Jasmina Petrovi} Beograd, Narodna biblioteka Srbije

UDK 027.52(497.11)(091)

BIBLIOTEKA GRADA BEOGRADA

„Gradovi su kao i qudi – jedni privla~e, drugi odbijaju. Beograd je svojom istorijom od najstarijih vremena do danas, svojom velikom ulogom u celom na{em XIX veku, kao i dana{wom i budu}om ulogom u ~itavom kulturnom i socijalnom `ivotu Jugoslavije – privla~io i privla~i na sebe op{tu pa`wu, duboku simpatiju i qubav. Sveta je svaka wegova uspomena, sveta je du`nost sara|ivati na izgradwi i daqem razvoju wegovog duhovnog lika.Œ (Sa programa osve}ewa Op{tinske biblioteke i Muzeja 11. januara 1931. godine)

Osnivawe Biblioteke grada Beograda

Potreba osnivawa Biblioteke grada Beograda i Muzeja ose}ala se jo{ krajem XIX i po~etkom XX veka. Zvani~ni akt o osnivawu Biblioteke grada Beograda donet je 4. oktobra 1928. godine. Prva javna biblioteka u Beogradu osnovana je sa zadatkom da slu`i komunalnoj nauci, i da, u isto vreme, kao javna bude dostupna celokupnom gra|anstvu. Sistematski rad na ure|ewu i organizaciji gradske biblioteke zapo~et je u junu 1929. godine i poveren wenom prvom bibliotekaru dr Mariji Ili}-Agapovoj. Ona je odmah otpo~ela sa sistematskim prikupqawem i sre|ivawem fonda kwiga, inventarisawem, kao i utvr|ivawem Pravila Biblioteke. U fondu Beogradske Op{tinske biblioteke krajem 1929. godine bilo je 5.000 bibliote~kih jedinica. Biblioteka nije mogla biti otvorena za {iru javnost sve do pred kraj 1930. godine, jer su prostorije u glavnoj op{tinskoj zgradi u Uzun Mirkovoj 1, u kojima se u to vreme nalazila (zajedno sa Gradskim muzejem), bile sasvim nepodesne. Po~eci rada Biblioteke grada Beograda

Sve~ano osve}ewe i otvarawe Biblioteke i Muzeja Op{tine grada Beograda objavqeno je 11. januara 1931. godine u ulici Kraqa Petra broj 26. Ovom prilikom otvorene su dve ~itaonice, za odrasle i za decu, jedna pored druge, me|usobno povezane, ali su obe imale zasebne ulaze. Rad de~je ~itaonice zapo~eo je odmah nakon osve}ewa, uporedo s radom ~itaonice za odrasle ~itaoce. De~ja ~itaonica, koja je imala 300 kwiga, prva je javna de~ija biblioteka u na{oj zemqi. U woj je tada bila prire|ena izlo`ba kwiga na kojoj su se isticale de~ije kwige i dela izlo`ena u odeqku pod nazivom „BeogradŒ, gde su bile kwige o Beogradu. Od samog po~etka rada Biblioteke grada Beograda posebna pa`wa je bila posve}ena radu sa decom i omladinom, o ~emu je iscrpno pisala i {to je neprestano isticala dr Marija Ili}-Agapova. Kao glavna aktivna forma rada u radu sa decom zavedena su „De~ija selaŒ, koja obuhvataju ~asove pri~a, muzi~ki i filmski deo. Novoosnovane ~itaonice postepeno su se ispuwavale, prvo odraslim ~itaocima, a kasnije decom. Kori{}ewe kwiga bilo je besplatno, a za kwige koje su se iznajmqivale izvan Biblioteke pla}ala se kaucija u visini od 50 dinara, koja se vra}ala kada je ~italac vra}ao ~lansku legitimaciju. U prvoj godini wenog rada u Biblioteku se upisalo 1.209 odraslih i 629 dece. Od samog po~etka nabavna politika uskla|ivana je sa potrebama ~italaca. Najzastupqenije su bile lepa kwi`evnost i socijalne nauke, a zatim su dolazile geografija, filozofija, istorija, umetnost, religija, primewene nauke, ~asopisi i dnevni listovi. Od de~jih kwiga najve}u grupu sa~iwavale su doma}a originalna i prevodna kwi`evnost, ali je bilo i kwiga na stranim jezicima. Sve su se kwige de~je biblioteke delile u 4 osnovne grupe – priru~na dela, kwi`evnost, uxbenici, kwige o de~joj literaturi. Biblioteka je krajem 1931. imala 7.195 kwiga, sre|enih prema decimalnoj klasifikaciji, a imala je i dva kataloga, alfabetski i sistematski (prvi stru~ni katalog u zemqi). Godine 1932. odobren je prvi zvani~ni Pravilnik o ciqu, unutra{wem ure|ewu, nadle`nosti i poslovawu Odeqka Biblioteke i Muzeja Op{tine grada Beograda. U Pravilnik su unete sve ideje i stru~ne bibliotekarske definicije dr Marije Ili}-Agapove. Wime su Biblioteka i Muzej dobili status zasebnog odeqewa u Op{tini i svoj pe~at sa dr`avnim grbom Op{tine. Krajem 1932. godine Biblioteka i Muzej su preseqeni u Kosovsku ulicu 39, a otvoreni su 11. januara 1933. godine. Biblioteka je dobila za sme{taj svojih fondova i svoj rad: ~itaonicu za odrasle ~itaoce s ~itaonicom dnevnih listova i ~asopisa, de~ju ~itaonicu, magacin kwiga, kancelariju u kojoj je vr{en upis novih ~lanova, izradu kataloga, vo|ewe inventara i kabinet upravnika. Priru~na literatura je bila izdvojena iz op{teg fonda i sme{tena u specijalne ormane koji su se nalazili u ~itaonici, kao i muzi~ka biblioteka (osnovana 1930), u kojoj su se krajem 1934. godine nalazila 502 muzi~ka dela. Tako|e je bila izdvojena i Zavi~ajna zbirka, koja se u po~etku zvala Nau~na biblioteka o Beogradu, u kojoj su prikupqene publikacije, listovi i rukopisi, i veoma retke stare kwige koje mogu poslu`iti za prou~avawe pro{losti Beograda. Biblioteka grada Beograda 1933. godine je svojim sveukupnim radom stekla zavidno mesto me|u bibliotekama u Beogradu. Posebna pa`wa je bila posve}ena stru~nom usavr{avawu kadra. Organizovano stru~no obrazovawe bibliote~kog kadra kod nas poniklo je u Biblioteci i Muzeju grada Beograda 1934, kada je dr Marija Ili}-Agapova organizovala prvi bibliotekarski kurs Biblioteke Op{tine grada Beograda. Ciq tog kursa je bio da se {to vi{e deluje na „de~ju qubav prema kwizi i stru~no obrazuju bibliote~ki radniciŒ, a o stru~nim biblitekarskim problemima dr`ala je predavawa dr Marija Ili}-Agapova. Biblioteka grada Beograda je od samog po~etka imala problem sme{taja fonda, pa se nastojalo prona}i najadekvatnije re{ewe. Zbog toga je Op{tina 1935. godine za Biblioteku i Muzej otkupila zgradu u ulici Kwegiwe Qubice br. 1 (sada Zmaj Jovina br. 1), zgradu koja je tada odgovarala svojoj nameni kako prostorom tako i unutra{wim rasporedom. Zgrada je brzo osposobqena za useqavawe, koje je obavqeno u aprilu, a osve}ena je i otvorena 26. maja 1935. godine. Izlo`be kwiga i priredbe akademija u Biblioteci i Muzeju bile su zna~ajni kulturni doga|aji u Beogradu, koje su mnogi rado pose}ivali. Zato su u okviru Biblioteke grada Beograda bile prire|ivane stalne i povremene izlo`be kwiga. Prva takva izlo`ba prire|ena je prilikom otvarawa Biblioteke i Muzeja, i to u De~joj ~itaonici. Obi~no je prire|ivana po jedna velika godi{wa izlo`ba kwiga, ~asopisa i novina, s ciqem da se ~itaocima prezentuju novi naslovi koji su pribavqeni putem kupovine ili kroz poklone. Shodno tome, Kulturni odbor Op{tine je 1937. godine doneo odluku da se u Biblioteci i Muzeju dva puta nedeqno dr`e predavawa radi uspostavqawa veze sa gra|anstvom. Godine 1940, Biblioteka i Muzej dostigli su svoj najve}i uspeh u dotada{wem radu. Inicijativom dr Marije Ili}-Agapove, Op{tina je, povodom svoje stogodi{wice, re{ila da osnuje Gradski kulturni dom u koji bi smestila samo svoje kulturne ustanove: Gradsku biblioteku za odrasle, De~ju i omladinsku biblioteku, Gradski muzej, Gradsku galeriju slika i Zemunski istorijski arhiv. Za Gradski kulturni dom odre|ena je zgrada u kojoj su se ve} nalazili Biblioteka i Muzej, s tim {to je zbog ruiniranosti zgrada morala biti restaurirana. Radovi na opravci zgrade nisu dugo trajali, pa su kulturne ustanove ubrzo preseqene i sme{tene u za wih odre|ene prostorije. Gradski kulturni dom je otvoren 22. decembra 1940. godine, a prilikom otvarawa predsednik op{tine Jevrem B. Tomi} je naglasio da pre toga u predgra|ima Beograda i u Zemunu nisu postojale op{tinske biblioteke, odobriv{i da se u Zemunu osnuje prva i stalna filijala Gradske biblioteke.

Biblioteka grada Beograda u toku rata (1941-1945)

Nema~ko bombardovawe 1941. nanelo je Biblioteci i Muzeju neprocewivu kulturnu i materijalnu {tetu i onemogu}ilo ne samo daqi razvoj nego i normalan rad. Od zapaqivih bombi izgoreo je krov na zgradi i posledwi sprat, a ostali spratovi su o{te}eni. Tom prilikom uni{teno je 3.978, a o{te}eno 2.708 kwiga. Opravka zgrade od bombardovawa privedena je kraju tek sredinom oktobra 1941, pa je Gradski kulturni dom formalno otvoren 22. decembra iste godine. Biblioteka je u periodu od juna 1941. do 1943. radila sa prekidima, ali je zbog nesta{ice ogreva prekidan rad u ~itaonicama. Prema statistici vo|enoj u Biblioteci, od 12. juna 1941. do 12. juna 1942. zabele`en je izuzetno velik broj poseta (bilo je 23. 828 poseta i izdato je 22.038 kwiga), {to se obja{wava ~iwenicom da su druge biblioteke bile zatvorene. Prema podatku koji navodi Branko \ur|ulov, dugogodi{wi upravnik Biblioteke, godine 1944. u Biblioteci je bilo 4.226 kwiga mawe nego 1941. godine. Oslobo|ewe Beograda zateklo je Biblioteku u neredu i sa znatnim gubicima u kwigama i rukopisima.

Kratak pregled razvoja Biblioteka grada Beograda posle oslobo|ewa

Posle oslobo|ewa Biblioteka po~iwe da radi sa korisnicima 18. juna 1945. godine. Na kraju te godine Biblioteka ima u svom fondu 25. 019 kwiga i 2.400 upisanih ~lanova. Biblioteka je tada imala ~etiri ~itaonice: za odrasle ~itaoce, za decu, za nau~ne studije i za dnevnu {tampu. Kao posebno odeqewe u Biblioteci je tada postojala „umetni~ka bibliotekaŒ, sa 540 svezaka (najve}im delom publikacija na stranim jezicima) koje se ne iznose iz Biblioteke, ve} se koriste samo u Biblioteci. Glavni korisnici ovih publikacija bili su studenti istorije umetnosti. Prelomna godina u radu Biblioteke je 1950. godina. U ovoj godini preinventarisan je kwi`ni fond Biblioteke, jer se po starom na~inu inventarisawa nije mogao utvrditi ta~an, ve} samo pribli`an broj kwiga kojima je Biblioteka raspolagala. Tom prilikom uvedene su i neke novine u unutra{wem radu i organizaciji posla, kao {to su otvarawe posebnih inventara za fond de~ije kwige, ili uno{ewe nekih izmena u decimalnu klasifikaciju. Godine 1950. Narodni Odbor grada Beograda donosi „Pravila o na~inu izdavawa kwiga i radu u BiblioteciŒ. Po~etkom slede}e godine Biblioteka dobija svoj sopstveni buxet i po~iwe samostalno da raspola`e sredstvima koja dobija. Godine 1953. Narodni Odbor grada Beograda preuzeo je Biblioteku Mesnog sindikalnog ve}a, koja se nalazila u Nemawinoj ulici br. 28, i istu pripojio Biblioteci grada Beograda, mada }e ona i daqe ostati u svojim prostorijama i zadr`ati karakter sindikalne biblioteke. Sa 1954. godinom pristupa se novoj organizaciji rada u Biblioteci. Otvaraju se Odeqewe kataloga, Odeqewe za izdavawe kwiga i Zavi~ajno odeqewe kao posebne organizacione jedinice, i postavqaju se rukovodioci ovih odeqewa. Odeqewe Beograda, koje je i do tada postojalo, preure|eno je i sve kwige su sre|ene po formatu. Otvoreno je jo{ jedno odeqewe – Odeqewe suvi{aka, koje do tada nije postojalo u Biblioteci, i u koje dolaze sve one publikacije koje nisu potrebne Biblioteci ili koje Biblioteka ima u ve}em broju primeraka. Narodni Odbor grada Beograda doneo je te godine odluku o preuzimawu ^itaonice Centralnog ve}a Saveza sindikata Jugoslavije, u ulici Mo{e Pijade br. 12, i wenom pripajawu Biblioteci grada Beograda. Sa ^itaonicom, koja sem novina i ~asopisa ima i oko 2.000 kwiga, preuzet je i celokupan inventar. Interesovawe gra|ana Beograda za ovu ~itaonicu bilo je ogromno. Godina 1955. predstavqa veoma zna~ajan period u radu i razvoju Biblioteke. U ovoj godini pristupilo se, izme|u ostalog, izradi bibliografije kwiga o Beogradu. Biblioteka u ovoj godini radi i izdaje publikacije na 4 mesta: - u Odeqewu za izdavawe kwiga, u ul. Zmaj Jovinoj br. 1. - u ^itaonici dnevne {tampe i ~asopisa, u ul. Mo{e Pijade br. 12. - u Gradskoj sindikalnoj biblioteci, u ul. Nemawinoj br. 28. - u Odeqewu de~jih kwiga, u ul. Zmaj Jovinoj br. 1. Gradska sindikalna biblioteka, koju je Biblioteka grada Beograda preuzela od Mesnog Sindikalnog ve}a januara 1954. godine, izdvojila se iz Biblioteke krajem 1955. godine i u{la u sastav Radni~kog univerziteta „\uro SalajŒ. Za dve godine, koliko je bila u sastavu Biblioteke grada Beograda, stru~no je sre|ena, izvr{eno je preinventarisawe kwiga, uvedena decimalna klasifikacija, zavr{eno sre|ivawe kataloga. Te godine se pri Biblioteci grada Beograda osniva Stru~ni centar za biblioteke beogradskog sreza, u ciqu da se „sve biblioteke ubudu}e pove`u u jednu mre`u na ~elu sa Bibliotekom grada BeogradaŒ. To je za~etak mati~nosti, ~iji kontinuitet Biblioteka grada Beograda bez prekida odr`ava do danas. Bibliote~ki centar je nastojao da stvori {to {iru i ja~u mre`u narodnih biblioteka na celom {irem podru~ju grada Beograda. Pored otvarawa biblioteka Centar se trudio da organizuje pokretnu bibliote~ku slu`bu, da doprinese poboq{awu finansijskih, materijalnih i prostornih uslova rada narodnih biblioteka, pru`i stru~na uputstva za rad, radi na propagirawu ~itawa i uspostavi, pro{iri i u~vrsti saradwu sa nizom biblioteka i bibliote~kih institucija . Biblioteka grada Beograda je svoj prvi Statut dobila 1956. godine, kao osnovni normativni akt na bazi koga je izvr{ena unutra{wa reorganizacija ustanove. U skladu s wegovim odredbama formiran je Savet Biblioteke. Katalog kwiga o likovnoj umetnosti je prva posleratna publikacija Biblioteke grada Beograda koja je informisala ~itaoce o kwigama iz ove oblasti koje Biblioteka ima u svom fondu. Godine 1957. otvorena je nova De~ija biblioteka „NevenŒ, koja je bila zami{qena kao studijski centar za prou~avawe de~je literature i bila je sme{tena u novoj zgradi Doma sindikata na Trgu Marksa i Engelsa. Najva`niji i najobimniji rad Biblioteke grada Beograda u 1957. godini bio je revizija celokupnog kwi`nog fonda, sem fonda kwiga za decu, a to je ujedno bila i prva potpuna i detaqna revizija posle Oslobo|ewa. Bibliote~ki centar prestaje sa radom krajem 1959. godine kao posebna institucija, i od tada nastavqa svoj rad kao jedna od unutra{wih organizacionih jedinica Biblioteke grada Beograda, pod imenom Odeqewe za unapre|ewe bibliote~ke delatnosti, kasnije, od 1961. godine nazvano Odeqewe mati~ne slu`be. Godina 1960. predstavqa prelomnu godinu u radu Biblioteke. U `eqi da se poslovi mati~ne biblioteke za podru~je Beograda razvijaju u punoj saradwi i saglasnosti sa op{tinskim bibliotekama, osnovan je stru~ni kolegijum – kao koordoinaciono telo popularnih biblioteka – koji sa~iwavaju upravnici svih narodnih biblioteka, ukqu~uju}i i Biblioteku grada Beograda. Re{ewem Narodnog Odbora grada Beograda od 24. marta 1961. godine Biblioteka je odre|ena za mati~nu biblioteku za podru~je Beograda. Biblioteka od tog trenutka sa mnogo poleta i ambicija pristupa izvr{avawu mati~nih funkcija. U ciqu postavqawa stru~nih bibliote~kih poslova na savremeniju osnovu i stvarawa boqih uslova za uslu`ivawe ~italaca i sme{taj kwiga, Biblioteka je otpo~ela oktobra 1961. godine presignirawe op{teg kwi`nog fonda. Po zavr{etku tog obimnog posla pre{lo se sa dotada{weg sme{taja fonda po decimalnoj klasifikaciji na sme{taj po numerus currens-u, koji Biblioteka i danas ima, a polovinom 1969. godine Biblioteka je uvela slobodan pristup novim i aktuelnim kwigama u op{tem pozajmnom odeqewu, izgradiv{i police za wihov sme{taj na me|uspratu svoje zgrade u Zmaj Jovinoj ulici. Od 1969. godine Biblioteka grada Beograda je, zajedno sa Muzejom grada Beograda, po~ela da organizuje kwi`evne ve~eri u Manakovoj ku}i, i ti susreti u ovom starom i atraktivnom zdawu zauzimali su zna~ajno mesto u kulturnom `ivotu Beograda. Tokom 1970. godine Biblioteka je preselila fond periodi~nih publikacija iz prostorija magacina kwiga u ulici Zmaj Jovinoj br. 1 na galeriju u ^itaonicu {tampe, u ulici Mo{e Pijade br. 12, gde je sve~ano otvoreno Odeqewe periodike, priru~nika i kwiga iz likovnih umetnosti. Fond priru~nika i fond kwiga iz likovnih umetnosti, koji se nalazio u ^itaonici Biblioteke u Zmaj Jovinoj, preseqen je u ulicu Mo{e Pijade, ~ime je omogu}eno pro{irewe prostora za sme{taj novonabavqenih publikacija Op{teg fonda. Biblioteka grada Beograda je bila pokreta~ i inicijator mnogih akcija na poqu unapre|ewa i razvoja bibliote~ke delatnosti. Tako je u saradwi sa Beogradskom zajednicom kulture i zajednicom mati~nih biblioteka Beograda izradila „Predlog integracije mati~nih biblioteka u BeograduŒ, u kome se predla`e povezivawe op{tinskih biblioteka sa Bibliotekom grada Beograda u jedinstvenu radnu organizaciju. „Predlog integracije mati~nih biblioteka BeogradaŒ je usvojen 1973. godine i od tada je Biblioteka grada Beograda imala boqe rezultate u radu na {irewu ~itala~ke kulture. Na osnovu svog kwi`nog fonda Biblioteka je 1974. godine objavila prvi tom „Gra|e za bibliografiju jugoslovenske i strane kwige o BeograduŒ. Ova gra|a obuhvata 5.840 bibliografskih jedinica i sve kwige o Beogradu koje je Bilioteka nabavila od svog postanka do tada. Gra|a za bibliografiju kwiga o Beogradu je kod nas prvi poku{aj ovakve vrste, pre toga postojala su tri skromna priloga bibliografiji o Beogradu (dva su objavqena u „Godi{waku grada Beograda i jedan u izdawu Biblioteke „\or|e Jovanovi}Œ) koji sadr`e samo najpoznatija dela, i koji, ni obimom ni sastavom, ne mogu da poslu`e stru~wacima. Izvr{ni savet Skup{tine grada Beograda septembra 1975. godine donosi re{ewe da se Biblioteci grada Beograda dodeli na kori{}ewe, bez naknade, zgrada hotela „Srpska krunaŒ u Knez Mihajlovoj 56, gde je posle rata do 1973. godine bila sme{tena Narodna biblioteka Srbije. Biblioteka od tada posve}uje posebnu pa`wu izradi kataloga za sve svoje fondove. U Odeqewu za popuwavawe fondova, klasifikaciju i katalogizaciju vode se slede}i zajedni~ki katalozi : centralni mati~ni za na{u kwigu, centralni mati~ni za stranu kwigu, stru~ni, topografski i naslovni katalog. Za fond periodike, koji je do 1971. godine bio u sklopu op{teg fonda kwiga, postojali su samo azbu~ni i topografski katalozi, me|utim otvarawem Odeqewa periodike formira se hronolo{ki katalog kao korisno informativno sredstvo za ~itaoce. Na zahtev ~italaca, koji se sve vi{e interesuju za odre|ene predmete iz ~asopisa, Biblioteka je 1972. godine pristupila izradi predmetnog kataloga. Godine 1973. po~ela je izrada analiti~kog kataloga ~lanaka iz ~asopisa za period do 1945. godine. Izrada kataloga reprodukcija otpo~ela je u drugoj polovini 1974. godine, a izvori za katalog recenzija su bili 160 va`nijih jugoslovenskih listova i ~asopisa i 120 ~asopisa. Va`na informativna sredstva u radu na prou~avawu istorije Beograda su predmetni katalog ~lanaka o Beogradu, katalog fotografija Beograda i li~nosti Beograda, koji su se izra|ivali u Odeqewu Beograda, odnosno u Zavi~ajnom odeqewu. Kao pogodno informativno sredstvo u radu sa ~itaocima kori{}eni su bilteni koji su se redovno izdavali. „Bilten nabavqenih kwiga, prikaza novih kwiga u ~asopisima i novinamaŒ, koji izlazi od 1965. godine, i „Bilten odabranih kwiga za decuŒ koji izlazi od 1971. godine, a koji je Biblioteka grada Beograda slala mati~nim narodnim bibliotekama u op{tinama. Jedan od stalnih vidova aktivnosti Biblioteke na {irewu kulture i obrazovawa su izlo`be koje se organizuju za odrasle i za decu. Od 1975. godine princip zajedni~kog ~lanstva ponovo je sproveden u svim narodnim bibliotekama i u Biblioteci grada Beograda. Od svog osnivawa Biblioteka grada Beograda je razvijala izdava~ku delatnost kao jednu od svojih zna~ajnijih delatnosti. U svojoj prvobitnoj programskoj orijentaciji izdava~ka delatnost se oslawa na gra|u iz istorijske i kulturne pro{losti Beograda. Prva zna~ajna publikacija je „Ilustrovana istorija BeogradaŒ, Marije Ili}-Agapove. U posleratnom periodu Biblioteka je nastavila sa izdava~kom delatno{}u. Tako se 1967. godine pojavquje publikacija „Beograd u 19. vekuŒ, a zatim, 1974. godine, „Gra|a za bibliografiju jugoslovenske i strane kwige o BeograduŒ. Krajem 1977. godine dotada{wi dvomese~ni Bilten prinovqenih publikacija po~iwe da se izdaje kao tromese~na Bibliografija prinovqenih publikacija. Ona daje potpun pregled priliva publikacija u kwi`ne fondove Biblioteke, prema oblastima. Pored bibliografskog opisa i signature dat je i potpun UDK broj. Na ovaj na~in se u narodnim bibliotekama Beograda omogu}ava ujedna~en rad na poslovima katalogizacije i klasifikacije kwiga, jer je Bibliografija namewena kako korisnicima fondova Biblioteke grada Beograda, tako i bibliote~kim radnicima. Gra|a za bibliografiju jugoslovenske i strane kwige o Beogradu, kw. 1, obuhvatila je kwige koje je Biblioteka imala u svom Zavi~ajnom odeqewu – do kraja 1969. godine. Godine 1981. je otvoreno Beogradsko ~itali{te, u saradwi sa IRO „Narodna kwigaŒ, u adaptiranoj dvori{noj zgradi u Zmaj Jovinoj ulici br. 1. Rad Beogradskog ~itali{ta se sastojao u jedinstvenoj nabavci, obradi i klasifikaciji bibliote~kog materijala za Udru`ene biblioteke Beograda i {kolske biblioteke, zatim u informativno-propagandnoj delatnosti Biblioteke grada Beograda, koja se odnosila i na sve pozajmne biblioteke Beograda i, na kraju, u kwi`evnim, likovnim i muzi~kim kulturnim programima u Biblioteci grada Beograda. Radovi na rekonstrukciji i adaptaciji zgrade u Knez Mihajlovoj 56 otpo~eli su 1983, a okon~ani su 1986. godine kada je Biblioteka grada Beograda preseqena u rekonstruisanu i adaptiranu zgradu, gde se i danas nalazi.

Po~eci primene ra~unarske tehnike u Biblioteci grada Beograda

Po~eci primene ra~unarske tehnike u Biblioteci grada Beograda po~iwu 1987. godine, kada su se upotrebqavali ra~unari bazirani na XENIX operativnom sistemu. Godine 1987. otpo~eo je sa radom ra~unski program BIBLIS za ra~unarsku obradu podataka, a on je 1991. godine zamewen novim programom LIBNET na kome se i danas radi. Celu in`ewering opremu – i aplikativno re{ewe bibliote~kog poslovawa pod imenom LIBNET, uradila je OCA ra~unarski in`ewering zajedno sa Bibliotekom grada. Programski paket LIBNET za bi- bliote~ko poslovawe ra|en je u programskom jeziku CLIPER i sastoji se od: katalogizacije, inventarisawa, klasifikacije, cirkulacije, {tampawa raznih izve{taja, {ifrarnika za sve oblasti, pretra`ivawa kwi`nog fonda namewenog ~itaocima, zadu`ivawa, razdu`ivawa, opomena, {tampawa izve{taja dnevno upisanih ~lanova, prikaza statistika upisanih ~lanova i slawa poruka me|u korisnicima sistema. Programski paket i umre`eni PC ra~unari doveli su do poboq{awa kvaliteta i brzine rada. Postoje}a tehnolo{ka i programska osnova informacionog sistema Biblioteke grada Beograda zna~ajna su podloga za daqi razvoj bibliote~ko-informativnog sistema Srbije. Pri ^itaonici stru~ne i priru~ne literature 1997. godine po~ela je sa radom Internet ~itaonica. Ona svojim korisnicima pru`a mogu}nost kori{}ewa Interneta.

Organizacione jedinice Biblioteke grada Beograda

Organizacija mre`e narodnih biblioteka na podru~ju Beograda je specifi~na. Prihvatawem Samoupravnog sporazuma o udru`ivawu u Biblioteku grada Beograda, po~etkom 1989. godine 13 op{tinskih narodnih biblioteka (Biblioteka „Petar Ko~i}Œ Vra~ar; Biblioteka „Isidora Sekuli}Œ ; Biblioteka „\or|e Jovanovi}Œ Stari grad; Biblioteka „Dositej Obradovi}Œ Vo`dovac; Biblioteka „Sveti SavaŒ ; Biblioteka „Vuk Karaxi}Œ ; Biblioteka „Miodrag Bulatovi}Œ Rakovica; Biblioteka „Vuk Karaxi}Œ Novi Beograd; Biblioteka „Laza Kosti}Œ ^ukarica; Biblioteka „Jovan Du~i}Œ ; Biblioteka „Ilija Gara{aninŒ ; Biblioteka „Despot Stefan Lazarevi}Œ i Biblioteka „Milovan Vidakovi}Œ Sopot )izgubile su status radnih organizacija od posebnog dru{tvenog interesa i postale organizacione jedinice Biblioteke grada Beograda. Izuzetak su tri beogradske op{tine (Lazarevac, Obrenovac i Palilula) koje nisu pristu- pile pomenutom sistemu, pa posle usagla{avawa organizacije sa Zakonom o javnim slu`bama, od 1991. godine imaju status samostalnih javnih ustanova. Svaka od udru`enih op{tinskih biblioteka ima svoje specifi~nosti koje su nasle|ene iz perioda kada su ove biblioteke bile samostalne jedinice. To se ogleda u veli~ini i strukturi fondova (fondovi su formirani na osnovu potreba ~itala~ke populacije), u broju ogranaka i u broju i kvalitetu stru~nog kadra. Ukupan fond Biblioteke grada Beograda (objediweni fondovi 13 op{tinskih biblioteka) iznosi oko 2.000 000 kwiga i oko 1.200 naslova periodike, sme{tenih na oko 2 13.100m korisnog prostora. Podaci iz 2001. godine pokazuju da su se u Biblioteku u~lanila 62.583 ~lana, koji su pozajmili prose~no po 24 kwige. Ostvaren je i veliki broj programa (1.564 programa) koji ukqu~uju promociju kwiga za odrasle i za decu, izlo`be i muzi~ke programe.

Organizacija odeqewa i slu`bi Biblioteke grada Beograda danas

U Biblioteci grada Beograda danas rade slede}a stru~na odeqewa:

- Odeqewe za analizu, popuwavawe fondova i plasman kwiga, - Odeqewe za unapre|ewe, razvoj i nadzor bibliote~ke delatnosti, - Odeqewe za obradu kwi`nog fonda i bibliografska istra`ivawa, - Odeqewe za rad sa korisnicima, - Zavi~ajno odeqewe, - Odeqewe periodike, - Odeqewe umetnosti, - De~je odeqewe, - Slu`ba za kulturno-obrazovne programe, marketing i izdava~ku delatnost, kao i Slu`ba za informati~ku podr{ku.

Od zajedni~kih slu`bi na nebibliote~kim poslovima Biblioteka ima: Slu`bu za pravne, kadrovske i op{te poslove, Slu`bu ra~unovodstva i Slu`bu odr`avawa. Biblioteka ima i kwigoveznicu. Organizacione jedinice Biblioteke grada Beograda su i 13 op{tinskih narodnih biblioteka. Odeqewe za analizu, popuwavawe fondova i plasman kwiga

U okviru ovog odeqewa se vr{i nabavka kwiga i druge bibliote~ke gra|e za sve fondove Biblioteke, kao i koordinirana nabavka za biblioteke na teritoriji op{tine grada Beograda – organizacione jedinice Biblioteke grada Beograda. Monografske publikacije Biblioteka nabavqa kupovinom i poklonom, a serijske publikacije kupovinom, poklonom, pretplatom i razmenom. Ovo odeqewe rezultate svoga rada prikazuje putem podataka iz Grupnih inventara o nabavci (Grupni inventar po na~inu nabavke i Grupni inventar po fondovima). Biblioteka svoju nabavku vr{i preko Beogradskog ~itali{ta. ^itali{te pored kupovine za Biblioteku u~estvuje u zajedni~koj nabavci za Udru`ene biblioteke Beograda, u~estvuje u radu gradske i bibliote~ke komisije za otkup, distribuira otkup Gradske skup{tine, prodaje i razmewuje izdawa Biblioteke, sara|uje sa izdava~ima i vr{i distribuciju fonda suvi{aka. U 2001. godini Biblioteka grada Beograda i biblioteke u wenom sastavu nabavile su 46.853 primeraka monografskih publikacija1). Analizom strukture prinovqenog fonda po oblicima nabavke kwiga mo`e se zakqu~iti da su pokloni i daqe prete`ni deo nabavke, a na kupovinu otpada oko tre}ina ukupne nabavke (razlozi le`e u nedovoqnim sredstvima za kupovinu kwiga). Biblioteka grada Beograda odre|eni broj kwiga dobija od privatnih darodavaca, izdava~a i autora na poklon, ali i putem promocija i marketinga. Iz podataka o odnosu buxetskih sredstava obezbe|enih za kupovinu kwiga, i sopstvenih sredstava Biblioteke za iste namene (iz buxeta – 32,87% , sopstvenim sredstvima 67,13%) vidi se da Skup{tina grada Beograda Biblioteci ne obezbe|uje sredstva za kupovinu kwiga koja odgovaraju obimu saglasnom potrebama korisnika bibliote~kih usluga i standardima za narodne biblioteke. Poklon, kao oblik nabavke, dominira u strukturi nabavke Biblioteke grada Beograda, ali on ne mo`e da nadoknadi nedostatak kupovine kao standardnog i optimalnog oblika nabavke. Najve}i broj nabavqenih kwiga odlazi u op{ti fond, {to iznosi znatno vi{e od polovine ukupne nabavke. Analizom nabavke po UDK mo`e se zakqu~iti da su kwige koje su u{le u fond Biblioteke u pogledu pripadnosti odre|enim strukama raznovrsne i uglavnom srazmerne, ali je ipak najzastupqenija grupa 8 (beletristika). Nekwi`ni bibliote~ki materijal (video kasete i kompakt diskovi) se jo{ uvek ne inventari{u, {to zna~i da nisu u{li u ukupan broj prinovqenih publikacija i, samim tim, se ne mogu dati korisnicima na upotrebu. Nabavka periodike preko odeqewa sastoji se u prijemu i distribuciji. Krajem 2000. godine Biblioteka grada Beograda je imala fond od 492.000 publikacija (op{ti fond 350.000, zavi~ajni fond 25.000 publikacija, fond umetnosti 10.000, fond kwiga za decu 10.000 publikacija, fond periodike 25.000 ukori~enih serijskih publikacija). Odeqewe za unapre|ewe, razvoj i nadzor bibliote~ke delatnosti Biblioteke grada Beograda ostvaruje mati~ne funkcije u skladu sa Zakonom o bibliote~koj delatnosti. Mati~ne funkcije Biblioteka ostvaruje na podru~ju grada Beograda. Biblioteka grada Beograda je odre|ena za mati~nu biblioteku za podru~je grada Beograda, tj. za op{tine: Barajevo, Vo`dovac, Vra~ar, Grocka, Zvezdara, Zemun, Lazarevac, Mladenovac, Novi Beograd, Obrenovac, Palilula, Rakovica, Savski venac, Sopot, Stari grad i ^ukarica, na osnovu Re{ewa ministra kulture Srbije („Slu`beni glasnik RSŒ, br. 46794), donetom na osnovu stava 2 ~lana 27. Zakona o bibliote~koj delatnosti). Biblioteka mati~ne funkcije na navedenom podru~ju ostvaruje saglasno ~lanu II, stav 1, navedenog re{ewa ministra kulture, u mre`i narodnih, mesnih, {kolskih i specijalnih biblioteka. Ovo odeqewe obavqa slede}e poslove: obavqa nadzor nad stru~nim radom, vr{i upis biblioteka u registar Biblioteke grada Beograda2), pru`a stru~nu pomo} bibliotekama, stara se o usavr{avawu bibliote~kih kadrova i prou~ava stawe i potrebe u bibliote~koj delatnosti, vr{i anketno prikupqawe podataka za MBS bazu, organizuje i sprovodi poslove vezane za prikupqawe i obradu podataka za Godi{wi izve{taj o radu Biblioteke grada Beograda i wene mre`e, za Godi{wi program rada itd. Odeqewe za obradu kwi`nog fonda i bibliografska istra`ivawa funkcioni{e kroz Odeqewe autorskog kataloga, Odeqewe predmetnog kataloga i Odeqewe stru~nog kataloga. Obra|iva~i kwiga iz ovog odeqewa vr{e obradu ne samo prinovqenih kwiga, ve} i kwiga koje se nalaze u fondu a pro{le su reviziju, ali je za wih unet minimum podataka pa se naknadno predmetno obra|uju i klasifikuju. Ovo odeqewe pru`a stru~nu pomo} svim bibliotekama u mre`i i priprema se za novi program koji }e se temeqiti na UNIMARC formatu. Sve biblioteke u mre`i vode lisne kataloge, sem Biblioteke grada Beograda koja formira elektronski katalog. Fond monografskih publikacija Biblioteke predstavqen je i dostupan korisnicima na lisnom i elektronskom mediju. Lisni alfabetski katalog (javni i interni) objediwuje najopse`niji deo kwi`nog fonda Biblioteke – monografske publikacije koje ulaze u sastav op{teg fonda, beogradike, De~jeg odeqewa, Odeqewa umetnosti i referensne zbirke. Glavni lisni alfabetski katalog koji pru`a informacije o fondu podeqen je na: katalog jugoslovenske kwige , katalog kwiga na stranim jezicima i naslovni katalog kwiga. Jedinstvena odrednica je latini~na, a u pogledu opsega podataka izra|uje se skra}eni katalo{ki zapis neujedna~enog obima. Elektronski katalog Biblioteke sadr`i oko 130.000 zapisa teku}e izdava~ke produkcije i retrospektivnog unosa koji se odvija uporedo sa revizijom fonda. Zapisi su kreirani u programu BISIS (verzija 3.0) i generalno su uskla|eni sa podskupom elemenata u UNIMARC formatu. Odeqewe predmetnog kataloga je oformqeno 1982. godine i ta godina je ujedno i godina kada je nastao lisni predmetni katalog. Lisni predmetni i stru~ni katalog je zatvoren 1990. godine sa 12.953 bibliografskih opisa. U me|uvremenu je zapo~eta automatizacija bibliote~kog poslovawa. Do 1996. godine predmetno se klasifikovala samo gra|a iz oblasti teorije i istorije kwi`evnosti i estetike, a od 1996. godine po~iwe klasifikacija celokupnog fonda uz elementarnu selekciju. Predmetni katalog u elektronskom obliku sadr`i predmetni registar, tj. registar odrednica i pododrednica i imenski registar. Stru~ni katalog je oformqen 1931. godine i nekoliko godina je kori{}ena Djuieva klasifikacija, da bi se oko 1940. godine pre{lo na sistem UDK koji se i danas koristi. Lisni stru~ni katalog ne sadr`i uputno-informativni sistem. Stru~ni katalog u elektronskom obliku kao i predmetni katalog nisu dostupni korisnicima.

Odeqewe za rad sa ~itaocima

Biblioteka grada Beograda obavqa evidentirawe kori{}ewa bibliote~ke gra|e, ~ime se omogu}ava pra}ewe procesa pozajmqivawa, vra}awa i rezervisawa kwiga i druge bibliote~ke gra|e, kao i evidentirawe korisnika biblioteke na osnovu baze podataka o korisnicima i kori{}ewu fondova biblioteke. Bibliote~ka statistika se vodi u okviru automatizovane baze i pru`a: dnevne i periodi~ne statisti~ke izve{taje vezane za broj i strukturu korisnika biblioteke, kao i finansijske pokazateqe i izve{taje koji su vezani za ~itanost bibliote~ke gra|e po osnovnim UDK grupama i kategorijama korisnika. U 2000. godini Biblioteka je upisala 13.320 ~lanova i evidentirala kori{}ewe 442.755 kwiga. Zavi~ajno odeqewe Biblioteke grada Beograda je sme{teno na drugom spratu zgrade u ulici Zmaj Jovinoj 1 i jedno je od najstarijih i najzna~ajnijih bibliote~kih zavi~ajnih odeqewa u na{oj zemqi. Zadatak ovog odeqewa je da prikupqa, ~uva i obra|uje savremenu i istorijsku gra|u o Beogradu, kao i staru i retku kwigu, rukopise i fotografije. Kao posebna organizaciona jedinica definisana je tek 70-ih godina pro{log veka, mada je formirawe fonda kwiga o Beogradu otpo~elo i pre osnivawa same Biblioteke grada Beograda. Zbirka slu`benih izdawa Beogradske op{tine poslu`ila je kao osnov potoweg zavi~ajnog fonda, a zatim i odeqewa. Prikupqawe gra|e o Beogradu je zapo~eto ve} 1931. godine, prilikom osnivawa Biblioteke i Muzeja grada Beograda. Danas fond kwiga o Beogradu sadr`i oko 20.000 naslova kojima je osnovna tema Beograd, ili se Beograd pomiwe u nekom zna~ajnom kontekstu. Obuhva}ena su kwi`evna i nau~na, na{a i strana dela o gradu, putopisi, zbornici dokumenata, spomenice, adresari, godi{waci, kalendari, dela o privrednim, komunalnim, urbanisti~kim i socijalnim pitawima, izdawa gradskih i dr`avnih organizacija. Fond stare i retke kwige se sastoji iz kwiga koje su {tampane u Beogradu do 1918, ukupno oko 4.000 naslova, i kwiga {tampanih van Beograda, tako|e do 1918. godine, oko 3.000 naslova. Zavi~ajno odeqewe sadr`i 543 originalna rukopisa, koji se sastoje od prepiske kwi`evnih dela, politi~kih i istorijskih spisa, sudskih dokumenata, autobiografija i sl. Fond fotografija sadr`i preko 2.000 fotografija starog Beograda (zgrade, kafane, ulice, {kole, fabrike, bolnice itd.) istaknutih li~nosti i zna~ajnih doga|aja. Stru~na delatnost Zavi~ajnog odeqewa se u najve}oj meri zasniva na bibliografskoj obradi bibliote~ke gra|e, istra`iva~kom i leksikografskom radu, na selekciji, obradi i formirawu stru~ne dokumentacije, kao i izdava~koj delatnosti. Bibliografski rad ovog odeqewa je dragocen izvor informacija. Prvi tom „Gra|e za bibliografiju jugoslovenske i strane kwige o BeograduŒ, objavqen 1974. godine, sadr`i oko 6.000 imenskih i predmetnih odrednica. Drugi tom je zavr{en i pripremqen za {tampu jo{ 1980. godine, ali do danas nije objavqen. Neophodnost stvarawa baze podataka o Beogradu, kojom bi se otvorila mogu}nost pru`awa najrazli~itijih usluga korisnicima, obavezuje na {to br`a i efikasnija re{ewa. Godine 1980. u Zavi~ajnom odeqewu je zapo~et projekat „Leksikon ulica BeogradaŒ u kome je obra|eno vi{e od 3.000 naziva ulica, sa utvr|ewem lokacije i istorijatom promena wihovih naziva. U ovom odeqewu se obavqa predmetna obrada novinskih ~lanaka kao zna~ajnih izvora za istra`ivawe i prou~avae sada{wosti i pro{losti Beograda. Osnovom budu}eg informaciono- dokumentacionog centra o Beogradu smatra se i istra`ivawe muzejske i arhivske gra|e o Beogradu, zapo~eto 1987. godine. Zavi~ajno odeqewe redovno u~estvuje u izdava~koj delatnosti Biblioteke grada Beograda pripremom reprint izdawa. Odeqewe periodike sadr`i oko 25.000 ukori~enih serijskih publikacija, 1.200 naslova novina i ~asopisa (845 naslova ~asopisa, ostalo novine) iz oblasti kwi`evnosti, psihologije, sociologije, istorije, arheologije, geografije, tehnike, medicine, muzike, filma, sporta itd. Posebno su zna~ajni vredni naslovi periodike iz XIX i XX veka (Letopis, Brankovo kolo, Bratstvo, Glas istine, Golub, Danica, Delo, Zora, Javor, Nada, Neven, Srpski kwi`evni glasnik itd.) koji ~ine petinu fonda periodike. Fond periodike je izdvojen 1970-71. godine iz op{teg fonda i privremeno sme{ten u ul. Mo{e Pijade. Neadekvatni uslovi za sme{taj periodike i rad ovog odeqewa dugo su predstavqali veliki problem Biblioteke grada Beograda. Godine 2001. Biblioteka grada Beograda je anga`manom i inicijativom wenog novog upravnika Jovana Radulovi}a razre{ila svoj najkrupniji problem – sme{taj Odeqewa periodike. Odeqewe periodike je preseqeno i sme{teno u prostor na Akademskom (Studentskom) trgu br. 19, gde se do tada nalazila Biblioteka „\or|e Jova- novi}Œ i 2002. godine je otvoreno za korisnike. Ovo odeqewe je u novim prostorijama dobilo adekvatne magacinske prostorije, ~itaonicu za dnevnu {tampu, nau~nu ~itaonicu i kancelariju za obradu. Odeqewe periodike ima slede}e kataloge: topografski katalog, {tampani azbu~ni katalog (od 1.035 naslova), katalog recenzija, hronolo{ki katalog (od 1814-1974), {tampani katalog iz 19. veka (listovi i ~asopisi) i analiti~ki katalog (vo|en do 1980). U svom fondu ovo odeqewe ~uva sve najzna~ajnije kwi`evne naslove iz 19. veka sa celog jugoslovenskog podru~ja, i wen fond ujedno predstavqa neprocewivo kulturno blago koje ova Biblioteka poseduje. Fond serijskih publikacija nije obuhva}en automatskom obradom i nije obra|en prema standardu ISBD (S). Odeqewe umetnosti Biblioteke grada Beograda nastalo je 1987. godine izdvajawem publikacija iz oblasti umetnosti iz op{teg fonda. Ovo se odeqewe (kao samostalna organizaciona jedinica u okviru Posebnih fondova Biblioteke) bavi prikupqawem, ~uvawem i davawem na kori{}ewe publikacija iz oblasti likovne umetnosti (slikarstvo, vajarstvo, arhitektura i primewena umetnost), pozori{ne umetnosti, muzike, filma i fotografije, kao i popularisawem fonda putem izlo`bi, koncerata, predavawa i promocija (tj. predstavqawem novih naslova kwi`ne produkcije iz oblasti umetnosti). Celokupan fond Odeqewa ~ini 6.933 naslova iz oblasti likovnih umetnosti, 413 naslova iz pozori{ne umetnosti, 242 naslova iz oblasti muzike, 232 naslova iz oblasti filma i 133 naslova iz oblasti fotografije. Fond nije pozajmnog tipa i sre|en je je u okviru svojih oblasti po principu numerus currens-a u okviru formata. O svom fondu ovo odeqewe pru`a informacije na osnovu autorskog, naslovnog i stru~nog kataloga. Obzirom na specifi~ne zahteve korisnika ovog odeqewa definisana je potreba postojawa i predmetnog kataloga. Fond iz oblasti likovne umetnosti je najbrojniji i ~ine ga monografske i periodi~ne publikacije (odvojeno sme{tene od ostalog dela fonda). Muzi~ka zbirka sadr`i 242 naslova monografskih publikacija i 92 naslova partitura, veliki broj plo~a i kaseta (jo{ uvek neobra|eni deo fonda). Fondovi filma, fotografije i pozori{ta sa relativno skromnim brojem naslova pru`aju zadovoqavaju}e usluge svojim korisnicima. De~ija odeqewa „Zmaj Jovan Jovanovi}Œ i „NevenŒ Biblioteke grada Beograda su sme{tena odvojeno, u Hilandarskoj ulici („NevenŒ) i u Domu Sindikata („^ika Jova ZmajŒ). Odeqewe „NevenŒ je preseqeno iz ul. Zmaj Jovine u Hilandarsku (ku}a Laze K. Lazarevi}a) gde funkcioni{e zajedno sa bibliotekom igra~aka od septembra 2001. godine. Biblioteka igra~aka „Zmajeva igraonicaŒ koja je zvani~no po~ela sa radom 1999. godine, zatvorena je zbog neadekvatnih uslova i prikqu~ena Odeqewu „NevenŒ 2001. godine. Fond kwiga za decu sadr`i 70.000 publikacija, od kojih se u Odeqewu „Zmaj Jovan Jovanovi}Œ nalazi oko 50.000 publikacija a u Odeqewu „NevenŒ oko 20.000. U ovom odeqewu zaposleni su radnici razli~itog profila, {to doprinosi stvarawu nove koncepcije u razvoju de~jeg odeqewa negovawem novih oblika aktivnosti. Jo{ od osnivawa poklawa se velika pa`wa potrebama dece i nastoji se da se probudi de~ja kreativnost i qubav prema kwizi. Priprema izlo`bi i kwi`evnih susreta u de~jem odeqewu predstavqa jedan od zna~ajnih vidova popularisawa kwige, i on je u ovom odeqewu veoma zastupqen i raznovrstan. Razni konkursi (literarni i likovni), izlo`be de~jih radova, brojne radionice, grupne posete vrti}a, kvizovi znawa, {kola kreativnog pisawa, samo su neki od brojnih kulturno obrazovnih programa i aktivnosti ovog odeqewa. Slu`ba za kulturno obrazovne programe Biblioteke grada Beograda pru`a javnosti raznovrsne tipove programa. Predavawa, promocije, kwi`evni susreti, izlo`be, okrugli stolovi, obele`avawe jubileja i sli~no, predstavqaju kulturno-obrazovne aktivnosti ovog odeqewa. Rad ove slu`be odvija se u neprestanom anga`ovawu na popularisawu kwige, pro{irivawu i produbqivawu saradwe sa kulturnim i drugim institucijama koje rade sa kwigom i uti~u na podizawe kulture ~itawa. Kulturno-obrazovni programi Biblioteke grada Beograda odvijaju se u tri namenska prostora u zgradi u Knez Mihajlovoj: „Rimskoj dvoraniŒ, „Vukovoj saliŒ i ~itaonici Odeqewa periodike. Biblioteka organizuje izlo`be u atrijumu. U~esnici kwi`evnih programa su ugledni nau~nici, pesnici, prozaisti, dramski pisci, esejisti, kwi`evni kriti~ari, prevodioci i izdava~i.

Slu`ba za izdava~ku delatnost

Biblioteka grada Beograda ima razvijenu izdava~ku delatnost. Biblioteka je do sada objavila dvadesetak monografskih publikacija iz oblasti kulturne i dru{tvene istorije Beograda, kwi`evnosti i bibliotekarstva. Novine Beogradskog ~itali{ta izlaze od 1991. godine i tridesetak brojeva koliko ih je do sada objavqeno sadr`i preko 10.000 priloga iz oblasti bibliotekarstva, izdava{tva i kulture. Godine 2001. Biblioteka grada Beograda je odlu~ila da 11. januar bude progla{en za Dan Biblioteke grada Beograda. U znak se}awa na prvog upravnika i jednog od osniva~a Biblioteke i Muzeja op{tine Beograd ustanovqena je nagrada „Marija Ili}-AgapovaŒ, koja }e se dodeqivati najboqem i najuspe{nijem bibliotekaru Beograda. Prvi laureat ove nagrade za 2001. godinu je Svetlana Jan~i}, istaknuti bibliotekar Narodne biblioteke Srbije. Biblioteka grada Beograda je sa svojim razvijenim odeqewima i slu`bama, bogatim fondovima i uspe{no ostvarenim zadacima i slo`enim delatnostima najrazvijenija pozajmna narodna biblioteka u Srbiji.

Bibliografija

1. Biblioteka grada Beograda : 1931-2002. Beograd : Biblioteka grada Beograda, 2002. 2. Damjanovi}, Nikola. Biblioteka grada Beograda. Godi{wak Muzeja grada Beograda, 1954, br. 1, str. 367-369. 3. Durkovi}-Jak{i}, Qubomir. Biblioteka grada Beograda 1928-1945. Beograd: Biblioteka grada Beograda, 1995. 4. \ur|ulov, Branko. Predlog programa razvoja Biblioteke grada Beograda. Bibliotekar, god. 21, (1969), br. 5, str. 525-647. 5. Ili}-Agapova, Marija. Javne biblioteke. Beograd : (b. i.), 1934. 6. Ili}-Agapova, Marija. Odabrani radovi. Beograd : Biblioteka grada Beograda, 2002. 7. Rackovi}, Jasmina. Biblioteka grada Beograda 1945-1955. Bibliotekar, god. 38, br. 1-3, str. 25-34. 8. Rackovi}, Jasmina. Kratak pregled razvoja Biblioteke grada Beograda. U: Narodna biblioteka Srbije - Godi{wak, 1978.

Napomene

1) Ova nabavka ostvarena je: iz sopstvenih izvora (~lanarine) oko 11% nabavke, otkupom preko Skup{tine grada Beograda 39%, otkupom preko Ministarstva kulture oko 10%, poklonom individualnih darodavaca (~italaca) 16,6%, iz drugih izvora (pokloni izdava~a, autora itd.) 23,7%. 2) Prema podacima iz 2002. godine, Biblioteka je u registar upisala 315 biblioteka i bibliote~kih jedinica (17 narodnih, 8 u preduze}ima, 241 {kolsku i 49 specijalnih biblioteka).

Rezime

Biblioteka grada Beograda je prva javna biblioteka u Beogradu, osnovana 1931. godine. Ovaj rad prati delatnost Biblioteke hronolo{ki, od osnivawa do dana{wih dana, kroz organizacionu strukturu, fondove i kataloge.

Àsmina Petrovi~ Biblioteka goroda Belgrada

Rezäme

Biblioteka goroda Belgrada pervaà publi~naà biblioteka v , u~re`dena v 1931. godu. Åtot doklad sledit za deàtelânostâä Biblioteki hronologi~eski, ~erez organizacionnuä strukturu, fondá i katalogi, s momenta ee u~re`denià do sih por.

Jasmina Petrovi} The Belgrade City Library

Summary

Founded in 1931, the Belgrade City Library is the first public Library in Belgrade. This text is following chronologically the activity of the Library, since its foundation to present days, through the organizational structure, holdings and catalogues.