Translation with Commentary: Focusing of Culture- Specific Items

Translation with commentary: focusing of culture- specific items

Bilandžija, Kristina

Master's thesis / Diplomski rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:905879

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-26

Repository / Repozitorij:

ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA ANGLISTIKU

DIPLOMSKI STUDIJ ANGLISTIKE SMJER: PREVODITELJSTVO

Kristina Bilandžija

Translation with commentary: focusing of culture-specific items

Diplomski rad

Mentor: dr. sc. Kristijan Nikolić, viši lektor

2020.

UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES DEPARTMENT OF ENGLISH

GRADUATE PROGRAMME TRANSLATION TRACK

Kristina Bilandžija

Translation with commentary: focusing of culture-specific items

Diploma thesis

Supervisor: Dr. Kristijan Nikolić, senior lector

2020

Abstract

This thesis comprises six translations with commentary. Excerpts from four books were translated from English into Croatian (A University Education, United States Foreign Policy and National Identity in the Twenty-First Century, Bullying and Victimization Across the Lifespan: Playground Politics and Power and Stereotyping: The Politics of Representation), and two from Croatian into English (Sjećanje šume and Faust Vrančić – Portret izumitelja). The commentary is focused on the procedures used for the translation of culture-specific items in the texts. As translation always includes two cultures, it is important to use the most appropriate translating procedure when it comes to culture-specific items. The most commonly used procedures in the excerpts are borrowing, substitution, addition, explanation and literal translation.

Sažetak

Rad sadrži šest prijevoda s popratnim komentarima. S engleskog na hrvatski prevedeni su ulomci iz četiriju knjiga (A University Education, United States Foreign Policy and National Identity in the Twenty-First Century, Bullying and Victimization Across the Lifespan: Playground Politics and Power i Stereotyping: The Politics of Representation), dok su s hrvatskog na engleski prevedeni ulomci iz dvaju knjiga (Sjećanje šume, Faust Vrančić – Portret izumitelja). Komentari su usmjereni na strategije koje se koriste pri prevođenju kulturno specifičnih elemenata. Budući da svaki prijevod uključuje dvije kulture, važno je odabrati najprikladniju strategiju prevođenja kulturno specifičnih elemenata. Posuđivanje, zamjena, dodavanje, objašnjenje i doslovan prijevod najčešće su korištene strategije prilikom prevođenja navedenih ulomaka.

iii

Table of Contents

Translation 1: Willets, David. A University Education. Oxford University Press, 2017., pp. 229-233...... 1 Glossary of terms ……………………………………………….1 Translation ……………………………………………………....7 Sources ……………………………………………………………12

Translation 2: Johnson, Roger. „Victory and Identity. The end of the Cold War in American imagination.“ United States Foreign Policy and National Identity in the 21st Century. Edited by Kenneth Christie, Routledge, 2008, pp. 6-9...... 15 Glossary of terms ...... 15 Translation ...... 20 Sources ...... 25

Translation 3: Smokowski, Paul R. and Evans, Caroline B. R. Bullying and Victimization Across the Lifespan. Playground Politics and Power. Springer Nature Switzerland AG, 2019, pp. 4-7…………………………………………………………………………27 Glossary of terms ...... 27 Translation ...... 32 Sources ...... 37

Translation 4: Karakaš, Damir. Sjećanje šume. Sandorf, Zagreb, 2016, pp. 15-24….39 Translation ...... 39 Sources ...... 44

Translation 5: Pickering, Michael. Stereotyping: The Politics of Representation, Palgrave, 2001, pp. 51-55……………………………………………………………….45 Glossary of terms ...... 45 Translation ...... 52 Sources ...... 57

Translation 6: Borić, Marijana. Faust Vrančić — portret izumitelja. Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb, 2019, pp. 26-28……………………………………...………..59

Glossary of terms ...... 59 Translation ...... 64 Sources ...... 69

Commentary ...... 71

Translation 1 Willets, David. A University Education. Oxford University Press, 2017., pp. 229-233.

1. Glossary of terms

EN HR Source

A levels matura Aberystwyth University: Academic Excellence Scholarships https://www.aber.ac.uk/en/media/departmental/undergrad /scholarships/Equivalent-Qualifications-to-AAA-

2019.pdf academic sveučilišni https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

nastavnik jezik=185083

academic akademske https://www.bib.irb.hr/612733 skills vještine academic akademsko https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

study izučavanje jezik=340006 accredit službeno Bujas 2005 priznati apprenticeship naukovanje Hrvatska obrnička komora https://www.hok.hr/obrazovanje/strukovno-obrazovanje- za-programe-vezanih-obrta/help-desk-linija-za-

naukovanje business poslovni studij https://m.library.unisa.edu.au/Education-Arts-and-Social- studies course Sciences/School-of-Creative-Industries/degrees/english-

language/ career karijera https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=182566 chair katedra https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=167937 civic građansko https://eur-lex.europa.eu/legal-

1 university sveučilište content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015IE2595&from

=SK commercial profesionalni https://eur-lex.europa.eu/legal- pilot pilot content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32018R1974&fro

m=EN conservatory konzervatorij https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=340366 course studij Bujas 2005

course kolegij https://moodle.srce.hr/eportfolio/view/view.php?id=8573 craft zanat https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=42252 craft skill zanatske https://eur-lex.europa.eu/legal- vještine content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52016IE6759&from

=LV craftsmanship obrtništvo https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=44946 degree akademski Bujas 2005 stupanj

diploma diploma https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=15325 doctorate doktorat https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=2102 don sveučilišni Bujas 2005 nastavnik

education and obrazovanje i https://ec.europa.eu/education/node_hr training izobrazba education obrazovanje Agencija za znanost i visoko obrazovanje

https://www.azvo.hr/hr/ employment zaposlenje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=96346 entrant pristupnik Ured za publikacije Europske unije http://publications.europa.eu/resource/cellar/ade919ff-

ca75-11e9-992f-01aa75ed71a1.0011.03/DOC_1 exchequer državna https://eur-lex.europa.eu/legal- blagajna content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52014DC0392&fr

om=EN financial financijski https://eur-lex.europa.eu/legal- incentive poticaj content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017AE0008&fro

m=EN found osnovati https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=334931 funding financiranje IATE https://iate.europa.eu/search/standard/result/15918237834

07/1 funding model model https://eur-lex.europa.eu/legal-

financiranja content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52018PC0437 gown toga Bujas 2005 graduate diplomirani Bujas 2005 student higher visoko Agencija za znanost i visoko obrazovanje

education obrazovanje https://www.azvo.hr/hr/ intellect intelekt https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=280336 intellectual intelektualac https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=45811 job posao https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=229423

knowledge znanje http://struna.ihjj.hr/naziv/znanje/34066/#naziv

3 labor market tržište rada https://www.bib.irb.hr/873413 leisure industrija https://eur-lex.europa.eu/legal- industry slobodnog content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52018IP0004&from

vremena =EN

liberal arts slobodna https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4051 umijeća liberal liberalni https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

intellectual intelektualac jezik=152329 liberal liberalno znanje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

knowledge jezik=177765 loan zajam https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=81595 manufacturing proizvodnja https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=12371 mechanical mehanička https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

arts umijeća jezik=14598 medical medicinski https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

school fakultet jezik=58898 mortar-board akademska Bilinić-Zubak 2005 kapa nursing school studij https://bib.irb.hr/datoteka/972534.OSIJEK-

sestrinstva KNJIGA_SAETAKA.pdf officer časnik https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=112219 performing scenska https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

arts umjetnost jezik=270482

polytechnic veleučilište https://www.veleri.hr/?q=node/1990 practical praktično https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

4 knowledge znanje jezik=231387 practical praktično https://eur-lex.europa.eu/legal- training osposobljavanje content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32018R1142&fro

m=EN principal rektor Bujas 2005 profession profesija https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=202939 professional stručnjak https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=153923 professional strukovna https://eur-lex.europa.eu/legal-

body organizacija content/HR/ALL/?uri=celex%3A52013DC0676 professional stručna https://narodne-

qualification kvalifikacija novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_08_79_1666.html professional stručno Pravosudna akademija training usavršavanje https://www.pak.hr/eng/professional-training-

programmes-18.html propositional propozicionaln https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

knowledge o znanje jezik=174828 public health javno zdravstvo https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=256635 public subsidy javna https://eur-lex.europa.eu/legal- subvencija content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:22006A1229(04)&fr

om=FR quasi-public gotovo https://eur-lex.europa.eu/legal- funding isključivo javni content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:62010TJ0533&fro

sustav m=LT financiranja ranking položaj na http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dl

rang-listi xiURY%3D

5 reflectiveness refleksivnost https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=5424

regulatory regulatorno https://www.hakom.hr/default.aspx?id=3699 body tijelo research istraživanje http://struna.ihjj.hr/naziv/glavna-uprava-za-istrazivanje-i-

inovacije/22303/#naziv research- sveučilište s https://eur-lex.europa.eu/legal- intensive većim content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0247&fro

university istraživačkim m=EN kapacitetom reverse obrnuti translator's coinage academic drift akademski pomak status system statusni sustav https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=230580 student student IATE https://iate.europa.eu/search/standard/result/15918234500

50/1 subject of predmet https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

study proučavanja jezik=219963

tabula rasa prazna ploča http://struna.ihjj.hr/naziv/prazna-ploca/25377/ technical viša strukovna https://eur-lex.europa.eu/legal- college škola content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014AP0267&from

=ES thought misao Bujas 2005 training izobrazba https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=205419 universities ministar Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

minister visokog https://www.asoo.hr/default.aspx?id=3725

obrazovanja university sveučilište https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=320991 university visokoškolska https://eur-lex.europa.eu/legal-

college ustanova content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52014IE0625

university sveučilišni http://www.ptfos.unios.hr/index.php/upisi course studij university sveučilišni https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

student student jezik=199214 up-front cost inicijalni trošak Cerovac 2010 vocational stručan https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

jezik=274862 vocational stručni studij https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_

course jezik=192259

vocational strukovno https://www.bib.irb.hr/1004809 higher visoko education obrazovanje vocational strukovno Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja

knowledge znanje https://www.cedefop.europa.eu/files/8092_hr.pdf vocational vještine stečene Europska komisija https://ec.europa.eu/social/vocational- skills u strukovnom skills- obrazovanju i week/sites/evsw/files/skills_week_leaflet_2018_v4_hr_0.

osposobljavanj pdf u

2. Translation

Je li refleksivnost akademskog obrazovanja u sukobu sa zanatskim vještinama? Paradoksalno je da intelektualci na sveučilištima mogu s većim zanosom govoriti o zanatskim vještinama nego o visokom obrazovanju. Umjesto iskorijenjenog skeptičkog intelektualizma,

7 dolazi do nepromišljene odanosti vještinama stečenim u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Knjige Obrtnik (The Craftsman) Richarda Sennetta i Rad za dušu (Shop Class as Soulcraft)i Matthewa Crawforda elokventni su primjeri žanra koji u Engleskoj seže sve do Ruskina.16 Doista, Richard Sennett obrtništvo definira kao „dobro obavljanje posla koje vrijedi samo po sebi“ i tako ga vješto uključuje u tradiciju slobodnih umijeća.17 Knjiga Roberta Pirsiga Zen i umjetnost održavanja motociklaii bila je popularna verzija te rasprave u mojoj mladosti.18 Iza ovog poštovanja prema zanatskim vještinama kriju se nove strepnje, posebice oko uloge bijelih muškaraca iz radničke klase budući da je broj poslova za polukvalificirane radnike sve manji, i to uglavnom poslova u proizvodnji koje su prije radili. Reći da svi oni mogu ići na fakultet nije ispravno — to je jednako kao da kažete da moraju postati liberalni intelektualci. S druge strane, ponovno se provođenje naukovanja čini puno bolje.

Ovo pitanje ima svoje korijene u filozofiji obrazovanja. John Locke i engleski empiristi smatrali su da je misao intelektualan proces u kojem je ideja utisnuta na praznu ploču uma: „Pretpostavimo onda da je um bijeli papir, neispisan, bez ikakvih ideja.iii“19 Vidjeli su jasnu razliku između takvog propozicionalnog znanja i praktičnog znanja. Ovo, naravno, nije jednako našoj ranije spomenutoj razlici između liberalnog i strukovnog; više se radi o razlici između intelekta i zanata. Međutim, ako isprepletete ove dvije distinkcije i zamislite da je sveučilište samo za liberalno, a ne za strukovno znanje i samo za propozicionalno, a ne praktično znanje, onda dobijete specifičnu i ograničenu predodžbu sveučilišta. Ako pak mislite da sveučilište takvo mora biti, onda od njega želite podalje držati velik broj ljudi jer ono očito nije za njih. No, sveučilište ne mora biti toliko ograničeno. Rousseauov je Emil drugačija slika učenja koja objedinjuje fizičko i mentalno, što može biti i intelektualno i praktično.20 Glazba je dobar primjer za to, a činjenica da je Richard Sennett učio svirati violončelo pomaže u objašnjavanju njegove rječitosti kada je u pitanju ovaj pogled na vještine — te se vrijednosti čuvaju u našim izvrsnim konzervatorijima, važnom dijelu visokog obrazovanja, od kojih su neki postali dio sveučilišta. Roger Spratt, jedan od osnivača Londonskog kraljevskog društvaiv, govorio je o vremenu „kada će ili mehaničari imati filozofske glave ili filozofi mehaničarske ruke“.21 Upoznao sam mladića za radnim stolom na Sveučilištu u Surreyu dok je izrađivao novu sofisticiranu tehnologiju koja satelitima omogućuje međusobnu komunikaciju u orbiti: nije išao na maturu (eng. A levels)v, ali sada mu se taj rad ubraja u put do stjecanja doktorata. Bio je to slikovit primjer kako suvremeno sveučilište može ukloniti te prepreke upravo onako kako je to osnivač

Londonskog kraljevskog društva i zamislio. David Hume ukazao je na snažnu poveznicu između ovih različitih disciplina: „Prednost industrije i usavršavanja u mehaničkim umijećima je u tome što se njima obično stvaraju određena poboljšanja i u slobodnim umijećima; a jedno se ne može izvesti do savršenstva bez određenog prisustva drugog. Isto vrijeme koje stvara velike filozofe i političare, ugledne generale i pjesnike obično obiluje vještim tkalcima i brodskim stolarima. Nije razumno za očekivati da će komad vunene tkanine biti obrađen do savršenstva u narodu koji nije upoznat s astronomijom ili koji zanemaruje etiku.“22

Ako postoji dobra međuovisnost akademskih i drugih vještina, onda je argument za postojanjem šireg spektra studija na sveučilištu još jači. Argument za praktično osposobljavanje na sveučilištima, nešto čemu se mnogi tradicionalisti protive, postoji već odavno. Ernest Barker, vodeći politički teoretičar i rektor King's Collegea u Londonuvi, dao je upozorenje za „veliku pogrešku brisanja granice između sveučilišta i viših strukovnih škola“.23 Veliki američki mislilac koji se bavio sveučilištima i osnivač Instituta za napredna istraživanja Sveučilišta Princeton, Abraham Flexner, požalio se na „takve izraslinevii kao što su Studij bibliotekarstva i novinarstva na University Collegeu u Londonu (nakon kojih se stječu diplome, a ne akademski stupnjeviviii), Odsjek za građanski dizajnix u Liverpoolu i automobilsko inženjerstvo u Bristolu“.24 Ova je rasprava bila posebno žustra u Njemačkoj, gdje je izrugivanje Brotstudiuma dovelo do uvjerenja da se sveučilišta moraju osloboditi za život uma, no to se pak počelo poimati kao bijeg od trenutnih moralnih i političkih izazova.25 U četvrtom smo poglavlju vidjeli kako veliki romani poput Čarobne gore Thomasa Manna ili Igre staklenih perlix Hermana Hessea prenose ovo proturječje o odvajanju od svijeta. To nije bio problem samo u Njemačkoj. Knjiga Shangri La Jamesa Hiltona, napisana u to vrijeme, opisuje mjesto skriveno na Tibetu, koje on pak uspoređuje s nečim mnogo bližim: „Pomalo me podsjeća na Oxford na kojemu sam predavao. Tamo krajolik nije tako dobar, no predmeti proučavanja često su jednako nepraktični, a iako čak ni najstariji nastavnici nisu toliko stari, čini se da svi stare na donekle sličan način.“26

U Engleskoj su se te bitke vodile na novim građanskim sveučilištima koja su, poput onoga u Birminghamu, uglavnom osnivali vodeći poduzetnici koji su željeli imati više obučenih stručnjaka u svojim gradovima. Međutim, na njima su se zapošljavali sveučilišni nastavnici iz Oxbridgea koji su imali drugačiju sliku sveučilišta. Financiranje iz državne blagajne pomoglo im je da se oslobode onoga što su zamislili lokalni poduzetnici koji su ih osnovali. Kao što smo vidjeli u prvom poglavlju, javne subvencije za istraživanja nisu bile

9 prijetnja njihovoj autonomiji, nego način da se ona omogući. Stvaranje veleučilišta bio je pokušaj Vlade da se dođe do novog načina zaštite strukovnog visokog obrazovanja izvan sveučilišta. To je natjecanje dovelo sveučilišta do toga da se uključe u „obrnuti akademski pomak1xi“ i povećaju ponudu strukovnog obrazovanja.27 Postoji čak nekoliko sveučilišta koja obrazuju i liječnike i medicinske sestre te tako obuhvaćaju velike socijalne i akademske razlike koje su jednako velike na sveučilištima kao i u ostatku britanskog društva. Međutim, postoje snažni pritisci zbog kojih te razlike ostaju izražene jer vodeća sveučilišta s većim istraživačkim kapacitetom nude medicinske fakultete, no, ako nude i studij sestrinstva, to obično znači da prihvaćaju pristupnike s nižim ocjenama, što utječe na njihov lošiji položaj na rang-listama — tako je „dobro“ sveučilište manje „dobro“ ako obrazuje i medicinske sestre i liječnike; to su zadrti učinci statusnog sustava u britanskom visokom obrazovanju. Postoji pedeset i šest engleskih sveučilišta na kojima se može studirati sestrinstvo. Dvadeset i šest sveučilišta nudi medicinske fakultete, no samo dvanaest od njih nudi studij sestrinstva. Dakle, vjerojatnije je da će neko sveučilište imati studij sestrinstva ako nema medicinski fakultet, nego ako ga ima.

Još se uvijek raspravlja o prihvatljivim sveučilišnim studijima. Jedna je bivša britanska ministrica visokog obrazovanjaxii osudila takozvane studije „Mickey Mouse“. Izraz je skovala Margaret Hodge govoreći o studijima „na kojima sadržaj možda nije toliko zahtjevan koliko bi se očekivalo i na kojima diploma sama po sebi nema veliku važnost na tržištu rada“.28 (Na Cambridgeu zaista postoji Disneyjeva katedra — no, nažalost, njezin osnivač John Disney nema nikakve veze s Waltom.) U SAD-u možete studirati na Disney Sveučilištu i dobiti pravu Mickey Mouse diplomu „zajedno s togom i ... akademskom kapom koju krasi prilično šarmantan par ušiju“.29 Usput, to je primjer onoga što se može dogoditi ako nema kontrole nad upotrebom naziva „sveučilište“. Međutim, vidio sam neke izvrsne studije „Mickey Mouse“. Za studij golfa na Sveučilištu u Birminghamu potrebne su dvije četvorke i petica, i, što je još zahtjevnije, hendikep od 4,4. To je zapravo poslovni studij usmjeren na ovaj određeni dio industrije slobodnog vremena. Na Sveučilištu Southampton Solent upoznao sam studente nautike i upravljanja pomorskom plovidbomxiii koji se školuju za rad časnika na teretnom brodu. Standardi i strogo uređenje takvih stručnih studija zaštićeni su zahtjevima poslodavaca koji trebaju diplomirane studente koji su kvalificirani i obučeni za određeni posao: strukovne organizacije mogu održavati standarde na učinkovitiji način od

1 eng. reverse academic drift — proces u kojem sveučilišta pokušavaju postati sličnija nesveučilišnim institucijama

10 klasičnih vanjskih ispitivača. Tako Kraljevska ustanova ovlaštenih geodeta Ujedinjene Kraljevine službeno priznaje sveučilišne studije geodezije i neće dopustiti da dođe do spuštanja standarda. Zapravo, stručna zakonska i regulatorna tijela30 službeno priznaju 38 posto sveučilišnih studijskih programa. Ruku na srce, „studiji Mickey Mouse“ Margaret Hodge bili su gotovo nevažni za tržište rada. Vrlo je frustrirajuće za studente ako vjeruju da ih neki studij priprema za budući posao, a na kraju ne bude tako — sjećam se ogorčenosti jednog studenta koji je započeo studij javnog zdravstva na jednom sveučilištu kada je saznao da taj studij nije valjan put do posla službenika u javnom zdravstvu.

Sve se više stručnog usavršavanja odvija na sveučilištima. Više od 40 posto sveučilišnih studenata pohađa stručne studije, poput onih srodnih medicini na kojima je više od 12 posto studenata, sedam posto je u obrazovanju i izobrazbi, a šest posto u inženjerstvu (42 posto po definiciji strukovnog obrazovanja koje je „osmišljeno tako da omogući put do određene karijere ili profesije razvijanjem potrebnih specifičnih, tehničkih vještina“).31 Tomu dodajte i 14 posto studenata koji su na poslovnom studiju i dobit ćete gotovo 60 posto studenata koji pohađaju nešto što bi se moglo smatrati „utilitarističkim“ studijima. Ako mladi žele studirati na sveučilištu zbog stjecanja više iskustva i prelaska u odraslu dob, ima smisla i da profesije onda onamo prebace usavršavanja. Kao što je pljačkaš na pitanje zašto je pljačkao banke odgovorio „Jer se tamo nalazi novac“, tako i strukovna zanimanja prelaze na sveučilišta jer se tamo nalaze pametni mladi ljudi. Također se mogu nadati da će njihovo zanimanje profitirati od izlaganja dubljem promišljanju o struci. Osim toga, model financiranja pruža velik financijski poticaj. Oduvijek mi je bilo neobično da, iako ljudi misle da je sveučilište postalo sve skuplje, istina je upravo suprotna — sveučilišta imaju mnogo bolji gotovo isključivo javan sustav financiranja putem zajmova nego gotovo bilo koji drugi oblik stjecanja stručnih kvalifikacija bez inicijalnih troškova. Kako to da kad se namjestite u svoje sjedalo u zrakoplovu British Airwaysa čujete kapetana koji se zove Jeremy i zvuči kao da je član lokalnog golf kluba? To je zato što je osposobljavanje za profesionalnog pilota studij koji se mora platiti i nije dostupan na sveučilištu.32 I scenska je umjetnost u ovoj dilemi. Oni smatraju da put do njih ne bi trebao biti isključivo sveučilišni studij — trebao bi postojati način da netko postane glumac putem strukovnog obrazovanja, odnosno bez odlaska na sveučilište. Međutim, kao i u mnogim drugim zvanjima, potrebna je određena izobrazba prije samog zaposlenja, tako da naukovanje vjerojatno nije opcija za njih. Nastavljaju se kretati u pravcu sveučilišta.

3. Sources

Academic Excellence Scholarships. Aberystwyth University. https://www.aber.ac.uk/en/media/departmental/undergrad/scholarships/Equivalent- Qualifications-to-AAA-2019.pdf Accessed on 18 June 2020.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, https://www.asoo.hr/default.aspx?id=3725. Accessed 18 June 2020.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje. https://www.azvo.hr/hr/. Accessed 18 June 2020.

Bilinić Zubak, Jasna. Englesko-hrvatski, hrvatsko-engleski univerzalni rječnik. Mozaik knjiga, 2005.

Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Nakladni zavod Globus, 2005.

Cerovac, Mladen. Rječnik pojmova prava i politike tržišnog natjecanja i srodnih područja. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. 2010, http://www.aztn.hr/komunikacija/glosar/. Accessed 18 June 2020.

Collins Dictionary. Collins 2018, https://www.collinsdictionary.com. Accessed 18 June 2020.

English Language Studies. University of South Australia, https://study.unisa.edu.au/english- language-studies/. Accessed 18 June 2020.

EUR-Lex. Ured za publikacije Europske unije, eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr. Accessed 18 June 2020.

Europski tjedan vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Europska komisija, https://ec.europa.eu/social/vocational-skills- week/sites/evsw/files/skills_week_leaflet_2018_v4_hr_0.pdf. Accessed 18 June 2020.

Faculty of Maritime Studies. University of Rijeka, https://www.pfri.uniri.hr/web/en/index.php. Accessed 18 June 2020.

Hesse, Herman. Igra staklenim perlama. Translated by Vera Čičin-Šain, Zagrebačka naklada, 2006.

Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. SRCE, hrcak.srce.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://www.enciklopedija.hr/. Accessed 18 June 2020.

Hrvatska obrtnička komora. https://www.hok.hr/obrazovanje/strukovno-obrazovanje-za- programe-vezanih-obrta/help-desk-linija-za-naukovanje, Accessed 18 June 2020.

Hrvatska znanstvena bibliografija. Institut Ruđer Bošković, bib.irb.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatski jezični portal. Znanje, hjp.znanje.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatski pravopis. http://pravopis.hr/. Accessed 18 June 2020.

IATE - InterActive Terminology for Europe, http://iate.europa.eu/SearchByQuery.do. Accessed 18 June 2020.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ihjj.hr/. Accessed 18 June 2020.

Mann, Thomas. Čarobna gora. Translated by Zlatko Crnković. Školska Knjiga, Svezak 1, 1994.

Merriam-Webster’s Online Dictionary. Merriam-Webster Incorporated 2018, https://www.merriam-webster.com/. Accessed 18 June 2020.

Narodne novine. Službeni list Republike Hrvatske. https://narodne-novine.nn.hr/search.aspx. Accesed 18 June 2020.

Online Collocation Dictionary. Online Collocation Dictionary, http://www.freecollocation.com/. Accessed 18 June 2020.

Oxford Dictionaries. Oxford, www.oxforddictionaries.com /. Accessed 18 June 2020.

Pirsig, Robert M. Zen i umjetnost održavanja motocikla. Translated by Mate Maras, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2005.

Pravosudna akademija. https://www.pak.hr/eng/professional-training-programmes-18.html. Accessed 18 June 2020.

Prijić-Samaržija, Snježana, and Gavran Miloš, Ana. Antička i novovjekovna epistemologija. Naklada Jesenski i Turk. 2011, https://www.bib.irb.hr/547353. Accessed 18 June 2020.

Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, proleksis.lzmk.hr/. Accessed 18 June 2020.

Srce – Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu. https://moodle.srce.hr/eportfolio/view/view.php?id=8573, Accessed 18 June 2020.

Stalno stručno usavršavanje u Njemačkoj, Irskoj i Velikoj Britaniji. Razred arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, 2006.

STRUNA – Hrvatsko strukovno nazivlje. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, http://struna.ihjj.hr/. Accessed 18 June 2020.

The Department of Civic Design. University of Liverpool, https://www.liverpool.ac.uk/aesop2009/CivicDesign.htm. Accessed 18 June 2020.

TVETipedia Glossary. UNESCO-UNEVOC International Centre, https://unevoc.unesco.org/home/TVETipedia+Glossary/lang=en/filt=all/id=70. Accessed 18 June 2020.

U fokusu – Strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Hrvatska. Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja, https://www.cedefop.europa.eu/files/8092_hr.pdf. Accessed 18 June 2020.

Ured za publikacije Europske unije. https://op.europa.eu/hr/home. Accessed 18 June 2020.

Veleučilište u Rijeci. https://www.veleri.hr/?q=node/1990. Accessed 18 June 2020.

Translation 2

Johnson, Roger. "Victory and Identity. The end of the Cold War in American imagination." United States Foreign Policy and National Identity in the 21st Century. Edited by Kenneth Christie, Routledge, 2008, pp. 6-9.

1. Glossary of terms

EN HR Source administration administracija https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1866037004/1

American američki https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=5024

American cause američki cilj translator's coinage

American history američka povijest https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=232265

American identity američki identitet https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=36427

American myth američki mit https://www.bib.irb.hr/494030

Americanism amerikanizam https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id

=2226 army vojska https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1868379441/1 coexistence koegzistencija https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=280142

Cold War hladni rat https://proleksis.lzmk.hr/26704/ communist komunistički https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=144641

Confederacy Konfederacija https://proleksis.lzmk.hr/32086/ conflict sukob Priručnik za prevođenje pravnih propisa RH na

engleski jezik

Congress Kongres https://proleksis.lzmk.hr/32114/ declaration proglašenje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=275820 defeat poraz https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=345128

defense secretary državni tajnik za https://proleksis.lzmk.hr/52823/ obranu demobilization demobilizacija https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=275624 destruction uništenje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=4879 extremist ekstremist Bujas 2005 foreign stran https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1869716371/1 forerunner prethodnik Bujas 2005 freedom sloboda https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1870058321/1

government official državni dužnosnik https://www.bib.irb.hr/692138 hostility neprijateljstvo https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1869811203/1 internationalist internacionalist Bujas 2005 leader vođa https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=223279 liberate osloboditi Bujas 2005 military vojni https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=11260 military defeat vojni poraz https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=166909 military force vojna sila https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=5023 military triumph vojni trijumf https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=251814 narrative narativ https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=149957 national purpose nacionalna svrha https://www.schiller-

institut.de/hrvatski/proracun2.htm

Nazi Germany nacistička https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

Njemačka d_clanak_jezik=136167 negotiation pregovori https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1868573116/1 nuclear destruction nuklearno razaranje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

(uništenje) d_clanak_jezik=139388 nuclear nuklearni translator's coinage triumphalism trijumfalizam nuclear war nuklearni rat https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=275740 opponent protivnik https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=96420 peace mir https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1870473839/1 policy politika Priručnik za prevođenje pravnih propisa RH na engleski jezik politics politika https://eur-lex.europa.eu/legal- content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A62012TJ03

17 presidency predsjednički Bujas 2005 mandat president predsjednik Priručnik za prevođenje pravnih propisa RH na engleski jezik presidential bid predsjednička https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

kandidatura d_clanak_jezik=32878 reconciliation pomirenje https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1870454072/1

Red Army Crvena armija https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=162270 reform reforma https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1869831082/1 regional identity regionalni identitet https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=61120

Republic Republika Priručnik za prevođenje pravnih propisa RH na engleski jezik revolution revolucija https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1869508681/1 rhetoric govor https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=113394 rhetoric diskurs https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=36427 satellite satelit https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=196643 senator senator https://eur-lex.europa.eu/legal- content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32017H15

20&from=ES

Slavic-American Amerikanac translator's coinage slavenskog

porijekla soldier vojnik https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=342872

Soviet Union Sovjetski Savez https://proleksis.lzmk.hr/907/ spokesman glasnogovornik https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1866025088/1 strategy strategija https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1864843154/1 summit sastanak na vrhu https://eur-lex.europa.eu/legal- content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52013D

C0923&from=LV surrender predaja https://iate.europa.eu/search/standard/result/159

1868610400/1 treaty ugovor http://www.mvep.hr/files/file/prirucnici/prirucn

ik_za_prevodenje_pravnih_propisa_RH.pdf triumph pobjeda https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=56205 troop vojna jedinica Bujas 2005 universal revolution univerzalna https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

revolucija d_clanak_jezik=315319

US military američka vojska https://vijesti.hrt.hr/571808/americke-snage-

najavile-povlacenje-iz-iraka utopian utopijski https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=205097 victory pobjeda https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=110629 victory parade parada pobjede https://hr.rbth.com/lifestyle/84491-parada-

pobjede-u-moskvi-2019

19 weapons build-up nagomilavanje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

oružja d_clanak_jezik=267452

western vestern https://proleksis.lzmk.hr/54833/ win pobijediti https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=70822 withdrawal povlačenje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&i

d_clanak_jezik=162270

2. Translation

Goldwater je zahtijevao službeno proglašenje politike pobjede u „komunističkom ratu“ koju je Fulbright odbacio, proglasivši je „pobuđujućim pojmom romantična prizvuka“. Goldwateru je takav odgovor bio „zapanjujuć“:

Sumnjam da je bilo koji američki senator ili državni dužnosnik – ikada prije u povijesti naše Republike – bio pozvan zalagati se za pobjedu u sukobu u kojem je na kocki sve što Sjedinjene Američke Države predstavljaju ili su ikada prije predstavljale.9

Potencijalnom je budućem predsjednikuxiv bilo jasno da je njegovo inzistiranje na pobjedi u skladu s američkom poviješću i da time brani američki cilj. Fulbright, kojeg je okarakterizirao kao sanjara i utopijskog internacionalista, bio je u sukobu s američkim identitetom.

Međutim, iako su Goldwaterovi prigovori zbilja značajno odjeknuli među nekim Amerikancima, njegovo zalaganje za pobjedu i njegova tvrdnja o američkom identitetu nisu mu uspjeli donijeti predsjednički mandat. Unatoč inzistiranju da je njegova strategija osmišljena za sprječavanje nuklearnog rata, ideja ustrajanja u pobjedi bila je preusko (i previše očito) povezana s vojnim trijumfom. Goldwatera su protivnici doživljavali i prikazivali kao opasnog ekstremista koji bi svijet doveo do nuklearnog uništenja. Osim toga, neki, poput Martina Luthera Kinga i Pata Browna, izričito su povezivali njegovu politiku s politikom nacističke Njemačke, čime su narušavali njegov dotadašnji status glasa istinskog amerikanizma.10 Dok je planirao svoju predsjedničku kandidaturu 1980., Ronald Reagan poveo se za svojim prethodnikom u izravnoj viziji strategije hladnog rata: „mi pobjeđujemo, a oni gube.“11 To je opet izazvalo zabrinutost i optuživanje koje je dolazilo od onih koji su se

20 bojali nuklearnog trijumfalizma unatoč Reaganovim uvjeravanjima da se „nuklearni rat ne može pobijediti i da se nikada ne smije voditi“12 te onih neumirenih tijekom ranih godina njegovog upravljanja državom zbog velikog nagomilavanja oružja i zbog toga što se činilo da SAD planira voditi i dobiti nuklearni rat. Zabrinutost zbog takvih planova nije se umanjila nakon što je glasnogovornik Ministarstva obranexv umirivao javnost rekavši da „ako ima dovoljno lopata, svi će preživjetixvi.“13

Do Reaganovog dolaska na mjesto predsjednika ideja je američke pobjede postala još potrebnija kao posljedica vojnog poraza u Vijetnamu. Prethodni su porazi u američkoj povijesti postali dio većih narativa kao „pokretački preludij za pobjedu“14, poput bitke za utvrdu Alamo ili napada na Pearl Harbourxvii, ili u slučaju bivše Konfederacije, kao osnova za poseban regionalni identitet. Međutim, povlačenje i poraz u dugom, razarajućem i pogubnom ratu u Vijetnamu doveo je u pitanje američki identitet preokretom tradicionalnih pretpostavki o američkoj pobjedi – o njezinoj neizbježnosti i zasluženosti. U Hollywoodu, gdje su vesterni i ratni filmovi bili gotovo primarna artikulacija tradicionalnih pobjedničkih narativa u SAD-u, iskustvo rata značajno je izmijenilo takve popularne mitove. Film Zelene beretke (1968) Johna Waynea pokazao se jedinim izuzećem u žanru filmova o Vijetnamskom ratu u kojima pobjeda nije bila dio iskustva, a u mnogim slučajevima ni svrha vojnika koje su prikazivali – bila je to izravna suprotnost ratnim filmovima koji su se prikazivali u američkim kinima tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Kao glavno vojno iskustvo hladnog rata, Vijetnam nije pružio jamstvo tradicionalne pobjede kojim bi se ublažila sumorna neizvjesnost zajamčenog uzajamnog uništenja. To je imalo dubok i dobro istražen utjecaj na američki identitet, bilo da je izražen u kontroverzno netrijumfalnom Spomeniku veteranima Vijetnamskog rataxviii ili u bojažljivoj upotrebi vojne sile Reaganove administracije – suzdržano i oprezno kao u Libanonu ili ciljano i slavljenički kao u Grenadi.

Odgovor na pobjedu

Opći nedostatak vjere u pobjedu tijekom hladnog rata, kada se identitet nije vrtio oko zajedničke potrebe za ostvarenjem trijumfa, nego oko prihvaćanja vječnosti hladnog rata ili barem Sovjetskog Saveza, doveo je do iznenađenja i neizvjesnosti nakon ostvarenja pobjede. Nekolicina je Amerikanaca, osobito onih na vodećim položajima, očekivala miran i konačan završetak sve dok do njega nije došlo. Pobjeda ne samo da je pokrenula ponovnu procjenu nacionalne svrhe, nego je izazvala i preispitivanje pretpostavki o sukobu u cjelini i načinu na koji je on definirao SAD. Razdoblje je pobjede, od kraja Reaganova predsjedništva do raspada Sovjetskog Saveza krajem 1991., odjeknulo tim pitanjima dok su vođe, stručnjaci i

21 komentatori iz cijele nacije pokušavali na njih dati odgovor. Rezultat ovih rasprava, blistavo izvješće Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir iz 1992., Promjena smjera (Changing Our Ways)xix, bilo je osvrt na posebnosti kraja hladnog rata koji „niti jedan član“ nije predvidio:

A ipak, naša je pobjeda paradoksalna. Nije bilo Dana pobjede nad komunizmom, ni konfeta, ni stranaca koji se ljube na ulici. Doista, prošlo je mnogo vremena otkad se Amerika osjećala toliko nesigurno u samu sebe i svoj sljedeći korak. Dok Amerikanci gledaju prema inozemstvu, naša je euforija zbog urušenog Berlinskog zida ustupila mjesto shvaćanju koliko će nadolazeći izazovi biti složeni.15

Sukob je završio nizom neobičnih, povremenih događaja u kojima američka vojska nije sudjelovala i pritom nije porazila nijednu vojsku niti oslobodila ijedan grad. Nije bilo pregovora o predaji ni bilo kakve demobilizacije kojom bi se potaknule parade pobjede zbog povratka vojnika. Amerikanci nisu imali sredstava za sudjelovanje u pobjedi i samo su je mogli promatrati putem svojih televizijskih prijamnika i tiskanih medija. Brzo uslijedjele i uzastopne revolucije u Istočnoj Europi pružile su niz slika, od kojih je najistaknutiji bio Berlinski zid, uništen i suvišan u studenom 1989. godine. Kroz te su slike Amerikanci mogli neizravno slaviti euforičnu pobjedu koja još uvijek nije promijenila njihovu situaciju. Iako bi se takvi rezultati mogli protumačiti kao američka dostignuća, moglo ih se doživljavati samo kao strane događaje i, s koliko god ih se veselja prihvaćalo, nisu pružali temelj za slavlje ili razrješenje američkog identiteta. Početkom 1990. povjesničar Daniel Boorstin predložio je povijesni model američkih reakcija na revolucije u inozemstvu koji opisuje proces pretvaranja euforije u zgražanje. Ukazivao je na oprez prema pretjeranom optimizmu kritiziranjem „našeg naivnog vjerovanja da će se svi ljudi ponašati poput Amerikanaca“ i naglašavanjem strane neameričke prirode trenutnih događaja.16

Ulice Istočne Europe nisu bile jedina pozornica na kojoj su Amerikanci mogli gledati razvoj pobjede. Svjetska pozornica također je privlačila pozornost jer su vođe Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza putovali i susretali se diljem svijeta, ubrzavajući time ublažavanje neprijateljstava, kako simboličnih tako i stvarnih. Gorbačovljev posjet Washingtonu 1987. i Reaganov Moskvi 1988. godine bili su snažni pokazatelji promjene odnosa između nacija tih dvaju vođa, a plod sastanka na vrhu održanog u Moskvi, Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometaxx, bio je dokaz te promjene. Dok je bio u Moskvi, Reagan je imao priliku razgovarati sa studentima Moskovskog državnog sveučilišta i

22 iskoristio ju je za propovijedanje o načelima američke nacije i njezinim obilježjima. Naglasio je elan i uspjeh SAD-a i rekao da korijeni toga leže u predanosti slobodi koju Amerikanci njeguju, vođeni svojom poviješću i religijom. Reagan je među mladim Sovjetima promicao američki identitet i ponudio im ga, čak ga je i spojio sa sovjetskim identitetom naglašavanjem rodne povezanosti Amerikanaca slavenskog porijeklaxxi, opisivanjem američkog tehnološkog napretka kao univerzalne revolucije i citiranjem filma Butch Cassidy i Sundance Kid u istoj rečenici s Dostojevskim, Pasternakom i ruskim narodnim pjesmama. Reagan je predstavio netrijumfalne, pomirljive Sjedinjene Američke Države: „Amerikanci se uvijek žele sprijateljiti sa starim suparnicima.“17

Slično je tome, na sastanku na vrhu održanom na Malti sljedeće godine, George H. W. Bush koristio jezik pomirenja opet izražen u odnosu na američko iskustvo. Bush je američko- sovjetski sukob definirao u odnosu na Američki građanski rat, dosljedno dozivajući u pamet Lincolnove riječi i ukazujući na bratstvo između prethodno nepomirljivih neprijatelja dok sjede za stolom u mirovnim pregovorimaxxii. To je naglašavalo ideju rata koji završava ponovnim spajanjem i zajedničkom budućnošću; međutim, također je nagovještavalo američku pobjedu nad zastarjelim, nemoralnim i neusklađenim sustavom. Osim toga, Bush je svojim govorima projicirao „uvjerenje da međunarodni mir i stabilnost zahtijevaju širenje američkih vrijednosti i trajnu američku snagu te da američko iskustvo može objasniti promjene drugdje u svijetu i ponuditi model za njihovu buduću stabilizaciju.“18 Imajući kraj u vidu, američki su čelnici izbjegavali otvorene izjave o pobjedi, ali time što su o miru i pomirenju govorili u okviru američkih vrijednosti i američkih mitova implicirali su trijumf američkog identiteta.

Iako je predsjednički diskursxxiii nagovještavao mir, hladni je rat i dalje ograničavao shvaćanja i sprječavao neposrednu sigurnost konačne pobjede. Sastanci na vrhu poput onih na Malti ili u Moskvi bili su tradicionalni dijelovi okvira hladnog rata, a Bush nije bio prvi predsjednik koji je govorio o miru i suživotu. Čak i dok su sovjetski sateliti uzmicali i dok se Crvena armija povlačila iz Afganistana, neki su iz Busheve administracije sumnjali u Gorbačova i njegove reforme, bilo da su mislili da su neiskrene ili da uopće neće uspjeti i da će se normalni uvjeti vratiti. Dick Cheney, američki državni tajnik za obranuxxiv, izgrdio je optimiste u Kongresu koji bi „dali svoje kapute prvog sunčanog dana u siječnju“19, dok je njegov kabinet u prvim mjesecima djelovanja izradio pregled dugoročne strategije kojom je predviđena potreba za suzbijanjem agresivnog i ekspanzivnog Sovjetskog Saveza tijekom narednih osam godina.

9. Barry Goldwater, Why Not Victory? A Fresh Look at American Foreign Policy, str. 104–6.

10. Powers, nav.dj., str. 316.

11. Peter Schweizer, Reagan’s War: The Epic Story of his Forty-Year Struggle and Final Triumph over Communism, str. 106.

12. Ronald W. Reagan, „Radio Address to the Nation on Nuclear Weapons“, govor održan u travnju 1982. godine.

13. Michael Schaller, Reckoning with Reagan, str. 130.

14. Englehardt, Victory Culture, str. 4.

15. Komisija međunarodne Carnegijeve zaklade, Changing Our Ways, str. 2.

16. Daniel Boorstin, „A timetable for revolution-watching“, U.S. News & World Report, 5. veljače 1990., str. 47.

17. Ronald W. Reagan, „Remarks and a question-and-answer session with the students and faculty at Moscow State University“, govor održan u svibnju 1988. godine.

18. Siobhán McEvoy-Levy, American Exceptionalism and US Foreign Policy, str. 57–60.

19. Gloria Borger, „The politician at the Pentagon“, U.S. News and World Report, 2. listopad 1989, str. 25.

3. Sources

Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Nakladni zavod Globus, 2005.

Collins Dictionary. Collins 2018, https://www.collinsdictionary.com. Accessed 18 June 2020.

Encyclopaedia Britannica, https://www.britannica.com/, Accessed 18 June 2020.

EUR-Lex. Ured za publikacije Europske unije, eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr. Accessed 18 June 2020.

Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. SRCE, hrcak.srce.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://www.enciklopedija.hr/. Accessed 18 June 2020.

Hrvatska znanstvena bibliografija. Institut Ruđer Bošković, bib.irb.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatski jezični portal. Znanje, hjp.znanje.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatski pravopis. http://pravopis.hr/. Accessed 18 June 2020.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ihjj.hr/. Accessed 18 June 2020.

Klein, Joe. „Unthinkable Chitchat”. The New York Times, 1982, https://www.nytimes.com/1982/11/28/books/unthinkable-chitchat.html. Accessed 18 June 2020.

Landsbergis, Gabrielius. „Izvješće o stanju odnosa između EU-a i Rusije“. Europski Parlament, 2015, https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-8-2015- 0162_HR.html. Accessed 18 June 2020.

LaRouche, Lyndon H. „Zaboravljeno umijeće kapitalnog proračuna“. Schiller-Institut Vereinigung für Staatskunst e.V. https://www.schiller-institut.de/hrvatski/proracun2.htm. Accessed 18 June 2020.

Merriam-Webster’s Online Dictionary. Merriam-Webster Incorporated 2018, https://www.merriam-webster.com/. Accessed 18 June 2020.

Online Collocation Dictionary. Online Collocation Dictionary, http://www.freecollocation.com/. Accessed 18 June 2020.

Oxford Dictionaries. Oxford, www.oxforddictionaries.com /. Accessed 18 June 2020.

Russia Beyond. “Parada Pobjede u Moskvi 2019.”. https://hr.rbth.com/lifestyle/84491-parada- pobjede-u-moskvi-2019, Accessed 18 June 2020.

Priručnik za prevođenje pravnih propisa Republike Hrvatske na engleski jezik. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Zagreb, 2006.

Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, proleksis.lzmk.hr/. Accessed 18 June 2020.

STRUNA – Hrvatsko strukovno nazivlje. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, http://struna.ihjj.hr/. Accessed 18 June 2020.

Vallet Pascal. „Peace Table”. United Nations International School, https://www.unis.org/juniorschool/peace-table. Accessed 18 June 2020.

Translation 3

Smokowski, Paul R. and Evans, Caroline B. R. Bullying and Victimization Across the Lifespan. Playground Politics and Power. Springer Nature Switzerland AG, 2019, pp. 4- 7.

1. Glossary of terms

EN HR Source

abuse zlostavljati https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=25367

adolescent adolescent https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=30843

age dob https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123728

aggressive act agresivni čin https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=236101

argument prepirka https://www.bib.irb.hr/513138

boy dječak https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123197

bullying dinamika https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=121681 dynamic vršnjačkog nasilja bullying radar radar za translator's coinage prepoznavanje vršnjačkog nasilja

CDC Američki http://struna.ihjj.hr/naziv/centar-za-kontrolu-i-prevenciju-bolesti/40910/ Centar za kontrolu i prevenciju bolesti

conduct poremećaj https://www.bib.irb.hr/896837 disorder ponašanja

conflict sukob https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=299733

cruelty okrutnost https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31539

death smrt https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=125025 desensitize desenzibilizirati Cybermed https://www.cybermed.hr/clanci/nove_spoznaje_o_desenzibilizaciji_na_antibiotike_kemoterapeutike_i_bioloske_lijekove

27 desirable poželjan https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=260940

deviant devijantno https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=30834 behavior ponašanje

dimension of dimenzija moći https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=7742 power

distress nelagoda https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=289246

eating disorder poremećaj https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=112744 prehrane

economic stress ekonomski stres https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31309

exclusion isključivanje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=93278 expel izbaciti Bujas 2005

family obitelj http://struna.ihjj.hr/naziv/obitelj/24810/#naziv

family obiteljski odnos https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=138089 relationship

friend prijatelj https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=167029

girl djevojčica https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123197

group skupina https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=17718

grow up odrasti https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=89359 hassle gnjaviti Bujas 2005 hazing šikaniranje kao translator's coinage dio procesa inicijacije

high school srednja škola https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=89810

hostile neprijateljski https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58475

hypersensitivity preosjetljivost https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=159013

ignore ignorirati https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=251499

impulse control kontrola https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=193809 impulsa

incite potaknuti https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=340618

income dohodovna https://iate.europa.eu/search/standard/result/1589368084903/1 inequality nejednakost

infection infekcija https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=187308

intense intenzivan https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282766

28 intent to harm namjera da se Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. nanese šteta Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Zagreb, 2004.

interaction interakcija https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123718

interpersonal međuljudski https://www.bib.irb.hr/317630 conflict sukob

intervention intervencijski https://www.bib.irb.hr/941667 program program intimidate zastrašiti Bujas 2005

injury ozljeda https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282610

kill ubiti https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=32890

life span životni vijek https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=265587

manipulate manipulirati https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=28072

mental health poremećaj https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=293801 disorder mentalnog zdravlja mislabel pogrešno Grbavac, Ivana. „Prof. Valentina Kolek: etiketirati Disleksija nije prepreka uspjehu!“ ordinacija.hr, 2009. http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/preventiva/prof-valentina-kolek-disleksija-nije-prepreka-uspjehu/ Accessed 18 June 2020.

neighborhood kohezija u https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=254576 cohesion susjedstvu

normative normativan https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=19419 one-time event jednokratan https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=149834 događaj

parent-child odnos između https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123714 relationship roditelja i djeteta peer behavior ponašanje Šincek, Daniela. Doprinos teorije prisile razumijevanju vršnjaka delinkventnog ponašanja mladih. Repository of Josip Juraj Strossmayer, University of Osijek, 2007, https://repozitorij.unios.hr/en/islandora/object/ffos%3A2129. Accessed 18 June 2020.

perpetration počinjenje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=118072

29 perpetrator risk počiniteljev translator's coinage factor for čimbenik rizika violence za nasilje

physical fizička snaga https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=238601 strength

policy maker oblikovatelj https://iate.europa.eu/search/standard/result/1589369425699/1 politika

popular popularan https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=140354

popularity popularnost https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=82275

post-traumatic posttraumatski https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=25486 stress disorder stresni poremećaj

poverty siromaštvo https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=133667 power neravnopravan Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. imbalance odnos snaga Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Zagreb, 2004.

power odnos moći https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=334470 relationship

practitioner stručnjak https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=174983

preschool predškola https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=179528 prevalence rate stopa Gazdek, Davorka. Trend navike pušenja u zdravstvenim ustanovama prevalencije Koprivničko-križevačke županije i politika kontrole pušenja - komparativna studija: 1998.-2011. Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, Koprivnica, 2012. http://www.zzjz-kkz.hr/dokumenti/Trend_navike_pusenja.pdf

principal ravnatelj https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=182032

psychological psihološka šteta https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:62014CC0350&from=IT harm

rate stopa https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41561

react reagirati https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=192454

repetition ponavljanje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=154303

rick factor for čimbenik rizika https://www.bib.irb.hr/637620 violence za nasilje

30 risk factor čimbenik rizika https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=322075

rite of passage obred prijelaza http://struna.ihjj.hr/naziv/obred-prijelaza/23719/#naziv

rumor širenje glasina https://www.bib.irb.hr/1015151 spreading

scar ožiljak https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=281066 school djelatnici škole http://europski-fondovi.eu/content/corporate-volunteering-bridge-between-world-work-and-schools-training-schools-

personnel leaders

senior maturant http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search

sensitive osjetljiv https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33025

SES SES https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=154303

sexually spolno https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24622 transmitted prenosiva disease bolest

sibling sestra https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123726

sibling brat https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=123726

social context društveni https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=305335 kontekst

social power društvena moć https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175520

societal stressor socijalni stresor https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58387

socioeconomic socioekonomski https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=154303 status status

standardize standardizirati https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=25547

substance use uporaba https://www.bib.irb.hr/836168 sredstava ovisnosti

survey istraživanje https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=188482

temperament temperament https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175114

tolerate tolerirati https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=169572 underclassman učenik nižih Bujas 2005 razreda

weak slab https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=171752 withdraw povući se Bujas 2005

2. Translation

Jasno je da postoje skupine počinitelja koji manipuliraju, uznemiravaju i zlostavljaju osobe iz različitih društvenih konteksta. Postoje i žrtve koje su doživjele neki oblik zlostavljanja u različito vrijeme tijekom životnog vijeka. Još je više osoba koje svjedoče ovim činovima i viktimizaciji s različitih udaljenosti tako da reagiraju na njih ili se povlače — svatko ima neku ulogu u dinamici vršnjačkog nasilja.

Različiti oblici nasilja imaju slične čimbenike rizika za počinitelje i slične posljedice za žrtve, čime se različiti oblici nasilja dodatno povezuju. Počiniteljevi čimbenici rizika za nasiljexxv obuhvaćaju njegovu cjelokupnu okolinu i uključuju pojedinačne, obiteljske, vršnjačke, školske i kulturne čimbenike te čimbenike zajednice. Čimbenici rizika za nasilje mogu biti različiti: individualni temperament (npr. ljutnja, smanjena kontrola impulsa, uporaba sredstava ovisnosti, gledanje na svijet kao na neprijateljsko mjesto), obiteljski odnosi (npr. visoka razina sukoba, loši odnosi između roditelja i djeteta, ekonomski stres), devijantno ponašanje vršnjaka, obilježja zajednice (npr. nepovoljno susjedstvo, nasilje u susjedstvu, niska kohezija u susjedstvu) i socijalni stresori (npr. dohodovna nejednakost, visoka stopa siromaštva; Foshee i sur. 2015; Sumner i sur. 2015). Što se tiče posljedica, nasilna viktimizacija, bez obzira na oblik, može rezultirati višestrukim negativnim ishodima, uključujući ozljede, spolno prenosive bolesti i infekcije, poremećaje mentalnog zdravlja (npr. depresiju, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaj ponašanja), poremećaje prehrane, uporabu sredstava ovisnosti, suicidalnost i smrt (Američki Odsjek za prevenciju nasiljaxxvi 2016.; pregled vidi u Sumner i sur. 2015).

S obzirom na višestruku povezanost različitih oblika nasilja, početak je suradnje među istraživačima ključan. Suradnja će istraživačima omogućiti stvaranje sveobuhvatnih i funkcionalnih intervencijskih programa. Jedan je od mogućih načina širenja suradnje stvaranje zajedničkog okvira kroz koji istraživači, stručnjacixxvii, oblikovatelji politika i svi zainteresirani građani mogu promatrati i razumjeti nasilje. Koristit ćemo dinamiku vršnjačkog nasilja kao okvir kroz koji ćemo promatrati i razumjeti različite oblike nasilja u različitim dobnim skupinama i fazama razvoja te u različitim kontekstima. Primjena dinamike vršnjačkog nasilja na različite oblike nasilja pruža detaljno razumijevanje odnosa moći svojstvenih nasilnom ponašanju, pružajući nov i inovativan način gledanja na nasilje tijekom čitavog životnog vijeka.

1.1 Definicija vršnjačkog nasilja

„Na primjeru prepoznajem o čemu se radixxviii.“ Ove je riječi izrekao Potter Stewart, sudac američkog Vrhovnog suda, o slučaju Jacobellis protiv Ohija 1964. godine. Ova je rečenica postala gotovo uobičajen izraz kojim se pokušava definirati nešto subjektivno što nema jasnu definiciju. Mnogi djelatnici škole, roditelji i mladi koriste ovaj pristup kada je u pitanju prepoznavanje vršnjačkog nasilja pa se, kao rezultat toga, neko ponašanje često pogrešno etiketira kao vršnjačko nasilje. Određena je količina agresije i sukoba normativna. To ne znači da takvo ponašanje treba tolerirati ili da se počiniteljima treba progledati kroz prste, no djeca i adolescenti ulaze u sukobe i prepirke te su ponekad zlobni jedni prema drugima. Namjerno izostavljanje iz grupe ili guranje na igralištu koje se dogodilo jednom ili dva puta, iako neugodno, ne predstavlja vršnjačko nasilje. Međutim, ta se izolirana ponašanja često pogrešno etiketiraju kao vršnjačko nasilje, posebno među odraslima (npr. roditelji, djelatnici škole) koji su i sami doživjeli vršnjačko nasiljexxix u djetinjstvu. Primjer Josea i Ernieja na predškolskom toboganu završio je vrlo loše — Ernie je slomio ruku, a Jose je izbačen iz predškole. Taj događaj i intenzivne prepirke odraslih uključenih u tu situaciju odredit će velik dio njihovog djetinjstva. No to nije bilo vršnjačko nasilje. Bila je to loša odluka jednog predškolca u kombinaciji s neodgovarajućim korištenjem fizičke sile.

Vršnjačko nasilje često ostavlja trajne ožiljke i rezultira preosjetljivošću ili razvijanjem radara za prepoznavanje vršnjačkog nasiljaxxx. Odrasli koji su doživjeli vršnjačko nasilje u djetinjstvu mogu biti preosjetljivi na takav oblik nasilja zbog čega burno reagiraju na bilo koji oblik međuljudskih sukoba kojem svjedoče. Ova sklonost etiketiranju manjih agresivnih interakcija kao vršnjačko nasilje može biti posebno snažna kod roditelja koji vide ili čuju da netko u školi gnjavi njihovo dijete, pogotovo ako je roditelj bio žrtva vršnjačkog nasilja. Stoga, kada dijete dođe kući i kaže da su ga gurnuli na igralištu ili da su ga namjerno isključili iz društva za vrijeme ručka, roditelji često odjure u školu, zahtijevaju sastanak s ravnateljem i prijave da im je dijete žrtva vršnjačkog nasilja. Zapravo, njihovo je dijete doživjelo jednu od bolnih i neugodnih stvarnosti odrastanja. Ako se, međutim, guranje ili isključivanje nastavi iz dana u dan, proglašavanje takvog ponašanja vršnjačkim nasiljem i zahtijevanje intervencije škole svakako su opravdani.

S druge strane, ovisno o tome kako roditelji i djelatnici škole zamišljaju i definiraju vršnjačko nasilje, moglo bi doći do izostanka intervencije odraslih kada su u pitanju ponašanja koja zapravo predstavljaju vršnjačko nasilje, posebno u slučaju prikrivenih oblika takvog nasilja kao što su širenje glasina ili vršnjačko nasilje putem interneta. Ako su odrasli desenzibilizirani na vršnjačko nasilje ili vjeruju da ono predstavlja obred prijelaza u život

33 odraslihxxxi ili normalan dio odrastanja, vjerojatno ga neće prepoznati niti kada se događa točno ispred njih ili će ga možda i prepoznati, ali neće intervenirati. Neki odrasli koji su doživjeli vršnjačko nasilje u djetinjstvu, umjesto da postanu preosjetljivi na njega, možda vjeruju da je ono normalan dio života i da pomaže djeci da očvrsnu. Neki odrasli smatraju da djeca trebaju samostalno rješavati sukobe i zbog toga odlučuju ne intervenirati. Prikriveni oblici vršnjačkog nasilja poput pogrdnih pogleda, došaptavanja glasina ili zlobnih SMS poruka lako se provlače pokraj odraslih, a nedostatak njihove reakcije jednostavno može biti posljedica neznanja da je uopće došlo do vršnjačkog nasilja. Također, vršnjačko je nasilje teško definirati i prepoznati jer ovisi o reakcijama i tumačenjima žrtve. Zaključak glasi: oslanjanje na rečenicu „Na primjeru prepoznajem o čemu se radi“ prilikom definiranja situacija vršnjačkog nasilja previše je subjektivno i dovodi do toga da ih ljudi pogrešno identificiraju ili ignoriraju, ili ne interveniraju kada je intervencija potrebna i opravdana. Iz toga proizlazi da postoji potreba za standardiziranom i široko prihvaćenom definicijom vršnjačkog nasilja.

Međutim, problemi se javljaju jer istraživači, stručnjaci i oblikovatelji politika vršnjačko nasilje često definiraju na različite načine. Zapravo, tri američka nacionalna istraživanja o vršnjačkom nasilju daju pomalo različite definicije tog nasilja (o stopama prevalencije vidi odjeljak 1.4). Budući da istraživači koriste nedosljedne definicije vršnjačkog nasilja, stope prevalencije razlikuju se od studije do studije, što otežava njihovo uspoređivanje (Gladden, Vivolo-Kantor, Hamburger i Lumpkin 2014). Iako ne postoji standardizirana definicija vršnjačkog nasilja, istraživači koji se njime bave uglavnom se oslanjaju na tri različita određujuća obilježja koja je naveo Dan Olweus (1993), međunarodni istraživač koji se bavi vršnjačkim nasiljem:

1. ponavljanje — vršnjačko se nasilje pojavljuje opetovano;

2. neravnopravan odnos snaga — počinitelj je društveno i/ili fizički nadmoćniji od žrtve; i

3. namjera da se nanese šteta — počinitelj se okreće agresiji kojoj je namjera fizički i/ili emocionalno naštetiti žrtvi (Olweus 1993).

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolestixxxii nedavno je proširio ove kriterije za definiranje na tri dodatna ključna elementa: vršnjačko je nasilje neželjeno, događa se među mladima koji nisu braća i sestre ili partneri te potencijalno uzrokuje nelagodu ili šteti žrtvi (Gladden i sur. 2014).

Iako je gornja definicija korisna kada se radi o prepoznavanju vršnjačkog nasilja, važno je razmotriti i nejasnoću koju sadržava. Prvo je potrebno spomenuti kriterije ponavljanja. Općenito govoreći, vršnjačko se nasilje pojavljuje opetovano, međutim, određeni su jednokratni agresivni postupci toliko nečuveni da bi se mogli i trebali definirati kao vršnjačko nasilje; no, prema trenutnoj se definiciji pojedinačan događaj ne definira kao vršnjačko nasilje (Evans i Smokowski 2016; Finkelhor, Turner i Hamby 2012). Na primjer, tijekom američke predsjedničke kampanje 2012. godine, otkrilo se da je republikanski kandidat Mitt Romney, kada je bio maturantxxxiii, potaknuo grupu od pet prijatelja da prisilno drže učenika nižih razreda Johna Laubera. Dok se Lauber borio i dozivao u pomoć, Romney mu je odsjekao konjski rep. Lauber je rekao da ga je ovaj traumatični incident progonio desetljećima kasnije (Horowitz 2012), dok je Romney tvrdio da se tog događaja ne sjeća (Bazelon 2012). Iako se radilo o naizgled pojedinačnom događaju, intenzitet i okrutnost nadmašili su čin agresije i trebalo bi ih proglasiti vršnjačkim nasiljem (Evans i Smokowski 2016). Pojam vršnjačko nasilje označava žestoku i intenzivnu agresiju, a neproglašavanje užasnih jednokratnih događaja vršnjačkim nasiljem ne prenosi počinitelju, žrtvi ni promatračima ozbiljnost događaja. U sljedećim ćemo poglavljima u vršnjačko nasilje uključiti intenzivne jednokratne događaje kojima je cilj nanijeti fizičku ili psihološku štetu žrtvi, poput primjera s početka ovog poglavlja u kojem je šikaniranje kao dio procesa inicijacijexxxiv rezultiralo smrću Roberta Championa.

Međutim, problem s proširivanjem definicije vršnjačkog nasilja na pojedinačne događaje je subjektivnost do koje dolazi prilikom određivanja koji su to pojedinačni događaji dovoljno grozni da bi ih se moglo etiketirati kao vršnjačko nasilje. S obzirom na gornju raspravu o poteškoćama na koje odrasli nailaze kada je u pitanju pravilno prepoznavanje i određivanje vršnjačkog nasilja, moglo bi također doći do neslaganja oko toga predstavlja li određeni jednokratni čin međuljudske agresije vršnjačko nasilje. Ne postoji jednostavan način za rješavanje ovog problema, osim reći da određeni pojedinačni činovi agresije, poput prisilnog odsijecanja nečijeg konjskog repa, prelaze granicu rutinske agresije i postaju vršnjačko nasilje. Ako netko nekoga jednom gurne na igralištu, to se ne bi trebalo smatrati vršnjačkim nasiljem, ali ako netko nekoga zaveže za drvo užetom za preskakanje tijekom odmora i tamo ga ostavi, onda je to druga priča. U nastavku teksta izmijenili smo definiciju vršnjačkog nasilja kako bi glasila da se ono „uglavnom“ pojavljuje opetovano; ova suptilna promjena u načinu izražavanja daje mladima, roditeljima, djelatnicima škole, stručnjacima i

35 istraživačima prostora da posebno strašne jednokratne događaje prepoznaju kao vršnjačko nasilje.

Neravnopravan odnos snaga drugi je dio definicije vršnjačkog nasilja koji zahtijeva dodatno pojašnjenje jer se radi o poprilično složenom konceptu koji je teško definirati. Primjerice, može doći do nesklada izvora moći: „Ako jača, ali manje popularna djevojčica opetovano zastrašuje slabijeg, ali popularnog dječaka, je li kontrolna dimenzija popularnost, spol ili fizička snaga?“ (Finkelhor i sur. 2012: 272xxxv). Da se stvari dodatno zakompliciraju, ako je djevojčica iz obitelji visokog socioekonomskog statusa (SES) i nosi modernu i poželjnu odjeću, a dječak dolazi iz obitelji niskog SES-a i nosi otrcanu rabljenu odjeću, prihod postaje dodatna dimenzija moći. Problem s konceptom neravnopravnog odnosa snaga leži u tome što njegov značaj ovisi o percepciji žrtve (Evans i Smokowski 2016).

3. Sources

Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Nakladni zavod Globus, 2005.

Collins Dictionary. Collins 2018, https://www.collinsdictionary.com. Accessed 18 June 2020.

EUR-Lex. Ured za publikacije Europske unije, eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr. Accessed 18 June 2020.

Gazdek, Davorka. Trend navike pušenja u zdravstvenim ustanovama Koprivničko-križevačke županije i politika kontrole pušenja - komparativna studija: 1998.-2011. Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, Koprivnica, 2012. http://www.zzjz- kkz.hr/dokumenti/Trend_navike_pusenja.pdf. Accessed 18 June 2020. Grbavac, Ivana. „Prof. Valentina Kolek: Disleksija nije prepreka uspjehu!“ ordinacija.hr, 2009. http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/preventiva/prof-valentina-kolek-disleksija- nije-prepreka-uspjehu/ Accessed 18 June 2020.

Gruber, Franjo and Lipozenčić, Jasna. „Nove spoznaje o desenzibilizaciji na antibiotike, kemoterapeutike i biološke lijekove“. Cybermed, 2013, https://www.cybermed.hr/clanci/nove_spoznaje_o_desenzibilizaciji_na_antibiotike_kem oterapeutike_i_bioloske_lijekove. Accessed 18 June 2020.

Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. SRCE, hrcak.srce.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://www.enciklopedija.hr/. Accessed 18 June 2020.

Hrvatska znanstvena bibliografija. Institut Ruđer Bošković, bib.irb.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatski jezični portal. Znanje, hjp.znanje.hr. Accessed 18 June 2020.

Hrvatski pravopis. http://pravopis.hr/. Accessed 18 June 2020.

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ihjj.hr/. Accessed 18 June 2020.

Merriam-Webster’s Online Dictionary. Merriam-Webster Incorporated 2018, https://www.merriam-webster.com/. Accessed 18 June 2020.

Odsjek za prevenciju nasilja. Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

http://www.zzjzpgz.hr/index.php?show=odsjek&odjel=socmed&odsjek=prevnas. Accessed 18 June 2020. Online Collocation Dictionary. Online Collocation Dictionary, http://www.freecollocation.com/. Accessed 18 June 2020.

Oxford Dictionaries. Oxford, www.oxforddictionaries.com /. Accessed 18 June 2020.

Pavlović, Nataša and fourth-year students. “Bullying glossary 2019” 2019. Microsoft Excel file.

Proleksis enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, proleksis.lzmk.hr/. Accessed 18 June 2020.

Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Zagreb, 2004.

STRUNA – Hrvatsko strukovno nazivlje. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, http://struna.ihjj.hr/. Accessed 18 June 2020.

Šincek, Daniela. Doprinos teorije prisile razumijevanju delinkventnog ponašanja mladih. Repository of Josip Juraj Strossmayer, University of Osijek, 2007, https://repozitorij.unios.hr/en/islandora/object/ffos%3A2129. Accessed 18 June 2020.

The Corporate Volunteering as a bridge between the world of work and schools – training for schools leaders, teachers and other school personnel. Europski fondovi. http://europski-fondovi.eu/content/corporate-volunteering-bridge-between-world-work- and-schools-training-schools-leaders. Accessed 18 June 2020. Violence Prevention in Practice. Centers for Disease Control and Prevention. https://www.cdc.gov/features/violence-prevention-project/index.html. Accessed 18 June 2020.

Translation 4

Karakaš, Damir. Sjećanje šume. Sandorf, Zagreb, 2016, pp. 15-24.

1. Translation

Mother walksxxxvi in, looks at me lying with my hands on my face because the sun is in my eyes, and asks me: “Are you in pain?” I lightly shake my head, get up, go into the kitchen, and stuff some bacon, five or six potatoes, and a folding knife into my pouch. In a few minutes I make my way through the warm cattle; I unhook their chains carefully so they don’t crush me. Then I run towards Teddyxxxvii, who is jumping for joy and tightening his chain; I almost couldn’t release him because of how stretched the chain was. I fix my heavy pouch, pick up the rod behind the barn door, and drive the cattle uphill. I pick some juicy red strawberries along the way, turning around after each strawberry I eat to see whether Pejo and Nenad were already on their way. I clear the space in front of me with my hand so that I can see better: through the curtain made of small, leathery leaves, I can only see the Boyxxxviii and that cow of his, so I hit Peronja harder with my rod; we go across the clearing first, then through the yellow flowers; and after we’ve all gathered up in the meadow and lit a fire, we think out loud about what game we could play today. The Boy says: “Cowboys and Indians.” Pejo says: “You're too young to be acting smart.” Nenad is already rolling up his sleeves, he wants us to throw stones from our shouldersxxxix like we did yesterday, I want us to look for wasps’ nests, so that we can destroy them with fire. “Let's have a smoke first,” says Pejo, bending down and taking a pack of Opatija cigarettesxl out of his sock. After that, by the fire, he slowly hands us cigarettes, only the Boy won't have one; we smoke and try to blow smoke rings; Pejo blows a smoke into the fire and hands his cigarette to the Boy. He hesitates at first, then takes it, takes a long drag and starts coughing, as if suffocating, and, we start laughing at him as we sit around the fire.

Something on Wheels

Father is sitting on a stump; he is holding a yellow folding measuring stick in his hand, a carpenter pencil behind his ear. He gets up and starts walking around the house like a sleepwalker; as I’ve heard, he is planning to build a barn next to the new house, so the cattle won’t sleep and shit under us anymore. Grandma doesn't like that, she says: “Cattle living

39 under people’s been savin’ this nation during winters for centuries.” I get up, take a step towards my school bag, take my notebook and pen, and return to my chair. Grandma gets up on her tiptoes, twists the light bulb with her hand, and turns the light on; Fatherxli is sitting on that lonely stump in front of the house again: his tired head sleeping in his hands; all of a sudden, he gets up and starts shaking off his numb legs one at a time, his eyes looking like two dim light bulbs. I’m looking at the blank page in my notebook, imagining the new house again: a red brick roof and a tin rooster weathervane that spins at the wind’s command; the main reason I’m looking forward to the new house is because the squeaking will stop; that’s why I always pull a blanket over my head at night. I listen carefully, then I stick my fingers in my ears: the sounds are shouting at each other across the house, not even the fingers in my ears can help. There is also moaning, rapid panting, and the house is rocking, shaking, like a boat on wheels racing down some bumpy slopes. My grandma angrily gets up every time, stands in the middle of the room and shouts at the wooden walls: “What is that?” Even though I know very well that she knows what that is, but she can’t say it. After her shouting, it starts to die away, it gets quieter: just some rustling voices. After that, I can only hear Father's howl, similar to Teddy’s when he yawns. The house is dead silent, but those sounds stay in my head for a long time. In the morning, as if caught in something dishonourable, I secretly check if my mother's belly has got bigger. I ask her: “When will the work on the new house start?” She just shrugs her shoulders. I ask her again; in a calm voice, she says: “It starts, when it starts.”

In a few days, Father pulls out the beds, closets, tables, chairs, the stove and all the other things from the old house, arranges them neatly on a nearby meadow. He takes out the cattle, ties them with chains to the plum trees. He wraps a rope around the house five times, as if he wants to confine it forever. After that, he brings over Lozonja and Peronja joined together by a yoke and ties the end of the rope around the yoke. For a while, he stands beside the oxen lost in his thoughts and weighs the old house with his eyes. Then he slaps the oxen hard on the buttocks with his palms and raises his hands in the air abruptly. It's like he’s shouting at the house: “Surrender, you don't stand a chance!” The rope stretches out, but the oxen remain buried in the soft mud. Father angrily puts them back in their position, takes a shovel and slams it hard against their backs. Every muscle in their bodies tenses. He hits them with the shovel again, shouting: “C’mon, deadbeats!” This time, the oxen easily uprooted the house, the house fell apart; the only thing left in its place was a black, stinking hole, like the one left after pulling out a bad tooth. “Didn't know it was so rotten,” said Father, brushing off

40 the dust from his hands onto his pants. While the new house is being built in the old one’s place, he and Mother will sleep under the open sky, next to the cattle. It's summer, they'll sleep under a blanket and they won't be cold. Grandma and I will sleep at uncle Joso’s house; when he was alive, he often chased me, Pejo, and Nenad away from his meadow; he was old and slow, so we were in no hurry to run away. We would calmly pick up our ball and leave shouting at him: “Drop dead!” When he died, his daughter who lives in town gave my grandma one of those big cylinder keys to air out the house from time to time. Pejo would never sleep in that house because his grandmother saw a light in the attic several times late at night; she thinks it's late uncle Joso. I would never sleep in it alone either, but I’m not afraid with my grandma next to me. On that first night, we lay in a wooden double bed; on the faded wall above our heads, there was a Jesus figure made of plaster, as if fused with that yellowish wall; I’m lying in silence next to Grandma, she starts saying the Lord’s Prayer: she does it every night. On Sundays, she walks to Letinac, a neighbouring larger village where our school is, and prays in the church there; my mother and father, like most people in the village, rarely go to church. Father says: “I’ll go when they build one in our village.” My grandfather didn’t go to church at all. He used to say: “I'm bald and it's freezin’ in the church, I could catch a cold, and it's not nice to have a hat on in the church before God.” I don’t go to church either, none of my friends do, but Grandma says I should start going and receive my first communion. She made the sign of the cross once again, fixed my covers, and said: “Let's go to sleep now.” A little later, empty noises appear above our heads at first. Then creaking sounds. It was as if Father and Mother were up in the attic now, just above our heads. I’m lying and looking up; at one point I feel the vicinity of the ceiling, so I crawl even deeper under the sheets out of fear; I don’t know why, but it seems to me that I’ll die in this house tonight; one morning my grandma went out on the doorstep of our old house and watched the black, cawing birds: the sky was full of them. Then, she returned to the house and whispered to Grandpa: “The crows are lookin’ forward to someone today.” It was the third day since I had been discharged from the hospital and I was sure those crows arrived because of me; now it seems to me again that I’ll die, I wake up Grandma with my elbow and tell her: “There’s something in the attic!” She immediately sat up; I thought she was going to shout, but she just calmly continued to listen in the dark.

The Atomic Bomb is Asleep

Grandma is watching Father lay tiles in the loo: brown ones on the floor and white ones on the walls. Father tells her: “Move over, you’re standin’ in my light.” Grandma leaves, and Father says while laying a new brown tile: “Bring me some rakiaxlii.” I walk down the hall to the kitchen, take the bottle and a thick glass, and quickly go back; he shuts his one eye, looking at those tiles with the other. In the morning he puts on his only suit, the brown one, his only blue tie, and all dressed up like that sets off to town with the oxen and the cart; around noon, he brought back a flush tank, faucets and a tin squat toilet. I help him carefully unload the tin squat toilet. Mother is also helping us, she tells me: “Don't, I’ll do it.” I tell her: “Let go, I will.” With his head in the clouds, Father starts stroking the squat toilet with his palm and says: “Let ‘em see who’s the first one in the village.” In a few days, he gets up early again and harnesses the oxen, this time in the clothes he wears around the house; walking in front of the oxen and whistling: I haven’t seen him so cheerful in a long time. I peek out the window and think to myself, he is surely going to buy a TV today, the first one in the village, I’ve been wishing for that for years. And he's been mentioning it a lot lately too. Later, I get dressed and go to school. Halfway to school, I sit under a hazel tree: Pejo comes along, and I tell him in confidence: “Tell the teacher that I have a fever, and tell my folks that we only had two classes today.” I go back and immediately go up the hill above the house: standing and waiting. I keep looking at the spot where my father should appear any moment now: the shadows of the trees have stretched out their necks, so it seems that everything around me is looking at that one spot. Father is still nowhere to be seen: then I see him. When he finally arrived, he stopped the cart and the oxen in the middle of the yard; at first, the iron barrel lying in the hay reminded me of an atomic bomb. I stroked it with my palm, knocked on it with my bent finger, knock, knock. Father says to Mother: “There, a hydrophore, now we’ll be the only ones in the village with tap water.” Grandma asks: “And how much electricity does it consume?” He says: “Who cares?xliii” Soon, an electrician in a blue boiler suit comes over from the town in his Zastava vanxliv; Father and he start carrying the hydrophore into the basement. Father turns on the light with his elbow as he walks in; they place the hydrophore in the corner. They tinker with it for hours. They connect the wires, pull some black rubber hoses through it: they wave their hands as if they want to cast a spell. The electrician goes to the kitchen to adjust the kitchen faucet using pliers. He turns it on, waits. There is a hum and intermittent crackling: yellow muddy water reluctantly runs from the tap. The electrician takes a look at Father, pats him on the shoulder and says, “It’s fine.” He picks up the flush tank, goes to the toilet, asks for a chair; Father brings him a chair, the electrician climbs on it and sets up the tank. Smiling, he lets me be the first one to flush it, and Father looks at me in

42 confusion, shouting: “C’mon, what’cha waitin’ for?xlv” Then all of us together solemnly watched the water from the tank foam and forcefully run down the dark hole of the squat toilet. After that, the electrician took a short, light-yellow screwdriver from his bag and placed two turned-off red buttons next to the toilet door. He started explaining to Father, and now his lungs were whistling loudly while he was speaking, that the first button was for the heater, but since there is no heater, he says, it won’t work. “The other one,” he adds, “is for hot water.” The electrician goes to his van and, with Father’s help, brings in a grey, iron, cylindrical thing that reminds me of a bomb once again. “A boiler,” says the electrician to Grandma, who had just arrived from the field and was shaking her head in despair. “Go ‘n’ do somethin’,” Father tells her. Using long screws, they attached it to the wall in the toilet, once again taking a long time to connect the wires. A little later, the electrician pushes the other button, which lights up red. He turns it off, nods contentedly, and says, “There, that's it.” In the afternoon, with his long strides, as if constantly measuring something, Father goes to town and brings back a shower on his shoulder; he mounts the rod and attaches the shower head that looks exactly like a phone handset. In an excited voice, he calls Mother. She comes in and straightens her sleeve, he presses the other button next to the toilet door and tells her, “You turn this on an hour before you want hot water, and make sure you turn it off later.” Then the two of them go into the toilet, I sneak in behind them: one leg outside just in case. Father stands in his clothes and shoes on the grooved sides of the squat toilet; places the shower head a span above his head. He turns it on, and the water stream bursts into hundreds of wet arrows. Father starts laughing all of a sudden, jumps next to Mother, his head wet, and stares at the water running down from the shower into the hole in the squat toilet; laughter escapes his lips again. “This is gunna save us after workin’ in the field, we just come in and take a shower,” he says, his face beaming.

2. Sources