Giacomo Puccini TOSCA Subota 9
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Giacomo Puccini TOSCA Subota 9. studenoga 2013. 19 sati Foto: Metropolitan opera Giacomo Puccini TOSCA Subota, 9. studenoga 2013., 19 sati THE MET: LIVE IN HD SERIES IS MADE POSSIBLE BY A GENEROUS GRANT FROM ITS FOUNDING SPONZOR Neubauer Family Foundation GLOBAL CORPORATE SPONSORSHIP OF THE MET LIVE IN HD IS PROVIDED BY THE HD BRODCASTS ARE SUPPORTED BY Giacomo Puccini TOSCA Melodrama u 3 čina Libreto: Giuseppe Giacosa i Luigi Illica prema drami La Tosca Victoriena Sardoua Tosca je koprodukcija Metropolitan opere, Bayerische Staatsoper i Teatra alla Scala. SUBOTA, 9. STUDENOGA 2013. POčETAK U 19 SATI Praizvedba: Teatro Constanzi, Rim, 14. siječnja 1900. Premijera ove izvedbe u Metropolitanu: 21. rujna 2009. FLORIA TOSCA Patricia Racette DIRIGENT Riccardo Frizza MARIO CAVARADOSSI Roberto Alagna REDATELJ Luc Bondy BARUN SCARPIA George Gagnidze SCENOGRAF Richard Peduzzi CRKVENJAK John Del Carlo KOSTIMOGRAFKINJA Milena Canonero ZBOR I ORKESTAR METROPOLITANA OBLIKOVATELJ RASVJETE Max Keller Foto:Metropolitan opera Radnja se događa u Rimu 16. i 17. lipnja 1800. Nema nikoga koga ova publika poznaje, osim možda Emme Calvé, tko bi mogao za nas ostvariti opernu Toscu onako kako je to učinila Miss Trnina. W. J. Henderson u novinama The New York Times nakon premijere Stanke poslije prvoga i drugoga čina Svršetak oko 22 sata i 30 minuta Tekst: talijanski. Titlovi: engleski. Foto:Metropolitan opera Tosca je primjer opere koja poštuje jedinstvo PRVI ČIN događanja radnje, a to je nešto manje od 24 Uvodni motiv u fortissimu, tzv. motiv Scarpije, sata: prije podne, navečer i u zoru 16. na naviješta mračnu atmosferu djela koje će 17. lipnja 1800. Naime, u operi se spominje završiti s četvero mrtvih. Na povijesnoj poraz austrijske vojske pod zapovjedništvom pozadini Napoleonovih ratova odigrava se generala Michaela von Melasa (1729.-1806.) drama. Politički zatočenik Cesare Angelotti, od Francuza u bitci kod Marenga u Piemontu konzul kratkotrajne Rimske Republike, 14. lipnja, a vijest o tome stigla je u Rim za uspio je pobjeći iz tamnice u tvrđavi St. dva dana. Zanimljivost tog bojnog okršaja Angelo. U crkvi St. Andrea della Valle susreće jest u tome što je ratna sreća najprije bila na slikara Marija Cavaradossija, oduševljenog strani Austrijanaca, što objavljuje Crkvenjak republikanca, koji mu daje košaru s hranom. u prvome činu, a onda se okrenula i dovela Cavaradossi slika lik Marije Magdalene prema do njihova poraza, o čemu javlja Sciarrone u lijepoj plavokosoj ženi koju svakodnevno drugome. gleda u usrdnoj molitvi. On i ne sluti da je 6 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. to Angelottijeva sestra, markiza Attavanti. Deumu (Puccini se za sve pojedinosti obreda Dolazi njegova ljubavnica, slavna pjevačica konzultirao s crkvenim osobama) u slavu Floria Tosca. Nakon strastvenog ljubavnog pobjede, kojim završava čin, okrutni šef dueta isprepletenog njezinom ljubomorom policije likuje nad dvostrukim plijenom: zbog lijepe neznanke na slici, Cavaradossi je bjegunca će poslati na stratište i pridobit će ispraća i žuri se skrivenom Angelottiju. Hitac slavnu divu za čijim čarima žudi. topa s tvrđave objavljuje da je Angelottijev bijeg otkriven. Cavaradossi odlazi s njim u DRUGI ČIN sigurnije skrovište, u bunar u vrtu svoje kuće. U svojoj rezidenciji, palači Farnese, Scarpia U potrazi za pobjeglim uznikom, šef rimske razmišlja kako će njegov vjerni agent Spoletta, policije barun Scarpia dolazi u crkvu. U kapeli kojemu je povjerio pasku nad Toscom, uhititi Attavanti nalazi praznu košaru. Postavlja Angelottija i Cavaradossija, a on će onda nekoliko pitanja Crkvenjaku i sve mu postaje postići da mu se slavna diva poda u želji da jasno: Angelottiju je u bijegu pomogao spasi svojega Marija. Napuljska kraljica, kći Cavaradossi, a posrednica je bila markiza Marije Terezije, Maria Carolina (1752.-1814.) Attavanti, koja je slikaru poslužila kao model priredila je svečanost u slavu pobjednika, za Mariju Magdalenu. Našla se i njezina svira se gavota i u posebno za tu prigodu lepeza. Scarpia će vješto iskoristiti ljubomoru skladanoj kantati pjeva Tosca. Čuje se njezin upravo pristigle Tosce. U svečanom Te glas. Spoletta javlja da u Cavaradossijevoj vili Foto:Metropolitan opera 7 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. nisu pronašli Angelottija, ali su uhitili slikara, pobjedi slobode. Sada mu više doista nema jer je posve jasno da on zna za Angelottijevo spasa. Ostavši nasamo s Toscom, Scarpia joj skrovište. Scarpia optužuje Cavaradossija jasno stavlja do znanja da će Cavaradossi u da je pružio političkom uzniku pomoć pri zori biti strijeljan ako mu se ona ne poda. bijegu. On to niječe, ali uzalud. Bit će stavljen Tosca naposljetku pristaje i pjeva svoju na muke dok ne oda gdje je bjegunac. Tosca glasovitu ariju Vissi d’arte, vissi d’amore (Živjeh stiže, jer je primila Scarpijin poziv, ugleda za umjetnost, živjeh za ljubav). Scarpia tobože Cavaradossija i sluti zlo. Počinje jedan od mijenja smrtnu presudu i naređuje Spoletti najsnažnijih dramskih prizora u opernoj da za strijeljanje upotrijebi slijepe metke. literaturi. Cavaradossija krvnici muče fizički, Već sasvim iscrpljena, Tosca od njega traži Scarpia Toscu psihički. I kad ona više ne može propusnicu za odlazak iz Rima. Dok ispija izdržati jauke svojega dragoga, odaje gdje je čašu vina i skuplja hrabrost da primi Scarpijin skriven Angelotti. Cavaradossi je oslobođen, poljubav, na stolu ugleda nož. Zarit će ga ali napola je mrtav i odbacuje Toscu jer je Scarpiji u srce. odala Angelottija. Tosca je očajna. Spoletta se vraća s viješću da je Angelotti počinio TREĆI ČIN samoubojstvo kad je došla policija. Žandar Zvonjava s rimskih crkava, koju je Puccini tako Sciarrone javlja o Napoleonovoj pobjedi pažljivo osluškivao u želji da što autentičniji kod Marenga. Cavaradossi likuje i pjeva o bude ugođaj buđenja dana s pastirskom popularnom pjesmom tužnom i osjećajnom (koju mu je naposljetku priskrbio manje znan rimski pjesnik Luigi Zanazzo) u pozadini, uvodi u završna zbivanja na terasi Anđeoske tvrđave. Cavaradossi se u mislima oprašta od svoje ljubavi i sprema za smrt. Dolazi Tosca, Foto:Metropolitan opera govori kako je ubila Scarpiju nakon što je od njega ishodila slobodu za Cavaradossija i propusnicu za njihov odlazak iz Rima te mu najljepšim bojama slika zajedničku budućnost. Cavaradossi se pridružuje njezinu maštanju o sreći. Tosca s nestrpljenjem očekuje hinjeno strijeljanje. Ali meci nisu bili slijepi. Ona spoznaje užasnu istinu da je njezin dragi mrtav. Pristiže Spoletta s viješću da je otkriveno Scarpijino umorstvo i da je počinitelj poznat. Pritisnuta bezizlaznošću situacije i uzaludnošću daljnjeg postojanja, Tosca se baca u dubinu. 8 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. natjecanja Luciano Pavarotti, debitirao je 1988. u Glyndebourneu kao Alfredo u Traviati. Već je 1990. pjevao u Scali, 1992. u Covent Gardenu. U Metropolitanu je prvi put nastupio 1996. kao Rodolfo u La Bohème. U vrh svjetske operne reprodukcije doveo ga je Romeo u Gounodovoj Foto:Metropolitan opera operi Roméo et Juliette u Covent Gardenu i za to je ostvarenje dobio nagradu Laurence Olivier. Scarpiju pjeva gruzijski bariton George Gagnidze, rođen 1970. u Tbilisiju. Već je za vrijeme studija postao član Državne opere u svojem rodnom gradu i u njoj je 1996. debitirao kao Renato u Krabuljnome plesu. Godine 2003. imao je prvi inozemni angažman u Osnabrücku. Dobitnik je nekoliko nagrada na međunarodnim natjecanjima, među njima 2005. prva na 45. Concorso internazionale Voci Verdiane Città di Busseto. Godine 2007. prvi je put nastupio u Scali kao Giorgio Gremont u Traviati, a njegov prvi Patricia Racette večeraŠNJI INTERPRETI Naslovnu ulogu Tosce pjeva američka sopranistica Patricia Racette (1965.), vrsna interpretkinja Verdijevih i Puccinijevih opera. Foto:Metropolitan opera Operni debi ostvarila je 1988. u Puccinijevoj Madame Butterfly u San Francisco Western Opera Theatre nakon čega je uslijedio debi u San Francisco operi (Verdi, Aida). Početkom devedesetih svoju karijeru nastavlja na istočnoj obali: 1992. godine pridružuje se postavi pjevača u New York City Opera, a tri godine kasnije debitirala je u Metu kao Musetta u La Bohème otkada s tom opernom kućom redovito surađuje. Toscina ljubavnika Cavaradossija pjeva Chevalier de l’Ordre des Arts et Lettres (Vitez Odličja za umjetnost i književnost) koje mu je 1996. dodijelilo Francusko Ministarstvo kulture, francuski tenor sicilijanskog podrijetla, Roberto Alagna (1963.). Nakon što je bio pobjednik Roberto Alagna 9 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2013./2014. Foto:Metropolitan opera George Gagnidze nastup u Metropolitanu bio je u sezoni 2008./2009. je umro otac Michele, mjesni orguljaš i kapelnik, u ulozi Verdijeva Rigoletta. Ulogu Crkvenjaka pjeva i po prirodi stvari to je mjesto čekalo Giacoma afirmirani bas-bariton iz San Francisca, John del kad završi glazbeni nauk. U djetinjstvu nije Carlo, koji u Metropolitanu nastupa od 1993. pokazivao izrazitu volju za učenje uopće, pa tako godine. Dirigent je Talijan Riccardo Frizza (1971.) ni za učenje glazbe, ali je ipak stekao određeno koji je od 1994. do 2000. bio dirigent Simfonijskog znanje pa je s četrnaest godina već svirao orgulje orkestra u svojoj rodnoj Brescii, a onda počeo u crkvi, a sa šesnaest je počeo davati satove međunarodnu karijeru. U Metropolitanu je već glazbe i skromnom zaradom kupovati note. S dirigirao Trubadurom, Rigolettom te Armidom. dvadeset je skladao Motet i Credo iz kojega će Operu je na scenu postavio švicarski redatelj zatim nastati cijela Misa u As-duru. Uspjeh je Luc Bondy (1948.). Kazališno