CHANSONFEST / ZAGREBFEST / GLAZBENA TRIBINA OPATIJA / JUBILEJ RIJEČKE FILHARMONIJE / RAZGOVORI SA ZVONKOM ŠPIŠIĆEM I ZRINKOM TUTIĆEM / AUTORSKI KONCERT GENERACIJE 40 / RUNJIĆEVE VEČERI / CD IZLOG

NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 171/172 PROSINAC 2011. CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747 FOTO LUIGIFOTO TRI ORKESTRA ZA SREDIŠNJE VEČERNJE TERMINE 48. Glazbena tribina Opatija Piše: Višnja Požgaj

Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ansambl Fronesis, Cantus Ansambl ovogodišnjem rasporedu obilja s fanfarama. Kako i priliči otvore- ske suite Mladena Tarbuka čuli smo bi Minimo za simfonijski puhački ritma. Upotrijebio je veliki orkestar s U koncerata i drugih događanja nju, publici su se na početku obratili stavak Ganga. Već naslov asocira na orkestar. To je prvo veće samostalno mnoštvom udaraljki, duhovitim so- na Glazbenoj tribini Opatija udar- umjetnički voditelj Frano Đurović i specifični opori zvuk hercegovač- djelo mladog 23–godišnjeg skladate- lima te melodijama i harmonijama ni večernji termini pripali su trima gradonačelnik Ivo Dujmić te glav- ke narodne pjesme koja u ovakvom lja iz razreda Davorina Kempfa. Na- revijskog idioma. Ukratko: zanatski koncertima održanima u 19,30 sati ni tajnik HDS–a Antun Tomislav suvremenom orkestralnom ruhu dje- pisano je 1997. za tadašnji SPOHV dotjerano, lijepo i uhu ugodno! u Zlatnoj dvorani Hotela Imperial. Šaban koji je, uz opširna obrazlože- luje više kao impresija, nego li citat. i iste je godine praizvedeno na Mu- Svečano otvorenje 3. studenoga, s nja, uručio dvije nagrade HDS–a za Concertino za glasovir i puhače Stan- zičkom biennalu Zagreb. Zamišljeno Fačini kao skladatelj pompoznim zvukom velikog Simfo- 2010. godinu. Nagradu Josip Andreis ka Horvata predstavila je pijanisti- je kao proces kroz čiji se neveliki ti- Koncert je završio prvom hrvatskom nijskog puhačkog orkestra Oružanih primile su muzikologinje Eva Sedak ca Mia Elezović, umjetnica koja se jek pokušavaju osluhnuti krajnje gra- izvedbom djela Magnificat za tri so- snaga Republike Hrvatske, bilo je u i Nada Bezić za knjigu Blagoje Bersa: mnogo bavi suvremenom glazbom, nice zgušnjavanja i širenja ishodišne prana i orkestar Tomislava Fačini- znaku glazbe triju skladateljskih ge- Dnevnik i Uspomene, a Nagradu Boris pa je na newyorškoj Manhattan Sc- jedinice — male sekunde. Prvi put ja. Nastalo je za potrebe specifičnog neracija, od pokojnoga Stanka Hor- Papandopulo dobio je skladatelj Da- hool of Music stekla naziv magistre te večeri prolomio se dugi pljesak i programa prošlogodišnjeg 6. festivala vata do najmlađega Luke Maroh- libor Bukvić za ciklus Recits de l´autre za izvedbe suvremene glazbe. Bila je ovacije, što dovoljno govori o kva- hrvatske glazbe u Beču koji je dije- nića. Iduće večeri nastupio je mladi monde — Priče s drugoga svijeta. to inače prva narudžba Orkestra ko- liteti i dojmu koji je izazvala ta vrlo lom morao biti sakralnoga karaktera. ansambl Fronesis koji komornijim jemu je tada (1996.) Tarbuk bio šef dobra skladba. Uvodne fanfare na- Podsjetnik i poticaj A kako Orkestar nije imao nešto ta- zvukom gudača na zanimljiv način dirigent. Djelo je praizveo na Tribini javile su još jedno uspješno djelo — kvoga na repertoaru, Fačini se, iako sjedinjuje glazbu, pokret i svjetlo u Simfonijski puhački orkestar Oru- u Opatiji uz solisticu Žaninu Carić. Spotlights za veliki puhački orkestar nije skladatelj, ambiciozno latio pera djelima skladatelja srednje generacije. žanih snaga Republike Hrvatske To je posljednje Horvatovo koncer- akademika Marka Ruždjaka. Dje- i na temelju ranijih kraćih sklada- Posljednje večeri održan je tradicio- nastupio je pod ravnanjem šefa di- tantno djelo za klavir pisano u obli- lo predstavlja niz konciznih situacija teljskih pokušaja i stanovita iskustva nalni koncert hrvatskih skladatelja u rigenta Tomislava Fačinija s djelima ku trostavačnog, takozvanog malog koje međusobno kontrastiraju zahva- u instrumentiranju odlučio napisati povodu njihovih rođendana (tri 80.– koja su uglavnom pisana na narudž- koncerta, ali izrazito virtuoznog, dis- ljujući raznolikom odabiru zasebnih pozamašni Magnificat, hvalospjev ta i jedan 65. rođendan) u izvedbi bu ansambla. Svojevremeno, kada se onantnog i ritmički robusnog. instrumentalnih grupacija, sadrža- bl. Djevici Mariji, s tematikom tada afirmiranog Cantus Ansambla koji nih u velikom puhačkom korpusu zvao Simfonijski puhački orkestar Akademik i Kempfovi đaci aktualnog trenutka crkvene godine ove godine obilježava 10. obljetnicu Hrvatske vojske (SPOHV), ansambl obogaćenom nježnim zvucima harfe (Došašće). Uz nešto komorniji sastav djelovanja. je imao i zapaženu redovitu koncer- Skladba Tri aspekta simfonijskih pu- te efektnim udaraljkama, uključuju- puhačkog orkestra nastupile su tri ći i veliku kadencu timpana. Naju- Prodorni zvuk i nagrade tu sezonu koja je nažalost prekinu- hača Antuna Tomislava Šabana na- sopranistice različite boje glasa, Mo- ta prije desetak godina. Zato je ovaj stala je 1999., također na narudžbu godnije iznenađenje večeri priredio nika Cerovčec, Ilijana Korać i Ana Za razliku od prošle godine, ovogo- nastup dobro došao kao podsjetnik i Orkestra s podnaslovima Izdaleka, je mladi Luka Marohnić, student u Lice. Iako se kroz sve stavke manje dišnje svečano otvorenje bilo je po- poticaj za njezinu obnovu. Čuli smo Izbliza, Iznutra, što istodobno ozna- klasi prof. Davorina Kempfa. Čuli više nazire koralni napjev, glazba, u

smo praizvedbu njegove Symphonie CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS

CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS praćeno prodornim zvukom velikog neka ranija djela, ali i nova, s jed- čava i pristup u obradi glazbenog sučeljavanju sakralnog i profanog, u puhačkog orkestra u kojemu je ista- nom praizvedbom i jednom prvom materijala. Još je veći ansambl upo- brevis, dinamične i duhovite skladbe cjelini djeluje ipak stilski divergentno knuto mjesto imala limena sekcija izvedbom u Hrvatskoj. Iz Hrvat- trijebio Krešimir Seletković u sklad- od desetak minuta, pune uzbudljivog i pomalo usiljeno. (nastavak na str. 12) 2 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. UVODNIK U Splitu održan Plenum redovnog članstva Poštovani čitatelji Cantusa, HDS UVODNIK U ime redakcije novina Cantus želim HDS–a s područja Dalmacije vam sretan Božić i uspješnu 2012. go- dinu, ispunjenom dobrom glazbom, a upravo nas ona čini sretnima, ispunja- edovni članovi Hr- va naša srca dobrotom, donosi poruku Rvatskog društva skla- mira, zbližava ljude. Zato trebamo više datelja, autori s područja glazbe, one koja širi pozitivne vibraci- Dalmacije, okupili su se 17. je. U proteklom razdoblju bilo ih je na listopada 2011. u Splitu na pretek, upravo zahvaljujući glazbi koju Plenumu čija je tema bila smo slušali na koncertima, festivalima, Položaj i aktivnosti redovnih pločama, tribinama... To možemo za- članova na području Dal- hvaliti umjetnicima, ali i autorima, lju- macije. Svjesni specifično- dima koji su nam srce i dušu, najtajni- sti položaja autora s ovoga ju intimu, otkrili kroz svoju umjetnost. područja, Hrvoje Hegedu- Upravo je zato važno sačuvati njihov di- šić, predsjednik Hrvatskog gnitet, pobrinuti se da njihovi rezultati društva skladatelja i Antun budu vrednovani i nagrađeni. O tome Tomislav Šaban, glavni govori i Zrinko Tutić s kojim je, povo- tajnik, na početku su po- dom nastupa na Chansonfestu, razgo- zdravili su okupljene te varao Jure Ilić. Naš gost pojašnjava zašto izrazili zadovoljstvo zbog glazbenici podržavaju ZAMP koji svo- odličnog odaziva članstva. jim radom štiti osnovna ljudska prava, Minutom šutnje prisutni autorsko i intelektualno vlasništvo, od su se još jednom prisjetili i krađe štiti ljude koji stvaraju prenoseći odali počast nedavno pre- slušateljima poruke zasnovane na emo- minulom kolegi Ljubomi- cijama, strasti, ljubavi. Uz razgovor sa ru Stipišiću. Na Plenumu Zvonkom Špišićem, legendom hrvatske su bili prisutni predstavnici zabavne glazbe, u novome broju Cantu- HDS ZAMP–a, kao i

sa možete se informirati o priredbama Darko Bakić, glavni tajnik aban i glazbenim izdanjima koja podržavaju Instituta hrvatske glazbe. upravo takve vrijednosti. Na kraju ove Antun Tomislav Šaban po- omislav Š uspješne glazbene godine, izražavam bliže je upoznao članstvo s duboko poštovanje prema svim glaz- ntun T radom Službe ZAMP–a A benicima na hrvatskoj glazbenoj sceni, te ostalim aktivnostima Prisutni na Plenumu redovnog članstva HDS–a u Splitu posebice onima koji više nisu s nama, ali Društva (Muzički biennale kojih se sjećamo s divljenjem i slavimo Zagreb, Zagrebfest, Potpo- njihovu duhovnost koja nas okružuje koja će se održati u svibnju 2012. u Zagrebu te je Plenum i takvi susreti autora Dalmacije, redov- re mladim skladateljima iz Fonda Rudolf i Mar- kroz njihovo glazbeno stvaralaštva jer je naglasio važnost sudjelovanja budući da će to biti nih članova Društva, trebali postati tradicionalni gita Matz, Poticanje kulturnog stvaralaštva kroz ono obilježilo i naše živote. izborna Skupština. Uslijedila su pitanja autora, ali uz najmanje jednogodišnje održavanje i to baš u natječaje za popularnu i tradicijsku glazbu, Can- i njihovi prijedlozi za poboljšanje djelovanja i rada Splitu, srcu Dalmacije. (Aleksandra Marković) Davor Hrvoj tus Ansambl, Jazz projekti...). Ujedno je pozvao HDS–a, kako u Dalmaciji, tako i u ostalim hr- okupljene na sljedeću redovnu Skupštinu HDS–a vatskim regijama. Svi prisutni složili su se kako bi

na gotovo 900.000 kuna. U 2011., HDS Hrvatsko društvo skladatelja dana 15. prosinca 2011. raspisuje NATJEČAJI ponosno objavljuje da prikupljena sredstva iznose 900.163,97 kuna te da će se iznos Hrvatsko društvo skladatelja u cijelosti koristiti za potporu nezavisnih putem natječaja ponovno NATJEČAJ NATJEČAJI glazbenih projekata u tri natječaja. sufinancira nezavisne glazbene za stimulaciju stvaralaštva mladih skladatelja iz sredstava projekte s 900.000 kuna Prvi, BTL natječaj, objavljen je 20. listo- Fonda »Rudolf i Margita Matz« pada, a rok prijave bio je do 18. studenoga. Temeljem želje izražene u oporuci i rješenja o nasljeđivanju, Hrvatsko društvo skladatelja (dalje: HDS) raspolaže sredstvi- akon što je u ovoj godini raznim Fond sredstava prikupljenih od naknada za Nnezavisnim glazbenim projektima ma od tantijema skladatelja Rudolfa Matza i supruge, pijanistice Margite Matz. Predsjedništvo HDS–a donijelo je prazne medije i uređaje za snimanje izno- 6. listopada 2009. odluku da se prikupljena sredstva utroše u obliku stimulacija, nagrada i stipendija za mlade skladatelje. dodijelilo gotovo 900.000 kuna, Hrvat- si 500.000 kuna i namijenjen je stimulaciji sko društvo skladatelja (HDS) najavljuje glazbenih manifestacija i glazbenog stvara- HDS ovim Natječajem podupire školovanje, profesionalni razvoj i umjetnička postignuća mladih skladatelja svih glazbenih da će u 2012. godini hrvatsku glazbenu laštva s područja popularne glazbe. izraza koji na dan 31. prosinca 2011. nisu stariji od 30 godina. Cilj Natječaja je poduprijeti i promovirati glazbeno stvaralaš- scenu ponovno financirati sredstvima pri- tvo najmlađe generacije, odnosno pomoći mladim autorima u odabiru poziva profesionalnog skladatelja. kupljenim od službe ZAMP–a. Na datum Drugi, Tradicional, objavljen 16. studeno- Maksimalan iznos sredstava koja će se dodijeliti ovim Natječajem u 2012. godini iznosi 88.000 kuna. Iznos pojedinačne 15. prosinca 2011. objavljen je treći i time ga, bio je otvoren do 14. prosinca ove godi- stimulacije, odnosno stipendije, način i rokovi isplate bit će određeni individualno temeljem potreba, kvalitete te radnog i zadnji od tri natječaja kojima će HDS ne. Njegov ukupni fond iznosi 312.163,97 poreznog statusa dobitnika stimulacije. kuna, a sredstva su omogućena izmjenama poduprijeti nezavisne glazbene projekte s Na Natječaj se mogu prijaviti učenici, studenti i diplomirani skladatelji, kao i ostali mladi autori koji se bave skladanjem i koji 900.163,97 kuna. i dopunama Zakona o autorskom i srodnim žele postati profesionalni glazbenici. Dobitnici stipendije iz prethodnih godina, ne mogu se prijaviti. Natječaju se prilažu: pravima čime je HDS ZAMP–u povjere- Od utemeljenja, HDS svojom aktivnošću no da novac, prikupljen za izvedbe i emi- — Životopis s težištem na vlastitom glazbenom iskustvu te svi osobni podaci i projektima (autorski koncerti, tribine, ra- tiranja tradicijske glazbe (izvorne narodne (adresa, OIB, žiro račun, broj telefona za kontakt, e–mail adresa) dionice, Zagrebfest, Chansonfest, Muzič- i ostale glazbe koja nema autora), proslije- — Popis cjelokupnog autorskog opusa s naznakama o godini nastanka i trajanju ki biennale Zagreb, sezona i gostovanja di izravno umjetnicima i udrugama koje se — Skladbe (notni zapisi, snimke, demo snimke i ostalo) Cantus Ansambla, Jazz.hr, Glazbena tribi- bave tradicijskom glazbom, a ne, kao prije, — Najmanje jedna preporuka učitelja, mentora ili profesionalnog skladatelja, člana HDS–a, koji poznaje kandidata na Opatija i drugo) potiče stvaralaštvo na da se uplaćuje u državni proračun. i njegov rad svim područjima glazbenog izražavanja. — Medijski osvrti, kritike, potvrde o izvedbama ili snimanjima autorskih radova i slično Od promjene Zakona o autorskom pravu i Treći natječaj, Fond »Rudolf i Margita Matz«, objavljen 15. prosinca 2011., na- — Tekst zamolbe koji uključuje: viziju vlastitog razvoja, prijedlog projekata kojima bi se kandidat bavio u periodu trajanja srodnim pravima, HDS je dobio moguć- stimulacije, obrazloženje vlastitog imovinskog stanja i važnost ove stimulacije za daljnji razvoj nost da u još većem obimu podrži i podu- mijenjen je skladateljima do 30 godina. Za pre raznolikost stvaralaštva i time u punoj njihove projekte i stipendiranje izdvojeno je Svi materijali čuvat će se najdulje 15 dana nakon objave rezultata. mjeri primjeni i provede Zakon temeljem 88.000 kuna. Fond se financira od nakna- Prilikom odlučivanja o stimulaciji vodit će se računa o stilskoj raznolikosti glazbenih izraza kandidata, o imovinskom kojega se 30% sredstava prikupljenih u su- da za autorska prava skladatelja Rudolfa stanju, odnosno o važnosti sredstava stimulacije za njihov daljnji razvoj, rad i karijeru. stavu privatnog kopiranja izdvaja upravo u Matza koja su supružnici Matz oporučno ostavili HDS–u, uz obvezu korištenja sred- Natjecatelji su dužni podnijeti svu dokumentaciju HDS–u zaključno s 30. siječnjem 2012. godine, s naznakom »Za Fond Fond za poticanje raznolikosti kulturnog Matz« na urudžbeni zapisnik ili poštom na adresu: Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, 10 000 Zagreb. stvaralaštva. stava za potporu hrvatskim skladateljima, što HDS s radošću provodi. Natječaj će biti HDS pridržava pravo da ne dodijeli maksimalno predviđeni iznos stimulacija. Dobitnici stimulacija pristaju na sudjelova- HDS je počeo financijski podržavati neza- otvoren do 30. siječnja 2012. godine. nje u medijskoj promociji prema traženju HDS–a, a svoja autorska prava također moraju zaštititi kroz sustav kolektivne visne projekte 2009., pa je tako kroz natje- zaštite. Sva tri natječaja mogu se naći na web stra- čaj u prvoj godini osigurao potporu za 21 Odluku o dobitnicima stimulacija donijet će Predsjedništvo HDS–a na prijedlog Stručnog povjerenstva sastavljena od projekt u iznosu od pola milijuna kuna, da nici HDS–a www.hds.hr ili u Tajništvu, istaknutih skladatelja i drugih stručnjaka najkasnije do 13. veljače 2012. godine, o čemu će se pisanim putem obavijestiti bi se u drugoj, 2010. godini, iznos popeo Berislavićeva 9, Zagreb. sudionici Natječaja i javnost kroz objave u dnevnom tisku i na internetu.

Isprika U prošlome broju novine Cantus br. 170 potkrala se greška u tekstu »Skladatelj Ivan Božičević nastavlja s međunarodnim uspjesima«. Umjesto pojma baset klarinet kako je ispravno trebalo stajati u tekstu, naveden je pojam bas klarinet. Ispričavamo se skladatelju i čitateljima. (Ur.)

IZDAVAČI: Hrvat­­­­­­­­­sko društvo skladate­­­­­­­­­­­­­lja, Zagreb, Berislavićeva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAČE: Antun Tomislav Šaban i Mirjana Matić / UREDNIŠTVO: Marina Ferić Jančić, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Jure Ililć / GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Luka Gusić / TISAK: Studio Flyer, Aleja Seljačke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za članove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 CJENIK OGLASA ZA CANTUS  1/1 CIJELA STRANICA 6.000,00 kn 1/2 STRANICE 3.000,00 kn  1/3 STRANICE 2.000,00 kn  1/4 STRANICE 1.500,00 kn  Cijene oglasa izražene su bez PDV–a i ne uključuju dizajn oglasa  Oglasi na vanjskom ovitku novina navedenih formata naplaćuju se dodatnih 30% od izražene cijene.  Dodatne informacije o smještaju oglasa, posebnim formatima te pogodnostima uputiti na [email protected]. BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 3 Chansonfest 11. studenog 2011. u Gradskom kazalištu Komedija održan 14. put

FESTIVALI Prava reprezentacija zagrebačke šansone Piše: Maja Sabolić Hrvoje Markulj, Špišićev suborac za šansonu od samih početaka, uspio je ove godine na Chansonfestu okupiti impresivna i autoritativna imena hrvatske autorske pjesme, otvarajući tako festivalu šansu da krene novim putovima

vonko Špišić, dobitnik ovogo- scenu donese Našu stvar, preko An- Zdišnje nagrade Milivoj Körbler za dreja Baše i priče o Ariani, do mračne životno djelo, glazbenik je koji je više ispovijesti uglednog debitanta Miro- od 50 godina uporno, svojim višestru- slava Škore u Do pakla od neba i uzle- kim glazbenim djelatnostima podizao ta Zlatne ptice Alke Vuice. Zagrebač- razinu hrvatske popularne glazbe. ku tradiciju kabaretske pjesme i ove je Njegov nemali angažman posljednjih godine solidno održao Mladen Me- trinaest godina posvećen je vođenju dak Gaga poručivši Šuti, ne laj!, pra- Chansonfesta kojemu je bio umjetnič- ćen Draženom Žankom s Halo, halo i ki direktor od samoga početka. Alenom Slavicom (Učinit ću sve). ... i teče... teče vrijeme... Chansonfest U autorskoj pjesmi nije važno koliko je, nažalost, morao ostaviti njegov do- godina imaš, već imaš li što reći — bri duh Zvonko Špišić, iako su njegovi tako razmišljajući opet su za Chan- savjeti i dalje dragocjeni. Naime, duša sonfest uradili pjesme Igor Brešan je htjela, ali slabo tijelo više nije dalo, (Nešto prije sna), Ivana Kindl (Ljubav pa je njegovim idejama i putovima na- u meni ostaje), Ivan Mikulić (Odlazim stavio prijatelj i suborac za šansonu od od tebe), Boris Petrov (Opetovanje osje- samih početaka, Hrvoje Markulj. ćaja), Volžana Anders (U gradskoj vre- vi) i Mateo Jović (Ovo nije svijet za U suradnji s Josipom Cvitanovićem i nas). Borisom Ciglenečkim, novi umjet- nički ravnatelj uspio je ove godine na ule

Osobni trenutak ć Ž

14. Chansonfestu, održanom 11. stu- upi denoga u Kazalištu Komedija, oku- Atraktivniji program za posjetitelje

piti impresivna i autoritativna imena morao se otvoriti novijim tumačenji- ražen Ž D hrvatske autorske pjesme. Sa zado- ma, kao i pjevačima koji interpreta- Izvođači Chansonfesta 2011. voljstvom smo pozdravili kantauto- tivnom snagom svojima čine autorske re koji su s razlogom već odustali, a poruke. Od Hane Hegedušić — Sno- donio miljenik Zagreba Lado Lesko- tak koji nam je Gabi Novak otkrila i Razina ponuđenih radova bila je so- koji su auditoriju, naviklom na dale- vi stare lađe (Petar Eldan–Tatjana La- var — Za vekomaj mladoga Romana poklonila. lidna, pa zato s posebnom radošću če- Zupančiča, uz stihove Barda Lucun- kamo iduću godinu kad će se — usput ko simplificiranije radove, ponudili čan), preko Kostadinke Velkovske ko- Veliki uspjeh organizatora jest i objav- dusa. Šećer na kraju — u domu De- budi rečeno — navršiti točno 50 go- svoje trenutke intime uhvaćene nota- joj je Toni Eterović uglazbio stihove ljivanje studijskog CD–a s festival- dićevih nastale su dvije nove šansone, dina otkako je, u sklopu Zagrebačkog ma. Od Zrinka Tutića koji je otvorio Božidara Jurića Ljubavi moja, ničega skim napjevima, a da bi sve bilo teško Kuća pred rijeke (sa šarmantnim cita- festivala, bila organizirana posebna program Susretom i prizvao emocije od nema do Ksenije Erker s Onako, kako zamislivo bez dobrodušne nostalgije, tom u aranžmanu Josipa Cvitanovi- večer s deset šansona. Mnogi od nas prije točno trideset godina kada je kao želim ja Zorana Mišolongina. Pogrije- uz koju ironičnu kap nenadomjestivog ća) koju je veliki Arsen odlučio sam još pamte Kustanovu pobjedničku Ko golobrad otpjevao svoju Doris, a stiho- šili bismo kad ne bismo istaknuli vrlo voditelja Voje Šiljka, uvijek iznova tre- otpjevati na radost svih nas te Za- crne ruže cvijet. Poživjele nam i današ- vima pomogao i Rajku Dujmiću da na zanimljiv rad koji nam je iz Slovenije ba podvući. greb mi daje, još jedan osobni trenu- nje šansone tako dugo, kamo sreće! Hrvatski dječji festival 20. studenog 2011. u kd V. Lisinskog potvrdio svoju punoljetnost Tribina Hrvatskog društva skladatelja uz 80. Vesela pjesmarica za male zborove rođendan Bogdana Gagića, 22. studenoga 2011. FESTIVALI FESTIVALI

Piše: Dalibor Paulik TRIBINE Sretan Vam Koncertnoj dvorani Vatroslava Li- Ovogodišnja priredba, izvedena po sce- aranžersko ruho dali su im Toni Eterović, rođendan, profesore! U sinskog u Zagrebu, 20. studenoga nariju Zorice i Teute Klinžić, povezala je Igor Lesica, Srđan Sekulović Skansi, Ro- održan je 18. hrvatski dječji festival. Iako nove pjesme za djecu uz sudjelovanje 22 bert Funčić, Mišo Doležal, Maja Rogić, rvatsko druš- se najmasovnije okupljanje djece osnov- zbora iz cijele Hrvatske i uvodni plesni Zrinka Šimunović, Leo Škaro, Aleksan- Htvo skladate- noškolske dobi veže uz koncert novoskla- nastup Baletnog studija Edite Cebalo. Za dar Valenčić, Davor Jašek, Remi Kazinoti, lja organiziralo je danih pjesama, već u poslijepodnevnim njih su nove uratke pisali skladatelji Na- Ognjen Gravora, Robert Grubišić, Kristi- Tribinu povodom satima na okruglim stolovima, uz članove talija Banov, Maja Rogić, Dubravka Le- jan Funarić, Boris Ciglenečki ml. i Hrvoje 80. rođendana Prosudbenih povjerenstava, sudjelovali su mac, Meri Trošelj, Toni Eterović, Mišo Herček. skladatelja Bogda- učenici i njihovi nastavnici te je promovi- Doležal, Slavomir Cvija, Van Bod, Dali- na Gagića, svoga ran Zbornik likovnih i literarnih radova. bor Paulik, Domagoj Brlečić, Jovica Ška- Izvedbama su glazbene poruke prenijeli člana, dugogodiš- ro, Ivana Herman, Ingrid Flesch, Sanja Mali Sesvečani, Loptice, Kikići, Zagre- njeg profesora na No, publici u dvorani, mališanima i ro- HALUZA JANA Dobrijević, Narcis Grabar, Hvoje Herček, bački mališani, Varaždinski štigleci, Mali Akademiji dram- diteljima, najvažnija je popularna dječja Bogdan Gagić Ratko Pogačić, a među autorima stihova Riječani, Morčići, OŠ Andrija Mohorovi- skih umjetnosti pjesma koju su i ovom prigodom izvodi- bili su Siniša Lazić, Ivan Kuliš, Nedo Zu- čić i Vežički tići iz Rijeke, Torretta iz Ma- u Zagrebu koji je li dječji zborovi i njihovi solisti. Širokoga ban, Meri Trošelj, Maja Rogić, Sanja Do- tulja, Perlice, Srdelice iz Splita, Cicibani diplomirao kompoziciju kod Milka Kelemena prije više od 54 go- tematskog kruga i raznolikoga glazbenog brijević, Andreja Popović, Ljubica Kolarić iz Karlovca, Klinci Ogulinci, Vukovarski dine. Razgovor sa slavljenikom vodio je Zlatko Madžar, a naravno, izraza, ta pjesmarica od 22 izvedene pje- Dumić, Jakša Fiamengo, Mladen Bjažić, golubići, Bonar iz Donje Stubice, Vijoli- sama za sebe, govorila je i skladateljeva glazba. sme (dosad je 351 skladba izvedena i sni- Asja Kahle, Mladen Kušec, Ivanka Glo- ce iz Paga, Kostanje iz Omiša, Smiješak mljena na Festivalima), sigurno će zaži- Srebrenka Poljak i Jasen Chelfi izveli su Sonatu za violončelo i kla- gović Klarić, Zorica Klinžić, Radovan iz Samobora, Zbor umjetničke škole Fra- vjeti u različitim programima, prenoseći vir, a slušali smo i ulomke sa snimke Sedme sonate za klavir (Game Novina i Hrvoje Herček. Doprinoseći njo Lučić iz Velike Gorice, Komorni zbor poruku i moto festivala »Djeca nose svje- esercizi) u izvedbi pijanista Damira Gregurića. Bogdan Gagić, u re- svježem i suvremenom zvuku pjesama, Osnovne glazbene škole Pučkog otvore- tove na dlanu«. nog učilišta Vrbovec i Klinci iz kraljevskog lativno kratkom vremenu što ga je imao na raspolaganju na rođen- grada Kni- danskoj »proslavi«, okupljenoj je publici sastavljenoj uglavnom od na. Uspjehu kolega skladatelja i suradnika iz prošlosti, ispričao mnoštvo detalja ovogodišnje o svom glazbenom putu, od najranijih dana kada je u rodnom Kar- manifestaci- lovcu započeo svirati violinu i uskoro se »prebacio« na klavir, preko je pridonio je studentskih iskustava, sve do zrelih skladateljskih godina i ostva- i Program za renja, prisjećajući se mnogih prijatelja, suradnika i profesora koji su djecu i mladež na njega utjecali i ostali zauvijek zabilježeni u njegovom sjećanju. HRT–a pre- Sve to Bogdan Gagić ispričao je kroz mnoštvo duhovitih anegdo- noseći u efek- ta, nasmijavši okupljene nemali broj puta. Bilo je zaista zanimlji- tnoj sceno- vo slušati o nekim drugim vremenima, primjerice o predavanjima grafiji Stjepke Bouleza, Stockhausena i Ligetija što ih je profesor Gagić slušao na Kavurić ča- Ljetnim tečajevima u Darmstadtu. Otkrio je i pokoju pikanteriju robno doga- koju do sada možda nije znao nitko osim njegovih najbližih, poput đanje iz Li- činjenice da je gotovo završio u zatvoru pripremajući zvučnu kuli- sinskoga — 8. su za predstavu na Dubrovačkim ljetnim igrama ili da je zaslužan hrvatski dječji za svojevrsnu »praizvedbu« hrvatske himne Lijepa naša domovino festival doka- u razdoblju bivše Jugoslavije kada ju je za potrebe jedne kazališne zao je svoju predstave izveo kostimiran u Ivana pl. Zajca, za što je morao dobiti punoljetnost. posebno odobrenje tadašnje vlasti. Sve je to profesor Bogdan Ga- gić ispričao s velikim veseljem i zaraznim entuzijazmom. Iako slavi ć 80. rođendan, duhom je još uvijek mladić koji traži nova iskustva koja ćemo s veseljem slušati na proslavama njegovih idućih rođen- ovkovi dana, ali imati prilike i čitati u memoarima koje pomno priprema, nes N I kako je objavio na Tribini. Sretan Vam rođendan, profesore! (Ma-

Djeca su ponovo oduševila brojnu publiku u KD Lisinski rija Saraga) 4 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. Riječka filharmonija obilježila 10. godišnjicu rada svečanim simfonijskim koncertom u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci Praizvedba uveličala jubilej OBLJETNICE Piše: Ramiro Palmić

Nakon desetogodišnjeg neprekidnog uspješnog djelovanja, Riječka filharmonija postaje značajan subjekt i stup riječkog i hrvatskog glazbenog života

kom potvrdila svoj renome i opravdala koncerti. Operni orkestar, kao kvalitet- očekivanja riječke publike. U nastavku na umjetnička glazbena jezgra, razvi- su slijedili Simfonijski plesovi op. 45 ja se i prerasta u buduću Filharmoniju. Sergeja Rahmanjinova u kojima autor Tako je 2001. potpisan, sada već može- sažima cjelokupnu zakašnjelu roman- mo kazati, povijesni tripartitni spora- tičnu notu vlastita stvaralaštva. Sveča- zum između riječkog gradonačelnika nom koncertu bio je nazočan hrvatski Vojka Obersnela, tadašnjeg intendanta predsjednik Ivo Josipović. U pozdrav- riječkog HNK Ivana pl. Zajca Srećka nom govoru naglasio je da je za stvarni Šestana i ravnatelja Filharmonije Ivice život Riječke filharmonije, uz finan- Rušina. Time su osigurana financijska cijsku potporu, potreban senzibilitet sredstva, a ravnatelji su prihvatili odgo- grada koji daje sveopći impuls i živi s vornu i ambicioznu zadaću upravljanja, orkestrom koji ima publiku i tradiciju. osmišljavanja programa i djelovanja Ri- Rijeka sve to ima, a rađanje filharmo- ječke filharmonije koja sustavno promi- nijskog orkestra predstavlja krunu bo- če, razvija i uzdiže kvalitetu glazbenog gate povijesti Rijeke. života u Rijeci. Na njihovim koncerti- ma gostovali su mnogi poznati hrvatski Povijesni presjek i svjetski dirigenti i solisti, a jedan od Riječka filharmonija, osnovana 2001., programskih ciljeva su izvedbe i pro- i nakon desetogodišnjeg neprekidnog midžba djela hrvatskih autora te na- Riječka filharmonija u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci uspješnog djelovanja postaje znača- stupi naših mladih još neafirmiranih jan subjekt i stup riječkog i hrvatskog glazbenih reproduktivnih umjetnika. animljivo koncipiran program melodije velika raspona, a pojavljuje su vrlo ujednačeni i sugestivni, a valja glazbenog života. Bilo je doduše i ra- Filharmonija svojim zanimljivim pro- Zjubilarnog koncerta Riječke fil- se divan sjetni solo violončela. Služeći izdvojiti čisto i muzikalno izveden solo nijih, no bezuspješnih pokušaja njezina gramima redovito sudjeluje na značaj- harmonije održan pred punim gleda- se modernijim glazbenim izražajnim nastup violončelista Petra Kovačića. osnivanja, primjerice nastojanjem Bo- nim tradicionalnim riječkim glazbenim lištem HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, sredstvima, kromatikom, disonan- Čvrstinom i strastvenošću imponirali risa Papandopula i Vladimira Benića. projektima, Zajčevim danima i Riječkom sastavljen od tri djela slavenskih autora tnim skokovima te gustom polifoni- su limeni puhači, a kreativnim zama- Filharmoniju su utemeljili umjetnička kulturnom ljetu. Važan je iskorak učinjen različitih epoha, počeo je praizvedbom jom, stvorena je efektna i komplek- hom maestre Matošević naglašene su ravnateljica Nada Matošević i diplomi- u pronalaženju i odabiru novih riječkih skladbe More Rijeka Berislava Šipu- sna glazbena slika, a nastupom tutti dinamičke finese te je kompletan orke- rani violinist i pravnik te prvi poslovni prostora za koncertnu djelatnost, pa je ša, istaknutog hrvatskog skladatelja i orkestra dostiže se kulminacija djela. star muzicirao uvjerljivim gradacijama, ravnatelj Ivica Rušin. Riječka filhar- orkestar održao koncerte u bivšoj tvor- svestranog glazbenika. Jednostavačna Taj uzburkani zvučni kovitlac morske disciplinirano, ujednačeno i s odušev- monija, uz Zagrebačku, jedini je takav nici papira Hartera, idiličnom prostoru petnaestominutna skladba namije- oluje vertikalnom strukturom, slijedeći ljenjem, što je publika i nagradila sr- reprezentativni ansambl u Hrvatskoj. uređene plaže hotela Park te u tvornič- njena jubileju, skladana je za orkestar melodijsku liniju paralelnim konso- dačnim pljeskom. Djelom i izvedbom Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca koj hali bivše tvornice Torpedo. Umjet- sastavljen od tri puhača a tre po sekciji, nantnim suzvučjima, vodi u završni samo je dodatno uveličana rođendan- u Rijeci, iz kojega je iznjedren, poznat nička ravnateljica od osnutka ansambla veći gudački ansambl, dvije udaralj- Koral, neku vrstu razrješenja konflikta ska svečanost Orkestra. Na primjerenoj je po svojoj izvedbenoj kvaliteti i zvu- je maestra Nada Matošević, ujedno in- ke, harfu i timpane. Prema riječima i u eterični smiraj u tonalitetu H–du- izvedbi čestitao im je i autor, pohvalivši kovnoj čistoći koji uz svoju primarnu tendantica riječkog HNK Ivana pl. Za- autora, djelo nema svečani prizvuk, ra. Ova Šipuševa orkestralna skladba pritom vrsne riječke glazbenike u solo djelatnost izvođenja opernih djela pri- jca čiji ravnatelj 2005. postaje Marijan već prema nazivu, namjeri i namjeni pisana je rukom rafinirana skladatelja i zajedničkim nastupima. Da bi se u ređuje i samostalne koncerte. Prvi ta- Orešković. Tijekom desetljeća nepre- to je glazbom ispričana romantična s originalnim pasusima i zamislima, potpunosti moglo doživjeti tako slo- kav koncert u novijoj povijesti riječkog kidnog rada, Riječka filharmonija dala priča protkana melodioznošću, ose- interpretativno je zahtjevna te iziskuje ženo suvremeno djelo valjalo bi ga čuti kazališta, orkestar je priredio 1946. pod je golem doprinos u podizanju kvalitete bujnim harmonijskim sklopovima te veliki angažman svakog pojedinog in- više puta, pa vjerujem da će u intere- dirigentskim vodstvom Borisa Papan- glazbenih zbivanja u Rijeci te istodob- stilski impresionističkim elementima. strumentalista i čitavog ansambla. su slušatelja ono biti nekom prilikom dopula i uz solista Zlatka Baloković, no obogatila kulturnu ponudu cije- Uvodni početni forte u nastupu rogo- ponovno izvedeno. Nakon hrvatske Riječ predsjednika violinista svjetskog ugleda. Orkestar, uz le Hrvatske. Poželimo joj stoga sretan va slušatelju dočarava bitne značajke praizvedbe, uslijedio je Prvi koncert za rođendan, perspektivnu budućnost i još Dirigentica Nada Matošević bila je gostovanja uglednih glazbenih umjet- grada Rijeke (brodove, luku, more...), klavir i orkestar u b–molu, op. 23 Petra mnogo glazbenih delicija kojima nam doista vjerodostojan tumač djela gusta nika, nastavlja uspješne koncertne se- što je tema koja se kao lajtmotiv pro- Iljiča Čajkovskog u kojemu je solistica omogućuje istinsko predavanje glazbe- simfonijskog tkanja i skladnih orke- zone, a 1981. počinju se davati danas vlači kroz čitavo djelo. Odlikuje se Martina Filjak, ugledna pijanistica nim užicima. stralnih boja. Gudači Filharmonije bili popularni i vrlo omiljeni Novogodišnji raskošnom orkestracijom, prisutne su međunarodne karijere i ovom prili- Sisak: 11. dani glazbe Miroslava Miletića (18. — 21. listopada 2011.)

FESTIVALI FESTIVALI Glazba u punom sjaju Piše: Tatjana Rožanković

Izvrsni solisti i ansambli, atraktivan program, prve izvedbe u rodnom gradu našeg istaknutog člana

organizaciji Koncertnog ureda tomu još i vlastitu naklonost prema cercata te sedam stavaka iz Bartokóvih ma drugačijoj zvučnosti novije glazbe. U Sisak, ovogodišnju manifesta- tradicionalnoj sisačkoj priredbi. Rumunjskih božićnih napjeva. Takvim Vrhunac svih naših dosadašnjih do- ciju obilježili su vrhunski koncertni izborom potvrdila je svoju umjetnič- življaja Miletićeve glazbe ostvaren je u Dani glazbe Miroslava Miletića slije- Tihana Herceg Ivšić, Miroslav Miletić, Ana programi s nekoliko interpretativnih ku svježinu i pronicljivost, ali i dobro praizvedbi Slika iz Like (2010.), što za- Schranz–Miljanić i Sanja Krivošić na završ- dosega kakvima bi se podičila slič- de utvrđeno određenje prema suvre- poznate odlike tumačenja barokne i slugom vješto povezanih citata iz ličke nom koncertu 21. listopada 2011. na događanja s tradicijom. Bilo je tu menoj glazbi, ali u kontekstu prethod- rokoko glazbe. A glazbalo koje dobro tradicijske glazbe (Pjevaj mi, pjevaj so- glazbenih zanosa i zadovoljstava, kako nih glazbenih izričaja, osobito prema poznaje, ovaj put ju je iznenadilo neo- kole, Ličko kolo, Rozganje) u dinamičnu na koncertnoj pozornici, tako i u gle- hrvatskoj glazbi u kojoj, dakako, važ- čekivanom voluminoznošću i jarkijim glazbenu fresku, što zahvaljujući du- govanje prirodne nadarenosti i razu- dalištu, zbog čega su opravdani napori no mjesto ima opus skladatelja čije ime bojama te je dodatno registrirala po- hovito promišljenoj izvedbi kojom je mijevanje glazbene mudrosti. i troškovi dovođenja brojnih umjet- nosi festival. Rođeni Siščanin, Miletić jedinosti i tako slušateljstvu ponudila predvodio mladi violinist Krunoslav Četvrtim koncertom, po riječima Mi- nika, nastojanja na provedbi temeljne i danas poput glazbenog aktivista do- sasvim novi doživljaj čembala. Marić. Nakon doista srdačno primlje- roslava Miletića, sisačka manifestaci- programske ideje te okupljanja sluša- vodi glazbu u Sisak, nadajući se dugo- ne nove skladbe za vjerovati je da će se ja završila je u velegradskom stilu. Od teljstva. U suodnosu ovih čimbenika, trajnijem pozitivnom učinku u kultu- Praizvedba Slika iz Like ona zadržati na programima Zagre- delikatno izabrana programa do ma- kolikogod razumijemo njihovu ravno- ri grada, a pritom i sam priželjkuje još bačkih solista i sličnih ansambala. Druge večeri oduševili su nas Za- estralne vokalne izvedbe Tihane Her- pravnost, glazbenici su se nametnuli, poneko glazbeno iznenađenje. I jedno grebački solisti disciplinom zajed- ceg Ivšić, gosparskog sviranja viole dajući najbolje od sebe, pridodavši i drugo svake se godine događa u ne- Završetak u velegradskom koj mjeri, no u ovoj su premašena sva ničkog komornog muziciranja i po- stilu Ane Schranz–Miljanić i nadahnute očekivanja: glazba je u punom sjaju jedinačnim doprinosom u stvaranju pijanistice Sanje Krivošić, sve se vinu- izričajnih različitosti četiri večeri ispu- gipke dinamike, protočne ritmike te Treća koncertna večer bila je još je- lo do krajnjeg zadovoljstva skladatelja, njavala dvoranu Glazbene škole Frana osobito međusobnim poticanjem na dan biser ovogodišnjeg programa u umjetnica i slušateljstva. Na taj su na- Lhotke, široko poznatoj po primjere- osjećanje svakog glazbenog trenutka. Sisku jer su nastupili najmlađi talenti, čin prvi put u Sisku izvedene Mileti- noj akustici i ugodnosti. Njihov užitak sviranja lako se preno- pobjednici na Državnom natjecanju ćeve Mladenove pjesme za glas i violu sio na slušateljstvo, pa je cijeli program u Dubrovniku. Pijanisti (Elizabeta (Predvečerje, Dar, Odlazak) i Tri kaj- Novi doživljaj čembala bio izvrsno primljen: dok glazba Co- Barišin, Sara Komljenović, Gabrije- kavske za glas i klavir (Beli most, Mali rellija i Scarlattija lako pronalazi put, la Papec, Petra Sarić), gitaristi (Eric pot, Vesela cerkva), repertoarni Ples za Prve večeri mnogobrojno se slušatelj- moglo se dogoditi da ne otkriju da je Vidović, Nikica Polegubić) i tambu- violu solo te Maćuhice i Zvončić iz ci- stvo odazvalo na recital čembalistice tako sadržajna i poticajna Paraćeva raši (Zlatko Galik, Valentina Mezdić, klusa Cvijeće za Scarlattija B. Bjelin- Višnje Mažuran na kojemu je izvela Muzika za gudače i još više Koncert za Marko Blašković), kao i njihove gošće skog, Zinzadseov Gruzijski ples, kao i program iz najnovijeg ciklusa Barok violinu, violu i gudače (s nadahnutim iz sisačke Glazbene škole (Ana To- Brahmsove Dvije pjesme za glas, vio- i Bar(t)ók. Uz Couperinove stavke iz istupom Borivoja Martinića–Jerčića i mšić, Kristina Plevančić, Petra Šket), lu i klavir, op. 91. (Gestillte Sehnsucht i 17., 22., 26. i 27. suite i cijelu 25. suitu Aleksandra Miloševa). No, to se ipak ali i njihovi pedagozi, pridobili su svu Geistliches Wiegendlied), što je u cjelini te dva Preludija s fugama iz 2. sveska nije dogodilo, jer je ljepotom djela po- pozornost i pohvale auditorija za mar- doprinijelo dugo očekivanom uspjehu Gabriela Papec na koncertu najmlađih Dobro ugođenog klavira, izvela je i tri 20. listopada 2011. ništen svaki pretpostavljeni otpor pre- ljivost, ozbiljnost i skromnost te nje- festivala. komada iz Ligetijeve zbirke Musica ri- BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 5 Sanda Majurec, Antun Tomislav Šaban i Frano Đurović predstavili skladbe na autorskom koncertu 27. listopada 2011.

KONCERTI KONCERTI Generacija 40 u Mimari Piše: Jagoda Martinčević

Obljetničari su na svojem autorskom koncertu uspjeli okupiti brojnu publiku, pa je tako puna dvorana svjedočila o zanimanju poklonika hrvatske suvremene glazbe, što još do nedavno i nije bio tako čest slučaj

osljednji autorski koncert Hrvat- lovanje sopranistica Davorke Horvat Gitara puta tri i uglazbljeni Pskog društva skladatelja i disko- i Nine Kobler. Studentica profesora pravilnik grafske tvrtke Cantus d.o.o., taj put Stanka Horvata (kompozicija) i profe- Iz posve drukčijeg kuta motrišta uka- na novoj adresi u Muzeju Mimara, sorice Višnje Mažuran (čembalo) u či- zao se skladateljski rad Antuna Tomi- okupio je troje skladatelja — četrdese- jim je razredima i diplomirala na Mu- slava Šabana koji se predstavio s dvije HRVOJDAVOR Sanda Majurec, Antun Tomislav Šaban i Frano Đurović na autorskom koncertu u Mimari. togodišnjaka, pa je tako i nazvan Ge- zičkoj akademiji u Zagrebu, Sanda skladbe, Ostinato ostentato i Vokalmu- neracija 40. Jedna dama i dva gospodi- Majurec skupljala je znanja i iskustva sik. Autorski rukopis zagrebačkog, na, Sanda Majurec te Antun Tomislav i u inozemstvu (Njemačka, Švedska) menskom tjesnacu u pripremi djela sklada brojnu scensku i radiodramsku bečkog i američkog studenta, do da- za diplomski ispit iz kompozicije na glazbu. Iz tog raznolikog djelovanja Šaban i Frano Đurović, uspjeli su 27. te do sada ostvarila suradnju s brojnim nas ovjenčana mnogim priznanjima, listopada okupiti brojnu publiku, a domaćim ansamblima i umjetnicima. Sveučilištu za glazbu u Beču, mladi je za ovu je prigodu odabrao neobično vrlo je raznolik i kreće se od komornih skladatelj u zadnji čas uočio kako nije djelo, Gradišćansku misu za mješovi- puna dvorana svjedočila o zanimanju Četiri pjesme nizašto praizvedene su i simfonijskih djela, sve do jazza, elek- poklonika hrvatske suvremene glazbe, 2007. na Muzičkom biennalu Zagreb dobro pročitao ispitni pravilnik te mu ti zbor i orgulje, napisanu 2006. go- tronike i multimedije. Ta raznolikost nedostaje jedno vokalno djelo. Sjetio dine na poticaj zbora Sv. Marka kao što još do nedavno i nije bio tako čest s istim izvođačima, osim što je tada ukazuje na skladateljsku znatiželju, ali slučaj. Govorim iz perspektive moje dirigent bio Luca Pfaff. Parafrazira- se riječi jednog starijeg kolege: »Sve prijateljsku gestu Crikvenom zboru iz i na ovladavanje raznih vještina koje se može uglazbiti. Ako treba — i tele- Velikog Borištofa u Gradišću. Djelo je (postarije) generacije koja je ovakvo jući u naslovu djelo Samuela Becketta uz talent ne dopuštaju da ga se smje- zanimanje mogla vidjeti tek na kon- »Novele i tekstovi nizašto«, skladate- fonski imenik i posegnuo za ispitnim neobično zbog svojega vrlo pojedno- sti u bilo kakvu »ladicu« o kojima on pravilnikom uglazbivši ga u djelo pod stavljena sloga namijenjena amater- certima Muzičkog biennala Zagreb, ljica Majurec posegnula je za oblikom govori s jasnim negodovanjem. Pot- dok su se skladbe hrvatskih autora četiriju pjesama bez teksta i bilo ka- naslovom Vokalmusik. Na ovom kon- skom zborskom ansamblu i kao ta- puna sloboda izričajnosti jedna je od certu skladbu je izveo Oratorijski zbor kvo se uvelike izdvaja iz Đurovićeva mogle čuti tek kao dio repertoara or- kve sadržajne podloge. Riječ bi, dakle, temeljnih odrednica Šabanova odabi- kestra Hrvatske radiotelevizije (češće) bila o svojevrsnoj apsolutnoj glazbi čija crkve Sv. Marka Cantores Sancti Mar- razigranoga opusa koji seže i do elek- ra, što je bilo predstavljeno i u odabiru ci pod ravnanjem Jurice Petra Petrača tronike. Gradišćansku je misu točno i Zagrebačke filharmonije (rjeđe). zadanost u svakoj pjesmi sadrži samo dviju skladbi za ovaj koncert. Ostinato Nedvojbeno je tome pridonijelo su- jedan samoglasnik u kombinaciji s ra- i posvjedočio kako se, osim drugih okarakterizirala muzikologinja Erika ostentato djelo je nastalo još 1998. kao potrebnih skladateljskih parametara, Krpan kao »suzdržanu blagost«, jer to stavno desetljetno djelovanje Cantus zličitim suglasnicima. Pjesme su skla- narudžba Zagrebačkog gitarskog trija Ansambla i njihova umjetničkog vo- dane za osobitosti glasovnih moguć- i s duhovitošću može postići odličan jest temeljni ugođaj koji djelo prati od za Osorske glazbene večeri na kojima uspjeh na ispitu. početka do kraja. Zadane mogućno- ditelja, dirigenta i skladatelja Berislava nosti dviju interpretkinja, s obzirom je i praizvedeno. I u ovoj prigodi pred- Šipuša, koji su, bez pretjerivanja, od- na koloraturni visoki sopran Nine Ko- sti ansambla nedvojbeno su utjecale na stavili su ga Darko Petrinjak, István Suzdržana blagost jednostavnost skladateljskog pristupa gojili nekoliko generacija nove publi- bler (treća pjesma) i dramski sopran Römer i Goran Listeš vješto barata- ke, strpljivo ih privikavši na slušanje mezzo opsega Davorke Horvat (druga Treći član Generacije 40, Frano Đuro- koji se u tekstu ravna prema hrvatsko- jući minimalističkim Šabanovim slo- me jeziku koji se govori u Gradišću. skladbi njihovih suvremenika. pjesma), dok su u prvoj i četvrtoj pje- gom koji manje virtuozno, a više du- vić, krenuo je u skladateljske vode kao smi oba glasa ujedinjena uz komorni prvi diplomant iz razreda prof. Frane Djelo su izveli Oratorijski zbor crkve Dopadljiv ciklus hovitim replikama pokazuje što može Sv. Marka Cantores Sancti Marci, di- ansambl. Taj mali ciklus u kojemu se »gitara puta tri« u suvremenom autor- Paraća na Muzičkoj akademiji u Za- glasovi ponašaju sukladno instrumen- grebu. Nakon usavršavanja u Mađar- rigent Jurica Petar Petrač, orguljaš Pa- Tako je bilo i ovaj put kada je Cantus skom jeziku. Efektno nadigravanje vao Mašić te neimenovana sopranisti- Ansambl sa Šipušem na čelu otvorio talnom zvuku dopadljiv je u izričaju i trojice majstora gitare u toj je skladbi skoj i Njemačkoj, započinje suradnju s svakako očituje autoričino vrsno po- brojnim domaćim i inozemnim glaz- ca zvonka glasa u solo dionici stavka koncert Generacije 40 skladbom Četiri došlo do punog izražaja. Drugo pred- Vjerovanje. pjesme nizašto za dva soprana i komor- znavanje vokalnih mogućnosti žen- stavljeno Šabanovo djelo nastalo je iste benicima, a svoj opus, uz nekoliko vri- ni ansambl Sande Majurec, uz sudje- skih glasova. 1998. — iz nevolje. Našavši se u vre- jednih nagrada, proširuje i na scenu te Majstorski ciklus Hrvatske radiotelevizije — Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, 10. studenoga 2011. Nakon više od pola stoljeća šutnje, Nikola Glassl u središtu pozornosti KONCERTI KONCERTI Piše: dr. sc. Zdenka Weber

Budući da je riječ o najstarijem hrvatskom živućem skladatelju o kojemu se vrlo malo zna, vrijedno je iznijeti i neke podatke iz njegova životopisa

ahvaljujući zauzimanju šefa di- Hrvatska skladateljska posvećivalo pozornost. Pa ipak, Nikola bili redom ugledni hrvatski skladatelji, u gusto znalački instrumentirano or- Zrigenta Simfonijskog orkestra dijaspora Glassl u Hrvatskoj, osobito nakon nje- Fran Lhotka iz harmonije, Milo Ci- kestralno tkivo, da bi u drugim trenut- HRT–a, akademika Pavla Dešpalja Skladatelj i pijanist Nikola Glassl (Bu- zina osamostaljenja, nije zaboravljen. pra i Krsto Odak iz kompozicije, Bo- cima zaživio vlastiti život pijanističko- koji je jedan od rijetkih poznavatelja dimpešta, 26. ožujka 1920.) bio je do Osobni susret s najstarijim hrvatskim židar Kunc iz sviranja partitura, Boris ga virtuoziteta i solističke prisutnosti opusa zanemarenog hrvatskog skla- prije nekoliko godina gotovo nepoznat živućim skladateljem bila je Tribina Papandopulo iz dirigiranja, a kontra- koja traži interpreta visoke razine mu- datelja Nikole Glassla, pretplatnici mlađim naraštajima glazbenika i ljubi- Hrvatskog društva skladatelja održana bas mu je predavao Antonio Janigro. ziciranja (što je njegov autor i bio, a kao Majstorskog ciklusa i slušatelji Trećeg telja glazbe u Hrvatskoj. Nisu ga zabi- 25. ožujka 2010. koju je u prigodi nje- Studijski boravak u Salzburgu 1944., vrsni pijanist iskazao se i njegov unuk programa Hrvatskog radija, nakon lježile ni hrvatska Muzička enciklope- gova 90. rođendana vodila autorica ovo- na majstorskom tečaju u razredu Jo- Nikola Paskalov). Glassl trajno osta- više od pola stoljeća šutnje, imali su dija niti pisci hrvatske povijesti glazbe ga napisa, a koja je, uz sudjelovanje skla- sepha Marxa, omogućio mu je opsež- je u zadanostima tonalitetnosti, ali su 10. studenoga priliku čuti Koncert za 20. stoljeća (primjerice akademici Josip datelja i njegova unuka pijanista, bila nije skladateljsko obrazovanje. Drugi njegove melodijske i harmonijske ide- klavir i orkestar u c–molu najstarijeg Andreis i Lovro Županović, a ne spo- svojevrsno glazbeno–govorno upozna- upis na studij kompozicije na Muzič- je iskazi samosvojnoga nadahnuća koje hrvatskog skladatelja Nikole Glassla. minje ga ni povjesničar glazbe dr. sc. vanje i »životni vremeplov« autora koji, koj akademiji u Zagrebu prošao je vrlo isključuje aluzije o epigonstvu bilo koje Riječ je o diplomskom radu skladatelja Krešimir Kovačević). Kao član Hrvat- iako živi u Münchenu, rado ističe kako bezbolno jer budući student nije trebao vrste. Doista, Glassl progovara nači- koji je studirao u razredu Stjepana Šu- skog društva skladatelja, Nikola Glassl s velikim zanimanjem prati glazbena polagati prijemni ispit budući da ga je nom koji Klavirski koncert koji smo leka na Muzičkoj akademiji u Zagre- upisan je samo u monografiji Društva zbivanja u Hrvatskoj, posebno Muzički tada najugledniji profesor kompozicije, imali sreću čuti ubraja u najnadareni- bu, a kao solist nastupio je makedon- objavljenoj u prigodi 60. obljetnice (60 biennale Zagreb. akademik Stjepan Šulek, odmah na- ja postignuća hrvatske glazbe prve po- ski pijanist Nikola Paskalov, Glasslov HDS, Zagreb, 2005.) u kojoj je nave- Sedmi sin kon slušanja izvedbe skladbe na gla- lovice 20. stoljeća, pa činjenica da će unuk. Budući da je riječ o najstarijem den izbor njegovih djela (9 orkestralnih soviru, uzeo u svoj razred. Kolege za dobro uvježbani Simfonijski orkestar Biografski je za Glassla važno znati da hrvatskom živućem skladatelju o koje- i koncertantnih, 12 komornih, 4 kla- vrijeme studija bili su mu Stanko Hor- HRT–a s dirigentom Pavlom Dešpa- se njegova mnogočlana obitelj (bio je mu se vrlo malo zna, vrijedno je iznijeti virska, 4 vokalno–instrumentalna). Iz vat i Krešimir Šipuš koji su diplomirali ljem i pijanistom Nikolom Paskalovim sedmi sin), doselila 1922. iz Budim- i neke podatke iz njegova životopisa. tih je naslova moguće iščitati prednost 1956., dok je Nikola Glassl diplomi- zaboravljeno djelo snimiti kao trajni pešte u Osijek gdje je otac postao član danu klasičnim glazbenim oblicima, rao 1957., stekavši akademski stupanj snimak, ispunjava tek dio duga prema obnovljenog opernog orkestra, a Niko- kao i duhovnim sadržajima (na primjer, skladatelja. Iz toga drugoga razdoblja zanemarenom hrvatskom skladatelju. la se upisao u Gradsku glazbenu ško- Oče naš u Dva stavka za orgulje, Oče naš studiranja datira Klavirski koncert, lu. Glazbeno nadareni školarac osobito Dugi pljesak kojim je brojna okuplje- za bariton, mješoviti zbor i komorni or- njegov studentski rad na trećoj godini je dobro svladavao umijeće sviranja na na publika pozdravljala nazočnog, či- kestar, Marija Magdalena, pjesma za alt studija. Kao odličan pijanist, tada ga glasoviru i vrlo se brzo razvio u dobrog log devedesetjednogodišnjeg autora i i klavir, djela iz 1970–ih godina). Na- je osobno praizveo uz Orkestar Mu- pijanista. Preseljenjem u Zagreb po mladoga pijanista potakao je Nikolu vedena je i skladateljeva adresa u Mün- zičke akademije pod ravnanjem Igora završetku Građanske škole 1934. go- Paskalova na dodatak, djedovu inven- chenu. Očito je upravo tom činjenicom, Gjadrova. dine, započelo je za Nikolu Glassla tri- tivnu klavirsku minijaturu Oče naš, a da živi u inozemstvu, velikim dijelom Bogatstvo ideja desetogodišnje razdoblje koje je uklju- pljesak će im zacijelo još dugo odzva- uvjetovana skladateljeva neprisutnost čivalo studij i početak profesionalnog njati u ušima kada se nakon uspješnog na hrvatskim koncertnim podijima. Riječ je o solističkom koncertu razlo- djelovanja, što je osnova za njegovo pohoda u Lisinski vrate u sredine u Naime, Glassl se, nakon što je proži- ženom u tri opsežna stavka u kojima uključivanje u hrvatsku glazbenu kul- kojima žive. Pogotovo se treba nadati vio osobnu kalvariju poslijeratnoga re- glazbeno djelo potvrđuje bitne zna- turu i obilježja koja ga definiraju kao da ćemo opet čuti neko od Glasslovih žima, 1964. godine preselio iz Zagreba čajke »tonske umjetnosti« (Tonkunst), hrvatskog skladatelja. Kompoziciju djela, kao i ostvarenja drugih skladate- u München, prekinuvši tako sam pove- kao iskaza skladateljskog talenta za je na Muzičkoj akademiji u Zagre- lja prve polovice 20. stoljeća, jer je hr- znicu sa svojom maticom, a Hrvatski ispisivanje melodijsko–harmonijsko– bu upisivao u dva navrata, budući da vatska glazbena baština tog razdoblja radio čuva tek tri njegova djela kojima ritmičkog bogatstva ideja, tematskih je morao kao pijanist u kinima zara- nepravom zanemarivana. ravna akademik Pavle Dešpalj, što je uzleta koji prolaze kroz sadržajno sjaj- Nikola Paskalov i Pavle Dešpalj pred đivati za život, pa nije u kontinuitetu Simfonijskim orkestrom HRT–a nedvojbeno premalo da bi mu se češće no razrađene provedbe, u kojima se so- mogao završiti studij. Profesori su mu listički instrument povremeno uklapa 6 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. U počast velikom skladatelju 16. listopada 2011. u hrvatskom narodnom kazalištu u splitu održane VII. Runjićeve večeri

FESTIVALI Na tragu Runjićeva Mediterana Piše Goran Pelaić

Za tumačenje Runjićevih skladbi nužne su pjevačke karakteristike u kojima dominira interpretacija, ali i pjevački sentiment koji ide u paketu s Mediteranom, čega je bilo i na ovogodišnjim Runjićevim večerima

dominira interpretacija kao pretpo- ima opravdanja da se nekoj Magdale- stavka za prenošenje autorove vizije. ni ili Galebu dade nova mogućnost za Potom i pjevački sentiment koji ide u izlazak iz okvira. paketu s Mediteranom. Priznanje Nini Badrić Na runjićevski način Prošle godine Stine je donio Vlado Bez toga nema Runjića, a mora se Georgiev, jednako snažno i kvalitetno istaknuti da je katkada bilo primjera kao i Oliver. U nekim segmentima i nedostatne vokalne projekcije za pot- suptilnije! I tu bi trebalo stati. Nema puni doživljaj autorske zamisli. više istraživanja ako se svi složimo da je to tô. Treba krenuti dalje, istraži- Toga ove godine, uz neke iznimke, ti i pronaći iz skladateljeva opusa ono nije bilo. Runjić ne može biti eksperi- što nije bilo dovoljno naglašeno ili što ment. Može biti poticaj, ali ne za bit- se »nije uhvatilo«. To je pjevački, pa i no drugačiji iskaz od onoga koji je dao. aranžerski zadatak, ali i izazov. Autor teksta nema namjeru polemizi- rati o predodžbama uglazbljenog sen- Hrvatsko narodno kazalište u Splitu timenta Dalmacije i Juga već ukazati čini se da je pravi dom za takve mani- na složenost ostvarenja ove fantastič- festacije. Naprosto u toj i takvoj inti- ne i hvalevrijedne manifestacije koja mi najbolje odgovara postava orkestra bi, uz malo vizije, mogla figurirati iz- pod ravnanjem Alana Bjelinskog koji među tradicije i suvremenosti u glaz- je zajedno s Antom Gelom »suodgo- benom izričaju. voran« za konačni glazbeni doživljaj, rgomet kao što je desetljećima na najbolji na-

aja P Runjićeve večeri nisu festival. Kako

M čin Stipica Kalogjera artikulirao one smo čuli, nisu ni memorijal djela ve- najtananije Runjićeve zamisli. Marko Tolja, Nina Badrić i Antun Tomislav Šaban i orkestar na Runjićevim večerima likog majstora. No ipak, autor koji je dao najmanje nekoliko stotina vrhun- Runjićeve večeri nisu festivalskog ka- edmo izdanje Runjićevih večeri, i izvođača koji vezuju tradiciju i su- diskutirati. Očito je da takva koncep- skih glazbenih radova, obvezuje orga- raktera, no imaju nagrade. Ove go- Sodržano 16. listopada u Hrvat- vremenost, Hrvatsku i svijet na način cija odgovara određenom broju publi- nizatora da u tom novom ruhu, novom dine Priznanje »Zdenko Runjić« za skom narodnom kazalištu u Splitu, kako je to maestralno radio Zdenko«. ke, mahom splitske, rekli bismo publi- pjevačkom izričaju u budućnosti pre- najveći doprinos artikulaciji njegovih dalo je naslutiti da je ipak došlo do ke naklonjene takozvanom urbanom ferira pjesme koje stjecajem okolnosti skladbi pripao je zasluženo Nini Ba- »smirivanja tla« kada je u pitanju ova Glazbena poetika glazbenom izričaju, ma što to značilo. nisu postale općepoznate. Poznato mi drić, veteranki ove manifestacije koja manifestacija. Runjićevo djelo moguće Valja ipak naglasiti da je Runjić za ži- »Ova manifestacija okupljalište je Ru- je (a to se uostalom ponavlja iz godine je na sceni pjevački donijela Malinko- je osvijetliti kroz različitu optiku, ali vota bio pobornik i predvodnik speci- njićevih glazbenih istomišljenika, ali u godinu) kako većina pjevača inzisti- niju. Nina Badrić ima onu potrebnu uvijek bismo došli do istoga rezultata: fične mediteranske glazbene poetike. i sudionika hrvatske glazbene scene s ra na izvođenju pjesama koje su opće- toplinu u dosluhu s Runjićevim izriča- Dalmacija i Mediteran u svakoj pori, Udario je snažan timbar pravcu u hr- kojima se on profesionalno i osobno poznate, pa smo tako proteklih godi- jem. O Petru Graši da i ne govorimo svakoj noti. To su odrednice njegova vatskoj zabavnoj glazbi koji se napa- nikada nije susretao te nema namjeru na čuli više izvedbi Skalinade, Galeba, (Infiša san u te), a posebno iznenađenje glazbenog karaktera, jedinstvenog ru- ja na mediteranskoj melodici. To se postati Runjićevim memorijalom«, re- Magdalene ili Ništa nova, ništa nova. je Vlado Georgiev (Ključ života) koji kopisa na našim prostorima koje bi tre- može osjetiti u svakoj njegovoj pjesmi. kla je na konferenciji za novinare pro- To nije dobra praksa, bez obzira što bi, da je Runjić živ, zasigurno imao što balo slijediti. Organizatori Runjićevih Dakako, značajan dio te glazbene po- ducentica Ivana Runjić, naglašavajući svako pojedino pjevačko ime nudi i reći u glazbenom i pjevačkom tuma- večeri, tvrtka Skalinada, po vlastitom etike imao je uporište i u sjajnim tek- kako »skladbe Zdenka Runjića i po- svoj vokalni i interpretativni pogled na čenju Mediterana. iskazu, a i po onome što se ove i prote- stovima: od Popadića, Zuppe, Fiam- slije njegova odlaska mogu računati na pojedinu skladbu. Rekao bih, s Runji- klih godina moglo čuti, ustrajavaju na enga pa do vlastitih stihova. U prvome novi život u dosad nepoznatim, pone- ćem valja oprezno i pošteno. Na runji- Marko Tolja, Jasna Bilušić, Nataša Ja- »konceptu po kojemu će vodeći hrvat- su planu, sudeći po naslovima, pjevači kad možda i nepredvidivim obradama ćevski način. njić, Sergej Četković, Toni Cetinski, ski glazbenici u generacijskom i žan- koje nadopunjuju one izvorne, na čijoj koji dolaze s glazbenim pedigreom ur- Ines Tričković, Natali Dizdar, Goran rovskom rasponu iznijeti svoje viđenje su se emocionalnosti desetljećima gra- bana okruženja, mada još terminološki Surađujući s brojnim pjevačicama i Bare, Ivana Husar Mlinac, Maja Po- pjesama Zdenka Runjića«. To je, kako dile predodžbe o uglazbljenom senti- nismo razjasnili taj »pravac«. pjevačima, s Oliverom, primjerice, savec, Petra Antolić, Maya Sar, Ivana kažu, »tek povod za manifestaciju koja Runjić je nehotice stvorio okvir iz ko- Rushaidat, Oliver Dragojević, Luky mentu Dalmacije i Juga.« To je već hendikep u startu. Jer za tu- je postala tradicionalni godišnji skup jeg se naizgled ne vidi izlaz. Pjesme i Gadjo Manouche, ali i još poneki mačenje Runjićevih skladbi, bez ob- glazbene scene, odnosno nova dugo- O predodžbama i viđenju takve glaz- su ostale ili opstale »pod hipotekom« izvođač iz Splita, dobro bi došli i u ne- zira na žanrovsko opredjeljenje, nuž- ročna platforma promocije glazbenika bene opcije Mediterana, moglo bi se Olivera Dragojevića. S tog polazišta kom budućem izdanju. ne su pjevačke karakteristike u kojima U Lisinskom od 11. do 14. listopada 2011. održan festival Jazz.hr / jesen u organizaciji Jazz kluba Zagreb Hds–a i Kdvl–a

FESTIVALI Vokalne obrade djela Boška Petrovića Piše: Davor Hrvoj

estival Jazz.hr / jesen koji se do ma klasične glazbe. Na oba koncerta doprinos afirmaciji mladih nadarenih pjevačica Lela Kaplowitz napisala tek- uz stalne suradnike: pijanista Joea Ka- Fove godine održavao pod nazivom osvojio je prisutne jednostavnošću, ali hrvatskih jazz glazbenika. stove i koje (skladbe) ovih dana snima plowitza i bubnjara Marka Lazarića, Međunarodni dani jazza što ga orga- i velikom muzikalnošću, virtuoznim za novi CD, isključivo posvećen njego- uz pjevačicu su nastupili poznati bra- niziraju Jazz klub Zagreb HDS–a i sviranjem i lijepim skladbama. Kreativni autori vim djelima. Bit će to prvi slučaj obra- zilski kontrabasist Nilson Matta i izra- Koncertna dvorana Vatroslava Lisin- de Petrovićevih skladbi u kontekstu elski gitarist Roni Ben–Hur. Zanimljivim koncertom pažnju publi- Pjevačica Jasna Bilušić sa svojim sasta- skog, održan je od 11. do 14. listopada vokalnog jazza na jednom diskograf- ke pobudio je sastav Time Machine vom New Deal, u kojemu sviraju kon- Uz promjenu naziva, jedna od orga- u Maloj i Velikoj dvorani. U skladu s skom izdanju, a prema prikazanom, američkog gitarista Kurta Rosenwin- trabasist Saša Borovec i pijanist Hrvo- nizacijskih novina na festivalu bili su programskom orijentacijom nastupili moglo bi to biti posve osebujno tuma- kela koji zadnjih godina živi u Berlinu je Galler te kao gosti flautist Žarkom nastupi mladih hrvatskih sastava i to su svjetski jazz uglednici, ali i renomi- čenje njegova autorskog rada, možda gdje predaje na Visokoj školi za jazz. Hajdarhodžić i udaraljkaš Nino Mu- nakon službenog programa, u klup- rani hrvatski glazbenici. i početak prihvaćanja njegovih sklad- Poznavatelje svoje glazbe iznenadio je reškić, izvodila je standarde jazz i pop skoj atmosferi u predvorju Male dvo- glazbe koje je snimila za svoj novi bi kao standarda hrvatskog jazza, što Virtuozni Michel Camilo svirajući glasovir koji je po prvi put bio svakako zaslužuju. Na ovom koncertu, rane Lisinski. ravnopravno zastupljen s gitarom na CD Live — Something Old, Something Zvijezda festivala bio je pijanist i skla- nekom njegovom koncertu. Osebujan New, Somerthing Borrowed, Somet- datelj Michel Camilo, nagrađivani au- zvuk ostvarivao je koristeći bas klari- hing... Almost Blue. tor i umjetnik klasične glazbe, suradnik net, a njega je, uz alt saksofon, svirao Izvedbama standarda, ali i vlastitih mnogobrojnih cijenjenih orkestara i Andrew D’Angelo. dirigenata. Oduševio je publiku na dva skladbi, potvrđujući tako vlastitu kre- koncerta svirajući standarde i vlastita Poseban koncert upriličili su hrvatski ativnost, predstavila su se dva klavir- djela. Naime, u Maloj dvorani nastu- jazz glazbenici, nastupivši povodom ska tria: riječki Finger Snap Trio u sa- pio je solo, a u Velikoj, u okviru Zvjez- 500. emisije Vrijeme je za jazz koja stavu kontrabasist Henry Radanović, danog ciklusa sa Zagrebačkom filhar- se već sedamnaest godina emitira na pijanist Zvjezdan Ružić i bubnjar Bra- monijom, suorganizatorom kon­­­­certa. Hrvatskoj televiziji. Ta, jedina televi- nimir Gazdik te trio u sastavu pijanist Ravnao je Ernest Martinez Izguired, zijska specijalizirana emisija o jazzu u Matija Dedić, kontrabasist Tihomir član Katalonske kraljevske akademije Hrvatskoj, zabavnog je, ali i edukativ- Hojsak i bubnjar Borna Šercar. Po- lijepih umjetnosti, nagrađivani dirigent nog karaktera. Osim što donosi važ- sebnu pažnju izazvao je nastup sasta- s kojim je, uz Barcelona Simphony Or- ne snimke iz povijesti jazza, prati ak- va Lela Kaplowitz & Transkontinen- chestra, snimio album »Rhapsody in tualnu svjetsku i hrvatsku jazz scenu. tal Jazz Colective. Naime, na njihovu Blue« za koji su dobili nagradu Latin Kroz petsto emisija predstavila je naše programu, uz jednu Jobimovu, bile su HRVOJDAVOR Grammy u kategoriji najboljeg albu- najvažnije jazziste, no dala je i velik tri skladbe Boška Petrovića za koje je Lela Kaplowitz & Transkontinental Jazz Colective BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 7 Koncert u povodu 150. obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Preporodna dvorana palače Narodnog doma u Zagrebu, 18. listopada 2011. Zahtjevna glazba s hrvatskoga akademskog Parnasa

OBLJETNICE Piše: dr. sc. Zdenka Weber

Zagrebački solisti kojima je većina djela bila posvećena, izvodili su skladbe akademika vezanih Muzičkom akademijom u Zagrebu na kojoj su svi završili visokoškolski studij, a bili su ili su još uvijek njezini redovni profesori

rvatska akademija znanosti i Humjetnosti u ovoj godini nizom manifestacija obilježava 150. obljet- nicu postojanja, pa je bilo logično da se i Razred za glazbenu i muzikolo- giju pridruži organizacijom svečanog koncerta s djelima svojih redovnih članova. Koncert je održan 18. listo- pada u Preporodnoj dvorani palače Narodnoga doma na zagrebačkom Gornjem gradu. Nastupili su Zagre- bački solist kojima je većina djela bila posvećena. Kako je riječ o uglavnom koncertantnim skladbama pisanim za soliste i ansambl, bili su uključeni vrsni hrvatski glazbenici — flautistica Ana Benić, gitarist Darko Petrinjak, čembalist Pavao Mašić, violončelist Pavle Zajcev, violinist Borivoj Mar- tinić–Jerčić i violist Aleksandar Mi- lošev. Skladatelji akademici Izbor skladbi hrvatskih akademika bio je vrlo poticajan, što je pogodovalo osobitoj uspješnosti koncertne večeri. Koncert je započo temperamentno i skladno ispisanom Muzikom za gu- dače Frane Paraća, skladbom nasta- lom 1980. na narudžbu Zagrebačkih solista, u kojoj autor prihvaća obilježja tradicionalnoga tonalnog načina raz- mišljanja, ali jednako tako uključuje spoznaje i obogaćivanje koje je doni- Zagrebački solisti jela suvremena glazba. Slijedile su Varijacije za flautu i jeda- zvukovnoj ravnoteži između solistič- đen u obliku chacone s kontemplativ- nutih bravura u odličnoj interpretaciji umijeća po kojima hrvatska glazba, na naest gudača Rubena Radice, djelo iz koga glazbala i gudačkoga korpusa. U nom glavnom temu u dvije epizode, a violinista Borivoja Martinića–Jerčića i visini postignuća, ulazi u cjelokupnu njegovih mlađih dana, praizvedeno suvremenom zvuku izrazito restrik- završni je Vivace građen u obliku ron- violista Aleksandra Miloševa. svjetsku baštinu kao vrijedan i nezao- 22. ožujka 1955. godine u okviru Fe- tivni Andantino za čembalo i guda- da čiju temu prvo donosi violončelo. bilazan doprinos. Međutim, je li svijet stivala studenata Muzičke akademije Osim što su redom akademici, sve če skladao je Marko Ruždjak 1982. Sklad gudačkoga zvuka i zahtjevnost toga dovoljno svjestan? Ne kreće li se u Zagrebu. Ono otkriva bogatu skla- uključene skladatelje povezuje još jed- na narudžbu Zagrebačkih solista, a za solističke dionice toga izrazito reper- u svjetskim razmjerima hrvatsko glaz- dateljsku imaginaciju i još tradicional- na akademska ustanova — Muzička opis svojih intencija poslužio se zani- toarnoga djela uvijek i ponovo navo- beno stvaralaštvo ipak na rubu svije- no usmjerenu oblikovnost. Riječ je o akademija u Zagrebu, na kojoj su svi mljivom parabolom: »Zamislite da še- de na pomisao kako je šteta da aka- sti publike kojoj bismo se i mi željeli varijacijama koje pripadaju obliku ta- završili visokoškolski studij, a bili su ćete ulicom i sretnete nekoga prijatelja demik Dešpalj ne sklada više i češće predstavljati? Riječju, čini li se dovolj- kozvanih karakternih varijacija u koji- ili su još uvijek njezini redovni profe- ili znanca i upitate ga, recimo, na tali- jer bi svojim brojnijim djelima zacijelo no da hrvatska glazba dopre do sluša- ma, nakon iznošenja teme in modo ra- sori (Radica i Parać također i dekani). janskom Come va? On će vam odgo- obogatio ukupnost hrvatske suvreme- telja mnogo dalje i šire od nas samih veliano, pa time i blisko francuskome U tom kontekstu izvedeni koncerti i voriti Andantino, metronomska oznaka ne glazbe. koji tu glazbu cijenimo i rado sluša- duhu, slijede varijacije koje mijenja- drugi oblici otkrivaju duboku ukori- četvrtinka jednako 72. Mislim da je to mo? Odgovori zacijelo ne mogu biti jući temu, mijenjaju i njezin karakter. jenjenost u europsku tradiciju pisanja ključ za razumijevanje moje skladbe.« Iz Varaždina u Zagreb takvi, a da bi nas kao pripadnike hr- Skladbu intenzivnog glazbenog doga- koja su opus finitum ed absolutum, čije Krajnje lapidarno, za Ruždjaka ka- vatske glazbene kulture u cjelini mogli đanja, flautistica Ana Benić interpre- I na kraju je bilo još jedno Paraćevo su formalne okosnice određene kla- rakteristično suzdržano, glazba se u zadovoljiti. Postoje li razmjene akade- tirala je u solističkoj dionici muzikal- uspjelo ostvarenje, njegov Koncert za sičnim naslijeđem i tradicijom pisa- suvremenome zvuku pred slušateljem mija znanosti i umjetnosti diljem svi- no i s punim predanjem. violinu, violu i gudački orkestar na- nja za solističke instrumente. U sklo- doista odvija »šećući«. jeta ili pak postoje li mogućnosti da stao 2008. na narudžbu Varaždin- pu s ansamblom, oni ostvaruju glazbu Zagrebački solisti s gostima, kada su Briljantni Zajcev Virtuozni, opsežni i neoromantično skog komornog orkestra (praizvedba koju ljudsko uho percipira kao sklad već tako dobro uvježbali repertoar, ta ugođeni Koncert za violončelo i gu- u Varaždinu 26. listopada 2008. sa i ugodu pri slušanju. Riječ je o glazbi Koncert za gitaru i gudački orkestar djela izvode i na svojim inozemnim dače Pavla Dešpalja, u kojemu je na- solistima Jožom Haluzom i Milanom energetskih silnica s naglašenom vi- Anđelka Klobučara u punom je za- turnejama? Pitanja ima mnogo. Želja prosto briljirao Pavle Zajcev, praizveo Čunkom). U interpretaciji Zagrebač- talnošću glazbenoga idioma i u tom mahu neoklasičnoga protoka sjajno je samo jedna: ulaganje napora u pro- je isti sastav 17. travnja 2001. godine. kih solista djelo je potvrdilo Paraćev pogledu skladbe su istinski rezultati interpretirao Darko Petrinjak, iskazu- midžbu suvremene hrvatske glazbe. Nakon prvoga stavka Allegro marciale u credo skladanja koji čini spoj tradicije i autorskoga promišljanja, skladatelj- jući u recentnijem ostvarenju iz 2005. Predstavljena djela hrvatskih akade- sonantnom obliku, slijedi Adagio gra- suvremenih tehnika, s mnogo nadah- ske muzikalnosti i interpretativnoga Klobučarovu svijest o besprijekornoj mika to zacijelo zaslužuju.

Slavljenik Sandro Zaninović — 50 godina umjetničkog rada i 40 godina djelovanja u SAD–u

O B L JŽivot E T N I C E posvećen glazbi kladatelj i dirigent Sandro osobnih obljetnica — 50 godina Živeći daleko od interesnih gru- Sandro Zaninović utemeljio je Be- SZaninović, podrijetlom iz umjetničkog rada i 40 godina dje- pa obilježenih političkim kon- verly Hills Chamber Orchestra čiji Velog Grabja na otoku Hvaru koji lovanja u Kaliforniji. Svečanost je tekstom bivše državne zajednice, je dugogodišnji šef dirigent. Zajed- više od 40 godina djeluje u Kali- održana 11. studenoga ove godine gradeći karijeru na međunarod- no s ansamblom dao je vrijedan do- forniji, u glazbi je prisutan već pola na UCLA (University of Cali- noj sceni, Zaninović je, uz skla- prinos komornoj glazbenoj sceni u stoljeća. Školovan na Muzičkoj fornia, Los Angeles), a čestitke dateljski rad, ostvario zavidnu Los Angelesu. U vremenu od me- akademiji u Zagrebu, pripadnik je su mu uputili predsjednik Ivo Jo- dirigentsku karijeru nastupaju- đunarodnog priznanja Republike slavne generacije studenata profe- sipović, Zagrebačka filharmoni- ći gotovo u cijelom svijetu, uvi- Hrvatske do danas, u mnogome je sora Stjepana Šuleka, ali i stude- ja, Hrvatsko društvo skladatelja i jek kao hrvatski umjetnik. Prema pridonio promociji svoje domovine nata Odjela za glazbu Sveučilišta mnoge američke kolege. njegovoj tvrdnji, činjenica da je i njezinih vrsnih umjetnika. Bio je UCLA u Los Angelesu gdje je stekao glazbeno obrazovanje na organizator i promotor gostova- Rano uočen kao talent, Zaninović je postigao Master Degree (njegov zagrebačkoj Muzičkoj akademiji nja naših intrepreta i autora. Kao za studija bio nerazdvojan s Pavlom rad i diploma tada su bili progla- koja je tada imala visoki među- jedan od malobrojnih hrvatskih Dešpaljem, Emilom Cossetom, šeni najboljima u toj akademskoj narodni ugled, pomogla mu je glazbenika koji djeluju u Kalifor- Konzul Želalić predaje dar HDS–a maestru Sandru Igorom Kuljerićem i Dubravkom Zaninoviću godini). Nositelj je sveučilišne u brzoj afirmaciji po dolasku u niji, nedavnom proslavom istaknu- Detonijem. Sa slavnom Miom Čo- Nagrade Henry Mancini, a njego- SAD. Obitelj kojoj pripada inače to je značajno mjesto i ugled naših rak Slavenski, velikom hrvatskom vi kolege nedavno su mu priredili je prisutna u Kaliforniji više od umjetnika u inozemstvu. (HDS) balerinom, bio je dugogodišnji bliski svečanost u povodu dviju velikih jednoga stoljeća. prijatelj i njezin prisni suradnik. 8 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. Uz međunarodni muzikološki skup Franjo Ksaver Kuhač (1834.–1911.): Glazbena historiografija i identitet, Predstavljena druga održan u Zagrebu od 27. do 29. listopada 2011.

VIJESTI VIJESTI knjiga Atlasa života SKUPOVI Kuhač na rehabilitaciji Dubravka Detonija Piše: Trpimir Matasović rugi dio knjige Atlas života skladatelja i pje- Dsnika Dubravka Detonija, predstavljen je 17. Rehabilitaciju Kuhača provelo se prešućivanjem ili minoriziranjem spornih aspekata njegova djelovanja i studenoga u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bog- kontekstualizacijom njegove pojave u odnosu na slične pojave u užem ili širem kulturnom krugu dana Ogrizovića. Riječ je o dnevničkim zapisima u izdanju autora i Frakture koji, poput Detonijeve osporavan i hvaljen (s podjednako valjanim aspekata njegova djelovanja (posebice histo- nakon ovoga skupa, osim ugodne spoznaje da glazbe, stilom i sadržajem u potpunosti zaokupljaju I argumentima), Franjo Ksaver Kuhač jedna riografskog); dok je drugi, bitno učinkovitiji, je Zagreb i dalje nezaobilaznom destinacijom pozornost čitatelja. Na promociji su sudjelovali Vik- je od onih osobnosti u povijesti hrvatske glaz- kontekstualizacija Kuhačeve pojave u odnosu simpozijskog turizma. Vjerojatno ne puno, tor Žmegač, Trpimir Matasović, Seid Serdarević i be koje su jednostavno nezaobilazne (i) zbog na slične pojave u užem ili širem kulturnom osim lijepih uspomena na druženje u euroa- autor. (B.P.K.) svoje kontroverznosti. U tom smislu, čini se krugu. Niz je priloga gostujućih muzikologa tlantskom ugođaju s dragim kolegama s raznih da su priređivači međunarodnog muzikološ- prikazao Kuhačeve idejne srod- strana svijeta. No, hoće li nakon ovoga 7. festival hrvatske kog skupa Franjo Ksaver Kuhač (1834.–1911.): nike u raznim sredinama, u skupa, recimo, profesori Odsjeka Glazbena historiografija i identitet (Odsjek rasponu od Češke, pa za muzikologiju Muzičke aka- za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povi- sve do Irske, dok je demiju u Zagrebu svojim glazbe u Beču jest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe pitanje konstrukci- studentima moći pre- d 3. studenoga do 14. prosinca 2011. u Beču Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te je nacionalnog i/ili nijeti išta što već prije Oje održan 7. festival hrvatske glazbe u orga- Hrvatsko muzikološko društvo) nakanili po- nadnacionalnog nisu mogli? Vjero- nizaciji Muzičkog informativnog centra Koncertne kušati utišati strasti oko Kuhača, premda se (glazbenog) iden- jatno neće. direkcije Zagreb. Ovogodišnji festival izvodilački je skup usredotočio na možda i najkontrover- titeta otvoreno na bio orijentiran na ansamble, a uz hrvatsko glazbeno znije aspekte Kuhačeva djelovanja. Paradok- primjerima iz stvaralaštvo, nudio je i niz djela iz svjetske glazbene salno, simpozij o Kuhaču najmanje je novih brojnih zemalja literature u izvedbi hrvatskih i inozemnih umjetnika. spoznaja (ili barem novih pitanja) ponudio o Srednje Europe Naglasak je bio na predstavljanju hrvatske tradicij- sâmom Kuhaču. U tom smislu, valja istaknuti ili Mediterana. izlaganje Naile Ceribašić Glazbeni kozmopo- ske glazbe, a u programu su sudjelovali Lidija Ba- Ipak, ostaje pi- litizam i nacionalizam: Hrvatski građanski ti- juk, Tamburaški orkestar HRT–a i ženska klapa tanje što hrvat- sak, etnomuzikološki izvori i Kuhačeva baština Armorin. Koncert u palači Eschenbach održao je skoj muziko- 1920–tih i 1930–tih, u kojemu se ističe Ku- Kvartet Rucner kojemu su mnogi hrvatski skladate- logiji ostaje hačev doprinos istraživanju takozvane varoške lji posvetili djela, tako i Ivo Josipović čiju su skladbu u baštinu Ars diaboli ljubitelji glazbe imati prilike prvi put čuti pjesme koju su naredne generacije etnomuzi- u Austriji. Skladatelja je bečka publika mogla upo- kologa zanemarile, ali je posredno svoj odjek znati i na koncertu Tamburaškog orkestra HRT– u našao u tiskanim medijima u razdoblju izvedbi skladbe Drmeš za Pendereckog. Ostvarena između dvaju svjetskih ratova. Kri- je i suradnja s bečkim Universität für Musik und tičke tonove u odnosu na Kuhača darstellende Kunst čiji su polaznici iz klase flauti- ponudila je tek Koraljka Kos koja je stice i profesorice Furugh Karimi–Djafar–Zadeh u izlaganju Franjo Ksaver Kuhač i hr- jednu koncertnu večer posvetili djelima Alfija Ka- vatska glazba njegova vremena iznijela bilja. Održani su i koncerti Zagrebačkog kvarteta niz primjera koji pokazuju koliko je u austrijskoj Nacionalnoj biblioteci, orguljaša Pavla Kuhač u svojim glazbenim kritikama Mašića i violinista Marka Žepića u crkvi Sv. Petra znao biti proturječan u primjeni vlasti- u središtu Beča te Simfonijskog puhačkog orkestra tih estetskih postulata. Oružanih snaga Republike Hrvatske, uz dirigen- Od Češke do Irske ta Tomislava Fačinija. Austrijska je publika imala priliku čuti i jedan od vodećih hrvatskih komornih Simpozij je u konačnici ipak bio sastava, Zagrebački gitaristički kvartet. Svakako svojevrsna »rehabilitacija« Ku- valja istaknuti koncerte Darka Rundeka i Cargo hača, premda uglavnom ne izravna — trija, hrvatskog jazz gitarista Ratka Zjače, s gostima tu se »rehabilitaciju« provelo na dva nači- Adamom Nussbaumom, Martinom Gjakonovskim na — prvi, problematičniji, jest prešućivanje i Simoneom Zanchinijem. Nastupili su i The Bam- ili barem minoriziranje potencijalno spornih Franjo Ksaver Kuhač bi Molesters te mladi pijanist i kantautor Vladimir Bodegrajac s triom Van Bod. Festival je u Svečanoj dvorani bečke Vijećnice zatvorio Ansambl narod- Vijesti iz Svete zemlje nih plesova i pjesama Hrvatske Lado. (B.P.K.) Dubravko Prvi ovosezonski Hodočašće u četiri ruke Detoni u koncert iz ciklusa Beogradski klavirski duo izveo Forte–piano, Arpa, Crescendo Dubravka Detonija Njemačkoj eogradski klavirski duo Vesna Kršić i Snežana Nikolajević nastupio je 12. studenoga na jubilar- U sklopu poznatog njemačkog festi- Cantus & Lisinski B vala Neue Musik Lüneburg (njegova nom desetom koncertu iz ciklusa Erwin Schlesinger u Savijonu, rezidencijalnom kvartu Tel–Avi- 37. izdanja), 20. listopada ove godine UNARODNI USPJESI

Đ va. Ciklus komornih koncerata već pet godina predstavlja malu oazu glazbe s prostora bivše Jugoslavije rvi ovosezonski koncert iz ciklusa Cantus sa zapaženim je odjekom održana P u Izraelu. Posvećen je uspomeni na zagrebačkog baritona Erwina Schlesingera (1904.–1965.) čija je autorska večer Dubravka Detonija.

& Lisinski održao je Cantus Ansambl 7. ME karijera tragično prekinuta holokaustom i preranom smrću u novoj domovini Izraelu. Ciklus se održa- Na koncertu pod naslovom musica studenoga 2011. u Maloj dvorani Vatroslava va u rezidenciji počasnog konzula Hrvatske u Izraelu Samuela Schlesingera (Erwinova sina). Na do- detoniana koji je snimio Njemački Lisinskog. Na programu koncerta naslovljena sadašnjim koncertima nastupali su umjetnici radio, pored autora, kao solist je na- Insider / Outsider našla su se djela Franza Liszta stupio Helmut W. Erdmann, poznati s prostora bivše Jugoslavije (Jelena Vlahović, u izvedbi ugledne austrijske pijanistice Clare njemački skladatelj i virtuoz na flauti. Ljubica Grujić, Danijel Detoni, Nikola Da- Frühstück, praizvedbe Fantazije Živka Ključe Na rasporedu su bila Detonijeva naj- vid, Tamara Jurkić Sviben, Dragana Nešić), i skladbe Solar Mass Emmanuela Guina, La poznatija djela iz ciklusa Phonomor- kao i izraelski umjetnici (Duo Burshtin, Trio phia, Monos i Grafike te skladbe Od Frontera. Poema en varios metros, idiomas, y esti- Image, Kvintet Steinberg). Osnovna zamisao los, za sopran i komorni orkestar Marka Ruž- je predstaviti glazbenu umjetnost s područja djaka, sa sopranisticom Davorkom Horvat i bivše Jugoslavije, kao i glazbu židovskih skla- skladba Per se II, za puhački ansambl i magne- datelja s tih prostora koji su izgubili život u tofonsku vrpcu Rubena Radice. (B.P.K.) strahotama Drugoga svjetskog rata ili su na- stavili karijeru u Izraelu. Na programu Dua Počela 10. koncertna Kršić — Nikolajević bila su i djela srpskih skladatelja Vere Milanković, Svetislava Bo- sezona Gudačkog Vesna Kršić i Snežana Nikolajević žića, Zorana Hristića i Mihaila Živanovića, kao i hrvatskog autora Dubravka Detonija. kvarteta Sebastian Eminentni beogradski duo koji djeluje već više od četiri desetljeća, oduševio je prisutnu publiku prije svega svojim predanim muziciranjem. U djelima standardnog repertoara za četiri ruke (J. Ch. Bach, Dubravko Detoni Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, 14. Poulenc, Dvořak, Rahmanjinov) pijanistice su oduševile skladom, ujednačenošću, cizeliranošću fraza, U studenoga 2011. počela je nova sezona suptilnom dinamikom i preciznim, racionalnim pristupom glazbi koju izvode. S velikim entuzijaz- do, Banalia, Bijela glazba, Crna glaz- ciklusa Gudačkog kvarteta Sebastian. Gosti mom predstavile su opuse srpskih skladatelja koja su publici pružila pravo prijatno iznenađenje. Sve večeri bili su flautist Matej Zupan i harfistica ba i Bajka. Detonijeva se djela inače četiri skladbe nose u sebi elemente srpskog folklora, obrađena i osmišljena na razne načine: u kontak- često izvode u Njemačkoj: Berlinski Diana Grubišić Ćiković, a na programu su, uz tima sa suvremenom glazbom, jazzom, postmodernom... Posebnu pažnju publike, u kojoj je bilo neko- simfoničari imaju na repertoaru nje- Dva valcera Srećka Albinija te djela Ligetija i liko članova izraelskog parlamenta Kneseta, gradonačelnika, članova diplomatskog kora i istaknutih govih 70 odgovora koje su svirali i u Francaixa, bile i dvije praizvedbe, skladbe So- osoba izraelskog javnog života, izazvala je Detonijeva skladba Forte–piano, Arpa, Crescendo za klavir popularnom zagrebačkom koncer- momos za gudački kvartet i PPPP za flautu i četveroručno iz 1969. godine. U drugome stavku toga opusa svira se prstima unutar instrumenta, po tnom ciklusu Subotom u Lisinskom, gudački kvartet Nenada Firšta. Ova posljed- a na ovogodišnjim su Dubrovačkim njegovim žicama (kao na harfi) i postiže specifični efekt. Time su se Vesna Kršić i Snežana Nikolajević ljetnim igrama Solisti Münchenske nja, posvećena je Mateju Zupanu i Gudačkom predstavile i kao borci za nove mogućnosti svojega instrumenta, pri čemu to ima svoje puno umjet- kvartetu Sebastian. (B.P.K.) filharmonije s velikim uspjehom izveli ničko opravdanje, bez površnih efekata. Gostovanje beogradskog dua bilo je lijep primjer prožimanja njegovu skladbu Musica a cinque. kultura. Poželimo još mnogo takvih događaja! (Dušan Mihalek) (HDS) BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 9 Putovi hrvatske glazbe — posebno izdanje emisije na 3. programu Hrvatskoga radija 26. litopada u studiju bajsić

MEDIJI MEDIJI Kada radio izađe iz etera Piše: Višnja Požgaj

ko zanimanje ne samo studenata, već Zbora HRT–a, praizvela je skladbu ga je 1992. pijanist Damir Gregurić. i organizatora, pa je predstavljena na Tatjane Vorel Onoj koju naslućujem iz On je inspirirao i Franu Đurovića za koncertima u Zadru, Glazbenoj tribi- ciklusa Snovi, oduvijek snovi (na tekst skladbu Quadro, a na koncertu smo ni Opatija, Koncertu s Predsjednikom Dragutina Tadijanovića), uz glasovir- je čuli i u sjajnoj interpretaciji Vlatke u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, sku pratnju Kosjenke Turkulin. Nakon Peko, jedne od najvećih poklonica hr- Galeriji Prica u Samoboru te u okvi- nekoliko klavirskih točaka, predstavi- vatskih skladatelja. ru Muzičkog biennala Zagreb. HR la je, uz odličnu dikciju i sugestivnost, Projektu propala je posebna Rektoro- još dvije pjesme Ivane Lang iz ciklusa Predsjednikova podrška va nagrada u akademskoj 2010./2011. Crna maslina (na tekstove Vesne Pa- Impresivan je bio i nastup studentice godini. Na koncertima je sudjelovalo run) iz 1959. godine. Popijevke Smi- Katarine Sobočan u skladbi Za Vla- četrdesetak studenata raznih Odjela renje i Vjernost očiju interpretirala je du Mladena Tarbuka, dirljivoj posveti Muzičke akademije koji su predstavi- u suradnji s pijanisticom Valentinom Vladi Gotovcu koju je praizveo Vladi- li djela tridesetak hrvatskih skladatelja Čanžar, lijepim glasom, uz tehničku mir Krpan, također nazočan u publi- napisanih od 1950. do danas. uvjerljivost i sugestivnost. Preostali, ci. Zanimljiv je bio i pijanist Borjana veći dio programa, pripao je pijanisti- Za koncert u emisiji Putovima hrvat- Olivera koji je izveo stavak iz Rein- ma, od najmlađih, Armanda Merlea i carnation Suite svojega starijeg brata ske glazbe organizirana je posebna au- Ivana Božićevića, dvanaestogodišnjih dicija na koju se prijavilo 36 učenika Tomislava Olivera, skladbu koja do- đaka Glazbene škole Pavla Markovca čarava reinkarnaciju ljudskoga duha i Glazbenih škola, apsolvenata i postdi- (četveroručna izvedba Čarobne škrinji- plomaca sa 46 skladbi. Sami su birali umjetnosti. Na samom kraju koncerta ce Ivane Lang) do Vlatke Peko, koja se čuli smo još dva djela za glasovir. Ples djela, uključujući i studentske rado- na koncertu, osim kao članica Kvarte- ve, a komisija u kojoj su, uz uredni- barunice Frane Paraća, iznimno popu- ta Klang, predstavila i kao vrsna soli- larno djelo, bio je pravi izbor za daro- cu, bili Đurđa Otržan, Tonko Ninić stica u čak tri skladbe. Iva Lovrec Štefanović i Krešimir Seletković i Mladen Tarbuk, odabrala je petnaest vitu Anu Dadić. Koncert je okončan najboljih. Angažirana Vlatka Peko simboličnim odabirom uz proslavu rođendana, skladbom Jubilus, jednim eć jedanaest godina, petkom od stavljen u emisiji Putovi hrvatske glaz- Atraktivni Kvartet Klang Prvo je izvela Variazioni sul tema in- od najizvođenijih opusa Ive Josipovića V11 do 13 sati, na 3. programu be koja je u posebnom terminu (26. terrotto Petra Bergama iz 1958., naj- u kojoj se povezuje tradicijska i moder- Najviše je bilo klavirskih djela jer je Hrvatskog radija emitira se uživo ci- listopada, 20 sati) emitirana uživo iz starije djelo na programu, što je u na- na glazba, a koju je izveo Marijan Đu- Projekt pokrenut od strane pijanista, klus emisija posvećen hrvatskoj glaz- studija Bajsić na Prisavlju u nazočno- zočnosti autora i njegovog prijatelja zel. Predsjednik je telefonskim putem ali je, s obzirom na veliko zanimanje, bi i glazbenicima koji je osmislila i u sti brojne publike. Opsežni program Dubravka Detonija popraćeno duho- dao podršku HR Projektu, pohvalivši proširen. Tako se uz trinaest pijanista mjesecu studenome 2000. pokrenula popraćen kratkim informativnim raz- vitim dijalogom nadmetanja dvojice Katarinu Krpan te mlade skladatelje i pojavila jedna sopranistica i jedan ko- urednica i voditeljica Iva Lovrec Šte- govorima koje je sa sudionicima vodila istaknutih nestora hrvatske suvreme- interprete. morni sastav — Kvartet Klang koji je fanović. Pod nazivom Putovi hrvatske urednica Iva Lovrec Štefanović, pratio ne glazbe. Vlatka Peko izabrala je još otvorio koncert skladbom Klang Ma- Dodajmo da su glazbenici izabrali glazbe, uz odrednice glazba — gosti — se sa zanimanjem, iako je potrajao više skladbu All that Blues Srđana Dedića, chine Zlatka Tanodija. Članice su pi- kvalitetnu glazbu koju vole i koju su novosti, predstavljaju se i razmatraju od planirana dva sata , pa je »u hodu« nastalu početkom ovoga stoljeća. Još janistice Vlatka Peko i Ana Lucić te savjesno pripremili i izvodili s odušev- glavne teme i aktualnosti — uz skla- dobio dozvolu za produženje od pola više jazza pojavilo se u skladbi Blue udaraljkašice Anita Primorac i Kaja ljenjem, što je, također u telefonskom datelje, tumače glazbe i sve posred- sata. and Red Dubravka Palanovića koju Farszky. Kvartet Klang prošle je go- javljanju, primijetio i Mladen Tarbuk, nike koji čine okruženje glazbi. Od je od autora naručio i interpretirao u dine pobijedio na 7. međunarodnom dodavši da je važno što je »pokret«» ove sezone emisija ima i web stranicu Hrvatsko glazbeno proljeće sjajnom nastupu Kvartet Klang. Tre- natjecanju mladih glazbenih umjet- došao iznutra i što navješćuje neki novi (www.hrt.hr/putovihrvatskeglaz- ba spomenuti i ostale vrsne pijaniste, Među prvim sugovornicima bila je nika Ferdo Livadić u Samoboru, što je poticajni val kod mladih glazbenika i be) na kojoj se mogu preslušati ulomci prije svega Luciju Majstorović, stu- Katarina Krpan koja je objasnila da se rezultiralo pozivom i na Osorske glaz- skladatelja. Tako je ta zanimljiva ve- razgovora iz proteklih emisija te stra- denticu glasovira, ali i udaraljki koja je ideja o HR Projektu rodila na temelju bene večeri gdje je ljetos i praizvede- čer, iako obimna i bez stanke, prote- nicu na društvenoj mreži Facebook. izvela virtuoznu Humoresku Ivana Jo- spoznaje da se sa studentima prema- na efektna Tanodijeva skladba, jedno kla u jednom dahu, na zadovoljstvo ne Kako jubilarna deseta godišnjica nije sipa Skendera, upravo napisanu za HR lo radi na hrvatskoj glazbi. Njegova je od sedam djela napisanih za ovaj in- samo brojne publike u Studiju Bajsić, posebno obilježena, povod proslavi Projekt. Andrej Vesel, student druge svrha izučavati i javnosti predstavljati spirativni sastav koji muzicira s veli- već i potencijalnih slušatelja izravnog 11. rođendana ciklusa bio je hvalevri- godine Muzičke akademije, izabrao je skladbe hrvatskih autora, naročito one kim veseljem i u savršenom skladu, pa prijenosa na 3. programu Hrvatskog jedan HR Projekt koji je prošle godine Šest bagatela Srećka Bradića, od kojeg nastale u posljednjih 50 godina. Kako mu je pripala još jedna točka pri kraju radija koji su, zahvaljujući produžet- utemeljila pijanistica Katarina Krpan, smo putem snimke telefonskog razgo- je inicijativa pokrenuta u proljeće programa. ku termina, taj iznimni koncert mogli docentica na Muzičkoj akademiji. vora saznali da je to njegov studentski 2010., nazvana je kolokvijalno Hrvat- čuti u cijelosti. Projekt je u koncertnom obliku pred- sko glazbeno proljeće. Naišla je na veli- Sopranistica Nikolina Pinko, članica rad, vježba iz malih formi, a praizveo Nedjeljom u podne u Bajsiću, koncertni ciklus Glazbene proizvodnje HRT–a, 20. studenoga 2011.

KONCERTI Dvostruko rođendansko slavlje Piše: Irena Paulus

130. obljetnica rođenja Ludomira Michała Rogowskog i 80. rođendan Anđelka Klobučara

oncert u studiju Bajsić Hrvatske radiotele- Bilo je zanimljivo čuti dvije skladbe koje su na- je njegova Četvrta simfonija, inače tek nedav- Kvizije koji je održan 20. studenoga u okvi- stale u Rogowskijevom »dubrovačkom razdo- no objavljena prema autografu i ovom prilikom ru ciklusa Nedjeljom u podne, koncepcijski je bio blju« u sjajnoj izvedbi Simfonijskog orkestra prvi puta izvedena, doista nosila sve karakteri- usmjeren proslavi dviju obljetnica — stotinu HRT–a pod ravnanjem Tomislava Fačinija. Du- stike oživjelog romantizma. Doduše, posljednji tridesete obljetnice rođenja poljsko–dubrovač- brovačke impresije nastale su 1950., četiri godine stavak zvučao je pomalo nedovršeno, kao da je kog skladatelja Ludomira Michała Rogowskog prije smrti. Premda se od skladbe nastale sredi- skladatelj slušateljima ponudio svojevrsnu otvo- i osamdesetog rođendana skladatelja Anđelka nom dvadesetoga stoljeća očekuje odraz glazbe- renu formu. No, kako vrijeme nastanka sklad- Klobučara. Kao i svaki puta, koncert je vodila nih zbivanja toga vremena — dakle, svojevrsni be (1943.) oznaci »romantičan« daje i prefiks Iva Lovrec Štefanović, pa su slušatelji, sudjelujući ekspresionizam ili barem specifičan tretman dis- »neo«, sasvim je opravdano govoriti o drugači- u izravnom prijenosu Trećeg programa Hrvat- onance — Rogowskijeva glazba progovorila je jem romantiziranom razmišljanju u novom, ve- skog radija, tumačenjem urednice, snimkama neoromantičnim jezikom s mnoštvom progra- ćinom ne–romantičnom dvadesetom stoljeću. Ludomir Rogowski i razgovorom s dvojicom istaknutih dirigenata mnih elemenata. Iz naslova stavaka (Samostan (Tomislavom Fačinijem koji je ovom prilikom Svetog Jakova, Oleandri na suncu, Gradac, Serena- Klobučarevi disonantni sudari tako ostaje vjeran formi koja je kod njega redovi- vodio Simfonijski orkestar HRT–a i Pavlom da na Prijekome, More, beskrajno more...) čitale su Ako je ime skladatelja Ludomira Michała Ro- Dešpaljem koji je prenio vlastito iskustvo učenja se inspiracije, a one su se opet vraćale u glazbu: to pregledna i jasna. Stoga je njegova djela i lako gowskog relativno nepoznato u širokim krugo- i teško svirati: s jedne strane (formalne), unapri- od Ludomira M. Rogowskog) dobili detaljan Rogowski je, naime, slikovito opisivao ono što ga vima, ime Anđelka Klobučara i te kako je po- uvid u stvaralaštvo, ali i životni put obojice skla- je oduševilo i u čemu je uživao. Slijedeći njegov jed se zna što se od umjetnikâ očekuje, a s druge, znato. Sveprisutan kao orguljaš i kao skladatelj, harmonijske i strane sloga, oni imaju pune ruke datelja. rukopis, ali i ruku dirigenta Fačinija, Simfonijski Klobučar je oduvijek svoja djela nesebično di- orkestar HRT–a zanosno je prenosio skladate- posla iznijeti sve boje i linije koje je Klobučar Dubrovačke impresije jelio s publikom. Tako je njegova Suita za pu- zamislio. ljeve romantične slike iz kojih su se gotovo mo- hački ansambl koja je (zbog principa kontrasta) Prateći put Ludomira M. Rogowskog, urednica gli omirisati oleandri, morski zrak i uzburkano u studiju Bajsić izvedena između dviju skladbi Nikada dosadan i uvijek inventivan, Klobučar je je objasnila da je taj svjetski poznati autor, nakon more. Rogowskoga, nastala radi potreba Muzičke aka- i tom prilikom zainteresirao publiku i glazbenike što je stekao slavu diljem Europe i Sjedinjenih Dok su Dubrovačke impresije bile obilježene demije. Kao u svim svojim djelima, i u Suiti za koji su vrhunski odsvirali njegovo relativno sta- Država, 1926. doputovao u Dubrovnik gdje je, snažnom pitoresknošću, Četvrta simfonija polj- puhački ansambl (pisanoj zapravo za dvostruki ro djelo, nastalo 1978. godine. A sa Suitom za zaljubivši se u grad, odlučio ostati. Odatle svo- sko–dubrovačkog skladatelja nosila je obilježja kvintet puhača) skladatelj istražuje zvuk kroz puhački ansambl koja je na programu koncerta jevrsno hrvatsko »svojatanje« poljskoga sklada- prave romantične strasti. Prema kazivanju diri- disonantne sudare, uživajući u dobivenom rezul- u studiju Bajsić funkcionirala poput svojevrsne telja koji je, kako njegovi rukopisi kažu, upravo genta Fačinija, odlazak u Dubrovnik i zatvaranje tatu. Njegove se dionice mogu čitati i vodoravno osi simetrije, zaokružena je ideja proslave dviju u Dubrovniku dosegao svoju umjetničku zrelost, u samostan, Rogowskom je vjerojatno omogu- i okomito, u njima je i polifonije i homofonije, skladateljskih obljetnica koje je zamislila i u djelo ali koji se aktivno uključio u glazbeni život grada ćio odmak od aktualnih modernističkih zbiva- a ta su dva sloga koja nukaju skladatelja na dva provela urednica ciklusa Nedjeljom u podne u Baj- i cijele Hrvatske. nja vezanih uz glazbu dvadesetoga stoljeća. U potpuno različita načina razmišljanja, uvijek u siću, Iva Lovrec Štefanović. Dubrovniku je mogao skladati kako je htio, pa skladu. Usklađujući suprotnosti, Klobučar isto 10 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. Sedamdeset godina Tamburaškog orkestra HRT–a Svestranost bisernica, bračeva, čelovića, bugarije i kontrabasa Piše: Ana Vidić OBLJETNICE Proslava velike obljetnice održana je 23. listopada u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu gdje su se okupili visoki uzvanici, brojni prijatelji, poklonici i gosti Tamburaškog orkestra HRT–a kako bi uživali u svirci, pogledali kratki film o Orkestru te popratili promociju CD–a i monografije ronoseći svoj jedinstveni izričaj ši- koncerta Luka Bebić te Josip Popovac, Prom svijeta, Tamburaški orkestar predsjednik Uprave HRT–a, u po- HRT–a već se desetljećima potvrđu- zdravnim govorima podsjetili na put je kao izuzetan i jedini profesionalni koji je Orkestar prošao od malog tam- sastav ove vrste u svijetu. Pokrivajući buraškog zbora utemeljena 1941. pri ne samo tradicijsku glazbu, već i niz Radio Zagrebu do potpunog orkestra drugih stilova i žanrova, Tamburaši koji izvodi ne samo tradicijsku glazbu, su uvijek rado viđeni gosti svjetskih već i niz drugih žanrova čime je, među koncertnih pozornica, a ove sezone ostalim, uvelike promijenio predodž- obilježavaju sedamdeset godina pro- bu o tamburici u javnosti. Podsjetili su fesionalnog djelovanja! Proslava veli- i na istaknuta dirigentska imena koja ke obljetnice održana je 23. listopada su stajala na čelu Orkestra, od Lovre u Hrvatskom narodnom kazalištu von Matačića i Borisa Papandopula u Zagrebu gdje su se okupili visoki do Miljenka Prohaske i Igora Kuljeri- uzvanici, brojni prijatelji, poklonici i ća te na slavu koju su Tamburaši stekli gosti Tamburaškog orkestra HRT–a nastupajući po cijelome svijetu. kako bi uživali u svirci, pogledali krat- ki film o Orkestru, popratili promoci- Autorsko–interpretativni ju CD–a Hrvatski skladatelji u ozračju splet Tamburaški orkestar HRT–a tambure i monografije Tamburaški or- Sviračku okretnost Orkestar je iska- kestar Hrvatske radiotelevizije — 7 de- zao izvedbama niza tradicionalnih Sinoć kad san ti prošla, a solistica Opere sastav te u hitu Tvoja zemlja Alfija Ka- vića, majstora tradicijskih instrumena- setljeća autorice, muzikologinje Erike i autorskih skladbi, originalnih i u splitskog HNK, sopranistica Valenti- bilja sa svim gostima na sceni. ta i člana Ansambla narodnih plesova Krpan. Time je ujedno Tamburaški na Fijačko, sugestivno je interpretira- i pjesama Lado, Janju Ivančan, naci- obradama, poput Uvoda iz Plesne su- Povratak u Bajsić orkestar dobio važnu i do sada jedinu ite Jurja Stahuljaka, Vrtuljka Siniše la Vuprem oči u obradi Ive Josipovića. onalnu prvakinju istoga Ansambla i publikaciju koja dokumentira njegovo Leopolda, Slavonskog kirvaja Zlatka I vrsni muški vokali dali su podršku Dva tjedna kasnije, 6. studenoga, mladog glazbenika Marka Firsta na djelovanje. Potočnika, Na izvoru Borisa Beni- Tamburašima: Massimo u Trešnjevač- Tamburaši su se vratili svojemu redo- violini. Bila je to prigoda za podsjeća- Matačić pred tamburama nija te spleta hrvatskih napjeva i ple- koj baladi Zvonka Špišića i Drage Bri- vitom ciklusu koncerata — U ozračju nje na zvuke šokačkog i bunjevačkog tvića te Đani Stipaničev u Golubovima kraja kroz hitove i obrade majstora sova — Zagorski drmeš, Dalmatinski tambure — u Studiju Bajsić HRT–a. I Branka Mihaljevića i Drage Britvića. tamburaške glazbe kao što su Zlatko Pod vodstvom dugogodišnjeg šefa plesovi, Slavonsko sijelo te Međimurski tu je riječ o obljetnici — desetoj sezo- Pijanistica Katarina Krpan dala je svoj Potočnik, Božo Potočnik, Marijan dirigenta Siniše Leopolda, člano- lepi dečki. Uvijek dobrodošli gosti, in- ni, a započeta je programom naslov- doprinos u Mazurki za Sofiju Jelačić Makar, Siniša Leopold i Ištvan Bog- vi Tamburaškog orkestra ponudili su strumentalni i vokalni solisti, uveli- ljenim Panonija u ozračju tambure. Da Vatroslava Lisinskog. Vrhunac glaz- dan. Među ostalima, svoje su mjesto raznovrstan program koji je pokazao čali su i taj slavljenički koncert, pa se Tamburaši predvođeni Sinišom Le- benog druženja s Tamburašima i nji- na programu našle i balade Milovo sam njihovu izuzetnu svestranost i mo- tako mladi udaraljkaš Krunoslav Ben- opoldom imaju svoju vjernu i brojnu hovim gostima stigao je u latino točki garave i plave Ive Tijardovića i Ivana gućnosti bisernica, bračeva, čelovi- ko s diplomom zagrebačke Muzičke publiku posvjedočio je prepuni Studio Zagorec v južnoj Ameriki, u kojoj su se Kozarca te Panonske trešnje Arsena ća, bugarije i kontrabasa. Neka uđu akademije predstavio na timpanima iz kojega su glazbenici odveli prisut- Tamburaši HRT–a, predvođeni kon- Dedića. Na radost razdragane publi- svirači Bože Potočnika skladba je uz u skladbi Povratak Tauern expressom ne u samo srce tamburaške glazbe — certnim majstorom Dubravkom Češ- ke, koncert je zaključen hitom Pjevat koju su Tamburaši izašli na pozorni- Brune Bjelinskog, diva naše glazbene Slavoniju, Baranju, Bačku, Banat, Po- njakom taj put na charangu umjesto će Slavonija Branka Mihaljevića. cu HNK, nakon čega su predsjednik scene Tereza Kesovija dirnula je pri- dravinu i Bilogoru, ugostivši baritona na bisernici, pretvorili u pravi mariachi Hrvatskog sabora i visoki pokrovitelj sutne otpjevavši Kad bi ove ruže male i Miroslava Živkovića, Stjepana Večko- Matija Dedić i Jazz orkestar HRT–a u studiju Bajsić Predstavljeno notno Predstavljen

Presjek Dedićeva skladateljskog djelovanja VIJESTI izdanje Narodne Hrvatski

KONCERTI akon dulje stanke, Matija Dedić, među najistaknutijim glazbenicima hrvatske jazz scene, Nnastupio je uz Jazz orkestar HRT–a (do ove sezone Big band HRT–a) pod ravnanjem Saše popijevke s otoka tamburaški brevijar Nestorovića. U sklopu redovite sezone Orkestra, publika u Studiju Bajsić na Prisavlju i slušatelji u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija, mogli su čuti 9. studenoga Matiju Hvara Antuna Mihaela Ferića Dedića kao solista i skladatelja. prepunoj čitaonici Hrvatskoga držav- Dugogodišnje djelovanje na jazz sceni kojim se danas svrstava među elitu europskih jazz glazbe- Dobronića Unog arhiva 7. studenoga predstavljena je nika, Matija Dedić nedavno je okrunio i iskustvom u prijestolnici jazza — New Yorku, surađuju- knjiga Hrvatski tamburaški brevijar Mihaela ći s vrsnim tamošnjim glazbenicima, što je i zabilježio na albumu MD in NYC. Bila je to prigoda zagrebačkoj Gradskoj knjižnici 9. stu- Ferića, glazbenog pedagoga, melografa i diri- da ga se čuje u najnovijem izdanju, sa svim promjenama stila koje je spremno podijelio sa članovi- U denoga predstavljeno je notno izdanje genta iz Slavonskog Broda, u izdanju Udruge Narodne popijevke s otoka Hvara Antuna Do- za promicanje hrvatske kulture i baštine Šo- bronića, skladatelja, pedagoga, glazbenog kadija Zagreb. Za Ferićevo djelo već se sada pisca, sakupljača i obrađivača narodnih pje- može reći da će biti jedan od nezaobilaznih sama. Riječ je o zajedničkom izdanju Udru- kamena temeljaca u proučavanju i promicanju ge Antun Dobronić iz Jelse i Instituta za etno- povijesti tamburaštva u Hrvata. Knjiga, na logiju i folkloristiku iz Zagreba. To djelo od oko 500 stranica i 1300 fotografija, prvi put zaborava spašava pjesme koje su se izvodile sveobuhvatno prikazuje dva stoljeća tambu- u Jelsi i njenoj okolici na početku prošloga raške glazbe i tamburice kao najpopularni- stoljeća, a Dobronić ih je u višegodišnjem jeg i najraširenijeg instrumenta u Hrvatskoj. razdoblju zabilježio po sluhu, slušajući pje- Knjiga koju je znalački dizajnirao Danijel vanje lokalnih pjevača. Na predstavljanju u Popović, sadrži ne samo povijest toga instru- Zagrebu koje je vodio predsjednik Udruge menta u Hrvatskoj, nego i njegovo širenje na Kruno Peronja, uz sudjelovanje muzikolo- ostale kontinente, kao i preko 200 biografija ginje Ire Karlović i dr. sc. Irene Miholić, najvažnijih skladatelja, dirigenata i svirača te niz drugih, ne manje vrijednih informacija. istaknuto je da bi isti izdavači mogli uskoro Na predstavljanju u Hrvatskom državnom

DAVOR HRVOJDAVOR arhivu o Ferićevu djelu, uz recenzente, dr. sc. Jazz orkestar HRT–a i Matija Dedić na koncertu u studiju Bajsić HRT–a Stjepana Ćosića i Sinišu Leopolda, govorili su autor, urednik Martin Vuković te zagre- bački gradonačelnik Milan Bandić. Hrvatski tamburaški brevijar predstavljen je u okviru ma Jazz orkestra. Njihovi prijašnji zajednički nastupi, dugogodišnja suradnja s pojedinim člano- proslave 100. obljetnice postojanja Udruge za vima te međusobno poznavanje, svakako su se pokazali kao sjajan temelj za uigranu i nadahnutu promicanje kulture i baštine Šokadija, pa su svirku u pažljivo odabranom i izbalansiranom izboru jazz standarda i Dedićevih autorskih sklad- na svečanosti bili prisutni i njezini članovi iz bi. Većina ih je predstavljena u aranžmanima Silvija Glojnarića, dugogodišnjeg vođe Orkestra i Subotice i Banja Luke. Idućeg dana knjiga je prethodnika sadašnjeg dirigenta Saše Nestorovića. Suptilnost Glojnarićevih aranžmana pratila predstavljena i u Slavonskom Brodu. (J. I.) ć je finoću klavirskog izraza Matije Dedića, držeći ga uvijek »na površini«, kao boju, melodiju ili, li ure I

pak, kao dio ritamske sekcije unutar Orkestra, uz povremena sola. J Predstavljanje Dobronićeve pjesmarice u kupoli Ne začuđuje da je veći solistički prostor Dedićevo majstorstvo na klaviru imalo u njegovim vlasti- zagrebačke Gradske knjižnice tim skladbama. Izbor je dao svojevrsni presjek skladateljstva u rasponu od uvodne, jazz–rockom natopljene Slawenskaye i funk beatom zaodjenute Cheekee Cheeks s ovogodišnjeg izdanja MD in NYC, preko skladbi Popey Wopey i Family s albuma Mr. K. K. iz 2000., sve do Last Exit, također objaviti i još neke rukopise iz bogate ostav- ranije nastale, jedne od rijetkih skladbi u bržem tempu. I inače česti suradnici Matije Dedića, štine Antuna Dobronića. Predstavljanje su saksofonist Miro Kadoić, trubač Miro Križić i ponovno Saša Nestorović na saksofonu te Saša uljepšale članice klape Ćakulone, izvodeći i Borovec na kontrabasu, pokazali su se kao dobro uigrani tim, stvorivši kao solisti uzbudljive i na- jednu staru pjesmu iz okolice Jelse. (J. I.) Martin Vuković, Stjepan Ćosić i Siniša Leopold na dahnute interpretacije Dedićeva rukopisa. (Ana Vidić) predstavljanju Hrvatskog tamburaškog brevijara u čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 11 5. međunarodno natjecanje mladih dirigenata Lovro von Matačić (3. — 7. listopada 2011. u kdvl) Hrvatski skladatelji za pultom svjetskog dirigentskog pomlatka Piše: Ana Vidić NATJECANJA Čak 160 prijava pristiglo je iz više od četrdeset zemalja iz cijeloga svijeta! Tročlani međunarodni žiri (Jorma Panula, Nada Matošević, Tonči Bilić) — iz toliko je video snimki, izdvojio šesnaest kandidata koji su time dobili pravo sudjelovanja u drugome krugu Natjecanja, što je značilo i njihov dolazak u Zagreb i nastupanje uz Simfonijski orkestar HRT–a pred šesteročlanim međunarodnim žirijem

eđunarodno natjecanje mladih rakteristikama narodnog melosa koje Mdirigenata Lovro von Matačić je postavilo nove standarde u hrvat- koje svake četiri godine u organizaciji skom glazbeno–scenskom stvaralaštvu. Fonda Lovro i Lilly Matačić u Zagre- Premijerno izveden u Zagrebu 1924., bu početkom listopada okuplja mladu pod ravnanjem autora i uz koreografi- dirigentsku elitu, u svojemu je petome ju Margarite Froman, balet je postigao izdanju privuklo do sada najveći broj gotovo trenutni uspjeh. Suitu iz baleta, natjecatelja. Čak 160 prijava pristiglo u svijetu je, među ostalim, proslavio je iz više od četrdeset zemalja iz cije- Lovro von Matačić uvrštavajući je na loga svijeta! Tročlani međunarodni programe svojih prvih koncerata s Ber- žiri (Jorma Panula, Nada Matošević, linskom filharmonijom već 1936. godi- Tonči Bilić) iz audio–video materija- ne. Jedna od posebnih nagrada — ona la izdvojio je šesnaest kandidata koji Hrvatskog društva skladatelja za naj- su time dobili pravo sudjelovanja u bolje tumačenje Suite, pripala je Filipu drugome krugu, što je značilo i nji- Pavišiću koji je na Natjecanju Matačić hov dolazak u Zagreb i nastupanje uz sudjelovao i prije četiri godine. Ove je Simfonijski orkestar HRT–a pred še- steročlanim međunarodnim žirijem u sastavu: Berislav Klobučar (predsjed- nik), Nikša Bareza, Leopold Hager, Géza Kovács, Jorma Panula i Tho- mas Sanderling. Od 3. do 7. listopada

Koncertna dvorana Vatroslava Lisin- ariĆ

skog bila je poprištem gotovo cjelod- an B y e

nevnih iskazivanja vještina kandidata, D među kojima su se našla i dva hrvat- Natjecatelji drugog kruga Matačićeva natjecanja mladih dirigenata i autor obvezatne skladbe, akademik Ruben ska predstavnika — Domeniko Briški Radica i Filip Pavišić. Prva dva dana, 4. i 5. listopada, odvijao se program drugo- direkcije Zagreb. rednih sezona. Niz drugih posebnih naših života. Te alate koristi i ovo Na- Trima skladbama nagrada za natjecatelje osigurale su tjecanje na sjajan način jer je finale bilo ga kruga u sklopu kojega je nastupi- Filip Pavišić — dobitnik nagrade HDS–a lo svih šesnaest natjecatelja, izvodeći — Vragolijama razne hrvatske i inozemne glazbene na live streamu, tako da su ljudi širom dvije obvezatne skladbe i jednu izvu- godine imenovan ravnateljem Opere Tilla Eulenspiege- institucije. svijeta mogli pratiti ono što se doga- la Richarda Straussa, Suitom iz bale- đa u Dvorani. Stoga, mogu reći da je čenu ždrijebom. Jedna od obvezatnih Hrvatskog narodnog kazališta u Osije- Pohvale iz inozemstva skladbi bila je Koncert za komorni or- ku: »Meni je najbitnije da je Natjecanje ta Licitarsko srce Krešimira Baranovi- ovo jedno od najbolje organiziranih i kestar, mladenačko, trostavačno djelo prošlo u najboljem redu, da su svi natje- ća i Trećom simfonijom u F–duru op. »Ovo je jedno od najprofesionalnijih najsavršenijih Natjecanja kojima sam Rubena Radice praizvedeno 1956. za catelji zadovoljni, među ostalim i odabi- 90 Johannesa Brahmsa — tri finalista Natjecanja koje sam ikada vidio u svo- ikada prisustvovao.« Tim je riječima koje su 55 godina kasnije mladi di- rom programa. Glavni razlog zašto sam ravnala su pred šesteročlanim među- joj praksi jer je riječ o velikom poslu, Géza Kovács, član žirija, generalni rigenti imali samo pozitivne, štoviše ponovno sudjelovao jest što mislim da narodnim žirijem, ali i pred publikom pogotovo ako ga netko nije radio prije. direktor Zbora i Orkestra Mađarske oduševljene komentare. sam napredovao u protekle četiri godi- u Koncertnoj dvorani Vatroslava Li- Ne mogu ni zamisliti koliko je složena nacionalne filharmonije, odao počast ne. Bio sam na nekoliko seminara kod sinskog. Bili su to redom: Kah Chun stvar organizirati međunarodno natje- organizatoru, Fondu Lovro i Lilly Ma- Tragom partitura velikog vrlo uglednih pedagoga, bio sam godi- Wong (Singapur), Róbert Farkas canje. I još jedna stvar koja je jako važ- tačić i Josipu Nalisu, njegovu novom Matačića nu i pol u Beču na Sveučilištu kod prof. (Mađarska) i Aleksej Bogorad (Rusi- na — ako ste organizator morate zna- tajniku, što je svakako dobra potvrda ja). Pobjedu i nagradu od 7.000 eura uspješne djelatnosti Fonda, ne samo Na sličan način odvijao se treći krug u Lajovica, sada radim u Operi u Osije- ti da radite s vrlo osjetljivim ljudima, ku... mislim da sam puno više sazreo i naposljetku je odnio Aleksej Bogorad. umjetnici su obično osjetljiviji od dru- u ostvarenju Natjecanja, već i u svim koji se plasiralo šest kandidata, među Drugo mjesto osvojio je Kah Chung ostalim aktivnostima kojima podr- njima i Filip Pavišić. Obvezatna sklad- zato sam se ponovno prijavio.« gih, tako da je, s jedne strane, potre- Wong, a treće Róbert Farkas koji je, ban poseban osjećaj za brigu o njima, žava mlade dirigente i promiče gole- ba koju su morali dirigirati svi natje- Nagrađeni dirigenti zahvaljujući glasovima članova Sim- mu umjetničku ostavštinu Lovre von catelji, bila je Suita iz baleta Licitarsko a s druge, za pripremu svega na pravi fonijskog orkestra HRT–a, zaslužio način. Recimo da danas postoje i do- Matačića. srce Krešimira Baranovića — antolo- Finale se održalo u okviru koncer- i jednu od posebnih nagrada — na- gijsko ostvarenje s prepoznatljivim ka- tnog ciklusa Svijet glazbe Koncertne datni zadaci, na primjer on line, Inter- stup sa Simfoničarima u jednoj od na- net, što je prisutno u svakom trenutku

Milko Kelemen i Ruben Radica na programu Simfonijskog orkestra NAGRADE HRT–a u Slatini i u Studiju Bajsić Laureatu Boži Potočniku uručena nagrada

Rano stvaralaštvo velikih avangardista NAGRADE KONCERTI Piše: Ana Vidić Hrvatskog društva skladatelja za životno djelo ijekom mje- radnji Glazbenog programa Hrvatskoga radija Tseca listopada i Glazbene proizvodnje HRT–a. Uz razgovor s oži Potočniku, diri- glazba učenika i autorima i umjetnicima tijekom koncerta koji je Bgentu, skladatelju i učitelja, Milk a Ke- vodila urednica ciklusa Iva Lovrec Štefanović, promicatelju hrvatskoga lemena i Rubena publika u Studiju i slušatelji u izravnom prije- folklornoga naslijeđa, Radice, bila je izu- nosu na Trećem programu Hrvatskoga radija jednome od nestora ob- zetno zastupljena dobili su uvid u rano stvaralaštvo dvaju sklada- nove nacionalne pučke na programima telja, danas doajena novije hrvatske glazbe. glazbene baštine, pripala Simfonijskog or- je ovogodišnja Nagrada kestra HRT–a. Koncert za komorni orkestar ostvarenje je iz »Franjo Ksaver Kuhač« Osim što je Kon- 1956., sa završne godine studija danas osam- Hrvatskog društva skla- Milko Kelemen cert za komorni desetogodišnjeg akademika Rubena Radice. datelja za autorsko stva- orkestar Rubena Kako je studij kompozicije završio u klasi Mil- ralaštvo na temeljima Radice bio obve- ka Kelemena na zagrebačkoj Muzičkoj akade- tradicijske glazbe. Veliko zatna skladba drugoga kruga 5. međunarodnog miji, bilo je utoliko zanimljivije u nastavku čuti priznanje za životno djelo ć natjecanja mladih dirigenata Lovro von Matačić, i glazbu njegova učitelja. I njegovo je studentsko uručeno mu je 22. stude- li djelo bilo na rasporedu — trostavačna Simfoni- ure I

što znači da je izvedena čak šesnaest puta koliko noga na najprikladnijem J jeta iz 1949. otkrila je Kelemenove mladenačke je bilo i kandidata, djelo je bilo i na programu mjestu, u prepunoj Kon- Pero Gotovac uručuje Nagradu za životno djelo Boži Potočniku koncerta istoga orkestra 12. listopada u Slatini uzore u tradiciji. Ono što je podsjetilo na nje- certnoj dvorani Vatrosla- te 16. listopada u Studiju Bajsić. Program koji ga kao prvaka hrvatske avangarde i ukazalo na va Lisinskog, usred veli- je uz Radičin Koncert uključivao i Changeant promjenu koju je prošao od Simfonijete, bila je čanstvenog godišnjeg koncerta Ansambla Lado u kojemu je ugledni glazbenik djelovao cijeli za violončelo i orkestar te Simfonijetu Milka zahtjevna partitura skladbe Changeant za vio- niz godina. Njegov izniman rad osobito je vezan uz djelovanje Ansambla Ladarice za koje Kelemena, Simfonijski orkestar HRT–a i vi- lončelo i orkestar. Tada, 1968., već član tako- je obradio brojne pučke popijevke i napisao mnoga autorska djela, a cijeli opus zaokružio je s olončelist Branimir Pustički pod ravnanjem zvane Darmstadtske škole, Kelemen se poslužio oko 150 izvornih skladbi i blizu tisuću obrada hrvatskoga glazbenoga blaga. Tomislava Fačinija predstavio je u srijedu 12. vlastitom skladateljskom tehnikom, osebujno Ispred HDS–a, Nagradu »Franjo Ksaver Kuhač« Boži Potočniku uručio je skladatelj Pero listopada u Slatini u tamošnjem Domu kulture tretirajući ne samo solistički, već i orkestralne Gotovac, ističući pritom njegove umjetničke zasluge i životne pothvate, što je publika u Li- na svečanom otvaranju festivala 17. dani Milka instrumente čemu su se Pustički, maestro Fači- sinskom oduševljeno popratila salvama pljeska. Božo Potočnik tom se prigodom zahvalio Kelemena. Uspjeh toga nastupa ponovili su ne- ni i članovi Simfonijskog orkestra HRT–a sjaj- svim svojim suradnicima, pjevačima i plesačima Lada, skromno ističući da ova Nagrada po- koliko dana kasnije u Zagrebu u ciklusu Nedje- no odazvali. djednako pripada i svima njima. (J. I.) ljom u podne u Studiju Bajsić pokrenutom u su- 12 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. (nastavak s 1. str.) Tri orkestra za Središnje večernje termine

TRIBINE TRIBINE 48. glazbena tribina Opatija Piše: Višnja Požgaj

Fronesis — Ansambl za novo i stavka za trinaest gudača Vjekoslava Nje- Cantus Ansambl — Koncert demiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. razumno doba žića i Bez sunca za gudački orkestar Frana slavljenika Skladba Kontrapunkt za obou, klarinet i ronesis je mladi ansambl koji postoji Đurovića. Ostale je ansambl izveo bez do- Dobro je da se javljaju novi ansambli posve- rog nastala je 1977. na poticaj Zagrebač- Fnepunih godinu dana. Njegov uteme- datnih vizualnih elemenata, predstavivši ćeni izvođenju suvremene glazbe. Naime, kog puhačkog trija i odraz je skladatelje- ljitelj Mladen Tarbuk nazvao ga je »ansam- svoje vrsne članove, od kojih su neki imali donedavno je Cantus Ansambl bio jedini ve osnovne stilske preokupacije serijalnom protagonist novoglaz- tehnikom koja se u ovom djelu prvi puta bene scene, predvođen miješa i sa strukturalizmom. Akademik agilnim umjetničkim Ruben Radica, ovogodišnji nositelj Na- voditeljem Berislavom grade Vladimir Nazor za životno djelo, ali Šipušem, kao neizbje- i dviju ranijih Nagrada Josip Štolcer Sla- žan sudionik svih do- venski, predan je kontinuirano suvreme- gađanja kada je u pita- nom glazbenom izrazu prateći razne stilo- nju suvremena glazba. ve, tehnike i tendencije glazbe 20. stoljeća, Tako je u ovoj prigodi posebice strukturalizma. Predstavljen je Cantus Ansambl imao zanimljivom skladbom Per se II za puhač- zadatak predstaviti dje- ki kvintet i magnetofonsku vrpcu iz 1975. la uglednih hrvatskih u kojoj dolazi do izražaja izraziti smisao za skladatelja. Anđel- zvučni kolorit. Odnos živoga i elektronič- ko Klobučar, Bogdan koga zvuka razvija se od početna čistog Gagić i Ruben Radi- puhačkog suzvučja nalik koralu, preko ca proslavili su 80.–ti, postepena uplitanja elektroničkog ranije a Marko Ruždjak 65. snimljenog kvinteta, da bi na kraju zvuk rođendan (Cantus An- puhača, okupljenih oko glasovira i usmje- FOTO LUIGIFOTO ren u žice ispod otvorenog poklopca, iza- zvao impresivni odjek. U društvu trojice osamdesetogodišnjaka našao se i petnaest godina mlađi sklada- Fronesis i Mladen Tarbuk telj i pedagog, akademik Marko Ruždjak, zamjenik tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU–a. U blom za novo, razumno doba«, a praktična okviru Svjetskih dana nove glazbe Me- istaknute solističke nastupe uz znalačko mudrost, sadržana u izvornoj starogrčkoj ri- đunarodnog društva za suvremenu glaz- vodstvo maestra Mladena Tarbuka. Čuli ječi Phronesis upućuje na platformu u kojoj su bu bio je predsjednik ISCM–ove komisije smo Lacrimae za trinaest gudača Kreši- znanje i iskustvo magična formula za obliko- za izbor djela predstavljenih na ovogodiš- mira Seletkovića, Preludij, ariju i fugu za vanje repertoara i interpretacija. Naime, go- njem MBZ–u. Dobio je više uglednih na- gudački orkestar Mladena Tarbuka i naj- LUIGIFOTO dinu dana ranije započeo je radom plesni grada, između ostalih i nagradu HAZU– dojmljivije djelo večeri — skladbu Ad Te, Davorka Horvat i Berislav Šipuš uz Cantus ansambl Fronesis, a potom mu se pridružio a za skladbu La Frontera. Poema en varios concertino za violončelo i gudački orkestar Ansambl i glazbeni sastav istoga imena s namjerom metros, idiomas, y estilos za sopran i komor- Berislava Šipuša koju je naručio sklada- zajedničkog djelovanja u okviru redovita ni orkestar (2006.) koja je predstavljena teljev prijatelj Andrej Petrač za svečani postava Muzeja za suvremenu umjetnost sambl također je slavljenik — ove godine i na ovom koncertu. Sam naslov koji se koncert otvaranja jubilarne desete sezone (gdje je održan inauguracijski koncert), obilježava 10. obljetnicu). Koncert je po- može prevesti ne samo kao granica, nego Komornog gudačkog orkestra Slovenske uz vođenje uglednog poznavatelja suvre- čeo Glazbom za ansambl Cantus za puhač- i kao pogranična zona, po autoru ne pred- filharmonije. Šipuš je skladbu počeo pisa- mene glazbe Nikše Glige. Sjedinjavanjem ki kvintet i gudački kvartet s kontrabasom stavlja afirmaciju granice kao nepovredive ti u ljeto 2010. godine, u vrijeme kada je glazbe, pokreta i svjetla Fronesis pokušava akademika Anđelka Klobučara, od koje- linije, već želi ispitati moguće opcije pre- njegov otac Velimir proživljavao posljednje stvoriti suvremenu umjetničku formu nove ga umjetnici rado naručuju djela, među koračenja. Zato je tekstualno–semantičke dane života, stoga je to dirljiva posveta ocu sinestetičke doživljajne vrijednosti. No taj kojima je i ova trostavačna skladba koja elemente (»unutar« i »izvan« skladbe) po- koja počinje energičnom temom solista uz pristup nije isključiv. U programu pred- počinje svečanim uvodom Intrade, na- sudio od pjesnikinja različitih podneblja i ritmički pizzicato orkestra. Zanimljivo je stavljenom na Tribini, željelo se podsjetiti stavlja mirnijim Intermezzom, a završava povijesnih distanci od 12. do 20. stoljeća. i preplitanje solističke dionice s dionicom na prvi koncert s istim autorima, a djelo- vedrim i duhovitim Ricercarom u sklada- Snažnom dojmu skladbe pridonijela je i violončela u orkestru, uz efektna glisanda, mice i istim djelima koja pripadaju naj- teljevu omiljenom polifonom stilu. Skla- odlična izvedba komornog orkestra s broj- da bi na kraju glazba zamrla u pizzicatu, vrjednijim stranicama hrvatske glazbe za datelj i pedagog Bogdan Gagić, uz osta- nim udaraljkama pod ravnanjem maestra poput otkucavanja sata. Izvedba je bila na gudački orkestar napisanih u posljednjih lo je dao brojne priloge disciplini scenske Berislava Šipuša i vrsna solistica pjevanog visokoj razini, zahvaljujući čitavom an- dvadesetak godina. Samo su dvije od pet glazbe za kazališne, filmske, televizijske i i govorenog teksta, sopranistica Davorka samblu, a ponajviše sjajnom solistu An- skladbi izvedene u suradnji s plesačicama radijske produkcije, što je korespondiralo Horvat. Mirtom Habulin i Leom Paulić: Četiri dreju Petraču. s njegovom djelatnošću profesora na Aka- Muzički salon Studentskog centra Mlade snage na Glazbenoj tribini predstavio koncept budućeg djelovanja Opatija 2011. godine a jednoj od tribina održanih na 48. glazbenoj tribini rupa za Novu glazbu Glazbenog učilišta Elly Bašić, čije su osnivanje svojedobno NOpatija, predstavljen je novi program Muzičkog sa- Gpotaknuli profesori Učilišta predvođeni Majom Petyo Bošnjak, već je u svom lona Studentskog centra (SC) u Zagrebu. Točnije, pred- uvijek promjenjivom sastavu stekla ugled na manifestacijama suvremene glazbe. stavljen je koncept budućeg djelovanja i programske Trenutno su kao voditelji istaknuti Maja Petyo Bošnjak, Berislav Šipuš i Josip Nalis, politike nove umjetničke voditeljice Muzičkog salona, dirigent koncerta koji je prethodio koncertu svečanog otvorenja ovogodišnje opa- mlade muzikologinje Davorke Begović, nedavno izabra- tijske Glazbene tribine. Dugočasnu skladbu In C Terryja Rileya, pionira američkog ne na tu funkciju. Davorka Begović prisutnima je ukratko minimalizma koji drugdje nije uhvatio dublje korijene, vrijedna Grupa za Novu glazbu predstavila povijest Muzičkog salona, osvrćući se na skratila je na petnaestak minuta. Razumno i u skladu s partiturom koja ne označava postignuća i prijašnjih voditelja te ukratko »pobrojala« trajanje djela, jer je ipak riječ o učenicima relativno malih uzrasta Glazbene škole. projekte kojima će se Salon baviti u budućnosti. Prije Isto tako mladi, ali već odrasli skladatelj Danijel Legin, na poticaj Grupe, upravo je za svega, nastavit će se uspješni projekti pokrenuti već njih svježe napisao skladbu Spielen. U, recimo tako, klasičnom trodijelnom obliku, FOTO LUIGIFOTO Legin je dao oduška zaigranosti raznolikog sastava glazbala gdje u prvom dijelu ranije, poput koncerata alternativne i popularne glazbe Davorka Begović predstavlja novi koncept Muzičkog što ih je pokrenuo Mate Škugor, bivši voditelj Salona. salona dominira klavir, u središnjem pjev flaute, da bi se na kraju, u zajedničkim sklopovima, Već četvrtu godinu zaredom u SC–u se izvodi balet Vo- reminisciralo na početak i zaokružilo kratku i efektnu igru. doinstalater skladatelja Gordana Tudora i koreografkinje Izvođačka mladost također je zaključila Tribinu. Taj je put bila riječ o HR Projektu, Natalije Manojlović, a postoji i veliko zanimanje za nastavak takvih projekata, pa se već priprema produkcija koja studentima koji sviraju djela hrvatskih skladatelja, o bartokóvskom Kvartetu KLANG uključuje glazbu mlade splitske skladateljice Mirele Ivičević. (dva klavira i udaraljke). Upravo su za Kvartet KLANG – Vlatka Peko, Ana Lucić, Glazbena tribina Opatija tribina Glazbena SC je u listopadu po deseti put ugostio Zagreb World Music Festival Nebo, što planira činiti i dalje, kao i Vip Zagreb Anita Primorac i Kaja Farszky — u kratkom razdoblju nastajale skladbe Knešaureka, Jazz Festival koji je u studenome održan po sedmi put. Posebnu pažnju Muzički salon posvećuje mladima kroz Tanodija, Legina, Đurovića, Palanovića i Skendera. Iz Etide za dva klavira i udaraljke organizaciju koncerata, radionica i raznih edukativnih projekata. Tako se planira nastaviti s koncertima poput onoga Ante Knešaureka progovorila je bartókovska inspiracija, a Klang Maschine Zlatka »Mlada muzika«, na kojemu su predstavljena djela mladih kompozitora u izvedbi njihovih kolega. U listopadu ove Tanodija oslonio se na bogati »zvučni stroj«, što se i naslućuje iz naziva skladbe. godine održan je i prvi JazzLab, niz glazbenih radionica ostvarenih u suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži i Praizvedeni Dayin Octobre Danijela Legina bogato se igra bojama koje može donijeti Muzičkom akademijom u Zagrebu. U pripremi su i radionice za ton majstore, zatim projekcije glazbenih filmova koje sastav klavira i udaraljki izrazitih uloga marimbe i timpana, dok se Frano Đurović u bi se trebale pretvoriti u stalan filmski program te projekt radnog naslova Hosting Contemporary Music. Riječ je o me- praizvedbi Kling Klang Musik poigrava dječjom pjesmicom i igrom »vola oko stola«. đunarodnom glazbenom programu koji bi svake godine predstavljao jednu zemlju i njezinu suvremenu glazbu, a cilj U Blue and Red Dubravka Palanovića pojavljuju se tragovi takozvane zabavne glaz- bi bio bolja povezanosti svih uključenih u stvaranje i produkciju suvremene glazbe. Trenutno je u planu predprogram be, improvizacije ili jazza na vrlo promišljen i dobro odmjeren način. Koncert, oči- projekta, uz uključenje svih članica mreže Instituta za kulturu država Europske unije (EUNIC). Kao zaključak, to nadahnjujućeg Kvarteta KLANG, završio je šarmantno na pravi način duhovitim Davorka Begović rekla je da Muzički salon SC–a želi ostvarivati i poticati nove ideje i tendencije, stvarati »nestajanjem sviračica« u Closing Time Ivana Josipa Skendera. I tako je slikovitim ponudu za mlade, pružati prostor za istraživanje i edukaciju te stalno pružati pristup suvremenoj umjet- »fajruntom« završila i ovogodišnja opatijska Tribina. (Maja Staneti) nosti. (Marija Saraga) 48. BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 13 Uz noćne programe i tribine u okviru 48. glazbene tribine Opatija Off programi Tribine Piše: Trpimir Matasović

Detoni i dalje neumorno daje putokaz kako se učinkovito odmaknuti od krutih pravila tradicionalnoga koncertnog rituala, pa je prava šteta što taj njegov putokaz nitko ne slijedi V jetrovi koji su lani zapuhali Glazbenom tri- Prirodnost sintetskoga zvuka binom Opatija (ali je ipak nisu i propuhali), Svakako najznačajniji off program ovogodišnje već su se ove godine ublažili i postali tek blagim Tribine bio je koncert elektroničke glazbe Sam svoj povjetarcima. Prošlogodišnja nada u radikalnije majstor. (Hrvatski su skladatelji ove godine i ina- koncepcijske pomake, utemeljena na odmacima

če pokazali sklonost poslovičnom LUIGIFOTO izražavanju — istu misao, prem- Putovi hrvatske glazbe izvan radijskog studija: Lidija Uhlik, Hrvoje Hegedušić, Josip Nalis, Iva Lovrec Štefanović, Davor da u drugom kontekstu, Alfi Merkaš i Ana Vidić Kabiljo formulirao je kao Uz- ophodno — njegov glasovirski Ricercare i Preludiji na tribina Opatija u ostatku programa uglavnom daj se u se i u svoje kljuse.) Većim autonomna su glazbena djela, kojima, upravo zbog nije donijela — pogotovo ne u onome dijelu u ko- se dijelom ovogodišnji koncert njihove kvalitete, dodatna »oprema« možda i više jemu bi se to od nje najviše očekivalo — tribina- elektroničke glazbe nadovezao šteti nego koristi. Ipak, ta je »oprema« (elektronič- ma. Dvije tribine s varijacijama na vječnu temu na prošlogodišnji, skladbama ke intervencije Krešimira Seletkovića — i recitaci- autorskih prava svele su se više–manje na uzaja- koje, bez obzira na sintetski me- ja Renea Medvešeka) bila primjereno nenametlji- mne jadikovke, a u svojoj su konačnici samo još dij u kojem su dovršene (premda va, ali i sukladna odabranim skladbama — jedino jednom potvrdile evidentan šum u komunikacij- ne nužno i započete), ne odustaju je pomalo kičasto zamračenje dvorane, obasjane skom kanalu koji postoji između hrvatskih skla- od »prirodnih« zvukova. Tomi- samo diskretnim svjetlima svijećâ, nepotrebno od- datelja i Hrvatskog društva skladatelja. Situacija je slav Oliver tako u svojoj skladbi vratilo pozornost od izvrsne interpretacije pijanisti- tim paradoksalnija znamo li da su upravo glazbe- Black Coffee Grains preispituje ce Katarine Krpan. na autorska prava najbolje zaštićena autorska prava međuodnose »čistoga« zvuka gi- u Hrvatskoj — toliko da se u široj javnosti svako tare i njegovih elektronički mo- S druge strane, program što ga je, u povodu četrdesete malo otvara pitanje možda i prevelikih ovlasti koje dificiranih inačica, dok Gordan obljetnice djelovanja, priredio Ansambl ACEZAN- na tom području ima HDS, odnosno ZAMP. Tudor u svom Kindwarrioru ne TEZ, predvođen svojim osnivačem Dubravkom uglazbljuje, nego »oglazbljuje« Detonijem, organski je vezan uza scenu. »Glazbe- Tribinoidnost Tribine stoga je valjalo potražiti misli američkog aktivista Ti- no–scenski kolaž« naslovljen ACEZANTEZ se vra- negdje drugdje — možda, recimo, u okviru pred- mothyja Treadwella. Nestor hr- ća — Posuđivač suza i smjehova donosi, formalno stavljanja novog koncepta Muzičkog salona Stu- vatske elektronike Josip Magdić, gledano, po jednu skladbu Branimira Sakača, Iva- dentskog centra u Zagrebu. Premda je taj događaj FOTO LUIGIFOTO pak, u svojoj skladbi zagonetna ne Bilić i Saše Nestorovića te niz skladbi Dubravka bio planiran upravo kao ono što je i najavljeno — Mladen Tarbuk, Antun Tomislav Šaban i Mislav Rakuljić na tribini o digitalnoj prodaji klasične glazbe naslova ...RTNOC... RTME- Detonija. No, zapravo je riječ o jedinstvenoj cjelini, prezentacija — rasprava koja se tom prilikom po- CH sučeljava sintetski obrađene u kojoj se pomiču, pa i brišu granice između pojedi- vela pokazala je da se ima i želje i volje raspravljati, zvukove mlažnjaka i svojevrstan nih skladateljskih estetika, između autora i izvođa- a i da se ima o čemu raspravljati. ča, između glazbenoga i izvanglazbenoga. Moglo bi cantus firmus preuzet iz osamna- Pa ipak, prave diskusije o skladbama koje su izve- koje je donio program novoga umjetničkog vodi- se prigovoriti da u tome ničega novoga, pogotovo ne estostoljetne zbirke Cithara octocorda. Tek se Ana dene u Opatiji — a to bi, valjda, uz izvođenje re- telja Frane Đurovića, već je godinu dana kasnije u okvirima Detonijeva skladateljsko–izvodilačkog Horvat u skladbi There is... usudila stvoriti posve centnih djela, trebao biti ključni element Tribine prilično splasnula. Jer, Opatija se vratila svojim opusa. Pa ipak, Detoni i dalje neumorno daje puto- »sintetsko« djelo, svojevrstan zvukovni krajolik — i opet nije bilo. Zašto se od toga odustalo, kad uobičajenim obrascima, a još ne posve proklijale kaz kako se učinkovito odmaknuti od krutih pravila (ili, kako bi rekao Davorin Kempf, zvukolik) koji je je već ponovno pokrenuto prošle godine? Da li zato klice promjenâ uglavnom su strateški izmještene tradicionalnoga koncertnog rituala, pa je prava šteta donekle uvjetovan i tom prilikom nerealiziranim što hrvatski skladatelji nisu spremni kritički pro- u off programe. Udarni večernji termini i opet što taj njegov putokaz nitko ne slijedi — većina skla- vizualnim elementima. Ani Horvat pritom uspi- pitivati ni jedni druge, a kamoli sâmi sebe? To se su postali nedodirljivim hramom tradicije (u datelja mlađe generacije je, čini se, prerano odlučila jeva nešto tek naizgled paradoksalno — slobodna čini najjednostavnijim odgovorom, no pitanje je je svakom smislu te riječi), a ono što bi eventualno uklopiti se u mainstream, a to je nešto na što Detoni forma zvuči čvrsto strukturirano, a »umjetni« zvu- li točan. Jer, premda lanjske rasprave toga tipa nisu moglo tu tradiciju propitati, smješteno je nekamo kovi zadobivaju iznenađujuće »prirodan« prizvuk. (srećom) nikad nije pristajao. drugamo — vremenski (u kasnovečernje / noćne polučile očekivani učinak, ipak je s nečim treba- termine), pa čak i prostorno (u Villu Angiolinu). Glazba i oprema Šum u komunikacijskom kanalu lo započeti, i to nešto trebalo je i nastaviti. Stoga Hoće li te klice u budućnosti i proklijati ili će se je jedina oaza barem načinjanja diskusije toga tipa sasušiti, ostaje za vidjeti u godinama koje dola- I dok su se mahom mlađi elektroničari (uz jednog U tom smislu, možda je upravo taj takozvani »po- bila, uživo iz Opatije emitirana, emisija Hrvatskog ze. U ovome trenutku može se samo konstatirati nešto starijeg kolegu) mogli osloniti samo na zvuk, vratak« ACEZANTEZ–a (a je li uopće ikad oti- radija Putovi hrvatske glazbe. I dobro je da se dogo- njihovo postojanje i ukazati na nužnost njihove Dubravko Detoni i Berislav Šipuš u svojim su se šao?) došao u pravi trenutak, kao znak onoga što bi dila barem emisija — iako, ako ćemo pravo, nije na opstojnosti. projektima oslonili i na scenske elemente. U slušaju nešto što se naziva »tribinom« trebalo biti — mje- Hrvatskom radiju da odrađuje posao koji bi trebalo Šipuševa projekta Les Nuits to možda i nije bilo ne- sto ne samo susreta, nego i propitivanja u zajedniš- obaviti Hrvatsko društvo skladatelja. tvu. Nažalost, to je nešto što ovogodišnja Glazbe- CD izlog Đurđe Otržan Ivo Josipović& Katarina Krpan

PRAIZVEDBE Passo sempio* (Cantus) Album je, uz ostala izdanja tvrtke Cantus, predstavljen na 48. glazbenoj tribini u Opatiji 5. studenog 2011. u Hotelu Imperial lazba za Ivu Josipovića (1967.) pred- Da se vratimo Igri staklenih perli, to jest nove iz takozvana Vremena, a oni mu, tako zna da je tišina obmana, nedosegnuta po- Gstavlja neprestanu prisutnost u vre- početku. Zamamno traženje stalnog po- oslobođeni, bježe u nove obrise, formiraju zadina onostranosti zvuka. I u Varijacijama menu kroz koju se probijaju slike prostora navljanja. Gradira, eskalira i iscrpljuje svoje se u ritmove, uokviruju u nove formacije, a demonstrira skladateljski postupak. Zvuk je i vizualni fenomeni koji se naposljetku i pro- vrijeme. Interferencije s pučkim izrazom potom — i autor i tonovi — osluškuju jedni potonula katedrala koju treba uočiti, tišinu storno oprisutnjuju. prožimaju Jubilus i Diabolezzu (2005.), ali i druge. Napeta naracija evoluira tenzijom razmaknuti, šumove razobličiti i ukazat će Bilo da su to kapi kiše (Igra staklenih per- Passo sempio. Prvi kao slika nekoliko čuj- između zarobljenog tona i oslobođenog se — novi oblik. pušta tonovima da ga oni ostvaruju. li,1986.), lišće krošnji u Šumi koja sluša nih slojeva u vremenu, od žamora, nearti- tona koji umjesto da se difuzira, ostaje u Zato je Šuma koja sluša (ili čuje), jedan od Katarina Krpan uvijek je do sada uspješno (2007.), plesači u divljem kovitlacu predbo- kulirana tapkanja na mjestu, preko akcena- vremenu i strukturira ga — novom, vlasti- najljepših tonskih akvarela u hrvatskoj glaz- svladavala sve prepreke u skladateljskom žićno profana meteža (Jubilus, 1992.), sve ta pučke kulture, do nadnaravno eterične tom formacijom. Kao da kaže: »ako nećeš bi. Kap i potez vodenom bojom istovjetan slogu glazbe suvremenih autora. Poput što živi–zvuči i to zvuči neprestano. Tek mi objave božićne pjesmice koja nam svima ovaj oblik u kojemu jesam, evo, ja ću onda je titravoj pojavi trznute žice čembala i već buldožera će se probiti kroz svaku partituru, časovito zapažamo, zapahnuti slikama, uvire u srca, kao da je sišla s neba, a ne stvoriti novi, ali ipak oblik«. Kao kad bi se se listovi uvijaju, umnažaju i postaju krošnja, od Kelemena do Josipovića, a da pritom ne vizijama, konturama predodžbi koje se ispjevana u narodu. A i bit će da je tako: da voda pred našim očima nekom vlastitom prizivaju vjetar, nastaje hûk, kretanje, ples samo da ništa ne poruši, već poravna sve ocrtavaju iz postojanog tkanja tonova. Zato je ispjevana jer je najprije sišla s neba i uvrla kreativnom voljom, umjesto samo u paru, zračnih struja– i evo šume — životno, nema rubove i utre put drugima da je slijede tra- ih je potrebno umnožiti, umnogostručiti, u naša ljudska srca. I potom, legenda o ple- u zraku pretvarala u čudesne oblike kristala što. Ostinato priziva zraku svjetla iz visina da gom njene interpretacije. Pogledajte samo nagomilavati, pa suprotstavljati, raslojavati snom slavljeničkom kovitlacu (Diabolezza) snježnih pahulja. Puhnemo li vreli dah na postavi vertikalu od svoda do travnatog tla. naslovnicu ploče i bit će vam jasno koliko i obilježavati. podrijetlom sa sjevernog Jadrana. Vrijeme ledeno staklo zimi, to će se i dogoditi. Iako Sfumato bezvoljnog, pa onda opet žurnog, su njih dvoje »četveroručno« — kompe i kao uzrok tona, ples kao njegova posljedi- tramvaje danas griju, pa više nije tako ro- premda pospanog ugibanja pred silom kak’ se kuže! No, bez obzira na to, Josipo- Nema pogodnijeg instrumenta za to od ca. Kretanje nastalo iz zvuka, karakteristič- mantično zabavljati se stvaranjem »ruža« i instrumenata s tipkama, klavira i, nadasve naleta vjetra. I to je njeno vrijeme, vrijeme vić je, vjerujem, kao i brojni drugi hrvatski no za mnoge Josipovićeve skladbe, poja- »paprati« na zaleđenim prozorskim oknima života šume u nekom malom odsječku skladatelji, zahvalan Katarini Krpan što u čembala — treperavog, titravog i časovi- čano konfigurira i oslikava protok vremena idući u školu u hladno zimsko jutro. tog, gotovo varljivog tvorca hrapavog, pa- vremena. Grupne stvarnosti sastavljene od njoj imaju tako odanu interpretkinju svog obilježen pojavom tonova definirajući ga u I zato ono što osvaja u Josipovićevim pojedinačnih posebnosti, baš kao i akordi. klavijaturnog opusa. rajućeg trena koji se opire i žuri. Nestrpljiv, oblik, niz oblika, cjelinu, u ples. ni ne stigne zaobliti ton, dočekati njegovo skladbama je životnost proistekla iz toga Koji dišu, dišu i ritmovima. Možda u finalu A o novom Steinwayu u Koncertnoj dvora- ispunjenje, pa ih opsesivno nadostavlja Nema prisutnosti u vremenu bez ritma i niza: tišine — vremena — kretanja — i no- netko prepozna kišu, pljusak, ali prolazno ni Vatroslava Lisinskog i čembalu na Aka- jednog za drugim. Mjesto natjecanja pro- ritmova, ciklike kao esencijalne prirode ži- vog oblika kao dâra. Samba je to najbolje nevrijeme, jer, opet lirskim zakonom do- demiji — nema zbora. To su instrumenti laznosti i trajnosti. I — svaki je ton perlica. voga kretanja. Samba, čardaš, diabolezza, pokazala. Bila ona za komorni sastav, vokal nesena, ponovno zacvrkuta tema. A za svakom sviraču samo za poželjeti, kao i Doskoči, odskoči, otkotrlja se, dokotrlja, rag time, igre perli i svake druge igre, rezul- ili orkestralna, uvijek se jednako prima jer Zagreb rag ionako bi svi mislili da je Scott naši ton majstori, kontinuirani kandidati za sudara se...ali na površini koja nije stakle- tati su ulaženja u svijet tonova koji je bez zadržava svoju životnost. Joplin, kad ne bi znali autora. Porina u svojoj kategoriji: Božidar Pandurić na ploča kao kod Chopina, već »površina« prostora, ali ritmovima ostvaruje vrijeme, Čak je i Etude (1998.), to najomrznutije štivo Slovenski skladatelj Jezovšek znao je u šali i Alan Šnajder. tišine kao trajnog fona. Staccato — život okreće se i pokreće djelovanja u prostoru, jadnih svirača, učinio korisnim, zanimljivim i tijekom svojih kabaretskih nastupa reći: »Kad pa otuda toliko plesnog karaktera u Josipo- *Oblik jednostavnog starog talijanskog plesa. Korak lije- opušteno trijumfira u Zagreb Rag (1989.), zabavnim, prepuštajući se dinamici oblika ne znate što ćete, a vi ponovite. Tantijemi idu, vo — korak desno — poluokret — pa opet. Jedan pro- širi svoj pohod na Passo sempio (2003.) sa vićevim skladbama. (Harlekinška etuda, Uspavanka, Etuda kao a vi sretni.« Josipović ne ponavlja zato što ne tupomak za muško–ženski par plesača, u Josipovićevoj udvostručenim sviračima, zadanim parom Varijacije (1980.) su paleta na kojoj sklada- rondo i Tokatna etuda). bi znao što hoće, nije on taj koji odbrojava, on skladbi i za par svirača. Udvostruči li se broj koraka na svaku nogu, passo sempio (na jedan korak) postaje za tu vrstu plesa. telj iskušava život tonova. Emancipira ih. Josipović je post–Cageovski naraštaj, on ne gubi vrijeme, on ide dalje, naprosto uvijek passo doppio (dva ista koraka). Možda se tako plesala Otkriva tišinu koja obmanjuje, oslobađa to- ide dalje jer ga tako vrijeme vuče i on ga pre- Diabolezza, tko bi ga znao. Legenda ne odaje detalje. 14 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 3. dani Nove glazbe Split, 21. — 19. listopada 2011.

FESTIVALI Splitsko novoglazbeno proljeće Piše: Mirela Ivičević

Splitsko Gradsko kazalište lutaka od 19. do 21. listopada bilo je poprište zbivanja trećega izdanja festivala Dani Nove glazbe Split, prvoga i jedinoga dalmatinskog festivala suvremene umjetničke glazbe estival radnog naziva Nemoguća sezone, oni su na dobrom putu do- bom Sequences švicarskog skladatelja Fmisija (s obzirom da je upravo to kazati da suvisla koncertna scena u Jean–Luca Darbellaya kao svojevrsne bila najčešća, nadasve dobronamjerna Splitu može biti više od puke fanta- razglednice s ovogodišnjeg Muzičkog poruka organizacijskom timu na čelu s zije. MAG–ovci su inače depresivnu biennala Zagreb i nenadmašnog ever- umjetničkim ravnateljem Gordanom činjenicu da splitski glazbeni kalendar greena glazbene literature 20. stoljeća: Tudorom od strane kolega i prijatelja, a ne poznaje gotovo ništa od glazbene 6 Bagatela Györgyja Ligetija u verziji posebice iskusnijih poznavatelja split- literature 20. stoljeća, tom prilikom za kvartet saksofona. skog suvremenog kulturno–umjetnič- okrenuli u svoju korist, pa su se tako Posljednje večeri, festival je u surad- kog pulsa) po treći je put odbio biti tek na programu našle skladbe poprilič- nji s Austrijskim kulturnim forumom tlapnja mladih splitskih akademaca. no različitih skladateljskih pristupa ugostio mladi kosovsko–austrijsko– Oni se još nisu pomirili s činjenicom i vremena nastanka: Drugi gudački srpski duo, violisticu Jelenu Popržan da je sudjelovanje u opsesivno–kom- kvartet Ivana Brkanovića i Song Igora i violončelisticu Rinu Kaçinari. Ro- pulzivnom ponavljanju Verdijeve Aide Kuljerića za gudački kvartet u izved- đena Novosađanka i rođena Prištin- — bilo kao glazbenici ili kao publika bi kvarteta MAG, Sonata za klarinet ka sa zavidnim stažem na području — jedino čemu se u svojemu daljnjem solo Edisona Denisova i Sequenza IXa izvođenja suvremene glazbe, svoju su životu i karijeri imaju veseliti te su iz antologijskog Beriova ciklusa u ma- netrpeljivost prema granicama bilo iza sebe ostavili tri koncerta iznimne estralnoj izvedbi Jaroslava Sadovyja, koje vrste, besprijekornu tehniku mu-

kvalitete i trostruko oduševljenu, no- kao i nova skladba splitskog skladate- ranebitter ziciranja i ljubav prema eksperimentu voglazbenih doživljaja itekako željnu lja Ivana Božičevića (I am still working uobličile u zajednički projekt pod na- publiku u dvorani Splitskog Gradskog on it) u izvedbi Splitskog gitarističkog

zivom Catch–pop String–strong. Duo atthias K kazališta lutaka (GKL). kvarteta. M koji su i Austrijanci vrlo brzo poželjeli Manje para, više muzike MAG–ova gošća, Antonela Vručinić, nazvati svojim te su ga, niti dvije godi- Rina Kaçinari i Jelena Popržan splitska saksofonistica iz klase Gorda- ne nakon uspješnog debuta u bečkom Iako budžetom, pa stoga i formom na Tudora i ovogodišnja lauereatkinja jazz–klubu Porgy&Bess, uvrstili u mali, nakon prve tri godine postoja- dvaju međunarodnih natjecanja, odu- svoj nacionalni program New Austri- proljeću na valovima Trećega progra- nutak, jer naravno, od Ligetijevih 6 nja, festival se može pohvaliti s više ševila je tehničkim majstorstvom te an Sound of Music, u Splitu su ostvarile ma« povodom obljetničke live emisi- Bagatela do alternative Aidi u vidu Le od 70 prvih splitskih izvedbi djela su- za 17–godišnjakinju nesvakidašnjom još jednu poslovično nemoguću misi- je Putovi hrvatske glazbe s koncerta Grand Macabre, od ugodno intimnog vremenih skladatelja te gostovanjima glazbeničkom zrelošću. Izvela je Im- ju: ostaviti Splićane bez daha. Njihov HR–projekta iz Studija Bajsić, vrlo (za glasovir) te veće ansamble prema- renomiranih umjetnika iz Hrvatske, provisations I Japanca Ryja Node, po- program, inzistiranjem publike pro- slikovito uputio na činjenicu da je re- log GKL–a, do izvedbi simfonijskih Austrije, Njemačke, Nizozemske, Ve- kazavši da je umjetničko ime s kojim duljen za čitavih pola sata, ponudio je cepcija hrvatske umjetničke glazbe, djela u nekom novom, odgovaraju- like Britanije i Japana. Uz moto »ma- hrvatska skladateljska scena već sada jedinstveni spoj najrazličitijih glazbe- odnosno njezina pozicija u sveopćem ćem koncertnom prostoru, od jedne nje para, više muzike« (točnije, puno može ozbiljno računati. nih idioma povezanih u inteligentan hrvatskom medijskom prostoru, čak do barem dvadeset praizvedbi hrvat- manje para nego muzike, što je me- suvremeno–kabaretski koncept u ko- i iz perspektive glavnoga grada, nešto skih skladatelja godišnje, od ovog mog đutim meni, nazovite me ludom, još Razglednica s MBZ–a jemu je dominirao specifičan, gotovo čemu je pothvat revolucionarnog tipa subjektivizmom nabijenog komentara uvijek draže nego obratna situacija) te Splitsko–zagrebački kvartet sakso- akrobatski vokalno–instrumentalni nužno potreban (i srećom, evidentno iz uloge skladateljice–producentice oboružani entuzijazmom svih koji su fona New Sax 4 već su dugo siguran izričaj dviju glazbenica. One su osta- više nego uspješno započet). Uz sve do nepristrane kritike događanja od sudjelovali u realizaciji festivala, i ove adut scene dvaju gradova, a njihov vile prisutne jednako oduševljenima čestitke HR–projektu i Putovima hr- strane kolega muzikologa koji će sa- je godine sastavljen koncertni program koncert druge festivalske večeri bio je Catch–pop verzijom Brecht / Weillo- vatske glazbe, zahvaljujući kojima je i morazumljivo pohoditi splitsku no- koji je ponudio niz glazbenih premije- drugi nastup na Danima Nove glazbe ve Seeräuber Jenny, praizvedbom nove Dane Nove glazbe Split (DNG) ogri- voglazbenu fieru, ukratko, od prve ra iliti Splitu do sada gotovo potpuno nakon gostovanja na festivalu 2009. skladbe Austrijanca Matthiasa Rüeg- jalo hrvatsko radijsko sunce, s viješću glazbeno–proljetne visibabe do novo- nepoznat presjek zbivanja u umjetnič- s djelima za saksofone i elektroni- ga, kao i vlastitim smjelim skladatelj- o njihovom uspjehu, naša DNG–sre- glazbenog »alles gut« ljeta čije Dane koj glazbi 20. i 21. stoljeća. ku. Ovaj put publiku su u svijet nove sko–improvizatorskim avanturama. ća dodatno je porasla jer je Split u no- više ništa neće moći pokvariti, još je Prva večer pod nazivom MAG goes glazbe uspješno uveli dobro izbalansi- Revolucionarni pothvat voglazbenom smislu konačno uspio vrlo dug put. NEW rezultat je suradnje s Udru- ranim i briljantno odrađenim progra- uskladiti toplomjere i satove sa sadaš- No srećom, Split, ljeto do sada nikada gom mladih akademskih glazbenika. mom sastavljenim od dva djela hrvat- Netom prije pisanja ovoga teksta, za- njošću, onom zagrebačkom, ako ne i nije zaobišlo, a za proljetne oluje ima- Unatoč njezinu kratkom postojanju, skih skladatelja za saksofonski kvartet sigurno ne jedina među čitateljima svjetskom te se aktivno pridružiti re- mo u pripremi još puno novoglazbe- sa svoja dva izdanja MAG festivala u — Cantus Fractalus Srđana Dedića Cantusa, s ushićenjem sam čitala čla- volucionarnim nastojanjima. nih ideja i — dišpeta naravno, čega li suradnji s Muzejom Grada Splita te i 44 per 4 in 4 za kvartet saksofona i nak Branimira Pofuka koji je, pisavši »Samozadovoljni model: off« za tre- drugog. brojnim koncertima u sklopu MAG vrpcu Dubravka Detonija te sklad- o uspjelom »Hrvatskom glazbenom Njujorške impresije Kvinteta Simply Brass

KONCERTI KONCERTI Razonoda i zabava Piše: Tomislav Fašaić

Ansambl je predstavio svoja nedavna američka iskustva i nastupe na Julliard School of Music u New Yorku, ali i najavio svoj najnoviji projekt — niz koncerata pod imenom Simply Brass u Lisinskom

davna američka zanimanje slušatelja i publike. Naja- da je prvi skladatelj kvinteta za limene no djelce vrijedno slušanja. Posljednju iskustva i na- va je tako sugerirala uzbudljivu večer puhačke instrumente uopće. Među- skladbu, Libertango Astora Piazzolle, stupe na Julliard — publici su predstavljena tri različi- tim, treba imati na umu kako nedavno u obradi Marijana Oreškovića, an- School of Music ta skladatelja, ako ubrojimo dodatak otkrivena djela francuskog skladatelja sambl je izabrao u čast obljetnice rođe- u New Yorku, i četiri te je svatko mogao prepozna- Jeana F. Bellona, datirana pola stolje- nja poznatog skladatelja, a kao doda- ali i najavio svoj ti neopterećenu svježinu programa u ća prije Ewaldovih, pobijaju tu inače tak izvedena je Drava iz ciklusa Dvije najnoviji projekt kojemu je ostvarena dobra ravnoteža općeprihvaćenu tvrdnju. Interpretaci- rijeke Dalibora Grubačevića, skladba — niz koncera- između tradicionalnijih i suvremenih ja Kvinteta op. 7 bila je protkana zvu- također posvećena kvintetu Simply ta pod imenom skladatelja. kovnim nijansiranjem, no cjelokupni Brass. Čine je dva stavka — dvije me- Simply Brass u je dojam ponegdje narušila nejasnoća ditacije na temu rijeka Drave i Mure, a Ponešto pompozna skladba Western Lisinskom, od u vođenju dionica, kao i pokoji intona- predstavljaju tradicijske motive Podra- Fanfare Erica Ewazena imala je slič- kojih će se slje- tivni lapsus. Vrhunac večeri zasigurno vine i Međimurja. nu funkciju kao i nekoć uvertire u deći održati 16. je bila skladba Balkanika već spome- operama — da publiku »uvede« u bīt Identitet koncerta nikako ne leži u po- studenoga ove nuta Ewazena, posvećena Kvintetu, a koncerta. Ewazen, američki skladatelj svećenosti svakom detalju i vrhunskoj godine. nakon praizvedbe u New Yorku, ovo je poljskih korijena i profesor na Konzer- Kvintet Simply Brass bila njezina hrvatska (i europska) pre- izvedbi, njega treba gledati u okviru Kvintetu sasta- vatoriju Julliard, jedan je od najplodni- mijera. Četiri stavaka, odnosno niz od koncepcije, a to je sposobnost da ra- vu Tomica Ru- jih suvremenih autora glazbe za lime- »četiri impresije iz Hrvatske«, pod na- zonodi i zabavi publiku. Pritom se ne ovratak s turneje uglavnom slovi kljić i Rudolf ne ansamble koji je, kako je objasnio slovima Crkva (The Roof of St. Mark’s želi dovesti u pitanje zanatska umješ- Pkao tužno iskustvo, no da ne mora Homen na trubljama, Alan Boš- Alan Bošnjak u kratkim i šarmantnim — Zagreb — Krov crkve sv. Marka), nost izvođača, u koju nema sumnje, uvijek biti tako, zagrebačkoj je publici njak na trombonu, Hrvoje Pinta- govornim »interludijima« uz svaku Lullaby and Lament (Uspavanka i tu- nego činjenica da ponekad nije do- 26. listopada 2011. pokazao kvintet li- rić na rogu i Joe Kaplowitz na tubi, točku, tijekom posjeta Hrvatskoj imao žaljka), The Falls of Rastoke (Rastočki voljno samo zabaviti publiku, već i po- menih puhača Simply Brass. Ansambl jedan je od rijetkih ansambala u prilike blisko surađivati s Kvintetom, slapovi) i Rustic Dance (Burek Dance nuditi upečatljivi specifikum, posebice koji aktivno djeluje od 2006., u Maloj Hrvatskoj koji promovira umjet- zahvaljujući čemu je i ostvarena njiho- — Rustikalni ples »burek«), možda i ako ansambl nastoji zauzeti redovito je dvorani Koncertne dvorane Vatro- ničku »limenu« glazbu; zanimlji- va američka turneja. Uslijedio je treći nisu tipično hrvatski, u smislu da bi se mjesto u repertoaru koncertnih kuća i slava Lisinskog održao koncert pod vo je stoga promatrati kreiranje od ukupno četiri kvinteta ruskog ka- u njima mogao prepoznati neki hrvat- promovirati se na sceni. nazivom Impressions from New York na njihovih programa potaknuto željom snoromantičnoga skladatelja Viktora ski idiom, ali predstavljaju simpatič- kojem je kratko predstavio svoja ne- za inovativnošću koja bi stimulirala Ewalda za kojega je Bošnjak utvrdio BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 15 58. Zagrebfest uspješno održan 25. studenoga u Studentskom centru

FESTIVALI FESTIVALI Uglednim debitantima radost pobjede Piše: Maja Sabolić

Grand prix odnio je Marko Tolja u Rijeku, friški debitant u kantautorskim vodama koji je za svoju pjesmu Ljubav u boji napisao glazbu i stihove e samo u nas, festivali imaju svoj Uzbuđenje nazočnih Nvijek trajanja — pojave se i poput djevojčica kometa održe dulje ili kraće vrijeme Ove godine svota ispisana na pobjed- na tamnom nebu estrade, da bi konač- ničkom čeku bila je bitno manja, ali no utonuli u bespuća suvremenih za- zadržala su se tradicionalna prizna- htjeva komercijalnosti i vlastitoj nepri- nja, pa je tako plaketu za najbolje sti- lagodljivosti trendovima. Tome, sada hove zavrijedio Luka Bulić pitajući već pomalo arhaičnom predstavljanju Tko si (L. Bulić / L. Bulić / A. Gelo), novih pjesama, uspješno odolijevaju dok je najdomišljatiji aranžman za još samo talijanski Sanremo koji je Festivalski orkestar pod ravnanjem toliko garnirao glazbenu ponudu svim Alana Bjelinskog napisao Predrag ostalim vidovima show businessa da Martinjak za Kob višestrukog laure- nerijetko primarni razlog pjesme za- ata ove manifestacije, Ante Pecotića. stane negdje u pozadini i Eurosong Pjesmu su izveli Sabrina i Bojan uz koji preživljava vjerojatno najviše zbog radosno uzbuđenje nazočnih djevoj- mogućnosti onih koji su u najužem čica u dvorani. Vrlo lijepe trenutke organizatorskom krugu. Takvi sva- pružile su nam interpretacije Zorice ke godine proborave desetak dana na Kondže (zar smo sumnjali?), Davora ugodan i zabavan način, bez preveli- Radolfija, Lidije Bačić, Suzy Rubato kog napora, u drugoj zemlji. Konač- i Kristijana Matijaševića, ali između no, tu smo i mi — od zemlje koja je 17 ponuđenih pjesama neke su mora- svojevremeno imala festivala koliko le ostati bez slavodobitničkog vijen- čitava Europa zajedno, knjiga je spa- ca, pa će tako Damir Berglez, Suza- la na pet–šest slova. Srećom, tu je još na Matušan, Mario Fiedler, Robster uvijek jesenski susret s najstarijim od Martin, Miran Hadži Veljković, Da- svih njih — Zagrebfestom. On u star- vor Juraga, Robert Grubišić, Že- tu ima prednost jer se radi o godišnjoj ljen Klašterka i Joško Banov morati priredbi Hrvatskog društva skladatelja pronaći bolji put do srca publike, ali HRVOJDAVOR i jedina je glazbena tribina na kojoj bi i stručnog žirija Društva. Žiri je ove Hrvoje Hegedušić uručuje nagradu Marku Tolji radove, do kojih im je posebno stalo, godine radio u sastavu N. Bratoš, B. trebali ponuditi svi članovi Društva. Djurdjević, M. Softić, T. Eterović i Poput kralja Mide Međutim, tu se krije i slaba točka: H. Hegedušić. a Tvrtkom Stipićem, očito nije bila žmanu pomogli Olja Dešić i Zvjez- nekoketiranje sa »žutom« stranom od- Baš kao i na festivalu, prije no što za- teška. Tako lako je, najavili su autori, dan Ružić. bija medije kojima su zanimljive samo Zoran Mišolongin ove se godine mo- bilježimo dobitnika grand prixa reci- tek početak jednog lijepog glazbenog ekscesne situacije. Srećom, umjetnički rao zadovoljiti trećim mjestom, iako 58. Zagrebfest objektivno je učinio mo da je dvostruku nagradu, publike u prijateljstva. direktor Hrvoje Hegedušić ove je go- bi lako iduće godine upravo njegov značajan iskorak u odnosu na prošlu dvorani, kao i posebno odabranih na- dine uspio okupiti solidan program, Sunčan je dan mogao dobiti nagradu Decentna i uvijek tako ugodna Bar- godinu: pjesme su kvalitetne, inter- zočnih slušatelja Hrvatskog radija, uz kako u autorskom, tako i u izvođač- za najizvođeniju skladbu u radijskim bara Kolar imala je laku dužnost pretacije solidne, s nekim od trenutno puno odobravanja primio Branimir, kom pogledu, sadržajno raznolik (što programima, zahvaljujući interpreta- objaviti pobjednika 58. Zagrebfesta. prvih imena hrvatske scene. Uspiju li treći pobjednik iz obitelji Mihaljević je uvijek odlikovalo Hegedušićev ciji Hane Hegedušić, kao i aranžmanu Grand prix (uz novčanu nagradu) sada organizatori promišljenim medij- (koji se nije rodio kad je njegov djed izbor), interpretativno (uz dva slabija Tomislava Modrića. Na drugo mjesto odnio je u Rijeku Marko Tolja, friš- skim presingom potvrditi te vrijedno- Branko 1964. pobijedio s Golubovima, trenutka) vrlo vrijedan i — najvažni- žiri je uspeo skladbu Mire Buljana Što ki debitant u kantautorskim vodama sti, Zagrebfest mogao bi se relativno a otac Mario u više se navrata penjao je — opet uz snažnu infuziju novih god sa stihovima Sonje Buljan u lije- koji ovih dana poput kralja Mide u lako vinuti na mjesto koje mu objek- na pobjedničko postolje). Njegova tek imena. Sve festivalske pjesme otisnute pom predstavljanju novoga darovitog zlato pretvara sve čega se dotakne. tivno pripada. Jer — budimo realni — započeta umjetnička suradnja s pr- su na CD–u koji je već te večeri bio u imena Joce Panova. Za svoj uradak Ljubav u boji napisao pravi posao tek sad počinje. vakom Opere zagrebačkog HNK– ponudi u foyeru Studentskoga centra. je glazbu i stihove, dok su mu u aran- Devedeset godina Muzičke akademije u Zagrebu Rasadnik talenata

OBLJETNICE Piše: Jagoda Martinčević

Prošlo je više od pola stoljeća otkako se o novoj Akademiji piše i govori, otkako se mijenjaju moguće lokacije, no posljednja koja je, čini se, izvjesna, još nije dogotovljena — i tako Muzička akademija dočekuje i otpraća 90. godišnjicu kao podstanar na istom mjestu gdje je i započela s radom

uzička akademija u Zagrebu Kovačević. Do danas, u prigodi pro- generacijama, pa i danas, u Hrvatskoj koja je prirodnim putem nastavljala orkestra ili zbora. Za svakoga od njih, Mdirektan je nasljednik Muzič- slave 90. obljetnice naše najstarije svira, pjeva, sklada, podučava... I još svoj put diljem Hrvatske, a dakako, studij na Muzičkoj akademiji znači ke škole Hrvatskog glazbenog zavo- glazbene visokoškolske ustanove koja nešto, čini mi se ne manje važnim, i u inozemstvu. Brojni su umjetnici i korak do odabrane profesije. A mnogi da koja je svojim radom započela 16. prvi rođendan broji od 2. kolovoza Muzička akademija u Zagrebu zapra- skladatelji koji su po završetku studija ostaju u istoj kući, sada kao pedagozi veljače 1829., piše dr. sc. Krešimir 1921., kada je nazvana Kraljevskim vo skromno odabire datum početka ostvarili velike međunarodne karijere i tako u krug, svi se bave glazbom na konzervatorijem, adresa svojega postojanja, 90 godina od služ- i bilo bi nepravedno bilo koga izdvaja- brojne različite načine. joj se nije promijenila. benog proglašenja Kraljevskim kon- ti, odnosno nekoga izostaviti, no valja Ili nije djelomično, s zervatorijem, iako su tome prethodili svakako istaknuti da je Muzička aka- Predstavljena monografija obzirom na čak četi- različiti nazivi i ustroji škola i konzer- demija uvijek bila pravi rasadnik tale- O svemu tome svjedoči i ova obljetni- ri lokacije na kojima vatorija na istome mjestu, ali pod nata i uvijek je znala prepoznati one ca od devet desetljeća koja je 25. stu- djeluje danas. A proš- patronatom Hrvatskoga glazbenog koji su je — postajući umjetnici — denoga svečano obilježena u dvorani lo je više od pola sto- zavoda u kojima su podučavala i zna- predstavljali u svijetu. Ne manje važ- Hrvatskoga glazbenog zavoda. Bilo je ljeća otkako se o novoj čajna imena kao što su Vaclav Huml, ni bili su i ostali, oni manje poznati, prigodnih govora, pozdrava i dodje- Akademiji piše i go- Fran Lhotka ili Svetislav Stančić. Na- ali iznimno dragocjeni studenti koji su la plaketa, među mnogima prisutne vori, otkako se mije- glašavam skromnost stoga što se jedna znanja stečena na Muzičkoj akademiji su pozdravili aktualni dekan Mladen njaju moguće lokacije, druga zagrebačka glazbena ustanova, htjeli i znali prenositi novim narašta- Janjanin i Rektor Sveučilišta u Zagre- no posljednja koja je, već neko vrijeme, diči tradicijom od jima glazbenika kao vrsni pedagozi, bu Aleksa Bjeliš, studenti su svirali i čini se, izvjesna, još stoljeća i 40 godina, iako za to nema dostojni nasljednici svojih profesora. pjevali, a promovirana je i opsežna nije dogotovljena. I baš nikakva uporišta jer su u to vrije- A bilo je, dakako, i onih koji su nakon monografija o Akademiji urednice tako Muzička akade- me u Zagrebu »muzicirali« amateri! studija, odabirući neko drugo zvanje, Erike Krpan. Jedno od uvodnih slo- mija dočekuje i otpra- zauvijek ostali odani glazbi i onome Vrh i kruna profesije va napisao je i Predsjednik Republike ća 90. godišnjicu kao čemu su ih naučili njihovi učitelji. Sve Hrvatske, nekadašnji student i nastav- podstanar na istom No, vratimo se našoj doista najstari- to danas čini splet značajki koje od- nik Akademije, skladatelj Ivo Josipo- mjestu gdje je i zapo- joj visokoškolskoj glazbenoj ustanovi likuju dug i samozatajan rad glazbe- vić. Spomenuo je i Platona i Epikura čela s radom. Sličnog čiji su brojni polaznici kroz proteklih nika, bez obzira kojem se određenju i izrekao mnogo lijepih riječi pono- primjera nema čini mi devet desetljeća najprije utemeljili, a (»fahu«) priklonili. Jer, studij na Mu- seći se svojim iskustvom stečenim na se nigdje u svijetu, pa zatim i oplemenili glazbeni život pro- zičkoj akademiji vrh je i kruna dugo- Muzičkoj akademiji. Može li danas je to i razlog ovakvog fesionalizirajući ga u brojnim segmen- godišnjega puta svakoga koji glazbu svojim autoritetom pripomoći da Mu- početka teksta koji bi tima, od izvođačkih umjetnosti, preko izabire kao profesiju. Mnogo je zna- zička akademija u Zagrebu što prije zapravo morao biti pedagogije do muzikologije. Genera- nja i vještina potrebno da bi se talent izgubi podstanarski status? srdačna rođendanska cije profesora i studenata od samoga ili umješnost probili do završnice koja Muzička akademija — naslovnica monografije Erike Krpan, čestitka ustanovi iz početka bavilo se jednim — glazbom pretpostavlja profesiju jednog pjevača, dizajnirao Luka Gusić koje je poteklo sve što pijanista, puhača, skladatelja, člana 16 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. Zvonko Špišić, legenda hrvatske glazbe i zagrebačke škole šansone Na UNESCO–vu listu upisana Trešnjevka je bila i ostala moj dom BAŠTINA RAZGOVORI RAZGOVORI još dva hrvatska Razgovarao: Jure Ilić glazbena Veliki šansonijer i skladatelj govori o karijeri, počecima, javnom angažmanu, o turnejama na kojima su ljudi plakali dok je izvodio Suzu za zagorske brege, o Vici Vukovu, Trešnjevci... fenomena a UNESCO–vu Reprezentativnu listu svjet- ja to pjevam u nekom stihu. Bože dragi, on da Nske nematerijalne baštine čovječanstva, nije čuo! 27. studenoga ove godine upisana su još dva hrvatska glazbena fenomena — nijemo kolo s Išao sam na velike i dobro organizirane turneje, područja Dalmatinske zagore i bećarac, tradi- ali morao sam se u isto vrijeme brinuti za mamu, cijski vokalno–instrumentalni napjev poznat na suprugu i dvije kćeri. Bile su to dobre turneje za području Slavonije, Baranje i Srijema. naše iseljenike po Europi, ali je sve bilo jako na- porno. Pjevam tada Suzu za zagorske brege, a svi u publici plaču! Morao sam gledati negdje drugdje da ne uhvati i mene. Tako je bilo i u Australiji, Americi, Kanadi, svugdje... Uz glazbu ste se bavili poezijom i slikarstvom. Je li Vam to ipak bilo manje važno od glazbe? Nema tu ništa manje važno ili sporedno. Da bi se bavio glazbom, moraš poznavati slikarstvo. Ima dosta zajedničkih pojmova u tim različitim umjetnostima. Govori se na primjer o kompozi- ciji, o tonalitetu... Mene je to od djetinjstva zani- Vrličko kolo malo, zato sam se time i bavio. Ne mogu uopće Odbor koji je zasjedao u Indoneziji, razmatrao govoriti o tome što mi je najvažnije. Imam pre- je više od 80 nominacija iz cijeloga svijeta, a ko 370 snimljenih pjesama, a nadam se da ih je na Listu je uvršteno njih 19. Time je Republika ilevoj 50–60 jako dobrih. Ne bih ništa izdvajao iz sve- Hrvatska dosad upisala čak dvanaest kulturnih ga toga. fenomena i po broju prednjači u Europi, a na

obert M svjetskoj razini ispred nje su Japan, Kina i Ko- R Zvonko Špišić Svakako je zanimljiv Vaš uspjeh na Splitskom festi- reja. Svaki od njih predstavlja neki od fenome- valu. Kako je to bilo? na naše nacionalne pučke kulture kroz koju se uvijek slavi ljudska kreativnost i kulturna razno- a je Zvonko Špišić u životu skladao samo imao formalnog glazbenog obrazovanja, ali sam Da, bilo je velikih uspjeha, a mene su pitali kako likost. Hrvatska nematerijalna kulturna baština, DSuzu za zagorske brege, bio bi zlatnim slovi- došao s notama za orkestar, što tada nije bio uo- ti, kao Zagrepčanin, možeš pisati takve dalma- iako pripada zemljopisno nevelikom području, ma upisan u veliku antologiju hrvatske glazbe. Ta bičajeno. Pitali su me svirači — koji je to ritam? tinske pjesme? A ja sam im odgovorio: pa ja sam nadasve je bogata folklornim nasljeđem, a nje- gova specifičnost nije samo pitanje regionalnih je pjesma postala neka vrsta nacionalne himne, Pa, k vragu, tango! Mnogi su tada pjesme skidali Hrvat! Sve je to moje i naše. Kako neću razu- simbol ne samo Hrvatskog zagorja, nego i jed- s radija ili rijetkih ploča po sluhu. Bilo je teško i razlika, nego mikro specifičnosti kojima se izra- mjeti splitski govor, ako razumijem engleski ili žava lokalni identitet određene male zajednice. nog turbulentnog vremena. A nakon legendarne moralo se puno učiti i raditi. I radio sam to pede- bugarski... Ne ide mi u glavu kako ovo ne bih Upravo ta činjenica našem folkloru daju poseb- izvedbe Vice Vukova na Krapinskom festivalu, set godina i rekao — sad je dosta! Jer kad ti odu razumio. nost na svjetskoj razini. Suzu je svojim prelijepim, snažnim i baršunastim najbolji prijatelji, poput Drage Britvića i drugih, glasom izvodio i Zvonko Špišić, kao i deseci dru- onda kažeš — gospodo, odoh i sam malo kući! Dobri ljudi Među tih dvanaest nacionalnih dobara koji su gih najpoznatijih hrvatskih glazbenika, pa je ta postali dio nematerijalne baštine cijeloga svije- Gdje ste i za koga snimili prvu pjesmu? Možete li se podsjetiti vremena kad je politički na- ta, području glazbe također pripadaju dvogla- pjesma postala općeprihvaćeni dio najbolje na- sje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja, rodne pjesmarice. No začudo, pjesma uopće nije Nakon nastupa u Varijeteu, mnogima se svidjela stradao i vaš prijatelj Vice Vukov? ojkanje (svrstano na UNESCO–vu posebnu spomenuta u njegovoj biografiji na Wikipediji, moja pjesma, pa su me pozvali u studio Radio Bilo je tu svega. Svašta je rečeno o tome. Morate Listu za hitnu zaštitu), godišnji proljetni ophod pa čak ni u nekoliko vrlo relevantnih hrvatskih Zagreba na snimanje. Moram priznati da mi nije znati da je i Vice bio težak čovjek. Recimo, Ar- Kraljica — Ljelja iz Gorjana (Osječko–baranjska županija) te procesija Za križen na otoku Hvaru biografskih zapisa. išlo. I tada sam odlučio da ću to naučiti i savladati sen Dedić ga je javno branio, a on mu je vratio ili pak možda i neću... Dvije godine nisam na- koje uključuju i glazbene značajke. Ostala zašti- Cijeli je život Zvonka Špišića ispunjen finim me- tako da ga je napao da vuče narod na krivu stranu ćena dobra su Festa Sv. Vlaha iz Dubrovnika, stupao i onda sam imao sreću dvije godine nastu- lodijama, pjesmama koje su pobjeđivale na fe- svojim šansonama, tako nekako... Onda sam ga umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igra- pati s odličnim orkestrom u Esplanadi. Mnogi stivalima i oduševljavale generacije. On je naj- ja oprao pred drugima zbog toga. Jako se iznena- čaka s područja Hrvatskog zagorja, godišnji su se u to vrijeme gurali na to mjesto. Nagovarali nagrađivaniji autor Zagrebačkog i Krapinskog dio jer nisam bio poznat po napadima na druge. pokladni ophod zvončara s područja Kastva, su orkestar da me zamijene, ali oni nisu htjeli ni čipkarstvo u Hrvatskoj — Pag, Hvar, Lepogla- festivala, a donedavno i treći najnagrađivani- Ali sam se odlučio ipak dalje ne miješati u sve. K čuti. Mene su tada zvali pjevati u Njemačku za va, Medičarski obrt s područja sjeverne Hrvat- ji autor na Splitskom festivalu. Ujedno, Špišić vragu, kud ću ja u politiku? Reći ćete da sam tada velike novce, ali nisam pristao i dobro sam na- ske i Sinjska alka. (S.R.) je autor desetaka velikih hitova čije vrijeme ne bio i u Saboru. Jesam, ali ne kao političar nego pravio. Tada nisam toga bio svjestan, ali sam po- prolazi. Podjednako su to njegova (i Slamnigo- kao zastupnik za kulturu. I kada se Vice vratio u stao jedan od pet najtraženijih pjevača države. A va) Barbara, Zvona moga grada (ponovo u izvedbi Zagreb, bio sam prvi koji ga je pozdravio, izljubio tada sam još uvijek učio. Na kraju, nakon dosta Vice Vukova), kao i vječne uspješnice Milioner, i što god hoćeš... Nisu me zanimale posljedice. godina, vratio sam se u onaj studio Radio Zagre- Bicikl, Kockar te znamenite pjesme posvećene Niti ih je bilo. Radi se o tome da je on vjerojatno ba s novom partiturom i snimanje je ipak moglo HRT Glazbena proizvodnja Zagrebu i Trešnjevci... Jedan je od najuglednijih najveći pjevač naše zabavne glazbe. Sa savršenim početi. Pojma više nemam gdje sam potom na- Jazz orkestar HRT–a raspisuje predstavnika zagrebačke škole šansone, a osnivač glasom i savršenom dikcijom. Ali, bio je prgav. stupao i gdje sam sve gostovao. je i dugogodišnji direktor Chansonfesta. Ujedno, Vrijedan je Vaš javni rad, najprije u ondašnjem objavio je i tri knjige poezije, a neke od pjesama Bili ste često na festivalima? Saboru i kasnije u HDS–u. Što se sve moralo spadaju u vrh hrvatske lirike. Bavio se također napraviti? Natječaj Bilo je toga puno. U Zagrebu, Opatiji, u Splitu, uspješno slikarstvom i izlagao na mnogo samo- za nove jazz skladbe koje će biti izvedene u ožujku stalnih i skupnih izložbi. Bio je i javno angaži- Krapini, Sarajevu, u Beogradu, Boga pitaj gdje Joj, o tome vam mogu pričati do ponoći. Ali svo- 2012. godine u Studiju Bajsić u okviru koncertne ran, nekada u socijalizmu u Hrvatskom saboru, sve ne. O televiziji da i ne govorim. Mene je, da di se na to da u Saboru nisam bio samo fikus, sezone Jazz orkestra HRT–a jedan je od rijetkih bez partijske knjižice, a vrlo tako kažem, onda uzeo pod svoje Angel Miladi- kako se obično tada mislilo. Radio sam na do- je važan njegov angažman u Hrvatskom druš- nov kojemu sam se svidio nekim nastupom. On brobit umjetnika i mnoge su stvari prošle, hvala tvu skladatelja gdje je u raznim mandatima bio je u to vrijeme vodio emisiju o filmu, a ja sam Bogu, postoje zapisnici iz tog vremena. U HDS– Organizatori žele poticati stvaralaštvo za standardnu predsjednik, potpredsjednik i tajnik. Za ukupan kroz jedno pedeset do sedamdeset emisija morao u sam imao dobre ljude oko sebe koji su me po- formaciju big banda u sastavu: rad dobio je niz nagrada, priznanja i odlikovanja, pjevati pjesme iz tih filmova. državali i napravljeno je puno. To su vrlo kom- plicirane stvari, neću spominjati ljude da koga ne među ostalima, Nagradu Porin za životno dje- Kad se počinju izvoditi Vaše pjesme? – dva alt saksofonista koji sviraju i flaute lo te ovogodišnju Nagradu »Milivoj Körbler« za izostavim, ali radilo se i važno je da je tada sve Prva je bila Milioner na Zagrebačkom festivalu. – dva tenor saksofonista koji sviraju i klarinete autorsko stvaralaštvo u području popularne na- postavljeno tako da je do danas izdržalo vrijeme – bariton saksofonist koji svira i bas klarinet grade za životno djelo Hrvatskog društva skla- Ta je bila velika i značajna, a poslije je bilo svega i izazove. – četiri trubača datelja. U obrazloženju, uz ostalo, navedeno je: i svačega. – četiri trombonista I na kraju, molim Vas, opišete Trešnjevku! – ritam sekcija: dvije gitare, glasovir, kontrabas »Pjesnik svakodnevice, svoga grada i kvarta, svo- Bilo je velikih uspjeha jim šansonama crta sebe i vlastite sugrađane, ali i Trešnjevka je moj dom. I gotova je priča. Ovo (bas–gitara), bubnjevi i udaraljke društvenu situaciju lirskim, a često i britkim iro- Surađivali ste i s drugima. S kim najradije? nije moja kuća, ovo je moj dom. To je vezano i ničnim diskursom.« za ljude koji ovdje žive. Kad sjednem u kafić s Pjevali su praktički svi u ovoj zemlji moje pjesme Autori skladbi trebaju predati partiture i dionice u prijateljima, stalno netko prolazi i pozdravlja. Za PDF formatu na CD–ROM–u. Trajanje skladbi je Zdravlje mu danas ne dopušta da se svakodnev- ili na festivalima ili su ih snimali na ploče. Najvi- većinu ne znam ni tko su ni što su, ali ako netko no prošeta svojom Trešnjevkom i susretne brojne ograničeno na sedam minuta. Jedan autor može še ih je snimio Vice Vukov. On je to radio sjajno. prođe i kaže »Dobar dan«, onda su to moji ljudi, predati samo jednu skladbu. prolaznike koji su ga obično pozdravljali kao da Dao bih mu note i tekst i zaboravio na to. On je moji sugrađani. Eto, to je Trešnjevka. su najbolji prijatelji, premda ih većinu uopće nije sve obradio i napravio sam, po svojoj mjeri. Po- Rok predaje radova je do 15. veljače 2012., osobno poznavao. čelo je s Dalmatinskom elegijom, da, to je bila prva A što je za vas zagrebačka škola šansone? Ima li ona ili poštom na adresu: Ivan Potočnjak, Glazbena i svi su se pitali što je to, čije je to. Onda su došla sličnosti ili uzora u svijetu? proizvodnja — Jazz orkestar HRT–a, Prisavlje 3, Pjesme iz filmova Zagreb. Zvona moga grada i bio je to jako veliki uspjeh. Dozvolite da vam na to ovako odgovorim: moja Glazbom ste se počeli baviti još 1958. godine. Trebalo mi je vremena da shvatim kako se radi Trešnjevačka balada nema ni uzora niti sličnosti dobra pjesma i za koga je. Surađivao sam s pre- s bilo čim. Ma, to je samo jedna pjesma. Nikad Za sve dodatne informacije nazvati: Ne znam što mi je tada bilo (ha, ha, ha)... ko četrdeset autora tekstova, najviše i najradije s nisam htio uzore ni sličnosti. Ja sam samo je- mojim pokojnim prijateljem Dragom Britvićem Saša Nestorović, Kakvo je to bilo vrijeme, gdje se počinjalo? dan mali trešnjevački dečko i to je moja pjesma. dirigent Jazz orkestra HRT–a — 091/528–1581 i s desecima pjevača. Imam svakakvih iskusta- Upoznao sam mnoge velike šansonijere koji su Varijete. Sve je tamo počelo. Kod Vikija Glowa- va. Jednom me nazvao Ivo Robić koji je imao sa- tada već bili velike europske zvijezde, ali pusti Ivan Potočnjak, tzkog. Godinu prije mene tamo je, na primjer, vršenu dikciju, a morao je negdje otpjevati moju mene od njih. Meni je bilo dobro i ovako. urednik Jazz orkestra HRT–a — 099/634–7090 počeo Toni Kljaković. Ja sam bio samouk, nisam Suzu za zagorske brege i pitao da mu kažem što BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 17 Bruno Vlahek na

VIJESTI VIJESTI gala koncertu Glazbenici za mir u Moskvi ijanist Bruno Vlahek nastupio je 1. Pstudenoga 2011. na gala koncertu Glazbenici za mir koji je održan pod pokro- viteljstvom Patrijarha Ruske pravoslavne crkve i moskovske Gradske uprave u kate- drali Krista Spasitelja u Moskvi. Za nastup na koncertu kojim su se kroz glazbu pro- movirale različite kulture i pomirba među narodima, odabrano je jedanaest pijanista iz dvanaest zemalja. Uz našega predstavni- ka, nastupili su glazbenici iz Azerbajdžana, Armenije, Cipra, Egipta, Grčke, Izraela, Japana, Južne Osetije, Rusije, Srbije i Tur- ske. (B.P.K.) Dominosa ADHD: Haute couture Mirele Ivičević praizvedena u Brazilu ajnovije djelo mlade splitske skla- Ndateljice Mirele Ivičević, Dominosa ADHD: Haute couture, praizvedeno je 29. kolovoza na festivalu suvremene glazbe Bienal Musica Hoje u brazilskom gradu Curitibi. Skladba za sopran — glumicu, flautu, klarinet, violinu i violončelo, inače posljednja iz skladateljičina ciklusa Do-

DAVOR HRVOJDAVOR minosa, nastala je na narudžbu austrijskog Josipa Lisac u Kazalištu Kerempuh Ensemblea Platypus, a europsku premijeru doživjela u listopadu ove godine na otvo- renju koncertne sezone bečkog kluba Echo- Uz dvadesetu obljetnicu smrti Karla Metikoša (8. veljače 1940. – 10. prosinca 1991.) raum. (B.P.K.) Nagrada Tito Matt Collins za sva vremena Strozzi dodijeljena

OBLJETNICE OBLJETNICE Dubravki Šeparović hrvatskog rock ‘n’ rolla Mušović Piše: Jure Ilić dlukom Kazališnog odbora Hrvat- U zagrebačkom Kazalištu Kerempuh obilježena je dvadeseta obljetnica smrti pjevača i skladatelja koji je obilježio Oskog narodnog kazališta u Zagrebu, početke domaćega rock ‘n’ rolla, uz nastup njegove vječne muze Josipe Lisac te promociju njegova opusa i Nagrada Tito Strozzi za najbolje pojedi- neformalne autobiografije načno ostvarenje u zagrebačkom HNK 2011., dodijeljeno je Dubravki Šeparović Mušović, prvakinji zagrebačke Opere. Na- lavni i tada rado čitani feljton u šesnaest najbolje opisuje njen osobni žal za najvećom sa, Johnnyja Hollidaya i mnogih drugih, sve do grada joj je pripala za ulogu Kundry u ope- Snastavaka, objavljen 1971. godine u Plavom životnom ljubavi. Za one koji ne znaju »riječ je, velikih Beatlesa, Johna, Paula, Georga i Ringa! ri Parsifal Richarda Wagnera, premijerno vjesniku, jedan je od najboljih uvida u relativno kada govorimo o Metikoševu alter egu Mattu Visoki standardi u skladanju izvedenoj 26. ožujka ove godine. Uglednoj kratku, ali poput komete sjajnu internacionalnu Collinsu, o jednoj od prvih, najtalentiranijih, mezzosopranistici visoko priznanje uruče- slavu Karla Metikoša, alias Matta Collinsa, najintrigantnijih i najkarizmatičnijih osoba roc- Sve je započelo još 1958. godine u zagrebačkom no je 24. studenoga na svečanosti održanoj jednoga od prvih, a svakako najzanimljivijih hr- ka s ovih prostora u sada već pedesetogodišnjoj Varijeteu gdje je jedan od pobjednika na natje- u matičnom Kazalištu. Odbor je radio u vatskih rockera iz prve generacije. Na dvadesetu povijesti«, napisao je prošle godine Siniša Ška- canju mladih talenata bio upravo Karlo Metikoš sastavu Viktor Žmegač (predsjednik), Ivka obljetnicu smrti, 10. prosinca, u zagrebačkom rica, najveći kroničar hrvatskog rock ‘n’ rolla i koji je već tada anticipirao snagu rocka, futuri- Dabetić, Krešimir Nemec, Zdenka Weber, Kazalištu Kerempuh održana je neobična pri- općenito estrade, ističući da je upravo Metikoš stički se uguravši baš u prvu garnituru rockera. Maja Đurinović i Tonko Ninić. (B.P.K.) redba koja je ujedno bila i podsjećanje na život jedan od onih pojedinaca zbog kojih se i sam či- Otišavši u inozemstvo, čak je i u Parizu bio je- velike zvijezde, promocija njegova opusa i auto- tav život bavi glazbom. dan od rock ‘n’ roll začinjavaca, kako su pokoj- biografije Za dva kovčega slave. Deset godina Legenda koja traje ni Darko Glavan i Dražen Vrdoljak voljeli na- U Kerempuhu je prikazan vrlo zanimljiv polu- zivati one od kojih su stvari i događaji počinjali kvarteta flauta 4 satni dokumentarac o životu Matta Collinsa, Prema Metikoševoj autobiografiji o vremenu (izraz je preuzet iz povijesti hrvatske književno- nakon čega su na njegovu glazbu Zagrebački dok je nastupao pod pseudonimom Matt Co- sti i odnosi se na naše rane pjesnike i književ- plesni ansambl Snježane Abramović Milković llins i prema dokumentarcu prikazanom te ve- nike). A Metikoš (uz neke druge junake) nije Syrinx izveli senzacionalno zanimljive i uvjerljive ple- čeri, po količini zbivanja i brojnosti velikih zvi- započeo samo domaći rock. On je autor prvo- rvatsko–slovenski kvartet flauta 4 sne točke. O Karlu Metikošu na sceni su go- jezda, po usponu koji je slijedio nakon spavanja ga hrvatskog konceptualnog albuma Dnevnik HSyrinx koji čine flautistice Karolina vorili Ivica Krajač, njegov najbliži suradnik na pod pariškim mostovima, prema desecima dje- jedne ljubavi (1973.) sa svojom najvećom život- Šantl Zupan, Marina Novak, Špela Benči- prvoj (a čini se i najvećoj!) hrvatskoj rock operi vojaka, ljepotica, starleta, misica, barunica, pje- nom ljubavi Josipom Lisac. Mnogi ga smatraju na i Darija Zokić, održao je 13. studenoga Gubec beg i Klaudija Čular, urednica promovi- vačica i prevoditeljica, reklo bi se da je riječ o ne- najboljim u povijesti naše popularne glazbe, a i 2011. u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog ranih izdanja. Oni su izabrali niz sjajnih deta- kom romantičnom vremenu i zbivanjima koji sam sam kupio barem pet primjeraka, jer su se slavljenički koncert u povodu 10. obljetnice lja i anegdota iz Metikoševa života zbog kojih su više plod mašte nego stvarnosti. No, povijest oni prethodni izlizali, oštetili na gramofonu ili djelovanja. Na programu su se našla djela doista valja pročitati tu vrlo uzbudljivu knji- rocka dokazuje upravo suprotno, a u Metikoše- bili nepovratno posuđeni! Metikoš je autor prve I. Dekleve, W. A. Mozarta, J. S. Bacha, gu. Krajač je istakao kako je Karlo Metikoš bio vu slučaju postoje ne samo fotografije, filmski hrvatske rock-opere Gubec beg (1975.) i Gričke G. F. Händela, F. B. Mendelssohna, Bo- rijetko talentiran skladatelj kojemu nisu smetale zapisi i novinski isječci, nego i živi svjedoci koji vještice (1979.), da o drugim hitovima i albu- risa Papandopula i Marina Rabadana. okvirne granice i ograničenja glazbenih formi, pa će vrlo rado potvrditi mnoge dijelove njegove mima ne govorimo. Upravo je Dražen Vrdoljak Ansambl izvodi djela skladana izvorno za je u konačnici Gubec beg, po rezultatu, melodično- priče. A legenda traje i danas... smatrao kako su Metikoš i Josipa Lisac bili oni kvartet flauta i skladbe suvremenih sklada- koji su uveli nove i visoke standarde u sklada- sti i izražajnosti, bio takav da bi ga mogao potpi- Koliko god Za dva kovčega slave bili pisani za po- telja pisanih za njih. Dosad je objavio dva nje, tekstove i produkciju u domaćoj popularnoj sati bilo koji svjetski poznati i priznati brodvejski trebe ondašnjega Plavog vjesnika, pa zvuče kao nosača zvuka, Monochromiu (2006.), s dje- glazbi i tako je nepovratno unaprijedili i učinili majstor mjuzikla. Kao primjer, istakao je Janino osobno proživljene i doživljene reportaže, recimo lima E. Bozze, Igora Dekleve, W. A. Mo- umjetnošću. ludilo koje nije ni patetično ni kičasto, a da je da su zapisi Karla Metikoša tipičan i posve isti- zarta, Primoža Ramovša, Josepha Laubera to doista tako pobrinula se osobno Josipa Li- nit slučaj biografije mnogih zvijezda rocka šez- I na kraju, dvadeset godina nakon smrti, pod- i Mladena Tarbuka te Sobu za štiri (2010.), sac. Na završetku predstave u Kerempuhu ot- desetih godina, od kojih su neki i kasnije osta- sjećanje na životni opus Karla Metikoša zavr- s djelima Alde Kumara, Borisa Papando- pjevala je upravo Janino ludilo, istom snagom li slavni. Karlo je bio u prilici osobno upoznati šava na istom mjestu gdje je sve i počelo, upravo pula, Frana Lhotke, Pavela Mihelčiča, i ljepotom baš kao nekada u Lisinskom. Ta je mnoge slavne pjevače, od Paula Anke, preko u Kerempuhu, nekadašnjoj zgradi legendarnog Slavka Šuklara, Petra Obradovića, Marina pjesma ujedno sjajan Josipin izbor jer možda Fatsa Domina, Little Richarda, Jerry Lee Lewi- Varijetea iz njegove mladosti i prvih uspjeha. Rabadana i Alfija Kabilja. (B.P.K.) 18 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. Protekla su dva desetljeća od smrti Borisa Papandopula ANJA ANJA Ć

SJE Sjećanja na vedroga Maestra Piše: Jagoda Martinčević

U času kada je odlazio bio je doajen među hrvatskim skladateljima, danas je trajno prisutan u hrvatskoj glazbenoj kulturi, a takav će i ostati, sudeći po učestalosti njegove glazbe u različitim koncertnim programima mlađe i srednje generacije glazbenika

ana 16. listopada 1991. preminuo 1924. napisao je svoj prvi opus In petto podina našega Isukrsta i u Hrvatskoj Dje Boris Papandopulo. Protekla degli amanti za sopran i komorni or- misi. Papandopulova je glazba boga- su dva desetljeća otkako nas je napu- kestar, u godini smrti 1991. dovršava ta i zvukom i emocijama, moderna je stio omiljeni Maestro, a čini se kao da posljednje djelo, treći od Tri muzička u svakom vremenu i isto tako privlač- je još nedavno bio u kavani, na kon- stavka za Orlando za glasovirski trio. na najširem slušateljstvu. No, o njoj je certu, u društvu svoje kćeri Maje, koja Između tih dviju skladbi smjestio se Maestro rijetko govorio, a nije ga oso- je na žalost također vrlo brzo otišla. niz danas antologijskih djela među bito zanimalo ni ono što drugi govo- Zašto mi se čini da sam još nedavno kojima u ovoj prigodi valja spomenuti re. O glazbi je radije pisao, za nekoli- s Maestrom razgovarala i pričala mu tek nekoliko: kantata Laudamus (Sla- ko novina i časopisa, uvijek temeljito i viceve koje je jako rado slušao? Možda voslovije) praizvedena u Beču 1928., jasno izlažući svoje mišljenje. Osobito zato što je, hvala Bogu, ostao prisutan Concerto da camera (1929.), Contra- su dragocjene ocjene o djelima njego- sa svojom glazbom u emisijama Hr- danza, Scherzo fantastico za glasovir i vih kolega i suvremenika (Cipra, Ha- vatskoga radija, djela mu se počesto Dodolice, pučki obred za sopran solo i tze, Brkanović, Kunc, Dobronić, slo- čuju na koncertima, ni izdavači ga djevojački zbor (1932.), opera Sunča- venski skladatelji i drugi) kao što su i nisu zaboravili, a još mi je pred očima nica (1935.), Muka gospodina našega pisana razmišljanja nekih skladatelja i u ušima dakako ona sjajna Papando- Isukrsta (1936.), Sinfonietta za gudače o njemu danas znakovita. Primjerice, pulijana kada su u čast 100. godišnjice (1938.), Hrvatska misa (1939.), Kon- Bruno Bjelinski je rekao: Papandopulo Maestrova rođenja studenti Muzičke cert za violinu i orkestar (1943.), kao govori o sebi posredno; iz pomalo ironič- akademije neumorno svirali njegova i niz drugih djela među kojima su i na odmaka, iz objektiviziranih situacija, djela. Doista, u času kada je odlazio šest gudačkih kvarteta, klarinet kvin- i stoga »može sve«. A mlađi kolega Du- bio je doajen među hrvatskim skla- tet, brojni koncerti za fagot, čembalo, bravko Detoni ovako ga je okarakte- dateljima, danas je trajno prisutan u kontrabas, timpane, orgulje, ksilofon, rizirao: Tako nijedna doktrina nije tri- hrvatskoj glazbenoj kulturi, a takav će glasovir i druga glazbala uz orkestar, jumfirala nad Papandopulom, ali ni on i ostati, sudeći po učestalosti njegove dok iz novije produkcije treba istaknu- nije zavladao ni jednim skladateljskim glazbe u različitim koncertnim pro- ti operu Rona (1955.), balete Tri ka- kredom; glazbena ideologija i estetika s gramima mlađe i srednje generacije valira frajle Melanije (1976.) i Kraljevo jedne strane i praktični, nadasve vješti glazbenika. (1980.), Osorski requiem (1977.), Osorski muzikant Papandopulo s druge strane, misterij (1978.) i Hommage à Bach za odigrali su životnu partiju s neodlučenim Antologijski opus orkestar (1972.). ishodom. Prisjetimo ga se makar i u najkra- Vješti muzikant Aristokrat duhom ćim crticama, jer o njemu bi se moglo mnogo pisati i satima pričati, o skla- Interes za najrazličitije glazbene oblike Muzikantska strana Borisa Papan- datelju, dirigentu, pijanistu, piscu i i žanrove urodio je kod Papandopula i dopula zacijelo je proistekla iz njego- Boris Papandopulo kroničaru, naposljetku, o čovjeku ko- različitim skladateljskim pristupom va nadasve uspješnog pijanističkog jega su svi poštovali i voljeli. »Boris se koji seže od neoklasike i neobaroka, djelovanja u mladosti te dirigentskog u kazalištu ni skim nije svadil, kad mu preko elemenata folklora, sve do pri- rada u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu. Uz je dojadilo radije je otišel...«, pričao mi mjene dvanaesttonskoga niza. Ipak simfonijske programe, najčešće je bio koja mu je zbog dužnosti ravnatelja kao iz aristokratske obitelji — baka je otac, Papandopulov kolega u kazali- u svom tom obilju, njegov slog ostaje prisutan za dirigentskim pultom u Opere Hrvatskog narodnog kazališta Marija Ružička Strozzi bila je jedna štima Zagreba i Rijeke. Vodio je neke prepoznatljiv prvenstveno u brojnim operama ravnajući brojnim izvedba- u Zagrebu, u razdoblju između 1943. od najvećih hrvatskih glumica, majka principijelne novinske raspre, no sve je često duhovitim motivičkim idejama ma takozvanog željeznog, klasičnog i 1945., zabranila na neko vrijeme jav- Maja Strozzi — Pečić izvrsna pjevači- to bilo daleko od bilo kakve zločesto- koje oblikuje naglašenim smislom za repertoara. Odrastajući u kazalištu, no djelovanje, pa se Maestro uputio u ca, stric Tito Strozzi glumac i prevo- će na koju nisu bili imuni neki njegovi boju i majstorskim poznavanjem in- stekao je vještinu, ali i teatarski duh o Dalmaciju gdje je — vozio kamion! ditelj među najuglednijim hrvatskim kolege. Radije je sjedio za glasovirom strumentacije. Vokal mu je naglaše- čemu svjedoči i rečenica upućena or- Od vozača kamiona do redovnog čla- intelektualcima — Boris Papandopu- i skladao te nanizao opus od oko 440 no važan još od vremena kada njego- kestru: Dečki, ak se raziđemo na broju na, danas Hrvatske akademije znano- lo ostao je aristokrat duhom. Iznimno djela u kojemu su zastupljeni svi žan- va majka, sopranistica svjetskoga glasa 24, nađemo se opet na broju 53! Zbog sti i umjetnosti, 1965., Boris Papando- drag gospodin, golema talenta koji je rovi i sastavi, od solističke i komorne Maja Strozzi–Pečić praizvodi Concerto takvog odnosa prema kazališnom po- pulo prešao je, kako mi je sam rekao, hrvatskoj glazbi i kulturi ostavio jedan glazbe, vokalno–instrumentalnih dje- da camera i on se osobito očituje u dva slu, svi su ga voljeli, i pjevači i zboristi i vedar put jer se mogao baviti onim što od najvećih zaloga. la, zborova te opera i baleta. Godine najvažnija vokalna djela, u Muci gos- orkestar, ali ne i »narodna vlast« 1945. je najviše volio — skladanjem. Pote-

Ana Štefok — In memoriam Odlazak velikog talenta, osebujnog, lijepog i zvonkog glasa

veliki estradni uspon pra- Ne šumite vjetri... pomalo neuobičajene. Autori su joj zvijezdu si ispustila iz umornih ruku... izvedbom skladbe Balada Još čujem glas što ga iz daljine dono- dali naslov Balada. U trenutku glaz- Pekla te često — do bola... Podsjeća- (Pero Gotovac — Zvonimir si noć... benog klimaksa, u trenutku vrhunca la Te na trenutke ljepote, radosti i sre- Golob), posebno pisane za Znam, to je san... To je bol , koja mre emotivnog naboja skrivenog u strofa- će... Ležeći na Tvome dlanu, polako je nju. Magistralnom izved- u tami... ma i rimama sadržaja priče, u suradnji tamnila gubeći sjaj... Ni boli više nije bom, ove, u ono vrijeme po- zapisa što je izvirao iz glazbenog peto- bilo... malo neuobičajene pjesme, Ove noći lete tisuće ptica... Na krilima crtja partiture te kao jednakomjerni i postigla je do tada neviđenu sna nose tisuće zvijezda... gotovo istoznačni suautor — kreator, Svojim odlaskom, ostavljaš nam u na- reakciju pune dvorane koja Jedna je pala na moj dlan poput suze... dvoranu je ispunio zvonki Anin glas. slijeđe dio Tvoga »neba«, da kroz us- ju je pozvala na pozornicu Sjaji i peče... U svim nijansama i detaljima. Bolni pomene zadržimo u sjećanju jedan 19 puta. Tom je izvedbom krik, premda svjesno pripreman i pla- veliki glazbeni talent, osobu dragu i na neki način inaugurirala Noćas u svakom prozoru gori svjetlo niran kao umjetničko–izvedbeni re- privrženu prijateljima, a pri tome na- neke nove putove hrvatske što odnosi mrak... kvizit, odjeknuo je gotovo nestvarno. dasve skromnu i ponosnu. popularne glazbe, od želja U tu gluhu noć, na moj prozor neće Iznenađujuće, zarazno — emotivno. Ponovit ću stihove u koje si u svoje- i ideja grupe autora, do ta- pasti ni trak mjesečine... Dvorana je dočekala Anu na nogama i mu zvjezdanom trenutku ulijevala sve kozvane Škole zagrebačke dugo, dugo nagrađivala aplauzom, kao svoje nade, svoju emotivnost, muzi- šansone. Ljubavi koju znam, već davno nema... dokaz ljubavi i zahvalnosti za pruženi kalnost i bogomdanu ljepotu zvonko- Svaki dan i svaki tren, živi u mome umjetnički trenutak. Stranice dnevnih Veliki broj građana, uglav- ga glasa. Dakako — i svoju dušu. snu... izdanja bile su ispunjene festivalskim nom generacijske pripad- izvješćima i Aninim Imenom ... »Zvi- nosti, kao i brojni kolege i jezda je rođena«! njeni skladatelji, sa suću- Davne 1964. godine, mlada, pomalo Jer ljubav koju znam, ti i mnogo pažnje, ispratilo zbunjena i uplašena djevojka prekra- Draga Ana! — Prošlo je mnogo go- te davno nema već, je ovu umjetnicu na putu snog uzbuđujućeg glasa, stupila je na dina i mnogo dana od one večeri kada i živi u mom snu u tišine Mirogojskih aleja. festivalsku pozornicu gotovo osupnuta si pjesmom ispričala sumornu priču o svaki dan, svaki tren... Ljepota njena glasa ostaje u bljeskom reflektora što se rasuo po njoj »zvijezdi na dlanu što sja i peče«. Čud- trajnom sjećanju. pri stupanju na scenu. Spuštenih i pre- nom igrom životnih putova i Tvoj je Odmori se draga Ana... Zaslužila si! križenih ruku pristupila je mikrofonu bio posut zvijezdama sreće i zadovolj- Donosimo riječi, koje je Ana Štefok čekajući znak za početak. Srce joj je stva, radosti i tuge, vjere, patnje i sum- izrekao pred odrom, Pero burno udaralo, kao što je pjesnik Zvo- nji. Uvijek uz glazbu što Te ispunjala Zagreb, Mirogoj — 9. listopada 2011. Gotovac, u ime svojih kolega nimir Golob napisao u svojim ranijim do posljednjeg kutka vlastitih životnih i članova Hrvatskog društva (Pero Gotovac) edavno je sa zagrebačkog Kre- poetskim inspiracijama: »... poput srca snova. skladatelja, čije je skladbe godinama Nmatorija ispraćena Ana Štefok, uplašene košute...« poznata i obljubljena pjevačica po- dostojno izvodila ova nadasve nadare- Sada si tu. Opet osamljena, no okru- pularne glazbe koja je 1964. postigla na i izuzetna umjetnica. (HDS) Dvoranom su zazvučali tonovi pjesme žena prijateljima i štovateljima. Svoju BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 19 In memoriam Zrinko Tutić nastupio na ovogodišnjem Chansonfestu

Ć ANJA Sena Skladateljev veliki povratak na SJE (Srebrenka) RAZGOVORI pjevačku scenu Jurinac Razgovarao: Jure Ilić Naš ugledni kantautor i skladatelj govori o vlastitoj karijeri, o situaciji na hrvatskoj glazbenoj sceni, promjenama u (Travnik, 24. listopada 1921. — prodaji nosača zvuka, zaštiti autorskih prava, Porinu i televiziji koja je eutanazirala estradu Augsburg, 22. studenoga 2011.)

reminula je sopranistica Sena Jurinac, rinko Tutić već je dugo jedan od nezaobila- Prođena u Travniku od majke Bečanke Zznih skladatelja hrvatske popularne glazbe i oca Varaždinca. Umjetnica izvanrednih zaslužan za mnoge velike karijere, za veliki broj muzičkih i glasovnih kvaliteta, sugestivne hitova i pjesama koje se rado slušaju. Dovoljno je uvjerljivosti u oblikovanju sopranskih oper- baciti pogled na njegov autorski dvostruki CD nih likova, u svojoj bogatoj pjevačkoj karijeri Četrdeset najvećih hitova i podsjetiti se da su kroz ostvarila je niz istaknutih uloga različitoga njegovu skladateljsku radionicu prošle Tajči, karaktera. Kao desetogodišnja djevojčica Severina, Maja Blagdan, Doris Dragović, ali i došla je u Zagreb, a nakon završene Muzičke Massimo, Miroslav Škoro, Željko Bebek, pa sve akademije u Zagrebu, debitirala je u Operi do Miše Kovača, Gibonnija i drugih. Zrinko Hrvatskoga narodnog kazališta 16. svib- Tutić (s Rajkom Dujmićem), veoma je važan i nja 1942. ulogom Mimi u operi La Bohème po jednoj od najljepših hrvatskih domoljubnih Giacoma Puccinija. Iste je godine pjevala i i antiratnih pjesama Moja domovina koja je prije naslovnu ulogu na praizvedbi opere Sunča- dvadeset godina okupila praktično sve najbolje nica Borisa Papandopula. Od 1944. nastavlja s hrvatske estradne scene, a poznato je da je opernu karijeru kao prvakinja bečke Dr- upravo on došao na ideju o utemeljenju hrvat- žavne opere. U Beču je prvi put nastupila 1. ske diskografske Nagrade Porin koja je postala ule svibnja 1945. u operi Figarov pir Wolfganga ć Ž jedinstvena institucija među glazbenim profesi- upi Amadeusa Mozarta u ulozi Cherubina koja onalcima, u medijima, ali i za široku publiku.

je obilježila njezinu karijeru. Njezina sljede- ražen Ž ća uloga Oktavijana u operi Kavalir s ružom U stalnom kontaktu s publikom D Richarda Straussa također je postigla veliki Nastup Zrinka Tutića na ovogodišnjem Chansonfestu uspjeh. Između 1946. i 1959. nastupila je na Kroz cijelo vrijeme zamalo četrdesetogodiš- jedanaest koncerata s Bečkom filharmoni- nje karijere, Zrinko nije odustajao ni od samo- ne samo na sceni kojoj pripadate. Recimo nosač tako pokrili jer se moralo najprije platiti razglas jom. Gostovala je u mnogim opernim kuća- stalnih nastupa koji su se ipak vremenom pro- zvuka... i rasvjetu, a nama što ostane. Ali, karte su tada rijedili. Posljednji se dogodio na ovogodišnjem kupovali oni koji su željeli čuti baš svog izvođa- ma Italije, Austrije, Njemačke, Francuske i ... je propao. Nedavno sam razgovarao s nekim Chansonfestu kada je izveo vlastitu skladbu Su- ča i znali su sve njegove pjesme. Danas većina Engleske. Proslavila se kao tumač Mozar- uglednim kolegama o tome. Danas se u Hrvat- sret. Bila je to dobra prilika za razgovor. gostuje na lokalnim feštama gdje se nastupa na tovih i Straussovih likova te kao Gluckova skoj po izdanju jedva može doseći tisuću prodanih gradskom trgu ili u dvorani, a plaća se iz općin- Ifigenija i Janačekova Jenufa. Samo u bečkoj Odavno Vas nismo vidjeli na nekom javnom nastu- komada. To je strašno! Ja vjerujem u oporavak koji skog proračuna. Tamo se nastupa pred velikim Operi imala je 1268 nastupa, od toga je u pu, no izvodite vlastitu pjesmu na Chansonfestu. Je će ipak biti dug i mukotrpan. Mi smo tercijarna mnoštvom, ali to je zapravo ničija publika! Naj- nekim ulogama nastupala više od dvjesto li to povratak na scenu? djelatnost i ne ovisi sve samo o nama. Ali, eto i gora je besplatna publika jer svi oni koji su doš- puta. Tražili su je najveći dirigenti, poput knjiga je bila propala, pa se vraća i to na lijep način. Ne možemo govoriti o povratku na scenu jer li na takav koncert iz čiste dosade, znaju da ćeš Vidim je posvuda, a ponovo je jako zanimljiva i ja tu i tamo nastupim u nekim prigodama. opet, ti ili netko drugi, doći na njegov »svetac« i kao lijep rođendanski dar. Dakle, povratak neko- Eto, 2003., nastupao sam na proslavi obljetni- on više nikada na Vas kartu neće potrošiti. ce Hrvatskog društva skladatelja, kao i sada na ga od nosača zvuka, kako god se zvao, neminovan Chansonfestu... je. Ali tome treba prethoditi ekonomski oporavak Vi ste i osnivač Porina. Što danas znači ta Nagrada jer ljudi su u nas danas na rubu... Imam priliku profesionalaca profesionalcima? Pa ipak, prošlo je već osam godina... pratiti što se događa na stranim tržištima. Tamo Već sam više puta govorio o tome. Podržali su Chansonfest je za mene takva lijepa prigoda jer se pad naklada dogodio samo u dijelu tinejdžer- ske generacije. Oni imaju vremena snimati, pržiti, me pokojni Dražen Vrdoljak, zatim Veljko Des- je u korijenima naše glazbene scene. Po vokaciji, pot i drugi ljudi. Podršku su tada dali HRT i kao autor, pjesnik i pjevač mogu baš tu pokazati i tako dalje. No, svi drugi, dakle od dvadeset go- dina naviše, imaju onih 15 eura za kupiti CD svog Tonči Vrdoljak. Veliki uzor bio nam je Grammy što radim. Pjesma koju pjevam naslovna je u za- gdje smo otišli po savjete i iznenadili se kad su nimljivom dokumentarnom filmu Zdravka Fu- omiljenog pjevača ili izvođača. Glazba je ipak da- nas svima dostupnija, dogodila se neka demokra- nam rekli da je njima trebalo dvadeset godina da čeka, a on me i nagovorio da je izvedem. I opet ljudi prestanu glasati »protiv« i da počnu glasati ću, kada bude neka prigoda. tizacija, tehnološki je sve napredovalo, a i jedno- stavnije je snimati i stvarati. »za«. I bilo je tako. Danas se Porin kreće u do- Je li to možda i neka podrška Hrvoju Markulju, kao brom smjeru, s određenim promjenama u hodu. direktoru Chansonfesta? I tu je sad ključna zaštita autorskih prava? Možda su bitne i internetske kategorije, naravno one legalne, a vrlo je važna i dobra glasačka lista. Da. Recimo, netko ima milijun klikova na Yo- Može se i tako reći, a svakako je posveta Zvon- Na tome treba puno raditi. Same nagrade mogu uTubeu, a mi nažalost nismo njihova domena i

čitar ku Špišiću koji mi je prvi dao priliku još 1981. biti samo odraz bolje ili gore sezone za koju su od toga ne dobivamo ništa, dobivaju samo jaki kad je bio direktor i kad sam prvi put nastupio vezane i Porin je tako prava slika trenutnog sta-

oris Š i »njihovi«. Ali ljudi u ZAMP–u trenutno rade

B na Zagrebfestu. Hrvoje Markulj, kao ured- nja u hrvatskoj glazbi. sjajan posao u mnogim smjerovima i mi ih jako Sena Jurinac nik na televiziji, prepoznao je moju generaciju i davao nam podršku, još tamo od sedamdese- podržavamo. Glavno je da većina shvati da je Uz podršku televizije svakako? tih godina. A bili su tu Andrej Šifrer, Jadran- glazba nečije vlasništvo. Recimo, svatko zna da kad »za uspomenu« uzme pepeljaru u nekom Da, za prijenos Porina. Ali ima jedan veliki pro- Dimitrija Mitropulosa, Clemensa Kraus- ka Stojaković, Miladin Šobić, Jadranko Črnko, hotelu da ju je ukrao. Jer je to opredmećeno. A blem. Naša nacionalna televizija eutanazirala je sa, Wilhelma Furtwänglera, Herberta von Đorđe Balašević i ja. Bilo je to vrijeme kada smo kad netko »mazne« nečiju pjesmu za reklamu hrvatsku zabavnu glazbu. Ima tamo svakakvih Karajana, Otta Klemperera, Karla Böhma i bili u stalnom i neposrednom kontaktu s publi- ili je izvodi i »prži«, ukrao je nečije autorsko i informacija o »zvijezdama«. Te ovaj rekao ovo, drugih. Pod vodstvom Lovre pl. Matačića, kom, ne samo u velikom i malom Lapidariju ili intelektualno vlasništvo. Tada zaboravlja da su te onaj napravo ono. Ali, recite mi molim vas, u Dubrovniku i Zagrebu, 1970. godine bli- poznatim klubovima, nego i u malim mjestima, u svijetu ljudska prava, intelektualno vlasništvo koja je to emisija u kojoj se predstavljaju neki stala je kao Leonora u Fideliu Ludwiga van u Domovima kulture ili čitaonicama, knjižnica- nedodirljivi i sveti. E tu je uloga ZAMP–a ne- novi pjevači? Recite mi naslov emisije u kojoj, Beethovena. Iste godine gostovala je u Za- ma. Bio je tu i nezaobilazni Vladimir Mihaljek zaobilazna i oni su jedini koji to mogu provesti. na primjer, pjevač Dražen Zečić može predsta- grebu s ansamblom Bečke državne opere u Miha koji je to provodio u praksu. viti svoju novu pjesmu? Tamo netko mora sve ulozi Kompozitora u Arijadni na Naxosu Ri- Kako je to izgledalo? Možete li se prisjetiti tog Možete li usporediti današnju situaciju s onom neka- ispočetka posložiti. To nije tuđa televizija, to je charda Straussa. Od scene se oprostila 1982. vremena? dašnjom dok se za autorska prava brinuo SOKOJ? naša televizija. nakon karijere duge četiri desetljeća ulogom Maršalice u operi Kavalir s ružom Richar- S nama su išli i, recimo, Zlatko Vitez ili Enes Bila je to glomazna organizacija, ali bilo je i A radio? Ima dosta postaja koje emitiraju samo ili da Straussa. Od tada je živjela u Bavarskoj Kišević, Goran Matović, čitale su se pjesme, tamo mnogo vrijednih ljudi. Mi smo u Hrvat- pretežno stranu glazbu. i bavila se pedagoškim radom. Odlikovanje pjevalo se i nastupalo. Svatko je imao svoj do- skoj imali veliku autonomiju i zapravo — nov- čanik u svojim rukama. Znalo se da je Hrvatska E, to je odraz našeg kolonijalnog mentaliteta. Reda Danice hrvatske s likom Marka Ma- met, pa smo se tako i razvijali... Zagreb je u to Eto, recimo, jedan radio koji je sada u krizi, a rulića dodijeljeno joj 1996. godine; 2001., vrijeme mogao imati istu večer koncert Izraelske ekonomski moćnija, da je veća i redovitija na- plata, da nije isto kao u Crnoj Gori ili Makedo- nekada je imao odlične političke emisije i nima- u prigodi proslave 80. rođendana, dobila je filharmonije u Lisinskom, Lepu Brenu u Domu lo domaće glazbe. Zašto? Jer netko misli da je odličje Srebrna ruža Bečke filharmonije, a sportova, Juru Stublića u Kulušiću i mene u niji gdje je sve to bilo slabije. I kada spomenemo samo neka skladateljska imena: Nikica Kalogje- to nacionalno, a kad je nacionalno odmah nije glazbeni su je kritičari godinama veličali kao Domu na Savi, u Studentskom centru ili u La- dobro. Ali to je manjina. Naravno, potrebita je jedinstvenu prvakinju bečke Državne opere. pidariju. I još pet drugih koncerata. Ono što mi ra, Đorđe Novković, Zrinko Tutić, Zdenko Ru- njić, Rajko Dujmić, već je sve bilo jasno. manjina, ali ne na štetu svih ostalih. Tko je taj Osamdeseti rođendan proslavila je i u Hr- je grozno, jest da takvu kantautorsku scenu kojoj da nam određuje što valja, a što ne? Nemam ni- vatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. sam i sam pripadao ne vidim više! Mislim da se Hrvatska glazba bez podrške šta protiv dobre strane glazbe i možda dio hr- Tom prigodom uručena joj je nagrada Lo- dogodila transformacija, pa danas mladi autori vatske glazbe ne zadovoljava nečije vrlo visoke vro Matačić Hrvatskoga društva glazbenih imaju nekakvu zaštitu kolektiva, oni su vođe u Pa dobro gdje su u nas danas izvori prihoda za umjetničke kriterije, ali to uopće ne smeta mom umjetnika. U povodu njezina 90. rođenda- bandovima. Sjetimo se uostalom kroz povijest glazbenike? Jesu li to koncerti ili turneje? prijatelju da u vikendici drži stari tranzistor na na, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu — Goran Bregović je, na primjer, u Bijelom du- Ma kakvi. Kada ste zadnji put vidjeli turneju samo jednoj frekvenciji gdje je isključivo domaća izvelo je Puccinijevu operu La Bohème, a gmetu, osim sebe, promijenio sve do jednog čla- glazba! A takvi su u velikoj većini. I ta fama oko u Muzeju Bečke državne opere otvorena je na, pa ipak je to bilo Bijelo dugme. Ima takvih bez sponzora? Pa, oni dijele ulaznice na cesti ili u svojim dućanima da dovuku publiku u dvo- internetskih klikova. Tu se opet sve svodi samo izložba pod naslovom Ponovno mi je ukazana primjera koliko treba. na dio mlade publike — moj prijatelj u vikendici čast. (HNK Zagreb) ranu. U moje vrijeme, išli smo na turneju i svi- Danas se, dakle, u glazbi događaju promjene, rali dva koncerta u istom danu, da bi se kako sigurno ne ide na internet i ne klika. U stvarno- sti je ipak sve malo drukčije... 20 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. PANOPTICUM DETONICUM (12.) Moj prvi susret s Oskarom Kokoschkom Piše: Dubravko Detoni

On je žderao i pio halapljivo i neotesano, a meni je, kao fanatičnom atelijerskom čitatelju ili barem prevrtaču mnogobrojnih stričevih inozemnih umjetničkih monografija, njegova toliko karakteristična, ružna a izazovna faca postajala nekako sve poznatijom

razlikuje stvarnost od fantaz- zati preko nasilno otvorenog hodničkog prozo- nji mladići, malom barkom na vesla prebjeći u

PANOPTICUM DETONICUM PANOPTICUM magoričnosti, vid od privida, ra na prvom hotelskom katu. Jaučući i kukavno Italiju) tko je taj gospodin, odakle je i kako se zvuk i nemir od tišine i vječ- zapomažući, razrednik je dopustio da ga podi- preziva. Nakon poduljih konzultacija s mudri- nog spokoja) — Zagreb (pri gnu i dovuku gotovo već do prozora, no onda je jim kolegom i sveznajućom kuharicom, konobar čijem me je primicanju, već (nikako, ne daj Bože namjerno!) konop iznena- mi je diskretno graknuo u uho da je to nekakav otriježnjenog od suludo hun- da puknuo i naš je slabo omiljeni profesor bajo- poznati umjetnik iz Njemačke, možda glumac cutskih splitskih avantura i slovno tresnuo na zemlju, među kaktuse, gdje je ili kompozitor, ne slikar ili pisac, to nikako ne, dogodovština, sasvim očarala jadikovao i najstrašnijim, dantevskim — usput i da mu je prezime nadasve smiješno, nešto kao nedostižna krasota zelenosme- budi rečeno, moj je gimnazijski, a poslije i voj- — Kokot. Ali je ponovio da se radi o važnom đe razvodnjenih krajolika što nički nadimak bio Dante!, narod je, kao što se i bogatom gostu, kojega je kolima dovezao sam smo ih bezočno nepristojno dobro zna, neshvatljivo dalekovidan, a pakao me, direktor hotela i klanjajući se otpratio do najbo- razmicali našim zadimljeno oblizujući se, već podulje čeka — kaznama pri- lje sobe. Kako sam od rane mladosti skupljao au- huktavim reptilom od vlaka). jetio do jutra, a idućih se dana jedva i s velikom tograme velikih ličnosti, osobito glazbenika, ali i mukom kretao, stalno se odostraga pipao i s go- drugih, primjerice svjetski slavnih šahista Talja Nesretni razrednik lemom brižljivošću pazio da nipošto i ni na što i Petrosjana, pa sjajnih, osobito mađarskih no- U Dubrovnik smo stigli s uo- ljudski ne sjedne. Ipak, kako sve u životu nije baš gometaša, šahista ili stolnotenisača, idućeg sam bičajeno velikim zakašnje- sasvim crno, šašavi je razrednik stjecajem čudnih jutra skromno i prestrašeno pristupio stolu opet njem, negdje blizu ponoći, okolnosti jedne od idućih noći svojim svjedoče- ljutitog i u licu debelo zajapurenog starog gospo- gotovo polumrtvi od umora i njem, pa i tajanstvenim telefonskim pozivom (u dina te ga na skromnom engleskom zamolio za već napola pozaspali u kupe- zagrebački CK?) spasio od (vojničkog?) zatvora autogram. Gospodična se nekako lecnula, a on ima legendarnog uskotračnog nas nekolicinu mlađih i slabunjavih šetača koji me divljački odmjerio i bijesno zariknuo na pri- vlaka zvanog Ćiro te, nakon smo u večernjoj šetnji zalutali na tada još gotovo lično dobrom engleskom: uzaludnog čekanja »pouzda- pustom i slabo osvijetljenom lapadskom brdu pa, ne znajući lozinku, bili uhapšeni od jugoarmij- A odakle ste vi, đaci, što tako neuljudno galami- no« dogovorenog prijevoza, sa te i ludujete od rana jutra do kasne noći?! željezničke postaje po mrkloj ske noćne straže koja je brižno čuvala negdje u noći pješice (!) krenuli prema visini skrivenu kasarnu (ili nekakvo tajno vojno Mi smo vicematuranti iz Zagreba, Mister Ko- Oskar Kokoschka — autoportret dalekom vrhu poluotoka La- skladište). kot, tiho odgovorih. Na maturalnom smo puto- vanju pa smo veseli i malo preglasni, za što vam pada, do navodno samo za nas Mister Kokot rezervirane Ville Elita, nekad se iskreno ispričavam. rano proljeće godine 1954., kao 17–godiš- u češkom vlasništvu, tada već Prvoga se dubrovačkog jutra pri kasnom doruč- No on me više nije slušao, nego se još više U nji vicematurant, najbolji učenik sedmoga nacionalizirane, prekrasne i doista elitne (za da- ku u hotelskom restoranu pojavio nekakav posta- razbjesnio: razreda iznimno stroge ali i visoko kvalitetne našnje pojmove minijaturne, iako nedavno sjajno riji, puniji, ali dobro građeni gospodin jarkocrve- (jer su na njoj još od kraja Drugog svjetskog rata obnovljene) hotelske građevine od bijelog kame- na, bubuljičava lica, neka vrsta unakažene replike A, Kokot, ha ha ha!!... Zagreb!!, viknu svađalač- predavali i neki vrhunski zagrebački sveučilišni na, od godine 1930. smještene na samoj mor- našeg velikoga Krste Odaka u pratnji prekrasne, ki i glasno kao da sam pet kilometara udaljen od profesori, »ispaštajući« time svoju neprekinutu skoj obali. Tu sam doživio nezaboravno noćno sasvim mlade blondinke koju je pred konoba- njega. Da, da, Zagreb, pamtim ga po zlu! stručnu djelatnost i u doba okupacije) Druge uspavljivanje i jutarnje buđenje praćene čudesno rom nazivao unukom. Nekakva neobična, stroga muške gimnazije u Zagrebu — možda tada već i I ja, htjedoh odgovoriti, i ujedno pomislih da mu šumovitim međusobnim dozivanjem valova i i ljutita snaga puna neopisive energije (koja kao je vjerojatno nekakav umjetnički kolega Kokot iz Gimnazije Braće Ribar — sa skupinom sam svo- vjetrove jeke, koje me ne prestaje uznemiravati da je obećavala dugi, predugi život) zračila je iz jih su(m)učenika poduzeo maturalno putovanje Zagreba nekad napravio nekakvu veliku svinjari- sve do današnjih dana. Tamo smo boravili ne- njegove pojave i sve nazočne pomalo uznemira- ju, ali me prekinu njegova hitra, gotovo histerič- na liniji Zagreb — Sarajevo (da malo omiriše- koliko, čini mi se četiri nadasve uzbudljiva dana vala i plašila. Glasao se jakim i divljim, nekako mo poluorijentalno ozračje, u kojemu se tako na gesta kojom je posegnuo za najbližom salve- i noći. Hotel se, u kojem je mimo obećanja bilo i skraćenim uzvicima, pomalo prijeteći svemu oko tom sa stola i na njoj, dograbivši odnekud olovku, nesvjesno grubo i nemilosrdno spajaju radost drugih gostiju, na osnovi traženja našeg strogog sebe, pa i svojoj prekrasnoj iako ponešto pretjera- i tuga, mladost i starost, život i smrt, pri čemu da mi se vjerojatno naruga, velikim, malo drh- a samo donekle normalnog razrednika — inače no našminkanoj pratilji koja ga je netremice slu- tavim slovima brzometno ispisao riječ KO KO su me se osobito dojmili šutljivi a tajanstveni, na nedodirljiva šurjaka tadašnjeg vrhunskog hrvat- šala a pritom nekako odveć nježno milovala po svoj način pomalo zastrašujući nadgrobni nišani SCHKA. Iziritiran i povrijeđen tolikom bezo- skog političara — zatvarao točno u ponoć. Svi ruci. Nisam siguran, ta radilo se o nedoraslom i braštinom, već sam počeo prosvjedovati, ali me rasuti gotovo posvuda po gradskim parkovima, će eventualni kasnitelji, posjetitelji noćnog Du- neiskusnom klipanu (naime, meni), ali mi se uči- osmrtnice drugačijih boja, osobito dječje, grubo u tome prekinu njegova dreka od koje su se već brovnika, bilo je prijeteći rečeno, bez milosti nilo da se taj par povremeno, nekako neprilič- tresla i prozorska stakla: polijepljene po drveću, začuđujuće okamenjena i morati spavati napolju. Na zakasnio je, naravno, no i nogama dodiruje pod stolom! Razgovarali vodom oskudna isušenost rijeke Miljacke što se samo on, naš sumanuti razrednik (u zadnji je čas, su, barem s njegove strane, grubo i odsječno nje- Evo, nosi!!... Brzo!!... I reci im da budu tiši!!... ugnijezdila u samom srcu neobična grada, dir- minutu prije ponoći, gonjena divljom potjerom mački, s ipak ponešto mekšim, austrijskim, da- Ipak sam mu se zahvalio i ponešto drhtavih nogu ljiva intimnost, ali i nečuveno zaigrana i boga- ljubomorom razbjesnjelih dubrovačkih mladića, pače bečkim naglaskom moje omame; pomalo ta razgaljenost Baščaršije, neprestano okretane nekako otplazio do svojeg stola. Razredni su ko- sasvim izbezumljena utrčala u hotel i tamo se za- sam razabirao njegove neskriveno ironične, oš- lege već bili opako spremni: zvečke pune neopisivo lijepog a drsko slikovitoga ključavši našla spas mala skupina naših iskusnijih tre i izazovne dosjetke na temu bliže okoline ali govora i povikâ mještanâ) — Dubrovnik (da ba- razrednih vicematurantskih kolega, u Zagrebu i njih samih, promatrao djevojčine pomalo zbu- Dante, ajd’ da ga namlatimo!!... rem dotaknemo taj začarani, mali a veliki, škrt i već redovitih, a čini se tom lapadskom zgodom, njene smješkove i prisluškivao njezine tihe, mo- No čudan je par već netragom ispario iz sažet a izdašan i plodan, kameno hladan a viju- u udvaračkom smislu i ne baš kolegijalnih, bolje lećive, možda čak na trenutke i smirujuće odgo- restorana. gavo užaren, na mediteranski način iznimno na- rečeno, korektnih posjetitelja omladinskih ple- vore. On je žderao i pio halapljivo i neotesano, dahnut spoj stoljećâ) — Split (uoči prvog susreta sova). A onda je, pola sata iza ponoći, dakle u a meni je, kao fanatičnom atelijerskom čitatelju Drugog smo jutra od našeg prilično uznemirenog s njim otac nas je jednoga kolege na korčulanskoj debelom zakašnjenju, do hotela stigao i naš ne- ili barem prevrtaču mnogobrojnih stričevih ino- razrednika saznali da je veliki austrijski slikar, rivi počastio buretom fenomenalnog crnog vina sretni razrednik i, mimo svih dogovora i pravila, zemnih umjetničkih monografija, njegova toliko grafičar i pisac Oskar Kokoschka (1886.–1980.), pa sam se, sasvim osamljen, izvan bučećeg kovi- počeo dozivati i bjesomučno lupati na vrata. Na- karakteristična, ružna a izazovna faca postajala nekad slavni i kontroverzni ljubavnik Alme Ma- tlaca razigranih kolega, njihan na velikom brod- kon što su se dovoljno nasladili osluškujući nje- nekako sve poznatijom. Bio sam sve sigurniji da hler, udovice znanog dirigenta i skladatelja, jučer skom suncu, supijano prelijećući Hemingwayev gova zapomaganja, nekolicina mu je naših nešto sam fotografiju tog lica u više navrata već negdje otputovao iz Dubrovnika. Dugo sam je čuvao, roman Imati i nemati, počeo pubertetski pomalo starijih i fizički jačih, još budnih a uvijek agilnih, vidio! I tada sam, ne mogavši više izbjeći svojoj no s godinama mi se salveta s njegovim potpi- sve više poistovjećivati s glavnim protagonistom na akciju spremnih kolega odlučila »pomoći« pa urođenoj i neizlječivoj znatiželji, diskretno zapi- som nekako ofucala i na kraju, prigodom selidbe, koji, smrtno ranjen, plutajući na strašnoj vrući- su u tu svrhu od nekoliko plahta sfrkali konop tao mladog konobara (koji će iduće noći, s dvoji- netragom nestala. ni plavim bespućem, bezbolno umirući više ne i počeli ga, onako golemog i nezgrapnog, podi- com najboljih prijatelja, kao i neki drugi tamoš-

U želji da repertoar klasične gitare obogati skladbama hrvatskih skladatelja, Omiš Guitar Fest 2012. raspisuje NATJEČAJ za nove autorske skladbe za klasičnu gitaru Finale Natječaja održat će se u sklopu 3. Omiš Guitar Fest–a u Omišu od 11. do 15. travnja 2012. godine. Svaki natjecatelj može prijaviti do tri skladbe za klasičnu gitaru u pojedinačnom trajanju od 2 do 5 minuta koje nisu prethodno izdane u tiskanom, elektronskom ili zvučnom obliku niti javno izvedene ili priopćene javnosti putem interneta ili na bilo koji drugi način. Oblik i tehnička težina skladbi nisu propisani. Ocjenjivački sud sastavljen od uglednih hrvatskih skladatelja i umjetnika, odabrat će tri najbolja rada koja će biti izvedena na koncertu nakon svečane dodjele nagrada. Nagrada za prvoplasiranu skladbu iznosi 3.000 kuna, a svi nagrađeni radovi bit će izdani u stručnim časopisima u Italiji i Velikoj Britaniji. Moguće su i posebne nagrade. Rok za prijavu je do 31. siječnja 2012. godine. Sve informacije vezane uz Natječaj mogu se naći na www.omisguitarfest.com »Gitara je život...!« BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 21 Uz koncertno predstavljanje albuma Snoviđenja Klasje Modrušan u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog 15. listopada 2011. CD izlog Đurđe Otržan Klasja Modrušan: Snoviđenja – Vokalna lirika hrvatskih skladatelja Samo je u Bogu mir /

KONCERTI KONCERTI Umjetnost kao ljubav Piše: Višnja Požgaj San (Cantus) animljiv umjetnički put Klasje Modru- Sadržaj prvoga CD–a (Samo je u Bogu mir) du- djevojčice, San, Suzi, Imaj sunca). Dvije pjesme Zšan od violončelistice do solo pjevačice, hovnog je karaktera i počinje s tri Ave Marije Blagoja Berse predstavljaju prvo i posljednje nteligenci- tijekom vremena se iskristalizirao u vokalnoj — Juraja Karla Wiesnera von Morgensterna, autorovo djelo te vrste, manje poznatu popi- Ija, ljepota i profesiji i postigao željenu razinu ovjekovječe- Dore Pejačević i Jakova Gotovca. Morgen- jevku Mio povero amor, slijedi antologijska Seh kreativnost — nu na prvom dvostrukom nosaču zvuka koji stern je ujedno najstariji skladatelj zastupljen duš dan. Iz opusa Ivana Zajca izabrana je po- tri su izražajna predstavlja najljepša dostignuća njezina vo- na izdanju, osobnost koju se spominje prven- pijevka Ostavljena, a na kraju niza je Jutro Va- puta kojima kalnog izraza snimljena tijekom proteklog de- stveno kao jednoga od utemeljitelja zagrebač- troslava Lisinskog u inačici za klavir i mješo- sopranistica setljeća. Pod zajedničkim nazivom Snoviđenja kog Musikvereina (današnjeg HGZ–a), agil- viti zbor sa sopranom solo. Klasja Modru- nalazi se vrijedan izbor vokalne lirike isključi- nog organizatora, pedagoga i dirigenta, dok šan daruje svoj vo iz opusa hrvatskih skladatelja podijeljen na je njegovih skladbi sačuvano vrlo malo, a još Zanimljivost ovoga nosača zvuka je u razno- odnjegovano duhovne i svjetovne popijevke petnaest auto- manje snimljeno. Stoga je snimka dragocjena, likosti suradnika. Umjetnicu prate pijanisti lebdeći glas ra, od 19. stoljeća do današnjih dana. Izdanje kao i notno izdanje koje je na temelju izvor- Darko Domitrović, Lana Bradić, Danijel De- javnosti. toni, orguljaš Krešimir Has, ali i razni komor- je predstavljeno javnosti 15. listopada u Maloj nika objavila Hrvatska udruga orkestralnih i Upravljati vla- dvorani Vatroslava Lisinskog, uz koncertni komornih umjetnika (HUOKU). Na prvom ni sastavi i orkestri, a snimke su realizirane u različitim ambijentima od crkvenih prostora, stitim stvara- nastup umjetnice. CD–u nalaze se i skladbe Borisa Papando- lačkim djelovanjem na životnom putu, posebna je i teš- pula (Dvije duhovne pjesme), Emila Cossetta do koncertnih dvorana ili studija na HRT–u. Klasja Modrušan završila je studij violončela ka zadaća modernog čovjeka koju više ili manje osjećaju (Aleluja), Anđelka Klobučara (Tri duhovna Neke skladbe snimljene su prvi puta, upravo na poticaj umjetnice i to svi, ali je nisu svi svjesni. Kamoli da svjesno savladavaju »svakako otvara pro- tu zadaću izraslu iz uvjeta modernog tehnološkog doba zor u jedan novi svijet«, i često lažne slike velikog izbora. Jer izbora zapravo i kako je prilikom pred- nema. Može se krenuti utabanim i već ustajalim puto- stavljanja albuma rekla vima javnog djelovanja zaostalih iz devetnaestog stolje- muzikologinja Gorda- ća, pa se popeti na opernu pozornicu i ostati tamo dok na Krpan, inače i auto- menadžment ne odluči drukčije i zaželi se nove senza- rica popratnog teksta u cije. Može se krenuti solističkim putem koji je već toli- knjižici CD–a. ko obrastao preprekama da se ubrzo počne padati i po- sustajati jer u Hrvatskoj ne postoji deus ex machina koji Zahvaljujući svima koji će iz anonimnosti uzdignuti vrijednog umjetnika i za- su joj pomogli oko rea- uzeti se za njega na korist umjetničke zajednice, kako lizacije tog nosača zvu- smo navikli očekivati iz literature romantizma i salon- ka, Klasja Modrušan je ske kulture. Ali postoji tržište koje će ispitati isplativost zaključila: »Umjetnost ulaganja i »potrošiti» umjetnika taman sukladno pro- je kao i ljubav: umna- fitu koji donosi ulagaču. Othrvati se ovakvom nametu ža se dijeljenjem, a sna- znači biti pod utjecajem snažnog umjetničkog poriva ži povratkom«. Stoga koji osigurava ustrajnost i znači biti vrlo inteligentan. je ovaj svečani doga- Nastojati biti na svojem putu bilo da je to najprije studij đaj oplemenila kraćim instrumenta, pa tek onda glasa, raditi različite stvari i koncertom u društvu koristiti vrijeme života za različite etape umjetničkog nekih od suradnika djelovanja, govori da je osoba stvaralački »ugođena« i koji su sudjelovali na da će naposljetku polučiti jednu jedinu nagradu — da snimanjima. Čuli smo je sve stečeno i realizirano vlastitim naporom i vlasti- Jutro Vatroslava Lisin- tom zaslugom. I pritom ostati slobodan čovjek za dalj- skog u suradnji s pijani- nji razvoj. sticom Lanom Bradić i Akademskim zborom To da danas (a ne prije deset godina), imamo dvostruki Klasja Modrušan i Pavle Dešpalj uz gudače Simfonijskog orkestra HRT–a Ivan Goran Kovačić pod nosač zvuka s takoreći dva potpuna recitala, rezultat je ravnanjem Luke Vuk- odabira trenutka Klasje Modrušan, a ne diktat tržišta. šića, zatim Ave Mariju Prije diktat služenja ljepoti. Inteligencija u službi ljepo- stiha) i Mladena Tarbuka (Sarina molitva). Wiesnera Morgensterna uz pratnju Hrvat- te podrazumijeva se u svakom umjetničkom radu, ali i studij solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u rijetko se događa da se ova sprega, nužna za bilo kakvu Zagrebu. Iako je bila vrsna čelistica s nekoli- Drugi CD (San) počinje Sambom per voce e ske komorne filharmonije i violinista Serge- ja Evseeva i Tri popijevke Josipa Hatzea (San, kreativnost, izražava tako britko, kristalno čisto i tako- ko osvojenih nagrada i članica Simfonijskog chitare — zanimljivom inačicom popular- reći bode oči. orkestra HRT–a, od 2002. sve se više posve- ne skladbe Samba da camera Ive Josipovića, s Imaj sunca i Serenada) uz Hrvatsku komornu ćuje pjevanju i odlazi na usavršavanje kod Eve efektnom i zahtjevnom vokalnom dionicom filharmoniju pod ravnanjem maestra Pavla Koja je to ljepota koju cijeni Klasja Modrušan i kojoj Blahove u Bratislavi, a potom i kod naše pri- koju je skladatelj ispisao upravo za Klasju Mo- Dešpalja. Umjetnica je ostavila odličan dojam podređuje svoje životne okolnosti i umjetnički rad, a madone Ruže Pospiš Baldani. Nastupa na ra- drušan, dok je gitarist Ante Čagalj gudački ljepotom svojega zvonkog soprana, kultivira- ponajprije vježbanje? Priroda samoga glasa koji bi se znim koncertima i festivalima u domovini i slog pretvorio u gitaristički. Slijedi triptih Na nim i muzikalnim pjevanjem, jasnom dikci- trebao osloboditi svega ovozemaljskoga i težine mate- inozemstvu te na opernoj sceni HNK u Za- krilima Pegaza Tomislava Uhlika, još jedno jom i sugestivnošću. Pokazalo se da je izabrala rije, ostaviti masu i težinu u nižim predjelima i pronaći grebu. Godine 1988. povodom dolaska Pape djelo posvećeno Klasji, zatim popijevka Lan ispravan put, da je sazrela i da je plemeniti ton sferu u kojoj će, slobodan od tvari, ostvariti nepreki- Ivana Pavla II u Republiku Hrvatsku snimi- Ivane Lang i Mura voda teče Krste Odaka. violončela, s početka njezine životne priče, nuto kretanje, dinamičko i sa smislom. Brojne su škole la je nosač zvuka Dragulji duhovne glazbe uz ostavio traga na kvaliteti boje njezinoga glasa kojima to pjevači nastoje ostvariti, još brojnije tehni- Zagrebački ansambl za duhovnu glazbu u iz- Najistaknutiji skladatelj hrvatske solo popi- i toplini interpretacije. ke kojima bi ljudi koji cijene glas to željeli postići. Če- jevke Josip Hatze zastupljen je sa sedam pje- danju Hrvatskog katoličkog radija i u nakladi Dodajmo da je u snimanju materijala sudje- sto i postižu, ali zapnu kod izbora repertoara i onda se Croatia Records. Snimala je i za Hrvatski ra- sama izvorno napisanih za glas i klavir, a koje kvaliteta lebdećeg glasa zarobi u liedu s previše proznih je za gudački orkestar instrumentirao Pavle lovalo nekoliko ton majstora i producenata. dio, a od 2008. profesorica je solo pjevanja na Završnu tonsku obradu potpisuje Luka Rojc, poruka ili podlegne pod umorom teških vokaliza. Iza- Glazbenoj školi Blagoja Berse u Zagrebu. Dešpalj. Obrade četiriju pjesama nastale su brati i repertoar za takav glas, opet je izraz inteligentno na inicijativu Klasje Modrušan (Fantazija izvršni glazbeni producent je Krešimir Selet- ković, a urednik Marijan Modrušan. promišljenog osjećaja za cjelinu koji je pak jedna od vr- hunskih odlika umjetničkog ostvaraja. Klasja Modrušan osjeća cjelinu svojega umjetničkog Air Krešimira Seletkovića puta. Iz tog osjećaja bira repertoar kojim se najbolje može iskazati. A odabir autora i popijevki, arija i dru- najbolja baletna predstava u gih skladbi u službi ljepote, popravlja ili bolje reći, na-

NAGRADE 2011. godini novo skicira ono najljepše u hrvatskoj glazbi pisanoj za glas. I time čini dobro svojoj domovini i odaje najbolji alet Air skladatelja Krešimira Seletkovića i koreografa hommage skladateljima vlastitoga jezika i melosa. BMartina Müllera nositelj je Nagrade hrvatskog glumi- Činilo mi se važnijim naglasiti osobitosti ovog uratka šta za najbolju baletnu predstavu u cjelini za 2011. godinu. koji Klasji Modrušan predstavlja tek još jednu javnu Nastao u suradnji 26. muzičkog biennala Zagreb i Hrvat- etapu njena životnog puta, bez žurbe, temeljitog i plod- skog narodnog kazališta u Zagrebu, praizveden je s velikim nog, nego poduhvatiti se prikaza petnaestorice sklada- uspjehom upravo na našem festivalu u njegovoj završnici, 17. telja i njihovih opusa koji su predstavljeni na Snoviđe- travnja ove godine. Balet je pružio mogućnost i balerini Pavli njima. O njima i o umjetnici iscrpno je pisala Gordana Mikolavčić da na svečanoj dodijeli Nagrada, 24. studenoga u Krpan u priloženoj knjižici. Jer, sigurna sam, sve što Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, bude proglašena sam rekla osjetit će i slušatelj već pri prvom susretu s nositeljicom najboljeg umjetničkog ostvarenja ženske uloge Ave Marijom J. K. W. von Morgensterna. Moja je duž- u kategoriji baleta. Sjajan spoj nevjerojatne glazbe u izvedbi nost bila na to racionalno vas usmjeriti. Ovaj dvostruki Cantus Ansambla u orkestralnoj kazališnoj »rupi« i pokreta album nadilazi obična izdanja diskografije. I neće ga baletnog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta imat ćemo biti lako nadmašiti, ni po inteligenciji, ni po ljepoti, ni priliku ponovno doživjeti u travnju 2012., u okviru redovnog po kreativnosti. Lebdeći glas je luksuz srednje Europe. repertoara Zagrebačkog baleta. (HDS) Za njega treba puno žrtvovati i puno slobode proistekle iz žrtvi da bi se očuvao.

Berislav Šipuš i Krešimir Seletković uz ansambl Zagrebačkog baleta 22 BROJ 171/172, PROSINAC 2011.

CD izlog Tomislava Vukovića ploči ostvario neke od svojih posljednjih zvuč- se sjajno uklapa u ozračje albuma. Sastav esa; pjesme su uglavnom ljubavne i urbane nih zapisa — Satin Doll, Caravan, My Funny fantastično komunicira upravo zato što Kado- tematike, no ima tu puno, možda i previše Valentine i Round Midnight. No, osobitost je ić ima osjećaj kada treba preuzeti inicijativu, osjećaja, oluja, noći, odlazaka i rastanaka... upravo mediteranska glazbena baština koju a kada prepustiti riječ kolegama. Isprepličući Ipak, prilično nostalgični (ili nostalgičarski) Black Coffee inače njeguju na svojim albumi- tradicijske elemente i suvremeni jazz pristup, album nije samo dobar podsjetnik na rad CD IZLOG IZLOG CD IZLOG CD ma. Riječ je o skladbi Jute san se zajubija, kao Kadoić na saksofonima (alt i sopran) donosi jednoga banda, nego i čvrst temelj za njegovu i o Runjićevoj Zelenu granu s tugom žuta voća. prijedloge za »igru« koju okupljena postava: daljnju egzistenciju. Jer, sada kada je zaokru- Upravo je taj odnos prema hrvatskoj tradiciji pijanist Blaž Jurjevčić, kontrabasist Nikola žio povijest vlastite diskografije, iz Zapruđa i jedna od najvećih vrijednosti ovoga sastava, a Matošić, bubnjar Gašper Bertoncelj i gitarist od Miće tek treba očekivati nove pjesme. njezino uspješno tkanje u jazz izričaj potvrđuje Ivan Kapec (pojavljuje se kao gost na trima njegovu stvarnu vrijednost. skladbama) prihvaća te mu efektno odgovara. Ponekad prate njegova sola, a na mahove, iz pozadine izviru u prvi plan. CD izlog Vere Lončar CD izlog Jure Ilića

LUKA UDJBINAC LJUBAV, TI I JA (Capo Media Music) ako spada u mlađu generaciju glazbenika, ILuka Udjbinac već je etablirano ime na hr- vatskoj jazz sceni. Nakon hvaljena i vrlo dobro prihvaćenog drugog albuma Goin´ my way, u kojemu se vješto poigravao latino jazz izriča- jem, novo izdanje donosi zaokret i to, možda, pomalo neočekivan za jednog jazz gitarista. Naime, ovaj se put odlučio i zapjevati, dok je Miho i prijatelji područje koje je obuhvatio glazbom puno šire HOLOGRAM — swing, pop i šansona. Uz standardnu ritam More, vino i gitare Damir Poša sekciju (bas gitarist Goran Delač i bubnjar HOLOGRAM (Cantus d.o.o.) Dado Marinković), album donosi i prošireno (Aquarius Records) izdanje postave (puhače i gudački orkestar). iho Marušić je već odavno postao ne- Live in Zagreb Bolje upućenima u jazz teoriju, poznato je vartet Hologram koji čine bubnjar Mar- Mzaobilazno autorsko ime u suvremenoj (DVD) nepisano pravilo: »Pjevajte ono što svirate«, a Kko Lazarić, gitarist Elvis Penava, basist dalmatinskoj pjesmarici. Njegove skladbe Luka se očito na tom području osjeća dovolj- Goran Delač i klavijaturist Kristian Terzić, izvode mnogi poznati, priznati i vrlo popu- antautor Damir Poša objavio je u neza- no samouvjereno da teoriju provede i u praksu. predstavio se odličnim istoimenim albumom larni pjevači, pa je bilo samo pitanje trenutka Kvisnom izdanju DVD Live in Zagreb, Praksa pak pokazuje novu i lepršavu zvučnu prvijencem. kada će pojaviti njegov autorski album s veli- snimljen proljetos na njegovu koncertu u za- sliku big bendovskih atributa, s tekstovima lju- kim hitovima. No, upravo objavljeni CD More, grebačkom Gradskom kazalištu Komedija. bavno–refleksivne tematike koje Luka solidno Kroz sedam autorskih skladbi predstavljaju vino i gitare na kojemu se pojavljuje kao autor Bio je to uspješan Pošin nastup sa stalnim interpretira. Od živahne naslovne pjesme Lju- se tri različite autorske osobnosti. Tako Pe- i izvođač ima dozu intimnosti i osobnosti, a suradnicima, ali i s nekoliko uglednih gosti- bav, ti i ja, u kojoj se pop Luke Udjbinca lijepo nava istražuje unutarnji krajolik svoga bića u uvrštene pjesme i izvođači po svemu su njegov ju (Ismet Kutrović, Zele Lipovača i drugi). nadopunjuje s gostujućim jazz–soul izričajem skladbama Blues of Dwarfs, Coherence i Sylvia brižni i osobni odabir. Od deset predstavljenih Recimo odmah da je uspio u onome o čemu Ivane Kindl, preko šansonijerskih Kada ti i To (posvećena Sylviji Plath) u kojima se zvukovi skladbi tek na dvije su drugi tekstopisci, a samo mnogi mogu samo sanjati: dokumentirao je prelijevaju, pretaču i prelaze jedan u drugi, dok moj je put koje uranjaju u kutke njegove inti- jednu je skladao Nenad Vilović, ali je izvodi videom vlastiti nastup i sve uobličio u sklad- u skladbi Scram, poput Shakespeareova Pros- me, do optimističnih (s obzirom na vrijeme u osobno Miho. Uz njega su prijatelji, redom nu cjelinu na dobro miksanom DVD–u pera, oslobađa »Ariela — zračnog duha« koji kojem živimo) Život je lijep i Zaboravi na sutra, zvijezde dalmatinske pjesme: Vinko Coce, koji ujedno odlikuje i jednostavna, ali vrlo slavi slobodu. Skladbe Seven palms M. Laza- savršenih pozivnica za ples, Luka je zaokru- Tomislav Bralić, Giuliano, Davor Radolfi, Ivo prikladna oprema s odličnom fotografijom. rića i 4 on 6 G. Delača donose približavanje žio ovo skladno izdanje kojim ćete sigurno Amulić, Teo Brajčić, Dean Dvornik i Gego. Poša je izabrao i uvrstio na DVD svoje najbo- funk iskazu. Laika Penave, Delača i Lazarića poželjeti započeti novo jutro ili ispratiti ugod- Dometnemo li da je aranžer i producent tog lje (ili najdraže) pjesme, ponovo pokazujući pokazuje ispreplitanje samosvojnih autorskih nu večer. Osim devet pjevanih komada, tu je lijepo oblikovanog i dobro snimljenog albuma da njegovo samotništvo i totalno odudaranje osobnosti. Nezanemariv je doprinos zvučnoj i bonus u obliku tri instrumentalne verzije, Joško Banov, bit će jasno da More, vino i gitare od glavne struje hrvatske glazbe na kraju daje slici K. Terzića na ovoj i na ostalima sklad- koje kao da pozivaju da i sami zapjevate. Palac zaslužuje biti dijelom svake kolekcije izabranih dobre glazbene rezultate. Jer, niti je isplativo bama u kojima jednako uspješno svira sve što gore, što bi rekli Lukini uzori preko bare. dalmatinskih pjesama. Album ima dovoljno objavljivati kantautorske albume, niti je me- su daroviti autori zapisali na notni papir. Na originalnosti i prepoznatljivosti svojstvene dijima zanimljivo pisati o čovjeku opora glasa album su uvršteni i standardi Proto Cosmos autoru još od uspješnih suradnji s Harijem čije pjesme nerijetko ne shvaćaju. Ipak, kan- Alana Pasque, One by One Waynea Shortera CD izlog Dinka Husadžića Sanskog Rončevićem, Meri Cetinić, Vinkom Cocom tautor se pokazuje kao dobar pjesnik i solidan i Sand Dance Jeffa Richmana. Iz zabilježenog ili Zoricom Kondžom. glazbenik, pa nakon niza samostalnih albu- na CD–u, vidljivo je da su se tijekom njegova ma, posve zasluženo ima i svoj live DVD gdje nastajanja Hologrami sjajno zabavljali, tako da pjesme zvuče u pravom smislu riječi — živo! na trenutke imamo osjećaj kao da smo upali na studijski jam session.

Mićo i Mačke BLACK COFFEE MANEŠTRUN Rock’n’roll lektira (Chansonfest) (Croatia Records) MIRO KADOIĆ ićo Vujaklija bavi se glazbom više od Mtrideset godina, a redoviti pratitelji zbi- ubnjar Jadran Dučić Ćićo i basist Rena- FREE POINT vanja na zagrebačkoj rock sceni dobro znaju Bto Švorinić imaju dobru naviku glazbom (Aquarius Records) za njegov sastav Mićo i Mačke koji je nastao spajati obale Jadrana, a na novom albumu, nakon raspada nekad obećavajućeg rock banda surađujući s američkim pjevačicama Mar- ultiinstrumentalist Miro Kado- Charlie Brown krajem osamdesetih godina. thinom Thomas i Tammy McCan, spajaju Mić nastavio je suradnju s Aquari- Kroz Mačke je od tada prošlo dosta glazbe- plavetnilo Jadrana i dubine Atlantica vodeći us Recordsom objavivši treći uzastopni nika. Čitava povijest Miće i njegova bavljenja nas u novu glazbenu avanturu. Naime, njihov album za ovu izdavačku kuću. Kao što glazbom vezana je uz Zapruđe, odakle dolazi novi album rezultat je promišljanja o hrvat- naslov sugerira, Free point je istraživanje niz velikih imena hrvatskog rocka, pa je i on skoj glazbenoj baštini, mediteranskoj glazbi i osobnih dubina, »kopanje« gdje svaka još jedan dokaz za tvrdnje o takozvanoj za- mainstream jazzu. Spomenute pjevačice daju sigurnost prestaje, a sedam skladbi: Ann, pruđanskoj rock školi. Novi album, naslovljen izniman začin u skladbama Come Together, Illumination, Nocturne, Moonflowers, Dulele Rock’n’roll lektira, po svemu je zbirka njegovih Haitan Cultus, Green Dolphin Street, Lush Life Sun (Eeba Aaba!), Empty Handed Man, Istri- autorskih ostvarenja. Na dvostrukom CD–u i E se domani, dok Daniele Di Bonaventura ana i Vitro, što su se oslobodile na »prije- objavljeno je čak 36 pjesama iz različitih raz- sjajno svira bandoneon i klavir, a zastupljen lomnoj točci«, predstavljaju Kadoićev doj- doblja karijere, a uz današnje članove banda, je autorskim radovima Haitian Cultus i La mljiv autorski materijal. Pridodan im je tu je i niz uglednih glazbenika. Mićo i Mačke Mia Terra. Pokojni Boško Petrović na ovoj je standard Invitation Bronislawa Kapera koji dosljedni su u svojoj interpretaciji rocka i blu- BROJ 171/172, PROSINAC 2011. 23 CD izlog Bojana Mušćeta CD IZLOG IZLOG CD IZLOG CD

OLIVER DRAGOJEVIĆ / STJEPAN GORAN BARE I MAJKE HAUSER ANA ŠTEFOK TEŠKE BOJE NOĆ NEK’ TIHO SVIRA ZLATNA KOLEKCIJA (Croatia Records) VATRA (Aquarius Records) (Croatia Records) ovratak Majki na scenu prije tri godine tjepan Hauser u kratko je vrijeme postao Prezultirao je sjajnim live albumom Unplu- remda je objavljena prije nekog vremena, Snajproduktivniji diskografski izvođač — gged, no malo je tko vjerovao da band može IMA LI BUDNIH? Pdvostruka kolekcija uspješnica Ane Šte- osim istoimenog hit albuma dvojca 2Cellos, repetirati zvjezdane trenutke novim materi- (Dallas) fok, nakon njezine smrti, izvrstan je podsjetnik objavio je albume crossovera s Urbanovim jalom. Istodobno, bili su u pravu, srećom i u na rad pjevačice iznimnih vokalnih mogućno- skladbama i s pjesmama Olivera Dragojevi- krivu. Majke su se, naime, svele na Gorana a su putovi uspjeha na ovdašnjoj pop–rock sti koja je obilježila šezdesete i sedamdesete D ća, uključujući originalne izvođače. I dok je Barea i Zorana Čalića, dok ostatak banda sceni prilično nepredvidivi, dokaz je či- godine u hrvatskoj popularnoj glazbi. Njezin ostvarenje s Urbanom mnogo više koristilo čine session profesionalci koji besprijekorno njenica da Vatra nakon šest albuma nije uspjela sopran obilježio je to doba zabavne glazbe i Hauseru nego prekaljenom rockeru, album realiziraju sve njihove ideje. Sličan band imao skupiti dovoljnu bazu fanova da bi kapitalizi- postavio kriterije, s obzirom na činjenicu da pjesama s Oliverom Dragojevićem ipak je ma- je Bare na svoja prva dva solo–albuma, pa je rala kvalitetu. Solidni ili vrlo dobri albumi, pa je vokalno umijeće ipak bila nužna podloga za nje eksperimentalan i time — uspješniji. Riječ nekako logično bilo da se ovaj album nazove čak i izvrsni, kao što je recentni Ima li budnih?, stjecanje popularnosti. Činjenica da je 1964. je o albumu balada gdje je uporaba violončela njegovim imenom i imenom banda. Nešto stamena i beskompromisna svirka, zaokružen na Zagrebačkom festivalu pobijedila sa sklad- posve prirodna. U devet pjesama iz Olivero- kao Jura Stublić i Film, ali ipak na drukčiji vizualni identitet, nekoliko hitova i evidentan bom Balada i na bis se vraćala nezamislivih va repertoara, uključujući klasike kao što su način. Jer, Majke na ovom albumu predstav- trud kojim ovaj band krči staze uspjeha, ipak 17 puta, sve govori. Kompilacija sadrži sklad- Galeb i ja te Molitva za Magdalenu dodana su ljaju svoje najzrelije izdanje, bez neizbrušene dosad nisu rezultirali općom podrškom. Sto- be Alfija Kabilja, Nikice Kalogjere, Stjepana tri elementa — Oliverov glas, njegov klavirski sirovosti, nužno začinjene pretencioznošću ga je nezahvalno prognozirati hoće li se nešto Mihaljinca, Marija Bogliunija i drugih, dok background te Hauserovo violončelo. Sve za- s ranijih ostvarenja. Klasični rock u svome promijeniti nakon ovog albuma koji donosi su stihove pisali Arsen Dedić, Drago Britvić, jedno možda nije neko novo i svježe reinter- punokrvnom izdanju s kompetentnom pro- zaokružene, zrele pjesme, dubinsku produkci- Ivica Krajač i drugi poznati autori toga doba. pretiranje Oliverovih pjesama, no upravo na taj dukcijom, zanimljivim autorskim rješenjima, ju dvojca iz Svadbasa, Pavla Miholjevića i Jure Bogato orkestrirane melodije u opreci su s način one dobivaju esencijalnu snagu. Istini za izvrsnom svirkom i — ono što je najvažnije Ferine, kao i dva neprijeporna hita — Tremo- njezinim zvonkim glasom, što dobro djeluje u volju, takvu snagu bi imale i da nije Hauserova — energijom koja pršti iz skoro svakog riffa, lo s Damirom Urbanom i naslovnu skladbu s bolje produciranim snimkama, dok one druge udjela, no ipak je njegov doprinos neupitan jer ovom albumu osigurava status jednoga od Ljubicom Gurdulić. Strateški pozicionirane ipak pate od tehničkog nesuglasja. No, unatoč daje zanimljivu nijansu pjesmama. U svakom ponajboljih, ako ne i najboljega ovogodišnjeg na početak i kraj albuma, te pjesme tek su ka- tomu, glas Ane Štefok predstavlja uistinu obi- slučaju, ako je suradnja s Urbanom bila stilska izdanja. Osim toga, ono što svakako upada meni međaši vrlo snažnoga i kompetitivnoga lježje jedne glazbene epohe, a u kombinaciji s vježba, suradnja s Oliverom predstavlja Hau- u uši jest činjenica da je Goran Bare napo- glazbenog materijala kojim Vatra dosiže svoj vrlo dobrim pjesmama, ova kolekcija je i više serovu igru na sigurno gdje rezultat može biti kon svoju mesijansku ulogu za mikrofonom diskografski vrhunac. Sljedeći korak može biti nego nostalgični spomenar. samo neko best of ili live izdanje kojim bi band samo vrhunski. zamijenio za interpretativnu, pa je kvaliteta dokumentirao svoj karijerni uspon. Hoće li to albuma tim veća. Ovo definitivno nisu one biti Sizifov posao, možda je samo pitanje slu- stare Majke, vjerojatno na razočaranje nekih čajnosti, ali Vatra s ovim albumom zaslužuje starih fanova, ali Teške boje zacijelo će u njiho- mnogo više od nekih veličina s prosječnim voj diskografiji imati sve istaknutije mjesto iz posljednjim ostvarenjima. godine u godinu.

ROBERT MAREKOVIĆ KANDŽIJA ROBERT. KOKTEL OD RAKIJE MAREKOVIC@ (Dallas) TRIO MARINERO CINKUŠI FANTOMI– rugi album Stjepka Galovića, zvanog VILA VELEBITA DKandžija, klasičan je hip–hoperski ura- UŽIVANCIJA! (Anubis) SWINGERS.HR dak u kome se autor trudi naći prihvatljivu in- strumentalnu podlogu za deklamiranje stihova (Croatia Records) (Aquarius Records) pretežito socijalne tematike. U tom dijelu nema edna od najprogresivnijih diskografskih vojim studijskim ostvarenjima Cinkuši J iznenađenja, Kandžiju će glasovno mnogi za- etiketa u devedesetima, Anubis Records, a očuvanje klasičnoga rock’n’roll zvukov- Ssu se dokazali kao inteligentna družina mijeniti sa Shortyjem, što i ne treba čuditi, jer poznata po surf izdanjima, sjajnim albumi- Zlja na mainstream razini uredno se brine koja suze sa zagorskih brega pretvara u osmi- su obojica Slavonci, a svako podneblje ima svoj ma Punog kufera ili ostvarenjima Overflowa, Robert Mareković djelujući kroz band Swin- jehe jedinstvenim pristupom reinterpretaciji rap–naglasak. Ono što može iznenaditi jest na mala se vrata vraća na scenu. Izdanje Vila gers i potpisujući razne kompilacije kojima tradicionalnih napjeva. Uz nekoliko obrada, činjenica da stihovi nisu samo nabacani, nego Velebita senjskog Trija Marinero zasigurno želi očuvati duh nekih boljih vremena. Nakon repertoar im čini vlastito viđenje nečega što se radilo i na tome da se u album ubrizgaju i nije ostvarenje koje programatski nasljeđuje kompilacije posvećene Ivi Robiću i live–albu- bismo mogli nazvati soundtrackom Balada smislene glazbene podloge s izraženim funk repertoarnu politiku kuće u devedesetima, ma, Mareković je odlučio realizirati svoju best Petrice Kerempuha. Štoviše, upravo se dvije elementima. Pet producenata na albumu imali no povratak Anubisa svakako valja obilježi- of kolekciju koja uključuje njegov rad u Fan- balade iz toga Krležina djela nalaze i na njiho- su različite vizije takva posla, no, paradoksal- ti. Nastupni album nepretencioznoga terceta tomima i Swingersima. Nije to klasična kom- voj koncertnoj set–listi koja je dokumentirana no, različiti pristupi ipak nisu disharmonični. namijenjenoga zabavi na pučkim veselicama pilacija, nego svojevrsni miš–maš gdje je Ma- vrlo dobrim dvostrukim albumom Uživanci- Pjesme na kojima su funk elementi naglašeniji i lokalnim festivalima odlikuju dometi koji reković nanovo snimio neke pjesme (doduše, ja!, snimljenom prošle godine u zagrebačkom djeluju mnogo bolje od standardnih bajalica, se ne razlikuju mnogo od onoga što možemo nije baš jasno zašto, osim da se pod izvođače Teatru &TD. Na koncertu Cinkuši dobi- što znači da bi Kandžija u tom smjeru mogao čuti na većim ili manjim ljetnim smotrama la- potpišu Swingersi, a ne Fantomi, što bi mogla vaju dimenziju više i pretvaraju se u stroj za zaokrenuti karijeru i tako slijediti put TBF–a i kih nota. Drugim riječi, posrijedi je klasični biti posljedica kakva prijepora oko izvođačkih kreaciju dobrog raspoloženja. U to se može Elementala koji su mnogo napravili u trenutku zabavno–glazbeni uradak koji spaja ordinarne prava) i dodao dvije nove, od kojih je uvodna, uvjeriti i netko tko nije imao sreću nazočiti kad su napustili standardni rap teritorij. Kan- ljubavne tekstove s programiranim ritmovima Iza zatvorenih vrata, čisti promašaj, bez obzira njihovim nastupima, jer se, uz glazbeni ma- džijin Koktel od rakije bio bi izvrstan album da i loopovima, uz ponešto gitarske nadgrad- na obilno citiranje klasika Pretty Woman Roya terijal, na izdanju nalazi i pripadajući DVD je prepolovljen, no i sada zvuči kao unikatni nje te korektnih glavnih muških i sporednih Orbisona, dok Mercedes crni kabriolet predstav- koji dočarava atmosferu s nastupa. Koristeći materijal u rap okružju koji odaje izvođača s ženskih vokalnih dionica. Glavna mu je vri- lja jednu od najpotentnijih pjesama iz njegova uglavnom akustične instrumente (osim Ne- perspektivom. jednost što dokumentira glazbenu aktivnost repertoara. Album predstavlja spomenar trudu bojše Stijačića koji svira električnu gitaru), u manjoj zajednici i osigurava Triju Marinero Roberta Marekovića da duh Matta Collinsa Cinkuši slave glazbu u svojoj esencijalnoj for- popularnost u lokalnim okvirima. Produkcij- ipak može još uvijek živjeti na ovim prostori- mi, tako da njihov zagorski etno spektakl, uz ski i izvedbeno, album je mogao biti objavljen ma, neovisno o inicijativama Josipe Lisac. Dje- pomoć člana prve postave Haustora Nikole i prije trideset godina, no srećom po band, luje sasvim arhaično, ali sigurno je da zahva- Santra na trombonu, jednostavno izaziva že- svadbarski glazbeni ukusi uglavnom se ne mi- ljujući takvim izdanjima rock’n’roll u Hrvata lju za odlazak na prvi koncert koji band bude jenjaju, pa će s ovim ostvarenjem bez problema ipak još nije prošlo svršeno vrijeme. organizirao. imati ciljanu publiku. 24 BROJ 171/172, PROSINAC 2011. Praizvedba novog glazbeno–scenskog ostvarenja Opasne veze Veseljka Barešića u zagrebačkom Gradskom kazalištu Komedija

PRAIZVEDBE PRAIZVEDBE Drama ili mjuzikl? Piše: dr. sc. Irena Paulus

zagrebačkom Gradskom kaza- vom originalu, u interpretaciji Jurčića U lištu Komedija, 18. studenoga i Winter nije stigla profunkcionirati. održana je premijera glazbene drame A kako dvojac osjećaje svojih likova Veseljka Barešića prema istoimenom nije uspio prenijeti publici, tako i nji- predlošku Opasne veze P. Choderlosa hov nasilan rastanak, kao i tragičan de Laclosa. Priča o aristokratskom kraj nisu iznijeti kao nešto zbog čega paru markize de Merteuil i vikonta bi se publika trebala previše uzbuđiva- Valmontea koji preko kreveta vladaju ti. Unatoč furioznoj završnici u kojoj pariškim društvenim životom, doni- likovi jure pozornicom, a svaki je za- jela je na scenu niz intriga i spletki. pleten u svoje nerazmrsive probleme, Njih je redateljski uobličila Aida Bu- nesretan završetak s pokušajem da se, kvić, koreografirala Blaženka Kovač zbog posthumne osvete markizi, izvu- Carić, a u raskošno ruho kostima če svojevrstan happy end, nije ozbiljno odjenula Mirjana Zagorec. Glazbeno, profunkcionirao. Barešić (koji je predstavom i dirigirao) u svom se mjuziklu–drami oslonio na Simpatične epizode nekoliko kraćih motiva koji su nosili Zato su se Opasne veze gledale kao za- instrumentalne i pjevane dijelove par- nimljiv pokušaj s nekoliko doista sim- titure. No, ona se nije učinila toliko patičnih epizoda (naročito onih koje atraktivnom koliko bi se očekivalo od je nosila Ana Kraljević u ulozi Cecile, mjuzikla, pa se odvijanje radnje pr- ali i onih koje je maestralno odglumila venstveno oslanjalo na dramski, a ne Jasna Bilušić u ulozi madame de Ro- na glazbeni dio libreta. semonde). No, teško je govoriti o djelu Naglasak na tekstu koje će se pamtiti i čiji će se songovi pjevati nakon što predstava završi. To Tako su likovi i njihovi utjelovitelji Prizor iz Opasnih veza Veseljka Barešića je, dakle, predstava koju treba odgle- glumci / pjevači bili uglavnom usmje- dati, ali koja najvjerojatnije neće dugo reni na glumački tekst, što je djelu odu- aristokratskog društva, Elegović je iza malo prebrzo da bi ih glumci mogli traktivnih songova. Također, »kemija« ostati na repertoaru poput nekih stra- zelo dio potencijalnog šarma. Pred- ledene površine krila, a zatim i poka- sasvim razraditi i prenijeti publici. S koja je trebala postojati između njega i nih mjuzikla koje je prije mnogo godi- stavom je dominirala Mila Elegović zala osamljenost, pa čak i emotivnost. druge strane, Filip Jurčić, vikont Val- predsjednikovice Tourvel (Vanda Win- na Komedija s velikim uspjehom po- u ulozi markize Merteuil. Prikazujući No, te su dvije emocije došle nekako mont, bio je glumački vrlo dobar, no ter), nije se u potpunosti ostvarila. Ne- stavila na svoju pozornicu. markizu kao ključnu osobu francuskog usiljeno, gotovo neprirodno u drugo- pjevački se nije znao nositi sa zahtjev- planirana ljubavna priča koja je nosila me činu u kojemu se događaji nižu nim notnim tekstom Barešićevih nea- tenziju i emocionalni obrat u Lacloso- Audiovizualni performansi Davorina Brozića, Frane Đurovića i Gordana Tudora

FESTIVALI FESTIVALI Glazba izražena kroz trodimenzionalnost Sve je aktualnija tendencija prožimanja različitih umjetnosti putem multimedijalnosti u kojoj su, iako rezultat eksperimentalnog čina nije predvidljiv, posjetitelji festivala Expermus mogli temeljiti pretpostavke o karakteristikama djelâ koja će biti izvedena Piše: Ivana Jurenec

ripremajući tri godine Festival dorov se performans sastojao od četiri Peksperimentalne glazbe Exper- skladbe: Duduk II Gabriela Erkoreka, mus, njegov urednik Branko Ko- Escape Wisconsin Caleba Burhansa za stelnik i autorica programa Zrinka solo saksofon, Garden of love Jacoba Lazarin, kao idejnu nit istaknuli su Ter Veldhuisa i It’s not OK, computer trodimenzionalnost postignutu kroz Gordana Tudora za elektroniku i sak- prostorno–vremensku dimenziju i sofon. Šaroliki izvori svjetlosti različi- interakciju s publikom. U posljednje to raspoređeni u prostoru naizmjence vrijeme sve je aktualnija tendencija su se javljali, prateći pritom elektro- prožimanja različitih umjetnosti pu- nički izvor zvuka. S njima je Tudor tem multimedijalnosti. Upravo su na dionicu saksofona uskladio nevjerojat- njoj, iako rezultat eksperimentalnog nom preciznošću. Iskoristivši akustiku čina nije predvidljiv, posjetitelji festi- dvorane Gorgona MSU gdje se odvijao vala Expermus mogli temeljiti pretpo- cijeli festival, Tudor je dojam volume- stavke o karakteristikama djelâ koja na glazbenih ploha u vlastitoj skladbi će biti izvedena. Tri hrvatska glazbe- postigao naizmjence koristeći dva mi- nika, Davorin Brozić, Frano Đurović krofona kao izvor zvuka, pri čemu nije i Gordan Tudor dobili su prigodu zanemario svojstvo jeke. Rad sa zvu- da svoje audiovizualne performan- kovnim materijalom te posebno zami- se predstave 5. i 6. listopada 2011. u šljen svjetlosni aspekt tog performansa Muzeju suvremene umjetnosti. na jedinstven su način ukazali na me- đuovisnost prostorne i vremenske di- Prostor i vrijeme — menzije u zvukovnom izričaju. percepcija glazbe Kamo ide eksperimentalna Za glazbeni aranžman Sincerely yo- glazba? urs... klarinetist Davorin Brozić isko- ristio je već postojeća djela Marka Neposredno nakon posljednjeg per- Ruždjaka, Takashi Yoshimatsua i formansa održan je okrugli stol na Harolda Arlena. Igra sa zvukom ko- temu Kamo ide eksperimentalna glaz- respondirala je video komponenti Gordan Tudor u performansu It’s not OK, computer za saksofon i elektroniku na Expermusu ba? Sudionici Branko Kostelnik, redatelja Roberta Nappholza. Kolaž Zrinka Lazarin, Davorin Brozić i prikaza snimanja zvučnih efekata u Gordan Tudor složili su se da je nje- studiju te isječaka gradskog prometa publiku na sudjelovanje. Premda ne odvijanja prometa na video projekciji gađaja uzrok je stvaranja značenja u gov naziv pretenciozan i da se na to pi- prikazivao je protok vremena u sva- odveć odvažne, pozitivne reakcije pu- te elektronički obrađene zvukove, let svakom ljudskom umu zasebno. Pro- tanje ne može dati jednoznačan odgo- kodnevnom životu kroz subjektivan blike — zamišljena je kao ravnoprav- loptice u tom bi slučaju predstavljao dukt istraživanja trodimenzionalnosti vor, na što je upozorila i publika. Sve način kojim ga mi i percipiramo. Iz ni sudionik performansa — na spret- ireverzibilnost vremena. Istodobno se djela preko multimedijalnih perfor- uža veza između glazbe i tehnologije Brozićeva se aranžmana kroz dinami- no integriranu (samo)ironiju nisu ne možemo oteti dojmu da je integra- mansa, nastajanje je onoliko interpre- vodi u pravcu brisanja granica između ku javljanja i trajanja izvedenih glaz- izostale. Njih je Đurović pobudio cijom sporta u to, kako ga je sâm na- tacija koliko je i slušatelja. Kako bi popularne i elitne umjetnosti. Zrinka benih isječaka jasno mogla razaznati satirično–humorističnim najavama zvao »glazbeno–scensko djelo«, Đu- izbjegao kolektivna shvaćanja izved- Lazarin istaknula je da je u današnje ta subjektivnost. Drugi audiovizualni kao sastavnim dijelom performansa rović pokušao ukazati na nezavidan benog čina, Gordan Tudor upotrijebio doba publiku potrebno upućivati na performans također je istraživao vri- te posebnom ulogom koju je nami- položaj kulture i status umjetnikâ u je svjetlost u performansu It’s not OK, davanje važnosti nijansama umjet- jeme, no pritom je veći nagla- jenio violončelistima Jasenu i Adamu današnjem svijetu. computer za saksofon i elektroniku kao ničkog djela, dok Tudor smatra da se sak stavljen na prostornu dimenziju. Chelfiju. Odjeveni u sportsku odjeću, vizualnu komponentu, kako bi se vre- eksperimentalna glazba kreće prema Za razliku od Brozića, Frano Đuro- igrajući badminton na sceni, pruži- Tudorova igra svjetla i zvuka menskom dimenzijom poigrao i pove- likovnim umjetnostima te njenu bu- vić u performansu Back and... za duo dućnost smješta u galerije, a ne kon- li su povod za dvojaku interpretaci- Individualnost eksperimentalnog do­ zao s prostornom na drugačiji način no violončela i elektroniku potaknuo je ju toga aspekta. Uz istodobni prikaz što su to učinili Brozić i Đurović. Tu- certne dvorane.