Upravljanje Financijama Nekretnine Transport I Logistika

issn: 1846-6249 prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis broj 9, godina II, lipanj 2008.

tema broja Upravljanje financijama

posebni prilozi Nekretnine Transport i logistika Ure|enje interijera intervju Kamilo Antolovi} Sadr`aj

15 tema broja: Upravljanje financijama

“Financijska pismenost jedno je od temeljnih znanja kojima uspje{an poduzetnik, vlasnik ili manager mora vladati. Oni koji nisu previ{e upoznati s financijskim znanjima ~esto prepu{taju financijsku problematiku svojim kolegama, financijskim stru~njacima. Me|utim, da bi bili u~inkoviti, svi manageri trebaju znati vrjednovati financijske analize, donositi odluke na temelju tih analiza te pratiti njihovu primjenu.”

5 Uvodnik 23 poseban prilog: Nekretnine

6 BIZ vijesti

8 Intervju mjeseca - Kamilo Antolovi}, direktor marketing agencije K&K Promotion

11 Reporta`a 31 poseban prilog: Transport i logistika - 16. festival tr`i{nog komuniciranja - FESTO

12 Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Portugal

14 Intervju - Drayton Bird

37 poseban prilog: Ure|enje interijera 46 Gastronomski vodi~

58 Poslovni kalendar

www.mirakul.hr Uvodnik

Štovani, pratite li nogometno prvenstvo? âk i oni malobrojni Ne znam smijem li re}i ‘vatreni’ s obzirom da je na- ne mogu pobje}i od kockica bez obzira sjedili u svom vedeni pridjev za{ti}en i pla}aju se tantijemi (od sada omiljenom kafi}u, gledali TV, surfali Internetom, ku- pa nadalje vrlo }ete ga rijetko gledati na reklamama). povali novi TV ili mobitel, jednostavno, crveno-bijele Zato }emo ih vrlo vjerojatno po~eti zvati ‘plameni’. Ili kockice svuda su oko nas. Marketinga{i svake dvije go- ‘pepeljasti’, ako rezultat ne bude zadovoljavaju}i. Prva dine (ukoliko Hrvatska nastupa na najva`nijoj smotri opcija ipak puno bolje zvu~i. Naravno nakon na{ih, na svijetu i svemiru) imaju samo jedan zadatak: dodaj ne sumnjam, blje{tavih utakmica treba dobro pojesti kockice (i po mogu}nosti loptu) na reklamu! Vjerujem i zaliti, a za to samo okrenite na{ gastronomski vodi~ i da im nije lako jer treba svaki put biti druga~iji i krea- upustite se u avanturu koju smo vam pripremili. tivniji od drugih koji poku{avaju - isto. U trenutku pisanja ovog uvodnika, Prvenstvo jo{ nije po~elo, ali Za one malobrojne koji nisu pohodili Austriju, ostaje sa sigurno{}u mogu predvidjeti velik porast bolovanja da se izvale u toplini svog doma (ili ureda) i na HD pro{log tjedna. Jadni doktori, zamislite kroz koji stres plazmi lijepo gledaju utakmicu koju, zahvaljuju}i no- prolaze uslijed silne navale pacijenata. vim tehnologijama i na{em HTV-u, toliko dobro vide da su zapravo mo`da i bolje pro{li nego oni koji sjede Jeste li ra~unali koliko }ete zaraditi ili izgubiti zbog na stadionu. E sada, kada bi jo{ dom ili ured bili novi, nogometnog prvenstva? U ovom slu~aju doslovce s ergonomskim namje{tajem i kvalitetnom izolacijom, vrijedi ona stara „Kad jednom smrkne, drugom svane“. to bi bio pravi uìtak. Kako do toga, pro~itajte u na{im Pitajte svog knjigovo|u, sigurno moè izvu}i pouzda- prilozima. ne pokazatelje i napraviti vam kvalitetnu financijsku analizu. Ili ne moè? E u tom slu~aju… Poduzetnici su O nafti i rastu}im prijevoznim tro{kovima ne}u puno ~esto vrlo nezahtjevni u pogledu knjigovodstvenih ser- pri~ati, moèmo samo sa zebnjom i{~ekivati {to nas visa i usluga koje im nude, a svi znamo da broj~ice ne ~eka, ali vijesti vjerojatno ne}e biti dobre. Iako ne laù. Neto dobit na kraju godine govori nam vrlo malo volim pri~e ‘mali-veliki’, u ovom slu~aju doista ne i ono {to nam zapravo treba financijski su izvje{taji s moèmo ni{ta, osim ukoliko netko u Baranji ili Lici ne pokazateljima gdje se nalazi na{e poslovanje i u kojem otkrije bu{otinu i Hrvatska postane novi Brazil. smjeru idemo. To je ~esto nu`no za stabilnost tvrtke i mora se vrlo ozbiljno shva}ati te zato natjerajte svog Krešimir Šimac knjigovo|u (ili voditelja ra~unovodstva) da vam ih pripremi i protuma~i. Ostale teme ne}u komentirati jer pri~ati o naplati potraìvanja… doista nije umje- sno dok se na{i de~ki znoje na terenu za domovinu.

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac Izvr{ni urednik Ante Veki} Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ^arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Do- mini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi} Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i} Grafi~ka pripremaMIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr Grafi~ka urednica Maja Homen Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i} Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji} Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr Direktorica Bojana Zabrdac Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanović, marketing¥mirakul.hr Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)

www.mirakul.hr BIZ vijesti BIZ vijesti

u cjelini. Sustav ima maksimalni kapacitet od 400 Gbit/ O vru}im web startupima i u Hrvatskoj s, podràva prijenos svih telekomunikacijskih usluga Poticaji za mala i srednja poduze}a (podatkovne, govorne, video, Internet), a realiziran je u suradnji s partnerima Ericsson Nikola Tesla i King ICT. Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske 13. Na DWDM sustav, putem kojeg je Metronet ostvario svibnja zapo~elo je s objavljivanjem programa poti- povezanost s najve}im globalnim pruàteljima usluga caja (dodjele bespovratnih sredstava) za mala i sre- pristupa Internetu, prijenosa podataka i govornih uslu- dnja poduze}a za 2008. godinu. Za projekte i sredstva ga, naslonjena su Metronetova me|unarodna ~vori{ta poticanja malog i srednjeg poduzetni{tvo u 2008. u Ljubljani i Be~u. godini osigurano je 351 milijun kuna, od toga za konkurentnost i inovacije 89 milijuna, obrazovanje u Metronet je realizacijom ovog sustava svojim kori- poduzetni{tvu 8 milijuna, poticanje regionalne konku- snicima dugoro~no osigurao velike kapacitete brzog i rentnosti 118 milijuna kuna te poticanje razvoja obrta pouzdanog pristupa Internetu i zna~ajne kapacitete za 12 milijuna kuna. Ve}ina projekata otvorena je do kraja brzo podatkovno i govorno povezivanje izme|u Hrva- ~lanovima Uprave dru{tva, ~ime su vlasnici dru{ta, lipnja, a bespovratna sredstva namijenjena su, izme|u Odràna je druga po redu Web.Start konferencija u tske, Slovenije i Austrije. Mladen Markovi} i Anton Pelko, razdvojili vlasni~ku ostalog, za nabavu informati~ke opreme i poslovnog organizaciji Udruge za poticanje softverskog i online i upravlja~ku strukturu. softvera, dodatno poduzetni~ko obrazovanje, stru~no poduzetni{tva Initium. Web.Start namijenjen je prije osposobljavanje, nastupe na sajmovima, uvo|enje i svega tvrtkama, inovatorima i pojedincima koji reali- VoIP DIREKT DID – telefonija budu}nosti ve} Goran Kani} preuzeo je du`nost predsjednika Uprave certificiranja sustava kvalitete, suradnju sa znanstve- ziraju ili namjeravaju realizirati svoju poduzetni~ku danas nakon 11 godina obna{anja va`nih funkcija u kom- nim institucijama, promid`beni materijal, razvoj i na- ideju na webu ili oko njega, a odràn je u dva dana. paniji. Nakon zavr{enog Fakulteta elektrotehnike i bavu novih tehnologija, nabavu opreme i alata za tra- Na prvom, Tech. Dayu, pri~alo se o tehni~kim temama Tvrtka Formel odnedavno je na trì{te lansirala uslu- ra~unarstva, zapo{ljava se kao voditelj projekata tvrtke, dicionalne i umjetni~ke obrte, razvoj zadruga i dr. poput Web developmenta, SEO-a, vo|enja projekata i gu IP telefonije pod nazivom VoIP DIREKT. Osim {to a svoju predanost, motiviranost i visoke ambicije do- sl. Drugi dan, Biz.Day okrenut je poslovnoj tematici vam nudi ekstremno jeftino telefoniranje prema ino- kazuje vrlo brzim napretkom u tvrtki te imenovanjem Svi poticaji objavljeni su na web stranici Ministarstva startupa - poslovnim planovima, strate{kom plani- zemstvu, VoIP DIREKT osigurava ~itav niz dodatnih direktorom Sektora prodaje i marketinga tvrtke. Na gospodarstva, rada i poduzetni{tva www.mingorp.hr, a ranju, razvoju proizvoda, marketingu, financiranju usluga vezanih za IP telefoniju, kojima ne samo da mjesto predsjednika Uprave dolazi s pozicije izvr{nog detaljne informacije mogu}e je dobiti i putem besplat- itd. Jedan od predava~a bio je i Damir Sobol, osniva~ moète ostvariti u{tedu, nego moète omogu}iti jef- direktora tvrtke, a bit }e zaduèn za poslove prodaje i nog info telefona 0800 234 505. Iskon Interneta. Kao jedan od najuspje{nijih hrvatskih tinije pozive svima koji vas èle kontaktirati. Jedna od nabave. poduzetnika, svojim je jednostavnim primjerima dao tih mogu}nosti je i kori{tenje tzv. geografskih telefon- intimno iskustvo u svijetu startupa i web poslovanja. skih DID brojeva, gotovo svih ve}ih gradova svijeta! Doma}im su snagama podr{ku pruìli europski predstavnici nekih od najve}ih tvrtaka i investicijskih [to DID broj zna~i za poduzetnika? Ukratko: vi{e niste fondova. Svoj interes za tzv. Web 2.0 podru~je pokazali vezani svojim telefonskim brojem za grad ili zemlju su i lideri IT industrije, kao {to su YL Ventures, Po- u kojoj ìvite. Ako, recimo, zakupite broj s pozivnim teza Ventures, Adobe i Microsoft. Sudionici Web.Start brojem Zagreba, koristit }ete ga kao klasi~ni telefon- konferencije imali su priliku ~uti iskustvo doma}ih i ski broj. Me|utim, otputujete li u Berlin ili bilo koji stranih sudionika, posebice onih koji dolaze iz zemalja drugi grad, va{ zagreba~ki broj ide s vama. I tu stvari gdje je online trì{te razvijenije od na{eg. Sudjelovalo postaju zanimljive. Va{i prijatelji i poslovni partneri i je ukupno 250 sudionika koji su pokazali da web po- dalje }e vas dobiti na va{em zagreba~kom broju kao da slovanje zanima poduzetnike i investitore iz Hrvatske, niste nigdje ni otputovali - i ono najva`nije, pritom }e Slovenije, Srbije, Rumunjske i {ire, te da se ovakvim pla}ati lokalnu tarifu za pozive! doga|ajima razvija takav na~in poslovanja. Jednako tako, koriste}i uslugu VoIP DIREKT, svojim partnerima iz SAD-a, Njema~ke ili neke druge zem- METRONET na vlastitoj komunikacijskoj lje moète omogu}iti da vas mogu zvati po lokalnoj infrastrukturi prema svijetu tarifi, na broj s pozivnim predbrojem Pariza, Berlina, New Yorka ili grada po va{oj èlji. IP telefonija pruà Metronet je prvi hrvatski telekom operator koji posje- vam dosad nezamislive mogu}nosti, na vama je da ih duje vlastitu komunikacijsku infrastrukturu na rela- iskoristite te na najbolji na~in unaprijedite svoje po- ciji Zagreb–Ljubljana–Be~, realiziranu preko vlastitog slovanje. DWDM (Dense Wavelength Division Multiplexing) sustava. Realizacijom DWDM sustava Metronet je zna~ajno pro{irio ukupne me|unarodne komunika- Promjene u upravi tvrtke Tehnomobil cijske kapacitete i podigao razinu pouzdanosti svojih usluga. Tvrtka Tehnomobil, vode}i isporu~itelj rje{enja za tehni~ku za{titu u regiji, 28. svibnja objavila je promje- Realizacija DWDM sustava Zagreb–Ljubljana-Be~ ima ne u Upravi tvrtke. Goran Kani} imenovan je predsje- strate{ki zna~aj za Metronet i hrvatsko telekom trì{te dnikom Uprave, a Draèn [urina i Hrvoje Novosel

www.mirakul.hr Intervju mjeseca Intervju mjeseca

Analiziraju}i poduzetni{tvo u Hrvatskoj, primje}uje za preìvljavanje na takvom velikom trì{tu bit }e od U Hrvatskoj je poduzet- Hrvatska je ve} danas dio europskoga se èlja da se inauguriraju i mnoga dostignu}a marke- presudnog zna~aja inovacija i originalnost proizvoda nik naj~e{}e i vlasnik tinga kao discipline pri ~emu je glavno ograni~enje u i ponude, odnosno dobro marketiranje u odre|enim poduze}a i glavni marketin{kog trì{ta samoj prirodi poduzetnika koji je u Hrvatskoj naj~e{}e ni{ama trì{ta. manager koji vrlo ~esto i vlasnik poduze}a i glavni manager koji vrlo ~esto obavlja, misle}i da obavlja, misle}i da zna i moè, i pojedine poslove iz Koliko }e pribliàvanje i ulazak u EU utjecati na S obzirom na ubrzanu integraciju Hrvatske u europsko trì{te, njen ulazak u EU i svjesnost sve zna i moè, i pojedine podru~ja marketinga. Glavna preporuka mogla bi se marketin{ke agencije? Jesu li sva jaka imena ve} sti- ve}eg broja poduze}a o nu`nosti ulaganja u marketing, za o~ekivati je da }e idu}ih godina i dalje biti poslove iz podru~ja visoka stopa ulaganja u marketing i to znatno vi{e nego rast bruto proizvoda. oblikovati kao na~in zaokreta od poduze}a i proizvoda, gla u Hrvatsku ili nas o~ekuje dolazak jo{ nekih ve}ih {to velik broj na{ih poduzetnika preferira, prema kupci- igra~a na tom podru~ju? marketinga. Razgovarao: Kre{imir [imac ma i trì{tu, ali ne samo formalno nego i sadràjno. Ocjenjuju}i marketin{ko trì{te kroz prizmu Tro{ak i ulaganje u marketing potrebno je planirati i ogla{iva~a, medija i agencija, sigurno se moè re}i realizirati uz sudjelovanje i anga`man stru~njaka koji kako je Hrvatska u tom segmentu dio europskog Nedavno odràni FESTO ponudio je uvid u stanje vladaju disciplinom koju zovemo trì{na funkcija, od- trì{ta, posebno ako se ocjenjuju specijalisti za marke- hrvatske industrije ogla{avanja. Ondje se, izme|u nosno marketing. ting - agencije. To se moè argumentirati podatcima ostalog, moglo ~uti da ‘print ìvi vje~no’, poku{alo kako u Hrvatskoj djeluju gotovo sve vode}e agencijske zaviriti u medijsku budu}nost Hrvatske, saznati kako [to je EFFIE i kada ga moèmo o~ekivati u Hrvatskoj? mreè svijeta, kako u Hrvatskoj djeluju vode}i svjetski nas doìvljavaju u inozemstvu i vidjeti tko je zasluìo EFFIE je licencirana me|unarodna i vrlo cijenjena na- brandovi te kako je hrvatska struka u mnogo~emu va- godi{nje ogla{iva~ke nagrade. No, da bismo zavirili grada za efikasnost ulaganja u marketing. Za razliku lorizirana u svijetu. Dakle, nije za o~ekivati da }e do}i ne{to dublje i vidjeli {to se nalazi ispod povr{ine, raz- od nagrada za kreativnost, koju obi~no ocjenjuje i do- do pogor{anja uvjeta rada za marketin{ke agencije niti govarali smo s jednim od najuglednijih marketin{kih djeljuje izabrani ocjenjiva~ki sud, EFFIE nagrada va- }e se bitnije poja~avati konkurencija. Naprotiv, inter- stru~njaka u Hrvatskoj, koji je, osim toga, i vi{i pre- lorizira konkretne u~inke neke kampanje ili akcije na nacionalizacija Hrvatske i ulazak u EU izvjesno }e dava~ na Visokoj {koli Agora za management trì{nih trì{tu. S obzirom na to da je HURA, kao Hrvatsko vrlo pozitivno djelovati na marketin{ke agencije i kroz komunikacija, direktor marketing agencije K&K, pre- udruènje dru{tava za trì{no komuniciranje, ve} ~itav ure|enje odnosa, ve}u standardizaciju rada, ali poseb- dsjednik OMNIS Group-a, ~lan Suda ~asti HURA-e niz godina u intenzivnim razgovorima oko dobivanja no valorizaciju njihovog rada (podizanje cijena prema – Hrvatskog udruènja dru{tava za trì{no komunici- licence za Hrvatsku, a da je i sam EFFIE kao nagrada europskom prosjeku), pri ~emu }e do}i do daljnjeg ranje, te vi{egodi{nji predava~ i sudionik ve}eg broja u nekoliko navrata promoviran u Hrvatskoj, moèmo grupiranja agencija na internacionalne, doma}e, doma}ih te me|unarodnih strukovnih kongresa, Ka- o~ekivati da se za godinu–dvije po~ne i s valorizacijom, specijalisti~ke i sli~no. milom Antolovi}em. odnosno dodjelom EFFIE nagrade. Kako vidite budu}nost marketinga i pozicije managera Iza nas je FESTO. Koliko ste zadovoljni ovogodi{njim Marketing je, kao uostalom i neke druge struke poput zaposlenih u toj struci? Postoji mi{ljenje da }e voditelji izdanjem i smjerom u kojem se razvija? informatike, ~esto podcijenjen, osobito u malim i sre- marketinga u tvrtkama imati sve va`niju ulogu s obzi- FESTO, glavni godi{nji skup oglasne i marketin{ke dnjim tvrtkama, ali ~esto i u velikim. [to je potrebno rom na rastu}u brojnost medija i smanjen doseg s jed- industrije u Hrvatskoj, upravo je zavr{io. Ukupno u~initi da ga poduzetnici bolje razumiju i kvalitetnije ne, te sve ve}u segmentiranost i zahtjevnost potro{a~a ocjenjuju}i, kao dugogodi{nji sudionik struke, moèmo primjenjuju? Koliko }e im to biti od presudne va`nosti s druge strane. biti zadovoljni njegovom organizacijom i provedbom. kada u|emo u EU i suo~imo se s konkurencijom koja Marketing kao poslovna funkcija poduze}a i dalje }e se Ipak, s obzirom na razvoj i zna~aj marketinga kao je na tom podru~ju razvijenija od nas? intenzivno razvijati, pri ~emu }e njen zna~aj za poslo- struke, vidljivo je da ne postoji njegov kriti~an razvoj. Bez obzira na dugogodi{nju tradiciju razvoja koja vanje poduze}a postajati sve ve}i, a time i zna~ajnija Zato je razumljivo da su mu potrebne bitne inovacije, traje vi{e od 150 godina, kada je rije~ o marketingu u uloga voditelja (direktora) marketinga u pojedinim kako u na~inu prezentacije programa i kreativnih rado- trì{nim okolnostima ipak govorimo o samo petnae- poduze}ima. Ja~aju}i ulogu marketinga i njegov va, tako i u njegovoj doma}oj valorizaciji, posebno od stak godina njegovog dinami~nog i ubrzanog razvoja zna~aj u poslovanju, sve ve}i broj poduze}a okretat }e strane ogla{iva~a i dru{tvene zajednice, ali i zna~ajnijoj kao dijelu ukupne trì{ne ekonomije u Hrvatskoj. se trì{tu i graditi svoju konkurentnu sposobnost za internacionalizaciji u regiji. S tog gledi{ta razumljivo je da su se u tako kratkom ulazak na trì{te EU. razdoblju pojavili veliki problem, ali i nedostatci u Mali i srednji poduzetnici, pogotovo oni koji se rijetko tretiranju marketinga kao poslovne filozofije u na{em Koliko je trenutno u ogla{avanju prisutna poslovna ogla{avaju, ~esto imaju nerealna o~ekivanja od u~inka poduzetni~kom sektoru. Bez obzira na izvanredne etika? marketin{kih aktivnosti i o~ekuju vrlo brze povrate in- rezultate na{ih poduzetnika u poslovnom smislu, a Etika i ukupna dru{tvena odgovornost marketinga vesticije. [to biste im savjetovali, koliko i na koji na~in uvaàvaju}i problem da uspje{an poduzetnik ne zna~i jedan je od najve}ih izazova suvremene ekonomije. ulagati u marketing te koja su realna o~ekivanja? nu`no i uspje{an manager, razumljivo je da najve}i dio Nema niti jedne ~ovjekove djelatnosti koja je toliko jav- Danas je nezamislivo nastupanje na slobodnom trì{tu na{ih poduzetnika nije educiran za vladanje marketin- na kao {to je to ogla{avanje. Oglasne poruke su nezvani bez inovacije na proizvodu i sna`nog marketiranja, pri gom kao poslovnom funkcijom pa se tu nalazi i najve}i gosti u na{im domovima i na{im ìvotima. Cilj svake ~emu je od presudnog zna~aja respektirati tezu “da prostor njegovog ve}eg razumijevanja i bolje primje- oglasne poruke je da se u {to ve}oj mjeri zapazi kako bi se ne prodaje ono {to se moè proizvesti, ve} da se ne unutar poduze}a. Iz svega se moè zaklju~iti da je stvorila reakciju primatelja, zato je na kreatoru poruke proizvodi ono {to se moè prodati”. Hrvatska ekono- presudno oslanjanje na marketin{ke stru~njake, od posebna odgovornost da ne naru{i ne samo javni mo- mija, a posebno poduzetni~ki sloj, ubrzano se razvija oblikovanja trì{nih strategija do definiranja identite- ral, ve} i zakonodavstvo zemlje te regule struke. Tako u i dostiè standard razvijenih trì{ta, iako su vidljivi i ta proizvoda, ~ime }e se posti}i i ve}a konkurentnost Hrvatskoj postoji 8 zakona, 3 pravilnika i 2 konvencije zaostatci u ~itavom nizu sektora ekonomije i poslovnih u trenutku ulaska Hrvatske u EU jer }e konkurencija te niz kodeksa struke koji ure|uju ogla{avanje, trì{no Kamilo Antolovi}, direktor marketin{ke agencije K&K Promotion funkcija. u pojedinim podru~jima biti puno sna`nija. Naravno, komuniciranje i marketing u cjelini.

www.mirakul.hr Intervju mjeseca

Bez obzira na Gledaju}i ogla{avanje koje prethodi dolaze}em Eu- nako pa se moè zaklju~iti kako su najvi{u dinamiku dramati~an rast (i do ropskom nogometnom prvenstvu, te{ko je razlikova- razvoja imale marketin{ke agencije, ne{to niù me- 50%) ulaganja u Inter- ti pojedine ogla{iva~e: reklamiraju se uglavnom piva diji, a na àlost, najniù upravo najva`niji segment na net u Hrvatskoj, njegov i trgova~ki lanci, a TV spotovi izgledaju im poput trì{tu - ogla{iva~i. udio je u ukupnim klonova. Je li rije~ o kona~nom formatu koji se po- kazao uspje{nim, pa ga ne treba mijenjati ili pak o Tko u Hrvatskoj zapravo dobro ìvi od marketinga i ulaganjima jo{ uvijek najobi~nijem nedostatku kreativnosti, kratkim rokovi- ogla{avanja? TV ku}e (komercijalne i lokalne) àle se zanemariv. ma ili je ne{to drugo u pitanju? Ne radi li se o igno- da su u gubitcima, tiskani mediji da su u sve teèm riranju osnova marketinga i kako izbje}i zamku “i ja poloàju zbog rastu}e konkurencije i novih medija, a isto” ogla{avanja? Internet portali kako ih ogla{iva~i jo{ nisu ravnoprav- Nogomet je jedna od djelatnosti koja privla~i najve}u no prihvatili i imaju zadr{ku. pa`nju svjetske javnosti. Svjetska nogometna orga- Analizom ulaganja u marketing koje se ubrzano nizacija ima ve}i broj ~lanica nego Ujedinjeni narodi. pribliàva brojci od milijardu eura, a gledano kroz Ba{ zato {to je nogomet toliko pra}en, on sam po sebi ogla{iva~e, agencije i medije, sa sigurno{}u se moè postaje mega medij za preno{enje poruka prema au- zaklju~iti kako daleko najve}i dio sredstava zavr{ava ditoriju pa je i razumljiv velik interes ogla{iva~a, na u medijima, bez obzira {to pojedini mediji biljeè pad primjer, proizvo|a~a piva, da se Europsko nogometno prihoda ili stagnaciju. S obzirom na visok rasip sred- prvenstvo iskoristi za komunikaciju nekog proizvo- stava uloènih u masovne medije, sve se vi{e sredsta- U Opatiji zvonila Zlatna zvona da ili poduze}a. Sli~nost pojedinih oglasnih poruka va ulaè u druge medije (tzv. ugo|ajne i doga|ajne), a ukazuje zapravo kako su obilje`ja ciljne skupine takva posebno rastu ulaganja u izravne kanale (na primjer, Najuspje{nijom agencijom ocijenjena je Bruketa&@ini}. Tom je kreativnom dvojcu Zlatno zvono da razli~iti kreatori stvaraju sli~ne oglasne poruke, pri direct mail), prodajno mjesto (unapre|enje prodaje), zazvonilo u tri kategorije – za radiooglas ‘Halucinacija’, seriju radiooglasa ‘Halucinacija 1/2/3’ i seriju ~emu je, naravno, snaàn motiv sudjelovanje hrvatske Internet te druge oblike (kao {to je Event, sponzorstvo, vanjskih oglasa ‘Jazzarella – All Women Festival’. nogometne reprezentacije na predstoje}em nogomet- PR itd.). nom prvenstvu. Koriste}i iste elemente i koncepte u Pi{e: Kre{imir [imac kreaciji, razumljivo je da u kona~nici nastaju i sli~na Internet je u svijetu, u razvijenim zemljama, donio oglasna sredstva poput TV spotova. dosta promjena u podru~ju ogla{avanja i smanjio Ovogodi{nji je FESTO, nacionalni festival trì{nog nost. [to prije prestanemo kukati kako smo dobili ne- U konkurenciji za marketin{ki kola~ za „tradicionalne“ medije. U kojoj komuniciranja, okupio vi{e od tisu}u sudionika iz razumne klijente, prekratke rokove, preslaba ra~unala i najbolje radove, êtiri godine bili ste predsjednik HURA-e. Koliko se mjeri mogu}nosti Internet ogla{avanja donose promje- marketin{ke bran{e, od agencija, medijskih i pro- prejaku konkurenciju, to }emo prije nau~iti misliti vla- podijeljenoj u 13 u tom periodu promijenila ogla{iva~ka industrija u ne u Hrvatskoj te koliko ogla{iva~i i agencije uop}e dukcijskih ku}a, do ogla{iva~a, kreativaca, autora i no- stitom glavom i zapo~eti proizvoditi Surogate umjesto skupina, na{la su se Hrvatskoj? U kojoj su se mjeri promijenili stavovi i razumiju kako ga iskoristiti na adekvatan i efikasan vinara. U konkurenciji za najbolje radove, podijeljenoj surogata, jer upravo je film Du{ana Vukoti}a koji je ukupno 323 uratka. razmi{ljanja ogla{iva~a? na~in? u 13 skupina, na{la su se ukupno 323 uratka hrvatskih jo{ davne 1961. osvojio Oskara izniman primjer {to su Oglasna i ukupna industrija marketinga koja se Internet kao novi medij daje nove i neslu}ene agencija, koja su se natjecala za Zlatno, Bron~ano i inteligencija, originalnost, jednostavnost, razumljivost, dinami~no razvija posljednjih petnaestak godina mogu}nosti komunikacije s trì{tem, koje najve}i Srebrno zvono. humor - jednom rije~ju kreativnost», izjavio je mediji- zabiljeìla je dramati~an skok po~etkom 2000. godine, broj na{ih poduze}a jo{ uvijek nije spoznao. Bez ob- ma predsjednik devetero~lanoga ocjenjiva~kog suda, kada su stope rasta iznosile i do 30%. U promatranom zira na dramati~an rast (i do 50%) ulaganja u Internet Bruketa&@ini} vi{e ni ne broje nagrade Sr|an Guli}. razdoblju rast ulaganja u marketing bio je nekoliko u Hrvatskoj, njegov udio u ukupnim ulaganjima jo{ Najuspje{nijom agencijom ocijenjena je Bruketa & puta ve}i od rasta bruto proizvoda pa se iz navedenog uvijek je zanemariv (oko 1-2 % ukupnog budèta u @ini}. Tom je kreativnom dvojcu Zlatno zvono zazvo- Ovogodi{nji FESTO ostat }e i zapam}en po tome {to zaklju~uje da se oglasna industrija dinami~no razvijala Hrvatskoj). Za o~ekivati je da }e u duèm razdoblju nilo u tri kategorije – za radiooglas ‘Halucinacija’, se- u kategorijama serija TV oglasa, serija vanjskih ogla- i ubrzano mijenjala, dostiù}i visoke standarde europ- Internet donijeti velike promjene u ukupnoj industriji riju radiooglasa ‘Halucinacija 1/2/3’ i seriju vanjskih sa i za jednu od va`nijih kategorija - cjelovitu kam- skog trì{ta. No nisu se svi segmenti razvijali podjed- ogla{avanja, kao svojevremeno televizija sredinom oglasa ‘Jazzarella – All Women Festival’. Davor Bruke- panju, Zlatna zvona – nisu dodijeljena. Nominirani pro{log stolje}a, o ~emu govore trendovi na najrazvije- ta i Nikola @ini}, uvijek odu{evljeni nagradama koje radovi kod ocjenjiva~koga suda, naime, nisu dobili nijim trì{tima svijeta. primaju od struke, ipak su priznali kako su Zvona ve} dovoljan broj bodova. Odlu~eno je zato kako Zlatna odavno prestali brojati. zvona ne}e dobiti nitko, ~ime se èli zadràti nivo na- Hrvatska ne koristi svoje potencijale Unato~ razvoju Interneta i odre|enim pote{ko}ama u grade. Kriti~ari nisu propustili napomenuti kako bi u Hrvatskoj, svjedo~imo sna`nom rastu tiskanih medija, Ostala Zlatna zvona oti{la su u BBDO Zagreb za dje- budu}nosti ipak trebalo poraditi na sustavu glasovanja kako po ukupnoj nakladi, tako i po broju izdanja. Kako lo ‘I mu{karci ne{to zasluùju’ (Karlova~ka pivovara), da se sli~ne stvari ne bi ponavljale. Kako iskoristiti marketin{ke potencijale Hrvatske da bismo se uspje{no predstavili to tuma~ite? McCann Erickson za djelo ‘Kontura’ (Bistra/Coca- svijetu? Ukupan razvoj trì{ta u smislu visine ulaganja u za- cola Company) i za ‘Samo bitno’ (Ve~ernji list), Sta- Osim nagrada, 16. FESTO posluìo je i kao mjesto Bez obzira na brz rast i razvoj marketinga kao struke, jo{ uvijek, bez obzira na broj- dnjih desetak godina manifestirao se i u razvoju tus grupi za ‘Transportno vozilo Tim Kabel, Tridvaje- prezentacija, okruglih stolova i rasprava na kojima ne poku{aje, nije definirana osnova za marketiranje Hrvatske na globalnom trì{tu. tiskanih medija, kako s nakladama, tako i s njihovom dan trì{nim komunikacijama za ‘Brachia Aroma’, se moglo ~uti kakva je medijska budu}nost Hrvatske, Ne koriste}i doma}e potencijale, ~itav niz stru~njaka koji imaju i me|unarodnu brojno{}u, iz ~ega je razumljiv snaàn rast svih pa i Netipi~nom laboratoriumu za ‘Gradske zidine Du- {to komercijalne televizije zamjeraju nacionalnoj, verifikaciju, dràva propu{ta priliku da se pozicionira, stvori percepciju i oblikuje tiskanih medija. S druge strane, primje}uje se i ve}a brovnika’, te za agenciju DA! za event ‘Snje`ni kralj i skoroj digitaliziaciji TV signala, o potrebi za promje- potra`nju prema Hrvatskoj kao svojevrsnom raritetu. Postignuti rezultati sporta{a, ~itanost kao izraz vi{eg kulturnog nivoa i duboka spe- Snje`na kraljica’, (Hrvatski skija{ki savez). nom sada{nje percepcije javnosti prema kojoj tiskana izuzetne kulturne vrijednosti, prirodni ambijent, neiskori{teni resursi, jadranski cijalizacija velikog broja tiskanih medija, ~ime doseù izdanja nemaju budu}nost, koliko i {to se u Hrvatskoj potencijal samo su neki od parametara koji bi se mogli koristiti u oblikovanju hr- specifi~ne trì{ne ni{e. Ogla{iva~ima i agencijama za- Kreativnost na prvome mjestu ~ita, kakva je gospodarsko-ekonomska budu}nost Hr- vatske osebujne ponude i pozicioniranju u gradnji imagea Hrvatske kao èljenog nimljivo je kori{tenje takvih specijaliziranih medija za «Mogu}nost izbora daleko je ve}a nego ikad. Kvaliteta vatske, te njezina trì{na strategija prema Europi, ali i fenomena. oda{iljanje poruka. ■ besprijekorna. U tom smo malo zaboravili na kreativ- jo{ {to{ta o drugim temama iz podru~ja ogla{avanja. ■

10 www.mirakul.hr 11 Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Suradnja Hrvatske i Portugala Poslovni obi~aji Na temelju svoga geostrate{kog poloàja, Portugal politi~ki i gospodarski ulaè napore u izgradnju i pro- Premda pod utjecajem promjena, oslovljavanje roditelja, prijatelja i kolega s „Vi“ dubljivanje vrlo uskih i prijateljskih veza s Afrikom, uglavnom je pravilo, a rje|e iznimka. U komunikaciji, pismenoj i usmenoj, pravi Brazilom i SAD-om kako bi se na europskom kon- se vrlo jasna razlika izme|u osoba visoko{kolskog obrazovanja i ostalih. Na portu- tinentu nametnuo kao poveznica izme|u Europe i galskom jeziku oslovljava se titulom ispred prezimena, ili u ve} prisnijem odnosu me|unarodnog trì{ta. Glavni su europski vanjskotr- titulom ispred imena. Kada i ho}e li se ikada prije}i na „ti“ odlu~uje portugalski govinski partneri Njema~ka, Francuska, Velika Brita- sugovornik. Sve drugo smatra se agresivnim i nepristojnim. nija, Italija i Nizozemska. Va`ne je poslove potrebno sklapati u osobnom kontaktu. Stanka za ru~ak (13.00h Razlog dosada{nje slabe gospodarske suradnje izme|u - 15.00h) va`no je vrijeme druènja i vrlo dobro prihva}ena prilika za razgovor te Hrvatske i Portugala velikim dijelom leì u obostra- sklapanje poslova. Poslovni se pregovori mogu voditi na engleskom i francuskom, nom izostanku tradicionalne suradnje i uzajamnom no poèljna je provjera je li potreban prevoditelj. Portugalci su vrlo ponosni na nedovoljnom poznavanju. Stoga je prvi, va`ni korak svoj jezik (koji govori vi{e od 200 milijuna ljudi), tako da }e i minimalno znanje u intenziviranju gospodarske suradnje razmjena in- razveseliti portugalskog sugovornika. formacija i marketing. Na portugalskom trì{tu mogu konkurirati hrvatski delikatesni prehrambeni proizvo- Portugal – snaàn razvoj raznolike di, koji se isti~u kvalitetom i ekskluzivno{}u, na {to je (IAPMEI) pokrenuo je program „Finicia“, kojim se èli Korisni linkovi: prosje~ni portugalski potro{a~ vrlo osjetljiv. Suhome- pomo}i razvoju tehnologije i inovacija. Kroz taj su pro- Udruga malog i srednjeg industrije snati proizvodi i tradicionalna hrvatska alkoholna pi}a gram za mala poduzetni{tva osigurana nov~ana sred- poduzetni{tva mogla bi tako|er na}i svoju klijentelu. Konkurentnost stva za poduzetni{tvo do 25 milijuna eura s do 9 zapo- www.aeportugal.pt Portugalsko dru{tvo po~iva na tradicionalnim, katoli~kim i konzervativnim normama. ovih proizvoda upravo i jest u ekskluzivnosti, egzo- slenika te kapital rizika za ohrabrivanje poduzetni{tva, Ono je vrlo zatvoreno i pomalo odbojno prema nepoznatom, {to strancima oteàva iz- tici zemlje podrijetla i kvaliteti pojedinog proizvoda. posebice za intelektualne djelatnosti. Me|unarodna banka gradnju prijateljskih odnosa s lokalnim stanovni{tvom. Me|utim, izraèna miroljubivost Proizvodi koji nisu ekskluzivni ne}e imati uspjeha na podataka i susretljivost komunikaciju s Portugalcima ~ine vrlo ugodnom. portugalskom trì{tu. Za vodu za pi}e i {iru paletu hr- Ukupna strana ulaganja u Portugalu www.e-trade-center.com vatskih vina potrebno je ispitati trì{te, s obzirom na Sa sve ve}om integrirano{}u s EU i pribliàvanjem Piše: Helena ârapi} bogatu ponudu doma}eg proizvoda. Trgovina sirovina- gospodarstva razini Unije, i nadalje je Portugal atrak- Marketin{ka agencija ma, poluproizvodima i proizvodima u drvnoj industriji, tivan za strana ulaganja i strane izvoznike. Usprkos www.fil.pt Razlog dosada{nje U proteklih dvadesetak godina, od ulaska u EU 1986. strane razlozi su dru{tveno-politi~ka doga|anja 2004. i petrokemiji i elektroindustriji tako|er bi mogla biti od gospodarskim pote{ko}ama, potra`nja za robom slabe gospodarske su- godine, Portugal se razvio u politi~ki stabilnu, gospo- 2005. godine (promjena Vlade, raspu{tanje parlamenta obostranog interesa. Postoji odre|ena zainteresiranost {iroke potro{nje nepromijenjeno je velika. Portugal Zakonodavstvo radnje izme|u Hrvatske darski dinami~nu i modernu zemlju, otvorenog trì{ta i prijevremeni izbori). Portugala za hrvatski turisti~ki marketing; ulaganja prièljkuje vanjske ulaga~e koji }e u ve}oj mjeri in- www.cidadevirtual.pt i Portugala velikim dije- i vrlo dobro razvijene mreè kopnenih, zra~nih i mor- u hrvatski turizam, izgradnju golf–terena i turisti~ke tegrirati lokalno pu~anstvo i koristiti postoje}u infra- lom leì u obostranom skih poveznica. Po~etkom 2000. godine portugalsko je Jedna od glavnih zada}a nove Vlade jest restruktu- infrastrukture. Graditeljstvo, izgradnja sustava za strukturu. Nastoji se ostvariti u ve}oj mjeri integracija Portal gra|ana gospodarstvo prolazilo kroz najteù fazu svoje novije riranje dràvnog sektora u svrhu smanjenja visokog kori{tenje prirodnih izvora energije i sektor za{tite i intenzivna razmjena s postoje}om poduzetni~kom www.portaldocidadao.pt izostanku tradicionalne povijesti. Izme|u 2002. i 2004. godine BDP je stagni- prora~unskog deficita, uz ve} pove}ani porez i poduze- okoli{a tako|er su od interesa za ulaganja u Hrvatsku. strukturom, koja dovodi do sna`nih tzv. „spin–off“ suradnje i uzajamnom rao, odnosno njegov je porast u prosjeku iznosio 1%. te mjere za kontrolu dràvne potro{nje. Prema procjeni Vrlo je zanimljivo podru~je za razmjenu iskustava efekta. Strani ulaga~i op}enito dobivaju porez- Informacije o osnivanju nedovoljnom pozna- Uzrok stagniranja leì s jedne strane u gospodarskim za 2006. godinu Portugal broji 10,545,000 stanovnika, e–bankarsko i karti~no poslovanje, te e-marketing i ne olak{ice. Mogu biti oslobo|eni poreza pri kupnji predstavni{tva/tvrtke vanju. razlozima (konjunktura, pad izvoza), te u struktur- od ~ega 9,631,000 otpada na Portugalce, a ostatak na e–poslovanje. Portugal ima jedinstven sustav karti~nog nekretnina i drugih obvezatnih pristojba. Poticanje www.seg-social.pt nim razlozima (smanjena sposobnost konkuriranja, oko tridesetak drugih naroda. Najve}i su sektor usluge poslovanja za koji ima mnogo stranih interesenata. stranih ulaganja regulirano je zakonskom odredbom, kroni~ni problem s dràvnim prora~unom). S druge (65,9%), gdje je i najvi{e zaposlenih (56,8%), zatim gdje strana poduze}a, jednako kao i portugalska, slijedi industrija (28%), te poljoprivreda (5,2%). Poticajne mjere zbog nedovoljno vlastita ulaganja mogu ulagati u bilo koji sektor. Me|utim, mogu}a Sukladno Vladinu programu i Programu za stabiliza- su ograni~enja, poput ugovora o koncesiji za privatne Op}e informacije: Proizvodnja im se temelji na obradi tekstila, obu}e, ciju i razvoj uvedeno je niz poticajnih mjera u svrhu ulaga~e, za sektore pod dràvnom upravom. Premda u koè i ko`ne galanterije, namje{taja, mramora (izvoz op}eg razvoja gospodarstva. Poticanje malog i srednjeg Portugalu nema zakonskih ograni~enja na ulaz stranog i obrada), keramike (najpoznatija tvrtka „Vista Ale- poduzetni{tva obuhva}a poduzete mjere u reorganiza- kapitala, strani ulaga~i nisu obvezni imati portugal- Naziv: Portugalska Republika gre“), pluta i proizvoda od pluta (Portugal proizvodi ciji dràvnih institucija kako bi se omogu}ilo osnivanje skog partnera, jedino strani projekti ulaganja moraju Glavni grad: Lisabon polovicu svjetske proizvodnje pluta). Osim toga, u po- tzv. „tvrtke za sat vremena“ i „trgova~ki znak za sat zadovoljavati posebne zakonske odredbe. ■ Povr{ina: 92 391 km2 rastu je proizvodnja automobila (stranih) i autodije- vremena“. U pripremi su veliki investicijski projekti, Stanovni{tvo: 10,5 milijuna lova, elektrotehnike i lijekova. [to se ti~e industrije, poput izgradnje pruge za nagibni vlak na liniji Lisa- Važne adrese: Slu`beni jezik: portugalski poznati su po rafineriji nafte, petrokemiji (najve}a u bon – Madrid, nova zra~na luka Ota, izgradnja iberske Valuta: euro luci Sines), proizvodnji cementa, automobilskoj indu- energetske mreè (MIBEL) i plinovoda (MIBGAS), Veleposlanstvo Republike VELEPOSLANSTVO PORTUGALA U BDP: 195 mlrd USD striji (Autoeuropa – Daymler - Benz), brodogradnji, bolni~ki kompleksi u okviru projekata public private Hrvatske u Portugalu REPUBLICI HRVATSKOJ Uvoz: 64,3 mlrd USD elektroindustriji i industriji celuloze. Budu}i su va`ni partnership. Neophodno je pove}anje konkuretnosti Izvoz: 43,4 mlrd USD sektori elitni turizam, informatika i multimedija, ko- poduzetni{tva, ulaganje u naobrazbu i izobrazbu te Rua D. Lourenco de Almeida, 24 Trg bana J.Jela~i}a 5/II Stopa inflacije:3,1 % munikacije i elektronika, zdravstvo i socijalna skrb, modernizaciju tehnologije. Obrazovanje je trajni iza- 1400-126 Lisboa 10 000 Zagreb Nezaposlenost: 7,7% podmorska elektronika i robotika, prirodni izvori ener- zov i za sada je nedovoljno u~injeno na tom podru~ju. PORTUGAL HRVATSKA Strana ulaganja: 7,4 mlrd USD gije i hidroenergija. Institut za pomo} malom i srednjem poduzetni{tvu

12 www.mirakul.hr 13 Intervju Je li marketing doista kao tinejd`erski Upravljanje financijama seks? Svi govore o njemu, mnogi pri~aju da to doista i rade. No, u stvarnosti vrlo ih malo to zapravo i ~ini. A taj sitni postotak radi to jako lo{e – rezimirao je sliku dana{njega marketinga na svom predavanju, odr`anom u zagreba~kom hotelu Westin, Drayton Bird, jedan od najutjecajnijih svjetskih pojedinaca na podru~ju direktnog marketinga.

Piše: Dubravka Klepac

Organizator seminara: Marketing je poput tinejdèrskog seksa. Svi govore o [to je to direktni marketing i kako funkcionira? Financijska pismenost jedno je od temelj- Lisac & Lisac d.o.o. njemu, mnogi pri~aju da to doista i rade. No, u stvar- Jednostavna definicija direktnog marketinga je „Bilo nih znanja kojima uspje{an poduzetnik, vla- Telefon: nosti vrlo ih malo to zapravo i ~ini. A taj sitni postotak koja aktivnost u ogla{avanju koja stvara direktnu vezu snik ili manager mora vladati. Oni koji nisu 051/322-726 radi to jako lo{e – rezimirao je sliku dana{njega marke- izme|u vas i va{eg klijenta kao individualca. To je po- previ{e upoznati s financijskim znanjima ~esto Fax: tinga na svom predavanju, odrànom u zagreba~kom ruka koja doseè do korisnika direktno ili kupci mogu prepu{taju financijsku problematiku svojim ko- hotelu Westin, Drayton Bird, jedan od najutjecajnijih direktno odgovoriti na tu poruku. Dakle, ne{to poput 051/322-734 legama, financijskim stru~njacima. Me|utim, da svjetskih pojedinaca na podru~ju direktnog marketin- oglasa u ~asopisu koji se sastoji od kupona. Direktni e-mail: bi bili u~inkoviti, svi manageri trebaju znati vrje- ga. S 49 godina marketin{kog iskustva, Bird je bio iza- e-mail. Kampanja od vrata do vrata. E-mailovi. Web sonja�lisac-lisac.hr dnovati financijske analize, donositi odluke na bran u skupinu od 50 osoba koje su odlu~uju}e utje- stranice. temelju tih analiza te pratiti njihovu primjenu. Web: cale na razvoj marketinga kao discipline. U Zagrebu www.lisac-lisac.hr je pred oko 160 sudionika predavanja predstavio neke Koja je razlika izme|u „stare {kole“ (klasi~no pismo) i od svojih najuspje{nijih kampanja, nacrte i upute za digitalnog direktnog marketinga putem e-maila? Ima li Pripremila: Bojana Zabrdac izvedbu strategija koje djeluju, otkrio kako zajam~iti uop}e razlika? ostvarenje zacrtanih planova, {to istaknuti i naglasiti Internet je ubrzao direktni marketing. Sada je sve brè. kod vlastita proizvoda kako bi se pretekla konkuren- Moète napraviti posao ujutro, a rezultate dobiti po- cija, kako se u{uljati kupcu u glavu, kako prodavati podne. To traje tjednima putem pisama ili ogla{avanja poduze}ima, zapovjedi za uspjeh u businessu i jo{ u tiskanim medijima. Prije tjedan dana dodali smo mnogo toga, a sve potkrijepio prakti~nim primjerima dvije nove rije~i u subjekt e-maila i popodne smo imali iz bogata dugogodi{njeg iskustva. Posebno za ~itatelje dvostruko ve}i odaziv. Internet nam pruà mogu}nost BIZdirekta pojasnio je pobliè ~ime se bavi te {to misli da vidimo {to ljudi rade i {to ljudi gledaju na Interne- o budu}nosti direktnog marketinga. tu, {to je nemogu}e u tiskanim medijima. Me|utim, sve tehnike funkcioniraju, doista. Primjerice, viralni marketing samo je tehnika takozvane usmene predaje, vrlo stara tehnika direktnog marketinga. Ali, subjektne linije u e-mail porukama nisu isto {to i naslovnice u novinama. Dobre naslovnice oslanjaju se na koristi. Mnoge koristi i ponude zaustavljene su od strane programa protiv spama. To je ne{to {to se ne doga|a u tiskanim medijima. Od Interneta ljudi o~ekuju da dobiju ne{to ni za {to. I bolje vam je da im to date. Ja, primjerice, dajem 76 vrijednih marketin{kih ideja, besplatno, bilo kome tko to èli. Javite mi se na drayton¥draytonbird.com i poslati }u vam ih.

Spammeri zloupotrebljavaju najbolje copywriting tehnike. Moè li to uni{titi direktni online marketing? Ne. To samo zna~i da morate raditi vi{e i bolje. Direktni marketing biljeì stalan rast u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama. I on ~ini dvadeset puta vi{e direktnih e- mailova nego je to slu~aj u Hrvatskoj. Me|utim, uspjeh direktnog marketinga leì na znanju. Razu- mijevanje korisnika, razumijevanje discipline. Oni koji rade vi{e i razumiju vi{e postiù najbolje rezultate. Ako èlite vi{e saznati o direktnom marketingu, posjetite sljede}u web stranicu : www.eadim.com. ■

14 Tema broja

Jedna od vezanih Hrvatsko tr`i{te sve je zahtjevnije. Pribli`avanje Eu- stavaka uz pra}enje i ropskoj uniji name}e neke nove, vi{e standarde po- analizu poslovanja je slovanja. Financijska pismenost jedno je od temeljnih i odre|ivanje pravilne znanja kojima uspje{an poduzetnik, vlasnik ili mana- cijene proizvoda ili ger mora vladati. Oni koji nisu previ{e upoznati s financijskim znanjima ~esto prepu{taju financijsku pro- usluga. blematiku svojim kolegama, financijskim stru~njacima. Me|utim, da bi bili u~inkoviti, svi manageri trebaju znati vrjednovati financijske analize, donositi odluke na temelju tih analiza te pratiti njihovu primjenu. Ba- ratanjem financijskim pojmovima poduzetnici ili manageri mogu znatno pobolj{ati sposobnost poduze}a, odgovoriti na izazove konkurencije, zapo~eti nove projekte, prevladati financijske pote{ko}e, te {to je najva`nije, stvoriti novu vrijednost za sebe kao vlasnika.

Analizom do smanjenja rizika dono{enja pogrje{ne po- Alat koji im kreiramo omogu}ava lak{e planiranje poslovne odluke slovanja, te pra}enje realizacije tijekom poslovne godi- Tuma~enje financijskih informacija odnosi se preteìto ne. Isto tako, poduzetnici su sami u mogu}nosti unositi na ocjenu i tuma~enje financijskih izvje{taja i drugih izmjene koje se odnose na fiksne i varijabilne tro{kove, financijskih podataka o poduze}u. Kori{tenje uspore- te prema tome mogu vidjeti gdje im je to~ka pokri}a, dnih podataka omogu}uje komparativnu financijsku tj. koliko moraju pove}ati prihode“, kaè Darija Kr- analizu; naj~e{}e se rabe usporedni podatci poduze}a sti}, direktorica Centra za poduzetni{tvo Osijek. Isto iste djelatnosti, najja~ih konkurenata i djelatnosti tako upozorava na prisutnost inflacije, trend pove}anja kao cjeline. Analiza financijskih trì{ta obuhva}a cijene energenata i ostalih sirovina, varijable koje }e istraìvanje me|uzavisnosti cijena dionica poduze}a, u~initi primjenu spomenutih alata sve aktualnijima, njegovih konkurenata i trendova na trì{tu dionica. upravo zbog njihove mogu}nosti da poduzetniku omogu}avaju samostalan i vrlo aùran unos promjena, „Kada govorimo o tehnikama financijske analize ma- kojima }e simulirati i bolje pratiti svoje poslovanje, na lih i srednjih poduze}a, osim standardne financijske temelju ~ega bi mogao znatno smanjiti rizik dono{enja analize poduze}a koja uklju~uje procjenu pokazatelja pogrje{nih poslovnih odluka. uspje{nosti poslovanja, Centar za poduzetni{tvo Osijek radi situacijsku analizu koja uklju~uje procjenu svih Poduzetnicima va`nija forma od sadràja resursa koje poduze}e ima, te koja mu trebaju kako bi Jedna od vezanih stavaka uz pra}enje i analizu po- moglo ispuniti zadane ciljeve u odre|enom periodu. slovanja jest i odre|ivanje pravilne cijene proizvoda Ono {to smatramo vrlo zna~ajnim je kreiranje alata za ili usluga. Poduzetnici se ~esto sami pitaju je li cijena planiranje i pra}enje poslovanja. Naime, ve}ina podu- koju su ponudili kupcima doista i ona ispravna: ona zetnika te{ko to~no procjenjuje koliko zara|uje po jedi- po kojoj }e se proizvod mo}i prodati, ona koja }e po- nici proizvoda, osobito ukoliko obavljaju vi{e od jedne kriti tro{kove proizvodnje i na kraju donijeti i ne{to djelatnosti. Neki vrlo te{ko procjenjuju koliko trebaju profita. „Na àlost, jo{ je uvijek vrlo mnogo poduzet- prodati proizvoda (ili usluga) u odre|enom periodu s nika koji procjene cijene rade ne uvaàvaju}i ba{ sve obzirom na nova ulaganja, odnosno pove}ane tro{kove. tro{kove. I tada nastupaju problemi... Naravno, treba voditi i koli~insku i financijsku realizaciju kako bismo u svakom trenutku znali gdje smo, kakav nam je fi- Instrumenti i postupci financijske analize nancijski tijek. Njega naj~e{}e rade u okviru poslovnog plana koji im treba za potrebe dobivanja kredita, a vrlo Fundamentalna analiza predstavlja skupni naziv za analizu financijskih izvje{}a rijetko, na àlost, zbog bolje percepcije vlastite krvne pojedinog dru{tva. slike“, napominje Krsti}.

Horizontalna analiza, koja ima za podlogu komparativna financijska izvje{}a, sa- Uz navedene financijske analize poduzetniku je va`no, gledava tendencije i dinamiku promjena pojedinih pozicija u okviru financijskih ukoliko `eli uspjeti, koriste}i dostupne podatke o izvje{}a. Vertikalna analiza, koja ima za podlogu strukturna financijska izvje{}a, razli~itim djelatnostima i pojedinim poslovnim su- omogu}ava uvid u njihovu strukturu. bjektima, redovito vr{iti razli~ite usporedbe kako bi {to prije uo~io i zatim eliminirao svoje slabe to~ke. To Pored ova dva postupka mo`e se vr{iti i analiza pojedina~nih ili zbrojnih, odnosno uklju~uje i benchmarking, tj. usporedbu s onim poslov- sintetskih financijskih pokazatelja. nim subjektom koji je lider u odre|enoj djelatnosti. „U

16 Tema broja

(Ne)kulturu nepla}anja Centru za poduzetni{tvo upravo radimo jednu kom- Kako te~e novac Planiranjem i budètiranjem do èljenog ishoda u Hrvatskoj ~esto pleksniju analizu za poduze}e koje je razvilo vlastiti Jedan od izvrsnih analiti~kih alata je i pra}enje Poslovno planiranje predstavlja racionalni postupak nazivaju i rak-ranom brand. Pokrenulo je vlastitu proizvodnju dèmova i nov~anog tijeka. Jednostavno re~eno, njime se pra- usmjeravanja poslovnih aktivnosti, odnosno poslovnog gospodarstva. sli~nih proizvoda koji su naj~e{}e predmet impulsivne ti kretanje novca u poduze}e i njegovo kretanje iz procesa prema realizaciji postavljenih ciljeva. Njime se kupovine sa svojstvom poslovnog poklona, turisti~kog poduze}a ili proces u kojem poduze}e koristi novac smanjuje rizik izloènosti poslovnog procesa stihiji, poklona ili suvenira, ali nakon nekoliko godina dje- za proizvodnju dobara i usluga radi prodaje kupci- odnosno neizvjesnom ishodu poslovnih rezultata. Iako lovanja vlasnici su do{li do zaklju~ka da su pretrpani ma, napla}uju izvr{enu prodaju i potom zapo~inje je uvrijeèno mi{ljenje da ga trebaju koristiti samo ve- poslom, konkurencija ostvaruje bolje poslovne rezul- novi krug. U malim poduze}ima ~est je problem jaz like tvrtke, velike koristi od planiranja osjetile bi i male tate iako znatno kra}e djeluje na trì{tu, a poslovni su nov~anog tijeka. Javlja se zbog nedostatnog po~etnog tvrtke. Poslovni je plan i okvir za dono{enje poslovnih rezultati njihova poduze}a ispod o~ekivanja. Priku- kapitala ili zbog prebrzog rasta, a o~ituje se u manjku odluka. Planiranjem se trebaju prona}i odgovori na pi- pljeni su podatci o potro{nji promatranih proizvoda, novca, {to dovodi od neuskla|enosti izme|u prilje- tanja kako ostvariti cilj, ~ime ga ostvariti te kada i gdje podatci o demografskim kretanjima interesantnih va i odljeva sredstava. Zato je va`no znati upravljati ostvariti taj cilj. za projekt te podatci o poslovanju tvrtaka koje imaju nov~anim tijekom i znati vladati podatcima koji nam sli~ne programe. Podatci se obra|uju kroz nekoliko izvje{}e o nov~anom tijeku servira. Male tvrtke, nai- Da bi se planiranje uspje{no provelo, potrebno je po- statisti~ko-matemati~kih modela, kao {to su matrica me, nemaju zakonsku obvezu sastavljanja tog izvje{}a, stojanje odre|enih pretpostavki kao {to su postojanje rasta i regresijska analiza, jer je analiza podataka iz pa ~esto niti ne znaju koje im sve koristi uvid u kre- definiranih ciljeva, postojanje adekvatnih instrumena- proteklih razdoblja korisna za procjenu budu}eg po- tanje novca moè donijeti. ta za provo|enje plana, pra}enje realizacije plana (mo- slovanja. Do kojih smo rezultata do{li? Potro{nja po nitoring) i rebalans plana. ~lanu ku}anstva proizvoda iz skupine - dèm, marme- Naplata potraìvanja: utjerivanje duga u rukavicama lada, kompoti, èlei, kreme te med - u Republici Hrva- (Ne)kulturu nepla}anja u Hrvatskoj ~esto nazivaju i Nakon procesa planiranja potrebno je prevesti tskoj za razdoblje od 2003. do 2006. godine pove}ala rak-ranom gospodarstva. No, posljednjih godina, kao dugoro~ni plan u financijski jasne i odre|ene termine se za 50%, s 2 kg po ~lanu ku}anstva na 3 kg. Ciljana odgovor takvom stanju, sve je vi{e tvrtaka koje se bave kratkoro~nog plana za sada{nju godinu. Taj se proces skupina - turisti i zaposleni koji ~ine osnovni segment naplatom potraìvanja. Koriste}i zakonski prihvatljive zove budètiranje i daje iznimno kvalitetnu potporu kupaca analiziranog poduze}a - u posljednjih nekoliko metode, ti }e utjeriva~i dugova u rukavicama u~initi procesu odlu~ivanja u poslovanju. Naravno, kvalitetno godina isto tako biljeì porast. Kako se povoljni tren- sve da do|u do novca koji vam pripada, naravno, za odra|eno budètiranje nudi ve}u kontrolu nad reali- dovi iz okruènja ne osje}aju u rezultatima poslovanja, odre|enu proviziju, koja iznosi i do 30 posto nedospje- zacijom zacrtanog plana i ostvarenih rezultata, te daje pristupilo se novom obliku organizacije pra}enja i po- log potraìvanja. precizniji odgovor na odstupanje od plana, odnosno slovanja. Evidentno je da potencijal trì{ta postoji i uskla|ivanje s budètom ili korekciju budèta (reba- da je u porastu, a ono {to poduze}e treba napraviti je Nakon {to se takva tvrtka angaìra, ona neplati{i {alje lans). uvaìti sugestije, razmotriti alternative i ostvariti ra- pismenu opomenu sa zahtjevom za pla}anje duga. dikalne promjene u poslovanju ukoliko èli opstati. Je- Drugi korak koji slijedi je telefonski poziv. S tom smo Budètiranje kapitala jedna je od najrazvijenijih teh- dna od opcija je i {to poduzetnicima moèmo pokazati se metodom susreli svi koji smo ‘zaboravili’ platiti nika financijske analize. Rije~ je o procesu kojim se {to se doga|a ukoliko nastave poslovati po starom.“, pokoju kaznu za parking. Naravno, taj nam je poziv za dulje vrijeme unaprijed odre|uju okviri poslovnih obja{njava Krsti}. pomogao da se rije{imo amnezije. Fizi~ke osobe nakon performansa i vrijednosti poduze}a kroz planiranje ovog koraka uglavnom i podmire svoja dugovanja, jer investiranja u dugotrajnu aktivu. Financijski budèti posrednici uglavnom istraùju ima li du`nik nekret- zbrajaju se u okviru dva finalna izvje{}a i to budèta ninu ili vozilo kojim bi ‘prelomio’ postoje}i dug. Kod gotovine i budètirane bilance. Budèt gotovine i pravnih se osoba u pravilu dogovara najavljeni posjet, budètirana bilanca pripremaju se nakon izrade i pro- uglavnom radi dogovora o naplati duga. Du`nicima se vjere financijskih rezultata od planiranih operativnih obi~no nudi i mogu}nost obro~ne otplate duga. Uko- aktivnosti, tj. na temelju budètiranih pokazatelja o liko se du`nik i nakon svih tih radnja i dalje oglu{uje, dobitku. Dobar budèt gotovine poduzetniku dono- traè se temelji za pokretanjem parnice ili kaznenog si vi{estruke koristi jer smanjuje rizike od blokade postupka putem kojeg se dug obi~no i utjera. ra~una poduze}a i zastoja u njegovu poslovanju, te mu omogu}ava optimalno raspolaganje i upravljanje Oni kojima je mu~no ve} od same pomisli na ovu pro- nov~anim sredstvima. ceduru, brigu o svojim potraìvanjima mogu prepustiti specijaliziranim faktoring tvrtkama i unaprijed osigu- Upravljanje platnim prometom putem Interneta – {to rati redoviti priljev potraìvanih sredstava. Naime, nude banke? faktoring tvrtka svom klijentu odmah upla}uje 90 po- Oni koji su osjetili blagodati internetskog vo|enja sto nominalne vrijednosti potraìvanja (umanjene za platnog prometa znaju kolike im je vremenske, ali proviziju faktoringa). Nakon {to kupac kupljenu robu i nov~ane u{tede ostvarila ta mogu}nost. [etnje do uplati na ra~un faktoring tvrtke, ispla}uje se i ostatak banaka i stajanje u redovima zamijenilo je nekoliko potraìvanja, umanjen za kamatu na avans. brojeva koje je potrebno utipkati u ra~unalo i rije{iti svoje teku}e obveze ili tek provjeriti stanje na ra~unu. Provizije za faktoring kre}u se od 0,4 do 2,5 posto, ovisno o visini ustupljenih faktura na godi{njoj razini i Takvu uslugu nudi Raiffeisen bank, a zove se RBA ovisno o tome je li du`nik dràva ili privatna tvrtka. iDIREKT. Rije~ je o financijskom servisu Banke koji

18 Tema broja Tema broja

[etnje do banaka i omogu}ava korisniku raspolaganje sredstvima na naloga u korist ra~una primatelja unutar banke, ispo- rad na dobrom ra~unalnom softveru, koji ima znat- isti~e Ku{i}. Navedena polica osiguranja pruà prijeko Mnogi poduzetnici ni stajanje u redovima svom ra~unu u vrijeme kada mu to najbolje odgovara, stavljanje naloga u korist ra~una primatelja u drugoj nu ulogu u skra}ivanju vremena potrebnom za izra- potreban osje}aj sigurnost, pa i servis i klijent svoje danas ne znaju koje sve zamijenilo je nekoliko neovisno o radnom vremenu Banke i sa svakog mjesta ovla{tenoj organizaciji, mogu}nost ispostavljanja nalo- du izvje{taja i informacija, kako za poslodavca tako i me|usobne poslove obavljaju bez stresa. usluge pruàju HGK, brojeva koje je potrebna svijetu. Potrebno je samo osobno ra~unalo s pristu- ga unaprijed ili na datum izvr{enja, uvid u stanje va{ih za sve ostale institucije, te posjedovanje najmodernije HUP i HOK, a oni koji no utipkati u ra~unalo pom Internetu. Dovoljno je da ste ve} korisnici RBA ra~una, pregled prometa po va{im ra~unima, dnevni ra~unalne opreme. Kori{tenje servisa koje omogu}ava Uz navedene preduvjete kvalitetne usluge servi- i znaju, nemaju ih vre- transakcijskog ili deviznog ra~una, nakon ~ega ugo- izvadak i izvadak na zahtjev i drugo. Korisnici usluge Vada RH putem FINE i putem e-Hrvatska (e-Regos, sa klijentu, potrebno je i da klijent pokaè odre|ene i rije{iti svoje teku}e mena koristiti. varate kori{tenje usluge, po{tom primate SmartCard e-zaba mogu postati klijenti Banke, poslovni subjekti e-Porezna uprava, e-PDV, e-ID, e-PK, e-PD, e-Miro- kvalifikacije, kako bi zapravo servis mogao pruìti obveze ili tek provjeriti karticu i ~ita~ ili ukoliko se odlu~ite, identifikacijski (pravne osobe, fizi~ke osobe koje obavljaju registrira- vinsko, e-Zdravstvo) dodatni je plus. „Navedeni servisi svoj maksimum. Vlasnik obrta ili trgova~kog dru{tva stanje na ra~unu. token putem kojeg se identificirate na servis i moète nu djelatnost, udruge), a sama usluga e-zaba moè se bitno }e smanjiti tro{kove poslovanja knjigovodstve- tako|er bi trebao biti obrazovan, informati~ki pismen po~eti koristiti uslugu iz bilo kojeg dijela svijeta u bilo ugovoriti u svim poslovnicama Banke. nih servisa, a za to vrijeme radnik, umjesto da stoji i spreman na prihva}anje novina. „U praksi imamo koje vrijeme. u redovima Regosa, Mirovinskog, Zdravstva, Porez- slu~ajeva da klijent odbija primjenu svih novih tehno- HYPOnet Internet bankarstvo mogu}e je zatraìti u ne uprave, FINE, moè vrijeme utro{iti na dodatne logija i svih servisa. U takvim slu~ajevima, ako ga èli- Internet bankarstvo pod nazivom eLement@ poslovnim poslovnicama Hypo banke. Rije~ je o usluzi koja je na- edukacije, imati podr{ku Hrvatske gospodarske komo- mo zadràti, udovoljavamo njegovim èljama, {to je subjektima nudi i OTP banka. Putem njega korisniku mijenjena svim pravnim subjektima koji imaju otvo- re, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtni~ke kratkoro~na strategija i u kona~nici ne vodi uspje{nom se omogu}uje obavljanje kunskog i deviznog platnog ren kunski i/ili devizni ra~un u HYPO banci za oba- komore, budu}i da im je preskupo da zapo{ljavaju di- poslovanju“, upozorava Ku{i}. No, u stvarnosti, dodaje, prometa po ra~unima otvorenim u Banci, uvid u stanje vljanje doma}eg i deviznog platnog prometa. plomiranog pravnika“, kaè Marija Ku{i}, direktorica ve}ina je poduzetnika, na àlost, jo{ uvijek takva. Oni ra~una, oro~enja, akreditiva, garancija i kredita, kao i agencije za ra~unovodstvo, organizaciju i savjetovanje od knjigovodstvenih servisa o~ekuju ba{ sve. „O~ekuju kori{tenje ostalih proizvoda vezanih uz platnopromet- VBeBank Internet bankarstvo za poslovne subjekte Arios, te dodaje kako mnogi poduzetnici ni danas ne poznavanje svih zakonodavnih propisa, a ne propisa ne ra~une. Banka prilikom pristupa u eLEMENT@-u moderna je aplikacija u ponudi Volksbanke i pred- znaju koje sve usluge pruàju HGK, HUP i HOK, a oni vezanih uz na{u djelatnost. Misle da mi moramo biti korisniku dodjeljuje instalacijski paket koji se sastoji stavlja produkt svjetske klase na na{em trì{tu. Za koji i znaju, nemaju ih vremena koristiti. pravnici, ekonomisti, inènjeri. Od nas o~ekuju usluge od ~ita~a smart kartica, minimalno jedne eLEMENT@ kori{tenje VBeBank-a nije potrebno napredno pozna- za koje nismo kvalificirani, a {to su pokazali rezulta- kartice s najvi{im ovlastima, instalacijski CD te Upute vanje rada na ra~unalu, jer se ova intuitivna aplikacija Osiguranje od knjigovodstvene odgovornosti ti istraìvanja za projekt BIZ-IMPACT koje provodi za instalaciju paketa, nakon ~ega je mogu}e zapo~eti s odlikuje jednostavno{}u, brzinom i pregledno{}u. „Samo 1% knjigovodstvenih servisa shvatilo je MINGORP s partnerskim institucijama“, zaklju~uje. kori{tenjem usluge. va`nost navedenog osiguranja. Svi oni koji imaju U Hrvatskoj djeluje oko 6000 knjigovodstvenih servisa navedene police osiguranja, ukoliko im radnik ne- Dolaskom EU zastarijeva knjigovodstveni softver – je Usluga e-zaba usluga je Internet bankarstva Hrvatsko gospodarstvo danas ~ini preko 95% malih namjerno pogrije{i te klijent plati kamate ili kaznu, li i va{ na popisu? Zagreba~ke banke koja omogu}ava: trenutno izvr{enje i srednjih poduzetnika. Samo obrtnika ima registri- osiguravaju}a ku}a refundira tro{ak na~injene {tete“, „U Hrvatskoj, prema slobodnoj procjeni, postoji ranih vi{e od 100.000. Oni prosje~no zapo{ljavaju 2,5 radnika, a ostali su registrirani kao trgova~ka dru{tva, ustanove, zadruge, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, nevladine udruge i drugo. Svi oni imaju obvezu vo|enja knjiga.

Prema neslu`benim podatcima, u Hrvatskoj danas djeluje oko 6000 knjigovodstvenih servisa od kojih, pretpostavljaju stru~njaci, jedna tre}ina nije registri- rana nego to radi ‘na crno’. Ostatak od 4000 prosje~no zapo{ljava ~etiri radnika, {to je ukupno 16000 radnika. U tolikoj ponudi, relativno je ~est slu~aj nekvalitetnog poslovanja. To se moè shvatiti tek kada poslovanje tvrtke pro~e{lja inspekcija, pa prona|e nepravilnosti na koje je poduzetnik trebao ranije biti upozoren od strane svog servisa, no u ve}ini slu~ajeva za to bude prekasno. Zato je prije odluke o tome kome povjeriti brigu o svom poslovanju potrebno nau~iti kako pre- poznati servis na ~ije se usluge moèmo u potpunosti osloniti. Kvalitetan knjigovodstveni servis mora imati kvalitetan ljudski potencijal - obrazovane isku- sne pojedince ili mlade ljude spremne za cjeloìvotno u~enje. Takav servis mora imati mogu}nost kontinui- ranog usavr{avanja, biti u stalnom kontaktu s usta- novom za obrazovanje, posje}ivati stru~ne seminare, pratiti stru~nu literaturu, odlaziti na ra~unovodstvena druènja kao mjesta na kojima je mogu}a izmjena iskustava. Naravno, kvalitetan servis mora imati pristup Internetu u svakom trenutku i brzu vezu visoke propusnosti. Od ostalih zahtjeva iznimno je vaàn i

20 www.mirakul.hr 21 Tema broja

Vlasnik obrta ili izme|u 300 i 400 knjigovodstvenih softverskih prema dràvi, moraju sastaviti i nekakva izvje{}a, koja trgova~kog dru{tva rje{enja. Od toga ih sedamdesetak radi pod Window- onda na uvid dobiva i poduzetnik. Dakle, on infor- tako|er bi trebao biti sima. Pribliàvanjem Europskoj uniji Hrvatska }e biti maciju koju treba moè dobiti eventualno za mjesec obrazovan, informati~ki prisiljena uskla|ivati mnoge zakone, donositi nove dana! To je ravno poslovnom samoubojstvu“, isti~e pismen i spreman na odredbe i na~ine vo|enja knjiga. Bla{kovi}, napominju}i kako takvo izvje{}ivanje kod velike ve}ine na{ih poduzetnika prolazi zato {to se prihva}anje novina. Postavlja se pitanje kako }e se programi koji rade mnogo njih zapravo ne zna oslanjati na konkretne po- na DOS-u tome prilagoditi, kada }e i ve}ina ovih datke, nego ishodi{te svojih odluka traè u prija{njim koji su na Windowsima imati problema, prije svega iskustvima, koja se opet, uop}e ne moraju poklapati sa Nekretnine s dvovalutnim sustavom rada, a popis potencijalnih sada{njim stanjem na trì{tu. nemogu}nosti uskla|enja puno je duì“, kaè Aleksan- Tijekom godine postoje razdoblja kada je zbog razli~itih razloga promet trgovanja nekretninama smanjen. Tada je dar Bla{kovi}, direktor tvrtke Inteligentna poslovna Ogromne mogu}nosti – pregr{t kvalitetnih informacija uobi~ajen mali pad cijena – {to odraàva i statistika. Najdinami~niji periodi na trì{tu nekretnina su razdoblja od rje{enja, koji je kao pozitivan primjer kvalitetnog sof- U idealnoj situaciji tvrtka bi trebala imati jednog ad- velja~e do srpnja, pa zatim od rujna do sredine studenoga. tvera naveo Datalabov Pantheon, upravo zbog ~inijeni- ministratora koji bi stalnom vezom (Internetom) bio ce da je posao prelaska na sustav EU ta tvrtka uspje{no povezan s bazom knjigovodstva i umjesto u svoje odradila prije dvije godine u Sloveniji i tako dokazala Word i Excell datoteke, promjene ukucavao izravno u Pripremio: Ante Veki} mogu}nosti svoga proizvoda. Aplikacije za financijsko sustav. Tako bi oslobodio ruke svom knjigovo|i koji bi upravljanje mogu funkcionirati kao dio ve}eg ERP su- onda vr{io samo funkciju kontrolinga, savjetovanja i stava ili kao samostalni knjigovodstveni programi. No, uskla|ivanja sa zakonodavstvom, te mogao kvalitetnije uvjet za njihovu punu funkcionalnost koja se ogleda reagirati, aùrnije pratiti zakonske promjene i brè ih u mogu}nosti istovremenog uvida u svaku poslovnu implementirati u poslovanje i tako vam u{tedjeti puno promjenu, stanje za poslovanje va`nih parametara i vi{e novca i vremena. ostale bitne faktore koji utje~u na dono{enje va`nih poslovnih odluka, jest promjena na~ina na koji podu- Nova softverska rje{enja omogu}uju takav rad, a takav zetnici shva}aju njihovo funkcioniranje. rad omogu}ava poduzetnicima istovremen uvid u sve potrebne podatke i va`ne informacije o poslovanju – „Danas imamo situaciju da poduzetnik ispostavlja odmah. „Danas ra~unovodstveni softver nudi ogrom- svoje dokumente, vodi nekakve evidencije u Wordu, ne mogu}nosti i daje puno kvalitetnih informacija za Excellu na potpuno razli~itoj bazi od svog knjigovo- poslovno odlu~ivanje. Potrebno je jedino shvatiti da dstvenog servisa. On te svoje dokumente dostavlja treba konstantno u~iti koje su to mogu}nosti, koristi- servisu, koji sve ru~no unosi u svoju bazu i ta proce- ti ih i jedino je tako mogu}e napredovati“, zaklju~uje dura traje mjesec dana, kada se, uglavnom iz obveze Bla{kovi}. ■

22 Nekretnine

Stanovi se prodaju, Unato~ statisti~kim brojkama, koje u svojemu pro- Istodobno, nema onoga tko ne}e najjednostavnijom ponajvi{e oni ~ija cijena sjeku nerijetko mimoi|u pravu sliku stvarnosti – cije- matematikom i potro{a~kom logikom konstatirati kako ne prema{uje 100.000 ne nekretnina u Hrvatskoj ipak nisu u trendu pada. su cijene kvadrata previsoke. No, trì{te ih o~igledno eura, {to uglavnom Trì{te se samo raslojava, sve je ovisnije o lokaciji, kva- trpi. Stanovi se prodaju – istina, uobi~ajeno, ponajvi{e podrazumijeva stan u liteti gra|evine, arhitekturi te prate}oj opremi stana. oni ~ija cijena ne prema{uje 100.000 eura, {to ugla- Istina, velik broj medija – od portala do tiskanih dne- vnom podrazumijeva stan u novogradnji od pede- novogradnji od pedese- vnih novina - povremeno plasira informacije o padu setak kvadrata u Zagrebu i ne{to, ali neznatno ve}oj tak kvadrata u Zagrebu cijena nekretnina, {to je statisti~ki i djelomice to~no. kvadraturi u ostalim ve}im gradovima, primjerice i ne{to, ali neznatno No stvarnost i pozicija onoga tko kupuje nekretninu, Osijeku. Prema ovogodi{njim statisti~kim podatcima ve}oj kvadraturi u osta- posebice u Zagrebu, brzo }e iskustveno demantirati – prosje~ne cijene stanova u Zagrebu, po~etkom ove, lim ve}im gradovima, takve natpise! aktualne godine, a prema izvorima agencija, analitika primjerice Osijeku. i specijaliziranih tiskovina, izgledale su ovako vidljive Telefon u jednoj, a oglasnik u drugoj ruci, brzo }e iz priloène tablice. razo~arati one koje je na kupnju motivirala informacija o padu cijena nekretnina. Takvi }e ‘naivci’ vrlo brzo doznati da je tako ne{to ipak jo{ daleko od stvarnosti! Spomenimo traène i popularne zagreba~ke lokacije.

Tr`i{te jo{ uvijek trpi dana{nje cijene “Maksimirski” kvadrati u Zagrebu stoje oko 2.600 eura – kada govorimo o stanu solidne opremljenosti u novijoj gradnji, iako ni ‘kvadrati’ stari pola stolje}a, a u lijepim zelenim ulicama, nisu zbog lokacije bit-

no povoljniji. Stanovanje uz zagreba~ko more, Jarun, C stoji oko 2.400 eura po kvadratu, a mali stanovi, po- Pada cijene jo{ uvijek nema M put onih od tridesetak kvadrata, dostiù cijene i od Jo{ nekoliko rije~i o problematici pra}enja cijena: 3.000 eura. Tijekom godine postoje razdoblja kad je ona leì i u tome da ju moè biljeìti samo nadle`na Y

zbog razli~itih razloga promet trgovanja nekretnina- dr`avna institucija koja bi bilje`ila koliko je nekretnina CM

ma smanjen. Tada je uobi~ajen mali pad cijena – {to i po kojoj cijeni prodano te tako predstaviti relevantne MY odraàva i statistika. Najdinami~niji periodi na trì{tu podatke. Budu}i da traèna cijena za nekretninu ~esto CY nekretnina su razdoblja od velja~e do srpnja, pa zatim nije kona~na cijena nekretnine, te{ko je utvrditi koja je od rujna do sredine studenoga. U drugoj polovici stu- realna cijena - osim ako se sama nekretnina slu`beno CMY

denog, prosincu, sije~nju te u srpnju i kolovozu trì{te procijeni i sli~no. O nekakvom padu cijena nekretnina, K nekretnina zastane. To se olako moè primijetiti ~ak onom pravom, jasno je, ne moè se govoriti. Posebice i po smanjenju broja ogla{enih nekretnina, broju po- ne u Zagrebu, koji ~ini najve}i dio toga propulzivnoga sjetitelja na specijaliziranim portalima za ogla{avanje trì{ta. i prodaju nekretnina, te u malom smanjenju cijena samih kvadrata. Analiti~ari trì{ta ipak podcrtavaju Da je to trì{te propulzivno, govore i u~estale najave kako su to normalne stagnacije u razdobljima koje inozemnih kompanija o ulasku na zagreba~ko trì{te su primjetne u ve}ini djelatnosti, pa tako niti trì{te nekretnina, odnosno njihovu gradnju, a koje su po- nekretnina nije iznimka. taknule interes mnogih koji su u potrazi za stanom jer su najavljene cijene osjetno niè od onih koje nude doma}e tvrtke. No dok se ti projekti ne realiziraju, tre- bat }e jo{ nekoliko godina – a ostaje i pod upitnikom kolike }e u kona~nici biti cijene. Ako se osvrnemo una- zad posljednjih deset godina, na hrvatskom trì{tu re- zidencijalnih nekretnina zabiljeèn je, zapravo, snaàn rast. Razlog tomu jest ve}a dostupnost kredita – tako isti~u u istraìvanju UniCredit grupe o trì{tu nekretnina u Hrvatskoj.

[to se ti~e pri~a o “poplavi” nekretnina, posebice stanova, stru~njaci, me|u kojima i dr. Gojko Beòvan, tvrde suprotno: stanova nema dovoljno. âk ih i nedostaje. Ignorira se i zanemaruje ~injenica da puno obitelji ìvi jo{ sa svojim roditeljima i ne mogu realizirati vlastito stanovanje. Hrvatska je u pogledu koli~ine i kvalitete

24 Nekretnine Nekretnine

Cijenom dominiraju stambenog fonda u odre|enoj prednosti u odnosu na Cijenom dominiraju Istra, Dubrovnik, Hvar. U Istri su Va`nost osiguranja nekretnine apartmana po Dalmaciji. Nerijetko se kupuju apart- Pro{le godine zapo~eta Istra, Dubrovnik, Hvar. ve}inu zemalja iz isto~noeuropske regije, i u njoj jo{ i dalje traène stare ku}e za adaptaciju, cijene su vrlo Osiguranja nekretnine nerijetko se mnogi sjete ba{ manske zgrade i pretvaraju se u luksuzne vile koje se kriza na trì{tu nekret- U Istri su i dalje traène uvijek postoji znatan manjak stanova i ku}a, osobito razli~ite ovisno o stanju nekretnine i poziciji, prosje~no u ovim, predljetnim mjesecima kada ve} planiraju tjedno iznajmljuju za cijene od 10.000 do 20.000 eura. nina u Americi uskoro stare ku}e za adap- onih kvalitetnijih, te u ve}im urbanim centrima i du` oko 1.500 eura. vi{ednevno izbivanje iz stana. Informirajte se na Takve luksuzne ku}e zapravo je lak{e odràvati nego bi se mogla preslikati i taciju, cijene su vrlo jadranske obale. sli~an na~in kao o kreditima, kroz internetske strani- apartmane, u prodaji postiù vi{u cijenu, iznajmlji- u Europu. Cijene nekretnina na Jadranu u odnosu na prethodni ce, pa potom izdvojite vrijeme za odlazak u koju od vanjem se vi{e zaradi nego na apartmanima. Sve se razli~ite ovisno o stanju Gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije? mjesec – govorimo o svibnju u usporedbi s travnjem osiguravaju}ih ku}a koje najvi{e posla s osiguranjem vi{e traè neugledne ku}e s lijepim, otvorenim pogle- nekretnine i poziciji, U Hrvatskoj, kada su nekretnine pitanju, trì{te bi se - u blagom su porastu od 1,4 posto, dok na godi{njoj imovine imaju u lipnju i srpnju. dom na more, iako je bolja i lijepa osama uz vlastiti prosje~no oko 1.500 moglo podijeliti na Jadran, Zagreba~ku regiju, Gorski razini biljeè rast od 12,3 posto. Prosje~na cijena kva- bazen nego smje{taj u napu~enom mjestu. Ne doga|a eura. kotar i Liku, te kontinentalnu Hrvatsku. Kada govo- drata vikendice i apartmana na moru iznosi 2.046 eura, Kaù da osiguranje privatne imovine biljeì stalan rast, se takav trend samo u Dalmaciji, nego du` cijele obale, rimo o Zagrebu, govorimo o kvartovima, {to tako|er {to je 0,5 posto vi{e nego prethodni mjesec. Cijena {to je najbolji pokazatelj da je sve vi{e ljudi svjesno sve su traènije vile s bazenom na parcelama ve}im od moèmo vidjeti u tablici. kvadrata ku}e na moru iznosi 1.618 eura, {to je 1,3 po- kako je jeftinije za{tititi vrijednost koju imaju, nego 1.000 ~etvornih metara. sto vi{e nego u oùjku. Od po~etka mjerenja u svibnju pla}ati posljedice nesre}e. Mnogi misle da su problem 2006. godine na Jadranu se biljeì porast traènih cije- osiguranja stana rije{ili uplatom premije kada su ugo- Urbane vile – trend me|u imu}nima na od 33,4 posto, za razliku od Zagreba, gdje su cijene varali stambeni kredit. To je zabluda, jer takva polica Iako im urbanisti ne predvi|aju svijetlu budu}nost u istom razdoblju porasle za 13,2 posto. osigurava samo gra|evinski dio objekta od osnovnih i iako se prava poplava ku}a podno zagreba~ke gore opasnosti kao {to su poàr i udar groma, eksplozija, naziva urbanim vilama u zelenilu – premda su daleko Dodajmo, voditelj odjela za odnose s klijentima Cen- oluja, tu~a, udar motornog vozila ili letjelice... No, za i od zelenila i od urbanizma – jo{ uvijek su oglasnici tarnekretnina.net, Domenico Devescovi, o~ekuje da vrijeme vinkulacije police na banku od{teta se ispla}uje preplavljeni ponudom stanova u stvarnim ili takozva- }e se trend korekcije u Zagrebu nastaviti i u drugom banci ili osiguraniku uz suglasnost banke. nim urbanim vilama. A {to bi to trebale imati “stvar- kvartalu 2008. godine. Isto tako, s pribliàvanjem ne” urbane vile, uz dobru arhitekturu i lokaciju? [to ih turisti~ke sezone i najintenzivnijeg razdoblja trgo- Luksuz na sve vi{oj cijeni ~ini urbanima? vanja nekretninama, na Jadranu se o~ekuje daljnji rast Luksuzna nekretnina ne}e ostati usamljena, na}i }e • Prije svega, u jednom objektu, ovisno o arhitekturi, Najve}a promjena cijena biljeì se na Jadranu. Naime, traènih cijena nekretnina, te njihovo raslojavanje ovi- svoga kupca. Vjerojatno je teè predvidjeti vrijeme ne bi smjelo biti puno stanova na bazi uzorka 50.000 traènih cijena za nekretnine, sno o lokaciji i stanju nekretnine. prodaje, jer takvi su kupci i malobrojniji i probirljiviji. • Dobra lokacija, otvoren pogled, mir i zelenilo Centar nekretnina do{ao je do podatka kako su u Potra`nja raste. Trì{te, odnosno kupci, traè luksuz- • Dobro osiguran dom: upravlja~ka vrata, kamere, osi- oùjku cijene na zagreba~kom trì{tu neznatno rasle, Kako to izgleda vani ne ku}e za odmor, ~ak posustaje i gradnja turisti~kih guranje doma videonadzorom dok su traène cijene nekretnina na Jadranu rasle po Prema podatcima o kretanju cijena nekretnina u svije- ve}oj stopi u odnosu na velja~u. U odnosu na oùjak tu, tek su u dvjema zemljama nekretnine tijekom deset protekle godine, cijene nekretnina na Jadranu narasle promatranih godina cjenovno pale. su za 11,2 posto. Ulaganje u nekretnine na Jadranu ostaje, kaù brojke, najbolja investicija. Podatci Centra U Japanu su od 1997. do 2006. godine cijene nekret- nekretnina ukazuju da su cijene u blagom porastu od nina pale za 32 posto te u Hong Kongu za 43 posto. 1,5 posto, dok godi{nje rastu od 11,2 posto. Prosje~na U ostatku svijeta pak primje}uje se trend poskupljenja cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi nekretnina i to najvi{e za ~ak 315 posto u spomenutom 2.036 eura, {to je 2,3 posto vi{e nego u velja~i. desetogodi{njem razdoblju u Ju`noj Africi, te Irskoj za 253 posto, kao i u Velikoj Britaniji za 196 posto.

U Europi, primjerice, cijene nekretnina su u posljednjih desetak godina pove}ane izme|u 100 i 200 posto. Tako je u [panjolskoj cijena nekretnina porasla za 173 posto, a u Francuskoj i [vedskoj za 137 posto, odnosno 142 posto. U SAD-u i Australiji tako|er se bilje`i pove}anje cijena nekretnina i to za 102 posto, odnosno 135 posto.

Pro{le godine zapo~eta kriza na tr`i{tu nekretnina u Americi uskoro bi se mogla preslikati i u Europu. Nai- me, povijesni podatci pokazuju da postoji odre|ena ko- relacija izme|u odnosa cijena na tim dvama tr`i{tima.

Prema grafikonu tih cijena jasno se vidi situacija prema kojoj europskim cijenama treba otprilike dvije godine da preslikaju ameri~ku situaciju. Budu}i da od 2007. godine ameri~ke cijene idu prema dolje, za o~ekivati je da bi se i Europa mogla na}i na tom trendu ve} od naredne godine.

26 www.mirakul.hr 27 Nekretnine Nekretnine

Trì{te uredskih prostora Vizuru Zagreba promijenili su ponajvi{e visoki ne- Croatiansun – Investicija ili ìvotni stil? boderi prepuni uredskih prostora. Posljednjih godina trend izgradnje poslovnih kvadrata u Zagrebu u pora- Zanima vas kako funkcionira hrvatsko trì{te nekretnina? Imate nekretninu koju stu je. S druge strane, osje~ki su uredski prostori inve- èlite prodati, ali se nemate kome obratiti? @elite kupiti nekretninu pritom se stitorima koji grade zgrade izvan najstroèg gradskog oslanjaju}i na kompletnu profesionalnu uslugu agenta? Predstavnici vode}e sredi{ta – nu`no zlo. Zakonodavac ih prisiljava na agencije za posredovanje pri prometu nekretnina, Croatiansun, odgovorit }e na poslovne kvadrate, a trì{te ne traì prostore na loka- sva va{a pitanja. cijama izvan centra grada, pa takvi prostori uglavnom zjape prazni, a s druge strane ne postoje dovoljno ve- Craatiansun, od svog osnutka 2003. godine do danas, zapo{ljava mlade hrva- liki uredski kapaciteti na atraktivnijim lokacijama koji tske profesionalce s podru~ja pojedinog lokalnog ureda. Svaki ured pruà svojim bi mogli primiti velike tvrtke zainteresirane za poslo- klijentima {iroki spektar usluga prilago|enih njihovim individualnim potrebama, vanje u ‘slavonskoj metropoli’. {to uklju~uje:

Prosje~na cijena ~etvornog metra uredskog prostora u • Posredovanje pri kupnji ili prodaji nekretnina Zagrebu, prema podatcima “Stambenog ZG”, jednog • Pravno i financijsko savjetovanje od upraviteljskih tvrtaka zgradama, jest 1.500 eura. • Iznajmljivanje ê{}e se iznajmljuje nego kupuje, razlog tomu jest i • Odràvanje i upravljanje naprosto ve}a ponuda prostora za iznajmljivanje. Cije- • Opremanje i namje{tanje na iznajmljenog kvadrata poslovnog prostora u Za- • Management projekata grebu kre}e se od 15 do 22 eura po kvadratu, vi{i su Cijena iznajmljenog • Kvalitetno opremljena unutra{njost: podovi, kera- katovi i skuplji jer imaju atraktivan pogled. Uredski su -Profesionalno osmi{ljenim i provedenim marketin{kim aktivnostima, koje kvadrata poslovnog mika, stolarija, zidne povr{ine prostori u Osijeku uglavnom za 200-tinjak eura sku- uklju~uju prisutnost u lokalnim i inozemnim medijima (Croatia Inflight, Dal Casa, prostora u Zagrebu • Sustav “pametnog doma” - digitalni satelitski sustav, plji od cijene stambenog kvadrata u zgradi. The Times, The Independent, Guardian, Forbes Magazine, itd.), stvaramo brand kre}e se od 15 do 22 upravljanje roletama, sustav za detekciju plinova, su- koji }e privu}i hrvatske i inozemne kupce nekretnina privatnih vlasnika, kao i eura po kvadratu, stav za detekciju poplave, regulacija klime i grijanja S ekspanzijom gradnje poslovnih prostora u Zagrebu, ulaga~e u razvojne projekte - rekla je Suzana Skoko, direktorica operativnog po- • Multimedijalni sustav – upravljanje uz mobitel, GPS krenula su i predvi|anja kako }e mnogi zjapiti praz- najma poslovnih prostora stabilizira na 12 do 15 eura slovanja Croatiansuna. vi{i su katovi i skuplji sustav, navigacija,… ni. Moèmo re}i da je uslijedio val preseljenja u nove po kvadratu. Pretpostavka je, naime, da }e se cijena jer imaju atraktivan poslovne kvadrate relativno dobre lokacije i opremlje- najma stabilizirati na oko 15 eura po m2 u poslovnim Prije dono{enja odluke o kupnji ili prodaji, agenti Croatiansuna }e vam svojim pogled. Uredski su Cijene urbanih vila kre}u se od 2.500 do 4.000 eura nosti, dok su stanovi, kao prenamijenjeni uredski pro- sredi{tima i na oko 12 eura po m2 u ostalim dijelovi- savjetima pomo}i u odabiru najbolje opcije. Croatiansun Odjel za opremanje prostori u Osijeku po ~etvornom metru. Najtraènije su one u podslje- stori te prostori u sredi{tu grada, sve prazniji. Ponuda ma Zagreba, no kao i svaka projekcija i ova je samo pripremit }e nekoliko prijedloga opremanja, a Croatiansun Odjel za iznajmlji- uglavnom za 200-tinjak menskoj zoni i sredi{tu grada, u zelenilu. Primjerice, je ipak utjecala na trend smanjenja cijene kvadrata po- to, trì{te ima svoju dinamiku. U podru~jima poput vanje i upravljanje nekretninama obavljat }e za vas mjese~ne inspekcije te vas eura skuplji od cijene [alata i Gornji grad elitni su dijelovi Zagreba prema slovnih prostora, iako ne toliko koliko se predvi|alo. Radni~ke ceste u Zagrebu zbog velike koncentracije redovito izvje{tavati o popunjenosti kapaciteta. stambenog kvadrata u podatcima iz brojnih agencija nekretninama. Schlos- konkurencije na ograni~enom prostoru cijena bi mogla zgradi. serovim stubama ili Uspinja~om svega su 10 minuta Kupiti, graditi ili iznajmit poslovni prostor? ~ak i dodatno pasti. Sli~na je situacija i s trgova~kim Vo|eni profesionalcima s me|unarodnim iskustvom u 4 ureda u Hrvatskoj te 2 hoda udaljeni od glavnoga gradskog trga. Njihovim U uvjetima pada cijena, {to je sada slu~aj u Hrvatskoj, centrima. U tom su sektoru cijene sli~ne onima u sre- u inozemstvu, Croatiansun profesionalno i transparentno koristi vlastito znanje i stanovnicima pri ruci su Dolac, Ilica, pje{a~ka zona zakup je u ve}ini slu~ajeva najisplativije rje{enje. To dnjoj Europi. U trgova~kim centrima za prostor od sto mreù kontakata u svrhu zadovoljenja potreba svojih klijenata. Cvjetnog trga, te brojni kulturni sadràji. No osim se pogotovo odnosi na strane kompanije, ~ija je poslo- ~etvornih metara kre}u se izme|u 40 i 45 eura po kva- navedenog, ograni~enost ponude najva`niji je razlog vna logika jednostavna - vi{e se isplati ulagati u core dratu. U ne{to {irem gradskom sredi{tu kre}u se od visoke cijene. Za ove stanove pla}a se premija, trì{na business nego u kupnju i stjecanje vlastitih nekret- 60 do 80 eura, ovisno o veli~ini i vidljivosti prostora. koncerna Agram osnovali Eurohertz i Jadransko osigu- Zagreb gotovo da ima cijena nije odre|ena i ovisi prvenstveno o kupovnoj nina. Stoga je naj~e{}e prihva}ena teza da }e kupnja [to se ti~e usporedbe, cijene su u srednjoj Europi sli~ne ranje, Agram life i Euroagram TIS, a ~iji je zadatak da u ili }e imati svoj Manhat- mo}i – ali dostiè i do 4.000 eura. biti bolje rje{enje kada se za nekoliko godina cijena – moèmo re}i da pla}amo EU cijene. ime svojih osniva~a gradi objekte, osmi{ljava sadràje tan uz Vukovarsku te njima upravlja. Oni bi idu}e godine trebali dovr{iti ulicu. Zagreb je i jedino Ponuda poslovnih kvadrata u Zagrebu nije problem svoj najve}i gra|evinski izazov, veliki poslovno-kul- pravo trì{te poslovnog za najmoprimce – relativno je {iroka. Prema poda- turni centar u Osijeku istoga naziva vrijednog oko 650 prostora – iako i Osijek tcima Grada Zagreba, u posljednjih pet godina za milijuna kuna, a koji }e raspolagati s ukupno 85.000 biljeì ozbiljne pomake. prostor Heinzelove izdano je vi{e od 100 lokacijskih ~etvornih metara prostora. i gra|evinskih dozvola, uglavnom za poslovne objekte. Zagreb gotovo da ima ili }e imati svoj Manhattan Gra|evinsko zemlji{te – kako do njega? uz Vukovarsku ulicu. Zagreb je i jedino pravo trì{te Gra|evinsko je zemlji{te sve skuplje, konkurentnost poslovnog prostora – iako i Osijek biljeì ozbiljne posve ve}a. Do}i do gra|evinskog zemlji{ta gotovo se make. Takvom razvoju stvari pogodovala je gradnja moè nazvati podvigom. Cijene rastu, najdinami~nije trgova~ko-poslovnog Esseker centra u samom sredi{tu je zagreba~ko trì{te, gdje se afere vezane uz operacije grada ukupne povr{ine 11.000 ~etvornih metara, vrije- zemlji{tima otkrivaju svakodnevno. Vru}a tema! dnog oko 85 milijuna kuna. Znatnom pove}anju “poslovnih kvadrata” u slavonskoj metropoli doprinijet }e Gra|evinska su zemlji{ta op}enito, gledaju}i cijelu i Eurodom, tvrtka koju su jo{ 2002. godine kao ~lanicu Hrvatsku, skuplja u odnosu na pro{logodi{nji svi-

28 www.mirakul.hr 29 Nekretnine

Ekspanzija gra|evinske banj za ~ak 25 posto uz prosje~nu cijenu od 96 eura industrije u Hrvatskoj za ~etvorni metar. U Zagrebu su gra|evinska zemlji{ta temelji se velikim dije- poskupjela za 17 posto uz prosje~nu cijenu pa se za lom i na mega projek- kupnju gra|evinskog zemlji{ta treba izdvojiti 312 eura tima koji se trenutno po ~etvornom metru. Na najatraktivnijoj hrvatskoj Transport i logistika regiji, jadranskoj obali, cijena je narasla za 12 posto grade u Hrvatskoj. i iznosi 129 eura, a u ostatku Hrvatske za 10 posto, {to je u prosjeku 48 eura za kvadrat. Pitanju kako do Hrvatska se danas, vi{e nego ikad prije, suo~ava s ulaskom stranih, jeftinijih prije- gra|evinskog zemlji{ta odgovor moè biti i oglasnik, voznika u na{u mreù. Razlog je tomu zemljopisni poloàj Hrvatske, na raskri`ju kao najtipi~niji model kupnje gra|evinskog zemlji{te. trgova~kih putova ju`ne i jugoisto~ne Europe, ali i poloàj na Jadranskom moru i Recimo da u tome i uspijete, no pri~a tu tek po~inje pristup lukama te razvijena mreà autocesta. i to ona relativno komplicirana i papirnata. Kako do potrebnih dozvola? Pripremio: Ante Veki}

Prvi korak – lokacijska dozvola. Lokacijska dozvola je upravni akt, a izdaje se za svaki zahvat u prostoru. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se stornog ure|enja izdaje gra|evne dozvole za sljede}e Podru~nom uredu za prostorno ure|enje, graditelj- gra|evine: gra|evine prometa i veza, energetske stvo, stambene i komunalne poslove i promet, odno- gra|evine, vodne gra|evine, industrijske gra|evine, sno pripadaju}im podru~nim odsjecima na ~ijem se gra|evine za postupanje s otpadom i gra|evine za po- podru~ju planira zahvat u prostoru, na obrascima koji sebne namjene. se nalaze u pisarnici. Agencije {tede vrijeme i novac Bez gra|evne dozvole ne moè se krenuti u gradnju, Specijalizirane agencije nude posredovanje i pri kupnji jer je to dozvola na temelju koje se moè zapo~eti gra- i pri najmu nekretnina. Iako se kupoprodajne tran- dnja. Njome se utvr|uje da je glavni, odnosno idejni sakcije jo{ uvijek u~estalo odvijaju na relaciji kupac projekt izra|en u skladu s propisima i utvr|enim uvje- – prodavatelj, bez posredni{tva, neki se odlu~uju i na tima koje mora ispunjavati gra|evina na odre|enoj posredovanje. Za “male” kupce i prodavatelje, primje- lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za rice pri prodaji vlastita stana, ili kupnji novoga, pred- gradnju. nosti su:izvjesnija pravna za{tita, nema osobne potrage za kupcem, ogla{avanje pla}a agencija, oni su svakod- Gra|evnu dozvolu izdaje Ured dràvne uprave u @ nevno u tom poslu – ve}e iskustvo, agencija organizira upaniji, odnosno ured Grada Zagreba, nadleàn za po- dolazak potencijalnog kupca u nekretninu, mogu}nost slove graditeljstva na ~ijem se podru~ju gra|evina gra- prodaje ako i niste fizi~ki prisutni u prodajnoj nekret- di, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije nini, agencija }e sastaviti kupoprodajni ugovor. druga~ije odre|eno. Ministarstvo za{tite okoli{a i pro- [to ni~e u Hrvatskoj Ekspanzija gra|evinske industrije u Hrvatskoj temelji Modernom tehnologijom M-Profil brè odgovara zahtjevima trì{ta se velikim dijelom i na mega projektima koji se trenutno grade u Hrvatskoj. Zagreb je, dakako, najve}e Va`nost odabira pouzdanog partnera poznata je svima koji su se ve} susreli s potre- gradili{te u Hrvatskoj. Arena na Lani{tu i Terme Za- bom dono{enja takve odluke u vlastitu poslovanju. M-Profil iz Zaboka koji se bavi greb najve}i su projekti koji su u realizaciji u zapadnom proizvodnjom ~eli~nih konstrukcija, limova i sendvi~ panela, tijekom trinaest godina dijelu Novog Zagreba, s njima dolaze i brojni sadràji djelovanja nametnuo se kao jedan od najpoèljnijih partnera u gra|evinskom sek- poput ~ak dva rotora, most preko Jaruna i preseljenje toru, upravo zbog kvalitete svoga poslovanja. Ta je ~injenica prepoznata i od strane tramvajske Remize u Blato. U blizini sveu~ili{te bol- mjerodavnih institucija i nezavisnih medija, pa je M-Profil 2006. godine nagra|en nice ve} je izgra|eno golf igrali{te, a u planu je i nova i Zlatnom kunom, a 2007. godine svrstan u grupu najbrè rastu}ih poduzetnika u zona s neboderima. U Osijeku ni~e Agramov Eurodom Hrvatskoj. M-Profil je jedna od tvrtaka koja je, prema novom Pravilniku o gradnji za koji }e promijeniti vizuru grada na Dravi i preseliti izvo|enje velikih gra|evinskih radova dobila suglasnost za gra|evine skupine II. ìvot ne{to isto~nije od najuèg gradskog centra. Bli- zanci u Ulici Republike jo{ su jedna gra|evina koja }e Danas M-Profil zapo{ljava 410 radnika, a odnedavno je u proizvodni proces imple- oplemeniti panoramu gradskog sredi{ta. mentirao i nov, najmoderniji ra~unalni CNC stroj. Time su pove}ani proizvodni kapaciteti tvrtke na gotovo 15 tisu}a tona ~eli~nih konstrukcija, pa je M-Profil u stanju Od velikih projekata u Hrvatskoj treba izdvojiti i most brè odgovoriti na sve zahtjeve trì{ta, ispo{tivati zadane rokove i kvalitetno odraditi Pelje{ac, za koji se ve} sada tvrdi da }e postati promet- ve}u koli~inu posla. Sustav monta`ne gradnje po sistemu ‘klju~ u ruke’ s M-Profilom, na budu}nost hrvatskog juga kada poveè Dubrovnik njegovim stru~nim kadrovima te modernom proizvodnom tehnologijom, postaje jo{ najsuvremenijom cestovnom mreòm s ostatkom Hr- jednostavniji i pristupa~niji svakom graditelju i investitoru. vatske. ■

30 Transport i logistika Transport i logistika

Outsourcingom logi- Porast cijena goriva posljednjih je mjeseci stavio nagla- na~inom zadovoljavanja potreba kupaca je spoznaja Hrvatska zanimljiva stranim prijevoznicima [to je logistika? stike poduze}a èle sak na transport i zapravo ukazao na va`nost te djelat- situacije u kojoj postoje poduze}a i pojedinci koji su Hrvatska se danas, vi{e nego ikad prije, suo~ava s smanjiti svoje tro{kove nosti te njezin utjecaj na gospodarstvo u cjelini. Posku- kvalificiraniji za obavljanje poslovne funkcije logistike ulaskom stranih, jeftinijih prijevoznika u na{u mreù. Logisti~ki management dio je distributivnog lanca koji planira, provodi i kon- pljenje transporta lan~ano je pove}alo i mnoge druge i/ili distribucije. Pod «kvalificiranijima» se smatraju Razlog je tomu zemljopisni poloàj Hrvatske, na poslovanja, a ujedno trolira u~inkovit tijek skladi{tenih proizvoda od mjesta proizvodnje do mjesta tro{kove, a diljem svijeta transportna poduze}a na sve ona poduze}a, odnosno pojedinci koji koriste sinergiju raskri`ju trgova~kih putova ju`ne i jugoisto~ne Euro- pove}ati u~inkovitost, kupnje (potro{nje), a sve kako bi se {to u~inkovitije zadovoljile potrebe kupaca. su ve}im mukama. Sli~na je situacija i u Hrvatskoj. poslovanja ili na vi{e trì{ta ili kanala distribucije u pe, ali i poloàj na Jadranskom moru i pristup lukama jer se zaliha danas ne Kao poslovni koncept, logistika se pojavljuje 50-ih godina 20. stolje}a. Njezina je Iako se ne moè govoriti o profitiranju iz takve situa- isto vrijeme i razgranatu mreù podru`nica, odnosno te razvijena mreà autocesta. Na razvijenim trì{tima, smatra investicijom, pojava bila nu`na zbog pove}anja sloènosti primitka sirovina i isporuka goto- cije, sigurno je jedino da }e situaciju na trì{tu lak{e logisti~kih centara, ta na taj na~in brzo, efikasno, ali i kao {to je hrvatsko trì{te usluga prijevoza, uvijek vih proizvoda, u znatno pove}anom globalnom lancu distribucije. Ukratko: pravi nego tro{kom. amortizirati specijalizirana poduze}a, upravo zbog toga jeftinije nego poduze}e koje se koristi njihovim uslu- postoji mjesta za jo{ sudionika koji }e ponuditi kva- proizvod, u pravoj koli~ini, u pravo vrijeme, na pravom mjestu, prema «pravoj» {to }e svoje tro{kove prebaciti na korisnika, dok }e oni gama, moè doprijeti do kupca to~no onda kada je to litetniju, dostupniju, jeftiniju i inovativniju uslugu, cijeni. Logistika moè biti interna i eksterna. Interna se fokusira na logisti~ke po- koji u sklopu svog poslovanja koriste i vlastite kapaci- kupcu potrebno. ~esto kombiniraju}i nekoliko usluga odjednom (npr. trebe poduze}a, a eksterna, pomo}u supply chain managementa (SCM), odno- tete kako bi obavljali poslove transporta znatno teè carinjenje, deklariranje i transport robe), osiguravaju}i sno, managementa lanca distribucije na tijek i skladi{tenje proizvoda od mjesta iza}i na kraj s rastu}im tro{kom poslovanja. Upravo tu Paketna distribucija nudi vi{estruke koristi time ne samo puko prevoènje robe od to~ke A do proizvodnje do mjesta kupnje (potro{nje). dolazi do izraàja trend outsourcinga logistike i distri- Osim trgova~kih tvrtaka, sve je vi{e malih i sre- to~ke B, nego i dodavanje vrijednosti proizvodu. „Pro- bucije, koji je posljednjih godina postao gotovo pravilo dnjih tvrtaka koje prepoznaju vrijednost distribucije blem je hrvatskih prijevoznika u zastarjelom voznom za poduze}a koja èle smanjiti svoje tro{kove poslo- proizvoda putem me|ugradske paketne dostave. Pri- parku, {to bi se, na inicijativu prijevoznika, moglo uzeti vrstu i koli~inu robe koja se prevozi te na osno- Osim trgova~kih tvr- vanja, a ujedno pove}ati u~inkovitost, jer se zaliha da- mjetan je trend rasta upravo takva na~ina distribucije rije{iti povoljnijim Vladinim kreditima za nabavku novi toga odrediti optimalnu nosivost i obujam vozi- taka, sve je vi{e malih nas ne smatra investicijom, nego tro{kom. koji iz godine u godinu obara rekorde i prema{uje vih vozila“, isti~e Renata Travljanin, voditeljica ureda la. S obzirom na karakteristike robe, valja odabrati i i srednjih tvrtaka koje pro{logodi{nje rezultate za velike postotke. Tvrtke su tvrtke Deceuninck, te napominje kako je u Hrvatskoj odgovaraju}u karoserijsku izvedbu (otvorena, zatvore- prepoznaju vrijednost Prioritet je dolazak do kupca u trenutku kada je to po- u logisti~kim poduze}ima prona{le pouzdanog partne- nedovoljno iskori{tena mogu}nost prijevoza èljezni- na). Ruta kojom se namjerava naj~e{}e voziti (duìna distribucije proizvoda trebno ra, koji im omogu}ava da se u potpunosti bave svojim com i plovnim rijekama, iako se pretpostavlja, da }e, relacije) odre|uje i vrstu te snagu motora. Bira li se putem me|ugradske Trgovina na veliko jedna je od grana gospodar- businessom i u potpunosti zaboravi na probleme s, pri- zbog ve} spomenutog stanja na svjetskom trì{tu naf- vozilo koje ima ukupnu masu ve}u od 3,5 tona, po- paketne dostave. stva koja najvi{e tro{kova poslovanja ima upravo u mjerice, sindikatima, tro{kovima odràvanja vozila, a te i naftnih derivata, navedeni „alternativni“ na~ini treban je voza~ koji ima poloènu voza~ku dozvolu podru~ju logistike i distribucije, ali i najvi{e zahtjeva tu je i mogu}nost osiguranja paketa u slu~aju {tete, ga- prijevoza sve vi{e dobivati na zna~aju. C kategorije. Voza~a valja uzeti u obzir i kada se bira za smanjenjem tih tro{kova i optimizacijom poslo- rancije da }e roba sti}i na odredi{te u odre|eno vrije- opremljenost vozila. Komforni detalji poput klima- vanja, zbog sve ve}e potrebe da se poslovnim part- me, mogu}nost pra}enja po{iljke putem Interneta i {to îme na cestu? ure|aja znatno }e mu olak{ati posao. Svaki proizvo|a~ nerima dostavi roba u pravo vrijeme, odnosno to~no je najva`nije, rezanje tro{kova od 50 pa do 100 tisu}a Pri odabiru lakog gospodarskog vozila u obzir treba sva svoja vozila nudi u raznolikim varijantama, ne- onda kada ju trebaju. Poja~ano zanimanje za ovakvim kuna za jednu prosje~nu srednju proizvodnu tvrtku.

Trast za kompletnu logistiku

Tijekom 60-godi{nje prisutnosti na trì{tu tvrtka Trast je od klasi~nog otpremnika i {peditera prerasla u modernog ponu|a~a logisti~kih usluga te danas svojim klijentima nudi organizaciju me|unarodnog prijevoza u uvozu i izvozu svim prijevoznim sredstvima (cestovni, èljezni~ki, avionski, pomorski i rije~ni), carinsko posredovanje na svim va`nim carinskim ispostavama i grani~nim prijelazima u Republici Hrvatskoj, vanjsko-trgovinski konzalting, lu~ku agenturu, skladi{tenje i skladi{ne manipulacije robama u carinskim i necarinskim skladi{tima (Zagreb, Rijeka, Osijek, Zadar, Split) uz obavljanje poslova dodatnih vrijednosti kao {to su etiketiranje, sortiranje, pakiranje, te cargo i paketnu dostavu po sistemu „od vrata do vrata“ u roku 24 sata unutar RH. S obzirom na {iroko razgranatu mreù podru`nica i organizacijski ustroj, Trast je zapravo jedina tvrtka koja objedinjuje ba{ sve usluge na trì{tu logisti~kih usluga. Kao svoju posebnu prednost u Trastu isti~u dobru po- zicioniranost u svim pomorskim i rije~nim lukama, koje }e i u budu}nosti, nakon ulaska Hrvatske u EU, biti va`ni grani~ni prijelazi.

Sna`na poslovna mreà od 19 poslovnica diljem RH, me|usobno povezanih modernim informati~kim sustavom, uz visokoobra- zovan i stru~an kadar koji ~ini preko 400 zaposlenih, omogu}ava nam pruànje i kvalitetno izvr{avanje {iroke palete logisti~kih i otpremni~kih usluga. Ambiciozni razvojni planovi uklju~uju izgradnju novih 30.000 m2 zatvorenog skladi{nog prostora na ve} defi- niranim lokalitetima kao i regionalno {irenje u susjedne zemlje, u kojima je Trast ve} sada prisutan kroz mreù postoje}ih parntera. Me|u tim planovima isti~e se i otvaranje novoga logisti~kog centra u Osijeku u srpnju ove godine, koji }e pored pruànja uobi~ajenih usluga u skladi{tu (istovar, utovar, skladi{tenje), nuditi usluge dodatnih vrijednosti kao {to su komisioniranje, etiketiranje, kon- fekcioniranje, evidencija robe kroz vlastiti ra~unalni sustav vo|enja skladi{ta, te mnoge druge usluge koje se dodatno usugla{avaju s klijentom ovisno o njegovim potrebama i zahtjevima.

32 www.mirakul.hr 33 Transport i logistika Transport i logistika

U Hrvatskoj je nerijetko i vi{e od stotinu, tako da izbor definitivno nije nih, logisti~kih i distributivnih usluga zanimljivo {iro- tuacijom robe, zbog potrebe za trenutnom promjenom Nedostatak kori{tenja dovoljno iskori{tena jednostavan. kom spektru investitora, na njemu postoji jo{ dovoljno stanja zaliha, ~estim ulazima i izlazima robe, vo|enju vlastita skladi{tenja mogu}nost prijevoza prostora za ulaz, a pove}ana konkurencija pogoduje skladi{nih knjiga te teìm uvidom u navedeno“, isti~e ~esto je njegova èljeznicom i plovnim Mala dostavna vozila korisnicima, jer se dobavlja~i nadme}u kreiraju}i Renata Travljanin. efektivna iskoristi- rijekama pa se pretpo- Citroen Berlingo svojevrsni je za~etnik ove klase. No- usluge koje su sve vi{e prilago|ene indvidualnim po- vost, odnosno ne- sivosti od 600 ili 800 kg i duìnom od 410 cm, iznimno trebama klijenata“, smatra Renata Travljanin. „Upra- Tehnologija olak{ava i ubrzava poslovanje stavlja, da }e zbog potpuna iskori{tenost je okretan i idealan je za grad, {to je osnovna prednost vo dugogodi{nje me|unarodno iskustvo u oblikovanju Poduze}a koja ne koriste blagodati modernih tehnolo- stanja na svjetskom skladi{nog kapaciteta i vozila ove kategorije. Peugeot Partner gotovo identi~an takvih specijaliziranih usluga izdvaja navedene sudio- gija u svakodnevnom poslovanju, na trì{tu logisti~kih trì{tu, takvi na~ini Berlingu, proizvodi se u istoj tvornici, a razlikuje se nike od ostalih konkurenata na trì{tu“, dodaje. Uz ove i prijevozni~kih usluga osu|ena su na pomanjkanje rada zaposlenika. prijevoza sve vi{e dobi- samo po najsitnijim detaljima. Volkswagen Caddy tvrtke spominje Pevec i RALU, koji se me|u ostalima efikasnosti, visoke tro{kove i gubitak posla. Zato se vati na zna~aju. ne{to je ve}i, ali i skuplji od spomenutog dvojca. U u Hrvatskoj isti~u po ozbiljnosti pristupa i kvaliteti neprestano razvijaju nova informati~ka rje{enja koja ovoj kategoriji svoje prili~no uspje{ne predstavnike gen je ne{to manja ponuda dostupnih izvedba i manji usluge. „Hrvatsko trì{te prijevoznika prvenstveno pomaù prijevoznicima biti korak ispred konkurencije imaju i talijanski Fiat, francuski Renault te njema~ki obujam teretnog prostora zatvorenog modela (5 do 7 ~ine mala, obiteljska poduze}a, s do 5 vozila, ~esto za- te svoj posao obaviti pouzdanije, brè i kvalitetnije. Opel. Njihovi modeli Doblo, Kangoo i Combo svojim m3). U ovoj kategoriji svojeg predstavnika ima i Mer- starjela, iako se u ovom segmentu moè na}i svijetlih Evo nekih od njih. su karakteristikama i cijenama bliì Peugeotu i Citroe- cedes s vrlo popularnim modelom Vito, koji prije sve- primjera, kao {to je npr. poduze}e Juri} promet iz Sla- nu nego Volkswagenu. ga privla~i svojom kvalitetom i vrlo dobrim drànjem vonskog Broda“, rezimira Travljanin. INTERNET cijene. Tu su i Renault Trafic te Opel Vivaro kod kojih Prijevozni~ke se tvrtke danas koriste specijalizira- Srednja dostavna vozila je primijenjen isti princip, kao i, primjerice, kod Peu- Za i protiv unajmljenog skladi{ta nim internetskim portalima za ugovaranje prijevoza, Najpoznatije vozilo iz ovog segmenta je VW Transpor- geota i Citroena: ista tvornica proizvodi Renaulta i Osim transporta, ~est je slu~aj ‘outsourcanja’ i usluge osobito onog zbirnog. Na taj na~in izbjegavaju po- ter koji svoju ogromnu popularnost moè zahvaliti i Opela koji se razlikuju samo u detaljima. U ovoj naj- skladi{ta. Ne samo skladi{ta kao zgrade, nego komplet- vrat praznog vozila i osiguravaju njegovu optimalnu tradiciji dugoj 57 godina. Njegova aktualna generacija brojnijoj kategoriji dostavnih vozila svoje predstavnike ne poslovne funkcije. Nekoliko je razloga koji taj trend iskori{tenost. Jedan od takvih portala je i www.qtrans. peta je u nizu. Kao i ve}ina njegovih konkurenata, imaju i korejski proizvo|a~i. ~ine sve popularnijim me|u hrvatskim poduzetnici- eu, u kojem prijevoznici iz cijele Europe unose svoju transporter je dostupan kao furgon, kombi, kamionet ma. U vlastitom skladi{tu, naime, postoji mogu}nost ponudu ili potra`nju za prijevoz (relacije, vrijeme, tip ili podvozje za dodatnu nadogradnju. Citroen i Peu- Velika dostavna vozila stalnog pristupa zalihama, vo|enju zaliha, ulazu i vozila i drugo-mogu}nost prijevoza opasnih tereta, geot kao i u kategoriji manjih ‘dostavnjaka’ ovdje Duìna modela u ovoj kategoriji blizu je {est metara, izlazu robe, njenoj manipulaciji i inventorizaciji. Ne- prijevoza tereta van gabarita…), a korisnici prijevoza konkuriraju s gotovo identi~nim modelom, Expert i visina prelazi 220 centimetara, s ~ime dolazi i veliki dostatak ovakva skladi{tenja ~esto je njegova efekti- unose svoje potrebe za prijevozom koje u svakom tre- Jumpy se kao i Partner i Berlingo razlikuju samo po volumen teretnog prostora koji nerijetko prelazi i 15 vna iskoristivost, odnosno nepotpuna iskori{tenost nutku moè vidjeti veliki broj prijevoznika. Pomo}u sitnim detaljima. Nedostatak u odnosu na Volkswa- m3. Najpopularniji modeli su Francuzi. Prije svih Ci- skladi{nog kapaciteta i rada zaposlenika. Zato je prije ugra|enog mailinga prijevoznici i korisnici prije- troenov Jumper, odnosno Peugeot Boxer. I ovi su mo- odluke o povjeravanju takve funkcije specijaliziranoj voza bez te{ko}a uspostavljaju direktan kontakt te deli kao ostali dostavni Citroeni i Peugeoti svojevrsni tvrtki, potrebno napraviti dobar izra~un oportunitet- razmjenjuju informacije ili ponude. Dobit leì u u{tedi Ricardo - transport i logistika za isto~nu Hrvatsku blizanci s minimalnim razlikama, no u ovoj klasi im nih tro{kova prostora, odràvanja skladi{ta i strojeva novca i vremena, smanjenju tro{kova skladi{tenja ili se pridruùje i Fiat s modelom Ducato koji se tako|er u skladi{tu (vili~ari, strojevi za pakiranje…), tro{ka ka{njenja isporuke zbog ~ekanja na slobodnog prije- Dostaviti robu kupcu u to~no odre|eno vrijeme, na odre|eno mjesto i u odre|enim gotovo ne razlikuje od francuskih predstavnika. Tu je zaposlenika, dodatne ambalaè i cijene unajmljivanja voznika ili tovar te u {irenju mreè poslovnih part- koli~inama, po unaprijed definiranoj cijeni èlja je mnogih velikih proizvo|a~a i trgo- i Volkswagen Crafter kojeg odlikuje markantni izgled, skladi{ta, odnosno outsourcinga ove poslovne funkcije. nera. Portal je dostupan svagdje gdje postoji pristup vaca, koji ~esto nisu u stanju odgovoriti na sve te zahtjeve. Zato za svoga partnera a dostupan je kao furgon, kombi, kamionet, kamionet Nakon tako postavljene cost-benefit analize, u kojoj se Internetu, preko ra~unala ili mobilnog telefona, a za odabiru pouzdane logisti~ke tvrtke, koje }e svojom brzinom, kvalitetom i povoljnom s dvostrukom kabinom ili podvozje. Kapacitet teretnog ne smiju izostaviti skriveni tro{kovi (npr. tro{ak ure- njegovu primjenu nije potrebna posebna programska cijenom osigurati isporuku, odnosno skladi{tenje potrebnih koli~ina robe namijenje- prostora ovisno o varijanti iznosi do 17 m3, a nosivost dskog materijala, reìjski tro{kovi, izdatci za bolovanje oprema. ne trì{tu. do 3000 kg. Time je Crafter pri samom vrhu svoje kla- zaposlenika), vrlo se ~esto moè donijeti zaklju~ak o se, no za upravljanje najve}im Crafterom 50 potrebna isplativosti iznajmljivanja skladi{ta i prepu{tanja ove NAVIGACIJSKI SUSTAV Na podru~ju isto~ne Hrvatske tim se poslovima bavi osje~ka tvrtka Ricardo. Snagom je voza~ka dozvola C-kategorije, kao {to je to slu~aj sa poslovne funkcije nekom drugom poduze}u. „Out- U uporabi je i GPS koji dispe~eru u svako vrijeme osi- usmene predaje, od jednog zadovoljnog klijenta do drugog, Ricardo je postao re- svim najve}im izvedbama dostavih automobila ove sourcing skladi{ta nije preporu~ljiv za maloprodajna gurava informaciju o mjestu na kojem se nalazi poje- spektabilna i sna`na logisti~ka te mikrodistribucijska tvrtka sposobna za ispunjenje klase. Svojeg aduta u ovoj klasi ima i Mercedes-Benz s skladi{ta i za veleprodajna skladi{ta s visokom fluk- dino vozilo te omogu}uje brzu reakciju u promjeni svih zahtjeva svojih korisnika. Ulaskom na trì{te paketne dostave od vrata do vrata, modelom Sprinter, koji nudi najve}u razinu sigurnosti odra|uju taj zavr{ni posao za velike logisti~ke tvrtke te dodatno poja~avaju svoj ima- i opremljenosti. Tu je i talijanski proizvo|a~ specija- ge pouzdanog i poèljnog partnera. Specijalizacijom i posve}ivanjem samo segmen- liziran za kamione i laka gospodarska vozila - Iveco. tu transporta i logistike, Ricardo dopu{ta velikim proizvodnim i prodajnim tvrtkama Njihov Daily nudi {irok i raznovrstan izbor vozila mogu}nost outsourcinga te poslovne funkcije, kako bi se mogle posvetiti svom pri- ukupne mase od 3,5 do 6,5 tona, {to je i rekord u klasi. marnom businessu, a minimalizirati i to~no predvidjeti tro{kove manipulacije robom. Svoje predstavnike imaju i Opel i Renault. Movano i To su prepoznali mnogi doma}i poduzetnici, pa se na popisu zadovoljnih klijenata Master su po receptu prenesenom iz niè klase tako|er tvrtke Ricardo nalaze Konzum, Badel 1862, Meggle, Labud, Karolina, Jadranska pivo- gotovo identi~na vozila. Ponudu zaokruùje Ford s po- vara, AWT, PZ Matijevi}, Englmayer i mnogi drugi. pularnim Transitom.

U Ricardu najavljuju i daljnje {irenje poslovanja, koje }e dodatno pove}ati kvalite- Na trì{tu logistike ima jo{ mjesta tu usluge, a u planu je izgradnja ve}eg logisti~kog centra smje{tenog na atraktivnoj Hrvatskim trì{tem logistike vladaju uglavnom lokaciji nadohvat svih va`nih prometnih pravaca, 15.000 m2 povr{ine, ~ija gradnja poduze}a u stranom vlasni{tvu, poput Lagermax AED, po~inje naredne godine, kojim }e Ricardo potvrditi poziciju najozbiljnije logisti~ke IN-Time, DHL, Gebrüder Weiss, Intereuropa… „To u tvrtke na podru~ju do Zagreba. jednu ruku i ne ~udi, jer je hrvatsko trì{te transport-

34 www.mirakul.hr 35 Transport i logistika

Logisti~ke tvrtke sluè rasporeda utovara i istovara te pronalaènju alternati- ruke i vrijeme ~ekanja potrebno za isporuku i tran- se specijaliziranim vnih putnih pravaca. GPS (Global Positioning System), sport do kupca. softverom za on-line odnosno sustav globalnog pozicioniranja glavni je dio vo|enje skladi{ta i isto sustava satelitske navigacije, koji se u posljednje vrije- Kako funkcionira Synergebuild takvo naru~ivanje. me ugra|uje u vozila, ali je ure|aj mogu}e dodati i u Synergebuild je E-business divizija Deceuninck grupe. Ure|enje interijera vozilo u kojem ga nema. Taj sustav neprestano i pre- Koristi Internet i aplikacije temeljene na Internetu, za cizno odre|uje poziciju vozila te zvukom i slikom na ostvarenje u~inkovitosti kroz distributivni lanac i ko- zaslonu upu}uje voza~a na odgovaraju}e upravljanje. risti za proizvo|a~e, distributere, instalatere te njihove krajnje kupce. Namijenjen arhitektima, kupcima i SOFTVER proizvo|a~ima stolarije, a sa~injen je od razli~itih mo- Logisti~ke tvrtke sluè se specijaliziranim softverom dula koji ~ine distributivni lanac: za on-line vo|enje skladi{ta i isto takvo naru~ivanje. 1. Webbuilder Ovi sofisticirani i potpuno prilago|eni programi osi- 2. Installer direct guravaju optimalnu razinu zaliha, daju}i prijedloge o 3. Deceuninck direct. koli~inama potrebnim za narud`bu, a sve prema ranije zadanim parametrima minimalnih i maksimalnih za- WEBBUILDER Za proizvo|a~e stolarije koji nemaju liha te kretanjima zaliha u vremenu potrebnom za do- vlastitu web stranicu, Deceuninck potpuno besplatno lazak robe na skladi{te. Ovakvi programi omogu}uju omogu}ava kreiranje stranice prema ve} postoje}im korisnicima on-line naru~ivanje i uvid u skladi{te u predlo{cima. Kreiranje je pojednostavljeno, tako da i bilo koje vrijeme, s bilo kojeg mjesta s kojeg je mogu}e osoba s minimalnim informati~kim vje{tinama moè pristupiti Internetu. kreirati stranicu i na nju vezati vlastiti cjenik. S tako nastale web stranice proizvo|a~a stolarije, kupac ili INFORMATIKA U LOGISTICI arhitekt, unose}i podatke o èljenoj vrsti stolarije, generiraju ponudu s rokom isporuke i cijenom. Synergebuild – prakti~ni primjer Supply Chain Mana- gementa INSTALLER DIRECT namijenjen je instalaterima stola- Koliko je va`no upravljati kanalom distribucije i koje rije, koji na licu mjesta, pomo}u PDA ili dlanovnika, s sve koristi postoje za sve sudionike u lancu najbolje mjerama otvora i karakteristikama stolarije, generiraju pokazuje uspje{na praksa. Synergebuild je takav pri- ponudu za kupca. mjer, a koristi ga Deceuninck, me|unarodna korpora- cija za proizvodnju, distribuciju i prodaju PVC profi- DECEUNINCK DIRECT funkcionira kao samostalni la za gra|evinsku industriju, sa sjedi{tem u Belgiji i dio Synergebuilda ili kao skup ponuda na~injenih i podru`nicama na gotovo svim kontinentima. Za tako prihva}enih putem Webbuildera ili Installer direct- veliku grupaciju, koli~ina kapitala vezanog u zalihama a. Deceuninck direct izravna je poveznica izme|u svakako je bitan financijskih ~imbenik. @ele}i smanjiti proizvoda~a stolarije i dobavlja~a PVC profila, pomo}u zalihe, a time i tro{kove, ali i zadràti visoku razinu koje proizvo|a~ u svakom trenutku ima uvid u usluge prema kupcima i po{tivati rokove isporuke, De- skladi{te dobavlja~a, moè poslati narud`bu ili utvrditi ceuninck je razvio portal za on-line pristup skladi{tu status trenutnih (otvorenih ili isporu~enih, a nedospje- dobavlja~a – Synergebuild. Platforma za njegov razvoj lih) narud`ba. bio je DEPLIS (DEceuninck Plastic Information Sy- stem), softver razvijen za potrebe korporacije koji Bitno je naglasiti potrebu povezivanja svih dijelova objedinjuje planiranje, proizvodnju, sustav vo|enja Synergebuilda internetskom vezom, jer Synergebuild Upravljanje kanalima skladi{ta, fakturiranje i ra~unovodstvo, narud`be pre- osim naru~ivanja omogu}uje i vo|enje skladi{ta mate- distribucije na primjeru ma dobavlja~ima i narud`be kupaca. Mogu}nosti koje rijala proizvo|a~a stolarije, te se, prihva}anjem ponude portala Synergebuild je DEPLIS pruào zaposlenicima Deceuninck-a od- Webbuildera ili Installer directa, materijal potreban za govarale su vrijednostima koje je management èlio izradu stolarije automatski rezervira prema odre|enoj pruìti kupcima kako bi pove}ali njihovu lojalnost, do- ponudi. Nema li dovoljno materijala na skladi{tu, a s dali vrijednost proizvodu, uklju~ili kupce u procese u obzirom da je pomo}u Synergebuilda proizvo|a~ izra- poduze}u i, {to je mo`da najva`nije, omogu}ili kupci- vno povezan s dobavlja~em, generira se narud`ba za ma da svoje narud`be {alju 24 sata dnevno, 7 dana u dobavlja~a i rezervira raspoloìva zaliha kod njega. tjednu, uklju~uju}i i narud`be s odgo|enom ispo- Proizvo|a~ putem e-maila dobiva obavijest (potvr- rukom. Upravo je dobivanje narud`ba s odgo|enom du narud`be) o rezerviranim koli~inama, cijenama i isporukom bio jedan od klju~nih Deceuninck-ovih rabatima, datumu i na~inu isporuke (vlastito preuzi- Svojim radnim prostorom poduzetnik komunicira s trì{tem, odnosno sa svojim klijentima. Koju boju koristiti i kakav stil inte- ciljeva, s kojima se nastojala smanjiti koli~ina za- manje, redovna kamionska ruta dobavlja~a...). Nakon rijera odabrati ovisi o poruci koju èli poslati. Ako tom porukom poru~uje i isti~e ~injenicu da je rije~ o mladoj, brzoj, atraktivnoj liha proizvedena prema ranijoj potra`nji, a pove}ati isporuke robe, proizvo|a~ dobiva e-mailom obavijest o tvrtki, odabir namje{taja i boja bit }e, naravno, druga~iji nego kada se poku{ava komunicirati tradicija, sigurnost i ozbiljnost. koli~ina proizvoda na~injenih za poznatog kupca, {to slanju robe, te popratnu dokumentaciju – otpremnicu osigurava siguran dotok novca, smanjuje rokove ispo- i ra~un. ■ Pripremio: Ante Veki}

36 Ure|enje interijera Ure|enje interijera

Unato~ bogatu izbo- Ba{ kao i u svijetu mode, trendovima unutarnjeg su naravno, vrlo sklona kr{enju. No, moè se re}i da je ru, ponekad }e doista ure|enja diktira se u velikim svjetskim modnim za dje~je sobe najbolje odabrati tople boje poput crve- Novi inovativni materijali biti prete{ko ili ~ak centrima. Jedan od najve}ih svakako je Milano. Ne- ne, ùte ili naran~aste, jer privla~e pa`nju i stimuliraju Svrha proizvoda CS-Construction Specialities je za{tita interijera i vanjskih nemogu}e na}i ne{to davno odràn Salone Internazionale del Mobile ili aktivnost. Hladne boje, poput nijansi plave, zelene i povr{ina gra|evina. êtiri osnovne grupe proizvoda su: ACROVYN® profili i {to se uklapa savr{eno. Me|unarodni sajam namje{taja donio je zanimljive ljubi~aste, smiruju i pove}avaju koncentraciju, pa su novosti te nazna~io smjerove u kojima }e se kretati i preporu~ljive za spava}e ili radne sobe. Bez obzira na plo~e, AIRFOIL profili za za{titu od sunca, PEDISYSTEM otira~i na ulazima objeka- Zato je ve} u startu kako }e izgledati prostori u kojima }emo u budu}nosti pravila pojedinci u prostorima za odmor i rad ponekad ta i COUVRANEUF dilatacioni profili. Ovom bi se prilikom zadràli na ACRO- dobro biti otvoren za ® boraviti. „Ako se vodimo time {to jedan od najve}ih stave tople boje, jer se upravo u takvoj sredini osje}aju VYN profilima i plo~ama ~iji je asortiman obnovljen te pruà niz novih tehni~kih nove ideje i mogu}nost svjetskih sajmova namje{taja, pa i trendova, onaj u dobro. Zato, birajte boje koje u vama poti~u pozitivno i estetskih rje{enja. Materijal je vrlo otporan na udarce, na kemikalije i agresivne odre|enog ustupka Milanu, savjetuje ili bolje re~eno diktira, rekla bih da raspoloènje, jer }ete se bolje osje}ati, a samim time materijale te posjeduje protupoàrni atest EN 13501-N B-s2-dO. i odmaka od svojih je trend nedostatak boja te da je velik dio toga {to se biti i produktivniji. prvotnih zamisli. nudi u tonovima crne i bijele, antracit sive, svijetlo Koriste se kao: za{titni profili na uglovima, kao horizontalni za{titni profili ili plo~e sive, eventualno tamno sme|e. Povr{ine su glatke i Dobra rasvjeta – pola posla za oblaganje zidova i vrata, kao rukovati u bolnicama, hotelima, {kolskim ustano- visoka sjaja, minimalisti~ke, bez pretjeranih detalja. I Nevjerojatno je koliko pravilna rasvjeta moè pove}ati vama, domovima umirovljenika i drugim objektima s uve}anim rizicima o{te}enja, ® dalje se prepoznaje mediapan kao naj~e{}i materijal u ili smanjiti atraktivnost prostora. „Svojim klijentima a odràvanje higijene je od posebnog zna~aja. Zidove s ACROVYN lako se ~isti i izvedbi namje{taja, koà, {tof... Sve ve}i dio namje{taja naj~e{}e preporu~ujem barem dva osnovna tipa rasvje- nikada se vi{e ne moraju li~iti. Izbor od 30 boja omogu}ava mnoge estetske varijan- radi se u staklu, a drvo se u modernom prostoru poja- te: ne{to {to bismo mi nazvali ambijentalna rasvjeta te. Zastupnik za Hrvatsku: www.livello.hr vljuje kao detalj. Sve je ve}i broj aktraktivnih zidnih koja je prisutna u vrijeme kada se odmarate, gleda- obloga, tapeta, kamena, metalnih plo~a, pa ~ak i onih te TV, uìvate u knjizi ili glazbi i drugi tip rasvjete korodiranih. Ono {to je do nedavno bilo ravnih linija, ne{to je {to vam treba da bi prostor u potpunosti bio u prostoriji, kako smo manje-vi{e svi navikli. On se Bez obzira na pravila ~etvrtasto, danas polako zamjenjuju oble linije. Takvu osvijetljen. To je sna`na rasvjeta i naj~e{}e neobojan moè izmjestiti u bilo koji kutak sobe, ovisno o planu pojedinci u prostorima ‘sudbinu’ osim stambenih dijele i poslovni prostori“, izvor svjetla“, obja{njava Nikolina Peki}. Naravno, o ure|enja i pruìti sasvim jednak, ponekad i puno bolji za odmor i rad ponekad ukratko nazna~uje posljednje trendove Natalija Peki} tome {to i kako èlite da vam svijetli, potrebno je vo- u~inak od ove standardne, centralne instalacije. stave tople boje, jer se iz osje~kog Interijer studija Karizma. diti ra~una prije same kupovine rasvjetnih tijela, ba{ upravo u takvoj sredini zato kako biste izbjegli naknadno razbijanje zidova i Rasvjetna su tijela veoma zahvalan dekorativni ele- osje}aju dobro. Izgled ureda oda{ilje poruku provla~enje strujnih kablova. Nije uvjet da je izvor ment, jer mogu sakriti sve nedostatke va{ega doma i Sam svoj majstor Svojim radnim prostorom poduzetnik komunicira svjetla neizbje`no postavljen na sredi{njem mjestu dodatno naglasiti sve njegove ljepote. Njihov bi raspo- Svatko je od nas bio u prilici urediti svoj mali kutak. Bilo da se radi o radnome sto- s trì{tem, odnosno sa svojim klijentima. Koju boju lu, kutku u vlastitu domu, ili ~itavom stanu, ku}i ili nekakvom drugom prostoru u koristiti i kakav stil interijera odabrati, ovisi o poruci kojem boravimo. U {arolikom izboru namje{taja, dodataka, boja i rasporeda vrlo se koju èli poslati. Ako tom porukom poru~uje i isti~e lako izgubiti. Evo nekoliko savjeta kako ostati na pravome putu i uspje{no posloìti ~injenicu da je rije~ o mladoj, brzoj, atraktivnoj tvrtki, vlastito okruènje. odabir namje{taja i boja bit }e, naravno, druga~iji nego kada se poku{ava komunicirati tradicija, sigurnost i oz- Promatrajte cjelovitu sliku. Kada se ljudi upuste u ure|enje interijera, izgube se biljnost. „[to se trendi paleta boja ti~e, i dalje su to ze- u èlji da imaju sve {to su vidjeli i sve {to im se svidi u svom prostoru. Kako bi leni tonovi koji idu prema tirkiznim, ljubi~aste pa sve izbjegli tu zamku, potrebno je usredoto~iti se na najve}e povr{ine stana ili ku}a, do izrazito pink, crvena, crna, tamno siva i naravno sve ujedna~iti ih, odnosno u~initi cijeli prostor koji ure|ujemo jednom cjelinom, a ne druge prirodne nijanse koje prepoznajete kao trend i u poku{avati do}i do toga da svaka soba za sebe ~ini jednu pri~u naj~e{}e nespojivu garderobi. U odabiru uzoraka prevladavaju oni s cvjet- s ostalim prostorijama. nim motivima kako po tapetama, tako i po sjede}im Dobro izmjerite dimenzije. Prije kupnje komada namje{taja potrebno je spoznati garniturama , stolicama ili frontama namje{taja“, sma- realnu veli~inu predmeta koji kupujete. Saloni namje{taja naj~e{}e su veliki i visoki tra Natalija Peki}. prostori gdje sve, primjerice sjede}e garniture, izgledaju lijepo i ne osobito veliko. No u trenutku kada ih unesete u svoj prostor, shva}ate da ste se prevarili. Razlika Nitko ne moè sa sigurno{}u re}i koje bi boje tre- izme|u dubine od 110 cm ili 90cm ne ~ini se velikom, ali u prostoru puno zna~i. bale u nekom prostoru biti dominantne. I one, poput namje{taja, oda{ilju poruku. Postoje neka Budite strpljivi. Odabrati pravi komad namje{taja, pa ga onda jo{ uklopiti s nekim op}eprihva}ena mi{ljenja o zna~enjima pojedinih boja ve} postoje}im, da se sloè u stilu, boji, proporciji, materijalu, da vam se svidi, te pa se tako uglavnom smatra da boja u prostoru karak- da bude udoban... Nimalo lak zadatak za koji treba vremena i strpljenja. Ne radi se terizira energi~nost, impulzivnost, èlju za aktivno{}u uop}e o lakom poslu - stru~an savjet moè u{tedjeti puno truda, vremena i ìvaca, a i uspjehom. Bijela se, pak, povezuje s jednostavno{}u, uvijek moète dobiti i prakti~na rje{enja o kojima mo`da nikada niste ni razmi{ljali. ali i stalnim ulaganjem energije, sme|a sa savjesno{}u Ponuda namje{taja sada je uistinu velika i uz malo pomo}i moète otkriti upravo i staloènosti, zelena sa stabilno{}u i moralno{}u, onaj pravi komad stvoren za vas i va{ kutak. plava s lojalno{}u i te`njom za harmonijom, ùta s ma{tovito{}u i srda~no{}u, naran~asta s organiza- Budite spremni na kompromis. Unato~ bogatu izboru, ponekad }e doista biti cijskim sposobnostima, druèljubivo{}u, ljubi~asta prete{ko ili ~ak nemogu}e na}i ne{to {to se uklapa savr{eno. Zato je ve} u star- s kreativno{}u i kompleksno{}u, siva s bri`no{}u tu dobro biti otvoren za nove ideje i mogu}nost odre|enog ustupka i odmaka od i individualno{}u... Tako i u kori{tenju boja u svojih prvotnih zamisli. odre|enim prostorima opet postoje neka pravila, koja

38 www.mirakul.hr 39 Ure|enje interijera Ure|enje interijera

prema stropu (upplighter). Usto strop obojite u neku ter klimatizacijski sustavi ne upuhuju zrak punom Klimatizacija je uz svjetliju boju i u~inak }e biti intenzivniji; snagom onda kada je temperatura tek malo ispod ili dana{nje temperature • osvijetlite sva ~etiri ugla prostorije; iznad postavljene vrijednosti. Naprotiv, sustavi preciz- postala imperativ. Novi • u jednom dijelu sobe postavite jednu svjetlosnu no i kontinuirano doziraju nu`ne koli~ine energije za klima-ure|aji sve su plohu (primjerice, presvu~eni okvir iza kojega }ete postizanje èljenog klimatskog stanja prostorije, {to se sofisticiraniji i osim {to staviti izvor svjetlosti) kako biste privukli pozornost. polu~uje elektroni~ki upravljanim motorima u interesu dolaze u izvedbama Tako }e se prostorija ~initi prostranijom. prilago|avanja odre|enom u~inku grijanja i hla|enja. koje je lako uklopiti u Upravo zahvaljuju}i nenadma{noj inverterskoj teh- Ukoliko èlite da vam soba djeluje vi{om: nologiji pogonski elektromotori rade mirno, kako stil ure|enja, va`nije • upotrijebite najvi{e vertikalne zrake svjetlosti; u~inski tako i gospodarski, a prvenstveno be{umno je da se javljaju nove • objesite stropne svjetiljke (lustere ili visilice) vrlo – nisu uzrokom nastanka propuha budu}i da je dovod tehnologije uz koje nisko. zraka u prostoriju uvijek precizno pode{en. Rezultat je mogu}e ostvariti i su dulji vijek trajanja proizvoda te smanjeni tro{kovi u{tede na elektri~noj Ukoliko èlite da vam soba djeluje ugodnijom: odràvanja i servisiranja. energiji. • u velikoj sobi visoka stropa postavite nekoliko malih stolnih svjetiljaka kako biste stvorili niz malenih i Elektroni~ka kontrola klime niskih izvora svjetlosti te }e vam soba }e vam biti izvan vidnog podru~ja osobe, te koristiti indirektnu ra- Elektroni~ka kontrola klime podràva stabilnu tempe- toplija i ugodnija; svjetu ili sjenila i izbjegavati sjajne povr{ine. raturu prostorije i istovremeno omogu}uje primjere- • nemojte osvjetljivati strop. nu u{tedu energije tijekom cjelogodi{njeg razdoblja s [to se uredskog prosto- red trebao biti dovoljno fleksibilan kako bi se pomo}u Inverter tehnologija {tedi struju obzirom na visokou~inkovitu tehnologiju. ra ti~e, i tu je vi{e nego njih stvorio razli~it ugo|aj tijekom dana, a i razli~ita [to se uredskog prostora ti~e, i tu je vi{e nego potreb- Klimatizacija je uz dana{nje temperature postala im- potrebno voditi ra~una usmjerenost svjetla moè mijenjati i izgled pojedine no voditi ra~una o kvalitetnoj rasvjeti jer dobra rasvje- perativ. Novi klima-ure|aji sve su sofisticiraniji i osim Brzo postizanje èljenih uvjeta o kvalitetnoj rasvjeti jer prostorije, posebice u smislu njezinih dimenzija, ali i ta pri radu smanjuje o~ni napor, glavobolju i umor. {to dolaze u izvedbama koje je lako uklopiti u stil Utro{ak se energije pove}ava za 10% prigodom po- dobra rasvjeta pri radu boja. Koliko je svjetlosti potrebno, ovisi o vrsti posla te o ure|enja, va`nije je da se javljaju nove tehnologije uz stizanja èljene temperature prostorije. Vrijeme po- kakvo}i i koli~ini prirodnog svjetla koje ured prima. koje je mogu}e ostvariti i u{tede na elektri~noj ener- stizanja èljene temperature prostorije za tre}inu je smanjuje o~ni napor, Ukoliko èlite da vam soba djeluje prostranijom: Raspored ureda tako|er utje~e na najbolje osvjetljenje giji. Jedna je od takvih novosti i inverter. O ~emu je manje od potrebnog vremena konvencionalnih klima- glavobolju i umor. • iskoristite zidne svjetiljke koje usmjeravaju svjetlost prostorije. Rasvjetna tijela zato je potrebno smjestiti rije~? Za razliku od konvencionalnih jedinica, inver- tizacijskih sustava.

Arhitektonski unutarnji profili Bee_bo®

Luksuzno, ali jednostavno. Tako bi se najkra}e mogao opisati dojam koji pruàju arhitektonski unutarnji profili tvrtke Deceuninck zaigranog naziva Bee_bo®. Rije~ je o prozivodu koji dopu{ta igranje suprotnosti- ma: hi-tech izgledom proizvoda i prirodnim materijalima te ostalim elementima u prostoru. Jednostavan, geometrijski dizajn ~ini Bee_bo® savr{enim za prekrivanje zidova (ravnih ili zaobljenih), stropova i ostalih povr{ina. Nezahtjevno odràvanje, lako}a primjene i ekolo{ka odrìvost proizvoda, kvalitete su tako|er ugra|ene u Bee_bo®.

Ekolo{ki osvije{ten proizvod Bee_bo® je trenutno dostupan u tri strukture: pravocrtnoj, kvadratnoj i vafl. Upravo te strukture ~ine osnovu proizvoda, a unutarnjom igrom sastavnica koje oblikuju njihovu kona~nu snagu, osiguravaju razli~ite kreacije i pruàju potpunu slobodu u oblikovanju. Osim tih kvaliteta, Bee_bo®, uzimaju}i u obzir njegov cjelokupni ìvotni vijek i vode}i ra~una o budu}im potrebama, daje pozitivan doprinos ekolo{kom sustavu, kao odrìvi proizvod. Profili su proizvedeni na bazi 100% recikliranog PVC-a. Nakon primjene zavr{nog sloja, nov proizvod sadrì vi{e od 80% recikliranog materijala. Na kraju njegova ìvotnog vijeka, proizvod se moè jo{ jednom potpuno reciklirati.

Za maksimalnu kreativnost Uz Bee_bo® kuhinja se stapa s dnevnim boravkom, kupaonica postaje dio spava}e sobe. @ivot. Rad. Opu{tanje. Sva razli~ita ìvotna okruènja prevode se u razli~ite prostore u kojima arhitektura osigurava osje}aj inspiracije, osje}aj koji moè nastati kombinacijom razli~itih Bee_bo® arhitektonskih profila za interijere. Jednostavnost sustava uvijek jam~i da bilo koji prostor, od privatnog do javnog, moè biti kreiran u trendu, na stilski i kreativan na~in.

40 www.mirakul.hr 41 Ure|enje interijera Ure|enje interijera

Kvalitetne podne oblo- U~inkovitost {tednje energije [to se kupaonice ti~e, kreativnost je opet determi- ku}e, tako i za poslovne prostore, a mogu popratiti Zidne naljepnice Ure|enje interijera ge zaslu`ne su za dobru Inverterski sustavi mogu polu~iti oko 30% u{tede nirana prostorom i naj~e{}e poloàjem instalacija. svaki trend. U odre|enim prostorima moète prona}i Trenutni su hit u svijetu zidne naljepnice koje je nudi neograni~ene zvu~nu i toplinsku utro{ka energije, zahvaljuju}i pobolj{anom koeficijen- „Preporu~ila bih gdje god i kada god je to mogu}e iz- i lijevane podove, od specijalnih masa ili smola, koje mogu}e naru~iti s Internet stranica kao {to su www. mogu}nosti, a svake izolaciju doma. Osim tu u{tede (COP). COP predstavlja relaciju izme|u baciti perilicu rublja iz kupaonice, fokusirati se na ra- doista izgledaju atraktivno, no kao i sve ostalo, dosta whatisblik.com. Roboti, stilizirane ìvotinje, pikseli, se godine netko dosjeti toga, one nagla{avaju utro{ene elektri~ne energije i ostvarenog rashladnog svjetu, a izbor keramike i sanitarnih elemenata doista toga ovisi o prostoru i preferencijama, ukusu te dubini drve}e, {areni baloni, teme iz starih videoigrica i sve kako na nov i dotad ne- u~inka. [to je COP ve}i, to dobivate vi{e rashladne je ogroman. Sve ovisi ponovno o afinitetima klijenta, dèpa samog investitora. drugo {to vam padne na pamet moè vas gledati s je- i estetiku unutarnjeg zamisliv na~in u cijelu energije za 1 kWh uloène elektri~ne energije. ali i potrebama. Radila sam obiteljske ku}e u kojima je dnog od va{ih zidova. Dovoljno je odabrati, naru~iti i ure|enja. pri~u ubaciti neki novi i po 4 kupaonice pa se tu moète poigrati masom ideja Ne{to novo nalijepiti. Dekoraterski izazov – ure|enje kuhinje i kupaonice i detalja, ali ako ste osu|eni na jednu kupaonicu, onda Ure|enje interijera nudi neograni~ene mogu}nosti, materijal ili, pak, neki Kuhinja i kupaonica su takozvani najskuplji dijelovi tu prvo zadovoljavate funkcionalnost“, pri~a Peki}. a svake se godine netko dosjeti kako na nov i dotad Kako izgleda ured budu}nosti stari materijal uporabiti svakoga doma. Kuhinja je prostor koji treba zadovoljiti nezamisliv na~in u cijelu pri~u ubaciti neki novi mana sasvim nov na~in te i estetski kriterij, ali svakako treba biti i ekonomi~na. Hod po drvetu ili keramici? terijal ili, pak, neki stari materijal uporabiti na sasvim tako izmamiti zavid- Organizacija prostora u kuhinji trebala bi, u nekakvim Jedan je od najva`nijih poslova, ali i najisplativijih nov na~in te tako izmamiti zavidne poglede okoline i ne poglede okoline i idealnim situacijama, slijediti tehnolo{ki proces i pri- ulaganja prilikom izgradnje ku}e i njezina ure|enja, slu~ajnih promatra~a. Evo primjera. slu~ajnih promatra~a. rodni slijed obavljanja poslova. Primjerice, osoba vadi postavljanje podnih obloga. Kvalitetne podne oblo- namirnicu iz hladnjaka, stavlja ju na komad radne ge zaslu`ne su za dobru zvu~nu i toplinsku izolaciju Vinilne podne obloge povr{ine, pere ju, pa opet vra}a na radnu povr{inu, doma. Osim toga, one nagla{avaju i estetiku unutar- Da. Prva su asocijacija gramofonske plo~e, no vinil je kuha jelo u koje stavlja namirnicu, priprema ostalu njeg ure|enja. Danas su jo{ uvijek naj~e{}e u upora- postao sirovina i za iznimno ma{tovite podne obloge. hranu, pa ponovno ostavlja na dio radne povr{ine... bi drvene podne obloge, no sve je vi{e egzota, znatno Mogu}e ih je prona}i {arene, zanimljive, inspirirane duìh dimenzija, tzv. dvoranskih. Takve dimenzije daju cvjetnim {ezdesetima, ili psihodeli~nim uzorcima u Dakle, potrebno je prije svega voditi ra~una o tome da ve}e mogu}nosti pri slaganju poda, ali i atraktivnost boji, neozbiljne, zabavne, ali ne i napadne. je tijek radnja koje se obavljaju u kuhinji logi~an i da prostoru. Drveni su podovi topliji i vizualno i na kon- se prostor podredi toj ~injenici, a ne obratno. Narav- takt. Naravno, ukoliko èlite imati podno grijanje, Podna LED rasvjeta no, sve je determinirano veli~inom i oblikom prostora onda drvo nije dobar izbor, pa izbor pada na kamene Malo vremena i strpljenja bez posebnog poznavanja kojim se raspolaè. „Oblik, vrste i boje kuhinje stvari ili kerami~ke podove. Sve se ~e{}e na pod polaù velike elektri~arske struke dovoljno vam je da ~etverodijelni su, naravno, u domeni osobnog izbora“, isti~e Nikolina dimenzije podnih obloga, bez fuga, pa podovi izgledaju LED rasvjetni komplet postavite u rupice koje }ete u I na kraju valja podsjetiti sve one koji nisu vidjeli foto- Peki}. cjelovito. Ove vrste obloga koriste se kako za obiteljske laminatu izbu{iti kori{tenjem ru~ne bu{ilice i va{ }e grafije koje su se Internetom pro{irile brzinom svjetlo- laminat zasvijetliti poput pravog disco podija. sti te me|u svima koji sjede u dosadnim sivim uredima izazvale nezamislivu koli~inu zavisti, pomije{anu sa Opeka àrkom èljom da promjene radno mjesto. Rije~ je o Jedan od najstarijih materijala opet je ‘in’. Ne kao novootvorenim uredima internetskog diva Googlea vanjska, nego kao unutarnja povr{ina. Kombinacija u {vicarskom Zürichu. Iako bi se na prvi pogled prije opeke s prirodnim materijalima poput drveta ili ka- reklo da se radi o dje~jem vrti}u, u tim }e prostorima mena nudi izvrsna interijerska rje{enja stambenih i boraviti i raditi neki od najbolje pla}enih ‘{ljakera’ na poslovnih prostora. Ovisno o tipu opeke, prostor po- starom kontinentu, a sude}i po glasu koji prati Google, prima karakter rustikalnog, ambijentalnog, klasi~nog sigurno im ne}e biti dosadno. Jo{ se manje bojimo za ili modernog stila. njihovu radnu produktivnost.

42 www.mirakul.hr 43 Sponzorirani ~lanak Ure|enje interijera

Besplatna energija nije trend nego Ure|enje ureda - sinteza funkcionalnosti, potreba visokog nivoa kakvo}e i designa U vrijeme naglog razvoja privatne inicijative osnovan je velik broja novih tvrtaka. Nerijetko Zbog stalnog rasta cijena energenata danas postoji izra`ena potreba za energetski u~inkovitim oskudne financijske mogu}nosti osniva~a rezultirale su nabavkom namje{taja i stolaca upitne rje{enjima u svim podru~jima, pa tako i u podru~ju grijanja. Tvrtka Agria, kroz primjenu tehnolo- kakvo}e. Dobar je dio tvrtaka ve} obnovio svoj uredski inventar. U slu~aju nabavke radnih gija i profesionalnost osoblja, svoje kupce besplatno savjetuje i pru`a besplatnu tehni~ku pomo} u stolaca i u vi{e navrata. iskori{tavanju obnovljivih izvora energije – besplatne energije koja vi{e nije trend nego potreba. Piše: Zmagoslav Rusjan

grijanje i do 60% energije za sanitarnu toplu vodu uz Mnogi su shvatili da opremanje ureda kvalitetnijom pregra|ivanja prostora ovisno o vrsti poslovanja, Za zdravlje uposlenih povrat investicija u nekim slu~ajevima za 3 do 5 go- opremom povla~i za sobom niz prednosti. Trajnost utjecaj buke na radnim mjestima, smjernice za plana radnim mjestima na dina. opreme koja je izra|ena od kvalitetnih materijala, er- niranje rasvjete, uporabu klima-ure|aja te ekolo{ko kojima se po 8 ili vi{e gonomska svojstva koja pridonose zdravlju uposlenih razmi{ljanje pri proizvodnji opreme, vode}i ra~una o sati dnevno sjedi pored Manje poznat, ali vrlo u~inkovit na~in kori{tenja be- i boljem radnom u~inku, te ugoda u poslovnom pro- mogu}nostima recikliranja proizvoda. Samo je u SR ra~unala najva`nije je splatne energije je upotrebom toplinskih crpki, koje storu u kojem je design namje{taja i ostalih elemenata Njema~koj za sada 54 proizvo|a~a uredske opreme kori{tenje stolaca s er- proizvode ~ak tri puta vi{e energije nego {to tro{e. interijera na visokoj razini - prednosti su zbog kojih pristupilo udruzi, te su za pojedine svoje proizvo- gonomskim svojstvima. Mogu proizvesti dovoljno topline, ali i komforno hla- nije isplativo mi{ljenje da je «najpovoljnija ponuda» de zatraìli izdavanje QUALITY OFFICE certifika- diti, {to vam osigurava izvrsnu klimu unutar ku}e ona s najniòm cijenom. Sve se ~e{}e prihva}aju kri- ta. Ni najve}i proizvo|a~i nemaju certifikate za sve cijele godine! teriji za izbor opreme interijera u kojima je uvjet viso- svoje proizvode. Zanimljivi su financijski podatci ke kakvo}e vrlo razgovjetno utvr|en. U tom se slu~aju za Njema~ku u 2007. godini koji ukazuju na trend Prva energetski u~inkovita zgrada u Hrvatskoj te{ko moè nametnuti izbor «najpovoljnije» ponude s prodaje uredskog namje{taja. Vrijednost izvoza iz Prvi put u Hrvatskoj, odlu~ili smo se na izgradnju nesrazmjerno niskom cijenom. Propisi hrvatskih nor- Njema~ke iznosila je 695,1 milijuna €, dok je vrijed- vi{estambene zgrade «Agria» u Osijeku, koja koristi ma kojima se utvr|uju kriteriji kakvo}e zaostaju za nost uvoza u Njema~ku bila 270,4 milijuna €. Vrijed- alternativne i obnovljive izvore energije za potre- europskim. âk su i europske EN norme doìvljavale nost uvoza uredskog namje{taja iz Italije u Njema~ku be grijanja, hla|enja i pripremu tople vode, a sve to evoluciju unutar EU. Od prvobitnih kriterija iz 1986. je od 30 milijuna € u 2006. godini pala na 19,5 miliju- u skladu sa {vicarskim Minergie standardom, koji godine do danas EN norme ne pruàju dovoljno uvjeta na €. To nije znak da je kakvo}a talijanskog namje{taja Primjer instalacije solarnih kolektora ograni~ava ukupnu potro{nju energije u zgradama na za vi{i stupanj ocjene kakvo}e uredskih prostora. u kratkom periodu manja, ve} su investitori u ve}oj 42 kWh/m2 godi{nje. Za usporedbu, dana{nje klasi~ne mjeri prihvatili stav da je nabavka namje{taja posebno Dobro projektirani i Kako u{tedjeti na ra~unima za grijanje? novogradnje tro{e i do 250 kWh/m2 godi{nje, {to je 5 Udruga proizvo|a~a uredske opreme iz nekoliko ze- visoke kakvo}e, unato~ ne{to vi{im cijenama, isplati- izvedeni solarni sustavi Rast cijena energenata name}e potrebu da energiju do 6 puta vi{e. malja dogovorila je dodatne kriterije kojima se nado- va. Poseban tretman iziskuju radni stolci. Za zdravlje mogu u prosje~nom koristimo {to {tedljivije. A {tedjeti na energiji moète punjuju minimalni uvjeti EN normi. Dodatni kriteriji uposlenih na radnim mjestima na kojima se po 8 ili doma}instvu podmiriti po~eti ve} danas! Jeste li znali da sniàvanjem tem- Na zgradi «Agria» kombiniramo vi{e tehnologija. To- obuhva}eni su u smjernicama L-Q01-06, a proizvo|a~i vi{e sati dnevno sjedi pored ra~unala najva`nije je do 30% potrebne ener- perature za 1ºC u{tedite 5% energije? Uz minimalna plinske }e crpke davati potrebnu energiju za grijanje uredske opreme mogu zatraìti za svoje proizvode kori{tenje stolaca s ergonomskim svojstvima. A upravo ulaganja, ugradnjom termostatskih ventila na radija- ili hla|enje, te pripremu tople vode. Predvi|ena je izdavanja QUALITY OFFICE certifikata (www.quali- kod odre|ivanja koji radni stolac moèmo nazvati er- gije za grijanje i do 60% tore kao i regulacijom rada kotla moète u{tedjeti i do instalacija solarnih kolektora za prikupljanje sun~eve ty-office.org). Kriteriji obra|uju standarde kakvo}e gonomskim stolcem uo~avaju se naj~e{}e zablude. Na energije za sanitarnu 25% energije potrebne za grijanje. energije. Pomo}u njih }e se zagrijavati topla voda za proizvoda, uzimaju}i tako|er u obzir i kriterije radne trì{tu se mnogi proizvodi bez ikaka srama nazivaju toplu vodu uz povrat potrebe svih stanova zgrade i dobivati dodatna ener- medicine te obuhva}aju: ergonomskima. To nije izmi{ljotina na{ih trgovaca, ve} investicija u nekim Ako planirate izgradnju novog objekta, vodite se prin- gija za sustav centralnog grijanja. 1. savjete glede ergonomije radnih mjesta su i u Europi kojoj toliko teìmo ovakvi epiteti poznat slu~ajevima za 3 do 5 cipom energetski u~inkovite gradnje, {to }e dugoro~no 2. preporuke u svezi osnovnih principa odre|ivanja pojam. Proizvo|a~i kvalitetnih ergonomskih stolaca godina. donijeti zna~ajnu u{tedu na energentima. Pri tome je Na uli~nom pro~elju zgrade «Agria» bit }e probno kakvo}e za sve proizvode, posebno za: podvrgavaju svoje proizvode dodatnim ispitivanjima vrlo va`na pravilna izolacija objekta, ugradnja kvalitet- ugra|ena i dva panela solarnog zida. Ovo je potpuno a) stolce (radne, konferencijske i stolce za javne pro- kojima se utvr|uju upravo ergonomska svojstva. Za ne stolarije i upotreba energetski u~inkovitih ure|aja. nova tehnologija, a djeluje na na~in da se pasivnim pu- store) takve se modele izdaje poseban ergonomski certifikat. Tim na~inom gradnje pridonosite i za{titi okoli{a. tem, kroz sustav troslojnog izolacijskog stakla poseb- b) uredski namje{taj (radne stolove, ladi~are, ormare i Taj certifikat nema nikakve veze s certifikatom kojim nog kemijskog sastava, zimi toplina sun~eva zra~enja pregrade radnih prostora) se utvr|uju kakvo}a izrade i sigurnosna svojstva sto- Popularan na~in kori{tenja besplatne energije jest propu{ta u zgradu, dok se ljeti ona u potpunosti re- 3. kriterije za elektrifikaciju radnih mjesta i optimal- laca. Niti jedan proizvo|a~ stolaca u Europi nije dao na putem Sunca. Korisno je znati da dobro projekti- flektira. nog integriranja tehni~ke uredske opreme provjeru ergonomska svojstva za sve svoje modele, ve} rani i izvedeni solarni sustavi mogu u prosje~nom 4. kriterije koji utvr|uju sposobnosti trgovaca koji samo one koji ispunjavaju ergonomske kriterije. doma}instvu podmiriti do 30% potrebne energije za Savjetovanje u primjeni novih tehnologija raspolaù iskustvom i kadrovima kako bi potencijal- Namjera s kojom smo pokrenuli izgradnju takvog nim investitorima pruìli savjete te prijedloge za op- Moèmo zaklju~iti da se ve} u fazi projektiranja i objekta jest stjecanje znanja i iskustva u primjeni no- timalna rje{enja ure|enja uredskih prostora. izrade tro{kovnika za nabavku uredske opreme isplati U na{oj ponudi moète prona}i sve za grijanje i klimatizaciju, od klasi~nih sustava vih tehnologija i njegovo preno{enje na investitore. prihva}anje kriterija ve}e kakvo}e, a time, dugoro~no za grijanje do opreme za kori{tenje obnovljivih izvora energije. Ako èlite znati vi{e o Sva je navedena tehnologija primjenjiva i ekonomski Nadalje se smjernicama obra|uju i sigurnosni uvjeti gledano, i u{tede. Primjenjuju}i pri tome iskustvo i nama ili zatraìti savjet, posjetite na{e Internet stranice www.agria.hr ili na{ prodajni isplativa na velikim, i na manjim, obiteljskim objekti- pri izradi radnih stolova i ormara, uvjeti kori{tenja znanje vode}ih proizvo|a~a u Europi, moè biti samo centar u Zagrebu (Gospodarska 3, Donji Stupnik, 01/6625-155). ma, te javnim i gospodarskim gra|evinama. ■ ra~unala u uredima, optimiziranje planiranja od koristi. ■

44 www.mirakul.hr 45 Gastronomski vodi~

Posljednjih godina Hrvatskom se {iri trend ja~anja po- likim ure|enim parkirali{tem i terasom s pogledom na Na odlazak u resto- pularnosti kvalitetnih i dobro vo|enih restorana, koji Dravu. Kuhari tog restorana posebno su vje{ti u spra- rane ne gleda kao na je preuzeo Zagreb, ali se polako {iri i ostatkom zem- vljanju fi{-paprika{a te svih vrsta rije~ne ribe, kao i slu~ajan mjese~ni lje. Da se radi o svojevrsnoj renesansi ugostiteljstva specijaliteta ispod peke i jela s ro{tilja. U ponudi su tra- doga|aj, nego se radi o Gastronomski vodi~ pokazuje i ~injenica da u neke trendy zagreba~ke re- dicionalni slavonski kola~i kao i poznata vina prete`no stalnoj navici. storane gotovo vi{e i nije mogu}e u}i bez prethodne slavonskog podneblja. Kr~ma Kod Ruè, ure|ena u tra- rezervacije mjesta, jer su sva ve} zauzeta. dicionalnom stilu, smje{tena je u Tvr|i. Di~i se ponu- Znalci isti~u kako u posljednjih dvadesetak godina takva navala nije vi|ena, te da je u tijeku dom jela koja su se nekad spravljala na ovom podru~ju. prava eksplozija restoranskog businessa. I to ne bilo kakvih restorana, nego onih koji ciljaju na Znalci isti~u kako u posljednjih dvadesetak godina Konzumaciju jela i pi}a ondje oboga}uju romski imu}niju klijentelu, relativno skupa mjesta, gdje dvoje ljudi, s vinom, te{ko moè pro}i ispod takva navala nije vi|ena, te da je u tijeku prava ek- muzi~ari starogradskim pjesmama. stotinu eura, a ve}ina se ra~una za dvoje kre}e od tisu}u kuna na vi{e. splozija restoranskog businessa. I to ne bilo kakvih restorana, nego onih koji ciljaju na imu}niju klijentelu, Kao {to joj i samo ime kaè, Slavonska ku}a predsta- Pripremio: Kre{imir [imac relativno skupa mjesta, gdje dvoje ljudi, s vinom, te{ko vlja ~itavu isto~nu Hrvatsku u malom: od njezinih moè pro}i ispod stotinu eura, a ve}ina se ra~una za najukusnijih specijaliteta, do obi~aja i ugo|aja koje ona dvoje kre}e od tisu}u kuna na vi{e. predstavlja. Osje~ka Tvr|a skriva jo{ jedno popularno gurmansko odredi{te. Rije~ je o Old Bridge Pubu Posjetitelji su takvih restorana sve brojniji, dobro se ~ija se raznolika ponuda jela, pi}a i dodatnih sadràja razumiju u hranu i pi}e, te na svom stolu o~igledno pro{irila preko tri etaè i ljetnoga vrta. @ivopisno èle ne{to iznadprosje~no. Na odlazak u restorane ne ure|en Pub uz hranu po doma}oj recepturi, ovoga lje- gleda kao na slu~ajan mjese~ni doga|aj, nego se radi ta na meniju nudi i {irok izbor tjestenine. Slavonske o stalnoj navici. Dokaz je to i pove}anog broja stranih specijalitete mogu}e je ku{ati i u restoranu Bendek na turista, poglavito u Zagrebu, s kojima stiù i razmjerno Vukovarskoj. Uz njih Bendek nudi ribu, jela s ro{tilja i ve}a o~ekivanja {to se ti~e hrane i vina, no radi se i o mnoga druga jela po narud`bi. odrazu sve ve}e svijesti me|u ugostiteljima o nu`nosti stvaranja i pronalaènja trì{ne ni{e i jasnog profili- Jedan od onih koji svojom kvalitetom iz godine u ranja svog objekta, po~ev{i od kuhinje, preko atmosfe- godinu pobire simpatije je i restoran Bijelo-plavi, re do razine usluge i konzistentnog odràvanja te slike smje{ten uz osje~ki Gradski vrt. Pored tipi~ne regio- u mislima svojih gostiju.

Krenimo od istoka... Na tragu takvih procesa u Slavoniji i Baranji ve} je nekoliko restorana, koji svojom specifi~no{}u, bilo da se radi o hrani, vinu, glazbi ili atmosferi, odska~u od ostatka scene. Upravo jedan s neskrivenim {armom je i restoran Waldinger, smje{ten u u`em gradskom sredi{tu. Osim 187 vrsta vina koje su na raspolaganju gostima restorana, na meniju se nalaze bogate gastro- nomske delicije specifi~ne za slavonsko podneblje, a otvaranjem najavljene autohtone taverne i vinskog podruma ponuda Waldingera pobudit }e jo{ ve}e zanimanje me|u poslovnim ljudima i svim poznava- telima vrhunske kuhinje i okusa. Za razliku od Wal- dingera, restoran Karaka odi{e neobveznijim duhom, obiteljskim ugo|ajem, a ugodan ambijent dodatno }e poja~ati ukupan dojam plovidbe na jedrima dobra okusa. U Karaki se posebno ponose svojim ro{tiljom na dr- venom ugljenu pripremljenim uz pekarski krumpir.

[irok spektar èlja zadovoljava restoran Prehrana, koji se isti~e svojim ugodnim prostorom i dugogodi{njom tradicijom u pripremanju prvoklasnih specijaliteta. Njihov catering opsluìvao je mnoge zna~ajne evente, me|i kojima i dràvne protokole, {to dovoljno govori o kvaliteti okusa njihove hrane. Restoran je smje{ten u blizini gradskoga sredi{ta, iza kru`nog toka, i pogodno je mjesto za izvesti poslovne partnere na radni ru~ak. Uz rijeku Dravu smjestio se restoran Kod Javora, s ve-

www.mirakul.hr 47 Gastronomski vodi~ Gastronomski vodi~

Ukoliko imate vreme- nalne slavonske kuhinje, u ponudi restorana prisutna Ovaj kratki pregled samo je rezultat preporuka od doma}ih su{enih kobasica i slanine, ~varci, sirevi, Uz rastu}i restoran- na i volje, uvijek se su i jela internacionalne kuhinje. Princip Bijelo-plavih razli~itih stru~nih izbora, portala i medija. Mnogo je juhe, gra~anski lon~ek, podsljemenski odrezak i {estin- ski business, usluga isplati malo skrenuti s je da se za pripremanje jela koriste samo svjeè na- zanimljivih kutaka koji tek ~ekaju biti otkriveni. Uko- ska pe~enka. Tu su i brojna jela od divlja~i kao {to su cateringa posljednjih je utabanih restoranskih mirnice uskla|ene s godi{njim dobima u kojima su liko imate vremena i volje, uvijek se isplati malo skre- pr{ut od divlja~i, pe~ena divlja patka i fazan, srne}i godina sve popularnija. putova. najukusnije. Svakodnevno se u restoranu pe~e mirisni nuti s utabanih restoranskih putova. medaljoni i medvjedina na àru, te drugi specijalite- Ne samo u poslov- slavonski kruh od p{eni~nog, crnog i bijelog te kuku- ti spravljeni po starim receptima i bogata vinoteka za nom svijetu, nego i ruznog bra{na. Smje{ten u Industrijskoj zoni bistro ... zaustavimo se nakratko u sredi{tu... vinske sladokusce. Restoran Croatica nudi {iroku le- na raznim privatnim Vesna okrenut je poslovnoj klijenteli. Iako specija- Jo{ je bogatija ponuda hrvatske metropole. No, u na- pezu jela od mediteranske kuhinje, pripremljene na lizirana za industrijski catering, Vesna nudi ukusnu brajanju ne}emo pogrije{iti ako krenemo s poznatim nov i jedinstven na~in, do tradicionalne peke te ribe s doga|anjima. hranu pripremljenu po doma}oj recepturi u ugod- restoranom AS. Okruèn Zelengajem koji ljeti pruà pravog ro{tilja. nom ambijentu. Na prvom mjestu ponude restorana lijepi ugo|aj i hladovinu na terasi, AS nudi ribe, {kam- Plavi podrum je specijalitet ku}e - mlada janjetina s pe i {koljke - svjeè svaki dan. Tridesetogodi{nja tradi- U restoranu Opium moète ku{ati, ali i vidjeti kako ra`nja, zatim janjetina le{o, janjetina i teletina ispod cija i uvijek svjeì plodovi mora doprinijeli su mnogim se pripremaju raznolike delicije azijske kuhinje koje peke i kisela janje}a juha, ~ija je tajna pripremanja vrijednim nagradama i priznanjima koje je restoran AS priprema {ef kuhinje iz Bankoka. Ako se èlite doista zadràna u obitelji Ravli} i prenosi se nara{tajima. Pla- dobio, a povodom 900 godina grada Zagreba progla{en osje}ati kao doma, za vas je restoran Babylon. Salon vi podrum svojim gostima nudi jo{ mnoga gotova jela, je najboljim ribljim restoranom glavnoga grada. je ure|en kao dnevni boravak u kojem se gosti mogu jela s ro{tilja te brojne specijalitete bogate slavonske opustiti uz vrhunsku cigaru i cognac, novine, {ah, po- kuhinje. Ako èlite gledati kako se hrana spravlja, a jo{ k tome gledati film ili jednostavno pri~ati u ugodnom dru{tvu, japanska, onda je Takenoko u Kaptol centru pravo mje- dok na meniju suvereno vladaju riblji specijaliteti. Je- Me|u poznatijim osje~kim restoranima svakako treba sto za vas. Vrhunski pripremljena japanska kuhinja re- lovnik restorana Argante u sklopu Hotela Antunovi} u Gastro karta Hrvatske istaknuti i pizzeriju AS u ulici StjepanaRadi}a, koja storana, kroz “fusion style” uveseljava sladokusce koji Zagrebu predstavlja gastronomsku {etnju po svim hr- nudi ugodno mjesto za druènja, ali i sve druge pri- preferiraju delicije spravljene u azijskom woku ili na vatskim regijama od Dalmacije, Kvarnera, Istre, Like, Iako poznajemo mnogo autohtonih hrvatskih jela, ~esto nismo sigurni iz kojeg gode, uz doma}a jela u mirnoj atmosferi. Oni èljni plo~i. Uz nekoliko vrsta sushija, u ponudi Takenoka Gorskog kotara, Hrvatskog zagorja, Me|imurja do Po- podneblja potje~u. Za vas smo razvrstali pojedine specijalitete po regijama, kako svjeè morske ribe, jela ispod peke i dnevno svjeìh brojni su japanski specijaliteti. Meni restorana Boban u dravine i Slavonije. biste znali {to o~ekivati ako se zateknete u jednoj od njih, a ponude vas doma}om poga~ica mogu se zaputiti u restoran Bonus, gdje osim blizini Trga bana Jela~i}a osmislio je majstor talijanske hranom. navedenih jela mogu uìvati u specijalnim platama kao kuhinje Carlo Conforti. U ponudi su restorana brojne Restoran Dubravkin put poznat je po vrhunskoj kva- {to su plata “Bonus”, riblja plata “Bonus”, ili dimlje- vrste hladnih salata, specijaliteti od raznih vrsta pa{ta liteti, a njegova osnovna gastronomska karakteristika Sjeverozapadna Hrvatska: purica s mlincima, razli~ita pe~enja, gula{i, krvavice nim vje{alicama i “Pfeffer steaku” (papreni odrezak). ({pageta, penna, tagliatella, tortelina, lasagna, fussila, s kiselim kupusom, zimska salama, kotlovina, zagreba~ki odrezak, jela s vrganji- njoka, raviola, tortignola), riòti i jela sa àra. Restoran ma, {trukle, salata od graha, krastavci s vrhnjem, svjeì sir, prge, {trudle, bu}nica, Posebno je te{ko prona}i mjesto u Citadeli u Vardar- Cavallino smjestio se nedaleko od zagreba~kog auto- orahnja~a, makovnja~a, gibanica, buhtli, krafne, hrvatske pala~inke, paprenjaci, cu. Ve} pri samom pribliàvanju tom popularnom busnog kolodvora u naselju Zavrtnica. Poznat je po kukuruznja~a, zlevanka, kukuruzni kruh... baranjskom ugostiteljskom objektu, odu{evit }e vas odli~noj talijanskoj kuhinji, ali i odli~no spremljenim miris jednog od najukusnijih fi{-paprika{a na ovom doma}im specijalitetima te po velikoj ponudi vrhun- Slavonija i Baranja: ljuti gula{i (gove|i, od divlja~i), regos (nekoliko vrsta mesa podru~ju. Stoga ni ne ~udi neprestana gu`va na njiho- skih vina. i tjestenina), fi{-paprika{ (s razli~itom ribom: {aran, {tuka, itd.), jela od peradi i vu parkingu. Restoran Slavonija smje{ten je u sklopu svinjetine, dimljena i su{ena svinjska {unka, kobasice, kulen, sir i vrhnje, su{eni hotela Mursa, nedaleko od centra Osijeka i starog dije- People’s na Radni~koj cesti profilirao se kao ekskluzi- sir, jela od p{enice: bijeli kruh, pite i drugi kola~i s orasima, makom ili dèmom la grada Tvr|e. Ugodan i prostran ambijent te ljubaz- van, ali relativno pristupa~an restoran i lounge bar u od {ljiva... no osoblje nastoje pruìti poseban doìvljaj i uìtak u ~ijem se prostoru ~esto odràvaju razli~iti korporativ- jelima slavonske kuhinje. U ponudi su razna hladna i ni eventi. Za razliku od njega, Lido na Jarunu temelji Gorski kotar i Lika: palenta, kuhani krumpiri ili polovice krumpira pe~ene zajedno topla jela te predjela, jela od riba, glavna jela, prilozi, se na petnaest godina dugoj tradiciji i predstavlja vrh s ljuskom, kiseli kupus, grah, kozje i kravlje mlijeko te izvrsni sirevi ({kripavac i salate i slastice. gurmanske ponude grada Zagreba. Za restoran Marcel- dimljeni sir), gljive, pastrve, janjetina, ov~etina, svinjetina te divlja~, meso ispod lino u Jurjevskoj ulici kaù da se, od modernog talijan- peke... Sukladno povijesnim i kulturolo{kim utjecajima, od skog restorana s francuskim i {panjolskim dodirima, Rimljana i Turaka do Austro-Ugarske, dana{nja je ku- promaknuo ne u konvencionalni restoran, nego u prvi Primorska kuhinja: utjecaj Grka, Rimljana, Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja linarika Slavonije potakla kuhare restorana Zdjelarevi} pravi labaratorij vrhunske hrane u Hrvatskoj. – talijanske i francuske; lagana kuhinja s obiljem ribe, morskih plodova, povr}a i u Brodskom Stupniku na raznovrsne gurmanske krea- maslinovog ulja... cije, kojima stvaraju jedinstvenu ponudu. Putovanje po U prigorsko-{estinskom stilu ure|en je restoran slavonskim i baranjskim restoranima, naravno, dosta Dva goluba, gdje se ~esto organiziraju izlo`be slika i Istra i Kvarner: riba i morski plodovi, crni i bijeli riòt, buzare, fuì, tartufi, {paroge, }e ovisiti i o osobnim ukusima. A bio va{ ukus sklon knjièvne ve~eri, a u ponudi su 25 raznih predjela, 70 fritaja, istarska vinska supica, maruni... ribljim specijalitetima ili ne, fi{ od smu|a u ilo~kom glavnih jela i 20 vrsta deserta. Specijaliteti ku}e su jela hotelu Dunav ne}e vas ostaviti ravnodu{nim. Restoran s ro{tilja i ra`nja, te divlja~ i jela ispod peke. Okrugljak Dalmacija: lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na àru) i mnogo ribe, ma- Kormoran smjestio se na rubnom djelu parka prirode je prostor koji di{e doma}om, opu{tenom atmosfe- slinovog ulja, povr}a i samoniklih trava; pr{ut i sir, masline, lu~ice, kapari, janjeti- Kopa~ki rit. Izgra|en je u stilu lova~ke ku}e, a nje- rom gdje se name}e pitanje: “Kaj su to jeli na{i stana, vitalac, pa{ticada s njokima, brodet, hobotnica ispod peke, aramba{i}i, vi{ka govu unutra{njost sa~injavaju ribarska i lova~ka sala ri?“. Odgovor moète na}i u meniju Okrugljaka koji poga~a, soparnik, blitva s krumpirom, mje{avina samoniklog povr}a kuhana s ukra{ena motivima parka prirode. Specijaliteti ku}e su se moè pohvaliti velikim brojem tradicionalnih jela, krumpirom, kamenice, jegulje, àbe, suhe smokve, br{tulane mendule, mandulat, riba i divlja~, ali se rade i mnoga druga jela, sve na pri- povremeno oplemenjenim europskim trendovima. Dio smokvenjak, fritule, hro{tule, roàta... rodan i izvoran na~in, na otvorenom, pred gostima. gastro ponude na stolovima Starog Puntijara ~ine jela

48 www.mirakul.hr 49 Gastronomski vodi~ Gastronomski vodi~

Jedan od trendova koji velika je ponuda prvoklasne svjeè ribe, {koljaka i ...i zavr{imo Jadranom Odlike kvalitetnog cateringa Ipak, ne treba zabora- su iznjedrile te promje- rakova isklju~ivo iz Jadranskog mora. Nekada{nji Zidinama okruèn Kastav skriva gastro biser pod na- Uz rastu}i restoranski business, usluga cateringa po- viti da smo jedna od ne na gastro sceni Splendid postao je Lenuci, a u jelovniku nudi sve, od zivom Kukuriku. Svjeè riblje fantazije, divlja~, konje- sljednjih je godina sve popularnija. Ne samo u poslov- rijetkih zemalja gdje takozvani je fusion. mediteranskog i francuskog kontinentalng izbora tina, vegetarijanski gangovi samo su naznake {to vam nom svijetu, nego i na raznim privatnim doga|anjima. je prisutno svih pet Rije~ je o spajanju do dalekoisto~nih azijskih kuhinja. Zadnjih godina se moè dogoditi kada u njega svratite. U ponudi je i Sukladno tome, sve je vi{e onih koji se bave pruànjem vinogradarskih zona meksi~ka i talijanska kuhinja uz lagani mediteranski oko 150 vrsta odabranih vrhunskih i kvalitetnih vina, usluge cateringa. Koje su odlike kvalitetne usluge naizgled nespojivih sa- koje se dijele po zbroju izbor postale su dominantne u Lenucijevoj gastro- koja su pohranjena u bogatom podrumu koji se nalazi otkriva nam Ana Lisak, vlasnica zagreba~kog Catering stojaka, jela i postupaka sun~anih sati i tempe- nomskoj ponudi. Koncept restorana Panino, pak, otkri- 5 metara ukopan u zemlju i proteè na dva kata. Pulski tima Lisak, iza koje su godine iskustva u ovom poslu. pripreme. vanje je boja, okusa i mirisa Mediterana. Tradicionalan restoran Valsabion prati glas jednoga od najboljih na ratura. u odabiru namirnica, inovativan u vje{tini pripre- Jadranu. Kao takvoga ga, ako ste u blizini, jednostavno 1. Visoka stru~nost, profesionalnost i gotovo laborato- manja, otkriva mediteransku kuhinju u svoj njezinoj ne smijete ni u kojem slu~aju presko~iti. Ako ste ve} rijska ~isto}a radnoga prostora, opreme i vrhunske razli~itosti. si{li u Pulu, izdvojite ne{to vremena za posjet resto- higijenske navike zaposlenika pripadaju abecedi i ranu Milan. Ponuda riblje, talijanske i lokalne kuhinje temeljnoj zakonitosti struke. Dobro je znati od kuda Otmjeni dekor restorana Paviljon u samom sredi{tu ondje je na vrhunskoj razini, a ponuda restorana sadrì hrana dolazi, kakvim se vozilima doprema, tko ju Zagreba oboga}en odabranim slikama najpoznatijih oko 150 vrsta vina i 40 vrsta jakih alkoholnih pi}a. posluùje… hrvatskih umjetnika, savr{ena je dopuna izvanre- 2. Iznimno je va`na sposobnost pomnog planiranja, or- dnim jelima ~uvenog {efa Stanka Ercega. Nudi se Iako je smje{ten u sredi{njoj Istri u mjestu Livade ganiziranja, provo|enja i, na posljetku, kontroliranja privla~an izbor jela kao {to su, recimo, carpaccio, kozice ispod Motovuna, brojni se putnici ne boje skrenuti sa te sposobnost da brinemo o najsitnijim detaljima. s rukolom ili gu{~ja jetra. Jela od riba i morski spe- svojih ve} zacrtanih trasa puta kako bi ga prona{li i Kvalitetan je catering sve prije nego improvizacija. cijaliteti uvijek se pripremaju iz svjeìh, svakodnev- ku{ali nadaleko poznate specijalitete restorana Zigan- 3. Poznavanje najrazli~itijih kuhinja, prehrambenih no isporu~enih riba iz Jadranskog mora. Jedinstveni te. Oni skloniji klasi~nijem meniju sa svjeìm mor- navika i svjetskih trendova, uz ve} spomenute izni- koncept restoran-cluba Plató zami{ljen je po uzoru na skim namirnicama ne preska~u pak opatijsku Bevan- mne organizacijske i stru~ne sposobnosti, temelj su najpoznatije i najekskluzivnije restorane-clubove di- du. U jezgri staroga, slikovitog mjesta Volosko nalazi dobrog cateringa. ljem svijeta, na na~in da tijekom dana moète uìvati u se restoran Le Mandra}. Meni restorana koncipiran je 4. Ozbiljan catering posebnu pozornost posve}uje oso- vrhunskoj ponudi raznovrsnih jela, dok se u ve~ernjim u dva dijela. Prvi je dio a la carte, a drugi je dio de- blju. Izgled konobara, kuhara, uklju~uju}i i odabir satima moète opustiti u klupskom ambijentu uz po- gustacijski, tj. popularno nazvan slow food. A la car- radne odje}e, urednost i sl. kao i na~in opho|enja s sebne partyje i programe. te ponuda mijenja se u ovisnosti o ponudi sezonskih gostima te njihova profesionalnost i stru~nost, uve- namirnica ili inspiraciji kuhara, dok je degustacijski meni istraìvanje koje predstavlja vrhunac doìvljaja objedovanja u restoranu. Volosko je dom i restorana Plavi podrum, gdje se nastoji sa~uvati tradicija izvor- Catering tim Lisak za ugledne poslovne klijente ne hrane i gastronomskih obi~aja primorskog kraja, te se tako u ponudi nalaze i autorski reinterpretirana Catering tim Lisak posjeduje neobuzdanu kreativnost i specifi~na jela Primorja. Plavi podrum gostima nudi i profesionalnost u pristupu poslu. Uz preciznost, organi- jela s potpisom. ziranost i iznimnu korektnost u izvedbi, razlozi zbog kojih ih angaìraju na najzahtjevnijim eventima jesu oprem- Dubrova~ki GIL’s mjesto je vrhunskog gastro i ljenost kvalitetnim inventarom te neprestano pra}enje, enolo{kog ugo|aja. Ondje se nude specijaliteti mo- usavr{avanje i primjena posljednjih svjetskih trendova. derne francuske kuhinje i uistinu impresivna ponuda vinskog podruma. Tim stru~njaka sa zadovoljstvom je „Me|u prvima na hrvatskom trì{tu ponudili smo hranu osmislio jelovnike visoke kuhinje koji }e zadovoljiti i veli~ine jednog do dva zalogaja iz malih porculanskih i najzahtjevnije ukuse. U Dubrovniku se smjestio i Atlas staklenih zdjelica, ~a{a, `lica i time zamijenili ve} pomalo club Nautika, po mnogima jedan od najprivla~nijih i dosadne canape sendvi~e“, isti~e vlasnica tvrtke Ana Li- najelitnijih ugostiteljskih objekta u Hrvatskoj, gdje sak, koja je Catering tim osnovala prije tri godine. Gotovo je prilikom svog posjeta Hrvatskoj 2003. objedovao i je deset godina njegova djelovanja u sastavu tvrtke u kojoj Papa Ivan Pavao II. sada djeluje restoran Cavallino, a koji je na trì{tu stekao prepoznatljivost kao ‘catering gospo|e Lisak’. Na povratku iz Dalmacije ili Istre i Kvarnera, svakako skrenite u restoran Bitoraj iz Fuìna koji svoju kuhinju Danas je CTL poznat po atraktivnoj prezentaciji, skladno ure|enim buffetima te lijepom i kvalitetnom inventaru. Svoje su kapacitete u temelji na doma}im, autohtonim jelima. Njegovi su Catering timu Lisak prilagodili isklju~ivo poslovnim klijentima. jedinstveni specijaliteti pr{uti od jelena, vepra ili me- dvjeda, kulen od vepra, gljive, àbe - pohane ili na àru “Kre}emo se u poslovnom svijetu uglednih tvrtaka koje rade planski i trebaju u cijelosti vrhunsku uslugu. Tu èlimo i ostati“, nagla{ava u zelenom umaku, pastrve, gula{ ili odrezak od divlja~i. Ana Lisak. Catering tim Lisak moè posluìti vi{e od tisu}u uzvanika na svakom mjestu do kojega se moè pri}i automobilom, bez ob- Teletina, janjetina ili vepri} pod pekom u Bitoraju su zira radi li se o rasko{no postavljenim buffetima ili laganom coctailu. svakodnevna ponuda. Za ljubitelje zimske fuìnarske hrane pripremaju se doma}i kuhani buncek, krvavice i kobasice s pirjanim kiselim kupusom.

50 www.mirakul.hr 51 Gastronomski vodi~

IZDVOJENI RESTORANI U ZAGREBA~KOJ I OSJE~KO-BARANJSKOJ REGIJI

Osijek i okolica AS, S. Radi}a 16, Osijek, 031 212 500 BENDEK, Vukovarska 121, Osijek, 031 504 499 BIJELO PLAVI, Martina Divalta 8, Osijek, 031 571 000 BONUS, Hrvatske Republike 1, Osijek, 031 627 175 CITADELA, [andor Petefi 39, Vardarac, 031 753 184 KARAKA, KnezaTrpimira 16, Osijek, 031 203 400, www.kubo.hr KOD JAVORA, Donjodravska obala 14, Osijek, 031 506 950 KOD RU@E, Kuha~eva 25 a, Osijek, 031 206 066, www.pizzastross.com KORMORAN, Podunavlje bb, PP Kopa~ki rit, 031 753 099, www.belje.hr LAGUNA CROATICA, Dubrova~ka 13, Osijek, 031 369 203, like pridonose op}em dojmu i kona~noj ocjeni. MULLER, Trg Jurja Kri`ani}a 9, Osijek, 031 204 770 5. Tu svakako pripada i permanentna briga o opremi i inventaru. Pomno biranje posebnih komada posu|a, OLD BRIDGE PUB, Franje Kuha~a 4, Osijek, 031 211 611, www.oldbridgepub.hr lijepih i kvalitetnih zdjela, pladnjeva, ~a{a, raznih PLAVI PODRUM, ^vrsni~ka 4, Osijek, 031 303 777, www.ravlic.com dodataka za dekoraciju, nadopuna svega {to se izgu- PREHRANA, Vinkova~ka 2, Osijek, 031 274 888, www.prehrana.net bi, razbije, okrhne te neprestano ulaganje u inovacije SKLEPI], Kolodvorska 58, Karanac, 031 720 271, www.sklepic.hr i pobolj{anja. SLAVONIJA, Bartola Ka{i}a 2/a, Osijek, 031 224906, www.zug.hr SLAVONSKA KU]A, Kamila Firingera 26, Osijek, 031 369 955, www.slavonskaku- „Kada govorimo o hrani na cateringu, treba znati ca.com da vladaju odre|ena pravila. Neka jela nisu prikla- VESNA, Jablanova 41, Osijek, 031 297 600 dna za takav na~in posluge. Me|utim, kreativnost i WALDINGER, @upanijska 8, Osijek, 031 250 450, www.waldinger.hr domi{ljatost talentiranog kuharskog tima prilago|ava ponudu u skladu sa suvremenim trendovima i `eljama

modernog, poslovnog ~ovjeka“, dodaje Ana Lisak. Zagreba~ka regija ARGANTE, Zagreba~ka avenija 100a, Zagreb, 01 204 1160, www.hotelantunovic. Trendovi se mijenjaju – hrana je lak{a, obroci manji com I dok s jedne strane dolaze neprestana upozorenja o AS, Zelengaj 2, Zagreb, 01 4609 222, www.hotel-as.hr nedostatku hrane u svijetu, u pojedinim djelovima BABYLON, Dr.Franje Tu|mana 5, Sveta Nedjelja, 01 337 1500, www.babylon.hr svjeta tako je ne{to suvi{e daleko da bi utjecalo na BOBAN, Gajeva 9, Zagreb, 01 481 1549, www.boban.hr procese promjene prehrambenih navika koji su tre- CAVALLINO, Zavrtnica 17, Zagreb, 01 605 5298 nutno u tijeku. Jedan od trendova koji su iznjedrile CROATICA, Zvonimirova 78, 10000 Zagreb, 01 231 4300, www.restoran-croatica. te promjene na gastro sceni takozvani je fusion. Rije~ je o spajanju naizgled nespojivih sastojaka, jela i po- hr stupaka pripreme. Nadalje, tu je upotreba namirnica iz DVA GOLUBA, Maksimirska 7, Zagreb, 01 232 8950 biolo{kog uzgoja. Trend je i minimalizam, izbjegava se DUBRAVKIN PUT, Dubravkin put 2, Zagreb, 01 483 4975 pretrpavanje tanjura. LENUCI, Trg N. [. Zrinskog 15, Zagreb, 01 481 7739, www.okrugljak.hr/LENU- CI_www Vinske ceste ne izlaze iz mode LIDO, Jarun b.b., Zagreb, 01 383 2837, www.lido.hr Vinska cesta poseban je oblik prodaje poljoprivrednih, MARCELLINO, Jurjevska 71, Zagreb, 01 467 7111, www.marcellino.hr ugostiteljskih i turisti~kih proizvoda jednoga vinoro- OKRUGLJAK, Mlinovi 28, Zagreb, 01 467 4112, www.okrugljak.hr dnog podru~ja na kojem selja~ka gospodarstva (obi- OPIUM, Branimirova 29, Zagreb, 01 461 5679, www.opium.hr teljska poljoprivredna gospodarstva) i ostale pravne i fizi~ke osobe, udru`eni pod zajedni~kim nazivom vin- PANINO, Nova Ves 17, Zagreb, 01 466 9013, www.panino.hr ske ceste, nude svoje proizvode, posebice vino i rakije PAVILJON, Trg kralja Tomislava 22, Zagreb, 01 481 3066, www.restaurant-pavi- iz vlastite proizvodnje te ostale seoske specijalitete. ljon.com Vinskih je cesta iz godine u godinu sve vi{e u gotovo PEOPLE’S, Hektorovi}eva 2, Zagreb, 01 604 0525, www.peoples.hr svim dijelovima Hrvatske. Ipak, ne treba zaboraviti da PLATO, Nova ves 17, Zagreb, 01 486 0721 smo jedna od rijetkih zemalja gdje je prisutno svih pet SPOON, Slavonska avenija 6, Zagreb, 01 631 0860, www.spoon.hr vinogradarskih zona koje se dijele po zbroju sun~anih STARI PUNTIJAR, Gra~anska cesta 65, Zagreb, 01 467 5500 sati i temperatura. Zami{ljene kao projekt promocije TAKENOKO, Nova Ves 17, Zagreb, 01 486 0530, www.takenoko.hr i ja~anja lokalnih vinara, vinske su se ceste najprije VINODOL, Nikole Tesle 10, Zagreb, 01 481 1427, www.vinodol-zg.hr pojavile u Istri i na zagreba~kom podru~ju, gdje i danas prednja~e u ponudi i kvaliteti. ■

52 Sponzorirani ~lanak Sponzorirani ~lanak

ra desnog zaobalja Dunava. Osim iznimne vrijednosti zoolo{kog rezervata u koje se posjetitelji mogu uvjeriti posjetom tom lokalitetu, ondje je mogu}e uìvati i u TURISTI^KO-UGOSTITELJSKA PONUDA OP]INE BILJE: brojnim programima poput vo`nje brodom, jahanja, razgledavanja. Brojni gosti nerijetko se znaju iznena- Iznajmljiva~i: diti raznoliko{}u flore i faune parka prirode, gdje je ALEKSANDER, 031 750 689, BILJE, www.aleksander.odmor.org mogu}e susresti se o~i u o~i s poznatim beljskim jele- Apartmani VRATA BARANJE, 031 750 057, BILJE, www.vrata-baranje.hr nom, te pticama poput orla {tekavca, crne rode i broj- BARANJSKA OAZA, 031 751 007, BILJE, puktalovic.katica…kbo.hr nim drugim, za{ti}enim vrstama... U samom parku BARANJSKA RU@A, 031 750 858, BILJE, mos…os.t-com.hr prirode smje{ten je i kompleks Dvorac Tikve{, koji svjedo~i o tradiciji lovnog turizma toga kraja, a osim BIJELI LOPO^, 031 750 640, BILJE, barica.bertic…os.t-com.hr lova, mamac za posjetitelje je i bogat ribolovni kapaci- BILJSKI KROKODIL, 031 750 711, BILJE, www.biljski-krokodil.hr tet biljskog podru~ja. Osim prirode, naselja u Op}ini CRVENDA], 031 750 264, BILJE, www.crvendac.com Bilje sve vi{e postaju ogledni primjer tradicionalnih ÎNGI LINGI, 031 750 962, BILJE, www.cingilingi.odmor.org etno naselja, gdje je mogu}e vidjeti, ali i osjetiti da{ak Doma}instvo GRLADINOVI], 031 682 196, BILJE, domacinstvo…grladinovic.hr pro{lih vremena na gotovo svakom koraku. EFTIMOV, 031 750 827, BILJE, barusa007…net.hr LACKOVI], Vinogradska 5, BILJE, 031 750 850 Lova~ki dom ZLATNA GREDA, 031 781 8384, ZLATNA GREDA, www.hrsume.hr MALA KU]A, 031 750 393, BILJE, www.malakuca.com MARTINOV, 031 750 327, BILJE, www.agroturizam-bilje.com OPG LUTRA, 031 750 960, BILJE, sinisa.bagaric…os.t-com.hr OPG SABO, Kneza Branimira 23, BILJE, 031 750 163 OPG TOMA, 031 750 530, BILJE, www.opg-toma.com Pansion CORINA, 031 750 949, BILJE, pansion.corina…email.t-com.hr Pansion JELI], 031 750 535, BILJE, snjezanajagic…gmail.com Sa sastanka u Osijeku na no}enje u Bilju PTI^JI RAJ, 031 750 294, BILJE, www.mazur.hr Seoski turizam VA[, 031 752 179, KOPAÊVO, www.kopacevo.pondi.hr Nakon uspje{no odra|enog sastanka, dogovora ili neke druge obveze, dovoljno je samo neko- TETE[I, 031 750 155, BILJE, sinisa.veber…inet.hr liko trenutaka da se na|ete u srcu prirode, dovoljno daleko od gradske buke i stresa, da u miru VA[AREVI], 031 701 901, LUG, www.dovolena-chorvatsko.cz uìvate u odmoru, a opet dovoljno blizu su vam mobilni signal te Internet-veza, ukoliko vam Za prste polizati , 031 751 326, BILJE, www.villa-sandrina.com zatrebaju. Bogata ribolovna tradicija ovoga kraja sa~uvala je VILLA SANDRINA me|u stanovnicima neke jedinstvene recepte i na{iroko Konji~ki klub CAPISTRO, 031 351 893, www.capistro.hr Piše: Ante Veki} poznate na~ine pripreme ribe, ~iji okusi mame brojne Fotografije: Tomica Gilih, Darko Varga ‘poslovnjake’ na ru~kove i ve~ere u baranjskim resto- Ponuda restorana: ranima. Bez kvalitetne doma}e paprike ti riblji spe- Kr~ma CENTAR, P. [andora 1, BILJE, 031 750 799 Bilo da se radi o ku{anju gastronomskih specijaliteta narodnih obi~aja koji se tijekom godine u Op}ini Bilje cijaliteti ne bi bili ni upola tako ukusni, pa ovda{nje ili uìvanju u prirodnim ljepotama, op}ina Bilje sve odràvaju, godi{nji broj no}enja pribliìo se brojci od stanovni{tvo pridaje veliku pozornost procesu pri- Restoran CITADELA, Šandor Petefi 39, VARDARAC, 031 753 184, citadela…os.t- je poèljnija turisti~ka destinacija gostima iz ~itave 10.000. No, mnogo je drugih razloga za{to se glas o preme, su{enja i mljevenja papirke. Kada fi{-paprika{, com.hr Hrvatske, ali i inozemstva. Prvi smje{tajni kapaciteti odmoru u Baranji pronosi sve dalje. Prvi je, svakako, riblji perket, {aran na ra{ljama, {tuka u munduri ili Restoran KOD VARGE, 031 750 120, BILJE, www.kodvarge.com ondje su se pojavili 2000. godine. Danas Bilje broji 40 park prirode Kopa~ki rit. Rije~ je o jedinstvenom sli~ni obroci stignu na stol, sva ta pa`nja itekako se Restoran KORMORAN, 031 750 0998, PP KOPA^KI RIT, www.belje.hr turisti~kih objekata, od ~ega 27 smje{tajnih, s oko 150 mo~varnom podru~ju, koje se prostire na 23.000 hekta- osjeti. Osim ribe, u tanjurima se po~esto moè na}i i Restoran TIKVE[, 031 752 901, TIKVE[, www.restoran-tikves.hr postelja po za svakoga prihvatljivim cijenama. divlja~, a kola~i biljskih doma}ica doista su {e}er na Restoran ZELENA @ABA, 031 752 212, KOPAÊVO, www.zelena-zaba.hr „Lokalno je stanovni{tvo postalo svjesnije prirodnih kraju bogate trpeze. ljepota kojima je okruèno i turisti~kim potencija- lima koje posjeduju naselja u Op}ini Bilje, pa je sve Samo 10 minuta od sredi{ta Osijeka Caffe barovi: vi{e onih koji se èle uklju~iti u turisti~ku djelatnost. Bilo da Bilje èlite pobliè upoznati ili u jednom od CRNA RODA, vl. Danijela [imi}, K. Zvonimira 2, BILJE, 031 751 111 Rastom ponude raste i kvaliteta, pa su i na{i gosti sve tamo{njih seoskih doma}instava samo preno}iti, do- SKY, vl. Ljiljana Koch, [. Petefija 1a, BILJE brojniji, ali i zadovoljniji“, isti~e Matija Balog predsje- bro je znati da ste od sredi{ta Osijeka udaljeni samo PARK, vl. Ankica Tuti}, Lajo{a Ko{uta 32, BILJE, 031 750 227 dnik Turisti~ke zajednice Op}ine Bilje, koja obuhva}a desetak minuta. Idealna je to kombinacija za poslovne ZELEN BOR, vl. Ankica Tuti}, Kralja Tomislava 1b, BILJE Bilje, Vardarac, Lug, Kopa~evo, Tikve{, Zlatnu Gredu, ljude: nakon uspje{no odra|enog sastanka, dogovora ili Kozarac i Podunavlje. neke druge obveze dovoljno je samo nekoliko trenu- NIMROD, vl. Berislav Kuruc, [. Petefija 15, KOPAÊVO, 031 752 220 taka da se na|ete u srcu prirode, dovoljno daleko od «F», vl. Laslo Ferenc, [. Petefija 185, LUG, 031 754 039 Kopa~ki rit vra}a stari sjaj gradske buke i stresa, da u miru uìvate u odmoru, a VARDARÂNKA, vl. Franjo Kluiser, Lajo{a Ko{uta 39, Vardarac, 031 753 113 Zahvaljuju}i pove}anju kapaciteta i brojnim manife- opet dovoljno blizu su vam mobilni signal te Internet- stacijama, poput Ribarskih dana, Etno sajma, brojnih veza, ukoliko vam zatrebaju. ■

54 www.mirakul.hr 55 Sponzorirani ~lanak Sponzorirani ~lanak

svojih kupaca i ovisno o godi{njim dobima ili poseb- Doma}e i po tradicionalnoj slavonskoj nim prilikama trì{te opskrbe upravo onom koli~inom mesa koja je potrebna te tako uvijek imaju dostatnu recepturi iz Mesnica Bo|irkovi} koli~inu svjeèg mesa u ponudi. Ukoliko se ne{to ipak ne proda, takvo se meso uklanja iz ponude. S trideset godina dugom tradicijom u proizvodnji mesa i mesnih prera|evina, Bo|irkovi}i su uspjeli zadràti stari, zanatski na~in proizvodnje i tu ~injenicu koriste kao svoju prednost. „Kupac nam je na prvome mjestu i uvijek se nastoji- mo voditi tom poslovnom filozofijom, jer sve {to mi proizvedemo nekom }e biti na tanjuru, a ono {to ne Mesnice Bo|irkovi} na Zajedno s pojavom velikih trgova~kih lanaca, u Hr- i otvorenje jo{ jednoga u Osijeku, kao regionalnom bismo sami htjeli vidjeti na svojim tanjurima, ne}emo vlastitoj farmi uzgoje vatskoj su se promijenile i prehrambene navike sredi{tu. dopustiti niti na{im kupcima da vide“, isti~e Bojan oko 1500 tovljenika potro{a~a. S trì{ta su istisnuti mnogobrojni mali Bo|irkovi}. godi{nje, a u ciklusima prodava~i i sitni proizvo|a~i koji se nisu mogli mjeriti Posebna doma}a receptura od 21 dana izbacuju u s industrijskom proizvodnjom te isporu~ivati ogromne Upravo ta okrenutost vlastitim kapacitetima, bez ge- Kobasica ‘s potpisom’ koli~ine potrebne hrane. Danas je te{ko prona}i kvali- netski modificiranih primjesa u prehrani stoke, a i u Svojim kupcima Mesnice Bo|irkovi} nude i mogu}nost proizvodnju oko 110 tetan doma}i proizvod, koji je lako dostupan i cijenom samoj proizvodnji nekog od svojih {ezdesetak proizvo- posebnog aran`mana. Oni koji èle, mogu sa svojim tovljenika. se moè mjeriti s masovnom ponudom trgova~kih lada, stvorila je Mesnicama Bo|irkovi} reklamu koja se receptom do}i u mesnicu i zatraìti proizvodnju ‘indi- naca. Jedan od onih obrta kojima je to uspjelo su i Me- usmenom predajom prenosila na podru~ju Vukovar- vidualizirane’ kobasice. Ako se takva kobasica u prodaji snice Bo|irkovi} iz Borova. S trideset godina dugom sko-srijemske ùpanije. Zbog nje gotovo da ne po- pokaè uspje{nom i svidi dovoljnom broju ljudi, nasta- tradicijom u proizvodnji mesa i mesnih prera|evina, stoji ugostiteljski objekt koji na svom meniju nema vlja se njezina proizvodnja, a kobasica dobiva ime po Bo|irkovi}i su uspjeli zadràti stari, zanatski na~in svinjetinu i junetinu proizvedenu kod Bo|irkovi}a. onome koji je osmislio recept za njezinu proizvodnju. KONTAKT proizvodnje i tu ~injenicu koriste kao svoju prednost. Zahvaljuju}i o~evoj vje{tini, koji je po zanimanju teh- Tako je mogu}e promijeniti i osobnim preferencijama Mesnica Bo|irkovi} nolog, napominje Bojan, Mesnice Bo|irkovi} proizve- prilagoditi bilo koji sastojak ili element koji utje~e na telefon: „Na vlastitoj farmi uzgajamo svinje za koje uglavnom le su i trì{tu nude jednu od najukusnijih smjesa za kona~ni okus same kobasice, bilo da se radi o postotku 032 438-467 sami proizvodimo hranu, a na{e je podru~je bogato }evape, ali isto tako se ponose i posebno spremljenim mesa u smjesi, vrsti drveta koja se pod kobasicom loì, zdravom i nezaga|enom zemljom koja daje zdrave ro{tilj, june}im, kranjskim i doma}im kobasicama te biljkama od kojih se mje{aju za~ini ili bilo kojoj drugoj mobitel: ìtarice i ekolo{ki ~isto krmno bilje. Tako|er, prilikom jegerom koje spremaju tako|er po vlastitoj recepturi. sitnici. 098 195 9111 izrade prera|evina ne stavljamo razne umjetne do- web: datke niti gotove za~ine, nego sami mije{amo svoje i „Dakle, ne koristimo nikakve umjetne dodatke, „Nedavno smo imali slu~aj da nam je do{ao ~ovjek www.mesnice-bodjirko- njih koristimo“, isti~e Bojan Bo|irkovi}, diplomirani do svakog pojedinog okusa dolazimo isklju~ivo iz Istre i donio recept na kojemu je sam radio, htio vic.com ekonomist, sin vlasnika @ivojina, koji se u obiteljski kori{tenjem za~ina koje sami zamije{amo. Jeger je da mu napravimo kobasicu koriste}i taj recept. To e-mail: obrt aktivno uklju~io u posljednje ~etiri godine. Da- pe~emo na vatri, meso su{imo na tradicionalni na~in, a smo i u~inili. Kada smo ponudili kobasicu na{im stal- bojan.bodjirkovic�vu. nas zajedno s ocem vodi brigu o ~etiri prodajna mjesta posebnost je doma}e kobasice ta {to ju pe~emo u masti nim klijentima na ku{anje, svi su se odreda odu{evili t-com.hr u Vukovarsko-srijemskoj ùpaniji, a uskoro planira kojom kasnije tu kobasicu prelijemo. Za{to tako? Rije~ okusom. Kobasicu smo, naravno, nastavili proizvoditi. je o jednom tradicionalnom na~inu, koji su prakticirali ôvjek se zvao Ante, ali nije htio da se kobasica zove ljudi na ovim podru~jima prije nego {to su postojali po njemu, pa smo joj nadjenuli ime Istarska kobasica. zamrziva~i, jer mast konzervira kobasicu te onda puno I danas ju imamo u ponudi, izvrsno se prodaje“, pri~a duè zadràva svjeìnu i ne kvari se, pa moè izdràti Bo|irkovi}. Osim pojedinaca, na posebne se kobasice cijelo ljeto, naravno, ukoliko ju ne poèlite pojesti prije odlu~uju i poneke tvrtke, a posljednju, koja nosi na- toga“, obja{njava Bojan Bo|irkovi}, te napominje kako, ziv Agro Glas-koktel ro{tilj kobasica, zamije{ali su za bilo da sudjeluje na raznim sajmovima, ili sretne ljude poljoprivredno glasilo Agro Glas. sasvim slu~ajno, uvijek poku{ava do}i do nekih starih, autohtonih recepata ili na~ina pripreme i obrade mesa Uvijek vjerni zanatskoj proizvodnji te njima oplemeniti vlastitu proizvodnju. Pribliàvanje Europskoj uniji donosi proizvo|a~ima hrane nove obveze kako bi osigurali maksimalne hi- Proizvodnja prati potro{nju gijenske i sigurnosne uvjete. Mesnice Bo|irkovi} ubr- Mesnice Bo|irkovi} na vlastitoj farmi uzgoje oko zano rade na uvo|enju novih, visokih standarda tim 1500 tovljenika godi{nje, a u ciklusima od 21 dana zahtjevima prilago|ene proizvodnje. Namjera im je izbacuju u proizvodnju oko 110 tovljenika. Kako bi u pove}ati sada{nji klaoni~ki prostor i izmjestiti farmu iz zamrziva~ima prodavaonica uvijek bilo svjeèg mesa samoga mjesta. S tim promjenama do}i }e i do stano- raspoloìvog kupcima i svim klijentima, proizvodnja vitog pove}anja proizvodnih kapaciteta, ali Bo|irkovi}i se obavlja svaka dva dana i to ponedjeljkom, srijedom isti~u kako }e pove}avati obujam proizvodnje samo do i petkom polutrajni program, a utorkom i ~etvrtkom odre|ene granice - one koja im jam~i zadràvanje tra- {vargli i krvavice. dicionalnog na~ina proizvodnje, jer industrijalizacijom procesa, vjeruju, njihova hrana izgubila bi onaj izvorni Tridesetogodi{nje iskustvo najbolje im je mjerilo potre- slavonski okus kojim se ponose i zbog kojega ih ljudi be za proizvodima, {to im omogu}uje da prate potrebe prepoznaju. ■

56 www.mirakul.hr 57 Poslovni kalendar

Seminari 20.-21.06.2008. NLP business practitioner -2. modul 13.06.2008. Mjesto: Transforma, Ulica grada Vukovara 240, Zagreb Kreativno rješavanje problema Organizator: Transforma d.o.o. Mjesto: Škola stranih jezika Smart, Palinovečka 19, Zagreb Predava~: Elvira Dobri} Fajl Organizator: Škola stranih jezika Smart u suradnji s Cen- Informacije: + 385 1 6314 070; mob: +385 98 858 176, e-mail: trom uspjeha [email protected] Predava~: Irena Jurjević Informacije: + 385 1 3874 355, e-mail: [email protected] 24.06.2008. Upravljanje vremenom 16.06.2008. Mjesto: HalPet poslovna komunikacija, Florijana Andra{eca Osobna u~inkovitost 18/1, Zagreb Trening za deset: dva trenera, osam u~esnika Organizator: HalPet poslovna komunikacija Mjesto: Misliona, Bunićeva 21/I, Zagreb Predava~: Petra ^olak, prof. Organizator: Misliona d.o.o. Informacije: + 385 01 3095 222, e-mail: [email protected]; Predava~: Elena Cvjetković, Dragan Knežević www.halpet.hr Informacije: [email protected], www.misliona.hr 26.06.-18.07.2008. 16.-20.06.2008. Intenzivni te~aj engleskog jezika za odrasle Seminar „Javno govorništvo“ Mjesto: Zagreb, Maksimirska 18 Mjesto: Zagreb, Selska cesta 119 Organizator: ALITER, {kola engleskog jezika Organizator: Pučko otvoreno učilište „Akademija Petar Informacije: +385 1 2318-200, 3863-362, www.aliter.hr, Zrinski“ [email protected] Predava~: Marijan Miloš, prof. Informacije: Mirjana Fijolić, voditeljica obrazovnog centra 30.06.2008. Radna u~inkovitost i upravljanje vremenom 17.06.2008. Mjesto: Filaks d.o.o., Brozova 8a/III, Zagreb Menadžer u poduzetni{tvu (U tijeku su upisi u Organizator: Filaks d.o.o., Filipovi}eva 4, Zagreb jednogodi{nji program) Predava~: mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{ Mjesto: Zagreb, Selska cesta 119 Informacije: +385 1 2430 850, e-mail: [email protected] Organizator: Pu~ko otvoreno u~ili{te „Akademija Petar Zrinski“ 05.07.2008. Predava~i: Mr.sc. Ljiljana Skendrovi}, mr. sc. @eljko Valenti}, Asertivnost - kako se zauzeti za sebe i svoje ideje prof., mr. sc. Zdravko Tkalec; Ksenija Halter, prof.; Nenad Mjesto: Centar Sirius, Trnjanska 59/A, Zagreb Travar, dipl. oec.; Igor ^izmadija, dipl. oec.; Dragan Stanko- Organizator: Centar Sirius vi}, dipl. oec.; Nenad Travar, dipl. oec. Predava~: Lovorka Brajkovi}, prof. psihologije Informacije: Mirjana Fijoli}, voditeljica obrazovnog centra Informacije: + 385 1 6310 389, e-mail: [email protected]

58 Vi ste izvrstan menadžer!

Sales Manager

Marketing Manager Ofﬁ ce Manager

Brand Manager

Key Account PR Manager Manager

Human Resource Manager

Svi programi Centra Poslovne Izvrsnosti su veriﬁ cirani od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa te se upisuju u radnu knjižicu kao zvanje.

Kneza Mislava 2/V, Zagreb tel: 01.45000.30, 45000.45, 45000.46