M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

OŽIVLJENI SVIJET poziva nastavi putem svog oca. Kako JAGODE TRUHELKE nije imala propisane godine za prepa- randiju, upisala se u Višu djevoja Āku školu, u osmi razred šk. god. 1878./79. Nakon izvrsnog završetka škole upisuje MARINA VINAJ Žensku u Āiteljsku školu te nakon tri go- Muzej Slavonije dine stje Āe diplomu o položenom ispitu zrelosti i osposobljavanju za u Āiteljicu u osnovnim školama. Iste godine dobiva i prvo radno mjesto u rodnom Osijeku, u Tu je dakle prva postaja, taj stari grad gornjogradskoj Djevoja Ākoj školi. na Dravi, na istoku zemlje domovine Neko vrijeme boravi u Zagrebu pripre- Hrvatske, glavni grad Slavonije, zem- maju þi ispit za rad u državnim školama. lje plemenite s tvr āavom, s bedemima i S položenim ispitom Jagoda Truhelka šan Āevima kojih danas više nema, Āak dobiva dekret kojim je postavljena za nije od njih ništa ostalo. rav nateljicu Više djevoja Āke škole u I tu je po Āeo život. Gospi þu. Postao mi je rodni grad 5. velja Āe 1864. Nakon sedam godina boravka u Gospi þu (Iz Autobiogra \ je 1) dobiva poziv od tadašnjeg predstojnika za bogoslovlje i nastavu dr. Kršnjavija, KNJIŽEVNI I PEDAGOŠKI RAD kojim je imenovana za u Āiteljicu Liceja u Zagrebu. Osje Āanka Jagoda Truhelka bila je naj- starija od troje djece naprednoga hr- U jesen 1892. stigla sam u , vatskoga u itelja Antuna Vjanceslava Ā usred prvih po Āetaka snažnog uspona Truhelke i Marije ro ene Schön. I otac i ā pomla āenog hrvatskog kulturnog života majka bili su doseljenici u Hrvatsku, otac kojemu, usprkos politi Āki omražene i ÿeh, a majka iz Ma āarske, njema Ākog zloglasne Khuenove ere, odista spada podrijetla. ime druge renesanse Hrvatske, na Āelu s Prve godine školovanja provela je u do- Kršnjavijem, Mileti þem, Bukovcem, koji njo gradskoj osnovnoj školi. Za ispit IV. daju u tim godinama neslu þeni zamah razreda s njom je privatno radila u Āiteljica stvarala Ākom životu hrvatskog glavnog Magdalena Šrepel, koja je umnogome grada, pa i ostale Hrvatske. odredila njezin životni put. Završila je u (Iz Autobiogra \ je ) Osijeku tri razreda realne gimnazije, kada joj 1878. umire otac, pa se s majkom i U želji za stru Ānim usavršavanjem Tru- bra þom ( ýirom i Dragošem) seli u Za- helka se kao jedna od prvih žena upisuje greb. Dolazak u Zagreb omogu þio je na Zagreba Āko sveu Āilište. Dobiva odo- mladoj Osje Āanki da u izboru životnog brenje da može poha āati predavanja kao izvanredna slušateljica. 1 Truhelka, Jagoda, Autobiogra \ ja: Iz prošlih Godine 1901. prelazi u Banja Luku i dana, Pet stolje þa hrvatske književnosti, Ma- preuzima dužnost direktorice Više djevo- tica hrvatska, Zagreb, 1970., str. 52. ja Āke škole. Nakon deset godina djelo-

162 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 vanja prelazi na Žensku preparandiju u . To je pak razdoblje njezina intenzivnoga društvenog rada na po- ticanju i rješavanju pro- blema položaja žene u društvu. Nakon Āetrdeset godina službe Jagoda Truhelka podnosi zahtjev za mi- rovinu. U kolovozu 1923. odla- zi u mirovinu i vra þa se u Zagreb. Povla Āi se iz javnog života i predaje se dje Ājoj književnosti. Izbjegava javne nastupe i priredbe, tek pokatkad progovori o ženskom pitanju i o znamenitim ženama. Umrla je u Zagrebu 17. prosinca 1957. godine.

IZDAVA ÿKA DJELATNOST Zovu me književnicom, a da se ja u duši nika- Slika 1. Knjiga Zlatni danci Jagode Truhelke objavljena 1918. god. da nisam takvom pravo ni osjetila. Imala sam svoje zvanje, ro āeno s diplomama i pri- je spas, objavila je u “Pobratimu” 1892. segama i ostalim što je s tim u vezi, ali Sura āuje u “Nadi” , “Napretku”, “Pro- književnikovanje, književni rad? Eto, svjeti”. S Marijom Jambrišak ure āuje došlo je samo od sebe, bez namjere, bez Āasopis “Na doma þem ognjištu”, u koje- pripreme, bez ikakve ambicije… 2 mu radove objavljuje pod pseudonimom A. M. Sandu Āiþ. Prvi se put javila u “Vijencu” s pripo- Godine 1894. tiskana je prva njezina knji- vijetkom Nakon deset godina. Prvi rad ga za mladež Tugomila . namijenjen mladeži, pripovijest U radu Godine 1918. Truhelka objavljuje djelo Zlatni danci , koje s knjigom Bogorodi Āine 2 Nav. dj., str.75. trešnje (1929.) i Dusi doma þeg ognjišta

163 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

(1930.) Āini trilogiju (na granici izme āu Ali to je svijet i posve konkretne obi- romana i svojevrsnog niza pripovijeda- teljske pri Āe u koju ulazimo preko blatne ka, kako su ocijenili kritici njezina pera). donjogradske Labudove ulice, uz gla- U ponovljenom i prera āenom izdanju, sanje pataka, hihot snaša koje nose robu tiskanome 1942.-1944., trilogija je do- na tržnicu prolaze þi pokraj niskih pri- punjena tako da su prvotna druga i tre þa gradskih zdanja s tarabama, okruženim knjiga spojene u jednu i izdane pod naslo- živopisnim bašĀama. vom Gospine trešnje , a napisala je novu Slike su to Donjega grada, koji je odav- – tre þu, Crni i bijeli dani . Trilogija, dakle, no izgubio Truhelkin štih, zabilježen na ima dva oblika. Nakon Drugoga svjetskog samo pokojoj razglednici ili pak crtežu. rata Zlatni danci izlaze kao prvo izdanje u Dio ostavštine obitelji Truhelka pohra- biblioteci “Vjeverica” 1969. g. njen je u Muzeju Slavonije, unutar Odje- Temelje þi svoj književni rad na pomalo la umjetni Ākog obrta, Povijesnog odjela sentimentalnim autobiografskim zapisi- te Knjižnice. ma o prošlim vremenima, duboko protka- Rije Ā je, nažalost, samo o fragmentima nima moralnim uzusima i pedagoškim nekada zasigurno bogate knjižnice s pre- marom, Truhelka piše jednostavno i lako, poznatljivim obiteljskim ex librisom , pitko i razumljivo, te su je stoga, a i zbog obiteljskim fotogra \ jama, pismima. Āvrste veze s rodnim gradom, s pravom Mozaik obiteljske pri Āe jedne od najpoz- nazivali osje Ākim Šenoom. natijih Osje Āanki, samo djelomice sa Āu- Radnju svoje najpoznatije trilogije Tru- van u predmetima naslije āa, u svojoj helka smješta u rodni grad, preto Āivši þe potpunosti zaživjeti tek dodirom knji- vlastito djetinjstvo u niz sli Āica zlatnih ževnoga i stvarnoga, pro Āitanoga i do- osje Ākih dana, opisuju þi Osijek druge življenoga, opipljivoga i imaginarnoga. polovice 1860-ih i po Āetka 1870-ih, s Književna šetnja Osijekom, uz prepoz- preko 15 000 stanovnika, koji sve više natljive literarne punktove , završava u poprima izgled modernoga europskoga Muzeju Slavonije, u pismima, fotogra- grada povezanoga s Be Āom i Peštom. \ jama, crtežima, izri Āaju re Āenica prvog Osnovnu podlogu gospodarskim i demo- izdanja Gospinih trešanja . grafskim kretanjima davao mu je razvoj Uloga muzeja kao primatelja i Āuvatelja industrije i obrtništva te trgovinsko- prošlosti mijenja se u promicatelja, prometni zna Āaj. Vrijeme je to ja Āanja oživotvoritelja neživih segmenata nekih graāanskog sloja, osnivanja brojnih pro- bivših dana. svjetno-kulturnih, sportskih, socijalnih, Može li se prošlost doživjeti intenziv- zdravstvenih i humanitarnih udruga. nije, prisnije? Uz pet osnovnih škola u gradu se osniva Iskustva mladih sugra āana, studenata Fi- i mala realka, koja ubrzo prerasta u ve- lozofskog fakulteta u Osijeku, pokazuju liku, viša pu Āka te gra āanska škola. izuzetna spoznajna iskustva ste Āena upra- Osje Āani posje þuju kazalište, aktivni su u vo takvom muzealizacijom književnosti. Pjeva Ākom društvu Lipa, Āitaju “Esseker Koliko je istine, a koliko pri Āe, možda Lokalblatt und Landbote”, “Die Drau” , više nije ni važno. Spoznajno bogatiji, posje þuju koncerte u Gradskom vrtu ili uz obi Ānu sliku odrastanja, stvara se novi pak še þu uz Dravu. kontekst – istinski doživljaj prošlosti.

164 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

mirisima desetaka tvr āavskih gostionica te u sjaju Āasni Ākih odora. A likovi verglaša, piljarica, pralja, la āara, vodeni Āara, drvosje Āa, prosjaka s njiho- vim pri Āama i sudbinama, zapisanima uz njih, poput legendi, postaju muzejski izlošci trajne izložbe Osijeka s kraja šezdesetih davnoga 19. stolje þa. Je li samo Drava ostala ista ili se to zakletom Āita Āu u smiraj privi āa – pa- robrod, velik, bijel, uz klopot vodenica, s pau Āinastim kota Āima koji se polako okre þu? Stari drveni most, parobrod- ska stanica i miris vode. Jer, ništa ne miriše kao Drava u smiraju, uz ribaricu s mrežom bremenitom ulovom. Slike kojih više nema, no slike koje u Āas mogu postati stvarne. U suglasju teksta i mirisi izranjaju iz re Āenica. Nedjeljne šetnje u Novi grad, u Grad- sku baš Āu, uz glazbu, ples, druženje, uz sve Āana odijela i igru, davno zaboravlje- ne ma Āke i miša, slijepog miša , uz foto- grafa, možda osje Ākog atelijera Svir Āevi þ koji nudi, uz kiss di hand , trajnu sliku – za spomen. Zaustavljeni trenutak u secesijskom uvezu starog albuma i Osijek se vra þa svojim nedjeljnim priredbama u perivoju – na pozornici je pleh muzika : ÿujete? Iskoristimo tu pri Āu, obojimo sliku prošlosti bojama i radoš þu blagdana. Uz miris blagdanskih kola Āa, iš Āekivanje darova, dolazak Āestitara, onako kako se to nekada Āinilo. U vrijeme kada i blat- na Labudova ulica postaje blagdanski Slika 2. Dio ostavštine obitelji Truhelka u Mu- sve Āana, uz pjesme, negdanje, koje su se zeju Slavonije, ex-libris obiteljske knjiž nice po osje Ākim ulicama pjevale na Badnjak. Ma koliko sentimentalno i naivno reĀ e- nice zvu Āale današnjemu mladom Āita- Prošlosti koju gotovo možemo dotak- telju, one su djetinje prepoznatljive u nuti u trskom pokrivenim tvr āavskim sadržajnom smislu, ali su dragocjene kao ku þercima, osluhnuti u zvuku orgulja slike prošlosti, odaju Āvrstu i prisnu vezu crkve sv. Mihovila ili pak omnibusa, u spisateljice i rodnoga grada.

165 M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4

Poput libreta, Truhelkina je memoarsko- dje Ājoj književnosti, zbornik radova znanstvenog dnevniĀka proza oda djetinjstvu, ali i oda skupa, Pedagoški fakultet, Osijek, 2000. gradu, koja glazbom uspomena i slika- – Zalar, Ivo, Dje Āji roman u hrvatskoj književnosti , Školska knjiga, Zagreb, 1983. razglednica i starih fotogra \ ja zvu Āi tako prisno, tako toplo, essekerski prepoznat- ljivo. THE WORLD OF JAGODA TRUHELKA BROUGHT TO LIFE LITERATURA I IZVORI

– Crnkovi þ, Milan, Truhelkini “Zlatni danci” , In her literary work aimed particularly at the very Umjetnost i dijete, 6, Zagreb, 1970. young, the authoress Jagoda Truhelka painted – Findrik, Marina, Zlatni danci Truhelkina djetin- a picture of Osijek from the end of the 19th and jstva , diplomski rad, Filozofski fakultet, Zagreb, the beginning of the 20th century. Rich literary 1987. holdings, as well as a part of her private, family – Jindra, Ranka, Jagoda Truhelka , Školske no- heritage is kept at the Museum of . The vine, Zagreb, 1978. possibility of getting to know and recognise liter- – Kerže-Živakovi þ, Zlata, S tradicionalnih na ary elements in exhibits and exhibition elements nove putove : Trgovina, obrt, industrija i bankar- in literature is an idea that will, hopefully, be re- ske ustanove grada Osijeka na prijelazu stolje þa, alised one day at the Museum of Slavonia with the Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest cooperation of the Department of Literature of the Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, College of Liberal Arts in Osijek. Društvo za hrvatsku povjesnicu, Osijek, 1999. This multimedia project is aimed at presenting in- – Matutinovi þ, Ljerka, Dje Āji svijet Jagode Tru- dividual segments of Osijek’s past as described in helke , Revija, 2, Osijek, 1970. Jagoda Truhelka’s works (photographs of Osijek – Truhelka, Jagoda, Bogorodi Āine tr ešnje, Matica from the end of the 19th century, artistic and other hrvatska, Zagreb, 1929. objects from the turn of the century, newspapers – Truhelka, Jagoda, Dusi doma þeg ognjišta , Ma- and books, posters of theatre productions and ar- tica hrvatska, Zagreb, 1930. tistic events…), all interwoven with segments of the – Truhelka, Jagoda, Zlatni danci , Mladost, Za- authoress’ real life - manuscripts, photographs… greb, 1969. Through this project the Museum holdings would – Vodopija, Irena, Osijek kao mjesto radnje u dje- bring life to literature and lead to new knowledge lu Jagode Truhelke , Zlatni danci - prinos Osijeka about Osijek’s rich past.

166