Sl. 1. Burg Ozalj, pogled sa zapada: najviša u sredini nazire se braniè-kula zvana „Baboniæ-kula” Fig. 1 Ozalj castle: view from the west, the highest defense tower called „Baboniæ-kula” in the middle Znanstveni prilozi|Scientific Papers 15[2007] 1[33] PROSTOR 27 Zorislav Horvat HR – 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 HR – 10340 Vrbovec, Zagrebaèka 17 Izvorni znanstveni èlanak Original Scientific Paper UDK 728.81.051.8(497.5) ”12/14” UDC 728.81.051.8(497.5) ”12/14” Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 – Povijest i teorija arhitekture 2.01.04 – History and Theory of Architecture i zaštita graditeljskog naslijeða and Preservation of the Built Heritage Èlanak primljen / prihvaæen: 29. 09. 2006. / 31. 05. 2007. Article Received / Accepted: 29. 09. 2006. / 31. 05. 2007. Braniè-kule na burgovima kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeæa Defense Towers of Continental Croatian Castles between 13th and 15th Centuries braniè-kula defense tower burg castle kontinentalna Hrvatska continental Croatia 13.-15. stoljeæe 13th-15th centuries Vaan dio burgova kontinentalne Hrvatske od 13. do 15. stoljeæa bile su bra- Defense towers were an important element of the castles built between the 13th niè-kule, namijenjene obrani pri opsadi i stanovanju. Smještane su obièno na and 15th c. They were intended not only for defense but also for accommodation smjeru moguæega napada, a rjeðe na mjestu ulaza u burg. Tijekom vremena and were strategically placed where attacks were expected, more rarely at the one su mijenjane i osuvremenjivane, opremane ureðajima za ugodnije stano- entrance to the castle. In the course of time they were modified, modernized, vanje i bolju obranu. Tlocrti su im bili uglavnom kvadratni i pravokutni, velièine and better fitted for accommodation or defense purposes. In most cases they do 12/12 m, ali bilo je i drukèijih oblika tlocrta. Pojavom vatrenoga oruja one had square or rectangular plans up to 12/12 m although some plans were dif- gube prvotnu namjenu. ferent in shape. With the invention of fire-arms they lost their original function. 28 PROSTOR 1[33] 15[2007] 26-41 Z. HORVAT Braniè-kule na burgovima… Znanstveni prilozi|Scientific Papers UVOD pješnu obranu od opsade bilo potrebno bra- niti se istim naèinom na koji je neprijatelj na- INTRODUCTION padao – posebnom visokom kulom koja je trebala odbiti napade opsadnoga pokretnog tornja napadaèa. Ova je kula doista mogla po- sluiti i kao posljednje utoèište opsjedanoga u burgu, no to je tek zadnja moguænost u obrani koju je braniè-kula pruala. L. Villena3 daje nazive za braniè-kule na pet jezika, ali oèito je da kod raznih naroda Euro- pe postoje razlike u nazivima, odnosno što taj naziv znaèi. To je valjda posljedica ne samo osobina jezika nego i struktura i oblika bra- niè-kula kod pojedinih naroda opæenito te po- vijesno-graðevnoga razvoja. Èini se da Nijem- ci imaju najšire razraðenu nomenklaturu bra- niè-kula: uobièajena braniè-kula naziva se Berchfrit ili Hauptturm, a ona u kojoj se i sta- nuje – Bewohnbarer Berchfrit.4 Wohnturm je pak posebna graðevina kojoj je namjena tek sigurno stanovanje5 pa ga treba smatrati pa- lasom koji tek nalikuje braniè-kuli. U našim starim dokumentima pisanim hrvat- skim jezikom braniè-kulu naziva se 'turen' ili 'turanj'6 jer oèito je da je u starije doba to bila jedina kula burga. Na burgovima se tek puno kasnije javlja više kula razlièite namjene. Sta- rija domaæa povijesna literatura rabi sintag- mu 'glavna kula', što je direktni prijevod nje- maèkoga Hauptturm. Èini se da je tek Szabo Srce burga bila je braniè-kula, visoka kula poèeo pisati 'braniè-kula',7 a poslije i ostali jakih zidova. Tijekom stoljeæa imala je razne autori. U posljednjih nekoliko godina D. Mile- 8 namjene, no kako joj ime kae, ipak je graðe- tiæ pak koristi sintagmu 'utoèišna kula'. Po na radi obrane i sigurnosti. Ovdje æe biti obra- njemu bi utoèišna kula trebala biti mjesto po- ðene braniè-kule kojih tragove u kontinental- vlaèenja i obrane napadnutoga burga kada je nom dijelu Hrvatske nalazimo tijekom 13., pa sve ostalo palo, tj. zauzeto od neprijatelja. sve do kraja 15. stoljeæa. Poèetkom 16. stolje- Meðutim, ovo 'posljednje utoèište' tek je dio namjene braniè-kula, osobito onih koje su gra- æa javlja se novi tip braniè-kula, kruna tlo- ðene ponajprije radi obrane u sluèaju opsade. crta. One su bile dio renesansnih kaštela, a o Sigurno je da izraz 'utoèišna kula' ne pokriva njima je autor ovih redaka veæ pisao u ovome 1 cijelu lepezu namjena, i to onih vanijih, ali èasopisu. treba postaviti i pitanje: èemu izmišljati novu U razvijenom se srednjem vijeku pri opsadi terminologiju uz veæ postojeæu i prihvaæenu u burga branilo s vrha zidina, izmeðu zubaca struènoj literaturi? kruništa, dok je braniè-kula svojom visinom trebala omoguæiti uspješnu kontrolu terena i TIPOVI BRANI^-KULA obranu pri opsadi (Sl. 1). Napadaèi su gradili TYPES OF DEFENSE TOWERS visoke pokretne drvene tornjeve, koje su po- lako primicali burgu radi razbijanja zidina 'ov- Braniè-kule mogu se prema njihovim namje- nom' i uskakanja na vrh zidina. Ova je pojedi- nama podijeliti u tri grupe: nost srednjovjekovne opsade bila odluèujuæa za znaèajnu visinu braniè-kula, koje su mora- 1 Horvat, 1993: 159-188. Recimo samo da su braniè-kule le biti visoke kao napadaèev drveni opsadni 16. st. veæ bile dio drukèijega naèina ivota i ratovanja, sa svo- toranj, pa i više.2 Potkrovlje braniè-kule bilo je jim specifiènostima koje su drukèije od onih iz 13. do 15. st. ureðeno kao prostor s kojeg se djelovalo na 2 Visina ovakvih drvenih navalnih tornjeva prigodom neprijatelja. kriarskog osvajanja Tira u Svetoj zemlji 1111. god. bila je 65 i 80 stopa, tj. 20 i 26 m. (Fedden; Thomson, 1947: 62) Opæenito se smatra da je braniè-kula sluila 3 Villena, 1975: 126 kao posljednje mjesto obrane ako bi neprija- 4 Piper, 1967: pogl. 6. Ovakvo mišljenje ponavlja i Szabo, telj uspio prodrijeti u unutrašnjost burga. Èini 1920: 22-23. se da je to namjena prvih burgova kad je glav- 5 Piper, 1967: pogl. 7. na obrana bila debljina zidova, a neprijatelj 6 Šurmin, 1898. nije bio u moguænosti probiti debeli zid kule. 7 Szabo, 1920. Kasnija su iskustva pridonijela da je za us- 8 Miletiæ; Valjato-Fabris, 2003: 75 Znanstveni prilozi|Scientific Papers Braniè-kule na burgovima… Z. HORVAT 26-41 15[2007] 1[33] PROSTOR 29 1. obrambene braniè-kule, kojima je iskljuèi- vom postavom braniè-kule dobro se kontroli- va namjena obrana za sluèaj napada i opsade; ra teren sa strane burga nasuprot ulazu. Po- 2. stambeno-obrambene braniè-kule koje su trebu za posebnom obranom ovoga dijela nešto veæih tlocrta, a sluile su i za obranu i za burga Viškovaca dokazuje naknadno prizida- sigurno stanovanje; vanje jedne polukule s vanjske strane zidine. 3. ulazne braniè-kule polivalentne namjene: Braniè-kula „Male Crkvine” kod Cetina11 sa- obrana – ulaz u burg – stanovanje – simbol èuvana je samo u temeljima, vrlo debelih zi- statusa. Ove su kule graðene na mjestu ulaza dova (250 cm) i maloga prostora meðu njima: u burg, kao najranjivijeg dijela burga. Gornje odnos je1:1:1,kaoikodViškovaca. Postava su etae bile rezidencijalne, a najviša je etaa šiljem prema obrambenoj grabi i podgraðu te imala namjenu kao prave braniè-kule. prilazu (Sl. 2) govori o obrambenoj namjeni Naalost, stanje oèuvanosti braniè-kula u kon- braniè-kule. tinentalnoj Hrvatskoj ne daje nam dovoljno Treba reæi nekoliko rijeèi o tehnici opsade u to podataka za svaki pojedini objekt o njegovoj doba. Pri opsadi burga bilo je potrebno pri- namjeni. Tek èetiri temeljna zida npr. nisu uvi- bliiti se njegovim zidinama i postaviti se u jek dovoljna za sve zakljuèke, pa moemo tek istu visinu kao branitelji. Za to je trebalo zatr- analogijom pretpostaviti strukturu tlocrta i pati grabu ispred burga, sagraditi drveni to- druge pojedinosti. I zatim, tijekom 12. pa do ranj na kotaèima ili valjcima, te ga polako pri- kraja 15. stoljeæa mijenja se i izvedba bra- micati mjestu napada (Sl. 3). U donjem dijelu niè-kula svih tipova i njihovih namjena, te se opsadnoga tornja ugradio bi se 'ovan' za raz- mijenjaju i sadraji i oblikovanje gornjih etaa. bijanje zidova, dok bi na vrhu bio pripremljen Posebna je vrsta graðevine 'stambeni toranj' pokretni most koji je trebalo prebaciti na zidi- (kula) koji svojim volumenom i nekim organi- nu kada se došlo dovoljno blizu. Cijela je zacijskim pojedinostima podsjeæa na braniè- drvena konstrukcija bila pokrivena svjeim i- -kule, ali to je ipak – palas. Tipièan primjer votinjskim koama koje su trebale sprijeèiti ovakvog tipa graðevine jest palas u sredini moguænost poara. Braniè-kula trebala je prostora burga Gariæa, koji je najvjerojatnije svojom visinom nadvisivati opsadni toranj i gradio zagrebaèki biskup Eberhard Alben oko pokušati onesposobiti neprijateljske vojnike 1400. godine.9 na vrhu tornja. Okretanjem šiljem kvadratna tlocrta, kao i izvedba trokutasta ili slièna tlo- crta, oteavalo se razbijanje zida 'ovnom' s Obrambene braniè-kule opsadnoga tornja i spuštanje pokretnoga mo- Defense Towers sta s vrha tornja. Jedna njemaèka rekonstrui- rana kula (Blankenstein; Sl. 4) pokazuje mo- Prave braniè-kule namijenjene su samo obra- guæi izgled takvih braniè-kula izrazito obram- ni. Èini se da ih je manje saèuvano i da pripa- bene namjene.12 Kamena je substrukcija Blan- daju u one starije: to su braniè-kule burga Viš- kensteina kvadratni toranj, velièine 7 × 7m,s kovaca kod Poege, Staroga grada @umber- prostorom u prizemlju svedenim na velièinu ka,10 „Male Crkvine” kod Cetina itd. dimnjaèkoga kanala. Prvi je kat s odnosom zid : prostor : zid priblino2:3:2.Rekonstrui- krunoga je tlocrta Viškovaèka braniè-kula rana najviša etaa zapravo je prošireno kon- (promjera 925 cm), saèuvana do iznad poda zolno krunište, što i ne èudi s obzirom na pri- II.