Analiza I Vrednovanje Razvojnih Potencijala I Ograničenja Suburbanog I Ruralnog Područja Grada Zagreba
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Geografski odsjek Analiza i vrednovanje razvojnih potencijala i ograničenja suburbanog i ruralnog područja Grada Zagreba Prof.dr.sc. Dane Pejnović Izv.prof. dr.sc. Nenad Buzjak Doc.dr.sc. Neven Bočić Doc.dr.sc. Aleksandar Lukić Doc.dr.sc. Vedran Prelogović Ivan Šulc, mag.geogr., zn. novak Naručitelj: Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada ZAGREB, 2015 Prostorni obuhvat studije SADRŽAJ 1. UVOD ……………………………………………………………………………………………………………... 4 2. PROSTORNI OBUHVAT ISTRAŽIVANJA ……………………………………………………………. 6 3. METODOLOŠKE NAPOMENE ………………………………………………………………………....... 9 4. PERIURBANA (SUBURBANA I RURALNA PODRUČJA) U KLJUČNIM DOKUMENTIMA PROSTORNOG I REGIONALNOG RAZVOJA EUROPSKE UNIJE ……… 10 4.1. Koncept odnosa i partnerstva ruralnih i urbanih područja u periurbanim područjima u Perspektivi europskog prostornog razvoja (1999.) i Teritorijalnoj agendi Europske unije 2020 (2011.) ………………………………………………………………….... 10 4.1.1. Od odnosa do partnerstva urbanih i ruralnih područja ................................................. 12 4.1.2. Periurbana (suburbanizirana i ruralna područja) u tipologijama – metodološkom instrumentu konceptualizacije razvoja temeljenog na osobitostima mjesta i prostoru (place-based approach) ...................................................................................... 15 4.2. Koncept usluga ekosustava u Milenijskoj procjeni ekosustava UN-a i Strategiji EU za bioraznolikost do 2020. …………………………………………………………………………...... 17 4.2.1 Usluge ekosustava – teorijska polazišta ................................................................................ 17 4.2.2. Pokretači promjena u ekosustavima ...................................................................................... 22 5. PERIURBANA (SUBURBANA I RURALNA PODRUČJA) U IZABRANIM PROJEKTIMA EUROPSKE UNIJE ………………………………………………………………………….. 25 6. URBANO-RURALNA I DEGURBA TIPOLOGIJA IZDVAJANJA URBANIH I RURALNIH PODRUČJA U EUROPSKOJ UNIJI ………………………………………………………… 30 6.1. Urbano-ruralna tipologija na NUTS-3 razini – regionalna tipologija ……………….. 31 6.2. DEGURBA metodologija izdvajanja gušće naseljenih, mješovitih i rjeđe naseljenih područja na LAU-2 razini – tipologija područja ……………………………………. 33 7. SUBURBANA I RURALNA PODRUČJA U STRATEŠKIM RAZVOJNIM I PROSTORNO-PLANSKIM DOKUMENTIMA GRADA ZAGREBA …………………….…………. 36 7.1. ZagrebPlan …………………………………………………………………………………………………. 36 7.2. Prostorni plan Grada Zagreba – izmjene i dopune 2014. ……………………………… 41 8. GEOMORFOLOŠKA I GEOEKOLOŠKA OBILJEŽJA SUBURBANOG I RURALNOG PODRUČJA GRADA ZAGREBA ……………………………………………………………………………… 45 8.1. Geomorfološki položaj …………………………………………………………………………………. 45 8.2. Morfometrijski parametri reljefa ………………………………………………………………….. 46 8.2.1. Hipsometrija .................................................................................................................................... 46 8.2.2. Nagib padina ................................................................................................................................... 49 8.2.3. Ekspozicija padina ........................................................................................................................ 52 8.3. Morfogenetska karakterizacija reljefa …………………………………………………………… 55 8.3.1. Morfostrukturna obilježja reljefa ............................................................................................ 55 8.3.2. Egzogeni morfogenetski tipovi ................................................................................................. 56 8.4. Geomorfološka regionalizacija ……………………………………………………………………... 60 8.5. Geoekološke značajke …………………………………………………………………………………... 64 8.5.1. Tipovi ekosustava .......................................................................................................................... 64 2 9. NASTANAK I RAZVOJ GRADSKE REGIJE ZAGREBA ………………………………………….... 79 9.1. Suburbanizacija i razvoj gradskih regija …………………..……………………………………. 79 9.2. Razvoj gradske regije Zagreba – suburbanizacija zagrebačke okolice ………..……. 81 9.3. Naselja Grada Zagreba prema stupnju urbanizacije, stupnju izgrađenosti i tipologiji ruralnih i urbanih naselja Hrvatske ………………………………………..…………..… 90 10. DEMOGEOGRAFSKA I SOCIOEKONOMSKA OBILJEŽJA SUBURBANIH I RURALNIH NASELJA GRADA ZAGREBA ………………………………………………………………. 102 10.1. Kretanje broja stanovnika …………………………………........……………………………..…… 102 10.2. Prirodno kretanje stanovništva …………………………………….……..……………………… 108 10.3. Opće kretanje stanovništva …………………………………………………..………………….…. 109 10.4. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima ………………………………………..……. 113 10.5. Sastav stanovništva (biološki, ekonomski, obrazovni) ………………………….....…... 117 10.5.1. Biološki sastav stanovništva ................................................................................................... 117 10.5.2. Ekonomski sastav stanovništva ............................................................................................. 131 10.5.3. Obrazovni sastav stnovništva ................................................................................................. 142 10.6. Broj i djelatnost poslovnih subjekata kao indikator gospodarske aktivnosti suburbanih i ruralnih područja Grada Zagreba …………………………………………..………... 151 10.7. Poljoprivreda kao element i indikator transformacije suburbanog i ruralnog područja Grada Zagreb ………………………………..……………………………………………………... 156 11. STANOVI ZA ODMOR I REKREACIJU U SUBURBANIM I RURALNIM PODRUČJIMA GRADA ZAGREBA …………..…………………………………………………....………... 164 12. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA GRADA ZAGREBA …………………..………………………. 171 13. ANALIZA MIŠLJENJA PREDSTAVNIKA LOKALNIH VLASTI ......................................….. 181 14. SMJERNICE ZA OBLIKOVANJE RAZVOJNIH MJERA ………………………………………... 189 15. LITERATURA I IZVORI ……………..…………………………………………………………………… 193 PRILOZI 202 3 1. UVOD Brojnim je istraživanjima dokazano da se rub grada i njegova neposredna okolica smatraju razvojno najdinamičnijim dijelovima gradske regije (Cabus, Vanhaverbeke, 2003; Errington, 1994; Madsen i dr., 2010; Zasada i dr., 2011). Rub grada (periurbano, suburbano i ruralno područje) u većini velikih europskih metropola predstavlja zonu kontakta, ispreplitanja, prožimanja i interakcije urbanog i ruralnog. Vijeće Europe je 2007. definiralo periurbano područje kao zonu tranzicije iz strogo ruralnih prema urbanim obilježjima. U razvijenim europskim zemljama to se područje smatra integralnim i posebno vrijednim dijelom urbano-ruralnog kontinuuma koji zbog toga s aspekta planiranja i razvoja ima poseban značaj. Rub grada postaje atraktivan za lokaciju važnih gradotovornih funkcija, koje povezuju i integriraju urbano i ruralno. Na gradskom se rubu podižu ceste (npr. gradske obilaznice), željezničke pruge, aerodromi i brojni drugi značajni prometni objekti. Kvalitetna prometna infrastruktura intenzivira veze grad-okolica, tj. dnevne migracije. Novi oblici trgovine također se planiraju i grade u ovom području. Industrija je zbog brojnih lokacijskih prednosti sve prisutnija. Zbog rastuće potražnje za stambenim prostorom, promjena trendova u načinu stanovanja (zelenilo, manja gustoća naseljenosti…) te nižih cijena zemljišta i nekretnina, rub grada predstavlja često poželjnije područje stanovanja od njegova središta. Stoga je to često prostor izrazite demografske dinamike zbog doseljavanja stanovništva. Uslijed ispreplitanja i konkurencije različitih funkcija (stambene, poslovne, poljoprivredne, rekreacijske i zaštitne), česti su pritisci na prostor. Pritom nerijetko vrijednu i jedinstvenu baštinu stoljećima stvaranih kulturnih pejzaža zamjenjuju unificirajući urbanocentrični krajolici uslužnih sadržaja. Kao razvojni prioriteti nameću se uravnoteženje i usuglašavanje različitih interesa, s posebnim naglaskom na: 1) očuvanje zaštićenih područja i zelenih površina (zaštitna, rekreacijska i estetska uloga); 2) očuvanje poljoprivrednih površina u funkciji gradskog tržišta te poljoprivrede za vlastite potrebe kao važnog dijela identiteta ruralnih područja i činitelja specifičnog ruralno-urbanog mozaika. 4 Sve navedeno prepoznato je osim u akademskom, i u političkom diskursu Europske unije. Ključni aktualni dokumenti regionalnog i prostornog razvoja EU, primjerice Teritorijalna agenda 2020, jasno prepoznaju posebnosti, ali i probleme „dostupnih ruralnih područja u okolici velikih urbanih centara“ te predlaže određene mjere za njihov održivi razvoj. One se prvenstveno temelje na integralnom, međusektorskom, participativnom i partnerskom pristupu s ciljem ostvarivanja koherentne prostorno-funkcionalne organizacije, multisektorskog gospodarskog razvoja i odgovarajuće demografske strukture potpomognute mjerama populacijske politike. Potreba za istraživanjem i prijedlogom ciljeva i mjera razvoja suburbanih i ruralnih područja Grada Zagreba Novija istraživanja Zagreba i njegove gradske regije upućuju da se procesi i trendovi uvelike održavaju prepoznato stanje u europskim gradovima (Lukić i Turk, 2014; Lukić, 2012; Lukić i dr. 2005, Prelogović, 2009: Prelogović, 2004a, 2004b; Prelogović i dr., 2004; Zlatar, 2013). No zbog intenziteta demografskih, društvenih i gospodarskih promjena u tranzicijskom razdoblju te pojave novih aktera u planiranju i upravljanju prostorom (Čaldarović, 2012; Slavuj i dr., 2009; Svirčić Gotovac i Zlatar, 2013), potrebna su detaljnija i sveobuhvatnija istraživanje sa svrhom oblikovanja razvojnih ciljeva i mjera koje će prepoznati specifične vrijednosti suburbanih i ruralnih područja administrativno uključenih u Grad Zagreb. Naime, administrativne