MANJINSKI FO­RUM Svibanj 2009. Broj 32 / Godina VI Intervju s prof. dr. sc. Terry Davis: ROMI TREBAJU UŽIVATI ISTA Sinišom Tatalovićem PRAVA KAO I SVI EUROPLJANI VRIJEME JE ZA U povodu Svjetskog dana Roma 8. tra- praćenje provedbe Nacionalnog programa vnja generalni tajnik Vijeća Evrope Terry za Rome, u povodu Svjetskog dana Roma OZBILJNU RASPRAVU Davis je izjavio da Romi trebaju uživati sva susrela se sa studentima romske nacio- O PROMJENAMA prava kao i svi Europljani. nalne manjine. Izvijestila ih je o mjerama “Zbog svoje nemirne povijesti i stalnog koje Vlada provodi kako bi se što veći broj USTAVNOG ZAKONA raseljavanja Romi su postali posebna vrsta pripadnika romske nacionalne manjine Iako je Ustavni zakon predvidio niz ranjive i unazađene manjine i njima je sto- uključio u obrazovni sustav. Trenutačno mogućnosti predstavljanja manjinskih ga potrebna posebna zaštita”, citirao je u dvadeset mladih ljudi pripadnika romske interesa u različitim tijelima vlasti, sadržaji povodu romskog dana Terry Davis dio pre- zajednice studira. o kojima manjinski predstavnici odlučuju sude Europskog suda za ljudska prava. Njih 11 prima stipendiju, a Kosor je izja- su vrlo skromni što se posebno odnosi “Te su riječi, nažalost, bitne i danas vila da svi Romi koji žele studirati ili ići u upravo na najbrojniji segment - vijeća i kao i kada su objavljene u 2007. U svim srednju školu, mogu dobiti stipendiju. predstavnike nacionalnih manjina. Isto tako demokratskim društvima rasistički napadi Potpredsjednica Vlade se osvrnula i na Ustavni zakon nije kada se radi o političkom i ubojstva moraju biti osuđeni, a počinitelji poboljšanje uvjeta stanovanja, te je ista- predstavljanju dostatno išao u smjeru in- kažnjeni. Nedavni napadi na Rome u ra- knula da je jedan od najvažnijih planova tegriranja nacionalnih manjina u političku znim dijelovima Europe trebaju nas suočiti završetak uređenja naselja. Rekla je kako zajednicu nego je vrlo čvrsto naglasio s punim užasom njihove situacije i prinuditi je u 12 od 14 županija u kojima žive Romi političko predstavništvo koje se ostvaruje nas da se zapitamo nad njom. Usprkos to pitanje riješeno u smislu da su done- na bazi etničke pripadnosti što u određe- provedbi nacionalnih integracijskih politika seni svi potrebni dokumenti. Izrađeni su nim okolnostima može poprimiti i obilježja tijekom više od decenije, stereotipi i iracio- neke vrsta političke getoizacije. Međutim prostorni planovi, a u dvije županije izrada nalni strahovi od Roma i dalje su snažni, a sada, kako kaže naš sugovornik poznati je pri kraju. u nekim slučajevima čak su i snažniji nego stručnjak prof.Tatalović, bilo bi vrlo važno ranije”, izjavio je Davis. I u Karlovcu je bilo svečano u povodu da oni koji su u sustavu najodgovorniji, s “Kako bismo se efikasnije borili protiv svjetskog dana Roma. Tamo je Centar kul- jedne strane Sabor i Vlada, a sa manjinske diskriminacije, hitno je potrebno razmotriti ture Roma uručio karlovačkom gradonačel- strane, uvjetno rečeno, saborski zastupnici i ponovo sačiniti integracijsku politiku za niku Damiru Jeliću Povelju zahvalnosti za nacionalnih manjina te Savjet za nacionalne Rome. Moramo osigurati da su smjernice dobru suradnju i pomoć romskoj manjini u manjine pokrenu ozbiljnu javnu raspravu o protiv diskriminacije uključene u takovu Karlovcu. Povelju je uručio predsjednik Fo- promjenama Ustavnog zakona. Ta rasprava politiku i da se svi uče toleranciji i poštova- ruma Roma Hrvatske i zagrebačke Stranke za sada se pokreće sporadično, preko me- nju ljudi koji su možda drugačiji, ali su ipak Roma Kasum Cana. Cana je rekao da dija, preko eksperata, ali jedne sustavne ravnopravni. Povijest pokazuje da borba Karlovac ima razumijevanja za probleme rasprave koja bi uključila sve relevantne protiv rasizma može biti uspješna samo Roma i da su vidljivi pomaci u uređenju subjekte za sada nema, a bez toga nije ako je podržava većina stanovništva”, naselja na Orlovcu, na Kamenskome i u moguće ući u ozbiljne promjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. izjavio je Davis. Skakavcu. • Ušli smo u sedmu godinu primjene “U nekim zemljama Romi se smatraju Ustavnog zakona o pravi- socijalnim problemom - ili čak i gore - si- ma nacionalnih manjina, a gurnosnim problemom, i uznemirujuće već neko vrijeme čuju se je gledati kako su se etnička i rasna pri- mišljenja da bi trebalo pri- padnost postali predmetom sigurnosnih stupiti njegovoj promjeni. politika. Svjetski dan Roma 8. travnja u Ako bi pravili neku inventu- 2009. pruža priliku svima - vladama, među- ru funkcioniranja Ustavnog narodnim organizacijama i građanskom zakona što je taj zakon za- društvu da dokažu da, usprkos trenutačnoj dovoljio ili ispunio, a gdje ekonomskoj krizi, namjeravaju posvetiti je podbacio? vrijeme, energiju i resurse kako bi osigurali Donošenje Ustavnog za- da svi Romi u Europi uživaju ista ljudska kona o pravima nacionalnih prava kao i svi ostali europski građani”, manjina bilo je važna prekret- izjavio je Terry Davis u povodu Svjetskog dana Roma. (Nastavak na Potpredsjednica Vlade Jadranka Ko- stranicama 2 i 3) sor, ujedno predsjednica Povjerenstva za Jadranka Kosor sa studentima romske nacionalnosti

MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine TRIBINA O PROMJENI USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA VRIJEME JE ZA OZBILJNU RASPRAVU O PROMJENAMA

prava temelje i na principu integracije, a da kada govorimo o primjeni Ustavnog zakona to istovremeno taj zakon omogućava vrlo visoku moramo promatrati kao proces i ono što se sa razinu očuvanja specifičnih identiteta svake sigurnošću može konstatirati jeste da se svake nacionalne manjine. godine ostvaruje određeni napredak. Međutim za ona rješenja za koja iz godine u godinu konstatiramo kako imaju problema u svojoj pri- PROBLEMI JAVNOG mjeni, koja se dakle ne ostvaruju, treba vidjeti ODLUČIVANJA da li je to problem u nedostatku političke volje Ono gdje možda možemo uputiti najveće i organiziranosti ili manjina ili same lokalne za- prigovore Ustavnom zakonu jeste ono što jednice ili je problem u tome što neka odredba zovemo osiguravanje sudjelovanja pripadnika nije realna i što uopće ne odgovara realnim nacionalnih manjina u procesima javnog odlu- potrebama nacionalnih manjina odnosno nije čivanja. Iako je Ustavni zakon predvidio niz u skladu s realnim mogućnostima države ili mogućnosti predstavljanja manjinskih interesa društva da stvore povoljno uvijete za primjenu u različitim tijelima vlasti, sadržaji o kojima te odredbe. Siniša Tatalović manjinski predstavnici odlučuju su vrlo skromni što se posebno odnosi upravo na najbrojniji (Nastavak sa stranice 1.) segment - vijeća i predstavnike nacionalnih USKLAĐIVANJE POTREBA I nica u ostvarivanju prava nacionalnih manjina manjina. Isto tako Ustavni zakon nije kada se MOGUĆNOSTI u RH. I prije je postojalo zakonodavstvo koje radi o političkom predstavljanju dostatno išao • Koje bi, dakle, ona promjene mogle je reguliralo ostvarivanje prava nacionalnih u smjeru integriranja nacionalnih manjina u dovesti dio bolje primjene Ustavnog za- manjina, ali ono se u velikoj mjeri nije provodilo. političku zajednicu nego je vrlo čvrsto nagla- kona? sio političko predstavništvo koje se ostvaruje No upravo u 2000. godini počeli su se donositi Mislim da je sada već došlo vrijeme da se na bazi etničke pripadnosti što u određenim propisi koji su bili potrebni za hrvatsko prila- napravi ozbiljna analiza primjene Ustavnog okolnostima može poprimiti i obilježja neke gođavanje europskim standardima u smislu zakona, svih njegovih odredbi, a posebno sta- vrsta političke getoizacije. priključenja EU i NATO-u. Tada su usvojena i nja u vezi dva ključna područja koje taj zakon dva, da ih tako nazovemo, manjinska zakona: • Da li su ključni problemi Ustavnog regulira a to su prava na kulturnu autonomiju i Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma nacio- zakona u njegovom neostvarivanju ili pak prava na sudjelovanje na procesima odlučiva- nalnih manjina i Zakon o obrazovanju na jeziku u njegovim neadekvatnim normama? Da nja. Ta analiza bi trebala jasno pokazati što je to i pismu nacionalnih manjina. Međutim, oni su li treba insistirati na njegov primjeni ili dobro i što treba u Ustavnom zakonu zadržati, regulirali samo dva, istina važna, segmenta promjeni? a što je se u praksi nije pokazalo kao dobro, ostvarivanja prava nacionalnih manjina i bilo Svake se godine u Saboru raspravlja o što bi trebalo mijenjati. Što se tiče područja je potrebno donijeti novi zakon o ostvarivanju primjeni Ustavnog zakona i donose se odgo- kulturne autonomije smatram da su na tom prava nacionalnih manjina koji bi cjelovito regu- varajući zaključci. Ipak o tome postoje razli- području stvari prilično dobro pogođene i dobro lirao to područje. No, treba podsjetiti na vrijeme čita mišljenja. Ako se to gleda iz perspektive regulirane.Tu je ostvarena dobra nadogradnja i okruženje u kojem se taj zakon donosio. To nacionalnih manjina onda se tu može vidjeti ona dva prethodna zakona koja smo već spo- je bilo vrijeme ozbiljnog deficita u ostvarivanju visoka razina nezadovoljstva ostvarivanjem minjali i mislim da bi tu jako malo stvari trebalo prava nacionalnih manjina i taj se deficit na Ustavnog zakona. Posebno je to izraženo kod mijenjati. Ovo drugo područje, sudjelovanje neki način želio nadoknaditi visokom norma- nekih nacionalnih manjina koje od primjene manjina u procesima odlučivanja trebalo bi tivnom razinom prava nacionalnih manjina ovog Ustavnog zakona imaju očekivanja i u puno više mijenjati i doraditi u tom smislu da koja su unijeta u taj Ustavni zakon. Treba se onim segmentima društvenog života koji su se ojača rad vijeća i predstavnika nacionalnih prisjetiti da se Ustavni zakon donosio po jednoj vezani za sanaciju posljedica rata. Dakle, tu po- manjina, da te institucije, s obzirom da se biraju vrlo specifičnoj proceduri, da su njegove prve stoje i različite razine nezadovoljstva odnosno na neposrednim izborima i da imaju izborni verzije imale oznaku tajnosti i da o tom zakonu zadovoljstva. Ako se pak pogledaju mišljenja legitimitet, dobiju mogućnost jačeg utjecaja nije vođena ozbiljna javna rasprava jer znamo predstavnika političke vlasti na određenim na odluke od interesa za nacionalne manjine da je njegovo donošenje bio jedan od bitnih razinama, koja to ne gledaju iz manjinske u lokalnim sredinama. Sasvim sigurno trebalo uvjeta hrvatskog napredovanja prema Europ- perspektive onda su tu pogledi nešto drugačiji bi omogućiti njihovo vertikalno povezivanje skoj uniji. Upravo ta činjenica visoke razine za- i govori se o tome da se Ustavni zakon u velikoj i unutar pojedinih nacionalnih manjina ali i pisanih prava nacionalnih manjina omogućila mjeri primjenjuje i da on donosi očekivane re- između nacionalnih manjina i na regionalnoj ali je da se njegovim usvajanjem s mrtve točke zultate. Mislim da je, kao i obično, istina negdje i na državnoj razini. Mislim da smo svi koji se pokrenu mnogi procesi koji su vezani za prava u sredini. Ustavni zakon je jedan tip zakona koji bavimo ovom temom upravo tu vidjeli određene nacionalnih manjina. Međutim, na drugoj strani ima primjenu na različitim razinama društvenog hendikepe i deficite odnosno preciznije rečeno ta visoka razina i nedovoljna javna rasprava o organiziranja, od općina i gradova pa do drža- jedan nesrazmjer između uloženih sredstava u sadržaju Ustavnog zakona pokazale su da su vne razine i njegova primjena u velikoj mjeri izbor tih vijeća i predstavnika i onog efekta koji neke odredbe tog zakona jednostavno teško ovisi i od političke volje, koja je opet specifična se postiže njegovim sudjelovanjem u procesi- primjenjive u praksi, a neke su, posebno kada za pojedine sredine gdje se taj zakon treba ma odlučivanja. Svakako bi trebalo razmisliti ili se radi o izboru vijeća i predstavnika nacional- primjenjivati. Ali primjena zakona je ovisna i o bar otvoriti raspravu i o promjenama Ustavnog nih manjina u sredinama u kojima te manjine drugoj strani, o samim manjinama, njihovom zakona u onom djelu koji podrazumijeva sudje- imaju visok postotak udjela u stanovništvu, stupnju organiziranosti, ali i njihovoj spremnosti lovanje pripadnika manjina u procesima odluči- čak i apsurdne. Dakle, mogli bismo konstatirati da preuzmu odgovornost za svoj položaj pa vanja na državnoj razini.Mislim da bi tu trebalo da je Ustavni zakon u velikoj mjeri pokrenuo samim tim i za primjenu Ustavnog zakona. razmisliti o novom definiranju položaja Savjeta procese ostvarivanja prava nacionalnih ma- Kada slušamo najgorljivije kritičare primjene za nacionalne manjine koji bi više trebao biti njina, a na neki način potaknuo i jednu važnu Ustavnog zakona obično treba pogledati i što povezan s Hrvatskim saborom gdje se dono- raspravu o tome da su pripadnici nacionalnih su to oni učinili u konzumiranju prava koje im se zakoni i važne odluke, a manje s Vladom manjina dio hrvatskog društva, da se njihova omogućava Ustavni zakon. U svakom slučaju, koja ima izvršnu funkciju. Savjet koji se sada 2 Savjet za TRIBINA O PROMJENI USTAVNOG ZAKONA O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA nacionalne manjine sastoji od tri vrste članova mogao bi se druga- sredinama odnosno samoupravama gdje RADNA SKUPINA čije konstituirati i na jedan drugačiji način biti manjine čine ispod 15 posto stanovništva. Ali reprezentativno tijelo svih nacionalnih manjina u onim sredinama gdje manjine broje iznad ZA IZMJENU KRITERIJA u Hrvatskoj. Također mislim da bi trebalo ra- 15 posto gdje postoji pravo na tzv. razmjernu ZA DODJELU zmisliti i o ustavnoj formulaciji predstavljanja zastupljenost mislim da vijeća nemaju svog nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru gdje pravog smisla jer predstavnici manjina u izbo- FINANCIJSKIH bi trebalo voditi više računa ne o eskluzivnom rima za tijela lokalne i regionalne samouprave SREDSTAVA pravu, dakle o predstavljenosti koja se temelji biraju razmjerno svoje predstavnike. Ustavnim na etničkoj pripadnosti već bi više trebalo zakonom se može regulirati da ti izabrani Savjet za nacionalne manjine Republi- preferirati građanski koncept koji bi omogućio predstavnici, osim što su vijećnici općinskih i ke Hrvatske na svojoj sjednici od 22. svi- bolju političku integraciju nacionalnih manjina gradskih vijeća odnosno županijskih skupština, bnja osnovao je radnu skupinu za izmjenu u hrvatsko društvo, dakle u političku zajednicu. mogu imati i funkciju vijeća nacionalnih manji- kriterija za dodjelu financijskih sredstava Sadašnji način izbora manjinskih zastupni- na. Na taj način bi se ojačala njihova pozicija, nevladinim udrugama i ustanovama naci- ka rezultat je postratnog vremena odnosno smanjio bi se broj vijeća, a sredstva koja su se onalnih manjina. Na čelu skupine je pot- demokratske tranzicije. Ali ta demokratska za to izdvajala mogla bi se usmjeriti na rad onih predsjednik Savjeta Nikola Mak, a članovi tranzicija napreduje i mislim da dolazi vrijeme vijeća koja imaju stvarnu potrebu djelovanja su Aleksandar Tolnauer, Zdenka Čuhnil, da se otvori to pitanje i potraže neka druga, u sredinama gdje manjine nemaju pravo na Ratko Gajica i Siniša Tatalović. današnjoj situaciji primjerenija rješenja. Po- razmjernu zastupljenost. Radna skupina ima rok do 30.rujna da stoje određena naša iskustva po tom pitanju, izradi prijedlog tih dorađenih, tj izmijenje- postoje određena strana iskustva i to bi trebalo nih kriterija, o kojima će onda raspraviti KONSENZUS MANJINE I VEĆINE temeljito raspraviti prije donošenja bilo kakvih Savjet. Očekuje se da bi se dogodine zaključaka i konačnih odluka. • U pravilu je za promjene ovakvih za- mogli primjenjivati novi kriteriji. kona dobrodošao pa i nužan široki ili opći Predsjednik Savjeta Aleksandar Tol- politički konsenzus.Da li je on realan u NOVI PRISTUP SAVJETU I POLITI- nauer istaknuo je da je ta odluka Savjeta ovom momentu i da li je možda predstojeće ČKOM PREDSTAVLJANJU promjene Ustava, nužne za pripremu ula- “proizašla iz potrebe vremena i onoga što • Koliko bi tome moglo pomoći dodatno ska Hrvatske u EU mogu pomoći odnosno je pokazala praksa”. Kriterije je potrebno pravo glasa za nacionalne manjine? mogu stvoriti uvijete i za samu promjenu prilagoditi standardima kakvi su u EU i Pa mislim da je to nešto što bi već sada Ustavnog zakon? to naročito u dijelu izdavaštva. To znači, pojasnio je Tolnauer, da se “nikome ništa trebalo konzumirati, polazeći od članka 15.. Mislim da je politički konsenzus moguć, ne ukida, nikome se ništa ne uzima nego Ustava RH, ali bi trebalo razmišljati i o tome međutim ovo je zakon čija promjena prije svega da se i političke stranke više motiviraju da se se stvaraju kriteriji da stvarno programi zahtjeva jednu ozbiljnu analizu dosadašnje bave manjinskom problematikom i da su više primjene. To je zakon koji podrazumijeva da se kulturnih manifestacija, izdavaštva, kul- zainteresiraju za proces izbora manjinskih oko njegove promjene usaglase i oni na koje turnog amaterizma, informiranja - budu zastupnika. Saborski zastupnici nacionalnih se on odnosi, dakle same nacionalne manjine sukladni i vremenu i onome što se od njih manjina nakon što su birani u posebnim izbor- preko svojih izabranih predstavnika na razli- očekuje”. Savjet financira 55 tiskovina, nim jedinicama (dakle imaju vrlo specifičan čitim razinama ali naravno i političke stranke a opaženo je da su neki časopisi puni izborni legitimitet) ulaskom u Hrvatski sabor ne zastupljene u Hrvatskom saboru. Činjenica da križaljki i neprimjerenih sadržaja dok u bave se samo tzv. manjinskim pitanjima već se je zakon usvojen dvotrećinskom većinom sama nekima nema dovoljno tolerancije. Tol- bave svim pitanjima s kojima se bave i ostali po sebi sugerira potrebu širokog konsenzusa. nauer je na sjednici kritički progovorio o zastupnici u hrvatskom Saboru i na neki način No, ne treba zaboraviti i na interes i pomoć HTV-ovoj emisiji “Prizma”. Rekao je da je pokazuju da oni zastupaju ukupnu političku međunarodne zajednice u vezi usvajanja Savjet morao reagirati zbog koncepcije zajednicu, a ne samo onu manjinsku zajednicu ovog zakona pa u tom smislu odgovarajuće te emisije, jer su se u njoj, kako ocjenjuje, koja ih je birala. promjena u smislu uspješnije implementacije pojavljuju tendencije koje vode ‘žutilu’ i to • Kada govorimo o mogućim promjena- treba sagledavati i iz te perspektive. u smislu da se samo jednoj strani daje da ma o vezanim za političko predstavljanje iznosi svoje stavove, dok se druga strana nacionalnih manjina i njihovo javno odlu- • Imate li informacije kako same manjine i njihove udruge i institucije gledaju na na koju se ova referira niti konzultira niti čivanje nameće se i pitanje nije li Ustavni pita, niti se njezini stavovi iznose, pa se zakon u tom pogledu doprinio svojevrsnoj Ustavni zakon i kakve oni promjene očekuju onda stvaraju ‘optužbe koje se pretvaraju političkoj razmrvljenosti nacionalnih manji- i uključiti manjinske organizacije i udruge, u presude’. Tolnauer je pojasnio da se to na koje postaje kontraproduktivno. Naime, vijeća i predstavnike ali i druge relevantne u posljednje vrijeme odnosilo na određene da li je realno očekivati da se npr. u mnogim subjekte ( manjinske zastupnike, Savjet...) općinama formiraju relativno brojna vijeća, u što bolju pripremu promjena Ustavnog stavove pojednih romskih i crnogorskih da li postoji kvalitetna kadrovska supstan- zakona? udruga. ca u malim sredinama za taj vid političkog Pa već postoji značajan fond onoga što bi Savjet je još na svojoj 32.sjednici predstavljanja nacionalnih manjina? mogli nazvati javnim iskazima o pravcima i odlučio da s 200.000 kuna sufinancira Pa tu su moguća različita rješenja. Ono što sadržajima promjene Ustavnog zakona koje romska naselja Međimurske županije sada imamo kao problem jeste veliki broj tih dolaze i iz redova samih nacionalnih manjina. kako bi se u tim naseljima osigurali uvjeti vijeća i njihovih članova. Radi se o nekoliko I tu imamo široku lepezu različitih mišljenja. koji bi im omugućili ostvarivanje kulturne tisuća ljudi, a kada gledamo njihov stvarni Međutim sada bi bilo vrlo važno da oni koji autonomije Romske nacionalne manjine. politički utjecaj onda je on uveliko nesrazmje- su u sustavu najodgovorniji, s jedne strane Od toga iznos od 100.000,00 kuna će se ran njihovom broju. Mislim da bi tu promjene Sabor i Vlada, a sa manjinske strane, uvjetno dodijeliti za izradu tehničke dokumenta- mogle ići u dva pravaca. Jedan je, kao što smo rečeno, saborski zastupnici nacionalnih manji- cije za projekte infrastrukture u romskim već spominjali, ojačati ulogu vijeća odnosno na te Savjet za nacionalne manjine pokrenu naseljima Sitnice u gradu Murskom omogućiti njihovo snažnije sudjelovanje u pro- ozbiljnu javnu raspravu o promjenama Usta- Središću i romskom naselju u Općini cesima odlučivanja, čak i kroz širenje pitanja vnog zakona. Ta rasprava za sada se pokreće Orehovica, a iznos od 100.000,00 kuna u čijem odlučivanju oni trebaju sudjelovati jer sporadično, preko medija, preko eksperata, ali za izradu tehničke dokumentacije u rom- je sadašnja situacija u tom pogledu prilično jedne sustavne rasprave koja bi uključila sve skim naseljima Piškorovec u Općini Mala restriktivna. A drugi pravac mogućih promjena relevantne subjekte za sada nema, a bez toga Subotica i Lončarevu u Općini Podturen i jeste smanjivanje broja vijeća i njihovih čla- nije moguće ući u ozbiljne promjene Ustavnog romskom naselju Pribislavec. nova. Vijeća su vrlo važna institucija u onim zakona o pravima nacionalnih manjina. 3 MANJINE U EU ŽRTVE SU NALAZI ISTRAŽIVANJA O DISKRIMINACIJE DISKRIMINACIJI ROMA Migranti i manjine u EU diskriminirani su daleko više nego što se do sada vjerovalo. Stvaran broj rasistički motiviranih kaznenih djela “ekstremno je vi- Ključni nalazi istraživanja o diskriminaciji koji se sok”, naglašava studija Europske agencije za temeljna prava. Izvještaj o njoj odnose na romsku populaciju (Istraživanje je obavljeno prenosimo s web stranica radija Deutsche Welle. od 3. svibnja do 10. srpnja 2008. u Bugarskoj, Češkoj, Rezultati studije predstavljeni su paralelno s održavanjem ženevske konfe- Grčkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, a rencije protiv rasizma. Ispitivanje koje je provedeno u svim članicama Europske u svakoj zemlji intervjuirano je za potrebe ovog istraži- unije pokazuje prema mišljenju autora “da su diskriminacija, napastovanje i vanja po 500 Roma) * rasistički motivirano nasilje prošireniji nego što se to nazire na temelju službe- Izloženost diskriminaciji: nih statistika”. Zbog toga među migrantima i doseljenicima vlada rezignacija, - U prosjeku svaki drugi romski ispitanik bio je a često nedostaje “povjerenje u mehanizme zaštite žrtava”. Prema rezultatima izložen nekom obliku diskriminacije u posljednjih 12 studije posebno je izražena diskriminacija manjina u Italiji i Grčkoj. U studiji je mjeseci ispitano 23.500 pogođenih osoba u zemljama članicama. Samo 11 od 27 ze- - Romi koji su doživjeli neki oblik diskriminacije u malja članica dostavilo je Europskoj uniji pouzdane podatke o diskriminaciji. prosjeku su bili objekt ili žrtva do 11 diskriminacijskih disrkiminaciji Najviše izloženi Romi i Afrikanci izgreda u posljednjih 12 mjeseci Najteža diskriminacija provodi se prema oko 12 milijuna Roma, zatim prema Prijavljivanje diskriminacije: tamnoputim afričkim doseljenicima. Među Romima koji uglavnom žive u novim - Između 66 i 92 posto Roma (ovisno o zemlji u članicama Unije gotovo svaki drugi Rom je prijavio slučaj diskriminacije. “To kojima je provedeno istraživanje) nisu nikome prijavili diskriminacijske izgrede kojih su bili žrtve pokazuje bez sumnje da se radi o zaista ekstremnoj diskriminaciji”, izjavila je - Glavni razlog koji su Romi navodili za neprijavljiva- Jo Goodey, voditeljica odjela “sloboda i pravednost” europske agencije za nje diskriminacijskih izgreda bio je “da se ništa neće temeljna prava. Četiri od deset Afrikanaca je izjavilo da su izloženi visokom dogoditi ili promijeniti” ako se slučajevi diskriminacije stupnju diskriminacije. i prijave 55 posto svih ispitanih doseljenika i pripadnika manjina smatra da je u zemlji - 23 posto romskih ispitanika istaklo je kako izbjega- u kojoj žive daleko proširena diskriminacija na osnovi etničkog podrijetla. 37 va određena mjesta zbog potencijalne diskriminacije posto navodi da je u proteklih godinu dana doživjelo osobnu diskriminaciju. što sugerira da bi stopa diskriminacije mogla biti 12 posto je čak bilo žrtva rastističkog nasilja, ali samo 20 posto pogođenih još veća da se ne primjenjuje ta vrsta obrambenog obratilo se za pomoć policiji. Kod Roma 92 posto pogođenih nije porijavilo mehanizma diskriminaciju. Svijest o pravima i žalbeni postupak: Diskriminacija i rasistički motivirana kaznena djela - Na pitanje mogu li imenovati neku organizaciju se ne prijavljuju kojoj se mogu obratiti za pomoć ako budu žrtve Morten Kjaerum, direktorica Europske agencije za temeljna prava ističe diskriminacije 86 posto Roma nije moglo navesti ni kako “ispitivanje pokazuje da se velika većina djela diskriminacije ili rasistički jednu takvu organizaciju ili instituciju motiviranih kaznenih djela uopće ne prijavljuju. Na tisuće kaznenih djela mo- Percepcija diskriminacije: tiviranih rasizmom nisu prijavljena nadležnim organima. To znači da počinitelji U prosijeku 69 posto Romskih ispitanika smatra da je ostaju nekažnjeni”. diskriminacija zbog etničkog ili imigrantskog porijekla Prema saznanjima ove europske agencije posebno velika rezignacija vlada i statusa vrlo raširena u zemljama u kojima žive među migrantima i manjinama. 82 posto anketiranih koji su prema vlastitim Žrtve kriminala i rasno motiviranih napada: navodima bili žrtve diskriminacije to nisu prijavili policiji. 64 posto diskriminiranih - U prosijeku svaki četvrti romski ispitanik u prosjeku smatra da se u slučaju prijave ionako ništa ne bi promijenilo, a ni policija ne bi je bio žrtve kriminala protiv osobe - uključujući fizičke išta poduzela. Istodobno su izjavili da ne poznaju niti jednu jedinu organizaciju nasrtaje, prijetnje i ozbiljno uznemiravanje - barem jednom u zadnjih 12 mjeseci koja podupire, pomaže i savjetuje žrtve diskriminacije. - U prosjeku svaki peti romski ispitanik je bio žrtva Vratiti povjerenje u mehanizme zaštite rasno motivirano kriminala - uključujući fizičke nasrta- Prema mišljenju Europske agencije za temeljna prava koja je ispitivanje po- je, prijetnje i ozbiljno uznemiravanje - barem jednom vjerila Gallup-Institutu, ubuduće je od velike važnosti “izoštriti svijest za vlastita u zadnjih 12 mjeseci prava”, kao i jačati “povjerenje u postojeće mehanizme zaštite”. Pri tome žrtve - Romi koji su bili žrtve fizičkog nasrtaja, prijetnje diskriminacije i uznemiravanja moraju prijaviti incidente, a njihove tužbe “moraju ili ozbiljnog uznemiravanja doživjeli su u prosjeku 4 se uzeti ozbiljno”. Vlade zemalja članica moraju osigurati da će se primjenjivati incidenata tijekom zadnjih 12 mjeseci.. antidiskriminacijski zakoni te da će manjine biti bolje informirane. - 81posto Roma koji su naveli da su bili žrtve fizi- čkog nasrtaja, prijetnje ili ozbiljnog uznemiravanja u zadnjih 12 mjeseci smatraju da je taj kriminal rasno KULTURNI CENTAR I KOMUNALNA motiviran INFRASTRUKTURA ZA ROME U MEĐIMURJU Prijavljivanje žrtava kriminalnih napada: - Između 65 i 100 posto romskih ispitanika, ovisno Povjerenstvo za praćenje Nacionalnog programa za Rome u Čakovcu je o zemlji istraživanja, nisu prijavili da su bili žrtve 13. svibnja jednoglasno prihvatilo izvješća o provedbi projekata iz progra- kriminalnih napada ma PHARE 2005. te PHARE 2006., kao i izvješće o provođenju Akcijskog - Romski ispitanici, žrtve kriminalnih napada, kao plana “Desetljeće za uključivanje Roma 2005.-2015.”, kao i plan rada za glavni razlog zašto napad nisu prijavili policiji navode iduću godinu. nevjerovanje da će policija bilo što poduzeti Iz programa PHARE 2005. izgrađena je komunalna infrastrukture u Sučeljavanje s zakonskom prisilom, carinskom i romskom naselju Parag - prometnica i vodovoda, u vrijednosti od 667 ti- graničnom kontrolom: suća eura, izvijestio je međimurski dožupan Mladen Križaić na sjednici u - U prosjeku svaki treći romski ispitanik bio je zau- Čakovcu, kojom je predsjedala predstojnica Vladinog Ureda za nacionalne stavljen od policije u paroteklih 12 mjeseci, a svaki manjine Milena Klajner. drugi od njih smatra da je bio zaustavljen upravo Također je istaknuto kako je počela realizacija projekata iz programa zato što je Rom PHARE 2006. U tri romska naselja u Međimurskoj županiji - Piškorovec, - Romi koji su bili zaustavljeni od policije u prosijeku Lončarevo i Pribislavec gradi se komunalna infrastruktura vrijedna gotovo su se s tim suočavali četri puta u proteklih 12 mjeseci 3,5 milijuna kuna, rekao je dožupan Križaić. - Svaki četvrti romski ispitanik koji je bio zaustavljen Prije početka sjednice državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, od strane carinske i granične kontrole priliko povrataka šumarstva i vodnog gospodarstva Milivoj Mikulčić položio je temeljni kamen u svoju zemlju u proteklih 12 mjeseci smatra da je za izgradnju Romskog kulturnog centra u romskom naselju Kuršanec. On je to bilo samo zbog toga što je Rom. to učinio umjesto predsjednice Povjerenstva za Rome Jadranke Kosor koja * Više na web stranici Agencije Europske unije za te- je radi pregovora sa sindikatima bila spriječena doći u Čakovec. meljna prava (Fundamental Rights Agency - FRA)

4 ŠTO I KAKO RADE PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA? LOKALNI IZBORI 2009.: U SREDINAMA GDJE NACIONALNE MANJINE NISU OSTVARILE Raško Ivanov, predstavnik bugarske ODGOVARAJUĆU ZASTUPLJENOST nacionalne manjine u Gradu Zagrebu: ORGANIZIRAT ĆE SE DOPUNSKI IZBORI KULTUROM PROTIV Ako na izborima nije postignuta odgovarajuća zastupljenost na- ASIMILACIJE cionalnih manjina, broj članova županijske skupštine, gradskog i općinskog vijeća povećat će se do potrebnog broja, a izabranima Bugari su ra- će se smatrati oni pripadnici određene manjine koji su bili kan- štrkani po čitavoj didirani na listama, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom Hrvatskoj, a najve- uspjehu svake liste. Ako se ni na takav način ne postigne odgo- ća sredina našeg varajuća zastupljenost, Vlada će u županiji, gradu i općini raspisati življenja je Zagreb. Danas nas je u Za- dopunske izbore za predstavnika nacionalnih manjina. Također će grebu 200, a godi- se raspisati dopunski izbori za zamjenika općinskog načelnika, ne 1943. bilo nas je gradonačelnika, odnosno župana u onim sredinama gdje manjine 1500, bez studena- na to imaju pravo, a to pravo na samim izborima nisu ostvarile. ta koji su u Zagreb dolazili iz Bugar- Broj predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima općina, gradova ske. Bugari su na i županija te eventualno pravo nacionalnih manjina na mjesto zamjenika općinskog zagrebačko Sveu- načelnika, gradonačelnika i župana sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih čilište tradicionalno manjina, utvrđuje se statutom općine, grada i županije. dolazili od 1878. pa Kako bi se ostvarila zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u skladu s Usta- sve do intervencije vnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, statuti se moraju uskladiti sa zadnjim Varšavskg pakta potvrđenim popisom birača. Raško Ivanov u Čehoslovačkoj Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 2005. godine donijela Zaključak kojim 1968.godine. Tek se određuje da se s tatuti trebaju usklađivati s popisom stanovništva, a ne sa sad, zadnjih par godina, studenti se vraćaju i ima zadnjim potvrđenim popisom birača iz razloga što popisi birača nisu ažurirani. ih nekoliko na kroatistici. Navedeni Zaključak je u izravnoj suprotnosti s Ustavnim zakonom o pravima nacio- nalnih manjina. Osim Zagreba, ima nas u Rijeci, Splitu, Đakovu, GONG je podnio Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Osijeku. Po službenom popisu je 331 Bugarin, a ja i zakonitosti Vladinog Zaključka, ali postupak još nije rješen. sam duboko uvjeren da ih je bar dvostruko. Ima ih Međutim, Vlada Republike Hrvatske u ožujku 2009. donosi novi Zaključak kojim koji se iz svojih razloga ne izjašnjavaju Bugarima se nalaže općinama, gradovima i županijama da usklade svoje statute, ovaj put premda su to porijeklom. sa zadnjim potvrđenim popisom birača, tj. zadnji potvrđeni popis birača mora biti Kod manjih manjina, da ih tako uvjetno nazove- temelj za usklađivanje statuta s popisom stanovništva što je u skladu s Ustavnim mo, u koje spada i bugarska, neizbježan je proces zakonom o pravima nacionalnih manjina. asimilacije pa zato vodimo računa o programima Ustavni zakon jasno navodi da se statuti usklađuju prije izbora, ali Zakon o izboru očuvanja jezika i opstojnosti Bugara u Hrvatskoj. članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zato smo podredili svoje aktivnosti pamćenju ostavlja mogućnost da statut usklade novoizabrana predstavnička tijela u roku od 60 bugarske kulture. Stoga mi izdajemo časopis koji dana od dana njihovog konstitutiranja. se zove “Rodna riječ” i izlazi 3 - 4 puta godišnje. Središnji državni ured za upravu bi trebao raspolagati podacima o (ne)usklađe- Imamo i web stranicu. Uz to provodimo i druge nosti statuta i broju pripadnika nacionalnih manjina koji se trebaju birati na lokalnim akcije: Mi smo preuzeli iz jednog doma kulture u i regionalnim razinama. Sofiji program koji se zove literarna gostoprimni- Nadležna izborna povjerenstva će s utvrđivanjem rezultata glasovanja, utvrditi i ca i s tim programom u Zagrebu predstavljamo objaviti je li na provedenim izborima osigurana zastupljenost nacionalnih ma- bugarske književnike tako da su 27.veljače bila njina zajamčena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i statutom predstavljena dva možda najznačajnija bugarska općine, grada ili županije. književnika danas - Anton Dončev i pjesnikinja Ako na izborima nije postignuta odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina, Nadežda Zahareva. Sve je to napravljeno na bazi broj članova županijske skupštine, gradskog i općinskog vijeća povećat će se do po- reciprociteta - istovremeno naš partner iz Sofije trebnog broja, a izabranima će se smatrati oni pripadnici određene manjine koji su bili predstavlja hrvatske pisce i pjesnike. kandidirani na listama, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste. Ako se ni na takav način ne postigne odgovarajuća zastupljenost, Vlada će u županiji, Na žalost, zadnjih 50 godina se na tom polju gradu i općini raspisati dopunske izbore za predstavnika nacionalnih manjina. ništa dešavalo. Do Rezolucije IB-a u udžbenicima U općinama, gradovima i županijama u kojima pripadnici nacionalnih manjina imaju u Hrvatskoj bilo puno bugarskih pisaca, i obratno, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, ako na ali kasnije su jedan po jedan otpadali sve do stanja izborima ne bude ostvareno to pravo, također će se raspisati dopunski izbori - nula. Ova akcija ima za cilj međusobno upozna- za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, osim vanje. Pokazao s interes i u Zagrebu i u Sofiji da se ako je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan iz reda pripadnika izdaju djela i bugarskih i hrvatskih pisaca i pjesnika. nacionalne manjine. Tako će uskoro izdavačka kuća “Alfa” izdati knjigu Prije izbora nisu bili poznati podaci da li statuti usklađeni ili nisu. Nije se znalo niti bugarske novinarke Dijane Glasnove “Ratnici koliko kojih pripadnika nacionalnih manjina treba biti izabrano, na kojim razinama i milosrđa” koja govori o zadnjim danima završnih u kojim općinama, gradovima i županijama sukladno Ustavnom zakonu o pravima operacija Drugog svjetskog rata, od Srijemskog nacionalnih manjina. fronta pa sve do Bleiburga. U rujnu će isto “Alfa” Preostaje čekati podatke Središnjeg državnog ureda za upravu o (ne)usklađe- izdati zbornik pjesama bugarskih pjesnika u pre- nosti statuta s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i nadati se da će pjevu Vesne Parun. Ove godine na Interliberu je novoizabrana predstavnička tijela uskladiti svoje statute sukladno Ustavnom zakonu Bugarska zemlja partner i to će biti prilika za daljnji i Zaključku Vlade Republike Hrvatske. razvoj suradnje na ovom planu. 5 Intervju s Mr. sc. Zdenkom Čuhnil, saborskom zastupnicom češke i slovačke nacionalne manjine o raspodjeli sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za poticanje programskih sadržaja namijenjenih nacionalnim manjinama SKRIVA SE STVARNO STANJE Smatram da je Savjet za nacionalne manjine kao najkompetentnije tijelo za praćenje provođenja Ustavnog zakona o nacionalnim ma- njinama dužan zatražiti i do kraja insistirati da dobijemo cjelovit i kvalitetan uvid u podatke Fonda kako bi na osnovu toga mogli pokrenuti i odgovarajuće akcije. Ovakvi podaci kakve nam je Fond uputio su doslovce neupotrebljivi i ti se podaci ne mogu iskoristiti ni za što nego za skrivanje stvarnog stanja o tome što manjine dobivaju iz pozamašnih sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

najteža varijanta da se jednostavno ne zna emisija zaista sadrže, kakvog su profila, koje to emisije jesu i upravo zato se daje jedna kvalitete....? ovakva zbirna informacija o sredstvima iz čega Prije svega mi moramo dobiti informacije se zaista ne vidi ništa odnosno koja skrivaju o tome što je Fond konkretno financirao kao za koje se programske sadržaje određena manjinski programi odnosno emisije I tek nakon Zdenka Čuhnil sredstva troše. Da uzmemo nasumično jedan toga kada zaista vidimo da to jesu manjinske konkretan primjer: Varaždinska televizija dobila emisije možemo reći da idemo u monitoring • Već nekoliko godina Fond za poticanje je 1.265.150, 28 kuna za sve svoje programske koji će pratiti kako se i na koji način te emisije pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih sadržaje koje je prijavila na natječaj a jedan od realiziraju i kako se troše sredstva koja su zai- medija sufinancira i programske sadržaje tiih programskih sadržaja je i emisija “Svijet sta namijenjena manjinama, a taj bi monitoring za nacionalne manjine. Nedavno su obja- Roma”. No koliko sredstava ide konkretno za trebalo provoditi jedno tijelo koje bi formirale vljeni podaci o raspodjeli sredstava u 2008. tu emisiju nije poznato. I ja ponovno moram same manjine ili neka institucija koja je za to godini. Kao osoba koja vrlo kompetentno i konstatirati i postaviti pitanje da kao zastupnica kompetentna. kritički prati problematiku manjina i medija nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru ne kako ocjenjujete dosadašnje rezultate koji znamo koliko je emisija na manjinskom jeziku SAVJET MORA DOBITI PODATKE su na tom planu postignuti kroz aktivnosti koje financira Fond, koliko se sredstava izdvaja • Prema podacima Fonda za 2008. godinu Fonda? za te i druge manjinske emisije i da li zaista ukupna sredstava elektroničkim medijima Bila sam među onima koji su se vrlo obrado- poštuje zakon, odnosno članak 18. Ustavnog koje su prijavile programske sadržaje nami- vali donošenju Zakona o elektroničkim medijima zakona o nacionalnim manjinama. jenjene nacionalnim manjinama porasla su i uvođenju mehanizma o izdvajanju 3 posto iz sa oko 7 milijuna kuna na oko 8,5 milijuna pretplate za HRT koja bi išla u Fond za poticanje NETRANSPARENTNA kuna. Međutim opao je broj medija koji su pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija RASPODJELA dobili ta sredstva sa 37 u 2007. na 26 u 2008. jer je bilo definirano da će se iz tih sredstava • Može li se na to na neki način utjecati, Broj radio stanica koja su dobila sredstva pored drugih programskih sadržaja financirati može li se ići prema Fondu sa zahtjevom opao je sa 32 na 19, a TV stanica je nešto i emisije namijenjene nacionalnim manjinama za jasnim kriterijima, za transparentnim povećan, sa 5 na 7. Sredstva za radio sta- odnosno, kako smo pretpostavljali posebno podacima i informacijama o tome što se nice su pala sa nešto više od 3,7 milijuna u emisije na jezicima nacionalnih manjina. financira? 2007. na malo više od 2,5 milijuna u 2008., Treba podsjetiti zašto govorim o emisijama Mislim da se može i ja ću opet na prvoj slje- ali sredstva TV stanica su se povećala skoro na jezicima nacionalnih manjina jer upravo na dećoj sjednici Savjeta za nacionalne manjine, dvostruko, sa skoro 3,3 milijuna na nešto temelju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih koristeći upravo ove podatke i dosadašnja više od 6 milijuna kuna. Da li ti podaci nešto manjina, članka 18. elektronički mediji dužni saznanja koja imam, zatražiti, iako sam to već govore? su proizvoditi i emitirati emisije na manjinskim radila i ranije, da Savjet zahtjeva cjelovite poda- Nažalost, kao što sam rekla to su kumula- jezicima i to na svim razinama od lokalne do tke o tome koje manjinske programe odnosno tivni podaci koje su te stanice dobile za sve državne. Nažalost, iako smo gledano legislati- emisije i sa kojim točno iznosima sredstava prijavljene programske sadržaje a ne samo za vno riješili i pitanje financiranja i tko bi trebao to Fond financira. To znači da ako neko prijavljuje sadržaje namijenjene nacionalnim manjinama. raditi mi još do danas imamo vrlo malo emisija i radi emisije za manjine on treba isključivo obra- Vjerujte da bih bila jako sretna kada bi i 10 posto na jezicima nacionalnih manjina. Još manje zlagati taj program a ne da to bude utopljeno u tih sredstava bilo namijenjeno programima za imamo uvid u to koliko se emisija financira, ostale programe Dakle uz malo truda mislim da nacionalne manjine, ali strah me da možda ni odnosno što od sredstava koje Fond za potica- je moguće dobiti povratnu potpunu i kvalitetnu 10 posti tih sredstava ne završi za manjinske nje pluralizma daje pojedinim lokalnim radio i TV informaciju o tome što se i koliko financira. emisije. A onda je opet pitanje koliko je tih emi- stanicama, ali na kraju i televizijama na državnoj Međutim, opet se vraćam na početnu bojazan, sija na jezicima manjina, kakve su kvalitete itd. razini, koliki dio tih sredstava otpada uprava a to je da sredstva vjerojatno nisu dodjeljivana Zbog toga smatram da je Savjet za nacionalne na manjinske emisije. To se iz podataka koje po odgovarajućim kriterijima pa je onda bolje da manjine kao najkompetentnije tijelo za praćenje daje Fond ne može iščitati. Naime za podatke se ni ne zna za što su točno dodijeljena. Dru- provođenja Ustavnog zakona o nacionalnim koje smo dobili (i koje vi prezentirate u ovom gog razloga za netransparentan prikaz dodjele manjinama dužan zatražiti i do kraja insistirati Forumu ) već sam Fond ističe da se ta sredstva sredstava ne vidim. A to je onda poticaj Savjetu da dobijemo cjelovit i kvalitetan uvid u podatke ne odnose isključivo na manjinske emisije koje da zatraži i točno izvješće ili točne kriterije. Mora Fonda kako bi na osnovu toga mogli pokrenuti su navedene već za sve programske sadržaje sasvim određeno saznati koliko manjine imaju i odgovarajuće akcije. Ovakvi podaci kakve koje nakladnik prijavi na javni natječaj. To znači emisija i ako ih nemaju zašto ih nemaju. nam je Fond uputio su doslovce neupotrebljivi da ili raspodjela nije rađena na način da se zna • Da li bi bilo dobro pokrenuti i određeni i ti se podaci ne mogu iskoristiti ni za što nego kolika je točno sredstva dodijeljena i za koje monitoring o programskim sadržajima i kva- za skrivanje stvarnog stanja o tome što manjine manjinske emisije ili se radi o vrlo paušalnim liteti tih emisija? Neku vrstu istraživanja što dobivaju iz pozamašnih sredstava Fonda za procjenama i raspodjeli sredstava ili još ona te emisije koje idu pod “firmom” manjinskih poticanje pluralizma. 6 Saša Milošević, potpredsjednik Srpskog narodnog vijeća o raspodjeli sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija: PRILAGODITI KRITERIJE POTREBAMA MANJINSKIH ZAJEDNICA I OMOGUĆITI INSTITUCIONALNE A NE SAMO PROGRAMSKE POTPORE

U najkraćem – jako je dobro da ovakav • Kriterije bi trebalo prilagoditi potrebama fond postoji i da se pomažu programi za manjinskih zajednica tj. njihovih medija manjine i o manjinama, no postoji mnogo - omogućiti i institucionalnu potporu manjin- prostora za izmjene i popravke. Iznijeti ću skim stanicama (za, npr. nabavu opreme) nekoliko ocjena o dodjeli sredstava za 2008 a ne samo programsku, kako bi se takvim i nekoliko prijedloga mogućih promjena: medijskim kućama (koje vrlo često dolaze iz • Sredstva se dodjeljuju za 5 kategorija nerazvijenih, siromašnijih krajeva) omogućilo i čini mi se da je tu (za razliku od prošlih ravnopravnije sudjelovanje u natječajima godina) napravljen napredak i da su ona • Nema (ili makar meni ona nisu poznata) ravnopravno raspodijeljena. Kažem – čini nikakvih istraživanja o kvaliteti programa, mi se, jer se na osnovu podataka o financi- ili monitoringa koji bi govorili o stvarnoj ori- ranju manjinskih programa to ne može točno jentaciji “manjinskih“ programa i njihovom znati; potrebno je dakle napraviti precizniji angažmanu ka poboljšanju položaja ma- i transparentniji izvještaj o dodjeljivanju njinskih zajednica. Ovako se stječe dojam sredstava (koji se može potvrditi na nekoliko primjera) • Prisutan je izvjestan „paternalizam“ - da se postojanje Fonda iskorištava tek za sredstva se češće dodjeljuju stanicama koje pojačanje budžeta stanice, da se prave se, između ostalog, bave i manjinama nego manjinske oaze koje daju lažnu sliku, dok se što se dodjeljuju manjinskim stanicama, u većini ostalog programa i dalje manjinske mislim da bi tu trebalo uvoditi promjene i zajednice i njihovi problemi zanemaruju te na izvjestan način početi favorizirati stanice da se tolerira ili emitira govor mržnje kojem Saša Milošević koje su matično manjinske u eteru ne bi trebalo biti mjesta.

LISTA RADIJSKIH I TELEVIZIJSKIH STANICA KOJI SU U 2008. DOBILI SREDSTVA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA ZA PROGRAME NAMJENJENE NACIONALNIM MANJINAMA Dana 17. lipnja 2008. godine donijeta je odluka o dodjeli sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a na temelju raspisanog javnog natječaja. Za poticanje programskih sadržaja namijenjenih nacionalnim manjinama sredstava dodijeljena su slijedećim nakladnicima:

IME NAKLADNIKA NAZIV PROGRAMSKOG SADRŽAJA IZNOS SREDSTAVA • CIK dr. Božo Milanović - Radio Istra za emisiju Microfono aperto 170.810,19 kn • Difuzija d.o.o - Radio Dunav za emisiju Spektar 103.162,59 kn • Hrvatski radio - Radio Gospić za emisiju Povratak i obnova 169.119,00 kn • Hrvatski radio Valpovština za emisiju Različitosti - most povezivanja 133.604,01 kn • Hrvatski radio Vukovar za emisiju na rusinskom i bjeloruskom 189.413,28 kn • Ilok ton d.o.o. - Radio Ilok za emisiju na slovačkom 103.162,59 kn • Media-mix radio 105 za emisiju za Rome 103.162,59 kn • Novi radio Đakovo za emisiju Most 123.456,87 kn • Novi radio Zadar za emisiju Machiato na Kalelargi 179.266,14 kn • Radio Banovina za emisiju Tu je moj dom 147.133,53 kn • Radio Baranja za emisiju na mađarskom 130.221,63 kn • Radio Bljesak za emisiju I mi smo tu 148.824,72 kn • Radio Daruvar za emisiju Češki jezik 142.059,96 kn • Radio Drava za emisiju Glas manjina 121.765,68 kn • Radio Labin za emisiju Settimanell albanese 130.221,63 kn • Radio Pitomača za emisiju Manjinska potpora 116.692,11 kn • Radio Sisak za emisiju Manjinski parlamentarac 138.677,58 kn • Rapsodija d.o.o - Radio Borovo za emisiju Baština 77.794,74 kn • S-Tel d.o.o. - Radio Quirinus za emisiju Bakina škrinjica 126.839,25 kn • KA-Vision d.o.o. - Televizija 4 rijeke za emisiju Iver 755.313,60 kn • Nezavisna istarska televizija za emisiju Panorama - regionale 783.637,86 kn • Televizija Primorja i Gorskog kotara za emisiju Barufe pod urun 925.259,16 kn • Televizija Slavonije i Baranje za emisiju Dravotaj 859.169,22 kn • TV Nova za emisiju Comunita 651.457,98 kn • Varaždinska televizija za emisiju Svijet Roma 1.265.150,28 kn • Vinkovačka televizija za emisiju Suživot 802.520,70 kn

7 Savjet za nacionalne manjine RASPODJELA SREDSTAVA ZA 2009.GODINU (Nastavak iz broja 31.) 16.000. Kulturno-umjetnička društva: KUD VII. MAKEDONCI 863.500 “Csardas”, mladeži DZMH, Suza 70.000, KUD 1. ZAJEDNICA MAKEDONACA U REPU- V. ČESI 3,894.000 “Jokai Mor” Suza 10.500; KUD “Petefi Šandor“ BLICI HRVATSKOJ, ZAGREB 833.500: Dvo- 1. NIU “JEDNOTA” DARUVAR 2.112.000: Dalj Planina 50.000; Kulturno-umjetnička mjesečnik “Makedonski glas” 145.000; režijski “Jednota”, tjednik, 1.200.000; “Detski koutek“ udruga Novi Bezdan 42.000; DZMH - Udruga troškovi 30.000; knjiga poezije-reprint”BELI dječji list, 330.500; “Češki lidovi kalendar” Šibensko-Kninske županije 8.000; KUD “Petofi MUGRI”, autor Kosta Solev Racin 23.000; 105.000; godišnjak “Prehled” 38.000; režijski Sandor” - Ivanovci 32.000; MKD ″Arany Janos″, knjiga “Kronologija Ohridske arhieskopije - 2”, troškovi 20.500; knjiga-zbirka pripovjedaka Kopačevo 32.000; MKD ″Petofi Sandor″, Lug autor prof. Ognen Bojadžiski 20.000; zbirka “Ze života učitele”, autor Slavek Danek 34.000; 37.000; KUD ″Petefi Sandor″, Laslovo 42.000; knjiga “Dežanovec“, autor Karel Blaha 44.000; pjesama “Neskrotivo čuvstvo” autor Ivona DZMH Koprivničko-križevačke županije knjiga “REEMIGRACIJA HRVATSKIH ČEHA Dunoski 13.000; KD “Braća Miladinovci” Osijek 1945-1949” autor Vaclav Herout 44.000. 30.000. Kulturne manifestacije: Ribarski dani 74.500; MKD “Ilinden” Rijeka 75.000; MKD 2. SAVEZ ČEHA U REPUBLICI HRVAT- u Kopačevu 31.000; VI. Kolonija umjetnika “Kočo Racin” Pula 61.000; MKD “Makedoni- SKOJ, DARUVAR 1.782.000: “Vijesti društva” Mađara u RH 20.000; dan Svetog Stjepana ja” Split 75.000; MKD “Biljana” Zadar 44.000; Češka beseda Zagreb, mjesečnik, 20.000, 30.000; VIII. Susret mladih novinara i čitatelja MKD “Ohridski biser” Zagreb 58.000. Kulturne Bilten “Naša reč” Češka beseda, mjesečnik ilustriranih dječjih novina na mađarskom je- manifestacije: Ilinden 1903. - 2009. 32.000; 20.000; ČEŠKE BESEDE: Daruvar 57.000; ziku “Barkoca” 15.000; Mađarske građanske 12. Dani Braće Miladinov 20.000; izložba etno Končanica 43.000; Doljani 47.500; Ivanovo revolucija 30.000. Proljetni dan kulture 30.000; radova svih MKD-a zajednice 5.000; Racinov selo 28.500; Prekopakra 42.000; Kaptol Tradicionalne berbene svečanosti Suzi 20.000; dan “Bijela svitanja“ u Samoboru 10.000; 38.000; Bjeliševac 32.500; Nova Gradiška režijski troškovi 150.000. “Dani Zajednice Makedonaca u RH” 30.000; “ 19.000; Slavonski Brod 38.000; Rijeka 51.500; 2. SAVEZ MAĐARSKIH UDRUGA, ZA- XVIII Dani makedonske kulture - Dani Sv. Kiril Jazvenik 42.000; Međurić 38.000; Ljudevit Selo GREB 2.626.000: “Horvatorszagi Magyar i Metodi“, Split 20.000; “Dani Glagoljaša u Istri” 32.500; Dežanovac 19.000; Zagreb 57.000; Naplo”, tjednik 504.000; “Hagyatek“, mjese- 7.000; režijski troškovi 91.000. Donji Sređani 28.500; Treglava 38.000; Lipo- čnik 210.000; Szivarvany“, dječji list 3.000; 2. MKD “KRSTE MISIRKOV” ZAGREB vljani 28.500; Sisak 28.500; Gornji Daruvar Godišnjak 57.000; režijski troškovi 142.000; 30.000: Pjevačka skupina “Raspejana Make- 28.500; Daruvarski Brestovac 38.000; Veliki knjiga, “Demografija jugoistočne Baranje”autor: donija” 20.000; glazbeni orkestar 10.000. i Mali Zdenci 38.000; Hercegovac 33.500; Andraš Pataki, 30.000. Program koji proizlazi iz Golubinjak 9.500; Virovitica 38.000; Bjelovar bilateralnog sporazuma s Republikom Mađar- VIII. NIJEMCI I AUSTRIJANCI 835.000 51.500; Garešnica 19.000. Smotra čeških skom 150.000. Kulturni amaterizam: Središnja 1. ZAJEDNICA NIJEMACA U HRVATSKOJ beseda Međurić 5.000; smotra glazbenih gru- folklorna skupina Saveza mađarskih udruga ZAGREB 162.000: knjiga ″Sudbina jugoslave- pa Daruvar 10.000; smotra čeških pjesama 47.000; Mađarsko kulturno društvo “Nepkor” nih Nijemaca u hrvatskoj i srpskoj književnosti”, Sl.Brod 13.000; smotra pjevačkih zborova i Osijek 60.000; MKD “Pelmonostor”, Beli Ma- autor Vladimir Geiger 20.000; Njemački pjeva- skupina Prekopakra,Končanica 75.000; Pro- nastir 70.000; KUD “Petofi Sandor”, Čakovci čki zbor 50.000; Plesna grupa ″Rude″ 14.000; ljetni zvuci Jana Vlašimskog Virovitica 5.000; 45.000; KUD “Jozsef Atila” Zmajevac 67.000; Dječja kazališna skupina“Točkice“, Zagreb smotra puhačkih orkestara Međurić 70.000; KUD “Dozsa Gyorgy” Hrastin 47.000; KUD “Pe- 20.000; “Kulturtreffen” - kulturni susreti 45.000; Naše jaro - smotra dječjeg stvaralaštva 50.000 tofi Sandor” Vardarac 42.000; KUD “Ady Endre” Kulturna radionica - njemački običaji 5.000; (smotra folklora Kaptol 35.000, smotra kazali- Korog 70.000; MKD ”Čardaš” Zadar 11.000; režijski troškovi 8.000. šnih i lutkarskih skupina Doljani 10.000, dodjela KUD “Petofi Sandor” Kotlina 40.000; MKD “ 2. SAVEZ NIJEMACA I AUSTRIJANACA Kisköszeg” Batina 50.000; MKD “Baross”, Ri- priznanja Daruvar 5.000); smotra amaterskih HRVATSKE, OSIJEK 30.500: Kulturni ama- jeka 25.000, KD za njegovanje običaja Mađara, dramskih skupina Ljudevit Selo 70.000; Etno terizam 22.000; Kulturna manifestacija “Kuće Podolje 40.000, MKD “Tanz“, Kamenac 27.000, dan I.Selo 5.000; dani češke kulture Sisak - odraz kulture” 5.000; režijski troškovi 3.500. Udruga za njegovanje običaja Mađara, Stari 10.000; dani češke kulture Bjelovar 10.000; 3. NARODNI SAVEZ NIJEMACA HRVAT- Jankovci 30.000, UM Hercegszollosi Mihally, dani češke kulture Daruvar 10.000. Svečano- SKE, ZAGREB 30.500: Pjevačka skupina Kneževi Vinogradi 20.000; Centar za kulturu sti obilježavanja rada Čeških beseda: Zagreb “Einigkeit” 18.000; kulturna manifestacija i obučavanje SMU “Sztarai Mihaly”, Beli Ma- 12.000, Doljani 12.000, Virovitica 12.000, De- “Zusammen leben in Kroatien” - Zagreb 9.000; nastir 60.000; KUD “Petefi Šandor“, Marinci žanovac 12.000, Gornji Daruvar 12.000, Veliki i režijski troškovi 3.500. 42.000; Savez mađarskih udruga mladeži, Beli Mali Zdenci 12.000, Ivanovo Selo 12.000, Sla- 4. UDRUGA NIJEMACA I AUSTRIJANACA, vonski Brod 12.000, Rijeka 12.000. Svibanjski Manastir 12.000; MKD “Ady Endre“, Zagreb 25.000; Društvo Mađara, Lipik 17.000; SMU VUKOVAR 21.000: Zbor “Drei rosen” 21.000. susreti Hercegovac 5.000; Vonička - smotra 5. NJEMAČKA NARODNOSNA ZAJEDNI- folklora, Daruvar 70.000; XXIII Festival čeških Mladeži “Deak Ferenc“ 33.000; Zajednica CA - ZEMALJSKA UDRUGA PODUNAVSKIH dječjih pjesama, Končanica 20.000; Karavana Mađara, Daruvar 30.000; Mađarsko kulturno ŠVABA U HRVATSKOJ, OSIJEK 578.000: prijateljstva Sl.Brod 5.000; Dječji festival Rijeka društvo “Moricz Zsigmond” Pula 16.000; Časopis “Njemačka riječ”, 131.000; režijski 5.000; režijski troškovi 231.000. Društvo Mađara Pakraca 10.000; Kulturno troškovi 31.000; knjiga ″Esekerske priče″, autor društvo za njegovanje običaja mađara-Novi Miroslav Stilinović-Feta Gile 31.500; Godišnjak VI. MAĐARI 4.772.000 Bezdan 35.000; Zajednica Mađara Grubišno - Jahrbuch 2009. 36.500; Kazališna grupa “Die 1. DEMOKRATSKA ZAJEDNICA MAĐARA Polje 30.000; Zajednica Mađara Vinkovaca HRVATSKE, OSIJEK 2.146.000: “Uj Magjar 10.000; Zajednica Mađara Vukovara 10.000; esseker Buhne” 21.000; Djevojački pjevački Kepes Ujsag” tjednik, 504.000; “Horvatorszagi Udruga za njegovanje običaja Mađara - Bilje zbor “Brevis - Donau“ i dječji zbor “Donau” Magyarsag”, mjesečnik 210.000; “Barkoca”, 10.000. Kulturne manifestacije: VIII likovna 32.000; 17. znanstveni skup “Nijemci i Austri- dječji list 63.000; ″Rovatkak″, godišnjak kolonija učenika osnovnih škola 20.000, VIII janci u hrvatskom kulturnom krugu” 73.500; 142.000; knjiga ″Viharban”,autor Janos Herceg Okrugli stol “Budućnost Mađara u Hrvatskoj“ međunarodni kazališni festival na njemačkom 20.000; ″Kopačevo,selo kraj vode″,autor dr.sc. 20.000; IX Festival dječjih folklornih skupina jeziku 73.500; Izložba skulptura 21.000; Dani Karoly Labadi 43.000; knjiga ″Mađarski kolači″, 30.000; IX Smotra mađarskih zborova Hrvat- njemačke i austrijske manjine u Hrvatskoj autori Piroška Scotti, Arvai i Klara Nujić 17.000. ske u Lugu 30.000; “Kroz pjesmu i igru“, VIII 31.500; režijski troškovi 95.500. Program koji proizlazi iz bilateralnog spora- susret djece mađarskih vrtića 10.000; X Smotra 6. UDRUGA AUSTRIJANACA U REPUBLI- zuma s Republikom Mađarskom - provedba mađarskih folklornih skupina 30.000; Obilježa- CI HRVATSKOJ 13.000: Predavanja i radionice informiranja na mađarskom jeziku 150.000. vanje revolucije 1848/49 20.000; Obilježavanje u Zagrebu 13.000. Županijske i ine udruge za kulturni amaterizam: Dana sv. Stjepana 20.000; Koordiniranje ma- Primorsko-goranska županija (Rijeka) 40.000, nifestacije “Tjedan kulture Mađara u Hrvatskoj IX. POLJACI 88.000 Forum mađarskih prosvjetnih djelatnika 11.000, 20.000; Obilježavanje revolucije 1956. 20.000; 1. POLJSKA KULTURNA UDRUGA “MIKO- Udruga “Mađarskih katoličkih žena” 10.000; “Nớtafa”, dječja smotra mađarskih narodnih LAJ KOPERNIK” ZAGREB 73.000: Informativni Udruga splitsko-dalmatinske županije 40.000; pjesama 15.000; Budućnost Europe - smotra bilten ″Biuletyn Informacyjny″ 25.000; režijski Udruga Novi Gradac 29.000; Udruga za Istru, kulturnog stvaralaštva manjina 15.000; Temat- troškovi 5.000; Vokalni ansambl “ M.Kopernik“ Pula 42.000; Udruga Bilje 26.000; Udruga ske izložbe Saveza mađarskih udruga 25.000; 11.000; Plesni ansambl Poljske kult.udruge ″M. Beli Manastir 16.500; Udruga Batina 19.000; Susret folklornih skupina mađarske dijaspore Kopernik″ 15.000; Obilježavanje Dana nezavi- Ogranak Kotlina 11.000; Ogranak Vardarac 14.000; režijski troškovi 150.000. snosti Republike Poljske, koncerti, promocije 8 književnosti, proslava crkvenih blagdana, izleti, ROMA ISTRE PULA, KUD “TERNE ROMANE jubilarni datumi i nacionalni blagdani 13.000; konferencije 14.000; režijski troškovi 3.000. LULUĐA” 50.000: Svjetski dan Roma 15.000; režijski troškovi 3.000). 2. POLJSKA KULTURNA UDRUGA “FRY- Prvi muzički festival mladih Roma u Hrvatskoj 2.DRUŠTVO ZA AFIRMACIJU I PROMI- DERYK CHOPIN”, RIJEKA 15.000: Obilježa- iz svih županija, Pula 35.000. III. UDRUGA CANJE RUSKE KULTURE”RUSKI KULTURNI vanje nacionalnog praznika Republike Poljske ŽENA ROMKINJA “BOLJA BUDUĆNOST” KRUG”, ZAGREB 12.000 (časopis “Ljetopis” i izložba slika Dajane Durić 15.000 ZAGREB 160.000 (Romski časopis “Budu- 12.000). ćnost” 130.000; režijski troškovi 30.000). X. ROMI 1.549.000 IV. UDRUGA ŽENA ROMKINJA “ROMSKO XII. RUSINI I UKRAJINCI 1.792.000 1. UDRUGA ROMA ZAGREBA I ZAGREBA- SRCE”, JAGODNJAK 45.000 (Svjetski dan 1. SAVEZ RUSINA I UKRAJINACA U RH, ČKE ŽUPANIJE 190.000 (list ″Romano Čaćipe” Roma 15.000; Osječko ljeto 30.000). V. - Sve VUKOVAR 1.110.000: dvomjesečnik “Nova 160.000; režijski troškovi 30.000). članice Mreže romskih udruga 15.000 (režijski dumka” 240.000; “Vjenčić”, dječji list, 75.000; 2. ROMSKO KULTURNO UMJETNIČKO troškovi 15.000). “Misli s Dunava”, grupa autora knjiga-almanah DRUŠTVO “DARDA” DARDA 75.000 (Folklor- 20. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO 25.000; knjiga “Sjećanja i saznanja“, autor na skupina 60.000; Proslava “Svjetskog dana “ROMSKA DUŠA”, Zagreb 20.000 (Folklor Blaženka Horvat, 20.000; knjiga, “30.godina Roma” 15.000). 20.000). Etnografske zbirke Rusina i Ukrajinaca RH“, 3. UDRUGA MLADEŽI ROMA HRVATSKE 21. UDRUGA ROMA BAJAŠA SLAVON- autor Vlado Kostelnik, 20.000; kraći roman 15.000 (Proslava “Svjetskog dana Roma” SKOG BRODA 15.000 (Obilježavanje Svjet- “Djedovi” autor Miroslav Kiš 15.000; knjiga 15.000). skog dana Roma 15.000). “Sabrana djela” autor Jakim Puškaš 15.000; 4. KLUB MLADEŽI ROMA HRVATSKE 22. CENTAR SAVJETOVANJA, EDUKA- KUD “Joakim Hardi” Petrovci 95.000; KUD 15.000 (Obilježavanje svjetskog dana Roma CIJE I KULTURE ROMA BJELOVAR 40.000 “Osif Kostelnik” Vukovar 47.000; KUD “Joa- 15.000). (Knjiga “Romska kuharica”, autor Slađana kim Govlja” Mikluševci 58.000; KPD Rusina 5. HUMANITARNA ORGANIZACIJA SVJET- Đurđević 25.000; Dani romske kulture u Bje- i Ukrajinaca, Zagreb - glazbeno/literalna se- SKA ORGANIZACIJA ROMA U HRVATSKOJ, lovarum15.000). kcija 10.000; KPD Rusina i Ukrajinaca Osijek ZAGREB 50.000 (Knjiga “Od legenda do povi- 23. “KALI SARA”, UDRUGA ZA PROMI- 30.000; KPD “Andrij Pelih” Šumeće 35.000: jesti, od priča do stvarnosti”, autor I. Rumbak, CANJE OBRAZOVANJA ROMA U REPUBLI- KPD Rusina i Ukrajinaca,Vinkovci 30.000; drugo prošireno izdanje 35.000; Obilježavanje CI HRVATSKOJ 35.000 (Simpozij u povodu Kulturno društvo Rusina i Ukrajinaca PGŽ “Ru- Svjetskog dana Roma 15.000. obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika šnjak”-Rijeka 30.000; KPD Rusina i Ukrajinaca 6. CENTAR KULTURE ROMA “ROMANO 10.000; Promocija prvog hrvatsko-romskog i “Kaljinka” Rijeka -20.000; “Petrovačko zvono CENTRO” ZAGREB 120.000 (Monografija romsko hrvatskog rječnika po gradovima RH 200”, Petrovci - središnja manifestacija Rusina i Ukrajinaca 100.000; manifestacija “Mikluševci “Romski Svjet”, autor Kasum Cana, 30.000; 25.000. 2009” 30.000; “Dravski valovi”, Osijek 25.000”, Dani kulture Roma 70.000; režijski troškovi 24. UDRUGA ROMA BAJAŠA SISAČKO- Dani kulture Rusina i Ukrajinaca “Rušnjak”, 20.000). MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 15.000 (Obilje- Rijeka 30.000, Dani rusinske i ukrajinske kul- 7. UDRUGA ROMA BAJAŠA MEĐIMUR- žavanje Svjetskog dana Roma 15.000). 25. UDRUGA ROMA GRADA BELOG MA- ture, Zagreb 10.000; Kulturna manifestacija SKE ŽUPANIJE, ČAKOVEC 15.000 (Proslava NASTIRA - BARANJE 30.000 (Obilježavanje ukrajinskog folklora, V susret “Šumeće” Svjetskog dana Roma 15.000). Svjetskog dana Roma 15.000; IX. Natjecanje 20.000; režijski troškovi 130.000. 8. UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA igrača i plesača Roma Osiječko-baranjske 2. UKRAJINSKA ZAJEDNICA REPUBLIKE “LUNA”, BELI MANASTIR 40.000 (Romski županije 15.000). HRVATSKE 572.000: Knjiga “Ridna Mova”; folklorni plesovi 25.000; Međunarodni dan 26. ROMSKI KULTURNI CENTAR SISAK autor Oksana Martinjuk i Valentina Padurski Roma 15.000). 25.000 (Igre i plesovi Roma Bajaša Sisačko- 20.000; Knjiga “Naše stoljeće” autor vlč.Nikola 9. KUD “SAN ROMA”, SLAVONSKI BROD moslavačke županije 10.000; Obilježavanje Stupjak 15.000; monografija “100-godišnjica 25.000 (Folklor 25.000). Svjetskog dana Roma za područje Sisačko- župe Ukrajinaca grkokatolika u Lipovljanima””, 10. NACIONALNA UDRUGA ROMA “EVRO- Moslavačke županije15.000. autor vlč.Slavko Leščešen 15.000. KPD “Ivan PA”-NAŠICE 50.000 (Knjiga “Smjer Roma u 27.UDRUGA ROMA BJELOVARSKO- Franko” Vukovar 48.000; KPD “Taras Ševčen- boljitak života”, autor Ibrahim Gušani 25000; BILOGORSKE ŽUPANIJE 15.000 (Proslava ko” Kaniža 60.000; KPD “Ukrajina” Slavonski Folklor “Kroz romski nastup idemo dalje” Svjetskog dana Roma 15.000). Brod 57.000; KPD “Karpati” Lipovljani 85.000; 10.000; Svjetski dan Roma 15.000. 28.ROMSKA PRAVA SISAK 15.000 (Prosla- Ukrajinska zajednica grada Zagreba 15.000; 11. KROVNA ZAJEDNICA BAJAŠA - PRE- va Svjetskog dana Roma 15.000). Centralna manifestacija “Susret Ukrajinaca”, BISLAVAC - ČAKOVEC 15.000 (Svjetski dan 29.UDRUGA ROMA “ROMSKA NOĆ”, ZA- Kaniža 80.000; Smotra ukrajinske pjesme i Roma 15.000). GREB 15.000 (Folklor 15.000). plesa Ukrajinaca Lipovljani 32.000; Međuna- 12. KUD “ROMSKO SRCE“, ZAGREB 30.UDRUGA ZA BOLJE SUTRA KOTO- rodna manifestacija “Dani ukrajinske kulture”, 65.000 (KUD “Romsko srce“ 50.000; Svjetski RIBA 15.000 (Obilježavanje Svjetskog dana Vukovar 25.000; Smotra dječjeg stvaralaštva Dan Roma 15.000). Roma 15.000). Rusina i Ukrajinaca Hrvatske, Slavonski Brod 13. UDRUGA ZA RAZVOJ I BOLJI ŽIVOT 31.UDRUGA ZA MLADEŽ “MARINA”,- 30.000; režijski troškovi 90.000. ROMA, SISAK 25.000 (Populariziranje rom- MURSKO SREDIŠĆE 15.000 (Obilježavanje 3. DRUŠTVO ZA UKRAJINSKU KULTU- skih pjesama i igara, tradicije i kulture 10.000; Svjetskog dana Roma 15.000). RU, ZAGREB 90.000 (“Naša gazeta” 65.000; Svjetski dan Roma 2009 15.000). 32.UDRUGA ZA “BOLJITAK ROMA”, GO- režijski troškovi 15.000; knjiga “Lipovljanske 14. UDRUGA ROMA MEĐIMURJA, POD- RIČAN 15.000 (Obilježavanje Svjetskog dana pisanice”, autor Aleksa Pavlešin i grupa autora TUREN 34.000 (Izložba dječjih keramičkih Roma 15.000) 10.000.) radova i dječjih slika 10.000; Dani kulture i 33.CENTAR KULTURE ROMA ISTRE I 4. “RUSNAK” Društvo Rusina u Republici tradicje i tradicije Roma 24.000). ISTARSKE ŽUPANIJE 30.000 (Folklor 15.000; Hrvatskoj, PETROVCI 20.000 (“Kongresni 15. RKUD “ĐELEM ĐELEM”, BELI MANA- Obilježavanje Svjetskog dana Roma 15.000). dan”, obljetnica 10. Svjetskog kongresa Rusina STIR 40.000 (Folklor “Svi mi zajedno” 25.000; 34.TEATAR ROMA “CHAPLIN”, RIJEKA 20.000). Svjetski dan Roma 15.000). 25.000 (Festival romskog teatra 10.000; Obilje- 16. UDRUGA ROMA “LUDARI”, RUMUNJ- žavanje Svjetskog dana Roma 15.000). XIII.SLOVACI 1.749.000 SKOG PORIJEKLA, SLAVONSKI BROD 35. KUD ROMANI EVLIJA-ROMSKI ANĐE- 1. SAVEZ SLOVAKA, NAŠICE1.749.000: 30.000 (Radionice za žene Romkinje 15.000; LI,VINKOVCI 25.000 (Folklor 10.000; Obilježa- Mjesečnik “Pramen”190.000; režijski troškovi Svjetski dan Roma 15.000). vanje Svjetskog dana Roma 15.000). 50.000; knjiga “Slovaci i Hrvati”, autor prof. 17. KUD “CRNI BISERI“, SISAK 25.000 36.UDRUGA ZLATNO ROMSKO SRCE,- dr.sc.Matuš Kučera 5.000; knjiga “Pod tym (Glazbeno-scenska kultura Roma Bajaša Si- ZAGREB 10.000 (Folklor10.000). 37.KOALI- našim okienečkom pekne slnko sviety”, autor sačko-moslavačke županije 25.000). CIJA ROMA HRVATSKE - KRUH,ZAGREB Vesna Baksa 15.000; zbirka pjesama i pripo- 18. UDRUGA PRIJATELJA ROMA “AMAL 15.000 (Obilježavanje Svjetskog dana Roma vjedaka “Moje pjesme, moji snovi”, autor Oto ROMA”, ZAGREB 15.000 (Svjetski dan Roma 15.000). Holenčin 10.000; Matica slovačka Josipovac 15.000). 112.000; Matica slovačka Jelisavac i Kultur- 19. MREŽA ROMSKIH UDRUGA, ZAGREB XI. RUSI 82.000 no-umjetničko društvo “Ivan Brnik Slovak” 330.000 (I. ZAJEDNICA ROMA “ROMSKO 1.NACIONALNA ZAJEDNICA RUSA HR- 122.000; Matica slovačka Markovac Našički i JEDINSTVO” PG ŽUPANIJE, RIJEKA 60.000: VATSKE, ZAGREB 70.000 (Radionica naro- Kulturno-umjetničko društvo “Franjo Strapač”- Folklorna skupina 15.000; “Svjetski Dan Roma” dne nošnje 7.000; pjevački zbor “Rjabinuška” 122.000; Matica slovačka Ilok i Kulturno-umje- 15.000; “X susreti Roma” 30.000. II. UDRUGA 22.000; plesni studij za djecu 25.000; ruski tničko društvo “Ljudevit Štur” 9 w143.000; Matica slovačka Našice 20.000; slovenske kulture15.000; slovenski kulturni Knjiga ″Kulturno-historijski spomenici Zapadne Matica slovačka Zagreb 32.000; Matica slova- praznik 6.000; likovne izložbe tijekom 2009. Slavonije”, autor Filip Škiljan 35.000; mono- čka Soljani 32.000; Matica slovačka Lipovljani 2.000). grafija ″Srbi u Hrvatskoj 2009”, autor Branka 43.000; Matica slovačka Osijek 43.000; Matica 7. Slovensko kulturno prosvjetno društvo Šesto 70.000; knjiga, ″Zagrebački dnevnik”, slovačka Međurić 43.000; Matica slovačka “Snežnik”, Lovran 16.000 (susreti pjevačkih autor Radoje Arsenić 30.000; Značajni datumi Jurjevac Punitovački 33.000; Matica slovačka zborova 10.000; izložba slika, fotografija i iz historije Srba u Hrvatskoj 120.000; Središnja Rijeka “Slovenka” 52.000; Matica slovačka ručnih radova 5.000; dani slovenskog filma Manifestacija srpske nacionalne manjine u Radoš 26.000; Matica slovačka Zokov Gaj 1.000). 8. Slovensko kulturno društvo “Stanko Republici Hrvatskoj 130.000. 41.000; Matica slovačka Miljevci 41.000; Ma- Vraz”, Osijek 14.000 (dani slovenske kulture 4. ZAJEDNIČKO VIJEĆE OPĆINA, VUKO- tica slovačka Jakšić 18.000; Smotra slovačkog u Osijeku 2009.14.000) 9. Slovensko kulturno VAR 520.000 (Magazin “Izvor” 150.000; režijski stvaralaštva u RH, Josipovac Matica slovačka društvo “Lipa” Dubrovnikm23.000 (“Kulturni troškovi 35.000; KUD “Branislav Nušić” Borovo (MS) Josipovac 58.000; “Slovaci Slovacima most”- izložba slika akademskih slikara iz 50.000; SKUD “Sveti Sava”, Tenja 29.000; ple- na Sovskom jezeru” MS Jakšić 3.000; Festival Hrvatske i Slovenije 8.000), promocija knjige sna grupa “Venere” 5.000; KUD “Zora”, Silaš slovačke pjesme i plesa “Kad se ruža rozvijala”, za djecu “Vrtitačke” Luka Paljetka 10.000; 25.000; manifestacija “Selu u pohode” 84.000; MS Markovac Našički 38.000; Međunarodna Dan državnosti 5.000). 10. Kulturno društvo Horsko duhovno veče 10.500; VI međunarodni smotra folklora “Detva”2009 u Slovačkoj MS “Slovenski dom”, Karlovac 7.000 (Slovenski dječji festival folklora 21.000; Festival “Prva Markovac Našički 25.000; “7. Tanec Slovakov kulturni praznik “Prešernov dan” 7.000). Re- harmonika Slavonije i Baranje” 21.000; Večeri a priatelov, Našice” MS Našice 14.000; IX. Dani žijski troškovi 35.000 srpske poezije 8.500; Sabor izvornog narodnog slovačke kulture, Rijeka, MS Rijeka 15.000, stvaralaštva - Bobota 2009. 26.000; VII. Me- 10.Večer polesnjakov, MS Markovac Našički XV. SRBI 11.759.000 đudržavni susreti dramskih amatera “Mesdam 15.000; 30.”Iločko ljeto”, MS Ilok 15.000; Dani 1. SRPSKO KULTURNO DRUŠTVO Pačetin 2009” 26.00; režijski troškovi 29.000. Slovaka u Jelisavcu, “Večer Korbačikov“,MS “PROSVJETA”, ZAGREB 5.630.000: “Prosvje- 5. SRPSKO KULTURNO UMJETNIČKO Jelisavac 14.000; Večer Božićnih i Novogodi- ta”, časopis za kulturu 300.000; “Bijela pčela”, I DUHOVNO DRUŠTVO “ĐURĐEVDAN” U šnjih običaja Slovaka,MS Osijek 15.000; Među- dječji list 440.000; “Artefakti” 50.000. Knjige DREŽNICI 94.000 (Folklor 36.000; Pjevački narodna smotra folklora “Dulovce“, Slovačka, “Epitom”,autor Dionisije Novaković 35.000; zbor 17.000; Dramsko-recitatorska skupina MS Ilok 15.000; VI čijanje perja, MS Zokov “Dalmacija”, Branko Čolović 40.000; “Obične 10.000; Muzička grupa 8.000; Proslava 16. Gaj 9.000; 13. rušenje svibanjskog drveta, MS stvari” Lidija Vukčević 30.000, knjiga-zbornik godišnjice društva i Đurđevdana 12.000; Radoš 3.000; Slovaci do drlaku, MS Josipovac “Slijepi putnik”, Čedomir Višnjić 40.000, knjiga vidovdanska proslava u Jasenku 11.000. 6. 8.000; Miljevački dani kukuruza, MS Miljevci poezije “Kameni kašalj”, Dara Sekulić 25.000; SRPSKO PRIVREDNO DRUŠTVO “PRIVRE- 8.000; “15.detska prehliadka slovenskej tvorby knjiga - godišnjak “LJetopis SKD “Prosvjeta” za DNIK”, ZAGREB 210.000 (Mjesečnik “Privre- v ChR”, MS Soljani 48.000; Lipovljansko ljeto 2009. godinu” 90.000; “Eseji”, Sonja Krstanović dnik” 157.000; režijski troškovi 23.000; Knjiga - den Slovaka”, MS Lipovljani 3.000; režijski 25.000; “Književni rad Srba u Hrvatskoj” Dušan ″Srpsko privredno društvo Privrednik (1897.- troškovi 250.000. Ivanić 40.000; “Život i običaj Srba graničara”, 1947.) kroz svoje pitomce”, autor dr.sc. Drago Nikola Begović 40.000; “Europski putevi srpske Roksandić i Damir Ljubotina, 30.000 XIV. SLOVENCI 864.000 umetnosti” Miodrag Kolarić 40.000; “Inteligen- 1. SAVEZ SLOVENSKIH DRUŠTAVA U cija i politika” Zorica Stipetić 45.000. PODO- XVI. TALIJANI 8.901.000 RH, ZAGREB 864.000: “Novi odmev”, časopis DBORI SKD “PROSVJETE” 2.780.000: Darda 1. NIU “EDIT” RIJEKA 6.296.000: “La voce - KPD Slovenski dom 78.000; dvomjesečnik 80.000; Beli Manastir 60.000 KUD “Gomirje” del popolo”,dnevnik, 4.901.000; dvotjednik “Planika˝ SKD “Triglav” Split 42.000; “Liburnij- 25.000; Gomirje 35.000; Moravice 40.000; “Panorama” 490.000; “Arcobaleno” dječji list ska priloga-Kažipot”, godišnjak SKPD “Sne- Ogulin 60.000; Borovo 45.000; Bijelo Brdo i 348.000; tromjesečnik “La battana” 348.000; žnik” Lovran 7.000; “Mavrica“, glasilo, - SKD SKUD “Jovan Jovanović Zmaj” 45.000; Ga- režijski troškovi 209.000. “Istra” Pula 16.000; “Kažipot”, informativni rešnica 45.000; Bršadin; 30.000; Dalj 20.000; 2. CENTAR ZA POVIJESNA ISTRAŽIVA- bilten KPD-Bazovica, Rijeka 40.000; režijski Daruvar 40.000; Gvozd 50.000; Jagodnjak NJA, ROVINJ: Financijska se pomoć osigurava troškovi 30.000; aneks monografije “Slovenski 40.000; Knin 60.000; Karlovac 80.000; Okučani sukladno bilateralnom ugovoru 911.000. dom 1929-2009”, autor Ilinka Todorovski i Silvin 50.000; Zagreb 200.000; Rijeka 200.000; Mali 3.TALIJANSKA DRAMA, RIJEKA HNK “IVA- Jerman - KPD Slovenski dom 12.000; mono- Gradac 40.000; Mirkovci 15.000; Markušica NA PL.ZAJCA”: Financijska se pomoć osigura- grafija “Slovenski dom Bazovica (1947-2007)”, 25.000; Krnjak 60.000; Korenica 50.000; va sukladno bilateralnom ugovoru 701.000. autor Barbara Riman i Kristina Riman 15.000; Negoslavci i KUD “Bekrija” 25.000; Ostrovo 4. TALIJANSKA UNIJA, RIJEKA 993.000 monografski bilteni “Slovenska bašina u PGŽ”, 30.000; Petrinja 30.000; Vera i KUD Ljubomir (smotra kulturno-umjetničkog stvaralaštva mla- autor Marjana Mirković SKPD “Snežnik” Lovran Ratić - Bubo 50.000; Trpinja 45.000; Pačetin dih ZT 52.000; završni koncert Centra studija 6.000; 1. “Slovenski dom”, Zagreb 126.000 55.000; Split 45.000; Vukovar 100.000; Koor- klasične glazbe TU “Luigi Dalla Piccola” 13.000; (mješoviti pjevački zbor 60.000; mješoviti dinacijski odbor za Istočnu Slavoniju Baranju dječji festival “Voci Nostre” 26.000; VI susret pjevački zbor duhovne sekcije “A.M.Slomšek.” i Zapadni Srijem,Vukovar 60.000; Pakrac KUD-ova “L. Mariani” iz Pule, “Marco Garbin” 20.000; kreativna radionica 8.000; ansambl 30.000; Dvor 40.000; Udbina 55.000; Donje iz Rovinja i “Fratellanza” iz Rijeke 37.000; 5. Slovenica 5.000; izložbe u Slovenskom domu Dubrave 35.000; Kistanje 35.000; Hrvatska Ko- smotra međunarodnog folklora “Leron“ zaje- 10.000; Kulturni praznik R.Slovenije i Dan stajnica 20.000; Donji Lapac 45.000; Vrbovsko dnica Talijana 27.000; 6.Susret KUD-ova TNZ Državnosti R.H. i Slovenije i Dan reformacije- 15.000; Glina 30.000; Osijek 60.000; Vrhovine 13.000; koncert izvođača osvajača I nagrade 10.000; 80.godina slovenskog doma 13.000). 10.000; Bobota 30.000; Ansambl narodnih iz umjetnosti i kulture Istria Nobilissima 85.000; 2. Slovensko društvo “Triglav” Split 134.000 igara SKD “Prosvjeta” - pododbor Zagreb XVI. izdanje “Ex Tempore”- Grožnjan 27.000; (dramska sekcija i običajni blagdani 10.000; 320.000; Virovitica 15.000; Kneževi Vinogradi natječaj iz umjetnosti i kulture 2008.- Istria likovne izložbe 10.000; “Idrijska čipka” 35.000; 15.000; Biskupija15.000; Vojnić 50.000; SKD nobilissima 68.000; književne večeri i okrugli mješoviti pjevači zbor55.000; slovenski kulturni “Prosvjeta” folklorni ansambl, koordinacioni stolovi, predavanja i promocije knjiga autora pri- praznik - most kulture/kultura bez granica odbor “Kordun”, Gvozd, Vojnić, Krnjak, Plaški padnika TNZ 26.000; režijski troškovi 185.000; 14.000; Dan državnosti Republike Hrvatske i i Donje Dubrave 40.000; Vukovarsko srpsko Programi koji proizlaze iz bilateralnog ugovora Republike Slovenije 10.000). pjevačko društvo “Javor”, Vukovar 60.000, s Talijanskom Republikom 434.000. 3. Kulturno-prosvjetno društvo “Bazovica” Gaboš, “Nada” Gaboš 15.000; Umag 10.000. Rijeka150.000 (mješoviti pjevački zbor 60.000; Kulturne manifestacije 1.610.000: Susreti na XVII. ŽIDOVI 835.000 folklorno - plesna skupina 10.000; literalna sku- Baniji 2009. pododbor Mali Gradac 35.000, 1. ŽIDOVSKA OPĆINA, ZAGREB 370.000: pina i knjižnica 5.000; likovne i ostale izložbe Desničini susreti 2009. 35.000; Svetosavska (časopis “Ha-Kol”) 100.000; režijski troškovi 15.000; gostovanja u društvu 15.000; dramsko akademija 80.000; Dani srpske kulture 2009. 10.000; knjiga “Dogodine u Jeruzalemu”, autor recitatorska skupina 45.000). 100.000; Registar kulturne baštine Srba u RH Luciano Prelević 20.000; plesna skupina “Or 4. Udruga Slovenaca “France Prešern” 340.000; 65 godina postojanja SKD”Prosvjeta” ha Šemeš” 48.000; glazbena skupina “Jew- Šibenik 57.000 (etno skupina “Pridne ruke”- 90.000; Izložba “Stara srpska knjiga u Hravt- sers“ 42.000; Tjedan Izraela 130.000; režijski mješoviti zbor i skupina 15.000; ženski pjevački skoj” 30.000; Dani kulture Srba istočne Slavo- troškovi 20.000. zbor “Prešernovke” 32.000; dani slovenske nije 80.000. Režijski troškovi 820.000. 2. K.D. “MIROSLAV ŠALOM FRAIBER- kulture “Prešernov dan” 10.000.) 2. SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM, ZA- GER“, ZAGREB 84.000 (Dvomjesečnik “Novi 5. Slovensko kulturno društvo “Lipa” Zadar GREB 840.000: (Mjesečnik “Identitet” 700.000; omanut” 65.000; režijski troškovi 10.000; 13.000 (Slovenski kulturni praznik “Prešernov režijski troškovi 140.000). reprint molitvenika “T,FILAT ARVIT, autor Isak dan” 4.000; likovna kolonija Turanj 2009 - izlo- 3. SRPSKO NARODNO VIJEĆE, ZAGREB Hendel, 9.000. žbam9.000). /NACIONALNA KOORDINACIJA/ 4.465.000 3. UDRUGA “HOLOKAUST PREŽIVJELIH“, 6. Slovensko kulturno društvo “Istra”, Pula (Tjednik “Novosti” 3.290.000; Arhiv Srba u ZAGREB 22.000 (zimski kulturni susreti “Opa- 43.000 ( mješoviti zbor i skupina 20.000; dani Hrvatskoj 330.000; režijski troškovi 460.000; tija 2009” 22.000). 10 4. MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR “LIRA”, ZAGREB 92.000. 5. ŽIDOVSKA VJERSKA ZAJEDNICA BET DOGAĐAJI ISRAEL U HRVATSKOJ 178.000 (magazin “Ruah Hadaša”), 65.000; režijski troškovi: UDRUGA ALBANACA BRANITELJA Romi, te da to zahtijeva suradnju lokalnih 15.000; knjiga “Jugend”(djetinjstvo), autor Zagreb - Krajem ožujka osnovana je vlasti oko rješavanja romskih pitanja. Shmaryahu Levin 25.000; roman “Iznenada Udruga Albanaca branitelja. Osnivači Udru- drugačije”, autor Jasminka Domaš 30.000; kalendar “Iznenada drugačije”, autor Vatroslav ge Naim Shala, Sami Selmani, Ernest NADBISKUP SRAKIĆ POSJETIO Ivanuša 13.000; Proslava praznika Hanuke Koljaj i predsjednik Zajednice udruga dra- JASENOVAC 5.000; Program obilježavanja praznika Purima govoljaca Domovinskog rata Tom Kačinari Jasenovac - Predsjednik Hrvatske 10.000; Međunarodni dan židovskog naslijeđa kažu da bi prema raspoloživim podacima biskupske konferencije i nadbiskup đako- 15.000; Bejahad, židovska kulturna scena u novoosnovanoj udruzi trebalo biti oko vačko-osječki mons. Marin Srakić posjetio 63.000; Istraživačkli i dokumentacijski centar 2000 članova, te da mnogi među njima je 3. travnja, zajedno s drugim biskupima iz “Cendo” Zagreb: Knjiga “Židovska populacija nisu ostvarili prava koje im jamči Zakon o njegove biskupije, Spomen-područje Jase- u Hrvatskoj”, autor Melita Švob 26.000. braniteljima. novac, a večer prije toga je u župnoj crkvi u Jasenovcu predvodio svetu misu kojom je U STRASBOURGU O obilježen Dan obnove čišćenja, pamćenja i SEGREGACIJI ROMSKE DJECE spomen na mučenike. Strasbourg - Na Europskom sudu U propovijedi je nadbiskup Srakić rekao za ljudska prava u Strasbourgu odr- da je Jasenovac mjesto zločina koji je po- žana je 1. travnja javna rasprava u stao paradigma za ostale zločine, te da je povodu tužbe 15 pripadnika romske Jasenovac stvarnost koja se ne može i ne manjine iz međimurskih mjesta Ore- smije zaobići. “Kajemo se zbog zla nanese- hovice, Podturena i Trnovca protiv nog nedužnim ljudima i iskazujemo svoju Hrvatske zbog segregacije i rasne di- solidarnost sa svakom žrtvom, s pripadni- skriminacije u međimurskim osnovnim cima svih naroda, svih vjera i svjetonazora školama. Uz to, u tužbi koju je u ime ubijenih, prije svega ovdje u jasenovačkom 15 djece podnijela odvjetnica Lovorka logoru, ali i širom naše domovine Hrvatske Kušan, navedeno je da je prekršeno te izvan nje, na svim brojnim mjestima gdje G.Vežić prima nagradu iz ruku V.Degerta, šefa njihovo pravo na obrazovanje i pravo na po- su učinjeni zločini u ime pripadnosti nekom Delegacije Europske komisije u RH štedu od nečovječnoga i omalovažavajućeg narodu, ideologiji ili vjeroispovijesti”, rekao postupanja. je u propovijedi nadbiskup Srakić. GORANU VEŽIĆU NAGRADA Kako su hrvatski sudovi odbili njihovu “ROBERT SCHUMAN” tužbu uz obrazloženje da su romska dje- DIO MANJINSKIH ZASTUPNIKA Novinaru i direktoru novinske agencije ca stavljena u zasebne razrede jer im je PROTIV REBALANSA PRORAČUNA STINA Goranu Vežiću 7. svibnja je u potrebna dodatna naobrazba iz hrvatskog Zagreb - Hrvatski sabor donio je 3. sklopu obilježavanja Europskog tjedna jezika, u svibnju 2003. pravdu su potražili na travnja rebalans državnog proračuna za uručena nagrada “Robert Schuman” za Europskom sudu za ljudska prava. ovu godinu, kojim su proračunski prihodi izvještavanje o europskim integracijama smanjeni sa 124 milijarde na 116 milijardi koju dodjeljuju Hrvatsko novinarsko A.PIGNATTI S PREDSTAVNICIMA kuna, a rashodi sa 126,9 na 121,5 milijardi društva i Delegacija Europske komisije TALIJANA ISTARSKE ŽUPANIJE kuna. Dio zastupnika nacionalnih manjina, u Hrvatskoj. Rovinj - Talijanski veleposlanik u Hrvat- iako pripadaju vladajućoj koaliciji, uskratili su Nagrađena je Vežićeva emisija o skoj Alessandro Pignatti razgovarao je 2. potporu rebalansu. Milorad Pupovac je ka- komuniciranju o Europskoj uniji koja je travnja u Rovinju s predstavnicima Istarske zao da SDSS rebalans nije podržao jer, iako emitirana na 15 lokalnih radijskih stanica županije, Talijanske unije, Rovinja i Grožnja- sudjeluje u Vladi i parlamentarnoj većini, nije u sklopu ciklusa o 12 emisija o europ- na. Bilo je riječi o suradnji Istarske županije bio pozvan sudjelovati u njegovoj izradi. skim integracijama pod pokroviteljstvom sa Zajednicom Talijana te o potpori Italije Nacionalne zaklade za razvoj civilnog projektima vezanim uz talijansku nacionalnu TEŠKO DO POSLA I U RIJECI društva. Do kraja godine će se u ovom manjinu u Hrvatskoj. Istaknut je uspješan Rijeka - Na okruglom stolu 6.travnja ciklusu emitirati i emisija o manjinama i završetak priprema za gradnju doma umi- posvećenom položaju nacionalnih manjina europskim integracijama. rovljenika u Puli, a talijanski veleposlanik istaknuto je da pripadnici nacionalnih manji- Žiri sačinjen od novinara i predsta- istodobno se obvezao poduprijeti gradnju na u Rijeci vrlo teško dolaze do zaposlenja, vnika Europske komisije Vežićevu em- studentskoga kampusa u Puli. osobito kada su u pitanju radna mjesta siju je jedinstveno izabrao kao najbolju u strukturama gradske uprave. “Riječka među prijavljenima u kategoriji radija. U ROMI PROTIV NAJAVA SELIDBE gradska vlast voli grad predstavljati kao obrazloženju nagrade između ostaloga IZ RUJEVICE U VRBOSKO multikulturalnu i multinacionalnu sredinu, stoji: “Stalno aktualnu temu važnosti Rijeka - Zajednica “Romsko jedinstvo- no isto tako ja se osobno ne sjećam kada je bolje komunikacije i europskih i državnih ”Primorsko-goranske županije oštro je u gradskoj upravi zaposlen pripadnik neke ustanova od najviše do lokalne razine osudila neke najave da bi Romi iz riječkog nacionalne manjine. Rijeka jest ugodno i s običnim građanima o svim aspektima prigradskog naselja Rujevice mogli odseliti tolerantno mjesto za život, ali sigurno ne europske integracije autor je obradio u Vrbovsko. “Još uvijek nas društvo smatra zahvaljujući gradskoj vlasti niti bilo kojoj profesionalno i analitično, ali istodobno babarogama koje plaše djecu, ne poštuje stranci, već isključivo građanima Rijeke”, dinamično i razumljivo za prosječnog nas kao sebi ravnopravne. Aktualni je gra- rekao je Nikola Ivaniš, predsjednik Primor- slušatelja. Kombinirajući s dobrom mje- donačelnik prilikom posjeta Rujevici naglasio sko-goranskog saveza. Tijekom rasprave rom kritički obrađene informacije, izjave da ostajemo i dalje ovdje, te da se poduzi- razgovaralo se o tome i zašto na Kanalu stručnjaka i političara kao i uličnu anketu maju sve potrebne radnje za legalizaciju Ri nema sadržaja posvećenih nacionalnim s izjavama običnih građana, Goran Vežić naselja u kojem desetljećima živimo”, rekao manjinama iako su većinski vlasnici te te- je emisijom ostvario višestruki cilj: infor- je 2. travnja predsjednik Zajednice Surija levizije Grad Rijeka i Primorsko-goranska miranje i edukaciju, uz poticaj na razmi- Mehmeti istakavši kako su kroz Nacionalni županija, a predloženo je i osnivanje doma šljanje o utjecaju europske integracije na program za Rome osigurana sredstva za nacionalnih manjina kako bi dobile priliku za svakodnevicu građana.” otkup i legalizaciju naselja na kojima žive čvršću suradnju. 11 DOGAĐAJI

ČESTITKE ŽIDOVIMA ZA PESAH o provođenju Ustavnog zakona o pravima Konstantinović i preživjela zatočenica logora Zagreb - Predsjednik Vlade RH dr. Ivo nacionalnih manjina koji shodno Ustavnom u Staroj Gradišci Ankica Štefanac. Oni su Sanader čestitao je 6. travnja dan blagdan zakonu jednom godišnje razmatra Sabor naglasili da je današnja Hrvatska utemeljena Pesah svim židovskim vjernicima, pred- RH. U sklopu tih aktivnosti u Umagu je 23. na antifašizmu, a višekratno je naglašeno da sjedniku Koordinacije židovskih općina u - 25. travnja održan prvi radni sastanak s se na zločine iz prošlosti mora upozoravati Hrvatskoj dr. Ognjenu Krausu i glavnom članovima vijeća i predstavnicima nacional- kako se oni više nikada ne bi ponovili. U rabinu Židovske vjerske zajednice Bet Isra- nih manjina o provedbi Ustavnog zakona i Jasenovcu je održana molitva predstavnika el Kotelu Da-Donu. Uz njega čestitke su načinu izrade izvješća. Ovakav vid rada na glavnih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, polo- Židovima uputili i predsjednik Sabora RH pripremi Izvješća predstavlja novum i Savjet ženi su vijenci i zapaljene svijeće. Luka Bebić i zagrebački nadbiskup kardinal i Ured organizirati će još nekoliko ovakvih Josip Bozanić. skupova kako bi se došlo do što kvalitetnijih SRPSKI KONZULAT U KNINU podataka za pripremu Izvješća te istovreme- Beograd - Srbijanski ministar vanjskih no i predstavnicima manjina omogućilo da u TALIJANSKI ORDEN A. MUZURU poslova Vuk Jeremić izjavio je 27. travnja pripremi izvješća što aktivnije sudjeluju. da Srbija namjerava otvoriti konzulat u Kni- Opatija - Viteški orden reda Zvijezde nu, kako bi se ubrzao povratak Srba izbjeglih talijanske solidarnosti i titula Commendatore iz Hrvatske. On je precizirao da je odlučeno uručeni su 15. travnja opatijskom gradona- SDSS: ISTRAŽITI POPISE BIRAČA da se srbijanski konzulat u Rijeci zatvori a čelniku Amiru Muzuru. Ovo visoko osobno Zagreb - Potpredsjednik SDSS-a Milo- da se otvori konzulat u Kninu. “Mi već imamo priznanje za osobito zalaganje u promo- rad Pupovac 24. travnja je izjavio da će jedan konzulat u Hrvatskoj, u Vukovaru. Na- viranju talijanske kulture u regiji Muzuru zastupnici srpske manjine zatražiti formira- damo se da ćemo u budućnosti imati dva ko- je dodijelio talijanski predsjednik Giorgio nje saborskog Istražnog povjerenstva koje zulata u Hrvatskoj, jedan u Vukovaru i jedan Napolitano. Muzur je posebno pohvalio i bi trebalo utvrditi pravo stanje u biračkim u Kninu”, objasnio je Jeremić. U Hrvatskoj, aktivnost opatijske Zajednice Talijana, za popisima i evidencijama prebivališta, kao i rekao je, Srbija ima ozbiljne interese, prije koju je rekao kako ju je zapravo nepravedno odgovorne za kršenje zakona i postojanje svega gospodarske i interese zaštite svojih smatrati manjinom, budući da je talijansko velikog broja fiktivnih stanovnika i fiktivnih sunarodnjaka. kulturno naslijeđe bilo presudno za opstanak birača. Pupovac je optužio nadležne službe Opatije. da godinama provode sustavnu politiku brisanja izbjeglih Srba, i pripadnika drugih IZBJEGLIČKE UDRUGE POZVALE manjina, iz evidencije prebivališta i popisa SRBE NA IZBORE DEMOKRATSKA PARTIJA SRBA birača. Istovremeno se, kazao je Pupovac, Beograd - Predsjednik Koalicije srbi- Zagreb - Sredinom travnja je registrirana nadopisuju Hrvati, posebice iz BiH. janskih izbjegličkih udruga Miodrag Linta i Demokratska partija Srba. Njen predsjednik Svoje tvrdnje Pupovac je potkrijepio zastupnik Samostalne demokratske srpske je Mitar Kojadinović, a poznatiji članovi su statističkim podacima prema kojima se u stranke (SDSS) u Hrvatskom saboru Ratko Veljko Đakula i Branislav Švonja. To je Hrvatsku u posljednjih 15-ak godina doselilo Gajica 29. travnja su u Beogradu pozvali 207. poltička stranka u Hrvatskoj. gotovo 470 tisuća ljudi, a odselilo njih 146 Srbe izbjegle iz Hrvatske da u što većem tisuća. Većina doseljenika, njih gotovo 60 broju iziđu na lokalne izbore. Linta i Gajica REIS CERIĆ U BET ISRAELU posto, kaže Pupovac, stiže iz Bosne i Her- složili su se da je iznimno važno da predsta- Zagreb - Izaslanstvo Islamske zajednice cegovine, dok se odseljavanje uglavnom vnici Srba budu u što većem broju uključeni u BiH na čelu s reisu-l-ulemom Mustafom događa u pravcu Srbije. “Budući da nemamo u lokalne vlasti u Hrvatskoj kako bi pridonijeli Cerićem posjetilo je 19. travnja Židovsku baš nikakvih informacija sa terena da bi se ostvarenju njihovih manjinskih prava i ra- vjerska zajednica Bet Israel. Razgovaralo događale tako velike migracije, opravdano zvoju područja na kojima žive. “Mi moramo se i o antisemitizmu i islamofobiji kao zlima sumnjamo da se radi o administrativnom bri- ozbiljno participirati u lokalnim vlastima u kojima se zajednički valja suprotstaviti. Rei- sanju dijela osoba iz evidencije prebivališta”, Hrvatskoj i na taj način utjecati na donošenje su-l-ulema istaknuo je da shvaća osjetljivost rekao je Pupovac. odluka u mjestima gdje žive Srbi”, kazao je židovske zajednice na negiranje Holokausta, Linta. Prijava izbjeglih birača obavljala se dočim su predstavnici Bet Israela naglasili u izbjegličkim udrugama u Beogradu do 8. kako se protive negiranju srebreničkog ge- svibnja, a besplatan prijevoz će se, ovisno o nocida i nepriličnom prikazivanju proroka broju zainteresiranih, organizirati do Knina, Muhameda u medijima. Benkovca, Obrovca, Gračaca, Korenice, Topuskog, Dvora, Slunja, Vojnića, Krnjaka, Gvozda, Gline, Pakraca, Okučana, Plaškog, SJEĆANJE NA HOLOKAUST Donjeg Lapca, Udbine, Ervenika i Drniša. Ludbreg - Predstavnici židovske vjerske zajednice Bet Israel predvođeni predsjedni- kom Ivom Goldsteinom i glavnim rabinom Kotel Da Donom, obilježili su 21. travnja Jom Hašou - Dan sjećanja na žrtve holoka- Predsjednik Mesić govori na komemoraciji u usta - komemoracijom na židovskom dijelu Jasenovcu groblja u Ludbregu. “Naš dolazak u Ludbreg KOMEMORACIJA U JASENOVCU znak je sjećanja na nekoć jaku židovsku Jasenovac - U Spomen području Jase- izdavač: STINA d.o.o. Split zajednicu, a ujedno je i priznanje lokalnoj novac 26. travnja je obilježena 64. godišnjica Šetalište Bačvice 10, 21000 SPLIT, Croatia zajednici koja čuva ta sjećanja”, rekao je proboja zatočenika iz koncentracijskog Goldstein. tel/fax: ++385/21/321-421, 488-936, 488-945 logora koja se dogodila 22. travnja 1945. Na e-mail: [email protected] & [email protected] počasti žrtvama i zatočenicima govorili su internet: www.stina.hr RADNI SASTANAK O PROVEDBI predsjednik Stipe Mesić, potpredsjednica direktor: Goran Vežić USTAVNOG ZAKONA Vlade Jadranka Kosor, potpredsjednica glavni urednik: Stojan Obradović Umag - Savjet za nacionalne manjine Sabora Željka Antunović, predsjednica Sa- RH i Ured za nacionalne manjine Vlade RH vjeta Spomen područja Jasenovac Zorica Manjinski forum počeli su aktivnosti za pripremu Izvješća Stipetić, članica Savjeta Vesna Čulinović ISSN: 1334-7969 Tisak: ARAK, Omiš