DOCSLIB.ORG

„Babonić-Kula” Fig. 1 Ozalj Castle

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text

Load more

Sl. 1. Burg Ozalj, pogled sa zapada: najviša u sredini nazire se braniè-kula zvana „Baboniæ-kula” Fig. 1 Ozalj castle: view from the west, the highest defense tower called „Baboniæ-kula” in the middle Znanstveni prilozi|Scientific Papers 15[2007] 1[33] PROSTOR 27 Zorislav Horvat HR – 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 HR – 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 728.81.051.8(497.5) ”12/14” UDC 728.81.051.8(497.5) ”12/14” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 – Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 – History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 29. 09. 2006. / 31. 05. 2007. Article Received / Accepted: 29. 09. 2006. / 31. 05. 2007. Braniè-kule na burgovima kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeæa Defense Towers of Continental Croatian Castles between 13th and 15th Centuries braniè-kula defense tower burg castle kontinentalna Hrvatska continental Croatia 13.-15. stoljeæe 13th-15th centuries Vaan dio burgova kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeæa bile su bra- Defense towers were an important element of the castles built between the 13th niè-kule, namijenjene obrani pri opsadi i stanovanju. Smještane su obièno na and 15th c. They were intended not only for defense but also for accommodation smjeru moguæega napada, a rjeðe na mjestu ulaza u burg. Tijekom vremena and were strategically placed where attacks were expected, more rarely at the one su mijenjane i osuvremenjivane, opremane ureðajima za ugodnije stano- entrance to the castle. In the course of time they were modified, modernized, vanje i bolju obranu. Tlocrti su im bili uglavnom kvadratni i pravokutni, velièine and better fitted for accommodation or defense purposes. In most cases they do 12/12 m, ali bilo je i drukèijih oblika tlocrta. Pojavom vatrenoga oruja one had square or rectangular plans up to 12/12 m although some plans were dif- gube prvotnu namjenu. ferent in shape. With the invention of fire-arms they lost their original function. 28 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers UVOD pješnu obranu od opsade bilo potrebno bra- niti se istim naèinom na koji je neprijatelj na- INTRODUCTION padao – posebnom visokom kulom koja je trebala odbiti napade opsadnoga pokretnog tornja napadaèa. Ova je kula doista mogla po- sluiti i kao posljednje utoèište opsjedanoga u burgu, no to je tek zadnja moguænost u obrani koju je braniè-kula pruala. L. Villena3 daje nazive za braniè-kule na pet jezika, ali oèito je da kod raznih naroda Euro- pe postoje razlike u nazivima, odnosno što taj naziv znaèi. To je valjda posljedica ne samo osobina jezika nego i struktura i oblika bra- niè-kula kod pojedinih naroda opæenito te po- vijesno-graðevnoga razvoja. Èini se da Nijem- ci imaju najšire razraðenu nomenklaturu bra- niè-kula: uobièajena braniè-kula naziva se Berchfrit ili Hauptturm, a ona u kojoj se i sta- nuje – Bewohnbarer Berchfrit.4 Wohnturm je pak posebna graðevina kojoj je namjena tek sigurno stanovanje5 pa ga treba smatrati pa- lasom koji tek nalikuje braniè-kuli. U našim starim dokumentima pisanim hrvat- skim jezikom braniè-kulu naziva se 'turen' ili 'turanj'6 jer oèito je da je u starije doba to bila jedina kula burga. Na burgovima se tek puno kasnije javlja više kula razlièite namjene. Sta- rija domaæa povijesna literatura rabi sintag- mu 'glavna kula', što je direktni prijevod nje- maèkoga Hauptturm. Èini se da je tek Szabo Srce burga bila je braniè-kula, visoka kula poèeo pisati 'braniè-kula',7 a poslije i ostali jakih zidova. Tijekom stoljeæa imala je razne autori. U posljednjih nekoliko godina D. Mile- 8 namjene, no kako joj ime kae, ipak je graðe- tiæ pak koristi sintagmu 'utoèišna kula'. Po na radi obrane i sigurnosti. Ovdje æe biti obra- njemu bi utoèišna kula trebala biti mjesto po- ðene braniè-kule kojih tragove u kontinental- vlaèenja i obrane napadnutoga burga kada je nom dijelu Hrvatske nalazimo tijekom 13., pa sve ostalo palo, tj. zauzeto od neprijatelja. sve do kraja 15. stoljeæa. Poèetkom 16. stolje- Meðutim, ovo 'posljednje utoèište' tek je dio namjene braniè-kula, osobito onih koje su gra- æa javlja se novi tip braniè-kula, kruna tlo- ðene ponajprije radi obrane u sluèaju opsade. crta. One su bile dio renesansnih kaštela, a o Sigurno je da izraz 'utoèišna kula' ne pokriva njima je autor ovih redaka veæ pisao u ovome 1 cijelu lepezu namjena, i to onih vanijih, ali èasopisu. treba postaviti i pitanje: èemu izmišljati novu U razvijenom se srednjem vijeku pri opsadi terminologiju uz veæ postojeæu i prihvaæenu u burga branilo s vrha zidina, izmeðu zubaca struènoj literaturi? kruništa, dok je braniè-kula svojom visinom trebala omoguæiti uspješnu kontrolu terena i TIPOVI BRANI^-KULA obranu pri opsadi (Sl. 1). Napadaèi su gradili TYPES OF DEFENSE TOWERS visoke pokretne drvene tornjeve, koje su po- lako primicali burgu radi razbijanja zidina 'ov- Braniè-kule mogu se prema njihovim namje- nom' i uskakanja na vrh zidina. Ova je pojedi- nama podijeliti u tri grupe: nost srednjovjekovne opsade bila odluèujuæa za znaèajnu visinu braniè-kula, koje su mora- 1 Horvat, 1993: 159-188. Recimo samo da su braniè-kule le biti visoke kao napadaèev drveni opsadni 16. st. veæ bile dio drukèijega naèina ivota i ratovanja, sa svo- toranj, pa i više.2 Potkrovlje braniè-kule bilo je jim specifiènostima koje su drukèije od onih iz 13. do 15. st. ureðeno kao prostor s kojeg se djelovalo na 2 Visina ovakvih drvenih navalnih tornjeva prigodom neprijatelja. kriarskog osvajanja Tira u Svetoj zemlji 1111. god. bila je 65 i 80 stopa, tj. 20 i 26 m. (Fedden; Thomson, 1947: 62) Opæenito se smatra da je braniè-kula sluila 3 Villena, 1975: 126 kao posljednje mjesto obrane ako bi neprija- 4 Piper, 1967: pogl. 6. Ovakvo mišljenje ponavlja i Szabo, telj uspio prodrijeti u unutrašnjost burga. Èini 1920: 22-23. se da je to namjena prvih burgova kad je glav- 5 Piper, 1967: pogl. 7. na obrana bila debljina zidova, a neprijatelj 6 Šurmin, 1898. nije bio u moguænosti probiti debeli zid kule. 7 Szabo, 1920. Kasnija su iskustva pridonijela da je za us- 8 Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003: 75 Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 29 1. obrambene braniè-kule, kojima je iskljuèi- vom postavom braniè-kule dobro se kontroli- va namjena obrana za sluèaj napada i opsade; ra teren sa strane burga nasuprot ulazu. Po- 2. stambeno-obrambene braniè-kule koje su trebu za posebnom obranom ovoga dijela nešto veæih tlocrta, a sluile su i za obranu i za burga Viškovaca dokazuje naknadno prizida- sigurno stanovanje; vanje jedne polukule s vanjske strane zidine. 3. ulazne braniè-kule polivalentne namjene: Braniè-kula „Male Crkvine” kod Cetina11 sa- obrana – ulaz u burg – stanovanje – simbol èuvana je samo u temeljima, vrlo debelih zi- statusa. Ove su kule graðene na mjestu ulaza dova (250 cm) i maloga prostora meðu njima: u burg, kao najranjivijeg dijela burga. Gornje odnos je1:1:1,kaoikodViškovaca. Postava su etae bile rezidencijalne, a najviša je etaa šiljem prema obrambenoj grabi i podgraðu te imala namjenu kao prave braniè-kule. prilazu (Sl. 2) govori o obrambenoj namjeni Naalost, stanje oèuvanosti braniè-kula u kon- braniè-kule. tinentalnoj Hrvatskoj ne daje nam dovoljno Treba reæi nekoliko rijeèi o tehnici opsade u to podataka za svaki pojedini objekt o njegovoj doba. Pri opsadi burga bilo je potrebno pri- namjeni. Tek èetiri temeljna zida npr. nisu uvi- bliiti se njegovim zidinama i postaviti se u jek dovoljna za sve zakljuèke, pa moemo tek istu visinu kao branitelji. Za to je trebalo zatr- analogijom pretpostaviti strukturu tlocrta i pati grabu ispred burga, sagraditi drveni to- druge pojedinosti. I zatim, tijekom 12. pa do ranj na kotaèima ili valjcima, te ga polako pri- kraja 15. stoljeæa mijenja se i izvedba bra- micati mjestu napada (Sl. 3). U donjem dijelu niè-kula svih tipova i njihovih namjena, te se opsadnoga tornja ugradio bi se 'ovan' za raz- mijenjaju i sadraji i oblikovanje gornjih etaa. bijanje zidova, dok bi na vrhu bio pripremljen Posebna je vrsta graðevine 'stambeni toranj' pokretni most koji je trebalo prebaciti na zidi- (kula) koji svojim volumenom i nekim organi- nu kada se došlo dovoljno blizu. Cijela je zacijskim pojedinostima podsjeæa na braniè- drvena konstrukcija bila pokrivena svjeim i- -kule, ali to je ipak – palas. Tipièan primjer votinjskim koama koje su trebale sprijeèiti ovakvog tipa graðevine jest palas u sredini moguænost poara. Braniè-kula trebala je prostora burga Gariæa, koji je najvjerojatnije svojom visinom nadvisivati opsadni toranj i gradio zagrebaèki biskup Eberhard Alben oko pokušati onesposobiti neprijateljske vojnike 1400. godine.9 na vrhu tornja. Okretanjem šiljem kvadratna tlocrta, kao i izvedba trokutasta ili slièna tlo- crta, oteavalo se razbijanje zida 'ovnom' s Obrambene braniè-kule opsadnoga tornja i spuštanje pokretnoga mo- Defense Towers sta s vrha tornja. Jedna njemaèka rekonstrui- rana kula (Blankenstein; Sl. 4) pokazuje mo- Prave braniè-kule namijenjene su samo obra- guæi izgled takvih braniè-kula izrazito obram- ni. Èini se da ih je manje saèuvano i da pripa- bene namjene.12 Kamena je substrukcija Blan- daju u one starije: to su braniè-kule burga Viš- kensteina kvadratni toranj, velièine 7 × 7m,s kovaca kod Poege, Staroga grada @umber- prostorom u prizemlju svedenim na velièinu ka,10 „Male Crkvine” kod Cetina itd. dimnjaèkoga kanala. Prvi je kat s odnosom zid : prostor : zid priblino2:3:2.Rekonstrui- krunoga je tlocrta Viškovaèka braniè-kula rana najviša etaa zapravo je prošireno kon- (promjera 925 cm), saèuvana do iznad poda zolno krunište, što i ne èudi s obzirom na pri- II.
Recommended publications
  • Stari Grad Ozalj

    Stari Grad Ozalj

    SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski rad STARI GRAD OZALJ Marija Papa Mentor: dr. sc. Dubravka Botica Zagreb, 2017. 1 Temeljna dokumentacijska kartica Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski studij STARI GRAD OZALJ OLD TOWN IN OZALJ Marija Papa SAŽETAK Stari grad Ozalj smješten je na klisuri uz rijeku Kupu u gradu Ozlju. Povijest gradnje je iznimno dugotrajna, a prvi povijesni zapis o današnjoj gradnji potječe iz 1244. godine kad se Ozalj spominje kao slobodni kraljevski grad. Od tada pa nadalje grad je imao čitavu lepezu vlasnika; Bela IV, obitelj Babonić, banovi Mikac Prodavić i brojni kaštelani, slavne obitelji Frankopani i potom Zrinski, uprava Ugarske komore pa Unutrašnjoaustrijske komore, grofovi Petazzi, obitelj Perlas, grofovi Batthyány, obitelj Thurn i Taxis te družba „Braće hrvatskoga zmaja“. Stari grad Ozalj pripada centralnom poligonalnom tipu grada s nepravilnim tlocrtom te tipu gradova složenog tlocrta, proširivanog tijekom vremena. Smješten je na litici iznad rijeke u pokupskom području, stoga smo zaključili kako je istovremeno i visinski i nizinski grad. Građa je uglavnom od kamena lomljenca, s nešto drva i opeke. Obrambeni zidovi vanjske utvrde opasuju unutrašnju utvrdu sa sve četiri strane u obliku izduženog i nepravilnog ovala, osim na krajnjem istočnom dijelu. Dok su zidovi na sjevernoj, istočnoj i južnoj strani građeni u neposrednoj blizini središnje utvrde, dotle je zapadni zid sagrađen na nešto većoj udaljenosti, zbog čega se između kompleksa ulazne kule i unutrašnje utvrde oblikovalo manje dvorište. Na mjestima lomova zida podignuto je ukupno šest potkovičastih polukula. Prelaskom drvenog mosta te prolaskom kroz ulaznu kulu ulazi se u kompleks starog grada 2 koji se sastoji od ovih pojedinačnih dijelova unutrašnje utvrde: glavne branič-kule tj.
  • Papers-And-Proceedings-Of-The-Third

    Papers-And-Proceedings-Of-The-Third

    PAPERS AND PROCEEDINGS OF THE THIRD MEDIEVAL WORKSHOP IN RIJEKA Edited by KOSANA JOVANOVIĆ – SUZANA MILJAN FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES UNIVERSITY OF RIJEKA Rijeka 2018 Publisher: FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES UNIVERSITY OF RIJEKA Sveučilišna avenija 4 For51 000 publisher: Rijeka Peer-reviewers:Prof. Ines Srdoč Konestra Dr. Marija Karbić LanguageProf. Mirjana editing: Matijević Sokol GraphicDr. Iris Vidmar design: ISBN:Lea Čeč 978-953-7975-71-5 CIP record available in the University Library Rijeka digital catalog under number 140412079 Contents 7 Preface Kosana Jovanović – Suzana Miljan Part 1 Royalty, nobility and prelates: hierarchy and geography Márton Rózsa 11 Families behind a plot. The political and social background of the AranđelAnemas conspiracy Smiljanić MišoTitles Petrović and ranks of diplomats of the regional lords in Bosnia 29 Politicized religion. The “contested” prelates of Croatia, Dalmatia and 37 Slavonia during the struggle for the throne of the Kingdom of Hungary Tomislav(1382-1409) Matić 55 MajaFuture Lukanc Hungarian prelates at the University of Vienna during the 1430s 69 Anna of Celje (Cilli): in search of the overlooked Queen Part 2 Interpreting the sources: archaeological, textual and contextual analysis Jana Škrgulja 89 Symbols of power and ethnic identities in Late Antique Southern AndrejPannonia Janeš and Dalmatia (the sixth century) 109 KristinaThe archaeological Judaš approach and the need for medieval castle research 131 Scopes and limits of interpretation of magistrate’s attitude to violent crimes: examples from late medieval Gradec judicial records (1450- Ivan1480) Missoni IvanExpressions Botica –of Tomislav physical and Galović ecstatic love in the Passion of Our Saviour 147 165 Croatian Glagolitic notary service of Krk and Third notarial protocol of Jure Sormilić (1726-1734).
  • Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link

    Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link

    № WCA № CASTLES PREFIX NAME OF CASTLE LOCATION INFORMATION 9A-00001 9A-0001 9A VELICKI GRAD FORT VELIKA, VELIKA Link 9A-00002 9A-0002 9A BOZJAKOVINA CASTLE BOZJAKOVINA, BRCKOVLJANI Link 9A-00003 9A-0003 9A DOMIN CASTLE DONJA TOPLICICA, SV. IVAN ZELINA 9A-00004 9A-0004 9A BARAC CASTLE DONJA ZELINA, SV. IVAN ZELINA 9A-00005 9A-0005 9A DOMJANIC CASTLE DONJA ZELINA, SV. IVAN ZELINA Link 9A-00006 9A-0006 9A KURIJA DRASKOVIC CASTLE DUGO SELO, DUGO SELO 9A-00007 9A-0007 9A ORSIC CASTLE GORNJA BISTRA, BISTRA Link 9A-00008 9A-0008 9A JAKOVLJE CASTLE JAKOVLJE, JAKOVLJE Link 9A-00009 9A-0009 9A JANUSEVEC CASTLE JANUSEVEC, BRDOVEC Link 9A-00010 9A-0010 9A ERDOEDY CASTLE JASTREBARSKO, JASTREBARSKO 9A-00011 9A-0011 9A SLAVETIC CASTLE JASTREBARSKO, JASTREBARSKO Link 9A-00012 9A-0012 9A ERDOEDY CASTLE KERESTINEC, SVETA NEDJELJA Link 9A-00013 9A-0013 9A SCHWARTZ CASTLE NESPES, SV. IVAN ZELINA 9A-00014 9A-0014 9A BISKUPSKA KURIJA CASTLE PRECEC, BRCKOVLJANI 9A-00015 9A-0015 9A STARI GRAD SAMOBOR FORT SAMOBOR, SAMOBOR 9A-00016 9A-0016 9A KURIJA OMILJE CASTLE SV. IVAN ZELINA, SV. IVAN ZELINA Link 9A-00017 9A-0017 9A ERDOEDY CASTLE STAKOROVEC, BRCKOVLJANI Link 9A-00018 9A-0018 9A LOVRENCINA GRAD CASTLE VRBOVEC, VRBOVEC Link 9A-00019 9A-0019 9A STARI GRAD FORT VRBOVEC, VRBOVEC 9A-00020 9A-0020 9A LADUC CASTLE LADUC, BRDOVEC Link 9A-00021 9A-0021 9A LUKAVEC CASTLE LUKAVEC, CITY VELIKA GORICA Link 9A-00022 9A-0022 9A LUZNICA CASTLE LUZNICA, ZAPRESIC Link 9A-00023 9A-0023 9A NOVI DVORI ZAPRESICKI CASTLE ZAPRESIC, ZAPRESIC Link 9A-00024 9A-0024 9A CASTLE ZWILING
  • Mislav Barić Dugi Rat U Hrvatskoj: Ratnici I Ratništvo

    Mislav Barić Dugi Rat U Hrvatskoj: Ratnici I Ratništvo

    Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3 Mislav Barić Dugi rat u Hrvatskoj: ratnici i ratništvo (Kriegswesen) Diplomski rad Mentor: dr. sc. Drago Roksandić Kolegij: Diplomska radionica II Zagreb, 2015. Sadržaj 1. Uvod ....................................................................................................................................... 4 1.1. Metodološki postupci ...................................................................................................... 6 1.2. Očekivani znanstveni doprinos ....................................................................................... 8 1.3. Konvencija terminologije ................................................................................................ 8 2. Vojna revolucija – od otkrića baruta do nove vojne tehnike ................................................ 11 2.1. Kineski barut i kinesko vatreno oružje .......................................................................... 14 2.1.1. Dolazak kineskog baruta u Europu ........................................................................ 16 2.1.2. Upotreba i proizvodnja u Kini ................................................................................ 17 2.1.3. Europske inovacije vatrenog oružja ....................................................................... 20 2.2. Revolucija pješaštva ...................................................................................................... 21 2.3. Revolucija vojne tehnike ..............................................................................................
  • Etnografski Muzej

    Etnografski Muzej

    IzvjeπÊa zagrebaËkih muzeja 2002 Muzejski dokumentacijski centar Zagreb, 2003. 1 ZAGREBA»KI MUZEJI • IZVJE©∆A 2002. IzdavaË: Muzejski dokumentacijski centar 10000 Zagreb, Ilica 44 Za izdavaËa: Viπnja Zgaga Urednik: Æelimir Laszlo Lektorica: Zlata BabiÊ Oblikovanje korica: Petikat; crteæ: Danijel Æeæelj Prijelom i priprema za tisak: Kerschoffset Naklada: 550 kom. ISSN 1331-274X Svezak izlazi za 2002. godinu. Publikaciju su financirali i izlazak iz tiska omoguÊili Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za kulturu, Zagreb. 2 SADRÆAJ Predgovor .......................................................................................................................................... 5 Arheoloπki muzej u Zagrebu ............................................................................................................ 7 Etnografski muzej.............................................................................................................................. 22 Fundacija Ivana MeπtroviÊa .............................................................................................................. 38 Galerija KloviÊevi dvori..................................................................................................................... 41 Galerija Prica, POU, Samobor .......................................................................................................... 51 Gliptoteka HAZU ............................................................................................................................. 53 Hrvatski muzej arhitekture
  • Prostor 18 [2010] 1 [39]

    Prostor 18 [2010] 1 [39]

    PROSTOR 18 [2010] 1 [39] ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT Znanstveni prilozi Scientific Papers 42-61 Zorislav Horvat Stilska stratigrafija burgova 13.-15. Stylistic Stratigraphy of 13th-15th Century stoljeæa u kontinentalnoj Hrvatskoj Castles in Continental Croatia Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 728.81(497.5)”12/14” UDC 728.81(497.5)”12/14” SVEUÈILIŠTE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 18 [2010] 1 [39] 1-266 1-6 [2010] Sl. 1. Primjer srednjovjekovnoga naèina crtanja: zvonik Tripuna Bokaniæa iz 16. st., nacrtan na krovnoj terasi katedrale u Trogiru Fig. 1 Medieval techniques of drawing: belfry by Tripun Bokaniæ (16th c.) drawn on the portico terrace of Trogir Cathedral Znanstveni prilozi | Scientific Papers 18[2010] 1[39] PROSTOR 43 Zorislav Horvat HR - 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 HR - 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 728.81(497.5)”12/14” UDC 728.81(497.5)”12/14” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 − Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 − History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 5. 10. 2009. / 1. 6. 2010. Article Received / Accepted: 5. 10. 2009. / 1. 6. 2010. Stilska stratigrafija burgova 13.-15. stoljeæa u kontinentalnoj Hrvatskoj Stylistic Stratigraphy of 13th-15th Century Castles in Continental Croatia burg castle kontinentalna Hrvatska continental Croatia stratigrafija stratigraphy 13.-15.
  • Frankapan Patronage Over

    Frankapan Patronage Over

    Kristian Bertović BETWEEN THE CROSS AND THE SWORD: FRANKAPAN PATRONAGE OVER THE ORDER OF ST. PAUL THE FIRST HERMIT MA Thesis in Medieval Studies CEU eTD Collection Central European University Budapest May 2014 BETWEEN THE CROSS AND THE SWORD: FRANKAPAN PATRONAGE OVER THE ORDER OF ST. PAUL THE FIRST HERMIT by Kristian Bertović (Croatia) Thesis submitted to the Department of Medieval Studies, Central European University, Budapest, in partial fulfillment of the requirements of the Master of Arts degree in Medieval Studies. Accepted in conformance with the standards of the CEU. ____________________________________________ Chair, Examination Committee ____________________________________________ Thesis Supervisor ____________________________________________ Examiner ____________________________________________ Examiner CEU eTD Collection Budapest May 2014 BETWEEN THE CROSS AND THE SWORD: FRANKAPAN PATRONAGE OVER THE ORDER OF ST. PAUL THE FIRST HERMIT by Kristian Bertović (Croatia) Thesis submitted to the Department of Medieval Studies, Central European University, Budapest, in partial fulfillment of the requirements of the Master of Arts degree in Medieval Studies. Accepted in conformance with the standards of the CEU. ____________________________________________ External Reader CEU eTD Collection Budapest May 2014 I, the undersigned, Kristian Bertović, candidate for the MA degree in Medieval Studies, declare herewith that the present thesis is exclusively my own work, based on my research and only such external information as properly credited in notes and bibliography. I declare that no unidentified and illegitimate use was made of the work of others, and no part of the thesis infringes on any person’s or institution’s copyright. I also declare that no part of the thesis has been submitted in this form to any other institution of higher education for an academic degree.
  • Villas Stately Homes and Castles Compatible Use Valorisation And

    Villas Stately Homes and Castles Compatible Use Valorisation And

    Community initiative Interreg IIIB (2000-2006) CADSES villas zagreb 2005 Me|unarodni znanstveno-stru~ni skup SUVREMENO KORI[TENJE I KREATIVNO UPRAVLJANJE DVORCIMA, KURIJAMA I Veneto Region Culture Office LJETNIKOVCIMA IRW Regional Institute of Villas of the Veneto Zagreb, 2005. contemporary use and creative management of manors, castles villas suvremeno kori{tenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama ljetnikovcima Province of Campobasso International conference University of Ferrara Department of Architecture CONTEMPORARY USE AND University of Trieste Department of Civil Engineering CREATIVE MANAGEMENT IBACN - Institute of Cultural Heritage of the Emilia Romagna Region OF MANORS, CASTLES Municipality of Corfu AND VILLAS Office of The Govermment of Carinthia Zagreb, 2005 Department for Spatial Planning and Development Umbria Region villas Zbornik radova University of Zagreb Faculty of Architecture stately homes Conference proceedings Fund for Regional Development of Republic of Croatia and castles County of Zagreb compatible use County of Krapina-Zagorje valorisation and County of Vara`din Project VILLAS is partly financed by EU through the creative Community Initiative County of Po`ega-Slavonia Interreg IIIB (2000-2006) Cadses management County of Koprivnica-Kri`evci www.villas-eu.org www.dvorci.hr Community initiative Interreg IIIB (2000-2006) CADSES Me|unarodni znanstveno-stru~ni skup SUVREMENO KORI[TENJE I KREATIVNO UPRAVLJANJE DVORCIMA, KURIJAMA I LJETNIKOVCIMA Zagreb, 10. studenoga 2005., Arhitektonski fakultet International conference CONTEMPORARY USE AND CREATIVE MANAGEMENT OF MANORS, CASTLES AND VILLAS Zagreb, November 10, 2005, Faculty of Architecture villas Zbornik radova stately homes Conference proceedings and castles compatible use valorisation and creative management Nakladnik | Publisher Sveuèilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet HR-10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 www.arhitekt.hr Za nakladnika | For the Publisher Prof.

  • Reference 9Acota

    № WCA № CASTLES PREFIX NAME OF CASTLE LOCATION INFORMATION 9A-00001 9A-0001 9A VELICKI GRAD FORT VELIKA, VELIKA Link 9A-00002 9A-0002 9A BOZJAKOVINA CASTLE BOZJAKOVINA, BRCKOVLJANI Link 9A-00003 9A-0003 9A DOMIN CASTLE DONJA TOPLICICA, SV. IVAN ZELINA 9A-00004 9A-0004 9A BARAC CASTLE DONJA ZELINA, SV. IVAN ZELINA 9A-00005 9A-0005 9A DOMJANIC CASTLE DONJA ZELINA, SV. IVAN ZELINA Link 9A-00006 9A-0006 9A KURIJA DRASKOVIC CASTLE DUGO SELO, DUGO SELO 9A-00007 9A-0007 9A ORSIC CASTLE GORNJA BISTRA, BISTRA Link 9A-00008 9A-0008 9A JAKOVLJE CASTLE JAKOVLJE, JAKOVLJE Link 9A-00009 9A-0009 9A JANUSEVEC CASTLE JANUSEVEC, BRDOVEC Link 9A-00010 9A-0010 9A ERDOEDY CASTLE JASTREBARSKO, JASTREBARSKO 9A-00011 9A-0011 9A SLAVETIC CASTLE JASTREBARSKO, JASTREBARSKO Link 9A-00012 9A-0012 9A ERDOEDY CASTLE KERESTINEC, SVETA NEDJELJA Link 9A-00013 9A-0013 9A SCHWARTZ CASTLE NESPES, SV. IVAN ZELINA 9A-00014 9A-0014 9A BISKUPSKA KURIJA CASTLE PRECEC, BRCKOVLJANI 9A-00015 9A-0015 9A STARI GRAD SAMOBOR FORT SAMOBOR, SAMOBOR 9A-00016 9A-0016 9A KURIJA OMILJE CASTLE SV. IVAN ZELINA, SV. IVAN ZELINA Link 9A-00017 9A-0017 9A ERDOEDY CASTLE STAKOROVEC, BRCKOVLJANI Link 9A-00018 9A-0018 9A LOVRENCINA GRAD CASTLE VRBOVEC, VRBOVEC Link 9A-00019 9A-0019 9A STARI GRAD FORT VRBOVEC, VRBOVEC 9A-00020 9A-0020 9A LADUC CASTLE LADUC, BRDOVEC Link 9A-00021 9A-0021 9A LUKAVEC CASTLE LUKAVEC, CITY VELIKA GORICA Link 9A-00022 9A-0022 9A LUZNICA CASTLE LUZNICA, ZAPRESIC Link 9A-00023 9A-0023 9A NOVI DVORI ZAPRESICKI CASTLE ZAPRESIC, ZAPRESIC Link 9A-00024 9A-0024 9A CASTLE ZWILING
  • Castrum Bene 16

    Castrum Bene 16

    Castrum Bene 16 Kutina – Sisak, 2019 Castle and Economy Book of Abstracts and Fieldtrip Guides Castrum Bene 16 Kutina – Sisak, Sisak-Moslavina County, Croatia May 21st ‒ 25th 2019 The 16th International Castellological Conference 16. Internationale Konferenz für Burgenforschung 16. međunarodna burgološka konferencija Castle and Economy Burg und Wirtschaft Utvrda i gospodarstvo Book of Abstracts and Fieldtrip Guides Zusammenfassungen der Vorträge und Exkursionsführer Knjiga sažetaka i vodič po ekskurzijama Kutina, 2019 Conference organized by/Organization der Konferenz/Organizatori Konferencije: University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of History Moslavina Museum Kutina Sisak Municipal Museum Historical Association Moslavina (PUM) Universität Zagreb, Philosophische Fakultät, Abteilung für Geschichte Moslavina Museum Kutina Stadtmuseum von Sisak Historischer Verein Moslavina (PUM) Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest Muzej Moslavine Kutina Gradski muzej Sisak Povijesna udruga Moslavina (PUM) Sponsors/Sponsoren/Sponzori: Grad Popovača Grad Kutina Grad Sisak Patrons/Pokrovitelji/Ehrenschutz: Ministry of Culture of the Republic of Croatia/Ministarstvo kulture Republike Hrvatske/ Ministerium für Kultur der Republik Kroatien Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia/Ministarstvo znanosti i obrazovanja/Ministerium für Wissenschaft und Bildung der Republik Kroatien Sisak-Moslavina County/Sisačko-moslavačka županija/ Gespanschaft Sisak-Moslavina Edited by/Redakteure/Uredile: Silvija Pisk, Stela Kos Translation/Übersetzung/Prijevod: Katarina Šturik Published by/Herausgeber/Izdavači: Muzej Moslavine Kutina, Povijesna udruga Moslavina (PUM) Printed by/Druck/Tisak: Gradska tiskara Osijek Number of copies printed/Auflage/Naklada: 100 ISBN 978-953-7135-62-1 (Muzej Moslavine Kutina); 978-953-57553-1-9 (PUM) Scientific organizing committee/Wissenschaftliches Organisationskomitee/Znanstveni organizacijski odbor Committee Head/Vorsitzende/ Predsjednica: Doc.
  • Durres-Thessaliniki-Ohrid,Durres

    Durres-Thessaliniki-Ohrid,Durres

    Durres-Thessaliniki-Ohrid Day I Arrival in Durres at 7:00 am and drive to Kruja where we will visit the Scandeberg castle and the Old Bazaar. Kruja is a touristic attraction that offers a breathtaking view. Center of Albanian resistance against the Turks. We will visit the Castle with the rich and the old Bazaar restored inside. In the early afternoon departure to Tirana. The capital of Albania will surprise us. We will visit among others the National Historical Museum, the Mosque of Et’em Bey, the Roman Catholic Church of St. Paul, the largest Catholic church in Tirana, the old bazaar etc. At 18:00 return to Durres, dinner in a typical restaurant with music and singers (opsionale). Day II After breakfast in hotel we head towards the city of love, Korca. During the trip there are multiple stops, one in the city of Elbasan in the walls of the city and another longest in the city of Pogradec. We can enjoy the clean air and the freshness that gives us the lake of Pogradec. After lunch in a special place in Pogradec we take again the route for Korca. After accommodation at the hotel we make a visit in the city of Korca, where we can visit the medieval museum, the Orthodox Cathedral of the city of Korca, Market (Pazar) of Korca and the museum of the first Albanian school. Dinner at a local restaurant with traditional dishes of the area. Day III After breakfast in hotel we start our journey to the city of Thessaloniki and we reach the border point of Kapshtica.
  • Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link

    Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link Link

    № WCA № CASTLES PREFIX NAME OF CASTLE LOCATION INFORMATION 9A-00001 9A-0001 9A VELICKI GRAD FORT VELIKA, VELIKA Link 9A-00002 9A-0002 9A BOZJAKOVINA CASTLE BOZJAKOVINA, BRCKOVLJANI Link 9A-00003 9A-0003 9A DOMIN CASTLE DONJA TOPLICICA, SV. IVAN ZELINA 9A-00004 9A-0004 9A BARAC CASTLE DONJA ZELINA, SV. IVAN ZELINA 9A-00005 9A-0005 9A DOMJANIC CASTLE DONJA ZELINA, SV. IVAN ZELINA Link 9A-00006 9A-0006 9A KURIJA DRASKOVIC CASTLE DUGO SELO, DUGO SELO 9A-00007 9A-0007 9A ORSIC CASTLE GORNJA BISTRA, BISTRA Link 9A-00008 9A-0008 9A JAKOVLJE CASTLE JAKOVLJE, JAKOVLJE Link 9A-00009 9A-0009 9A JANUSEVEC CASTLE JANUSEVEC, BRDOVEC Link 9A-00010 9A-0010 9A ERDOEDY CASTLE JASTREBARSKO, JASTREBARSKO 9A-00011 9A-0011 9A SLAVETIC CASTLE JASTREBARSKO, JASTREBARSKO Link 9A-00012 9A-0012 9A ERDOEDY CASTLE KERESTINEC, SVETA NEDJELJA Link 9A-00013 9A-0013 9A SCHWARTZ CASTLE NESPES, SV. IVAN ZELINA 9A-00014 9A-0014 9A BISKUPSKA KURIJA CASTLE PRECEC, BRCKOVLJANI 9A-00015 9A-0015 9A STARI GRAD SAMOBOR FORT SAMOBOR, SAMOBOR 9A-00016 9A-0016 9A KURIJA OMILJE CASTLE SV. IVAN ZELINA, SV. IVAN ZELINA Link 9A-00017 9A-0017 9A ERDOEDY CASTLE STAKOROVEC, BRCKOVLJANI Link 9A-00018 9A-0018 9A LOVRENCINA GRAD CASTLE VRBOVEC, VRBOVEC Link 9A-00019 9A-0019 9A STARI GRAD FORT VRBOVEC, VRBOVEC 9A-00020 9A-0020 9A LADUC CASTLE LADUC, BRDOVEC Link 9A-00021 9A-0021 9A LUKAVEC CASTLE LUKAVEC, CITY VELIKA GORICA Link 9A-00022 9A-0022 9A LUZNICA CASTLE LUZNICA, ZAPRESIC Link 9A-00023 9A-0023 9A NOVI DVORI ZAPRESICKI CASTLE ZAPRESIC, ZAPRESIC Link 9A-00024 9A-0024 9A CASTLE ZWILING