dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 20. studenoga 2,,3., godište V, broj 117 cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit

ISSN 1331-7970

Jesper Juul - Izum nenasilnog roditeljstva

Andrej Nikolaidis - Male nacionalističke orgije

Od nacije kao sporne zajednice do nacije bez nacionalizma - Srđan Vrcan

IZBORI 2003. - Inventura Vujićeva ministarsva i Zarezova predizborna anketa

Šesti međunarodni festival stripa Crtani romani šou, Kulturni centar Centra Kaptol, Zagreb, od 28. do 30. studenog 2003. 2 V/117, 20. studenoga 2,,3.

Gdje je što?

Info i najave 4-6 Priredio Milan Pavlinović

U žarištu dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja Sanaderova Hrvatska – zemlja mobbinga Andrea Dragojević 3 adresa uredništva: Vodnikova 17, Zagreb Kulturna vijeća Biserka Cvjetičanin 7 telefon: 4855-449, 4855-451 Razgovor s Jesperom Juulom Nataša Govedić 8-10 fax: 4813-572 Knjiga je ponovo važna Nataša Petrinjak 11 Razgovor s Andrejem Nikolaidisom Rade Dragojević 12-13 e-mail: [email protected] Od nacije kao sporne zajednice do nacije bez nacionalizma web: www.zarez.hr Srđan Vrcan 14-16 uredništvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati Vizualna kultura nakladnik: Druga strana d.o.o. Grad mišljen kao metropola Catherine David 17 za nakladnika: Boris Maruna Ekonomija seksualnog rada Ivana Mance 18-19 glavna urednica: Katarina Luketić zamjenica glavne urednice: Nataša Govedić Glazba izvršna urednica: Lovorka Kozole Izvedba za CD Trpimir Matasović 20 poslovna tajnica: Dijana Cepić Predznaci sjećanja Zrinka Matić 20 Narušeno dostojanstvo kvalitetne izvedbe Trpimir Matasović 29 uredništvo: Depresivan, očajan, plačljiv Tomislav Šakić 29 Grozdana Cvitan, Agata Juniku, Silva Kalčić, Trpimir Matasović, Milan Pavlinović, Nataša Petrinjak, Zoran Roško, Kazalište Gioia-Ana Ulrich, Andrea Zlatar Psovanje Edinburgha Milko Valent 30-31 31 Zagubljeni koncept: društvena satira Bojan Munjin grafi čki urednik: Razgovor s glumcima predstave Balkanski špijun 32-33 Željko Zorica Nataša Govedić i Bojan Munjin lektura: Unimedia priprema: Davor Milašinčić Kritika tisak: Novi list, Rijeka, Zvonimirova 20a Tečaj konceptualnog inženjeringa Boris Postnikov 34 Užitak je trošenje i razaranje Sanja Jukić 35 Tiskanje ovog broja omogućili su: Sve što ne shvaćam naučio sam u Auschwitzu Neven Ušumović 36-37 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Vizija koja ubija svakoga tko je doživi Steven Shaviro 38 Ured za kulturu Grada Zagreba Institut Otvoreno društvo Hrvatska @nimal portal Razgovor s Dorinom Manzinom Snježana Klopotan 40-41 Borba protiv neznanja Snježana Klopotan 41 Riječi i stvari Još samo jedna i šlus Željko Jerman 42-43 Google vs. Doroghy Neven Jovanović 44-45 Esej PRETPLATNI LISTIĆ 45 izrezati i poslati na adresu: Uz Kritiku postkolonijalnog uma Gayatri Spivak dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja 10000 Zagreb, Vodnikova 17 Svjetski zarezi 46 Želim se pretplatiti na zarez: Gioia-Ana Ulrich 6 mjeseci 120,00 kn s popustom 100,00 kn 12 mjeseci 240,00 kn s popustom 200,00 kn Queer portal Kulturne, znanstvene i obrazovne ustanove te studenti i učenici mogu Političke stranke o LGBT pravima 47 koristiti popust: 6 mjeseci 85,00 kn 12 mjeseci 170,00 kn Za Europu godišnja pretplata 50,00 EUR, za ostale kontinente 100,00 USD. TEMA BROJA: Izbori 2003. PODACI O NARUČITELJU

Kult(ura) izvrsnosti Trpimir Matasović 21 ime i prezime: Kupujte hrvatsko – i s tajnog računa Grozdana Cvitan 22-23 adresa: Zarezova predizborna anketa 24-25 telefon/fax: Razgovor sa Čedomirom Čupićem i Davorom Gjenerom vlastoručni potpis: Omer Karabeg 26-28 Uplate na žiro-račun kod Zagrebačke banke: 2360000 – 1101462454. Kopiju uplatnice priložiti listiću i obavezno poslati na adresu redakcije. naslovnica: Joe’s bar, Carlos Sampayo i José Munoz V/117, 20. studenoga 2,,3. 3

kolumna

koalicije bit æe tek još jedna mala Na meti nacionalistièka, svijetu mnogo manje simpatièna zemlja, koju æe prema unutra resiti retorika mržnje na sitno, kraðe na malo, sitni hohštapleraj vi- dljiv, recimo, na raèunima AMEX-a. U Hrvatskoj neæe više biti pljaèki veli- kih razmjera, poznatih iz Tuðmanova Hrvatska desne koalicije doba, niti æe ad hoc ustanovljene snage “reda” neke državljane privoditi u ve- Sanaderova Hrvatska – bit će još jedna mala lesajamske hale, niti æe kljuèni mini- stri otvarati konc-logore u susjednim nacionalistička, svijetu državama. Za razliku od Brešanova romanes- zemlja mobbinga mnogo manje simpatična knog visokomimetskog totalitarizma, zemlja, koju će prema Hrvatska æe biti niskomimetska Andrea Dragojević “ ame i gospodo! Sve ukazuje Država mobbinga 2003. na to da æe Sabor ubuduæe unutra resiti retorika Trima žanr-slièicama, od kojih su saèinjavati jedino zastupnici iz dvije istinite, opisat æemo štimung u O budućoj zemlji kapilarnog naših redova, što praktièki znaèi da mržnje na sitno, moguæoj Sanaderovoj postfašistièkoj fašizma, zemlji bez velikih æu za svoj rad odgovarati samo svojoj Hrvatskoj, štimung koji postoji i sada, stranci. Time se sada otvara novo krađe na malo, sitni ali æe eventualnom pobjedom HDZ-a diktatorskih gesti, zemlji dobrog pitanje: je li Sabor uopæe potreban? dobiti politièki legitimitet. Pa æe tako vina i još boljeg katoličko- Ako sam odgovoran stranci, onda to hohštapleraj... Neće Hrvatska biti zemlja u kojoj æe se ne- moram biti cjelokupnom njezinu djelje, umjesto u konzumeristièkim navijačkog štimunga èlanstvu, a ne samo jednom njezinu više biti pljački velikih rajevima, provoditi na relaciji crkva malom dijelu. Stoga sam mišljenja da razmjera, poznatih iz – nogometni stadion. Istina, to je po- bi ulogu Sabora trebala preuzeti opæa sljedica volje esdepeovskog zakona o konvencija naše stranke ili, da budem Tuđmanova doba, niti zabrani rada nedjeljom no, kako god kraæi, dame i gospodo, predlažem da bilo, prazniènu kupnju u Mercatoru se Sabor samoukine’. Svi su zastu- će ad hoc ustanovljene zamijenit æe odlasci na stadione, pnici kao jedan naglo ustali sa svojih gdje æe se navijaèki legitimno mrziti sjedala i burnim pljeskom pozdravili snage “reda” neke Slovence. Prije drukerske epizode Torlakove rijeèi. Uskoro je ukinuto nacija æe, dakako, svratiti na misu i višestranaèje, sve su stranke osim državljane privoditi u peèenog piceka, a izgube li miljenici Hrvatske kršæansko socijalne stranke velesajamske hale, niti će derbi, fasovat æe žena, odnedavno ne- zabranjene i Hrvatska je opet, poslije zaposlena trgovkinja. nešto više od 60 godina, dobila jedno- ključni ministri otvarati partijski sustav, a Torlak postao dikta- Apostol Pavle, Hrvatsko slovo tor neogranièenih ovlasti. Javnost je konc-logore u susjednim i nogomet još samo èekala što æe na sve to reæi Prema veæ spomenutom niskomi- glavni arbitar – Crkva... državama. Za razliku od metskom kljuèu, druga nam žanr-sli- Na domaæoj su se televiziji samo èica opisuje radnu klimu. U Hrvatskoj vidjeli skupovi torlakovaca, vojne Brešanova romanesknog 2003. neæe više biti dramatiènih otpu- parade, ili pak procesije i svete mise, štanja s posla, ili barem ne u razmjeri- a Hrvatska je prikazivana kao idila u visokomimetskog ma poznatima iz Tuðmanove ere. Ipak kojoj caruje blagostanje i pobožnost. totalitarizma, Hrvatska je Sanader od poèetka devedesetih, Strane su je pak postaje prikazivale kada je zajedno s kamaradima èistio kao zemlju najgore policijske diktatu- će biti niskomimetska splitski HNK, neke stvari nauèio. re kakva se u Europi nije vidjela još od Barem to da svijet ne voli radikalne vremena Adolfa Hitlera. Spominjali su Država mobbinga 2003. varijante, pa ni Sanaderovi partijski se èak i koncentracijski logori za one kolege iz Europe kojima se utekao za koji nisu po volji režimu.” podršku: Stoiber, Berlusconi i Ahern. Dakle, umjesto lista za otkaze sada Katolički fundamentalisti na æe se inzistirati na stvaranju atmo- vlasti najnovijem romanu – usput, pozna- sfere. Evo opisa tog ozraèja iz jedne Iako bi nemali broj domaæih ljevièa- tom Šibenèaninu, koji proživljava gimnazijske zbornice, uostalom, isti- ra eventualni dolazak desne koalicije drugu spisateljsku mladost, dosadašnji nitog: na dugaèkom zbornièkom stolu na vlast bio spreman ocrtati u gabari- je nakladnik NZMH odbio tiskati godišta Hrvatskog slova, po zidovima tima gornjih katastrofiènih opisa, oni ovo djelo, navodno zbog previše an- itinerari apostola Pavla po istoènom su ipak manje vjerojatni èak i ako 23. ticrkvenog sadržaja – Brešan gradi Mediteranu (Brešan je pravilno uoèio ovog mjeseca pobijede HDZ i njegovi društvo u kojem zavodi za mentalno posvemašnju klerikalizaciju), dok pro- desnièarski sateliti. Ovakav rasplet zdravlje služe kao logori za preodgoj fesori za kakva školskog slavlja, kada politièkih okolnosti u Hrvatskoj zasad nepoæudnih, nadalje, u njegovoj ina- se malo opuste, zapjevaju svoje pje- je samo fikcionalna slika iz najnovijeg èici katolièke kulturne revolucije za- sme. Kako kadrovska èistka ipak nije politièkog SF romana Ive Brešana branjuje se rock’n’roll, a glavni arbitar bila temeljita, meðu nastavnièkim Država Božja 2053. Godina iz naslova za sva pitanja u društvu je Officium de kadrom ostao je i jedan Jovan, predaje oznaèava pobjedu fundamentalistièke puritate fidei. Knjige se zabranjuju ili tehnièki. Na pjesmu ispod glasa, onu katolièke stranke u Hrvatskoj i uspo- se, baš kao i u Bradbury-Truffautovu njihovu, ono o Juri i Bobanu, raspjeva- stavu totalitarnog poretka u zemlji Farenheitu 451 spaljuju, meðu njima i ni uèitelji zovu i svog kolegu Jovu da koja se, meðu svim ostalim manjkovi- djela Krleže i Dantea, ovog potonjeg im se pridruži. S podsmijehom oèe- ma, ni pedeset godina nakon aplika- zato jer je papi Bonifaciju VIII. una- kuju njegovu reakciju. Uz sve glasnije cije ne uspijeva približiti europskim prijed osigurao mjesto u paklu, dok komentare, poziv je teško izbjeæi... integracijama. Darwin biva zamijenjen biblijskom I treæa žanr slièica pa da mozaik o Dobar dio elektorata, dosad na- Genezom, a vjeronauk postaje glavni Hrvatskoj, zemlji kapilarnog fašizma, klonjen esdepeovskom bloku, a kako školski predmet. zemlji bez velikih diktatorskih gesti, pokazuju razlièita mjerenja raspolože- zemlji dobrog vina i još boljeg štimun- nja biraèkog tijela, kani apstinirati s Štimung u postfašističkoj ga, bude potpuna. Uostalom, i ona je ovogodišnjih izbora. Uglavnom, zbog Hrvatskoj istinita, samo su imena izmijenjena. razoèaranja. Istovremeno se iz redova Kažemo: koliko god jedan ovakav Gleda se nogometna utakmica u re- glasaèa lijeve provenijencije nerijetko politièki armagedon priželjkivali svi dakciji novina, navodno, lijevo orijen- može èuti mišljenje da bi, zapravo, koji posljedièno oèekuju okupljanje tiranih, slobodarskih, Hrvatska protiv baš bilo dobro da HDZ pobijedi, pa i aktiviranje snaga otpora, od sve- Ekvadora, Salvadora ili tako nekog. da se vidi kolika bi šteta po društvo ga toga ništa biti neæe. Sanaderova Svi gledaju, gleda i novinar Rade, na- nastala. Prema maksimi gore je bolje, iz Hrvatska, ako se ona voljom biraèa ime, èovjek voli nogomet, pa to ti je. tih se redova zapravo potajno priželj- uspostavi nakon izborne nedjelje 23. A onda iz ženskih redova – jer u sluèa- kuje jedan ovakav radikalni scenarij, studenoga, neæe biti ni približno dra- jevima kljuènih utakmica nacionalnih obièno zakriven iza stavova “bolje i matièna kao katolièko-fundamentali- vrsta nema popusta ni za ženski spol jasna i nedvosmislena desnica, nego stièka Hrvatska iz Brešanova romana. – stiže upit prema novinaru: “A boga- kalkulantski socijaldemokrati, jer tada Štoviše, Sanaderova Hrvatska neæe ti, za koga ti Rade navijaš?” Smijeh, æemo barem znati na èemu smo”. biti èak ni onoliko manjkava koliko je jer to je smiješno. Zaista, za koga li Razoèarani ljevièar zapravo bi htio to bila ona Tuðmanova, frankistièko- navija novinar Rade? Što on može biti žrtva Brešanove distopije. U svom peronistièka. Ne, Hrvatska desne odgovoriti, a da ne naruši štimung? 4 V/117, 20. studenoga 2,,3.

info/najave

su i novi albumi: parodijski Ratman (1997.), krimiæ Glista u bijegu (1999.), zbirka Razvoj bez Druženje kratkih prièa Novo doba (2001.), Le Decalogue IV: Le Serment (2001., prema sce- samouništenja sa stripom nariju Franka Girouda), te dvije nove serije – postapo- kaliptièni Lomm, i još jedan Nataša Petrinjak se u Hrvatskoj zapravo nitko Milan Pavlinović balkanski krimiæ, Europa sustavno ne bavi, pa do da- (oboje 2002.). Uz sve to, nas nije formiran jedinstveni Lavriè i dalje redovito crta Okrugli stol Interkulturalni forum koji bi okupio struènja- Šesti međunarodni festival stripa Diareju i ilustrira Mladinu. dijalog aktera o održivim ke, predstavnike poslovnih Crtani romani šou, Kulturni Giuseppe Camuncoli, krugova, institucija vlasti, jedan od vodeæih stripaša razvojnim usmjerenjima u zaštiti graðanske aktiviste i omo- centar Centra Kaptol, Zagreb, od najnovije talijanske ge- okoliša u Hrvatskoj i u regiji; guæio suèeljavanje njihovih 28. do 30. studenog 2003. neracije, rodio se 1975. Novinarski dom, Zagreb, 8. mišljenja. A rijeè je o rizicima u Reggio Emili. Prvi pro- studenoga što ih sa sobom nose razvojne fesionalni rad bio mu je odluke koje je teško pouzdano samizdat Bonerest, zapoèet sagledati i uz najbolje znan- Zagrebu æe se šesti put 1997., a nastavlja se i danas, stvene spoznaje, a u donoše- održati Meðunarodni dodjela nagrada sudionicima uz prijevode na njemaèki nju politièkih odluka o razvoju festival stripa Crtani natjeèaja. i francuski. Takoðer je crtao za “ vima na ovaj ili onaj ne djeluju samo objektivni romani šou u organizaciji Radija Ove æe godine festival èasopise Quebrada i Fronitiera naèin postaje jasno ne razlozi, nego i društvene, kul- 101. Festival se ove godine pre- predstaviti gostujuæe autora (dva albuma o meksièkom samo da naši zahvati selio u Kulturni centar Centra izložbama: Briana Bollanda hrvanju), a od 2000. usporedo u okoliš imaju uèinke daleko turne, politièke preferencije. Kaptol, gdje æe se tijekom tri u Kulturnom centru Centra radi za amerièko tržište na šire od naših sposobnosti Stoga je Programski odbor, dana organizirati predavanja, Kaptol, Tomaža Lavriæa u prestižnim serijalima kao što predviðanja i kontrole nego i koji èine Višnja Jeliæ-Muck, projekcije, promocije novih strip Galeriji Nova te originale su Swamp Thing, Hellblazer i da dugoroène posljedice dana- Velimir Pravdiæ i Vladimir Lay, izdanja te druženje s gostima Giuseppea Camuncolia u novokreirani Vertigo pop: Bangkok šnjih razvojnih odluka mogu koncipirao seriju rasprava o festivala: Brianom Bollandom iz Galeriji SC. Izložit æe se i radovi (2003.). Uz to je crtao Batgirl bitno ugroziti živote buduæih temama koje predstavljaju Engleske, Tomažem Lavriæem stripaša i ilustratora koji se ko- i Spider-Mana, a buduæi mu generacija’’ – napisao je Srðan najvažnije prijelomne toèke – TBC-om iz Slovenije i riste digitalnom tehnologijom projekti ukljuèuju Bite club i još Dvornik, voditelj zaklade izmeðu razvojnih ambicija i Giuseppeom Camuncolijem iz (Karlo Galeta, Robert Drozd, neimenovani projekt za vodeæu Heinrich Böll u Hrvatskoj, u životne stvarnosti, a koje æe, Italije. Tonèi Zonjiæ, Krešimir Certiæ) kuæu Wildstorm. tekstu koji je otvorio raspravu s obzirom na zahtjev za mul- Tradicija svakog od dosada- u predvorju kina SC (Galerija u sklopu Foruma o održi- tidisciplinarnosti, angažirati šnjih festivala je strip natjeèaj PU), te Made in Cro, izložbu Kratka povijest vom razvoju, a koja se prvi aktere iz svih relevantnih na zadanu temu. Tema ovogo- domaæih strip autora koji obja- Meðunarodni festival Crtani put održala 8. studenoga u slojeva društva. Panelisti prve dišnjeg natjeèaja bila je “zloèin vljuju u inozemstvu. romani šou zamišljen je kao Novinarskom domu. Pod nazi- iz serije rasprava koja se foku- i kazna”, a duljina stripa ograni- manifestacija koja æe promo- vom Interkulturalni dijalog akte- sirala na pitanje prostora kao èena na jednu stranicu. Nagrade Gosti festivala virati i obnoviti kulturu stripa ra o održivim razvojnim usmjere- nacionalnog razvojnog resursa za najuspješnije iznose 150, 100 Brian Bolland, roðen 1951. u na ovim prostorima. Osnovna njima u zaštiti okoliša u Hrvatskoj i energetike bili su Vladimir i 70 eura. Radovi u kategoriji engleskom Bostonu, veteran je namjera mu je bila zaintrigirati i u regiji taj je razgovor otvorio Lay, Zlatko Uzelac, Velimir Mladi lav (mlaði od 15 godina) britanske scene i jedan od njezi- publiku za hrvatski strip i nje- bolnu temu današnjice kojom Pravdiæ i Branko Molak. bit æe nagraðeni prigodnim nih najuglednijih autora u svije- gove autore te pratiti trendove poklon-paketima domaæih strip tu. Karijeru je zapoèeo u sedam- u svijetu stripa i informirati o nakladnika. Svi pristigli radovi desetima, naizmjence s Dave suvremenim tendencijama strip bit æe izloženi na natjeèajnoj Gibbonsom crtajuæi pustolovine autora. Naravno, svaki festival izložbi, a najuspješniji objavlje- Powermana, crnog superheroja, ostavlja prostor i za svjetske O dokumentarcu koji je ni u katalogu. Zlatko Bourek, za nigerijsko tržište. Ubrzo na- klasike koji su svojim opusom Krešimir Mišak i Dušan Gaèiæ kon toga poèinje raditi za udarni zadužili povijest stripa. Tako su ovogodišnji èlanovi žirija. britanski strip tjednik 2000 AD, su tijekom godina ugošæeni Ivo Svaki dan u 12 sati održavat za koji redizajnira noseæi serijal Milazzo, koautor stripa Ken postao slučaj æe se strip radionica. U 14 sati Sudac Dredd i crta oko tri stotine Parker; veæina èlanova Novog bit æe jednosatno predavanje stranica stripa. Uspjeh koji ga kvadrata (Igor Kordej, Krešimir o pojedinim fazama stvaranja odvodi u Ameriku gdje dobiva Zimoniæ, Mirko Iliæ, Krešimir Nataša Petrinjak najavljeno prije godinu dana, stripa (scenarij, crtanje i kadri- posao na SF-verziji legende o Skozret, Radovan Devliæ, kada je u povodu dovršetka ranje, tuširanje). Predavanje kralju Arturu nazvanoj Camelot Joško Marušiæ), Angelo Stano, rukopisa održan okrugli stol Briana Bollanda o crtanju i 3000, a nakon toga s Alanom koautor Dylana Doga; i Zoran Oluja nad Krajinom: kronika jednog u Europskom domu. Knjiga novim tehnikama kojima se Mooreom radi jedan od najpo- Janjetov, autor kultnog Bernarda slučaja, FACTUM i Samizdat B92, Oluja nad krajinom: kronika koristi bit æe takoðer na progra- znatijih stripova o Batmanu, Panasonika i megapopularnog jednog sluèaja dokument je o mu festivala. Održavat æe se i The Killing Joke, za koji dobiva francuskog serijala Tehno oèevi. 2003. dokumentarnom filmu koji filmske projekcije animiranih mnogobrojne nagrade. Potom Jedan od festivala je posveæen se bavi dogaðajima u Krajini filmova Zagreb filma (autori se uglavnom posveæuje crtanju preminulom Edvinu Biukoviæu. nakon završetka vojne akcije Radovan Devliæ, Krešimir naslovnica za popularne stripo- Uz druženje s gostom, središnji Oluja, dogaðajima koji su Zimoniæ, Dušan Gaèiæ, Štef ve Wonder Woman, Animal Man, dio dogaðanja je meðunarodni “ povijesti hrvatskog još tijekom trajanja akcije Bartoliæ, Edvin Biukoviæ, Goran The Invisibles, Vamps i druge, a nagradni natjeèaj za crno-bijeli dokumentarizma izazvali goleme frustracije Sudžuka, Dario Kukiæ, Dinko stripovima se vraæa samo rije- strip od jedne stranice na za- nikada se nije desilo i traume, možda najveæe u Kumanoviæ, Magda Dulèiæ...), i tko i u uvijek prema vlastitu danu temu. Prve godine tema da jedan film izazove toliko novijoj hrvatskoj povijesti. projekcije filmova Flash Gordon scenariju, kao u serijama Actress je bila “dok nitko ne gleda”. burne reakcije kao što je to Izmeðu uvodnika ure- i Rocketeer (strip adaptacije). and the Bishop, Mr. Mamoulian ili Tada je, uz tri novèane nagrade, bio sluèaj s filmom Oluja nad dnika FACTUMA i sui- Odigrat æe se i kazališna pred- nizu kratkih prièa objavljenih u dodijeljena i posebna nagrada krajinom Božidara Kneževiæa’’ zdavaèa SAMIZDAT B92 i stava Diareja prema istoimenom raznim amerièkim èasopisima. nazvana Mladi lav najmlaðem – zapisao je Nenad Puhovski pogovora urednika knjige stripu Tomaža Lavriæa, crtanje Tomaž Lavriè, najpoznatiji sudioniku natjeèaja. Od sljede- u uvodniku knjige Oluja nad Borisa Rašete, u nekoliko za publiku, promocije strip suvremeni slovenski autor, æeg festivala Mladi lav postao je krajinom: kronika jednog sluèa- poglavlja razvrstani su: re- izdanja domaæih nakladnika, rodio se 1964. u Ljubljani, gdje redovita kategorija za sudionike ja. ‘’Javni protesti, saborska akcije na prikazivanje filma koncerti i VJ-ing. U nedjelju u je završio likovnu akademiju. natjeèaja do petnaest godina. rasprava, traženje mini- na Danima hrvatskog filma, 20 sati na programu je sveèana U karijeru crtaèa stripova ulazi Teme dosadašnjih natjeèaja još starske ostavke, intenzivna potom u emisiji ‘’Latinica’’, 1988., kada za politièki tjednik su bile “bez rijeèi”, “svinja”, aktivnost na web-forumima, transkripti saborskih raspra- Mladinu poèinje crtati i do “super heroj” i “top secret”. anonimni pozivi i prijetnje, va, reakcije srpske publike danas nevjerojatno popularne Pristigle radove ocjenjuje stru- stvaranje kontra-filma – sve nakon što je film tri puta satiriène pasice Diareje. Prvi èni žiri, svake godine u drugom je to za promatraèe sa strane prikazan na Televiziji B92 album, nakon nekoliko svezaka sastavu. Dosadašnji èlanovi žirija predstavljalo posve neodgo- i lokalnim televizijama èla- Diareje, bio mu je Rdeèi alarm bili su, meðu mnogobrojnima, varajuæu reakciju na jedan nicama Anema, stavovi i 1996., poluautobiografska i Dubravko Matakoviæ, Joško dokumentarni film. No, za to mišljenja anonimnih chatera nostalgièna prièa o mladim pan- Marušiæ, Davor Gobac, Robert su postojali snažni razlozi.’’ nekoliko web-foruma. Uz kerima u Ljubljani osamdesetih. Knjaz, Zoran Feriæ, Ninoslav Razotkrivanje jednog po jednostavno, ali pregledno Iduæim se albumom ratnih prièa Kunc. Festival je i dalje u jednog sloja svih dogaðanja opremljenu knjigu, priložen Bosanske basne (1997.) probio na potrazi za što atraktivnijim i koji æe nas dovesti do razlo- je i CD-ROM s filmom. zahtjevno francusko tržište i prikladnijim prostorom. Prve ga koje spominje uvodnièar Kako bismo zadržali ‘’osjeæaj njime osvojio Grand Prix festival tri godine bio je nastanjen u predstavlja sadržaj spome- nade da sve to nije bilo uza- u Sierreji 1999. te Srebrnog lava KIC-u, dok je posljednje dvije nute knjige, èije je izlaženje lud’’. 1999. u Bruxellesu. Uslijedili dogaðanja smjestio u SC. V/117, 20. studenoga 2,,3. 5

info/najave

U kategoriji najboljeg redate- lja natjeèu se Branko Brezovec za režiju predstave Kamov, Glumački smrtopis Slobodana Šnajdera (Zagrebaèko kazalište mladih), Političari, ne ljutite se! Robert Raponja za predstavu trofeji Zloèin i kazna Dostojevskog (Istarsko narodno kazalište u Puli) i Damir Zlatar Frey Objavljenje nominacije za za predstavu Božanska glad Nagradu hrvatskoga glumišta Slavenke Drakuliæ (Teatar ITD). Nataša Dorèiæ (Na Sveta tri krala ili kak oèete Williama rvatsko društvo dram- Shakespearea), Mladena skih umjetnika objavilo Dervenkar-Gavran (Hotel je nominacije u 26 Gavran Mire Gavrana) i Jagoda kategorija. Nagrade za životno Kralj Novak (Kokoš Nikolaja djelo dobit æe Vladimir Geriæ Vladimirovièa Koljade) kon- za dramu i Ratomir Klièkiæ za kuriraju za nagrade za glavnu operu. Sveèana dodjela nagrada žensku ulogu. Za najbolju mu- održat æe se 24. studenoga u šku ulogu nominirani su Goran Hrvatskom narodnom kazalištu Grgiæ (Kleistov Amfitrion), u Zagrebu. Željko Koenigsknecht (Zloèin “Redatelj, kazališni prevodi- i kazna Dostojevskog) i Stojan telj i dramaturg Vladimir Geriæ Matavulj (predstava Kokoš). ostat æe zapamæen po bogatom Kao najbolje operne predsta- spektru kazališnih poslova i ve natjeèu se Figarov pir W.A. sposobnost, te odanosti ka- Mozarta, pod ravnanjem Petera zalištu”, stoji u obrazloženju Oschanitzkyja, u režiji Ozrena nagrade. Geriæ sada najviše Prohiæa i izvedbi Opere HNK u radi u varaždinskom HNK na Osijeku, Idomeneo W.A. Mozarta preradama klasika na kajkavski. pod ravnanjem Nikše Bareze, u Ratomir Kliškiæ, prvak Opere režiji Herberta Kapplmuellera HNK u Splitu, pjevaè je “izni- i Lise Stumpfoegger te izvedbi mno plemenite boje glasa, HNK u Zagrebu i Oganj Blagoja vrhunski školovan, muzikalan i Berse, pod ravnanjem Zorana kreativan”, koji je ostvario cje- Juraniæa u režiji Božidara Violiæa lokupni baritonski repertoar u i izvedbi HNK u Zagrebu. U djelima hrvatskih i inozemnih kategoriji baletnih predstava Smiješna strana izbora na Jedna od otkvaèenih i origi- stranici se pojavila gomila urne- skladatelja. nominirani su Baletna veèer, www.izbori.tk nalnih pojavila se na Internetu. besno smiješnih redizajniranih Za najbolju predstavu u sastavljena od baleta Bogovi nisu Rijeè je o Internet stranici predizbornih jumbo plakata i cjelini nominirani su Amfitrion ljuti i Daj, daj Staše Zurovca te www.izbori.tk, koja je potpuno televizijskih reklama. Heinricha von Kleista u re- Leptiri Baletnog ansambla HNK otvorena za sve koji žele nasmi- S galerijom fotografija i žiji Janusza Kice (u izvedbi u Splitu, Peer Gynt, u koreografiji ako se izborna kam- jati biraèe, a i politièke kandi- plakata, web stranica zaista Festivalskog dramskog ansam- i režiji Slavka Pervana i izvedbi panja bliži kraju, sve date. Nepoznati urednici oba- pruža razonodu nakon napa- bla Dubrovaèkih ljetnih igara), rijeèkog HNK i Romeo i Julija u više postaje prostor vezali su se objaviti svaku za- dnih predstavljanja politièkih Božanska glad Slavenke Drakuliæ koreografiji, režiji i dramaturgiji za razlièite intervencije primljenu satirièku slièicu, bez kandidata i daje moguænost u režiji Damira Zlatara Freya Dinka Bogdaniæa i izvedbi za- pojedinaca bogate mašte obzira koga ismijavala ili hvalila. demokratskog prepucavanja na (Teatar ITD), te Le baruffe grebaèkog HNK. Nominacije koji nisu izravno ukljuèeni. Nakon samo nekoliko dana, na novi naèin. chiozzotte (Ribarske svaðe) Carla su objavljene, meðu ostalim, Najzanimljivije i najzabavnije Goldonija u režiji Pierluce u kategoriji mladih umjetnika, su one koje parodiraju sistem Donina (Talijanska drama HNK predstava za djecu, te radio i promidžbe domaæih politi- Ivana pl. Zajca u Rijeci). TV-dramama. èkih stranaka.

Primamo vaše radove na: VHS-u, MiniDVD-ju, Dvcam- u, Beti, DVD-u, Hi-8... (divX- Vi snimate, e, mpeg-e i ostale komprimira- ne verzije primamo samo kao oglednu verziju, ali do 1. velja- zajedno gledamo èe film treba stiæi na jednom od navedenih formata. Naime, omaklo se prošle godine da Poziv za Reviju amaterskog – kraæe od 20 minuta su cd-i pri projekciji otkazali filma, ožujak 2004., Zagreb – maksimalno dva filma je- poslušnost. dnog autora Na web sajtu www.revijaam – obavezna amaterska pro- aterskogfilma.hr skinete prija- dukcija vnicu, popunite je i priložite ragi prijatelji, Svi filmovi pristigli do 1. uz film. Neæe biti indiskretnih Revija amaterskog sijeènja 2004. bit æe prikazani u pitanja, više vas ne tražimo filma potpuno se neoèe- glavnom programu, a odgledat fotografije (znamo da ste zgo- kivano odluèila dogoditi u pr- æe ih puna dvorana veselih i dni), èokoladu primamo, samo vom tjednu ožujka 2004., dakle zainteresiranih ljudi. Ako do- s lješnjacima, pelinkovac, samo – nagodinu. Kako bi se taj fe- vedete svoju publiku, bit æe još s rakijom…(vjerni smo sami stival napunio posebno dobrim bolje. Žanr nije ogranièen – to sebi)… programom, pozivamo vas da ionako znate. Sva možebitna pitanja poša- pošaljete svoje video radove: Ako vam film ispada iz pro- ljite na e-mail: raf@revijaamat – roðene od 2001. godine pozicija, svejedno pošaljite – mi erskogfilma.hr ili tražite Vanju nadalje volimo gledat’ filmove. na 091 542 88 60. RAF organizira udruga koja se smjelo zove Revija ama- terskog filma (originalno, zar ne?). Filmove šaljite na: Postpesimisti, Revija amaterskog filma, Poste restante 10 000 Zagreb Hrvatska 6 V/117, 20. studenoga 2,,3.

info/najave

tronošcima muzu krave. Naša Ženska mreža Hrvatske djeca u školama ne uèe o novim Ide vrijeme, prođe rok… zanimanjima, novim dostignuæi- Udžbenici za povratak u ma, o seksualnosti nema jedne Zahtjevi jedine rijeèi” – po tko zna koji – Uključivanje obrazovanja o ljudskim prvima, nenasilju, miru i put ogorèeno je ponovila Sanja toleranciji u redovite školske programa i udžbenike Sarnavka. “Prema našim udžbe- – Razvijanje programa sustavnog obrazovanja o jednakosti 19. stoljeće spolova i spolnosti nicima”, nastavila je Sarnavka, “i živimo na selu i volovskim – Uklanjanje stereotipa o spolnim/rodnim ulogama; uvažavanje Nataša Petrinjak dobije jedinicu. Toèan odgovor, zapregama obraðujemo polja, prava na različitost; kritičko propitivanje patrijarhalnog sustava naime, glasi da mama ima valer ne postoje rastavljene osobe, vrijednosti za tijesto, žlicu, peglu i škare, obitelji s jednim roditeljem ili – Provođenje edukacije nastavnika/ca radi podizanja svijest o a tata ima auto, pilu, ruèni sat i usvojena djeca, nema gluhih ili nužnosti promoviranja ravnopravnosti spolova Kampanjom Ide vrijeme, èešalj (?!). slijepih, nema žena znanstveni- – Otvaranje škola za suradnju s kvalitetnim programima građanskih inicijativa – radionice, predavanja, prezentacije za prođe rok… Ženska mreža “Mnogo se govorilo o pro- ca, književnica, umjetnica’’. mijeni forme, ali vrlo malo o “Usprkos svim analizama, u učenike/ce i nastavnike/ce Hrvatske još jednom je promijeni sadržaja, posebno ne brojnim našim udžbenicima i – Procjenjivanje otvorenosti za učenje i dijalog te senzibiliziranost o diskriminaciji žena, manjina- danas je na snazi tzv. životinjski za ljudska prava osoba koje se zapošljava i imenuje u Ministarstvo upozorila na zastarjelost prosvjete i športa nastavnih sadržaja i metoda ma, osobama s invaliditetom… sindrom” – upozorila je Rajka Simptomatièno je da se neke Poliæ s Visoke uèiteljske škole u Škole i istakla zahtjeve za hitnim teme stalno i uporno izbjegava- Puli koja se analizom udžbenika uvažavanja i promjenama ju” – upozorila je Željka Jelaviæ, bavi od kraja sedamdesetih. voditeljica Ženske mreže “Dominacija životinja, napose solidarnosti Hrvatske na nedavno održanom konja, u odnosu na žene i djecu Iz izlaganja okruglom stolu Ide vrijeme, proðe je konstanta, odnosno poèe- Ljubice Vrsaljko rok… predstavljajuæi u Zagrebu tkom devedesetih se pojaèava. Matijeviæ, pra- rojke i postoci i opet istoimenu šestomjeseènu kam- Tek ilustracije radi, u udžbe- vobraniteljice za svjedoèe – 63% svih ne- panju. “Serija okruglih stolova niku povijesti koji se koristio djecu, Gordane zaposlenih u Hrvatskoj su u sedam gradova u Hrvatskoj i u periodu od 1996. do 2001. Lukaè Koritnik, žene, 28% žena ne prima nika- likovne radionice pod nazivom godine 1912 puta se spominju pravobraniteljice kve prihode, 76% onih koje rade Drugaèiji svijet je moguæ pokazali muškarci, 127 puta žene, 108 za ravnopra- primaju plaæu nižu od hrvatskog su nam da se u svakodnevnom djeca, a 393 puta – životinje. vnost spolova, životu vrlo uspješno održava Nikakve znaèajnije promjene Milana Poliæa s prosjeka, u ovogodišnjoj izbor- dovoljan da se utvrdi kako je o uvjerenje da nikakve promijene nema u udžbenicima koji se Pedagoške akademije u Puli, noj kampanji za parlament broj navedenim problemima pisano nisu potrebne, ali i da postoji danas koriste i kojima je domi- mogli smo doznati sve o zakon- kandidatkinja smanjen je goto- kontinuirano i da su tekstove veliki broj onih koji ponuðene nantna osobina da se likovi žena skim zamkama koje prijeèe rea- vo za pola… Mnogo je odgovora pisali novinari i novinarke koji sadržaje udžbenika smatraju najèešæe prikazuju bez imena, lizaciju reforme, ali i proizvoljnu na pitanje zašto je tomu tako, još nisu bili ili još nisu roditelji. krajnje neprimjerenima”, kazala one nikada nisu odreðene oso- destrukciju èak i kada postoji ali jedan od glavnih svakako je Nadalje, na samom je okruglom je Jelaviæ. be” – istièe Poliæ zakonski okvir, poput odluke onaj – zato jer su nas tako uèili! stolu bilo navedeno nekoliko Zato što obrazovni sustav još i Spomenuti je okrugli stol bio katedre Obiteljskog prava na Muškarci ratuju i prigoda i da se prikažu prateæe Pravnom fakultetu u Zagrebu analiza školskih udžbenika, a danas od prvog razreda osnovne više nas zanima zašto se takva škole nauèava da su muškarci vladaju, žene odgajaju razglednice kampanje, te dva da novi Zakon o ravnopravnosti i kuhaju spota koja nose poruku da su spolova ne uvrsti u obaveznu posla dosad nije prihvatila sposobni biti aktivnim èlanovi- sama Školska knjiga? I na kraju, ma društva, a žene dostatne tek Rezultate analize udžbenika djevojèice jednako sposobne ispitnu literaturu. Neugodnu kao i djeèaci, ali koji su za sada pozornost na okruglom sto- Hrvatska, naravno, nije jedina za raðanje i kuæanske poslove. koje je svojedobno pokrenula i o zemlja na svijetu u kojoj žive Zato što se u nas tiskaju, i od kojima je veæ više puta opširno prikazani samo u prilogu o lu privukla nam je urednica kampanji u emisiji Dobro jutro, Školske knjige Spomenka ljudi razlièitih rodova, boje Ministarstva prosvjete dobivaju izvještavano, Sanja Sarnavka kože, državljanstava, vjera, dozvole za upotrebu, udžbenici predstavila je i tom prilikom Hrvatska. Na HTV-u još ne Halaèev, koja je pozvana da smatraju da je rijeè o spotovi- prikaže nekoliko novih knjiga svjetonazora… Ta šarolikost u kojima postoji zadatak s pi- potvrðujuæi tako hladnokrvno prisutna je u veæini ostalih ze- tanjem – tko što ima u obitelji: ignoriranje nadležnih institucija ma za opæe dobro, te odbijaju te nakladnièke kuæe u kojima besplatno prikazivanje spotova. se stidljivo prikazuju i obitelji malja i njihovi urednici školskih dijete od desetak godina koje zbog èega djeca i danas uèe da biblioteka, vjerojatno za plaæu odgovori, na primjer, da mama je djevojèicama jedini cilj pobi- Istom prilikom mogli su se ra- usvojitelja, slijepa djevojèica, zgledati udžbenici jezika, po- a ima i prièa o tome kako se koju primaju, obavljaju taj težak ima auto izlaže se riziku da jediti na kakvu izboru ljepote i posao – proizvode knjige koje potom se uda- vijesti, predmeta sliènih našim raðaju djeca. Svoju prezentaciju priroda i društvo zemalja poput djecu uèe o postojanju razlièi- ti, a djeèacima zapoèela je s nekoliko netoènih Finske, Francuske, Danske, navoda – da se o problemima tosti. postati dobrim Njemaèke… razlika je vidljiva školskih udžbenika piše spo- Kampanjom Ide vrijeme, proðe ratnicima. na prvi pogled, od jednake za- radièno i to kada se novinar rok… nekoliko desetaka èlanica “Ako je suditi stupljenosti muških i ženskih ili novinarka osobno naðu u Ženske mreže Hrvatske uputila po sadržaju likova, razlièitih rasa, razlièitih poziciji roditelja, da nedostaju je nadležnim institucijama i udžbenika, porijekla i fizièkih sposobnosti, analize udžbenika i da je ne- cijeloj javnosti zahtjev da se mi još živimo djeca izmeðu osme i petnaeste moguæe udovoljiti svima jer je napokon poènu provoditi pre- u 19. stoljeæu godine u tim zemljama uèe o teško u udžbenicima prikazati uzete zakonske obaveze koje u kojem mu- promjenama uzrokovanih ra- svu šarolikost životne stvarno- školu èine mjestom uèenja o škarci jašuæi na zvojem suvremenih tehnologija, sti! Zbog toènog informiranja ljudskim pravima, ravnopravno- konjima ratu- meðusobnoj toleranciji, kako i javnosti i opæeg napretka reci- sti, uvažavanju i solidarnosti te ju, a žene na zašto se koriste prezervativi. mo da je pregled arhive Zareza poštivanju prava na razlièitost.

radnika Up&Undergrounda. Ako polako gradi, a èitatelji obeæanje razvoja himera kroz povijest i pro- je suditi po novom broju koji se da æe svoj art dossier sada èitati pitivanje o moguænostima njihove pojavio prije nekoliko tjedana, èešæe. realizacije u realnoj formi; Boris U okrilju sigurnog odluka o toj vrsti spajanja naizgled U netom objavljenom broju Buden ne dopušta mentalnu lije- nespojivog rezultirala je uspješnim 6/2003. pozornost svakako naj- nost suoèavajuæi nas s promjenom poslovnim pothvatom – èasopis prije privlaèi opsežan intervju shvaæanja i prihvaæanja nasilja u izdavača je dobio stabilnu infrastrukturnu Silve Kalèiæ s Ivanom Ladislavom koje, smatra, sve više vjeruje i de- osnovu, AGM novi proizvod u Galetom, “vizualnim umjetni- mokratska politika. Pa pita: “Vraæa skladu s imidžem koji novi kadar kom, filmskim i radnikom na li se time nasilje danas ponovno u Nataša Petrinjak bu za opstanak èasopisa zemlji, profesorom i struènjakom staru ulogu primalje povijest, koju Up&Underground u neizvje- na bastionu borbe za Kinoteku”. mu je nekoæ dodijelio Engels, a snim i nesigurnim prostorima Vrijednim isticanja èine nam koja bi sada trebala donijeti na Časopis Up&Underground, broj 6, samostalnosti te nezavisnosti se tema o radovima Vlaste svijet daljnje usavršavanje demo- glavni urednik Nikola Devčić. o bilo kojoj instituciji ili posta- Delimar, Sanje Ivekoviæ i Marine kracije? I o kakvom se nasilju tu ti dijelom gradske nakladni- Abramoviæ koje je zajednièki zapravo radi?” AGM, Zagreb, èke kuæe AGM. S obzirom na analizirala Martina Matiæ, Govor Sadržaj novog broja kadrovske, a time i sadržajne u prvom licu Tomislava Gotovca Ješe Up&Undergrounda tu ni izbliza promjene koje su se u AGM- Denegrija, te napose uvodni blok nije iscrpljen. Dodajmo još da nisu u dogodile u posljednjih o utjecajima znanstvenih dosti- zaboravljeni film (Mark Nash agrebaèke ulice tek je gri- nešto više od godinu dana, gnuæa biologa i genetièara na naše Umjetnost i film, neka kritièka razmi- jalo prvo proljetno sunce dale su naslutiti da prijedlog svakodnevno bivanje na Zemlji, ali šljanja), ples, glazba, a za sretnu kada je Nikoli Devèiæu možda nije toliko neèasan i promišljanja i odgovore umjetni- buduænost èasopisa izražavamo – Miši, jednom on najpoznatijih kompromis koji bi ugrozio ka i teoretièara na sve brže promi- nadu da æe novi organizacijski gradskih raspršenih kreativaca, slobodoljubivost i otvorenost jene kojima smo izloženi. Klonovi oblik dati više moguænosti za no- ponuðen izbor: nastaviti bor- svjetonazora redakcije i su- i mutanti Svena Drühla prikaz su vije tekstove i veæu aktualnost. V/117, 20. studenoga 2,,3. 7

kolumna

Poticaj stvaralaštvu jama u umjetnosti. Takav pristup omogu- Kulturna politika Razmjerno kratko razdoblje od dvije i æio je raznovrsniji i intenzivniji kulturni pol godine bilo je dovoljno da se pokaže život izvan glavnog(ih) središta i povezi- iznimna korisnost i vrijednost rada svih vanje više kulturnih institucija na odre- vijeæa u poticanju kulturnog i umje- ðenom projektu. Vijeæa su zacrtala put tnièkog stvaralaštva te afirmaciji novih u donošenju konzistentnih sektorskih kulturnih vrijednosti. Nakon razumljivih kulturnih politika što je dobra osnovica i poèetnih teškoæa, jer je rijeè o procesima za izradu nacionalnog programa kulture. demonopolizacije i decentralizacije u kulturi, o otvorenosti i transparentnosti EXAT 51 i Nove tendencije u Kulturna vijeća odluèivanja, vijeæa su definirala kriterije Sieni za vrednovanje koji bi mogli djelovati Sva vijeæa brinu se i za pojedine aspe- poticajno u smislu kvalitete programa, ali kte meðunarodne suradnje, a kada je roteklo je nešto više od dvije godine i strategije razvoja odreðenog podruèja u o meðunarodnoj suradnji rijeè, upravo od uvoðenja novog sustava odluèi- cjelini. Tako je veæina vijeæa pri razmatra- otvorena izložba posveæena EXAT-u i vanja u kulturi, Zakona o kulturnim nju i vrednovanju prijavljenih programa Novim tendencijama u prekrasnom pro- vijeæima koji je donesen u svibnju 2001. uzela u obzir, na primjer, javnu potrebu storu Museo Civico di Siena u središtu Kulturna vijeæa osnovana su pri Ministarstvu za programom, unaprjeðenje djelatnosti Siene, dostojno obilježava završetak vrlo kulture za pojedina podruèja umjetnièkog i (inventivnost), estetski kriterij, “poslova- bogate meðunarodne kulturne aktivnosti kulturnog stvaralaštva sa zadaæom da predla- nje” programa i druge kriterije relevantne u 2003. žu ciljeve kulturne politike za odreðeno po- za uspostavljanje programskih prioriteta. Siena je grad s oko 60.000 stanovnika druèje i mjere za njihovu provedbu u sklopu Izvješæe Ministarstva kulture za 2003. i 20.000 studenata, grad koji svoj razvoj programa javnih potreba u kulturi za koje se godinu pokazuje sada veæ nezamjenjivu temelji na kulturi i obrazovanju. Godišnje sredstva osiguravaju iz državnog proraèuna, ulogu vijeæa koja su unijela nove pristupe Sienu posjeti pet milijuna turista, što te da se ostvari utjecaj kulturnih djelatnika i u vrednovanje programa i otvorila nove samo pokazuje da æe i našu izložbu, koje umjetnièkih stvaralaca na donošenje odluka prostore potpore. Treba spomenuti, na je autor nedavno preminuli Marijan važnih za kulturu i umjetnost. Osnivanje Biserka Cvjetičanin primjer u podruèju glazbe, intenzivnije Susovski, moæi vidjeti do kraja sijeènja kulturnih vijeæa znaèilo je razvijanje novog umrežavanje gostovanja, potporu novo- 2004. kada se zatvara, velik broj posje- naèina odluèivanja – suodluèivanje u kul- utemeljenim ansamblima i onima koji titelja. A to znaèi da æe se upoznati sa Upravo otvorena izložba turi, poèevši od rješavanja pitanja struke djeluju izvan Zagreba, porast ulaganja u sedamdeset radova hrvatskih autora od do sudjelovanja u raspodjeli proraèunskih nakladnièke projekte (žanrovski razlièiti kojih poèinju novi senzibiliteti i nove ek- posvećena EXAT-u i Novim sredstava. diskografski projekti od autorskih albuma spresivne moguænosti, jer, kao što navodi tendencijama u Museo Civico di Zakonom o kulturnim vijeæima osnovana do CD-ova mlaðih hrvatskih reprodukti- Tonko Maroeviæ, EXAT stoji kao povije- su vijeæa za film i kinematografiju, glazbu, vaca s djelima hrvatskih skladatelja); u sni meðaš revolucioniranja likovne prakse Siena u središtu Siene, dostojno scenske umjetnosti, likovne umjetnosti, podruèju kazališne djelatnosti, potporu sredinom prošlog stoljeæa. Ova izložba, obilježava završetak vrlo bogate arhitekturu i urbanizam, knjigu i nakla- programima kazališnih gostovanja; u rezultat suradnje Muzeja suvremene dništvo, medijsku kulturu, a veæ od ranije likovnoj umjetnosti, poticanje programa umjetnosti u Zagrebu i Museo Civico međunarodne kulturne aktivnosti postojeæa vijeæa, Hrvatsko muzejsko vijeæe, razmjene i suradnje na razini pojedinih di Siena, dio je duge kulturne suradnje u 2003. godini Hrvatsko knjižnièno vijeæe, Hrvatsko ar- institucija i meðunarodne suradnje, odno- izmeðu Hrvatske i Italije u mnogim po- hivsko vijeæe i Hrvatsko vijeæe za kulturna sno projekata od primarnog interesa u druèjima, književnosti, glazbi, kazalištu, dobra, uz djelokrug rada koji je odreðen promoviranju kulture u svim segmentima likovnoj i medijskoj umjetnosti, izdavaš- posebnim zakonima, imaju i djelokrug vijeæa likovne djelatnosti; u medijskoj kulturi, tvu, pridonoseæi uvijek novim oblicima koji je utvrðen Zakonom o kulturnim vijeæi- potporu novim i alternativnim oblicima povezivanja i upoznavanju autentiènih ma. Rad vijeæa usklaðuje Nacionalno vijeæe. kulturnog stvaralaštva i novim tehnologi- kulturnih vrijednosti. najave

Približavanjem pojedinim jezik njihove nove domovine kuje stranošæu, ali nije jasno što monitorima, posjetitelj ulazi doslovno uselio u njihova tijela je ovdje tuðe: imigranti, glasovi u intimni prostor susreæuæi s pomalo zbunjujuæim uèinkom. koji su ih zaposjeli ili pjesme se sa svakim od pjevaèa/ica Propitujuæi teme poput rodo- koje su zaboravljene u kolekti- Tuđinci i izdajnički jezik posebno. Pjevaèi svoje pjesme ljublja, nacionalizma i kulturne vnoj svijesti. Zbog osoba poput izvode ispred poznatih berlin- baštine u stihovima izabranih Berlusconija, Haidera i Le Pena skih vizura kao što su Ruski pjesama, uz razmišljanje o koji nas prijeteæi gledaju s na- spomenik u parku Treptower, domu i pripadnosti, stvara se slovnica, Alien je posebno važan: Alexanderplatz ili Tiergarten. odreðena napetost. Alien odje- u mnogim zemljama pitanje Alien se glasno pita, ali odbija s namjerom problematiziranja Premda svi oni vrlo entuzija- kuje stranošæu, ali nije jasno što integracije imigranata usko ilegalnih migracija kao jednog stièno izvode svoje pjesme, je ovdje tuðe: imigranti, glasovi je povezano s poznavanjem i odgovoriti: je li, napokon, od goruæih pitanja kasnog kapi- ubrzo postaje jasno da nijedan koji su ih zaposjeli ili pjesme govorenjem službenog jezika moguće osjećati se kod kuće u talizma i post-komunizma. Više od njih ne pjeva svojim gla- koje su zaboravljene u kolekti- nove domovine. Alien istražuje jeziku koji nije tvoj vlastiti jezik? o projektu Motel Ježevo na strani- som. Zapravo, pjesme su prvo vnoj svijesti. Lako je pretposta- ukrštene teritorije zadobivanja cama online magazina art-e-fact otpjevali “pravi Nijemci” koje viti kako su kulturni standardi jezika i kulturne integracije, (http://artefact.mi2.hr). je umjetnica snimila u studiju i norme popularnih njemaèkih aludirajuæi na potrebu stjecanja Izložba Candice Breitz Tuđinac/ Candice Breitz jedna je od zamolivši ih da daju sve od pjesama posve u suprotnosti jezika zemlje koju pojedinac Alien (Deset pjesama s druge najuglednijih svjetskih umje- sebe pjevajuæi a cappella deset s vrijednostima stranaca koji izabire da se u njoj nastani, tnica mlaðe generacije roðena njemaèkih pjesama. Nakon su ovdje došli u namjeri da strane), Goethe institut Zagreb uvažavajuæi teškoæe koje nastaju u Johannesburgu, sada živi u toga zamolila je deset “novih” se skrase u novoj domovini. dok pojedinac kolonizira novi i Muzej suvremene umjetnosti, Berlinu. Alien (Tuðinac) Candice Nijemaca (ljude koji su dose- Propitujuæi teme poput rodo- jezik i biva koloniziran njime. 21. studenoga 2003. Breitz višekanalna je DVD in- lili u Njemaèku i ne potjeèu iz ljublja, nacionalizma i kulturne Rad Candice Breitz pokazuje stalacija koja se sastoji od deset Njemaèke, niti govore lokalni baštine u stihovima izabranih žudnju i nuždu koju imigrant kratkih filmova, na neobièan jezik) da izvedu te pjesme u pjesama, uz razmišljanje o osjeæa prema novom jeziku, ne naèin kombinirajuæi karaoke, razlièitim berlinskim okruženji- domu i pripadnosti, stvara se ispuštajuæi iz vida frustracije turistièki kuæni video, znan- ma. Kada su snimljeni filmovi odreðena napetost. Alien odje- koje pritom nastaju dok se po- ultimedijski projekt o stvenu fantastiku i titlovani s deset “novih kušava ukljuèiti u novi ilegalnim migracijama dokumentarac. Ušavši u prostor Nijemaca” pje- jezik. Alien je manje o Motel Ježevo i Goethe vaèa, njihovi su instalacije, gledatelj se nalazi Njemaèkoj i njema- institut Zagreb predstavljaju glasovi potpuno pred zatamnjenom prazninom èkom jeziku per se, a Candice Breitz izložbom i pre- odakle dopire deset glasova izbrisani sa više o iskustvu ulaska davanjem u Goethe Institutu koji pjevaju deset njemaèkih snimke, a ume- u strani jezik, kao i o Zagreb. Izložba pod nazivom pjesama. Glasovi dolaze iz deset tnuti su glasovi iskustvu zaposjednu- Tuðinac/Alien (Deset pjesama s monitora rasporeðenih uokolo deset njemaèkih tosti od jezika samog. druge strane) otvara se u petak, prostora. Ulaskom u središte izvornih govor- Alien se glasno pita, 21. studenoga 2003., kada æe prostorije monitori su vidljivi nika. Jeftinim autorica održati i predavanje tek straga, dok su njihova lica digitalnim “tr- ali odbija odgovoriti: o svome radu pod naslovom okrenuta zidu, osvjetljavajuæi buhozborstvom” je li, napokon, mo- Od babilonske buke do esperanta ga treperavom slikom s ekrana. uvjerljivi glasovi guæe osjeæati se kod na engleskom jeziku. Projekt Deset glasova koje posjetitelj deset izvornih kuæe u jeziku koji Candice Breitz Tuðinac/Alien istodobno èuje stvaraju babilon- govornika prene- nije tvoj vlastiti jezik? realiziran je u slopu multime- sku kakofoniju, karakteristiènu seni su u tijela Kustosi projekta su dijskog projekta Motel Ježevo i za mnoge ranije radove umje- deset imigra- Nada Beroš i Tihomir pokrenutog u Zagrebu 2000., tnice. nata, tako da se Milovac. 8 V/117, 20. studenoga 2,,3.

razgovor

Jesper Juul Izum nenasilnog roditeljstva i druge revolucije

to vam se čini najzani- Mitske i stvarne majke, Nataša Govedić vratimo vašem pitanju o kul- povezano s kulturom odraslih, mljivijim kulturalnim sve prisutniji očevi turalnim razlikama: pa upravo s time da se ovdje veæina ljudi razlikama u problemima Zašto ne postoje SOS tate? Razgovor s eminentnim u Hrvatskoj majke imaju neprestano žali i prigovara, odgoja djece u Danskoj nasuprot Nije li to pomalo tradicionali- mitsku poziciju Madone s neprestano se opæenito kritizira Hrvatskoj? stički pristup, prema kojemu danskim psihoterapeutom djetetom – za što su para- sustav, ali malo je tko u stanju – Postoje velike razlike, je mama primaran i praktički i obiteljskim terapeutom lelno odgovorni patrijarhalni nešto zbilja promijeniti, to posebno zbog toga što se “jedini” stvarno relevantan i politièki sustav i katolièka jest preuzeti odgovornost za Hrvatskoj dogodilo tijekom pouzdan roditelj? Jesperom Juulom, autorom religija. Ta mitska pozicija je, svijet u kojem živi. To se vidi rata, a èini mi se i da je rat – Da. Ali to je tako s SOS brojnih knjiga o odgoju meðutim, loša za djecu: majke veæ i po tome koliko malo uzrok tome da su mnoge žene Djeèjim selom svuda po svi- ovdje “ne mogu pogriješiti” ljudi u Hrvatskoj poduzimaju u Hrvatskoj u deset godina jetu. Danas je èinjenica da su djece, objavljenih gotovo na – èak i ako su alkoholièarke, protiv nepravde koju prepo- nadoknadile i preskoèile tri- se žene izborile za to da ih se svim europskim jezicima, narkomanke ili ako su posve znaju i o kojoj zapravo stalno desetak godina koje su ih u tretira kao vrijedna i ravno- emocionalno distancirane, raspravljaju, ali na kritizerski smislu pedagogije dijelile od pravna ljudska biæa, mnogo je te dviju knjiga prevedenih ipak u vašoj zemlji imaju auru naèin. ostatka Europe. Mnogo su uèinjeno i za prava djece, pa na hrvatski jezik: Razgovori svetice i društvo im je spre- Možda je tome tako jer su toga nauèile. Ali kada radite æe valjda uskoro doæi na red mno svašta progledati kroz ljudi ovdje kronično nesamopo- s ljudima koji imaju duboke i prava oèeva. Roditeljstvo s obiteljima: Perspektive prste. Naravno da je istina uzdani... obiteljske probleme, otkrit je nešto u èemu se muškarci i procesi (Zagreb, Alinea, da se majkama mnogo toga – Samopouzdanost nije ira- æete da su ljudi svuda po svi- katkada ne snalaze, jer oni 1995.) i Vaše kompetentno tolerira zato što one veæinom cionalna kategorija, nije samo jetu isti. tradicionalno nisu bili “gazde” zbilja vole svoju djecu, ali stvar toga što osjeæamo, nego i Radite i s internacionalnom niti èak sudionici aktivnosti dijete (Zagreb, Educa, 1998.) moje je profesionalno iskustvo onoga što mislimo. organizacijom SOS Dječje selo, da ljubav možda jest temelj- oko podizanja djece u kuæi, Projekt u kojoj su djeca bez roditelja ili taj posao su radile žene, dok na, možda i jest najvažnija u djeca oduzeta roditeljima zbog su muškarci praktièki živjeli odnosu roditelja i djeteta, ali samopouzdanosti zlostavljanja. Postoje li tu neke kao posluživani gosti i stranci sasvim sigurno nije dovoljna za Možemo li o tome govoriti specifi čnosti diljem globusa? u “svojoj” obitelji. To nam se sve djeèje potrebe, niti uklju- u nekoj povijesnoj perspe- – U Hrvatskoj radim ne sada osveæuje. Mi u nordij- èuje sve vrste roditeljskog ktivi? Djeca koja se danas samo s SOS-om nego i sa skim zemljama u posljednjih angažmana na koji djeca imaju raðaju nemaju pojma kako je Centrom za zaštitu djece smo trideset godina smatrani pravo. Roditeljska ljubav za to izgledalo biti dijete pred u Gajnicama, kao i s no- èistim èudacima i opasnim djecu ima smisla samo ako svega pedesetak, tridesetak ili vim Obiteljskim centrom u eksperimentatorima zato što je izražena ponašanjem koje dvadesetak godina, niti koje Zagrebu, te s grupom psiho- smo tvrdili kako su oèevi za djecu poštuje i ne povrjeðuje su sve vrste nasilja (uopæe terapeutskih profesionalaca obitelj jednako važni kao i ih. Sasvim je jasno da ljubav sada ne mislim samo na ono iz èitave Hrvatske i Bosne majke, da ih treba “integrira- u èije se ime ili pod èijim fizièko) tada bile “normalne”. i Hercegovine. Ipak, rekao ti” u roditeljstvo, što se s go- stijegom èini nasilje ima vrlo Ne znaju korijene nesamo- bih da su zlostavljanja koja dinama, meðutim, pokazalo i destruktivne posljedice. pouzdanosti svojih roditelja. pogaðaju djecu u Danskoj i psihološki i sociološki toènim. Možda je manje jasno da u Znaju samo kako to izgleda Hrvatskoj, kao i djecu u Italiji S druge strane, ne može se tradicionalnim naèinima po- danas. Zbog toga su roditelji ti i Austriji, gdje takoðer èesto reæi da je SOS sustav za djecu dizanja djece postoje brojna koji su dužni raditi na svojoj radim, ili bilo gdje drugdje loš samo zato što ne uklju- roditeljska ponašanja koja ne samopouzdanosti. Misliti o na svijetu – ista. Ona djeca, èuje roditeljske figure oèeva. pokazuju ni ljubav ni poštova- svojim izborima. Opæenito naime, koja su u Hrvatskoj Naprotiv, ako gledamo njihove nje, premda se navodno èine bih mogao reæi da posvuda imala specifiène traume, to rezultate, sustav je odlièan, jer “iz ljubavi”. susreæem isti tip problema koji muèi roditelje: kako jest koja su bila traumatizi- je fenomenalno da djeca imaju Kritizerstvo, autohtono rana ratom, danas imaju veæ barem jednu roditeljsku figu- usmjeravati ili odgajati svoje desetak godina i s njima se ru koja živi s njima i koja im je hrvatsko nasilje dijete a da mu pritom ne nau- veæ dosta radilo. Moglo bi stalno dostupna. Organizacije Čitavo hrvatsko U Hrvatskoj postoje sve dim? Kako njemu ili njoj dati se èak reæi da njihove rane za brigu o zlostavljanoj djeci u vrste nasilja prema djeci koje bolji život od onoga koji smo zacjeljuju. Drugaèije je s dje- Danskoj, na primjer, nemaju društvo doima susreæem i drugdje, dakle i mi vodili? Odgovarajuæi na ta com koja su žrtve obiteljskog ni približno slièan intenzitet mi se potpuno verbalno i fizièko i emocional- pitanja, roditelji su još uvijek nasilja. No ono što mi se èini kontakta s djecom, jer djeca no nasilje, ali postoji i jedno uhvaæeni izmeðu dvaju kraj- velikom razlikom izmeðu vide terapeute neredovito, paralizirano specifièno nasilje koje je jaèe nosti: one autoritarne (djeca Danske i Hrvatske nema veze nekada svaki dan, a onda opet izraženo, a mogli bismo ga moraju raditi kako kažem) i one s tipom djeèjih trauma ili vr- jednom tjedno ili jednom u forsiranjem generalno nazvati “kritizer- permisivne (djeca mogu što god stom roditeljskog nasilja, koji dva tjedna. SOS Djeèje selo je stvo”. Kritizerstvo kao oblik hoæe). To su podjednako na- su svugdje vrlo slièni, nego s sigurno izvrstan sustav brige poslušnosti nasilja pogaða djecu u ovoj silne opcije. Jedna djeci trau- vašim obrazovnim institucija- za djecu. Pitanje je je li taj zemlji tek nakon navršenog matski oduzima odgovornost, ma, posebno javnim školama, sustav jednako dobar i za SOS petnaestog mjeseca starosti, druga im daje traumatski pre- koje imaju strahovito nisku mame, koje se toliko brinu o jer su kod vas djeca do te dobi veliku odgovornost. Ja pokuša- toleranciju prema djeci s po- djeci i toliko mnogo rade da praktièki obožavana na svim vam govoriti o odgoju koji nije sebnim potrebama ili prema su èesto premorene. Osim razinama društva: njih se tre- nasilan ni prema roditeljima djeci koja su naprosto razlièita. toga, one s vremenom postaju tira kraljevski i neprestano ih ni prema djeci. Problem s Vaš školski sustav èini mi i poluprofesionalci u vezi s se komplimentira, fotografira, kojim se tu moram nositi tièe se iznimno nasilnim. Tome obiteljskom terapijom; jako èak i oslovljava kao prinèeve se pitanja što zapravo roditelji nasuprot, èini mi se da je me- mnogo uèe. Ja im se – istinski i princeze. No nakon adora- smatraju da je najvažnije dati todologija SOS Djeèjeg sela za – divim. cije, od druge godine nadalje, djeci. I tu postoje kulturalne traumatiziranu djecu veoma Znači li to da traumatizi- poèinje proces kada se djecu razlike na koje bih se sada dobra: tamo djeca koja iz bilo rana djeca trebaju mame koje oštro, surovo, nemilice kri- vratio: u mojoj zemlji roditelji kog razloga nisu imala rodite- uvelike odgovaraju stereotipu tizira za stvari koje ne rade jako mnogo razmišljaju što lje ili su oduzeta roditeljima “života za djecu”, dakle ne nu- “onako kako bi trebala” i ne daju djeci u smislu emocija i ipak imaju nekoga koga mogu žno mame koje imaju još poneki biraju se sredstava da ih se pažnje. U ovoj zemlji roditelji zvati “mama”, kome mogu identitet osim majčinskog? navede na “ispravno” ponaša- mnogo razmišljaju kako djecu vjerovati i tko se za njih brine – Djeca u SOS Djeèjem nje. Kritiziranje nije odgojna ekonomski zbrinuti, kako im dvadeset i èetiri sata dnevno, selu trebaju nekoga tko im strategija jer degradira djecu, dati materijalne stvari, ono što a SOS mame to èine zaista može posvetiti jako mnogo a ne nudi im nikakav protu- sami nisu imali kao djeca. Ta nevjerojatno požrtvovno. vremena i pažnje. No, da se model ponašanja. Što je opet je razlika razumljiva s obzirom V/117, 20. studenoga 2,,3. 9

razgovor na razlièit društveni standard. – To je ista uzajamnost koja Razlike u metodama No u oba sluèaja, u Danskoj i postoji meðu prijateljima ili Posebno se u Austriji i u Hrvatskoj, danas se dogaða ljubavnim partnerima. Odnos Njemaèkoj vidi da te metode, da roditelji èesto postaju sluge u kojem ste spremni biti vrlo unatrag zadnjih deset godi- svoje djece, potpuno im se osobni, vrlo otvoreni, fizièki i na, traže izmjene i dopune. podrede. To je tipièna reakcija psihièki prisutni u životu oso- Metoda Montessorijeve je na borbu protiv autoritarnog be s kojom živite, ali i poka- okrenuta nezavisnosti i kre- odgoja koji su dobili sami zati kako postoje granice kada ativnosti djeteta, ali možda roditelji. Bilo bi netoèno reæi imate potrebu biti sami, biti s stoga potiskuje vrijednosti da u takvoj situaciji “djeca drugima, baviti se svojim in- solidarnosti. Naravno, da ko- vladaju”, jer djeca nemaju teresima. Suprotnost tome je jim sluèajem živim u Austriji nikakve želje za vladavinom, ali igranje uloge mamice ili igranje ili Francuskoj ili Hrvatskoj, pa ako se roditelji posve povuku uloge tatice, dakle negiranje da moram birati izmeðu drža- i sve prepuste djeci, ja to zo- vlastitih potreba da bi se uklo- vne škole i Montessori škole, vem “nevidljivim” roditeljima, pilo u odreðenu sliku onoga uvijek bih dao svoje dijete onda djeca iz nužde poènu što oèekujemo od sebe ili što u Montessori školu. Mislim upravljati èitavom obiteljskom od nas oèekuje društvena nor- da su metode, a na tržištu je situacijom. Kad su djeca u ma, ne èak onoga što djeca od trenutaèno golema kolièina središtu pozornosti, kad se nas oèekuju. Ta nametnuta ili kontradiktornih metoda (one sve “vrti” oko njih, za njih je mnogo èešæe samonametnuta amerièke su upravo grozne, deset godina, da djeca moraju ne sumnjaju u metodu, nego to jednako loše kao i za bilo uloga je najèešæe stereotip, odnosno strašno konzervati- biti odgovorna za svoj apetit. sumnjaju u sebe. Zato je toliko koju slavnu osobu: ona posta- nerealan i opresivan kao i vne), još uvijek nešto u èemu Ne smije ih se tjerati da jedu, lako prodati toliku kolièinu nu usamljena. Kad se nalazite u svaki stereotip, ili pak ulo- roditelji mogu naæi inspiraciju, kažnjavati uskratom hrane, ni kvazipsihološke literature središtu, više niste dio grupe. ga koja je strogo definirana ali na kraju se pravi odgojni na koji naèin pokušavati kon- o roditeljstvu: svi bi htjeli Izolirani ste. I ljubavni odnosi ponašanjem naših roditelja, odgovori i naèini moraju pro- trolirati u smislu prehrane. èarobnu metodu, formulu, u kojima je jedna osoba pije- bilo da èinimo posve isto što recept. Formule su, naravno, naæi u nama samima, u našoj Kompetencija ili vaše destalizirana raspadaju se iz su oni èinili, ili da se bunimo interakciji s našom unikatnom izravna suprotnost razmišljanju istog razloga. Djeca posebno tako što èinimo dijametralno djecom, odnosno u krajnje in- sposobno dijete o problemu. I zato formule dobro razumiju da ta vrsta suprotno. Nekad je takve uloge dividualiziranim situacijama. Djeca su savršeno sposobna ne funkcioniraju. Djetetovi asimetriènog odnosa nije lju- nemoguæe izbjeæi, èisto zbog Znači, vi ste sokratovac: procijeniti jesu li gladna i što problemi spavanja znaèe da bav, u njoj nema topline uza- toga što smo stvorenja navika, upoznaj sebe, radi na sebi, pa ćeš bi jela, što im se gadi i što im morate ozbiljno razmisliti jamnosti, ali jedino što u njoj ali moramo znati da je u našoj samim time biti i dobar roditelj? je ukusno. Ljudi su mi se zbog o sasvim drugim pitanjima mogu napraviti je tražiti još, moæi da im ne robujemo. – Može se i tako reæi. S tim tog stava godinama smijali. A negoli je to koliko æete dugo jer jedini jezik koji razumiju Ispada da je roditeljstvo, da ja zastupam i teoriju da stoljeæima su izmišljali vrlo èekati da uðete u sobu kad djeca permisivnih roditelja među svim kreativnim vokaci- treba uèiti od vlastite djece. manipulativne naèine da ih beba poène plakati. Morate tièe se iziskivanja ili gomilanja, jama, jedna od najtežih... Ja sam za dvosmjernost komu- prisile jesti ono što odrasli razmisliti o sebi. Morate se a ne izgradnje odnosa s vlasti- – Apsolutno. Zato jer nikacije. žele. No nedavno je okonèano upitati postoji li u vama jedan tim roditeljima. Ljubav koja roditeljstvo treba izumiti go- Što vas konkretno profesio- jedno golemo švicarsko istraži- siæušan glasiæ koji kaže “si- se pokazuje tako da se djetetu tovo sasvim iz poèetka, jer u nalno smeta u američkom pri- vanje pod vodstvom dr. Lagoa, gurno još nije vrijeme da moja daruje sve što god dijete želi tradicionalnom odgoju nema stupu podizanja djece? koje je trajalo dvadeset godina beba spava sama”. Ili: “Nije li stvara egocentrike, èiji je mnogo toga što bismo mogli – U SAD-u je nedavno i okupilo 500 obitelji, došavši predivno što imam bebu – kad apetit naravno nemoguæe za- preuzeti. Mnogi ljudi kritizi- raðeno jedno istraživanje, do rezultata da ona djeca koja bi bar mogla uvijek ostati tako dovoljiti, pa roditelji poèinju raju suvremene roditelje zato koje je pokrenula Zaklada nisu prisiljavana ni na što u mala”. Djeca odlièno èuju te “pucati” i pokazivati sve veæu što su vrlo nesigurni, ali ja ih Billa Gatesa, koje je obu- vezi s prehranom, nego su im siæušne glasove, makar ih vi agresivnost, okrivljujuæi dijete ne kritiziram, nego ih nasto- hvatilo 18.000 amerièkih roditelji vjerovali da mogu možda nikada ne verbalizira- za obrazac ponašanja koji su jim podržati. Današnji rodite- uèitelja. Trebali su odgovoriti sama snositi odgovornost za te. Osim toga, djeca trebaju sami proizveli. lji pionirski krèe, pronalaze i na pitanje što smatraju na- svoju prehranu, u kasnijoj našu brigu i našu samopou- stalno izmišljaju sasvim nove juèinkovitijim pedagoškim dobi nisu razvila probleme zdanost zato što se ne mogu Slamanje nakon puteve bliskosti i odgovorno- pretilosti, anoreksije i bulimi- sama brinuti o sebi, ma koliko adoracije vs. toplina oruðem. Veæina, više od 60% sti, nemaju nikakve uzore, ni u njih, odgovorila je da strah ili je, ni ikakve psihosomatske odgovorna bila. Naša briga se uzajamnosti vlastitoj obitelji ni drugdje, a zastrašivanje smatraju naju- probleme, a samo je jedna sastoji u tome da i mi èujemo Djeca su uvijek kooperati- ne mogu ni otputovati u neku èinkovitijim. osoba imala psihosocijalnih njih. Ako se beba noæu probudi vna s onime što im nudimo, kulturu koja je “bolja” od naše Pa jasno, to je isti način na problema. No ljudima je još i plaèe, onda to ne znaèi da je ali mi smo ti koji ustanovlju- i tamo pronaæi èaroban kljuè koji vode vanjsku politiku. vrlo teško prihvatiti da bi dje- histerièna ili razmažena, jer jemo modele ponašanja. Ako za nenasilno podizanje djece. – Toèno. Zbog toga sam ca mogla biti za sebe odgovor- ih prvo tretiramo kao prince- Sve se mora izmisliti ispoèe- vrlo oprezan kad su u pitanju na na naèin na koji su i odrasli ze, a onda se poènemo èuditi tka, što je iznimno težak po- amerièke pedagoške metode. odgovorni za sebe (ponavljam: Moje je kad je dijete kasnije vjeèito sao. Zato mi je žao što ne go- No èinjenica je da se èitav ne na naèin da odrasli presta- profesionalno nezadovoljan kuæni tiranin, vorim hrvatski, jer bih u ovoj zapadni svijet u vezi s rodi- nu biti odgovorni zato jer su dakle jasno je da to dijete zemlji mnogo radije razgova- teljstvom nalazi u krizi i traži to “prepustili” djeci). Užasno iskustvo da suraðuje s modelom ponaša- rao s roditeljima negoli samo s nove naèine, pritom se èesto je teško prihvatiti da djeca nja koji smo odabrali i koji terapijskim struènjacima. osjeæajuæi krajnje nesigurno. zaslužuju naše povjerenje u ljubav možda provodimo, tada nešto nije u Mnogo ste prevođeni na Nekad mi se èini da æe trebati njihove sposobnosti, posebno redu s nama, a ne s djecom. razne europske jezike. Kakvom još najmanje tri generacije da onda kada to znaèi da ne žele jest temeljna, ali Najèešæi rezultat takva odgo- vam se čini recepcija vaše fi lo- doðe do promjene. Pod pro- jesti juhu ili povræe ili ne žele ja je slamanje djece fizièkim zofi je odgoja? mjenom mislim na pomak od da panièarimo oko noænog sasvim sigurno i psihièkim nasiljem u trenu- – Moje knjige vole svi osim autoritarne “poslušnosti”, kao izlaska. tku kada roditelji zakljuèe da Francuza. Zapravo ne znam neèega što se oèekuje od dje- Što je s roditeljima koji svoju nije dovoljna za sve ih više nisu u stanju “opslu- zašto. Pretpostavljam zato ce ili im se “usaðuje”, prema djecu smatraju i kompetentni- dječje potrebe, živati”, što je najgora moguæa što je Francuska još uvijek uvažavanju njihove vlastite ma i odgovornima, ali nemaju varijanta. Za slamanje djeteta vrlo maskulino i tradicionalno odgovornosti, što je demo- istu samouvjerenost kada je u niti uključuje sve potrebno je jako malo vreme- društvo. kratska vrijednost. Ne možete pitanju procjena njih samih, jer na, možda svega tri mjeseca, Što mislite o srodnim re- imati i poslušnu i odgovornu sebe ne smatraju “blaženo” kom- vrste roditeljskog da bi posljedice ostale s tom formatorima podizanja djece, djecu. Ti se pristupi meðu- petentnima, radije odabravši osobom èitavog njezinog recimo o Mariji Montessori ili sobno potiru. Opæenito, oko stalno samopropitivanje? angažmana na koji života. No èak i ta metoda Magdi Gerber, dvjema ženama odgovornosti djece postoje – U zadnje vrijeme do- slamanja djece funkcionira koje također zastupaju fi lozo- brojni nesporazumi. Ljudi bivam mnogo pošte od djeca imaju pravo. kratkoroèno, kada je rijeè o fi ju roditeljskog poštovanja i misle “aha, sad su klinci odgo- uglavnom vrlo obrazovanih predškolskom ili školskom uvažavanja djece, bez gubitka vorni za sebe, znaèi mi se više švedskih roditelja, koji, re- U tradicionalnim uzrastu. Èim dijete postane vlastite autonomije? za njih ne trebamo brinuti, cimo, imaju problema oko načinima podizanja punoljetno, bilo emocional- – Obje metode koje ste niti nas oni trebaju zanimati.” samostalnog spavanja i sa- no, bilo psihièko, bilo fizièko spomenuli, kao i ona valdorf- Pogrešno. Potpuno pogrešno. mouspavljivanja svoje djece. djece postoje slamanje djeteta roditeljima ska, iza sebe imaju izuzetno To je, naime, roditeljsko Zbog toga se osjeæaju vrlo se osveæuje na naèin da djeca striktnu ideologiju, od djece odbacivanje odgovornosti. Ali nekompetentnima. Osjeæaju brojna roditeljska s njima prekidaju ili bitno traže da prihvate sasvim odre- koncept odgovornosti vrlo je se toliko nesigurno da pristaju zahlaðuju odnos. Nasiljem ðene vrijednosti (u sluèaju teško objasniti. Zato æu se na razlièite nasilne metode ponašanja koja ne ništa ne postižemo. valdorfovaca, to ukljuèuje i poslužiti drugim podruèjem: kojima se dijete ostavlja da Kako biste odredili tu “to- spiritualne ili religiozne vri- buduæi da se èitav život bavim plaèe toèno prema odreðe- pokazuju ni ljubav plinu uzajamnosti” koju ste jednosti), kao i da se onda i kulinarstvom, napisao sam noj minutaži: prvi dan èetiri maloprije spomenuli, odnosno prema njima ponašaju, a pre- i jednu malu knjižicu koja se minute, drugi dan šest, itd. ni poštovanje, istinsku povezanost ili simetri- ma mom mišljenju ideologija zove Smile, Dinner is Ready. Najsmješnije i najtužnije je premda se navodno čnu ljubav između roditelja i takoðer nije dosta za odgoj Ona je povezana i s mojim što u sluèajevima kada “meto- djeteta? djece. stavom, koji zastupam veæ tri- da” ne funkcionira ti roditelji čine “iz ljubavi” 10 V/117, 20. studenoga 2,,3.

razgovor

bebe to ne mogu biti, nego da 50.000 primjeraka u bebu nešto boli ili frustrira. Norveškoj, ali kako Sebe doživljavam Naravno da joj treba pomoæi. nisam napisao “udžbe- Djeca su iskrena. I zato im je nik”, nego knjigu koja kao političku osobu, bitnije da ih èujemo, nego da nudi jedan naèin ra- na njima iskušavamo “novu zmišljanja (a ne pravila u smislu toga što metodu”. koja valja slijediti), me užasno pogađa onda je knjiga stavljena Vlastite granice i izvan obavezne lite- što u vašoj zemlji političke granice rature na pedagoškim No tu je važan još jedan fakultetima. Jedan većina obrazovanih moment, koji ima najviše veze kolega mi je rekao da sa samopouzdanošæu: kao ro- je studentima koji i pametnih ljudi ditelji, moramo znati vlastite su tražili objašnjenje granice. Mnoge majke stavit zašto je ne mogu ko- ne želi izaći na æe potrebe djeteta iznad vla- ristiti kao udžbenik glasanje. Mislim stitih, što æe biti dugoroèno odgovorio: “Ovo nije loše i za nju i dijete. Posebno knjiga. Ovo je politièki da je to politički bi majke trebale vlastite po- manifest.” I na neki je trebe uzimati onoliko ozbiljno naèin u pravu. Nisam prihvaæati kritike i ne uzimati Osim odgovornosti, što je autodestruktivna koliko uzimaju i djeèje. Kada je pisao iz politièkih motiva, ih kao kraj svijeta. Nova knjiga s onom drugom vrlinom koja se to dogodi, djeca vrlo brzo ali pisao sam je zato što sam koju sam napisao za predškol- nam svima civilizacijski nedo- opcija shvate da mogu samostalno želio promijeniti naèin na ske i školske uèitelje nema staje, s empatijom? spavati. Ali to je jedan unutar- koji razmišljamo o odgoju, popularno izdanje, prodaje – Relaciona psihologija uèi nji, misaoni, autorefleksivni dakle samim time i o èitavom se kao udžbenik, ali iznimno nas da su djeca empatièna, što roditelji traže od svoje i svakako pomalo frustirajuæi društvu. Sebe doživljavam kao se mnogo èita i kupuje, tako ako im roditelji ne unište tu djece da poljube potpuno ne- proces osamostaljivanja, kroz politièku osobu, u smislu toga da èak i Vlada kupuje mnogo sposobnost. Djeca imaju veli- poznatu osobu – to se smatra koji prolaze i roditelji i dijete. što me užasno pogaða što u primjeraka koje daruje vrtiæi- ke moæi emocionalnog uživlja- normalnim naèinom ponašanja Samopouzdanost roditelja, vašoj zemlji veæina obrazova- ma i školama zato što želi da vanja, kao i velike mimetièke za djecu. Što se mene tièe, dakle, vezana je za to da razu- nih i pametnih ljudi ne želi ondje iznesene informacije moæi. Jedna moja studentica komunikacija ne smije uklju- mijemo i razlikujemo što dje- izaæi na glasanje. Mislim da je postanu dio opæeg dobra. I to sa sobom na predavanja dovo- èivati nikakvu prisilu. A ako ca žele, a što djeca trebaju. To to politièki autodestruktivna je politièki relevantno. Mislim di bebu koja sada ima sedam netko ne želi govoriti, ako je nije isto. Djeca mogu željeti opcija. Posljednjih godina sam da sam u Hrvatskoj prihvaæen mjeseci i koja je toliko koope- blokiran, ako doðe k meni po masu stvari koja im nije potre- kategoriziran u psihologijskim kao pedagog i obiteljski tera- rativna s mamom da se “obra- pomoæ, spreman sam zauvijek bna, što je sasvim razumljivo. krugovima kao “prijatelj dje- peut ne zato što je tu naroèito æa” ostalim studentima kad èekati da progovori, bez forsi- Ali naše je da im osiguramo ce”, što je takoðer politièka liberalna politika, nego zato god nije užasno gladna, jer ranja. U svim zemljama u koji- ono što im jest potrebno. Da etiketa, k tome netoèna, jer što mnoga djeca zaista imaju ne želi smetati mami koja je ma radim jako mi smeta kada budem još konkretniji: ne nikada nisam favorizirao djecu ozbiljnih teškoæa i dobrodošao oèito vrlo zauzeta. Zamislite roditelji odgovaraju umjesto znam nijednog sisavca koji ne nauštrb roditelja. Moj fokus je svatko tko im uistinu može kakva je to moæ empatije! Kao djece. Postoji jedno razdoblje, bi htio spavati uz tatu i mamu tièe se interakcije, onoga što pomoæi. Èak i ako je pritom roditelji, mi djeèju empatiju u kojem dijete još nije poèelo što god dulje može. Ali svim se dogaða izmeðu roditelja i “preveliki” demokrat. U najèešæe uništavamo tako govoriti, ali mnogo toga razu- je sisavcima potrebno i da djece, pokušavajuæi razumje- smislu elementarnog odnosa što je ne primjeæujemo, ili mije, i tada nužno u njezino ili nauèe kako se mogu sami bri- ti obje strane. Kada bih se, graðanina prema politièkim tako što pokušavamo djecu njegovo ime imenovati svijet, nuti o svom snu; kako mogu meðutim, samoinicijativno strankama, tu sam u mnogo “nauèiti” nekom našem shva- posuditi djetetu “svoj” jezik, zaspati i spavati sami. Na to ih proglasio “prijateljem djece”, gorem položaju, jer mislim æanju altruizma, što je za njih ali i tada u formulaciji koja se ne može prisiliti nikakvom odmah bih dospio u mnoge da su politièari prestali biti zbilja uvredljivo. Mogao bih otprilike glasi: “Ja mislim da metodom, ali može im se po- èasopise, u kojima je takva po- politièari, naprosto obnašaju to usporediti s èovjekom koji XY zapravo želi reæi...”; nikada moæi da kroz to proðu što je litièka opcija poželjna. Mislim birokratske dužnosti i ne- svaki dan ide na posao i uisti- ne u formi “Ma, ona je htjela moguæe manje traumatièno. da je isto tako politièki važno maju nikakvih ideala. Zato nu predano i prekovremeno reæi...”, dakle ne u formi u Razmislite, recimo, o tome da što znam da na prvoj godini mi se èini da je za politièku radi, samo da bi od nekakva kojoj dijete ne stigne samo danas na svijetu postoji gole- zagrebaèke Pedagoške akade- promjenu najbitnije razgova- šefa neprestano slušao kri- odreagirati na pitanja koja mu ma radna snaga mladih ljudi, mije nastava, izmeðu ostalog, rati o vrijednostima koje smo tike kako ne radi dovoljno se postavljaju i nikada ne u koji su mahom pouzdani i ra- poèinje mojom distinkcijom spominjali: samopoštovanju, dobro i dovoljno mnogo. Mi apodiktièkom obliku. dini, ali nisu previše kreativni, izmeðu samopouzdanja i sa- odgovornosti prema drugima, djecu uništavamo negativnim Tko je vaša fi lozofska inspi- jer nisu previše samostalni: to mouvjerenosti, pri èemu ja na- odgovornosti prema sebi. porukama (“nemoj...”), uni- racija? su još djeca poslušnosti, a ne stojim na tome da nije teško štavamo ih nepovjerenjem i – Studirao sam nešto što odgovornosti. To su ljudi koji biti samouvjeren ili se takvim Odgovornost i negativnim oèekivanjima, dok vi u Hrvatskoj èini mi se ne- mogu imati i mnogo talenata, prikazivati, ali je vrlo teško i empatija su djeca sama po sebi maksi- mate kao katedru, a kod nas ali ne znaju ih ostvariti. Zato neusporedivo vrednije biti sa- U Hrvatskoj ste predugo malno, potpuno kooperativna u Danskoj se zove povijest je važno boriti se protiv men- mopouzdan, vjerovati u sebe, bili navikli da papa Tito bude i empatièna. europskih ideja, nakon èega taliteta poslušnosti i nesa- za sve odgovoran. Iz vlastita Kako razgovarate s djecom? sam odmah otišao u praktièan mostalnosti. Èitavo hrvatsko iskustva znam i da se u dan- – Jednako kao što razgovaram rad s delikventnim tinejdže- društvo doima mi se potpuno skim bolnicama lijeènici i i s odraslima. rima, zbog èega sam kasnije i paralizirano forsiranjem poslu- Ljudima je još uvijek dan danas užasno èude kad Čini mi se da više slušate odabrao doktorirati na psiho- šnosti. pacijent zatraži potpisati onaj nego govorite? logiji. Filozofski, spomenuli Kakva je vaša politička vrlo teško prihvatiti komad papira na kojem piše – Oduvijek sam vrlo pa- ste moju inspiraciju: Sokrat, pozicija? Mislite li da je psiho- da bi djeca mogla da pacijent preuzima odgovor- žljiviji slušaè jer jako pazim ali i francuski egzistencijalisti. terapija također oblik političkog nost za svoje odluke i kad se da ne donesem pogrešan sud. Nipošto ne autori takozvane angažmana? A zanima me i biti za sebe uistinu tako ponaša, dakle kad Možda to ima veze i s time psihologijske znanosti, jer jeste li ikada napisali peticiju ili lijeènika poslušate kao jedno što sam pomalo nesigurna psihologija je još u vrijeme članak protiv opresivnog škol- odgovorna na način od mišljenja, ali svoju odluku o osoba, zbog èega volim te- kad sam studirao bila “u kri- stva u Hrvatskoj? tijeku lijeèenja donesete sami. meljito prikupiti podatke, a zi”. Jako sam mnogo uvijek – Zapravo jesam. Objavio na koji su i odrasli Èak ni lijeènicima nije jasno i zbog toga što nikada nisam uèio od ljudi s kojima sam sam èlanak u Školskim no- da ljudi jesu kompetentni za bio jedan od onih ljudi koje radio – i od kolega i od djece. vinama. Ako psihoterapiju odgovorni za sebe svoje vlastito zdravlje, nije im djeca obožavaju samo zato jer I od svog djeteta. Djeca nam razumijemo na naèin da ljude jasno da o toj kompetenciji ih znaju zabavljati. To ima i imaju mnogo toga za dati oslobaða od nemoæi i opresije, (ponavljam: ne na ovisi i sam uspjeh lijeèenja. Ja svoju dobru stranu: današnji i prema tome moramo biti a ja je tako razumijem, onda je način da odrasli sam, recimo, tražio da izaðem adolescenti znaju mi reæi kako otvoreni. Dobar roditelj, do- to nesumnjivo i politièka dje- iz jedne danske bolnice prije su sa mnom voljeli razgovarati bar psihoterapeut, svejedno, latnost. Sasvim je izvjesno da prestanu biti no što je moj lijeènik smatrao dok su bili djeca i zbog toga mora od djeteta nauèiti kako bi razni politièari mnogo ra- poželjnim, na što me je on me i dalje trebaju kao savje- biti roditelj ili psihoterapeut. dije pod sobom imali mnoštvo odgovorni zato jer pomalo prijeteæim tonom tnika, na što ja obièno kažem Roditeljstvo samo po sebi nije depresivnih alkoholièara... upitao kanim li zbilja “pre- kako oni ne pripadaju dobnoj nešto u èemu je potrebno ili To već postoji u Rusiji. su to “prepustili” uzeti odgovornost” za takvu skupini za koju sam specijali- moguæe postiæi “savršenstvo”. – ... negoli što bi pokraj odluku. Odgovorio sam: “Pa ziran, a oni mi kažu: “Baš zato Nemoguæe je i nepotrebno sebe imali samosvjesne, kre- djeci). Vrlo je teško odgovornost sam preuzeo i i želimo s tobom razgovarati”. imati odgovore na sva pitanja ativne i kompetentne ljude. prihvatiti da djeca u trenutku kad sam ulazio u Osobno mrzim pitanja tipa: koja donosi podizanje dje- Ono što se dogaða s mojom bolnicu, onda je valjda sada i “Pa, kako je u školi? Što ste teta. Nemoguæe je stalno se knjigom Vaše kompetentno zaslužuju naše dalje nosim sa sobom izlazeæi danas radili?”. osjeæati kompetentno. Ali dijete takoðer je politièki iz bolnice.” Hoæu reæi da naše, potrebno je zapamtiti kako je proces: premda se odlièno povjerenje u njihove Hrvatske, Danske, svejedno, Može i bez nasilja roditeljstvo, upravo kao i filo- prodaje, samo u Danskoj je institucije nisu nužno spre- U Hrvatskoj me istinski zofija, stalni proces otvaranja i prodano 150.000 primjeraka, sposobnosti mne na odgovorne graðane. šokira, smatram to nasilnim, uèenja. V/117, 20. studenoga 2,,3. 11

tema

dniji sajamski prostor. A predstavili su se novim romanom Ante Tomiæa Ništa nas ne smije iznenaditi, sabranim djelima Mirka Kovaèa, nobelovcem Imreom Kertészom i Péterom Esterhazijem, Berlinskim ulicama Wladimira Kaminera, Knjiga je ponovo važna romanom Devet Poljaka Andreja Stasiuka, Proleterkom Fleur Jaeggy, Stari je opet pijan Dušana Èatera… Ali naj- veæu pozornost na sebe su ove godine Nataša Petrinjak tvo ipak nije automobilska industrija privukli nakladnik V.B.Z i po mnogima te je pristala cijene i uvjete poslovanja zvijezda u usponu – Profil. V.B.Z je, prilagoditi moguænostima nakladnika. osim poboljšanjem kvalitete produkci- je (Edward Said Krivotvorenje islama, Ovogodišnji Interliber bio je prilično Raznovrsna ponuda Martin Amis Teška voda i druge prièe, G.G. Marques Živjeti da bi se pripovije- uravnotežen nastavak započetih Uspjeh sajma, bez obzira gdje tko bio smješten, ne bi bio moguæ da nije dalo), svoje ambicije najavio veæ prošle procesa, i uspije li se zatomiti i samih nakladnika i njihove proizvo- godine utemeljenjem bogate nagrade prevladati poznata nam karakteristika dnje, naravno. Nakon kaosa devedese- od 100.000 kuna za najbolji neobja- tih, u godinama s poèetnom brojkom vljeni roman na hrvatskom, srpskom, – jal (koja, kako znamo, ne donosi dva mogli su se raspoznati neki stabil- bosanskom ili crnogorskom jeziku. Ove korist, ali drugome donosi štetu), niji procesi i pojave – prepoznatljivost Ovogodišnja nakladnička godine nagradu su podijelili književni- izdavaèa, veæi broj knjižara, veæe po- ca Jelena Markoviæ iz Èaèka za roman ideja o jakom regionalnom sajmu tpore Ministarstva kulture i gradskih zvijezda u usponu bio Escajg za teletinu i profesor francuskoj knjiga više ne zvuči tako nestvarno ureda za kulturu, djelomièno sreðiva- jezika Marinko Košèec iz Zagreba za nje distribucije, napose zahvaljujuæi je Profil, koji je prije roman Wonderland. inicijativi nakladnika Jesenski i Turk, Profil, nakladnik do nedavno poznat popularizacija književnosti i èitanja otprilike godinu i pol kao najozbiljniji konkurent Školskoj opæenito, koju su ponajprije potaknuli uzdrmao zagrebačke knjizi na podruèju udžbenika, prije ože se, kad se hoæe. I kad se želi, FAK i Sajam knjiga u Puli… otprilike godinu i pol uzdrmao je pri- bez sumnjièenja o moguæoj kori- Poèetak ovogodišnjeg sajma, uz izdavačke krugove marno zagrebaèke izdavaèke krugove sti drugog i subverzije, pa makar službeno otvorenje uz prisustvo pre- privlaèenjem književnih autora, novih i na vlastitu štetu. To jednostavno mijera Ivice Raèana, zamjenika Gorana privlačenjem književnih urednika, prevoditelja i inih suradnika, pravilo potvrdilo se proteklog tjedna Graniæa i ministra kulture Antuna sve redom više-manje znanih imena u na 26. Interliberu u Zagrebu, koji je u Vujiæa, pamtit æe se po blindiranim ko- autora, novih urednika, svijetu novinarstva i nakladništva. Prvi odnosu na veæinu prethodnih godina lima Sokol Mariæa kojima su na sajam rezultati nisu izostali, na popisu au- napokon nalikovao sajmu knjiga. Ne na štand Algoritma stigli prvi primjerci prevoditelja i inih tora pojavili su se Julijana Matanoviæ, bez pogrešaka, ne bez posrtanja i ra- petog nastavka o Harryju Potteru. suradnika, sve redom Arijana Èulina, Rujana Jeger, Zoran zmirica, ali ipak u konaènici pristojnoj Igrajuæi na sigurnu kartu svjetskih Feriæ, Veljko Barbieri. Urednik Velimir smotri knjige namijenjenoj prvenstve- uspješnica, gužve u svojim prostorima više-manje znanih imena Viskoviæ pripremio je prvi dio sabranih no – èitateljima. Za poèetak, sajam je Algoritam je osigurao i prijevodima djela Slavenke Drakuliæ, ali pozornost napokon organiziran u dva paviljona, kulinarskih vratolomija Jamiea Olivera, u svijetu novinarstva publike tu su morali podijeliti s Feral što je izdavaèima omoguæilo veæu i ali i preporukama Zlatka Crnkoviæa. Tribuneom koji je objavio njezinu ležerniju prezentaciju, ali ni to rješenje Osim novog Harryja Pottera i Reda fe- i nakladništva. Prvi novu knjigu Oni ne bi ni mrava zgazili. nije bilo bez problema. Javnost, naime, niksa, najavljena je i nova publicistièka Prokušana formula velikih crno-bijelih o toj novini nije bila obaviještena, a biblioteka Facta u kojoj æe se objavlji- rezultati nisu izostali panoa s portretima autora Profilu su ni ograde za usmjeravanje posjetitelja vati najrelevantniji i najèitaniji naslovi osigurali i nagradu za najbolje dizajni- nisu pomagale u njezinu otkrivanju. svjetskih i domaæih znanstvenika s po- ran štand, nije se štedjelo s reklamnim Pa tako prvi posjetitelji ovogodišnjeg druèja prirodnih i društvenih znanosti. materijalom, a proboju svakako pogo- sajma nisu ni zavirili u paviljon broj Naklada Jesenski i Turk s Kršæanstvo duje i najava otvaranja mega-knjižare 6. Pobuna dijela izdavaèa od kojih su – Scientia sacra II Bele Hamvasa i Èovjek u središtu grada o kojoj veæ mjesecima neki spominjali i tužbu u razgovoru po mjeri: kvocijent inteligencije i druge bruje kuloari. Hoæe li Profil izdržati s direktorom Zagrebaèkog velesajma zablude Stephena Jay Goulda, Golden tempo koji je nametnuo mladi vla- Davorinom Spevecom uspješno je ra- marketing s Ampeleografskim atlasom i snik Danijel Žderiæ, sada optereæen i zriješena, odmicanjem ograda i jasnijim nizom literature s podruèja tehnièkih èio romanom crnogorskog književnika oèekivanom slavom, tek æe se vidjeti, obavještavanjem javnosti da je ponuda znanosti, a kao izravna posljedica Andreja Nikolaidisa Mimesis, AGM ne- jer je pregled izloženog na sajmu gdje ove godine dvostruka. Bio je to još preuzimanja Tehnièke knjige, potom obiènim dizajnom izložbenog prostora, se moglo naæi i zanimljivih knjiga za jedan mali doprinos izgradnji blažih i Demetra, Školska knjiga, Mozaik knji- bibliotekom Azbest i novim romanom djecu i o odgoju djece ipak pokazao boljih odnosa ZV-a i nakladnièke indu- ga potvrdili su svoje pozicije u svijetu Vedrane Rudan Ljubav na posljednji po- nerazmjer u odnosu na pompu koja ga strije koji su se, kako kaže dopredsje- hrvatskog izdavaštva. Durieux, koji gled, te Ja se ne bojim Talijana Niccoloa je pratila. dnik Zajednice nakladnika i knjižara neupitno drži vodeæu poziciju kada Ammanitija. Sysprint je Nakladnom Sreæko Lipovèan, poèeli razvijati prije je o književnosti s prostora bivše dr- zavodu Matice hrvatske preoteo Ivu Najjači u regiji? dvije godine kada je uprava Velesajma žave rijeè i zanimljivim autorima na Brešana i njegov novi naslov Država Ova je godina prilièno uravnotežen nakon niza godina shvatila da izdavaš- Interliberu 2003., pozornost je privla- Božja 2053, prema nekim tumaèe- nastavak zapoèetih procesa, i uspije li njima jer ju je zbog antiklerikalizma se zatomiti i prevladati poznata nam NZMH odbio uvrstiti u svoj program. karakteristika – jal (koja kako znamo Henacom se nakon malog zatišja pred- ne donosi korist, ali drugome donosi stavio s dva nova naslova: Don Dellilo štetu), ideja o jakom regionalnom saj- Americana i Hari Kunzru Impresionist. mu knjiga više ne zvuèi tako nestvarno. Svoj rast i razvoj pokazali su i Disput Nježan pokušaj ili najava razvoja u (Zvonko Letica, Televizijsko novinar- takvu smjeru ovogodišnje je sudjelova- stvo), OceanMore (Alison Pearson Kad nje Maðarske kao zemlje partnera, no sve to stigne), Vukoviæ&Runjiæ (Haurki izostanak znatnije pozornosti upuæuje Murakami, Nakon potresa). Spomenimo na najveæi nedostatak Interlibera. u ovom nabrajanju i tri kapitalna pro- Sadržaja koji bi osim kupoprodaje jekta – Jansonovu Povijest umjetnosti knjiga po sniženim cijenama dodatno u izdanju nakladnika Stanek, Rjeènik privukli posjetitelje, ali i veæi broj hrvatskog jezika Vladimira Aniæa na nakladnika, ne samo hrvatskih. Ideja, CD-ROM-u u izdanju Novog libera, te kako smo družeæi se s nakladnicima Filmski leksikon Leksikografskog zavoda mogli èuti, ne nedostaje – od ustano- Miroslav Krleža. vljavanja funkcije sliènoj umjetnièkom direktoru do niza prijedloga bolje Bogati i slavni tehnièke opremljenosti. Spremnost u U kategoriji malih izdavaèa najzna- upravi Zajednice nakladnika i knjižara èajniji i najvidljiviji skok svakako je takoðer postoji, simpatije za knjigu ne napravio nakladnik Fraktura kojem je skriva ni Ministarstvo kulture i, èini se, prema mišljenju mnogih pripala i ne- preostaje samo da se sudionici – pri- službena nagrada za najljepši i najugo- hvate posla. 12 V/117, 20. studenoga 2,,3.

razgovor

Andrej Nikolaidis Male nacionalističke orgije

agrebaèki Durieux nacionalizam malih naroda? Rade Dragojević danas. U crnogorskoj štampi Što vam znači Svetislav nedavno je objavio ro- Vidite, srpski vladika Nikolaj i danas možete proèitati kako Basara i ima li sličnosti između man Mimesis, Andreja Velimiroviæ, kojega je neda- herojski preci, zauzeti odbra- vašeg romana i, recimo, njegove Nikolaidisa, crnogorskog vno SPC proglasila svecem, Poznati crnogorski pisac nom zemlje, nisu stigli da se Uklete zemlje? književnika, koji pripada bio je nacista. U svojim govo- kojemu je u Durieuxu edukuju, pa su potom postali – Za razliku od Bernharda, grupi novih crnogorskih pi- rima i tekstovima izražavao lak plijen srpskih okupatora, Basaru niti sam pažljivo išèi- saca, koji su, kako su neki je divljenje prema Hitleru. upravo objavljen roman koji su Crnogorce pretvorili u tao, niti mi je bio zanimljiv. primijetili, “napravili izravan I kao što je Selin Jingeru, Mimesis govori o pogubnom Srbe. To zapravo znaèi da su Ukletu zemlju nisam èitao. Ali skok iz 19. u 21. stoljeæe barem ovaj tako piše u Prvom stari Crnogorci bili ratoborni znam da je imao neke zani- i tvrdi epski mitologizam pariškom dnevniku, zamjerio crnogorskom nacionalizmu i idioti, koji su branili zemlju mljive ideje... na primjer da bi zamijenili postmodernisti- kako su Njemci unatoè sve- primitivizmu, nasilju Srpske od Turaka, a potom pustili Srbi bolje prošli u ovim rato- ènom ukljuèivošæu i anali- mu neefikasni u istrebljenju Srbe da ih mirno okupiraju. vima, e da su se više oslanjali tièkom kritikom”. Jednako Jevreja, tako je i Velimirovæ, pravoslavne crkve te uopće Zamislite to opravdanje: rato- na izvorni pravoslavni duh. onako kako je autor duhovit taj srpski svetac, smatrao da tamošnjem okruženju vali su, pa nisu stigli uèvrstiti Mislim da je Basarina kritika u samom romanu, tako je ur- bi se Jevreje moglo efikasnije svoj identitet... pa su došli Srbije u biti bila ono što su nebesno duhovit i u svojim uništavati. Njegovi antise- mentalne i duhovne Srbi i ubijedili ih da su i oni komunisti zvali “drugarskom odgovorima vezanim uz tre- mitski istupi su brutalniji od zaostalosti sami Srbi. To je oficijelno kritikom”. Mislim da on nutaènu kulturno-politièku Hitlerovih, primjerice. No tumaèenje istorije srpsko-cr- nije dirao u korijene srpskog situaciju u SiCG. kako je Velimiroviæ, srpski nogorskih odnosa, ma koliko nacizma. On, uostalom, nije Prvo što mi pada na pamet nacista, za Njemce ipak bio meni nalikovalo na neku doživio žestoke napade od nakon što sam pročitao vaš samo prljavi Sloven, oni njega, epizodu Monti Pajtona. Šta nacionalistièkog establišmen- Mimesis, a na to se ime i izri- skupa sa Jevrejima, koje je može nastati na toj oèigledno ta. On je zapravo njihov – ali jekom pozivate, jest da vam je tako strašno mrzio, pošalju u retardiranoj prièi? To prièa- kao neka evropejska, umi- Th omas Bernhard uzor. Dakle, konc-logor. Ne nalazite li i vi ju oni koji su za nezavisnu vena varijanta. Dok je Petar dijelite li s njim stavove o pa- da je to urnebesno smiješno? Crnu Goru. Oni pak koji su Lukoviæ, recimo, pokretna triotizmu, npr. onu rečenicu Nažalost, sveti Nikolaj nije za Veliku Srbiju, oni vjeruju meta u Beogradu. Uostalom, iz Trga heroja da u Austriji crkao u logoru... ili možda je- kako su “srpski Spartanci”. za svoj obraèun sa Srbijom on živi “šest i pol milijuna idiota i ste? Ali bit je u tome da ljudi Oni su iznjedrili nekoliko je od strane te države nagra- debila” ili onu da “danas (1988. oko nas nastoje biti nacisti, zloèinaca prvog reda: prije ðen imenovanjem za, mislim, godine, kad se drama odvija), a za to nemaju elementarne svega Radovana Karadžiæa i ambasadora na Kipru. Tamo u Beču ima više nacista nego preduslove. Biti nacist iz ma- Slobodana Miloševiæa. Crna je na miru mogao prouèavati 1938. godine” i bi li se nešto log balkanskog naroda znaèi Gora je bila vojni logor u ko- izvorno pravoslavlje. slično moglo kazati za svaku biti invalid koji želi profesi- jem su odgojeni oni koji æe za ovdašnju zemlju? onalno igrati košarku. Što se raèun Srba rukovoditi stvara- Srpska pravoslavna – Meni je Bernhard izni- tièe Srbije i Crne Gore... da, njem te monstruozne tvorevi- crkva – ideolog mno drag, ali ujedno i najtu- ovdje danas ima više nacista ne, Republike Srpske. genocida žniji pisac. Buduæi da, kada nego 1991. Jer su vidjeli Čujem da su vas napale ta- god žalimo nekoga, zapravo da im je njihova mala, mošnje feministice. Zbog čega? žalimo sebe – što, složiæete prljava, nacistièka orgija Crna Gora je, – One su neke stranice u se, desakralizuje instituciju prošla nekažnjeno. Eto, Mimesisu doživjele kao uvredu, samilosti – osjetim tugu zbog malo se isprièaju za zlo- i to je ono što kao, recimo, atak na inte- toga što je on živio vjerujuæi èine, pa æe vam jebati se danas slavi gritet žene. Što prevazilazi da je okružen sa “šest i pol majku drugi put. Ovom moje moæi: kakav bi ludak ja milijuna idiota i debila”. Još narodu niko nije dao kao “herojska morao biti ako bih vjerovao tužnije je što je bio u pravu, po pièki, niko ih nakon da svojim tekstom mogu i što je bio odveæ veliki pisac Srebrenice nije nedvo- Crna Gora”, povrijediti integritet èitavog da bi tu èinjenicu mogao igno- smisleno porazio – zato jednog roda? Prije je u pitanju risati. oni znaju da mogu ne- bila vojni logor crnogorska sklonost ka veli- kažnjeno praviti svoja kim rijeèima – jer velike rijeèi, “Kolateralne štete mizerna nacionalistièka okružen velikim pogrešno se vjeruje, uspješno evolucije” sranja. pokrivaju praznine diskursa. Time, zapravo, žalim sebe imperijama. One tu nešto nisu dobro ra- koji živim sa 600 tisuæa ne- Spomenik vojnom Život u vojnom zumjele. Posao crnogorskih soja, tupavih, prepotentnih, logoru feministkinja je užasno težak, a pritom još i nasilnih ljudi Ako je, kako kažete, logoru je jer ko æe se boriti sa tim pija- u zemlji koja se zove Crna Republika Srpska spo- nim muškim nasilnicima. Ali Gora. Stvar je zapravo još menik konc-logoru, što bi jednosmjeran, smatrati Mimesis uvredom za gora, jer Crna Gora sa Srbijom bila Crna Gora? ženu znaèi ne razumjeti taj tvori nekakvu “zajednièku – Crna Gora je spo- i vodi samo tekst. Jer Mimesis je prièa o državu”, pa je tu još i osam menik vojnom logoru. moænoj, snažnoj ženi i slabom miliona kretena i najprljavijih Koji je bio nužan, da bi u “herojsku” muškarcu. O ženi koja putuje, zlikovaca iz Srbije koji æe me Republika Srpska bila smrt. U takvom bori se protiv korporativnog na ovaj ili onaj naèin otjerati moguæa. Crna Gora je, kapitalizma, i muškarcu koji u grob. Glavni junak Mimesisa i to je ono što se danas okruženju ne nema snage niti da se pokre- kaže kako je pola stanovništva slavi kao “herojska ne iz kuæe. Uloge polova u Crne Gore kolateralna šteta Crna Gora”, bila vojni nastaje ništa Mimesisu su izmijenjene, i one evolucije. Otud je jasno da logor okružen velikim æe to vidjeti kada proèitaju ja ne volim ljude sa kojima imperijama. Život u veliko. Takvo knjigu. One su reagovale na živim, kao što ni oni ne vole vojnom logoru je jedno- odlomke, na ironiju i sarka- mene. I te dvije netrpeljivosti smjeran, i vodi samo okruženje je zam kojih je u knjizi mnogo. se, naravno, meðusobno hra- u “herojsku” smrt. U Ali crnogorske feministkinje ne. A što se tièe naših nacista, takvom okruženju ne grob ideja, imaju oèit problem sa herme- oni su prije svega smiješni, ali nastaje ništa veliko. grob svake neutikom, a to stoga što su naravno: i opasni. Borhes ne- Takvo okruženje je vrlo neobrazovane. Moja pri- gdje kaže kako može razumje- grob ideja, grob svake duhovnosti jateljica, koja je radikalna fe- ti njemaèki nacionalizam, ali duhovnosti. I to traje i ministkinja i gej-aktivista, bila V/117, 20. studenoga 2,,3. 13

razgovor

vo stigla u Crnu Goru. ismijava sve, od sebe do svemu, uostalom. Od toga Ovdje danas Nesumnjivo æe izazvati antiglobalistièkog pokre- se, vjerujem, pravi dobra li- burne reakcije krugova ta. U krajnjem ishodu, ja- teratura. Od tog uvida da je ima više nacista bliskih SPC. Ali kao što sno je da je ironija pokriæe ono što nas zlostavlja i ubija rekoh: potpuno mi je za neodluènost, jer pred zapravo bijedno i smiješno. nego 1991. Jer svejedno što oni imaju kraj knjige èak citiram i Meni je samo tako moguæe su vidjeli da im da kažu, o bilo èemu. Što Uelbeka, njegovu misao opstati, osobito ovdje. Kada se tièe nasilja: pa, ja veæ koja kaže kako humor živite u SPC-pravoslavnom je njihova mala, godinu dana idem u tere- ne služi nièemu. A opet, okruženju, ironija je moæno tanu, dižem tegove èetiri ponekad izgleda kako je oružje... isukani maè u rukama prljava, nacistička puta nedjeljno. Trenutno ta ironija manifestacija diskursa, kako kaže moj do- sam u dobroj formi i vje- istinske snage. Angažman bri prijatelj. Sjeæam se kako orgija prošla rovatno bih mogao dobro njegove djevojke u anti- je Pekiæ negdje rekao da ga izudarati nekog pravosla- globalistièkom pokretu nervira Dostojevski, jer je nekažnjeno. Eto, vnog nitkova. ga plaši, jer prijeti da smrtno ozbiljan, jer je ne- malo se ispričaju ga izglobi iz sigurnosti sposoban za humor. Iz istog Ironija je moćno šablona u kojima on živi. razloga je i meni Dostojevski za zločine, pa će oružje Na koncu ona ismijava nemoguæ za èitanje. Mislim Je li kroz lik djevojke njega. Nastojao sam da da kada sebe i sve oko sebe vam jebati majku glavnog junaka ironizi- svaka stvar bude višestru- uzimate smrtno ozbiljno, kao rate, pa možda čak i ismi- ko kodirana, da sprijeèim što rade pravoslavni fanatici i drugi put. Ovom javate, antiglobalistički moguæa pojednostavljenja nacionalisti, to zapravo svje- pokret? u tumaèenju. Naravno, doèi o bijedi duha. narodu niko nije – Da, ali ne zabora- u antiglobalistièkom dao po pički, niko ih vimo da je narator vrlo pokretu ima urnebesno Chomsky kao alibi za neodluèna osoba, koja smiješnih stvari. Kao i u ubijanja po Bosni i nakon Srebrenice Hrvatskoj U tom smislu, možda an- nije nedvosmisleno tiglobalistički pokret koji u sebi uključuje i ekološki aspekt porazio – zato oni Crnoj Gori nije ni potreban, s obzirom na to da je Crna znaju da mogu Gora, ako nas sjećanje ne vara nekažnjeno praviti promovirana kao “ekološka drža- svoja mizerna Srpska va’’? – Projekat nacionalistička pravoslavna Ekološka država Crna Gora je sranja crkva je najgori svugdje naišao na podsmijeh. segment ovog S pravom, uo- stalom. Ali: oni ionako užasnog koji su to smislili društva. Jer ta bili su beskrajno pokvareni. Jer, je zadovoljna knjigom. Rekla organizacija je molim vas: u tre- mi je kako je to prva moja nutku dok Srbija knjiga koja nije fašistièka. Ali ideolog genocida i Crna Gora kolju ona živi u Kanadi, èita Avital ljude u Bosni i sa Ronel i sprema doktorat iz u Bosni i svih èetnièkih kama Lakana – dok (uostalom rije- brišu krv zakla- tke) crnogorske feministkinje drugih zločina nih u Srebrenici, žive u Podgorici ili Rožajama, koje su Srbi oni ovdje progla- svejedno, ne èitaju ništa i šavaju Ekološku vjeruju kako je Njegoš najve- i Crnogorci državu. I danas æi pjesnik... svakako veæi od sam zadivljen Silvije Plat, na primjer. A tako počinili tokom tom kolièinom razmišljajuæi, složiæemo se, ne pokvarenosti. može se daleko stiæi. devedesetih U Crnoj Gori Je li knjiga došla do pravo- jer nezgodno slavnog establišmenta i što oče- biti antiglobalista. To stoga kujete s te adrese? što su èetnici još za vrijeme – A, od njih oèekujem samo Miloševiæa poèeli koristiti nasilje. Uvijek samo nasilje. antiglobalistièke argumente, Jer nasilje i jeste jedino što da bi opravdali svoje zloèine æete dobiti od njih. Srpska i pojaèali antizapadno raspo- pravoslavna crkva je najgori loženje u zemlji. I to je bila segment ovog ionako užasnog pokvarenost prvog reda: da društva. U Crnoj Gori su oni bi dokazali kako imaju pravo naroèito nasilni. Posljednjih ubijati po Bosni i Hrvatskoj, godina na miru su ostavili mu- oni su prevodili Èomskog. Jer slimane i katolike (njih zlosta- Èomski je razarao Ameriku, vljaju tek povremeno, toliko pa je otud izvlaèen zakljuèak da se odveæ ne opuste na ovoj kako Amerika laže da mi svetoj pravoslavnoj zemlji), a ubijamo Bošnjake i Hrvate. tukli bi se sa nama, izdajnici- Miloševiæ, to je jasno, nije bio ma pravoslavlja. Elementarno budala. Ali je to uèinilo degu- pošten èovjek ne može pri- tantnim svako dalje citiranje hvatiti autoritet SPC, naroèito Èomskog, na primjer. Ovdje ne ako je religiozan. Jer ta or- su najveæi zloèinci prvi pri- ganizacija je ideolog genocida hvatili antiglobalistièku pri- u Bosni i svih drugih zloèina èu, i sad treba mnogo vješti- koje su Srbi i Crnogorci poèi- ne da se ona isprièa na drugi nili tokom devedesetih. SPC, naèin. A opet, kako ne biti potom, širi samo poruke mr- antiglobalista? Ljudi u Crnoj žnje. Oni proklinju i prijete, Gori razmišljaju u binarnim to je sve što èine. Moj djed je opozicijama. A to je temelj bio grèki pop, i najdublje me svakog fašizma. Tako se shva- boli kurac za Srpsku pravosla- ta i antiglobalizam – ljudi su vnu crkvu, koja u meni izaziva ovdje antiglobalisti zato što jedino gaðenje. Knjiga je, tek su kivni na Ameriku koja nas nekoliko primjeraka, upra- je 1999. bombardovala. 14 V/117, 20. studenoga 2,,3.

esej

Od nacije kao sporne zajednice do nacije bez nacionalizma

Srđan Vrcan lizam ili ne u glavne ideologije modernog vremena, u velikoj mjeri krojio i prekrajao – pa i nasiljem – ne samo politièku nego i demografsku, pa i konfesionalnu mapu Europe i ukupnog podruèja Sredozemlja, kao i mnogih Ili od Vjerana Katunarića do Julije Kristeve drugih dijelova modernog svijeta. Nema dvojbe da je nacionalizam odgovoran ili zaslužan za promjenu tih mapa Europe i Sredozemlja od predmodernih vremena Skraćena verzija teksta izgovorena je na okruglom kad su slièile na slike Kokoschke s konfuzijom obojenih stolu Budućnost nacije, održanom u povodu knjige Vjerana površina i raznobojnih fragmenata bez jasnih linija nji- Katunarića Sporne zajednice (Jesenski i Turk, Zagreb, hova razdvajanja u moderna vremena kad slièe daleko 2003.); u organizaciji Hrvatskog sociološkog društva, u više slikama Modiglianija s jasno odvojenim jednoboj- nim površinama prema Gellnerevoj usporedbi. Novinarskom domu, Zagreb, 30. listopada 2003. Dodatno držim da bi se sociološka rasprava ovdje i sada trebala voditi i u znaku nastojanja da se nado- knadi i jedan veliki deficit u sociologiji. To je deficit na koji je ukazao Anthony Giddens svojom tvrdnjom ao bih sebi pravo ne govoriti striktno o knji- da “nijedna od najveæih liènosti koje se sada obièno zi kolege Katunariæa nego u povodu njegove smatraju glavnim utemeljiteljima moderne društvene knjige. A to znaèi da bih govorio o nekim pi- teorije, ukljuèivši i Maxa Webera, nije predvidjela tanjima koja se tièu teme ovog skupa, oznaèene kao koliko æe divlje i rušilaèke biti sile koje su oslobo- buduænost nacije. Time ne želim unaprijed podcijeniti ðene u našim vremenima”. A to se jednostavno ne ili prešutno minimalizirati vrijednost knjige kolege odnosi samo na ‘’osloboðene divlje i rušilaèke sile’’ Katunariæa. Naprotiv, želim pokazati kako je vrije- koje su dominirale u 19. i 20. stoljeæu koje, prema dnost te knjige i u tome što može biti pravi povod i Hobsbawmu, oèito nije završilo sretno nego su na dje- snažan poticaj za raspravu o mnogim, za sociološku lu ovdje i sada, i na poèetku 21. stoljeæa koje zacijelo refleksiju ovdje i sada, otvorenim pitanjima. I to nije – èini se – zapoèelo baš mnogo sretnije. Stoga ponajprije kao poticaj za prepoznavanje nekih veli- je i dalje rijeè o izazovu koji za sociološku refleksiju kih izazova našoj suvremenoj sociološkoj refleksiji u predstavljaju “divlje i rušilaèke sile koje su oslobo- njezinu suèeljavanju s problematikom nacije i nacio- ðene u modernom svijetu”, a koje se, dakako, ne ja- nalizma. Knjiga o kojoj je rijeè to uistinu može biti iz vljaju samo u ruhu nacionalizma, kako na to s pravom èetiri temeljna razloga: prvo, po svom pretežno infor- ukazuje Katunariæ, ali se nerijetko javljaju upravo u mativnom sadržaju, jer je to prva knjiga koja na našem tom ruhu. Pritom se èini bjelodanim da bi danas to jeziku pruža sustavan i kritièki prikaz važnih novijih trebala biti rasprava u kojoj bi dominirale, ne èisto socioloških teorija o naciji i nacionalizmu; drugo, po teorijske pro i contra argumentacije, nego daleko prije originalnim kritièkim komentarima i pronicljivim realistièke procjene naravi i razmjera oèitih uèinaka opservacijama koje sadrži, i sustavno i usputno; tre- ili ukupne društvene i ljudske cijene koja se morala æe, po naznaci sociološke dijagnoze našeg vremena platiti za ono što je zacijelo ostalo zabilježeno u tom (Zeitdiagnosis) kojom operira, a u kojoj Katunariæ veæ akumuliranom povijesnom iskustvu s nacijama i nastoji identificirati glavne društvene sile i silnice s nacionalizmima kao i u onome što se dogaða danas koje na epohalnoj ravni odreðuju naše vrijeme prije pred našim oèima. Sada bih se upustio u razmatranja svega u terminima mreže i logike društvene moæi, a o naciji i nacionalizmu, te bih na svoj naèin postavio koje se samo na planu idejnih kretanja manifestiraju neka relevantna pitanja, uzimajuæi knjigu Katunariæa ponajviše u obliku velikog ideološkog dvoboja izmeðu kao povod. nacionalista i onih koje Katunariæ naziva službenim anti-nacionalistima. Na posljetku, iznimno je vrijedno Lojalni nacionalizmu i etničkom i to što Katunariæ uvodi u raspravu o naciji i nacionali- ekskluzivizmu zmu i pitanje o kapitalizmu kao sustavu u kojem vla- Kako bih ilustrirao u kojem osnovnom duhu idu daju oligarhije – vlasnièka i menadžerska elita – a koji moja pitanja, navodim par citata koje uzimam kao funkcionira po logici socijalnog darvinizma. Držim još svojevrsni moto za moj prilog ovom razgovoru. To su vrijednim to što ima smjelosti uèiniti upitnom tezu o sljedeæi citati: navodno gotovo prirodnom skladu kapitalizma i de- Prvo, to je citat iz Ulrich Becka da je “put do na- mokracije. cionalne države poploèan represijom. Njegov zakon glasi: ili-ili. To znaèi: prema vani iskljuèivanje, kon- Devetnaestostoljetne utopije za spas strukcija tuðinaca, slika neprijatelja i njihovo uklanja- Nacija bez nacionalizma moguća Europe nje (ubijanje) u (prijeteæim) ratovima; prema unutra Za mene se, bez obzira na taj veliki ideološki dvo- prisilna asimilacija, protjerivanje, zatiranje kulture i je samo pod uvjetom da se boj, suvremena sociološka rasprava može legitimno života devijantnih grupa, koje se ne priklanjaju mate- (...) više ne pribjegava, poradi voditi na temelju izazova koje nameæe veæ više nego rinskom jeziku državne istovjetnosti”. Drugo, citat iz dvostoljetno izrazito protuslovno moderno povije- Charles Taylora: “Ono što nazivamo nacionalizmom je legitimizacijskih i mobilizacijskih sno iskustvo s nacionalizmom. I to posebno od onog u osnovi moderno, iako postoje kontinuiteti. Stoga je trenutka kad se na djelu otkrila utopistièka narav smrtonosna strana nacionalizma, to jest ona koja vodi potreba, proizvodnji slika oèekivanja nekih liberala iz 19. stoljeæa koji su bili po- do etnièkog èišæenja, moguænost koja je sadržana u ovom vjerovali da æe reorganizacija Europe na temelju javnog modernom obliku. Nije sluèajno što je 20. stoljeæe, neprijatelja i stalnog mahanja priznavanja nacija i dosljedne primjene nacionalistièkog doba demokratskog buðenja, isto tako olovno doba imperativa o skladu granica nacionalnih zajednica i dr- etnièkih èišæenja, i ne samo u Europi”. Naposljetku, političkim strašilima. I još više kad žavnih granica biti siguran put do trajnog mira i opæeg to je citat iz Amy Gutman koji glasi “je li moguæa je definitivno napuštena praksa sklada, pa æe tako konaèno “narodi Europe moæi živjeti nerepresivna zajednica? Je li moguæ Salem bez vješti- u božanski sreðenom skladu kad se jednom prizna taj ca?”. radikalne politizacije kulturnih odgovor (tj. odgovor na pitanje Tko su èlanovi koje nacije)” Naravno, ovi citati upuæuju na nekoliko kljuènih (prema Dankwartu Rustowu). No, isto tako, i onih koji pitanje koja nameæe kao glavne izazove naše kontras- različitosti i njihova sustavnog su se nešto kasnije prebrzo ponadali da æe se to isto tno povijesno iskustvo s nacionalizmom. drugdje ponoviti, te da æe demontaža kolonijalnih im- Prvo od tih pitanja nije pitanje o zajednicama koje antagoniziranja. A to se pitanje, perija na nacionalnoj podlozi pretvoriti velike prostore su na neki naèin sporne ili su tek danas postale spor- Afrike i Azije u vrtove mira i sklada, te u rasadišta de- ne, niti je pitanje o buduænosti nacije nego daleko prije dakako, odmah pretvara u pitanje je mokracije i slobodarstva. I, drugo, uvažavajuæi èinjenicu pitanje o buduænosti nacionalizma. I, još preciznije, da je upravo nacionalizam, bez obzira spada li naciona- o buduænosti odnosa nacije i nacionalizma. To je pi- li nacija uopće moguća bez toga V/117, 20. studenoga 2,,3. 15

esej tanje kojim se, na primjer, izrièito bavi Julia Kristeva. sredstvima državne vlasti i društvene moæi. A to bi I to kao pitanjem je li moguæa nacija bez nacionalizma znaèilo da su bez tog i takva oslonca osuðeni na nu- i na koji ona daje pozitivan odgovor, to jest trudi se žno vegetiranje i propadanje. A to bi sa svoje strane dokazati da je moguæa i nacija koja bi bila bez nacio- znaèilo da se nacionalni identitet i nacionalna kultura nalizma, što znaèi da bi bila samo ugovorna, prolazna i Katunarić uvodi u raspravu o mogu afirmirati, održati se i obnavljati se samo pod kulturna nacija. uvjetom da su do kraja politizirani i da su sredstvima To bi se pitanje sadržajno moglo preformulirati u naciji i nacionalizmu i pitanje o politièke vlasti zaštiæeni od stalnih kontakata i ko- pitanje kojim se bavio A. Touraine. Naime, on je s munikacija u sferu ideja i vrijednosti, te da ne mogu dobrim razlozima ustvrdio da je “ideja nacije stvorena kapitalizmu kao sustavu u kojem izdržati i potvrditi se u uvjetima slobodnog kretanja u Europi prije svega kao ideja politièkog subjekta”, vladaju oligarhije – vlasnička ideja i u uvjetima slobodne konkurencije u podruèju ali je i ukazao da “slobodarska nacija ne postoji nego kulture. A to bi zauzvrat znaèilo da nacionalna država rijetko izvan dvosmislenog i protuslovnog saveza s i menadžerska elita – a koji ne može tolerirati temeljitu i dosljednu depolitizaciju nacionalnom državom koja sama po sebi nikad nije kulture i kulturnih razlièitosti, jer se i sama temelji na demokratska”. Stoga se za njega otvorilo pitanje o funkcionira po logici socijalnog politiziranoj kulturnoj istovjetnosti i jedinstvenosti. moguænosti da se povijesno još uvijek neizbježna na- Stoga je nacionalna država kao uistinu svjetovna drža- cionalna svijest konaèno okrene protiv nacionalizma. darvinizma. Još je vrjednije to va i koja se odrekla svakog dušobrižništva teško održiva U istom je duhu, ali iz nešto drukèijeg ugla, niz ili je neodrživa, nego naprotiv nacionalna država ima i pitanja koje sebi postavlja Pierre Birnbaum, pitajuæi što ima smjelosti učiniti upitnom mora imati svojevrsnu dušobrižnièku funkciju u odnosu se “može li otvoreni multikulturalizam izdržati pro- i na vlastite graðane i njihov identitet i onda kad te tiv romantizma mistièkih nacionalnih entiteta? Je li tezu o navodno gotovo prirodnom graðane inaèe proglašava za slobodne, jednakopravne moguæe saèuvati univerzalizam, priznajuæi legitimitet skladu kapitalizma i demokracije i punoljetne. A to bi, na kraju, znaèilo da nacionalna solidarnosti svojstvene graðanima koji dijele isti javni država mora tretirati izrazitu diverzifikaciju identi- prostor i zajednièki imaginarij, a da se izbjegne da teta i porast slojevitosti identiteta kao i kontaminaciju ono Mi ne degenerira u etnièko zatvaranje, u kult nacionalne kulture kroz kontakte s drugim kulturama predaka, usmjeren nacionalistièkim politièkim organi- koje država ne može kontrolirati i dozirati po svojoj zacijama?”. volji kao niz po državu sumnjivih procesa, pa tako da Tu, naposljetku, spada i pitanje koje je J. Donald i razvijena hibridizacija izvorno nacionalne kulture formulirao na veoma pregnantan naèin: “Može li bilo mora dobiti i znaèenje subverzivnog procesa i subver- koji niz institucionalnih aranžmana, ma kako racional- zivne aktivnosti. nih i pravednih, prodrijeti u strukturu liènosti s istim nezaobilaznim autoritetom kako to rade zahtjevi u Kako se pravi politika? ime nacije i naroda? Mogu li oni tražiti našu lojalnost Nadalje, ta se pitanja mogu zgusnuti u pitanje o ili motivirati naše želje? Ako je odgovor negativan, zar naèinu na koji se pravi politika – odnosno koncipira to ne znaèi da smo jednom zauvijek osuðeni skliznuti i prakticira politika – u uvjetima svijeta modernih natrag od politièkih aspiracija civilizirane demokracije društava, organiziranih kao nacionalnih država. A u pred-politièke lojalnosti nacionalizma i etnièkog to je konkretnije pitanje pravi li se politika po pra- ekskluzivizma?”. vilu u uvjetima modernog svijeta i modernih drža- Time je, zapravo, samo naznaèena upitna pozadina va u skladu s aristotelovskom tradicijom ili s Karl na koju su projicirana ova razmatranja. No, èini se da Schmittovom tradicijom pravljenja politike. A to znaèi su sa stajališta sociološke refleksije nužna i neka pre- pravi li se politika, barem po idealnom usmjerenju, ciznija odreðenja. po tendenciji ili pretežno, tako što slobodni i jedna- kopravni, ali razlièiti graðani meðusobno raspravljaju, Što je temelj moderne državotvornosti spore se, pogaðaju se i odluèuju o naèinima “dobrog Iz drugog ugla, po mojem za sociologiju važnijeg života” svoje zajednice. I to u uvjetima kad oblici makro-strukturalnog ugla, sva ta pitanja bi se mogla u ustroja društvenog života stoje na raspolaganju slobo- osnovi svesti na jedno prethodno pitanje. A to je pi- dnim graðanima i kad su izvuèeni iz spontanog kre- tanje o temeljima moderne države ili onoga što bi se tanja društvenog života. Ili se pak suprotno politika moglo nazvati zadnjim cementom koji jamèi njezino pravi slijedeæi Karl Schmittovu parafrazu poznatog održanje i preživljavanje, to jest na pitanje o temelju Descartesova stava Cogito ergo sum u stav “Mislim, ili ishodištu moderne državotvornosti. Pri tome se dakle, imam neprijatelje, i imam neprijatelje, dakle, polazi od tri iskustvene èinjenice da nacionalna drža- ja sam ja”, te u skladu s uvjerenjem da jedna popula- va funkcionira kao “glavni kontejner modernih kole- socijalne ligature prema terminologiji Dahrendorfa, cija postaje politièki svjesna i politièki aktivna samo ktivnih identiteta” i kao “glavni kontejner društvene bilo da se one izvode iz zajedništva zajednièkog onda kad postane svjesna svojih neprijatelja i poène moæi” u meðunarodnim razmjerima, ali je i glavna porijekla, zajedništva krvi i tla, zajedništva mrtvih, djelovati u skladu s time, jer nema politièke borbe bez arena modernih identitetskih i politièkih borbi. No, živih i još neroðenih, bilo zajednièkog narodnog duha odreðivanja osjeæaja neprijatelja i izvan okvira borbe bez još važnije je što se polazi od stava da se s pojavom (Volksgeist), iz kulturnog zajedništva, itd. To je, dakle, odmora protiv neprijatelja. To je, dakle, izazov oko pita- modernih nacija u osnovi uspostavlja jedan povijesno uvjerenje da je tek nacija, kao zadnje i neupitno izvo- nja postoje li dublji afiniteti, na jednoj strani, izmeðu nov naèin poimanja i rješavanja problema odnosa rište moderne državotvornosti, sposobna unaprijed pravljenja politike u Karl Schmittovom duhu i, na dru- društva i države. I to tako što se nacija shvaæa kao jamèiti nužan minimum legitimiteta modernoj državi, goj strani, nacije i nacionalizma opæenito i nacionalizma kvazi samonikla i kvazi prirodna – a to znaèi naèelno osigurati joj poželjnu mjeru društvene integracije i u njegovim suvremenim oblicima. neupitna i nenegocijabilna – transpolitièka i predpoli- nenegocijabilne društvene kohezije kao što je i spo- Naravno, sva ta pitanja dobivaju dodatno na tièka pretpostavka moderne države, pa i moderne de- sobna stvarati nezaobilazne preduvjete za minimum znaèenju kad je rijeè o dubokim kriznim i izrazito mokratske države u uvjetima kad je došlo do novovje- potrebne politièke mobilizacije i participacije graða- turbulentnim društvenim situacijama koje svijet kovnog obrata od podanika do graðana, ili pak samo na, te jamèiti njihovu društvenu solidarnost kao soli- modernih društava, po pravilu kao svijet kapitalisti- do omasovljenja politike. A to znaèi i države koja kao darnost meðu pojedincima koji se inaèe neæe nikad èkih društava, stalno i iznova stvara, jer je i danas na da uvijek pretpostavlja i neke neupitne, u osnovi susresti u realnom životu, itd. Stoga, nacija kao osobiti djelu makro-strukturalna logika rigidnog društvenog transpolitièke, nenegocijabilne i unaprijed zadane kolektivni akter može sve to jamèiti modernoj državi, i ukljuèivanja i društvenog iskljuèivanja kao što je i na to kako demokratskoj ili liberalnoj državi, tako i autori- djelu dominantna makro-strukturalna dinamika koja tarnoj ili semi-autoritarnoj državi. proizvodi, u nacionalnim, ali i svjetskim okvirima, se- Kao nalièje tog pitanja pojavljuje se i pitanje o gmente relativno malobrojnih dobitnika, daleko veæi odnosu, s jedne strane, nacionalnog identiteta kao sloj gubitnika i, na kraju, veoma znaèajan segment jednoznaèno definiranog identiteta i nacionalne jednostavno suvišnog stanovništva kao za participaciju kulture kao distinktnog kulturnog paketa te, s druge na razini suvremenosti nesposobnog i nekompeten- strane, moderne države. A to je sadržajno pitanje pod tnog. A to sociološki znaèi i u situacijama kad druš- kojim nužnim uvjetima politièke naravi nacionalni tveni život u nacionalnim granicama, ali u meðunaro- identitet i nacionalna kultura mogu osigurati svoje dnim okvirima dobiva obilježja igre s nultim zbrojem. održanje i preživljavanje u uvjetima modernog svijeta, Vrijedi se, stoga, prisjetiti tvrdnje Gellnera da su obilježenog širenjem kulturnih kontakata i komuni- “stoljeæima liberalna društva za svoj legitimitet ovisila kacija, pa stoga i konkurencije, i u sferi ideja i vrije- o razvoju, premda se to zapravo priznalo tek nedavno. dnosti i u društvenom polju kulture, a to pak znaèi Kad razvoj prestane biti temelj legitimiteta i kad da je posrijedi pitanje da li se nacionalni identitet pokretljivost prestane biti imperativ potreban razvo- kao jednoznaèan i unaprijed definiran, i nacionalna ju, oèito je moguæe da æe se društvo vratiti u stanje kultura kao distinktni kulturni paket mogu održati koje je karakteristièno za veæinu društava, i najveæma i preživjeti ponajprije na temelju vlastita kredibili- složenih – u hijerarhijski sistem”. A to, naravno, isto- teta i sebi inherentne vitalnosti i kreativnosti koju dobno znaèi i u situacijama kad po pravilu zakazuju nadahnjuju i još više na temelju svoje relevantnosti inaèe normalni, pa i demokratski naèini pribavljanja za konkretne ljude u njihovom suèeljavanju s teškim legitimiteta, stvaranja društvene kohezije i produ- egzistencijalnim izazovima i kriznim situacijama, kcije i reprodukcije solidarnosti, te osiguranja barem koje život nameæe, ili pak za svoje održanje i reprodu- minimuma participacije graðana, itd. A to, nadalje, kciju nužno trebaju i stalno traže ono što je Gellner znaèi i kad po pravilu raste društvena i politièka pri- opisao kao zaštitnièki i promotivni krov države kao vlaènost i pritisak u smjeru legitimizacije institucija nacionalne države. Drugim rijeèima, moraju tražiti i vlasti, proizvodnje društvene integracije i poželjne nalaziti svoj stalni spasonosni oslonac in ultima linea u participacije ponajprije i ponajviše na temelju nei- 16 V/117, 20. studenoga 2,,3.

esej

zbježnog tzv. skoka u vjeru ili u znaku izlaska iz sfe- opcija pojedinaca u masovnim razmjerima i bez za Literatura re društvenog fakticiteta i rješavanja važnih egzi- njih negativnih konzekvenci i onda kad je rijeè o Aubert, Jean–Marie, Le catholicisme et guerres inavoués, stencijalnih pitanja u sferi fakticiteta i prijelaza u nacionalnom identitetu i nacionalnoj pripadnosti, u Viaud, Pierre /ur./, Les religions et la guerre. Judaisme, sferu društvenog imaginarija, prema F. Cerruttiju pa i nacionalnoj kulturi i baštini. Na to je ukazao Christianisme, Islam, Paris ,Cerf, 1991. i moguæeg rješavanja nekih egzistencijalnih pita- Touraine svojom tvrdnjom da se ‘’demokracija te- Beck, Ulrich /ur./, Kinder der Freiheit, Frankfurt, nja u sferi društvenog imaginarija. Ili pak u znaku melji na slobodnom kreiranju politièkog poretka, Suhrkmap, 1998. nužnog raskida s onom modernom tendencijom na puèkoj suverenosti, te stoga na slobodi temelj- Beck, Ulrich, Feindlose Demokratie, Frankfurt, koju je Max Weber opisao kao tendenciju raz-èa- nog izbora i u pogledu kulturnog nasljeða”, dok Suhrkamp, 1995. ranja svijeta i društvene normalizacije života u suprotni pojam “nameæe ideju temeljnog jedinstva Donald, James, The Citizen and the Man About Town, raz-èaranom svijetu, a koju neki drugi suvremeni onkraj svih moguæih izbora koje uspostavlja naci- u Hall, Stuart, Du Gay, Paul /ur./, Questions of Cultural autori opisuju kao afirmaciju društvene normal- onalizam i koji je po svojim naèelima nespojiv s Identity, London, Sage,1997. nosti života u relativnom i u razlièitom i mnoš- demokracijom” (prema Touraineu). Na drugom Gellner, Ernest, Conditions of Liberty. Civil society and its tvenom bez neizbježnih apsolutizacija, ali sada u mjestu, to je dosljedno i striktno imanentistièko Rivals, Penguin Books, Harmondsworth, 1996. obratnom smjeru, to jest u znaku obnove i potrebe shvaæanje suvereniteta, osloboðeno od svake refe- Gellner, Ernest, Nations and Nationalism, obnove ponovnog zaèaranja svijeta i normalizacije rencije na transcendentno ili na ono što se u odno- Oxford, Blackwell, 1986. društvenog života u ponovno zaèaranom svijetu i su na konkretne ljudi nameæe kao za njih transcen- Giddens, Anthony, Nation–State and Violence, svijetu novih/starih apsolutizacija. I to ponajprije dentno i sa svojstvima transcendencije i onda kad Polity Press, Oxford, 1992. onih koje su inherentne nacionalizmu kao što su: se pojavljuje u obliku Naroda i Nacije s velikim Habermas, Jürgen, Die postnationale Konstellation, apsolutizacija nacionalnih i domovinskih vrijedno- slovom. Jer, pozivajuæi se ponovno na Tourainove Frankfurt /M, Suhrkamp, 1998. sti, vezanost za nagon moæi, dominacije i ponosa, teze, to znaèi priznati da “kad se država definira Kristeva, Julia, Nations without Nationalism, Columbia te apsolutizacija razlika izmeðu Nas i Njih (prema kao izraz jednog kolektivnog, politièkog, socijalnog University Press, New York, 1993. Jean-Mariji Aubertu). i kulturnog biæa – Nacije, Naroda ili još gore Boga Lübbe, Hermann, Staat und Zivilreligion. Ein Aspekt ili jednog naèela za koje su ovaj Narod, ova Nacija politischer Legitimität u Kleger, Heinz, Müller Alois /ur./, Preobrazbe nacionalizma i ona sama privilegirani agenti koji su ih pozvani Religion des Bürgers, München, Chr. Kaiser, 1986. Naravno, postoji više veæ sugeriranih puteva braniti, tada demokracija nije više na djelu èak i Rustow, Dankwart, Nation, u Sills, David /ur./, kojim bi se moglo odgovoriti na postavljena pitanja kad ekonomski okviri dopuštaju da postoje stano- International Encyclopedia of Social Sciences, Vol.11. a koji su uglavnom prekratki. Samo za ilustraciju vite javne slobode”. No treba, naravno, priznati da Smith, Anthony D., Nationalism in the Twentieth Century, mogu se ukratko spomenuti To su – prvo, obrat od se time pitanje o moguænosti nacije bez naciona- Oxford, Martin Roberston, 1979. zloæudnog nacionalizma k dobroæudnom patrioti- lizma pretvara u pitanje o moguænosti nacije bez Smith, Anthony, U odbrani nacije, Beogradski krug, zmu; drugo, obrat od etno-nacionalizma kulturnom onih svojstava koja su je po pravilu dosad karakte- 1996–1997, 34. nacionalizmu; treæe, obrat od etno-nacionalizma rizirala. Tamir, Yael, Liberal Nationalism, Princeton, Princeton k liberalnom nacionalizmu; èetvrto, obrat od na- Nadalje, to je preoblikovanje pitanja o naciji University Press, 1993. cionalistièke koncipirane i prakticirane nacije k bez nacionalizma u pitanje o moguænosti izbora u Tamir, Yael, Pravo na nacionalno samoodređenje tzv. graðanskoj naciji, utemeljenoj na ustavnom naèinu pravljenja politike. Naime, nacija bez nacio- (samoopredeljenje), u Divjak, Slobodan /ur./ 2002, Nacija, patriotizmu i republikanskom proceduralizmu uz nalizma èini se da je moguæa samo pod uvjetom da kultura i građanstvo, Beograd, Službeni list SRJ, 2002. depolitizaciju kulture; i, naposljetku, obrat od na- su koncipiranje i praksa pravljenja nacionalne politike Taylor, Charles, Nacionalizem in moderna, Nova Revija 15, cije i nacionalizma u smjeru tzv. post-nacionalnih raskinuli s Karl Schmittovom tradicijom pravljenja 1996., 167. konstelacija. politike. A to znaèi da se više ne pribjegava, po- Touraine, Alain, Le nationalisme contre la nation, u Pritom se post-nacionalne konstelacije opisuju radi legitimizacijskih i mobilizacijskih potreba, Birnbaum, Pierre /ur./ 1997, Sociologie des nationalismes, na veoma razlièite naèine. I to, prvo, kao post- proizvodnji slika neprijatelja i stalnog mahanja Paris, PUF, 1998. nacionalne konstelacije koje se temelje na pri- politièkim strašilima. I još više kad je definitivno Schmitt, Karl, Die andere Hegel–Linie. Hans Freyer zum 70. znavanju i priklanjanju tzv. stvarnosnim prisilama napuštena praksa radikalne politizacije kulturnih Geburstag, Christ und Welt, 10(1957)30, 3. (Sachzwang s prateæim Sachzwangverstandom) koje razlièitosti i njihovog sustavnog donose sa sobom procesi globalizacija, erodiraju- antagoniziranja (Thomas Meyer æi pritom temelje nacionalnih država, rigidnost bi rekao i njihovog Verfeindunga, tj. nacionalnih identiteta i zatvorenost nacionalnih Po-neprijateljivanja). A to se pi- kulturnih paketa. Drugo, kao post-nacionalne kon- tanje, dakako, odmah pretvara u stelacije koje se temelje na osobitom europskom pitanje je li nacija uopæe moguæa kulturnom identitetu, te u kojima tzv. jednozna- bez toga. èno definirano europejstvo (ponajèešæe izraženo Naposljetku, to je pitanje o u krilatici Europa kao kršæanski klub) ima zapravo fundamentalnoj ulozi nacije u istu onu funkciju i iste društveno ukljuèujuæe i odnosima izmeðu modernog druš- iskljuèujuæe te homogenizirajuæe uèinke koje je tva i moderne države. To je, da- tradicionalni nacionalni identitet imao u utemelje- kako, moguæe samo pod uvjetom nju nacionalnih država. Treæe, kao post-nacionalne da se ta država kao demokratska konstelacije koje polaze od nadolaska novih vre- država može održati i reproduci- mena u kojima te konstelacije znaèe da su postali rati, ne tražeæi svoje utemeljenje moguæi i vjerojatni novi radikalni koraci u smjeru i svoj oslonac na neèemu što se daljnje i dosljedne demokratizacije društvenog nužno nameæe kao unaprijed života na temelju konstrukcije novog post-naci- zadano i neupitno, te kao sveto, onalnog, ne-tradicionalnog i nekonvencionalnog tj. nedodirljivo i nenegocijabilne ponajprije europskog kulturnog identiteta koji naravi, pa stoji onkraj svih mo- “pronalazi demokratskom procesu svojstvene for- guæih opcija konkretnih graðana. me onkraj nacionalne države” (prema Habermasu), Odnosno pod uvjetom da je mo- ali koji je dosljedno raskinuo s tamnim stranama derna demokratska država spo- europske prošlosti i europske kulture. Èetvrto, kao sobna zajamèiti svoju stabilnost post-nacionalne konstelacije koje se uspostavljaju i legitimitet samo na svojim vla- na temelju razrade i afirmacije veoma složene stra- stitim demokratskim temeljima tegije koja ukljuèuje “izmišljanje novih demokrat- i u uvjetima temeljite upitnosti, skih metoda prevencije porasta ‘otrovnih plodova ne posuðujuæi kulturne sadržaje i same demokracije’” (prema Keaneu). institucionalne aranžmane iz dru- gih tradicija. A to bi znaèilo da za Mogućnost nacije bez nacionalizma? nju više ne vrijedi naèelno upozo- Vrijedi se sad vratiti na pitanja spomenuta na renje Hermanna Lübbea da “libe- samom poèetku. To je prije svega pitanje koje je ralna država živi od pretpostavki postavila Kristeva je li moguæa nacija bez naciona- koje sama ne može zajamèiti”, ili lizma. Na to pitanje je moguæ pozitivan odgovor, E. W. Böckenfordea da “slobodna, ali samo pod uvjetom da su ispunjene neke tvrde sekularizirana država živi od pre- pretpostavke. I to je, na prvom mjestu, prizna- tpostavki, koje ona sama ne može vanje prava i osiguranje moguænosti slobodnih zajamèiti”. V/117, 20. studenoga 2,,3. 17

vizualna kultura

Grad mišljen kao metropola

Catherine David Dakle, nismo htjeli jednostavno donijeti nekoliko slika i umjetnièkih radova, nego smo htjeli pozvati umjet-

nike koji imaju zamisli kako povezati, , UGD kolektivnog plesa Tečaj Santiago Reyes, Francuska povjesničarka umjetnosti i montirati i na razlièite naèine raditi sa kustostica izložbe Dubrovnik – ovdje odreðenim vizualnim i kulturnim ma- terijalom. Namjera nam je bila da pub- i drugdje Catherine David govori o lika ima neke koristi i od samog razvoja strukturom. Paviljonska struktura nije kustosa. Prema tome, ne pretpostavlja projekta. Dakle, nisam se odluèila konceptu izložbe i artikulaciji kulture više prihvatljiva, ali oèito je da nema se da vas zovu da bi redizajnirali cijeli jednostavno poslati u Dubrovnik neki volje da se na bilo kojoj razini promjeni dogaðaj. U takvim sluèajevima imate u Dubrovniku gotovi projekt kao paket, nego zbirku ta vrsta lažnog mapiranja. Za razliku kontekst i pokušavate djelovati u tome istraživanja, meðudjelovanja, proce- od Documente u Kasselu gdje, ako imate kontekstu. Vidjela sam mnogo vene- sualnih postupaka koji ne moraju biti Dubrovnik – ovdje i drugdje, projekt dovoljno snažan tim koji æe držati na cijanskih biennala u svojem životu i nešto što možete primiti odmah, u distanci politièke snage, možete razviti mislim da je sve gori i gori. Sada je to Catherine David i Umjetničke galerije jednom èasu, kao definiran rezultat. svoje vlastite paradigme, vlastitu pro- najbolji kulturni sajam. Mene zanima Èini mi se da bi ova vrsta dugotrajnih Dubrovnik, od 27. rujna do 12. listopada dukcijsku strukturu. istraživanje našega vremena, procesa, prožimanja, duljih artikulacija ideja sa 2003. Druga stvar po kojoj se razlikuju konfrontacija publike s odreðenim lokalnom publikom mogla biti mnogo Venecijanski biennale i Documenta u slikama, idejama, formalnim artiku- produktivnija, mnogo izazovnija nego Kasselu razlika je mjesta gdje se održa- lacijama. A mislim da to nije moguæe nešto što izbacite u galeriju poput pa- vaju. U Veneciji, ako nema ništa zani- u Veneciji. Tamo sam jednostavno rvi puta kada smo se sreli i kada keta s padobranom. mljivo na izložbi, još uvjek vam ostaju postajala nervozna od svega toga me Antun Maraèiæ pitao bi li bilo Izložbom se željelo pridonijeti kul- kanali, dobra hrana, divne cipele, to je mnoštva ponuðenih informacija koje moguæe da suraðujemo na nekoj turnoj dinamici grada. Dubrovnik se Venecija! U Kasselu, kada ne naðete nisam mogla vidjeti i savladati. Pristala izložbi u Dubrovniku, i kako su naši razvija uglavnom u turistièkom, sezon- ništa izazovno na Documenti, naðete se sam na poziv Francesca Bonamia, ali iduæi kontakti bili telefonom i preko skom smislu tako da se osim velikih u klopci. Ne preostaje vam ništa nego ne da napravim izložbu, nego da moja e-maila, nisam imala predodžbu kakav ljetnih priredbi tokom godine ništa ne otiæi u Frankfurt ili Berlin. Kontekst tih koncepcija bude samo prezentacija je Dubrovnik. Ne mislim pritome, dogaða. No, htjeli smo iskušati razne izložbi otvara mnoge razlièite situacije i projekta Suvremena arapska reprezen- naravno, doslovno, jer svatko zna kako moguænosti, tako da postane jasno da moguænosti. tacija koji je mnogo razraðenije poka- izgleda Dubrovnik, svi poznajemo slike ovdje ima posjetitelja koji nisu pasivni, Sedamdeset i pet posto svih bienna- zan na drugim mjestima. U mnogo toga grada sa razglednica i slièno. No, koji ne žele samo tu doæi i govoriti: o la stvoreno je kao pokušaj oblikovanja ugodnijim okolnostima i kao zaseban kakav je zapravo grad nisam znala. kako divno more, o kako divna plaža, odreðene slike gradova, kao odgovori dogaðaj, u Amsterdamu, With de Znala sam da bi najlakše bio zapa- koji ne zanima samo kako se nekoliko na marketinške zahtjeve itd. Ta bien- Withu u Rotterdamu, Fondaciji Tapies kirati neku gotovu izložbu, putujuæu dana ovdje zabaviti i potom otiæi. nala ne odgovaraju stvarnim kulturnim u Barceloni, u Bejrutu i Kairu, mjesti- izložbu i poslati je u Dubrovnik. Željeli smo privuæi ljude koji æe se potrebama ili kulturnim aktivnostima ma gdje je moguæe dobiti drugu vrstu Moram spomenuti da sam priprema- više angažirati, koji æe bolje pogledati tih mjesta. Èesto je tu rijeè o turizmu vidljivosti. U Veneciji to nije izložba, juæi Documentu X u Kasselu 1997. po- grad i reæi: da to je prekrasan pejzaž, ili stvaranju imidža. Prva misao svakog nema posebnih radova razraðenih za zvala jednog umjetnika iz Dubrovnika, to je prekrasno mjesto za boravak, ali važnijeg politièara je da stvori neki tu prigodu, to je samo prezentacija Slavena Tolja preko koga sam stekla to mjesto nije izvan odreðene složene biennale, neki veliki dogaðaj. projekta. Tu je biennale kao kulturni osnovnu zamisao ne samo o tome i osjetljive mape, nije izvan odreðenog No, mislim da pojedina biennala sajam najbolje iskorišten kako bi se kakva bi mogla biti umjetnost u sklopa geopolitièkih i društvenih prob- imaju važnu ulogu. Posebno ona u Aziji, informiralo o cjelokupnom projektu, Dubrovniku, nego i o tome kakva je lema. A tu stvarnost ne treba držati Australiji, pacifièkom podruèju. Oni kojim problemima se bavi i kakva je umjetnièka praksa i artikulacija kul- podalje od kulturnog i umjetnièkog mogu imati važnu ulogu u artikulaciji metodologija korištena. Tu je predsta- ture u gradu. Sljedeæi korak bio je prostora, nego upravo suprotno. Bilo lokalne umjetnièke scene. I zato se ne vljena samo ideja projekta… Na zase- dolazak u Dubrovnik da bih vidjela mi je sasvim jasno da su moguæe al- može govoriti o tome da su svi isti. bnim izložbama publici treba ponuditi Umjetnièku galeriju i grad. Pokušala ternative za buduænost Dubrovnika, razlièite razine, razlièite moguænosti sam dokuèiti kakva bi to vrsta projekta alternative gradu bogatih starih ljudi, Najbolji kulturni sajam suoèavanja s radovima. bila i kakav uèinak bi željeli postiæi. ljetnih turista i velikih ljetnih izložbi. Ove godine bila sam pozvana na Poslije više razgovora bilo mi je jasno Dubrovnik može biti mjesto kamo Venecijanski biennale kao jedan od Priredila Evelina Turković da grad ima vrlo specifiènu kulturnu ljudi dolaze raditi, razmišljati i dopri- atmosferu, nije metropola, još manje je nositi odreðenoj razini intelektualnog to postkolonijalna metropola. Tu smo života u gradu. ubrovnik – ici et ailleurs / Dubrovnik – ovdje i drugdje naziv je dvogodišnjeg u postratnom stanju, u specifiènom projekta poznate francuske povjesničarke umjetnosti, likovne kritičarke gradu u kojemu su interesi, informacije Biennale ili male lokalne i kustostice Catherine David i Umjetničke galerije Dubrovnik koji je i interakcije sa suvremenom kulturom izložbe nedavno završen izložbom u toj galeriji. Da bi se ostvarila problemski i sadržajno drukèiji nego drugdje. Suvremena Što se tièe èinjenice da ima više od utemeljena izložba, umjetnici su pojedinačno, u razmaku od gotovo dvije umjetnièka praksa nije oèekivana, tako šezdeset bijenala po cijelome svijetu, godine dolazili u Dubrovnik i Galeriju, prezentirali domaćoj publici svoj recentan da se ne možete ponašati kao da ste u mislim da ne postoji naèin da se zausta- rad, te boravili ovdje oko tjedan dana da bi se upoznali s prostorom. Andreja gradu koji ima, na primjer, Tate galeri- vi razvoj svih tih bijenala. Ne može ih Kulunčić bavi se, u duhu svoga medijski polivalentnog radnog pristupa, samom ju ili Boubourg ili tako nešto. se ni kontrolirati. Jedino što je meni za- Galerijom, odnosno njezinom publikom, Paola Yacoub i Michel Lasserre vizualno nimljivo pitanje je vrijedi li sve to, daje spajaju pejzaže ratnih zbivanja Južnog Libanona i okolice Dubrovnika, Maria Umjetnost u dugotrajnom li se time više mjesta izazovnim raspra- Papadimitriou prezentira svoj video Kriv si zauvijek u kojem, polazeći od iskustva prožimanju vama ili ne. Odreðena biennala svakako političke diktature u Grčkoj aludira na slične pojave koje su se događale i u ovom Odluèili smo oblikovati projekt, imaju definiranu povijest i perspektivu podneblju, a rad posvećuje poginulom dubrovačkom fotografu Pavi Urbanu, zapravo dogaðanje, koje æe imati koja se ne može ponovno artikulirati. Santiago Reyes u svojim serijama Gradovi, Tečaj kolektivnog plesa, pridodaje nešto od pedagoškog aspekta, iako ne Na primjer, biennale u Saõ Paolu koji svom globtroterskom iskustvu i ono dubrovačko, dok u video performanceu Bez volim govoriti i djelovati na taj naèin. je nastao u odreðenom povijesnom naziva (Ekvadorci), govoreći o vlastitom nacionalnom identitetu i pripadajućim Htjeli smo stvoriti dogaðanje koje æe trenutku i trebao je odgovoriti na pose- problemima, implicira i hrvatsku problematiku. pridonijeti dinamici grada. Htjeli smo bne modernistièke kulturne zahtjeve. Dubrovački likovni kontekst ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Antun napraviti nešto što traje, što se dulje On ipak ima potencijal koji se može Maračić opisuje kao bujanje kič produkcije namijenjena turistima, dok se razvija nego sama izložba. Namjera aktivirati i ako dvaput promislite tamo suvremene i ozbiljnije likovne inicijative, Art radionice Lazareti i Umjetničke nam je bila dovesti odreðen broj ljudi je manje zbrke nego na Venecijanskom galerije, bore za opstanak. “Ovaj grad je mišljen kao metropola. Ovo nasljeđe koje æe zanimati kako djelovati da bi biennalu, koji je vezan za prošlost. ovdašnji ljudi koriste i eksploatiraju na saprofi tski način. Uglavnom se samo publici omoguæili pristup suvremenim To je na neki naèin izgubljen prostor. pasivno konzumira nasljeđe, a da se ne rekreira energija koja je stvorila grad. umjetnièkim praksama i to na najvišoj Jer, što god uèinili ili što želite uèiniti Moja je zamisao da u segmentu likovnih umjetnosti, pokušam potaknuti sličnu moguæoj razini njezine složenosti. odreðeno je starom geopolitièkom energiju. Ne želim samo eksploatirati stvaralačku energiju prošlog vremena.” 18 V/117, 20. studenoga 2,,3.

vizualna kultura

Ekonimija seksualnog rada

ODE:RED Sektor Zagreb najnovija je faza kompleksnog, dugogodišnjeg kolaborativnog umjetničkog projekta CODE:RED, koji se bavi istraživanjem Ivana Mance Siva ekonomija fenomena paralelnih ekonomija, a ponajprije različitih oblika seksualnog Graðanski moral, meðutim, hi- rada. Projekt CODE:RED Sektor Zagreb uključuje istraživanje, izložbu, izdavanje storijski je promjenjivog sadržaja te novog broja časopisa SEX WORKER u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti može podrazumijevati razlièiti sklop Zagreb, javni razgovor Crvena Zona koji razmatra probleme prostitucije i Projekt CODE:RED otpočeo je 1999. i ideoloških vrijednosti, ukljuèujuæi trgovine ljudima u Hrvatskoj pokušavajući dati odgovor na sljedeća pitanja: 2000. s nekoliko istraživačkih projekta i naèin na koji se on manifestira u Koji su recentni motivi i oblici prostitucije u Hrvatskoj? Koju ulogu prostitucija umjetnosti. Od Manetova vremena igra u tranzicijskim društvima? Tretira li se prostitucija u tranzicijskim društvima o fenomenu usporednih, neformalnih tema prostitucije je tako naizgled isključivo kao devijantno ponašanje, kriminal ili ju je pojedino društvo oblika ekonomije i aktivizma. Projekt našla mjesto ne samo u prostoru spremno dekriminalizirati i tretirati kao uslužnu djelatnost? Tko su njezini kulturne i umjetnièke produkcije korisnici? Vežemo li prostituciju samo za određene socijalne slojeve? Na koji je prvi put javno prezentiran na nego i kao legitimna tema politièki način ona korespondira s urbanim, javnim prostorom? U kojoj mjeri odnos Venecijanskom bijenalu 2001. u korektnoga diskursa. Snimljena je prema prostituciji defi nira društvo iznutra? Koje su opcije zakonskih regulativa prostitucije? Koje su njihove moguće pozitivne i negative posljedice? Na koji se sklopu kojega su organizirani: Prvi neizbrojiva kolièina više ili manje angažiranih filmova, publiciran odre- način problemi vezani za prostituciju prezentiraju u javnosti? Kakav je odnos svjetski kongres Seksualnih radnica, ðeni broj kulturoloških i socioloških rada i ropstva, između globalne trgovine i prisilnih migracija, ekonomskog radnika i novog parazitizma, Paviljon studija, održan niz javnih rasprava na uspjeha na jednoj strani i feminizacije siromaštva, na drugoj? Što podrazumijeva temu optimalnog modela zakonske uspostava isključivih ekonomskih zona u središtu Zagreba? Provode li se i na prostitutki u Giardinima i izdavanje regulacije… Bez obzira ukljuèuje li koje načine socijalni programi i zakonske regulative koje štite prava seksualnih prvog broja časopisa SEX WORKER se u polemike sa stajališta libera- radnika? Koji su ciljevi i naličja tih programa? Može li angažirana suvremena listièke ili feministièke argumen- umjetnička praksa senzibilizirati javnost i potaknuti rješavanje tih problema? tacije, pojavljuje li se u kontekstu Tadej Pogačar je također održao uvodno predavanje Zakoni parazitizma CODE:RED Sektor Zagreb, Tadej Pogačar humanitarnih ili policijskih izvješæa, o počecima djelovanja i osnovnim strategijama prije desetak godina ustanovljenog P.A.R.A.S.I.T.E. Muzeja suvremene umjetnosti – jedinstvene & P.A.R.A.S.I.T.E. Muzej suvremene tretira li se kao legislativni ili socijal- ni problem, glasovi koji sudjeluju u virtualne i simbolične tvorevine koja istražuje područje neformalnih oblika umjetnosti, Ljubljana i Anja Planišček; raspravi izgledaju kao unisoni poku- ekonomije i prakse marginalnih urbanih grupa. Galerija Nova, Zagreb, 22. i 23. listopada šaj širenja svijesti puritanskog, malo- 2003. graðanskog, patrijarhalnog društva. I fluktuaciji kapitala, izložena nekon- ji). Unatoè evidentnom programu premda se možda stvara dojam kako troliranoj zloupotrebi radne snage solidarizacije, povremeno primi i je ona prestala biti tabu temom, ne te nepoštivanju osnovnih ljudskih i pokoju optužbu za manjak politièke znaèi da je ujedno i izašla iz sfere graðanskih prava. suæuti: na Venecijanskom bijenalu remda erupciju negodovanja subkulture i sive ekonomije: osim u 2001. gdje je prvi put prezentiran, i gnušanja što ga je Manetova rijetkim europskim zemljama poput Sex workers dio publike postavio je, naime, mo- Olimpija izazvala na pariškom Nizozemske gdje je prostitucija oda- CODE:RED Tadeja Pogaèara & ralnu dilemu treba li umjetnost (pa Salonu 1965. danas možemo tek re- vno pripuštena u prostor javne vidlji- P.A.R.A.S.I.T.E. Muzeja za suvre- èak i samo ideološki) “profitirati konstruirati, ta slika je za nas gotovo vosti, u veæini zapadnih zemalja ona menu umjetnost iz Ljubljane jest na ugroženoj društvenoj skupini”. nevidljivim poremeæajem kodova na je i dalje ne samo kažnjiv prekršaj i projekt koji se bavi upravo fenome- Zašto takvo pitanje nitko od dotiène liniji žena-akt-kurtizana, potpuno po- posao mraka nego društvena praksa nom ekonomije seksualnog rada (s publike neæe postaviti Juliji Roberts brkala postojeæe društvene identitete s eskalirajuæim udjelom u globalnoj naglaskom na zemljama u tranzici- i holivudskoj industriji, ne treba te izazvala pravu kampanju moralne panike na mjestu rezerviranom za èisto i bezinteresno sviðanje. Za tadašnju graðansku publiku, ona je bila bespri- zorna: ne zato što je na slici bila prika- zana prostitutka (kao besprizorni èlan društva), nego zato što je upravo pro- stitucija zauzela mjesto na kojem je do tada bila doista neuprizoriva: kanonsko mjesto klasiènog akta, klasno mjesto graðanskog portreta, odnosno repre- zentativno mjesto na umjetnièkoj izlo- žbi. U simbolièkom prostoru predviðe- Od Manetova vremena nom za afirmaciju graðanskog morala, tema prostitucije mogla se eventualno tema prostitucije je pojaviti kao alegorijska figura èiste opreke prema figuri èasne graðanske naizgled našla mjesto supruge, ali nikako kao prizor ženstve- nosti, seksualne privlaènosti ili estet- ne samo u prostoru ske ugode. Na tom mjestu, ona je bila tek znak èiste drugosti, koji u šokan- kulturne i umjetničke tnoj analogiji izmeðu seksa i estetike produkcije nego i kao obznanjuje potisnutu stvarnost – pro- stitucije kao razmjene tjelesnog užitka legitimna tema politički za novac odnosno estetskog užitka za društvenu i politièku moæ. korektnog diskursa Bilo bi dakako naivno pretpostaviti da je Manet sliku naslikao iz duboko moralnih ili humanitarnih pobuda, ali èinjenica jest, da se kršenjem pravila reprezentacije, tom prilikom zbilo i nešto drugo osim puke provale umje- tnièke autonomije: prostitucija je isplivala kao konfliktna tema do tada iskljuèena iz salonske estetike, i to njezino pojavljivanje duboko je povri- jedilo graðanski moral. V/117, 20. studenoga 2,,3. 19

vizualna kultura odviše èuditi; bez obzira što su mo- nih elemenata: recepcije, boravka, u izoliranim dijelovima grada, ove skim društvima složeniji nego što se deli graðanske moralnosti historijski svjetlarnika, prostora za higijenu te jedinice ravnopravno sudjeluju u na prvi pogled možda èini. Navedimo promjenjiva norma, takav æe morali- radnog prostora. Opremljena funkci- svakodnevnici, odražavajuæi idealnu samo neke: na primjer, rasprava o stièki apel biti uvijek upuæen upravo onalnim inventarom i sigurnosnim sliku društva savršeno eksplicitnih legalizaciji prostitucije poèiva na umjetnosti kao reprezentativnoj, sistemom, te strukturirana kao niz potreba. ideološkoj premisi da je ona poslje- elitnoj manifestaciji visoke graðan- meðusobno kompatibilnih režnjeva, Da zamisao, meðutim, nije baš dica slobodnog pojedinaènog izbora, ske svijesti. može se prema potrebama kombini- glatko provediva, pokazala je javna odnosno odbacuje sve radikalne Opisani naivni prigovor moral- rati u veæe nizove ili grupe. Buduæi rasprava uoèi same izložbe. Dnevni ideološke stavove koji smatraju da je nom integritetu umjetnièke prakse da se mogu relativno lako prenositi, red sastavljen od veæ poznatih tema u patrijarhalnom, kapitalistièkom i možda, meðutim, i nije sasvim za sastavljati i rastavljati te prikljuèiti poput optimalnog modela zakonske heteroseksualnom društvu prostitu- odbaciti; pokuša li se, naime, bitno na postojeæi energetski i komunalni regulacije prostitucije, razgranièenja cija, muška i ženska, u krajnoj liniji drukèije postaviti, on možda na sistem, takve radne jedinice mogu se u opsegu i sadržaju pojma seksual- uvijek prisilna. Da bi prostitucija neki naèin dodiruje pitanje udjela instalirati bilo gdje u urbanom pro- nog traffickinga, i drugih, pokazao mogla funkcionirati kao uslužna dje- kulturne reprezentacije u uspostavi storu (pa su tako i u Zagrebu odabra- je, naime, još jednom da je problem latnost, osim puke zakonske regulaci- politièkih hegemonija. Dilema, nai- na tri odgovarajuæa mjesta). prostitucije u suvremenim tranzicij- je potrebna je društvena zrelost koja me, jednostavno nije naèelne prirode æe joj omoguæiti stvaranje optimalne odnosno ne tièe se prava na umje- infrastrukture te aktivan doprinos tnièku aproprijaciju opæedruštvenih širem kulturnom identitetu urbane tema i goruæih pitanja, dapaèe: pro- sredine. U tom smislu upravo je i jekt CODE:RED legitiman je oblik sama zajednica seksualnih radnika angažirane umjetnosti; hoæe li se podijeljena: neki i dalje žele ostati u takvi projekti ubrajati u umjetnost ili ilegali, neki su za legalizaciju a neki aktivizam, svejedno je poimaju li kao za dekriminalizaciju kao privremeno simbolièke društvene prakse institu- rješenje. Pitanja vezana uz ekonomiju cionalno ogranièenih ovlasti, ali na- legalizirane prostitucije još su slože- dasve neizvjesnog uèinka u totalitetu nije prirode: bi li na njoj zaraðivali proizvodnje društvenog smisla. prvenstveno seksualni radnici, me- Dilema se tako uvijek tièe samo nadžerska manjina, država ili društvo konkretnog naèina na koji se aktu- u cjelini, do koje mjere bi u situaciji alna tema obraðuje u diskurzivnom globalnog kapitalizma prostituciju prostoru koji umjetnost dijeli s uopæe trebalo prepustiti tržištu i ostalim sugovornicima: naime, kakav pod kojim uvjetima, kako se zaštiti bi umjetnièki doprinos artikulaciji od negativnih posljedica ukljuèujuæi kompleksnog problema poput ekono- i trgovinu ljudima (sexual trafficking) mije seksualnog rada trebao biti, a da odnosno na koji naèin bi se mogao njezin nastup ne bude doživljen kao usmjeriti prostitucijom zaraðen višak edukativno dociranje intelektualne kapitala na kolektivno prihvatljiv manjine oko pitanja koja su veæ oda- naèin? vno svojina širokog kolektivnog isku- stva? Koji je uopæe rizik politièkog Uspješan model zastupanja jedne ekonomije u kojoj samozapošljavanja se izravno ne sudjeluje? orking Unite Z01 je inovativni arhitektonski modul prvi put javno Sve te dileme i još mnoge druge prezentiran u Galeriji Nova. Modul je namijenjen seksualnim radnicama omoguæuju da CODE:RED proje- Modularni sistem gradnje i radnicima za obavljanje njihove prakse, mobilan je, lak za prenošenje, ktu postavimo èitav niz pitanja. Na Projekt CODE:RED otpoèeo je lako se može priključiti na postojeće vodovodne i sisteme, mogu se povećati, primjer, u kojoj je mjeri ekonomija još od 1999. odnosno 2000. godine, grupirati i spojiti sa strane. Interijer osnovnog modela sastoji se od pet zona: seksualnog rada uopæe prihvatljiva kao nekoliko paralelnih istraživaèkih higijena, recepcija, foyer, zona za opuštanje, radna zona. Isporučuje se s kao model paralelne ekonomije? projekata o “fenomenu usporednih, funkcionalnim namještajem, kupaonicom, video i audio uređajima i sigurnosno- Ili kao ideal samozapošljavanja? neformalnih, paralelnih oblika eko- komunikacijskim sistemima. Elementi za opremanje modula dostupni su Ekonomija prostitucije, nadasve trgo- nomije i aktivizma”, ponajprije “s različitim materijalima i bojama. vine ljudima, pripada naime, barem obzirom na oblike seksualnog rada”. za sada, sivoj ekonomiji koja prije Ono što, dakle, projekt zapravo negoli paralelna dominantnoj, jest èini jest to da svojim aktivnostima Dok su venecijanske manifesta- njezina kriminalna kopija s jednako proizvodi simbolièki prostor odno- cije kao i neke druge kolaborativne neravnopravnom raspodjelom dobara, sno teorijsko-ideološki kontekst u akcije i performansi imale pomalo koja slobodnu fluktuaciju kapitala ne kojem se prostitucija na takav naèin felinijevski, tragikomièni karakter, osporava, nego se s njom u konaènici može promatrati. Na Venecijanskom nerijetko upražnjavajuæi formu kar- spaja. bijenalu 2001. organiziran je tako nevalske povorke, u ovom projektu Osim u rijetkim Samim tim ne želi se osuditi bio Prvi svjetski kongres Seksualnih emancipacija prostitucije odlazi projekt CODE:RED, nego samo radnica, radnika i novog paraziti- korak dalje u smjeru cjelovite druš- europskim zemljama pokazati koliko je pokušaj da se zma, podignut Paviljon prostitutki u tvene utopije. Za razliku od akcija razmjena tijela pretvori u razmjenu Giardinima te izdan prvi broj èaso- koje se barem simbolièki odvijaju u poput Nizozemske, gdje opæedruštvenih vrijednosti roman- pisa SEX WORKER. Godine 2002. stvarnom urbanom prostoru i doti- tièan: ljepota tog projekta, osobito u Ljubljani podignut je Spomenik caju s humanitarnim organizacijama je prostitucija odavno njegovih arhitektonskih rješenja, neznanoj seksualnoj radnici, navo- te samim seksualnim radnicima, ovaj pripuštena u prostor upravo je njihova teorijska nevinost. dno prvi na svijetu, a uslijedile su projekt smješten je u apstraktni te- Povlaèenje jednakosti izmeðu prosti- serije javnih akcija, performansa te orijski kontekst inspiriran urbanisti- javne vidljivosti, u tucije, paralelne ekonomije i kultur- konferencija u New Yorku i drugdje, èko-arhitektonskim modelima kasnih nog parazitizma moguæe je, naime, na kojima su sudjelovali individualni šezdesetih poput Plug-in Cityja Petera većini zapadnih zemalja samo po logici nekih teoretskih di- protagonisti i nevladine organizacije Cooka (konceptima urbanog prostora jagonala koje u praksi nisu ostvarive koje se zalažu za prava seksualnih koji ne bi predlagali zatvorena arhi- ona je i dalje ne samo ili barem nisu ostvarive preko noæi, radnika. Od 2003. projekt se intenzi- tektonska rješenja nego funkcionirali dobrom voljom osviještene manjine. vnije fokusira na odnos prostitucije i kao fleksibilan okvir za slobodnu, kažnjiv prekršaj i posao To, meðutim, uopæe ne umanjuje globalnih migracija te trgovinu bije- kreativnu artikulaciju prostora soci- mraka nego društvena vrijednost njihova simbolièkog po- lim robljem. jalne interakcije). tencijala: snaga utopijskog sižea u praksa s eskalirajućim njegovu je asimetriènom odnosu pre- Interesno sviđanje Madams only ma zbilji, disproporcionalnoj lakoæi CODE:RED Sektor Zagreb naj- Modul odnosno radna jedinica je udjelom u globalnoj projekta prema težini njegove reali- novija je faza tog višegodišnjeg pro- tako primarno simbolièko, a ne pra- zacije u kompleksnom, konfliktnom jekta, a ukljuèuje izložbu, izdavanje gmatièko rješenje; ona je metafora fluktuaciji kapitala, i uglavnom ekskluzivnom prostoru novog broja èasopisa SEX WORKER radnoga kolektiva organiziranog po društvenih zapleta. Apeliranje na te javnu diskusiju koja razmatra sta- samoupravljaèkom modelu; u njoj ne izložena nekontroliranoj etiènost Pogaèareva projekta do dalj- nje aktualnog problema u Hrvatskoj. postoji simbolièko, hijerarhijski po- njeg tako ovisi o postojanju njegove Na izložbi u Galeriji Nova prvi put vlašteno mjesto za svodnika ili ma- zloupotrebi radne snage vlastite utopijske samosvijesti odno- prezentiran je Working Unite Z01, dam, kakvo podrazumijeva institucija te nepoštivanju osnovnih sno svijesti da za sada: teorija nije zajednièki projekt Tadeja Pogaèara klasiènog bordela; ona se može seliti praksa, umjetnost nije život, i prije te arhitektice Anje Planišèek, to jest prema tržišnim potrebama, ostavlja- ljudskih i građanskih svega, prostitucija nije aktivizam. U model inovativnog arhitektonskog juæi dojam da ekonomija koju provodi protivnom, doista se otvara mogu- modula, namijenjenog upravo seksu- na neki naèin parazitira na dominan- prava ænost prigovora da je rijeè o obliku alnim radnicima kao pomoæ u sva- tom sistemu razmjene. Naposljetku, politièki korektnog ponašanja koje kodnevnoj provedbi posla. Rijeè je ona napokon ulazi u prostor javne se umjetnièkoj, kao i svakoj drugoj o prenosivoj montažnoj konstrukciji vidljivosti: umjesto da se, èak i kada društveno reprezentativnoj praksi, koja se sastoji od pet funkcional- je legalizirana, prostitucija provodi isplati. 20 V/117, 20. studenoga 2,,3.

glazba

Preispitivanje izvoðaèa: Zbor Muzièke akade- izvorno traženim cimbassom, izvodilačke tradicije mije kompetentniji je i profesi- danas rijetko korištenom vrstom Tipièan primjer takva onalniji ansambl od za oratorij- bas-trombona, koji kao najdublji gotovo redovito rutinskog i ske izvedbe inaèe uobièajenog limeni puhaèki instrument daje Izvedba za CD nekritièkog èitanja, predstavlja, Zbora Ivan Goran Kovaèiæ; posebnu, novu boju èitavoj ovoj meðu ostalim, i stvaralaštvo Zagrebaèka filharmonija dobro sekciji. Na planu dramaturgije Giuseppea Verdija. Tek je po- poznaje djelo i dosad je veæ u cjeline, Luisotti je pažljivo dozi- sljednjih desetak godina došlo nekoliko navrata vrlo uspješno rao gradacije, tvoreæi široki di- do ozbiljnog preispitivanja suraðivala s Luisottijem; na- namièki lûk u rasponu od jedva Trpimir Matasović èestalost izvoðenja izvodilaèke tradicije njegovih pokon, meðunarodni solistièki èujnog poèetka i završetka djela skladbi takozvanog djela i povratka na smjernice kvartet sastojao se od redom do gromoglasnih apokaliptièkih željeznog repertoara koje je Verdi i sâm vrlo nedvo- vrsnih verdijanskih pjevaèa, vizija. Izbjegavajuæi oštre rezove dvosjekli je maè. Naime, smisleno naznaèio, kako u no- meðu kojima se osobito name- unutar i izmeðu stavaka, ostva- Na planu dramaturgije dok redovita prisutnost na tnim tekstovima, tako i u nizu tnula amerièka mezzosoprani- rio je zaokruženu, gotovo oper- cjeline, Luisotti je pažljivo koncertnim podijima omo- sekundarnih izvora. Usprkos stica Tichina Vaughn. nu dramaturgiju, èiji okosnicu guæuje minuciozno bavljenje predstavljaju suprotstavljanja i prvotnoj skepsi širih glazbenih Zaokružena dozirao gradacije, tvoreći detaljima opæepoznatih opu- krugova, dirigentski autoriteti supostavljanja koncepata indivi- široki dinamički lûk u sa, postoji i nezanemariva poput Riccarda Mutija, Johna dramaturgija dualne i kolektivne drame. opasnost upadanja u zamku Eliota Gardinera i Nikolausa Uz ovakve dobre predispo- Entuzijazam i kompeten- rasponu od jedva čujnog nekritiènog preuzimanja Harnoncourta uspjeli su na- zicije, Luisottiju je bilo moguæe tnost dirigenta prenesena je i na početka i završetka djela do ustaljenih interpretacijskih metnuti nove standarde, koje posvetiti se Verdijevu Rekvijemu èitav izvodilaèki aparat, koji je gromoglasnih apokaliptičkih tradicija. Kako su pak te pomalo preuzimaju i drugi jednako temeljito na razini i de- na razini postavljenog zadatka tradicije formirane, ali i de- dirigenti. talja i cjeline. Što se detalja tièe, bio u svim svojim segmentima. vizija formirane tijekom niza dese- Tragom takvih èitanja oni se mogu èiniti pojedinaèno Zagrebaèka je publika tako tljeæa, a u nekim sluèajevima krenuo je i talijanski dirigent nebitni, no u zbroju su uèinko- dobila možda i najbolju inter- Giuseppe Verdi, Rekvijem. i stoljeæa, konaèni rezultat Nicola Luisotti, koji je ravnao viti. Osim inzistiranja na vrlo pretaciju Verdijeva Rekvijema u èesto je prilièno udaljen od Koncertna dvorana Vatroslava posljednjom zagrebaèkom preciznoj i dosljednoj artikulaciji posljednjih desetak godina, a izvornih skladateljevih in- izvedbom dobro poznatog maj- i fraziranju, interveniralo se èak Zagrebaèka filharmonija izve- Lisinskog, Zagreb, 7. studenoga tencija i izvodilaèke prakse storovog Rekvijema. Jamac kvali- i u instrumentaciju: uobièajena dbu koju bez imalo zadrške 2003. njegova doba. tetnoj izvedbi bio je veæ i izbor tuba zamijenjena je od Verdija može odmah izdati na CD-u.

djela navikli redovito slušati na Tribini, poput Adalberta Markoviæa, ali i skladatelja mlaðe generacije koji veæ ima- ju svoje stalno mjesto na tri- Predznaci sjećanja bini – Ivane Kiš, Ivana Josipa Skendera, Sande Majurec- Zanate, Frane Đuroviæa, Đeni foto: Damil Kalogjera Dekleve-Radakoviæ i njiho- Zrinka Matić gaðanja, ili nekog vih zrelijih kolega Damira starijeg datuma, na Bužlete, Massima Brajkoviæa, koje nas tribina želi Mladena Tarbuka i Marka podsjetiti. U nekom Ruždjaka. Na tim su se kon- Suradnja s donedavnim vrlo niskom postotku certima u jako dobroj izve- kolegama u školskim, onoga što se izlaže na dbi èlanova ansabla Cantus, koncertima tribine Gudaèkog kvarteta Rucner i akademskim ili odborskim ili o èemu se govori u Zagrebaèkog kvarteta našla klupama se nastavila, a terminima rasprava i i veæ poznata djela Josipa predavanja, pojavljuju Magdiæa, Stanka Horvata, povremeni izleti prema nekoj se sudionici na koje se Branka Okmace, Olje Jelaske zemlji izvan okvira bivše odnosi pridjev tribine i Slavka Zlatiæa, te gosta iz “meðunarodna” – sura- stvaralaštvo hrvatskih autora, Brojne praizvedbe Portugala Luisa Tinoca. Jugoslavije otkrivaju na svu dnja s donedavnim kolegama nije mnogo odmakla. Odlièan koncert Puhaèkog sreću pojavu nekih novih u školskim, akademskim ili U nešto drukèijem tonu, ali I sljedeæeg smo se dana, na trija Slovenske filharmonije, s odborskim klupama se nasta- isto s predznakom prisjeæanja, koncertu Tamburaškog orke- djelima Slavka Osterca, Marka mladih ljudi s razgranatijom vila, a povremeni izleti prema bio je i koncert sljedeæeg dana stra HKUD-a Petar Zrinski iz Mihevca, Dubravka Detonija, komunikacijom na nekoj zemlji izvan okvira pod nazivom Duginim bojama Vrbovca, imali prilike prisjeti- Èrta Sojara Voglara i Lucijana bivše Jugoslavije otkrivaju na istarske puèke glazbe, na kojem ti prošlosti uz Malu antologiju Škerjanca, obogatio je meðu- suvremenoj međunarodnoj svu sreæu pojavu nekih novih smo mogli osvježiti sjeæanje, hrvatske tamburaške glazbe s narodni dio tribine. glazbenoj sceni mladih ljudi s razgranatijom premda u ne baš sjajnoj izve- djelima Tihomila Vidošiæa, komunikacijom na suvreme- dbi zbora Hrvatske radiotele- Zdravka Šljivca, Emila Povratak stoljeće noj meðunarodnoj glazbenoj vizije pod ravnanjem Tonèija Cossetta, Brune Bjelinskog, unatrag 40. međunarodna glazbena sceni. Biliæa i sudjelovanje èlanova Zlatka Potoènika i Josipa U dodatnom programu tribina Pula, od 5. do 8. ansambla Cantus, na sklada- Kaplana. tribine mogli smo prisustvo- studenoga 2003. Preispitivanje baštine telja Slavka Zlatiæa, u povodu Ipak, da ne bude sve vati projekciji filma Eduarda I ova, 40. meðunarodna 10. obljetnice skladateljeve okrenuto prošlosti, organizi- Tomièiæa Mišolovka Walta glazbena tribina u Puli, ostva- smrti, te skladatelja Emila rana je tribina pod nazivom Disneya, sa svrhom praæenja rena u suradnji organizatora Cossetta u povodu njegova Susreti nove generacije skladatelja glazbe u filmu koju je skladao etrdeseta godišnjica Hrvatskog društva skladatelja 85. roðendana. U taj je izbor, Mediterana, te dva koncerta Darko Hajsek, a održan je i postojanja manifestacije i producentske kuæe Cantus, meðutim, zalutala i skladba pod nazivom Praizvedbe djela Seminar za glazbene peda- koja u novije vrijeme odluèila se zadržati potpuno Željka Brkanoviæa, koja se nije hrvatskih skladatelja. Prilike za goge koji je vodila gošæa iz nosi naziv Meðunarodna gla- na tragu svojih prethodnica uklopila u program ni po naravi raspravu pružile su se sudi- Maðarske Katalyn Kiss. zbena tribina u Puli, a svoj je i svojim motom Izazvati sje- svoga glazbenog sadržaja, a nije onicima i gostima tribine na Završna veèer vratila nas život zapoèela u Opatiji kao æanja otkrila nam da æe biti bilo ni nekog oèitog koncepcij- ovim “mediteranskim sklada- je putem još jedne obljetnice Tribina muzièkog stvaralaš- dosta sviranja, pjesme i prièe skog razloga zbog kojega je ona teljskim susretima”, na kojima èitavo stoljeæe unatrag – kru- tva u Jugoslaviji, doèekala je na temu “preispitivanja vla- trebala uæi u ovaj obljetnièki su tijekom dva prijepodneva na dogaðanja bila je izvedba svoju zrelost ne maknuvši stite baštine”. Tako se na koncert dvaju skladatelja. predstavljene skladateljske gotovo zaboravljene opere se mnogo izvan onog idejno- koncertu sveèanog otvorenja Istog smo se dana mogli teorije trojice skladatelja – iz “Oceana” hrvatsko-talijan- prostornog teritorija koji je našao opsežan izbor iz doga- prisjetiti i još nekih skla- Izraela je došao Uri Brener, skog skladatelja Antonija zauzela u vremenu kad je ðanja 1964. na prvoj tribini. dbi koje su bile na progra- inaèe roðen i glazbeno stasao Smareglije. Prva u Hrvatskoj nastala. Istina, danas i neko- Skladbe Natka Devèiæa, mu 1964. – bila su to djela u Rusiji, iz Portugala Luis izvedba ove opere, otvorila je liko godina unatrag, glazbena Milka Kelemena, Rubena Petra Bergama, Mila Cipre, Tinoco, a iz “mediteranske” vrata prema zanemarenom, ali tribina postala je prvenstveno Radice, Ive Maleca, Branimira Pavla Dešpalja, Adalberta Bosne i Hercegovine došao je vrijednom opusu skladatelja. mjesto izlaganja hrvatskoga Sakaèa, Tome Proševa i Markoviæa, Branimira Sakaèa, skladatelj Ališer Sijariæ, inaèe Premda u svojoj realizaciji ne glazbenog stvaralaštva, bilo Stanka Horvata više su nam Josipa Štolcera Slavenskog i školovan i djelatan u Beèu. naroèito blistavo, predstavlja- onog najnovijeg, koje iz ovog nego podrobno prikazale kako Stjepana Šuleka, a u veèernji Dva koncerta pod nazivom nje ove opere možda je ipak ili onog razloga nije našlo je izgledala tribina onog vre- nas je koncert uvelo preda- Praizvedbe djela hrvatskih skla- ono po èemu æemo upamtiti mjesta na Muzièkom bijenalu mena, od èega se današnja, vanje Andrije Tomašeka uz datelja ukljuèila su doista zna- ovu programski ponešto ne- u Zagrebu, ili u redovitim a pokazat æe to koncerti na desetu godišnjicu smrti Slavka èajan broj skladbi naših auto- atraktivnu 40. meðunarodnu programima glazbenih do- kojima je izloženo najnovije Zlatiæa. ra: ponekih veterana èija smo glazbenu tribinu u Puli. V/117, 20. studenoga 2,,3. 21

izbori 2003.

ada je poèetkom 2000. imenovan nost nego onima koja su dosad nave- na funkciju ministra kulture, dena. Izdavaštvo je postalo djelatnost Antun Vujiæ imao je imidž nonša- s najveæom stopom rasta u industriji lantnog bonvivana, uvijek u traperica- uopæe, provodi se sustavna informati- ma, s neizostavnom cigaretom u jednoj zacija kulturnih ustanova, a meðuna- i gotovo jednako neizostavnim pivom u rodna suradnja takoðer je u usponu. drugoj ruci. Nakon gotovo èetiri godine Kult(ura) izvrsnosti Na podruèju zaštite kulturne baštine, malo se toga promijenilo – traperice su, za koju su proraèunska sredstava više doduše, zamijenjene njegovoj funkciji nego udvostruèena u odnosu na pret- nešto primjerenijom odjeæom, no Vujiæ hodnu vlast, po cijeloj se Hrvatskoj je i dalje ležerni kozer. Sklon je on tako provode restauratorski i konzervatorski i dalje neformalnim razgovorima s no- radovi, a uvoðenjem spomenièke rente vinarima, pri èemu æe uvijek iz rukava Trpimir Matasović olakšalo se financiranja te djelatnosti. izvuæi dosjetku koja æe novinaru skrati- Ipak, usprkos obeæanjima, proces dovr- ti muke oko smišljanja uèinkovitog na- šenja registra kulturnih spomenika još slova – formulacija o Ministarstvu kul- Svojom neprestanom prisutnošću u javnosti, a još i više u medijima, Vujić je nije dovršen i ne nazire mu se kraj. ture kao svemirskom brodu koji se spustio u uspio postati ne samo dosad najeksponiraniji ministar kulture nego i jedan Èesto se osporavala i èinjenica da kukuruze tek je jedna od njih. Vujiæ voli je jedan od prvih dovršenih infrastru- šarmirati javnost, ali ne podilaženjem, od najeksponiranijih ministara uopće kturnih zahvata u Zagrebu bila ada- nego vještim baratanjem afirmativnim ptacija zgrade u Runjaninovoj u koju je podacima, relativiziranjem kritika i po- Ministarstvo kulture 2000.-2003. preseljeno Ministarstvo kulture. No, vremenim nesmotrenim ispadima, koji u ostatku Hrvatske gradilo se mno- mu daju auru spontanosti, izazivajuæi go: izgraðene su 32 nove knjižnice, a tako oduševljenje jednih i zgražanje materijalnom položaju kulture, mini- uprizorenjem predstave Marat-Sade, obnovljeno je i mnoštvo drugih kultur- drugih. star Vujiæ rado æe istaknuti olakšice za u kojoj su jedan uz drugoga nastupili nih objekata. Zapoèelo se i s pripre- U tome možda i leži jedan od umjetnike, te vraæanje pune zaštite disident Rade Šerbedžija, te utjelovlje- mom izgradnje još nekoliko kapitalnih kljuèeva njegova uspjeha: Vujiæ je po- statusa samostalnih umjetnika, “zabo- nje desnog kazališta Zlatko Vitez. Tako objekata, poput muzeja suvremene stigao da prema njemu gotovo nitko ravljajuæi” pritom da je taj status bio nešto teško bi bilo zamislivo za vrijeme umjetnosti u Zagrebu i Rijeci, Muzeja nije ravnodušan. Postigao je i da se o najviše ugrožen upravo tijekom njegova mandata bilo kojeg HDZ-ova ministra evolucije u Krapini, Muzeja antièke njegovu ministarstvu, što ga od milja mandata – vraæanje statusa zbilo se, za- – a nemojmo zaboraviti da je i Vitez Narone u Metkoviæu i Kazališnog cen- obièava zvati ministarstvom izvrsnosti, nimljivo, u osvit predizorne kampanje. bio jedan od njih. tra u Zadru. piše više nego ikad, vodeæi se pritom Na treæem je mjestu reforma naèina Festivali su, opæenito uzevši, bili i onom narodnom mudrošæu koja kaže odluèivanja, uvoðenjem takozvanih ostali jedan od najosporavanijih segme- Zakoni da se samo za dobrim konjem prašina kulturnih vijeæa. Naèelno gledano, nata Vujiæeve politike. Èesto je tako Naposljetku, Ministarstvo kulture diže. Svojom neprestanom prisutno- zamisao da o rasporeðivanju prora- kritizirana hiperprodukcija raznoraznih bavilo se i paketom medijskog zakono- šæu u javnosti, a još i više u medijima, èunskih sredstava unutar pojedinih festivala, posve na tragu HDZ-ova davstva. I premda je tijekom procesa Vujiæ je uspio postati ne samo dosad kulturnih djelatnosti odluèuju sami modela manifestacijske kulture, pri èemu pripreme tog paketa provedena široka najeksponiraniji ministar kulture nego djelatnici, uistinu je pozitivna. No, su rasprave o tome koliko se komu javna rasprava, i premda æe ministar i jedan od najeksponiranijih ministara s druge strane, vijeæa su se u nekim dalo sredstava u drugi plan bacale kva- Vujiæ osobito istaknuti potpunu har- uopæe. Stvoren je na taj naèin i svojevr- sluèajevima veæ pokazala prilièno iner- litetu tih manifestacija. Poticani su, monizaciju s europskom pravnom stan kult liènosti, osebujan kao što je, tnima, a ministar je, usprkos proklami- doduše, neki dosad manji, ili èak ne- steèevinom na tom podruèju, veæ je uostalom, i liènost oko koje se taj kult ranom naèelu nemiješanja u rad vijeæa, postojeæi festivali, no svete krave, poput sada izvjesno da je te zakone potrebno stvorio. U drugi je pak plan pala èinje- u nekoliko navrata ta vijeæa zaobilazio. Dubrovaèkih ljetnih igara, zadržale su doraditi. Primjerice, Zakon o mediji- nica da Ministarstvo kulture ne èini Odluka o dofinanciranju triju filmova, svoju poziciju uljuljkanosti u uvijek ma, bez obzira na podršku Hrvatskog samo ministar, nego i prava mala vojska koja je rezultirala ostavkama u Vijeæu iste i uglavnom istrošene programske novinarskog društva, de facto dodatno u javnosti manje prisutnih djelatnika, za film, samo je jedan od primjera. koncepte. ogranièava novinarske slobode, a nije koji, u krajnoj liniji, imaju i najveæe Ipak, ne treba zaboraviti da su jedan Nisu festivali jedini kod kojih usklaðen ni s nekim drugim propisima, zasluge za sve što je u prethodne èetiri od tih filmova bile i Mataniæeve Fine se, bez obzira na poticanje novoga, poput Zakona o ravnopravnosti spo- godine ostvareno. mrtve djevojke, vjerojatno najkvalitetniji ustrajalo na podržavanju steèenih prava. lova. S obzirom na to da nije donesen film snimljen u protekle èetiri godine. Primjerice, Hrvatsko narodno kazalište kvalificiranom veæinom, veæ je podi- Reforme u Zagrebu ostalo je jedan od najveæih Pomirba gnuta ustavna tužba, te je stoga lako Okosnicom djelovanja Ministarstva gutaèa proraèunskog novca, pri èemu moguæe da bi (kao i u jednom pretho- kulture u razdoblju nakon treæesije- Na planu kulturne politike, Vujiæ je poveæanjem državnih izdataka za dnom istovjetnom sluèaju) cijeli zakon èanjskih izbora Vujiæ smatra tri refor- je veæ na samom poèetku mandata središnju nacionalnu kazališnu kuæu pred mogao pasti. me. Reforma naèina rada podrazumije- najavio zaokret od mainstream prema gotov èin stavljen Grad Zagreb, koji je Kad veæ govorimo o zakonodavstvu, va maksimalnu transparentnost i do- alternativnoj kulturi. Mnogi alternativci obvezan u financiranju HNK sudjelo- treba napomenuti da Hrvatska još stupnost svih podataka o djelatnostima s radošæu su doèekali tu najavu, ali su vati s 49 posto. nema zakona o filmu ili knjizi, dok se i ostali razoèarani. Jer, kao što se poka- Ministarstva, što je neupitan pomak. Rast Zakon o kazalištu i dalje ne provodi u Druga se reforma odnosi na modele zalo, Vujiæeva strategija nije bila isklju- praksi. financiranja – uz izniman porast prora- èiva, nego pluralistièka. Dogodilo se Ako bi trebalo izdvojiti najznaèajnije èunskih ulaganja u kulturu, tu su i po- tako da država potièe filmske festivale uspjehe Ministarstva kulture, onda æe Bilanca rezne reforme koje bi trebale poticajno i u Puli i u Motovunu, a princip pomirbe ona veæim dijelom biti u podruèjima Kad se sve zajedno zbroji i odu- djelovati na potencijalne ulagaèe. No, možda se i najbolje oèitovao brijunskim kojima se pridaje daleko manja pozor- zme, bilanca je ipak pozitivna. Rast sama legislativa nije dovoljna za prave kulturnih djelatnosti vidljiv je na svim promjene – jer, kako se pokazalo, sport podruèjima, a usmjerenost prema plu- se u ovoj zemlji i dalje više sponzorira Ministarstvo može propisivati i poticati – kvaliteta ralistièkoj kulturi možda je i najvažniji od kulture. Podizanje svijesti javnosti o sukus promjena za koje je zaslužno važnosti kulture nije, meðutim, posao kulturnog djelovanja ovisi, pak, ponajprije o samim Ministarstvo kulture u sadašnjem (samo) ministra kulture. Govoreæi o kulturnim djelatnicima mandatu. Manjkavosti, naravno, ima. No, pritom se èesto zaboravlja da Ministarstvo može propisivati i potica- ti – kvaliteta kulturnog djelovanja ovi- si, pak, ponajprije o samim kulturnim djelatnicima. Ostalo je i još mnogo zadataka za sljedeæe razdoblje. Ministar Vujiæ iz- dvaja potrebu unaprjeðenja sustava poreznih olakšica, poveæanje proraèuna za izgradnju novih kapitalnih objekata, osiguravanje smještaja i adekvatnog preseljenja kulturnih ustanova, te izgradnja kapitalnih objekata poput Spomenika domovini, Opere HNK, Hrvatskog državnog arhiva i obnove povijesne jezgre Splita. Netko drugi sasvim bi sigurno našao i nekih drugih zadataka. Bez obzira hoæe li nakon izbora ministar kulture biti ponovo Antun Vujiæ ili netko drugi, ostaje èinjenica da je kulturna politika u pret- hodnom razdoblju napokon postavljena na zdrave temelje. Ostaje još nadogra- dnja. 22 V/117, 20. studenoga 2,,3.

izbori 2003.

Kupujte hrvatsko - i s tajnog računa

Grozdana Cvitan Naša kulturna utemeljenost u svašta Pankretiæu što ga ide. I tako pokazali previše istima u poštapalicama. Ili po- bila je, sasvim neoèekivano, posebno da se veæ pomalo bivšeg ministra plaše štapalici. Jer visoko na prvom mjestu u zanimljiva. Tako je jedan od kandidata i u buduænosti. Nažalost, nisu samo Hrvatskoj zakaèila se rijeè znaèi. Nitko s liste Vesne Kanižaj narodu obeæao uzgajivaèi seoske problematike oni koji od onih koji je izgovaraju ne èini to na U općoj praksi hrvatske političke muzej usred Zagreba. On nije bio sigu- teško raskidaju s prošlošæu. Prošlosti se pravom mjestu, ali nisu ni predizborna logike Zdravko Tomac ukazao se u ran je li se rijeè muzej baš tako i izgo- nije othrvala ni Vesna Pusiæ. Odluèila obeæanja pravi život pa se nitko zbog vara, a je li, kada i gdje u životu jedan je otkriti spomen-ploèu Tinu na krèmi, toga nije bitno iznervirao. Ljubo znaèi golemoj dvorani koja se zove Toplota, vidio ili sluèajno u njega i zalutao, nije odjednom ostavši bez teksta. Manje Æesiæ dao se ukomponirati u scene ali kaputa skinuo nije. Ispričavao se za se moglo razaznati. Meðutim, èovjek zbunjena u tako suptilnim stvarima, nedavne povijesti ukljuèujuæi i haašku je obeæao: izaberemo li ga – muzej nam Sibila Petlevski naslonila se na stihove sudnicu (jer i tamo mu je dio glasaèa). činjenicu što je bio u politici. Za to što ne gine. Istodobno je Vesna upozorila o savjesti, Tinove i opæe, ali slabašan U broju izgovaranja rijeèi znaèi žestoko to misli biti i dalje, nije se ispričao demokršæansku Hrvatsku koja je oda- pljesak nije dao naslutiti da je itko mu se približe vrlo slièni kandidati iz vno u demokršæanskoj Europi da bude shvatio u kakvoj je to vezi s politikom. škole pokojnog predsjednika koji je oprezna s Europom jer “u demokršæan- Istina, nazoènih je bilo toliko da i kad znao da petnaest znaèi u pet reèenica skoj Europi ima snaga koje su opasne”. bi razumjeli, teško bi jaèe zapljeskali. nije moguæe logièno poslagati, ali je U kulturne èinjenice sigurno spadaju Za razliku od Sibile, Pero Kvesiæ njima moguæe impresionirati one koji ako æe me rezultati (ma kakvi i pjevaèke zvijezde narodne proveni- nije se bavio ploèama. On se naslanjao ni nakon izbora neæe shvatiti što je bili) demantirati, ne mogu se jencije od Lidije Bajuk do Siniše Vuce. na SRP. Neki su se naslanjali na DAN, znaèila farsa predizborne utrke utvr- oteti dojmu kako smo svi više- Pjevaèi su i inaèe bili posebna tema, neki na POL, a bilo je i onih koji su se ðena u izbornom zakonu i, naravno, manje ona djevojka na biciklu, iz pogotovo kad se vidjelo da ih publika naslanjali na sve oko sebe jer im je sve- saborskoj proceduri. Tako je jedan HNS-ove kampanje, koja ne zna što ne prihvaæa politièki angažirane. Zato ti Martin pao usred predizborne kam- znaèi Brkiæ, HDRS (ma što to bilo, bi sa svojim glasom pa premišlja da ga je Vuco odluèio pjevati sam sebi pa panje. Za razliku od njih, Milan Đukiæ hrvatsko je) ustvrdio da su BiH srce i ipak da onima koji su manje isti. A tu i se zbog toga nije brinuo! Muèilo ga izabrao je lik Nikole Tesle koji mu je pluæa svekolikog hrvatstva, a Rom zna- poèinje problem. Jer poèelo je tako što je samo kako nagovoriti puèanstvo u uredno plakatno štitio leða. Tesla se èi Braco tvrdio je za gebis da su zubi. je epidemija padanja na tjeme u ovoj Dalmaciji da glasuju za njega, njegova svidio i nekom Matiæu koji se oslanjao Romi su bili toliko u modi da je svatko zemlji napokon izbila preko èinjenice djeda i još neke tko je htio uspjeti zamolio jednog da da je više od pet tisuæica graðana i Vuce od èega je se s njim prošeta predizborno. U pla- graðanki, raznih, shvatilo kako pobolj- padao u vatru. stiku koja je trebala predstavljati prave šati materijalni i društveni status, što Možda bi djedu zube za graðansku Hrvatsku upustio svoj što opæi (u što je najèešæe bilo upravo saborska se i Branko znaèi Stojkoviæ slovom o teško povjerovati), vidjevši se u kona- govornica bila obešèašæenim radnicima kojima bi on ènici u Saboru. Uistinu, bio je to samo primjerena da dolaskom na vlast vratio èast s 500 eura kviz Tko želi biti barem polumilijunaš, što objasni predi- kroz više mjeseci, trgajuæi pritom loko- bi bila èetverogodišnja redovna plaæa zbornu poruku te s propalih poduzeæa. poslanika. Ako je poslanik ili poslanica o položaju Oèito je da se ni neki drugi nisu vještijeg oblika polumilijunaš može biti obitelji: Žene u mladosti drogirali scenom iz filma iskazan i u nešto tvrðoj valuti od kune. su se obukle u Zameo ih vjetar u kojoj Rhet Butler Ili u tvrðim materijalima, ali ovo nije široke gaæe. Jer objašnjava Scarlet O’Hara da razbijena tema o dodatnim angažmanima. se u žaru obja- pa zalijepljena vaza nije isto što i cijela. šnjavanja djeda Zato sada ni nekad uspješni direktor Široke gaće Vucina djeda namuèio s ga- Jesu li reèene tisuæe kandidata æama i hlaèama prevelike ovisi o raznim programima ne razlikujuæi ih Tih više od pet tisuća èak i kad se èini da svi uglavnom slièe. književno, a ne Jer barem toliko i još pokoji kandidat želeæi spome- nesavladivih, koji su više bili bi potrebni za programe kao nuti mudante, na “ekologiju ljudske duše”, a utvrdio što je onaj koji su promovirali neki jer ga je valjda tako brifirao Vucin je i da Hrvatska ne smije raspustiti pretendirali postati što su pali s Masline. A raèunaju na izborni stožer. Strepim da bi njegovim vojsku zbog geološkog položaja. Tvrðe naši ušminkani ljubimci, autonomiju u okviru koje su im nužni neizborom Sabor mogao izgubiti u i uèinkovitije oslonce preferira Milan dalmatinska vlada i sabor. Jer je to odboru za formu i sadržaj. Možda taj Bandiæ. Oslonio se na zimsku službu, pokazali su nam se jedini naèin da se i oni negdje usa- odbor i ne postoji, ali uvijek može upa- tvrdeæi: Ovu æemo zimu nekako progura- bore. Ljudi s te liste prepoznali su sti netko sposoban da progura to, pa i ti. Valjda, kad Mile kaže! Jedino ako ponekad i dok jedu, ikavicu kao dalmatinski jezik i Petra zanimljivije stvari. Milana nije strah poskupljenja benzina Hektoroviæa èitaju (“i bolje razumi- Za razliku od Vuce koji u Njemaèku pa bi morao gurati džip u kasne ure. češće dok piju i previše ju”) u originalu, jer im je nerazumljiv ide tek postizborno èvrgariti za blagda- Èaèiæ se naslanjao na tvrdu mehani- u prijevodu na hrvatski. Problem je ne, najveæe stranke upetljale su se u zaciju i još ponešto osim na èešalj, a dok pjevaju. Čini se da su samo u tome što se obraæaju glasaèima specifiènu njemaèku ljubav predizbor- zabilježena je i prigoda kad se premijer koji o jeziku misle nešto drukèije. S no. Manje koncentrirani glasaèi mogli Raèan naslonio na mikrofon i izgovorio to uvjeti za ono što nas obzirom na to da se glasaèima obraæaju bi biti iznenaðeni spoznajom da se pet reèenica u komadu. Bez pauze. Ne iza 23. studenoga čeka. i jedinstveni i neponovljivi kandidati 23. studenoga ne glasa za parlament u i bez toèaka, ali èudo je èudo! Od toga uèlanjeni u, primjerice, Dalmatinski Bonnu. je odmah stvoren promidžbeni spot. S dvadeset milijardica dom, Južnohrvatsku stranku, Jadransku Najviše je bilo onih koji su se na- socijaldemokratsku stranku, nekoliko Zimska služba u čudu slanjali na tuðe misli. Jer kad govore duga, nezaposlenima, istarskih stranaka, pa Stranku hrvatske Za razliku od svjetski i bjelosvjetski o poštenju, oporavku zemlje i boljoj ravnice, Demokratsku prigorsko-za- raspoloženih lidera, jedan regionalni buduænosti, te su im ideje tako nevje- lopovima u perfektu gorsku hrvatsku stranku, Meðimursku ovisnik Franjo na neovisnoj listi u rojatne da im ne idu u glavu. Pa su ih stranku itd. itsl., šteta je što se lista Slavoniji, okružen grupom koja je valj- ispisali na papirima koje su išèitavali koji mogu biti i futur, s Republike Pešæenice shvatila više kao da predstavljala njegovu listu, odluèio temeljito i uporno tako da je teško bilo obećanjima koji se brzo folklor, a ne ravnopravan partner. A tko se na specifiènu prikazivaèku djela- vjerovati je li rijeè o kandidatima ili još od svih njih traži autonomiju, vladu tnost. Otuširao je svoje svinje, sredio njihovim zamjenicima. Uostalom, za- izgube u predizbornoj i sabor, uvjeren pritom kako govori i pure i dao ih snimati. Izgledali su doj- mjenici i zamjenice veæ su se pokazali posebnim jezikom, nije jasno u poplavi mljivo. Franjo mnogo manje. Ostali su dovoljno uspješnima u pravljenju poli- prošlosti, s koalicijom pretendenata. S obzirom na funkcije se jedva vidjeli. A onda se nositelj liste tièkih karijera u Hrvatskoj da je odavno proistekle iz raznih rodovskih zamje- i vlasnik staje umjesto biraèima obratio jasno kako je zamjena samog sebe za koja je sigurna, s nica i zamjenika, obiteljskog okružja, ministru Pankretiæu. U više sluèajeva politiku dio legitimne dvoliènosti sva- kumova, ljubavnica, pomoænika i osta- dalo se vidjeti da Hrvatska obiluje ke predizborne kampanje u susretu s tisućama neuspješnih log privatnog pejzaža, ne bi trebalo štalama primjerenim za predizbornu postizbornom djelatnošæu. èuditi bude li prijedloga da se i neke kampanju. Oni nešto izbirljiviji koji i razočaranih... Nismo obitelji autonomno izdvoje u jedinice su se furali na vegetarijansku seljaèku Muke s veleučilišnim riječima tako loši da bismo sve to s vladom i saborom. U Hrvatskoj više problematiku izabrali su tržnice. Tamo Oni koji su se potrudili svoj program skandala nema. bi kumici zdipili jabuku, zagrizli i rekli nauèiti napamet, èesto su se pokazali zaslužili V/117, 20. studenoga 2,,3. 23

izbori 2003.

Stanislav Antiæ ne shvaæa da mu obila- Gospodin iz stranke umirovljenika kažu da ne smijem izraziti žaljenje što to i dosad, samo nije precizno utvr- zak svih znamenitijih zadarskih graðe- (demokratskih ili nekih sliènih) obe- barem dio njih nije bio trodimenziona- ðeno. Istodobno bi se moglo utvrditi vina s tvrdnjom kako na njihovim zido- æao je ljudima uzgoj peradi u jedinici u lan. koje žensko ime zbog postotka upada u vima stoje i tragovi njegovih zasluga, kojoj to ljudi rade oduvijek, a ministar Neki nezavisni listonoše hvalili su kombinacije s prethodnim. Takav naèin ne može pomoæi u uvjeravanju graðana Vidoviæ je nabrojio što je u njegovoj se prosjekom mladosti (28 godina), izbornog zakona omoguæio bi nam da da oni koji su uspjeli u prošlosti svaka- jedinici dovedeno, prikljuèeno, završe- a listonoše èiji je prosjek bio oko 119 stvar riješimo referendumom. Radnja ko moraju dobiti njihovo povjerenje u no i otvoreno ovih dana. Šteta što mu godina rasprièali su se o povijesti. Kako je ista, optereæenje manje, njihovi re- buduænost. Jer u temelju takva mije- cijela Hrvatska nije izborna jedinica. su im slike veæ ponešto mutne, duple zultati s obzirom na naša oèekivanja šanja vremena leži i neuspjeh umiro- vjerojatno slièni. vljenika: osim što im godine baš i nisu Makar, kad bi se pobrojali i diferen- èinjenica za povjerenje, trebalo bi im cirali po odgovornosti svi oni koje su biti jasno da svoju pravdu trebaju izbo- razni kandidati prozivali zbog lustracije, riti u pravnoj državi. Bude li u Saboru nakon ovih izbora svaki bi Hrvat, ali i jednom volje i za taj eksperiment. graðanin Hrvatske, završio u nekom Za razliku od love, posla, obnove ili procesu: za ‘41., ‘45., ‘48., ‘71., ‘91., za pravde izvjesna je nezavisna Jasminka privatizaciju i devalvaciju zemlje do 3. P. odluèila ponuditi eksperte. Za sve. sijeènja i nakon 3. sijeènja, za lustraciju Bila je to, naime, jedina rijeè iz teksta sudaca, starih kadrova, ekonomskih (od veæine stranih i domaæih rijeèi) struènjaka… Mnogo rjeðe smetali su koju je uspjela proèitati bez pogreške, im vlasnici lažnih diploma i invalidnina, predstavljajuæi svoj ekspertni program. a za lažna obeæanja, za lopovluk, sivu A i baš je briga za pogreške kad se osla- ekonomiju, sivu moždanu masu i uopæe nja na eksperte. sivu hrvatsku svakodnevnicu nudili su U jednoj stranèici nisu imali love za ili sebe ili svoju klapicu. Ponekad su eksperte, pa su se sami uhvatili èitanja. se predstavljali brojem djece, brojem Èlanovi stranke recitirali su imena titula, brojem neprijatelja koje bi soto- ili impresionistièke uspijevali su se starijih hrvatskih pjesnika i mahali Razlike između rada i temelja nizirali: nitko nije dao broj raèuna ne vidjeti kao snagu od 2000 èlanova meðu nekim knjižuljcima u kolièinama koje rada bi li se unaprijed vidjelo s èim kreæe u kojima je i 60 branitelja. Uglavnom su su prijetile da im se poène naplaæivati Obožavam scenu Charlija Chaplina u Sabor, pa da napokon krene usporedba zaboravili reæi iz kojeg rata su doplahu- reklama – valjda pokazujuæi da èitaju i kojoj krojaèki pomoænik uzimajuæi mjere onog s èim idu na vlast i s èim kroz koju tali. više od privatnih bilježaka. Jer su èitali za veèernju haljinu, mladoj dami mjeri godinu silaze. Jedan Letica se kandidirao s konjem, sve i redom. Nije bilo odgovora koji dužinu od nosa do uha, od usne do vra- Bilo je izbornih jedinica za koje su ali se konj nije pojavio na vrijeme za bi zapamtili. Ili su im vijugice stare ili ta, od nepotrebnog do nepotrebnijeg… neki tvrdili da im je najvažniji moral predstavljanje na Svetoj Geri. Kako je rijetke. U svakom sluèaju, nakon izbora Tako jedna televizija pita gledatelje bi u smislu obnove, drugi su mislili da bi kandidat Geru smatrao vanjskopoliti- oni æe u svojim kvartovima i selima li glasali za DC-HSLS ili HNS, ili bi li domaæe gnojivo bilo mnogo korisnije. èkim pitanjem, konj se nije htio petljati moæi otvoriti specijalizirane èitaonice. u sljedeæoj koaliciji trebali biti HIP-HB Izvjesni Brekalo rekao je da program po inozemstvu. Da ne bi ovisio o odgo- Oni ambiciozniji kao Doktorov Za ili IDS? Tvrdeæi kako tisuæe graðana nema, ali ima viziju, a studije æe mu, varajuæem konju, jedan se Hitrec poja- Vruæe Teme Gašpariæ nakon izbora razumiju ta pitanja i na njih odgovaraju. kad doðe na vlast, raditi mladi ljudi vio na hipodromu, Paraga je svoje izveo obeæaju dugoroènije stranaèke prevare. Tako se nastavlja prièa o grafikama za i ljudi koji su uspjeli u inozemstvu. na Kozjak, a veterinar i magistar Matija Tako je mladac obeæao veleuèilište demokraciju razdijeljenim naruèitelju za Valjda ipak èeka da pobjedi pa da osim dao se zabrinuti za slavonsku ribièiju. Varaždinu. Možda je to premještanje novo politièko odijelo. Jer u bitci bez po- vizije nešto i definira. Što bi radio prije, Jedna se klapa do predstavljanja zagri- splitskih iskustava u blizinu onih koji bjednika nije moguæe ni izgubiti rat. Ali kad mu to nitko ne plaæa. A poslije i ne javala u mjesnoj birtiji Gorskog kotara, bi rado èvrgarili veleuèilišno. Pa dok ga se uvijek može dobiti. Tim više što je mora jer mu se i onako, proðe li, plaæa. pa se èinilo da æe s kamere poèeti curiti ide – ide. A kad prestane iæi, uvijek jasno da æe se graðani uglavnom odluèi- Za branitelje su svi bili zabrinuti, èak i znoj dok oni govore. Najsimpatièniji su ostaje politika. Što potvrðuje i ex-ve- vati izmeðu stranaèkog kandidata za ko- neki branitelji. Neki kojima je tuða pro- bili oni što su nas vabili iz svog dnevnog leuèilišni ex-rektor Boris Anzuloviæ s li- jeg kažu da mu se vrt zalijevao iz uliènog gnanièka tuga pregolema bili su za to boravka. Pa se dalo vidjeti da im žene stom na koju je potrpao ex-veleuèilišne šahta i kandidata koji se odluèio osloniti da se oni svakako vrate svojim kuæama. još pletu i štirkaju miljetiæe po namje- profesore koji su se pred kamerama na cjelokupno ljevièarstvo Svetog Oca. Bez obzira žele li to ili ne. Šošiæ u petoj štaju. teško uspjeli dogovoriti na koju stranu Obojica su se odluèila riješiti nekih izbornoj jedinici obeæao je bolju budu- obale idu u šetnju. Sve spontano i le- prepoznatljivih i javno poznatih mahom Meðu raznim programima onaj ænost s Bebiæevim Treæim blokom za- žerno. Èista rekreacija & razonoda. rjeèitih, pokatkad i poštenih stranaèkih hrvatskih republikanaca trebao se pro- jamèivši ravnopravnost i ravnodušnost! ljudi u korist sive mase kojoj je moguæe èitati iz èinjenice da Vuci meso po poruci Dragovoljci saborske zapovijedati. Ma tko pobijedio, vladat ne jedu i slogana Znanje – imanje. Neki su Pobjeda ljubimaca budućnosti æe stabilno. Ne treba sumnjati da æe im se kandidati srdaèno smijali s ekrana, Tih više od pet tisuæa nesavladi- Njima bi se mogao pridružiti i u tome pomagati provjereni simpatizeri plakata i govornica vlastitim obiteljima vih koji su pretendirali postati naši Canjuga koji moli glasaèe: Glasajte èije prometne i ostale nezgode, nesreæe s porukom Nu me, ali veæina je dijelila ušminkani ljubimci pokazali su nam za slobodnog èovjeka. Nije li bolje da i tragedije koje su prouzroèili u dosada- svoju tridesetpetinu zabrinutosti da ih se ponekad i dok jedu, èešæe dok piju slobodni i dalje ostanu slobodni pa šnjim mandatima naši sudovi ne proce- graðani u svojoj svakodnevnoj rastrese- i previše dok pjevaju. Èini se da su to da se oslobodi netko tko to još nije suiraju. nosti mogu i nezapamtiti. Je li netko uvjeti za ono što nas iza 23. studenoga dovoljno bio?! Prethodnu reèenicu nije U opæoj praksi hrvatske politièke uspio zapamtiti sve koji su jurišali na èeka. S dvadeset milijardica duga, ne- uputno završiti pitanjem jer èovjek logike Zdravko Tomac ukazao se u Sabor, mogla bi biti omiljena nagradna zaposlenima, lopovima u perfektu koji nikad ne zna otkud ga Canjuga može golemoj dvorani koja se zove Toplota, igra raznih specijaliziranih zabava u mogu biti i futur, s obeæanjima koji se iznenaditi odgovorom o konceptu. ali kaputa skinuo nije. Isprièavao se za kojima bi pravo sudjelovanja imali svi brzo izgube u predizbornoj prošlosti, s Konceptualan je bio i jedan Damir koji èinjenicu što je bio u politici. Za to što biraèi, a kao najteža pitanja postaviti im koalicijom koja je sigurna, a to znaèi da je obeæao da crpke na Horvaæanskoj to misli biti i dalje, nije se isprièao. Ali ona koja bi pokazala znanje u razlikova- æe oni s vlasti sijati nezadovoljstvo bi- biti neæe. Odgovorivši tako na poznatih se dalo naslutiti kako bi opet mogao u nju svih liberalnih, seljaèkih, pravaških, raèima što zbog sebe što zbog partnera dvadesetak pitanja o nezaposlenosti, prièuvi imati nekog Antu da ga uvali u braniteljskih i ostalih stranaka i koalici- ma tko to bio, s tisuæama neuspješnih privatizaciji, korupciji, Haagu, polo- Sabor kad mu isti dosadi. U prièi o dva ja. Primjerice, koja je razlika izmeðu de- i razoèaranih jer u polumilijunašu nisu žaju žena i obitelji… Na ista pitanja drugara sa Zdravkom se o zidine hrvat- mokratskih kršæana i demokršæana? Po uspjeli dobiti jocker Pitaj publiku. Nisu jedan dragovoljac saborske buduænosti ske politièke vjerodostojnosti zaletavao i èemu se razlikuju seljaèki, puèki i grad- trajali dugo, ali bili su prestrašni. Nismo odgovorio je da je sigurnost djeteta pod Davorin Rudolf. Govoreæi u istoj Toploti, ski od ostalih (još tri komada) seljaka, tako loši da bismo sve to zaslužili. Tim srcem majke rješenje svih problema, a priopæio je kako æe oni & comp. vratiti koju boju upotrebljavaju ovi ili oni zele- više što rezultati cijelog toga gromogla- jedna dragovoljka za istih dvadesetak temelje rada. Nije li on bio ministar vla- ni (njih pet, šest), kako liberali iz dvije snog zezanja na kraju dijele vlast. Na tema jednako toliko puta naglasila je de koja je radnike otpuštala?! Kad bi se stranke istodobno mogu s SDP-om, ali isti naèin: jedni uvijek pobijede i dobiju da je zdravlje svake osobe i pripadajuæe takvi ostavili temelja, radnici bi se i sami sami sa sobom nisu mogli? Tko su pravi priliku da nas ugrožavaju zato što jesmo joj obitelji najvažnija stvar Hrvatske. znali vratiti. Nije moguæe ne primijetiti pravaši i prema kojem kriteriju? ili što nismo njihov broj. Grupa žena prikazala se u jednom par- kako su u Hrvatskoj agilni uglavnom oni kiæu i ustvrdila da je najvažnija stvar starci kojima njihovu pokretljivost osigu- Ključ za referendum promjena. Kao takva. Za promjene se ravaju visoke mirovine. I kako se sistem- Jula, Đula, Đuro, Ivo, Ivica, Ivan (u zalaže i Merèep, iako da se njega pita, ski brinu o temeljima. Kojeèega. Samo neogranièenim kolièinama), Ante lijevi, nijedna žena ne bi bila u parkiæu jer da je konkretno. Mirise zdravih temelja Ante desni, Ante nezavisni, Zec i Zajec, one imaju mnogo posla u kuæi. S obzi- bivši rektor, veleposlanik i još ponešto Mudri i manje mudri, mahom preo- rom na to da ih jako cijene, on i njegovi Šunjiæ prepoznao je u majstoru Zubaku zbiljni do boli, nudili su svoje usluge u nisu ih imali srca opteretiti i predi- koji ima, ali bi, kaže, dao i drugima. Koji poboljšanju našeg života. Nekih je bilo zbornom kampanjom na nekoj listi. je dosad sebi skrbio lovu, a drugima toliko da bi u ovoj zemlji, sklonoj ek- Utemeljenje Dana nezaposlenih bilo je oružje. Sad mu treba poligon. sperimentu, možda trebalo pronaæi ma- prioritetno èovjeku koji je cijelu kam- nje komplicirane kljuèeve. Primjerice, panju osmislio šetnjom kroz Šibenik. Seljački, pučki, gradski i ostali izabrati saziv Sabora od ljudi s najbroj- Nakon 36 godina rada u Švicarskoj, seljaci nijim imenom na listama pa, primjerice, èovjek napokon mirno šeta svoju, vjero- Mnogi znameniti lopovi, varalice i jednom izabrati sve koji se zovu Ivan jatno, pristojnu umirovljenièku zbrinu- ostali poslanièki spremni likovi visjeli i ostale inaèice tog imena, a ako to ne tost i koncentrira se na jedan dan. Na su sa stupovlja, plakatnih prostora, ide, onda sljedeæi put dati šansu onima svih dvadesetak tema. stabala, plotova i kojeèega. U redakciji koji se zovu Ante. Uostalom, radilo se 24 V/117, 20. studenoga 2,,3. V/117, 20. studenoga 2,,3. 25 izbori 2003. izbori 2003.

1. Biste li izabirali za predsjednika države osobu koja je pripadnik neke od navedenih nacionalnih manjina – srpske, židovske, romske, talijanske? 2. Biste li za predsjednika države izabrali ženu? 3. Biste li za predsjednika države ili pak predsjednika Sabora 1. Na predsjedničkim izborima svatko može biti kandidat/kinja no hoće li izabrali osobu homoseksualnog opredjeljenja? dobiti glas ovisi o kvaliteti programa koji nudi. 4. Je li Hrvatska na Balkanu? 2. Na predsjedničkim izborima svatko 1. Da može biti kandidat/kinja no hoće li 1. Da 1. Da, ako ga izabere većina Budući da su Vaša pitanja vrlo osobna, te stoga 1. Da. 1. Da 5. Biste li prijavili nadležnim institucijama RH Antu Gotovinu da 2. Da dobiti glas ovisi o kvaliteti programa 2. Da birača. nadilaze uobičajene teme stranačkih programa, 2. Da. 2. Da 2. A zašto ne? odgovorit ću Vam u svoje ime, a nikako u ime 3. Da. ga negdje vidite? 3. Da koji nudi. 3. Da 3. Da 3. Ne 3. Da, ako dobije potrebnu Liberalne stranke, među čijim članovima zacijelo 4. Da, isto kao što je i 4. Da, Hrvatska je 4. Da, jednim 6. Je li Hrvatska izvršila agresiju na BIH od 1993. nadalje? 4. Hrvatska nije na Balkanu. većinu. ima onih koji neće dijeliti sve moje stavove. na Mediteranu 4. Da, i na Balkanu i na zemljopisno dijelom na dijelom 5. Svi hrvatski građani dužni su 4. Zemljopisno jest, a po Što se prva tri pitanja tiče, nikad nikoga ne bih birao 5. Da. Mediteranu i u srednjoj Balkanu. 7. Biste li tužili novinara za nanošenje duševnih boli kada bi za poštivati zakone koje je donijela 5. Da mentalitetu i politički – ovisi o njoj za bilo koju važnu funkciju samo zato jer pripadaju 6. Hrvatski sabor Europi. Vas napisao da ste nesposobni, lijeni, bez ideja...? 5. Da hrvatska država i ispunjavati obveze 6. Djelomično da samoj. nekoj manjini ili spolu, nego bih birao najkvalitetniju nije donio odluku o slanju 5. Ne bih, jer ionako te 6. HDZ-ova vlada koje ih njih proizlaze. 7. Ne bi tužio 5. Bih, sukladno građanskoj osobu koja dijeli moju političku perspektivu, a može jedinica u BiH institucije ne bi stupile u je vodila agresivnu 6. Ne novinara radi TIH dužnosti da poštujemo vladavinu biti pripadnik bilo koje manjine, spola ili seksualne 7. Ne. akciju! 8. Podržavate li ideju da radnici upravljaju poduzećima u kojima prava. orijentacije. 8. Da. rade, odnosno da više participiraju u njihovom vođenju? politiku protiv BIH 7. Ne. Smatram da je to pitanje za razloga koje vi 6. Da 7. Ne Sud Časti Hrvatskog novinarskog sugerirate u pitanju . 6. Agresiju nije, ali vojnu Hrvatska je dijelom i na Balkanu, po zakonu o 9. Da. 7. Ne bih društva koji bi na vlastitu inicijativu intervenciju jest. kaznenom postupku građani trebaju prijaviti kaznena 10. Podržavam 8. Podržavam da 8. Da 8. Da 9. Hoćete li izjednačiti prava civilnih invalida s pravima vojnih trebao zaštititi istinu, profesionalne 7. Ne bih, jer to je njegovo djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, a istospolne zajednice. radnici više participiraju standarde i dignitet struke, a protiv 9. Da mišljenje, a čovjek očito živi u da je Tuđmanova vlast izvršila agresiju na BiH 11. Nisam, osim u 9. Da invalida? u vođenju poduzeća. objeda, laži i uvreda. 10. Ne podržavam neznanju! otvoreno govorim već jedno desetljeće. Nijednog posebnim okolnostima. 10. Ne, ali nisam ni protiv 10. Podržavate li istospolne brakove? 9. Da 8. Da. Upravo je radničko ali ne bi ni branio 8. Ideju da, ali praktična novinara ili bilo koga drugoga nikad ne bih tužio 12. Da. njih. 10. Da dioničarstvo jedan od temelja na 11. Samo rješenja treba raspraviti u trokutu za nanošenje duševnih boli, premda su se neki u 13. Da. 11. Da poslodavci/sindikati/Vlada. tom poslu sasvim sigurno istakli. Podržavam ideju 14. Ne. 11. Jeste li za eutanaziju? 11. Ne kojima HSS želi provoditi daljnju djelomično, u 12. Da privatizaciju u Hrvatskoj. ekstremnim situacijama 9. Da. suodlučivanja u proizvodnji kakva se u Zapadnoj 15. Da. 12. Da 10. Brakove ne, ali ugovorne Njemačkoj prakticirala još u vrijeme jugoslavenskog 16. Ne protivim se 13. Ne 12. Podržavate li postavljanje automata s prezervativima na 9. Gospodarski razvitak Hrvatske 12. Da 13. Da kako ga vidi HSS podrazumijeva partnerske zajednice da. pseudosamoupravljanja. Vjerujem da se invaliditet tome. 14. Da javnim mjestima (školama, fakultetima, policiji…)? 13. Ne 14. Da povećanje gospodarskog rasta čime 11. Na ovo preteško pitanje ne može diferencirati. Držim da država ne bi 17. Da, uz visoke 15. Ne ako je riječ o 15. Da će doći do većeg priljeva novca 14. Da ne može se dati trenutačan i smjela onemogućavati istospolne brakove za one standarde ekološke zaštite. Katoličkoj crkvi. 13. Smatrate li da se Hrvatska dovoljno distancirala od jednoznačan odgovor. građane koji na taj način žele potvrditi svoju 18. Da, i svih ostalih 16. Ne u proračun i osiguravanja većih 15. Da 16. Ne 12. Zašto ne? međusobnu vjernost. Ne vidim kako bi se automati objekata takve namjene ustaštva? fi nancijskih sredstava za osobe s 16. Načelno da ali 17. Ne 13. Hrvatska kao država jest, s prezervativima mogli postaviti na nejavna mjesta. koji nemaju osigurane 17. Da uz ekološku zaštitu posebnim potrebama. ih je potrebno prije toga 18. Spalionica ali brojni Hrvati još nisu. Mislim da je distanciranje od ustaštva u Hrvatskoj odgovarajuće standarde mora. 14. Smatrate li da Igor Zidić kao predsjednik Matice hrvatske 10. Ne detaljno precizirati PUTO je zatvorena. 11. Ne 14. Svaki ugledni položaj ima trajan proces. Nisam primjetio da Igor Zidić koristi zaštite. 18. Da koristi svoj položaj za promociju vlastitih političkih uvjerenja? 17. Da , ali ... 19. Da 12. Ne svoju težinu, ali nisam zapazio da svoj položaj u Matici hrvatskoj kako bi promovirao 19. Da. 19. Da 18. Da bi ga g. Zidić do sada zlorabio u vlastita politička uvjerenja. 20. Ne. 20. Da, a studente 13. Da 20. Da, jer postoje na 15. Je li u Hrvatskoj Crkva odvojena od države? svojim politički obojenim osobnim U Hrvatskoj je Katolička crkva odvojena od države, 21. Da. treba integrirati u 14. O tome treba govoriti Matica 19. Da Sveučilištu u Zagrebu istupima. premda se tu i tamo predstavnici hijerarhije i državne 22. Da. 16. Podržavate li nastojanja Vatikana da se u Europski ustav zagrebačko Sveučilište. hrvatska. 20. Ne kvalitetniji isti studiji. 15. Da 15. Ustavno i na papiru jest, ali vlasti ponašaju kao da za to nisu čuli. Podržavam 23. Ne mogu izdvojiti “ugrade univerzalne kršćanske vrijednosti”? 21. Ne 16. Apsolutno 21. Nemam ništa u praksi nedovoljno. nastojanja Svete Stolice da se u Europski ustav posebno događaj, ali 21. Da 22. Ne 17. Preduvjet za donošenje odluke protiv 16. Za te vrijednosti svakako “ugrade univerzalne kršćanske vrijednosti”, jer su svakako mislim da je jedan 22. Da 17. Podržavate li projekt DružbAdria? 23. Svjetski o realizaciji projekta DržAdria je 22. Da ima mjesta, ali zajedno s baštinom autentične kršćanske vrijednosti ujedno univerzalne. od najvećžih postignuća 23. Otkup knjiga za kazališni festival. donošenje studije utjecaja na okoliš i 23. Motovun Film drevne Grčke i Rima. Shvatio sam da sam protiv projekta DružbAdria, na području kulture bum knjižnice. 18. Podržavate li zatvaranje spalionice PUTO? 24. Ne znam. studije fi nanacijske opravdanosti ali festival ;Teatar Ulysses 17. Da, uz uvjet strogih a upravo sam zatvorio spalionicu PUTO. Oboljeli nakladničke djelatnosti. 24. Betoniranje obale duž je potrebno valorizirati i mišljenje na Brijunima ... standarda ekološke zaštite. od AIDS-a ne smiju biti izopćeni iz društva, pa 24. 25. Sređivanje Jadrana i divlja izgradnja. 19. Biste li svoje dijete upisali u razred s djetetom oboljelim od građana. 18. To ne smije biti politička ni iz škola. Hrvatske studije, kao i niz drugih 25. Kapitalne prostora Glazbene 24. Ne znam 25. Obnova i zaštita 18. Da, uz istovremenu izgradnju odluka, jer ovisi o prosudbi struke. loše koncipiranih višeškolskih programa, treba investicije, poput izgradnje AIDS-a? akademije u Zagrebu, 25. Ima previše spomenika kulture i razvoj druge spalionice koja će tehnološki biti 19. Ne znam ako je riječ o dijelom dokinuti unutar opće reforme sveučilišta. nove zgrade OPERE HNK, dovršetak izgradnje toga da bi vam to mogao muzejske djelatnosti. u skladu s najvišim zahtjevima zaštite oboljelom djetetu, ali ne vidim Naravno da Ženski studiji trebaju biti dio nastavnog nove zgrade Hrvatskog 20. Treba li ukinuti Hrvatske studije? Muzeja suvremene odgovoriti u jednoj okoliša. opasnost od djeteta zaraženog programa Filozofskih fakulteta. Država ne bi trebala državnog arhiva; Muzeja 26. Izabrana djela Dubravke umjetnosti i izgradnja rečenici 19. Da virusom HIV-a. sufi nancirati alternativne oblike školovanja, ali bi suvremene umjetnosti... Ugrešić, I.-VIII. 21. Trebaju li Ženski studiji biti dio Sveučilišta? zgrade nove Opere. 20. Ne 26. Ne mogu se 20. Ukinuti ne, reformirati da. roditeljima koji svoju djecu šalju u privatne škole 26. Izdvojio bih autore, 22. Smatrate li da bi država trebala sufi nancirati alternativne 26. Ima ih više. 21. Apsolutno ograničiti na jednu jer 21. To je u nadležnosti mogla dati stanovite porezne popuste. a ne knjigu. Nedjeljko 22. Da ih je u navedenom roku autonomnoga Sveučilišta. Na pitanja o uspjesima i promašajima u kulturi ne bih Fabrio, Miljenko Jergović, oblike školovanja, poput Montessori, Waldorf i sl. metoda? 23. Zagrebačka fi lharmonija je objavljeno više koje su 22. Da. odgovarao jer se teško na tako nešto mogu odlučiti. Robert Perišić napokon dobila hrvatskog šefa po kvaliteti poptuno 23. Afi rmaciju Motovun fi lm Moj prioritet na području kulture je razbijanje 23. Koji kulturni događaj u Hrvatskoj od izbora 2000. godine do dirigenta, maestra Vjekoslava Šuteja. ravnopravne. festivala. utjecaja mediokritetske pseudokulture. Teško se danas smatrate najvažnijim? 24. Teško se odlučiti. 24. Političku odlučiti za najvažniju i najbolju knjigu hrvatskog 25. Poticanje kulturnih inicijativa. instrumentalizaciju i degradaciju autora nakon 2000. Da je od 1999. to bi bila knjiga 24. Koji kulturni događaj u Hrvatskoj smatrate najvećim kreativnosti, slobodnog kulturnog literature u “romanima” Ambra i Konclogor na Savi Ilije Jakovljevića, ali ovako je Fukara promašajem? rada, međunarodne razmjene i suradnje Ivana Aralice. Bosanski Hrvati Ivana Lovrenovića. Izvrsna je i Na Zarezovu anketu predsjednicima i uklapanje u suvremene europske 25. Stvaranje autonomnih knjiga Partizansko ljetovanje Čedomira Višnjića. stranaka, unatoč pozivima, 25. Što je u narednom periodu za Vas prioritet na području tokove, razvijanje posebnih programa paradržavnih zaklada za Ne znam kakve veze sve ovo ima s izborima, ali na lokalnoj razini te do kraja afi rmirati sufi nanciranje projekata i programa biranje na neki način i jest naš kruh svagdašnji. nisu odgovorili: kulture? Hrvatsku kao državu kulture. u kulturi. 26. Početak rada na Enciklopediji 26. Najvažnija nije nužno i 26. Koja je, po Vama, najvažnija i najbolja knjiga hrvatskog hrvatske književnosti – Hrvatski najbolja, a po oba kriterija ima više HDZ, HSP, SDSS, HSLS, DC autora koja je objavljena od 2000. godine do danas? leksikografski zavod Miroslav Krleža. ravnopravnih kandidata. 26 V/117, 20. studenoga 2,,3.

izbori 2003. Davor edomir Č ć

Č upi i Gjenero Scenariji za mračnu budućnost

adašnje garniture u reguliran prostor njihova dje- Omer Karabeg Srbija – nekontrolirani Nova vlast nije preispitala Srbiji i Hrvatskoj došle lovanja. Mi nemamo èestit, kaos? bogatstvo onih koji su bili na su na vlast nakon, rekao pristojno napravljen zakon o Gospodine Čupiću, gospo- vlasti u Miloševiæevo vreme bih, istorijskih preokreta u tim politièkim strankama, i to se U Srbiji su raspisani din Gjenero kaže da vlast u i onih koji su saraðivali s tim zemljama. DOS u Srbiji i ko- ovih dana strašno lako uoèa- izvanredni izbori za kraj Hrvatskoj nije bila spremna da režimom. Niko od 300 pri- alicija predvođena premijerom va. Osim toga, administracija se oslobodi Tuđmanovog naslje- vrednika koji su potpomagali Račanom u Hrvatskoj, koji su gospodina Raèana nije uèinila prosinca; u Hrvatskoj će se đa. Je li to uradila vlast u Srbiji Miloševiæevu vladavini, a na preuzeli vlast od dva autori- ništa u suoèavanju s prošlo- pak za nekoliko dana održati s Miloševićevim nasljeđem? koje je ukazala meðunarodna tarna režima – Miloševićevog šæu. To je velika pogreška i zajednica, nije odgovarao. redovni izbori. Kakve su – Čedomir Čupić: Na ža- i Tuđmanovog, dočekani su s hrvatske inteligencije, koja se, lost, mnogo toga što je vezano Oni su se u meðuvremenu velikim nadama i u vlastitim za razliku od inteligencije u šanse sadašnjih vladajućih za Miloševiæevu vladavinu i prikljuèili malim, pa i velikim zemljama i u inostranstvu. Beogradu, pitanjima lustracije garnitura u tim zemljama da danas živi. Vladajuæa vrhuška partijama DOS-a, i saradnjom Mnogi danas, međutim, tvrde i pravnog suoèavanja s prošlo- iz vremena Miloševiæa, a i sa novim vlastima legalizovali da njihov učinak nije bio u skla- šæu nije bavila. Mi nismo doni- se održe na vlasti u emisiji svi oni koji su mu pomagali, svoje bogatstvo, dok se nji- du s očekivanjima. Dijelite li to jeli nikakav lustracijski zakon, Most bili su u velikoj panici posle hov nekadašnji voða nalazi u mišljenje, gospodine Čupiću? ni 1990., kada smo se navodno Radija Slobodna Evropa Hagu. – Čedomir Čupić 5. oktobra. Oni su smatrali, : Na ža- riješili tekovina komunisti- razgovarali su Davor Gjenero, ne samo da æe krivièno odgo- lost, to je taèno. Naravno, ne èkog totalitarnog režima, ni politički analitičar iz Zagreba, varati, nego su se èak bojali i Države u vlasti može se reæi da nova vlast nije nakon pada nacionalistièkog nekog revolucionarnog prekog kriminala donela i neke novine i neka autoritarizma i populizma i Čedomir Čupić, profesor suda, jer je raspoloženje gra- Gospodine Gjenero, zašto poboljšanja, ali kad pogledate Franje Tuðmana. Upravo zbog Fakulteta političkih nauka u ðana bilo takvo. Da je nova su i jedna i druga vlast bile ukupne rezultate, onda vidite èinjenice što nitko nije imao vlast tada imala taktiku i blagonaklone prema ljudima da obeæanja nisu ispunjena snage suoèiti se s prošlošæu, Beogradu strategiju, Miloševiæevi ljudi koji su se obogatili zahvaljujući i da je jedna grupa u okviru niti iskljuèiti iz javnog života bi jednostavno bili onemogu- privilegijama koje su uživali u vladajuæeg DOS-a, koja je one koji su djelatno ugrožavali æeni. Meðutim, kada su videli Tuđmanovo i Miloševićevo vri- uzurpirala svoje položaje, pro- ljudska prava, Hrvatska je Davor Gjenero: slabosti nove vlasti, koje su se jeme? Ni vlast u Srbiji ni vlast sto urušila vlast i dovela je u danas u ozbiljnom problemu ispoljile odmah na poèetku, u Hrvatskoj nisu pokušale odu- ovakvo stanje. i suoèava se s moguænošæu U Hrvatskoj oni su se organizovali i polako, zeti nelegalno stečeno bogatstvo. Jedan od lidera vladajućeg obnavljanja nacionalistièkog na naèin koji su uvežbavali – Davor Gjenero: Èini mi DOS-a u Srbiji, Slobodan populizma. Od ljeta prošle je situacija i u ranijem periodu, poèeli se da je u Hrvatskoj u tom Orlić, izjavio je ovih dana da godine možete pratiti perma- da prave haos. Tako da sada, pogledu manje napravljeno je “Srbija nakon tri godine naše nentan rast nacionalistièkih zabrinjavajuća i za razliku od Miloševiæevog nego u Srbiji. Jer, koliko vlasti najbolesnije društvo u napetosti, možete osjetiti vremena, kada smo imali znam, Srbija je, ipak, zakonski Evropi“. Vrlo je zanimljivo da kako Hrvatskom ponovo poèi- lako bi se moglo poredak takozvanog kontroli- regulirala nekakve poreze to izjavi lider koji pripada vla- nje vladati vrlo slièan politièki sanog haosa (kada mu zatreba, na ekstraprofit. Jedan od dajućoj koaliciji. mentalitet kakav ju je obilje- dogoditi da – Čedomir Čupić on napravi haos u odreðenoj razloga zašto je tome tako u : Pa, to žavao u vrijeme Tuðmanova rezultatima izbora oblasti i onda to kontroliše Hrvatskoj jest èinjenica da je je prosto suoèavanje s real- režima. U Hrvatskoj je situa- zloupotrebom bezbednosnih politièka klasa, koja se stvorila nošæu koja vlada u Srbiji, a to cija zabrinjavajuæa i lako bi se budu izbrisani službi) imamo stanje nekon- u Hrvatskoj, meðusobno da- se najbolje iskazuje kroz dve moglo dogoditi da rezultatima trolisanog haosa. Nova vlast leko prepletenija nego što su pojave – korupciju i kriminal. izbora budu izbrisani svi, ili svi, ili gotovo svi, nikada nije objavila spisak civilno društvo i biraèko tijelo Društvo koje ne može da se gotovo svi, pozitivni efekti 3. Miloševiæevih ideoloških bili spremni to prihvatiti. oslobodi korupcije i u kome sijeènja 2000. pozitivni efekti 3. Drugi razlog leži u èinjenici – Čedomir Čupić doušnika i špijuna. Na kraju haraju kriminalne grupe s : krajeva, Miloševiæ je zakonski da u Hrvatskoj ne postoji pravom se može smatrati bo- Gospodin Gjenero je pome- siječnja 2000. omoguæio formiranje opozici- zakon koji bi regulirao financi- lesnim, i to teško bolesnim. nuo lustraciju. Taèno je da je onih stranaka i u njih ubacio ranje politièkih stranaka. Sve u Srbiji donet zakon o lustra- Hrvatska – obnavljanje svoje ljude. Ispostavilo se da naše politièke stranke, u veæoj ciji, ali je on zakasneo i nije je i prvi predsednik osnivaèke ili manjoj mjeri, financirane su nacionalističkog dovoljno oštar. Uostalom, on skupštine Graðanskog saveza prljavim novcem. Kompletna populizma? uopšte još nije profukcionisao. bio policijski doušnik, a to naša politièka elita stvorila je Gospodine Gjenero, je li Mislim da je taj zakon trebalo smo saznali tek iz Haga. Da sustav meðuovisnosti i ovisno- učinak vladajuće koalicije u da bude mnogo drastièniji, ne govorim šta se sve dešavalo sti o tako stvorenom kapitalu. Hrvatskoj bio u skladu s očeki- njime je trebalo obuhvatiti sve u drugim partijama. Na taj U krajnjoj konzekvenci, kao vanjima? ljude koji su napravili štete na naèin Miloševiæ je kontrolisao što u politièkoj sferi nova vlast – Davor Gjenero: Najveæi javnoj sceni i ne dozvoliti im opoziciju. Jedina politièka nije bila spremna na radikalni problem koalicijske vlade koju da se ponovo pojavljuju u poli- opcija ili politièki pokret diskontinuitet, isto tako nije predvodi gospodin Raèan nije tièkom životu. koji nije mogao da kontroliše bila spremna ni u ekonomskoj toliko u neispunjavanju pre- bio je pokret Otpor koji su sferi. dizbornih obeæanja, koliko u formirali mladi ljudi, pa ih je Zašto je DOS objeručke pri- èinjenici da gospodin Raèan onda izložio velikoj represiji. hvatio Miloševićeve tajkune? nije znao ili nije htio uspo- Mislim da bi objavljivanje – Čedomir Čupić: Na to staviti diskontinuitet prema spiska ideoloških doušnika pitanje može se odgovoriti autoritarnom, populistièkom bilo važno ne samo za neku samo u pretpostavkama. Bez režimu Franje Tuðmana. vrstu katarze, koja je neopho- valjanih i èvrstih dokaza teško Èinjenica je da su vrednote, dna ovom društvu, nego i da je govoriti, ali jedno je taèno koje je promicao Tuðmanov bi se prilikom kandidovanja – oni su prihvaæeni. Mi još ne autoritarizam, preživjele tije- ljudi za odgovorna i ozbiljna znamo kakva je bila saradnja kom èetiri godine vladavine mesta znalo ko odakle potièe i lidera tadašnje opozicije, koalicije. Èinjenica je i to da za šta je bio zadužen. Jer, do- znaèi DOS-a, sa tim ljudima su politièke stranke koje sma- ušnici su opasni. Zašto? Zato u vreme Miloševiæeve vlasti. tramo demokratskim preuzele što su oni faktièki u rukama Ima mišljenja da su mnogi naèela na kojima je poèivao nekih opakih ljudi koji uvek od tih prebogatih ljudi još u Tuðmanov autoritarni režim. mogu njima da manipulišu, Miloševiæevo vreme koketirali Zbog toga Hrvatska još nema da im prete, da ih teraju da sa opozicijom i stvarali mosto- demokratske stranke u pra- obavljaju neke poslove koje ve davanjem novca ili nekih vom smislu rijeèi, ni temeljno ne bi smeli da obavljaju. drugih usluga koje su u to V/117, 20. studenoga 2,,3. 27

izbori 2003. vreme bile veoma znaèajne za te tada nemoæne partije. One su stvarno bile slabe i u eko- nomskom i u svakom drugom pogledu, a s druge strane nala- zile su se pod velikom represi- jom. Tako da su lideri DOS-a uleteli u nešto što se u politici zove pogrešna politièka rado- znalost. Na primer, u jednom momentu neki od tih lidera sastali su se sa Miloševiæem, smatrajuæi da æe to biti tajni susret, a onda se ispostavilo su razni – od lopovluka, preko èka struktura Europapress kao faktièki nosilac izvršne da je tajna policija preko svo- finansijskih mahinacija, zlo- holdinga, uzgred suvlasnika vlasti, nije demokratski profi- jih veza pustila u javnost vest upotrebe monopolskog polo- beogradske Politike. Ta afera je liran politièar u pravom smislu o tom sastanku. No, odmah žaja, do ratnog profiterstva. okonèana, meðu ostalim, i pri- te rijeèi. On ne zna komunici- posle 5. oktobra 2000. godine Zalagali smo se i da se donese tiskom njemaèke diplomacije, rati s javnošæu i nije spreman ja sam sa èuðenjem konsta- Čedomir Čupić zakon o spreèavanju sukoba jer se konzorcij WAC, koji je javno zagovarati vrednote tovao da se na raznoraznim : javnog i privatnog interesa ili stvarni ili navodni vlasnik koje, možda, i ima i koje mo- prijemima pojavljuju ljudi za nosilaca javnih funkcija. Ništa dijela toga poduzeæa, našao žda èak i želi provoditi. Iako koje sam smatrao da je nemo- Mislim da bi u Srbiji od toga nije uraðeno ni do dan izravno pogoðen takvim po- su makroekonomski rezultati guæe da se tu naðu. Bio sam bilo drugačije da danas, sve se odlaže ili se pra- kušajem. Nakon afere Grupo njegove vladavine relativno zapanjen. Prestao sam odlaziti vi simulacija kao da se tu ne- vlada je shvatila da nema sna- dobri, Raèan se sada nalazi u na one prijeme na kojima bi je DOS-ova vlast što radi, a ustvari se ništa ne ge, ni sposobnosti suoèiti se s lošoj politièkoj poziciji upravo se mogli pojaviti takvi ljudi. dešava, iako je u poslednje tri takvim problemima. zato što ne zna komunicira- Neverovatno kako su neki namirila pravdu...; godine bilo na stotine prijava. Ako se slažete, ja bih sada u ti s javnošæu. Mislim da je ljudi tako olako bili amne- Na primer, ekipa advokata ovoj kritici vlasti spomenuo i Hrvatska, unatoè nacionali- stirani. Gospodin Gjenero je da je uradila ono pokreta Otpor obradila je ne- neke, rekao bih, olakšavajuće stièkim napetostima koje se rekao da je Srbija u prednosti koliko stotina teških sluèajeva okolnosti. Vlasti i u Srbiji i u javljaju, relativno spremna da zbog zakona o ekstraprofitu. što se u Srbiji privrednog kriminala, dosta- Hrvatskoj naslijedile su bira- se suoèi s prošlošæu, da se suo- Mislim da je taj zakon potpu- mora uraditi – a vila ih je policiji, tužilaštvu i čko tijelo koje je dugo godina èi sa zloèinima koji su u ime no pogrešan jer se njime ne sudovima, meðutim nijedan bilo izloženo uticaju pogubne nacije i navodnih nacionalnih ispituje poreklo bogatstva. Bio to je da popiše sva od tih procesa nije završen. nacionalističke propagande. vrijednosti èinjeni tijekom sam u Savetu za borbu protiv Običan čovjek još nije spreman rata 1991.-1995. godine. Da ta korupcije Vlade Republike zla koja su ljudi iz Tajkuni u zagrljaju da prihvati punu istinu o ratu spremnost postoji, pokazuju Srbije. Prihvatio sam se tog vlasti na području bivše Jugoslavije. i efekti nekih ozbiljnih drža- posla u uverenju da novoj Srbije napravili, Je li u Hrvatskoj bilo poku- Političarima kojima bi se pri- vnièkih poteza Predsjednika vlasti treba pomoæi, iako sam šaja da se ispita poreklo imovine hvatili toga posla prijeti opa- Republike. Da vas podsjetim, smatrao da nije dobro što se da sve zločince tajkuna? snost da budu marginalizovani. kada je stigla optužnica protiv Savet formirao u okviru izvr- privede pravdi, –Davor Gjenero: Ne. Tog rizika su svjesne i vladajuće Janka Bobetka zbog stravi- šne vlasti. Mi smo pokušali Ništa na tome nije napravlje- garniture u Srbiji i Hrvatskoj i ènih zloèina u Medaèkom da donesemo paket antiko- a one koje traži no. Vlast nije bila sposobna otuda one igre s Haškim tribu- džepu, cijela javnost je stala u rupcijskih zakona kojim bi odgovoriti ni na zahtjev kojim nalom oko Mladića, Gotovine obranu toga gospodina kojeg otpoèela borba sa ljudima koji međunarodna ju je provocirala opozici- i ostalih haških optuženika. je doživljavala kao dobrodu- su na nelegalan naèin stekli ja, dakle prije svega ostaci Političar zavisi od birača i zašto šnog djedicu. Vlada se nije bogatstvo. Jedan od tih zako- zajednica pošalje u Tuðmanove sljedbe, da se bi on radio nešto što ne godi uhu usudila reæi ništa o sukusu, na trebalo je da bude zakon o objave imena 200 najbogatijih običnog čovjeka? o suštini optužnice i zloèina poreklu imovine, koji se mo- Hag obitelji u Hrvatskoj. Vi znate – Čedomir Čupić: Mislim koji su poèinjeni. Predsjednik gao doneti kao poseban zakon, da je Tuðmanov projekt bio da bi u Srbiji bilo nešto druga- Republike Mesiæ se usudio a mogao se doneti i u okviru stvaranje staleškoga društva èije da je DOS-ova vlast nami- to reæi, državnièki i ozbiljno poreskih zakona. Jedino se je s tri sloja: na vrhu piramide rila pravdu, da je preispitala obratio se javnosti i u velikoj donošenjem takvog zakona bilo bi politièko i ekonomsko sve uzurpatore, da je oduzela mjeri preokrenuo stanje. moglo omoguæiti preispitiva- plemstvo, drugi sloj bi èinili nezakonito steèenu imovinu, Pokazuje se da je toèno ovo nje bogatstva tih ljudi, otkriti pripadnici represivnog apa- da je formirala fondove iz što je profesor Èupiæ rekao – s na koji naèin je ono steèeno i rata, dakle vojska, policija i kojih bi se posle moglo da jasnim diskontinuitetom pre- kako su vršene uzurpacije. A državno èinovništvo, a treæi finansira novo preduzetniš- ma autoritarnim i totalitarnim naèini sticanja bogatstva bili sloj bio bi obespravljeni puk tvo. Mislim da bi onda imala porecima i s uspostavljanjem koji mora financirati funkcio- kredibilitet da uradi ono što odgovornosti onih koji su èini- niranje države i viših staleža. se u Srbiji mora uraditi, po- li zloèine, moguæe je otvoreno U toj staleškoj strukturi, koju sebno kada je u pitanju njeno se suoèiti s prošlošæu. je za gospodina Tuðmana dostojanstvo, a to je da popiše Do sada smo govorili o ma- razradio njegov ideolog go- sva zla koja su ljudi iz Srbije nama sadašnjih vlasti u Srbiji spodin Canjuga, de facto je napravili, da sve zloèince pri- i Hrvatskoj. No, one su imale i postojao samo jedan naèin vede pravdi, a one koje traži dobrih rezultata. Koji su poziti- socijalnog uspona, a to je fun- meðunarodna zajednica poša- vni učinci DOS-ove vlasti? kcioniranje u koruptivnom lje u Hag. Iduæi po tribinama – Čedomir Čupić: U poziti- lancu. Oni su o tome pisali, po Srbiji stekao sam utisak da vne uèinke ubrojio bih prihva- oni su o tome govorili, oni bi to ljudi shvatili kada bi im tanje meðunarodne zajednice, svoj projekt nisu skrivali. A se objasnilo i potkrepilo argu- naroèito na poèetku. Zatim, kada su pali s vlasti, cinièki su mentima. Oni još nisu izgubili nova vlast se otvorila prema rekli sadašnjoj administraciji: zdrav razum. Oni su, pre sve- susedima shvatajuæi da bez “Hajde, recite tko su tih 200 ga, ogorèeni zbog pljaèke koja dobrih odnosa sa zemljama najbogatijih obitelji”? No, ih direktno pogaða. Oni pro- u najbližem okruženju nema sadašnja administracija nije sto ne mogu da shvate da oni stabilnosti i mira, ni ekonom- bila sposobna odgovoriti na isti pljaèkaši iz Miloševiæevog skog prosperiteta. Mislim da to pitanje. Zadnjih godinu vremena, naroèito u malim se tu polako èine znaèajni dana Tuðmanova režima dio mestima, i dalje zauzimaju koraci. Tu je Ministarstvo ino- njegova ekonomskog plemstva znaèajne pozicije, da ih niko stranih poslova dobro obavilo postao je svjestan da bi se ne dira, da im niko ne može poslove i u poslednje vreme mogao naæi pod udarom nove ništa i da su sad èak suroviji i naroèito Ministarstvo odbra- administracije, pa je velik dio opasniji. ne koje je uložilo trud da se bogatstava bunkeriran nekim približimo Partnerstvu za mir. take overima koje su navodno Odgovornost i prekid s I, konaèno, u Srbiji više nema izvršila strana poduzeæa. Tako autoritarnim režimima one represije kojoj su nekada su se u navodnom vlasništvu – Davor Gjenero: Mislim graðani bili izloženi od strane stranih korporacija našla i da sve ovo što je profesor organa bezbednosti. neka medijska carstva, koja Èupiæ rekao u dobroj mje- Koje su zasluge Račanove su onda uživala zaštitu svojih ri vrijedi i za Hrvatsku. vlade? vjerojatno navodnih stranih Hrvatska ima jedan problem – Davor Gjenero: Kao vlasnika. Jedan od tih sluèa- i jednu vrlinu. Problem ove prvo konsolidacija javnih fi- jeva je zapoèeta afera Grupo, administracije leži prije svega nancija, konsolidacija države, u kojoj se istraživala vlasni- u èinjenici da gospodin Raèan, ustavne promjene kojima je 28 V/117, 20. studenoga 2,,3.

izbori 2003.

uspostavljen sustav parla- i nju predstavlja Demokratska Meðutim, Hrvatska bi doži- Davor Gjenero: mentarne vlade, uvoðenje stranka Srbije koja je napusti- vjela ozbiljnu krizu razvoja odreðenog stupnja politièke la DOS. Ovome treba dodati demokratskih institucija i Relativnom odgovornosti i civilne kon- i vanparlamentarnu opoziciju zaprijetila bi joj moguænost trole, odreðena afirmacija koju èini stranka G-17 plus da se obnovi, ne kao država pobjedom HDZ-a i civilnog društva u Hrvatskoj. koja je u vreme dok je delova- s populistièkim i nacionali- stvaranjem vlade To je što se tièe unutarnje la kao nevladina i ekspertska stièkim sustavom, nego kao politike. A što se tièe vanjske organizacija saraðivala sa država s klerikalnom, nacio- koju bi činile desne politike, prije svega razbijanje DOS-om, dakle uèestvovala nalistièkom vladom, tako da straviène izolacije u kojoj se u vlasti, jer su se mnogi njeni bismo imali situaciju koja bi stranke Hrvatska Hrvatska nalazila, poèetak eksperti nalazili na važnim vrlo slièila onoj u Bavarskoj, institucionalnog dijaloga s državnim funkcijama. I ko- samo na nižem kulturnom bi doživjela ozbiljnu Evropskom unijom, poèetak naèno, formira se još jedna i razvojnom nivou. Dakle, odgovornog dijaloga s meðu- partija iz udruženja graðana, moguæ je jedan prilièno crn krizu razvoja narodnim tribunalom za ratne odnosno iz jednog politièkog scenarij koji ne bi bio u po- demokratskih zloèince, prekid intervenci- pokreta, a to je Otpor koji æe tpunosti katastrofièan, ali u onistièkog ponašanja prema svakom sluèaju bi bio prilièno institucija i Bosni i Hercegovini, poèetak zabrinjavajuæi. dijaloga sa susjedima, kao i I na kraju, da se vratimo zaprijetila bi joj prvi signali da je Hrvatska našem uvodom pitanju. Kakve spremna prihvatiti evropski su šanse sadašnjih vladajućih mogućnost da koncept regionalne suradnje. koalicija u Srbiji i Hrvatskoj I, naravno, što je vjerojatno da pobijede na izborima i da se se obnovi, ne najvažnije od svega, poèetak održe na vlasti? implementacije vrednota acq- – Davor Gjenero: Kad je kao država s uis communautairea u hrvatsko rijeè o Hrvatskoj, bojim se populističkim i zakonodavstvo. Sve zasluge ne veæe od 30 posto. Bojim izrekli smo u mnogo kraæim se èak da nekim akterima u nacionalističkim reèenicama nego što smo vladajuæoj koaliciji, pa možda govorili o manama, ali èini mi i samom predsjedniku Vlade, sustavom, nego se da su one daleko važnije i više odgovara da se u nare- daleko vrednije od sveg onog dnom razdoblju naðu u opo- kao država s što smo rekli loše o vladi go- ziciji, da neki od njih procje- spodina Raèana. njuju da više nemaju ni snage klerikalnom, ni kadrovskog potencijala nacionalističkom Hrvatska bez obnašati vlast i da bi, možda, demokratske opcije? bili èak i zadovoljni eventual- vladom Je li sadašnja vlast u nim prijenosom vlasti. Drugi Hrvatskoj sa svim svojim ma- akteri u politièkoj areni, kao nama o kojima smo govorili što su gospodin Mesiæ, pred- bolja varijanta od opozicije? sjednik Republike, i gospoða – Davor Gjenero: O tome Pusiæ, predsjednica Hrvatske uopæe ne treba govoriti. Kad narodne stranke, najjaèe li- kažemo opozicija u Hrvatskoj, beralno-demokratske opcije onda tu zapravo mislimo na u Hrvatskoj, takvo politièko èetiri važne stranke. Jedna je ponašanje nazivaju veleizda- neznatno reformirana stranka jom. Predsjednik Mesiæ tiše, nekadašnjeg autoritarnog a gospoða Pusiæ eksplicitnije i vladara Franje Tuðmana. jasnije. I èini mi se da, unatoè Druga je Hrvatska socijal- malo tvrdoj retorici, gospoða no-liberalna stranka koja je Pusiæ nije u krivu. potpuno izgubila bilo kakvu Znači, očekujete promjenu politièku matricu i sama sebe vlasti u Hrvatskoj? iskljuèila iz svih evropskih or- takoðe izaæi na izbore. To je – Davor Gjenero: Da, ja ganizacija. Treæa je Hrvatska dosta komplikovana situacija strepim od promjene vlasti u stranka prava, koja je post- i ne bi se moglo reæi da je Hrvatskoj. fašistièka stranka. I èetvrti je DOS, koji je sada na vlasti, Kakvo je vaše mišljenje kad Demokratski centar, koji je bolji, recimo, od grupacije je u pitanju Srbija, gospodine ništa drugo nego HDZ light. G-17 plus. S druge strane, Čupiću? Može li se DOS u U tom nacionalistièkom poli- sve je više znakova da graðani ovom sadašnjem sastavu odr- tièkom polju ne postoji nije- Srbije posle neuspeha DOS-a žati na vlasti? dna politièka opcija koju mo- traže neku treæu varijantu. Ta – Čedomir Čupić: DOS žete nazvati demokratskom, treæa varijanta æe se verova- se u sadašnjem sastavu koja može stabilizirati demo- tno pojaviti posle izbora i ona ne može održati na vlasti. kratski poredak i odgovorno æe nastati tako što æe doæi do Verovatno æe nastati pre- voditi državu kao državu, a ne povezivanja demokratskih grupisavanja. Mislim da æe kao pokret. snaga iz opozicije i demo- velike partije izaæi samo- Je li sadašnja vlast u Srbiji kratskih snaga koje postoje u stalno na izbore ili æe doæi Čedomir Čupić: bolja varijanta od opozicije? okviru sadašnje vlasti. do prirodnog spajanja, na Kad to kažem, mislim na to da primer, izmeðu Demokratske Da je nova vlast se pojedini analitičari u Srbiji Oživjele sablasti stranke, Graðanskog save- pribojavaju da bi pobjeda prošlosti za i Demokratskog centra. u Srbiji imala opozicije, u kojoj dominantnu Gospodin Čupić smatra Istraživanja Instituta druš- ulogu ima Demokratska stran- da poraz DOS-a ne bi imao tvenih nauka, jedne, može se taktiku i strategiju, ka Srbije Vojislava Koštunice, loše posljedice po Srbiju, dok reæi, od najboljih istraživaèkih udaljila Srbiju od Evrope. bi poraz sadašnje koalicije institucija u Srbiji, pokazuju Miloševićevi ljudi – Čedomir Čupić: U Srbiji u Hrvatskoj, ako sam dobro da bi ove tri stranke, kada bi jednostavno je to mnogo složenije. Prvo, u razumio gospodina Gjenera, bi se ujedinile, dobile negde parlamentu imate dve opozi- značio vraćanje Hrvatske u oko 20 procenata na izborima, bili onemogućeni. cije. Jedna je proizvod starog Tuđmanova vremena i udalja- Demokratska stranka Srbije poretka i nju èine Šešeljeva vanje od Evrope. 19,5 procenata, a G-17 plus Međutim, kada su Srpska radikalna stranka, – Davor Gjenero: Ne mi- 19,1 procenat. Tako da se Miloševiæeva Socijalistièka slim da bi relativna pobjeda ništa neæe promeniti, glavni videli slabosti nove partija i Arkanova Stranka sr- HDZ-a i stvaranje vlade igraèi ostaju isti, ali moguæna pskog jedinstva. Naravno, da koju bi èinile nacionalisti- je bitna promena na bolje, vlasti, koje su se je nova vlast obavila poslove èke stranke u potpunosti ako se napravi dobar dogo- kako treba, mnogi od predsta- obnovila situaciju u kakvoj vor oko formiranja vlade. I ispoljile odmah na vnika tih stranaka ne bi sada je Hrvatska bila 2000. Neke naravno, jako je bitno da početku, oni su se sedeli u parlamentu, nego promjene koje su napravljene same partije u okviru DOS-a na nekom drugom mestu, jer u konsolidaciji demokrat- rašèiste sa onima koji su ih organizovali i počeli bi izgubili svaki kredibilitet. skog poretka jednostavno zaustavili, koji su napravili Druga opozicija u parlamentu su ireverzibilne, tako da isti uzurpacije i prouzrokovali da prave haos nastala je rastakanjem DOS-a tip poretka ne bi bio moguæ. mnoge afere. V/117, 20. studenoga 2,,3. 29

glazba

Rubni skladatelj dbe u Trstu 1949.) trebalo Svih šestero solista (Antonija Razloga takvoj situaciji je bi biti prvi korak u dugoro- Boroša, Branko Robinšak, Narušeno dostojanstvo više: i u Italiji i u Austriji, u ènijem procesu revitalizacije Paolo Rumetz, Branislav kojima je djelovao, Smareglia opusa ovog skladatelja. Jer, Jatiæ, Saša Ivaci i Marijan je zbog svoje konfliktne kao što se moglo jasno èuti, Jurišiæ) suvereno se nosilo s i beskompromisne naravi Smareglia se svojom glazbom nemalim zahtjevima posta- kvalitetne izvedbe brže stjecao neprijatelje predstavlja kao vrlo zanimljiv vljenima pred njih, dok je nego prijatelje, i to bez rubni skladatelj – jedan zapjev zbora bio precizan i obzira na èinjenicu što su ga od onih èija istovremena kompaktan. Trpimir Matasović neka s nepravom zanemare- podržavali èak i autoriteti vezanost uz romansku, ger- Nažalost, dok je predsta- na djela. Tako su veæ prošle poput Richarda Straussa, mansku i slavensku tradiciju va u glazbenom segmentu sezone postavljene Zajèeva Johannesa Brahmsa, Arriga rezultira izrazom èija su izvo- bila na najvišoj razini, onaj Zlatka i Bersin Oganj, dok su Boita ili Artura Toscaninija. rišta prepoznatljiva, ali uklo- scenski u potpunosti je za- Zahtjevna, gotovo se na programu ove sezone Uz vlastitu, istarsku sredi- pljena u konzistentan i vla- kazao. Režija, scenografija vagnerijanska, ali ipak našli Smareglina Oceana i nu, Smareglia nikad nije bio stiti glazbeni govor. Moguæe i kostimografija povjereni Šulekov Koriolan. I dok su profesionalno vezan, u èemu je tako u Oceani prepoznati su, tko zna zašto, izvjesnom prozračna orkestralna Oganj i Koriolan barem u mu- treba vidjeti uzrok èinjenice istovremeno parafraze segme- Gabbrisu Ferrariju. I dok faktura, donesena je sigurno zikološkoj literaturi etablirani da dosad još nije u potpuno- nata i iz Wagnerova Prstena su scenografska rješenja još kao kapitalna djela, a Zlatka sti zaživjela svijest o njegovoj Nibelunga i Verdijeve Aide, ali i bila koliko-toliko prihva- i uvjerljivo, pri čemu je jedino pripada opusu jednog od izvo- pripadnosti (i) korpusu hr- i odzvone iz Smetaninih i tljiva, ona kostimografska ř u aspektu gradnje šireg ðenijih hrvatskih skladatelja, vatske glazbe. Dvo ákovih opusa. granièila su s groteskom, Oceana je bila gotovo potpuna Najnovije zagrebaèko ostavljajuæi dojam kao da su raspona okvira dinamike nepoznanica sve do najnovijeg postavljanje Oceane (treæe Poludiletantske žive kostimi navrat-nanos popa- i orkestralnih boja ostaje uprizorenja na pozornici za- uopæe, nakon praizvedbe u slike birèeni iz predstava u raspo- grebaèkog HNK. milanskoj Scali 1903. i izve- Nakon dviju nešto manje nu od Samsona i Carmen do prostora za doradu uspjelih pretpremijernih Ere i Èarobne frule. Još je gro- izvedbi u skladateljevoj teskniji bio scenski pokret, u Antonio Smareglia, Oceana, rodnoj Puli, ansambl HNK kojem se nije vodilo raèuna Hrvatsko narodno kazalište, uspio je predstavu dovesti u èak niti o najelementarnijim red do zagrebaèke premijere. stvarima, poput, primjerice, Zagreb, 13. studenoga 2003. Glazbeni je tako segment da se likovi koji sudjeluju u funkcionirao u svim aspekti- dijalogu i na sceni obraæaju

foto: Saša Novković ma, u èemu najveæe zasluge jedni drugima. Ansambl-pri- ima dirigent Zoran Juraniæ, zori postavljeni su na naèin akon što je godinama èijim je zalaganjem Oceana poludiletantskih živih slika, praksa hrvatskih oper- i uvrštena na repertoar. ozbiljno narušavajuæi ozbilj- nih kuæa bila posta- Zahtjevna, gotovo vagne- nost i dostojanstvo èitave vljati na scenu uvijek iznova rijanska, ali ipak prozraèna izvedbe. Nadajmo se stoga da nekolicinu opæih mjesta orkestralna faktura, donesena æe, nakon Oceane, Smareglin nacionalne baštine, uz tek je sigurno i uvjerljivo, pri opus zaživjeti i u produkciji pokoju, mahom kratkovjeku èemu je jedino u aspektu još neke opere, pri èemu praizvedbu, sadašnja je uprava gradnje šireg raspona okvira treba priželjkivati glazbeno zagrebaèkog HNK odluèila dinamike i orkestralnih boja jednako kvalitetnu, a scenski sustavno zaboravu otimati ostaje prostora za doradu. dostojanstveniju izvedbu.

“konspiracija hrpe glazbenika Massachusettsu. Odatle mi- inspiraciju, stvarajuæi tako ne- koji imaju druge bendove”. steriozno ime benda. obièan spoj folk gothica ili noir Tako je 1996., dok su èlanovi Regard The End je šesti folka voðenog vokalom od ko- Depresivan, očajan, prvotnih bendova izvorne album, upravo onaj koji jeg podrhtavaju dveri Božjega dvojice utemeljitelja Willard Willarde diže na novu, dosad hrama. Zanimljivo je da se Grant Cospiracyja, Roberta nepoznatu razinu. Svršetak svoj trojici i Fisheru mogu plačljiv Fishera i Paula Austina, bili koji treba poštivati jest smrt. prikaèiti navedeni epiteti: na nekim drugim turneja- U sedam originala i èetiri tra- napaæen, èeznutljiv, melan- ma, hrpa razlièitih glazbe- dicionala Fisher pjeva o smrti kolièan, slatkogorak, tmuran. Tomislav Šakić doæi i do nesporazuma – poi- nika isprobavala novi kuæni i depresiji. Album je ipak bolji Dodajmo i depresivan, oèajan, stovjeæivanja ove vrste glazbe studio jednoga od njih. Taj od koncerta. Dok se tamo plaèljiv. Ali Fisher zna nešto o s alt-americanom uopæe, jer se studio nalazio u Willard zapanjujuæa snaga Fisherova tim kategorijama: da ih u pje- èinilo mi se da se nisu svi Grant Streetu u Sudburyju, u vokala znala na trenutke smi treba dohvatiti i dovesti Fisher poseže u naslijeđe podjednako uživjeli u koncert, izgubiti u zvuku šesteroèlane na stupanj na kojem se takva američkih tradicionalnih barem ne onako kao u ranije Upravo se prvi postave, produkcija albuma stanja nadilaze i kroz pjesmu koncerte, primjerice Marka jasno ga stavlja u prvi plan, proèišæuju. Tu se uspostavlja- napjeva i balada o smrti Olsona. Razlog tomu su citira- put na albumima èistog i nošenog violinskim ju èudnovate rodbinske linije da bi pronašao inspiraciju, ni epiteti. Upravo je golema i aranžmanima. Upravo se prvi kroz alternativnu povijest ponekad nevjerojatna odanost Willarda široko put na albumima Willarda popularne glazbe, tihe veze stvarajući tako neobičan (mlaðe) hrvatske publike široko korišteni violinski aran- kantautora-pjesnika: upravo spoj folk gothica ili noir folka americani donijela ugled ovo- korišteni violinski žmani i Fisherov bariton istièu kao ovakvo katarzièno djelo- me klubu, te se i ovaj bend u svim reakcijama na album. vanje definiraju fanovi glazbu vođenog vokalom od kojeg našao izazvanim iskušati aranžmani i “Kolosalna centrifugalna sila”, Leonarda Cohena, opisivanog podrhtavaju dveri Božjega KSET-ovu pozornicu. Rijeè je Fisherov bariton piše o tom glasu èasopis Uncut. upravo za Fishera navede- bila o koncertu u sklopu tur- nim epitetima. Protiv istih hrama neje s novim albumom Regard ističu u svim Čudnovate rodbinske se optužbi borio Nick Cave. The End. linije Edwards svoju glazbu opisuje Willard Grant Conspiracy, reakcijama na Stalna usporedba koja se kao amalgam Casha, Cohena, Konspiracija hrpe nameæe jest Nick Cave. Ostali Dylana i Cavea. Fisher je svo- Regard The End, Loose Records, glazbenika album spominjani je pjesme lani u KSET-u opi- 2003. Iza Willard Grant vlasnici takvih sao kao tužnu glazbu poput, Conspiracyja stoji zapravo vokala i dome- meðu ostalim, Cohenove, a jedan èovjek, Robert Fisher, a ta na sliènoj na nedavnom koncertu ironi- bend varira od 26 èlanova pa sceni su Mark zirao je, baš poput njega, svoj ada je 23. rujna Willard do njega samoga, kao što je Lanegan te stil u obraæanjima publici. Grant Conspiracy bio sluèaj u listopadu 2002. David Eugene “Svaka ljubavna pjesma je nastupio u KSET-u, kada je Fisher u KSET-u na Edwards tužna pjesma”, rekao je Cave, ekstatièna reakcija publike solo gitari predstavio neke (iz Sixteen i pjesma o smrti, a Fisher hra- nije bila iznenaðujuæa – prije pjesme koje su se poslije našle Horsepowera bro stoji u liniji ovih kantau- oèekivana od zagrebaèke pu- na ovome albumu. “Svi koji i Woven tora koje osim te hrabrosti da blike tradicionalno navuèene kažu da su svirali s nama vje- Handa). Poput progovore o tuzi, povezuje i na “napaæene”, “èeznutljive”, rojatno i jesu”, piše u CD-u, Edwardsa, taj zapanjujuæi, Boga dostojan “melankoliène”, “slatkogor- jer bend neprestano mijenja Fisher poseže u vokal, koji oèito prestaje biti ke”, “natmurene” kantau- formacije – turneja poène s naslijeðe ame- iznimka u suvremenoj ame- tore. To su, naime, epiteti desetak sviraèa, a do kraja rièkih tradicio- ricani, dosad preplavljenoj koje allmusic.com dodjeljuje itinerara poèesto doðe samo nalnih napjeva jednako divnim autorima, ali Willard Grant Conspiracyju. Fisher. No to je normalno i balada o smrti s vokalima koje je patentirao Meðutim, èini se da tu može za bend koji se definira kao da bi pronašao Neil Young. 30 V/117, 20. studenoga 2,,3.

kazalište

Na djelu je uvaljivanje trendu “dramaturgije sperme i krvi”, malo štrebersko mucanje s mnogo kričanja, dramljenja, pucanja, Psovanje Edinburgha revolvera, umjetne krvi, zapravo jedna agresivna Milko Valent prelaska u drugi lik. Mogao bih o ovoj predstavi pisati danima (takav je osje- režija s aurom do jaja æaj), ali za ovu priliku bit æe dovoljan i Uz dvije predstave Edinburškog sažetak. Najjednostavnije reèeno, Guy komercijaliziranog kazališnog festivala, Under Milk Wood Masterson odigrao je cijelo selo, 69 lju- di, muškarce, žene, stare i mlade, glu- spektakla Dylana Thomasa, režija Tonyja Boncza, te pe i pametne, frigidne i nezajažljive, Hamlet u režiji Calixtoa Bieitoa dobre i zle. Bile su to transformacije i danas Hamlet, takva bi vam bila Nora” tijela i duha, izvedene koreografskom doista, iako je to evidentna neistina, preciznošæu u strašnom ritmu. Uz velik uspijeva besramno trgovaèki obrlatiti raspon glasa, minimalno dvije oktave, kazališta, direktore, intendante (ako se rkva St George’s West Church i ujednaèenost pokreta od široke geste veæ takvi redatelji nisu uvaljali i na tu pretvorena u kazalište. Povišena do minimalistièkih zavoja prstima bilo funkciju, a, naravno, jesu!), pa i publi- èetvrtasta pozornica u dnu laðe, je to – jednostavno reèeno – slavljenje ku koja je mahom konzumeristièkog ispred gledalište, sa strane crkvene života u svim aspektima koji nam može profila, osobito onu obrazovanu na klupe na kojima takoðer sjedi publi- podariti živa pulsirajuæa krv tolikih lju- èitatelje upozoravam da je preskoèe jer filmskim trilerima i koja je do grla uva- ka. Sjeo sam na jednu s lijeve strane di. Napaljena Polly Garter, analno èista u ovom sluèaju ne odgovaram za sebe. ljana u procese hipokrizije. Kreativno blizu pozornice. Pokraj mene gospoða gospoða Pritchard, glazbom opsjednuti U kazalištu i kazališnoj kritici veæ je impotentni bijednièe, ako veæ hoæeš u crnim hlaèama. Torbu iz koje je vi- Morgan Organ, seksualno zapaljeni bilo psovanja publike, ali nikada psova- napraviti lik paranoidnog mladog poli- rio veliki katalog s Monetove izložbe Nogood Boyo, pa trgovac tekstilom, nja redatelja. S ovim Hamletom meni je tièkog nasljednika koji na naèin podze- Seine i more stavila je na pod i obrisala sveæenik, vlasnik gostionice, i svi oni prekipjelo. mlja tamani nekog “cosa nostra” strica, znoj s èela (najtopliji kolovoz dosad u loše volje i svi oni nasmijani zaživjeli “Nisam od generacije redatelja dik- koji legalno ševi njegovu majku koju je Edinburghu i bez kiše, što je “èudo”). su punim pluæima na sceni u osobi tatora. Moj je cilj natjerati publiku da on, mladi junak današnjice, veæ toliko Svi èekamo da poène predstava u Guya Mastersona. Nijedan posrtaj ili se osjeæa kao da nikada prije nije vidje- puta masturbacijom objektivizirao u Metrou oznaèena s pet zvjezdica, što previd, nijedno zastajkivanje koje nije la komad”, izjavio je na jednom mjestu užitak pa je stoga i malo ljubomoran znaèi kill for a ticket. u funkciji, ništa doli savršenstvo tran- Bieito. I umalo je uspio u tome. na legaliziranog jebaèa, ili onoga koji sponiranja neoromantièarskog, takoreæi Taj novcem, slavom ili seksualnim ubija nekog poltrona i pripuza poput Glumački teatar renesansnog, slavlja u èast krhkog, ali investicijama potaknut redatelj, hipo- Polonija, pa onda napiši tu jebenu dramu Na praznoj sceni je samo stolac. jedrog mesa jednog velškog sela. To krit od glave do pete, napravio je od i daj joj ime, kreaturo bez stvarala- Nema scenografije. Pomisao na Damira bogatstvo glumcu je omoguæio iznimno Hamleta najobiènijeg pripadnika jedne èke energije. Ti to ne možeš, mislim Bartola i njegov performans Èovjek-sto- bogat poetski jezik Dylana Thomasa suvremene politièke cjeline s poèe- ne možeš napisati, pa onda ironijom lac. No, na ovom stolcu umjesto artau- prošaran bravuroznim izvrtanjem sva- tka dvadeset i prvog stoljeæa u kojoj školskog ponavljaèa uništavaš dramske dovski žestokog problematiziranja svi- kodnevnog govora, kalamburima, do- intelektualci s kapacitetom danskog tekstove ni krive ni dužne. Mali štre- jeta otuðenog pojedinca dogodit æe se sjetkama i velikom množinom pridjeva. kraljeviæa jednostavno ne egzistiraju berski papèino s europskom karijerom, neoromantièarsko, pomalo renesansno Ta “drama pridjeva”, podivljala poplava i time je iznevjerio glavnu crtu jedne zar ne osjeæaš da je impotencija ironije slavljenje èovjeka i raznolikosti života fantastiènih karakterizacija i snova i relativno renesansne psihostrukture u tome da nekreativni pojedinci mogu kroz 69 likova u jednom danu jednog života, u tom smislu zacijelo jedan od koja je nekad, pa makar i rijetko, ipak biti tek huligani na podruèju umje- imaginarnog velškog sela. Lirska drama najbogatijih tekstova engleske knjiže- postojala. Dakle, ovaj edinburški tnosti pukog devastiranja?! Kriminalèe Dylana Thomasa, drama rijeèi, “mo- vnosti, praæena sugestivnom glazbom Hamlet definitivno nema blage veze Calixto, redatelju, energièni razbijaèu žda za radio”, kako je to autor napisao Matta Clifforda sa svrsishodno apli- s onim bogatim likom koji poznajemo iz svjetske komedije zabluda, ti koji ispod naslova Pod Mlijeènom šumom, prvo ciranim mukanjem krava, mrmorom iz teksta. Ovdje je to siromašno dijete pod krinkom osuvremenjivanja starog je doista izvedena na radiju i u njoj su valova, krièanjem galebova i mnogo- suvremenog politièkog kaosa na rubu svijeta na pravdi Boga izmišljaš slièno- se u èestim izvedbama okušali Richard brojnim zvucima naseljenog mjesta, u klinièke slike obiène bolesti, recimo sti i kompatibilnosti, ili u smislu “što Burton, Antony Hopkins i mnogi drugi. Guyu Mastersonu našla je tako dobrog manièno-depresivne slike pripadnika bi bilo kad bi bilo” režije zamazuješ oèi U ovom sluèaju, adaptirana za pozor- tumaèa da uopæe više i ne mogu zami- suvremene politièke mafije, dijete naivnima ili slabima, u stvari ironizi- nicu, ta lirska studija obišla je svijet i sliti drugoga glumca koji bi to izveo na bez ikakva usuda, one kobi i nužnosti raš, dekomponiraš prošle sablasti kao traje veæ gotovo deset godina u izvedbi toj razini kao što, primjerice, na mjestu koja nalaže osvetu danskom kraljeviæu da su to sadašnje sablasti. Ti procesi Guya Mastersona, doista izvanrednog Pometa ne mogu zamisliti nikog osim uz istovremenu zapitanost o dubljim redateljskog bešèašæa koji proizvode glumca, i èini se da je kao tipièna pred- Pere Kvrgiæa. Nakon gotovo trotjednog razlozima oklijevanja i gaðenja koju komercijalne spektakle i deplasiraju stava glumaèkog kazališta ove godine svakodnevnog bivanja u kazalištu prvi izaziva osveta kao èin u jednom rela- vremenski nespojive svjetove vidljivi – kada je i 50. godišnjica smrti autora put sam osjetio veliku profesionalnu, tivno bogatom duhu. Glumac George su na svakom koraku, a u ovom ruinira- – dosegla svoj izvedbeni vrhunac. ne samo ljudsku, posveæenost samoj Anton, obrijane glave kao i redatelj, nom, deplasiranom Hamletu pogotovo. Mrak. Svjetlo. Guy Masterson sjedi stvari i veliko poštenje u trošenju svih sigurno neka mutno ljubavnoprofesional- Ali da malo vidimo scenu na kojoj se na stolcu odjeven u prugastu pidžamu, ljudskih resursa koji su dani na raspo- na investicija veæ iz nekih prethodnih taj užas dogodio. bos, nosi tamne naoèale. To su ujedno laganje tipièno glumaèkoj predstavi u projekata, osvetu provodi bez humora, svi rekviziti uz èašu vode na prosceniju žanru solo performansa. zapitanosti, s mafijaško proraèunatim Mnogo klaunova ni za što koju glumac koristi za tekstualno opra- Iako sam skeptièan u pogledu ocje- oklijevanjem, emocionalno hladan, a U dosluhu sa scenografom, reda- vdane zdravice, ali i zbog toga da se njivanja zvjezdicama od 1 do 5, u ovom istovremeno divljaèki angažiran, neu- teljska dominacija proizvodi totalno triput osvježi za vrijeme najtežeg glu- sluèaju ono doista funkcionira. A to da temeljeno shizofreno razbacan, baš kao smeæe, iako skupi pa ipak radikalni maèkog zadatka koji sam dosad vidio. sam, iako me nije najavio press ureda, i Ostermeireova Nora u jednom idiot- holivudski shit koji pokušava preslikati (Drugi po težini izvoðenja jesu možda odmah i bez oklijevanja, onako u žurbi skom deus-ex-machina razrješenju koju Tarantinov pulp na malom prostoru. Na Stilske vježbe R. Queneaua, ako se te trèeæi s netom završene prethodne smo nedavno vidjeli u Zagrebu. Iako je lijevoj strani scene, bliže prosceniju, dvije stvari uopæe mogu usporediti s predstave, dobio kartu pokazavši samo Bieito zadržao glavne silnice komada, nalazi se veliki bijeli klavir, za njime obzorom na to da Pod Mlijeènom šumom medijsku propusnicu, èini mi se da taj preraðeni Hamlet teško da ima okus sjedi Pijanist, zapravo Horacije (jako ima 69 likova, odnosno karaktera, koji zahvaljujem sretnoj okolnosti što mi je tragedije s temom osvete. Ipak je taj pametno!). I stvarno, kako trgovaèko svi imaju svoju neponovljivu jedinstve- mlijeko, barem približno, u imenu i to zlotvor od redatelja besramno srezao lukavi dekompozicijski redatelj, pri- nost.). je samo još jedna teatrološka zanimlji- podosta, predstava traje dva sata, nije padnik redateljskog kartela kreativno vost u nizu. uveo duh Hamletova oca, nema otrova, nemoænih, dobro pogaða stvar. Naime, Bez posrtanja na djelu je “preradba”, a u stvari be- jedna je kritièarka napisala da ta Mrak. Svjetlo. Guy Masterson na Na rubu i preko ruba psovke sramna dekompozicija Shakespeareova odluka da se Horacije usput pretvori stolcu kao slijepi Kapetan Cat koji èak Hamlet u režiji španjolskog redatelja teksta. Na djelu je uvaljivanje trendu u Pijanista rezultira “intrigantnom èuje mrtve iz najveæih dubina mora. iznevjerio je publiku Internationala, “dramaturgije sperme i krvi”, malo reinterpretacijom te uloge”. Užas do Selo se polako budi i poèinje zapanju- ne samo onu tradicionalnu nego i onu štrebersko mucanje s mnogo krièa- užasa. Mikrofon u blizini. Na desnoj juæa izvedba jednog jedinog èovjeka, kojoj se ta oznaka ne može nikako pri- nja, dramljenja, pucanja, revolvera, strani stoliæ na kotaèiæe s mnogo piæa. glumca, naratora, i traje jedan sat i pisati. Pri tome mislim na sebe, a ako umjetne krvi, zapravo jedna agresivna Odmah iza su redovi kožnih fotelja èetrdeset minuta bez i jedne stanke, sam i jedini, pa neka bude. Ova skica režija s aurom do jaja komercijalizira- terasasto poredani uvis, a u dnu pozor- ako stankama ne nazovemo ona trose- moguæe kritike bit æe na rubu psovke, nog spektakla. Strategija redateljskog nice je visoko podignut veliki crveni kundna “metafizièka pribiranja” prije mjestimice surova, pa tankoæutnije kretenizma u smislu “takav bi vam bio neonski napis Palace. Sve podsjeæa V/117, 20. studenoga 2,,3. 31

kazalište na noæni klub, možda cabaret koji se prema potrebi te “tragedije osvete” pretvara u javnu kuæu gdje je tulum u Uz dozu rezerve punom jeku. Klaudije, surov da suroviji ne može biti, isto tako surovo pjeva. možemo vjerovati Ekipa je na pozornici u veèernjim odi- jelima. Hamlet je malo tobože krhak režiseru na riječ kada pa ljut, pa potpuno lud. Rosencrantz i kaže da je želio pokazati, Guildenstern su klaunovi prije polaska Zagubljeni koncept: u sigurnu smrt, zapravo svi su klaunovi. Ofelija kada je to potrebno – kako to potpuno apolitično, zamišlja patrijarhalni redatelj – gura univerzalan problem sebi u meðunožje plastiènu flašu s društvena satira vodom, pa se i razgoliæuje prema potre- ljudske prirode obuzete bi. To se, znate, ona sjeæa Hamletovih eventualnih milovanja. Gertruda Diane paranojom, ali igrati na Fletcher je stalno pijana, napaljena Bojan Munjin ono vrijeme, danas ostaje suho drvo bez kuèka koja bi najradije poševila sina, ali lišæa. Oèekivali smo stoga da æe režiser sigurnu kartu svijeta je situacija i obratna. Zapravo, Diane predstave Mustafa Nadareviæ posegnuti Fletcher je najbolja moguæa Gertruda, za debelim talogom hrvatskih opsesija koji praktično više fantastièno proraèunata kurva koju Ansambl Balkanskog špijuna nalikuje kojih ima na pretek. Skandali s radom ne postoji, rugati se èak ni intelektualno zbunjeni redatelj onim radnicima iz Chaplinovih hrvatskih tajnih službi veæ godinama po- nije mogao uništiti kao što je to uèinio tresaju javnost, u svakom drugom kafiæu mrtvima koji više nemaju s Hamletom obrijane glave Georgea Modernih vremena koji ponavljajući neki probisvijet iz našeg susjedstva hvali Antuna, pretvorivši ga u pacijenta uvijek iste pokrete, proizvode, se kako radi za jednu od èetrnaest po- pravo na obranu, a ne svih moguæih psihièkih bolesti. Kako stojeæih obavještajnih zajednica, a narod masakr napreduje nakon “Sve ostalo fiziološkim nadraživanjem, orkestrirano plaèe nad nacionalnim vidjeti pravi problem je šutnja”, na pozornici ostaje mnogo smijeh kao na tekućoj traci. Ta usudom koji su skrojili sumnjivi tipovi u stakla od razbijenih èaša prilikom tog golubinje plavim odijelima iz Bruxellesa, u vlastitom dvorištu, opæeg tuluma, ostaje mnogo umjetne samozavaravajuća omamljenost MMF-a, Piranskog zaljeva, Carla del golema je izdaja krvi s poubijanim i iskrvavljenim pri- koju Kerempuh/Jazavac njeguje već Ponte… ‘’Ne samo da te meðunarodne padnicima politièke mafije. Kompletna špijune treba izbaciti iz Hrvatske, nego suvremenosti koja je stvar je kao i u Ostermeierovu sluèaju sto godina medvjeđa je usluga i topovnjaèu Petar Krešimir IV. treba posla- potpuna podvala. Ne bih se zaèudio da gledateljima i glumačkom zanatu ti na granicu’’, govorit æe vam obièan svi- neoprostiva su Ostermeier i Calixto Bieito bliski jet, kojeg inaèe tako dobro utjelovljuje prijatelji, pa æe možda i potonji dobiti snagatorica s Trga Ana Luèiæ. Osim toga, nagradu Europe Theatre Prize, nagra- Uz predstavu Dušana Kovačevića dovoljno je pogledati svu tu opæenaro- du “za novu kazališnu realnost” koja Balkanski špijun, uprizorenu u kazalištu dnu energiju negativnih stavova. Kada se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Kerempuh u režiji Mustafe Nadarevića ste zadnji put èuli da netko o nekome špijunu ostaje nekoliko šupljih, politièkih, Europske unije, primjerice u Taormini, lijepo govori? Kada ste zadnji put èuli za opæih mjesta i – goli smijeh. Bez obzira kao i spomenuti muljator prije neko- rijeè solidarnost? Kolegijalnost na poslu? igra li Eugenea Ionesca, Fadila Hadžiæa liko godina, gdje je došao s jednom od Bi li se netko za nekoga žrtvovao? Ljudi ili Milana Kunderu, veæ tradicionalno predstava Sarah Kane, nesretnice koja o ljudima danas u pravilu misle loše, u Kerempuh æe svaku temu, nepogrešivom barem vlastitu dramaturgiju nije pre- ožete li zamisliti bosansku svakome vide potencijalnog suparnika rutinom, svesti na lošu ili prosjeènu tvorila u posao hineæi jako kreativnu Srpkinju, vozaèicu ZET-a, hr- ili neprijatelja, sumnjièavi su i prestra- komediju zabuna koja pali na prvu lo- osobu, nego ju je iživjela konzekventno vatsku državljanku, kako puna šeni za vlastitu buduænost. Hrvatska je ptu. Uz višak jeftinoga gega i manjak pa ma kako je mi sada post festum gorljive strasti, iz patriotskih razloga, permanentno pod temperaturom i to je imalo dubljeg smisla. Uz poštovanje teorijski nazvali. Buduæi da je ovaj kasnih devedesetih sumanuto hvata startna pozicija Balkanskog špijuna danas. energije i glumaèkog znoja Elizabete fenomen “dekompozicije” i uništava- po Zagrebu špijune i antidržavne elemen- Kukiæ, Mustafe Nadareviæa, Ede Vujiæa, nja klasiènih tekstova ironiziranjem te? Teško. I to ne stoga što bi trebala Izdaja suvremenosti Duška Gruboroviæa i Anite Matiæ, an- istinskih umjetnika poprimio oblik postojati sumnja u bilo èiju lojalnost, Umjesto da uroni u ralje takve dana- sambl Balkanskog špijuna nalikuje onim elementarne katastrofe, a redateljska nego zato što to jednostavno, objektivno šnjosti, Mustafa Nadareviæ patentirao radnicima iz Chaplinovih Modernih mafija nastavlja redaljku, mislim da æu i vidljivo golim okom, nije u to doba je mirnu zagrebaèku, purgersku idilu u vremena koji ponavljajuæi uvijek iste se povuæi iz te gadosti sliènim “neute- bilo moguæe iz razloga koji se tièu rata, koju hajduèki upadaju jugonostalgièarski pokrete, proizvode – fiziološkim nadra- meljenim” postupkom: “Idioti, režiraj- mržnje, nastanka novih država i svega marsijanci Milica Èvoroviæ i njezin brat živanjem – smijeh kao na tekuæoj traci. te doma Crvenkapicu svojim neæacima ostaloga što je veæ svima dobro poznato. Đuro, koji drhte pred Titovom slikom, Ta samozavaravajuæa omamljenost koju na taj naèin pa neæete više nikada uæi Jednostavno, hrvatske nacionalne manji- obožavaju Yugo i koji æe od te kajkavske Kerempuh/Jazavac njeguje veæ sto godi- u kuæu!”. Hipokriti, vaša spolna orijen- ne, Romi, homoseksualci i sve te kolo- rapsodije napraviti – tko drugi nego oni na, medvjeða je usluga i gledateljima i tacija nije zanimljiva u “interpretira- nije leproznih skrile su se u to vrijeme u – egzotiènu balkansku krèmu punu no- glumaèkom zanatu: mi imamo publiku i ta nju” kazališnih tekstova na kojima su mišju rupu i nije im bilo ni do èega. ževa, revolvera i nasilja. Uz dozu rezerve se publika zadovoljno smije. Jest, ta publika krvarili istinski umjetnici, a ako ne to možemo vjerovati režiseru na rijeè kada iz predstave u predstavu, nažalost, samo onda u najmanju ruku pošteni obrtnici! 007 za lokalne radijuse kaže da je želio pokazati, potpuno apoliti- ispire usta obojenom vodicom i radi gru- Odjebite, barem na koju godinu, pustite Zaèuðujuæe je da je upravo takva èno, univerzalan problem ljudske prirode pnu gimnastiku lica, no nikad ili gotovo nas da revitaliziramo kazališnu umje- žena iz etno-rezervata, Milica Èvoroviæ obuzete paranojom, ali igrati na sigurnu nikad ne došavši u priliku da se suoèi sa tnost u miru! Vas, zaslužne arogantne iz Kaknja, glavno lice u novoj, kerempu- kartu svijeta koji praktièno više ne po- stvarnim znaèenjem društvene satire. I nemoænike, ionako èekaju razlistane hovskoj verziji predstave Balkanski špijun, stoji, rugati se mrtvima koji više nemaju tako æe nakon svih izvedbi i rasprodanih sinekure u europskim kazalištima. nastaloj prema antologijskom komadu pravo na obranu, a ne vidjeti pravi pro- dvorana Balkanski špijun ukupno imati Dakle, postupke besramnih dekompo- Dušana Kovaèeviæa. Ono što Balkanskog blem u vlastitu dvorištu, golema je izdaja otprilike isto onoliko gledatelja koliko zicija prepustite mravima! špijuna èini gotovo paradigmatskim ko- suvremenosti koja je neoprostiva. i brazilska Marakana, a da pritom svi ti madom jedne generacije jest ta ljepljiva Konzekvenca je više nego oèita: u gledatelji od te predstave neæe imati Pomodna Ensler atmosfera doušnièke konspiracije koju nedostatku aktualne teme u Balkanskom zapravo ništa. Na Fringeu je bilo svega u velikim smo u zlatno vrijeme socijalizma posisali kolièinama, pa i mnogo kazališnih ada- s majèinim mlijekom i u kojoj su sudje- ptacija djela Chaucera, Stevensona, lovali gotovo svi; i radnici i seljaci i poštena Carrolla, Melvillea, Kafke, Gogolja, inteligencija. To je komad o paranoji koja Nabokova, Kena Keseyja, Emily nas je poput gljiviène bolesti sve bila Dickinson, Mary Shelley, Dylana zahvatila jer smo živjeli u kontroliranom Thomasa, Arthura Schnitzlera, Miltona svijetu hitnih partijskih sastanaka i i drugih. Takoðer su na Fringeu bili – u meðu neprijateljima svih boja koji ne miru- zadnje vrijeme na europskim festiva- ju. Našim strahovima i prijetvornošæu lima i uopæe na europskim pozornica- pridonosili smo atmosferi zastrašivanja i ma neizbježni – Vaginini monolozi Eve uhoðenja. Ensler, koji su u biti kazališna adapta- cija anketnih odgovora žena, a na sceni, Svijet Ane Lučić pa tako primjerice i u zagrebaèkoj po- Tekst je ostao, vrijeme, države i stavi, mahom tu predstavu igraju po- režimi su se promijenili. Nema više znate kazališne i filmske glumice. Isto komunizma, UDBE i ljudi u kožnim tako, kao jednu neobiènu adaptaciju za mantilima, ali mentalni sklop podne- kazalište mogli bismo oznaèiti i fran- blja sklon autoritarizmu, zavjerama i cusku predstavu Leteæi cirkus Montyja došaptavanjima iza leða i dalje postoji. Pythona igranu na francuskom, a koja je Ta, ovaj put hrvatska paranoja, vrlo je izazvala razumljivu pozornost britanske suvremena pojava i bez istraživanja nje- publike. zinih silnica Balkanski špijun, napisan za 32 V/117, 20. studenoga 2,,3.

kazalište

Kako premostiti jaz glumac – kritičar?

Nataša Govedić politièki komad, koji u originalnoj ver- ziji ismijava upravo gigantsku snagu ideologijske identifikacije, sljedbeništva Uz razgovor s glumcima Kerempuhove i straha od policijske države, dakle predstave Balkanski špijun, održan 4. ideologijske opsesije koja je toliko jaka da psihotièno natkriljuje sve ostale studenoga 2003. u kazalištu Kerempuh odnose meðu likovima, ukljuèujuæi i one obiteljske. U Kovaèeviæevu tekstu, država je ucijepljena u samo središte privatnosti; od nje se nema azgovor koji slijedi realiziran je s kamo pobjeæi – osim u ludilo. Mene je glumcem i redateljem Mustafom zanimalo je li Kerempuhova glumaèka Nadareviæem te Kerempuhovim ekipa svjesna pune umjetnièke glumcima Elizabetom Kukiæ i Duškom odgovornosti koju donosi igranje, pa i Gruboroviæem. Sasvim na kraju potenciranje, drugaèijeg èitanja ovog slušaèki nam se pridružio i Edo Vujiæ. komada, dakle inscenacije kojoj nije U razgovoru je kao intervjuer, uz cilj raskrinkavanje ideologije, koliko U glumačkim je riječima, osim optužbi, bilo i dosta autoricu, sudjelovao i kritièar Bojan njezino ublažavanje ili èak potenciranje Munjin. Sastali smo se neposredno kroz igranje nasilnog jezika spomenutih istine: kritičari su nerijetko površni, ne znaju napisati nakon veoma posjeæene i od publike šovinistièkih stereotipa? Razgovor je, dugim pljeskom ispraæene predstave dakle, bio potaknut potrebom kritièara tekst tako da u predstavi pronađu bar nešto vrijedno Balkanskog špijuna. Rijeè je, nadalje, o da sagledaju struène argumente gledateljske pozornosti, ne polazi im uvijek za rukom komunikaciji koja pršti od nesporazu- prireðivaèa predstave i/ili uspostave ma i oštrih glumaèkih optužbi kritièara profesionalni dijalog o predstavi. Zbog precizno zabilježiti proces glumačke izvedbe za (katkad sam imala dojam da je dio ogranièenosti novinskog prostora, pre- problema o kojima govorimo vezan i za nosim veæi dio razgovora. Nadam se da čitatelje neke buduće generacije tzv. Kritièkog špijuna, odnosno glumaèko izostavljene replike ne iskrivljuju sliku razumijevanje kritièara kao opasnog komunikacijskog materijala u cjelini. “špijuna” predstave i “neprijatelja” – Govedić: S obzirom na nogo- predstavom. Ne postavljam vam pre- glumaca), ali mislim da diskusiju koja Slike na zidu metnu i uopće glazbeno-stadionsku, sudu, nego vam postavljam pitanje: je slijedi ipak ima smisla objaviti, kao – Govedić: U originalnom tekstu u Th ompsonovim pjesmama oduševljenu li moguće fokusirati se predstavom koja jedan dokument pokušaja uspostave ključnom momentu protagonisti politi- masu, vjerojatno bih stavila Pavelićevu se danas igra na temelju Kovačevićeva dijaloga. Buduæi da su inaèe kritièari čke psihoze pronalaze i ljube Staljinovu sliku. Ne mislim da je Hrvatska deustaši- predloška, na paranoje koje dijele ljudi ti koji imaju asimetrièni privilegij sliku. Zašto je u zagrebačkoj postavi zirana i mislim da je to bolno mjesto naše koji danas žive u Hrvatskoj? Da budem evaluacije glumaèkog rada, smatrala Staljinova slika zamijenjena Titovom? zbilje, bolnije od jugoslavenstva. sasvim iskren: postavlja se pitanje ima sam da je u redu saslušati glumaèku Jesu li jugoslavenski režim i staljinistički – Nadarević: Pa znam, ali to bi bilo li bosanska Srpkinja danas uistinu moć evaluaciju kritièarskog rada, ma kako režim isti? Ili je jugoslavenski režim pro- mnogo više politièno. maltretiranja svih oko sebe? ona ljutita ili sarkastièna bila. Osim zvan kao istinski “izvor” psihoze izmi- – Kukić: Osim toga, Paveliæ nije toga, u glumaèkim je rijeèima, osim šljanja i aktivnog proganjanja stvaranja ni blizu povijesna liènost kakva je bio Odbijanje političnog – Nadarević optužbi, bilo i dosta istine: kritièari su političkih neprijatelja? Tito, bez obzira tko što mislio o Titu. : Vi ste, kao, došli nerijetko površni, zna se dogoditi da ni – Nadarević: Potpuno je svejedno Tito je bio svjetska politièka liènost, a razgovarati o teatru, ali vas toliko že- ne spomenu sve prireðivaèe i izvoðaèe èija se slika u predstavi otkriva. Naša Paveliæ je... Paveliæ. stoko zanima samo politika! Možemo predstave što su profesionalno dužni je predstava potpuno nepolitièna, – Govedić: Znači, ne mislite da je li govoriti o glumi, o režiji? Mene se uèiniti, ne znaju napisati tekst tako da apolitièna. Poglavnikov kult aktualna hrvatska pa- apsolutno ne tièe politika! Politika je u predstavi pronaðu bar nešto vrijedno – Govedić: Mislite da postoji tako ranoja, paranoja koja pogađa upravo one jedna strašna provalija od koje oni koji gledateljske pozornosti (slažem se da nešto kao apolitična predstava? ljude koji žive u bolesnoj prošlosti? su u njoj žive fantastièno. Svi. Ali pa- svaka predstava ima i dobrih strana), – Nadarević: Èak i ako nijedna – Nadarević: Pa svi živimo u bole- ranoje zato ima na svakom koraku. Ja ne poštuju dovoljno glumaèki zanat predstava nije posve apolitièna, ova snoj prošlosti. Nekim je ljudima bilo je doživljavam svaki dan. I doživljavao niti ga znaju formalno toèno opisati, predstava to jest koliko je god to dobro u Paveliæevu režimu, nekim sam je u hrvatsko-muslimanskom ratu, ne polazi im uvijek za rukom precizno najviše moguæe. Mi smo je “ciljali” je ljudima bilo dobro u Titovu reži- da uðem u prostoriju i ljudi odjednom zabilježiti proces glumaèke izvedbe da se publika zabavlja. Nismo imali mu, nekim je ljudima bilo dobro u zašute, misleæi valjda da sam neki za èitatelje neke buduæe generacije. politièkih pretenzija. Nismo mogli Tuðmanovu režimu. I jedni i drugi i “muslimanski špijun”! Ali to se mene Glumci (posebno Duško Gruboroviæ) staviti Staljinovu sliku jer se taj prob- treæi vezani su za tu svoju “dobru” pro- ne tièe. Mene se tièe da glumica koja su istakli kako je u kritici, kao profesiji, lem veæ potpuno ugasio. A Tito se još šlost. A istovremeno jednom golemom igra u mojoj predstavi bude od glave strahovito važna svaka rijeè, koja mora nije ugasio. Osim toga, htio sam da se broju ljudi nije bilo dobro ni u jednom do pete znojna, da potpuno sudjeluje biti i toèna i promišljena i obzirna, stvar skrene na nešto što lik Milice od tih režima. Mi smo pokušali naæi i predaje se publici, i da nam je zato posebno onda kada osporava glumaèki i po godinama može imati u sebi. Iz nešto što je univerzalan simbol toga da predstava rasprodana. I ja se potpuno rad. Taj dio razgovora smatram toènim, moga iskustva hodanja po prostorima nam nije bilo dobro. slažem s vašom kolegicom da režija pouènim i, koliko je u mojoj moæi, bivše Jugoslavije, posebno po Bosni, – Munjin: Nije moja poenta da uspo- možda nije dobra, ali ljudi dolaze na kanim uvažiti sve glumaèke zahtjeve ljudi još uvijek drže Titovu sliku po ređujem predstavu i fi lm napravljen pri- predstavu. Ali kad Nataša u Novom listu za veæom pomnošæu kritièara. kuæama. Jasno da to nije isto kao i kult je dvadeset godina... napiše da ja “dobro obavljam” tu ulogu, Staljina, ne može se uopæe ni usporedi- – Nadarević: Nažalost, vaša kolegi- to je nepristojno, ali to je rjeènik vaše Promjene dramskog izvornika ti, ali se može isprièati s jedne malo ca je upravo to uèinila. kolegice. Povod razgovoru, meðutim, bila je desnije strane: slušajte što danas po – Govedić: Uža struka kazališnog Govedić: Protestiram: govorite ne- Bojanova i moja potreba da doznamo novinama ili u Saboru govore o Titu. kritičara jest uspoređivati inscenacije točnosti, ja nisam napisala da “dobro zašto je Kovaèeviæeva drama Balkanski Pitanje je samo gleda li se s desne ili pojedinog dramskog teksta, kako one ka- obavljate ulogu”. (Prenosim točan citat špijun u zagrebaèkoj inscenaciji lijeve strane. zališne, tako i one fi lmske. iz Novog lista: “Mustafa Nadarević kao Đ “zaèinjena” nizom šovinizama koji ne – Govedić: Može li se eventualno gle- – Nadarević: Mene se film ne tièe! uro, Miličin brat, glumio je sa stalnom postoje u originalnom tekstu; od onih dati s neke strane koja je skeptična prema – Munjin: ... ali želim vam reći ovo: primjesom samodopadnog osmijeha na etnièkih (glavne uloge su, suprotno svim ideologijama? vi imate predložak, dramski tekst, koji ustima, zbog čega je uloga prolazila mimo originalu, podijeljene izmeðu pasivnog – Nadarević: Strana naše predstave je fokusiran na jednu sasvim konkretnu ovog inače vrlo sposobnog glumca.”) i servilnog Zagorca te agresivne bosanske nije ni za Tita ni protiv Tita, nego je paranoju, prepoznatljivu, vezanu za ju- – Nadarević: Jeste, ali dobro. I ne Srpkinje koja “terorizira” i Zagorca predstava o politièkoj paranoji, koja je goslavenski režim. Paranoja staljinizma možete mi napisati da ja glumu “dobro i ostatak grupe), preko klasnih (niži i danas apsolutno prisutna. To je pred- je imala svoju “boju”, ili tjeskobu, koja je obavljam”! Ja taj posao krvavo živim! društveni slojevi su izvor psihoze) do stava muke jedne poremeæene osobe. ljude pogađala, bila je stvarna. Čini mi Govedić: Vjerujte, svi koji se bave rodnih (žena je postavljena kao para- Ali neku sliku moramo staviti, kad je se da i danas postoje sasvim konkretne kazalištem krvavo žive taj posao, kao i digmatska zlostavljaèica svoje obitelji). veæ tako napisano. Što biste vi stavili, političke paranoje, a ne univerzalne, svi koji se bave umjetnošću, što ne znači Drama Balkanski špijun evidentno je èiju sliku? kakve nam vi pokušavate prezentirati da ih treba amnestirati od kritike. V/117, 20. studenoga 2,,3. 33

kazalište

– Nadarević: Vi možete sve, ali ne- pljeska i koliko je publika pristala znajem jedan dio te publike, i da su to – Kukić: To je sve vrlo prizeman mojte nam nametati politiku i nemojte uz predstavu. Ja živim od toga, meni isti ljudi koji idu u Gavellu i u HNK, razgovor. nam govoriti da smo budale! Znaèi da je važno da napišete da je predstava i uopæe ljudi koji idu u kazalište. Mi – Munjin: Zanima me kazališna su ovi svi ljudi koji dolaze gledati našeg rasprodana. Vi kritièari živite od nas, nemamo neki geto publike. Dakle, aktualizacija paranoje iz teksta dram- Balkanskog špijuna idioti!? A predstava mi glumci živimo od vas. Morali biste predstava koja se kod nas igra puno skog nastalog prije dvadeset godina: što je je mjesec dana unaprijed rasprodana! imati takvu jednu notu pisanja da puta vjerojatno je prihvaæena od publi- u vašoj predstavi aktualno? Ja hoæu raditi predstave kojima se ljudi ipak kažete što je u predstavi valjalo. ke, a ne od “Kerempuhove publike”. – Nadarević: Odgovorit æu vam na smiju! Ili ako je tragedija, hoæu da pla- Morate nas puno više voljeti. Znate, kad se neka predstava skine s vaše pitanje. Ponajprije, slažem se s èu! Nemam ja vremena za politiku! – Govedić: Volim i poštujem ljude koji repertoara, zato što je publika ne voli, gospodinom Munjinom da je Mani – Munjin: Gospodine Nadareviću, ja se bave kazalištem. a pritom je obièno kritièari pohvale, Gotovac izvanredan poznavalac ka- vas pitam jedno potpuno kazališno pita- – Nadarević: Onda nas morate mno- onda je u veæini sluèajeva ipak publika zališta. Ali ta je ista Mani Gotovac nje, vezano za aktualizaciju teksta. go više podržavati, jer mi smo u ovom u pravu: rijeè je o lošoj, nerazumlji- prije dosta godina napisala kritiku – Nadarević: Onda vi izrežirajte društvu potpuno vrijednosno margina- voj predstavi. Ovo što je razumljivo i Habunekove režije Škole za žene, a predstavu i stavite sliku koju hoæe- lizirani, ma nismo ni na margini, nego logièno mizanscenski riješeno, to je igrao je Vanja Drach, Ivo Serdar i drugi te. Ja sam cijeli svoj život proživio u u jarku. Mi se glumci ne pojavljujemo vama kritièarima automatski manje HNK-ovi glumci, meðu ostalima i moja Titovoj Jugoslaviji i hoæu da na sceni na naslovnicama novina, osim ako ne- vrijedno. To me veæ poprilièno smeta. malenkost, da bi doslovce rekla da bude njegova slika i hoæu da se pjeva tko od nas nije nekoga ubio. I nemojte I još nešto. Bi li u Francuskoj netko bi glumce trebalo gaðati voæem i jajima. “Druže Tito mi ti se kunemo”! me uvlaèiti u politièke vode, jer to me pitao nekoga glumca ovakva pitanja Jer smo tako grozni. To opet govori o – Govedić: Evo, dali ste nam kaza- ubilo, to me ubija. Ti politièari su na- kakva vi nas veèeras pitate? To bi bilo jednoj osobi. I govori kako, nažalost, lišni odgovor: vas još uvijek intimno pravili jedan strahovito loš teatar kojim nedopustivo. više nema tog vremena kada se na pogađa kult Titove ličnost i želite ga pro- se ja ne želim baviti. – Munjin: Zašto mislite da je neza- scenu bacalo trulo voæe, niti se baca kazati na sceni. mislivo? cvijeæe. Ništa se ne baca. Nema èak ni – Nadarević: Ne, opet ste me krivo Poetika nesporazuma – Kukić: Zato što vi stalno ciljate na “klapera” – profesionalnih, naruèenih shvatili. Ja sam samo želio da se Tito – Kukić: Znate što se ja pitam? naša politièka uvjerenja. pljeskaèa. Mi živimo s televizijskom pojavi u predstavi. To je sve. Zašto se napisali da ja ne ulažem nika- – Munjin: Žao mi je što ste nas pogre- publikom. I èak i ta publika prihvaæa – Govedić: Molim vas, pitala bih ne- kvu energiju u predstavu? šno razumjeli. ovu predstavu, valjda im je aktualna, što i Elizabetu. Kako se vama čini uloga – Govedić: Nisam to napisala. – Govedić: A možete li vi, gospođo premda se slažem s vama da predstava balkanske špijunke koju igrate, iz perspe- (Navodim puni citat iz Novog lista, u Kukić, govoriti o svojoj ulozi a da se ne možda nije do kraja doraðena. ktive nekadašnjeg i današnjeg konteksta? kojem spominjem glumu Elizabete Kukić: poistovjećujete s njom? – Munjin: Ako čitate Kovačevićev Je li za glumca riječ o značenjski bogatoj, tekst, koji je naravno komedija, ne osje- “moćnoj” ulozi? ćate li da u njemu ima i istinske tragike? – Kukić: Jest. Kovaèeviæ je prije sve- Taj tekst je jako tužan. Meni se nije uči- ga dobra kazališna literatura. I nije bez nilo, ako smijem biti tako otvoren, da ste vraga predstava igrana u nekoliko ze- prenijeli tu tragiku. malja. Ali nikada u svom životu, a do- – Gruborović: Ako se igra na to da sad sam odigrala više od pedeset uloga, su ljudi jadni, onda nièega nema, nema nisam odigrala ulogu iza koje sam mo- dramskog problema. Jadan je moj su- gla privatno, kao osoba, stati. Nijedan sjed, ali on nije kazališno zanimljiv. se profesionalni glumac ne identificira – Kukić: Jasno je meni sve što vi s ulogom. Naš je posao da postignemo govorite, ali moram vam reæi nešto što uvjerljivost, a ne da se uživimo u položaj æe vam možda zvuèati banalno. Naša žene-ubojice, koju sam takoðer igrala. veèerašnja publika sadržavala je dosta Meni je osobno to užasno daleko. U mladih ljudi. I oni nameæu odreðeni ovoj me ulozi možda najviše zanimala ritam, odreðene modifikacije. Ja sigur- mimikrija lika. To je nešto što se oko no ne igram isto pred publikom kojoj nas dogaðalo proteklih godina. Ali neæu usred kljuène scene zvoni mobitel, i govoriti o politici, jer me politika, osim pred publikom kojoj ne zvoni. I možda kao biraèa, uopæe ne zanima. mi tragiènost ne uspijeva onda kad me prekidaju mobiteli. Kontekst ili nepristojna – Gruborović: Tragiènost koju vi pitanja kritièari oèekujete od ove predstave, to – Govedić: Ali valjda ste svjesni da “Elizabeta Kukić odlučila je zaigrati Nove publike da ljudima zastane knedla u grlu, mnogo predstava ne nastaje u kontekstualnom na sasvim drukčiju kartu: maksimalno – Kukić: Apsolutno! nam je puta uspjela i na izvedbama i na vakuumu!? karikiranje muškaračkog garda, gubitak – Govedić: Pa dajte onda govorite o probama: meni se kad je Elizabeta glu- – Kukić: Pa što vi mislite, da meni bilo kakve emocionalne gradacije (stalni ulozi, a ne svojim političkim uvjerenji- mila znalo dogoditi da sam se ježio… Ali srce zatitra kad pjevam: “Druže Tito “amok”), forsiranje dramski nemotivirane ma, za koje vas nitko ni ne pita. to je moguæe samo kad je mir u dvorani. mi ti se kunemo”!? Ne titra! agresivnosti itd.”; op. a.). – Kukić: Ja mislim da sam napravila – Munjin: Mislim da se mi ne razu- – Kukić: Vi valjda jako brzo zabora- jednu od mojih najboljih uloga, ova- Poziv na daljnji dijalog mijemo. Tema i kontekst ove predstave vite što ste napisali. Vi ste napisali da ja ko iskreno i “bahato” vam to kažem; – Nadarević: Bez obzira ne tuma- sasvim su uronjeni u politiku. Zašto to ne u ulažem apsolutno nikakvu energi- prezrite me. Ja nisam od tih finjaka èenja predstave, ipak mislim da je negirate? ju u predstavu. koji kažu “možda mi ovo nije uspjelo.” najvažnije reæi da meðu glumcima i – Kukić: Pa èekajte, ja igram u sati- – Govedić: Iako to nisam napisala, Super je uloga. I publika to prepozna- kritièarima treba biti što manje jeda i rièkom kazalištu. Èime se satira najviše zanimljivo je da ste vi to tako shvatili. je. što manje zloèestoæe, da bismo mogli bavi? Politikom. Drugo, ja ne biram ni – Kukić: Bezobrazno je reæi da ja ne – Munjin: Podsjetit ću nas sve zaje- živjeti zajedno. – Govedić: uloge ni režisere, ali ponekad igram ulažem energiju, to je krajnje paušalno. dno na riječi jedne žene koja dosta toga Pa pozovite nas na probe, izvrsne uloge s izvrsnim režiserima, – Govedić: Predlažem da još jednom zna o kazalištu – Mani Gotovac. Ona pričajte s nama, prije i poslije premijere, kao u sluèaju ove predstave. A nepri- pročitate kritiku zbog koje me sada, čisto je, sjećate se, mnogo puta rekla kako ne pristanite na stvarne i kontinuirane di- stojno je uopæe pitati me o vlastitim činjenično netočno, napadate. U nespora- treba ni kuditi ni hvaliti predstavu, jaloge, ako vas stvarno zanima uključiti politièkim uvjerenjima! zumu koji je nastao točno je jedino da ja nego se upitati kuda ta predstava ide, kritičare u predstavu. – Nadarević – Nadarević: Vi nama postavljate mislim, makar to nisam u tekstu kritike odnosno dokle bi mogla i doći. Za mene : Ovog sam trena htio to vrlo nepristojna pitanja. vaše izvedbe napisala, kako ste vi zaista su to kazališna pitanja. Sjetite se knjige izustiti i pozvati vas na probe. – Kukić – Govedić: Uvjerena sam da su se sva glumačka profesionalka, kao i to da ste Radomira Konstantinovića Filozofi ja : Na vama je red da doðete pitanja koja smo vam dosad postavljali surovu “grubost” s kakvom igrate Milicu palanke: to je studija o tome kako je i budete s nama od prve èitaæe probe. ticala načina na koji je napravljen fi kti- već iskušali i svladali igrajući Kate jugoslavenski mentalitet bio opterećen Proðite kroz cijeli proces. Mi glumci vni svijet predstave, a ne vaših privatnih Kapuralicu. Ona je već dio vašeg izve- idejom da nas stalno netko uhodi, stalno razumijemo kritiku, ali pitanje je na- političkih uvjerenja. dbenog repertoara. nam je za vratom, ne osjećamo se slobo- èina, toga kako je iznosite. Mislim da – Nadarević: Pa što nas to imate – Kukić: To je potpuno razlièiti dni, što je ujedno bio i smjer onodobne kritièar nikada ne bi smio biti površan. pitati kad ste veæ napisali kritiku? mentalitet, Kate i Milica, potpuno kritike koju poduzima Kovačevićeva Niti maliciozan. Morate znati da je naj- Pitajte one kojima ste napisali poziti- razlièita osjeæajnost. Dopustite, ja drama. Sjetite se i Pere Kvrgića i nje- teže igrati komediju. Morate to poku- vnu kritiku. sam se ipak mnogo više od vas bavila govih Stilskih vježbi, onog stalnog šati razumjeti. Ne u smislu da sad od – Govedić: Ne razmišljam u kategori- i jednom i drugom ulogom, pa onda okretanja i provjeravanja prati li ga vas oèekujem da se pretvorite u socijal- jama “pozitivnih” i “negativnih” kritika. imam pravo i na svoje mišljenje. Ono netko: sve je to bio dio opipljive psihoze ne radnike, nego u smislu da prepoznate Kad pišem kritiku pokušavam sagledati što bih vas molila to je da ne pišete o osamdesetih. Zašto u današnjoj pred- zanat, i da ga vrednujete. – Gruborović i dobre i loše strane predstave. Sve pred- glumcima takvim rjeènikom. Za ljude stavi Balkanski špijun nema te vrste : I nemojte nas optuži- stave smatram apsolutno vrijednima, što koji nisu vidjeli predstavu, koji samo aktualiteta? vati za “estradu” èim se bavimo humo- ne znači da o svima njima ne pokušavam èitaju kritiku, navodite ih na pomi- – Kukić: A vama nije blisko dana- rom. Jer to što mi radimo nije estrada. razmišljati i kritički. A sada pokušavam sao da se mi uopæe ne trudimo. Sada šnjici da jedna Srpkinja iz Bosne posta- No moram vam reæi da nikada u životu s vama razgovarati fenomenološki i mo- kažete da ja ulogu igram s lakoæom: je državotvorni element u Hrvatskoj? nisam sudjelovao u razgovoru s kriti- lim vas da mi objasnite svoje umjetničke pa to je u kazalištu najteže napraviti! – Munjin: Ja mislim da takav pristup èarem, i zato ovaj naš susret smatram izbore. A što se tièe toga što vi kritièari, svi nema utemeljenje u stvarnosti danas, jer pomakom. – Nadarević – Nadarević: Ne, vi ste vrlo nepri- zajedno, èesto insinuirate da postoji netko tko je bosanski Srbin ili Srpkinja : Mislim da je uspjeh stojno pisali o ovoj predstavi. Uopæe nekakva posebna “Kerempuhova pu- danas je manji od makova zrna. Gotovo naše predstave to što ste došli s nama niste publiku izvijestili koliko je bilo blika”, htjela bih vam reæi da ja po- su socijalno nevidljivi. porazgovarati. Ja vam zahvaljujem. 34 V/117, 20. studenoga 2,,3.

kritika

Tečaj konceptualnog Želja, pak, da se inženjeringa čitatelju olakša pristup filozofskom mišljenju, potaknut će odluku da Boris Postnikov aparata, niti na suvišnom gomilanju se gotovo u potpunosti èinjenica, osposobiti za èitanje mnogih velikana povijesti filozofije s užitkom i zaobiđu djela antičke dovoljnom mjerom razumijevanja. Uspješno ekvilibrirajući između Drugu skupinu potencijalnih recipi- filozofije. Ona su, smatra pristupačnosti i zahtijevnosti, autor, jenata u nas èine oni koji se u filozofiji autor, “predaleka” i ne smatraju apsolutnim poèetnicima. vremene simplifikacije ne kvare taj suprotno očekivanju, ne polazi od Ti su veæ proèitali barem neke od na- dojam. One su danak kako odabranoj nerazumljiva publici pitanja i dilema predfilozofijskog vedenih uvoda, a Blackburn ih zanima metodi, tako i samoj formi “uvoda”, a ponajprije zbog misaone tradicije kojoj usporedi li se Blackburnovo sa sliènim kojoj je Poziv na misao karaktera, nego čitatelja odmah pripada: analitièka filozofija, usprkos mu djelima, zaslužit æe u tom pogle- suočava s ulomcima tekstova nekolicini zanimljivih predstavnika, du pohvalu. Meðutim, naèin na koji namijenjen, te za polaznu nije u nas nikada uživala osobit status, se filozofski termini uvode u tekst pojedinih autora, koje zatim, obilato a tzv. kontinentalni pristup bio je zna- mogao bi uzrokovati teškoæe pri rece- točku bira začetnika se služeći suvremenim primjerima, tno cjenjeniji od tzv. anglosaksonskog. pciji: Blackburn je odustao od uobièa- jene prakse dodavanja kraæeg rjeènika novovjekovne filozofije, podvrgava analizi Doduše, veæ sama pojava drugoga po redu analitièkog uvoda nekog britan- pojmova, upuæujuæi èitatelja na svoj Descartesa skoga autora (ranije je na hrvatski jezik The Dictionary of Philosophy. Kako je Simon Blackburn, Poziv na misao. Poticajni prevedena Analiza i metafizika Petera rijeè o malom broju osnovnih termina, skepticizam iz zakljuènog poglavlja. domaæem æe èitatelju manje ili više uvod u filozofiju; prevela Lada Jurica; Strawsona) pokazuje da se situacija Blackburn nudi razlièite, èesto alter- pomalo mijenja, no ipak ostaje èinjenica poslužiti bilo koji rjeènik dostupan na nativne moguænosti pristupa proble- AGM, Zagreb, 2002. da više od dvije treæine naslova na koje našem tržištu. Ipak, nejasni kriteriji mima i njihova rješavanja, trudeæi se tekst upuæuje nije dostupno na našem prema kojima se autor odluèuje neke da ih pregledno prikaže, argumentira jeziku. Djela koja su dostupna ugla- pojmove ekstenzivno razjasniti, druge pro et contra njihova prihvaæanja, ali se vnom su ona klasiènih autora, dok je do koristiti u argumentaciji pridodavši im suzdržava od konaènog suda, prepušta- lackburnov uvod u filozofiju, naslova Blackburnovih kolega analitièara objašnjenje tek naknadno, a treæima juæi èitatelju da promisli o razlozima i pisan za, kako se to voli reæi, širu u nas nešto teže doæi, tako da æe to ga u potpunosti uskratiti, na poèe- odvagne ih. Moglo bi se, doduše, pre- publiku, zapravo je prvi dio svoje- predstavljati veæu teškoæu predstavni- tnika bi mogli djelovati zbunjujuæe. ma ovako proklamiranom umjerenom vrsne propedeutièke trilogije. Nakon cima imaginarne druge skupine, onima Reèenica ili dvije kratkoga pojašnjenja skepticizmu biti – u najmanju ruku upoznavanja zainteresiranog èitatelj- zainteresiranim za stavljanje na kušnju i kontekstualizacije tek uvedenog poj- – umjereno skeptièan, te pokazati da stva s nekim od središnjih problemat- vlastitoga “kontinentalnog” èitateljskog ma ne bi znatno omele tijek izlaganja, se on tu i tamo javlja više kao retorièka skih podruèja filozofije opæenito, ovaj senzibiliteta. a pomogle bi razumijevanju. gesta, dok autorov stav ozbiljnošæu kembridžski profesor pokušao je uèi- analize i težinom argumenata oèito niti isto i na polju etike (u knjizi Being preteže na jednu od strana. Taj se Good), a upravo radi na prikazu koji prigovor, ipak, može odbaciti, ne samo æe se baviti pitanjima istine i relativi- zato što se ne odnosi na veæi broj sluèa- zma. U posljednjih tridesetak godina jeva nego zato što podrazumijeva za- napisao je i štogod “ozbiljnih” rasprava htjev za nekakvom “nepristranošæu” i na teme filozofije znanosti, filozofije “objektivnošæu” o kojima je u filozofiji jezika i etike, a njegov The Dictionary of bespredmetno govoriti. S metodièkog Philosophy doživio je iznimno povoljnu gledišta, Blackburnov umjereni skepti- recepciju. Poziv na misao (u izvorniku Problemski pristup Umjereni skepticizam cizam u potpunosti opravdava naslov Think) prvo je njegovo djelo prevedeno Naposljetku, naæi æe se meðu Sam odabir filozofa i njihovih djela. na hrvatski jezik. publikom i pokoji struènjak, voðen tekstova na kojima æe demonstrirati radoznalošæu pedagoga i metodièara. umijeæe mišljenja proizlazi kako iz Drukčiji tip mišljenja Uvrijeđeni blefsikonom Njega æe ponajprije zanimati meto- Blackburnovih preferencija, tako i iz Takav pristup donijet æe èitateljima Prije prikaza same knjige bilo bi, dièke strategije koje je autor odabrao metodièke zadaæe koju si je posta- iz zamišljene prve skupine recipijenata možda, zanimljivo istražiti kako bi ta kako bi neupuæenima olakšao pristup vio. Prvo æe rezultirati frekventnim izazovno djelo koje ih, doduše, neæe u famozna “šira publika”, kojoj je uvod velikim temama. Tako æe, prije svega, obraæanjem djelima Davida Humea potpunosti osposobiti za susret s veæim namijenjen, mogla izgledati u nas: rijeè primijetiti da se Blackburn odluèio (Blackburn u intervjuima èesto isti- dijelom filozofskih naslova publiciranih je o èitateljima, pretpostavlja se, željni- za problemski pristup, obraðujuæi u èe da je to mislilac koji je na njega na domaæem tržištu. Meðutim, uvest ma prihvatiti se malo mentalne gimna- svakome od osam poglavlja pojedi- imao najveæi utjecaj), pozivanjem na æe ih u nove, zanimljive i zakuèaste stike posveæene temama što nadilaze ni problemski sklop (poglavlja su, Wittgensteina i prikazom pojedinih problemske sklopove, tjerajuæi ih ne- razinu svakodnevnoga pragmatizma, redom, posveæena temama: znanja, aspekata Kantove filozofije; želja, pak, prekidno na misaoni angažman i uèeæi ali nespremnima ili nevoljnima suko- duha, slobodne volje, sebstva, boga, da se èitatelju olakša pristup filozof- ih vještini argumentiranja i konstrui- biti se tek tako s odveæ apstraktnim i rasuðivanja, svijeta, te ispravnog dje- skom mišljenju potaknut æe odluku da ranja koherentnih teorijskih pozicija. suhoparnim pojmovljem visoke filozofije; lovanja). Povijesno-kronološki pristup se gotovo u potpunosti zaobiðu djela Èitatelji, pak, priviknuti na nešto last but not least, èitateljima èija bi se u potpunosti je zanemaren, jer na- antièke filozofije. Ona su, smatra au- drugaèiju filozofsku tradiciju, mogli intelektualna èast i taština našle povri- mjera nije dati prikaz tradicije, nego tor, “predaleka” i nerazumljiva publici bi knjizi pronaæi brojne zamjerke: od jeðenima pri susretu s prejednostavnim se baviti, kao što analitièka pozicija kojoj je Poziv na misao namijenjen, te potpunoga izostanka povijesne kon- naslovima (povremeno) blefsikonskog nalaže, strukturom mišljenja, konce- za polaznu toèku bira zaèetnika novo- tekstualizacije izloženih filozofema, karaktera, iz kategorije filozofije za svako- ptualnim inženjeringom, kako sam autor vjekovne filozofije, Descartesa. Pomno preko autorova nekritièkog oslanjanja ga. Takvi æe se brzo okaniti Aristotelova kaže. Pritom, suprotno oèekivanju, analizirajuæi kljuène iskaze iz njegovih na postignuæa pozitivnih znanosti, Protreptikosa, a uskoro i Finkova Uvoda ne polazi od pitanja i dilema predfi- Meditacija, Blackburn ih stavlja u odnos osobito zasade darvinizma, “krnjeg” u filozofiju i Blochova Tübingenskog uvoda. lozofijskog karaktera, e da bi èitatelja s onima Lockea i Humea, te postupno prikaza Kanta... prigovori koji ciljaju na Mrštit æe se, a koji put i zijevnuti, nad postupnim apstrahiranjem uveo u uvodi èitatelja u problemska ishodišta znaèajke što ih djelo duguje analitièkoj sveuèilišnim uvodima naših autora, no pojmovni aparat, nego ga odmah su- sukoba empirizma i racionalizma, pri tradiciji mogli bi se nizati u beskona- svejedno neæe pristati uzeti u ruke knji- oèava s ulomcima tekstova pojedinih èemu – vrijedno je istaknuti – izbjega- ènost. Ipak, za oèekivati je da æe be- gu koja im opsegom ili naslovom suge- autora, koje zatim, obilato se služeæi va zamku klasifikacijskog pojednosta- nevolentnijem èitatelju Poziv na misao rira ponešto neobvezniji i nepotpuniji suvremenim primjerima (u rasponu vljivanja njihovih teorijskih pozicija. poslužiti kao koristan uvod u drugaèiji pristup umijeæu mišljenja, a kakvima od virtualne stvarnosti, preko new-age Takav pristup, paradigmatski za tip mišljenja. naša knjižarska ponuda ne oskudijeva. duhovnih praksi, netipiènih sudskih cijelu knjigu, rezultira umjerenim ske- Ukratko, dobili smo jasno, pregle- Njima, eto, Blackburn na samom po- parnica, pa do mutantskih organi- pticizmom, kako Blackburnovu poziciju dno i zanimljivo pisan tekst za poèe- èetku nudi obeæanje kakvo žele èuti: zama), podvrgava analizi. Izlaganje u pogovoru detektira urednik izdanja tnike, koji ozbiljnošæu pristupa nadilazi knjigu što æe ih, ne inzisitirajuæi ni na uglavnom uspješno ekvilibrira izmeðu Milivoj Solar, aludirajuæi na autorovo veæi dio postojeæe produkcije – široj prethodnom poznavanju terminološkog pristupaènosti i zahtijevnosti, a po- citiranje Humeova termina ublaženi publici na zadovoljstvo i poticaj. V/117, 20. studenoga 2,,3. 35

kritika

Užitak je trošenje i razaranje

Sanja Jukić pcije. Postupak je ujedno i metajezièna Mučan proces informacija o intermedijalnoj prirodi samospoznaje, često Pintariæeve zbirke, toènije, o monta- žnom ustroju posuðenom iz medija fil- eksplicitno označen Autor se uzvišeno, ozbiljno, ma, na što upuæuje i sam naziv ciklusa autoironično i vedro poigrava kulešovljev uèinak. Rijeè je o inkorporira- motivom zrcala s nju lica u razlièite kontekste, pri èemu mogućnošću dijaloga tradicije i ulogu onoga koji koordinira pokrete, nejasnim odrazom, suvremenosti, a ulazi i u prostor proizvodi tjelesnu blizinu, preuzima kamera. Kameru ovdje zamjenjuju odvija se u kontekstu drugih medija – filma i glazbe, medij teksta i medij fotografije koji svakodnevnih situacija i kako na kompozicijskoj razini, tako integriraju lirsko lice u svoje razlièite i uoèavanjem niza intimnih detalja iz izvode, zaklanjajuæi mu ili presvlaèeæi njegove svakodnevice, postaje jasno intimnih odnosa i na razini likovne opreme knjige i identitet unutrašnjim intertekstual- kako je Ti samo maska za Ja, kojom si popratnoga glazbenoga materijala, nim, intermedijalnim i transtekstual- on priskrbljuje objektivniji pogled u nim dinamiènim kretanjima. sebe. Tu svoju strategiju posrednoga CD-a koji ide uz knjigu zavirivanja u vlastiti identitet Pintariæ Dijalog različitih diskursa otkriva i primjenjuje veæ u prvoj knjizi stvo”. Zbilja koja okružuje Ti, odnosno, Krešimir Pintarić, Commedia, AGM/DPKM, U zbirci je pet ciklusa (kulešovljev Tour de force: Znam da oèekuješ da pišem u implicitno Ja, sa svim svojim likovima i uèinak, nevinost znaèi ‘’ne nanositi bol’’, prvom licu jednine. A to je upravo onoliko konvencijama nudi mu razlièite opcije Zagreb, Osijek, 2002. interludij, želje se ne ostvaruju i to je dobro, teško koliko izgleda lako i samorazumljivo. situiranja, ali postaje i prostor njegove poslanica), a igra s tekstom i èitateljem I upravo zato što ove rijeèi jesu potraga za nesigurnosti, pogrešaka, propusta, zapoèinje veæ naslovom – latinskom tim Ja, one su toliko nesigurne, zaobilazne, nedosljednosti, nemira, prostor njego- izvedbom leksema koji je i sugestija posredne (one su tuðe u istoj mjeri u kojoj su ve najveæe osame, ali ne i bliskosti sa eæ je prva zbirka Krešimira intertekstualnog dijaloga i metalite- proživljene). U toj potrazi nisam u stanju sobom, nego svijesti o zamagljenosti Pintariæa Tour de force iz 1997. rarna aluzija, èija se semantika otkriva naæi primjerenijeg posrednika do onoga zrcala u kojemu se ogleda zbog debe- trasirala Pintariæevu poetiku dublje u tekstu. Tijelo teksta Commedie, Drugog: da bih stekao pravo govoriti o sebi, lih civilizacijskih naslaga koje osjeæa kao poetiku citatnosti. Mnoštvo naj- strategija njegova razvoja, demonstrira moram pronaæi Drugog. i vlastitim bremenom jer, kako kaže: razlièitijih citatnih situacija i odnosa u strukturu srednjovjekovnoga žanrov- Taj muèan proces samospoznaje, …bezazlen više / ne možeš biti. Osjeæanje drugoj se zbirci Divovski koraci iz 2001. skog modela komedije, èijom definici- èesto eksplicitno oznaèen motivom povijesnoga i kulturno-civilizacijskoga nakratko reducira u implicitnije, najèe- jom i završava zbirka – Commedia: (lat.) zrcala s nejasnim odrazom, odvija se totaliteta kojemu i sam pripada èita se šæe metatekstualne i transtekstualne Prije svega, svaka pjesma […] s ozbiljnim u kontekstu svakodnevnih situacija u svjetonazorskim analogijama izmeðu konstrukte u gotovo narativnom teks- poèetkom i vedrim završetkom… Ne mo- i intimnih odnosa (veèernja šetnja, predrenesansnoga buðenja hedonisti- tnome okružju primarno stvarnosne žemo tu ne pomisliti i na Danteovu jutarnja kava, intimni susret i razgo- èkoga u èovjeku (implicitna aluzija na orijentacije, dok se ovoj treæoj knjizi Božanstvenu komediju, koju je, s obzirom vor, trenutak buðenja, gradska ulica, Danteov humanistièki doživljaj svijeta) pjesama Commedia, Pintariæ ponovno na kompozicijsku i sadržajnu stru- kafiæ, pranje zubi, èitanje knjige pred i suvremenoga hedonizma: Užitak, to je vraæa naglašenijoj citatnosti prve zbir- kturu, naslovom žanrovski odredio spavanje, razmišljanje o odgledanom / trošenje i / razaranje, ili citat Šalamuna ke. Boccaccio, pridajuæi joj, uz ozbiljnost i filmu…). Flashevi svakodnevice samo na poèetku knjige: Bolje je iæi u pakao vedrinu, i atribut uzvišenosti, èiju notu su generator što pokreæe kontempla- zajedno s dušom nego iæi u nebo ako moraš Citatna kombinatorika prepoznajemo u prvoj ciklusnoj liniji tivne pasaže inventuriranja vlastitih sve ostaviti. Èitateljima veæ poznatim Pintariæeve zbirke. Donja siva i gornja postupaka, objektiviranje latentno Pintariæevim uživanjem u citatnoj crna pruga teksta u tom prvom ciklusu prisutnih egzistencijalnih spoznaja iz Od tjeskobe do vedrine kombinatorici odiše cijela zbirka. Ovaj oznake su dvaju razlièitih diskursa koji pravilnosti ponavljanja doživljenoga te Na koncu, u posljednjemu ciklusu puta Pintarić se pozabavio književnom stupaju u svojevrsni dijalog – diskursa njihovo pohranjivanje u vlastitu iden- poslanica, subjekt se iz svoga Ti lica, i književnoteorijskom tradicijom, su- misli biblijskog propovjednika i replike titetnu sliku: Besciljna šetnja nije donijela koje mu je privremeno poslužilo za postavljajuæi tradiciju i suvremenost, mu – pjesnièkoga teksta: željeni umor. Bacaš novèiæ visoko u zrak: / objektiviranje “istina” o sebi, prebacu- a ušao je i u prostor drugih medija odgovor nestaje u susjednoj ulici. Ušavši u je u Ja, u mnogo opušteniji narativni – filma i glazbe, kako kompozicijskoj [Prop. 7,10] snop svjetlosti, zastaješ. / Pogled ti nesvjesno registar, koji, kao i prije, donosi neko- razini, tako i na razini likovne opreme Ne pitaj zašto su negdašnja zastaje na vlastitim cipelama: ne prepoznaješ liko životnih istina sentenciozno izre- knjige i popratnoga glazbenoga materi- vremena bolja od ovih, jer to nije ih. / Sada znaš da nevinost ne znaèi “neisku- èenih (prvo / ljude nikada ne zanima / što jala – instrumentalnih skladbi na CD-u mudro pitanje. drugi zaista misle. / drugo / pravi odgovor koji ide uz knjigu. Dakle, na sve sasta- u krivo vrijeme / krivi je odgovor… itd.), vnice valja obratiti pozornost. osluškujem škripu parketa ali ovdje s naglašenom notom ludizma, Kompozicijski, Commedia nalikuje na dok zatvorenih oèiju koji se gradi na humornoj rekonstrukci- filmsku vrpcu, stvara iluziju kretanja, koraèam sobom ji i (re)interpretaciji osobne iskustvene razvijanja pred oèima èitatelja, èiju bosonog Osjećanje povijesnoga i situacije te na igri znaèenjima uvrije- pokretljivost fingira naèin obilježavanja ženih, opæeprihvaæenih istina (…jer je broja stranica. Naime, svaka dvostrani- Diskursu misli biblijsko podrijetlo kulturno-civilizacijskoga nakon toga spustio / šaku na moje lice. / tu èna ploha podijeljena je horizontalnom daje uzvišeni ton, prizvuk mudre izre- radnju je ponovio / nekoliko puta…). tamnom prugom s ispisanim brojevima ke, èiji autoritativni status istine leži totaliteta kojemu i Zakljuèimo, Commedia Krešimira stranica od prve do šezdesetprve, ko- u iskonskome proživljenom opæeljud- Pintariæa poigrava se moguænošæu liko ih je u cijeloj zbirci, što èitatelju skom iskustvu. Toj povijesno utemelje- sam pripada čita se dijaloga tradicije i suvremenosti, s ne dopušta zaboraviti proèitano, a noj mudrosti suvremeni lirski subjekt u svjetonazorskim uzvišenošæu, ozbiljnošæu, autoironijom istodobno anticipira nadolazeæe. S obje replicira meditativnim zagledanjima u i vedrinom. Toènije, naslanja najsva- strane te pokretne vrpce uz tekst su sebe, nemirom i krhkošæu spoznaje o analogijama između kodnevniju suvremenost na srednjo- aplicirane i fotografije èiju semantiku sebi koju tu pronalazi. vjekovni i predrenesansni svjetonazor, treba išèitavati u suglasju sa semanti- predrenesansnoga konstatirajuæi nemoguænost kanoniza- kom pjesnièkih tekstova jer istu razinu Tražiti Ja u Drugome cije egzistencijalnih istina i njihovu, važnosti, semantièke ravnopravnosti, Nijemost što u subjektu izazivaju buđenja hedonističkoga u modeliranju podatnu prirodu s obzirom sugerira njihova frontalna supostavlje- mudrosne izreke biblijskoga propovje- na konkretne okolnosti, ali i svevre- nost na plohama dvostranica. Takva dnika, ‘’nulta’’ je emocionalna toèka čovjeku (implicitna aluzija mensku dimenziju ljudske tjeskobe, organizacija sugerira svojevrsnu se- iz koje izrastaju središnja tri ciklusa na Danteov humanistički težnje za samospoznajom i, svakako, mantièku koherentnost cjelokupnoga zbirke, gdje je tekst ustrojen kao vedrine. teksta i nužnost, rekli bismo, autoin- obraæanje Ti. To se u prvi mah može doživljaj svijeta) i Presijavanja teksta od pesimizma do teraktivne, ekvitemporalne i prostorno uèiniti kao obraæanje èitatelju, nekom vedrine osluškivati u instrumentalima pozorne, simultane percepcije i rece- Ti izvan teksta, ali pomnijim èitanjem suvremenoga hedonizma s CD-a koji ide uz knjigu! 36 V/117, 20. studenoga 2,,3.

kritika

Sve što ne shvaćam naučio sam u Auschwitzu

Neven Ušumović dogaðaja kao što je Auschwitz, oèuva- knog oblika i kao takav pripada nje živog i neklišeiziranog povijesnog proznom korpusu u koji ulaze pamæenja u sadašnjosti, napokon biva- još dva prozna ostvarenja od ju prepoznati kao odluèujuæi aspekti izuzetne važnosti za suvremenu Na jedan zastrašujuće ironičan Kertészovih poetièkih istraživanja. maðarsku književnost: Škola način, ovo je roman o odrastanju, Poèetkom devedesetih Kérteszovo na granici (1959.) Géze Ottlika djelo poèinje pratiti i analizirati i i Kraj jednog obiteljskog romana odgojni roman: moć prisile koja se književni kritièar Péter Szirák (roðen (1977.) Pétera Nádasa. Moæ pri- razotkriva u obitelji, školi, internatima 1966.), na èiju æu se iznimnu monogra- sile koja se razotkriva u obitelji, fiju (Kertész Imre, Kalligram, Bratislava/ školi, internatima i vojarnama, i vojarnama, Auschwitzom dostiže Pozsony, 2003.), oslanjati u ovom pri- Auschwitzom dostiže vrhunac vrhunac totalizacije, a ekonomija i kazu hrvatskog prijevoda Sorstalansága. totalizacije; ekonomija i ideo- Ubrzo nakon maðarske afirmacije, logija koncentracijskih logora u ideologija koncentracijskih logora njemaèka književna javnost otkriva destiliranom obliku pokazuju u destiliranom obliku pokazuju Kertésza i ima presudan utjecaj na mehanizme stabilizacije iden- širinu recepcije njegova opusa, vrhu- titeta. mehanizme stabilizacije identiteta nac koje je prošlogodišnja Nobelova nagrada za književnost. Od poèetka sebe, kojima prepušta interpretaciju Neprihvaćanje jezika Imre Kertész, Čovjek bez sudbine; s devedesetih njegova se djela kontinu- aktualne situacije. Pri tome je još oèi- Bezlièna i anonimna snaga tih me- hanizama u dnevnièkom pripovijeda- mađarskog prevela Xenia Detoni; irano prevode na njemaèki (Rowohlt), tije autorovo dosljedno izbjegavanje u manjoj mjeri i na engleski jezik. Prvi anticipirajuæeg pripovijedanja, kao i nju dogaðaja izražava se, pak, kao niz Fraktura, Zagreb, 2003. Kertészov roman prevela je s maðar- onakva prezentiranja radnje kakvo se proizvoljnosti i sluèajnosti. Distanca skog na hrvatski Xenia Detoni, a na- oèekuje od nekoga tko je sve to proži- izmeðu unutarnjeg vremena junaka, to klada Fraktura izdala ga je nakon što je vio te može tumaèiti slijed dogaðaja s jest sposobnosti razumijevanja dogaða- brzopoteznom reakcijom na Nobelovu njegova kraja. ja, i povijesnog tempa zbivanja, tolika doba kada je pisao kazališna li- nagradu pokušala “zaintrigirati” hr- je da izaziva spontane izljeve smijeha. breta za glazbene komedije da bi vatsku književnu javnost knjižicom Zadobivanje identiteta Taj gorki humor ima duboke jeziène i preživio, poèetkom šezdesetih, Ista prièa (izvorno objavljenu 1993.), Mladiæeva suzdržanost u izražavanju ideološke korijene i jedan je od specifi- Imre Kertész (roðen 1929.) zapoèeo koju èine Kertészova prièa Zapisnik i vlastitosti – što gledano s poetièke ènih efekata autorove poetike. je pisati svoj roman Èovjek bez sudbine Esterházyjeva Život i književnost, u prije- strane omoguæava snažan razvoj dija- Veæ sam napomenuo da je pripo- (Sorstalanság, najprecizniji prijevod dao vodu iste prevoditeljice. Fraktura pla- logiènosti, citatnosti u pripovijedanju vjedaè neprestance u raskoraku sa je takoðer veliki pisac židovskog podri- nira objaviti i druga Kertészova djela. koje se stalno koleba izmeðu razlièitih samim sobom i s gledišta mimetièke jetla, nedavno preminuli, Aleksandar moguænosti uvida u situaciju – ima dosljednosti – nemoguæ, nevjerodo- Tišma: Besudbinstvo). Bilo je to njegovo Distanciranost od svoje opravdanje, dakako, i u pripovje- stojan. Autorovo ustrajavanje na kvazi- prvo književno djelo i 1973., kada je konvencionalne emotivnosti dnom svijetu. Kao dijete razvedenih sadašnjem vremenu, odnosno, prema poèeo obilaziti izdavaèe, njegov str- Paradoksalno je, ali i predvidljivo, da roditelja, Gyuri je neko vrijeme proveo Sziráku, ublažavanje i prikrivanje pljiv, dugogodišnji rad na vlastitoj poe- je Nobelova nagrada i popularnost koju u internatu (dakle, bez obiteljske to- vremenske udaljenosti izmeðu nakna- tici, nije nailazio na odgovarajuæe pri- ona nosi sa sobom, u veæini sluèajeva pline), da bi na kraju napokon pripao dnosti sjeæanja i sadašnjeg vremena znanje. Ipak, roman je objavljen 1975. i suzila recepcijski fokus na potresnu ocu. Za njega, meðutim, kako sam opisivanih dogaðaja, svoje poetièko dio maðarske književne kritike, koji se sadržinu Kertészovih romana i time kaže, predmet posjedovanja mene ostaje opravdanje ima u pokušaju da se oso- fokusirao samo na sadržaj odnosno na vratila prièu o recepciji na poèetak, da neriješen problem s obzirom na ljubav bno iskustvo Auschwitza uprizori u “vjerodostojnost” romana, odmah ga je ne govorimo sada o “židovskom lobiju” koju bi trebao osjeæati prema oba rodi- njegovoj postupnosti, ne bi li se na taj potvrdio kao vrijedno književno ostva- i sliènim cinizmima omiljenim meðu telja. naèin oèuvala jedinstvenost, stranost i renje. Osebujno, slojevito Kertészovo hrvatskim medijskim trudbenicima. Poljuljanost osjeæaja identiteta s užasavajuæa “nedomislivost” tog isku- pripovijedanje i mnoštvo jeziènih, kul- Meðutim, prema Sziráku, jedna od obzirom na obitelj, na drugi se naèin stva. Radnja romana se, naime, odvija turnih, povijesnih i ideoloških pitanja odlika tog romana je dramatièna razlika pojaèava u politièki nametnutoj iden- kao niz dogaðaja èiji smisao glavni ju- koje ono pokreæe, ostali su, meðutim, izmeðu onoga što se oèekuje i onoga tifikaciji sa židovskom zajednicom. nak – polazeæi od onoga što vidi i èuje, tada – zbog još premoænog i èvrsto što stvarno slijedi – upravo tako stoje Kertész tu referira na vlastitu obitelj- a zatim od vlastita leksika i spoznaja institucionaliziranoga ideološkog pri- stvari i s èitateljskim oèekivanjima, sku, ali i inaèe relevantnu povijesnu koje je usvojio u školi, meðu rodbinom stupa književnosti, koji dogmatièki pripremljenima za “još jednu” knjigu o èinjenicu o asimiliranosti budimpe- i na ulici – u potpunosti promašuje. ustrajava na neupitnoj vrijednosti Auschwitzu. Ljubitelji memoaristièke štanskih Židova u maðarsko društvo. Èovjek bez sudbine može se tako èitati i mimetièkih poetièkih naèela i socija- dokumentarnosti i sliènih mimetièkih Gyurija roditelji nisu inicirali u gotovo kao kritika jezika; s jedne strane, autor listièkog “humanizma” u književnosti proznih oblika u Kertészovu romanu nijedan kulturni odnosno obièajni se- upuæuje na granice jeziène posredovne – neprepoznati, štoviše potisnuti s nalaze pripovjedaèa-adolescenta s ko- gment židovskog identiteta. Jaèanjem moæi, s druge, u postmodernom duhu, nerazumijevanjem. jim ubrzo “ne znaju što poèeti”. njemaèkog utjecaja na maðarski politi- upuæuje na njegovu svjetotvornu narav, Jedan od književnih ideologa soc- èki režim, raste izolacija i obespravlje- ali s krajnje kritièke pozicije: razotkriva Autobiografska trilogija realizma, na primjer, kritizira 1975. nost židovske zajednice, koja se u biti se jezièka uljuljkujuæa moæ ureðivanja Tek sredinom osamdesetih, svojim nevjerodostojnost autorova prikaza tek tada i prepoznaje kao zajednica, jer osjetilnih iskustava do znaèenjske tran- esejem u kojemu slavi neusporediv pripovjedaèeve adolescentske svijesti: mnogi njezini pripadnici prije rata nisu sparentnosti i kontinuiteta iz kojeg je Kertészov stil, György Spiró (roðen u njegovu kvazi-dnevnièkom kazivanju, njegovali osjeæaj meðusobne sudbinske uklonjeno sve strano, nerazumljivo i 1946.), inaèe istaknuti prozaik i naime, ima ponekad takve pojmovne povezanosti. Taj se roman, dakle, može nepoopæivo. dramski pisac, najavljuje novo razdo- konciznosti za koju intelekt jednog mladiæa interpretirati kao roman zadobivanja Nasuprot tome, Kertész se svojom blje recepcije Kertészova prvijenca u ne može biti sposoban. Za mnoge èitatelje identiteta (naglašavam: zadobivanja, a poetikom suprotstavlja takvoj jezi- Maðarskoj. Utemeljenju novih inter- bit æe pak nelagodan kronièni nedo- ne pronalaženja) kroz sudjelovanje u ènoj moæi (prema Sziráku, citiram iz pretacijskih obzora pomaže ponajviše statak emotivnog uloga istoga tog mla- sudbini židovske zajednice kakvu joj Kertészove dnevnièke proze objavljene sam Kertész: 1988. izlazi njegov ese- diæa, èime je posredno onemoguæena je zadao širi, uništavalaèki premoæan pod nazivom Dnevnik s galije, 1992.: jistièki metaroman Fijasko (A kudarc), i sentimentalna, suosjeæajna identifi- povijesni kontekst Drugoga svjetskog Èovjeka možda ne èini piscem nekakva daro- a 1990. bernhardovski impulzivan kacija s njime. Distanciranost od kon- rata. vitost, nego to što ne prihvaæa jezik i gotove Kadiš za neroðeno dijete (Kaddis a meg nem vencionalne emotivnosti i moralizma, To je, na jedan zastrašujuæe ironièan pojmove); njegov se junak neprestance született gyerekért). Kertész pridobiva tolika je da, prema Sziráku, mladog naèin, roman o odrastanju, odgojni koleba u svojoj upotrebi jezika i kroz širi èitateljski krug koji ta tri romana Gyurija Kövesa prije možemo percipi- roman – Bildungsroman. Szirák smatra roman doživljava takve lomove koji percipira kao autobiografsku trilogiju. rati kao jednu pokretnu “perspektivu”, da Kertészov roman gotov nedvoj- nam ilustriraju procesualnost, odnosno Problemi kao što su odnos izmeðu nego kao glavnog junaka. Njegova beno aludira na Goetheova Wilhelma diskontinuiranost jeziènog subjekta. osobnog iskustva, sjeæanja i pripovije- neukotvljenost u vlastiti vrijednosni Meistera, paradigmu tog tipa romana. U Roman je podijeljen u devet poglavlja i danja, jeziènog posredovanja povijesno sustav èini ga povodljivim za stranim doslovnom smislu te rijeèi, Kertészov svako ima specifiènu vremensku stru- toliko jedinstvenog i zaprepašæujuæeg glasovima, naime za stavovima ljudi oko je roman dekonstrukcija tog romanes- kturu; istièe se središnje, peto pogla- V/117, 20. studenoga 2,,3. 37 kritika

Distanca između unutarnjeg vremena junaka, to jest sposobnosti razumijevanja događaja, i povijesnog tempa zbivanja, tolika je da izaziva spontane izljeve smijeha. Taj gorki humor ima duboke jezične i ideološke korijene i jedan je od specifičnih efekata autorove poetike vlje, u kojem Kövesova dobroæudna æuje svoj prilog izgradnji ideološkog spremnost na prilagoðavanje i poduku spomen-parka, kao i spektakularnom dolazi do oèajnièke samorefleksije: holivudskom poticanju na zaborav Gyuri napokon dolazi do svijesti da se (Schindlerova lista). Kertészovo pri- ni kriv ni dužan nalazi u logoru smrti. povijedanje je tako nezanemariva nit U poglavljima što slijede, iskustvo one tradicije govora o holokaustu koju Arbeitslagera: Buchenwalda i Zeitza, èine djela Hanne Arendt, Tadeusza iznosi se kao fizièka nemoguænost Borowskog i Prima Levija. prilagoðavanja, kao nužno i ubrzano U svrhu poticanja i promicanja hrvatskog kazališnog stvaralaštva odumiranje svih vitalnih psihièkih i Sjećanje je bit unutarnjosti Ministarstvo kulture Republike Hrvatske raspisuje fizièkih oslonaca osobnosti. Na kraju, uputio bih na još jednu moguænost išèitavanja tog romana, a Odbijanje spomen-parka koju nam nudi etièka misao filozofa NATJEČAJ Posljednje poglavlje, poglavlje po- koji je takoðer duboko proživio židov- vratka “kuæi”, neka je vrsta metapoeti- sku sudbinu, Emmanuela Lévinasa. za Nagradu za dramsko djelo“Marin Držić” èkog uprizorenja problematike ispripo- Odbijajuæi u razgovoru s novinarima vjedivosti tog iskustva. Upravo nam to usporedivost holokausta s bilo kojim za 2003. godinu posljednje poglavlje pomaže razumjeti simbolom, dakle bilo kakvu sinkronu važnost Kertészova književnog ostva- reprezentaciju, glavni junak György renja. Köves odbacuje “dobrohotno” Köves ustrajava na dijakroniji, na isku- novinarevo zanimanje za njegovu su- stvu vremena u logoru, iskustvu za U natječaju mogu sudjelovati autori s novim dramskim djelima dbinu: odbija usporedivost tog iskustva koje se može reæi da je prava tema ro- pisanim hrvatskim jezikom koja u 2003. nisu niti izvedena niti s bilo kakvim tradicionalnim simbolom mana, nasuprot vjerodostojnom opisu (pa èak i s “paklom”), i jednako tako, života u logoru. To se iskustvo vreme- objavljena. Svaki autor može prijaviti na natječaj jedno djelo medijsku, ideološku uporabljivost vla- na kroz mnoštvo svojih manifestacija i neovisno o vrsti i tematici djela. Dramska djela se prijavljuju pod stite prièe. U razgovoru s nekadašnjim modifikacija artikulira u dnevnièkom punim imenom i prezimenom. susjedima, pak, odbija i pripovjedni pripovijedanju. Raspravljajuæi sa svo- modalitet koji polazi od pasivnosti i jim nekadašnjim susjedima, Köves im nedužnosti žrtve povijesnih dogaðaja. predbacuje kako oni registriraju samo II. Glavni junak uoèava da njegovi susjedi protok vremena, a ne i onu potenci- Natječaj provodi posebno Natječajno povjerenstvo koje imenuje opisuju ratne dogaðaje bezliènim i svr- jalnost koju donosi svaki trenutak, ministar kulture RH. Dodjeljuju se tri nagrade. šenim glagolom došlo je, on ih naprotiv ono još nije. Unutarnjost se, prema upuæuje na njihove korake, na unutarnje Lévinasu, manifestira kao odgoda, kao III. vrijeme koje je u sebi u svakom trenu- ono još nije totalizacije i podvrgavanja Nagrada se sastoji od novčanog iznosa koji određuje Ministarstvo tku, makar potencijalno, krilo i druge biæa odreðenom povijesnom poretku. kulture RH i prigodne skulpture u bronci. moguænosti osim prilagoðavanja i po- Unutarnjost ima vremena. Vremenski koravanja sudbini. poredak unutarnjosti konstituira se IV. U svojim kasnijim djelima Kertész kao niz prilika, Kövesovim rijeèima Za izvođenje nagrađenih djela na ovom natječaju kazališta će biti æe još više radikalizirati svoje stavove, svaka je minuta zapravo mogla donijeti i posebno stimulirana u roku od dvije godine od objave natječaja. neprestance se vraæajuæi, èak citirajuæi nešto novo. Stavljajuæi težište svojega svoje ranije spise. Ta je autoreferen- pripovijedanja na unutarnje vrijeme V. cijalnost u njegovu sluèaju obojena u njegovoj diskontinuiranosti, rasci- Tekstovi za koje se raspisuje natječaj dostavljaju se u tri primjerka kritikom zapisanog, reèenog, odnosno jepljenosti izmeðu sreæe, èežnje za ukazivanjem na neponištivu udalje- životom, poduke od Drugog i nasilja Ministarstvu kulture, Zagreb, Runjaninova 2, s napomenom: Za nost izmeðu ispripovijedanoga i doži- Bezliènog, Kertész ustvari jedinim Nagradu “Marin Držić”. vljenog, izmeðu unutarnjeg vremena putem dolazi do moguænosti nazna- VI. osobnosti i pripovjednog, odnosno èavanja jedinstvenosti iskustva holo- povijesnog vremena. Ta živa nepomi- kausta. Kövesov odnos prema sudbini Tekstovi koji ne budu nagrađeni, vraćaju se autorima na njihov renost s jeziènom i povjesnièarskom koja mu je zadana (iako nije moja, ja zahtjev. Jedan primjerak svih tekstova Ministarstvo zadržava u svojoj rutinom ima destabilizirajuæi uèinak na sam je morao proæi), koji se nakon svega dokumentaciji. vrlo raširenu manipulaciju s iskustvom obræe u i sada veæ moram poèeti nešto s holokausta, koja to iskustvo smješta njom, govori o snazi unutarnjosti koja VII. u zakljuèenu, zauvijek odigranu pro- se, prema Lévinasu, ponajbolje oèitu- Natječaj je otvoren trideset dana od dana objave u tisku. šlost. Njegovo obraæanje potencijalima je u fenomenu sjeæanja: Sjeæanje reali- Rezultati natječaja objavit će se u dnevnom tisku. književne tekstualne poetike, kako zira nemoguæe: naknadno sjeæanje preuzima piše Szirák, daje moguænost realizacije pasivnost prošlosti i njome vlada. Kao interpretativno nedovršivih diskurzi- preokretanje historijskog vremena, sjeæanje MINISTARSTVO KULTURE RH vnih zapisa, èime njegovo djelo uskra- je bit unutarnjosti. 38 V/117, 20. studenoga 2,,3.

kritika

Vizija koja ubija svakoga tko je doživi

Steven Shaviro kalnu alternativu i Bushu i Bin Ladenu, predodžba ga pogleda. Dvostruki kraj filma – oèito jer ono odbija prihvatiti podrazumijevanje Èina prazna, razrješenje, nakon kojega slijedi preokret globalnoga kapitalistièkog tržišta kao jer Žižek ne objašnjava što bi moglo u kojem opasnost nije nestala – sam je jedinoga zamislivog obzora ljudskog živo- saèinjavati takav Èin, kako bi se moglo po sebi žanrovski klišej, ali oba su “zavr- Fascinantan i iritantan Žižek, ta danas. Sve su to stvari koje je uistinu doæi do trenutka njegova izvršavanja šetka” emocionalno snažna. Izlazak leša uznemirujuće i perverzne priče Kelly potrebno reæi, a koje nisu izreèene u ma- i kako bi to zapravo promijenilo iz bunara zaista je lijep. Glavna tema instream diskursu (èak ni u, ili posebice stvari u svijetu (na naèin na koji to elektronièkih medija kao vektora konta- Link, video koji ubija Hidea Nakate, ne u mainstream ljevièarskom diskursu èine povijesni primjeri koje nudi za minacije takoðer je poetski primjenjiva kaleidoskop jakobinskog nasilja i poput onoga Noama Chomskog). takav Èin: on spominje Lenjinovu (i èini se da je baš sada u zraku: slièan Što je onda u toj knjizi i u Žižeka boljševièku revoluciju i De Gaulleovo scenarij, videa koji ubija svakoga tko okrutnosti Alexa Coxa – stižu novi opæenito ono što smatram iritantnim, organiziranje snaga Slobodne Francuske ga pogleda, možemo pronaæi u romanu radikalni rizici neljudske otvorenosti bezumnim i odvratnim? Pa, prvo i nakon nacistièko-petenovske okupacije Infinite Jest, Davida Fostera Wallacea; najopæenitije, to je naèin na koji Žižek Francuske). Tu vidimo neku vrstu ista je tema, samo s pjesmom umjesto kao iz šešira izvlaèi Lacana (i Hegela) batajovskog razmetanja hrabrošæu, no bez videa, osnova romana Lullaby, Chucka kako bi razriješio gotovo svaki paradoks i Batailleove pripadajuæe (i neusporedive) Palahniuka. No, osobit preokret u filmu, kako bi pokazao da je trenutaèno stanje ironije. Ukratko, premda volim èitati koji ovdje neæu spomenuti kako ne bih lavoj Žižek najfascinantniji je stvari, paradoksalno, upravo suprotno o radikalnom ‘transcendentalnom Riziku’ upropastio doživljaj bilo kome tko ovo suvremeni teoretièar: uvijek ga od onoga kakvim se èini. Unatoè Èina, ne vjerujem Žižekovim politièkim èita a još nije pogledao film, posebice je smatram uvjerljivim, iritantnim, Žižekovoj dosjetljivosti u citiranju zahtjevima u vezi s njim. snažan). oštroumnim, bezumnim, poticajnim i tih autoriteta i stvaranju argumenata, odvratnim, naizmjence – no nikada dosa- rezultat je u konaènici daleko preuredan Kelly Link Tragedija osvetnika dnim. Osim toga, piše previše da bih sve i programatski. (To je jedan od razloga Kratke prièe Kelly Link, od kojih su Alex Cox uglavnom je poznat samo po to pratio. Njegova posljednja knjiga koju zašto više volim teorijsko stajalište koje mnoge skupljene u knjizi Stranger Things jednom, svojem prvom filmu Repo Man. sam proèitao Dobrodošli u pustinju stvarno- je eklektiènije i više raznoliko u svojim Happen, èudesne su na takav naèin da No, on u stvari snima odliène, inovativne sti! nije izuzetak… izvorima.) Osim toga, njegova gorljivost se gotovo potpuno opiru opisu (barem filmove veæ dva desetljeæa, uglavnom Ta je knjiga razmišljanje o politici u suprotstavljanju lijevo-liberalnoj izmièu mojoj moæi opisa). Mogao bih te izvan Hollywooda i bez pristupa holi- poslije 11. rujna. Žižek nudi (kao što to amerièkoj “politièkoj korektnosti” prièe nazvati nadrealnima, mogao bih ih vudskim financijama. Mnogi njegovi èesto èini) okrepljujuæu kritiku liberalna, odvodi ga do prilièno dvojbenih stajališta, nazvati neobiènima; oba su pridjeva to- filmovi nisu dobro distribuirani i teško multikulturalna pluralizma – ideolo- kao kada, prilièno nevjerojatno, naziva èna, no oba su preblaga i previše izlizana ih je vidjeti, no meðu onima koje sam giju zajednièku animiranim likovima protupornografski pravnièki aktivizam da bi toèno prenijela dojam jedinstveno- gledao mislim da su Sid i Nancy, Walker Disneyjeve korporacije i desnièarskim Catherine MacKinnon prevladavajuæim sti njezine proze i oštroumnosti njezine i El Patrullero, u najmanju ruku, remek- pristašama Howarda Deana – ukazu- amerièkim feminizmom. Kao izjašnjavanje vizije. Sve njezine prièe srièu oèaravajuæe djela. Tom nizu sada možemo dodati juæi da je on u stvari uvelike sukrivac u o amerièkom feminizmu to je snolike scenarije unutar apsurdistièkih Coxovo najnovije djelo Revengers Tragedy. Bush/Ashcroftovu ratu protiv terorizma i smiješno i èini se da u njemu doista okvira, s mnogo humora u detaljima i Film je uprizorenje istoimenoga jako- suosjeæajnu konzervativizmu za koje tvrdi nema drugog smisla osim Žižekove strujanja strahote koja ipak nikada ne binskog komada Thomasa Middletona da im se suprotstavlja. Što se toga tièe, želje da diskreditira cijeli feminizam probijaju na površinu. One su uznemiru- smješteno u suvremenost ili bolje reèeno, Žižek uvjerljivo (i to s pravom, prema povezujuæi ga s odbojnim stavovima juæe i perverzne kao što su i ljudske želje u blisku buduænost, u postapokaliptièni, mojemu mišljenju) dekonstruira Bushevu MacKinnonove. (Takav je pristup uvijek uznemirujuæe i perverzne ako ih prljavi Liverpool. Ubojstvo, silovanje, mi/oni opreku demokracije protiv Al osobito kontraproduktivan ako je ono što pogledamo dovoljno iskreno i dovoljno incest, bratoubojstvo, samoubojstvo, Qaide, pokazujuæi kako su obje strane želimo kritizirati naèin na koji mnoge jasno; osim toga, takve su fraze sklone osveta, podmitljivost, korupcija i groteska simptomatiène za isti svjetski sustav bijele amerièke feministice odbijaju ukazati na neku vrstu egzistencijalne (otrovane lubanje!) redovito se zbivaju; kapitalistièke globalizacije. Èineæi to, priznati vlastitu privilegiranost u odnosu tjeskobe i težine koje uopæe nema u tim Middletonova se vizija dobro prevodi u on pogaða i one liberale (poput Alana na klasno ili globalnu lošu raspodjelu prièama; umjesto toga, u njima nalazimo suvremeni svijet prljavih sirotinjskih èe- Dershowitza – Žižekov primjer, ili bogatstva). djeèju otvorenost (neki podsjeæaju na tvrti i pomodnih klubova. Coxova je režija Christophera Hitchensa i Paula Bermana No, naposljetku, èemu najmanje djeèju književnosti, na nešto poput Girl’s uvijek vizualno inovativna, s fluidnim – moj primjer) koji su na kraju sukrivci u vjerujem kod Žižeka (premda mu Own Adventure) koja je takoðer gotovo pokretima kamere, neobiènim kadrovima Bush/Ashcroftovoj represiji zbog prihva- se, mogli bismo reæi, estetski divim) neljudska ili nadljudska, te lakoæu, fri- i neoèekivanim rezovima i umecima. æanja križarskog rata protiv Al Qaide, i jest ono što mogu nazvati samo volnost i dražest (mislim to kao najveæi Soundtrack je uglavnom vibrirajuæa dance ljevièare (poput Noama Chomskog, koji hiperromantizmom. Nasuprot pozicijama moguæi kompliment). Spol autora sigur- glazba, a tu je i velika raznolikost naèina je neimenovana, ali oèita Žižekova meta) sukrivnje koje prokazuje – poput no utjeèe na sve to; ne mogu zamisliti govora, od Middletonova nevezanog sti- koji provode neku vrstu viktimizacijskog salonskog ljevièarenja amerièkih profesora da te prièe, niti bilo što slièno, napiše ha i slenga britanske radnièke klase, do raèuna i na kraju umanjuju strahotu na- (ljudi, poput mene, koji kupuju njegove muškarac, iako u njima nema ništa što je formalna, standardizirana jezika medija pada 11. rujna ili potpuno opravdavaju te knjige, pozivaju ga u svoje kampuse i stereotipno “žensko”. No, to je takoðer i politièkih govora. Film je u cjelini i ka- napade zbog veæeg broja mrtvih koji je odlaze slušati njegova predavanja) – on neprikladan, iako toèan komentar. Jedina leidoskopski i suptilan, i doista uspijeva SAD uzrokovao tijekom godina. Mislim nudi viziju egzistencijalne obveze kojoj usporedba koje se mogu sjetiti za Kelly prenijeti ton komada, koji je istodobno i da je Žižek potpuno u pravu kada odba- èovjek mora žrtvovati svoju udobnost, Link jest Jane Bowles. U stvari, ona nihilistièan i apsurdan. cuje oba oblika svoju imovinu, pa i èak svoj život; viziju uopæe ne nalikuje na Bowlesovu, osim dvosmislenosti ultraradikalne obveze primjerene u jednome: obje imaju smisao za humor (Ne)kultni fi lmovi i umjesto revolucionarnome èinu, kjerkegorovski koji je nekako transcendentan, da tako Gledanje tog Coxova filma neki dan toga ustrajava skok u ništavilo, radikalni rizik… bez kažem, na granicama moguæeg razumi- podsjetilo me na druge novije filmove na etièkom garancije u vezi s krajnjim ishodom. Bilo bi jevanja, ali koji ne proizlazi iz situacija koje se, prema mojemu mišljenju, MORA stajalištu koje prelagano reæi koje su opisane, nego ga nekako same prepoznati kao velike kultne filmove, osuðuje i Al da sam Žižek situacije pretpostavljaju. Nisam siguran no koji to iz neobjašnjivih razloga nisu. Qaidu i ameri- ne nudi ništa da sve to uopæe ima smisla, no rijetko se Ovdje je kratki popis koji treba imati èku imperija- više dokaza dogaða da me pisac proze, osobito onaj na umu. Sve su to zapanjujuæi filmovi listièku politi- o riskiranju kojeg smatram tako prekrasnim, toliko koje gotovo nitko nije pogledao i koji ku, te u stvari vlastita života ostavi bez rijeèi. tek trebaju dobiti nešto poput priznanja prepoznaje za takav Èin koje zaslužuju; nemaju èak ni underground njihovu pove- od amerièkih Ringu ugled, recimo, odlièna filma Richarda zanu struktu- profesora èiju Film Ringu Hidea Nakate doista je Kellyja Donnie Darko. ru, naèin na samodopadnost jeziv horor film koji svakako zaslužuje To su: New Rose Hotel Abela Ferrare, koji se hrane i radikalizam svoj kultni ugled. Snaga filma proizlazi The 24 Hour Woman Nancy Savoce, Perdita jedno drugim. kritizira. No, iz minimalizma i hladnokrvnosti, je- Durango Alexa de la Iglesie i Crush Alison Moramo usvo- mislim da je dnako kao i iz èinjenice da mi gledatelji Maclean. jiti stajalište pošteno reæi gledamo (èudan, razlomljen i neobièno koje nudi radi- da je takva proganjajuæi) video koji ubija svakoga tko S engleskog prevela Lovorka Kozole V/117, 20. studenoga 2,,3. 39 40 V/117, 20. studenoga 2,,3.

@nimal portal

Dorino Manzin Manjine civilnoga društva

avnost vas poznaje kao stavke da postoje razlièiti ljudi Snježana Klopotan – Mi smo kao grupacija i McDonald’su, koji godišnje predsjednika Iskoraka, i razlièite sklonosti – politièke, ljudi vrlo diskriminirani u pobije milijune goveda. To je udruge za promicanje i seksualne, prehrambene i sl. društvu i susreæemo se s uža- prestrašno. zaštitu različitih spolnih usmje- Ta uniformnost kulture, obi- snim problemima. U današnje Pratite li rad gej udruga u renja, no manje je poznato da ste èaja i tradicije je zajednièki Etički tretman životinja vrijeme druge manjinske svijetu koje se ujedno zalažu za vegetarijanac. Što vas je ponu- problem. Nije problem u tra- apsolutno je dio civilnoga zajednice možda se ipak neæe prava životinja i što mislite o kalo na vegetarijanstvo? diciji, nego u tradicionalizmu, suoèiti s tolikom kolièinom takvoj vrsti aktivizma? – Više toga. U poèetku kao što nije problem u moralu društva, u civilnom društvu nasilja i moguænošæu da te – Da se mene pitalo, više zdravstveni razlozi, no nego u moraliziranju. Ta dva danas treba postojati širi netko napadne na cesti zbog najradije bih se bavio i miro- tek kada sam poèeo studirati para opreènih kategorija oèi- sumnje da si gej. Dakle, kad si vnim aktivizmom i opæenito indologiju, ozbiljnije sam se tuju se i kod gej prava i kod konsenzus među različitim u takvoj situaciji postaješ sen- ljudskim pravima, gej pravi- upoznao s indijskom filozofi- prava životinja. tipovima udruga koje se bave zibilniji i poèinješ razmišljati ma, pravima životinja, itd. jom, koja se velikim dijelom Koliko je gej populacija u malo i šire. Zato nije bez veze Meðutim, mislim da nije temelji na vegetarijanstvu. Hrvatskoj uopće zainteresirana ljudskim pravima i srodnim da se u našem programu, osim ozbiljno da se netko bavi svim To, naravno, nije oduvijek za vegetarijanstvo i za prava područjima ekološke mudrosti, spominje i i svaèim pa onda sve što radi, bilo tako, jer su se u vedskom životinja? mir. Sudjelovali smo u prosvje- radi polovièno. Koliko god da sustavu životinje itekako – Iz internih razgovora si- dima protiv rata u Iraku, èime simpatiziram Prijatelje živo- klale u obredima, ali hindu- guran sam da u Iskoraku ima smo jasno htjeli dati do znanja tinja i aktivizam za prava ži- izam i budizam se, kao dvije oko 30 posto vegetarijanaca. da se zalažemo za antiratnu votinja opæenito, nikad nisam najprominentnije istoènjaèke Naravno, razlozi su razlièiti, politiku i izgradnju mira, to- htio aktivno u tome sudje- religije, u velikoj mjeri teme- ali sigurno je da kod veæine lerancije i nenasilne komuni- lovati, baš zato što se bavim lje na vegetarijanstvu. Prema ljudi u Iskoraku koji su ve- kacije. “George Double Idiot Iskorakom i to je nešto što njihovim etièkim tumaèenjima getarijanci ili vegani postoji Bush” uspio je Crkvu i Iskorak želim provesti u potpunosti. apsurdno je usporeðivati kla- etièka motivacija i da smatraju ujediniti u otporu prema ratu Ipak, kada razmišljam o svemu nje krave s ubiranjem mrkve neprihvatljivim da èovjek ubija u Iraku… doista je èarobnjak. tome, èini mi se da ljudski rod iz zemlje. Iako, principijelno životinju kako bi preživio kada Isto tako, koliko god da mu- na neki naèin napreduje, kako gledano, i jedno i drugo jest može živjeti i na biljnoj hrani. škarci èine veæinu èlanova se oèovjeèuje s vremenom. ubojstvo, to je neusporedivo Kako je vaša okolina pri- naše udruge, ona se zasniva na Prije 500 godina nije bilo ni zbog kolièine patnje koju doži- hvatila dvostruko nepopularan feministièkim principima, jer govora o pravima žena, a ipak vljava životinja. Vegetarijanac životni izbor – deklarirali ste se da nije bilo feminizma ne bi se od emancipacije žena od sam veæ devet godina i primi- kao homoseksualac, i kao vege- bilo ni gej aktivizma. Osobno devetnaestog stoljeæa do danas jetio sam da se mnogo bolje tarijanac? smatram, a i drugi, s obzirom napravio znaèajan pomak. Od osjeæam, da sam pokretniji, – Iskreno, na više sam pre- na to da su na skupštini jedno- sedamdesetih godina prošloga smireniji, imam više energije drasuda naišao meðu homo- glasno prihvatili taj program, stoljeæa znatno se više poèelo i snage, i to se konkretno vidi. seksualnom populacijom zbog a možda i nisu vegetarijanci, raditi na pravima seksualnih Vegetarijanstvo bih preporuèio svojeg vegetarijanstva, nego da je etièki tretman životinja i rodnih manjina. Postavlja se svakome, jer je doista zdravo, meðu vegetarijancima zbog apsolutno dio civilnoga druš- pitanje hoæe li i prava životinja u svakom smislu. homoseksualnosti. Naravno, tva. Volio bih kad bi se udruge ikada doæi do razine politièkog to nije opæe pravilo. Sigurno je koje promièu prava životinja mainstreama i hoæe li u bu- “Što ti onda jedeš?” da meðu gej populacijom kao i više pridružile toj civilnoj sce- duænosti vegetarijanstvo biti Koliko ste takvim osobnim meðu straight populacijom ima i ni, naravno, pod uvjetom da nešto što æe se smatrati poli- izborom utjecali na bliski krug vegetarijanaca i okorjelih meso- ih ta civilna scena u Hrvatskoj tièki korektnim. To je teško ljudi iz svoje okoline? jeda. U našem društvu èovjek prihvati. Mislim da u civilnom prognozirati. Osobno mislim – Neki u mojoj obitelji da bi zaista postao tolerantan društvu danas treba postojati da vegetarijanstvo neæe biti postali su vegetarijanci nakon oèito mora biti manjina u sva- Ljudi često kažu da jedan širi konsenzus meðu nužan imperativ za civilno mene, no uistinu nikog nisam kom pogledu, a ja sam na neki razlièitim tipovima udruga društvo, ali æe to sigurno biti, prisiljavao na to jer mislim naèin i etnièka manjina. Dakle, su homoseksualci koje se bave ljudskim pravima što se veæ i sada nazire, etièki da to ne bi bilo korektno. U ako si nacionalna i seksualna neprirodni i i srodnim podruèjima. Ja vidim tretman životinja. To znaèi da poèetku sam stalno slušao manjina, manjina u prehrambe- mirovni aktivizam, ženski æe se, prije svega, znanstveni pitanja poput: “A što ti zaboga nim navikama, onda i vjerska… nastrani i da aktivizam, LGBT aktivizam, radovi morati temeljiti na onda jedeš?”. Ljudi jednosta- moraš biti tolerantan. prava etnièkih, nacionalnih i odreðenom etièkom kodeksu, vno ne znaju da je vegetari- toga nema čak vjerskih zajednica te životinj- u smislu da se nijedno živo janska kuhinja toliko raznolika Ekološka mudrost ska prava kao cjelinu. biæe, pa tako ni životinju, ne i uopæe nije istina kada kažu U programu Iskoraka u stavci ni u životinjskom Na koji način Iskorak kao može podvrgnuti muèenju da je skuplja. Svojedobno sam “ekološka mudrost” zalažete se za udruga u praksi provodi načela kako bi se dokazala neka znan- potpisao peticiju za uvoðe- pravo na zdrav okoliš, ekološki svijetu, a kada im ekološke mudrosti? stvena èinjenica. nje vegetarijanskih obroka prihvatljiv gospodarski razvoj, pokažeš da ima, – Kada se poèeo organizi- u studentske menze i to se zaštitu i etički tretman životinja rati Gay Pride poèetkom ove Različitofobija, ostvarilo. S obzirom na kvali- i biljaka te bioetičku zakonsku tada kažu: “Pa godine, na Odboru Zagreb predrasude i mentalni tetu hrane koja se tamo nudi regulativu. Zašto ste odlučili Pridea donijeli smo odluku poremećaji mislim da je to prilièno dobra takve stavove uvrstiti u svoj nismo mi životinje” da neæemo tražiti novac od Smatrate li da možemo go- kuhinja. Isto tako, kad putuje- program? amerièkih i britanskih dona- voriti o istoj vrsti diskriminacije te avionom morate unaprijed tora zbog rata u Iraku, a isto kada su u pitanju homofobija, najaviti da želite vegetarijan- tako ni od mlijeène i mesne mizoginija, rasizam i sl. kod ski obrok. Dakle, oni polaze od industrije. Da budem iskren, ljudi i specizam, diskriminacija pretpostavke da svi jedu meso. prilièno sam pragmatièan, zbog pripadnosti drugoj vrsti, To, naravno nije krucijalni pa smatram da je bolje uzeti kod životinja? problem, ali je jedan od po- novac od mesne industrije, – Svakako. U Hrvatskoj po- kazatelja da se prehrambene pa ih trošiti na ljudska prava, stoji neokonzervativni pristup navike u našoj kulturi temelje nego da oni to dalje ulažu u svemu. Nameæe nam se da svi na mesu. Analogiju vidim u ubijanje životinja. Tako bih moramo biti bijelci, Hrvati, heteronormativnosti – pretpo- vrlo rado uzeo od Amerikanaca katolici i, naravno, heterose- stavlja se kako smo svi hete- milijune dolara i potrošio ih na ksualci. “Neæeš ti za nedjeljni roseksualni. Ako nisi, onda promociju svih ljudskih prava, ruèak jesti neku travu, zna se je to nešto èudno i neobièno. dakle i socijalnih, u Hrvatskoj. što se jede, a petkom možemo Dakle, ne polazi se od pretpo- Isto tako bih rado uzeo novac jesti ribu, jer nije meso.” To se V/117, 20. studenoga 2,,3. 41

@nimal portal

i u oko pedesetak životinjskih vrsta, od kojih se istièu pri- nimal mati, morski sisavci, kopitari, zvijeri, glodavci i ptice. Neka istraživanja su, na primjer, po- Borba protiv kazala da su svinje gotovo 100 portal posto biseksualne. Èinjenica je da homoseksualno pona- šanje nije iskljuèivo ljudska neznanja karakteristika. Znanstvena istraživanja tu èinjenicu potvr- zove razlièitofobija. Ljudi, ne ðuju, odbacujuæi pritom èvr- dnicom splitske podružnice Jedina pogreška ste, ali, dakako, neutemeljene Snježana Klopotan razmišljajuæi, preziru sve što je prirode udruge Prijatelji životinja predrasude. U mnogih se vr- te Nikolom Viskoviæem, drukèije, sve što je imalo razli- Koliko je etičan lov, osobito sta mogu ostvariti i doživotne pravnikom i autorom knjige èito, neovisno o èemu je rijeè. pod parolom očuvanja prirode i veze meðu homoseksualnim Spektar o nasilju nad Životinja i èovjek. Veæi broj Da se barem malo uzdignemo ekološke ravnoteže? partnerima. Kod bonobo maj- životinjama Spektrovih stranica posveæen iznad svoga prašnjavoga dvori- – Nikako ne mogu razu- muna, kojima je seksualnost je i ekologiji, a istièu se prilozi šta, bili bismo sretniji. mjeti da dopuštamo jednom roj 23 nagraðivanog sre- temelj svih socijalnih intera- o projektu DružbAdria i popis Homoseksualci u svijetu po- Ralfu Schumacheru da dolazi dnjoškolskog magazina kcija, 50 posto svih seksualnih ovogodišnjih ekoloških inci- larizirali su se oko pitanja treba u Hrvatsku ubijati medvjede. Spektar naslovnim sloga- aktivnosti zauzima homose- denata u Hrvatskoj. Znaèajno li, primjerice, lijek za AIDS tra- Gadi mi se vlast koja to dopu- nom I životinje muèe, zar ne? na- ksualno ponašanje. Kod riba mjesto u broju zauzimaju žiti testiranjem na životinjama, šta i ja bih toj osobi doživotno javljuje kao temu broja nasilje se javlja transseksualnost, pa i razgovor s Aleksandrom odnosno na primatima, s obzi- zabranio ulazak u Hrvatsku. S nad životinjama. Društveno mogu promijeniti spol u svrhu Štulhoferom o seksualnosti, rom na to da se AIDS smatra kojim pravom on ide sportski osviješteni uèenici i uèeni- reprodukcije. Kod pingvina tekstovi o ratu u Iraku, repor- “gej kugom” i usko se veže uz gej ubijati medvjede? Isto tako, u ce Kemijske škole u Zadru, se javlja èak i prostitucija, a taža s antiratnog prosvjeda u populaciju. Istri su napravili veliki ogra- voðeni profesorom Edom postoji i situacija da istospolni Zadru u veljaèi ove godine te – Ja bih to izjednaèio s ðeni prostor s fazanima, zatim Konèuratom, i ovaj su se put parovi odgajaju mlade. Ljudi esej o zagljupljivanju nacije drugim testiranjima lijekova doveli turiste, obièno iz Italije prihvatili obrade provokativne èesto kažu da su homoseksu- emisijom Story Super Nova. za bolesti poput tuberkuloze, ili Slovenije, dali im puške u i slabo osviještene teme, s je- alci neprirodni i nastrani i da Kvalitetom pisanja i predanim raka i sl. Osobno sam vrlo ruke i onda ih pustili da ubi- dnakom hrabrošæu, otvoreno- toga nema èak ni u životinj- bavljenjem ozbiljnim društve- zdušno protiv testiranja na jaju fazane u tom ograðenom šæu i živim kritièkim duhom skom svijetu, a kada im po- nim pitanjima Spektar daleko životinjama i cijelo pitanje prostoru. I to se smatra spor- kao i kod prethodnih tema o kažeš da ima, tada kažu: “Pa nadilazi okvire standardnog treba sagledavati u širem tom! Opæenito mislim da je nacionalizmu, homofobiji i sli- nismo mi životinje”. Ta dvo- srednjoškolskog èasopisa i kontekstu. Èovjek ne može lov zloèin i da samo psihopati ènim nepopularnim pitanjima. struka mjerila, to licemjerje, može mnogim hrvatskim tje- zbog bilo kojih svojih ciljeva koje treba dubinski lijeèiti Temat otvaraju informativni na najbolji naèin je definirao dnicima poslužiti kao primjer podvrgnuti muèenju i torturi mogu smatrati sportom ubija- i podrobno istraženi èlanci o znanstvenik James Weinrich pametnog pisanja, izniklog iz drugo živo biæe. To je moj nje drugih živih biæa iz razo- pokusima na životinjama, koji rekavši da kada životinje rade kritièkog razmišljanja svojom konaèni stav, iako mi je jasno node. Znam da to grubo zvuèi, ukljuèuju i popis tvrtki koje da o tome još dugo neæe doæi ono što nam se sviða, onda ka- svoje kozmetièke proizvode glavom i srcem. a osim toga, ne volim kada žemo da je to prirodno, a kada do konsenzusa. Meðutim, se nekoga tek tako proglaša- (ne) testiraju na životinjama. testiranje životinja u kozme- rade ono što nam se ne sviða Treba spomenuti da su Projekt Zašto va bolesnim… znate i zašto (kolju jedna drugu i sl.), onda vegetarijanstvo? tièkoj industriji smatram to kažem. No, za sve treba suradnici Spektra, nastojeæi kažemo da je to bestijalno. Dana 5. studenoga udruga perverzijom. Prema nekim imati argumente. Mislim da što kvalitetnije obraditi temu Na nekim Internet stranica- Prijatelji životinja organizirala svjedoèanstvima, osobito iz je dobro ako je èovjek vege- vivisekcije, pokušali doæi ma može se pronaći stav da je je na Fakultetu politièkih organizacije PETA-e, možete tarijanac. No, èak i ako nije, do podataka o korištenju zooseksualnost, iskorištavanje znanosti projekciju kratkog vidjeti kako kozmetièka indu- ako ima svoje životinje koje životinja u laboratorijskim životinja na seksualan način, filma 1994., u kojem se pri- strija testira svoje proizvode uzgaja i ako ih ne podvrgava istraživanjima i testiranjima u ista vrsta orijentacije kao i ho- kazuju razlièiti oblici nasilja kapanjem kiseline zeèevima patnji kao što je sluèaj u ma- Hrvatskoj. Kao što se moglo i moseksualnost, biseksualnost i nad životinjama. Nakon pro- u oèi. Ili, recimo, da bi se sovnoj mesnoj industriji, onda oèekivati, od institucija koje heteroseksualnost? jekcije uslijedila je vrlo živa ustanovio ph faktor kreme za je to nešto drugo. Isto tako, se u Hrvatskoj bave takvim – Kada postoji samosvjesni diskusija o vegetarijanstvu te sunèanje, mažu miševe time i ne možeš zamjeriti Eskimima istraživanjima dobili su odgo- odabir odraslih, mentalno o zaštiti i pravima životinja. lijepe ih na aluminijske folije. što nisu vegetarijanci. Dakle, vor kako o tome ne smiju go- zdravih osoba, možemo govo- Projekcija i rasprava organizi- Odvratno! postoje neke uvjetovanosti u voriti. U okviru temata slijede riti o privatnoj stvari pojedin- rani su kao dio projekta Zašto Koliko se osobno pridržavate životu koje ne kontroliramo. tekstovi o uzgajanju i ubijanju ca i neèemu na temelju èega vegetarijanstvo? Prijatelja ži- etičkih načela, na primjer pri Kad bih sada umirao od gladi, životinja radi dobivanja krzna, se tu osobu ne smije diskri- votinja i FARM Sabina Fund. kupnji kozmetike ili odjeće? vjerojatno bi moj instinkt bio o izlovu kitova, o iskorištava- minirati. Sve drugo gdje toga FARM (Farm Animal Reform – Nosim jaknu od umjetne da pojedem meso, samo da nju i ubijanju životinja u svrhu nema, dakle, kada je rijeè o Movement) je amerièka naci- kože. Stvarno ne znam što se bih preživio. Ali, pucati na zabave (borbe s bikovima, nekome mora dogoditi u glavi djeci, mentalno retardiranim onalna, od poreza osloboðena životinju i to nazvati spor- borbe životinja, lov, cirkus), o da bi ubio prekrasnu zmiju i osobama i životinjama, koje edukativna organizacija, koja tom, to smatram mentalnim prihvatilištima za napuštene da bi nosio/la torbu od nje- ne mogu dati takav pristanak, se bavi zagovaranjem biljne poremeæajem. Ne nalazim kuæne ljubimce te o pojedi- zine kože na neki domjenak rijeè je o brutalnom iskori- prehrane i humanog odnosa argumente koji bi opravdali nim udrugama u Hrvatskoj kako bi ga snobovi primijetili. štavanju, koje nema nikakve prema farmskim životinja- lov, èak ni u prièama kako koje se zalažu za prava i zašti- Takve osobe imaju kompleks veze s ljudskim pravima. ma. U njihovu sjedištu u lovci uspostavljaju ekološku tu životinja. Nasilje nad živo- manje vrijednosti i trebaju Negdje mora postojati gra- Washingtonu osmero djelatni- ravnotežu. To je brutalna laž. tinjama dodatno je rasvijetlje- struènu medicinsku pomoæ. nica. Kada nema obostranog ka radi putem grass-roots mre- Ako je itko ugrozio bio-ekolo- no razgovorima s Domagojem Takoðer, u potpunosti se pristanka, èak i u heterose- že od više od 1000 aktivista u ški sustav, onda je to èovjek. Pintariæem, predsjednikom slažem sa sloganom da krzno ksualnom odnosu, govorimo o svih 50 država SAD-a i nekoli- Postoji aforizam koji èesto udruge Prijatelji životinja, nose predivne životinje i od- silovanju. Životinja nikada ne ko kanadskih pokrajina. koristim kad god vidim neku Dirèe Kružièeviæ, predsje- vratni ljudi. može dati pristanak. Osobno Ove godine, nepravdu u svijetu – “Èovjek Zanimljivo je da ste za osjeæam najdublje gaðenje meðu 64 korisnika je jedina pogreška prirode”. primjer nošenja kože uzeli baš prema tome. Mislim da je Sabina Funda iz Mislim da ipak postoji smisao zmiju… upravo to neetièki tretman èitavoga svijeta je èovjekovog postojanja, no kad – Nevjerojatno je koliko životinja, a vjerujem da po- i udruga Prijatelji vidim što sve ljudi rade pone- ljudi imaju predrasuda prema stoji konsenzus velike veæine životinja, èiji je pro- kad se zapitam nije li stvarno nekim životinjama zbog na- ljudi da je to tako. Još mi nije jekt o promoviranju èovjek pogreška. slijeðenih tradicionalnih ele- jasno zašto se ti sadržaji mogu vegetarijanstva/ menata. U judeo-kršæanskom legalno kupiti. Ako se ikada veganstva jedan od Homoseksualne pokrene inicijativa da se sustavu zna se da je zmija životinje i nastrani ljudi deset odabranih pro- “kriva za sve”, odnosno da je pornografski sadržaj sa živo- jekata. sotona uzeo oblièje zmije kako Smatrate li da znanstvene tinjama zabrani, vjerujem da U sljedeæih deset bi nagovorio ženu da zgriješi. potvrde homoseksualnosti i bi bilo logièno da to pokrenu mjeseci projekt æe U našoj kulturi zmija je uvi- transseksualnosti kod životinja udruge za zaštitu životinja, a se sastojati od infor- jek bila predmet predrasuda, na neki način podržavaju legi- mi æemo ih u tome podržati. mativnih štandova, straha i odbojnosti do te mjere timitet manjinskih seksualnih Ispada da ako možemo ubijati javnih projekcija, da se u našoj tradiciji smatra identiteta? životinje da bismo ih jeli, ako debata i predavanja o da kada sanjaš zmiju imaš ne- – Da. U svim dosadašnjim možemo na njima obavljati prehrani ne-životinj- prijatelja, a ako sanjaš štakora istraživanjima koja su neovi- eksperimente, znaèi nije pro- skim proizvodima, a znaèi da æe biti štete. Dakle, sno provoðena pokazalo se blematièno ni to da ih seksu- èitavo vrijeme sku- rijeè je o kulturno uvjetovanim da u ljudskom rodu postoji alno iskorištavamo. Možda æe pljat æe se i potpisi predrasudama. Inaèe, imam oko 10 posto homoseksualnih se baš ograðivanjem od toga za uvoðenje vege- nekoliko kuænih ljubimaca, pa osoba. No, homoseksualno poèeti širiti daljnja svijest o tarijanskih obroka u i štakora. Divan je. ponašanje detaljno je opisano pravima životinja. javne institucije. 42 V/117, 20. studenoga 2,,3.

kolumna

I eno ga gori s mojom velom primor- nekome il nekomici, iz oporbe ili Egotrip skom obitelji, i eto sasvim je savladao vlasti svejedno, sve ti je to, stari moj taj velikoj veæini Kravata i Krava(tica) riknuti ercegovèe, ista bagra. Onda bi sasvim nemušt jezik... prije bi razu- mi doša onaj kapo od Titanika, kom mjeli Demurov Spiralni proglas broj sam inaèe zabranio da mi dolazi na 211 na 10-tu nego moju ljutu nonu Akademiju jerbo je znao, a ja nijesam kada se karala sa dedom u Zagrebu... da je tak èvrknut, odat od studenta Ha? Prost velite Ljepotice? Ma èa do studentice i pridržavat se baš kod prost... karati znaèi u tom djeliæu Lipe suknjica, te im ‘’komentirat’’ uratke naše Žemlje svaðati... pak bi moja tak otvoreno kak nebi ni neki kritièar nonica po dolasku u Zagreb (a došla je dlakavog jezika hraèkal po ‘’konceptu- Još samo jedna i šlus samo zato da bi po poèetku Voæarske alistima’’ prije 30-tak let, pa se ena hodala gori – doli, nervozno èekajuæi dekla èak rasplakala. Velim ja njemu: Željko Jerman akle poriknuta šira familija kojoj poštara i poštu iz Praputnjaka) znala ‘’Jebo te, ti si lud, znaš koju ja dobru je, sem èasnih zauzetaka Menom isprièati i ovo: ‘’Ma znate èa ima no- lovu tu dobivam po satu, ne trgam se ma kakav god bio, dugokos kad vega? Laura se pokarala s frajerom ‘’... džabe cijeli dan, rastjerat æeš mi rulju Nu, tješi se maximom koju je ni Dugi ni kosi nisu vidjeli još nobe- a malom Željkotu bi neugoda... em je a i Miss Rudynski æe mi otkazati iako reko (taj i taj... zaboravih odavno noga dugolasca, a nonu moju dragicu bio zaljubljen u tu prekrasnu Vilanku mi daje punu podršku i tješi kada il tetu Dinkicu ni smetalo ni kada sam iako je tek krenuo u prvi razred osno- upadnem u depresiju jerbo više od to ime) – NAŠA JE VELIČINA U pijan dolazio im s porigotinastom traj- vne, em kako to nona koèijaški prièa pola prisutnih me za predavanja gleda TOME ŠTO SMO SPOZNALI DA SMO nom, dakle sada se ista pitulji fe-mili a ide va crikvu i VJERUJE više èak od ko da sam pal iz ludnice u uèionu, da – kada æu im doæi? Ziherica: kad se njega, koji je želio kada odraste biti znaš... ostajemo frendovi al tu se ne- TAKO MALI. E, otada ja polako najdu na neèijem imendanu, ili skupa sveæenik... no smiri se mali kontrape- æeš iživljavati na poèetnicima, i goto- prelazim u JA... Ova sudbonosna slave ujo Karlo i barba Drago... a morti dofil (obožavao je puno starije cure, vo, zadnji te puta upozoravam... letit im se pridruže i moji starèeki, tam èak i gospoðe, ama èak i starice!) kada æeš preko balkona do, jeba te splitska rečenica u mom životu razotkrila gori u izdanju mladolikih zaljubljenih dozna ne, prvo nije jebala se nego riva... samog mora’’! No draga osoba, mi je smisao postojanja, što će taubeka, jer moj oèka Puba se zove svaðala, drugo frajer nije neka tipèuga, taj umjetnik duge plovidbe, furali mi Dragutin (jasno, ko i tu doli), i svaða- nego izraz za zaruènika! družidbu ma koliko me ometa u pe- me izbaviti iz zatvora nagađanja ju se Istranin Flego Drago i Primorjac dagogiji, koja mi inaèe nekako leži od i naučnih nalaženja onog što Markoviæ Karlica jel slave Karla il ga Purger gal kad pamtim – imam najme neki ugra- odavno JESTE, i odvesti na šalju u pièku materinu s tim potalijan- Elem, nebum došel još tak sko- ðeni žiculjak da edukativno djelujem, èenim imenom (Bože oprosti im, èine re! Vama Gore! Što æu vam ja, dragi blebeæem ko navinut, ter sam veæ u slobodu STVARALAŠTVA gdje to pred mojom pobožnom nonom, moji, možete igrati belu, briškulu, vrtiæu uz dopuštenje Tete održao prvo caruje duh stvarnog otkrivanja, u vlasnicom te pièke), dakle ziherica: u šnaps i trešete i bez mene. Tu sam predavanje: ‘’Kako neprimjetno prdit, pauzi šporkanja svi MENI zapopevaju: vam uvijek dobro došo, falio baš ja i ne smrdit’’, a u 4. razredu osnovnja- prirodi (Kozmosu) nepostojećih ‘’Dojdi nam dojdi, Željkec naš drag’’... da popunite ekipu, no gori vas ima ka moja najdraža uèiteljica u mojoj toplih voda, što će pak rezultirati A tukaj su èim bi došao im pitali kada za sastavit cijelu nogometnu ligu, ne Povijesti, gospoða Bakran... (njeno me æu otiæi. Primjerice mamina sestra momèad il djevojèad. A ovdeka imam prezime uvik podsjeæalo na Bakrane, stalnim NEMIROM... ali i Albina u Praputnjaku: ‘’Miliæu, kako još jako puno posla, pa ma koliko ga je te maloNIŠtanske nadute graðane, SREĆOM... ponekad nemjerljivim si? A kad si došal? A kad greš èa’’? Ovo nemoguæe uraditi prije dolaska motor- koji su nas gore na brdu povrh zaljeva je meni teško napisat jerbo sam ðaèiæ ne kosilice zvane Smrt, trudim se da prezirno zvali Cobanima i VILAnima, zadovoljstvom u kompjuterizacijskoj pismenosti, uèinim pod kraj što je moguæe više. I a radišni im èo seljani proslavili grad a a i je, inaèe... teško, pitajte Darka uz maleraj skribomanim, pa snimam ne razvikani pomorci tzv. Bakarskom, Èurdicu kada sretnete njegov DUH, naveliko i nadam se napraviti pokoji namjesto Praputnjarskom vodicom, no on, ne duh! nego Èurdo dok je još filmiæ, izuèavam ovu kantu koju vi ni- su im zato moji MRTVI PRIMORCI bio živ i obaral maèke ko ja nekada u kada vidli niste, kako bi i njome nešto brðani znali spuštat i rijeèima i u pra- Puletu travarice, vrlo dobro zna... dao kreirao, a sada se iznova idem igrati i ksi kada bi se spustili va grad... 1. od mu ja neke svoje tzv. pjesme da ih èita (ko veæ jednom ranije) GALERISTE, puno štofova izabrat æu ovaj: Kak vele tj. ‘’recitira’’ a u njima uza svu što- tj. voditelja galerijskog programa ko- Bakrani – kozar kozi kožu dere... oni èakajvštinu bilo puno praputnjarskih jeg sam veæ vodio, i to dobro vodio... ti moj Branko krivoslagaju kvaèice pa lokalizama, e, a tu ima dulje E nego ha, bogati Ljubièiæu – æu-uu, èešnjak- kažu tak – kožar koži kozu dere. 2. što je duga Srbija, pa jak naglasak na škrabalo, vodit æu spet ja PURGER divojke bi noseæi vino i rakiju na pro- A kada je pri kraju rijeèi, E, I, O, U... gal. Ghetto u Getu u SPLITu! To ti daju u Bakar stale kod izvora uz samo tj. na svim samoglasnicima te jošte je tamo gdje je nekada bilo Kazalište more i razvodnjavale piæe, što pijani sijaset sitnih caka... no Darkec je sve mladih, pa je nekom glumatoru pala Titanici nisu nigdar skužili...) daklem uèas proahtal ne zahvaljujuæi mojim cigla na glavu, pak je neki buða njegov dala mi uèka jedan školski sat da pre- èrèkama, veæ mojem èitanju. Dva sam kum iselio Slobodnu art školicu (ðe dajem namjesto nje o evoluciji života mu puta proèitao dotièno onak ko da sam ti mrtvi pjesnièe i ja povremeno na Žemlji (ž po bakaraštinski), a ja sam za stolom u tete Albine i svadim šljakal) sa najhižice iz Prokurative tam se rasprièao da me ni školsko zvono se s njenim sinom, mojim vršnjakom gdje padaju cigle, a u taj haj-prostor ni veliki odmor nije moglo zaustaviti ki je bolji; Oj Diname, (g)oli Hajduèe. uselio glumatore i glumatorice. A èa (zaèkomil tek kada me zamolila draga Znaèi, glupo je stavljati akcente kada sam uživa u tom prokurvanom obje- Katica da sjednem na svoje mjesto jer ni maher pok. glumac Èurko nije nji- ktu... kada bi prošla nastava i svi ošli pišemo Školsku zadaæu iz hrvatskosr- ma uspijevao ni približno dobiti taj osto ja solo u puno plemenitih soba, pskog). VILANSKI zvuk koga sam forsirao, s frižiderom punim piva, ter izašo sve dok nije èuo kako to treba zvuèati. na onaj dugaèki balkon da udahnem Mravlja spika splitskog, burom Onda sam u 6. razrednjaku imao proèišæenog vazdu- referat na temu Društveni život u mra- ha, pa kak na istom vinjaku s eksperimentalnim dokaziva- balkiæu politikanti njem da mravi umiju suvislo razgova- pjevaju narodu Laži rati... što je izgledalo ovak; donio ja (Svesistemske), dok (onda još nisam bio anarhoindividua- pevci i kokoši kuku- lista zato malo ja) u školu mravinjak, rikaju i kokodakaju spojio ga s dva mostiæa s posudicama politièke pjesmarice, gdje je bilo šeæera... u posudici A malo došlo i meni pa urlo a u B puno, jednog mravunca pofarbao ko Heil Maller u u crveno, jednog u žuto (inaèe su bili brèiæe svakakove Nigeri)... crvenog metnuo na spojku pola-litièke pola za malo sladora, a žutog za puno... i, analitièke govore bogati ljubim Ljubièi-æu-æu-U vrati- protiv tada aktualnih še se mravci doma al vratiše se i na vlastodržaca. mostuljke pa u posude sa... crveni par A kad bi mi se radnika, a žuti cijelom èetom tran- kosti zaledile ušo sportera! Šteta što nemam taj referat, bi se uvalit u ple- uzeo mi ga nastavnik Èordaš i još menitu foteljicu i godinama èitao i preprièavao eksperi- pijuckat plemenitu ment nadolazeæim generacijama, sve rakijicu jednog svog do penzije. discipulusa, i onput U sedam-njaku sam veæ bio èlan bi zaèas opet sa bal- astronomskog društva Oton Kuèera konèuge pival pismu pri zagrebaèkoj Zvjezdarnici te uz kasnim prolaznici- astrognozijske demonstracije trenutno ma, svaku posveæenu interesantnih i vidljivih nebeskih po- V/117, 20. studenoga 2,,3. 43

kolumna java, poslije subotnjih predveèernjih TOME ŠTO SMO SPOZNALI DA Martekove strine koja je tamo radila i èesto ‘’OK. bistri, al ovo vam je zbilja za- predavanja za graðanstvo, uz mali SMO TAKO MALI. E, otada ja pola- nam na veresiju davala dve osmice, do sta- dnja’’. OK, više ne bi mogli da su nam dali teleskop bi imao svoje DOpredaje, ko prelazim u JA... Ova sudbonosna rog Branka Ljubièiæa štono nam je bio bli- badave... a jednom sam održao i ‘’diplomsko’’ reèenica u mom životu razotkrila mi zak samo po dugim kosama i velikoj bradi, pravo samostalno predavanje za gi- je smisao postojanja, što æe me izba- te zato kaj nekaj piše. Spirale, tjeskobe i brakovi mnazijalce o našem Sunèevom siste- viti iz zatvora nagaðanja i nauènih ‘’Spiralni orgonski = bioenerget- mu... opet tako zaneseno da me je nalaženja onog što odavno JESTE, i Stari krovovi – 40-tak godina ski mentalni ambijent odnosi se na upravitelj, moj mentor i èovjek koji odvesti na slobodu STVARALAŠTVA poslije kulturološki i umjetnièki raspon u je izvršio veliki utjecaj na momèiæa gdje caruje duh stvarnog otkrivanja, u Veæ su tu! Kako se dugo vidjeli nismo, spiralnom procesu od mandala do Jermanèiæa – prof. Gabrijel Divjanoviæ prirodi (Kozmosu) nepostojeæih toplih ovako u triju Demuriška, Matete i ja. biopjutera... To je kontekst stalnog jedva zaustavio, a to mu je uspjelo voda, što æe pak rezultirati stalnim Izgledamo ko zalutali iz ledenog doba Duge interkulturalnog (i bio-tehnološkog) pozivom na kuhano vino u Stare kro- NEMIROM... ali i SREÆOM... pone- kose meðu klinèeke i klinèeze 21. stoljeæa. pretapanja kroz spiralni deterministi- vove... i tamo me lijepo malo zašpotal, kad nemjerljivim zadovoljstvom. Bistri deèki piju vince, nema noalkohol èki kaos... fraktalne turbulencije...’’ ko župnik mladom popu poslije prve Bier. Ma tko jebe principe, piti æu veèe- (B. Demur) mise nabrojio lapsuse, tj. u mom Stari krovovi - 10-tak godina ras s njima! Predložim da naš trojac bez ‘’A kako se duge vidli nisme, Raša, sluèaju skretnice: ‘’Deèec dragi, kud poslije kormilara odvesla do Splita i tu zaème se ne znaš prièu o bolesti izmišljenoj si s planeta, od Merkura do Plutona Da, tu su, gdje bi ih našao drugdje? žustra rasprava – što i kako? Ali umah il ne, svejedno je, al zove se SY zavrnul u beznaða Svemirskih pro- Demur i Martek, te još neki, te na stolu 2 u padaju idejice ko iz vedra neba kišica... ANXIOSO DEPRESSIVUM što ti na stranstva, crne rupe i antimateriju, 8. U prednjoj sobi domoroci gornjograðan- Martek –’’ idem, samo ako mogu izvesti srpskom znaèi ko bolesna tjeskoba, kaj si upal u svoj nihilizam tvrdnjom ski kartaju, a artu sklona mladež opijava se akciju SUSRET S UMJETNICOM za penzionisanje stari moj il ne, u da što uopæe postojimo, kada smo u drugoj prostoriji. Ukljuèujem se u razgo- ANDREOM MUSOM’’!!! Ah, nepopra- mom sluèaju NE. Zato slikam sliknu- samo atom jedan od ona dva vodikova vor. Opet teška diskusija! Budelaire, Nadar, vljivi Martek, veæ vidi i razglednicu poput to – SLIKE TJESKOBE... A onaj bre- vode, u Oceanu veæem od svih zemalj- Manet... poezija, fotografija, slikarstvo. one njegove antologijske iz Venecije. A i ave Cezare bi to èita ko ANXIOSO skih oceana zajedno – samo što nisi Neke maèke sa strane oèito padaju na naš Demurèe me odmah (ne)iznenadi svojom za- PICTURA... a pjesnik u dijaspori zaèuðenim slušateljima preporuèio atraktivan izgled, dugu kosu, otkaèenu oble- misli – ‘’Ja æu napraviti akciju SPIRALA Dubravko Pušek s kojim sam napra- KOLEKTIVNO SAMOUBOJSTVO’’. ku, no uspaljeni vinom i retorièkim podme- OD USOLJENIH SARDELA NA vio mapu po njegovoj ideji rekao bi: I uz mirišljavo toplo vino, u gostionici talicama ne šljivimo ih 5%. PERISTILU’’. I bi èaša na èašu, a mi ‘’Ima sliènosti no nije naša GRAU koja æe poslije postati moje KULTno Zaljubljenici u svoj medij, žustro ga bistri deèki sve bistriji i bistriji, do fajrunta, ZONE to ti je DUNKEL ZONE’’... mjesto, dobronamjerni starèiæ mi podržavamo u diskustabilnim pretpostav- kada najbistriji ko uvijek (V. M.) ode kuæi, (JA). pojasni: ‘’Vidim ja kako si zanesen i kama – što je jaèe sredstvo izražavanja... a malo mutniji (B. D. i Ja) odluèe se za ‘’Zar nisu umjetnici i umjetnice i pišeš pjesme o besmislju postojanja, kist, pero iliti objektiv. Slikar i pjesnik su varijantu IDEMO DALJE! Nu, kako nas u braku? Odakle se ulazi u tu veliku sigurno kmiènog sadržaja, Èovjeèe posebno nabrušeni kontra aparata, a ja davi preveæ te-kuæica u tijelu, preðemo mi prièu i gdje se izlazi iz nje? Što bruji mlad si, život je pred tobom, ni okusio ga naravski svim silama branim... al Èedo na lovaèke majstore, jer, kako tvrdi kolega kada se ostaje i istrajava u Mašini ga nisi, ni viskaè još probao nisi, sredi zagudi a Štampla ga poprati na gitari, svi i art-frend ... ‘’Ipak... samo jednom se živi problema? si i imaj na umu slijedeæe... mi æemo zapjevaše ko jedan, i USTAŠE a pridruže umjetnost... spiralno...’’ Odspiralimo se i Roland Barthes dodaje i temu uvijek samo nagaðati o nastanku i se i kartaši USTANKOM i pojem, pa to uspiralimo sve dok pred jutro i tu ne rekoše Edipa kao odnosa prema prièi. Dakle: nestanku SVEGA i biti æe još stotine prekida svaðalicu jer se, jasno ataèmiramo: ‘’dosta, bistri deèki’’! Mi im nekaj odgovo- Vlasta i Tuðman, nikada Tuðman i teorija o tome, ali ISTINU nikada ‘’LIJEPA NAŠA DOMOVINO’’. Bilo je rimo prebistro za tupe spiralne moždane Vlasta. Tko se durio i onda prionuo doznati neæemo, ona je rezervirana vrijeme hrvatskog proljeæa, i nikada nisam vijuge priuèenih konobara, no kada skuže, umjetnosti?....’’ (V. Martek) samo za BOGA ako i njega uopæe osjetio takvu atmosferu kolektivnog zaje- onda nam ne povjeruju, pa smo im na kraju ima... nu, tješi se maximom koju je dništva.. .od pijanog pilara koji se u stavu dali papiriæ da imaju crno na bijelo, papiriæ reko (taj i taj... zaboravih odavno mirno lelujao poput granèice masline na kojeg smo uredno potpisali ko kod javnog Višespisano – citati iz predgovora u to ime) – NAŠA JE VELIÈINA U maestralku, sveudilj se tuitam držeæi šanka, bilježnika: ‘’Još samo jedna i ŠLUS’’. povodu izložbe G3/6, Ghetto, Split. 44 V/117, 20. studenoga 2,,3.

kolumna

da èita Ovidijeve Metamorfoze, i studentsku Noga fi lologa antropološku interpretaciju obièaja rimske gozbe; pronaæi æe tipa koji izvodi Elvisa na latinskom, i reprodukciju roðendanske pozivnice koju je jedna gospoða uputila drugoj u rimskoj Britaniji III. st. n.e. Google pronalazi ono što smo tražili, ali – još važnije – i ono što nismo ni mogli tražiti – jer nismo znali da to na svijetu uopæe postoji. Doroghy Google vs. Doroghy Nasuprot ovim spoznajnim bakanalijama stoji “Doroghy”: zbirka latinskih citata, pretprošlom broju Zareza bila raditi, prije nekih sedam-osam godina. poslovica, krilatica, uzreèica, anegdota, je Noga filologa – ona o Ezopu i Dobro se sjeæam sjedenja i gledanja kako popijevki i razlièitih drugih zanimljivosti – a Ciceronu u Dubrovniku, ako se kaplje bajt po bajt da bi se nakon èitave istovremeno melankolièna, u pohabane i sjeæate – poèašæena opširnim èitala- vjeènosti na ekranu ispisala lista od èetiri molitvenièki crne kartonske korice uvezana èkim komentarom g. Joška Belamariæa. toèke, doputovavši teškom mukom s poslu- knjižica kojoj su na hrptu sitnim slovima Dogodilo se tako upravo ono što sam žitelja Sveuèilišta u Virginiji samo da bi me nekoæ zlatne boje otisnuli naslov BLAGO priželjkivao: nestao je vakuum i umje- poslala na daljnje kapanje. LATINSKOG JEZIKA (imam u ruci prvo sto ogledala pokazalo se tuðe lice; No onda je sve krenulo brže od oèekiva- izdanje, Matice hrvatske iz 1966.; postoji otvorila se prilika za razgovor Noge s nja. Strelovito su se brzo na Mreži pojavili i Liberov pretisak iz 1986.). Sve ovo samo publikom. èak i tako ezoterièni sadržaji kao što su dvije po sebi ne znaèi ništa loše; pod uvjetom da Moram priznati da sam, doživjevši ispu- tisuæe godina stari tekstovi na latinskom; nas zanima neka latinska izreka, Doroghyju njenje svoje želje, ostao koliko polaskan, strelovito su brzo postale dostupne – zahva- možemo postavljati pitanja jednako kao i toliko i zbunjen. Ustanovio sam, naime, ljujuæi knjižarama i meðubiblioteènoj posu- Googleu; Doroghy se èak nasuprot Mreži Neven Jovanović da ne znam kako razgovarati preko novina. dbi preko Mreže – knjige, struène i ostale, pokazuje kao neka vrsta Clinta Eastwooda, Toènije, da ne znam kako razgovarati; posve koje dotad nisam znao ni po naslovima. jahaè usamljen, ali slobodan, netko tko veæi neven.jovanovic@ff zg.hr dobro znam – kao što, mislim, znaju svi Ali ne samo to; Mreža je bila živa i govorila dio vremena provodi daleko od luksuza stanovnici Hrvatske – kako se preko novina je. Istom se, naime, strelovitom brzinom moderne civilizacije i elektrifikacije, ali svaðati, kako se kostriješiti i rogušiti, vitlati proširio krug ljudi koji bi mogli razumjeti zato pod vedrim nebom istinskog bitka i Kad sam tražio porijeklo novinskim stupcem kao batinom ili flore- ono èime se bavim, ono o èemu razmišljam tu-bitka. Za razliku od svih web stranica, dubrovačkog natpisa Non bene tom (veæ prema osobnom ukusu). Ali što i što mi je važno. (Ako se bavite nogome- Doroghy ima tijelo, možeš ga uzeti u ruku, pro toto libertas venditur auro da se radi ako netko želi samo dodati svoju tom, automehanikom ili medicinom teško možeš prstima osjetiti teksture njegovih , prièu mojoj? vam je zamisliti kako je to pripadati maloj i korica i stranica, iz njega viri – sama po sebi posegnuo sam prije za Googleom Evo kamo me dovelo intenzivno mo- neuobièajenoj struci, kako je to raditi nešto krcata asocijacijama – rascufana tekstilna nego za Doroghyjem iz dva zganje na tu temu: zamisli, filolože, da je što ne možete lako objasniti susjedima, ili vrpca za oznaèavanje stranica. Èak i u razgovor zbilja razgovor, da g. Belamariæ djedu i baki, dok kimaju glavama i važno usporedbi sa svojim modernim kolegama, razloga. Prvi je bio što nisam i ja èavrljamo èekajuæi tramvaj, ili šeæuæi govore “aha”, ali nemaju pojma što zapravo s današnjim hrvatskim knjigama, Doroghy imao Doroghyja (za ovu sam ga Zvonèacem (mnogo ugodnija varijanta). I radite i zašto bi to bilo važno.) se pokazuje nadmoæan i možda nedostižan; onda napiši što bi ti dodao njegovu doda- Mreža je uèinila da vjenèiæ od èetiri u eri kompjutorskog tiska, debelog sjajnog kolumnu posudio iz knjižnice); tku. profesora i dvadeset studenata grèkog i papira i plastificiranih tvrdih uveza jedno- drugi, i važniji, bio je što Google Za mene je najintrigantnija bila ona latinskog bude preplavljen, i otplavljen, stavno nitko više nije u stanju napraviti Belamariæeva reèenica u kojoj je – u pravoj plimnim valom najrazlièitijih profesija i knjigu koja se tako podatno rasklapa i lista, radi isto što i Doroghy – ali bolje maniri Noge filologa – spojio na prvi pogled sudbina (moj je favorit engleska redovni- koja tako dobro liježe u ruku. Ne; s fizièke nespojivo: knjigu Zvonimira Doroghyja ca, naturalizirana Amerikanka, koja živi u strane Doroghy šije svaki kompjutor, kako Blago latinskog jezika i Internet pretraživaè Bologni, brine se ondje za englesko groblje, god velik i tanak LCD ekran ovaj imao (ex- Google. “Nije trebalo posezati za Googleom i odlièno piše o Terenciju i o srednjovjeko- perto credite: govori èitaè koji je pozamašnu da biste otkrili porijeklo natpisa na vnoj mistièarki Julian od Norwicha) – pri kolièinu knjiga i tekstova prošao iskljuèivo Lovrijencu; dovoljno je bilo otvoriti dobrog èemu svatko iz tog novog šarenog društva, na kompjutorskim ekranima). starog Doroghyja.” društva koje ne bih upoznao za pedeset go- Ono u èemu je Doroghy slabiji od Mreže dina radnog staža, ima što reæi, i želi to reæi, jest sadržaj. Odnosno, èinjenica da je ono Veze nevidljive, jače od vidljivih o latinskom, o srednjovjekovlju, o Vergiliju. što piše u Doroghyju zatvoreno, završeno, Studeni studeni. Prijepodnevna ulica Strelovitom sam brzinom došao u položaj i to na tri razine. Prvo, Doroghy postoji u ide s juga na sjever, kupa se u suncu, puna da ono što radim i o èemu razmišljam mje- ogranièenom broju primjeraka podložnih je ljudi, stoje, hodaju, nije loše živjeti. Stara rim – koliko god to prepotentno zvuèalo zakonima materijalnog svijeta; može imati mentalna igra: što bi bilo kad bi odjed- – sa svijetom. samo ogranièen broj stranica, i nalazi se nom nevidljive veze postale vidljive? Kad na ogranièenom broju mjesta (ako ga ne- bismo (kako, mislim, negdje kaže Vladimir Google mate kod kuæe, možete ga naæi samo po Devidé) odjednom vidjeli kako od jednih Gdje je tu Google? On i njegovi kom- knjižnicama ili antikvarijatima). Drugo, u ljudi izlaze, poput pipaka, konopa, lanaca ili panjoni pretraživaèi, kao što znate, traže Doroghyju æemo naæi samo ono što je u niti, tisuæe veza k drugima, velikima i mali- po Internetu ono što im kažete; otvori se nj stavio ogranièen broj osoba i institucija ma, poznatima i nepoznatima, do njihovih prozorèiæ u koji utipkate rijeè ili dvije, i za (autor, urednik, grafièki dizajner, izdavaèko èakri, srdaca, glava ili spolovila – ali, s pod- desetak sekundi stigne vam popis rezultata i tiskarsko poduzeæe). Napokon, ono što jednakim intenzitetom, i do sefova raznih (u nekoliko nastavaka; u prvoj rati prvih æemo u Doroghyju naæi možemo tražiti banaka i kladionica, do automobila svih deset mrežnih adresa, u drugoj rati drugih samo na ogranièen broj naèina – a tih naèina tipova i godišta, do najdražeg para cipela, do deset itd). ima mnogo manje, i mnogo su manje efika- legije vreæica èipsa od paprike? – Bilo kako Rezultati su fascinantni po tome što sni, od onih koje nudi Google. bilo, gledali bismo tada – u prepletu s ljud- vode u najrazlièitijim smjerovima. Google skim mrežama – i mreže tuðih veza, mreže ne poznaje autoritet akademskih titula i Lisica i jež neljudskih veza. Jednu uspostavljaju mo- institucija, nije svjestan onih sanitarnih kor- Prva je omeðenost frustrirajuæa, ali na bilni telefoni, dok na svojim binarnim di- dona kojima se svaka struka pažljivo izolira nju smo svi navikli; moj je studij prošao jalektima brbljaju s relejnim stanicama, cen- od svih drugih, ali ga ne zavode ni šarena u ganjanju knjiga kojih nikad nije bilo tralama i, napokon, kolegama na drugom ambalaža, samoreklama i debela financijska u knjižnici, u zdvajanju nad istrgnutim kraju linije. Drugu pak mrežu uspostavljaju potpora (najasketskije dizajnirana stranica stranicama i išaranim tekstovima (kad su kompjutori svih boja, oblika i velièina. pojavit æe se odmah pokraj skupo plaæenog, intervencije rad studenta iz 1904., to je Ostale su mreže pretežno lokalne, tu i hiperprogramiranog vatrometa animacije, još zanimljivo, ali kad je netko debelom tamo imaju neki izboj u drugi grad, drugu boja, okvira i èega sve ne). Google æe vas olovkom pogrešno oznaèio naglaske u državu, na drugi kontinent. No kompju- odvesti do lingvistièki kodirane baze poda- Homerovom heksametru, to veæ smeta). torska je mreža inherentno kozmopolitska; taka cjelokupnog korpusa antièkih latinskih Druga je omeðenost ozbiljnija; iz Doroghyja moj kompjutor, dok stoji tu preda mnom tekstova, kao i do stranice na koju svatko put dalje vodi k citiranim autorima – koji svi na zakrèenom stolu, u jednom èasu pinga može dodati latinski tekst koji je napisao, pripadaju istom, ekskluzivnom, relativno (ili kako se veæ, po programerima, zove to prepisao ili skenirao; Google æe vam reæi da homogenom klubu: svi su, naime, knjige. kad kompjutori kažu bok! jedan drugome) postoji Wikipedia (web-enciklopedija, koja To znaèi da su, s jedne strane, podložni svoga kolegu u Snowbirdu, Utah, SAD, da nije proizvod nekog leksikografskog zavoda, istim ogranièenjima kao i Doroghy sam, bi ga ovaj preusmjerio treæemu, u Bruxelles, veæ zbroj priloga bezbroj dobrovoljaca) na a, s druge strane, tu su samo oni odabrani i tako ad infinitum – ili barem dok mu ne latinskom, kao i one na hrvatskom; Google (izdavanje knjiga skupa je djelatnost, i zato spustim slušalicu. æe za vas pronaæi esej koji je o Erazmu manje demokratska od vješanja web-strani- Roterdamskom napisao dizajner kompju- ca). No najbolnijom se toèkom – nekome Kapanje i plima torskih igrica, društvo koje u slobodno tko ima iskustvo Googlea i drugih naèina Ova je neljudska mreža uznemirujuæe vrijeme živi na srednjovjekovni naèin, ili na strojnog pretraživanja podataka – ukazuje nova. Osobno svjedoèanstvo: s Internetom naèin rimskih legionara, vijesti dana na la- omeðenost moguænosti da u Doroghyju sam se prvi put susreo tek kad sam poèeo tinskom, projekt koji pokušava nauèiti stroj nešto naðemo. V/117, 20. studenoga 2,,3. 45

esej

Tih moguænosti imamo, slovima i broj- kama, dvije (2): možemo tražiti po poèetnoj rijeèi latinske izreke, ili nasumce. I bok. Dok æe Google naæi sve stranice koje bilo gdje sadrže neku rijeè, ili neku kombinaciju rijeèi, ili neki od tzv. “regularnih izraza” (npr. samo stranice na kojima rijeèi “samo stranice” dolaze jedna iza druge, ili sve stra- Uz Kritiku nice koje sadrže rijeèi koje poèinju na “s-” a završavaju na “-ice”), a na kojem æe jeziku ta rijeè biti odreðujemo mi sami – Google èak nudi osnovnu pomoæ pri prevoðenju postkolonijalnog uma – Doroghy ima samo po abecedi poredan popis latinskih izreka s hrvatskim prijevodi- ma (i mjestimièno citiranim izvorima izreka, i mjestimièno dodanim objašnjenjima). Da bi se traženje dalje otežalo, osim abecednog popisa Doroghy ima i èetiri dodatna dijela Gayatri Chakravorty Spivak nosti, navikla sam – Varia (Sve i svašta), Anegdote, Anacreontica da zagledam pore (Pjesme za tulum) i Curiosa (Zanimljivosti) – a elitnih tekstova te je dijelove moguæe pretraživati samo pre- i iz njih izvlaèim ma naslovima odjeljaka, ne više po latinskim U sećanje na Edvarda Saida iskljuèene itine- izrekama, niti po abecedi. Grèki pjesnik rere. Kreæuæi se ka istoku, priro- Arhiloh napisao je “lisica zna puno stvari, Predgovor izdanju Kritike postkolonijalnog uma na srpskom jeziku; a jež jednu, ali veliku”. Prema Googleu i da tekstova se Mreži, Doroghy je jež; pitanje je samo koli- u izdanju Beogradskog kruga menja. Tu mi u ko je njegova stvar zbilja velika. pomoæ priskaèu moji disciplinar- Guglanje ni uvidi. Želim Kad sam tražio porijeklo dubrovaèkog eèi koje slede napisala sam dan pred smrt našeg pri- da književnu natpisa Non bene pro toto libertas venditur auro, jatelja i saborca, osnivaèa postkolonijalnih studija, imaginaciju upo- posegnuo sam prije za Googleom nego za Edvarda V. Saida. Želim da pojavljivanje ovog važnog trebim za èitanje Doroghyjem iz dva razloga. Prvi je bio što prevoda bude znak zahvalnosti našem izuzetnom uèitelju i sága i letopisa. nisam imao Doroghyja (za ovu sam ga kolu- kolegi. Kada je u pitanju mnu posudio iz knjižnice); drugi, i važniji, Prevod Kritike postkolonijalnog uma na srpski jezik za mene postkolonijalni bio je što Google radi isto što i Doroghy – ali je pouèan dogaðaj. Odnos postkolonijalne teorije prema materijal, uvek tragam za rodno odreðenim subalternim bolje. Postoje knjige koje Mreža ne može Balkanu kao metafori predstavlja kljuèni zadatak našeg sve- subjektom. Pre deset godina sam razgovarala sa ženama iz nadmašiti; postoje knjige koje Mreža može ta. Vaš prevod æete morati da prevedete za mene da bih bar centralne Azije, a nešto skorije sa ženama iz bivše sovjetske kozmetièki uljepšati, dati im novo ruho, ali donekle mogla da ga pratim, dok se postkolonijalna teorija Jermenije. Prièale su mi o teškoæama komuniciranja sa svo- neæe dotaknuti njihovu bit (u najboljem æe odvaja od svojih provizornih poèetaka i u tom procesu tran- jim majkama – naravno i bakama – jer im ruski jezik pred- sluèaju napraviti od njihova materijala nešto sformiše. Svi postkolonijalni sluèajevi su kontekstualizovani, stavlja prepreku. (Ta jezièka barijera prelazi rodnu liniju: novo). Doroghyjeva zbirka izreka, meðutim, dakle, razlièiti. Kritiku postkolonijalnog uma je u izvesnoj meri upravo zato da bi probio tu barijeru, Nadžibulah, poslednji izravan je prethodnik World Wide Weba izazvalo Kantovo korišæenje Aboridžina Zapadne Australije. komunistièki predsednik Avganistana, prevodio je Veliku – heterogena hrpa tekstova kojoj su prido- Kako æe ovo danas prevaliti put do evropskog zamišljanja igru na paštunski kada je bio ubijen.) Fragmentacija roda nosili deseci autora i preraðivaèa, genijalnih Balkana? Mark fon Hejgen je proširio postkolonijalnu teoriju nije sasvim isto što i nacionalistièko insistiranje na politici i prosjeènih, klasika i anonimusa, strogih da bi ukljuèio i sovjetsku Evro-Aziju. Šta æete joj vi dodati? starosedelaèkog jezika u novim nacijama koje se granièe s filozofa i neodgovornih zafrkanata; kao što Moj antikolonijalizam netrpeljiv je prema nacionalizmu, kod Ruskom federacijom. Ma kako tome prišli, meni se èini da Internet na okupu drži medij – u angloame- kuæe i u dijaspori. Kako æete vi dislocirati to oseæanje? je to plodno polje za pravu jezièki zasnovanu komparativnu rièkom svijetu razvijen kôd za prevoðenje Kao odgovor studentima Odeljenja za slavistiku napisala književnost, mnogo slièniju studijama kulture nego starijem stanja “ima struje” i “nema struje” – tako i sam sledeæe: modelu istoènoevropske komparativne književnosti – gde je Doroghyjevu graðu povezuje medij: latinski Ako ih savesno definišete, termini kolonizator i kolonizovani ta disciplina i nastala. Kolonijalni diskurs i postkolonijalne jezik kao poseban jezik, kao jezik koji ozna- mogu biti prilièno elastièni. Kada se jedna strana nacionalna studije prema jezicima se nisu dobro pokazali. Oblasti koje èava stanje “ima mudrosti”, ili barem “ima država uspostavi kao vladalac, kada nametne svoje zakone i vi prouèavate to svakako mogu da promene. Odavno govo- naobrazbe”. obrazovne sisteme i preuredi naèin proizvodnje za sopstvenu rim da istorija treba da se udruži s književnom kritikom u I u analognom Doroghyjevu svijetu ljudi ekonomsku dobit, mislim da ih tada može koristiti. Posledice potrazi za etièkim, koje se ukršta s epistemološkim. Vaše su smislili tehnologije s pomoæu kojih se njihove primene na široku lepezu politièko/geografskih polje može pružiti izvanredne moguænosti za takav interdi- informacijama prilazi s više strana; to su entiteta mogu biti pogubne ako mislimo da postoji samo sciplinarni rad. tehnologije indeksa, ili kazala (postoje in- jedan model kolonijalizma. S druge strane, ako uoèimo kako Postkolonijalna teorija se uvek oslanjala na istraživanja in- deksi tematski, indeksi imena ili autora, oni se razlièite vrste avantura i projekata pretvaraju u nešto što telektualaca-disidenata. Da li je to reprezentacija drugosti? Za po kljuènim, a ne prvim rijeèima, pa èak – kao odgovara navedenom uprošæenom opisu, dobiæemo snažnu mene, drugost je filosofski termin koji široko definiše ono što što imaju moderne zbirke citata – i indeksi analizu politike progresivizma ovog ili onog tipa. Kako se po- je drugo u odnosu na intencionalnog subjekta. Moj sopstveni svih upotrijebljenih rijeèi, na svim u zbirci litièke filosofije društvene pravde odnose prema determinan- intelektualni i politièki ukus zazire od samoreprezentovanja postojeæim jezicima). Doroghy, meðutim, tama praktiène politike? To staro pitanje dobiæe zanimljive kao druge. Ali ako mislite na analitièke reprezentacije pozicija indeksa nema (u izdanju iz 1986. dodano odgovore ako nesvodivost kolonijalnog analiziramo na lokalno koje su druge u odnosu na pozicije kolonizatora (starih i no- je imensko kazalo – kad smo veæ kod toga, specifièan i fleksibilan naèin. Pored toga, ako pogled usme- vih) u modelu organskog intelektualca (Gramšijevih perma- Doroghy nema ni predgovora ni pogovora; i rimo na mesto/mesta kolonizovanog (u skladu s uprošæenom netnih ubeðivaèa), tu se slažemo. Rodno odreðeni glas je pose- to je stiglo tek u izdanje 1986). formulom), naiæi æemo na veliku raznolikost. To nam daje bno važan u postkolonijalnom radu, zato što èesto pokušava Ma, što æe Doroghyju indeksi? Pa rijeè moguænost da prouèavamo politike kulturnog i epistemièkog da elaborira poziciju koja razotkriva patrijarhalnu kolaboraciju je o popularnom izdanju, nije to nikakva transformisanja. kolonizatora i kolonizovanog. (Argument surogatnog proletari- struèna publikacija! Isto tako, što æe mu Problem primene tih termina na oblast kojom se bavite jata tu uvodi jednu zanimljivu komplikaciju.) Ne znam kakvi predgovor? Pa naèin upotrebe knjige je puko je praæenje tri najsnažnija modela savremenog koloni- bi mogli biti recepti za postkolonijalni rad. samorazumljiv, a jednako su samorazumljive jalnog diskursa koji pripadaju Bliskom Istoku, Južnoj Aziji Feminizam i postkolonijalna teorija na odreðeni naèin i vrijednost i važnost zbirke latinskih izreka! i Latinskoj Americi. Oni referiraju na kolonijalne avanture zainteresovani su za društvenu pravdu. Želela bih da verujem Upravo ovakav stav uèinio je od Doroghyja koje su preduzele pojedinaène nacije kao istraživanje i da to važi za rad u svim humanistièkim i društvenim nauka- – kao i od prostora “klasiènih” jezika osvajanje podstaknuto merkantilnim kapitalizmom, koji je ma, možda za rad uopšte. Ali, preuska definicija politièkog opæenito – crnu kutiju, nešto što možete praæen sve veæim tržišnim potrebama industrijskog kapitala. angažovanja vodi radu s unapred datim zakljuècima koji se koristiti na jedan jedini naèin – ili baciti, da Nasuprot tome, vaša oblast dislocira politièke granice starih svode na iste muène jadikovke. Takva istraživanja sam uvek biste posegnuli za neèim zabavnijim. Usto, multietnièkih imperijalnih formacija, otomanske, habsbur- smatrala dosadnim. Isto tako, ne mislim da biramo teorijski zatvaranje Doroghyjeva sustava (zatvaranje ške, ruske. Istoèna granica zadire u teren koji je još udaljeniji model a onda ga primenjujemo na primarni materijal. Mislim u veæem stupnju nego što je 1966. bilo od modela pojedinaène nacije. Sledeæa velika razlika je prisu- da je i sáma proizvodnja teorije jedna praksa i da materija neizbježno) iz današnje mi se perspektive stvo jednog artikulisanog ideala – raznih verzija nauènog soci- koja se prouèava uèestvuje u njenoj proizvodnji. Prema tome, – iz perspektive guglanja – ukazuje kao èin jalizma – koji je dao prividno veæu specifiènost epistemièkoj mislim da prouèavamo sve vrste teorija zbog njih sámih, tako da aristokratske oholosti, nemara prema “raji” promeni. Iako je model pojedinaène nacije bio skoro uvek se naša sopstvena èitalaèka praksa menja. Pravo èitanje uvek (èiji novac ipak nimalo ne smrdi): èemu praæen eksplicitnim ili implicitnim civilizatorskim misijama, normira teoriju. Ako se prouèavana materija èita kao ilustracija optereæivati indeksima nekoga tko nema one nisu neposredno diktirale politièku i ekonomsku stru- teorije prouèavane kao instrument, upravo ono što izmièe titulu doktora ili sveuèilišnog profesora? kturu kolonijalne države. èitanju izaziva interesovanje krepkijih korisnika teorije. A onda je došao Google – skup programa Kada posmatramo te razlike shvatamo da æe stvaralaèko Kako æete ovo vi preraditi? koji su sami po sebi upravo indeks divovskih korišæenje modela kolonizator-kolonizovani u vašoj oblasti Pobuda èitavog teksta je feministièka. Kako æete na svoju razmjera, interkontinentalnog dosega, do- produbiti postojeæi kolonijalni diskurs i proširiti postkoloni- politiku roda, na svoju istoriju roda, nakalemiti filosofske stupan svakome tko raspolaže kompjutorom jalne studije, i da æe tako nastati jedan nov i zanimljiv model. obrise svog rodnog odreðenja? i vezom prema Mreži – i promijenio svijet u Kroz istoriju, uvek su govorili moæni ili se o njima govorilo. Vaš prevod je ugovor za dalji rad. Hvala vam što ste me kojem svi mi, ukljuèujuæi i filologe, živimo, O oblasti koju vi prouèavate ne znam dovoljno da bih se upu- uèinili delom tog rada. A našu zajednièku buduænost posve- hodamo, stojimo. I razgovaramo. štala u detalje, ali kao feministkinja i istraživaèica subalter- æujem Edvardu Saidu. 46 V/117, 20. studenoga 2,,3.

s,v,j,e,t,s,k,i , ,,,,,,,,,,,

Njemačka Njemačka Delacroix – 140. godišnjica Plakati belle epoque

smrti lakatomanija koja je krajem slike, crteži i fotografije iz razdoblja devetnaestoga stojeæa zaoku- izmeðu 1880. i 1920. put modernoj. U Njemaèkoj su pljala mnoge pariške umjetni- U posljednja dva desetljeæa deve- prvi put izložene Delacroixove ke predmet je izložbe u Picassovu tnaestoga stoljeæa plakat je postao velièanstvene mrtve prirode muzeju u njemaèkome gradu novi umjetnièki medij koji je dobio s cvijeæem i akvareli-pejzaži Münsteru. U središtu izložbe radovi snažne impulse posebice uslijed te- iz putovanja u Maroko 1832. su Henrija de Toulouse-Lautreca hnièkih moguænosti litografije u boji. Takoðer je predstavljena slika (1864.-1901.), a ukupno je predsta- Preteèom slikovnoga plakata smatra se s prikazom tigra, slavno djelo vljeno oko 160 izložaka, veæinom Jules Chéret, èiji su motivi prozraènih revoluciji naslovljena Sloboda posudbi iz dvadesetak velikih mu- plešuæih figura utjecali na francusku na barikadama, potom Le Kaïd zeja i biblioteka iz pet europskih umjetnost plakata u razdoblju belle – Marokanski voða iz 1837. te zemalja. Osim mnogobrojnih umje- epoque. Svojim plakatom Moulin Rouge posljednja velika slika iz 1863. tnièkih plakata, takoðer su izložene Toulouse-Lautrec je krenuo stopama Borba Arapa. O strasti umjetni- Chéreta, no svojim je radovima pri- ka prema književnosti svjedoèe dodao vlastitu notu s karikaturalnim, litografije o Goetheovu Faustu pretjeranim slikarskim potezima i dje- i Shakespeareovu Hamletu. A lomice jarkim bojama. Njegovi plakati osebna izložba u Državnoj gale- Charles Baudelaire je 1863. plesaèa i pjevaèa pripadaju remek-djeli- riji Karlsruhe predstavlja radove napisao: “Iako Delacroix bijaše stra- ma te nove umjetnièke forme. Izloženi slikarskoga genija Eugènea stveni poklonik strasti, istodobno je plakati Toulouse-Lautreca takoðer æe Delacroixa (1798.-1863.), najznaèajni- hladnokrvno odluèio potražiti sredstva razjasniti umjetnièku sredinu koja ga jeg predstavnika francuske romantike. uz pomoæ kojih æe toj strasti podariti je okruživala. Osim toga, predstavlje- Izložena su 223 eksponata, meðu jasan izražaj”. ni su i radovi umjetnika Théophilea kojima i slikareva vrhunska Alexandrea Steinlena i Alphonsea umjetnièka djela iz pari- Mucha, takoðer dvojice predstavni- škoga Louvrea i njujorškoga ka francuske plakatne umjetnosti. Muzeja Metropolitan. Pogotovo plakati Alphonsea Mucha Prema rijeèima ravnatelja za slavnu glumicu Sarah Bernhardt Galerije Klausa Schrenka, smatraju se umjetnièkim vrhuncima izložba je najznaèajniji do- francuskoga Jugendstila. Izložba koja je gaðaj u Njemaèkoj ove je- zaokružena reprezentativnim izborom seni. Na izložbi su prisutni Picassovih ranih radova (Lautrec je sna- radovi iz svih stvaralaèkih žno utjecao na Picassovo stvaralaštvo) faza cijenjenoga umjetnika otvorena je do 15. veljaèe 2004. koji je slavu stekao povi- jesnim slikama, crtežima, litografijama i akvarelima, i kojega smatraju tradiciona- listom i osobom koja je utrla Francuska

Gioia-Ana Ulrich Prix Goncourt za roman o Sjedinjene Američke Države Brechtu

vogodišnja francuska književna Književna nagrada Goncourt ove nagrada Goncourt dodijeljena se godine dodjeljuje stoti put, a u Rekordne cijene postignute na Francuskoj slovi kao nagrada koja je francuskom piscu Jacques- Pierreu Ametteu za roman La Maîtresse najviše stimulira prodaju. Dodjeljuje de Brecht (Brechtova ljubavnica). se uz simbolièki iznos od sedam eura dražbi Ametteov roman pobijedio je tek u (nekadašnjih pedeset francuskih fra- petome krugu s pet glasova za i tri naka) i ona ujedno osigurava prodaju protiv, i to u konkurenciji s knjigama više stotina tisuæa primjeraka nagra- ražba umjetnièkih Windows on the World autora Frédérica ðene knjige. Prošle godine nagradu djela impresionista Beigbedersa i Dans la Guerre autorice je dobio Pascal Quignard za roman te predstavnika Alice Ferneys. Desetoèlanom žiriju Les Ombres Errantes, a prije tri godine moderne i suvremene koji je donio konaènu odluku pripada i Jean-Jacques Schuhl za roman o svojoj umjetnosti u New Yorku Jorge Semprun. partnerici Ingrid Caven. Osim njih, zapoèela je velikom U nagraðenoj knjizi La Maîtresse de nositelji nagrade su, meðu ostalim, i senzacijom. Radovi Brecht autor biografiji velikog berlin- Marguerite Duras, Patrick Modiano, trojice slavnih umje- skog pisca i redatelja Bertolta Brechta Simone de Beauvoir i Andre Malraux. tnika, Talijana Amadea pridodaje još jednu ljubavnicu. Radnja Modiglianija, Francuza ljubavnog romana smještena je iza Fernanda Légera i bri- kulisa slavnoga Berlinskog ansambla i tanskoga kipara Henryja govori o susretu Brechta, nakon što se Moorea postigli su re- iz egzila vratio u poratni Istoèni Berlin, korde svjetskih razmje- et vert iz 1914.: kubistièko umjetnièko i jedne mlade glumice koja radi za taj- ra. Prema navodima aukcijske kuæe djelo postiglo je cijenu od 22,4 mili- nu policiju. Christie’s u New Yorku, Modiglianijev juna dolara, gotovo dvostruko veæu od Jacques-Pierre Amette, roðen 1943., akt Nu couché (sur le côté gauche) iz 1917. oèekivane cijene od 10 do 15 milijuna. književni je kritièar pariškoga tjednika prodan je za iznos od gotovo 26,9 mili- Mooreova trodijelna skulptura Three Le Point i u gotovo èetiri desetljeæa juna dolara, dok se oèekivalo da dostiæi Piece Reclining Figure: Draped iz 1976. napisao je tridesetak romana, prièa i cijenu izmeðu 20 i 25 milijuna dolara. pronašla je novog obožavatelja za 6,16 kazališnih komada, meðu kojima se Još veæa zarada nasmiješila se prodava- milijuna dolara, “samo” milijun-dva istièu L’homme du silence i Confessions d’un telju Légerove slike La femme en rouge manje od procijenjenoga iznosa. enfant gâté. V/117, 20. studenoga 2,,3. 47

queer portal

Političke stranke o LGBT pravima

Ženska soba u suradnji s nazore, socijalni status i sve druge stavu HNS-a samo po sebi podra- SDP: Na ovo pitanje ovoga stvo, b) brak, c) usvajanje djece, e) razlike. zumijeva. trenutka ne možemo decidirano drugo: pravo na obrazovanje koje Iskorakom, Kontrom i LORI HSS: Ukoliko LGBT osobe Da. odgovoriti. Stranka o takvom pita- ne omalovažava ili ignorira LGBT provela je istraživanje Stavovi smatraju potrebnim aktivnije se HOP: Ne podržavamo Zakon nju nije raspravljala. Za odgovor na identitet... zauzimati za svoja prava onda im to o istospolnim zajednicama, jer je ovo pitanje ipak nam je potrebno političkih stranaka o LGBT treba omoguæiti! protunaravan. nešto više podataka. 10. Smatrate li da je Vaša stran- LS: Da, LS podržava opravdane Kao i pod a) ZEL: a) da. ka dovoljno upoznata s LGBT pravima uoči izbora u Hrvatskoj zahtjeve LGBT populacije za pri- HSLS: pitanjima odnosno smatrate li da je 2003. S obzirom da je svrha znavanjem prava na razlièitost. Da, podržali smo Zakon o isto- 7. Hoće li stranački program Vašoj stranci potreban edukacija o SDP: Da. SDP smatra da je spolnim zajednicama u Hrvatskom koji ćete ponuditi biračkom tijelu LGBT pitanjima? projekta nepristrano obavijestiti pravo na slobodno iskazivanje saboru. na predstojećim izborima uklju- javnost, upitnik je poslan seksualne orijentacije i rodnog/ To je bio naš amandman, baziran čivati sadržaje vezane za pitanja HKDS: Da – dovoljno smo spolnog identiteta jedno od temelj- na primjeru Zakona o radu. LGBT populacije? upoznati temeljem javnih rasprava svim registriranim političkim nih ljudskih prava. Podržavamo sve HSS: Suzdržan. Zakon treba Ukoliko hoće molimo objasniti u Njemaèkoj. aktivistièke skupe/grupacije koje se doraditi! u kojem segmentu i obliku (za što HNS: Smatramo da je potrebna strankama u Hrvatskoj (njih 79), zalažu za aktivnu promociju i zašti- Da. HSS se protivi svim obli- ćete se točno zalagati odnosno za što opæa edukacija, pogotovo mlaðe od kojih je 55 potvrdilo primitak tu prava LGBT populacije. cima diskriminacije po bilo kojoj se ne biste zalagali i zašto). populacije, graðana Hrvatske. ZEL: Ne samo opravdanim veæ osnovi! HOP: Znanja ni pouke nikad upitnika, a njih 8 odgovorilo. U i nužnim jer u izgradnji pluralisti- LS: Smatramo da je donekle HKDS: Za politiku prema obi- previše ali smatramo da pogaðamo skladu s načelom nepristranosti, èkog demokratskog društva graðani Zakon povoljan, s time što se u telji koja æe zaustaviti porast LGBT bit stvari. Hrvatske ne smiju biti sputavani narednom razdoblju mora doraditi. populacije te èak i smanjiti. HSLS: Visokopozicionirani odgovore tih osam stranaka ni u jednom segmentu osobnog LS se zalaže za donošenje onih HNS: Ne. Ali æemo se kad god èlanovi naše stranke koji se bave identiteta. zakonskih propisa koji bi homose- to bude potrebno jasno i nedvo- tim pitanjem sasvim su dobro infor- objavljujemo bez ikakvog ksualnim parovima omoguæili regi- smisleno odrediti za slobodu izbora mirani o problematici. komentara 3. Je li dosadašnji program Vaše straciju zajednièkog života. i za zaštitu svih pa tako i spolnih HSS: Dovoljno je upoznata! stranke uključivao sadržaje veza- SDP: Zakon o istospolnim zaje- manjina. LS: Veæim dijelom da. LS smatra ne za pitanja LGBT populacije? dnicama podržali smo u Hrvatskom HOP: Neæe, jer ne izlazimo na da joj je potrebna dodatna eduka- saboru, jer mislimo da treba zakon- izbore kao stranka. cija. HKDS: Nije! Naš odnos prema ski osigurati prava onima koji žive u HSLS: Ne, jer u našem koa- SDP: Edukacije i informiranja 1. Kakav je stav Vaše stranke LGBT populaciji vidljiv je iz toèke istospolnim zajednicama. licijskom programu izdvojene su o ljudskim pravima nikada nije prema LGBT pitanjima? 4.1 – Obitelj, našeg programa. Podržali smo sve odredbe koje samo one skupine graðana kojima previše. Mislimo da je ne samo za HNS: Ne, jer to nije stvar pro- zabranjuju diskriminaciju na teme- je nužna državna intervencija kod èlanove stranke, veæ i za opæenito HKDS (Hrvatska kršæanska grama politièke stranke, veæ to jest lju seksualne orijentacije, jer je to ostvarivanja osnovnih prava, kao širu javnost doista potrebno uvesti demokratska stranka): odnos ‘NVO’ (NGO) i države, a u izraz tolerancije i slobode u društvu. što je pravo na život. Izdvojeni su programe educiranja o pravu na e) devijacija ljudske naravi na- ovom sluèaju HNS podržava ‘NVO- ZEL: Smatramo da taj Zakon npr. nezaposleni i umirovljenici, što seksualno opredjeljenje kao jednom stala veæim dijelom pod utjecajem e’ u borbi za ravnopravnost i osobni daje drastièno premalo, no bitan je ne iskljuèuje moguænost njihove od temeljnih ljudskih prava. društva. izbor. korak na putu do dobrog zakona na LGBT orijentacije, za što smatramo ZEL: Preko LGBT aktivista HNS (Hrvatska narodna stran- HOP: Nije. Nedostatak novca, tom podruèju. da je osobni izbor svakog pojedinca. koji su i aktivisti i dužnosnici ZEL ka): edukacije i prioriteta problema Antidiskriminacijske odredbe HSS: Ne. znamo dovoljno. a) oblici seksualne orijentacije meðu kojima je LGBT daleko na važne su i dobre jer pružaju uporište LS: Hoæe. U segmentu zaštite te rodnog identiteta i rodnog izra- zaèelju. za zaštitu. osnovnih ljudskih prava, te prava 11. Zašto bi LGBT osobe tre- žavanja. HSLS: Ne, program naše stran- na raznolikost. Jedno od temeljnih bale glasovati za Vašu stranku? HOP (Hrvatski oslobodilaèki ke nije poimenice navodio udruge 5. Podržava li Vaša stranka naèela liberalnog svjetonazora. pokret): graðana èiji rad podržava, a naèelno uvođenje antidiskriminacijske SDP: U našem stranaèkom HKDS: Zbog našeg programa. c) bolest/mentalni poremeæaj + smo ZA razvoj civilnih udruga i što odredbe u Ustav RH, posebice u programu nismo predvidjeli neko HNS: LGBT osobe trebaju e) drugo: Bolest koja je svojstvena aktivnije ukljuèivanje svih pojedi- članak 14., kojim bi se neposredno posebno poglavlje koje se bavi pita- slasati za HNS, jer je to stranka koja iskljuèivo ljudima, u životinjskom naca i grupacija u društvu u aktivni zabranila diskriminacija na teme- njima samo LGBT populacije, ali u nudi najbrži razvoj i najbrže dostiza- svijetu nepoznata. politièki život zemlje. lju seksualne orijentacije te rodnog svakom sluèaju mi æemo se i dalje nje europskih standarda. Sumnjamo HSLS (Hrvatska socijalno libe- HSS: Ne! Program HSS-a nami- identiteta i rodnog izražavanja? na najodgovornijim mjestima zala- da je LGBT osobama jedini životni ralna stranka): jenjen je svim graðanima Hrvatske, Molimo da objasnite zašto podrža- gati za prava LGBT populacije. problem njihova seksualna orijenta- a) oblici seksualne orijentacije bez obzira na rod, spol, nacional- va odnosno ne podržava. ZEL: Na predstojeæe izbore ne cija odnosno opredjeljenje, al i pro- te rodnog identiteta i rodnog izra- nost, boju kože ili bilo koju drugu izlazimo, no na nekim sljedeæim blemi LGBT populacije su manji u žavanja odrednicu. HKDS: Ne. Zato jer u dovoljnoj svakako. Izaæi æemo na izbore za bogatijim društvima. HSS (Hrvatska seljaèka stran- LS: LS je na 3. Saboru, 25. sije- mjeri veæ to èini. Gradsku skupštinu u Zagrebu. HOP: Ne bi trebale niti æemo ka): ènja 2003. godine donio Deklaraciju HNS: Da – ali u kontekstu im se ikada u tom smislu obratiti. a) oblici seksualne orijentacije protiv diskriminacije zbog seksual- zaštite svih manjina i prava na slo- 8. Biste li kandidirali članicu/a HSLS: Zbog programa za bolju te rodnog identiteta i rodnog izra- ne orijentacije. bodu izbora. Vaše stranke na izborima kad bi ta Hrvatsku. žavanja SDP: Da. SDP od 1990. godine HOP: Ne podržavamo. Isto kao osoba javno deklarirala svoj lezbij- HSS: Zbog programa koji svim LS (Liberalna stranka): u svom programu zagovara pravo na pod a) u gornjoj toèki. ski, gej, biseksualni ili transrodni graðanima Hrvatske osigurava bolji a) oblici seksualne orijentacije izbor i s tim povezanu slobodnu se- HSLS: Da, jer smo protiv bilo identitet? životni standard, kvalitetnije uvjete te rodnog identiteta i rodnog izra- ksualnu orijentaciju. To je jedno od kakve diskriminacije. života, radno mjesto, sigurnost i žavanja temeljnih ljudskih prava i sloboda i HSS: Ne! Smatramo da je to HKDS: b) ne sve one sitne stvari koje život èine SDP (Socijaldemokratska parti- ostvarenje toga prava svakako je je- pitanje riješeno posebnim Zakonom HNS: a) da. normalnim! ja Hrvatske): dan od kljuènih pokazatelja stupnja o istospolnim zajednicama. HOP: b) ne. Takvu osobu ne bi LS: Zbog toga što se Liberalna a) oblici seksualne orijentacije tolerancije i napretka u ostvarivanju LS: Podržava. LS se zalaže za držali u stranci. stranka svojim programom i djelova- te rodnog identiteta i rodnog izra- ljduskih prava u jednom društvu. pravo svakog pojedinca na seksu- HSLS: a) da. njem otvoreno zalaže za priznavanje žavanja ZEL: Da, naravno. U segmentu alnu orijentaciju, kao sastavni dio HSS: b) ne. prava na razlièitosti, za zaštitu i pro- ZEL (Zelena ljevica Hrvatske): ljudskih prava, za èije promicanje osnovnih ljudskih prava i da nitko LS: a) da. micanje ljudskih prava i prava graða- a) oblici seksualne orijentacije se svesrdno zalažemo. Naglašena je zbog toga ni u kom pogledu ne SDP: a) da. na razlièitih seksualnih usmjerenja. te rodnog identiteta i rodnog izra- ravnopravnost i jednaka vrijednost smije biti diskriminiran. ZEL: a) da. Takoðer se zalažemo za jednaku žavanja svake spolne usmjerenosti. SDP: Da. Obrazloženja su ista dostupnost javnim službama i du- kao i za prethodne odgovore. 9. Bi li Vaša stranka podržala žnostima, kao i moguænost profesio- 2. Smatra li Vaša stranka opra- 4. Podržava li Vaša stranka ZEL: Podržava jer je ustavno pravo LGBT osobe na: a) registri- nalnog bavljenja vojnim pozivom. vdanim postojanje LGBT aktivi- podržava postojeći Zakono o isto- odreðenje vrlo bitno – i to bi omo- rano partnerstvo, b) brak, c) usva- SDP: Zato što smo do sada zma u današnjoj Hrvatskoj? spolnim zajednicama te uvođenje guæilo stvarnu pravnu jednakost janje djece, d) umjetnu oplodnju, pokazali dosljednost i posveæenost antidiskriminacijskih odredbi svih graðana. e) drugo. ostvarivanju ljudskih prava, pa tako HKDS: Današnji LGBT akti- kojima se neposredno zabranjuje i prava na slobodnu seksualnu ori- vizam ne odobravamo. LGBT akti- diskriminacija na temelju seksual- 6. Podržava li Vaša stranka da HKDS: Ne bi, jer bi moglo biti jentaciju, a izglasanim zakonskim vizam koji vodi ispravnoj obiteljskoj ne orijentacije te rodnog identiteta se stranim državljanima kojima štetno za društvo. rješenjima u proteklom mandatu politici pozdravljamo. i rodnog izražavanja u hrvatske zbog njihovih LGBT identiteta HNS: - doprinijeli smo djelomiènom rje- HNS: Da. zakone? Molimo da objasnite zašto prijeti smrtna kazna odobri azil HOP: Ništa od navedenog. šavanju problematike LGBT po- HOP: Svaku bolest treba lijeèi- podržava odnosno ne podržava: u RH? HSLS: a) registrirano partner- pulacije. I dalje æemo se zalagati za ti, pa je postojanje LGBT aktivizma Zakon o istospolnim zajednicama stvo; opaska: odgovor pod d) (umje- ostvarivanje njihovih prava. u tom smislu vrlo pozitivno i opra- Antidiskriminacijske odredbe HKDS: a) da. tnu oplodnju) je bespredmetan. ZEL: Prvenstveno stoga što smo vdano. HNS: a) da. HSS: a) registrirano partnerstvo. stranka koja se u RH najsnažnije HSLS: Prvo od temeljnih na- HKDS: Ne – nije potreban u HOP: b) ne. Još i to! LS: a) registrirano partnerstvo, i najdosljednije zalaže za LGBT èela HSLS-a glasi: Svi ljudi imaju postojeæem obliku. HSLS: a) da. b) brak, c) usvajanje djece, d) umje- prava. LGBT osobe u ZEL-u svoj jednaka i neotuðiva prava bez Ne – hrvatski Ustav onemogu- HSS: O ovom pitanju stranka još tnu oplodnju. identitet ne trebaju ni skrivati ni obzira na rasu, nacionalnost, vjeru, æava diskriminaciju. nije raspravljala. SDP: a) registrirano partnerstvo prikrivati, kroz ZEL mogu se boriti spol, politièka i druga uvjerenja i HNS: Jer se to po politièkom LS: a) da. ZEL: a) registrirano partner- za slobodu i pravednost za SVE.