KULTURNI DOGAĐAJI ZAGRIJALI LJETO

Ljeto nam je ove godine prilično zakasnilo pa kad je konačno i stiglo nije se moglo pohvaliti lijepim vremenom i vrućinom! Ipak, obilje kulturnih događaja nadomjestilo je nedostatak sunca i donijelo, domaćima i turistima, prijeko potrebno okrepljenje. Na ovim stranicama prenijet ćemo vam djelić ljetne atmosfere iz Kotora, Tivta, Budve i Herceg Novog.

Priredila: Festival klapa Perast u Perastu. Ljubitelji klapske Tijana Petrović pjesme uživali su u izved- Trinaesti međunarodni Fe- bama ženskih, mješovitih i stival klapa Perast 2014., u muških klapa koje su u na- sklopu Kotor arta, održan je tjecateljskom dijelu pjevale i od 27. do 29. lipnja na trgu po jednu bokeljsku pjesmu, KOTOR ispred crkve svetoga Nikole kao obvezni dio repertoara,

ijekom dva mjeseca ovo- ga ljeta publika u Kotoru Tbila je u prilici pratiti i sudjelovati u iznimno boga- tom kulturno-zabavnom pro- gramu. Osam raznovrsnih segmenata 6. međunarodnog festivala Kotor arta, međuna- rodni ljetni kotorski karneval, tradicionalne manifestacije s velikim brojem propratnih kulturnih događaja i kao fina- le, fešta nad feštama - Bokelj- ska noć, dali su boju i miris, obasjali ljeto u starome gradu.

PB 3 što ovom festivalu daje pre- poznatljivost. Tako se ovoga puta čulo dvadesetak potpu- no novih aranžmana pjesama iz Boke, koje je na području Boke kotorske prikupio etno- muzikolog Ludvik Kuba. Re- vijalni program koji je održan 29W. lipnja pod nazivom “Za- vičajne harmonije” jest novost u koncepciji festivala tijekom kojega su se čule izvorne a ca- pella pjesme iz svih krajeva iz kojih su došle klape sudionice.

Kotorski festival pozorišta za djecu Na Pjaci sv. Tripuna počeo je 2. srpnja, tradiconalnom pre- dajom gradskih ključeva djeci, 22. kotorski festival pozorišta za djecu. Ključeve je preuze- la u ime djece Đorđa Čolo, a gradonačelnica Marija Ćatović istaknula je značaj ovog festi- vala za Kotor. “Kulturno ljeto u Kotoru nezamislivo je bez ovog festivala, bez ove jedinstvene bajke u kojoj uživaju djeca, ali i stariji. Festival se afirmisao kao jedan od najznačajnijih pozorišnih događaja na ovim prostorima. Ne samo da go- Publika na predstavi “Čarobnjak iz Oza” dinama doprinosi populariza- Na svečanom otvorenju na- ciji pozorišne umjetnosti kod zvali su oduševljenje mnogo- stupio je talijanski regionalni najmlađih, već u velikoj mjeri brojne publike. plesni teatar “OPLAS” iz Um- utiče na umjetničko formira- Od 2. do 10. srpnja ključevi bertide, u suradnji s teatrom nje generacija djece, pružajući grada Kotora bili su u dječjim “La Terra Nuova” iz Peruđe šansu mladima da u bogatom rukama. Sve je bilo podređe- s baletom na štulama “Kar- programu iskažu svoje talente no malim-velikim ljudima, a men”. Atraktivne scene, ko- i stvaralaštvo”, rekla je Ćato- trgovi i pjacete orili su se od stimi, akrobacije na štulama, vić. dječje graje, smijeha, pljeska. svjetlosni efekti i vatromet iza- Najmlađi čuvari grada za to su 4 5 Dramski studio Nikola Đurković

Karmen

S prvonagrađene predstave

Čarobnjak iz Oza

Ružno pače 4 5 “Srebrni šou” “Život u njenom danu” vrijeme imali priliku vidjeti, ali koncerti napravili su od kotor- rištu iz Podgorice za predsta- i sudjelovati u nekom od 74 skoga Staroga grada veliku ve- vu “Ružno pače”. Žiri grada programa u sklopu devet pro- selu pozornicu. U natjecatelj- Kotora također je za najbolju gramskih cjelina. Na raspola- skom program sudjelovalo je proglasio predstavu “Život u ganju su im bile mnogobrojne 12 predstava, a dječji žiri naj- njenom danu” i to “zato što je kreativne radionice za izradu boljom je proglasio predstavu izbrisala granicu između pu- origamija i kolaža, nakita i “Život u njenom danu”, au- blike i scene. I zato što je uki- suvenira, radionice ilustraci- torski projekt Hilary Chapla- nula još mnoge druge barijere: ja i kreativnog pisanja, kao i in (USA). Druga nagrada po između tuge i radosti, između arheološke i glumačke radio- odluci dječjeg žirija pripala je saznavanja i zataškavanja, iz- nice. Izložbe lutaka, čitaonice, izraelskoj predstavi “Srebrni među samoće i prijateljstva, zanimljive instalacije i razni šou”, a treća Gradskom pozo- između mašte i stvarnosti”.

Don Brankovi dani muzike Trinaest raznovrsnih soli- stičkih, komornih i orkestar- skih koncerata klasične muzi- ke i dva „slobodna“ programa, u kojima su nastupili domaći izvođači i gosti iz inozemstva od 5. srpnja do 13. kolovoza, obilježili su 13. don Brankove dane muzike. Festival uspješno gradi kon- tinuitet u predstavljanju vo- dećih svjetskih pijanista pa smo ove godine imali priliku poslušati djela Debisija, Rah- manjinova, Ravela… u izvedbi Ratimir Martinović priznatoga ruskog pijanista Borisa Berezovskog koji je po- ske viole koju je 2013. godine, ki. Orguljska viola predstavlje- brao ovacije i izazvao nekoliko po nacrtu Leonarda da Vinci- na je na Don Brankovim da- biseva. Prvi put u Kotoru, ali i ja, konstruirao poljski pijanist nima muzike nakon manje od regiji, čuli su se zvuci orgulj- i skladatelj Sławomir Zubrzyc- godinu od svjetske premijere. 6 7 Ovaj zanimljiv instrument, rović, predstavili su se u Cr- kako po konstrukciji (naliku- nogorskome gitarističkom duu je na čembalo) tako i po zvu- izvodeći prvi put transkripcije ku (nalikuje na violu da gam- „Engleskih svita“ Johanna ba), Zubrzycki je prezentirao Sebastiana Bacha. Kombina- publici svirajući transkripcije cija gitare i klarineta čula se djela koja su uglavnom pisana u dvorištu Starog zatvora u za violu da gamba. Kotoru. Klavirski trio „Brams“ Kada je već riječ o raritetnim predstavio je klasičnu muziku instrumentima, ovogodišnji u punom sjaju, a značajan na- Kotor art aktivirao je jednu za- stup imao je i njemački „An- boravljenu priču violine iz slav- sambl 4.1“ koji je kao kvintet ne graditeljske obitelji Gvarne- (klarinet, oboa, fagot, horna, ri, koja je „zarobljena“ čekala klavir) premijerno izveo djelo možda baš ovaj festival u sefu mladog autora Marka Kovača. Radio-televizije Crne Gore. On je „Dinarsku svitu“ napi- Tako je priliku da na njoj za- sao kao festivalsku narudžbu. svira imao Stefan Milenković, Dva koncerta na Ljetnoj po- koji je uz violinske koncerte iz zornici privukla su veliki broj ciklusa „Četiri godišnja doba“ posjetilaca, ljubitelja različitih Nikole Paganinija otvorio služ- muzičkih žanrova. Na početku beni program 13. don Branko- festivala nastupio je trio Gabi sički dirigent Jesus Medina i vih dana muzike. Naravno, već Novak – Arsen Dedić – Matija Elizabeth Atl. Različiti pristupi tradicionalno, na otvorenju su Dedić, dok je pred kraj festiva- dirigenata u radu s orkestrom svoje mjesto osigurali člano- la prvi put u Kotoru, na veliko odrazili su se na interpretaci- vi Crnogorskoga simfonijskog oduševljenje publike, nastupi- je skladbi koje su obuhvaća- orkestra, ovaj put u gudačkoj la Josipa Lisac. le stilski široko razdoblje, od postavci, na čelu s dirigentom S Festivalskim orkestrom Ko- baroka do suvremene glazbe. Grigorijem Kraskom. Tako je tor arta ovog ljeta nastupili su U tom smislu posebno je zna- ove godine izostao zvuk simfo- venezuelski trubač mlađe ge- čajno to što je publika prvi put nijskog orkestra, a zvuk guda- neracije Francisco ‘Paco’ Flo- imala priliku poslušati „Mje- ča je nastavljen u tri koncerta res, austrijska violinistkinja sečevo jezero“, djelo suvre- Festivalskog orkestra koji od srpsko-ruskog podrijetla Lidija mene austrijske skladateljice ove godine predvodi violinist Bajić, kao i pijanist, umjetnič- Johanne Doderer (dirigent E. Arpad Nađ. ki direktor Festivala Ratimir Atl), kao i „Goldberg varijacije“ Komorni ansambli ove go- Martinović koji je na završnom Johanna Sebastiana Bacha u dine bili su vrlo raznovrsni. koncertu i dirigirao orkestrom. aranžmanu Milana Aleksića za Domaći umjetnici, gitaristi Uz njega čast da stanu za di- gudački orkestar (dirigent R. Goran Krivokapić i Danijel Ce- rigentski pult imali su mek- Martinović). 6 7 Kotor arTeatar stivala Kotor arta i Gradskog zgrade koja je više od 20 go- pozorišta iz Podgorice. Pred- dina devastirana. “Zbog toga Kotor arTeatar otvoren je stava koja govori o tranzicij- smo i odabrali ovo mjesto jer premijerom predstave “Kinez”, skim traumama zaslužnim za devastacija prostora simbo- koja je rađena u koproduk- stvaranje društva koje ne trpi lizuje i dvadesetogodišnju de- ciji Kulturnog centra Nikola nježnost i slabost premijerno vastaciju duha koju živimo…”, Đurković, Fondacije Kotorski je izvedena u prostoru neka- rekao je jedan od koproduce- festival pozorišta za djecu, fe- dašnje zgrade Jugooceanije, nata predstave Petar Pejaković. Druga premijera pripada ži- vućem klasiku Ivi Brešanu, njegovu tekstu “Predstava Ha- mleta u selu Mrduša Donja”, u režiji Luke Kortine. Tekst napisan davne 1965. godine još uvijek, na isti način i istom oštrinom, uspješno podbada, izvrgava kritici i ruglu, uzne- mirava duhove ovih naših pro- stora. Reprizno su izvedene pred- stave nastale autentično u Ko- toru: “Njegoš, vatre”, “Njegoš i ja” i “Njegoš za djecu”.

Sea Rock festival festivala, održan je 25. i 26. i kao sistem vrijednosti i uvje- srpnja. Jedan od najboljih ma- renja, jedna je od najznačaj- Četvrti Sea Rock festival, od lih festivala na ovim prostori- nijih spona, veza među ljudi- ove godine u sklopu Kotor art ma iz godine u godinu ima sve ma. Univerzalni jezik pop rock više poklonika pa ljetna pozor- muzike, koji već više od pola nica postaje mala za sve one vijeka povezuje ljude različitih koji žele uživati u sjajnoj rock prostora, generacija, snažan glazbi. je idejni pokretač današnjice. “Sea Rock nudi ono što je U tom smislu rock kultura je- aktuelno i prepoznato kao naj- dan je od amblema, simbola bolje u domenu alternativne i savremenosti”, rekao je jedan rock muzike i zbog svog kva- od osnivača ovog festivala Ivan liteta i autentičnosti našao je Krivokapić. mjesto u okviru Međunarod- Za sljedeće izdanje festivala nog festivala Kotor arta. Rock Krivokapić najavljuje još veći kultura, i kao muzički pravac spektakl te ističe da su već po-

8 9 čeli pregovori s nekim pozna- Tripuna 18. srpnja otvorena Lakvan Smit, kao i crnogor- tim glazbenicima čija imena je 17. međunarodna smotra ske kreatorice Milena Đurđić još ne želi otkriti. mode po kojoj je Kotor prepo- i Marina Banović-Džuver koja Međunarodna smotra mode znatljiv u modnome svijetu. rekla da je njezina linija spe- Revijom talijanskog brenda Sljedeće večeri publici se cijalno kreirana za kotorsku “Genny” ispred katedrale sv. predstavio američki dizajner reviju mode.

Fašinada ljanja ovoga umjetnog otoka. zaljeva, a organizator je Je- U sklopu Fašinade posljednje driličarski savez Crne Gore. Tradicionalna Fašinada odr- dvije godine organizira se i Svakog 22. srpnja golemi broj žana je 22. srpnja u Perastu međunarodna regata jedrilica turista i građana Boke dođe 563. put. U smiraj dana barke krastaša kojom se upotpunju- u Perast uživati u ambijentu mještana krenule su ka Gos- je kompletan ugođaj i priča o ‘grada muzeja’ i ostaviti svoj pi od Škrpjela da bi Peraštani Perastu i pomorcima. Regata pečat u bokeljskoj tradiciji i ispunili zavjet predaka i bacili se održava u akvatoriju ispred jednoj od rijetkih procesija na kamenje oko otoka. To je pet i Perasta, oko otoka do tjesna- moru - Fašinadi. pol stoljeća stari običaj obnav- ca Verige i u dijelu Tivatskog

8 9 Međunarodni ljetni kotorski karneval Trinaesti međunarodni ko- torski karneval otvoren je 31. srpnja koncertom Ane Rucner na Trgu od oružja, a dobro raspoloženje prenijelo se i na već tradicionalnu Ribarsku fe- štu na muljanskoj rivi. Dana 1. kolovoza na kotorskome ljetnom bazenu održane su karnevalske igre na vodi, dok je u nastavku večeri za dobro raspoloženje i mediteranski štimung bila zadužena, kao i uvijek, fenomenalna klapa Kumpanji iz Blata na Korčuli. Karneval je završen 2. kolo- voza velikom i bogatom kar- nevalskom povorkom, uz su- djelovanje 30-ak maskiranih grupa iz Crne Gore, Italije, Hr- vatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Nakon defilea koji je trajao skoro dva sata, kar- nevalsko slavlje nastavljeno je na Trgu od oružja gdje je go- ste zabavljao dubrovački bend “Amadeus”.

10 11 Bokeljska noć domaće i goste, a sve je “zači- eura kreaciji “Nareži još”. Spe- nio” desetominutni vatromet. cijalne nagrade po 200 eura “Fešta nad feštama”, kako Tročlani žiri, kojim je pred- dobile su barke: „First suvenir je Bokelji zovu, specifična i sjedavala pjesnikinja iz Tivta boat show“, „Šoto voće“, „Đar- prepoznatljiva ne samo u Cr- Maja Perfiljeva, i članovi: sli- din“, „Tajna večera“ i „Škaljar- noj Gori nego i šire, održana karica Dušica Ivetić te reda- ski bokun želja“. je u subotu 23. kolovoza pred telj Dušan Vuleković, dodijelili Fešta je nastavljena na Trgu više desetina tisuća posjetila- su prvu nagradu i 1.500 eura od oružja, uz glazbu grupe ca. Defile od 60-ak barki, čije kreaciji “Osveta peraškog ko- Lungo mare i kotorske klape su maštovite kreacije ocijenje- kota”, drugu koja iznosi 1.000 Incanto. ne vrlo uspješnim, oduševio je eura “Ajkuli”, a treću od 500

Druga nagrada “Ajkula”

Treća nagrada “Nareži još”

Prva nagrada “Osveta peraškog kokota”

10 11 cija književnih djela i slično, kovca Buća te koncertni opus da bi u natjecateljskom dijelu koji je obuhvatio raznovrsni u sklopu selekcije redateljice program, od sudjelovanja Cr- TIVAT Tanje Rigonat tivatskoj pu- nogorskoga simfonijskog or- blici bilo predstavljeno sedam kestra, preko operne dive kazališnih ostvarenja: „Avgust Jadranke Jovanović, zatim u okrugu Osejdž“ Ateljea 212 Amire Medunjanin ili Damira ivatsko kulturno ljeto iz Beograda, „Zločin i kazna“ Imamovića te „Sevdah takhta“, već godinama je iznimno Kazališta Gavella iz Zagreba, do zbora Sveučilišta Alkala iz bogato. U tome prednja- „Trpele“ Beogradskoga dram- Španjolske. T skog pozorišta, „Unosno me- Uzevši u obzir i događaje či tivatski Centar za kulturu koji nam, iz godine u godinu, sto“ i „Otelo“ Jugoslovenskoga izvan „Purgatorija“ Tivat je ove u sklopu Purgatorija, nudi sve dramskog pozorišta iz Beo- godine obilovao kulturnim sa- bogatije sadržaje i programe… grada, „Gospođa ministarka“ držajima koji su često u samo svakog dana, dulje od dva Pozorišta Boško Buha iz Beo- jednom danu uz Centar za mjeseca. grada i „Providenca“, najnovi- kulturu i Turističku organi- ja produkcija Centra za kultu- zaciju organizirali još i Porto ru Tivat. Do zaključenja ovog Montenegro u sklopu Zbirke Purgatorije broja „Glasnika“ nismo bili u pomorskog naslijeđa, izložbe- Jezikom statistike, ovogo- mogućnosti saznati ovogodiš- nog i koncertnog programa, dišnje „Purgatorije“ koje su se nje laureate, ali je opći dojam zatim novotvoreni „Regent” odigravale u razdoblju od 26. da je viđeno najbolje iz regi- hotel uz klavirski koncert srpnja do čak 4. rujna obuhva- je, što ovaj festival učvršćuje svjetski poznate pijanistkinje tile su 67 programa, od čega među najznačajnijim ovakve Lole Asanove te Lutica Bay, 28 kazališnih predstava, 14 vrste tijekom ljetnog razdoblja. mnogobrojne nevladine orga- koncerata, 7 izložbi, 5 promo- Iznimno atraktivni bili su li- nizacije i udruženja. kovni programi Galerije ljetni-

12 Ljeto dobrog ukusa “Manifestacija ‘Ljeto dobrog Turistička organizacija zao- ukusa’ koncipirana je kao spoj kružila je bogat ljetni program Već treću godinu zaredom svega dobrog - dobre gastro koncertom Nine Badrić na Turistička organizacija Tivta ponude, specijaliteta medite- gradskoj rivi Pine 18. kolovo- priređuje gastronomsko-et- ranske kuhinje i interesan- za. Nina je svojim energičnim nološku feštu “Ljeto dobrog tnog kulturno-zabavnog pro- nastupom, prepoznatljivim ukusa” koja je postala vrlo po- grama”, istaknula je Tamara plesom i zvonkim glasom iza- pularna i zanimljiva ne samo Petković iz tivatske Turističke zvala oduševljenje publike. gostima, nego i domaćinima organizacije. na tivatskoj rivijeri.

Fešta od rogača su pripremile lastovske doma- iznenađenje večeri pojavila se ćice. Na bogatim trpezama bile Neda Ukraden, koja je zajedno U Donjoj Lastvi, pod starim su izložene razne vrsta kolača, s klapom otpjevala nekoliko rogačem, 25. srpnja održana kruh, riba, rakija i vino. pjesama. je 5. po redu Fešta od rogača. Osim u dobrom okusu, go- Posebnu pozornost izazvala Mnogobrojni posjetitelji uživali sti su uživali i u dobroj glazbi. je klapa “Maslina” iz Šibenika, su u delicijama od rogača koje Nastupila je klapa “Veterani koja je zabavljala goste do ka- vazda mladi” iz Tivta, a kao sno u noć.

13 Plesna predstva po Andrićevoj knjizi ‘Prokleta avlija’

BUDVA

Grad teatar azališne predstave, kon- certi klasične glazbe, Kizvedbe zborova, knji- ževne i pjesničke večeri, likov- ne izložbe, svečanosti i igre na otvorenome… čine prepoznat- Scena iz predstave ljivim budvanski Grad teatar. ‘Kanjoš Macedonović’ Ovaj 28. festival Grad tea- tar trajao je od 20. srpnja do 10. kolovoza i tijekom 52 fe- stivalska dana održano je 60 programa: 27 dramskih, 13 glazbenih, 13 književnih, 3 likovna i 4 razgovora u ob- novljenom ciklusu „Razgovor s glumcem“. U off programu ovogodišnjeg festivala održane su i tri večeri tijekom kojih su nastupali stand-up komičari iz regije. Na festivalu su nastupi- li eminentni umjetnici iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Polj- ske, Italije, Francuske, Gruzi- je, Rusije, Ukrajine, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. “Cilj fe­stiva­ la­ Grad tea­ tar­ je da živi­ i zimi,­ a to­kom tog post­fe­sti­val­skog pe­ri­o­da u pla­nu su raznovr­sni pro­gra­ mi manjeg­ obi­ma”, rekao je direktor festivala Blažo Rado- man i dodao kako razmišljaju pokrenuti zajedničke projekte s Kotor artom i festivalima u Predstava ‘Tri musketara’ okruženju.

14 15 Plaža Jaz

Sea Dance Festival Od ove godine Budva ima još jedan izniman festival – Sea Dance. Sea Dance Festival održan je ove godine od 15. do 17. srp- nja na plaži Jaz i predstavlja grandioznu završnicu ugled- noga novosadskog Exit festi- vala. Festival su otvorili popular- ni The Books Of Knjige, zatim su nastupili Rambo Amade- us, Neno Belan, glavne zvi- jezde Jamiroquai i Klingande. Dobra zabava nastavljena je sljedećeg dana uz britansko- ga glazbenika Examplea, hr- vatskoga benda Lollobrigida, zatim uz Eyesburn, Who See, Bad Copy, Kirila Djaikovskog Feat TK Wonder. Prvo izdanje festivala na Jazu okončano je nastupom pionira elektroničke glazbe i neprijepornog vlada- ra plesnih podija, britanskog sastava Underworld, a njima su se pridružili i Juan Atkins, Tara McDonald, Mark Knight, kao i Darkwood Dub, Urban & 4 i Autogeni trening. Morskim izdanjem Exita pro- šetalo se, prema procjenama organizatora, više od 80.000 ljudi. 14 15 Petrovačka noć Manifestacija je počela u “Crvena komuna”. Organizi- 16 sati tradicionalnim sport- rana je besplatna degustacija Veliki broj turista i mještana skim igrama u kojima su se ribe i brodeta, uz vino i pivo, posjetilo je cjelodnevnu mani- na prostoru pristaništa sudi- na dva punkta, na rivi ispred festaciju Petrovačka noć, koju onici natjecali u povlačenju Crvene komune i pokraj resto- je 29. kolovoza organizirala konopa i plivanju. Program je rana “Sutjeska”. Na Petrovač- Turistička organizacija Bud- nastavljen defileom budvan- koj noći nastupili su DJ sa- ve, a koja označava kraj glav- ske Gradske muzike gradskim stav “Stereo Ambasada”, Nina ne turističke sezone. šetalištem te koncertom na Petković, Jelena Tomašević i platou ispred Javne ustanove Jura Sublić & grupa “Film”.

16 17 HERCEG NOVI

jeto u sunčanome gra- du od skalina obilježio Lje iznimno bogat kultur- no-zabavni program. Sunča- ne skale, Dani muzike, Trg od knjige, Noć kulture, Filmski festival, Guitar art summer nju vjernost, ali i skladate- cegnovski festival među naj- fest…za svakoga je tu bilo po- lju Sanji Iliću, ovogodišnjem popularnijim u regiji, a su- nešto! predsjedniku žirija festivala djelovanje na njemu znak je koji je vezan uz ovu glazbenu ugleda, ali i mjesto za dobro manifestaciju od njezina osni- druženje i provod. Sunčane skale vanja. On je rekao da će biti Početkom srpnja na Kanli obnovljena lijepa tradicija or- kuli održane su 20. jubilarne ganiziranja programske cjeline Sunčane skale. Prva večer bila “Glumci pjevaju”, koja je na je natjecateljskog karaktera, početku Sunčanih skala plije- dok je druga okupila ranije nila pažnju publike. pobjednike. Publika je uživala “Jubilej je prilika da se pri- slušajući stare i nove hitove, sjetimo onih koji su vjerovali a povremeno i pjevala s izvo- u ovaj festival”, rekao je direk- đačima, među kojima su bili: tor Slobodan Bučevac i dodao Željko Joksimović, Marija Še- da će od sljedeće godine Skale rifović, Vlado Georgiev, Milena opet biti prilika za natjecanje Vučić, Boris Režak, Miki Perić, novih, mladih zvijezda i, s dru- Boris Novković, Zana, Knez, ge strane, provjerenih autora Romana, Goca Tržan, Bojan za izbor Pjesme ljeta. Marović, Sergej Ćetković. Nepodijeljena ocjena svih Kristalne sirene dodijeljene sudionika jubilarnog koncerta su sponzorima za dugogodiš- Sunčanih skala je da je her-

Noć kulture Pod sloganom “Probudi pti- cu kulturospavalicu jer odoše svi u muzej” 26. srpnja peti put je održana manifestacija “Noć kulture” u Herceg No- vome. Ova manifestacija koja promovira kulturnu baštinu i suvremeno umjetničko stvara- laštvo postala je prepoznatljivi kulturni brend. “Noć kulture” svečano je otvorena u Galeriji Josip Bepo 16 17 Benković, u 21 sat, izložbom punili mnogobrojni muzič- lerija, a umjetnost u neposred- slika Luke Berberovića kome ki događaji, prateći sadržaji i nom kontaktu s hercegnov- je ovogodišnja manifestacija kazališni izrazi. Herceg Novi skom publikom i turistima. i posvećena. U Galeriji “Sue postao je velika, otvorena ga- Ryder” i Galeriji Luča bile su izložene slike, pasteli, akvareli i crteži ovog autora. Te noći smjenjivali su se na više od 15 lokacija diljem Sta- roga grada glazbeni, likovni i scenski programi. Prva Noć kulture održana je 2010. godine, na više od 25 lokacija diljem Herceg Novo- ga i okupila je više od 10.000 posjetilaca. Sljedeća godina privukla je više od 12.000 lju- di kada su kulturne ustanove u Herceg Novom u samo jed- no veče zabilježile više posjeta nego tijekom čitave godine. Prošlogodišnja Noć kulture, koja je održana na dvadeset lo- kacija s ciljem da animira čitav grad, okupila je više od 10.000 posjetilaca. Uz mnogobrojne izložbe, performanse i odličnu atmosferu, program su upot-

je, u četiri programske cjeli- čevića. Crna Gora je na herce- Filmski festival ne, mogla pogledati skoro 90 gnovskoj smotri participirala ostvarenja, a festival je obilje- s još dva filmska ostvarenja: Na Kanli kuli održan je 28. žila premijera filma „Dejčaci iz „Varvari“ i „Atomski zdesna”. filmski festival od 1. do 7. Ulice Marksa i Engelsa” crno- Kada je riječ o selekciji doku- srpnja. Za to vrijeme publika gorskog redatelja Nikole Vuk- mentarnih filmova, predstav- 18 19 ljen je film Danila Marunovi- ća, a u selekciji studentskih filmova predstavila su se četiri studenta Fakulteta dramskih umjetnosti s Cetinja. Osim “Stratosa”, svi filmovi u glavnome programu bili su debitantski. Žiri festivala jedno­ ­gla­sno je odlu­ čio­ da Gran pri – Veli­ ka­ zlat ­na mimo­ ­za pri­pad­ne filmu­ „Spomenik Maj­klu Džek­so­nu” reda­ te­ ­lja Darka­ Lungu­ ­lova, uz obrazloženje da je ovaj pro­jekt hra ­bro i po­etsko-struč­ no­ pre­ nio sli­ku suo­ ča­ va­ nja­ s okrut- nom tran­zi­cijskom stvar­­no­šću. Zlat ­na mi­mo­za za re­ži­ju pri­pa­ la je re­da­te­lju Niko­ ­li Vuk­če­vi­ću za film „Dječa­ ­ci iz Ulice­ Mark­sa i Engel­ sa”.­ Reda­ telj­ uspo­ sta­ ­ vlja bli­zak od­nos film­ske pri­če s pu­bli­kom vode­ ­ći veli­ ku­ glu­ mač ­ku eki­pu kroz bur­ne go­di­ ne na­še prošlo­ sti­ ­- obra­zlo­že­ nje je žiri­ ja­ za ovo prizna­ ­nje. Zlat­na mi­mo­za za naj­bo­lju mu­šku ulo­gu do­di­je­lje­na je Jan­ku Po­po­vi­ću Vo­la­ri­ću ko­ ji, ka­ko žiri­ navo­ di,­ suptil­ nim­ sredstvi­ ma­ u iznimnoj­ glu­ mač ­koj su­i­gri filma­ „Vis a Vis”, re­da­te­lja Nevija­ Maraso­ ­vi­ća, gra­di lik hi­per­sen­zi­bil­noga mla­dog čo­vje­ka. Zlatnu­ mi­mozu­ za naj­bolju­ žen­sku ulo­gu do­bi­la je Ja­ sna Đu­ri­čić za glumu­ u fil­ mu „Varva­ ri“,­ a žiri­ je svoju­ od­lu­ku za na­gra­du obra­zlo­ žio ri­je­či­ma „za svede­ nu,­ a ras­ko­šno od­i­gra­nu ulo­gu majke po­ro­di­ce i dru­štva u ras­pa­du“ ko­ji je raz­ga­lio pu­ bli ­ku u pr­voj fe­sti­val­skoj noći.­ Za scena­ rij­ Zlatnom­ mimo­ ­ zom ži­ri je nagra­ dio­ film „Bez mo­ti­va­ci­je“, izra­el­ske sce­ na­rist­ki­nje i re­dateljice T­a­ li­je La­vi­je ko­ja je is­pi­sa­la Her ­ceg No­vi – Mon­te­ne­gro film za film „Nepo­ ­slušni”­ i Dimi­ ­tri­ tragi­ ko­ mič­ nu­ priču­ že­na-voj­ fe ­sti­va­la i Cen­tar film ­Beo­ ju Joko­vi­ću za film „Dje­ča­ci iz ni­kinja koje raz­ot­kri­va­ju teš- grad nagra­du „Mi­lan Žmukić”­ Ulice­ Mark­sa i En­gelsa”.­ ku bi­ro­krat­sku sva­ki­da­šnji­cu za izniman dopri­ nos­ razvo­ ­ Obra­zlažu­ ­ći svoje­ odlu­ ke­ Izra­e­la – zemlje­ u ratu.­ Ova ju fe­sti­va­lu do­di­je­lili su pje­ član žiri­ ja­ Bran­ko Ba­le­tić re- autorica­ uspjela je osvo­jiti sni­ku, pi­scu i sce­na­ri­stu Ab­ kao je da iznimna publika ovo- i jed­nu od glav­nih fe­sti­val­ du­la­hu Si­dra­nu iz Sa­ra­je­va. ga festivala zaslužuje najveću skih nagra­ da­ „Živ­ko Ni­ko­lić“. Zlatna­ mi­moza­ za kame­ ­ru do- nagradu. Direk­ ­ci­ja Filmskog­ fe­sti­va­la dijeljena je Đor­đu Aram­ba­ši­ću 18 19 Guitar Art Summer Fest

Zvuci gitare čuli su se među novskim zidinama na Guitar Art Summer Festu održanom od 15. do 20. kolovoza. Ova manifestacija već devetu go- dinu zaredom okupila je kla- sične gitariste, ali i one drugih profila, od učenika osnovnih i srednjih škola, preko stu- denata, do njihovih profeso- ra i uglednih gostiju, vodećih svjetskih gitarista. Festival je svečano otvoren 15. kolovoza na Trgu Mića Pavlovića, uza zvuke renesan- se i baroka, a zajedno su na- stupili ansambli „Renesans“ iz Beograda i „Minstrel“ iz Zagre- ba. Tijekom šest dana trajanja festivala organizirani su maj- storski tečajevi, izložbe i be- splatni koncerti, a publika je, uz ostalo, na Trgu od muzike uživala u koncertnim izvedba- ma slovenskoga gitarista Maka Grgića, crnogorskoga dua „Vox 2 feel“, Davida Pavlovi- ča iz Mađarske, a posljednje večeri nastupio je crnogorski kvintet „Clazz“. Na Kanli kuli nastupio je 16. kolovoza „The BestBeat Band“ koji je publici izveo glazbu šezdesetih i naj- veće hitove slavnih Beatlesa.

20 21 DAN DRŽAVNOSTI SVEČANO OBILJEŽEN DILJEM CRNE GORE 13. SRPNJA PRAZNIK SVIH GRAĐANA

Datum 13. srpnja je najznačajniji datum u povijesti Crne Gore. Dana 13. srpnja 1878. godine svijet je prepoznao i priznao nezavisnost države Crne Gore na Berlinskom kongresu, a 13. srpnja 1941. godine crnogorski narod prvi u porobljenoj Europi digao se na ustanak protiv fašizma.

Priredio: kon njega Crna Gora izgubi- vrijednost mira. Zato je obilje- Tripo Schubert la nezavisnost svoje države žavanje stoljeća rata pouka i za koju se stoljećima borila i poruka apsurdnosti rata, a za povodu Dana držav- izborila na Berlinskome kon- stoljeća mira – istaknuo je Vu- nosti crnogorski pred- gresu toga velikog 13. srpnja. janović. Usjednik Filip Vujanović Iako saveznik pobjednika, vri- Prema njegovim riječima ova priredio je 12. srpnja svečani jedan i važan, Crna Gora osta- godina je još jedan podsjetnik prijem u Plavome dvorcu na la je bez nezavisne države. Bilo da iz historijskih pogrešaka Cetinju. je to neustavno i nepraved- moramo učiti da ih ne bismo Predsjednik je pozdravljajući no, a s aspekta sudjelovanja ponovili. goste, uz ostalo, podsjetio da u ratu neprimjereno. Zato će - Naročito mi na Bakanu. Da se ove godine obilježava stolje- historijski ostati zapamćeno li je bilo ko nakon stradanja će od početka Prvoga svjetskog da jedan od pobjednika rata u Prvom i Drugom svjetskom rata koji je, kako je rekao, Eu- nije sačuvao svoju državu i ratu mogao prognozirati rat ropu uzdrmao u njezinim te- uz naklonost ostalih savezni- na prostoru bivše Jugoslavi- meljima i otvorio perspektivu ka i njihovih politika. Stoga je je? Rat koji je odnio stotine još gorega Drugoga svjetskog ova godina obilježavanja sto- hiljada života, prinudio milio- rata. ljeća od Prvoga svjetskog rata ne ljudi na izbjeglištvo i donio Crnoj Gori donio je samo snažan dokaz i podsjetnik na nemjerljiva materijalna raza- patnju i stradanja, ali je na- besmisao rata, na nužnost i ranja. I to u vremenu kada je 20 21 postojalo pamćenje Drugoga, pa i Prvoga svjetskog rata. Moramo u Crnoj Gori biti po- nosni da smo jedina država bivših jugoslovenskih prostora gdje se nije ratovalo, ubijalo i razaralo. Prvi put smo izvukli pouku iz istorije, u ime bolje budućnosti. Shvatili smo da se ne smijemo dijeliti, da mo- ramo biti zajedno da bi se za- jedno sačuvali. Da smo istorij- ski preplatili cijenu ratovanja i da je očuvanje mira obaveza prema budućim generacijama. Obaveza koja se ne može upo- ređivati ni sa jednom drugom – rekao je Vujanović. Predsjednik Filip Vujanović Prevladavamo podjele Prema njegovim riječima go- dina obilježavanja stoljeća od Čestitke predsjedniku su i predsjednik Njemačke Prvoga svjetskog rata ponovno Vujanoviću Joahim Gauk, predsjednik podsjeća na potrebu prevlada- Ruske Federacije Vladimir vanja podjela. Predsjednik Filip Vujanović Putin, naglašavajući nasta- - Prevazilaženjem podjela primio je mnogobrojne če- vak konstruktivnog dijaloga čvrsto, jasno i trajno garan- stitke predsjednika država, između Rusije i Crne Gore i tujemo stabilnost i mir. Obe- predstavnika međunarodnih proširenje uzajamno korisne zbjeđujemo prosperitet i za- organizacija i mnogih visokih rusko-crnogorske suradnje u jedništvo, a jednako i ugled uglednika. različitim područjima, pred- u međunarodnoj zajednici, Generalni tajnik Ujedinje- sjednik NR Kine Ksi Đinping, u kojoj su integracije temelj nih naroda Ban Ki-mun re- koji pridaje veliki značaj ra- mira. Integracije su nastale kao je uz ostalo - S velikim zvoju kinesko-crnogorskih kao pouka i poruka iz rata, zadovoljstvom upućujem odnosa i daljnjem jačanju a radi očuvanja mira – i UN i Vama, Vladi i građanima suradnje u svim područjima. EU i NATO. Zato su svi i težili Crne Gore najtoplije čestitke Čestitke su također uputi- i teže velikim državnim porodi- u povodu državnog praznika. li papa Franjo, predsjednik cama. Zato ih ne napuštaju jer Svjedoci smo ohrabrujućeg Republike Italije Đorđo Na- uz mir obezbjeđuju ekonomski napretka posljednjih godina, politano, predsjednik Repu- razvoj i politički ugled. Zato posebno u provođenju Mi- blike Grčke Karlos Papuljas, ovdje, sa prijestonog Cetinja, lenijskih razvojnih ciljeva… predsjednik Austrije Hajnc ispod Lovćena, želim da i u I dalje računam na aktivno Fišer, predsjednik Poljske ovoj svečanoj prilici pozovem sudjelovanje Vaše zemlje i Bronislav Komorovski, pred- sve nas da i nadalje njeguje- njezino liderstvo… sjednik Hrvatske Ivo Josipo- mo svoje vrijedne tradicije, i Američki državni tajnik vić, predsjednik Rumunjske da svi zajedno budemo posve- Džon Keri u poruci navodi da Trajan Bacesku, predsjednik ćeni prosperitetu svih građana će SAD nastaviti podržavati Azerbajdžana Ilham Alijev, Crne Gore i naše države - po- Crnu Goru u euroatlantskim predsjednik Švicarske Kon- ručio je Vujanović. integracijama i pozdravlja federacije Didijer Burkhalter, Među mnogobrojnim gostima ubrzani napredak Crne Gore predsjednik Palestine Mo- na prijemu su bili predsjednik ka članstvu u NATO-u i EU hamoud Abas, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, ističući da je to čast koja Republike Uzbekistan Islam predsjednica Vrhovnog suda odražava rastuću veličinu Karimov, car Japana Akihi- Vesna Medenica, članovi Vla- Crne Gore na globalnoj sceni. to, kralj Jordana Abudalah de, diplomatskog zbora i mno- Uz navedene, čestitke i II. i kralj Tajlanda Bhumibol gobrojni predstavnici politič- prigodne poruke uputili Adulyadej, kao i ostali visoki kog i društvenog života. uzvanici. 22 23 REVIJA TRADICIJSKE ODJEĆE I IZBOR NAJLJEPŠE HRVATICE U NARODNOJ NOŠNJI IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE SIMBOL HRVATSK E KULTURNE BAŠTINE Antonia se predstavila u ženskoj dobrotskoj nošnji u kojoj se 1849. godine udala Dobroćanka, Ana Filipova Andrić.

Natjecateljice u Eko selu Grabovica

22 23 Priredila: Tamara Lazarević

organizaciji Udruge za očuvanje i promicanje Uhrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovi- ni Stećak i Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba, pod po- kroviteljstvom Državnog ure- da za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općine Tomislav- grad te uz pomoć Vlade Her- cegbosanske županije održana je 28. lipnja ‘Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrva- tice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske’. Na na- Učesnice iz bivše Jugoslavije. S lijeva na desno Slovenija, Crna Gora, tjecanju je sudjelovalo dvade- Kosovo, Makedonija i dvije iz Srbije set šest djevojaka iz dvadeset i jedne države i to iz: Australi- čipkom, preko koje se nosi pe- djevojaka iz cijelog svijeta, sa je, Novog Zelanda, Sjedinjenih tarulić od bijelog tila, takođe svojim pratiljama, uz srdačan Američkih Država, Brazila, ukrašen dobrotskom čipkom. doček oca Zvonka Martića. Na Čilea, Perua, Mađarske, Nje- Poslije toga oblači se bran (ha- istome mjestu obavljeno je i mačke, Srbije (Vojvodina), Au- ljina) s bogatim plišeom od oficijelno fotografiranje, gdje strije, Belgije, Italije, Slovenije, struka do stopala preko koje sam prvi put imala priliku da Češke, Slovačke, Rumunjske, ide traversa (kecelja). Nošnju vidim toliko djevojka odjeve- Makedonije, Kosova, Španjol- čini i župet (pr- ske, Bosne i Hercegovine i sluk) s lijepo izra- naše male, ali kulturno bogate đenim srebrnim Crne Gore (Boka kotorska). dugmadima. Preko Hrvate iz Crne Gore pred- svega oblači se ka- stavljala je Antonia Ulčar iz mižola koja doseže Perasta, s pratiljom Tamarom do struka, čija je Lazarević, također iz Perasta. upadljiva srebrna „Kada su me iz Hrvatsko- kopča predivno de- ga građanskog društva Crne korisana. Rukavi Gore odabrali da predstavljam su prorezani duži- Hrvatice iz Crne Gore na ‘Re- nom podlaktice te viji tradicijske odjeće i izboru su zavrtani da bi najljepše Hrvatice u narodnoj ukrasna dobrot- nošnji izvan Republike Hrvat- ska čipka, koja se ske’ u Tomislavgradu, s veli- proteže od laktova kim zadovoljstvom sam pri- do šake, došla do hvatila prijedlog prepoznavši izražaja. Zanimljiv rijetku priliku predstavljanja podatak govori da bokeljske tradicijske kultu- udata žena na gla- re široj javnosti. Zahvaljujući vi nosi maramu, ljubaznosti direktorke Pomor- vjerena suncobran skog muzeja u Kotoru, gđe u ruci, dok mlađe Mileve Pejaković Vujošević, djevojke nose bije- pripala mi je čast da odjenem li cvijet zadjenut u nošnju iz muzejske zbirke. kosi“, počela je svo- Riječ je o ženskoj dobrotskoj ju priču Antonia i nošnji u kojoj se 1849. godine nastavila: „Na oba- udala Dobroćanka, Ana Fili- le Buškog jezera, u karmelu svetog Ili- pova Andrić. Nošnja se sastoji Intervju za HRT od bijele podhaljine ukrašene je, smjestilo se 26 24 25 gađaj za mene nikad neće biti nizirao ručak na Bundeku. zaboravljen zahvaljujući pre- „Predsjednika Josipovića smo divnom druženju s djevojkama pozdravile izvedbom narodne koje su kao i ja, pored nagra- pjesme ‘Došli smo k’ vama’. da i proglašenja, imale jedan Bila mi je velika čast dirigira- cilj - predstaviti svoju nošnju ti ovako šarolikom zboru dok na najbolji način, steći nova se s mojih ruku vijorila čipka prijateljstva i održavati ih, u dobrotske nošnje. Predsjed- čemu smo i uspjele.“ nik Ivo Josipović je kao vrsni Žiri je proglasio Darinku Or- muzičar udijelio komplimente čik iz Mađarske za najljepšu našoj izvedbi. Usprkos gustom Hrvaticu, koja se predstavila rasporedu dobra organizira- u santovačkoj šokačkoj noš- nost naših domaćina omogu- nji Hrvata iz Mađarske. Za ćila mi je da sumiram utiske njezinu prvu pratilju izabra- i predstavim svoj kraj i detalje na je Ivana Kljajić iz Bosne i o nošnji u nizu radijskih i te- Hercegovine u gradskoj nošnji levizijskih intervjua“, rekla je Hrvatica iz Dervente dok je za Antonia i dodala da su jednog drugu pratilju izabrana Lidi- dana posjetile i Mostar. Bile ja Sarić iz Vojvodine, u nošnji smo i počasne gošće huma- bunjevačkih Hrvata iz Tavan- nitarne svečanosti za pomoć kuta. poplavljenim područjima u Tijekom trajanja manifesta- Vitezu, gdje sam kratkim go- cije u Tomislavgradu organi- vorom u ime svih djevojaka ziran je bogat program, a naj- zahvalila na prijemu i čestita- značajniji dijelovi programa su la im na dobroj organizaciji. U posjet gradu Zagrebu i prijem sklopu programa bila je i naša Revija, razgovor s voditeljem kod predsjednika Hrvatske Ive već dobro poznata pjesma koja nih u različite nošnje krajeva Josipovića, predsjednika Hr- je osvojila srca svih prisutnih, iz kojih potiču one ili njihovi vatskoga sabora Josipa Leke, što su potvrdile čestitke, za- preci.“ kao i gradonačelnika Zagreba hvale i veliki aplauz.“ ‘Revija i izbor najljepše Hrva- Milana Bandića, koji je orga- tice u narodnoj nošnji’ održali su se 28. lipnja u Tomislav- gradu. Program revije vodio je Frano Riđan koji je svojim hu- morom i ljubaznošću pridonio vedrom raspoloženju svih dje- vojaka. „Kada je došao moj red da izađem pred mnogobrojnu publiku, ponos koji sam osje- ćala zbog ljepote nošnje učinio je da na pravi način predsta- vim našu Boku. Pitanja koja mi je voditelj uputio bila su interesantna i meni i publici, koja je to pozdravila burnim aplauzom. Mnogobrojne televi- zijske kuće, pa čak i one pre- ko satelita, prenosile su ovaj događaj. Imala sam priliku da publici iz cijelog svijeta kažem nešto o našoj nošnji, o mom pradjedu koji je iz Duvna, o aktivnostima Hrvatskoga gra- đanskog društva i par riječi o sebi i svom zanimanju“, rekla Horska izvedba pjesme na Bundeku, dirigent Antonia Ulčar je Antonia i dodala: „Ovaj do- 24 25 U ZAGREBU ODRŽANE 3. HRVATSKE SVJETSKE IGRE CRO OLIMPIJADA Sportski događaj koji povezuje

Hrvatske svjetske igre pokazale su se kao dragocjeni most koji povezuje i uspostavlja veze između hrvatskih zajednica u svijetu

Priredio: povezuje i uspostavlja veze iz- Ilija Janović među hrvatskih zajednica u svijetu. U sklopu ove manife- stacije sudionici imaju priliku Zagrebu su 21. srpnja pobliže upoznati svoju domo- na Trgu bana Jelačića vinu i njezinu kulturu, uspo- Usvečano otvorene Hr- staviti rodbinske i prijateljske vatske svjetske igre, koje su veze, ali i istodobno upozna- okupile oko 450 sudionika iz ti svjetske kulture“, rekao je 25 zemalja svijeta, s pet kon- Leko. tinenata. Pokrovitelj Hrvatskih svjet- Treće po redu Igre u orga- skih igara bili su predsjednik nizaciji Hrvatskoga svjetskog Republike Ivo Josipović, Hr- kongresa otvorio je predsjed- vatski sabor, Državni ured za nik Hrvatskoga sabora Josip Hrvate izvan domovine, Hrvat- Leko, koji je obrazlažući odlu- ska matica iseljenika, Grad ku Hrvatskoga sabora da pri- Zagreb te druge ustanove. hvati pokroviteljstvo naglasio Daria Krstičević, predstojni- važnost povezivanja Hrvatske ca Državnoga ureda za Hrvate s njezinim iseljeništvom: „Hr- izvan Republike Hrvatske, svi- vatske svjetske igre pokazale ma njima zaželjela je dobro- su se kao dragocjeni most koji došlicu u Lijepu Našu. Nagla- Daria Krstičević na otvaranju 26 27 sila je da su Hrvatske svjetske igre ne samo manifestacija sportskog duha, već događaj koji ujedinjuje matičnu domo- vinu, hrvatsko iseljeništvo, hr- vatsku nacionalnu manjinu i Hrvate iz Bosne i Hercegovine. „Ovo su službeno treće Hr- vatske svjetske igre, no i po mnogo čemu su prve. Prve su za mnoge od vas, prve su ot- kad je naša domovina u EU. No, prve su i po tome što se organiziraju u punom zajed- ništvu domovinske i iseljene Hrvatske. Naime, ove svjet- Anton i Dejan Petković, ske igre su projekt od nacio- pobjednici u bućanju nalnog interesa za Republiku Hrvatsku te su njegovu reali- Gečević 4. mjesto na 50 meta- zaciju poduprle sve značajne ra slobodno. institucije Republike Hrvatske Veterani u tenisu Zvonko – predsjednik države i Hrvat- Usanović i Klaudio Katelan u skoga sabora, Vlade Republike mnogobrojnoj i jakoj konku- Hrvatske te posebice Državni renciji nisu uspjeli obraniti ured za Hrvate izvan Repu- odličja osvojena prije četiri go- blike Hrvatske“, naglasila je dine u Zadru te malonogomet- predstojnica Krstičević. na ekipa uz solidnu igru nije Međutim, uz svečano otvore- prošla grupnu fazu. nje, uz nazočnost mnogobroj- Sportski karakter Igara nih državnih i gradskih veliko- oplemenjen je humanom no- dostojnika te javnih uzvanika, tom! Na igralištu Nogometnog sve ostalo je bilo daleko ispod kluba Zagreb organizirana je Slovnikar i Petković, razine organizacije Igara koje utakmica za Gunju koju su srebro i bronca su se održale prije četiri go- odigrale Humane zvijezde Hr- dine u Zadru. Međutim, pro- pusti ravnatelja Igara i dijela organizacije Igara nisu mogli omesti našu skromnu mom- čad u uspješnim nastupima u bućanju i plivanju te nešto manje uspješnim u tenisu i malom nogometu. Na zogovima SC Špansko Anton Petković i Dejan Petko- vić osvojili su zlato u bućanju, u disciplini parovi klasično, Anton Petković srebro u dis- ciplini pojedinačno klasično te u disciplini precizno izbijanje Darko Slovnikar srebro i An- ton Petković broncu. Dok se održavalo državno prvenstvo Hrvatske u plivanju na otvorenom bazenu Mlado- sti na Savi, usporedno su se i naši plivači natjecali u vrlo ja- koj konkurenciji. Anton Can- kar osvaja broncu, a Franjo Anton Cankar, bronca u plivanju 26 27 Bandić na nogometnoj utakmici Nogometna ekipa HSI vatske protiv ekipe Hrvatskih nih koordinatora Igara HSI-ja Na kraju, posebnu zahval- svjetskih igara! Gradonačelnik bilo je sudionika iz Australije, nost za realizaciju odlaska Milan Bandić i glasnogovorni- Argentine, Kanade, Austrije, natjecatelja iz Boke kotorske i ca Državnoga ureda za Hrvate Italije, Hrvatske, Rumunjske, Crne Gore, uz redovite finan- izvan RH Žana Ćorić uputili Nizozemske, Švicarske, Vojvo- cijere HNV CG, HGD CG, HGI su prvi udarac na utakmici. dine, BiH, Njemačke te iz Crne Tivat, dugujemo i Općini Tivat, Pobijedile su Zvijezde rezulta- Gore Ilija Janović. TO Tivat, TO Kotor, Ledu i Po- tom 10 : 6! Za ekipu Humanih Prikupljeno je skoro 36.000 dravki, Una-sipi Tivat, Radiju zvijezda Hrvatske koju je pred- kuna. Tivat, Gattini Budva, Queen vodio kapetan Zvonimir Soldo Dodjelom medalja pobjedni- of Montenegro, Bachusu, Re- zaigrao je i ministar poduzet- cima i pobjedničkim momča- coleti, Volatu i gosp. Andriji ništva i obrta Gordan Maras, dima u Green Gold clubu u Krstoviču bez čije financijske glumac Slaven Knezović i sa- Zagrebu 26. srpnja zatvorene pomoći ne bismo mogli reali- vjetnik predsjednika Josipo- su 3. hrvatske svjetske igre. zirati naš projekt odlaska na vića za sport Branko Tušek te Sljedeća dva dana održana je Igre. Još jedanput im zahva- ostali bivši profesionalni nogo- konvencija Hrvatskoga svjet- ljujem u ime svih nas. metaši. U momčadi nacional- skog kongresa.

Sudionici HSI

28 29 U palači Grgurin, u Pomorskome muzeju, upriličeno je veče pod nazivom „Tragom jedne slike - vjenčanje Crne Gore s morem”

Vjenčanje Crne Gore s morem

VJENČANJE CRNE GORE S MOREM

Živjeti u Kotoru je privilegij. Bogata i raskošna prošlost Kotora, njegove graditeljske i umjetničke vrijednosti rezultat su ljudskog umijeća, ali i njegove prirodne ljepote koja je Bogom dana, a koja je stoljećima oplemenjivala njegove stanovnike te su s osobitom pažnjom tu skladnu cjelinu poštovali, čuvali, proučavali. 28 29 Mileva Pejaković Vujošević, Vesna Vičević, Radojka Abramović

Priredio: kojoj će biti riječi, nagovješta- Crne Gore mediteranskom Tripo Schubert va mnogo više od onoga što je civilizacijskom krugu u izvje- na njoj naslikano“, započela je snom obimu nastavila se i za vo historijsko veče vodi- priču Dolores i nastavila: vrijeme kralja Nikole I. Pe- la je Dolores Fabijan, a „Kao mediteranska zemlja trovića. U njegovo doba Crna Oo događajima toga doba Crna Gora je posjedovala Gora je velikim junaštvom u i samoj slici govorile su mr. unutar svoje državne teritorije borbama uspjela osloboditi Vesna Vičević i Radojka Abra- i more još od svojih najrani- Bar od Turaka 1878. god. i mović, historičarka umjetno- jih početaka. U svom dugom, tako povratiti dio svojeg mora sti. U muzičkom dijelu večeri skoro hiljadugodišnjem isto- i sam grad Bar koji je kroz nastupile su ženska klapa „Bi- rijskom hodu od XI. stoljeća istoriju, u doba prethodnih sernice Boke“ i sopranistica dukljanske države Vojislavlje- dinastija, bio i kulturni i dr- Milica Lazarević, uz pratnju vića, preko Balšića, Crnoje- žavni centar. Tim značajnim Dejana Krivokapića, a ličnosti vića, Petrovića pa sve do su- povodom održane su brojne sa slike u crnogorskim noš- vremene Crne Gore, more je proslave u zemlji, posebno u njama predstavljali su članovi zapljuskivalo njenu obalu. Mo- Baru. I upravo iz tog doba je folklorne sekcije „Nikola Đur- rem su mediteranska kulturna i slika ‘Vjenčanje Crne Gore s ković“ iz Kotora. strujanja stoljećima dopirala, morem’, akademskog slikara „Ovo historijsko veče, koje bivala prihvatana, prožimala Ivana Žmirića iz Zadra. A doba nosi naziv: Tragom jedne slike se s postojećim i održala u Cr- nastanka ove slike karakteriše -Vjenčanje Crne Gore s morem, noj Gori sve do suvremenog cjelokupni kulturni razvoj dr- predstavlja segment, jedan doba i to u mnogim sferama žave i Cetinja kao prijestolni- historijski trenutak iz bogate života; u građevinarstvu, u ce kada se formiraju i počinju historijske pomorske prošlo- arhitekturi, literaturi, muzici, raditi muzej, biblioteka, arhiv, sti Crne Gore, a sama slika, o slikarstvu... Takva pripadnost teatar, muzicira se na dvoru i

30 31 priređuju koncerti za građane, „Članom 26 Berlinskog Ugo- sjete zadarskog slikara Žmiri- uvažavaju se i okupljaju na vora o miru od 1878. Crnoj ća Cetinju i dvoru đe je dobio Cetinju umjetnici iz okolnih Gori je priznata nezavisnost, portrete knjaza, knjeginje i slovenskih zemalja... Za sliku čl. 28 utvrđene su joj granice, mnogih crnorskih junaka, kao Ivana Žmirića ‘Vjenčanje Crne a članom 29 izlaz na more ko- i crnogorske nošnje, rezulti- Gore s morem’ nije precizno jim je uspostavljen suvereni- rale su radom slikara na slici utvrđeno da li je bila narudž- tet nad teritorijalnim vodama i ‘Vjenčanje Crne Gore s mo- ba kralja Nikole, koji je njome postavljen temelj nacionalnom rem’, na kojoj je svečano oki- želio da što vjernije i snažnije crnogorskom pomorstvu. ćeni jedrenjak s crnogorskim prezentira ondašnjoj Evropi Ubrzo po oslobađanja Bara zastavama, s mnogim proslav- ratne uspjehe Crne Gore i nje- razvoj pomorstva dobija veliki ljenim junacima na njemu, nu jaku privrženost moru ili je zamah. Na Cetinju se 1882. markantna figura knjaza s bila inspiracija samog slikara godine, unutar Ministarstva podignutom desnom rukom s Žmirića oduševljenog oslobo- unutarnjih djela, čiji je mini- prstenom za bacanje u more je dilačkim ratovima Crnogora- star bio Mašo Vrbica, osniva na pramcu, pored njega sjedi ca, što je inače imalo velikog Kneževska crnogorska kan- knjeginja Milena s prestolona- pozitivnog odjeka među Juž- celarija pomorskog odjeljenja, sljednikom Danilom. Princeza nim Slovenima. Bilo kako bilo, koji uspješno obavlja sve po- Zorka sjedi na pramcu dok su slika je urađena, donešena na trebne poslove u oblasti po- po bočnoj strani, uz ostale de- Cetinje 1881. godine. Na dvo- morstva, kako na formiranju talje, ispisana imena mjesta ru su joj se divili knjaz i viso- trgovačke, tako i putničke čuvenih oslobodilačkih bitaka ke zvanice. Za građane je bila flote, uspostavi konzulata u - Vučji Do, Fundina, Nikšić, izložena u reprezentativnoj stranim lukama, pomorskom Bar… građevini, ondašnjoj velikoj zakonodavstvu i sl., pa bi se Lik mlade princeze Zorke gostionici ‘Lokandi’, na opšte moglo reći da je Mašo Vrbica ističe se svojom ljepotom, na divljenje i pohvale umjetniku zapravo prvi ministar pomor- istaknutome mjestu je na je- i slici. Poznato je da je slikar stva Crne Gore koji izuzetno drenjaku, u sjedećem položaju uradio dvije verzije iste slike. koristi ekonomske potencijale nagnuta blago preko ograde, Original jedne verzije slike mora. naravno, odjevena u crnogor- ‘Vjenčanje Crne Gore s mo- Na političkom planu pak sku narodnu nošnju. Utvrđe- rem’ čuva se u Pomorskome knjaz Nikola potencira more, no je da je za lik mlade prin- muzeju u Kotoru, kao i kopi- često koristeći svoje brodove ceze pozirala tadašnja čuvena ja one druge koja je viđena na i jahte za službena i privatna zadarska ljepotica, đevojka Cetinju daleke 1881.“, rekla je putovanja, ističući na njima Nese, kasnije udata Roli. Oči- Dolores. crnogorsku državnu zastavu, gledno, slikar nije imao neki Idući tragom ove slike Po- uz velike teškoće do usposta- portret mlade princeze, koja morski muzej Crne Gore i Mat- ve i priznanja 1880. god. prve je imala 17 godina, kada je ica crnogorska - Ogranak Ko- crnogorske pomorske zastave. 1881. sliku donio na dvor. O tor nastojali su održavanjem Sliku s prvom crnogorskom raskošnoj princezinoj ljepoti ove historijske večeri dočarati zastavom, poklon kap. Trobi- mogao se ili lično uvjeriti prili- jedan značajan segment iz bo- ća, držao je na svom dvoru, kom ranijih dolazaka na Ceti- gate pomorske prošlosti Crne ali je želio posebno umjetnič- nje i dvor ili je o njoj slušao od Gore kada je ona uspjela vra- ko djelo koje bi ovjekovječilo osoba koje su mu to vjerodo- titi jedan dio svojeg mora. Ka- istorijsku vezanost Crne Gore stojno mogle prenijeti jer ina- kva je bila atmosfera u zemlji s morem. če ne bi tražio gradsku ljepo- u povodu vraćanja jednog dije- Velika proslava oslobođenja ticu da mu za njen lik pozira. la crnogorskog mora, što je to Bara 1878., namjenski knja- Romantičan je to i lijep detalj značilo za državu Crnu Goru žev govor tim povodom, broj- za istoriju života tragično pre- na unutarnjem i na međuna- ni članci u crnogorskoj štam- minule crnogorske princeze, rodnom planu te historijske pi, knjaževa čuvena prigodna majke jugoslovenskog kralja podatke o nastanku same sli- pjesma ‘Moru’, veliki pozitivni Aleksandra. Njena ličnost, do- ke iznijela je Vesna Vičević: utisak pobjeda nad Turcima stojanstvo i ljepota trajna su na ostale Južne Slovene, po- inspiracija crnogorskih stva-

30 31 ralaca. Nedavno je naš veli- gradonačelnica Kotora Marija rem’ nije pratila bukvalo isto- ki pjesnik Mladen Lompar o Ćatović predala je domaćini- rijski koncept, u čijem je okri- princezi Zorki napisao poemu ma na poklon reprodukciju na lju, pomenuto je, nastala. Ona u zbirci poezije ‘Balsamovana platnu slike ‘Vjenčanje Crne nije narativni prikaz jednoga kletva’. Gore s morem’ koje je obav- važnoga istorijskog događaja, Za lik, pak, prestolonasljed- ljeno u raskošnoj Duždevoj već je nastala kao alegorijska nika Danila pozirao je lijepi za- palači, uz gromoglasni aplauz. kompozicija koja simboličnim darski đetić, tamnih očiju, koji Da i slike imaju svoju sudbi- prstenovanjem knjaza Nikole je u vrijeme izrade slike imao nu, kao i knjige, govori poda- s morem veliča veliki istorijski Danilove godine, Dušan Brčić tak kako je za vrijeme boravka događaj. U baroknom slikar- iz čuvene stare zadarske poro- u Veneciji grad Kotor, preko stvu već se uveliko prepozna- dice. Podaci o tome sačuvani svoje gradonačelnice, dao obe- ju alegorijske kompozicije na su u porodičnoj arhivi Brčića ćanje da će iz Crne Gore stići kojima se ogleda potraga za u Italiji, a kopija slike ‘Vjen- određena količina drvene gra- monumentalnom slikom, ro- čanje Crne Gore s morem’ i đe, koja je inače tokom stolje- mantizam ih glorifikuje. Slika danas se u porodici s ljubavlju ća u Veneciju bila izvožena i Ivana Žmirića ‘Vjenčanje Crne čuva. Prikladnom prilikom sa- bila je jako cijenjena, da se od Gore s morem’ izraz je patriot- vremena reprodukcija te slike nje izgradi jedan mali dio na skog zanosa i političkog zadat- uručena je zvanično u Muzeju rekonstruisanom raskošnom ka da se u umjetnosti prikaže Scuola Dalmata dei SS Giorgio duždevom brodu ‘Il Bucinto- snažna težnja naroda duž slo- e Trifone u Veneciji 2006. go- ro’ koji Venecija ima namjeru venske, istočne obale Jadrana, dine potomku Dušana Brčića, u dogledno vrijeme da završi. da se odrobi svih onih koji su Serđu Brčiću. Tako će i na taj, simboličan im vjekovima prisvajali more Knjaz autoru ukazuje visoke način, brod s crnogorske sli- pod pragom, a dobijanjem ko- počasti, dodjeljuje mu odliko- ke na drugoj obali zajedničkog načnog prava na naše more vanje, slika je izložena prvo na mora naći svoju trajnu vezu s produžilo je, na ovoj slici, na- dvoru, a zatim za građane koji originalnim brodom i postoj- cionalnu romantiku ilirizma. joj se dive u čuvenoj cetinjskoj binom običaja vjenčanja s Ja- Inspirisan velikim patriot- Lokandi, kritičari pišu o nje- dranskim morem koje te dvije skim zanosom, koji su još više noj ljepoti, u centru je pažnje zemlje povezuje“, dio je izlaga- pobudili događaji vezani za kulturne javnosti prestolnice, nja Vesne Vičević. oslobađanje južnog dijela cr- ali sliku knjaz na žalost ne O umjetničkim vrijednosti- nogorske obale, rodila se ide- uspijeva da otkupi. Slikar je ma slike govorila je Radojka ja o slici s ovom temom i već vraća u Zadar. Ali za vrijeme Abramović: 1881. u biblioteci Paravia u boravka na Cetinju slika je fo- „Devetnaesti vijek je vijek Zadru Žmirić izlaže alegorij- tografisana i retuširana i tako velikih političkih previranja i sku kompoziciju ‘Vjenčanje je njen izgled sačuvan. Mnogo bitnih istorijskih odluka veza- Crne Gore s morem’, rađenu u kasnije, 1922. Pošta Crne Gore nih za male slovenske države tehnici ulja na platnu veličine umnožava je i distribuira kao koncentrisane na Jadranskom 130 x 105 cm. Na jedrenjaku razglednicu, a uveličana krasi- priobalju i u unutrašnjosti iskićenom trobojnom trakom, la je tada i dan- danas mnoge Balkana, a vremenski je pred- lovorovim vijencem i cvijećem crnogorske domove. Slikar je stavljao veoma pogodno tlo za po sredini jedrenjaka na tru- preminuo 1929., zna se da se njegovanje istorijskih kom- pu nešto iznad linije mora, s slika nalazila u stanu Žmirića pozicija. U okrilju istorijskog crnogorskim barjakom, dvo- do 1922., a od tada pa dalje slikarstva, koje od umjetnika glavim orlom koji se leprša njena sudbina, za sada, nije zahtijeva visok stepen imagi- na glavnom jarbolu, jedrom poznata. Interesantno je ovom nacije i tehničku vještinu jer povijenim pod blagim vjetrom prigodom pomenuti kada se se ono za razliku od ostalih i trobojkom, crnogorskom po- Kotor bratimio s Venecijom žanrovskih kompozicija, por- morskom zastavom na krmi, 2005. i dobio na čuvanje na treta, mrtve prirode, pejzaža, Žmirić na palubi broda po- godinu dana mletačku zastavu smatralo slikarstvom vidljive stavlja čitavu scenu; central- i duždev prsten. Prilikom vra- realnosti, slika Ivana Žmirića nu figuru, kneza Nikolu, u ćanja, sljedeće 2006. godine, ‘Vjenčanje Crne Gore s mo- stojećem stavu na pramcu 32 33 jedrenjaka s prstenom u viso- ko podignutoj desnici, a oko njega najelitnije predstavnike crnogorskog društva, njegovu užu porodicu, knjeginju Mile- nu, nasljednika Danila, knje- ginjicu Zorku, vojvode, Petra Vukotića, Boža Petrovića, Iliju Plamenca, Maša Vrbicu, Peka Pavlovića, Marka Miljanova, Blaža Dragovog Petrovića i Joka Blažovog Petrovića, juna- ke proslavljenih pobjeda nad Turcima čiji su nazivi ispisa- ni na bočnoj strani jedrenjaka - Vučji Do, Nikšić, Fundina, Bar… Ovo nije monumental- no platno s predstavom veli- kih monarha, njihove djece i dvorske svite, s dvorcima i re- prezentativnom arhitekturom u pozadini, ali je upravo po tome minimalnom broju ljudi jedne male, hrabre i po svojoj posebnosti u Evropi poznate Kopija originalne slike knjaževine - toplo i inspirativ- no. Nije sve u komparaciji koja se odnosi na poredak veličine, li malene knjaževine koja se i on s morskog žala, zajedno već daleko više u jednoj toploj, prstenuje s morem. Očigledno s Bokom želi gledati na pla- sentimentalnoj noti koja proži- je i da su ostale ličnosti razli- vi Lovćen oslobođen ropstva. ma platno ma koliko ono ima čito slikarski tretirane u odno- Tonalitet na slici u znaku je dozu patetike i iskrene, inspi- su na ovaj dominantni motiv. trobojke i barjaka na krmi, cr- rativne naivnosti. Ova naiv- Crnogorski junaci koncentri- vena je simbol prolivene krvi nost ogleda se u potenciranoj sani su na događaj dok djeca, za slobodu, plava mora, a bi- deskriptivnosti i intenzivnoj knjeginjica Zorka, dodiruje jela svih čednih, nevinih žr- paleti bez prelaza i miješanja oslonjena o bok jedrenjaka lo- tava koje su pale za slobodu tonova što ostavlja utisak veli- vorov vijenac, a mali nasljed- malog, herojskog naroda sa- kog šarenila i stavlja naglasak nik Danilo stojeći knjaginji Mi- krivenog u planinskom zaleđu na etnografsku koloristiku. leni s desne strane posmatra kome je more boje smaragda Slikar je svakako imao nepo- svijet na obali. Svakako da je prozor i izlaz u svijet... I ma sredne veze s Cetinjem jer je Žmirić ovim rasporedom figu- koliko mnogi kritičari vezivali učenike koje su mu pozirali u ra, zamahom vesala jednog ve- ovu alegoriju s duždevim vjen- njegovom umjetničkom ateljeu slača, prikazom ostatka svite, čanjem s morem, što je Žmi- odijevao u crnogorsku narod- nastojao poboljšati kompozici- riću školovanom i na djelima nu nošnju, a za lica na slici ju na slici i dotjerati uravno- venecijanskih majstora poslu- koristio je autentične portrete teženost kompozicije. Okolni žilo kao prototip, alegorije tipa istorijskih ličnosti. Dok knez svijet s usklicima pozdravlja vjenčanja, krunisanja, zakletvi Nikola drži visoko prsten u događaj s krševite obale, puca poznate su u umjetnosti već u ruci, ta scena traje. Nema čina se iz pušaka, viju se zastave, antičkoj mitologiji i njihovo po- bacanja prstena. Čini se da on a gore visoko streme ka nebu navljanje tokom svih stilova u drži govor prije vjenčanja, veli- planine i brda nad obalom pa umjetnosti je prirodno tako da kog i najdirljivijeg čina u živo- se ovdje prisjećamo Šantićevih tu asocijaciju ne treba posma- tu svakog pojedinaca, a kamo- stihova iz pjesme „Boka“ kada trati s tolikom važnošću. Žmi- 32 33 rić je slikar duše jednog malog đene u krejonu ne može reći. ke. Put jedne dopisne karte s naroda koji vapi za slobodom Iste dimenzije, ista tematika, motivom alegorije ‘Vjenčanja mora i neba nad njim, što je s pobuđuju na razmišljanje, ali Crne Gore s morem’ od Rijeke velikim entuzijazmom pokazao ono nam daje jedan logičan Crnojevića, Bosne do Pariza, na ovoj alegorijskoj slici. slijed misli i konačno zaklju- Kotora pa ponovo, prilikom Ovu je sliku Ivan Žmirić no- čak. Slika je mogla biti slikar- sjećanja na ovo djelo, tu u Ko- sio na Cetinje s namjerom da ski predložak za sliku rađenu toru, što je drugo nego sudbi- je proda knjazu Nikoli. Bila je u tehnici ulja na platnu, koja na i simbolika. izložena na dvoru, pa u velikoj je nuđena knjazu Nikoli, ali i cetinjskoj gostionici ‘Lokandi’. samostalna slika koju je Žmi- Ivan Žmirić (Zadar, Sliku je crnogorski narod po- rić namijenio nečem drugom. 1842. - 1929.), po nagovo- hodio s velikim ushićenjem, ‘Vjenčanje Crne Gore s mo- ru svog učitelja slikarstva i ali je knjaz Nikola nije otku- rem’, slika rađena u krejonu, prijatelja Franja Salghetija pio zbog nedostatka sredsta- na žalost, oštećena je i zatam- Driollija, najpoznatijega za- va, već je najbolje moguće njena, što je i plod jedne bezu- darskog slikara 19. stolje- ugostio Žmirića, uz svečani spješne restauracije, a svojim ća, odlazi u Firencu na stu- ručak upriličen za uvaženoga žutosmeđim tonom liči na na- dije slikarstva. Tamo poput gosta, a u znak zahvalnosti i slikani dokument, na stranicu svih koji uče slikati kopira odlikovao je slikara. Ova slika istorije koja se čita s platna, djela poznatih slikara da bi doživjela je, na žalost, tragič- na boje starog pergamenta i se 1867. našao u Sienni, nu sudbinu. Nalazila se u nje- arhivalija. Svjesni istorijsko- gdje se slikarski obrazu- govoj kući u Zadru do 1922. dokumentarne vrijednosti ove je kod slikara i teoretičara godine, od kada iz straha od slike, koja ima i nezanemari- umjetnosti Luigija Mussi- talijanske okupacione vlasti vu likovnu vrijednost, napra- nija (Berlin 1813. - Siena nije izlagana. Prema jubilar- vili smo u Konzervatorskoj 1888.). Mussini, kasnije nom 86. broju Narodnog lista radionici Pomorskoga muzeja upravitelj sijenske Akade- iz 1892. godine, sliku je autor Crne Gore kopiju originalne mije, stvara pod velikim darovao Hrvatskoj čitaonici u slike, dimenzija 130 x 88 cm, utjecajem firentinskih maj- Zadru, a postradala je, najvje- čiji je autor slikar konzerva- stora quattrocenta, slikaju- rovatnije, u bombardovanju tor Smiljka Strunjaš. Replika ći uglavnom kompozicije s Zadra tokom II. svjetskog rata. je urađena prema originalnoj temama iz antičke historije Žmirić je naslikao dvije isto- razglednici, plakatu uvećane i alegorije. U Sienni je jed- vjetne slike, u različitoj tehni- dopisne karte Žmirićeve sli- na Žmirićeva slika rađena ci, pomenutu u ulju na platnu ke urađene u ulju na platnu. na kartonu ocijenjena kao i drugu u tehnici krejona na Razglednicu slike ‘Vjenčanje najbolja u kompoziciji i do- papiru zalijepljenom na platno Crne Gore s morem’ otkupio biva zlatnu medalju. Žmirić koja je u posjedu Pomorskog je pok. inžinjer Branko Proro- je već u sijenskom razdo- muzeja Crne Gore u Kotoru. čić, kolekcionar i predsjednik blju radio crteže u žuto- Dubioza oko slike koja je no- Kolekcionarskog društva ‘Ko- smeđem, toplom tonalitetu šena na Cetinje i druge koju tor’ u Parizu 60-ih godina 20. poput vrlo uspješne slike je otkupio Pomorski muzej 76 vijeka. Štampana je u Minhe- „Propovjedaonica u Si- godina kasnije mogla bi se ot- nu kod Purgera Co., Photoc- enni“. Poslije studija u Ve- kloniti jednom jedinom izre- hromiekarte, pod br. 1686., a neciji vraća se u Zadar gdje čenom opaskom anonimnog natpis na njenoj poleđini ‘N. S. u realnoj gimnaziji radi kritičara koji je popratio doga- Bjeladinović, Cattaro’ govori u kao profesor crtanja oko đaj izlaganja slike u cetinjskoj prilog njenog preštampavanja 30 godina. Bio je aktivan gostionici, o čemu izvještava u Kotoru. Razglednicu je sin kao kustos, konzervator, Glas Crnogoraca gdje kaže Veljko poslao iz Rijeke Crno- restaurator. Održavao je i da vijenci s cvijećem oko bro- jevića u Brčko svojim rodite- privatnu slikarsku školu, da prosto mame da se uberu, ljima, tačnije Savi P. Nediću, bavio se slikanjem, ali ne što se za smiren, svijetlosme- koju je on primio 25. 8. 1925. kao primarnom vokacijom. đi tonalitet istovjetne slike ra- g., što potvrđuje datum s mar-

34 35 KOTOR JE DOBIO NOVU MULTIMEDIJALNU DVORANU U REKONSTRUIRANOJ CRKVI SVETOG PAVLA Simbol kulturno- historijskog naslijeđa

Crna Gora ima taj privilegij da na malom prostoru spaja narode i religije i da gradi svoj moderni identitet u bogatstvu kulturnih i svekolikih različitosti. Primjer crkve svetog Pavla na najljepši način to simbolizira.

34 35 Priredio: Tripo Schubert

a otvorenju nove mul- timedijalne dvorane u Nrekonstruiranoj crkvi sv. Pavla u Kotoru, 25. srpnja, gradonačelnica Kotora Mari- ja Maja Ćatović pozdravila je mnogobrojne goste podsjeća- jući ih kako je ovaj sakralni objekt sagradio 1263. godine kotorski građanin Pavle Bari sa svojom ženom Dobrom, kako je to zapisano na saču- Gradonačelnica Marija Ćatović Premijer Milo Đukanović vanome ktitorskom natpisu na zapadnoj fasadi. Tri godine stručnim standardima u obla- kulturnih i svekolikih razli- kasnije Bari je crkvu poklonio sti rekonstrukcije spomenika čitosti. I primjer crkve svetog dominikancima koji su se u kulture. Isposnička ćelija bla- Pavla na najljepši način to Kotor doselili iz Dubrovnika. U žene Ozane, kao i ostali zna- simbolizuje. Kao i životna pri- samostanu pri ovoj crkvi do- čajni nalazi, dostupni su oku ča i sudbina blažene Ozane, za minikanci su ostali do sredine posjetilaca. Takođe, izvedeni čije je duhovničko djelovanje 14. stoljeća. Nakon dolaska poslovi omogućili su da Kotor vezano i ovo istorijsko zdanje. kotorske mučenice blažene dobije jednu lijepu višefunkci- Upravo zbog ovakvih civiliza- Ozane u samostan svetog Pa- onalnu dvoranu, pogodnu za cijskih kodova, Kotor i Boka vla, u prvoj polovini 16. stolje- održavanje koncerata, kao i Kotorska, koji su dio svjetske ća, prvobitna crkva je sruše- značajnih skupova i sastana- kulturne baštine, osobena su na, a zapadna fasada i dijelovi ka. Izražavam zadovoljstvo što crnogorska priča. Ovakvi spo- poda uklopljeni su u novu, smo obnovom i rekonstrukci- menici i ukupno istorijsko na- znatno veću građevinu, podi- jom crkve svetog Pavla potvr- sljeđe Kotora i Crne Gore svje- gnutu na istome mjestu. Nova dili namjeru lokalne vlasti da doči da je Crna Gora oduvijek crkva orijentirana je u pravcu obnavlja i revitalizuje značajne bila dio evropske civilizacije i sjever - jug, za razliku od pr- objekte i spomenike kulture u da je po svojim tekovinama i vobitne koja je bila u pravcu UNESCO-vom gradu, čuvajući dostignućima pripadala mo- istok - zapad. ih od propadanja i dajući im dernoj Evropi. To je i najbo- „Burna istorija grada dota- nove funkcije, u skladu sa vre- lja potvrda da smo danas na kla je crkvu svetog Pavla koja menom u kojem živimo“, rekla pravom putu. Za razliku od u dugom nizu godina nije bila je Ćatović. drugih, mi nemamo potrebu u svojoj osnovnoj funkciji. Za Dvoranu je otvorio premijer da bilo šta dopisujemo, ili da vrijeme francuske vladavine Crne Gore Milo Đukanović, retuširamo našu istoriju. Po- ovdje su se nalazili kasarna i koji je uz ostalo rekao: sebno, ne da svojatamo nešto skladište, a u periodu Austro- „Za državu Crnu Goru ova- što nije naše. Ali, imamo oba- ugarske, kao i izvjesno vrijeme kvi tragovi nasljeđa važno su vezu da čuvamo ono što jeste, nakon II svjetskog rata, građe- obilježje njenog trajanja i civi- i da to bogato, vjekovima na- vina je služila kao zatvor. lizacijskog hoda. Nepokoleblji- gomilano kulturno-istorijsko Sada je, konačno, crkva sve- va vizija ujedinjene Evrope, s nasljeđe valorizujemo na pra- tog Pavla dobila novo ruho i jedne strane, kao i ispunjenost vi način. I da jačamo svijest o novu namjenu. Opština Ko- ponosom što ovakvi spomenici značaju tog ogromnog naslje- tor je, posredstvom Direkcije potvrđuju da imamo vrijedan đa. Restauracija crkve svetog za uređenje i izgradnju grada, dio temelja evropske kulture i Pavla i stavljanje ovog moder- uložila skoro milion eura kako tradicije, s druge – još više nas nog objekta u funkciju savre- bi se ova građevina rekon- obavezuju na posvećenost kul- menih potreba Kotora i Crne struisala i obnovila. Radove je turno-istorijskom nasljeđu, Gore najbolji je korak u prav- izvelo preduzeće ‘Profesional’ njegovom čuvanju i obnovi. cu takve budućnosti”, rekao je iz Nikšića, uz konzervatorski Crna Gora ima tu privilegiju Milo Đukanović prilikom sve- nadzor Regionalnog zavoda za da na malom prostoru spaja čanog otvorenja multimedijal- zaštitu spomenika kulture. Svi narode i religije i da gradi svoj ne dvorane. radovi izvedeni su u skladu sa moderni identitet u bogatstvu 36 37 Na inicijativu i nositelja projekta HKD „Napredak“ otkriven je spomenik 30. travnja 2014. godine, za sjećanje na posjet pape Ivana Pavla II. Sarajevu 12. – 13. travnja 1997. godine ZAHVALNOST SVECU „Ljudi ovoga područja žele izgrađivati društvo mira čiji članovi priznaju Boga kao gospodara i Oca sviju.“

Priredio: Tripo Schubert

a trgu ispred katedrale Srca Isusova u Sarajevu Nupriličena je svečanost otkrivanja i blagoslova spo- menika svetom Ivanu Pavlu II., koja je započela procesijom iz katedrale nakon mise slav- ljene tom prigodom, kao i u sklopu održavanja XX. sabora svećenika Vrhbosanske nadbi- skupije. Svečanosti su prisu- stvovali kardinal Vinko Puljić sa svim biskupima Biskupske konferencije Bosne i Hercego- vine i mnogobrojni drugi. U ime Vrhbosanske nad- biskupije i Hrvatskoga kul- turnog društva „Napredak“, inicijatora postavljanja spo- menika i nositelja projekta, na početku je pozdravio voditelj programa Vanja Gavran koji je podsjetio da je svečanost upriličena na istome mjestu na kojem je papa Ivan Pavao II. dana 12. travnja 1997. go- dine pozdravljao i blagoslovio okupljeno mnoštvo.

36 37 Lider prošlog stoljeća U ime državnih instituci- ja nazočnima su se obratili predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i pred- sjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda. U svom obraćanju Izetbegović je izra- zio zadovoljstvo prisutnošću na ovoj svečanosti u znak sje- ćanja na papu Ivana Pavla II., „velikog čovjeka, jednog od najznačajnijih humanista i li- dera prošlog stoljeća“. Izrazio je uvjerenje da ga građani Bo- sne i Hercegovine pamte samo po dobru, posebno po onome što je za njih činio u najtežim trenutcima stradanja tijekom rata od 1992. do 1995. godi- ne. Rekao je da je svojim uni- verzalnim humanističkim sta- jalištem papa Ivan Pavao II. ostavio snažan upečatljiv trag i pouku koja je „trajno aktual- na i motivirajuća“ te je ustvr- dio da je na njegove poruke potrebno stalno podsjećati kako bi „lakše gradili uistinu slobodno i demokratsko druš- tvo prihvatljivo i komotno za sve narode i građane koji žive tu s nama i uz nas“ kada je biti zagovornik da se njegove u BiH“. u BiH bilo najteže te je rekao ideje ljubavi prema svakom Tada je najavio je da će se u da „najmanje što smo mogli i čovjeku, ekumenizma i dija- Sarajevu 28. lipnja ove godine, što možemo je da mu na ovaj loga, praštanja i sporazumi- prigodom obilježavanja sto- način zahvalimo i da se prisje- jevanja sve više ostvaruju u godišnjice od početka Prvoga timo onih koji su bili s nama“. „ovoj kompliciranoj, ali lijepoj svjetskog rata, ponoviti riječi Ujedno je zahvalio i čestitao zemlji“. Obraćajući se pred- ovoga Pape koje je izrekao pri svima koji su tome pridonijeli, stavnicima vlasti podsjetio je završetku svog pohoda Saraje- kao i Svetoj Stolici za sve do- kako je ovaj Papa prigodom vu 1997. godine: „Nikada više sad učinjeno za BiH. Podsje- pohoda Banjoj Luci poručio rata.“ Ustvrdio je da BiH ima tio je na jedan dio onoga što da budućnost BiH ovisi o nje- samo jedan put u budućnost je papa Ivan Pavao II. izrekao zinim stanovnicima. „Ovisi o – put unutarnjih i vanjskih prigodom svoga posjeta u trav- svima nama, ali prije svega o europskih integracija. „To je nju 1997. godine kada je re- onima koji imaju vlast i koji realna platforma na kojoj se kao da „ljudi ovoga područja odlučuju o funkcioniranju ove svi možemo naći. Moramo biti žele izgrađivati društvo mira zemlje“, rekao je mons. Topić. svjesni da što prije izazove na čiji članovi priznaju Boga kao Također je izrazio mišljenje da tom putu svladamo, to će i gospodara i Oca sviju“. zajedništvo iskazano prisut- svima u ovoj zemlji biti bolje. Zatim je u ime HKD „Napre- nošću na ovoj svečanosti ima Poruke mudrosti pape Ivana dak“ i u svoje ime okupljene „ogromno značenje ne samo Pavla II. kojih se danas prisje- pozdravio predsjednik „Na- za katolike, nego i za sve sta- ćamo na toj sudbinskoj stazi pretka“ mons. Franjo Topić novnike Bosne i Hercegovine“. mogu nam biti vrijedna vodi- koji je, između ostaloga, pod- Nakon toga je na videoekranu lja“, rekao je Izetbegović. sjetio na osnovne podatke iz uslijedio insert iz Papina opro- Vjekoslav Bevanda ustvrdio života pape Wojtyle. Izrazio je štajnoga govora iz sarajevske je kako Ivan Pavao II. „bio je nadu da će Ivan Pavao Veliki zračne luke 1997. godine. 38 39 Vrhbosanske nadbiskupije, a osobito kardinalu Puljiću te izrazio nadu će njegovo djelo u srcima svih Sarajlija i svih posjetitelja pri pogledu na spomenik buditi „samo lijepa sjećanja i uspomene na posjet ovoga velikog čovjeka i sada sveca“. Kardinal Puljić na poseban način zahvalio je svim do- bročiniteljima i svima koji su sudjelovali svojim prilozima. Zahvalnost je izrazio i organi- zatorima susreta, od Odbora i suradnika iz „Napretka“, a na poseban način govornicima i svima koji su ovom prigodom uputili lijepe riječi. Također, zahvalio je i medijima koji su, kako je istaknuo, pokazali spremnost da stvore pozitivno ozračje. Riječi zahvale uputio je i vjerskim predstavnicima što su podržali ovu inicijativu, počevši od Međureligijskog vi- jeća, a posebno reis-ul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseinu ef. Ka- vazoviću jer mu je dan ranije osobno došao čestitati i izra- ziti potporu. Zahvalio je zatim Duboko poštovanje Autor spomenika, akademik i građanima grada Sarajeva te Hrvoje Urumović, zahvalio je im čestitao na ovome danu i Nuncij Luigi Pezzuto zatim predstavnicima „Napretka“ i događaju. je rekao kako se Sveta Stoli- ca vrlo rado pridružuje izrazu dubokog poštovanja prema sv. Hodočasnici iz Kotora Ivanu Pavlu II. koji je, kako je ustvrdio, Vrhbosanska nadbi- skupija ostvarila podizanjem spomenika neposredno nakon njegove kanonizacije. „Ovim kipom sveti Papa će moći na- staviti svoju misiju, ne samo kao Učitelj vjere, nego kao i Učitelj života“, rekao je nuncij Pezzuto izrazivši želju Svete Stolice da spomenik svim pro- laznicima bude poticaj da se otvore i inspiriraju u osobnom i zajedničkom životu kroz po- ruku mira, solidarnosti, brat- stva i tolerancije, tj. vrijedno- sti koje su, kako je rekao, bile ključne točke mjesta i plodnog pontifikata sv. Ivana Pavla II.

38 39 Branko Božinović posljednji je Tivćanin koji još aktivno prakticira drevnu tehniku ribolova RIBANJE POD UKRES – MAČEVANJE SA MORSKIM STVORENJIMA

Piše: zaljeva, bile su idealno lovište Siniša Luković za ljude koji su ovdje razvili je- dan originalni, drevni način ri- oć. Mrkli mrak, bonaca i bolova – takozvano ribanje pod kao ulje mirna površina ukres (pod luč – baklju koju Nmora. Nikoga nema na su koristili prije nego što su obali sa koje u more upravo izumljene garbitne i električ- zalazi samo jedan čovjek. Pali ne svjetiljke). Nije to bio način se svjetlost u njegovoj lijevoj da se neko obogati od veli- ruci i obasjava plićak što ga ke lovine, već izuzetno težak, čovjek gazi, zalazeći u more do mukotrpan pokušaj umor- iznad koljena. Polako, nezna- nog bokeškog težaka da, na- nac kreće plićakom uz obalu, kon cijleog dana rada u polju, nastojeći svojim pokretima maslinjacima i vinogradima, što manje parati i remetiti kao iskoristi „slobodno vrijeme“ i ogledalo glatku površ vode. umjesto da zasluženo odmori Ispod nje, u tami koju polako u krevetu, noću ovako poku- „probija“ njegova lampa, leži šava na trpezu svoje porodice, plijen – cipoli, guljoči, sipe, narednog dana iznijeti malo pokadkad marmara ili mala ribe, ili po koju sipu, odnosno orada... Brz, precizan zamah raka. desne ruke u kojoj je ribarski Ribanje pod ukres, odnosno mač – kurćela, i riba ili uku- ribolov korištenjem mača – sni glavonožac, već su ubijeni. kurćele kako ga zove lokalno Završili su u borsi (vreći) koju stanovništvo, nešto je što je vješti ribar-mačevalac, nosi na danas gotovo izumrlo u Boki. leđima. Drugdje na Jadranu ovaj je Prethodna scena nešto je što način ribolova gotovo nepo- se prethodnih stoljeća često znat, dok se njime u Zalivu moglo vidjeti u Boki, posebno danas još jedini aktivno i re- u Tivtu. Plitke i blago polože- dovno bavi Tivćanin Branko ne obale većeg dijela Tivatskog Božinović. 40 41 „Strast prema ribanju pod ukres u meni je probudio moj stric koji je bio jedan od najbo- ljih lokalnih ribara ovom me- todom.“- priča za „Vijesti“ ovaj službenik Opštine Tivat koji uvečer u toplijim mjesecima godine, redovito sa mačem u jednoj i lampom u drugoj ruci, obilazi plićake na nekoliko još rijetkih nedevastiranih dijelo- va tivatske obale. Kao i njegovi prethodnici iz ranijih stoljeća i desetljeća, i Branko koristi isti osnovni alat – metalni polukružni mač dužine oko metra, takozvanu kurćelu, izrađenu od preko- vanog željeznog obruča neke stare drvene bačve za vino. Na nogama su mu stare crevlje (cipele), kako bi zaštitio taba- ne od uboda i rana jer valja gaziti kroz plićak bogat oštrim „Dobro je i to što i na provi Brankov omiljeni teren za kamenjem, ježevima, ostaci- barke imam mjesto za limen- ribanje pod ukres je otok ma slomljenih školjaka, ali ku piva za okrijepu kad ožed- Stradioti – našoj javnosti po- nerijetko i stakla ili žice kao nim!“- dodaje uz smijeh, isti- znatije kao Sveti Marko. Sada modernih nusprodukata ljudi čući da je njemu danas ipak pusto, a nekada puno stranih koji more doživljavaju samo mnogo lakše nego nekad sta- turista, Francuza koji su ov- medijumom za kupanje i de- rima, zato što kada završi sa dje ljetovali u naturističkom ponijom za bacanje smeća. lovom, uđe u barku, presvuče naselju „Cluba Mediteranee“, „Crevlje naravno trebaju biti se u suhu i toplu odjeću i sa otok Sveti Marko konfiguraci- probijene na stranama, da upaljenom pentom na krmi, jom svoje obale idealno je za voda lakše iz njih izlazi. U li- začas se vrati kući. ribanje pod ukres. jevoj ruci nosim petrolejsku „Stari to nisu mogli – pješke „Krećući sa jedne točke oto- lampu kojom osvjetljavam su iz kuće odili (išli) do pozici- ka, meni treba četiri sata za more u blizini i otkrivam pli- je, pješke su teren u moru obi- potpuno „zaokružiti“ i obići jen, kao i male osti jer se neke lazili, i pješke se, onako mokri, otok, lagano gazeći kroz plićak. vrste lovine sa njima mogu umorni, a nerijetko i dobro Sada to radim sam, a nekada jednostavnije i lakše ubiti nego promrzli jer se nekad ovako sam to radio čak uz nazočnost kurćelom koja je osnovni alat ribalo i u sred zime, vraćali jednog broja turista, jer su i koju nosim u desnoj ruci. Na doma. Trebalo je to izdržati – Francuzi koji su odmarali na leđima mi je borsa za lovinu ruke su tom čovjeku bile sa- otoku, bili izuzetno znatiželjni i to je otprilike sve što vam je tima uzdignute i odvojene od i htjeli iz prve ruke vidjeti što potrebno za ovu vrstu riba- tijela, te opterećene teretom ja to zapravo radim. Oni bi, nja.“- kaže Branko Božinović. – u jednoj je nosio cetilenu da me ne uznemiravaju i tje- Za razliku od drevnih predaka (staru lampu na garbit) sa dva raju mi plijen, lagano prvo išli koji nisu imali tu vrstu „luk- bekuća (dizne) i male osti, a u obalom i pratili me, a kada su suza“, već su sve radili pješke, drugoj kurćelu. Sa kurćele i sa shvatili da tako ne mogu ništa Branko na ribanje pod ukres osti kapalo je po njemu more, vidjeti, okuražili su se i ušli u odlazi svojom malom plastič- niz leđa mu se u gaće iz borse, more iza mene i gledali kako nom barkom, dovoljno malom slivalo sipino crnilo, noge mu lovim. To je za njih bila jedin- da je može laktom, gurati po- je žuljao pijesak koji se naku- stvena atrakcija koju su dugo red sebe u plićaku i na nju na- pio u crevljama....“- priča ovaj prepričavali, posebno trenutke sloniti dio opreme i ulova kada neobični ribar koji je od svojih kada mač padne u vodu i ubije se umori, a na barci je i plin- predaka naslijedio i dvije kur- kakav veći komad ribe.“- pre- ski ferao, nešto veći od onoga ćele kojima on sada bije ribu. pričava Branko, prisjećajući što ga može nositi u ruci. se uz smijeh, nevjerice jednog 40 41 sjete kaže ovaj interesantan čovjek. Branko ističe da malo tko može vjerovati koliko je mač – kurćela efikasan način za ubiti ribu. Iako to nije oštar, već relativno tupi alat, samo jednim kratkim trzajem kur- ćele i udarcem po ribi, plijenu se slomi kičma, te se riba od- mah izvrne trbuhom na povr- šinu. Najčešća lovina, pored sipa, su cipoli, trigle, poko- ja manja orada ili marmara, grujevi, mali škrpuni, jegulja, veliki guljoči, rijetko po koja hobotnica ili ćabra. „Ovo nije komercijalni ribolov, već vrlo Talijana - ribara koji se slu- pod ukres. To je način živo- „siromašan“, pa ulov najčešće čajno zatekao u Tivtu i kojega ta, više nego što je sam ribo- i ne bude više od kila-dva ribe je Božinović sreo pri povratku lov – tako neposredan dodir sa na noć. Ja sam znao uloviti i sa ribanja pod ukres. Talijan prirodom, mir, tišina, mrak i do osam kila cipola ili tridese- nikako nije vjerovao da je ne- more je nešto što se riječima tak sipa na noć, ali se ponekad koliko kilograma ribe i sipa u ne da opisati, već se treba do- desi i da u borsi, na povratku Brankovoj borsi ulovljeno ma- živjeti. Na žalost, moderna ur- doma, ne bude ništa. Stari čem, već je mislio da se Boži- banizacija i način života učinili su naši ribali kurćelom zato nović i njegov tadašnji partner su da je terena za ribanje kur- što su morali naći načina da u lovu kurćelom, profesor, ka- ćelom sve manje jer se gradi doprinesu prehrani obitelji, a petan duge plovidbe Ilija Milo- na svakom pedlju obale, a tiši- ja danas to radim iz zadovolj- vić, sa njim šegače. nu zrikavaca i pjevanje slavuja stva, iz ljubavi prema onima „Mnogi mladi kad čuju za kojeg si nekada mogao čuti u koji su me ovom naučili. To ovo što radim zainteresiraju se gluho doba noći sa obale, sada me i obvezuje – da tradicija ne i požele probati, ali to nije baš više ne čuješ od basova disko umre.” – zaključuje posljednji lako jer treba biti vješt i umje- i tehno muzike sa raznih otvo- aktivni bokeški ribar sa ma- ti „čitati“ i prepoznavati znake renih šankova“ – ne bez doze čem, Branko Božinović. koje ti šalje priroda. Desi se tako ponekad da me potenci- jalni učenik slijedi u gaženju plićakom i već digne nogu da je spusti na dno, a ja ga moram upozoriti da ostane tako mirno i da to ne učini, jer će zgazi- ti sipu koja se sakrila baš na mjestu gdje bi on koraknuo.“- naglašava Božinović dodajući da su se neki od „te mlađari- je ipak, već zarazili ovim na- činom lova“ pa ne sumnja da će se drevna tradicija očuvati. Za uspjeh u ovoj vrsti ribolova osim vještine i iskustva koje se vremenom stiče, presudni su mrak, da se u ribolov pođe na početku plime, te da mjesec bude „onaj ribarski, što tanji“. „Potrebna je besprijekorna tišina i to je nešto u čemu ja možda i najviše uživam loveći Branko Božinović

42 PB Uređuje: Tijana Petrović

OTVOREN PASTORALNI CENTAR U KATEDRALI SVETOGA PETRA U BARU

talijanskom, dok su molitve vjernika, uz navedene, izgovorene i na poljskom i engleskom jeziku. U svojoj propovijedi uzoriti kardinal mons. Bassetti naglasio je kako njegov dolazak i dolazak talijanskih hodočasnika u grad Bari (tal. Antivari) i ovu staru nadbiskupiju nije slučajan, već ih na najljepši na- čin povezuje fra Giovanni di Pian Carpine, rodom iz Umbrije, iz okolice Peruđe, izravni učenik sv. Franje Asiškog, koji je od 1248. do 1252. godine bio barski nadbiskup, gdje je i umro, a možda i pokopan. Bar- ski nadbiskup Ivan II. (Giovanni di Pian Carpine) poznat je diljem svijeta jer je kao papinski izaslanik Uz nazočnost nekoliko stotina, možda i tisuću vjer- prije Marka Pola otputovao u diplomatsko-vjersku nika, u novoj konkatedrali sv. Petra u Baru održana misiju u Mongoliju, o čemu je kao svjedočanstvo je u nedjelju, 3. kolovoza u 11 sati, svečana sveta napisao dvije knjige. Naglašeno je također da će no- misa prigodom blagoslova katoličkoga Pastoralnog vootvoreni katolički Pastoralni centar ubuduće biti centra. Dvorana Pastoralnog centra nalazi se u pro- mjesto gdje će se održavati vjerski, ali i kulturni do- storu tzv. kripte, tj. ispod glavnoga oltara, koji još gađaji (koncerti, kazališne predstave, izložbe, pro- uvijek nije službeno otvoren i blagoslovljen. Sveča- mocije knjiga) koji su značajni ne samo za katoličke no euharistijsko slavlje predvodio je uzoriti kardinal vjernike, već za sve građane Bara i njihove goste. Na mons. Gualtiero Bassetti, nadbiskup talijanskoga kraju, gosti iz Italije su mons. Gashiju poklonili mi- grada Peruđe, koji je doputovao u pratnji nekoliko snicu, kalež i dvije knjige već spomenutoga barskog svećenika te skupine hodočasnika iz ove nadbisku- nadbiskupa Carpinija iz XIII. st. pije koja pripada talijanskoj regiji Umbriji. Koncele- Uz srdačne čestitke za otvorenje ovog centra mo- brirali su mons. Zef Gashi, barski nadbiskup, mons. ramo na kraju konstatirati i nekoliko „sitnica“ koje Luciano Agostini, biskup Sape u Albaniji, biskup su „visjele u zraku“. Naime, bilo je više nego pri- Kosova mons. Dode Gjergji te svećenici i redovnici iz mjetno da su barski vjernici bili potpuno izopćeni iz spomenutih dijeceza, uključujući i barskog župnika organizacije ovog za njih značajnog događaja te da don Sima Ljuljića. Misi je nazočio i veliki broj redov- se na misi u tom smislu ni po čemu nisu razlikovali nica (sestre franjevke i sestre svetog Križa) iz cijele od primjerice poljskih ili talijanskih turista. Na spo- nadbiskupije i susjednih biskupija. Svojim prekra- menutu svečanost nije pozvan nitko od predstavni- snim pjevanjem ovo misno slavlje uveličao je pjevač- ka države, Općine Bar, drugih vjerskih zajednica, a ki zbor „Naša Lipa“ iz grada Tuhelja u Hrvatskom nekoliko novinara samoinicijativno je došlo kako bi zagorju pod ravnanjem maestra Armanda Slavičeka. izvijestili o ovome događaju. Mnogobrojni barski ka- Veliku zaslugu za dolazak ovog zbora ima gđa Marija tolički vjernici su, uz negodovanje, pitali zbog čega Jovović iz Zagreba, koja već godinama dovodi hrvat- uz njih prigodom ovako svečanog događaja nisu bili ske hodočasnike iz Zagreba i okolice u Boku, Bar i susjedni kotorski biskup mons. Ilija Janjić, susjedni Crnu Goru. župnik Sutomora, Brce i Sušnja don Dejan Turza, a Uz vjernike katedralne župe Bar i vjernika iz okol- primjetna je bila i manja nazočnost vjernika iz ovih nih župa i dekanata te hodočasnika iz Italije i Hr- župa koje se nalaze u neposrednoj blizini Bara. Ta- vatske svečanosti je nazočio i veliki broj katoličkih kođer, postavljeno je i pitanje zbog čega, uz (nad) vjernika koji kao turisti ovih dana borave u Baru i biskupe iz Italije, Albanije i Kosova (koji su, treba li Crnoj Gori, osobito iz Poljske, ali i Slovačke, Češke, to naglasiti, više nego dobro došli!), nije bilo nekog Mađarske, Ukrajine, Slovenije, Bosne i Hercegovine, od (nad)biskupa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije (Vojvodine), Albanije, Francuske, Njemačke, Srbije, Makedonije, Slovenije. Budući da tek slijedi SAD-a i drugih zemalja. Sveta misa služena je na la- posveta glavnoga oltara, tj. blagoslov konkatedrale tinskom i hrvatskom jeziku, biblijska čitanja su bila sv. Petra, nadamo se da ćemo odgovore na neka od na hrvatskom i albanskom, Evanđelje i homilija na ovih pitanja dobiti upravo tada.

43 Aktualnosti

“Panorame zaliva kroz objektiv” Zorana Nikolića

Luka Kotor AD, jednom noćnom panoramom kotor- skog zaliva, koja je i večeras izložena. Radove često šalje i u svijet, putem interneta i raznih specijalizo- vanih foto sajtova”, rekla je otvarajući izložbu etno- U Muzeju grada Perasta, na dan Fašinade 22. loginja i antropologinja Danijela Đukić. srpnja, otvorena je autorska izložba fotografija “Pa- Autor fotografija zahvalio je Radio Duxu, čiji je norame zaliva kroz objektiv”, fotografa Zorana Niko- suradnik, i izrazio veliko zadovoljstvo što je taj radio lića. Mnogobrojne posjetitelje na početku je pozdra- u svom radu prepoznao fotografiju kao medij. “Želio vio direktor Muzeja Andro Radulović. bih da pošaljem jednu poruku svim talentovanim “Večeras imamo priliku uživati u Zoranovim foto- ljudima, nije bitno da li se bave fotografijom, umjet- grafijama koje su specifične jer se rade na specifi- nošću ili zanatstvom. Svi ljudi koji su talentovani, čan način. Ovo je treća samostalna izložba Zorana a svi smo mi na neki način talentovani, gajite svoje Nikolića. Fotoaparat drži u svojim rukama od svoje talente i unaprijeđujte ih. Sam talenat nije dovo- petnaeste godine, kada su njegovi počeci vezani za ljan. Morate uporno da radite i da stvarate da bi taj crno-bijelu fotografiju i izradu crno-bijele fotografije talenat mogao da izraste u nešto lijepo i dobro. Na u priručnoj laboratoriji. Naravno, nakon kratke pa- taj način ćete stvoriti ljepši svijet oko sebe i sebi i uze i dolaska nove digitalne ere, ponovo se vratila ta drugima. Zahvaljujem se majci zemlji što je stvorila ljubav prema fotografiji.” ovakav divan zaliv, Boku kotorsku, u kojem mi da- “Autor je učestvovao na prvom sajmu digitalne fo- nas imamo privilegiju da živimo i uživamo”, rekao je tografije u Herceg Novom, u organizaciji NVO i jed- autor Zoran Nikolić. na fotografija dobila je drugu nagradu. Učestvovao Nakon izložbe koncert na harmonici održao je pro- je na brojnim drugim korpusima, a dobio je treću fesor s Cetinja, Predrag Janković. nagradu na konkursu za najbolju fotografiju Luke Kotor napravljenu u 2012. godini, koje je raspisala Radio Dux

U Kotoru očekuju da će sezona trajati do studenoga

U prvih šest mjeseci Kotor je posjetilo tri posto više turista u odnosu na prethodnu godinu, ali je broj noćenja pao za pet posto, podaci su Zavoda za statistiku Crne Gore. Kruzeri i jahte i dalje po- sjećuju jedan od najljepših zaljeva svijeta. U prvih sedam mjeseci ove godine u kotorsku luku uplovilo je 180 brodova i 848 jahti. Brodovi su doveli više od 151.000 tisuću putnika, a jahtama ih je došlo 3.700. Godinu ranije u Luku Kotor uplovio je 181 brod sa 140.993 putnika i 818 jahti s 3.567 putni- ka.

44 Priprema se projektna dokumentacija za žičaru do San Đovanija iznad Kotora

kulturnih dobara moguća rješenja za izgradnju po- lazne postaje za žičaru. O ovim aktivnostima pregovara se s tvrtkom iz Austrije, najvećom svjetskom kompanijom koja se bavi projektiranjem i izgradnjom žičara, a čije će idejno rješenje u potpunosti zadovoljiti stroge uvjete zaštitara. Uprava za kulturna dobra spremna je dati sugla- “U tijeku je i priprema projektnog zadatka studije snost za izgradnju žičare do tvrđave San Đovani, ali uticaja zaobilaznice oko Kotora na kulturna dobra, Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora i uz to radi radi raspisivanja tendera. Ovu studiju, na kojoj radi na dva kolosijeka. U tijeku je priprema međuna- i Uneskov ekspert za kulturna dobra, Kotor je du- rodnog tendera kojim bi se predvidjelo financiranje žan da dostavi i nadležnom organu ove organizacije. izgradnje lifta do tvrđave Svetoga Ivana, koji bi se Ukoliko se dobije pozitivno mišljenje, a u Kotoru realizirao po modelu javnoga privatnog partnerstva. vjeruju da hoće s obzirom na svakodnevna zagu- Taj posao radi talijanska tvrtka koju je angažirala šenja na jedinoj saobraćajnici kojom se saobraćaj Europska banka za obnovu i razvoj. odvija, izvjesno je da će se raditi zaobilaznica”, re- “Direkcija je u pregovorima s njima, ali paralelno kao je Magud. s tim nije odbačena ideja izgradnje klasične žičare”, U tijeku je izrada projektnog zadatka za raspisi- rekao je direktor Direkcije za izgradnju i uređenje vanje tendera za izradu projekta sanacije šetnice Kotora Ivo Magud. na bedemima od ljetne pozornice do Gurdića. Ova On je također dodao da je osnovana radna gru- šetnica bila bi još jedna turistička atrakcija, ali i pa koja ponajprije treba ponuditi Upravi za zaštitu pravo mjesto za odmor građana Kotora. /Pobjeda/

Prema najavama, do kraja godine u Kotor će uplo- viti još oko 180 brodova koji će dovesti 307.000 putnika. U navedeni broj ne računaju se članovi posade kojih ima više od 100.000.

Izletnički turizam bilježi blagi rast pa je tako u prvih sedam mjeseci Kotor posjetilo 163.000 izlet- nika, što je za jedan posto više nego lani. Što se tiče izletničkih posjeta u TO Kotor očekuju da će rujan biti najuspješniji mjesec u 2014. godini, kao i da će sezona biti produljena do studenoga.

Izvor: Skala Radio

45 Aktualnosti

PROMICATELJ BOKOKOTORSKOGA KULTURNOG NASLIJEĐA Nakon Zagreba promovirana je likovna monografija „Željko Brguljan“ u Kotoru

na platnu slike iz monografije. Na predstavljanju je bio prisutan kotorski biskup mons. Ilija Janjić i Hrvoje Vuković, konzul R. Hrvatske u Kotoru. Željko Brguljan rođen je na Prčanju 1962. godine. Osnovnu školu pohađao je na Prčanju, a srednju školu matematičkoga smjera u Kotoru. Diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodo- gradnje u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu. Više go- dina surađuje s redakcijom „Hrvatskoga glasnika“ i redakcijom „Bokeškoga ljetopisa“ i svojim prilo- zima obogaćuje izdavaštvo Društva. „Monografija Željko Brguljan je iz pera povjesničara umjetno- sti, muzeologa i likovnog kritičara Nikole Albaneža. Recenzenti su akademik Tonko Maroević i dr. prof. Ive Šimet Banov. Ovo najnovije izdanje Hrvatskog društva likovnih umjetnika publikovano je u Zagre- bu početkom ove godine. Na 254 stranice, bogato ilustrovana likovnim prilozima (reprodukcije na 100 strana), uz kratki predgovor akademika Tonka Ma- roevića, Nikola Albaneže struktuira u nekoliko cje- lina, u rekla bih nekonvencionalnom maniru. Autor kroz nekoliko cjelina iznosi dvije decenije Željko- vog prisustva u umjetnosti i posvećenosti tehnici kolaža, u kojoj uspijeva iskazati osoben pristup i originalnost. Željko Brguljan bira kolaž kao trajno opredjeljenje i ostvaruje likovnost za koju Albaneže ističe da u kontekstu hrvatske umjetnosti ne nala- Naslovnica zi izrazitih izravnih prethodnika. Autor se zadržava na Željkovoj metodi rada na kolažima, čija osobna U koncertnoj dvorani muzičke škole „Vida Ma- estetika počiva na domišljatosti kombinatorike pa- tjan“, crkve sv. Duha, 25. srpnja promovirana je pirnih isječaka, konca, krhotina ogledala, fotogra- likovna monografija „Željko Brguljan“, autora Niko- fija, intervencija crtežom i bojom, koja ima izrazito le Albaneža u organizaciji Hrvatskoga građanskog simbolično značenje. Kolaži su plod Željkove ima- društva Crne Gore. Prisutne je pozdravio Tripo ginacije, ali i rezultat složenog postupka koji traži Schubert, a o Željku Brguljanu i njegovu likovnom vrijeme, strpljenje, preciznost (slično njegovom ar- opusu govorila je mr. Marija Mihaliček, povjesni- hivskom istraživačkom radu). čarka umjetnosti. O monografiji je govorila dr. sc. Željko je potpuno netipičan, u tome se slažu svi Ariana Koprcina, povjesničarka umjetnosti, viša koji ga poznaju, a najviše oni iz branše muzealaca, kustosica Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu i arhivista. Dok sve nas hvata ljetna fjaka, Željko go- autor Nikola Albaneže. Željko Brguljan zahvalio je dinama svoja ljeta u zavičaju provodi doslovno u mnogobrojnoj publici, organizatoru, govornicima i aktivnom odmoru. Obilasci spomenika, istraživanje maturantici srednje muzičke škole „Vida Matjan“, arhivske građe donose mu istinsku radost novih ot- Anji Radonjić, koja je na gitari izvela tri skladbe. Za krića koja se trajno ‘sidre’ u njegovim knjigama. Do vrijeme predstavljanja monografije projektirane su sada je objavio niz naslova koji su obogatili histo- riografiju rodnog Prčanja i Boke Kotorske, spome- 46 nut ću samo Crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije evropskim vrijednostima ističe njen kulturni i civi- na Prčanju i Pomorstvo Boke Kotorske na slikama lizacijski identitet. Bazija Ivankovića. Njegov doprinos je značajan u Željka Brguljana - umjetnika otkrili smo na izlož- otkrivanju djela i valorizaciji umjetničkih ličnosti bi Bokeškog sakralnog ciklusa u Tivtu i Perastu poteklih iz Boke i onih koji su njome bili inspirira- 2003. kada je već njegova umjetnost u Hrvatskoj ni, slikara čuvenog mariniste Ivankovića, Prčanja- bila prepoznata i potvrđena. Na izložbi Zvijezdi mora nina Antona Šojata i njegove supruge Melite Boš- 2012. u pomirbenoj dvorani na Gospi od Škrpjela njak u monografiji koju je Željko Brguljan uradio u ponovo smo preko novih kolaža zavirili u njegov in- koautorstvu sa akademikom Tonkom Maroevićem. timni, emotivni i intelektualni svijet. Pisao je o majstoru stripa, slikaru sa Mula - Ma- Imati vlastitu monografiju težnja je svakog umjet- uroviću, o Vjekoslavu Paraću... bacio novo svjetlo nika, stiže uglavnom onda kada je umjetnički opus na djelo pjesnikinje i slikarke Ide Verone. Riječju, potpun, izrečen, vrednovan. Pa ni to nije pravilo, znamo ga kao kroničara Prčanja i Boke, temeljitog kod nas u ‘zemlji umjetnika’ mnoga velika imena historiografa i poznavaoca kulturoloških i umjetnič- crnogorske likovne umjetnosti još čekaju prvu mo- kih tema iz prošlosti Boke Kotorske. Željko svojom nografiju. aktivnošću u ogranku Bokeljske mornarice iz Za- Zato večerašnju promociju Monografijeumjetnič - greba, suradnjom na mnogim projektima i izložba- kog opusa Željka Brguljana doživljavam ne samo ma tematski vezanim za Boku, doprinosi afirmaciji kao priznanje njegovom likovnom djelovanju, već i kulturnog nasljeđa zavičajnog prostora u sredini u kao satisfakciju svima nama koji smo ga ohrabriva- kojoj živi. To čini i svojom umjetnošću kolaža gdje li na njegovom umjetničkom putu“, rekla je Marija evocira Boku i njene spomenike i u kombinaciji sa Mihaliček govoreći o Željku.

Tišina, 2012. 47 Aktualnosti

UNESCO

U Pomorskom muzeju Bokovu je u Pomorskome muzeju Crne Gore primila gradonačelnica Kotora Marija Ćatović gdje su raz- govarale o mnogobrojnim temama važnim za razvoj grada i očuvanje njegovih tradicionalnih vrijednosti. Visoka gošća izrazila je veliko zadovoljstvo što je bila u prilici da se već prvim posjetom Koto- S viceadmiralom Bokeljske mornarice, ru uvjeri u njegove vrijednosti i što je imala pri- Ilijom Radovićem liku vidjeti jedan od najljepših zaljeva svijeta. Na radnome sastanku s gradonačelnicom Posvećenost očuvanju materijalne i nematerijal- istaknuti su izazovi koji postoje, pogoto- ne kulturne baštine, ali i pažljiv održivi razvoj živo- vo kada je riječ o gradu s toliko dugom tra- ga grada Kotora prioritet je lokalne uprave, države dicijom, a koji je živ grad, rekla je Bokova. Crne Gore i UNESCO-a, rekla je boraveći u Koto- Gradonačelnica Ćatović istaknula je zabrinutost ru Irina Bokova, generalna direktorica UNESCO-a. koja se odnosi s jedne strane na potrebu razvo- Na pitanje Skala radija koji je osnovni impe- ja autentičnosti i očuvanja grada, za koju se za- rativ UNESCO-a kada je u pitanju Kotor i nje- ista zalaže, a s druge strane, budući da je riječ gova zaštita kao uvjet da ostane pod zaštitom o živome gradu moraju se osigurati sve one us- ove organizacije, Bokova je rekla da je to pri- luge i servisi koji su potrebni za život grada, je svega očuvanje autentičnosti ovog prostora. posebno oni koji su vezani uz infrastrukturu. „Nikako se ne smije dopustiti da se autentičnost „U UNESCO-u vjerujemo da je potrebno uspostaviti naruši urbanizacijom, prekomjernom gradnjom, pravu ravnotežu između ta dva zadatka, modernih ali smatram da su u slučaju Kotora, kako grado- usluga i servisa te očuvanja autentičnosti. To je iza- načelnica tako i lokana uprava zadužena za oču- zov s kojim se suočavaju i mnogobrojne druge lokaci- vanje baštine, duboko svjesni svih kriterija ko- je koje su zaštićena dobra svjetske baštine. UNESCO jih se trebaju pridržavati”, rekla je visoka gošća. ne želi stati na put razvoju. Naprotiv, želi omogu- ćiti razvoj, ali uz istodobnu zaštitu autentičnosti.” Bokova je podsjetila na posjet misije ICOMOS- a Kotoru i rekla da će oni uskoro dati svoje pre- poruke kako da se na najbolji način pruži potpo- ra naporima lokalne samouprave za pronalaženje rješenja za neka od gorućih pitanja poput zaobi- laznice oko Kotora za koju je Skala radio pitao. „Kotor je na neki način žrtva vlastitog uspjeha, kao što su to mnoga mjesta s liste UNESCO-a, jer pri- vlači mnogobrojne posjetitelje koji ga žele vidjeti, a upravo toliki priljev turista predstavlja najveći iza- zov. Zato UNESCO uporno naglašava da je razvoj održivog turizma jedini pravi put. Još jedna stvar koju UNESCO naglašava, a vidimo da se u Kotoru zaista primjenjuje, je da se baština ne štiti na sre- dišnjoj razini, već je to u rukama lokalnih uprava. U tom smislu zaista pozdravljamo to što vidimo da se na lokalnoj razini upravo tako radi, uz veliki stupanj U posjeti crkvi sv. Pavla 48 posvećenosti i angažmana. Vidimo da su uključene Centar za svjetsku baštinu te UNESCO-vi eksperti ne samo lokalne vlasti, već i civilno društvo i gra- budno prate što se i kako radi u Kotoru odnosno đani i to je ono što je najvažnije”, rekla je Bokova. pronalaze li se rješenja u cilju očuvanja univerzal- Ona uvjerava gradonačelnicu Ćatović da UNES- ne i izvanredne vrijednosti, kao i u svim drugim CO i Centar za svjetsku baštinu podržava- lokalitetima svjetske baštine, ali neposredna opa- ju i vladu i lokalne vlasti koji provode zaštitu snost od brisanja s liste ne postoji, zaključila je ona. svjetske baštine u predivnome gradu Kotoru. U čast Irine Bokove Bokeljska mornarica 809. odi- Gradonačelnica Ćatović potvrdila je novinarima da grala je tradicionalno kolo na Pjaci od kina, uz prat- je Kotor dobio potporu od UNESCO-a za sve ono nju Gradske muzike s cjelokupnim ceremonijalom. što je potrebno građanima i turistima kada je infra- U ime ove najstarije organizacije mornara na svijetu struktura u pitanju. viceadmiral Ilija Radović Bokovoj je uručio povelju „Mi uskoro očekujemo izvještaj ICOMOS-a i na- počasne članice Bokeljske mornarice te je ona prva damo se da ćemo brzo riješiti ono što nam je po- žena kojoj je do sada dodijeljeno ovo visoko prizna- trebno, u skladu sa zaštitom”, rekla je Ćatović. nje. Bokova je izrazila zahvalnost za visoko prizna- Kada su u pitanju spekulacije oko eventualnog bri- nje te je bila impresionirana tradicijom Bokeljske sanja Kotora s UNESCO-ve liste, Bokova je odgo- mornarice. vorila kako tako nešto ne postoji kao neposredna opasnost u ovom trenutku. Postoji zabrinutost i Izvor Skala radio

Svi na banj 2

Na humanitarnome gradskom natjecanju u pli- vanju „Svi na banj 2” u organizaciji „Aspide” i va- terpolskoga kluba „Primorac”, a koje je ove godine posvećeno kotorskom oriđinalu Tonćiju Praciju, pri- kupljeno je 2.500 eura koji će biti uloženi u uređenje njegove grobnice. Poznati kotorski oriđinal, simbol grada, Tonći Praci preminuo je 28. listopada 2013. godine u 65-oj godi- ni života nakon borbe s teškom bolešću. Vjerojatno posljednji kotorski oriiđinal, najpoznati- ji „Beštija” koji je godinama uveseljavao svoje sugra- đane, ostat će zapamćen po mnogobrojnim dogodov- štinama, anegdotama, kojih će se Kotorani sjećati još dugo i prepričavati generacijama koje dolaze. Tonći je bio među najstarijim navijačima kotorsko- proslavljeni vaterpolist, reprezentativac, Antonio Pe- ga „Primorca” i jedan od osnivača „Beštija“. Kao stra- trović. stveni ljubitelj sporta redovito je pratio mnogobrojne Natjecalo se 130 štafeta, po četvero sudionika u vaterpolske i nogometne utakmice u Kotoru, a s na- štafeti, a ukupno oko 500 natjecatelja. vijačima je često odlazio i na gostovanja. Tradicio- Nakon natjecateljskog dijela uslijedila je zanimljiva nalne gradske fešte također se nisu mogle zamisliti igra pod nazivom „čapavanje pršuta“ u kojoj dobro- bez Tonćija koji je, veseljem i originalnošću, na pravi voljci hodaju po tankoj drvenoj dasci na čijem kraju način isticao autohtoni kotorski duh. visi pršut, koji pokušavaju uhvatiti. Da nisu zaboravili svog El komandata, Kotorani su Organizatorica Dijana Saveljić podsjetila je da se pokazali i ovom manifestacijom. natjecanje organizira drugu godinu zaredom. Natjecanje na otvorenome gradskom bazenu za „Ove godine odlučili smo novac namijeniti za Pra- mlađe kategorije počelo je u 15 sati, a za starije u 17 cijevu grobnicu zato što je prošle godine, iako teško sati. Održalo se u ovim kategorijama: gavica, mačku- bolestan, bio prisutan na natjecanju i pomagao u lja, labri, cipola, brancina, lignji, škombri, palamida, realizaciji. Tako ove godine mi plivamo u Pracijevu sipa, hobotnica, murina, delfina, tuna i kitova. U ba- čast“, rekla je D. Saveljić. zenu su se natjecali Kotorani različitih dobi, počevši Ona je također istaknula da se akciji odazvao cijeli od najmlađe sudionice 7-godišnje Nađe Franović pa grad te da su imali više od 50 sponzora, a podijeljeno do najstarije 70-godišnje poznate kotorske feštađun- je i 50 nagrada za publiku. ke Tanje Dončić i najstarijeg sudionika, kolovođe Bo- Cijena ulaznice bila je dva eura. keljske mornarice, 78-ogodišnjeg Tripa Miloševića, a U programu su sudjelovali Who See i Jelena Ka- u štafeti s najmlađim članovima obitelji plivao je i ženegra. 49 Uređuje: Tripo Schubert

18. 6. 2014. 28. 6. 2014. AKTIVNOST PODRUŽNICE REVIJA TRADICIJSKE ODJEĆE PODGORICA I IZBOR NAJLJEPŠE HRVATICE U NARODNOJ NOŠNJI IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

U prostorijama Uprave za kadrove, pod po- kroviteljstvom Hrvatskoga građanskog druš- tva - podružnice Podgorica, održana su dva predavanja. Predavanja su održale članice Društva dr. sc. med. Đurđica Ostojić, na temu „Alergije kod djece“ i mr. Dunja Zeko- U organizaciji Udruge za očuvanje i pro- vić Đonaj na temu „Marketing i djeca“. Ovo je micanje hrvatske tradicijske kulture u Bo- ujedno bilo i donatorsko veče za poplavljena sni i Hercegovini Stećak i Hrvatske matice područja u regiji. „U ovoj kataklizmi iz mut- iseljenika iz Zagreba, pod pokroviteljstvom ne Save isplivala je i ljudska saosjećajnost Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike koja nije poznavala ni nacionalnost, ni vjeru, Hrvatske i Općine Tomislavgrad te uz pomoć ni granice. Srce nam je bilo puno kada smo Vlade Hercegbosanske županije, održana je slušali kako vojnici iz Hrvatske pomažu po- 28. lipnja Revija tradicijske odjeće i izbor plavljenima u Obrenovcu, kako mladi ljudi najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan iz svih krajeva Hrvatske stižu u Slavoniju, Republike Hrvatske. Na natjecanju je sudje- kako se brane nasipi, spašavaju ljudi, stoka, lovalo dvadeset šest djevojaka iz dvadeset i kućni ljubimci, čiste blatnjave kuće i ulice. jedne države, i to iz: Australije, Novoga Ze- Želimo da u ovo, kako se često kaže, dehu- landa, Sjedinjenih Američkih Država, Brazi- manizirano vrijeme, što duže gori ta iskra sa- la, Čilea, Perua, Mađarske, Njemačke, Srbije osjećajnosti koja čovjeka čini čovjekom. Zato (Vojvodina), Austrije, Belgije, Italije, Sloveni- i mi pomozimo koliko možemo dok ti ljudi ne je, Češke, Slovačke, Rumunjske, Makedoni- stanu ponovo na svoje noge“, rekla je u svo- je, Kosova, Španjolske, Bosne i Hercegovine me govoru, zahvaljujući prisutnima, pred- i, naravno, naše male, ali kulturno bogate sjednica podružnice Podgorica, prim. dr. sc. Crne Gore (Boka kotorska). Svjetlana Zeković.

50 KRONIKA DRUŠTVA

Hrvate iz Crne Gore predstavljala je Anto- prijemu. Vujanović je pozvao sve da i nada- nia Ulčar iz Perasta s pratiljom Tamarom La- lje njegujemo svoje vrijedne tradicije i da svi zarević, također iz Perasta. zajedno budemo posvećeni prosperitetu svih građana Crne Gore i naše države. „Rezultate koje postižemo u evropskim i 12. 7. 2014. evroatlanskim integracijama te očekivano PRIJEM U POVODU DANA članstvo u njima veliki su garant naše stabil- DRŽAVNOSTI CRNE GORE nosti i progresa i veliki i nezamjenjivi spolj- nopolitički, ali i ukupni interes Crne Gore. Neka je vječna Crna Gora!“, zaključio je Vu- janović. Na prijemu su prisustvovali i predstavnici HGD CG, Dijana Milošević i Tripo Schubert.

17.07.2014. SASTANAK PODRUŽNICE HERCEG NOVI

U Crnoj Gori obilježio se 13. srpnja Dan dr- žavnosti u znak sjećanja na 13. srpnja 1878. godine kada je na Berlinskome kongresu Crna Gora priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je počeo narodni usta- nak protiv fašizma. Tim povodom predsjednik države Filip Vu- janović priredio je 12. srpnja svečani prijem u Plavom dvorcu na Cetinju. „Moramo u Crnoj Gori biti ponosni da smo jedina država bivših jugoslovenskih prostora gdje se nije ratovalo, ubijalo i razaralo. Prvi put smo izvukli pouku iz istorije u ime bolje budućnosti. Shvatili smo da se ne smijemo dijeliti, da moramo biti zajedno da bi se za- Nakon kadrovskog obnavljanja u 12. mje- jedno sačuvali. Da smo istorijski preplatili secu 2013. god, Podružnica Herceg Novog cijenu ratovanja i da je očuvanje mira oba- nastavlja sa kontinuiranim radom. Na sa- veza prema budućim generacijama, obaveza stanku, koji je održan u prostorijama Op- koja se ne može upoređivati ni sa jednom štinskog odbora PzP, koji nesebično podr- drugom“, rekao je Vujanović na svečanom žava njihov rad, predsjednica Sanja Crnić je

51 upoznala članove s radom središnjice u Ko- zbog ozljede, a plivačica Bojana Petrović odu- toru i s aktivnostima koje su prethodile odr- stala je u posljednjem trenutku. žanoj Skupštini Društva u Podgorici. Pored Treće hrvatske svjetske igre održavaju se u tih informacija konstatirano je zadovoljstvo Zagrebu od 21. do 28. srpnja, u organizaciji što se jedan broj članova pretplatio na časo- i pod pokroviteljstvom Hrvatskoga svjetskog pis Hrvatske glasnik i što se Glasnik može kongresa. kupiti u župnom uredu sv. Jeronima. Koordinator i vođa ekspedicije Ilija Jano- Sastanku su prisustvovali, pored predsjed- vić podsjetio je kako ekipa prije četiri godine nice, Vicko Martić, Milka Heirnert, Milan u Zadru na istim igrama ostvarila zapažene Dobrilović, Frano Ercegović i Danijela Roca, rezultate, osvojivši mnogobrojne zlatne, sre- tajnica podružnice. brne i brončane medalje. Sponzori koji su omogućili odlazak spor- taša na natjecanje su Hrvatsko građansko 21. 7. 2014. društvo, Hrvatsko nacionalno vijeće, Hrvat- OTPUTOVALA HRVATSKA ska građanska inicijativa, Ledo, Una, Radio SPORTSKA EKIPA IZ CRNE GORE Tivat, Turistička organizacija Kotora i Tivta, NA HSI Queen of Montenegro, Općina Tivat, Aero- drom Tivat, Volat, Bacchus i drugi, istaknuo je Janović. Očekuje se da će oko 450 sportaša hrvat- skog podrijetla u Zagreb doputovati iz 25 država svijeta. Namjera je organizatora Igara da ova sportska manifestacija bude povezni- ca iseljene i domovinske Hrvatske pa se Igre planiraju održavati svake tri godine.

25. 7. 2014. PROMOVIRANA LIKOVNA MONOGRAFIJA „ŽELJKO BRGULJAN“ Dresovi za natjecatelje iz Crne Gore U koncertnoj dvorani muzičke škole „Vida Matjan“, u crkvi sv. Duha, 25. srpnja promo- Ekipa ima 11 članova koji će nastupiti u virana je likovna monografija „Željko Brgu- četiri discipline. ljan“, autora Nikole Albaneža u organizaciji Natjecat će se dva boćara, Antun i Dejan Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore. Petković, plivač Ivan Cankar, dva tenisača- Prisutne je pozdravio Tripo Schubert, a o veterana Klaudio Katelan i Zvonko Usanović Željku Brguljanu i njegovu likovnom opusu i ekipa malog nogometa. Natjecateljica u te- govorila je mr. Marija Mihaliček, povjesničar- kvandou, Anastazija Petrović, nije otputovala ka umjetnosti. O monografiji je govorila dr.

52 KRONIKA DRUŠTVA sc. Ariana Koprcina, povjesničarka umjet- 27. 7. 2014. nosti, viši kustos Muzeja za umjetnost i obrt ZAVRŠENE HSI u Zagrebu i autor Nikola Albaneže. Željko U ZAGREBU Brguljan zahvalio je mnogobrojnoj publici, organizatoru, govornicima i maturantkinji Na Trećim hrvatskim svjetskim igrama u srednje muzičke škole „Vida Matjan“, Anji Zagrebu, koje su zatvorene 27. srpnja kro- Radonjić, koja je na gitari izvela tri sklad- som i humanitarnom nogometnom utakmi- be. Za vrijeme predstavljanja monografije com te dodjelom medalja, ekipa iz Crne Gore projektirane su na platnu slike iz monogra- osvojila je četiri odličja. fije. Predstavljanju je prisustvovao kotorski biskup mons. Ilija Janjić i Hrvoje Vuković, konzul R. Hrvatske u Kotoru. Željko Brguljan rođen je na Prčanju 1962. godine. Osnovnu školu pohađao je na Prča- nju, a srednju školu matematičkog smjera u Kotoru. Diplomirao je 1989. godine na Fa- kultetu strojarstva i brodogradnje u Zagre- bu. Živi i radi u Zagrebu. Slikarstvom se po- čeo baviti još za vrijeme studija. Do sada je dvadeset puta samostalno izlagao. Prije ne- koliko godina u povodu održavanja „Fašina- de“ izlagao je i na otoku Gospe od Škrpjela, a kasnije i u galeriji „Buća“ u Tivtu. Više godina surađuje s redakcijom „Hrvat- skoga glasnika“ i redakcijom „Bokeškog lje- Natjecatelj Anton Petković osvojio je u paru topisa“ te svojim prilozima obogaćuje izda- s Dejanom Petkovićem zlatno odličje u bo- vaštvo. ćanju. Anton je u pojedinačnoj disciplini iz- gubio u finalu, osvojivši srebrnu medalju, u disciplini precizno izbijanje Darko Slovnikar osvojio je srebro i Anton Petković broncu. Na bazenu HAVK „Mladost“ na Savi natjecatelj Anton Cankar osvojio je brončanu medalju na 50 metara slobodno, a Franjo Gečević če- tvrto mjesto. Manje uspješan nastup imali su malonogo- metna ekipa i veterani u tenisu. Reprezentacija Hrvata iz Crne Gore osvojila je medalje u konkurenciji 450 natjecatelja iz 35 zemalja, što samo po sebi govori o uspje- hu.

53 Novosti iz Hrvatskog nacionalnog vijeća

Još jedna vrijedna donacija knjižnici “Ljudevit Gaj”

rvatska knjižnica “Ljudevit Gaj” u Vjerujemo da će svi zainteresira- HDonjoj Lastvi bogatija za vrijedna ni za područje nautike i beletristike izdanja iz područja svjetske i hrvat- ubuduće imati razlog više da posjete ske književnosti, te religije i nautike Knjižnicu, čiji se fundus približio broj- koje su darovali Ilko i Gracija Marović ci od 5000 jedinica. sa Mula. Na ovoj je vrijednoj donaciji braći Donacija obuhvaća djela Miroslava Marović zahvalio predsjednik Hrvat- Krleže, nekolicine velikana svjetsko- skoga nacionalnog vijeća Crne Gore ga realizma, romantizma i moderniz- Zvonimir Deković. ma, kao i izdanja iz suvremene svjet- Hrvatska knjižnica «Ljudevit Gaj» ske i crnogorske književnosti. Brojne nalazi se u sklopu Tajništva HNV-a nautičare razveselit će izdanja, neka i u Domu kulture «Josip Marković» u raritetna, iz područja pomorske navi- Donjoj Lastvi. gacije, a zaljubljenike u Boku Zbornik Andrije Zmajevića.

Međunarodna ekumenska izložba „Teodorine ikone“

eđunarodna ekumenska izlož- kojima su posebno mjesto imali bo- taj je trenutak Dražen Zetić iz Zagre- Mba umjetnice Mirjane Nikolić kokotorski patroni. ba, koji je postavio izložbu, istaknuo kao trenutak koji je obilježio otvore- iz Pančeva pod nazivom „Teodori- U ime organizatora prisutne je po- nje izložbe. ne ikone” otvorena je 30. srpnja u zdravio Zvonimir Deković, pred- Domu kulture „Josip Marković” u sjednik Hrvatskoga nacionalnog Izložbu Mirjane Nikolić „Teodorine Donjoj Lastvi. Na jednome mjestu vijeća Crne Gore, koji je darovani ikone” postavio je član Društva hr- predstavljene su i izložene 52 ikone portret mučki ubijenoga lastovskog vatskih književnika Dražen Zetić, pri- u kolažu iz kršćanske tradicije, kako župnika don Đura Perušine uručio tom navodeći kako je postav došao pravoslavne tako i katoličke, među unuci brata pokojnoga svećenika, a u Boku poslije Zagreba, Zenice, Sa- 54 Novosti iz Hrvatskog nacionalnog vijeća

rajeva, Pakraca i da je njezina svrha raduje činjenica da je sve više onih Svečanosti otvorenja izložbe nazo- pomirenje. koji vjeruju u mogućnost zajedništva čili su i konzul Republike Hrvatske kršćanskih crkava i međureligijski di- u Kotoru Hrvoje Vuković, ministrica „Htjeli smo pokazati da je moguće da jalog. u Vladi CG Marija Vučinović i gene- sveci budu zajedno, na jednome mje- ralna tajnica u uredu ombudsmana stu, da ne budu u konfrontaciji, koli- „Već u samim počecima, crkve se Zdenka Perović te svećenici Kotorske ziji, nekakvom netrpeljivom stanju. počinju razdvajati i dijeliti i te podje- biskupije. U glazbenome dijelu pro- Htjeli smo pokazati da je moguće da le traju do dana današnjih. Traže se grama nastupila je mješovita klapa sveci iz Afrike, Azije, Bliskog istoka i mogući teološki razlozi. Mislim da „Veterani vazda mladi”. Europe budu zajedno. Kršćanska iko- nigdje u teologiji nisu našli razloge nografija je priča koja traje 1.700 go- za podjelu. Sve podjele su došle iz Međunarodna ekumenska izložba dina, a ova tehnika je posebna jer je ideoloških razlika, a ne iz teoloških jedinstvena je postavka posvećena prvi put netko u povijesti kršćanske razloga. Postoje dva mišljenja – moje vrednovanju i otvaranju novih mo- ikonografije, i samim time likovnoga i pogrešno. Tako su se počele stvara- stova između Istoka i Zapada, jedin- stvaralaštva, u svome stvaralačkom ti međe, granice koje dijele crkve. Te stvu svih kršćana. opusu i umjetničkom izričaju načinio granice prerastaju u obale među ko- Mozaik u kolažu je autentičan iako ikone u kolažu. Vi ste svjedoci veče- jima teče rijeka koja se postupno širi. spada u primijenjenu umjetnost. Ra- ras u Donjoj Lastvi, u ovome divnom Znamo da je sve teža izgradnja mosta dovi samozatajne, ali iznimno talen- domu, vidjeti nešto prvi put, nešto što je rijeka šira. Zato je svaki pokušaj tirane i vrijedne Mirjane Nikolić naj- što nema nigdje u svijetu”, objasnio gradnje mostova za svaku pohvalu. bolje govore o njezinoj inventivnosti, je Zetić. Razdijeljenost obala nije prostorna, osebujnom stvaralaštvu i snažnoj nego kategorija čovjeka, ljudska ka- Izložbu radova u kolažu otvorio je pr- duhovnoj dimenziji koju izražava jar- tegorija, kategorija srca”, rekao je čanjski župnik don Ivo Ćorić koji je kim bojama, odličnom igrom svjetla i don Ivo Ćorić i predstavio ekumen- u prvi plan stavio ekumenizam „koji sjene i zvjezdanim prahom koji se iz ski centar don Branko Sbutega koji je se živi, a o kome se puno ne priča“. kozmosa reflektira na kolaž. „upravo usmjeren zbližavanju i pove- Ovom prigodom naglasio je da ga zivanju ljudskih srdaca”.

“Leptirići” posjetili Dom za nezbrinutu djecu u Bijeloj

ječji zbor “Leptirići”, koji je osnovalo Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, u nedjelju 7. srpnja, na čelu s vodi- Dteljicom, profesoricom Andreom Orlando, posjetio je Dom za nezbrinutu djecu u Bijeloj. “Leptirići” su mališane iz Doma razveselili kolačima i prigodnim, simboličnim darovima koje su pripremili njihovi roditelji. Osim što su se s djecom družili, tom prigodom izveli su i nekoliko pjesama kako bi druženje učinili što raznolikijim. Voditeljica zbora, Andrea Orlando, istaknula je kako je cilj naučiti djecu da budu humani, da osjete humanost i ljepotu darivanja.

55 NovostiNovosti iz iz Hrvatskog Hrvatskog n naaciocionnalalnnogog vijeća vijeća

Predstavljena knjiga “Mala zb(i)rka priča”

Domu kulture “Josip Marković” u UDonjoj Lastvi 3. kolovoza pred- stavljena je knjiga za djecu “Mala zb(i)rka priča” odnosno “Zbrčkica”, autorica Snježane Akrap-Sušac i Feo- dore Gubaš Štifanić iz Pule, u organi- zaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i autorica knjige. U sklopu prezentacije knjige održana je i likovna radionica za djecu. Nai- me, autorice su čitale djeci priče iz knjige, a djeca su imala zadatak na- crtati njima najzanimljiviju ‘scenu’ iz tih priča. Na kraju radionice djeci su se pridru- žili roditelji koji su s velikim zanima- njem gledali izložbu dječjih radova, a kao najbolji ocijenjen je rad djevoj- čice Mije Ucović kojoj su autorice, kladništvom pa smo odlučile izdati čama. Uglavnom, sve su inspirirane kao nagradu, darovale knjigu s po- knjigu i tako je ‘Mala zb(i)rka priča’ nekim osobama i posvećene njima. svetom. ugledala svjetlost dana”, objašnjava Imali smo sličnu radionicu s crta- autorica i ilustratorica knjige Feodo- njem, čitanjem priča i izložbom, ali “Ovo nam je prva knjiga i sasvim je ra Gubaš Štifanić i dodaje da je prvo slučajno nastala. Ne bavimo se pro- smo oduševljeni reakcijama djece predstavljanje knjige bilo na sajmu ovdje u Donjoj Lastvi, kao i crtežima. fesionalno pisanjem, ali smo shvatile dječje knjige u Puli “Monte Librić”. da i jedna i druga pišemo i počele Prekrasni su. Ja sam inače Bokeljka, smo razmjenjivati svoje priče i jed- “Ovo je prva knjiga za djecu koju smo ali već dugo vremena živim u Puli noga dana Snježana je predložila da napisale, ali smo objavljivale na web tako da mi je osobito bilo drago ov- te priče i objavimo. Kako ja radim portalu Webstilusu, u rubrici ‘Dječja dje nastupiti”, rekla je za Radio Dux u jednoj maloj nakladničkoj kući, književnost’. Sada planiramo i drugu Snježana Akrap-Sušac. bavimo se grafičkim dizajnom i na- knjigu, ali nećemo otkriti tajne o pri-

Mate - sportaš i čovjek za sva vremena

organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore Uu Domu kulture „Josip Marković” u Donjoj Lastvi održana je 3. kolovoza promaocija trećeg izdanja knjige o boksaču Mati Parlovu pod nazivom „Mate - legenda koja živi”, autora mr. Zorana Poleksića, crnogorskoga boksača i novinara. U ime Hrvatskoga nacionalnog vijeća goste i posjetitelje pozdravio je predsjednik Vijeća Zvonimir Deković, izni- mno ponosan i razdragan što su u Donjoj Lastvi drage i dragocjene uspomene na Matinu karijeru, ali i karakter- nost prije svega, evocirala značajna imena crnogorskoga

56 Novosti iz Hrvatskog nacionalnog vijeća

sporta - Miodrag Perunović, Andrija sve što je mogao da postigne jedan gradonačelnika i lučkoga radnika, Popović i dr. Derviš Selhanović, kao sportaš”, zaključio je Selhanović. jednako je gledao na ministra i na te- i sam autor. sara”, istaknuo je autor. Mate kao motiv i inspiracija Svi govornici govorili su o Mati bi- Izdavanje trećeg izdanja navedene ranim riječima, emotivno i s puno O tome što je Mate svojim dostignu- knjige koja je lektorirana u skladu s pijeteta, s pogledom usmjerenim u ćima, kako sportskim tako i ljudskim, hrvatskim jezikom u cjelini je finan- daljinu i izrazom ponosa i sjete na predstavljao svim generacijama bok- cirao Fond za zaštitu i ostvarivanje licu. Prvi po redu, Andrija Popović, sača govorio je proslavljeni crnogor- manjinskih prava Crne Gore, a na- proslavljeni vaterpolski as, istaknuo ski boksački as Miodrag Perunović: kladnik je Hrvatsko nacionalno vijeće je kako je Mate nesporno jedan od „Kao klinac, kao i svi moji vršnjaci Crne Gore. Knjiga je prvi put ugledala najvećih sportaša svijeta, ali i da je koji su kasnije uspjeli da postanu ve- svjetlo dana 2005. godine. izjavom iz nesretnih devedesetih go- liki šampioni, bio sam opčinjen njime Uoči i nakon promocije svim posjeti- dina prošlog stoljeća kako ne može i njegovim rezultatima, i prema nje- teljima i gostima besplatno je podije- biti nacionalist jer je svjetski šampion mu sam uvijek imao jedno osjećanje ljeno više od 150 primjeraka knjige. dokazao da je i karakterom velik. Za- posebnog poštovanja i osjećanje tim su prisjetio nezaboravnih druže- duga. On je prvi prošao tom stazom Promociji su nazočili konzul Republi- nja s Matom za vrijeme Olimpijskih uspjeha i pokazao meni i mojim dru- ke Hrvatske u Kotoru Hrvoje Vuković, igara u Los Angelesu 1984., kao i Puli govima iz generacije koja je osvojila ministrica u Vladi Crne Gore Marija za vrijeme služenja vojnog roka kada najviše medalja za Jugoslaviju, put Vučinović, zastupnici u Skupštini ga je tom prilikom Mate nemali broj kojim treba ići i što treba učiniti da Crne Gore Aleksandar Damjanović puta poveo na ručak i večeru, „ne bi se tim putem išlo i da bi se došlo i Andrija Popović, predsjednik Hr- dopustivši da gladuje s obzirom na do vrha. On je svima nama bio motiv vatske krovne zajednice „Dux Cro- famu da se u vojsci ne jede dobro“. i inspiracija.” atorum” Adrijan Vuksanović, pred- sjednik OO HGI-ja i član HNV-a Ilija „On se preselio na onaj svijet, ali je Autor o mati – emotivno, Janović, predstavnici medija, među ostao živ u sjećanjima svih nas”, re- dirljivo, sjetno, ali nikako kojima bismo istaknuli dr. Dragana kao je Andrija Popović. patetično Klarića, direktora RTV-a Budva i Dra- gana Popadića, direktora Radija Ti- Spomenik u Puli Na kraju se posjetiteljima obratio i vat, nekolicina članova HNV-a, novi- sam autor, mr. Zoran Poleksić: „Pro- u prirodnoj veličini nari Radija Duxa te karataši i boksači laznost kao konstantu života zaustav- „Ja smatram da mi možemo s ovog iz Tivta. ljaju trenuci kojih se sjećamo, koji mjesta večeras inicirati da se u Puli se vežu za ono najljepše doživljeno, „Na kraju, dozvolite da priču o ovoj podigne spomenik Mati Parlovu, koji svečano i značajno, za velike ljude i promociji završim riječima i reminis- je bio ne samo najveći jugoslavenski velika djela, u najsvjetlijim trenucima cencijama autora ove knjige, Zorana boksač, nego i šire. Paavo Nurmi ima njegovih velikih pobjeda, njegovim Poleksića, nabijenim emocijama i spomenik u Finskoj u prirodnoj veli- lentama i medaljama, i ovo podsje- ponosom, pa i poezijom, ali nika- čini pa nema razloga da nema i Mate ćanje njemu u čast. ko patetikom -Priča o Mati, nježno jer nije bio ništa manje zaslužan”, umotana u celofan nostalgije, vječna istaknuo je dr. Derviš Selhanović, po- O tome koliko je Mate odista bio je i neprolazna - vječna, kao i njegova znati sportski djelatnik, a trenutno karakteran i od integriteta govori Pula, grad tritisćuljetnjeg kontinuite- direktor Centra za očuvanje kulture i podatak da je sam služio goste u ta života, kao i ona kamena elegan- manjina. svom kafiću u Puli. Mate Parlov bio cija, grandiozna Arena, u kojoj je naš je intelektualac, ali i običan čovjek Govorio je i o Matinoj ljubavi pre- Mate dočekivan, optočen zlatnim koji je živio daleko od glamura, sla- ma poeziji, njegovoj intelektualnoj znamenjem, nakon svojih veličan- ve, pompe i ceremonija, a družio se nadmoći, erudiciji, istaknuvši kako je stvenih ringovnih pohoda, uz pje- s običnim ljudima i njegovi najbolji upravo ta intelektualna snaga, uz fi- smu, vino i fanfare...” prijatelji su mahom bili ljudi van bok- zičku, presudno utjecala na činjenicu sačkih krugova. Jednako je gledao na Ana Vuksanović da je bio kralj u ringu. „Postigao je 57 Naš čitatelj iz Oroslavlja Josip Usmiani poslao je u povodu otvorenja 65. dubrovačkih ljetnih igara osvrt na Prvi dubrovački festival koji je kasnije nazvan Dubrovačke ljetne igre

Otvaranje Dubrovačkih ljetnjih gara 58 odizanjem festivalske zastave Libertas na Na Ljetnoj pozornici izvodile su se komedije Orlandov stup, uz stihove „Himne slo- Marina Držića: „Dundo Maroje“ i „Skup“, a od Pbodi“, otvorene su 65. dubrovačke ljet- nepoznatoga dalmatinskog autora „Ljubovni- ne igre, a svečanostima ispred crkve svetoga ci“, „Komedija od Raskota“ i „Andro Stitikeca“. Vlaha, uz mnogobrojne goste i uzvanike, na- „Veče stare muzike“ upriličeno je na Poljani zočili su i hrvatski predsjednik Ivo Josipović, Ruđera Boškovića, a „Veče stare lirike“ u atriju predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, Kneževa dvora. član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, U povodu festivalskih dana Radio Dubrovnik ministrica kulture Andrea Violić, ministrica emitirao je predavanja i razgovore pod nazivom vanjskih poslova Vesna Pusić, dubrovačko-ne- „Iz naše prošlosti“, „Iz pomorstva starog Du- retvanski župan Nikola Dobroslavić te drugi. brovnika“ i „Stara dubrovačka književnost“. Igre je po tradiciji otvorio dubrovački gradona- Dana 17. rujna 1950. godine održano je na čelnik Andro Vlahušić. Održavat će se od 10. Ljetnoj pozornici „Veče narodnih plesova“. srpnja do 25. kolovoza, a sudjelovat će više od Izvodilo se „Lastovsko kolo“ iz Lastova, „Mo- 2.000 umjetnika iz cijelog svijeta. reška“ iz Korčule, „Kumpanija“ iz Blata na Prisjetimo se kako je to bilo davne 1950. go- Korčuli, „Poskočnica“ iz Doli kraj Dubrovnika, dine. „Podkolo“ iz Grude kraj Dubrovnika i „Bokelj- Od 8. do 21. rujna 1950. godine održao se sko kolo“, stare škaljarske igre u izvođenju Prvi dubrovački festival (danas Dubrovačke folklorne grupe iz Kotora. ljetne igre) koji je bio bogat sadržajima scen- S obzirom na to da su i Kotorani sudjelovali ske riječi, glazbe, folklora, općenito hrvatskoga na prvim Dubrovačkim ljetnim igrama bilo bi kulturnog i povijesnog naslijeđa. U predgovoru zanimljivo saznati tko su bili sudionici, njihova programske knjižice iz 1950. godine naglašeno sjećanja i impresije. Zanimljivo bi bilo objaviti je: „ Ovogodišnji Dubrovački festival predstav- fotografije sudionika iz Kotora. lja smotru naših najnovijih napora na oživlja- vanju našega renesansnog i baroknoga kultur- nog razdoblja.“ U osmišljavanju i realizaciji programa Dubro- vačkoga festivala sudjelovali su eminentni hr- vatski i ini stručnjaci: Marko Fotez, dr. Branko Gavella, Bojan Stupica, Miše Račić, Šime Du- natov, Kalman Mesarić, Slavko Zlatić, Silvije Bombardelli, Ljubo Petričić, Milan Horvat i dr. Dubrovački festival popraćen je mnogim izložbama slikarstva, kiparstva, keramike i umjetničke fotografije. Održale su se izložbe: izložba slikarstva i kiparstva iz 15. i 16. stolje- ća, izložba starog zlatarstva, izložba apotekar- stva, etnografska izložba, izložba dubrovačkog arhiva. Otvorena je stara klesarska radionica među Vratima od Ploča, kao i izložbene dvora- ne u Kneževu dvoru.

59 Bokeška pjatanca

ORIZ I RIŽOTI

prvi put pominje 1526. godine, crkvi koju zapljuskuje more - pa se često kaže da je tada i Gospi od Riza. sagrađena. Nešto sakrivenih I tako je crkvica Gospe Sni- godina opraštamo jer to dame ježne u Verigama postala Gos- vole, a Gospa Sniježna je Prva pa od oriza. među damama. Oriz ili osmijeh iz druge le- Oprašta i Gospa Sniježna gende? nama, mnogo toga. Čak i za- Slične riječi u italijanskom borav koji najviše boli. Mnogi jeziku koji je, više od ostalih, su joj i ime zaboravili jer su le- obojio govor Bokelja. A svakoj gende u Boki Kotorskoj preče- riječi iz italijanskog ili latin- sto snažnije od zapisane isto- skog, francuskog ili njemač- rijske istine. A više njih priča kog – mi smo uzeli ili dodali o Gospi Sniježnoj koja na krili- jedno ili koje slovo više. Kako ma predanja postaje Gospa od nam je bilo lakše ili ljepše za oriza. U vrijeme renesanse sve izgovor. je moguće! Gospa od oriza - u govoru Isplele su legende više priča narodnom. Gospa od snijega o njenom nastanku, a među - u dokumentima i knjigama. njima je najljepša ona o kape- A onaj oriz iz legende trebao tanu broda koji se, u olujnoj se naći na bokeškim pijacama noći, zaklinje Gospi. Obećava gdje se, već jedno vrijeme, sve Piše: joj sagraditi crkvu, ako spasi bolje prodavao. Mašo – Miško Čekić posadu od sigurne smrti u ra- Na tržnicama Venecije, Mi- zbješnjelim valovima, na do- lana i Ferare, tokom XIV., po- mak Perastu, gdje su se upu- sebno XV. vijeka, oriz postaje a pjeni od mora, u unu- tili sa tovarom oriza. tražena roba. Hrana za narod, trašnjem dijelu Veriga, Posada je spašena, a obe- gladan i umoran od čestih za- Nsmjestila se crkvica po- ćanje ispunjeno. Na pjeni od raznih epidemija. svećena Gospi od snijega. Sa- mora, nikla je crkva, makar Hrana renesanse, zabilježili građena je na sekama što ih najmanja u Boki Kotorskoj. su istoričari i hroničari. Oriz vjekovima miluju i udaraju va- Bokelji su živjeli od mora i unosi revoluciju u ishrani. Go- lovi, pa se čini kao da je izroni- moru podređivali život, pa nije tovo da postaje osnovna hra- la iz njih. S gornje strane, (ne) čudo što, u prvom pronađe- na, što je hiljadama godina bio vrijeme i (ne)ljudi, gotovo su je nom dokumentu sa pomenom na dalekom istoku. U Europi zatrpali zemljom. Stojički pod- ove crkve, Milinja iz Perasta, do XIV. vijeka uglavnom se nosi sve nedaće već pet stoti- na umoru, zavještava dva gro- uvozio kao začin ili lijek. na godina. U dokumentima se ša za misu koja će se služiti u 60 RIŽOT SA ŠKOLJKAMA Potrebno je:

35 dag oriza 2 kg raznih školjki 2 špice česna Čaša bijelog vina Juha od ribe ili povrća Papar Petrusin Maslinovo ulje

Priprema:

Školjke staviti u teću, poklo- piti i kuhati desetak minuta (dok se otvore). Skinuti teću sa vatre i izvaditi meso iz školjki. Vodu koju su školjke pustile u toku kuhanja procijediti i sačuvati. Na maslinovom ulju poprigati sjeckani česan, do- dati oprani oriz i šufigati krat- Dolina rijeke Po bila je ideal- čima, pudinzima ili je obične ko bez vode, pa podliti sa to- na za uzgoj oriza, što je Boke- juhe pretvarao u krepke čor- plom juhom. Kada juha ispari, ljima bilo bliže i puno jeftinije be. Kako god da se kuha, oriz oriz podliti vinom i vodom koju od nabavke oriza sa istoka. U je izdašana i zdrava namirni- su pustile školjke. Nastaviti tom dijelu Italije jedna zasija- ca, ali se jedno jelo, ne samo kuhanje i po potrebi dolivati na vreća oriza tada je davala u Boki Kotorskoj, ipak izdvaja. juhom. Pred kraj kuhanja u rod od 12 vreća – kako je Voj- Rižot! oriz lagano umiješati školjke, vodi Este u Ferari napisao u Put od oriza do rižota bio je sjeckani petrusin i popapriti. pismu milanski Vojvoda Sfor- dug. Voda koju su pustile školjke je za, šaljući prijatelju na po- Valjalo je izbrusiti zrno, do- slana, pa valja jelo probati i po klon vreću oriza. dati mu miris i ukus, naučiti potrebi dosoliti. Služiti vruće . Na razmeđi XV. i XVI. vijeka da ga vrelog uspeš u pijat, a PS: rižot je odličan i samo od u Milanu, kod Vojvode Sforza čim se para razgrne, pospeš jedne vrste školjki, a kuha se boravi genijalni Leonardo da domaćim gratanim sirom. Sla- na isti način. Vinči. Oriz ne bi bio hrana nim! Napomena: rižoti će biti bo- renesanse da se u njegovom Ostaje da se, i prije i poslije lji ako im se na kraju kuhanja uzgoju nije umiješao Leonar- jela, zahvališ Gospi, Leonardu, doda kocka maslaca. do. Za račun Vojvode, on kon- onom kapetanu što je sagra- struiše mrežu kanala za na- dio crkvu u Verigama, svim vodnjavanje polja pod orizom, bokeškim trgovcima, babi koja pa proizvodnja postaje sigur- te naučila da se u riblju i ko- RIŽOT nija, a prinosi veći. košiju juhu doda oriz, mami SA ULIGNJIMA Ustrajnost bokeljskih po- koja je ponavljala da od oriza moraca, uz blagoslov Gospe, u mlijeko jačaju kosti, starom Potrebno je: dovodi oriz u Boku Kotorsku. ribaru koji je vazda zborio da Množe se i recepti, pa se oriz se u svim rižotima i drugim 1/2 kg očišćenih uliganja našao u juhama, rižotima, va- pjatancama oriz stavlja sirov, 1/4 kg oriza rivima sa i bez mesa, sa riba- a ne kuhan! 4 špice česna ma i morskim plodovima, sa I vazda dobro opran – u ne- Čaša bijelog vina voćem i mlijekom, kuhan u koliko voda! Maslinovo ulje vodi sa perom lovorike i ma- Dok ga perete, pazite da vam Tri ožice sjeckane pamidore slinovim uljem, a brašno od koje zrno ne pasa sa vodom. ili pelata oriza našlo je mjesto u kola- Greota je. So i papar 61 hanja dodati branje. Posoliti i popapriti. Lagano miješati da se sastojci prožmu. Poslužiti toplo uz gratani sir.

RIŽOT SA MESOM Potrebno je:

75 dag mesa bez kosti (najbolje jagnjetina) 35 dag oriza 2 kapule 2 – 3 ožice pešta Ožica konzerve (po želji) Mast ili ulje So, papar Malo muškatnog oraha Gratani sir

Priprema:

Užutiti na masti ili ulju ka- Priprema: maslinovom ulju zažutiti sjec- pulu izgratanu na gratatijer, kanu kapulu i česan, pa do- pa dodati meso isjeckano na Isprigati ulignje izrezane na dati oriz i popržiti ga. Zaliti vi- kocke. Šufigati dok meso pro- komade, pa dodati pamido- nom i stalno miješajući kuhati mijeni boju, pa mu pridodati ru, sjeckani česan i vino. Kad dok vino ispari. Dodati kačicu konzervu (po želji). Kratko šu- provri, umiješati oprani oriz i – dvije vruće juhe od mesa ili figati sve zajedno i podliti sa dvije kačice vruće riblje juhe, povrća (može i voda) i nastaviti malo tople juhe ili vode. Čim juhe od povrća ili vode. Poso- kuhanje. Po potrebi miješati i prokuha, dodati pešt (slanina, liti i popapriti. Tokom kuha- dolivati juhu, a pred kraj ku- nja dolivati po malo vrele juhe (vode). Kad oriz upije tečnost odmah poslužiti rižot posut gratanim sirom.

RIŽOT SA BRANJEM Potrebno je:

20 dag oriza 3 špice česna 1 dl bijelog vina Balica branja Papar, so Maslinovo ulje Kapula Juha Gratani sir

Priprema:

Branje očistiti, oprati i krat- ko prokuhati u posoljenoj vodi. Ocijediti i isjeckati. Na 62 česan i petrusin) i nastaviti kuhanje. Kad meso omekša, nasuti oriz i kratko šufigati bez vode, kako bi oriz upio tečnost od mesa. Posoliti, popapriti i nagratati malo muškatnog oraha. Nastaviti kuhanje uz stalno dolijevanje tople vode. Gotov rižot servirati vruć, a preko posuti gratanim sirom.

ORIZ U MLIJEKU Potrebno je:

20 dag oriza 1 l mlijeka 7 ožica cukra (može i manje) Dram soli Malo cimeta Saketić vanilije

Priprema:

Dobro oprati oriz, pa ga ku- ostaviti desetak minuta, pa preliti i voćnim sirupom, čoko- hati u malo posoljenom mli- usuti u terinice i poslužiti po- l a d o m i l i u k r a s i t i v o ć e m . jeku, stalno miješajući da ne suto sa malo cimeta. zagori. Nakon petnaestak mi- nuta dodati cukar i vaniliju, P.S. Po želji se sa orizom KOH SA ORIZOM dobro promiješati i kuhati još može kuhati i ožica - dvije dva – tri minuta. Poklopiti i suhica. Oriz u mlijeku se može Potrebno je:

kvarat oriza dram soli 1 l mlijeka 3 jaja 6 ožica cukra 2 saketića vanilije

Priprema:

Oriz oprati, pa skuhati u malo posoljenom mlijeku i ostaviti da se ohladi. Žumanca, cukar i vanili- ju ubatiti, pa umiješati oriz , a na kraju dodati posebno ubaćena bjelanca. Sve lagano sjediniti i usuti u podmazani pleh. Peći na 180 stepeni oko 25 minuta.

P.S. Po želji, pečeni koh pre- liti voćnim sokom, a može se poslužiti uz voće iz kompo- ta.

63 POVIJEST BRODSKIH KRUŽNIH PUTOVANJA U BOKI KOTORSKOJ (22) INDEPENDENCE & CONSTITUTION

CONSTITUTION je ostao zabilježen kao brod kojim je u travnju 1956. iz Amerike otputovala Grace Kelly na svoje vjenčanje za princa Rainiera u Monaco a bio je i jedan od brojnih poznatih brodova koji su na kružnim putovanjima posjetili Boku kotorsku.

64 Piše: Neven Jerković

merički krstaši INDE- PENDENCE i CONSTI- ATUTION sagrađeni su za American Export Line iz New Yorka 1951. kao novogradnje 1618. i 1619. u brodogradili- štu Bethlehem Steel Company Quincy Massachusetts za tro- tjedna transatlantska linijska putovanja iz New Yorka pre- ma Europi, uglavnom Sredo- zemljem do Napulja i Genove. Usput plove i na rijetkim kruž- nim putovanjima, te bi tako povremeno doplovili i do Boke kotorske. U to vrijeme, nepo- sredno nakon završetka Dru- gog svjetskog rata i na pragu tzv. Hladnog rata, brodovi u gradnji su morali poštivati stroge zahtijeve Pentagona da se u kratkom vremenu mogu transformirati u brodove za prijevoz vojnih transporta. Tako su oba broda imala re- zervnu namjenu da po potre- bi prevoze oko 5000 vojnika i njihovu kompletnu opremu. I strojarnica im je građena u dva odvojena prostora tako da su u slučaju uništenja jednog, brodovi sa drugim neovisnim strojem mogli neometano na- staviti vožnju. Ujedno su bili i prvi američki potpuno klimati- zirani putnički brodovi. Independence INDEPENDENCE i CONSTI- TUTION imaju 20200 GT, du- transportu prekoatlantskih ELIZABETH u tajnovitim je ljinu 208 metara a četiri parne putnika, blizanci prelaze na okolnostima izgorio u velikom turbine ukupne snage 37000 Karibe. Međutim, American požaru na moru a njegova se KS im omogućavaju brzinu od Export Line je 1968. odlučio olupina i danas može vidjeti na 22 čvora. Na svojih devet put- oba broda raspremiti pa oni prilazima luke u Hong Kongu. ničkih paluba u prvom, ka- tako na mrtvom vezu u Balti- Ostali brodovi idu u raspremu binskom i turističkom razredu moreu ostaju punih 6 godina. ili veoma malo plove. mogli su prihvatiti 1000 put- Tajvanski tajkun C.Y.Tung Neočekivano, stare i već otpi- nika koje je opsluživalo 320 kupuje 1974. nekoliko velikih sane brodove blizance odlučila članova posade. putničkih brodova, među nji- je 1978. kupiti grupa američ- Brodove je dizajnirao poznati ma i QUEEN ELIZABETH i IN- kih poduzetnika koji osnivaju američki industrijski dizajner DEPENDENCE, ali mu planovi American Hawaii Cruises te Henry Dreyfuss u klasičnome kružnih putovanja propadaju INDEPENDENCE kompletno stilu sa osnovnom namjenom zbog velike naftne krize i dra- rekonstruiraju. Obnovljeni za prijevoz oko tisuću put- stičnog skoka cijena nafte na brod je u svoj svojoj veličini nika. Ali nakon što je zrač- svjetskom tržištu. Nedugo iza ponovo zasjao 21. lipnja 1980. ni promet preuzeo primat u toga, dobro osigurani QUEEN kao jedini liner koji cijelu godi- 65 nu plovi oko Havajskog otočja, prije svega oko otoka Oahu, Maui, Kauai i Big Island. Dvije godine poslije, priključuje mu se i CONSTITUTION. INDE- PENDENCE je rekonstruiran još dvaput, 1994. u Newport News brodogradilištu u Virgi- niji i 1997. u Portlandu u Ore- gonu. Portland je bio zadnje mjesto susreta dvaju brodova blizanaca, jer je tu iste godine na planirano dotjerivanje do- šao i CONSTITUTION. Među- tim sa njega je poskidano sve što je moglo biti upotrebljeno za produljenje života INDE- PENDENCE-a, a ostatak bro- da je prodat dalekoistočnim Pred Dubrovnikom rezalištima. Otegljen pomoću remorkera tamo nije nikada doplovio, jer je potonuo u vo- dama nedaleko Honolulua u studenom 1997. CONSTITU- TION je ostao zabilježen kao brod kojim je u travnju 1956. iz Amerike otputovala Gra- ce Kelly na svoje vjenčanje za princa Rainiera u Mona- co a bio je i jedan od brojnih poznatih brodova koji su na kružnim putovanjima posjetili Boku kotorsku. Prvi je put INDEPENDEN- CE posjetio Kotor i Dubrovnik 1954. na proputovanju prema Veneciji a isto je ponovio i slje- deće godine sa 590 putnika dolaskom u Kotor 17. ožujka 1955. Ostalo je i zabilježeno da je CONSTITUTION po cijeni od 1495 USD po osobi poduzeo 51-dnevno kružno putovanje sa polaskom 21. veljače 1962. iz New Yorka tičući luke Te- neriffe, Madeira, Casablanca, Gibraltar, Palermo, La Valetta, Aleksandrija, Beirut, Haifa, Istanbul, Pirej, Kotor, Dubrov- nik, Split, Venecija, Messina, Napulj, Genova, Leghorn ( Li- vorno ), Cannes, Barcelona, Palma, Lisabon i New York. INDEPENDENCE plovi sve do konca 2001. godine kada je American Hawaii otišao u ste- čaj i od tada je raspremljen u San Franciscu sve do 8. velja- 66 Ulazak u Bokokotorski zaljev

če 2008. kada je pod imenom zapadno od Alanga te se tom OCEANIC otegljen u indijski prigodom trup broda neoče- Alang. Još jednom usput pro- kivano prepolovio. Na istome mijenivši ime, ovaj put u PLA- mjestu, na obalama indijskog TINUM II, nasukan je na 4 – 5 Gujarata, dobri stari INDY je nautičkih milja od obala Go- tako ipak morao biti konačno Kraj puta - pnatha, nekih 30 milja jugo- i izrezan u staro željezo. Independence u Alangu

zakonima, civilno u prinčevskoj palači a po- Putovanje tom crkveno u katedrali. Tako je holivudska Grace Kelly glumica Grace Patricia Kelly postala i služ- beno Her Serene Highness Princess Grace of Kada je uprava America Export Linea sa- Monaco. Naravno, čitav događaj su pratili i znala da će se holivudska diva Grace Kelly svi svjetski mediji, pa se je tako i CONSTITU- udati za monageškoga princa Reinera, te da TION našao na naslovnicama svih najvažni- u Europu iz New Yorka namjerava otputovati jih svjetskim medija. zrakoplovom do Nice, ponudila je njenoj maj- ci pedeset besplatnih brodskih karata kako bi je nagovorili da promijeni odluku. Nakon što je ona za protuuslugu zatražila 100 ka- rata, brzo su se našli na sredini i dogovorili 75 besplatnih putovanja za svadbenu prat- nju. Brod CONSTITUTION je za tu prigodu modificirao plan plovidbe pa je sa svadbe- nom svitom i nekolicinom sretnika koji su imali privilegiju kupiti putovanje istim bro- dom 4. travnja 1956. sa putničkog terminala New York’s Pier 84 otputovao prema Monte Carlu. Prtljaga novopečene princeze sastoja- la se od 80 kofera. Nakon osam dana plo- vidbe CONSTITUTION je u Monacu svečano dočekalo preko 20 tisuća budućih podanika i radoznalih turista, a princ Reiner je svo- jom jahtom AVANTE II doplovio do usidre- nog broda. Tjedan nakon dolaska obavljeno je glamurozno vjenčanje, prvo, po važećim Grace Kelly se ukrcava na Constitution

67 ZNAMENITI HRVATI U HERCEG NOVOME Dušu jednoga grada čine ljudi. Mali, veliki, obrazovani ili ne. Svatko na svoj način unio je svjesno ili nesvjesno po zrno ljubavi, znanja, škerce, originalnosti, kulture ili vizije u život našega „malog mista“. Povijest je diktirala tempo i način demografskog kretanja stanovništva. Naseljavanja i raseljavanja donosila su različite kulture te obične i neobične ljude u Herceg Novi tako da su desetljećima i Hrvati ostavljali svoj trag mlađim generacijama u naslijeđe, oblikujući društvenu sliku koja je temelj današnjem kulturnom imidžu grada. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori 2011. godine u Općini Herceg Novi ima 662 Hrvata. U više nastavaka predstavit ćemo znamenite Hrvate koji su pridonijeli očuvanju tradicije i kulturnog naslijeđa grada Herceg Novoga.

Šime Bačelić (8. 9. 1928. - 28. 10. 2013.)

Piše: Sanja Crnić strašno fizički te posebice psi- Fotografije: hički pripremljeni. Kako u ge- Obiteljska arhiva nima, tako i u krvi, Šime Ba- čelić, junak naše priče, imao je more i zaron. Kada se uzme udro je mislio fra An- u obzir da je rođen na otoku tun, Grk s Krete, kada Krapnju, onda nije teško za- Mje početkom 18. sto- ključiti zašto je njegov životni ljeća podučio Krapljane teš- put bio upravo takav kakav je kom, uzbudljivom i opasnom i bio. spužvarstvu. Stoljetna tradi- Tradicija ronjenja koju je cija ronilaštva, spužvarstva i naslijedio definirala je njego- ribarstva davala je generacije vo profesionalno opredjelje- Krapljana koji su od tada do nje. Stare pumpe s niskotlač- danas razvili granu spužvar- nim kompresorima i ronilačka stva i ronjenja do samog savr- oprema postali su njegovi stal- šenstva i to ponajprije što se ni pratioci još od punoljetnih tiče same tehnike ronjenja. dana. Nakon završetka Podo- Da bi se tako nešto moglo ra- ficirske škole Jugoslavenske diti ponajprije vam mora biti u ratne mornarice radio je u genima, a zatim morate biti JRM i postigao zavidne uspje- Šime Bačelić 68 he čisteći podmorje Jadrana od zaostalih protubrodskih Brodospas Split kolege s posla,1948. mina iz Drugoga svjetskog rata. goslavenskoga predsjednika gdje mu se 1954. god. u kući Karijeru u Mornarici zamije- Josipa Broza Tita. Barbića na Muo rodio sin Vito nio je u poznatome splitskom Već kao dvadesetčetverogo- i u kojem su boravili do 1960. BRODOSPASU visokorizičnim dišnji mladić, tada već ože- god. kada su se doselili u Her- poslovima rezanja i vađenja njen suprugom Ivanom, rođ. ceg Novi gdje im se rodio sin potopljenoga njemačkog mi- Matešić, koju je upoznao u Davor. Malo je poznato da je nopolagača KIEBITYJA koji je Zadru, i kćerkom Gordanom Herceg Novi tada posjedovao nakon rekonstrukcije u Puli koja je rođena također u Za- poduzeće u čijem je sastavu postao poznati brod mira GA- dru, došao je u Petrovac dav- bio prekooceanski brod IGALO LEB i ploveća rezidencija ju- ne 1952. god., zatim u Kotor na koji se ukrcao Šime Bače-

U svojoj barci se najbolje osjećao, Otok Krapanj nadomak Šibnika 1988. 69 lić 1961. god. Brodomašinska škola koju je završio omogući- la mu je savršeno poznavanje rada na mašinama Yumo i Pa- card. Nakon iskrcavanja osnovao je vlastiti obrt HIDROZIDAR 1969. god. u Tivtu. Obrt se bavio hidrozidarskim i pod- vodnim radovima pa se kao poduzetnik Šime Bačelić sma- tra „pionirom privatne hidro- građevinske operative u Crnoj Gori”, kako navodi Siniša Lu- ković u jednom od svojih tek- stova. Mnogi infrastrukturni obje- kti Jadrana, od Ulcinja do Iga- la, vezuju za svoj nastanak Njegova ‘jahta’, 1970. ime Šime Bačelića. Iako je svoj radni vijek pro- veo u Crnoj Gori i tu pustio korijenje svojoj obitelji s troje djece, sedmero unučadi i sed- mero praunučadi te uživao u krugu svojih prijatelja dr. Rat- ka Novaka, Đorđa Čelanovića i Miša Seferovića, uz ribanje i šalu, ipak je umirovljeničke dane proveo u Zadru. Kada vam more uđe u krv, godine to ne mogu isprati. Iako umirovljenik, odavno istrošen morskim valovima, more ga je dozivalo. Obitelj Bačelić mo- rala se odlučiti na jedan neuo- bičajen korak za njih - morala je prodati barku jer je Šime i tada samo znao nestati, a da nitko ne bi znao gdje, i otisnu- Šime i Ivana Obitelj Bačelić na okupu, 1991. ti se na pučinu. Telefon nije sa sinovima Davorom I Vitom nosio sa sobom i ukućani su često zabrinuti kretali u potra- gu za njim. Bio je ponosan na svoju obi- telj, svoj rad i svoje barke koje je zvao jahtama. Nije bio dale- ko od istine. Barke su posjedo- vale savršenu opremu koja je jamčila sigurnost, iznimno va- žan segment u njegovu poslu. Svoje veliko iskustvo nese- bično je prenosio na mlađe ko- lege. Iza sebe je ostavio mula, mandraće i bazene duž naše obale koji žive i danas, a s nji- ma i ime Šime Bačelića koje je utkano u svaki kamen uzidan pod morem. 70 KOTOR MOJE MLADOSTI 4

Ekonomski i kulturni život grada, politička previranja, autentična ime- na osoba nositelja tih događaja - dokument su jednoga prošlog vremena 20. stoljeća koje nam želi ispričati suvremenik svih tih događaja, najsta- riji živući Kotoranin, dipl. ing. šumarstva Heliodor Prelesnik. „Bez obzira na to što sam najveći dio svog života proveo izvan Kotora, osjećam se Kotoraninom jer mi je Kotor mladenački zavičaj.“

Priredio: Dario Musić

Istom ulicom dolazimo do južnih gradski vrata do jakog izvora bistre hladne vode, zva- ne Gurdić. Na brdu iznad njega je 1925. god. Mato Brozičević sagradio elektranu. Sudeći po prezimenu došao je iz Hrvatskog zagorja. Kada mu se jedinac Branko teško razbolio, majka ga je zavjetovala blaženom Graciji pa je crkvi na Muo za ozdravljenje ostao vrijedan zavjetni dar.

Vrelo Gurdić 1935.

Do elektrifikacije grada služili smo se petro- lejskim lampama raznih veličina. Za primaće sobe lampe su bile luksuznije, imale su bije- li porculanski abažur. Neke butige imale su i garbitne svjetiljke. Kad je došla struja, zbog če- stih nestanka petrolejske lampe još dugo su se držale po kućama. Sa Škaljarske pjace vraćamo se ponovno na Pjacu sv. Tripuna gdje dominira prostorom impozantna katedrala sv. Tripuna. U sjevero- Trg sv. Tripuna 1910. god. zapadnom uglu Pjace sv. Tripuna je dvorište kotorske biskupije s masivnim drvenim vrati- godina, ali smo zajedno golubarili, tj. hvatali i ma. U dvorištu su rasla velika stabla narana- držali golubove. Ja u šufitu (potkrovlju), a on ča. Tadašnji biskup Frano Ucellini tu je živio s u stražnjem dvorištu biskupije. Završio je na- obitelji svoje nepute, udate za šaljivčinu Joza utiku, ali tada u socijalizmu nitko nije mogao Franovića s kojim je imala sina Miloša i dvije van iz Jugoslavije. Uspio se ilegalno ukrcati na kćeri, Mariju i Vinku. Miloš je naslijedio oče- neki strani brod i domoći se Amerike. Zbog nje- vu narav šaljivca. Od mene je bio mlađi par govog bijega imao je neugodnosti Bepo Alfire- 71 vić, njegov drug. Kad je stigao u Ameriku Miloš napustio Kotor, ali pričalo se da su tome pri- mi se samo jednom javio i od tada nikad više. donijeli Talijani i komunisti. Na Pjaci sv. Tripu- Kotorskom biskupu Franu Tice Ucellini, dobro- na svake godine u veljači održavana je vanjska ćudnom, naivnom starcu služio sam misu na svečanost u znak proslave sv. Tripuna, patro- latinskom, zasluga mu je što je nabavio orgu- na grada Kotora i biskupije. Tu se još nalazi i lje za katedralu. Bio je rodom s otoka Lopuda poznata palača Drago. Našu šetnju ondašnjim kraj Dubrovnika gdje je nakon smrti i poko- Kotorom nastavljamo sjevernom ulicom koja pan. Do izbora novog biskupa apostolski admi- dolazi sa Škaljarske pjace i prolazi iza katedra- nistrator biskupije bio je don Gracija Ivanović, le do crkve sv. Josipa. Na nešem putu prola- župnik crkve sv. Eustahija u Dobroti. Vjernici zimo pokraj crkve sv. Pavla i crkve sv. Križa su o njemu imali visoko mišljenje i toliko ga te uz veliku zgradu tamnice (zatvor, karaklak) poštovali da su željeli da on bude biskup. Me- i skladišta vatrogasaca (pompjera) koji su tu đutim, on se nije htio prihvatiti te dužnosti pa držali cijelu opremu za gašenje požara. Njihove je trebalo izabrati između prčanjskog župnika vježbe za nas djecu bila su velika atrakcija. don Nika Lukovića i kotorskog kanonika don Pava Butorca. Oba su bili cijenjeni kao ljudi i svećenici. Luković i Butorac su povjesničari Boke, ali Butorac je pisao i filozofske i socio- loške teme. Lukovića su preferirale postojeće vlasti, ali je Vatikan ustoličio 1938. god. profe- sora Pava Butorca za kotorskog biskupa. On je do tada bio vjeroučitelj u gimnaziji, a školsku misu služio u crkvi sv. Duha. Butorčevo usto- ličenje biskupom Hrvati Kotora popratili su s velikim oduševljenjem. Pred katedralom je po- dignut slavoluk, formiran je špalir sa zastava- ma hrvatskih društava Napredak iz Kotora , Sastanak iz Škaljara, Zvonimir iz Mula te Sloga iz Prčanja. Uz mnoštvo okupljenog naroda do- čekan je novi biskup u pratnji drugih bisku- pa i klera. Nakon velike mise biskupa Butorca je pred crkvom pozdravio dr. Tripo Petković u ime svih katolika i hrvatskih društava. Crkveni zbor Sveti Tripun otpjevao je prigodnu pjesmu uz pratnju triju glazbi. Nakon toga, praćen glazbama, u dvorištu biskupske palače Buto- rac je primao čestitke građana. U hotelu Graz (vlasnica Amalija Reiter) priređen je banket za 80 uzvanika. Na večer je povorka građana s glazbom i bakljama došla do kuće pod prozor biskupskog stana, zapjavala hrvatsku himnu Kotorski biskup Pavle Butorac (1888. – 1966.) Lijepa naša, a čuli su se i povici - Živio prvi hr- vatski biskup! Živio dr. Maček! Živjela slobod- na Hrvatska! Ti povici nisu neobični kad ima- Nasuprot crkve svetog Josipa bilo je javno mo u vidu da je to bila 1938. god. kada su svi gradsko kupatilo s toplom i hladnom vodom, istaknuti Hrvati prihvaćali dr. Vladka Mačeka u prizemlju tuševi, a na katu kade, a prije toga za vođu koji se bori da Hrvatska u Jugoslavi- tu se nalazilo nahodište za nezbrinutu djecu. ji dobije autonomiju, što je i postignuto 1939. Idući ravno dalje, ostavljajuću crkvu sv. Jo- god. uspostavom Banovine Hrvatske, ali u koju sipa s desne strane, na kraju ulice, prije nego nije ušla Boka kotorska kako su priželjkivali skrenemo lijevo, pred nama su dvije skaline bokeljski Hrvati. Moja obitelj, kao susjedi, bila koje treba prijeći i ulazimo u uličicu gdje je je u prijateljskim odnosima s Butorcima pa je smješten kažin (javna kuća, bordel), jedna vr- tako moj pape bio vjenčani kum Mariji, sestri sta ugostiteljstva za sve one kojima bi mililo biskupa, kada se udala za oficira Tomislava popiti i zabaviti se u društvu ljepotica. Šanteka. Vjenčanje se održalo na otoku Gospe Skrenemo li lijevo malo niže ostavljamo lijevo od Škrpjela, a vjenčao ih je sam Butorac. On crkvicu sv. Ane, a u produžetku ulicom dolazi- je svoj životni vijek završio kao dubrovački bi- mo do crkve sv. Marije od rijeke (sv. Marija Ko- skup. Nisu mi poznate okolnosti zbog kojih je leđata ili Blažena Ozana, nazvana u narodu). 72 Rijeka Škurda – Crnogorski Pazar 1908. god.

su otvorena vrata za posjet tvrđavi. S tvrđave je prekrasan vidik na Kotorski zaljev i grad, a u podnožju druge strane tvrđave je kraški zaselak Špiljari pokraj kojeg ide pješački put za Crnu Goru. Iz Špiljara su obitelji Milošević, Franović, Jovanović i Moškov koji su u Kotoru dugo bili jedini mesari. Ostavljamo tvrđavu i evo nas na sjevernim vratima grada (Porta fiumera). Odmah desno buči mlin Prčanjanina Marasovića, a prijeđemo Crkva sv. Marije Koleđate - li kameni most preko rijeke Škurde, eto nas Blažene Ozane 1920. god. na Crnogorski Pazar. Ostalo mu je još samo Ova crkva je 1930. god. obnovljena u povodu ime jer odavno Crnogorci tu više ne pazare. velike proslave poblaženja Blažene Ozane, za Sada je tu daskama ograđen prostor za igran- koju je bio zadužen don Ivo Stjepčević. On je je na buće. Ispod mosta, desno je prostrana tada na pročelju crkve postavio ploču s podaci- šljunčana ravan na kojoj lavandere i druge ma kada je sagrađena i da su je gradile obitelji žene peru i ispiru robu, a potom je tu i prostiru Dersa (Držić) i Bisacca. Ploča je kasnije ski- da se osuši. Kao dječak išao sam na izvorište nuta i navodno negdje pohranjena. Za autora Škurde koje je izgledalo kao široki požutjeli teksta na ploči i njezino postavljanje pogrešno kameni tunel kojim protječe voda. Sa svojim se navodi prčanjski župnik don Niko Luković vršnjacima spuštao sam se pokraj gradskih koji s tim nije imao ama baš nikakve veze. Ta vrata u rijeku, išao bos, s cipelama u ruci. No, pogreška navedena je kada se pisalo o Mari- vratimo se ponovno u grad do crkve Blažene nu Držiću prigodom obilježavanja 500. godiš- Ozane i nastavimo uličicom do male pjacete njice njegovog rođenja. Za proslavu poblaženja gdje je bila Bokeška štamparija, a do nje pro- bio je formiran odbor od nekoliko građana na davaonica kruha Ciko. Nije mi poznato kada je čelu s biskupom Ucellinijem, u kojem je bila i ta štamparija osnovana ni otkad ima to ime, ali moja majka Eleonora. Za izradu srebrne pale znam da je prvi kotorski (i svjetski) štampar bio na sarkofagu blaženice zaslužan je zagrebački Andrija Paltašić, mletački učenik (15. st.). Ta odvjetnik Kotoranin dr. Josip Jedlowski, koji je tiskara 1918. god. štampala na njemačkom je angažirao renomiranog skulptora Antuna jeziku drugo izdanje knjige moga djeda Fran- Augustinčića koji je na njoj reljefnim profili- ja Laforesta Boka kotorska, a 1926. god. na ma ovjekovječio biskupa Ucellinija, don Ivana hrvatskom Vodja po Kotoru don Iva Stjepčevića Stjepčevića, moju majku i druge. Iza crkve na- te njemački prijevod prof. Antona Mayera i lazi se palača Grubonja uz koju prema brdu engleski prijevod prof. Rajmonda Peručića. To vodi put s mnoštvo skalina kojima se ide na djelo džepnog formata na 72 stranice zapravo tvrđavu Sveti Ivan (San Đovani), sagrađenu na je sažeta, ali autentična povijest grada Kotora okomitoj hridi s mnoštvom puškarnica. Na po- u kojemu su citirani (i prevedeni) svi postojeći lovici brda okružena tvrđavom je crkvica Gospa latinski natpisi na zgradama, crkvama, spo- od zdravlja kojoj pobožni građani svake godi- menicima i spomen-pločama. ne idu na svečanu misu 21. studenoga i tada (nastavlja se ) 73 IZ ISTORIJSKOG ARHIVA KOTOR (4) Kapetan Bartulović u „Velikom ratu“ Pad Lovćena u siječnju 1916. godine

OSVAJANJE LOVĆENA 1916. OVJEKOVJEČILI I AUSTRO-UGARSKI SLIKARI: Slika „Angriff der Montenegriner“ („Napad na Crnogorce“) autora Teodora Breitvajsera

74 Autori: Snežana Pejović i Joško Katelan

nastavku našega feljtona o Prvom svjetskom ratu Ugovorit ćemo o osvajanju Lovćena i kapitulaciji Crne Gore gledano kroz prizmu kapetana Hinka Bartulovića, tada rezer- vnog časnika u Austrougarskoj ratnoj mornarici, točnije na tor- piljerki Tb 16, u svojstvu akte- ra i očevica ovog za Kraljevinu Crnu Goru kobnog događaja, kada je crnogorski narod izgu- bio na dugi vremenski period svoju državu. O austrougarskom poroblja- vanju Crne Gore i daljoj sudbini crnogorskog kralja Nikole I Pe- trovića Njegoša i Kraljevine do- sta se pisalo u historiografskoj literaturi sa različitih stanovi- šta. Praktično tek nakon ob- navljanja crnogorske državnosti isplivale su na površinu mnoge potiskivane povijesne činjenice koje bacaju na ovo za Crnogor- ce vrlo senzitivno pitanje sasvim drugu svjetlost. Dragocjen prilog tome je sva- kako i memorijska literatura kojoj pripadaju „Sjećanja i us- pomene“ kapetana Bartulovića, koja obiluje minucioznim opisi- ma događaja i situacija sa puno faktografije o uključenju brodo- va Austrougarske ratne morna- rice u ratne operacije kako bi dali podršku austrougarskim kopnenim snagama u ratnim okršajima protiv Crne Gore i RASPORED I PRAVCI DJEJSTVA ARTILJERIJE K. UND K. RATNE njenom konačnom osvajanju. MORANICE: Dokument „Mitwirkung von k.u.k. Seestreitkräften Iz Bartulovićevih spisa sazna- an der Eroberung des Lovčen, 8., 9., 10. Jänner 1916.“ jemo da je pomoćna ratna luka u Boki kotorskoj bila u periodu vezu, nedaleko od veza njegovih ljarenje transportnih brodova u od 1914. do 1916. godine u za- torpiljera, plutače za vez i drve- konvojima i njemačkih podmor- vjetrini ratnih zbivanja. Prak- nog mola u obližnjoj uvalici. nica, čišćenje minskih prolaza i tično sve aktivnosti aktivnog i Zadaci naših torpiljera bili su puteva pred podmornicama; su- rezervnog mornaričkog kadra raznovrsni: čišćenje plovidbenih djelovanje u odbrani obala pri svodile su se na vojne vježbe puteva i prolaza kroz minska akcijama teških i lakih krstaša koje su vršene na postavljenim polja i van njih, vađenje iz mora na otvorenom moru i spremnost metama, kao i neke druge ak- lutajućih mina i mina nasuka- za posljednju odbranu unutar tivnosti vezane za različite stup- nih na plažama i uvalicama, granica Boke kotorske. njeve ratne pripravnosti. U dije- konprimiranje malih torpeda na Službu smo vršili u dvije smje- lu svojih „Sjećanja“, Bartulović o stanicama u Boki Kotorskoj sa ne po 24 sata, od 8 do 8 u prvoj i tim aktivnostima vojnih brodova vazduhom; traganje za plivaju- drugoj pripravnosti i bili slobod- i mornarice kaže sljedeće: ćim predmetima na moru, na ni 24 sa pogašenim vatrama.” „Matični brod „Blitz“ bio je pučini izvan minskih polja i plo- Intenziviranjem ratnih opera- stalno vezan uz molo skladišta vidbenih puteva; prebacivanje cija na svim frontovima, nemi- za mine u Kumboru, u četvoro- oficira iz mjesta u mjesto; pe- novno se mijenjaju okolnosti u 75 Ratnoj mornarici. Postupno se bezbjednosti, kao da se ne na- mornarički kadar “ojačava” po lazimo u ratu. U Boki kotorskoj nacionalnoj pripadnosti, oficiri- smo se osjećali kao da se nalazi- ma i vojnicima austrijske i ma- mo u ratnoj zavjetrini. Nitko od đarske nacionalnosti, koji, iako nas nije želio rat, nije želio uzi- katkad bez znanja i obučenosti manja i osvajanja tuđega, kla- za mornaricu, zauzimaju sva nja i ubijanja, pljačkanja i ra- ključna mjesta u vojnoj hijerar- zaranja, žarenja i paljenja (?), a hiji. Slavenski živalj se takođe najmanje da se bori protiv svoje regrutira, ali kako je to bio slu- braće Rusa, Srba i Crnogoraca, čaj sa kapetanom Hinkom Bar- koja se braća već kupaju u krvi tulovićem, imaju rang rezervnih pod udarcima kuršuma, đuladi časnika, odnosno mornara-re- i mača krvoločnih zvijeri, uljeza zervista. Razbuktavanjem rata u njihove mirne zemlje. rezervisti nisu otpuštani iz vojne Ubava Boka tiha je i mirna službe, već su zadržavani duže ko nikada do sada, ko da u njoj od vojnog roka na više godina, nema živa bića. Neprijatelja ne što je dodatno, uz nemaštinu i vide ni osmatračnice sa visokih glad koju je rat donio, podgrija- brda ni izvidnice iz aviona, hidro- valo nezadovoljstvo regruta. Kod plana, podmornica i razarača. svih je bila samo prisutna želja Mali broj ratnih brodova što se da se rat okonča i da se vrate je tu nalazio pripadao je starijim svojim obiteljima i normalnom godim (!) godištima. Taj je broj životu. Sve više je rasla odboj- rastao postepeno i neopazice, a nost, mržnja i prkos, posebno sidrio se i vezivao uglavnom oko pripadnika slavenskih naroda, Đenovića i Baošića, pa do Tivta. prema crno-žutoj monarhiji. Tako se je pomalo stara lokalna O tome najbolje svjedoči opis obrana povećavala pomalo floti- osvajanja i pada Lovćena i Crne ljama torpiljera, razarača, lakih Gore u refleksijama kapetana i teških krstarica, te podmor- Bartulovića koji je pun sućutnih nica. Počinje nemir i prekida emocija za „bratski crnogorski se tišina i mijenja se osjećaj da narod” i njegovo stradanje, ali se nalazimo u ratnoj zavjetrini. i ironije i sarkazma za Austro- Sada kada se nađemo u Herce- ugarsku monarhiju i njene vla- gnovome, jedinom mjestu Boke dare. iz kojega se može viditi (!) daleki Ovaj dio Bartulovićevog zapisa morski horizont između starih donosimo integralno, jer sma- tvrđava na otočiću Mamula i Oš- tramo da sa historiografskog tri rtu, sve to češće ljudi upiru stanovišta može biti veoma va- oči u pučinu i u Lovćen u očeki- RASPORED I DISTRIBUCIJA žan pošto su detaljno izneseni vanju da će viditi (!) neprijatelja CILJEVA KLASIČNOG podaci o djelovanju Austrougar- koji će im donijeti slobodu i mir, ZEMALJSKOG TOPNIŠTVA: ske ratne mornarice u okupaciji savezničko brodovlje na moru i Na mapi „Zielverteilung für Kraljevine Crne Gore. Napomi- braću Srbe i Crnogorce sa brda, das Einschieben der Artillerie“ njemo, također, da je kapetan skrivajući u sebi najtoplije osje- artiljerijske K. und K. grupe Bartulović bio pripadnik slaven- ćaje za njih, za oslobodioce. Isto i ciljevi njihovih djejstava su skog življa i kao takav rezervni tako gledaju i mornari sa bro- naznačeni posebnim bojama časnik, koji sasma sigurno nije dova sa mora pred Bokom skri- imao pristup svim oficijelnim vajući u sebi želje da se rat što Brodovi naše flotile rijetko su podacima kojima je raspolagala prije svrši. plovili na jug do rta Arsa (!). Po- Ratna mornarica. To znači da je Boka je uvijek bila odsječena nekad su se zalijetali do Pule i do svojih informacija dolazio na od glavne luke u Puli. Sada, u prihvatali konvoje transportnih razne načine, pribavljajući ih iz ratu, još više. Pretvorena u rat- brodova što su prevozili trupe i različitih izvora. nu bazu k. u. k. Ratne morna- ratni materijal u Boki (!). Drugi rice Boka nikada nije bila tako brodovi rjeđe su napuštali Boku, “90. PAD LOVĆENA – PADA daleko od svijeta kao sada kada pa su njihove posade srasle sa CRNA GORA [str. 110-115 ruko- je s kopnene strane ostala ogra- njihovim čeličnim palubama, a pisa] đena visokim brdinama (!) i kada njihove kobilice obrasle do vo- su joj prilaze sa morske strane dene linije luparima, školjkama Prvo vrijeme mojega ukrca- ogradili barikadama i minskim i travom. Posadama tih brodova nja na Tb 16 prolazilo je tiho i poljima. postaje svakog dana sve teže, mirno, u veoma povoljnoj općoj mučnije i dosadnije. 76 se malo pokrenu s mjesta, da se malo pozabave i povesele, pa i da žrtvuju svoje mlade živote za Njegov slavni Habsburški dom, prije nego li mu oni skoknu na grbaču. Austrofili i crno-žuti milita- risti teško su podnosili blizinu Crnogoraca na granici do skoro samog mora i da s visova svojih brda mogu da osmatraju, izviđa- ju i nadziru svaki pokret vojske, avijacije i mornarice u Boki i na otvorenom moru, pa su zaklju- čili da je došlo vrijeme da učine tome kraj, da napadnu, da otmu Lovćen i osvoje Crnu Goru. Za to sada u Boki grade beton- ske stupove uz obalu od Pera- sta do Bajove kule i od Veriga do Prčanja pod izgovorom da su to stupovi za vez trgovačkih bro- dova. Pomoćni brod „Fram“, na ko- jem je časnik kap. d. p. (?) Božo Derikuska, Dubrovčanin, sada prenosi neku specijalnu želje- znu građu za koju mi on kaže da su to dijelovi merzera od 42 cm. Od Zelenike prema Kotoru kre- će se po noći vojska i komora sa topovima da bi po danu počivala sakrivena u šumarcima pod ma- slinama, kostanjima i borovima. Oko betonskih stupova sada se gomilaju sidra, lanci i čelična užad. U Tivtu i Oku (?) podižu se če- lični stalci za merzere od 42 cm. Na betonske vezove dolaze jedan po jedan ratni brodovi i okreću svoje najdalekometnije topove prema Lovćenu, podižu im elevaciju uranjanjem suprot- nih dijelova brodova još više u more, da bi topovi dostigli što višu visinu na Lovćenu.

Napad na Lovćen [str 111-115 rukopisa]

Isplovili smo sa veza u Kumbo- ru najvišom brzinom vožnje ka- PRODOR PJEŠADIJSKIH SNAGA 19. KORPUSA K. UND K. sno, pred samu tamnu i mrklu ARMIJE NAZNAČEN PO DANIMA: noć i pristali u Hercegnovome Dokument „Die Eroberung des Lovćen“ uz lukobran. Na lukobranu nas je čekalo nekoliko viših general- I tko zna koliko bi vremena još naš premilostivi, plemeniti, apo- štabnih oficira. Uokolo ni žive trajala u Boki ova tišina, mirno- stolski ćesar i kralj sjetio da nje- duše. Komandant je preskočio ća i zavjetrina vojske i morna- govu toliko ljubljenu i hrabru ogradu i skočio na lukobran, to- rice da se dvoglavi orao u svom djecu također malo prene iz sna liko mu se je žurilo da izvrši i za padanju nije prenuo, da se nije i mrtvila, da im pruži priliku da njega toliko tajanstveni zadatak. 77 Pristupio je oficirima koje je na kotorskoj. Uzeo sam u ruke gareta iz kojih se još uzdiže pla- brzinu pozdravio po propisu i rudo kormila i upravio čamac u vičasti dim. tada mu je jedan oficir predao tamu sasma na lijevo. Tada smo Pretstavljam (!) se oficiru i tra- veliku žuru (!) vrećicu zapečaće- ugledali neko blijedo svijetlo što žim komandanta. I dok sam go- nu mnogim crvenim voštanim se kreće gore dole (!) i upravili vorio osjetio sam da se iza mene pečatima i vezanu crno-žutim smo pramac čamca na nj. Svi- otvaraju neka vrata. Okrenuh jamstvenikom, unakrst. Odmah jetlo se je zaustavilo i kada smo se i ugledah nekog čovjeka koji smo otplovili iz luke i sa (!) naj- došli bliže ugledali smo nekoliko tiho ulazi u našu sobu i navlači višom brzinom vožnje uronili u silhueta (!), naoružanih vojnika. rukav vojničke bluze na ruku, gustu tamu noći prema barika- Pristali smo i ja sam se iskrcao te pri tome čujem zveckanje nje- dama u Đenoviću. Oko nas sve na pristanište sa mornarem koji govih dekoracija. Iz mraka se je je zamračeno i odnikud tračka je nosio fenjer pošao je naprijed, pojavio neki viši oficir, general, svjetlosti. Otvaraju nam barika- a ja sa ostalima u sredini. Grob- možda i maršal. Bio je gologlav, de i mi ih prolazimo s velikom na tama i nijesam vidio kada zaobišao je mene i stol s lijeve brzinom vožnje nakon što smo smo stigli pred zatvorena grad- strane i stao pred ukočenog de- izmijenili znakove raspoznava- ska vrata, već čuo udaranje ša- žurnog oficira, koji mu je nešto nja. Uplovili smo u Verige i sret- kom našeg predvodnika i dozi- raportirao. Pretstavio (!) sam se no prošli kroz taj tamni tunel, vanje da se otvore vrata. Otvorio komandantu i predao mu kuve- pa skrenuli desno u još gušću se je prozorčić na vratima i pra- rat, što ga je pružio oficiru koji tamu. Valovi što ih čini naš brod mna (?) svijetla nas je osvjetlila, ga je pregledao sa svih strana odbijaju se po desnom boku od a predvodnik je nešto šaputao. i vratio komandantu koji ga je žala i mi se upravljamo po bijeloj Otvorili su mala vrata i pustili obrtao u rukama i opet vratio pruzi što se odbija od obale i po da uđemo u grad. Stali smo pod oficiru i naredio mu da ga otvo- jeki našeg vijka i ventilatora što velikim svodom gradskih vra- ri. Oficir je razrezao jamstvenik nam dolazi sa planina i prekida ta i u isti čas istrčala je velika i nožićem otvorio vrećicu koju je grobnu tišinu kraja uz koji plo- straža iz stražarnice naoružana predao opet komandantu. Sada vimo na našem putu. noževima na puškama i trkom je iz vrećice prosuta po stolu Kada smo stigli po prilici do se je postavila sa obje moje stra- hrpa nekakvih kartona, crteža i visine crkve na Prčanju, nije- ne, a mog mornara sa fenjerom tablica i ja sam shvatio da je to smo znali koliko smo udaljeni postavili na čelo. Na zapovjed: plan izrađen do najmanjih sitni- s jedne, a koliko s druge strane „Na desno marš“, krenuli smo ca. Komandant je prešao rukom od kopna. Malo kasnije naš re- u gradsku tamu i skrenuli lijevo preko kartona i još ih je više ra- flektor osvjetlio je jakim mlazo- na Trg oružja. Tišinu noći probi- širio po stolu, ustao i zahvalio vima svjetlosti put pred nama i ja bat i škripa vojničkih cokula mi, te me pozdravio. Propisno mi smo se približili Kotoru, dnu po kamenom pločniku i jeka što sam mu odzdravio, okrenuo se Bokokotorskog zaljeva. Traži- odzvanja od zidova bliskih kuća. za stoosamdeset stupnja, izašao mo reflektorom plutaču za vez Skrećemo desno i kod zatvorene u hodnik gdje me je čekala prat- i smanjujemo brzinu vožnje. apoteke skrećemo u još tamni- nja. Istim putem i na isti način Tada sam rekao komandantu ju ulicu kroz koju smo jedva išli vratili smo se na obalu. da je pogibeljno što to čini sa trojica u redu, pa smo udarali Išli smo prema našoj joli. Tiši- svjetlom reflektora, jer bi nas bokovima jedan o drugog i o zi- nu noći prekidaju udarci vesala mogli sa Lovćena sasuti kame- dovima kuća. Pred nama je stalo pomiješani nekim čudnim šu- njem. Kada smo se vezali ugasili svijetlo i stali smo i svi mi. Pred- mom što dolazi sa Trojice poviše smo reflektore, a komandant je vodnik lupa šakom na neka vra- Škaljara. Taj šum smo i ranije odmah sišao sa mosta i pošao ta. Vrata se otvaraju i ulazim sa slušali kada smo odlazili s bro- prema krmi. Tada sam sišao i par vojnika pratnje u kuću. Co- da, ali sada nam se čini da je ja. Jola (Čamac preklopne gra- kule odzvanjaju o drvene stepe- nešto jači i da je pomiješan mu- đe, znatno širi od skulera; do- nice (!) na vrhu kojih se otvaraju klom tutnjavom automobilskih bro izdržava talase, zbog čega ga neka vrata i vidi slabo svijetlo. motora, kamiona i drugih kola, upotrebljavaju na moru i rijeka- Ulazim u maglu dima od cigare- što su se penjali polako uz kani- ma za vežbanje u veslanju.) je ta i dišem kiseli vazduh, smrad ce Lovćena. Po tom šumu izgle- bila već u moru o lijevom boku od nikotina i izgorenog petrolja dalo je da je kolona kola dosta broda, siz otvoren, postavljene petrolejske svjetiljke koja de- velika. ljestve i u čamcu dva mornara sno napred (!) od mene škilji (!). Izgleda da se je mom koman- na veslima, a treći na vrh pram- Kada sam došao do svijeće neka dantu žurilo na spavanje. Skoro ca sa fenjerom u ruci. Koman- se ruka ispružila iz polutame nijesam ni stao nogom na pa- dant je stajao kod siza i kada i podigla plamičak svijeće i ja lubu, a jola je bila okačena za sam došao do njega predao mi sam sada vidio pospanog oficira, kuku dizalice, strojevi su pištali, je onu istu kuvertu što je do- koji se mukom podiže sa stolice. ventilator grmio, a propeler mla- bio u Hercegnovome i rekao mi Vidim po stolu razbacani papir, tarao. Plovimo. da je odmah predam u Kotoru spise, korice za spise, prepune Izvijestio sam komandanta o komandantu svih snaga u Boki pepelnice čikina (!), opušaka ci- izvršenom na mostu. Sada obo- 78 jica slušamo šumove sa Lovće- prekrivenu kokosovim sagom, te Paljba je prestala. Bitka je svr- na. Obojica mučimo. I obojica kako izmjenjuju pozdrave sa ko- šena. Lovćen je ostao na svojem smo sretni kada ih više nijesmo mandantom. Odlazimo. Pravac mjestu još ponosit, gord i uzvi- slušali. U tom času sam osje- Tivat. Plovimo najvećom brzi- šen. tio da je tama progutala mali, nom vožnje. Oko nas pjeni, bru- Lovćen je pao! Vraćamo oficire ponosni, hrabri i nadasve čov- ji, tutnji, šumi i dimi, lepršaju u Hercegnovi. stveni mali (!) naš bratski narod zastave, dim se polijega na braz- Lovćen je pao! Svojim padom koji te noći gubi svoju kršnu i du, pramac se uzdiže visoko, a potisnuo je još dublje bol i tugu neosvojivu Crnu Goru, što ju je krma skoro je pod morem, braz- u našim srcima i dušama, bol- volio više nego išta drugo na svi- da se uvija ko zmija. Barikade ne i tužne osjećaje svekolikog jetu. Uzdržana topla suza razlila u Đenoviću. Pramac skreće put našeg naroda. Svi smo u Boki se niz lice. Eto nas u Kumboru. Tivta. Naši gosti neprestano pilje pogruženi i svjesni da će ubr- Odmah smo legli da spavamo i u Lovćen i nešto pokazuju ru- zo biti zbrisana sa zemljopisne nijesmo riječ progovorili o našoj kom put njegovih vrleti. karte jedna mala i nenaoružana vožnji kroz tamu. Spavao sam Pristali smo u Tivtu uz molo br. zemlja, da će biti porobljen naš nemirno. 1. Ni ovdje žive duše. Eto sada mali bratski hrabri narod. uskrsnuo je na korijenu mola Lovćen je pao! Njegove su sure Opet neko hitno naređenje neki oficir koji skoro trči pre- stijene sada natopljene vrućom ma nama. Gosti silaze na molo i krvi našeg naroda sa bratskom Ujutro me je probudilo pripre- vode sobom našeg komandanta. krvi Francuskoga (!) naroda, manje broda za isplovljavanje. Onaj oficir nešto raportira. Za Francuza koji su se borili rame Brže bolje sam skočio iz kre- čudo sve oko nas pusto, gluvo, uz rame sa Crnogorcima i po- veta. Komandant je bio već na nigdje nikoga, ni miša, ni mač- magali im u borbi protiv do zuba nogama. Plovimo u Hercegnovi. ke, ni galeba, ni čovjeka. Sve se naoružanog i u svemu mnogo U stroju pišti para, u kotlarnici uvuklo u svoje rupe. jačeg napadača i krvnika, osva- tutnji ventilator, u kormilarnici Kada su oficiri pošli put Arse- jača i ugnjetača. klopoće stroj kormila, po palubi nala i ja sam pošao na most da Pad Lovćena nijesmo očekivali zvekeću lančane uzde kormila, vidim kuda će. Tada sam ugle- da će doći tako brzo. pri krmi mlataraju u more listo- dao na sredini poljane Arsenala, Lovćen je pao, pala je i Crna vi vijka, pište i zvižde na dimnja- na čistini nešto veliko pokriveno Gora.“ ku sirene i zviždak (!), iz dimnja- nepromočivim platnom. Oficiri Kao zaključak, možemo reći ka se izvije gusti dim pomiješan sa mojim komandantom obiš- da je Kraljevina Crna Gora po- bijelom parom, na krmenom li su to nešto pokriveno. Vidim kušala 10. siječnja 1916. go- jarbolu se izvija zastava, a na sada kako skidaju vojnici po- dine ugovoriti primirje sa Au- prednjem lepršaju neki zastavni krivače ispod kojih se je pojavio strougarskom, ali bez uspjeha. znaci, oko broda kruže galebovi. veliki top na velikom željeznom Austrougarska je inzistirala is- Pitamo se pogledima: „A što je podiju, merzer od 42 cm, a ofi- ključivo na bezuvjetnoj kapitu- to sada?“ Svak radi svoj posao ciri ga razgledaju sa svih stra- laciji i potpisivanju ugovora o i pokunjeno muči. Odlazimo sa na. Vidim sada da se ljudi koji miru. Kralj Nikola I, dio Vlade veza. su se našli oko merzera hitno i dvora, 19. siječnja 1916. godi- Pristajemo. Hercegnovi, luko- razilaze i negdje su iščezli. Oko ne se evakuiraju u Albaniju i iz bran. Nigdje žive duše, samo topa čistina opet pusta. Gledam luke Medova prelaze brodom u jedan galeb spustio se je na brodskim binokolom merzer, vi- Italiju. Ministri koji su ostali u svjetionik. Čekamo. Što, koga? dim oko njega stup prašine što zemlji donose 21. siječnja 1916. Osvrćemo se na sve strane ne se diže sa tla u vazduh i titra na godine odluku o raspuštanju bi li negdje ugledali nekoga. sunčanim zracima. Do mene do- vojske, a 25. Istog mjeseca pot- Eto, sada vidimo da iz željeznič- pire podmukli tutanj. Pogledam pisane su Odredbe o polaganju ke stanice izlazi nekoliko viših put Vrmaća (!) i vidim kako se oružja. No i pored toga, Kralje- oficira, pukovnika, generala, preko njegova vrha klati u vaz- vina Crna Gora je ostala u sta- maršala, tko bi to znao. Stupaju duhu veliki projektil i diže put tusu zaraćene strane, budući da tromo i dostojanstveno. Pokreću Lovćena, pušta na stijenje i diže je Kralj Nikola odbio izdati pu- se kao pauci. Bljesak sa njiho- oblak dima i prašine. U isto vri- nomoćje „krnjoj Vladi“ u domo- vih sjajnih dekoracija i dugma- jeme preko Vrmaća (!) dopire do vini da potpiše ugovor o miru, di odbija se jutarnjem suncu. O nas grmljavina topova sa bro- izbjegavši na taj način formalnu da ih vide punice, kako bi im se dova, pa i iz Oka (?) gdje je po- kapitulaciju Crne Gore. divile! Ali ovdje nema žena. Eto stavljen drugi merzer od 42 cm. ih na korijenu lukobrana. Moj Sada svi apostolski i ćesaro kra- Slikovni prilozi su preuzeti sa komandant zauzima mjesto na ljevski topovi tuku francusku http://www.montenegrina.net/ sizu, a ja ih pozdravljam sa mo- bateriju dugih cijevi od 15 cm, pages/pages1/istorija/cg_u_1_ sta i mornari u stavu mirno sa skrivenu u gudurama Lovćena, svj_ratu/nagadjanja_i_doku- palube. Gledam kako prolaze koju ubrzo i uništavaju. menti_vladimir_jovanovic.html drveni most i dolaze na palubu 79 IN MEMORIAM Nikola Nikša Čučić (4. 12. 1936. - 9. 7. 2014.)

ki put. Sa svojim učenicima redovito je osvajao nagrade na mnogobrojnim natjecanjima i festi- valima. Posebno se istaknuo vodeći dječji zbor Niže muzičke škole, koji je bio najbolji i u bivšoj Jugoslaviji. Na saveznim natjecanjima muzič- kih škola četiri puta je njegov zbor osvajao prve nagrade - Zlatnu liru, i to u Sarajevu 1981., u Prištini 1984., u Novome Sadu 1986. i ponovno u Sarajevu 1989. godine. U Međunarodnoj kul- turnoj razmjeni i suradnji imao je čast da upra- vo njegov dječji zbor predstavlja Crnu Goru na turneji u bivšem Sovjetskom Savezu gdje je odr- žao više uspješnih koncerata od kojih je najza- paženiji bio u katedrali sv. Sofije u Novgorodu. Nakon velikih pedagoških rezultata od 1980. godine bio je na čelu Niže muzičke škole u Ko- toru. Njegovim golemim trudom i zalaganjima škola je 1985. godine useljena u zgradu gdje se i danas nalazi. Nakon razornog potresa treba- lo je puno truda, znanja i entuzijazma, koji su Nakon duge bolesti, u Dubrovniku je svojstveni samo ljudima koji s puno ljubavi rade 8.07.2014. godine umro maestro Nikola Nikša svoj posao, da se stvore uvjeti za rad škole koja Čučić. je već potvrdila svoju ulogu i značajno mjesto za Njegovi zemni ostaci bili su izloženi u Kotoru grad Kotor. Posebnu zahvalnost dugujemo mu u crkvi sv. Marije od Rijeke ( Blažene Ozane) za ideju da se crkva sv. Duha, koja je bila po- 10. i 11. 07, kada je kotorski biskup mons. Ilija slije rata pretvorena u ratni magazin, adaptira Janjić, uz nazočnost više svećenika služio svetu u koncertni prostor na kojem nam veći i razvi- misu uz pjevanje katedralnog zbora. jeniji kulturni centri još uvijek mogu pozavidje- Homiliju je imao otac Biskup, a govorio je još ti. Kao čovjek koji je nesebično volio svoj grad i don Anton Belan. dao je poseban doprinos u osnivanju Srednje Na groblju se u ime gradske glazbe od pokojni- muzičke škole 1986. godine. U vrijeme njegova ka oprostio predsjednik Ivica Biskupović. rukovođenja škola je bila prepoznata po kvalite- Schubertovom ‘Ave Maria’ u izvedbi soprani- ti nastavnog procesa, nagradama i priznanjima stice Aleksandre Dobriše, te uz klavirsku prat- na natjecanjima, festivalima i manifestacijama, nju Dejana Krivokapića, počela je komemora- bila je stalno prisutna u kulturnom životu i tivna sjednica u povodu smrti Nikše Čučića, radu te u raznim drugim segmentima kultur- 11. 07. 2014. godine u koncertnoj dvorani sv. nog i društvenog života. Uz pedagoški rad, ko- Duha. jim se posebno istaknuo u školi, bio je i član U ime Muzičke škole „Vida Matjan” o ugled- Crnogorskoga simfonijskog orkestra Radio-tele- nom profesoru Čučiću govorila je aktualna rav- vizije Titograd, predsjednik i organizator Festi- nateljica škole Marina Dulović. vala mladih muzičara Crne Gore, član Savjeta Nikola Čučić rođen je u Kotoru 4. prosinca Festivala mladih muzičara Jugoslavije, dirigent 1936. godine. Nižu i Srednju muzičku školu za- Mješovitog zbora KUD-a „Nikola Đurković“, di- vršio je u Kotoru, a Muzičku akademiju u Be- rigent orkestra Gradske muzike Kotor, dirigent ogradu, na Nastavničko- teoretskom odsjeku i katedralnog zbora sv. Tripuna i član Udruženja violinom kao usporednim instrumentom. Kao kompozitora Crne Gore. jedan od prvih akademski obrazovanih muziča- Na polju kompozitorske djelatnosti priredio je ra 1964. godine vratio se u rodni grad kako bi veliki broj obrada izvornih bokeljskih pjesama, svojim znanjem, entuzijazmom i radom prido- transkripcija i aranžmana za orkestar, zbor i nio razvoju sveopće muzičke kulture Kotora, a klapsko pjevanje. samim time i Crne Gore. Kao profesor violine, Za svoj rad dobio je mnogobrojna priznanja dirigent zbora i orkestra, nesebično se davao i s i nagrade: tri plakete Kulturno-prosvjetne za- velikim profesionalizmom gradio svoj pedagoš- jednice Crne Gore, Plaketu Saveza udruženja

80 muzičkih pedagoga Jugoslavije, Nagradu grada grebu, Beogradu, Rijeci, Splitu, Titogradu, kao Kotora „21 Novembar“ i Odličje Časnog križa od i svim većim mjestima Boke i Primorja. pape Ivana Pavla II. ( Pro Ecclesia et Pontifice), Još kao student druge godine Muzičke akade- za visoko profesionalan rad zbora sv. Tripuna. mije u Beogradu 1959. godine diriguje zborom Posebnu čast doživio je s katedralnim zborom sv. Tripuna u povodu proslave 1.150 godina do- 2008. godine na svečanoj sv. misi u kotorskoj laska moći sv. Tripuna u Kotor, zamjenjujući katedrali u povodu proslave jubileja 1.200 go- dirigenta Antuna Homena. Zbor je za tu prigodu dina prisutnosti moći sv. Tripuna, kada je na- izveo veličanstvenu misu ‘Stella Maris’ od Pete- stupio sa zborom Papinske muzičke kapele ‘Sik- ra Griesbachera. stina’. Katedralni zbor preuzima 1989. godine i di- Jubilej 50 godina umjetničkog rada i djelova- riguje na proslavi 100-godišnjice proglašenja nja proslavio je 2009. godine. blaženog Gracije i 100-godišnjice Hrvatskoga Profesor Nikša Čučić bio je poseban autoritet, pjevačkog društva ‘Zvonimir’ na Mulu. Misno čvrstih uvjerenja i velikog stila. U profesional- slavlje predvodio je uzoriti kardinal Franjo Ku- nom smislu bio je perfekcionist koji je svaki svoj harić. nastup studiozno planirao i ispolirao do kraja. Zajedno s katedralnim zborovima Splitske Bio je odličan voditelj zbora pa iako je djelovao nadbiskupije sudjeluje u euharističkom slavlju strogo mnoge generacije i danas se s radošću za vrijeme posjete pape Ivana Pavla II. Splitu sjećaju dugotrajnih proba, mnogobrojnih na- 1998. godine. Dirigira cjelovečernjim Božićnim stupa, putovanja i nagrada. Imao je jasnu viziju koncertom u Crnogorskom narodnom kazalištu zašto se nešto i kako radi, uz disciplinu duha. 1997. godine, uz sudjelovanje zbora, solista i Radeći s njim naučili smo da je pedagoški poziv klape ‘Sv. Roko’ i tamburaškog orkestra. jedan od najodgovornijih i najuzvišenijih zani- Uspješno predvodi Uskršnji koncert u dubro- manja koji u sebi nosi zadovoljstvo prenošenja vačkoj katedrali 2000. godine. Zbor nastupa na znanja kao temeljne vrijednosti. Vrednovao je Svečanoj akademiji povodom blagoslova obnov- trud svakog pojedinca, poštovao kreativnost ljene katedrale sv. Tripuna i na svečanoj pontifi- svojstvenu umjetničkom pozivu. Također nam kalnoj svetoj misi 2000. godine, koju je predvo- je dao putokaz u vođenju i upravljanju školom dio zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić. u svim segmentima u kojima i danas djelujemo. Dirigira zborom na svečanoj svetoj misi 2008. Moj prvi radni dan poklopio se s novom škol- godine kojom je najavljen početak proslave ju- skom godinom i useljenjem u novu zgradu. Ko- bileja 1.200 godina prisutnosti moći sv. Tripuna lektiv nije bio velik, ali kompaktan od rada i u Kotoru. Tom prigodom sudjeluje s poznatim reda. Za svakog mladog čovjeka zadovoljstvo je zborom Papinske muzičke kapele ‘Sikstina’. Pri- bilo naći se u takvome radnom ambijentu. likom hodočašća u vječni grad Rim, a u sklopu Vjerujem da će njegov lik ostati među zidina- jubileja 1.200 godina prisutnosti moći sv. Tri- ma grada kako bi podsjećao na čovjeka koji je puna u Kotoru, diriguje zborom na misi u crkvi zadužio Kotor i muzički život našeg kraja, a si- sv. Jeronima 2009. gurno znam da će nam svima nedostajati. Pono- Također povijesni nastup zbora bio je u sve- vit ću već izrečenu misao da sa svakom smrću čanom euharistijskom slavlju prigodom središ- drage osobe umire neizbježno i jedan dio nas nje proslave 1.200 godina prisutnosti moći sv. samih. Ali vjerujem da će Nikša počivati u miru Tripuna u Kotoru 2009. godine. Svetu misu je, jer smo mu za pruženo znanje, rad i ljubav uz- u zajedništvu prisutnih nadbiskupa, biskupa i vratili suradnjom i ljubavlju. svećenika, služio posebni izaslanik pape Bene- O angažiranju Nikše kao voditelja katedralnog dikta XVI., uzoriti kardinal Franc Rode. zbora sv. Tripuna i njegov rad s klapom govorio Svoj 50-godišnji jubilej umjetničkog djelova- je član katedralnog zbora Slavko Dabinović. nja prof. Nikša proslavio je Koncertom duhov- „Moje intenzivno muzičko druženje sa Nikšom ne muzike 2009. godine u Bazilici katedrali sv. počinje prije više od pedeset godina, od daleke Tripuna. Na koncertu su nastupili njegovi bivši 1964. godine kada je počeo svoje prve profe- učenici, sadašnji saradnici i crkveni pjevački sorske korake u Nižoj muzičkoj školi u Kotoru. zbor ‘Sv. Tripun’. Gost koncerta bila je gospođa Davne 1967. godine preuzima zajedno s pro- mr. Vera Kovacs Vitkay, primadona Novosad- fesorom Srećkom Kekom Markovićem vođenje ske opere i redovna profesorica solo pjevanja na gradskog hora ‘Nikola Đurković’. Fakultetu muzičke umjetnosti u Novom Sadu.“ Godine 1979., nakon potresa, u oktobru mje- Nikša je bio aktivan i na društvenom i politič- secu zajedno s nas još nekoliko entuzijasta kom planu. Jedan je od osnivača Hrvatskoga osniva prvu klapu u Kotoru ‘Bokeljski morna- građanskog društva, predsjednik Podružnice ri’ s kojom stvara bogat repertoar klapskih pje- Hrvatske građanske inicijative, političke partije sama iz Boke u njegovoj obradi, vodeći je tako za Kotor, član Upravnog odbora Hrvatskoga na- narednih 15 godina i vrlo uspješno nastupajući cionalnog vijeća i bio je više godina odbornik u u svim većim gradovima tadašnje države, u Za- lokalnom Parlamentu.

81 KRONIKA GRADA KOTORA SREDNJI VIJEK

Priredio: Jovan J. Martinović

1527.g. 1534.g. Novog iz ruku Španaca, doplovi- la pod Kotor i zatražila predaju # Providur Marko Balbo (1527- # Providur Andrea Venier (Va- grada. 1528) kovao novce sa likom sv. lerio ?) (1534-1536). Tripuna, porodičnim grbom i ini- 15. avgusta: cijalima: M B. # Napad flote turskog admira- # Admiral Kotorske mornarice 1535.g. la Hajrudina Barbarose na Ko- Ivan Beli. tor prema Sjevernim vratima i # Još traju radovi na bastionu # Peraški plemići za vrijeme uspješna odbrana. mise ubili opata crkve na otočiću Citadela. Sv. Đorđa. 21. avgusta: # Turska flota admirala Haj- 1528.g rudina Barbarose digla opsadu 1536.g. Kotora. # Prvi Statut Bratovštine kro- # Dominikanska redovnica # Providur Markio (Melkiore) jača, gastald Domenego Jako- izašla iz stroge klauzure i Mikiel (1536-1538). Ozana vov. hrabrila branitelje grada, a posli- # Bivši providur Domenego Gri- je se dala zazidati u ćeliji. ti daje mjere za bedeme oko Koto- 1537.g. ra: ukupno 886 hvati (oko 1,541, m) na kojima ima zubaca. 6o 830 # Snažan zemljotres oštetio ku- 1540.g. polu katedrale sv. Tripuna. 1529.g. # Providur Alvize da Riva (1540-1542). # Providur Alvize Muaco 1538.g. # Obnovljena Sjeverna vrata (1529-1530). u vrijeme providura Đan Matea # Admiral Ivan Beli ostavlja # Providur Zuane Mateo Bem- Bembo, dužda Andreje Griti i testamentom novac za izgradnju bo (1538-1540) kovao novce sa generalnog providura Dalmacije samostana za građanske djevoj- likom sv. Tripuna i inicijalima: Đirolama Loredan, čiji su inicija- ke uz crkvu sv. Križa, ukinutog IM B. li sačuvani ali su grbovi otučeni. 1820.g. # Providur Bembo sagradio ve- # Sagrađena nova crkva i do- # Slikar Dominik iz Venecije liki bastion Bembo kod Sjevernih minikanski samostan sv. Nikole radi slikani zastor za Relikvijar vrata, gdje je ugradio svoj grb i u gradu. katedrale sv. Tripuna. natpis sa datacijom: MDXXXIX. # Umro biskup Tripun Bizanti, 1530.g. # Porušen dominikanski samo- teološki pisac. # Providur Benedeto Valier stan sv. Nikole na izvoru Škur- # Za Bratovštinu kožara novu (1530-1532) kovao novce sa li- de, zadužbina Nikole Buće, pro- oltarsku palu sa likom sv. Bar- kom sv. Tripuna, porodičnim gr- tovestijara cara Dušana, iz tolomeja izradio najvjerovatnije bom i inicijalima: B V. Đirolamo da Santa Kroće. 1344.g. 1542.g. 1532.g. # Udružena mletačka, papin- ska i španska flota Svete Lige # Providur # Providur Lorenco Salomon Trifon Gradenigo pod komandom admirala Andre- (1532-1533). (1542-1544) kovao novce sa li- je Dorije oslobodila na kratko # Biskup iz Koto- kom sv. Tripuna i inicijalima: L S. Luka Bizanti Herceg Novi od turske vlasti. ra (1532-1569). 1533.g. # Providur Franćesko Sanudo 1539.g. 1543.g. (1533-1534) kovao novce sa li- kom sv. Tripuna, porodičnim gr- 5. avgusta: # Admiral Kotorske mornari- bom i inicijalima: F S. ce Jakov Beli predlaže gradnju # Bivši providur Trifone Gra- # Flota turskog admirala, ka- novog samostana uz crkvu Sv. denigo predlaže dubljenje korita pudan-baše Hajrudina Barba- Križa. rijeke Škurde. rose, poslije preotimanja Herceg 82 ČASOPIS MOŽETE KUPITI: U Kotoru u Katedrali sv. Tripuna i u uredu HGD CG, U Tivtu kod povjerenika Andrije Krstovića, U Baru kod predsjednika podružnice Vlada Marvučića, U Podgorici u prostorijama podružnice, Trg Božane Vučinić bb, U Herceg Novom u župnom uredu sv. Jeronim i kod predsjednice Crnić 83 84