kap

PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE

INFRASTRUKTURE

RAZVOJ INFRASTRUKTURE

ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA

NA PODRUČJU VELIKE GORICE

NARUČITELJ: Grad Velika Gorica Trg kralja Tomislava 34 10410 Velika Gorica

Lipanj 2019

PRŠI - područje Velike Gorice

SKRAĆENICE Skraćenica Opis

ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line

A1 A1 Hrvatska d.o.o.

BDP Bruto domaći proizvod

CAPEX Capital Expediture

DAE Digital Agenda for Europe

DBO Design, Build and Operate

DOCSIS Data Over Cable Service Interface Specification

DSLAM DSL Access Multiplexer

DTK Distributivna telekomunikacijska kanalizacija

DZS Državni zavod za statistiku

EK Europska komisija

ENPV Economic Net Present Value (Ekonomska neto sadašnja vrijednost)

ERR Economic Rate of Return (Ekonomska interna stopa povrata)

EU Europska unija

FINA Financijska agencija

FNPV Financial Net Present Value (Financijska neto sadašnja vrijednost)

FRR(C) Financial Rate of Return of the Investment (Financijska stopa povrata investicije) Financial Rate of Return on National Capital (Financijska stopa povrata FRR(K) nacionalnog kapitala) FTTC Fiber To The Curb/Cabinet

FTTH Fiber To The Home

FTTH P2MP Fiber To The Home Point To Multipoint (GPON)

FTTH P2P Fiber To The Home Point To Point

GIS Geographic Information System

GPON Gigabit Passive Optical Network

HFC Hybrid Fiber-Coaxial

HSPA High Speed Packet Access

HT Hrvatski Telekom d.d.

ICT Informacijska i komunikacijska tehnologija

JLS Jedinica lokalne samouprave

JPP Javno-privatno partnerstvo

LTE Long Term Evolution

Lipanj 2019 Stranica 2 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Skraćenica Opis

MICE Meetings, Incentive, Conferences and Exhibitions

MINGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

MUP Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

MVNO Mobile Virtual Network Operator

NGA Next Generation Access

NN Narodne novine

NP Nositelj projekta Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u NP-BBI područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) OIE Obnovljivi izvori energije Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u ONP područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPEX Operational Expenditure

PDV Porez na dodanu vrijednost

PPUG Prostorni plan uređenja grada

PPUO Prostorni plan uređenja općine

PRŠI Plan razvoja širokopojasne infrastrukture

PSC Public Sector Comparator

RENPV Relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost

RH Republika Hrvatska

RNPV Relativna neto sadašnja vrijednost

UMTS Universal Mobile Telecommunications System

VDSL Very high bit rate DSL

VULA Virtual Unbundled Local Access

WiMAX Worldwide Interoperability for Microwave Access

ZEK Zakon o elektroničkim komunikacijama

ZJN Zakon o javnoj nabavi

ZŽ Zagrebačka županija

Lipanj 2019 Stranica 3 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

SADRŽAJ

1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE ... 11 1.1 Sažeci poglavlja ...... 12 2 OPIS PROJEKTA ...... 15 2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika ...... 15 2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP) ...... 15 2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima ...... 16 2.1.3 Podaci o izvršitelju ...... 22 2.2 Prostorni obuhvat projekta ...... 23 2.2.1 Grad Velika Gorica ...... 29 2.2.2 Općina Kravarsko ...... 29 2.2.3 Općina Orle ...... 30 2.2.4 Općina Pisarovina...... 30 2.2.5 Općina Pokupsko ...... 31 2.2.6 Općina Rugvica ...... 31 2.3 Ciljevi projekta...... 32 3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA ...... 33 3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području...... 33 3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području ...... 33 3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području ...... 37 3.2 Analiza koristi od projekta ...... 44 3.2.1 Koristi na području Europske unije ...... 44 3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske ...... 45 3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području ...... 46 3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području ...... 47 4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA ...... 49 4.1 Širokopojasne tehnologije ...... 49 4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža ...... 51 4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora ...... 54 4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa ...... 59 4.4 Ponuda širokopojasnih usluga ...... 59 4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica ...... 60 4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža ...... 60 4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom ...... 61 4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu ...... 61 4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa ...... 61 4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području ...... 62 4.5.3 Trend korisničkog potencijala ...... 65

Lipanj 2019 Stranica 4 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

5 REZULTATI MAPIRANJA ...... 68 5.1 Pravila određivanja boja područja ...... 68 5.2 Određivanje boja - NGA pristup ...... 69 5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja ...... 69 5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave...... 74 5.2.3 Javna rasprava ...... 79 5.2.4 Verifikacija boja ...... 83 6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE ...... 88 6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija ...... 88 6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak) ...... 98 7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA ...... 99 7.1 Korisnički potencijal ...... 99 7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini ...... 100 8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI ...... 107 9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU ...... 113 9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija ...... 113 9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture ...... 114 10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA ...... 120 10.1 Model A: Privatni DBO model ...... 121 10.2 Model B: Javni DBO model ...... 122 10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP) ...... 122 10.4 Odabir investicijskog modela ...... 124 11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA ...... 127 11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži ...... 127 12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI ...... 129 12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga ...... 129 12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada ...... 130 13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT132 13.1 Pred-odabir operatora ...... 132 13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora...... 132

Lipanj 2019 Stranica 5 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta ...... 133 13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje ...... 133 14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK) ...... 135 14.1 Postupak provjere potpora ...... 135 14.2 Naknadni postupak provjera potpora ...... 135 15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA ...... 136 15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija ...... 136 15.1.1 Analiza opcije "bez investicije" ...... 136 15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije" ...... 137 15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom" ...... 137 15.2 Financijska analiza isplativosti projekta ...... 144 15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta ...... 147 16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 152 17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA ...... 159 18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 164 18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta ...... 164 18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram ...... 164 18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta ...... 165 18.2.2 Operativno izvođenje projekta ...... 166 18.2.3 Savjet projekta ...... 166 18.3 Operativni rad ...... 167 18.4 Definiranje odgovornosti ...... 167 18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a ...... 168 18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a ...... 168 18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta ...... 169 19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA ...... 171 20 REFERENCE ...... 172 PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA ...... 176 PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE ...... 177

Lipanj 2019 Stranica 6 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

POPIS TABLICA

Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50]...... 15 Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Velika Gorica [50]...... 16 Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Kravarsko [51]...... 17 Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Orle [52]...... 18 Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Pisarovina [53]...... 19 Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Pokupsko [54]...... 20 Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Rugvica [55]...... 21 Tablica 8: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor...... 22 Tablica 9: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [49]...... 24 Tablica 10: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1]...... 25 Tablica 11: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa...... 32 Tablica 12: Mjerljivi ciljevi projekta...... 32 Tablica 13: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1]...... 33 Tablica 14: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1]...... 34 Tablica 15: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1]...... 35 Tablica 16: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1]...... 36 Tablica 17: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].36 Tablica 18: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1]...... 37 Tablica 19: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3]...... 37 Tablica 20: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2001. do 2016. godine u EUR...... 39 Tablica 21: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11]...... 40 Tablica 22: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].41 Tablica 23: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1]...... 42 Tablica 24: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, ZŽ, projektno područje, JLS)...... 43 Tablica 25: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa...... 49 Tablica 26: Analiza razvoja tehnologija...... 50 Tablica 27: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6]...... 51 Tablica 28: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1]...... 61 Tablica 29: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11]...... 69 Tablica 30: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja...... 70 Tablica 31: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave...... 75 Tablica 32: Verifikacija boja za NGA pristup...... 83 Tablica 33: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55]...... 90 Tablica 34: Broj potencijalnih korisnika u projektu...... 94 Tablica 35: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11]...... 98 Tablica 36: Kućanstva na bijelim i sivim područjima...... 101 Tablica 37: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima. .... 101 Tablica 38: Utilizacija širokopojasnog pristupa...... 102 Tablica 39: Utilizacija prema kategorijama korisnika...... 102 Tablica 40: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika...... 103 Tablica 41: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17]...... 109

Lipanj 2019 Stranica 7 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 42: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija...... 111 Tablica 43: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11]...... 113 Tablica 47: Matrica alokacije rizika...... 123 Tablica 48: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC))...... 124 Tablica 49: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P)...... 124 Tablica 50: Multikriterijska analiza investicijskih modela...... 125 Tablica 51: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama...... 128 Tablica 52: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži...... 128 Tablica 53: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu...... 129 Tablica 54: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 138 Tablica 55: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn)...... 141 Tablica 56: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn)...... 142 Tablica 57: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn)...... 143 Tablica 58: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 146 Tablica 59: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja)...... 150 Tablica 60: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama...... 151 Tablica 61: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 152 Tablica 62: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama...... 154 Tablica 63: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.155 Tablica 64: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja...... 157 Tablica 65: Analiza rizika...... 160 Tablica 66: Rezultati analize osjetljivosti...... 162 Tablica 67: Podjela odgovornosti i obveza u projektu...... 167 Tablica 68: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području...... 171

Lipanj 2019 Stranica 8 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

POPIS SLIKA

Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [49]...... 23 Slika 2: Prostorni obuhvat projekta...... 24 Slika 3: Grad Velika Gorica [50]...... 29 Slika 4: Općina Kravarsko [51]...... 29 Slika 5: Općina Orle [52]...... 30 Slika 6: Općina Pisarovina [53]...... 30 Slika 7: Općina Pokupsko [54]...... 31 Slika 8: Općina Rugvica [55]...... 31 Slika 9: Kretanje indeksa BDP-a ZŽ...... 39 Slika 10: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, ZŽ, projektno područje)...... 43 Slika 11: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28]...... 46 Slika 12: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17]...... 52 Slika 13: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].52 Slika 14: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16]...... 53 Slika 15: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16]...... 53 Slika 16: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16]...... 54 Slika 17: Širokopojasni pristup [18]...... 57 Slika 18: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37]...... 59 Slika 19: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3]...... 61 Slika 20: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1]...... 62 Slika 21: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18]...... 62 Slika 22: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18]...... 63 Slika 23: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18]...... 64 Slika 24: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16]...... 65 Slika 25: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16]...... 66 Slika 26: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16]...... 66 Slika 27: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11]...... 68 Slika 28: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. 78 Slika 29: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa. 87 Slika 30: Lokacije potencijalnih korisnika...... 97 Slika 31: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6]...... 99 Slika 32: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6]...... 100 Slika 33: Shematski prikaz arhitekture mreže [17]...... 107 Slika 34: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području...... 109 Slika 35: Trasa kabelske kanalizacije u vlasništvu Grada Velike Gorice...... 116 Slika 36: Trasa kabelske kanalizacije u Općini Pisarovina...... 117

Lipanj 2019 Stranica 9 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 37: Trasa kabelske kanalizacije u Općini Pisarovina...... 118 Slika 39: Mogući investicijski modeli na projektnom području...... 120 Slika 40: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11]...... 130 Slika 41: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn)...... 138 Slika 42: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama...... 151 Slika 43: Skala za ocjenu rizika...... 159 Slika 44: Organigram projekta...... 165

Lipanj 2019 Stranica 10 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

1 SAŽETAK PLANA RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (u nastavku: PRŠI) izrađen je uz aktivno sudjelovanje i suradnju tijela jedinica lokalne samouprave. Projekt pridonosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) i to kroz tri načela koja se u ovom dokumentu dodatno razrađuju: • načelo uslužne i tehnološke neutralnosti, • načelo neutralnosti mreže, • načelo uključivanja širokopojasnog pristupa Internetu unutar opsega univerzalnih usluga, ovisno o budućem razvoju mjerodavnog regulatornog okvira EU, a nakon prethodno provedene analize tržišta.

U projektu se načelom uslužne i tehnološke neutralnosti nastoji postići sljedeće: • ne davati prednost u poticanju niti jedne određene vrste usluga i tehnologija, • osigurati uvjete za uravnoteženi razvoj i izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa temeljenog na načelu otvorenosti, ravnopravnosti i poštivanja zakonodavnog okvira, • potaknuti ponudu i potražnju za uslugama koje će se pružati na temelju infrastrukture širokopojasnog pristupa, • osigurati djelotvorno natjecanje u području elektroničkih komunikacija.

Svrha ovog dokumenta jest dati okvire i definirati pravila i odrednice provođenja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na području Velike Gorice (Grad Velika Gorica te Općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica) sukladno pravilima državnih potpora za širokopojasne mreže.

Za potrebe pripreme projekta u prvom koraku izrađene su Studije izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za svaki JLS uključen u projekt, te Studija izvodljivosti za cjelokupno područje provedbe projekta. Potom je izrađen nacrt PRŠI-ja, temeljem kojeg je proveden postupak javne rasprave kako bi se svim zainteresiranim stranama predstavio projekt te kako bi se prikupili dodatni podatci i informacije potrebni za izradu konačne verzije PRŠI-ja. Nakon pribavljanja podataka koji poradi javne nedostupnosti nisu mogli biti uključeni u nacrt PRŠI-ja, te nakon uzimanja u obzir opravdanih komentara zainteresiranih strana o ključnim aspektima projekta, izrađen je predmetni dokument, odnosno konačna verzija PRŠI- a.

Lipanj 2019 Stranica 11 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

1.1 Sažeci poglavlja

U poglavlju 2 definiran je nositelj projekta, tj. Grad Velika Gorica (u nastavku: NP), te ostali dionici u projektu, odnosno pojedini JLS-ovi. Definiran je i izvođač PRŠI-ja. U tom je poglavlju također predstavljen i optimalni prostorni obuhvat projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa, odnosno definirano je područje Velike Gorice (u nastavku: projektno područje). Na kraju poglavlja 2 utvrđeni su ciljevi projekta.

Poglavlje 3 započinje sažetom analizom demografskog, socijalnog i gospodarskog stanja, uzimajući u obzir studiju izvodljivosti. Temeljem iskustava i analiza Svjetske banke i EU, u nastavku se opisuje doprinos projekata takve vrste na području EU, koristi koje infrastruktura širokopojasnog pristupa pruža cijelom području RH, te demografske, socijalne i ekonomske koristi, odnosno pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture na samom projektnom području.

U okviru poglavlja 4 dan je pregled postojećih širokopojasnih tehnologija kategoriziranih po brzinama. Izrađena je okvirna analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture, koja utvrđuje djelomičnu pokrivenost projektnog područja brzim i ultrabrzim pristupom. Analizirana je ponuda usluga, definirane su kategorije krajnjih korisnika širokopojasnih usluga, analizirana potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa, te je utvrđeno da na projektnom području ne postoje planovi operatora za gradnju NGA mreže.

Temeljem pravila određenih u ONP-u, lokacijama potencijalnih korisnika na adresnoj razini dodijeljene su pripadajuće boje s obzirom na stanje NGA širokopojasnog pristupa, što je prikazano u poglavlju 5.

U poglavlju 6 definirani su svi potencijalni korisnici na bijelim područjima prema vrsti, predočene su njihove lokacije na ciljanom području, te je definirana ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa kojom će se po izgradnji mreže postići značajan iskorak s obzirom na sadašnje stanje.

Broj priključaka predviđen za izgradnju u sklopu projekta definiran je s obzirom na pojedinu kategoriju korisnika: • privatni korisnici: 19.083, • poslovni korisnici: 2.236, • javni korisnici: 168.

U nastavku su analizirani pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa na području Republike Hrvatske (u nastavku: RH) i Zagrebačke županije (u nastavku: ZŽ) te projektnom području, što je pokazalo nedovoljnu utilizaciju širokopojasnog pristupa i njegovu nezadovoljavajuću kvalitetu. Također je analiziran i tržišni, odnosno korisnički potencijal koji na projektnom području, temeljem svega predočenog, ima tendenciju rasta. Prema već definiranim kategorijama korisnika u poglavlju 7 je definiran njihov broj, odnosno predočena je korisnička baza projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području: 10.489 privatnih korisnika, 2.236 poslovnih korisnika, 168 javnih korisnika.

Lipanj 2019 Stranica 12 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

U poglavlju 8 predstavljene su vrste mreža i njihov obujam, te su definirane buduće točke pristupa novoizgrađene pristupne mreže agregacijskoj mreži, odnosno demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži.

U poglavlju 9 opisani su infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija, te su opisani rezultati okvirne analize postojeće raspoložive infrastrukture javnih dionika i mrežnih operatora, uključujući telekomunikacijske operatore, na projektnom području.

U poglavlju 10 predstavljeni su mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području, na temelju objektivnih analiza izvršen je odabir najoptimalnijeg modela (Privatni DBO), te je odabir investicijskog modela obrazložen.

Planiranje tehničkih osobina i kapaciteta mreže mora biti povezano s uslugama koje će se pružati na maloprodajnoj razini. Stoga je u poglavlju 0 dana specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga, točnije minimalna razina njihove kvalitete, odnosno brzine pristupa prema kategorijama korisnika, te minimalna razina cijena maloprodajnih usluga, sve temeljem odgovarajućih sadašnjih referentnih vrijednosti na tržištu.

U poglavlju 12 predstavljena je osnovna podjela veleprodajnih proizvoda koji su i opisani, te je specificiran minimalni skup veleprodajnih usluga i opcionalne usluge veleprodajnog pristupa, s obzirom na implementiranu tehnologiju. Poradi poremećaja na tržištu kojima mogu rezultirati neadekvatno postavljene vrijednosti veleprodajnih naknada, u ovom poglavlju također su definirana i pravila određivanja veleprodajnih naknada, te pravila njihovog nadzora.

U poglavlju 13 opisan je postupak definiranja ulagača u projekt kroz proceduru pred-odabira operatora u sklopu javnog poziva za sufinanciranje projekta iz fondova EU. Definirani su i predstavljeni zahtjevi projekta, u smislu tehničke specifikacije implementacije projekta i specifikacije zahtjeva gradnje.

Projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području provodit će se uz pomoć državnih potpora, njegova financijska isplativost, odnosno održivost vezana je uz poslovne planove koji nastaju još prilikom pripreme projekta, odnosno kod planiranja potrebnih iznosa potpora pa poradi toga sadrže i određenu razinu nepouzdanosti. Stoga je visinu potrebnih potpora nužno provjeriti po završetku izgradnje mreže. U poglavlju 14 specificiran je početni postupak provjere potrebnog iznosa potpore te postupanje u slučaju povrata.

Analiza troškova implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja dana je u poglavlju 15 pomoću analize opcija "bez investicije", "s investicijom i bez intervencije" te opcije "s investicijom i s intervencijom". Pošto opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način, a opcija "s investicijom i bez intervencije" (zbog nedostatka komercijalnog interesa i ograničenja kod definiranja cijena veleprodajnih naknada) nije izvediva, detaljno su analizirane opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području. Definirani su investicijski troškovi po tehnologijama u HRK:

Lipanj 2019 Stranica 13 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

• VDSL (FTTC): 74.345.020, • FTTH P2MP: 193.168.130, • FTTH P2P: 223.464.800, • Kabelski pristup (DOCSIS, HFC): 92.179.230, • LTE (4G): 173.829.830, • FTTC / FTTH P2P: 170.391.910.

Provedene informativne financijske analize i negativne vrijednosti financijskih indikatora impliciraju financijsku neisplativost projekta po svim analiziranim tehnološkim rješenjima i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. Poradi toga je izrađena i ekonomska analiza u koju su uključeni i elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog aspekta. Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost i ekonomska interna stopa povrata koja je iznad ekonomske diskontne stope 5 %, ukazuju na opravdanost provedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta.

U poglavlju 16 predstavljen je okvirni financijski plan projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, koji obuhvaća modalitete sufinanciranja iz fondova EU, izvore sredstava nacionalnog sufinanciranja, te moguće izvore sredstava potrebnih za predfinanciranje projekta, uključujući i informativnu specifikaciju najvećih ukupnih dozvoljenih visina potpora i očekivanih sredstava privatnog operatora potrebnih za sufinanciranje investicijskih troškova, odnosno za pokrivanje eventualnih troškova predfinanciranja.

U okviru poglavlja 17 izrađena je analiza rizika. U analizi rizika navedeni su rizici koji mogu ugroziti projekt, vjerojatnost njihova nastanka, posljedice i utjecaj na projekt, te mjere kojima ih se može izbjeći ili umanjiti njihove posljedice. Zaključeno je da je ukupna rizičnost investicije zanemariva. Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, a rezultati analize ukazuju na to da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, opća osjetljivost projekta je niska.

U poglavlju 18 opisana je organizacijska struktura projekta s obzirom na odabrani investicijski model izgradnje širokopojasne infrastrukture, prikazan je organigram projekta, te su definirane odgovornosti i obveze partnera i dionika u projektu.

Završno, u poglavlju 19 predstavljen je okvirni vremenski plan projekta, s uključenom detaljnom vremenskom razradom svih aktivnosti u projektu.

Lipanj 2019 Stranica 14 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

2 OPIS PROJEKTA

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) i ostalih dionika

Projekt izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području obuhvaća više susjednih JLS-ova u ZŽ, stoga ulogu nositelja projekta preuzima Grad Velika Gorica.

2.1.1 Podaci o nositelju projekta (NP)

Tablica 1: Podaci o nositelju projekta (NP) [50].

Nositelj: Grad Velika Gorica

Adresa: Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica

OIB: 75834963344

Matični broj: 02680947

Telefon: +385 1 6269 900

Fax: +385 1 6221 257

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.gorica.hr

Odgovorna osoba: Dražen BARIŠIĆ, gradonačelnik

Potpis:

Pečat:

Lipanj 2019 Stranica 15 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

2.1.2 Podaci o projektom obuhvaćenim JLS-ovima

Tablica 2: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Grad Velika Gorica [50].

JLS: Grad Velika Gorica

Adresa: Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica

OIB: 75834963344

Matični broj: 02680947

Telefon: +385 1 6269 900

Fax: +385 1 6221 257

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.gorica.hr

Odgovorna osoba: Dražen BARIŠIĆ, gradonačelnik

Lipanj 2019 Stranica 16 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 3: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Kravarsko [51].

JLS: Općina Kravarsko

Adresa: Trg Stjepana Radića 1, 10413 Kravarsko

OIB: 47763874566

Matični broj: 02592541

Telefon: +385 1 6237 022

Fax: +385 1 6237 720

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.kravarsko.hr

Odgovorna osoba: Vlado KOLAREC, načelnik

Lipanj 2019 Stranica 17 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 4: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Orle [52].

JLS: Općina Orle

Adresa: Orle 5, 10411 Orle

OIB: 75359843194

Matični broj: 02736870

Telefon: +385 1 6239 096

Fax: +385 1 6239 096

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.opcina-orle.hr

Odgovorna osoba: Ervin VUJICA, načelnik

Lipanj 2019 Stranica 18 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 5: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Pisarovina [53].

JLS: Općina Pisarovina

Adresa: Trg Stjepana Radića 13, 10451 Pisarovina

OIB: 36826343679

Matični broj: 02563517

Telefon: +385 1 6291 197

Fax: +385 1 6291 616

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.pisarovina.hr

Odgovorna osoba: Tomo KOVAČIĆ, načelnik

Lipanj 2019 Stranica 19 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 6: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Pokupsko [54].

JLS: Općina Pokupsko

Adresa: Pokupsko bb, 10414 Pokupsko

OIB: 07291490499

Matični broj: 02685515

Telefon: +385 1 6266 210

Fax: +385 1 6266 250

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.pokupsko.hr

Odgovorna osoba: Božidar ŠKRINJARIĆ, načelnik

Lipanj 2019 Stranica 20 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 7: Podaci o projektom obuhvaćenom JLS-u – Općina Rugvica [55].

JLS: Općina Rugvica

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1, Rugvica, 10370 Dugo Selo

OIB: 07295007204

Matični broj: 02882558

Telefon: +385 1 2764 215

Fax: +385 1 2774 444

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.rugvica.hr

Odgovorna osoba: Mato ČIČAK, načelnik

Lipanj 2019 Stranica 21 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

2.1.3 Podaci o izvršitelju

Tablica 8: Podaci o izvršitelju – ProFUTURUS d.o.o. Maribor.

Izvršitelj PRŠI: ProFUTURUS d.o.o.

Adresa: Črtomirova ulica 11, 2000 Maribor

Porezni broj: SI57007616

Matični broj: 2264412000

Telefon: +386 40 357 457

Fax: +386 59 925 664

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.profuturus.eu

Odgovorna osoba: Dr. Matej POŽARNIK, direktor

Lipanj 2019 Stranica 22 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

2.2 Prostorni obuhvat projekta

Optimalni prostorni obuhvat projekta razvoja širokopojasne infrastrukture prema ONP-u bio bi vezan uz administrativno-upravnu podjelu po jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim nositeljima projekta. Međutim, uzevši u obzir pokretanje i provedbu projekta s Gradom Velika Gorica kao nositeljem projekta (NP), te poradi objedinjavanja prostornog obuhvata projekata na više susjednih manjih JLS-ova koji imaju zajedničke strateške ciljeve i podjednako stanje širokopojasne infrastrukture i dostupnosti usluga, određuje se da će projekt obuhvaćati šest administrativno-upravnih jedinica lokalne samouprave i pripadajuća naselja.

Grad Velika Gorica Općina Kravarsko

Općina Orle Općina Pisarovina

Općina Pokupsko Općina Rugvica

Geografski položaj ZŽ i projektnog područja prikazan je na slici 1, površine i gustoća naseljenosti pojedinog JLS-a projektnog područja prikazani su u tablici 9, dok su prostorni obuhvat projekta i obuhvaćeni JLS-ovi s naseljima, prikazani na slici 2 i u tablici 10.

Slika 1: Geografski položaj projektnog područja [49].

Lipanj 2019 Stranica 23 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 9: Površine JLS-ova na projektnom području [1], [49].

JLS Površina u km2 Broj stanovnika Gustoća naseljenosti u st/km2 Grad Velika Gorica 328,66 63.517 193,26 Općina Kravarsko 58,01 1.987 34,25 Općina Orle 57,59 1.975 34,29 Općina Pisarovina 144,99 3.689 25,44 Općina Pokupsko 105,74 2.224 21,03 Općina Rugvica 93,71 7.871 83,99 Ukupno projektno područje 788,70 81.263 103,03

Slika 2: Prostorni obuhvat projekta.

Lipanj 2019 Stranica 24 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 10: Obuhvaćene administrativno-upravne jedinice [1].

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Projektno područje 81.263 26.705 Grad Velika Gorica 63.517 21.0921 Bapča 129 38 Bukovčak 65 22 Buševec 886 300 Cerovski Vrh 93 33 Cvetković Brdo 32 11 Črnkovec 412 115 Donja Lomnica 1.732 537 Donje Podotočje 375 108 Drenje Ščitarjevsko 203 64 Dubranec 349 129 Gornja Lomnica 580 162 Gornje Podotočje 491 134 Gradići 1.860 520 Gudci 374 132 Gustelnica 118 33 Jagodno 521 157 Jerebić 41 16 Ključić Brdo 214 73 Kobilić 533 174 Kozjača 342 118 Kuče 1.453 407 Lazi Turopoljski 57 19 Lazina Čička 566 166 Lekneno 383 112 Lukavec 1.140 335 Mala Buna 261 82 Mala Kosnica 49 20 Markuševec Turopoljski 328 98 Mičevec 1.286 369 Mraclin 1.074 340 Novaki Ščitarjevski 158 49 Novo Čiče 1.255 370 Obrezina 555 187

1 U popisu stanovništva 2011. godine zabilježeno je 149 naknadno popisanih kućanstava.

Lipanj 2019 Stranica 25 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Ogulinec 292 95 Okuje 467 150 Petina 213 65 Petravec 76 25 Petrovina Turopoljska 708 194 Poljana Čička 688 220 Prvonožina 42 10 Rakitovec 570 192 Ribnica 803 247 Sasi 159 47 Selnica Ščitarjevska 535 142 Sop Bukevski 85 26 Staro Čiče 790 263 Strmec Bukevski 366 115 Ščitarjevo 442 117 Šiljakovina 672 226 Trnje 62 14 Turopolje 953 334 Velika Buna 856 279 Velika Gorica 31.553 11.134 Velika Kosnica 770 185 Velika Mlaka 3.334 1.036 Vukomerić 158 64 Vukovina 947 314 Zablatje Posavsko 61 19 Općina Kravarsko 1.987 675 Barbarići Kravarski 202 91 Čakanec 68 22 Donji Hruševec 332 110 Gladovec Kravarski 199 60 Gornji Hruševec 240 66 Kravarsko 557 176 Novo Brdo 77 31 Podvornica 115 44 Pustike 158 64 Žitkovčica 39 11 Općina Orle 1.975 655

Lipanj 2019 Stranica 26 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Bukevje 425 139 Čret Posavski 91 25 Drnek 308 101 Obed 51 17 Orle 107 31 Ruča 223 79 Stružec Posavski 75 23 Suša 113 41 Veleševec 430 142 Vrbovo Posavsko 152 57 Općina Pisarovina 3.689 1.186 Bratina 704 203 Bregana Pisarovinska 243 83 Donja Kupčina 974 317 Dvoranci 178 58 Gorica Jamnička 116 36 Gradec Pokupski 111 40 Jamnica Pisarovinska 54 22 Lijevo Sredičko 196 70 Lučelnica 298 88 Pisarovina 440 134 Podgorje Jamničko 12 7 Selsko Brdo 107 35 Topolovec Pisarovinski 61 20 Velika Jamnička 195 73 Općina Pokupsko 2.224 739 Auguštanovec 125 60 Cerje Pokupsko 84 33 Cvetnić Brdo 37 10 Gladovec Pokupski 152 64 Hotnja 236 72 Lijevi Degoj 69 26 Lijevi Štefanki 218 82 Lukinić Brdo 343 100 Opatija 144 44 Pokupsko 235 88 Roženica 305 85

Lipanj 2019 Stranica 27 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Područje Broj stanovnika Broj privatnih kućanstava Strezojevo 154 38 Šestak Brdo 76 23 Zgurić Brdo 46 14 Općina Rugvica 7.871 2.358 Čista Mlaka 582 161 Črnec Dugoselski 191 63 Črnec Rugvički 96 26 Donja Greda 117 41 Dragošička 387 104 Hrušćica 176 53 Jalševec Nartski 524 156 Ježevo 428 139 Nart Savski 239 69 Novaki Nartski 68 19 Novaki Oborovski 305 92 Obedišće Ježevsko 119 44 Oborovo 662 199 Okunšćak 521 144 Otok Nartski 199 56 Otok Svibovski 270 81 Preseka Oborovska 154 51 Prevlaka 98 39 Rugvica 722 216 Sop 404 119 Struga Nartska 551 183 Svibje 498 138 Trstenik Nartski 560 165

Lipanj 2019 Stranica 28 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

2.2.1 Grad Velika Gorica

Grad Velika Gorica smješten je u sjeverozapadnom dijelu RH, u južnom dijelu ZŽ. Područje Grada Velike Gorice graniči s Gradom Zagrebom, Općinama Pisarovina, Pokupsko, Kravarsko, Orle i Rugvica, te Sisačko-moslavačkom županijom. Površina grada iznosi 328,66 km2, što čini 10,75 % površine ZŽ. Grad je ustrojen sa sjedištem u naselju Velika Gorica, te obuhvaća još 57 naselja: Bapča, Bukovčak, Buševec, Cerovski Vrh, Cvetković Brdo, Črnkovec, Donja Lomnica, Donje Podotočje, Drenje Ščitarjevsko, Dubranec, Gornja Lomnica, Gornje Podotočje, Gradići, Gudci, Gustelnica, Jagodno, Jerebić, Ključić Brdo, Kobilić, Kozjača, Kuče, Lazi Turopoljski, Lazina Čička, Lekneno, Lukavec, Mala Buna, Mala Kosnica, Markuševec Turopoljski, Mičevec, Mraclin, Novaki Ščitarjevski, Novo Čiče, Obrezina, Ogulinec, Okuje, Petina, Petravec, Petrovina Turopoljska, Poljana Čička, Prvonožina, Rakitovec, Ribnica, Sasi, Selnica Ščitarjevska, Sop Bukevski, Staro Čiče, Strmec Bukevski, Ščitarjevo, Šiljakovina, Trnje, Turopolje, Velika Buna, Velika Kosnica, Velika Mlaka, Vukomerić, Vukovina i Zablatje Posavsko.

Slika 3: Grad Velika Gorica [50].

2.2.2 Općina Kravarsko

Općina Kravarsko smještena je u sjeverozapadnom dijelu RH, u južnom dijelu ZŽ. Područje Općine Kravarsko graniči s Gradom Velikom Goricom, Općinom Pokupsko, te Sisačko- moslavačkom županijom. Površina općine iznosi 58,01 km2, što čini 1,90 % površine ZŽ. Općina je ustrojena sa sjedištem u naselju Kravarsko, te obuhvaća još devet naselja: Barbarići Kravarski, Čakanec, Donji Hruševec, Gladovec Kravarski, Gornji Hruševec, Novo Brdo, Podvornica, Pustike i Žitkovčica.

Slika 4: Općina Kravarsko [51].

Lipanj 2019 Stranica 29 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

2.2.3 Općina Orle

Općina Orle smještena je u sjeverozapadnom dijelu RH, u južnom dijelu ZŽ. Područje Općine Orle graniči s Gradovima Velikom Goricom i Ivanić-Gradom, Općinom Rugvica, te Sisačko-moslavačkom županijom. Površina općine iznosi 57,59 km2, što čini 1,88 % površine ZŽ. Ustrojena je sa sjedištem u naselju Orle, te obuhvaća još devet naselja: Bukevje, Čret Posavski, Drnek, Obed, Ruča, Stružec Posavski, Suša, Veleševec i Vrbovo Posavsko.

Slika 5: Općina Orle [52].

2.2.4 Općina Pisarovina

Općina Pisarovina smještena je u sjeverozapadnom dijelu RH, u južnom dijelu ZŽ. Područje Općine Pisarovina graniči s Gradovima Zagrebom, Velikom Goricom i Jastrebarskim, Općinama Klinča Sela i Pokupsko, te Sisačko-moslavačkom županijom. Površina općine iznosi 144,99 km2, što čini 4,74 % površine ZŽ. Ustrojena je sa sjedištem u naselju Pisarovina, te obuhvaća još trinaest naselja: Bratina, Bregana Pisarovinska, Donja Kupčina, Dvoranci, Gorica Jamnička, Gradec Pokupski, Jamnica Pisarovinska, Lijevo Sredičko, Lučelnica, Podgorje Jamničko, Selsko Brdo, Topolovec Pisarovinski i Velika Jamnička.

Slika 6: Općina Pisarovina [53].

Lipanj 2019 Stranica 30 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

2.2.5 Općina Pokupsko

Općina Pokupsko smještena je u sjeverozapadnom dijelu RH, u južnom dijelu ZŽ. Područje Općine Pokupsko graniči s Gradom Velikom Goricom, Općinama Kravarsko i Pisarovina, te Sisačko-moslavačkom županijom. Površina općine iznosi 105,74 km2, što čini 3,46 % površine ZŽ. Općina Pokupsko ustrojena je sa sjedištem u naselju Pokupsko, te obuhvaća još trinaest naselja: Auguštanovec, Cerje Pokupsko, Cvetnić Brdo, Gladovec Pokupski, Hotnja, Lijevi Degoj, Lijevi Štefanki, Lukinić Brdo, Opatija, Roženica, Strezojevo, Šestak Brdo i Zgurić Brdo.

Slika 7: Općina Pokupsko [54].

2.2.6 Općina Rugvica

Općina Rugvica smještena je u sjeverozapadnom dijelu RH, u jugoistočnom dijelu ZŽ. Područje Općine Rugvica graniči s Gradovima Zagrebom, Dugim Selom i Ivanić-Gradom, te Općinama Orle i Brckovljani. Površina općine iznosi 93,71 km2, što čini 3,06 % površine ZŽ. Općina Rugvica ustrojena je sa sjedištem u naselju Rugvica, te obuhvaća još 22 naselja: Čista Mlaka, Črnec Dugoselski, Črnec Rugvički, Donja Greda, Dragošička, Hrušćica, Jalševec Nartski, Ježevo, Nart Savski, Novaki Nartski, Novaki Oborovski, Obedišće Ježevsko, Oborovo, Okunšćak, Otok Nartski, Otok Svibovski, Preseka Oborovska, Prevlaka, Sop, Struga Nartska, Svibje i Trstenik Nartski.

Slika 8: Općina Rugvica [55].

Lipanj 2019 Stranica 31 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

2.3 Ciljevi projekta

Projekt slijedi namjenu i temeljne ciljeve Strategije širokopojasnog pristupa [15]: • Namjena: razvijati pozitivne stečevine dosadašnjeg razvoja širokopojasnog pristupa, zacrtanog Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2015. godine. • Temeljni cilj 1: pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA - Next Generation Access Networks), koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za sve stanovnike RH. • Temeljni cilj 2: da najmanje 50 % kućanstava u RH budu korisnici usluge pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom. Tablica 11 prikazuje ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE [2] i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine [15]. Strategija u potpunosti slijedi ciljeve DAE.

Tablica 11: Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa.

Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) DAE % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % brzine. (≥ 100 Mbit/s) Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020. Strategija razvoja Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % širokopojasnog pristupa pristupom minimalne brzine. (≥ 30 Mbit/s) u Republici Hrvatskoj u % kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne Barem 50 % razdoblju od 2016. do brzine. (≥ 100 Mbit/s) 2020. godine

Glavni cilj projekta je izgradnja NGA širokopojasne mreže na koju će biti priključeni svi potencijalni korisnici, definirani u poglavlju 6.1.

Tablica 12 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.

Tablica 12: Mjerljivi ciljevi projekta.

Privatni Poslovni Cilj Vrijednost Javni korisnici korisnici korisnici ≥ 40 Mbit/s 100 % 100 % 100 % download Ostvarenje opće ≥ 100 Mbit/s pokrivenosti širokopojasnim 75 % 90 % 100 % download pristupom minimalne brzine ≥ 100 Mbit/s 40 % 60 % 100 % simetrično

Postizanje ciljeva, definiranih u tablici 12 omogućava postizanje ciljeva definiranih u DAE [2] i Strategiji širokopojasnog pristupa [15].

Lipanj 2019 Stranica 32 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

3 DETALJNIJA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI KOJE PROJEKT DONOSI UNUTAR CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA

3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području

3.1.1 Demografsko stanje na projektnom području

Tablica 13 prikazuje da je između 2001. i 2011. godine prema Popisima stanovništva 2001. i 2011. godine [1] na razini projektnog područja došlo do negativnog pomaka u ukupnom broju stanovnika (-0,22 %). Analizirajući pojedinačno grad i općine, razvidno je da je u većini JLS-a došlo do rasta, odnosno pada u broju stanovnika, izuzev Grada Velika Gorica gdje nije zabilježen pad niti rast broja stanovnika.

Tablica 13: Promjena u ukupnom broju stanovnika projektnog područja [1].

Područje %

Broj Broj Broj

2001. 2011.

Promjena

2001/2011

stanovnika stanovnika

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 -3,44 Zagrebačka županija 309.696 317.606 2,55 Projektno područje 81.442 81.263 -0,22 Grad Velika Gorica 63.517 63.517 0,00 Općina Kravarsko 1.983 1.987 0,20 Općina Orle 2.145 1.975 -7,93 Općina Pisarovina 3.697 3.689 -0,22 Općina Pokupsko 2.492 2.224 -10,75 Općina Rugvica 7.608 7.871 3,46

Promjene u dobnoj strukturi (tablica 14) ukazuju na bolje stanje mlađeg stanovništva (0-14) na projektnom području, poradi njegovog smanjenja i većeg udjela u ukupnom broju stanovnika nego što je to slučaj na razini županije i RH. Udio radno sposobnog stanovništva je veći, dok je udio starijeg stanovništva (65+) manji je nego u RH i županiji.

Lipanj 2019 Stranica 33 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 14: Promjene u dobnoj strukturi stanovništva projektnog područja [1].

Radno sposobno stanovništvo Stanovništvo od 0 do14 godina starosti Stanovništvo 65+ godina starosti

(od 15 do 64 godina starosti)

65 65

14 14

-

-

Područje

2

2 2

% % %

%

% %

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Udio 65+

Promjena Promjena Promjena

Udio0

2001/2011 2001/2011 2001/2011 Udio15

Republika Hrvatska 754.634 652.428 -13,54 15,23 2.969.981 2.873.828 -3,24 67,07 693.540 758.633 9,39 17,70

Zagrebačka 53.822 51.854 -3,66 16,33 210.919 215.411 2,13 67,82 42.950 50.341 17,21 15,85 županija

Projektno područje 14.349 13.508 -5,86 16,62 56.288 55.480 -1,44 68,27 9.845 12.275 24,68 15,11

Grad Velika Gorica 11.104 10.536 -5,12 16,59 44.935 43.739 -2,66 68,86 6.685 9.242 38,25 14,55

Općina Kravarsko 418 335 -19,86 16,86 1.227 1.327 8,15 66,78 316 325 2,85 16,36

Općina Orle 340 285 -16,18 14,43 1.297 1.290 -0,54 65,32 462 400 -13,42 20,25

Općina Pisarovina 535 589 10,09 15,97 2.276 2.327 2,24 63,08 869 773 -11,05 20,95

Općina Pokupsko 426 372 -12,68 16,73 1.521 1.373 -9,73 61,74 531 479 -9,79 21,54

Općina Rugvica 1.526 1.391 -8,85 17,67 5.032 5.424 7,79 68,91 982 1.056 7,54 13,42

Napomena: Prema podacima o kontingentima stanovništva iz Popisa stanovništva 2001. godine, za RH je zabilježeno 19.305 stanovnika nepoznate dobne skupine, za obuhvaćenu županiju njih 2.005, Grad Velika Gorica 793, Općinu Kravarsko 22, Općinu Orle 46, Općinu Pisarovina 17, Općinu Pokupsko 14 te Općinu Rugvica 68.

2 Podatak za 2011. godinu

Lipanj 2019 Stranica 34 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Podaci o najvišoj završenoj školi stanovništva projektnog područja prikazani u tablici 15 prikazuju dobru situaciju. Prema podatcima iz 2011. godine, stanovništva bez obrazovanja ima manje u odnosu na RH i obuhvaćenu županiju. Udio stanovništva sa završenom višom i visokom školom je veći nego u obuhvaćenoj županiji no manji u odnosu na RH.

Tablica 15: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi (2011. godina) [1].

Udio % Završena Završeno Završena Bez Područje osnovna srednje viša ili visoka Nepoznato obrazovanja škola obrazovanje škola 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011. Republika Hrvatska 18,62 9,52 21,75 21,29 47,06 52,63 11,89 16,39 0,68 0,17 Zagrebačka županija 20,45 9,38 22,68 22,69 48,03 55,25 7,87 12,45 0,97 0,23 Projektno područje 19,10 9,37 20,03 20,53 50,28 56,56 9,21 13,38 1,38 0,16 Grad Velika Gorica 15,14 7,61 18,11 18,06 54,18 58,68 10,99 15,58 1,58 0,07 Općina Kravarsko 35,53 20,70 25,69 23,67 34,89 49,21 3,26 6,42 0,64 0,00 Općina Orle 41,50 8,52 20,44 39,64 34,79 47,04 2,44 4,14 0,83 0,65 Općina Pisarovina 39,94 22,26 27,36 29,23 29,41 41,74 2,94 6,77 0,35 0,00 Općina Pokupsko 42,74 27,48 26,86 28,13 27,83 40,82 1,98 3,51 0,58 0,05 Općina Rugvica 23,50 9,77 28,84 28,55 43,65 55,12 3,19 5,60 0,82 0,96

Migracijska obilježja ukazuju na to da se na projektno područje doselio veći postotak stanovništva s drugih prostora, nego ukupno na području županije (tablica 16), dok je informacijska pismenost stanovništva područja, prikazana u tablici 17, na višoj razini nego u županiji, te postotak udjela informatičke pismenosti prati trend na razini RH.

Lipanj 2019 Stranica 35 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 16: Stanovništvo prema migracijskim obilježjima (2011. godina) [1].

Udio % Od rođenja Doseljeno stanovništvo Područje stanuju u S područja Iz Nepoznato istom Ukupno naselju RH inozemstva Republika Hrvatska 47,66 52,26 38,14 14,12 0,08 Zagrebačka županija 42,29 57,65 46,96 10,68 0,06 Projektno područje 40,84 59,13 48,30 10,83 0,03 Grad Velika Gorica 39,04 60,94 49,96 10,99 0,01 Općina Kravarsko 61,45 38,55 33,82 4,73 0,00 Općina Orle 48,61 51,04 42,84 8,20 0,35 Općina Pisarovina 61,29 38,71 34,89 3,82 0,00 Općina Pokupsko 64,25 35,75 32,55 3,19 0,00 Općina Rugvica 31,95 67,95 50,73 17,22 0,10

Tablica 17: Informatička pismenost stanovnika iznad 10 godina starosti (2011. godina) [1].

Broj Udio % stanovnika Područje iznad 10 Obrada Tablični Korištenje e- Korištenje godina teksta izračuni poštom Internetom starosti Republika Hrvatska 3.867.863 52,05 45,20 53,14 57,45 Zagrebačka županija 284.178 51,09 44,25 52,79 57,06 Projektno područje 72.539 52,91 45,72 54,82 59,22 Grad Velika Gorica 56.663 56,94 49,53 58,57 62,60 Općina Kravarsko 1.788 43,23 31,82 42,45 48,83 Općina Orle 1.788 33,39 29,87 40,16 41,95 Općina Pisarovina 3.305 41,75 30,89 39,55 45,39 Općina Pokupsko 2.010 34,43 27,61 34,53 38,36 Općina Rugvica 6.985 38,35 34,65 44,44 51,45

Podaci o aktivnosti stanovništva prikazuju bolju situaciju za projektno područje, nego što je to za područje županije. Tablica 18 prikazuje veći udio zaposlenog stanovništva na projektnom području nego na razini obuhvaćene županije i RH.

Lipanj 2019 Stranica 36 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 18: Stanovništvo staro 15 i više prema aktivnosti (2011. godina) [1].

Broj Udio % stanovnika Ekonomski Područje Zaposleno Nezaposleno iznad 15 neaktivno Nepoznato stanovništvo stanovništvo godina stanovništvo Republika Hrvatska 3.632.461 41,40 8,05 50,49 0,06 Zagrebačka županija 265.752 45,82 6,93 47,20 0,04 Projektno područje 67.755 46,58 7,02 46,37 0,04 Grad Velika Gorica 52.981 47,41 6,92 45,65 0,03 Općina Kravarsko 1.652 39,53 4,96 55,51 0,00 Općina Orle 1.690 37,81 7,51 54,14 0,53 Općina Pisarovina 3.100 53,16 3,19 43,65 0,00 Općina Pokupsko 1.852 32,61 7,94 59,45 0,00 Općina Rugvica 6.480 44,69 9,81 45,45 0,05

3.1.2 Socijalno i gospodarsko stanje na projektnom području

Poradi višegodišnje ekonomske recesije i nepovoljne gospodarske situacije od 2008. godine nadalje, u RH došlo je do snažnog pada relevantnih pokazatelja. Na razini RH javlja se kontinuirani pad BDP-a, prosječni BDP po stanovniku zadržava se na vrijednostima od oko 60 % prosječne vrijednosti na razini EU, a do 2014. godine kontinuirano je rasla stopa anketne nezaposlenosti, kao i razlika prema prosječnoj stopi nezaposlenosti u zemljama EU- a (anketna nezaposlenost). Posljednji podatci pokazuju zaustavljanje negativnih trendova i male pozitivne pomake.

Tablica 19: Usporedni prikaz gospodarskih pokazatelja RH i prosjeka EU-a [3].

Područje 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. BDP, Hrvatska, 45,1 45,1 44,8 43,9 43,7 43,3 44,5 46,3 48,6 milijardi EUR Realni rast -7.4 -1.4 -0.3 -2.2 -0.6 -0.1 2.3 3.2 2.8 BDP-a, % BDP per capita, 10.500 10.500 10.500 10.300 10.300 10.200 10.600 11.100 11.700 Hrvatska, EUR BDP per capita, % u 62 59 60 60 60 59 59 60 61 odnosu na prosjek EU28 Anketna stopa nezaposlenosti 9,3 11,8 13,7 15,8 17,4 17,2 16,1 13,4 11,1 - RH Anketna stopa nezaposlenosti 9 9,6 9,7 10,5 10,9 10,2 9,4 8,6 7,6 - prosjek EU28

Lipanj 2019 Stranica 37 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Podaci o bruto društvenom proizvodu za razdoblje od 2000. do 2015. godine dostupni su na nivou EU [3], RH [1], [7] i obuhvaćene županije [1], a prikazani su u tablici 20. Na projektnom području sredinom 2012. godine zabilježeno je ukupno 2.959 obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća, kao što je prikazano u tablici 21.

Projektno područje obuhvaća JLS-e uvrštene u 3., 5., i 8. skupinu jedinica lokalne samouprave prema vrijednosti indeksa razvijenosti. Indeks razvijenosti županije iznosi 105,890 i ona spada u 4. skupinu jedinica regionalne samouprave. Najmanji prosječni dohodak po stanovniku zabilježen je u Općini Pokupsko u iznosu od 21.712,17 kn. Najmanji prosječni izvorni prihodi po stanovniku u iznosu od 1.158,08 kn zabilježeni su u Općini Orle. Najviša prosječna stopa nezaposlenosti je zabilježena u Općini Rugvica (0,1636), dok je najviši stupanj visoko obrazovanog stanovništva zabilježen u Gradu Velika Gorica (0,2060). Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema indeksu razvijenosti prikazano je u tablici 22.

Prema podacima iz Popisa stanovništva 2011. godine [1], što je prikazano u tablici 23, od ukupnog broja stanovnika na projektnom području, njih 32,18 % je bez prihoda. Prihode od stalnog rada imalo je 36,74 % stanovnika, od privremenog rada 1,82 %, od poljoprivrede 1,42 %, od starosne mirovine 12,37 %, dok je socijalnu naknadu primilo 3,00 % stanovništva.

Lipanj 2019 Stranica 38 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 20: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika u periodu od 2001. do 2016. godine u EUR.

Područje 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Europska 19.701 20.387 20.647 21.584 22.441 23.632 24.955 25.008 23.483 24.443 25.135 25.540 26.600 27.300 28.700 29.300 unija Republika 6.047 6.632 7.137 7.759 8.455 9.313 10.192 11.168 10.484 10.514 10.473 10.309 10.297 10.259 10.606 11.184 Hrvatska Zagrebačka 4.367 5.329 5.518 6.049 6.788 6.993 7.880 8.565 8.239 7.729 7.881 7.774 7.803 7.854 8.163 8.595 županija Indeks 80,75 75,57 84,29 81,17 81,54 83,90 78,50 80,73 79,99 81,71 77,25 76,65 75,70 76,58 78,51 79,47 (RH=100) Indeks 22,45 22,24 26,23 26,78 28,07 30,32 29,72 31,62 34,28 35,17 31,78 31,49 30,53 29,40 29,13 28,80 (EU=100)

90,00 80,00 70,00 60,00 50,00 40,00 30,00 20,00 10,00 0,00 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Index (RH=100) Index (EU=100)

Slika 9: Kretanje indeksa BDP-a ZŽ.

Lipanj 2019 Stranica 39 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 21: Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća [11].

Broj Prosječno stanovnika po gospodarskom subjektu Područje Ukupno Mikro Mala Srednja Mikro Mala Srednja Obrti Ukupno Obrti Ukupno stanovnika poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća poduzeća

Republika Hrvatska 4.284.889 83.939 110.266 10.569 2.153 206.927 51,05 38,86 405,42 1.990,19 20,71

Zagrebačka županija 317.606 5.762 5.932 682 120 12.496 55,12 53,54 465,70 2.646,72 25,42

Projektno područje 81.263 1.368 1.449 117 25 2.959 59,40 56,08 694,56 3.250,52 27,46

Grad Velika Gorica 63.517 1.147 1.296 104 21 2.568 55,38 49,01 610,74 3.024,62 24,73

Općina Kravarsko 1.987 26 10 1 0 37 76,42 198,70 1.987,00 - 53,70

Općina Orle 1.975 23 10 0 0 33 85,87 197,50 - - 59,85

Općina Pisarovina 3.689 78 33 2 0 113 47,29 111,79 1.844,50 - 32,65

Općina Pokupsko 2.224 16 8 0 0 24 139,00 278,00 - - 92,67

Općina Rugvica 7.871 78 92 10 4 184 100,91 85,55 787,10 1.967,75 42,78

Lipanj 2019 Stranica 40 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 22: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti [4].

Prosječni Prosječni Opće Stupanj dohodak izvorni Prosječna kretanje Indeks starenja obrazovanja Indeks Razvojna Područje po prihodi po stopa stanovništva (2011.) (VSS, razvijenosti skupina stanovniku stanovniku nezaposlenosti (2016./2006.) 2011.) (kn) (kn)

Zagrebačka županija 32.579,23 3.222,84 0,1079 100,54 100,10 0,1678 105,890 4

Grad Velika Gorica 35.136,58 2.778,76 0,0871 100,94 95,50 0,2060 108,378 8

Općina Kravarsko 26.816,03 1.461,19 0,1309 97,44 89,90 0,0901 101,201 5

Općina Orle 22.1366,12 1.158,08 0,1411 96,19 130,30 0,0596 97,745 3

Općina Pisarovina 26.401,29 2.448,03 0,0897 92,91 128,60 0,0986 101,431 5

Općina Pokupsko 21.712,17 1.396,72 0,1566 88,51 117,20 0,0530 96,685 3

Općina Rugvica 22.703,10 1.688,01 0,1636 103,18 74,40 0,0741 100,384 5

Lipanj 2019 Stranica 41 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 23: Izvori prihoda stanovništva (udio u ukupnom stanovništvu) [1].

Prihodi od Prihodi od Povremena Prihodi od Starosna Ostale Prihodi od Socijalne Ostali Bez Vrsta stalnog povremenog potpora poljoprivrede mirovina mirovine imovine naknade prihodi prihoda rada rada drugih

Republika Hrvatska 32,62 % 2,43 % 1,85 % 14,26 % 11,33 % 0,57 % 4,17 % 2,23 % 1,56 % 32,15 %

Zagrebačka županija 36,15 % 1,60 % 1,93 % 12,57 % 10,88 % 0,26 % 3,32 % 1,95 % 1,14 % 32,49 %

Projektno područje 36,74 % 1,82 % 1,42 % 12,37 % 10,52 % 0,26 % 3,00 % 2,34 % 1,59 % 32,18 %

Grad Velika Gorica 38,18 % 1,76 % 0,46 % 13,00 % 10,08 % 0,29 % 2,67 % 2,45 % 1,61 % 31,33 %

Općina Kravarsko 32,01 % 1,81 % 0,75 % 7,15 % 15,10 % 0,00 % 2,92 % 2,47 % 1,16 % 37,64 %

Općina Orle 29,52 % 2,78 % 3,09 % 12,91 % 12,46 % 0,00 % 3,14 % 2,53 % 1,42 % 34,48 %

Općina Pisarovina 29,38 % 2,66 % 14,53 % 15,67 % 11,63 % 0,22 % 3,47 % 2,09 % 0,43 % 29,57 %

Općina Pokupsko 24,51 % 3,28 % 5,85 % 8,09 % 16,55 % 0,04 % 5,08 % 3,28 % 3,60 % 33,05 %

Općina Rugvica 35,09 % 1,28 % 1,55 % 8,05 % 10,18 % 0,19 % 4,84 % 1,23 % 1,52 % 38,01 %

Napomena: Suma udjela svih izvora prihoda iznosi više od 100 % poradi mogućnosti primanja prihoda iz više izvora.

Lipanj 2019 Stranica 42 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Hrvatski zavod za zapošljavanje redovno objavljuje podatke o registriranoj nezaposlenosti na razini JLS-ova, odnosno broj nezaposlenih na zadnji dan u mjesecu. Poradi mogućnosti realne usporedbe stopa nezaposlenosti pojedinih JLS-ova, obuhvaćene županije i RH, one su izračunate kao udio registriranih nezaposlenih osoba (godišnji prosjek) [5] u radno aktivnom stanovništvu iz podataka Popisa stanovništva 2011. godine [1]. Navedene stope prikazane su u tablici 24 i slici 10. Prikazani podaci ukazuju dobru situaciju na tržištu rada na projektnom području, budući da se stopa nezaposlenosti konstantno kreće ispod razine obuhvaćene županije i RH.

Tablica 24: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, ZŽ, projektno područje, JLS).

Područje 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Republika Hrvatska 19,19 % 18,25 % 15,90 % 13,45 % 10,79 % 8,54 % 8,76 % Zagrebačka 13,95 % 13,16 % 11,26 % 8,90 % 6,45 % 4,74 % 4,34 % županija Projektno područje 13,21 % 12,45 % 9,86 % 7,54 % 5,63 % 4,01 % 3,64 % Grad Velika Gorica 12,06 % 11,31 % 8,69 % 6,52 % 4,94 % 3,63 % 3,28 % Općina Kravarsko 22,34 % 21,11 % 14,91 % 11,52 % 9,13 % 6,17 % 6,46 % Općina Orle 16,57 % 16,71 % 13,92 % 11,32 % 7,32 % 5,47 % 4,65 % Općina Pisarovina 8,51 % 8,06 % 7,07 % 5,65 % 4,51 % 3,09 % 3,63 % Općina Pokupsko 20,25 % 21,76 % 16,21 % 13,53 % 9,98 % 6,16 % 4,99 % Općina Rugvica 20,84 % 19,17 % 17,49 % 13,91 % 9,76 % 6,35 % 5,50 %

19,19% 18,25% 15,90% 13,95% 13,21% 13,16%12,45% 13,45%

11,26% 10,79% 9,86% 8,90% 8,54% 8,76% 7,54% 6,45% 5,63% 4,74% 4,34% 4,01% 3,64%

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Republika Hrvatska Zagrebačka županija Projektno područje

Slika 10: Kretanje stope nezaposlenosti (RH, ZŽ, projektno područje).

Lipanj 2019 Stranica 43 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

3.2 Analiza koristi od projekta

Koncept sveobuhvatne širokopojasne infrastrukture na određenom području je nezaobilazni faktor gospodarskog razvoja, razvoja znanosti, obrazovanja, osiguranja učinkovitijeg zdravstva, kulture, turizma, itd. Širokopojasna infrastruktura omogućava sveukupan gospodarski rast, posebice u informatički intenzivnim sektorima, te samim time i veću zaposlenost.

Razvoj širokopojasne infrastrukture kao dio razvojne strategije revitalizirati će ruralna područja pokretanjem spirale razvoja tih područja, te će rezultirati smanjenjem iseljavanja mlade populacije, potaknuti povratak školovanih, čime će se povećati intelektualni potencijal područja, drugi pozitivni doprinosi, itd. Osim toga, širokopojasna infrastruktura je pretpostavka za značajno povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), obrazovanja (e- obrazovanje), gospodarstva i drugih aspekata života u tim područjima. Stoga je vrlo bitno da JLS-ovi projektnog područja nastave program stimulacije uvođenja širokopojasnog pristupa.

Sigurna i pouzdana širokopojasna mreža omogućava korisnicima kvalitetno iskustvo, koje ih potiče daljnjoj upotrebi i jača potražnju za novim uslugama i sadržajima, kao i za daljnjim razvojem Interneta. Time se otvaraju i nove mogućnosti za razvoj interaktivnih multimedijskih aplikacija, usluga i sadržaja.

3.2.1 Koristi na području Europske unije

Sa širokopojasnom infrastrukturom povezane su značajne ekonomske i socijalne koristi koje često ne mogu biti prikazane kvantitativno. Brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup ključni je čimbenik u razvijanju naprednih digitalnih usluga koje se oslanjaju na dostupnost, brzinu, pouzdanost i elastičnost fizičkih mreža. Razvoj brzih i ultrabrzih mreža otvara put pružanju sve inovativnijih usluga koje koriste sve veće brzine. Između ostalog, koristi su slijedeće [27]: • Razvoj širokopojasne infrastrukture i digitalnih usluga doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova, kroz omogućavanje energetski učinkovitih rješenja u mnogim sektorima europske ekonomije, te uz neka ograničenja, vezana uz gradnju mreža i upravljanje infrastrukturom, doprinosi ostvarenju ciljeva EU. • Interoperabilnost širokopojasne infrastrukture i digitalnih komunikacija vezanih uz energetske mreže omogućuje konvergentnost komunikacija ka razvoju pouzdanih, energetski i troškovno održivih digitalnih mreža. • Razvoj, implementacija i dugoročno osiguravanje interoperabilnih prekograničnih usluga na područjima e-uprave poboljšati će funkcioniranje jedinstvenog tržišta EU. • Funkcioniranje zajedničke elektronske javne usluge primijenjene u skladu s Odlukom 922/2009/EK Europskoga parlamenta i Vijeća teži dostupnosti zajedničkih službi kao potpori prekograničnoj i međusektorskoj interakciji između europskih javnih uprava, dok Direktiva 2011/24/EU daje pravni okvir za prekogranično pružanje zdravstvene zaštite, za primjenu prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući e-zdravlje uslugu u EU. Od navedene implementacije se očekuje da će poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata, smanjiti troškove liječenja, pridonijeti modernizaciji nacionalnih zdravstvenih sustava i povećati njihovu učinkovitost, kako bi

Lipanj 2019 Stranica 44 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

postali bolje prilagođeni individualnim potrebama građana, bolesnika, zdravstvenih djelatnika, te se suočili sa izazovima društva koje stari. • Povećanje i očuvanje pristupa bogatim i raznovrsnim kulturnim sadržajima i podacima kojima raspolažu tijela javnog sektora širom EU, te omogućavanje ponovnog korištenja istih, s punim poštovanjem autorskih i srodnih prava. Nesmetan pristup ponovno upotrebljivim višejezičnim resursima biti će pomoć pri prevladavanju jezičnih barijera koje otežavaju jedinstveno tržište e-usluga i ograničavaju pristup znanju. • U području sigurnosti, europska široka platforma za dijeljenje resursa, informacijskih sustava i softverskih alata koji promiču online sigurnost, doprinijeti će stvaranju sigurnijeg okruženja i za djecu, te omogućiti referentnim centrima učinkovito rukovanje stotinama tisuća zahtjeva i upozorenja godišnje i djelovanje na području cijele EU. Infrastrukturom kritičnih informacija unaprijediti će se sposobnost za pripravnost, razmjenu informacija, koordinaciju i odgovaranje na cyber prijetnje sigurnosti.

Ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu rezultirati će većom konkurentnošću i inovativnošću gospodarstva, omogućiti učinkovitiju i efikasniju javnu službu, te doprinijeti sveopćoj konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva EU.

3.2.2 Koristi na području Republike Hrvatske

Na razini RH, projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture donose sljedeće koristi [28]: • ravnomjerniji razvoj regija, • brži rast korištenja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu, • doprinos sveukupnom razvoju i dinamiziranju gospodarstva, • povećanje bruto nacionalnog dohotka, • omogućavanje pristupa Internetu i obuka ruralnog stanovništva u korištenju Interneta, • unaprjeđenje sustava obrazovanja na ciljanim područjima, • unaprjeđenje sustava zdravstva na ciljanim područjima, • potpora razvoju poljoprivrede u ruralnim područjima kroz razvoj dodatnog distribucijskog kanala, • potpora razvoju turizma u ruralnim područjima.

Širokopojasnost pokreće spiralu razvoja ruralnih i nerazvijenih krajeva jer kao posljedicu ima: • prestanak iseljavanja mlade populacije, • povratak školovane populacije, • povećanje intelektualnog potencijala, • povećanje doprinosa, • povećanje učinkovitosti zdravstva (e-zdravstvo), • povećanje učinkovitosti obrazovanja (e-učenje), • povećanje učinkovitosti gospodarstva.

Prema analizi Svjetske banke [28], ulaganje od 1.000.000,00 kn u širokopojasni pristup otvara 5 do 15 novih radnih mjesta, dok 10 % povećanja ulaganja u širokopojasni pristup

Lipanj 2019 Stranica 45 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

rezultira povećanjem bruto domaćeg proizvoda od 1.21 % kod razvijenih zemalja, odnosno 1.38 % kod zemalja u razvoju.

1,38% 1,21% 1,12%

0,81% 0,73% 0,77% 0,60% 0,43%

Fiksna telefonija Mobilna telefonija Internet Širokopojasni pristup

Razvijene zemlje Nerazvijene zemlje

Slika 11: Utjecaj 10 posto povećanja ulaganja na povećanje BDP [28].

3.2.3 Analiza demografskih koristi na projektnom području

Pozitivan utjecaj dostupnosti širokopojasnog pristupa na lokalnoj razini projektnog područja ogledava se u slijedećem: • digitalni standard življenja postaje isti kao u ostatku RH, što za posljedicu ima sprečavanje smanjenja, odnosno iseljavanja stanovništva, • stvaranje potencijala za razvitak samostalnih gospodarskih djelatnosti ili različitih aspekata udaljenog rada, odnosno rada od kuće, što će doprinijeti zadržavanju i privlačenju mlađeg i radno aktivnog stanovništva, • smanjenje troškova zdravstvenih usluga, prvenstveno za starije stanovništvo, poradi mogućnosti uvođenja usluga e-zdravstva, • povećanje dostupnosti obrazovnih usluga, posebice u kontekstu cjeloživotnog učenja za stariji dio stanovništva, odnosno dio stanovništva s nezadovoljavajućim najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja, putem usluga e-obrazovanja i učenja na daljinu, • korištenje naprednih javnih usluga poput e-Uprave ili e-Građani doprinosi smanjenju troškova pojedinaca, ali i javnih administrativnih izdataka na lokalnoj i nacionalnoj razini, • povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja u prosjeku za 4,5 %, kao dugoročna posljedica dostupnosti naprednih širokopojasnih usluga povezanih s obrazovanjem, • povećanje stope informiranosti i obrazovanosti stanovništva doprinosi općem napretku društva u cjelini. Na području većine JLS-ova projektnog područja, bilježi se trend opadanja stanovništva. Neke općine u obuhvatu projekta pokazuju lošu starosnu strukturu stanovništva pa će izgradnja širokopojasne infrastrukture biti poticaj zadržavanju mlađeg, radno sposobnog

Lipanj 2019 Stranica 46 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

stanovništva i privlačenju novog, dok će istovremeno olakšati pružanje povećanog opsega javnih usluga usmjerenih prema starijem stanovništvu (npr. telemedicinske usluge).

Nadalje, nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva, uz istovremeno značajan udio radno sposobnog stanovništva, jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući e-obrazovanje sa svrhom cjeloživotnog učenja i/ili prekvalifikacije. Time se doprinosi višoj zapošljivosti stanovništva, ali i generiranju novih izvora prihoda te kompetencija povezanih uz e-poslovanje.

Obzirom da na projektnom području postoji nezanemariv udio mladog stanovništva, izgrađena širokopojasna infrastruktura znači osigurane preduvjete za implementaciju cjelovitih programa učenja na daljinu, čime se olakšava provedba obveznog osnovnoškolskog obrazovnog procesa. Ovakav vid obrazovanja može zamijeniti i/ili kvalitativno upotpuniti područne škole, smanjiti potrebu za svakodnevnim prijevozom učenika do većih mjesta te spriječiti daljnje iseljavanje. Također, srednjoškolskoj, studentskoj, ali i ostaloj zainteresiranoj populaciji se otvara mogućnosti za sudjelovanje u studijskim programima koji se pohađaju putem Interneta, i to bez napuštanja mjesta stanovanja te uz znatno niže troškove vezane uz visoko obrazovanje.

Online usluge i servisi znatno reduciraju potrebu za fizičkim posjetom određenoj lokaciji, iz čega proizlazi da se njihovim omogućavanjem kroz izgradnju širokopojasne infrastrukture osiguravaju značajne uštede za okoliš, posebice u vidu ispušnih plinova te ostalih zagađenja proizašlih iz prometa. Osim što se povećava šanse za kvalitetniji i dugotrajniji život u zdravoj i čistoj okolini, korisnici imaju koristi od uštede vremena i troškova vezanih uz transport, gdje se sačuvani vremenski i financijski resursi mogu usmjeriti u druge osobne potrebe.

Osiguranje mogućnosti širokopojasnog pristupa predstavlja vid poduzetničke potporne infrastrukture, čime se potiču profesionalna orijentacija i samozapošljavanje u smjeru e- poslovanja u mjestu stanovanja.

3.2.4 Analiza socijalnih i gospodarskih koristi na projektnom području

U pogledu gospodarskog rasta i razvoja, projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture valja sagledati kroz slijedeće aspekte: • kratkoročne gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini, vezane uz poslove izgradnje i stavljanja širokopojasne mreže u operativni status, • održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture i mreže (očekivano razdoblje od barem 20 godina, u pravilu i duže), • dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture, kao jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje pozitivnih učinaka u dužem razdoblju u lokalnoj zajednici: gospodarskih (povećanjem konkurentnosti postojećih i potencijalom otvaranja novih gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-a), te socijalnih i

Lipanj 2019 Stranica 47 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

demografskih (povećanjem kvalitete života za sve građane kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga, itd.).

Dugoročne koristi koje donosi širokopojasni pristup prikazuju se kroz povećanje analiziranih ključnih pokazatelja: • povećanje BDP-a: procjene stopa rasta BDP-a variraju od 0,47 % do 1,38 % u razdoblju od nekoliko godina u kojem dolazi do značajnog povećanja broja korisnika širokopojasnog pristupa, • otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz izgradnju širokopojasne infrastrukture: procjene za RH govore o novih 40.000 radnih mjesta u razdoblju ostvarenja ciljeva DAE-a do kraja 2020.

Ultrabrzi širokopojasni pristup biti će od velike koristi posebice malim i srednjim poduzećima koja sada nemaju mogućnost korištenja web usluga (npr. cloud servisa), poradi sadašnje neadekvatne brzine pristupa u postojećoj mreži, što će doprinijeti njihovom značajnom produktivnom rastu, te otvoriti nove poslovne mogućnosti i stimulirati stvaranje novih radnih mjesta.

Nadalje, zadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva na projektnom području, te istovremeno i značajan udio radno sposobnog stanovništva jest prilika da se uz pomoć širokopojasne infrastrukture omogući daljnje otvaranje radnih mjesta, odnosno novih obrta i poduzeća. Pružanje usluga e-obrazovanja za cjeloživotno učenje, kao i učenje na daljinu, olakšati će provedbu osnovnoškolskog obrazovnog procesa (zadržavanjem područnih škola bez potrebe svakodnevnog prijevoza do glavnih škola) i time doprinijeti daljnjem zadržavanju postojećeg i privlačenju novog stanovništva.

Lipanj 2019 Stranica 48 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE TE DOSTUPNOST I PONUDA USLUGA ZA POJEDINE KATEGORIJE KRAJNJIH KORISNIKA

4.1 Širokopojasne tehnologije

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih stanPisarovina, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (engl. downstream za nepokretne tehnologije, engl. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati: • osnovni pristup - za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s, • brzi pristup - za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s, • ultrabrzi pristup - za brzine iznad 100 Mbit/s.

Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.

NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.

Tablica 25 prikazuje širokopojasne tehnologije i njihove karakteristike s obzirom na brzinu pristupa koju omogućuju u dolaznom i odlaznom smjeru.

Tablica 25: Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa.

Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard

smjer / download) smjer / upload) BRZI ULTRABRZI VDSL ITU-T G.993 40-800 Mbit/s 16-40 Mbit/s x (FTTC) 2,3 Gbit/s dijeljeno 1,15 Gbit/s dijeljeno FTTH P2MP ITU-T G.984 x (do 64 korisnika) (do 64 korisnika) FTTH P2P IEEE 802,3 ah 925 Mbit/s 925 Mbit/s x

Lipanj 2019 Stranica 49 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Prosječne brzine (dolazni Prosječne brzine (odlazni Tehnologija Standard

smjer / download) smjer / upload)

BRZI ULTRABRZI Kabelski DOCSIS 56-445 Mbit/s dijeljeno 31-129 Mbit/s dijeljeno x x3 pristup (ITU-T J.122) (100 - 200 korisnika) (100 - 200 korisnika) 100 Mbit/s dijeljeno 50 Mbit/s dijeljeno LTE (4G) IMT Advanced x (po baznoj stanici) (po baznoj stanici)

Infrastrukturna rješenja za brze širokopojasne priključke koja imaju mogućnost naknadnog povećanja brzine implementacijom naprednijih mrežnih tehnologija, prije svega pretpostavljaju FTTH rješenja u kojima je barem jedno dedicirano svjetlovodno vlakno položeno od pristupnog čvora do svakog potencijalnog krajnjeg korisnika (P2P). Uz pretpostavku aktivne mrežne opreme i njenih mogućnosti, moguće je brzine prijenosa svjetlovodnim vlaknima povećavati prema potrebi po korisniku - inicijalno brzi širokopojasni priključak može postati i ultrabrzi. Isto tako je moguće povećavati brzine i unutar 4G bežičnih mreža (LTE) s implementacijom novih verzija LTE stanPisarovina koji će omogućiti veće brzine u pristupnoj radio-frekvencijskoj mreži.

Tablica 26 prikazuje analizu podrške proizvođača, zastupljenost na razini EU, te očekivanu zastupljenost na razini EU za pojedine širokopojasne tehnologije.

Tablica 26: Analiza razvoja tehnologija.

Podrška Zastupljenost na Očekivana zastupljenost u Tehnologija proizvođača razini EU EU u razdoblju od 5 god. VDSL (FTTC) velika u porastu srednja FTTH P2MP velika u porastu srednja FTTH P2P velika u porastu srednja / velika Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) srednja ograničena ograničena LTE (4G) velika u porastu porast / srednje

3 Ultrabrzi pristup odnosi se na DOCSIS 3.1.

Lipanj 2019 Stranica 50 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

4.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža

Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama od 2 do 30 Mbit/s, što se u RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 stanPisarovina, UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.

Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom pristupnom infrastrukturom HT-a, gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.

NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s (u smjeru prema korisniku, engl. downstream) [29]. NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH, FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.0 tehnologijom. Kod bežičnih tehnologija NGA pristup moguće je osigurati putem LTE/4G tehnologije.

Prema rezultatima DAE Scoreboard [6], pokrivenost hrvatskih kućanstava osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom 2017. godine iznosi 99,3 %, dakle ukupna pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom u Hrvatskoj je relativno dobra i usporediva s prosjekom EU-a (99,7 %). Međutim, pokrivenost kućanstava s NGA širokopojasnim pristupom niža je od pokrivenosti kućanstava na razini EU i iznosi 67,4 %, što je prikazano u tablici 27.

Tablica 27: Pokazatelj stanja širokopojasne infrastrukture [6].

Prosjek Pokazatelj Hrvatska EU-a Pokrivenost kućanstava s osnovnim nepokretnim širokopojasnim pristupom. 99,3 % 99,7 % Pokrivenost kućanstava s NGA nepokretnim širokopojasnim pristupom. 67,4 % 80,1 %

Iz podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (u okviru NP-BBI [17]) o dostupnosti i penetraciji širokopojasnog pristupa, razvidno je da je 98,1 % stanovništva RH i 98,7 % stanovništva obuhvaćene županije pokriveno osnovnim nepokretnim pristupom, dok je penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa na županijskoj razini iznad nacionalnog prosjeka (22,6 %) i iznosi 27,9 %, a što se u obliku grafikona prikazuje na slici 12.

Lipanj 2019 Stranica 51 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 12: Populacijska pokrivenost osnovnim širokopojasnim pristupom (lijevo) i populacijska penetracija nepokretnog širokopojasnog pristupa po županijama [17].

Prema podacima HAKOM-a o širokopojasnom pristupu za RH za Q4 2018 (slika 13), u definiranim tehnologijama priključaka širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama najveći udio zauzima xDSL tehnologija s 52,60 %, dok je FTTx tehnologija zastupljena sa samo 7,03 %.

11,68% 7,03%

14,13% 52,60%

14,56%

xDSL Kabelske mreže Usluga bitstream pristupa FTTx Ostale tehnologije pristupa

Slika 13: Udio priključaka širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža u RH [16].

Lipanj 2019 Stranica 52 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Na području ZŽ postoji 71.060 širokopojasna priključka u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, odnosno njihova gustoća je 22,37 % [16].

Slika 14: Broj širokopojasnih priključaka po županijama u RH (Q4 2018) [16].

Slika 15: Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa Internetu (Q4 2018) [16].

Lipanj 2019 Stranica 53 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

U pokretnim mrežama, s tržišnog stajališta, krajem četvrtog kvartala 2018. godine najveći tržišni udio imao je HT (46,26 %), zatim A1 (34,95 %) i Tele2 (18,79 %), što prikazuje slika 16.

Slika 16: Udio operatora pokretnih mreža s obzirom na broj korisnika [16].

4.2.1 Širokopojasna infrastruktura telekomunikacijskih operatora

Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa u mjesecu prosincu 2018., koji se temelje na podacima koje su dostavili operatori. Slika 17 prikazuje pokrivenost korisnika na projektnom području osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži, te osnovnim i brzim pristupom u pokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz prikazanog je razvidno da na projektnom području postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima postoji dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa.

Lipanj 2019 Stranica 54 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Lipanj 2019 Stranica 55 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Lipanj 2019 Stranica 56 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 17: Širokopojasni pristup [18].

Putem operatora HT i A1 dostupne su karte pokrivenosti koje prikazuju pokrivenost projektnog područja 3G i 4G mrežom, što je prikazano na slici 18. Iz prikazanog je razvidno da HT kao jedan od operatora pokretne mreže na projektnom području samo djelomično ostvaruje pokrivenost 4G mrežom odnosno LTE tehnologijom, te potpunu pokrivenost 3G mrežom odnosno UMTS/HSPA tehnologijom, te da A1 kao drugi operator pokretne mreže na projektnom području djelomično ostvaruje pokrivenost 4G odnosno LTE tehnologijom, te djelomično pokrivenost 3G mrežom.

Lipanj 2019 Stranica 57 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Lipanj 2019 Stranica 58 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 18: Pokrivenost 3G i 4G signalom HT (a, b) i A1 (c) [36], [37].

4.3 Kategorije krajnjih korisnika usluga širokopojasnog pristupa

Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) operacije izgradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanje stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Ciljani krajnji korisnici usluga širokopojasnog pristupa prema ONP-u definiraju se kroz tri osnovne kategorije [11]: • Privatni korisnici. • Poslovni korisnici. • Javni korisnici.

4.4 Ponuda širokopojasnih usluga

Dobrobit dostupnosti širokopojasnog pristupa jest i kompetitivna ponuda usluga, odnosno mogućnost odabira između više pružatelja usluga od strane krajnjih korisnika.

Usluge maloprodaje širokopojasnog pristupa na projektnom području realizirane su putem operatora koji ili imaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu ili koriste veleprodajne usluge ostalih operatora kako bi osigurali pristup do krajnjeg korisnika.

Lipanj 2019 Stranica 59 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Prema dostupnim podacima usluga širokopojasnog pristupa na projektnom području ostvaruje se xDSL pristupom putem bakrene parice, putem pokretnih mreža, iznajmljenim vodovima te sustava besplatnog pristupa putem Wi-Fi tehnologije na ključnim lokacijama (Wi-Fi Hot-Spots).

ADSL pristup omogućava prijenos podataka prema korisniku većom brzinom (eng. downstream) i manjom prema ponuditelju usluge (eng. upstream), pri čemu prijenosna brzina ovisi o dužini i tipu parice.

Skraćivanjem bakrene parice, odnosno zamjenom za svjetlovodni kabel od razdjelnika do sabirne točke (postavljanjem DSLAM-a), operator putem VDSL (VDSL2) tehnologije omogućava krajnjim korisnicima brži prijenos podataka na kraćim udaljenostima u odnosu na prijenos podataka putem ADSL tehnologije.

Širokopojasni pristup putem pokretnih mreža je nakon xDSL najzastupljeniji način pristupa, a temelji se na 3G (UMTS, HSPA) i 4G (LTE) signalu, koji je krajnjem korisniku dostupan upotrebom podatkovne kartice ili podatkovnog modema, a kvaliteta usluge određena je karakteristikama pristupne tehnologije i zemljopisnoj pokrivenosti signalom.

Usluga iznajmljenog voda namijenjena je gospodarskim subjektima i javnim korisnicima, čija se poslovna komunikacija temelji na potrebi stalne prisutnosti na Internetu kao i potrebi prijenosa podataka velikim brzinama. Prednosti su: velika brzina, sigurnost, maksimalna pouzdanost, te istodobni pristup za veći broj korisnika.

4.4.1 Usluge xDSL pristupa putem bakrenih parica

Usluge operatora za xDSL pristup na projektnom području za privatne korisnike omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga (lipanj 2019) kreću se između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Gospodarskim subjektima i javnim korisnicima operatori također omogućavaju brzine pristupa od 2 do >100 Mbit/s, a cijene usluga kreću se također između 80,00 kn i 225,00 kn mjesečno (PDV uključen). Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a svi operatori uglavnom nude kao najpovoljnije pakete one koji u sebi sadrže dvije (2D), tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).

4.4.2 Usluge pristupa putem pokretnih mreža

Usluge pristupa Internetu putem pokretnih mreža, odnosno ponude paketa za mobilni Internet za privatne korisnike na projektnom području, uključuju količinu podataka između 512 MB i 25 GB, a cijene usluga (lipanj 2019) kreću se između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima i tarifnim paketima. Usluge za gospodarske subjekte i javne korisnike uključuju količinu podataka između 512 MB i 50 GB, a cijene usluga (lipanj 2019) kreću se također između 59,00 kn i 600,00 kn mjesečno (PDV uključen), ovisno o tarifnim modelima. Osim mobilnog Interneta, krajnji korisnici koriste Internet i putem mobilnih telefona, a cijene i uključeni promet ovisni su o tarifnim modelima i tarifnim paketima.

Lipanj 2019 Stranica 60 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

4.4.3 Usluge pristupa svjetlovodnom mrežom

Usluge pristupa Internetu svjetlovodnom mrežom na projektnom području pružaju se u području Grada Velika Gorica te Općina Pokupsko i Rugvica, a omogućavaju korisnicima brzine pristupa veće od 100 Mbit/s. Cijene usluga se razlikuju prema sadržaju usluga u paketu, a kao najpovoljniji paketi nude se oni koji u sebi sadrže dvije (2D) ili tri (3D) usluge (Internet, telefon, TV).

4.5 Potražnja za brzinama širokopojasnog pristupa Internetu

4.5.1 Pokazatelji upotrebe širokopojasnog pristupa

Broj korisnika Interneta pokazuje trend ubrzanog rasta u svijetu, pa i u RH. Međutim, korištenje Internetom na području RH nema željenu konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Na razini EU postotak kućanstava s pristupom Internetu iznosi 87 %, dok za RH taj postotak iznosi 76 %, što prikazuje slika 19.

Slika 19: Kućanstva s pristupom Internetu (2017.) [3].

Jedan od pokazatelja upotrebe, odnosno penetracije širokopojasnog pristupa je i udio kućanstava koja koriste pristup Internetu i koja posjeduju računalo. Broj kućanstava koja pristupaju Internetu u RH se povećao za 9 postotnih poena od 2014. do 2015. godine, što je prikazano u tablici 28.

Tablica 28: Opremljenost kućanstava računalom i pristup Internetu na razini RH [1].

Pokazatelj 2014. 2015. Kućanstva koja posjeduju računalo 66 % 77 % Kućanstva koja pristupaju Internetu 68 % 77 %

Lipanj 2019 Stranica 61 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 20 prikazuje upotrebu računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu u RH 2016. godine, iz koje je razvidno da čak 99 % populacije starosti od 16-24 i 97 % populacije starosti od 25-34, te 100 % svih učenika i studenata upotrebljavaju računalo i pristup Internetu.

100,00% 99,00% 97,00% 93,00% 91,00% 78,00% 74,00%

54,00%

33,00%

18,00%

Učenici i Zaposleni Nezaposleni Ostali 16-24 25-34 35-44 45-54 55-64 66-74 studenti

Slika 20: Upotreba računala i pristup Internetu po dobnim skupinama i radnom statusu [1].

4.5.2 Upotreba širokopojasnih usluga na projektnom području

Putem HAKOM-a su dostupni podaci o udjelu stvarnih korisnika (kućanstava) nepokretnog širokopojasnog pristupa, odnosno utilizaciji (engl. take-up rate), s ugovorenim brzinama 2 Mbit/s i više, što je za obuhvaćenu županiju i projektno područje prikazano na slikama 21 i 22.

Iz slike 21 je razvidno da na razini obuhvaćene županije 51,23 % kućanstava koristi nepokretni širokopojasni pristup brzine od 2 Mbit/s i veće. Među njima najveći dio njih koristi ugovorene brzine od 4 do 10 Mbit/s (njih 18,05 %), 13,00 % kućanstava koristi brzine od 20 do 30 Mbit/s, 5,89 % kućanstava koristi brzine od 50 do 100 Mbit/s, 5,26 % ih koristi brzine od 10 do 20 Mbit/s, 3,64 % kućanstava koristi brzine od 30 do 50 Mbit/s, 3,24 % ih koristi brzine brzine od 2 do 4 Mbit/s, dok 2,15 % kućanstava koristi brzine iznad 100 Mbit/s.

Slika 21: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na području obuhvaćene županije (Q4 2018) [18].

Lipanj 2019 Stranica 62 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Iz slike 22 je razvidno da JLS-ovi projektnog područja, prema udjelu kućanstava koja koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine 2 Mbit/s i veće, pripadaju grupama korištenja od 15 % do 70 %.

Slika 22: Prikaz korištenja brzina širokopojasnog pristupa na projektnom području (Q4 2018) [18].

Slika 23 prikazuje da u većini JLS-ova projektnog područja kućanstva najviše koriste nepokretni širokopojasni pristup ugovorene brzine od 4 do 10 Mbit/s (od 12,75 % do 24,11 %), brzine od 2 do 4 Mbit/s koriste se od 2,60 % do 5,33 %, brzine od 10 do 20 Mbit/s koriste se od 0,95 % do 7,57 %, brzine od 20 do 30 Mbit/s koriste se od 2,59 % do 16,39 %, brzine od 30 do 50 Mbit/s koriste se od 1,64 % do 5,21 %, brzine od 50 do 100 Mbit/s koriste se od 0,27 % do 9,54 %, dok se brzine veće od 100 Mbit/s koriste u Gradu Velika Gorica i Općini Pisarovina (od 0,09 % do 4,95 %).

Lipanj 2019 Stranica 63 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 23: Korištenje brzina širokopojasnog pristupa u JLS-ovima projektnog područja (Q4 2018) [18].

Lipanj 2019 Stranica 64 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

4.5.3 Trend korisničkog potencijala

Sadržaji, usluge i elektroničke komunikacijske mreže planiraju se, projektiraju, grade i razvijaju ovisno o potrebama i očekivanjima korisnika, jer je iskustvo korisnika o kakvoći pojedine usluge ujedno i mjerilo kakvoće usluga i komunikacijskih mreža. Korisnički zahtjevi i očekivanja određuju se kroz dostupnost, brzinu prijenosa i odziva komunikacijske mreže, pouzdanost i sigurnost.

Dostupni podaci govore o konstantnom trendu povećanja broja priključaka i nepokretnog i pokretnog pristupa Internetu. Tako slika 24 pokazuje trend rasta broja priključaka širokopojasnog pristupa Internetu u RH putem nepokretne mreže. Prema dostupnim podacima HAKOM-a za Q4 2018 broj priključaka u RH putem pokretnih mreža iznosio je 3.514.032 priključka [16].

Slika 24: Broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu putem nepokretne mreže [16].

Konstantan je i porast korisnika 2D i 4D paketa u RH, gdje se vidi da se od prosinca 2016. do prosinca 2018. godine broj korisnika 2D paketa povećao za 1,8 %, a broj korisnika 4D paketa za čak 219 % što je prikazano na slici 25. Broj korisnika 3D paketa je u laganom padu od prosinca 2016. godine.

Lipanj 2019 Stranica 65 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 25: Trend porasta korisnika 2D, 3D i 4D paketa [16].

Slika 26 prikazuje da već 42,81 % priključaka u RH otpada na IPTV tehnologiju za koju je neophodna NGA infrastruktura širokopojasnog pristupa velikih brzina. Udio IPTV tehnologije će biti još i veći kada će infrastruktura omogućavati veći doseg širokopojasnog pristupa velikih brzina.

7,39%

14,51% Zemaljska naplatna TV 42,81% SAT TV Samostalna TV usluga KTV 17,32% IPTV

17,98%

Slika 26: Udio priključaka prema tehnologijama s obzirom na ukupan broj priključaka (Q4 2018) [16].

Lipanj 2019 Stranica 66 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Jedan od elemenata povećanja potražnje za brzinama širokopojasnog pristupa je i dostup e- usluga RH, kojima se želi osigurati pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu, siguran pristup osobnim podacima i elektronička komunikacija građana i javnog sektora. Za sve e-usluge nužni su najmanje brzi NGA širokopojasni priključci.

Usluge e-uprave donose dodatan imperativ poticanja razvoja širokopojasne infrastrukture i jačanja potražnje za pristupom širokopojasne infrastrukture. Povećano korištenje usluga e- uprave, odnosno povećana utilizacija izgrađene širokopojasne infrastrukture, poboljšava ekonomska očekivanja i buduće rezultate operativnog rada širokopojasne mreže. U okviru e- uprave dostupne su slijedeće usluge: • Središnji državni portal - središnji portal za pristup informacijama o javnim uslugama i informacijama te dokumentima vezanima uz provođenje politika. • Osobni korisnički pretinac - siguran i povjerljiv način primanja, pregledavanja, praćenja i upravljanja svim službenim komunikacijama građana s javnim sektorom. • E-zdravstvo - međusobna interakcija među pružateljima zdravstvenih usluga (e- uputnica, e-recept, e-naručivanje, e-liste čekanja i e-karton). • E-obrazovanje i e-znanost - usluge u sustavu obrazovanja, odnosno visokog obrazovanja i znanosti (e-upis na visoke škole i fakultete, e-upis u srednje škole, učenje na daljinu, e-lektira, e-knjižnica, Informacijski sustav visokih učilišta - ISVU, e- dnevnik za osnovne i srednje škole). • E-pravosuđe - usluge e-uprave koje su organizacijski obuhvaćene ili su vezane uz pravosudni sustav (e-izvadak, e-oglasna ploča, e-Predmet, e-tvrtka). • E-porezna - usluge Porezne uprave koje omogućavaju elektroničku prijavu poreza i uvid u porezno knjigovodstvenu karticu. • E-poljoprivreda - usluge e-uprave vezane uz sektor poljoprivrede (ARKOD, agronet, Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi - TISUP, Geoinformacijski sustav ribarstva - GISR).

Širokopojasni pristup Internetu preduvjet je i za osnovne komercijalne usluge i aplikacije, te usluge isporuke televizijskih i video sadržaja putem IPTV usluge, što je primarno usmjereno prema privatnim korisnicima. Širokopojasni priključci, odnosno širokopojasne usluge za gospodarske subjekte zahtijevaju veće kapacitete poradi povezivanja dislociranih ispostava u logički jedinstvenu virtualnu mrežu (tzv. Virtual Private Network - VPN) i korištenja tzv. usluge u oblaku (engl. cloud services). Cloud usluge u pravilu zahtijevaju veće kapacitete prijenosa u oba smjera (downstream i upstream), te su upravo NGA brzi i ultrabrzi širokopojasni priključci pogodni za njihovu primjenu.

Lipanj 2019 Stranica 67 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

5 REZULTATI MAPIRANJA

5.1 Pravila određivanja boja područja

Postupak određivanja boja područja provodi se s ciljem definiranja područja u kojima je opravdano provoditi projekte državnih potpora za razvoj širokopojasne infrastrukture. Pravila određivanja boja područja definirana su putem ONP-a i provode se za NGA pristup. Postupak određivanja boja prikazuje slika 27.

Slika 27: Prikaz postupka verifikacije boja područja [11].

U ovom dokumentu proveden je postupak verifikacije boja područja, u sklopu kojeg se uzimaju u obzir inicijalno određene boje za sve adrese projektnog područja, opravdane primjedbe svih sudionika u javnoj raspravi te mogući iskazi komercijalnog interesa operatera, odnosno najavljena ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine.

Kod mapiranja boja s obzirom na NGA pristup poštivao se samo pristup Internetu putem nepokretnih mreža. Glavni razlog za nepoštivanje pristupa Internetu putem pokretnih mreža je činjenica da cjenovne i kvalitativne karakteristike usluga pristupa Internetu putem pokretnih mreža trenutno još nisu usporedive s karakteristikama usluga pristupa putem nepokretnih mreža.

Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup prikazana su u tablici 29.

Lipanj 2019 Stranica 68 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 29: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup [11].

Najmanji prostorni obuhvat kod Boja područja/oznaka Obuhvaćena područja određivanja boja (granulacija) • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • Bez NGA širokopojasnih mreža, pouzdani, vrijedi samo kod • privatni operatori ne planiraju Bijela naselja s manje od 500 izgradnju NGA širokopojasnih stanovnika) - boja područja mreža u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj), • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S jednom NGA mrežom, pouzdani, vrijedi samo kod • niti jedan drugi operator ne Siva naselja s manje od 500 planira izgradnju NGA mreže u stanovnika) - boja područja iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja. • Adresa (ulica i kućni broj) • naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno • S barem dvije NGA mreže ili će pouzdani, vrijedi samo kod barem dvije NGA mreže Crna naselja s manje od 500 različitih operatora biti stanovnika) - boja područja izgrađene u iduće tri godine. utvrđuje se prema dostupnosti usluga koja vrijedi za većinu područja naselja.

5.2 Određivanje boja - NGA pristup

Postupak verifikacije boja u okviru PRŠI proveden je na svim adresama unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, i to nakon inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, te uzimanja u obzir komentara s javne rasprave, sukladno pravilima ONP-a.

5.2.1 Inicijalno određivanje boja u nacrtu PRŠI-ja

Za potrebe inicijalnog određivanja boja u nacrtu PRŠI-ja, adrese unutar projektnog područja su bile podijeljene na naseljene i nenaseljene. Za potrebu utvrđivanja naseljenosti, a sukladno kategorijama korisnika propisanih ONP-om [11], broj privatnih kućanstava po pojedinoj adresi definiran je na osnovi podataka MUP-a i Popisa stanovništva iz 2011. godine. Podatci o poslovnim i javnim korisnicima preuzeti su iz registara FINA-e, MINGPO-a te internih evidencija JLS-ova uključenih u projekt.

Lipanj 2019 Stranica 69 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Naseljene adrese obuhvaćale su sve krajnje korisnike usluga širokopojasnog pristupa, dok su nenaseljene podrazumijevale one adrese bez krajnjih korisnika.

Prilikom inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a radi usklađenosti sa strukturnim pravilima ONP-a, korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q1 2017) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža. Navedene podatke HAKOM objavljuje putem Interaktivnog GIS portala. Poradi potrebe obrade podataka, do slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa pristupilo se putem WFS servisa.

Za određivanje geolokacija svih adresa unutar definiranog prostornog obuhvata projekta korišten je sloj kućnih brojeva od strane Središnjeg registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave.

Spajanjem slojeva dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i slojeva kućnih brojeva odnosno geolokacija svih adresa putem GIS aplikacije, te identifikacijom adresa na terenu definirane su geolokacije svih adresa s i bez NGA širokopojasnog pristupa odnosno geolokacije inicijalno određene kao siva4 i bijela područja.

Od ukupno 27.531 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak inicijalnog određivanja boja rezultirao je utvrđivanjem 22.915 adresa koje se nalaze na bijelom području, 4.616 adresa koje se nalaze na sivom području.

Tablica 30 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja.

Tablica 30: Inicijalne boje za NGA pristup – nacrt PRŠI-ja.

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Grad Velika Gorica 18.132 14.721 81,19% 3.411 18,81% Bapča 56 56 100,00% 0 0,00% Bukovčak 92 92 100,00% 0 0,00% Buševec 443 245 55,30% 198 44,70% Cerovski Vrh 93 93 100,00% 0 0,00% Cvetković Brdo 37 37 100,00% 0 0,00% Črnkovec 133 129 96,99% 4 3,01% Donja Lomnica 786 698 88,80% 88 11,20% Donje Podotočje 163 163 100,00% 0 0,00% Drenje Ščitarjevsko 78 78 100,00% 0 0,00%

4 Obzirom da crna područja, jednako kao siva, ne ulaze u obuhvat projekta, crna područja nisu posebno iskazana, već su objedinjena sa sivim područjima radi jednostavnosti prikaza i opisa.

Lipanj 2019 Stranica 70 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Dubranec 388 295 76,03% 93 23,97% Gornja Lomnica 140 140 100,00% 0 0,00% Gornje Podotočje 154 144 93,51% 10 6,49% Gradići 512 228 44,53% 284 55,47% Gudci 376 305 81,12% 71 18,88% Gustelnica 85 85 100,00% 0 0,00% Jagodno 220 217 98,64% 3 1,36% Jerebić 65 65 100,00% 0 0,00% Ključić Brdo 121 121 100,00% 0 0,00% Kobilić 186 186 100,00% 0 0,00% Kozjača 249 249 100,00% 0 0,00% Kuče 498 294 59,04% 204 40,96% Lazi Turopoljski 8 8 100,00% 0 0,00% Lazina Čička 226 226 100,00% 0 0,00% Lekneno 158 158 100,00% 0 0,00% Lukavec 410 375 91,46% 35 8,54% Mala Buna 93 6 6,45% 87 93,55% Mala Kosnica 26 26 100,00% 0 0,00% Markuševec 265 246 92,83% 19 7,17% Turopoljski Mičevec 405 189 46,67% 216 53,33% Mraclin 448 258 57,59% 190 42,41% Novaki Ščitarjevski 59 55 93,22% 4 6,78% Novo Čiče 442 259 58,60% 183 41,40% Obrezina 149 50 33,56% 99 66,44% Ogulinec 139 139 100,00% 0 0,00% Okuje 168 168 100,00% 0 0,00% Petina 74 74 100,00% 0 0,00% Petravec 37 37 100,00% 0 0,00% Petrovina Turopoljska 237 18 7,59% 219 92,41% Poljana Čička 297 297 100,00% 0 0,00% Prvonožina 26 26 100,00% 0 0,00% Rakitovec 239 232 97,07% 7 2,93% Ribnica 335 335 100,00% 0 0,00% Sasi 57 57 100,00% 0 0,00% Selnica Ščitarjevska 173 159 91,91% 14 8,09% Sop Bukevski 37 37 100,00% 0 0,00%

Lipanj 2019 Stranica 71 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Staro Čiče 294 275 93,54% 19 6,46% Strmec Bukevski 151 151 100,00% 0 0,00% Ščitarjevo 218 212 97,25% 6 2,75% Šiljakovina 453 453 100,00% 0 0,00% Trnje 25 25 100,00% 0 0,00% Turopolje 263 256 97,34% 7 2,66% Velika Buna 494 491 99,39% 3 0,61% Velika Gorica 5.150 4.286 83,22% 864 16,78% Velika Kosnica 213 213 100,00% 0 0,00% Velika Mlaka 984 619 62,91% 365 37,09% Vukomerić 157 157 100,00% 0 0,00% Vukovina 330 211 63,94% 119 36,06% Zablatje Posavsko 17 17 100,00% 0 0,00% Općina Kravarsko 1.378 1.254 91,00% 124 9,00% Barbarići Kravarski 261 261 100,00% 0 0,00% Čakanec 44 44 100,00% 0 0,00% Donji Hruševec 120 98 81,67% 22 18,33% Gladovec Kravarski 84 84 100,00% 0 0,00% Gornji Hruševec 114 114 100,00% 0 0,00% Kravarsko 299 203 67,89% 96 32,11% Novo Brdo 53 53 100,00% 0 0,00% Podvornica 109 109 100,00% 0 0,00% Pustike 262 256 97,71% 6 2,29% Žitkovčica 32 32 100,00% 0 0,00% Općina Orle 1.109 1.040 93,78% 69 6,22% Bukevje 209 209 100,00% 0 0,00% Čret Posavski 50 48 96,00% 2 4,00% Drnek 175 144 82,29% 31 17,71% Obed 25 25 100,00% 0 0,00% Orle 47 11 23,40% 36 76,60% Ruča 135 135 100,00% 0 0,00% Stružec Posavski 42 42 100,00% 0 0,00% Suša 55 55 100,00% 0 0,00% Veleševec 268 268 100,00% 0 0,00% Vrbovo Posavsko 103 103 100,00% 0 0,00% Općina Pisarovina 2.147 1.862 86,73% 285 13,27%

Lipanj 2019 Stranica 72 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Bratina 344 283 82,27% 61 17,73% Bregana Pisarovinska 135 135 100,00% 0 0,00% Donja Kupčina 456 348 76,32% 108 23,68% Dvoranci 124 124 100,00% 0 0,00% Gorica Jamnička 80 80 100,00% 0 0,00% Gradec Pokupski 55 55 100,00% 0 0,00% Jamnica Pisarovinska 78 78 100,00% 0 0,00% Lijevo Sredičko 349 349 100,00% 0 0,00% Lučelnica 151 136 90,07% 15 9,93% Pisarovina 169 86 50,89% 83 49,11% Podgorje Jamničko 20 20 100,00% 0 0,00% Selsko Brdo 48 30 62,50% 18 37,50% Topolovec Pisarovinski 30 30 100,00% 0 0,00% Velika Jamnička 108 108 100,00% 0 0,00% Općina Pokupsko 1.786 1.663 93,11% 123 6,89% Auguštanovec 192 192 100,00% 0 0,00% Cerje Pokupsko 50 50 100,00% 0 0,00% Cvetnić Brdo 16 16 100,00% 0 0,00% Gladovec Pokupski 368 368 100,00% 0 0,00% Hotnja 118 118 100,00% 0 0,00% Lijevi Degoj 64 64 100,00% 0 0,00% Lijevi Štefanki 248 248 100,00% 0 0,00% Lukinić Brdo 171 129 75,44% 42 24,56% Opatija 106 101 95,28% 5 4,72% Pokupsko 217 160 73,73% 57 26,27% Roženica 116 97 83,62% 19 16,38% Strezojevo 51 51 100,00% 0 0,00% Šestak Brdo 32 32 100,00% 0 0,00% Zgurić Brdo 37 37 100,00% 0 0,00% Općina Rugvica 2.979 2.375 79,72% 604 20,28% Čista Mlaka 189 189 100,00% 0 0,00% Črnec Dugoselski 85 30 35,29% 55 64,71% Črnec Rugvički 37 37 100,00% 0 0,00% Donja Greda 57 57 100,00% 0 0,00% Dragošička 130 130 100,00% 0 0,00% Hrušćica 69 64 92,75% 5 7,25%

Lipanj 2019 Stranica 73 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Ukupni broj Bijela Siva JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio Jalševec Nartski 176 30 17,05% 146 82,95% Ježevo 212 108 50,94% 104 49,06% Nart Savski 82 81 98,78% 1 1,22% Novaki Nartski 19 19 100,00% 0 0,00% Novaki Oborovski 140 112 80,00% 28 20,00% Obedišće Ježevsko 55 55 100,00% 0 0,00% Oborovo 295 170 57,63% 125 42,37% Okunšćak 153 153 100,00% 0 0,00% Otok Nartski 82 82 100,00% 0 0,00% Otok Svibovski 91 89 97,80% 2 2,20% Preseka Oborovska 82 82 100,00% 0 0,00% Prevlaka 55 55 100,00% 0 0,00% Rugvica 299 288 96,32% 11 3,68% Sop 148 54 36,49% 94 63,51% Struga Nartska 188 155 82,45% 33 17,55% Svibje 157 157 100,00% 0 0,00% Trstenik Nartski 178 178 100,00% 0 0,00% Ukupno projektno 27.531 22.915 83,23% 4.616 16,77% područje

5.2.2 Inicijalno određivanje boja za potrebe ponovljenog postupka javne rasprave

Prilikom ponovnog inicijalnog određivanja boja područja unutar definiranog prostornog obuhvata projekta, a za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave sukladno uputi NOP-a , korišteni su u tom trenutku važeći podaci HAKOM-a (Q4 2018) o dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa i namjerama gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža.

Od ukupno 28.017 identificiranih adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak je rezultirao utvrđivanjem 21.106 adresa koje se nalaze na bijelom području i 6.911 adresa koje se nalaze na sivom području .

Tablica 31 prikazuje inicijalne boje područja za definirani prostorni obuhvat projekta na adresnoj razini svakog pojedinog naselja, kako je utvrđeno za potrebe ponavljanja postupka javne rasprave.

Lipanj 2019 Stranica 74 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 31: Inicijalne boje za NGA pristup – ponovljeni postupak javne rasprave.

Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio

Grad Velika Gorica 18.459 12.920 69,99% 5.539 30,01% Bapča 56 56 100,00% 0 0,00% Bukovčak 93 93 100,00% 0 0,00% Buševec 451 264 58,54% 187 41,46% Cerovski Vrh 93 93 100,00% 0 0,00% Cvetković Brdo 37 37 100,00% 0 0,00% Črnkovec 147 100 68,03% 47 31,97% Donja Lomnica 807 594 73,61% 213 26,39% Donje Podotočje 167 167 100,00% 0 0,00% Drenje Šćitarjevsko 77 77 100,00% 0 0,00% Dubranec 390 278 71,28% 112 28,72% Gornja Lomnica 147 147 100,00% 0 0,00% Gornje Podotočje 156 121 77,56% 35 22,44% Gradići 521 156 29,94% 365 70,06% Gudci 379 285 75,20% 94 24,80% Gustelnica 86 86 100,00% 0 0,00% Jagodno 227 227 100,00% 0 0,00% Jerebić 66 66 100,00% 0 0,00% Ključić Brdo 124 124 100,00% 0 0,00% Kobilić 189 189 100,00% 0 0,00% Kozjača 254 254 100,00% 0 0,00% Kuče 509 261 51,28% 248 48,72% Lazi Turopoljski 10 10 100,00% 0 0,00% Lazina Čička 236 236 100,00% 0 0,00% Lekneno 159 159 100,00% 0 0,00% Lukavec 418 203 48,56% 215 51,44% Mala Buna 92 3 3,26% 89 96,74% Mala Kosnica 24 23 95,83% 1 4,17% Markuševec Turopoljski 269 211 78,44% 58 21,56% Mičevec 411 123 29,93% 288 70,07% Mraclin 450 191 42,44% 259 57,56% Novaki Šćitarjevski 62 62 100,00% 0 0,00% Novo Čiče 454 262 57,71% 192 42,29% Obrezina 151 49 32,45% 102 67,55% Ogulinec 141 141 100,00% 0 0,00% Okuje 166 166 100,00% 0 0,00% Petina 76 76 100,00% 0 0,00%

Lipanj 2019 Stranica 75 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Petravec 36 36 100,00% 0 0,00% Petrovina Turopoljska 246 27 10,98% 219 89,02% Poljana Čička 302 302 100,00% 0 0,00% Prvonožina 26 26 100,00% 0 0,00% Rakitovec 243 97 39,92% 146 60,08% Ribnica 339 339 100,00% 0 0,00% Sasi 56 56 100,00% 0 0,00% Selnica Šćitarjevska 169 147 86,98% 22 13,02% Sop Bukevski 37 37 100,00% 0 0,00% Staro Čiče 301 248 82,39% 53 17,61% Strmec Bukevski 153 153 100,00% 0 0,00% Šćitarjevo 229 208 90,83% 21 9,17% Šiljakovina 460 460 100,00% 0 0,00% Trnje 25 25 100,00% 0 0,00% Turopolje 262 42 16,03% 220 83,97% Velika Buna 501 501 100,00% 0 0,00% Velika Gorica 5.239 3.446 65,78% 1793 34,22% Velika Kosnica 213 213 100,00% 0 0,00% Velika Mlaka 1010 583 57,72% 427 42,28% Vukomerić 161 161 100,00% 0 0,00% Vukovina 338 205 60,65% 133 39,35% Zablatje Posavsko 17 17 100,00% 0 0,00% Kobilići 1 1 100,00% 0 0,00% Općina Kravarsko 1.391 1.241 89,22% 150 10,78% Barbarići Kravarski 261 261 100,00% 0 0,00% Čakanec 44 44 100,00% 0 0,00% Donji Hruševec 121 90 74,38% 31 25,62% Gladovec Kravarski 85 85 100,00% 0 0,00% Gornji Hruševec 115 115 100,00% 0 0,00% Kravarsko 302 202 66,89% 100 33,11% Novo Brdo 55 55 100,00% 0 0,00% Podvornica 109 109 100,00% 0 0,00% Pustike 264 245 92,80% 19 7,20% Žitkovčica 35 35 100,00% 0 0,00% Općina Orle 1.108 1.031 93,05% 77 6,95% Bukevje 193 193 100,00% 0 0,00% Čret Posavski 57 55 96,49% 2 3,51% Drnek 171 139 81,29% 32 18,71% Obed 25 25 100,00% 0 0,00% Orle 51 8 15,69% 43 84,31% Ruča 134 134 100,00% 0 0,00% Stružec Posavski 41 41 100,00% 0 0,00% Suša 54 54 100,00% 0 0,00% Veleševec 271 271 100,00% 0 0,00% Vrbovo Posavsko 110 110 100,00% 0 0,00%

Lipanj 2019 Stranica 76 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Ribnica 1 1 100,00% 0 0,00% Općina Pisarovina 2.196 1.870 85,15% 326 14,85% Bratina 357 284 79,55% 73 20,45% Bregana Pisarovinska 137 137 100,00% 0 0,00% Donja Kupčina 459 335 72,98% 124 27,02% Dvoranci 128 128 100,00% 0 0,00% Gorica Jamnička 82 82 100,00% 0 0,00% Gradec Pokupski 56 56 100,00% 0 0,00% Jamnica Pisarovinska 81 81 100,00% 0 0,00% Lijevo Sredičko 354 354 100,00% 0 0,00% Lučelnica 155 125 80,65% 30 19,35% Pisarovina 172 93 54,07% 79 45,93% Podgorje Jamničko 21 21 100,00% 0 0,00% Selsko Brdo 48 28 58,33% 20 41,67% Topolovec Pisarovinski 35 35 100,00% 0 0,00% Velika Jamnička 111 111 100,00% 0 0,00% Općina Pokupsko 1.801 1.659 92,12% 142 7,88% Auguštanovec 193 193 100,00% 0 0,00% Cerje Pokupsko 50 50 100,00% 0 0,00% Cvetnić Brdo 17 17 100,00% 0 0,00% Gladovec Pokupski 371 371 100,00% 0 0,00% Hotnja 118 118 100,00% 0 0,00% Lijevi Degoj 65 65 100,00% 0 0,00% Lijevi Štefanki 249 249 100,00% 0 0,00% Lukinić Brdo 171 129 75,44% 42 24,56% Opatija 106 88 83,02% 18 16,98% Pokupsko 221 159 71,95% 62 28,05% Roženica 118 100 84,75% 18 15,25% Strezojevo 52 50 96,15% 2 3,85% Šestak Brdo 33 33 100,00% 0 0,00% Zgurić Brdo 37 37 100,00% 0 0,00% Općina Rugvica 3.062 2.385 77,89% 677 22,11% Čista Mlaka 197 197 100,00% 0 0,00% Črnec Dugoselski 86 10 11,63% 76 88,37% Črnec Rugvički 37 37 100,00% 0 0,00% Donja Greda 57 57 100,00% 0 0,00% Dragošička 137 137 100,00% 0 0,00% Hrušćica 72 66 91,67% 6 8,33% Jalševec Nartski 179 16 8,94% 163 91,06% Ježevo 215 102 47,44% 113 52,56% Nart Savski 87 86 98,85% 1 1,15% Novaki Nartski 19 19 100,00% 0 0,00% Novaki Oborovski 144 110 76,39% 34 23,61% Obedišće Ježevsko 56 56 100,00% 0 0,00% Oborovo 298 162 54,36% 136 45,64% Okunšćak 157 157 100,00% 0 0,00%

Lipanj 2019 Stranica 77 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Otok Nartski 82 82 100,00% 0 0,00% Otok Svibovski 95 92 96,84% 3 3,16% Preseka Oborovska 83 83 100,00% 0 0,00% Prevlaka 55 55 100,00% 0 0,00% Rugvica 305 296 97,05% 9 2,95% Sop 166 65 39,16% 101 60,84% Struga Nartska 189 154 81,48% 35 18,52% Svibje 163 163 100,00% 0 0,00% Trstenik Nartski 183 183 100,00% 0 0,00% Ukupno projektno 28.017 21.106 75,33% 6.911 24,67% područje

Slika 28 prikazuje inicijalno utvrđenu dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta, to jest stanje prije provedbe ponovljene javne rasprave. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa bez dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno siva područja5.

Slika 28: Inicijalna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.

5 Radi jednostavnosti prikaza, crna i siva područja označena su istom bojom.

Lipanj 2019 Stranica 78 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

5.2.3 Javna rasprava

Nacrt PRŠI-ja, uključujući u tom trenutku aktualan popis svih adresa obuhvaćenog područja i naznake inicijalno određenih boja adresa6, bio je dostupan tijekom javne rasprave provedene u razdoblju od 22.08.2017. do 21.09.2017. godine. Informacija o provedbi javne rasprave, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, popisom adresa i obrascem za komentiranje, objavljena je na mrežnim stranicama NP-a. Osnovna svrha postupka javne rasprave bila je prikupljanje komentara i potpunih informacija od operatera o njihovoj mogućnosti pružanja usluga NGA pristupa internetu minimalnim brzinama 30 Mbit/s te planiranim samostalnim ulaganjima u NGA infrastrukturu na razini svake pojedine adrese. Ujedno su sve zainteresirane strane imale mogućnosti dati primjedbe o projektu i ukazati na postojanje dodatnih adresa na prostoru obuhvata projekta, za koje se također provodi postupak inicijalnog određivanja boja i prikupljanja komentara od strane operatera.

Tijekom javne rasprave očitovalo se 5 zainteresiranih strana, odnosno operatori HT d.d. i VIPnet d.o.o. (A1 d.o.o.), predstavnik političke stranke te dvoje građana.

Sukladno ONP-u, primjedbe na nacrt PRŠI-a, ocijenjene kao opravdane, uzimaju se u obzir prilikom izrade konačnog PRŠI-a. Svi zaprimljeni komentari su analizirani, sažeti i javno objavljeni na mrežnim stranicama NP-a u izvješću o provedenoj javnoj raspravi u roku od 30 dana nakon završetka javne rasprave. Slijedom službenih uputa nadležnih tijela te neovisno o prihvaćanju ili neprihvaćanju komentara u trenutku izrade izvješća s javne rasprave, NP kod izrade konačnog PRŠI-ja nije uzeo u obzir zaprimljena očitovanja vezana uz sljedeće: - Kriteriji za odabir ponude u postupku javne nabave za odabir operatora – prijedlozi vezani uz kriterije i pondere. Obrazloženje: Odabir operatora vrši se sukladno propozicijama Javnog poziva za dostavu prijava za postupak pred-odabira u sklopu jedinstvenog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47]. - Prijedlog ugovora – prijedlozi izmjena i dopuna. Obrazloženje: Iz konačne verzije PRŠI-ja izostavlja se prijedlog Ugovora o javnoj nabavi sukladno uputi NOP-a7.

U konačnoj verziji PRŠI-a uvaženi su komentari vezani uz sljedeće: - Lokacije demarkacijskih točaka – prijedlozi vezani uz lokacije i broj demarkacijskih točaka. Obrazloženje: U konačnoj verziji PRŠI-ja NP je prikazao prijedloge operatora sukladno uputi NOP-a8.

6 Sukladno tada važećim podatcima HAKOM-a (Q1 2017). 7 Uputa o izostavljanju ugovora https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP-NP- Uputa%20nositeljima%20projektata%20vezano%20uz%20prijedlog%20ugovora_27072018.pdf. 8 Uputa o demarkacijskim točkama https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/IZ-EU-UP- Demarkacijske%20to%C4%8Dke%20uputa-20190228.pdf.

Lipanj 2019 Stranica 79 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Komentari koji nisu prihvaćeni vezani su uz sljedeće: - Ciljeni obuhvat projekta – primjedba da su izostavljene određene adrese. Obrazloženje: Naknadnom provjerom navedene ulice u bazi podataka JLS-a za komunalnu naknadu i Registru stanovništva koji se vodi pri MUP-u utvrđeno je da su sukladno teritorijalnom ustrojstvu obuhvaćene sve adrese. - Ciljevi projekta – komentar kojim se naglašava potreba da se svim kućanstvima omogući brzina od najmanje 100 Mbit/s, s mogućnošću jednostavnog prelaska na 1 Gbit/s, te da se svim glavnim pokretačima socijalno, ekonomsko i gospodarskog razvoja (javni i gospodarski sektor) osigura gigabitna povezivost; primjedba na cilj od 5 Mbit/s za upload i prijedlog za dizanje na 30 Mbit/s za upload; prijedlog za dizanje cilja vezano uz upload na min 20 Mbit/s. Obrazloženje: Mjerljivi ciljevi koji su određeni u poglavlju 2.3. PRŠI u potpunosti su sukladni s ciljanom razinom određenom u ONP-u, te neposredno doprinose ostvarenju ciljeva DAE 2020. i Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2020. - Struktura i razina maloprodajnih paketa – komentar vezan uz visoku cijenu paketa usluga u iznosu od 280 kn koja generira iskrivljenu sliku prihoda što u konačnici rezultira pogrešnim očekivanjima u financijskom planu projekta. Obrazloženje: NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao prosječnu cijenu bez ugovorne obveze korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-ja je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. - Širokopojasne tehnologije – primjedba da VDSL tehnologija ne može omogućiti brzine od 100 Mbit/s te da primjenom VDSL-a neće biti moguće ostvariti cilj DAE da 50 % korisnik koristi ultrabrzi Internet tj. brzine od 100 Mbit/s. Obrazloženje: Svi projekti koji se provode u sklopu ONP-a moraju se pridržavati strukturnog pravila tj. pravila tehnološke neutralnosti. To znači da NP mora omogućiti svim zainteresiranim stranama da u svojim ponudama predvide implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix). Obveza odabranog privatnog partnera / operatora je da izabere adekvatnu tehnologiju ili kombinaciju tehnologija koja će u potpunosti ispuniti ciljeve određene u konačnoj verziji PRŠI-a. - Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija – komentar o manjkavoj kalkulaciji troška aktivne opreme iz tablice strukture troškova za različite tehnologije (precijenjeni za FTTH P2MP rješenje, podcijenjeni za VDSL rješenje). Obrazloženje: NP je u PRŠI-u prikazao prosječne vrijednosti investicijskih troškova koje se temelje na iskustvima iz širokog skupa drugih, već provedenih projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture. Sukladno ONP-u stvarni iznos investicijskih troškova, kao i vrijednost udjela privatnih potpora bit će definiran od strane odabranog ponuditelja u okviru postupka pred-odabira operatora. - Financijska analiza – napomena da nisu jasno definirane bitne pretpostavke za izradu poslovnog modela i financijskog plana projekta, odnosno primjedbe vezane uz 1. definiranje bijelih i sivih područja te utjecaj na cijenu gradnje po korisničkom priključku; 2. nerealno velik broj aktivnih korisnika na bijelom području; 3. neopravdano visok očekivani prihod po korisniku; 4 diskontnu stopu.

Lipanj 2019 Stranica 80 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Obrazloženje: 1. Broj inicijalnih adresa bijele boje koji je određen u nacrtu PRŠI-a, te prikazan na adresnoj razini u Prilogu 3 nacrta PRŠI-a, rezultat je postupka mapiranja opisanog u poglavlju 5. Postupak mapiranja proveden je sukladno strukturnim pravilima ONP-a. 2. Razina penetracije procijenjena je na objektivan način, te je potkrijepljena relativnim analizama unutar PRŠI-a. 3. U poglavlju 11.1 PRŠI-a, NP je kao referentnu okvirnu maloprodajnu cijenu paketa prikazao cijenu koja ne uključuje ugovornu obvezu korisnika prema operatoru, definiranu nakon recentne analize tržišta. Iz PRŠI-a je vidljivo da u okviru financijskih i ekonomskih analiza projekta okvirna maloprodajna cijena paketa nije uključena u procjenu prihoda. 4. U financijskim analizama u nacrtu PRŠI-a korištena je financijska diskontna stopa od 4%, a sukladno priručniku Europske komisije „Guide to Cost-Benefit Analysis of Investment Projects, Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020.“, te Delegiranoj uredbi Europske komisije 480/2014. U konačnoj verziji PRŠI-a primjenjuje se financijska diskontna stopa sukladno propozicijama javnog poziva za dostavu projektnih prijedloga [47], čime se dio komentara o diskontnoj stopi, koji je inicijalno odbačen, u konačnici djelomično uvažio. - Organizacijski plan provedbe projekta – primjedba da predloženi organizacijski plan nije u skladu s odabranim modelom A, već da je više prilagođen modelu C i/ili modelu B te da je za potrebe primjene u privatnom modelu prekompleksno strukturiran; predlaže se isključivo imenovanje voditelja projekta za koordinaciju odnosa unutar NP-a i preuzetih obveza; prijedlog da se na početku projekta formira volonterski ekspertni tim – SAVJET PROJEKTA, sastavljen od građana i poduzetnika s ekspertizom na području telekomunikacija i mrežnih tehnologija, koji bi u organizacijskoj shemi trebao biti uz Koordinacijsko vijeće, a ne na nivou Projektnog tima. Obrazloženje: Proces provedbe projekta je kompleksan, a količina javnog novca u projektu je izrazito visoka. Sukladno ONP-u za provođenje projekta i izvještavanje o njegovoj provedbi odgovoran je NP. Stoga je neophodna adekvatna uključenost predstavnika NP, kao i šire stručne javnosti. Sukladno odredbama ONP-a, upravljačka struktura projekta u tijelima NP-a uspostavlja se u fazi donošenja odluke o pokretanju projekta, odnosno nakon što NOP odobri konačnu verziju PRŠI-a, uz naknadnu napomenu da su formulacije u organizacijskom planu provedbe usklađene s propozicijama javnog poziva [47]. - Okvirni vremenski plan provedbe projekta – primjedba da nisu ispravno određeni počeci faza projekata, odnosno da se faze ne smiju preklapati (kad jedna faza završi, iduća faza bi trebala započeti) kako bi okvirni vremenski plan bio realan i provediv. Obrazloženje: U nacrtu PRŠI-a, kao i u konačnoj verziji istog, potrebno je predočiti okvirni vremenski plan projekta. Okvirni vremenski plan projekta izrađen je u jedinici vremena „kvartal“. Poradi toga je vjerojatno da u istom kvartalu jedna faza završi a druga započne. Pri tome ne dolazi do preklapanja faza, već do preklapanja kvartala u kojima određene faze završavaju, a određene započinju. Naknadno se napominje da je konačni vremenski plan usklađen s novonastalom situacijom i očekivanim rokovima sukladno propozicijama javnog poziva [47].

Lipanj 2019 Stranica 81 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Od strane operatora HT d.d. iskazan je komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora HT d.d. Javna rasprava je rezultirala i prikupljanjem te ažuriranjem podataka o postojanju NGA infrastrukture na svim adresama identificiranim prilikom izrade nacrta PRŠI-ja. NP je naknadno utvrdio postojanje 640 dodatnih adresa temeljem vlastitih evidencija i najrecentnijih podataka iz Središnjeg registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave. Ujedno je utvrđeno brisanje 103 adrese te promjena naziva 1.908 adresa.

Sukladno uputi NOP-a9, u razdoblju od 22.03.2019. do 06.04.2019. godine ponovno je provedena javna rasprava sa svrhom prikupljanje najrecentnijih i potpunih informacija od operatera. Inicijalno mapiranje je izrađeno temeljem tada aktualnih podataka iz HAKOM aplikacije (Q4 2018). Na mrežnim stranicama NP-a i NOP-a objavljen je konačno utvrđen popis svih adresa projektnog područja, uključujući pregled rezultata inicijalnog mapiranja.

Prilikom pripreme konačnog popisa svih adresa projektnog područja koje će biti obuhvaćene ponovljenom javnom raspravom, NP je utvrdio brisanje 2 i promjenu naziva 4 adresa na kojima je prethodno iskazan komercijalni interes. Dodatni podatci i napomene o takvim slučajevima nalaze se u prilogu 1.

Tijekom ponovno provedene javne rasprave očitovale su se 2 zainteresirane strane, odnosno operatori HT d.d. i A1 d.o.o.

Od strane operatora A1 d.o.o. i HT d.d. iskazan je dodatni komercijalni interes temeljem najavljenih ulaganja u širokopojasne mreže u slijedeće tri godine. NP je donio odluku o prihvaćanju najavljenih ulaganja operatora A1 d.o.o. Najavljena ulaganja HT d.d. odnose se na prethodno iskazan i prihvaćen komercijalni interes10.

9 Uputa o ponavljanju javne rasprave https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/Uputa%20o%20ponavljanju%20druge%20JR.pdf. 10 Adrese na kojima je iskazan dodatni komercijalni interes nalaze se u zoni komercijalnog interesa već iskazanog od istog operatora u prethodnoj javnoj raspravi, od kad i teče rok od 3 godine za realizaciju ulaganja. Adrese su naknadno uključene zbog buduće pozicije FTTC/N čvorova.

Lipanj 2019 Stranica 82 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

5.2.4 Verifikacija boja

Na osnovi iskaza operatora tijekom obje javne rasprave, broj adresa inicijalno određenih kao bijele (poglavlje 5.2.2) se smanjio za 2.481. Na broj konačnih bijelih adresa je utjecala i naknadna provjera inicijalno sivih adresa za koje operatori nisu naznačili postojanje infrastrukture tijekom ponovljene javne rasprave i/ili komercijalnog interesa kod obje javne rasprave. Provjere je izvršio NOP, a rezultati su, sukladno uputi NOP-a, uzeti u obzir kod verifikacije boja.

Od konačno utvrđenih 28.017 adresa na prostornom obuhvatu projekta, postupak verifikacije boja rezultirao je definiranjem 18.625 adresa koje se nalaze na bijelom području i 9.392 adrese koje se nalaze na sivom području.

Tablica 32 daje pregled konačnih boja područja na adresnoj razini po naseljima i obuhvaćenim JLS-ovima.

Tablica 32: Verifikacija boja za NGA pristup.

Bijela Siva Ukupni broj JLS / Naselje adresa Broj adresa Udio Broj adresa Udio

Grad Velika Gorica 18.459 10.982 59,49% 7.477 40,51% Bapča 56 56 100,00% 0 0,00% Bukovčak 93 93 100,00% 0 0,00% Buševec 451 276 61,20% 175 38,80% Cerovski Vrh 93 93 100,00% 0 0,00% Cvetković Brdo 37 37 100,00% 0 0,00% Črnkovec 147 101 68,71% 46 31,29% Donja Lomnica 807 622 77,08% 185 22,92% Donje Podotočje 167 167 100,00% 0 0,00% Drenje Šćitarjevsko 77 77 100,00% 0 0,00% Dubranec 390 280 71,79% 110 28,21% Gornja Lomnica 147 147 100,00% 0 0,00% Gornje Podotočje 156 131 83,97% 25 16,03% Gradići 521 118 22,65% 403 77,35% Gudci 379 301 79,42% 78 20,58% Gustelnica 86 86 100,00% 0 0,00% Jagodno 227 227 100,00% 0 0,00% Jerebić 66 66 100,00% 0 0,00% Ključić Brdo 124 124 100,00% 0 0,00% Kobilić 189 189 100,00% 0 0,00% Kozjača 254 254 100,00% 0 0,00% Kuče 509 270 53,05% 239 46,95% Lazi Turopoljski 10 10 100,00% 0 0,00% Lazina Čička 236 236 100,00% 0 0,00%

Lipanj 2019 Stranica 83 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Lekneno 159 159 100,00% 0 0,00% Lukavec 418 206 49,28% 212 50,72% Mala Buna 92 3 3,26% 89 96,74% Mala Kosnica 24 23 95,83% 1 4,17% Markuševec Turopoljski 269 225 83,64% 44 16,36% Mičevec 411 134 32,60% 277 67,40% Mraclin 450 200 44,44% 250 55,56% Novaki Šćitarjevski 62 62 100,00% 0 0,00% Novo Čiče 454 282 62,11% 172 37,89% Obrezina 151 58 38,41% 93 61,59% Ogulinec 141 141 100,00% 0 0,00% Okuje 166 166 100,00% 0 0,00% Petina 76 76 100,00% 0 0,00% Petravec 36 36 100,00% 0 0,00% Petrovina Turopoljska 246 33 13,41% 213 86,59% Poljana Čička 302 302 100,00% 0 0,00% Prvonožina 26 26 100,00% 0 0,00% Rakitovec 243 119 48,97% 124 51,03% Ribnica 339 339 100,00% 0 0,00% Sasi 56 56 100,00% 0 0,00% Selnica Šćitarjevska 169 152 89,94% 17 10,06% Sop Bukevski 37 37 100,00% 0 0,00% Staro Čiče 301 259 86,05% 42 13,95% Strmec Bukevski 153 153 100,00% 0 0,00% Šćitarjevo 229 223 97,38% 6 2,62% Šiljakovina 460 460 100,00% 0 0,00% Trnje 25 25 100,00% 0 0,00% Turopolje 262 42 16,03% 220 83,97% Velika Buna 501 462 92,22% 39 7,78% Velika Gorica 5.239 1.334 25,46% 3.905 74,54% Velika Kosnica 213 213 100,00% 0 0,00% Velika Mlaka 1.010 627 62,08% 383 37,92% Vukomerić 161 161 100,00% 0 0,00% Vukovina 338 209 61,83% 129 38,17% Zablatje Posavsko 17 17 100,00% 0 0,00% Kobilići 1 1 100,00% 0 0,00% Općina Kravarsko 1.391 851 61,18% 540 38,82% Barbarići Kravarski 261 55 21,07% 206 78,93% Čakanec 44 44 100,00% 0 0,00% Donji Hruševec 121 92 76,03% 29 23,97% Gladovec Kravarski 85 85 100,00% 0 0,00% Gornji Hruševec 115 115 100,00% 0 0,00% Kravarsko 302 212 70,20% 90 29,80% Novo Brdo 55 55 100,00% 0 0,00% Podvornica 109 0 0,00% 109 100,00% Pustike 264 158 59,85% 106 40,15%

Lipanj 2019 Stranica 84 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Žitkovčica 35 35 100,00% 0 0,00% Općina Orle 1.108 1.049 94,68% 59 5,32% Bukevje 193 193 100,00% 0 0,00% Čret Posavski 57 57 100,00% 0 0,00% Drnek 171 150 87,72% 21 12,28% Obed 25 25 100,00% 0 0,00% Orle 51 13 25,49% 38 74,51% Ruča 134 134 100,00% 0 0,00% Stružec Posavski 41 41 100,00% 0 0,00% Suša 54 54 100,00% 0 0,00% Veleševec 271 271 100,00% 0 0,00% Vrbovo Posavsko 110 110 100,00% 0 0,00% Ribnica 1 1 100,00% 0 0,00% Općina Pisarovina 2.196 1.884 85,79% 312 14,21% Bratina 357 295 82,63% 62 17,37% Bregana Pisarovinska 137 137 100,00% 0 0,00% Donja Kupčina 459 343 74,73% 116 25,27% Dvoranci 128 128 100,00% 0 0,00% Gorica Jamnička 82 82 100,00% 0 0,00% Gradec Pokupski 56 56 100,00% 0 0,00% Jamnica Pisarovinska 81 81 100,00% 0 0,00% Lijevo Sredičko 354 354 100,00% 0 0,00% Lučelnica 155 130 83,87% 25 16,13% Pisarovina 172 84 48,84% 88 51,16% Podgorje Jamničko 21 21 100,00% 0 0,00% Selsko Brdo 48 27 56,25% 21 43,75% Topolovec Pisarovinski 35 35 100,00% 0 0,00% Velika Jamnička 111 111 100,00% 0 0,00% Općina Pokupsko 1.801 1.672 92,84% 129 7,16% Auguštanovec 193 193 100,00% 0 0,00% Cerje Pokupsko 50 50 100,00% 0 0,00% Cvetnić Brdo 17 17 100,00% 0 0,00% Gladovec Pokupski 371 371 100,00% 0 0,00% Hotnja 118 118 100,00% 0 0,00% Lijevi Degoj 65 65 100,00% 0 0,00% Lijevi Štefanki 249 249 100,00% 0 0,00% Lukinić Brdo 171 133 77,78% 38 22,22% Opatija 106 89 83,96% 17 16,04% Pokupsko 221 159 71,95% 62 28,05% Roženica 118 108 91,53% 10 8,47% Strezojevo 52 50 96,15% 2 3,85% Šestak Brdo 33 33 100,00% 0 0,00% Zgurić Brdo 37 37 100,00% 0 0,00% Općina Rugvica 3.062 2.187 71,42% 875 28,58% Čista Mlaka 197 197 100,00% 0 0,00% Črnec Dugoselski 86 11 12,79% 75 87,21%

Lipanj 2019 Stranica 85 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Črnec Rugvički 37 37 100,00% 0 0,00% Donja Greda 57 57 100,00% 0 0,00% Dragošička 137 136 99,27% 1 0,73% Hrušćica 72 70 97,22% 2 2,78% Jalševec Nartski 179 15 8,38% 164 91,62% Ježevo 215 108 50,23% 107 49,77% Nart Savski 87 87 100,00% 0 0,00% Novaki Nartski 19 19 100,00% 0 0,00% Novaki Oborovski 144 116 80,56% 28 19,44% Obedišće Ježevsko 56 56 100,00% 0 0,00% Oborovo 298 169 56,71% 129 43,29% Okunšćak 157 157 100,00% 0 0,00% Otok Nartski 82 82 100,00% 0 0,00% Otok Svibovski 95 43 45,26% 52 54,74% Preseka Oborovska 83 83 100,00% 0 0,00% Prevlaka 55 55 100,00% 0 0,00% Rugvica 305 300 98,36% 5 1,64% Sop 166 65 39,16% 101 60,84% Struga Nartska 189 154 81,48% 35 18,52% Svibje 163 4 2,45% 159 97,55% Trstenik Nartski 183 166 90,71% 17 9,29% Ukupno projektno 28.017 18.625 66,48% 9.392 33,52% područje

Slika 29 prikazuje dostupnost i nedostupnost NGA širokopojasnog pristupa na području obuhvata projekta nakon postupka verifikacije. Bijelom bojom prikazane su geolokacije svih adresa na kojima nema dostupnosti NGA širokopojasnog pristupa, odnosno bijela područja, dok su zelenom bojom označene geolokacije svih adresa s dostupom NGA pristupa, odnosno područja u postupku verifikacije definirana kao siva.

Lipanj 2019 Stranica 86 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 29: Konačna područja dostupnosti i nedostupnosti NGA širokopojasnog pristupa.

Lipanj 2019 Stranica 87 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

6 DEFINICIJA CILJANIH PODRUČJA PROVEDBE PROJEKTA, ZAJEDNO S LOKACIJAMA SVIH POTENCIJALNIH KORISNIKA KOJI MORAJU BITI OBUHVAĆENI MREŽOM GRAĐENOM UZ POTPORE

Ciljano područje provedbe projekta su sve lokacije, odnosno adrese na području obuhvata projekta na kojima se nalaze krajnji korisnici, a koje su označene kao konačna bijela područja. Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.

Provedenim postupkom verifikacije boja područja iz poglavlja 5 određen je točan broj adresa na području obuhvata projekta koje su označene kao bijela područja, te točan broj adresa koje su označene kao siva područja. Sukladno strukturnim pravilima ONP-a sve adrese na sivim područjima se isključuju iz projekta.

6.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija

U ovom poglavlju definiraju se lokacije i broj potencijalnih korisnika te povezani pokazatelji neposrednih rezultata projekta. Kako je broj potencijalnih korisnika ekvivalent broju priključaka koji će se izgraditi u okviru projekta, on služi i kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta.

Potencijalni korisnici projekta su svi krajnji korisnici, odnosno: • Privatni korisnici, • Poslovni korisnici, • Javni korisnici, koji se nalaze na bijelim područjima unutar definiranog prostornog obuhvata projekta.

Broj privatnih korisnika se utvrđuje kao broj stanova11 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 40 Mbit/s, a kojima je prethodno bio dostupan osnovni širokopojasni pristup (s brzinama do 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup.

Poslovnim korisnicima smatraju se trgovac, trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrt i poljoprivrednik sukladno zakonskim definicijama [20], [21], [22].

Javni korisnici obuhvaćaju tijela javne vlasti, vjerske zajednice, udruge i zadruge sukladno zakonskim definicijama [23], [24], [25], [26].

11 Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i ima svoj poseban ulaz [19].

Lipanj 2019 Stranica 88 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Dodatni pokazatelj neposrednih rezultata projekta je broj kućanstava12 kojima je dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinom od najmanje 30 Mbit/s kao posljedica projekta, a kojima je prethodno bio dostupan samo osnovni širokopojasni pristup (s brzinama manjim od 30 Mbit/s) ili uopće nisu imali dostupan širokopojasni pristup. Podatci o broju kućanstva na adresnoj razini prikazani su u prilogu 1.

Podatke o broju korisnika utvrdili su projektom obuhvaćeni JLS-ovi sukladno metodologiji prikazanoj u tablici 33.

12 Kućanstvo je je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju, odnosno osoba koja u naselju popisa živi sama i nema kućanstvo u drugom naselju RH ili inozemstvu (samačko kućanstvo). Kućanstvom se smatra i tzv. institucionalno kućanstvo, tj. kućanstvo sastavljeno od osoba koje žive u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za trajni smještaj neizlječivih bolesnika, samostanima, objektima vojske, policije, pravosuđa, kampovima za smještaj izbjeglica i prognanika i sl [19].

Lipanj 2019 Stranica 89 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 33: Metodologija određivanja broja kućanstava, privatnih, poslovnih i javnih korisnika [50], [51], [52], [53], [54], [55].

Datum Datum prikupljanja posljednjeg i/ili provjere ažuriranja Komentar / Pretpostavke primijenjene kod filtriranja JLS Izvor podataka podataka za korištenog podataka svrhu izrade izvora konačnog podataka PRŠI-ja

Kućanstva Evidencija obveznika komunalne naknade JLS-a, Kravarsko evidencija rješenja o dodjeli novih kućnih brojeva te popis 24.10.2018. 28.03.2019. Jedan kom. obveznik = jedno kućanstvo. objekata komunalnog redarstva na terenu. Orle Evidencija obveznika komunalne naknade JLS-a. 19.11.2018. 28.03.2019. Jedan kom. obveznik = jedno kućanstvo. Jedan kom. obveznik = jedno kućanstvo (primijenjeno i Pisarovina Evidencija obveznika komunalne naknade JLS-a. 31.12.2018. 28.03.2019. kod inicijalno sivih adresa, koje su provjerom NOP-a postale bijele). Dostupni detaljni pregledi i snimke stanja na terenu Terensko istraživanje tvrtke PREHNIT u sklopu projekta Pokupsko 05.03.2019. 28.03.2019. (primijenjeno i kod inicijalno sivih adresa, koje su »Evidencija nekretnina općine Pokupsko«. provjerom NOP-a postale bijele). Rugvica Evidencija obveznika komunalne naknade JLS-a. 15.02.2019. 28.03.2019. Jedan kom. obveznik = jedno kućanstvo. U evidenciji kom. obveznika specificirana kućanstva, Velika Gorica Evidencija obveznika komunalne naknade JLS-a. 26.02.2019. 28.03.2019. poslovni prostori i dr. Velika Gorica Podatci MUP-a o prijavljenim prebivalištima 26.02.2019. 28.03.2019.

Lipanj 2019 Stranica 90 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Inicijalno sive adrese, kod kojih nije bilo očitovanja operatora po pitanju infrastrukture i komercijalnog interesa tijekom javne rasprave, bile su subjekt dodatne provjere od strane NOP-a. Na adresama gdje je NOP naknadno utvrdio promjenu boje iz sive u konačno bijelu, a za potrebe izrade konačne verzije PRŠI-ja u okviru Kravarsko propisanih kratkih rokova, primijenjena je pretpostavka 1 Orle KB = 1 kućanstvo = 1 stan (osim za adrese za koje su do DGU 11.2018. 29.04.2019. Rugvica tada utvrđeni podatci iz drugih navedenih izvora ). Velika Gorica Pretpostavka ima uporište u sljedećem: Svakoj zgradi (stambena i poslovna zgrada kao i zgrada javne namjene) koja se stalno ili povremeno koristi potrebno je u okviru naselja i ulice u kojoj je zgrada izgrađena odrediti pripadajući kućni broj (https://gov.hr/moja- uprava/stanovanje/izgradnja-i-obnova-kuce/dodjela- kucnog-broja/1764).

Stanovi (privatni korisnici) Evidencija obveznika komunalne naknade JLS-a, Jedan kom. obveznik = jedan stan, na DGU portalu vidljiv Kravarsko evidencija rješenja o dodjeli novih kućnih brojeva te popis 24.10.2018. 28.03.2019. objekt. objekata komunalnog redarstva na terenu. Evidencija obveznika komunalne naknade s površinama, Jedan kom. obveznik = jedan stan, na DGU portalu vidljiv Orle 19.11.2018. 28.03.2019. snimka stanja DGU portal, SRPJ na dan 27.03.19. objekt. Jedan kom. obveznik = jedan stan. Na DGU portalu Evidencija obveznika komunalne naknade JLS-a, snimka Pisarovina 31.12.2018. 28.03.2019. vidljiv objekt (primijenjeno i kod inicijalno sivih adresa, stanja DGU portal, SRPJ na dan 27.03.19. koje su provjerom NOP-a postale bijele). Evidencija obveznika komunalne naknade JLS-a, snimka Detaljni podaci sa terena (primijenjeno i kod inicijalno Pokupsko 05.03.2019. 28.03.2019. stanja DGU portal, SRPJ na dan 27.03.19. sivih adresa, koje su provjerom NOP-a postale bijele). Evidencije obveznika komunalne naknade JLS-a, snimka Rugvica 26.02.2019. 28.03.2019. U evidenciji specificirane vrste objekta. stanja DGU portal, SRPJ na dan 28.03.19.

Lipanj 2019 Stranica 91 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Inicijalno sive adrese, kod kojih nije bilo očitovanja operatora po pitanju infrastrukture i komercijalnog interesa tijekom javne rasprave, bile su subjekt dodatne provjere od strane NOP-a. Na adresama gdje je NOP naknadno utvrdio promjenu boje iz sive u konačno bijelu, a za potrebe izrade konačne verzije PRŠI-ja u okviru Kravarsko propisanih kratkih rokova, primijenjena je pretpostavka 1 Orle KB = 1 kućanstvo = 1 stan (osim za adrese za koje su do DGU 11.2018. 29.04.2019. Rugvica tada utvrđeni podatci iz drugih navedenih izvora ). Velika Gorica Pretpostavka ima uporište u sljedećem: Svakoj zgradi (stambena i poslovna zgrada kao i zgrada javne namjene) koja se stalno ili povremeno koristi potrebno je u okviru naselja i ulice u kojoj je zgrada izgrađena odrediti pripadajući kućni broj (https://gov.hr/moja- uprava/stanovanje/izgradnja-i-obnova-kuce/dodjela- kucnog-broja/1764). Na svim bijelim adresama, na kojima temeljem korištenih evidencija nisu utvrđeni korisnici, definirano je postojanje 1 stana (sukladno mišljenju NOP-a "Svaka adresa s pripadajućim kućnim brojem podrazumijeva objekt koji se u jednom trenutku koristio ili se koristi stalno ili povremeno te je evidentno da postoji barem jedan Svi JLS-ovi DGU 11.2018. 17.5.2019. potencijalni korisnik u smislu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru poziva „Izgradnja mreža NGN pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima“ koji razlikuju kućanstva kao stalno nastanjene stanove i ostale stanove"). Trgovačka društva (poslovni korisnici)

Svi JLS-ovi Bisnode baza trgovačkih društava (www.bisnode.hr). 16.10.2018. 28.03.2019.

Aktivni subjekti (na inicijalno sivim adresama, koje su Svi JLS-ovi Sudski registar. 30.04.2019. provjerom NOP-a postale bijele).

Obrti (poslovni korisnici) Svi JLS-ovi Bisnode baza obrta (www.bisnode.hr). 16.10.2018. 28.03.2019. Aktivni subjekti (na inicijalno sivim adresama, koje su Svi JLS-ovi Obrtni registar. 30.04.2019. provjerom NOP-a postale bijele).

Lipanj 2019 Stranica 92 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

OPG-i (poslovni korisnici)

Svi JLS-ovi Baza APPRRR (www.apprrr.hr/baza-korisnika-potpora/). 31.05.2018. 28.03.2019.

Tijela javne vlasti (javni korisnici)

Svi JLS-ovi Povjerenik za informiranje RH (http://tjv.pristupinfo.hr/). 07.02.2019. 28.03.2019.

Svi JLS-ovi Bisnode baza trgovačkih društava, https://www.bisnode.hr/ 07.02.2019. 28.03.2019. Udruge (javni korisnici) Svi JLS-ovi Bisnode baza trgovačkih društava (www.bisnode.hr). 07.02.2019. 28.03.2019. Zadruge (javni korisnici) Svi JLS-ovi Bisnode baza trgovačkih društava (www.bisnode.hr). 07.02.2019. 28.03.2019. Vjerske zajednice (javni korisnici) Svi JLS-ovi http://www.zg-nadbiskupija.hr/ 10.02.2019. 28.03.2019.

Svi JLS-ovi https://www.biskupija-sisak.hr/ 10.02.2019. 28.03.2019.

Lipanj 2019 Stranica 93 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Izvori podataka o potencijalnim korisnicima ne posjeduju njihove geolokacije. Stoga su podaci o adresama potencijalnih korisnika upareni s podacima Središnjeg registra prostornih jedinica od strane Državne geodetske uprave, odnosno geolokacijama kućnih brojeva.

Broj potencijalnih korisnika u projektu određen je zbrajanjem broja korisnika iz prihvatljivih kategorija, koji se nalaze na bijeloj adresi unutar projektnog područja projekta. Tablica 34 predočuje broj potencijalnih korisnika koji su obuhvaćeni projektom.

Tablica 34: Broj potencijalnih korisnika u projektu.

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselje Ukupno korisnici Obrti Poduzeća OPG korisnici Grad Velika Gorica 11.441 854 1.004 30 135 13.464 Bapča 58 2 4 4 0 68 Bukovčak 94 0 1 0 1 96 Buševec 278 19 17 0 0 314 Cerovski Vrh 94 4 1 0 0 99 Cvetković Brdo 39 0 0 0 0 39 Črnkovec 104 7 5 0 2 118 Donja Lomnica 637 26 37 2 6 708 Donje Podotočje 168 1 2 0 1 172 Drenje Šćitarjevsko 79 0 2 0 0 81 Dubranec 283 4 8 0 1 296 Gornja Lomnica 152 19 22 1 3 197 Gornje Podotočje 146 10 16 3 2 177 Gradići 127 18 18 0 2 165 Gudci 310 6 8 0 2 326 Gustelnica 91 1 0 0 1 93 Jagodno 252 24 30 0 3 309 Jerebić 67 0 0 0 0 67 Ključić Brdo 127 3 10 1 1 142 Kobilić 219 16 10 0 3 248 Kozjača 259 5 2 0 1 267 Kuče 274 25 22 0 3 324 Lazi Turopoljski 10 1 0 0 0 11 Lazina Čička 245 18 18 3 2 286 Lekneno 159 2 2 0 0 163 Lukavec 204 18 21 0 4 247 Mala Buna 3 0 1 0 0 4 Mala Kosnica 23 4 0 0 1 28 Markuševec Turopoljski 226 12 8 0 3 249 Mičevec 132 12 9 0 0 153 Mraclin 213 11 15 1 1 241 Novaki Šćitarjevski 63 0 2 1 0 66 Novo Čiče 284 24 23 0 4 335

Lipanj 2019 Stranica 94 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Obrezina 61 0 1 0 0 62 Ogulinec 146 10 16 0 1 173 Okuje 165 1 3 1 1 171 Petina 76 8 16 0 3 103 Petravec 34 3 2 0 0 39 Petrovina Turopoljska 33 0 2 1 0 36 Poljana Čička 310 24 22 1 2 359 Prvonožina 24 1 1 0 0 26 Rakitovec 117 5 12 1 2 137 Ribnica 337 5 7 0 2 351 Sasi 60 2 7 0 0 69 Selnica Šćitarjevska 163 18 9 0 2 192 Sop Bukevski 38 1 0 0 1 40 Staro Čiče 263 13 44 0 6 326 Strmec Bukevski 159 6 7 4 4 180 Šćitarjevo 223 20 9 0 2 254 Šiljakovina 466 21 15 1 2 505 Trnje 25 2 2 0 0 29 Turopolje 78 5 4 0 0 87 Velika Buna 474 25 32 0 6 537 Velika Gorica 1.468 270 306 1 38 2.083 Velika Kosnica 222 0 1 0 3 226 Velika Mlaka 680 93 151 2 9 935 Vukomerić 164 5 7 0 1 177 Vukovina 215 24 14 1 3 257 Zablatje Posavsko 19 0 0 1 0 20 Kobilići 1 0 0 0 0 1 Općina Kravarsko 853 5 14 7 1 880 Barbarići Kravarski 55 0 1 0 0 56 Čakanec 44 0 1 0 0 45 Donji Hruševec 92 1 3 1 0 97 Gladovec Kravarski 85 0 0 0 0 85 Gornji Hruševec 115 1 0 4 0 120 Kravarsko 214 3 7 1 0 225 Novo Brdo 55 0 0 0 0 55 Pustike 158 0 0 0 1 159 Žitkovčica 35 0 2 1 0 38 Općina Orle 1.049 18 9 10 14 1.100 Bukevje 193 6 0 3 6 208 Čret Posavski 57 1 2 0 0 60 Drnek 150 2 2 2 1 157 Obed 25 1 1 0 0 27 Orle 13 0 0 0 0 13 Ruča 134 1 0 2 2 139 Stružec Posavski 41 0 0 0 0 41 Suša 54 2 0 1 1 58

Lipanj 2019 Stranica 95 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Veleševec 271 1 3 1 4 280 Vrbovo Posavsko 110 4 1 1 0 116 Ribnica 1 0 0 0 0 1 Općina Pisarovina 1.883 37 38 21 1 1.980 Bratina 294 9 9 6 0 318 Bregana Pisarovinska 137 0 1 1 0 139 Donja Kupčina 343 10 6 3 0 362 Dvoranci 128 3 3 1 0 135 Gorica Jamnička 82 1 2 3 0 88 Gradec Pokupski 56 3 0 0 0 59 Jamnica Pisarovinska 81 0 3 0 0 84 Lijevo Sredičko 354 1 0 1 0 356 Lučelnica 130 5 0 4 0 139 Pisarovina 84 1 8 1 0 94 Podgorje Jamničko 21 2 1 0 0 24 Selsko Brdo 27 0 1 1 0 29 Topolovec Pisarovinski 35 1 1 0 1 38 Velika Jamnička 111 1 3 0 0 115 Općina Pokupsko 1.672 11 6 11 0 1.700 Auguštanovec 193 1 0 0 0 194 Cerje Pokupsko 50 1 1 1 0 53 Cvetnić Brdo 17 0 0 0 0 17 Gladovec Pokupski 371 1 0 0 0 372 Hotnja 118 2 3 2 0 125 Lijevi Degoj 65 0 0 1 0 66 Lijevi Štefanki 249 0 0 3 0 252 Lukinić Brdo 133 2 1 1 0 137 Opatija 89 0 0 0 0 89 Pokupsko 159 2 1 2 0 164 Roženica 108 1 0 0 0 109 Strezojevo 50 0 0 0 0 50 Šestak Brdo 33 1 0 1 0 35 Zgurić Brdo 37 0 0 0 0 37 Općina Rugvica 2.185 47 99 15 17 2.363 Čista Mlaka 197 7 6 2 0 212 Črnec Dugoselski 11 0 0 0 0 11 Črnec Rugvički 37 0 3 0 1 41 Donja Greda 57 0 1 0 3 61 Dragošička 136 2 4 1 0 143 Hrušćica 69 3 10 0 0 82 Jalševec Nartski 15 1 1 0 0 17 Ježevo 108 4 3 0 0 115 Nart Savski 87 0 3 0 0 90 Novaki Nartski 19 0 1 0 0 20 Novaki Oborovski 116 3 3 1 0 123 Obedišće Ježevsko 56 2 3 0 3 64

Lipanj 2019 Stranica 96 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Oborovo 169 2 3 4 0 178 Okunšćak 157 4 13 0 0 174 Otok Nartski 82 2 4 1 0 89 Otok Svibovski 43 1 4 0 1 49 Preseka Oborovska 83 0 2 0 1 86 Prevlaka 55 0 0 0 1 56 Rugvica 300 6 19 2 6 333 Sop 64 0 7 0 0 71 Struga Nartska 154 3 2 4 0 163 Svibje 4 0 0 0 1 5 Trstenik Nartski 166 7 7 0 0 180 Ukupno projektno područje 19.083 972 1.170 94 168 21.487

Lokacije potencijalnih korisnika prikazane su na slici 30.

Slika 30: Lokacije potencijalnih korisnika.

Lipanj 2019 Stranica 97 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

6.2 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak)

Tablica 35 definira minimalnu razinu karakteristika širokopojasnog pristupa koja mora biti podržana u projektu, kako bi projekt rezultirao značajnim iskorakom u odnosu na postojeće stanje infrastrukture i dostupnih usluga.

Tablica 35: Minimalne brzine na NGA mreži izgrađenoj u projektu [11].

Kategorija Definirana brzina Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s

Lipanj 2019 Stranica 98 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

7 ANALIZA POTRAŽNJE NA CILJANOM PODRUČJU PROVEDBE PROJEKTA, PREMA KATEGORIJAMA KORISNIKA

Za financijsku i ekonomsku analizu (ocjena isplativosti, iznos vanjskih poticaja i sufinanciranja u obliku državnih potpora) gradnje širokopojasnog pristupa vrlo je važna procjena potražnje za širokopojasnim uslugama i kretanja stvarnog broja aktivnih korisnika (utilizacija u razdoblju operativnog rada mreže). Najveći udio u ukupnom broju priključaka, odnosno glavni utjecaj na utilizaciju mreže imaju privatni korisnici, kod kojih bi utilizacija mreže u idealnim uvjetima mreže trebala biti 100 %, odnosno sva kućanstva bi trebala biti spojena na širokopojasnu mrežu. Međutim, takva idealna razina utilizacije mreže može se ostvariti tek kroz duže razdoblje. Kod gospodarskih subjekata i javnih korisnika, poradi potreba svakodnevnog poslovanja, očekuje se da će svi oni koristiti širokopojasne usluge. Širokopojasne priključke javnih korisnika, čija će utilizacija najvjerojatnije biti potpuna, promatra se i kao sredstvo osiguranja dostupnosti naprednih javnih usluga prema privatnim korisnicima i gospodarskim subjektima. Dostupnost takvih usluga dugoročno će dodatno povećati potražnju, odnosno utilizaciju mreže i kod privatnih korisnika i gospodarskih subjekata.

7.1 Korisnički potencijal

Slika 31 prikazuje poziciju RH u usporedbi s područjem EU po pitanju penetracije širokopojasnog pristupa. Iz slike je razvidno da RH (pa tako i obuhvaćena županija) još uvijek nije učinila značajniji iskorak prema europskom prosjeku i najrazvijenijim zemljama, odnosno da osjetno kaska po pitanju korištenja širokopojasnog pristupa Internetu.

Penetracija kod širokopojasnog pristupa u razvijenim zemljama EU i RH od 2011. do 2018. godine 50 45 40 35 30 25 20 15 10

BROJ PRETPLATNIKA NA 100 OSOBA 100 NA PRETPLATNIKA BROJ 5 0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Penetracija EU Penetracija RH Penetracija Njemačka Penetracija Francuska

Slika 31: Penetracija kod širokopojasnog pristupa u EU i RH [6].

Lipanj 2019 Stranica 99 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

U usporedbi s razvijenijim zemljama, u RH i obuhvaćenoj županiji, te sukladno tome i na projektnom području postoji veliki neiskorišteni potencijal glede širokopojasnog pristupa, a koji će se moći iskoristiti u provedbi projekta. To potvrđuje i slika 32 koja prikazuje trend povećanja korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU. Isti trend javlja se u RH, a potencijalno i na projektnom području.

Korištenje širokopojasnog pristupa u EU od 2011. do 2018. godine 60%

50%

40%

30% udio pretplatnika udio 20%

10%

0% 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 06/2018

do 30 Mbit/s do 100 Mbit/s

Slika 32: Porast korisnika brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa u EU [6].

7.2 Analiza i poticanje potražnje na lokalnoj razini

Dostupnost širokopojasnih priključaka potrebno je osigurati kako za privatne korisnike, tako i za poslovne i javne korisnike, definirane u poglavlju 6.

Korisnici koji će koristiti usluge nove mreže doprinositi će realizaciji prihoda nove mreže. Prihodi nove mreže u direktnoj su korelaciji s njezinom utilizacijom, te je stoga nužna njena procjena. U tu svrhu se, uz sadašnju utilizaciju širokopojasne infrastrukture prikazanu na slici 23, koristi i usporedba podataka o korištenju NGA brzina od strane privatnih kućanstava u odnosu na dostupnost navedenih brzina, odnosno analiza sadašnje utilizacije u sivim područjima.

Analiza utilizacije u sivim područjima na razini JLS-ova prikazana je u tablici 37. U okviru analize su korišteni podaci o stvarnom broju kućanstava na bijelim područjima (prilog 1) i procijenjenom broju kućanstava na sivim područjima13 (tablica 36), te podaci o sadašnjoj

13 Broj kućanstava na sivim područjima je aproksimacija temeljem podataka MUP-a i Popisa stanovništva 2011. godine (nacrt PRŠI-ja).

Lipanj 2019 Stranica 100 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

utilizaciji širokopojasne infrastrukture prikazani na slici 23. Poradi bolje preglednosti, sadašnja utilizacija širokopojasnog pristupa (slika 23) prikazuje se u obliku tablice 38. U svrhu procjene utilizacije nove mreže ONP predviđa mogućnost provođenja anketnog ispitivanja. Ono je svrsishodno u slučaju odabira investicijskog modela Javni DBO, kod kojeg se cjelokupni rizik potražnje nalazi na strani NP-a, odnosno tijela javne vlasti. Na području provođenja projekta odabran je investicijski model Privatni DBO (poglavlje 10.4). On podrazumijeva potpuno preuzimanje rizika potražnje za širokopojasnim uslugama nove NGA mreže od strane privatnog operatora.

Tablica 36: Kućanstva na bijelim i sivim područjima.

Kućanstva na bijelim Kućanstva na sivim JLS Ukupno kućanstva područjima područjima

Grad Velika Gorica 15.151 7.727 7.424 Općina Kravarsko 607 378 229 Općina Orle 757 723 34 Općina Pisarovina 1.356 1.113 243 Općina Pokupsko 661 595 66 Općina Rugvica 2.294 1.515 779

Ukupno projektno 20.826 12.051 8.775 područje

Tablica 37: Analiza utilizacije NGA brzina od strane kućanstava na sivim područjima.

Korištenje NGA brzina Udio kućanstava Kućanstva na Ukupno koja koriste JLS sivim kućanstva Broj NGA brzine Udio područjima kućanstava na sivim područjima Grad Velika Gorica 15.151 18,15% 2.750 7.424 37,04% Općina Kravarsko 607 4,77% 29 229 12,66% Općina Orle 757 2,30% 17 34 50,00% Općina Pisarovina 1.356 4,91% 67 243 27,57% Općina Pokupsko 661 1,91% 13 66 19,70% Općina Rugvica 2.294 4,10% 94 779 12,07%

Ukupno projektno 20.826 - 2.970 8.775 33,85% područje

Iz analize je razvidno da prosječno 33,85 % kućanstava na sivim područjima koristi NGA širokopojasni pristup. Uzevši u obzir da su podaci preuzeti iz HAKOM-ovog preglednika područja dostupnosti širokopojasnog pristupa [18] ispravni, može se zaključiti da je utilizacija NGA brzina na sivim područjima relativno niska.

Temeljem sadašnje utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 38), analize utilizacije u sivim područjima (tablica 37), te demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja i trendova na

Lipanj 2019 Stranica 101 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

području provedbe projekta (poglavlje 3.1), izrađena je procjena utilizacije nove NGA mreže (tablica 39) i njezin korisnički potencijal (tablica 40).

Tablica 38: Utilizacija širokopojasnog pristupa.

Ukupno korištenje JLS Korištenje brzina <30 Mbit/s širokopojasnog pristupa Grad Velika Gorica 41,16% 59,31% Općina Kravarsko 45,01% 49,78% Općina Orle 24,12% 26,42% Općina Pisarovina 39,46% 44,37% Općina Pokupsko 22,92% 24,83% Općina Rugvica 41,19% 45,29%

Tablica 39: Utilizacija prema kategorijama korisnika.

JLS Privatni korisnici Poslovni korisnici Javni korisnici

Grad Velika Gorica 63% 100% 100% Općina Kravarsko 54% 100% 100% Općina Orle 31% 100% 100% Općina Pisarovina 49% 100% 100% Općina Pokupsko 30% 100% 100% Općina Rugvica 49% 100% 100%

Iz tablice 39 razvidno je da je procijenjena utilizacija nove NGA mreže viša od sadašnje utilizacije NGA brzina na sivim područjima (tablica 37), te nešto viša od trenutne ukupne utilizacije širokopojasnog pristupa (tablica 38).

Procijenjeno korištenje nove NGA mreže temelji se na njenoj otvorenosti i kvaliteti. Cijene usluga koje će se putem nje pružati će poradi otvorenosti biti konkurentnije, te će pristup novoj NGA mreži biti cjenovno prihvatljiviji (280 kn u usporedbi sa sadašnjih 300 kn). Nova mreža će obuhvatiti 100 % područja bijele boje, te će njome biti obuhvaćen veliki broj potencijalnih korisnika.

Tablica 38 prikazuje sadašnje korištenje širokopojasnog pristupa. Iz tablice je razvidno da se u okviru korištenja širokopojasnog pristupa velika većina udjela odnosi na korištenje brzina <30 Mbit/s, odnosno korištenje osnovnog širokopojasnog pristupa. Poradi neusporedivo bolje kvalitete pristupa koji će nova NGA mreža pružati (NGA brzine umjesto sadašnjih <30 Mbit/s i viša razina simetričnosti brzina), kao i poradi nižih cijena Interneta, 2D i 3D paketa u usporedbi s onima za koje im je sada dostupna lošija kvaliteta pristupa na bijelim područjima, upravo ona kućanstva koja sada koriste brzine <30 Mbit/s (tablica 38) biti će zainteresirana za korištenje nove NGA mreže. Uz njih, iz istog razloga, za korištenje nove NGA mreže biti

Lipanj 2019 Stranica 102 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

će zainteresirana i ona kućanstva koja sada ne koriste širokopojasni pristup, kao i ona koja uopće ne koriste pristup Internetu.

S druge strane, poradi odabira investicijskog modela Privatni DBO, rizik potražnje za širokopojasnim uslugama nove mreže u cijelosti leži na privatnom operatoru. Njemu je u interesu da nova mreža ostvaruje dostatne prihode, te će ju stoga aktivno promovirati.

Temeljem procijenjene visine utilizacije nove mreže i broja potencijalnih korisnika (tablica 34) izračunat je korisnički potencijal prema kategorijama korisnika koji je prikazan u tablici 40. On u kategoriji privatnih korisnika iznosi 10.489 priključaka. Potencijalnih korisnika u kategoriji poslovnih i javnih korisnika na bijelim područjima obuhvata projekta ima 2.404. Korisnički potencijal te kategorije korisnika je 100 %-tni, odnosno u apsolutnom broju iznosi 2.404 priključaka pa se, dakle, zajedno s kategorijom privatnih korisnika procjenjuje ukupni korisnički potencijal koji iznosi 12.893 priključaka.

Tablica 40 prikazuje korisnički potencijal prema pojedinim kategorijama korisnika na projektnom području.

Tablica 40: Korisnički potencijal prema kategorijama korisnika.

Privatni Poslovni korisnici Javni JLS / Naselje Ukupno korisnici Obrti Poduzeća OPG korisnici Grad Velika Gorica 7.207 854 1.004 30 135 9.230 Bapča 37 2 4 4 0 47 Bukovčak 59 0 1 0 1 61 Buševec 175 19 17 0 0 211 Cerovski Vrh 59 4 1 0 0 64 Cvetković Brdo 25 0 0 0 0 25 Črnkovec 66 7 5 0 2 80 Donja Lomnica 401 26 37 2 6 472 Donje Podotočje 106 1 2 0 1 110 Drenje Šćitarjevsko 50 0 2 0 0 52 Dubranec 178 4 8 0 1 191 Gornja Lomnica 96 19 22 1 3 141 Gornje Podotočje 92 10 16 3 2 123 Gradići 80 18 18 0 2 118 Gudci 195 6 8 0 2 211 Gustelnica 57 1 0 0 1 59 Jagodno 159 24 30 0 3 216 Jerebić 42 0 0 0 0 42 Ključić Brdo 80 3 10 1 1 95 Kobilić 138 16 10 0 3 167 Kozjača 163 5 2 0 1 171 Kuče 173 25 22 0 3 223 Lazi Turopoljski 6 1 0 0 0 7 Lazina Čička 154 18 18 3 2 195

Lipanj 2019 Stranica 103 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Lekneno 100 2 2 0 0 104 Lukavec 129 18 21 0 4 172 Mala Buna 2 0 1 0 0 3 Mala Kosnica 14 4 0 0 1 19 Markuševec Turopoljski 142 12 8 0 3 165 Mičevec 83 12 9 0 0 104 Mraclin 134 11 15 1 1 162 Novaki Šćitarjevski 40 0 2 1 0 43 Novo Čiče 179 24 23 0 4 230 Obrezina 38 0 1 0 0 39 Ogulinec 92 10 16 0 1 119 Okuje 104 1 3 1 1 110 Petina 48 8 16 0 3 75 Petravec 21 3 2 0 0 26 Petrovina Turopoljska 21 0 2 1 0 24 Poljana Čička 195 24 22 1 2 244 Prvonožina 15 1 1 0 0 17 Rakitovec 74 5 12 1 2 94 Ribnica 212 5 7 0 2 226 Sasi 38 2 7 0 0 47 Selnica Šćitarjevska 103 18 9 0 2 132 Sop Bukevski 24 1 0 0 1 26 Staro Čiče 166 13 44 0 6 229 Strmec Bukevski 100 6 7 4 4 121 Šćitarjevo 140 20 9 0 2 171 Šiljakovina 294 21 15 1 2 333 Trnje 16 2 2 0 0 20 Turopolje 49 5 4 0 0 58 Velika Buna 299 25 32 0 6 362 Velika Gorica 925 270 306 1 38 1.540 Velika Kosnica 140 0 1 0 3 144 Velika Mlaka 428 93 151 2 9 683 Vukomerić 103 5 7 0 1 116 Vukovina 135 24 14 1 3 177 Zablatje Posavsko 12 0 0 1 0 13 Kobilići 1 0 0 0 0 1 Općina Kravarsko 462 5 14 7 1 489 Barbarići Kravarski 30 0 1 0 0 31 Čakanec 24 0 1 0 0 25 Donji Hruševec 50 1 3 1 0 55 Gladovec Kravarski 46 0 0 0 0 46 Gornji Hruševec 62 1 0 4 0 67 Kravarsko 116 3 7 1 0 127 Novo Brdo 30 0 0 0 0 30 Pustike 85 0 0 0 1 86 Žitkovčica 19 0 2 1 0 22

Lipanj 2019 Stranica 104 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Općina Orle 327 18 9 10 14 378 Bukevje 60 6 0 3 6 75 Čret Posavski 18 1 2 0 0 21 Drnek 47 2 2 2 1 54 Obed 8 1 1 0 0 10 Orle 4 0 0 0 0 4 Ruča 42 1 0 2 2 47 Stružec Posavski 13 0 0 0 0 13 Suša 17 2 0 1 1 21 Veleševec 84 1 3 1 4 93 Vrbovo Posavsko 34 4 1 1 0 40 Ribnica 0 0 0 0 0 0 Općina Pisarovina 921 37 38 21 1 1.018 Bratina 144 9 9 6 0 168 Bregana Pisarovinska 67 0 1 1 0 69 Donja Kupčina 168 10 6 3 0 187 Dvoranci 63 3 3 1 0 70 Gorica Jamnička 40 1 2 3 0 46 Gradec Pokupski 27 3 0 0 0 30 Jamnica Pisarovinska 40 0 3 0 0 43 Lijevo Sredičko 173 1 0 1 0 175 Lučelnica 64 5 0 4 0 73 Pisarovina 41 1 8 1 0 51 Podgorje Jamničko 10 2 1 0 0 13 Selsko Brdo 13 0 1 1 0 15 Topolovec Pisarovinski 17 1 1 0 1 20 Velika Jamnička 54 1 3 0 0 58 Općina Pokupsko 502 11 6 11 0 530 Auguštanovec 58 1 0 0 0 59 Cerje Pokupsko 15 1 1 1 0 18 Cvetnić Brdo 5 0 0 0 0 5 Gladovec Pokupski 111 1 0 0 0 112 Hotnja 35 2 3 2 0 42 Lijevi Degoj 20 0 0 1 0 21 Lijevi Štefanki 75 0 0 3 0 78 Lukinić Brdo 40 2 1 1 0 44 Opatija 27 0 0 0 0 27 Pokupsko 48 2 1 2 0 53 Roženica 32 1 0 0 0 33 Strezojevo 15 0 0 0 0 15 Šestak Brdo 10 1 0 1 0 12 Zgurić Brdo 11 0 0 0 0 11 Općina Rugvica 1.070 47 99 15 17 1.248 Čista Mlaka 97 7 6 2 0 112 Črnec Dugoselski 5 0 0 0 0 5 Črnec Rugvički 18 0 3 0 1 22

Lipanj 2019 Stranica 105 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Donja Greda 28 0 1 0 3 32 Dragošička 67 2 4 1 0 74 Hrušćica 34 3 10 0 0 47 Jalševec Nartski 7 1 1 0 0 9 Ježevo 53 4 3 0 0 60 Nart Savski 43 0 3 0 0 46 Novaki Nartski 9 0 1 0 0 10 Novaki Oborovski 57 3 3 1 0 64 Obedišće Ježevsko 27 2 3 0 3 35 Oborovo 83 2 3 4 0 92 Okunšćak 77 4 13 0 0 94 Otok Nartski 40 2 4 1 0 47 Otok Svibovski 21 1 4 0 1 27 Preseka Oborovska 41 0 2 0 1 44 Prevlaka 27 0 0 0 1 28 Rugvica 147 6 19 2 6 180 Sop 31 0 7 0 0 38 Struga Nartska 75 3 2 4 0 84 Svibje 2 0 0 0 1 3 Trstenik Nartski 81 7 7 0 0 95 Ukupno projektno područje 10.489 972 1.170 94 168 12.893

Lipanj 2019 Stranica 106 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

8 DEFINICIJA LOKACIJA DEMARKACIJSKIH TOČAKA PREMA AGREGACIJSKOJ MREŽI

Širokopojasna telekomunikacijska mreža sastoji se od slijedećih cjelina: • jezgrena mreža (nacionalne mreže), • agregacijska mreža (regionalne mreže), • pristupne mreže.

Jezgrena mreža je infrastrukturna okosnica telekomunikacijske mreže, te obuhvaća međusobno povezane čvorove u većim gradovima. Agregacijsku mrežu čine veze između lokalnih čvorova i jezgrene mreže, najčešće kabelske veze i manjim dijelom bežične usmjerene mreže. Pristupni dio mreže, odnosno pristupna mreža jest infrastrukturni razvod kabela od lokalnog čvora do svakog korisnika u nepokretnoj mreži, odnosno bežično radio sučelje između korisnika i baznih stanica u bežičnoj mreži.

DSL modem

DNS DHCP AAA Agrregaciijjsko sttiikallo VoIP Ettherrnett agrregaciijja VoIP DSL modem/ usmerivač DSLAM // MSAN eMaiill NTP WWW IPTV

Jezgrrenii usmerrjjevač DSL modem

Jezgrena mreža Internet DSL modem BRAS//BNG POP

DSLAM // MSAN IISP1 IISP2 Agrregaciijjsko sttiikallo Ettherrnett agrregaciijja DSL modem/ usmerivač

DSL modem

Lokalna mreža - kučna mreža Pristupna mreža Agregacijska mreža Jezgrena mreža

Slika 33: Shematski prikaz arhitekture mreže [17].

Prema ONP-u, demarkacijske točke se definiraju kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. Nadalje, kod provedbe projekata u sklopu ONP-a, definiranje demarkacijskih točaka prema agregacijskoj mreži mora biti usklađeno s planom implementacije NP-BBI programa izgradnje agregacijske mreže [17]. Shodno tome, demarkacijske točke unutar PRŠI-ja određuju se kao točke spoja između pristupne mreže implementirane kroz projekt u sklopu ONP-a te agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora.

Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Poduzeće Odašiljači i veze d.o.o. (OiV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun RH, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa.

Lipanj 2019 Stranica 107 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (eng. major project notification), nakon čega se pristupa projektiranju, ishođenju dozvola i gradnji agregacijske infrastrukture.

Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane. Prema programu NP-BBI čvorovi agregacijske mreže su: • N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja. • N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor bit će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvjetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames).

Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na: • Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom. • Postojeće trase – trase iz projekta Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (OSI) [48] i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela.

NOP je za predmetni PRŠI od OiV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.

Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OiV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OiV te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OiV će o svakoj promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnika državne potpore.

Lipanj 2019 Stranica 108 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.

Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika 34.

Slika 34: Prikaz planirane agregacijske infrastrukture na projektnom području.

Za predmetni PRŠI predviđena je uspostava N0 čvora Zagreb. Tablica 41 prikazuje planirane agregacijske čvorove.

Tablica 41: Lokacije agregacijskih čvorova temeljem NP-BBI programa [17].

Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 1 Kravarsko Barbarići Kravarski 1180 2

Lipanj 2019 Stranica 109 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Šifra naselja Prioritetna Br. JLS (grad, općina) Naselje [DZS] skupina 2 Kravarsko Gornji Hruševec 20575 2 3 Kravarsko Kravarsko 31887 1 4 Kravarsko Podvornica 49832 2 5 Orle Čret Posavski 9784 2 6 Orle Drnek 15105 2 7 Orle Orle 45551 1 8 Pisarovina Bratina 4642 2 9 Pisarovina Gradec Pokupski 22101 2 10 Pisarovina Pisarovina 48160 1 11 Pisarovina Topolovec Pisarovinski 65170 2 12 Pisarovina Velika Jamnička 67792 2 13 Pokupsko Cvetnić Brdo 8818 2 14 Pokupsko Opatija 45101 2 15 Pokupsko Pokupsko 49972 1 16 Pokupsko Roženica 55751 2 17 Pokupsko Šestak Brdo 63088 2 18 Pokupsko Zgurić Brdo 73300 2 19 Rugvica Dragošička 14532 2 20 Rugvica Ježevo 26468 2 21 Rugvica Obedišće Ježevsko 44547 2 22 Rugvica Rugvica 55913 1 23 Velika Gorica Donja Lomnica 12050 1 24 Velika Gorica Gornja Lomnica 19186 2 25 Velika Gorica Gradići 22128 1 26 Velika Gorica Jagodno 25151 2 27 Velika Gorica Lukavec 36714 1 28 Velika Gorica Mičevec 40606 1 29 Velika Gorica Mraclin 42048 1 30 Velika Gorica Novo Čiče 44067 1 31 Velika Gorica Okuje 44954 2 32 Velika Gorica Poljana Čička 50202 2 33 Velika Gorica Ribnica 55069 2 34 Velika Gorica Velika Buna 67652 2 35 Velika Gorica Velika Mlaka 67903 1

Lipanj 2019 Stranica 110 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Sukladno ONP-u, operatori elektroničkih komunikacija zainteresirani za sudjelovanje u projektu su također pozvani na predlaganje lokacija demarkacijskih točaka tijekom javne rasprave za predmetni projekt. Predložene lokacije na razini naselja prikazane su u tablici 42.

Tablica 42: Lokacije demarkacijskih točaka predložene od strane operatora elektroničkih komunikacija.

Operator JLS Naselje / Adresa Grad Velika Gorica Velika Gorica A1 d.o.o. Općina Rugvica Rugvica Buševac, Zagrebačka 1A Dubranec, Dubranec Bb Donja Lomnica, Lukavečka 3a Mala Buna, Mala Buna Bb Grad Velika Gorica Šćitarjevo, Šćitarjevo 57 Velika Gorica, Slavka Kolara 15 Velika Mlaka, Antuna Grahovara 2 HT d.d. Vukovina, Zagrebačka 14A Općina Kravarsko Kravarsko, Kravarsko 26a Općina Orle Orle, Orle 5 Općina Pisarovina Pisarovina, Trg S.Radića 11 Općina Pokupsko Pokupsko, Pokupsko bb Črnec Dugoselski, Posavska 2a Općina Rugvica Jalševec Nartski, Školska Ulica 20 Novaki Oborovski, Kirinova Ulica 2

Izabrani operator u svojstvu korisnika državne potpore za izgradnju pristupne mreže temeljem ONP-a, u sklopu projekta preuzima sljedeće obveze: • Za predmetni PRŠI optimalno planirati jedan ili više čvorova pristupne mreže, koji će ujedno biti i demarkacijske točke, na način da se mora moći pristupiti svim korisnicima u obuhvatu PRŠI-ja. • Ukoliko se planirani pristupni čvor nalazi u istom naselju u kojem je i planirani NP-BBI agregacijski čvor, s nositeljm tehničke provedbe programa NP-BBI (OiV) u fazi projektiranja i izgradnje usuglasiti uvjete i odgovornosti kako bi se osiguralo smještanje oba navedena čvora na istu mikrolokaciju. Pri tome korisnik državne potpore treba osigurati transparentne informacije o lokaciji svog pristupnog čvora, a OiV specificirati svoje potrebe koje mora zadovoljavati agregacijski čvor (ukupna kvadratura, procjene vezane uz smještaj aktivne opreme operatora koji će kolocirati u agregacijskom čvoru i sl.). • U koordinaciji s OiV-om osigurati transparentno planiranje i gradnju novih ili proširenje postojećih trasa/kapaciteta kabelske kanalizacije na području obuhvata

Lipanj 2019 Stranica 111 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

projekta kako bi strana koja prva gradi kabelsku kanalizaciju, na zajedničkim dijelovima trase osigurala dostatan kapacitet i za potrebe druge strane.

Navedeni postupak usuglašavanja o određivanju točnog položaja (mikrolokacija) agregacijskih čvorova temelji se na smjernicama definiranim NP-BBI programom o načinu odabira lokacija NP-BBI čvorova14: • Čvorovi će se smjestiti u zatvorene prostore (engl. indoor), gdje god to bude moguće. • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u postojećim čvorovima pristupne mreže s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom, ako će takvi čvorovi također služiti i kao NGA mrežni čvorovi (tj. takvi čvorovi bit će definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP-a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u nove NGA mrežne čvorove s dostatnim raspoloživim kolokacijskim prostorom (pod pretpostavkom da takvi NGA čvorovi budu definirani kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenim u okviru ONP- a). • Agregacijski čvorovi bit će smješteni u blizini postojećih čvorova pristupnih mreža ili čvorova nove NGA mreže, definiranih kao demarkacijske točke prema NGA mrežama izgrađenima u okviru ONP-a (vidi prethodne b) i c) slučajeve), u slučaju da neće biti tehnički moguće zaključiti neosvijetljene niti NP-BBI programa u ovim pristupnim čvorovima i/ili u slučaju da neće biti dovoljno kolokacijskog prostora na raspolaganju u ovim pristupnim čvorovima (u ovom će se slučaju kolokacijski prostor izgraditi u okviru NP-BBI programa). • Ako neće biti moguće smjestiti agregacijske čvorove u postojeće ili nove pristupne čvorove, ili u njihovoj blizini; ili ako neće biti moguće odrediti demarkacijsku točku za određena opravdana naselja, npr. zbog toga što povezani NGA projekt(i) neće biti pokrenuti u ovim opravdanim naseljima, agregacijski čvorovi će se smjestiti u središtima naselja, kako bi se osigurali optimalni tehnički preduvjeti za pokrivanje svih krajnjih korisnika u NGA mrežama koje će se izgraditi u određenim naselju – u ovom slučaju će se nastojati agregacijske čvorove smjestiti u prostore u javnom vlasništvu.

14 Poglavlje 2.1. NP-BBI programa.

Lipanj 2019 Stranica 112 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

9 POSTOJEĆA INFRASTRUKTURA KOJA MOŽE BITI ISKORIŠTENA U PROJEKTU

9.1 Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija

Širokopojasne mreže grade se uz odgovarajuću infrastrukturu i infrastrukturne objekte za razvod i prihvat medija, te smještaj prateće aktivne opreme. U tom kontekstu razlikujemo: • Kabelska kanalizacija (distributivna telekomunikacijska kanalizacija - DTK) je podzemna mreža cijevi i bunara za razvod (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). • Nadzemna mreža je mreža stupova o koje su ovješeni kabeli (svjetlovodnih niti, koaksijalnih kabela, bakrenih parica). Gradnja je dozvoljena samo u ruralnim područjima. Nedostaci su: povećana osjetljivost na atmosferske utjecaje (padaline, vjetar, elektrostatička pražnjenja) i kraći životni vijek u odnosu na podzemnu mrežu. • Kabineti (ulični i vanjski) služe kao lokacije pasivnog prospajanja kabela u pristupnoj mreži. U njih se smještaju i pasivni razdjelnici kod FTTH P2MP tehnologija, te aktivna oprema u VDSL (FTTC) i kabelskim mrežama. • Lokalni čvor je sučelje između pristupne i agregacijske mreže (fizički prihvat pristupne mreže, te smještaj aktivne opreme za agregaciju prometa iz pristupne mreže i usmjeravanje prometa prema agregacijskoj mreži). Najčešće odgovara lokaciji lokalne telefonske centrale (funkcijska lokacija). • Antenski stup ima primopredajnu radiofrekvencijsku funkciju u pristupnom dijelu bežičnih mreža. Bazna stanica (logičko mjesto s nadzorom primopredajnih funkcija u pristupnom djelu bežičnih mreža) uobičajeno se fizički nalazi uz lokaciju antenskog stupa. Infrastrukturni i regulatorni zahtjevi pojedinih širokopojasnih tehnologija prema ONP-u prikazani su u tablici 43.

Tablica 43: Infrastrukturni zahtjevi širokopojasnih tehnologija [11].

Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska • Bakrene parice kanalizacija i/ili (u završnom segmentu), nadzemna mreža, VDSL (FTTC) - • svjetlovodna vlakna (u • (ulični) kabineti, dovodu). • prostor lokalnog čvora.

Lipanj 2019 Stranica 113 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Potrebni infrastrukturni Tehnologija Medij pristupne mreže Regulatorne dozvole objekti • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2MP • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora. • Kabelska kanalizacija i/ili nadzemna mreža, • prostor FTTH P2P • Svjetlovodna vlakna. distribucijskog - čvora, • prostor lokalnog čvora.

Kabelski • Kabelska pristup • Koaksijalni kabeli, kanalizacija i/ili - (DOCSIS, • svjetlovodna vlakna. nadzemna mreža, HFC) • prostor HFC čvora. Dozvola za upotrebu • Radiofrekvencijski LTE (4G) • Antenski stupovi. radiofrekvencijskog spektar. spektra.

9.2 Iskorištavanje postojeće infrastrukture

Postojeća infrastruktura definirana u Pravilniku o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme [35], koja je relevantna za izgradnju NGA širokopojasne mreže obuhvaća: • kabelsku kanalizaciju, • antenske stupove i • sve ostale zatvorene prostore, koji mogu poslužiti kao lokalni čvorovi novoizgrađenih mreža.

Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina [38] propisuje mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina koje se odnose na pristup i zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture. Zakon mrežne operatore i fizičku infrastrukturu definira na slijedeći način: • "mrežni operator: operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina, električne energije, uključujući javnu rasvjetu, i toplinske energije te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustave odvodnje, kao i

Lipanj 2019 Stranica 114 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

upravitelj fizičke infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa", • "fizička infrastruktura: bilo koji sastavni dio mreže namijenjen za smještanje drugih sastavnica mreže, pri čemu sam ne postaje aktivna sastavnica mreže, kao što su cijevi, stupovi, vodovi, nadzorne sobe, zdenci, ormarići, zgrade ili ulazi u zgrade, antenske instalacije, antenski tornjevi, stupovi i prihvati. Kabeli, uključujući svjetlovodne niti koje se ne koriste, kao i sastavnice mreže koje se koriste za opskrbu vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju ne čine fizičku infrastrukturu u smislu ovoga Zakona".

Poradi nedostupnosti katastra gospodarske javne infrastrukture putem geoinformacijske baze unutar Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (www.nipp.hr), tijekom pripreme nacrta PRŠI neposredno je ispitano postojanje infrastrukture u javnom vlasništvu, sukladne ONP-u i navedenoj legislativi, a koju bi bilo moguće koristiti u okviru projekta.

Ispitivanje je izvršeno na način da su upiti o slobodnim kapacitetima postojeće infrastrukture u javnom vlasništvu poslani svim JLS-ovima koji su obuhvaćeni projektom, te slijedećim mrežnim operatorima: • VG Vodoopskrba d.o.o., Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica, • Vode Pisarovina d.o.o., Trg S. Radića 13, Pisarovina, • Vodvodnja i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb, • Gradska plinara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 1, Zagreb, • Dukom plin d.o.o., Ul. Josipa Zorića 106, Dugo Selo, • HEP Toplinarstvo d.o.o., Miševečka 15/a, Zagreb. Temeljem odgovora zaprimljenih od JLS-ova i mrežnih operatora, utvrđeno je da na području provođenja projekta postoje slobodni kapaciteti infrastrukture u javnom vlasništvu, a koje je moguće koristiti u okviru projekta. Slobodni kapaciteti su opisani u nastavku.

Grad Velika Gorica u svojem vlasništvu posjeduje slobodne kapacitete kabelske kanalizacije. Trasa kabelske kanalizacije prolazi uz cestu od ulice 153. brigade HV u Velikoj Gorici do RZ Vukovinsko polje (slika 35). Tehnički uvjeti korištenja nisu definirani. Naknada za osnivanje služnosti za postavljanje elektroničke kabelske infrastrukture iznosi 8 kn/m2 godišnje, dok za postavljanje telekomunikacijskih ormarića iznosi 300 kn po m2 zauzeća mjesečno.

Lipanj 2019 Stranica 115 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 35: Trasa kabelske kanalizacije u vlasništvu Grada Velike Gorice.

Općina Kravarsko u svojem vlasništvu posjeduje zatvorene prostore koji se mogu koristiti u okviru projekta. Radi se o općinskim domovima na slijedećim lokacijama: Donji Hruševec bb u Donjem Hruševcu, Trg Stjepana Radića 16 u Kravarskom, Glavna 29 u Novom Brdu, te Podvornički vijenac u Podvornici. Na svim lokacijama moguć je pristup automobilom. Naknade za korištenje iznose 5,00 EUR/m2 mjesečno.

Općina Pisarovina u svojem vlasništvu posjeduje slobodne kapacitete kabelske kanalizacije (slika 36, slika 37). Tehnički uvjeti korištenja nisu definirani. Naknada za korištenje iznosi 6 kn/m2 godišnje. Visina naknade za polaganje kablova iznosi 7,50 kn/m, dok naknada za korištenje kabelskih zdenaca za postavljanje pasivne opreme spojne točke iznosi 100,00 kn po spojnoj točki.

Lipanj 2019 Stranica 116 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 36: Trasa kabelske kanalizacije u Općini Pisarovina.

Lipanj 2019 Stranica 117 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 37: Trasa kabelske kanalizacije u Općini Pisarovina.

Općina Pokupsko u svojem vlasništvu posjeduje zatvorene prostore koji se mogu koristiti u okviru projekta. Prostori se nalaze na slijedećim lokacijama: Sajmišna vaga, Pokupsko bb u neposrednom susjedstvu sjedišta Općine Pokupsko, Dom kulture Krpečanci, Lukinić Brdo bb, Dom kulture Lukinić Brdo, Lukinić Brdo bb, Dom hrvatskih branitelja Lijevi Štefanki, Lijevi Štefanki bb, Dom kulture Opatija, Opatija bb, Dom kulture Hotnja, Hotnja bb. Svi objekti imaju riješen cestovni pristup. Tehnički uvjeti korištenja nisu definirani. Naknada za korištenje određena je prema Odluci Općinskog vijeća (Glasnik Zagrebačke županije br. 30/15).

Općina Rugvica u svojem vlasništvu posjeduje zatvorene prostore koji se mogu koristiti u okviru projekta. Prostori se nalaze u društvenim domovima na slijedećim lokacijama: Dom Otok Svibovski na k.č.br. 2602/1 k.o. Hrušćica, Dom Oborovo II na k.č.br. 803 k.o. Oborovo, Dom Preseka na k.č.br. 996 k.o. Oborovo, Dom Novaki Oborovski na k.č.br. 481/1 k.o. Oboorvski Novaki, Dom Rugvica na k.č.br. 1148 k.o. Rugvica, Dom Obedišće Ježevsko na k.č.br. 360 k.o. Ježevo i Dom Črnec Dugoselski na k.č.br. 1122 k.o. Leprovica. Tehnički uvjeti korištenja i naknade za korištenje prostora nisu definirani.

Pod mrežnim operatorima podrazumijevaju se i telekomunikacijski operatori, od kojih su tijekom javne rasprave zatraženi podatci o raspoloživoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi koju posjeduju ili kontroliraju na području obuhvata projekta.

Prikupljeni podatci su dostavljeni NOP-u prilikom provjere konačne verzije PRŠI-ja, dok zbog oznake stroge povjerljivosti nisu dostupni za javnu objavu.

Lipanj 2019 Stranica 118 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Neovisno o tome, a sukladno Smjernicama za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29], telekomunikacijski operatori su dužni dostaviti drugim investitorima, koji su tijekom javne rasprave iskazali interes za sudjelovanjem u projektu, sve relevantne podatke o svojoj infrastrukturi (trase, kapaciteti, raspoloživost slobodnog prostora postojeće infrastrukture) za prostorni obuhvat ovog PRŠI. Navedene podatke trebaju dostaviti dovoljno rano kako bi svi ponuditelji informacije o raspoloživoj infrastrukturi mogli uzeti u obzir prilikom izrade svojih ponuda.

Lipanj 2019 Stranica 119 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

10 DEFINIRANJE INVESTICIJSKOG MODELA, ZAJEDNO S OBRAZLOŽENJEM ODABIRA

Studija odabira najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa resornog ministarstva [30] obrađuje prednosti i nedostatke različitih investicijskih modela provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture. Modeli se međusobno razlikuju s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže, te kasniji operativni rad i održavanje mreže.

S obzirom na administrativne i operativne kapacitete te strateške potrebe obuhvaćenog područja, pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom, broj potencijalnih korisnika, minimalnu razinu širokopojasnog pristupa (40 Mbit/s u smjeru prema korisniku, 5 Mbit u smjeru od korisnika), te posebno uzimajući u obzir princip ne predodređenosti infrastrukturnih i tehnoloških rješenja, na projektnom području je najvjerojatnija implementacija investicijskih modela, prikazanih na slici 38.

Model B

Javni DBO (design, build, operate) model

Model A Model C

Privatni DBO (design, Kombinirani javno- build, operate) model privatni model (JPP)

Mogući investicijski modeli izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području

Slika 38: Mogući investicijski modeli na projektnom području.

Pored navedenih osnovnih investicijskih modela (privatni DBO, javni DBO i JPP), u praksi poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture u državama EU pojavljuju se i kombinacije modela: • Model odozdo prema gore (engl. bottom-up): predviđa inicijativu krajnjih korisnika koji se samostalno organiziraju s ciljem izgradnje širokopojasne infrastrukture. Pri tome korisnici ulažu svoja sredstva, rad, zemljište, itd., te mogu pridobiti i eventualna javna sredstva. Takav model je primjenljiv za manja geografska područja sa snažno

Lipanj 2019 Stranica 120 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

povezanom lokalnom zajednicom. Uobičajeno je da se za provedbu projekta odabire i privatni telekomunikacijski operator koji posjeduje potrebno tehničko znanje i iskustvo, a može nuditi usluge. Tijela javnih vlasti nisu uključena u provedbu, stoga infrastruktura ostaje u vlasništvu krajnjih korisnika, a model ima većinu karakteristika privatnog DBO modela. • Model vanjskih usluga (engl. outsourcing): predviđa sklapanje ugovora između javnog tijela i operatora za planiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na određeno vremensko razdoblje, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u javnom vlasništvu. Model vanjskih usluga posjeduje karakteristike ugovornog JPP, a isto tako se može kombinirati i u kasnijim fazama javnog DBO modela (npr. nakon izgradnje se odabere pružatelj usluga za održavanje mreže). Model je primjenjiv za projekte izgradnje širokopojasne infrastrukture na većim zemljopisnim područjima. • Model zajedničkog ulaganja (engl. joint venture): javni i privatni partner dijele vlasništvo nad izgrađenom infrastrukturom i to razmjerno sredstvima koja su uložili u projekt. Privatni partner u pravilu preuzima izgradnju i upravljanje. Model je primjenjiv u slučajevima u kojima su oba sektora spremna zajednički snositi sve rizike projekta. Model zajedničkog ulaganja posjeduje karakteristike statutarnog JPP, a do sada se još nije šire primjenjivao u praksi u državama EU-a.

Poradi primjerenosti za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, u daljnju analizu su uključena osnovna tri investicijska modela koji se opisuju u nastavku. Sva tri modela omogućavaju doseg zadanih ciljeva projekta.

10.1 Model A: Privatni DBO model

JLS-ovi ne posjeduju dostatno znanje i kapacitete za provedbu potrebnih aktivnosti na projektiranju, izgradnji i održavanju mreže (engl. design, build and operate - DBO) pa je ekonomski racionalnije osloniti se na znanje, iskustvo i postojeću mrežnu infrastrukturu privatnih partnera, odnosno telekomunikacijskih operatora.

U privatnom DBO modelu ili modelu A privatni partner preuzima zadatak planiranja, izgradnje i upravljanja širokopojasnom infrastrukturom, pri čemu izgrađena infrastruktura ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Kod dodjela sredstava državnih potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture u takvom investicijskom modelu posebno je bitno da prednost, koja se daje pojedinačnom operatoru, ne ugrožava kompetitivnost operatora na tržištu elektroničkih komunikacija, a koja mora biti osigurana kroz relevantne veleprodajne točke pristupa mreži. Isto tako, karakteristično za ovaj model je da sredstva državnih potpora nikada ne pokrivaju puni iznos potrebnih investicija, stoga operator sudjeluje u investiciji djelomično i s vlastitim sredstvima. Dodjelom potpora, javne vlasti zadržavaju mogućnost nadzora nad provođenjem projekta, prvenstveno u smislu dosega društvenih koristi projekta i kvalitete ponuđenih usluga za krajnje korisnike (npr. pokrivenost mrežnom infrastrukturom ili razina pruženih usluga).

Isplativost ulaganja indicira se kroz iznos potpore koju je odabrani operator zatražio u postupku pred-odabira [47], a u kojem se vrednuje i iznos vlastitih sredstava koje je operator

Lipanj 2019 Stranica 121 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

spreman uložiti u izgradnju mreže. Vrijednost potpora varira ovisno o demografskoj i zemljopisnoj veličini naselja, stanju postojeće infrastrukture, reljefnim karakteristikama područja, izboru infrastrukturnog rješenja i slično (s ciljem osiguravanja potrebne razine pristupa na određenim područjima uz najmanja ulaganja). Rizik potražnje korisnika i odgovornost za financijsku isplativost projekta potpuno preuzima privatni operator.

10.2 Model B: Javni DBO model

Odgovornost za projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom u ovom modelu preuzima tijelo javne vlasti (javni DBO model ili model B). Kod ovog modela predviđen je samostalni angažman tijela javne vlasti i javno financiranje takvih projekata u 100 %-tnom iznosu. Budući da model zahtjeva značajno veće administrativne, organizacijske i financijske kapacitete u tijelima JRS/JLS-a, te isti nose sve rizike uspješne provedbe projekta (dostatna potražnja za uslugama, koja osigurava financijsku održivost projekta), potrebno je provesti detaljniju poslovnu analizu iz koje su vidljivi razlozi koji uvjetuju odabir modela B.

U slučaju potrebe angažiranja specijaliziranih privatnih poduzeća unutar modela B za pojedine aktivnosti projektiranja, izgradnje ili upravljanja mrežom, nositelji projekta su se dužni pridržavati relevantnih propisa iz javne nabave, a privatna poduzeća nemaju pravo prikupljanja naknada od krajnjih korisnika mreže. Operator koji upravlja javnom mrežom dužan je poslovati isključivo po veleprodajnom poslovnom modelu i nuditi usluge pristupa mreži svim zainteresiranim operatorima pod jednakim uvjetima.

Tijela javne vlasti u modelu B ne smiju svoje poslovne aktivnosti oko širokopojasnih mreža širiti na ostala komercijalno isplativa područja izvan prostornog obuhvata projekta. Isto tako aktivnosti oko izgradnje, upravljanja i/ili održavanja mrežom u modelu B ne smiju donositi dobit, odnosno svi ostvareni prihodi ne smiju premašiti troškove upravljanja i održavanja mreže.

Odsutnost privatnih sredstava kod ulaganja u razvoj mreže i korištenje postojećom infrastrukturom predstavlja glavnu slabost modela, jer onemogućava učinkoviti razvoj mreža većih dimenzija i kontinuiranu upotrebu najsuvremenijih tehnoloških rješenja, čime se smanjuju i potencijalne koristi za konačne korisnike.

10.3 Model C: Kombinirani javno-privatni model (JPP)

Kombinirani javno-privatni model općenito kombinira pojedinačne prednosti investicijskih modela A i B, u kojem se odgovornost za izgradnju i/ili upravljanje širokopojasnom infrastrukturom raspodjeljuje između tijela javne vlasti (JRS/JLS-a) i privatnih partnera (operatora).

U ovom modelu privatni partner uobičajeno preuzima odgovornost za projektiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje mreže, te dijelom i financira izgradnju mreže, dok javni osigurava financiranje djela mreže kroz državne potpore. Izgrađena mreža se, nakon proteka razdoblja trajanja ugovora, vraća na raspolaganje i ostaje u trajnom javnom vlasništvu, što predstavlja

Lipanj 2019 Stranica 122 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

prednost u odnosu na investicijski model A. Prednosti u odnosu na model B svode se na manje investicijske troškove (zbog participacije privatnog partnera), te potrebu za manjim operativnim kapacitetima JRS/JLS-a uključenih u izgradnju, upravljanje i održavanje mreže. Slično kao i kod modela B, obveze vezane uz otvorenost mreže i nesudjelovanje na maloprodajnom tržištu vrijede i u modelu C za operatora - privatnog partnera u JPP projektu koji upravlja mrežom.

Model C (JPP) je prikladan za primjenu ako su, dugoročno, ukupni životni troškovi vezani uz izvedbu projekta manji od troškova izvedbe projekta po modelu B (tradicionalni način). Zbog toga potrebno je provesti sličnu detaljniju poslovnu analizu kao i kod odabira modela B, te izraditi komparator javnih troškova (PSC) koji izračunava vrijednost za novac modela C nasuprot modelu B.

Prilikom odabira modela C, predviđaju se nešto niži investicijski troškovi (prvenstveno zbog privatnih ulaganja), te niži operativni troškovi (zbog jeftinijeg održavanja i veće kontrole nad troškovima). Preporučeno je da JRS/JLS-ovi kao javni partneri u JPP-u i NP-i u modelu C, u svim slučajevima rizik raspoloživosti izgrađene mreže i rizik potražnje prenesu na privatnog partnera. Preuzimanje rizika potražnje od strane javnog partnera može dugoročno rezultirati prevelikim financijskim obvezama za JRS/JLS-e u slučaju slabije potražnje za uslugama. Primjer raspodjele rizika između javnog i privatnog partnera u modelu C vidljiv je iz matrice alokacije rizika u tablici 44.

Tablica 44: Matrica alokacije rizika.

Rizik Javni Privatni Podijeljeni Pogreške u projektiranju x Povećanje troškova izgradnje x Kašnjenje završetka izgradnje x Zastarjevanje tehnološke opreme x Povećanje operativnih troškova x Manja potražnja od očekivane x Povećanje cijene usluga x Smanjenje izvora financiranja x Povećanje kamatne stope x Zastoji kod plaćanja računa x Promjena relevantnih zakona x Nedobivanje raznih dozvola x Protivljenje javnosti x

Lipanj 2019 Stranica 123 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

10.4 Odabir investicijskog modela

Pomoću pojednostavljene financijske analize moguće je uspoređivati različite investicijske modele. Iako postoje razlike u primjerenosti upotrebe pojedinih tehnoloških rješenja u pojedinom investicijskom modelu, poradi što veće objektivnosti usporedbe u analizu su uključene tehnologije FTTC i FTTH P2P (iako se može, zbog sličnih značajki i identične raspodjele rizika, s velikom vjerojatnošću ustvrditi da bi se i kod ostalih tehnologija dobile slične razlike u rezultatima).

U tablicama 45 i 46 su prikazani rezultati izrađenih financijskih analiza za investicijske modele A, B i C.

Tablica 45: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (VDSL (FTTC)).

VDSL (FTTC) Financijski elementi A B C Diskontna stopa15 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 53.720.321 56.533.654 54.991.881 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 40.281.728 41.840.631 40.974.573 Diskontirani prihodi (u kn) 60.215.071 58.472.587 58.774.507 Diskontirani rizici (u kn) 0 4.810.429 2.573.579 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -33.786.978 -44.712.126 -39.765.526

Tablica 46: Financijski elementi za usporedbu investicijskih modela (FTTH P2P).

FTTH P2P Financijski elementi A B C Diskontna stopa15 8,73% 8,73% 8,73% Diskontirani investicijski troškovi (u kn) 161.366.544 169.220.253 165.997.763 Diskontirani operativni troškovi (u kn) 18.364.912 19.178.477 18.873.436 Diskontirani prihodi (u kn) 80.174.408 74.782.583 79.190.075 Diskontirani rizici (u kn) 0 7.984.361 2.546.213 Neto sadašnja vrijednost (u kn) -99.557.048 -121.600.508 -108.227.337

S obzirom na predstavljene značajke područja jedinica lokalne samouprave, pojedinih tehnologija i investicijskih modela, može se ustvrditi da na odabir optimalnog investicijskog modela za izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području, pored financijskih,

15 Sukladno Odluci o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH [14], primijenjena je diskontna stopa 8,73 %.

Lipanj 2019 Stranica 124 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

bitno utječu i brojni drugi kriteriji. Poradi toga je izrađena i multikriterijska analiza pomoću koje je zaključen konačni odabir investicijskog modela.

Tablica 47 prikazuje analizu koja uključuje financijske i nefinancijske kriterije, te tako daje uvid u ekonomsku učinkovitost pojedinog investicijskog modela. Vrijednošću svakog kriterija ocijenjen je utjecaj pojedinog investicijskog modela na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području (svaki kriterij može poprimiti vrijednosti od 1 do 5, pri čemu vrijednost kriterija 5 znači da odabir dotičnog modela ima najveći mogući pozitivan utjecaj na izgradnju širokopojasne infrastrukture na projektnom području). Važnost kriterija za projekt širokopojasne infrastrukture na obuhvaćenom području određena je ponderima, a optimalni investicijski model je onaj koji ima najveći ukupni broj bodova.

Tablica 47: Multikriterijska analiza investicijskih modela.

Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija Vrijednost 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 investicije Operativni troškovi i 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 3,00 0,15 prihodi Potrebna 0,15 4,00 0,60 0,15 1,00 0,15 0,15 3,00 0,45 javna sredstva Optimalni prostorni 0,05 4,00 0,20 0,05 3,00 0,15 0,05 5,00 0,25 obuhvat Prikladnost s obzirom na 0,10 5,00 0,50 0,10 2,00 0,20 0,10 3,00 0,30 značajke područja Angažiranost 0,10 5,00 0,50 0,10 1,00 0,10 0,10 4,00 0,40 javnog sektora Prijenos rizika na privatni 0,05 5,00 0,25 0,05 1,00 0,05 0,05 4,00 0,20 sektor Vlasništvo / kontrola nad 0,15 1,00 0,15 0,15 5,00 0,75 0,15 4,00 0,60 infrastrukturom Korištenje postojeće 0,10 4,00 0,40 0,10 3,00 0,30 0,10 5,00 0,50 infrastrukture Brzina izgradnje 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 0,05 4,00 0,20 mreže Kombiniranje različitih 0,05 5,00 0,25 0,05 2,00 0,10 0,05 3,00 0,15 tehnologija Uvođenje 0,05 5,00 0,25 0,05 3,00 0,15 0,05 4,00 0,20 inovacija

Lipanj 2019 Stranica 125 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Kombinirani javno- Privatni DBO model Javni DBO model privatni model (JPP) Kriterij Vrijednost Vrijednost Vrijednost Ponder Ukupno Ponder Ukupno Ponder Ukupno kriterija kriterija kriterija Količina javnih 0,05 2,00 0,10 0,05 5,00 0,25 0,05 4,00 0,20 koristi Ukupno 1,00 - 3,95 1,00 - 2,65 1,00 - 3,80

Iz tablice 47 je razvidno da na projektnom području najviše ekonomskih koristi donosi izgradnja širokopojasne infrastrukture uz primjenu privatnog DBO investicijskog modela. S obzirom na odabir modela A, financijske projekcije u poglavljima 15 i 16, kao i detaljne poslovne analize prikazane u prilogu 2, odnose se na primjenu tog modela.

Lipanj 2019 Stranica 126 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

11 SPECIFIKACIJA ZAHTJEVA MINIMALNE RAZINE PRUŽENIH MALOPRODAJNIH USLUGA U POGLEDU KVALITETE I CIJENA

Budući da je ponuda maloprodajnih usluga od strane operatora najviše ovisna o veleprodajnim uvjetima pristupa mreži, operator otvorene mreže u projektu mora prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specificiranim zahtjevima ponude maloprodajnih usluga.

Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama [31], maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih, poslovnih i javnih korisnika.

11.1 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena u izgrađenoj NGA mreži

Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih razina usluga širokopojasnog pristupa koje moraju biti ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak, temeljem postojeće strukture maloprodajnih paketa u NGA neproblematičnim sivim i crnim područjima, ali i strukture paketa najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu RH.

Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim tehnologijama (IP mreža), omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim pružateljima usluga (žična, bežična i svjetlovodna pristupna mreža), te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i sveprisutno pružanje usluga (stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje).

Slijedeći ciljeve Digitalne agende za Europu u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta (poglavlje 2.3) postići će se izgradnjom mreže koja minimalno mora: • omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV), • koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti, • povećavati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (video na zahtjev, HDTV i sl.), • smanjivati troškove održavanja. Obzirom na sve navedeno, te temeljem Benchmarking analize sažeto prikazane u tablici 48, u tablici 49 su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.

Lipanj 2019 Stranica 127 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 48: Prosjek kvalitete i cijena u sadašnjim mrežama.

Sadašnje mreže Prosječan paket 3D usluga Prosječna cijena u kn Usluga (PDV uključen) TV 80 programa Telefon Neograničeno u fiksnoj mreži 340,00 Internet 10/5 Mbit/s Napredne usluge /

Tablica 49: Minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u NGA mreži.

Privatni korisnici Gospodarski subjekti Javni korisnici

Paket 3D

usluga Karakteristike Karakteristike Karakteristike

u kn u (PDV uklj)

u kn u (PDV uklj.) kn u (PDV uklj.)

Prosječnacijena Prosječnacijena Prosječnacijena

Brzina 40 Mbit/s 40 Mbit/s 100 Mbit/s TV 80+ programa 80+ programa 80+ programa Neograničeno u Neograničeno u Neograničeno u Telefon 280,00 280,00 280,00 fiksnoj mreži fiksnoj mreži fiksnoj mreži Video na Video na Video na Napredne zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i zahtjev, HDTV i usluge sl. sl. sl.

Lipanj 2019 Stranica 128 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

12 SPECIFIKACIJA PODRŽANIH VELEPRODAJNIH USLUGA TE PRAVILA ODREĐIVANJA I NADZORA VELEPRODAJNIH NAKNADA I UVJETA PRISTUPA IZGRAĐENOJ MREŽI

S obzirom da će se širokopojasne mreže u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja graditi uz državnu potporu, u projektu se mora osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi za sve operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Isto tako, krajnjim korisnicima se mora omogućiti mogućnost izbora više pružatelja širokopojasnih usluga.

Veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na novoizgrađenu infrastrukturu u projektu, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu, te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga. U projektu je poželjno implementirati i širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje, kako bi se slijedile postojeće vrste veleprodajnog pristupa (propisane od strane HAKOM-a) unutar projekta.

12.1 Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga

Minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga u projektu ovisi o skupini područja, te o primijenjenom infrastrukturnom i tehnološkom rješenju. Tablica 50 prikazuje obavezne veleprodajne usluge koje mora pružati operater u projektu.

Tablica 50: Popis obaveznih veleprodajnih usluga u projektu.

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog čvora). FTTH • Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P). • VULA (P2MP) • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina). • Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice. VDSL/FTTX • VULA. • Bitstream (Ethernet razina). • Bitstream (regionalna razina). • Bitstream (nacionalna razina).

Lipanj 2019 Stranica 129 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa • Pristup antenskim stupovima. Bežične NGA • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. tehnologije • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). • Bitstream. • Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova. Kabelski NGA pristup • Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre). (DOCSIS) • Bitstream.

Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane operativna, a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu ne stekne prednost na maloprodajnom tržištu u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem novoizgrađene NGA mreže. Sve obvezne veleprodajne usluge operator je dužan pružati na tržištu u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena potporama postane operativna. Nakon toga, razdoblja mjere veleprodajnog pristupa moguće je zadržati ili modificirati. Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektu je trajna.

12.2 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada

Operator će prije stavljanja mreže u operativni rad, predložiti veleprodajne naknade i uvjete pristupa za sve veleprodajne usluge koje će imati u ponudi. Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operator će, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostaviti HAKOM-u. U slučaju da HAKOM smatra da je primijenjena metoda određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, vratit će prijedlog privatnom operatoru na doradu. Nakon dorade, operator će ponovo uputiti prijedlog HAKOM-u. U slučaju ponovnog negativnog mišljenja operator će se konzultirati s NOP-om te, uvažavajući mišljenja HAKOM-a, a uz suglasnost NOP-a, definirati konačne vrijednosti naknada i uvjete pružanja usluga.

Slika 39: Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta u projektu [11].

Lipanj 2019 Stranica 130 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Operator će veleprodajne naknade predložiti na temelju: • metode usporedivih cijena (engl. benchmarking), s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju SMP operatori i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a, • metode usporedivih cijena s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a (u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj), pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a, • principa troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane metode, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada [11].

Postupak naknadne provjere će biti proveden svakih godinu dana računajući od trenutka inicijalnog odobrenja, odnosno od trenutka posljednje provjere veleprodajnih naknada i uvjeta. Postupke naknadnih provjera provoditi će se u razdoblju od najmanje 7 godina za sve veleprodajne usluge, osim usluga pristupa na razini pasivne infrastrukture (kabelska kanalizacija, nadzemni stupovi, neaktivna vlakna, vanjski kabineti), za koje je obveza naknadne provjere trajna, budući da se i veleprodajne usluge pristupa pasivnoj infrastrukturi pružaju trajno.

U svrhu osiguranja transparentnosti i zaštite tržišnog natjecanja, operator je obvezan objaviti na svojim mrežnim stranicama informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu). Obaveza se odnosi na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana.

Lipanj 2019 Stranica 131 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

13 SPECIFIKACIJA POSTUPKA KOD DEFINIRANJA ULAGAČA U PROJEKT

13.1 Pred-odabir operatora

U investicijskom modelu A razina kompetitivnosti postupka dodjele državnih potpora osiguran je kroz transparentan postupak pred-odabira privatnih telekomunikacijskih operatora kao ulagača u projekte. Budući da doprinos države kod ove vrste projekata nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, dodijeljena bespovratna sredstva smatraju se državnom potporom. Stoga se kroz postupak pred-odabira operatora u prvom koraku, te kroz postupak dodjele bespovratnih sredstava u drugom koraku, osigurava da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt.

Pred-odabir operatora u projektima izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa vršit će MRRFEU sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], u skladu sa sastavnim pozivom za dostavu prijava za sudjelovanje u postupku pred-odabira. Operatori definirani pred-odabirom stječu status prihvatljivih prijavitelja te pravo podnošenja projektnog prijedloga za određeni projekt u okviru ograničenog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47]. Obzirom da se državne potpore dodjeljuju izravno prihvatljivim prijaviteljima projekata odabranim u postupku dodjele bespovratnih sredstava, a da dodijeljena financijska potpora omogućava obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu, operatori postaju i korisnici državne potpore.

Korisnici državne potpore će morati, uz vlastita investicijska sredstva koja će uložiti u projekt, osigurati sva potrebna investicijska sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, odnosno sredstva za predfinanciranje, poradi operativne procedure sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a.

13.2 Kriteriji za pred-odabir operatora

Sukladno propozicijama poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47] i uz njega vezanog poziva na dostavu prijava operatora, kod pred-odabira obvezno se provjerava opća prihvatljivost predmetnog projekta i zainteresiranih operatora. Zainteresirani operatori obvezno trebaju dostaviti poslovne planove projekta, iz kojih su razvidni proračuni ukupnih investicija u mrežu, proračuni traženih iznosa potpora, te planirani dio vlastitog sufinanciranja investicije.

Kvalitativna procjena dostavljene dokumentacije operatora vrši se sukladno unaprijed definiranim kriterijima poziva za iskaz interesa. Ocjenjuje se sljedeće: • Relativni traženi iznos državnih potpora. • Model upravljanja NGA mrežom unutar projekta.

Lipanj 2019 Stranica 132 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

• Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup. • Ukupan udio stanova u bijelim područjima, kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično.

Operator koji je ispunio sve kriterije i ostvario više bodova stječe pravo u sljedećem koraku kandidirati projektni prijedlog vezan uz predmetni projekt na ograničeni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava [47].

13.3 Tehnička specifikacija implementacije projekta

Kod implementacije projekta operator osigurava projektiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom na projektnom području. Slijedom ONP-a i načela tehnološke neutralnosti, omogućeno je predvidjeti implementaciju različitih tehnologija (engl. technology mix), sukladno optimalnim ekonomskim i tehničkim karakteristikama primjene pojedinih tehnologija na projektnom području.

Pri izgradnji otvorene širokopojasne mreže potrebno je uzeti u obzir relevantni zakonodavni i regulatorni okvir iz područja elektroničkih komunikacija. Tehnička rješenja moraju biti sukladna sa slijedećim zakonom i pravilnicima: • Zakonom o elektroničkim komunikacijama [31]. • Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama [32]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada [33]. • Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju [34]. • Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme [35]. Dozvoljena je uporaba različitih tehnologija ili njihovih kombinacija, pod uvjetom da sva tehnološka rješenja ispunjavaju uvjete projekta (minimalna brzina pristupa, pokrivenost korisnika, minimalne maloprodajne i veleprodajne usluge, …).

13.4 Specifikacija zahtjeva gradnje

Operator mora osigurati 100 %-tnu pokrivenost svih potencijalnih korisnika na ciljanom području, s brzinama prijenosa koje zahtjeva pojedina kategorija korisnika (vidi poglavlje 2.3).

Operator mora izgraditi mrežu koja omogućava: • brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s, • brzinu učitavanja (upload) od najmanje 5 Mbit/s.

Vezano uz pojedine kategorije korisnika, novoizgrađena mreža mora također osiguravati:

Lipanj 2019 Stranica 133 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

• Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 40 Mbit/s za 100 % privatnih korisnika, za 100 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu preuzimanja (download) od najmanje 100 Mbit/s za 75 % privatnih korisnika, za 90 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. • Brzinu od najmanje 100 Mbit/s simetrično za 40 % privatnih korisnika, za 60 % poslovnih korisnika i za 100 % javnih korisnika. Svakom korisniku potrebno je osigurati dostupnost širokopojasnog pristupa odnosno mogućnost spajanja na pristupnu NGA mrežu u kući ili stanu ili poslovnom ili javnom objektu. Područje dostupnosti podrazumijeva mogućnost aktivacije NGA širokopojasnih usluga na zahtjev korisnika u roku od najviše 60 dana, gdje aktivacija usluga zahtjeva instalaciju korisničke opreme, te u slučaju žičanih mreža, postavljanje vodova od pristupnog prostora objekta do korisničkog prostora, ukoliko isti vodovi nisu već postavljeni tijekom izgradnje NGA mreže.

Kod izgradnje otvorene širokopojasne mreže dijelom ili u potpunosti bežičnom tehnologijom, krajnjim korisnicima mreže izgrađene u okviru projekta mora se osigurati minimalna brzina predviđena projektom u svakom trenutku.

Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati kapacitete za moguće proširenje u budućnosti.

Širokopojasna mreža mora biti izgrađena i stavljena u operativno stanje najkasnije do 31.12.2023. godine.

Operator mora na određenom području omogućiti pristup otvorenoj širokopojasnoj mreži svim zainteresiranim korisnicima i svim zainteresiranim ponuditeljima usluga pod jednakim komercijalnim uvjetima.

Tehnologija koju će operator predvidjeti u projektu mora osiguravati dostatnost svim zahtjevima ovog dokumenta.

U projektu izgradnje širokopojasne NGA mreže potrebno je poštivati cjelokupni regulatorni okvir za područje očuvanja okoliša i prirode, te sve PPUO/PPUG JLS-ova na ciljanom području. Posebice je važno uzeti u obzir i poštivati činjenicu da je dio ciljanog područja NATURA 2000 područje.

Lipanj 2019 Stranica 134 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

14 PROVJERA POVRATA POTPORA (CLAWBACK)

Financijska isplativost i održivost širokopojasnih projekata vezani su uz prethodne poslovne planove i sadrže određenu razinu nepouzdanosti, pa je relevantne financijske pokazatelje projekta i stvarno potrebne iznose potpora potrebno provjeriti odmah nakon završetka izgradnje mreže.

14.1 Postupak provjere potpora

Postupak provjere potpora provesti će se u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Nacionalno tijelo nadležno za kontrolu EU projekata će sve troškove provjeriti, te ih uz popratnu dokaznu dokumentaciju dati na uvid ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu. Tako će se osigurati nadzor nad financijskim aspektom projekta te će prijavljeni troškove moći usporediti s investicijskim sredstvima koje je korisnik državne potpore specificirao prilikom pred-odabira i prijave za bespovratna sredstva.

Ako će ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže biti manji od onih prethodno specificiranih, korisniku državne potpore će se iznos potpore ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima.

U slučaju viših prijavljenih investicijskih troškova od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpore bit će ograničen apsolutnom vrijednošću zatraženog iznosa potpore kod pred- odabira i prijave za bespovratna sredstva. Prihvatljiv iznos potpore predstavlja osnovu za izračun iznosa sufinanciranja iz sredstava EU fondova, a odnosi se samo na prihvatljive izdatke na temelju primjenjivih općih i provedbenih pravila [10], [47].

14.2 Naknadni postupak provjera potpora

ONP-om je predviđena obveza naknadnog postupka provjere potpore u slučaju dodjele javne potpore u iznosu većem od 10 milijuna eura. Budući da je operativnom procedurom sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47] maksimalni iznos javne potpore u projektima koji se provode po modelu A ograničen na 63,5 milijuna kuna za troškove izgradnje mreže, navedena odredba strukturnih pravila nije primjenjiva u ovom projektu.

Lipanj 2019 Stranica 135 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

15 ANALIZA TROŠKOVA IMPLEMENTACIJE POJEDINIH INFRASTRUKTURNIH I TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA TE FINANCIJSKA ANALIZA ISPLATIVOSTI PROJEKTA

15.1 Analiza troškova implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija

15.1.1 Analiza opcije "bez investicije"

Opcija "bez investicije" znači daljnje očuvanje trenutnog stanja širokopojasne infrastrukture na projektnom području, koje je analizirano u poglavljima 4 i 9, odnosno korištenje postojeće telekomunikacijske infrastrukture koja ne omogućuje ostvarenje širokopojasnih priključaka s dostatnom (minimalnom) brzinom od 30 Mbit/s. Uzevši u obzir potrebe privatnih i javnih korisnika te gospodarskih subjekata, vidljivo je da postojeće brzine nisu dostatne da zadovolje potražnju.

U narednim godinama nepromijenjeno stanje na projektno području dovest će do još većeg digitalnog raskoraka među područjima u kojima operatori nisu iskazali interes za izgradnju odgovarajuće infrastrukture i ostalim komercijalno zanimljivim područjima. Trenutna situacija već sada negativno utječe na kvalitetu života na projektnom području. S obzirom na sve veće potrebe stanovništva, ovakvo stanje u sljedećim će godinama zasigurno dovesti do odljeva mozgova i opadanja stanovništva, čime će se zaustaviti razvoj naselja na projektnom području i smanjiti konkurentnost lokalnih gospodarskih subjekata.

Razmatrana opcija predstavlja stanje koje nije u skladu s DAE [2], razvojnim strategijama i poduzetim mjerama na području uspostave infrastrukture širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj, te ne slijedi viziju skladnog razvoja regija i ruralnih područja. Jednako tako, onemogućava postizanje definiranih ciljeva i iskorištavanje razvojnih mogućnosti projektnog područja.

Temeljem svega navedenog, može se zaključiti da je investiranje u izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa neophodno, odnosno da opcija "bez investicije" ne nudi rješenje problema na dugoročno održivi način. Poradi toga se ova opcija odbacuje, a u obzir se uzimaju opcije koje mogu na zadovoljavajući način pridonijeti uspostavi širokopojasne infrastrukture na projektnom području.

Postojeće stanje predstavlja polazište za inkrementalnu analizu infrastrukturnih i tehnoloških rješenja koja mogu biti primijenjena za rješenje problema i dostignuće postavljenih ciljeva projekta.

Lipanj 2019 Stranica 136 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

15.1.2 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "bez intervencije"

Ova opcija pretpostavlja da na projektnom području postoji komercijalni interes izgradnje širokopojasne infrastrukture i da će operatori samostalno poduzeti sva potrebna financijska ulaganja. Zbog regulatorno nadziranih cijena veleprodajnih naknada, okvirne analize isplativosti pokazale su međutim neisplativost takvih ulaganja. Isto tako može se sa sigurnošću kazati da bi dozvola regulatornih organa za povećanjem veleprodajnih "isplativih" cijena imala za posljedicu rast maloprodajnih cijena i upad potražnje (utilizacije), čime bi projekt opet postao financijski neisplativ.

Na temelju izrađenih analiza može se rezonirati da implementacija ove opcije nije moguća, pošto je u svakom slučaju izgradnja širokopojasne infrastrukture na projektnom području "bez intervencije" za privatne ulagače neisplativa. Nedostupnost širokopojasnih priključaka ima negativne posljedice na kvalitetu života i gospodarski razvoj područja, te na postizanje postavljenih ciljeva projekta. Zato se ova opcija odbacuje, a u nastavku analiziraju opcije koje predviđaju izgradnju mreže s intervencijom.

15.1.3 Analiza implementacije infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" i "s intervencijom"

Primjene pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija "s investicijom" (izgradnja širokopojasne infrastrukture) i "s intervencijom" (uz potpore iz EU fondova te ostalih javnih sredstava) imaju različite financijske implikacije na investicijske troškove, prihode i troškove poslovanja. Pored osnovnih (jednoznačnih) tehnoloških opcija, moguće su i primjene različitih kombinacija tehnologija koje mogu, posebice u ruralnim područjima, bitno smanjiti troškove projekta, te tako optimizirati ulaganja u mrežu i koristi koje donosi projekt. Jedna od takvih opcija (kombinacija tehnologija: FTTC za 40 % kućanstava i FTTH P2P za 100 % gospodarskih subjekata i javnih korisnika te 60 % kućanstava) analizirana je u nastavku. Poradi načela tehnološke neutralnosti, na sličan je način moguća primjena i ostalih kombinacija različitih tehnoloških rješenja.

Tablica 51 prikazuje analizu investicijskih, odnosno kapitalnih troškova (CAPEX) pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija. Pri definiranju iznosa jediničnog troška po priključku su, pored međunarodnih analiza [39], [40], korištene reference konzultanta. Prosječni troškovi projekata izgradnje širokopojasne infrastrukture izvedenih u razdoblju od 2008. do 2016. godine obrađeni su kao ulazni parametri unutar vlastito razvijene algoritamske aplikacije poduzeća ProFUTURUS d.o.o. U okviru procesiranja veći ponder dodijeljen je projektima provedenima nakon 2012. godine.

U procesu definiranja iznosa uzete su u obzir lokalne karakteristike područja, odnosno gustoća naseljenosti i reljef.

Lipanj 2019 Stranica 137 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Planirani broj izvedenih priključaka na području provođenja projekta odnosi se na rezultate analize broja privatnih, poslovnih i javnih korisnika na lokacijama koje su u postupku određivanja boja označene kao bijele.

Tablica 51: Investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).

Prosječni troškovi Planirani broj Ukupni investicijski Tehnologija (tržišni nazivi) po izvedenom izvedenih troškovi priključku priključaka VDSL (FTTC) 3.460 21.487 74.345.020 FTTH P2MP 8.990 21.487 193.168.130 FTTH P2P 10.400 21.487 223.464.800 Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) 4.290 21.487 92.179.230 LTE (4G) 8.090 21.487 173.829.830 FTTC / FTTH P2P 7.930 21.487 170.391.910

250,000,000

200,000,000

150,000,000

100,000,000

50,000,000

0 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P

Slika 40: Ukupni investicijski troškovi po analiziranim tehnologijama (u kn).

Investicijski troškovi izraženi su bez PDV-a u stalnim cijenama16. Najviši investicijski troškovi pojavljuju se u slučaju izgradnje širokopojasne infrastrukture putem FTTH P2P tehnologije, a najniži kod VDSL (FTTC) tehnologije. Treba napomenuti da tehnološke opcije VDSL (FTTC) i kabelski pristup obuhvaćaju samo troškove uspostave novog čvora i izvedbu svjetlovodne veze do čvora, tako da bi u slučaju nepostojeće infrastrukture do krajnjih korisnika investicijski troškovi mogli porasti do razine ostalih tehnologija.

Također treba napomenuti mogućnost kombiniranja različitih tehnologija. Poradi odabira investicijskog modela A, odabrani privatni operator će izabrati opciju koja će za njega predstavljati ekonomski najučinkovitiji način izgradnje širokopojasne infrastrukture na području provođenja projekta, te slijedom toga izraditi potrebne detaljnije poslovne analize.

16 Za lipanj 2019. Stalne cijene razlikuju se od tekućih cijena koje uključuju utjecaj inflacije.

Lipanj 2019 Stranica 138 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Poslovne analize u nastavku dokumenta služe samo kao sredstvo koje olakšava provedbu projekta i omogućava usporedbu ponuda operatora.

Različite opcije, odnosno tehnologije, nose sa sobom i različite visine pojedinih sastavnica investicijskih troškova. Kod bežične tehnologije su građevinski troškovi očekivano u prosjeku nešto niži, ali je zato trošak aktivne i ostale opreme nešto viši nego kod ostalih (kabelskih) tehnologija i obratno. Raščlambu investicijskih troškova po tehnologijama prikazuje tablica 52.

Osnova za raščlambu su reference konzultanta, te međunarodne referentne analize koje definiraju troškove izgradnje širokopojasne infrastrukture [41], [42]. Pri izračunima je korištena metoda komparativne analize, u kojem postupku su se usporedbom različitih primjera, te analizom proučavanog područja, definirale okvirne sastavnice investicijskih troškova:

• Troškovi izrade projektne dokumentacije i pribavljanja potrebnih dozvola: - troškovi izrade projektne dokumentacije za izgradnju širokopojasne infrastrukture, - troškovi pribavljanja svih potrebnih dozvola i odobrenja, - troškovi upisa u katastar infrastrukturnih objekata. • Troškovi građevinskih i instalacijskih radova: - troškovi građevinskih radova, - troškovi opremanja ili kupnje prostora za zajedničko korištenje postojećih objekata širokopojasne infrastrukture, - troškovi opreme i materijala. • Troškovi provedbe pasivnog dijela širokopojasne infrastrukture: - troškovi razdjelnika i njihove instalacije, ormarića, komunikacijskih ormarića, spojnica za svjetlovodne kablove, završnih kablova, povezujućih niti, adaptera, konektora, cijevi, razdjelnih šahtova, - troškovi završavanja svjetlovodnih veza na razdjelnicima, - troškovi postavljanja i povezivanja baznih stanica (funkcijskih lokacija). • Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne infrastrukture: - troškovi nadzora građevinskih radova, izvedbe pasivnog dijela i instaliranja aktivne opreme. • Troškovi aktivne opreme - troškovi nabave i ugradnje aktivne opreme koja je potrebna za djelovanje mreže (napajanje s ispravljačima s rezervnim napajanjem, klima uređaji za održavanje klimatskih uvjeta i sl.).

Građevinski radovi odnose se na izgradnju potpuno nove infrastrukture. Detaljnu strukturu investicijskih troškova izraditi će odabrani privatni operator kod izrade ponude u procesu pred-odabira, kad će definirati za projekt najoptimalniju tehnologiju ili kombinaciju istih. Pri tome će u okviru izračuna uzeti u obzir također i eventualno korištenje postojeće infrastrukture.

Drugi dio analize financijskih aspekata implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških opcija odnosi se na definiranje godišnjih prihoda i operativnih troškova nakon izgradnje

Lipanj 2019 Stranica 139 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

širokopojasne infrastrukture. Analiza godišnjih prihoda i operativnih troškova izrađena je na temelju tržišnih analiza postojećih upravitelja širokopojasne infrastrukture u RH [43], [44], te relevantnih međunarodnih analiza [45], [46]. Godišnji prihodi poslovanja sastoje se iz predviđene veleprodajne naknade te drugih prihoda poslovanja koji se odnose na tržišne aktivnosti upravitelja infrastrukture.

Iz tablice 53 razvidno je da se najveći godišnji prihodi poslovanja mogu ostvariti ponudom usluga putem FTTH P2P mreže, a najmanji putem kabelskog pristupa. Slično kao i prihodi poslovanja, po različitim tehnologijama razlikuju se i operativni troškovi (OPEX) koji se sastoje iz troškova održavanja i upravljanja. Iz tablica 53 i 54 razvidno je da godišnji prihodi poslovanja pokrivaju operativne troškove po svim analiziranim tehnologijama. Projekcije prihoda i troškova po različitim tehnologijama za širokopojasnu infrastrukturu na području provođenja projekta prikazane su u sklopu priloga 2.

Lipanj 2019 Stranica 140 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 52: Struktura investicijskih troškova s obzirom na analiziranu tehnološku opciju (u kn).

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P

Troškovi izrade projektne dokumentacije i 7.434.502 19.316.813 22.346.480 9.217.923 15.644.685 17.039.191 pribavljanja potrebnih dozvola Troškovi građevinskih i 42.376.661 106.242.472 122.905.640 52.542.161 102.559.600 95.419.470 instalacijskih radova Trošak provedbe pasivnog dijela širokopojasne 14.869.004 38.633.626 44.692.960 18.435.846 26.074.475 34.078.382 infrastrukture Troškovi za nadzor izgradnje širokopojasne 743.450 1.931.681 2.234.648 921.792 1.738.298 1.703.919 infrastrukture

Trošak aktivne opreme 8.921.402 27.043.538 31.285.072 11.061.508 27.812.773 22.150.948

Ukupno 74.345.020 193.168.130 223.464.800 92.179.230 173.829.830 170.391.910

Lipanj 2019 Stranica 141 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 53: Izračun godišnjih prihoda poslovanja (u kn).

FTTC / FTTH Vrsta prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Mjesečni prihodi po priključku iz naslova 71 82 89 71 72 85 veleprodajne naknade

Planirani broj korisnika - penetracija 12.893 12.893 12.893 12.893 12.893 12.893

Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12

Godišnji prihodi iz naslova veleprodajne 10.914.015 12.637.280 13.786.124 10.971.457 11.143.783 13.211.702 naknade

Ostali godišnji prihodi (tržišne aktivnosti) 654.841 1.010.982 1.378.612 658.287 724.346 1.056.936

Ukupni godišnji prihodi poslovanja 11.568.856 13.648.263 15.164.736 11.629.744 11.868.129 14.268.638

Lipanj 2019 Stranica 142 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 54: Izračun godišnjih operativnih troškova (u kn).

FTTC / FTTH Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P

Mjesečni troškovi održavanja po priključku 37 11 9 34 14 20

Planirani broj korisnika - penetracija 12.893 12.893 12.893 12.893 12.893 12.893

Mjesečni troškovi upravljanja po priključku 8 8 8 8 8 8

Planirani broj izvedenih priključaka 21.487 21.487 21.487 21.487 21.487 21.487

Broj mjeseci 12 12 12 12 12 12

Godišnji troškovi održavanja 5.686.776 1.723.265 1.378.612 5.284.681 2.182.803 3.101.878

Godišnji troškovi upravljanja 2.106.083 2.106.083 2.106.083 2.106.083 2.106.083 2.106.083

Ukupni godišnji operativni troškovi 7.792.859 3.829.348 3.484.695 7.390.764 4.288.886 5.207.961

Lipanj 2019 Stranica 143 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

15.2 Financijska analiza isplativosti projekta

Financijska analiza isplativosti projekta izrađena je uz pomoć analize troškova i koristi u skladu s Priručnikom Europske komisije "Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020." [12], Metodološkim radnim dokumentom "Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4" [13], kojeg je također izradila Europska komisija, te pravilima sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a [47].

Analiza troškova i koristi je metodološki alat za ocjenu gospodarskih koristi projekata, u kojem su definirani financijski, gospodarski i socijalni utjecaji. Cilj izrade analize troškova i koristi je novčana ocjena svih mogućih utjecaja, te slijedom toga definiranje troškova i koristi projekta. Na temelju objedinjenih rezultata (neto koristi) donosi se odluka o tome da li je projekt poželjan i isplativ za provođenje.

U analizi troškova i koristi također je izrađena i ocjena rizika, koja je bitni dio cjelovite analize, budući da omogućava razumijevanje ocjenjenih utjecaja projekta. Temeljita analiza rizika osnova je za pouzdanu strategiju upravljanja rizicima, koji se potom uzimaju u obzir u planu projekta.

Koristi investicije su slijedeće: • investicijom se slijede smjernice i ciljevi za uravnoteženiji razvoj regije, • konkurentno gospodarstvo i brži rast, • dvosmjerni protok i primjena znanja za gospodarski razvoj i kvalitetna radna mjesta, • moderna socijalna država i veća zaposlenost sa sinergijskim efektima koji omogućuju stvaranje novih radnih mjesta, • racionalan i učinkovit prostorni razvoj.

Svrha analize projekta jest: • prikazati da je projekt poželjan iz ekonomske perspektive i da pridonosi ciljevima regionalne politike RH i EU te, • prikazati učinkovitost tehnoloških opcija, dokazati izbor modela financiranja, te neophodnost poticajnih mjera.

Financijska analiza isplativosti je analiza prihoda i troškova bez amortizacije. Investicijski troškovi, godišnji prihodi i operativni troškovi po različitim tehnologijama prikazani su u poglavlju 15.1. Izgradnja širokopojasne infrastrukture predviđena je u 2021., 2022. i 2023, početak djelovanja mreže u 2024., pri čemu se u prvoj godini (2024.) planira ostvarivanje 50 % planiranih godišnjih prihoda i operativnih troškova. Predviđena utilizacija biti će dosegnuta u 2025. godini, koja predstavlja prvu "normalnu" godinu poslovanja. U analizama su uzete u obzir stalne cijene za lipanj 2019., te financijska diskontna stopa od 8,73 % [14], pri čemu diskontiranje počinje u prvoj godini investicije (2019.).

Lipanj 2019 Stranica 144 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Ekonomsko razdoblje s uključenim projektiranjem mreže i trogodišnjom izgradnjom iznosi 20 godina [12]. Naime, širokopojasni pristup kao preduvjet gospodarskog rasta i razvoja predviđa održavanje i upravljanje širokopojasnom mrežom, odnosno sve povezane aktivnosti kojima se dugoročno održava operativno stanje infrastrukture barem 20 godina. U izračunima financijskih i ekonomskih indikatora amortizacija nije uključena jer ne znači odljev novca. Troškovi amortizacije se inače izračunavaju uzimajući u obzir propisane amortizacijske stope i dan aktivacije osnovnih sredstava. Za mrežu je definirana amortizacijska stopa od 5 %, a za aktivnu opremu 10 %. Predviđena je zamjena istrošene aktivne opreme nakon 10 godina upotrebe. Ostatak vrijednosti razvidan je iz poslovnih analiza i jednak je visini neamortizirane vrijednosti investicije.

U prilogu 2 su prikazane projekcije budućih prihoda i troškova, te financijske analize po različitim tehnologijama, dok su u tablici 55 prikazani izračuni financijskih indikatora.

Negativna vrijednost financijske neto sadašnje vrijednosti (engl. FNPV - Financial Net Present Value) na kraju referentnog razdoblja implicira financijsku neisplativost projekta i potrebu da se projekt sufinancira sredstvima iz fondova EU-a. Zbog visokih ulaganja i preniskih neto prihoda poslovanja za pokrivanje tih ulaganja unutar ekonomskog razdoblja, svi dinamični financijski indikatori su negativni i ukazuju na financijsku neisplativost projekta (financijska interna stopa povrata - engl. FRR(C); relativna neto sadašnja vrijednost - engl. RNPV). Pozitivna razlika između prihoda i troškova poslovanja te pozitivni kumulativni neto novčani tijek ukazuju na financijsku održivost projekta i podrazumijevaju situaciju u kojoj ostvareni prihodi projekta, odnosno prihodi od pruženih usluga u širokopojasnoj mreži, pokrivaju sve operativne troškove vezane uz rad i održavanje mreže u dužem vremenskom razdoblju rada mreže. Financijska interna stopa povrata nakon EU potpore - FRR(K) prikazuje isplativost nacionalnog kapitala, pri čemu vrijednosti ispod diskontne stope ukazuju na to da predviđena potpora EU nije previsoka (engl. not over-proportionate) [12].

Rezultate financijske analize potrebno je pak staviti u pozadinu, jer nisu mjerodavni za donošenje odluke o provedbi investicije. U analizu je potrebno uključiti i ostale društveno- ekonomske koristi koje investicija ima na društvo kao cjelinu.

Lipanj 2019 Stranica 145 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 55: Izračun financijskih indikatora po analiziranim tehnologijama.

FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Neto sadašnja vrijednost (FNPV) u -33.786.978 -87.557.953 -99.557.048 -43.991.807 -85.849.241 -74.911.242 kn

Interna stopa povrata FRR(C) -1,09% -1,15% -0,94% -1,73% -2,33% -0,76%

Relativna neto sadašnja vrijednost -0,6289 -0,6277 -0,6170 -0,6605 -0,6852 -0,6086 (RNPV) Razdoblje povrata investicije (RPI) > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 > 20 u godinama Interna stopa povrata FRR(K) - 6,20% 6,17% 6,26% 5,91% 5,62% 6,34% poslije EU potpore

Lipanj 2019 Stranica 146 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

15.3 Ekonomska analiza isplativosti projekta

Ekonomska analiza izrađena je na osnovi novčanog tijeka i ostalih projekcija iz financijske analize, te obuhvaća investiciju iz perspektive društva. U ekonomsku analizu uključeni su elementi pomoću kojih se investicija obrađuje sa šireg društvenog vidika i omogućava pregled socijalnih i društvenih utjecaja implementacije projekta na ekonomiju lokalne zajednice, regije ili države.

Prvi korak ekonomske analize projekta napravljen je na osnovi korekcije financijske analize. Kod ocjene troškova upotrijebljena je metoda korekcijskih faktora za odbitak poreza i doprinosa, te drugih transfera iz vrijednosti investicije i troškova poslovanja. Isto tako su u korekcijskom faktoru uvažene računovodstvene (fiktivne) cijene koje odražavaju oportunitetne troškove ulaganja i spremnost potrošača na plaćanje donosa. Time se anulira utjecaj monopola, trgovinskih barijera, reguliranje tržišta rada, nepotpune informacije, itd. na iskrivljenje tržišne cijene. Korekcijski faktor za isključenje svih navedenih elemenata iznosi 0,8 i primijenjen je kod ocjena: • troškova održavanja i upravljanja, • ostalih troškova poslovanja, • amortizacije, • investicijskih troškova.

Drugi korak predstavlja izračun dodatnih prihoda, odnosno proizvoda, koji će se posredno ostvariti zbog nove investicije, te predstavlja korekciju financijske analize zbog vanjskih čimbenika (eksternalija). Kod prihoda (koristi), pored izravnih, u analizu su uključeni i različiti posredni ili inducirani prihodi koji odražavaju učinke projekta na obuhvaćenu županiju i gospodarstvo RH. U slučaju analize izgradnje širokopojasne infrastrukture na projektnom području uključene su sljedeće prevladavajuće eksternalije koje imaju utjecaj na visinu induciranih prihoda investicije: 1. Povećan broj zaposlenih poradi upotrebe ICT-a. Ocjenjuje se da će, zbog izgradnje širokopojasne infrastrukture, te putem veće upotrebe ICT-a, doći do povećanja zaposlenosti, posebice u segmentu gospodarstva (industrija, turizam, itd.). U analizi je uzet u obzir broj zaposlenih od 30 do 100, ovisno o ponuđenoj tehnologiji. Koristi jednog zaposlenog dobivene su preračunom fiktivne plaće po formuli:

퐹푃 = 푇푃 ∗ (1 − 푢) ∗ (1 − 푡)

FP – fiktivna plaća: 4.293 kn TP – financijska tržišna plaća (bruto): 7.900 kn u – stopa nezaposlenosti: 3,64 % (projektno područje) t – stopa naknade za doprinose i ostali porezi: 43,60 %

2. Povećana dodana vrijednost u gospodarstvu zbog upotrebe ICT-a. Bolji uvjeti na području ICT-a pridonose većoj upotrebi ICT-a, a samim time i većem obujmu poslovanja putem ICT-a, te veće i bolje poslovne aktivnosti i veću dodanu

Lipanj 2019 Stranica 147 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

vrijednost u uslugama i proizvodima. U analizi se predviđa da će postojeća poduzeća koje posluju na projektnom području realno prosječno povećati dodanu vrijednost na godišnjem nivou za 7.000 kn/godinu, odnosno da će od 600 do 2.200 postojećih poduzeća povećati dodanu vrijednost, ovisno o izabranoj tehnologiji.

3. Uštede zbog upotrebe ICT-a kod razvoja i upotrebe e-usluga. Upotreba ICT-a i usluga koje se mogu realizirati putem Interneta dovodi do određenih ušteda zbog bržeg i učinkovitijeg poslovanja (ušteda na vremenu, uštede zbog manje upotrebe prijevoznih sredstava, uštede zbog automatskog procesiranja i sl.). Ocjenjuje se da će od 25.000 do 80.000 stanovnika područja (ovisno o izabranoj tehnologiji) barem jednom godišnje upotrijebiti e-uslugu. Ušteda kod usluga iznosi 50 kn/uslugu.

4. Koristi zbog novih poduzeća na području ICT-a. Zbog veće upotrebe Interneta odnosno ICT-a, ocjenjuje se da će doći do veće ponude na području ICT usluga, a samim time i do osnivanja novih poduzeća koja bi nudila određene usluge. Na projektnom području predviđa se od 25 do 90 novih poduzeća (ovisno o izabranoj tehnologiji) koja bi posredno stvarale koristi putem plaćanjem naknada, sponzorstava, humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, itd. Očekuju se godišnje koristi u visini od 20.000 kn/poduzeće.

Visina dodatnih posrednih prihoda koji izlaze iz izvedbe investicije različita je s obzirom na izabranu tehnologiju. Navedene eksternalije prikazuje tablica 56.

Pozitivni učinci izgradnje širokopojasne infrastrukture imaju utjecaj i na neke druge društveno-ekonomske koristi koje su najčešće povezane s većom dobrobiti stanovništva i povećanjem vrijednosti njihove imovine. Pošto se takve koristi u pravilu vrlo teško procjenjuju novcem, nisu ocijenjene u okviru te analize: • povećanje globalne konkurentnosti iniciranjem inovativnosti i poduzetništva, širenjem upotrebe ICT-a, te učinkovitim osuvremenjivanjem i ulaganjem u učenje i izobrazbu, usavršavanjem, te istraživanjima i razvojem, • brži razvoj regije i smanjenje zaostajanja za razvijenim regijama, • utjecaj na smanjenje zagađenosti okoliša, te smanjenje broja oboljelih i smrtnosti zbog manjih pritisaka na okoliš, • održivo korištenje prirodne i kulturne baštine, • razvoj ljudskih potencijala, društvene infrastrukture i trajno povećanje dobrobiti i kvalitete života stanovnika, • multiplikacijski učinak dugoročnog gospodarskog razvoja gradova i općina, s novim posrednim zapošljavanjem i s time povezanim stvaranjem dodatnih radnih mjesta.

Ostale pretpostavke ekonomske analize na temelju kojih su izračunani ekonomski indikatori su slijedeće: • dinamika nastanka prihoda iz naslova eksternalija usklađena je s dinamikom utilizacije, • investicija ne uzrokuje društveno-ekonomske troškove, • ekonomska diskontna stopa je 5 % [12],

Lipanj 2019 Stranica 148 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

• ekonomsko razdoblje iznosi 20 godina [12], • investicijski projekt je terminski i sadržajno primjeren, • izvori financiranja su osigurani, • investicija je usklađena s potrebama stanovnika, razvojnim projektima i strategijama.

Ekonomske analize po različitim tehnologijama nalaze se u prilogu 2, dok su u tablici 57 prikazani izračuni ekonomskih indikatora po tehnologijama.

Pozitivna ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) i relativna ekonomska neto sadašnja vrijednost (RENPV), te ekonomska interna stopa povrata (ERR) iznad diskontne stope 5 % ukazuju na opravdanost izvedbe investicije s društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama. Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) je razlika između diskontiranog ekonomskog tijeka svih priljeva i diskontiranog ekonomskog tijeka svih odljeva investicije. Kad je ENPV kod definirane diskontne stope 5 % veća od nule, investicija je opravdana. Ekonomska interna stopa povrata (ERR) označava onu diskontnu stopu kod koje je ekonomska neto sadašnja vrijednost 0. Kriterijski zahtjev je da je ERR ≥ 5 %. U tom je slučaju izvedba investicije opravdana. Koeficijent diskontiranih ekonomskih koristi i troškova (engl. benefit cost B/C ratio) koji je veći od 1, ukazuje na ekonomsku održivost projekta i podrazumijeva situaciju u kojoj su ekonomske koristi projekta veće od troškova.

Izračunato razdoblje povrata investicije ukazuje na opravdanost investicije po svim analiziranim tehnologijama, pošto su sve vrijednosti indikatora kraće od ekonomskog razdoblja trajanja projekta (20 godina).

Na temelju rezultata ekonomske analize može se ustvrditi da je investicija razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području opravdana iz šireg društveno-ekonomskog stajališta po svim analiziranim tehnologijama.

Lipanj 2019 Stranica 149 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 56: Godišnji inducirani prihodi po analiziranim tehnologijama (u normalnoj godini poslovanja).

Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P

Broj novozaposlenih 30 90 100 35 75 80

Koristi novozaposlenih (u kn) 1.545.630 4.636.889 5.152.099 1.803.235 3.864.075 4.121.680

Broj postojećih poduzeća 600 1.800 2.200 750 1.400 1.600

Koristi upotrebe ICT u poduzećima (u kn) 4.200.000 12.600.000 15.400.000 5.250.000 9.800.000 11.200.000

Broj stanovnika koji koristi e-usluge 25.000 70.000 80.000 28.000 55.000 60.000

Koristi upotrebe e-usluga (u kn) 1.250.000 3.500.000 4.000.000 1.400.000 2.750.000 3.000.000

Broj novih poduzeća 25 80 90 30 65 75

Koristi novih poduzeća (u kn) 500.000 1.600.000 1.800.000 600.000 1.300.000 1.500.000

Ukupno 7.495.630 22.336.889 26.352.099 9.053.235 17.714.075 19.821.680

Lipanj 2019 Stranica 150 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 57: Izračun ekonomskih indikatora po analiziranim tehnologijama.

FTTC / FTTH Indikator VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Ekonomska neto sadašnja vrijednost 52.595.153 133.297.405 159.299.225 56.535.402 91.971.336 124.871.718 (ENPV) u kn Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 14,83% 14,69% 14,96% 13,71% 12,76% 15,17% Relativna ekonomska neto sadašnja 1,0695 1,1228 1,0781 0,9974 0,8010 1,1921 vrijednost (RENPV) Razdoblje povrata investicije (RPI) u 10,20 10,22 10,14 10,55 10,85 10,08 godinama Koeficijent koristi i troškova (B/C) 1,5517 1,9134 1,9782 1,5438 1,6685 1,8941

15,50% 2,5000 15,00% 2,0000 14,50%

14,00% 1,5000 ERR 13,50% B/C ratio 13,00% 1,0000 12,50% 0,5000 12,00% 11,50% 0,0000 VDSL FTTH P2MP FTTH P2P KABELSKI P. LTE FTTC / FTTH P2P

Slika 41: Ekonomska interna stopa povrata (ERR) i B/C koeficijent po analiziranim tehnologijama.

Lipanj 2019 Stranica 151 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

16 PRELIMINARNI FINANCIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

Financijski plan provedbe projekta daje uvid u način osiguravanja izvora sredstava za pokrivanje investicijskih troškova projekta.

Od operatora u postupku pred-odabira tražit će se ponuda po sistemu "Ključ u ruke", što znači da će vrijednosti budućih investicijskih troškova biti realne i već uvažavati utjecaj inflacije. Slijedom toga, stalne cijene izjednačuju se s tekućima (operateri ugrađuju očekivane stope inflacije u ponudu i snose rizik njene promjene). Tablica 58 prikazuje dinamiku investicijskih troškova po tehnologijama u stalnim (tekućim) cijenama.

Okvirni program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu (takvo je i projektno područje), određuje da je izgradnju širokopojasne infrastrukture moguće sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.

Tablica 58: Dinamika investicijskih troškova po analiziranim tehnologijama (u kn).

Tehnologije 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno VDSL (FTTC) 743.450 2.973.801 21.411.366 25.723.377 23.493.026 74.345.020 FTTH P2MP 1.931.681 7.726.725 55.246.085 66.063.500 62.200.138 193.168.130 FTTH P2P 2.234.648 8.938.592 63.910.933 76.424.962 71.955.666 223.464.800 Kabelski pristup 921.792 3.687.169 26.547.618 31.894.014 29.128.637 92.179.230 (DOCSIS, HFC) LTE (4G) 1.564.468 6.257.874 49.367.672 59.275.972 57.363.844 173.829.830 FTTC / FTTH 1.703.919 6.815.676 48.902.478 58.614.817 54.355.019 170.391.910 P2P

Uz pomoć izrađenih financijskih analiza isplativosti (prikazanih u prilogu 2) i definiranjem financijskog jaza, određuje se kritični iznos državnih potpora u projektu, a koji je potreban da bi projekt postao financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Iako se udio potpora u projektima koji primjenjuju investicijski model A određuje neposredno kroz kompetitivni postupak pred-odabira i dodjele bespovratnih sredstava te ovisi o poslovnim projekcijama potencijalnog operatora, izrađen je preliminarni proračun iznosa financijskog jaza prema provedbenim pravilima prijava projekata za sufinanciranje sredstvima EU fondova, kako bi se informativno utvrdili najveći dozvoljeni iznosi potpora (pri čemu su dozvoljena odstupanja od navedenih vrijednosti sukladno lokalnim prilikama i odabiru optimalnog infrastrukturnog i tehnološkog rješenja).

Tablica 59 prikazuje očekivane iznose potpora iz naslova EU fondova te visinu nacionalnog dijela sufinanciranja koji osigurava država. Preostale izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta predstavljaju vlastita sredstva potencijalnog operatora. Izvore financiranja prihvatljivih troškova projekta detaljnije prikazuje tablica 60.

Lipanj 2019 Stranica 152 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Pošto operativne procedure sufinanciranja iz fondova EU-a ne garantiraju isplatu nepovratnih sredstava prije nastanka prihvatljivih izdataka, operator mora, poradi kontinuirane provedbe projekta, osigurati potrebna sredstva za pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate nepovratnih sredstava iz fondova EU-a, te tako zatvoriti financijsku konstrukciju projekta. Za namjene pred-financiranja EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja, predviđa se da će operator osigurati vlastita sredstva ili uzeti kratkoročni premošćujući kredit. Jedan od mogućih oblika zaduženja prikazan je u tablici 61.

Prikazano je kratkoročno sukcesivno zaduživanje u pet dijelova (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.). Povrat i plaćanje kamata je petkratno (30.06.2019., 30.06.2020., 30.06.2021., 30.06.2022. i 30.06.2023.), kada se očekuje isplata EU sredstava i nacionalnog dijela sufinanciranja. U ovom slučaju troškovi financiranja (kamate) u okviru projekata unutar Okvirnog nacionalnog programa za razvoj širokopojasne infrastrukture predstavljaju neprihvatljive izdatke, te bi ih u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području morao osigurati odabrani operator iz vlastitih sredstava.

Dakako, prikazani način (pred)financiranja samo je jedna od mogućnosti i potpuno je informativne naravi, pošto će operatori prilikom izrade ponude sami odlučiti i opredijeliti vrstu i način financiranja projekta sukladno svojim mogućnostima.

Iz provedenih izračuna u nastavku definiran je okvirni financijski plan provedbe projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području. Iz njega su razvidne okvirne visine pojedinih izvora sredstava koje treba osigurati da bi projekt bio izvediv i financijski isplativ, odnosno financijski održiv. Detaljniji financijski plan biti će izrađen od strane operatera kod iskaza interesa u postupku pred-odabira.

Lipanj 2019 Stranica 153 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 59: Informativni izračun financijskog jaza po analiziranim tehnologijama.

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P

Diskontirani investicijski 53.720.321 139.488.964 161.366.544 66.606.987 125.296.795 123.081.998 troškovi (DIC) Diskontirani neto prihodi 19.933.343 51.931.011 61.809.496 22.615.180 39.447.553 48.170.756 (DNR) Najviši prihvatljivi izdaci 33.786.978 87.557.953 99.557.048 43.991.807 85.849.241 74.911.242 (maxEE = DIC - DNR)

Financijski jaz (R) 62,89% 62,77% 61,70% 66,05% 68,52% 60,86%

Prihvatljivi izdaci (EC) 50.851.994 130.967.992 151.509.134 63.050.593 116.465.986 116.036.891

Izračun najvišeg iznosa 31.982.966 82.209.295 93.475.400 41.642.922 79.798.662 70.623.387 potpora (DA=EC*R)

Izračun iznosa EU (85 %) 27.185.521 69.877.900 79.454.090 35.396.483 67.828.863 60.029.879

Izračun iznosa nacionalnog udjela HR 4.797.445 12.331.394 14.021.310 6.246.438 11.969.799 10.593.508 (15 %)

Lipanj 2019 Stranica 154 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 60: Izvori financiranja prihvatljivih troškova projekta po analiziranim tehnologijama.

Vrsta troška VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE FTTC / FTTH P2P EU sredstva 2019 397.449 1.030.647 1.171.889 517.492 911.134 881.496 Nacionalni udio 2019 70.138 181.879 206.804 91.322 160.788 155.558 Privatni operator 2019 275.863 719.155 855.955 312.978 492.546 666.865 Ukupni troškovi 2019 743.450 1.931.681 2.234.648 921.792 1.564.468 1.703.919 EU sredstva 2020 1.589.797 4.122.590 4.687.557 2.069.970 3.644.536 3.525.984 Nacionalni udio 2020 280.552 727.516 827.216 365.289 643.153 622.232 Privatni operator 2020 1.103.452 2.876.619 3.423.819 1.251.911 1.970.185 2.667.460 Ukupni troškovi 2020 2.973.801 7.726.725 8.938.592 3.687.169 6.257.874 6.815.676 EU sredstva 2021 11.446.535 29.476.518 33.516.032 14.903.782 28.751.339 25.298.936 Nacionalni udio 2021 2.019.977 5.201.739 5.914.594 2.630.079 5.073.766 4.464.518 Privatni operator 2021 7.944.854 20.567.828 24.480.307 9.013.757 15.542.567 19.139.024 Ukupni troškovi 2021 21.411.366 55.246.085 63.910.933 26.547.618 49.367.672 48.902.478 EU sredstva 2022 13.751.740 35.248.144 40.078.612 17.905.239 34.521.854 30.323.463 Nacionalni udio 2022 2.426.778 6.220.261 7.072.696 3.159.748 6.092.092 5.351.199 Privatni operator 2022 9.544.859 24.595.095 29.273.654 10.829.027 18.662.026 22.940.154 Ukupni troškovi 2022 25.723.377 66.063.500 76.424.962 31.894.014 59.275.972 58.614.817 EU sredstva 2023 12.559.393 33.252.249 38.467.563 15.572.195 30.666.762 29.058.242 Nacionalni udio 2023 2.216.363 5.868.044 6.788.393 2.748.034 5.411.782 5.127.925 Privatni operator 2023 8.717.270 23.079.845 26.699.709 10.808.407 21.285.301 20.168.853 Ukupni troškovi 2023 23.493.026 62.200.138 71.955.666 29.128.637 57.363.844 54.355.019 EU sredstva ukupno 39.744.914 103.130.149 117.921.652 50.968.678 98.495.625 89.088.121

Lipanj 2019 Stranica 155 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Nacionalni udio ukupno 7.013.808 18.199.438 20.809.703 8.994.473 17.381.581 15.721.433 Privatni operator ukupno 27.586.298 71.838.543 84.733.444 32.216.079 57.952.625 65.582.356 Prihvatljivi troškovi ukupno 74.345.020 193.168.130 223.464.800 92.179.230 173.829.830 170.391.910

Lipanj 2019 Stranica 156 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 61: Primjer zaduživanja za namjene predfinanciranja EU sredstva i nacionalnog dijela sufinanciranja.

FTTC / FTTH Troškovi financiranja VDSL (FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P Kabelski pristup LTE P2P Visina kredita 1. dio 467.587 1.212.526 1.378.693 608.815 1.071.922 1.037.054 Datum najma kredita 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 30.06.2019 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 31.12.2019 Trošak kamata 23.379 60.626 68.935 30.441 53.596 51.853 Ostali troškovi kredita 1.169 3.031 3.447 1.522 2.680 2.593 Ukupni troškovi financiranja 1. dio 24.548 63.658 72.381 31.963 56.276 54.445 Visina kredita 2. dio 1.870.349 4.850.106 5.514.773 2.435.259 4.287.689 4.148.217 Datum najma kredita 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 30.06.2020 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 31.12.2020 Trošak kamata 46.759 121.253 137.869 60.881 107.192 103.705 Ostali troškovi kredita 2.338 6.063 6.893 3.044 5.360 5.185 Ukupni troškovi financiranja 2. dio 49.097 127.315 144.763 63.926 112.552 108.891 Visina kredita 3. dio 13.466.512 34.678.257 39.430.626 17.533.862 33.825.104 29.763.454 Datum najma kredita 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 30.06.2021 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 31.12.2021 Trošak kamata 336.663 866.956 985.766 438.347 845.628 744.086 Ostali troškovi kredita 16.833 43.348 49.288 21.917 42.281 37.204 Ukupni troškovi financiranja 3. dio 353.496 910.304 1.035.054 460.264 887.909 781.291 Visina kredita 4. dio 16.178.518 41.468.405 47.151.308 21.064.987 40.613.946 35.674.663

Lipanj 2019 Stranica 157 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Datum najma kredita 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 30.06.2022 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 31.12.2022 Trošak kamata 404.463 1.036.710 1.178.783 526.625 1.015.349 891.867 Ostali troškovi kredita 20.223 51.836 58.939 26.331 50.767 44.593 Ukupni troškovi financiranja 4. dio 424.686 1.088.546 1.237.722 552.956 1.066.116 936.460 Visina kredita 5. dio 14.775.756 39.120.293 45.255.956 18.320.229 36.078.543 34.186.167 Datum najma kredita 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 30.06.2023 Poček (mjeseci) 6 6 6 6 6 6 Godišnja kamatna stopa 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% 5,00% Datum vraćanja kredita 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 31.12.2023 Trošak kamata 369.394 978.007 1.131.399 458.006 901.964 854.654 Ostali troškovi kredita 18.470 48.900 56.570 22.900 45.098 42.733 Ukupni troškovi financiranja 5. dio 387.864 1.026.908 1.187.969 480.906 947.062 897.387 Ukupni troškovi financiranja 1.239.691 3.216.730 3.677.889 1.590.014 3.069.915 2.778.473

Lipanj 2019 Stranica 158 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

17 OKVIRNA ANALIZA RIZIKA KOJI MOGU UTJECATI NA USPJEŠNU PROVEDBU PROJEKTA

Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica istih. Upravljanje rizikom znači djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata projekta.

Identificirani potencijalni rizici su: • R1: Rizici u procesu izgradnje. • R2: Rizici u procesu održavanja i upravljanja. • R3: Rizici ostvarivanja prihoda. • R4: Financijski rizici. • R5: Ostali rizici.

Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili umanjivanje njegovih posljedica.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 od 1 do uključujući 3,5 – rizik je zanemariv iznad 3,5 do uključujući 6,5 – rizik je prihvatljiv iznad 6,5 do uključujući 9 – rizik je neprihvatljiv

Slika 42: Skala za ocjenu rizika.

Rezultati analize navedenih rizika predstavljeni su u tablici 62.

Lipanj 2019 Stranica 159 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 62: Analiza rizika.

Čimbenik / Posljedica Ocjena Rizik Vjerojatnost Mjere za izbjegavanje rizika kritična točka / utjecaj rizika Odabir iskusnih projektanata, Pogreške u 1 3 3 detaljno definirane projektiranju. karakteristike. R1 Povećanje Prije izvedbe provjeriti teren i Rizici u troškova 1 3 3 objekte, stručna kontrola procesu izgradnje. dodatnih radova. izgradnje Kašnjenje Sistematičan pristup nadzoru završetka 1 2 2 planiranih terminskih izgradnje. dostignuća. Ukupno 2,67 Rizik R1 je zanemariv Zastarijevanje Implementacija viših R2 tehnološke 1 3 3 standarda i opreme sa Rizici u opreme. mogućnošću nadogradnje. procesu Povećanje Konstantno praćenje svih održavanja i operativnih 2 2 4 aspekata poslovanja, stručne upravljanja troškova. sposobnosti zaposlenika. Ukupno 3,50 Rizik R2 je zanemariv Manja Dodatna promocija za R3 potražnja od 1 3 3 povećanje interesa konačnih Rizici očekivane. korisnika. ostvarivanja Pronalaženje uzroka, Povećanje prihoda 2 2 4 učinkovita raspodjela cijene usluga. dodatnih troškova. Ukupno 3,50 Rizik R3 je zanemariv Smanjenje Pronalaženje novih izvora izvora 1 3 3 financiranja. financiranja. R4 Povećanje Primjenjivanje kamatnog Financijski 3 1 3 kamatne stope. swap-a. rizici Zastoji u Uzimanje kredita za plaćanju 1 2 2 premošćivanje nelikvidnosti. računa. Ukupno 2,67 Rizik R4 je zanemariv Promjena Praćenje zakonskih relevantnih 1 2 2 promjena, komunikacija sa zakona. ministarstvom. R5 Odgovarajuće planiranje i Nedobivanje Ostali rizici 1 2 2 organizacijska struktura raznih dozvola. projekta. Protivljenje 1 3 3 Informiranje javnosti. javnosti. Ukupno 2,33 Rizik R5 je zanemariv

Rizik investicije 2,93 Rizik investicije je zanemariv

Ukupna rizičnost investicije je zanemariva. Najveći rizik koji ugrožava investiciju svakako je potencijalna odsutnost osiguranja predviđenih izvora financiranja sa strane svih partnera. U tom slučaju je izvedba investicije u planiranom opsegu i terminskom planu neizvediva. Isto

Lipanj 2019 Stranica 160 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

tako, došlo bi do promijenjenih ekonomskih i financijskih učinaka koji su uzeti u obzir u ovom dokumentu.

Rizici koji bi nastali uz odsutnost izvedbe projekta su još veći. U situaciji izostanka realizacije projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na projektnom području, došlo bi do još većih strukturnih problema, gledajući razvijenost elektroničkih komunikacija. U toj situaciji ne bi došlo do novih ulaganja u elektroničke komunikacije koje bi generirale razvoj različitih usluga, povećale učinkovitost javnih institucija i gospodarstva, omogućile brži dostup do znanja i razvoj poduzetništva s visokom dodanom vrijednošću i u udaljenijim krajevima. To bi onemogućilo postizanje postavljenih strateških ciljeva projektnog područja i ugrozilo blagostanje stanovništva.

U okviru analize rizika izrađena je i analiza osjetljivosti investicije. To je metoda pomoću koje se određuje u kojoj je mjeri ciljna vrijednost indikatora investicije osjetljiva na odstupanja od predviđenih vrijednosti jednog ili više ulaznih parametara investicije, odnosno određuje se u kojoj mjeri bi takva negativna odstupanja mogla promijeniti isplativo ulaganje u neisplativo. To možemo odrediti na dva načina: • izračunom kritičnih vrijednosti ulaznih parametara investicije, • izračunom koeficijenata reagibilnosti ciljane vrijednosti investicije.

U prvom slučaju izračunava se na koju vrijednost bi se mogao promijeniti pojedini ulazni parametar investicije (npr. vrijednost investicijskih troškova, rashodi, prihodi, itd.), uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara, a da bi investicija bila u granicama ekonomske prihvatljivosti. Kod metode NPV investicije, traže se one vrijednosti pojedinih ulaznih parametara investicije kod kojih bi ona bila jednaka nuli uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara NPV.

Na temelju izračunatih kritičnih vrijednosti pojedinih parametara ocjenjuje se koliki je manevarski prostor kod pojedinog parametra, uspoređujući razliku između predviđene i kritične vrijednosti promatranog parametra. U drugom slučaju izračunava se promjena (pogoršanje) ciljne vrijednosti investicije (npr. ENPV, ERR), ako se za određeni postotak (npr. 5 %) promjeni (pogorša) predviđena vrijednost promatranog ulaznog parametra.

Na osnovi navedenih promjena ulaznih parametara, izrađene su različite poslovne projekcije sa izračunom praćenih indikatora (ENPV, ERR). Rezultati projekcija su prikazani u tablici 63.

Lipanj 2019 Stranica 161 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Tablica 63: Rezultati analize osjetljivosti.

Kabelski FTTC / FTTH Vrsta induciranih prihoda VDSL(FTTC) FTTH P2MP FTTH P2P LTE pristup P2P

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 52.595.153 133.297.405 159.299.225 56.535.402 91.971.336 124.871.718

Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 14,83% 14,69% 14,96% 13,71% 12,76% 15,17%

Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 50.136.297 126.911.095 151.911.280 53.486.704 86.230.366 119.237.329 Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 14,07% 13,93% 14,20% 12,99% 12,04% 14,41% Povećanje vrijednost investicije + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 50.144.934 132.077.401 158.186.195 54.209.987 90.608.698 123.223.814 Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 14,43% 14,61% 14,90% 13,40% 12,65% 15,06% Povećanje vrijednost rashoda + 5 % Ekonomska neto sadašnja vrijednost (ENPV) 45.198.489 119.335.839 143.191.469 48.510.792 80.493.994 111.645.313 Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Ekonomska interna stopa povrata (ERR) 13,64% 13,82% 14,10% 12,64% 11,90% 14,26% Smanjenje vrijednost prihoda - 5 % Povećanje vrijednosti investicije kad je 106,95% 104,36% 107,81% 92,72% 80,10% 110,81% ENPV=0

Povećanje vrijednosti rashoda kad je ENPV=0 107,33% 546,30% 715,61% 121,56% 337,48% 378,88%

Smanjenje vrijednost prihoda kad je ENPV=0 35,55% 47,74% 49,45% 35,23% 40,07% 47,21%

Lipanj 2019 Stranica 162 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Osjetljivost investicije se razlikuje po tehnologijama, no rezultati analize prikazuju da je investicija najviše osjetljiva na promjenu vrijednosti prihoda. Dakle, promjena tog ulaznog parametra ima najveći utjecaj na vrijednost praćenih indikatora. Stoga tijekom ekonomskog razdoblja investicije na taj parametar treba obratiti posebnu pažnju, poradi postizanja predviđenih ciljnih vrijednosti. Najkritičnija točka je kod tehnologije kabelski pristup, gdje smanjenje prihoda za 35,23 % može prouzročiti neopravdanost investicije (ENPV=0). Najveći manevarski prostor vezan uz taj parametar je kod odabira tehnologije FTTH P2P, gdje se prihodi mogu smanjiti čak i za 49,45 % (uz nepromijenjene vrijednosti ostalih parametara), a da ENPV još uvijek bude pozitivna i investicija opravdana.

Kod svih proučavanih tehnologija najmanja osjetljivost zabilježena je na ulaznom parametru vrijednost rashoda.

S obzirom da su kod projekcija ulazni podaci oblikovani realno i uz primjenu pesimističkog scenarija, dobiveni rezultati analize osjetljivosti u svim slučajevima ukazuju na nisku opću osjetljivost projekta i minimalnu vjerojatnost da investicija bude neopravdana.

Iz više navedenih razloga i analiza vidljivo je da je ulaganje u izgradnju širokopojasne infrastrukture za daljnji razvoj projektnom području nužno, te se savjetuje investitoru da obavi daljnje aktivnosti i postupke za realizaciju investicije.

Lipanj 2019 Stranica 163 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

18 ORGANIZACIJSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

18.1 Redoslijed aktivnosti na pripremi i provedbi projekta

Aktivnosti na projektu grupirane su na slijedeći način: • Priprema projekta: o studija izvodljivosti, o izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o javna rasprava, o definiranje konačnog Plana razvoja širokopojasne infrastrukture, o odluka o pokretanju projekta, o definiranje prijavitelja projekta (operatora), o zatvaranje financijske konstrukcije i prijava projekta za sufinanciranje sredstvima fondova EU.

• Provedba projekta: o izrada izvedbenog projekta - projektiranje mreže i ishođenje dozvola, o izgradnja mreže i dovođenje u operativno stanje, o inicijalna provjera potpora, o definiranje i odobrenje veleprodajnih uvjeta pristupa, o nadzor i izvještavanje o provedbi projekta.

18.2 Organizacijski aspekt provedbe projekta - organigram

Poradi obuhvata više pojedinačnih JLS-ova u projektu, Grad Velika Gorica određuje se kao nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI-ja, do konačne odluke o pokretanju projekta. U razdoblju provedbe projekta, operator kao korisnik državne potpore preuzima ulogu NP-a, dok inicijalni NP postaje projektni partner (PP).

Odabrani investicijski model je model A (privatni DBO) te je sukladno tome, a uzimajući u obzir propozicije poziva za dodjelu bespovratnih sredstava [47], definiran organigram provedbe projekta.

Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine: • Operativno izvođenje projekta. • Koordinacija izvođenja projekta.

Slika 43 prikazuje organigram projekta, odnosno položaj i odnose sudionika u projektu izgradnje širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području.

Lipanj 2019 Stranica 164 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Slika 43: Organigram projekta.

18.2.1 Koordinacija izvođenja projekta

Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine odgovorna osoba NP-a (voditelj projekta), ujedno i predsjednik Koordinacijskog vijeća, čelnik PP-a te čelnici ostalih JLS-ova na čijem području se projekt provodi.

Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi prijedloge odluke o načinu rješavanja poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na početku projekta, daje mišljenje o veleprodajnim uvjetima i naknadama uz naglašavanje transparentnosti, te vrši funkciju odnosa s javnošću.

Djeluje na strateškoj razini i pruža podršku voditelju projekta u donošenju svih relevantnih strateških odluka tijekom provedbe projekta, odnosno: • konzultira sve relevantne dionike projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi financijske konstrukcije projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi investicijskih troškova projekta, • donosi prijedloge odluka u vezi korištenja sredstava iz fondova EU, • daje mišljenje na izvještaje projektnog tima, • daje preporuke voditelju projekta, • vrši nadzor projekta. Voditelj projekta uzima u obzir mišljenja i daje konačnu suglasnost na odluke.

Lipanj 2019 Stranica 165 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

18.2.2 Operativno izvođenje projekta

Voditelj projekta imenovan je od strane NP-a, koji odgovara za provedbu projekta ugovornom tijelu koje je dodijelilo državnu potporu.

Voditelj projekta: • odgovoran je za izvršavanje svih obveza koje proizlaze iz ugovora o dodjeli državne potpore, • vodi brigu o projektu, • promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno stanje, • koordinira operativne sudionike u projektu, • priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i financijskim planovima, • osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti, • komunicira s predstavnicima svih zainteresiranih strana, • uz pomoć projektnog tima provodi odluke Koordinacijskog vijeća.

Projektni tim formira i njime upravlja voditelj projekta. U timu sudjeluju ostali predstavnici NP- a, PP-a i ostalih JLS-ova uključenih u projekt. Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su obuhvaćene u slijedećim cjelinama: • upravljanje vremenskim rasporedom, • upravljanje troškovima, • upravljanje kvalitetom, • upravljanje ljudskim resursima, • upravljanje razmjenom informacija, • upravljanje rizicima, • upravljanje javnom nabavom u projektu.

18.2.3 Savjet projekta

Savjet projekta je savjetodavno tijelo provedbe projekta, odnosno tijelo koje daje prijedloge i komentare u vezi ciljeva, obuhvata, poboljšanja učinkovitosti vođenja i realizacije projekta, prati provedbu projekta promovirajući projekt u lokalnoj zajednici i šire. Djeluje na volonterskoj osnovi. Članovi savjeta su predstavnik NP-a, predstavnici svih JLS-ova obuhvaćenih projektom, dva predstavnika privatnih korisnika, dva predstavnika javnih korisnika te dva predstavnika gospodarskih subjekata, a prihvaćaju i izvršavaju zadatke koje im definira projektni tim.

Lipanj 2019 Stranica 166 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

18.3 Operativni rad

Projektni tim sastaje se jednom tjedno na poziv voditelja projekta. Na koordinacijskim sastancima projektnog tima projekta promatraju se izvješća neovisnog nadzornika građevinskih i instalacijskih radova, prezentiraju izvještaji o opcijama izvođenja radova i preporukama za daljnji rad, razmatra se i usklađuje oko aktualnih poteškoća, te se pripremaju izvještaji i prijedlozi za odlučivanje Koordinacijskog vijeća.

Voditelj projekta redovno o svemu obavještava Koordinacijsko vijeće. Koordinacijsko vijeće sastaje se jednom mjesečno. Najmanje tri dana prije vijeća saziva se sastanak projektnog tima, na kojem se pripremaju materijali vezani uz financijske i ostale aspekte projekta. Na sastanku vijeća se razmatraju operativna i financijska izvješća, te preliminarna izvješća za NOP i HAKOM. Ukoliko postoji potreba, na sastancima prisustvuje i širi operativni menadžment NP-a i PP-a (pravna služba, konzultanti, financijski menadžment i drugi). Dogovara se o mogućim dodatnim radovima, vremenskim i terminskim odstupanjima, aneksima, pravnim aspektima i ostalome.

Svi zapisnici, evidencije i projektna dokumentacija javno su dostupni svim ovlaštenim osobama, a čuvaju se u arhivu NP-a. Voditelj projekta zadužen je za pohranjivanje cjelokupne dokumentacije sukladno hrvatskim i europskim preporukama.

18.4 Definiranje odgovornosti

Tablica 64 shematski prikazuje odgovornost i obveze NP-a i PP-a u projektu izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu na projektnom području, s obzirom na odabrani investicijski model, odnosno privatni DBO te odgovornosti koje se vežu uz dodjelu državne potpore.

Tablica 64: Podjela odgovornosti i obveza u projektu.

Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP EU sufinanciranje x Voditelj projekta x Koordinacijsko vijeće x x Projektni tim x x Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje x x Projektna dokumentacija x Predfinanciranje x Financijski plan x Izgradnja x Nadzor nad aktivnostima x x

Lipanj 2019 Stranica 167 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Oznaka odgovornosti Odgovornosti i obveze PP NP Nadzor nad operativnim stanjem mreže x Izvještavanje NOP-a x Dostupnost podataka o mreži x Upravljanje mrežom x Veleprodajne naknade x Provjera povrata potpora x Nadzor i izvještavanje x

18.4.1 Definiranje odgovornosti NP-a

Operator u svojstvu NP-a je odgovoran za sve radnje vezane uz EU sufinanciranje17 i provedbu projekta u skladu s pravilima struke, što podrazumijeva sljedeće: • Predfinanciranje projekta. • Projektiranje, izgradnju i upravljanje mrežom. • Izrada i priprema izvedbenog projekta te rasporeda građevinskih i instalacijskih radova. • Osiguranje optimalnog materijalnog i financijskog tijeka projekta. • Poštovanje tehničkih stanPisarovina i smjernica. • Ishođenje odobrenja predloženih veleprodajnih uvjeta i naknada. • Izvještavanje nadležnih tijela i PP-a. Osim toga, NP će osigurati dostupnost ključnih podataka o izgrađenoj mreži svim zainteresiranim operatorima (potencijalnim veleprodajnim korisnicima), te isto dostaviti HAKOM-u i tijelu državne uprave koje će prikupljati i voditi bazu podataka o izgrađenoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi.

NP imenuje voditelja projekta, Koordinacijsko vijeće, dio članova projektnog tima, slijedom čega se kroz njihove odgovornosti ogledava i odgovornost NP-a.

18.4.2 Definiranje odgovornosti PP-a

Poradi opredijeljenosti investicijskog modela A, odnosno izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa po investicijskom modelu privatnog DBO, kao i slijedom propozicija Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], na strani PP-a je potreban minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.

17 Sukladno propozicijama Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ [47], operatori izabrani u postupku pred-odabira postaju prihvatljivi prijavitelji projekta, te kod dodjele bespovratnih sredstava dobivaju status korisnika državne potpore.

Lipanj 2019 Stranica 168 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, PP će osigurati pomoć NP-u u procesima pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.

Sve druge odgovornosti PP-a bit će definirane u ugovoru s NP-om i ugovornim tijelom koje dodjeljuje državnu potporu.

18.4.3 Praćenje i izvješćivanje NOP-a o provedbi projekta

NP je dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i izvješćivanje iz Smjernica za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža [29] (čl. 78j i 78k) mogao skupno pratiti provedbu cijelog ONP-a i redovito izvješćivati EK o svim potrebnim pojedinostima u pogledu ONP-a kao nacionalne sheme državnih potpora.

Izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti dolje navedene ključne informacije i podatke, ovisno o fazi i aktivnostima provedbe projekta. Dinamiku izvještavanja određuje NOP.

Praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta podrazumijeva:

• Dostavu informacija o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • Dostavu informacija o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama. • U slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A i C, informaciju o ishodu postupka pred-odabira operatora za izgradnju mreže uz potpore (operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani iznos potpora i udio potpora).

Za praćenje i izvješćivanje tijekom pripremnih aktivnosti projekta odgovoran je Grad Velika Gorica.

Praćenje i izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta podrazumijeva:

• Dostavu informacija o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog upravljačkog tijela/posredničkog tijela. • Dostavu informacija o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te konačnom udjelu potpora u projektu).

Lipanj 2019 Stranica 169 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

• Dostavu informacija o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu), ako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana. • Dostavu informacija o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama). • Dostavu informacija o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom iznosu potpora koji je vraćen.

Za praćenje izvješćivanje tijekom provedbenih aktivnosti projekta odgovoran je operator u svojstvu korisnika državne potpore.

Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge unutar veleprodajne standardne ponude). Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture (DGU), te HAKOM-u (kako je propisanom Zakonom o elektroničkim komunikacijama).

Lipanj 2019 Stranica 170 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

19 OKVIRNI VREMENSKI PLAN PROVEDBE PROJEKTA

Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na projektnom području definira se okvirni vremenski plan, prikazan u tablici 65.

Tablica 65: Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na projektnom području.

2019 2020 2021 2022 2023 Faza projekta Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Nacrt Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) Javna rasprava i konačna verzija PRŠI Odluka o pokretanju projekta

Pred-odabir operatora

Prijava za sufinanciranje projekta Projektiranje mreže i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti

Izgradnja mreže

Inicijalni postupak provjere potpora Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta

U slučaju eventualnog kašnjenja u realizaciji pojedine faze projekta iz objektivnih razloga, uzeti će se u obzir kašnjenje cijelog terminskog plana izvedbe projekta.

Lipanj 2019 Stranica 171 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

20 REFERENCE

[1] Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr). [2] Digitalni plan za Europu (www.ec.europa.eu/digital-agenda/). [3] Eurostat (www.ec.europa.eu/eurostat). [4] Ministarstvo regionalnog razvoj i fondova Europske unije (www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405). [5] Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr). [6] Digital Agenda for Europe Scoreboard (https://ec.europa.eu/digital-single- market/en/news/study-broadband-coverage-europe-2017). [7] Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr). [8] Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 61/2014 i 03/2017 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_61_1138.html). [9] Zakon o javnoj nabavi, NN 120/2016 (www.nn.hr). [10] Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/Documents/01%20OPKK%202014- 2020%20hrv%2027112014.docx). [11] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristup u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, NN 68/2016 (www.nn.hr). [12] Guide to Cost-benefit Analysis of Investment Projects. Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-2020. Prosinac 2014. (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf). [13] Guidance on the methodology for carrying out cost-benefit analysis; Working Document No. 4 (www.ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/2007/working/wd4_cost_en.pdf). [14] Odluka o stopi povrata uloženog kapitala za nepokretnu mrežu u RH, HAKOM (www.hakom.hr/UserDocsImages/2016/odluke_rjesenja_presude/Odluka- Izra%C4%8Dun%20WACC-a%201.1.2017.-kona%C4%8Dna%20odluka- 20160531.pdf). [15] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, NN 68/2016 (www.nn.hr). [16] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM (www.hakom.hr). [17] Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) http://www.mppi.hr/UserDocsImages/NP- BBI-Program-HR%20konacno%202018%2020-04_18.pdf). [18] Interaktivni GIS portal, HAKOM (http://mapiranje.hakom.hr/). [19] Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2011., NN 92/10 (www.nn.hr). [20] Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 (www.nn.hr). [21] Zakon o obrtu, NN 143/13 (www.nn.hr). [22] Zakon o poljoprivredi poljoprivredi, NN 30/15 (www.nn.hr). [23] Zakon o pravu na pristup informacijama, NN 25/13, 85/15, (www.nn.hr). [24] Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN 83/02, 73/13 (www.nn.hr). [25] Zakon o udrugama, NN 74/14, 70/17 (www.nn.hr). [26] Zakon o zadrugama, NN 34/11, 125/13, 76/14 (www.nn.hr).

Lipanj 2019 Stranica 172 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

[27] Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230. [28] Program razvoja Interneta i širokopojasnog pristupa Internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima (www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/studije/Studija- Program%20razvoja%20BB.pdf). [29] Smjernice za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, Europska komisija, OJ 2013/C 25/01 (https://nop.hakom.hr/UserDocsImages/Dokumenti/UL-OFEU-SM- Smjernice_EU_za_primjenu_pravila_o_drzavnim_potporama_u_odnosu_na_brzi_razv oj_sirokopojasnih_mreza.pdf). [30] Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa (www.mppi.hr/UserDocsImages/Lator_MMPI_studija_Izvr%C5%A1ni_sa%C5%BEetak _final.pdf). [31] Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/2008, 90/2011, 133/2012, 80/2013, 71/2014 i 72/2017 (www.mppi.hr/UserDocsImages/ZEK2008-2014%20RED-T%2018- 6_14.pdf). [32] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html). [33] Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada, NN 155/2009 (www.narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/406017.pdf). [34] Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, NN 114/2010, 29/2013 (www.hakom.hr/UserDocsImages/2013/propisi_pravilnici_zakoni/Neslu%C5%BEbeni% 20pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20tekst_Pravilnik%20o%20%20tehni%C4%8D kim%20uvjetima%20za%20kabelsku%20kanalizaciju.pdf). [35] Pravilnik o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 36/2016 (www.nn.hr). [36] Karta pokrivenosti, HT (www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti). [37] Karta pokrivenosti, A1 (https://www.a1.hr/karta-pokrivenosti). [38] Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, NN 121/2016 (www.nn.hr). [39] Emmanuelle Auriol, Alexia Lee González Fanfalone: Benefits and Costs of the Infrastructure. Targets for the Post-2015 Development. Agenda. Post-2015 Consensus (http://www.copenhagenconsensus.com/sites/default/files/infrastructure_- _assessment_-_auriol_fanfalone.pdf). [40] An assessment of the total investment requirement to reach the Digital Agenda broadband targets, Study for the European Investment Bank. (http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/document.cfm?action=display&d oc_id=777). [41] White Paper: Innovative FTTH Deployment Technologies. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Publications/DandO_White_Paper_2_2014.pdf).

Lipanj 2019 Stranica 173 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

[42] Cost Model – Country Analysis Report (CAR) for Germany. Fiber to the home Council Europe (http://www.ftthcouncil.eu/documents/Reports/2013/Cost_Model_CAR_Germany_Augu st2013.pdf). [43] Tržište veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, HAKOM, 2015. [44] Tržište maloprodaje širokopojasnog pristupa internetu, HAKOM, 2015. [45] The digital single market and telecoms regulation going forward. Report for ECTA - European Competitive Telecommunications Association, 2015 (http://www.ectaportal.com/en/upload/Press_Releases_2015/Analysys%20Mason%20fi nal%20%20report%20for%20ECTA%2018-09-2015%20CLEAN.PDF). [46] Comparative analysis of outcomes in the UK broadband market: coverage, connectionsand competition. Final Report to BT, 2016 (https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0030/93639/BT-Annex-Analysys- Mason.pdf). [47] Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima“ (https://strukturnifondovi.hr/natjecaji/javni-poziv-za- iskaz-interesa-za-sudjelovanje-u-postupku-pred-odabira-na-temelju-odobrenih- planova-razvoja-sirokopojasne-infrastrukture-a-vezano-za-odabir-prihvatljivih- prijavitelja-te-ispunjavanje-k/) [48] Projekt Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, NN 159/2013 (https://narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_159_3334.html). [49] Prostorni plan Zagrebačke županije (http://www.zpuzz.hr/sadrzaj/prostorni- planovi/prostorni-plan-zagrebacke-zupanije-ppzz/). [50] Službene internetske stranice Grada Velika Gorica (http://www.gorica.hr/). [51] Službene internetske stranice Općine Kravarsko (http://www.kravarsko.hr/). [52] Službene internetske stranice Općine Orle (http://www.opcina-orle.hr/). [53] Službene internetske stranice Općine Pisarovina (http://pisarovina.hr/). [54] Službene internetske stranice Općine Pokupsko (http://pokupsko.hr/). [55] Službene internetske stranice Općine Rugvica (http://www.rugvica.hr/).

Lipanj 2019 Stranica 174 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

PRILOZI

Lipanj 2019 Stranica 175 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

PRILOG 1: REZULTATI MAPIRANJA

Lipanj 2019 Stranica 176 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

PRILOG 2: POSLOVNE ANALIZE

Lipanj 2019 Stranica 177 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi Investicijski Operativni zamjene i Neto Investicijski Operativni zamjene i Neto Godina Prihodi Godina Prihodi troškovi troškovi ostatak novčani tok troškovi troškovi ostatak novčani tok vrijednosti vrijednosti 1 2019 743.450 0 0 0 -743.450 2019 683.758 0 0 0 -683.758 2 2020 2.973.801 0 0 0 -2.973.801 2020 2.515.435 0 0 0 -2.515.435 3 2021 21.411.366 0 0 0 -21.411.366 2021 16.656.978 0 0 0 -16.656.978 4 2022 25.723.377 0 0 0 -25.723.377 2022 18.404.771 0 0 0 -18.404.771 5 2023 23.493.026 0 0 0 -23.493.026 2023 15.459.378 0 0 0 -15.459.378 6 2024 0 4.949.471 5.784.428 0 834.957 2024 0 2.995.452 3.500.774 0 505.322 7 2025 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2025 0 4.337.616 6.439.389 0 2.101.773 8 2026 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2026 0 3.989.346 5.922.367 0 1.933.021 9 2027 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2027 0 3.669.039 5.446.856 0 1.777.817 10 2028 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2028 0 3.374.449 5.009.525 0 1.635.075 11 2029 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2029 0 3.103.513 4.607.307 0 1.503.794 12 2030 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2030 0 2.854.330 4.237.383 0 1.383.053 13 2031 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2031 0 2.625.154 3.897.161 0 1.272.007 14 2032 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2032 0 2.414.379 3.584.256 0 1.169.877 15 2033 0 7.792.859 11.568.856 -8.921.402 -5.145.406 2033 0 2.220.527 3.296.473 -2.542.098 -1.466.151 16 2034 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2034 0 2.042.239 3.031.798 0 989.558 17 2035 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2035 0 1.878.266 2.788.373 0 910.106 18 2036 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2036 0 1.727.459 2.564.492 0 837.033 19 2037 0 7.792.859 11.568.856 0 3.775.997 2037 0 1.588.761 2.358.588 0 769.827 20 2038 0 7.792.859 11.568.856 20.816.606 24.592.602 2038 0 1.461.198 2.169.215 3.903.212 4.611.229 Ukupno 74.345.020 114.049.494 167.748.407 11.895.203 -8.750.904 Ukupno 53.720.321 40.281.728 58.853.957 1.361.114 -33.786.978 FNPV -33.786.978 FRR (C) -1,09% FRR (K) 6,20%

Lipanj 2019 Stranica 178 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

VDSL (FTTC) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 743.450 2.973.801 21.411.366 25.723.377 23.493.026 5.784.428 … 11.568.856 11.568.856 … 32.385.461

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 5.784.428 … 11.568.856 11.568.856 … 11.568.856 2. IZVORI FINANCIRANJA 743.450 2.973.801 21.411.366 25.723.377 23.493.026 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 397.449 1.589.797 11.446.535 13.751.740 12.559.393 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 70.138 280.552 2.019.977 2.426.778 2.216.363 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 275.863 1.103.452 7.944.854 9.544.859 8.717.270 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 20.816.606

II. ODLJEVI 743.450 2.973.801 21.411.366 25.723.377 23.493.026 4.949.471 … 7.792.859 16.714.261 … 7.792.859

4. INVESTICIJA 743.450 2.973.801 21.411.366 25.723.377 23.493.026 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 8.921.402 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 4.949.471 … 7.792.859 7.792.859 … 7.792.859 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 834.957 … 3.775.997 -5.145.406 … 24.592.602 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 834.957 … 31.042.932 25.897.526 … 65.594.116

Lipanj 2019 Stranica 179 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

VDSL (FTTC) EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 594.760 0 0 0 -594.760 2019 566.438 0 0 0 -566.438 2 2020 2.379.041 0 0 0 -2.379.041 2020 2.157.860 0 0 0 -2.157.860 3 2021 17.129.093 0 0 0 -17.129.093 2021 14.796.754 0 0 0 -14.796.754 4 2022 20.578.702 0 0 0 -20.578.702 2022 16.930.149 0 0 0 -16.930.149 5 2023 18.794.421 0 0 0 -18.794.421 2023 14.725.921 0 0 0 -14.725.921 6 2024 0 3.959.577 9.532.243 0 5.572.666 2024 0 2.954.697 7.113.106 0 4.158.409 7 2025 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2025 0 4.430.591 13.548.774 0 9.118.182 8 2026 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2026 0 4.219.611 12.903.594 0 8.683.983 9 2027 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2027 0 4.018.677 12.289.137 0 8.270.460 10 2028 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2028 0 3.827.311 11.703.940 0 7.876.629 11 2029 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2029 0 3.645.059 11.146.610 0 7.501.551 12 2030 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2030 0 3.471.484 10.615.819 0 7.144.335 13 2031 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2031 0 3.306.176 10.110.304 0 6.804.128 14 2032 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2032 0 3.148.739 9.628.861 0 6.480.122 15 2033 0 6.234.287 19.064.485 -7.137.122 5.693.077 2033 0 2.998.799 9.170.343 -3.433.078 2.738.467 16 2034 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2034 0 2.855.999 8.733.660 0 5.877.662 17 2035 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2035 0 2.719.999 8.317.772 0 5.597.773 18 2036 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2036 0 2.590.475 7.921.687 0 5.331.212 19 2037 0 6.234.287 19.064.485 0 12.830.198 2037 0 2.467.119 7.544.464 0 5.077.345 20 2038 0 6.234.287 19.064.485 16.653.284 29.483.483 2038 0 2.349.637 7.185.204 6.276.448 11.112.015 Ukupno 59.476.016 91.239.595 276.435.039 9.516.163 135.235.591 Ukupno 49.177.122 49.004.372 147.933.276 2.843.370 52.595.153 ENPV 52.595.153 ERR 14,83% B/C ratio 1,5517

Lipanj 2019 Stranica 180 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTH P2MP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.931.681 0 0 0 -1.931.681 2019 1.776.585 0 0 0 -1.776.585 2 2020 7.726.725 0 0 0 -7.726.725 2020 6.535.769 0 0 0 -6.535.769 3 2021 55.246.085 0 0 0 -55.246.085 2021 42.978.707 0 0 0 -42.978.707 4 2022 66.063.500 0 0 0 -66.063.500 2022 47.267.652 0 0 0 -47.267.652 5 2023 62.200.138 0 0 0 -62.200.138 2023 40.930.251 0 0 0 -40.930.251 6 2024 0 2.967.715 6.824.131 0 3.856.416 2024 0 1.796.081 4.130.009 0 2.333.928 7 2025 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2025 0 2.131.470 7.596.817 0 5.465.347 8 2026 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2026 0 1.960.333 6.986.864 0 5.026.531 9 2027 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2027 0 1.802.936 6.425.884 0 4.622.948 10 2028 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2028 0 1.658.177 5.909.946 0 4.251.768 11 2029 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2029 0 1.525.041 5.435.432 0 3.910.391 12 2030 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2030 0 1.402.595 4.999.018 0 3.596.423 13 2031 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2031 0 1.289.980 4.597.644 0 3.307.664 14 2032 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2032 0 1.186.406 4.228.496 0 3.042.090 15 2033 0 3.829.348 13.648.263 -27.043.538 -17.224.624 2033 0 1.091.149 3.888.988 -7.705.888 -4.908.049 16 2034 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2034 0 1.003.540 3.576.738 0 2.573.198 17 2035 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2035 0 922.965 3.289.560 0 2.366.595 18 2036 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2036 0 848.860 3.025.439 0 2.176.579 19 2037 0 3.829.348 13.648.263 0 9.818.914 2037 0 780.704 2.782.525 0 2.001.820 20 2038 0 3.829.348 13.648.263 55.052.917 64.871.832 2038 0 718.021 2.559.114 10.322.683 12.163.776 Ukupno 193.168.130 56.578.590 197.899.809 28.009.379 -23.837.532 Ukupno 139.488.964 20.118.257 69.432.473 2.616.795 -87.557.953 FNPV -87.557.953 FRR (C) -1,15% FRR (K) 6,17%

Lipanj 2019 Stranica 181 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTH P2MP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.931.681 7.726.725 55.246.085 66.063.500 62.200.138 6.824.131 … 13.648.263 13.648.263 … 68.701.180

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 6.824.131 … 13.648.263 13.648.263 … 13.648.263 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.931.681 7.726.725 55.246.085 66.063.500 62.200.138 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 1.030.647 4.122.590 29.476.518 35.248.144 33.186.849 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 181.879 727.516 5.201.739 6.220.261 5.856.503 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 719.155 2.876.619 20.567.828 24.595.095 23.156.786 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 55.052.917

II. ODLJEVI 1.931.681 7.726.725 55.246.085 66.063.500 62.200.138 2.967.715 … 3.829.348 30.872.886 … 3.829.348

4. INVESTICIJA 1.931.681 7.726.725 55.246.085 66.063.500 62.200.138 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 27.043.538 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.967.715 … 3.829.348 3.829.348 … 3.829.348 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 3.856.416 … 9.818.914 -17.224.624 … 64.871.832 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 3.856.416 … 82.407.732 65.183.108 … 169.330.598

Lipanj 2019 Stranica 182 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTH P2MP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.545.345 0 0 0 -1.545.345 2019 1.471.757 0 0 0 -1.471.757 2 2020 6.181.380 0 0 0 -6.181.380 2020 5.606.694 0 0 0 -5.606.694 3 2021 44.196.868 0 0 0 -44.196.868 2021 38.178.916 0 0 0 -38.178.916 4 2022 52.850.800 0 0 0 -52.850.800 2022 43.480.484 0 0 0 -43.480.484 5 2023 49.760.110 0 0 0 -49.760.110 2023 38.988.348 0 0 0 -38.988.348 6 2024 0 2.374.172 17.992.576 0 15.618.404 2024 0 1.771.644 13.426.337 0 11.654.693 7 2025 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2025 0 2.177.157 25.573.976 0 23.396.819 8 2026 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2026 0 2.073.483 24.356.167 0 22.282.685 9 2027 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2027 0 1.974.746 23.196.350 0 21.221.604 10 2028 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2028 0 1.880.710 22.091.762 0 20.211.052 11 2029 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2029 0 1.791.152 21.039.773 0 19.248.621 12 2030 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2030 0 1.705.859 20.037.879 0 18.332.020 13 2031 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2031 0 1.624.628 19.083.694 0 17.459.066 14 2032 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2032 0 1.547.265 18.174.947 0 16.627.682 15 2033 0 3.063.479 35.985.152 -21.634.831 11.286.843 2033 0 1.473.586 17.309.473 -10.406.723 5.429.164 16 2034 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2034 0 1.403.415 16.485.213 0 15.081.798 17 2035 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2035 0 1.336.586 15.700.203 0 14.363.617 18 2036 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2036 0 1.272.939 14.952.574 0 13.679.635 19 2037 0 3.063.479 35.985.152 0 32.921.674 2037 0 1.212.322 14.240.547 0 13.028.224 20 2038 0 3.063.479 35.985.152 44.042.334 76.964.007 2038 0 1.154.593 13.562.425 16.599.092 29.006.925 Ukupno 154.534.504 45.262.872 521.784.706 22.407.503 344.394.833 Ukupno 127.726.200 24.400.084 279.231.321 6.192.369 133.297.405 ENPV 133.297.405 ERR 14,69% B/C ratio 1,9134

Lipanj 2019 Stranica 183 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 2.234.648 0 0 0 -2.234.648 2019 2.055.227 0 0 0 -2.055.227 2 2020 8.938.592 0 0 0 -8.938.592 2020 7.560.845 0 0 0 -7.560.845 3 2021 63.910.933 0 0 0 -63.910.933 2021 49.719.527 0 0 0 -49.719.527 4 2022 76.424.962 0 0 0 -76.424.962 2022 54.681.155 0 0 0 -54.681.155 5 2023 71.955.666 0 0 0 -71.955.666 2023 47.349.790 0 0 0 -47.349.790 6 2024 0 2.795.389 7.582.368 0 4.786.979 2024 0 1.691.788 4.588.899 0 2.897.112 7 2025 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2025 0 1.939.631 8.440.908 0 6.501.277 8 2026 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2026 0 1.783.897 7.763.182 0 5.979.285 9 2027 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2027 0 1.640.666 7.139.871 0 5.499.205 10 2028 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2028 0 1.508.936 6.566.606 0 5.057.670 11 2029 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2029 0 1.387.783 6.039.369 0 4.651.587 12 2030 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2030 0 1.276.357 5.554.465 0 4.278.108 13 2031 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2031 0 1.173.877 5.108.493 0 3.934.616 14 2032 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2032 0 1.079.626 4.698.329 0 3.618.703 15 2033 0 3.484.695 15.164.736 -31.285.072 -19.605.031 2033 0 992.942 4.321.097 -8.914.487 -5.586.332 16 2034 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2034 0 913.218 3.974.154 0 3.060.935 17 2035 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2035 0 839.895 3.655.066 0 2.815.171 18 2036 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2036 0 772.460 3.361.599 0 2.589.139 19 2037 0 3.484.695 15.164.736 0 11.680.041 2037 0 710.438 3.091.694 0 2.381.256 20 2038 0 3.484.695 15.164.736 63.687.468 75.367.509 2038 0 653.397 2.843.460 11.941.702 14.131.765 Ukupno 223.464.800 51.581.120 219.888.676 32.402.396 -22.754.848 Ukupno 161.366.544 18.364.912 77.147.192 3.027.215 -99.557.048 FNPV -99.557.048 FRR (C) -0,94% FRR (K) 6,26%

Lipanj 2019 Stranica 184 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 2.234.648 8.938.592 63.910.933 76.424.962 71.955.666 7.582.368 … 15.164.736 15.164.736 … 78.852.204

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 7.582.368 … 15.164.736 15.164.736 … 15.164.736 2. IZVORI FINANCIRANJA 2.234.648 8.938.592 63.910.933 76.424.962 71.955.666 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 1.171.889 4.687.557 33.516.032 40.078.612 37.734.833 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 206.804 827.216 5.914.594 7.072.696 6.659.088 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 855.955 3.423.819 24.480.307 29.273.654 27.561.744 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 63.687.468

II. ODLJEVI 2.234.648 8.938.592 63.910.933 76.424.962 71.955.666 2.795.389 … 3.484.695 34.769.767 … 3.484.695

4. INVESTICIJA 2.234.648 8.938.592 63.910.933 76.424.962 71.955.666 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 31.285.072 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 2.795.389 … 3.484.695 3.484.695 … 3.484.695 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 4.786.979 … 11.680.041 -19.605.031 … 75.367.509 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 4.786.979 … 98.227.309 78.622.278 … 200.709.952

Lipanj 2019 Stranica 185 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.787.718 0 0 0 -1.787.718 2019 1.702.589 0 0 0 -1.702.589 2 2020 7.150.874 0 0 0 -7.150.874 2020 6.486.053 0 0 0 -6.486.053 3 2021 51.128.746 0 0 0 -51.128.746 2021 44.166.933 0 0 0 -44.166.933 4 2022 61.139.969 0 0 0 -61.139.969 2022 50.300.004 0 0 0 -50.300.004 5 2023 57.564.532 0 0 0 -57.564.532 2023 45.103.317 0 0 0 -45.103.317 6 2024 0 2.236.311 20.758.418 0 18.522.107 2024 0 1.668.770 15.490.251 0 13.821.481 7 2025 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2025 0 1.981.206 29.505.240 0 27.524.034 8 2026 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2026 0 1.886.863 28.100.229 0 26.213.366 9 2027 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2027 0 1.797.012 26.762.122 0 24.965.110 10 2028 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2028 0 1.711.440 25.487.736 0 23.776.295 11 2029 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2029 0 1.629.943 24.274.034 0 22.644.091 12 2030 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2030 0 1.552.327 23.118.128 0 21.565.801 13 2031 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2031 0 1.478.407 22.017.264 0 20.538.858 14 2032 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2032 0 1.408.006 20.968.823 0 19.560.817 15 2033 0 2.787.756 41.516.836 -25.028.058 13.701.022 2033 0 1.340.958 19.970.308 -12.038.924 6.590.426 16 2034 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2034 0 1.277.103 19.019.341 0 17.742.238 17 2035 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2035 0 1.216.289 18.113.658 0 16.897.369 18 2036 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2036 0 1.158.370 17.251.103 0 16.092.733 19 2037 0 2.787.756 41.516.836 0 38.729.080 2037 0 1.103.210 16.429.622 0 15.326.412 20 2038 0 2.787.756 41.516.836 50.949.974 89.679.054 2038 0 1.050.676 15.647.259 19.202.510 33.799.092 Ukupno 178.771.840 41.264.896 601.994.117 25.921.917 407.879.298 Ukupno 147.758.897 22.260.581 322.155.116 7.163.586 159.299.225 ENPV 159.299.225 ERR 14,96% B/C ratio 1,9782

Lipanj 2019 Stranica 186 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 921.792 0 0 0 -921.792 2019 847.781 0 0 0 -847.781 2 2020 3.687.169 0 0 0 -3.687.169 2020 3.118.849 0 0 0 -3.118.849 3 2021 26.547.618 0 0 0 -26.547.618 2021 20.652.727 0 0 0 -20.652.727 4 2022 31.894.014 0 0 0 -31.894.014 2022 22.819.789 0 0 0 -22.819.789 5 2023 29.128.637 0 0 0 -29.128.637 2023 19.167.842 0 0 0 -19.167.842 6 2024 0 4.748.423 5.814.872 0 1.066.449 2024 0 2.873.777 3.519.199 0 645.422 7 2025 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2025 0 4.113.804 6.473.281 0 2.359.477 8 2026 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2026 0 3.783.504 5.953.537 0 2.170.033 9 2027 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2027 0 3.479.724 5.475.524 0 1.995.800 10 2028 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2028 0 3.200.335 5.035.891 0 1.835.556 11 2029 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2029 0 2.943.378 4.631.556 0 1.688.178 12 2030 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2030 0 2.707.052 4.259.685 0 1.552.633 13 2031 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2031 0 2.489.701 3.917.672 0 1.427.971 14 2032 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2032 0 2.289.802 3.603.120 0 1.313.318 15 2033 0 7.390.764 11.629.744 -11.061.508 -6.822.527 2033 0 2.105.952 3.313.823 -3.151.908 -1.944.037 16 2034 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2034 0 1.936.864 3.047.754 0 1.110.890 17 2035 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2035 0 1.781.352 2.803.048 0 1.021.696 18 2036 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2036 0 1.638.326 2.577.990 0 939.664 19 2037 0 7.390.764 11.629.744 0 4.238.981 2037 0 1.506.784 2.371.001 0 864.218 20 2038 0 7.390.764 11.629.744 25.810.184 30.049.165 2038 0 1.385.803 2.180.632 4.839.532 5.634.361 Ukupno 92.179.230 108.219.112 168.631.293 14.748.677 -17.018.372 Ukupno 66.606.987 38.236.158 59.163.714 1.687.624 -43.991.807 FNPV -43.991.807 FRR (C) -1,73% FRR (K) 5,91%

Lipanj 2019 Stranica 187 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

KABELSKI PRISTUP FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 921.792 3.687.169 26.547.618 31.894.014 29.128.637 5.814.872 … 11.629.744 11.629.744 … 37.439.929

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 5.814.872 … 11.629.744 11.629.744 … 11.629.744 2. IZVORI FINANCIRANJA 921.792 3.687.169 26.547.618 31.894.014 29.128.637 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 517.492 2.069.970 14.903.782 17.905.239 16.352.761 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 91.322 365.289 2.630.079 3.159.748 2.885.781 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 312.978 1.251.911 9.013.757 10.829.027 9.890.094 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 25.810.184

II. ODLJEVI 921.792 3.687.169 26.547.618 31.894.014 29.128.637 4.748.423 … 7.390.764 18.452.271 … 7.390.764

4. INVESTICIJA 921.792 3.687.169 26.547.618 31.894.014 29.128.637 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 11.061.508 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 4.748.423 … 7.390.764 7.390.764 … 7.390.764 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 1.066.449 … 4.238.981 -6.822.527 … 30.049.165 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 1.066.449 … 34.978.296 28.155.769 … 75.160.858

Lipanj 2019 Stranica 188 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

KABELSKI PRISTUP EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 737.434 0 0 0 -737.434 2019 702.318 0 0 0 -702.318 2 2020 2.949.735 0 0 0 -2.949.735 2020 2.675.497 0 0 0 -2.675.497 3 2021 21.238.095 0 0 0 -21.238.095 2021 18.346.265 0 0 0 -18.346.265 4 2022 25.515.211 0 0 0 -25.515.211 2022 20.991.427 0 0 0 -20.991.427 5 2023 23.302.909 0 0 0 -23.302.909 2023 18.258.439 0 0 0 -18.258.439 6 2024 0 3.798.738 10.341.490 0 6.542.751 2024 0 2.834.677 7.716.979 0 4.882.302 7 2025 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2025 0 4.201.982 14.699.007 0 10.497.025 8 2026 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2026 0 4.001.888 13.999.054 0 9.997.167 9 2027 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2027 0 3.811.322 13.332.433 0 9.521.111 10 2028 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2028 0 3.629.830 12.697.555 0 9.067.725 11 2029 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2029 0 3.456.981 12.092.910 0 8.635.928 12 2030 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2030 0 3.292.363 11.517.057 0 8.224.694 13 2031 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2031 0 3.135.584 10.968.625 0 7.833.042 14 2032 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2032 0 2.986.270 10.446.310 0 7.460.040 15 2033 0 5.912.611 20.682.979 -8.849.206 5.921.162 2033 0 2.844.067 9.948.867 -4.256.619 2.848.180 16 2034 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2034 0 2.708.635 9.475.111 0 6.766.476 17 2035 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2035 0 2.579.653 9.023.915 0 6.444.263 18 2036 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2036 0 2.456.812 8.594.205 0 6.137.393 19 2037 0 5.912.611 20.682.979 0 14.770.368 2037 0 2.339.821 8.184.957 0 5.845.136 20 2038 0 5.912.611 20.682.979 20.648.148 35.418.516 2038 0 2.228.401 7.795.197 7.782.070 13.348.866 Ukupno 73.743.384 86.575.290 299.903.197 11.798.941 151.383.465 Ukupno 60.973.946 46.508.285 160.492.182 3.525.450 56.535.402 ENPV 56.535.402 ERR 13,71% B/C ratio 1,5438

Lipanj 2019 Stranica 189 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

LTE FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.564.468 0 0 0 -1.564.468 2019 1.438.856 0 0 0 -1.438.856 2 2020 6.257.874 0 0 0 -6.257.874 2020 5.293.319 0 0 0 -5.293.319 3 2021 49.367.672 0 0 0 -49.367.672 2021 38.405.594 0 0 0 -38.405.594 4 2022 59.275.972 0 0 0 -59.275.972 2022 42.411.256 0 0 0 -42.411.256 5 2023 57.363.844 0 0 0 -57.363.844 2023 37.747.770 0 0 0 -37.747.770 6 2024 0 3.197.484 5.934.065 0 2.736.581 2024 0 1.935.139 3.591.335 0 1.656.197 7 2025 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2025 0 2.387.255 6.605.969 0 4.218.715 8 2026 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2026 0 2.195.580 6.075.572 0 3.879.991 9 2027 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2027 0 2.019.296 5.587.760 0 3.568.465 10 2028 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2028 0 1.857.165 5.139.116 0 3.281.950 11 2029 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2029 0 1.708.052 4.726.493 0 3.018.440 12 2030 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2030 0 1.570.912 4.347.000 0 2.776.088 13 2031 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2031 0 1.444.782 3.997.976 0 2.553.194 14 2032 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2032 0 1.328.780 3.676.976 0 2.348.197 15 2033 0 4.288.886 11.868.129 -27.812.773 -20.233.529 2033 0 1.222.091 3.381.750 -7.925.077 -5.765.418 16 2034 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2034 0 1.123.969 3.110.227 0 1.986.258 17 2035 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2035 0 1.033.725 2.860.505 0 1.826.780 18 2036 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2036 0 950.726 2.630.833 0 1.680.107 19 2037 0 4.288.886 11.868.129 0 7.579.244 2037 0 874.392 2.419.602 0 1.545.210 20 2038 0 4.288.886 11.868.129 50.410.651 57.989.894 2038 0 804.186 2.225.330 9.452.236 10.873.380 Ukupno 173.829.830 63.241.883 172.087.876 22.597.878 -42.385.959 Ukupno 125.296.795 22.456.051 60.376.445 1.527.159 -85.849.241 FNPV -85.849.241 FRR (C) -2,33% FRR (K) 5,62%

Lipanj 2019 Stranica 190 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

LTE FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.564.468 6.257.874 49.367.672 59.275.972 57.363.844 5.934.065 … 11.868.129 11.868.129 … 62.278.780

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 5.934.065 … 11.868.129 11.868.129 … 11.868.129 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.564.468 6.257.874 49.367.672 59.275.972 57.363.844 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 911.134 3.644.536 28.751.339 34.521.854 33.408.246 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 160.788 643.153 5.073.766 6.092.092 5.895.573 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 492.546 1.970.185 15.542.567 18.662.026 18.060.025 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 50.410.651

II. ODLJEVI 1.564.468 6.257.874 49.367.672 59.275.972 57.363.844 3.197.484 … 4.288.886 32.101.658 … 4.288.886

4. INVESTICIJA 1.564.468 6.257.874 49.367.672 59.275.972 57.363.844 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 27.812.773 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.197.484 … 4.288.886 4.288.886 … 4.288.886 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 2.736.581 … 7.579.244 -20.233.529 … 57.989.894 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 2.736.581 … 63.370.531 43.137.002 … 131.443.871

Lipanj 2019 Stranica 191 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

LTE EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.251.575 0 0 0 -1.251.575 2019 1.191.976 0 0 0 -1.191.976 2 2020 5.006.299 0 0 0 -5.006.299 2020 4.540.861 0 0 0 -4.540.861 3 2021 39.494.137 0 0 0 -39.494.137 2021 34.116.521 0 0 0 -34.116.521 4 2022 47.420.778 0 0 0 -47.420.778 2022 39.013.191 0 0 0 -39.013.191 5 2023 45.891.075 0 0 0 -45.891.075 2023 35.956.858 0 0 0 -35.956.858 6 2024 0 2.557.987 14.791.102 0 12.233.115 2024 0 1.908.810 11.037.348 0 9.128.538 7 2025 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2025 0 2.438.425 21.023.520 0 18.585.095 8 2026 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2026 0 2.322.309 20.022.400 0 17.700.091 9 2027 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2027 0 2.211.723 19.068.952 0 16.857.229 10 2028 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2028 0 2.106.403 18.160.907 0 16.054.504 11 2029 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2029 0 2.006.098 17.296.102 0 15.290.004 12 2030 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2030 0 1.910.570 16.472.478 0 14.561.908 13 2031 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2031 0 1.819.590 15.688.074 0 13.868.484 14 2032 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2032 0 1.732.943 14.941.023 0 13.208.080 15 2033 0 3.431.109 29.582.204 -22.250.218 3.900.877 2033 0 1.650.422 14.229.546 -10.702.735 1.876.389 16 2034 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2034 0 1.571.830 13.551.948 0 11.980.118 17 2035 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2035 0 1.496.981 12.906.618 0 11.409.636 18 2036 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2036 0 1.425.696 12.292.017 0 10.866.320 19 2037 0 3.431.109 29.582.204 0 26.151.095 2037 0 1.357.806 11.706.683 0 10.348.876 20 2038 0 3.431.109 29.582.204 40.328.521 66.479.616 2038 0 1.293.149 11.149.222 15.199.395 25.055.468 Ukupno 139.063.864 50.593.506 428.941.957 18.078.302 257.362.889 Ukupno 114.819.407 27.252.755 229.546.838 4.496.660 91.971.336 ENPV 91.971.336 ERR 12,76% B/C ratio 1,6685

Lipanj 2019 Stranica 192 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.703.919 0 0 0 -1.703.919 2019 1.567.110 0 0 0 -1.567.110 2 2020 6.815.676 0 0 0 -6.815.676 2020 5.765.144 0 0 0 -5.765.144 3 2021 48.902.478 0 0 0 -48.902.478 2021 38.043.696 0 0 0 -38.043.696 4 2022 58.614.817 0 0 0 -58.614.817 2022 41.938.207 0 0 0 -41.938.207 5 2023 54.355.019 0 0 0 -54.355.019 2023 35.767.840 0 0 0 -35.767.840 6 2024 0 3.657.022 7.134.319 0 3.477.297 2024 0 2.213.254 4.317.737 0 2.104.483 7 2025 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2025 0 2.898.825 7.942.127 0 5.043.302 8 2026 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2026 0 2.666.076 7.304.448 0 4.638.372 9 2027 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2027 0 2.452.015 6.717.970 0 4.265.954 10 2028 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2028 0 2.255.142 6.178.580 0 3.923.438 11 2029 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2029 0 2.074.075 5.682.498 0 3.608.423 12 2030 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2030 0 1.907.546 5.226.246 0 3.318.700 13 2031 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2031 0 1.754.388 4.806.628 0 3.052.240 14 2032 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2032 0 1.613.527 4.420.701 0 2.807.173 15 2033 0 5.207.961 14.268.638 -22.150.948 -13.090.271 2033 0 1.483.976 4.065.760 -6.311.775 -3.729.991 16 2034 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2034 0 1.364.827 3.739.317 0 2.374.491 17 2035 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2035 0 1.255.244 3.439.085 0 2.183.841 18 2036 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2036 0 1.154.460 3.162.959 0 2.008.499 19 2037 0 5.207.961 14.268.638 0 9.060.678 2037 0 1.061.767 2.909.003 0 1.847.236 20 2038 0 5.207.961 14.268.638 48.135.715 57.196.392 2038 0 976.517 2.675.437 9.025.674 10.724.594 Ukupno 170.391.910 76.568.469 206.895.254 25.984.766 -14.080.359 Ukupno 123.081.998 27.131.638 72.588.495 2.713.899 -74.911.242 FNPV -74.911.242 FRR (C) -0,76% FRR (K) 6,34%

Lipanj 2019 Stranica 193 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTC / FTTH P2P FINANCIJSKA ODRŽIVOST 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025-2031 2032 2033 2034-2037 2038 ELEMENTI 1 2 3 4 5 6 7-13 14 15 16-19 20

I . PRILJEVI 1.703.919 6.815.676 48.902.478 58.614.817 54.355.019 7.134.319 … 14.268.638 14.268.638 … 62.404.353

1. PRIHODI 0 0 0 0 0 7.134.319 … 14.268.638 14.268.638 … 14.268.638 2. IZVORI FINANCIRANJA 1.703.919 6.815.676 48.902.478 58.614.817 54.355.019 0 … 0 0 … 0 2.1. EU 881.496 3.525.984 25.298.936 30.323.463 28.119.723 0 … 0 0 … 0 2.2. NACIONALNI JAVNI UDIO 155.558 622.232 4.464.518 5.351.199 4.962.304 0 … 0 0 … 0 2.3. NACIONALNI PRIVATNI UDIO 666.865 2.667.460 19.139.024 22.940.154 21.272.992 0 … 0 0 … 0 3. OSTATAK VRIJEDNOSTI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 48.135.715

II. ODLJEVI 1.703.919 6.815.676 48.902.478 58.614.817 54.355.019 3.657.022 … 5.207.961 27.358.909 … 5.207.961

4. INVESTICIJA 1.703.919 6.815.676 48.902.478 58.614.817 54.355.019 0 … 0 0 … 0 5. ZAMJENA STALNIH SREDSTAVA 0 0 0 0 0 0 … 0 22.150.948 … 0 6. POSLOVNI RASHODI 0 0 0 0 0 3.657.022 … 5.207.961 5.207.961 … 5.207.961 7. POREZI I DOPRINOSI 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 8. OBVEZE PREMA IZVORIMA 0 0 0 0 0 0 … 0 0 … 0 FINANCIRANJA

III. NETO PRILJEVI (I.-II.) 0 0 0 0 0 3.477.297 … 9.060.678 -13.090.271 … 57.196.392 IV. KUMULATIV NETO PRILJEVA 0 0 0 0 0 3.477.297 … 75.962.719 62.872.448 … 156.311.551

Lipanj 2019 Stranica 194 od 195

PRŠI - područje Velike Gorice

FTTC / FTTH P2P EKONOMSKA ANALIZA VRIJEDNOSTI U STALNIM CIJENAMA DISKONTIRANE VRIJEDNOSTI Troškovi Troškovi zamjene i zamjene i Investicijski Operativni ostatak Neto Investicijski Operativni ostatak Neto Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok Godina troškovi troškovi Prihodi vrijednosti novčani tok 1 2019 1.363.135 0 0 0 -1.363.135 2019 1.298.224 0 0 0 -1.298.224 2 2020 5.452.541 0 0 0 -5.452.541 2020 4.945.616 0 0 0 -4.945.616 3 2021 39.121.983 0 0 0 -39.121.983 2021 33.795.039 0 0 0 -33.795.039 4 2022 46.891.854 0 0 0 -46.891.854 2022 38.578.044 0 0 0 -38.578.044 5 2023 43.484.015 0 0 0 -43.484.015 2023 34.070.864 0 0 0 -34.070.864 6 2024 0 2.925.617 17.045.159 0 14.119.542 2024 0 2.183.141 12.719.360 0 10.536.219 7 2025 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2025 0 2.960.960 24.227.352 0 21.266.392 8 2026 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2026 0 2.819.962 23.073.669 0 20.253.707 9 2027 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2027 0 2.685.678 21.974.923 0 19.289.245 10 2028 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2028 0 2.557.789 20.928.498 0 18.370.709 11 2029 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2029 0 2.435.989 19.931.903 0 17.495.913 12 2030 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2030 0 2.319.990 18.982.765 0 16.662.775 13 2031 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2031 0 2.209.514 18.078.823 0 15.869.309 14 2032 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2032 0 2.104.299 17.217.927 0 15.113.628 15 2033 0 4.166.368 34.090.318 -17.720.759 12.203.191 2033 0 2.004.094 16.398.026 -8.523.988 5.869.943 16 2034 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2034 0 1.908.661 15.617.167 0 13.708.506 17 2035 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2035 0 1.817.773 14.873.493 0 13.055.720 18 2036 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2036 0 1.731.212 14.165.231 0 12.434.019 19 2037 0 4.166.368 34.090.318 0 29.923.949 2037 0 1.648.773 13.490.696 0 11.841.923 20 2038 0 4.166.368 34.090.318 38.508.572 68.432.521 2038 0 1.570.260 12.848.282 14.513.476 25.791.497 Ukupno 136.313.528 61.254.776 494.309.607 20.787.813 317.529.117 Ukupno 112.687.787 32.958.097 264.528.115 5.989.488 124.871.718 ENPV 124.871.718 ERR 15,17% B/C ratio 1,8941

Lipanj 2019 Stranica 195 od 195