MANJINSKI FO­RUM Svibanj 2009

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

MANJINSKI FO­RUM Svibanj 2009 MANJINSKI FO RUM Svibanj 2009. Broj 32 / Godina VI Intervju s prof. dr. sc. Terry Davis: ROMI TREBAJU UŽIVATI ISTA Sinišom Tatalovićem PRAVA KAO I SVI EUROPLJANI VRIJEME JE ZA U povodu Svjetskog dana Roma 8. tra- praćenje provedbe Nacionalnog programa vnja generalni tajnik Vijeća Evrope Terry za Rome, u povodu Svjetskog dana Roma OZBILJNU RASPRAVU Davis je izjavio da Romi trebaju uživati sva susrela se sa studentima romske nacio- O PROMJENAMA prava kao i svi Europljani. nalne manjine. Izvijestila ih je o mjerama “Zbog svoje nemirne povijesti i stalnog koje Vlada provodi kako bi se što veći broj USTAVNOG ZAKONA raseljavanja Romi su postali posebna vrsta pripadnika romske nacionalne manjine Iako je Ustavni zakon predvidio niz ranjive i unazađene manjine i njima je sto- uključio u obrazovni sustav. Trenutačno mogućnosti predstavljanja manjinskih ga potrebna posebna zaštita”, citirao je u dvadeset mladih ljudi pripadnika romske interesa u različitim tijelima vlasti, sadržaji povodu romskog dana Terry Davis dio pre- zajednice studira. o kojima manjinski predstavnici odlučuju sude Europskog suda za ljudska prava. Njih 11 prima stipendiju, a Kosor je izja- su vrlo skromni što se posebno odnosi “Te su riječi, nažalost, bitne i danas vila da svi Romi koji žele studirati ili ići u upravo na najbrojniji segment - vijeća i kao i kada su objavljene u 2007. U svim srednju školu, mogu dobiti stipendiju. predstavnike nacionalnih manjina. Isto tako demokratskim društvima rasistički napadi Potpredsjednica Vlade se osvrnula i na Ustavni zakon nije kada se radi o političkom i ubojstva moraju biti osuđeni, a počinitelji poboljšanje uvjeta stanovanja, te je ista- predstavljanju dostatno išao u smjeru in- kažnjeni. Nedavni napadi na Rome u ra- knula da je jedan od najvažnijih planova tegriranja nacionalnih manjina u političku znim dijelovima Europe trebaju nas suočiti završetak uređenja naselja. Rekla je kako zajednicu nego je vrlo čvrsto naglasio s punim užasom njihove situacije i prinuditi je u 12 od 14 županija u kojima žive Romi političko predstavništvo koje se ostvaruje nas da se zapitamo nad njom. Usprkos to pitanje riješeno u smislu da su done- na bazi etničke pripadnosti što u određe- provedbi nacionalnih integracijskih politika seni svi potrebni dokumenti. Izrađeni su nim okolnostima može poprimiti i obilježja tijekom više od decenije, stereotipi i iracio- neke vrsta političke getoizacije. Međutim prostorni planovi, a u dvije županije izrada nalni strahovi od Roma i dalje su snažni, a sada, kako kaže naš sugovornik poznati je pri kraju. u nekim slučajevima čak su i snažniji nego stručnjak prof.Tatalović, bilo bi vrlo važno ranije”, izjavio je Davis. I u Karlovcu je bilo svečano u povodu da oni koji su u sustavu najodgovorniji, s “Kako bismo se efikasnije borili protiv svjetskog dana Roma. Tamo je Centar kul- jedne strane Sabor i Vlada, a sa manjinske diskriminacije, hitno je potrebno razmotriti ture Roma uručio karlovačkom gradonačel- strane, uvjetno rečeno, saborski zastupnici i ponovo sačiniti integracijsku politiku za niku Damiru Jeliću Povelju zahvalnosti za nacionalnih manjina te Savjet za nacionalne Rome. Moramo osigurati da su smjernice dobru suradnju i pomoć romskoj manjini u manjine pokrenu ozbiljnu javnu raspravu o protiv diskriminacije uključene u takovu Karlovcu. Povelju je uručio predsjednik Fo- promjenama Ustavnog zakona. Ta rasprava politiku i da se svi uče toleranciji i poštova- ruma Roma Hrvatske i zagrebačke Stranke za sada se pokreće sporadično, preko me- nju ljudi koji su možda drugačiji, ali su ipak Roma Kasum Cana. Cana je rekao da dija, preko eksperata, ali jedne sustavne ravnopravni. Povijest pokazuje da borba Karlovac ima razumijevanja za probleme rasprave koja bi uključila sve relevantne protiv rasizma može biti uspješna samo Roma i da su vidljivi pomaci u uređenju subjekte za sada nema, a bez toga nije ako je podržava većina stanovništva”, naselja na Orlovcu, na Kamenskome i u moguće ući u ozbiljne promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. izjavio je Davis. Skakavcu. • Ušli smo u sedmu godinu primjene “U nekim zemljama Romi se smatraju Ustavnog zakona o pravi- socijalnim problemom - ili čak i gore - si- ma nacionalnih manjina, a gurnosnim problemom, i uznemirujuće već neko vrijeme čuju se je gledati kako su se etnička i rasna pri- mišljenja da bi trebalo pri- padnost postali predmetom sigurnosnih stupiti njegovoj promjeni. politika. Svjetski dan Roma 8. travnja u Ako bi pravili neku inventu- 2009. pruža priliku svima - vladama, među- ru funkcioniranja Ustavnog narodnim organizacijama i građanskom zakona što je taj zakon za- društvu da dokažu da, usprkos trenutačnoj dovoljio ili ispunio, a gdje ekonomskoj krizi, namjeravaju posvetiti je podbacio? vrijeme, energiju i resurse kako bi osigurali Donošenje Ustavnog za- da svi Romi u Europi uživaju ista ljudska kona o pravima nacionalnih prava kao i svi ostali europski građani”, manjina bilo je važna prekret- izjavio je Terry Davis u povodu Svjetskog dana Roma. (Nastavak na Potpredsjednica Vlade Jadranka Ko- stranicama 2 i 3) sor, ujedno predsjednica Povjerenstva za Jadranka Kosor sa studentima romske nacionalnosti MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine TRIBINA O PROMJENI USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA VRIJEME JE ZA OZBILJNU RASPRAVU O PROMJENAMA prava temelje i na principu integracije, a da kada govorimo o primjeni Ustavnog zakona to istovremeno taj zakon omogućava vrlo visoku moramo promatrati kao proces i ono što se sa razinu očuvanja specifičnih identiteta svake sigurnošću može konstatirati jeste da se svake nacionalne manjine. godine ostvaruje određeni napredak. Međutim za ona rješenja za koja iz godine u godinu konstatiramo kako imaju problema u svojoj pri- PROBLEMI JAVNOG mjeni, koja se dakle ne ostvaruju, treba vidjeti ODLUČIVANJA da li je to problem u nedostatku političke volje Ono gdje možda možemo uputiti najveće i organiziranosti ili manjina ili same lokalne za- prigovore Ustavnom zakonu jeste ono što jednice ili je problem u tome što neka odredba zovemo osiguravanje sudjelovanja pripadnika nije realna i što uopće ne odgovara realnim nacionalnih manjina u procesima javnog odlu- potrebama nacionalnih manjina odnosno nije čivanja. Iako je Ustavni zakon predvidio niz u skladu s realnim mogućnostima države ili mogućnosti predstavljanja manjinskih interesa društva da stvore povoljno uvijete za primjenu u različitim tijelima vlasti, sadržaji o kojima te odredbe. Siniša Tatalović manjinski predstavnici odlučuju su vrlo skromni što se posebno odnosi upravo na najbrojniji (Nastavak sa stranice 1.) segment - vijeća i predstavnike nacionalnih USKLAĐIVANJE POTREBA I nica u ostvarivanju prava nacionalnih manjina manjina. Isto tako Ustavni zakon nije kada se MOGUĆNOSTI u RH. I prije je postojalo zakonodavstvo koje radi o političkom predstavljanju dostatno išao • Koje bi, dakle, ona promjene mogle je reguliralo ostvarivanje prava nacionalnih u smjeru integriranja nacionalnih manjina u dovesti dio bolje primjene Ustavnog za- manjina, ali ono se u velikoj mjeri nije provodilo. političku zajednicu nego je vrlo čvrsto nagla- kona? sio političko predstavništvo koje se ostvaruje No upravo u 2000. godini počeli su se donositi Mislim da je sada već došlo vrijeme da se na bazi etničke pripadnosti što u određenim propisi koji su bili potrebni za hrvatsko prila- napravi ozbiljna analiza primjene Ustavnog okolnostima može poprimiti i obilježja neke gođavanje europskim standardima u smislu zakona, svih njegovih odredbi, a posebno sta- vrsta političke getoizacije. priključenja EU i NATO-u. Tada su usvojena i nja u vezi dva ključna područja koje taj zakon dva, da ih tako nazovemo, manjinska zakona: • Da li su ključni problemi Ustavnog regulira a to su prava na kulturnu autonomiju i Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma nacio- zakona u njegovom neostvarivanju ili pak prava na sudjelovanje na procesima odlučiva- nalnih manjina i Zakon o obrazovanju na jeziku u njegovim neadekvatnim normama? Da nja. Ta analiza bi trebala jasno pokazati što je to i pismu nacionalnih manjina. Međutim, oni su li treba insistirati na njegov primjeni ili dobro i što treba u Ustavnom zakonu zadržati, regulirali samo dva, istina važna, segmenta promjeni? a što je se u praksi nije pokazalo kao dobro, ostvarivanja prava nacionalnih manjina i bilo Svake se godine u Saboru raspravlja o što bi trebalo mijenjati. Što se tiče područja je potrebno donijeti novi zakon o ostvarivanju primjeni Ustavnog zakona i donose se odgo- kulturne autonomije smatram da su na tom prava nacionalnih manjina koji bi cjelovito regu- varajući zaključci. Ipak o tome postoje razli- području stvari prilično dobro pogođene i dobro lirao to područje. No, treba podsjetiti na vrijeme čita mišljenja. Ako se to gleda iz perspektive regulirane.Tu je ostvarena dobra nadogradnja i okruženje u kojem se taj zakon donosio. To nacionalnih manjina onda se tu može vidjeti ona dva prethodna zakona koja smo već spo- je bilo vrijeme ozbiljnog deficita u ostvarivanju visoka razina nezadovoljstva ostvarivanjem minjali i mislim da bi tu jako malo stvari trebalo prava nacionalnih manjina i taj se deficit na Ustavnog zakona. Posebno je to izraženo kod mijenjati. Ovo drugo područje, sudjelovanje neki način želio nadoknaditi visokom norma- nekih nacionalnih manjina koje od primjene manjina u procesima odlučivanja trebalo bi tivnom razinom prava nacionalnih manjina ovog Ustavnog
Recommended publications
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • Sig. Amm. 013-04/2009-15/3 N° Pr. 2170-67-02-09-12
    UNIONE ITALIANA Talijanska unija - Italijanska Unija Via – Ulica – Uljarska 1/IV 51000 FIUME – RIJEKA - REKA Tel. +385/51/338-285(911); Fax. 212-876 E-Mail: [email protected] www.unione-italiana.hr ID Skype: unione.italiana.fiume GIUNTA ESECUTIVA Sig. Amm. 013-04/2009-15/3 N° Pr. 2170-67-02-09-12 Ai sensi dell’articolo 39 dello Statuto dell’Unione Italiana e degli articoli 19 e 27 del “Regolamento di procedura della Giunta Esecutiva dell’Unione Italiana ”, la Giunta Esecutiva dell’Unione Italiana, nel corso della sua XXXVII Sessione ordinaria, tenutasi a Albona, il 29 gennaio 2009, dopo aver preso in esame la comunicazione del Ministero della Giustizia della Repubblica di Croazia, in data 19 marzo 2009, con la quale invita l’Unione Italiana a collaborare con il Governo croato nella predisposizione del IV Rapporto della Croazia concernente l’attuazione della “ Carta europea delle lingue regionali o minoritarie ”, su proposta della Presidenza della Giunta Esecutiva, approva la seguente: CONCLUSIONE 26 marzo 2009, N° 545, “Le proposte dell'Unione Italiana relative alla preparaziopne del IV Rapporto della Croazia concernente l’attuazione della “Carta europea delle lingue regionali o minoritarie” 1. S’incarica il Presidente della Giunta Esecutiva dell’Unione Italiana, Sig. Maurizio Tremul e la Direttrice dei Servizi Amministrativi dell’UI, Sig.ra Orietta Marot, a partecipare all’incontro con il Comitato di Esperti, il 4 maggio 2007, a Zagabria, per la valutazione del III Rapporto della Croazia concernente l’attuazione della “ Carta europea delle lingue regionali o minoritarie ”. S’invita il Presidente dell’Unione Italiana, On.
    [Show full text]
  • Popis Nakladnika Radio Programa.Pdf
    NAKLADNIK ADRESA POZIVNA OZNAKA PODRUČJE KONCESIJE OZNAKA ARENA RADIO d.o.o. Stiglicheva 12, 52 100 PULA ARENA RADIO Grad Pula G-PU Zagrebačka 12a, 52 210 ARTING - RADIO ROVINJ d.o.o. ROVINJ RADIO ROVINJ Grad Rovinj L-RO BOSCO d.o.o. Barčićeva 4a, 51 000 RIJEKA PRIMORSKI RADIO Primorsko-goranska županija Z-RI CIK Dr. BOŽO MILANOVIĆ d.o.o. Jurja Dobrile 6, 52 000 PAZIN RADIO ISTRA Istarska županija Z-PA Šetalište kneza Branimira 2/I, CROATA d.o.o. 23 210 BIOGRAD n/m RADIO BIOGRAD NA MORU Šire područje grada Biograda L-BI E. Kvaternika 1, 32 000 DIFUZIJA d.o.o. VUKOVAR RADIO DUNAV Grad Vukovar G-VU Sjeverna ulica 1, 52 420 DTR TV I RADIO DIFUZIJA d.o.o. BUZET RADIO BUZET Grad Buzet L-BZ FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI - RADIO STUDENT Lepušićeva 6, 10 000 ZAGREB RADIO STUDENT Dio grada Zagreba D-ZG1 Matije Gupca 2, 48 000 GLAS PODRAVINE d.o.o. KOPRIVNICA RADIO GLAS PODRAVINE Grad Koprivnica G-KC Hrvatske Republike 20, 31 000 GLAS SLAVONIJE d.d. OSIJEK SLAVONSKI RADIO Osječko-baranjska županija Z-OS Trg ante Starčevića 7/1, 31 000 GRADSKI RADIO d.o.o. OSIJEK GRADSKI RADIO 99,1 Grad Osijek G-OS1 Bruna Bušića bb, 21 260 HILARIS d.o.o. IMOTSKI RADIO IMOTSKI Grad Imotski L-IM Kneza Branimira 7, 21 230 HIT RADIO d.o.o. SINJ HIT RADIO Šire područje grada Sinja L-SN Voćarska 106, 10 000 HRVATSKI KATOLIČKI RADIO ZAGREB HRVATSKI KATOLIČKI RADIO Državna razina DR3 Trg S. Radića 4, 53 000 HRVATSKI RADIO - RADIO GOSPIĆ d.o.o.
    [Show full text]
  • Croatia Replies to Questionnaire on 3Rd PR
    Strasbourg, 21 May 2007 MIN-LANG/PR (2006) 4 Addendum 2 EUROPEAN CHARTER FOR REGIONAL OR MINORITY LANGUAGES Third Periodical Report presented to the Secretary General of the Council of Europe in accordance with Article 15 of the Charter CROATIA Replies to Comments/questions submitted to the Government of Croatia regarding its Third Periodical Report Preliminary Section 1. Before the Republic of Croatia became independent, the Constitution of the former state guaranteed the status of a constitutive nation to Croats, Serbs, Slovenes, Montenegrins, Macedonians and Bosniaks (which were at that time called "Muslims"). The status of a national minority in the former state was enjoyed by: Italians, Hungarians, Czechs, Slovaks, Ruthenians, the Roma, Ukrainians, Albanians, Vlachs and Jews. After independence, the Republic of Croatia granted the status of a national minority to the existing national minorities and to all the constitutive nations from the territory of the former state. With the adoption of the Constitutional Act on the Rights of National Minorities, which recognised the status of a national minority to each ethnic group guided by the wish for the preservation of its special characteristics, the number of national minorities in Croatia increased, so there are 22 national minorities in Croatia today. On the basis of the Constitution of the former state and the Public Administration Act, which was then in force, in 1981 the Decree on the manner of, and the conditions for the use of languages and scripts of national minorities in proceedings before public administration bodies and organisations vested with public authority was passed ( Official Gazette , no.
    [Show full text]
  • Novinarstvo U Javnom Interesu
    Novinarstvo u javnom interesu Radna bilježnica za novinare i urednike elektroničkih medija Novinarstvo u javnom interesu Novinarstvo u javnom interesu Radna bilježnica za novinare i urednike elektroničkih medija SADRŽAJ Predgovor 7 1. Uvod 9 2. 3. Važnost suzbijanja govora mržnje u medijima 13 4. Analiza dobrih i loših televizijskih praksi s preporukama 25 5. Sinopsisi televizijskih emisija 33 6. Analiza dobrih i loših radijskih praksi s preporukama 45 7. Sinopsisi radijskih emisija 51 8. Sinopsis internetskog serijala 60 9. Praktični savjeti za izvještavanje u javnom interesu 63 10. Popis relevantnih tema nastalih na radionicama 79 Popis relevantnih institucija i osoba 83 PREDGOVOR - Pravo na slobodu izražavanja jedno je od temeljnih ljudskih prava koje obuhvaća kako slobodu primanja, tako i slobodu širenja informacija, a to pra- vo zajamčeno je međunarodnim ugovorima od kojih je najstariji Europska konvencija o ljudskim pravima te domaćim zakonodavstvom. Najvažniju ulo gu u širenju informacija imaju mediji od čije kvalitete uvelike ovisi i razvoj- demokracije. Kako bi podigli kapacitete hrvatskih nakladnika za produkciju kvalitetnih emisija na dio tema definiranih člankom 64. Zakona o elektronič kim medijima - ostvarivanje prava građana na javno informiranje - i podigli opću razinu informiranosti naših nakladnika o pravnoj stečevini Europske- unije i aktima Vijeća Europe koji se odnose na medije, upozorili ih na važnost promicanja ljudskih prava ranjivih skupina (osoba s invaliditetom, žena i dje- ce žrtava nasilja, nacionalnih manjina i dr.), te na važnost suzbijanja govora mržnje u medijima, Vijeće za elektroničke medije iniciralo je projekt eduka cije nakladnika koji su temeljem javnog poziva proveli medijski stručnjaci iz Novinarstvo u javnom interesu - Radna bilježnica za novi- Panda komunikacija.
    [Show full text]
  • "Službeni Vjesnik" Vukovarsko-Srijemske Županije Broj: 7/13
    SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Broj 7. God. XXI Vinkovci, petak, 26. travnja 2013. Izlazi prema potrebi Broj 7. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 3 GRAD OTOK AKTI GRADSKOG VIJEĆA Gradsko vijeće Grada Otoka na 25. sjednici Gradsko vijeće Grada Otoka na 25. sjednici održanoj 5. travnja 2013. godine, temeljem članka održanoj 5. travnja 2013. godine, temeljem članka 21. Statuta Grada Otoka („Službeni vjesnik“ 21. Statuta Grada Otoka („Službeni vjesnik“ Vukovarsko-srijemske županije, broj 14/09.), Vukovarsko-srijemske županije, broj 14/09.), donosi donosi ODLUKU ODLUKU I. Prihvaća se ponuda TEREBRO d.o.o. Zagreb, I. Podsusedska aleja 69, za kupnju nekretnine upisane U svrhu ubrzavanja realizacije poduzetničkih u z.k.ul. broj 417 k.o. Otok i to: projekata u Poduzetničkoj zoni Otok ovlašćuje se - k.č.br. 633/9, oranica Skorotinci, površine gradonačelnik, da nakon što Gradsko vijeće prihvati 30476 m2 u Gospodarskoj zoni Otok. ponudu za kupnju zemljišta u Poduzetničkoj zoni i Nekretnina se prodaje izabranom ponuditelju po izvršene parcelacije sklopi kupoprodajni ugovor cijeni od 304.760,00 kuna. prema novom utvrđenom nazivu katastarske čestice i površini a sukladno ishođenoj lokacijskoj dozvoli. II. Gradonačelnik će na prvoj narednoj sjednici Potvrđuje se ugovor o kupoprodaji nekretnine iz izvjestiti Gradskoj vijeće o sklopljenom točke I. ove Odluke sklopljen između Grada Otoka kupoprodajnom ugovoru odnosno nazivu kao prodavatelja i TEREBRO d.o.o. Zagreb kao katastarske čestice i površini koja je utvrđena kupca sklopljen u Vinkovcima dana 05. ožujka parcelacijom a sukladno ishođenoj lokacijskoj 2013. godine i ovjeren po javnom bilježniku dozvoli. Mirodaru Kovač iz Vinkovaca broj: OV-2630/2013. KLASA: 311-01/12-01/8 III.
    [Show full text]
  • Minority-Language Related Broadcasting and Legislation in the Osce
    MINORITY-LANGUAGE RELATED BROADCASTING AND LEGISLATION IN THE OSCE Programme in Comparative Media Law and Policy (PCMLP), Centre for Socio-Legal Studies, Wolfson College, Oxford University & Institute for Information Law (IViR), Universiteit van Amsterdam Study commissioned by the OSCE High Commissioner on National Minorities April 2003 Edited by: Tarlach McGonagle (IViR) Bethany Davis Noll (PCMLP) Monroe Price (PCMLP) Table of contents Acknowledgements................................................................................................................ i Overview .............................................................................................................................. 1 Suggested further reading.....................................................................................................32 Summary of international and national provisions................................................................35 Albania ................................................................................................................................56 Andorra ...............................................................................................................................62 Armenia...............................................................................................................................66 Austria.................................................................................................................................71 Azerbaijan ...........................................................................................................................84
    [Show full text]
  • International Covenant on Civil and Political Rights Is an International Legal Instrument of the United Nations, Dating from 1966 (Hereinafter: “The Covenant”)
    UNITED NATIONS CCPR International covenant Distr. on civil and GENERAL political rights CCPR/C/HRV/2 2 December 2008 Original: ENGLISH HUMAN RIGHTS COMMITTEE CONSIDERATION OF REPORTS SUBMITTED BY STATES PARTIES UNDER ARTICLE 40 OF THE COVENANT Second periodic report of States parties CROATIA* [28 November 2007] * In accordance with the information transmitted to States parties regarding the processing of their reports, the present document was not edited before being sent to the United Nations translation services. GE.08-45541 (E) 091208 CCPR/C/HRV/2 page 2 CONTENTS Paragraphs Page Introduction .................................................................................................... 1 - 13 4 Article 1 ......................................................................................................... 14 - 24 7 Article 2 ......................................................................................................... 25 - 41 10 Article 3 ......................................................................................................... 42 - 67 13 Article 4 ......................................................................................................... 68 - 70 20 Article 5 ......................................................................................................... 71 - 72 20 Article 6 ......................................................................................................... 73 - 84 21 Article 7 ........................................................................................................
    [Show full text]
  • Sixth Periodical Report Presented to the Secretary General of the Council of Europe in Accordance with Article 15 of the Charter
    Strasbourg, 26 July 2019 MIN-LANG (2019) PR 6 EUROPEAN CHARTER FOR REGIONAL OR MINORITY LANGUAGES Sixth periodical report presented to the Secretary General of the Council of Europe in accordance with Article 15 of the Charter CROATIA GOVERNMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA SIXTH REPORT BY THE REPUBLIC OF CROATIA ON THE APPLICATION OF THE EUROPEAN CHARTER FOR REGIONAL OR MINORITY LANGUAGES ZAGREB, June 2019 SADRŽAJ 1. INTRODUCTION .............................................................................................................. 2 2. PART I ............................................................................................................................... 3 2.1. Legislation .................................................................................................................. 3 2.2. Action Plan for the Implementation of the Constitutional Act on the Rights of National Minorities for the Period 2011 – 2013 .................................................................... 4 2.3. Implementation of the Recommendations of the Committee of Ministers of the Council of Europe (RecChL(2015)2) ................................................................................... 20 2.4. 2011 Census in Croatia ............................................................................................ 21 3. PART II– Objectives and principles ................................................................................ 23 3.1. Article 7, paragraph (1) ...........................................................................................
    [Show full text]
  • Službeni Vjesnik Vukovarsko-Srijemske Županije
    SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Broj 11. God. XX Vinkovci, četvrtak, 25. listopada 2012. Izlazi prema potrebi Broj 11. “SLUŽBENI VJESNIK” Stranica 3 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Temeljem članka 17. stavka 1. točke 9. Statuta - povodom 60 godina djelovanja i Vukovarsko-srijemske županije (“Službeni promociji tradicijske kulture vjesnik” Županije, broj 19/10.), te članka 14. stavka 2. i 3. Odluke o priznanjima Vukovarsko- 5. Novinsko i radio-informativnom društvu srijemske županije (“Službeni vjesnik” Županije, NOVOSTI d.o.o. Vinkovci broj 9/11.), Skupština Vukovarsko-srijemske - povodom 60 godina rada i doprinosa županije na 32. sjednici održanoj 25. listopada informiranju na području Županije 2012. godine, donosi 6. MUZEJU GRADA ILOKA O D L U K U - povodom 60 godina rada i doprinosa o dodjeli priznanja Županije očuvanju i prezentaciji kulturne baštine I. II. Skupština Vukovarsko-srijemske županije u U 2012. god. Nagrada za životno djelo 2012. godini dodjeljuje sljedeća priznanja: utvrđuje u iznosu od 10.000,00, a Godišnja nagrada u iznosu od 5.000,00 kn. NAGRADU ZA ŽIVOTNO DJELO III. 1. ANTI KNEŽEVIĆU, prof. iz Slakovaca Odluka će biti objavljena u “Službenom - za izniman doprinos prosvjetnom, vjesniku” Vukovarsko-srijemske županije. javnom, kulturnom i političkom životu KLASA: 061-01/12-01/19 2. MARKU SIMONU, nastavniku iz URBROJ: 2196/1-03-12-2 Vinkovaca Vinkovci, 25. listopada 2012. godine - za izniman doprinos i ostvarene rezultate na području tjelesne kulture, PREDSJEDNIK SKUPŠTINE sporta i prosvjete Antun Žagar, ing. graf. GODIŠNJU NAGRADU 1. Tvrtki ŠIŠARKA d.o.o. Županja - za doprinos razvitku gospodarstva Temeljem članka 16., 17. i 40. Statuta Vukovarsko-srijemske županije, te članka 64.
    [Show full text]
  • Program Ukupnog Razvoja Općine Trpinja
    Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. ANKA MAŠEK PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE TRPINJA U okviru Mikroregije Općina Borovo Erdut Markušica Negoslavci Šodolovci Trpinja Osijek, 2007. Izdavači: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku Općina Borovo Općina Erdut Općina Markušica Općina Negoslavci Općina Šodolovci Općina Trpinja Pauk, Cerna Za izdavača: Prof. dr. sc. Anka Mašek, Ekonomski fakultet u Osijeku Izdavački savjet: Prof. dr. sc. Željko Turkalj, Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak, Ekonomski fakultet u Osijeku Prof. dr. sc. Anka Mašek, Ekonomski fakultet u Osijeku Rado Bosić, načelnik općine Borovo Jovan Jelić, načelnik Općine Erdut Budimir Drača, načelnik Općine Markušica Dušan Jeckov, načelnik Općine Negoslavci Pero Kličković, načelnik Općine Šodolovci Đorđe Ćurčić, načelnik Općine Trpinja Urednica: Prof. dr. sc. Anka Mašek, Ekonomski fakultet u Osijeku Recezenti: Prof. dr. sc. Hrvoje Šošić Prof. dr. sc. Milan Ivanović Lektorica Prof. Gordana Kolarik Prijevod Prof. Igor Barišić Grafičko oblikovanje Studio HS Internet d.o.o., Osijek Tisak Pauk, Cerna ISBN 978-953-253-029-2 ISBN 978-953-283-003-3 Dr. sc. Hrvoje Šošić Zagreb, 07.07. 2007. god. Tel. 01 37—327 I. B. Mažuranić 64 Djelo: PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA MIKROREGIJE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE BOROVO, ERDUT, MARKUŠICA, NEGOSLAVCI, ŠODOLOVCI I TRPINJA Opseg: 600 a.k. Auktor i koordinator projekta prof. dr. sc. Ankica Mašek Izvršitelj projekta: Ekonomski fakultet u Osijeku Recenzent: Prof. dr. sc. Hrvoje Šošić NEMO PROPHETA IN PATRIA Recenzija Recenzija je obavljena neposrednom analizom i raspravom s auktoricom 600 stranica finalnog teksta Program ukupnog razvoja Mikroregije jedinica lokalne samouprave sa dvije županije i to Vukovarsko-srijemske gdje obrađuje općine Borovo, Markušicu, Negolavce, i Trpinju i s Osječko-baranjske općine Erdut i Šodolovce sa 30.06.
    [Show full text]
  • 58526 D. SESELJ's Crimes in Hrtkovci 1. Introduction 484. Hrtkovci Is a Village in the Ruma Municipality of Vojvodina, Which Is
    58526 D. SESELJ's crimes in Hrtkovci 1. Introduction 484. Hrtkovci is a village in the Ruma municipality of Vojvodina, which is the province of Serbia that borders the Croatian regions of Eastern Slavonia, Baranja and Western Srem. In 1990, Hrtkovci was comprised of a relative majority of Croats with significant Hungarian and Serb minorities. 1496 Relations between local Serbs and Croats in Hrtkovci were generally peaceful.I497 485. At a rally in Hrtkovci on 6 May 1992 - held during the Serb celebration of St. George's da/498 - against a backdrop of increasing ethnic tension in the village, SESELJ gave a discriminatory speech to a large audience which included local Croats, local Serbs and armed SRS/SCP volunteers. Other Croat inhabitants of Hrtkovci soon heard about SESELJ's speech by word of mouth and through the press. 486. SESELJ's public "hate speech" on 6 May 1992 directly caused a number of Croats to leave Hrtkovci. His speech also triggered and facilitated a massive campaign of intimidation, harassment and violence directed against the local Croat population, causing further displacements of Croats from Hrtkovci and surrounding areas. SESELJ physically committed persecution, deportation and forcible transfer in Hrtkovci.1499 2. Build-up 487. SESELJ and other Serbian nationalists had frequently challenged the status of Vojvodina as an Autonomous Province within the SFRy'1500 One of the key tenets of the Greater Serbia ethos was that the entire nation of Serbs, including Serbia and the two Autonomous Provinces, should be brought together within a single entity.1501 Having a Serbian majority population, Vojvodina was considered to be Serbian land, 1496 Exh.P00565, p.13 (public); [REDAC1ED]; Paulic, T.11895-11896 (open); Ejic, T.I0320-10321 (oJ?en); Baricevic, T.10598 (open).
    [Show full text]