Profil Slikarske Zbirke Dr. Vladimira Malančeca
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Marijan ŠPOLJAR Profil slikarske zbirke dr. Vladimira Malančeca U donaciji koju je 1985. godine ostavio dr. Vladimir na po relativno velikom broju slikara te o zbirci u kojoj Malančec, navedeno je da Muzeju grada Koprivnice je desetak radova izrazite vrijednosti (Bukovac, Varlaj, pripadaju svi predmeti od umjetničke i kulturno- Crnčić, Aralica, F. Kovačić, Krizman, Postružnik, Hege- povijesne važnosti, osim dragocjenosti, a Skupštini op dušić, Šohaj...). U ovoj informaciji prezentirana su ćine Koprivnica jednokatna stambena zgrada s vrtom u samo slikarska djela, ali bez radova stranih autora, bez Koprivnici, Ulica JNA 12. Kako je već i nepokretna opo 7-8 radova amaterske provenijencije i bez djela Fedora ručna imovina prenijeta na Muzej treba zapravo goviri- Malančeca i domaćeg autora Rudolfa Krušnjaka čiji su ti o cjelovitom ambijentu koji u izvornom obliku ima radovi već pokazani ili će biti publicirani u katalogu karakter i značaj muzeja. Prema popisu imovine riječ je jedne od planiranih izložbi. 0 više od 500 pojedinačnih predmeta, nekoliko deseta ka kompleta i serija te o biblioteci sa nekoliko hiljada knjiga i časopisa. Po vrstama, to su nekoliko dobro sa čuvanih kompleta stilskog namještaja i nekoliko rari- tetnih, izdvojenih primjera pokućstva, zbirka violina i drugih muzičkih instrumenata, desetak lustera i svje tiljki, zbirka starih karata, numizmatička zbirka, zidni satovi i drugi sitni inventar osobne prirode. Vrijedno je 1 stotinjak primjera umjetnog obrta (keramika, staklo, metal) te, posebno, zbirka slika i skulptura. Donator, dr. Vladimir Malančec, rođen je 1898. godi ne u Koprivnici, u poznatoj odvjetničkoj porodici. Po slije studija prava posvetio se advokatskom zanimanju, ali se podjednako bavio i nekim drugim djelatnostima. Prije svega, permanentno se samoobrazovao, jedno vri jeme bio je gorljivi novinski urednik lokalnih strana čkih izdanja, gradonačelnik Koprivnice u dva navrata (od 1928. do 1932. godine) i poslanik Narodne skupšti ne. Prvih dana okupacije je, radi svoje projugoslaven- 1 ske orijentacije, ali i iz revanšističkih razloga strana čkih protivnika, zatvoren u ustaški logor na Danici te transportiran u Jadovno, odakle je slučajno spašen i VLAHO BUKOVAC (Cavtat, 1855 - Prag, 1922) prebačen u zagrebački zatvor. Odavde uspijeva pobjeći Za mladosti bio je mornar i radnik u. obje Amerike pa te se do kraja rata nalazi u ilegali. Poslije oslobođenja se tek poslije povratka posvećuje slikarstvu, studirajući vraća se u Koprivnicu gdje nastavlja, mnogo puta pre ’u ’Parizu kod Cabanela. Za pariške faze ostvaruje ne kidanu advokatsku praksu, počinje intenzivnije saku konvencionalne, slobodne portreta i pejsaže, postepe pljati umjetničke predmete, a zbog nekih sitnih nespo no smekšavajući poteze i uvodeći svijetlu paletu plene- razuma distancira se od javnog djelovanja te živi tihim, rizma. U Zagreb dolazi 1893. godine te u 5 godina bo povučenim, na momente i osamljeničkim životom. ravka predstavlja promotora likovnog i kulturnog živo Umro je 22. srpnja 1985. godine, a pokopan je u obitelj ta. skoj grobnici u Koprivnici. Izlaže na izložbama tzv. zagrebačke šarene škole čije Kolekcija dr. Vladimira Malančeca sastoji se od 90 slikarstvo karakterizira otvoreni kolorit, kratki, poenti- slika, 16 crteža i grafika i 3 skulpture, a najvećim je dije listički udarci i mrlje, integracija boja i svjetla, rad u lom formirana poslije rata. Na profil te zbirke znatno je prirodi. Nakon dvije godine boravka u Cavtatu, do kra utjecao donatorov brat, ing. Fedor Malančec, inače i ja života živi, predajući na Akademiji i intenzivno slika sam slikar po vokaciji i interesu. Slike su nabavljane di jući, u Pragu. rektno od umjetnika, otkupljivane od novih vlasnika ili 1. Dubrovnik, ulje-karton, 44,7x70,2 cm, oko 1885. kupovane u zagrebačkoj trgovini »Posrednik«. Pažnja i nesignirano inv. br. 5004 U srednjem dijelu slike napo zanimanje bili su im usmjereni uglavnom na predstav la osunčani kameni plato do koga vode stepenice. Lije nike hrvatskog slikarstva prve polovine 20. stoljeća, na vo od terase zelena crnogorica i grmlje, desno strmina djela koja afirmiraju metjersku solidnost i autorsku s dijelom morske pučine, a iznad, u centru slike, bijeli osobnost, bez oslanjanja na djela radikalnijih stilskih iz cvjetnjak, dva kamena stupa te neodređeni završetak raza. U većini, riječ je o slikama čiji su autori neka od hridi. Osunčana, svježa, koloristički bogata kompozicija najznačajnijih imena hrvatskog slikarstva, o djelima za izvedena u pleneru, sa gustim i sočnim impastima, koja se nikako ili slabo znalo, o kolekciji koja je značaj možda ponešto prezasićena fakture. 3. Ciganka, ulje-drvo, 26,7x18,2 cm, sign. s.d. N. M ašić inv. br. 5006 Pomalo usiljeno nasmijano lice punašne ciganske djevojčice. Smeđa pozadina, crna, razbarušena kosa, in- karnat sa izrazitim crvenilom usana, brade i obraza, siva košulja i dio crvene odjeće. Djeluje više kao frag ment veće kompozicije nego kao zaokružena, samostal na cjelina. 2 2. Sa Plitvica, ulje-karton, 46,8x32 cm , 1898. sign 1. d. Plitivice V. Bukovac 1898. inv. br. 5005 Poprsje bradatog starca s turbanom na glavi. Naspram i/brazdanog, tamnog lica bijelilo poveza, brade i košu lje. Naspram dorađene glave sumarno izvedena košulja i tek naznačena pozadina. Kvalitetni, nepretenciozni portretni rad. 5 MIRKO RAČKI (Novi Marof, 1 87 9-Z g g r e b , 1982) Poslije završene Učiteljske škole studirao je nekoliko godina u Beču i Pragu i boravio, kraće ili duže vrijeme, u Miinehenu, Rimu i Zenevi. Od 1920. godine živio je u Zagrebu. Duga umjetnička djelatnost može se razdijeliti na tri razdoblje: faza simbolizma koja proizlazi iz bečke sece sije, monumentalizam, sa izrazito ideologiziranim te mama (vrijeme rada grupe »Medulić«) te dugo razdo blje od kraja 1. svjetskog rata, kada radi mnoštvo pejsa- ža i portreta bez izrazitog stila, ali i bez jasnijih vrijed nosnih oznaka. 4. Kopija slike A. Medulića, ulje-platno, 155x28 cm , 2900. sign . 1. d. kopirao Rački 1900. inv. 5007 3 5. Stari samostan u Srbiji, 55x45 cm ulje-platno, ok o 1940. sign. d.d. M. Rački inv. 5008 Kroz kadar koji obrubljuje drvo u prvom planu do NIKOLA MAŠIĆ (Otočac, 1852 - Z agreb, 1902) minira u sredini zidani toranj s drvenim završetkom te Studirao je u Beču i Miinehenu. Najpoznatiji je po mno nekoliko građevina lijevo i desno od njega. Prizor za gobrojnim žanr-scenama i portretima iz seoskog ambi tvara pojas zelenila i neba. Kompozicija izvedena blje jenta Posavine i Like. I tamo gdje nadvladava ilustrativ dunjavim, sirovim bojama, više dokumentarne nego li nu i dekorativnu intenciju te forsiranu idilu rijetko po kovne vrijednosti. stiže autentični slikarski izraz. Stoga ostaje tek kao je dan od naših prvih školovanih alikara kojemu su pred JOZO BUŽAN (Sisak 18 7 8 -Z a g r eb 1936) nosti u zavidnoj tehnici i u naznaci »realističkih« deta Učio je slikarstvo u Zagrebu (obrtna škola),Austriji, lja iz prirode. Njemačkoj i Italiji. Slikao je žanr-prizore, reprezentativ- 89 Sv. Ivan koji se saginje do Bogorodice, Mihovil koji drži plavi mač i sjedeći apostol s amforom i ručnikom u pr vom planu slike. Mala, relativno šematska skica za de- ^ korativnu kompoziciju . 6 ne portrete i prizore iz seljačkog života. Rijetko je posti zavao više od ilustrativne korektnosti i dekorativne sli kovitosti. 6. Šestinčanka, ulje-platno, 39,3x31,3 cm, oko 1905. sign. d.d. Jozo Bužan inv. 5009 Poprsje mlade, punašne djevojke u poluprofilu. Na desnu, podbočenu ruku prislonila je glavu, dok se lije va izgubila ispod velikog štrikanca omotanog oko tijela. Pozadina smeđkasta. Svijetli inkarnat sa zelenkastim refleksima, smeđa skupljena kosa i štrikanac u nekoli ko tonova crvene boje. Relativno svježa, slobodna, ple- nerovska kompozicija, pretežno izvedena kratkim, gu stim potezima boje. ARTUR OSKAR ALEKSANDER (Zagreb, 1876 - Samobor, 1953) IVAN TIŠOV (Vinkovci, 1870-Zagreb, 1924) Studirao je u Parizu i Beču. Od 1908. godine živio je i Studirao je na Akademiji u Münchenu. Slikao je na radio u Samoboru. Slikar je suptilnih interijera, pejsaža akademski način mnoštvo alegorijskih i folklornih i mrtvih priroda na kojima se reflektiraju utjecaji im- tema, a osobito je poznat po nizu dekorativnih kompo presionizma, poentilizma i secesije. zicija po kulturnim i javnim institucijama Zagreba i u 9. Glava žene u poluprofilu, ulje-platno, 41x34 cm, mnogim crkvama. sign. d.d. a.o. alex an der München inv. 5012 7. Porođenje Bogorodičino, akvarel-papir, 18,5x8 Glava djevojke u strogom profilu. Iza ovala glave jaki cm, sign. d.d. I. Tišov inv. 5010 izvor svjetlosti koji se indirektno reflektira i na lijevu Poluležeća Bogorodica na krevetu s baldahinom, stranu lica. Ostali dio pozadine, dio odjeće i kraća, ali mali, nagi Krist raširenih ruku i 2-3 ženska lika oko po bujna frizura su zatamnjeni. Mada pogled djevojke pre stelje te jedna žena koja u prvom planu prelijeva vodu ma gore, blago otvorena usta i mistična svjetlost, upu u drvenu posudu. Mala, slobodna skica za dekorativnu ćuju na religijsku scenu, tople narandžaste, smeđkaste i kompoziciju. oker boje, u dinamičnim i treperavim partijama ostva 8. Bogorodičina smrt, akvarel-papir, 18,5x8 cm, renim brzim i kratkim udarcima kista te stanovita pu sign. d.d. I. Tišov inv. 5011 tenost toga lica motiv ipak određuju životnim, profa Umiruća Bogorodica u bijelom haljetku okružena nim. apostolima sa plamenim vijencem anđeoskih glava 10. Interijer (fotelje), ulje-platno, 50x50 cm, sign, iznad njih u kome se, lebdeći na oblaku, Bogorodica l.d. AO. Alexander inv. 5013 oprašta s Kristom. Od ostalih likova prepoznavaju se Prikazan ugao sobe sa garniturom od dvije crvene fo Sv. Petar koji u desnom donjem uglu kadi kađionicom, telje i dvosjeda. Zelenkasti zidovi potpuno su prazni i 90 sije i idealiziranog realizma sa mekim namazima i to plim bojama. 11. Iskušenje, ulje-kaširano platno, 41x56 cm , sign. d.i. R. Auer inv. 5014 Prizor iz rajskog vrta sa ležećom Nimfom u strogoj dijagonali, glave naslonjene na Pana koji sjedi prekriže nih nogu. Prst desne ruke Nimfa je koketno stavila u usta, a desnom drži veliku crvenu jabuku. Par je okru žen životinjama.