Sl. 1. Burg Ozalj, pogled sa zapada: najviša u sredini nazire se braniè-kula zvana „Baboniæ-kula” Fig. 1 Ozalj castle: view from the west, the highest defense tower called „Baboniæ-kula” in the middle Znanstveni prilozi|Scientific Papers 15[2007] 1[33] PROSTOR 27
Zorislav Horvat
HR – 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 HR – 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17
Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 728.81.051.8(497.5) ”12/14” UDC 728.81.051.8(497.5) ”12/14” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 – Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 – History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 29. 09. 2006. / 31. 05. 2007. Article Received / Accepted: 29. 09. 2006. / 31. 05. 2007.
Braniè-kule na burgovima kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeæa Defense Towers of Continental Croatian Castles between 13th and 15th Centuries
braniè-kula defense tower burg castle kontinentalna Hrvatska continental Croatia 13.-15. stoljeæe 13th-15th centuries
Va an dio burgova kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeæa bile su bra- Defense towers were an important element of the castles built between the 13th niè-kule, namijenjene obrani pri opsadi i stanovanju. Smještane su obièno na and 15th c. They were intended not only for defense but also for accommodation smjeru moguæega napada, a rjeðe na mjestu ulaza u burg. Tijekom vremena and were strategically placed where attacks were expected, more rarely at the one su mijenjane i osuvremenjivane, opremane ureðajima za ugodnije stano- entrance to the castle. In the course of time they were modified, modernized, vanje i bolju obranu. Tlocrti su im bili uglavnom kvadratni i pravokutni, velièine and better fitted for accommodation or defense purposes. In most cases they do 12/12 m, ali bilo je i drukèijih oblika tlocrta. Pojavom vatrenoga oru ja one had square or rectangular plans up to 12/12 m although some plans were dif- gube prvotnu namjenu. ferent in shape. With the invention of fire-arms they lost their original function. 28 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
UVOD pješnu obranu od opsade bilo potrebno bra- niti se istim naèinom na koji je neprijatelj na- INTRODUCTION padao – posebnom visokom kulom koja je trebala odbiti napade opsadnoga pokretnog tornja napadaèa. Ova je kula doista mogla po- slu iti i kao posljednje utoèište opsjedanoga u burgu, no to je tek zadnja moguænost u obrani koju je braniè-kula pru ala. L. Villena3 daje nazive za braniè-kule na pet jezika, ali oèito je da kod raznih naroda Euro- pe postoje razlike u nazivima, odnosno što taj naziv znaèi. To je valjda posljedica ne samo osobina jezika nego i struktura i oblika bra- niè-kula kod pojedinih naroda opæenito te po- vijesno-graðevnoga razvoja. Èini se da Nijem- ci imaju najšire razraðenu nomenklaturu bra- niè-kula: uobièajena braniè-kula naziva se Berchfrit ili Hauptturm, a ona u kojoj se i sta- nuje – Bewohnbarer Berchfrit.4 Wohnturm je pak posebna graðevina kojoj je namjena tek sigurno stanovanje5 pa ga treba smatrati pa- lasom koji tek nalikuje braniè-kuli. U našim starim dokumentima pisanim hrvat- skim jezikom braniè-kulu naziva se 'turen' ili 'turanj'6 jer oèito je da je u starije doba to bila jedina kula burga. Na burgovima se tek puno kasnije javlja više kula razlièite namjene. Sta- rija domaæa povijesna literatura rabi sintag- mu 'glavna kula', što je direktni prijevod nje- maèkoga Hauptturm. Èini se da je tek Szabo Srce burga bila je braniè-kula, visoka kula poèeo pisati 'braniè-kula',7 a poslije i ostali jakih zidova. Tijekom stoljeæa imala je razne autori. U posljednjih nekoliko godina D. Mile- 8 namjene, no kako joj ime ka e, ipak je graðe- tiæ pak koristi sintagmu 'utoèišna kula'. Po na radi obrane i sigurnosti. Ovdje æe biti obra- njemu bi utoèišna kula trebala biti mjesto po- ðene braniè-kule kojih tragove u kontinental- vlaèenja i obrane napadnutoga burga kada je nom dijelu Hrvatske nalazimo tijekom 13., pa sve ostalo palo, tj. zauzeto od neprijatelja. sve do kraja 15. stoljeæa. Poèetkom 16. stolje- Meðutim, ovo 'posljednje utoèište' tek je dio namjene braniè-kula, osobito onih koje su gra- æa javlja se novi tip braniè-kula, kru na tlo- ðene ponajprije radi obrane u sluèaju opsade. crta. One su bile dio renesansnih kaštela, a o Sigurno je da izraz 'utoèišna kula' ne pokriva njima je autor ovih redaka veæ pisao u ovome 1 cijelu lepezu namjena, i to onih va nijih, ali èasopisu. treba postaviti i pitanje: èemu izmišljati novu U razvijenom se srednjem vijeku pri opsadi terminologiju uz veæ postojeæu i prihvaæenu u burga branilo s vrha zidina, izmeðu zubaca struènoj literaturi? kruništa, dok je braniè-kula svojom visinom trebala omoguæiti uspješnu kontrolu terena i TIPOVI BRANI^-KULA obranu pri opsadi (Sl. 1). Napadaèi su gradili TYPES OF DEFENSE TOWERS visoke pokretne drvene tornjeve, koje su po- lako primicali burgu radi razbijanja zidina 'ov- Braniè-kule mogu se prema njihovim namje- nom' i uskakanja na vrh zidina. Ova je pojedi- nama podijeliti u tri grupe: nost srednjovjekovne opsade bila odluèujuæa za znaèajnu visinu braniè-kula, koje su mora- 1 Horvat, 1993: 159-188. Recimo samo da su braniè-kule le biti visoke kao napadaèev drveni opsadni 16. st. veæ bile dio drukèijega naèina ivota i ratovanja, sa svo- toranj, pa i više.2 Potkrovlje braniè-kule bilo je jim specifiènostima koje su drukèije od onih iz 13. do 15. st. ureðeno kao prostor s kojeg se djelovalo na 2 Visina ovakvih drvenih navalnih tornjeva prigodom neprijatelja. kri arskog osvajanja Tira u Svetoj zemlji 1111. god. bila je 65 i 80 stopa, tj. 20 i 26 m. (Fedden; Thomson, 1947: 62) Opæenito se smatra da je braniè-kula slu ila 3 Villena, 1975: 126 kao posljednje mjesto obrane ako bi neprija- 4 Piper, 1967: pogl. 6. Ovakvo mišljenje ponavlja i Szabo, telj uspio prodrijeti u unutrašnjost burga. Èini 1920: 22-23. se da je to namjena prvih burgova kad je glav- 5 Piper, 1967: pogl. 7. na obrana bila debljina zidova, a neprijatelj 6 Šurmin, 1898. nije bio u moguænosti probiti debeli zid kule. 7 Szabo, 1920. Kasnija su iskustva pridonijela da je za us- 8 Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003: 75 Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 29
1. obrambene braniè-kule, kojima je iskljuèi- vom postavom braniè-kule dobro se kontroli- va namjena obrana za sluèaj napada i opsade; ra teren sa strane burga nasuprot ulazu. Po- 2. stambeno-obrambene braniè-kule koje su trebu za posebnom obranom ovoga dijela nešto veæih tlocrta, a slu ile su i za obranu i za burga Viškovaca dokazuje naknadno prizida- sigurno stanovanje; vanje jedne polukule s vanjske strane zidine. 3. ulazne braniè-kule polivalentne namjene: Braniè-kula „Male Crkvine” kod Cetina11 sa- obrana – ulaz u burg – stanovanje – simbol èuvana je samo u temeljima, vrlo debelih zi- statusa. Ove su kule graðene na mjestu ulaza dova (250 cm) i maloga prostora meðu njima: u burg, kao najranjivijeg dijela burga. Gornje odnos je1:1:1,kaoikodViškovaca. Postava su eta e bile rezidencijalne, a najviša je eta a šiljem prema obrambenoj grabi i podgraðu te imala namjenu kao prave braniè-kule. prilazu (Sl. 2) govori o obrambenoj namjeni Na alost, stanje oèuvanosti braniè-kula u kon- braniè-kule. tinentalnoj Hrvatskoj ne daje nam dovoljno Treba reæi nekoliko rijeèi o tehnici opsade u to podataka za svaki pojedini objekt o njegovoj doba. Pri opsadi burga bilo je potrebno pri- namjeni. Tek èetiri temeljna zida npr. nisu uvi- bli iti se njegovim zidinama i postaviti se u jek dovoljna za sve zakljuèke, pa mo emo tek istu visinu kao branitelji. Za to je trebalo zatr- analogijom pretpostaviti strukturu tlocrta i pati grabu ispred burga, sagraditi drveni to- druge pojedinosti. I zatim, tijekom 12. pa do ranj na kotaèima ili valjcima, te ga polako pri- kraja 15. stoljeæa mijenja se i izvedba bra- micati mjestu napada (Sl. 3). U donjem dijelu niè-kula svih tipova i njihovih namjena, te se opsadnoga tornja ugradio bi se 'ovan' za raz- mijenjaju i sadr aji i oblikovanje gornjih eta a. bijanje zidova, dok bi na vrhu bio pripremljen Posebna je vrsta graðevine 'stambeni toranj' pokretni most koji je trebalo prebaciti na zidi- (kula) koji svojim volumenom i nekim organi- nu kada se došlo dovoljno blizu. Cijela je zacijskim pojedinostima podsjeæa na braniè- drvena konstrukcija bila pokrivena svje im i- -kule, ali to je ipak – palas. Tipièan primjer votinjskim ko ama koje su trebale sprijeèiti ovakvog tipa graðevine jest palas u sredini moguænost po ara. Braniè-kula trebala je prostora burga Gariæa, koji je najvjerojatnije svojom visinom nadvisivati opsadni toranj i gradio zagrebaèki biskup Eberhard Alben oko pokušati onesposobiti neprijateljske vojnike 1400. godine.9 na vrhu tornja. Okretanjem šiljem kvadratna tlocrta, kao i izvedba trokutasta ili slièna tlo- crta, ote avalo se razbijanje zida 'ovnom' s Obrambene braniè-kule opsadnoga tornja i spuštanje pokretnoga mo- Defense Towers sta s vrha tornja. Jedna njemaèka rekonstrui- rana kula (Blankenstein; Sl. 4) pokazuje mo- Prave braniè-kule namijenjene su samo obra- guæi izgled takvih braniè-kula izrazito obram- ni. Èini se da ih je manje saèuvano i da pripa- bene namjene.12 Kamena je substrukcija Blan- daju u one starije: to su braniè-kule burga Viš- kensteina kvadratni toranj, velièine 7 × 7m,s kovaca kod Po ege, Staroga grada @umber- prostorom u prizemlju svedenim na velièinu ka,10 „Male Crkvine” kod Cetina itd. dimnjaèkoga kanala. Prvi je kat s odnosom zid : prostor : zid pribli no2:3:2.Rekonstrui- kru noga je tlocrta Viškovaèka braniè-kula rana najviša eta a zapravo je prošireno kon- (promjera 925 cm), saèuvana do iznad poda zolno krunište, što i ne èudi s obzirom na pri- II. kata, a zid je priliène debljine. Kru ni se lièno su enu substrukciju te inaèe nedovoljnu prostor ove kule doimlje poput dimnjaka (!) širinu za djelovanje više branitelja. pa se oèito ondje nije ni moglo stanovati. U saèuvanome dijelu braniè-kule nalazimo samo U prvom redu, obrambene braniè-kule vjero- Sl. 2. „Mala Crkvina”, Cetin: pozicija burga iz 13. st. koji se sastoji od više dijelova ulaz na I. katu i le ajeve stropnih greda. jatno su još bile kule burgova Staroga grada meðusobno odijeljenih grabama; braniè-kula Obrambenu namjenu potvrðuje i èinjenica da @umberka, Stupèanice, Samobora, Hreljina, je postavljena tako da brani pristup ta braniè-kula gotovo dotièe zidinu s unutraš- Ozlja – „Baboniæ-kula” (Sl. 1), Trakošæana. u glavni dio burga th nje strane (udaljenost je samo 25 cm!). Ovak- Karakteristièno je, da su sve ove kule nastale Fig. 2 „Mala crkvina”, Cetin: position of the 13 c. – – castle comprising several parts separated najvjerojatnije tijekom druge polovice 13. by ditches; defense tower is positioned 9 Piper, 1967: 236 i dalje, naziva ovaj tip graðevine stoljeæa kada se javila potreba za sigurnom in such a way as to prevent access Wohnturm. Nijemci imaju u novije doba i izraz Das feste obranom nakon tatarske provale u srednju to the main part of the castle Haus (Berz, 1993: 10 i dalje), no to je ipak nešto treæe. U Europu. Sloveniji postoje tzv. „utrjene visoke hiše”, koje nisu imale obrambenu namjenu kao braniè-kule, veæ stambenu, iako su neke od njih poslije prerasle u burgove. Njihovo je po- Stambeno-obrambene braniè-kule stojanje bilo posljedica prava svakoga plemiæa da si sagra- di stambenu zgradu do visine dva kata, a bez fortifikacij- Defense Towers skih elemenata. (Stopar, 1977: 74 i dalje) for Accommodation and Defense 10 Iskapanja vodi arheolog Damjan Lapajne, Ministar- stvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu. Najuobièajeniji je, èini se, obrambeno-stam- 11 Iskopavao arheolog Amelio Vekiæ, Ministarstvo kul- – ture, Konzervatorski odjel u Zagrebu. (Kruhek; Horvat, beni tip braniè-kula, namijenjen kako sam 2000-2001: 225-226) naziv ka e – i obrani i sigurnom stanovanju 12 Pfefferkorn, 1979: 11-14 vlasnika odnosno kaštelana. To je veæ razvije- 30 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
Prizemlje je bilo svoðeno baèvastim svodom, dok je iznad podruma i ostalih eta a bio drve- ni grednik. U zidovima su saèuvani uzidani dvostruki ormar, napa kamina i dimnjak, dio stubišta u debljini zida te dijelovi niša i okvira prozora u ju nome zidu. U ju nome je zidu ostao saèuvan omanji prozor još romanièkih obilje ja za osvjetljenje stubišta, a u sjever- nom polovica jedne jednostavne rozete koja je osvjetljavala sjeverni krak stubišta. Treæi je kat mo da bio kapela. Èaklovaèka je braniè-kula bila prilagoðena naèinima ratovanja i opsjedanja pomoæu op- sadnih drvenih tornjeva visinom i dubinom grabe, te saèuvanim pojedinostima kule. In- vestitori i graditelji braniè-kule Èaklovca mo- gli su biti templari, pa i ivanovci. Oko 1312. godine templarski je red ukinut, a njihova imanja preuzimaju ivanovci. U sluèaju Èaklov- ca i posjeda Lesnice-Raèeše, to su uèinili iva- novci iz Pakraca. Bez obzira što su templari dobili posjed Lesnicu oko 1210. godine,13 stil- ske znaèajke Èaklovca govore o kasnijem dobu. Recimo samo da se nakon polovice 13. Sl. 3. Opsadni toranj prema Piperu: niji tip braniè-kule, veæega tlocrta, gdje se po- stoljeæa dogaðaju neke reorganizacije tem- gore je pokretni most kojim napadaè eli prijeæi plara, koji napuštaju Senj i uzimaju posjede u na utvrde burga, dolje je „ovan” za probijanje zidina vezuje obrana sa sigurnim stanovanjem, iako Fig. 3 Siege tower according to Piper: to ne iskljuèuje i gradnju palasa u blizini. Ulazi Slavoniji, što mo e znaèiti i potrebu gradnje drawbridge (top) for crossing over onto the castle se na I. kat, najèešæe preko pokretnoga mosta novih utvrda. Meðutim, mo da su i ivanovci walls, battering ram (bottom) ili ljestava, kojih se podizanjem posti e sigur- osjetili potrebu za bolje povezivanje posjeda nost tijekom noæi – od razbojnika, kao i Lesnice – Raèeše sa svojim pakraèkim posje- Sl. 4. Blankenstein u Njemaèkoj: braniè-kula (Berchfrit), rekonstrukcija sigurnost tijekom opsade. Vrh braniè-kule i dom pa su sagradili novi kastrum Èaklovac? I Fig. 4 Blankenstein in Germany: dalje slu i za obranu pri opsadi. Ovamo mo- jedni i drugi bili su dovoljno sna ni da sagra- defense tower (Berchfrit), reconstruction emo ubrojiti braniè-kule Èaklovca, Gariæa de ovakvu braniè-kulu. (sjeverna kula), Medvedgrada (Sl. 5), Zrina Braniè-kula modruškoga burga Tr ana bila je (ju na braniè-kula), Modruša, Velike, Bilaja, znaèajna graðevina druge polovice 13. stolje- Poèitelja, Lipovca, Valpova, Otoèca i mo da æa poznate feudalne obitelji knezova Krèkih, još više njih. S obzirom na njihovu lošu saèu- kasnijih Frankopana.14 Ova je kula saèuvana vanost, za neke od njih mo emo tek pretpo- neujednaèeno, a ruševine su se u posljednjih staviti da pripadaju u ovu skupinu: Zrin (ju na Sl. 5. Braniè-kula Medvedgrad: dvadesetak godina i prilièno snizile. Tlocrt pogled sa sjeveroistoka dok je još bila èitava braniè-kula), Vitunj, Ostrovica Buška, Dobra braniè-kule je pravokutnik velièine 9,75 × Fig. 5 Defense tower Medvedgrad: kuæa, Blagaj na Sani, Grebengrad, Novi Vino- 11,40 m, šiljem okrenut prema vanjskomu view from the northeast before it was demolished dolski, Ilok (istoèna braniè-kula), Koroð itd. prostoru (Sl. 8). Saèuvano je ziðe tri eta e – Opišimo sada neke od ovih kula koje to do- prizemlje te I. i II. kat, pri èemu je prizemlje puštaju svojom saèuvanošæu. potpuno zatrpano gruhom. Najbolje je saèu- van I. kat, s prozorom s velikom nišom, oèito Burg Èaklovac nedaleko od Pakraca smješten prilagoðen za rad uz danje svjetlo. Karakteri- je na grebenu, tako da je obrana usmjerena stiène su nevelike niše u zidu i jedna u prozor- na spoj grebena s obli njim brdom. S te je skoj niši, koje su najvjerojatnije slu ile za strane sazidana peterokutna kula, debelih zi- odlaganje svijeæa noæu. Ova je eta a mogla dova, šiljem okrenuta prema oèekivanomu imati i bolje izraðen i ukrašen strop, što svje- napadu (Sl. 6). Nekad je bila ukljuèena u zidi- doèe guste kamene konzolice na objema stra- ne, no krajem 15. i poèetkom 16. stoljeæa zidi- nama prostora I. kata. I drugi je kat vjerojatno ne su preinaèene na naèin bastiona. Na a- bio stambeni, nešto skromnije izvedbe, a je li lost, saèuvana je samo polovica braniè-kule, gotovo okomito odrezana rušenjem na oslab- ljenjima zida, koja su èinili prozori i stubište u 13 Dobroniæ, 1984: 56-60 debljini zida. Braniè-kula Èaklovca imala je 14 Kruhek; Horvat, 1990: 94-95 podrum, prizemlje te I., II. i III. kat, a dakako, i 15 Staniæ, 2004: 15-21 obrambenu eta u u potkrovlju – u svemu šest 16 Zdenac unutar zidina kule nalazimo u kaštelu Konjšèi- eta a. Meðutim, i ovako polovièno saèuvana ni, graðenom krajem 15. i poèetkom 16. st. braniè-kula Èaklovca pripada meðu najrepre- 17 Po mišljenju ravnatelja muzeja u Valpovu Zdenka Sa- zentativnije objekte svoje vrste u nas svojom mar ije, namjena mu je mogla biti drena a, tj. sni enje razi- strukturom i izvedbom pojedinih detalja (Sl. 7). ne podzemne vode. Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 31
postojao i III. kat, danas je nepoznato, ali je ðen, tek æe trebati riješiti. Drugi je kat relativ- potkrovlje najvjerojatnije bilo obrambeno. no jednostavna tlocrta, samo sa spojem na zavojito stubište te s velikom nišom s prozo- Posebno je zanimljiva sjeverna braniè-kula 19 burga Gariæa, sagraðena na njenoj sjevernoj rom i kamenim klupama. I ovaj je prostor svoðen kupolastim svodom, sa zaglavnim ka- strani i podignuta nad prokopom grebena 20 (Sl. 13). Masivno je zidana, bez velikih otvora, menom u obliku stilizirana sunca. Prozor je mjestimièno saèuvana do iznad visine poda II. imao oveæi svijetli otvor, profilirana okvira i kata. Ova je braniè-kula morala imati i najgor- segmentnoga nadvoja, bio je dvokrilni i dvo- nju, potkrovnu eta u koja je trebala slu iti struki. Unutrašnja su krila vjerojatno bila os- obrani. Usporedi li se ta kula s kulom-pala- takljena, a izvana se prozor zatvarao drvenim som u sredini burga Gariæa, ona je svojim kapcima. polo ajem i strukturom imala oèito izrazitu Sve saèuvane pojedinosti na valpovaèkoj bra- obrambenu namjenu. Bila je to, vjerojatno, niè-kuli: doprozornici (Sl. 12), dovratnici i stu- stambena braniè-kula. Kula u sredini dvorišta bište bili su oznaèeni klesarskim znakovima, bila je namijenjena stanovanju, tj. bio je to pa- stilskih osobina kasne gotike kraja 15. stolje- las namijenjen sigurnom svakodnevnom sta- æa, tako da je upitna moguænost da ju je gra- novanju kaštelana zagrebaèkih biskupa. dio Ivan Moroviæ (umro 1431. godine). Isto Mo da nam je najbolje saèuvana braniè-kula tako, njegov je grb21 mogao biti odnekud pre- nekadašnjega burga Valpova, danas dvorca nesen, ili èak prije isklesan, a naknadno ugra- Prandau-Normann15 (Sl. 11). Sudeæi po stil- ðen, kada se izvodio svod. Upitno je kako je skim znaèajkama više pojedinosti, graðena je tekla gradnja burga Valpova Ivana Moroviæa, tijekom druge polovice 15. stoljeæa. Njezin s obzirom na to da je on pao u tursko ropstvo polo aj na vanjskoj zidini na jednom od uglo- (1415.-1420.), te je za njega skupljena i ispla- va trokutastoga tlocrta burga Valpova ned- æena vrlo visoka otkupnina od 40 000 zlatni- vojbeno govori o obrambenoj namjeni, bez ka. Neke nepravilnosti zida u prizemlju kule i Sl. 6. Burg Èaklovac: situacija s ucrtanom obzira na to je li imala krov s obrambenim braniè-kulom i njenim moguæim tlocrtom drukèiji format opeka (dio prizemlja: opeka Fig. 6 Èaklovac castle: layout plan potkrovljem ili ravnu terasu. Ova je braniè- 6,5/15/27 cm; ostalo ziðe: 6,5-7,5/14/31 cm) of the defense tower and its assumed plan -kula izuzetna po kru nom tlocrtu (promjer je govore da je kula poslije prizidana uz nešto 11,7 m u visini prozora II. kata; današnja je vi- stariju zidinu, koju je mogao poèeti graditi sina 24 m), po èinjenici da je graðena opeka- Ivan Moroviæ poèetkom 15. stoljeæa. Uz to, ma, po unutrašnjem prostoru i po pojedino- veæi format opeka braniè-kule karakteristièan stima od klesanoga kamena. Valpovaèka bra- je za drugu polovicu i kraj 15. stoljeæa. niè-kula ima èetiri eta e: prizemlje, I. (Sl. 9) i II. kat te ravnu terasu, a nekada vjerojatno i Što se tièe obrambene funkcije valpovaèke krov iznad nje. Ulaz je bio na I. katu preko braniè-kule, dosta govori njen polo aj na jed- pokretnoga mosta, dok se unutar braniè-kule nom uglu trokutastoga tlocrta burga i velika komuniciralo zavojitim stubištem u debljini debljina zidova kule. Potkrovna eta a oèito je zida. Prostori su svoðeni kupolastim svodovi- morala biti obrambena, s otvorima za djelo- ma. U sredini prizemlja nalazi se zdenac16 koji vanje ispod strehe i skošenjem donjega dijela 17 je danas djelomièno zatrpan. Prostor pri- zida. Gornjim otvorima odgovara skošenje pri- Sl. 7. Burg Èaklovac: pogled na unutrašnjost zemlja bio je osvijetljen jednim prozorom, zemnoga dijela zida u visini od 195 cm (1 hvat), braniè-kule vrlo visoko postavljenim, ali prozor je kasnije a istaka oko 12 hvata; ono je djelomièno uklo- Fig. 7 Èaklovac castle: defense tower interior zazidan. njeno. Namjena ovoga skošenja bila je odbi- Kao što je veæ reèeno, prvi je kat bio ulazni i u janje velikoga kamenja od kule kod moguæe- njemu se odvijao svakodnevni ivot. U deblji- ga napada neprijatelja, a u nas se ovaj detalj ni zida bili su rasporeðeni, osim ulaza, prilaz javlja pod utjecajem renesanse. Debljina zi- do zavojita stubišta, zahod, oveæa niša s ka- dova braniè-kule Valpova od preko 2 m (2,15 menim klupama veæega prozora, koji je danas cm u prozoru II. kata) i kru ni tlocrt veæ govori zazidan, te još jedan manji klinasti prozor o osiguranju od djelovanja vatrenoga oru ja, (Sl. 12). U tjemenu svoda, kao zaglavni ka- pa je prema tome i kasniji nastanak kule lo- men, ugraðen je grb s tri šiljka (grb Moroviæa), gièniji, razlo niji. Meðutim, tko je zapravo sa- kojega je okru io zmaj.18 To je vrlo kvalitetan gradio kulu, odnosno èiji je ono grb – treba rad: je li ovaj grb prije isklesan, a poslije ugra- tek riješiti.
18 Zmaj je oznaka pripadnosti Zmajskom redu što ga je Ulazne braniè-kule osnovao maðarsko-hrvatski kralj Sigismund još 1408. godi- ne. Redu je pripadao Ivan Moroviæ koji je zapoèeo gradnju Entry Defense Towers burga Valpova. Stilske pojedinosti braniè-kule Valpova, me- ðutim, ne pripadaju dobu Ivana Moroviæa, nego kasnijem. Ulazne braniè-kule treba razlikovati od ulaz- 19 Horvat, 1997: 56-57 nih kula koje su ni e i namijenjene samo za 20 Staniæ, 2004: 19-21 osiguranje ulaza. Saèuvano nam je nekoliko 21 Ovakav grb – s tri šiljka – grb je roda Gutkeled, a imali su ga Batori, Boèkaji, Moroviæi, Orsagi i mo da još koja obi- ovakvih braniè-kula koje su nastale u razlièito telj. (Bojnièiæ, 1899: 113-114) doba pa su im i znaèajke bitno razlièite. 32 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
Sl. 8. Burg Tr an, Modruš: tlocrt Ulazna kula Bedemgrada pokraj Našica sja- kamenim konzolama i stubištem u debljini Fig. 8 Tr an castle, Modruš: plan jan je primjer fortifikacijske arhitekture iz zida (Sl. 14 i 15). U potkrovlju su bila po tri ot- 26 Sl. 9. Dvorac Prandau-Normann, Valpovo: doba oko 1300. godine. Vrlo je vjerojatno da vora na svakoj strani za moguæu obranu. braniè-kula, tlocrt I. kata su je gradili templari iz obli njega Martina Otvori su pravokutni, a imali su niše za bolji Fig. 9 Prandau-Normann castle, Valpovo: pokraj Našica. Kulu zbog njene visine mo e- pristup parapetu i djelovanje na moguæega defense tower, first-floor plan mo smatrati i braniè-kulom.22 Tlocrtna je veli- neprijatelja pred kulom. Autori rekonstrukcije 2 èina kule 608 × 708 cm (= 3 × 3 3 hvata), M. Valjato-Fabris i D. Miletiæ predla u omanje otvore koji se šire prema van (Sl. 15). No, pre- Sl. 10. Bedemgrad: pogled na gornje eta e ulazne imala je 'vuèju jamu', dok su saèuvane gornje braniè-kule eta e (II. i III. kat) proviðene strijelnicama (Sl. ma tomu prijedlogu kroz ovakav bi otvor bilo Fig. 10 Bedemgrad: view of the upper storeys 10) kakvih je u nas malo saèuvano. Tek je na nemoguæe braniti podno je kule, kao i sam of the entry defense tower IV. katu veæi otvor s kamenim klupama koji je ulaz, što je za braniè-kulu najva nije. Vjerojat- mogao slu iti za komunikaciju s posjetitelji- nije je da su ti otvori bili veæi kako bi se kroz ma. Za V. kat mo emo pretpostaviti da je bio njih mogla braniti neposredna okolica ulaza. obrambeno potkrovlje. S obzirom na polo aj Sve su eta e bile presvoðene, osim najgor- Bedemgrada na relativno ravnom terenu, njega, III. kata, koji je imao drveni grednik. kru na tlocrtnog oblika, ulaz je bio najranjiviji Prostorije su bile reprezentativne i oèito kvali- dio utvrde, pa je logièan naglasak na obrani tetno ureðene, a neke i oslikane. ulaza. Brojne strijelnice osiguravale su flan- Ulazna i braniè-kula Šarengrada27 (Sl. 20) raz- kirnu obranu, što je, izgleda, izuzetno za naše likuje se od ostalih, prije svega – materijalom burgove toga doba, èemu su mogla pridonije- kojim je graðena. To su opeke velièine ti iskustva templara iz Svete zemlje. 7/17/32-34 cm. Tlocrtna je velièina kule 10,8 × 1 × 1 Brinjska ulazna braniè-kula23 saèuvana je u 10,8m(=5 2 5 2 hvata). Kula je bila svo- – punoj visini (Sl. 18), ali je bez jedne polovice. ðena ulazni prostor baèvastim, a prvi kat go- Tlocrtna je velièina 900 × 900 cm, visine oko tièkim kri nim svodom s rebrima. Zidovi kule 20 m, a graðena je poèetkom 15. st. Rušenje bili su perforirani brojnim velikim otvorima dvorišne polovice kule oèito je bilo uzrokova- niša od vrata i prozora, koji su imali kamene no oslabljenjima zida stubištima i prozorima. šprljke ('èeške prozore'). No drugi kat, na a- Put ulaza u prizemlju lomljen je pod pravim kutom, što je iskljuèivalo direktan hitac i ote- 22 Horvat, 1998: 53-54 avalo juriš u unutrašnjost burga (Sl. 14). Ulaz 23 Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003. nije osiguran mostom, ali je imao okomi- 24 Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003: 53, 55 to-posmiènu rešetku kojom se upravljalo iz 25 Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003: 65 prizemlja.24 A II. i III. kat neosporno su rezi- 26 Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003: 73 dencijalne namjene,25 s kaminom, velikim 27 Cvetko; Karaè, 1986: 3-4 prozorima s kamenim klupama, zahodom na 28 Cvetko; Karaè, 1986: 3-4 Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 33
lost, nije saèuvan, iako je oèito da je postojao, tako da nam nije poznata izvorna visina te kule ni njezin završetak. Burg Šarengrad bio je okru en s jedne strane strminom nad Duna- vom, a s ostale tri strane vrlo dubokom gra- bom. Ispred kule bila je nekad dodana 'vuèja jama'.28 Po ostatcima koji su pred nama oèito se radi o monumentalnoj polivalentnoj bra- niè-kuli 15. stoljeæa, koja je branila ulaz u burg na najosjetljivijem mjestu – ulazu. Kula je imala i funkciju reprezentacije – statusnoga simbola.
TLOCRTI BRANI^-KULA PLANS OF DEFENSE TOWERS
Pri prouèavanju braniè-kula njihov je tlocrt èe- sto jedini siguran podatak, s obzirom na to da su ove kule veæinom razrušene, èesto svede- ne na arheološki stadij do razine terena (Cetin – „Mala Crkvina”). Tlocrt 'pravih' braniè-kula najèešæe je kvadrat i pravokutnik (Sl. 16), a kod stambenih i trokut, višekutnik ili kru ni- ca29 (Sl. 19). U jednom je primjeru poznat os- merokutni tlocrt, i to kod braniè-kule Bilaja u Lici. Potkovasti oblik tlocrta poznat je opet samo u jednom primjeru: to je braniè-kula burga Podlapèeca u Lici.30 Kru ni tlocrt bra- I kod kvadratnih, trokutastih i poligonalnih Sl. 11. Dvorac Prandau-Normann, Valpovo: niè-kule u Viškovcima i njezina struktura pot- tlocrta karakteristièno je okretanje jednim ug- braniè-kula Fig. 11 Prandau-Normann castle, Valpovo: puno odgovaraju obrambenoj namjeni. Za- lom prema moguæemu napadu neprijatelja defense tower nimljivo da starije kru ne tlocrte nalazimo (Sl. 2, 6 i 8). Braniè-kule postavljane su redo- samo još na nekoliko mjesta u Po eškoj kotli- vito na jedan od krajeva polo aja braniè-kule, Sl. 12. Dvorac Prandau-Normann, Valpovo: ni: Po ega, Dolaèki grad, Šag, Vrhovci, no nad popreèno iskopanu ili u kamenu uklesa- braniè-kula, pogled iz dvorišta dvorca; u sredini se mo da jedino Po ega i Šag još mogu pripada- nu grabu. Kosi je zid bilo te e razbijati 'ov- vidi vitki toranj stubišta kojim se penjalo na zidine, ti 13. stoljeæu. Potrebna bi bila daljnja istra- nom', a isto tako i spuštati pokretni most s a vjerojatno, posredno, i na I. kat braniè-kule 31 Fig. 12 Prandau-Normann castle, Valpovo: defense ivanja na terenu. vrha drvenoga opsadnog tornja. Pa èak je i tower, view from the castle courtyard; a slender Bez obzira na uobièajeni tlocrtni oblik bra- smještaj braniè-kula kru noga tlocrta Viško- tower of the staircase leading to the walls and probably to the tower's first-floor (in the middle) niè-kula – kvadrat, te nešto rjeðe pravokutnik vaca i Po ege podreðen toj funkciji. i kru nica – sporadièno se javljaju i neki drugi Velièina se stranica tlocrta braniè-kula redovi- tlocrtni oblici (Sl. 19). Trokutni ili, bolje reæi, to iskazuje cijelim brojevima hvati i stopa (1 gotovo trokutni tlocrt ima braniè-kula Velike hvat = 6 stopa = 6 × 32,5 cm = 195 cm) i njiho- Sl. 13. Gariægrad: braniè-kula na sjevernom kraju (druga polovica 13. st.), koja je imala i stam- vim dijelovima, valjda zbog opæenitog olak- burga benu namjenu. Ovakav oblik vjerojatno je po- šanja pri radu, u razgovorima i pri ugovaranju Fig. 13 Gariægrad: defense tower at the north end sljedica obrambenih razloga za sluèaj opsa- (Sl. 27; Velika). of the castle de. Iako mu je slièan tlocrt Lipovca kod Samo- bora (takoðer druga polovica 13. st.), ova bra- Braniè-kule samo obrambenih namjena naj- veæim su dijelom manjih tlocrta, velièine stra- niè-kula ipak ima tlocrt nepravilnoga poligo- 1 – na. Braniè-kule Buške Ostrvice i Komiæa mo- nica 7-8 m, tj. 3 2 4 hvata. Uglavnom veæe gle su imati nepravilan tlocrt, blizak pravokut- debljine njihovih zidova znaèe i manje prosto- niku; smještene su uza sam ulaz, no to je i sve re koje oni obuhvaæaju, što je normalna po- što se o njima mo e reæi. S obzirom na mali sljedica brige za sigurnost, ali to znaèi da je prostor na litici na kojoj su ti burgovi sagraðe- stambena namjena bila zanemariva. Meðu- ni, i one su vrlo malih tlocrta, a i prilièno tan- tim, srednjovjekovna racionalnost koja pove- kih zidova. æava velièinu tlocrta braniè-kule omoguæuje dvostruku namjenu: obrambenu i stambe- nu.32 Iako ima primjera braniè-kula dvojne 29 Braniè-kule kru noga tlocrta najèešæe su graðene tijekom Horvat namjene veæ sredinom 13. stoljeæa (Medved- 16. st. kao dio onodobnih kaštela. ( , 1993: 160-162) grad, Modruš), èini se da razvoj fortifikacija Horvat 30 , 1998: 49-50 prati razvoj opsadnog oru ja i sve veæu upora- 31 I. Stopar, pišuæi o burgovima u slovenskom dijelu Šta- bu vatrenog oru ja, te braniè-kule polako jerske, konstatira da je jedino braniè-kula burga Kebelja imala kru ni tlocrt! (Stopar, 1977: 84) gube na izvornoj va nosti. Tijekom 15. stolje- 32 Ipak treba prihvatiti vjerojatnost da su prve braniè-kule æa gradi se ili pregraðuje puno burgova, ali bile ponajprije stambene i obrambene (Engleska, Francuska). bez braniè-kula (Cesargrad, Kostel, Lobor, Mi- 34 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
Sl. 14. Brinje: burg, tlocrti ulazne braniè-kule lengrad, Zelina, Ru ica, Kamengrad kod Po- sivala s tri strane gradska platna.”35 Tlocrt Bi- Fig. 14 Brinje: castle, plans of the entry defense ege, mo da Ilok). laja (Belaja) u Lici nalazimo u beèkom Ratnom tower arhivu, no to je vrlo shematiziran i netoèan Posebno je zanimljivo da tlocrti u obliku kva- tlocrt, s peterokutnom kulom umjesto osme- drata nisu uvijek geometrijski idealni kvadrati rokutnom, što su neki autori prihvatili kao go- jer im velièine variraju za 20-40 cm, pa i više. tovu èinjenicu (Szabo, A. Horvat). To, kao što Razlog ovome, osim pogrješke graditelja koji vidimo, ne odgovara stanju u naravi. Mo e se je odreðivao objekt na terenu, mo e biti for- dopustiti da je unutrašnjost kule bila osmero- malne naravi, a ponekad zbog razlièitih deb- kutna, a izvana imala barem jedan šilj, kao na ljina zidova, veæ prema tome s koje se strane tlocrtu iz Ratnoga arhiva u Beèu. oèekivala opasnost. Tu je i prilagoðavanje te- Sl. 15. Brinje: burg, presjek ulazne braniè-kule renu, te nailazimo i na nešto veæa odstupanja, Bilaj se prvi put spominje sredinom 15. stolje- Fig. 15 Brinje: castle, section of the entry defense pa je tlocrt pravokutnik (@idovina, Doljanovci, æa, i to u vlasništvu podbana Tome Tvrtkovi- tower Dobra kuæa, Modruš). æa. Naèin zidanja, tj. faktura saèuvanoga dije- la zida na staroj fotografiji (Sl. 25) govori za Tlocrt braniè-kule burga Poèitelja u Lici (Sl. × kasnije doba nastanka, tj. prvu polovicu 15. 19-7) jest pravokutnik velièine 12,25 8,8 m, stoljeæa, kao i sam izbor pozicije, koji podsje- a njegova je bruto površina nešto manja od æa na burg Brinje. Nepravilnost tlocrta je zna- medvedgradske (136,4 m : 182,25 m), no ipak èajna, bolje reæi – èinjenica je da ni jedna od pripada meðu najveæe u Lici. Velièina braniè- osam stranica osmerokutnika nije jednaka -kule Poèitelja mo da je posljedica èinjenice (Sl. 26), što je bilo uobièajeno pri projektira- da ju je gradio maðarski kralj Bela IV., što se 33 nju oko 1400. godine i nešto kasnije. Mo emo nazire iz listine iz 1263. godine: „...terram se zapitati, ima li gradnja Brinja (poèetak 15. Pochotil (!) pro municione facienda recepissi- st.) veze s Bilajem? mus...”. Još uvijek prilièno velika ruševina braniè-kule, vrlo kvalitetno zidana priklesa- Pri projektiranju i odluèivanju o izgledu, obli- nim komadima kamena na naèin 13. stoljeæa kovanju tlocrta braniè-kula, odreðenu je ulo- (Sl. 31), što mo da potvrðuje ulogu graditelja gu imao i odnos širine prostora prema deblji- 36 maðarsko-hrvatskoga kralja u njezinoj grad- ni zida s obje strane (Sl. 17): nji. Debljina zida od 146 cm i nije pretjerana, – Bedemgrad (poèetak 14. st.) 3:4i3:2 no smještaj na stijenama s teškim pristupom – 34 Cetin („Mala Crkvina”, 13. st.) 1:1:1 ipak govori o brizi za sigurnost. – Èaklovac (poèetak 14. st.) 3:4:3 Druga vrlo zanimljiva stambena braniè-kula – Koroð (13. st.) 1:2:1 jest ona burga Bilaja u Lici, nedaleko od Go- – Poèitelj (druga polovica 13. st.) 1:3:1 spiæa, podignuta na kamenoj uzvisini. Ne tako davno još se uzdizao dio ziða ove kule (Sl. 24), ali i on se tijekom prve polovice 20. 33 Klaiæ, 1976: 378 stoljeæa srušio. Od nje danas postoje tek jed- 34 Horvat, 1998: 51-53 35 Devèiæ, 1895: 11 (Bez obzira na naslov èlanka, Devèiæ va vidljivi tragovi zidova i temelja koji govore piše i o obli njem Bilaju – Belaju.) da je kula imala osmerokutni tlocrt (Sl. 26). 36 Vjerojatno je i elevaciju braniè-kule odreðivao slièan Da je braniè-kula Bilaja bila osmerokutnik, odnos baze prema visini zidana dijela i visini zidana dijela piše i I. Devèiæ 1895. godine: „Pred nama strše prema visini krovišta. 37 Primjer tlocrta sjevernoga zvonika zagrebaèke kate- tu ni ostatci Belaj-grada. ...Na najvišem mje- drale dan je tek za usporedbu, s obzirom na doba gradnje i stu uzdizala se osmerokutna kula, a ovu opa- sliènost braniè-kulama svojom masivnošæu. Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 35
– Ribnik pokraj Karlovca od ostalih. Razlozi nejednakosti unutarnjih Sl. 16. Pregled tlocrta nekih braniè-kula: 1. @umberak; 2. Viškovci pokraj Po ege; (sredina 15. st.) 1:1:1 strana prostora mogu biti meðusobno razlièi- 3. Cetin, „Mala Crkvina”; 4. Ozalj, „Baboniæ-kula”; – Viškovci (13. st., braniè-kula te, kao npr. kod ulazne braniè-kule Brinja (So- 5. Samobor; 6. Stupèanica kru noga tlocrta) 1:1:1 kolca). Ondje se unutrašnje stranice meðu- Fig. 16 Review of the defense tower plans: – – 1. @umberak; 2. Viškovci near Po ega; – Zagreb, sjeverni zvonik zagrebaèke sobno razlikuju za po tri palca: 163' 166' – 3. Cetin, „Mala Crkvina”, 4. Ozalj, „Baboniæ kula”, katedrale (poèetak 14. st.)37 1:1:1 169' 172'. Ovakvo igranje brojevima vezano 5. Samobor; 6. Stupèanica je za izvoðenje graðevina s namjernim nepra- – @umberak (oko 1200. godine) 1:2:1 Sl. 17. Tlocrti nekih braniè-kula s omjerima debljina vilnostima, što su posebice razvile èeške, zidova i prostora: 1. Cetin, „Mala Crkvina”; – @idovina (13. st.) praške radionice.39 Time se eljelo obogatiti – 2. Viškovci; 3. @umberak; 4. Stupèanica; 5. @idovina pravokutni tlocrt 1:2:1 i 1:3:1. prostor nekim novim proporcijama i odnosi- u Hrvatskom zagorju; 6. Ozalj, „Baboniæ-kula” Ovi su odnosi razlièiti tijekom vremena i kao ma koji trebaju utjecati na percepciju prosto- Fig. 17 Plans of some defense towers with ratios between the thickness of the walls and space: da ih nalazimo najviše u 13. i poèetkom 14. ra, uèiniti da nepravilan prostor dobije novu 1. Cetin, „Mala Crkvina”, 2. Viškovci; 3. @umberak; stoljeæa. Izuzetak je braniè-kula Ribnika pok- dimenziju. Bio je to svojevrstan umjetnièki iz- 4. Stupèanica; 5. @idovina in Hrvatsko zagorje; raj Karlovca, za koju se pretpostavlja da je raz starih majstora. 6. Ozalj, „Baboniæ-kula” mogla biti zapoèeta sredinom 15. stoljeæa.38 Poslije, prema kraju 14. stoljeæa, odnosi se PRESJECI, ELEVACIJE Sl. 18. Brinje: pogled na èitavi dio ulazne braniè-kule postavljaju kao cijeli brojevi stopa: Fig. 18 Brinje: view of the entire part of the entry defense tower 1 2 1 SECTIONS,ELEVATIONS – Brinje (poèetak 15. st.) 5 2':16 3':5 2' – Gariæ (stambena kula, Shematski crte i presjeka što ih donose neki oko 1400. godine) 7' : 23' : 7' autori (Szabo, Piper, Villena; Sl. 21) imaju 2 2 2 – Valpovo 6 3':22 3':6 3' znaèajke koje nalazimo manje-više i u nas kao (druga polovica 15. st.) (ukupno = 6 hvati) niz inaèica. Po Piperu, koji je svoje djelo „Bur- – Ribnik pokraj Karlovca 10' : 10' : 10' genkunde” pisao još poèetkom 20. stoljeæa, – Gariæ (sjeverna braniè-kula, braniè-kula najèešæe ima prizemlje, tri do èeti- oko 1400. godine) 7 1 ' : 19' : 6'. ri kata i još obrambeno potkrovlje (Sl. 21-2). 3 Podruma nema jer su burgovi veæinom graðe- Prostor unutar zidova, iako se i on mo e iska- ni na stjenovitom terenu. Prizemlje je vrlo vi- zati u hvatima i stopama, ima neke svoje spe- soko, svoðeno, a ulaz u braniè-kulu na prvo- cifiènosti: stranice prostora èešæe su jednakih mu je katu. Nad I., II. i III. katom izvedene su du ina, ali zbog nejednakih debljina zidova, stropne konstrukcije. Prozori su na svim eta- vanjske mjere braniè-kula nisu iste, tj. doista ama maleni i visoko postavljeni, te to oèito nisu kvadrat. Zidovi, okrenuti prema moguæe- nisu strijelnice. Potkrovna je eta a obrambe- mu napadu neprijatelja, èesto su nešto deblji na, male visine, a zidovi su proviðeni veæim otvorima za obranu. Krov je èetverostrešni, šatorasti.40 Treba naglasiti da je to izrazito 38 Horvat, 1973-74: 30. Po Miletiæu doba gradnje ove braniè-kule jest druga polovica 15. st. (Miletiæ, 2002: 19) obrambena braniè-kula, ne i stambena – piše Piper – iako je obrana skoncentrirana na pot- Menclova 39 , 1972/II: 121-123 krovlje, a branitelji djeluju s visine, kroz otvo- 40 To je ipak samo opæenita shema, kako Piper ka e, za re u potkrovlju. veæi dio braniè-kula jer npr. braniè-kula Strasburga (Prusi- ja), burga Njemaèkoga reda, ima èak 11 katova! (Piper, L. Villena u svome „Glossairu”41 (Sl. 21-3) do- 1967: 217) nosi sliènu strukturu, isti broj eta a, ali s više 41 Villena, 1975: 126-128 pojedinosti koje bolje objašnjavaju namjenu 36 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
to su ipak samo pretpostavke. Za postojanje III. kata govore crte i Pipera i Villene, te para- lela s braniè-kulom Ozlja („Baboniæevom ku- lom”) koja je nedavno obnovljena. Analiza braniè-kule @umberka, koju upravo istra uje arheolog D. Lapajne, pokazuje znaèajke rani- jih, izrazito obrambenih braniè-kula. Analiza braniè-kule Zrina (druga polovica 14. st.), koje je obnova u tijeku,44 pokazuje struk- turu nešto mlaðe braniè-kule, kada se vrh braniè-kule pomalo otvara veæim prozorima, a mo e se pretpostaviti da je imao i stambenu namjenu (Sl. 23). Ju na je braniè-kula Zrina, koju su vjerojatno sagradili knezovi Šubiæi na- kon što su došli ovamo sredinom 14. stoljeæa, kvalitetnije zidana graðevina, tlocrtne veli- èine 8,66 × 8,45 m (Sl. 19-12). Kula je pre ivje- la ratove s Turcima i njihovu vlast u ovim kra- jevima, dok nije stradala 1944. godine od par- tizanskih topovskih granata. U tijeku su kon- zervatorsko-zaštitni radovi, pa je autor imao prigodu analizirati njeno stanje i predlo iti njen moguæi izgled. Prema starim vedutama i fotografijama ju na je braniè-kula Zrina mo- gla imati prizemlje i tri kata, te dakako, ob- rambenu eta u. Djelomièno je saèuvan ulaz u razini I. kata, na kojemu nema tragova pokret- noga mosta. Na prvomu je katu saèuvan dio Sl. 19. Pregled nekih stambenih braniè-kula: pojedinih prostorija. Èini se, naime, da je ovo omanjega prozora koji je osvjetljavao prvi 1. Medvedgrad, sjeverna braniè-kula; i stambena braniè-kula (npr. III. kat ima veæe 2. Velika kod Po ege; 3. Lipovec; 4. Èaklovac; kat. Za prozore na višoj eta i nalazimo podat- 5. Gariægrad, braniè-kula na sjevernoj strani burga; prozore itd.). Zadnji je kat uistinu obrambene 6. Modruš, burg Tr an; 7. Poèitelj u Lici; ke na staroj fotografiji i na vedutama. Autoro- namjene, s oveæim otvorima pod krovom. Kao va iskustva, a i drugih kolega, pokazuju veæe 8. Bilaj u Lici; 9. @idovina u Hrvatskom zagorju; vertikalna komunikacija slu e kod oba autora 10. Koroð; 11. Grebengrad; sliènosti s Villeninom shemom (Sl. 21-3). Po- 12. Zrin, ju na braniè-kula; jednostavne drvene stube u prostoru, vjero- sebno bih istaknuo analizu braniè-kule burga 13. Ribnik pokraj Karlovca jatno nacrtane tek kao shematska naznaka. Brinja, danas zvanoga i Sokolac D. Miletiæa i Fig. 19 Review of some housing defense towers: Villena donosi i primjer (vjerojatno francuski) M. Valjato-Fabris45 (Sl. 15), koja pokazuje da 1. Medvedgrad, northern defense tower; se radi o vrlo razvijenoj braniè-kuli polivalent- 2. Velika near Po ega; 3. Lipovec; 4. Èaklovac; slo ene braniè-kule koja oèito ne mo e biti 5. Gariægrad, defense tower on the northern side of samo obrambena. No, ta 'francuska' braniè- ne namjene. the castle; 6. Modruš, Tr an castle; -kula, donjon, ima drukèiji graðevni razvoj, kao – 7. Poèitelj in Lika; 8. Bilaj in Lika; Elevacije proèelja braniè-kula takoðer su 9. @idovina in Hrvatsko zagorje; 10: Koroð; i uvjete ivota. Donjon je bio jedinstven objekt, nam malo poznata. Na suvremenim crte ima 11. Grebengrad; 12. Zrin, southern defense tower; velike visine, a u svojim poèetcima i bez zidi- Zrina (dvije braniè-kule!), na najvišoj eta i, 13. Ribnik near Karlovac na unaokolo. Unutrašnjost je riješena stilski koja još nije obrambena, nacrtana su dva bogatim plastiènim detaljima i svodovima. veæa prozora (Sl. 28), dok su svi ni i prozori Presjek braniè-kule u Szabinim „Starim gra- tek prorezi u zidu, ili èak nisu ni nacrtani. Bez 42 Sl. 20. Šarengrad: pogled na burg na obali Dunava dovima” (Sl. 21-1) najjednostavniji je, i ima obzira na shematiènost crte a, on nam ipak Fig. 20 Šarengrad: view of the castle on the Danube samo prizemlje i dva kata te stubište u debljini mo e poslu iti kao va na naznaka izvedbe river bank zida. Oèito je samo obrambene namjene. vrha braniè-kule veæih, stambenih prozora. Na polivalentnoj braniè-kuli Brinja, danas Braniè-kula burga Staroga grada @umberka, zvanoga i Sokolac, na najvišoj su eta i saèu- vjerojatno nastala poèetkom 13. stoljeæa, re- × vani tragovi velikih 'èeških' prozora (Sl. 18). U lativno je manjega tlocrta (7,9 7,75 m), a sa- doba vatrenoga oru ja, tijekom 16. stoljeæa, graðena je na ivoj stijeni, na najvišoj poziciji ovi su prozori mogli biti zazidani ili im je sma- burga. Ulaz je tek malo povišen, ali nema tra- njivan svijetli otvor. gova da se ulazilo preko pokretnoga mosta. Ziðe je saèuvano do iznad poda II. kata. S ob- zirom na male visine eta a (Sl. 22) i obièaje u 42 Szabo, 1920: 2 gradnji braniè-kula, autor je pretpostavio po- 43 Arheološka je iskopavanja vodio D. Lapajne iz Mini- starstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Kon- stojanje III. kata i obrambenoga potkrovlja. zervatorski odjel u Zagrebu, za potrebe kojih je autor izra- Pomoæu cijelih brojeva stopa i hvati te pretpo- dio elaborat prezentacije umberaèke braniè-kule. stavljenog odnosa širine prema visini 2 : 3, u 44 Obnovu vodi M. Visin iz Konzervatorskog odjela u Za- analizi potrebnoj za konzervatorsku prezen- grebu, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Ministarstvo 43 kulture. taciju, pretpostavljene su visine II. i III. kata 45 Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003: 65-73 od po 325 cm, tj. po 10 stopa, pa je visina 46 Zanimljivo je da se u Francuskoj ovaj prostor naziva i ukupno 6 hvati i 4 stope (Sl. 22). No, naravno, oubliette, dakle prostor koji je zaboravljen. Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 37
ULAZI U BRANI^-KULE ENTRIES TO DEFENSE TOWERS
Ulaz u braniè-kule uvijek je povišen, s prila- zom preko rampe, ljestava ili pokretnoga mo- sta. Koliko se zasad mo e reæi, u poèetku po- višenje ulaza nije bilo veliko, mo da 1,6-2,0 m. Dobar primjer nalazimo na braniè-kuli @um- berka, koji je nedavno iskopao D. Lapajne. Nema tragova kamenih konzola koje bi nosile sto ere oko kojih se trebao rotirati pokretni most. Još nekoliko objekata iz 13. stoljeæa ima ovakvo rješenje ulaza, ili barem to mo emo pretpostaviti: Medvedgrad – ju na braniè-kula, Ozalj – „Baboniæ-kula”, Velika, zatim ulaz u kastrum Paku, istoèni ulaz u zidini ispod Po- pova tornja na zagrebaèkom Gradecu. Na tek nešto mlaðim kulama imamo ostatke konzo- la-nosaèa sto era pokretnoga mosta: Stupèa- nica, Bribir u Vinodolu (oznaèen je godinom 1302.), Valpovo (druga polovica 15. st.). I na crte ima iz 16. stoljeæa neke starije kule imaju samo prislonjene ljestve: Zrin (Sl. 28), Otoèac (Sl. 29). Kod braniè-kula u koje se ulazilo pre- ko pokretnoga mosta morala je postojati još posebna konstrukcija – zidani stup, èardak kao u kasnije doba ili se prilazilo preko galeri- je uza susjedni objekt i sl. Ispred sjeverne Prvi je kat uvijek bio ulazni prostor, samo s Sl. 21. Sheme presjeka braniè-kula: braniè-kule Medvedgrada, koja je oèito bila i vratima i malim otvorom za osvjetljenje. Po- 1. Gj. Szabo, 2. O. Piper, 3. L. Villena Fig. 21 Schematic sections of the defense towers: stambena, ostao je donji dio jakoga zidanog nekad u njemu nalazimo kamin (Velika). 1. Gj. Szabo, 2. O. Piper, 3. L. Villena stupa, na koji se oèito spuštao pokretni most Kod stambenih braniè-kula II. je kat oèito veæ s te braniè-kule, a na nj se penjalo bilo ram- imao stambenu namjenu. Prozori su nešto pom bilo drvenim stubištem. To bi znaèilo da su na Medvedgradu istodobno u uporabi oba Sl. 22. Braniè-kula burga @umberka: Sl. 23. Ju na braniè-kula burga Zrina: naèina ula enja u braniè-kule: u ju nu preko presjek, pokušaj rekonstrukcije presjek, pokušaj rekonstrukcije ljestava, u sjevernu preko pokretnoga mosta. Fig. 22 Defense tower of @umberak castle: Fig. 23 Southern defense tower of Zrin castle: Ulaz u polivalentnu kulu burga Brinja bio je na section, reconstruction attempt section, reconstruction attempt I. katu, vjerojatno preko galerije, uza sjeverni palas.
STRUKTURA KATOVA STOREY ORGANIZATION IN DEFENSE TOWERS
S obzirom na to da je veæina burgova graðena na ivoj stijeni, braniè-kule nisu imale podru- me. Ovo je u srednjem vijeku bila va na okol- nost jer se time izbjegla moguænost da nepri- jatelj kopa lagume pri opsadi te time ozbiljno ugrozi stabilnost i sigurnost kula i pojedinih objekata burgova. Prizemlje braniè-kule oznaèeno je u djelima Szabe, Pipera i Villene kao tamnica, svoðeni prostor s malim otvorom u tjemenu svoda, kroz koji se spuštalo zatvorenika.46 U nas ovakvo rješenje zatjeèemo na braniè-kuli bur- ga Ribnika pokraj Karlovca: prostor je svoðen polukru nim baèvastim svodom, s još saèu- vanim omanjim kvadratnim otvorom u tjeme- nu svoda (Sl. 19-13). Pa ipak, ima primjera da je nad prizemljem drveni grednik (@umberak, Velika, Zrin, Ozalj). 38 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers
zirom na naše klimatske prilike, te terase i nisu posvuda dugo u uporabi. Primjerice, va- ra dinske baterijske kule, projektirane i izve- dene s ravnim krovovima, poslije su dobile normalne krovove, koji i danas postoje. Braniè-kula Stupèanice, povišena je krajem 15. i poèetkom 16. stoljeæa zidom od opeka, s odgovarajuæim otvorima za djelovanje vatre- nim oru jem, a II. kat presvoðen je baèvastim svodom od opeka. Ovo dozidavanje starije potkrovne eta e indirektno nam je saèuvalo prvotne otvore ispod strehe na braniè-kuli burga Stupèanice, koji su slu ili za obranu ti- Sl. 24. Bilaj u Lici: pogled na ostatke ziða burga Sl. 25. Bilaj u Lici: smještaj burga u krajoliku jekom 14.-15. stoljeæa (Sl. 30). Polo aj bra- Fig. 24 Bilaj in Lika: remains of the castle Fig. 25 Bilaj in Lika: castle in its surroundings niè-kule Stupèanice usmjeren je prema su- sjednomu, nešto povišenom obronku, za koji veæi, a ponegdje je sagraðen i kamin. Strop je se moglo oèekivati da æe ga neprijatelj zapo- drveni grednik. Konzolni zahodi, prvo drveni sjesti i odande djelovati svojim oru jem. Ka- (Modruš), a poslije zidani na kamenim konzo- rakteristièno je da je ta braniè-kula bila okru- lama, smještani su na I. ili II. kat, oèito ovisno ena novim, jaèim zidinama, s otvorima za o koncepciji graðevine. djelovanje vatrenim oru jem. Slièna rješenja nalazimo ispred braniè-kule Èaklovca i s Treæi je kat bio – nazovimo to suvremenom ju ne strane jezgre Ru ice kod Orahovice, te sintagmom 'dnevni boravak' – intimniji pro- su ova rješenja na neki naèin anticipacija ka- stor, vjerojatno spavaonica, s veæim prozori- snijih renesansnih bastiona i tierapiena. ma, kaminom, kaljevim peæima, a po svoj su prilici i stropne grede bile profilirane i bojane. OPREMA BRANI^-KULA Potkrovna je eta a bila namijenjena obrani. EQUIPMENT OF DEFENSE TOWERS Prema saèuvanim tragovima na braniè-kula- Sl. 26. Bilaj u Lici: tlocrt ostataka braniè-kule ma Stupèanice (Sl. 30) i Bosiljeva, to su pra- Ureðenje prostora poèelo je tijekom zidanja s mjerama svih stranica tlocrta vokutni otvori, slièni onima na kruništima zi- braniè-kula: to su razni ureðaji u debljini zida, Fig. 26 Bilaj in Lika: plan of the defense tower dina, dakle iste – obrambene namjene. Koliko remains with dimensions of all plan sides kamene klupe u prozorskim nišama, kamini, se po malo saèuvanih tragova na vrhovima zahodi na konzolama, male niše za odlaganje braniè-kula mo e vidjeti, kao i na starim crte- svijeæa i sl. Moguæi pregradni zidovi bili su Sl. 27. Velika: tlocrt burga s kotama u hvatima i stopama ima, èini se da braniè-kule 13.-15. stoljeæa drveni, iako u braniè-kuli Poèitelja nalazimo i Fig. 27 Velika: plan of the castle with dimensions nisu imale konzolnu nadogradnju, ni zidane kamene pregradne zidove. Uz otvorene kami- in ”hvat” (old measure for area) and feet ni drvene, uostalom kao ni zidine. Tek se kra- ne poslije su ugraðivane i zemljane i kaljeve jem 15. i tijekom 16. st. izvode drvene konzol- peæi. Mo da su ovakve peæi u najvišim eta- ne galerije koje su slu ile za obranu od nepri- ama imale dimnjake od pletera, oblijepljene jatelja – i kada je još bio udaljen, i kada se pri- zemljom, kojima je dim odvoðen u potkrov- bli io podno ju kule. U to se doba pri opsada- lje.48 Meðukatne su konstrukcije najèešæe 49 ma više ne koriste drveni opsadni tornjevi, drvene, vjerojatno i ukrašavane. Iznad pri- veæ vatreno oru je. zemlja, tj. ispod ulazne eta e, èesti su baèvasti svodovi – vjerojatno radi sigurnosti. Na bogati- POKROV BRANI^-KULA je izvedenim braniè-kulama izvodi se gotièki kri ni svod s rebrima, npr. Brinje, Šarengrad, ili COVERING OF DEFENSE TOWERS kupolasti kao u Valpovu. Je li gotièkih svodova s rebrima bilo i na nekim drugim braniè-kula- I na kraju spomenimo da su braniè-kule bile ma, mo da æe nam moæi pokazati nova arheo- pokrivene šatorastim krovištem,47 redovito s loška i konzervatorska istra ivanja. pokrovom od šindre. Krovišta su ponekad Drveni namještaj – stolovi, klupe i stolice, bila bogatije ukrašena manjim kroviæima, škrinje, ormari, police, kreveti i sl. – nije nig- krovnim prozorima i drvenim tornjiæima, ali dje saèuvan i mo emo tek pretpostaviti da je ništa od toga nije saèuvano. Neki su krovovi bio prilièno grube izrade. Osim toga, i izvedba imali malo sljeme, što je obogaæivalo njihov i oblikovanje drvenoga namještaja morali su izgled, a istodobno orijentiralo objekt prema se tijekom 200-300 godina (13.-15. st.!) mije- kompoziciji burga (Sl. 1). njati. Oèito su bile nazoène znaèajke romani- Na nekim su vedutama 16. stoljeæa na bra- ke, gotike, a poslije èak renesanse. Vjerojatno niè-kulama nacrtane ravne terase (Otoèac: Sl. je oblikovanje namještaja bilo prema obièaji- 30; Zrin, Brinje), dok su ponegdje još i danas ma lokalne sredine. (Novi i Bribir u Vinodolu, no to su pregradnje recentnoga doba). Ravne terase na braniè-ku- 47 Horvat, 2005: 13-14 lama oèito su posljedica prilagoðavanja obra- 48 Horvat, 1994: 235-236 ne vatrenom oru ju tijekom 16. stoljeæa. S ob- 49 Horvat, 2006. Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 39
ZAKLJU^AK CONCLUSION
Ovom prigodom nismo ulazili u genezu razvoja braniè-kula, no èini se da su donjoni, Berchfriti itd. od samih poèetaka imali dvostruku namje- nu: stanovanje i obranu, odbijanje neprijatelj- skog opsjedanja, i to s vrha braniè-kule. Samo obrambena namjena mogla se javiti tek s raz- vojem burgova, oru ja i ratovanja opæenito. Zbog usavršavanja tehnike opsjedanja burgo- va grade se braniè-kule samo obrambene na- mjene, pri èemu se za obranu koristi tek vrh braniè-kule. Gradnja stambenih braniè-kula Sl. 28. N. Angielini: burg Zrin u 16. st., takoðer nije iskljuèivala gradnju palasa, odno- Razvoj braniè-kula u Hrvatskoj i Slavoniji nije moguæe pratiti od poèetka jer nam je taj gra- crte iz 1566. godine sno prostorije stambene namjene unutar zidi- Fig. 28 N. Angielini: Zrin castle in 16th c. na burga. Stanovanje u braniè-kulama, s povi- ðevni oblik donesen iz zapadne Europe kao drawing from 1566 šenim ulazom, debelim zidovima i s malim ot- gotov graðevni oblik u 13. stoljeæu. Mo da je vorima, trebalo je pru iti sigurnost, odvojiti se najstarija braniè-kula Staroga grada @um- Sl. 29. Utvrda Otoèac krajem 16. st. od opasnosti vanjskoga svijeta, noænih prepa- berka koja je mogla imati samo obrambenu Fig. 29 Otoèac fortification, end of 16th c. da i zlonamjernih susjeda. Èini se da je tu mo- namjenu. glo biti sklonište obitelji vlasnika ili upravitelja Veæ su na Medvedgradu sagraðene dvije burga u nemirnim vremenima i pri opsadi. kule, kod kojih su osim obrambene prisutne i Obrambenu funkciju braniè-kula potvrðuju nji- druge namjene: sjeverna je mogla slu iti za hovi polo aji uz prokope i njihov opæeniti od- siguran boravak maðarskoga kralja i zagre- nos prema terenu izvan zidina burga. U toj je baèkoga biskupa, a ju na kao refugij kanoni- situaciji visina braniè-kule trebala odgovarati cima i za smještaj kaptolskih dragocjenosti, Sl. 30. Braniè-kula burga Stupèanica: visini drvenih opsadnih tornjeva napadaèa. arhiva i sl. Sjeverna braniè-kula oèito nadzire na vrhu su kule zazidani otvori ispod prvotne Primjena opsadnih drvenih tornjeva tijekom prilaz burgu sa strane i, po potrebi, odbija na- strehe, koji su slu ili za obranu jer je braniè-kula vremena otpada zbog pojave vatrenoga oru ja pade pri opsadi. Polo aj ju ne braniè-kule na povišena oko 1500. godine jer su tada drukèiji naèini i napada i obrane. Fig. 30 Defense tower of Stupèanica castle: izdvojenomu zaravnatom terenu pred glav- Znakovita je èinjenica da sredinom 15. stoljeæa on top of the tower one can notice the walled-up nim ulazom u citadelu kao da govori da je nje- openings beneath the original eaves which served pregradnje i dogradnje burgova u sjevernom na gradnja veæ bila predviðena. Ravan je pro- for defense since the defense tower was elevated dijelu Hrvatske izostavljaju braniè-kule (Cesar- around 1500 grad, Kostel, Lobor, Kamengrad kod Po ege, stor pred ulazom u citadelu bio vrlo opasan za Ru ica, Ilok, kao i na prvim kaštelima u Slavo- njezinu sigurnost, posebice u sluèaju da ga niji). Pribli avanjem turske opasnosti, zajedno neprijatelj zaposjedne. Ona dakle ima i zna- s primjenom vatrenoga oru ja, ponovno se èajnu obrambenu ulogu. Ulaz u braniè-kulu javljaju braniè-kule, ali to su veæ nove koncep- uvijek je povišen, nekad manje, nekad više, te cije, a korištenje braniè-kule kru noga tlocrta okrenut na stranu s koje je najte i pristup kako samo omoguæuje svakodnevnu sigurnost vla- bi se ote alo djelovanje napadaèa. Braniè-kule snika kaštela. Funkcija braniè-kule kao zadnje stambeno-obrambene namjene veæih su tlo- 1 1 1 toèke otpora u sluèaju prodora neprijatelja – crta (5 2 – 6 2 × 6 2 hvata) i bogatije su kao posljednjeg utoèišta u koje se povlaèio op- opremljene raznim ureðajima za ugodniji i- sjedani vlasnik i kaštelan – neosporna je, ali to vot: zahod na konzolama, veæi prozori s klupa- je tek jedna od funkcija braniè-kula 13.-15. sto- ma, kamini, te vjerojatno i kaljeve peæi, lijepo ljeæa, zadnja u tijeku obrane. klesane pojedinosti. Naše su kontinentalne braniè-kule loše saèu- Pri gradnji braniè-kula srednjovjekovna se ar- Sl. 31. Poèitelj u Lici: faktura ziða braniè-kule vane, mnogo je njih poznato samo po temelji- hitektura tijekom vremena prilagoðavala pro- Fig. 31 Poèitelj in Lika: treatment of defense tower walls ma, a mnogo ih više èeka lopatu arheologa. mjenama ivota, ratovanja i graðenja. Bogat- One saèuvanije imaju manje ili više pojedinosti stvo i finoæa izvedbe ovisila je o materijalnim koje mogu pomoæi u shvaæanju njihove namje- moguænostima investitora, maloga i velikoga ne za obranu, stanovanje, zaštitu ulaza, sim- plemstva, pa i samoga kralja. Iako su majstori bol statusa itd. Usporeðujuæi znaèajke braniè- i njihove grupe dolazili iz raznih dijelova Euro- -kula koje nam stoje na raspolaganju – tlocrt, pe, uzimane su u obzir lokalne zasade – naèin zidanja, polo aj na terenu i u strukturi tlocrta burga, razni otvori i ulazi – mo emo reæi mo da više na prostoru Hrvatske, a manje na da ove znaèajke odgovaraju tipu braniè-kule, sjeveru, u Slavoniji. To je bila opæenita pojava dobu nastanka, razvoju naèina napada i obra- i u crkvenoj i u svjetovnoj arhitekturi. Oèito su ne, te stilskim utjecajima srednje Europe. U osim zahtjeva i moguænosti investitora utje- svakom sluèaju, braniè-kule namijenjene samo cali i lokalni obièaji, te znanje lokalnih i pri- obrani manjih su tlocrta, veæinom kvadratne, došlih majstora. I na kraju treba reæi da je to 1 1 velièine 3 2 × 3 2 hvata (7-8 × 7-8 m), dok su bila nešto skromnija arhitektura u usporedbi one stambene veæih dimenzija. s onom u srednjoj i zapadnoj Europi. 40 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers Literatura Izvori Bibliography Sources
1. Berz, D. (1993.), Das „Feste Haus” – ein früher 19. Klaiæ, N. (1976.), Povijest Hrvata u razvijenom Arhivski izvori Bautyp der Adelsburg, „Burgen und Schlösser”, srednjem vijeku, Zagreb Archive Sources 1: 10-24, Braubach an Rhein 20. Kruhek, M. (1972.), Arheološki radovi u Gariæ- 2. Bojnièiæ, I. (1899.), Der Adel von Croatien und gradu u toku 1971., „Vijesti muzealaca i konzer- 1. MK-UZZKB-KO – Ministarstvo kulture, Uprava za Slawonien, Nürnberg vatora”, 21 (2): 3-10, Zagreb zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u 3. Cvetko, V.; Karaè, Z. (1986.), O istra ivanju utvr- 21. Kruhek, M. (1997.), Topografija krbavske spo- Zagrebu de Šarengrad, „Vijesti muzealaca i konzervato- menièke baštine, Zbornik „Krbavska bitka i nje- 2. MK-UZKR-INDOK – Ministarstvo kulture, Uprava ra”, 3-4: 20-22, Zagreb zine posljedice”, 99-129, Zagreb za kulturni razvitak i kulturnu politiku, Odjel za Kruhek, M.; Horvat, Z 4. Devèiæ, I. (1895.), Stari Poèitelj grad, „Vienac”, 22. . (1990.), Castrum Ther- informativno-dokumentacijske poslove kulturne 5.1.: 11, Zagreb sen et civitas Modrussa, „Godišnjak zaštite spo- baštine, Zagreb menika kulture Hrvatske”, 16: 89-131, Zagreb – 5. Dobroniæ, L. (1984.), Posjedi i sjedišta templa- 3. MGZ Muzej grada Zagreba, Zagreb 23. Kruhek, M.; Horvat, Z. (2000.-2001.), Cetin – ra, ivanovaca i sepulkralaca u Hrvatskoj, „Rad 4. HRZ – Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb spomenik hrvatske povijesti i fortifikacijskog gra- JAZU”, knjiga IX/406, Zagreb diteljstva, „Godišnjak zaštite spomenika kulture 5. ÖNB – Österreichische Nationalbibliothek, Beè 6. Fedden, R.; Thomson, J. (1947.), Crusaders Ca- Hrvatske”, 26-27: 209-230, Zagreb 6. GLA – Generallandesarchiv, Karlsruhe stels, London 24. Lapajne, D. (1996.), Spomenièka baština @um- 7. Filipec, K. (1999.-2000.), Neznani srednjovjekov- berka, Zbornik „@umberaèka baština i izazovi ni grad na gori Ivanšèici, „Opuscula archeologi- buduænosti”: 23-56, Stari grad @umberak ca”, 23-24: 353-361, Zagreb 25. Maroeviæ, I. (1972.), Gariæ-grad, prijedlog za re- Izvori ilustracija 8. Gvozdanoviæ, S. (1962.), Stari grad Ribnik, „Bu- konstrukciju središnje kule, „Vijesti muzealaca i lletin JAZU”, 16-17: 42-51, Zagreb konzervatora”, 21 (6): 12-21, Zagreb Illustration Sources 9. Horvat, Z. (1973.-1974.), Grad Ribnik, „Peristil”, 26. Ma uran, I. (2004.), Valpovo, Valpovo Sl. 1. 16-17: 23-34, Zagreb 27. Menclova, D. (1972.), Èeske hrady, I. i II., Prag Foto: A. Vekiæ (MK-UZZKB-KO) Sl. 2., 6., 8. 10. Horvat, Z. (1977.), Našice – Bedemgrad, „Vije- 28. Miletiæ, D. (1984.), Medvedgrad, „Kaj”, Zagreb , 9., 16, 17., 19, 22., sti muzealaca i konzervatora”, 3-4: 7-16, Zagreb 29. Miletiæ, D. (2002.), Stari grad u Ribniku – ne- 23., 26. i 27. Crte i: Z. Horvat 11. Horvat, Z. (1993.), Kru ne braniè-kule u Hrvat- dovršeni projekt Bernardina Frankopana, „Peri- Sl. 3. Piper skoj krajini u XVI. stoljeæu, „Prostor”, 1 (2-4): stil”, 45: 15-42, Zagreb , 1967. 159-188, Zagreb 30. Miletiæ, D.; Valjato-Fabris, M. (2003.), Soko- Sl. 4. Pfefferkorn, 1979. 12. Horvat, Z. (1994.), Grijanje u srednjovjekovnim lac, frankopanski plemiæki grad u Brinju, Zagreb Sl. 5. Foto: M. Guteša, 1904. (MGZ) Pfefferkorn, W – burgovima kontinentalne Hrvatske, „Prostor”, 2 31. . (1979.), Blankenstein die Si- Sl. 7. Foto: T. Petrinec (MK-UZZKB-KO) (3-4): 215-240, Zagreb cherung einer Turmruine auf der Schwäbischen Sl. 10.-12., 18. Foto: Z. Horvat Horvat, Z Alb, „Burgen und Schlösser”, 20/1: 11-14, Brau- 13. . (1995.), Neki pomoæni prostori u starim Sl. 13. gradovima kontinentalne Hrvatske, „Prostor”, 3 bach an Rhein Foto: M. Kruhek (2 /10/): 299-322, Zagreb 32. Piper, O. (1967.), Burgenkunde, München Sl. 14. Crte : Z. Horvat (prema: Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003.) 14. Horvat, Z. (1996.), Zidine i braništa na utvrdama 33. Sekuliæ-Gvozdanoviæ, S. (1994.), Crkve-tvrða- kontinentalne Hrvatske 12.-15. st., „Prostor”, 4 (2 ve u Hrvatskoj, Zagreb Sl. 15. Crte : Z. Horvat (prema: /12/): 175-200, Zagreb 34. Staniæ, D. (2004.), Srednjovjekovna kula uklop- Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003.) 15. Horvat, Z. (1997.), Prozori u burgovima XIII.-XV. ljena u kompleks dvorca Prandau-Normann u Sl. 20. MK-UZKR-INDOK Valpovu, „Valpovo – godišnjak”: 7-25, Valpovo st. u kontinentalnoj Hrvatskoj, „Prostor”, 5 (1 /13/): Sl. 21. Szabo, 1920.; Piper, 1967.; 43-60, Zagreb 35. Stopar, I. (1977.), Razvoj srednjeveške grajske Villena, 1975. arhitekture na slovenskem Štajerskem, Ljubljana 16. Horvat, Z. (1998.), Ulazi u burgove 12-15. stolje- Sl. 24. Foto: I. Rupèiæ, 1900. Szabo, Gj æa, „Prostor”, 6 (1-2 /15-16/): 41-66, Zagreb 36. . (1920.), Sredovjeèni gradovi u Hrvat- (MK-UZKR-INDOK) skoj i Slavoniji, Zagreb 17. Horvat, Z. (2005.), Primjena drva u gradnji bur- Sl. 25. Šurmin, Gj Foto: J. Brunšmid, oko 1900. gova od 13. do 15. stoljeæa u kontinentalnom di- 37. . (1898.), Hrvatski spomenici, Zagreb (MK-UZKR-INDOK) 38. Truhelka, Æ. (1904.), Naši gradovi, Sarajevo jelu Hrvatske, I. dio: Krovišta, „Prostor”, 13 (1 Sl. 28. GLA: HfK/Bd, XV/18 /29/): 11-22, Zagreb 39. Vilièiæ, M. (1971.), Arhitektonski spomenici Se- Sl. 29. ÖNB: 8607 18. Horvat, Z. (2006.), Drvene konstrukcije na burgo- nja, „Rad JAZU”, knjiga 360: 65-130, Zagreb Sl. 30. vima kontinentalne Hrvatske, II. dio, „Prostor”, 14 40. Villena, L. (1975.), Glossaire – Burgenfachwör- Foto: T. Petrinec (MK-UZZKB-KO) (2 /32/): 142-157, Zagreb terbuch, Frankfurt/Main Sl. 31. Foto: D. Miletiæ (HRZ) Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 41 Sa etak Summary
Defense Towers of Continental Croatian Castles between 13th and 15th Centuries
The nucleus of the castle was a defense-tower, a square-shaped structures oriented by their angle The interior arrangement was conceived during the tall tower with strong walls for defense and safety to the expected attack. construction stage. It is evident in various elements purposes. The defense tower dealt with in this pa- The second type of defense towers intended for safe such as stone benches in window niches, fire- per were built from the 13th century until the end of accommodation in addition to their defense purpose places, cantilevered toilets, small niches for can- the 15th century. In the early 16th century a new type soon followed. It was a more elaborate type of dles etc. Possible partition walls were made of of defense tower used to be built in Croatia. Circular tower, bigger in size integrating the two functions: wood although the defense tower in Poèitelj fea- in plan, built for defense purposes against the Turks, defense and safe accommodation. However, this tured partition walls made of stone. it already formed a part of Renaissance castles. type of organization does not exclude the construc- The defense function of the towers is confirmed by In the Middle Ages, defense of the castle was orga- tion of a palace nearby. They were accessed from the their positions along the ditches and their general nized from top of the walls between the merlons of first floor, usually over a drawbridge or a ladder relationship to the ground plane outside the castle the battlements whereas the purpose of the de- which, when lifted up, ensured safety overnight as walls. The height of the defense tower had to match fense tower, due to its height, was the successful well as during siege. The top of the defense tower the height of the siege tower. Some defense towers control of the territory and defense under siege. was used for defense under siege. differ as far as their construction is concerned. Each The aggressor used to build tall mobile wooden Several examples of multi-purpose defense towers of them was a unique structure, yet they shared a towers which were slowly drawn towards the castle have been preserved. They originated in different myriad of common features. It seems that the use in order to demolish the walls with a battering ram historical periods and therefore exhibit consider- of siege wooden towers diminished over time due and break through to the top of the walls. This ele- ably distinct features. to the invention of fire-arms as well as the new ment of the medieval siege strategy was the pri- Owing to the fact that most towers were demol- strategies of attack and defense. The fact that the mary reason for raising the defense towers to such ished or left as archaeological traces, the research defense towers were no longer an integral part of the north Croatian castles by the mid 15th century, heights. They had to be at least as tall as the ag- work usually concentrates on their plans as these when many of them were partitioned or remodelled gressor's wooden siege tower or even taller. The are generally the most easily available. The plan of the ”true” defense towers was most commonly by additions, is rather significant (Cesargrad, Ko- top of the defense tower was fitted for actions square and rectangular whereas the accommoda- stel, Lobor, Kamengrad near Po ega, Ru ica). The against the aggressor. Defense towers in continen- th th tion ones were triangular, polygonal or circular. same happened to the first castles in Slavonia. De- tal Croatia (13 -15 c.) fall, according to their pur- There was even an example of an octagonal plan. In fense towers reappeared in the period of Turkish in- poses, into three groups: defense towers for de- case of square, triangular and polygonal plans, a vasion; however, their concept was different. fense purposes, defense towers for both defense typical feature was the orientation of the angular The comparative analysis of those defense towers and accommodation purposes, and multi-purpose parts towards the direction of enemy attack. De- that can still be researched indicates that there is a defense towers intended for defense, entrance to fense towers were normally placed on one end of correspondence between them and the type of de- the castle and accommodation. A special type of the castle above a diagonal ditch. The slanting wall fense towers in central European countries. Archi- structure was an ”accommodation tower” which is was more difficult to break through with a battering tecturally, however, Croatian defense towers from reminiscent of the defense tower in terms of its vol- ram, also it was more difficult to lower a drawbridge the period between the 13th and 15th centuries were ume and some organization features. However, it from the top of the wooden siege tower. more modest than the central and west European was more a palace-type structure which deserves Schematic drawings of sections made by some au- ones. Many castles with their defense towers were to be analyzed separately. thors show the same features that are also more or demolished in the wars against the Turks during The first towers were intended for defense relying less found in our regions: the defense tower com- the 16th and 17th centuries. Some of them were de- on their height as the most important element since prised the ground-floor, one to three (four) storeys molished intentionally whereas others were parti- their role was the control of the territory. For this and a defense-purpose loft. There was no basement tioned or simply left to decay. Even later no particu- reason they had to be taller than the aggressor's since the castles were mostly built on rocky terrain. lar effort was ever made to preserve them so that siege-type tower. The most important was the top In the accommodation defense towers, the second today we are left with nothing more but the ”re- storey. These defense towers were mostly smaller floor was obviously intended for housing. mains of the remains”. ZORISLAV HORVAT
Biografija Biography
Dr.sc. ZORISLAV HORVAT, dipl.ing.arh., viši znanstve- ZORISLAV HORVAT, Dipl.Eng.Arch., Ph.D., Senior Re- ni suradnik. Nekoliko je godina radio kao aktivni search Associate. He spent several years actively projektant, a do prije èetiri godine, do odlaska u miro- working as a designer. Until his retirement four ye- vinu, bio je zaposlen na mjestu konzervatora – više- ars ago he worked as a conservationist – Senior ga savjetnika pri Upravi za zaštitu kulturne baštine Adviser in the Administration for the Protection of Ministarstva kulture u Zagrebu. Tijekom dugogo- Cultural Heritage of the Ministry of Culture. He was dišnjega znanstvenog bavljenja poviješæu hrvatske carrying out scientific research into the history of arhitekture objavio je èetiri knjige i veæi broj znan- Croatian architecture over many years and publi- stvenih èlanaka, uglavnom posveæenih nepoznatim shed four books and many papers, mostly on un- primjerima našega gotièkoga fortifikacijskog i sak- known Croatian Gothic fortification and religious ralnog graditeljstva. Vodio je obnove najslo enijih architecture. He was the head of restoration pro- spomenièkih sklopova na podruèju kontinentalne jects of the most sophisticated monumental struc- Hrvatske. tures in continental Croatia.