Opat Krizmanić – Prvi Hrvatski Filmski Junak 26 Dr
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
;OBOTUWFOPTUSVģOJTLVQTNFğVOBSPEOJNTVEKFMPWBOKFN ."3*+"#*453*$"6%0#"*7"/",3*;."/*Ď" ox5*)0Ç"3*À5&j)37"54,0(/"30%/0( 13&1030%"J."5*$&*-*34,& 6QPWPEVPCMKFUOJDFPTOVULB.BUJDFISWBUTLF JPCMKFUOJDFSPğFOKB*WBOB,SJ[NBOJĤB ,/+*Ç*$"4"Ç&5"," .BSJKB#JTUSJDB WFMKBģF 0(3"/",."5*$&)37"54,&6."3*+*#*453*$*J."5*$")37"54," MB-Krizanic-sazetci-korice.indd 1-2 31.1.2017. 10:35:32 Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem MARIJA BISTRICA U DOBA IVANA KRIZMANIĆA – »TIHO ŽARIŠTE« HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA I MATICE ILIRSKE Ivan Krizmanić (1766–1852) Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem MARIJA BISTRICA U DOBA IVANA KRIZMANIĆA – »TIHO ŽARIŠTE« HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA i MATICE ILIRSKE U povodu 175. obljetnice osnutka Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića KNJIŽICA SAŽETAKA Uredili: Damir Galoić, Vedran Klaužer Marija Bistrica, 3. - 4. veljače 2017. OGRANAK MATICE HRVATSKE U MARIJI BISTRICI i MATICA HRVATSKA Programsko-organizacijski odbor: dr. sc. Snježana Husinec, OMH u Mariji Bistrici, Pravni fakultet u Zagrebu prof. dr. sc. Stipe Botica, Matica hrvatska, Filozofski fakultet u Zagrebu dr. sc. Vedran Klaužer, OMH u Mariji Bistrici, Hrvatski institut za povijest Damir Galoić, mag. hist. et mag. educ. hist., OMH u Mariji Bistrici mr. sc. Darko Lacković, OMH u Mariji Bistrici prof. dr. sc. Alojz Jembrih, Hrvatski studiji dr. sc. Valentina Janković, Hrvatsko katoličko sveučilište dr. sc. Andraž Jež, Institut za slovensku književnost i književne studije u Ljubljani OGRANAK MATICE HRVATSKE U MARIJI BISTRICI i MATICA HRVATSKA Jezici skupa: hrvatski i engleski Lektura: Ivančica Tomorad i Snježana Husinec Sadržaj Prof. dr. sc. Stipe Botica Početci rada Matice ilirske (hrvatske) i njezini donatori 9 Akademik, prof. dr. sc. Josip Bratulić Matica hrvatska – pratilac kulturnih i političkih zbivanja od njezina početka do danas 10 Doc. dr. sc. Suzana Coha Kajkavska književnost i kultura u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda 11 Prof. dr. sc. Marta Dobrotková Contacts between Slovak and Croatian Revivalists in the First Half of the 19th Century 12 Damir Galoić, mag. hist. et mag. educ. hist. Antun Kerschhoffer – hrvatski violinist i veleposjednik u Mariji Bistrici 13 Romina Gorički, mag. educ. philol. croat. Dragojla Jarnević – prva žena hrvatskoga narodnog preporoda 14 Dr. sc. Robert Holjevac Europske i monarhijske crkveno-političke prilike u doba života vlč. Ivana Krizmanića s posebnim osvrtom na hrvatsku političku stvarnost i teološke polemike 19. stoljeća 15 Dr. sc. Snježana Husinec Ivan Krizmanić između preporodne ideologije i vlastite jezične prakse 16 Jadran Jeić Eduard Fink – svećenik i ilirski glazbenik 18 Prof. dr. sc. Alojz Jembrih Rukopisni književni opus Ivana Krizmanića u kroatističkim istraživanjima 20. i 21. stoljeća 19 Dr. sc. Andraž Jež Stanko Vraz in Marija Bistrica – A History of the Illyrian Movement in a Nutshell 20 Dr. sc. Vedran Klaužer »Investicija Opata Ilirca u ilirski pokret« – bistrička župa u vrijeme Ivana Krizmanića s osvrtom na gospodarsko- financijsko stanje 21 Doc. dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak Ženske figure u ilirskom pokretu – Paulina Gaj 22 Prof. dr. sc. Mijo Korade Inspiracije i vizije bistričkog župnika Ivana Krizmanića (1766. – 1852.) 23 Mr. sc. Darko Lacković Marija Bistrica u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda: upravna podjela i stanovništvo 24 Dr. sc. Ivan Peklić Preporodno djelovanje Sidonije Rubido Erdödy s posebnim osvrtom na veze s Marijom Bistricom 25 Daniel Rafaelić, dipl. pov. Opat Krizmanić – prvi hrvatski filmski junak 26 Dr. sc. Bojana Schubert Što nam dnevnički zapisi Dragojle Jarnević nastali u Mariji Bistrici otkrivaju o vanjskoj povijesti hrvatskoga jezika? 27 Prof. dr. sc. Diana Stolac Odnos kajkavštine i štokavštine u djelu Tituša Brezovačkoga i Ivana Krizmanića 28 Dr. sc. Vlasta Švoger Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – okupljalište intelektualne elite 29 Dr. sc. Karolina Vrban Zrinski Kanižlićeva Sveta Rožalija u kajkavskom prijevodu Ivana Krizmanića 30 SAŽETCI Prof. dr. sc. Stipe Botica Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, Hrvatska Početci rada Matice ilirske (hrvatske) i njezini donatori Matica hrvatska ususret svojoj 175. obljetnici života i rada svoju iznimno razgranatu djelatnost ponajprije zahvaljuje svojim aktivnim čla- novima koji su, s više ili manje uspjeha, sukladno Matičinim Pravilima, ostvarivali različite kulturne misije u hrvatskom narodu. Ta je djelatnost ovisila i o financijskoj podršci koju je Matica dobivala iz raznih izvora, a vrlo često i od svojih dobrotvora, donatora, sponzora. Na osnovi triju povijesti Matice (ilirske) hrvatske, u referatu će se rekonstruirati početak Matičina rada: od začetaka, među studentima u Pragu, Požunu, Pešti, Mariji Bistrici ..., kulturne djelatnosti u krugu Čitaonice, u postojanom radu iliraca (okupljenih oko kulturnih sastavnica Danice ilirske) i sveu- kupnog ilirizma. U drugom dijelu referata ukratko će se prikazati tijek donatorstva oko Matice: utemeljitelji, podupiratelji, prinosnici i donato- ri... Važniji (prvi) dobrotvori: đakovački biskup Josip Kuković (donacija i motivacijsko pismo), Janko Drašković, senjski biskup Mirko Ožegović Barlabaševački, Miloš Obrenović, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ambroz Vranjicani i drugi. Značajne su donacije biskupa J. J. Strossmayera i Ivana Nepomuka Draškovića. Postupno će se pratiti namjena i uspjeh donatorstva: od financijske podrške siromašnim književnicima, tiskanja knjiga, kulturnih artefakata do izgradnje Matičine palače 1886./1887. U kratkim crtama osvrnut će se na donatorstvo tijekom Prvoga svjetskoga rata, u međuraću, u socijalističkoj Jugoslaviji, u samostalnoj hrvatskoj 9 državi do danas. U novije vrijeme, osvrt na dvije najveće donacije: in- dustrijalca Mate Vekića i Jure Petričevića. I donacije i cijeli Matičin rad doprinijele su da se ova ustanova, kako reče J. Bratulić, »ugradila u inte- lektualnu i moralnu povijest hrvatskog naroda«. Akademik, prof. dr. sc. Josip Bratulić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, Hrvatska Matica hrvatska – pratilac kulturnih i političkih zbivanja od njezina početka do danas Matica hrvatska najstarija je hrvatska nacionalna ustanova. Nastala je u krugu preporoditelja u vremenu nacionalnih integracija u onovreme- noj Europi te je imala veliko značenje i trajni utjecaj u kulturi, politici i povijesti Hrvata u 19. stoljeću. Sve važne knjige, svi važni društveni do- govori i politički pokreti od njezina osnutka do danas, potekli su iz kruga njezinih članova. Knjigama i časopisima pronosila je ideje nacionalne integracije koja se očituje u afirmaciji književnoga jezika, proučavanja hrvatske povijesti, a često i političkih programa, čak i nakon što je velik dio tih zadaća preuzeo Hrvatski sabor. U okviru Zagrebačke čitaonice, iz koje je nastala Matica ilirska, poteklo je i Gospodarsko društvo: utjecaj integrativnih ideja u Hrvatskoj redovito su pokretali ljudi oko Matice hrvatske (J. Drašković, I. Mažuranić, I. Kukuljević Sakcinski, T. Smiči- klas, O. Kučera, F. Lukas, G. Krklec, J. Ravlić, Lj. Jonke i drugi). 10 Doc. dr. sc. Suzana Coha Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, Hrvatska Kajkavska književnost i kultura u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda Na znanstvenome savjetovanju povodom obilježavanja 130. obljet- nice hrvatskoga narodnog preporoda, godine 1966., Miroslav Krleža je prvacima ilirskoga pokreta predbacio da su »književnost kajkavsko-ča- kavskog kruga [...] bacili kroz prozor kao truplo«, čime je ponovio svo- je poznate optužbe iz Balada Petrice Kerempuha (1936.), po kojima su »Ileri kak pilki, faklonosi, /zaškrabani dijaki, larfonosi,/ pokapali [...] paradno starinsku reč: KAJ«, odnosno iz »Lamentacije o našim knji- ževnim prilikama u stilu Tomaša Mikloušića plebanuša stenjevečkog« (1939.) prema kojoj su sasvim promašena bila preporoditeljska shvaća- nja da se »v borbe za ‚narodnost i materinsku reč‘ tak napraviti i do trijumfa literarnega spelati more, da se baš ta materinska stoletno živa reč znišči, zatre, pokopa, zežge i popluje (...)«. Između ostaloga, i na tragu navedenih Krležinih kritika, u radu koji se predlaže ovim sažetkom pokušao bi se prikazati status kajkavskoga jezika, kulture i književnosti u preporodnome razdoblju te bi se pokušalo pridonijeti propitivanjima kulturnih i političkih (nacionalnoidentifikacijskih) razloga i posljedica odnosa kakav su spram tih fenomena promovirali i legitimirali pripadnici ilirskoga pokreta. 11 Prof. dr. sc. Marta Dobrotková Filozofski fakultet Sveučilišta u Trnavi Trnava, Slovačka Contacts between Slovak and Croatian Revivalists in the First Half of the 19th Century The article will focus on the contacts between the generation of followers of Štúr with representatives of the Illyrian movement as part of the national-revivalist movement of the South Slavs. The followers of Štúr based their movement on Kollár’s ideas of Pan-Slavic reciprocity. The followers of both movements strove to awaken the national cons- ciousness and fought for the liberation from Hungarian oppression. The contacts were undertaken by many Slovak revivalists, primarily Ľudovít Štúr, but also Boleslav Drahotín Šulek, Janko Kráľ, Ján Botta, Andrej Sládkovič, Janko Matuška, Ján Kalinčiak, Jozef Miloslav Hurban and Gustáv Zechenter-Laskomerský. 12 Damir Galoić, mag. hist. et mag. educ. hist. Marija Bistrica, Hrvatska Antun Kerschhoffer – hrvatski violinist i veleposjednik u Mariji Bistrici Antun Kerschhoffer bio je hrvatski violinist, skladatelj i dirigent ro- đen u Pešti 1807. godine. Ovaj rad prikazuje glavne odrednice Kersch- hofferova