaka Ukupno ( ha ) površine ha/stan =$*5(%$ý.$ä83$1,-$ äXpanije

2.0. =$â7,û(1(&-(/,1(

=DãWLüHQDSULURGQDEDãWLQD SRVWRMHüHLSODQLUDQR ukupno: 41.148,94 13,45 0,12

- park prirode zapadni dio Medvednice PP 4.593,22 1,50 0,01 2.1. -SDUNSULURGHäXPEHUDN-Samoborsko gorje PP 26.031,33 8,51 0,07 -RVWDOL=DNRQRP]DãWLüHQLGLMHORYLSULURGH 4.031,39 1,32 0,01 - evidentirani dijelovi prirode (planirano) 6.493,00 2,12 0,02

=DãWLüHQDJUDGLWHOMVNDEDãWLQD

-DUKHRORãNRSRGUXþMHDQWLþNLJUDG 1.600,00 0,52 0,005 2.2. Andautonija

äUPANIJA 42.750,00 13,98 0,12 ukupno:

3.0. KORIŠTENJE RESURSA

Energija maks. proizvodnja/h 432,3 MWh 3.2. vršna potrošnja/h cca 280,0 MWh

Voda vodozahvat cca 597,0 u 1000 m3/dan 3 3.3. potrošnja cca 122,0 u 1000 m /dan ne iskazuje se

Mineralne sirovine --- jed. mjere za 3.4. sirovinu

äUPANIJA --- ukupno:

292 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.6.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

Prednost prostoraäupanije þLQL njezin prometni i geostrateški poloåaj te blizina grada Zagreba, metropole nacionalnog i europskog znaþenja. Zagreb je središteäupanije, te sloåeno i najvaånije prometnoþvorište u zemlji odakle se radijalno pruåaju glavni prometni pravci Republike Hrvatske.

A) CESTOVNI PROMET

Razvitak cestovne mreåe podrazumijeva skup aktivnosti koje se poduzimaju radi odråavanja i podizanja tehniþko-tehnološke razine veü izgraÿenih cesta te za izgradnju novih. Drugim rijeþima, ukupni razvoj cestovne mreåe moåe se razmatrati objektiviziranjem ciljeva kroz: ‰ planiranje i izgradnju novih cesta, ‰ redovito odråavanje i podizanje razine prometne i tehniþke kvalitete veü izgraÿene mreåe cesta (modernizacija i rekonstrukcija).

0UHåXFHVWD=DJUHEDþNHåXSDQLMHþLQHGUåDYQHFHVWH DXWRFHVWHEU]HFHVWHLRVWDOHGUåDYQHFHVWH  åXSDQLMVNH FHVWH L ORNDOQH FHVWH 8 3ODQX MH SUHGYLÿHQR SURJXãüHQMH GUåDYQLK L åXpanijskih cesta. 'UåDYQH FHVWH VX SURJXãüHQH QD RVQRYL 3URJUDPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH RVLP GUåDYQHFHVWH0RVWQD.XSL /DVLQMD - autocesta Zagreb -.DUORYDF þYRU'RQMD=GHQþLQD 

2YDM 3ODQ SURVWRUQRJ XUHÿHQMD VDGUåL SODQLUDQH koridore cesta i predloåene koridore cesta u istraåivanju te alternativne koridore za brze ceste, dråavne ceste iåupanijske ceste,þijeüe se trase podrobnije istraåiti tijekom izrade dokumenata prostornog ureÿenja uåega podruþja.

Do izgradnje planiranih zamjenskih cesta, postojeüe ceste zadråavaju sadašnju kategoriju.

Na postojeüim dråavnim iåupanijskim cestama moguüa je rekonstrukcija kritiþnih dionica i izgradnja mostova gdje cesta prelazi preko vodotoka. Na trasama planiranih prometnica u dijelovima koji prelaze preko vodotoka planira se izgradnja mostova.

'UåDYQHFHVWH

Autoceste

3UHPD6WUDWHJLMLL3URJUDPXSURVWRUQRJXUHÿHQMD5HSXEOLNH+UYDWVNHSRGUXþMHP=DJUHEDþNHåXSDQLMH SUROD]HVOMHGHüHDXWRFHVWH

‰ Zagreb - Macelj - 5HSXEOLND 6ORYHQLMD YHüL GLR L]YHGHQ D GLRQLFX SRVWRMHüH SROXDXWRFHVWH Jankomir-=DSUHãLüWUHEDGRJUDGLWLXDXWRFHVWXWHL]JUDGLWLþYRULãWH-DNRYOMH  ‰ Zagreb - Bregana - Republika Slovenija, ‰ Zagreb -9DUDåGLQ-0DÿDUVND L]JUDGLWLþYRULãWH6YHWL,YDQ=HOLQD  ‰ Zagreb - Sisak - Republika %L+ X SODQX MH L]JUDGQMD GLRQLFH GR 6LVND VD þYRULãWLPD 0LþHYHF Velika Mlaka, Velika Gorica - jug i Buševec), ‰ Zagreb - Slavonski Brod - %DMDNRYR QD SRVWRMHüRM DXWRFHVWL WUHED L]JUDGLWL þYRULãWH 5XJYLFD L þYRULãWH.ULå  ‰ Zagreb - Karlovac - Rijeka (na poVWRMHüRM DXWRFHVWL WUHED L]JUDGLWL þYRULãWH NRG QDVHOMD 'RQMD =GHQþLQD  ‰ =DJUHEDþND RELOD]QLFD SUHGYLÿD VH LQWHUSRODFLMD QRYLK þYRULãWD .RVQLFD L 5DNLWMH UDGL EROMHJD iskorištavanja zaobilaznice).

293 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Brze ceste

‰ Sveta Helena - Vrbovec - Bjelovar – Virovitica, ‰ Vrbovec -.ULåHYFL– Koprivnica, ‰ Zagreb - Velika Gorica, ‰ Samobor - Sveta Nedelja – Zagreb.

U Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske navedene su autoceste i brza cesta Sv. Helena - Vrbovec - Bjelovar - Virovitica u prvoj skupini prioriteta. Cestovni pravci iz prve skupine prioriteta RPRJXüXMX WHPHOMQX SRYH]DQRVW JODYQLK åDULãWD UD]YLWND L VYLK SURVWRUD +UYDWVNH WH SRYH]DQRVW VD VXVMHGQLP ]HPOMDPD L (XURSRP 8 JUDILþNRP SULND]X SUHGRþHQD YH]D DXWRFHVWD L EU]LK FHVWD PHÿXVREQR L V RVWDORP FHVWRYQRP PUHåRP SUHGYLÿHQD MH UDVNULåMLPD X GYLMH UD]LQH %U]D FHVWD Vrbovec –.ULåHYFL–.RSULYQLFDVYUVWDQDMHXWUHüXVNXSLQXSULRULWHWD

2GRVWDOLKGUåDYQLKFHVWDQDJUDILþNRPSULND]XXFUWDQHVX

‰ cesta Sv. Ivan Zelina - Vrbovec –ýD]PD- Garešnica; D26 ‰ cesta GP Gola – Koprivnica –.ULåHYFL– Vrbovec - Dugo Selo - Sesvete, D41 ‰ cesta Vrbovec – Haganj - Bjelovar - Veliki Zdenci; D28 ‰ FHVWDXUÿHYDF– Bjelovar –ýD]PD–âXPHüDQL-,YDQLü*UDG' ‰ cesta Velika Gorica - Petrinja – Hrvatska Kostajnica, D30 ‰ cesta Velika Gorica – Kravarsko – Pokupsko - Viduševac, D31 ‰ cesta Velika Gorica –=UDþQDOXND=DJUHE ‰ cesta Karlovac – Pokupsko – Sisak –3RSRYDþD' ‰ cesta Bobovica - Bregana –.UDãLü– Ozalj – Karlovac, D505 ‰ cesta GP Harmica – Brdovec –=DSUHãLü' ‰ cesta spoj Jastrebarskog i autoceste Zagreb - Karlovac; D310 ‰ cesta most na Kupi (Lasinja) –þYRU'RQMD=GHQþLQD DXWRFHVWD=DJUHE– Karlovac)

Podruþjemäupanije prolazi autocesta Zagreb – Sisak – granica BiH. Koridor autoceste poþinje na obilaznici Zagreba kod mjesta Miþevec. Prateüi sa zapadne straneåeljezniþku prugu od ranåirnog kolodvora prema Velikoj Gorici (Sisku) dolazi doåeljezniþke pruge Zagreb – Sisak koju prelazi vijaduktom i, prateüi prugu s juåne strane, nastavlja prema Sisku. Na trasi se predlaåe izgradnja þvorišta: Miþevec, Velika Mlaka, Velika Gorica – jug i Buševec.

Na brzoj cesti Sv. Helena – Vrbovec – Bjelovar –9LURYLWLFDSUHGODåHVHL]JUDGQMDþYRULãWD9UERYHF– zapad, Vrbovec –MXJ.RQDN*UDEULü+DJDQML=YRQLN

1DSRVWRMHüLPGUåDYQLPFestama koje prolaze središtima gradova Velika Gorica, Dugo Selo i Vrbovec WH V RE]LURP QD NROLþLQX SURPHWD QD QMLPD SRWUHEQR MH QDMSULMH VDJUDGLWL FHVWRYQH RELOD]QLFH WLK JUDGRYD 3ODQLUDQH FHVWRYQH RELOD]QLFH =DSUHãLüD MXåQD RELOD]QLFD  9HOLNH *RULFH L Dugog Sela NDWHJRUL]LUDQH VX NDR RVWDOH GUåDYQH FHVWH GRN MH RELOD]QLFD 9UERYFD SODQLUDQD NDR EU]D FHVWD 6Y Helena - Bjelovar.

1D SRGUXþMX *UDGD 9HOLND *RULFD XQXWDU REXKYDWD *HQHUDOQRJ XUEDQLVWLþNRJ SODQD JUDGD 9HOLND *RULFD SULND]DQH GUåDYQH FHVWH RPRJXüDYDMX YDULMDQWQD UMHãHQMD NRMD üH ELWL YDORUL]LUDQD WLMHNRP L]UDGH3URVWRUQRJSODQDXUHÿHQMD*UDGD9HOLND*RULFDL*HQHUDOQRJXUEDQLVWLþNRJSODQD

5HNRQVWUXNFLMRPGUåDYQLKFHVWDLL]JUDGQMRPQRYLKGLRQLFDSUHGYLÿDMXVHRELOD]QLFH'XEUDYHL*UDEHUMD ,YDQLüNRJ

äXSDQLMVNHFHVWH

äXSDQLMVNH FHVWH LPDMX XORJX SRYH]LYDQMD JUDGRYD VUHGLãWD RSüLQD L YHüLK QDVHOMD QD SRGUXþMX äXSDQLMH6RE]LURPQDSODQLUDQXL]JUDGQMXQRYLKGUåDYQLKFHVWDLGLRQLFDGUåDYQLKFHVWDQHNHGUåDYQH ceste ili dionice su prekateJRUL]LUDQHXåXSDQLMVNHFHVWH

8] YHü SRVWRMHüH SODQLUDMX VH QRYH WUDVH åXSDQLMVNLK FHVWD SRG SRVWRMHüLP åXSDQLMVNLP FHVWDPD SRGUD]XPMHYDMXVHVDGDãQMHåXSDQLMVNHFHVWHLSRVWRMHüHORNDOQHFHVWHNRMHVHRYLP3ODQRPSODQLUDMX XUDQJXåXSDQLMVNLKFHVWD 

294 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ cesta Vrbovec – Poljanski Lug –.ORãWDU,YDQLü ‰ FHVWD'UHQMHâüLWDUMHYVNR– brana na Savi (Drenje) – ‰ FHVWDSURGXåHWDN8OLFHJUDGD9XNRYDUD–ýUQHF'XJRVHOVNL ‰ cesta Cerje – Prozorje - Brckovljani ‰ cesta Oborovo -3UHþQR– Topolje –/LMHYD/XND 6LVDþNo-PRVODYDþNDåXSDQLMD ‰ cesta Veleševec –3HãüHQLFD 6LVDþNR-PRVODYDþNDåXSDQLMD ‰ FHVWD.XüH– cesta Veleševac –3HãüHQLFD ‰ FHVWD0LüHYHF–âüLWDUMHYR– Strmec Bukevski - Veleševec ‰ cesta Draga Svetojanska –%UH]RYDFäXPEHUDþNL ‰ cesta Hartje – Sopote – Sošice ‰ FHVWD7LKRþDM– Paljugi – Bukovac Svetojanski ‰ FHVWD3HüQR–9LãüL9UK– Gornja Vas ‰ cesta Gabrovica –.RUHWLüL–-HOHQLüL–3HüQR ‰ cesta Sošice – Sveta Gera ‰ FHVWD3ULJRUMH%UGRYHþNR– Novi Dvori - Jablanovec ‰ cesta Bobovica –3ULJRUMH%UGRYHþNR ‰ cesta Bestovje – brana na Savi (Podsused)–=DSUHãLü

8PUHåLFHVWRYQRJSURPHWDQDUD]LQLäXSDQLMHSRVHEQR]QDþHQMHLPDWDNR]YDQLGUXJLRELOD]QLFHVWRYQL SUVWHQNRMLSUROD]LSRVWRMHüLPLSODQLUDQLPWUDVDPDåXSDQLMVNLKFHVWD7DMVHFHVWRYQLSUDYDFSURWHåHRG =DSUHãLüDSUHNR6YHWH1HGHOMH.DOLQRYLFH6WXSQLND2EUHåD/XNDYFD3HWURYLQH7XURSROMVNH9HOLNH *RULFH1RYRJýLþD2UOD2ERURYDLGDOMHYDULMDQWQLPSUDYFLPDGRþYRULãWD5XJYLFDL,YDQLü*UDGQD autocesti Zagreb – /LSRYDF 7UDVD SRþLQMH L ]DYUãDYD X =DJUHEDþNRM åXSDQLML D MHGDQ GLR SUROD]L SURVWRURP *UDGD =DJUHED L X NRQWLQXLWHWX SRYH]XMH SRGUXþMH *UDGD =DSUHãLüD *UDGD 6DPRERUD 2SüLQH 6YHWD 1HGMHOMD 2SüLQH 6WXSQLN *UDGD =DJUHED *UDGD 9HOLNH *RULFH 2SüLQH 2UOH 2SüLQH 5XJYLFDL*UDGD,YDQLü*UDGD

CestovnH RELOD]QLFH SRWUHEQR MH VDJUDGLWL RNR 6DPRERUD =DSUHãLüD LVWRþQD L VMHYHUQD RELOD]QLFD  ,YDQLü*UDGD-DVWUHEDUVNRJL6YHWRJ,YDQD=HOLQH

5HNRQVWUXNFLMRPLL]JUDGQMRPQRYLKGLRQLFDåXSDQLMVNLKFHVWDSUHGYLÿDVHL]JUDGQMDRELOD]QLFH.ORãWDU ,YDQLüD

Planira se izgradnja dijelova trasa postojeüih dråavnih iåupanijskih cesta. Napušteni dijelovi trase prelaze u niåu kategoriju ili postaju nerazvrstane ceste, što ovisi o konkretnom projektnom sluþaju.

Lokalne ceste

Lokalne ceste su ceste koje povezuju naselja na podruþju grada i/ili opüine. Sukladno zakonskim odredbama u lokalne ceste se razvrstavaju ceste koje povezuju sjedište grada odnosno opüine s naseljima s više od 50 stanovnika, ceste koje povezuju prometne, povijesne, prirodne i turistiþke lokalitete opüinskog ili gradskog znaþenja s lokalnomåupanijskom ili dråavnom mreåom cesta.

Lokalne su ceste prikazane na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora. Prikazane VXVDPRSRVWRMHüHORNDOQHFHVWHLSUHNDWHJRUL]LUDQHåXSDQLMVNHFHVWHGRNüHVHQRYHORNDOQHFHVWH SODQLUDWLXSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDQDþLMHPVHSRGUXþMXQDOD]H

B) ä(/-(=1,ý.,3520(7

5D]YLWDN åHOMH]QLþNH PUHåH SRGUD]XPLMHYD VNXS DNWLYQRVWL NRMH VH SRGX]LPDMX UDGL RGUåDYDQMD L SRGL]DQMDWHKQLþNR-WHKQRORãNHUD]LQHYHüL]JUDÿHQLKSUXJDWH]DL]JUDGQMXQRYLK

‰ VLQNURQL]DFLMD V HXURSVNRP åHOMH]QLþNRP PUHåRP X] ]DGRYROMHQMH HXURSVNLK QRUPL WHKQLþNLK normativa i prometnih parametara infrastrukture na glavnim europskim magistralnim pravcima, ‰ SRYHüDQMH kvalitete usluga, ‰ UD]YLMDQMHPUHåHVXNODGQRSRWUHEDPDLPRJXüQRVWLPD

'LR SUXJD NRMH SUROD]H äXSDQLMRP XNOMXþHQ MH X PHÿXQDURGQX PUHåX SUXJD L WR QD SDQHXURSVNLP koridorima koji prolaze kroz Hrvatsku (V. i X. koridor).

295 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Pruge koridora X. su:

‰ Republika Slovenija - Savski Marof - Zagreb – Tovarnik, ‰ =DSUHãLü- Krapina – Republika Slovenija.

Pruge koridora V. su:

‰ 0DÿDUVND- Koprivnica – Dugo Selo - Zagreb - Oštarije - Rijeka ‰ Zagreb – Jastrebarsko - Oštarije - Knin - Split (kao ogranak V. koridora koji je zapisan u tekstualnom dijelu rezolucije iz Helsinkija).

7HVXSUXJHNDWHJRUL]LUDQHNDRPDJLVWUDOQHJODYQHåHOMH]QLþNHSUXJH1MLKRYDWHKQLþNDUD]LQDPRUDX NRQDþQLFLELWLSUHPDSUHSRUXNDPD$*&VSRUD]XPDãWRSRGUD]XPLMHYDSUXJHVYHOLNRPXþLQNRYLWRãüX XJODYQRP GYRNRORVLMHþQH L PRJXüLK EU]LQD GR  NP $*& – European Agreement on Main ,QWHUQDWLRQDO5DLOZD\V/LQHVäHQHYD

1DPDJLVWUDOQLPJODYQLPåHOMH]QLþNLPSUXJDPD=DJUHE- Karlovac, Zagreb - Koprivnica, Zagreb - Sisak L=DSUHãLü- Zabok planiran je remont i dogradnja drugog kolosijeka. Te pruge i pruga Zagreb - Savski Marof –5HSXEOLND6ORYHQLMDSODQLUDQHVXNDRSUXJHYHOLNHXþLQNRYLWRVWLL]DEU]LQHGRNPK

6WDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQLåHOMH]QLþNLSULMHOD]SUYHNDWHJRULMHQDOD]LVHQDPDgistralnoj glavnoj pruzi Zagreb - =DSUHãLü - Savski Marof - 5HSXEOLND 6ORYHQLMD L RGYLMD VH L]PHÿX VWDQLFD 6DYVNL 0DURI QD hrvatskoj i stanice Dobova na slovenskoj strani.

8GDOMQMRMEXGXüQRVWLSRVOLMHJRGLQHNDRNUDMQMHUMHãHQMH]DRYHSUXJHX6Wrategiji prometnog UD]YLWND5HSXEOLNH+UYDWVNHVSRPHQXWDMHPRJXüQRVWQMLKRYDXUHÿLYDQMDLGRJUDGQMH]DEU]LQHGR km/h.

Na trasi pruge Dugo Selo -1RYVNDSUHGYLÿHQMHDOWHUQDWLYQLNRULGRUX]RQL'XJRJ6HOD VMXåQHVWUDQH *UDGD L,YDQLü*UDGD VDVMHYHURLVWRþQHVWUDQH*UDGD 

Na trasi pruge Zagreb -.DUORYDFSUHGYLÿHQMHDOWHUQDWLYQLNRULGRUQDGLRQLFLRG+RUYDWDGR'UDJDQLüD NRMLPVHRVLJXUDYDLVSUXåHQLMDWUDVDLSRYROMQLMLSURPHWQRWHKQLþNLHOHPHQWLSUXJH

0DJLVWUDOQL JODYQL åHOMH]QLþNL SUDYDF =Dgreb - Pragersko - Maribor - *UD] %Hþ  VNUDWLW üH XGDOMHQRVW =DJUHED L *UD]D RWSULOLNH ]D  NP 7UDVD WH SUXJH LGH SRVWRMHüRP åHOMH]QLþNRP SUXJRP =DJUHE – =DSUHãLü – Zabok - .UDSLQD X] RGUHÿHQH UHNRQVWUXNFLMH D RG .UDSLQH GR 3UDJHUVNRJ SUHGYLÿHQD MH izgradnja nove trase.

1RYRSODQLUDQD PDJLVWUDOQD JODYQD SUXJD D NRMD GLMHORP SUROD]L SRGUXþMHP äXSDQLMH MHVW ]DSDGQD RELOD]QLFD]DJUHEDþNRJåHOMH]QLþNRJþYRUDNRMDVHRGYDMDRGSUXJH=DJUHE- Rijeka u Blatu, prelazi RWHUHWQLNDQDOLXSURVWRUXL]PHÿXGHVQRJ nasipa rijeke Save i obilazne autoceste ide na sjever, prelazi 6DYXLXåHOMH]QLþNRMSRVWDML=DSUHãLüYHåHVHQDSUXJX=DJUHE- Savski Marof. Pruga je planirana kao GYRNRORVLMHþQDHOHNWULILFLUDQDLQDPLMHQMHQDMH]DWHUHWQLLSXWQLþNLSURPHW

Izgradnja nRYHMHGQRNRORVLMHþQHåHOMH]QLþNHSUXJHGUXJRJUHGDSODQLUDQDMHRG*UDGHFD RGYDMDQMHRG pruge Zagreb -.RSULYQLFD GR6YHWRJ,YDQDäDEQR SUXJDVHSULNOMXþXMHQDSUXJX.ULåHYFL- Bjelovar). 3UXJDMHQDPLMHQMHQDSXWQLþNRPLWHUHWQRPSURPHWXDQDNRQL]JUDGQMHVNUDWLWüHVHåHOMH]QLþNLSUDYDF Zagreb - Bjelovar za 12,6 km.

7UDVRPELYãHXVNRWUDþQHVDPRERUVNHSUXJHSODQLUDQDMHL]JUDGQMDåHOMH]QLþNHSUXJHGUXJRJUHGDRG Podsuseda (odvajanje od pruge Zagreb - Savski Marof), preko Svete Nedelje i Samobora do Bregane. 3UXJD MH QDPLMHQMHQD SXWQLþNRP SURPHWX =D SULMHOD] SUHNR ULMHNH 6DYH NRULVWLW üH VH SRVWRMHüL 3RGVXVHGVNL PRVW QD NRMHP MHWLMHNRP]DGQMHUHNRQVWUXNFLMHVDJUDÿHQWUDN]DSRODJDQMHåHOMH]QLþNH pruge normalne širine kolosijeka i koji do danas stoji neiskorišten.

1DVYLPSUXJDPDRVLPåHOMH]QLþNHSUXJHGUXJRJUHGD6DYVNL0DURI- Kumrovec (dionica Vukovo Selo – .XPURYHF  SUHGYLÿHQD MH XJUDGQMD VXYUHPHQRJ QDUDãWDMD VLJQDOQR-sigurnosnih i WHOHNRPXQLNDFLMVNLK XUHÿDMD RVLJXUDQMH LOL GHQLYHODFLMD åHOMH]QLþNR-cestovnih prijelaza i elektrifikacija dosad neelektrificiranih pruga.

296 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3ULJUDGVNL SXWQLþNL SURPHW ima velike prednosti zbog brzine prijevoza i kapaciteta, a posebno je povoljan s ekološkog aspekta u usporedbi s cestovnim prijevozom osobnim motornim vozilima. 3ULMHYR]åHOMH]QLFRPSRYROMDQMHXMHGQDNRMPMHUL]DVWDQRYQLNHäXSDQLMHNDRL]DVDP=DJUHENRMLMH YHüGDQDVSUHG]DJXãHQMHPXOLþQRJSURPHWD

3ULJUDGVNLSURPHWL]VPMHUDJUDGRYD=DSUHãLü-DVWUHEDUVNR'XJR6HOR,YDQLü*UDGL9UERYHFRGYLMDt üH VH XQXWDU SRVWRMHüLK NRULGRUD GRN üH VH ]D *UDG 9HOLNX *RULFX SULJUDGVNL SURPHW RGYLMDWL XQXWDU SRVWRMHüHJNRULGRUDSUXJH=DJUHE–6LVDNVRGYRMNRPGRVUHGLãWDJUDGD3ULJUDGVNLSURPHWVSRGUXþMD 6DPRERUD L 6YHWH 1HGMHOMH NRULVWLW üH SODQLUDQX SUXJX GUXJRJ UHGD NRMD VH SUXåD WUDVRP ELYãH XVNRWUDþQHVDPRERUVNHåHOMH]QLFH

Pruga Savski Marof – .XPURYHF LPD ]QDþDMDQ SRWHQFLMDO ]D SULJUDGVNL SXWQLþNL SURPHW 3ODQLUD VH HOHNWULILFLUDWL L RVSRVRELWL SUXJX ]D SULJUDGVNL SXWQLþNL SURPHW QD GLRQLFL 6DYVNL 0Drof – Vukovo Selo koje bi postalo terminalna lokacija koncentracije putnika za druge oblike lokalnog prometa.

C) ZRAýNI PROMET

Razvitak zraþnog prometa predviÿa se radi zadovoljenja oþekivanog prometa: domaüeg redovitog, meÿunarodnog redovitog i izvanrednog te preleta zrakoplova.

U Prostornom planu osigurani su prostori za gradnju i ureÿenje Zraþne luke Zagreb, zraþnog pristaništa i letjelišta.

Zraþna luka Zagreb Zraþna luka Zagreb opsluåivatüe glavni grad Hrvatske i biti nositeljica redovitoga meÿunarodnog i domaüeg prometa. Buduüi da je ona ujedno i matiþna luka nacionalnom prijevozniku Croatia Airlinesu i da njene manevarske površine koristi zrakoplovna baza Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, postavljaju se novi zahtjevi za poveüanje kapaciteta i modernizaciju osnovnih prometnih objekata i površina. Na podruþju Zraþne luke Zagreb predviÿa se gradnja nove putniþke zgrade s pripadajuüom stajankom za zrakoplove i nova pristupna prometnica iz Zagreba koja je vezana na obilaznicu Zagreba novim þvorištem Kosnica.

Planira se gradnja novog putniþkog terminala u skladu sa Strategijom i Programom prostornog ureÿenja Republike Hrvatske, koji unutar velikih dråavnih sustava infrastrukture predviÿaju proširivanje Zraþne luke Zagreb - posebice gradnjom terminalskih površina.

U Zraþnoj luci je stalni meÿunarodni graniþni zraþni prijelaz prve kategorije.

Zraþno pristanište Zraþno pristanište QDþHOQRMH namijenjeno za uzlijetanje i slijetanje u vizualnim meteorološkim uvjetima. 3ODQRPVHRVLJXUDYDSURVWRU]D]UDþQRSULVWDQLãWH%XãHYHFQDSRGUXþMX*UDGD9HOLND*RULFD

Letjelišta /HWMHOLãWHVHXQDþHOXXSRWUHEOMDYD]DOHWHQMHMHGULOLFDLPRWRUQLKMHGULOLFDNRMHQHX]OLMHüXVDPRVWDOQRD þLMDVHXSRUDEDPRåHSURãLULWLL]DOHWHQMHGUXJLKYUVWD]UDNRSORYDNRMLVHXSRWUHEOjavaju u posebnom ]UDþQRPSURPHWX

Planom se osiguravaju prostori za izgradnju letjelišta: ‰ =DSUHãLüQDSRGUXþMX*UDGD=DSUHãLüD ‰ 'RQMLâDUDPSRYL7RSROMHQDSRGUXþMX*UDGD,YDQLü*UDGD ‰ .UDãLüQDSRGUXþMX2SüLQH.UDãLü ‰ &YHWNRYLüQDSRGUXþMX*UDGD-DVWUHEDUVko ‰ 9HOHãHYHFQDSRGUXþMX2SüLQH2UOH ‰ /XSRJODYLâWDNRURYHFQDSRGUXþMX2SüLQH%UFNRYOMDQL ‰ .RPLQQDSRGUXþMX*UDGD6YHWL,YDQ=HOLQD ‰ 'XEUDYDQDSRGUXþMX2SüLQH'XEUDYD

297 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

D) 5,-(ý1,3520(7

1D SRGUXþMX äXSDQLMH SODQLUD VH SORYQRVW ULMHND 6DYH GLRQLFD 6LVDN-Zagreb) i Kupe (dionica Sisak- .DUORYDF NDRSORYQLKSXWRYDGUXJHNDWHJRULMH=DL]JUDGQMXULMHþQHOXNHSUHGYLÿHQDMHORNDFLMDX2SüLQL 5XJYLFD 6WUDWHJLMRP SURPHWQRJ UD]YLWND 5HSXEOLNH +UYDWVNH SUHGYLÿHQD MH L]JUDGQMD WH OXNH X razdoblju do 2020. godine.

PrRVWRU ]D L]JUDGQMX OXNH SODQLUDQ MH QD OLMHYRM REDOL 6DYH X ]RQL 2NXQãþDN QHSRVUHGQR X] QDVHOMH 5XJYLFD 0RJXüD MH L]JUDGQMD LQGXVWULMVNRJ NRORVLMHND RG OXNH GR åHOMH]QLþNH SRVWDMH 'XJR 6HOR L þYRULãWD5XJYLFDQDDXWRFHVWL=DJUHE-6ODYRQVNL%URG ' þLPHüHELWLRPRJXüHQDYH]DQDPUHåX GUåDYQLKFHVWD

3ORYQLSXW6DYHRG6ODYRQVNRJ%URGDGR6LVNDXUHGLWüHVHQDþHWYUWXNDWHJRULMXSORYQRVWLDGLRQLFD od Siska do Rugvice kao plovni put druge kategorije.

E) *5$1,ý1,35,-(/$=,

2YLP3ODQRPRGUHÿHQLVXVOMHGHüLJUDQLþQLSULMHOD]L ‰ VWDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQLFHVWRYQLSULMHOD]SUYHNDWHJRULMH%UHJDQD–2EUHåMH ‰ VWDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQLFHVWRYQLSULMHOD]GUXJHNDWHJRULMH%UHJDQD1DVHOMH– Slovenska Vas i Harmica – Rigonce, ‰ VWDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQLåHOMH]QLþNLSULMHOD]SUYHNDWHJRULMH6DYVNL0DURI– Dobova, ‰ VWDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQL]UDþQLSULMHOD]SUYHNDWHJRULMH=DJUHE ‰ JUDQLþQLSULMHOD]]DSRJUDQLþQLFHVWRYQLSURPHW%ODåHYD*RUD1RYR6HORäXPEHUDþNR– Planina, Kraj Donji –5DNRYHF*RUQMLýHPHKRvec (Krapinsko-]DJRUVNDåXSDQLMD – Stara Vas.

3.6.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

Sadašnji tijek razvoja telekomunikacija u takvom je zamahu da je teško predvidjeti njezine dosege u SODQVNRP UD]GREOMX 0HÿXWLP RSüHQLWR JRYRUHüL SRNUHWDþL SURPMHQD VX SRkretne komunikacije, rast LQWHUQHWVNRJSURPHWDLUDSLGQRXYRÿHQMHUDþXQDODXVYHJUDQHOMXGVNRJGMHORYDQMD

U sustavu nepokretnih telekomunikacija dugoroþnim planom predviÿa se izgradnja moderne potpuno digitalne integrirane telekomunikacijske mreåe s pojednostavljenom strukturom i upravljanjem kojomüe se: ‰ poveüati broj korisnika postojeüih usluga i uvoditi nove usluge, ‰ osigurati maksimalna sigurnost i pouzdanost telekomunikacijske mreåe i tako postiüi kvaliteta pruåenih usluga.

Dobra uspostava telekRPXQLNDFLMVNLKXVOXJDSRGLåHNYDOLWHWXåLYRWDVWDQRYQLãWYDWHRVLJXUDYDXYMHWH]D RþXYDQMHQDVHOMHQRVWLUXUDOQLKL]HPOMRSLVQRL]GYRMHQLMLKLL]ROLUDQLMLKSRGUXþMDDXJOREDOQLPUD]PMHULPD SRND]DWHOMMHUD]YLWNDGUåDYH

Prostorni zahtjevi nepokretne teleNRPXQLNDFLMVNH PUHåH PRJX VH SRGLMHOLWL X GYD JODYQD SRGUXþMD JUDÿHYQLREMHNWLLWUDVHNDEHOD

9HüL JUDÿHYQL REMHNWL X NRMH VH SRVWDYOMD NRPXWDFLMVND L SULMHQRVQD RSUHPD YHü VX L]JUDÿHQL L X sustavima nepokretnih telekomunikacija ne predstavljaju izvor ãWHWQLK ]UDþHQMD QLWL QH QDUXãDYDMX SURVWRUQL LGHQWLWHW MHU VH VYD RSUHPD PRQWLUD XQXWDU ]JUDGD 8 EOLåRM EXGXüQRVWL QHPD SRWUHEH ]D L]JUDGQMRP QRYLK YHüLK WHOHNRPXQLNDFLMVNLK JUDÿHYLQVNLK REMHNDWD MHU VH WHåL VWDOQRP VPDQMHQMX YHOLþLQH RSUHPH X] LVWRGREQR SRYHüDQMH QMHQRJ NDSDFLWHWD 6 GUXJH VWUDQH UDGL GDOMQMH GHFHQWUDOL]DFLMH7.PUHåHQDVWDYLWüHVHVL]JUDGQMRPPDQMLKREMHNDWDSUHPDSRWUHELLSRVWDYOMDQMHP WHOHNRPXQLNDFLMVNHRSUHPHXQXWDU]JUDGDJGMHMHSRåHOMQRSODQLUDWLSURVWRU]DVPMHãWDMRSUHPHþLMDMH YHOLþLQDSURSRUFLRQDOQDYHOLþLQL]JUDGHLEURMXNRULVQLND

298 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3ODQLUDQR MH SURãLUHQMH SRVWRMHüLK WHOHNRPXQLNDFLMVNLK VXVWDYD L WR SRYHüDQMHP SULMHQRVQLK L komutacijskih kapaciteta i postavljanjem novih podzemnih kabela. Trase za postavljanje podzemnih NDEHODYH]DQHVXXJODYQRPX]RVWDOXLQIUDVWUXNWXUXSRJODYLWRX]FHVWRYQXPUHåX7UDVHSRVWDYOMHQLK VYMHWORYRGQLKNDEHODSUHGVWDYOMDMXXHNRORãNRPVPLVOXQDMVLJXUQLMXLQDMþLãüXLQIUDVWUXNWXUXLWRL]YLãH razloga. Kao prvo, jer ne proizvode nikakvu YUVWX ]UDþHQMD QH RQHþLãüXMX RNROLQX L QLVX QLNDNYD RSDVQRVW ]D ]GUDYOMH LOL åLYRW þRYMHND GRÿH OL GR ELOR NDNYRJ RãWHüHQMD D ]D QMLKRYX SURL]YRGQMX QH NRULVWH VH GHILFLWDUQH VLURYLQH ,]JUDGQMD GLVWULEXWLYQH NDQDOL]DFLMH ]QDþL SUYL NRUDN X PRJXüQRVWLPD SUXåDQMD QRYLK XVOXJD L GXJRURþQR JOHGDQR FLOM +7-a je izgraditi distributivnu kanalizaciju do svih REMHNDWDXXUEDQRPSRGUXþMX8SURVWRUQRPVPLVOX'7.QHQDUXãDYDSRVWRMHüHVWDQMH

U uvjetima velike razvijenosti svjetlovodnih komunikacija u meÿunarodnoj i magistralnoj mreåi Republike Hrvatske još od 1995. godine ni u jednom srednjoroþnom planu razvoja nije predviÿena izgradnja novih RR sustava (prije se planirala zemaljska satelitska stanica na podruþju Golubovca).

8SRNUHWQRMWHOHIRQLMLGDQDVELOMHåLVHQDMEUåLSRUDVWXWHOHNRPXQLNDFLMVNLPVXVWDYLPD7HOHNRPXQLNDFLMH VX QDSUHGRYDOH RG RQLK RVQRYQLK ]DVQRYDQLK LVNOMXþLYR QD NDEHOVNRM LQIUDVWUXNWXUL SUHPD SUHWHåQR EHåLþQLPWHOHNRPXQLNDFLMDPD1HRELþQREU]SRUDVWEURMDSUHWSODWQLNDSURX]URþHQMHLSRMavom velikog EURMD RSHUDWHUD NRQNXUHQFLMH QD WUåLãWX WHOHNRPXQLNDFLMVNLK XVOXJD  NDR SRVOMHGLFH JOREDOQRJ WUHQGD OLEHUDOL]DFLMH L GHUHJXODFLMH QD RYRP SRGUXþMX SD WDNR L X +UYDWVNRM RVLP *60 PUHåH +UYDWVNLK WHOHNRPXQLNDFLMDSRVWRMLL*60PUHåD³9LS1HWD´d.o.o.

Strateški ciljevi koji se postavljaju pred svakog operatora GSM mreåe XNOMXþXMX sljedeüH ‰ smanjiti troškove uporabe, ‰ YHüXNYDOLWHWXLGDOMQMHSREROMãDQMHUDGDVXVWDYD ‰ SRGUãNX]DUHDOL]DFLMXPUHåDYHOLNRJNDSDFLWHWD ‰ prijenos podataka velikih brzina, ‰ QRYH XVOXJH ]D SRVORYQR RULMHQWLUDQH NRULVQLNH L REOLNRYDQMH SODWIRUPH SUHPD þHWYUWRM JHQHUDFLML sustava univerzalnih komunikacija.

2VLP SRYHüDQMD NDSDFLWHWD SRNUHWQH WHOHIRQLMH SULPMHQRP EURMQLK L UD]OLþLWLK UMHãHQMD SULPMHQD mikrobaznih i pikobazQLK VWDQLFD X ]DWYRUHQRP SURVWRUX SRVORYQRJ RNUXåHQMD  EXGXüH SRWUHEH QD PMHVWLPDQHSRNULYHQRVWLVLJQDORPPRüLüHVHUMHãDYDWLLSULPMHQRPVDWHOLWDMHUVHSODQLUDWHKQRORJLMD SUXåDQMDXVOXJDWHOHIRQLUDQMDSUHNRVDWHOLWDRVQRYDQDQD*60VWDQGDUGX1DWDMüHVHQDþLQRPRJXüLWL NRULVQLFLPD QDMYHüD PRJXüD SRNULYHQRVW UDGLMVNLP VLJQDORP FLMHORJ SODQHWD =HPOMH L WRWDOQD JOREDOQD SRNUHWOMLYRVWVMHGQLPMHGLQLPUXþQLPWHUPLQDORP$QWHQVNLVXVWDYL+7-DQHXJURåDYDMX]GUDYOMHþRYMHND i okoliš.

U razvoju radiokomunLNDFLMDQDMYDåQLMLPVHVPDWUDSULMHOD]VDQDORJQLKQDGLJLWDOQHVXVWDYHSULMHQRVD 7DNRMHQDVOMHPHQVNRPRGDãLOMDþXSRVWDYOMHQL'$%VXVWDYUDGLMVNRJSULMHQRVDDNUR]QHNROLNRJRGLQD SODQLUDVHLXYRÿHQMHRGDãLOMDQMDGLJLWDOQRJ79VLJQDOD7DNRÿHUVHVYH više razvijaju digitalni satelitski VXVWDYL NRML ]DPMHQMXMX DQDORJQH 3RYHüDQMHP SURSXVQRVWL WHOHNRPXQLNDFLMVNLK VXVWDYD X ]DGQMH YULMHPH RPRJXüHQ MH L SULMHQRV 79 L UDGLRVLJQDOD VYMHWORYRGQLP VXVWDYLPD SD MH WR MRã MHGDQ QDþLQ ostvarivanja redundancije sustava, ali i kvalitetnijega TV programa. Svaki koridor za prijenos radio i TV VLJQDOD SRVWDYOMD RJUDQLþHQMD QD JUDGQMX YLãLK JUDÿHYLQVNLK REMHNDWD SD VH ]D JUDÿHYLQH NRMH VH QDOD]H QD WUDVL SRVWRMHüLK 55 NRULGRUD LOL VX X QMHJRYRM EOL]LQL PRUDMX XWYUGLWL HOHPHQWL RJUDQLþHQMD X SURVWRUQLPSODQRYLPDXåLKSRGUXþMD

. A) SUSTAVI TELEKOMUNIKACIJA

1. 6XVWDYLMDYQLKNRPXQLNDFLMDXQHSRNUHWQRMPUHåL

7HOHNRPXQLNDFLMVNLSURPHWLPDUHODWLYQRPDOH]DKWMHYH]DSURVWRURP2VLPNRULGRUD]DPUHåXVSRMQLK vodova, za teOHNRPXQLNDFLMVNL SURPHW SRWUHEQR MH RVLJXUDWL L RGJRYDUDMXüH JUDÿHYLQH 8 RNYLUX XWYUÿLYDQMD NRQFHSFLMH UD]YLWND WHOHNRPXQLNDFLMVNRJ VXVWDYD X VUHGQMRURþQRP UD]GREOMX  PRåHPR RþHNLYDWLSRWSXQXGLJLWDOL]DFLMXXNRPXWDFLMDPDãWRüHUH]XOWLUDWL]QDWQLPSRYHüanjem broja UPS-eva, SRWSXQX GLJLWDOL]DFLMX X SULMHQRVX QD VYLP UD]LQDPD PUHåH RVLP QD SUHWSODWQLþNRP GLMHOX SULVWXSQH PUHåH WHPHOMHQXQDVYMHWORYRGQRPSULMHQRVQRPPHGLMXãLUXLPSOHPHQWDFLMX$70WHKQRORJLMHXPUHåH za prijenos podataka i daljnje intenzivno rasprostiranje internetskih usluga. Prema današnjoj procjeni

299 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

UDVSURVWUDQMHQRVWLWHOHNRPXQLNDFLMVNHLQIUDVWUXNWXUHLVUHGQMRURþQRSODQLUDQRMLQIUDVWUXNWXUL YLGLWDEOLFX 1. PRåHVH]DNOMXþLWLGDüHGDOMQMHSODQLUDQMHXYHOLNHRYLVLWLRJRVSRGDUVNLPPRJXüQRVWLPD

TABLICA 1. Planirani UPS-evi i UPM-RYLVSULSDGDMXüLPNDSDFLWHWLPDXVUHGQMRURþQRPUD]GREOMX

PLANIRANI UPS-evi i UPM-ovi NAZIV KOMUTACIJE .$3$&,7(77)35,./-8ý$.$ 8303HþQR 30 UPS Gornja Reka 512 UPS Jalševac 1024 UPS Kerestinec 512 UPS Velika Rakovica 512 UPS Donja Lomnica 1024 UPS Lijevi Štefanki 256 UPS Lukavec 512 UPS Mraclin 1024 8365RåHQLFD 256 836/XND9UERYHþND 512 836'RQMD3XãüD 512 UPS Gornja Bistra 1024 UPS Luka 1024 UKUPNO 9034

‰ 0UHåH]DSULMHQRVSRGDWDND

PlanRYL]DGDOMQMHSRYHüDQMHNDSDFLWHWDL]DL]JUDGQMXQRYLKPUHåD]DSULMHQRVSRGDWDNDRGQRVHVHQD EXGXüX ãLURNRSRMDVQX PUHåX WHPHOMHQX QD VXVWDYLPD V DVLQNURQLP SULMHQRVRP SD VH WDNR ]D =DJUHEDþNXåXSDQLMXSODQLUDL]JUDGQMDWUL$70NRQFHQWUDWRUD

‰ Planirani svjetlovodni kabeli

Za razdoblje od 2000. do 2015. u planu je realizacija trasa svjetlovodnih kabela uz sve autoceste u izgradnji (autocesta Zagreb - Slovenija, Zagreb -9DUDåGLQLVYHGUXJHSODQLUDQH]DWRUD]GREOMH 

‰ Planirana izgradnja i rezervacija koridora za RR sustave

Planira se izgradnja sljedeüih koridora: ‰ Samobor – Stojdraga, Golubiüi, Jarušje, Novo Seloäumberaþko, Poklek; ‰ Jastrebarsko – Kordiüi, Gornja Vas, Sopote, Tupþina, Stiüi; ‰ =DJUHE 'UDãNRYLüHYD –6Y*HUD0RVODYDþND*RUD6OMeme; ‰ Sljeme –.DUORYDF6LVDN%MHORYDU,YDQãþLFD6ORYHQLMD

‰ Kabelska televizija

+UYDWVND WHOHYL]LMD WDNRÿHU SODQLUD L]JUDGQMX QDFLRQDOQH ãLURNRSRMDVQH NDEHOVNH WHOHNRPXQLNDFLMVNH PUHåHNRMDüHVOXåLWL]D79GLVWULEXFLMXLSUXåDQMHLQWHUDNWLYQLKPXOWLPHGLMVNLKXVOXJD=D=DJUHEDþNX åXSDQLMXSODQLUDVHSULNOMXþLYDQMHNRULVQLND

8 SURVWRUX äXSDQLMH SRWUHEQR MH VXNODGQR SRVWDYOMHQLP WHPHOMQLP FLOMHYLPD UD]YLWND WHOHNRPXQLNDFLMVNRJ VXVWDYD QDVWDYLWL VD ]DPMHQRP WHKQRORãNL ]DVWDUMHOLK L XYRÿHQMHP Vuvremenih GLJLWDOQLK VXVWDYD SURãLUHQMH SULMHQRVQRJ L NRPXWDFLMVNRJ NDSDFLWHWD L L]JUDGQMX PUHåD V FLOMHP RVLJXUDQMDRSWLPDOQHSRNULYHQRVWLSURVWRUDLSRWUHEQRJEURMDSULNOMXþDNDXVYLPSRGUXþMLPD

 6XVWDYLMDYQLKNRPXQLNDFLMDXSRNUHWQRMPUHåL

‰ GSM PUHåD

5D]YRM *60 PUHåH SODQLUD VH SRYHüDQMHP EURMD ED]QLK VWDQLFD NRMH üH RPRJXüLWL SRNULYHQRVW VLJQDORPFMHORNXSQRJSRGUXþMDäXSDQLMH7DNRÿHUMHXSODQXL]UDGDLUHDOL]DFLMDPLNURüHOLMVNRJSODQDX

300 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

VYUKX NDSDFLWLYQRJ UDVWHUHüHQMD SRGUXþMD V QDMYHüLP SUometom i pokrivanje zatvorenih prostora s YHüRPNRQFHQWUDFLMRPSURPHWD

‰ 107PUHåD

3ODQLUD VH UHNRQILJXUDFLMD PUHåH QDNRQ þHJD EL QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH ELOR  ED]QLK stanica na 17 lokacija.

3) Radiokomunikacijski sustavi

Za potrebe bolje poNULYHQRVWL79SURJUDPRPQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHSODQLUDVHL]JUDGQMD 79 SUHWYDUDþD GRN MH  YHü X L]JUDGQML TABLICA 2) .DG VH WR ]DYUãL QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMHELORELXNXSQR79SUHWYDUDþD

TABLICA 2. 3RSLV79SUHWYDUDþDX=DJUHEDþNRMåXSDQLML

POPIS TV PRETVARAýA NA PODRUýJU ZAGREBAýKEäUPANIJE: PLANIRANI OBJEKTI I OBJEKTI U IZGRADNJI Lokacija Nadmorska visina Visina stupa Status

TV Pret. Auguštanovec - - planiran TV Pret. Blaškovec 195 24 u izgradnji TV Pret. Jamnica - - planiran TV Pret. .ULå%UGRYHþNL 310 24 planiran TV Pret. Medven Draga 184 24 u izgradnji TV Pret. Nespeš 230 12 u izgradnji TV Pret. Oštrc - - planiran 793UHW3RGRNLü6Y0DUWLQ - - planiran 793UHW3RGRNLü3RGJUDÿH - - planiran TV Pret. Pokupsko - - planiran 793UHW5XGH0DþNRYHF 290 12 u izgradnji 793UHW6PHURYLãüH - - planiran TV Pret. Sošice 570 15 u izgradnji TV Pret. Sveta Gera 1175 - planiran

B) SUSTAVI POŠTANSKOG PROMETA

Za razvoj poštanskog prometa, NDNR MH YHü QDYHGHQR YDåDQ MH UD]YLWDN L VYLK RVWDOLK SURPHWQLK VXVWDYD D QDURþLWR ]UDþQH PUHåH X +UYDWVNRM NRMD SUHGVWDYOMD ]D VDGD QDMEUåL REOLN SULMHQRVD X SRãWDQVNRP SURPHWX WH VH L] WRJ UD]ORJD L SODQLUD YHüLQX SRãWDQVNRJ SURPHWD RVWYDULYDWL RYLP sustavima.

3ODQLUDMX VH L]JUDGLWL þHWLUL QRYD SRãWDQVND XUHGD QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH - u Rugvici, %UFNRYOMDQLPD .OLQþD 6HOX L %UGRYFX GRN VH XUHGL X 2UODPD )DUNDãHYFX /XFL L %HGHQLFL SODQLUDMX preseliti ili preurediti. Sa 4 navedena poštanska ureda na pRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH ELOR EL LK ukupno 65.

3.6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Optimalno korištenje i gospodarenje vodama osnovni je zadatak razvoja vodnogospodarskih sustava.

A) VODOOPSKRBA

Razvitak vodoopskrbe planira se na korištenju kvalitetne i sanitarno sigurne vode, a što se danas SRVWLåHVDPRNRGYHüLKVXVWDYDJGMHVHUHGRYLWRNRQWUROLUDNDNYRüDYRGH

9RGRRSVNUED QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH REDYOMD VH SXWHP ãHVW YHüLK YRGRRSVNUEQLK VXVWDYD (vodoopskrbni sustav grada Zagreba, vodoopskrbni sustav "Velika Gorica", vodoopskrbni sustav -DVWUHEDUVNR YRGRRSVNUEQL VXVWDY =DSUHãLü YRGRRSVNUEQL VXVWDY ³,YDQLü *UDG´ YRGRRSVNUEQL

301 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD sustav “Zelina”), pa se i daljnji razvitak vodoopskrbe povezuje uz kompletiranje tih sustava, odnosno temelji se na SURãLUHQMX SRVWRMHüLK YRGRYRGD QD ãLUH JUDYLWLUDMXüH SURVWRUH NRML QHPDMX ULMHãHQX YRGRRSVNUEXQD]DGRYROMDYDMXüLQDþLQ

5MHãHQMHYRGRRSVNUEHWHPHOMLVHQDSULNOMXþHQMXQRYLKNRQ]XPQLKSRGUXþMDQDSRVWRMHüHYHüHVXVWDYH MHUVHMHGLQRQDWDMQDþLQPRJXMDPþLWLXYMHWLVWDOQHLVLJXUQHRSVNUEH

3ODQLUD VH SRVWXSQR LVNOMXþLYDQMH PDQMLK ORNDOQLK YRGRYRGD L] VXVWDYD MDYQH YRGRRSVNUEH MHU VH YHüLQRPQHPRJXSRVWLüL]DKWLMHYDQLXYMHWLVJOHGLãWDNDNYRüHYRGHLRVLJXUDQMDSRWUHEQLKNROLþLQD

Kao prijelazno rješHQMH X SRþHWQLP HWDSDPD UD]YLWND PRåH VH SUHGYLGMHWL XNOMXþLYDQMH ORNDOQLK YRGRYRGDSRGXSUDYXLRGUåDYDQMHYHüLKNRPXQDOQLKSRGX]HüD X]QXåQHVDQDFLMVNH]DKYDWH GRNEL se u daljnjim etapama (gdje je to opravdano) provela potrebna dogradnja i uspostavila pogonska LQWHJUDFLMDX]SUDWHüLVXVWDYQDG]RUDLXSUDYOMDQMD

2YGMH VH MRã MHGQRP XSXüXMH QD YDåQRVW RVLJXUDQMD ]DKWLMHYDQH NDNYRüH L]YRULãQH YRGH ]DãWLWD L]YRULãWD X VNODGX V SUDYLOLPD VWUXNH L YDåHüLP VDQLWDUQLP QRUPDPD  WH QD SRWUHEX GD VH XVSRVWavi UHGRYLWDNRQWURODNDNRELVHVSULMHþLODPRJXüQRVWSUHNRPMHUQRJ]DJDÿHQMDYRGRRSVNUEQRJVXVWDYDD WLPHLXJURåDYDQMH]GUDYVWYHQHVLJXUQRVWLVWDQRYQLãWYD

3ODQLUDVHJGMHJRGMHWRPRJXüHREMHGLQLWLPDQMHVXVWDYHLYRGRRSVNUEXWHPHOMLWLVDPRQDNYDlitetnim L]YRULãWLPDGRVWDWQRJNDSDFLWHWDL]DGRYROMDYDMXüHNDNYRüHYRGH Pojedini dijelovi vodoopskrbnih mreåa veüih sustava zahtijevaju sanaciju radi otklanjanjaþestih kvarova te smanjivanja gubitaka vode, a slijede i zahvati sa svrhom optimalizacije pogona i sigurnosti vodoopskrbe.

Vodoopskrbni sustav grada Zagreba (NRML RSVNUEOMXMH WDNRÿHU istoþne i zapadne dijelove Zagrebaþke åupanije te dio Grada Sveti Ivan Zelina) te vodoopskrbni sustavi "Velika Gorica" i "Zaprešiü koriste vodocrpilišta smještena na podruþju savskog aluvija ("Velika Gorica", "Strmec", "Bregana", "Šibice") kojima se zadovoljavaju sve potrebe neposredno gravitirajuüih podruþja.

Tabliþni prikaz postojeüih i potencijalnih izvorišta YDåQLK za rješavanje vodoopskrbe na podruþju Grada Zagreba i Zagrebaþkeåupanije:

CRPILIŠTE 32672-(û,.$3$&,7(7 OV PLANIRANI KAPACITET (l/s)

“Petruševec” 1250 2000 “Sašnjak” 700 - 800 700 - 800 "Mala Mlaka" 1400 1400 "Velika Gorica" 1000 1000 =DSUXÿH 300 300 “Strmec” 500 700 - 900 "Šibice" 400 800 "Bregana" 0 - 100 0 – 100 ³ýUQNRYHF´ 0 4000 -HåGRYHF 0 300 “Ivanja Reka” 0 0 – 400 “Prerovec” 120 180 “Reka” 7 - 8 0 – 8 “Blanje” 7 - 9 0 – 9 “Slapnica” 60 60 “Lipovac” 20 20 “Melin” 10 10 - 20 “Stari Zdenac” 0 23 izvorište “Gonjeva” i “Popov Dol” 18 18 izvorište “Sopot 1 i 2” 14 14 izvorište “Prodin Dol 1 i 2” 14 14 L]YRULãWH³*L6'UDJD´L³3HUOLü0OLQ´ 44 44 izvorište “Draga Svetojanska” 15 15 L]YRULãWH³+UDãüH´ 24 24 UKUPNO: 5900 - 6100 11610 – 12450

302 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Crpilišta “Petruševac”, “Sašnjak”, “Mala Mlaka”, “Zapruÿe”, “Jeådovec” i “Ivanja Reka” nalaze se na podruþju Grada Zagreba.

Osim tih vodocrpilišta, za rješavanje vodoopskrbe na podruþju Zagrebaþkeåupanije izdvajaju se znaþajnija postojeüa i potencijalna crpilišta koja se nalaze na podruþju susjednihåupanija, a koja se dijelom koriste (ili namjeravaju koristiti) za podmirenje potreba stanovništva i industrije na prostoru Zagrebaþkeåupanije. To su:

32'58ý-( Crpilišta Planirana dobava – input za SRGUXþMH=DJUHEDþNHåXSDQLMe (l/s) 9DUDåGLQVNDåXSDQLMD ³9DUDåGLQ´³%DUWRORYHF´³9LQNRãüDN´ 15 – 100 6LVDþNR–PRVODYDþNDåXSDQLMD “Ravnik”, “Osekovo”, “Mustafina 0 – 190 Klada” UKUPNO: 15 – 250

Iz crpilišta na podruþju Varaådinskeåupanije planiraju se podmiriti potrebe Grada Sv. Ivan Zeline i Opüine Bedenica. Danas se iz tog smjera na podruþje Grada Sv. Ivan Zelina dopremaju koliþine od SULEOLåQR Q ≅ 15 l/s, a SODQLUD VH GD üH GR  JRGLQH ELWL SRGPLUHQD ukupna potreba vode ovog sjeveroistoþnog podruþja Zagrebaþkeåupanije,VSULEOLåQRQ ≅ 100 l/s.

Kapacitetom crpilišta “Prerovec” mogu se podmiriti potrebe vode u predstojeüem planskom razdoblju na podruþju Grada IvaniüGrada i opüina Kloštar Ivaniüi KriåMeÿutim, povezivanjem s vodoopskrbnim sustavima “Popovaþa – Kutina” i “Zagreb – Istok”, moåe se osigurati doprema potrebnih koliþina i iz tih smjerova.

Problematiku vodoopskrbeäupanije, Grada Zagreba i regije treba razmatrati u širem smislu, kao cjelovito rješenje kojim se osigurava podmirenje potreba i kontinuirana opskrba svih potrošaþa, uz korištenje raspoloåivih vodnih resursa (izvorišta), priþemu je potrebno ostvariti meÿusobno povezivanje vodoopskrbnih sustava/podsustava u funkcionalne cjeline.

Svrha je takvih veza da se meÿusobno dopunjuju sustavi ili osigura vodoopskrba u sluþaju akcidentnih situacija.

Za postizanje zadovoljavajuüih uvjeta i sigurnosti vodoopskrbeäupanije i Grada Zagreba potrebno je uspostaviti vezu izmeÿu velikih crpilišnih sustava koji su smješteni na podruþju aluvija rijeke Save.

Planira se povezati buduüe crpilišteýrnkovec" s istoþnim, središnjim i zapadnim dijelovima vodoopskrbnog sustava grada Zagreba. Time bi se osigurala doprema dopunskih koliþina vode, odnosno RSüHQLWR poveüala sigurnost vodoopskrbe na širem prostoru.

Planira se, radi sigurnosti i PRJXüH dopune kapaciteta, osigurati veza crpilišta³ýrnkovec” s vodoopskrbnim sustavom “Velika Gorica”.

Planira se GD üH VH SRYH]DWL crpilište "Strmec" i crpilište "Šibice", NRMH UDVSRODåH i kapacitetima za potrebe vodoopskrbnog sustava grada Zagreba, jer potrebe vodoopskrbnog sustava "Zaprešiü i Zagorskog vodovoda (koji koriste vodu crpilišta "Šibice") ne premašuju iskoristivu izdašnost tog crpilišta.

Na temelju dosadašnjeg iskustva zakljuþuje se da postoji velika opasnost od daljnje degradacije kakvoüe vode izvorišnih resursa na podruþju savskog aluvija, a koji se koriste za potrebe vodoopskrbe stanovništva i prisutnih gospodarskih subjekata. U svim aktivnostima kojima je cilj razvitak vodoopskrbe na podruþjuäupanije i Grada Zagreba, mora se istaknuti ova problematika, te poticati rješenja i programe kojima se osigurava zaštita i sprjeþava zagaÿivanje postojeüih i potencijalnih vodocrpilišta.

Osim meÿusobnih povezanosti velikih crpilišta koja su smještena na podruþju aluvijalne doline rijeke Save, planiraju se uspostaviti veze s gravitirajuüim podsustavima koji se temelje na korištenju vode drugih crpilišta, i to posebno radi moguünosti bråega rješavanja vodoopskrbe pojedinih gravitirajuüih/kontaktnih zona i uspostave sigurnosti tehniþkog rješenja.

303 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Osim povezivanja vodoopskrbnih sustava na podruþju Zagrebaþkeåupanije, planiraju se uspostaviti veze s gravitirajuüim sustavima drugihåupanija.

Danas se osigurava otprema vode iz sustava "Zaprešiüza potrebe Regionalnog vodovoda Hrvatskog zagorja (Krapinsko – zagorskaåupanija), uz korištenje raspoloåivih kapaciteta vodocrpilišta "Šibice".

Rješenje vodoopskrbe na podruþju Grada Sv. Ivan Zelina i Opüine Bedenica temelji se na dopremi vode putem Regionalnog vodovoda Varaådin (Varaådinskaåupanija). Osim toga, Planom se predviÿa moguünost prikljuþenja na vodoopskrbni sustav grada Zagreba i istoþnog dijelaäupanije.

Vodoopskrbni sustav na podruþju Grada Jastrebarsko te opüina Krašiü i Klinþa Sela temelji se na izvorištima smještenim na obroncimaäumberaþkog gorja.

Planira se povezati vodovod “IvaniüGrad” s vodoopskrbnim sustavom na podruþju susjedne Sisaþko – moslavaþkeåupanije (vodovod “Popovaþa – Kutina”), odnosno uspostaviti Regionalni vodovod moslavaþke Posavineþime bi se omogXüLOD meÿusobna dopuna ovih sustava, a time i veüa sigurnost vodoopskrbe na tom prostoru.

B) ODVODNJA I ZAŠTITA VODA

1DSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHSODQLUDVHFMHORYLWRULMHãLWLRGYRGQMDLSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDX VNODGXVQDþHOLPDRGUåLYRJUD]YRMD

3ODQLUDVHGRJUDGQMDNRPSOHWLUDQMHSRVWRMHüLKYHüLKNDQDOL]DFLMVNLKVXVWDYD X]SULNOMXþHQMHSULJUDGVNLK L RVWDOLK JUDYLWLUDMXüLK QDVHOMD  WH L]JUDGQMD SULSDGDMXüLK XUHÿDMD ]D SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD X] NRQDþQRSRVWL]DQMH]DGRYROMDYDMXüHIXQNFLRQDOQRsti uspostavljenih cjelovitih sustava odvodnje.

1D SRGUXþMLPD XGDOMHQLP RG REXKYDWD YHüLK NDQDOL]DFLMVNLK VXVWDYD SODQLUDMX VH PDQML NDQDOL]DFLMVNL VXVWDYL V SULSDGDMXüLP XUHÿDMLPD ]D SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD L WDNR EL VH ]DGRYROMLOL XYMHWL odvodnje i]DãWLWDRNROLãDWHRPRJXüLORSULNOMXþHQMHRVWDOLKJUDYLWLUDMXüLKQDVHOMD

=D SRMHGLQD XGDOMHQD QDVHOMDSRGUXþMD JGMH L]JUDGQMD MDYQRJ VXVWDYD RGYRGQMH LOL SULNOMXþHQMH QD QDMEOLåLNDQDOL]DFLMVNLVXVWDYXYMHWXMHYHOLNHLQYHVWLFLMHLGXåHYULMHPHRGYRGQMa se planira riješiti tako da VHRWSDGQHYRGHNXüDQVWDYDXSXãWDMXXVNXSQHLOLSRMHGLQDþQHQHSURSXVQHVSUHPQLNHNRMLVHPRUDMX SUDYRGREQR SUD]QLWL RWSUHPDQMHP X SRVHEQLP YR]LOLPD WH NRQDþQR RGODJDWL QD QDMEOLåHP YHüHP XUHÿDMX]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGa.

8VNODGXVQDYHGHQLPRGYRGQMDRWSDGQLKYRGDQDVHOMD=DJUHEDþNHåXSDQLMHSODQLUDVH

‰ GDOMQMLP GRJUDÿLYDQMHP SRVWRMHüLK YHüLK NDQDOL]DFLMVNLK VXVWDYD V UHNRQVWUXNFLMRP LOL L]JUDGQMRP SULSDGQLKXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGD]DVUHGLãQMDQDVHOMDJUDGRYD'XJR6HOR,YDQLü *UDG-DVWUHEDUVNR6DPRERU6YHWL,YDQ=HOLQD9HOLND*RULFD9UERYHFL=DSUHãLü ‰ GRJUDGQMRPSRVWRMHüLKNDQDOL]DFLMVNLKVXVWDYDSULNOMXþHQLKQDNDQDOL]DFLMVNLVXVWDY*UDGD=DJUHED ]DQDVHOMDVSRGUXþMDRSüLQD6YHWD1HGMHOMDL6Wupnik, ‰ L]JUDGQMRP NDQDOL]DFLMVNLK VXVWDYD V SULSDGDMXüLP XUHÿDMHP ]D SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD ]D VUHGLãQMD QDVHOMDRSüLQD.ULå5XJYLFD.UDYDUVNR3RNXSVNR.OLQþD6HOD.UDãLü0DULMD*RULFD Dubravica i Dubrava, ‰ na sustav odvodnje otpadnih voda gradD 'XJR 6HOR SULNOMXþLW üH VH YMHURMDWQR L 2SüLQD Brckovljani, ‰ QD VXVWDY RGYRGQMH RWSDGQLK YRGD JUDGD =DSUHãLüD SULNOMXþLW üH VH RSüLQH %LVWUD /XND 3XãüD L Brdovec, ‰ RGYRGQMDRWSDGQLKYRGD2SüLQH2UOHSODQLUDVHXVNORSXUMHãHQMDRGYRGQMH*UDGD9HOLNH*Rrice, ‰ L]JUDGQMRP PDQMLK VXVWDYD L SULSDGDMXüLK XUHÿDMD ]D SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD QD L]GYRMHQLP ORNDFLMDPDNRGNRMLKQLMHPRJXüH]ERJWHKQLþNLKLILQDQFLMVNLKUD]ORJDL]YHVWLSULNOMXþDNQDQHNLRG YHüLKNDQDOL]DFLMVNLKVXVWDYD ‰ izgradnjom skupnih ili SRMHGLQDþQLK VDELUQLK VSUHPQLND ]D XGDOMHQLMD QDVHOMD L RVLJXUDYDQMH SUDYRGREQRJSUDåQMHQMDLRWSUHPDQMDSRVHEQLPYR]LOLPDX]NRQDþQXGLVSR]LFLMXSULNXSOMHQLKWYDUL QDQDMEOLåHPYHüHPXUHÿDMX]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGD

304 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

9HüLNDQDOL]DFLMVNLVXVWDYLQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHMHVX

‰ kanalizacijski sustav “Velika Gorica” ‰ kanalizacijski sustav “Samobor” ‰ NDQDOL]DFLMVNLVXVWDY³=DSUHãLü´ ‰ NDQDOL]DFLMVNLVXVWDY³,YDQLü*UDG´ ‰ kanalizacijski sustav “Vrbovec” ‰ kanalizacijski sustav “Sv. Ivan Zelina” ‰ kanalizacijski sustav “Dugo Selo” ‰ kanalizacijski sustav “Jastrebarsko” ‰ kanalizacijski sustav “Zagreb”

3ODQLUDMX VH NDR GXJRURþQR UMHãHQMH  SUHPMHVWLWL XUHÿDML ]D SURþLãüDYDQMH NDQDOL]DFLMVNRJ VXVWDYD ³9HOLND *RULFD´ QD ORNDFLMX X EOL]LQL SRVWRMHüHJ LVSXVWD X ULMHNX 6DYX /RNDFLMD SRVWRMHüHJ XUHÿDMD VPMHãWHQDMHQDUXEQRPLVWRþQRPGLMHOXXUEDQL]LUDQRJSRGUXþMDLQDSURVWRUXSODQLUDQRJUHNUHDFLMVNRJ NRPSOHNVD³ýLþH´LNDRWDNYDSRVWDMHRJUDQLþDYDMXüD]DGDOMQMLSURVWRUQLUD]YRMJUDGD3URþLãüHQHYRGH L]XUHÿDMDRWSUHPDMXVHGDQDVSUHNRFUSQHVWDQLFHLWODþQRJFMHYRYRGDVYHGRLVSXVWDXULMHNX6DYX WDNRGDVHLSUHGYLÿHQRPSURPMHQRPORNDFLMHXUHÿDMDPRåHNRULVWLWLWDMWUDQVSRUWQLVXVWDY3UHGORåHQD ORNDFLMD XUHÿDMD ]D SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD QDOD]L VH NRG QDVHOja Bukevje. Alternativna lokacija WRJ XUHÿDMD ]D GLR RWSDGQLK YRGD V SRGUXþMD *UDGD 9HOLNH *RULFH L 2SüLQH 2UOH SUHGYLÿHQD MH NRG naselja Veleševec.

5MHãHQMH RGYRGQMH VUHGLãQMHJ QDVHOMD 2SüLQH .UDYDUVNR L JUDYLWLUDMXüHJ SRGUXþMD SUHGYLÿHQR MH ugradnjom uUHÿDMD ]D SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD LOL DOWHUQDWLYQR SULNOMXþHQMHP QD NDQDOL]DFLMVNL VXVWDY³9HOLND*RULFD´=DSRGUXþMH2SüLQH3RNXSVNRSUHGYLÿHQDMHL]JUDGQMDVUHGLãQMHJXUHÿDMDMXåQR od naselja Pokupsko uz rijeku Kupu.

5MHãHQMH RGYRGQMH QD SRGUXþMX 2SüLQH 2UOH YH]DQR MH X] NRQFHSFLMX UMHãDYDQMD GDOMQMHJ UD]YLWND kanalizacijskog sustava “Velika Gorica”.

1DSRGUXþMX*UDGD9HOLND*RULFDNRGQDVHOMD0LþHYHFSODQLUDVHL]JUDGQMDFUSQHVWDQLFHVREMHNWLPD ]D NLãQR UDVWHUHüHQMH L YRÿHQMH WUDVH JODYQRJ GRYRGQRJ NDQDOD NRMLP üH VH RWSDGQH YRGH 1RYRJ =DJUHEDGRYRGLWLQD&HQWUDOQLXUHÿDM]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGD*UDGD=DJUHED

3URMHNWRP³6PDQMHQMHRQHþLãüHQMDYRGDVOLYD6DYH´ -,&$-DSDQ,QWHUQDWLRQDO&RRSHUDWLRQ$JHQF\ 2001. godine) postavljene su NRQFHSFLMHUMHãHQMDRGYRGQMHLSURþLãüDYDQMDRWSDGQLKYRGD]DJUDGRYH Dugo Selo, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina. Za te gradove planira se daljnji razvoj kanalizacijskog sustava WHL]JUDGQMDXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGD

Za grad Dugo Selo planira sHGLVSR]LFLMDSURþLãüHQLKYRGDXYRGRWRNýUQHF

=DJUDG9UERYHFSODQLUDVHORNDFLMDXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDVMHYHUQRRGåHOMH]QLþNH SUXJHVGLVSR]LFLMRPSURþLãüHQLKYRGDXULMHNX/RQMX

=D JUDG 6YHWL ,YDQ =DOLQX SODQLUD VH XUHÿDM ]D SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD NRG QDVHOMD %UH]RYDF =HOLQVNL V GLVSR]LFLMRP SURþLãüHQLK YRGD X YRGRWRN /RYQLFX NRML VH XOLMHYD X ULMHNX /RQMX 2WSUHPD RWSDGQLKYRGDVMXåQRJGLMHODJUDGD XNOMXþXMXüLJUDYLWLUDMXüDQDVHOMDX]FHVWX6Y,YDQ=HOLQD– Donja Zelina) plDQLUDVHX]LQWHUSRODFLMXFUSQHVWDQLFH$OWHUQDWLYQDORNDFLMDWRJDXUHÿDMDSUHGYLÿHQDMHNRG naselja Donja Zelina.

8 RNYLUX HODERUDWD ³,GHMQR UMHãHQMH RGYRGQMH L SURþLãüDYDQMD RWSDGQLK YRGDQDVHOMD2SüLQH5XJYLFD´ (Hidroprojekt – Consult, Zagreb, 1999. gRGLQH  UD]PRWUHQR MH UMHãDYDQMH RGYRGQMH L SURþLãüDYDQMD RWSDGQLKYRGDQDWRPSRGUXþMX3ODQLUDVHL]JUDGQMDNDQDOL]DFLMVNRJVXVWDYDLXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMH otpadnih voda na lokaciji uz rijeku Savu u blizini naselja Rugvica.

2GYRGQMD L SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD ]D 2SüLQX 'XEUDYD UD]PDWUDQD MH X HODERUDWX ³2GYRGQMD L SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD QDVHOMD 'XEUDYD 9UERYHþND´ 9RGRSULYUHGQR – projektni biro, Zagreb, JRGLQH 3ODQLUDVHL]JUDGQMDVXVWDYDRGYRGQMHLXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDMXåQR od naselja Dubrava.

305 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

.RQFHSFLMD UMHãDYDQMD RGYRGQMH QD SRGUXþMX *UDGD ,YDQLü *UDGD L RSüLQD .ORãWDU ,YDQLü L .ULå UD]PDWUDQDMHXRNYLUXHODERUDWD³6WXGLMDRGYRGQMHLþLãüHQMD]DJDÿHQLKYRGDVSRGUXþMD,YDQLü*UDGDL RSüLQD.ORãWDU,YDQLüL.ULå1Rvoselec” (Hidroprojekt – Eko, Zagreb, 1997. godine). Planira se dopuniti SRVWRMHüLNDQDOL]DFLMVNLVXVWDY³,YDQLü*UDG´QDNRMLVHSULNOMXþXMHLYHüLGLRQDVHOMD.ORãWDU,YDQLü=D RGYRGQMXQDSRGUXþMX2SüLQH.ULåSODQLUDVHL]JUDGLWLVUHGLãQMLXUHÿDMQDORNDFLMLMXåQRRGQDVHOMD.ULå X]åHOMH]QLþNXSUXJXLPHOLRUDFLMVNLNDQDOJGMHüHVHGRYRGLWLRWSDGQHYRGHVDãLUHJDSRGUXþMDQDVHOMD .ULåL1RYRVHOHF

Daljnjim razvitkom kanalizacijskog sustava “Samobor” planira se izvedba potrebnih zahvata radi otklanjDQMD UHJLVWULUDQLK VPHWQMD X SRJRQX WH SULNOMXþHQMD QD VXVWDY QDVHOMD NRMD GR GDQDV QHPDMX riješeno ovo pitanje.

5MHãHQMH RGYRGQMH ]D SRGUXþMH 2SüLQH 6WXSQLN WH GLMHOD QDVHOMD L] 2SüLQH 6YHWD 1HGMHOMD L *UDGD 6DPRERUDYH]DQRMH]DGDOMQMXL]JUDGQMX]QDþDjnih kapaciteta sustava odvodnje grada Zagreba kao i SODQLUDQX L]JUDGQMX JODYQLK VDELUQLK NDQDOD 3ODQLUD VH L]JUDGQMD IHNDOQH NDQDOL]DFLMVNH PUHåH WRJ SRGUXþMDNRMDMHSULNOMXþHQDQD]DJUHEDþNLVXVWDYRGYRGQMH,]JUDGQMDRERULQVNHRGYRGQMHSUHGYLÿDVH nakQDGQR L WR L]JUDGQMRP RERULQVNH NDQDOL]DFLMH L UHJXODFLMVNLK REMHNDWD QDQMRMNRMLüHRPRJXüLWLGD QDM]DJDÿHQLMH SUYH  NLãH SULKYDWL IHNDOQD NDQDOL]DFLMD L RGDWOH üH VH RGYRGLWL V RVWDORP RWSDGQRP YRGRPGRVUHGLãQMHJXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGD Grada Zagreba.

=D *UDG =DSUHãLü SODQLUD VH GDOMQMD GRJUDGQMD NDQDOL]DFLMVNRJ VXVWDYD L L]JUDGQMD XUHÿDMD ]D SURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDNRMLPüHVHULMHãLWLWRSLWDQMHL]DRSüLQH%LVWUD3XãüD/XNDL%UGRYHF

2GYRGQMD RWSDGQLK YRGD ]D SRGUXþMD RSüLQD 'XEUDYLFD L 0DULMD *RULFD ULMHãLW üH VH L]JUDGQMRP VUHGLãQMHJXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDXEOL]LQLQDVHOMD.UDM'RQMLX]ULMHNX6XWOX

Planira se upotpuniti kanalizacijski sustav “Jastrebarsko” i izgraditi kolektor kojim se osigurava doprema RWSDGQLK YRGD GR SODQLUDQH ORNDFLMH XUHÿDMD ]D SURþLãüDYDQMH L L]JUDGQMX XUHÿDMD ]D SURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGD

8 QDVHOMX .UDãLü L]YHGHQ MH NDQDOL]DFLMVNL VXVWDY NRMLP VH RWSDGQH YRGH RGYRGH GR XUHÿDMD ]D SURþLãüDYDQMHNRMLMHVPMHãWHQMXJRLVWRþQRRGQDVHOMDX]YRGRWRN.XSþLQX

.RQFHSFLMDRGYRGQMHQDSRGUXþMX2SüLQH.OLQþD6HODUD]PDWUDQDMHXRNYLUXHODERUDWD³,GHMQRUMHãHQMH RGYRGQMH L SURþLãüDYDQMD RWSDGQLK YRGD SRGUXþMD 2SüLQH .OLQþD 6HOD³ 9RGRSULYUHGD .DUORYDF Karlovac, 1998. godine). Planira se izgraditi polurazdjelni sustav odvodnje tako da se otpadne vode GRYRGHGRPMHVWDXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHNRMHMHSUHGYLÿHQR]DSDGQRRGQDVHOMD'RQMD=GHQþLQDX] autocestu Zagreb – Karlovac.

5MHãHQMHRGYRGQMHQDSRGUXþMXRSüLQD%HGHQLFD5DNRYHF3UHVHND Gradec, Farkaševac, Brckovljani, 3LVDURYLQD -DNRYOMH L äXPEHUDN SUHPD UDVSRORåLYLP SRGDFLPD QLMH GRVDG UD]PDWUDQR X RNYLULPD WHKQLþNH GRNXPHQWDFLMH 3ODQ GDMH RSüH VPMHUQLFH NRMH WUHED X]HWL X RE]LU SUL GDOMQMHP UMHãDYDQMX RGYRGQMHLSURþLãüDYDQMDRWSDGQLKYRGDQDWLPGLMHORYLPD=DJUHEDþNHåXSDQLMH

Zaštita voda

9RGDMHMHGDQRGQDMYUHGQLMLKUHVXUVD=DJUHEDþNHåXSDQLMHSDVWRJD]aštita voda i vodonosnika pitke YRGHPRUDLPDWLSUHGQRVWXRGQRVXQDGUXJHVDGUåDMHXSURVWRUX

2GYRGQMLLSURüLãüDYDQMXRWSDGQLKYRGDWUHEDSRVYHWLWLSXQXSR]RUQRVWDSRVHEQRQDSRGUXþMLPDJGMH VXQDVHOMDNRMDVHQDOD]HQDYRGR]DãWLWQRPLYRGRQRVQRPSRGUXþMX

Na kartografskom prikazu 3.2 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora II.” prikazana je kategorizacija vodotoka u skODGXV'UåDYQLPSODQRP]D]DãWLWXYRGD

3ODQRPVHSUHGYLÿDVOMHGHüH

306 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ VDþXYDWLYRGHNRMHVXMRãþLVWH JRUQMLWRNRYLYRGRWRFLXEUGVNLPSUHGMHOLPDDSRVHEQRSRG]HPQH vode) kao jedine zalihe za opskrbu vodom, ‰ VDQLUDWLLOLXNORQLWL]DJDÿLYDQMDYRGH]DSLüHQDSRVWRMHüLPLOLSODQLUDQLPL]YRULãWLPDYRGH ‰ RþXYDWLNDNYRüXYRGDWDPRJGMHRQD]DGRYROMDYDSURSLVDQHNULWHULMHSURYRÿHQMHPLRGUåDYDQMHP PMHUD]DãWLWHWHNRQWURORPUDGDL]JUDÿHQLKREMHNDWDLXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMH ‰ zaustaviti pogoršanja podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je L]JUDGQMRP SRWUHEQLK XUHÿDMD ]D SUHWKRGQR SURþLãüDYDQMH ]DJDÿHQLK YRGD L L]JUDGQMRP EDUHP PHKDQLþNRJ GLMHOD VUHGLãQMLK XUHÿDMD SUL LQYHVWLUDQMX QRYH L]JUDGQMH QDVWRMDWL SURYHVWL SRWUHEQH mjere zaštite, ‰ osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode gdje su one narušene i postizavanje propisane NYDOLWHWH]DRGUHÿHQHQDPMHQHSRVWXSQRPUHDOL]DFLMRPFMHORYLWLKSURJUDPDLPMHUD ‰ L]YRUHLOLX]URNH]DJDÿLYDQMDWUHEDXNODQMDWLVSUMHþDYDWLRGQRVQR]DJDÿLvanje smanjivati na mjestu njegova nastajanja, ‰ RVLJXUDWLLRVWYDULWLSUDYLOQRSRVWXSDQMHVRWSDGRPLNRQDþQLQMHJRYVPMHãWDM ‰ VSULMHþLWL LOL RJUDQLþLWL L]JUDGQMX RGQRVQR QDVWDMDQMH ]DJDÿHQMD QD SRVWRMHüLP L SRWHQFLMDOQLP izvorištima za opskrbu vodom, ‰ uspoVWDYLWLXWYUÿHQHPMHUHVDQLWDUQH]DãWLWHQDYRGR]DãWLWQLP]RQDPD ‰ QDVWRMDWL GD VH JUDGH VUHGLãQML XUHÿDML ]D ]DMHGQLþNR SURþLãüDYDQMH JUDGVNLK NRPXQDOQLK  L LQGXVWULMVNLKRWSDGQLKYRGDJGMHMHWRPRJXüH ‰ SRWLFDWL JUDGQMX SRMHGLQDþQLK XUHÿDMD ]D ]DãWLWX WDPR JGMH QHPD WHKQLþNRJ LOL HNRQRPVNRJ RSUDYGDQMDGDVHJUDGH]DMHGQLþNLVXVWDYLRGYRGQMHVDVUHGLãQMLPXUHÿDMLPD]DSURþLãüDYDQMH

0MHUH ]DãWLWH GUåDYQRJ åXSDQLMVNRJ L ORNDOQRJ ]QDþHQMD XWYUÿHQH 6WUDWHJLMRP SURVWRUQRJ XUHÿHQMD Republike Hrvatske:

Na ra]LQLGUåDYH ‰ SURYRGLWLPMHUH]DãWLWHQDRVQRYLPHÿXGUåDYQLKGRJRYRUDLPHÿXQDURGQRUDWLILFLUDQLKNRQYHQFLMD ‰ JUDGLWL]DMHGQLþNHXUHÿDMH]DSURþLãüDYDQMH]DJDÿHQLKYRGDVGRYRGQLPNROHNWRULPDLLVSXVWLPDX UHFLSLMHQWþLMDYHOLþLQDSUHOD]L(6 ‰ provoditi mjere postupanja s otpadom, posebno za štetni i posebno za opasni otpad; ‰ VDQLUDWLLNRQWUROLUDWLLVSLUDQMD]DJDÿHQRVWLVSURPHWQLFDLWOD ‰ SRYHüDWLPDOHSURWRNHLVDQLUDWLL]YDQUHGQD]DJDÿHQMDGUXJRJVWXSQMD

1DUD]LQLäXSDQLMH ‰ L]JUDGLWL]DMHGQLþNHXUHÿDMH]DSURþLãüDYDQMH]DJDÿHQLKYRGDVGRYRGQLPNROHNWRURPLLVSXVWLPDX UHFLSLMHQWþLMDYHOLþLQDL]QRVLGR(6 ‰ provoditi mjere postupanja s komunalnim i posebnim otpadom; ‰ provoditi mjere zaštite voda od ispiranja prometnica, tla, erozija i dr.

Na lokalnoj razini: ‰ JUDGLWLXUHÿDMHGR(6LSRGX]LPDWLSRMHGLQDþQHPMHUH]DãWLWH ‰ urediti nadzirana odlagališta komunalnog otpada; ‰ VDQLUDWLL]YDQUHGQD]DJDÿHQMDSUYRJVWXSQMD

C) KORIŠTENJE VODA

Energetsko korištenje voda 5LMHND6DYDQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHLPDEUXWRHQHUJHWVNLSRWHQFLMDORGRNR*:KJRGLãQMH 3ULEOLåQRWRJSRWHQFLMDODPRJXüHMHLVNRULVWLWL]DSURL]YRGQMXHOHNWULþQHHQHUJLMHãWRL]QRVLRNR GWh godišnje.

Vodoprivredna osnova grada Zagreba predvidjela je izgrDGQMX+(=DSUHãLü UDGQLQD]LY+(3RGVXVHG  3UHþNR =DJUHE L 'UHQMH 1D SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH SODQLUDQH VX QD 6DYL KLGURHOHNWUDQH Podsused i Drenje.

2VQRYQLWHKQLþNLSRGDFL]D+(

307 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

HE Pregradni profil Kota Instalirani Kota donje Neto Snaga Srednja godišnja QDVWDFLRQDåL normalnog protok vode pad elektrane proizvodnja rijeke Save, km uspora Qi kod Qi Hn Wg u m.n.m. m3/s m.n.m. m Pn u MW GWh/god =$35(â,û 717+640 133,00 500 122,45 10,22 43,0 219,3 122,95* 9,72* 41,0* 202,4*

,=*5$(1$+(35(ýKO DRENJE 686+500 109,00 500 100,12 8,41 39,3 199,1 100,62* 8,02* 37,0* 189,1*

,=*5$(1$+(6675(/(ý.2

+(=DSUHãLü UDGQLQD]LY+(3RGVXVHG VPMHãWHQDMHRWSULOLNHPX]YRGQRRGXãüDULMHNH.UDSLQHX Savu, odnosno 750 m uzvodno od mosta zapadne cestovne obilaznice Zagreba na pravcu prema 0DULERUX$NXPXODFLMD+(=DSUHãLüGXJDþNDMHNP=D]DWYDUDQMHWHDNXPXODFLMHSRWUHEQRMHL]JUDGLWL QDVLSH XNXSQH GXåLQH RNR  P 1DVLSL VH QDVWDYOMDMX QD SRSUDWQL QDVLS 6XWOH X OLMHYRP L SRSUDWQL nDVLS %UHJDQH X GHVQRP ]DREDOMX 1D SRGUXþMX QDVHOMD 2WRN XPMHVWR QDVLSD SUHGYLÿD VH L]JUDGQMD EHWRQVNRJ]LGDGXåLQHP3URVMHþQLUD]PDNQDVLSDL]QRVLRNRP

HE Drenje smještena je otprilike 450 m nizvodno od mjesta gdje cestovna obilaznica oko Zagreba prelazi ULMHNX 6DYX 1MH]LQ XVSRU VH SURWHåH GR SULEOLåQR  P X]YRGQR RG 0RVWD PODGRVWL =D L]JUDGQMX DNXPXODFLMH +( 'UHQMH SRWUHEQR MH L]JUDGLWL QRYH QDVLSH SULNOMXþHQL OLMHYL QDVLS RG ERND EUDQH GR SRVWRMHüHJQDVLSDLSULNOMXþHQLGHVQLQDVLSRGERNDVWURMDUQLFHGRSRVWRMHüHJQDVLSD XXNXSQRMGXåLQL PLQDGYLVLWLSRVWRMHüHQDVLSH]ERJVWDOQRJXWMHFDMDXVSRUDXNXSQRQDGXOMLQLP 1DSRGUXþMXäXSDQLMHSULVXWDQMHXVSRURG9(66WUHOHþNR

Opskrba vodom ribnjaka

'DOMQML UD]YRM ULEQMDþDUVWYD ELWQR RYLVL R PRJXüQRVWL RSVNUEH ULEQMDND GRYROMQLP NROLþLQDPD NYDOLWHWQH YRGH9HüGDQDVQDSRMHGLQLPULEQMDFLPDSRVWRMLSUREOHPUDVSRORåLYLKNROLþLQDLNDNYRüHYRGH

3ODQLUD VH GRJUDGQMD SRVWRMHüLK ULEQMDND &UQD 0ODND 3LVDURYLQD L 1RYDNL WH Lzgradnja novih na slivu ýHVPH3ROMDQLFD%DÿLQDFL0RVWDUL3ODQLUDQRSRYHüDQMHULEQMDNDL]QRVLKDDSRWUHEQRMHRVLJXUDWL godišnje 46.4x106m3 vode.

Osnovni podaci o ribnjacima navode se u tablici:

NAZIV 32672-(û(67$1-( PLANIRANO UKUPNO RIBNJAKA 329(ûANJE DO 2021.g.

površina potrebe površina potrebe površina potrebe ribnjaka ribnjaka za ribnjaka ribnjaka za ribnjaka ribnjaka za vodom vodom vodom ha 106 m3/god ha 106 m3/god ha 106 m3/god 6OLYýHVPH VUKŠINAC 281 4.6 ------281 4.6 POLJANA 430 7.3 430 7.3 %$,1$& 280 4.8 280 4.8 MOSTARI 48 1.0 48 1.0

Sliv Kupe: CRNA MLAKA 535 16.9 600 18.9 1135* 35.8 PISAROVINA 357 11.2 450 14.2 807* 25.4 NOVAKI 43 1.4 100 3.2 143 4.6 Ukupno: 1216 34.1 1908 46.4 3124 87.5 * - .RQDþDQREOLNMRãQLMHXWYUÿHQ

Navodnjavanje

6 YRGQRJRVSRGDUVNRJD VWDMDOLãWD SRVWRML UHDOQD PRJXüQRVW QDYRGQMDYDQMD SROMRGMHOVNLK SRYUãLQD 3RWHQFLMDOQHSRYUãLQHSUHGYLÿHQH]DQDYRGQMDYDQMHVXQDVOLYX.XSHKDLVOLYXýHVPHKD

3UHGODåH VH sustavno, a ne parcijalno, navodnjavanje u sklopu višenamjenskih rješenja, jer se na RVQRYLFMHORYLWLKLYLãHQDPMHQVNLKUMHãHQMDPRåHRVLJXUDWLGRYROMQDNROLþLQDYRGH]DQDYRGQMDYDQMH

308 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

D) 85((1-(92'272.$,92'$

Zaštita od poplava

=DJUHEDþND åXSDQLMD SULSDGD YRGQRP SRGUXþMX VOLYD 6DYH 1D SRGUXþMX äXSDQLMH GRJDÿDMX VH SODYOMHQMDLEXMLþQRHUR]LMVNDGMHORYDQMDSDMH]DãWLWDRGãWHWQRJGMHORYDQMDYRGDYDåQDGMHODWQRVWNRMX XLGXüHPUD]GREOMXWUHEDXVPMHULWLQDSURYHGEXXJODYQRPYHüSODQLUDQLKDNWLYQRVWL

Rijeka Sava

6XVWDYREUDQHRGSRSODYD=DJUHEDþNHåXSDQLMHWHPHOMLVHQDUMHãHQMX³6UHGQMH3RVDYOMH´8QDSULMHG ]DGDQLPNULWHULMLPDSODQLUDVHXSUDYOMDQMHYHOLNLPYRGDPD6DYHWDNRGDVHRVLJXUDXþLQNRYLWDREUDQD od poplave, a višak vode odtereti u usporeGQHNDQDOHLSRKUDQLX]DWRRGUHÿHQHUHWHQFLMVNHSURVWRUH 7LVXSURVWRULYRGRSODYQH]DPRþYDUHQHSULURGQHGHSUHVLMH3RVDYOMDL3RNXSOMD

Graÿevine zaštitnog sustava “Srednje Posavlje´þijomüe se realizacijom postiüi viši stupanj kontrole velikih voda Save, zaštititi do traåenog stupnja bitni dijelovi rijeþne doline i omoguüiti sigurno iskorištavanje zaobalnih površina, nastavak su realizacije projekta “Srednje Posavlje”, a mogu se svrstati u tri cjeline: 1. kompletiranje retencije Lonjsko polje i upusna ustava retencije Mokro polje, 2. þYRU.DUORYDF 3. rekonstrukcija savskih nasipa.

1D SRGUXþMX äXSDQLMH SRWUHEQR MH UHNRQVWUXLUDWL VDYVNH QDVLSH QD GLRQLFL 6XWOD - Podsused. Nizinsko SRGUXþMH L]PHÿX 6XWOH L .UDSLQH WHN MH PDQMLP GLMHORP EUDQMHQR RG VDYVNLK SRSODvnih voda. Na tom SURVWRUX SUHGYLÿHQD MH L]JUDGQMD +( =DSUHãLü UDGQL QD]LY +( 3RGVXVHG  7R MH YLãHQDPMHQVNL REMHNW NRMLP VH X] HQHUJHWVNR NRULãWHQMH 6DYH UMHãDYD REUDQD RG SRSODYD SRGUXþMD X]YRGQR RG 3RGVXVHGD odvodnja zaobalja, sanacija zaobalja, vodoRSVNUED L VWYDUD PRJXüQRVW JRVSRGDUVNRJ LVNRULãWDYDQMD znatnih površina.

3ODQVND UMHãHQMD X VXVWDYX REUDQH RG SRSODYD =DJUHEDþNH åXSDQLMH GDQD VX SR VOLYQLP SRGUXþMLPD (Polazišta - slika 10):

Lijevi pritoci Save

Sliv rijeke Sutle, dio

Dio toka rijeke 6XWOHRGXãüDX6DYXGRåHOMH]QLþNHSUXJH=DJUHE-/MXEOMDQDULMHãLWüHVHXVNORSXUMHãHQMD YLãHQDPMHQVNH+(=DSUHãLü UDGQLQD]LY+(3RGVXVHG 

0HÿXVOLY6DYHRG6XWOHGR.UDSLQH

,]JUDGQMD ]DãWLWQLK REMHNDWD RYRJ SRGUXþMD YH]DQD MH X] L]JUDGQMX YLãHQDPMHQVNH +( =DSUHãLü UDGQL naziv HE Podsused).

Sliv rijeke Krapine, dio

$QDOL]DUHJXODFLMHUHåLPDYHOLNLKYRGDSRPRüXUHWHQFLMHLYLãHQDPMHQVNLKREMHNDWDSRND]XMHGDVH UHWHQFLMVNLPSURVWRULPDPRåHSRVWLüL]QDWQRVPDQMHQMHYHOLNLKYRGQLKYDORYDQDSULWocima Krapine.

.DR SULRULWHWQH ]DKYDWH QD XUHÿHQMX VOLYRYD WUHED SUHGYLGMHWL SURWXHUR]LMVNH UDGRYH QD VOLYX NRML üH RPRJXüLWL GD VH RWNORQL VWYDUDQMH QDQRVD L GD VH RGODåH QD QL]YRGQLP GLMHORYLPD NRULWD 3URWXHUR]LMVNL radovi (stepenice, pregrade) morajuSUHWKRGLWLL]JUDGQMLUHWHQFLMDMHUELXSURWLYQRPYHüLQDUHWHQFLMDELOD zatrpana prilikom nadolaska velikog vodnog vala.

1D SURVWRUX =DJUHEDþNH åXSDQLMH SUHGYLÿHQR MH  UHWHQFLMD XNXSQRJ YROXPHQD    P3, što je SULND]DQRXVOMHGHüRMWDEOLFL

309 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

RED. POVRŠINA BROJ VRSTA NAZIV SLIVA VOLUMEN OBJEKTA OBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA IZNAD PREGRADE (103 m3) (km2) 1. R DEDINA Dedina L.K.D.Bistra OP 4.70 83.0 2. R BISTRA II Bistra L.K.D.Bistra OP 6.33 87.6 3. R POLJANICA I Poljanica L.K.D.Bistra OP 2.89 49.0 4. R POLJANICA III Dubovec Poljanica OP 1.73 36.0 5. R KUTINCI Kutinci /..XWMHüL OP 2.12 31.0 6. R ,9$1âý$. ,YDQãþDN /..XWMHüL OP 1.41 30.0 7. A,R LUKA Luka Krapina OP,VO 8.60 3 151.0 8. R JAMNO Jamno L.K.Conec OP 4.30 476.0

R...retencija OP..obrana od poplave VO..vodoopskrba $5XSURMHNWQRMGRNXPHQWDFLMLREMHNWREUDÿHQNDRDNXPXODFLMDLNDRUHWHQFLMD

Prednost imaju protuerozijski radovi na slivu. Usporedno s tim tUHEDULMHãLWLGRNUDMDXUHÿHQMHYRGRWRND XNRQWHNVWXRGYRGQMHDXWRFHVWH8VUHGQMLPLJRUQMLPGLMHORYLPDVOLYDWUHEDL]EMHJDYDWLNODVLþDQREOLN UHJXODFLMHWMSRYHüDQMHSURILODMHUVXWRNUDWNRURþQHPMHUHNRMHEH]SURWXHUR]LMVNLKUDGRYDXVOLYXQLVX djelRWYRUQH2GSUHGYLÿHQLKUHWHQFLMDQDMSULMHWUHEDL]JUDGLWLUHWHQFLMX%LVWUD,,NRMDLPDQHãWRSRYROMQLML RGQRVL]PHÿXYLVLQHEUDQHLUHWHQFLMVNRJYROXPHQDWHQHSRVUHGQRãWLWLQDVHOMD*RUQMDL'RQMD%LVWUD

Sliv kanala Lonja-Strug, dio 6OLYULMHNHýHVPH, dio

2EMHNWL]D]DãWLWXRGYHOLNLKYRGDDNXPXODFLMHLUHWHQFLMHQDSRGUXþMXVOLYDýHVPHSUHGYLÿHQLVXQD slivu Zeline, Lonje i Glogovnice.

.ULWHULML]DãWLWHRGSRSODYDXVYRMHQLVX]DYLVQRRGQDPMHQHLQDþLQDNRULãWHQMDSRGUXþMD ‰ naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od pedesetogodišnjih ili stogodišnjih velikih voda, ‰ poljoprivredne površine štite se od pedesetogodišnjih velikih voda, ‰ ribnjaci se štite od pedesetogodišnjih velikih voda, ‰ šumske površine brane se od velike vode koje se pojavljuju jednom u dvadeset pet godina.

PrimiMHQMHQL VHOHNWLYQL SULVWXS RPRJXüXMH GD VH SUL QDLODVNX SRSODYQLK YDORYD DNWLYLUDMX UHWHQFLMVNL prostori na dijelovima zaobalja koji se koriste za uzgoj šuma, pa se u naseljima, melioracijskim NDVHWDPDLULEQMDFLPDRVLJXUDYDMXQLåHUD]LQH

Akumulacije i rHWHQFLMHQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHþLMLXNXSQLYROXPHQL]QRVL3m3 : POVRŠINA RED. VRSTA NAZIV SLIVA VOLUMEN VISINA BROJ OBJEK OBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA IZNAD BRANE -TA PREGRADE (103 m3) (m) (km2) 1. R NESPEŠ Nespeš Zelina OP 5.37 107.4 12.3 2. R PSARJEVO 3VDULü Zelina OP 1.24 19.8 9.2 3. A MALA REKA Mala reka Zelina OP,VO 3.63 112.0 15.5 4. R ý(âý$. ýHãüDN Zelina OP 2.38 50.0 14.5 5. A SALNIK Salnik Lonja OP,NA 7.99 817.7 8.0 6. A CUKOVEC Cukovec Salnik OP,NA 16.38 1 603.0 7.0 7. A BUKOVEC Bukovec Lonja OP,NA 8.15 778.2 11.5 8. A VELIKA Velika ýUQHF OP,VO,NA,RI 15.10 4 393.0 7.4 9. A LEDINA Vuna Velika OP,VO,NA,RI 9.90 2 887.0 12.1 10. R VRBOVEC-PROF2 Zlenin Luka OP 2.64 98.0 3.1

R... retencija A...akumulacija OP...obrana od poplava NA...navodnjavanje VO...vodoopskrba RI...ribnjaci

Izgradnjom planiranih akumulacija RVLJXUDW üH VH SRWUHEQH NROLþLQH YRGH X YRGRWRFLPD X OMHWQLP mjesecima.

Desni pritoci Save 3ULWRFL 6DYH RGGUåDYQHJUDQLFHV5HSXEOLNRP6ORYHQLMRPGRVOLYDODWHUDOQRJNDQDOD2GUDRGQRVQR sliva Kupe (slivovi Samoborskog gorja) Potok Rakovica Zaštita slivRYD 6DPRJRUVNRJ JRUMD RG YHOLNLK YRGD 6DYH YH]DQD MH ]D L]JUDGQMX +( =DSUHãLü UDGQL naziv HE Podsused).

310 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

,]JUDGQMRPQDVLSDED]HQDKLGURHOHNWUDQHELWüH]DREDOMHEUDQMHQRRGVWRJRGLãQMLKYHOLNLKYRGD%D]HQ +(=DSUHãLü UDGQLQD]LY+(3RGVXVHG GRYRGLSRGXVSRUSRVWRMHüHXãüHSRWRND*UDGQH8VYRMHQRMH rješenje preusmjerenja Gradne kanalom u korito nizvodnog potoka Rakovice, koji se ulijeva u Savu nizvodno od brane. Kanal je smješten uz autocestu Zagreb-%UHJDQD D SULKYDüD VYH SRWRNH RG Bregane do Rakovice.

5MHãHQMHXUHÿHQMDYRGQRJVXVWDYDQDYHGHQLKYRGRWRNDSODQLUDVHL]JUDGQMRPUHWHQFLMDLUHJXODFLMVNLP UDGRYLPDQDYRGRWRFLPD8WDEOLFLVXSULND]DQHSODQLUDQHUHWHQFLMHþLMLXNXSQLYROXPHQL]QRVL 700 m3. POVRŠINA RED. VRSTA NAZIV SLIVA IZNAD VOLUMEN BROJ OBJEKTA OBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA PREGRADE (km2) (103 m3) SLIV BREGANE

1. R BREGANA Bregana Sava OP 29.61 437.0 2. R DOBRI POTOK Dobri potok Bregana OP 3.35 70.7 3. R JARAK Jarak Bregana OP 4.06 79.5 4. R VELIKA DRAGA Velika draga Bregana OP 3.04 66.5 5. R ŠKROBOTNIK Škrobotnik Bregana OP 7.86 151.0 6. R BREGANICA Breganica Bregana OP 10.44 203.0 SLIV GRADNE I RAKOVICE

7. R L,329$ý.$ /LSRYHþND Gradna OP 7.50 136.0 GRADNA Gradna 8. R -$925(ý.,3 -DYRUHþNLS L.Gradna OP 2.79 61.1 9. R SLAPNICA Slapnica L.Gradna OP 3.59 70.8 10. R POZORIN P. Pozorin p. L.Gradna OP 1.51 26.3 11. R /8'9,û /XGYLü L.Gradna OP 4.45 73.7 12. R RUDARSKA Rudarska Gradna OP 14.10 228.0 GRADNA Gradna 13. R M.RAKOVICA M. Rakovica Rakovica OP 2.81 59.1 3«SRWRN/«/LSRYHþND

Sliv rijeke Kupe, dio

1D SRYUãLQDPD NRMH WUHED EUDQLWL RG YHOLNLK YRGD D LPDMX YHüH ]QDþHQMH QDVelja, poljoprivreda), SUHGYLÿDVHL]JUDGQMDQDVLSDGRNVHRVWDOHPDQMH]QDþDMQHGLRQLFHPRUDMXJUDGLWLXNDVQLMLPID]DPD Mjerodavna razina vode za projektiranje nasipa bila je ona koja nastaje pri pojavi stogodišnje velike vode.

6OLY.XSþLQH

3UHGORåHQRUMHãHQMHREUDQHRGSRSODYDLXUHÿHQMDVOLYDSUHGYLÿD ‰ L]JUDGQMXUHWHQFLMDLDNXPXODFLMDXVOLYX]DUHJXODFLMXUHåLPDYHOLNLKYRGD ‰ biološko-retencijske radove na uzvodnim dijelovima sliva, ‰ UHJXODFLMHLþLãüHQMDNRULWDYRGRWRNDNDRLNRQVROLGDFLMVNHUDGRYe na nizvodnim tokovima.

1D WHPHOMX L]YUãHQRJ WHUHQVNRJ SUHJOHGD L UD]UDGH SURMHNWD XWYUÿHQH VX L SUHGORåHQH ORNDFLMH  akumulacija i 21 retencije. Izgradnjom planiranih retencija i akumulacija kontrolira se 57% ukupnog sliva. Na dijelu sliva uzvodno od UHWHQFLMD L DNXPXODFLMD SUHGYLÿHQL VX UDGRYL WLSLþQL UDGL ]DãWLWH RG EXMLFD 3UHGORåHQLVXELRORãNR-UHWHQFLMVNLUDGRYLUDGLVSUMHþDYDQMDVWYDUDQMDLSURQRãHQMDQDQRVDXYRGRWRNXWH RSüHQLWRSREROMãDQMHKLGURORãNLKSULOLNDLVWYDUDQMHXYMHWD]DEROMHNRUištenje sliva.

1DYRGRWRFLPDMHSODQLUDQDJUDGQMDEXMLþQLKSUHJUDGDVWHSHQLFDþLãüHQMHLNRUHNFLMHNRULWDWHUHJXODFLMH QD GLMHOX WRND NUR] QDVHOMD =D VDQDFLMX HUR]LMRP ]DKYDüHQLK SRGUXþMD SRWUHEDQ MH GXJRJRGLãQML UDG X] primjenu bioloških i hidrotehniþNLKUDGRYDWHJRVSRGDUVNLKLDGPLQLVWUDWLYQLKPMHUD

1DYRGRWRFLPDQL]YRGQRRGUHWHQFLMDLDNXPXODFLMDSODQLUDQLVXUDGRYLQDþLãüHQMXNRULWDNRQVROLGDFLMVNL UDGRYLLUHJXODFLMVNLUDGRYL3RVHEQXSDåQMXWUHEDSRVYHWLWLRGUåDYDQMXYRGRWRNDãWRMHGRVDGuglavnom bilo zanemareno.

Sliv Odre, dio

,]JUDGQMRPRWHUHWQRJNDQDOD2GUDXþLWDYRMGXåLQLVOLYQRSRGUXþMHULMHNH2GUHVPDQMLWüHVH]DNP2 EUGVNL GLR VOLYD  L WR ]D VOLYQD SRGUXþMD ODWHUDOQRJ NDQDOD 2GUD L ODWHUDOQRJ NDQDOD %XQD 1D WDM QDþLQ

311 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD gornji tok Odre, do naselja Donja Poljana, formira reducirani sliv Lomnice (ispod oteretnog kanala) te svi SULWRFLQL]YRGQRRG9HOLNH0ODNHDWRVXäHOLQ.RVQLFD5LEQLFDLDYRURY-DUDN'RQMLWRN2GUHSULPD QHNROLNRPDQMLKSULWRNDRGNRMLKMHQHãWRYHüLMrtva Odra.

0MHUH]DãWLWH2GUDQVNRJSROMDRGãWHWQRJGMHORYDQMDYHOLNLKYRGDRYLVHRL]JUDÿHQRVWLVXVWDYDREUDQHRG SRSODYHJRUQMHJ3RVDYOMDD]DNRQDþQRVWDQMHL]JUDÿHQRVWLVXVWDYDWRVXNDQDO2GUDþYRU6WUHOHþNRL Palanjek, ustava na Odri, lateralni kanal Odra i Buna, sifon u km 27+935 kanala Odra.

Preusmjeravanje voda rijeke Odre iz lijevog zaobalja kanala Odra u desno zaobalje, u prirodni tok rijeke 2GUHRPRJXüLWüHVHL]JUDGQMRPVLIRQD6LIRQMHNDSDFLWHWDP3/s.

Neposredan sliv Kupe

RegulacLMD YRGQRJ VXVWDYD QD VOLYX 9XNRPHULþNLK JRULFD SODQLUD VH L]JUDGQMRP  UHWHQFLMD XNXSQRJ volumena 1 769 300 m3 L XUHÿHQMHP YRGRWRND 1HSRVUHGQX ]DãWLWX UHWHQFLMVNRJ SURVWRUD RG QDQRVD WUHED SURYHVWL L]JUDGQMRP SUHJUDGD ]D ]DGUåDYDQMH QDQRVD 3RVHEQX ]Dštitu retencijskog prostora od QDQRVDWUHEDSURYRGLWLPMHUDPDNRMHVPDQMXMXQMHJRYXSURGXNFLMXDWRVXNRQVROLGDFLMDNRULWDLXUHÿHQMH slivnih površina.

8UHÿHQMH YRGQRJ VXVWDYD QD VOLYX .XSH SODQLUD VH L]JUDGQMRP DNXPXODFLMD UHWHQFLMD L XUHÿHQMHP vodotoND=DSRGUXþMHVOLYD.XSHNRMHSULSDGDVXVWDYX³6UHGQMH3RVDYOMH´SULRULWHWQLVXUDGRYLQDþYRUX Karlovac, a to su izgradnja VES Brodarci s upusnom ustavom na kanalu Kupa-Kupa, nasipi uz Kupu, prokop Korana s objektima, nasipi uz Koranu i objekti odvodnje.

3ULND]SUHGYLÿHQLKDNXPXODFLMDLUHWHQFLMDQDVOLYX.XSHQDYRGLVHXWDEOLFL

RED. VRSTA NAZIV POVRŠINA VOLUMEN VISINA BROJ OBJEK- OBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA SLIVA IZNAD BRANE TA PREGRADE 3 3 (m) (km2) (10 m )

1. A 75ä,û 2NLüQLFD Sabirni kanal OP,VO,NA,SR,RI 19.35 1 930.0 8.7 2. R 5$ý,û, .RQãþLFD 2NLüQLFD OP 11.69 530.0 6.3 3. R -$1,û, SULWRN2NLüQLFH 2NLüQLFD OP 2.46 89.0 5.4 4. R KOZLIKOVO Vunišna Gonjevski p. OP 2.73 116.0 4.7 5. R '2029,û Vunšina Gonjevski p. OP 2.86 121.0 7.2 6. A STANKOVO Orejovec Gonjevski p. OP,VO,NA,RI,SR 3.51 355.0 6.0 7. A 35+2ý Vlakovec Bukovec OP,VO,NA,SR,RI 2.68 204.0 7.5 8. A *2/âý$. Stošinec Bukovec OP,VO,NA,SR,RI 3.14 208.0 7.5 9. A MLADINA Lokošin potok Bukovec OP,VO,NA,SR,RI 3.71 350.0 5.5 10. A BRESNICA Bresnica Bukovec OP,VO,NA,SR,RI 2.44 253.0 7.5 11. R D. REKA Reka Sabirni kanal OP 11.32 192.0 6.2 12. R VRANOV DOL Reka Sabirni kanal OP 6.32 150.0 12.0 13. A ý51,/29(& Malunja 9RORYþLFD OP,SR,RI,VO,NA 17.39 2 377.0 8.4 14. R LUKAVAC Lukavac Malunja OP 3.66 225.0 6.3 15. R STUPANJ Stupanj 9RORYþLFD OP 3.92 158.0 5.0 16. R RASTOKI Draga 9RORYþLFD OP 27.31 741.0 7.7 17. A ý(*/-,, Sviben Suha struga OP,VO,NA,SR,RI 8.37 2 278.0 11.6 18. A ý(*/-,,, Sviben Suha struga OP,VO,NA,SR,RI 2.70 354.0 5.8 19. A %$1,û, Brebrovac Suha struga OP,VO,NA,SR,RI 10.80 1 318.0 8.9 20. A DINJEVO Dinjevo .XSþLQD OP,VO,NA,SR,RI 5.72 498.0 7.2 21. A .8ý(5 .UDãLþNLSRWRN .XSþLna OP,VO,NA,SR,RI 5.48 426.0 6.9 22. R RADILOVEC Radilovec .XSþLQD OP 6.68 125.0 13.8 23. A 695ä(92 .XSþLQD Sabirni kanal OP,VO,NA,SR,RI 80.44 1 050.0 24.5 24. R DRENOVAC Drenovac .XSþLQD OP 2.29 59.0 11.7 25. R SLAPNICA I Slapnica .XSþLQD OP 18.67 169.0 6.2 26. R KALOVKA Kalovka .XSþLQD OP 4.34 113.0 13.1 27. R SLAPNICA II Slapnica .XSþLQD OP 3.21 117.0 10.5 28. R ý81.29$'5$*$ Slapnica .XSþLQD OP 51.23 180.0 5.6 29. A JAŠEVNICA Jasenovica .XSþLQD OP,VO,NA,SR,RI 5.99 697.0 12.7 30. R JURKOVO SELO Jasenovica .XSþLQD OP 36.10 220.0 6.0 31. R SVILNICA Svilnica .XSþLQD OP 3.62 87.0 9.8 32. R SUVAJA Suvaja .XSþLQD OP 7.94 188.0 12.7 33. R VRABAC Suvaja .XSþLQD OP 6.43 207.0 10.3 34. R %(51$5',û, Vorbašica .XSþLQD OP 4.28 97.0 10.5 35. R 0,/,û, Potok .XSþLQD OP 6.12 142.0 7.9

312 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

RED. VRSTA NAZIV POVRŠINA VOLUMEN BROJ OBJEKTA OBJEKTA VODOTOK RECIPIJENT NAMJENA SLIVA IZNAD PREGRADE 3 3 (km2) (10 m )

36. R SOPOTNJAK Sopotnjak 3HãþHQMDN OP 3.13 41.0 37. R 3(âý(1-$. 3HãþHQMDN Kanal Odra OP 6.34 76.0 38. R ŠILJAK Šiljak Buna OP 6.90 64.5 39. R BUNA Bunica Buna OP 15.16 120.8 40. R 9(//8ý(/1,&$ 9HO/XþHOQLFD .UDYDUãþLFD OP 10.92 130.0 41. R 98.20(5,û SU9/XþHOQLFH 9HO/XþHOQLFD OP 7.38 90.0 42. R 5(ý,&$ 5HþLFD .UDYDUãþLFD OP 11.58 158.0 43. R .5$9$5âý,&$ .UDYDUãþLFD Kupa OP 13.56 196.0 44. R JALŠEVA Jalševa .UDYDUãþLFD OP 4.50 60.0 45. R JABLAN Jablan Šetnik OP 8.00 107.0 46. R LUKAVA Lukava Šetnik OP 2.50 36.0 47. R 52ä(1,&$,, 5RåHQLFD,, 5RåHQLFD OP 2.60 36.0 48. R 52ä(1,&$, 5RåHQLFD, 5RåHQLFD OP 9.00 125.0 49. R HOTNJA Hotnja Kupa OP 13.88 220.0 50. R RAKITOVEC Rakitovec Hotnja OP 16.75 260.0 51. R .21âý,&$ .RQãþLFD 2NLüQLFD OP 3.85 49.0

A... akumulacija pr... pritok OP... obrana od poplave SR... sport i rekreacija R... retencija p... potok VO... vodoopskrba RI... ribnjaci A,R... XSURMHNWQRMGRNXPHQWDFLMLREMHNWREUDÿHQ r... rijeka NA... natapanje L.K... lateralni kanal LOLQD]QDþHQNDRDNXPXODFLMDL kao pl... planimetrirano retencija

Odvodnja melioracijskih površina

Planirano je dograditi melioracijski sustav, a SUHGQRVWLPDMXJUDÿHYLQH]D]DãWLWXRGYDQMVNLKYRGDWH SURYHGED NRPDVDFLMH UDGL RNUXSQMDYDQMD SRYUãLQD %XGXüL GD VX X SROMRGMHOVWYX QDVWXSLOH ]QDþDMQH SURPMHQH SUHREUD]ED GUXãWYHQRJ VHNWRUD  VPMHUQLFH UD]YRMD L XUHÿHQMD SROMRGMHOVNLK SRYUãLQD WUHED izraditi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Posebno treba preispitati tla loših VYRMVWDYD XVPLVOXSROMRGMHOVNHSURL]YRGQMH NRMDVXSODQLUDQD]DPHOLRUDFLMHQDYHüLPSRYUãLQDPD 3ODQLUDQLPKLGURWHKQLþNLPUDGRYLPDRVLJXUDWüHVHWUDMQLSRvoljni proizvodni uvjeti za stabilnu i intenzivnu proizvodnju. 3ULRGUåDYDQMXSRVWRMHüLKNDRLSODQLUDQMXQRYLKPHOLRUDFLMVNLKVXVWDYDSRWUHEQRMHQDSURVWRULPDJGMHVH preklapaju melioracijske i šumske površine (ili neka druga namjena prostora) ispitati PRJXüQRVW L opravdanost melioracijskih zahvata a da se ne ugroze šumske površine (ili neka druga namjena SURVWRUD 7DNRÿHUWUHEDSULWRPSDåOMLYRUD]JUDQLþLWLQDPMHQH

Bujice i erozija

8UHÿHQMH EXMLFD L ]DãWLWD RG HUR]LMH VORåHQ MH ]DGDWDN NRML WUHED UMešavati zajedno s ostalima iz YRGQRJRVSRGDUVNH GMHODWQRVWL 3UHGQRVW SUL XUHÿHQMX EXMLFD L VDQLUDQMX HUR]LMH LPDMX RQL UDGRYL þLMD üH UHDOL]DFLMD RPRJXüLWL QDMYHüH JRVSRGDUVNR L ]DãWLWQR ]QDþHQMH 7X VX SULMH VYHJD YLãHQDPMHQVNL REMHNWL (akumulacije) koji VOXåH]DYRGRRSVNUEXREUDQXRGSRSODYDHQHUJHWVNRNRULãWHQMHLGUXJR

3.6.4. ENERGETSKI SUSTAV

A) PROIZVODNJA I TRANSPORT NAFTE I PLINA

Plan prostornog razvoja u segmentu energetike usmjeren je prije svega na racionalno korištenje resursa i podråava odabir energenata i tehnologije eksploatacije, transporta i korištenja koji najmanje utjeþu na okoliš. Postojeüa eksploatacijska, transportna i industrijska postrojenja u sustavu korištenja nafte i plina treba tehnološki unapreÿivati kako bi se što ekonomiþnije iskoristila dobivena nafta i plin te bolje zaštitio okoliš. Dotrajala postrojenja treba postupno zamjenjivati novim i sigurnijim.

Veütemeljem osnovnih praüenja koliþina dobivene nafte i plina s eksploatacijskih polja u Zagrebaþkoj åupaniji moåe se zakljuþiti da je intenzitet rudarskih radova u proteklih 45 godina bio velik i da je oþito u

313 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD postupnom opadanju. Smanjenjem SULþXYQLK koliþina nafte i plina, rudarski radovi se ne smanjuju jer se koriste sloåenije tehnologije koje omoguüavaju daljnji iscrpak iz veüiskorištenih leåišta.

To znaþi da se na ovom podruþju ne predviÿa buduüa izgradnja kapitalnih postrojenja, nego samo rekonstrukcije i dogradnje postojeüih.

3RVWRMHüHHQHUJHWVNHL]YRUHVHNVSORDWDFLMVNLKSROMDQDIWHLSOLQDX=DJUHEDþNRMåXSDQLMLWUHEDVXVWDYQR L SODQLUDQR LVNRULãWDYDWL SULPMHQMXMXüL VXYUHPHQLMX RSUHPX L QRYLMH WHKQRORJLMH NRMH VX JRVSRGDUVNL L HNRORãNLSULKYDWOMLYHWHNRQWLQXLUDQRLVWUDåLYDWLQRYHL]YRUH1RYHREMHNWHLSRVWURMHQMDWUHEDORFLUDWLX prostore kojiQLVXXQHVNODGXVIXQNFLMDPDQDVHOMD]DãWLWRPSULURGHRNROLãDLOLXSRGUXþMLPDYULMHGQLP za turizam i rekreaciju.

Naftovodi

1DIWDSULNXSOMHQDL]SRVWRMHüLKHNVSORDWDFLMVNLKSROMD'XJRJ6HODL,YDQLü*UDGDGRUDÿXMHVHLSULNXSOMD u otpremnoj stanici u*UDEHUMX,YDQLüNRP NDSDFLWHWVSUHPQLNDMHP2), RGDNOHVHSRPRüXGYD magistralna naftovoda otprema, odnosno doprema. To su naftovodi:

‰ *UDEHUMH,YDQLüNR- Hrastilnica -6WUXåHF- rafinerija Sisak, ‰ *UDEHUMH,YDQLüNR–âXPHþDQL– Budrovac.

,VWRþQLPUXEQLPGLMHORP=DJUHEDþNHåXSDQLMHSUROD]LPDJLVWUDOQLQDIWRYRG]DPHÿXQDURGQLWUDQVSRUW Omišalj – Sisak – Bjelovar -0DÿDUVND RGYRMDN,YDQLü*UDG- Slavonski Brod), (JANAF, DN 700).

3RVWRMHüLVXVWDYPDJLVWUDOQLKQDIWRYRGDLVXVWDYPDJLVWUDOQRJQDIWRYRGD]DPHÿXQDURGQLWUDQVSRUWNRML SUROD]H=DJUHEDþNRPåXSDQLMRP]DGUåDYDVHXSRVWRMHüLPWUDVDPDWHVHQHSODQLUDL]JUDGQMDQRYLK

Plinovodi

3UL RGDELUX PRJXüH VWUXNWXUH HQHUJHQDWD L SRWUHEQH L]JUDGQMH SRVWURMHQMD X 5HSXEOLFL +UYDWVNRM prednost se daje plinu radi ekonomskih i ekoloških razloga. Realizacija plinofikacije uvjetovana je GREDYRPSOLQDL]LQR]HPVWYD]ERJSULURGQRJSDGDGRPDüHSURL]YRGQMH8]RþHNLYDQLGXJRURþQLUDVW EURMDVWDQRYQLNDLUD]YRMJRVSRGDUVWYDSUHGYLÿDVH]QDþDMDQSRUDVWSRWURãQMH prirodnog plina. Prema SURFMHQDPD SRWURãQMD SULURGQRJ SOLQD SRUDVW üH V GDQDãQMLK  PLOLMDUGL P3 godišnje na 4 mrd m3/godišnje do 2010. godine, a do 2025. na 5,0 mrd m3JRG 3RVWRMHüLP GREDYQLPSUDYFHPUXVNRJ plina preko Austrije i Slovenije to nije moJXüH]ERJRJUDQLþHQRJNDSDFLWHWDSOLQRYRGD.

Proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj danas iznosi oko 55 % potrošnje, a ostatak se uvozi. Zbog oþekivanog pada domaüe proizvodnje, velik dio potreba moratüe se pokriti uvozom dodatnih koliþina.

Prirodni plin po svojim tehniþko-tehnološkim prednostima morao bi biti nositelj zadovoljenja energetskih potreba široke potrošnje. Oþekuje se i promjena u strukturi potrošnje: smanjitüe se udio potrošnje u industriji, a poveüati potrošnja u kuüanstvima. S oþekivanim porastomåivotnog standarda porastüe standard grijanja štoüe, uz ostalo, izazvati poveüanje toplinske potrošnje u kuüanstvima bez obzira na poboljšanje PRJXüQRVWL toplinske izolacije stanova.

3UHPDGRVDGDãQMLPLVWUDåLYDQMLPDQDMSRYROMQLMLdrugi dobavni pravac plina je iz sjevernojadranskog SOLQVNRJ SROMD ³,YDQD´ D SRVWRML PRJXüQRVW L GREDYH GRGDWQLK NROLþLQD SULURGQRJ SOLQD L] ,WDOLMH L]JUDGQMRPVSRMQLKSOLQRYRGDQDPHÿXQDURGQLSOLQRYRG&DVDOERUVHWWL– Pula.

Okosnica buduüeg plinskog sustava Hrvatske bitüe visokotlaþni 75-barski plinovod Pula – Rijeka – Vrbovsko – Karlovac – Zagreb – Okoli – Kutina – Slavonski Brod RGYRMDN,YDQLü*UDG– Bjelovar). Taj plinovod prolazi kroz Zagrebaþkuåupaniju: uz autocestu Karlovac – Zagreb, pa uz zagrebaþku obilaznicu i uz autocestu Zagreb – Slavonski BrodWHRG,YDQLü*UDGDSUHPD%MHORYDUX

Planira se plinofikacija cijelog podruþjaäupanije postupnom izgradnjom sustava mjerno-redukcijskih stanica, visokotlaþnih, srednjotlaþnih i niskotlaþnih plinovoda.

314 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Produktovodi

3RGUXþMHP=DJUHEDþNHåXSDQLMHSUROD]LMHGDQSURGXNWRYRGLWR=DJUHE –,YDQLü*UDG–âXPHþDQL– Budrovac, a planira se još jedan od Zagreba do Siska. Produktovodima se transportiraju energetski YLVRNRYULMHGQL WHNXüL L SOLQRYLWL XJOMLNRYRGLFL NDR PRWRUQL EHQ]LQL GLHVHOVND JRULYD ORåLYD XOMD HWDQ L GUXJL7UHEDSRVWDYLWLYLVRNHWHKQLþNHLWHKQRORãNHQRUPH]DSURGXNWRYRGHVRE]LURPQDVLJXUQRVWRG KDYDULMDQDURþLWRQDPMHVWLPDNRQFHQWUDFLMHHQHUJHWVNLKFMHYRYRGDNDRãWRMHWRVOXþDMX]DXWRFHVWX Zagreb –,YDQLü*UDGSDLGDOMHQDLVWRNXVPMHUX6ODYRQVNRJ%URGD

Zaštita okoliša

Velika industrijska aktivnost u vezi s eksploatacijom i preradom nafte i plina imala je u poþetku negativne i nenadoknadive posljedice na korištenje prostora. Za razliku od drugih regija gdje se industrijalizacija provodila izgradnjom tvornica u industrijskim zonama koje su za to bile predviÿene, izdvojeno od zona stanovanja, u bivšim opüinama Ivaniü Grad i Dugo Selo objekti INA Naftaplina graÿeni su dispergirano i neplanski, na gradskom podruþju, poljoprivrednom zemljištu i u šumi äutica). Industrijski i drugi objekti vezani na eksploataciju, doradu i transport nafte i plina zahtijevali su velik broj pomoünih usluga koje su u posrednoj ili neposrednoj proizvodnoj vezi, te je potaknut razvoj pojedinih vrsta gospodarskih aktivnosti.

Tijekom godina, a osobito u novije vrijeme, sve se više paånje usmjerilo na paåljivo korištenje prostora i zaštitu prirode. Danas je zaštita okoliša ugraÿena u sve aktivnosti vezane za dobivanje i transport nafte i plina, a stalno se podiåu uvjeti te zaštite.

Najveüi negativan utjecaj na okoliš tehnoloških objekata INA Naftaplina odraåava se u zauzimanju veüih površina i u njezinoj trajnoj prenamjeni. Zauzete su gradske, vrijedne poljoprivredne i posjeþene šumske površine, na kojima su sagraÿeni razni objekti koji zahtijevaju još i prostore za protupoåarnu ili protueksplozijsku zaštitu ili posebne koridore za cjevovode. Time je znatno umanjena kvaliteta graÿevinskog zemljišta u gradskom podruþju, a izgraÿeni objekti predstavljaju ograniþenje urbanom širenju naselja.

Najveüa devastacije je u šumskom podruþju, posebno u šumiäutica, gdje je 6,2% ukupne šumske površine neposredno ili posredno zauzeto za potrebe eksploatacije i transporta nafte i plina. Osim toga, znaþajan je i utjecaj štetnih tvari koje dospijevaju u okoliš. Iako su svi tehnološki procesi dobivanja i transporta nafte i plina zapravo zatvoreni i pri XRELþDMHQRP radu nije moguüe ispuštanje znatnih koliþina štetnih tvari u okoliš (pod štetnim tvarima se razumijeva: nafta, kondenzat, slana voda, kemikalije i sl.), ipak jedan dio tih tvari pod odreÿenim okolnostima dospijeva u okoliš. To se dogaÿa u sluþajevima akcidenata, tehnoloških poremeüaja ili nepaånje pri rukovanju. Za takve sluþajeve predviÿeni su postupci sanacije koji manje ili više uspješno dovode okoliš u prvobitno stanje. U posljednje vrijeme uþestala su ošteüenja cjevovoda praüena izlijevanjem ekološki nepogodnih tvari u okoliš. Za takve sluþajeve predviÿene su preventivne i operativne mjere zaštite, dojave i blokade i sl., te metode sanacije zagaÿenosti.

Osim ovih povremenih, diskontinuiranih emisija, moåe se reüi da postoje i stalne emisije štetnih tvari u okoliš koje za sada nije moguüe sprijeþiti. To se prije svega odnosi na ispuštanje sumporovodika koji se izdvaja u zrak iz plina u postrojenju Etan (u IvaniüGradu), kao i ispuštanje djelomiþno proþiãüenih otpadnih voda iz više objekata u otvorene vodotoke. U buduünosti se te emisije mogu smanjiti ulaganjem u bolju tehnologiju, a za slane i zamaãüene otpadne vode treba izgraditi središnji ureÿaj za proþiãüavanje otpadnih voda.

B) ELEKTROENERGETIKA

Prema procjenama potrošnje elektriþne energije u Hrvatskoj do 2010. godine potrebno je izgraditi novih 1500 MW snage, a do 2020. daljnjih 1200 MW, pa se i na podruþju Zagrebaþkeåupanije planiraju novi objekti u sustavu proizvodnje, prijenosa i distribucije elektriþne energije.

315 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

3ODQLUDQLREMHNWLXVXVWDYXSURL]YRGQMHHOHNWULþQHHQHUJLMH

Hidroelektrane –=QDþDMDQLGRGDQDs neiskorišten hidroenergetski potencijal rijeke Save u Republici +UYDWVNRMQDMLQWHUHVDQWQLMLMHQDGLRQLFL6DYHQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHL*UDGD=DJUHEDJGMH rijeka Sava iz planinskog oblika vodotoka prelazi u nizinski vodotok. Na toj su dionici pODQLUDQDþHWLUL YLãHQDPMHQVND KLGURHQHUJHWVND REMHNWD RG NRMLK VH QD SRGUXþMX äXSDQLMH QDOD]H +( =DSUHãLü UDGQL naziv HE Podsused) i HE Drenje.

+( =DSUHãLü MH YLãHQDPMHQVNL VXVWDY JUDÿHYLQD NRMLPD VH XUHÿXMH L HQHUJHWVNL NRULVWL GLRQLFD ULMHNH Save od PoGVXVHGDGRJUDQLFHV5HSXEOLNRP6ORYHQLMRP9LãHQDPMHQVNDXORJDWRJREMHNWDL]PHÿX RVWDORJ REXKYDüD L SURL]YRGQMX HQHUJLMH 7D MH KLGURHOHNWUDQD SUHGYLÿHQD NDR SULEUDQVND HOHNWUDQD VQDJH0:LSURVMHþQHJRGLãQMHSURL]YRGQMH*:K3UHGYLÿHQHVXGYLje proizvodne jedinice nazivnog protoka 250 m3V 3UHNR UDVNORSQRJ SRVWURMHQMD SUHGYLÿHQ MH SULNOMXþDN QD -kilovoltni dalekovod Rakitje –=DSUHãLü

+( 'UHQMH MH WDNRÿHU YLãHQDPMHQVNL VXVWDY JUDÿHYLQD NRMLPD VH XUHÿXMH L HQHUJHWVNL NRULVWL GLRQLFD rijeke Save nizvodno od Mosta mladosti do naselja Drenje. HE Drenje je projektirana kao pribranska HOHNWUDQDVQDJH0:LSURVMHþQHJRGLãQMHSURL]YRGQMH*:K3UHGYLÿHQHVXWULSURL]YRGQH jedinice nazivnog protoka 167 m3/s. Preko rasklopnog postrojenja SUHGYLÿHQMHSULNOMXþDNQDSULMHQRVQX PUHåXN9

2GOXNRP 9ODGH 5HSXEOLNH +UYDWVNH X RåXMNX  SRNUHQXWL VX QDFLRQDOQL SURJUDPL HQHUJHWVNH efikasnosti i korištenja energije obnovljivih izvora. Jedan od njih je i Nacionalni energetski program izgradnjH PDOLK KLGURHOHNWUDQD 7LP MH SURJUDPRP SUHGYLÿHQD L]JUDGQMD PDOLK KLGURHOHNWUDQD QD ULMHNDPD 6ODSQLFD L .XSþLQD NRMH VH QDOD]H X 3DUNX SULURGH äXPEHUDN – Samoborsko gorje. Male KLGURHOHNWUDQHWUHEDJUDGLWLQDQDþLQGDVHQMLKRYXWMHFDMQDRNROLQXVYHGHQDQDMPDQMXPRJXüXPMHUX X]LPDMXüLXRE]LUQDMYLãHHNRORãNHQRUPH

Termoelektrana – Na lokaciji Prevlaka planira se izgradnja kombielektrane-toplane na dvostruko gorivo SULURGQLSOLQLUH]HUYQRWHNXüHJRULYR .RQFHSFLMDWHUPRHOHNWUDQH– toplane Prevlaka zamišljena je u VNODGXVDVXYUHPHQLPQDþLQRPJUDÿHQMDWHUPRHQHUJHWVNLKREMHNDWDVGYDEORNDMHGLQLþQHVQDJH MW i toplinskim oduzimanjem 225 MJ/s za grijanje grada Zagreba. Toplana treba biti opremljena u skladu s najvišim ekološkim normama i zahtjevima o zaštiti prirode.

3ODQLUDQLREMHNWLXVXVWDYXSULMHQRVDLGLVWULEXFLMHHOHNWULþQHHQHUJLMH

3RGUXþMH*UDGD=DJUHEDL=DJUHEDþNHåXSDQLMHXVXVWDYXSULMHQRVDHQHUJLMHþLQLFMHOLQX6RE]LURPQD L]UD]LWXNRQFHQWUDFLMXSRWURãQMHHOHNWULþQHHQHUJLMHSRWUHEQRMHRVLJXUDWLVQDåQHSRMQHWRþNHQDUD]LQL SULMHQRVQH PUHåH L YUOR UD]YLMHQX GLVWULEXFLMVNX PUHåX GD EL VH RVLJXUDOD XUHGQD RSVNUED SRWURãDþD HOHNWULþQRPHQHUJLMRP

6WXGLMVNH DQDOL]H VX SRND]DOH GD GDQDãQMH QDSDMDQMH SRGUXþMD =DJUHEDþNH åXSDQLMH QH ]Ddovoljava NULWHULMHSRX]GDQRVWLLVLJXUQRVWLRSVNUEHSRWURãDþDHOHNWULþQRPHQHUJLMRP

%LWQRSRYHüDQMHSRX]GDQRVWLGREDYHHOHNWULþQHHQHUJLMHQDRYRPSRGUXþMXRVWYDULWüHVHL]JUDGQMRP QRYH76N9äHUMDYLQHF =DJUHE– Istok). Iako se sama transformatorska stanica nalazi na SRGUXþMX*UDGD=DJUHEDRQDüHSUHNRSRGUXþMD=DJUHEDþNHåXSDQLMHELWLLQWHUSROLUDQDXGDOHNRYRGV 5HSXEOLNRP 0DÿDUVNRP 76 +HYL]  NRML MH SULYUHPHQR X SRJRQX GR 76 7XPEUL SUHNR VSRMD QD SRVWRMHüL -kilovoltni dalekovod Tumbri – Ernestinovo kod Veleševca (gdje je u kasnijoj fazi SUHGYLÿHQD L]JUDGQMD -NLORYROWQRJ UDVNORSLãWD D ]DWLP L WUDQVIRUPDWRUVNH VWDQLFH ]D SULNOMXþDN planirane termoelektrane i još povezana s dvostrukim 400-kilovoltnim dalekovodom s Republikom 0DÿDUVNRP1DQDSRQVNRMUD]LQLN9ELWüHSRYH]DQDVDPRVD76N90UDFOLQL76 N9 &LUNRYLFH 5HSXEOLND 6ORYHQLMD  XYRGRP SRVWRMHüHJ -NLORYROWQRJ GDOHNRYRGD L]PHÿX WLK GYLMX transformatorskih stanica, a na 110-NLORYROWQRM UD]LQL SUHNR SRGUXþMD =DJUHEDþNH åXSDQLMH V QRYLP GDOHNRYRGLPDSUHPD76N9'XJR6HOR.7(-HUWRYHF76.ULåHYFLL769UERYHF

3ODQLUDQLP GDOHNRYRGRP [ N9 ]DWYRULW üH VH SUVWHQ RNR JUDGD =DJUHED RG 76  N9 äHUMHYLQHF QD SRGUXþMX *UDGD =DJUHED  SUHPD QRYRM 76  N9 =ORGL QD SRGUXþMX äXSDQLMH 

316 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

SUHNRQDVHOMD,JULãüHLGDOMHSDUDOHOQRVSRVWRMHüLPGDOHNRYRGRP[N9=DERN– Podsused, te onda VNUHüH SUHNR ULMHNH .UDSLQH L 6DYH GR 76 =ORGL $OWHUQDWLYQD WUDVD [-kilovoltnog dalekovoda SRþLQMHNRGQDVHOMD,JULãüHJRWRYRSUDWLVMHYHUQXJUDQLFXäXSDQLMHGRGUåDYQHJUDQLFHGXåNRMHLGHGR SRVWRMHüHJGDOHNRYRGD[N97XPEUL– Krško, pa onda paralelno s njim do TS Zlodi.

'D EL VH RVLJXUDOD SRX]GDQRVW SRJRQD HOHNWURHQHUJHWVNH PUHåH QD UD]LQL 5HSXEOLNH +UYatske, a XMHGQR SRYHüDOD L VLJXUQRVW RSVNUEH SRWURãDþD HOHNWULþQRP HQHUJLMRP QD SURPDWUDQRP SRGUXþMX SODQLUDQ MH SDUDOHOQR X] SRVWRMHüX WUDVX -kilovoltni dalekovod Tumbri (Veleševac) – Ernestinovo elektroenergetski koridor s dalekovodom 2x400 kV Tumbri – Veleševac – 0HÿXULü – Ernestinovo na NRML üH VH X] WUDVX SRVWRMHüHJ -kilovoltnog dalekovoda Mraclin – %ULQMH SULNOMXþLWL QRYL [- kilovoltni dalekovod iz smjera Like i Dalmacije i 2x400-kilovoltni dalekovod Tumbri –%LKDü

Elektroenergetsku prijHQRVQXLGLVWULEXFLMVNXPUHåXQDSRQVNHUD]LQHN9QDSRGUXþMX=DJUHEDþNH åXSDQLMH WUHED GRJUDGLWL UDGL SRYHüDQMD SRX]GDQRVWL RSVNUEH HOHNWULþQRP HQHUJLMRP GLVWULEXFLMVNH PUHåHQLåLKQDSRQVNLKUD]LQDLNUDMQMLKSRWURãDþDL]JUDGQMRPLOLUHNRQVWUXNFLMRPVOMHGHüLKREMHNDWD

‰ 76N9,YDQLüVQRYLPVSRMQLP[-NLORYROWQLPGDOHNRYRGRPGRSRVWRMHüH76N9 ,YDQLüLOLGRSRVWRMHüHJ-kilovoltnog dalekovoda Mraclin – Ludina; ‰ 76  N9 /XþNR – Stupnik s novim spojnim 2x110-kilovoltnim dalekovoGRP GR SRVWRMHüHJ 110-kilovoltnog dalekovoda Rakitje – TE TO; ‰ 76N9=HOLQDVSULNOMXþNRPQD[-NLORYROWQLGDOHNRYRGäHUMDYLQHF– Jertovec; ‰ TS 110/20 kV Novi Dvori s novim spojnim 2x110-NLORYROWQLP GDOHNRYRGRP GR SRVWRMHüHJ - kilovoltnog dalekovoda Rakitje – =DERN LOL WUDVRP SRVWRMHüHJ -kilovoltnog dalekovoda do TS Rakitje; ‰ TS 110/20 kV Vrbovec s novim spojnim 2x110-NLORYROWQLP GR SRVWRMHüHJ -kilovoltnog GDOHNRYRGD'XJR6HOR.ULåHYFLLOLWUDVRPSRVWRMHüHJ-kilovoltnog dalekovoda do TS Dugo Selo; ‰ 76N96WUPHFVSULNOMXþNRPQDSRVWRMHüL-kilovoltni dalekovod Rakitje –=DSUHãLüLOL- kilovoltni dalekovod Rakitje – Zabok; ‰ TS 110/20 kV Pisarovina s novim spojnim 2x110-kilovoltnimGDOHNRYRGRPGR76=GHQþLQD ‰ TS 110/20 kV Novaki interpoOLUDQDQDSRVWRMHüL-kilovoltni dalekovod; ‰ UHNRQVWUXNFLMDSRVWRMHüH76N95DNLWMHX76N9 ‰ UHNRQVWUXNFLMDSRVWRMHüH76N9'XJR6HORX76N9

Trase dalekovoda prikazane su na kartografskom prikazu 2.1.

Dodatno su poseban proEOHP QD SRGUXþMX *UDGD =DJUHED VWDULMH WUDQVIRUPDWRUVNH VWDQLFH [ N9 NRMHMHSRWUHEQRUHYLWDOL]LUDWL]ERJQMLKRYHYUORYDåQHXORJHXVXVWDYXRSVNUEHHOHNWULþQRPHQHUJLMRP *UDGD=DJUHEDL=DJUHEDþNHåXSDQLMH

Za osiguranje kvalitetnog i pouzdanog distrLEXFLMVNRJ VXVWDYD HOHNWULþQH HQHUJLMH VYLK QDVHOMD L NRULVQLNDQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHXLGXüHPUD]GREOMXWUHED ‰ provesti cjelovitu sanaciju loših naponskih prilika, ‰ uvesti tehnologiju rada pod naponom 20 kV, ‰ uvesti sustav daljinskog upravljanja i kontrole, ‰ JGMH MH WR PRJXüH YRGRYH SRYH]LYDWL SUVWHQDVWR NDNR EL VH RVLJXUDOD PRJXüQRVW GYRVWUDQRJ napajanja.

3.7. POSTUPANJE S OTPADOM

2EYH]HJUDGRYDLRSüLQDXSRVWXSDQMXVRWSDGRPXWYUÿHQHVXVOMHGHüLPþODQFLPD=DNRQDRRWSDGX ("Narodne novine", EURM þOL

2EYH]HäXSDQLMHXSRVWXSDQMXVRWSDGRPXWYUÿHQHVXVOMHGHüLPþODQFLPD=DNRQDRRWSDGX 1DURGQH QRYLQHEURM þOL

Provedbom odredaEDL]QDYHGHQH]DNRQVNHRVQRYHRSüLQHJUDGRYLLåXSDQLMHosiguravaju uvjete za XWYUÿLYDQMHORNDFLMD]DSRVWXSDQMHVRWSDGRPSURSLVDQHþODQNRPLVWRJ=DNRQD

317 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

ýODQDN  SURSLVXMH GD VH SUL XWYUÿLYDQMX ORNDFLMD ]D JUDGQMX JUDÿHYLQD QDPLMHQMHQLK VNODGLãtenju, REUDÿLYDQMXLOLRGODJDQMXRWSDGDX]LPDXRE]LUVOMHGHüH ‰ NROLþLQHLYUVWHRWSDGD ‰ QDþLQ VNODGLãWHQMD REUDÿLYDQMD LOL RGODJDQMD RGQRVQR YUVWH JUDÿHYLQD QDPLMHQMHQLK VNODGLãWHQMXREUDÿLYDQMXLOLRGODJDQMXRWSDGD ‰ geološke, hidrološke, hidrogeološke WRSRJUDIVNH VHL]PRORãNH L SHGRORãNH ]QDþDMNH WOD L NOLPDWVNH]QDþDMNHSRGUXþMD

1DYHGHQD ]DNRQVND RVQRYD X] RGUHGEH NRMH SURSLVXMX 6WUDWHJLMD L 3URJUDP SURVWRUQRJ XUHÿHQMD Republike Hrvatske, a koje su navedene u poglavljima I. i II. ovog Plana, osnovno je zakonsko SROD]LãWH]DSURYHGEXXMHGQDþHQRJSRVWXSNDXWYUÿLYDQMDORNDFLMD]DSRVWXSDQMHVRWSDGRP

6WRJD üH RGUHÿLYDQMH ORNDFLMD ]D SRVWXSDQMH V RWSDGRP ELWL LVSUDYQR ULMHãHQR WHN L]UDGRP 6WXGLMH]EULQMDYDQMDRWSDGDQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHXNRMRMüHVHVWUXþQRLXVNODGX VD ]DNRQVNLP RGUHGEDPD UD]PRWULWL SUREOHPDWLND RGODJDQMD RWSDGD QD SRGUXþMX FLMHOH =DJUHEDþNHåXSDQLMH

3ULL]UDGL6WXGLMHELWüHSRWUHEQRSURYHVWLVOMHGHüH

‰ ocijeniti u kojoj su mjeri ispunjeni propisani uvjeti za postojeüH ORNDFLMH QD NRMLPD VH SURYRGL postupanje s otpadom, za svaku kategoriju otpada (komunalni, tehnološki, opasni) i svaku vrstu postupanja posebno (obrada, skladištenje, odlaganje); ‰ RFLMHQLWL NROLþLQX L SULPMHUHQRVW UDVSRORåLYLK SRGDWDND SURSLVDQLK þODQNRP 36. Zakona o otpadu ("Narodne novine", broj 34/95), za svaku kategoriju i vrstu postupanja s otpadom; ‰ RFLMHQLWLRVWDODSROD]LãWD]DRVLJXUDQMHREYH]DSULXWYUÿLYDQMXORNDFLMD]DSRVWXSDQMHVRWSDGRPL] 3URJUDPDSURVWRUQRJXUHÿHQMD5HSXEOLNH+UYDWVNH ‰ izraGLWL SULRULWHWQX OLVWX SUREOHPD YH]DQLK ]D RFMHQX SRVWRMHüLK L XWYUÿLYDQMH QRYLK ORNDFLMD ]D postupanje s otpadom; ‰ L]UDGLWL SODQ DNWLYQRVWL ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD L XWYUÿLYDQMH SRVWRMHüLK ORNDFLMD ]D SRVWXSDQMH V otpadom koje treba rekultivirati i zatvoriti, lokacija koje treba sanirati i novih lokacija za postupanje s otpadom.

Predviÿena Studija riješitüe, dakle, problematiku lokacija za odlaganje komunalnog otpada i neopasnog tehnološkog otpada, kao i lokacija za skladištenje opasnog otpada.

%XGXüL GD SURYRÿHQMH PMHUD ]EULQMDYDQMD NRPXQDOQRJ RWSDGD WHPHOMHP =DNRQD RVLJXUDYDMX RSüLQH L JUDGRYL D SURYRÿHQMH PMHUD ]D SRVWXSDQMH V QHRSDVQLP WHKQRORãNLP RWSDGRP RVLJXUDYD äXSDQLMD prijedlog je ovog Plana da se što prije utvrdi ]DMHGQLþND VWUDWHJLMD R SRVWXpanju s komunalnim i neopasnim tehnološkim otpadom NRMX EL SULKYDWLOL VYL JUDGRYL L RSüLQH L NDR ]DMHGQLþNL SURJUDP SRGUåDOLLUHDOL]LUDOL

Do izrade zajedniþke strategije i cjelovite Studije kojomüe se odrediti lokacije za postupanje s otpadom ovim Planom odreÿuju se sljedeüe lokacije odlagališta komunalnog i inertnog otpada:

1. Zadråavanje i sanacija postojeüih "sluåbenih" odlagališta: ‰ Dugo Selo - odlagalište Andrilovec, ‰ ,YDQLü*UDG- odlagalište Tarno, ‰ Sv. Ivan Zelina - odlagalište Cerovka, ‰ Velika Gorica - odlagalište Mraclin, ‰ Vrbovec - odlagalište Beljavina (Novo Selo), ‰ =DSUHãLü- odlagalište Novi Dvori.

2. 5HNXOWLYLUDQMHL]DWYDUDQMHVOXåEHQLKORNDFLMD ‰ Samobor -RGODJDOLãWH7UHEHå ‰ Jastrebarsko -RGODJDOLãWH%RåLüND ‰ Jakovlje - odlagalište Kraljev Vrh.

3. Prijedlog novih lokacija: ‰ Samobor -ORNDFLMD0RNULFH LVWRþQRRG'RQMH=GHQþLQH –ORNDFLMDXLVWUDåLYDQMX ‰ Jastrebarsko -ORNDFLMD0DOLQMHMXåQRRGDXWRFHVWH=DJUHE-Karlovac,

318 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ .UDãLü-ORNDFLMD]DSDGQRRGQDVHOMD%UH]DULü ‰ Pisarovina - lokacija Vranešina, ‰ Rugvica - lokacija sjeverno od autoceste Zagreb-Lipovac.

Navedene lokacije ucrtane su u Kartografskom prikazu broj 3.2. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora II”.

3ULMHGORJQRYLKORNDFLMDSURL]DãDRMHL]YDåHüLKGRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMD SURVWornih planova ELYãLKRSüLQD WHL]SULMHGORJDSODQRYDXUHÿHQMDRSüLQDLJUDGRYDLSRGORåDQMHGRSXQDPDQDNRQL]UDGH FMHORYLWH6WXGLMH2EUD]ORåLOLVHX6WXGLMLEROMHUMHãHQMHXVPLVOXRWYDUDQMDMRãQHNHORNDFLMHQDSRGUXþMX =DJUHEDþNHåXSDQLMHLOL]DWYDUDQMHSRVWRMHüHELWüHSRWUHEQRXþLQLWLL]PMHQHLGRSXQHRYRJ3ODQD

1DþLQ SRVWXSDQMD V RSDVQLP RWSDGRP QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH ãWR VH RGQRVL QD prikupljanje, obradu i skladištenje,RGUHGLWüHVHGRSXQRPRYRJ3ODQDQDWHPHOMXQDYHGHQH6WXGLMH zEULQMDYDQMD RWSDGD SROD]HüL RG RGUHGQLFD L REYH]D L] 6WUDWHJLMH L 3URJUDPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH R SRWUHEL RVLJXUDYDQMD RYLK ORNDFLMD QD SRGUXþMLPD JGMH SRVWRMH YHüL L]YRUL RYH vrste otpada.

1DþLQ odlaganja RSDVQRJ RWSDGD RGUHGLW üH VH SUHPD 6WUDWHJLML L 3URJUDPX SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH+UYDWVNHQDUD]LQLåXSDQLMDVUHGLãQMH+UYDWVNHL*UDGD=DJUHEDQDNRQSURYHGHQLKGRGDWQLK LVWUDåLYDQMDLYUHGQRYDQMDPRJXüLKORNDFLMD

635-(ý$9$1-(1(3292/-1$87-(&$-$1$2.2/,â

Temeljno naþelo integralnog pristupa planiranju i ureÿenju prostora sadråi zaštitu okoliša kao kontinuiranu, i u svim segmentima prisutnu komponentu. Sprjeþavanje nepovoljna utjecaja na okoliš stoga je prisutno u svim komponentama Prostornog plana Zagrebaþkeåupanije, a svakako treba biti prisutno i u planovima uåeg podruþja.

Prostorni planäupanije ima strateško-usmjeravajuüi karakter i kao takav jedan je od vaånih koraka u uspostavljanju sustava integralnog planiranja i ureÿenja prostora i okoliša. Njime se daju osnovne smjernice za cijeluäupaniju s obzirom na ukupne vrijednosti njenog podruþja i najvrednije resurse, a naglašava se naþelo lokalnog pristupa koje uzima u obzir posebnosti okoliša pojedine sredine. Prostornim planovima ureÿenja gradova i opüina (te sektorskim studijama) trebatüe detaljnije analizirati prostor i okoliš, uoþiti probleme i popisati oneþiãüivaþe, i na kraju odrediti vrlo konkretne i precizne mjere kojima se štiti prostor i sprjeþava nepovoljan utjecaj na okoliš.

Kontinuirano praüenje stanja okoliša, zapoþeto izradom i donošenjem "Izvjeãüa o stanju okoliša Zagrebaþkeåupanije" ("Glasnik Zagrebaþkeåupanije", broj 17/99), treba nastaviti izradom dokumenata u svrhu zaštite i unapreÿenja okoliša (Program zaštite okoliša, Studija zbrinjavanja otpada na podruþju ZagrebaþkeåupanijeLGU WHXVSRVWDYLWLXþLQNRYLWVXVWDYRVWYDULYDQMDWH]DãWLWH

8SURFHVXL]UDGHRYRJ3ODQDL]ULþLWRMHWHåLãWHQDRþXYDQMXVOMHGHüLKSULURGQLKUHVXUVD ‰ SRGUXþMDYRGRQRVQLND ‰ vodotoci, ‰ šume, ‰ kvalitetno poljoprivredno tlo.

)L]LþNLMHRNROLã=DJUHEDþNHåXSDQLMHMRãXYLMHN UHODWLYQR RþXYDQLNDRWDNDYSRWHQFLMDOQRSUHGVWDYOMD YULMHGQRGREURRGUåLYRJUD]YRMD

U pojedinim segmentima okoliš je ipak veü toliko izloåen pritiscima naroþito otpadom, otpadnim vodama i eksploatacijom mineralnih sirovina da se traåe racionalni postupci za njegovu sanaciju, koja ne moåe biti niti jednostavna niti jeftina. Takoÿer neke tendencije razvoja upozoravaju na QXåQH preventivne mjere, kako se stanje okoliša ne bi pogoršalo.

Planska usmjerenja nastoje da se na niåim razinama, odnosno sektorski i detaljno, jaþa svaka pojedina kategorija zaštite:

319 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

TLO

Tla su na podruþju Zagrebaþkeåupanije, a na temelju detaljne analize bonitetnog vrednovanja zemljišta, još uvijek relativno oþuvana i pogodna za proizvodnju zdrave hrane. Takoÿer treba još jednom naglasiti da je Zagrebaþkaåupanija po poljoprivrednim resursima jedna od najbogatijih hrvatskihåupanija. Stoga je od strateškog znaþenja, ali i zakonska obveza, oþuvati vrijedno poljoprivredno zemljište od svakog oblika prenamjene u nepoljoprivredne svrhe.

7ORVHRQHþLãüXMHLGHJUDGLUDQDYLãHQDþLQD1DMWHåLREOLNRãWHüHQMDWODMHWUDMQRRãWHüHQMHXVPLVOX promjene korištenja poljoprivrednog zemljišta za infrastrukturne namjene, izgradnju naselja, odlagališta RWSDGDLVOLþQR

2QHþLãüXMHVH]DWLPXSRWUHERPNHPLMVNLKVUHGVWDYDXSROMRGMHOVWYXRGODJDQMHPRWSDGDQDOHJDOQDDOL QHVDQLWDUQD RGODJDOLãWD LOL GLYOMLP RGODJDQMHP X ãXPH OLYDGH QHSURþLãüHQLP RWSDGQLP YRGDPD HUR]LYQLP SURFHVLPD EXMLþQLK YRGRWRNRYD L SRSODYD NDR L LQWHQ]LYQRP VMHþRP ãXPD LOL REUDGRP zemljišta na vrlo kosim terenima (vinogradi), zatim prometom na cestama koje nemaju riješenu RGYRGQMX V SURþLãüDYDQMHP SRYUãLQVNLK YRGD NRMH VH LVSLUX V NROQLND KDYDULMDPD X HNVSORDWDFLML i prijevozu nafte i derivata, te drugih kemijskih sredstava.

5DGL]DãWLWHLVSUMHþDYDQMDWDNYLKQHSRYROMQLKXWMHFDMDQDWORSRWUHEQRMHSRGX]LPDWLVOMHGHüHPMHUHL aktivnosti:

‰ RGUåLYLP NRULãWHQMHP SURL]YRGQLK UHVXUVD VWYRULWL HNRORãNL SULKYDWOMLYH SURL]vode i sustave SURL]YRGQMHKUDQHXVYUKXRþXYDQMDL]DãWLWHSULURGQRJRNROLãD ‰ podupirati organsko - ELRORãNX SROMRSULYUHGX NRMX WUHED SURPLFDWL X] SRPRü LQIRUPDFLMD L edukacijom, ‰ RGJRYDUDMXüLPPMHUDPDXSROMRSULYUHGLVYHVWLXSRWUHEXNHPLMVNLKVUHGVWDYDQDQXåQLPLQLPXPD posebnim mjerama poticati ekološku obradu zemlje, ‰ VSULMHþLWL]DJDÿLYDQMH]UDNDL]NRMHJVHãWHWQLVORMHYLLWHãNLPHWDOLWDORåHXWOR ‰ RVLJXUDWL ILQDQFLMVNH L RUJDQL]DFLMVNH XYMHWH ]D þLãüHQMD VYLK GLYOMLK RGODJDOLãWD XþLQNRYLWR VSUMHþDYDWLQMLKRYRREQDYOMDQMHWHVDQLUDWLSRVWRMHüDOHJDOQDRGODJDOLãWDRWSDGD ‰ SURYRGLWL UDFLRQDOQX SRVWXSQX L]JUDGQMX NDQDOL]DFLMVNH PUHåH V XUHÿDMLPD ]D SURþLãüDYDQMH otpadnih voda, ‰ eksploataciju mineralnih sirovina provoditi na temelju posebne studije gospodarenja mineralnim VLURYLQDPDNRMDüHX]GUXJHNULWHULMHYDORUL]LUDWLNYDOLWHWQDSROMRSULYUHGQDWODWHLK]DãWLWLWL ‰ sadnjom zaštitnih šuma smanjiti utjecaje erozije, ‰ SRVHEQLPPMHUDPDVPDQMLYDWLQHJDWLYQHXþLQNHSURPHWDLKDYDULMDXHNVSORDWDFLMLLprijevozu nafte, ‰ SUHGYLGMHWL SUHYHQWLYQH L RSHUDWLYQH PMHUH ]DãWLWH GRMDYH EORNDGH L SRVWXSNH VDQDFLMH ]D VOXþDM izlijevanja nepovoljnih tvari u okoliš.

VODE

9RGD MH MHGDQ RG QDMYUHGQLMLK UHVXUVD =DJUHEDþNH åXSDQLMH 3RG]HPQH SLWNH YRGH VX RG VWUDWHãNog LQWHUHVD ]D GUåDYX UHJLMX L äXSDQLMX *ODYQH ]DOLKH SLWNH YRGH QDOD]H VH QD SURVWRUX DOXYLMD ULMHNH 6DYH 7DM SURVWRU MH QL]LQVNL L QDOD]L VH QD SRGUXþMX QDMYHüLK XWMHFDMD OMXGVNLK DNWLYQRVWL 'D EL VH smanjio nepovoljan utjecaj na vodonosnik, uzrokavan ljudskim aktivnostima, potrebno je provoditi VOMHGHüHPMHUHLDNWLYQRVWL

‰ poljoprivrednu proizvodnju treba prilagoditi uvjetima zaštite vodonosnika, a posebno unutar YRGR]DãWLWQLKSRGUXþMD ‰ ]DSRþHWL V UMHãDYDQMHP RGYRGQMH L] QDVHOMD SULMH VYHJD RQLK NRja se nalaze na vodozaštitnom SRGUXþMX ‰ riješiti odvodnju i pitanje otpadnih voda gospodarskih subjekata, a posebno onih koji se nalaze na YRGR]DãWLWQRPSRGUXþMX ‰ JRVSRGDUVNL VXEMHNWL SULNOMXþHQL QD VXVWDY MDYQH RGYRGQMH REDYH]QR PRUDMX SULPMHUHQR tehnološkim procesima proizvodnje, provoditi predtretmane otpadnih voda, ‰ SRVWRMHüHXUHÿDMH]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDSRWUHEQRMHRVSRVRELWL ELRORãNLGLR LWHKQRORãNL XQDSULMHGLWLPHKDQLþNLGLRWHL]JUDGLWLQRYHXUHÿDMH]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGD

320 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

‰ ukloQLWL LOL VDQLUDWL RGODJDOLãWD RWSDGD NRMD VH QDOD]H QD SRGUXþMX YRGR]DãWLWQLK SRGUXþMD L YRGRQRVQRJSRGUXþMD

$NRVHRWSDGQHYRGHXSXãWDMXXYRGRWRNHPRUDMXSURüLSUHGWUHWPDQSURþLãüDYDQMDNDNRELVHSRVWLJOD planirana kategorija vodotoka.

ŠUME

Šume su, kako po svojoj znatnoj površini tako i po svojstvima, vaåanþimbenik u ukupnom i uravnoteåenom ekološkom sustavu i to kroz: ‰ XWMHFDMQDNOLPXLRGUåDQMHSULURGQLKSURFHVD ‰ zaštitne funkcije šuma.

Utjecaj na klimu i prirodne procese 2YDM XWMHFDM RþLWXMH VH NUR] SR]LWLYQH XþLQNH ãXPD X XEODåDYDQMX NOLPDWVNLK HNVWUHPD WHPSHUDWXUD SDGDOLQD SRSODYD YMHWURYD  WH NUR] SURGXNFLMX NLVLND YH]LYDQMH XJOMLþQRJ GLRNVLGD VSRVREQRVW IRWRVLQWH]HLRGUåDYDQMDSORGQRVWLWODLWLXþLQFLQHPDMXDOWHUQWLYXXSULURGL

Zaštitna funkcija šuma Šumski sustav djeluje zaštitno u: ‰ SURþLãüDYDQMXSRYUãLQVNLKLSRG]HPQLKYRGDLVSUMHþDYDQMXEU]RJRWMHFDQMDYRGD LVXãLYDQMDWOD  ‰ sprjHþDYDQMXHUR]LMHWOD ‰ zaštiti od udara vjetrova i buke, ‰ XEODåDYDQMXXþLQDND]DJDÿHQMD]UDNDSROXtantima kao što su štetni plinovi i prašina.

âXPHVX]DMHGQRVYRGDPDLWORPQDMGMHORWYRUQLMLSULURGQLVXVWDY]DXEODåDYDQMHQHSRYROMQLKXWMHFDMD QD RNROLã L RGUåDYDQMH VWDELOQRVWL HNRVXVWDYD Mjere za sprjHþDYDQMH QHSRYROMQLK XWMHFDMD QD ãXPH QDMXþLQNRvitije se provode svrhovitim gospodarenjem šumama. Stoga se šumama i šumskim zemljištem treba gospodariti na naþin da se u njima odråava biološka bioraznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i drvni potencijal, u svrhu što kvalitetnijeg ispunjavanja gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma.

ZRAK

.DNYRüD zraka na podruþju Zagrebaþkeåupanije za sada nije znaþajnije ugroåena oneþiãüivaþima s teritorijaäupanije i takvo stanje treba zadråati. Najveüi izvor oneþiãüenja zraka zaäupaniju predstavlja grad Zagreb, koji je prema Izvjeãüu o stanju okoliša Republike Hrvatske svrstan u III. kategoriju (prekomjerno oneþiãüenje).

Da bi se dobili precizni podaci, potrebno je izraditi zakonom propisane dokumente zaštite i poboljšanja kakvoüe zraka (Program zaštite zraka, Izvjeãüe o zaštiti zraka i Program mjerenja kakvoüe zraka) - kako bi se pravodobno i na utemeljen naþin mogao usmjeravati i kontrolirati razvoj u pojedinim podruþjima i izgradnja u prostoru.

0MHUHVSUMHþDYDQMDQHSRYROMQLKXWMHFDMDQD]UDNSURYRGHVHQDVOMHGHüLQDþLQ ‰ SULPMHQRP WHKQLþNLK UMHãHQMD ]D VPDQMHQMH ]DJDÿHQMD ]UDND QD SRVWRMHüLP L QRYLP L]YRULPD ]DJDÿHQMDNRMLPVH]DJDÿHQMDUHGXFLUDMXLVSRGGRSXãWHQLKNROLþLQD ‰ primjenom ekološki povoljnijih tehnologija, ‰ osiguravanjem opskrbnih XYMHWD]DYHüLXGLRXSULPMHQLSOLQDNDRHNRORãNLSULKYDWOMLYLMHJDHQHUJHQWD XXNXSQRMSRWURãQMLXRGQRVXQDGUXJHHQHUJHQWH QDURþLWRGUYRLXJOMHQ 

BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

3RGUXþMH =DJUHEDþNH åXSDQLMH X YHüHP GLMHOX RELOMHåDYD RþXYDQD Eiološka raznolikost. Primjena NHPLMVNLK VUHGVWDYD X SROMRSULYUHGL RQHþLãüHQMH YRGRWRND RWSDGQLP YRGDPD L RGODJDQMHP RWSDGD  SURPMHQDYRGQLKUHåLPDQDNRQKLGURUHJXODFLMH-VDPRVXQHNLRGþLPEHQLNDNRMLXWMHþXQDVPDQMHQMHLOL

321 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

QHVWDQDN åLYRWLQMVNLK YUVWD 6PDQMHQMH ELOMQLK YUVWD PRåH VH NDR L VPDQMHQMH åLYRWLQMVNLK  VDPR LQGLUHNWQR SUHWSRVWDYLWL SRVHEQR QD WHPHOMX LQWHQ]LYQLK VMHþD ãXPD 6WRJDMHSRWUHEQRSRNUHQXWLQD SRGUXþMXFLMHOHäXSDQLMHSRVHEQHSURMHNWHLDNFLMHVFLOMHPRþXYDQMDL]DãWLWHELOMQLKLåLYRWLQMVNLKYUVWD þLMDEURMQRVWRSDGDVWDQLãWDQHVWDMXLOLLPSULMHWLL]XPLUDQMH

=D SUDYX VOLNX VWDQMD SULURGH QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH SRWUHEQR MH L]YUãLWL LQYHQWDUL]DFLMX NDUWLUDQMH YDORUL]DFLMX L SURFMHQX XJURåHQRVWL VDVWDYQLFD ELRORãke i krajobrazne raznolikosti – flore, IDXQHLVWDQLãWD-HGLQRVHQDWDMQDþLQPRJXXWYUGLWLPMHUHLRGUHGLWLFLOMHYLXQDSUHÿHQMD]DãWLWHSULURGH RYRJSRGUXþMD

Ovim se Prostornim planom evidentiraju brojni vrijedni dijelovi prirode koji se, uz 30 postojHüLK ]DãWLüHQLKREMHNDWDSODQLUDMX]DVWDYOMDQMHSRGSRVHEQX]DãWLWXQDWHPHOMX=DNRQDR]DãWLWLSULURGH

=DUDFLRQDOQRNRULãWHQMHLXSUDYOMDQMHYHü]DãWLüHQLPGLMHORYLPDSULURGHWUHEDGRYUãLWL]DSRþHWLVXVWDY uspostavljanja institucija javnih ustanova.

3URVWRUQLP SODQRP =DJUHEDþNH åXSDQLMH WDNRÿHU VH HYLGHQWLUDMX L RVRELWR YULMHGQL SUHGMHOL - prirodni i NXOWLYLUDQL NUDMREUD]L 1DYHGHQD SRGUXþMD ãWLWLW üH VH PMHUDPD RYRJ 3ODQD DOL L PMHUDPD SURVWRUQLK SODQRYDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

*UDGRYLLRSüLQHXVYRMLPüHSURVWRUQLPSODQRYLPDWDNRÿHURGUHGLWLSUHGMHOHLOLPLNURORNDFLMHNRMHüHX] SUHGMHOHSUHGYLÿHQHRYLP3ODQRPSRVHEQRL]GYRMLWLLSODQVNLYUHGQRYDWL

'D EL VH NYDOLWHWQR PRJDR YUHGQRYDWL L RE]LUQR NRULVWLWL þLWDY SURVWRU D QH VDPR L]QLPQL SUHdjeli, SRWUHEQRMHL]UDGLWL.UDMREUD]QXRVQRYX=DJUHEDþNHåXSDQLMHNRMDüHREMHGLQLWLSRGDWNHRSULURGQLP HNRORãNLPNXOWXUQLPSRYLMHVQLPLHVWHWVNLPRELOMHåMLPDFLMHORJåXSDQLMVNRJSURVWRUD

7DNRÿHUMHSRWUHEQRGRYUãLWLSURMHNW.DUWLUDQMHVWDQLãWD ãto ga je pokrenulo Ministarstvo zaštite okoliša L SURVWRUQRJ XUHÿHQMD  NDR MHGQX RG RVQRYD ]D SODQLUDQMH SURVWRUD V FLOMHP RþXYDQMD ELRORãNH L NUDMREUD]QHUD]QROLNRVWLQDFLMHORPSRGUXþMXäXSDQLMH

32'58ý-$1$52ý,728*52ä(12*2.2/,â$

3URVWRU =DJUHEDþNH åXSDQLMH YHRPD MH RSWHUHüHQ PDJLVWUDOQRP LQIUDVWUXNWXURP XJODYQRP X IXQNFLML JUDGD =DJUHED L 'UåDYH XEU]DQRP XUEDQL]DFLMRP QD SRGUXþMX SUYRJ SUVWHQD JUDGRYD L QDVHOMD NRML gravitiraju Zagrebu, te zbog intenzivne gospodarske djelatnosti.

1D SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH SUHPD NULWHULMLPD SRYHüDQRJ RSWHUHüHQMD SURVWRUD ]DJDÿXMXüLP DNWLYQRVWLPD L SRYHüDQH RVMHWOMLYRVWL SURVWRUD PRJX VH L]GYRMLWL VOMHGHüD YHüD SRGUXþMD QDURþLWR XJURåHQRJRNROLãD

‰ MXåQLGLR2SüLQH%UGRYHF]ERJYHOLNHNHPLMVNHLQGXVWULMHPliva, ‰ RSüLQH6YHWD1HGMHOMDL6WXSQLN]ERJL]UD]LWHNRQFHQWUDFLMHUDGQLK]RQD ‰ VMHYHUQL GLR *UDGD 9HOLND *RULFD ]ERJ HNVSORDWDFLMH ãOMXQND ]ERJ ]UDþQH OXNH L SUROD]D PDJLVWUDOQH SURPHWQH L HQHUJHWVNH LQIUDVWUXNWXUH WH RGYRGQMH QD SRWHQFLMDOQRP XåHP voGR]DãWLWQRPSRGUXþMX³ýUQNRYHF´L]ERJSODQLUDQHKLGURHOHNWUDQHQD6DYL ‰ 2SüLQD5XJYLFD]ERJHNVSORDWDFLMHãOMXQNDSODQLUDQHULMHþQHOXNHLKLGURHOHNWUDQHQD6DYLSUROD]D magistralne prometne i energetske infrastrukture i termoelektrane – toplane Prevlaka, ‰ GLMHORYLJUDGRYD'XJR6HORL,YDQLü*UDGLRSüLQD.ORãWDU,YDQLüL.ULå SRVHEQRãXPDäXWLFD ]ERJ eksploatacije, skladištenja i obrade nafte i plina, prolaza magistralne prometne i energetske infrastrukture, ‰ dio Grada Vrbovca zbog velike mesne industrije, ‰ JUDGRYL =DSUHãLü L 6DPRERU ]ERJ SUROD]D PDJLVWUDOQH SURPHWQH L HQHUJHWVNH LQIUDVWUXNWXUH planirane hidroelektrane na Savi i eksploatacije šljunka.

3RGUXþMDXJURåHQRJRNROLãDWUHEDGHILQLUDWLLRGUHGLWLPMHUHVSUMHþDYDQMDQHSRYROMQLKXWMHFDMDQDokoliš X VWXGLML PHÿXXWMHFDMD 3ODQRP SUHGYLÿHQLK VDGUåDMD ]D VMHYHUQL GLR *UDGD 9HOLND *RULFD SURVWRUQLP

322 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3ODQSURVWRUQRJXUHÿHQMD

SODQRYLPD SRGUXþMD SRVHEQLK RELOMHåMD þLMH VX JUDQLFH REXKYDWD RGUHÿHQH RYLP 3ODQRP L SURVWRUQLP SODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLOLRSüLQD

Mjere sanacLMH RãWHüHQRJ SULURGQRJ NUDMREUD]D ]D SRGUXþMH ãXPH äXWLFD  WUHED RGUHGLWL SURVWRUQLP SODQRYLPDXUHÿHQMD*UDGD,YDQLü*UDGDL2SüLQH.ULå6DQDFLMDXNOMXþXMHSRãXPOMDYDQMHGHJUDGLUDQLK šumskih površina nastalih uslijed eksploatacije, skladištenja i obrade nafte i plina, kao i osiguravanje SRWUHEQLK NROLþLQD YRGH ]D REQRYX HNRVXVWDYD 8 VPLVOX VDQDFLMH QHJDWLYQLK SRVOMHGLFD L]YHGHQLK KLGURWHKQLþNLK]DKYDWDQDHNRVXVWDYRYLPVH3ODQRPSUHGYLÿDMXDNXPXODFLMHQDULMHFL/RQMLLSULWRFLPD - za obranu od poplavDLUHJXODFLMXUD]LQHYRGHXYRGRWRFLPDXVXãQLPUD]GREOMLPDNDRLXUHÿDML]D SURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDQDX]YRGQLPL]OMHYLPD

=ERJQDURþLWHNRPSOHNVQRVWLSUREOHPDWLNHLVXNREDLQWHUHVDJOHGHNRULãWHQMDSURVWRUDL]DãWLWHRNROLãD prije donošenja prosWRUQLK SODQRYD SRGUXþMD SRVHEQLK RELOMHåMD L VYLK SURVWRUQLK SODQRYD XUHÿHQMD JUDGRYD L SURVWRUQLK SODQRYD XUHÿHQMD RSüLQD %UGRYHF 6YHWD 1HGMHOMD 6WXSQLN 5XJYLFD L .ULå SRWUHEQR MH RVLP SRVHEQLP ]DNRQLPD RGUHÿHQLK VXJODVQRVWL L PLãOMHQMD SULEDYLWL L Vuglasnost QDGOHåQRJGUåDYQRJWLMHOD]D]DãWLWXRNROLãD

352&-(1$326/-(',&$7(+12/2â.,+1(65(û$

,]YRULWHKQRORãNLKQHVUHüDXSURVWRUXVXQHSRNUHWQDSRVWURMHQMDLWUDQVSRUWRSDVQLKWYDULFMHYRYRGLPDL SULMHYR]QLPVUHGVWYLPDQDSURPHWQLFDPD0RJXüHWHKQRORãNHQHVUHüHPRJXLPDWLQHSRYROMDQXþLQDN QD åLYRW L ]GUDYOMH OMXGL QD PDWHULMDOQD GREUD L RNROLã 8 SURVWRUQLP SODQRYLPD XåLK SRGUXþMD WUHED X SRVWXSNX SODQLUDQMD L]YUãLWL DQDOL]X L SURFMHQX RSDVQRVWL RG WHKQRORãNLK QHVUHüD L SODQLUDWL NRULãWHQMH zemljiãWDWDNRGDVHRJUDQLþHPRJXüHSRVOMHGLFHWLKQHVUHüDQDGUXJHVDGUåDMHXSURVWRUX

3ODQVNHPMHUH]DVPDQMHQMHSRVOMHGLFDWHKQRORãNLKQHVUHüDNRMHWUHEDUD]UDGLWLSURVWRUQLPSODQRYLPD XUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDVXVOMHGHüH

‰ osiguravanje prihvatljivih dispR]LFLMDLGLVWDQFDL]PHÿXSRVWURMHQMDNRMDSULUDGXNRULVWHLOLVNODGLãWH RSDVQH WYDUL L GUXJLK VDGUåDMD X SURVWRUX QDVHOMD L L]GYRMHQLK ]RQD  RGQRVQR SURVWRUD QDURþLWH osjetljivosti i interesa, ‰ SODQVNH RGUHGEH NRMLPD VH ]DKWLMHYDMX SRMDþDQH WHKQLþNH PMHre za smanjenje rizika za ljude, PDWHULMDOQDGREUDLRNROLãRGSRVOMHGLFDPRJXüLKQHVUHüDQDSRVWRMHüLPLSODQLUDQLPSRVWURMHQMLPDL prometnicama, ‰ REYH]HQDG]RUDLL]UDGHSODQRYDLQWHUYHQFLMD]DVOXþDMHYHQHVUHüDLSUHYHQFLMX]DVYDSRWHQFLMDOQR opasna postrojenja i sve vrste transporta opasnih tvari.

3URFMHQD YMHURMDWQRVWL WHKQRORãNLK QHVUHüD L QMLKRYLK SRVOMHGLFD SURYRGL VH SR PHÿXQDURGQR SULKYDüHQLP PHWRGDPD ]D GMHODWQRVWL L JUDQLþQH NROLþLQH RSDVQLK WYDUL NRMH VX SURSLVDQH SRVHEQLP propisima. Cilj je te procjene analizirati stupnjeve povredivosti, odnosno osjetljivosti prostora na SRVOMHGLFHWHKQRORãNLKQHVUHüDLRGUHÿLYDQMHRSWLPDOQLKSODQVNLKPMHUD]DQMLKRYRXPDQMLYDQMH

0RJXüLL]YRULWHKQRORãNLKQHVUHüDX=DJUHEDþNRMåXSDQLMLVX ‰ obrada, skladištenje i prijevoz energenata (cjevni transport i transport po prometnicama), ‰ ]DSDOMLYHLWRNVLþQHWYDULL]SUHKUDPEHQHLNHPLMVNHLQGXVWULMHLQDSURPHWQLFDPD ‰ PDJLVWUDOQLSURPHWQLLHQHUJHWVNLLQIUDVWUXNWXUQLVXVWDYL =UDþQDOXND=DJUHEQDIWRYRGLSOLQRYRGL, produktovodi i sl.), ‰ energetska postrojenja i objekti u sustavu obrane od poplava i termoelektrane – toplane, ‰ skladišta streljiva.

8SURVWRUQLPSODQRYLPDXåHJSRGUXþMDQHVPLMXVHSODQLUDWLãLUHQMDQDVHOMDQDSURVWRUHL]ORåHQHYHüRM opasnosti od industrLMVNLKQHVUHüDQD]RQHNOL]LãWDQLWLQDSRSODYQDSRGUXþMDGRUHDOL]DFLMHVXVWDYD]D obranu od poplava.

323 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

,,2'5('%(=$35292(1-(∗

1. 89-(7,5$=*5$1,ý(1-$3526725$35(0$2%,/-(ä-8.25,â7(1-8,1$0-(1,

1.1. UVJETI RAZGRAN,ý(1-$3526725$35(0$2%,/-(ä-8

- 1 -

3RGUXþMH=DJUHEDþNHåXSDQLMHGLMHOLVHQDRVDPIXQNFLRQDOQLKFMHOLQDNRMHVHUD]JUDQLþXMXSR JUDQLFDPDJUDGRYDLRSüLQDQD • *UDG=DSUHãLüLRSüLQH%LVWUD%UGRYHF'XEUDYLFD-DNRYOMH/XND0DULMD*RULFDL3XãüD • *UDG6DPRERULRSüLQH6WXSQLNL6YHWD1HGMHOMD • *UDG-DVWUHEDUVNRLRSüLQH.OLQþD6HOD.UDãLü3LVDURYLQDLäXPEHUDN • Grad VHOLND*RULFDLRSüLQH.UDYDUVNR2UOHL3RNXSVNR • *UDG'XJR6HORLRSüLQH%UFNRYOMDQLL5XJYLFD • *UDG,YDQLü*UDGLRSüLQH.ORãWDU,YDQLüL.ULå • *UDG6YHWL,YDQ=HOLQDL2SüLQD%HGHQLFD • *UDG9UERYHFLRSüLQH'XEUDYD)DUNDãHYDF*UDGHF3UHVHNDL5DNRYHF.

- 2 -

3UHPDNDUDNWHULVWLNDPDXUEDQLKSURFHVDSRGUXþMH=DJUHEDþNHåXSDQLMHGLMHOLVHQD 1. prvi prsten oko Zagreba -]DJUHEDþNDNRQXUEDFLMD JUDGRYL=DSUHãLü6DPRERU9HOLND*RULFDL 'XJR6HORLRSüLQH6WXSQLN6YHWD1HGMHOMD5XJYLFD%UFNRYOMDQL%UGRYec, Bistra) i 2. RVWDOLSURVWRUäXSDQLMH

8RGQRVXQDSRORåDMXSURVWRUX'UåDYHSUHPDVXVMHGQLPGUåDYDPDSURVWRUäXSDQLMHGLMHOLVH na: 1. SRGUXþMHX]GUåDYQXJUDQLFX–JUDGRYL6DPRERUL=DSUHãLüRSüLQH.UDãLüäXPEHUDN6YHWD Nedjelja, Brdovec, Marija GoricD3XãüD'XEUDYLFDL/XND 2. RVWDORSRGUXþMH

1.2. UVJETI RAZGRAN,ý(1-$3526725$35(0A KORIŠTENJU

- 3 -

3URVWRUVHSUHPDQDþLQXNRULãWHQMDUD]JUDQLþDYDWHPHOMHPNULWHULMD]DãWLWHSURVWRUD1DþLQ korištenja prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora.

- 4 -

3URVWRUVHSUHPDQDþLQXNRULãWHQMDUD]JUDQLþDYDQDSRGUXþMD a) ]DãWLüHQHSULURGQHEDãWLQH b) ]DãWLüHQRJNXOWXUQR-SRYLMHVQRJQDVOLMHÿD c) ]DãWLüHQRJSROMRSULYUHGQRJLãXPVNRJ]HPOMLãWD d) JHRWHKQLþNLK]QDþDMNLWOD e) zaštite podzemnih voda i izvoULãWDYRGD]DSLüH f) SRGUXþMDLGLMHORYLXJURåHQRJRNROLãD 5D]JUDQLþHQMH SURVWRUD SUHPD QDþLQX NRULãWHQMD RVLP 3URVWRUQLP SODQRP =DJUHEDþNH åXSDQLMH X GDOMQMHP WHNVWX 3ODQ  REDYOMD VH SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD LOL RSüLQD odlukama o proglaãHQMX ]DãWLüHQLK GLMHORYD SULURGH RGUHÿLYDQMHP ERQLWHWQLK NODVD ]HPOMLãWD RGUHÿLYDQMHPVYRMVWYDNXOWXUQRJGREUDWHRGUHÿLYDQMHP]RQDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDYRGH

∗ Nije lektorirano u cjelini ove knjige.

324 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

1.2.1. =DãWLüHQDSULURGQDEDãWLQD - 5 -

5D]JUDQLþHQMHSRYUãLQD]DãWLüHQHSULURGQHEDãWLQHREDYOMDVHRGUHÿLYDQMHPJUDQLFD]DNRQLPD LOL RGOXNDPD R SURJODãHQMX ]DãWLüHQLK GLMHORYD SULURGH D GHWDOMQR UD]JUDQLþHQMH SURYRGL VH vrednovanjem flore i faune, s endemima i reliktima. 3RYUãLQH]DãWLüHQHSULURGQHEDãWLQHXRYRPVH3ODQXGLMHOHQDpark prirode, posebni rezervat ERWDQLþNLRUQLWRORãNL]RRORãNLLUH]HUYDWãXPVNHYHJHWDFLMH SDUNãXPX]DãWLüHQLNUDMROLNVSRPHQLN prirode i spomenik parkovne arhitekture.

1.2.2. =DãWLüHQRNXOWXUQR-SRYLMHVQRQDVOLMHÿH

- 6 -

5D]JUDQLþHQMH SRYUãLQD ]DãWLüHQRJ NXOWXUQR-SRYLMHVQRJ QDVOLMHÿD REDYOMD VH RGUHÿLYDQMHP JUDQLFDSXWHP5MHãHQMDRXWYUÿLYDQMXVYRMVWYDNXOWXUQRJGREUD'HWDOMQRUD]JUDQLþHQMHSURYRGLVHQD QDþHOLPDRþXYDQMDVSHFLILþQLKDPELMHQWDOQLKNDUDNWHULVWLNDSURVWRUDLNXOWXUQRJNUDMROLND 3RYUãLQH ]DãWLüHQRJ NXOWXUQR-SRYLMHVQRJ QDVOLMHÿD VX JUDGVND QDVHOMD JUDGVNR-seoska QDVHOMDVHRVNDQDVHOMDLSRMHGLQDþQHJUDÿHYLQH NRPSOHNVL  2VLP  QDYHGHQLK SRYUãLQD RYLP 3ODQRP SURVWRU äXSDQLMH VH GLMHOL QD  NDWHJRULMH NXOWXUQLK krajolika (krajobraznih cjelina) kojima se valorizira prostor prema vrijednosti kulturne i prirodne baštine integralno: • ,NDWHJRULMDNXOWXUQRJNUDMROLND NUDMREUD]QDFMHOLQDQDFLRQDOQRJ]QDþDMD  • ,,NDWHJRULMDNXOWXUQRJNUDMROLND NUDMREUD]QDFMHOLQDUHJLRQDOQRJ]QDþDMD  • ,,, NDWHJRULMD NXOWXUQRJ NUDMROLND SRGUXþMH EH] L]UDåHQRJ SURVWRUQRJ LGHQWLWHWD V SRMHGLQDþQLPYULMHGQRVWLPDNXOWXUQLKGREDUD  • ,9NDWHJRULMDNXOWXUQRJNUDMROLND SRGUXþMHSURVWRUQLKNRQIOLNDWD 

=DãWLüHQRSROMRSULYUHGQRLãXPVNR]HPOMLãWH

- 7 -

5D]JUDQLþHQMHSRYUãLQD]DãWLüHQRJSROMRSULYUHGQRJ]HPOMLãWDSURYRGLVHRGUHÿLYDQMHPJUDQLFD kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta, a na temelju boniteta tla. Bonitetnim vrednovanjem ]HPOMLãWD X] XYDåDYDQMH RVRELWRVWL VLVWHPVNLK MHGLQLFD WDOD zemljišta su svrstana u tri prostorne kategorije, prema gradaciji kvalitete tla: • osobito vrijedno obradivo tlo (P1) • vrijedno obradivo tlo (P2) • ostala obradiva tla (P3). 5D]JUDQLþHQMHSRYUãLQD]DãWLüHQLKãXPDLãXPVNRJ]HPOMLãWDprovodiVHWDNRÿHUXWULkategorije: • gospodarske šume (Š1), • zaštitne šume (Š2), • šume posebne namjene (Š3) 3RVHEQXNDWHJRULMXþLQHRVWDODSROMRSULYUHGQDWODãXPHLãXPVND]HPOMLãWD 3â 

*HRWHKQLþNH]QDþDMNHWOD - 8 -

*HRWHKQLþNLP]QDþDMNDPDWODRGUHÿXMXVHSRYUãLQHYUHGQRYDQMDWOD]DJUDÿHQMHXJUXSH • DNWLYQRLOLPRJXüHNOL]LãWHLOLRGURQ • SRGUXþMHSRMDþDQHHUR]LMH • SUHWHåLWRQHVWDELOQRSRGUXþMH • ostala tla. 3RVHEQR VH R]QDþDYDMX OLQHDUQL VPMHURYL VHL]PRWHNWRQVNL DNWLYQLK SRGUXþMD L UD]JUDQLþHQMD SRGUXþMDQDMLQWHQ]LYnijih potresa (VII, VIII. i IX. stupanj po MCS skali).

325 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

=DãWLWDSRG]HPQLKYRGDLL]YRULãWDYRGD]DSLüH

- 9 -

5D]JUDQLþHQMH SRYUãLQD SRG]HPQLK YRGD L ]DãWLWH L]YRULãWD YRGH ]D SLüH MDYQH YRGRRSVNUEH REDYOMDVHRGUHÿLYDQMHPJUDQLFD]DãWLWH]D a YRGR]DãWLWQRSRGUXþMH– tri zone sanitarne zaštite: • I. zona –SRGUXþMHL]YRULãWD ]RQDVWURJRJUHåLPD]DãWLWH  • II. zona –XåHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH ]RQDVWURJRJRJUDQLþHQMD  • III. zona –ãLUHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH ]RQDRJUDQLþHQMDLNRQWUROH  b) pRWHQFLMDOQRXåHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH ýUQNRYHF F YRGRQRVQRSRGUXþMH =RQH VDQLWDUQH ]DãWLWH RGUHÿXMX VH SRVHEQLP 2GOXNDPD R ]DãWLWL SRMHGLQDþQLK YRGRFUSLOLãWD SUHPD SRVHEQLP SURSLVLPD D LVWUDåLYDþNH UDGRYH ]D RGUHÿLYDQMH ]DãWLWQLK ]RQD WUHED SURYRGLWL Qa QDþLQGDVHREXKYDWLFMHORNXSQRSULOMHYQRSRGUXþMHYRGR]DKYDWD 3RWHQFLMDOQR YRGRFUSLOLãWH ³ýUQNRYHF´ GR NRQDþQRJ RGUHÿHQMD ]RQD VDQLWDUQH ]DãWLWH YRGRFUSLOLãWDWUHEDWUHWLUDWLNDRXåHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH ]RQXVWURJRJRJUDQLþHQMD 

1.2.6. PodrXþMDLGLMHORYLXJURåHQRJRNROLãD

- 10 -

5D]JUDQLþHQMHSRYUãLQDXJURåHQRJRNROLãDREDYOMDVHRGUHÿLYDQMHPJUDQLFDSRGUXþMDNRMDVX SRVHEQRXJURåHQD - 11 -

Prostor se prema osjetljivosti, a temeljem pokazatelja iz tablice 1, dijeli na 4 kategorije zaštite: I. kategorija -SRGUXþMH]DEUDQHJUDGQMH II. kategorija -SRGUXþMHVWURJRJRJUDQLþHQMDJUDGQMH III. kategorija -SRGUXþMHRJUDQLþHQMDJUDGQMH IV. kategorija -SRGUXþMHEH]RJUDQLþHQMD

Tablica 1:.ULWHULMLUD]JUDQLþHQMDRVMHWOMLYRVWLSURVWRUD

OSJETLJIVOST KRITERIJI NDWHJRULMDRJUDQLþHQMD 3RGUXþMDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDYRGH]DSLüH - I. zona -SRGUXþMHL]YRULãWD ]RQDVWURJRJUHåLPD]DãWLWH I. kategorija - II. zona -XåHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH ]RQDVWURJRJRJUDQLþHQMD  SRGUXþMH]DEUDQHJUDGQMH  $NWLYQRLOLPRJXüHNOL]LãWHLOLRGURQ 3URVWRUSRVHEQHQDPMHQHQDPLMHQMHQãLUHQMX]UDþQHOXNH=DJUHE Šume 6DQLWDUQD]DãWLWDL]YRULãWDYRGH]DSLüH– III. zona: šire vodozaštitno SRGUXþMH ]RQDRJUDQLþHQMDLNRQWUROH 3RGUXþMHVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDYRGH]DSLüH–SRWHQFLMDOQRXåH II. kategorija YRGR]DãWLWQRSRGUXþMH SRGUXþMHVWURJRJRJUDQLþHQMDL]JUDGQMH =DãWLüHQDLHYLGHQWLUDQDSULURGQDEDãWLQD– park prirode i posebni rezervat Pojas 50 m od šume 3RGUXþMHXJURåHQREXNRP =DãWLWDYRGRQRVQLKSRGUXþMD YRGRQRVQLND =DãWLüHQDLHYLGHQWLUDQDSULURGQDEDãWLQD–SDUNãXPD]DãWLüHQLNUDMROLN spomenik parkovne arhitekture Osobito vrijedni predjeli (prirodni i kultivirani krajobrazi) III. kategorija =DãWLüHQDQHSRNUHWQDNXOWXUQDGREUDLRNUXåHQMH SRGUXþMHRJUDQLþHQMDJUDGQMH Krajobrazna cjelina (kulturni krajolik) I. i II. kategorije Osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo - P1 i P2 3RGUXþMHSRMDþDQHHUR]LMH 3UHWHåQRQHVWDELOQRSRGUXþMH IV. kategorija 2VWDORSRGUXþMH SRGUXþMHEH]RJUDQLþHQMD

326 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

'HWDOMQRUD]JUDQLþHQMHSRYUãLQDRVMHWOMLYRVWLYUãLVHRGUHÿLYDQMHPQMLKRYLKJUDQLFDXSURVWRUQLP SODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDDWHPHOMHPNULWHULMDL]RYRJ3ODQD

1.3. UVJETI RAZGRAN,ý(1-$3526725$35(0A NAMJENI

- 12 -

'HWDOMQR UD]JUDQLþHQMH SURVWRUD SUHPD QDPMHQL WH RGUHÿLYDQMH YHOLþLQH SRORåDMD L REOLND SURVWRUD SRMHGLQH QDPMHQH YUãL VH X SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD D WHPHOMHP kriterija iz ovog Plana. Prostor se prema namjeni dijeli na: • površine naselja, • površine izvan naselja za izdvojene namjene (gospodarska – proizvodna i poslovna, te ugostiteljsko –WXULVWLþND  • površine za iskorištavanje mineralnih sirovina, • športsko – rekreacijska namjena, • poljoprivredne površine, • šumske površine, • vodne površine, • posebna namjena, • površine infrastrukturnih sustava, • groblja. 3URVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDPRåHVHREDYOMDWLUD]JUDQLþHQMHXQXWDUVYDNH od navedenih namjena. 3RYUãLQH ]D UD]YRM L XUHÿHQMH SURVWRUD VPMHãWDMX VH XQXWDU JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD L L]YDQ JUDÿHYLQVNRJSRGUXþMD5D]JUDQLþHQMHPVHRGUHÿXMX 1. JUDÿHYLQVNDSRGUXþMD]D • površine naselja, • površine izvan naselja za izdvojene namjene, 2. SRGUXþMD L JUDÿHYLQH L]YDQ JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD ]D REMHNWH LQIUDVWUXNWXUH SURPHWQH energetske, komunalne itd.), zdravstvene i rekreacijske objekte, objekte obrane, objekte ]D LVWUDåLYDQMH L LVNRULãWDYDQMH PLQHUDOQLK VLURYLQD SROMRSULYUHGQH IDUPH NDR L ]D gospodarske objekte za vlastite potrebe i u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

1.3.1. Površine naselja - 13 -

1DVHOMHP VH UD]XPLMHYD VWUXNWXUD JUDGD LOL VHOD VD VWDQRYDQMHP SUDWHüLP IXQNFLMDPD L gospodarskom namjenom u planiranom opsegu. 5D]JUDQLþHQMH SRYUãLQH QDVHOMD REDYOMD VH RGUHÿLYDQMHP JUDQLFD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMa, a prema kriterijima iz Plana. 3RYUãLQHQDVHOMDVXSRGUXþMDQDNRMLPDVHSUHGYLÿDJUDGQMDRGQRVQRSURãLUHQMHSRVWRMHüHJ naselja. U njoj se smještaju, osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili ]QDþHQMX QDVHOMD NDR ãWR VX MDYQD i društvena namjena, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko –WXULVWLþNDLVO ãSRUWVNR– rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene (interes obrane) itd.

1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

- 14 -

,]GYRMHQH QDPMHQH VX VSHFLILþQH IXQNFLMH NRMH VH ]ERJ VYRMH YHOLþLQH VWUXNWXUH L QDþLQD NRULãWHQMDRELþQRVPMHãWDMXL]YDQQDVHOMD2QHVHSODQLUDMXNDRL]GYRMHQDJUDÿHYLQVNDSRGUXþMDSUHPD pojedinim namjenama. U pRYUãLQDPD L]YDQ QDVHOMD ]D L]GYRMHQH QDPMHQH QH PRåH VH SODQLUDWL stambena gradnja. Izdvojene namjene su: 1. gospodarska namjena – proizvodna i poslovna, 2. ugostiteljsko –WXULVWLþNDQDPMHQD

327 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

2GUHÿLYDQMH SRYUãLQD L]YDQ QDVHOMD ]D L]GYRMHQH QDPMHQH REDYOMD VH RGUHÿLYDQMHP JUDQLFD JUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDDSUHPDNULWHULMLPDiz Plana.

- 15 -

3RYUãLQH ]D JRVSRGDUVNH QDPMHQH VX L]GYRMHQH YHüH SRYUãLQH X NRMLPD VH VPMHãWDMX proizvodne i poslovne djelatnosti. 3ODQLUDQHRGQRVQRSRVWRMHüHSRYUãLQHJRVSRGDUVNHQDPMHne (proizvodne i poslovne) mogu ELWL VPMHãWHQH X VNORSX JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD QDVHOMD LOL L]GYRMHQH NDR VDPRVWDOQH SRYUãLQH L]YDQ naselja. - 16 -

Novi ugostiteljsko – WXULVWLþNL VDGUåDML SODQLUDMX VH RVLP X RNYLUX  QDVHOMD L QD L]GYRMHQLP lokacijama. GUDGQMXQRYLKJUDÿHYLQDWUHEDXNODSDWLXREOLNHJUDGQMHORNDOQRJDPELMHQWD Ugostiteljsko – WXULVWLþND SRGUXþMD VX SURVWRUL QD NRMLPD VX GRPLQDQWQH JRVSRGDUVNH djelatnosti ugostiteljstva i turizma. Pored toga na ovim prostorima treba planirati športsko-rekreacijske VDGUåDMHXIXQNFLMLXJRVWLWHOMVWYDLWXUL]PD

1.3.3. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- 17 -

Prostori za eksploataciju mineralnih sirovina prikazani su u Planu znakom, osim prostora za eksploataciju nafte i plina koji su prikazani površinom. 9HOLþLQH HNVSORDWDFLMVNLK SROMD XYMHWH NRULãWHQMD L QDþLQ VDQDFLMH WUHED RGUHGLWL SURVWRUQLP SODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDDSUHPDNULWHULMLPDL]RYRJ3ODQD

1.3.4. Površine za športsko – rekreacijsku namjenu

- 18 -

Površine za športsko – rekreacijsku namjenu mogu biti unutar prostora naselja i na SUHGYLÿHQLPSRGUXþMLPDL]YDQQDVHOMDSUHPDNULWHULMLPDL]RYRJ3ODQD

1.3.5. Poljoprivredno tlo i šumske površine

- 19 -

5D]JUDQLþHQMHQDPMHQHSROMRSULYUHGQLKLãXPVNLKSRYUãLQDREDYOMDVHRGUHÿLYDQMHPJUDQLFDX SURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDDSUHPDXYMHWLPDL]RYRJ3ODQD 8 SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD WUHED GHWDOMQLMH UD]JUDQLþLWL SRGUXþMH namjene na poljoprivredna tla, šume osnovne namjene i ostalo poljoprivredno i šumsko tlo. 3RUHGWRJDSRWUHEQRMHGHWDOMQRUD]JUDQLþLWLãXPVNHSRYUãLQHRGSROMRSULYUHGQRJWODQDNRMHP MHRYLP3ODQRPSUHGYLÿHQRYUãHQMHKLGURPHOLRUDFLMVNLKUDGRYDX]REYH]XSULPMHQHVYLKPMHUD]DãWLWH ãXPDRVQRYQHQDPMHQHLRþXYanja njihove bioraznolikosti.

- 20 -

5D]JUDQLþHQMH QDPMHQH SROMRSULYUHGQLK SRYUãLQD YUãL VH QD WHPHOMX YUHGQRYDQMD ]HPOMLãWD L XWYUÿHQLKERQLWHWQLKNDWHJRULMD Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na: • osobito vrijedno obradivo tlo (P1) • vrijedno obradivo tlo (P2) • ostala obradiva tla (P3). - 21 -

Osobito vrijedna tla za poljoprivrednu proizvodnju mogu se prenamijeniti samo za: • SRWUHEHRUXåDQLKVQDJDRGQRVQRREUDQH • RVQLYDQMDLSURãLULYDQMDJUREOMDDNRQHSRVWRMLGUXJDPRJXüQRVW

328 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• izgradnjXREMHNDWDNRMLVOXåH]DREUDQXRGSRSODYH]DRGYRGQMDYDQMHLQDYRGQMDYDQMH]D XUHÿLYDQMHEXMLFDWH]D]DãWLWXYRGDRG]DJDÿLYDQMD • L]JUDGQMXLQIUDVWUXNWXUQLKLSURPHWQLKVXVWDYDLPUHåDDNRQHSRVWRMLGUXJDPRJXüQRVW • SRGUXþMDVDQLWDUQH]DãWLWHYRGocrpilišta pitke vode, • SRãXPOMDYDQMHXVYUKX]DãWLWHYRGRQRVQRJSRGUXþMD • SURãLULYDQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD SRVWRMHüLK QDVHOMD VDPR DNR QH SRVWRML PRJXüQRVW širenja na manje kvalitetno zemljište.

- 22 -

Šume osnovne namjene dijele se na: • gospodarske šume (Š1), namijenjene prvenstveno za proizvodnju drva i drugih proizvoda, • zaštitne šume (Š2), namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih SRGUXþMDQDVHOMDJRVSRGDUVNLKLGUXJLKJUDÿHYLQD • šume posebne namjene (Š3) su: ƒ šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena, ƒ šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili su od posebnog znanstvenog ili SRYLMHVQRJ]QDþHQMD SRVHEQLUH]HUYDWLLSDUNãXPH  ƒ ãXPHQDPLMHQMHQH]QDQVWYHQLPLVWUDåLYDQMLPDQDVWDYLLGUXJLPSRWUebama (obrana), WHSRWUHEDPDXWYUÿHQLPSRVHEQLPSURSLVLPD ƒ šume namijenjene za odmor i rekreaciju. 3URVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDGHWDOMQLMHüHVHUD]JUDQLþLWLãXPHSRQDPMHQL SRVHEQRYRGHüLUDþXQDRPRJXüLPSURãLUHQMLPDãXPVNLKSRYUãLQa.

- 23 -

Ostalo poljoprivredno i šumsko tlo (PŠ) je prostor na kojem se mogu, osim poljoprivredne proizvodnje, odvijati sve ostale aktivnosti sukladne planskoj namjeni prostora. Zemljišta koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti.

1.3.6. Vodne površine

- 24 -

9RGQHSRYUãLQHUD]JUDQLþXMXVHSUHPDYUVWLQD 1. vodotoke, 2. jezera, 3. akumulacije, 4. ribnjake, 5. retencije. 1DPMHQDLQDþLQNRULãWHQMDYRGQHSRYUãLQHRGQRVLVHQDSURVWRULVSRGLL]QDGYRGQHSORKH

- 25 -

5D]JUDQLþHQMHYRGQLKSRYUãLQDSURYRGLVHRGUHÿLYDQMHPQDPMene za: a) prometne djelatnosti (plovidba), b) DNYDNXOWXUX NRMDREXKYDüDMH]HUD– ribnjake), c) rekreaciju, turizam i športski ribolov, d) akumulacije za obranu od poplava i navodnjavanje, e) retencije (prirodne depresije za povremeno upuštanje vode u sustavu obrane od poplava), f) ostale djelatnosti: eksploatacija mineralnih sirovina i druge.

1.3.7. Površine za posebnu namjenu

- 26 -

3URVWRUL L JUDÿHYLQH SRVHEQH QDPMHQH RGUHÿHQL RYLP 3ODQRP NRULVWH VH SUHPD SRVHEQLP XYMHWLPDQDGOHåQLKGUåDYQLKWLMHOD]DSRVORYHREUDQe i unutarnjih poslova. 'RNXPHQWLPDSURVWRUQRJXUHÿHQMDXåHJSRGUXþMDXVXUDGQMLVQDGOHåQLPWLMHOLPDGHWDOMQRüH VH RGUHGLWL JUDQLFH YRMQLK NRPSOHNVD L ]DãWLWQL SRMDVHYL X NRMLPD MH L]JUDGQMD L QDþLQ NRULãWHQMD

329 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

RJUDQLþHQXVNODGXVSRVHEQLPXYMHWLPDRYLKWLMHOD2YLPGRNXPHQWLPDWDNRÿHUüHVHRGUHGLWLWRþDQ SRORåDMSURPHWQLFDXQXWDULOLXQHSRVUHGQRMEOL]LQLSURVWRUDSRVHEQHQDPMHQH

1.3.8. Površine infrastrukturnih sustava

- 27 -

3RYUãLQH]DLQIUDVWUXNWXUXUD]JUDQLþXMXVHQD 1. infrastrukturne koridore i 2. infrastrukturne prostore. 3RYUãLQH ]D LQIUDVWUXNWXUX RGUHÿXMX VH SUHPD VSHFLILþQLP WHKQLþNLP ]DKWMHYLPD L NULWHULMLPD RYRJ3ODQDXYDåDYDMXüL 1. PMHUHVSUMHþDYDQMDQHSRYROMQLKXWMHFDMDQDRNROLã 2. YUHGQRYDQMHSURVWRUD]DJUDÿHQMH JUDÿHYLQVNDSRGUXþMD , 3. XYMHWHXWYUÿLYDQMDSURPHWQLKLGUXJLKLQIUDVWUXNWXUQLKVXVWDYD 4. PMHUHRþXYDQMDNUDMREUD]QLKYULMHGQRVWL 5. mjere zaštite prirodnih vrijednosti, 6. mjere zaštite kulturno-SRYLMHVQRJQDVOLMHÿD

- 28 -

Infrastrukturni koridori su prostori namijenjeni za smjeãWDM JUDÿHYLQD L LQVWDODFLMD LQIUDVWUXNWXUQLKVXVWDYDXQXWDULOLL]YDQJUDÿHYLQVNRJSRGUXþMD âLULQH LQIUDVWUXNWXUQLK NRULGRUD L]YDQ JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD L XQXWDU QHL]JUDÿHQLK GLMHORYD JUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDNDRLL]YDQSRGUXþMD]DãWLüHQLKGLMHORYDSULURGHRGUHÿXMXVHSUHPDWDEOLFL

Tablica 2.ULWHULMLUD]JUDQLþHQMDLQIUDVWUXNWXUQLKNRULGRUD

SUSTAV PODSUSTAV *5$(9,1$ KORIDOR *5$(9,1( vrsta kategorija vrsta (u metrima)

GUåDYQD magistralna 200 åHOMH]QLFD I. reda 200 åXSanijska II. reda 100 PROMETNI autoceste 200 ceste GUåDYQD brze ceste 150 ostale 100 åXSDQLMVND åXSDQLMVNH 70

TELEKOMUNIKACIJE kablovska GUåDYQL PHÿXQDURGQL 5 kanalizacija åXSDQLMVNL magistralni 5

vodovodi GUåDYQL magistralni 5 VODOOPSKRBA I åXSDQLMVNL ostali 5 ODVODNJA kolektori åXSDQLMVNL kolektor 10

naftovod GUåDYQL PHÿXQDURGQLPDJLVWUDOQL 100 magistralni 60

produktovod åXSDQLMVNL magistralni 100

ENERGETIKA plinovod GUåDYQL PHÿXQDURGQLPDJLVWUDOQL 100 åXpanijski magistralni 60

GUåDYQL dalekovod 400 kV 200 dalekovodi dalekovodi 220 kV 100 åXSDQLMVNL dalekovodi 110 kV 70

âLULQH LQIUDVWUXNWXUQLK NRULGRUD XQXWDU L]JUDÿHQLK GLMHORYD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD L QD SRGUXþMLPD ]DãWLüHQLK GLMHORYD SULURGH RGUHÿXMX VH SUHPD SRVHEQLP SURSLVLPD RGUHGEDPD RYRJ

330 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

3ODQD L SUHPD SRVHEQLP XYMHWLPD QDGOHåQLK XSUDYQLK WLMHOD RYLVQR R YUVWL LQIUDVWUXNWXUQRJ VXVWDYD L kategoriji zaštite dijelova prirode. .RGSDUDOHOQRJYRÿHQMDLQIUDVWUXNWXUQLKJUDÿHYLQDPRJXüHMHSUeklapanje njihovih koridora uz QXåQRVWSUHWKRGQRJPHÿXVREQRJXVXJODãDYDQMD

- 29 -

5D]JUDQLþHQMH SRYUãLQD L]YDQ QDVHOMD ]D LQIUDVWUXNWXUQH SURVWRUH SURYRGL VH RGUHÿLYDQMHP QDPMHQDDSUHPDNULWHULMLPD]DSODQLUDQMHL]JUDGQMHL]YDQJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMD ,QIUDVWUXNWXUQLSURVWRUMHSURVWRUQDPLMHQMHQ]DVPMHãWDMXUHÿDMDJUDÿHYLQDLQVWDODFLMDLVOX IXQNFLMLRGUHÿHQRJFMHORNXSQRJLQIUDVWUXNWXUQRJVXVWDYD

1.3.9. Groblja

- 30 -

*UREOMDVHPRJXSODQLUDWLXQXWDUJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDLOLNDR površine izvan naselja za izdvojene namjene.

89-(7,2'5(,9$1-$3526725$*5$(9,1$2'9$ä1267,=$'5ä$98,ä83$1,-8

- 31 -

*UDÿHYLQHRGYDåQRVWL]D'UåDYXRGUHÿHQHVXSUHPD]QDþHQMX]DKYDWDXSURVWRUX YHOLþLQD obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnom propisu. *UDÿHYLQHRGYDåQRVWL]DäXSDQLMXRGUHÿHQHVXSUHPD]QDþHQMXXUD]YRMXSRMHGLQRJGLMHODL FMHOLQHäXSDQLMH

*5$(9,1(2'9$ä1267,=$'5ä$98

- 32 -

3ODQRPVHRGUHÿXMXVOMHGHüHJUDÿHYLQHRGYDåQRVWL]D'UåDYX 3URPHWQHJUDÿHYine: a) &HVWRYQHJUDÿHYLQHVSULSDGDMXüLPREMHNWLPDLXUHÿDMLPD • Autoceste: ƒ Zagreb – Macelj – R. Slovenija ƒ Zagreb – Bregana – R. Slovenija ƒ Zagreb –9DUDåGLQ–0DÿDUVND ƒ Zagreb – Sisak – R. BiH ƒ Zagreb – Slavonski Brod – Bajakovo ƒ Zagreb – Karlovac – Rijeka ƒ =DJUHEDþNDRELOD]QLFD • Brze ceste: ƒ Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica ƒ Vrbovec –.ULåHYFL– Koprivnica ƒ Samobor – Sveta Nedelja – Zagreb ƒ Zagreb – Velika Gorica • 2VWDOHGUåDYQHFHVWH ƒ cesta Sv. Ivan Zelina - Vrbovec –ýD]PD– Garešnica, D26 ƒ cesta GP Gola – Koprivnica –.ULåHYFL– Vrbovec - Dugo Selo - Sesvete, D41 ƒ cesta Vrbovec – Haganj - Bjelovar - Veliki Zdenci, D28 ƒ FHVWDXUÿHYDF– Bjelovar –ýD]PD–âXPHþDQL-,YDQLü*UDG' ƒ cesta Velika Gorica – Petrinja – Hrvatska Kostajnica, D30 ƒ cesta Velika Gorica – Kravarsko – Pokupsko - Viduševac, D31 ƒ cesta Velika Gorica –=UDþQDOXND=DJUHE

331 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

ƒ cesta Karlovac – Pokupsko – Sisak –3RSRYDþD' ƒ cesta Bobovica – Bregana –.UDãLü– Ozalj – Karlovac, D505 ƒ cesta GP Harmica – Brdovec –=DSUHãLü' ƒ cesta spoj Jastrebarskog i autoceste Zagreb - Karlovac; D310 ƒ cesta most na Kupi (Lasinja) – þYRU 'RQMD =GHQþLQD DXWRFHVWD =DJUHE – Karlovac) • 6WDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQLFHVWRYQLSULMHOD],NDWHJRULMH%UHJDQD–2EUHåMH • 6WDOQLPHÿXGUåDYQLJUDQLþQLFHVWRYQLSULMHOD]II. kategorije: ƒ Harmica – Rigonce, ƒ Bregana Naselje – Slovenska Vas • *UDQLþQLFHVWRYQLSULMHOD]L]DSRJUDQLþQLSURPHW ƒ %ODåHYD*RUD ƒ 1RYR6HORäXPEHUDþNR- Planina, ƒ Kraj Donji – Rakovec, ƒ *RUQMLýHPHKRYHF X.UDSLQVNR–]DJRUVNRMåXSDQLML - Stara Vas. b) äHOMH]QLþNH JUDÿHYLQH V SULSDGDMXüLP JUDÿHYLQDPD SRVWURMHQMLPD L XUHÿDMLPD RVLP industrijskih kolosijeka): • JODYQHPDJLVWUDOQHSUXJH SUXJHYHOLNLKXþLQNRYLWRVWL  ƒ R. Slovenija – Savski Marof – Zagreb – Tovarnik (pruga koridora X) ƒ =DSUHãLü– Krapina – R. Slovenija (pruga koridora X) ƒ 0DÿDUVND – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Oštarije – Rijeka (pruga koridora V) ƒ Zagreb – Karlovac – Oštarije – Knin – Split (pruga koridora V) • 6WDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQLåHOMH]QLþNLSULMHOD],NDWHJRULMH6DYVNL0DURf - Dobova c) *UDÿHYLQH]UDþQRJSURPHWD • =UDþQD OXND =DJUHE X *UDGX 9HOLND *RULFD ]D PHÿXQDURGQL L XQXWDUQML SURPHW ]D prihvat i otpremu zrakoplova, 4E razreda i skupine, • VWDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQL]UDþQLSULMHOD],NDWHJRULMH=DJUHE d) 5LMHþQHJUDÿHYLQH • luka Rugvica • plovni put II kategorije: Sava nizvodno od Rugvice i Kupa nizvodno od Karlovca. e) 7HOHNRPXQLNDFLMVNHJUDÿHYLQH • UDGLMVNLNRULGRUL79RGDãLOMDþ6OMHPHLRGDãLOMDþNRVUHGLãWHX]JODYQXUDGLRL79SRVWDMX L]YDQSURVWRUDäXSDQLMH – drugi odašiljDþLX'UåDYL • PHÿXQDURGQL7.NDEHOL • magistralni TK kabeli, • 79SUHWYDUDþL XNXSQRQDSRGUXþMXäXSDQLMH  (QHUJHWVNHJUDÿHYLQHVSULSDGDMXüLPREMHNWLPDXUHÿDMLPDLLQVWDODFLMDPD D (OHNWURHQHUJHWVNHJUDÿHYLQH • Proizvodne: ƒ +(=DSUHãLü UDGQLQD]LYHE Podsused), ƒ HE Drenje, ƒ kombi elektrana – toplana na lokaciji Prevlaka, • Dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja: ƒ dalekovodi 2 x 400 kV, 400 kV, 2 x 220 kV, 220 kV–SUHPDJUDILþNRPSULND]X 2.1. “Infrastrukturni sustavi – Energetika i telekomunikacije”, ƒ transformatorska postrojenja: - TS Zlodi 400/x kV - TS Mraclin 220/x kV ƒ rasklopno postrojenje: Veleševec E *UDÿHYLQH]DWUDQVSRUWQDIWHLSOLQD • 2WSUHPQDVWDQLFD]DQDIWX*UDEHUMH,YDQLüNR • Naftovodi i produktovodi : ƒ magistralni naftovod za PHÿXQDURGQLWUDQVSRUW - Omišalj – Sisak – Bjelovar –0DÿDUVND -$1$)'1  ƒ magistralni naftovod: - *UDEHUMH,YDQLüNR– Hrastilnica –6WUXåHF– Sisak (rafinerija), DN 500 - *UDEHUMH,YDQLüNR–âXPHþDQL– Budrovac, DN 500

332 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

ƒ produktovodi: - Zagreb –,YDQLüGrad –âXPHþDQL– Budrovac - Zagreb –,YDQLü*UDG– Sisak (rafinerija) • Plinovodi: ƒ PDJLVWUDOQLSOLQRYRG]DPHÿXQDURGQLWUDQVSRUW'1UDGQRJWODNDEDUD Pula – Delnice – Vrbovsko – Karlovac – Zagreb – ,YDQLü *UDG – Slavonski %URG RGYRMDN,YDQLü*UDG – Bjelovar) ƒ magistralni plinovodi DN 500, radnog tlaka 50 bara: - Rogatec (Slovenija) – Zabok – Podsused –,YDQLü*UDG– Kutina (odvojak Zabok – Ludbreg) - ,YDQLü*UDG– Budrovac - Dugo Selo – Vrbovec – Bjelovar - .RQMãüLQD– Sveti Ivan Zelina ƒmjerno redukcijske VWDQLFH 056  X YHOHGLVWULEXFLML ýDEGLQ +DJDQM ,YDQLü Grad III, Zagreb – zapad, Zagreb –MXJ=DSUHãLü=HOLQD=DJUHE– Obilaznica, 'XJR6HOR*UDEHUMHâXPHþDQLL9UERYHF

F *UDÿHYLQHHNVSORDWDFLMHHQHUJHWVNLKPLQHUDOQLKVLURYLQD • eksploatacijska pROMDQDIWHLSOLQDXJUDGRYLPD'XJR6HORL,YDQLü*UDGWHRSüLQDPD .ORãWDU,YDQLü.ULå%UFNRYOMDQLL5XJYLFD 9RGQHJUDÿHYLQH a) 5HJXODFLMVNHL]DãWLWQHYRGQHJUDÿHYLQH • *UDÿHYLQH QD PHÿXQDURGQLP YRGDPD +( =DSUHãLü UDGQL QD]LY +( 3RGVXVHG  L nasip za obranu od poplava uz Sutlu, • *UDÿHYLQHQDYRGRWRNXRGSRVHEQRJGUåDYQRJLQWHUHVD]D]DãWLWXRGSRSODYD ƒ ustava Prevlaka ƒ +(=DSUHãLü UDGQLQD]LY+(3RGVXVHG QD6DYL ƒ nasipi uz rijeku Savu • Lateralni kanali za zaštitu od poplava: ƒ odteretni kanal Odra ƒ kanal Kupa – Kupa ƒ kanal Lonja – Strug • Retencije za obranu od poplava: ƒ äXWLFD ƒ .XSþLQD ƒ Jantak • Regulacije vodotoka: ƒ spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica ƒ regulacija vodotoka Krapine nizvodno od Kupljenova ƒ UHJXODFLMDYRGRWRND/RQMHQL]YRGQRRG,YDQLü*UDGD ƒ regulacija vodotoka Glogovnice nizvodno od naselja Gradec ƒ UHJXODFLMDYRGRWRNDýHVPHQL]YRGQRRGVSRMQRJNDQDOD b) *UDÿHYLQH]DPHOLRUDFLMVNXRGYRGQMX • VXVWDYPHOLRUDFLMVNHRGYRGQMHýUQHFSROMH • sustav melioracijske odvodnje Odransko polje. c) *UDÿHYLQH]DNRULãWHQMe voda: • YRGRRSVNUEQLVXVWDYLVSULSDGDMXüLPL]YRULãWLPD=DJUHE SRGVXVWDYL6DPRERU'XJR 6HORL9UERYHF 9HOLND*RULFDL=DSUHãLü • ]DKYDWL ]D NRULãWHQMH YRGD QD PHÿXGUåDYQLP YRGDPD +( =DSUHãLü UDGQL QD]LY +( Podsused), • ribnjaci: Pisarovina i Crna Mlaka. d) *UDÿHYLQH]D]DãWLWXYRGD • VXVWDYLRGYRGQMHRWSDGQLKYRGD=DJUHE=DSUHãLüL9HOLND*RULFD 3URL]YRGQHJUDÿHYLQH *UDÿHYLQH]D • proizvodnju baznih kemijskih proizvoda i preradu nafte, • preradu obojenih metala, crnu metalurgiju, preradu nemetalnih minerala, cementa, VWDNODNHUDPLNHFHOXOR]HSDSLUDWHNVWLODLNRåH • proizvodnja i promet na veliko lijekova i opojnih droga,

333 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• SURL]YRGQMDLRQL]LUDMXüLK]UDþHQMD âSRUWVNHJUDÿHYLQH • zimski športsko –UHNUHDFLMVNLFHQWUL0HGYHGQLFDLäXPEHUDN– Samoborsko gorje • igrališta za golf površine preko 40 ha. *UDÿHYLQHSRVHEQHQDPMHQHSULND]DQHVXXJUDILþNRPGLMHOX3ODQD

2.2. *5$(9,1(2'9$ä1267,=$ä83$1,-8

- 33 -

3ODQRPVHRGUHÿXMXJUDÿHYLQHL]DKYDWLRGYDåQRVWL]DäXSDQLMX 3URPHWQHJUDÿHYLQH &HVWRYQHJUDÿHYLQHVSULSDGDMXüLPREMHNWLPDXUHÿDMLPDLLQVWDODFLMDPD D äXSDQLMVNHFHVWH • SRVWRMHüH FHVWH VDGDãQMH åXSDQLMVNH FHVWH L ORNDOQH FHVWH NRMH VH RYLP 3ODQRP SODQLUDMXXUDQJXåXSDQLMVNLK L • SODQLUDQHåXSDQLMVNHFHVWH ƒ cesta Vrbovec – Poljanski Lug –.ORãWDU,YDQLü ƒ FHVWD'UHQMHâüLWDUMHYVNR– brana na Savi (Drenje) – Dumovec ƒ FHVWDSURGXåHWDN8OLFHJUDGD9XNRYDUD–ýUQHF'XJRVHOVNL ƒ cesta Cerje – Prozorje – Brckovljani ƒ cesta Oborovo – 3UHþQR – Topolje – /LMHYD /XND 6LVDþNR-PRVODYDþND åXSanija) ƒ cesta Veleševec –3HãüHQLFD 6LVDþNR-PRVODYDþNDåXSDQLMD ƒ FHVWD.XþH– Veleševec –3HãüHQLFD ƒcesta Draga Svetojanska –%UH]RYDFäXPEHUDþNL ƒcesta Hartje – Sopote – Sošice ƒFHVWD7LKRþDM– Paljugi – Bukovac Svetojanski ƒFHVWD3HüQR–9LãüL9UK– Gornja Vas ƒcesta Gabrovica –.RUHWLüL–-HOHQLüL–3HüQR ƒcesta Sošice – Sveta Gera ƒFHVWD3ULJRUMH%UGRYHþNR– Novi Dvori – Jablanovec ƒcesta Bobovica –3ULJRUMH%UGRYHþNR ƒcesta Bestovje – brana na Savi (Podsused) –=DSUHãLü ƒFHVWD0LüHYHF–âþLWDUMHYR– Strmec Bukevski – Veleševec ƒRELOD]QLFHVUHGLãQMLKQDVHOMDJUDGRYDLRSüLQD äHOMH]QLþNHSUXJH,,UHGDVSULSDGDMXüLPREMHNWLPDXUHÿDMLPDLLQVWDODFLMDPD • Podsused – Sveta Nedelja – Samobor – Bregana • Savski Marof – Kumrovec • Gradec –6YHWL,YDQäDEQR *UDÿHYLQH]UDþQRJSURPHWDVSULSDGDMXüLPREMHNWLPDXUHÿDMLPDLLQVWDODFLMDPD a) =UDþQRSULVWDQLãWH • %XãHYHFQDSRGUXþMX*UDGD9HOLND*RULFD b) Letjelišta: • .UDãLüQDSRGUXþMX2SüLQH.UDãLü • &YHWNRYLüQDSRGUXþMX*UDGD-DVWUHEDUVNR • 9HOHãHYHFQDSRGUXþMX2SüLQH2UOH • /XSRJODYLâWDNRURYHFQDSRGUXþMX2SüLQH%UFNRYOMDQL • =DSUHãLüQDSRGUXþMX*UDGD=DSUHãLüD • 'RQMLâDUDPSRYL7RSROMHQDSRGUXþMX*UDGD,YDQLü*UDGD • .RPLQQDSRGUXþMX*UDGD6YHWL,YDQ=HOLQD • 'XEUDYDQDSRGUXþMX2SüLQH'XEUDYD 4. Poštanske i telekomuniNDFLMVNH JUDÿHYLQH V SULSDGDMXüLP REMHNWLPD XUHÿDMLPD L instalacijama: a) 7HOHNRPXQLNDFLMVNHJUDÿHYLQH • WHOHNRPXQLNDFLMVNHJUDÿHYLQH UDGLRUHOHMQHSRVWDMH=DSUHãLü-DVWUHEDUVNR6DPRERU äHOMH]QRL9UERYHF

334 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• PMHVQH WHOHIRQVNH FHQWUDOH =DSUHãLü 6DPRERU -DVWUHEDUVNR 9HOLND *RULFD ,YDQLü Grad, Dugo Selo, Vrbovec. E 3RãWDQVNHJUDÿHYLQHVXSRãWDQVNLXUHGLNRMLSULSDGDMXVUHGLãQMRMSRãWL=DJUHE (QHUJHWVNHJUDÿHYLQH D (OHNWURHQHUJHWVNHJUDÿHYLQH • male hidroelektrane • dalekovodi naponskog nivoa 110 kV WUDVH SUHPD JUDILþNRP SULND]X  “Infrastrukturni sustavi – Energetika i telekomunikacije”), • transformatorska postrojenja: ƒ TS 110/x kV (x=10, 20, 30 i/ili 35 kV) 9RGQHJUDÿHYLQH a) =DãWLWQHLUHJXODFLMVNHJUDÿHYLQH • sustav nasipa za obranu od poplava • UHWHQFLMHLDNXPXODFLMHYHüHRGKD b) *UDÿHYLQH ]D PHOLRUDFLMVNX RGYRGQMX VXVWDY PHOLRUDFLMVNH RGYRGQMH SRYUãLQH  - 10.000 ha; c) *UDÿHYLQH]DNRULãWHQMHYRGD • YRGRRSVNUEQLVXVWDYLVSULSDGDMXüLPL]YRULãWLPD-DVWUHEDUVNR,YDQLü*UDG6YHWL,YDQ Zelina, d) *UDÿHYLQH]D]DãWLWXYRGD • sustavi odvodnje otpadnih voda: Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec, 'XJR6HORL,YDQLü*UDG âSRUWVNHJUDÿHYLQH • športsko –UHNUHDFLMVNLVDGUåDMLL]QDGKD]DGRGDWQHSRWUHEHVWDQRYQLNDLOLXIXQNFLML turizma, • igrališta za golf površine do 40 ha;

8JRVWLWHOMVNHLWXULVWLþNHJUDÿHYLQH • ugostiteljsko –WXULVWLþNH]RQHYHüHRGKDLOLYHüHRGVPMHãWDMQLKMHGLQLFD 6. 2VWDOHJUDÿHYLQH Društvene djelatnosti: • srednje škole • JUDÿHYLQHVHNXQGDUQHzdravstvene zaštite.

3. 89-(7,60-(â7$-$*2632'$56.,+6$'5ä$-$835267258

- 34 -

3ODQRPVXRGUHÿHQLJRVSRGDUVNLVDGUåDMLVOMHGHüLKGMHODWQRVWL a) Gospodarske djelatnosti (proizvodne i poslovne), b) Ugostiteljstvo i turizam, c) 3ROMRSULYUHGDVWRþDUVWYRULbogojstvo i šumarstvo, d) Eksploatacija mineralnih sirovina.

3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

- 35 - . 6FLOMHPDNWLYLUDQMDQHLVNRULãWHQLKSRWHQFLMDODLMDþDQMDSROLFHQWULþQHVWUXNWXUHJUDGRYDLQDVHOMD potrebno je poticati disperziju gospodarskih djelatnosti u lokalna središta. Potrebno je poticati razvoj PDORJ L VUHGQMHJ JRVSRGDUVWYD SRGX]HWQLãWYD L REUWQLãWYD SRVHELFH X JUDGRYLPD L RSüLQVNLP VUHGLãWLPD L QDVHOMLPD V YLãH RG  VWDQRYQLNDVFLOMHPGDWDQDVHOMDXQDSUHÿXMXVYRMDUD]YRMQDL XUEDQD RELOMHåMD L RVWYDUH VYRMH SODQLUDQRPMHVWRLXORJXXPUHåLQDVHOMDLPUHåLåDULãWDLSRGåDULãWD razvitka u prostoru.

335 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

Gospodarske djelatnosti smještavaju se u prostor uz uvjet: • GD UDFLRQDOQR NRULVWH SURVWRU EROMH LVNRULVWH L SRSXQMDYDMX SRVWRMHüH ]RQH QDPLMHQMHne RYLPGMHODWQRVWLPDNDNRELVHVSULMHþLORQHRSUDYGDQR]DX]LPDQMHQRYLKSRYUãLQD • GD QLVX HQHUJHWVNL ]DKWMHYQH WH GD VX SURPHWQR SULPMHUHQH SURPHWQR QH RSWHUHüXMX lokaciju), • da zadovoljavaju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, mirisa, oQHþLãüDYDQMD ]UDND]DJDÿLYDQMDSRG]HPQLKLSRYUãLQVNLKYRGDLVO 

- 36 -

Prostor za gospodarske djelatnosti RGUHÿXMH VH X JUDÿHYLQVNLP SRGUXþMLPD QDVHOMD L X JUDÿHYLQVNLPSRGUXþMLPDL]YDQQDVHOMD Razlikuju se dvije osnovne namjene: • proizvodne: pUHWHåQRLQGXVWULMVNLNRPSOHNVL SURL]YRGQMDSUHUDÿLYDþNDLQGXVWULMDLVO L • SRVORYQH SUHWHåQR PDQML SURL]YRGQL L VNODGLãQL NRPSOHNVL WUJRYLQD PDQML SURL]YRGQL pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, usluge, komunalne usluge i sl.). Raspored gosSRGDUVNLK GMHODWQRVWL QD SURL]YRGQH L SRVORYQH RGUHÿXMH VH SURVWRUQLP SODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDYUHGQXMXüLVSHFLILþQRVWVYDNHSRMHGLQHJRVSRGDUVNHGMHODWQRVWL 2GUHÿLYDQMH QDPMHQH SURL]OD]L L] SURFMHQH XWMHFDMD QD RQHþLãüHQMH RNROLãD XJURåDYDQMD NUDMROLNDXþHVWDORVWLNROLþLQHLYUVWHSURPHWDYUVWHLNDSDFLWHWDLQIUDVWUXNWXUHEURMDUDGQLKPMHVWDLWG 7HPHOMHP QDYHGHQLK NULWHULMD REDYOMD VH UD]JUDQLþHQMH JRVSRGDUVNH QDPMHQH QD SURL]YRGQH L poslovne. U proizvodne namjene smještaju se prvenstveno djelatnosti koje mogu imati nepovoljniji utjecaj na okoliš. Prostorni razmještaj proizvodnih i poslovnih namjena treba bazirati na sadašnjem razmještaju JRVSRGDUVWYD VWYDUQLP SURVWRUQLP PRJXüQRVWLPD SODQLUDQRP VXVWDYX FHQWDUD L PUHåD QDVHOMD rasporedu sWDQRYQLãWYD L SRYH]DQRVWL V RVQRYQRP SURPHWQRP L GUXJRP LQIUDVWUXNWXURP 9HüH VNODGLãQHLLQGXVWULMVNH]RQHþLQHVSRYUãLQDPD]DLQIUDVWUXNWXUQHJUDÿHYLQHIXQNFLRQDOQRMHGLQVWYR

- 37 -

5DVSRUHG SURL]YRGQLK NDSDFLWHWD L SRVORYQLK VDGUåDMD X SURVWRUX WUHED SODQLUDWL X] VOMHGHüH uvjete: a) SODQLUDWL LK SUHWHåLWR X SRVWRMHüLP SURL]YRGQLP LOL SRVORYQLP ]RQDPD JGMH VX GR  VDGD L]JUDÿHQLGLMHORYLWLK]RQDLRVQRYQDLQIUDVWUXNWXUQDPUHåD b) PRJX VH IRUPLUDWL L QRYH SRYUãLQH ]D JRVSRGDUVNH SURL]YRGQH L SRVORYQH VDGUåaje, ali XNXSQD SRYUãLQD VYLK SURL]YRGQLK L SRVORYQLK ]RQD X RSüLQL RGQRVQR JUDGX WUHED ELWL X RNYLULPD XNXSQLK SRYUãLQD L] YDåHüLK SURVWRUQLK SODQRYD JUDGRYD L RSüLQD QD GDQ donošenja ovog Plana, c) u urbanim sredinama treba planirati intenzivnije korištenje poslovnog prostora i SUHQDPMHQX SRVWRMHüLK SURVWRUD ]D WHUFLMDUQH L NYDUWDUQH GMHODWQRVWL NDR L SURL]YRGQH pogone koji ne umanjuju kvalitetu stanovanja, d) XUXUDOQLPVUHGLQDPDWUHEDSUHGYLGMHWLNDSDFLWHWH]DSUHUDGXSROMRSULYUHGQLKLVWRþDUVNLK proizvoda, e) ]D SRMHGLQDþQH SRVORYQH VDGUåDMH V SRVHEQLP ORNDFLMVNLP ]DKWMHYLPD SULMH RGUHÿLYDQMD ORNDFLMHL]UDGLWLSUHWKRGQDLVWUDåLYDQMD f) GLVSHU]LMX L UDVSRUHG UDGQLK PMHVWD SULODJRGLWL SRVWRMHüLP L SODQLUDQLP SRGUXþMLPD stanovanja, g) VPMHãWDM QRYLK JUDÿHYLQD L GDOMQML UDG SRVWRMHüLK SULODJRGLWL ]DKWMHYLPD ]DãWLWH RNROLãD L zaštite prirodne i kulturne baštine.

- 38 -

2GUHÿXMX VH VOMHGHüD QDþHOD RVQRYQRJ UDVSRUHGD JRVSRGDUVNLK NDSDFLWHWD L VDGUåDMD X prostoru: a) YHüH JRVSRGDUVNH VDGUåDMH SURL]YRGQH L SRVORYQH  IXQNFLRnalno povezati s razvojem prometnog sustava i druge infrastrukture, b) L]YDQ QDVHOMD WUHED VPMHVWLWL YHüH SURL]YRGQH SRJRQH VNODGLãWD UREQH WHUPLQDOH UDGLRQLFHLGUXJHSRVORYQHJUDÿHYLQH c) RVWDOHPDQMHSURL]YRGQHLSRVORYQHVDGUåDMHSODQLUDWLGLVSHU]LYQRi decentralizirano, d) SRVHEQRVDþXYDWLL]UD]LWRYULMHGQHSURVWRUH]DSROMRSULYUHGQXLVWRþDUVNXGMHODWQRVW

336 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 39 -

8JUDÿHYLQVNLPSRGUXþMLPDQDVHOMDPRJXVHSODQLUDWL • PDQMHSURL]YRGQHSUHWHåLWR]DQDWVNHJUDÿHYLQH • SRVORYQHJUDÿHYLQH SUHWHåLWRXVOXåQHWUJRYDþNHLNRPXQDOQRVHUYLVQH 

- 40 -

*UDÿHYQH SDUFHOH X JUDÿHYLQVNLP SRGUXþMLPD QDVHOMD QDPLMHQMHQH JRVSRGDUVNLP GMHODWQRVWLPDPRUDMX]DGRYROMDYDWLVOMHGHüHXYMHWH • QDMYHüDL]JUDÿHQRVWJUDÿHYQHþHVWLFHL]QRVLDQDMPDQMD • na parcelaPDNRMHVHQDOD]HX]SRVWRMHüXVWDPEHQXL]JUDGQMXPRUDVHSUHPDWRML]JUDGQML osigurati tampon zelenila najmanje širine 5,0 metara, • parkirališne potrebe trebaju biti zadovoljene na parceli.

- 41 -

8 JUDÿHYLQVNLP SRGUXþMLPD QDVHOMD QD SRMHGLQDþQLP JUDÿHvnim parcelama mogu se graditi JRVSRGDUVNH JUDÿHYLQH NRMH VYRMRP YHOLþLQRP VPMHãWDMHP X QDVHOMX L RVLJXUDQMHP RVQRYQLK SULNOMXþDNDQDNRPXQDOQXLSURPHWQXLQIUDVWUXNWXUXRPRJXüXMXQRUPDOQRIXQNFLRQLUDQMHJRVSRGDUVNRJ VDGUåDMDEH]ãWHWQRJXWMHFDMDQDRNROLš i normalnog funkcioniranja naselja.

3.2. UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

- 42 -

1DPMHQD SUHGYLÿHQD ]D XJRVWLWHOMVWYR L WXUL]DP MH RVLP X JUDÿHYLQVNLP SRGUXþMLPD QDVHOMD L]QLPQRSUHGYLÿHQDLXL]GYRMHQLPJUDÿHYLQVNLPSRGUXþMLPDL]YDQQDVHOMD Kriterije ]D UDVSRUHG YUVWX NDSDFLWHW L YHOLþLQX L RVWDOH SRND]DWHOMH XJRVWLWHOMVNR-WXULVWLþNLK SRGUXþMDPRUDVHSURYRGLWLXVNODGXVNYDOLWDWLYQLP]QDþDMNDPDSURVWRUDRVRELWR • L]JUDGQMX QRYLK NDSDFLWHWD X WXUL]PX XVPMHULWL X YHüHP GLMHOX QD L]JUDGQMX NYDOLWHWQLh GRSXQDSRVWRMHüHWXULVWLþNHSRQXGH • SULOLNRP LQYHVWLUDQMD X SRVWRMHüH LOL QRYH REMHNWH VWLPXOLUDWL L]JUDGQMX YLãLK L YLVRNLK kategorija, • poboljšati infrastrukturu i unaprijediti zaštitu okoliša, • JUDGQMXQRYLKJUDÿHYLQDWUHEDSURVWRUQRLREOLNRYQRXNODpati u oblike tradicionalne gradnje lokalnog ambijenta, • koristiti resurse etnološke i kulturne baštine, npr. vrijedne ruralne cjeline i dvorce, • RVLJXUDWL SURVWRUH ]D QRYH L DWUDNWLYQH WXULVWLþNR-UHNUHDFLMVNH VDGUåDMH NDR QSU JROI igrališta i uvjete za razvoj zdravstveno-rakreacijskog i selektivnog turizma (rafting, jahanje, biciklizam, zmajarenje, lov, ribolov, planinarenje i sl.).

- 43 -

Izdvojene površine ugostiteljsko –WXULVWLþNHQDPMHQHSODQLUDMXVHEH]VWDPEHQHQDPMHQH U sklopu ovih površina potrebno je osigurati prostore za šport i rekreaciju u funkciji ugostiteljsko-WXULVWLþNH GMHODWQRVWL 2GQRVH SRYUãLQD RYLK GYLMX RVQRYQLK GMHODWQRVWL WUHED RGUHGLWL X SURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDRYLVQRRRGDELUXQMLKRYLKSRGYUVWD Ugostiteljsko-WXULVWLþNHSRYUãLQHGLMHOHVHQD a) WXULVWLþNH ]RQH NRMH VDGUåH UD]QH QDPMHQH X IXQNFLML WXUL]PD NDR ãWR VX NDPSRYL smještajni kapaciteti, športske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd., b) WXULVWLþNH SXQNWRYH NRML REXKYDüDMX VPMHãWDMQH NDSDFLWHWH X SUDYLOX SRMHGLQDþQH JUDÿHYLQH KRWHOLL]OHWLãWDGRPRYLLVO NRMLPRJXIRUPLUDWLL]DVHEQHNRPSOHNVHDOLPRJX biti i u stambenim zonama, c) kampove sa rekreacijskim površinama.

337 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 44 -

1RYL WXULVWLþNL NDSDFLWHWL PRJX VH SODQLUDWL X RNYLUX SRVWRMHüLK QDVHOMD X JUDQLFDPD SUHGYLÿHQLP]DSURãLUHQMDQDVHOMDDOLLQDJUDÿHYLQVNLPSRGUXþMLPDL]GYRMHQHQDPMHQHL]YDQQDVHOMD 5D]YRMWXUL]PDVJOHGLãWDSURVWRUDLSODQLUDQMDVDGUåDMDXSURVWRUXXVPMHUDYDVHQD • podizanje razine ugostiteljske usluJHQDFLMHORPSRGUXþMX • SODQLUDQMH L RSUHPDQMH VPMHãWDMQLK L SUDWHüLKWXULVWLþNLKNDSDFLWHWDXXUEDQLPVUHGLQDPD SODQLUDQMHSRYUãLQDWXULVWLþNHQDPMHQHL]YDQQDVHOMDLIRUPLUDQMHWXULVWLþNR– ugostiteljskih SXQNWRYDQDL]GYRMHQLPWXULVWLþNLDWUDNWLYQLm lokacijama, • planiranje i opremanje zdravstveno -OMHþLOLãQLKNRPSOHNVD • WXULVWLþNR-UHNUHDWLYQHVDGUåDMHVDVHRVNLPWXUL]PRPXRNYLUXRELWHOMVNLKJRVSRGDUVWDYD uz oglednu proizvodnju zdrave hrane (agroturizam), • planiranje auto - kampova visoke kategorije, • VDQDFLMXLXUHÿHQMH]DãWLüHQLKSRYLMHVQLKXUEDQLKSROXXUEDQLKLUXUDOQLKVUHGLQDLVWDYOMDQMH u funkciju turizma i ugostiteljstva, • YLQVNLWXUL]DPYH]DQX]L]JUDGQMX³YLQVNLKFHVWD´VDRGJRYDUDMXüLPVDGUåDMLPDYH]DQLPX] tradiciju vinarstva, • planiranje zimskih i vodenih športova i rekreacije na pogodnim lokacijama, • SODQLUDQMHJUDÿHYLQD]DORYQLLULERORYQLWXUL]DP • planiranje novih lokacija za golf - igrališta, • RSUHPDQMHWXULVWLþNLDWUDNWLYQLKSRGUXþMDXäXSDQLMLãSRUWVNLPJUDÿHYLQDPD za rekreaciju i natjecanja.

3.3. POLJOPRIVREDA,672ý$56792$.9$.8/TURA I ŠUMARSTVO

- 45 -

Poljoprivredne površine dijele se prema namjeni na: • osobito vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji, • vrijedne obradive površine namijenjene primarno poljoprivrednoj proizvodnji, • ostale obradive površine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.

- 46 -

2VQRYQH SROMRSULYUHGQH VWRþDUVNH DNYDNXOWXUQH L ãXPDUVNH GMHODWQRVWL SR UHOMHIQLP ]QDþDMNDPDVX a) gorska poGUXþMDãXPDUVWYRVWRþDUVWYRSþHODUVWYRX]JRMGLYOMDþLVODWNRYRGQRULEDUVWYR YRüDUVWYRJOMLYDUVWYRLX]JRMSODQLQVNLKYUVWDOMHNRYLWRJL]DþLQVNRJELOMDLGU b) EUHåXOMNDVWD SRGUXþMD VWRþDUVWYR SRYUWODUVWYR FYMHüDUVWYR YRüDUVWYR YLQRJUDGDUVWYR raWDUVWYRSþHODUVWYRULERJRMVWYRLGU c) QL]LQVND SRGUXþMD UDWDUVWYR YRüDUVWYR SRYUWODUVWYR VWRþDUVWYR ULERJRMVWYR SURL]YRGQMD industrijskog i krmnog bilja i dr.

- 47 -

U korištenju poljoprivrednog zemljišta treba, osim konvencionalne, predvidjeti i promovirati razvitak ekološke poljoprivrede. (NRORãND SROMRSULYUHGD WDNRÿHU RUJDQVND LOL ELRORãND  MH SROMRSULYUHGQD SURL]YRGQMD EH] primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i drugih agrokemikalija, a treba je prije svega planirati na vodozaštitQLPSRGUXþMLPD

- 48 -

Šumske površine koriste se u okviru osnovne namjene (gospodarske, zaštitne i posebne namjene), te za lovstvo i rekreaciju. U šumama se mogu graditi objekti vezani za gospodarenje ãXPDPDSULKUDQMLYDQMHGLYOMDþLVWD]HLRGPRULãWD]DSODQLQDUHãHWDþHELFLNOLVWHLVO

338 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 49 -

'MHODWQRVWX]JRMDULEDPRJXüHMHYUãLWLQDSRVWRMHüLPVWDMDüLPLWHNXüLPYRGDPDSRVWRMHüLP ULEQMDFLPDLQDRYLP3ODQRPSUHGYLÿHQLPQRYLPULEQMDFLPD

- 50 -

3RGUXþMD]DX]JRMULED DNYDNXOWXUD PRUDMXLPDWL]DGRYROMDYDMXüXNDNYRüXYRGH 'MHODWQRVWULERJRMVWYDQHPRåHVHRGYLMDWLQD • SRGUXþMLPDVQH]DGRYROMDYDMXüLPKLJLMHQVNLPXYMHWLPD • SRGUXþMLPDQDNRMLPDMHL]UDåHQRRQHþLãüHQMH]ERJEOL]LQHXUEDQLKFHQWDUDLLQGXVWULMVNLK djelatnosti, • SRGUXþMLPDLQWenzivne rekreacijske aktivnosti, • SRGUXþMLPDSRVHEQHQDPMHQH QSUYRMQDSRGUXþMD  • RVMHWOMLYLPGLMHORYLPDSRVHEQR]DãWLüHQLKSRGUXþMD

- 51 -

1D SRGUXþMX äXSDQLMH PRåH VH L]YDQ JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QD SROMRSULYUHGQRP ]HPOMLãWX planirati izgradnja gosSRGDUVNLKJUDÿHYLQDXIXQNFLMLREDYOMDQMDSROMRSULYUHGQLKGMHODWQRVWLLWR • gospodarski sklopovi (obiteljska poljoprivredna gospodarstva), • JRVSRGDUVNHJUDÿHYLQH]DSRWUHEHELOMQHLVWRþDUVNHSURL]YRGQMH • JUDÿHYLQH]DX]JRMåLYRWLQMD WRYLOLãWD  • ribnjaci za uzgoj riba, • VSUHPLãWD X YLQRJUDGLPD NOLMHWL  L VSUHPLãWD YRüD X YRüQMDFLPD RVWDYH ]D DODW RUXÿH kultivatore, spremišta drva u šumama i sl.

- 52 -

'RSXVWLYX L]JUDGQMX REMHNDWD L]YDQ JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD X IXQNFLML REDYOMDQMD poljoSULYUHGQLK GMHODWQRVWL PRJXüH MH GR]YROLWL QD SRVMHGX SULPMHUHQH YHOLþLQH D ]D VWRþDUVNX L peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. 3RG SRMPRP ³SRVMHG´ SRGUD]XPLMHYD VH MHGQD LOL YLãH ]HPOMLãQLK NDWDVWDUVNLK þHVWLFD NRMH PHÿXVREQRþLQe jednu prostornu cjelinu.

- 53 -

9HOLþLQD SRVMHGD QD NRMHP MH PRJXüD L]JUDGQMD REMHNDWD L]YDQ JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD X funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, treba biti: 1. u nizinskim pRGUXþMLPD GRPQP  • JUDÿHYLQH]DLQWHQ]LYQXUDWDUVNXGMHODWQRVWQDSRVMHGXPLQLPDOQHYHOLþLQHRGKD • JUDÿHYLQH]DX]JRMYRüDL LOL SRYUüDQDSRVMHGXPLQLPDOQHYHOLþLQHRGKD • JUDÿHYLQH]DX]JRMYLQRYHOR]HLSURL]YRGQMXYLQDQDSRVMHGXPLQLPDOQHYHOLþLQHRG ha, • JUDÿHYLQH]DX]JRMVDGQLFD]DYRüHYLQRYXOR]XLXNUDVQRELOMHQDSRVMHGXPLQLPDOQH YHOLþLQHRGKD XJRUVNLPLEUHåXOMNDVWLPSRGUXþMLPD L]QDGPQP  • JUDÿHYLQH]DLQWHQ]LYQXUDWDUVNXGMHODWQRVWQDSRVMHGXPLQLPDOQHYHOLþLQHRGKD • JUDÿHYLQH]DX]JRMYRüDL LOL SRYUüDQDSRVMHGXPLQLPDOQHYHOLþLQHRGKD • JUDÿHYLQH ]D X]JRM YLQRYH OR]H LSURL]YRGQMXYLQDQDSRVMHGXPLQLPDOQHYHOLþLQHRG 1,5 ha, • JUDÿHYLQH]DX]JRMVDGQLFD]DYRüHYLQRYXOR]XLXNUDVQREilje na posjedu minimalne YHOLþLQHRGKD 8YMHWLVPMHãWDMDVSUHPLãWDXYLQRJUDGLPD NOLMHWL VSUHPLãWDYRüDXYRüQMDFLPDRVWDYD]DDODW RUXÿHNXOWLYDWRUHVSUHPLãWDGUYDXãXPDPDLVOQDSRVMHGLPDPDQMLPRGQDYHGHQLKXSUHWKRGQRP VWDYNXRGUHÿXMXVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDSUHPDNULWHULMLPDL]RYRJ3ODQDL

339 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

X]XYMHWGDVHLVWDJUDGHNDRSUL]HPQLFHVPRJXþQRãüXJUDGQMHSRGUXPDLGDQMLKRYDEUXWRSRYUãLQD prizemlja ne prelazi 40 m2.

- 54 -

Minimalni broj uvjetnih grla temeljem NRMHJ VH PRåH GR]YROLWL L]JUDGQMD REMHNDWD IDUPH  ]D uzgoj stoke iznosi 15 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se grlo WHåLQHNJ NUDYDVWHRQDMXQLFD LRELOMHåDYDNRHILFLMHQWRP6YHYUVWHVWRNHVYRGHVHQDXYMHWQD grla primjenom koeficijenata iz tablice 3:

Tablica 3,VND]XYMHWQLKJUODVDNRHILFLMHQWLPD]DSRMHGLQHVWRþQHYUVWH

Vrsta stoke: Koeficijent Broj grla - krava, steona junica 1,00 15 - bik 1,50 10 - vol 1,20 13 - junad 1-2 god. 0,70 22 - junad 6-12 mjeseci 0,50 30 - telad 0,25 60 -NUPDþDSUDVDG 0,055 273 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 60 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 115 - teški konji 1,20 13 - srednji teški konji 1,00 15 - laki konji 0,80 19 -åGUHEDG 0,75 20 - ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 150 - janjad i jarad 0,05 300 - tovna perad 0,006 2500 - nesilice 0,008 1875

2EMHNWL IDUPH  ]D LQWHQ]LYQX VWRþDUVNX L SHUDGDUVNX SURL]YRGQMX PRUDMX ELWL RGJRYDUDMXüH XGDOMHQL RG JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD GD VH VSULMHþH negativni utjecaji. Najmanje udaljenosti od JUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDSUHPDEURMXXYMHWQLKJUODGHILQLUDQHVXWDEOLFRP4.

Tablica 42GQRVEURMDXYMHWQLKJUODLXGDOMHQRVWLIDUPDRGJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDLFHVWD

Minimalne udaljenosti Broj uvjetnih RGJUDÿSRGUXþMD RGGUåDYQHFHVWH RGåXSDQLMVNH od lokalne ceste grla (m) (m) ceste (m) (m) 15-20 50 50 30 20 21-100 100 100 50 30 101-300 200 150 80 50 301 i više 400 200 100 50

- 55 -

Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti bez L]YRUD ]DJDÿHQMD RG JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD WH GUåDYQLK åXSDQLMVNLK NDR L ORNDOQLK FHVWD RGUHGLWüHVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDRGQRVQRRSüLQDSUHPDPMHVQLPSULOLNDPD Broj uvjetnih grla u REMHNWLPDNRMLVHPRJXJUDGLWLXJUDÿHYLQVNLPSRGUXþMLPDQDVHOMDRGUHÿXMH VHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDSUHPDPMHVQLPSULOLNDPDX]XYMHWGDLVWLQLMHYHüL od 20 grla.

- 56 -

3ROMRSULYUHGQD SURL]YRGQMD L X]JRM VWRNH X VHRVNRP GRPDüLQVtvu za individualne potrebe te L]JUDGQMD QD SRYUãLQDPD PDQMLP RG RGUHÿHQLK RYLP 3ODQRP ]D YRüQMDNH YLQRJUDGH SRYUWQMDNH FYMHWQMDNH L VOLþQR PRJXüD MH XQXWDU JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD X VNODGX V RGUHGEDPD L] SURVWRUQLKSODQRYDXUHÿHQMDJUDGRYDLOLRSüLQD

340 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

3.4. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

- 57 -

1DSURVWRUXREXKYDWDRYRJ3ODQDYUãLVHLOLSODQLUDHNVSORDWDFLMDVOMHGHüLKPLQHUDOQLKVLURYLQD • JUDÿHYQLãOMXQDN • JUDÿHYQLSLMHVDN • WHKQLþNLJUDÿHYQLNDPHQ • opekarska glina, • NHUDPLþNDJOLQD • nafta i plin.

- 58 -

(NVSORDWDFLMD PLQHUDOQLK VLURYLQD SUHPD RYRP 3ODQX SODQLUD VH QD SRVWRMHüLP OHJDOQLP HNVSORDWDFLMVNLPSROMLPD1DRYLPSROMLPDPRJXüHMHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD planirati eksploataciju više vrsta mineralnih sirovina. /RNDFLMHHNVSORDWDFLMVNLKSROMDR]QDþHQHVXX3ODQXVLPEROLPDRVLP]DSROMD]DHNVSORDWDFLMX QDIWH L SOLQD NRMH VX R]QDþHQH SRYUãLQDPD 7RþDQ SRORåDM YHOLþLQD L REOLN HNVSORDWDFLMVNLK SROMD R]QDþHQLKVLPEROLPDRGUHÿXMHVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDLXUEDQLVWLþNLPLOL GHWDOMQLPSODQRYLPDXUHÿHQMD

- 59 -

8 SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD L XUEDQLVWLþNLP LOL GHWDOMQLP SODQRYLPD XUHÿHQMDSRWUHEQRMHL]PHÿXRVWDORJRGUHGLWLXYMHWHSURVWRUQRJREOLNRYDQMDHNVSORatacijskih polja u IXQNFLML]DGRYROMDYDQMDSRWUHEDNRQDþQHQDPMHQHLXNODSDQMDXRNROLã Pod ovim se podrazumijeva: • RGUHÿLYDQMH]DSURVWRULQDPMHQXSULKYDWOMLYLKREOLNDMH]HUDNRGãOMXQþDUDLOLQRYRQDVWDORJ oblika terena kod ostalih oblika eksploatacije, posebno kod kamenoloma, • RGUHÿLYDQMHNRQDþQHQDPMHQHLOLPRJXüLKQDPMHQD • RGUHÿLYDQMHGXELQHMH]HUDLQMHJRYLKSRNRVDSRJRGQLK]DNRQDþQXQDPMHQXLRGUåDYDQMH kvalitete vode, • RGUHÿLYDQMH VYLK SRWUHEQLK SODQHUVNLK PMHUD NRMH üH RQHPRJXüLWL QHJDWLYDQ XWMHFDM na RNROLã SRVHEQR X SRJOHGX ]DãWLWH L RþXYDQMD NYDOLWHWH SRG]HPQLK YRGD L L]YRULãWD SLWNH vode, • UD]JUDQLþHQMH SRYUãLQD ]D HNVSORDWDFLMX PLQHUDOQLK VLURYLQD RG RNROQRJ SURVWRUD namijenjenog za šport i rekreaciju.

- 60 -

Eksploatacija šljunka, pijeska i WHKQLþNRJ JUDÿHYQRJ NDPHQD QD SRVWRMHüLP OHJDOQLP HNVSORDWDFLMVNLPSROMLPD ãOMXQþDUDPDLNDPHQRORPLPD PRåHVHYUãLWLLVNOMXþLYRXIXQNFLMLSURVWRUQR– oblikovno – WHKQLþNH VDQDFLMH L SULYRÿHQMD NRQDþQRM QDPMHQL D VYH X RNYLULPD UDQLMH RGREUHQLK eksploatacijskih polja. 8 WRP VPLVOX QLVX PRJXüD QRYD SRYHüDQMD RYLK HNVSORDWDFLMVNLK SROMD RVLP X GLMHORYLPD QXåQRSRWUHEQLP]DVDQDFLMXXIXQNFLMLSULYRÿHQMDNRQDþQRMQDPMHQLDQDMYLãHGRSRYUãLQHSROMD 2YD SRYHüDQMD PRJX VH RGREULWL WHN QDNRQ L]UDGH L GRQRãHQMD XUEDQLVWLþNLK SODQRYD XUHÿHQMD LOL GHWDOMQLKSODQRYDXUHÿHQMD]DSRGUXþMDQDNRMLPDVHQDOD]HHNVSORDWDFLMVNDSROMD 1D SURVWRULPD SDUNRYD SULURGH 0HGYHGQLFD L äXPEHUDN – 6DPRERUVNR JRUMH SRVWRMHüL kamenolomi ne mogu se proširivati izvan ranije odobrenih granica.

- 61 -

2GUHÿLYDQMX QRYLK ORNDFLMD ]D HNVSORDWDFLMX PLQHUDOQLK VLURYLQD PRüL üH VH SULüL WHN QDNRQ L]UDÿHQHLSRSUHGVWDYQLþNRPWLMHOX=DJUHEDþNHåXSDQLMHSULKYDüHQH6WXGLMHGUXãWYHQR-gospodarskog ]QDþDMDSRWUHEDLRSUDYGDQRVWLHNVSORDWDFLMHPLQHUDOQLKVLURYLQDQDSURVWRUXFLMHOHäXSDQLMH

341 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

.RGRGUHÿLYDQMDRYLKORNDFLMDREYH]DWQDMHSULPMHQDNULWHULMDL]RYRJ3ODQD

- 62 -

Kod planiranja jezera u funkciji eksploatacije šljunka i pijeska, a koja se planiraju na prostoru namijenjenom za šport i rekreaciju, treba voditi brigu o prihvatljivom odnosu vodnih površina i kopna. 9RGQHSRYUãLQHQHPRJXELWLYHüHRGXNXSQLKSRYUãLQDSODQLUDQLK]DWHQDPMHQH

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

- 63 -

0UHåD JUDÿHYLQD GUXãtvenih djelatnosti je prostorni raspored osnovnih javnih funkcija GUåDYQRJLåXSDQLMVNRJLQWHUHVD2YLP3ODQRPRGUHÿHQDMHPUHåDJUDÿHYLQDGUXãWYHQLKGMHODWQRVWL]D javne funkcije: školstva, zdravstva, športa i kulture i socijalne skrbi.

Broj pojedinih vrVWDJUDÿHYLQDMDYQLKIXQNFLMDRGUHÿHQRYLP3ODQRPPLQLPDODQMH]D]DGDQR SRGUXþMH .RQDþDQEURMSURVWRUQLUD]PMHãWDMYHOLþLQDLNDSDFLWHWJUDÿHYLQDSRMHGLQLKGMHODWQRVWLRGUHÿXMH VHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDDWHPHOMHPVPMHUQLFDi kriterija iz ovog Plana.

4.1. ŠKOLSTVO

- 64 -

0UHåDRVQRYQLKãNRODRGUHÿXMHVHXVNODGXVSURMHNFLMRPãNROVNRREYH]DWQHSRSXODFLMH godine, standardom za dimenzioniranje osnovnih škola i klasifikacijom središnjih funkcija i kategorizacijom središnjih naselja u poglavlju 3.3.2. Društvene djelatnosti, tekstualnog dijela ovog Plana. 3ULND]DQLSURVWRUQLUDVSRUHGRVQRYQLKãNRODSRRSüLQDPDLJUDGRYLPDMHXSXüXMXüLDGHWDOMQL UDVSRUHGRGUHGLWüHVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

- 65 -

6UHGQMH ãNROH ORFLUDMX VH X SUDYLOX X JUDGRYLPD XUEDQLP VUHGLQDPD  9UVWD L YHOLþLQD ãNROD RGUHGLWüHVHPUHåRPVUHGQMLKãNRODVXNODGQRSRWUHEDPD

4.2. ZDRAVSTVO

- 66 -

3URVWRUQL UD]PMHãWDM JUDÿHYLQD SRMHGLQLK JUXSD ]GUDYVWYHQH GMHODWQRVWL REDYlja se prema VOMHGHüLPXYMHWLPD 1. 2EMHNWHSULPDUQH]GUDYVWYHQH]DãWLWHWUHEDSODQLUDWLXVYLPVMHGLãWLPDJUDGRYDLRSüLQD 3RG SULPDUQRP ]GUDYVWYHQRP ]DãWLWRP SRGUD]XPLMHYDMX VH GMHODWQRVWL RSüH PHGLFLQH zdravstvene zaštite, stomatološke zaštite, školske mHGLFLQHLKLWQHPHGLFLQVNHSRPRüL 2. Objekte sekundarne zdravstvene zaštite u pravilu treba planirati u centrima subregija. Pod VHNXQGDUQRP ]GUDYVWYHQRP ]DãWLWRP SRGUD]XPLMHYDMX VH GMHODWQRVWL RSüH EROQLFH L VSHFLMDOQH EROQLFH 3RVWRMHüH JUDÿHYLQH VHNXQGDUQH zdravstvene zaštite koje nisu VPMHãWHQH X VNODGX V KLMHUDUKLMRP VUHGLãQMLK QDVHOMD XNOMXþXMX VH X PUHåX FHQWDUD sekundarne zdravstvene zaštite.

4.3. ŠPORT I REKREACIJA

- 67 -

Površine za športsko-UHNUHDFLMVNX QDPMHQX VX YHüD SRGUXþMD ]D REDYOMDQMH športskih i rekreacijskih aktivnosti.

342 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

Prostori za razvoj športsko-rekreacijskih aktivnosti su: • športsko-UHNUHDFLMVNL FHQWUL JUDÿHYLQH L WHUHQL ]D ]DGRYROMDYDQMH RVQRYQLK ãSRUWVNLK L rekreativnih potreba stanovnika gradova i naselja, • športsko-rekreacijVNL FHQWUL JUDÿHYLQH L SRGUXþMD YH]DQL ]D WXULVWLþNR-ugostiteljsku GMHODWQRVWLGRGDWQHSRWUHEHVWDQRYQLNDWHFHQWULRGãLUHJ]QDþDMD NDR]LPVNLãSRUWVNR- UHNUHDFLMVNLFHQWULQD0HGYHGQLFLLXäXPEHUNX-Samoborskom gorju).

3URVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD PRJX VH SUHGYLGMHWL L GUXJD SRGUXþMD ]D športsko-UHNUHDFLMVNHQDPMHQHSUHPDNULWHULMLPDRYRJ3ODQD0HÿXRVWDOLPWUHEDSODQLUDWLSURVWRUH]D QRYHLDWUDNWLYQHVDGUåDMHãSRUWVNR-rekreacijske namjene, kao npr. golf igrališta, športove na snijegu i YRGL UHSUH]HQWDWLYQH WXULVWLþNR-UHNUHDFLMVNH VDGUåDMH ]D YLVRNL WXUL]DP ELFLNOL]DP ORYVWYR ãSRUWVNL ribolov, jahanje, kupanje, planinarenje, ekstremni sportovi i dr.).

- 68 -

Površine športsko-rekreacijske namjene mogu biti planirane unutar i L]YDQ JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD1DQMLPDVHPRJXSODQLUDWLJUDÿHYLQHLSUDWHüLVDGUåDMLXIXQNFLMLãSRUWDLUHNUHDFLMH Za površine športsko-rekreacijske namjene izvan naselja potrebno je u prostornim planovima XUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDRGUHGLWLRVQRYQHSRGYUVWHQDPMHQD JROILJUDOLãWHMDKDþNLãSRUWRYL]LPVNL športovi, tenis, vodeni športovi i dr.) 3URVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDWUHEDSUHGYLGMHWLSURVWRUH]DSRWUHEHãSRUWDL UHNUHDFLMHNRMHREXKYDüDMX a) ãSRUWGMHFHLPODGHåLXSURFHVXRGJRMDL obrazovanja, b) natjecateljski šport radi ostvarivanja športskih rezultata, c) ãSRUWVNXUHNUHDFLMXJUDÿDQDGRQDMVWDULMHåLYRWQHGREL d) šport i rekreacija u funkciji turizma, e) zdravstveno-terapijsku rekreaciju.

4.4. KULTURA

- 69 -

Za potrebe odvijanja kultuUQLKDNWLYQRVWLSRWUHEQRMHSODQLUDWLPLQLPDOQRVOMHGHüHVDGUåDMH a) RWYRUHQDLOLSXþNDXþLOLãWD b) muzeje, galerije, zbirke, c) NQMLåQLFHLþLWDRQLFH WHåHGRVWXSQDSRGUXþMDPRJXVHRSVOXåLWLELEOLREXVLPD  d) kina, e) manje scenske prostore. Prostorni raspored PLQLPDOQLK VDGUåDMD X NXOWXUL RGUHÿHQ MH SR NDWHJRUL]DFLML VUHGLãQMLK naselja, tabelarno u poglavlju 3.3.2. Društvene djelatnosti, tekstualnog dijela ovog Plana.

5. 89-(7,2'5(,9$1-$*5$(9,16.,+32'58ý-$,.25,â7(1-$,=*5$(1$, 1(,=*5$(1$',-(/$32'58ý-$

5.1. 23û,89-(7,

- 70 -

*UDÿHYLQVNLP SRGUXþMHP X VPLVOX RYRJ 3ODQD VPDWUDMX VH SURVWRUL QDPLMHQMHQL ]D UD]YRM L XUHÿHQMHQDVHOMDLSURVWRULQDPLMHQMHQL]DUD]YRMLXUHÿHQMHL]YDQQDVHOMD 1DRVQRYLRYRJUD]JUDQLþHQMDJUDÿHYLQVNDSRGUXþMDVHdijele na: • JUDÿHYLQVNDSRGUXþMDQDVHOMDL • JUDÿHYLQVNDSRGUXþMDL]GYRMHQHQDPMHQH

- 71 -

1D JUDÿHYLQVNLP SRGUXþMLPD QDVHOMD PRJXüH MH JUDGLWL L XUHÿLYDWL JUDÿHYLQH L SURVWRUH namijenjene za stanovanje, gospodarstvo, obrazovanje, kulturu, odgoj, vjersku djelatnost, zdravstvo,

343 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

VRFLMDOQX VNUE L VOLþQX GMHODWQRVW ãSRUW L UHNUHDFLMX RGPRU NRPXQDOQX L SURPHWQX LQIUDVWUXNWXUX groblja, prikupljanje i gospodarenje otpadom, parkove, park-šume, zaštitno zelenilo, vodne površine i ostalo. - 72 -

*UDÿHYLQVND SRGUXþMD L]GYRMHQH QDPMHQH RGUHÿXMX SURVWRUH QDPLMHQMHQH ]D JUDÿHQMH JUDÿHYLQDLXUHÿHQMHSURVWRUDJRVSRGDUVNH SURL]YRGQHLSRVORYQH LXJRVWLWHOMVNR–WXULVWLþNHQDPMHQH

- 73 -

*UDÿHYLQVND SRGUXþMD WUHED GLPHQ]LRQLUDWL UDFLRQDOQR V REUD]ORåHQMHP RSUDYGDQRsti SRYHüDQMDQMLKRYDQHL]JUDÿHQDGLMHOD 3RORåDM YHOLþLQD L REOLN JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD RGUHÿXMH VH SUHPD RVMHWOMLYRVWL SURVWRUD odnosno kategoriji zaštite. - 74 -

3ODQRPVHRGUHÿXMXXYMHWL]DRGUHÿLYDQMHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDSUHPDNDWHJRULMDPD]DãWite prostora iz poglavlja 1. tablica 1. ovih Odredaba: • ,NDWHJRULMD]DãWLWHMHSRGUXþMH]DEUDQHJUDGQMHL]DKYDWDXSURVWRUXXNRMHPVHQHPRJX IRUPLUDWL QRYD JUDÿHYLQVND SRGUXþMD L ãLULWL SRVWRMHüD L]JUDÿHQD'RSXãWHQRMHSODQLUDQMH QXåQHLQIUDVWUXNWXUHLUHNRQVWUXNFLMDSRVWRMHüLKJUDÿHYLQD • ,, NDWHJRULMD ]DãWLWH MH SRGUXþMH RJUDQLþHQH JUDGQMH L ]DKYDWD X SURVWRUX X NRMHP MH L]QLPQR GRSXãWHQR ãLUHQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD L WR QDMYLãH   SRYUãLQH L]JUDÿHQRJ dijela naselja. Zabranjeno je formiranje noviK JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD L ãLUHQMH L]JUDÿHQLK GLMHORYDJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDL]GYRMHQHQDPMHQH • ,,, NDWHJRULMD ]DãWLWH MH SRGUXþMH UHJXODFLMH X NRMHP MH QXåQD SRMDþDQD SDåQMD SUL IRUPLUDQMX JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD SODQLUDQMX L]JUDGQMH L GUXJLK ]DKYDWD X SURstoru. 3RVHEQR WUHED YRGLWL EULJX R ]DKYDWLPD X SRGUXþMLPD ]DãWLüHQH L HYLGHQWLUDQH SULURGQH EDãWLQH ]DãWLüHQLK QHSRNUHWQLK NXOWXUQLK GREDUD NUDMREUD]QLP FMHOLQDPD NXOWXUQLP krajolicima) I. i II. kategorije, osobito vrijednim predjelima (prirodnim i kultiviranim NUDMREUD]LPD LQDYRGRQRVQRPSRGUXþMX • ,9 NDWHJRULMD ]DãWLWH MH SRGUXþMH QD NRMHP MH PRJXüH IRUPLUDWL JUDÿHYLQVND SRGUXþMD SUHPD NULWHULMLPD ]D GLPHQ]LRQLUDQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD SRJODYOMH  RYLK Odredaba). - 75 -

9HOLþLQDSURVWRUQLUDVSRUHGLREOLNJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDRGUHGLWüHVHSURVWRUQLPSODQRYLPD XUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDSUHPDNULWHULMLPDL]RYRJ3ODQD

- 76 -

3UHPDREYH]DPDL]6WUDWHJLMHL3URJUDPDSURVWRUQRJXUHÿHQMD5HSXEOLNH+UYDWVNH ³1DURGQH novine” broj 50/9  L QD RVQRYL L]YUãHQH DQDOL]H R L]JUDÿHQRVWL JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD L] YDåHüLK GRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMDJUDÿHYLQVNDSRGUXþMDXXNXSQRMSRYUãLQLQDUD]LQLMHGLQLFDORNDOQH VDPRXSUDYH JUDGRYL L RSüLQH  QH PRJX VH SRYHüDYDWL X RGQRVX QD QMLKRYX SRYUãLQX X YDåHüLP SURVWRUQLPSODQRYLPDJUDGRYDLRSüLQDQDGDQGRQRãHQMDRYRJ3ODQD

- 77 -

*UDÿHYLQVNRSRGUXþMHVDVWRMLVHRGL]JUDÿHQRJLQHL]JUDÿHQRJGLMHOD ,]JUDÿHQLPJUDÿHYLQVNLPSRGUXþMHPVPDWUDVHJUDÿHYLQVNR]HPOMLãWHQDNRMHPVXL]JUDÿHQH JUDÿHYLQVNH SDUFHOH L]JUDÿHQH LQIUDVWUXNWXUQH JUDÿHYLQH L SRYUãLQH WH RVWDOH SRYUãLQH SULYHGHQH namjeni (parkovi, igrališta i sl.). 3RGL]JUDÿHQLPJUDÿHYLQVNLP]HPOMLãWHPXVPLVOXRYLK2GUHGELSRGUD]XPLMHYDVHL]HPOMLãWH QDNRMHPMH]DSRþHWDLOLVHQDPMHUDYD]DSRþHWLJUDGQMDQDRVQRYLYDåHüHJRGREUHQMD]DJUDÿHQMHNDR L]DNRMHSRVWRMLYDåHüDORNDFLMVNDGR]YRODLOLL]YRGL]SURVWRUQRJSODQDSUHPDSRVHEQLPSURSLVLPD 5D]JUDQLþHQMHL]JUDÿHQRJGLMHODREDYOMDVHUXERPL]JUDÿHQLKJUDÿHYLQVNLKSDUFHOD ,]JUDÿHQLGLRJUDÿHYLQVNRJSRGUXþMDRGUHÿXMHVHWDNRGDVHL]X]LPD • VYDNDQHL]JUDÿHQDSRYUãLQDYHüDRGP2,

344 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• VYLQHL]JUDÿHQLUXEQLLLQWHUSROLUDQLSURVWRULNRMLX]SULVWXSQXSURPHWQLFXLPDMXãLULQXYHüX od 40 metara.

5.2. KRITERIJI ZA D,0(1=,21,5$1-(*5$(V,16.,+32'58ý-$1$6(LJA

- 78 -

7HPHOM ]D GLPHQ]LRQLUDQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD MH SURJQR]D VWDQRYQLãWYD äXSDQLMH GR  JRGLQH 3URJQR]D MH GDQDQDWHPHOMXSUHWKRGQLKGHPRJUDIVNLKLVWUDåLYDQMDSUYLKUH]XOWDWD Popisa stanovništva 2001., prognR]D JRVSRGDUVNRJ L RVWDORJ UD]YLWND X äXSDQLML DOL L SURJQR]D kretanja stanovništva u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu.

- 79 -

Prostorni raspored naselja mora se odrediti sukladno sustavu središnjih naselja iz Plana.

- 80 -

1DMYHüD GRSXãWHQD SRYUãLQD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD JUDGRYD L RSüLQD LVND]DQD X KHNWDULPDGRELYDVHL]RPMHUDSURJQR]LUDQRJEURMDVWDQRYQLNDLRGUHÿHQHSURVMHþQRQDMPDQMHJXVWRüH JUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDQDSRGUXþMXJUDGRYDLRSüLQD WDEOLFD5.).

Tablica 5.: Kriteriji za dimenzLRQLUDQMHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMD

PROGNOZA 1$-0$1-$*8672û$ 23û,1(,*5$'29, BROJA središta gradova i sva naselja u STANOVNIKA RSüLQD prosjeku DO 2015. [stan/ha] [stan/ha] A. GRADOVI 1. Dugo Selo 16.230 17 13 2. ,YDQLü*UDG 16.300 17 8 3. Jastrebarsko 17.200 17 8 4. Samobor 39.500 33 18 5. Sveti Ivan Zelina 16.550 10 8 6. Velika Gorica 70.100 33 18 7. Vrbovec 16.700 10 8 8. =DSUHãLü 25.700 33 30 %23û,1( 1. Bedenica 1.650 8 8 2. Bistra 6.800 10 12 3. Brckovljani 8.500 10 6 4. Brdovec 11.340 12 12 5. Dubrava 5.680 10 6 6. Dubravica 1.630 8 6 7. Farkaševac 2.200 10 6 8. Gradec 4.100 8 6 9. Jakovlje 4.200 12 12 10. .OLQþD6HOD 5.480 10 8 11. .ORãWDU,YDQLü 7.100 10 8 12. .UDãLü 3.300 10 6 13. Kravarsko 2.180 10 6 14. .ULå 7.700 10 10 15. Luka 1.500 8 8 16. Marija Gorica 2.350 8 8 17. Orle 2.250 8 6 18. Pisarovina 3.880 8 6 19. Pokupsko 2.600 8 6 20. Preseka 1.700 8 6 21. 3XãüD 2.760 8 8 22. Rakovec 1.420 8 6 23. Rugvica 8.800 10 10 24. Stupnik 4.000 12 10 25. Sveta Nedjelja 17.300 12 15 26. äXPEHUDN 1.300 10 6

345 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

.RG RGUHÿLYDQMD JXVWRüH VWDQRYQLND ]D SRWUHEH GLPHQ]LRQLUDQMD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMDXNRMLPDSRVWRMHNXüH]DSRYUHPHQLERUDYDNPRJXüHMHSRYHüDWL³REUDþXQVNL´EURMVWDQRYQLND VWDOQLSRYUHPHQL QDQDþLQGDVH]DVYDNXWDNYXNXüXGRGDMXSRYUHPHQDVWDQRYQLND

- 81 -

8 NDUWRJUDIVNRP SULND]X EU  ³.RULãWHQMH L QDPMHQD SURVWRUD´ VKHPDWVNL VX QD]QDþHQD QDVHOMDVSODQLUDQLPXNXSQLPJUDÿHYLQVNLPSURVWRURPYHOLþLQHGRKD NUXJ LQDVHOMDVSODQLUDQLP XNXSQLPJUDÿHYLQVNLPSRGUXþMLPDYHOLþLQHSUHNRKD SORKD 2YL]QDNRYLQLVXREYH]XMXüLVYRMRP YHOLþLQRPREOLNRPLSR]LFLMRP - 82 -

1DVHOMDNRMDVHVDVWRMHRGYLãHVDPRVWDOQLKL]JUDÿHQLKGLMHORYDPRJXLPDWLYLãHJUDÿHYLQVNLK SRGUXþMDIRUPLUDQLKRNRWLKGLMHORYD 1H PRJX VH IRUPLUDWL QRYD L]GYRMHQD JUDÿHYLQVND SRGUXþMD na prostorima na kojima nema L]JUDÿHQLKJUDÿHYLQD - 83 -

*UDÿHYLQVNDSRGUXþMDQDVHOMDQHPRJXVHãLULWL SRYHüDYDWL X]GUåDYQHLåXSDQLMVNHFHVWH ,]QLPQRPRJXVHSODQLUDWLLQWHUSRODFLMHXSUHWHåQRL]JUDÿHQLPGLMHORYLPDQDVHOMD

5.3. KRITERIJI ZA DI0(1=,21,5$1-(*5$(9,16.,+32'58ý-$,='9OJENE NAMJENE

- 84 -

.ULWHULML]DXWYUÿLYDQMHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDL]GYRMHQHQDPMHQH]DJRVSRGDUVNH SURL]YRGQHL SRVORYQH  GMHODWQRVWL WHPHOMH VH QD L]YUãHQRM DQDOL]L L]JUDÿHQLK L QHL]JUDÿHQLK GLMHORYD JUDÿHYLQVNih SRGUXþMD SURL]YRGQH L SRVORYQH QDPMHQH SURMHNFLML UDVWD EURMD VWDQRYQLãWYD L SODQLUDQRP JRVSRGDUVNRPUD]YRMXäXSDQLMH - 85 -

1D RVQRYL L]YUãHQH DQDOL]H L] SUHWKRGQH WRþNH XNXSQH SRYUãLQH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD izdvojene gospodarske (proizvodne i posORYQH  QDPMHQH JUDGRYD L RSüLQD QH PRJX VH SRYHüDYDWL RVLP X VOXþDMHYLPD NDGD L]JUDÿHQL GLR SUHOD]L   XNXSQH SRYUãLQH WLK SRGUXþMD L NRG JUDGRYD L RSüLQDNRMLQDVYRMLPSRGUXþMLPDQLVXGRVDGDLPDOLRYXYUVWXJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMD

- 86 -

Na prostoriPD JUDGRYD L RSüLQD NRML GR VDGD QLVX LPDOL JUDÿHYLQVND SRGUXþMD ]D L]GYRMHQX gospodarsku namjenu mogu se dimenzionirati po kriteriju do najviše 40 m2 po jednom stanovniku.

- 87 -

8 NDUWRJUDIVNRP SULND]X EU  ³.RULãWHQMH L QDPMHQD SURVWRUD´ QD]QDþHQL su prostori za JUDÿHYLQVNDSRGUXþMDL]GYRMHQHJRVSRGDUVNHQDPMHQHYHüDRGKD 3RUHG WRJD L]YDQ JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD PRJXüH MH SODQLUDWL PDQMD JUDÿHYLQVND SRGUXþMDL]GYRMHQHJRVSRGDUVNHQDPMHQHYHOLþLQHGRKDX]REDYH]XLVSXQMHQMDRVWDOLKXvjeta iz RYRJ3ODQDLQMHJRYLK2GUHGEL]DSURYRÿHQMH

- 88 -

*UDÿHYLQVNDSRGUXþMDL]GYRMHQHQDPMHQH]DXJRVWLWHOMVNR–WXULVWLþNXGMHODWQRVWYHOLþLQHSUHNR  KD VPMHãWDYDMX VH QD SURVWRUH NRML VX X JUDILþNRP GLMHOX 3ODQD R]QDþHQL SROLJRQRP 3RUHG WRJD mRJXüHMHXSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDSUHGYLGMHWLPDQMDJUDÿHYLQVNDSRGUXþMD izdvojene namjene za ovu djelatnost koja se u ukupnom zbiru s prethodnim dimenzioniraju po VOMHGHüLPNULWHULMLPD • 1000 m2SRYUãLQHJUDÿHYLQVNRJSRGUXþMDSRNP2SRYUãLQHRSüLQHRGQRVQRJUDGDLOL • 3 m2SRYUãLQHJUDÿHYLQVNRJSRGUXþMDSRVWDQRYQLNXRSüLQHRGQRVQRJUDGD

346 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

Primjenjuje se povoljniji kriterij. 2VLP WRJD QD SRGUXþMX 2SüLQH äXPEHUDN PRåH VH SUHGYLGMHWL L GRGDWQLK  KD X IXQNFLML Strategijom prostornog uUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH SODQLUDQRJ ]LPVNRJ ãSRUWVNR – rekreacijskog centra.

6. 89-(7,8795,9$1-$3520(71,+,'58*,+,1)5$6758.7851,+6867$9$8 PROSTORU

- 89 -

2YLP 2GUHGEDPD RGUHÿXMX VH RVQRYQL IXQNFLRQDOQL SURVWRUQL L HNRORãNL XYMHWL ]D SODQLUDQMe prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. 7UDVHLQIUDVWUXNWXUQLKVXVWDYDLORNDFLMHQMLKRYLKJUDÿHYLQDXFUWDQHXNDUWRJUDIVNLPSULND]LPD RYRJ3ODQDXVPMHUDYDMXüHJVX]QDþHQMDLGR]YROMHQHVXRGJRYDUDMXüHSURVWRUQHSULODJRGEHNRMHQH odstupaju od koncepcije rješenja. 'HWDOMQLXYMHWL]DJUDGQMXLREQRYXSRMHGLQLKLQIUDVWUXNWXUQLKVXVWDYDRGUHGLWüHVHSURVWRUQLP SODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD Prostor u kojem se planira izgradnja infrastrukturnih sustava treba sagledavati kao prostorno- ekološku, funkcionalnu, gospodarsku, kulturnu i prirodnu cjelinu. U tom smislu potrebno je osigurati XUDYQRWHåHQRVWLVNODGQRVWL]PHÿXVYLKNRULVQLNDSURVWRUDVWHåLãWHPQD]DãWLWLSULURGHLRNROLãD Kod planiranja trasa prometnih i drugih infrastrukturnih sustava treba nastojati da se iste SODQLUDMXX]DMHGQLþNLPNRULGRULPDYRGHüLUDþXQDRUDFLRQDOQRPNRULãWHQMXSURVWRUD 6YL]DKYDWLNRMLüHVHSODQLUDWLLL]YRGLWLXSURVWRUXWUHEDMXELWLXVNODGXVQDMYLãLPHNRORãNLP kriterijima zaštite prirode i okoliša, kao i kvalLWHWHåLYOMHQMDLGMHORYDQMDXFMHOLQL 8YMHWL XWYUÿLYDQMD SURPHWQLK L GUXJLK LQIUDVWUXNWXUQLK VXVWDYD X SURVWRUX SULND]DQL VX SR VOMHGHüLPRVQRYQLPJUXSDPD • prometni sustavi, • energetski sustav, • vodnogospodarski sustav. Za prometne i druge infrastrukturne NRULGRUH L SURVWRUH X LVWUDåLYDQMX D NRML VX SULND]DQL X JUDILþNLPGLMHORYLPD3ODQDSRWUHEQRMHL]YUãLWLGRGDWQDVWUXþQRSODQHUVNDLVWUDåLYDQMDNRMDPRJXELWL osnova za izmjene i dopune ovog Plana. Do izvršenja navedenih obaveza ovi koridori i prostori prikazuju se u prostornim planovima XUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDNDRNRULGRULLSURVWRULXLVWUDåLYDQMX $OWHUQDWLYQL NRULGRUL SURPHWQLFD SULND]DQL X RYRP 3ODQX ]DGUåDYDMX LVWX R]QDNX L VWDWXV X SURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD =DåHOMH]QLþNi koridor .RQMãþLQD– Komin –6HVYHWHåHOMH]QLþNLNRULGRU]DJUDGVNLLSULJUDGVNL SURPHW6WXELþNHWRSOLFH–=DJUHELNRULGRUFHVWH6WUPHF6WXELþNL– Pila –WXQHO0HGYHGQLFD *UDþDQL  – Zagreb, koji su planirani Prostornim planom Krapinsko-]DJRUVNHåXSDQLMHNDRNRULGRULXLVWUDåLYDQMX PRJXüHMHNUR]PHÿXVREQXVXUDGQMXYUãLWLLVWUDåLYDQMDLQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMH 3RL]JUDGQMLSURPHWQHLOLGUXJHLQIUDVWUXNWXUQHJUDÿHYLQHXQXWDUMHGQHRGWULYUVWHNRULGRUDLOL prostora (planski, alternativni, u istrDåLYDQMX SRWUHEQRMHL]YUãLWLVWUXþQXDQDOL]XRSRWUHEL]DGUåDYDQMD preostalih vrsta i provesti postupak izmjene i dopune ovog Plana.

6.1. PROMETNI SUSTAVI

- 90 -

U ovom Planu, na razini plansko-XVPMHUDYDMXüHJ ]QDþHQMD XWYUÿXMH VH RVQRYQL SRORåDM prRPHWQLKVXVWDYDXSURVWRUXäXSDQLMHXRGQRVXQDSURPHWQXXORJXUD]PMHãWDMQDVHOMDYULMHGQRVWLL zaštitu prostora za: • glavne cestovne prometne pravce, • FHVWRYQHJUDQLþQHSULMHOD]H • åHOMH]QLþNHSURPHWQHSUDYFH • ]UDþQXOXNX]UDþQRSULVWDQLãWHLOHWjelišta, • ULMHþQLSURPHW • poštanski promet, • telekomunikacije.

347 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 91 -

Na razini plansko-XVPMHUDYDMXüHJ ]QDþHQMD WUDVH FHVWD L GLVSR]LFLMD UDVNULåMD RGUHÿHQL VX QDþHOQRSULPMHUHQRPMHULOXNDUWRJUDIVNRJSULND]D U cilju provedbe potrebno je: • u prostorniP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD RGUHGLWL RSWLPDOQH WUDVH L ãLULQH koridora, • L]UDGLWL SRWUHEQX GRNXPHQWDFLMX XYDåDYDMXüL WHPHOMQD SODQVND XVPMHUHQMD R SRORåDMX koridora. - 92 -

3RVWRMHüH GUåDYQH åXSDQLMVNH L ORNDOQH FHVWH UD]YUVWDQH VX QD WHPHOMX Zakona o javnim cestama, Odluke o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta, te Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske. 8 RGQRVX QD SUHGORåHQX FHVWRYQX PUHåX PRJXüH VX SURPMHQH X IXQNFLRQDOQRP VPLVOX SURPMHQD NDWHJRULMH  QD WHPHOMX 2GOXNH QDGOHånog ministarstva, a bez posebnih izmjena i dopuna Plana. 5HNRQVWUXNFLMD GLRQLFH LVSUDYNRP LOL XEODåDYDQMHP ORãLK WHKQLþNLK HOHPHQDWD FHVWH NDR L GMHORPLþQRL]PMHãWDQMHWUDVHQHVPDWUDVHSURPMHQRPWUDVH 0RJXüD MH SURPMHQD UD]YUVWDYDQMD VXNODGQR IXQNFLRQalnim potrebama (na razini planski- XVPMHUDYDMXüHJRGUHÿHQMDX3ODQXVXGHILQLUDQHSRåHOMQHSURPMHQHXUD]YUVWDYDQMX  'R L]JUDGQMH SODQLUDQLK ]DPMHQVNLK FHVWD SDUDOHOQLK SURPHWQLK SUDYDFD  SRVWRMHüH FHVWH ]DGUåDYDMXVDGDãQMXNDWHJRULMXUD]YUVWDYDQMD

- 93 -

&HVWRYQLJUDQLþQLSULMHOD]LVX • VWDOQLPHÿXQDURGQLJUDQLþQLFHVWRYQLSULMHOD],NDWHJRULMH • VWDOQLPHÿXGUåDYQLJUDQLþQLFHVWRYQLSULMHOD]L,,NDWHJRULMH • JUDQLþQLFHVWRYQLSULMHOD]L]DSRJUDQLþQLSURPHW &HVWRYQLJUDQLþQLSULMHOD]LPRJXVHUHNRQVWruirati i graditi u skladu s njihovom kategorijom bez SRVHEQLKSURVWRUQLKRJUDQLþHQMD - 94 -

'R L]UDGH GHWDOMQLMH GRNXPHQWDFLMH SRWUHEQR MH X SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQDRVLJXUDWLSURVWRUQHNRULGRUH]DSUROD]SODQLUDQLKFHVWRYQLKSUDYaca prema trasama i širinama XWYUÿHQLP RYLP 3ODQRP L VD ]DãWLWQLP SRMDVHYLPD RGUHÿHQLP SRVHEQLP SURSLVLPD L] SRGUXþMD cestovnog prometa. Najmanje širine cestovnog zemljišta unutar njihovog koridora mogu biti: • ]DGUåDYQHFHVWHP • ]DåXSDQLMVNHFHVWHm, • za lokalne ceste 15 m. ,]QLPQR ãLULQH FHVWRYQRJ ]HPOMLãWD QD SRGUXþMLPD ]DãWLüHQLK GLMHORYD SULURGH L X L]JUDÿHQLP GLMHORYLPD QDVHOMD PRJX ELWL PDQMH RYLVQR R UHOMHIQLP SHM]DåQLP L XUEDQLP NDUDNWHULVWLNDPD WLK SRGUXþMDRGQRVQRQDVHOMD 0RJXüD VX PDQMD RGVWXSDQMD RG SUHGORåHQLK SODQVNR-XVPMHUDYDMXüLK WUDVD FHVWD WLMHNRP GHWDOMQLMHUD]UDGHXRNYLUXSURVWRUQLKSODQRYDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDVWXGLMDLVO3ULWRPHVHWRþNH SULMHOD]D L]PHÿX MHGLQLFD ORNDOQH VDPRXSUDYH PRUDMX ]DGUåDWL LOL VH PRJX promijeniti uz suglasnost MHGLQLFDORNDOQHVDPRXSUDYHNRMHPHÿXVREQRJUDQLþHXSUHGORåHQRMWRþNLSULMHOD]D 8]NRULGRUHMDYQLKNDWHJRUL]LUDQLKFHVWDXQXWDUNDRLL]YDQJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDPRJXüHMH JUDGLWLVDGUåDMH]DSUXåDQMHXVOXJDVXGLRQLFLPDXSUometu (benzinske postaje, ugostiteljsko-opskrbni REMHNWL L PRWHOL  /RNDFLMH L XYMHWH ]D RYH VDGUåDMH WUHED RGUHGLWL X SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYDLRSüLQD

- 95 -

äHOMH]QLþNL SURPHWQL SUDYFL XWYUÿHQL 3ODQRP ]DGUåDYDMX VYRM SRVWRMHüL SRORåDM X prostoru, a NRULGRUH MH SRWUHEQR ãWLWLWL X VNODGX V RGUHGEDPD =DNRQD R VLJXUQRVWL X åHOMH]QLþNRP SURPHWX L X skladu s odredbama iz ovog Plana.

348 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 96 -

8YMHWL]DSURVWRUQLVPMHãWDMåHOMH]QLþNLKSUXJDLREMHNDWDVX • na razini plansko-XVPMHUDYDMXüHJ ]QDþHQMD RYLP 3ODQRP RGUHÿHQ MH NRULGRU NRML MH SRWUHEQR UD]UDGLWL GRNXPHQWLPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD XåHJ SRGUXþMD XYDåDYDMXüL RSUHGMHOMHQMH GD VH ãWR PDQMH ]DX]LPD QRYL SURVWRU WH GD VH ]DGUåL QD WUDVL SRVWRMHüH pruge, • X]WUDVXåHOMH]QLþNHSUXJHWUHEDSUHGYLGMHWL zaštitne pojaseve u širinama prema propisima L]SRGUXþMDåHOMH]QLþNRJSURPHWD 1D SRVWRMHüLP WUDVDPD åHOMH]QLþNLK SUXJD PRJX VH YUãLWL UHNRQVWUXNFLMH GLRQLFD X VYUKX poboljšanja prometno-WHKQLþNLKHOHPHQDWDãWRVHQHVPDWUDSURPMHQRPWUDVH 6YDNULåDQMDåHOMH]QLþNLKSUXJDVDGUåDYQLPLåXSDQLMVNLPFHVWDPDWUHEDMXELWLL]YHGHQDXGYD QLYRD3RUHGWRJDPRJXüHMHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDSODQLUDWLLGHQLYHOLUDQH prijelaze za ostale ceste.

- 97 -

5D]YRM]UDþQRJSURPHWDRGQRVLVHQDSURãLUHQMHLUHNRQVWUXNFLMXSRVWRMHüLKNDSDFLWHWD=UDþQH luke Zagreb. 3URVWRUQLREXKYDWSURãLUHQMDLUHNRQVWUXNFLMH=UDþQHOXNH=DJUHEWUHEDGHWDOMQLMHUD]UDGLWLNUR] 3URVWRUQLSODQSRGUXþMDSRVHEQLKRELOMHåMDL3URVWRUQLSODQXUHÿHQMD*UDGD9HOLND*RULFD DR L]UDGH 3URVWRUQRJ SODQD SRGUXþMD SRVHEQLK RELOMHåMD L 3URVWRUQRJ SODQD XUHÿHQMD *UDGD 9HOLNH *RULFH UD]YRM =UDþQH OXNH =DJUHE PRJXü MH QD SURVWRUX NRML MH RYLP 3ODQRP RGUHÿHQ ]D posebnu namjenu. 6PMHãWDM L SURVWRUQL REXKYDW RYLP 3ODQRP RGUHÿHQLK OHWMHOLãWD L ]UDþQRJ SULVWDQLãWD WUHED SULODJRGLWL SURVWRUQLP PRJXüQRVWLPD SRMHGLQLK ORNDFLMD 1MLKRY WRþDQ SRORåDM L REXKYDW RGUHÿXMH VH SURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD 3URVWRUH ]D KHOLGURPH PRJXüH MH SUHGYLGMHWL X] JUDÿHYLQH RG YDåQRVWL ]D 'UåDYX i u SURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

- 98 -

=D XVSRVWDYX SORYQRVWL ULMHND 6DYH L .XSH NDR SORYQLK SXWRYD ,, NDWHJRULMH PRJXüH VX NRUHNFLMH SRVWRMHüLK NRULWD NRMH VH PRUDMX SODQLUDWL X] PDNVLPDOQX ]DãWLWX RNROQRJ NUDMROLND L UHåLPD voda. 3RORåDM L SURVWRUQL RELP 5LMHþQH OXNH 5XJYLFD SRWUHEQR MHWRþQRRGUHGLWL3URVWRUQLPSODQRP XUHÿHQMDRSüLQH5XJYLFD

- 99 -

Razvoj poštanskog prometa i telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih JUDÿHYLQDXVPMHUHQMHQDJUDÿHYLQVNDSRGUXþMDQDVHOMDWHVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYD L RSüLQD L GUXJLP GRNXPHQWLPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD PRUDMX RVLJXUDWL SURVWRUQH SUHWSRVWDYNH ]D nesmetan razvoj. =D VWXSRYH JOREDOQH PRELOQH WHOHNRPXQLNDFLMVNH PUHåH *60  PRJX VH RVLJXUDWL SDUFHOH i L]YDQJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDXVNODGXVQDþHORPUDFLRQDOQRJNRULãWHQMDL]DãWLWHSURVWRUD =DUD]YRMLL]JUDGQMXWHOHNRPXQLNDFLMVNLKYRGRYDLPUHåD3ODQRPVHSUHGYLÿDRVLJXUDQMHQRYLK NRULGRUD]DL]JUDGQMXPHÿXQDURGQLKLPDJLVWUDOQLKYRGRYDD]Dproširenje kapaciteta prvenstveno je SRWUHEQR NRULVWLWL NRULGRUH SURPHWQH L GUXJH LQIUDVWUXNWXUH WH WHåLWL QMLKRYRP REMHGLQMDYDQMX X FLOMX ]DãWLWHLRþXYDQMDSURVWRUDWHVSUMHþDYDQMDQHSRWUHEQRJ]DX]LPDQMDQRYLKSRYUãLQD

6.2. ENERGETSKI SUSTAV

- 100 -

(QHUJHWVNLVXVWDYVDVWRMLVHRGVOMHGHüLKSRGVXVWDYD a) eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba, b) elektroenergetika,

349 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

c) potencijalni lokalni izvori energije.

6.2.1. Eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba

- 101 -

2SVNUED =DJUHEDþNH åXSDQLMH SULURGQLP SOLQRP SODQLUDQD MH VSDMDQMHP QD SRVWRMHüL PDJLVWUDOQLSOLQRYRG]DPHÿXQDURGQLWUDQVSRUW6ORYHQLMD– Hrvatska i planirani magistralni plinovod za PHÿXQDURGQLWUDQVSRUW,WDOLMD -DGUDQ – Hrvatska. Na trasi PDJLVWUDOQLK SOLQRYRGD RGUHÿHQH VX PMHUQR UHGXNFLMVNH VWDQLFH 056  NDR PMHVWD SULNOMXþDNDåXSDQLMVNHPUHåH7UDVXSOLQRYRGDWUHEDVPMHãWDYDWLXLOLX]NRULGRUHSURPHWQLFD 3OLQRILNDFLMD QDVHOMD QD SRGUXþMX RSüLQD L JUDGRYD UD]YLMDW üH VH QD WHPHOMX RYRJ Plana, a UD]UDÿLYDWüHVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

- 102 -

3ULOLNRP RGUHÿLYDQMD WUDVD PDJLVWUDOQLK SOLQRYRGD WUHED L]EMHJDYDWL YRÿHQMH SOLQRYRGD SRGUXþMLPD]DãWLüHQHLHYLGHQWLUDQHSULURGQHEDãWLQHNDRLãXPVNLPSRGUXþMLPD U koridorima plinovoda izvan naselja zabranjena je izgradnja, osim objekata infrastrukturnih sustava, a prema uvjetima i uz suglasnost vlasnika plinovoda. 8NRULGRULPDSOLQRYRGDXQXWDUQDVHOMDPRJXüQRVWLXYMHWLJUDGQMHRGUHÿXMXVHGRNXPHQWLPD SURVWRUQRJXUHÿHQMDXåHJSRGUXþMD

- 103 -

1DIWRYRGL L SOLQRYRGL PHÿXQDURGQRJ L PDJLVWUDOQRJ NDUDNWHUD PRUDMX ELWL XGDOMHQL RG GUXJLK REMHNDWDNRGSDUDOHOQRJYRÿHQMDQDMPDQMH • PRGUXEDFHVWRYQRJSRMDVDåXSDQLMVNLKLORNDOQLKFHVWD • PRGUXEDFHVWRYQRJSRMDVDGUåDYQih cesta, • PRGUXEDFHVWRYQRJSRMDVDDXWRSXWDLåHOMH]QLFD • PRGQRåLFHQDVLSDUHJXOLUDQRJYRGRWRNDLNDQDOD

6.2.2. Elektroenergetika

- 104 -

Glavni pravci razvoja u elektroenergetici usmjereni su na izgradnju proizvodnih kapaciteta i dogradnju sXVWDYD]DSULMHQRVHOHNWULþQHHQHUJLMH (OHNWURHQHUJHWVNL VXVWDY QD UD]LQL RYRJ 3ODQD REXKYDüD SURL]YRGQMX L SULMHQRV HOHNWULþQH energije naponskog nivoa od 110 kV do 400 kV. 3ODQLUDQMH SULMHQRVD HOHNWULþQH HQHUJLMH QLåHJ QDSRQVNRJ QLYRD UMHãDYD VH SURVWRUnim SODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

- 105 -

3ODQRPVHSUHGYLÿDPRJXüQRVWL]JUDGQMHKLGURHOHNWUDQDQDULMHFL6DYL-=DSUHãLü 3RGVXVHG L Drenje, kombi elektrane - toplane na lokaciji Prevlaka i malih hidroenergetskih objekata (male hidroelektrane). /RNDFLMHPDOLKKLGURHOHNWUDQDRGUHGLWüHVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

- 106 -

=DSURL]YRGQDSRVWURMHQMD+(=DSUHãLü UDGQLQD]LY+(3RGVXVHG +('UHQMHQD6DYLLNRPEL elektrane – toplane na lokaciji Prevlaka potrebno je predvidjeti prostor za izgradnju postrojenja i SUDWHüLKJUDÿHYLQD=DKLGURHOHNWUDQHSRWUHEQRMHSUHGYLGMHWLSURVWRU]DL]JUDGQMXDNXPXODFLMH

350 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 107 -

8QDSUHÿHQMHLUD]YRMNDSDFLWHWD]DSULMHQRVHOHNWULþQHHQHUJLMHSUHGYLÿDVHXRNYLUXSRVWRMHüLK i planiranih koridora i prostora, uz minimalno potrebna proširenja, zaštitu i racionalno korištenje prostora. 3ULRGUHÿLYDQMXWUDVDGDOHNRYRGD]DSULMHQRVLGLVWULEXFLMXWUHEDDQDOL]LUDWLSRVWRMHüDLSODQLUDQD JUDÿHYLQVND SRGUXþMD ãXPH L ãXPVND ]HPOMLãWD SRGUXþMD ]DãWLüHQLK L HYLGHQWLUDQLK  SULURGQLK L NXOWXUQLK GREDUD WH YRGLWL UDþXQD R ERQLWHWX SROMRSULYUHGQLK ]HPOMLãWD UDGL VPDQMHQMD QHJDWLYQLK utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju. .RGSRVWRMHüLKGDOHNRYRGDQDMPDQMHãLULQH]DãWLWQLKNRULGRUDWUHEDMXL]QRVLWL • za 400 kV dalekovod 40 m, • za 220 kV dalekovod 30 m, • za 110 kV dalekovod 25 m. .RULãWHQMHLXUHÿHQMHSURVWRUDXQXWDURYLKNRULGRUDWUHEDELWLXVNODGXVSRVHEQLPSURSLVLPDL XYMHWLPDQDGOHåQLKWLMHODLSUDYQLKRVREDVMDYQLPRYODVWLPD

6.2.3. Potencijalni lokalni izvori energije

- 108 -

3ODQRP VH SUHGYLÿD UDFLRQDOQR NRULãWHQMH HQHUJLMH NRULãWHQMHP GRSXQVNLK L]YRUD RYLVQR R HQHUJHWVNLPLJRVSRGDUVNLPSRWHQFLMDOLPDSRMHGLQLKSRGUXþMD Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije vode, sunca, vjetra te, prema lokalnim prilikama, toplina iz industrije, otpada i okoline. .RG SODQLUDQMD HQHUJHWVNRJ VXVWDYD X SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD SRWUHEQR MH UD]PRWULWL PRJXüQRVW NRULãWHQMD GRSXQVNLK L]YRUD HQHUJLMH X] XYMHW SRãWivanja svih RJUDQLþHQMD SURL]DãOLK L] REYH]H SRãWLYDQMD SULURGQLK L NUDMREUD]QLK YULMHGQRVWL SURVWRUD L ]DãWLWH okoliša. 2YDNRRGDEUDQHORNDFLMHSRWUHEQRMHXYUVWLWLXSURVWRUQHSODQRYHXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

6.3.1. ZDãWLWQHLUHJXODFLMVNHJUDÿHYLQH

- 109 -

Za zaštitu od štetnog djelovanja voda na vodotocima su dozvoljeni regulacijski zahvati i korekcije korita pod uvjetima definiranim ovim Planom. =DKYDWH WUHED SURYRGLWL X] PDNVLPDOQR XYDåDYDQMH SULURGQLK L NUDMREUD]QLK RELOMHåMD WH SRVHELFHHNRORãNHUDYQRWHåH

- 110 -

Zaštita od neposrednih velikih voda rijeka Save i Kupe odnosi se na: • zaštitu naselja uz Savu i Kupu od 100-godišnjih velikih voda, • zaštitu poljoprivrednih površina od 25-godišnjih velikih voda. ZaãWLWDRGYHOLNLKYRGD6XWOHSURYRGLVHX]VOMHGHüHXYMHWH SULPMHQMXMHVHQHSRYROMQLMLXYMHW  • na potezu utjecaja uspora velikih voda Save, obrambeni nasipi moraju imati nadvišenje 1,2 m iznad 25-godišnjih velikih voda Sutle uz istovremenu pojavu 100-godišnjih velikih voda Save, • ili minimalno nadvišenje od 1 m iznad nivoa 50-godišnjih voda Sutle. =DãWLWDRGYHOLNLKYRGD.UDSLQHSURYRGLVHX]VOMHGHüHXYMHWH SULPMHQMXMHVHQHSRYROMQLMLXYMHW  • na potezu utjecaja velikih voda Save, nasipi moraju imati nadvišenje od 1,2 m iznad usporenih 25-godišnjih velikih voda Krapine, uz istovremenu pojavu 100-godišnjih velikih voda Save, • na potezu bez utjecaja Save mora biti nadvišenje nasipa minimalno 1,0 m iznad 100- godišnjih velikih voda Krapine.

351 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

1DVOLYXýHVPHSRVWDYOMDMXVHVOMHGHüLXYMHWL]DãWLWHRGSRSODYD • naselja, industrijske zone i glavne prometnice štite se od 100-godišnjih velikih voda, • poljoprivredne površine i ribnjaci štite se od 50-godišnjih velikih voda, • šumske površine štite se od 25-godišnjih velikih voda. 1D VOLYX 6DPRERUVNRJ JRUMD ]DãWLWD RG SRSODYD YH]DQD MH X] L]JUDGQMX +( =DSUHãLü UDGQL QD]LY+(3RGVXVHG SULþHPX]DREDOMHWUHEDELWLEUDQMHQRRG-godišnjih velikih voda. 8VOLYX.XSþLQHSRVWDYOMDMXVHVOMHGHüLXYMHWL]DãWLWHRGSRSODYD • zaštita naselja od 100-godišnjih voda, • zaštita poljoprivrednih površina od 25-godišnjih voda.

- 111 -

1D SRGUXþMLPD GMHORYDQMD HUR]LMVNLK SURFHVD L EXMLFD WUHEDMX VH SURYRGLWL DNWLYQRVWL ]D VSUMHþDYDQMHLVDQDFLMXWLKSURFHVD3ULWRPL]PHÿXRVWDORJWUHED • planirati retencije i akumulacije za obranu od poplava, te sustav nasipa i oteretnih kanala • SODQLUDWL ELRORãNH UDGRYH ]D ]DãWLWX RG EXMLFD L HUR]LMD SRãXPOMLYDQMH UHVHNFLMVNX VMHþX melioracije pašnjaka i sl.), • VSULMHþLWL ãLUHQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QD SRSODYQD SRGUXþMD WH QD SRGUXþMD PRJXüLK havarijskih poplava uslijed pucanja brana i nasipa akumulacija.

- 112 -

5DGL RþXYDQMD L RGUåDYDQMD ]DãWLWQLK L UHJXODFLMVNLK YRGQLK JUDÿHYLQD L GUXJLK YRGQRJRVSRGDUVNLKREMHNDWDLRGUåDYDQMDYRGQRJUHåLPDQLMHGR]voljeno: • REDYOMDWL UDGQMH NRMLPD VH PRåH XJUR]LWL VWDELOQRVW QDVLSD L GUXJLK YRGQRJRVSRGDUVNLK objekata, • XLQXQGDFLMVNRPSRMDVXLQDXGDOMHQRVWLPDQMRMRGPRGQRåLFHQDVLSDRUDWL]HPOMX VDGLWLLVMHüLGUYHüHLJUPOMH • u inundacijskom pojasu i na udDOMHQRVWLPDQMRMRGPRGQRåLFHQDVLSDSRGL]DWL]JUDGH RJUDGHLGUXJHJUDÿHYLQHRVLP]DãWLWQLKYRGQLKJUDÿHYLQD • REDYOMDWLRVWDOHDNWLYQRVWLL]þODQND=DNRQDRYRGDPDWHRVWDOLKþODQDNDNRMLRGUHÿXMX UHåLPNRULãWHQMDSURVWRUDYRGQLKJUDÿHYLQD Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje na ekološki sustav koji su u svom djelovanju ovisni jedni o drugima. Nakon provedenih radova na zaštiti od voda ili LVWRYUHPHQR V WLP SRWUHEQR MH SULüL XUHÿHQMX SULPDUQLK L JODYQLK recipijenata, a zatim i sustava odvodnje. - 113 -

.RPDVDFLMD NDR PMHUD SREROMãDQMD WOD SUHSRUXþOMLYD MH QD VYLP SURVWRULPD JGMH QLMH SURYHGHQDRVLPJGMHMHWRSODQRP]DEUDQMHQR]ERJRþXYDQMDNUDMREUD]QLKYULMHGQRVWLLELRUD]QROLNRVWL i u prostoru I. i II. kategorije krajobraznih cjelina.

6.3.2. Korištenje voda

- 114 -

2SVNUEDYRGRP]DSLüHLPDSULRULWHWXRGQRVXQDNRULãWHQMHYRGDXGUXJHVYUKH U cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje funkcije vodoopskrbe uz poVWRMHüDYRGRFUSLOLãWDLL]YRULãWDSODQLUDMXVHLQRYDNRMDVHSRYH]XMXXYRGRRSVNUEQL VXVWDYäXSDQLMHRGQRVQRLãLUHUHJLMH

- 115 -

5MHãHQMHYRGRRSVNUEHäXSDQLMHWUHEDWHPHOMLWLQDXVSRVWDYLVXVWDYDNRMLüHGLVWULEXFLMRPYRGH iz izvorišta osigurati poWUHEQHNROLþLQHNYDOLWHWQHYRGH]DVDGDãQMHLEXGXüHSRWUHEH 7DNRÿHUWUHEDUD]YLMDWLVXVWDYYRGRRSVNUEHNRMLüHSRYHüDWLVWUDWHJLMVNXLSRJRQVNXVLJXUQRVW vodoopskrbe.

352 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

9RGRQRVQRSRGUXþMHLL]YRULãWDYRGHWUHED]DãWLWLWLRGPRJXüLK]DJDÿLYDQMD6WRJDMHRNo svih XWYUÿHQLKL]YRULãWDYRGH SRVWRMHüLKLSODQLUDQLK QXåQRSODQVNRSRãWLYDQMH]RQDVDQLWDUQH]DãWLWH=D L]YRULãWDNRGNRMLK]RQHMRãQLVXXWYUÿHQHWUHEDLKãWRSULMHXWYUGLWLWHPHOMHPHODERUDWDLLVWUDåLYDQMD

- 116 -

0UHåXFMHYRYRGDYRGRRSVNUEQRJVXVWDYDXSUDYLOXMHSRWUHEQRSRODJDWLXSRVWRMHüH L]QLPQR QRYH  LQIUDVWUXNWXUQH NRULGRUH XYDåDYDMXüL QDþHOD UDFLRQDOQRJ NRULãWHQMD SURVWRUD WH PLQLPDOQH SRWUHEQH]DãWLWQHNRULGRUHRGUHÿHQHSRVHEQLPSURSLVLPD - 117 -

Detaljna razrada vodoopskrbnih sustDYDYUãLWüHVHXSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYD LRSüLQDSUHPDRVQRYQLPVPMHUQLFDPDLNULWHULMLPDRYRJ3ODQD

6.3.3. Odvodnja i zaštita voda - 118 -

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe. Njihov razvitak, odnoVQR L]JUDGQMX WUHED SULODJRGLWL ]DãWLüHQLP SRGUXþMLPD L XWYUÿHQLP NULWHULMLPD ]DãWLWH SRVHEQRQDYRGR]DãWLWQLPLYRGRQRVQLPSRGUXþMLPD 2GYRGQMDQDSURVWRUXäXSDQLMHRGUHÿHQDMHPRGHOLPDPMHãRYLWHLUD]GMHOQHNDQDOL]DFLMH Detaljna razrada sustava odvodnMH YUãLW üH VH X SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQDSUHPDRVQRYQLPVPMHUQLFDPDLNULWHULMLPDRYRJ3ODQD

- 119 -

3ODQRP VH XWYUÿXMX VXVWDYL MDYQH RGYRGQMH RWSDGQLK YRGD RGQRVQR QMLPD SULSDGDMXüH JUDÿHYLQHLLQVWDODFLMH NROHNWRULFUSNHXUHÿDML]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDLLVSXVWL RG]QDþHQMD ]D 'UåDYX L äXSDQLMX D SULND]DQL VX X JUDILþNRP SULND]X  ³,QIUDVWUXNWXUQL VXVWDYL – Vodnogospodarski sustav”. *UDÿHYLQHLLQVWDODFLMHVXVWDYDRGYRGQMHRG]QDþHQMD]D'UåDYXVXXUHÿDML]DSURþLãüDYDQMH RWSDGQLKYRGDSUHNR(6VSULSDGDMXüLPNROHNWRULPDLLVSXVWLPD *UDÿHYLQHLLQVWDODFLMHVXVWDYDRGYRGQMHRG]QDþHQMD]DäXSDQLMXVXXUHÿDML]DSURþLãüDYDQMH RWSDGQLKYRGDRGGR(6VSULSDGDMXüLPNROHNWRULPDLLVSXVWLPD DopuštaVHL]JUDGQMDXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDSRID]DPDLWR I. faza PHKDQLþNRSURþLãüDYDQMHXNRPELQDFLMLVLVSXVWRPXYRGRWRN II. faza NRPSOHWLUDQMHPHKDQLþNRJVWXSQMDSURþLãüDYDQMDXNOMXþXMXüLLL]YHGEXRGJRYDUDMXüLK JUDÿHYLQD]DWDORåHQMH III. faza ili viši stupanj pURþLãüDYDQMD L]JUDGLW üH VH NDGD QD WR XNDåX UH]XOWDWL VXVWDYQRJ LVWUDåLYDQMDRWSDGQLKYRGDUDGDLVSXVWDLNDNYRüHUHFLSLMHQWD 6WXSDQM SURþLãüDYDQMD QD XUHÿDMLPD ]D SURþLãüDYDQMH RWSDGQLK YRGD SURSLVDQ MH L RYLVL R kategoriji vode prijamnika, koja kategRULMDVHRGUHÿXMH'UåDYQLPLäXSDQLMVNLPSODQRP]D]DãWLWXYRGD

- 120 -

,QGXVWULMVNLSRJRQLREYH]QLVX]DVYRMHRWSDGQHYRGHL]JUDGLWLYODVWLWHVXVWDYHLXUHÿDMHLOLLK SXWHPSUHGWUHWPDQDGRYHVWLXVWDQMHPRJXüHJSULKYDWDQDVXVWDYMDYQHRGYRGQMH KomXQDOQLPXOMNDRRVWDWDNQDNRQSULPDUQRJSURþLãüDYDQMDYRGDWUHEDSULNXSOMDWLLSUHGYLGMHWL njegovu obradu i deponiranje. - 121 -

1D YRGR]DãWLWQLP SRGUXþMLPD L]YRULãWD NDR L QD SRGUXþMX SRWHQFLMDOQRJ XåHJ YRGR]DãWLWQRJ SRGUXþMD  WUHED REDYH]QR L]JUDGLWL Yodonepropusnu kanalizaciju, te otpadne vode odvesti izvan YRGR]DãWLWQLKSRGUXþMDLQL]YRGQRRGYRGRWRNDRGXWMHFDMDQDSULKUDQMLYDQMHYRGRFUSLOLãWD

353 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

7. 0-(5(2ý89$1-$.8/78512-KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

- 122 -

3ODQRP VX XWYUÿHQD SRGUXþMD L ORNDOiteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza, NRMLPDWUHEDSRVYHWLWLSRVHEQXSDåQMXSULL]UDGLGRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMDXåHJSRGUXþMD 3RGUXþMD L ORNDOLWHWL RVRELWLK NXOWXUQR – NUDMREUD]QLK YULMHGQRVWL L PMHUH ]D QMLKRYR RþXYDQMH iskD]DQLVXSRVOMHGHüLPSURVWRUQLPFMHOLQDPD NDWHJRULMDNXOWXUQRJNUDMROLND NUDMREUD]QHFMHOLQHGUåDYQRJ]QDþDMD  • SRGUXþMH 3DUND SULURGH äXPEHUDN – Samoborsko gorje, te sjeverni dio Grada -DVWUHEDUVNR2SüLQH.UDãLüL2üLQH.OLQþD6HOD • Crna mlaka i dLR GROLQH .XSH REXKYDüD SRGUXþMH SURVWRUQRJ VNORSD GYRUFD V ULEQMDFLPDRNUXåHQLKãXPDPD • SRGUXþMH SDGLQD 0HGYHGQLFH REXKYDüD ]DSDGQH L LVWRþQH SDGLQH QDG GROLQDPD Krapine i Lonje, NDWHJRULMDNXOWXUQRJNUDMROLND NUDMREUD]QHFMHOLQHUHJLRQDOQRJ]QDþDMa): • doline rijeke Save, Krapine, Lonje, Sutle, Glogovnice, • Turopolje –LVWRþQLGLR • 3RNXSOMH L 9XNRPHULþNH JRULFH REXKYDüD VUHGLãQML SURVWRU 9XNRPHULþNLK JRULFD V dijelom Pokuplja, • 6DPRERUVNR JRUMH L 3OHãLYLFD REXKYDüD GLR 6DPRERUVNRJ JRUMD VD VMHYHURLVWRþQLP SDGLQDPDGRGROLQH6DYHMXJRLVWRþQLPSDGLQDPDWHSDGLQH3OHãLYLFH 3. kategorija kulturnog krajolika: • dijelovi Turopolja i Posavine, • Prigorje i Bilogorsko -PRVODYDþNLSURVWRU • 0DULMDJRULþNRSREUÿH 4. kategorija-SRGUXþMDVL]UDåHQLPNRQIOiktima u prostoru: • ãLUHSRGUXþMHJUDGD6YHWL,YDQ=HOLQD • ãLUHSRGUXþMHJUDGD'XJRJ6HOD • GLR3RVDYLQHRG+UXãþLFHGR3UHYODNH

- 123 -

8 SURVWRUX NXOWXUQRJ NUDMROLND  NDWHJRULMH WUHED RGUåDWL L XQDSULMHGLWL ]DWHþHQH YULMHGQRVWL krajobraznih cjelina, SUYHQVWYHQR NUR] WUDGLFLRQDOQL QDþLQ NRULãWHQMD SURVWRUD ]DGUåDYDQMH SRVWRMHüH PUHåHQDVHOMDLSHM]DåQRJRGQRVDãXPVNLKLSROMRSULYUHGQLKSRYUãLQDNRMLRNUXåXMXQDVHOMDQDURþLWRQD SRGUXþMLPD L]ORåHQLP SRJOHGX 1DURþLWR WUHED YDORUL]LUDWL WUDGLFLRQDOQX Wipologiju naselja, i tipologiju HOHPHQDWD WUDGLFLRQDOQRJ JUDGLWHOMVWYD NDR RVQRYX ]D SODQLUDQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD L RGUHÿLYDQMHQDþLQDREOLNRYDQMDQRYLKJUDÿHYLQD 1DRYRPSURVWRUXLVNOMXþXMHVHPRJXüQRVW • SURYRÿHQMDLJUDGQMHYHOLNLKSURPHWQLh i infrastrukturnih sustava koji mijenjaju strukturu i odnose u krajoliku, • lociranja odlagališta otpada, • XYRÿHQMDQHþLVWLKLQGXVWULMVNLKSRJRQDNDRLL]JUDGQMXRVWDOLKJORPD]QLKYROXPHQDNRMLPD VHELWQRPLMHQMDGRVDGDãQMLQDþLQNRULãWHQMDLVOLNDSURstora, • SURYRÿHQMD KLGURPHOLRUDFLMVNLK ]DKYDWD L SUDYRFUWQH UHJXODFLMH SUHRVWDOLK SRWRND WH XNODQMDQMHSRWRþQHYHJHWDFLMH VWDEDODLJUPRYDYUED  • komasacije zemljišta i formiranje velikih monokulturnih parcela, • SURãLUHQMD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD X NRMLPD MH ]DELOMHåHQ SDG EURMD VWDQRYQLND ]D XNXSQR YLãH RG  X SRVOMHGQMD WUL 3RSLVD VWDQRYQLãWYD JUDÿHYLQVND SRGUXþMD RYLK QDVHOMDPRJXVHãLULWLQDMYLãHGRQMLKRYHQDMYHüHSRYLMHVQHSURVWRUQHHNVSDQ]LMH • promjene i narušavanja prostornih odnosa naselja i okolnog prostora • SRYH]LYDQMDYLãHQDVHOMDXNRQWLQXLUDQR]DMHGQLþNRJUDÿHYLQVNRSRGUXþMH • RVQLYDQMDQRYLKWRþNDVWLKJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDL]YDQSRVWRMHüLK • eksploatacije mineralnih sirovina i otvaranja novih eksploatacijskih polja, • þLVWHVMHþHãXPD

354 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 124 -

U prostoru kulturnog krajolika 2. kategorije, u naseljima i njihovim okolnim prostorima, treba RþXYDWL YULMHGQH SHM]DåQH NDUDNWHULVWLNH SURVWRUD VD JUXSDFLMDPD RþXYDQLK QDVHOMD SUHGYLGMHWL SRWUHEQHXUEDQLVWLþNHLQWHUYHQFLMHNRMLPDüHVHXVSRVWDYLWLSURVWRUQRLREOLNRYQRNYDOLWHWQLMLUD]YRMD SULIRUPLUDQMXJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDWUHEDUHVSHNWLUDWLSRYLMHVQXXUEDQLVWLþNXVWUXNWXUXQDVHOMDL SHM]DåQRJ RNUXåHQMD 3UHSRUXþXMH VH GD VH X QDVHOMLPD X REOLNRYDQMX VWDPEHQLK L JRVpodarskih JUDÿHYLQDNRULVWHHOHPHQWLUHJLRQDOQHDUKLWHNWXUH ,VNOMXþXMHVHPRJXüQRVW • ãLUHQMD JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QD SDGLQH L YL]XDOQR HNVSRQLUDQH SUHGMHOH NDR L ]RQH NYDOLWHWQRJ NXOWLYLUDQRJ NUDMROLND *UDÿHYLQVND SRGUXþMD WUHED ãLULWL X PDQMH NYDOLWHWne predjele, nevelike ekspozicije. Osobito se to odnosi na gospodarske zone, oko kojih treba SODQLUDWLKRUWLNXOWXUQRXUHÿHQHSURVWRUH • SRYH]LYDQMDQDVHOMDXNRQWLQXLUDQR]DMHGQLþNRJDUÿHYLQVNRSRGUXþMH • RVQLYDQMDQRYLKJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMDL]YDQSRVWRMHüLK • RWYDUDQMD QRYLK NDPHQRORPD ãOMXQþDUD L VOLþQLK VDGUåDMD NRMLPD EL VH XPDQMLOH LOL GHYDVWLUDOH SURVWRUQH L SHM]DåQH YULMHGQRVWL D SRVWRMHüD HNVSORDWDFLMVND SROMD WUHED biološki sanirati, • L]JUDGQMHJUDÿHYLQDQHSULPMHUHQLKYROXPHQD • SURYRÿHQMD KLdromelioracijskih zahvata na velikim površinama i pravocrtne regulacije vodotoka, • ORFLUDQMDQHþLVWLKSURL]YRGQLKSRJRQDJRVSRGDUVNHQDPMHQHNRMLãWHWQRGMHOXMXQDSULURGQR RNUXåHQMH

- 125 -

U prostoru kulturnog krajolika 3. kategorije treba planskim mjerama poboljšati stanje u SURVWRUXX]RþXYDQMHSULURGQLKLSHM]DåQLKWHNXOWXUQRSRYLMHVQLKYULMHGQRVWL

- 126 -

8 SURVWRUX NXOWXUQRJ NUDMROLND  NDWHJRULMH WUHED YDORUL]LUDWL SRVWRMHüH L]JUDÿHQH VWUXNWXUH L pojave u prostoru i predvidjeti planske mMHUHVDQDFLMHNRQIOLNWQLKSRGUXþMDQDURþLWR • redefiniranje zona naselja i drugih djelatnosti u prostoru, odnosno sanacija disperzne gradnje i definiranje odnosa izgradivog prema neizgradivom prostoru, • ]DãWLWD SRYLMHVQLK QDVHOMD L JUDÿHYLQD RþXYDQMHP SHM]DåQRJ QHL]JUDÿHQRJ  NRQWDNWQRJ SURVWRUDXQHSRVUHGQRPRNUXåHQMX • sanacije eksploatacijskih polja, • RGUHÿLYDQMH REYH]H L]UDGH SURVWRUQLK SODQRYD XåHJ SRGUXþMD ]D SURVWRUH L]UD]LWLK konflikata u prostoru.

- 127 -

3UL RGUHÿLYDQMX WUDVD QRYRSODQLUDQLK FHVWD L åHOMH]QLþNLK SUXJD WUHED XYDåLWL SURVWRUQH L PRUIRORãNH]QDþDMNHWHUHQDãWR]QDþLGDVHNRULVWHQMHJRYHSULURGQH]QDþDMNHDGDVHL]EMHJDYDMX ]DKYDWLXWHUHQXNRMLPDVHPLMHQMDL]JOHGNUDMROLNDNDRãWRVXQDGYRåQMDFLXVMHFLL]DVMHFL Dalekovodi i RVWDOLLQIUDVWUXNWXUQLNRULGRULQHVPLMXVHYRGLWLWUDVDPDNRMLPDELGRãORGRYHüLK SURVMHNDãXPD,VWRWDNRMHYDåQRGDVHLQIUDVWUXNWXUQLVXVWDYL GDOHNRYRGLDQWHQHQDGYRåQMDFLLVO  lociraju ili prolaze trasama tako da ne zaklanjaju kvalitetne vizureQDYULMHGQDQDVHOMDLOLSRMHGLQDþQD kulturna dobra. 7LMHNRP L]UDGH SURVWRUQLK SODQRYD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD NRML VX X ]RQL NUDMROLND  L  NDWHJRULMH SRWUHEQR MH SURYHVWL GHWDOMQLMX YDORUL]DFLMX QDVHOMD L]JUDÿHQRJ L SHM]DåQRJ SURVWRUD D širenje JUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDLREOLNHLQWHUYHQFLMDWUHEDSODQLUDWLSUHPDXYMHWLPDL]RYLK2GUHGDED

355 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

8.1. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE I OSOBITO VRIJEDNIH PREDJELA (PRIRODNIH I KULTIVIRANIH KRAJOBRAZA)

- 128 -

2YDM3ODQSUHGYLÿDVOMHGHüHNDWHJRULMH]DãWLWHSULURGQHEDãWLQH • park prirode, • posebni rezervat, • park šuma, • ]DãWLüHQLNUDMROLN • spomenik prirode, • spomenik parkovne arhitekture.

- 129 -

*UDQLFH SRGUXþMD ]DãWLüHQLK GLMHORYD SULURGH RGUHÿXMX VH DNWRP R SURJODãHQMX ]DãWLüHQLP GLMHORYLPD SULURGH QD RVQRYL REXKYDWD SUHGORåHQLK RYLP 3ODQRP D GHWDOMQD QDPMHQD NRULãWHQMH L XUHÿHQMHSURVWRUDRGUHÿXMHVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDSURVWRUQLPSODQRYLPD SRGUXþMDSRVHEQLKRELOMHåMDWHGUXJLPGRNXPHQWLPDSURVWRUQRJXUHÿHQMD

Osobito vrijedne predjele – prirodne krajobraze treba štititi: • RþXYDQMHPSULURGQRJLQWHJULWHWDLVSHFLILþQLKRELOMHåMDFMHOLQH • RþXYDQMHP UDYQRWHåH HNRORãNLK VXVWDYD QDURþLWR UHåLPD YRGD NDNR EL VH RGUåDOH karakteristike biotopa, • RþXYDQMHPSURVWRUDSULURGQLKNUDMREUD]DRGGDOMQMHL]JUDGQMHLãWHWQHSUHQDPMHQH • L]EMHJDYDQMHPYRÿHQMDWUDVDLQIUDVWUXNWXUDNRMHQDUXãDYDMXYL]XDOQLLGHQWLWHWSUHGMHOD Osobito vrijedne predjele – kultivirane krajobraze treba štititi: • RþXYDQMHP VDGDãQMH QDPMHQH SRYUãLQD QDþLQD NRULãWHQMD L JRVSRGDUHQMD WH YHOLþLQD parcela, • RþXYDQMHP HVWHWVNLK L SULURGQLK NYDOLWHWD PHÿXRGQRVD NXOWLYLUDQLK NUDMREUD]D SUHPD QDVHOMLPD YRGRWRFLPD L QDURþLWR SUHPD QHSRNUHWQLP NXOWurnim dobrima, u zonama ekspozicije.

=D SUDYX VOLNX VWDQMD SULURGH QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH SRWUHEQR MH L]YUãLWL LQYHQWDUL]DFLMX NDUWLUDQMH YDORUL]DFLMX L SURFMHQX XJURåHQRVWL IORUH IDXQH L VWDQLãWD UDGL XWYUÿLYDQMD SRVHEQR]QDþDMQLKSULURGQLKvrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite.

8.2. ZAŠTITA PROSTORA KULTURNO-POVIJESN2*1$6/,-($

- 130 -

3ODQRPVXRGUHÿHQDSRGUXþMDLORNDOLWHWL]DãWLWHQHSRNUHWQLKNXOWXUQR-povijesnih dobara. 3RGUXþMD SRVHEQR YULMHGQD ]ERJ JXVWRüH ORNDOLWHWD kulturno-SRYLMHVQRJ QDVOLMHÿD L SULURGQRJ RNUXåHQMDVXNXOWXUQLNUDMROLFL,L,,NDWHJRULMH NUDMREUD]QHFMHOLQHQDFLRQDOQRJLUHJLRQDOQRJ]QDþDMD  1HSRNUHWQDNXOWXUQDGREUDREXKYDüDMXVOMHGHüHJUDÿHYLQHLNRPSOHNVH a) Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja: gradskih, gradsko seoskih i seoskih RELOMHåMD • SRYLMHVQDQDVHOMDVSHFLILþQD]DUD]GREOMHLOLNXOWXUX • povijesna središta koja su dio suvremenog grada ili sela • GLMHORYLQDVHOMD JUDGDVHOD NRMLVXSUHRVWDOLXREOLNXRVWDWDNDLOLJUXSHJUDÿHvina, a SUXåDMXMDVDQGRND]RNDUDNWHUXQDVHOMD b) 3RYLMHVQDJUDÿHYLQDVNORSLOLGLRJUDÿHYLQHVRNROLãHP • stari gradovi (utvrde, burgovi, fortifikacije i sl.)

356 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• YRMQHJUDÿHYLQH • FLYLOQH JUDÿHYLQH VWDPEHQH JUDÿHYLQH GYRUFL NXULMH YLOH JUDGVNH VWDPEHQH NXüH WUDGLFLMVNH VHRVNH NXüH  JUDÿHYLQH MDYQH QDPMHQH YLMHüQLFH ãNROH åHOMH]QLþNH VWDQLFHKRWHOLOMHþLOLãWD  • VDNUDOQHJUDÿHYLQH FUNYHNDSHOHVDPRVWDQLNDSHOHSRNORQFL  • JRVSRGDUVNHLLQGXVWULMVNHJUDÿHYLQH c) *UDÿHYLQHQLVNRJUDGQMHLRSUHPDSURVWora d) Arheološki lokaliteti i zone • pretpovijest • antika • srednji vijek e) 3RYLMHVQRPHPRULMDOQDSRGUXþMDLRELOMHåMD

- 131 -

=DãWLWXQHSRNUHWQLKNXOWXUQLKGREDUDWUHEDSURYRGLWLSODQRYLPDXåHJSRGUXþMD 1DJUDILþNRPSULND]XEURM³8YMHWLNRULãWHQMDXUHÿHQMDL]DãWLWHSURVWRUD,´LXWHNVWXDOQRP GLMHOX RYRJ 3ODQD SULND]DQD VX ]DãWLüHQD SUHYHQWLYQR ]DãWLüHQD L ]D ]DãWLWX SUHGORåHQD QHSRNUHWQD NXOWXUQDGREUDQDSURVWRUXäXSDQLMHRGQDFLRQDOQRJLUHJLRQDOQRJ]QDþDMD 8 SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD WUHED SULND]DWL ]DãWLüHQD SUHYHQWLYQR ]DãWLüHQD L ]D ]DãWLWX SUHGORåHQD QHSRNUHWQD NXOWXUQD GREUD QDFLRQDOQRJ UHJLRQDOQRJ L ORNDOQRJ ]QDþDMDNDRLXYMHWHQMLKRYDNRULãWHQMD =DãWLWDSRYLMHVQLKQDVHOMDSURYRGLVHNUR]VOMHGHüHPMHUH • RþXYDQMHNDUDNWHULVWLþQHXUEDQLVWLþNHPDWULFHQDVHOMD • RþXYDQMHNDUDNWHULVWLþQRJREOLNRYDQMDJUDÿHYLQD • RþXYDQMHSULURGQRJLNXOWLYLUDQRJNUDMROLNDXRNUXåHQMXQDVHOMD • RþXYDQMHYL]XUDQDQDVHOMH • izradu detaljnije konzervatorske dokumentacije. Zaštita povijesnih gUDÿHYLQD L VNORSRYD WHPHOML VH QD VDJOHGDYDQMX VSRPHQLND L QMHJRYH QHSRVUHGQH RNROLQH WH YL]XUD 8 SURVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD L GUXJLP GRNXPHQWLPDSURVWRUQRJXUHÿHQMDSRWUHEQRMHRGUHGLWLJUDQLFHL]RQH]DãWLWHNRMHWUHEDMXREXKYDWLWL QMLKRYRQHSRVUHGQRIXQNFLRQDOQRRNUXåHQMH QSUUHSUH]HQWDWLYQLLJRVSRGDUVNLGLR LNRQWDNWQH]RQHL ]RQHHNVSR]LFLMHJUDÿHYLQD 7UDGLFLMVNDGUYHQDDUKLWHNWXUDãWLWLVHSUYHQVWYHQRQDDXWHQWLþQLPORNDFLMDPDLVDXWHQWLþQRP namjenom, ali je prihvatljiva PRJXüQRVW NRULãWHQMD JUDÿHYLQD L QDSXãWHQLK QDVHOMD ]D WXULVWLþNH VDGUåDMH WH X RNYLUX HWQR VHOD L PX]HMD QD RWYRUHQRP 3RWUHEQR MH ãWLWLWL L QMLKRYR QHSRVUHGQR RNUXåHQMHVDSULURGQLPLNXOWLYLUDQLPNUDMREUD]RPLHNVSR]LFLMDPD U neposrednoj okolini kultuUQLKGREDUDQDFLRQDOQRJLUHJLRQDOQRJ]QDþDMDL]YDQQDVHOMD]ERJ RþXYDQMDQMLKRYRJL]YRUQRJRNUXåHQMDL]RQDHNVSR]LFLMHQLMHPRJXüDQRYDJUDGQMD

- 132 -

=D SURVWRUQH SODQRYH XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD WUHED L]UDGLWL NRQ]HUYDWRUVNH VWXGLMH NRMH moraju REXKYDWLWLLQYHQWDUL]DFLMX SRSLV VYLKNXOWXUQLKGREDUDQDSRGUXþMXREXKYDWDSODQD EH]RE]LUD QD QMLKRY VWDWXV ]DãWLWH  QMLKRYX VLVWHPDWL]DFLMX SR YUVWDPD YDORUL]DFLMX SUHPD VWUXþQLP NULWHULMLPD GHILQLUDWL]RQHLUHåLPHQMLKRYH]DãWLWHWHRGUHGLWLPMHUH]DãWLWHLRþXYDQMDVYLKYUVWDNXOWXUQLKGREDUD

9. POSTUPANJE S OTPADOM

- 133 -

Uvjete postupanja s otpadom (prikupljanje, obrada, skladištenje i odlaganje komunalnog i inertnog tehnološkog otpada, kao i prikupljanje, obrada i skladištenje opasnog otpada) treba cjelovito REUDGLWLSRVHEQRP6WXGLMRP]EULQMDYDQMDRWSDGDQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMH 1DYHGHQD 6WXGLMD WUHED REUDGLWL NROLþLQH L YUVWH RWSDGD WHKQRORJLMX REUDGH L YUHGQRYDWL prirodne uvjete (geološke, hidrološke, pedološke i druge), SUHGORåLWL PRJXüH ORNDFLMH RGODJDOLãWD WH SURFLMHQLWLSULKYDWOMLYRVWSRVWRMHüHJQDþLQD]EULQMDYDQMDRSDVQRJRWSDGDXYDåDYDMXüLSRVHEQH]DNRQHL propise te uvjete iz ovih Odredbi.

357 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 134 -

6XVWDY JRVSRGDUHQMD RWSDGRP SULND]DQ MH X JUDILþNRP SULORJX EURM 3.2. “Uvjeti korištenja i ]DãWLWHSURVWRUD,,´LREUD]ORåHQXWHNVWXDOQRPGLMHOX3ODQD 'R L]UDGH FMHORYLWH 6WXGLMH ]EULQMDYDQMD RWSDGD QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH RYLP VH 3ODQRPRGUHÿXMXVOMHGHüHORNDFLMHRGODJDOLãWDNRPXQDOQRJLLQHUWQRJRWSDGD • pRVWRMHüD RGODJDOLãWD NRMD VH ]DGUåDYDMX L WHKQLþNL VDQLUDMX ORNDFLMH $QGULORYHF 'XJR 6HOR 7DUQR ,YDQLü*UDG &HURYND 6YHWL,YDQ=HOLQD 0UDFOLQ 9HOLND*RULFD %HOMDYLQD X1RYRP6HOX 9UERYHF L1RYL'YRUL =DSUHãLü  • odlagališta koja se rekultiviUDMX L ]DWYDUDMX ORNDFLMH 7UHEHå 6DPRERU  %RåLüND (Jastrebarsko) i Kraljev Vrh (Jakovlje); • SODQLUDQD QRYD RGODJDOLãWD ORNDFLMD 0RNULFH LVWRþQR RG 'RQMH =GHQþLQH 6DPRERU  0DOLQMH -DVWUHEDUVNR  ORNDFLMD ]DSDGQR RG QDVHOMD %UH]DULü .UDãLü  9UDQHãLQD (Pisarovina) i lokacija sjeverno od autoceste Zagreb – Lipovac (Rugvica). 3URVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDPRJXüHMHRGUHGLWLQRYHORNDFLMHRGODJDOLãWD NRPXQDOQRJLLQHUWQRJRWSDGDNRMHüHVHNRULVWLWLQDNRQ]DWYDUDQMDLVDQDFLMHRYLP3ODQRPRGUHÿHQLK odlagališta. 3ODQLUDQDORNDFLMDQRYRJRGODJDOLãWDNRPXQDOQRJLLQHUWQRJRWSDGD0RNULFHLVWRþQRRG'RQMH =GHQþLQHQDSRGUXþMX*UDGD6DPRERUDVPDWUDVHORNDFLMRPXLVWUDåLYDQMX]DNRMXüHVHNUR]L]UDGX 6WXGLMH ]EULQMDYDQMD RWSDGD QD SRGUXþMX =DJUHEDþNH åXSDQLMH L SRWRP NUR] L]PMHQH L GRSXQH RYRJ Plana razmotriti njezina prihvatljivost za prostor na kojem se planira.

- 135 -

1DþLQSULNXSOMDQMDREUDGHLVNODGLãWHQMDRSDVQRJRWSDGDRGUHGLWüHVHGRSXQRPRYRJ3ODQD na temelju Studije zbrinjavDQMDRWSDGDQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMHSROD]HüLRGRSUHGMHOMHQMDL REYH]DL]6WUDWHJLMHL3URJUDPDSURVWRUQRJXUHÿHQMD5HSXEOLNH+UYDWVNHRSRWUHELRVLJXUDYDQMDRYLK ORNDFLMDQDSRGUXþMLPDJGMHSRVWRMHYHüLL]YRULRYHYUVWHRWSDGD 1DþLQRGODJDQMDRSDVQRJRWSDGDRGUHGLWüHXVNODGXVD6WUDWHJLMRPL3URJUDPRPSURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH QD UD]LQL åXSDQLMD VUHGLãQMH +UYDWVNH QDNRQ L]YUãHQMD GRGDWQLK LVWUDåLYDQMDLYUHGQRYDQMDPRJXüLKORNDFLMD

- 136 -

3URVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQDRGUHGLWüHVHORNDFLMH]DUHFLNODåQDGYRULãWDL PHÿXVWDQLFH 5HFLNODåQR GYRULãWH MH SURVWRU QD NRMHP VHRGYRMHQRVNXSOMDMXSRMHGLQHYUVWHRWSDGD SDSLU staklo, metal, PVC i drugi) kao sekundarna sirovina. 0HÿXVWDQLFDMHSURVWRUXNRMHPVHNRPXQDOQLRWSDGREUDÿXMHVDELMDQMHP NRPSDNWLUDQMHP WH se potom odvozi na lokaciju odlagališta komunalnog otpada.

0-(5(635-(ý$9$1-$1(3292/-1$87-(&$-$1$2.2/,â

- 137 -

0MHUH VSUMHþDYDQMD QHSRYROMQD XWMHFDMD QD RNROLã REXKYDüDMX VNXS DNWLYQRVWL XVPMHrenih na RþXYDQMH RNROLãD X QDVOLMHÿHQRP RGQRVQR SUYRWQRP LOL SDN QH]QDWQR SURPLMHQMHQRP VWDQMX WH XQDSUHÿHQMHVWDQMDXRNROLãX3ODQRPVHRGUHÿXMXNULWHULML]DãWLWHRNROLãDNRMLREXKYDüDMX]DãWLWXWOD zraka, vode, zaštitu od buke i posebnu zaštitu, kaR L PMHUH ]D XQDSUHÿHQMH VWDQMD QD SRGUXþMLPD QDURþLWRXJURåHQRJSRGUXþMD

10.1. ZAŠTITA TLA

10.1.1. Šumsko tlo - 138 -

=DãWLWXãXPDLãXPVNLKSRYUãLQDRGUHGLWüHVHVOMHGHüLPPMHUDPD

358 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• RGUåDYDQMHSRVWRMHüHãXPHSXWHPRþXYDQMDLSUDYLOQRJJRVSRGDUHQMD, • GMHORYDQMHQDRþXYDQMXãXPDNDRHNRORãNRJVXVWDYDLYDåQRJþLQLWHOMDXNUDMREUD]LPD • UD]YRM L MDþDQMH ãXPD ]DVDÿHQLK X QHHNVSORDWDFLMVNH VYUKH UDGL SRGUåDYDQMD HNRORãNR SULKYDWOMLYLKSURJUDPDSRãXPOMDYDQMDQRYLKLYHüSRãXPOMHQLKSRGUXþMD • zaštita šuma oGRQHþLãüLYDþDSRåDUDQDPHWQLNDLEROHVWLWHGUXJLKQHJDWLYQLKXWMHFDMDQD njih, • VSUHþDYDQMHSUHQDPMHQHãXPDLãXPVNRJ]HPOMLãWDLUXEQRJSRMDVDX]ãXPXãLULQHP

10.1.2. Poljoprivredno tlo - 139 -

=D RþXYDQMH L NRULãWHQMH SUHRVWDORJ NYDOLWHWQRJ ]HPOMLãWD ]D SROMRGMHOVNX L VWRþDUVNX VYUKX treba: • smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, • poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, • prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju, • NDRWHPHOMåXSDQLMVNHSROMRSULYUHGHSURPLFDWLRELWHOMVNDSROMRGMHOVNDJRVSRGDUVWYD • NRG RGUHÿLYDQMD WUDVD LQIUDVWUXNWXUQLK ]DKYDWD X SURVWRUX SROMRSULYUHGQR WOR VH PRUD X QDMYHüRMPRJXüRMPMHULãWLWLWL • QHREUDÿHQH L QDSXãWHQH SROMRSULYUHGQH SRYUãLQH WUHED WHKQLþNLP L JRVSRGDUVNLP PMHUDPD osposobiti za poljoprivrednu proizvodnju.

*HRWHKQLþNR]RQLUDQMHWOD - 140 -

8 GRNXPHQWLPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD XåHJ SRGUXþMD WUHED REDYLWL JHRWHKQLþNR ]RQLUDQMH terena: a) za potrebe izrade prostornog plaQD XUHÿHQMD JUDGD LOL RSüLQH WUHED REDYLWL JHRWHKQLþNR ]RQLUDQMH WOD 6YUKD ]RQLUDQMD MH RGUHÿLYDQMH SRGUXþMD QD NRMD VH QH PRJX ãLULWL JUDÿHYLQVNDSRGUXþMD=RQLUDQMHWUHEDSURYHVWLXPMHULOXWRSRJUDIVNHSRGORJH b) ]DSRWUHEHJHQHUDOQRJXUEDQLVWLþNRJSODQDLXUEDQLVWLþNRJSODQDXUHÿHQMDXQDVHOMLPDLQD QRYLP JUDÿHYLQVNLP SRGUXþMLPD WUHED SURYHVWL JHRWHKQLþNR PLNUR]RQLUDQMH X PMHULOX topografske podloge 1:5.000.

10.2. ZAŠTITA ZRAKA

- 141 -

5DGL SREROMãDQMD NDNYRüH ]UDND RGUHÿXMX VH VOMHGHüH PMHUH L DNWLYQRVWL ]D SRVWRMHüD postrojenja: • kontinuirano mjerenje i kontrola emisije dimnih plinova, • SRVWRMHüLYHOLNLSRWURãDþLWUHEDMXDNRMHWRWHKQLþNLPRJXüHNRULVWLWLSOLQRYLWRJRULYR • treba preferirati upotrebu plina kao energenta za velikeLVUHGQMHSRWURãDþHWHQDURþLWRX širokoj potrošnji, • NRWORYQLFH QD NUXWD JRULYD WUHED SR PRJXüQRVWL UHNRQVWUXLUDWL ]D NRULãWHQMH SOLQD NDR goriva. - 142 -

5DGL SREROMãDQMD NDNYRüH ]UDND RGUHÿXMX VH VOMHGHüH PMHUH L DNWLYQRVWL ]D QRYH ]DKYDWH X prostoru: • RJUDQLþDYDWLHPLVLMHLSURSLVLYDWLWHKQLþNHVWDQGDUGHXVNODGXVDVWDQMHPWHKQLNHD]DYUOR RWURYQHLNDQFHURJHQHWYDULWUHEDXVSRVWDYLWLQDþHODPDNVLPDOQH]DãWLWH • L]YRÿHQMHP ]DKYDWD X SURVWRUX äXSDQLMH QH VPLMH VH L]D]YDWL ]QDþDMQR SRYHüDQMH RSWHUHüHQMD]UDNDãWHWQLPVDVWRMFLPD5D]LQD]QDþDMQRJSRYHüDQMDRSWHUHüHQMDRFMHQMXMH se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoliš.

359 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

- 143 -

(PLVLMHVXPSRUQRJGLRNVLGDLGXãLþQLKRNVLGDXVNODGXVSUHX]HWLPPHÿXQDURGQLPREYH]DPD moraju se smanjiti. Za velikHL]YRUHRQHþLãüHQMD]UDNDPRåHVHXWYUGLWLXGLRXRQHþLãüHQMX]UDNDQD UHJLRQDOQRMUD]LQLLXVNODGLWLVSRWUHEDPD]DãWLWHRG]DNLVHOMDYDQMDX]LPDMXüLXRE]LUGDOMLQVNLSULMHQRV RQHþLãüHQMD 5DGL SREROMãDQMD NDNYRüH ]UDND RG PRELOQLK L]YRUD RQHþLãüHQMD ]UDka treba osigurati dobru SURWRþQRVWSURPHWQRJVXVWDYDLXQDSULMHGLWLMDYQLJUDGVNLSXWQLþNLSURPHW

10.3. ZAŠTITA VODA

- 144 -

0MHUDPD]DãWLWHWUHEDþXYDWLYRGHRGRQHþLãüHQMD]DXVWDYLWLWUHQGSRJRUãDQMDNDNYRüHYRGD saniranjem ili uklanjanjem izvorDRQHþLãüHQMDWHRVLJXUDWLUDFLRQDOQRNRULãWHQMHYRGD8YMHWLXSXãWDQMD RWSDGQLKYRGDXYRGRWRNHRE]LURPQDVWXSDQMSURþLãüDYDQMDLRE]LURPQDNDWHJRULMX]DãWLWHYRGRWRND RGUHÿXMXVHXVNODGXV'UåDYQLPLäXSDQLMVNLPSODQRP]D]DãWLWXYRGD Prikaz kategRUL]DFLMHYRGDQDGUåDYQRMUD]LQLGDWMHXJUDILþNRPSULORJX³8YMHWLNRULãWHQMD XUHÿHQMD L ]DãWLWH SURVWRUD ,,´ .DWHJRUL]DFLMD YRGD QD åXSDQLMVNRM UD]LQL RGUHGLW üH VH QDNQDGQR äXSDQLMVNLPSODQRP]D]DãWLWXYRGD Otpadne vode, bez obzira na stupanj SURþLãüDYDQMD QH PRJX VH LVSXãWDWL X YRGRWRNH , NDWHJRULMH ,]QLPQR X RGUHÿHQD YUOR RVMHWOMLYD SRGUXþMD NRMD üH ELWL GHILQLUDQD RG VWUDQH 'UåDYQH XSUDYH]DYRGHPRåHVHGRSXVWLWLLVSXãWDQMHRWSDGQLKYRGDSUHPDXYMHWLPDQDYHGHQH8SUDYH

- 145 -

ZaštiWDL]YRULãWDYRGH]DSLüHMHSULRULWHWQD 5DGLRþXYDQMDLSREROMãDQMDNDNYRüHWH]DãWLWXNROLþLQHYRGHSRVWRMHüLKLSRWHQFLMDOQLKUHVXUVD YRGH]DSLüH3ODQRPVHRGUHÿXMXSRGUXþMD]RQDVDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDLQDþLQSRVWXSDQMDXWLP zonama. Zone saniWDUQH ]DãWLWH XWYUÿXMX VH SUHPD VWXSQMX RSDVQRVWL RG ]DJDÿLYDQMD L GUXJLK ãWHWQLK XWMHFDMDNRMLPRJXQHSRYROMQRGMHORYDWLQDNYDOLWHWXYRGH]DSLüHLOLQDL]GDãQRVWL]YRULãWD 2GOXND R ]DãWLWL L]YRULãWD YRGH ]D SLüH GRQRVL VH NDR ]DVHEDQ SURSLV WHPHOMHP =akona o vodama i ovog Plana. 1DSRGUXþMXäXSDQLMHVOLYQRSRGUXþMHL]YRULãWDYRGH]DSLüHGLMHOLVHQD • zone sanitarne zaštite: a) I. zona -SRGUXþMHL]YRULãWD ]RQDVWURJRJUHåLPD]DãWLWH  b) II. zona -XåHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH ]RQDVWURJRJRJUDQLþHQMD  c) III. zona -ãLUHYRGR]DãWLWQRSRGUXþMH ]RQDRJUDQLþHQMDLNRQWUROH  3UYD ]RQD REXKYDüD QDOD]LãWH YRGH L]YRULãWH NDSWDåH FUSLOLãWH  L QHSRVUHGQR XSOLYQR SRGUXþMH V NRMHJ MH PRJXüH GLUHNWQR RQHþLãüHQMH L]YRULãWD WM SURVWRU L REMHNWH NRML VX X IXQkciji ]DKYDüDQMDYRGH]DSLüHWHþXYDQMDLRGUåDYDQMDWLKREMHNDWD0RUDVHRJUDGLWLLQDPLMHQMHQDMHVDPR vodoopskrbnoj djelatnosti i pod stalnim je nadzorom. 'UXJD]RQDREXKYDüDQHSRVUHGQRVOLYQRSRGUXþMHL]YRULãWDYRGH]DSLüH ]RQDLVWMHFDQMD 7D zonD]DãWLWHNDRSRGUXþMHQHSRVUHGQRJXWMHFDMDQDL]YRULãWH]RQDMHVWURJRJRJUDQLþHQMD=DEUDQMHQR MH NRULãWHQMH SRVWRMHüLK L JUDÿHQMH QRYLK JUDÿHYLQD NRML NRULVWH SURL]YRGH LOL LVSXãWDMX RSDVQH WYDUL VSUHPLãWDWHNXüHJJRULYDHNVSORDWDFLMDPLQHUDOQLKVLrovina, deponiranje bilo kojeg otpada. U toj se ]RQL ]DãWLWQH PMHUH SURYRGH SUYHQVWYHQR RGYRGQMRP VYLK RWSDGQLK YRGD VWDPEHQLK JUDÿHYLQD L SURPHWQLFD QHSURSXVQRPNDQDOL]DFLMRPGRSRGUXþMDL]YDQ]RQH 7UHüD ]RQD REXKYDüD SRGUXþMH SULKUDQMLYDQMD L]YRULãWD =D SRVWRMHüH L L]JUDGQMX QRYLK JUDÿHYLQDRGUHÿHQHVX]DãWLWQHPMHUHVSRVHEQLPQDJODVNRPQDRGYRGQMXLSURþLãüDYDQMHRWSDGQLK YRGD QHSURSXVQRPNDQDOL]DFLMRPRGYRÿHQMHL]YDQ]RQH]DãWLWHLOLYLVRNLVWXSDQMSURþLãüDYDQMDSULMH upuštanja u vodotoke), zaštiWX RG RQHþLãüHQMD V SURPHWQLFD L ]DãWLWQH PMHUH SUL SROMRSULYUHGQRM proizvodnji. • SRWHQFLMDOQD XåD YRGR]DãWLWQD SRGUXþMD – WR VX QHLVWUDåHQD LOL QHGRYROMQR LVWUDåHQD SRGUXþMD L SRVHEQR RVMHWOMLYL SURVWRUL QD NRMLPD VH RJUDQLþDYDMX ]DKYDWL X SURVWRUX SULMH SURYHGHQLK KLGURJHRORãNLK LVWUDåLYDQMD 1D SRGUXþMX äXSDQLMH WR  MH SRWHQFLMDOQR XåH YRGR]DãWLWQRSRGUXþMHýUQNRYHF

360 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• YRGRQRVQRSRGUXþMH– ]DãWLWDYRGRQRVQRJSRGUXþMDSURYRGLVHNUR]RJUDQLþHQMDXYMHWD ]DRGUHÿLYDQMHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDLNRULãWHQMHSURVtora prema ovim Odredbama.

- 146 -

5DGL]DãWLWHSRG]HPQLKLSRYUãLQVNLKYRGDRGUHÿXMXVHGYLMHRVQRYQHVNXSLQH]DãWLWQLKPMHUD • PMHUH]DEUDQHLRJUDQLþHQMDL]JUDGQMHQDRVMHWOMLYLPSRGUXþMLPD • PMHUH]DVSUMHþDYDQMHLVPDQMLYDQMHRQHþLãüHQMD Mjere zabrDQH L RJUDQLþHQMD L]JUDGQMH QD RVMHWOMLYLP SRGUXþMLPD RGUHÿHQH VX X RNYLUX ]RQD VDQLWDUQH]DãWLWHL]YRULãWDYRGH]DSLüH 1DSURVWRUX]RQDVDQLWDUQH]DãWLWHSRG]HPQHYRGH]DSLüHLVNOMXþXMHVHPRJXüQRVWRWYDUDQMD QRYLKãOMXQþDUDLVOLþQLKVDGUåDMDNRMLPDEi se smanjila ili devastirala krovina vodonosnog sloja. 2VQRYQDPMHUD]DVSUMHþDYDQMHLVPDQMLYDQMHRQHþLãüHQMDMHL]JUDGQMDVXVWDYD]DRGYRGQMXL XUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRWSDGQLKYRGDãWRVHXWYUÿXMHäXSDQLMVNLPSODQRP]D]DãWLWXYRGD Prioritet je izgUDGQMD VXVWDYD RGYRGQMH RWSDGQLK YRGD QDVHOMD EH] NDQDOL]DFLMH X SRGUXþMLPD QHSRVUHGQRJ XWMHFDMD QD SRG]HPQH YRGH NRMH SULKUDQMXMX L]YRULãWD YRGH ]D SLüH YHüLK MDYQLK YRGRRSVNUEQLKVXVWDYDLQDYRGRQRVQLFLPDþLMHVHYRGHNRULVWH]DSLüH Negativan utjecaj RWSDGQLK YRGD LQGXVWULMVNLK SRJRQD QD NDNYRüX YRGD L]YRULãWD SRWUHEQR MH RWNORQLWLL]JUDGQMRPXUHÿDMD]DSURþLãüDYDQMHRYLKYRGD 6DQLUDQMH]DWHþHQRJVWDQMDQDYRGR]DãWLWRPSRGUXþMXL]YRULãWDYRGH]DSLüHWUHEDSURYRGLWLQD osnovi cjelovitih programa za VOLYQR SRGUXþMH 3ULRULWHWH ]D UHDOL]DFLMX RGUHGLWL QD RVQRYL YDåQRVWL L]YRULãWD VWXSQMX XJURåHQRVWL L]YRULãWD RVMHWOMLYRVW SRGUXþMD L NDUDNWHULVWLNH L]YRUD RQHþLãüHQMD  WH XþLQNRYLWRVWL]DãWLWH Radi zaštite izvorišta potrebno je sanirati: a) odlagališWHRWSDGD7UHEHå b) ãOMXQþDUHXYRGRQRVQRPSRGUXþMX6DYH c) SURPHWQLFHXYRGR]DãWLWQLPSRGUXþMLPD d) QDIWRYRGHLXUHÿDMHXWUDQVSRUWQRPVXVWDYX e) velike industrijske pogone –]DJDÿLYDþHRSUHPDMXüLLKXUHÿDMLPD]DSUHGWUHWPDQRWSDGQLK voda. 8 VOXþDMX L]QHQDGQLK RQHþLãüHQMD SURYRGH VH PMHUH WHPHOMHQH QD  GUåDYQRP L åXSDQLMVNRP SODQX ]D ]DãWLWX YRGD 7UHED L]UDGLWL RSHUDWLYQH SODQRYH LQWHUYHQWQLK PMHUD ]D VOXþDM L]QHQDGQLK RQHþLãüHQMDRVSRVRELWLVHLRSUHPLWL]DKLWQXSURYHGEXVDQDFLMVNLKPMHUD3RVHEQXSR]RUQost treba GDWLSRWHQFLMDOQLPL]YRULPDRQHþLãüHQMDYHüLKUD]PMHUDNDRãWRVXQDIWRYRGLSURPHWQLFHåHOMH]QLþNH SUXJHHOHNWUDQHWHYHüLLQGXVWULMVNLSRJRQL Zaštita površinskih voda zastupljena je u okviru zaštite podzemnih voda i izvorišta iz kojih se VWYDUDMX SRYUãLQVNL YRGRWRFL .DNYRüX WLK YRGRWRND RþXYDWL L XQDSULMHGLWL NRQWUROLUDQLP LVSXãWDQMHP L SURþLãüDYDQMHPRWSDGQLKYRGD

10.4. ZAŠTITA OD BUKE

- 147 -

3URVWRUQLP SODQRYLPD XUHÿHQMD JUDGRYD L RSüLQD WUHED SURSLVDWL PMHUH ]DãWLWH RG EXNH ]a JUDÿHYLQVNDSRGUXþMDLSRMHGLQHJUDÿHYLQH =DJUDÿHYLQVNDSRGUXþMDSRVHEQLPPMHUDPDVHRGUHÿXMHQDMYLãDGRSXãWHQDUD]LQDEXNHQD UXEXJUDÿHYLQVNRJSRGUXþMDQDVHOMD *UDÿHYLQVNDSRGUXþMDQDVHOMDXSUDYLOXQHWUHEDãLULWLXSRGUXþMDXJURåHQDEXNRP

10.5. 323,6*5$(9,1$,ZAHVATA ZA KOJE JE POTREBNA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ

- 148 -

2GUHÿXMH VH REYH]D SURFMHQH XWMHFDMD QD RNROLã SRUHG SRVHEQLP SURSLVRP RGUHÿHQLK JUDÿHYLQDL]DKYDWDL]DVOMHGHüHJUDÿHYLQHL]DKYDWH

361 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• površinska eksploatacija šljunka i pijeska s ukupnim rezervama 300.000 – 500.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom 60.000 – 100.000 m3/god., • SRYUãLQVND HNVSORDWDFLMD WHKQLþNRJ JUDÿHYQRJ NDPHQD V XNXSQLP UH]HUYDPD  – 100.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom 15.000 – 20.000 m3/god., • površinska eksploatacija rude nemetala s ukupnim rezervama 150.000 do 250.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom 30.000 do 50.000 t/god., • JUDÿHYLQH ]D REUDGX NRPXQDOQRJ L QHRSDVQRJ WHKQRORãNRJ RWSDGD NDSDFLWHWD  – 10.000 t/godišnje, • JUDÿHYLQH]DELRORšku obradu otpada kapaciteta 5.000 – 10.000 t/godišnje, • odlagalište inertnog otpada kapaciteta 150.000 – 250.000 m3 ukupnog volumena ili 2,5 - 4 ha površine, • klaonice dnevnog kapaciteta 75 – 100 uvjetnih grla, • JUDÿHYLQHQDPLMHQMHQHX]JRMXVWRNHNDSDFLWHWa 400 – 500 uvjetnih grla, • JUDÿHYLQH ]D SURL]YRGQMX SUHUDGX L NRQ]HUYLUDQMH KUDQH ]D OMXGVNX XSRWUHEX NDSDFLWHWD 7.500 – 10.000 t/god., • JUDÿHYLQH]DSUHUDGXNRåHLNU]QD ãWDYOMHQMHLREUDGDGRUDGDLERMHQMH NDSDFLWHWD– 20 t/god., • asfaltne baze nazivnog kapaciteta 75 – 100 t/sat, • betonare nazivnog kapaciteta 20 – 30 m3/sat, • JUDÿHYLQH]DSUHUDGXLREUDGXPHWDODNDSDFLWHWD– 5.000 t/god., • JUDÿHYLQH ]D SURL]YRGQMX NHPLNDOLMD NHPLMVNLK SURL]YRGD L XPMHWQLK YODNDQD NDSDFLWHWD 7.500 – 10.000 t/god, 8 VOXþDMX GD VH QD UHODWLYQR PDORP SURVWRUX SODQLUD YLãH LVWRYUVQLK ]DKYDWD QL]  þLMH VX SRMHGLQDþQHYHOLþLQHWMNDSDFLWHWLLVSRGQRXNXSQLGDOHNRL]QDGJUDQLFDSURSLVDQLK3RSLVRP]DKYDWD NRMLþLQLVDVWDYQLGLR3UDYLOQLNDRSURFMHQLXWMHFDMDQDRNROLã ("Narodne novine", broj 59/00), za iste je obavezna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš, a prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 82/94 i 128/99) i gore navedenog Pravilnika.

10.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

- 149 -

Kriteriji za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim i demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i VYLK GUXãWYHQLK GMHODWQRVWL NDR L QD SURFMHQL XJURåHQRVWL OMXGL L SRGUXþMD SULURGQLP QHSRJRGDPD WHKQLþNR-WHKQRORãNLPLHNRORãNLPQHVUHüDPDLSRYUHGOMLYRVWLRGHYHQWXDOQLKUDWQLKUD]DUDQMD 0MHUHSRVHEQH]DãWLWHVDVWRMHVHRGRVQRYQLKLVSHFLILþQLKPMHUDL]DKWMHYD Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja u najveüRM PMHUL VDGUåDQH VX X QDþHOLPD L mjerama planiranja prostora. 6SHFLILþQHPMHUHL]DKWMHYL]DãWLWHLVSDãDYDQMDRSüHQLWRREXKYDüDMX a) PMHUHNRMLPDVHRVLJXUDYD]DãWLüHQRVWVWDPEHQLKSRVORYQLKLGUXJLKJUDÿHYLQDVPDQMXMH QMLKRYD L]ORåHQRVW L SRYUHGOMLYRVW RG UD]DUDQMD RGUHÿLYDQMHP YLVLQH JUDÿHYLQD JXVWRüH L]JUDÿHQRVWL]HOHQLKSRYUãLQDXGDOMHQRVWLL]PHÿXJUDÿHYLQDLVOLþQR  b) PMHUH NRMH RPRJXüDYDMX XþLQNRYLWLMX HYDNXDFLMX L]PMHãWDQMH VSDãDYDQMH ]EULQMDYDQMH sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi, c) PMHUHNRMHRPRJXüDYDMXIOHNVLELOQRVWSURPHWDLLQIUDVWUXNWXUHXL]YDQUHGQLPXYMHWLPD d) PMHUHNRMHRPRJXüDYDMXORNDOL]DFLMXLRJUDQLþDYDQMHGRPHWDSRVOMHGLFDSRMHGLQLKSULURGQLK nepogoda i drugih incidentnih –L]YDQUHGQLKGRJDÿDMD e) mjere koje omogXüDYDMX IXQNFLRQLUDQMH L REQDYOMDQMH JUDÿHYLQD X VOXþDMX RãWHüHQMD SURWXSRWUHVQRLSURWXSRåDUQRSURMHNWLUDQMHLVOLþQR 

10.6.1. Sklanjanje ljudi - 150 -

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te SULODJRÿLYDQMHP SRJRGQLK SULURGQLK SRGUXPVNLK L GUXJLK SRJRGQLK JUDÿHYLQD ]D IXQNFLMX VNODQMDQMD OMXGL=RQHREYH]QHL]JUDGQMHVNORQLãWDRGUHGLWüHVHSURVWRUQLPSODQRYLPDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD

362 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

6NORQLãWDVXQDPLMHQMHQD]DãWLWLOMXGLLVWYDULSRWUHEQLK]DSUHåLYOMDYanje u vrijeme autonomije VNORQLãWDSUL]DãWLWQRPUHåLPXVNODQMDQMD6NORQLãWDRVQRYQH]DãWLWHVXRWSRUQRVWL– 300 kPa, a GRSXQVNH ]DãWLWH RWSRUQRVWL  N3D 3ODQLUDMX VH X]LPDMXüL X RE]LU UDFLRQDOQRVW L]JUDGQMH YUVWX L QDPMHQX JUDÿHYLQH SURVMHþDQ Eroj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-XVOXåQRP RGQRVX X JUDÿHYLQLXJURåHQRVWJUDÿHYLQHJHRORãNR-KLGURORãNHXYMHWHJUDÿHQMDLVOLþQR Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: a) XNROLNRMHVNODQMDQMHRVLJXUDQRXYHüL]JUDÿHQRPVNORQLãWX, b) XJUDÿHYLQDPD]DSULYUHPHQXXSRUDEX c) u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, d) LVSRG]JUDGDYLãLKRGQDG]HPQLKHWDåD e) u zonama plavljenja, f) XSRGUXþMLPDVQHSRYROMQLPJHRORãNR-hidrološkim uvjetima. Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske JUDÿHYLQHVSUYHQVWYHQRPLUQRGRSVNRPQDPMHQRPXVNODGXVRSUHGMHOMHQMLPDLLQWHUHVLPDLQYHVWLWRUD LOLVPMHUQLFDPDGRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMD Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup RPRJXüHQLXXYMHWLPDUXãHQMDJUDÿHYLQD Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, XWYUÿXMXVHX]VXJODVQRVWQDGOHåQRJWLMHODXSUDYH

10.6.2. Zaštita od rušenja - 151 -

Ceste i ostale prometnice, posebnim mjerama treba zaštititi od rušenja zgrada i ostalog ]DSUHþDYDQMDUDGLãWREUåHLMHGQRVWDYQLMHHYDNXDFLMHOMXGLLGREDUD .RGNULåDQMDFHVWDXGYLMHLOLYLãHUD]LQDPRUDVHRVLJXUDWLFLMHOLORNDOLWHWþYRULãWDWDNRGDVHLVWi UHåLPSURPHWDPRåHSUHSURMHNWLUDWL]DRGYLMDQMHQDMHGQRMUD]LQL

10.6.3. Zaštita od poplava - 152 -

=DãWLWXRGSRSODYDWUHEDSURYRGLWLXVNODGXVD=DNRQRPRYRGDPDWH'UåDYQLPLäXSDQLMVNLP planovima obrane od poplava. =D KLGURHOHNWUDQH =DSUHãLü UDGQL QD]LY +( 3RGVXVHG  L 'UHQMH WUHED RGUHGLWL SRGUXþMH SURVWLUDQMDYRGQRJYDODXVOXþDMXUXãHQMDQDVLSDDNXPXODFLMHKLGURHOHNWUDQHLOLUXãHQMDEUDQH

=DãWLWDRGSRåDUD - 153 -

2E]LURP QD JXVWRüX L]JUDÿHQRVWL SRåDUQR RSWHUHüHQMH L PHÿXVREQX XGDOMHQRVW JUDÿHYLQD WUHEDRGUHÿLYDWLSUHPDNULWHULMLPDXWYUÿHQLPSURSLVLPDSUDYLOQLFLPDLQRUPDWLYLPD 3ULJRGRP GHWDOMQLMHJ SURVWRUQRJ XUHÿHQMD SRVWRMHüLK QDVHOMD V JXVWRüRP L]JUDÿHQRVWL L]JUDÿHQRJ GLMHOD JUDÿHYLQVNRJ SRGUXþMD YHüRP RG   NDR L YHüLP QHSRNUHWQLP SRåDUQLP RSWHUHüHQMHPWUHEDXWYUGLWLSRMDþDQHPMHUH]DãWLWH • RJUDQLþHQMHEURMDHWDåD • L]JUDGQMXSRåDUQLK]LGRYD • RJUDQLþHQMHQDPMHQHQDGMHODWQRVWLVPLQLPDOQLPSRåDUQLPRSDVQRVWLPDL • L]YHGEXGRGDWQLKPMHUD]DãWLWH YDWURGRMDYDSRMDþDQNDSDFLWHWKLGUDQWVNHPUHåH  0MHUH]DãWLWHRGSRåDUDWHPHOMHVHQDSURFMHQLXJURåHQRVWLRGSRåDUDLSODQX]DãWLWHRG SRåDUD

10.6.5. Zaštita od potresa

- 154 -

3URWXSRWUHVQR SURMHNWLUDQMH JUDÿHYLQD NDR L JUDÿHQMH WUHED SURYRGLWL VXNODGQR =DNRQX R JUDÿHQMXLSRVWRMHüLPWHKQLþNLPSURSLVLPD 9DåHüHNDUWHL]NRMLKVHRþLWDYDVWXSDQMVHL]PLþQRVWLSRMHGLQHORNDFLMHVXPMHULODL VWRJD QHGRYROMQH SUHFL]QRVWL 5DGL WRJD QXåQR MH VHL]PRWHNWRQVNL ]RQLUDWL äXSDQLMX X PMHULOX

363 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

ãWRPRUDELWLXVNODÿHQRVDVHL]PLþNLP]RQLUDQMHP5HSXEOLNH+UYDWVNHNDRLJHRWHKQLþNR ]RQLUDQMHRSüLQDLJUDGRYD  RGQRVQRPLNUR]RQLUDQMHSRMHGLQLKXUEDQLKFMHOLQD  'R L]UDGHQRYHVHL]PLþNHNDUWHäXSDQLMHSURWXSRWUHVQRSURMHNWLUDQMHLJUDÿHQMHWUHEDSURYRGLWLXVkladu s SRVWRMHüLPVHL]PLþNLPNDUWDPD]DNRQLPDLSURSLVLPD /RFLUDQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD L JUDÿHYLQD X GRNXPHQWLPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD XåHJ SRGUXþMD PRUD VH SURYRGLWL X VNODGX VD VHL]PRWHNWRQVNLP ]RQLUDQMHP äXSDQLMH L JHRWHKQLþNLP zoniranjem graGRYDLRSüLQDRGQRVQRJHRWHKQLþNLPPLNUR]RQLUDQMHPXUEDQLKFMHOLQD 8 GRNXPHQWLPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD XåHJ SRGUXþMD WUHED DQDOL]LUDWL XWMHFDM SRWUHVD QD JUDÿHYLQHL]YDQQDVHOMD SURPHWQLFHDNXPXODFLMHVXVWDYLYRGRRSVNUEHRGYRGQMHLHQHUJHWLNH 

10.6.6=DãWLWDRGWHKQRORãNLKQHVUHüD

- 155 -

7HKQRORãND LQGXVWULMVND  QHVUHüD MH QHQDPMHUQL L QHRþHNLYDQL GRJDÿDM NRML QDVWDMH NRULãWHQMHPRSDVQLKWYDULDNRMDX]URNXMHãWHWX]DåLYRWL]GUDYOMHOMXGLLPRYLQXLRNROLã 2SDVQRVWRGWHKQRORãNLKQHVUHüDSURLzlazi iz proizvodnje, prerade, skladištenja i manipuliranja RSDVQLPWYDULPD9UVWHRSDVQLKWYDULLQMLKRYHJUDQLþQHNROLþLQHQDYHGHQHVXXGRGDWNX,=DNRQDR SRWYUÿLYDQMX .RQYHQFLMH R SUHNRJUDQLþQLP XþLQFLPD LQGXVWULMVNLK QHVUHüD 1DURGQH QRYLQH 0HÿXQDrodni ugovori, broj 7/99). ,]YRULPRJXüLKWHKQRORãNLKQHVUHüDVX • pokretni (transport opasnih tvari prometnicama i cjevovodima) • nepokretni (tvornice, skladišta). Preventivne prostorno-SODQVNH PMHUH ]D VSUMHþDYDQMH SRVOMHGLFD QHVUHüD SUL WUDQVSRUWX opasnih WYDUL SURPHWQLFDPD SURYRGH VH RGUHÿLYDQMHP RGJRYDUDMXüLK NRULGRUD ]D SURPHWQLFH SUHPD QMLKRYRP UD]YUVWDYDQMX =D FLMHYQL WUDQVSRUW RSDVQLK WYDUL WUHED RGUHGLWL ]DãWLWQL NRULGRU L WHKQLþNH XYMHWH ]D VPDQMHQMH SRVOMHGLFD PRJXüLK QHVUHüD ]D OMXGH PDWHULMDOQD dobra i okoliš, ovisno o vrsti, NROLþLQLLWODNXRSDVQHWYDULLYUVWLPRJXüHJXþLQNDQHVUHüH =D SRVWRMHüH QHSRNUHWQH L]YRUH PRJXüLK WHKQRORãNLK QHVUHüD WUHED X SURVWRUQRP SODQX XUHÿHQMDJUDGDLOLRSüLQHL]YUãLWLDQDOL]XRSDVQLKGMHODWQRVWLWHLKUDQJLUDti obzirom na: • NROLþLQXRSDVQLKWYDUL • procjenu razmjera posljedica, • SURFMHQXXþHVWDORVWL • PRJXüLSURVWRUQLGRVHJLYUVWXXþLQNDWHKQRORãNHQHVUHüH WHL]YUãLWLSURFMHQXRSDVQRVWLRGPRJXüLKQHVUHüD 0HWRGH]DUDQJLUDQMHUL]LþQLKGMHODWQRVWLLSURFMHQDRSDVQRVWLRGPRJXüLKQHVUHüDRGUHÿHQH su posebnim propisima. =D SODQLUDQH GMHODWQRVWL NRG NRMLK SRVWRML UL]LN RG WHKQRORãNLK QHVUHüD X SURVWRUQRP SODQX XUHÿHQMD JUDGD LOL RSüLQH WUHED RGUHGLWL XYMHWH ]D QMLKRYR ORFLUDQMH X RGQRVX QD UDQJ UL]LþQRVWL L procjenu opasnosti. 1DRVQRYLSURFMHQHYUVWDLVWXSQMHYDUL]LNDRGWHKQRORãNLKQHVUHüDLRVMHWOMLYRVWLSURVWRUDQD SRMHGLQHYUVWHãWHWQLKGMHORYDQMDXSURVWRUQRPSODQXXUHÿHQMDJUDGDLOLRSüLQHWUHEDSODQLUDWLSURVWRUQL UDVSRUHG GUXJLK VDGUåDMD X GRVHJX QDMQHSRYROMQLMHJ VOXþDMD XþLQND PRJXüH QHVUHüH WDNR GD VH QD QDMPDQMX PMHUX VYHGX SRVOMHGLFH QHVUHüH QD åLYRWH L ]GUDYOMH OMXGL PDWHULMDOQD GREUD SULURGQX L kulturnu baštinu i okoliš.

11. MJERE PROVEDBE

11.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORN2*85((1-$

- 156 -

1D WHPHOMX =DNRQD R SURVWRUQRP XUHÿHQMX 6WUDWHJLMH L 3URJUDPD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD 5HSXEOLNH +UYDWVNH WH SODQVNLK XVPMHUHQMD L RGUHÿHQMD L] RYRJ 3ODQD XWYUÿXMH VH SRWUHED L]UDGH VOMHGHüLKGRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMD • SURVWRUQLKSODQRYDSRGUXþMDSRVHEQLKRELOMHåMD • SURVWRUQLKSODQRYDXUHÿHQMDJUDGRYDLRSüLQD • JHQHUDOQLKXUEDQLVWLþNLKSODQRYD

364 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

• XUEDQLVWLþNLKSODQRYDXUHÿHQMD • GHWDOMQLKSODQRYDXUHÿHQMD

- 157 -

3URVWRUQHSODQRYHSRGUXþMDSRVHEQLKRELOMHåMDWUHEDL]UDGLWL]D • Park prirode Medvednica, • 3DUNSULURGHäXPEHUDN– Samoborsko gorje, • 3RGUXþMHYRGRFUSLOLãWD³ýUQNRYHF´L=UDþQHOXNH=DJUHE 3URVWRUQH SODQRYH XUHÿHQMD JUDGRYD LOL RSüLQD WUHED L]UDGLWL ]D VYH JUDGRYH L RSüLQH QD SRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMH *HQHUDOQHXUEDQLVWLþNHSODQRYHWreba izraditi za: • grad Samobor, • grad Veliku Goricu, • JUDG=DSUHãLü 8UEDQLVWLþNHSODQRYHXUHÿHQMDWUHEDL]UDGLWL]D • JUDGRYH'XJR6HOR,YDQLü*UDG-DVWUHEDUVNR6YHWL,YDQ=HOLQDL9UERYHF • VUHGLãQMDQDVHOMDVYLKRSüLQD 8UEDQLVWLþNHSODQRYHXUHÿHQMDLOLGHWDOMQHSODQRYHXUHÿHQMDWUHEDL]UDGLWL]D • prostore namijenjene eksploataciji mineralnih sirovina, • SURVWRUHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDL]GYRMHQHQDPMHQHSRYUãLQHYHüHRGKDL • prostore športsko –UHNUHDFLMVNHQDPMHQHSRYUãLQHYHüHRGKD

- 158 -

Do donRãHQMD XUEDQLVWLþNLK SODQRYD XUHÿHQMD LOL GHWDOMQLK SODQRYD XUHÿHQMD ]D SURVWRUH QDPLMHQMHQH]DJUDÿHYLQVNDSRGUXþMDL]GYRMHQHQDPMHQHSRYUãLQHYHüHRGKDLSURVWRUHãSRUWVNR- UHNUHDFLMVNHQDPMHQHYHüHRGKDQHPRJXVHL]GDYDWLRGREUHQMD]D]DKYDWHX ovim prostorima SUHPD SRVHEQLP SURSLVLPD ORNDFLMVNH L JUDÿHYQH GR]YROH RGREUHQMD HNVSORDWDFLMVNLK SROMD RGREUHQMD]DL]YRÿHQMHUXGDUVNLKUDGRYDLGU

- 159 -

=D SRWUHEH L]UDGH GRNXPHQDWD SURVWRUQRJ XUHÿHQMD X QDGOHåQRVWL äXSDQLMH NDR L ]D eventualne izmjene i dopune ovog Plana, potrebno je izraditi: • 6WXGLMX]EULQMDYDQMDRWSDGDQDSRGUXþMX=DJUHEDþNHåXSDQLMH • 6WXGLMX PHÿXXWMHFDMD 3ODQRP SUHGYLÿHQLK VDGUåDMD QD SURVWRUX =UDþQH OXNH =DJUHE L YRGRFUSLOLãWD³ýUQNRYHF´ • Kategorizaciju voda za lokalne vRGHXVDVWDYXäXSDQLMVNRJSODQD]D]DãWLWXYRGD • 6WXGLMXUD]YRMDWXUL]PD=DJUHEDþNHåXSDQLMH • 6WXGLMXRGYRGQMHLSURþLãüDYDQMDRWSDGQLKYRGD • Studiju društveno-JRVSRGDUVNRJ]QDþDMDSRWUHEDLRSUDYGDQRVWLHNVSORDWDFLMHPLQHUDOQLK sirovina na prostoru ZagreEDþNHåXSDQLMH

- 160 -

.RG L]UDGH SURVWRUQLK SODQRYD SRGUXþMD SRVHEQLK RELOMHåMD SURVWRUQLK SODQRYD XUHÿHQMD JUDGRYDLRSüLQDNDRLGUXJLKGRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMDSRWUHEQRMHL]YUãLWLVWUXþQXSURVWRUQR- SODQHUVNX DQDOL]X SRGUXþMD EHVSUDYQH JUDGQMH L RGUHGLWL PMHUH ]D VUHÿLYDQMH VWDQMD QD RYLP SRGUXþMLPDDSUHPDRGUHGEDPDL]RYRJ3ODQD

- 161 -

=ERJVORåHQRVWLPMHUD]DãWLWHRNROLãDQDSRMHGLQLPGLMHORYLPD=DJUHEDþNHåXSDQLMHSRWUHEQR MHRGQDGOHåQRJGUåDYQRJWLMHOD]D]DãWLWXRNROLãDLVKRGLWLVXJODVQRVWQDNRQDþQHSULMHGORJHVOMHGHüLK GRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMD • SURVWRUQHSODQRYHSRGUXþMDSRVHEQLKRELOMHåMD • SURVWRUQHSODQRYHXUHÿHQMDJUDGRYD • SURVWRUQHSODQRYHXUHÿHQMDRSüLQD%UGRYHF6YHWD1HGMHOMD6WXSQLN5XJYLFDL.ULå

365 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

11.2. 32'58ýJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

- 162 -

3RGUXþMDSULPMHQHSRVHEQLKUD]YRMQLKLGUXJLKPMHUDXRNYLUXREXKYDWDSODQDVX • SRGUXþMHX]GUåDYQXJUDQLFX • EUGVNDSRGUXþMD • SRGUXþMDVWUDGDODWLMHNRP'RPRYLQVNRJUDWD • gradovi u konurbacijskom odnosu s gradom Zagrebom.

- 163 -

3RGUXþMHX]GUåDYQXJUDQLFXREXKYDüD • *UDGRYH6DPRERUL=DSUHãLü • 2SüLQH .UDãLü äXPEHUDN 6YHWD 1HGMHOMD %UGRYHF 0DULMD *RULFD 3XãüD 'XEUDYLFD L Luka. %UGVND SRGUXþMD REXKYDüDMX SRGUXþMD YLãD RG  P äXPEHUDN 6Dmoborsko gorje i Medvednica). 3RGUXþMDVWUDGDODWLMHNRP'RPRYLQVNRJUDWDVXGLMHORYLRSüLQD3RNXSVNRL3LVDURYLQDX]ULMHNX Kupu. *UDGRYLXNRQXUEDFLMVNRPRGQRVXV*UDGRP=DJUHERPVX9HOLND*RULFD6DPRERU=DSUHãLü i Dugo Selo.

- 164 -

=D SRGUXþMD X] GUåDYQX JUDQLFX L EUGVND SRGUXþMD NDR L SRGUXþMD VWUDGDOD WLMHNRP 'RPRYLQVNRJUDWDSUHGYLÿDMXVHSRWLFDMQHPMHUHQDUD]LQLQDFLRQDOQRJSURJUDPDREQRYHLUD]YRMDX] UD]UDÿHQX RVQRYQX SODQVNX NRQFHSFLMX UD]YLWND QD åXSDQLMVNRM L ORNDOQRM UD]LQL D X FLOMX postupnog VPDQMLYDQMDQHVUD]PMHUDL]DRVWDMDQMDXRGQRVXQDGUXJDSRGUXþMDLGDOMQMHJUDYQRPMHUQRJUD]YLWND (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za kvalitetan åLYRWQDRYLPSURVWRULPD3URYHGEDLUD]UDGDQDYHGHQLKPMHUDSURYRGLWüHVHSXWHPSURJUDPDPMHUD ]DXQDSUHÿHQMHVWDQMDXSURVWRUX 3RVHEQHSRVWDYNHUD]YRMDNRMHWUHEDSRWLFDWL]DQDYHGHQRSRGUXþMHVX • WUHEDSRWDNQXWLLQWHQ]LYQLMLGHPRJUDIVNLSRUDVWVWDQRYQLãWYDåDULãQLKQDVHOMDLRQLKQDVHOMD kojaVXGRQHNOHVDþXYDODVWDQRYQLãWYR XJODYQRPQDVHOMDVYLãHRGVWDQRYQLND GDEL se prekinuo negativni proces smanjenja broja stanovništva, • SODQRPSUHGYLÿHQLUDVSRUHGSURL]YRGQLKNDSDFLWHWDLGUXJLKVDGUåDMDXSURVWRUXSURYHVWL uz disperziju radnih mjeVWDLSRYH]DWLLKVSRVWRMHüLPSRGUXþMLPDVWDQRYDQMD • SRWLFDWL UD]YRM SURPHWQLK SUDYDFD NRML RVLJXUDYDMX UD]YRM RYLK SRGUXþMD L LQWHJUDFLMX X SURVWRUäXSDQLMHL*UDGD=DJUHED 2E]LURPQDVPMHãWDMQHNULWHULMHQDQDþLQNDNRSRMHGLQHGMHODWQRVWLIXQNFLRQLUDju u prostoru u RGQRVXQDSODQLUDQHSRWUHEHQDYHGHQHSRVWDYNHPRJXVHNRQNUHWL]LUDWLSXWHPVOMHGHüLKPMHUD • WUHEDL]JUDGLWLUHNRQVWUXLUDWLLRSUHPLWLSRWUHEQLEURMSRGUXþQLKRVQRYQLKãNRODXXGDOMHQLP QDVHOMLPDNDNRELVHXVSRVWDYLOLXYMHWL]DRþXYDQMHVWDQRYQLãWYDXSRJUDQLþQRPSRGUXþMX • JUDÿHYLQH SULPDUQH ]GUDYVWYHQH ]DãWLWH PRUDMX VH QDOD]LWL X JUDGRYLPD L RSüLQVNLP FHQWULPDSRJUDQLþQRJSRGUXþMD • UDGQH ]RQH WUHED SODQLUDWL GLVSHU]QR L GHFHQWUDOL]LUDQR D SRVHEQR RGUHGLWL L VDþXYDWL izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno –VWRþDUVNXXJRVWLWHOMVNR–WXULVWLþNXLãSRUWVNR – rekreacijsku djelatnost, • treba vršiti ulaganja u razvoj sustava komunalne infrastrukture. 3RUHGQDYHGHQLKPMHUDUD]YRMDQXåQRMHSULPLMHQLWLSRVHEQHPMHUHUD]YRMDNRMHREXKYDüDMu ILVNDOQH L RVWDOH SRWLFDMQH PMHUH SULPLMHQMHQH SR SRGUXþMLPD LOL SRMHGLQLP ]DKYDWLPD JUDÿHYLQH  3R SRGUXþMLPDVHPRJXSURSLVDWLVOMHGHüHSRVHEQHPMHUH a) JUDGQMD JUDÿHYLQD – SODQRP JUDÿHQMD L RGUåDYDQMD SUHGYLGMHWL RGUåDYDQMH L JUDÿHQMH JUDÿHYLQDRGåXSDQLMVNRJLQWHUHVDXGLMHOXäXSDQLMHþLMLVHUD]YRMåHOLSRWDNQXWLWH]DGUåDWL LSULYXüLVWDQRYQLãWYR ãNROH]GUDYVWYHQHXVWDQRYHSURPHWQLFHRSVNUEDLWG 

366 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXSDQLMH ,,2GUHGEH]DSURYRÿHQMH

b) JUDÿHYLQVNR]HPOMLãWH–XSRGUXþMLPDSRJRÿHQLPGXJRWUDMQLPLVHOMDYDQMHPX]LVSXQMHQMH RGUHÿHQLK XYMHWD PODÿH GREQH VNXSLQH SULMDYD SUHELYDOLãWD L VO  RVLJXUDWL SURGDMX XUHÿHQRJJUDÿHYLQVNRJ]HPOMLãWDSRSRYROMQLMLPFLMHQDPD c) GUXJHPMHUH]DSRWLFDQMHUD]YRMDRGUHÿHQLKJRVSRGDUVNLKGMHODWQRVWL

- 165 -

Za gradove u konurbacijskom odnosu s gradom Zagrebom treba predvidjeti posebne mjere za: • SREROMãDQMH PHÿXVREQH SURPHWQH SRYH]DQRVWL SRVHEQR X GLMHOX NRML VH RGQRVL QD MDYQL PHÿXJUDGVNLSULMHYR] ãLQVNRYR]LORåHOMH]QLFDLGU  • UD]PMHãWDQMH L GLVORNDFLMD JRVSRGDUVNLK VDGUåDMD QD SURVWRUH JUDGRYD =DJUHEDþNH åXSDQLMHYRGHüLUDþXQDR]DãWLWLRNROLãDLXNODSDQMXXNUDMREUD]QHYULMHGQRVWLRYLKJUDGRYD • RVLJXUDQMH NYDOLWHWQRJ SURVWRUD ]D VWDQRYDQMH L SUDWHüLK VDGUåDMD ]D ]DGRYROMDYDQMH RVQRYQLK SRWUHED VWDQRYQLãWYD L] SRGUXþMD ]GUDYVWYD VRFLMDOQH VNUEL Rdgoja i obrazovanja, kulture, športa i ostalih djelatnosti.

11. 3. 32'58ý-$,/2.$/,7(7,=$,675$ä,9$1-(,35$û(1-(32-$9$,35OCESA U PROSTORU

- 166 -

,]YMHãüLPDRVWDQMXXSURVWRUXäXSDQLMHLMHGLQLFDORNDOQHVDPRXSUDYHSRWUHEQRMHREXKYDWLWL ocjenuVWDQMDLSUDüHQMHSRMDYDXSURVWRUXQDURþLWR]D • YRGR]DãWLWQD SRGUXþMD SRWHQFLMDOQR XåH YRGR]DãWLWQR SRGUXþMH L YRGRQRVQR SRGUXþMH - SUDüHQMHNYDOLWHWHVWDQMD]DãWLWHSRWHQFLMDOQRJXJURåDYDQMDLRQHþLãüHQMD • demografska kretanja – SUDüHQMH WUHQGRYD UDGL VDJOHGDYDQMD PRJXüH QHUDYQRWHåH L predlaganja mjera za uspostavu iste, • NRULãWHQMH JUDÿHYLQVNLK SRGUXþMD QDVHOMD – SUDüHQMH QDþLQD NRULãWHQMD L SUHGODJDQMH eventualnih promjena u smislu racionalnog dimenzioniranja i korištenja, • izgradnju kapitalne infrastUXNWXUHLJUDÿHYLQDRGYDåQRVWL]D'UåDYXLäXSDQLMX-SUDüHQMH GLQDPLNHUHDOL]DFLMHL]JUDGQMHUDGLUDYQRPMHUQLMHJSRYH]LYDQMDLUD]YRMDSRGUXþMD • SRJUDQLþQDEUGVNDLPDQMHUD]YLMHQDSRGUXþMD–SUDüHQMHVWDQMDSRMDYDLSURFHVDXFLOMX SUDüHQMDXþLQDNDSUovedenih mjera, • ]DãWLWXLRþXYDQMHSULURGQLKLNXOWXUQR–SRYLMHVQLKRELOMHåMDLYULMHGQRVWL–SUDüHQMHVWDQMD SRMDYDLSURFHVDUDGLSUDYRGREQRJLQWHUYHQLUDQMDXVOXþDMXQDUXãDYDQMDWLKYULMHGQRVWL • ]DãWLüHQH ORNDOLWHWH SULURGH UHJLVWULUDQL GLMHORYL SULrode i prijedlozi za zaštitu) – SUDüHQMH VWDQMDQDþLQDNRULãWHQMDWHSRWHQFLMDOQRJXJURåDYDQMDLRQHþLãüHQMD • SRSODYQDSRGUXþMD–SUDüHQMHSURPMHQDVFLOMHP]DãWLWHSURVWRUDXVOXþDMXSRWHQFLMDOQRJ XJURåDYDQMDOMXGLLPRYLQHLRNROLãD • SODQLUDQD SRVWRMHüa i napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina (nadzemna i podzemna) – SUDüHQMH NRULãWHQMD SRVWRMHüLK L VDQDFLMH QDSXãWHQLK SROMD V FLOMHP pravodobnog interveniranja u cilju zaštite prostora, • SRGUXþMDLORNDOLWHWHXJURåHQHEHVSUDYQRPJUDGQMRP Na WHPHOMX,]YMHãüDRVWDQMXXSURVWRUX3URJUDPLPDPMHUD]DXQDSUHÿHQMHVWDQMDXSURVWRUX äXSDQLMH L MHGLQLFD ORNDOQH VDPRXSUDYH WUHED SUHGODJDWL L]UDGX SRWUHEQLK GRNXPHQDWD SURVWRUQRJ XUHÿHQMDVWUXþQLKL]QDQVWYHQLKSRGORJDWHSURJUDPDVWXGLMDSURMHNDWDi drugih elaborata. 2E]LURPQDVORåHQRVWSUREOHPDWLNH]DãWLWHRNROLãDQDULMHFL/RQMLSURX]URNRYDQHQHGRVWDWNRP SRWUHEQLK NROLþLQD YRGH SRWUHEQR MH YUãLWL VWDOQR SUDüHQMH SRMDYD X RYRP SURVWRUX L SXWHP L]UDGH potrebnih elaborata (studija, idejnih rješenjDLVO UD]PRWULWLLSUHGORåLWLVWUXþQDUMHãHQMD]DUMHãDYDQMH ovog stanja.

- 167 -

6YDSODQLUDQDUMHãHQMDL]RYRJ3ODQDNRMDVHRGQRVHQDSRGUXþMD3DUNDSULURGHäXPEHUDN– 6DPRERUVNR JRUMH L 3DUND SULURGH 0HGYHGQLFD VPDWUDMX VH UMHãHQMLPD X LVWUDåLYDQMX NRMD SRGOLMHåX SURYMHULLSRWYUÿLYDQMXXSRVWXSFLPDL]UDGHLGRQRãHQMDSURVWRUQLKSODQRYDSRGUXþMDSRVHEQLKRELOMHåMD za ove Parkove prirode.

367

Prostorni plan Zagrebake županije

DOKUMENTACIJA I SURADNJA

369

Prostorni plan Zagrebake županije

A) PREGLED UPOTRIJEBLJENIH MJERODAVNIH DOKUMENATA

DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA:

1. STRATEGIJA PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, 1997. godine)

2. PROGRAM PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, 1999. godine)

3. PODRUJE BIVŠE OPINE DUGO SELO (SADA GRAD DUGO SELO I OPINE BRCKOVLJANI I RUGVICA) % Prostorni plan opine Dugo Selo (bivše) (”Dugoselska kronika”, br. 10/90); % Izmjene i dopune Prostornog plana Opine Dugo Selo (bivše) za podruje Grada Dugo Selo i naselje Donje Dvoriše (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 4/99); % Izmjena i dopuna Prostornog plana Opine Dugo Selo za podruje Opine Rugvica (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 3/00); % Prijedlog Prostornog plana ureenja Opine Brckovljani (Urbanistiki institut Hrvatske d.d.)

4. PODRUJE BIVŠE OPINE IVANI GRAD (SADA GRAD IVANI GRAD I OPINE KLOŠTAR IVANI I KRIŽ) % Prostorni plan opine Ivani Grad (bivše) (”Službene novine”, br. 41/80, 5/85 i ”Službeni vjesnik”, br. 1/89, 22/89, 75/91, 6/92); % Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Opine Ivani Grad za podruje Grada Ivani Grada i Opina Križ i Kloštar Ivani (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 3/00);

5. PODRUJE BIVŠE OPINE JASTREBARSKO (SADA GRAD JASTREBARSKO I OPINE KLINA SELA, KRAŠI, PISAROVINA I ŽUMBERAK) % Prostorni plan opine Jastrebarsko (bivše) (”Službeni vjesnik opine Jastrebarsko”, br. 1/93); % Izmjena i dopuna Prostornog plana Opine Jastrebarsko (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 3/00); % Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Opine Jastrebarsko za podruje (današnje) Opine Žumberak (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 17/99); % Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Opine Jastrebarsko za podruje (današnje) Opine Klina Sela (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 17/99); % Prostorni plan ureenja Opine Žumberak (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 11/00); % Prostorni plan ureenja Opine Klina Sela (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 8/00); % Prijedlog Prostornog plana ureenja Opine Kraši (ATRIUM d.o.o.) % Prijedlog Prostornog plana ureenja Opine Pisarovina (ATRIUM d.o.o.) % Prijedlog Prostornog plana ureenja Grada Jastrebarsko (URBING d.o.o.)

6. PODRUJE BIVŠE OPINE SAMOBOR (SADA GRAD SAMOBOR I OPINA SVETA NEDJELJA) I OPINE STUPNIK % Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 38/90, 10/91, 23/93); % Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podruje Grada Samobora i opine Sveta Nedjelja (”Glasnik Zagrebake županije”, br. 6/97, 7/97); % Prostorni plan ureenja Grada Samobora (”Službene vijesti Grada Samobora”, br. 8/97); % Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podruje Opine Stupnik (”Glasnik Zagrebake županije”, br. 3/00);

7. PODRUJE BIVŠE OPINE ZELINA (SADA GRAD SV.IVAN ZELINA I OPINA BEDENICA) % Prostorni plan opine Zelina (bivše) (”ZOZ”, br. 8/83, ”Zelinske novine”, br. 1/90 i 6/92). % Izmjene i dopune Prostornog plana Opine Zelina, sada Grad Sv. Ivan Zelina i Opina Bedenica (”Glasnik Zagrebake županije”, br.6/97).

8. PODRUJE BIVŠE OPINE VELIKA GORICA ( SADA GRAD VELIKA GORICA I OPINE KRAVARSKO, ORLE I POKUPSKO) % Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 33/90, 10/91, 23/93); % Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 11/96); % Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba za podruje Grada Velike Gorice (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 5/99);

9. PODRUJE BIVŠE OPINE VRBOVEC (SADA GRAD VRBOVEC I OPINE DUBRAVA, FARKAŠEVAC, GRADEC, PRESEKA I RAKOVEC) % Prostorni plan opine Vrbovec (bivše) (”Službeni vjesnik opine Vrbovec”, br. 12/87, 79/91);

371 Prostorni plan Zagrebake županije

% Prijedlog Prostornog plana ureenja Grada Vrbovca (ATRIUM d.o.o.);

10. PODRUJE BIVŠE OPINE ZAPREŠI ( SADA GRAD ZAPREŠI I OPINE BISTRA, BRDOVEC, DUBRAVICA, LUKA, MARIJA GORICA I PUŠA ) I OPINE JAKOVLJE % Prostorni plan Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 38/90, 10/91, 23/93); % Prostorni plan opine Donja Stubica (bivše) (”Službene novine zajednice opina Zagreb”, br. 15/83, 9/84, 17/84, 14/86 i ”Službene novine opine Donja Stubica”, br. 4/88, 10/88); % Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (”Službeni glasnik Grada Zagreba”, br. 11/96) za podruje dijela Grada Zaprešia i Opine Bistra; % Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 6/00); % Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Opine Donja Stubica za podruje (današnje) Opine Jakovlje (“Glasnik Zagrebake županije”, br. 17/99).

STUDIJE:

1. DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA, PROCESI I PROGNOZE STANOVNIŠTVA U ZAGREBAKOJ ŽUPANIJI DO 2015. GODINE (mr.sc. Nada Anti, dipl.ecc., srpanj 2000.),

2. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA ZAGREBAKE ŽUPANIJE (mr.sc. Tonko Radica, prof.geogr, srpanj 2000.),

3. STUDIJA ZAŠTITE PRIRODNE BAŠTINE ZAGREBAKE ŽUPANIJE (Jasna Budak-Raji, dipl.ing.arh. i suradnici, svibanj 2000.),

4. STUDIJA ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE ZAGREBAKE ŽUPANIJE (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel, svibanj 2000.),

5. STUDIJA PROMETNOG SUSTAVA ZAGREBAKE ŽUPANIJE - radni materijal, (Institut graevinarstava Hrvatske, 2000. godine),

6. BONITETNO VREDNOVANJE ZEMLJIŠTA ZA PROSTORNO PLANIRANJE ZAGREBAKE ŽUPANIJE (Agronomski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju; autori: prof.dr.sc. Matko Bogunovi i mr.sc. Stjepan Husnjak, prosinac 1999.),

7. DUGORONI PROGRAM OPSKRBE PITKOM VODOM ZAGREBAKE ŽUPANIJE, I ETAPA - ISTONO PODRUJE (DIPPOLD  GEROLD HIDROPROJEKT 91, ožujak 1999.),

8. DUGORONI PROGRAM OPSKRBE PITKOM VODOM ZAGREBAKE ŽUPANIJE, II ETAPA - PODRUJE JUG - ZAPAD (DIPPOLD  GEROLD HIDROPROJEKT 91, sijeanj 2000.),

9. PROSTORNI PLAN ZAGREBAKE ŽUPANIJE - TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI (Hrvatske telekomunikacije Zagreb - Odsjek za razvoj i planiranje, rujan 1999.),

10. GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM PROSTOROM NA PODRUJU GRADA ZAGREBA I ZAGREBAKE ŽUPANIJE (Šumarski fakultet Sveuilišta u Zagrebu, prosinac 1997.),

11. STUDIJA PLINOFIKACIJE ZAGREBAKE ŽUPANIJE, radni materijal (Inženjering za naftu i plin d.o.o., lipanj 1999.).

OSTALI DOKUMENTI:

1. STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE (Ministarstvo pomorstva prometa i veza, 1999. godine)

2. KRAJOLIK - SADRŽAJNA I METODSKA PODLOGA KRAJOBRAZNE OSNOVE HRVATSKE (Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja i Agronomski fakultet sveuilišta u Zagrebu, 1999. godine)

3. STUDIJA PROSTORNOG RAZVITKA TURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva i Ministarstvo turizma, sijeanj 1991.)

4. GOLF KAO ELEMENT RAZVOJNE STRATEGIJE HRVATSKOG TURIZMA (Ministarstvo turizma, 1995. godine)

372 Prostorni plan Zagrebake županije

5. HRVATSKI TURIZAM U BROJKAMA 1998 (Ministarstvo turizma, 1998. godine)

6. KONCEPCIJA DUGORONOG RAZVITKA HRVATSKOG TURIZMA (Ministarstvo turizma, 1998. godine)

7. OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA BIVŠE OPINE IVANI GRAD (Urbanistiki institut Hrvatske, 1995. godine)

8. OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA BIVŠE OPINE JASTREBARSKO (CPA I URBING, 1996.godine)

9. OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA GRADA SAMOBORA I OPINE SVETA NEDJELJA (Urbanistiki zavod Grada Zagreba, 1996. godine)

10. OSNOVE KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA BIVŠE OPINE ZAPREŠI I OPINE JAKOVLJE (Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu ovjekova okoliša Grada Zagreba, 1996. godine)

11. PROGRAM ZAGREBAKE ŽUPANIJE DO 2001. GODINE ("Glasnik Zagrebake županije", broj 13/97)

12. IZVJEŠE O STANJU U PROSTORU I PROGRAM MJERA ZA UNAPREENJE STANJA U PROSTORU ZAGREBAKE ŽUPANIJE ("Glasnik Zagrebake županije", broj 4/99)

13. IZVJEŠA O STANJU U PROSTORU I PROGRAMI MJERA ZA UNAPREENJE STANJA U PROSTORU ZA GRADOVE I OPINE NA PODRUJU ZAGREBAKE ŽUPANIJE (za razdoblja od 1995. do 2000. godine)

14. TEMELJNA ZAJEDNIKA POLAZIŠTA ZA PLANIRANJE PROSTORA GRADA ZAGREBA I ZAGREBAKE ŽUPANIJE (Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, travanj 1999, Izmjene i dopune: "Glasnik Zagrebake županije", broj 15/99)

15. IZVJEŠE O STANJU OKOLIŠA ZAGREBAKE ŽUPANIJE ("Glasnik Zagrebake županije", broj 17/99)

16. INŽENJERSKOGEOLOŠKA KARTA ZAGREBAKE ŽUPANIJE (Institut za geološka istraživanja - Zagreb, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, ožujak 2000.)

17. ZRANE SNIMKE ZAGREBAKE ŽUPANIJE u mjerilu približnom 1:15000 (Državna geodetska uprava - Geofoto, 1997. i 2000. godine)

18. KARTA RAZVRSTANIH CESTA ZAGREBAKE ŽUPANIJE, (Hrvatska uprava za ceste, 1999.)

19. BROJENJE PROMETA NA CESTAMA REPUBLIKE HRVATSKE (Hrvatska uprava za ceste, 1996., 1998. i 1999. godine)

20. MASTER PLAN ZRANE LUKE ZAGREB, (NACO – Netherlands airport consultants B.V., Netherland, 1997.)

21. Idejni projekti, idejna rješenja i studije izvodljivosti za obilazne ceste središnjih naselja opina i gradova te nove trase državnog i županijskog znaaja

22. REDEFINIRANJE KONCEPCIJE RAZVOJA ŽELJEZNIKOG VORA ZAGREB, (Željezniko projektno društvo d.d., 1999.)

23. AUTOCESTA ZAGREB (OBILAZNICA) – VELIKA GORICA – PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ, (Institut graevinarstva Hrvatske, 1998.)

24. VODOPRIVREDNA OSNOVA GRADA ZAGREBA (Elektroprojekt, 1981.)

25. VODOPRIVREDNA OSNOVA GRADA ZAGREBA, OPINE SAMOBOR I SVETA NEDJELJA (Elektroprojekt, 1986.)

26. VODOPRIVREDNA OSNOVA GRADA ZAGREBA - Izmjene i dopune, (Hrvatske vode, 1992.)

27. Podloge za prostorni plan Zagrebake županije – Vodno gospodarstvo, Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno podruje sliva Save i Vodnogospodarski odjel za slivno podruje grada Zagreba

28. OBRANA OD POPLAVA GORNJEG POSAVLJA (Direkcija za Savu, Zagreb, 1970.)

29. STUDIJA REGULACIJE I UREENJE RIJEKE SAVE U JUGOSLAVIJI (Polytechna – Hydroprojekt – Carlo Lotti, Prag-Rim, 1972. god.)

30. ANALIZA REŽIMA VELIKIH VODA SAVE (Direkcija za Savu, Zagreb, 1975. god.)

373 Prostorni plan Zagrebake županije

31. IDENTIFIKACIJA STUPNJA ZAŠTITE OD POPLAVE GORNJEG POSAVLJA (Studija VP-Zagreb, Zagreb, 1983.) 32. AKTUALIZACIJA IDEJNOG PROJEKTA RETENCIJE KUPINA (VRO-Zagreb, OOUR-Projekt, Zagreb, 1988. god.)

33. PODLOGE IZ VODNOG GOSPODARSTVA ZA STRATEGIJU PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE (JVP Hrvatska vodoprivreda, Zagreb, 1995. god.)

34. ANALIZA POTENCIJALNIH AKUMULACIJA I RETENCIJA S PRIJEDLOGOM PRIORITETA, PODRUJE VGO-A ZA VODNO PODRUJE SLIVA SAVE (Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno podruje sliva Save, Studijsko-razvojni odjel, 1999. god.)

35. STUDIJA HIDROTEHNIKOG UREENJA SLIVA LONJE UZVODNO OD CESTE ZAGREB – BJELOVAR, (“Projekt” – RO za konzalting s potpunom odgovornošu, Zagreb, 1985. god.)

36. UREENJE SLIVA ZELINE UZVODNO OD SPOJNOG KANALA ZELINA-LONJA-GLOGOVNICA, idejno rješenje, (VRO Zagreb, OOUR Projekt Zagreb, 1990. god.)

37. VODOPRIVREDNA OSNOVA SLIVA RIJEKA ESME I GLOGOVNICE (Institut za vodoprivredu “Jaroslav erni” – Beograd, 1990. god.)

38. VODOPRIVREDNA OSNOVA ESME I GLOGOVNICE, IZMJENE I DOPUNE (JVP “Hrvatska vodoprivreda”, OJ Zagreb, Studijsko razvojni odjel, Zagreb, 1994. god.)

39. PLEŠIVICA – ŽUMBERAK – JUŽNE PADINE, OBRANA OD BRDSKIH VODA I UREENJE SLIVOVA, koncepcijsko rješenje, (OVP Zagreb, OOUR Projekt, 1978. god.)

40. KOMPLEKSNO UREENJE SLIVA KUPE (Elektroprojekt Zagreb, 1989. god.)

41. VODOPRIVREDNA OSNOVA GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE (JVP Hrvatska vodoprivreda, OJ Zagreb, 1992. god.)

42. Idejni projekti i idejna rješenja odvodnje otpadnih voda za gradove i neka središnja naselja opina

43. Idejni projekti vodoopskrbe

44. SMJERNICE ZA KORIŠTENJE VODOZAŠTITNIH PODRUJA GRADA ZAGREBA, (Vodoopskrba i odvodnja, Zagreb, 1999.)

45. EVIDENCIJA I GOSPODARENJE ZALIHAMA PODZEMNIH VODA HRVATSKE, (Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveuilišta u Zagrebu i Hrvatske vode, 1998.)

46. Odluke i prijedlozi odluka o zonama sanitarne zaštite

47. STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ TEHNOLOŠKIH OBJEKATA INA-INDUSTRIJA NAFTE-NAFTAPLINA NA PODRUJU OPINE IVANI GRAD (INA - Inženjering za naftu i plin d.o.o, sijeanj 1994.)

48. STANJE GOSPODARSTVA ZAGREBAKE ŽUPANIJE (Zagrebaka županija, uredi i upravni odjeli iz podruja gospodarstva, srpanj 1999.)

49. GOSPODARENJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U ZAGREBAKOJ ŽUPANIJI - radni materijal (Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo Zagrebake županije, 2000. godine)

50. SREDNJI GRADOVI U HRVATSKOJ URBANIZACIJI (Ivan Rogi, Matija Salaj, 1999. godine)

51. STATISTIKI LJETOPIS, razna godišta (Državni zavod za statistiku)

52. STATISTIKI LJETOPIS HRVATSKIH ŽUPANIJA, (Državni zavod za statistiku, 1993.)

53. ZAGREBAKA ŽUPANIJA STATISTIKI (Zagrebaka županija - Ured za statistiku, 1998. godine)

54. DEMOGRAFSKI RAZVITAK GRADA ZAGREBA - PROCESI, OBILJEŽJA, MJERE - (Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, 1999. godine)

55. STATISTIKI LJETOPIS ZAGREBA 1999. (Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, Odjel za statistiku, 1999. godine)

374 Prostorni plan Zagrebake županije

56. NASELJA GRADA ZAGREBA - PROCES URBANIZACIJE, SUSTAV RAZVOJNIH ŽARIŠTA I ODREDNICE BUDUEG RAZVITKA (Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja i zaštitu ovjekova okoliša Grada Zagreba, rujan 1999.)

B) SURADNJA TIJELA, USTANOVA I SUBJEKATA

% Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja - Zavod za prostorno planiranje

% Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja - Uprava za prostorno ureenje

% Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja - Uprava za zaštitu prirode

% Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja - Uprava za zaštitu okoliša

% Ministarstvo obrane - Uprava za graditeljstvo i zaštitu okoliša

% Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska uprava zagrebaka

% Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Uprava zranog prometa

% Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Uprava za ceste i cestovni promet

% Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Sektor željeznikog prometa i unutrašnje plovidbe

% Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Uprava telekomunikacija i poštanskog prometa

% Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine

% Ministarstvo turizma

% Carinska uprava Republike Hrvatske - Služba za planiranje, razvoj, izgradnju, održavanje i informatizaciju

% Državna uprava za vode

% Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za vodno podruje sliva Save – Zagreb

% Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za slivno podruje Grada Zagreba

% Hrvatska gospodarska komora

% Hrvatske željeznice

% Hrvatska uprava za ceste

% Zrana luka Zagreb

% Hrvatske šume - Uprava šuma Bjelovar

% Hrvatske šume - Uprava šuma Karlovac

% Hrvatske šume - Uprava šuma Sisak

% Hrvatske šume - Direkcija Zagreb

% Hrvatske šume - Uprava šuma Zagreb

% Hrvatska pošta - Centar pošta Zagreb

% Hrvatske telekomunikacije - Telekomunikacijski centar Zagreb

% Hrvatska radiotelevizija - PJ odašiljai i veze

% Državni zavod za statistiku

% Državna geodetska uprava

375 Prostorni plan Zagrebake županije

% Državna geodetska uprava - Podruni ured za katastar

% INA d.d. – Naftaplin, Sektor proizvodnje nafte i plina, Zagreb

% INA-Industrija nafte d.d.

% Hrvatska elektroprivreda - Sektor za razvoj

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Karlovac

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Križ

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Karlovac, Pogon Jastrebarsko

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Karlovac, Pogon Ozalj

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Dugo Selo

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Samobor

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Velika Gorica

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Dugo Selo

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Zagreb, Pogon Zapreši

% Hrvatska elektroprivreda - D.P. Elektra Bjelovar - Pogon Križevci

% Grad Zagreb, Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša

% Varaždinska županija - Županijski zavod za prostorno ureenje

% Bjelovarsko-bilogorska županija - Županijski zavod za prostorno ureenje

% Karlovaka županija - Županijski zavod za prostorno ureenje

% Koprivniko-križevaka županija - Županijski zavod za prostorno ureenje

% Krapinsko-zagorska županija – Zavod za prostorno ureenje

% Sisako-moslavaka županija - Županijski zavod za prostorno ureenje

% Županijska uprava za ceste Zagrebake županije

% Turistika zajednica Zagrebake županije

% Zagrebaka županija - Upravni odjel za gospodarstvo

% Zagrebaka županija - Upravni odjel za društvene djelatnosti

% Zagrebaka županija - Upravni odjel za poljoprivredu i šumarstvo

% Zagrebaka županija - Županijski ured za gospodarstvo

% Zagrebaka županija - Županijski ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehniku kulturu

% Zagrebaka županija - Županijski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb

% Zagrebaka županija - Županijski ured za prostorno ureenje, stambeno- komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, s ispostavama

% Zagrebaka županija - Županijski ured za statistiku

% Gradska i opinska poglavarstva svih gradova i opina Zagrebake županije i njihovi upravni odjeli

376 Prostorni plan Zagrebake županije

% “IVAKOP” d.o.o., Ivani Grad

% “DUKOM” d.o.o., Dugo Selo

% “Komunalno Jastrebarsko” d.o.o., Jastrebarsko

% Javno poduzee “Zelinske komunalije”, Sveti Ivan Zelina

% “Velkom” d.o.o., Velika Gorica

% “Komunalac Vrbovec” d.o.o. , Vrbovec

% “Vodoopskrba i odvodnja” d.o.o., Zagreb

% Poduzee za obavljanje komunalnih djelatnosti Zapreši, d.o.o.

% “Komunalac” d.o.o., Samobor

% Institut za geološka istraživanja, Zagreb

% Agronomski fakultet Sveuilišta u Zagrebu

% Energetski institut Hrvoje Požar d.o.o., Zagreb

% Gradska plinara, Zagreb

% Zelena akcija, Zagreb

% Pliva, Zagreb

% PIK Vrbovec, Vrbovec

377