PRIRODOSLOVLJE Časopis Odjela Za Prirodoslovlje I Matematiku Matice Hrvatske
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
UDC 001 ISSN 1333-6347 PRIRODOSLOVLJE Časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske Nakladnik / Publisher Matica hrvatska Odjel za prirodoslovlje i matematiku Ulica Matice hrvatske 2, HR-10000 Zagreb, Croatia Za nakladnika / For publisher Stjepan Damjanović Pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku Jasna Matekalo Draganović Tajnik Odjela za prirodoslovlje i matematiku Željko Mrak Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-chief Barbara Bulat UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD Josip Balabanić, Paula Durbešić, Suzana Inić, August Janeković, Tatjana Kren, Nikola Ljubešić, Ivica Martinović, Vladimir Paar, Snježana Paušek-Baždar, Ljerka Regula-Bevilacqua, Vesna Vučevac-Bajt Lektor za engleski jezik / English language advisor Robert Bulat PRIRODOSLOVLJE 16(1-2) III (2016) III UDC 001 ISSN 1333-6347 Časopis je tiskan uz financijsku potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Slog i prijelom / Typesetting Matica hrvatska, Zagreb Oblikovanje / Layout Barbara Bulat Tisak / Print Denona d.o.o., Zagreb Naklada / Circulation 500 primjeraka /copies IV PRIRODOSLOVLJE 16(1-2) IV (2016) Kazalo PRIRODOSLOVLJE 1-2/16 1 Proslov: Barbara Bulat Hrvatski prirodoslovci 25 IZVORNI ZNANSTVENI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER 3 August Janeković Prirodoslovlje u Belostenčevu Gazofilaciju Natural sciences in the Gazophylacium of Ivan Belostenec 43 Antun Alegro, Vlatka Mičetić Stanković i Paula Durbešić Josef Sapetza, pionir florističkih i faunističkih istraživanja u Hrvatskoj Josef Sapetza, the pioneer of floristic and faunal studies in Croatia 55 Branko Hanžek i Tatjana Kren Svijet ideja profesora matematike Marka Mikšića i njegovo djelovanje u korist hrvatskoga napretka The world of thoughts of mathematics professor Marko Mikšić and his work in behalf of Croatian progress 89 Ivica Vuković i Anđa Valent Autori matematičkih rasprava u izvješćima rakovačke realke The authors of mathematical discussions in the school reports at the Rakovac high school 111 Snježana Paušek-Baždar Jakov Franjo Tkalec i hrvatske mineralne vode Jakov Franjo Tkalec and Croatian mineral waters 125 Darko Veljan Matematičar i teorijski fizičar, akademik Vladimir Varićak Mathematician and theoretical physicist, academician Vladimir Varićak 153 Neven Bočić, Mladen Pahernik i Mladen Maradin Temeljna geomorfološka obilježja Karlovačke županije Basic geomorphological properties of Karlovac County AUTORSKI PREGLED / AUTHOR’S REVIEW 173 Zvonko Pađan Utjecaji prirode u arhitekturi Borisa Magaša The influences of nature in the architecture of Boris Magaš IZLAGANJE SA ZNANSTVENOG SKUPA / CONFERENCE PAPER 199 Ivana Jurčić Posjed grofova Draškovića u Rečici Count Drašković’s Estate in Rečica PREGLEDNI RAD / REVIEW 209 Ljerka Regula-Bevilacqua i Darko Mihelj Ljudevit Rossi – hrvatski florist Ljudevit Rossi, Croatian Florist 223 Ljiljana Bedrica, Damir Žubčić i Vesna Vučevac-Bajt Akademik Sergej Forenbacher Academician Sergej Forenbacher PRIRODOSLOVLJE 16(1-2) V (2016) V Kazalo 249 Darko Mihelj Rijetke, ugrožene i strogo zaštićene biljke Karlovačke županije Rare, endangered and strictly protected plants of the Karlovac County 267 Neven Bočić, Hrvoje Cvitanović, Damir Basara Osnovna speleološka obilježja Karlovačke županije Basic speleological properties of the Karlovac County 291 Biserka Schmuck i Marija Salečić Izvorišta i gornji tokovi karlovačkih rijeka Sources and uppermost flows of the Karlovac rivers 303 Marina Trpčić Sedra i slapovi krških rijeka u slijevu Korane Tufa and karst waterfalls of the Korana River basin STRUČNI RAD / PROFESSIONAL PAPER 321 Boris Morsan Karlovačka Zvijezda i kulturni krajolik – oštećenja i zaštita The Karlovac Star and cultural landscape – devastation and protection 331 Oliver Vlainić Franjo Šporer – promicatelj šumarskog obrazovanja u Hrvatskoj Franjo Šporer – promoter of forestry teaching in Croatia 347 Zrinka Grganić Vrdoljak i Biserka Schmuck Karlovački termalni i mineralni izvori Thermal and mineral springs in the Karlovac County RUBRIKE / DEPARTMENTS SAŽETAK / SUMMARY 357 Vladmir Peršin Prirodoslovci istraživači karlovačke regije prije Ljudevita Rossija 358 Vladmir Peršin Cretovi u Karlovačkoj županiji PRILOZI / APPENDIX U SPOMEN / IN MEMORIAM 359 Darko Veljan Akademik Sibe Mardešić (1927. – 2016.) 362 Popis recenzenata u 16. tečaju časopisa Prirodoslovlje 363 Naputci autorima I Naslovna stranica Motiv za naslovnu stranicu preuzet je iz knjige Radovana Radovinovića: Matica hrvatska u Karlovcu, Karlovac, 2006., str. 8, a prikazuje Karlovac u vrijeme kada je dobio epitet „najrodoljubivijega hrvatskoga grada“. Tadašnje središte bilo je na obali Kupe, a grad je u to vrijeme imao oko 3 500 stanovnika. Veduta (detalj) puškara i slikara Jakova Šašela, nastala 1860-tih godina. VI PRIRODOSLOVLJE 16(1-2) VI (2016) Proslov Hrvatski prirodoslovci 25 Karlovac, 21. listopada 2016. Začetak stvaranja grada Karlovca bilježi se u drugoj polovici 16. stoljeća, na močvarnomu poluotoku obitelji Zrinski između rijeka Dobre, Kupe, Mrežnice i Korane, zbog potrebe žurne izgradnje tvrđave za obranu od stalno nadirućih turskih nasrtaja. S gradnjom tvrđave zapo- čelo se 13. srpnja 1579., pod imenom Karlovac (Karlstadt) po njenom osnivaču, nadvojvodi Karlu, bratu cara i kralja Rudolfa II. Tvrđava je rasla s brojnim poteškoćama. Ponajveća bili su upravo Turci, nastojeći spriječiti njenu gradnju, te velike poplave koje su „grad“ poharale u studenom 1579., nanijevši velike štete na već oblikovanim utvrdama. Unatoč silnim nedaća- ma već je u rujnu mjesecu 1580. tvrđava „skrpljena“ za osnovne svoje potrebe – skladišta hrane, oružane, bolnice i druge najnužnije objekte, za prihvat vojske i civila. Svojom hrabrošću i junaštvom vojničke posade priskrbile su Karlovčanima posebne povla- stice kralja Rudolfa II., potvrđene u Pragu 24. svibnja 1581. Međutim, Turci od Grada nisu odustajali. Godine 1592., 27. rujna, poturica Hasan Predojević sukobi se pred samim Karlov- cem s vojskom sina nadvojvode Ferdinanda, potuče kršćane ili ih proda u roblje, ali Grada ne osvoji. Ponoviše Turci opsadu 1594. sa 16 000 vojnika, pa 1598., 1601., 1623., 1627. i 1672. Hrvatski ban Petar Zrinski, žudeći slobodu za svoje žitelje izgradi u obližnjoj Švarči jaku utvrdu u kojoj se nastani, a šurjak mu Frankopan u Novom gradu na Dobri. Otkrivši urotu, general Herberstein 7. travnja 1671. do temelja razori Švarču, a za sebe prisvoji dvije kuće bana Petra Zrinskoga u Karlovcu (u jednu se i useli) te jednu Krste Frankopana. Osim toga, na Grad se sručiše i druge nedaće – osim poplava, stalni su što veći što manji požari, potresi i konačno – kuga. Tek 6. prosinca 1763. Karlovcu bi priznat „magistrat glav- ne krajiške tvrđe“, a 9. kolovoza 1775. carica i kraljica Marija Terezija pripaja Karlovac tzv. Severinskoj županiji, a grad Karlovac podigne na slobodni kraljevski grad, što car i kralj Josip II. potvrdi svojom poveljom tek 8. listopada 1781., kojom Karlovac stječe „pravo na grb i pečat s crvenim voskom“. Međutim, u travnju 1809. car i kralj Franjo upusti se u rat s Napoleonom, koji po njega loše završi, pa Bečkim mirom od 14. listopada 1809. Karlovac bude pripojen posjedima francuske Ilirije. Ali, iskoristivši nesretne Napoleonove pohode na Rusiju 1812., austrijske čete osvojiše Karlovac 21. kolovoza 1813. Ponadaše se Hrvati da se time vraćaju svojoj „ma- teri zemlji“, ali ni to se ne dogodi. Tzv. francuska Hrvatska već 13. rujna 1813. potpadne pod upravu austrijskog viceguvernera Gjurkovića. Hrvati opet višekratno traže spajanje ne- kadašnje „francuske Hrvatske sa materom zemljom“, što kralj Franjo konačno potvrdi „kra- ljevskim reškriptom“ 5. srpnja 1822. Međutim osim te „vojne“, Karlovac usporedno vodi i svoje kulturne, gospodarske i „diplo- matičke“ bitke. Kada Grad nakon vojne dobiva civilnu upravu, u njemu se razvijaju trgovina i obrt, a car Josip II. „prosvijećeni apsolutist“ započinje 1784. otvorenu germanizaciju. Tada hrvatsko plemstvo 1790. ulazi u uniju s Ugarskom, nadajući se lakšem odupiranju germaniza- ciji. Ta je kriva procjena i kobna odluka dala Mađarima priliku za izlaz na Jadran pa hrvatski nacionalni identitet postaje još ugroženiji, a Mađari s vremenom nastoje u škole i javni život uvesti i mađarski jezik. PRIRODOSLOVLJE 16(1-2) 1 – 2 (2016) 1 Proslov Tadašnji karlovački sabornici, razotkrivši mađarske nakane, smognu snage suprotstaviti se mađarskoj većini ne samo glede jezika već otvaraju i pitanje ujedinjenja svih hrvatskih pokrajina Dalmacije, Istre i Vojne Krajine s Hrvatskom. Neosporni duhovni začetnik te ide- je i istupanju Hrvatske iz Unije je Karlovčanin, zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac (1752. –1827.) On je promicao svoje ideje tiskanjem knjiga o vlastitom trošku. Oduševlje- ne sljedbenike našao je u odlučnim karlovačkim zastupnicima na Saboru u Požunu. Zbog osobite društvene klime Karlovac dobiva atribut „najrodoljubivijega hrvatskoga grada“ (na naslovnoj stranici ovoga sveska). Brojni Karlovčani u hrvatskoj kulturnoj povijesti neosporno su preteče Ilirskoga pokreta, ili su s njim na mnoge načine povezani. Primjerice, Josip Šipuš (knjiga Temelji žitne trgo- vine) i Juraj Matija Šporer (neuspješno pokreće Oglasnik ilirski, novine pisane „hrvatskim jezikom i latinskim slovima“). To što nije uspjelo Šporeru, dvadeset godina kasnije uspjelo je Ljudevitu Gaju. Na vođu hrvatskoga narodnoga preporoda, Ljudevita Gaja uvelike je utjecalo karlovač- ko okruženje. U Karlovcu je upoznao Kačićev Razgovor ugodni naroda slovinskoga, a četiri godine nakon Šipuša i Šporera objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisa- nja (1830). Gajev vršnjak je Ivan Derkos