REPUBLIKA HRVATSKA =$*5(%$ý.$ä83$1,-$
äXSDQLMVNL]DYRG]DSURVWRUQRXUHÿHQMH L]DãWLWXRNROLãD=DJUHEDþNHåXSDQLMH
PROSTORNI PLAN =$*5(%$ý.(ä83$1,-(
TEKSTUALNI DIO
,2%5$=/2ä(1-( ,,2'5('%(=$35292(1-( ,,,*5$),ý.,35ILOZI - KARTOGRAMI
U Zagrebu, 2002. godine PROSTORNI PLAN =$*5(%$ý.(ä83$1,-(
1RVLWHOML]UDGHLL]UDÿLYDþ ä83$1,-6.,=$92'=$35267251285((1-( ,=$â7,782.2/,â$=$*5(%$ý.(ä83$1,-(
Ravnatelj: 720,6/$9%52'$5,ûGLSOLQJDUK
Koordinator izrade Plana: =/$7.2'5$ä(7,ûGLSOLQJDUK
6WUXþQLWLP=DYRGD =/$7.2'5$ä(7,ûGLSOLQJDUK ä(/-.$.8ý,1,ûGLSOLQJDUK 0$5,-$3$9,ûGLSOLQJDUK 9/$7.$5$'(/-$.GLSOLQJJUDÿ 720,6/$9%52'$5,ûGLSOLQJDUK NADA SOHORA, dipl.iur. 0$5$û852JUDÿWHK GORAN ROZGA, adm.ref.
6WUXþQLWLPYDQMVNLKVXUDGQLND PUVF1$'$$17,ûGLSORHF $1$,9$1,â(9,ûGLSOLQJNXOWWHK PUVF%,6(5.$'80%29,û-%,/8â,ûGLSOLQJDUK JASNA BUDAK-5$-ý,ûGLSOLQJDUK $17(-85-(9,ûGLSOLQJQDIWUXG mr.sc. TONKO RADICA, prof.geogr. PUVF,'$65',ûGLSOLQJHO '$925â75%(1$&GLSOLQJJUDÿ '$/,%259$&(.GLSOLQJJUDÿ
Digitalna obrada: äXSDQLMVNL]DYRG]DSURVWRUQRXUHÿHQMH L]DãWLWXRNROLãD=DJUHEDþNHåXSDQLMH URBING d.o.o. Zagreb 35,25LQåHQMHULQJGo.o. Zagreb ASK - ATELIER d.o.o. Zagreb
Lektura i korektura: PUVF6PLOMND-DQDþHN-.XþLQLüSURI
3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
6$'5ä$-
,2%5$=/2ä(1-(
1. POLAZIŠTA
1.1. 3RORåDM]QDþDMLSRVHEQRVWLåXSDQLMVNRJ SRGUXþMDXRGQRVXQDSURVWRULVXVWDYH'UåDYH 1
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 2
3ROLWLþNR-teritorijalni ustroj ZagrHEDþNHåXSDQLMH 2
3URFHVSROLWLþNR-teritorijalnog NRQVWLWXLUDQMD=DJUHEDþNHåXSDQLMH i Grada Zagreba u razdoblju 1990. - 1997. godine 3
1.1.1.3. Površina, stanovništvo i naseljenost 4
a) Površina 4 b) Stanovništvo 6 c) Naseljenost 9 d) Demografska povezanost =DJUHEDþNHåXSDQLMHL*UDGD=DJUHED 11
3RGUXþMHX]GUåDYQXJUDQLFX 16
7DEOLþQLSULND]RVQRYQLKSRGDWDND o stanju u prostoru 18
1.1.2. Prostorno UD]YRMQHLUHVXUVQH]QDþDMNH 20
1.1.2.1. Naselja 20
a) Popis naselja s osnovnim podacima 20 b) 6UHGLãQMHXVOXåQHIXQNFLMH 39 XSUDYDSUDYRVXÿHãNROVWYR kultura, umjetnost, šport, zdravstvo i socijalna skrb, financije, trgovina i dr.) c) Sustav središnjih naselja 47
1.1.2.2. =HPOMRSLVQDRELOMHåMD 52
a) *HRORãNDLLQåHQMHUVNRJHRORãNDRELOMHåMD 52 b) Reljefne i krajobrazne cjeline 54 c) +LGURJUDIVNDRELOMHåMD 56 d) .OLPDWVNDRELOMHåMD 57 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
1.1.2.3. Osnovne kategorije korištenja zamljišta 59
1.1.2.4. 3RGUXþMDSUHWHåLWLKGMHODWQRVWLXRGQRVX na prirodne i druge resurse 63
a) Gospodarstvo-pokazatelji 63 b) Poljoprivreda 66 c)Šumarstvo 74 d) Vodni resursi 77 e) Turizam 93 f) Eksploatacija mineralnih sirovina 96
1.1.2.5. Prometni sustav 100
a) Cestovni promet 100 b) äHOMH]QLþNLSURPHW 103 c) =UDþQLSURPHW 105 d) 5LMHþQLSURPHW 105
1.1.2.6. Telekomunikacije i pošta 105
1.1.2.7. Vodnogospodarski sustav 113
a) Vodoopskrba 113 b) Odvodnja 119 c) Korištenje voda 123
1.1.2.8. Energetski sustav 124
a) Proizvodnja i transport nafte i plina 124 b) Elektroenergetika 126
1.1.2.9. Groblja 130
1.1.2.10. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 132
1.1.2.11. Zaštita kulturne i prirodne baštine 137
a) Kulturna baština 137 b) Kulturno-krajobrazne cjeline 147 c) Prirodna baština 148 d) 2VRELWHELOMQHLåLYRWLQMVNH]DMHGQLFH 160
1.1.3. 2EYH]HL]3URJUDPDSURVWRUQRJXUHÿHQMD 'UåDYHLRFMHQDSRVWRMHüLKSURVWRUQLKSODQRYD 162
1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog XUHÿHQMD'UåDYH 162
a) 2SüHQLWR 162 b) Stanovništvo i naselja 162 c) 6UHGLãQMHXVOXåQHIXQNFLMH 163 d) Gospodarske djelatnosti 163 e) Prometni sustav 165 f) Pošta i telekomunikacije 166 g) Vodnogospodarski sustav 166 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
h) Energetski sustav 167 i) Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 167 j) Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša 168 k) Osnove za organizaciju, korištenje i zaštitu prostora 170 l) 6PMHUQLFHLNULWHULML]DXUHÿHQMH prostornih cjelina 171
1.1.3.2. 2FMHQDSRVWRMHüLKSURVWRUQLK planova 172
a) 2SüHQLWR 172 b) Infrastrukturni sustav u planovima 174 c) *UDÿHYLQVNDSRGUXþMD 175
2FMHQDVWDQMDPRJXüQRVWLLRJUDQLþHQMDUD]YRMD u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 179
1.1.4.1. 2FMHQDVWDQMDPRJXüQRVWLLRJUDQLþHQMD razvoja u odnosu na demografske podatke 179
1.1.4.2. 2FMHQDVWDQMDPRJXüQRVWLLRJUDQLþHQMD razvoja u odnosu na gospodarske podatke i prostorne pokazatelje -PHÿXRYLVQRVW =DJUHEDþNHåXSDQLMHL*UDGD=DJUHED 182
2. &,/-(9,352672512*5$=92-$,85((1-$
2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, GUåDYQRJLPHÿXQDURGQRJ]QDþDMD 184
2.1.1. Razvoj gradoYDLQDVHOMDSRVHEQLKIXQNFLMDL]QDþDMQLK infrastrukturnih sustava 184
2.1.1.1. Gradovi i naselja posebnih funkcija 184
2.1.1.2. Prometni sustav 188
a) Cestovni promet 188 b) äHOMH]QLþNLSURPHW 189 c) =UDþQLSURPHW 190 d) 5LMHþQLSURPHW 190
2.1.1.3. Pošta i telekomunikacije 191 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
2.1.1.4. Vodnogospodarski sustav 192
a) Vodoopskrba 192 b) Odvodnja i zaštita voda 192 c) Korištenje voda 193 d) 8UHÿHQMHYRGRWRNDLYRGD 193
2.1.1.5. Energetski sustav 194
a) Proizvodnja i transport plina i nafte 194 b) Elektroenergetika 195
2.1.1.6. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 196
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 197
2.1.3. 2þXYDQMHHNRORãNHVWDELOQRVWL i vrijednih dijelova okoliša 199
2.2. &LOMHYLSURVWRUQRJUD]YRMDåXSDQLMVNRJ]QDþDMD 201
2.2.1. Demografski razvoj 201
2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 202
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 205
2.2.3.1. Razvoj naselja 205
2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture 206
2.2.3.3. Prometna infrastruktura 208
a) Cestovni promet 208 b) äHOMH]QLþNLSURPHW 208 c) =UDþQLSURPHW 209 d) 5LMHþQLSURPHW 209
2.2.3.4. Pošta i telekomunikacije 209
2.2.3.5. Vodnogospodarski sustav 210
a) Vodoopskrba 210 b) Odvodnja i zaštita voda 210 c) Korištenje voda 211 d) 8UHÿHQMHYRGRWRNDLYRGD 211 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
2.2.3.6. Energetski sustav 212
a) Proizvodnja i transport nafte i plina 212 b) Elektroenergetika 212
2.2.3.7. Obrada, skladištenje i odlaganje otpada 213
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno-povijesnih cjelina 214
a) Zaštita krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti 214 b) Vodni resursi 215 c) Šume 216 d) Tla 217 e) Mineralne sirovine 217 f) Bioraznolikost 218 g) Zrak 218
2.3. &LOMHYLSURVWRUQRJXUHÿHQMDQaselja na SRGUXþMXäXSDQLMH 219
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 219
2.3.2. 8QDSUHÿHQMHXUHÿHQMDQDVHOMD i komunalne infrastrukture 220
3/$1352672512*85((1-$
3.1. 3ULND]SURVWRUQLKVWUXNWXUDäXSDQLMH u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja äXSDQLMHL'UåDYH 221
3.2. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora 222
3.2.1. 7DEOLþQLLskaz prostornih pokazatelja ]DQDPMHQXSRYUãLQD QDVHOMDLL]JUDÿHQH strukture, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) 225
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih GMHODWQRVWLRG]QDþDMD]D äXSDQLMXL'UåDYX 226 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
3.3.1. Gospodarske djelatnosti 226
a) Gospodarske zone (proizvodne i poslovne) 226 b) Poljoprivreda 227 c) Šumarstvo 228 d) Lovstvo 231 e) Turizam 232 f) Eksploatacija mineralnih sirovina 234
3.3.2. Društvene djelatnosti 235
3.4. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta 243
3.4.1. Prognoza demografskih kretanja do 2015. godine 243
3.4.2. Sustav planiranja naselja 245
3.5. 8YMHWLNRULãWHQMDXUHÿHQMDL]DãWLWHSURVWRUD 254
3.5.1. Prirodna baština i krajobraz 254
D 8YMHWLNRULãWHQMD]DSRVHEQR]DãWLüHQHGLMHORYHSULURGH 254 b) Uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode 261 c) Uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele - prirodni i kultivirani krajobraz 272
3.5.2. Kulturna baština 278
a) Vrednovanje kulturno-krajobraznih cjelina 278 b) Sistematizacija kulturnih dobara po vrstama i podrvrstama 279 c) .XOWXUQDGREUDQDFLRQDOQRJLUHJLRQDOQRJ]QDþHQMD 280 d) Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti 286
3RGUXþMDSRVHEQLKRJUDQLþHQMDXNRULãWHQMX 290
3RGUXþMDSULPMHQHSRVHEQLKPMHUDXUHÿHQMDL]DãWLWH 291
7DEOLþQLLVND]SRYUãLQD]DSRVHEQRYULMHGQD LLOLRVMHWOMLYDSRGUXþMDLFMHOLQH (prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti) 292
3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava 293
3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav 293
a) Cestovni promet 293 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
E äHOMH]QLþNLSURPHW 295 F =UDþQLSURPHW 297 G 5LMHþQLSURPHW 298 H *UDQLþQLSULMHOD]L 298
3.6.2. Pošta i telekomunikacije 298
a) Sustavi telekomunikacija 299 b) Sustavi poštanskog prometa 301
3.6.3. Vodnogospodarski sustav 301
a) Vodoopskrba 301 b) Odvodnja i zaštita voda 304 c) Korištenje voda 307 G 8UHÿHQMHYRGRWRNDLYRGD 309
3.6.4. Energetski sustav 313
a) Proizvodnja i transport nafte i plina 313 b) Elektroenergetika 315
3.7. Postupanje s otpadom 317
3.8. SprjHþDYDQMHQHSRYROMQDXWMHFDMDQDRNROLã 319
II. ODREDBE ZA PROVOENJE
1. 89-(7,5$=*5$1,ý(1-$3526725$35(0$2%,/-(ä-8.25,â7(1-8,1$0-(1,
1.1. Uvjeti razgraniþenja prostora prema obiljeåju 324
1.2. Uvjeti razgraniþenja prostora prema korištenju 324
1.2.1. =DãWLüHQDSULURGQDEDãWLQD 325 1.2.2. Zaštiüeno kulturno-povijesno naslijeÿe 325 1.2.3. Zaštiüeno poljoprivredno i šumsko zemljište 325 *HRWHKQLþNH]QDþDMNHWOD 325 1.2.5. Zaštita podzemnih voda i izvorišta voda za piüe 326 3RGUXþMDLGLMHORYLXJURåHQRJRNROLãD 326
1.3. Uvjeti razgraniþenja prostora prema namjeni 327
1.3.1. Površine naselja 327 1.3.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 327 1.3.3. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina 328 1.3.4. Površine za športsko – rekreacijsku namjenu 328 1.3.5. Poljoprivredno tlo i šumske površine 328 1.3.6. Vodne površine 329 1.3.7. Površine za posebnu namjenu 329 1.3.8. Površine infrastrukturnih sustava 330 1.3.9. Groblja 331 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
2. 89-(7,2'5(,9$1-$3526725$*5$(9,1$2'9$ä1267, =$'5ä$98,ä83$1,-8 331
2.1. Graÿevine od vaånosti za Dråavu 331
2.2. Graÿevine od vaånosti zaäupaniju 334
3. UVJETI SM-(â7$-$*2632'$56.,+6$'5ä$-$835267258 335
3.1. Gospodarske djelatnosti 335
3.2. Ugostiteljstvo i turizam 337
3.3. Poljoprivreda, stoþarstvo, akvakultura i šumarstvo 338
3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina 341
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU 342
4.1. Školstvo 342
4.2. Zdravstvo 342
4.3. Šport i rekreacija 342
4.4. Kultura 343
5. 89-(7,2'5(,9$1-$*5$(9,16.,+32'58ý-$,.25,â7(1-$,=*5$(1$, 1(,=*5$(1$',-(/$32'58ý-$ 343
5.1. 2SüLXYMHWL 343
5.2. .ULWHULML]DGLPHQ]LRQLUDQMHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDQDVHOMD 345
5.3. KULWHULML]DGLPHQ]LRQLUDQMHJUDÿHYLQVNLKSRGUXþMDL]GYRMHQHQDPMHQH 346
6. 89-(7,8795,9$1-$3520(71,+,'58*,+,1)5$6758.7851,+6867$9$8 PROSTORU 347
6.1. Prometni sustavi 347
6.2. Energetski sustav 349
6.2.1. Eksploatacija, prerada i transport nafte i plina i plinoopskrba 350 6.2.2. Elektroenergetika 350 6.2.3. Potencijalni lokalni izvori energije 351
6.3. Vodnogospodarski sustav 351
=DãWLWQHLUHJXODFLMVNHJUDÿHYLQH 351 6.3.2. Korištenje voda 352 6.3.3. Odvodnja i zaštita voda 353
7. 0-(5(2ý89$1-$.8/78512-KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 354 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 356
8.1. Zaštita prirodne baštine i osobito vrijednih predjela (prirodnih i kultiviranih krajobraza) 356
8.2. Zaštita prostora kulturno-SRYLMHVQRJQDVOLMHÿD 356
9. POSTUPANJE S OTPADOM 357
10. 0-(5(635-(ý$9$1-$1(3292/-1$87-(&$-$1$2.2/,â 358
10.1. Zaštita tla 358
10.1.1. Šumsko tlo 358 10.1.2. Poljoprivredno tlo 359 *HRWHKQLþNR]RQLUDQMHWOD 359
10.2. Zaštita zraka 359
10.3. Zaštita voda 360
10.4. Zaštita od buke 361
10.5. 3RSLVJUDÿHYLQDL]DKYDWD]DNRMH je potrebna procjena 361 utjecaja na okoliš
10.6. Mjere posebne zaštite 362
10.6.1. Sklanjanje ljudi 362 10.6.2. Zaštita od rušenja 363 10.6.3. Zaštita od poplava 363 =DãWLWDRGSRåDUD 363 10.6.5. Zaštita od potresa 363 =DãWLWDRGWHKQRORãNLKQHVUHüD 364
11. MJERE PROVEDBE 364
11.1. 2EYH]DL]UDGHGRNXPHQDWDSURVWRUQRJXUHÿHQMD 364
11.2. 3RGUXþMDSULPMHQHSRVHEQLKUD]YRMQLKLGUXJLKPMHUD 366
11.3. 3RGUXþMDLORNDOLWHWL]DLVWUDåLYDQMHLSUDüHQMHSRMDYDLSURFHVDXSURVWRUX 367
DOKUMENTACIJA I SURADNJA
A) Pregled upotrijebljenih mjerodavnih dokumenata 369
'RNXPHQWLSURVWRUQRJXUHÿHQMD 369 Studije 370 Ostali dokumenti 370
B) Suradnja tijela, ustanova i subjekata 373 3URVWRUQLSODQ=DJUHEDþNHåXpanije
III. *5$),ý.,35,/2=,- KARTOGRAMI U MJERILU 1 : 300 000
Kartogram 1.: TERITORIJALNO-32/,7,ý.,86752-
.DUWRJUDP$'0,1,675$7,91$6-(',â7$,5$=9567$-'5ä$91,+,ä83$1,-6.,+&(67$
Kartogram 3.: SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA I RAZVOJNIH SREDIŠTA
Kartogram 4.1.: POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
Kartogram 4.2.: PROIZVODNJA I TRANSPORTNI SUSTAV NAFTE I PLINA
Kartogram 4.3.: ELEKTROENERGETIKA
.DUWRJUDP92'2236.5%$92'2=$â7,71$32'58ý-$,92'21261232'58ý-(
Kartogram 4.5.: ODVODNJA OTPADNIH VODA
.DUWRJUDP.25,â7(1-(92'$85((1-(92'272.$,92'$
89-(7,.25,â7(1-$,85((1-$=(0/-,â7$
Kartogram 5.: POSTUPANJE S OTPADOM
Kartogram 6.: VALORIZACIJA KULTURNO-.5$-2%5$=1,+2%,/-(ä-$3526725$ Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNA AJ I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRU JA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE DRŽAVE
Zagreba ka županija smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske, okružuju i prstenasto, s isto ne, južne i zapadne strane glavni grad Republike Hrvatske - Zagreb. Na sjeveru Zagreba ka županija grani i s Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom i Koprivni ko-križeva kom županijom, na jugozapadu s Karlova kom županijom, na jugu sa Sisa ko-moslava kom, a na istoku s Bjelovarsko- bilogorskom županijom. Dio sjeverozapadne granice Zagreba ke županije ujedno je i državna granica Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom.
Slika 1. Položaj Zagreba ke županije u Republici Hrvatskoj Izvor: Program prostornog ure enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), kartografski prikaz 01.
1 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Prema prirodno - geografskoj regionalizaciji Hrvatske, Zagreba ka županija smještena je u panonskoj megaregiji, i to u njenom jugozapadnom dijelu, pretežito u zavali sjeverozapadne Hrvatske, a dijelom pripada gorsko-zavalskom podru ju sjeverozapadne Hrvatske. Na podru ju Županije prevladavaju nizinski krajevi do 200 m nadmorske visine. Samo se Medvednica uz Zapreši odnosno Bistru i Žumbera ka gora sa Samoborskim gorjem na jugozapadu uzdižu iznad 500 metara nadmorske visine. Marijagori ko pobr e (visine do 312 m) pruža se izme u Sutle i Krapine, a Vukomeri ke gorice izme u Turopolja i Pokuplja, visine do 255 m. Ostali prostor aluvijalne su ravni rijeke Save i njenih pritoka: Prisavska nizina s Turopoljem, Lonjska nizina na istoku, Donje Pokuplje na jugu.
Prometno - geografski, Županija je dio središnje Hrvatske, tog klju nog vorišta europskih i regionalnih prometnih pravaca, smještena u zagreba kom okruženju, a prostorno udaljena samo stotinjak kilometara zra ne linije od Jadranskog mora, sa Zra nom lukom Zagreb na velikogori kom podru ju. Ta zra na luka za ve inu europskih zemalja predstavlja nezaobilazna “vrata“ kroz koja vode putovi do svih luka i gradova na hrvatskom Jadranskom moru. Pored povoljnog prometnog položaja u europskom i nacionalnom prometnom sustavu, Županija koristi i relativno dobru prometnu povezanost Zagreba sa županijskim središtima srednje Hrvatske (Karlovac, Sisak, Bjelovar, Varaždin, Krapina, Koprivnica i akovec), iji prometni pravci neizbježivo prolaze preko županijskog prostora. Osim toga, za Županiju su tako er važni glavni prometni pravci iz Zagreba prema drugim regionalnim središtima u Hrvatskoj (Rijeci, Osijeku, Splitu) i šire - prema Ljubljani, Mariboru, Be u, Budimpešti i drugim velikim europskim gradovima.
1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU
1.1.1.1. POLITI KO-TERITORIJALNI USTROJ ZAGREBA KE ŽUPANIJE
Slika 2. Politi ko-teritorijalni ustroj Zagreba ke županije Izvor : Zakon o podru jima županija, gradova i op ina u Republici Hrvatskoj ( "Narodne novine", broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00 )
2 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Zakonom o podru jima županija, gradova i op ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97 od 17. sije nja 1997.) utvr eno je podru je Zagreba ke županije; gradovi i op ine koji ulaze u njezin sastav te obuhvat pripadaju ih naselja. Kasnijim izmjenama i dopunama istog zakona u studenom 1997. ("Narodne novine", broj 124/97) izdvojena su dva naselja – Brkiševina i Šišinec iz op ine Pokupsko u Zagreba koj županiji i pripojena op ini Lekenik u Sisa ko-moslava koj županiji.
Temeljem navedenog Zakona iz 1997. godine i njegovih izmjena i dopuna, danas se u sastavu Zagreba ke županije nalazi 8 gradova i 26 op ina. Gradovi su: Dugo Selo, Ivani Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši , a op ine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klin a Sela, Kloštar Ivani , Kraši , Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Puš a, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak.
Sjedište Županije nalazi se u Zagrebu.
1.1.1.2. PROCES POLITI KO-TERITORIJALNOG KONSTITUIRANJA ZAGREBA KE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA U RAZDOBLJU 1990. - 1997. GODINE
Povratkom na županijski ustroj Države, predvi en Ustavom Republike Hrvatske 1990. godine, na zagreba kom prostoru zate ene su dvije zajednice op ina ustanovljene 1974. godine i to: Gradska zajednica op ina Zagreb sa 14 bivših op ina i Zajednica op ina Zagreb koja je obuhva ala nešto širi prostor od današnje Zagreba ke županije s velikim dijelom Krapinsko-zagorske županije. Tada se Zagreb prostirao na 1716 km2 i imao je 933.914 stanovnika prema popisu iz 1991. godine, a u Zajednici op ina Zagreb na površini od 3830 km2 živjelo je 313.000 stanovnika.
U prvom županijskom ustroju Zakonom o podru jima županija, gradova i op ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 90/92) na zagreba kom podru ju (podru ju bivših dviju zajednica op ina) osnovani su Županija zagreba ka i Grad Zagreb. Gradu je 1992. priklju eno podru je bivše op ine Dugo Selo.
U sastavu Županije zagreba ke od 1. sije nja 1993. bilo je 20 op ina i grad Samobor, s površinom od 2570 km2 - prostor na kojem je živjelo 230.600 stanovnika u 565 naselja. Iz Županije su izdvojene bivše zagorske op ine i neki gradovi (u Krapinsko-zagorsku županiju). Po toj podjeli Grad Zagreb prostire se na 1288 km2 i broji 867.717 stanovnika, prema popisu iz 1991. Iz Grada su izdvojene tadašnje op ine Dugo Selo i Samobor te dio bivše op ine Zapreši .
Slijedi novi teritorijalni ustroj 1995. godine (Zakon o Zagreba koj županiji, "Narodne novine", broj 69/1995.), kada je Zagreba koj županiji pripojen Grad Zagreb, kao posebna i jedinstvena upravno – teritorijalna cjelina iji se položaj i ustrojstvo ure uje Zakonom o Gradu Zagrebu. Njegovo podru je smanjeno je na prostor bivših 10 op ina i Sesvete. Proglašeno je nekoliko novih gradova (Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zapreši ) i op ina (Bedenica, Bistra, Dubravica, Kravarsko, Marija Gorica, Orle, Pokupsko, Stupnik i Luka). Od 6 naselja s podru ja op ine Veliko Trgoviš e u sastavu Krapinsko-zagorske županije osnovana je op ina Luka i pripojena Zagreba koj županiji. Tim novim upravno - teritorijalnim ustrojem Zagreba ka se županija prostirala na 3408 etvornih km a imala je 1.035.668 stanovnika u 742 naselja. Od toga Grad Zagreb (iz kojeg je izdvojeno podru je Zapreši a i dio bivše op ine Novi Zagreb) prostirao se na površini od 619,67 km2 gdje je živjelo 776.399 stanovnika u 69 naselja, a ostalo podru je Zagreba ke županije na površini od 2789 km2 i brojilo je 259.269 stanovnika u 673 naselja.
Po etkom 1997. godine usvojen je novi Zakon o podru jima županija, gradova i op ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97), a potom, krajem 1997. i Zakon o izmjenama i dopunama istog zakona ("Narodne novine", broj 124/97) te izmjene i dopune Zakona o Gradu Zagrebu ("Narodne novine", broj 14/97). Temeljem tih zakona Zagreba ka županija i Grad Zagreb zasebne su jedinice lokalne uprave.
3 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Zagreba koj županiji temeljem ovih zakona priklju en je ivani gradski kraj (Ivani Grad i op ine Kloštar Ivani i Križ) te naselje Pustike iz Sisa ko-moslava ke županije, a izdvojena su naselja Brkiševina i Šišinec ("Narodne novine" broj 124/97) iz op ine Pokupsko i pripojeni Sisa ko-moslava koj županiji. Tako er je izdvojeno 25 naselja zapadnog dijela op ine Žumberak koja su priklju ena Karlova koj županiji. Rezultat svih tih promjena za Zagreba ku županiju u ukupnosti zna io je pove anje teritorija za 269,15 km2 odnosno na 3058,15 km2 prostora na kojem je prema popisu iz 1991. živjelo 282.989 stanovnika u 697 naselja. Iz Županije je izdvojen Grad Zagreb kao zasebna teritorijalna jedinica s jedinom teritorijalnom promjenom po etkom 1997. prema kojoj je Gradu pripojeno naselje Horvati južnog dijela op ine Stupnik.
Sukladno upravno - teritorijalnim promjenama mijenjao se prostorni obuhvat i broj stanovnika u Zagreba koj županiji i Gradu Zagrebu, kao što je vidljivo iz sljede e tablice:
Upravno- teritorijalne promjene
VI/90. V/92. I/93. IX/95. I/97. XI/97.
ZAGREBA KA ŽUPANIJA Površina u km2 3.830 1.920 2.570 2.789 3.078 3.058,15 Stalni stanovnici- ukupno 313.080 147.400 230.600 259.269 282.680 282.989 Gusto a naseljenosti st/km2 82 77 90 93 91,8 92,5
GRAD ZAGREB Površina u km2 1.716 1.930 1.288 619 640 640 Stalni stanovnici- ukupno 933.914 943.914 867.717 776.399 777.826 777.826 Gusto a naseljenosti st/km2 544 517 674 1.254 1215,3 1215,3
Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991., Državni zavod za statistiku i Državna geodetska uprava
1.1.1.3. POVRŠINA, STANOVNIŠTVO I NASELJENOST
A) POVRŠINA
Zagreba ka županija veli inom svog prostora jedna je od ve ih županija u Hrvatskoj. U Prostornom planu Zagreba ke županije za površinu se koristi posljednji podatak od 3058,15 km2 - koji je Državna geodetska uprava - Zavod za fotogrametriju krajem 1999. godine uskladio sa Zakonom o podru jima županija, gradova i op ina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 10/97) i dotadašnjim izmjenama i dopunama istog zakona. Udio površine Županije u ukupnoj površini Države iznosi 5,4 %.
Broj stanovnika u osam gradova i 26 op ina, odnosno 697 naselja, prema popisu iz 1991. iznosio je 282.989 ukupnog stalnog stanovništva (tj. sa stanovništvom u inozemstvu), odnosno 264.389 stanovnika u zemlji, prisutnih na podru ju Županije. Zna i da gusto a naseljenosti u Županiji (prema popisu stanovnika iz 1991. godine) iznosi 92,5 st./km2, odnosno 87 st./km2, ako se uzima u obzir samo stanovništvo prisutno na ovom prostoru. To je nešto iznad republi kog prosjeka, a znatno ispod zagreba kog.
Pregledni prikaz površina op ina i gradova Zagreba ke županije vidljiv je iz sljede e tablice:
4 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Udio površina gradova i op ina u ukupnoj površini Županije
Sveta Nedjelja Žumberak Stupnik Dugo Selo Rugvica Ivani Grad Rakovec Puš a Preseka Jastrebarsko Pokupsko
Pisarovina Samobor Orle Marija Gorica Luka Križ Sveti Ivan Zelina
Kravarsko
Kraši Kloštar Ivani Velika Gorica Klin a Sela Jakovlje Gradec Vrbovec Farkaševac Zapreši Dubravica Dubrava Bedenica
Brdovec Brckovljani Bistra
Prostorna jedinica Površina (km2) %
Gradovi 1.428,00 46,7 Ukupno Dugo Selo 52,22 1,7 Ivani Grad 173,57 5,7 Jastrebarsko 226,50 7,4 Samobor 250,73 8,2 Sveti Ivan Zelina 184,68 6,0 Velika Gorica 328,65 10,8 Vrbovec 159,05 5,2 Zapreši 52,60 1,7 Op ine 1.630,15 53,3 Ukupno Bedenica 21,70 0,7 Bistra 52,74 1,7 Brckovljani 71,14 2,3 Brdovec 37,27 1,2 Dubrava 115,18 3,8 Dubravica 20,46 0,7 Farkaševac 73,66 2,4 Gradec 88,85 2,9 Jakovlje 35,71 1,2 Klin a Sela 77,64 2,5 Kloštar Ivani 77,59 2,5 Kraši 69,45 2,3 Kravarsko 58,03 1,9 Križ 118,46 3,9 Luka 17,17 0,6 Marija Gorica 17,10 0,6 Orle 57,61 1,9 Pisarovina 145,00 4,7 Pokupsko 105,73 3,5 Preseka 47,86 1,6 Puš a 18,20 0,6 Rakovec 35,11 1,2 Rugvica 93,73 3,1 Stupnik 23,20 0,8 Sveta Nedjelja 41,43 1,4 Žumberak 110,17 3,6
Županija 3.058,15 100,0 Ukupno Izvor: Državna geodetska uprava, 1999. godine ("Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i Zagreba ke županije", izrada: Zavod za fotogrametriju, 1999.) Obrada: Županijski zavod za prostorno ure enje i zaštitu okoliša.
5 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
B) STANOVNIŠTVO
Na podru ju Zagreba ke županije - prema popisu stanovnika iz 1991. godine, uskla eno s novim teritorijalnim ustrojem, živjelo je 282. 989 ukupnog stalnog stanovništva, što predstavlja porast od 9,1% u odnosu na popis iz 1981. godine. To je bilo 5,9 % od ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
Stanovništva u zemlji odnosno na podru ju Županije popisano je 264.389, a u inozemstvu 18.600 ili 6,6% od ukupnog stanovništva.
U ovom Planu koristit e se podacima na osnovi popisa stanovništva iz 1991. godine jer su, u nedostatku cjeline kona nih popisnih rezultata iz 2001., jedino to posljednji službeni podaci.
U 697 naselja Zagreba ke županije, prosje ne površine 4,38 km2, prosje no je živjelo 405 stanovnika. Stanovništvo Županije živjelo je 1991. godine u 109.202 stana i 85.972 ku anstva. Broj stanova pove an je u odnosu na 1981. za oko 44,6 %, a prosje no ku anstvo imalo je 3,3 osobe.
Pregledni prikaz broja stanovnika i ku anstava u op inama i gradovima Zagreba ke županije vidljiv je iz sljede e tablice:
Ukupan broj Prosje an Broj stanovnika % Broj stanovnika % ku anstava broj lanova Prostorna jedinica Popis 1981. Popis 1991. Popis 1991. ku anstva
Gradovi 159.474 61,5 182.834 64,6 55.822 3,3 Ukupno Dugo Selo 8.192 3,2 9.969 3,5 3.022 3,3 Ivani Grad 12.780 4,9 13.494 4,8 4.603 2,9 Jastrebarsko 17.441 6,7 17.895 6,3 5.261 3,4 Samobor 32.887 12,7 35.017 12,4 10.420 3,4 Sveti Ivan Zelina 15.592 6,0 15.552 5,5 4.597 3,4 Velika Gorica 47.104 18,2 56.884 20,1 17.400 3,3 Vrbovec 12.938 5,0 13.303 4,7 4.024 3,3 Zapreši 12.540 4,8 20.720 7,3 6.495 3,2
Op ine 99.847 38,5 100.155 35,4 30.150 3,3 Ukupno Bedenica 1.698 0,7 1.600 0,6 434 3,7 Bistra 5.177 2,0 5.512 1,9 1.677 3,3 Brckovljani 4.351 1,7 4.802 1,7 1.390 3,5 Brdovec 8.319 3,2 8.762 3,1 2.651 3,3 Dubrava 5.919 2,3 5.511 1,9 1.826 3,0 Dubravica 1.576 0,6 1.519 0,5 464 3,3 Farkaševac 2.564 1,0 2.181 0,8 684 3,2 Gradec 4.213 1,6 3.788 1,3 1.184 3,2 Jakovlje 3.710 1,4 3.819 1,3 1.167 3,3 Klin a Sela 4.533 1,7 4.537 1,6 1.239 3,7 Kloštar Ivani 4.668 1,8 4.771 1,7 1.444 3,3 Kraši 4.359 1,7 3.855 1,4 1.187 3,2 Kravarsko 1.984 0,8 1.842 0,7 518 3,6 Križ 7.377 2,8 7.327 2,6 2.534 2,9 Luka 1.430 0,6 1.373 0,5 383 3,6 Marija Gorica 1.909 0,7 1.923 0,7 557 3,5 Orle 2.407 0,9 2.214 0,8 720 3,1 Pisarovina 4.590 1,8 4.207 1,5 1.187 3,5 Pokupsko 3.125 1,2 2.703 0,9 769 3,5 Preseka 2.339 0,9 1.855 0,7 568 3,3 Puš a 2.102 0,8 2.273 0,8 634 3,6 Rakovec 1.683 0,6 1.436 0,5 425 3,4 Rugvica 4.075 1,6 4.922 1,7 1.490 3,3 Stupnik 2.089 0,8 2.536 0,9 702 3,6 Sveta Nedjelja 11.212 4,3 12.988 4,6 3.654 3,6 Žumberak 2.438 0,9 1.899 0,7 662 2,9
Županija 259.321 100 282.989 100 85.972 3,3 Ukupno
Izvor: Knjige Popisa 1981. i 1991., Državni zavod za statistiku
6 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Udio stanovništva pojedinog grada i op ine u ukupnom stanovništvu Županije 1991.
Stupnik
Rugvica Sveta Nedjelja Rakovec Žumberak Puš a Dugo Selo Preseka Pokupsko Ivani Grad Pisarovina Orle Jastrebarsko Marija Gorica Luka Križ Kravarsko Kraši Kloštar Ivani Samobor Klin a Sela
Jakovlje Gradec Farkaševac Dubravica Dubrava Sveti Ivan Zelina Brdovec Brckovljani Bistra
Bedenica
Zapreši Velika Gorica Vrbovec
Procjenu o stanovništvu po etkom novog tisu lje a dajemo polaze i od teku ih demografskih kretanja, provedenih istraživanja i prvih rezultata Popisa 2001. Primjena nove metodologije za prikupljanje, obradu i procjenu podataka o stanovništvu, koja je u Hrvatskoj prihva ena i primjenjuje se od 1998. godine i u novom Popisu 2001., u skladu je s definicijama iz preporuka UN-a, EUROSTAT-a, ESA-e i SNA-e. Prema tim definicijama, za razliku od prijašnje službene metodologije o stanovništvu kod nas, u ukupno stanovništvo nekog naselja, grada ili županije, po “de facto” na elu ubrajaju se sve osobe koje tu imaju prebivalište i prisutne su na tom podru ju ili su odsutne s tog podru ja manje od jedne godine i sve osobe koje nemaju prebivalište na datom podru ju, ali tu borave neprekidno godinu dana i duže. Dakle, prema novoj metodologiji, uz ostalo i radi me unarodnih usporedbi, važno je na elo prisutnosti odnosno odsutnosti jednu godinu i duže.
Takvog stanovništva, koje mora biti osnova za prostorno planiranje na razini Županije, prema prvim rezultatima popisa, bilo je 304.186, što predstavlja ukupan broj stanovnika svih naselja u Županiji, prisutnih na ovom podru ju u vrijeme popisa 31. ožujka 2001. Ovi podaci gotovo se potpuno poklapaju s procjenama o stanovništvu iskazanima u prijašnjim demografskim istraživanjima za Županiju (stru na studija: ”Demografska obilježja, procesi i prognoze stanovništva u Zagreba koj županiji do 2015.” Zagreb, 1999.). Ovdje izdvajamo osnovne podatke iz prvih rezultata Popisa stanovništva 2001. koji e u kona nosti biti minimalno promijenjeni. Naime, ti podaci nisu u cjelini kona ni, prije svega zbog injenice što nisu obra eni podaci o stanovništvu u inozemstvu, pa e kao kona ni biti objavljeni po etkom 2002. godine. No, kako je rije o stanovništvu koje je odsutno više od godinu dana, ono se ionako ne ubraja u stanovništvo što živi na podru ju za koje se donosi ovaj Plan.
Pojam o ukupnom broju stanovništva naselja u Županiji, mada metodološki nije izravno usporedivo s podacima iz popisa 1991, zbog primjene novih me unarodnih norma za izra un ukupnog broja stanovništva, približno je jednak ukupnom broju stanovništva u zemlji iz popisa 1991. Usporedbom podataka prvih rezultata popisa iz 2001. sa 1991. proizlazi da je na podru ju Županije stanovništvo pove ano za 15,1% ili prosje no godišnje po stopi od 1,41 - od ega je u gradovima taj porast ostvaren po stopi 1,32 a u op inama nešto dinami nije, za 17% ili po prosje noj stopi od 1,58. Pri tome je broj ku anstava pove an za 10,3% i iznosi 94.854. Prosje an broj lanova ku anstva smanjen je na 3,2 dok je broj stambenih jedinica porastao za 11% i iznosi 121.314.
7 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Osnovni podaci Popisa stanovništva 2001. – prema prvim službenim rezultatima, svibanj 2001:
Ukupan broj stanovnika Broj Stambene ZAGREBA KA naselja popisa Indeks Struktura ku anstava jedinice ŽUPANIJA 2001./1991. u % 2001. 2001. Gradovi /Op ine 1991. (stanovništvo 2001. ukupno ukupno u zemlji)
Zagreba ka županija 264.389 304.186 115,1 100,00 94.854 121.314 - ukupno
Gradovi - ukupno 172.092 195.990 113,9 64,43 61.817 76.620 Dugo Selo 9.376 13.671 145,8 4,49 4.048 5.350 Ivani Grad 13.022 14.600 112,1 4,80 4.885 5.670 Jastrebarsko 15.608 16.176 103,6 5,32 5.094 7.218 Samobor 33.496 35.925 107,3 11,81 11.100 14.736 Sveti Ivan Zelina 14.551 15.742 108,2 5,18 4.820 7.253 Velika Gorica 53.796 62.519 116,2 20,55 20.344 23.371 Vrbovec 12.736 14.599 114,6 4,80 4.222 4.792 Zapreši 19.507 22.758 116,7 7,48 7.304 8.230
Op ine - ukupno 92.297 108.196 117,2 35,57 33.037 44.694 Bedenica 1.581 1.506 95,3 0,50 424 524 Bistra 5.138 5.997 116,7 1,97 1.847 2.154 Brckovljani 4.364 6.534 149,7 2,15 1.815 3.540 Brdovec 8.109 10.077 124,3 3,31 3.082 3.750 Dubrava 5.273 5.415 102,7 1,78 1.687 2.202 Dubravica 1.562 1.580 101,2 0,52 481 712 Farkaševac 2.180 2.085 95,6 0,69 607 805 Gradec 3.669 3.876 105,6 1,27 1.206 1.435 Jakovlje 3.680 3.939 107,0 1,29 1.222 1.570 Klin a Sela 4.336 4.863 112,2 1,60 1.453 1.805 Kloštar Ivani 4.575 5.899 128,9 1,94 1.764 2.966 Kraši 3.245 3.185 98,2 1,05 1.028 1.607 Kravarsko 1.881 1.985 105,5 0,65 629 1.164 Križ 7.037 7.304 103,8 2,40 2.533 2.978 Luka 1.338 1.402 104,8 0,46 385 589 Marija Gorica 1.750 2.074 118,5 0,68 657 1.137 Orle 2.092 2.095 100,1 0,69 709 868 Pisarovina 3.884 3.770 97,1 1,24 1.142 1.833 Pokupsko 2.559 2.525 98,7 0,83 796 1.419 Preseka 1.828 1.660 90,8 0,55 531 711 Puš a 2.171 2.453 113,0 0,81 723 1.128 Rakovec 1.402 1.353 96,5 0,44 401 491 Rugvica 4.745 7.448 157,0 2,45 2.157 2.425 Stupnik 2.389 3.160 132,3 1,04 881 1.013 Sveta Nedjelja 10.073 14.835 147,3 4,88 4.364 4.907 Žumberak 1.436 1.176 81,9 0,39 513 961
Izvor: Knjiga popisa stanovništva, ku anstava i stanova 31.ožujka 2001., prvi rezultati po naseljima, Statisti ko izvješ e 1137, Zagreb, svibanj 2001.
8 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
C) NASELJENOST
Prosje na gusto a naseljenosti u Zagreba koj županiji iznosila je popisom iz 1991. godine 92,5 stanovnika po etvornom kilometru. To je tek nešto iznad republi kog prosjeka koji iznosi 84,6 st./km2.
Gusto a se znatno razlikuje u pojedinim dijelovima Županije: od najguš e naseljenog Zapreši a (393,9 st./ km2) i Svete Nedjelje (313,5 st./km2) do najslabije nastanjenog Žumberka (17,2 st./km2).
Na prostoru gradova Županije gusto a naseljenosti prema popisu iz 1991. iznosila je prosje no 128 st./km2 ,s tim što je najintenzivnija bila na podru ju Zapreši a (394 st./km2), Dugog Sela (191) Velike Gorice (173) i Samobora (140). Ocjenjujemo da je gusto a naseljenosti od 1991. do 2000. u porastu u svim gradovima, osim u Jastrebarskom. Podru ja op ina Županije pokazuju ispodprosje nu naseljenost u odnosu na republi ki prosjek, koja je u ukupnosti prema popisu iz 1991. iznosila 61 st./km2. Me u brojnim op inama Županije iznadprosje nu naseljenost pokazuju: Sv. Nedjelja (313), Brdovec (235), Puš a (124), Marija Gorica (112), Stupnik (109), Jakovlje (107) i Bistra (105), dok ostale op ine imaju ispodprosje nu naseljenost a dio njihovih naselja depopulacijske tendencije, pa i izumiranje stanovništva (npr. Žumberak, Pokupsko, Pisarovina, Farkaševac, Kravarsko, Orle, Preseka, Rakovec i Gradec).
Od 1991. demografska kretanja zbivaju se u cjelini uz negativan prirodni prirast (pozitivan samo u nekim gradovima), a pozitivan saldo migracija (unutrašnjih i vanjskih). Stoga je gusto a naseljenosti županijskog prostora u porastu.
Gusto a naseljenosti, površina i broj stanovnika po naseljima u Županiji vidljivi su u poglavlju 1.1.2.1. - a): Popis naselja s osnovnim podacima.
Slika 3. Gusto a naseljenosti na podru ju Zagreba ke županije 1991. godine
9 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Pregledni prikaz gusto e naseljenosti u Županiji za 1991. godinu, s usporednim podacima za Grad Zagreb i Hrvatsku, dajemo u sljede oj tablici:
GUSTO A NASELJENOSTI ZAGREBA KA ŽUPANIJA st./km2 INDEKSI GUSTO A KRETANJA NASELJENOSTI GRAD ZAGREB P O P I S GUSTO E st./km2
REPUBLIKA HRVATSKA 1981. 1991. 1991./1981. 2001. – prvi rezultati
ZAGREBA KA ŽUPANIJA 84 92 109,5 99,5
Gradovi -ukupno 112 128 114,3 137,2 Dugo Selo 157 191 121,7 261,8 Ivani Grad 74 78 105,4 84,1 Jastrebarsko 77 79 102,6 71,4 Samobor 131 140 106,9 143,3 Sv. Ivan Zelina 84 84 100,0 85,2 Velika Gorica 143 173 121,0 190,2 Vrbovec 81 84 103,7 91,8 Zapreši 238 394 165,5 432,7
Op ine - ukupno 61 61 100,0 66,4 Bedenica 78 74 94,5 69,4 Bistra 98 105 106,6 113,7 Brckovljani 61 67 110,1 91,8 Brdovec 221 235 106,3 270,4 Dubrava 51 48 93,8 47,0 Dubravica 75 74 98,4 77,2 Farkaševac 35 30 85,7 28,3 Gradec 47 43 91,5 43,6 Jakovlje 104 107 102,9 110,3 Klin a Selo 58 58 100,0 62,6 Kloštar Ivani 60 61 101,7 76,0 Kraši 61 54 88,5 45,9 Kravarsko 34 32 94,2 34,2 Križ 62 62 100,0 61,7 Luka 83 80 96,0 81,7 Marija Gorica 111 112 100,7 121,3 Orle 42 38 90,4 36,4 Pisarovina 32 29 90,6 26,0 Pokupsko 25 26 104,0 23,9 Preseka 49 39 79,5 34,7 Puš a 120 125 104,2 134,8 Rakovec 48 41 85,4 38,5 Rugvica 43 53 123,2 79,5 Stupnik 90 109 121,1 136,2 Sveta Nedjelja 271 313 115,4 358,1 Žumberak 22 17 77,3 10,7
GRAD ZAGREB 1.127 1.215 107,8 1203
REPUBLIKA HRVATSKA 81 85 104,9 77,5 Izvor: Knjige popisa stanovništva 1981. i 1991., Statisti ko izvješ e 1137, DZS, Zagreb, svibanj 2001.
Gusto a naseljenosti pove ana je 2001. godine ukupno na podru ju Županije na 99,5 st./km2, od ega u gradovima na 137,2 a u op inama na 66,4 stanovnika po kilometru etvornom.
10 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
D) DEMOGRAFSKA POVEZANOST ZAGREBA KE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA
Stanje i kretanje stanovništva Županije u velikoj je mjeri ovisno o dostignutoj razini i daljnjem razvitku Županije i Grada Zagreba, ali i o ukupnim demografskim kretanjima u Republici Hrvatskoj.
Stoga stanovništvo Županije kao i Grada Zagreba, ima li se na umu ve ina njegovih strukturnih komponenti, treba promatrati u me usobnoj vezi. Stanovništvo Županije ve odavno ra una na zapošljavanje u Zagrebu a stanovanje i zadovoljavanje drugih potreba u Županiji, dok Zagreb ra una s priljevom radno aktivnog stanovništva iz svog okolnog prostora ali i na komplementarne mogu nosti koje pruža prostor Županije, na prostornu dislokaciju industrije i drugih gospodarskih sadržaja, stambenu i vikend - izgradnju na prostoru Županije, korištenje turisti ko – rekreativnih mogu nosti, hidroloških resursa, opskrbu poljoprivrednim proizvodima, itd. Zato gospodarski i drugi subjekti u Gradu Zagrebu uglavnom nemaju ve ih problema sa zadovoljavanjem potražnje za radnom snagom. Dapa e, u ovom trenutku zbog porasta nezaposlenosti trebalo bi popularizirati poticajne mjere kroz programe zapošljavanja na širem zagreba kom prostoru.
Klju ni termini koji se ovdje upotrebljavaju, osim Zagreba ka županija (Županija) i Grad Zagreb, jesu: širi zagreba ki prostor (Zagreba ki prostor) i Zagreba ka aglomeracija. Pod pojmom širega zagreba kog prostora ili Zagreba kog prostora razumijeva se podru je Zagreba ke županije i grada Zagreba (prema zakonskim razgrani enjima). Prostor Zagreba ke aglomeracije (1991.) razgrani en je na na in da obuhva a podru je Grada Zagreba i gradove Dugo Selo, Samobor, Veliku Goricu i Zapreši te op ine Stupnik, Svetu Nedjelju i Rugvicu.
U sljede em tabli nom prikazu predo eni su glavni dijelovi i prostorni pokazatelji Zagreba ke županije i Zagreba kog prostora:
Stanovništvo u zemlji odnosno ukupan broj Indeks # Stopa Dijelovi Naselja Površina u stanovnika naselja rasta km2 2001. – prvi 2001./1991. 1991. rezultati
Zagreba ka županija (1) 697 3.058,15 264.389 304.186 115,1 1,41
Gradovi – ukupno 340 1.428,00 172.092 195.990 113,9 1,32 Op ine - ukupno 357 1.630,15 92.297 108.196 117,2 1,58
Grad Zagreb (2) 70 640,04 739.414 770.058 104,1 0,39
ZAGREBA KI 767 3.698,19 1.003.803 1.074.244 107,0 0,68 PROSTOR (1+2)
Širi zagreba ki prostor obuhva a površinu od približno 3.700 km2 ili 6,5 % kopnenog teritorija Republike Hrvatske na kojem je 1991. živjelo ukupno 1.060.815 stalnih stanovnika ili 22,2 % pu anstva države. Prisutnog stanovništva u naseljima, prema popisu iz 1991., bilo je 1.003.803, što je prema prvim rezultatima popisa iz 2001. pove ano na 1.074.244 ili za 7% odnosno na 24,5% republi kog pu anstva.
Podaci do 1991. godine potvr uju da Zagreb u ukupnosti pokazuje umjereni porast broja stanovnika, s tim da se smanjuje stanovništvo središnjeg dijela Grada, a rastu rubni dijelovi prema Zagreba koj županiji. Prosje na godišnja stopa rasta od 0,73 izme u 1981. i 1991. bila je ve a od rasta ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Dinami niju prosje nu stopu rasta imalo je stanovništvo Zagreba ke županije, posebno gradova Dugog Sela, Samobora, Velike Gorice i Zapreši a, te veznog podru ja op ina (Brdovec, Bistra, Brckovljani, Stupnik i Sveta Nedjelja). To upu uje na dosljednost takvih tokova razvitka i daljnji dinami an demografski razvoj satelitskih gradova i dijela op ina oko Zagreba.
Bez obzira na ratne okolnosti 90-ih godina, nastavljeni su prije zapo eti procesi pa je stanovništvo Zagreba ke županije i dalje u znatno dinami nijem porastu (stopa rasta 1,41) od zagreba koga (0,39) i ukupnoga hrvatskog prosjeka.
11 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Jedno je o ito - vrijeme poja anoga demografskog rasta Zagreba je prošlo. Demografski tokovi prema Zagrebu su umjereniji, podržavani još uvijek privla nom sposobnoš u velikoga grada, i sve su ve im dijelom usmjereni na širi zagreba ki prostor, odnosno na podru je ove Županije. Prvi rezultati najnovijega Popisa iz 2001. upu uju na to da su se ti tokovi proširili i na šire podru je Županije od satelitskih gradova i ozbiljno zahvatili dio današnjih op ina, posebno Bistru, Brckovljane, Brdovec, Kloštar Ivani , Klin a Sela, Marija Gorica, Puš a, Rugvica, Stupnik i Sveta Nedjelja. Od gradova najbrže rastu Dugo Selo, Velika Gorica, Zapreši , Vrbovec i Ivani Grad.
Nije sporno stajalište koje proizlazi iz Strategije i Programa prostornog ure enja Republike Hrvatske da op i demografski rast velikih gradova treba usporiti razli itim indirektnim mjerama. Ostvaruju se ciljevi ravnomjernijega regionalnog razmještaja stanovništva unutar zagreba kog prostora odnosno regije, te demografska obnova dijela prijašnjih depopulacijskih podru ja op ina.
Kada je rije o poželjnom usporavanju demografskog rasta Zagreba, jedna od mjera ve je na snazi od 1992., a to je spomenuto upravno teritorijalno ograni avanje Grada. Tu se pojavljuje pitanje odnosa velikog grada s njegovim okolnim prostorom. Zagreb danas raste uglavnom na svojim rubnim granicama (Lu ko, Ježdovec i ostala naselja preko zaobilaznice te sesvetsko podru je), a glede prostora Zagreba ke županije, nastavno na Zagreb, intenzivnije rastu naselja ve ega dijela op ina, odnosno naselja izme u granica Zagreba i podru ja središnjih naselja gradova Zagreba ke aglomeracije. O ito je da je prekidom formalne upravno – teritorijalne povezanosti Grada i njegovoga okruženja ipak ostala stvarna životna povezanost stanovništva zagreba kog podru ja, iako je nestalo obavezno neposredno sudioništvo Zagreba u komunalnoj i drugoj izgradnji njegova širega gravitacijskog prostora.
Suburbanizacija je složeni proces koji pokazuje da se na odre enom stupnju razvoja radi o urbanizaciji okolice pod utjecajem nekog mati nog grada, u ovom slu aju Zagreba. Ovdje emo ukratko, kroz pojavne oblike suburbanizacije prostora Županije (doseljavanje stanovništva, dnevne migracije zaposlenih, socioekonomsku preobrazbu naselja) pokazati karakter, intenzitet i prostorne dosege suburbanizacije i me uodnosa Zagreba ke županije i Grada Zagreba . Podaci tih procesa temelje se na popisu stanovništva iz 1981. i 1991., ali i o novijim promjenama.
Suburbanizacija obi no zapo inje zapošljavanjem dijela seoskog stanovništva okolnog gradskog prostora u gradu. Dio stanovništva okolice preseljavao se u grad, a dio, putuju i dnevno na rad, socijalno se prestrukturira i utje e na funkcionalno i drugo ure enje naselja u kojem stanuje. U kasnijim fazama razvoja, kako vrijednost okolice raste, u nju se doseljava stanovništvo iz drugih krajeva i iz obližnjega grada, što prati i prerazmještaj radnih mjesta. Op enito se može re i da suburbanizacija uvjetuje dekoncentraciju i decentralizaciju mati noga grada u korist okolnog prostora i šire regije. Glavni pokazatelji suburbanizacije Zagreba jesu: trajno doseljavanje, dnevne migracije zaposlenih, socioekonomska preobrazba naselja, pojava inicijalnih i gradskih središta rada na širem prostoru Zagreba ke aglomeracije te satelitskih gradova.
Doseljavanje stanovništva zna ajan je pokazatelj razvoja i privla ne snage nekog prostora.
Prema popisu iz 1991., doseljeno stanovništvo u Zagreba ku županiju inilo je 156.210 osoba ili 55,2% od ukupnog stanovništva, dok je udio doseljenoga stanovništva u Zagreb bio niži i iznosio je 52,2%. Znatno je ve i udio doseljenih u gradska (88,5%) nego u ostala naselja (11,5%). Intenzivnija preseljavanja redovito prati poja ani gospodarski razvoj koji traži ve u radnu snagu te urbanizacija prostora.
O ito je udio doseljenih u Županiju u posljednjem me upopisnom razdoblju bio nešto ve i nego u Zagreb, što upu uje na pove anu vrijednost odnosno privla nost Županije. Pri tome su, za razliku od prijašnjega bržega rasta gradova, sada nešto dinami nije rasle op ine. Analiza o doseljenom stanovništvu po naseljima pokazuje da je najja e doseljavanje bilo usmjereno prema gradovima Velikoj Gorici, Zapreši u i Samoboru te podru ja izme u Samobora i Zagreba kao i podru je Dugog Sela i gravitiraju ih op ina. To je, izme u ostalog, bilo ubrzano poja anom stambenom izgradnjom, izgradnjom infrastrukture i prometnica. S udaljenoš u od Zagreba i gradova u Županiji udio doseljenog stanovništva postupno se smanjuje. Zna ajno je da je u velikom dijelu ruralnih naselja vanjskog dijela
12 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Zagreba ke aglomeracije udio doseljenih 30 – 40%, što je osobitost podru ja oko velikih gradova. U ruralna naselja uglavnom je doselilo stanovništvo iz drugih podru ja Hrvatske i BiH, tako er iz istog tipa naselja.
U posljednje vrijeme migracije prema ovom podru ju tako er su u porastu, poja ane ratnim zbivanjima i potaknute nižim cijenama zemljišta u odnosu na Zagreb te manjim troškovima oko isho enja gra evinske dozvole. Broj doseljenih u Zagreba ku županiju u razdoblju od 1991. do 2001. iznosio je ak 65.711, odseljenih 23.000, pa je saldo migracija bio 42.711 osoba ili porast oko 4.200 novih stanovnika godišnje. U tom razdoblju Zagreba ka županija ima pozitivan saldo migracija sa Zagrebom, tj. više doseljenih s podru ja Grada Zagreba nego odseljenih iz Županije u Zagreb, ali i prirodni pad stanovništva. Na pove ano doseljavanje uglavnom je utjecalo doseljavanje izbjeglica iz BiH za vrijeme rata, uglavnom Hrvata, koji su se ve integrirali u stalno stanovništvo.
Dnevne migracije zaposlenih tako er su važan pokazatelj funkcionalne povezanosti Županije i Zagreba. Zagreb je 1991. imao veliko gravitacijsko podru je dnevnih migranata. Ono je obuhva alo najve i dio središnje Hrvatske a najintenzivnije podru je Zagreba ke županije, budu i da se intenzitet migracija smanjuje s udaljenoš u od okolice i glavnih prometnica.
Prema popisu iz 1991., udio dnevnih migranata – radnika iz drugih županija u broju ukupno zaposlenih u Zagrebu bio je 20% ili 66.185. Pri tome je na rad u Zagreb svakodnevno dolazilo i vra alo se u mjesto stanovanja oko 62.000 radnika iz bliže okolice Zagreba odnosno s podru ja Zagreba ke županije, a zajedno s u enicima i studentima oko 85.000 osoba iz toga podru ja. Od toga je ukupan broj dnevnih migranata - radnika u Zagreb ve i za približno 6% jer obuhva a znatno šire podru je. Danas je broj dnevnih migranata u Zagreb s ovog podru ja nešto smanjen, u skladu s gospodarskim kretanjima, ali je njegov relativni udio i dalje zna ajan.
Za analizu dnevnih migracija stanovništva Županije u Zagreb znakoviti su podaci o stupnju zaposlenosti (postotku zaposlenih od aktivnih) te udjelu migranata u Zagreb od aktivnog i zaposlenog stanovništva.
Dnevne migracije u Zagreba kom prostoru pokazuju istaknutost dva migracijska tipa: jedan je onaj koji ima visok stupanj zaposlenosti (više od 75% aktivnih), te visok udio dnevnih migranata od aktivnih i zaposlenih (više od 50%). Takva migracijska obilježja imaju sljede e op ine odnosno gradovi : Bistra, Stupnik, Sv. Nedjelja i Zapreši . Rije je o podru ju kojem je Zagreb glavna središnjica rada i iji je visok stupanj zaposlenosti ostvaren dnevnim migracijama. Drugi tip ima suprotna obilježja: nizak stupanj zaposlenosti (manje od 50% aktivnih) te nizak udio dnevnih migracija od aktivnih (manje od 10%) i zaposlenih (manje od 20%) .Takva obilježja imaju npr. Pisarovina, Pokupsko, Orle, Dubravica. Izme u ta dva tipa su prijelazni oblici migracija, ovisno o stupnju zaposlenosti i zaposlenosti stanovništva u mjestu stanovanja.
Sliku intenziteta dnevnih migracija u Zagreb s podru ja Zagreba ke županije pokazuje postotni udio migranata od zaposlenog stanovništva po pojedinim op inama i naseljima iz popisa 1991. O ito je visok intenzitet dnevnih migracija u Zagreb manje-više iz svih op ina i gradova Županije s protezanjem prema Sisku i Hrvatskom zagorju. Op ine s više od 50% dnevnih migracija gotovo zatvaraju prstenasti prostor oko Zagreba. Razli itom obuhvatu stanovništva Županije u dnevni urbani sustav sa Zagrebom svakako je pridonijela razvijenost prometne infrastrukture. Može se zaklju iti da kružna zona naselja Županije s više od 50% dnevnih migranata u grad ini sa Zagrebom dnevni urbani sustav, odnosno jednu dinami nu prostornu i funkcionalnu cjelinu, vrlo intenzivne dnevne interakcije.
Snažan pokazatelj suburbanizacije na prostoru Županije, odnosno ja ine me usobnih veza Županije sa Zagrebom, jest socioekonomska preobrazba naselja i promjena položaja stanovništva na socijalnoj ljestvici. O tome govore pokazatelji o prelasku poljodjelskog stanovništva u nepoljodjelske djelatnosti, što uvjetuje promjenu na ina života i urbanizaciju naselja.
Status gradskih naselja prema modelu iz Strategije potvr en je kod svih osam gradova Županije, ja e ili slabije urbanizirana naselja smještena su na obližnjem isto nom (Rugvica), južnom (V.Gorica) i zapadnom dijelu, koja obuhva aju Stupnik, Sv. Nedjelju, Klin a Sela, Zapreši , Brdovec i Bistru. To zna i da se zone socioekonomske preobrazbe naselja Županije manje ili više poklapaju s
13 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta najintenzivnijim prostorom dnevnih migracija. Drugim rije ima, jezgre suburbanizacije Zagreba su ve i, srednji i manji “satelitski“ gradovi na prostoru Županije. Prometne su veze sa Zagrebom, uz ostalo, omogu ile razvoj okosnica urbanizacije i ukupnog razvoja Županije oko glavnih prometnih pravaca.
Demografsku i ukupnu razvijenost županijskoga prostora kao i stupanj povezanosti Zagreba i Županije mogu e je ocjenjivati prema broju radnih mjesta, povezano s razvojem gospodarstva i drugih djelatnosti u naseljima. Razvoj funkcije rada pokazuje tendencije sli ne demografskom razvoju, ali uz vremensko kašnjenje za kretanjem stanovništva. Rast stanovništva nužno poti e otvaranje ili prerazmještaj radnih mjesta, pogotovo u uslužnim djelatnostima. Stoga prema broju radnih mjesta prednja e središnja naselja Velike Gorice, Samobora, Ivani Grada i Zapreši a. U usporedbi s razvojem prostora oko velikih gradova u svijetu, op enito se može re i da je funkcija rada u Zagreba kom prostoru još uvijek slabo razvijena. Funkcije Grada Zagreba sporo se decentraliziraju u okolni prostor.
Radi ravnomjernijega demografskog i ostalog razvoja, Zagreb i Županija imaju zajedni ki interes i potrebu da poti u tu decentralizaciju odnosno stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj u širem regionalnom prostoru. Županija i akteri razvoja njenih gradova i op ina, prema svojim nadležnostima i mogu nostima, ubudu e moraju voditi ra una o stvaranju svih uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta na svom podru ju.
Udio dnevnih migranata – radnika relativno je visok u svim gradskim naseljima (što je vidljivo iz sljede e tablice i grafikona), a dnevni migranti dolaze na rad uglavnom iz ostalih naselja Županije koja gravitiraju središnjim naseljima.
Gradska naselja Zagreba ke županije prema broju stanovnika, radnih mjesta i udjelu dnevnih migranata na osnovi popisa iz 1991.:
Središnja naselja Broj stalnih Ukupno radnih mj. Dnevni migranti - Udio dnevnih stanovnika 1991. u nas. -stanovnici dolaze na rad u migranata - radnika i migranti mjesto (%) Velika Gorica 31.614 6.748 2.632 39,0 Zapreši 15.678 4.213 2.452 58,2 Samobor 14.170 5.716 3.195 55,9 Ivani Grad 7.104 4.752 2.670 56,2 Dugo Selo 6.508 2.686 1.388 51,7 Jastrebarsko 5.380 2.587 1.373 53,1 Sveti Ivan Zelina 2.535 2.145 1.525 71,1 Vrbovec 4.149 1.836 1.168 63,6 Izvor: Knjige popisa stanovništva 1991., obrada - Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša Grada Zagreba, listopad 2000.
Radna mjesta i dnevni migranti u gradskim naseljima:
8.000 7.000 6.000 Ukupno 5.000 radnih mj. 4.000 u naselju - 3.000 stanovnici i migranti 2.000 1.000 Dnevni 0 migranti - dolaze na rad u
Zapreši Samobor Vrbovec mjesto Dugo Selo Ivani -Grad Velika Gorica Jastrebarsko Sveti Ivan Zelina
14 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Sude i prema broju i razmještaju radnih mjesta u Županiji može se zaklju iti da je funkcija rada još uvijek slabo razvijena. U ovom prostoru je 1991. radilo oko 40.000 osoba u poslovnim subjektima ( tj. bez zaposlenih u obrtu i poljoprivredi) ili 10,8% od ukupno zaposlenih u Zagreba kom prostoru, dok je u Gradu Zagrebu u istim subjektima bilo 337.666 ili 89,2% aktivnih radnika.
Godine 1999. taj se broj pove ao na 41.376 ili za 1,7%. Kada je rije o ukupnoj zaposlenosti, uklju uju i i zaposlene u obrtu, slobodnim profesijama i aktivne poljoprivrednike, prema posljednjim podacima u Županiji je došlo do odre enog rasta zapošljavanja, uglavnom u samostalnom poduzetništvu, tako da je stanje ukupno zaposlenih iznosilo 68.962. osobe. Ve i broj radnih mjesta i dalje imaju gradska središta ( V. Gorica, Samobor, Zapreši i Dugo Selo).
U Zagreba kom prostoru, prema podacima iz ožujka 2000. i posljednjem snimanju podataka o zaposlenima u poslovnim subjektima po županijama, zaposleno je oko 398.000 radnika ili 30,8% od ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj, od ega u Gradu Zagrebu 25,5% a u Zagreba koj županiji 5,3%.
Tabli ni prikaz zaposlenih u Zagreba koj županiji u ožujku 2000. i usporedni podaci:
ELEMENTI REPUBLIKA GRAD ZAGREB ZAGREBA KA ŽUPANIJA HRVATSKA Broj Struktura Broj Struktura Broj Struktura u % u % u % Zaposleni u pravnim osobama prema NKD-u 1.008.101 78,0 283.405 86,0 41.376 60,0 Vlasnici i radnici kod njih zaposleni u obrtu i djelatnici slobodnih 197.885 15,3 42.974 13,0 14.236 20,6 profesija Aktivni poljodjelci 86.922 6,7 2.854 1,0 13.350 19,4
UKUPNO 1.292.908 100,0 329.233 100,0 68.962 100,0
Izvor : Priop enja DZS br. 9.2.2./4 .1999. i 9.2.1./ 3. 2000.
Struktura zaposlenih je razli ita u promatranim prostornim jedinicama. U Zagrebu pretežu zaposleni u poslovnim subjektima, dok je u Županiji ve i udio aktivnih poljodjelaca u odnosu na strukturu zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
Ovaj Plan polazi od injenice da se stopa zaposlenosti (udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) u vrijeme njegova donošenja smanjuje a stopa nezaposlenosti raste, kako na podru ju Županije tako i u Gradu Zagrebu i Republici.
Anketa o radnoj snazi - stope aktivnosti zaposlenosti i nezaposlenosti 1997. i 1999.
ZAGREBA KA GRAD REPUBLIKA Stope (u %) ŽUPANIJA ZAGREB HRVATSKA
I-VI 1997. I-VI 1999. 1997. 1999. 1997. 1999.
1.aktivnosti 54,6 54,6 53,4 51,0 54,7 51,8
2.zaposlenosti 50,5 48,5 49,0 45,3 49,3 45,3
3.nezaposlenosti 7,5 11,3 8,3 11,1 9,9 12,6
Izvor: Ankete radne snage provedene u I. polugodištu 1997. i 1999., Priop enja br.9.2.6./2.1998. i br.9.2.7./1.2000., Državni zavod za statistiku
15 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Kako je u razdoblju izme u dva popisa, od 1991. do 2001. godine, stanovništvo gradova i op ina Županije i dalje raslo intenzivnije od stanovništva Grada Zagreba, ocjenjuje se da je proces suburbanizacije ušao u svoju dinami niju fazu razvoja. Postupno dolazi do koncentracije stanovništva u Županiji, pogotovo u gradskim naseljima koja postaju nositelji preobrazbe svoje šire okolice. Gradovi na podru ju Županije, prema svim relevantnim kriterijima, na najvišoj su razini razvoja u Zagreba kom prostoru,odmah nakon Zagreba i s njim su funkcionalno povezani. Razmješteni su “zvjezdasto” oko Zagreba na udaljenosti manjoj od 20 km od granica Grada. Veli ina njihovih gradskih naselja u rasponu je izme u 6 i 40 tisu a stanovnika, a me usobno se razlikuju po funkcionalnim obilježjima, stupnju izgra enosti, ure enju naselja i drugom.
Proces suburbanizacije širi se od Zagreba, preko Zagreba ke županije prema drugim regionalnim središtima Karlovcu, Sisku, Kutini, Dugoj Resi, Zaboku i Krapini, stvaraju i tako širu funkcionalnu regiju.
1.1.1.4. PODRU JE UZ DRŽAVNU GRANICU
Sukladno Strategiji prostornog ure enja Republike Hrvatske i Programu prostornog ure enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99), podru ja uz državnu granicu od velikog su i posebnog strateškog zna enja - u okviru me udržavnih okolnosti, me udržavnih (me ususjedskih) odnosa i nove hrvatske državne politike. Stoga e se posebnim propisom utvrditi ure enje i zaštita toga podru ja, jer je ono od posebnoga državnog interesa.
Podru je uz državnu granicu je "cjelokupna površina politi ko-teritorijalnih jedinica (op ina i gradova) smještenih uz državnu granicu", a Program prostornog ure enja Republike Hrvatske još dodaje: " i onih (jedinica) ije je sjedište grada/op ine udaljeno do 10 kilometara od državne granice".
U okviru politi ko-teritorijalne podjele Republike Hrvatske svojim je teritorijem prisutno 18 županija i 46 bivših op ina u kopnenom grani nom podru ju. Sukladno Programu prostornog ure enja Republike Hrvatske (kartografski prikaz broj 23), u Zagreba koj županiji se u podru ju uz državnu granicu s Republikom Slovenijom nalazi 10 jedinica lokalne samouprave. To su gradovi Samobor i Zapreši te op ine Dubravica, Luka, Puš a, Marija Gorica, Brdovec, Sveta Nedjelja, Žumberak i Kraši .
Prikaz osnovnih podataka o podru ju uz državnu granicu u Zagreba koj županiji vidljiv je iz sljede e tablice:
Zagreba ka županija Podru je uz državnu granicu
Naziv grada/op ine Broj stanovnika Površina Gusto a naseljenosti (popis 1991.) (km2) (st/ km2)
1. Samobor 35.017 250,73 139,66 2. Zapreši 20.720 52,60 393,90
1. Dubravica 1.519 20,46 74,25 2. Luka 1.373 17,17 79,96 3. Puš a 2.273 18,20 124,91 4. Marija Gorica 1.923 17,10 112,49 5. Brdovec 8.762 37,27 235,10 6. Sveta Nedjelja 12.988 41,43 313,46 7. Žumberak 1.899 110,17 17,24 8. Kraši 3.855 69,45 55,51
Ukupno: 90.329 634,58 142,35
Postotak u Županiji: 31,92 % 20,75 %
16 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
Na temelju Uredbe o grani nim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 97/96, 7/98 i 69/00) na podru ju Zagreba ke županije nalaze se sljede i grani ni prijelazi izme u Republike Hrvatske i Republike Slovenije:
% stalni me unarodni grani ni cestovni prijelaz I. kategorije: Bregana - Obrežje, % stalni me udržavni grani ni cestovni prijelazi II. kategorije: Bregana Naselje - Slovenska Vas i Harmica - Rigonce, % stalni me unarodni grani ni željezni ki prijelaz I. kategorije: Savski Marof - Dobova, % grani ni prijelazi za pograni ni cestovni promet: Novo Selo Žumbera ko - Planina, Kraj Donji – Rakovec, te stalni me unarodni grani ni zra ni prijelaz I. kategorije: Zagreb.
Slika 4: Podru je uz državnu granicu u Zagreba koj županiji s ucrtanim grani nim prijelazima Izvor: Strategija i Program prostornog ure enja Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 50/99) i Uredba o grani nim prijelazima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 97/96, 7/98 i 69/00).
17 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
1.1.1.5. TABLI NI PRIKAZ OSNOVNIH PODATAKA O STANJU U PROSTORU
Skupna tablica 1:
Naziv županije STANOVNICI STANOVI KU ANSTVA Gusto a POVRŠINA naselje
ZAGREBA KA nosti Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981. Popis 1991. Popis Popis ŽUPANIJA (1991.) 1981. 1991.
broj km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj st/km2
Županija 3.058,15 100 259.321 100 282.989 100 75.494 100 109202 100 75.836 85.972 92,5 Ukupno
Gradovi 1.428,00 46,7 159.474 61,5 182.834 64,6 46.287 61,3 67.973 62,2 46.913 55.822 128,0 Ukupno Dugo Selo 52,22 1,7 8.192 3,2 9.969 3,5 2.470 3,3 4.134 3,8 2.596 3.022 190,9
Ivani Grad 173,57 5,7 12.780 4,9 13.494 4,8 4.226 5,6 5.286 4,8 4.222 4.603 77,7
Jastrebarsko 226,50 7,4 17.441 6,7 17.895 6,3 4.825 6,4 7.096 6,5 4.794 5.261 79,0
Samobor 250,73 8,2 32.887 12,7 35.017 12,4 9.262 12,3 13.536 12,4 9.222 10.420 139,7
Sveti Ivan 184,68 6,0 15.592 6,0 15.552 5,5 4.385 5,8 6.218 5,7 4.409 4.597 84,2 Zelina Velika 328,65 10,8 47.104 18,2 56.884 20,1 13.762 18,2 20.024 18,3 14.122 17.400 173,1 Gorica Vrbovec 159,05 5,2 12.938 5,0 13.303 4,7 3.604 4,8 4.444 4,1 3.750 4.024 83,6
Zapreši 52,60 1,7 12.540 4,8 20.720 7,3 3.753 4,9 7.235 6,6 3.798 6.495 393,9
Op ine 1.630,15 53,3 99.847 38,5 100.155 35,4 29.207 38,7 41.229 37,8 28.923 30.150 61,4 Ukupno 1. Bedenica 21,70 0,7 1.698 0,7 1.600 0,6 422 0,6 453 0,4 422 434 73,7
2. Bistra 52,74 1,7 5.177 2,0 5.512 1,9 1.623 2,1 1.865 1,7 1.596 1.677 104,5
3. Brckovljani 71,14 2,3 4.351 1,7 4.802 1,7 1.405 1,9 2.996 2,7 1.359 1.390 67,5
4. Brdovec 37,27 1,2 8.319 3,2 8.762 3,1 2.374 3,2 3.398 3,1 2.428 2.651 235,1
5. Dubrava 115,18 3,8 5.919 2,3 5.511 1,9 1.877 2,5 2.125 2,0 1.856 1.826 47,8
6. Dubravica 20,46 0,7 1.576 0,6 1.519 0,5 466 0,6 676 0,6 457 464 74,2
7. Farkaševac 73,66 2,4 2.564 1,0 2.181 0,8 787 1,1 811 0,8 788 684 29,6
8. Gradec 88,85 2,9 4.213 1,6 3.788 1,3 1.301 1,7 1.385 1,3 1.265 1.184 42,6
9. Jakovlje 35,71 1,2 3.710 1,4 3.819 1,3 1.091 1,4 1.520 1,4 1.057 1.167 106,9
10. Klin a Sela 77,64 2,5 4.533 1,7 4.537 1,6 1.195 1,6 1.666 1,5 1.191 1.293 58,4
11. Kloštar Ivani 77,59 2,5 4.668 1,8 4.771 1,7 1.381 1,8 2.940 2,7 1.348 1.444 61,5
12. Kraši 69,40 2,3 4.359 1,7 3.855 1,4 1.214 1,6 1.675 1,5 1.181 1.187 55,5
13. Kravarsko 58,03 1,9 1.984 0,8 1.842 0,7 505 0,7 1.047 1,0 527 518 31,7
14. Križ 118,46 3,9 7.377 2,8 7.327 2,6 2.425 3,2 2.921 2,7 2.370 2.534 61,9
15. Luka 17,17 0,6 1.430 0,6 1.373 0,5 403 0,5 586 0,5 393 383 80,0
16. Marija Gorica 17,10 0,6 1.909 0,7 1.923 0,7 574 0,8 1.074 1,0 588 557 112,5
17. Orle 57,61 1,9 2.407 0,9 2.214 0,8 830 1,1 914 0,8 751 720 38,4
18. Pisarovina 145,00 4,7 4.590 1,8 4.207 1,5 1.199 1,6 1.831 1,7 1.237 1.187 29,0
19. Pokupsko 105,73 3,5 3.125 1,2 2.703 0,9 854 1,1 1.437 1,3 828 769 25,6
20. Preseka 47,86 1,6 2.339 0,9 1.855 0,7 699 0,9 772 0,7 670 568 38,8
21. Puš a 18,20 0,6 2.102 0,8 2.273 0,8 584 0,8 1.085 1,0 568 634 124,9
18 Prostorni plan Zagreba ke županije 1. Polazišta
22. Rakovec 35,11 1,2 1.683 0,6 1.436 0,5 474 0,6 511 0,5 479 425 40,9
23. Rugvica 93,73 3,1 4.075 1,6 4.922 1,7 1.316 1,7 1.732 1,6 1.280 1.490 52,5
24. Stupnik 23,20 0,8 2.089 0,8 2.536 0,9 548 0,7 750 0,7 556 702 109,3
25. Sveta Nedjelja 41,43 1,4 11.212 4,3 12.988 4,6 2.934 3,9 4.194 3,8 3.010 3.654 313,5
26. Žumberak 110,17 3,6 2.438 0,9 1.899 0,7 726 1,0 865 0,8 718 662 17,2
Skupna tablica 2:
GUSTO A Naziv županije POVRŠINA STANOVNICI NASELJENOSTI
Popis Popis Popis 1981. Popis 1991. ZAGREBA KA ŽUPANIJA udio u 1981. 1991. površini Podru je Županije županije 2 km broj % broj % broj broj %
OBALNO ______