Vjesnik Bibliotekara Hrvatske

UDK 02(497.5) (05) ISSN 0507 – 1925

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE

GODINA XLVIII. 2005. BROJ 3-4

KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJ KANON I POGRANI^JE

SPOMENICA [IMI JURI]U 1915.-2004.

Uredile MARIJA DALBELLO TINKA KATI]

ZAGREB HRVATSKO KNJI@NI^ARSKO DRU[TVO 2006. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE

Izdaje / Published by Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo Referirano u / Indexed and abstracted in Library and Information Science Abstracts (LISA) Library/Information Science & Technology Abstracts (LISTA) PASCAL : Sciences de l'Information, Documentation Uredni{tvo / Editorial board MARIJA DALBELLO VEDRANA JURI^I] TINKA KATI] IVA MELIN[^AK-ZLODI TOMISLAV MURATI MARICA [APRO-FICOVI] RADOVAN VRANA MIRNA WILLER Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief TINKA KATI] Lektorica / Language editor ANKA IVANJEK Prijevod na engleski jezik / Translated into English by IVA [ROT

Oblikovanje teksta / Layout DENONA d.o.o., Zagreb, Ivani}gradska 22 Elektroni~ko izdanje / Electronic version http://www.hkdrustvo.hr/vbh Adresa / Address Uredni{tvo i uprava c/o Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica 10000 Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4 hkdºnsk.hr Broj `irora~una 2360000-1101451830

Rukopisi se ne vra}aju. Uredni{tvo ne odgovara za stru~na mi{ljenja i podatke koji su izneseni u pojedinim prilozima. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) ISSN 0507-1925 Zagreb, 2005.

SADR@AJ / CONTENTS Predmetno kazalo / Jelica Le{~i} ...... V Uvodna rije~ / Tinka Kati} ...... XXVII Kako sam postao bibliotekar / [ime Juri} ...... XXIX Bibliografija radova [ime Juri}a: 1950.-2002...... XXXIII Kultura tiskarstva u Hrvatskoj: kanon i pograni~je / Marija Dalbello .... XLI Print culture in Croatia: the canon and the borderlands / Marija Dalbello XLVII

^LANCI – ARTICLES Aleksandar Stip~evi}. Tiskari kao cenzori u Hrvatskoj: 1945.-1990. Printers acting as censors in Croatia: 1945-1990 ...... 1 Milan Pelc. Od primanja do stvaranja: hrvatska grafika 15. i 16. stolje}a From acceptance to creation: Croatian prints from the 15th and 16th centuries ...... 16 Ennio Stip~evi}. Palta{i}, Dobri}evi}: bilje{ke uz najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo Palta{i}, Dobri}evi}: notes on the oldest Croatian music typography...... 50 Mihaela Kova~i}. Ex libris Bajamonti u Sveu~ili{noj knji`nici u Splitu Ex libris Bajamonti at the University Library of Split ...... 59 Jelena Laku{. Izme|u govornog i pisanog jezika: vi{ejezi~na nakladni~ka slika dalmatinskog prostora prve polovice 19. stolje}a Between written and spoken language: multilingual publishing activity in Dalmatia during the first half of the 19th century ...... 84 Vesna ^u~i}. Prvi tiskari u Dubrovniku: s popisom tiskane gra|e Early printers in Dubrovnik: including the book inventory ...... 108 Mirisa Kati}. Marina Battara, prva zadarska tiskarica: 1770.-1859. Marina Battara, the first woman printer in Zadar: 1770-1859...... 159 Ivana Zeni}. Tiskarska djelatnost u [ibeniku od 1870. do 1948. godine Printing activities in [ibenik from 1870 to 1948 ...... 185 Nadia Bu`leta. Tiskarstvo i nakladni{tvo u Istri: 1859.-1941. Printing and publishing in Istria: 1859-1941 ...... 208

III VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Bruno Dobri}. Nakladni{tvo na njema~kom jeziku u Puli od druge polovice 19. stolje}a do 1918. godine Publishing trade in German language in Pula from the second half of the 19 th century to 1918 ...... 233 Vid Lon~ari}. Tiskarska djelatnost Ivana Sangille u Vara`dinu: 1820.-1832. Printing activities of Ivan Sangilla in Vara`din: 1820.-1832 ...... 258 Nada Bezi}. Koncertni programi i plakati u Zbirci arhivske gra|e Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu: 1852.-1918. Concert programmes and posters from the archive collection of the Croatian Music Institute in Zagreb: 1852-1918 ...... 272

IV Predmetno kazalo

A Austrija - Carevinsko vije}e 210, 219 Adelman, Karlo 171 - Dalmatinsko namjesni{tvo 191 Agli amatori della lingua illirica (proglas, - Ministarstvo unutarnjih poslova 191 1783.) 118 Austrijska Monarhija 214 Agronomska literatura (19. st.) 213 Austrijski gra|anski kodeks Albrecht, Dragutin (Carl) 277, 281, 285, (Codice civile) 174 291 Austro-Ugarska Monarhija 220, 225 Alcati, Andrea. Emblematum liber (1531.) L’Avvenire (tjednik, 1848.) 127 38 Alegretti, Domenico. Cantata 173 Almanacco di Zara 168, 169 B Almanacco provinciale della Dalmazia (godi{njak) 169, 173, 175, 176 Bachov apsolutizam 211 Almanacco zaratino... 169 Badali}, Josip 109 Almannus, Hans (sitnoslikar) 22 Bajamonti (obitelj) 59-83 Amblemi 38 - ekslibrisi 59-83 Andrea Schiavone 43 Bajamonti, Antonio 59-83 Andreola, Francesco 123 Bajamonti, Ivan Dominik 59-83 Androi}, M. 262 Bajamonti, Jerolim 59-83 Ani}, [ime ({ibenski i zadarski tiskar, 19. Bajamonti, Julije 59-83 st.) 188, 190-192, 195, 205 - rukopisna ostav{tina 61 Antico, Andrea 53 Bajamonti, Julije. Elegio del Padre Rug- Anton s Padove (slikar) 34 gero Giuseppe Boscovich (1789.) 65 Anzeiger für Pola 247 Bajamonti, Julije. La prima Stamperia in L’Ape dalmatica (~asopis, 1816.) 171, Dalmazia (1783.) 65 172 Bajamonti, Julije. Memorie della città di Appendini, Francesco Maria. Notizie isto- Spalatro in Dalmazia 60 rico-critiche sulle antichità, storia e Bajamonti, Karlo 62 letteratura dei Ragusei 122, 124 Bajamonti, Nikola 62 Appendini, Urban 124, 125 Bakar 66 Appendini, Urban. Elegia 156-158 Bakropis 19, 44, 45 L’Arena (novine, 1869.) 214 Bakrorez 19, 20, 261 Arheolo{ki muzej Split Banovac, Josip. Ubojstvo du{e razlo`ite Vidi: Split (1801.) 190 - Arheolo{ki muzej Bar 19 Artale, [piro (zadarski tiskar, 19. st.) 192 Barbali}, Fran. Pu~ke {kole u Istri (1918.) Artiko, Ivan 192 222 Atti e memorie (~asopis) 213 Barbali}, Ivan. Evandjeoska razmatra- Auer, Robert 287 nja... (1887.) 216 Austriaco marittimo (~asopis) 171 Baromi}, Bla` 24

V VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Bassegli, Tomo 117 Bobolin, Antonio (zadarski tiskar, 18. st.) Battara (zadarska obitelj, 19. st.) 88, 101, 189, 190 159-184 Boethius, Anicius Manlius Torquatus Se- Battara, Antonio Luigi (zadarski tiskar, verinus 55 19. st.) 66, 160, 189, 190, 199 Bogeti}, Mate 78, 79 Battara, Marina (zadarska tiskarica, Bogi{i}eva knji`nica Cavtat 18.-19. st.) 159-184 Vidi: Cavtat Battara, Napoleone Francesco 180 - Bogi{i}eva knji`nica Battara, Pietro Antonio 178 Bogovi}, Franjo 277, 282, 285 Bebi}, Bernardin 203 Bollé, Herman 281 Beccadelli, Lodovico 38 Bollettino delle Leggi (zbirka zakona, Be~ 41, 43, 199 1928.) 177 - Dvorska tiskara 191 Bona, Speranza Vittoria di (pjesnikinja, - Dvorski redarstveni ured 166 16. st.) 112, 113 - Hrvatski glazbeni klub Lisinski 276 Bonifacio, Natale 42, 44, 45, 46 - tiskara A. Reiser 283 Bontempo, Lodovico 216 - tiskara Gerold’s Sohn 252 Borelli Vranski-Ala~evi}, Zoe 289 - Ured za reviziju knjiga (1810.) 165, Bori}, Gojko 6 166 Bosan~ica 112 Belamari}, Vinko 196 Bosna 118, 205 Benedikt XIV, papa 76 Bosna i Hercegovina 17 Benincasa, Bartolomeo 171 Bo{kovi}, Ru|er 65, 97, 114 Benussi, Bernardo. Manuale di geografia Bo{njak, M. 24 storia... (1885.) 216 Boì}-Buàn~i}, Danica 60 Beograd 14, 111 Boì}ne pjesme (1961.; 1962.; 1967.; - Dràvna {tamparija 200 1971.) 14 Beram 226 Brandt, Miroslav 8 - crkva sv. Marije 19 Bre~i}, Petar 6 Beramske freske (1474.) 19, 20 Breganze, Giuseppe 171, 172 Berekin (humoristi~ki ~asopis) 14 Breviarium secundum usum ecclesiae Bernardi}, Ivan 4 Zagrabiensis... (1505.) 55 Bersa, Josip 129 Brevijar (1561.) 29 Bezi}, Eva 285 Brioni Insel-Zeitung 248, 254 Biblia (1455.) 52 Broccardo, Pelegrino 38 Biblia pauperum 20, 21 Brosamer, Hans 30 Bibliofilija 59-83 Bruerevi}, Marko (Bruère, Marc) 122, Biblioteka duhovna ilirska (1850.) 101 126 Bibliothèque Nationale Paris Budim Vidi: Pariz - Ugarsko namjesni~ko vije}e 262 - Nacionalna knji`nica Budimpe{ta Blaèkovi}, Tatjana 209 - Orszagos Szechenyi Könyvtar 263 Blaèkovi}, Zdravko 290 Buki}, Albert 203 Bobali, Sabo 38, 112, 116 Buljevi}, Bernard 204

VI PREDMETNO KAZALO

Buni} (Bona), Jakov. De vita e gestis Crijevi}, Ludovik. Commentaria suorum Christi (ep, 1526.) 112 temporum (1. izd. 1603.; 18. st.)120 Bussoti, Nikola 69 Crkvena glazba 52 Buzet 53 Crkvene kulturne ustanove 226-227 Crnica, Ante 204 CROLIST 85 C Cukon, Mihovil. Dvije pjesme u spomen Capogrosso (splitska obitelj, 18. st.) 62, mobilizacije istarskog narodnog 63, 68 ustanka od 1914. (1914.) 219 Capogrosso Kavanjin, Elena 62, 63 Capogrosso, Jerolim 65 ^ Carrara, Franjo 69, 81, 104, 180 Il Casino dei Nobili (osn. 1817.), âsopisi 64, 171, 173,176, 180, 185-207, - Knji`nica 63 241 Catalogo della Biblioteca Scolastica Di- - znanstveni strettuale di Pola (1886.) 215 Vidi: Znanstveni ~asopisi Cavalca, Domenico. Pungi lingua (1494.) êrina, Vladimir 197 28 îkato, Nikola (grafi~ki majstor, 20. st.) Cavtat 201, 202 - Bogi{i}eva knji`nica 112 îtaonice Cecilija, sveta (za{titnica glazbe) 286 - Istra 210 Cella, Sergio 209, 210 - [ibenik 186 Cenzura 1-16 - Dubrovnik 113, 116 ] - Europa 2 - Hrvatska 1-16, 85, 166, 172, 197, 253 ]irili~ne knjige 30 - Jugoslavija 1-16 ]uli}, Inocent 86 - oporbenog tiska 4 - ukinu}e (1848.) 85 D - vjerskog tiska 12, 13, 14 - Zadar 166, 172 Dalmacija (do 20. st.) 17, 19, 22, 38, 39, Ceti~i}, Matija 80 185-207, 209 Cipico, Koriolan 80 - austrijska uprava 190 Cipico, Koriolan. Petri Mocenici impera- - Austrijsko Carstvo (1815.-) 85 toris gesta (1477.) 26 - Austro-Ugarska Monarhija (1918.-) 85 Cipiko, Lelio 66 - bilingvalnost 95, 96 Clapis, M. (pulski tiskar, 20. st.) 253 - francuska uprava (19. st.) 62, 163 Coana, Antonio 211, 212 - javne knji`nice (1706.-) 63 Coana, Gaetano (rovinjski tiskar, 19. st.) - knjièvni rad (19. st.) 89 212-214 - knji`na produkcija Coana, Gaspare 211, 212 - na hrvatskom jeziku 94 Il Corriere dalmata (tjednik, 1803.) 168, - na latinskom jeziku 96, 97 170, 176 - na narodnom jeziku 100, 101, 102 Costance Gradual (1472.) 52 - na talijanskom jeziku 93, 94

VII VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

- kulturna povijest 59-83, 159-184 Dobri}evi}, Dobri} (Boninus de Bonini) - mleta~ka uprava 66, 85 18, 50-58, 110, 111, 123 - multikulturalnost 87-90 Dobri}, Bruno 210 - multilingvalnost 87-90 Dobrila, Juraj (istarski biskup, 19. st.) 218 - nakladni{tvo 84-107 Dom (list, 1906.-1941.) 4 - Savez dalmatinskih u~itelja 195 Dragani} Vran~i}, Franjo 66 - Socijalno-demokratska stranka 197 Dragi{i}, Juraj 111 - {kolstvo 174 Drinkovi}, Mate 195, 198 - {trajk tipografskih radnika Dru{tvo knjièvnika Hrvatske, (1913.-1914.) 196 - âsni sud 4 - tiskare (18. i 19. st.) 65, 84-107, Dru{tvo sv. Jeronima Zagreb 185-207 Vidi: Zagreb - tiskarstvo 65, 84-107, 185-207 - Dru{tvo sv. Jeronima - zemljovidi (16. st.) 43 Dru{tvo sv. Mohora za Istru (1924.) 226-227 Dalmatinski Hrvat (tjednik, 1923.-1924.) 203 Drvorez 16-49 Drvorezna knjiga 16-49 Dalmatinski radikal (novine) 199, 202 Drvorezne ilustracije 16-49 Dalmatinski sabor 186 Dràvni arhiv Dubrovnik Dalmatinsko namjesni{tvo 193, 196, 197 Vidi: Dubrovnik La Dalmazia (~asopis, 1919.) 198 - Dràvni arhiv Dandolo, Vicenzo 163, 164, 171 Dràvni arhiv Vara`din Danica (kalendar) 226 Vidi: Vara`din Darnton, Robert 87, 128 - Dràvni arhiv De Franceschi, Carlo. L’Istria - note stori- Dràvni arhiv Zadar che (1879.) 213 Vidi: Zadar De Tipaldi, Emilio. Bibliografia degli Ita- - Dràvni arhiv liani illustri (1838.) 127 Drì}, Marin: tiskana djela (od 19. st.) 113 De~ak, Mirko 281 Dubrova~ka Republika 113, 116, 118, Della Bella, Ardelio. Dizionario italia- 127, 128 no-latino-illirico (1785.) 119, 120, - francuski konzuli 122 122, 129 Dubrova~ki molitvenik (1512.) 112 Demarchi, Ana Marija 181 Dubrova~ki tiskari: izvan Dubrovnika Demarchi, Giovanni (zadarski i splitski ti- 110-111 skar, 19. st.) 67, 160, 171, 172, 175, Dubrovnik (18.-19. st.) 17, 65, 81 176, 177, 189, 190 - cenzura 113, 116 Demokrat (novine, 1922.) 199 - Collegium Ragusinum 127 Demokratska stranka 199 - crkva Male bra}e 122 Depolo, Josip (splitski tiskar, 20. st.) 197 - Dominikanski samostan 41, 42 Diario per l’ anno bisestile (kalendar, - Knji`nica 55 1783.) 127 - Dràvni arhiv 109 Il diritto Croato (tjednik) 215, 253 - francuska uprava 116 Divni}, Frane 189 - gimnazija: izvje{taji 127 Dje~ji vjesnik (1926.) 200 - i Europa 108-158

VIII PREDMETNO KAZALO

- Kneèv dvor 116 E - Vije}nica: Dundo Maroje (izvedba, 1551.) 113 Ebert, Egon. Der Königstochter Laune - knjiàri (od 16. st.) 110 (libreto) 215 - knji`ni~ari 113 Eco dell’Arena (~asopis, 1874.) 214 - kronike (11. st.) 121 L’eco di Pola (~asopis, 1887.-1897.) 214 - kulturna povijest 108-158 Ekonomski front (~asopis, 1930.) 203 - Licej 127 Emerik, knez 26 - nakladni{tvo 92, 93 Erdödy, Petar 31 - novine (19. st.) 126, 127 Estratto dall’ Osservatore austriaco... - pala~a Sponza 120 (1815.) 169 - potres (1667.) 113 Estratto della Gazzetta privilegiata... - Prizivni sud (18. st.) 62, 65 (1814.) 169 - prodaja knjiga (18. st.) 119 Euharistijski glasnik (mjese~nik) 204 - Samostan Male bra}e, Knji`nica 55 Europa - Senat 111, 114, 115, 119, 120 - crkvena glazba 52 - Stabilimento di R. Lainovi} (1867.) - drvorezne knjige 19 126 - fiziokratski pokret 63 - tiskara Andreje Trevisana: popis - renesansna grafika 16-49 izdanja (1788.-1801.) 138-145 Evans, Arthur 111 - tiskara Antonija Martecchinija: popis izdanja (1802.-1835.) 88, 145-155 F - tiskara Carla Antonija Occhija: popis izdanja (1783.-1788.) 88, Fabrika i njiva (~asopis, 1923.) 203 134-138 Fachinetti, Michele (istarski zastupnik u - tiskare (od 1783.) 65, 85, 88, 108-158 Carevinskom vije}u, 1848.) 210 - tiskari 65, 85, 88, 108-158 Falzari, Felix. Kukuschka (libreto, 1896.) - tiskarstvo 65, 85, 88, 108-158 215 - zlatari 19 Feri}, \uro 122, 123, 126 - Znanstvena knji`nica 111 Feri} Gvozdenica, \uro. Paraphrasis Dubrovnik, cviet narodnog knjièvstva psalmorum poetica... (1791.) 65 (almanah, 1849.) 127 Filipovi}, Vladimir 7 Dudek, Hugo 249 Finiguerra, Maso 19 Dulibi}, Ante 190, 191, 192, 193, 194, Firenca 35, 36 195, 197, 198, 203 Fiskovi}, Cvito 19 Dulibi}, Boò 187 Fiziokratski pokret 63 Duplan~i}, Arsen 60 Flori, Jozo 126 Dürer, Albrecht 29, 44 Folium dioecesanum (1882.-1894.) 192, 193 \ Fontana, Domenico. Della transportatione dell’obelisco Vaticano (1590.) 44, 45 \ilas, Milovan 13, 14 Fortezza, Horacio 38, 43, 46 \odan, [ime 8 Fortis, Alberto 73

IX VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Fortis, Alberto. Nuovo giornale enciclo- Getaldi}, Vlaho. Componimenti (1818.) pedico 1(1784) 117 173 Fosco, Antun Josip ({ibenski biskup, vla- Giornale di Pisa 64 snik tiskare, 19. st.) 186, 188, 191, Giornale e Lunario per l’anno bisestile 192, 193-194 (kalendar, 1804.) 125, 127 Fosco, Ugo 193, 195, 206 Giornale enciclopedico di Venezia 64 Fotografije glazbenih umjetnika (od Giornale enciclopedico d’Italia 68 1903.) 288 Gironale d’Italia 65 Fracasso, Domenico (zadarski tiskar, 18. Il giornaletto di Pola (dnevni list, 19. st.) st.) 66, 160, 168, 189, 190 247 Francuska Il giovine pensiero (novine, 1887.-1897.) - Francusko carstvo 164 216 - hrvatski tiskari 18 Giunta, Luc’ Antonio 34 Franjeva~ka provincija Presvetog otkupi- Glagoljske knjige 29 telja 203 Glagoljski misali 24, 26 Franjeva~ka visoka bogoslovija Makarska Glas malog puka (1908.) 195 Vidi: Makarska Glas naroda (1919.) 197, 198 - Franjeva~ka visoka bogoslovija Glas Privredno-kulturne matice za sjever- Franjeva~ki kalendari 177 nu Dalmaciju (1922., 1923.) 202 Franjo I., car 173, 176 Glas {ibenskog kremenjaka (tjednik, Freske 19, 20, 21 1907.-) 194 Fruk, Marina 234 Glazbene inkunabule 50-58 Fu~i}, Branko 19, 20, 21 - popis 54-55 Glazbene publikacije 50-58 G Glazbeni kodeksi 50-58 Glazbeni umjetnici: fotografije na koncer- Gabr{ek, A. (slovenski tiskar, 19. st.) 253 tnim programima (od 1903.) 288 Gaffurio, Franchino 55 Glazbeni `ivot Gaj, Ljudevit 277, 281, 285 - Hrvatska 272-299 Gali}, Pavao 161 - reklamni oglasi 287 Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara Glazbeno dru{tvo Zagreb (1979.) 190, 191, 192 Vidi: Zagreb Galleria di Ragusei illustri (1849.) 127 - Glazbeno dru{tvo Galvani, Federico Antonio. In re d’armi Glazbeno tiskarstvo 50-58 di Sebenico (1884.) 192 Godeassi, Josip (zadarski nadbiskup, Garanjin Fanfogna (trogirska obitelj, 18. 19. st.) 101 st.) 79, 88 Gojanovi}, [piro 204 Garanjin, Ivan Luka 7 Gorica Gazzeta del popolo (tjednik, 1899.) 216 -Gori{ka tiskarna 253 Gazzeta di Pola (tjednik, 1894.) 216 Gospa Sinjska (mjese~nik) 203, 204 Gazzetta di Zara (slu`beni list, 1832.-) 176 Gotovac, Vlado 8 Il Gazzetino di Pola (dnevni list, 1917., Grabi}, Petar 204 1918.) 220 Grabr{~ek, Andrej (slovenski tiskar, Getaldi}, Marin 112 19. st.) 217

X PREDMETNO KAZALO

Gradi}, Bazilije 112 H Gradi}, Stjepan 113 Gradska biblioteka Split Habsbur{ka monarhija 87, 165, 209, 211, Vidi: Split 236 - Sveu~ili{na knji`nica Harmonice musices Odechaton A (1501.) Gradska knji`nica Metel Oègovi} 52 Vara`din Hartmann, A. 249 Vidi: Vara`din Hektorovi}, Petar. Ribanje i ribarsko pri- - Gradska knji`nica Metel govaranje (1568.; Battara, 1846.) 34, Oègovi} 35, 103 Gradska knji`nica [ibenik Heraldika 192 Vidi: [ibenik HGZ - Gradska knji`nica Vidi: Zagreb Gradske knji`nice 163, 186, 188 - Hrvatski glazbeni zavod Gradski muzej Vara`din Hidrografski zavod Pula Vidi: Vara`din Vidi: Pula - Gradski muzej - Hidrografski zavod Gradski muzeji 201, 263, 291 Hoffhalter, Rafael 39 Graduale (1527.) 55 Hoffhalter, Rudolf 30, 39, 40, 41 Gra|a za hrvatsku retrospektivnu biblio- Hohenlohe, Konrad 248 grafiju knjiga 1835-1940. Horvat, Joà 6 (1982.-1999.) 188, 235, 255 Ho{ko, Franjo Emanuel 7 Grafi~ari Hrastovlje 21 - nizozemski 20 Hrvati - ’Schiavoni’ 42-46 - Jugoslavija 8 Grafi~ki listovi 19 - Vojvodina 8 Grafika 16-49, 79 Hrvatska 17 Granitz, Ignjat 277, 281, 289, 291 - Banska Hrvatska 64, 127 Gra{i}, Josip 226 - cenzura tiska 1-16, 85, 113, 116, Graveri 43 166, 172, 197, 253 Graz - glazbene inkunabule 50-58 - Joanneum 261 - glazbeni ìvot 272-299 - knjigotiskara Johanna Kinreicha 260 - Hrvatsko prolje}e (1971.) 8, 11 - poglavarstvo 262 - knji`na ilustracija 16-49 Grimm, J. 251 - kulturna povijest 1-299 Grisogono, Nikola 66 - tiskarstvo 1-16, 50-58, 65, 108-158, Grotius, Hugo 75 159-184, 185-207, 208-232, 233-257, Gu~eti} (Gozza), Nikola Vitov 42, 113 258-271, 272-299 Gu~eti} (Gozza), Nikola Vitov. Discorsi - Zakon o nacionalizaciji privatnih della penitenza... (1589.) 38 privrednih poduze}a (1948.) 187, 203 Gunduli}, Ivan. Osman 100, 104, 125, 126 - zakoni o tisku (1945.-) 2 - i cenzura 113 Hrvatska filozofija u pro{losti i sada{njo- Gunduli}, Mara 113 sti (zbornik, 1992.) 7, 8, 15 Gunduli}, Trojan 111 Hrvatska misao (~asopis, 1913.-) 198 Gutenberg, Johann 52 Hrvatska pu~ka napredna stranka 197

XI VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Hrvatska rie~ (glasilo Stranke prava) 186, Istarska ùpanija 209 188, 195 Istra (19-20. st.) 17, 19, 23 - [ibenik (1905.-) 194 - hrvatske knjige 216-225, 229 - Zadar (1906.-1907.) 194, 196 - Hrvatski narodni preporod 228 Hrvatska selja~ka stranka: HSS 4 - Istarski sabor 219 Hrvatska {kola (zbornik, 1916.) 224, 225 - kulturna povijest 208-232 Hrvatska zemaljska tiskara 64 - multikulturalnost 227 Hrvatske inkunabule 111, 189 - nakladni{tvo 208-232 Hrvatski dràvni arhiv 4 - {kolstvo 215, 218, 219, 222, 224 Hrvatski knjièvni list 8 - talijanska uprava 220 Hrvatski knjièvnici: cenzura tekstova - talijanske knjige 229 113, 197 - tiskari 53, 208-232 Hrvatski latinisti 112 - tiskarstvo 53, 208-232 Hrvatski list 221 Istranin (kalendar, 1922.) 226 -zabranjen 1918. 253 L’Istria (tjednik, 1882.-1903.) 213 Hrvatski narodni preporod: Istra 228 L’Istria agricola (~asopis, 19. st.) 213 Hrvatski samobran (~asopis) 197 L’Istriano (tjednik, 1860.-1861.) 211 Hrvatski strip-povijest 200 Italija 19, 67 Hrvatski tjednik (zabranjen, 1971.) 8, 9, 10 - bakrorez 19 Hrvatsko filozofsko dru{tvo 7, 8 - glazbeno tiskarstvo (16. st.) 53 Hrvatsko grafi~ko glazbeno dru{tvo Sloga - hrvatski tiskari 18 291 - Kraljevina Italija 186 Hrvatsko katoli~ko tiskovno dru{tvo 282 - Talijansko kraljevstvo 163, 164 Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo Kolo 274, 275, - tiskanje hrvatskih knjiga 189 285, 288, 289, 290 Ivan iz Kastva 21 Hrvatsko Primorje 119 Ivan iz Resnika (donator) 27 Hrvatsko trgova~ko dru{tvo Merkur 286 Ivanovna, Marija (operna primadona; Humski triptih (1533.) 34 fotografija na koncertnom programu, Hvar 61, 66 1903.) 288 - Samostan Male bra}e, Knji`nica 68 Ivekovi}, Oton: plakat za proslavu 40. obljetnice Kola (1902.) 289 I Izdava{tvo (19. st.) 185-207 Izlo`ba Secesija u Hrvatskoj, Zagreb, Ilirske provincije 260 2003.: plakat 289 Illustrierte Österreichische Riviera- Zeitung 249 J Iluminirane knjige 16-49 Iljadica, Vice 202, 206 Jadranski samobran (novine, 1922.) 199 Inkunabule 16-49, 108-158 Jaki}, Ante 215 - glazbene 50-58 Jak{i}, Nikola 173, 174, 175, 176, 177 - hrvatske 111, 189 Jankovi}, Petar 199 Istarska rije~ (1923.-1929.) 226 Jansenisti 76 Istarska talijanska politi~ka stranka Jasper, Friedrich 252 (Società politica istriana) 228 JAZU Zagreb

XII PREDMETNO KAZALO

Vidi: Zagreb Kavanjin, Jerolim. Povijest Van|elska od - Hrvatska akademija znanosti i {tete bogatstva a koristi ubo{tva... umjetnosti (1784.) 65 Joachim del Fiore (cistercitski opat, Kazali, Antun 127 12./13. st.) 32 Kazali{ni oglasi 200 Jorgovan (kalendar) 219 Kazali{ni plakat 191, 192, 195, 200 Jozefinski apsolutizam 259 Kazna~i}, Antun 129 Juraj, opat 22 Kazna~i}, Ivan August 127 Juri}, [ime 16, 51 Ke~kemet, Du{ko 61 Jurina i Franina (kalendar, 1923.-) 226 Kinreich, Johann 260 Jurjevi}, Bartol 42 Klai}, Miho 127 Jurkovi}, Toma. Za bratstvo i ravnoprav- Klai}, Vjekoslav 189 nost (~lanak, 1968.) 8 Klement VII., papa 112 Justinijan, car. Corpus iuris civilis 75 Klovi}, Julije 46 Kneèvi}, Petar. Muka Gospodina na{ega K Isukrsta... (oratorij; oglas, 1927.) 200 Knjige Ka~i} Mio{i}, Andrija 126, 203 - krijum~arenje 166 Ka~i} Mio{i}, Andrija. Razgovor ugodni - s notama (15. st.) 52 naroda slovinskoga (1846.) 103 Knjigove{tvo 192, 201 Kaer, Petar. Povjestne crte grada [ibeni- Knjigove`nice 192 ka i njegove okolice (1913.) 196 Knjiàre 159-184, 254 Kalendari 125, 127, 177, 219 Knjiàri 66, 84-107, 110, 119, 159-184, 254 Kandler, Pietro. Notizie storiche di Pola Knjiàrstvo 66, 84-107, 110, 119, (1879.) 213 159-184, 254 Kara|or|evo (1971.) 8, 9 Knjièvni ~asopisi 8, 127, 171, 219, 225 Karaman, Miho 126 Knjièvni prilozi 173, 174, 219 Karaman, Sre}ko 81 Knjièvni tisak 196, 250 Karnaruti}, Brne. Vazetye Sigetta grada Knji`na ilustracija 16-49 (1584.) 38 Knji`nica Katalog der Bibliothek S.M. Kriegs-Mari- - obitelji Bajamonti (Split) 59-83 ne (1871.-) 238 - nabava gra|e 67 Katalog knjiga i periodike zadarskih ti- - rekonstrukcija fonda 80-81 skara u fondu Nau~ne biblioteke u Za- - sadràj knji`nice 69-79 dru (1988.) 161 - uvez i oprema knjiga 79 Katan~i}, Ivan. Storia della Dalmazia - obitelji Capogrosso (Split) 62, 63, 68 (1834.-1835.) 103, 104 - obitelji Garanjin Fanfogna (Trogir) 88 Katoli~ka crkva 13 Knji`nice Katoli~ka sveu~ili{ta 112 - gradske Katoli~ke tiskare 283 Vidi: Gradske knji`nice Katoli~ki tisak 12, 13, 14, 23-31, 169, - javne 177, 192, 203, 204, 216, 219, 226, 227 Vidi: Javne knji`nica Katoli~ko u~iteljsko dru{tvo 224 - obiteljske Katolik (~asopis, 1930.-1934.) 203, 204 Vidi: Obiteljske knji`nice

XIII VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

- povijest 59-83 Kralji}, Josip A. 218, 219 - privatne Kranj~evi} (omladinski mjese~nik, 1930.) Vidi: Privatne knji`nice 200 - sveu~ili{ne Kritika (~asopis, 1954.) 6 Vidi: Sveu~ili{ne knji`nice Krizmani}, Anka 290 - znanstvene Krièvci Vidi: Znanstvene knji`nice - Pjeva~ko dru{tvo Zvono: program Knji`ni~ari 63, 113 sve~anog koncerta (1874.) 281 Knji`ni~ni fondovi: stare i rijetke knjige Krk 59-83 - biskupska tiskara Kurykta 224 Knji`ni~ni i ~itaoni~ki pokret Krmpoti}, Josip 209, 216, 227, 248, 253, - Istra (19. st.) 210 254 Koberger, Anton (15. st.) 41, 42 Krstelj, Ivo 194, 195, 198, 206 Kodeksi: glazbeni 50-58 Krsti}, Kruno 7 Kokolj, Karlo. Grammatik, Lehrbuch, Kukuljevi} Sakcinski, Ivan. Bibliografija Conversations… (ud`benik hrvatskog hrvatska (1860.) 263, 264 jezika, 1900.) 244 Kulturna povijest Kokolj, Karlo. Grammatik der kroati- - Dalmacija 59-83, 159-184, 185-207 schen... (1904.) 244 - Dubrovnik 108-158 Kolo (hrvatsko pjeva~ko dru{tvo) 274, - Hrvatska 1-299 275, 285, 288, 289, 290 - Istra 208-232 Kolo sre}e... (beramska freska, 15. st.) 20 - Pula 233-257 Kolo sre}e i smrt s lukom (bakrorez, 15. - Split 59-83 st.) 21 - [ibenik 185-207 Koluni} Rota, Martin 35, 42, 43, 44, 45, - Vara`din 258-271 46 - Zadar 159-184 Kombol, Mihovil. Kroatische Sprachleh- - Zagreb 272-299 re (1918.) 244 Kuni}, Rajmund 97 Koncertni plakati 272-299 Kupelwieser, Paul 248 - pregled 293-299 Kuzmani} Dikli~i}, Ante (knji`ni~ar, 19. Koncertni programi 272-299 st.) 63 - pregled 293 - grafi~ki dizajn 287-290 L Konzul, Stjepan Istranin 30 Ko{ta, Jako 116 La Maire, Alexandre 118 Kotor: tiskare 123 Laginja, Matko 216, 219, 249 Kotrulji}, Benko. De mercatura... (15. st.) Lau{i}, Jozo 10 112 Lehar, Franz 215 Koì~i} Benja, [imun (biskup i tiskar, 16. Leistikov, Gertrud (plesa~ica; crteì na st.) 28, 42 programima, 1917.; 1918.) 289, 290 Kraglski Dalmatin - Il Regio Dalmata Libreta: tiskanje (19. st.) 215, 219 (tjednik, 19. st.) 169, 171, 172 Lichtenstein, Peter 26, 55 Kraljevina Italija 198 Lije~ni~ke knjige 174 Kraljevina SHS 186, 198, 200 Likovna umjetnost: povijest 16-49

XIV PREDMETNO KAZALO

Likovni umjetnici: izrada koncertnih pro- M grama i plakata 289 Linardi}, Albert. Prve laste (pjesni~ka Ma|arovi}, @ivko ({ibenski tiskar, 20. st.) zbirka, 1911.) 219 201 Lisinski (hrvatski glazbeni klub) Be~ Magjarujsag (list, 1945.) 4, 6 Vidi: Be~ Mahni~, Antun biskup 224 - Hrvatski glazbeni klub Lisinski Mainz 52 Lisinski, Vatroslav. Porin (program, Majstor Berlinske pasije 23 1914.) 288, 289 Majstor iz 1464. (nizozemski grafi~ar) 20 Lo{inj Majstor iz Zwollea 22 - Dru`ba sv. ]irila i Metoda, {kola 218 Majstor sa svicima 20 Luciani, Tomas. Mattia Flacio... (1869.) Makale, Adolf 197 214 Makarska Luci}, Hanibal. Skladanje (1556.) 34 - Franjeva~ka visoka bogoslovija 203 Luka, zagreba~ki biskup (16. st.) 26, 55 Mandi}, Josip. Petar Sva~i} (opera, Lukarevi}, Jakov. Copioso ristretto degli libreto, 1902.) 219 annali di Ragusa (1605.) 113, 121 Manger, Ivan 79, 81 Luke`, Karlo 219 Manger, Petar 69 Lukeì}, Irvin 210 Manlius, Joannes (Mandelc, Janez/Ivan) Luna~ek, Branka 276 30, 39, 40, 41, 259 Lunario di Zara (godi{njak, 1804., 1805.) Mantegna, Andrea 24, 29 168, 169 Manuzio, Aldo ml. 36, 37, 38, 113 Lunario Trevisan del Schiesoncin per Maravi}, Mile 281, 291 l’anno 1798. 123 Marija Terezija, carica 62 Lunario zaratino (1813., 1815.) 169 Marinkovi}, Niko 197 Luther, Martin 29, 30, 32 Marinovi}, Sebastijan 119 Luther, Martin. Expositio in libram Beati Marjanovi}, Stanislav 11 Cirilli (1516.) 32 Markovi}, Ambrozije 100 Luther, Martin. Novi zavjet (prijevod) 29, 30 Marmont, Auguste 164, 165 Lyon 56, 61, 110 Martecchini, Antonio (dubrova~ki tiskar, - hrvatski tiskari 53 19. st.) 123-126, 128 Martecchini, Petar (dubrova~ki tiskar, LJ 19. st.) 126-128 Martinolich, Carlo 215, 216, 217, 253 Ljekarni~ke knjige 174 Maruli}, Marko 42, 60 Ljubi}, Niko 196 Maruli}, Marko. Judita (1521., 1522., Ljubljana 14, 41, 203, 252 1523.) 32, 35 - Glazbena matica, zbor: knjiìca Ma{trovi}, Vjekoslav 190, 194, 195, 196 koncerta u Zagrebu 288 Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croati- - Katoli{ka tiskarna 283 ca... (1954.) 188 - knjigotiskara Kleinmayer 260 Mata~i}, Jerolim 202, 203 - Ljubljanska tiskara 252 Mata~i}, Vjekoslav 202, 203 - tiskara Kleimayer i Bamberg 217 Matheo da Treviso (Matija Treviànin) 28 - tiskara Ljudska pravica 8 Matica hrvatska 4, 6, 8, 10, 11 Ljubljanski misal 24 Medo, Antun (filozof, 16. st.) 112

XV VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Medaljoni sa slikama pjeva~a 289 Mittheilungen aus dem Gebiete des See- Medicinska literatura 252 wesens (~asopis) 238-241, 252 - hrvatski prijevodi 200 Mladi Istran (mjese~nik, 1908.) 218 Meduli}, Andrija (Andrea Meldolla) 42, Mleta~ka Republika 62, 123, 163, 168, 189 43, 45, 46 Moderne, Jacques 53 Me|imurje-povijest tiskarstva 41 Mögel, Franz. Syritha (opera, libreto, Meissner, Ignazio 174 1891.) 215, 250 Men~eti}, Vladislav 62 Molitvenik (1512.) 29 Meteorologie und magnetische Beobac- Moller, Ivan 63 htungen... (~asopis) 241 Monaldi, Miho 112, 116 Meteorolo{ki ~asopisi 241 Moretti, Nikola 189 Metropolitana Morovi}, Emilija Maddalena 181 Vidi: Zagreb Morovi}, Hrvoje 60 - Metropolitanska knji`nica Morovi}, Josip 166 Micalovi}, Franjo Ratkov 112 Motovun 53 Michelangelo 38 Mravak, Josip (grafi~ki majstor, 20. st.) Mihalovi}, Ladislav-Lato 276 201, 202 Miklau{i}-]eran, Snjeàna 286, 291 Mrnavi}, Tomko 193 Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Glazbeni Müer, Johannes 26, 55 ìvot Zagreba u XIX stolje}u... (2001.) Mulja~i}, @arko 120 273, 274 Muzej grada [ibenika Milan (dubrova~ki zlatar, 14. st.) 19 Vidi: [ibenik Milanovi}, Boò 226 - Muzej grada [ibenika Mil~eti}, Ivan 61, 67 Muzej grada Zagreba Milecije (dubrova~ki kroni~ar, 11. st.) 121 Vidi: Zagreb Mio~evi}, Franjo. Ode (1821.) 174 - Muzej grada Zagreba Mirkovi}, Jerolim 32 Muzeji Mirkovi}, Mijo (Mate Balota) 217, 220, 221 - gradski Misal (1494.) 24 Vidi: Gradski muzeji Misal hrvacki (1531.) 28 Muzikalije (19. st.) 215, 250, 285 Misal Jurja iz Topuskog (1495.) 22, 23 Misal Pavla Modru{anina (1528.) 28 N Misal Zagreba~ke crkve/Missale Zagra- biense (1511.) 26, 27 Nabava gra|e: obiteljske knji`nice 67 Misale secundum chorum em rubricam Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica Zagreb almi episcopatus Zagrabiensis eccle- Vidi: Zagreb siae (1511.) 55 - Nacionalna i sveu~ili{na Misali 22, 23, 24-31, 51, 53, 55, 56 knji`nica Missale Bellicence (1503.) 51, 53, 56 Nakladni zavod Hrvatske 4, 6, 10 Missale Cabilonense (1500.) 51, 56 Nakladni{tvo 1-16, 45, 50-58, 159-184, Missale Ordinis Carmelitanum (1490.) 185-207, 208-232, 233-257 51, 56 - i jezik 84-107 Missale Romanum (1485./1486.) 51, 56 Nalje{kovi}, Augustin 112 Mi{e, Jeronim 197 Naprednjak (tjednik, 1911.-1921.) 197

XVI PREDMETNO KAZALO

Naratovich, Pietro 192 NJ Narodna prosvjeta (knjièvni ~asopis, 1906.) 219, 225 Njema~ka 19, 24, 67 Narodna stranka 186, 205 - glazbeno tiskarstvo (15. st.) 52 Narodna straà (tjednik, 1921.-1918.) - ilustratori knjiga (16. st.) 30 198, 199 Narodna tribuna (novine, 1933.-1941.) O 200 Narodni glas - ~ovje~nosti, slobode i pra- Obitelj Bajamonti (Split) 59-83 vice (list) 4 Obitelj Battara (Zadar) 159-184 Narodni list (Zadar, 1863.-) 191, 199 Obitelj Capogrosso (Split) 62, 63, 68 Na{a sloga (list, 1870.) 217, 218, 221 Obitelj Garanjin Fanfogna (Trogir)79, 88 Nazor, Vladimir. Krvava ko{ulja... (zbirka Obitelj Mata~i} ([ibenik) 202-203, 205 poezije, 1905.) 222 Obitelj Platzer (Vara`din) 264 Nazor, Vladimir. Veli Joè (1. izd., Ljub- Obiteljske knji`nice 59-83, 88 ljana, 1908.) 222 Obvezni primjerak (Zadar, od 1840.) 86 NDH 4 Occhi, Carlo Antonio (dubrova~ki tiskar, Nedeli{}e 18. st.) 65, 66, 88, 114-121, 127, 128 - tiskare (16. st.) 30, 39 Odbor za unapre|ivanje komorne glazbe Neptun (tjednik, 1871., 1872.) 214 Zagreb Nezavisna radni~ka partija 203 Vidi: Zagreb Nijemci - Odbor za unapre|ivanje - Pula 236-237 komorne glazbe Nikolajevi}, \or|e 102, 103 Odbrana Nin 62 (list, 1937.-) 201 Nizozemska Odsjek za muzikologiju Muzi~ke akade- - grafi~ari (15. st.) 20 mije Zagreb Notna izdanja 285 Vidi: Zagreb Nova revija (dvomjese~nik, 20. st.) 203, - Muzi~ka akademija, Odsjek za 204 muzikologiju Novak (zagreba~ki tiskar, 19. st.) 276 Ofi~je svete dieve Marie... ili Dubrova~ki Novak, Josip, nadbiskup: poslanice 175, molitvenik (1512., bosan~ica) 112 177 Omi{ Novi zavjet (Lutherov prijevod) 29, 30 - tiskara Franjo Kluz 14 Novine 126, 127, 185-207 Omnibus (list, 1904.-1912.) 218 - na njema~kom jeziku 233-257 Opatija Novo i pèrvo pe~atenje izabrane bibliote- - ~asopisi 218 ke dìlah izvornieh... (1846.) 103 - tiskara V. Tomi~i} (1906.) 249 NSK Zagreb Ordo pro divinis persolvendis... (1808.) Vidi: Zagreb 169 - Nacionalna i sveu~ili{na Ordo pro divinis persolvendis iuxta ri- knji`nica tum... (1813.-1816.) 169 Nuovo giornale d’Italia (1790.-1792.) 65 Österreicher, Tobias von. Die österrreichi- Nürnberg 29, 40, 41 sche Küstenaufnahme... (1873.) 241

XVII VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Österreichischer Beobachter (list, 19. st.) Pierini, Gaetano 66, 119 171 Piperata Petrini, Marija 191 Osvald, zagreba~ki biskup (15. st.) 22, 26 Pisani, Paul 163 Ovidije. Ars armandi 64 Pisani, Stjepan 43, 45 Oxford Pjeva~ko dru{tvo Zvono Krièvci - All Saints College, Codrington Vidi: Krièvci Library - Pjeva~ko dru{tvo Zvono - Dubrova~ki molitvenik (1512.) 112 Plan~i}, Juraj. Saggio d’idee tendenti a Oznanjenje o po~etku katastarskih mje- magliorare... (19. st.) 174 renja (1824.) 176 Platzer (obitelj) 264 Platzer, Josip (vara`dinski tiskar) 261, P 285, 291 Padova 62 Platzer, Stjepan 291 - Sveu~ili{te: hrvatski studenti 64 Pola (tjednik, 1883.-1885.) 214, 216, 247, - tiskari 64 254 Palta{i}, Andrija 50-58, 110, 123 Polaer Morgenblatt (dnevnik, Pariz 1906.-1918.) 247, 248 - Nacionalna knji`nica Polaer Tagblatt (list, 1906.) 221 - Dubrova~ki molitvenik (1512.) 112 Polemi~ki spisi (19. st.) 191 Partiture 250 Il poligrafo dalamata (tjednik, 1816.) 171 Pa{tri}, Ivan 63 Politi~ki tisak 4, 8, 9, 10, 127, 171, 186, Pa{tri}eva knji`nica (Biblioteca Pastritia, 188, 194, 195, 196, 197, 198, 199, 1706.) 63 202, 217, 218, 221, 226, 253 Il patriota (~asopis, 1889.) 215 Popovi}, Vladimir 200 Pazin Pore~ - Carsko-kraljevska velika dràvna - Società Istriana di Archeologia e gimnazija 222, 225 Storia Patria-Istarsko dru{tvo za - tiskara Tiskovnog dru{tva 216, arheologiju i zavi~ajnu povijest 224-225 (1884.) 213 - Zborna crkva sv. Nikole 21 - tiskara Gaetano Coana-Tipografia Pederin, Ivan 6, 334 Gaetano Coana 212-214 La penna (~asopis, 1886.) 216 Posavac, Zlatko 7 Pergo{i}, Ivan 39 Povijest izdava{tva Peri~i}, Boò 200 Vidi: Izdava{tvo Peri~i}, [. 162 Periodi~ke publikacije 125, 127, 168, 169, Povijest nakladni{tva 170, 171, 172, 176, 177, 180, 185-207 Vidi: Nakladni{tvo - Istra 208-232 Povijest {kolstva - na njema~kom jeziku 233-257 Vidi: [kolstvo - Vara`din 263, 264 Povijest tiskarstva Petrinja Vidi: Tiskarstvo - Benkova tiskara 291 Povijest umjetnosti 16-49 - HPD Slavuj: programi 291 Pozza, Niko 127 Petrucci, Ottaviano 52 Praga, Giuseppe 19

XVIII PREDMETNO KAZALO

Pravila îtaonice u Pulju (1870.) 215, - tiskara Bontempo 215-216, 228 251, 253 - tiskara Francesco Rocco 220, 227 Pravila Dru`be sv. ]irila i Metoda za - tiskara Fratelli Niccolini 227 Istru (1894.) 215 - tiskara Josip Krmpoti} i dr. 217, 218, Praxis (~asopis) 7, 11, 12, 15 220-223, 225, 228, 249, 250, 251, 253 Preradovi}, Paula 241 - tiskara Laginja i dr. 217, 218-219, Preradovi}, Petar 241 221, 225, 228 Pretner, Dragutin 126 - tiskara Rocco e Bontempo 247 Pribojevi}, Vinko 38 - tiskara Schrinner 249 Prigodni~arske pjesme (19. st.) 192 - tiskara Seraschin (1869.) 214-215, Primojevi}, Luka 110 228, 252, 253 Primorska rije~ (glasilo, 1931.-1932.) 200 - tiskare 214-215, 216, 217, 218, Privatne knji`nice 59-83, 86 220-223, 225, 227, 228, 233-257 Proglasi (19. st.) 191 - tiskarstvo 214-215, 216, 217, 218, Protestantski tisak 29, 30, 40 220-223, 225, 227, 228, 233-257 Psalmi Davidovi (prijevod, 18. st.) 65 - tiskari 214-215, 216, 217, 218, Puci}, Medo 127 220-223, 225, 227, 228, 233-257 Pu~ka stranka 198 Putopisi 180, 181 Pu~ki prijatelj (gospodarski list, 1920.-) 224, 226 Q Pula (19.-20. st.) - Austrougarska Mornarica 214-215, Quarantotto, Giovanni. Soneti istriani 220 (1908.) 214 - izdanja 233-257 Quentell, Heinrich 42 - Buchhandlung F. B. Schrinner (osn. 1869.) 254 R - îtaonica 251, 253 - Pravila (1870.) 215, 251, 253 Raccolta delle leggi... (zbirka zakona, - Hidrografski zavod 233-257 1823.) 175, 176, 177, 178 - nauti~ke publikacije 242, 243 Raccolta di canzonette... (1897.) 215 - peljari Jadranskog mora 242 Radakovi}, Nià (Nikola Radakov) 19 - prognosti~ke karte (do 1914.) 241 Radi}, Marija 4 - knjiàre 254 Radi}, Stjepan 4, 199 - kulturna povijest 233-257 Radikalna stranka 202 - Mornari~ka knji`nica 238, 241, 259 Radovanovi}, Luka 110 - Mornari~ki kasino: izdanja 250-251 Ranjina, Dinko 112 - nakladni{tvo na njema~kom jeziku Ranjina, Dinko. Piesni razlike (1563.) 35, 233-257 38 - Narodna tiskara 217 Rapporto sanitario per la citta di Pola - novine (na njema~kom jeziku) (1887.) 215 233-257 Ratdolt, Erhard 26 - Sveu~ili{na knji`nica 255 Ratkovi}, Franjo 29 - tiskara Boccasini & C.o. 216, Razkovani (novine, 1921.) 199 223-224 Renesansa 16-49

XIX VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Renesansna grafika 16-49 Schrinner, F. W. (pulski nakladnik i Renesansna umjetnost 16-49 knjiàr, 19. st.) 247, 254 Renier Michiel, Giustina. Origine... 211 Schulz, Mira 289 Resnik Secesija u Hrvatskoj, izlo`ba, Zagreb, - crkva blaène Djevice Marije 27 2003.: plakat 289 Re{etar, Milan 110 Sedak, Eva 274 Re{eto (humoristi~ki tjednik, 1921., Sekelez, Ante 14 1922.) 200 Selja~ko zvono (~asopis, 1931.) 203 Rije~ Bo`ja (dvomjese~nik) 204 Senj 24, 66 Rije~ki misal (1531.) 28, 29 Senjski misal (1494.) 24 Rije~ko-liburnijski okrug 209 La settimana (tjednik, 1887.) 216 Rijeka 66 Siena - tiskare (16. st.) 28 - Biblioteca Comunale 113 Rim 44, 45 Siksto V., papa 38, 45 - hrvatski tiskari 53 Sisak Rimembranze della settimana (tjednik, - Grafi~ko izdava~ko poduze}e Joà 1848.) 126 Roànkovi} 12 Il risorgimento (~asopis, 1878.-1879.) 214 - tiskar Jünker 285 Rogo{i}, Mirko 6 Sitnoslikarstvo 22 Rougier, Elena 181 Skali}, Pavao 42 Rovinj Skarpa, Vicko. Hrvatske narodne poslovi- - Industrijska i trgova~ka komora- ce (1909.) 196 Camera di commercio e d’industria Skup slovinskieh spjevagnaa-Parnaso Illi- d’Istria 211 rico (1826.) 125 - Tipografia istriana (1859.) 211 Slavensko bogoslu`je u Istri (1913.) 219 - tiskara Coana (1859.) 211, 212 Slavonija 17 Rudtorffer, F. S. Trattato sul migliora- Sloboda tiska (1848.) 85 mento... 1822.) 174 Soardi, Lazaro 32-33 Rukopisne ostav{tine 59-83 Socijalno-demokratska stranka 197 Rup~i}, Ivo 6 So~a (novine, 1924.) 199 Sok izvadjen iz naredbenih knjigaa... S (1809.) 169 Sorko~evi} (Sorgo), Miho 65, 73, 121 Sangilla, Ivan (vara`dinski tiskar, 19. st.) Soye, Philipp de 46 258-271 Spin~i}, Vjekoslav 219 Saraj~i}, Ivo 6 Spin~i}, Vjekoslav. Raspust op}inskoga Savez dalmatinskih u~itelja 195 zastupstva u Kastvu (1900.) 219 Schedel, Hartmann. Kronika svijeta Split (18.-20. st.) 6, 66 (1493.) 42 - Arheolo{ki muzej 80, 81, 180 Schematismo provinciale (1825.-1829.) - Knji`nica 60 176 - Berekin 14 Schön, Erhard 29 - Dioklecijanova pala~a 62 Schongauer, Martin 26, 27 - Gospodarska akademija (19. st.) 62

XX PREDMETNO KAZALO

- Gospodarsko dru{tvo (osn. 1767.) Stay, Benedikt 97 62, 63, 66, 79 Stazi}, Andrija 103 - Knji`nica 63 Stepanek, F. 249 - javne knji`nice (1706.-) 63 Stifler, Ivan B. 285 - knji`ni~ari (19. st.) 63 Stip~evi}, Aleksandar 189 - kulturna povijest 59-83 Stöhr, Ante (vara`dinski skladatelj) 285 - nadbiskupsko sjemeni{te (osn. Stör, Niklas 29 1700.) 62, 63, 72 Storti, Giacomo 64, 67 - nakladni{tvo 91, 92, 93 Sto{i}, Krsto 187, 192, 193, 194, 195, - obitelj Bajamonti 59-83 196, 198, 204 - obiteljske knji`nice 59-83 Sto{i}, Krsto. Povijest [ibenika - privatne knji`nice 59-83 (rukopisno djelo) 187 - Samostan sv. Frane 55 Stranka prava 186, 194, 195, 197 - sjemeni{na gimnazija (18. st.) 71 Stratiko, Grgur (biskup, 18. st.) 66, 73 - Slobodna Dalmacija (tiskara) 11 Str~i}, Mirjana 210 - Splitska dru{tvena tiskara 195 Str~i}, Petar 210 - Sveu~ili{na knji`nica 69, 81 Strip 200 - zbirka Rara 61, 67 Strossmayer, Josip Juraj 289 - knji`nica obitelji Bajamonti 59-83 Stulli, Joachim. Vocabolario... (1810.) 125 - talijansko kulturno dru{tvo Stulli, Joakim. Lexicon... (1801.) 125, 129 Gabinetto de lettura (osn. 1861.), Stulli, Joakim. Rje~oslo`je... (1806.) 125 knji`nica 63, 69 Suboti}, Nikola 201 - Teatro Bajamonti 63 Sv. pismo Novog zavjeta (1562.-1563.) 29 - tiskara Demarchi 189, 190 Svaljinac, Ivan ({ibenski tiskar, 19. st.) - tiskara Olivetti 88 192, 194-195, 205 - tiskara Piperata 191 La sveglia (tjednik, 1876.) 213 - tiskare 59-83, 85, 120 Sveu~ili{na knji`nica Split - tiskari 59-83, 85, 120 Vidi: Split - tiskarstvo 59-83, 85, 120 - Sveu~ili{na knji`nica Spongia, Federico 211 Sveu~ili{ne knji`nice 59-83, 85, 225, 243, Srbija 275, 291 - Blagovesti (pravoslavni list) 14 Svjetovne knjige: drvorezne knjige - Srbobran (tiskara) 14 (15.-16. st.) 31-42 - tiskanje hrvatskih knjiga 14 - Vesti (tiskara, Bele Zemlje) 14 [ Srebrenica 111 Stahuljak, Milan 276 [aban, Ladislav 274, 286 Stara na{a sloga (~asopis, 1922.-1923.) [abi}, Stipan 203 226 [antel, Sa{a 222 Star~evi}, [ime. Homelije iliti Tuma~enje [ibenik (19.-20. st.) 46, 65, 66 svetoga evangjelija (19. st.) 102 - Arhivski sabirni centar 188, 191 Stare i rijetke knjige: popisi 108-158 - crkva Gospe vanka Grada 204 Statut Kazali{nog dru{tva [ibenik (1870.) - crkva sv. Ivana 194 191 - ~asopisi (od 1882.) 185-207

XXI VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

- Demokratska stranka 199 - [tampa 205, 206 - Dru{tvo za tjeranje tiskarskog obrta - [tamparsko, novinsko i knjigove- 197 àrsko dru{tvo [TANIK 201 - Gradska knji`nica 186, 188 - talijanska uprava 198 - Gradski muzej 201 - Tipografija: {tamparsko-novinsko- - heraldika 192 knjiàrski zavod 201 - Hrvatska rie~ 195, 196 - tiskara Ani} (1870.) 190-192, 205 - Hrvatska tiskara (1907.) 194, - tiskara Fosco 193-194 195-196, 198, 201, 206 - tiskara Ka~i} 187, 188, 203-205, 206 - knjige hrvatskih autora 196 - tiskara Mata~i} 202-203, 205, 206 - Hrvatska zadru`na tiskara (osn. - tiskara Nikole îkata 206 1913.) 187, 195, 198, 202, 203, 206 - tiskara Svaljinac 194-195, 197 - katedrala sv. Jakova193 - tiskara Vitaliani 198-201, 206 - Kazali{no dru{tvo 191 - tiskare 66, 185-207 - kazali{te (izgra|eno 1870.) 186, 191 - tiskari 66, 185-207 - kinematografsko poduze}e The - tiskarstvo 66, 185-207 Edison kinematograf (1908.) 195 - vjerski tisak (19. st.) 192 - knjigove{tvo 201 - Zadru`na tiskara (20. st.) 195 - knjigove`nica (19. st.) 192 - zlatari i graveri 43 - knji`nica Pavlinovi} 187 [ibenska biskupija 192, 193 - kulturna povijest 185-207 [ibenske novosti (tjednik, 1930.) 200 - Muzej grada [ibenika 187, 188 [ibenski list (1954.-) 206 - nakladni{tvo 185-207 [ibenski statut (1608.) 189 - Narodna slavjanska ~itaonica (osn. [ipan (otok) 38 1866.) 186 [ipu{, Marta 276 - Narodna stranka 186, 205 [i`gori}, Juraj. Elegiarum... (1477.) 189 - Narodno vije}e 197, 198 [kolska izvje{}a 251 - Nezavisna radni~ka partija 203 [kolske publikacije 251 - Nova {tamparija 201 [kolstvo 215, 218, 219, 222, 224 - novine (od 1882.) 186 - ~asopisi 195 - Okru`ni Narodni sud 205 [tambuk, Zdenko 4, 6 - Pjeva~ko dru{tvo Kolo (osn. 1899.) [vicarska 67 186 - Pu~ka stranka 198 - Pu~ka {tedionica 197 T - Pu~ka tiskara 197, 199, 201, 202, 206 - Radikalna stranka 202 Tamaro, Marco 213 - Samostan sv. Lovre 188, 190, 203, Tartaglia, Oskar 197 205 Tentor, Ante. Iz zapadne strane (1914.) 219 - srpske tiskare 202 - romani 223, 250 - srpski tisak 205 Tiskare - Stranka prava 186, 195, 197 - Dalmacija (18. i 19. st.) 108-158, - [ibenka narodna glazba 202 159-184, 185-207 - [ibenska biskupija 198 - Kotor 123 - Arhiv 188 - Zagreb 272-299

XXII PREDMETNO KAZALO

Tiskari U~iteljski list (1921.) 226 - cenzori 1-16 UDK shema 274 - Dubrovnik 108-158 Uj~i}, Josip 14 - Istra 208-237 Ujevi}, Tin. Borba nacionalisti~ke omla- - koncertnih programa 272-299 dine (cenzurirani ~lanak, 1912.) 197 - muzikalija 50-58 Ungnad, Ivan 29, 31 - Pula 233-257 Urach - [ibenik 66 - tiskara 29, 30 - Vara`din 258-271 - hrvatske knjige 30 - Zadar 159-184 - Zagreb 272-299 Tiskarice 159-184 V Tiskarstvo 1-16, 50-58, 65, 108-158, 159-184, 185-207, 208-232, 233-257, Vaccari, Andrea 45 258-271, 272-299 Vaccari, Michelangelo 45 - Dubrovnik 108-158 Vara`din (19. st.) 39, 41 - glazbeno 50-58 - crkva sv. Florijana 261 - Istra 208-232 - Dr`avni arhiv 262 - Pula 233-257 - Gradska knji`nica Metel O`egovi} - Split 189 - Sangilline tiskovine: dostupnost - [ibenik 185-207 263 - Vara`din 258-271 - Gradski muzej 263 - Zadar 159-184, 189, 190 - kulturna povijest 258-271 Toma{i}, Franjo 165 - poglavarstvo 262 Tomi~i}, Zlatko 8 - tiskara Ivana Sangille 258-271 Tommaseo, Nikola 192 - popis tiskovina 266-271 Topusko - tiskovine 263-264 - cistercitska opatija 22 - tiskara Trattner, podru`nica 259 Trevisan, Andrea (dubrova~ki tiskar, 18. - tiskare 30, 258-271 st.) 65, 66, 119, 121-123 Trevisan, Antonio 65 - tiskari 30, 258-271 Tribuna (list, 1937.-) 201 - tiskarstvo 30, 258-271 Tridentski koncil (1545.-1563.) 73 Vasari, Giorgio 19 Trogir 65, 66, 79, 81, 88 Vatikan 13 Trst 209, 213, 215 - Bazilika sv. Petra 45 - tiskara austrijskog Lloyda 191 Vatikanska knji`nica 113 - tiskara Weis 190 Ve~ernji list 9 Tübingen 29, 30, 40 Venecija 211 Tu|man, Franjo 8 - hrvatski tiskari 53 Turisti~ki tisak 249 - hrvatski znanstvenici 64 - tiskanje knjiga na hrvatskom jeziku U 189 - tiskara Ginami 189 Uberti, Luc’ Antonio de 26 - tiskara Moretti 189 U~iteljski glas (1906.) 195 - tiskara Naratovich 192

XXIII VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

- tiskara Occhi 189 Z - tiskari 24, 25, 26, 29, 32, 34, 35, 37, 43, 44, 61, 50-58, 64, 98, 108-158, Zadar (18.-19. st.) 6, 19, 65, 66, 81 163 - austrijska uprava 165, 170 Vernice, Gaetano 64 - cenzura knjiga 166 Vincent iz Kastva 20, 21 - cenzura tiska 172 Vitaliani, Ernest 198-201 - ~asopisi 198 Vitaliani, Hamilkar ({ibenski tiskar, - Dràvni arhiv 159-184, 188, 206 20. st.) 201 - Knji`nica 85, 161, 173 Vitaliani, Luka 199 - zbirka [tampe 85, 173 Vitaliani-Jankovi} (tvrtka) 181 - Ekonomsko-poljoprivredna Vjerske knjige 23-31 akademija 163 - francuska uprava 170 - cenzura 12, 13, 14 - gimnazija Vjerski tisak 12, 13, 14, 23-31, 169, 177, - knji`nica: katalog 86 192, 203, 204, 216, 219, 226, 227 - program 175 Vla~i} Ilirik, Matija 42, 214 - Gradsko vije}e 163 Vladislav II. Jagelovi} 27 - Hrvatska rie~ (1907.) 196 La voce dalmatica (list, 1919.) 198 - Ilirsko sjemeni{te 174 Vojvodina 8, 119 - Katoli~ka hrvatska tiskara 194, 195 Vramec, Antun. Kronika (1578.) 39, 40 - knjiàri (16. st.) 32, 159-184 Vramec, Antun. Postilla (1586.) 39, 41, - knjiàrstvo 159-184 259 - kulturna povijest 159-184 Vran~i}, Antun 43, 44, 45 - nakladni{tvo 90, 91, 93 Vran~i}, Faust 42 - Namjesni~ka knji`nica 85 Vran~i}, Faust. Dictionarium quinque no- - obitelj Battara 88, 101, 159-184 bilissarum Europae linguarum... - Okru`no poglavarstvo (1817.) 172 (1595.) 189 - periodi~ke publikacije (19. st.) 168, Vrbni~ki misal (1456.) 24 169, 170, 171, 172, 176, 177, 180 Vrhovac, Maksimilijan, zagreba~ki nadbi- - posjet Franje I. 173 skup 65 - Preparandija (1821.) 174 Vuka{inovi}, Pave 110 - Primaljska {kola (1821.) 174 - Rougier (tiskara) 88 W - Samostan sv. Marije 55 - tiskara Ani} 191 Washington - tiskara Battara 88, 101, 159-184, - Catholic Univeristy of America, 189, 190, 192, 199 Mullen Library-Dubrova~ki - djela na narodnom jeziku 102, molitvenik (1512.) 112 103, 104 Weingartner, J. 174 - tiskara Bobolin 189 Werböczy, Istvan. Decretum tripartitum - tiskara Demarchi 188, 190 (1574.) 39 - tiskara Demarchi-Rougier 88, 181, 190 Wittasek, Josip 281 - tiskara Fracasso 189, 190 Woditzka, Adelaide 181 - tiskara Vitaliani 59, 199

XXIV PREDMETNO KAZALO

- tiskare (od 17. st.) 59, 66, 85, 88, - Kraljevska akademija 285 101, 102, 103, 104, 159-184, 189, - kulturna povijest 272-299 190, 191, 192, 199 - Liber 7 - tiskari (od 17. st.) 59, 66, 85, 88, - Litografija V. Roànkowski i drug 101, 102, 103, 104, 159-184, 189, 289 190, 191, 192, 199 - Metropolitanska knji`nica 22, 26 - tiskarstvo (od 17. st.) 59, 66, 85, 88, - Muzej grada Zagreba 291 101, 102, 103, 104, 159-184, 189, - Muzi~ka akademija, Odsjek za 190, 191, 192, 199 muzikologiju 274 -Vi{i gimnazijski filozofski zavod - Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica (1822.) 174 263, 275, 291 - Vitaliani-Jankovi} (tvrtka) 181 - CROLIST 85 - vjerski tisak 169, 177 - Narodna tiskarnica dra. Ljudevita - zlatari 19 Gaja 286 - Znanstvena knji`nica 85, 161 - Odbor za unapre|ivanje komorne ZAG HGZ glazbe 281 Vidi: Zagreb - Odbor zagreba~kih gospo|a 288 - Hrvatski glazbeni zavod, - papirnica Roberta Auera 287 Zbirka arhivske gra|e - pivnica Odeon 287 Zagreb (19.-20. st.) - Secesija u Hrvatskoj (izlo`ba, 2003.) - Dioni~ka tiskara 282, 285, 291 289 - Dru{tvo sv. Jeronima 226 - Sve~ana ve~er u spomen Josipu Jurju - glazbeni ìvot 272-299 Strossmayeru (1906.) 289 - Glazbeno dru{tvo (osn. 1827.) 273 - [kolska knjiga 7 - Gradec (vedute) 27 - tiskara D. Albrechta 281, 289, 291 - grafika (15. st.) 22 - Hrvatska akademija znanosti i - Tiskara Industrijski radnik 7, 12 umjetnosti, Tiskara 7 - vedute 27 - Hrvatski dràvni arhiv 4 - Vjesnik 8, 9, 10, 14 - Hrvatski glazbeni zavod (1827.-) - Zadru`na {tampa 7 272-299 - Zagreba~ka katedrala - Glazbena {kola: program ispitnog - oltar sv. Katarine 27 koncerta (1852.) 281 - Riznica 22 - povijest koncerata 287 Zagreba~ki brevijar (1505.) 26 - Sbirka razli~itih hèrv. napjevah Zagreba~ki kodeksi 22, 23 (prvo notno izdanje, 1865.) 285 Zagreba~ki misal (1511.) 26, 27 - Zbirka arhivske gra|e 272-299 Zajc, Ivan 285 - Hrvatsko narodno kazali{te 289 Zajc, Ivan. Nikola [ubi}-Zrinjski (pro- - Hrvatsko trgova~ko dru{tvo gram sve~ane izvedbe, 1895.) 288 Merkur 286 Zajednica samostalnih pisaca TIN 8 - Kaptol (vedute) 27 Zbirka [ipu{-Luna~ek 274, 285 - kaptolska tiskara 64 Zbirka zakona potrebnih u javnom ìvotu - koncert za Strossmayerov spomenik u Istri i druguda (1911.) 222 (1914.) 289 Zbirke amblema 38

XXV VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Zborov~i}, Benedikt. Stvmacenia od sve- Znanstveni skup Hrvatska filozofija u tich pistuo i Euangelgi (1543.) 29 pro{losti i sada{njosti, Zagreb, 1968. 7 Zeitschrift des Vereins zur Pflege der Wis- Zora dalmatinska (~asopis, 1844.-1849.) senschaft (1869.) 246 180, 190 Zidi}, Igor 8 Zorani}, Petar. Planine (1569.) 34, 35 Zlatari 19, 43 Zrinski, Juraj 31, 38, 39 Zlatari}, Dominko 112 Zuallart, Jan. Il devotissimo viaggio di Zlatari}, Dominko. Elektra... (1597.) 35, Gerusalemme (1587.) 44 36, 38 Zuccon, Ivan 221, 222 Zlatari}, Dominko. Ljubmir 37, 38 Zuzori}, Cvijeta 113 Zlatarske radionice 19, 43 Zuzzeri, Bernardo 65 Zlatar Zuzzeri, Bernardo. Besjede duhovne... - tiskara 217 (1793.) 66 Znameniti Dubrov~ani 127 Znameniti [iben~ani 186 @ Znanstvena knji`nica Dubrovnik Vidi: Dubrovnik @ene: u tiskarstvu 159-184 - Znanstvena knji`nica @ic, Nikola. Antropogeografija Istre Znanstvena knji`nica Zadar (1909.) 222 Vidi: Zadar @ivkovi}, [piro 205 - Znanstvena knji`nica @upanija vara`dinska 262 Znanstvene knji`nice 85, 111 Znanstveni ~asopisi (18. st.) 64 Izradila: Jelica Le{~i}

XXVI UVODNA RIJE^ Ovaj dvobroj Vjesnika bibliotekara Hrvatske posve}ujemo uspomeni na [i- mu Juri}a, znamenitog bibliotekara, bibliografa, inkunabuliste, knjièvnog i kulturnog povjesni~ara, a ponajprije po{tovanog kolege i plemenitog ~ovjeka. O ìvotu i radu [ime Juri}a pisano je na stranicama ovog ~asopisa u razli~itim prigodama i na razli~ite na~ine.1 Me|utim, gomila podataka {to ih nude biografski tekstovi, otkriva nam o pojedincu samo ono {to ga veè za javno djelovanje. Nema u tim zabilje{kama mnogo jedinstvenih i neponovljivih fragmenata koji bi se mogli povezati tako da opi{u jedinstven ìvot. Stoga smo odlu~ili, umjesto jo{ jednog manje-vi{e konvencionalnog ìvotopisa, prenijeti iz Cetinskih vrila2 kra}i autobiografski tekst [. Juri}a “Kako sam postao bibliotekar”. U tom tekstu znako- vita naslova autor skicira vlastiti portret, otkrivaju}i nam pojedinosti o svojoj obitelji, djetinjstvu, {kolovanju, prvim namje{tenjima, neuobi~ajenim mladena~kim hobijima koji su odredili njegov profesionalni put. Dok }e istinski njegove ostati upravo te neobi~nosti, brojna djela nastala na tom putu sada su na{a zajedni~ka svojina na kojoj svoje prinose povijesti knjige, knji`nica i tiskarstva grade pripadnici razli~itih nara{taja, te znanstvenih i stru~nih interesa. Dokaz je tomu i ovaj dvobroj u kome u spomen velikome [imi Juri}u, a okupljeni oko teme “Kultura tiskarstva u Hrvatskoj: kanon i pograni~je” koju je osmislila Marija Dalbello, pi{u etablirani znanstveni istraìva~i (A. Stip~evi}, E. Stip~evi}, M. Pelc), bibliotekari (M. Kova~i}, V. û~i}, M. Kati}, I. Zeni}, N. Bu`leta, B. Dobri}, V. Lon~ar, N. Bezi}) i povjesni~ari (J. Laku{).

P. S. Kao {to je u pro{lom broju najavljeno, obavje{tavamo ~itateljstvo da se Vje- snik bibliotekara Hrvatske ponovno indeksira u jednoj od najva`nijih baza podataka u podru~ju knji`ni~arstva i informacijskih znanosti, a to je LISA (Library and Information Science Abstracts). U dogovoru s urednikom LISA-e, uvr{teni su sa`eci ~lanaka iz brojeva 3/4(2002) do 1(2005). U elektroni~koj ina~ici LISA-e (preko CSA Illumina) dostupni su od prosinca 2005., a u tiskanoj }e se ina~ici po- javiti u prvom broju za 2006. LISA je besplatno dostupna korisnicima Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice, ali samo preko Knji`ni~nog intraneta (http://www.nsk.hr/ usluge/katalozi.html). Tinka Kati}

1 U povodu umirovljenja: D[ra`en] B[udi{a]. [ime Juri}. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 24, 1/4(1979-1980), 313-316; u povodu promocije 2. sveska Bibliografskih zabilje{ki o Sinju i Cetin- skoj krajini, kao posljednjeg djela objavljena za njegova `ivota: Gr~i}, Marko. Profesor [ime Juri}, nevidljivi bibliotekar. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), 209-211.; u povodu smrti: Kati}, Tinka. [ime Juri}: 1915.-2004. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 3/4(2004), 244-245. 2 Uredni{tvu Cetinskih vrila zahvaljujemo na dopu{tenju za pretisak toga teksta.

XXVII

KAKO SAM POSTAO BIBLIOTEKAR

[ime Juri}

Na zamolbu Uredni{tva “Cetinskih vrila” da za taj doma}i ~asopis sastavim bibliografiju svojih va`nijih tiskanih radova i usput zabiljeìm poneku uspomenu iz svoga mladena~kog boravka u Sin- ju, nabacujem ovdje neke podatke, iako nisam siguran da su to neke naro~ito va- `ne pojedinosti vrijedne da budu zabi- ljeène. Rodio sam se 18. svibnja 1915. u Sinju, u njegovu najuèm centru, tada- {njoj Splitskoj ulici, od oca [pira Juri}a i majke Marije [eri} kao sedmo po redu dijete, a bilo nas je ukupno 14. Na{a obitelj nije starinom sinjska, iako se to prezime (Juri}) spominje u Sinju (“Cetini”) jo{ u prvoj polovici 15. stolje}a. Roditelji su se naime doselili u Sinj po~etkom ovoga stolje}a iz tzv. Trogirske zagore (sela Bogdanovi} i Trolokve). Do{li su [. Juri} na poziv o~eva strica [imuna, koji se ve} bio nastanio u Sinju. Budu}i da nije imao djece, zatraìo je iz roda kojega okretni- jeg mla|eg ro|aka da mu do|e pomo}i voditi ove}i posjed i du}an, jer je sam ve} bio ostario. Tako je otac, koji se ba{ u to doba bio oènio, prispio u Sinj, pa smo svi mi djeca postali ro|eni Sinjani. Po stri~evoj smrti otac je uba{tinio polovicu imanja i du}an i nastavio je samostalno voditi svoj dio. Ali nastala su vrlo te{ka vremena – buknuo je I. svjetski rat i trebalo se ozbiljno pobrinuti za brojnu obitelj koja se iz godine u godinu stalno pove}avala. Na svu sre}u otac nije bio dignut u vojsku. Kako je u ovo ratno vrijeme u gradu bilo malo prodavaonica, o~ev je du}an dobro radio. K nama su dolazili kupci gotovo iz svih sela Cetinske krajine. Roditelji su bili izuzetno radini i {tedi{ni ljudi, jednostavni, uvi|avni, korektni u poslu, pa su ih ljudi kao takve uvelike cijenili i po{tovali. Otac se nije bavio dnevnom politikom, ali je bio potpuno izgra|en i svjestan Hrvat. Kad je trebalo, bio je uvijek spreman da pomogne narodnu stvar. Majka je opet sa svoje strane u punom smislu rije~i bila anima candida. Kao dijete koje je u najranijoj mladosti ostalo bez svoje majke, imala je razumijevanje za tu|e nevo- lje, pomagala je svakomu koliko je mogla, nije se petljala ni u ~iji ìvot, ìvjela je

XXIX VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) za svoju djecu i obitelj, i bila je uz to izuzetno iskrena vjernica. To je bila atmosfera u kojoj sam proveo svoje dje- tinjstvo. Kad je do{lo doba {kolovanja, nakon pet godina pu~ke {kole trebalo je odabrati u koju }u srednju {kolu polazi- ti. U Sinju su tada postojale dvije gimnazije: Franjeva~ka klasi~na gimnazija i Dràvna realna gimnazija. Klasi~na je gimnazija slovila kao vrlo dobra {kola, pa sam se upisao u nju i tu zavr{io ~etiri nià razreda. Nisam to nikada poàlio, jer sam u tom razdoblju dobio vrlo solidne temelje posebice iz jezika Ku}a obitelji Juri} u Sinju koji su se tada u~ili u toj {koli (gr~koga, latinskog, talijanskog, francuskog i naravno – hrvatskog). Sa zah- valno{}u se jo{ i sad sje}am nastavnika kao {to su bili o. B. Radoni}, o. K. Kràni}, i jedinstveni o. S. Petrov. Po zavr{etku niìh razreda odlu~io sam prije}i na mjesnu Realnu gimnaziju budu}i da je ona bila javna {kola. No taj je prijelaz bio veoma mu~an. Trebalo je, naime, ponovno polagati sve predmete iz svih razreda koje sam ve} zavr{io u Kla- si~noj gimnaziji, da bih se mogao upisati u novu {kolu. (Jednu godinu ~ak sam putovao svakodnevno vlakom iz Sinja u Split da bih poha|ao tamo{nju Realnu gimnaziju.) Ipak sam uspio {kolu redovito zavr{iti i 1934. godine maturirati u Sinju. Unato~ svih iznesenih neprilika i izuzetnih napora, ja sam tijekom srednje {kole osobno mnogo napredovao. Kao nezasitni ~italac uspio sam u to doba pro- ~itati gotovo sve va`nije doma}e i strane pisce, do ~ijih sam djela mogao do}i u Sinju. Nije to bila samo beletristika, ve} i razne druge struke, brojna djela iz doma}e i op}e povijesti, iz povijesti umjetnosti, geografije, iz prirodnih znanosti itd. Intenzivno ~itanje potaklo me je da se i sam “oku{am na literarnom polju”, i da te svoje stvari po~nem objavljivati. Kad bih dobio priznanje urednika ili drugih ~italaca, to mi je bio poticaj da i dalje nastavljam. Druga jedna neuobi~ajena crta za srednjo{kolca bila je da sam ve} u to doba imao poseban uìtak prelistavati razne cjenike i kataloge doma}ih i stranih knjiàra i ozna~avati u njima knjige koje

XXX [. JURI]: KAKO SAM POSTAO BIBLIOTEKAR

[. Juri} (prvi slijeva u drugom redu) s majkom, sestrama i bra}om u vrtu obiteljske ku}e u Sinju 1943. bih èlio nabaviti “kad bih imao novaca”. U tu svrhu obra}ao sam se svake godine raznim knjiàrama mole}i ih da mi po{alju svoje besplatne kataloge. Imena: S. Kugli, M. Mreyer, G. Kon, Sonzogno, G. C. Sansoni, A. Mondadori, Laterza, U. Hoepli, Leo S. Olschki – Firenze, Bottega d’Erasmo – Torino, Larousse, Garnier, Delagrave, F. Alcan, Gilhofer et Ranschburg i dr. postali su moji znanci jo{ u ovim srednjo{kolskim danima. Taj moj hobi kasnije mi je vrlo dobro do{ao, kad sam se zaposlio u biblioteci. Po uspje{nom zavr{etku mature, predvi|eno je bilo da stariji brat Du{an i ja, kao dobri |aci, nastavimo studij na Sveu~ili{tu. Naàlost, upravo u to doba izmijenile su se financijske prilike u obitelji. Zbog posljedica op}e svjetske krize, razduènja seljaka ({to je izvedeno na {tetu vlasnika), valut- nih oscilacija koje su pogodile trgovce koji su poslovali sa stranim tvrtkama, zbog nastalih politi~kih pretumbacija u zemlji, politiziranog razrezivanja poreza, ku}nih nekih pogre{nih investicija, novaca naprosto vi{e nije bilo. Brat Du{an upisao se na pravo s time da }e ispite spremati kod ku}e. Ja sam, me|utim, odlu~io po}i u Zagreb, makar se morao izdràvati “u vlastitoj reìji”. U Zagrebu sam upisao jednu od rijetkih, neprebukiranih struka, grupu staroklasi~ne filologije (predmeti: gr~ki i latinski, povijest staroga vijeka i filozofija i pomo}ni predmet povijest jugoslavenskih knjièvnosti). Diplomirao sam u velja~i 1940. Kako je struka bila deficitarna, ve} kroz kratko vrijeme dobio sam mjesto profesora na II. realnoj gimnaziji u Zagrebu. Zbog ratnih neprilika potkraj 1942. napustio sam Zagreb i

XXXI VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) obreo se u Bolu na otoku Bra~u, zaposliv{i se tamo kao nastavnik na mjesnoj Kla- si~noj gimnaziji. No i to je sve kratko trajalo – samo godinu dana. A onda su se na Bra~ sru~ila najteà ratna isku{enja: svakodnevna strahovanja, glad, talijanska ra- strellamenta, njema~ko “~i{}enje” otoka i ostale popratne strahote. Zajedno s brojnim doma}im ljudima, prisilno sam bio odveden i iseljen s otoka. Neko vrijeme sklonio sam se u Ka{tela i bio odgojitelj u jednom Dje~jem domu. U me|uvremenu je do{lo do smirenja Splita i mogao sam se kona~no vratiti ku}i. Na samom zavr{etku te godine (1944.), na poticaj dr. Stjepana Gunja~e, po{ao sam s njime u Zadar da mu pomognem u svojstvu kustosa Arheolo{kog muzeja, u rje{avanju tamo{njih neodgodivih poslova (spa{avanju spomenika u poru{enom gradu, sa- kupljanju podataka za na{a potraìvanja od Italije i dr.). Moj boravak u Zadru trajao je jednu godinu dana (1945.). Kako su najpre~i poslovi bili obavljeni, zamolio sam da budem premje{ten u Zagreb. Uz veliko razumijevanje moga dobrog znan- ca, Sinjanina êde Maji}a, to se i zbilo, {tovi{e, dospio sam u Nacionalnu i sveu~ili{nu biblioteku! Tu sam ubrzo postavljen za voditelja njezina Trezora (Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa). Time se ostvarila moja davna velika èlja. Smatrao sam uvijek da bih najvi{e mogao dati ba{ na bibliotekarskom polju, jer bih na tim poslovima mogao zadovoljiti svojim uro|enim istraìva~kim sklonosti- ma kao i domoljubnim osje}ajima za ~uvanjem i promicanjem hrvatske kulturne ba{tine. Na novome mjestu radio sam neumorno i zdu{no sve poslove koji su mi bili povjereni. Mislim da sam kroz dugi niz godina marljivim radom ipak u~inio ne{to korisno za hrvatsku knji`nu ba{tinu, ali o tome neka drugi govore. Stanovitu sliku moè pruìti i ovaj popis tiskanih radova koji se ovdje objavljuje.1 On posvjedo~uje uglavnom moje radove objavljene nakon dolaska u NSB. (One iz razdoblja prije toga nisam smatrao da bi bilo potrebno popisivati.) Godine 1979.-80. oti{ao sam u mirovinu. (Cetinska vrila 4, 1(7)(1996), 44-47)

1 Umjesto tog popisa, u nastavku donosimo znatnije dopunjenu bibliografiju radova [ime Juri}a, objavljenih od 1950. do 2002. godine.

XXXII BIBLIOGRAFIJA RADOVA [IME JURI]A 1950.-2002.

Pierre Louÿs: Etudes sur les livres anciens. Préface de Paul Chaponière. Paris, E. de Boccard, 1947. 8º 91 str., s faks. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1, 4(1950), 339-340. Proslava 500-godi{njice ro|enja Marka Maruli}a u Splitu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1, 4(1950), 294-297. Transkripcijske metode i bibliotekarstvo. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1, 1/3(1950), 109-118. Transliteracija }irili~kih azbuka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 1, 4(1950), 225-244. 300-godi{njica trogirskog kodeksa Petronijeve “Trimalhionove ve~ere”. // Vje- snik bibliotekara Hrvatske 1, 4(1950), 344. Dopisivanje Petra Stankovi}a s bra}om Appendinijima. // Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 1, 1(1952), 417-422. Najstarije {tampane knjige – inkunabule. // Savremena tehnika 4(1953), 322-323. Jedan glas iz Istre god. 1843. // Rije~ka revija 3, 1/2(1954), 34-36. Kodeksi Urbinske knji`nice va`ni za hrvatsku, napose zadarsku povijest. // Rado- vi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 1(1954), 311-331. Filozof Petris na Cipru. // Republika 12, 6(1956), 46-47. Hircus in civico carcere Hisicza dicto inclusus : latinska burleska zagreba~kog studenta iz 18. st. [Prikaz.] // @iva antika 6, 2(1956), 337-431. Pregled povijesti knji`nica : s kratkim prikazom razvoja pisma i knjige. Zagreb : Kultura, 1956. (Biblioteka Saveza knji`nica NR Hrvatske) I za bibliofilski odnos prema knjigama. // Narodna knji`nica 1, 1(1957), 9-13. Lenjinova knji`nica u Moskvi. // Narodna knji`nica 1, 3(1957), 7-8. Rimske brojke u knjigama. // Narodna knji`nica 1, 2(1957), 9-12. Mali leksikon bibliotekarskih izraza / D[ana] ^[u~kovi}] i[[ime] J[uri}].//Na- rodna knji`nica 2(1958), 109-123 i 189-192; 3(1959), 29-36, 109-114 i 171-174; 4(1960), 52-62, 113-120 i 200-203; 5(1961), 28-34, 125-136. Katalozi rukopisa dviju velikih slavenskih biblioteka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 6, 1/2(1960), 67-69.

XXXIII VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Nepoznata dubrova~ka inkunabula. // Republika 16, 9(1960), 20. Novi katalog rukopisa Austrijske nacionalne knji`nice. // Slovo 9/10(1960), 211-219. O inkunabulistici i njezinim zadacima u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvat- ske 6, 1/2(1960), 1-37. P. O. Kristeller: Latin manuscript books before 1600. A list of the printed catalo- gues and unpublished inventories of extant collections. New ed. rev. New York, Fordam University Press, 1960. v8º 234 str. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvat- ske 6, 3/4(1960), 53-55. Sinjska alka prema sredovje~nim vite{kim igrama. // Kalendar Matica iseljenika 1960, 188-194. Va`na nova tekovina Sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 6, 1/2(1960), 87-88. C. Göllner: Turcica. Die europäischen Türkendrucke des XVI. Jahrhunderts. I. Bd. 1501-1600. Bucuresti, Ed. Academiei R.P.R; Berlin; Akademie-Verlag, 1961. 8º 458 str. + table. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 7, 3/4(1961), 222-226. O razli~itom datiranju po~etka godine u na{oj eri. // Narodna knji`nica 5, 3/6(1961), 119-122. Razli~ite ere i njihovo prera~unavanje. // Narodna knji`nica 5, 1/2(1961), 15-20. A. Vernet: Les manuscrits grecs de Jean de Raguse (+1443). Sonderdruck aus Bd. 61 der “Basler Zeitschrift” 1961. 8º str. 75-108. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 8, 3/4(1962), 155-157. Andrija Jamometi} hrvatski intelektualac 15. st., `rtva rimske kurije. // Republika 18, 10(1962), 484-486. Demeter, Dimitrija. Gr~ke lirske pjesme Dimitrija Demetra / [priredio] [ime Juri}. // Gra|a za povijest knji`evnosti hrvatske 28(1962), 463-534. Hvar – kolijevka poljskog naroda! // Prilozi povijesti otoka Hvara 2(1962), 5-8. L. Mezey: Codices latini medii aevi Bibliothecae Universitatis Budapestiensis. Budapest, Akadémiai kiadó, 1961. v8º 319 str. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 8, 3/4(1962), 157-159. Natjecanje Homera i Hesioda / obradio i preveo s gr~kog: [. Juri}. // Republika 18, 10(1962), 400-401. Novi primjerak Pribojevi}eva “Govora”. // Prilozi povijesti otoka Hvara 2(1962), 31-32. Prilozi biografiji Ivana Gazuli}a. // Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 8/9(1962), 447-479.

XXXIV BIBLIOGRAFIJA RADOVA [IME JURI]A: 1950.-2002.

Tri pisma Mo{e Pijade. // Republika 18, 2/3(1962), 112-113. Zbirka inkunabula Metropolitanske knji`nice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 8, 3/4(1962), 107-132. E. Hankiss – A. Berczeli: A magyarországon megjelent színházi zsebkodnyvek bi- bliográfiája XVIII-XIX. század. Budapest, Országos Széchényi kodnyvtár, 1961. v8º 481 str. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 9, 1/2(1963), 51-53. Hrvojev misal opet na svom starome mjestu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 9, 1/2(1963), 63-64. Rad na popisivanju inkunabula u SR Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 9, 1/2(1963), 63. Nekoliko slu~ajeva starijih fingiranih impresuma s imenima mjesta uzetim s podru~ja Jugoslavije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 10, 1/2(1964), 22-36. Z. Pipics: A Kodnyvtáros gyakorlati szótára. Dictionarum bibliothecarii practicum. 20 nyelvú szakszótár a kodnyvtári feldolgozó munkahóz magyar és nemzetkodzi ha- sználatra. (Ad usum internationalem in XX linguis.) Budapest, Kiadja a Gondolat [1963]. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 10, 1/2(1964), 52-55. Andrija Palta{i}. // Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Izd. i nakl. Leksikografski zavod FNRJ, 1954-1971. Sv. 5(1965), 420. Demeter, Dimitrija. Tà ’Elleknikà lýrika poiekmata toum Dekmektrek Dekmektriou / [priredio] [ime Juri}. Thessalonikek, 1965. (’Etaireía MakedonikûMn spoudûMn. ’Idryma meletûMn Hersoneksou toum Aimoum ; 76) F. R. Goff: Incunabula in American Libraries. A third census of fifteenth-century books recorded in North American collections. New York, Publ. by The Biblio- graphical Society of America, 1964. 4º LXII + 798 str. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 3/4(1965), 176-178. Je li 1543. godine u Puli tiskana jedna knjiga? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 1/2(1965), 42-44. Katalog starijih datiranih latini~kih rukopisa koji se ~uvaju u pari{kim biblioteka- ma. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 3/4(1965), 172-176. O. L. Kapsner: A benedictine bibliography. An author-subject-union list. 2nd ed. Collegeville, Minnesota, St. John’s Abbey press, 1962. Vol. 1. 4º 664 str. [Prikaz] // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 3/4(1965), 178-180. Sinjska alka : informativni vodi~ po Cetinskoj krajini. Sinj : Odbor za proslavu 250. godi{njice Sinjske alke, [1965]. Specijalni katalozi sa “skra}enim opisom” knji`nice Britanskog muzeja. // Vje- snik bibliotekara Hrvatske 11, 3/4(1965), 180-183.

XXXV VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Thompson, A. Rje~nik bibliotekarskih stru~nih izraza = Vocabularium bibliothecarii / preveli dr. Dana û~kovi}, prof. [ime Juri}. Zagreb : [kolska knjiga, 1965. Izlo`ba u Nacionaloj i sveu~ili{noj biblioteci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 12, 1/2(1966), 54-56. Gra|a za bibliografiju Markantuna De Dominisa. // Encyclopaedia moderna 2, 5/6(1967), 133-140. Neue Angabe über die Inkunabeln GW 592a und C 5946. // Beiträge zur Inkuna- belkunde 3(1967), 187-188 + table. O Knji`nici Samostana franjevaca konventualaca sv. Frane u [ibeniku s posebnim osvrtom na njezinu zbirku inkunabula. // Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 13/14(1967), 309-334. Opera scriptorum Latinorum natione Croatarum usque ad a. MDCCCXLVIII typis edita. Zagrabiae : Institutum historicum Academiae scientiarum et artium Slavorum meridionalium, 1968-1971. T. I : Index alphabeticus. 1968. ; T. II : Index systematicus, 1971. (Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis ; P. I) Malo poznati hvarski knjièvnik XV stolje}a. // Prilozi povijesti otoka Hvara 3, 4(1969), 58-67 + table. O djelovanju Dobri}a Dobri}evi}a u Padovi. // Dubrovnik 12, 4(1969), 121-126. Kajkavski vojni “Obu~evnik” iz 18. stolje}a / [priredio [ime Juri}].//Kaj4, 12(1971), 46-55; 5, 1(1972), 63-81. “Najvi{e{i patent od lova” : prvi lova~ki zakon na hrvatskom jeziku / [priredio [ime Juri}]. // Kaj 4, 12(1971), 56-66. Opera scriptorum Latinorum natione Croatarum usque ad a. MDCCCXLVIII typis edita : bibliographiae fundamenta / coll. et. dig. prof. [ime Juri} ; adiuvante dr. Dana û~kovi} ; editione curavit dr. Zlatko Herkov. Zagrabiae : Institutum historicum Academiae scientiarum et artium Slavorum meridionalium, 1971. (Cro- atiae scriptores Latini recentioris aetatis) Vite{ke igre i alke. // Knjiga o sportu. Zagreb : Mladost, 1971-1972. Knj. 2, str. 152-160. Getaldi}, Marin. Sabrana djela / komentare i predgovore djelima napisao, prijevod revidirao i izdanje uredio @arko Dadi} ; [s lat. prev.: Jakov Stipi{i}, [ime Juri} …]. Zagreb : Institut za povijest prirodnih, matemati~kih i medicinskih nauka JAZU, 1972 – . Sv. 1. Jo{ jedna gr~ka lirska pjesma Demetrova. // Croatica 4(1973), 151-152. Dvije nove hrvatske inkunabule. // Prilozi povijesti otoka Hvara 4(1974), 32-41. Djela Matije Vla~i}a Ilirika u knji`nicama Socijalisti~ke Republike Hrvatske : izlo`ba, Zagreb, 16-30. XII 1975. Zagreb : [s. n.], 1975. Humanist Franjo Niger. // Senjski zbornik 6, 6(1975), 285-296.

XXXVI BIBLIOGRAFIJA RADOVA [IME JURI]A: 1950.-2002.

Problematika bibliografije djela Matije Vla~i}a. // Istra 14, 6/7(1976), 35-40. Neobjavljena listina cetinskoga kneza Ivana Nelipi}a. // Arhivski vjesnik 19/20(1976-1977), 233-236. Hessel, A. Povijest knji`nica : pregled od njihovih po~etaka do dana{njih dana / [s njema~kog prevela [tefanija Halambek ; bilje{ke uz tekst napisao [ime Juri}].Za- greb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1977. Nazor, Anica. Zagreb : riznica glagoljice : katalog izlo`be / [obrada katalo{kih jedinica: A. Nazor … [. Juri} … ]. Zagreb : [s. n.], 1978. Nepoznato izdanje “Logike i etike” Fausta Vran~i}a. // Prilozi za istraìvanje hrvatske filozofske ba{tine 11, 7/8(1978), 289-294. Die Inkunabelkatalogisierung in Jugoslawien. // Zentralblatt für Bibliothekswe- sen 10(Oktober 1979), 465-467. Maruli}, Marko. Saèti prikaz slavnih muèva Starog zavjeta / priredio, latinski predgovor i indeks sastavio [ime Juri} ; uvod na hrvatskom jeziku napisao Rafo Bogi{i}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka ; Sveu~ili{na naklada Liber, 1979. (Biblioteka Liber Croaticus) Nekoliko rije~i o piscu. // Petri}, Frane. Nova sveop}a filozofija. Zagreb : Sveu~ili{na naklada Liber, 1979. 13 pisama Didaka Dubravice Pietru Francescu Poggiju iz god. 1753-1757. // Ana- li Zavoda za povijesne znanosti Istraìva~kog centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 17(1979), 215-227. Rukopisna gra|a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj biblioteci u Zagrebu koja se ti~e Istre, Kvarnerskih otoka, Hrvatskog primorja, Podgorja i Gorskog kotara. // Vje- snik historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu 21/22(1980), 215-223. Tri kodeksa zna~ajna za kulturnu povijest Trogira. // Mogu}nosti : knjièvnost, umjetnost, kulturni problemi 27, 10/11(1980), 1107-1114. Pjesma o Sinjskoj alci iz 1827. godine. // Zbornik Cetinske krajine 2(1981), 187-192. Volti}, Josip. Be~ka pisma ; Ri~oslovnik / [1. rad preveo Mate Maras ; redakcija prijevoda i bilje{ke [ime Juri} ; prijevod bilje{ke na talijanski jezik Giacomo Scotti]. Pula : âkavski sabor : Istarska naklada ; Rijeka : “Otokar Ker{ovani” : Liburnija : Edit ; Rovinj : Centro di ricerche storiche ; Zagreb : Mladost, 1981. (Istra kroz stolje}a ; kolo 3 ; knj. 18) Opera scriptorum Latinorum natione Croatarum usque ad annum MDCCCXLVII typis edita : ad tomos I et II additamentum I. Zagrabiae : Bibliotheca nationalis et universitaria Zagrabiensis et Academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium, 1982. (Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis ; P. I)

XXXVII VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Pismo Rafaela Levakovi}a Kasparu Schoppeu iz 1636. godine. // Arhivski vjesnik 25(1982), 37-46. Aus der Geschichte des kroatischen Wiegendrucks. // Beiträge zur Inkunabelkun- de 3(1983), 86-90 + table. Gra|a za bibliografiju Cetinske krajine : I dio. Povijesni spomenici prvoga reda. // Zbornik Cetinske krajine 3(1983). Odli~an izdanak drevnoga sinjskog roda (Andrija Dudi}). // Vjesnik Cetinske krajine 4, 55(1983), 6-7. 80 godina Nau~ne biblioteke u Splitu : [1903-1983] / [autor uvodnog teksta Du- bravka Bo{njak ; izbor gra|e izvr{ili Nevena Radovi} … [et al.] ; stru~ni konzul- tanti [ime Juri}, Frano Baras ; fotografije Ivan Peri{i}]. Split : Nau~na biblioteka, 1983. (Izdanja Nau~ne biblioteke Split ; 5) Pet stolje}a knjige u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju / katalog sastavili Vatroslav Frkin i [ime Juri}. Slavonski Brod : Organizacijski odbor izlo`be “Pet stolje}a knjige u Slavonskom Brodu”, 1983. Zbornik knjièvnih radova Kor~ulanina Nikole Petrovi}a. // Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraìva~kog centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 21(1983), 161-198. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : I. Zbirka inkunabula Metro- politanske knji`nice u Zagrebu. // Croatica Christiana periodica 8, 13(1984), 154-215. Inkunabule u zadarskim knji`nicama. Zadar : Dru{tvo bibliotekara ; Zagreb : Na- cionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1985. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : II. Zbirka inkunabula dominikanskih knji`nica u Hrvatskoj / [ime Juri}, Franjo [anjek. // Croatica Christiana periodica 9, 15(1985), 123-199. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : III. Zbirka inkunabula u knji`nicama Hrvatske franjeva~ke provincije sv. ]irila i Metoda / [ime Juri}, Va- troslav Frkin. // Croatica Christiana periodica 11, 20(1987), 130-172. Dokumenti i knjièvna gra|a o Sinjskoj alki. Sinj : Vite{ko alkarsko dru{tvo ; Split : Logos, 1988. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : IV. Zbirka inkunabula u knji`nicama Franjeva~ke provincije sv. Jeronima : dio 1-2 / [ime Juri}, Vatroslav Frkin. // Croatica Christiana periodica 14, 26(1990), 121-204; 15, 27(1991), 182-261. Inkunabule u isusova~kim knji`nicama u Hrvatskoj. // Vrela i prinosi : zbornik za povijest isusova~kog reda u hrvatskim krajevima 18(1990-1991), 88-131.

XXXVIII BIBLIOGRAFIJA RADOVA [IME JURI]A: 1950.-2002.

Katalog rukopisa Nacionalne i sveu~ili{ne biblioteke u Zagrebu / obradio [ime Juri}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1991-2000. Inkunabule u isusova~kim knji`nicama u Hrvatskoj. // Isusovci u Hrvata : zbornik radova me|unarodnog znanstvenog simpozija “Isusovci na vjerskom, znanstve- nom i kulturnom podru~ju u Hrvata” / [ur. Vladimir Horvat]. Zagreb : Filozof- sko-teolo{ki institut Dru`be Isusove ; Be~ : Hrvatski povijesni institut, 1992. (Bi- blioteka Vrela i prinosi za povijest isusova~kog isusova~kog reda u hrvatskom narodu ; knj. 3.) Str. 195-199. A few words about the Croatian philosopher Frane Petri}. // Studia historiae philosophiae Croaticae : [journal of the Institute of Philosophy in Zagreb] 2, 2(1993), 7-16. Stara i rijetka gra|a. // Seminar Standardiziranje katalo`ne obrade stare i rijetke gra|e. Zagreb, 10-11. prosinca 1992. / ur. Tinka Kati}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1993. Str. 1-6. Kako sam postao bibliotekar. // Cetinska vrila : glasilo Ogranka Matice hrvatske, Sinj 4, 1(7)(1996), 44-47. Demeter, Dimitrija. Izabrana djela / priredio Nikola Batu{i} ; [prijevod s no- vogr~kog [ime Juri}]. Zagreb : Matica hrvatska, 1997. (Stolje}a hrvatske knji`evnosti) Prilog za [i`gori}a. // Mogu}nosti : knji`evnost, umjetnost, kulturni problemi 44, 10/12(1997), 287-289. Inkunabule franjeva~kog samostana u Zaostrogu / [ime Juri}, Pavao Knezovi}. // Ka~i} : zbornik Franjeva~ke provincije Presvetog Otkupitelja 30/31(1998-1999), 11-27. Bibliografske zabilje{ke o Sinju i Cetinskoj krajini : knj. 1. Sinj : Matica hrvatske, [Ogranak] ; Split : Muzej hrvatskih arheolo{kih spomenika, 1999. Blago Knji`nice Ka~i}eva samostana u Zaostrogu : inkunabule i rijetke knjige XVI. stolje}a / [ime Juri}, Pavao Knezovi}. Split : Zbornik Ka~i} ; Zaostrog : Franjeva~ki samostan Uznesenja Marijina, 1999. (Knji`nica Zbornika Ka~i} : monografije, dokumenti, gra|a ; 33) Hrvatske inkunabule. // Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost : Sv. 2. Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stolje}e) / ur. Eduard Hercigonja. Zagreb : [kolska knjiga, 2000. Str. 495-524. Incunabula in Croatian Jesuit libraries. // Jesuits among the Croats : proceedings of the international simposium: Jesuits in the Religious, Scientific and Cultural Life among the Croats, October 8-11, 1990 / ed. by Valentin Pozai}, S.J. Zagreb : Institute of Philosophy and Theology, S.J. ; Vienna : Croatian Historical Institute, 2000. Str. 243-248.

XXXIX VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Iz muzeja hrvatske knjige : izbor knji`evnih i kulturno-povijesnih rasprava, bibliografskih i bibliotekarskih ~lanaka i prikaza knjiga. Zagreb : Matica hrvatska, 2000. Bibliografske zabilje{ke o Sinju i Cetinskoj krajini : knj. 2 / [ime Juri}, Josip Ante Soldo. Sinj : Matica hrvatske, [Ogranak] ; Split : Muzej hrvatskih arheolo{kih spomenika, 2002. Priredila: Tinka Kati}

XL KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJ KANON I POGRANI^JE

Sada kada ovaj dvobroj ide u tisak, èljeli bismo se podsjetiti kako je nastao i koje je njegovo zna~enje kao tematske cjeline u {irem kontekstu teorije pograni~ja i historiografije knjige i tiskarstva. Pojam pograni~ja nije nov u hrvatskoj historiografiji. Oblikovanje te ideje, utemeljeno na studiji Silvija Ferija o provincijalnoj umjetnosti Rimskog Carstva, pronalazimo kod Ljube Karamana.1 Zdravko Blaè- kovi} pak ispituje pojam periferije kroz analizu hrvatske glazbene kulture.2 Pojam periferije dopu{ta tuma~enje jedinstvenih kulturnih oblika koje nalazimo u pro- vincijskim sredinama. U skromnim dru{tveno-ekonomskim prilikama tih sredina, stvarala{tvo ovisi o opona{anju dominantnih kulturnih oblika sredi{ta te o doma- }oj inovativnosti. Kulturni su oblici periferije proturje~ni – istodobno su izraz Ersatz kulture i djela jedinstvena umjetni~kog izraza. Ja~anje intenziteta kulturnih oblika i suprotnosti zamje}uje se kao obilje`je kulture perifernih sustava. Pograni~je i periferija razlikuju se po tome {to je pojam periferije zavisan i negativan, dok je pojam pograni~ja nezavisan i afirmativan. Periferija uklju~uje udaljenost od sredi{ta (jezgre), a takvo odre|enje nosi sa sobom negativna zna- ~enja minornog i marginalnog. Odnos jezgre i periferije jedna je od temeljnih pretpostavki analize svjetskih sustava Immanuela Wallersteina.3 U novije vrijeme, i pojam semiperiferije utjecao je na pozitivno definiranje i preoblikovanje diskursa marginalnih europskih regija. U svojoj analizi europske periferije, Anna Klobucka4 predlaè uvo|enje pojma mno{tva kulturnih zajednica u tuma~enje povijesnog razvoja u kontekstu Wallersteinovih svjetskih sustava. Drugim rije~ima, “mno{tvo me|usobno povezanih kulturnih zajednica – jezi~nih zajednica, vjerskih zajednica, etni~kih zajednica, plemenskih i statusnih skupina, klasnih zajednica,” omogu}uje neutralnije razumijevanje kulturnih i nacionalnih sustava kao “kompleksnih kulturnih oblika koji se razvijaju u mno{tvu ~esto kontradiktornih i raznorodnih dru{tvenih sredina, da bi se izmije{ali i stopili s isto tako velikom raz- noliko{}u oblika politi~koga kulturnog izraza”.5 Ako prepoznavanje preklapaju}ih kulturnih sustava u sklopu jedinstvena nacionalnog ethosa primijenimo na istraìvanje nacionalne povijesti knjige i tiskar-

1 Karaman, Ljubo. O djelovanju doma}e sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva. Zagreb : Dru{tvo histori~ara umjetnosti, 1963. Str. 27. 2 Bla`ekovi}, Zdravko. Glazba osjenjena politikom. Zagreb : Matica hrvatska, 2002. Str. 10-13. 3 Wallerstein, Immanuel. World-systems analysis : an introduction. Durham : Duke University Press, 2004.; Wallerstein, Immanuel. The modern world-system : vol. 1. New York : Academic Press, 1974. 4 Klobucka, Anna. Theorizing the European periphery. // Symploke 5, 1/2(1997), 119-135. 5 Klobucka, Anna. Nav. dj., str. 121-122.

XLI VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) stva, ono dovodi do stvaranja veza prema van, prema (multikulturalnoj) globalnoj knjièvnosti koja odgovara pojmu Weltliteratur koji je predloìo Wolfgang Goet- he (1827.), a prema kojem se pojedina~ne “knjièvnosti mogu izravno prepoznati kao one koje postoje i razvijaju se u sklopu neprestanog ja~anja uzajamnog djelovanja”.6 Takav pristup ukazuje na osobitosti koje se preklapaju i grani~ni identitet s kojim je onda mogu}e ponovo teoretizirati o “malom i velikom u odnosu na odre|ivanje statusa pojedinih nacionalnih kultura i njihov odnos prema Europi”.7 Vrlo utjecajna analiza “male knjièvnosti” koju su predloìli Gilles Deleuze i Fé- lix Guattari8 podsje}aju na te`nje kulturnih diskursa da se odrede prema onome {to je izvana. Devenir-majeur (“postati velikima”) jedan je od na~ina na koji se kulturno male knjièvnosti postavljaju prema vanjskom svijetu, “traè}i izraz za zone malog unutar sebe: svoj jezik, svoje regionalne podjele, statusne i spolne razlike”.9 U suprotnosti s time, jedinstvenost semiperiferije nastaje kroz obrnuti postupak devenir-mineur (“postajanja malim” prihva}anjem malog, a time i druk- ~ijeg) – kao na~ina za reorganizaciju odnosa jezgre i ruba, a time i uspostavljanje zna~enja perifernog u europskom kontekstu. ^lanci prikupljeni u ovom svesku pokazuju kako pojam pograni~ja moè pruìti okvir za analizu hrvatske kulture knjige u sklopu dvojnosti i mnogostruko- sti – jezika, politi~kih sustava i kultura. Nekoliko autora izravno istraùje dimen- ziju pograni~ja (Milan Pelc, Jelena Laku{) dok se to kod drugih podrazumijeva kroz bavljenje tiskarstvom i izdava{tvom ograni~enih krugova ili putem istra- ìvanja povijesnog kontinuiteta hrvatske kulture knjige i knjiàrstva kao povijesti koja sadrì diskontinuitet (na primjer, mnogojezi~no izdava{tvo) u sklopu hrvatske nacionalne kulture. Primjeri uklju~uju istraìvanje njema~kog jezi~nog tiska u Puli (Bruno Dobri}) kao i sveprisutno izdava{tvo na talijanskom jeziku (Nadia Bu`leta i drugi) kao konstitutivne, a ne marginalne pojave za hrvatsku nacionalnu povijest knjige i tiskarstva. U pozivu upu}enu autorima prije ne{to vi{e od godinu dana, ta je ideja predo~ena kao suprotnost konvencionalnim historiografijama koje se bave uteme- ljenjem kanona. To je bio poziv za stvaranje nove historiografije i programa za istraìvanje pograni~ja kao povla{tenog pristupa za razumijevanje i raspravu o dvozna~nosti i diskontinuitetu u hrvatskoj povijesti knjige i tiskarstva. Poziv autorima privukao je brojne priloge koji se bave temom pograni~ja kroz prizmu regionalnog tiska (posebno dihotomijom sjever-jug) i nenarodnog jezika (hrvatski narodni jezik u odnosu na kulturu tiskarstva na drugim jezicima), oblika pismenosti (tekstualni, vizualni) i tiskarskih ànrova (novina, nota) kao i kultura isklju~enosti

6 Berman, Antoine. The experience of the foreign : culture and translation in the romantic Ger- many / tr. S. Heyvaert. Albany : SUNY Press, 1992. Str. 55. 7 Klobucka, Anna. Nav. dj., str. 129. 8 Deleuze, Gilles; Félix Guattari. Kafka : toward a minor literature / trans. Dana Polan. Minne- apolis : University of Minnesota Press, 1986. 9 Klobucka, Anna. Nav. dj., str. 130.

XLII KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJ: KANON I POGRANI^JE

(kroz cenzuru, spol i kolekcionarsku praksu elite). Ve}ina ~lanaka bavi se ju`nim dijelom Hrvatske, odnosno povijesnim regijama Dalmacije, Istre i Dubrova~kog primorja. Zna~ajno je da se ti prilozi bave izdava{tvom umreènim oko urbanih ~vori{ta, koji su osnovno organizacijsko na~elo hrvatske povijesti knjige i tiskarstva u postoje}oj morfologiji povijesti knjige i tiskarstva. Oni istraùju sljede}a ~vori{ta: Dubrovnik (Vesna û~i}), Split (Mihaela Kova~i}), [ibenik (Ivana Zeni}), Zadar (Mirisa Kati}), Pulu (Bruno Dobri}) i Vara`din (Vid Lon~ari}), {to je o~igledno uvjetovano strukturom arhiva i zbiljom produkcije. Me|utim, prema vrlo utjecajnom predlo{ku za analizu povijesti knjige koji je razvio Robert Darnton,10 proizvodnja je samo jedna od tri faze u komunikacij- skom procesu. Idu}e dvije faze – kolanje te kori{tenje ili usvajanje, jednako su va`ne za razumijevanje knjige i knjiàrstva odre|ene sredine, kao {to je to pokazala Mihaela Kova~i} u ~lanku objavljenom u ovom svesku, koriste}i materijalnu kulturu kao gra|u. Tuma~enje kulture kolanja i primanja (recepcije) u odnosu na sredi{te, kao i mimo sredi{ta kona~ni je cilj razumijevanja dinamike prometa knjige i knjiàrstva. Naglasak na znanstvenoj aparaturi te popisi gra|e uz neke objavljene priloge poticaj su budu}im istraìva~ima povijesti knjige da se vrate izvorima, ponovo ih ispitaju i iznesu nove interpretacije o prometu knjige i tiskarstvu u Hrvatskoj. Takva transparentnost neophodna je u primjeni povijesne metodologije, te osigu- rava ulazak novih istraìva~a u podru~ja koja ina~e ostaju zatvorena onima izvan elitnih struktura. Da je istraìvanje na izvorima temelj historiografije, svojim je jedinstvenim doprinosom hrvatskoj znanosti knjige pokazao [ime Juri}, kojemu je ovaj dvobroj posve}en. Ustanoviv{i takav aparat za istraìvanje ranog tiska tijekom svojega predanog rada, otvorio je put budu}im istraìva~ima povijesti knjige u Hrvatskoj. Povijesno-bibliografska metodologija koristi se u ve}ini ~lanaka u ovome svesku. Bibliografska analiza vi{ejezi~nog izdava{tva u Dalmaciji Jelene Laku{ vaàn je prvi korak prema razumijevanju vi{ejezi~nih sklopova prometa knjige i tiskarstva u toj regiji te predstavlja model za sli~na istraìvanja onima koji ulaze u podru~je povijesti knjige drugih regija. Bibliografska bilje{ka Ennija Stip~evi}a i popisi izvora u ~lancima Vida Lon~ari}a, Mirise Kati}, Mihaele Kova~i}, Nade Bezi} i Vesne û~i}, izraz su toga na~ela u prezentiranju izvora kao osnove za budu}a istraìvanja. âk i u ovom dvobroju, istraìvanje kulturnog pograni~ja ograni~eno je vremenski i regionalnim podru~jem koje pokriva. Na primjer, Slavonija i sredi{nja Hrvatska, kao i silnice koje povezuju i vode prema istoku i zapadu, nisu temeljito istraène. Dakle, ovu tematsku cjelinu moèmo smatrati samo prvim korakom sveobuhvatnijeg istraìva~kog plana. Sloènost povijesti pograni~ja, koja proizlazi iz sloènosti povijesti knjige i tiskarstva koje se odvijalo na nekoliko jezika i u nekoliko politi~kih sustava, ~ini

10 Darnton, Robert. “What is the history of books?” // The kiss of Lamourette : reflections in cultural history. New York ; London : W. W. Norton & Company, 1990. Str. 107-138.

XLIII VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) istraìvanje pojava koje se ne uklapaju u kanon, kao i diskontinuitet hrvatske knjige i knjiàrstva te{kim zadatkom. Odre|ivanje smjera za programatsko istraìva- nje hrvatskog pograni~ja teì povezivanju hrvatskog sa srednjoeuropskim i europskim tradicijama u istraìvanju povijesti knjige kroz te sloènosti. Prepoznavanje takvih veza tako|er pomaè interpretaciji kulture kolanja knjige u {irem kontekstu europskih tradicija (devenir-majeur kroz devenir-mineur). Kroz takav pristup va`no je njegovati zasebnu deskriptivnu povijest pojedinih pojava, ali ih primjenom usporednih metoda treba sagledavati kao povezane. To zahtijeva poveziva- nje empirijskih i teorijskih pristupa, koji su ukorijenjeni u povijesnu deskripciju predo~enu kroz suvremenu znanost povijesti knjige. Ne treba niti napominjati da je to golem zadatak koji jednako ovisi o bibliografskoj kontroli i pristupu izvorima kao i poznavanju drugih znanstvenih tradicija. Jedan od smjerova od kojeg se moè mnogo o~ekivati istraìvanje je preklapaju}ih kultura tiskarstva i rukopisne tradicije, primjeri kojih se mogu na}i u knjièvnoj proizvodnji Dubrovnika koja je konstitutivna za hrvatsku nacionalnu knjièvnost. Istraìvanje fenomena rukopisnih tradicija i njihova usporedba s tradicijama dru{tvene knjièvnosti i autor- skom funkcijom koja se oformila u doba romantizma, moè otvoriti nove putove za razumijevanje hrvatske jedinstvenosti u odnosu na {iru europsku sredinu. Zaklju~it }u ovaj predgovor programatskim razmi{ljanjima o kulturi knjige hrvatskog pograni~ja u srednjoeuropskom kontekstu, a koja proizlaze iz mog istraìvanja kalendara hrvatske dijaspore11 i analize tiskarskog koncerna J. Stein- brenera s kraja devetnaestog i po~etka dvadesetog stolje}a.12 Istraìvanju povijesti knjige ~esto se pristupa kroz perspektivu nacionalne povijesti knjige i tiskarstva, u kojoj nacionalni jezik odgovara nacionalnoj kulturi. To je pojava koju Benedict Anderson naziva zami{ljenim zajednicama.13 Paradig- ma prema kojoj je nacionalni jezik glavna odrednica kulture tiskarstva predstavlja pote{ko}e u istraìvanju nacionalnih povijesti knjige i tiskarstva u srednjoeuropskom okru`ju jer previ|a zbilju vi{ejezi~nog ~itateljstva. Nasuprot tome, nacionalne povijesti knjige i knjiàrstva bave se vi{e-manje homogenom populacijom. Iz te su paradigme isklju~ene netipi~ne pojave kolanja tiska, te one koje obuhva}aju nekoliko jezi~nih sfera ili multietni~ke sredine. Prema tome, ucrtavanje granica unutar kojih se odvija promet knjigama prvi je korak prema shva}anju usporednih tokova {irenja tiska na marginama geo-politi~kih entiteta, ànrova i

11 Dalbello, Marija. Croatian diaspora almanacs : a historical and cultural analysis : Ph.D. the- sis. University of Toronto, 1999.; Dalbello, Marija. Architectures of knowledge and literary tradition : a history of the almanac in Croatia. // Slavic and East European information resources 4, 1(2003), 25-74. 12 Dalbello, Marija. Franz Josef’s time machine : images of modernity in the era of mechanical photoreproduction. // Book history 5(2002), 67-103. 13 Anderson, Benedict. Imagined communities : reflections on the origin and spread of nationa- lism. Rev. ed. New York : Verso, 1991.

XLIV KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJ: KANON I POGRANI^JE

~itateljskih navika. Istraìvanje povijesti knjige u srednjoeuropskom kontekstu (kao devenir-majeur kroz devenir-mineur) zahtijeva pristupe koji uklju~uju: – istraìvanje utjecaja vi{ejezi~nog izdava{tva (ponekad i na vi{e pisama) kao i vi{ejezi~nog ~itateljstva na nastajanje pojedinih kultura tiskarstva; – ispitivanje politike pismenosti i uloge obrazovanih slojeva i pojedinaca koji su koristili pismenost u procesu nacionalne diferencijacije, ili na utjecaj cenzure (venecijanske, austrijske i komunisti~ke) u pojedinome kulturnom podru~ju; – uspostavljanje kontinuiteta nacionalne kulture tiskarstva u razdoblju Hab- sbur{ke Monarhije te komunisti~kog i postkomunisti~kog razdoblja; – ispitivanje utjecaja emigracije i unutra{njih migracija unutar pojedinih podru~ja kultura tiskarstva; – istraìvanje rubnih pojava kulturne raznolikosti, kulturnog i jezi~nog prevo|enja, te primanja (recepcije) pojedinih djela; – identifikacija modela izdava{tva koji su se razvili pod slu`benim pokroviteljstvom ili u dinamici trì{ta. Prema tome, fragmentacija srednjoeuropske povijesti knjige moè biti prigoda za primjenu sveobuhvatnih i usporednih pristupa, koji uzimaju kulturno podru~je kao jedinicu istraìvanja uspore|uju}i je prema sli~nosti dokumentarnih kultura, a ne jezi~nih kriterija (nacionalnog jezika) koji su bili razlogom isklju- ~ivanja perspektive pograni~ja. Istraìvanja koja bi slijedila spomenuta na~ela mogla bi se baviti problemima specifi~nim za pojedine nacionalne povijesti, uz transnacionalnu perspektivu koja je trenuta~no od velikog interesa za povjesni~are knjige. Europski identitet klju~an je dio hrvatskog identiteta, {to moè biti bitan {iri okvir za rje{avanje problema devenir-majeur. Ako europska periferija èli prona}i svoj vlastiti diskurs, ona mora obaviti teàk, kontroverzni i ideologi- zirani zadatak kulturnog revizionizma u kojem }e trebati sebe eksteritorijalizirati, odbaciti san u kojem nacionalni vernakular ima glavnu funkciju definiranja jezika i dru{tva. Drugim rije~ima, trebat }e traìti ostvarenje sna postajanja malim (devenir-mineur). To nije mogu}e bez razumijevanja pograni~ja i prihva}anja vlastite jedinstvene uloge u kojoj }e dualitet biti prihva}en kao epistemologija rubnih povijesti koje dobivaju zna~enje u dominantnom diskursu nacionalne kulture. U dualnosti i mnogozna~nosti pograni~ja ra|aju se interpretacije koje nisu hegemo- nisti~ke, a periferija se moè potvrditi tako da istodobno odraàva obrasce sredi{ta, veze s drugim tradicijama, kao i svoju vlastitu jedinstvenost. Unato~ tomu, pojam pograni~ja ne uklapa se u postoje}e paradigme nacionalnih kultura knjige i tiskarstva koje èle zauzeti uloge dominantnih kultura, pa je pristup kroz prizmu pograni~ja programatski. Nastavljaju}i se na bibliografski rad Ivana Kukuljevi}a Sakcinskog, hrvatski znanstvenici – ponajprije Mladen Bo{njak, [ime Juri}, Josip Badali}, Mirko Bre- yer, Ivo Herge{i}, Vladoje Dukat, a u novije vrijeme Mirjana Gross, Radoslav Kati~i}, Slobodan P. Novak, Aleksandar Stip~evi}, Draèn Budi{a, Divna Ze~e- vi}, Daniela @ivkovi}, Milan Pelc i mnogi drugi, bave}i se povije{}u knjige i ti-

XLV VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) skarstva u kontekstu povijesti knji`nica, povijesti, povijesti umjetnosti, knjièv- nosti, pismenosti i usmenosti, kao i kulture tiskarstva, u svojim su se radovima izri~ito ili implicitno bavili i fenomenom pograni~ja. Izazov budu}im istraìva~ima sastoji se u tome da nastave razvijati takvu nacionalnu povijest kroz transnacionalni pristup (prate}i veze koje nadilaze granice nacionalnog), te da je razvijaju kroz teorijske pristupe povijesti knjige kao interdisciplinarnog podru~ja istraìvanja; da se bave primjerenim slu~ajevima koji pokazuju preklapaju}e kulture tiskarstva; te da se bave komparativnim istraìvanjima. Izrada ovog dvobroja predstavljala je pozama{an zadatak za Uredni{tvo Vje- snika bibliotekara Hrvatske. Kao go{}a-urednica, iskreno zahvaljujem na predanom radu i podr{ci koju sam dobila od suurednice ovog dvobroja, Tinke Kati}, te anonimnim recenzentima ~lanaka. Marija Dalbello Rutgers University (New Jersey)

XLVI PRINT CULTURE IN CROATIA THE CANON AND THE BORDERLANDS As this issue goes to press, let us rethink how it came about and what it means as a thematic collection in a broader context of theorizing the borderlands and historiography of the book trade. The concept of the borderlands is not new to Croa- tian historiography. An early articulation of this idea as applied to art of the periphery is found in the work of Ljubo Karaman, who builds on Silvio Ferri’s study of provincial art of the Roman Empire.1 Zdravko Bla`ekovi} applies the notion of periphery to his analysis of Croatian musical culture.2 The concept of periphery allows for an interpretation of unique cultural forms found in provincial contexts. In these contexts, modest socio-economic means result in creativity dependent upon the imitation of dominant forms of the center and upon local innovation. Pe- riphery implies a contradiction – being at the same time an ersatz culture, and pro- ducing works of high artistic originality. Intensification of culture at the boundaries has also been noted as belonging to the culture of peripheral systems. Borderlands and periphery are significantly distinct in that the concept of periphery is relational while that of borderlands can be seen as affirmative and non-relational. Periphery implies a distance from the center (the core), thus car- rying negative connotations of minor and marginal. The relational character of co- reness and peripherality is one of the basic tenets of world-system analysis.3 Re- cently, a notion of semiperiphery has also become influential in positively defi- ning and reshaping discourses of marginal regions of Europe. In her insightful analysis of the European periphery, Anna Klobucka4 proposes to consider a multiplicity of cultural communities in understanding world historical development. Accordingly, “multiplicity of interrelated cultural communities – language communities, religious communities, ethnic communities, races, status groups, class communities, and so forth,” can provide a more neutral understanding of cultural systems and national systems as “complex cultural artifacts, deployable in multi- ple and often contradictory ways in a great variety of social contexts, to merge and be merged with a correspondingly wide variety of political cultural manifesta- tions”.5

1 Karaman, Ljubo. O djelovanju doma}e sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva. Zagreb : Dru{tvo histori~ara umjetnosti, 1963. P. 27. 2 Bla`ekovi}, Zdravko. Glazba osjenjena politikom. Zagreb : Matica hrvatska, 2002. Pp. 10-13. 3 Wallerstein, Immanuel. World-systems analysis : an introduction. Durham : Duke University Press, 2004.; Wallerstein, Immanuel. The modern world-system : vol. 1. New York : Academic Press, 1974. 4 Klobucka, Anna. Theorizing the European periphery. // Symploke 5, 1/2(1997), 119-135. 5 Klobucka, Anna. Ibid., pp. 121-122.

XLVII VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Applied to national book trades, an acknowledgment of overlapping cultural systems within a national ethos produces connections outward, toward a (multicultural) global literature, corresponding to Goethe’s notion of Weltliteratur (1827), in which literatures “explicitly conceive their existence and their unfol- ding in the framework of an incessantly intensified interaction”.6 Such studies point to overlaps and borderline identities, in which it is then possible to re-theorize “minor and major in accounting for the respective national cultures’ relationship to Europe”.7 The influential analysis of “minor literature” proposed by Gilles De- leuze and Félix Guattari8 suggests aspirations of cultural discourses to relate itself to an outside. Devenir-majeur is a way that cultural minor literatures position themselves to the outside world, “while seeking expression for the zones of the minor within itself: its language, regional divisions, class and gender differen- ces”.9 However, the uniqueness of semiperiphery emerges through devenir-mineur (embracing the minor and with this, otherness) – as a way for the re-articulating centrality and marginality and establishing the significance of the peripheral in the European context. The articles collected in this volume reflect how the notion of borderlands provides an analytical framework for the study of cultural expressions of Croatian book culture in terms of dualities and multidimensionality – of language, political frameworks, and cultures. Several contributors explore the borderlands perspective explicitly (Milan Pelc, Jelena Laku{). Others do so implicitly by focusing upon niche publishing or by discussing the historical continuity of the Croatian book trade as a history that integrates discontinuities (such as multilingual production) within the framework of Croatian national culture. The phenomenon of the Ger- man-language press in Pula (Bruno Dobri}) and the ubiquitous presence of Ita- lian-language publishing (Nadia Bu`leta, and others) can be seen as constitutive rather than marginal aspects of the Croatian national book trade. In the call for papers for this thematic collection, in comparison to conventio- nal historiographies a programmatic framework for the study of the borderlands was suggested as a preferred approach for discussing dichotomies and discontinuities of the Croatian book trade. The call for papers attracted explorations of the borderlands theme through a focus on regional publishing (especially addressing North-South dichotomy) and non-vernaculars (Croatian vernacular and the circulation of print cultures in other languages), modes of literacy (textual, visual) and genres of print culture (newspapers, music), as well as cultures of exclusion (through censorship, gender, and élite collection practices). Most of the contributions

6 Berman, Antoine. The experience of the foreign : culture and translation in the romantic Ger- many / tr. S. Heyvaert. Albany : SUNY Press, 1992. P. 55. 7 Klobucka, Anna. Ibid., p. 129. 8 Deleuze, Gilles; Félix Guattari. Kafka : toward a minor literature / trans. Dana Polan. Minne- apolis : University of Minnesota Press, 1986. 9 Klobucka, Anna. Ibid., p. 130.

XLVIII PRINT CULTURE IN CROATIA: THE CANON AND THE BORDERLANDS focus on the southern region of Croatia (encompassing the historical provinces of Dalmatia, Istria, and the Dubrovnik region). What is significant is that these contributions address networks of circulations originating from regional urban cen- ters, reflecting that as a basic organizing principle for the Croatian book trade: Du- brovnik (Vesna ^u~i}), Split (Mihaela Kova~i}), [ibenik (Ivana Zeni}), Zadar (Mirisa Kati}), Pula (Bruno Dobri}), and Vara`din (Vid Lon~ari}). That is appa- rently related to the structure of archives and the realities of production. Nevertheless, production is just one stage in the communications circuit, an influential model developed by Robert Darnton.10 Circulation and appropriation (use) are equally constitutive for a given book trade, as demonstrated in an article published by Mihaela Kova~i}, using material culture as evidence. Interpreting the cultures of circulation and reception in relation to those and beyond those cen- ters of production is an ultimate goal of understanding the dynamics of the book trade. The emphasis on scholarly apparatus, including lists of primary sources in many of the contributions published in this volume, arises from a desire to encou- rage entrants into the field of book history to go back to the sources and offer novel interpretations of the book trade. This transparency is a requirement of the historical method. Likewise, emphasis on source material as a basis for a historiography affirms the unique contribution to Croatian book scholarship of [ime Juri} to whom this collection is dedicated. Single-handedly, he has established such an apparatus for the study of early print. A combination of historical and bibliographic methodology is found in most of the articles in this volume. The bibliographic analysis of multilingual publishing in Dalmatia by Jelena Laku{ establishes an important first step in understanding the overlapping frameworks of the multilingual book trade in that region and acts as a model for research studies for those who are entering the field of book history. The bibliographic note by Ennio Stip~evi}, and extended lists of sources added to articles by Vid Lon~ari}, Mirisa Kati}, Mihaela Kova~i}, Nada Bezi} and Vesna ^u~i}, are witness to this principle, presenting sources as basis for future research. Even with a double issue, an exploration of cultural borderlands remains limited in time frame and regional coverage. Slavo- nia and Central Croatia, and the trajectories that lead to the East and the West, are not explored in these works. Therefore, this collection can be seen as the first step in a greater research agenda. The complexity of the history of the borderlands – originating from the complexities of the history of a book trade that evolved within several linguistic frameworks of circulation and political infrastructures – has made the study of non-canonical phenomena and the discontinuities of the Croatian book trade a difficult task. Mapping the course for a programmatic study of the Croatian border-

10 Darnton, Robert. “What is the history of books?” // The kiss of Lamourette : reflections in cultural history. New York ; London : W. W. Norton & Company, 1990. Pp. 107-138.

XLIX VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) lands aims to connect the Croatian book trade to Central European and European traditions by means of these complexities. The recognition of such trajectories helps to interpret these cultures of circulation in a broader context of European traditions (devenir-majeur by devenir-mineur) as well. In this approach, it is ne- cessary to cultivate the particular and descriptive histories of individual phenomena seen contiguously, and to frame research questions comparatively. This requi- res an approach that integrates empirical with theoretical perspectives, firmly roo- ted in transparent historical description refracted through current scholarship on the book. Needless to say, such a task is daunting – and it depends upon bibliographic control and access to sources, as well as upon familiarity with other traditions of scholarship. One such fruitful direction that I could point to would be that of the study of the overlapping circulation of manuscript and print cultures, exem- plified in the literary production of Dubrovnik and constitutive for the Croatian national literary canon. Studying the scribal phenomenon in comparison to cultures of circulation in coterie circles, and related to the construction of authorship, may open new trajectories for understanding Croatian uniqueness in relation to a broader European context. I will conclude this introduction with programmatic reflections about the book culture of the Croatian borderlands in the context of a Central European framework that arises from my own research on the diaspora almanacs11 and a case study of an industrial multilingual publishing firm, J. Steinbrener, at the turn of the nineteenth and the twentieth centuries12 that is presented next. Book history is often approached through the perspectives of national book trades, treating established print languages as coterminous with national cultures – what Benedict Anderson calls imagined communities.13 The paradigm that uses (national) language as the prime determinant presents difficulties in studying national book trades in the Central European context because it ignores the realities of multilingual readership. In contrast to this, national histories of the book trade deal with an idea of a more or less homogenous population. This paradigm exclu- des anomalous trades and those that span several linguistic spheres and multiethnic contexts for the book trade. Therefore, mapping the boundaries of various book trades is the first step toward a realization of how many parallel trades can emerge on the margins of geo-political entities, genres, and reading realms. The

L PRINT CULTURE IN CROATIA: THE CANON AND THE BORDERLANDS study of book history in the Central European context (as devenir-majeur by devenir-mineur), calls for a multiplicity of approaches: – Studying the effects of multilingual (sometimes multiscript) publishing and multilingual audiences on the growth of particular book trades; – Examining the politics of literacy, including the role of traditional intellec- tuals in using literacy to build national identity, or the effects of censorship (Venetian, Habsburg, Communist) within a particular cultural realm; – Establishing the continuity in particular national book trades through the Habsburg, Communist, and post-Communist eras; – Examining the effects of emigration and internal migrations within the area of the book trade; – Exploring the boundaries of diversity, cultural and linguistic translation, and reception of works; – Identifying publishing models that evolved as a combination of patronage and purely commercial interests. Thus, a fragmentation of Central European book histories could be turned into an opportunity to apply comprehensive and comparative approaches, using cultural area and comparing isomorphism of documentary practices rather than commonly used linguistic criteria (the national vernacular), which has been a po- werful source for the exclusion of a borderlands perspective. Such studies could focus on issues relevant to particular national histories, while they assume a tran- snational framework that is now being explored by book historians as a new framework. European identity has been central to the Croatian construction of identity, and this can provide a broader framework for resolving the problem of devenir-majeur. If the European periphery is to claim its own cultural discourse, this will have to be through the controversial, ideological, and difficult task of cultural revision in which it will have to ex-territorialize itself and abandon a dream in which the national vernacular assumes a major function in language and society. In other words, it will have to seek the dream of devenir-mineur. This will not be possible without understanding the borderlands and an acceptance of its unique role in which dualities need to be accepted as an epistemology for boundary histories to assume significance within the dominant discourses of culture. In the dualities and multiplicities of the borderlands there arise counter-hegemonic interpretations, and the periphery can be validated by revealing the patterns of the center, connection to other traditions, and its own uniqueness at the same time. Neverthe- less, the concept of boundary culture does not fit into the existing paradigms of national book trades that seek to assume the roles of dominant cultures. In their pioneering work, Croatian scholars – notably Mladen Bo{njak, [ime Juri}, Josip Badali}, Mirko Breyer, Ivo Herge{i}, Vladoje Dukat, and more recently Mirjana Gross, Radoslav Kati~i}, Slobodan P. Novak, Aleksandar Stip~evi}, Dra`en Budi{a, Divna Ze~evi}, Daniela @ivkovi} and Milan Pelc as well as many others, perhaps starting with Ivan Kukuljevi} Sakcinski – have stu- died the Croatian book trade in the context of library history, art history, literary

LI VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) culture, literacy, orality, and the cultures of print, implicitly or explicitly also addressing the phenomena of the borderlands. The challenges for future researchers are to continue to develop this history in trans-national and connective frameworks in addition to a national one, informed through theoretical concerns of book history as an established interdisciplinary field; to choose exemplary case studies that allow for study of overlapping cultures of circulation; and to think comparatively.

Acknowledgment: Production of this double issue presented a considerable challenge for the staff of Vjesnik bibliotekara Hrvatske. As guest editor, I am truly appreciative of all the hard work and support received from the co-editor of this issue, Tinka Kati}, as well as the anonymous reviewers of the articles. Marija Dalbello Rutgers University (New Jersey)

LII TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ 1945.-1990. PRINTERS ACTING AS CENSORS IN CROATIA 1945-1990

Aleksandar Stip~evi} Zagreb UDK / UDC 098.1(497.5)"1945/1990" 655.1/.3:351.751.5:070.13 Pozvani rad / Invited paper Primljeno / Received: 15. 3. 2005. Saètak U vrijeme komunisti~ke vladavine razvio se u Hrvatskoj poseban oblik cenzure koji su provodili radnici u tiskarama. Nijedan zakon ili propis nije predvi|ao, niti dopu{tao radnicima da odlu~uju ho}e li tiskati ponu|eni rukopis ili ne. No, unato~ toj ~injenici ve} od samog po~etka komunisti~ke vladavine radnici u nekim tiskarama odbijaju tiskati knjige, ~asopise i novine vjerskog, ’protunarodnog’, ’subverzivnog’ i sli~nog sadràja, ne ~ekaju}i da o tome svoj pravorijek donese nadle`ni sud. Tako su 1945. godine radnici odbili tiskati list Narodni glas – ~ovje~nosti, slobode i pravice {to ga je po~ela izdavati opo- zicijska Hrvatska selja~ka stranka. Uslijedile su brojne druge takve ’samoupravne’ odluke grafi~kih radnika. Tako su radnici odbili tiskanje splitskog ~asopisa Kritika (1954.), pa listove Hrvatski knjièvni list (1968.), Hrvatski tjednik (1971.), filozofski ~asopis Praxis (1975.), roman Samostan Joze Lau{i}a (1972.) itd. Mnoge publikacije koje su radnici odbili tiskati nisu nikada bile sudskim putem zabranjene. Takvih je primjera bilo mnogo, posebice kada se radilo o vjerskim knjigama i drugim publikacijama u prvim desetlje}ima ’samoupravnog socijalizma’. Ustvari, radnici u tiskarama nisu nikada i ni o ~emu odlu~ivali, niti bi im to partijski organi dopustili. Odluke o netiskanju neke publikacije donosile su se na zatvorenim sastancima vi{ih partijskih komiteta, a potom su se proslje|ivale (naj~e{}e telefonskim putom) partijskim komitetima u samim tiskarama, a ovi su onda sazivali skup radnika, odnosno samou- pravna tijela tiskare na kojima su se ’donosile’ odluke o odbijanju nekog rukopisa. Klju~ne rije~i: cenzura, tiskari, Hrvatska Summary During the 45 years of Communist regime in Croatia a very particular form of cen- sorhip had been devised and practised by employees of printing houses. No law or regula-

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 1-15 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) tion had presupposed or allowed the workers to have a say on whether a particular manuscript should be published or not. However, despite that fact, from the early onset of Com- munist ruling, the workers in some printing houses refused to print books, magazines and newspapers of religious, ’counter-state’, ’subversive’ and similar contents, without wai- ting for an official court ruling against the publication of such materials. Thus in 1945 the workers refused to print the magazine entitled The Voice of the People – of Humanity, Fre- edom and Justice issued by the regime-opposed Croatian Farmers’ Party. Next followed numerous other ’self-governed’ decisions of typographers and graphic workers. Thus workers refused to publish a Split-based magazine The Criticism (1954), as well as magazines such as Croatian Literary Journal (1968), Croatian Weekly (1971), philosophy se- rial Praxis (1975), a novel by Jozo Lau{i} entitled The Monastery (1972) etc. Many of the publications rejected by the workers had never been officially censored by the court ru- lings. There had been many such examples, particularly during the first decades of the ’self-governing socialism’ in the cases where publications contained religious topics and similar ’undesirable ideas’. In fact, workers of the printing houses had never been allowed by their superiors to ma- ke any form of decisions, nor would the Communist Party allow such incentives. The decisions on not printing a particular publication had been made behind the closed doors during the meetings of the higher party committees, to be proceeded down (in the form of a phone call) to the party committees operating within the printing houses, and who were then obli- ged to call a workers’ meeting, i.e. a meeting of the self-governing bodies of the printing-house, where the actual decisions on refusing a manuscript would in turn be ’made’. Keywords: censorship, printers, Croatia

Jugoslavenski ’samoupravni’ socijalizam nije prvi izumio cenzuru u tiskarama. U ranim vremenima razvitka tiskarstva (15. i 16. st.) tiskari su ujedno bili i nakladnici, pa su sami odlu~ivali ho}e li neku knjigu tiskati ili ne, ali su i sami snosili posljedice ako se kasnije pokazalo da su tiskali protucrkvenu ili pro- tudràvnu knjigu. No, kada se posao tiskara odvojio od nakladni~kog i kada je tiskara postala tehni~ki servis nakladnicima, nitko vi{e nije pozivao tiskara na odgovornost za ono {to je izlazilo iz njegove tiskare, ve} je sva odgovornost pala na izdava~a, odnosno nakladnika. U hrvatskim zemljama }e dugo, sve do polovice 20. st., neke tiskare obavljati i poslove nakladnika, no ta neprirodna tiskarsko-nakladni~ka simbioza uglavnom }e nestati u drugoj polovici toga stolje}a – uz rijetke izuzetke. Uspostavom komunisti~ke vladavine nakon Drugoga svjetskog rata pojavljuju se novi oblici cenzure pisane rije~i, savr{eniji negoli su ikada bili u povijesti, no mi }emo se ovdje ograni~iti samo na jedan specifi~an oblik cenzure, nezabiljeèn u dugoj povijesti cenzure u Europi, na cenzuru samih radnika u tiskarama. Ne samo da je to bio nezabiljeèni oblik cenzure u Europi, ve} nije postojao ni u zakonima o tisku koje su sami komunisti donijeli u Jugoslaviji, tako da je cenzura koja se provodila u tiskarama bila nezakonita. Ni u jednom zakonu o tisku koji su doneseni nakon 1945. godine nije tiskarima dano pravo da sami cenzuriraju ruko-

2 A. STIPÊVI]: TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ: 1945.-1990. pise koje su im nakladnici dostavili i da odlu~uju ho}e li neke rukopise tiskati ili }e ih odbiti iz politi~kih, vjerskih, ideolo{kih ili bilo kakvih drugih razloga. Ipak, ~im su komunisti uspostavili svoju vlast, radnici u tiskarama ’odlu~uju’ ho}e li ili ne}e tiskati rukopis za kojega su neki drugi (javni tuìtelj, sud) tvrdili da ugroàva dru{tveni poredak, interese ’radni~ke klase’ i sl. Stavili smo pod navod- nike rije~i ’odlu~uju’ i ’radni~ka klasa’ jer radni~ka klasa, u ovom slu~aju radnici u tiskarama, nisu odlu~ivali o bilo ~emu kada je trebalo neki rukopis odbiti. Odlu- ku o tome donosili su partijski komiteti izvan tiskare, a te su odluke u tiskarama provodili partijski komiteti. Vrlo dobro nam je poznat mehanizam ’samoupravnih’ odluka u tiskarama. Kada je nakladnik ili sam autor donio neki ’sumnjiv’ rukopis i nudio ga tiskari da ga tiska, partijski sekretar osnovne organizacije Saveza komunista u tiskari odno- sio je rukopis u nadle`ni partijski komitet (op}inski, gradski). Redovito su u tim komitetima sjedili ljudi koji nisu bili previ{e u~eni, pa su angaìrali provjerene i lojalne stru~njake izvan tih komiteta da analiziraju rukopis i da svoje mi{ljenje do- stave partijskom komitetu. Tek po primitku stru~nog mi{ljenja op}inski, gradski ili neki drugi partijski komitet donosio bi odluku o sudbini rukopisa. Katkada komiteti nisu ni trebali nikakve savjete, odnosno prijedloge stru~njaka jer je bilo dovoljno da pisac ili izdava~ rukopisa bude na crnoj listi (to~nije, popisu), pa da komitetima bude dovoljno da narede odbijanje rukopisa. O odluci tih vi{ih partijskih komiteta obavije{ten je tada sekretar osnovne organizacije SK u tiskari, koji je dobivao jasne naputke kako treba postupiti. Tek tada bi taj sekretar sazvao sastanak partijskog aktiva, a ako je bilo potrebno i samoupravne organe u tiskari, i tada su oni donosili odluku, koja je ranije ve} bila donesena u nadle`nim komitetima, da se rukopis odbije i da se ne tiska u toj tiskari. O cijelom tom postupku obi~no nije ni{ta zapisivano. Sve direktive vi{ih partijskih organa su bile usmene, odnosno diktirane preko telefona, tako da se do danas sa~uvalo vrlo malo pismenih tragova na temelju kojih bismo mogli to~no identificirati imena onih koji su stvarno odlu~ivali o sudbini ponu|enog tiskopisa.1 Ipak, o nekim slu~ajevima cenzure u tiskarama znamo, jer se radilo o poznatim piscima kojima su tiskare odbijale tiskati rukopise, ili se oko te vrste cenzure digla u javnosti pra{ina, pa je o nekim slu~ajevima javnost saznala da su ’radnici tiskare’ odbili tiskati neku knjigu, ~asopis ili list. Razloge te tajnosti nije te{ko razumjeti. U Jugoslaviji slu`beno nije postojala cenzura. Cenzuru su poznavali nenarodni, reakcionarni reìmi, dok je Jugoslavija

1 Pisac ovih redaka poku{ao je u razgovorima s ljudima u tiskarama, koji su kao sekretari Osnovnih organizacija Saveza komunista (OOSK) sudjelovali u tim samoupravnim igrama, saznati kako su se donosile odluke o odbijanju tiskanja neke knjige. Svi upitani uvjeravali su me da }e te{ko biti prona}i bilo kakvu dokumentaciju o tijeku sastanaka u tiskarama, o ljudima koji su predlagali i koji su provodili partijske direktive. Ipak, kako }emo vidjeti iz daljnjeg izlaganja, o ’samoupravnim’ se odlukama pisalo u tada{njem tisku, a neki su se dokumenti ipak sa~uvali tako da je mogu}e na temelju postoje}e gra|e rekonstruirati mehanizam cenzure u tiskarama.

3 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) bila slobodna, demokratska itd., zemlja kao i sve druge komunisti~ke dràve. U njima je, prema slu`benoj promid`bi, vladala apsolutna sloboda tiska, i to takva sloboda kakvu nikada ~ovje~anstvo ranije nije poznavalo. Sve je to, naravno, bilo u potpunoj suprotnosti sa stvarno{}u i sa zdravim razumom, ali su svi, uklju~uju}i tu i vrlo mudre intelektualce, uvjeravali svijet da je, npr., Staljinov Ustav u SSSR-u, u kojem je jam~ena najve}a sloboda tiska ikada zabiljeèna u pro{losti, najbolji i najnapredniji u povijesti ~ovje~anstva. Sude}i po primjerima koji su doprli u javnost, prvi slu~aj cenzure u tiskari dogodio se u Hrvatskoj u studenom 1945. godine. Marija Radi}, èna pokojnoga Stjepana Radi}a, o~igledno nije razumjela {to se oko nje doga|a. Polaze}i od neo- sporne ~injenice da Hrvatska selja~ka stranka (HSS) nije bila formalno zabranje- na, vjerovala je da moè obnoviti strana~ki list Narodni glas – ~ovje~nosti, slobode i pravice, koji je kao glasilo stranke izlazio od 1906. do 1941. godine pod nazivom Dom. Trebao je to biti oporbeni list koji bi zastupao interese hrvatskoga naroda u razdoblju vladavine komunista na isti na~in kako je taj list ~inio u monarhi- sti~koj Jugoslaviji. Vlasnica lista Marija Radi} i glavni i odgovorni urednik Ivan Bernardi} pripremili su rukopis i 20. listopada 1945. poslali ga u tiskaru. Prvi broj lista bio je otisnut i u vrlo kratkom roku rasprodan. Trebalo ga je zato dotiskati, ali je, intervencijom javnog tuìtelja, list zabranjen. Zabrana je izdana zato {to se u listu tvrdilo da tada{nji marionetski Izvr{ni odbor stranke, koji je pristao na surad- nju s vlastima, nije legitiman. Osim toga, listu se prigovaralo da je pisao protiv ulaska ~lanova HSS-a u organe nove, komunisti~ke vlasti. Uredni{tvo je, usprkos tim neprilikama, pripremilo za tisak drugi broj lista koji je trebao iza}i 4. studenoga 1945., no radnici u tiskari odbili su ga tiskati, pa je tako ovaj prvi oporbeni list u komunisti~koj Hrvatskoj uga{en u samom za~etku. Glavni i odgovorni urednik zavr{io je na sudu i osu|en je na deset godina zatvora.2 Potkraj 1945. godine registrirana je jo{ jedna intervencija tiskara protiv tiskanja ’neprijateljskog’, ’nenarodnog’, ’kontrarevolucionarnog’ itd., lista Magja- rujsag. Nije se o tome mnogo znalo sve dok nisu arhivski dokumenti isplivali na povr{inu nakon propasti komunizma. U Hrvatskome dràvnom arhivu na{lo se tako izvje{}e s nadnevkom od 10. prosinca l945. {to ga je potpisao Zdenko [tambuk, politi~ar, diplomat i neuspjeli pjesnik, koji }e ostati zapam}en po ulozi koju je odigrao kao ~lan âsnog suda Dru{tva knjièvnika Hrvatske (Slika 1). Taj âsni sud utvr|ivao je koliko je koji pisac bio ’kolaboracionist’ tijekom trajanja NDH, ali }e ostati zapam}en i kao direktor Nakladnog zavoda Hrvatske koji je, uz svoju direktorsku du`nost, protuzakonito obavljao i ulogu cenzora, protuzakonito

2 O tom slu~aju pisalo se u razli~itim zgodama, ali uglavnom na temelju sje}anja i novinskih prepri~avanja. Vidjeti: Zagorac, \uro. Profesija : novinar privatnik. // Danas 6, 273(10. svibnja 1987), 17; Tkalec, Dragutin. Politi~ke i `ivotne dileme. // Vjesnik (14. o`ujka 1990), 5; Novakovi}, Nikola; Nikola T. Jugovi}. Uz obnovljeni “Dom”. // Dom 1=84, 1/2(1990), 2-3. Precizniji podaci u: Grbelja, Josip. Cenzura u hrvatskom novinstvu 1945-1990. Zagreb : Naklada Jur~i}, 1998. Str. 100-101.

4 A. STIP^EVI]: TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ: 1945.-1990.

Slika 1. Izvje{taj Z. [tambuka Agitpropu CK KPH od 10. 12. 1945.

5 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) zato {to nijedan zakon nije direktore izdava~kih poduze}a ovlastio da obavljaju ulogu cenzora. A [tambuk je upravo to radio. Uostalom, on sam opisuje u spomenutom dokumentu, za koji je posve sigurno bio uvjeren da nikada ne}e ugledati svjetlost dana, slu~aj zabrane tiskanja lista na ma|arskom jeziku Magjarujsag. U spomenutom izvje{}u upu}enom Agitpropu Centralnoga komiteta Komunisti~ke partije Hrvatske (CK KPH) pi{e kako je uspje{no sprije~io tiskanje toga lista u tiskari koja se nalazila u okviru Nakladnog zavoda Hrvatske: “Ugovor o {tampanju Magjaruj{aga u NZH potpisao je dne 26. rujna t.g. drug Joà Horvat kao direktor NZH. Ugovorom se predvi|a i smje{taj redakcije toga lista u prostorijama NZH. Kad sam preuzeo Zavod u njemu se ve} {tampao list i postojala je redakcija. Upo- zoren sam negdje polovinom mjeseca novembra t.g. da list zastupa politi~ku liniju potpuno suprotnu interesima na{ih naroda i o tome sam izvjestio odmah druga Ivu Saraj~i}a preko telefona s prijedlogom da se izlaènje lista u na{oj {tampariji obustavi. Drug Saraj~i} je to prihvatio. Istovremeno sam o tome obavijestio druga Ninu Rup~i}a u Odjeljenju za {tampu koji nije o tome ni{ta jo{ bio konkretno obavije{ten. Napokon obavijestio sam i OZNU za Hrvatsku koja je preko OZN-e za Zagreb poduzela korake. U samom zavodu odmah sam naredio da se vi{e ne moè {tampati kod nas niti jedan redak toga lista i dao da se obavijesti redakcija da ima smjesta da se iseli iz na{e zgrade”.3 Razvidno je iz tog izvje{}a da [tambuk nije pro~itao taj list. Mo`da ga nije ni mogao pro~itati, jer je bio na ma|arskom jeziku, no umjesto da se pozabavi sadràjem lista i da na temelju toga podnese prijavu nadle`nom javnom tuì- teljstvu ili nekoj drugoj slu`bi koja bi kompetentno mogla donijeti mi{ljenje o tome {to u listu pi{e, a onda i pokrene sudski postupak protiv uredni{tva, on je smjesta, ’revolucionarno’ naredio da se obustavi tiskanje premda list nikakvom sudskom presudom nije bio zabranjen. Sli~an je i slu~aj zabrane tiskanja nekomunisti~kog ~asopisa 1954. godine, koji je trebao imati, za ono vrijeme, nimalo bezazlen naslov Kritika. Htjela ga je pokrenuti grupa mladih splitskih intelektualaca (Petar Bre~i}, Ivan Pederin, Gojko Bori}, Mirko Rogo{i} i dr.) koji su ~ak uspjeli osigurati potreban novac za tiskarske tro{kove od raznih splitskih poduze}a. Predali su rukopis jednoj splitskoj tiskari, no kada su radnici u tiskari vidjeli da su predani ~lanci proèti nacionalisti~kom ideologijom, odbili su tiskati ~asopis. Uredni{tvo je potom poku{alo tiskati ~asopis u drugoj splitskoj tiskari, ali su budni tiskari saznali {to se s rukopisom dogodilo u prvoj tiskari, pa su i oni odbili preuzeti posao. U nadi da }e preva- riti cenzore, poku{ali su ~asopis tiskati u nekoj maloj tiskari u Zadru. Ne slute}i nikakvo zlo, tiskari su zapo~eli rad na slaganju teksta. Uspjeli su sloìti slog i otisnuti prve {palte, no na vrijeme su za tu ideolo{ku subverziju saznali uvijek budni

3 Ovaj je dokument bio pohranjen u Institutu za suvremenu povijest u Zagrebu, a potom je preba~en u Hrvatski dr`avni arhiv, gdje se i sada ~uva u fondu Agitprop CK KPH, 1945/II, 10. Na taj dokument upozorio me Josip Grbelja.

6 A. STIPÊVI]: TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ: 1945.-1990. zadarski skojevci, koji su nenajavljeno upali u tiskaru i razbili slog. Zanimljivo je, da nisu uspjeli do}i do otisnutih {palti, koje su tako izbjegle bijes skojevaca. Spa- sili su ih sami radnici u tiskari i tako dokazali da nisu oni ni najmanje krivi za ono {to se tom ~asopisu dogodilo. âsopis, naravno, nije ugledao svjetlost dana, premda se nijedan sud uop}e nije pozabavio njime, a niti ga je zabranio. Zbog mogu}ih represalija neki su ~lanovi uredni{tva odmah ilegalno napustili zemlju i oti{li u emigraciju.4 Kakvu su mo} imali tiskari u ideolo{koj borbi protiv knjiga koje su ugroàva- le samoupravni socijalizam, pokazuje slu~aj zbornika Hrvatska filozofija u pro- {losti i sada{njosti. Znanstveni skup pod tim naslovom odràn je u Zagrebu 1968. godine u organizaciji Hrvatskoga filozofskog dru{tva. Po zavr{etku skupa, priop}enja su bila redakcijski pripremljena za tisak pa je urednik zbornika Zlatko Po- savac u ime uredni{tva i Hrvatskoga filozofskog dru{tva zapo~eo razgovore s tiskarom “Industrijski radnik” u Zagrebu za tiskanje zbornika, no tiskara ga je odbila tiskati. Ova je tiskara ina~e bila “trajni tiskarski servis filozofskog ~asopisa Praxis”, no upravo grupi filozofa oko ovoga ~asopisa, ina~e tada vrlo utjecajnoj zbog uskih veza s politi~arima i policajcima, bilo je stalo do toga da se o hrvatskoj filozofiji {to manje zna i {to manje govori. U tom su pak zborniku sura|ivali ve}inom, po njihovoj terminologiji, sve sami reakcionari i nacionalisti (Vladimir Filipovi}, Kruno Krsti}, Franjo Emanuel Ho{ko, Zlatko Posavac i dr.). U to vrijeme praxisovcima nije bilo te{ko, uz pomo} ljudi u spomenutoj tiskari, sprije~iti tiskanje zbornika. Urednik se tada obratio tiskari JAZU, no i tu je odbijen s obja{njenjem da su ’pretrpani poslom’. Tre}a tiskara kojoj je urednik Posavac nudio rukopis bila je zagreba~ka “Zadru`na {tampa”. Ali ni taj poku{aj nije uspio, a nije uspio ni poku{aj da zbornik objelodani i tiska “[kolska knjiga”. Vrijeme je prolazilo, a burni politi~ki doga|aji potkraj 1971. i po~etkom 1972. godine onemogu}ili su svaku pomisao da bi se taj zbornik negdje mogao tiskati. Sa- moupravlja~ima u tiskarama i nakladnim poduze}ima sâm naslov zbornika bio je vi{e nego dovoljan da podvostru~e svoj oprez. Kada se malo sti{ala bura, urednik Posavac nudi rukopis “Liberu”, nakladnom poduze}u koje je imalo i malu tiskaru. I taj je poku{aj propao. Tada se rodila ideja da se zbornik u ograni~enom broju primjeraka umnoì ciklostilom. Zatim se (1972. godine) pojavio neki privatnik koji je obe}ao da }e tiskati 600 primjeraka zbornika. Pripreme za tiskanje su obavljene, novac je privatniku upla}en, a onda je taj navodni privatni tiskar – nestao! Bilo je jo{ nekoliko poku{aja da se, makar i primitivnom tehnikom, zbornik umnoì, ali su i ti poku{aji propali. Snage kojima je pridjev ’hrvatski’ smetao, bile su jo{ uvijek prejake, a oni kojima taj pridjev nije smetao bili su preslabi da bi mogli natjerati tiskare da ga tiskaju.

4 Podatke o ovom slu~aju objelodanili su dvojica sudionika poku{aja izdavanja oporbenog ~asopisa Kritika. Vidjeti: Pederin, Ivan. Protiv komunisti~ke cenzure. // Hrvatska obzorja 2, 2(1994), 397-398. i Bori}, Gojko. Iza kulisa emigrantske politike. // Vjesnik (7. velja~e 2005), 17.

7 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Tek sa stvaranjem neovisne hrvatske dràve, 25 godina nakon {to je rukopis bio zgotovljen za tisak, zbornik Hrvatska filozofija u pro{losti i sada{njosti ugledao je svjetlost dana 1992. godine u izdanju Hrvatskoga filozofskog dru{tva.5 Veliku pozornost javnosti izazvala je pojava Hrvatskoga knjièvnog lista na knjiàrskom trì{tu. List je bio izrazito oporben i beskompromisan prema reìmu. Izdavala ga je Zajednica samostalnih pisaca “TIN”, a urednik je bio knjièvnik Zlatko Tomi~i}. U listu su u vi{e navrata izlazili za onda{nje vlasti vrlo neugodni ~lanci, pa se list ubrzo na{ao na meti cenzora. [esti broj ovoga mjese~nika tiskan je 6. rujna 1968. U njemu je objavljen prilog “Za bratstvo i ravnopravnost” Tome Jurkovi}a gdje se iznose podaci o neravnopravnosti Hrvata u Vojvodini, kao i neki drugi isto tako izazovni ~lanci. Me|u tiskarima i u javnosti pronijela se vijest da je list zabranjen, no on je ipak tiskan, ali ne vi{e u Zagrebu, nego u Ljubljani (tiskara “Ljudska pravica”). Drugi put su, navodno, tiskari u “Vjesnikovoj” tiskari u Zagrebu odbili tiskati 29. broj lista. Ipak su ga ti isti tiskari po~eli tiskati, a tada je tajna policija upala u tiskaru i zatraìla trenuta~ni prekid tiskanja. Policija je dala spaliti sve dotad tiskane primjerke. Tek nakon toga, Sekretarijat za unutra{nje poslove zabranio je daljnje izlaènje lista, jer se “bavio politi~ko-socio- lo{kom raspravom, iako za to nije bio registriran”.6 Policija je ujedno po~etkom 1970. raspustila i Zajednicu samostalnih pisaca “TIN”,7 a urednik Tomi~i} je 1972. osu|en na vi{egodi{nju robiju. U jeku burnih doga|aja tijekom 1971. po~ela je Matica hrvatska izdavati list Hrvatski tjednik koji je imao podnaslov “novine za kulturu i dru{tvena pitanja”. Iza{la su 33 broja od 26. travnja do 3. prosinca. U njemu su protagonisti “Hrvat- skog prolje}a” (Igor Zidi}, Vlado Gotovac, [ime \odan, Miroslav Brandt, Franjo Tu|man i dr.) tiskali rasprave u kojima su vehementno iznosili ideje o potrebi osiguranja ravnopravnosti hrvatskog naroda u okviru tada{nje Jugoslavije, o ~uvanju samostalnosti hrvatskoga jezika, o gospodarskoj eksploataciji Hrvatske od strane Beograda itd. List je vrlo brzo postigao ogromnu popularnost u narodu. Prvi je broj tiskan u 15.000 primjeraka, a naklada se brzo pove}avala sa svakim novim brojem. Posljednji broj (33) tiskan je u 148.000 primjeraka! List je od po~etka bio izrazito oporben, a s vremenom je postajao sve radikal- niji. Savez komunista nije mogao dalje trpjeti ja~anje utjecaja ovoga lista u hrvatskom narodu, a niti sve ono {to se doga|alo u Hrvatskoj u to vrijeme, pa je do{lo do poznate 21. sjednice Predsjedni{tva Saveza komunista Jugoslavije u Kara|or-

5 Podrobno o peripetijama sa “samoupravlja~kim” tiskarima oko tiskanja ovog zbornika pisao je urednik Zlatko Posavac u uvodu naslovljenom “Uskra}ivanje prava na povijest hrvatske filozofije”. Vidjeti u: Hrvatska filozofija u pro{losti i sada{njosti : zbornik iz 1968. / priredio Zlatko Posa- vac. Zagreb : Hrvatsko filozofsko dru{tvo, 1992. Str. 7-31. 6 Grbelja, Josip. Nav. dj., str. 101. O neprilikama ovog lista s tiskarima vidjeti u: Tomi~i}, Zlat- ko. Plamen u sebi i pred sobom : HKL u povijesti hrvatskog naroda. // Republika Hrvatska 42, 175(1992), 5-19. 7 Lopu{ina, Marko. Crna knjiga : cenzura u Jugoslaviji 1945-91. Beograd : Fokus, 1991. Str. 56.

8 A. STIP^EVI]: TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ: 1945.-1990.

|evu (30. studenoga – 1. prosinca l971.) na kojoj je do{lo do obra~una Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) s reformnim snagama unutar Saveza komunista i osude ’maspoka’ kao kontrarevolucionarnog pokreta, koji je ugroàvao temelje ne samo Partije, ve} i Jugoslavije kao dràvne tvorevine. Uredni{tvu lista uspjelo je tiskati jo{ jedan broj nakon te sjednice, ali je daljnja sudbina lista bila zape~a}ena. Partija nije dràla oportunim sudski zabraniti izlaènja lista, ve} je preko partijske organizacije u tiskari “Vjesnika” sprije~ila njegovo tiskanje. Radnici su, naime, donijeli ’samoupravnu odluku’ kojom odbijaju tiskanje lista. Zagreba~ki Ve~ernji list donio je 10. prosinca u cijelosti “Saop}enje NIP Vjesnik o tiskanju Hrvatskog tjednika”. Evo kako glasi to ’saop}enje’: “Na sastanku izvr{nih organa dru{tveno-politi~kih organizacija, tj. sekretarijat Osnovne organizacije SK, Tvorni~ki odbor sindikata i Tvorni~ki komitet saveza omladine NIP Vjesnik odrànom dana 9. prosinca 1971. g. razmatrana je situacija oko daljnjeg tiskanja lista Hrvatski tjednik. U toku rasprave ustanovljeno je slijede}e: Tokom no}i od 8. na 9. XII. 1971. g. no}na smjena radnika tiskare, pogon rotacije, odlu~ila je na svom sastanku da ne}e {tampati broj Hrvatskog tjednika {to se nalazio u radnom postupku, a potom su radnici no}ne smjene dali o tome i svoje javno saop}enje. Ovome je prethodio stav sindikata grafi~ara o obustavi {tampanja listova s nacionalisti~kim sadràjem, kao i istovjetan stav rukovodstva NIP Vjesnik. Na osnovu rasprave doneseni su slijede}i zaklju~ci: 1. Izvr{ni organi dru{tveno-politi~kih organizacija NIP Vjesnik pozdravljaju odluku o odbijanju tiskanja Hrvatskog tjednika za koju su rukopisi bili predati u posljednji ~as, pa je tako Hrvatski tjednik trebao biti {tampan na svega 4 stranice koje su sadràvale tekst {to odbija zaklju~ke 21. sjednice Predsjedni{tva SKJ i stavove druga Tita na toj sjednici. U~esnici ovog sa- stanka potpuno stoje iza te odluke. (Tokom srijede 8. XII. redakcija Hrvatskog tjednika obavijestila je tiskaru da se Hrvatski tjednik ne}e ni {tampati “jer nema dovoljno materijala”). 2. Izvr{ni organi dru{tveno-politi~kih organizacija NIP Vjesnik, njegovi samoupravni organi i rukovodstvo ku}e Vjesnik preuzimaju svoj dio odgo- vornosti da ne dozvole tiskanje i raspa~avanje bilo kojih nacionalisti~kih, separatisti~kih i {ovinisti~kih listova. Ovi zaklju~ci politi~ka su obaveza za sve radne ljude a posebno za komuniste Vjesnika. Ujedno ovom odlukom pozivamo sve radne ljude novinsko-izdava~kih poduze}a {irom Jugoslavije da se suprotstave {tampanju bilo kakvih listova i edicija {to sadrè nacionalisti~ke, {ovinisti~ke i antisocijalisti~ke i antisamoupravne stavove.” Slijedi potpis: Izvr{ni organi dru{tveno-politi~kih organizacija NIP Vjesnik. Sastavlja~i ovog ’saop}enja’ ni za trenutak nisu pomislili da kr{e zakone u kojima je jasno pisalo tko pokre}e sudski postupak protiv ’zlouporabe’ tiska. Oni se ne pozivaju ni na zakone, pa ~ak ni na interne ’samoupravne akte’ na kojima su temeljili svoju odluku. Ne samo da su protuzakonito odbili tiskati list, ~ime su prekr{ili ugovor s izdava~em Hrvatskog tjednika, ve} su pozivali i druge tiskare

9 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) diljem Jugoslavije da i one kr{e ugovore i pozitivne zakone te da odbiju tiskati sve listove i knjige za koje oni, tj. radnici, ocijene da su u suprotnosti sa stavovima Partije. Zanimljivo je, da je 9. prosinca dnevnik Vjesnik dao vrlo {krtu bilje{ku o tome da su radnici rotacije iz no}ne smjene odbili tiskati list. No, za{to bi radnici smjene u no}i izme|u 8. i 9. prosinca trebali uop}e ra- spravljati o odbijanju tiskanja lista, kada je ve} “tijekom srijede, tj. 8. XII. uredni{tvo obavijestilo tiskaru da list ne}e ni tiskati jer nema dovoljno materijala”? Ustvari, materijal je ipak stigao u tiskaru i radnici no}ne smjene ve} su po~eli tiskati list, pa je iz te ~injenice razvidno da oni nisu tek tijekom tiskanja otkrili ’diverziju’ koja se pripisuje uredni{tvu. S obzirom na uhodanu praksu da radnici u tiskarama samoupravno ’odlu~uju’ o tome {to }e tiskati, a {to ne, ne treba gubiti vrijeme u dokazivanju da niti su radnici donijeli odluku o prekidu tiskanja lista, niti su to smjeli u~initi s obzirom na zakone o tisku koji ne predvi|aju takvu mogu}nost. Naravno, odluku o prekidu tiskanja Hrvatskog tjednika donio je partijski vrh, a ta je odluka proslije|ena osnovnoj organizaciji SK, koja je potom naredila da odmah prekinu tiskanje lista. Zanimljiva je pojedinost u toj pri~i da su radnici u no}noj smjeni (oni koji su, navodno, odbili tiskati list!) ipak otisnuli 200 primjeraka Izvanrednog izdanja lista (br. 34 od 10. prosinca 1971.) i da su ti radnici izvr{ili stvarnu diverziju tiskav{i usprkos zbrci koja je nastala u tiskari. Ne samo da su tiskali tih 200 primjeraka, ve} su neke od njih uspjeli ~ak i prokrijum~ariti iz tiskare i tako ih spasiti od uni{tenja.8 Glavni urednik lista Vlado Gotovac }e 1987. godine u jednom intervjuu slikovito opisati ulogu tiskara u toj aferi: “Bio sam glavni urednik Hrvatskog tjednika od 13. do 30. (ustvari 33!) broja, s kojim je tjednik prestao izlaziti. Kad su radni~koj klasi Vjesnikove tiskare objasnili koga i {to tiska, ona je, zaprepa{tena, s indignacijom odbila da to i dalje ~ini; osudiv{i jednoglasno i samokriti~ki i ono {to je prije obja{njenja u tjedniku tiskala i marljivost s kojom je to ~inila. Zato Hrvatski tjednik nije bio zabranjen, on je jednostavno prestao izlaziti.”9 Posljedice te afere bile su vi{e nego surove. Neki su ~lanovi uredni{tva i neki suradnici osu|eni na vi{egodi{nju robiju, a nakon {to su odslu`ili zatvorsku kaznu godinama nisu nigdje mogli na}i zaposlenje. Hrvatski romanopisac Jozo Lau{i} napisao je roman Samostan i predao ga Nakladnom zavodu Matice hrvatske za objavljivanje potkraj 1970. ili po~etkom 1971. godine. Nakladnik je rukopis proslijedio osje~koj tiskari “[tampa” i tiskanje je ve} bilo pri kraju kada je odr`ana 21. sjednica Predsjedni{tva SKJ, koja je

8 Podatke o burnim doga|ajima u svezi s tiskanjem “Hrvatskog tjednika” donio je list “Hrvat- sko slovo” od 10. prosinca 2001., u posebnom broju lista u kojem su preslikani svi prilozi rubrike “Karte na stol”, koji su izlazili u “Hrvatskom tjedniku”. U tom izdanju “Hrvatskog slova” preslikana je i prva stranica izvanrednog izdanja posljednjeg broja “Hrvatskog tjednika” kojega su radnici “no}ne smjene” ipak uspjeli otisnuti, prokrijum~ariti izvan tiskare i tako sa~uvati za povijest. 9 Gotovac, Vlado. Moj slu~aj. Zagreb ; Ljubljana : Cankarjeva zalo`ba, 1989. Str. 153.

10 A. STIPÊVI]: TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ: 1945.-1990. dala zeleno svjetlo za èstoki obra~un s hrvatskim prolje}em, posebice s Maticom hrvatskom kao najva`nijem sredi{tu nacionalno-reformnog pokreta u Hrvatskoj. Tiskara je telefonom upozorena od nekoga lokalnoga partijskog komiteta da knjigu ne smiju tiskati. Nakon toga, uslijedila je odluka radnika tiskare kojom odbijaju tiskati roman, jer da su, ~itaju}i ga, do{li do zaklju~ka da je uperen protiv samoupravnog socijalizma itd. Naravno, smijemo sumnjati da je ijedan radnik taj roman pro~itao, a da je to i u~inio, te{ko je da bi razumio o ~emu se tu radi jer je rad- nja romana puna skrivene simbolike o tu`nim protagonistima jednoga mra~nog razdoblja novije hrvatske povijesti. No, {to su radnici u tiskari mogli u~initi osim onoga {to im je nare|eno? Rasturili su slog jer su to morali, ali su u~inili jo{ ne{to: spasili su otisnute {palte i predali ih osje~kom profesoru Stanislavu Marjanovi}u, a ovaj ih je potom predao autoru. Nakladnik, me|utim, nije odustao od tiskanja romana. Poslao je rukopis tiskari “Slobodna Dalmacija” u Splitu, a kako tamo{nji radnici nisu dobili nikakve naredbe u svezi s Lau{i}evim romanom, knjiga je 1973. ugledala svjetlost dana. No, Partija je znala kako kazniti autora i nakladnika. U tisku se nije pojavila ni najmanja obavijest o tome da je ta knjiga iza{la, a Mati~ini distributeri nisu se usu|ivali prodavati knjigu zbog mogu}ih neugodnosti s vlastima.10 Tek 2002. godine Matica hrvatska tiska drugo izdanje knjige i ona postaje pristupa~na svima koji su je èljeli ~itati. Sudbina filozofskog ~asopisa Praxis nije ni po ~emu posebna, ali je indikati- vna s obzirom da se radi o ~asopisu koji je igrao prili~no kontroverznu ulogu na politi~koj sceni u Hrvatskoj. Ustvari, slu~aj Praxisa tipi~an je primjer ideolo{ke zbrke koja je zahvatila SKJ sedamdesetih godina i jasan simptom burnih i krvavih doga|aja koji }e pomesti s povijesne pozornice i SKJ i Jugoslaviju. Kada su filozofi okupljeni oko ovoga ~asopisa do{li pod udar Saveza komunista Hrvatske (SKH), doìvjeli su ono {to su ranije ti isti filozofi namijenili svojim politi~kim protivnicima. Urednici i suradnici ovoga ~asopisa progla{eni su na- cionalistima, ultraljevi~arima, agentima ameri~kog imperijalizma i sl. Svi su ti epiteti bili, zapravo, to~ni bar toliko koliko su bili to~ni onda kada su ih praxisovci lijepili svojim protivnicima. Najto~nije je ipak bilo to, da su praxisovci, koji su se mnogo vi{e bavili dnevnom politikom negoli filozofijom, do{li u sukob sa SKH, to~nije s dijelom te Partije, i to s onim dijelom koji se odlu~io braniti hrvatske nacionalne interese. Taj dio SKH smogao je snage da sprije~i izlaènje ~asopisa. Pi- tanje je za rukovodstvo SKH bilo kako sprije~iti daljnje izlaènje ~asopisa, a da to ne izazove reakciju njihovih mentora iz Beograda i njihovih ultraljevi~arskih prijatelja u Europi? Ni{ta lak{e od toga. Radnici u tiskari }e i ovaj put ’samoupravno’ rije{iti i to pitanje.

10 Urednik prvog izdanja ove knjige (iz 1973. godine) Branimir Donat ispri~ao je pri~u o tom romanu u ~lanku: Paralelne povijesti : sudbina romana Samostan Joze Lau{i}a. // Oko 21(18. listopada l990), 33. Vidjeti i: Donat, Branimir. Crni dossier : o zabranama u hrvatskoj knji`evnosti. Za- greb : Nakladni zavod Matice hrvatske ; Globus, 1992. Str. 204-207.

11 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Slika 2. Dopis tiskare "Joà Roànkovi}" iz Siska uredni{tvu ~asopisa "Praxis" iz 1975. godine Kada su radnici u tiskari otkrili kako je taj ~asopis opasan za daljnji razvitak samoupravnog socijalizma nakon {to su pa`ljivo pro~itali ~lanke koje je trebalo tiskati, odlu~ili su da ga vi{e ne tiskaju u svojoj tiskari. âsopis se trebao tiskati u “Gra- fi~kom izdava~kom poduze}u Joà Roànkovi}” u Sisku. O odluci radnika da ga dalje ne tiskaju obavije{teno je uredni{tvo ~asopisa dopisom od 19. oùjka 1975. godine. Evo kako su radnici ove tiskare formulirali odluku o prekidu daljnje surad- nje s uredni{tvom ~asopisa: “Na{im dopisom br. 90/75 od 13. III. 1975. godine, kao i ranijim osobnim kontaktiranjem sa predstavnicima “Industrijski radnik”, Zagreb, upoznali smo “Industrijski radnik” da je politi~ki aktiv na{eg OUR-a i organi samo- upravljanja donio odluku da se ne vr{i usluga {tampanja ~asopisa Praxis. Shodno tim odlukama, izvr{ili smo povrat materijala “Industrijskom radniku”, Zagreb. Dru- garski Vas Pozdravljamo!” (Slika 2). Ubrzo nakon toga uskra}ena je financijska podr{ka uredni{tvu i time je Praxis bio osu|en na smrt. Bilo je takvih slu~ajeva mnogo, no ovdje }emo se zaustaviti na pitanju vjerske literature i na na~inima kako su komunisti spre~avali tiskanje vjerskih knjiga, ~asopisa i listova.

12 A. STIP^EVI]: TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ: 1945.-1990.

Tiskanje vjerske literature zadavalo je velike muke vlastima ponajvi{e zato {to je Crkva u Hrvata bila ~vrsto vezana s Vatikanom i {to je uìvala podr{ku mnogih utjecajnih me|unarodnih ~imbenika. To je komunisti~ku vlast u Hrvat- skoj stavljalo u delikatne, a ~esto ambivalentne situacije u pogledu vjerskog tiska. Po zakonima o tisku objelodanjenim 1945., 1960. godine i dalje, u Jugoslaviji je bila zajam~ena potpuna sloboda tiska, uklju~uju}i tu i vjerskog. Vlastima su, me|utim, vjerske knjige, ~ak i onda kada su se bavile najuìm vjerskim pitanjima, bile vrlo opasne, uz ostalo i zato {to su te publikacije izazivale ìvo zanimanje javnosti, pa samim tim razbijale agitpropovsku ’monolitnost’ ili jednostavnije re~e- no, jednoumlje. Kako sprije~iti tiskanje vjerskih publikacija, to je bilo pitanje koje je mu~ilo agitpropovce. U pozitivnim zakonima, koje su sami donijeli, komunisti nisu mogli na}i upori{te za njihovu zabranu, posebno ako se radilo o molitvenicima, katekizmima, misalima i sli~nim knjigama koje nisu zadirale u ’opasne’ dru{tvene probleme. Vlasti su dopu{tale umnaànje ciklostilom ovih knjiga i listova pod uvjetom da novine ne donose vijesti o doga|ajima i problemima koji nisu, po mi{ljenju agitpropovaca, spadali u vjersku, odnosno crkvenu domenu. U prvim godinama poslije Drugoga svjetskog rata partijski sekretari u tiskarama dobivali su usmene upute o tome {to smiju tiskati, a {to ne. Upori{te za odbijanje tiskanja vjerskih knjiga nisu oni mogli na}i ni u Ustavu, a niti u zakonima o tisku, no to partijskim sekretarima nije nimalo smetalo da postupaju onako kako su im nare|ivali nadle`ni partijski komiteti, odnosno da postupaju po uputama koje su dobivali od vrhova Agitpropa. Javnost o tim uputama nije ni{ta znala, ali je po pona{anju partijskih sekretara u tiskarama itekako znala za njihovo postojanje. Svemo}ni Agitprop Centralnog komiteta Komunisti~ke partije Jugoslavije (CK KPJ) na ~elu kojega je stajao ratoborni staljinist Milovan \ilas, donio je na svojoj sjednici potkraj 1947. godine ovaj zaklju~ak: “Po pitanju crkvenih izdanja najvi{e knjiga je izdala katoli~ka crkva. Tu treba sprije~iti propagandnu literaturu. Najefikasnije sredstvo je da radnici ne {tampaju takva djela”.11 Sekretari osnovnih organizacija SK u tiskarama nisu se trebali brinuti {to te instrukcije Agitpropa nisu na zakonu utemeljene. Oni su slijedili te upute i one naredbe i odluke koje su im telefonom ili na sastancima partijskih komiteta priop}avali vi{i partijski forumi. Svim partijskim komitetima jedna je stvar bila potpuno jasna, a to je da vjersku knjigu treba proganjati kadgod je to mogu}e i opor- tuno. Sekretari partijskih komiteta u tiskarama ipak nisu htjeli na svoju ruku donositi odluke o odbijanju rukopisa vjerskih knjiga jer su se bojali da bi ih netko mogao pozvati na odgovornost – ~im se odnos Partije prema Crkvi promijeni ili ublaì. Zato su oni uvijek konzultirali vi{e partijske instancije i prepu{tali njima odluku o prihva}anju ili odbijanju vjerskih rukopisa.12

11 Ka{i}, Biljana. Zna~ajke partijske ideologije u Hrvatskoj (1945-1948). // ^asopis za suvremenu povijest 23, 1/3(1991), 256-257. 12 O neprilikama {to su ih do`ivljavali vjerski pisci i crkvene ustanove u godinama poslije Dru- goga svjetskog rata vidjeti u: Grbelja, Josip. Nav. dj., str. 105-106, 134-136.

13 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Neki crkveni pisci, odnosno neke crkvene ustanove otkrile su da knjige koje se ne mogu tiskati u Hrvatskoj, po{alju u Srbiju, jer je tamo odnos vlasti prema pravoslavnoj crkvi bio mnogo blaì, negoli {to je u Hrvatskoj bio prema katoli~koj crkvi. Tako je fra Ante Sekelez priredio za tisak knjiìcu Gospi od Zdravlja: mali molitvenik i poslao ga nekim tiskarama u Hrvatskoj. Nakon {to je bio odbijen, sjetio se Srbije i 1957. poslao rukopis tiskari “Srbobran”, a izabrao je upravo tu tiskaru zato {to se u njoj tiskao pravoslavni list Blagovesti. U~inio je to na preporuku beogradskog nadbiskupa Josipa Uj~i}a. Ni tamo nije sve i{lo lako. Trebalo je ~ekati tri godine da taj molitvenik bude objelodanjen.13 Ohrabren tim uspjehom {alje fra Sekelez istoj tiskari jo{ jedan rukopis pod naslovom Boì}ne pjesme. Ova je knjiga tiskana 1961. godine, a drugo izdanje ve} 1962. Vremena su se u me|uvremenu mijenjala. Vlast je dopu{tala tiskarama da tiskaju vjerske knjige, naravno, samo one koje su bile potrebne za bogoslu`je, za vjerske {kole i sl. Bilo je tako mogu}e da tre}e izdanje Boì}nih pjesama bude tiskano 1965. u tiskari “Franjo Kluz” u Omi{u, i da se u toj tiskari tiska i ~etvrto (1967.) i peto izdanje (1971.). U Hrvatskoj, ali i u cijeloj Jugoslaviji, do{lo je do dvije usko povezane pojave. S jedne strane, popustio je rigorozni staljinisti~ki Agitprop (sâm ~elnik te zlo- glasne institucije Milovan \ilas strpan je u zatvor budu}i da je do{ao u sukob s Partijom), a s druge strane, tiskare su se morale brinuti da posluju rentabilno. Jed- no i drugo iskoristila je Crkva. Crkveni su ljudi, naime, uz rukopis donosili u tiskare i novac u torbi s kojim su unaprijed pla}ali tiskarske tro{kove. Rezultati su bili vi{e nego dobri. Upravo {ezdesetih godina crkvena izdava~ka djelatnost doìvljava velik uspon tako da }e ve} potkraj tog desetlje}a broj crkvenih knjiga nadma{iti one s dru{tveno-politi~kim i marksisti~kim sadràjem. Poku{aji tiskanja knjiga i listova iz Hrvatske u drugim jugoslavenskim repu- blikama nisu uvijek uspijevali, jer su i tamo{nji tiskari bili budni i znali kako treba za{tititi samoupravni socijalizam od narodnih neprijatelja. Tako je tiskara “Vesti” na Belim Zemljama pokraj Uìca u Srbiji, gdje se tiskao splitski humoristi~ki sati- ri~ki list Berekin, nakon {to je br. 18 sudski zabranjen, odbila tiskati broj 19. Krat- ku vijest o tome donio je zagreba~ki Vjesnik 7. prosinca 1987. No, takvi slu~ajevi nisu bili nikakva rijetkost. Ipak, ~injenica jest da su se u Ljubljani, Beogradu i drugdje mogle neke knjige tiskati, koje se tiskari u Hrvatskoj nisu usudili tiskati. O ’ulozi tiskara u klasnoj borbi’ u Hrvatskoj znamo samo ono {to je bilo regi- strirano u dnevnom tisku i u drugim publikacijama, kao i po kazivanju samih autora koji su bili `rtve cenzure u tiskarama. Zapisnici s raznih sjednica partijskih komiteta uglavnom se nisu sa~uvali, ako su uop}e ikada postojali. Zanimljivo je da ni nakon uspostave demokracije u Hrvatskoj 1990., kada su isplivali na povr{inu dokumenti iz tajnih policijskih arhiva, nije na|eno mnogo o ovoj cenzorskoj praksi.

13 Kapitanovi}, Vicko. Kristu suobli~en : `ivot i vrline fra Ante Anti}a (1893.-1965.). Split : Katoli~ki bogoslovni fakultet ; Zagreb : Vicepostulatura o. fra Ante Anti}a, 2004. Str. 275-276.

14 A. STIP^EVI]: TISKARI KAO CENZORI U HRVATSKOJ: 1945.-1990.

Moramo se zapitati za{to se nisu vodili zapisnici o sjednicama u kojima su se donosile odluke da se neki rukopis ne tiska, za{to je trebala takva konspiracija oko ne~ega {to se jednostavno moglo ustavom i raznih zakonima legalizirati i pona{ati se onako kako se pona{aju sve dr`ave u kojima su doneseni restriktivni zakoni o slobodi tiska. No, u tom slu~aju cijelom svijetu bilo bi jasno kako je u Hrvatskoj, kao i u Jugoslaviji u cjelini, pri~a o slobodnom tisku tek propagandna izmi{ljotina. Mo`emo zaklju~iti s konstatacijom da je samoupravni socijalizam dao izvoran doprinos cenzorskoj praksi u svjetskim razmjerima. Ta je izvornost poja~ana jednim komi~nim dodatkom: pripisivalo se, naime, radnicima da su sâmi, ~itaju}i rukopise koje su trebali tiskati, zaklju~ili da su opasni po tada{nji dru{tveni poredak. Samo po sebi to ne bi moralo biti smije{no, ali je to bilo nemogu}e bar u dva od spomenutih slu~ajeva. Radi se o filozofskim tekstovima u zborniku Hrvatska filozofija u pro{losti i sada{njosti i o ~asopisu Praxis. Ne bez zluradosti, mnogi komentatori spominju upravo ta dva slu~aja kao bjelodane potvrde da radnici u tiskarama nisu ni najmanje krivi za ulogu koja im se pripisivala u odbijanju tiskanja.

LITERATURA

Bori}, Gojko. Iza kulisa emigrantske politike. // Vjesnik (7. velja~e 2005), 17. Donat, Branimir. Crni dossier : o zabranama u hrvatskoj knjièvnosti. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske ; Globus, 1992. Str. 204-207. Donat, Branimir. Paralelne povijesti : sudbina romana Samostan Joze Lau{i}a. // Oko 21(18. listopada l990), 33. Gotovac, Vlado. Moj slu~aj. Zagreb ; Ljubljana : Cankarjeva zalo`ba, 1989. Grbelja, Josip. Cenzura u hrvatskom novinstvu 1945-1990. Zagreb : Naklada Jur~i}, 1998. Kapitanovi}, Vicko. Kristu suobli~en : ìvot i vrline fra Ante Anti}a (1893.-1965.). Split : Katoli~ki bogoslovni fakultet ; Zagreb : Vicepostulatura o. fra Ante Anti}a, 2004. Ka{i}, Biljana. Zna~ajke partijske ideologije u Hrvatskoj (1945-1948). // âsopis za suvremenu povijest 23, 1/3(1991), 256-257. Lopu{ina, Marko. Crna knjiga : cenzura u Jugoslaviji 1945-91. Beograd : Fokus, 1991. Novakovi}, Nikola; Nikola T. Jugovi}. Uz obnovljeni “Dom”. // Dom 1=84, 1/2(1990), 2-3. Pederin, Ivan. Protiv komunisti~ke cenzure. // Hrvatska obzorja 2, 2(1994), 397-398. Posavac, Zlatko. Uskra}ivanje prava na povijest hrvatske filozofije. // Hrvatska filozofija u pro{losti i sada{njosti : zbornik iz 1968. / priredio Zlatko Posavac. Zagreb : Hrvatsko filozofsko dru{tvo, 1992. Str. 7-31. Tkalec, Dragutin. Politi~ke i ìvotne dileme. // Vjesnik (14. oùjka 1990), 5. Tomi~i}, Zlatko. Plamen u sebi i pred sobom : HKL u povijesti hrvatskog naroda. // Repu- blika Hrvatska 42, 175(1992), 5-19. Zagorac, \uro. Profesija : novinar privatnik. // Danas 6, 273(10. svibnja 1987), 17.

15 OD PRIMANJA DO STVARANJA HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A1 FROM ACCEPTANCE TO CREATION CROATIAN PRINTS FROM THE 15th AND 16th CENTURIES

Milan Pelc Institut za povijest umjetnosti, Zagreb mpelcºhart.hr

UDK / UDC 096::761"14/15" 655.1/.3(091)(497.5)"14/15":76 Pozvani rad / Invited paper Primljeno / Received: 30. 6. 2005.

Saètak Recepcija grafike kao novoga vizualnog medija koji se pojavljuje i razvija gotovo usporedno s tiskarstvom, ostvaruje se u Hrvatskoj od druge polovice 15. st. putem grafi~kih listova koji sluè kao predlo{ci lokalnim majstorima, slikarima odnosno iluminato- rima. Tijekom renesansnog razdoblja grafi~ka slika udoma}uje se me|u hrvatskom publi- kom zahvaljuju}i knji`nim ilustracijama, u prvom redu u nabo`nim i liturgijskim knjigama, posebice u knjigama na hrvatskom jeziku koje se tiskaju u Veneciji, te u malobrojnim doma}im tiskarama (Senj, Rijeka, Nedeli{}e, Vara`din). Osobito je sna`na prisutnost mleta~ke drvorezne ilustracije toga vremena u nizu izdanja na glagoljici, ne{to rje|e na }irilici i na latinskom jeziku i pismu. Od Marka Maruli}a (koji nije bio autor ilustracija u spjevu Judita, kako se to uglavnom misli), do Dominka Zlatari}a, mleta~ka je drvorezna ilustracija obiljeìla recepciju grafi~ke slike u jadranskoj Hrvatskoj 16. st. U mnogim slu~ajevima grafi~ke su slike bile inspiracija ili izvor motiva i likovnih predloàka doma}im umjetnicima, dav{i zamjetan doprinos {irenju renesansnoga likovnog ukusa, povezanog s intelektualnim ozra~jem humanizma. Oko sredine 16. st. dolazi do ja~eg prodora grafi~kih slika iz sjeverne Europe, u prvom redu zahvaljuju}i izdanjima hrvatskih protestanata u Urachu kraj Tübingena. Nakon prikaza navedenih oblika prete`no pasivne recepcije grafi~kih slika, na kraju rada istaknut je kreativni doprinos povijesti europske grafike nekolicine umjetnika Schia-

1 Ovaj rad posve}ujem uspomeni [ime Juri}a koji mi je prije dvadeset godina ustupio svoje bilje{ke o Martinu Roti Koluni}u i Nataleu Bonifaciju.

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 16-49 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A vona, majstora podrijetlom iz hrvatskih krajeva, koji su djelovali izvan u`e domovine: Andrije Meduli}a (Andrea Meldolla Schiavone), Martina Rote Koluni}a, Natalea Bonifa- cija i Jurja Julija Klovi}a. Klju~ne rije~i: grafika, knji`na ilustracija, Hrvatska, renesansa

Summary As a new visual medium, prints appeared almost at the same time as printing industry and started gaining recognition in Croatia in the second half of the 15th century owing to the use of printed materials which provided the local craftsmen, painters and illuminators with the models to be copied. During the Renaissance, prints became fairly commonplace among the Croatian people, largely due to the illustrations found in religious books, especially those written in the Croatian language which were printed either in Venice or in one of the few local printing-houses (Senj, Rijeka, Nedeli{}e, Vara`din). Particularly strong at the time was the impact of the Venetian woodcuts found in a number of publications written in Glagolitic script and less frequently in those written in Cyrillic script or Latin. Jud- ging by the works of Marko Maruli} (who, contrary to a common belief, was not the author of the illustrations published in his epic poem Judita) to those of Dominko Zlatari}, Venetian woodcuts exerted an important influence on the acceptance of prints along the Croatian Adriatic Coast during the 16th century. Prints frequently provided a source of in- spiration for the local artists, thus making a significant contribution to the spreading of the Renaissance style within the intellectual context of Humanism. Around the middle of the 16th century, North-European prints became more widely available, primarily due to the publications of Croatian protestants from Urach near Tubingen. After giving an outline of the above-mentioned, largely passive acceptance of prints, the paper concludes with an emphasis on the creative contribution to the European history of printmaking by some “Schiavone” masters who were of Croatian origin but were active outside the boundaries of present-day Croatia. Those artists include Andrija Meduli} (Andrea Meldolla Schiavone), Martin Rota Koluni}, Natale Bonifacio and Juraj Julije Klovi} (Giorgio Giulio Clovio). Keywords: prints, book illustration, Croatia, Renaissance

Na zemljopisnom prostoru {to ga danas zauzima Republika Hrvatska, a koji se u ranom novom vijeku dijelio na pokrajine Slavoniju, Dalmaciju, Hrvatsku, Istru i Dubrovnik, u 15. i 16. st., koliko je poznato, nije bilo proizvodnje grafika. Isto vrijedi za susjedne krajeve, u prvom redu za Bosnu i Hercegovinu. Me|utim, iako u Hrvatskoj nije nastajala, grafika je u Hrvatskoj ’djelovala’ ve} u ranom razdoblju svojega {irenja Europom. Premda su grafi~ki listovi u na{im krajevima mogli biti u optjecaju jo{ ranije, potvr|ene po~etke recepcije grafike pouzdano bilje`imo u drugoj polovici 15. st. Od tada grafika je kao glavni vizualni medij novoga vijeka kontinuirano prisutna u hrvatskoj kulturnoj sredini sa svim svojim funkcijama. Njezina prisutnost me|u hrvatskim naru~iteljima i primateljima usporedna je s pojavom i {irenjem tiskane knjige, a jedan i drugi fenomen bitni su nositelji kulturolo{kih

17 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) promjena u okvirima humanisti~kog svjetonazora i renesansne umjetnosti, odnosno novovjekog sustava komuniciranja slikom i tekstom uop}e. Oblici funkcionalne prisutnosti grafike mogu se razvrstati u nekoliko skupina. Koliko znamo, najstarija je skupina grafika koje kao predlo{ke koriste umjetnici u Hrvatskoj, a mogu se identificirati na temelju usporedbe sa~uvanih djela (fresaka, slika, minijatura, zlatarskih ukrasa i gravura) i odgovaraju}ih grafi~kih listova. Druga, gotovo istodobna s prvom, jest skupina ilustriranih knjiga na hrvatskom jeziku, namijenjenih isklju~ivo hrvatskim primateljima. Koliko se na temelju sa~uvane gra|e moè razabrati, ilustrirane knjige bile su naj~e{}i nositelji grafike u Hrvatskoj renesansnoga doba. Me|utim, u ovom prikazu osvrnut }emo se samo na knjige tiskane hrvatskim jezikom. Zbog ograni~enosti prostora izo- stavljamo ilustracije u knjigama hrvatskih autora objavljenim na stranim jezicima, prije svega na latinskom, ~ija je ciljana publika bila i doma}a i ’internacionalna’. Sli~no je s obilno ilustriranim knjigama Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boni- nis), tiskara i nakladnika hrvatskoga podrijetla koji u kasnom 15. st. djeluje u Itali- ji, potom i u Francuskoj. Premda se i njegova izdanja s drvorezima u {irem smislu mogu smatrati hrvatskim doprinosom povijesti renesansne kulture, osvrt na njihov nastanak i recepciju znatno bi pro{irio ovaj prikaz.2 Osim spomenutih oblika i na~ina {irenja grafi~kih slika postojala je jo{ jedna va`na skupina nositelja koju ~ine grafi~ki listovi i tiskane ilustrirane knjige ’uvezene’ za doma}e korisnike iz Italije i drugih europskih zemalja. Kao {to su se donosile slike i drugi predmeti umjetni~kog obrta, donosile su se i knjige i grafike razli~itih autora i izdava~a. Neke od tih knjiga i grafika sa~uvane su u doma}im knji`nicama, no to~nije utvr|ivanje vremena njihova dolaska u hrvatsku sredinu zahtijevalo bi pomno istraìvanje zapisa na marginama knjiga i drugih pokazatelja vlasni{tva. Ovaj saèti prikaz ograni~ava se stoga samo na najva`nije to~ke sloène povijesti ~iji su mnogi elementi jo{ uvijek nedovoljno rasvijetljeni. Hrvatska je sredina u razdoblju {to ga obi~no nazivamo renesansnim (oko 1450. do oko 1600.) bila uglavnom ’pasivni’ primatelj grafi~kih proizvoda. Me- |utim, kako u kulturi jedna pojava uvijek moè utjecati na niz drugih, tako je i recepcija grafike u Hrvatskoj utjecala na oblikovanje u drugim granama umjetni~kog stvarala{tva, pa se u tom pogledu njezina recepcija moè smatrati aktivnom i poticajnom. Sredinom 16. st., kad grafika potpuno osvaja zapadnoeuropski medijski prostor, pojavljuje se nekoliko majstora hrvatskoga podrijetla koji daju izravan kreativni doprinos europskome grafi~kom stvarala{tvu.

Magloviti po~eci U europskim krajevima drvorezi su posvjedo~eni ve} po~etkom 15. st., a neki smatraju da ih je bilo i ranije. Te jednostavne slike nudile su se publici u obliku

2 Usp.: Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Ra- dovi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154.

18 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A pojedina~nih listova, uglavnom s nabo`nom tematikom, ili u obliku tzv. drvoreznih knjiga, u kojima su i slika i tekst bili prire|eni na drvenim plo~ama, otisnuti, kolorirani i uvezani u sve{~i}e nalik bro{urama. U to doba cvjetala je proizvodnja igra}ih karata i sli~nih grafi~kih listova zabavnoga karaktera. @ari{ta proizvodnje bila su uglavnom na podru~ju Njema~ke i Nizozemske, manje u Italiji i Francu- skoj. Zasad nije otkriven nijedan primjerak grafi~kog lista ili drvorezne knjige u Hrvatskoj iz 15. st. Njihov je broj i u europskim razmjerima malen, pa nije ~udo da u nas od njih nije preostalo ni{ta, no kako }emo vidjeti, oni su sigurno kolali na{im krajevima. U starijoj literaturi pojavila se pretpostavka o izradi grafike u Dalmaciji ve} sredinom 15. st. Naime, podrijetlo bakroreza i bakropisa obi~no se traì u zlatar- skim radionicama toga doba, jer graviranje kovine, zlata, srebra, mjedi, bio je sastavni dio zlatarskog posla. Osim zlatara, kao prvi mogu}i grafi~ari spominju se i oruàri koji su gravirali oklope i oru`je, sluè}i se ~esto jetkanjem. Prema Giorgiju Vasariju, izumitelj bakroreza u Italiji bio je sredinom 15. st. zlatar i nijelist Maso Fi- niguerra. I kod nas se, kao mogu}i grafi~ar, spominje jedan zlatar koji je umro u Za- dru 1451., a zvao se Nià Radakovi} (Nikola Radanov), podrijetlom iz Bara. O njemu je, kao prvom na{em bakrorescu, starijem i od Masa Finiguerre, pisao Giuseppe Praga 1934. godine. Naime, u popisu ostav{tine toga zlatara zabiljeèna je “una stampa cum un stampadur”, {to je Praga protuma~io kao valjak i podlogu za otiski- vanje grafika. Me|utim, kako je kasnije primijetio Cvito Fiskovi}, najvjerojatnije je rije~ o zlatarskom alatu za utiskivanje sitnih ukrasa. Fiskovi}, primjerice, pronalazi ’stampe’ kod nekoga dubrova~kog zlatara Milana 1381. godine.3 îni se, dakle, da laskava titula prvoga grafi~ara-bakroresca ipak ne pripada na{em majstoru iz Zadra.

Grafi~ki predlo{ci kasnoga 15. stolje}a Premda je grafika kao mobilni medij u na{e krajeve sigurno do{la mnogo ranije, izravna svjedo~anstva o njezinoj prisutnosti i ispunjavanju konkretne kulturnoumjetni~ke misije potje~u tek iz posljednje tre}ine 15. st. Naime, u to doba slikari se po~inju sluìti grafi~kim listovima kao predlo{cima za vlastite kompozicije. Naj- poznatiji primjeri zabiljeèni su u Istri, pokrajini koja je bila najblià tada{njim àri{tima grafi~ke proizvodnje: Ju`noj Njema~koj i Sjevernoj Italiji. Pi{u}i o freskama u grobljanskoj crkvi sv. Marije u istarskom gradi}u Bermu, B. Fu~i} navodi: “Usto su (majstori) nosili i svezak pun crteà i nalijepljenih listova s drvorezima i bakrorezima. Rasklopili su ga pred beramskim plovanom (ùpnikom) i bratov{tin- skim gastladom (predstojnikom bratov{tine) i pokazivali im stranicu za stranicom s likovima svetaca, s ilustracijama iz ìvota Kristova i ìvota Marijina, s biblijskim

3 Praga, Giuseppe. Oreficerie e incisione in Dalmazia a mezzo il Quattrocento. // Archivio storico per la Dalmazia 16(1934), 477-480; Fiskovi}, Cvito. Dubrova~ki zlatari od XIII. do XVII. stolje}a. // Starohrvatska prosvjeta 1(1949), 149; Fiskovi}, Cvito. Zadarski sredovje~ni majstori. Split : Pododbor Matice hrvatske, 1959. Str. 114.

19 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) zgodama i mukom Gospodnjom, s rajskim slavama i vje~nim mukama, s ornamentima i uzorcima svake vrste. Pokazivali su svoj album na ogled kao slikovnicu, koja je i njima i naru~iteljima bila putokazom i koja je sluìla predlo{kom za ono, {to je imalo izrasti na `buki crkvenoga zida.”4 Za neke beramske freske, slikane 1474., prona|ene su paralele odnosno predlo{ci u tada{njoj grafici. B. Fu~i} pedantno ih dokumentira u svojoj mo- nografiji o glavnom beramskom slikaru, Vincentu iz Kastva, pokazuju}i da je slikareva radionica posjedovala niz grafika njema~kih majstora i primjerak drvorezne Biblije pauperum.5 Slikari nisu doslovno kopirali grafike, ve} su preuzimali motive i uklju~ivali ih u vlastite kompozije prema zahtjevima posve druga~ijeg medija, zidnih slika. Primjerice, za prikaz Kola sre- }e, o{te}en zbog probijanja prozora, Vincent iz Kastva posluìo se bakro- rezom nizozemskog grafi~ara, tzv. Slika 1. Vincent iz Kastva. Kolo sre}e, freska, Majstora iz 1464., poznatog i kao 1474.; Beram, crkva sv. Marije na groblju “Majstor sa svicima” (Meister der Banderollen) (sl. 1, 2). Istarski slikar preuzeo je samo lijevu stranu predlo{ka na kojoj je prikazan lik Fortune zavezanih o~iju kako okre}e kolo, ispod njega mrtvac u grobu i natpisi. Desna strana grafike s prikazom Stabla ìvota i smrti, nije mu ovaj put bila potrebna. I sam lik kostura s grafike vrlo je sli~an kosturima na njegovom Plesu smrti. Jedan bakrorez “Majstora iz 1464.” sluìo je kao predloàk beramskom slikaru za sliku Uhi}enja Isusa.6 Iz Biblije pauperum Vincent iz Kastva i njegovi

4 Usp.: Fu~i}, Branko. Me{tri u Bermu. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 6, 1(1959), 115-118; Pa{kvan, Fedora. Prilog prou~avanju beramskih zidnih slikarija. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugslavenske akademije znanosti i umjetnosti 7, 2(1958), 53-58. 5 Fu~i}, Branko. Vincent iz Kastva. Zagreb : Kr{}anska sada{njost ; Pazin : Istarsko knji`evno dru{tvo “Juraj Dobrila”, 1992. Str. 118 i d. 6 Prelog, Milan. Neki grafi~ki predlo{ci zidnih slikarija u Bermu. // Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti 3(1961), 3-8; ~lanak ponovno objavljen u: Prelog, Milan. Studije o hrvatskoj umjetnosti. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Naklada Prelog, 1999. Str. 113-116.; Fu~i}, Branko. Istar- ske freske. Zagreb : Zora, 1963. Str. 27.

20 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Slika 2. Majstor sa svicima (Meister der Banderollen). Kolo sre}e i smrt s lukom, bakrorez pomo}nici tako|er preuzimaju pojedine prizore, kombiniraju}i ih u skladu s potre- bama ikonografskog programa fresaka. Motive iz Biblije pauperum B. Fu~i} prona{ao je i na freskama u sveti{tu Zborne crkve sv. Nikole u istarskom Pazinu, nastalim oko 1470. godine.7 Primjeri takva postupka gdje se umjetnici pri osmi{ljavanju zidnih slika sluè grafikom, poznati su i u sjevernoistarskom Hrastovlju (danas Slo- venija), ~iju crkvu oko 1490. oslikava Ivan iz Kastva sa suradnicima sluè}i se grafi~kim listovima ve} spomenutog “Majstora sa svicima”.8 Doma}i slikari poznavali su, dakle, u to doba grafi~ke listove i sluìli se njima. Poznavali su ih i njihovi naru~itelji, a vjerojatno i drugi, osobito obrazovaniji suvremenici. O tome B. Fu~i} pi{e: “Ne moèmo tvrditi nego samo naga|ati da je tih sli~ica bilo i po beramskim ku}ama. Pouzdano znamo da one nisu bile nepoz- nate glagolja{kim popovima, a izravno vidimo da su ih imali u rukama i njima se sluìli ne samo Vincent iz Kastva nego i drugi slikari njegova vremena.”9 Koliko

7 Fu~i}, Branko. Biblia pauperum i istarske freske. // Zbornik za umetnostno zgodovino 13(1977), 143-151. 8 Za podatke i literaturu usp.: Fu~i}, Branko. Biblia pauperum i istarske freske, str. 143. Vidjeti i: Fu~i}, Branko. Grafi~ki listovi “Majstora sa svicima” u kastavskoj radionici. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 3(1962), 177-186. 9 Fu~i}, Branko. Vincent iz Kastva, str. 118.

21 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) se iz sa~uvane gra|e moè ustanoviti, u to rano vrijeme grafike su vjerojatno najvi{e kolale u sjevernim hrvatskim krajevima, a manje u Dalmaciji i ju`noj Hrvatskoj. Kasnije, u 16. st., bit }e obrnuto. O razmjerima njihova utjecaja na doma}e kasnogoti~ko slikarstvo moèmo samo naga|ati jer je najve}i dio te slikarske ba{tine nestao. I u Zagrebu kasnoga 15. st. evi- dentna je prisutnost grafike. Tu je u doba biskupa Osvalda, prelata s renesansno-humanisti~kim svjetonazorom, djelovao skriptorij u kojemu je nastalo nekoliko najljep{ih kodeksa izra|enih u Hrvatskoj. Likovnim bogatstvom osobito se isti~u dva misala, ~iji je naru~itelj opat Juraj, predstojnik tada jo{ mo}ne i bogate cistercitske opatije u Topuskom, koju }e nekoliko desetlje}a kasnije opusto{iti Turci. Jedan misal opata Jurja ~uva se danas u zagreba- ~koj Metropolitanskoj knji`nici, a drugi u Riznici zagreba~ke katedrale.10 Slika 3. Misal Jurja od Topuskog. Sv. Juraj Oba su misala pisana i oslikavana ubija zmaja, minijatura, oko 1495.; Zagreb, oko 1495., onaj drugi dovr{en je kasni- Riznica zagreba~ke katedrale je, mo`da u Budimu po~etkom 16. st.11 Me|utim, u njemu se kao sitnoslikar na jednom mjestu potpisao Hans Almannus pictor. Njegov sitnoslikarski rukopis prepoznatljiv je u oba misala, a uz njega opaà se i rad drugih majstora. Zaobilaze}i atribucijske probleme i analizu rukopisa sitnoslikara, u ovom kontekstu valja istaknuti da je taj njema~ki minijaturist sa sobom donio grafi~ke listove s kojih je preuzimao pojedine motive ili ~itave kompozicije i prenosio ih u svoje minijature. Primje- ra je vi{e, no osobito je dojmljiva cjelostrana minijatura u misalu iz Riznice katedrale s prikazom Sv. Jurja kako ubija zmaja (sl. 3, 4). Taj je prikaz izravno preuzet s bakroreza tzv. “Majstora iz Zwollea”.12 Osim toga, Hans Almannus posluìo se i

10 Opisani u: Badurina, An|elko. Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj. Zagreb : Kr{}anska sada- {njost ; Institut za povijest umjetnosti, 1995. Br. 230 (Riznica) i 253 (Metropolitana), s literaturom. 11 Njegovo oslikavanje iz te druge faze pripisivano je Jurju Klovi}u, no za to nema ~vrstih dokaza. 12 Usp.: Quien, Enes. Minijature goti~koga stila u misalima Zagreba~ke nadbiskupije : magistarski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2002. Str. 116 i d.; Schneider, Artur. Hans pictor Alemanus : ein deutscher Maler in Zagreb von 1503.-1526. // Neue Ordnung 42(1942), 10-11.

22 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A brojnim {aljivim motivima s listova njema~kih i nizozemskih grafi~ara, te ih prenio u svoje minijature u zagreba~kim kodeksima. Tako, primjerice, motiv lovca sa samostrelom potje~e s bakropisa tzv. “Majstora Berlinske pasije”, a u gotovo identi~nom obliku pojavljuje se u jednom nizozemskom ko- deksu iz istoga vremena, danas u Man- chesteru.13 Isti grafi~ki list posluìo je, dakle, kao svojevrsna kulturna povez- nica dvaju geografski vrlo udaljenih umjetni~kih àri{ta! Zagreba~ki Misal Jurja od Topuskog ozna~ava jednu od rubnih to~aka europskog kulturnog zemljovida do kojih su u to doba prije provale Turaka dopirali grafi~ki listovi kao univerzalni i omiljeni prenositelji motiva i uzoraka s najrazli~itijim temama. Me|u njima bilo je i takvih koji su pridonijeli uno{enju elemenata profa- nosti u podru~je sakralne likovnosti. Navedeni primjeri pouzdano pokazuju da je hrvatska sredina u Istri i Slika 4. Majstor iz Zwollea. Sv. Juraj ubija na kontinentu poznavala ranu grafiku zmaja, bakrorez u njezinim karakteristi~nim formama, tehnikama i {arolikoj lepezi njezine tematike. Njima ujedno po~inje povijest grafike kao motivskoga vrela u koje }e posizati slikari u Hrvatskoj u razdoblju ~itave renesanse i baroka. Ta umjetni~ka, aktivna recepcija grafike u hrvatskom ranom novom vijeku pridonijela je uklju~ivanju hrvatske likovne umjetnosti u europske stilske tokove. Takva uloga grafi~kih listova istraèna je u nizu pojavnih oblika i primjera, no jo{ uvijek nije prikazana u svoj svojoj raznolikosti i vremenskoj prote`nosti.14 Pored nje, postojala je, dakako, mnogo {ira ’pasivna’ recepcija grafi~kih listova, nabo`nih sli~ica, igra}ih karata i sl., namijenjenih svakodnevnoj ku}noj i osobnoj uporabi suvremenika, no o njoj nemamo povijesnih podataka ni konkretnih pokazatelja. Dakako, nemogu}e je povu}i o{tru razdjelnicu izme|u

13 Usp.: Grössinger, Christa. Humour and folly in secular and profane prints of Northern Euro- pe, 1430-1540. London : Harvey Miller Publishers, 2002. Str. 24 i d. Kodeks se ~uva u John Rylands Library, Dutch MS 15, fol. 54 v. 14 Za barokno slikarstvo i grafiku usp., primjerice: Repani} Braun, Mirjana. Barokno slikarstvo u Hrvatskoj franjeva~koj provinciji sv. ]irila i Metoda. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Hrvatska franjeva~ka provincija sv. ]irila i Metoda, 2004. Str. 36, 115, 200, 205, 206, 207, 212.

23 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) pasivne i aktivne recepcije, jer svaka slika mo`e pobuditi impulse koji se ne o~itu- ju kao njezin izravni odjek, ali mogu doprinijeti stvaranju kulturnog ozra~ja. To zasigurno vrijedi i za nabo`ne slike u liturgijskim i drugim vjerskim knjigama, naj~e{}im nositeljima grafike u Hrvatskoj toga doba.

Tiskani misali i druge vjerske knjige U izravan doticaj s grafikom hrvatski su primatelji dolazili putem ilustriranih tiskanih knjiga, u prvom redu misala bez kojih je nezamislivo odvijanje liturgije. Statisti~ki gledano, misal je naj~e{}a rukom prepisivana i tiskom objavljivana knjiga za potrebe hrvatskih naru~itelja u 15. i 16. st. Nekoliko je izdanja misala objavljeno na glagoljici hrvatskim jezikom, a jedan, za potrebe Zagreba~ke crkve, na latinskom. Tiskani su misali slikovnom opremom opona{ali rukopisne misale kasnoga 15. st., a ovi su, osim kalendara, oslikanih inicijala i pojedinih minijatura, vrlo ~esto imali i prikaz tzv. kanonskog raspe}a na po~etku teksta misnoga kanona. Od glagoljskih misala slikana kanonska raspe}a imaju primjerice Ljubljanski misal i Vrbni~ki misal.15 Me|utim, umjesto rukom slikanoga kanonskog raspe}a u tiskanim se misalima uglavnom otiskivao drvorez s istim prizorom. O~ekivali bismo da }emo taj prikaz prona}i u primjercima na{ega prvotiska. Me|utim, taj Misal, od kojeg poznajemo jo{ 11 primjeraka u razli~itom stanju o~uvanosti, nema izvorno otisnut drvorez s kanonskim raspe}em, ve} je odgovaraju}a stranica ostavljena praznom, jednako kao {to su prazna mjesta po~etnih slova, inicijala, koji su trebali biti uneseni ru~no.16 Tiskari o~igledno nisu imali potreban drvorez ve} su prepu- stili budu}im vlasnicima da sami ulijepe ili daju naslikati `eljenu ilustraciju. Pre- ma opisima M. Bo{njaka, tri primjerka Misala imaju naknadno ulijepljene drvorezne slike, svaka je od njih razli~ita (Sl. 5).17 Drvorezi potje~u iz umjetni~koga kruga ju`nonjema~kih grafi~ara, ~iji radovi kolaju Venecijom zahvaljuju}i, izme- |u ostalog, tamo{njim tiskarima podrijetlom iz Njema~ke. U Misalu tiskanom glagoljicom u prvoj potvr|enoj tiskari na hrvatskom tlu, u Senju 1494., ostavljena je tako|er prazna stranica za sliku kanonskoga raspe}a, {to zna~i da senjski tiskar Bla` Baromi} i njegovi suradnici nisu bili pribavili drvorez kao sastavni dio tiskarske opreme potrebne za tiskanje misala.18 Me|utim, u petrogradskom primjerku Misala (Sl. 6) naknadno je zalijepljen list s raspe}em. Ovaj put, rije~ je o drvorezu sjevernotalijanskoga podrijetla, iz kruga bliskog slikaru Andrei Mante-

15 Badurina, An|elko. Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj, sl. 83, br. 182, sl. 73. 16 U primjerku koji se ~uva u Nacionaloj i sveu~ili{noj knji`nici u Zagrebu (sign. RI-4°-62) tu i tamo je ucrtan pokoji inicijal, a nedostaje upravo list (prvi u kvaternionu n) na kojem bi trebala biti slika raspe}a. 17 Usp.: Bo{njak, Mladen. Drvorezi u primjercima prve hrvatske tiskane knjige. // Bulletin Za- voda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 10, 1/2(1962), 54-62, s reprodukcijama; Bo{njak, Mladen. Slavenska inkunabulistika. Zagreb : “Mladost”, 1970. Str. 57. 18 Bo{njak, Mladen. Slavenska inkunabulistika, str. 162.

24 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Slika 5. Misal po zakonu Rimskoga dvora. Slika 6. Misal. Senj, 1494., Kanonsko raspe- 1483., Kanonsko raspe}e, drvorez; Wa- }e, drvorez; Sankt Petersburg, Knji`nica shington, Kongresna knji`nica Saltykova-[~edrina gni. Budu}i da tiskari nisu otisnuli drvorez, za njegovu nabavu morali su se pobrinuti korisnici, `upnici iz pribli`nog vremena nastanka misala, o ~emu svjedo~i stil drvoreznog prikaza. Mo`da su te drvoreze nabavljali u Veneciji, a mo`da ih je bilo i u na{im gradovima.19

19 Zanimljivo svjedo~anstvo njihova odraza u likovnoj kulturi ranoga novog vijeka prepoznat- ljivo je u Franjeva~kom samostanu na Ko{ljunu kod Krka. Na ~eonoj stijeni refektorija samostana, koji je gra|en po~etkom 16. st., naslikano je veliko raspe}e s likovima Bogorodice i sv. Ivana u {tu- rom kamenom pejsa`u s vedutama utvr|enoga grada u pozadini. Likovi su slikani na jednostavan, plo{an na~in s nagla{enim obrisnim crtama i {ablonskim koloritom. Premda je te{ko odrediti vrijeme nastanka slike (s jasnim zahvatima kasnije restauracije), ~ini se kao da je prikaz nadahnut drvorezom nekoga kanonskog raspe}a s kraja 15. ili po~etka 16. st. Jo{ jedan od brojnih primjera: u Muzeju grada Splita (inv. MGS 1011) sa~uvao se prikaz raspe}a s Isusovim likom u drvenom reljefu, dok su ostali dijelovi – pejsa`, lik Bogorodice, Ivana i Marije Magdalene, slikani. Cjelina ostavlja dojam kao da se majstor nadahnuo prikazom nekoga kanonskog raspe}a. Usp.: [ari}, Elvira. Muzej grada Splita : vodi~. Split : Muzej grada Splita, 2003. Str. 78.

25 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Prvi tiskani Misal Zagreba~ke crkve (Missale Zagrabiense) iz 1511. otisnut je u Veneciji u oficini njema~kog tiskara Petera Lichtensteina.20 Znatno ranije, 1484. zagreba~ki je biskup Osvald kod Erharda Ratdolta, tiskara podrijetlom iz Aug- sburga koji tada djeluje u Veneciji, dao tiskati prvo izdanje Zagreba~koga brevija- ra, ali bez ilustracija. Na po~etku svoga djelovanja u Veneciji Ratdolt je 1477. tiskao i knjigu Koriolana Cipica Petri Mocenici imperatoris gesta, ~ija je posvetna stranica ukra{ena ornamentalnim drvoreznim okvirom.21 U tekstu je nekoliko or- namentiranih drvoreznih inicijala sa svijetlim motivom na tamnoj podlozi, dakle, u istom stilu kao i okvir, u ~ijem se oblikovanju kasnogoti~ka koncepcija dekora- tivnosti stapa s renesansnom. U Ratdoltovoj, Lichtensteinovoj i nekim drugim mleta~kim oficinama proìmaju se dva kulturna kruga, prekoalpski odnosno njema~ki, i jadranski odnosno talijanski, a s njima se putem tiskanih ilustriranih knjiga povezuje i hrvatska kulturna sredina. O njezinoj polikulturalnosti svjedo~i ~injenica da je nakladnik zagreba~kog Misala bio zagreba~ki gra|anin njema~kog podrijetla Johannes Müer iz Kopfstei- na, koji je svoje ime zabiljeìo u kolofonu.22 Zagreba~ki Misal rasko{no je opremljen drvoreznim ukrasima i sli~icama. Za razliku od skromnih glagoljskih misala, njegov je naru~itelj bila razmjerno imu}na Zagreba~ka crkva na ~ijem je ~elu u to doba humanisti~ki obrazovan biskup Luka (1500.-1510.). Ve}ina drvoreza u Mi- salu pripisana je venecijanskom grafi~aru Luc’Antoniju de Ubertiju, a tiskar Peter Lichtenstein ve} ih je upotrijebio u izdanju Biblije na ~e{kom jeziku, objavljenom u Veneciji 1506. godine.23 Me|utim, kanonski dijelovi teksta u svim primjercima Misala nisu imali posve identi~nu slikovnu opremu. Tako ljubljanski i tri zagreba~ka primjerka u Metropolitanskoj knji`nici (M 20245 a, b, d) imaju drvorezno kanonsko raspe}e kojemu je predloàk bio bakropis Martina Schongauera (Sl. 7), dok druga dva primjerka u Metropolitani koji pripadaju drugoj tiskovnoj varijanti (M 20245 c, e) imaju druga~ije kanonsko raspe}e, vjerojatno djelo nekog talijanskog majstora iz prvih desetlje}a 16. st.24

20 Usp.: Pelc, Milan. Tiskane liturgijske knjige. // Sveti trag : devetsto godina umjetnosti Za- greba~ke nadbiskupije : katalog izlo`be. Zagreb : MGC – Muzej Mimara, 1994. Str. 471-480, posebice 478; Germ, Tine. “Missale Zagrabiense” iz Narodne in univerzitetne knji`nice u Ljubljani. // Zbornik za umetnostno zgodovino 38(2002), 107-123. 21 Usp.: Belamari}, Jo{ko. Tesori della Croazia restaurati da Venetian Heritage Inc. Venezia : Multigraf, 2001. Str. 197 i d.; primjerak u Nacionaloj i sveu~ili{noj knji`nici u Zagreb, sign. R I-8°-32. Ratdolt djeluje u Veneciji od 1476. do 1486, usp.: Lewis, John. Anatomy of printing : the influence of art and history on its design. London : Faber, 1970. Str. 41 i d.; vidjeti i: Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1907. P. 1, T. 1. Osobito str. 244. 22 U tu svrhu Müer je uzeo zajam od Kaptola. O pote{ko}ama s finaciranjem tiska Misala vidjeti: Tkal~i}, Ivan. Tisak bogoslu`nih knjigah staroga zagreba~kog obreda. // Katoli~ki list 46, 39(1895). 23 Usp.: Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1909. P. 2, T. 2, no. 140; 1914. P. 3. Str. 246. 24 [estom zagreba~kom primjerku, onom u NSK-u (sign. RIIF-4°-91), istrgnut je list sa slikom raspe}a, {to je vrlo ~esta sudbina tih listova visoke umjetni~ke vrijednosti.

26 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Slikovna oprema Misala imala je ne samo vjersku i dekorativnu, ve} i politi~ku funkciju va`nu za lokalnu sredinu: na prednjoj strani naslovnoga lista otisnuti su jedan pored drugog grbovi svjetovnog i crkvenog poglavara, ugarsko-hrvatskog kralja Vladisalava II. Ja- gelovi}a i zagreba~kog biskupa Luke. Na pole|ini prednje stranice veliki cjelo- strani drvorez, nastao upravo za tu priliku, prikazuje Bogorodicu na prijestolju sa svetim ugarskim vladarima, kraljem Ladislavom i knezom Emerikom. Za pri- matelje u lokalnim sredinama te su vizualne poruke objedinjavale svjetovnu i crkvenu vlast, prizivaju}i nebesku za{titu ’doma}ih’ svetaca, koji su ujedno i ugarsko-hrvatski vladari. Me|utim, posve je neutemeljena pretpostavka da bi na slici kanonskoga raspe}a nastaloj prema predlo{ku Martina Schongauera u pozadini bila prikazana veduta tada{njeg 25 Zagreba (Kaptol i Gradec). Martin Slika 7. Zagreba~ki misal. Venecija, 1511., Schongauer (1430.-1491.) kao autor pre- Kanonsko raspe}e, obojeni drvorez; Za- dlo{ka nije imao nikakve vremenske ni greb, Knji`nica Nadbiskupije zagreba~ke prostorne veze sa Zagrebom niti se u pri- kazanim gra|evinama mo`e iole pouzdano identificirati bilo koja iz Zagreba toga doba. Da su misali itekako bili u uporabi, svjedo~e zapisi u nekim primjercima. Na donjoj margini prve stranice kanonskoga teksta u najrasko{nijem metropolitan- skom primjerku (M 20245 d), ~iji je kanonski sve`nji} tiskan na pergameni, a drvorez koloriran, sa~uvan je natpis donatora, Ivana iz Resnika, koji je 10. svibnja 1516. taj primjerak Misala darovao crkvi Bla`ene Djevice Marije u Resniku za spas svoje du{e i du{a svojih ro|aka u ~istili{tu. Na naslovnoj stranici drugoga metropolitanskog primjerka (M 20245 a) sa~uvan je kratki zapis o vlasni{tvu: Missale ARAE s. Khaterinae 1579, a na marginama kalendara pojavljuju se brojni zapisi datirani izme|u 1569. i 1588. godine. Misal je, dakle, bio u uporabi uz oltar sv. Katarine u zagreba~koj katedrali.26

25 O tome: Slukan-Alti}, Mirela. Prvi tiskani misal Zagreba~ke biskupije (1511.) s najstarijim poznatim prikazom grada Zagreba. // Tkal~i} : godi{njak Dru{tva za povjesnicu Zagreba~ke nadbiskupije 8(2004), 297-310. 26 Usp.: Deanovi}, Ana; @eljka ^orak. Zagreba~ka katedrala. Zagreb : Globus ; Kr{}anska sada{njost, 1988. Str. 68.

27 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Razumije se da slike u knjigama toga doba, pa i u misalima, nisu bile namijenjene samo klericima, ve} i vjernicima koji su ih mogli gledati, {tovati i upijati njihove vizualne poruke. Premda je njihov tekst otisnut goti~kom ro- tundom, drvorezi u tim misalima, osobito oni velikog, cjelostranog formata s bogatom deko- racijom all’antica, uglavnom ve} zra~e duhom novog, renesansnog stila. Na njima se ~esto prepoznaje mje{avina kasnogoti~kog i renesansnog ukusa, ~ime se besprijekorno uklapaju u kulturni profil sjeverne Hrvatske s kraja 15. i po~etka 16. st.27 Formatom i brojem sli~ica znatno skromniji nasljednik Zagreba~kog misala bio je je glagoljski Misal hrvacki, tiskan 1531. u Rijeci, u tiskari biskupa [imuna Benje Koì~i}a. Biskup Slika 8. Matheo da Treviso. Raspe- Koì~i} nastojao je u svom izdanju odràti raz- }e, drvorez u: Misal hrvacki. Rijeka, mjerno visoku razinu grafi~ke opremljenosti, 1531.; Zagreb, Nacionalna i sve- kakva je bila uobi~ajena u susjednim talijan- u~ili{na knji`nica skim tiskarama. Podrijetlo njegovih drvoreza kao i sveukupne tiskarske opreme valja tako|er traìti u Veneciji. Na drvorezu s prikazom navje{tenja nalazi se monogram M. F., a na drvorezu s kanonskim raspe}em majstor se potpisao: matio fecit (Sl. 8). Rije~ je o plodnom grafi~aru-ilustratoru poznatom pod imenom Matheo da Treviso28 (Matija Treviànin).29 Glagolja{koj publici i sve}enstvu Istre i Primorja Misal je pruào makar i skromni doticaj s vjerskom ilu- stracijom i ukrasnim motivima toga doba, jednako kao i ne{to skromnije opremljen glagoljski Misal Pavla Modru{anina objavljen u Veneciji 1528. godine.30 Osim manjih drvoreza i drvoreznih inicijala, u njemu se sa~uvao vrlo lijep drvorez kanonskoga raspe}a s ukrasnim okvirom.31 Drvorez je, me|utim, nastao tridesetak godina ranije, te je jo{ 1494. bio otisnut u djelu Pungi lingua Domenica Cavalce.32 Njegov

27 Usp.: Dobroni}, Lelja. Renesansa u Zagrebu. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1994. Str. 64 i d. 28 Vidjeti: Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1914. P. 3. Str. 250. 29 Breyer, Mirko. O starim i rijetkim jugoslavenskim knjigama. Zagreb : Izdava~ki zavod JAZU, 1952. Str. 13. 30 Usp.: Nazor, Anica. Zagreb : riznica glagoljice. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1978. Br. 121. 31 Primjerak u NSK (sign. RIIA-8°-9) i u Franjeva~kom samostanu na Ko{ljunu kod Krka. 32 Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1908. P. 1, T. 2, no. 750.

28 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A jednostavan konturni crte` posreduje oblikovne zna~ajke sjevernotalijanske rane renesanse koju obiljeàva utjecaj Mantegne i njegove {kole. îtaocima ju`ne Hrvat- ske sli~na su vizualna iskustva prenosila djela poput Molitvenika i Oficija sv. Brigite {to ih je u Veneciji 1512. }irilicom izdao Dubrov~anin Franjo Ratkovi}.33 Drvorezne ilustracije razmjerno jednostavnog, katkad i priprostog oblikovanja (dakako, ako ga se mjeri sa stajali{ta elitne renesansne umjetnosti), otiskivane su u brevijarima, molitvenicima, zbirkama propovjedi, tzv. postilama, evan|eli- starima i drugoj vjerskoj literaturi. Nakon rije~koga Misala me|u sustavnije ilustrirana vjerska djela namijenjena doma}im primateljima u 16. st. ubraja se knjiga objavljena u Veneciji 1543. pod naslovom Stvmacenia od svetich pistuo y Euan- gelgi. Tu je zbirku komentara uz evan|elja i poslanice priredio kanonik Benedikt Zborov~i} prema prvom izdanju franjevca Bernardina Spli}anina, objavljenom u Mlecima 1495. godine.34 Poslije nje slijedi glagoljski Brevijar za ~ije se izdavanje pobrinuo omi{aljski ùpnik i notar Nikola Brozi}, tiskan tako|er u Veneciji 1561. godine.35 Iz navedenih je primjera vidljivo da slikovna oprema misala i ve}ine nabo`nih knjiga za hrvatske naru~itelje kasnoga 15. i ~itavoga 16. st. potje~e iz Ve- necije i njezina kulturnog okru`ja, na koje, zahvaljuju}i tiskarima njema~kog podrijetla i raznim kulturnim i gospodarskim kontaktima, utje~e prekoalpska grafi~ka produkcija.36 Tim slikovnim ’importima’, prete`no ’talijanskog karaktera’, valja pribrojiti znatno opse`niji korpus ilustracija izravne njema~ke provenijencije uklju~en u izdanja hrvatskih protestanata, tiskana u {vapskom gradu Urachu kod Tübingena. Tamo je od 1561. do po~etka 1565. pod pokroviteljstvom izbje- glog protestanta Ivana Ungnada djelovala tiskara koja je objavila za ono doba velik broj knjiga, oko 30.000 primjeraka razli~itih naslova.37 Knjige su trebale {iriti protestantski nauk me|u Hrvate i druge ju`ne Slavene, pri ~emu je objavljivanje Sv. pisma na narodnom jeziku imalo primarno zna~enje.38 Stoga je, osim niza manjih djela, najva`niji izdava~ki pothvat hrvatskih protestanata bilo cjelovito iz-

33 Breyer, Mirko. Nav. dj., str. 16.; Drei Schriften, drei Sprachen : kroatische Schriftdenkmäler und Drucke durch Jahrhunderte. Zagreb : Erasmus, 2002. Kat. br. 010, str. 121 i d.; Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1907. P. 1, T. 1, no. 478. Jedini primjerak nalazi se u Parizu u Francuskoj nacionalnoj knji`nici. 34 Breyer, Mirko. Nav. dj., str. 12. 35 Usp.: Nazor, Anica. Nav. dj., br. 128; Drei Schriften, drei Sprachen : kroatische Schrif- tdenkmäler und Drucke durch Jahrhunderte, kat. br. 018, str. 124 i d. 36 Usp.: Bratuli}, Josip. Venecija – sredi{te hrvatskog tiskarstva (od 16. do 19. stolje}a). // Na{a knjiga 13/14(1985), 32-35. 37 Usp.: Jembrih, Alojz. Hrvatsko protestantsko tiskarstvo od ideje do ostvarenja. // Hrvatske protestantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 35-58. 38 O njihovim ilustracijama usp.: Pelc, Milan. Biblija priprostih : ilustracije hrvatskih i slovenskih protestantskih knjiga 16. stolje}a. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991.

29 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) danje Sv. pisma Novog zavjeta na glagoljici i }irilici 1562.-1563. godine. Glagoljski i }irilski Novi zavjet ilustri- ran je ciklusom drvoreza uz Apokalip- su prema uzorima iz njema~kih izdanja Lutherova prijevoda Novoga zavjeta (Sl. 9). Drvorezi su pribavljeni u Nürnbergu, a djelo su dvojice manje poznatih tamo{njih grafi~ara iz Dürero- va kruga, Erharda Schöna i Niklasa Störa. Pri kraju svoga kratkog djelovanja, 1564., tiskara je objavila i staro- zavjetne knjige proroka pod naslovom Vsih prorokov stuma~enje hrvatsko, opremljene drvorezima istaknuta njema~kog ilustratora Hansa Brosamera iz 1549. (Sl. 10).39 Ura{ka tiskara, za koju je tiskarske potrep{tine pribavljao njezin voditelj, Stjepan Konzul Istranin, otisnula je najve}i broj ilustriranih knjiga na hrvatskom jeziku u 16. st. Sve su ilustracije drvorezi njema~kih grafi~ara, no njihov odjek u Hrvatskoj nije mogao biti velik zbog o{tre katoli~ke reakcije. Ilustraci- Slika 9. Erhard Schön. Jaha~i Apokalipse, je ipak, zajedno s knjigama u kojima su drvorez u: Novi zavjet, glagoljsko izdanje. otisnute, hrvatsku sredinu izravno po- Urach, 1562.; Zagreb, Nacionalna i sveu~i- vezuju s najva`nijim europskim vjer- li{na knji`nica skopoliti~kim i kulturnoumjetni~kim zbivanjima u 16. st. Zahvaljuju}i knjigama iz Uracha, a potom kratkotrajnom djelovanju tiskara Rudolfa Hoffhaltera i Johannesa Manliusa u Nedeli{}u i Va- ra`dinu, sjeverna je Hrvatska s Istrom i Primorjem bila izlo`ena protestantskoj knji`noj grafici. Vrbni~ki su glagolja{i upotrebljavali protestantski Novi zavjet, istrgnuv{i mu naslovnu stranicu, posvetni tekst i predgovor.40 Recepcija protestantske literature bila je, me|utim, u Hrvatskoj kratkoga vijeka i neujedna~ena

39 Usp.: Proroczi MDLXIIII : prvotisak, studija i preslik / priredio Borislav Arapovi}. Mostar : Sveu~ili{te, 2002. 40 Bratuli}, Josip. Reformacija i po~eci katoli~ke obnove. // Hrvatska i Europa : kultura, znanost i umjetnost : srednji vijek i renesansa. Zagreb : HAZU ; AGM, 2000. Str. 465-479, osobito 471 i d., 478; Bratuli}, Josip. Zna~aj i zna~enje hrvatskoga protestantskog pokreta. // Hrvatske protestantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Za- greb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 7-19.

30 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Slika 10. Hans Brosamer. Mihejevo proro~anstvo, drvorez u: Vsih prorokov stuma~enje hrvatsko. Urach, 1564.; Schlägl, Premonstrantenserstift intenziteta. Pristalica protestantizma bilo je me|u glagolja{kim sve}enstvom, gra|anima, vojnima ~asnicima i plemstvom – uz izrazito zauzimanje pojedinih velika{a poput spomenutog Ivana Ungnada i Petra Erdödyja, odnosno Jurja Zrin- skog. No, nepopustljivi stavovi austrijskih i mleta~kih vlasti, te zagreba~kih biskupa i banova ubrzo su onemogu}ili {irenje nepo}udnih knjiga. S druge strane, slavonskim prostorom pod turskom vla{}u ra{irio se iz ugarske kalvinizam koji se na~elno protivi uporabi slika kao vjerskih pomagala.41

Svjetovne knjige Hrvatska je sredina kasnoga 15. i ranoga 16. st. grafiku, u prvom redu drvoreze (bakrorezi nisu potvr|eni), upoznavala putem knjiga gotovo isklju~ivo nabo`nog, odnosno liturgijskog sadr`aja tiskanih na hrvatskom ili latinskom jeziku za doma}e autore i naru~itelje. S njima po~inje povijest hrvatske drvorezne ilu-

41 Usp.: Jambrek, Stanko. Reformacija i pisana rije~. // Hrvatske protestantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 21-42, osobito 29.

31 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) stracije, koja tijekom 16. st., koliko je bilo mogu}e s obzirom na sku~ene mogu}nosti naru~itelja i primatelja, prati zbivanja u europskoj produkciji. Svjetovna izdanja rijetko su ilustrirana. Me|u prvim nositeljima grafi~ke ilustracije svjetovnog sadràja, bio je znameniti ep Marka Maruli}a, Judita, ujedno i prvo tiskano knjiè- vno djelo na hrvatskom jeziku latinskim pismom. O popularnosti Judite govori podatak da su u kratkom vremenskom razmaku objavljena tri izdanja u Veneciji: 1521., 1522. i 1523. godine.42 Prvo izdanje ima dva drvoreza na po~etku prve knjige (Libro paruo) na kojima je prikazan sukob vojski i izlazak Judite sa slu{kinjom iz grada. Drugo izdanje znatno je boga- tije ilustrirano. Njegova naslovnica nosi ime Zadranina Jerolima Mirko- vi}a, njegova nakladnika i vjerojatno Slika 11. Marko Maruli}. Judita. Venecija, 43 zadarskog knjiàra (Sl. 11). Knjiga 1522., drvorez s prikazom progona crkvenih je opremljena s devet drvoreza jedno- dostojanstvenika; Zagreb, Nacionalna i sve- stavnog, robustnog crteà, na kojima u~ili{na knji`nica su uglavnom prikazane bitke koje nisu nu`no povezane sa sadràjem uz koji su otisnute. Odnos slike i teksta vi{e je na razini asocijativne srodnosti i sugestivnosti nego izravne sadràjne podudarno- sti. Sa sadràjem je izravno povezan jedino prikaz Judite i njezine slu{kinje ispred {atora umorenoga Holoferna. Prikazi bitaka i sukoba vojnika uklapaju se u op}e raspoloènje djela, izraàvaju}i na vizualan na~in tjeskobnu ugroènost, ali i sr~anu spremnost stanovnika Betulije da se obrane. Me|utim, teza da ilustracije posreduju “odraz Maruli}eva shva}anja Lutherova nastupa” ipak ne stoji, jednako kao ni teza da je autor predloàka za drvoreze sam Maruli}.44 Rije~ je, naime, o drvorezima koji su ve} bili upotrijebljeni u knjizi znamenitoga cistercitskog opata Joachima del Fiorea (oko 1135.-1202.) {to ju je, jo{ prije Lutherova istupa, pod naslovom Expositio in librum Beati Cirilli 1516. u Veneciji objavio tiskar Lazaro

42 Tomasovi}, Mirko. Jedan prilog europskom humanizmu. // Hrvatska i Europa : kultura, znanost i umjetnost : srednji vijek i renesansa. Zagreb : HAZU ; AGM, 2000. Str. 421-435, osobito 430 i d. 43 Klai}, Vjekoslav. Knji`arstvo u Hrvata. Zagreb : Kugli, 1922. Str. 6. 44 Usp.: Ku`i}, Kre{imir. Nazivi oru`ja u “Juditi”i zna~enje drvoreza iz drugog izdanja. // Mogu}nosti 48, 7/9(2001), 58-73, osobito 69.

32 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Soardi (Sl. 12).45 Rije~ je o zbirci proro~anstava koja, izme|u ostalog, predvi|aju dolazak Antikrista, te{ke ku- {nje i borbe me|u kr{}anima, nesmil- jene progone Crkve i njezinih slu`benika.46 Tom sadràju izvorno odgovaraju drvorezi, no oni su jednako tako, mutatis mutandis, primjenjivi uz sad- ràj Maruli}eva spjeva. O tome da je Maruli} poznavao djelo Joachima del Fiorea i da ga je tiskar pitao za mi{ljenje kad je odlu~ivao o umetanju drvoreza, moè se samo naga|ati. U svakom slu~aju, monogram M koji se pojavljuje na drvorezu s progonom crkvenih slu`benika ne pripada Maru- li}u, kako se ~esto spekulira u doma- }oj literaturi, ve} plodnom mleta~kom grafi~aru Matiji Treviàninu, ~iji su drvorezi, kako smo vidjeli, u{li u Slika 12. Joachim del Fiore. Expositio in li- rije~ki Misal iz 1531. godine.47 Drvo- brum Beati Cirilli. Venecija, 1516., drvorez; rezi nisu dodatno tuma~enje odnosno‚ Be~, Austrijska nacionalna knji`nica ’ilustracije’ teksta, ve} svojevrsna vizualna potpora sadràju spjeva, koji je doma}im ~itaocima imao pruàti odre|enu utjehu i nadu u njihovoj vlastitoj ugroènosti. Osim Maruli}eve Judite, ~iji sadràj potje~e iz vjerske tradicije, ali se zbog slobodne preradbe teme smatra svjetovnim knjièvnim spjevom, drugih svjetovnih ilustriranih knjiga na hrvatskom jeziku za doma}u publiku u 16. st. gotovo i nije bilo. Jedna od rijetkih, zasigurno je najstarija sa~uvana glagoljska po~etnica tiskana u Veneciji 1527. godine (Sl. 13). Na njezinoj su naslovnici otisnuti deko- rativni drvorezi s renesansnim motivima all’antica, dvije sli~ice s nabo`nim sadràjem i osobito zanimljiv drvorez s prizorom ka`njavanja neposlu{nog u~enika.48 Ta sli~ica iz ìvota u~enika u doba ranoga novog vijeka najstariji je ànr pri-

45 Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1909. P. 2, T. 1, no. 1895. Str. 311 i d. 46 Usp.: Theologische Realenzyklopädie. Berlin ; New York : de Gruyter, 1988. Sv. 17, str. 84 i d. 47 Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1914. P. 3. Str. 250. 48 Breyer, Mirko. Nav. dj., str. 13; Drei Schriften, drei Sprachen : kroatische Schriftdenkmäler und Drucke durch Jahrhunderte, kat. br. D-016, str. 188. (pretisak iz 1933. u NSK-u, sign. RIIA-8°-15).

33 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

zor u grafici namijenjen hrvatskoj publici. Ornamentalni drvorezni okvir po~etne stranice prekriven je ukrasnim motivima izrazito renesansnog karaktera: puttima, kandelabrima, mitolo{kim bi}ima i sl. Me|utim, ni taj drvorezni okvir nije bio izvorno namijenjen glagoljskoj po~etnici. Isti mleta~ki tiskar, Luc’Antonio Giunta, upotrijebio ga je 1526. kao ilustraciju u izdanju Donatove gramatike, dakle djelu koje je sadràjem srodno hrvatskom abecedariju.49 Svojom ukrasnom mo- tivikom i na~inom oblikovanja i ovaj drvorezni sklop doma}im primateljima iz niìh i vi{ih dru{tvenih slojeva, u~enicima i u~iteljima, pribliàva tipi~nu renesansnu dekorativnost, ~ije motive (vaze iz kojih se okomito pru- àju vegetabilni ukrasi itd.), nalazimo i na drugim premetima likovne umjet- Slika 13. Glagoljska po~etnica. Venecija, nosti i umjetni~kog obrta, primjerice 1527., drvorez naslovnice; Zagreb, Nacional- na okvirima tzv. Humskog triptiha iz na i sveu~ili{na knji`nica (faksimil) 1533. godine, ~iji je autor doma}i slikar Anton s Padove.50 Triptih je izra- |en po narud`bi humskoga ùpnika Ivana Pe~ani}a, koji je mo`da djecu svojih ùpljana podu~avao iz spomenute glagoljske po~etnice. Rije~ je, dakle, o karakteristi~nom primjeru dekorativne srodnosti koji potvr|uje ve} poodmaklu infiltraci- ju renesansnoga ukusa u vizualnu kulturu doma}ih krajeva. Premda u to doba nisu prire|ena bogato ilustrirana svjetovna djela na hrvatskom, u 16. st. tiskaju se knjige s drvoreznim naslovnicama, koje tako|er pridono- se recepciji grafike u doma}im krajevima. Ukrasni drvorez s alegorijskim figurama ili bez njih pojavljuje se kao standardna grafi~ka oprema na naslovnicama, primjerice, Luci}evih Skladanja iz 1556., Hektorovi}eva Ribanja i ribarskog pri- govaranja iz 1568. (Sl. 14), njegove Robinje iz 1585., djelima redom tiskanim u mleta~kih tiskara. Zanimljivo je da Zorani}eve Planine, tiskane u Veneciji 1569., godinu dana poslije Hektorovi}eva Ribanja, ali kod drugog tiskara, na naslovnici ponavljaju isti drvorez koji je otisnut na naslovnici Ribanja. U usporedbi s drvore-

49 Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1908. P. 1, T. 2, no. 443. Str. 392 i d. 50 Fu~i}, Branko. Humski triptih. // Bulletin Instituta za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije 3(1957), 208-212.

34 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Slika 14. Petar Hektorovi}. Ribanje i ribar- Slika 15. Dominko Zlatari}. Elektra Trage- sko prigovaranje. Venecija, 1568., drvorez dia. Venecija, 1597., drvorez naslovnice; naslovnice; Zagreb, Knji`nica Hrvatske Zagreb, Knji`nica Hrvatske akademije zna- akademije znanosti i umjetnosti nosti i umjetnosti zima u Maruli}evoj Juditi na svima ovima opaà se bitan pomak prema ’klasicizi- raju}em’ oblikovanju i intelektualnoj slikovnoj simbolici tipi~noj za poodmaklu renesansu. Dok drvorezi u Juditi odraàvaju umjetni~ki stil ranorenesansne mleta~ke ilustracije, dotle drvorezi u djelima Hektorovi}a, Zorani}a i Zlatari}a pripadaju njegovoj zreloj, odnosno kasnoj, maniristi~koj fazi. Na spomenutim je naslovnicama, kojima valja pribrojiti i Zlatari}evu Elektru, objavljenu 1597., rije~ o alegorijsko-dekorativnim sklopovima s obilje`jima zrelorenesansnog odnosno maniristi~kog oblikovanja (Sl. 15). To je vrijeme kad se autori grafika i crta~i s neobuzdanim uìtkom upravo razme}u crta~kim bravurama. Recepciji takva obli- kovnog ukusa doprinijela je i naslovnica poetske zbirke Piesni razlike Dinka Ra- njine, objavljene u Firenci 1563. godine s alegorijskim figurama mudrosti i poezije na ukrasnom okviru (Sl. 16). Na narednom listu otisnut je veristi~ki bakrorezni portret dvadesettrogodi{njeg pjesnika u dekorativnom ovalnom okviru s motivom pauka kao simboli~kom aluzijom na pjesnikovo prezime (Sl. 17). Portret je obli- kovan prema tada uobi~ajenim standardima grafi~kog portretizma {to ih, primjerice, otprilike u isto vrijeme zastupa Martin Rota Koluni}. Iza lista s portretom slijedi list na ~ijoj su prednjoj strani objavljene pohvale pjesniku, a na njegovoj pole|ini otisnuta je njegova simboli~ka iskaznica, impresa s motivom pauka i zmije i s motom Ingenio non viribvs (Sl. 18). Tako grafi~ka oprema Ranjinine

35 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Slika 16. Dinko Ranjina. Piesni razlike. Fi- Slika 17. Dinko Ranjina. Piesni razlike. Fi- renca, 1563., drvorez naslovnice; Zagreb, renca, 1563., portret pjesnika, bakropis; Za- Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica greb, Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica knjige, nastala u Firenci, me|u hrvatskim ~itaocima toga doba na reprezentativan na~in udoma}uje moderan, spekulativan i zaku~asto intelektualan duh kasnog humanizma koji se pro{irio Italijom i drugim europskim zemljama. U tom pogledu osobito je bogat drvorez naslovnice sa simboli~kim, heraldi~kim i amblemskim motivima, no on je vjerojatno prire|en za neku drugu knjigu, a ovdje je prigodno iskori{ten. Portret i amblem na~injeni su, me|utim, namjenski, a rije~ je o prvim bakrorezima otisnutim u nekoj knjizi na hrvatskom jeziku. Najbogatije ilustrirana hrvatska knjiga s kraja 16. st., objavljena u Veneciji, jest zbirka poetskih djela dubrova~koga pjesnika Dominka Zlatari}a.51 Zbirka je pod naslovom Elektra Tragedia. Glivbmir pripovies pastirska. I glivbav, i smart Pirama, i Tisbe ... objavljena 1597. kod Alda Manuzija Mla|eg, unuka znamenitoga mleta~koga humanisti~kog tiskara. Na posljednjoj stranici knjige otisnut je drvorezni portret Alda Starijeg kao za{titni znak tiskare. Me|utim, tekstovi su izda{no ilustrirani malim drvorezima s ukrasnim okvirima u maniristi~kom stilu. U Elektri ilustracije prikazuju tipi~ne kazali{ne scene s odgovaraju}im arhitektur- nim kulisama, uz Pirama i Tizbu otisnut je odgovaraju}i drvorez s prikazom Pira-

51 O njemu usp.: Zlatari}, Dominko. Djela Dominka Zlatari}a / priredio za {tampu P. Budmani. Zagreb : JAZU, 1899. Primjerak u Knji`nici HAZU (sign. R579).

36 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A move smrti. Najzanimljivije su pak drvorezne ilustracije u Ljub- miru jer su namjenski prire|ene upravo za taj tekst s kojim se potpuno podudaraju (Sl. 19). Njihove se radnje odvijaju u ot- vorenoj prirodi, a junaci su pa- stiri i pastirice iz Zlatari}eva spjeva. Zlatari}ev Ljubmir prvo je sustavno, svjesno i dosljedno ilustrirano hrvatsko knji`evno djelo u kojem slika prati i vi- zualno dopunjuje tekst. Zlatari}eva knjiga, opremljena figuralnim i dekorativnim inicijalima, ukrasnim trakama i vinjetama, zavr{ava popisom djela koja se nude na prodaju u Slika 18. Dinko Ranjina. Piesni razlike. Firenca, Aldovoj knji`ari u Veneciji. U 1563., pjesnikova impresa, bakropis;

Slika 19. Dominko Zlatari}. Elektra Tragedia. Glivbmir pripovies pastirska. Venecija, 1597., drvorez s prikazom pastira pored anti~ke grobnice; Zagreb, Knji`nica Hrvatske

37 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) tom se katalogu nalaze knjige jo{ trojice hrvatskih autora {to ih je osamdesetih i devedesetih godina objavio Aldo: Dubrov~ana Nikole Vita Gu~eti}a i Saba Boba- lija te Hvaranina Vinka Pribojevi}a. U ovom kontekstu posebno je zanimljivo Gu~eti}evo djelo Discorsi della penitenza, sopra i sette salmi penitenziali di Da- vid, objavljeno kod Alda 1589. godine. U njemu su tako|er drvorezne ilustracije, izme|u ostalog i portret pape Siksta V. kojemu je djelo posve}eno. Drvorezi su fi- noga maniristi~kog crteà s ukrasnim okvirima sli~noga stila kao oni u Zlata- ri}evim djelima. Premda je knjiga u~enoga filozofa Gu~eti}a objavljena na talijanskom, ona je zacijelo imala mnogo ~italaca me|u obrazovanim Dubrov~anima i drugim intelektualcima jadranske Hrvatske kojima je posredovala likovne vrijednosti kasnorenesansne drvorezne ilustracije. Upravo knjige Ranjine, Zlatari}a i Gu~eti}a pokazuju kako se u sklopu stvaranja i {irenja renesansne kulture u Hrvatskoj grafi~ka slika pojavljuje kao neizo- stavan ~imbenik ~ije puno zna~enje tek treba sagledati u sklopu suodnosa s ostalim oblicima likovnog stvarala{tva, arhitekture, umjetni~koga obrta i intelektual- nog ìvota op}enito. Ilustrativne primjere nalazimo u opusu najistaknutijeg zlatara druge polovice 16. st. u Dalmaciji, [iben~anina Horacija Fortezze, koji se pri izradi gravura na mjedenim posudama sluìo grafi~kim listovima zrelorenesansnog i maniristi~kog oblikovanja dekorativne, povijesne i mitolo{ke tematike.52 Drugi nam primjer pruàju àlosni ostaci zidnih slika u ljetnikovcu dubrova~koga biskupa Lodovica Beccadellija na otoku [ipanu. Salon na katu biskupova ljetni- kovca oslikao je 1558. slikar Pelegrino Broccardo freskama na kojima su prikazani znameniti muèvi staroga i novoga vijeka, primjerice Vergilije, Sannazaro, Mi- chelangelo i niz drugih.53 Izme|u njih, prikazi su sa simboli~kim sadràjima. Ko- liko se jo{ moè razabrati, jedan je preuzet iz tada vrlo popularne ilustrirane zbirke amblema Andreje Alcatija Emblematum liber, prvi put objavljene 1531. s brojnim kasnijim izdanjima (sl. 20, 21). Dva navedena primjera recepcije grafike u umjetni~kim i intelektualnim krugovima jadranske Hrvatske u drugoj polovici 16. st. jesu vrh sante koji je ostao vidljiv i sa~uvao se tijekom kasnijih razdoblja. Ne treba zaboraviti da su se knjige spomenutih dalmatinskih autora ~itale i u sjevernoj Hrvatskoj. Zlatari} je svoju Elektru posvetio Jurju Zrinskome, pa nema sumnje da su neki primjerci zavr{ili u sjevernim krajevima, jednako kao i spjev Zadranina Brne Karnaruti}a Vazetye Si- getta grada iz 1584., s drvorezom na naslovnici. Utjecaji grafi~ke slike na kulturu renesansnoga doba u Hrvatskoj tek bi trebali postati predmetom podrobnijeg istraìvanja.

52 Usp.: Pelc, Milan. Horacije Fortezza : {ibenski zlatar i graver 16. stolje}a. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2004. Str. 43 i d. 53 Usp.: Prijatelj, Kruno. Za biografiju Pellegrina Brocarda, slikara nadbiskupa Ludovica Bec- cadellija. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 8(1984), 89-93; Aksamija, Nadja. Between humanism and the counter-reformation : Villa and Villeggiatura in Renaissance Ragusa : [disertacija]. Princeton : University, 2004. Str. 78-145.

38 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Slika 20. Pelegrino Broccardo. Freska u ljetnikovcu biskupa Beccadellija na [ipanu, 1558.

Unato~ fluktuaciji knjiga, ponuda svjetovne literature u sjevernoj Hrvatskoj toga doba mnogo je oskudnija nego u Dalmaciji. Znamenito pravno djelo ugarskog pravnika Istvana Werböczyja, Decretum tripartitum u prijevodu vara`dinskog notara Ivana Pergo{i}a, tiskao je 1574. godine u Nedeli{}u, pod patronatom grofa Jurja Zrinskog, austrijsko-ugarski tiskar Rudolf Hoffhalter. Knjiga je dobila drvoreznu naslovnicu oblikovanu u lokalnom stilu srednjoeuropske renesanse s odgovaraju}im dekorativnim i simboli~kim motivima, posebice likovima pravde s ma~em i vagom, koji odgovaraju sadr`aju pravnog priru~nika (Sl. 22). Ista drvorezna plo~a ve} je ranije upotrijebljena pri tiskanju ma|arskog izdanja Wörbec- zyijevog djela u Debrecinu 1565., u tiskari Rudolfova oca Rafaela Hoffhaltera.54 Nezaobilazne su potom Kronika Antuna Vramca, tiskana kod ljubljanskoga tiskara Janeza Mandelca (Manliusa) 1578. godine (Sl. 23) i njegova Postilla {to ju je Manlius 1586. tiskao u Vara`dinu (Sl. 24). Na drvoreznoj naslovnici Kronike

54 Usp.: Pergo{i}, Ivanu{. Decretum 1574. : hrvatski kajkavski editio princeps / priredio Zvoni- mir Bartoli}. ^akovec : Matica hrvatska, 2003. Osobito str. 427 i d.

39 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Slika 22. Istvan Werböczy. Decretum tri- Slika 21. Andrea Alciati. Emblematum li- partitum (preveo Ivan Pergo{i}). Nedeli- ber. Lyon, 1550., drvorezni amblem na te- {}e, 1574., drvorez naslovnice; Zagreb, mu Amor filiorum Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica simboli~ki su najva`niji likovi dvojice anti~kih u~enjaka, Euklida i Ptolomeja, koji zna~enjski barem donekle odgovaraju sadr`aju knjige.55 Vram~eva Postilla, osim prikladne drvorezne naslovnice sa simbolima eva|elista, ima i niz jednosta- vnih drvoreza malog formata uz pojedina poglavlja svetopisamskih tekstova. Ti su drvorezi sli~ni onima u protestantskim izdanjima vjerskih knjiga toga vremena, primjerice u Postili hrvatskih protestanata iz 1562.-1563. godine, za koju su drvorezi ve}im dijelom pribavljeni u Nürnbergu, a manjim u Tübingenu.56 Stoga se, uza sve ograde, ipak mo`e pretpostavljati o njihovoj recepciji u sjevernim hrvatskim krajevima. Zanimljivo je da su i Manlius i Hoffhalter bili tiskari-bjegunci

55 Za Vram~evu Kroniku usp. faksimile: Vramec, Antun. Kronika / [za tisak priredio Alojz Jembrih]. Vara`din : HAZU, Zavod za znanstveni rad ; Zagreb : Kr{}anska sada{njost, 1992. Onog s lijeve strane, koji predstavlja Euklida, Z. Kulund`i} tuma~io je kao portret Johannesa Gutenberga, za {to nema nikakva opravdanja. 56 Usp.: Milan Pelc, Biblija priprostih : ilustracije hrvatskih i slovenskih protestantskih knjiga 16. stolje}a, str. 73 i d.

40 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Slika 23. Antun Vramec. Kronika. Ljublja- Slika 24. Antun Vramec. Postilla. Vara`din, na, 1578., drvorezna naslovnica; Ljublja- 1586., drvorezna ilustracija u knjizi; Zagreb, na, Narodna in univerzitetna knji`nica Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica pred protureformacijom. Hoffhalter je 1564. pobjegao iz Be~a u sigurniju Ugar- sku, odnosno u Me|imurje. Manlius je pak ne{to kasnije, 1581., morao napustiti Ljubljanu, prije}i nakratko u Vara`din (1586./1587.) i naposljetku u Ugarsku.57 Zajedno sa srodnim, vi{e priprostim nego rafiniranim ilustracijama u zbirkama svetopisamskih tekstova u izdanjima Zborov~i}a i Brozi}a, tiskanih glagoljicom u Veneciji, ilustracije Vram~eve kajkavske Postille zastupaju priru~nu, skromnu, ali vjerojatno omiljenu slikovnu riznicu za razmjerno {irok ’pu~ki’ krug klerika i lai~kih primatelja u tada{njoj Hrvatskoj. Dakako, osim ilustriranih knjiga na hrvatskom jeziku, u doma}e su krajeve od druge polovice 15. st. stizala izdanja stranih i doma}ih autora na latinskom, talijanskom i njema~kom opremljena ilustracijama. Samo jedan primjer iz najrani- jeg razdoblja: u dubrova~kom Dominikanskom samostanu sa~uvan je fragment letka s popisom izdanja znamenitoga nürnber{kog tisakara 15. st., Antona Kober- gera, koji je u Dubrovnik mo`da dospio s nekom od kupljenih knjiga.58 Na tom se

57 Usp.: Isto, str. 31 i d. 58 Usp.: Badali}, Josip. Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1952. Br. 668; Stip~evi}, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata : knjiga I : srednji vijek. Zagreb : [kolska knjiga, 2004. Str. 177.

41 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) popisu iz oko 1480., me|u djelima teolo{kog sadràja, spominju “prekrasno tiskane biblije” (Biblias amenissime impressas), vjerojatno primjerci latinske Biblije iz 1477. godine. Ne{to kasnije, 1483., Koberger je tiskao njema~ku Bibliju s drvorezima {to ih je posudio od kölnskog tiskara Heinricha Quentella.59 Ta Biblija mo`da nije bila zanimljiva doma}oj publici, no bilo je drugih Kobergerovih tiskovina s ilustracijama koje su sigurno ~itane u na{im krajevima, u prvom redu zna- menita Kronika svijeta Hartmanna Schedela iz 1493., opremljena stotinama drvoreza, objavljena na latinskom i njema~kom. U hrvatskim knji`nicama sa~uvano je nekoliko primjeraka te rasko{ne inkunabule, jedan upravo u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku.60 Takva se djela spominju i u popisima onodobnih ostav- {tina i u drugim svjedo~anstvima toga vremena. Njihove ilustracije bogata su mje- {avina kasnosrednjovjekovnih i ranorenesansnih obilje`ja ~ije sadràjne i estetske vrijednosti i poruke recipiraju i ~itaoci u Hrvatskoj. Od ’doma}ih’ autora iz 16. st., moèmo im pribrojiti latinska djela Marka Maruli}a, [imuna Benje Koì~i}a, Bartola Jurjevi}a, Pavla Skali}a, potom njema~ka i latinska Matije Vla~i}a Ilirika, talijanska i latinska Nikole Vita Gu~eti}a, Fausta Vran~i}a i drugih. Neka od njih imaju samo drvorezne naslovnice, a neka su sustavnije ilustrirana.

Grafi~ari “Schiavoni” Nakon ovoga kratkog osvrta na ilustracije u knjigama koje svjedo~e o razli~itim oblicima pasivne i kreativne recepcije grafike u Hrvatskoj, valja se osvrnu- ti na trojicu grafi~ara podrijetlom iz na{ih krajeva koji su u 16. st. dali autorski doprinos povijesti europske renesansne grafike. To su Andrija Meduli} Schiavone, Martin Rota Koluni} i Natale Bonifacio. Zahvaljuju}i njima moè se govoriti o aktivnoj participaciji hrvatskih autora u onodobnom grafi~kom stvarala{tvu. Pre- mda su ti majstori radili izvan Hrvatske, svoje formativne godine oni su barem dijelom proveli u rodnom kraju, gdje su vjerojatno stjecali prva umjetni~ka iskustva. Zato ih pridruùjemo nacionalnoj povijesti umjetnosti, premda ne èlimo tvrditi da je u njih, kao i u drugih Schiavona, postojala nacionalna svijest u modernom smislu ili da njihovu nacionalnu pripadnost poimamo u isklju~ivom ili be- zuvjetnom smislu. Njihovi su talenti potekli iz doma}e sredine, ali su se razvili i potvrdili izvan nje, u mjestima u kojima su za to postojali bolji uvjeti. Od njih trojice najstariji je Andrija Meduli}, talijanskim imenom Andrea Mel- dolla (oko 1500.-1563.), koji se sam potpisivao kao Schiavone. O njemu se mnogo vi{e pisalo kao o slikaru nego kao o grafi~aru. Usprkos tome, njegov grafi~ki opus ubraja se me|u najzanimljivije u Italiji 16. st.61 Naime Schiavone je usvojio tehniku

59 Usp.: Wendland, Henning. Die Buchillustration von den Frühdrucken bis zur Gegenwart. Aarau ; Stuttgart : AT – Verlag, 1987. Str. 68. 60 Badali}, Josip. Nav. dj., br. 1003. 61 O Schiavoneu usp.: Richardson, Francis. Andrea Schiavone. Oxford ; New York : Oxford University Press, 1980. Osobito str. 75 i d.

42 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A bakropisa u kombinaciji sa suhom iglom, u Italiji tada jo{ vrlo rijetku. Njezin prvi veliki protagonist i Schiavoneov u~itelj bio je Parmi- gianino. Pretpostavlja se da je oko 1547. Schiavone bio u kontaktu s Parmigianinom u Bologni ili Par- mi. Schiavoneov grafi~ki rukopis lako je prepoznatljiv. Pun je ek- spresivnih kontrasta svijetlog i tamnog, sa sve`njevima linija neujedna~ene gusto}e, s izduljenim, gumenastim likovima bez dosljedno provedene anatomske pravilno- sti, s tajnovitim prostorima. Nje- gov naoko bezbri`an grafi~ki duk- tus ne po{tuje ni zahtjeve realizma ni idealizacije. Svojim osebujnim, individualnim maniristi~kim stilom koji korespondira s njegovim slikarskim rukopisom, Meldolla stvara izrazito artisti~ku, autorsku grafiku vjerske i mitolo{ke tematike koja odaka~e iz tada{nje sve ra{irenije merkantilne grafi~ke Slika 25. Andrea Schiavone. Bogorodica sa sveci- proizvodnje (Sl. 25). ma, bakropis; Zagreb, Kabinet grafike Hrvatske Bakrorezac Martin Rota Ko- akademije znanosti i umjetnosti luni} (oko 1540.-1583.) vjerojatno je osnovna znanja o tehnici gravi- ranja stekao u radionici {ibenskog zlatara i gravera Horacija Fortezze. Od oko 1565. do kraja 1572. Rota je boravio u Veneciji, gdje se uklju~uje u razgranatu ’industriju’ grafi~kih listova, ponajprije popularne informacijske namjene, koju poti~u tamo{nji nakladnici. Izradio je zemljovide Dalmacije u tri dijela, bakrorez- ne vedute gradova, reprodukcije slikarskih djela velikih majstora renesanse, ilustrirane letke koji slikom i tekstom izvje{tavaju o kr{}anskoj pobjedi kod Lepanta 1571. itd. Rota je u svojevrsnom kontaktu s domovinom ostvario preko svojih uglednih sugra|ana u inozemstvu, u prvom redu biskupa Antuna Vran~i}a, ugarskog pri- masa i carskog savjetnika, kojeg je portretirao oko 1571. godine (Sl. 26). Vjerojat- no je biskupovim posredovanjem majstor 1573. postao dvorskim portretistom na habsbur{kom dvoru u Be~u, gdje izra|uje mno{tvo grafi~kih portreta. Izme|u ostalog, portretirao je jo{ jednog svog sunarodnjaka, Stjepana Pisanija [iben~anina, be~kog kanonika koji je jo{ 1541. zabilje`en kao student u matrikuli be~kog

43 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) sveu~ili{ta.62 Iz pera biskupa Vran~i}a potje~e i prva poznata pohvala grafici jednoga hrvatskog autora, svojevrsno svjedo~anstvo o recepciji grafike u elitnom intelektualnom krugu toga doba, kojemu je biskup pripadao. Naime, Vran~i} je jedan svoj sonet odnosno elogiju posvetio znamenitom Melan- chthonovu bakroreznom portretu {to ga je 1526. na~inio Albrecht Dürer.63 Njegovo divljenje grafi~arevoj sposobnosti da u crtama lica izrazi `ivi duh svoga modela, svjedo~i o visokim kriterijima {to ih je zacijelo postavljao i pred svoga vlastitog portretistu i sugra|anina, Martina Rotu. Premda nije bio tako vrstan majstor kao Dürer, Rota je, sude}i prema sa~uvanim grafi~kim portretima, te kriterije u velikoj mjeri uspio zadovoljiti. Visoko cijenjen me|u upu}enim Slika 26. Martin Rota Koluni}. Biskup Antun suvremenicima bio je i Natale Bonifa- Vran~i}. 1571., bakrorez; Cavtat, Bogi{i}eva cio, (1537.-1592.) grafi~ar tako|er ro- zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjet- dom iz [ibenika. Premda je bio Rotin nosti vr{njak, nema dokaza da su se poznavali. Oko 1570. i Bonifacio sti`e u Veneciju, gdje sli~no Roti izra|uje bakropise popularne informacijske namjene. Oko 1575. odlazi u Rim i uklju~uje se u tamo{nju razgranatu grafi~ku i nakladni~ku djelatnost. Postaje ugledan majstor za izradu zemljovida i veduta gradova prema predlo{cima talijanskih kartografa i jedan je od najplodnijih ilustratora toga doba u Rimu. Kad bismo htjeli izdvojiti njegove najpopularnije radove, ne bismo mogli zaobi}i bakropisne ilustracije u knjizi Jana Zuallarta, Il devotissimo viaggio di Gerusalemme, objavljene u Rimu 1587. s portretom autora knjige i brojnim vedutama gradova, prikazima krajolika, crkvi i relikvija u Svetoj zemlji. Gotovo istodobno priredio je velike bakropisne table za knjigu arhitekta Domenica Fontane, Della trasportatione dell’ obelisco Vaticano ..., objavljene u Rimu 1590., tako|er s portretom autora knjige i s prikazima

62 Usp.: Pelc, Milan. @ivot i djela {ibenskog bakroresca Martina Rote Koluni}a : (oko 1540-1583). Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 1997. Str. 204; Pelc, Milan. Martin Rota Koluni} – addenda et corrigenda. // Radovi Insti- tuta za povijest umjetnosti 25(2001), 119-124. Usp. i: Pelc, Milan. Martin Rota Koluni}, Natale Bo- nifacio : djela u hrvatskim zbirkama. Zagreb : Kabinet grafike HAZU, 2003. 63 Usp.: Pelc, Milan. Koluni}evi portreti biskupa Antuna Vran~i}a. // Mogu}nosti 40, 1/2(1993), 161-169, osobito 168.

44 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Slika 27. Natale Bonifacio. Priprema Vatikanskoga obeliska za transport. 1586., bakropis; Cavtat, Bogi{i}eva zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gra|evina {to ih je Domenico Fontana projektirao za papu Siksta V. Osobito su bili tra`eni njegovi bakropisi plakatnog formata kao slikovni izvje{taji o jednom od medijski najrazgla{enijih doga|aja u Rimu osamdesetih godina 16. st.: premje{tanju Vatikanskog obeliska na trg ispred novopodignute bazilike sv. Petra (Sl. 27). Opremljen odgovaraju}im tekstom, svaki je od tih bakropisa svojevrsna ilustrirana reporta`a i propagandni plakat. Ve}inu je bakropisa Bonifacio izra|ivao prema predlo{cima razli~itih autora i crta~a, a zatim ih prepu{tao nakladnicima odnosno tiskarima. Kao specijalist bakropisac uklju~io se u podjelu rada tipi~nu za proizvodnju grafike u novom vijeku.64 Za razliku od Andrije Meduli}a, koji je bio inventivni grafi~ar-slikar (pein- tre-graveur) s izrazito artisti~kim pretenzijama, Rota i Bonifacio bili su, pojedno- stavljeno re~eno, grafi~ari-informatori. Njihovi su grafi~ki listovi uglavnom preno- sili vizualne obavijesti o doga|ajima, krajevima, ljudima, umjetni~kim djelima. Ro- tino je grafi~ko umije}e bilo na vi{oj razini od Bonifacijeva, no zato je Bonifacio koli~inom proizvedenih grafika, osobito knji`nih ilustracija, znatno nadma{io Rotu. U svakom slu~aju, djela Meldolle, Rote i Bonifacija zastupaju najva`nije vrste i tipove grafike kao umjetni~kog i informacijskog medija ranoga novog vijeka. Isto- dobno njihova su djela bila vrlo {iroko recipirana. Primjerice, Bonifacijevi su listovi bili namijenjeni hodo~asnicima koji su dolazili u Rim i odnosili ih natrag u svoje krajeve. Rimski nakladnici Andrea i Michelangelo Vaccari prodavali su ih jo{ vi{e od dva desetlje}a nakon majstorove smrti.65 Sigurno je da su stizali i u Dalmaciju, jednako kao {to su Rotini portreti biskupa Vran~i}a i Stjepana Pisanija stizali u

64 Usp.: Pelc, Milan. Natale Bonifacio. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; [ibenik : Grad- ska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 1997. Osobito str. 16 i d. 65 Isto, str. 162.

45 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

[ibenik jer su, izme|u ostalog, bili namijenjeni prijateljima i rodbini portre- tiranih. Na taj na~in, grafika se kao lako pokretan medij vra}ala u sredinu iz koje su potjecali njezini stvaratelji. U [ibeniku za to postoji primjer u opusu ve} spomenutog zlatara i gravera Hora- cija Fortezze, koji je na svojim posudama od mjedi gravirao iste motive koji se pojavljuju na Koluni}evim grafika- ma, primjerice, poprsja rimskih impe- ratora. Preuzimao ih je vjerojatno s grafi~kih listova, mo`da ~ak i Roti- nih.66

Zaklju~ak Ovim kratkim pregledom nastojao sam u najva`nijim crtama, na temelju dosada{njih saznanja, pokazati kako hrvatska kulturna sredina putem specifi~nih procesa pasivne i aktivne recep- Slika 28. Philippe de Soye. Judita i Holofer- cije tijekom 15. i 16. st. dolazi u doticaj no, bakrorez prema crte`u Jurja Julija Klo- s europskom grafikom. Pojavom troji- vi}a; Dresden, Staatliche Kunstsammlungen, ce talentiranih grafi~ara, Andrije Me- Kupferstichkabinett duli}a Schiavonea, Martina Rote i Na- talea Bonifacija hrvatski doprinos europskoj grafi~koj proizvodnji poprima kreati- van karakter. Spomenutim majstorima valja pribrojiti i Julija Klovi}a koji nije bio grafi~ar, ali je kao sitnoslikar sura|ivao s nizom eminentnih grafi~ara svoga doba. Za majstore poput Eneje Vica, Philippa de Soyea i Corneliusa Corta pripremao je crta~ke predlo{ke koji su preno{enjem u grafi~ki medij postali dostupni {irokom krugu primatelja.67 Na jednom od svojih najpoznatijih bakroreza, s prikazom Judite i Holoferna iz oko 1570., ~iji je autor Philipp de Soye, Klovi} se potpisao kao Don Iulio Clovio de Crouacia, isti~u}i svoje podrijetlo u duhu tada{njih autorskih uzusa (Sl. 28). To Klovi}evo, odnosno Rotino, Bonifacijevo, Schiavoneovo itd. isticanje podrijetla kao bitne odrednice umjetnikova prepoznavanja u internacionalnom okru`enju dodatno opravdava isticanje hrvatskoga doprinosa povijesti europske renesansne grafike i vizualne kulture uop}e.

66 Usp.: Pelc, Milan. Horacije Fortezza : {ibenski zlatar i graver 16. stolje}a, str. 43 i d. 67 Usp.: Pelc, Milan. Juraj Julije Klovi} u grafici. Zagreb : Kabinet grafike HAZU, 1998. Oso- bito str. 102 i d.

46 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

LITERATURA

Aksamija, Nadja. Between humanism and the counter-reformation : Villa and Villeggiatu- ra in Renaissance Ragusa : [disertacija]. Princeton : University, 2004. Badali}, Josip. Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1952. Badurina, An|elko. Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj. Zagreb : Kr{}anska sada{njost ; Institut za povijest umjetnosti, 1995. Belamari}, Jo{ko. Tesori della Croazia restaurati da Venetian Heritage Inc. Venezia : Mul- tigraf, 2001. Bo{njak, Mladen. Drvorezi u primjercima prve hrvatske tiskane knjige. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 10, 1/2(1962), 54-62. Bo{njak, Mladen. Slavenska inkunabulistika. Zagreb : [Mladost], 1970. Bratuli}, Josip. Reformacija i po~eci katoli~ke obnove. // Hrvatska i Europa : kultura, znanost i umjetnost : srednji vijek i renesansa. Zagreb : HAZU ; AGM, 2000. Str. 465-479. Bratuli}, Josip. Venecija – sredi{te hrvatskog tiskarstva (od 16. do 19. stolje}a). // Na{a knjiga 13/14(1985), 32-35. Bratuli}, Josip. Zna~aj i zna~enje hrvatskoga protestantskog pokreta. // Hrvatske protestantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 7-19. Breyer, Mirko. O starim i rijetkim jugoslavenskim knjigama. Zagreb : Izdava~ki zavod JAZU, 1952. Deanovi}, Ana; @eljka ^orak. Zagreba~ka katedrala. Zagreb : Globus ; Kr{}anska sada{njost, 1988. Dobroni}, Lelja. Renesansa u Zagrebu. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1994. Drei Schriften, drei Sprachen : kroatische Schriftdenkmäler und Drucke durch Jahrhun- derte. Zagreb : Erasmus, 2002. Fiskovi}, Cvito. Dubrova~ki zlatari od XIII. do XVII. stolje}a. // Starohrvatska prosvjeta 1(1949), 149. Fiskovi}, Cvito. Zadarski sredovje~ni majstori. Split : Pododbor Matice hrvatske, 1959. Fu~i}, Branko. Biblia pauperum i istarske freske. // Zbornik za umetnostno zgodovino 13(1977), 143-151. Fu~i}, Branko. Grafi~ki listovi “Majstora sa svicima” u kastavskoj radionici. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 3(1962), 177-186. Fu~i}, Branko. Humski triptih. // Bulletin Instituta za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije 3(1957), 208-212. Fu~i}, Branko. Istarske freske. Zagreb : Zora, 1963. Fu~i}, Branko. Me{tri u Bermu. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 6, 1(1959), 115-118.

47 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Fu~i}, Branko. Vincent iz Kastva. Zagreb : Kr{}anska sada{njost ; Pazin : Istarsko knjièvno dru{tvo “Juraj Dobrila”, 1992. Germ, Tine. “Missale Zagrabiense” iz Narodne in univerzitetne knji`nice u Ljubljani. // Zbornik za umetnostno zgodovino 38(2002), 107-123. Grössinger, Christa. Humour and folly in secular and profane prints of Northern Europe, 1430-1540. London : Harvey Miller Publishers, 2002. Jambrek, Stanko. Reformacija i pisana rije~. // Hrvatske protestantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 21-42. Jembrih, Alojz. Hrvatsko protestantsko tiskarstvo od ideje do ostvarenja. // Hrvatske protestantske knjige XVI. i XVII. stolje}a u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici / uredio Ivan Kosi}. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 35-58. Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata. Zagreb : Kugli, 1922. Kuì}, Kre{imir. Nazivi oru`ja u “Juditi” i zna~enje drvoreza iz drugog izdanja. // Mo- gu}nosti 48, 7/9(2001), 58-73. Lewis, John. Anatomy of printing : the influence of art and history on its design. London : Faber, 1970. Nazor, Anica. Zagreb : riznica glagoljice. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1978. Pa{kvan, Fedora. Prilog prou~avanju beramskih zidnih slikarija. // Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugslavenske akademije znanosti i umjetnosti 7, 2(1958), 53-58. Pelc, Milan. Biblija priprostih : ilustracije hrvatskih i slovenskih protestantskih knjiga 16. stolje}a. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1991. Pelc, Milan. Horacije Fortezza : {ibenski zlatar i graver 16. stolje}a. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2004. Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Rado- vi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154. Pelc, Milan. Juraj Julije Klovi} u grafici. Zagreb : Kabinet grafike HAZU, 1998. Pelc, Milan. Koluni}evi portreti biskupa Antuna Vran~i}a. // Mogu}nosti 40, 1/2(1993), 161-169. Pelc, Milan. Martin Rota Koluni} – addenda et corrigenda. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 25(2001), 119-124. Pelc, Milan. Martin Rota Koluni}, Natale Bonifacio : djela u hrvatskim zbirkama. Zagreb : Kabinet grafike HAZU, 2003. Pelc, Milan. Natale Bonifacio. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 1997. Pelc, Milan. Tiskane liturgijske knjige. // Sveti trag : devetsto godina umjetnosti Zagre- ba~ke nadbiskupije : katalog izlo`be. Zagreb : MGC – Muzej Mimara, 1994. Str. 471-480. Pelc, Milan. @ivot i djela {ibenskog bakroresca Martina Rote Koluni}a : (oko 1540-1583). Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica ; [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 1997.

48 M. PELC: OD PRIMANJA DO STVARANJA: HRVATSKA GRAFIKA 15. I 16. STOLJE]A

Pergo{i}, Ivanu{. Decretum 1574. : hrvatski kajkavski editio princeps / priredio Zvonimir Bartoli}. ^akovec : Matica hrvatska, 2003. Praga, Giuseppe. Oreficerie e incisione in Dalmazia a mezzo il Quattrocento. // Archivio storico per la Dalmazia 16(1934), 477-480. Prelog, Milan. Neki grafi~ki predlo{ci zidnih slikarija u Bermu. // Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti 3(1961), 3-8. Prelog, Milan. Studije o hrvatskoj umjetnosti. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Nak- lada Prelog, 1999. Prijatelj, Kruno. Za biografiju Pellegrina Brocarda, slikara nadbiskupa Ludovica Beccadelli- ja. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 8(1984), 89-93. Prince d’Essling. Livres a figures Vénetiens de la fin du XVe siècle et du commencement du XVIe. Florence ; Paris : L. S. Olschki, 1907-1914. Proroczi MDLXIIII : prvotisak, studija i preslik / priredio Borislav Arapovi}. Mostar : Sveu~ili{te, 2002. Quien, Enes. Minijature goti~koga stila u misalima Zagreba~ke nadbiskupije : magistarski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2002. Repani} Braun, Mirjana. Barokno slikarstvo u Hrvatskoj franjeva~koj provinciji sv. ]irila i Metoda. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti ; Hrvatska franjeva~ka provincija sv. ]irila i Metoda, 2004. Richardson, Francis. Andrea Schiavone. Oxford ; New York : Oxford University Press, 1980. Schneider, Artur. Hans pictor Alemanus : ein deutscher Maler in Zagreb von 1503.-1526. // Neue Ordnung 42(1942), 10-11. Slukan-Alti}, Mirela. Prvi tiskani misal Zagreba~ke biskupije (1511.) s najstarijim poznatim prikazom grada Zagreba. // Tkal~i} : godi{njak Dru{tva za povjesnicu Zagreba~ke nadbiskupije 8(2004), 297-310. Stip~evi}, Aleksandar. Socijalna povijest knjige u Hrvata : knjiga I : srednji vijek. Zagreb : [kolska knjiga, 2004. [ari}, Elvira. Muzej grada Splita : vodi~. Split : Muzej grada Splita, 2003. Theologische Realenzyklopädie. Berlin ; New York : de Gruyter, 1988. Sv. 17. Tkal~i}, Ivan. Tisak bogoslu`nih knjigah staroga zagreba~kog obreda // Katoli~ki list 46, 39(1895). Tomasovi}, Mirko. Jedan prilog europskom humanizmu. // Hrvatska i Europa : kultura, znanost i umjetnost : srednji vijek i renesansa. Zagreb : HAZU ; AGM, 2000. Str. 421-435. Vramec, Antun. Kronika / [za tisak priredio Alojz Jembrih]. Vara`din : HAZU, Zavod za znanstveni rad ; Zagreb : Kr{}anska sada{njost, 1992. Wendland, Henning. Die Buchillustration von den Frühdrucken bis zur Gegenwart. Aarau ; Stuttgart : AT – Verlag, 1987. Zlatari}, Dominko. Djela Dominka Zlatari}a / priredio za {tampu P. Budmani. Zagreb : JAZU, 1899.

49 PALTA[I], DOBRI]EVI] BILJE[KE UZ NAJSTARIJE HRVATSKO GLAZBENO TISKARSTVO PALTA[I], DOBRI]EVI] NOTES ON THE OLDEST CROATIAN MUSIC TYPOGRAPHY

Ennio Stip~evi} Odsjek za povijest hrvatske glazbe Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb estipºhazu.hr

UDK/UDC 093::78"14/15" 655.1/.3(091)"14/15":78 Znanstvena bilje{ka / Scientific note Primljeno / Received: 14. 4. 2005.

Sa`etak Andrija Palta{i} (Kotor, oko 1450. – Venecija, oko 1500.) i Dobri} Dobri}evi} (Bo- ninus de Boninis, B. Raguseus) (Lastovo, 1457. – Treviso, 1528.) najstariji su hrvatski tiskari koji su ugled stekli izvan domovine. U ovom radu prikazuje se manje poznati segment njihove djelatnosti – tiskanje misala. Missale Romanum (Venezia, 1485./1486.) jedina je poznata Palta{i}eva glazbena publikacija, dok je Dobri}evi} tiskao tri glazbene knjige, dvije inkunabule i jednu cinquecentinu: Missale Ordinis Carmelitanum (Brescia, 1490.), Missale Cabilonense (Lyon, 1500.) i Missale Bellicence (Lyon, 1503.). Zna~enje Palta{i}eve i Dobri}evi}evih glazbenih tiskovina istra`uje se u kontekstu najranijega europskoga glazbenog tiskarstva i isti~e njihova vrijednost za hrvatsku renesansnu glazbu. Donosi se popis sa~uvanih glazbenih inkunabula u Hrvatskoj. Klju~ne rije~i: glazbeno tiskarstvo, inkunabule, renesansa, Hrvatska, Andrija Pal- ta{i}, Dobri} Dobri}evi}

Summary Andrija Palta{i} (b. around 1450, Kotor [Croatia] – d. around 1500, Venice [Italy]) and Dobri} Dobri}evi} (Boninus de Boninis, B. Raguseus) (b. 1457, Lastovo [Croatia] – d. 1528, Treviso [Italy]) are the oldest Croatian typographers who earned their reputation outside Croatia. This paper presents the less familiar segment of their printing activities – the printing of missals. Missale Romanum (Venice, 1485/1486) is the only known music

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 50-58 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. E. STIPÊVI]: PALTA[I], DOBRI]EVI]: BILJE[KE UZ NAJSTARIJE HRVATSKO ... publication by Palta{i}, while Dobri}evi} printed three music books, two incunabula and one cinquecentina: Missale Ordinis Carmelitanum (Brescia, 1490), Missale Cabilonense (Lyon, 1500) and Missale Bellicence (Lyon, 1503). The true value of Palta{i}’s and Do- bri}evi}’s music publications is discussed within the context of the earliest European music publications, emphasizing their impact on Croatian Renaissance music. The article also offers a list of preserved music incunabula in Croatia. Keywords: music typography, incunabula, the Renaissance, Croatia, Andrija Pal- ta{i}, Dobri} Dobri}evi} Polazi{ta: kontekst Andrija Palta{i} (Kotor, oko 1450. – Venecija, oko 1500.) i Dobri} Dobri}evi} (Boninus de Boninis, B. Raguseus) (Lastovo, 1457. – Treviso, 1528.) najstariji su hrvatski tiskari koji su ugled stekli izvan domovine. Manje je poznato da su Palta{i} i Dobri}evi} dali skromni doprinos glazbenom tiskarstvu. Missale Romanum (Ve- nezia, 1485./1486.) jedina je poznata Palta{i}eva glazbena publikacija, dok je Do- bri}evi} tiskao tri glazbene knjige, dvije inkunabule i jednu cinquecentinu: Missale Ordinis Carmelitanum (Brescia, 1490.), Missale Cabilonense (Lyon, 1500.) i Mis- sale Bellicence (Lyon, 1503.). Tim tiskanim misalima nisu dosad bile posve}ene zasebne studije.1 Zna~enje Palta{i}eve i Dobri}evi}evih glazbenih tiskovina bit }e jasnije pruìmo li pogled na po~etke europskoga glazbenog tiskarstva. Najstarije hrvatsko glazbeno tiskarstvo uop}e je slabo istraèno. Va`nost tiskarstva nisu u punoj mjeri prepoznali hrvatski muzikolozi, pa ne ~udi da su neke bitne ~injenice ostale slabo poznate i stru~njacima za povijest hrvatske knjige. Sva- ka rasprava o najstarijemu hrvatskome glazbenom tiskarstvu ima upori{ta u studija- ma [ime Juri}a, znalca hrvatske knjige, kojemu posve}ujem ovaj neveliki rad.2

1 O Palta{i}evu misalu, ali samo s obzirom na minijature, pisao je Donati, Lamberto. Sull’unico libro illustrato di Andrea Paltassichis da Cattaro : Missale Romanum M.CCCC.LXXXC.iij.idus Februarij. // Archivio storico per la Dalmazia 9(1934), XVII/12, 210-231. O Dobri}evi}u usp.: Do- nati, Lamberto. Bonino de Boninis stampatore. // Archivio storico per la Dalmazia 2(1927), III/14, 58-64; Donati, Lamberto. Alcuni libri sconosciuti di Bonino de Boninis da Ragusa. // Archivio storico per la Dalmazia 6(1931), XII/67, 315-326; 7(1932), XIII/75, 138-143. Vidjeti i: Juri}, [ime. O djelovanju Dobri} Dobri~evi}a u Padovi. // Dubrovnik 12(1969), 121-126; Juri}, [ime. Iz muzeja hrvatske knjige. Zagreb : Matica hrvatska, 2000. Str. 50-59; Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154. Precizne opise Palta{i}eva i Dobri}evi}evih misala vidjeti u temeljnoj knjizi: Duggan, Mary Kay. Italian music incunabula : printers and type. Berkley ; Los Angeles ; Oxford : University of California Press, 1992. Od starije muzikolo{ke literature, jo{ je uvijek nezaobilazna knjiga: Me- yer-Baer, Kathi. Liturgical music incunabla. London : The Bibliographical Society, 1962. 2 Od brojnih Juri}evih studija o inkunabulistici na ovome mjestu navodim samo posljednju, popra}enu temeljnom literaturom: Juri}, [ime. Hrvatske inkunabule. // Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost : svezak II : srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stolje}e) / ur. Eduard Hercigo- nja. Zagreb : [kolska knjiga, 2000 Str. 495-524. Dragocjeni su i popisi inkunabula, {to ih je Juri} objavljivao u suradnji s F. [anjekom i V. Frkinom: Juri}, [ime. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : I : Zbirka inkunabula Metropolitanske knji`nice u Zagrebu. // Croatica Christiana periodica 8, 13(1984), 154-215; Juri}, [ime; Franjo [anjek. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u

51 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Po~etak tiskarstva jedan je od najva`nijih doga|aja u podru~ju komunikacije od pronalaska pisma. Nedugo nakon {to je Johann Gutenberg 1455. u Mainzu dovr{io tiskanje Biblije, u ju`noj se Njema~koj 1472. pojavljuje Costance Gra- dual, prva tiskana knjiga s notama. Taj tiskani ju`nonjema~ki Gradual potaknuo je posve nov na~in funkcioniranja crkvene glazbe na europskom tlu.3 Do kraja 15. stolje}a tiskano je oko 270 glazbenih inkunabula. To su, uglavnom, bile liturgijske knjige, uz tek nekoliko teoretskih traktata. Vi{e je razloga za{to su po~eci glazbenog tiskarstva bili tako sna`no vezani uz crkvene ustanove. S jedne strane, tiskari su u crkvenim velikodostojnicima u prvo vrijeme najlak{e nalazili siguran izvor prihoda, pouzdane financijere. S druge strane, repertoar kojega su se tiskari prihva}ali u pravilu su bili stari koralni napjevi, jednoglasne me- lodije kakve su se jo{ od srednjeg vijeka bez ve}ih izmjena prepisivale i cirkulira- le u raznim rukopisnim kantualima. I doista, crkvene su glazbene inkunabule izgledom i sadràjem vrlo srodne starijim rukopisima. Svi ti misali, antifonari, pro- cesionali i drugi liturgijski priru~nici ~ine jedinstven korpus renesansnih koralnih napjeva. Tako su tiskari glazbenih inkunabula bili najmanje izloèni riziku: imali su osiguranu financijsku pomo}, repertoar je bio uglavnom dobro poznat i usta- ljen, a nije neva`no bilo niti to {to je koralne napjeve razmjerno jednostavno tiskati. Ipak se ve} od najranijih tiskovina o~ekivalo da pruàju ne samo jasniju i pobolj{anu ina~icu starijih rukopisa, nego da budu i kritika te rukopisne predaje. Glazbeno tiskarstvo na europskom je tlu pogodovalo izo{trenoj filolo{koj kritici notnog teksta. Do kritike notnoga teksta u punoj mjeri dolazi tek po~etkom 16. stolje}a, pojavom prvih tiskovina polifone glazbe. Tiskovinom Harmonice musices Odecha- ton A (Venezia : Ottaviano Petrucci, 1501.) zapo~inje razdoblje nakladni{tva polifone glazbe, tiskarske aktivnosti koja je bitno utjecala na glazbenu praksu, teoriju i skladateljske postupke krajem 15. i po~etkom 16. stolje}a.4 Nakon Petruccijeva

Hrvatskoj : II : Zbirka inkunabula dominikanskih knji`nica u Hrvatskoj. // Croatica Christiana periodica 9, 15(1985), 123-199; Juri}, [ime; Vatroslav Frkin. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : III : Zbirka inkunabula u knji`nicama Hrvatske franjeva~ke provincije sv. ]irila i Meto- da. // Croatica Christiana periodica 11, 20(1987), 130-172; Juri}, [ime; Vatroslav Frkin. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : IV : Zbirka inkunabula u knji`nicama Franjeva~ke provincije sv. Jeronima : dio 1-2. // Croatica Christiana periodica 14, 26(1990), 121-204; 15, 27(1991), 182-261. Od starije literature, jo{ je uvijek temeljni priru~nik: Badali}, Josip. Inkunabule u Hrvat- skoj. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952. 3 Op}enito o glazbenom tiskarstvu usp.: leksikon Music printing and publishing / ed. by D. W. Krumel, Stanley Sadie. New York ; London : Norton, 1990. (The Norton / Grove Handbooks in Music) 4 Za pretisak usp.: Harmonice musices Odechaton A, Venezia 1501 / ed. by Iain Fenlon. Bolo- gna : Arnaldo Forni editore, 2003. Usp. i: Blackburn, Bonnie J. Composition, printing and performance : studies in renaissance music. Aldershot [etc] : Ashgate, 2000. U bilje{ci, naknadno uvr{te- noj u ovu zbirku studija (op. cit., Addenda et corrigenda,, str. 2/V), autorica iznosi pretpostavku da bi Bartolomeo Budrio mogao biti Bartholomaeus Iustinopolitanus. Ta je pretpostavka to~na. Doista je Kopranin Bartol Pelu{i}, venecijanski tiskar slovenskoga podrijetla, bio anga`iran oko izdavanja

52 E. STIP^EVI]: PALTA[I], DOBRI]EVI]: BILJE[KE UZ NAJSTARIJE HRVATSKO ... polifonog prvotiska, u Italiji i u drugim europskim zemljama vrlo je brzo do{lo do pravog procvata glazbenog tiskarstva. Dva su tiskara rodom iz Istre u tim prvim desetlje}ima renesansnih tiskovina polifone glazbe ostavili znatan trag svojom djelatno{}u. Motovunjanin Andrea Antico (oko 1480. – nakon 1539.) i Buze}anin Jacques Moderne (oko 1495. – oko 1562.) razvili su razgranatu tiskarsku djelatnost, prvi u Veneciji i Rimu, drugi u Lyonu. Valja istaknuti da su me|u svim starijim tiskarima, podrijetlom iz hrvatskih krajeva, upravo Antico i Moderne u svoje doba nedvojbeno bili najve}e reputacije. Niti jedan hrvatski tiskar iz 16. stolje}a nije na svom polju djelatnosti ostvario tako zna~ajne rezultate, kao {to je to uspjelo istarskim tiskarima muzikalija.5

Glazbene inkunabule Palta{i}eva i Dobri}evi}eve tiskovine sve su, osim Missale Bellicence iz 1503., inkunabule. Ve} pogled na glazbene inkunabule, sa~uvane u Hrvatskoj, pruà sliku kakvome glazbenom repertoaru pripadaju Palta{i}ev i Dobri}evi}evi misali. U popisima inkunabula, pohranjenih u Hrvatskoj, evidentirano je nekoliko muzikalija. Taj glazbeni korpus, me|utim, nije dosad bio posebno izdvojen i prou~en. Posebnu te{ko}u predstavljaju stariji opisi inkunabula, u kojima nije uvijek bilo navedeno posjeduju li odre|eni liturgijski priru~nici note ili ne. Ti stariji, neprecizni opisi tiskovina vjerojatnim su razlogom {to glazbena inkunabulistika nije privukla pozornost doma}e stru~ne javnosti.6 Na ovome mjestu donosim kronolo{ki popis sa~uvanih i evidentiranih glazbenih inkunabula u Hrvatskoj, bez preciznijih opisa svake pojedine tiskovine. U popisu su navedeni nazivi knji`nica i signature, kao i sigle stru~ne literature. Od prve tiskovine renesansne polifonije. Pelu{i}eva je najpoznatija tiskovina gr~ko izdanje Ezopovih djela Fabulae, {to su ga 1497./1498., u suradnji s njime, objavili Gabriel Bracius Brasichellensis (Gabrijel Bra~anin), Ioanes Bissolus i Benedictus Magnus Carpensium (usp.: Dolar, Jaro; Jernej Pelu{i}. Enciklopedija Slovenije. Ljubljana : Mladinska knjiga, 1984. Sv. 8, str. 298). îni mi se da slovenski muzikolozi i povjesni~ari knjige nisu svjesni Pelu{i}eva udjela u izdanju Odechaton A. 5 O Anticu i Modernu postoji ogromna me|unarodna muzikolo{ka literatura, a iz suvremenih izdanja njihovih notnih edicija izvodi se standardni repertoar talijanske i francuske renesansne glazbe. Usp.: Stip~evi}, Ennio. Glazba iz arhiva : studije i zapisi o staroj hrvatskoj glazbi. Zagreb : Mati- ca hrvatska, 1997. Str. 7-26 (poglavlje Po~eci europskoga glazbenog tiskarstva i hrvatski humani- zam, te tamo navedenu literaturu). O glazbenim cinquecentinama, srodnima sadràjem Palta{i}evoj i Dobri}evi}evim glazbenim tiskovinama usp.: Pruett, Lilian P. Liturgijske inkunabule i kasnija izdanja L. A. Giunte u Franjeva~kom samostanu u Kotoru. // Zvuk 3(1978), 40-44. 6 Jedina muzikolo{ka studija gdje se ukratko raspravlja o hrvatskim glazbenim inkunabulama, naàlost, vrlo je manjkava. Autor poznaje samo dvije glazbene inkunabule iz dubrova~koga Domi- nikanskog samostana, Boecijev traktat De institutione musica i Gaffurijev Practica musicae. Budu}i da Boecijev traktat ne sadrì notne zapise, niti je glazbena inkunabula u uèm smislu, u na{em mu popisu ne pridajemo zaseban broj. Usp.: Tuksar, Stanislav. Imprimés musicaux européens anciens et rares dans les archives croates : Les Croates et la civilisation du livre. Paris : Presses de l’Université de Paris-Sorbonne, 1986. Str. 67-74.

53 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) literature navodim samo Badali}ev popis te popise Juri}a i suradnika, uz koje prila`em tek jednu me|unarodnu referencu, najrecentniji popis Dugganove:

1. Missale Romanum Venetiis : Johannes Baptista de Sessa Mediolanensis, 1490., 8, rom. Dubrovnik – Samostan Male bra}e, Ink. B-5 Bad. 764; Juri}-Frkin IV/1, str. 186-187 Duggan, str. 237

2. Processionarium ordinis Fratrum praedicatorum Venetiis : Johannes Emericus de Spira pro Luca Antonio de Giunta, VII id. oct. (9. X.) 1494., 8º, got. Dubrovnik – Dominikanski samostan, 35-1-4+; 35-1-5, adl. 2; Starigrad – Domi- nikanski samostan, Ink. 2+ Bad. 924; Juri}-[anjek, str. 168, 194 Duggan, str. 265-266

3. Missale Dominicanum seu Ordinis Praedicatorum. Venetiis : Andreas de Torresanis de Asula, 30. XII. 1496., 2º, got. Dubrovnik – Dominikanski samostan, 35-VI-13 Bad. 763; Juri}-[anjek, str. 159 Duggan, str. 260-261

4. Boethius, Anicius Manlius Torquatus Severinus. Opera. P. I-III. Venetiis : Johannes et Gregorius de Gregoriis, de Forlivio, II/8. VII. 1499., 2º, got. Privez: Gaffurio, Franchino. Practica musicae utriusque cantus. Brixiae : Angelus Britannicus, 1502. Dubrovnik – Dominikanski samostan, 35-V-6; Bad. 221 (463); Juri}-[anjek, str. 139 Sinj – Franjeva~ki samostan, Ink. 121 (3); Juri}-[anjek, str. 148

5. Graduale Romanum. Correctum per fratrem Franciscum de Brugis. P. II-III. Venetiis : Johannes Emericus de Spira pro Luca Antonio Giunta, P. II./XIX Kal. Feb (14. I.) 1499.; P. III/Kal. Mart. (1. III.) 1500., 2º, got. Dubrovnik – Samostan Male bra}e, A-113; Bad. 480; Juri}-Frkin IV/1, str. 176 Hvar – Samostan Gospa od Milosti, RI-2º-26; Juri}-Frkin IV/2, str. 190-191 Trsat – Franjeva~ki samostan; Juri}-Frkin III, str. 154 Duggan, str. 207-208.

54 E. STIP^EVI]: PALTA[I], DOBRI]EVI]: BILJE[KE UZ NAJSTARIJE HRVATSKO ...

6. (?) Antiphonarium Romanum (Franciscus de Brugis, ed.). Venetiis : Johannes Emericus de Spira pro Luca Antonio Junta, [cca. 1499./1500.]), 2º, got., cum notis Bad. Ø Trsteno – Franjeva~ki samostan, R I-2º-13; Juri}-Frkin III, str. 152 Duggan, str. 2017

Makar zbog stupnja istraènosti hrvatskih knji`nih fondova zacijelo nepot- pun, ovaj je popis znakovit. Gotovo svih pet, sa sigurno{}u potvr|enih inkunabula, od kojih su neke sa~uvane u vi{e primjeraka, potje~u iz venecijanskih tiskara, iz grada koji je i ina~e u 15. i 16. stolje}u najvi{e knjigama opskrbljivao hrvatsko trì{te. Uo~ljiva je prete`nost crkvenih liturgijskih priru~nika, dok su Boecije i Gaffurio jedini sa~uvani primjerci glazbene teorije. Ve}ina glazbenih inkunabula potje~e iz velikih dubrova~kih samostanskih knji`nica Male bra}e i dominikana- ca, {to ne ~udi znamo li da je Dubrovnik bio najzna~ajnije sredi{e renesansne glazbe u Hrvatskoj. Dakako da je do potrebe za nabavkom tiskovina dolazilo u sredinama u kojima su ve} otprije postojali samostanski ili kaptolski skriptoriji. U dubrova~kim su se skriptorijima proizvodili glazbeni liturgijski priru~nici jo{ od srednjega vijeka,8 kao uostalom u Splitu, gdje se u Samostanu sv. Frane na obali ~uva na{a najve}a zbirka glazbenih tiskovina 16. stolje}a.9 Crkva je u Hrvatskoj bila prvi i najzna~ajniji financijer glazbenih tiskovina ne samo u 15., nego i tijekom 16. stolje}a. U vrijeme zagreba~kog biskupa Luke tiskane su dvije knjige va`ne za Zagreba~ku biskupiju, Breviarium secundum usum ecclesiae Zagrabiensis … (Venezia : Giunta, 1505.) i Misale secundum chorum em rubricam almi episcopatus Zagrabiensis ecclesiae (Venezia : Peter Liechtenstein, 1511.). Sam misal odobrio je koncil na dijecezanskoj sinodi, a u zaglavlju je istaknuto da je do te rasko{ne i iluminacijama ure{ene tiskovine do{lo zaslugom “odli- ~nog muà Ivana Müera, gra|anina Zagreba~kog, koji je ro|en Nijemac iz Koppf- steina, od oca Jurja Müera Schota, tako|er sugra|anina dok je bio ìv.”10 Zagre- ba~ki tiskani misal nastavlja se na tradiciju starijih zagreba~kih misala i jo{ sred- njovjekovnoga zagreba~kog obreda. Ina~e, tiskani Graduale iz 1527. venecijanskoga majstora Petera Liechtensteina, sa~uvan je u zadarskom Samostanu sv. Marije.11

7 Duggan, Mary Kay. Nav. dj. Autorica prenosi sumnju da je rije~ o inkunabuli i mi{ljenja je da tiskovinu valja datirati u 1503./1504. 8 Usp.: Demovi}, Miho. Glazba i glazbenici u Dubrova~koj republici od po~etka XI. do polovine XVII. stolje}a. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1981. 9 Usp.: Stip~evi}, Ennio. Nav. dj., str. 39-55 (poglavlje Najstarija glazbena ba{tina Knji`nice samostana sv. Frane u Splitu). 10 Usp.: Dobroni}, Lelja. Renesansa u Zagrebu. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1994. Str. 64-65. 11 Usp.: Gali}, Pavao; Bosiljka Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stolje}u : Historijski arhiv u Zadru, Samostan sv. Marije u Zadru, Samostan sv. Mihovila u Zadru, Stolni kaptol zadarski, Samo- stan sv. Pavla na [kolji}u kod Preka. Zadar : Historijski arhiv ; Stolni kaptol zadarski, 1989. Str. 27.

55 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Zaklju~ak: Palta{i} i Dobri}evi} Tiskovine Palta{i}eve i Dobri}evi}eve u trendu su glazbenih inkunabula. To su knjige namijenjene bogoslu`ju, misali koji ve} svojim vanjskim izgledom, a osobito sadràjem, podsje}aju na starije srodne rukopisne kodekse. Palta{i}ev Missale Romanum pripada najstarijem sloju tiskanih rimskih misala, koji pak nisu pobolj{ane ina~ice zate~enih rukopisa. Misal je vrhunsko tiskarsko djelo, predi- vna muzikalija, bri`no ure|enih proporcija. Razmjerno velik broj crtovlja, naj- ~e{}e devet crtovlja po redu nanizanih od po ~etiri crte, jasno upu}uje na rukopisnu tradiciju. Na rukopisnu tradiciju podsje}aju i bogate minijature.12 Dobri}evi}evi misali skromnije su tiskarske kvalitete. Ve} njegova najranija glazbena tiskovina, Missale Ordinis Carmelitanum iz 1490., daje naslutiti da Do- bri}evi} nije za ovu prigodu u svojoj oficini angaìrao profesionalnog suradnika glazbenika. Mjestimice neravno crtovlje i ponegdje nakrivljene taktne crte, te ne posve proporcionalne koralne note, odaju ili neprimjerenu brzinu u izradi ili pak nedovoljno glazbenoga znanja.13 Kasniji tiskarski curriculum potvr|uje veliku umje{nost Dobri}evi}evu u likovnu izgledu knjiga koje je objavljivao. Tiskanje glazbom opremljenih misala ~ini se da je u Dobri}evi}evu tiskarskom radu bio usputan posao, posao koji je dodu{e imao osiguranu financijsku podr{ku iz crkvenih krugova i osiguranu distribuciju, no koji po svoj prilici nije pruào dovoljno izazova. Dobri}evi}evi misali iz lyonskoga razdoblja, Missale Cabilonense iz 1500. i Missale Bellicence iz 1503., bili su namijenjeni uskim redovni~kim zajednicama i u glazbenome ìvotu francuske renesanse ostali su suvremenicima prakti~ki nepoznati. U Lyonu su pravi inovacijski prodor na trì{tu muzikalija ozna~ile publikacije polifone glazbe, zbirke moteta, misa i svjetovnih chansona, tiskovine kakve je jedan nara{taj nakon Dobri}evi}a u tom gradu objavljivao Jacques Mo- derne.14 Zaklju~imo li ovo kratko razmatranje o Palta{i}evu i Dobri}evi}evu glazbenom nakladni{tvu, valja priznati da ono nije istaknuto niti na kvantitativnoj niti na kvalitativnoj razini. îni se da je tiskanje muzikalija Palta{i}u i Dobri}evi}u bio uzgredan anga`man. Oboje su ugled stekli svojim drugim publikacijama. No, usprkos razmjerno marginalnom zna~enju Palta{i}evog i Dobri}evi}evih notira- nih misala, zna~enje tih tiskovina ne bi trebalo previdjeti: Palta{i}ev Missale Ro- manum te Dobri}evi}evi Missale Ordinis Carmelitanum, Missale Cabilonense i Missale Bellicence na samom su po~etku hrvatskoga glazbenog tiskarstva.

12 Usp.: Duggan, Mary Kay. Nav. dj., str. 232. Vidjeti i: Duggan, Mary Kay. Music in the fifteenth-century printed missal : the dissemination of music. // Studies in the history of music printing / ed. by Hans Lenneberg. Lausanne : Gordon and Brane, 1994. Str. 1-20. 13 Isto, str. 171-172. 14 Usp.: Dobbins, Frank. Music in renaissance Lyons. Oxford : Clarendon Press, 1992.

56 E. STIP^EVI]: PALTA[I], DOBRI]EVI]: BILJE[KE UZ NAJSTARIJE HRVATSKO ...

LITERATURA

Badali}, Josip. Inkunabule u Hrvatskoj. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1952. Blackburn, Bonnie J. Composition, printing and performance : studies in renaissance music. Aldershot [etc.] : Ashgate, 2000. Demovi}, Miho. Glazba i glazbenici u Dubrova~koj republici od po~etka XI. do polovine XVII. stolje}a. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1981. Dobroni}, Lelja. Renesansa u Zagrebu. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 1994. Donati, Lamberto. Alcuni libri sconosciuti di Bonino de Boninis da Ragusa. // Archivio storico per la Dalmazia 6(1931), XII/67, 315-326; 7(1932), XIII/75, 138-143. Donati, Lamberto. Bonino de Boninis stampatore. // Archivio storico per la Dalmazia 2(1927), III/14, 58-64. Donati, Lamberto. Sull’unico libro illustrato di Andrea Paltassichis da Cattaro : Missale Romanum M.CCCC.LXXXC.iij.idus Februarij. // Archivio storico per la Dalmazia 9(1934), XVII/12, 210-231. Dobbins, Frank. Music in renaissance Lyons. Oxford : Clarendon Press, 1992. Dolar, Jaro; Jernej Pelu{i}. Enciklopedija Slovenije. Ljubljana : Mladinska knjiga, 1984. Sv. 8. Duggan, Mary Kay. Italian music incunabula : printers and type. Berkley ; Los Angeles ; Oxford : University of California Press, 1992. Duggan, Mary Kay. Music in the fifteenth-century printed missal : the dissemination of music. // Studies in the history of music printing / ed. by Hans Lenneberg. Lausanne : Gor- don and Brane, 1994. Str. 1-20. Gali}, Pavao; Bosiljka Hercig. Katalog knjiga tiskanih u XVI. stolje}u : Historijski arhiv u Zadru, Samostan sv. Marije u Zadru, Samostan sv. Mihovila u Zadru, Stolni kaptol zadarski, Samostan sv. Pavla na [kolji}u kod Preka. Zadar : Historijski arhiv ; Stolni kaptol zadarski, 1989. Harmonice musices Odechaton A, Venezia 1501 / ed. by Iain Fenlon. Bologna : Arnaldo Forni editore, 2003. Juri}, [ime. Hrvatske inkunabule. // Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost : svezak II : srednji vijek i renesansa (XIII-XVI. stolje}e) / ur. Eduard Hercigonja. Zagreb : [kolska knjiga, 2000. Str. 495-524. Juri}, [ime. Iz muzeja hrvatske knjige. Zagreb : Matica hrvatska, 2000. Juri}, [ime. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj:I:Zbirka inkunabula Me- tropolitanske knji`nice u Zagrebu. // Croatica Christiana periodica 8, 13(1984), 154-215. Juri}, [ime; Franjo [anjek. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : II : Zbir- ka inkunabula dominikanskih knji`nica u Hrvatskoj. // Croatica Christiana periodica 9, 15(1985), 123-199.

57 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Juri}, [ime; Vatroslav Frkin. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : III : Zbirka inkunabula u knji`nicama Hrvatske franjeva~ke provincije sv. ]irila i Metoda. // Croatica Christiana periodica 11, 20(1987), 130-172. Juri}, [ime; Vatroslav Frkin. Katalozi inkunabula crkvenih ustanova u Hrvatskoj : IV : Zbirka inkunabula u knji`nicama Franjeva~ke provincije sv. Jeronima : dio 1-2. // Croati- ca Christiana periodica 14, 26(1990), 121-204; 15, 27(1991), 182-261. Juri}, [ime. O djelovanju Dobri} Dobri~evi}a u Padovi. // Dubrovnik 12(1969), 121-126. Meyer-Baer, Kathi. Liturgical Music Incunabla. London : The Bibliographical Society, 1962. Music printing and publishing / ed. by D. W. Krumel, Stanley Sadie. New York ; London : Norton, 1990. (The Norton / Grove Handbooks in Music) Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Rado- vi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154. Pruett, Lilian P. Liturgijske inkunabule i kasnija izdanja L. A. Giunte u Franjeva~kom samostanu u Kotoru. // Zvuk 3(1978), 40-44. Stip~evi}, Ennio. Glazba iz arhiva : studije i zapisi o staroj hrvatskoj glazbi. Zagreb : Mati- ca hrvatska, 1997. Tuksar, Stanislav. Imprimés musicaux européens anciens et rares dans les archives croates : Les Croates et la civilisation du livre. Paris : Presses de l’Université de Paris-Sorbonne, 1986.

58 EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEU^ILI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU EX LIBRIS BAJAMONTI AT THE UNIVERSITY LIBRARY OF SPLIT

Mihaela Kova~i} Sveu~ili{na knji`nica u Splitu mihaelaºsvkst.hr

UDK / UDC 097:027.1 Bajamonti(497.5Split)"17" Pregledni rad / Review Primljeno / Received: 18. 3. 2005.

Saètak Splitska obitelj Bajamonti posjedovala je bogatu knji`nicu nastalu tijekom 18. stolje}a. Prve podatke o njoj donosi Julije Bajamonti pi{u}i o njezinom stradanju u poàru 1787. godine. Do sada smo znali za nekoliko naslova iz ove knji`nice sa~uvanih u fondu Knji`nice Arheolo{kog muzeja u Splitu. Pri obradi zbirke Rara u Sveu~ili{noj knji`nici u Splitu, zamije}ena su trideset dva naslova, u pedeset jednom svesku, s rukopisnim ekslibrisima Ivana Dominika i Jerolima Bajamontija te samo Bajamonti. U njima su zastupljene teme od gramatike, filozofije, knjièvnosti klasi~ne i talijanske, teologije, prirodnih znanosti, a najvi{e iz podru~ja prava – crkvenog i gra|anskog. Osobito su brojna djela njema~kih i talijanskih autora smjera prirodnog prava. Izvornici su pisani na talijanskom i latinskom, a zastupljeni su i prijevodi djela s francuskog i latinskog na talijanski jezik. Ti- skana su u Italiji, Njema~koj, [vicarskoj i Francuskoj, u vremenskom rasponu od dvije cinquecentine, dvije seicentine, dvadeset pet settecentina i tek jedna iz prve polovice 19. stolje}a. Sedam djela Bajamontijevi su dobili od splitskog kanonika Mate Bogeti}a, dok je pet, iz obiteljske knji`nice, pre{lo u Gabinetto di lettura, a potom s ostalima, u Sveu~ili{nu knji`nicu u Splitu. Klju~ne rije~i: knji`nice – povijest; knji`nice – obiteljske; Bajamonti, Ivan Dominik; Bajamonti, Julije; Bajamonti, Jerolim; Bajamonti, Antonio

Summary The Bajamonti Family has been mentioned for the first time in Split Registry Books at the beginning of the 18th century as owners of a very rich library collection. The first data about the library had been recorded by Julio Bajamonti, registering that the big fire of 1787 had seriously damaged the collection. Until recently, the public has only been acqua-

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 59-83 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) inted with a few titles preserved by the Split Archeological Museum Library. Recent research of the Rara Collection in the University Library of Split resulted in the discovery of thirty-two titles collected in fifty-one volumes and in fact bearing the exlibris signatures of Ivan Dominik and Jerolim Bajamonti, or in some cases signed just Bajamonti. The titles cover the topics ranging from grammar, philosophy, classical and Italian literature, theology, natural sciences, as well as a vast collection of legal books – primarily focusing on the Church and Civil Law. There are also numerous works by German and Italian authors from the field of natural law. The originals had been written in Italian and Latin, although the collection also includes translations from French and Latin into Italian. The books had been printed in Italy, Germany, Switzerland and France, and are dating from the 16th century (two titles), the 17th century (two titles), the 18th century (25 titles), and only one dating from the first half of the 19th century. Seven works from the Bajamonti collection had been a gift from the Split ecclesiaste Mate Bogeti}, while five titles from the family collection had been passed down to the Gabinetto di lettura collection, to be returned later along with the other titles to the University Library of Split. Keywords: libraries – history; libraries – family; Bajamonti, Ivan Dominik; Baja- monti, Julije; Bajamonti, Jerolim; Bajamonti, Antonio

1 Pogled u literaturu i metodologija Bogata povijest privatnih i obiteljskih knji`nica Splita seè do njegovih za~e- taka, u 4. stolje}e. Gradila se vi{e na osnovi arhivskih podataka i inventarnih popisa negoli na sa~uvanim materijalnim ostacima, rukopisnim ili tiskanim. Posebno je broj privatnih knji`nica u gradu Splitu porastao u doba settecenta, kada se {irenjem ideja prosvjetiteljstva tiska sve vi{e knjiga. Jedna od njih bila je i knji`nica obitelji Bajamonti. Julije Bajamonti, jedan od najistaknutijih ~lanova obitelji, u svojim pak rukopisnim djelima navodi knji`nice u kojima je vidio pojedina djela, ali nikada ne i vlastitu.1 Spominje je prvi put tek u svom djelu Memorie della città di Spalatro in Dalmazia,2 àle}i za nekim knjigama i rukopisima, koje pripisuje vlasni{tvu Marka Maruli}a, a izgorjeli su u poàru obiteljske ku}e 1787. godine. Mnogi znanstvenici bavili su se djelovanjem Julija Bajamontija i u svojim radovima iznose opre~ne stavove o postojanju i sa~uvanosti njegove knji`nice. Vrsni poznavatelj povijesti splitskog knji`ni~arstva Hrvoje Morovi}3 i Danica Boì}-Buàn~i}4 smatraju kako je Julije Bajamonti, kao odu{evljeni bibliofil, zasigurno imao svoju knji`nicu. Morovi} konstatira kako je najve}i broj tih knjiga dospio u Knji`nicu Arheolo{kog muzeja u Splitu s njegovom rukopisnom ostav- {tinom {to voditelj Muzejske knji`nice Arsen Duplan~i} opovrgava dono{enjem

1 Arhiv Julija Bajamontija. AMS, III/5a, 5b, 5c. 2 Bajamonti, Julije. Zapisi o gradu Splitu / izbor, prijevod i komentar Du{ko Ke~kemet. Split : Nakladni zavod “Marko Maruli}”, 1975., str. 139. (Biblioteka MM. Edicija Svjedo~anstva ; 2) 3 Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu : dio I. Zagreb : Dru{tvo bibliotekara Hrvatske, 1971. Str. 156. 4 Boì}-Buàn~i}, Danica. Privatni i dru{tveni ìvot Splita u osamnaestom stolje}u. Zagreb : [kolska knjiga, 1982. Str. 149.

60 M. KOVAÎ]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU podatka o samo dvije knjige koje pripisuje vlasni{tvu Julija Bajamontija.5 Du{ko Ke~kemet6 smatra kako je Julijeva knji`nica sasvim izgorjela u poàru obiteljske ku}e 1787. i jedino {to je od nje preostalo manji je broj djela, do danas jo{ neiden- tificiranih, koja je Julije po povratku iz lije~ni~ke slu`be na Hvaru donio u Split. Ivan Mil~eti},7 pak, na osnovi bogate korespondencije i osobnih biljeàka Julija Bajamontija, smatra da je podatke za svoj rad vi{e crpio iz posu|ene gra|e nego li iz vlastite knji`nice. Neke od ovih nedoumica poku{at }emo pojasniti uvidom u knjige Bajamontije- vih sa~uvane u zbirci Rara Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu (dalje SKS). Naime, pri obradi te zbirke, zamijetili smo da odre|eni broj djela nosi rukopisne ekslibrise ~lanova obitelji Julija Bajamontija, najvi{e oca Ivana Dominika i brata Jerolima. To je nametnulo pretpostavku kako je ipak sa~uvan dio obiteljske knji`nice, koju je od najranije mladosti koristio i iz nje crpio prve spoznaje Julije Bajamonti, a o kojoj kao cjelini do sada u literaturi nema spomena. Kako inventarne knjige zbirke Rara biljeè samo pojedine jedinice knji`ne gra|e, a ne i njihovo porijeklo kao ni datum nabave, da bismo potvrdili gornju pretpostavku, pri{li smo pojedina~nom pregleda- vanju ukupnog fonda traè}i rukopisne ekslibrise ~lanova obitelji Bajamonti. Kao kona~an rezultat, registrirana su 32 naslova u 51 sa~uvanom svesku ~ije rukopisne ekslibrise pripisujemo Bajamontijevima. Od ta trideset dva naslova, najve}i je broj onih tiskanih u Italiji (Venecija, Padova, Verona, Brescia, Torino), ali i Njema~koj (Frankfurt, Leipzig), [vicarskoj (Coligny, Genève) i Francuskoj (Lyon). Dvadeset dvije knjige objavljene su na latinskom jeziku, osam na talijanskom jeziku, a dvije su prijevodi s latinskog i francuskog na talijanski jezik. Tiskane su u vremenskom rasponu od 16. stolje}a do prve polovice 19. stolje}a (dvije cinquecentine; ~etiri seicentine; dvadeset pet settecentina i jedna iz 1802.). Me|u njima tri su tiskane, dakle nabavljene, nakon poàra 1787. godine. Pretpostavke da u poàru nije stradala cije- la knji`nica potkrepljuje i brojna sa~uvana Julijeva rukopisna ostav{tina datirana znatno prije 1787. godine, a koja se vjerojatno ~uvala uz knji`nicu. U tekstu koji slijedi pruìt }e se uvid u povijesne i dru{tvene okolnosti koje su dovele do nastanka i nestanka obiteljske knji`nice Bajamontijevih te, na osnovi sa~uvane knji`ne gra|e, opisati na~ini nabave i njezin sadràj.

5 Duplan~i}, Arsen. Ostav{tina Julija Bajamontija u Arheolo{kome muzeju u Splitu i prilozi za njegov ìvotopis. // Splitski polihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 72. Usporedimo li na~in i mjesto pisanja rukopisnih ekslibrisa Bajamonti iz Arheolo{kog muzeja u Splitu (AMS) s onima u fondu Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu, vidljiva je velika sli~nost te bi ih mogli pripisati koliko Juliju Bajamontiju toliko i obiteljskoj knji`nici Bajamontijevih. 6 Ke~kemet, Du{ko. @ivot i djelo Julija Bajamontija. // Bajamonti, Julije. Zapisi o gradu Splitu. Split : Nakladni zavod “Marko Maruli}”, 1975. (Biblioteka MM. Edicija Svjedo~anstva ; 2). Str. 26. 7 Mil~eti}, Ivan. Dr. Julije Bajamonti i njegova djela. // Rad JAZU : knj. 191. Zagreb : Knjiàra JAZU, 1912. Str. 197, 227.

61 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

2 Obitelj Bajamonti u povijesnom i kulturnom okruènju Dalmacije i Splita settecenta Po~etak osamnaestog stolje}a, kada se i javlja prvi spomen o obitelji Bajamon- ti, Dalmacija i Split do~ekali su iscrpljeni brojnim i dugotrajnim mleta~ko-turskim ratovima, ~iju je silovitost opjevao barokni pjesnik, Dubrov~anin Vladislav Men~e- ti}. Uslijedilo je doba ekonomske i politi~ke krize Mleta~ke Republike koja se odra- zila i na njezinim posjedima u Dalmaciji. Iscrpljena Serenissima nije mogla slijediti susjedne zemlje koje su vodili vladari – pobornici ideja prosvjetiteljstva, poput cari- ce Marije Terezije. Doba epidemija kuge, gladi i migracije stanovni{tva u mleta~koj Dalmaciji nakratko je smijenilo stabilnije vrijeme ekonomskog oporavka i trgovine s turskim zale|em. Sedamdesetih godina 18. stolje}a na isto~nu obalu Jadrana po~eli su pristizati istaknuti europski putopisci i umjetnici poput A. Fortisa, F. von Erlacha, R. Adama, L. F. Cassasa i dr. S njima je u ove krajeve prodirao duh francuskih enciklopedista i ideje francuske revolucije. Novonastalo Napoleonovo carstvo zauvijek }e 1797. godine izbrisati vladavinu Mleta~ke Republike u Dalmaciji i uve- sti je s novim stolje}em u politi~ke, dru{tvene i kulturne mijene i integracije. Kako u tim vremenima ìve i djeluju Bajamontijevi? Iako mati~ne knjige s po~etka 18. stolje}a biljeè rodona~elnika obitelji Julija Bajamontija (1680.?-1716.), ìvot i djelovanje mnogih ~lanova obitelji, koja se ugasila s posljednjim mu{kim potomkom Antoniom Bajamontijem 1891. godine., ostali su do danas puni nepoz- nanica. No, znamo kako se Julijev sin, Ivan Dominik (Gian Domenico) Bajamonti (1711.-1782.), nakon doktorata obaju prava ste~ena u Padovi 1734., vra}a u Split i èni Elenom Capogrosso Kavanjin (1722.-1798.), unukom knjièvnika Jerolima Kavanjina. Njihov najstariji sin, i zasigurno najpoznatiji, jest polihistor Julije Ba- jamonti (1744.-1800.), ali su i njegova bra}a Nikola (Nicolo) (1745.-1816.), Jero- lim (Gerolimo) (1749.-1818.) i Karlo (Carlo) (1762.-1824.) bili zaslu`ni i veoma cijenjeni sudionici javnog i gospodarskog ìvota u Splitu. Nikola Bajamonti bio je ~lan splitske Gospodarske akademije, vije}nik splitske op}ine u doba francuske uprave, a nakon 1814. ~lan austrijske uprave. Jerolim Bajamonti se nakon zavr{enog studija prava na mleta~kom Sve- u~ili{tu u Padovi vratio u Split gdje je imenovan predsjednikom Suda prve molbe, te predsjednikom Prizivnog suda u Dubrovniku. Bio je i predsjednik splitskoga Gospodarskog dru{tva (Pubblica Società Economica di Spalato). Objavio je nekoliko djela iz teorijsko-literarnog, agrarno-politi~kog podru~ja i prava te predavao pravne znanosti. Karlo Bajamonti bio je kanonik crkve u Ninu. Antonio Bajamonti (1822.-1891.), sin Josipa i unuk Jerolima Bajamontija, bio je |ak splitskog sjemeni{ta kao i mnogi iz ove obitelji. U Padovi je 1841. upisao studij medicine, ali u ìvotu se posvetio politici i komunalnim problemima rodnoga grada. Godine 1860.-1861. i 1862.-1882. bio je na~elnik splitske op}ine. U obiteljskoj ku}i Ivana Dominika Bajamontija, na splitskoj obali, u jugoisto~nom dijelu Dioklecijanove pala~e (dana{nja Severova ulica), nalazila se knji`nica. Formirala se marom najmanje dviju generacija, gotovo punih stotinu

62 M. KOVAÎ]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU godina. Kao {to je ve} spomenuto, knji`nica je stradala u poàru izazvanom uda- rom groma 13. kolovoza 1787.8 [to je, osim osobnih sklonosti, obitelj Bajamonti moglo potaknuti da u onda- {njim sloènim politi~kim, dru{tvenim i kulturnim prilikama stvara knji`nicu? Zasi- gurno intelektualna sredina Splita koja je jo{ od doba splitskoga humanisti~kog kruga njegovala ljubav prema knjizi. ^lanovi obitelji Bajamonti u Splitu osamnaestoga stolje}a mogli su imati uvid i u knji`ni fond mnogih privatnih, samostanskih i prvih javnih knji`nica. Spomenut }emo tek neke od njih ~iji je fond sa~uvan do na{ih dana. Knji`nica obitelji Elene Capogrosso Kavanjin, supruge Ivana Dominika Baja- montija, bila je ~uvena po vrijednosti i veli~ini.9 Trogiranin Ivan Luka Garanjin (1722.-1783.), nadbiskup i bibliofil, bio je prijatelj bra}e Bajamonti. Kao |aci splitskoga sjemeni{ta mogli su koristiti knji`nicu sjemeni{ta i Pa{tri}evu knji`nicu (Bi- blioteca Pastritia), sve~ano otvorenu jo{ 1706. godine, zaslugom Spli}anina Ivana Pa{tri}a (1636.-1708.) i nadbiskupa Stjepana Cosmija (1629.-1707.). To je bila prva javna knji`nica namijenjena crkvenim i svjetovnim osobama Splita i Dalmacije. U takvom okruènju sklonom knjizi kao {iritelju napretka ni Bajamontijevi nisu bili izuzetak. Pri tome nisu gradili samo svoju knji`nicu, ve} su poticali i osnivanje knji`nica za {ire krugove. Tako su u splitskom Gospodarskom dru{tvu, osnovanom 1767. godine u duhu europskoga fiziokratskog pokreta, bra}a Julije, Jerolim i Niko- la Bajamonti podràli Ivana Mollera (1734.-1783.) u osnivanju knji`nice Dru{tva. Moller je, u jednoj sobi ku}e na jugoisto~nim padinama Marjana, “sabrao lijepu zbirku knjiga za stjecanje teoretskog i prakti~nog znanja dru{tvenih ~lanova.”10 Naàlost, i ta je knji`nica stradala u poàru. Knji`nicu i ~itaonicu imao je i Il Casino dei Nobili, osnovan 1817., kao rezultat dugogodi{njeg zalaganja Julija Bajamonti- ja.11 Godine 1861. Antonio Bajamonti, ostaju}i vjeran bibliofilskoj tradiciji obitelji, osniva talijansko kulturno dru{tvo Gabinetto di lettura, s ciljem podizanja razine kulture ~itanja knjiga, ~asopisa i novina. Dru{tvo je bilo smje{teno u prizemlju i na prvom katu zgrade Teatro Bajamonti na splitskim Prokurativama.12 Imalo je ~itaonicu s knji`nicom kao posebnim odjelom, s velikim brojem rijetkih knjiga (3.500) i rukopisa. Prvi knji`ni~ar, do 1863., bio je Ante Kuzmani} Dikli~i} (1807.-1879.).

8 Iz pisama Julija Bajamontija, koji je od 1786.-1790. godine boravio u Hvaru kao lije~nik, dade se zaklju~iti da su bra}a ìvjela zajedno. Pi{u}i o posljedicama poàra, kao nesretne okolnosti, navodi da su se brat Momolo (Jerolim!) i supruga (Chiara Bajamonti ro|. Tartaglia) oporavljali od bolesti, da je Nikola bio odsutan, a da dvadesetpetogodi{nji Karlo nije uspio spasiti imovinu. Iz tih se pisama ne moè zaklju~iti da je knji`nica izgorjela u cijelosti. Vidjeti: Arhiv Julija Bajamontija. AMS, poz. XII/A, str. 20. Vidjeti: Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 206, 207. 9 Po~etkom 18. stolje}a Nikola Capogrosso (1682.-1725.) oènio se Sabom, k}erkom Jerolima Kavanjina, pisca epske poeme Bogatstvo i ubo{tvo. Kako Jerolim Kavanjin nije imao mu{kih nasljednika, imanje i dvorac s knji`nicom u Sutivanu pripali su Nikoli ~iji su se nasljednici potpisivali prezimenom Capogrosso Cavagnini. 10 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 184. 11 Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu : dio I. Zagreb : Dru{tvo bibliotekara Hrvatske, 1971. Str. 177. Vidjeti i: Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 115. 12 [kunca, Mirjana. Glazbeni ìvot Splita u doba narodnog preporoda i u prijelaznim desetlje}ima (1860 –1882 –1918). Split : Knjièvni krug, 1991. Str. 220.

63 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

3 Izgradnja fonda knji`nice Bajamontijevih Kulturu ~itanja, ste~enu jo{ u obiteljskom domu, Bajamontijevi su razvijali za vrijeme studija, njegovali kroz struku i oboga}ivali kroz {iroko polje interesa. Fond njihove knji`nice izgra|ivao se naslje|ivanjem, osobnom kupnjom ili preko nakladnika i predbilje`bi. O novim su se knjigama informirali iz onodobnih znanstvenih ~asopisa s brojnim ocjenama novih tiskovina te iz pisama u~enih doma}ih i europskih prijatelja, kao {to su A. Fortis, A. Querini, P. E. Canal, L. de la Landeau, M. Denis, M. Carnea-Stefaneo i mnogi drugi. Naj~e{}e su ih nabavljali iz padovanskih i venecijanskih tiskara. Razloge intenzivne upu}enosti bra}e Bajamonti na talijanske nakladnike ponajprije treba traìti u ~injenici da do 1783. godine u Dalmaciji, usprkos mnogim nastojanjima, nije bila razvijena niti tiskarska ni knjiàrska djelatnost. Iako je u susjednoj Banskoj Hrvatskoj u 18. stolje}u tiskarstvo bilo razvijeno kroz djelovanje Hrvatske zemaljske tiskare i njenih inclyti regni Croatiae typographus te kaptolske tiskare, veze s Dalmacijom pod mleta~kom vla{}u bile su slabe.13 U Padovi su od davnine brojni studenti iz Dalmacije, Istre, ali i unutra{njosti Hrvatske studirali pravne znanosti, to~nije civilno ili crkveno pravo, te medicin- sku znanost. Tako su u tom gradu i Bajamontijevi stekli svoja zvanja, Ivan Domi- nik i Jerolim pravnika, a Julije lije~nika. Na padovanskom sveu~ili{tu upoznali su se s mnogim izdanjima, a kasnije nabavljali nova djela padovanskih profesora i drugih autora tiskana u Padovi. Tako se me|u knjigama Bajamontijevih sa~uvanim u SKS-u nalazi pet djela tiskanih u Padovi. Susjedna Venecija je i u 18. stolje}u ostala mjesto u kojem su mnogi na{i znanstvenici i knjièvnici objavljivali svoja djela. Bra}a Bajamonti su nakon zavr{enih studija, po povratku u domovinu, odràvali kontakte s venecijanskim tiskarima. Pratili su njihovu tiskarsku produkciju, pretpla}ivali se na mnoga izdanja te kod njih objavljivali svoja djela. Me|u sa~uvanim knjigama Bajamontijevih nalazimo ~ak 19 naslova tiskanih u Veneciji. Veza Julija Bajamontija s venecijanskim nakladnikom, tiskarom i knjiàrom Giacomom Stortiem dobro je poznata. Julije je Stortiu slao za tisak svoje rukopise, ali i od njega naru~ivao mnoga europska izdanja, npr., frankfurtsko izdanje Ovidijevih Ars amandi, u prijevodu Gaeta- na Vernicea,14 te novine, ~asopise i muzikalije.15 Novine i ~asopisi bili su vaàn element u formiranju obiteljske knji`nice Ba- jamontijevih, osobito znanstveni ~asopisi koji su bra}i Bajamonti sluìli kao izvor podataka o novim knjigama i putokaz za nabavu. Na mnoge ~asopise, poput Gior- nale enciclopedico di Vicenza i Giornale di Pisa, bili su i pretpla}eni.16 Umle-

13 Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata : studija o izdavanju i {irenju hrvatske knjige. Zagreb : Knjiàra St. Kugli, 1922. Str. 19. 14 Radi se vjerojatno o Ovidijevom djelu De arte amandi tradotto in ottava rima toscana da … Gaetano Vernice … In Francfort, [17..]. Vidjeti: Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 21. 15 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 225. 16 Dadi}, @arko. Prilog poznavanju prirodoznanstvenog rada Julija Bajamontija. // Splitski polihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 148.

64 M. KOVAÎ]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU ta~kim znanstvenim ~asopisima 18. stolje}a koji su objavljivali stru~ne radove iz podru~ja gospodarstva, poljodjelstva, sto~arstva i ribarstva, poput Giornale d’ Ita- lia i Nuovo giornale d’ Italia, tijekom 1790.-1792. godine pisao je i splitski fiziok- rat Jerolim Bajamonti. Na osnovi podataka koji govore o zalaganju ~lanova obitelji Bajamonti za osnivanje tiskara u dalmatinskim gradovima, moè se pretpostaviti kako su u njihovoj knji`nici bila zastupljena i djela tiskana u hrvatskim tiskarama. Svijest o potrebi djelovanja tiskara u zavi~aju osobito je bila prisutna u Julija Bajamontija koji o tome pi{e svojim prijateljima u Dubrovnik, Zadar i [ibenik. Kada je 1783. godine u Dubrovniku, uz pomo} dubrova~kog senata, Carlo Antonio Occhi osnovao tiskaru, koju }e nakon njegove smrti 1787. naslijediti Antonio Tre- visan,17 podr{ka obitelji Bajamonti nije izostala. U Dubrovniku su ~lanovi obitelji Bajamonti imali ~vrste poslovne i prijateljske veze. Tu je Julije Bajamonti imao {iroki krug prijatelja, a njegov brat Jerolim bio je predsjednik Prizivnog suda. Godi- ne 1783. u slavu postignu}a prve tiskare u Dubrovniku i Dalmaciji, Julije je napisao tekst La prima Stamperia in Dalmazia.18 Poku{avaju}i u Dubrovniku tiskati neka svoja, kao i djela svojih predaka, prijatelju Mihu Sorko~evi}u (Sorgu) (1739.-1796.) {alje rukopis, posve}en Ru|eru Bo{kovi}u, koji }e 1789. biti tiskan kao Elegio del Padre Ruggero Giuseppe Boscovich.19 Godine 1784. Jerolim Capogrosso {alje ne}aku Ju- liju rukopis djeda Jerolima Kavanjina Povijest Van|elska od {tete bogatstva a koristi ubo{tva … s namjerom da ga tiska u Dubrovniku. Julije rukopis predaje 1790. godine na ocjenu Mihu Sorko~evi}u.20 Propagiraju}i djelatnost dubrova~ke tiskare ne samo u Splitu, ve} i u Trogiru, [ibeniku te Zadru, Julije traì predbrojnike za mnoga njena izdanja. Tako se 1789. raspituje kod prijatelja Mihe Sorko~evi}a o latinskom prijevodu Davidovih psalama dubrova~kog pjesnika i prevoditelja \ure Feri}a Gvozdenice (1739.-1820.) kako bi razaslao proglas po Dalmaciji i prikupio {to vi{e pretplatnika. Feri}evo djelo tiskano je 1791. godine u Dubrovniku kod Andreje Trevisana pod naslovom Paraphrasis psalmorum poetica … cui accedit altera in utriusque Testamenti Cantica cum annotationibus, a posve}eno je zagreba~kom biskupu i meceni Maksimilijanu Vrhovcu (1752.-1827.).21 Godine 1792. Julije Bajamonti zanimao se za tiskanje hrvatske propovijedi Bernarda Zuzzeria (1683.-1762.) za koju je ve} bio sakupio nekoliko predbrojnika. Zuzzerievo djelo ti-

17 Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985. Str. 343. 18 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 119. 19 Isto, str. 167. 20 Isto, str. 129. Rukopis }e biti tiskan tek 1861. godine u Zagrebu. 21 Isto djelo tiskano je nekoliko godina kasnije, 1796., u Banskoj Hrvatskoj, to~nije u zagreba~koj biskupskoj tiskari Antuna Novosela, {ogora biskupa Maksimilijana Vrhovca, kojem je djelo i bilo posve}eno. Tiskara se nalazila 1794.-1824. godine u Vla{koj ulici, a kupio ju je Vrhovac. Do sada nije dokumentirana veza Julija Bajamontija s tiskarima i knji`arima u Banskoj Hrvatskoj. Vidjeti: Klai}, Vjekoslav. Nav. dj., str. 23.

65 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) skano je godinu dana kasnije, kod Andree Trevisana, pod naslovom Besjede duhovne ... recene prid skupsctinom dobre smaerti u zaerkvi S. Ignazia u Dubrovniku.22 Julije Bajamonti pokazivao je razumijevanje i za razvoj tiskarstva u ostalim gradovima Dalmacije. Tako mu se prijatelj, nadbiskup Grgur Stratiko, àli 1783. godine kako je godinama uzalud nastojao osnovati tiskaru u Zadru koja bi unaprijedila knjièvnost te hvali zasluge Dubrov~ana za podignu}e tiskare.23 Ne{to vi{e od jednog desetlje}a, nakon ovih Stratikovih tu`bi, Bajamontijevi su mogli pratiti kako pred sam kraj mleta~ke vladavine u Dalmaciji, 1797., po~inje djelovati prva tiskara u Zadru. Otvorio ju je Domenico Fracasso (druga pol. 18. st. – 19. st.). U po~etku je tiskao vladine proglase i naredbe, a od 1799. i knjige pravnog, upravnog, medicinskog, knjièv- nog te vjerskog sadràja, na hrvatskom i talijanskom jeziku. Kako je zarada bila slaba, a podr{ka austrijskih vlasti izostala, Fracasso je tiskaru 1803. prodao Antoniju Luigiju Battari, ~ime otpo~inje renesansa zadarskog tiskarstva.24 Iz [ibenika, 1784. godine, patricij Franjo Dragani} Vran~i}25 (1711.-?), padovanski student i doktor obaju prava, pi{e Juliju Bajamontiju o pozivu Carla Antonija Occhija na pretplatu za ilirske pjesme, ali se àli kako mu “~itanje ilirskih djela zadaje mnogo muke”. Moli Bajamonti- ja da se zauzme kod Occhija za tiskanje nekih va`nih isprava koje posjeduje a “koje sluè na ~ast njegovu narodu, te sazna … koliko traì za tiskanje po arku na dobru papiru, a da sam dobije 50 istisaka”,26 jer po~eci tiskarske djelatnosti u [ibeniku javit }e se tek jedno stolje}e kasnije, 1870. godine. Iako nemamo izravnih dokaza kako su Bajamontijevi poticali osnivanje tiskare u Splitu, jedan takav poku{aj zabiljeèn je 1786. godine, u vrijeme kada je Julije Ba- jamonti slu`bovao na Hvaru kao lije~nik. Te godine se u slu`benim knjigama dubrova~kog notarijata spominje poku{aj Carla Antonija Occhija da u Splitu osnuje tiskaru, vjerojatno èle}i popraviti financijsko poslovanje dubrova~ke tiskare. Occhi je te godine angaìrao svoga zastupnika, sunarodnjaka Gaetana Pierinija, s ciljem da na podru~ju od Splita, Trogira, [ibenika i Zadra do Rijeke, Bakra i Senja uspostavi knjiàrsku mreù koja bi skupljala preplate i prodavala knjige. Namjeravao je traìti i autore koji bi bili voljni tiskati svoje radove u Occhijevoj tiskari. U Splitu je Gaeta- no Pierini posjetio Nikolu Grisogona (1742.-1824.), u~enog advokata i istaknutog ~lana splitskoga Gospodarskog dru{tva, te nadbiskupa Lelija Cipika (1721.-1807.), poku{avaju}i s njima dogovoriti otvaranje tiskare, ali bez uspjeha.27 Tek 1808. go-

22 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 222. 23 Isto, str. 248. 24 Hrvatski biografski leksikon : sv. 4 : E-Gm. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1998. Str. 347, 348. 25 Frane Dragani} oènio je 1737. godine k}er Antuna Vran~i}a. Prema prethodnom ugovoru on i njegovi nasljednici pi{u se Dragani} Vran~i}. ^lanovi obitelji Dragani} Vran~i} prijateljevali su s Albertom Fortisom koji je Frani Dragani}u Vran~i}u posvetio izdanje putopisa Antuna Vran~i}a iz 1553. godine Iter Buda Hadrianopolim, objavljeno u djelu Viaggio in Dalmazia, Venezia, 1774. 26 Arhiv Julija Bajamontija. AMS, poz. XII/B-45. Vidjeti: Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 230. 27 Mulja~i}, @arko. Poku{aj osnivanja tiskare u Splitu 1786. godine. // Slobodna Dalmacija 16, 4065(15. oùjka 1958), 3.

66 M. KOVAÎ]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU dine, u vrijeme francuske uprave, zadarski tiskar Giovanni Demarchi (1781.-1838.) skuplja nov~ane priloge Spli}ana i osniva prvu splitsku tiskaru 1812. godine.28 Poku{aj rekonstrukcije na~ina nabave knji`ne gra|e Bajamontijevih, namet- nuo je pitanja o omjeru kupljenih, darovanih, naslije|enih ili posu|enih knjiga. Iako taj podatak nije mogu}e to~no utvrditi, izvjesno je kako u sa~uvanom fondu imamo najvi{e djela tiskanih pedesetih godina 18. stolje}a, ~ak sedam. Ujedno je ta gra|a i najraznovrsnije tiskarske provenijencije, od Italije, [vicarske do Nje- ma~ke. Prema saznanjima mnogih povjesni~ara, obitelj Bajamonti ekonomski je oslabila krajem 18. stolje}a, {to se odrazilo i u smanjenoj kupnji knjiga. Tako, primjerice, Ivan Mil~eti}, biograf Julija Bajamontija, pregledavaju}i njegovu bogatu rukopisnu ostav{tinu, zamje}uje kako Julije {tedi papir pi{u}i na ~istoj strani primljenih pisama, a njegove brojne bilje{ke iz knjiga komentira: “Neizre~na marljivost! îni se, da u Bajamonta ne bje{e dosta novaca, kada ovoliko prepisiva{e iz {tampanih knjiga!”29 I Julije Bajamonti, pak, 1787. godine pi{e kako “na{a obitelj ne obiluje cekinima kao negda”.30 [tovi{e, 1796. godine Julije Bajamonti molio je venecijanskog knjiàra Giacoma Stortija da mu po{alje na ogled nova djela tiskana na talijanskom, latinskom, francuskom i njema~kom jeziku, koja bi brzo vratio, a s namjerom da napi{e o njima prikaz u nekom od talijanskih znanstvenih ~asopisa.31 Tako je mo`da kod Bajamontijevih omjer ste~enih informacija bio nesraz- mjeran broju kupljenih knjiga.

4 Ekslibrisi Iako nije izvjesno da su sve knjige iz knji`nice Bajamontijevih nu`no imale oznaku pripadnosti, za njihovu identifikaciju u zbirci Rara Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu poslu`ili smo se rukopisnim ekslibrisima ~lanova obitelji Bajamonti. Nala- ze se gotovo uvijek pri vrhu pole|ine prednje korice ili predlista, a rijetko i na naslovnici, a javljaju se u razli~itim oblicima: – Gio.Domenico Bajamonti, Giovandom.co Bajamonti, Ex libris Io. Domi- nici Bajamonti (tj. Gian Domenico Bajamonti), – Giro. Bajamonti, Girol.o Bajamonti, Gir.o Bajamonti, Girolamo Baja- monti Spalati, Hyeronimi Bajamonti, Hieronymi Bajamonti (tj. Girolamo Bajamonti), – Bajamonti i – Dai Libri dei fratelli Bajamonti.32

28 Baras, Frano. Dva dokumenta o prvoj splitskoj tiskari. // Kulturna ba{tina 5, 7/8(1978), 84. 29 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 196, 197. 30 Arhiv Julija Bajamontija. AMS, poz. XII/A, str. 21. 31 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 226. 32 Zapis Dai Libri dei fratelli Bajamonti nalazi se na knjizi M. A. Pellegrinia u fondu knji`nice Arheolo{kog muzeja u Splitu. Vidjeti: Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 72.

67 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Ime Ivana Dominika Bajamontija susre}emo u tri rukopisna ekslibrisa talijanskog i latinskog oblika imena Gian Domenico. O knjigama koje su pripadale osobno njegovu najstarijem sinu Juliju Baja- montiju do sada u fondu SKS-a nemamo podataka, a o knjigama i ~asopisima koje je mogao posjedovati, jo{ vi{e o onima koje je posu|ivao, ~itao i iz kojih je bi- ljeìo podatke za svoj rad, nalazimo u njegovoj pisanoj ostav{tini.33 Najvi{e podataka o tome nalazimo u bibliografijama koje je ostavio u rukopisu, u dvije bilje- `nice s 2.500 bibliografskih jedinica naslova ~asopisa i knjiga, s podru~ja politike, starina, povijesti, filozofije, ratarstva, ribarstva, trgovine, medicine, veterinarstva, prirodnih znanosti, glazbe, umjetnosti, i pjesni{tva. Pri tome biljeì i podatak gdje se te jedinice nalaze (knji`nica obitelji Capogrosso, Balio u Zadru; Samostan Male bra}e na Hvaru), odnosno izvor odakle je podatak preuzeo (Giornale enciclopedico d’ Italia).34 Me|u knjigama Bajamontijevih u fondu SKS-a, ~ak njih devetnaest pripada Jerolimu Bajamontiju. Talijanski oblik njegova imena Girolamo naveden je na knjigama u vi{e varijantnih oblika: Giro. Bajamonti, Girol.o Bajamonti, Gir.o Ba- jamonti, Girolamo Bajamonti Spalati, te u latinskom obliku kao Hyeronimi Baja- monti, Hieronymi Bajamonti. Od primjeraka s ekslibrisom Hieronymi Bajamonti, ~ak sedam ih sadrì i rukopisni ekslibris prija{njeg vlasnika, splitskog kanonika Mate Bogeti}a (1676.-1763.): Mattheii Boghetij Can.ci Sac. Theol.35 Kada su i kako ova djela, uglavnom crkvene i crkveno-pravne tematike, pre{la u vlasni{tvo Jerolima Bajamontija za sada ne znamo.36 Izme|u njih, posebno isti~emo djelo Giacoma Menochie De arbitrariis iudicum quaestionibus et causis, centuriae sex na kojem se, uz imena Mate Bogeti}a i Jerolima Bajamontija, biljeì i ime tre}ega vlasnika – Pietra Botturija.37 Ekslibris Bajamonti, koji se nalazi na ~ak deset knjiga, ne moèmo pripisati ni jednom ~lanu obitelji ponaosob.

33 Rukopisna ostav{tina Julija Bajamontija pohranjena je ve}im dijelom u Arheolo{kom muzeju u Splitu, ali i u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici, Arhivu Garagnin-Fanfogna u Trogiru, Muzeju grada Splita te u Znanstvenoj knji`nici Zadar. 34 Posebna je vrijednost te bibliografije {to nadopunjuje ili biljeì podatke kojih nema kod Giu- seppea Valentinellija, Ivana Kukuljevi}a Sakcinskog i [ime Ljubi}a. Julije Bajamonti pripremao je i enciklopedijski, glazbeni i kemijski rje~nik. Vidjeti: Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 124-126. 35 Bogeti} je u Loretu, u Collegiumu Illyricumu, od 1693.-1699. u~io humaniora, filozofiju i teologiju, a u Rimu poloìo doktorat iz filozofije i teologije. U Padovi je doktorirao gra|ansko i crkveno pravo. Od 1710. godine do smrti obna{ao je kanoni~ku slu`bu u splitskom kaptolu, a u samom gradu razne crkvene, upravne i sudske slu`be. Sahranjen je u splitskoj katedrali. Vidjeti: Osto- ji}, Ivan. Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb : Kr{}anska sada{njost, 1975. Str. 230. 36 Op{irnije o tim djelima u poglavlju Uvid u sadràj Knji`nice Bajamonti. 37 Talijan Pietro Bottura (1779.-1861.), po zavr{etku teolo{kih studija u biskupskom lice- ju-konviktu u Veroni dolazi u Split gdje od 1808. godine na biskupskom sjemeni{tu predaje mate- matiku i pravo. Od 1821. godine do smrti ìvio je i djelovao u Zadru kao profesor i upravitelj liceja, kanonik gradskog kaptola te upravitelj gimnazije u Zadru. Napisao je mnogobrojne rasprave o agrar- nom pitanju u Dalmaciji, poeziji, filozofskim pitanjima i problemima logike.

68 M. KOVA^I]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEU^ILI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU

Ekslibrise Bajamonti i Girolamo Bajamonti pronalazimo i u fondu knji`nice i ~itaonice u Gabinetto di lettura. Radi se o 5 djela u 16 svezaka. Sadràj tih djela bio je primjeren namjeni Gabinetta. To su jedan rje~nik ~uvenog Calepina, zbir djela Cicerona i Della Case, te oba djela doma}eg autora Nikole Bussotija. Stav- ljaju}i u drugi plan dobro poznati politi~ki ìvot Antonija Bajamontija, osniva~a dru{tva Gabinetto di lettura, poku{at }emo navesti okvir za pra}enje sudbine knji`nice obitelji iz koje je ponikao. Me|u donatorima Gabinetta posebno se isti~e kanonik Petar Manger (1798.-1877.) koji je 1862. poklonio sa svojom knji`nicom i knjige naslije|ene od Franje Carrare, arheologa i u~itelja Antonija Bajamontija.38 Ostaje dvojba je li Franjo Carrara mo`da do{ao u posjed ne samo rukopisa ve} i tiskanih knjiga Bajamontijevih, koje su onda preko Petra Mangera do{le do Gabinetta ili su one dar samoga utemeljitelja Antonija Bajamontija. Kako god bilo, danas moèmo dokumentirano tvrditi da je pet naslova knjiga iz knji`nice Bajamontijevih pre{lo u vlasni{tvo Gabinetta di lettura, a potom i Grad- ske biblioteke, danas Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu, koja je nakon Drugoga svjetskog rata naslijedila njegov fond.

5 Uvid u sadràj knji`nice Bajamontijevih Sa~uvani dio knji`nice obitelji Bajamonti govori o pojedina~nim interesima njenih ~lanova, ali i osnovnim, univerzalnim znanjima toga vremena. Obrazovanje je, gotovo sve do francuske revolucije, uklju~ivalo septem artes liberales.39 U Cosmijevom splitskom sjemeni{tu, koje je poha|ala ve}ina ~lanova obitelji Bajamonti, djelovale su ~etiri ’{kole’: gramati~ka, humanisti~ko-reto- ri~ka, filozofska i teolo{ka. Tijekom 18. stolje}a uìvale su glas najboljih {kola u hrvatskim krajevima pod mleta~kom vla{}u, otvorene klericima i svjetovnim |acima40 pa bismo mogli potvrditi da u osnovi ove knjige imaju upravo takav profil. Sadrè djela iz gramatike, klasi~ne i talijanske knjièvnosti, prirodnih znanosti i filozofije, teologije, gra|anskog i crkvenog prava. U daljnjem tekstu izloìt }emo ih tim redom.

5.1 Gramatika U ’gramati~koj {koli’ splitskog sjemeni{ta nastojalo se na dobrom svladavanju latinskog jezika kojim se tada govorilo i u {koli. U~ili su gramati~ka pravila i prevo- dili crkvene i svjetovne latinske pisce, najprije lak{im, a onda te`im stilom.41

38 Morovi}, Hrvoje. Nav. dj., str. 188. 39 Pederin, Ivan. Intelektualna suvremenost u liku Julija Bajamontija. // Splitski polihistor Juli- je Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 82. 40 Kova~i}, Slavko. Filozofski studij – licej u splitskom sjemeni{tu od 1817. do 1856. godine. // 290 godina klasi~ne gimnazije u Splitu : 1700-1990. Split : Knjièvni krug, 1990. Str. 111. 41 Vidovi}, Mile. Klasi~na gimnazija u splitskom sjemeni{tu 1700-1817. // 290 godina klasi~ne gimnazije u Splitu : 1700-1990. Split : Knjièvni krug, 1990. Str. 74.

69 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Od gramati~kih priru~nika u knji`nici Bajamontijevih na{ao se rje~nik Am- brogia Calepina (1435.-1511.), talijanskog leksikografa i autora rje~nika latinskog jezika, objavljenog prvi put 1502. godine pod nazivom Dictionarium. Ovaj je rje~nik tijekom cinquecenta do`ivio mnoga pro{irenja i preradbe na osnovi ~ega je Egidio Forcellini (1688.-1768.) sastavio Totius latinitatis lexicon, tiskan 1772. godine. Na{ primjerak tiskan je u Padovi kod Giovannija Manfrea 1758. pod naslovom Septem linguarum Calepinus. Prvi dio, od slova A do Ly, i drugi, od M do Zy, uvezani su u jedan svezak. U predgovoru ovog, osmog izdanja, Jacopo Fac- ciolati (1682.-1769.) spominje kao jedno od zna~ajnijih izdanja Calepinovog rje~nika ono koje je uredio Paolo Manuzio. Vjerojatno se radi o izdanju iz 1542./1543. godine. Primjerak je pripadao Jerolimu Bajamontiju, a kasnije Gabi- nettu di lettura. Jerolim Bajamonti, dakle, posjedovao je rje~nik autora ~ije je ime postalo sinonimom za Septem linguarum calepinus, hoc est, lexicon latinum. Iz pisanih izvora saznajemo da je Julije Bajamonti posjedovao vrlo stara izdanja jedne latinske i jedne gr~ke gramatike, uvezana zajedno, koja je smatrao vlasni{tvom Marka Maruli}a.42 Taj je primjerak stradao u po`aru obiteljske ku}e.

5.2 Knji`evnost – klasi~na Jedna od dvije cinquecentine venecijansko je izdanje Eneje de Alarisa, objavljeno pod tiskarskim motom Virtus Dei donum 1573. To su I commentari Gaja Ju- lija Cezara (100.-44. pr.n.e), koji sadr`e opis galske ekspedicije u sedam knjiga i gra|anskog rata u tri knjige. Ovaj Corpus Caesarianum (Comentarii de bello civili, Bellum Alexandrinum, Bellum Africanum, Bellum Hispaniense) rimski politi~ar Aulus Hirtius (1. st. pr.n.e) dopunio je osmom knjigom Commentarii de bello Gallico, a neki mu pripisuju i Bellum Alexandrinum. Bellum Hispaniense, djelo nepoznatog autora, izvje{taj je o Cezarovu pohodu na Hispaniju. Kao prijevod s latinskog na lingua toscana, to je zasigurno najve}e djelo talijanskog prevoditelja i pjesnika Francesca Baldellia (15—.-1587?). Prvo izdanje Baldellijeva prijevoda tiskano je u Veneciji 1554. godine kod Gabriela Giolita de Ferrarija43 i posve}eno je kardinalu Ippolitu d’ Este.44 Tiskano je jo{ 1557., 1570., 1571., 1572. i 1573. godine. Na{e je izdanje opremljeno s pet drvoreza (Ponte di Cesare per passar il Rheno, Varico città hoggi Viaron, Alessia, hoggi Lussev in Borgogna, Ussellodu- no, hoggi Cadenac, Massiglia, hoggi Marsiglia), zemljopisnom kartom Francu- ske i [panjolske te bogatim iluminacijama uza svako poglavlje. Ovaj uzor kla-

42 Bajamonti, Julije. Nav. dj., str. 139. 43 Poznata tiskarska i knji`arska obitelj Giolito de Ferrari djelovala je u Veneciji i jo{ nekim talijanskim gradovima od 1483. do 1606. godine. Objavljivali su kvalitetna izdanja talijanskih pisaca, suvremenih i starijih, izdavali poznatu seriju Collana degli istorici greci e latini – povijesna djela rimskih i gr~kih klasika u talijanskom prijevodu, ali i novijih talijanskih povjesni~ara. Vidjeti: Stip~evi}, Aleksandar. Nav. dj., str. 325. 44 Dizionario biografico degli Italiani : sv. 2. Roma : Istituto della enciclopedia italiana, 1960. Str. 452.

70 M. KOVAÎ]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU si~nog latiniteta, uz Baldellijev prijevod, oboga}en je vrijednim kazalima osoba, pojmova i gradova. Od sa~uvanih djela klasi~ne knjièvnosti u posjedu Bajamontijevih moramo spomenuti i izdanje djela Marka Tulija Cicerona (106.-43. pr.n.e.), rimskog politi~ara, pisca i govornika. Pod naslovom Opera, tiskano je u Padovi, kod Giovanni- ja Manfrea 1753. u devet svezaka. Ovo opse`no djelo preveo je s latinskog na francuski jezik i popratio komentarima in usum serenissimi Delphini francuski sve}enik Pierre-Joseph Thoulier d’Olivet (1682.-1768.), gramati~ar i prevodilac mnogih Ciceronovih djela. Talijansko izdanje, uz d’Olivetove, sadrì i komentare Jacopa Facciolatija (1682.-1769.), filologa i leksikografa, profesora teologije na sveu~ili{tu u Padovi, te profesora i suradnika ve} spominjanog Egidija Forcellini- ja. Svi svesci na predlistu imaju rukopisni ekslibris Bajamonti,auSKSsudospje- li s fondom dru{tva Gabinetto di lettura. Nedostaje tre}i svezak.

5.3 Knjièvnost – talijanska Kako je {kolski program splitske sjemeni{ne gimnazije u 18. stolje}u predvi|ao i poznavanje svjetovne knjièvnosti koja dobiva sve ve}e zna~enje, Juraj Tomi~i} izdaje 1744. knjiìcu s uputama za |ake o sastavku pjesama u raznim pjesni~kim oblicima od soneta i madrigala do kancone.45 Od autora talijanske knjièv- nosti cinquecenta, Bajamontijevi su posjedovali Opere Giovannija della Case (1503.-1556.) koji je prijateljevao s dubrova~kim biskupom Lodovicom Beccadelli- jem (1502.-1572.), s kojim je dijelio ljubav prema latinskim klasicima i crkvenoj karijeri. Bio je popularan i rado ~itan u Splitu i dva stolje}a nakon smrti. Bajamonti- jevi su posjedovali drugo, pro{ireno i prera|eno izdanje Della Casinih djela u tri sveska, tiskana u Veneciji kod Angela Pasinellija, 1752. Prvi dio sadrì Le Rime e Versi latini, drugi Le Lettere, a tre}i Le prose latine e toscane. Tre}i svezak sadrì jo{ i Due orazioni … per muovere i Veneziani a collegarsi col papa, col re di Fran- cia, e con gli Svizzeri contro l’ imperador Carlo V. sa zasebnom naslovnicom tiskanom u Lyonu kod Bartolomea Martina. Govori nose pe~at politi~ke argumentacije i odjeknuli su me|u suvremenicima. Ukupno djelo potvrda je Della Casinog osje}aja za jezik i izraz.46 Prvi svezak sadrì portret Della Case, u tehnici bakroreza, koji potpisuje Antonio Luciani.47 Od talijanskog knjièvnika i znanstvenika Francesca Sa- verija Quadrija (1695.-1756.) posjedujemo djelo Della poesia italiana … ne’ quali prima si tratta appieno del verso …48 koje je objavio pod pseudonimom Giuseppe Maria Andrucci. Primjerak u SKS-u tiskan je u Veneciji kod Cristofora Zane 1734.

45 Vidovi}, Mile. Nav. dj., str. 74. 46 Manacorda, Giuliano; Giuseppe Gangemi. Storia della letteratura italiana dal Cinquecento al Settecento. Roma : Tascabili Economici Newton, 1995. Str. 30. 47 Grafike Antonia Luciania tiskali su istaknuti tiskari iz Padove, npr., Giovanni Manfre i Ve- necije, npr., Girolamo Albrizzi i Andrea Poletti. 48 Ovo je djelo 1739.-1752. tiskano kao pro{ireno i prera|eno izdanje pod naslovom Della storia e della ragione d’ ogni poesia u sedam svezaka.

71 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) godine, u dvije knjige. Djelo obra|uje pojmove poput madrigala, ditiramba, epigra- ma, epitafa, moteta, na~ina rimovanja ~etveraca i tercina s primjerima od Homera do Francesca Petrarce. Na pole|ini prednje korice stoji zapis o herojsko-komi~nom epu Secchia rapita talijanskoga pjesnika Alessandra Tassonija (1565.-1635.) kao svjedo~anstvo da su Bajamontijevi poznavali i djela tog autora. Knjiga je prvotno pripadala Ivanu Dominiku Bajamontiju.

5.4 Prirodne znanosti U nadbiskupskom sjemeni{tu u Splitu, od njegova utemeljenja 1700. godine, postojao je filozofski te~aj u kojem su se izu~avale prirodne znanosti i filozofija. Pravilnik sjemeni{ta iz 1707. ka`e: “Dragocjenije spoznaje o naravi neba, elemenata i du{e predavati vi{e prema modernim nego po starim auktorima, jer su po- sljednjega stolje}a uspje{no otkrivene brojne prirodne istine.”49 Osim osobne sklonosti koju je Julije Bajamonti pokazivao za prirodne znanosti, me|u njegovom rukopisnom ostav{tinom u AMS-u, sa~uvana su skripta bra}e koja svjedo~e o visokoj razini nastave matematike u splitskome nadbiskupskom sjemeni{tu,50 a djela navedena u njima ukazuju na autore koje su izu~avali. Iz knji`nice Bajamontijevih u fondu SKS-a, nalaze se dva djela talijanskog znanstvenika Fortunata da Bresciae (1701.-1754.), franjevca iz reda Male bra}e, autora zna~ajnih znanstvenih radova iz podru~ja fizike i matematike i pionira u kori{tenju mikroskopa. Prvo djelo Elementa mathematica Bajamontijevi su posjedovali u drugom izdanju, tiskanom dvije godine nakon Fortunatove smrti, to~nije 1756. u Bresci, kod tiskara Giannmarie Rizzardia. Djelo je objavljeno u ~etiri sveska, od kojih su do nas do{li samo prvi i drugi svezak, uvezani u jednu knjigu. Tre}i svezak Geometriam solidorum continens i ~etvrti In quo sectionum conica- rum, solidorum ex earum revolutione genitorum, ac figurarum isoperimetrarum symptomata demonstrantur, praecipuaque elementaris geometriae problemata resolventur, SKS ne posjeduje. Drugo je sa~uvano djelo Fortunata da Brescie Phi- losophia sensuum mechanica …, tiskano iste godine kao i prethodno, 1756., u Ve- neciji, u tiskari Remondini. Od Physices generalis – De motu corporum gravium tam solidorum quam fluidorum posjedujemo tre}i svezak Physices generalis koji govori o nebu i zvijezdama te ~etvrti svezak Physices particularis … u kojem se razmatra De corporibus elementaribus. Izdanje je popra}eno tablicama i ilustracijama.51 Nizozemski fizi~ar Pieter van Musschenbroek (1692.-1761.), poznanik i {iritelj ideja Isaaca Newtona u Nizozemskoj, zastupljen je u knji`nici Bajamonti- jevih djelom Introductio ad philosophiam naturalem, prvi put objavljenim 1762. godine. Do nas je do{ao samo drugi svezak tiskan 1768. kao prvo talijansko izda-

49 Ostoji}, Ivan. Nadbiskupsko sjemeni{te u Splitu (1700-1970). Split : Nadbiskupsko sjemeni{te, 1971. Str. 140. 50 Dadi}, @arko. Nav. dj., str. 146. 51 U identifikaciji izdanja pomogli su podaci iz skupnog kataloga Istituto Centrale per il Cata- logo Unico. Dostupno na: http://opac.sbn.it

72 M. KOVA^I]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEU^ILI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU nje pluribus adnotationibus emendata aucta atque illustrata, tiskano u Padovi kod Giovannia Manfrea. Pripadao je Jerolimu Bajamontiju.

5.5 Filozofija Osamnaesto stolje}e, koje su mnogi nazivali siècle philosophique, zabiljeìlo je jak utjecaj filozofije u dru{tvenom ìvotu i politici. Obitelj Bajamonti dobro je poznavala ideje Diderota i francuskih enciklopedista. Kroz korespondenciju Julija Bajamontija sa~uvano je svjedo~anstvo o posudbi Voltaireovih djela od biskupa Stratika, a Rousseauovih od Mihe Sorko~evi}a. êsto je i Alberto Fortis, prista{a ideja francuske revolucije i frankofil, kao upravitelj knji`nice u Bologni, slao svojim prijateljima u Dalmaciju knjige koje su cenzurirale dràvne vlasti.52 Me|u kasnijim filozofskim djelima u knji`nici Bajamontijevih na{lo se djelo francuskog autora Jeana Peya (?-1797.) Il filosofo, tiskano u Veneciji kod Francesca Tosija, dvije godine nakon autorove smrti, 1799. Scipione Bonifacio preveo je djelo s francuskog na talijanski jezik te napisao predgovor o ìvotu i djelu Jeana Peya, u kojem donosi vrijedan popis njegovih djela, tiskanih i rukopisnih, kao i ideje koje dijeli s autorom kao {tovatelj J. J. Rousseaua.

5.6 Teologija Djela s teolo{kom tematikom u knji`nici Bajamontijevih druga su po zastup- ljenosti. Naslovi odraàvaju promjene u katoli~koj crkvi nastale jo{ od Tridentin- skog koncila (1545.-1563.). Tiskana su uglavnom u 18. stolje}u. Ugroèni autori- tet i dogme katoli~ke crkve, pod utjecajem raznih ideja i dru{tvenih pokreta prije i poslije francuske revolucije, rezultirao je odvajanjem crkve od dràve u ve}ini europskih zemalja. Mnogi traè od crkve promjene i anga`man u rje{avanju dru{tvenih problema. Zato ne ~udi {to je u rukopisnoj ostav{tini Julija Bajamontija sa~uvan prijepis Spomenice mleta~kog gospodarskog vije}a iz 1783. godine u kojem se kaè “u sjemeni{tima se odgajaju mladi}i bez prakti~nog znanja radi ropskih obi~aja prema starim uredbama koje gotovo svagdje idu za tim, da odjele du- hovnike od dru{tva … ovako odgojeni ùpnici nemaju ni pojma o gospodarstvu te ne mogu biti u~itelji svojih ùpljana …”.53 Shodno ovim tijekovima, u knji`nici Bajamontijevih nalazimo djela s odlukama Tridentinskog koncila pa do rasprava o gospodarstvu kapucina Nikole Bussotija. Od mnogobrojnih teolo{kih djela autora Agostina Barbose (1590.-1649.), portugalskog teologa i specijaliste za crkveno pravo, isti~u se tri primjerka koja su u posjedu Bajamontijevih, a prvotno kanonika Mate Bogeti}a. Djelo De canonicis et dignitatibus aliisque beneficiariis cathedralium et collegiatorum ecclesiarum, prvi put objavljeno 1632. godine, posjedovali su u izdanju venecijanskoga tiskara Natalea Feltrinija iz 1707. godine. Kod istoga tiskara, dvije godine kasnije, tiska-

52 Mulja~i}, @arko. Zaboravljena obljetnica Fortisova boravka na na{oj obali. // Mogu}nosti 18, 2(1971), 232. 53 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 182.

73 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) no je Barbosino djelo Collectanea doctorum … Concilii Tridentini54 privezano uz prethodno navedeno. Djelo Pastoralis solicitudinis siue De officio et potestate episcopi posjedovao je Jerolim Bajamonti u lionskom izdanju Philippea i Pierrea Bordea, Laurenta Arnauda te Guilielma Barbiera iz 1665. godine, u tri dijela i dva sveska. U knji`nici Bajamontijevih na{la su se dva djela kapucina Nikole Busottija (1728.-1801.) poznatijeg kao Padre Fedele da Zara. Osim vjersko-crkvenih tema zanimao se i za gospodarsko-agrarna pitanja. Zajedno s bra}om Bajamonti bio je ~lan udruge Societá economica di Spalato.55 U radu Notizie storiche concernenti l’ illustre servo di Dio Padre Marco d’ Aviano … tiskanom kod Simona Occhija u Veneciji 1798. u dva sveska, Busotti pi{e o ìvotu kapucina Marca d’ Aviana (1631.-1699.), propovjednika i jedne od najistaknutijih osobnosti u religioznom ìvotu 17. stolje}a u vrijeme Kandijskog rata (1645.-1669.), kada je Mleta~ka Re- publika vodila bitku s Turskim carstvom za prevlast na Sredozemlju. Na predlistu ovog izdanja nalazi se grafika s likom Marca d’ Aviana. Prema zapisu na pole|ini omotne korice Bajamonti il di primo aprile 1799. … a po associazione alla stampa, pretpostavljamo da su Bajamontijevi bili predbiljeèni za ovo izdanje. Drugo Busottijevo djelo, iako s gospodarskom temom, prikazat }emo u ovom odlomku kao ilustraciju te`nje nekih crkvenih osoba da odgovore izazovu vremena. Pezzi di riflessioni ed istruzioni dirette a fare che scorgasi alla presta e che si eviti in pratica l’uso ingiusto del denaro, e ciò che ordinariamente vien suggerito dal reo interesse tiskano je u Veneciji kod Giacoma Zanardija 1802. godine. Oba Busotti- jeva djela nose samo oznaku Bajamonti, a kasnije su dospjela u Gabinetto di lettura. Od istaknutog propovjednika i teologa, francuskog dominikanca Vincenta Contensona (1641.-1674.), Jerolim Bajamonti posjedovao je djelo Theologia mentis et cordis. Ovo najsna`nije Contensonovo djelo prvi je put tiskano posthumno u Lyonu 1681., a Bajamontijev primjerak tiskan je u Torinu 1768./1769. kod Giacoma Giuseppea Avondoa tro{kom Guiberta i Orgeasa kao prvo izdanje, u dva sveska. Pitanje poba~aja i odnos prema fetusu aktualan je i u sedamnaestom stolje}u za vrijeme papa Siksta V. i Grgura XIV. Jerolim Bajamonti posjedovao je djelo Girolama Fiorentina (1602.-1678.) De hominibus dubiis seu De abortiuis baptizandis pia prothesis. Ovo djelo Fiorentini je prvi put objavio 1658. godine. Bajamontijev primjerak ~etvrto je, pro{ireno izdanje koje je uredio Deodato da Cuneo. Tiskano je u Veneciji kod Marcellina Piottoa 1760. godine. Fiorentini raz- laè pojam foetus animato et inanimato prema crkvenom i gra|anskom pravu, od Aristotela do suvremenika, lije~nika Paola Zacchia (1584.-1659.) koji je 1621. u djelu Quaestiones medico – legales problematizirao pojam malpractice i medicin-

54 Iako primjerak nema sa~uvane korice, na pole|ini kojih se obi~no nalazi rukopisni ekslibris, pretpostavljamo da je i ovaj primjerak od Mate Bogeti}a pre{ao Jerolimu Bajamontiju. 55 Nikolu Busottija i Julija Bajamontija vezivalo je gotovo desetogodi{nje prijateljstvo. [tovi{e, Bussotti je spjevao stihove u njegovu slavu, da bi prijateljstvo, nakon 1793., preraslo u otvoren sukob.

74 M. KOVAÎ]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU ske etike. Od crkvene literature Bajamontijevi su posjedovali i Aureae decisiones donesene od Svete stolice za pape Grgura XV. (1621.-1623.), za{titnika na{ega Markantuna de Dominisa, osniva~a kongregacije De propaganda fide i pobornika protureformacije u Austriji, ê{koj i Bavarskoj. Aurae decisiones tiskane su u Ve- neciji kod Giovannija Pietra Brigoncija 1667. godine, nakon smrti pape Grgura XV. Primjerak je pripadao Matiji Bogeti}u, a zatim pre{ao u vlasni{tvo Jerolima Bajamontija. Mnoge obiteljske knji`nice u Dalmaciji jo{ su do u 18. stolje}e imale u svom fondu razna izdanja odluka Tridentinskog koncila. Za povijest knji`ni~arstva zna~ajan je zaklju~ak koncila iz 1562.-1563. da se prvo izdanje Index libro- rum prohibitorum, Rim 1557., preradi i nadopuni. Jedno izdanje djela Sacrosan- ctum Concilium Tridentinum cum citationibus ex utroque testamento iuris pontifii … tiskanog u Veneciji tro{kom Antonija Astolphija, iz 1786., posjedovao je i Je- rolim Bajamonti.

5.7 Pravo Slo`eni pravni `ivot Dalmacije temeljen na rimskom, bizantskom, frana- ~kom, starohrvatskom i hrvatsko-ugarskom pravu te crkvenom, recipiranom rimskom pravu u statutima primorskih gradova i komuna, te mleta~kom, francuskom i austrijskom pravu oduvijek je bio vrelo interesa mnogih pravnih znalaca, pa tako i Jerolima Bajamontija. Njegovi komentari pravnopovijesnih doga|anja u Dalma- ciji, tiskani ili u rukopisu, svjedo~e o usvojenim osnovama prirodnog prava na- dahnutim modernijim shva}anjima koje donosi francuska revolucija.56 Pravne knjige s njegovim rukopisnim ekslibrisom najbrojnije su me|u sa~uvanim knjigama obitelji Bajamonti. Posjedovao je Corpus iuris civilis cara Justinijana, koji u pojam prirodnog prava unosi elemente kr{}anskog u~enja,57 i druga djela kao De jure belli ac pacis nizozemskog pravnika Huga Grotiusa (1583.-1645.) koji je tim djelom postavio temelje {koli prirodnog prava. Njema~ku pravnu misao Jerolim Bajamonti izu~avao je kroz djela pripadnika {kole prirodnog i racionalnog prava. Kao prvog, spomenut }emo starijeg autora Samuela von Pufendorfa (1632.-1694.), pravnika, povjesni~ara i istaknutog pri- stalice {kole prirodnog prava u Njema~koj. Temelje}i pravne spoznaje na u~enji-

56 Cvitani}, Antun. Jedno {kolsko predavanje o prirodnom pravu Spli}anina Jerolima Baja- montija. // Boì}–Buàn~i} zbornik : zbornik radova posve}enih sedamdesetogodi{njici ìvota Da- nice Boì}-Buàn~i}. Split : Povijesni arhiv u Splitu, 1996. (Gra|a i prilozi za povijest Dalmacije ; 12). Str. 655–682. Osim Jerolima Bajamontija, za pravnu znanost zanimao se i njegov svestrani brat Julije koji je izu~avao rukopise hvarskog i splitskog statuta, poglavito u djelokrugu splitskoga Go- spodarskog dru{tva. Godine 1774. J. Bajamonti pi{e: “Sabrati bi valjalo iz doma}ih statuta sve ustanove koje se odnose na upravu i na za{titu gradskih i seoskih zanata.” Vidjeti u: Bajamonti, Julije. Prospetto di studi economici per la Dalmazia, esposto in una radunanza della Società economica di Spalatro il giorno 17. ottobre 1774. // Giornale d’ Italia spettante alla scienza naturale ed all’ arti. Venezia : [s. n.], 1775. T. XI. Str. 233-248. 57 Prirodno pravo je ono koje se primjenjuje u svih naroda jer je dano od Boga i nepromjenjivo, nasuprot pravu koje izgra|uju ljudi.

75 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) ma Thomasa Hobbesa i Huga Grotiusa, Pufendorf na pojmu prirodnog prava za- sniva cijeli sustav privatnog, dràvnog i me|unarodnog prava. Jerolim Bajamonti posjedovao je njegovo djelo De jure naturae et gentium, prvi put tiskano 1672. godine u Lundu, za Pufendorfovog boravka u [vedskoj kao predava~a pravnih znanosti 1668.-1677. godine. Pufendorfove pohvale u slavu {vedskog kralja Karla XI. (1660.-1697.) na{le su se i u ovom Bajamontijevom primjerku ex officina Knochiana, tiskanom 1759. uz moto Spes non confundit. Kao mjesta izdanja spominju se Frankfurt i Leipzig. Djelo se sastoji od osam knjiga podijeljenih u tri sveska. SKS ne posjeduje drugi svezak. Johann Nikolaus Hertius (1652.-1710.) i Jean Barbeyrac (1674.-1744.) popratili su djelo komentarima. Portret Samuela von Pu- fendorfa na frontespiciju izradio je Antonio Baratti tehnikom bakroreza. Drugi njema~ki pravnik, Johann Gottlieb Heineccius (1681.-1741.), pripadnik {kole racionalnog prava, zastupa stav kako um moè samostalno stvarati dobre pravne norme. Nekoliko godina nakon Heinecciusove smrti, 1744., objavljen je u Genèvi prvi od osam svezaka njegovih djela koja su izdali bra}a Cramer i Philibert pod naslovom Operum ad universam iuris prudentiam, philosophiam et litteras huma- niores pertinentium. Prvi svezak sadrì u uvodnom dijelu ogled o ìvotu i djelu Heinecciusa s popisom svih njegovih do tada tiskanih djela i epitafom Justusa Henninga Böhmera (1674.-1749.). Johann Matthias Gesner (1691.-1761.) popratio je djelo bilje{kama. Uz Elementa philosophiae rationalis et moralis, Elementa juris naturae et gentium ovo izdanje sadrì i Antiquitatum Romanorum syntagma, Historia juris civilis Romani et Germanici te Opusculorum variorum syloge I. - IV., Elementa iuris Germanici tum veteris tum hodierni, Commentarium ad legem Iu- liam et Papiam Poppaeam. Uz brojna kazala, pojedini svesci ~esto donose i podatke o autorima pravnih djela i njihovim izdanjima tijekom stolje}a, od Delinea- tio historiae iuris Georga Beyera, zatim Corneliusa van Bynkershoeka, Ezechiela Spanheima (1629.-1710.), Jacquesa Cujasa (1522.-1590.), Francoisa Boudoina (1520.-1573.), Guida Pancirolia (1523.-1599.) i mnogih drugih. U osmom svesku, tiskanom 1749. pod naslovom Praelectiones academicae in Hug. Grotium De iure belli et pacis et in Sam. Pufendorffium De officio hominis et civis, Heineccius tuma~i djelo osniva~a {kole prirodnog prava Huga Grotiusa i njegovog sljedbeni- ka Samuela von Pufendorfa. Od jansenista Jerolim Bajamonti ~itao je djela Flamanca Bernarda Espena van Zegera (1646.-1728.), vrsnog poznavatelja kanonskog prava, sve}enika i profesora u Louvainu. Posjedovao je njegovo temeljno djelo Ius ecclesiasticum uni- versum … objavljeno prvi put 1700. godine. Jerolimov primjerak tiskan je u Ve- neciji kod Giovannija Gattija 1781.-1782., u deset svezaka folio formata. Naà- lost, do nas je do{ao samo prvi svezak s ~ije naslovnice ~itamo da je na ovom izdanju radio Francuz Jean-Pierre Gibert (1660.-1736.), profesor kanonskog prava u Toulonu, Aixu i Parizu. Iako su Espenova djela citirali i najortodoksniji pisci s podru~ja kanonskog prava, osobito papa Benedikt XIV. (1740.-1758.), ipak su mnoga njegova djela dospjela na Index.

76 M. KOVA^I]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEU^ILI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU

Djela talijanskih pravnih mislilaca najbrojnija su skupina me|u sa~uvanim knjigama Bajamontijevih. Obuhva}aju teme od gra|anskog do crkvenog prava. Od Giovannia Battistae de Luce (1614.-1683.), pravnika i knjièvnika u slu`bi pape Inocenta XI. (1676.-1689.), Bajamontijevi su posjedovali djelo Il dottor volgare ovvero il compendio di tutta la legge civile, canonica, feudale e municipale nelle cose piu ricevute in pratica, u {est svezaka i petnaest knjiga, prvi put objavljeno 1673. godine. Primjerku SKS-a nedostaje prvi i ~etvrti svezak. Tiskano je u Colignyu, [vicarska, 1755. tro{kom venecijanskog tiskara Modesta Fenza. Prav- ne termine poput dugotrajnog zakupa, skrbni{tva, dugovanja, vjerovnika, natje~aja za vjerovnike, prijestupa, kazne, nasljedstvo i nasljednici te zakonski dio, De Luca donosi u~enim, konkretnim i okretnim stilom, potkrepljuje primjerima iz prakse i pribliàva suvremenicima. O {irini pravne misli Jerolima Bajamontija svjedo~i i djelo Gian Francesca Finettija De principiis iuris naturae et gentium aduersus Hobbesium, Pufendor- fium, Thomasium, Wolfium et alios, u kojoj autor sagledava pojam prirodnog prava u katoli~koj doktrini, nasuprot razradi tog pojma kod protestantskih pravnih pisaca, koji su ga uzdigli iznad Boga i Bo`jeg prava u koncepciji Tome Akvinskoga, poljuljav{i pozicije katoli~ke crkve. Djelo je posve}eno carici Mariji Tereziji ~iji je portret na frontespiciju. Tiskano je u dva sveska i dvanaest knjiga kod Tomma- sa Bettinellija u Veneciji 1764. godine. Finetti navodi razmatranje pojma prirodnog prava od starih gr~kih filozofa, poznatih rimskih pravnika do kr{}anskih autora. Spominje i svoga sunarodnjaka, istaknutog pravnika i filozofa Giovannia Bat- tista Vica (1668.-1744.) i njegovo djelo Diritto universale.58 Izdanje se isti~e izu- zetnom kvalitetom papira i tiska, ali i bogatim iluminacijama te dvije grafike s pri- zorima iz Starog zavjeta (Stvaranje ìvotinja i ~ovjeka, Mojsije prima plo~e Zako- na na brdu Sinaju) koje potpisuje talijanski slikar i grafi~ar Pietro Antonio Nove- lli (1729.-1804.), a izradio ih je Antonio Baratti (1724.-1787.).59 Od talijanskih autora pravnih djela iz knji`nice Bajamontijevih spomenimo i Iacopa Menòchija (1532.-1607.), profesora na sveu~ili{tima u Paviji, Mondovi i Padovi. Kao pravnik, Menòchio je uìvao velik ugled. Bio je predstavnik {kole prakti~ara o ~emu svjedo~i i njegovo djelo De arbitrariis iudicum quaestionibus et causis, centuriae

58 Finetti }e 1768. objelodaniti djelo In difesa dell’ autorita della Sacra Scrittura contro Giam- battista Vico. Vico, naime, smatra da je u Zakoniku dvanaest plo~a izlo`eno primitivno pravo koje se razvija do univerzalnog i elasti~nog prava jus gentium. 59 Pietro Antonio Novelli naslikao je dvije oltarne pale za crkvu Du{ica i Sv. Duha u Splitu, nekoliko desetlje}a nakon izlaska iz tiska ovoga Finettijevog djela, {to zna~i da su Bajamontijevi mogli u rodnom gradu upoznati i Novellijev slikarski rad. Prema njegovim djelima, brojne je grafike izradio Antonio Baratti, u~enik Giuseppea Wagnera. Baratti je izradio preko 2.000 razli~itih knji`nih ilustracija, zemljopisnih karata, portreta, veduta i sl. za najpoznatije izdava~e druge polovice settecenta od Venecije, Rima do Pariza. Suradnja Novellija i Barattija ogleda se i u djelu Opere di Carlo Goldoni tiskanom u Veneciji kod Pasqualia, 1760./1764. u 17 svezaka. Ime Antonia Barattija ~esto susre}emo na ilustracijama u knjigama Bajamontijevih.

77 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) sex … prvi put objavljeno 1569. Na{ primjerak tiskan je stolje}e kasnije, 1671. u Torinu, kod Giuseppea Vernonija. Posebnost ovog primjerka je u tome {to doka- zuje kako su knjige tijekom vremena mijenjale vlasnike. Na koricama su ostala zabiljeèna imena Mate Bogeti}a, Jerolima Bajamontija i Pietra Botture! I Tobia Nònio (1528.-1570.), profesor gra|anskog prava na sveu~ili{tu u Perugi od 1554., zastupljen je u knji`nici Bajamontijevih. Jedno od njegovih najzna~ajnijih djela, Interpretationes in nonnullos Institutionum titulos, prvi je put objavljeno 1566. al segno della Fontana, tiskom poznatoga venecijanskog tiskara Comina da Trinoa. Na izdanju je radio i Nòniov u~enik, talijanski pravnik Fulvio Costantini. Upravo ovaj primjerak posjedovao je Ivan Dominik Bajamonti. Ivan Dominik Bajamonti posjedovao je i primjerak djela u~enika ve} spomenutog Menochija, Giulia Pacea (1550.-1635.), talijanskog pravnika, filologa i filozofa. U mnogim svojim djelima Pace je raspravljao o teoriji gra|anskog prava. Kao sljedbenik protestantske reformacije, predavao je na sveu~ili{tima u Heidel- bergu, Monpellieru te Padovi i Valenzi. SKS posjeduje njegovo djelo Analysis institutionum imperialium … tiskano posthumno, u Padovi, kod Pietra Marije Fram- botta 1672. Francesco Gaetano Parma autor je djela Idea del cancelliere proposta a’ Giovani Bennati ch’ esercitar si vogliono nella cancellerie … tiskanog u Vero- ni 1786. kod nasljednika Merloa kao drugo, pro{ireno izdanje. Djelo je posve}eno Alvisu Mocenigu II. (vice capitano di Verona). SKS posjeduje samo prvi svezak u dva dijela, nekada u vlasni{tvu Jerolima Bajamontija. Uz teoretski dio sadrì i primjere iz pravne prakse. Marco Antonio Pellegrini (1530.-1616.), profesor na sveu~ili{tu u Padovi, autor je mnogih djela iz gra|anskog prava od kojih je Jerolim Bajamonti posjedovao djelo Consilia sive responsa juris … tiskano u {est svezaka folio formata, u Veneciji kod Girolama Savionia 1727./1734. U fondu SKS-a ~uva se tre}i, ~etvrti i {esti svezak. Drugo Pellegrinijevo djelo Decisiones … tiskano je u Padovi kod Giuseppea Corone, 1713. brigom Alessandra Galvanija (1556.-1616.). Prvotno je pripadalo Mati Bogeti}u, a zatim Jerolimu Bajamontiju. ^vrsto izgra|eno juridi~ko ure|enje katoli~ke crkve izraèno je u nizu djela stru~njaka za crkveno pravo sa~uvanih u knji`nici Bajamontijevih. Spomenut }emo neke od njih. Giovanni Chiericato (1633.-1717.), padovanski nadbiskup, autor je mnogih radova iz gra|anskog i crkvenog zakonodavstva ~ije je djelo Decisiones sa- cramentales objavljeno 1727. godine hvalio i papa Benedikt XIV. Chiericatovo djelo Discordiae forenses de beneficiis atque pensionibus tiskao je u Veneciji Andrea Poletti 1708. u {est svezaka. I ovaj primjerak prvotno je bio u vlasni{tvu Mate Bo- geti}a, a zatim Jerolima Bajamontija. Antonio Zuanelli (?-1772.) autor je djela Con- cordanza della ragione civile, canonica e veneta … izloènog u ~etiri knjige i tri sveska. SKS posjeduje samo drugi svezak koji sadrì drugu i tre}u knjigu, nekada u vlasni{tvu Jerolima Bajamontija. Djelo je ponajprije bilo namijenjeno mladim prav- nicima, a nadahnuto je Justinijanovim Institucijama. Tiskano je u Veneciji kod Gio- vannija Lironcurtija 1772. godine.

78 M. KOVA^I]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEU^ILI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU

5.8 Putopisi Djelo talijanskoga dominikanca Michelangela Bonotta (18.-19. st.) Geogra- fia storica antica e moderna con un trattato astronomico della sfera … tiskano je kod Pietra Pasqualija 1786. godine. Interesantno je ne samo po tome {to spominje hrvatske krajeve – Croazia Austriaca, Croazia Turca, Morlacchia, Dalmazia Ve- neta, Dalmazia Turca, Dalmazia Ragusea, ve} {to na posljednjim stranicama, kao pretplatnike na ovo izdanje, uz Jerolima Bajamontija, bilje`i i istaknute Spli}ane koji su pratili venecijansko tiskarstvo i imali svoje bogate knji`nice svjedo~e}i tako kulturu ~itanja na ovim prostorima. Me|u pretplatnicima iz Splita spominju se Paolo Antonio Aggazzotti, Vicko Berkovi}, Vincenzo Bervaldi, Nikola Capo- grosso Kavanjin, Giuseppe Maria Ferrari, Nikola Grisogono, Domenico Ivanovi}, Andrea Meneghetti, Giambattista Milesi, Marin Pavlovi}, Giacinto Ignazio Pelle- grini te Tommaso Sadia. Mnogi od njih bili su pripadnici fiziokratskog pokreta i ~lanovi Gospodarskog dru{tva, poput Horacija Bergeli}a, Josipa Cindra i Marina Ergovca.60 Primjerak Bonottovog djela pripadao je Jerolimu Bajamontiju. Dvije godine kasnije, tiskano je drugo izdanje, kod venecijanskog tiskara Leonarda Bas- saglie, oboga}eno s 23 zemljopisne karte kojih u na{em izdanju nema.

6 O uvezu i likovnoj opremi Uvez sa~uvanih knjiga iz knji`nice Bajamontijevih kvalitetan je i jednostavan, naj~e{}e kartonskih korica. Mo`da i ovaj skromniji uvez govori o ekonomski oslabjeloj obitelji jer u susjednom Trogiru bra}a Garanjin u svojoj knji`nici, uz iz- gradnju bogatoga knji`nog fonda, sustavno polaù pa`nju i na vredniji uvez. Ga- ranjini su 1794. kod Bianchettija u Padovi platili sedam lira za uvez ~etrnaest knjiga veli~ine oktave u karton presvu~en tele}om koòm.61 Samo knjige dospjele Ba- jamontijevima od Mate Bogeti}a gotovo su uvijek uvezane u tvrdi karton presvu~en pergamenom. Tvrdi uvez presvu~en bijelom pergamenom s markicom u zlatotisku na hrptu, vjerojatno iz kasnijih vremena, ima tek jedna cinquecentina stigla u knji`nicu 1905. darom dr. Ivana Mangera. Iako su u prethodnom poglavlju ilustracije opisane uz djela kojima pripadaju, napomenimo kako u knji`nom fondu Bajamontijevih najvi{e ilustracija imaju djela iz matematike i fizike s prikazima onodobnih mjernih instrumenata. Ostala djela prete`no sadrè portrete vladara kojemu je djelo posve}eno, autora ili osobe o kojoj se pi{e. Ra|ene su grafi~kom tehnikom, a tek jedna cinquecentina ima ilustracije u tehnici drvoreza. Kao autori grafika spominju se Antonio Baratti (1724.-1787.), Antonio Luciani i Pietro Antonio Novelli (1729.-1804.).

60 Marin Ergovac, od 1790. splitski kanonik, svoju bogatu knji`nicu oporu~no je ostavio splitskom sjemeni{tu 1808. 61 Bo`i}-Bu`an~i}, Danica. Nav. dj., str. 149.

79 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

7 Perspektive za potpuniju rekonstrukciju fonda knji`nice Bajamontijevih Budu}i da do danas nije prona|en inventar obiteljske knji`nice Bajamontije- vih, spoznaju o njenoj veli~ini i sadràju gradimo na osnovi sa~uvanih primjeraka i pisanih dokumenata. [to se ti~e veli~ine, za sada moèmo pouzdano re}i da su sa~uvana 32 djela u 51 svesku, a nalaze se u SKS-u. Tim podacima treba dodati i podatke o djelima koji se ~uvaju u AMS-u.62 To su: – Contarini, Gasparo. De magistratibus et republica Venetorum libri quinque. Paris : Michel Vascosan, 1543., – Decret sur l’ organisation de l’ Illyrie … [S.l.:s.n.], 1811. – Emili, Paolo. De rebus gestis Francorum. Paris : Michel Vascosan, 1544., – Pellegrini, Marco Antonio. Consiliorum sive responsorum. Venecija : Evangelista Deuchino, Giovanni Battista Pulciani, 1608. – Pellegrino, Carlo. Praxis vicariorum et omnium in utroque foro iusdicen- tium. Venecija : Francesco Groppo, 1696., te – Razglascenie Priusviscenoga Magistrata Providura i Inquisitura varh ulia’ u stuarii sapuna’ i sapunaria’. Venecija : Giovanni Antonio Pinelli, 1794. Knji`nica Bajamontijevih dijelila je sudbinu nesigurnih vremena 18. stolje}a u kojem je i nastala. I sam Julije Bajamonti svjedo~io je o nestanku knji`nica mnogih splitskih uglednika. Kao lije~nik izu~avao je utjecaj klime na zdravlje ljudi, ali kao bibliofil pi{e: “Klima dalmatinska ne prija ìvotu knjièvnih proizvoda!”.63 Knji`na i rukopisna ostav{tina bra}e Bajamonti koja je preìvjela razli~ite neda}e po~ela se rasipati ve} za njihovih nasljednika u prvoj polovici 19. stolje}a, bilo kolanjem unutar obitelji, prodajom ili darivanjem izvan obitelji. Sudbina rukopisne ostav{tine Bajamontijevih dobro je dokumentirana i njen put moèmo daleko bolje pratiti od puta tiskanih knjiga. Jedina nasljednica Julija Bajamontija bila je njegova k}i Jelena Bajamonti (1785.-?), koja se 1803. udala za trogirskog plemi}a Koriolana Cippica, a nakon njegove smrti 1821. za Matiju Ceti~i}a iz Dubrovnika.64 Godine 1815. prodala je o~ev rukopis Memorie della città di Spalatro in Dalmazia, raccolte da Giulio Bajamonti Dominiku Baltazaru Cattaniju “za znatnu svotu novaca.”65 Rukopis je zatim do{ao do Franje Carrare, a 1898. otkupio ga je Arheolo{ki muzej u Splitu.66 Unuk Jerolima Bajamontija, Antonio Bajamonti, posjedovao je neke rukopise svoga prastrica Julija Bajamon-

62 Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 72. Uz to, A. Duplan~i} me upozorio na jo{ dva djela (C. Pel- legrino i Decret) koja su pripadala Jerolimu Bajamontiju, a evidentirana su naknadno. 63 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 130. Za vrijeme velike kuge koja je harala Splitom 1783./1784., prema odredbama mleta~kih vlasti, na raskuìvanje se nose spisi i knjige. 64 Kuzmani}, Bruno. Splitska gra|anska obitelj Bajamonti. // Splitski polihistor Julije Baja- monti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 243. 65 Mil~eti}, Ivan. Nav. dj., str. 153. 66 Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 15, 25.

80 M. KOVAÎ]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEUÎLI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU tija, a mo`da i knjige bra}e Julija, Nikole i Jerolima Bajamontija jer je kao jedini potomak Bajamontijevih u mu{koj liniji, ba{tinio od Jelene Bajamonti i nekretni- ne u Veneciji.67 Nekada{nji splitski na~elnik dr. Ivan Manger do{ao je u posjed jedne cinquecentine iz knji`nice Bajamontijevih koju je 1905. godine darovao tek osnovanoj Gradskoj biblioteci. Godine 1908. darovao je Mirko Bui} don Frani Buli}u knjige Bajamontijevih.68 Godine 1911. tisak biljeì kako je Ana Romagno- lo, supruga dr. Antonija Romagnola, ne}aka Antonija Bajamontija, poklonila tada{njoj Gradskoj biblioteci neke predmete koje su posjedovali Bajamontijevi, a 1920. lijepe i rijetke knjige.69 Rukopisi Julija Bajamontija do{li su u vlasni{tvo A. Bajamontija, Franje Carrare, Ante Buri}a, Dujma Sre}ka Karamana, obitelji Duj- ma Save i kona~no Arheolo{kog muzeja u Splitu.70 Svaki od navedenih vlasnika rukopisa mo`da je mogao posjedovati i knjige, a detaljniji pregled starih knji`nih fondova u Splitu, Trogiru, Dubrovniku i Zadru, kamo su ih mogli odnijeti ~lanovi obitelji Bajamonti, mijenjaju}i mjesto boravka, mogli bi donijeti neke rezultate. Mnoge knji`nice nisu obradile stariju gra|u koju ~uvaju. Ova trideset i dva djela, sa~uvana u pedeset i jednom svesku, iz knji`nice Bajamontijevih sa~uvana u zbirci Rara Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu naveli smo ne samo kao mogu}i izvor za povijesno i teorijsko razmatranje podru~ja kojima su se bra}a Bajamonti bavila, ve} i kao mogu}i izvor za usporedbu utjecaja europskih sredina na lokalne ideje, misli i djela.

LITERATURA

Arhiv Julija Bajamontija. AMS, III 5a, 5b, 5c; XII/A, str. 20, 21; XII/B-45. Bajamonti, Julije. Prospetto di studi economici per la Dalmazia, esposto in una radunanza della Società economica di Spalatro il giorno 17. ottobre 1774. // Giornale d’ Italia spettante alla scienza naturale ed all’ arti. Venezia : [s. n.], 1775. T. XI. Str. 233-248. Bajamonti, Julije. Zapisi o gradu Splitu / izbor, prijevod i komentar Du{ko Ke~kemet. Split : Nakladni zavod “Marko Maruli}”, 1975. (Biblioteka MM. Edicija Svjedo~anstva ; 2) Baras, Frano. Dva dokumenta o prvoj splitskoj tiskari. // Kulturna ba{tina 5, 7/8(1978), 81-84. Boì}-Buàn~i}, Danica. Privatni i dru{tveni ìvot Splita u osamnaestom stolje}u. Zagreb : [kolska knjiga, 1982.

67 Randi, Oscar. Antonio Bajamonti il “mirabile” podestà di Spalato. Zadar : Società Dalmata di storia patria, 1932. Str. 10. 68 Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 72. Vidjeti i: dopis Du{ana Mangera Mirku Bui}u od 10. velja~e 1936. (M-676/a, SKS) koji potvr|uje da je M. Bui} bio ne}ak Ane Romagnolo. 69 O donaciji Ane Romagnolo 1911. godine pisali su splitsko Jedinstvo i zadarski Risorgime- nto. Vidjeti i Arhiv SKS, dopis Du{ana Mangera, br. 15/1920. od 31. svibnja 1920. 70 Duplan~i}, Arsen. Nav. dj., str. 13, 16.

81 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Cvitani}, Antun. Jedno {kolsko predavanje o prirodnom pravu Spli}anina Jerolima Baja- montija. // Boì}–Buàn~i} zbornik : zbornik radova posve}enih sedamdesetogodi{njici ìvota Danice Boì}-Buàn~i}. Split : Povijesni arhiv u Splitu, 1996. (Gra|a i prilozi za povijest Dalmacije ; 12). Str. 655–682. Dadi}, @arko. Prilog poznavanju prirodoznanstvenog rada Julija Bajamontija. // Splitski polihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 144-150. Dizionario biografico degli Italiani : sv. 2. Roma : Istituto della enciclopedia italiana, 1960. Duplan~i}, Arsen. Ostav{tina Julija Bajamontija u Arheolo{kome muzeju u Splitu i prilozi za njegov ìvotopis. // Splitski polihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Hrvatski biografski leksikon. Sv. 4 : E-Gm. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1998. Ke~kemet, Du{ko. @ivot i djelo Julija Bajamontija. // Bajamonti, Julije. Zapisi o gradu Splitu. Split : Nakladni zavod Marko Maruli}, 1975. (Biblioteka MM. Edicija Svjedo~anstva ; 2). Str. 7-82. Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata : studija o izdavanju i {irenju hrvatske knjige. Zag- reb : Knjiàra St. Kugli, 1922. Kova~i}, Slavko. Filozofski studij – licej u splitskom sjemeni{tu od 1817. do 1856. godine. // 290 godina klasi~ne gimnazije u Splitu : 1700-1990. Split : Knjièvni krug, 1990. Str. 111-125. Kuzmani}, Bruno. Splitska gra|anska obitelj Bajamonti. // Splitski polihistor Julije Baja- monti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Spli- tu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 242-244. Manacorda, Giuliano; Giuseppe Gangemi. Stria della letteratura italiana dal Cinquecento al Settecento. Roma : Tascabili Economici Newton, 1995. Mil~eti}, Ivan. Dr. Julije Bajamonti i njegova djela. // Rad JAZU : knj. 191. Zagreb : Knjiàra JAZU, 1912. Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu : dio I. Zagreb : Dru{tvo bibliotekara Hrvatske, 1971. Mulja~i}, @arko. Poku{aj osnivanja tiskare u Splitu 1786. godine. // Slobodna Dalmacija 16, 4065(15. oùjka 1958), 3. Mulja~i}, @arko. Zaboravljena obljetnica Fortisova boravka na na{oj obali. // Mogu}nosti 18, 2(1971), 231-236. Ostoji}, Ivan. Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb : Kr{}anska sada{njost, 1975. Ostoji}, Ivan. Nadbiskupsko sjemeni{te u Splitu (1700-1970). Split : Nadbiskupsko sjemeni{te, 1971.

82 M. KOVA^I]: EX LIBRIS BAJAMONTI U SVEU^ILI[NOJ KNJI@NICI U SPLITU

Pederin, Ivan. Intelektualna suvremenost u liku Julija Bajamontija. // Splitski polihistor Julije Bajamonti : zbornik radova sa znanstvenog skupa odrànog 30. listopada 1994. godine u Splitu. Split : Knjièvni krug, 1996. Str. 81-84. Randi, Oscar. Antonio Bajamonti il “mirabile” podestà di Spalato. Zadar : Società Dalma- ta di storia patria, 1932. Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985. [kunca, Mirjana. Glazbeni ìvot Splita u doba narodnog preporoda i u prijelaznim desetlje}ima (1860 –1882 –1918). Split : Knjièvni krug, 1991. Vidovi}, Mile. Klasi~na gimnazija u splitskom sjemeni{tu 1700 –1817. // 290 godina klasi~ne gimnazije u Splitu : 1700 – 1990. Split : Knjièvni krug, 1990. Str. 71-83.

83 IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA VI[EJEZI^NA NAKLADNI^KA SLIKA DALMATINSKOG PROSTORA PRVE POLOVICE 19. STOLJE]A BETWEEN WRITTEN AND SPOKEN LANGUAGE MULTILINGUAL PUBLISHING ACTIVITY IN DALMATIA DURING THE FIRST HALF OF THE 19th CENTURY

Jelena Laku{ Central European University, Budapest sphlaj01ºphd.ceu.hu

UDK / UDC 655.1/.5(091)(497.58)"18" Istra`ivanje / Research paper Primljeno / Received: 15. 3. 2005.

Saètak Na temelju baze podataka nastale istraìva~kim radom na izvornoj gra|i tiskanoj u Dalmaciji u prvoj polovici 19. stolje}a, u radu se daje pregled knji`ne produkcije na svim jezicima zastupljenim u tom razdoblju u dalmatinskim izdava~kim i tiskarskim sredi{tima – Zadru, Splitu i Dubrovniku. Razmatra se i odnos samih spisatelja prema jezicima na kojima su pisali, {to nerijetko odraàva njihovu jezi~nu i kulturnu dvojnost. Osobita pozornost posve}ena je odnosu prema narodnom jeziku ~ija va`nost raste u razdoblju koje se u hrvatskoj historiografiji uobi~ajeno naziva ’pretpreporodom’. Vi{estoljetne povijesne okolnosti dalmatinskoga prostora kao mleta~ko-habsbur{ko-otomanskog pograni~ja, nu- `no su se odrazile i na pitanje samoga nakladni{tva. Autorica zaklju~uje da, uz hrvatski jezik, nakladni{tvo na drugim jezicima tako|er predstavlja kulturu tiskarstva i ~itanja u Hrvatskoj te da stoga mononacionalna kulturna tradicija ne pronalazi upori{te u dalmatinskoj multilingvalnoj, multinacionalnoj i multikulturnoj povijesnoj sredini. Klju~ne rije~i: Dalmacija, 19. stolje}e, nakladni{tvo, jezik

Summary On the basis of a database resulting from extensive historical research on literature published in Dalmatia in the first half of the 19th century, this paper offers an overview of the literary production in the representative languages of that period in all three Dalmatian publication and printing centres – Zadar, Split and Dubrovnik. Special attention has been paid to the writers’ attitude towards the languages in which they wrote, often reflecting

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 84-107 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ... their linguistic and cultural duality. In addition, the author carefully examines the attitude towards the vernacular the importance of which grew in the period which Croatian histo- riographers dubbed as the ’pre-revival’. Historical circumstances in Dalmatia over the past centuries, such as the proximity of the Venetian-Habsburgh-Ottoman border, largely reflected on publishing activity. The author concludes that, alongside the Croatian language, the publishing activities in Croatia also include publications in other languages as part of its publishing/reading culture. Therefore, a monolithic national cultural tradition does not find support in the multilingual, multinational and multicultural historical surroun- dings of Dalmatia. Keywords: Dalmatia, 19th century, publishing activity, language

Povijesna stvarnost prve polovice 19. stolje}a u Dalmaciji, razdoblja koje se u hrvatskoj historiografiji uobi~ajeno naziva “pretpreporodom”, ~ini pitanje nakladni{tva iznimno zanimljivim, vode}i nas k spoznajama izravno vezanim uz ten- dencije, oblike i smjernice protomodernizacijskog i predrevolucionarnog nakladni{tva. Naime, nakon vi{estoljetne mleta~ke vladavine, Dalmacija 1815. godine dolazi pod vlast Austrijskog Carstva u ~ijem sastavu ostaje sve do propasti Au- stro-Ugarske Monarhije 1918. Ovaj je rad, me|utim, vremenski ograni~en samo na prvih 35 godina austrijske vlasti u Dalmaciji i obuhva}a razdoblje od 1815. pa do vremena neposredno nakon revolucionarnih zbivanja 1848/49. godine koja su dovela do sloma represivna Metternichova sustava. Budu}i da je ukidanje cenzure i progla{enje slobode tiska u prolje}e 1848. stvorilo nove dru{tveno-politi~ke okolnosti, bitno druk~ije od onih u prvoj polovici ovoga stolje}a, ~inilo se uput- nim ograni~iti istraìvanje samo na navedeno razdoblje. Cilj mu je bio ukazati na to da su se u prvoj polovici 19. stolje}a vi{estoljetne povijesne okolnosti ovoga prostora kao mleta~ko-habsbur{ko-otomanskog pograni~ja, na kojem su se susre- la tri imperija te razli~ite kulturne, etni~ke i konfesionalne strukture, nu`no odrazile i na samo nakladni{tvo. U tu je svrhu proveden opseàn istraìva~ki rad te izra|ena baza podataka s opisima gotovo tisu}u publikacija. U nju su uvr{tene knjige, knjiìce manjeg opsega, ~asopisi i novine te godi{njaci,1 bez obzira na jezik ili pismo kojim su pisani, a tiskani su ili izdani u tiskarskim sredi{tima toga vremena u Dalmaciji – Zadru, Splitu i Dubrovniku. Kori{tena je ponajprije gra|a Znanstvene knji`nice i Knji- `nice Dràvnog arhiva u Zadru, kao i katalog biv{e Namjesni~ke knji`nice, u koju su u to doba stizala po dva primjerka svakog izdanja, a sva su podlijegala cenzuri. Tako|er su pregledane i zbirka [tampe u Dràvnom arhivu u Zadru te Zbirka starih i rijetkih knjiga u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici u Zagrebu. Pretraèn je i mre`ni katalog Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice (CROLIST). Usto, radi {to vje- rodostojnije slike nakladni~ke situacije u Dalmaciji, konzultirani su i bibliografski

1 Izuzeti su leci, proglasi, oglasi i plakati, koji se i formom razlikuju od uvr{tenih publikacija.

85 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) izvori2 koji su upu}ivali na izdanja smje{tena u drugim knji`nicama du` dalmatinske obale. Kori{ten je i popis knjiga zadarske gimnazijske knji`nice,3 koja je od 1840/41. dobivala besplatan primjerak svih knjiga tiskanih u Dalmaciji, a 1857. progla{ena je i pokrajinskom.4 U izradi baze podataka uklju~en je i popis knji`nog inventara knji`nice dubrova~kog fratra Inocenta ]uli}a, iznimno zaslu`nog za njegovanje hrvatske knjièvne ba{tine, kao i cjelokupne knjièvne kulture.5 U interpretaciji je nakladni~ke situacije u Dalmaciji prve polovice 19. stolje}a ponajprije valjalo imati na umu da je taj prostor bio bilingvalan ili ~ak trilin- gvalan, da su na njemu ìvjeli pripadnici razli~ite konfesionalne i etni~ke pripad-

2 Kori{teni su sljede}i bibliografski izvori: Valentinelli, Giuseppe. Bibliografia della Dalmazia e del Montenegro : saggio di Giuseppe Valentinelli. Zagabria : coi tipi del dr. Ljudevito Gaj, 1855.; Kazna~i}, Antun. Biblioteca di fra Inno- cenzo Ciulich nella libreria de’rr. pp. Francescani di Ragusa. Catalogo redatto da Gio. Augusto di Casnacich. Zadar : dalla tipografia governiale, 1860.; Valentinelli, Giuseppe. Supplementi al saggio biografico della Dalmazia e del Montenegro. Zagreb : coi tipi del dr. Ljudevito Gaj, 1862.; Kukulje- vi} Sakcinski, Ivan. Bibliografia hrvatska : dio prvi : tiskane knjige. Zagreb : Brzotiskom Dragutina Albrechta, 1860.; Kukuljevi} Sakcinski, Ivan. Dodatak k prvome dielu. Tiskane knjige. Zagreb : Brzotiskom Dragutina Albrechta, 1863.; Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croatica : bibliografija knjiga, ~asopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru : I. dio : knjige. Zagreb : JAZU, 1949.; Ma{trovi}, Vjekoslav : bibliografija knjiga izdanih u Zadru od 1797. do 1814. godine. // Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 1, 1(1985), 385-417.; Ma{trovi}, Vjekoslav. Ja- dertina Croatica : bibliografija knjiga, ~asopisa i novina izdanih na hrvatskom ili srpskom jeziku u Zadru : II. dio : ~asopisi i novine. Zagreb : JAZU, 1954.; Ma{trovi}, Vjekoslav. Dopuna 1. Jadertini Croatici : I. dio : knjige. // Radovi Centra JAZU u Zadru 24(1977).; Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja iz 18., 19. i po~etka 20. stolje}a, Jadertina Croatica. Zagreb : JAZU, 1979.; Peri}, Ivo. Dubrova~ka periodika 1848-1918. Dubrovnik : JAZU, Zavod za povijesne znanosti Istraìva~kog centra, 1980.; Kapitanovi}, Vicko. Arhiv i knji`nica Franjeva~kog samostana u Makarskoj. Makar- ska : Franjeva~ki samostan, 1989.; Kapitanovi}, Vicko. Rukopisna i knji`na ba{tina Franjeva~ke visoke bogoslovije u Makarskoj. Makarska : Franjeva~ka visoka bogoslovija, 1993. 3 Knji`nica je osnovana 1829. godine, iako to, dakako, ne zna~i da gimnazija i prije toga nije posjedovala knjige. 4 Naàlost, njezin je knji`ni fond u velikoj mjeri uni{ten za vrijeme bombardiranja Zadra 1943., a neke su knjige nakon toga bile prenijete u Italiju. Poslije Drugoga svjetskog rata samo je dio njih vra}en, pa su u izradi baze podataka mogli posluìti jedino njezini katalozi: Danilov, Ivan; Ja- kov Bolji}. Catalogo della “Biblioteca Paravia” e del Medagliare del Ginnasio di Zara = Popis knjigah, koje su u doma}oj knji`nici velegimnazija zadarskoga sahranjene. Zara : Tip. governiale, 1860.; Programma dell’ i. r. Ginnasio completo di prima classe in Zara alla fine dell’anno scholastico 1860-1861. Zara : Tip. governiale, 1861.; Brunelli, V. Programma dell’i.r. Ginnasio Superiore di Zara pubblicata dalla direzione ginnasiale alla fine dell’anno scolastico 1899-1900. XLIII. Zara : Ti- pografico di S. Artale, 1900.; Catalogo sistematico dell’i.r. biblioteca ginnasiale provinciale di Zara i Programma dell’i.r. Ginnasio Superiore di Zara pubblicata dalla direzione ginnasiale alla fine dell’anno scolastico 1900-1901. XLIV. (continuazione XLIII). Zara : Tipografico di S. Artale, 1901. 5 Fra Inocent ûli}, biograf, u~enjak i antikvar, bio je tvorac knji`nice Samostana Male bra}e u Dubrovniku. Katalog njegove knji`nice, koji je napravio Antun Kazna~i}, sadrì ~ak 1.132 rukopisa i 1.904 tiskane knjige (Kazna~i}, Antun. Biblioteca di fra Innocenzo Ciulich nella libreria de’rr. pp. Francescani di Ragusa. Catalogo redatto da Gio. Augusto di Casnacich. Zara : dalla tipografia governiale, 1860.).

86 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ... nosti, te da je imao iznimno kompleksno povijesno iskustvo. Stoga je primjena multikulturne metodolo{ke interpretacije oslobo|ene tradicionalne mononacio- nalne perspektive bila neizbje`na. Sve do sedamdesetih godina 20. stolje}a u na{oj se knjièvnoj kritici gotovo ignorirao talijanski knjièvni korpus na dalmatinskom tlu, a hrvatskom kulturom smatralo se samo ono {to je bilo pisano na hrvatskom jeziku.6 Premda je poznavanje knjièvne ponude toga vremena na narodnom jeziku od iznimne va`nosti, mononacionalna kulturna tradicija ne pronalazi upori{te u dalmatinskoj multilingvalnoj, multietni~koj, multikonfesionalnoj i multikulturnoj povijesnoj situaciji. Stoga se i izdanja na talijanskom, njema~kom ili pak latinskom jeziku, trebaju smatrati dijelom hrvatske duhovne i knjièvne ba{tine, ba{ kao i ona na hrvatskom. Nakladni{tvo na tim jezicima, uz hrvatski, predstavlja, dakle, jednako tako kulturu tiskarstva i ~itanja u Hrvatskoj.

Multikulturalnost, multietni~nost i multilingvalnost dalmatinskoga prostora Jedan od poznatijih povjesni~ara knjige i ~itanja, Robert Darnton s pravom je ustvrdio da pisana rije~ ne po{tuje ni jezi~ne niti nacionalne granice.7 îtatelji, naime, ~esto poseù za knjigama, nerijetko tiskanim i u stranim tiskarskim ku}ama, koje nisu nu`no pisane njihovim materinskim jezikom. Knjiga stoga pripada iznimno slojevitom multikulturnom i multinacionalnom ~itateljstvu. Tiskarske i izdava~ke ku}e kroz povijest ~esto su bile u rukama stranaca koji su usmjeravali nacionalni razvitak tiskarske i izdava~ke djelatnosti, iako nisu pripadali ve}inskoj etni~koj zajednici odre|enoga prostora. Uostalom, i sami su pisci svojim djelima svjedo~ili pripadnost razli~itim kulturnim svjetovima koji su rezultirali osje}ajem ne samo vi{ejezi~ne nego i vi{ekulturne pripadnosti. Dakle, intelektualni produkti kulturnih, knjièvnih, dru{tvenih pa i politi~kih djelatnika mogu se u potpunosti shvatiti jedino ako se ima u vidu interkulturni ambijent u kome nastaju. Dalmatinski je prostor u tom smislu iznimno znakovit. Ponajprije, dalmatinsko je ~itateljstvo, dodu{e uglavnom samo ono obrazovano, ~italo knjige pisane na njihovu materinskom jeziku, ali i one na talijanskom, njema~kom, francuskom i engleskom, a nerijetko i na latinskom. Vi{ejezi~na tradicija Habsbur{ke Monar- hije, dakle, rezultirala je stvaranjem vi{ejezi~noga ~itateljstva. Drugo, ~itala su se djela tiskana u doma}im i stranim tiskarskim ku}ama. Dalmatinski su ~itatelji, na-

6 Godine 1971., naime, Mate Zori} otvara posve novi pogled na to pitanje, tvrde}i da se knjièvno stvarala{tvo na talijanskom jeziku u Dalmaciji moè i mora smatrati jedino dijelom hrvatske knjièvne i kulturne ba{tine. I neki od kasnijih povjesni~ara knjièvnosti prihva}aju tu interpre- taciju. Vidjeti: Zori}, Mate. Romanti~ki pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku. // Rad JAZU 357(1971), 353-476.; Kolumbi}, Nikica. Stariji hrvatski pisci u svjetlu preporodnog doba u Dalma- ciji. // Dalmacija u narodnom preporodu, 1832-1848. Prilozi sa znanstvenog skupa u Zadru od 8. do 9. svibnja 1986. odrànog u povodu 150. obljetnice jubileja ilirskog pokreta i 30. obljetnice Filozof- skog fakulteta u Zadru : zbornik radova / ur. Nikola Ivani{in. Zadar : Narodni list, 1985. Str. 384. 7 Darnton, Robert. The kiss of Lamourette : reflections in cultural history. New York ; London : W. W. Norton & Company, 1990. Str. 35.

87 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) ime, dolazili i u posjed djela tiskanih u inozemnim tiskarama. [to su bili obrazovaniji, to su vi{e ~itali knjige iz inozemstva. Obrazovani je ~itatelj, naime, uz odre|eni napor, mogao nabaviti sve publikacije koje je èlio, bez obzira gdje su tiskane, nerijetko ~ak i ako su pripadale redu zabranjenih knjiga, {to je u “metterni- chovskoj” Austriji toga doba bila vrlo zna~ajna ~injenica. Kao ilustracija nam moè posluìti primjer tada ugledne trogirske obitelji Garanjin Fanfogna, ~ija se knji`nica o~uvala do danas, svjedo~e}i da su ~lanovi te obitelji bri`no birali naslove za svoju knji`nicu, inzistirali na izradi njezina kataloga, te ~ak imali vlastita knji`ni~ara.8 Tre}e, fundamentalnu ulogu u izdava{tvu i knjiàrstvu imali su stranci, mahom Talijani. Primjerice, vlasnici izdava~kih i tiskarskih ku}a bili su Battara i Demarchi u Zadru, Oliveti u Splitu i Martecchini u Dubrovniku,9 pa i mnogi su vlasnici knjiàra tako|er bili Talijani, npr., u Dubrovniku je u 18. stolje}u djelovala knjiàra Carla Antonija Occhija, a u Zadru ona Antonija Bubalini- ja. U 19. stolje}u, pak, zna~ajan uspjeh na tom polju ostvarile su obitelji Rougier i Battara u Zadru te Martecchini u Dubrovniku. Police njihovih knjiàra bile su pre- pune djela pisanih na stranim jezicima iz ~ega se moè pretpostaviti da su ona vrlo vjerojatno bila namijenjena uskom sloju obrazovanih ljudi, ponajprije vojnim i dràvnim slu`benicima koji su uglavnom bili koncentrirani u Zadru, glavnom gradu pokrajine.10 Naposljetku, i ve}ina spisatelja pisala je talijanskim jezikom.

8 O knji`nici vidjeti u: Cega, Fani. Povijest knji`nice obitelji Garanjin Fanfogna u Trogiru s posebnim osvrtom na namje{taj i stare kataloge. // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29(1996), 129-137. 9 O dubrova~kim tiskarama vidjeti u: Gjivanovi}, Niko D. [tampari u starom Dubrovniku. [tampanja izvan Dubrovnika. // Dubrova~ki zabavnik : kalendar knjiàre i {tamparije “Jadran” (1928), 49-61.; Breyer, Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva. // Zbornik iz dubrova~ke pro{losti Milanu Re{etaru o 70-oj godi{njici ìvota prijatelji i u~enici. Dubrovnik, 1931. Str. 339-347.; Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog Instituta u Dubrovniku 4/5(1956), 583-612.; Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog Instituta u Dubrovniku 10/11(1966), 309-332.; Brbora Majstorovi}, Sanja. Prvi dubrova~ki tiskari i njihov prinos hrvatskom jezikoslovlju. // Glasnik dru{tva bibliotekara Split 6(1999), 7-17. O zadarskim tiskarama vidjeti u: Urli}, [ime. Prva {tamparija u Dalmaciji. // Prilozi za knjièvnost, jezik, istoriju i folklor 3(1923), 82-86.; Alacevich, A. Stamperie e giornali di Zara nel secolo passato. // Il Dalmatino : lunario cattolico corredato di notizie patrie per l’anno 1935 59(1935), 69-74.; Beri}, Du{an. Prvi {tampari i prve hrvatske knjige u Zadru. // Narodna knjiga 2, 8(1949), 26-30.; Gali}, Pavao. Knjige prvog zadarskog tiskara Fracassa u Nau~noj biblioteci u Za- dru. // Bibliotekarstvo 9, 2(1963), 37-41.; De{palj, Mario. Zadarski tiskar Antonio Luigi Battara. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 18(1972), 119-123.; Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zadar : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979. O splitskim tiskarama vidjeti u: Mulja~i}, @arko. Poku{aj osnivanja tiskare u Splitu 1786. godine. // Slobodna Dalmacija 4065, 15. III. 1958.; Baras, F. Dva dokumenta o prvoj splitskoj tiskari. // Kulturna ba{tina 7/8(1978), 81-84.; Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918. Split : Sveu~ili{na knji`nica, 1992. 10 O dalmatinskim knjiàrama, osobito onim u Splitu vidjeti u: Novak, Grga. Povijest Splita III. Split : Matica hrvatska, 1957.; Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu. Zagreb, 1971.

88 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

Slika 1. Knji`na produkcija u Damaciji (1815.-1850.) Knjièvni se rad i nakladni{tvo u Dalmaciji prve polovice 19. stolje}a tako razvija najve}im dijelom pod stranim utjecajem i u sferi talijanskoga jezi~nog izraza. Naime, dok se narodni jezik smatrao ponajprije jezikom selja{tva i gradskog puka, iako se njime govorilo i u gospodskim obiteljima, no uglavnom samo unutar doma, najve}i se dio ~itateljskog i spisateljskog kruga u Dalmaciji, iako je nerijetko poznavao oba jezika, uglavnom koristio talijanskim jer se, obrazovan na tom jeziku, njime lak{e knjièvno izraàvao i komunicirao s knjièvnim svijetom. Ta- lijanski je jezik, dakle, bio jezik obrazovanih dru{tvenih slojeva. On je ujedno bio slu`beni jezik uprave i politike. Pripadnici hrvatskoga kulturnog i etni~kog kruga ~esto su pisali talijanskim jezikom iako su hrvatskim govorili u svakodnevnom ìvotu.11 Doga|alo se, primjerice, da narodne pjesme biljeè na izvornom hrvatskom jeziku, ali rasprave o tome pi{u na talijanskom ili latinskom. Stoga uop}e ne za~u|uje ~injenica da su djela pisana na talijanskom jeziku ~inila ve}i dio cjelokupne produkcije knjiga u prvoj polovici 19. stolje}a, kao {to pokazuje Slika 1, odnosno vi{e od pola naslova, kao {to se vidi u Tablici 1. Preostali jezici zajedno sa~injavaju tek ~etvrtinu ostalih publikacija tiskanih u razdoblju od 1815. do 1850. godine. Bez obzira na jezik, izdanja na talijanskom ~esto su bila inspirirana patriotskim osje}ajima i stoga ih moramo smatrati sastavnim dijelom hrvatske knjièvne i kulturne ba{tine. Drugim rije~ima, pisanje na jeziku koji nije narodni,

11 Budu}i da u to doba standardizacija hrvatskog jezika jo{ uvijek nije bila sprovedena, jezi~na nomenklatura bila je iznimno {arolika. Tako narodni jezik mo`emo prona}i pod razli~itim nazivima, kao slovinski, ilirski ili iliriçki, arvatski, ilirsko-dalmatinski, materinski ili materinji, nascki ili naski, slavjanski ili sveslavianski. U bazi podataka oni su objedinjeni pod kategorijom hrvatski jezik, dok su pak sve publikacije tiskane }irili~nim pismom stavljene u kategoriju srpskog jezika. Dakako, ta je podjela samo uvjetna jer je pitanje jezika, zahvaljuju}i bogatstvu dijalekata i jo{ uvijek nepostojanju standarda, iznimno kompleksno.

89 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Tablica 1. Knji`na produkcija u Dalmaciji (1815.-1850.) Jezik Broj naslova Postotak hrvatski 171 13,4 srpski 15 1,7 talijanski 529 58,6 njema~ki 7 0,8 latinski 99 11,0 Ukupno 821 85,5 nije nu`no zna~ilo suprotstavljanje konstituiranju moderne nacije i njezinoj duhovnoj emancipaciji, ve} joj je ~ak {tovi{e i slu`ilo.12 Mnogi su pisci “ilirski” ili “slovinski” jezik dr`ali jezikom narodnosti, a talijanski jezik jezikom kulture.13 Tako je, u cjelini gledaju}i, broj naslova na talijanskom jeziku bio iznimno velik.

Nakladni{tvo u Zadru U Zadru je, kao {to pokazuje Slika 2, njihov broj bio najve}i (368), ~ine}i ~ak 77,6 posto cjelokupne knji`ne produkcije u tom gradu, kao {to se vidi u Tablici 2.

Slika 2. Knji`na produkcija u Zadru (1815.-1850.)

12 Kao {to su na po~etku ilirskog pokreta stajali njema~ki spisi, i narodno “bu|enje” dalmatinskoga gra|anstva te{ko je zamislivo bez onoga {to se o tome napisalo na talijanskom jeziku. Vidjeti: Kombol, Mihovil; Slobodan Prosperov Novak. Hrvatska knji`evnost do narodnog preporoda. Za- greb : [kolska knjiga, 1992. Str. 441. 13 Zori}, Mate. Nav. dj., str. 365.

90 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

Tablica 2. Knji`na produkcija u Zadru (1815.-1850.) Jezik Broj naslova Postotak hrvatski 33 7,0 srpski 14 3,0 talijanski 368 77,6 njema~ki 8 1,3 latinski 53 11,2 Ukupno 476 100

Broj djela na hrvatskom jeziku bio je iznimno malen (33), samo 7 posto ukupne knji`ne produkcije. Ne{to je zna~ajnija bila produkcija na latinskom jeziku (53 naslova ili 11,2 posto), dok je produkcija na njema~kom i srpskom jeziku bila zanemariva, svega 1,3 posto, odnosno 3 posto cjelokupne produkcije.

Nakladni{tvo u Splitu Broj naslova na talijanskom jeziku u Splitu, kao {to pokazuje Slika 3, bio tako|er vrlo visok, ~ine}i 62,5 posto cjelokupne produkcije u tom gradu, kao {to se vidi u Tablici 3. Za tim je brojem daleko zaostajao broj djela na hrvatskom jeziku, samo 18,8 posto cjelokupne knji`ne produkcije. Zabilje`eno je po jedno djelo na srpskom i njema~kom jeziku, dok je pak postotak djela na latinskom iznosio ~ak 17,2 posto, gotovo se izjedna~iv{i s postotkom djela na hrvatskom jeziku.

Slika 3. Knji`na produkcija u Splitu (1815.-1850.)

91 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Tablica 3. Knji`na produkcija u Splitu (1815.-1850.) Jezik Broj naslova Postotak hrvatski 24 18,8 srpski 1 0,8 talijanski 80 62,5 njema~ki 1 0,8 latinski 22 17,2 Ukupno 128 100

Nakladni{tvo u Dubrovniku Broj naslova na talijanskom jeziku bio je najmanji u Dubrovniku (samo 66). Kao {to pokazuje Slika 4, on se gotovo izjedna~io s onima na hrvatskom jeziku (62). Tablica 4 pokazuje da su naslovi na talijanskom jeziku ~inili 44,3 posto ukupne produkcije u tom gradu, dok je postotak naslova na hrvatskom jeziku iznosio

Slika 4. Knji`na produkcija u Dubrovniku (1815.-1850.) Tablica 4. Knji`na produkcija u Dubrovniku (1815.-1850.) Jezik Broj naslova Postotak hrvatski 62 41, 6 srpski - - talijanski 66 44, 3 njema~ki - - latinski 21 14, 1 Ukupno 149 100

92 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

41,6 posto. Nadalje, iako djela pisana latinskim jezikom u Dubrovniku nisu ~inila ni petinu cjelokupne produkcije, njihov je postotak (14,1 posto) bio tek ne{to ni`i nego u Splitu (17,2 posto). Zanimljivo je i to da u Dubrovniku nisu zabilje`ena djela pisana srpskim jezikom. Tako|er nema ni onih na njema~kom jeziku. Potonja ~injenica ne za~u|uje jer se tiskara u Dubrovniku, za razliku od onih u Zadru, nije nalazila u slu`bi vlasti, koja se naj~e{}e i koristila njema~kim jezikom.14

Knji`na produkcija na talijanskom jeziku Kao {to se moè vidjeti iz kratko izloène analize svakog pojedinog tiskarskog sredi{ta, broj se djela na talijanskom jeziku razlikuje od jednog izdava~kog i tiskarskog sredi{ta do drugog, kre}u}i se u rasponu od 44,3 posto u Dubrovniku preko 62,5 posto u Splitu do ~ak 77,6 posto u Zadru. Usprkos toj razlici, ostaje ~injenica da je talijanski jezik bio vrlo rasprostranjen te da je ta rasprostranjenost zadràna tijekom cijele prve polovice 19. stolje}a, na {to ukazuje prikaz cjelokupne godi{nje produkcije na talijanskom jeziku u svima trima izdava~kim i tiskarskim sredi{tima, iskazan Slikom 5. Nadalje, prikaz godi{nje produkcije potvr|uje ve} poznatu ~injenicu da je Zadar bio najtalijaniziraniji grad na isto~noj obali Jadranskoga mora dok je Dubrovnik bio najmanje podloàn utjecajima talijanske kulture i talijanskoga je-

Slika 5. Godi{nja knji`na produkcija na talijanskom jeziku u Zadru, Splitu i Dubrovniku (1815.-1850.)

14 Valja napomenuti da bi broj naslova na njema~kom jeziku zasigurno bio puno ve}i kada bi se u bazu podataka unijeli i leci, proglasi, oglasi i plakati, koji su, kao {to je na po~etku obja{njeno, izostavljeni iz analize. Oni su se vrlo ~esto pojavljivali na njema~kom jeziku. Naime, na tom su jeziku, uz talijanski, austrijske vlasti naj~e{}e donosile odredbe i zakone te o njima obavje{tavale lokal- no stanovni{tvo.

93 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) zika.15 I usporedba godi{nje produkcije knjiga u Dalmaciji na talijanskom, hrvatskom i latinskom jeziku, prikazana Slikom 6, vodi k istom zaklju~ku: da je talijanski jezik daleko nadma{ivao produkciju na hrvatskom i latinskom, koji se u pojedinim razdobljima izjedna~uju. Srpski, a i njema~ki jezik pojavljuju se u vrlo malom postotku, prvi s 1,7 posto, a drugi sa samo 0,8 posto naslova.

Slika 6. Godi{nja knji`na produkcija na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku (1815.-1850.) Knji`na produkcija na hrvatskom jeziku No, bez obzira na kontinuitet tiskanja publikacija na talijanskome jeziku, knji`na produkcija na hrvatskom jeziku nije zanemariva, kao {to se mo`e vidjeti i iz godi{nje knji`ne produkcije u sva tri izdava~ka i tiskarska sredi{ta, prikazane Slikom 7.16 To se osobito odnosi na knji`nu produkciju u Dubrovniku, ~ijih 41,6 posto naslova na hrvatskom jeziku, kao {to je ve} spomenuto, gotovo dosti`e postotak naslova na talijanskome jeziku u istome gradu (44,3 posto). Iako su oscila- cije u tiskanju djela na narodnome jeziku u Dubrovniku velike, njihov broj daleko nadma{uje broj takvih publikacija u Zadru i Splitu. Iznimno je siroma{na produkcija na hrvatskom jeziku bila u Zadru (7 posto), dok je postotak publikacija na hrvatskom jeziku bio ne{to ve}i u Splitu (18,8 posto).

15 Kao {to je poznato, ondje je postojao i vrlo jak krug pristalica ilirske ideologije, koju su Du- brov~ani, tvrdi Stijepo Obad, ~ak razumijevali kao sinonim za svoju tradicionalnu slovinsku ideolo- giju. Vidjeti: Obad, Stijepo. Doprinos Ljudevita Gaja {irenju ilirstva u Dalmaciji. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest 3(1973), 123-137. 16 Zori} navodi da su doma}e tiskare za prvih tridesetak godina austrijske vlasti objavile svega 67 djela na hrvatskom jeziku. Vidjeti: Zori}, Mate. Nav. dj., str. 365. Me|utim, istra`iva~ki je rad pokazao da je taj broj bio vi{e nego dvostruko ve}i – zabilje`eno je 171 djelo na hrvatskom i jo{ 15 na srpskom jeziku, tiskanih }irili~nim pismom.

94 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

Slika 7. Godi{nja knji`na produkcija na hrvatskom jeziku u Zadru, Splitu i Dubrovniku (1815.-1850.) Bilingvalnost dalmatinskoga prostora Neki su spisatelji, me|utim, obi~avali pisati na talijanskom i hrvatskom, poku{avaju}i pomiriti svoju jezi~nu i kulturnu dvojnost, koja najvi{e dolazi do izraàja u osje}aju pripadnosti slavo-dalmatskoj naciji. Naime, ne odri~u}i se talijanskog jezika kao svog, ali distanciraju}i se prema talijanstvu, oni nisu Dalmaci- ju smatrali talijanskom ni u etni~kom niti u povijesnom smislu, ve} su, ne nije~u}i svoju slavensku pripadnost, isticali slavenski temelj dalmatinske zasebne nacije za koju su osje}ali da joj pripadaju. Dakle, kako nisu mogli zanijekati ni jednu komponentu svoje kulturne dvojnosti, oni su to dvojstvo poku{ali pomiriti u obliku slavo-dalmatinskog partikularizma. Njihova djela, svojim osobinama, onima koje ih povezuju s talijanskim elementom i talijanskom knjièvno{}u i onima koje ih me|usobno povezuju (dalmatinski pokrajinski i slavenski osje}aj), mahom svjedo~e o razapetosti izme|u dviju obala kao njihovu duhovnom stanju, odra- àvaju}i ~ak i sliku svijesti njihove {ire gradske sredine i njezina odnosa prema prostoru na kojem ìve i uz koji ih veè osje}aj pripadnosti.17 Tako su, kao {to se vidi na Slici 8, najve}i dio dvojezi~nih publikacija ~inile upravo hrvatsko-talijanske publikacije. Njihov postotak iskazan je u Tablici 5. I austrijske su vlasti, obra}aju}i se puku, tako|er koristile oba jezika – talijanski kao slu`beni i hrvatski kao jezik velike ve}ine stanovni{tva. Radilo se uglavnom o okru`nicama i naredbama vlasti, odnosno priop}avanju va`nih obavijesti i davanju uputa. Analiza knji`ne produkcije prema jeziku pokazuje da su uz knjiè- vna djela (9 naslova), najve}i broj dvojezi~nih hrvatsko-talijanskih publikacija

17 Stan~i}, Nik{a. Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji : Mihovil Pavlinovi} i njegov krug do 1869. Zagreb : Institut za hrvatsku povijest, 1980. Str. 34-35.

95 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Slika 8. Dvojezi~ne publikacije u Dalmaciji (1815-1850)

Tablica 5. Dvojezi~ne publikacije u Dalmaciji (1815.-1850.) Jezik Broj naslova Postotak hrvatsko-talijanski 49 53,2 hrvatsko-latinski 5 5,4 talijansko-njema~ki 7 7,6 talijansko-latinski 26 28,2 latinsko-gr~ki 1 1,0 latinsko-njema~ki 3 3,2 hrvatsko-srpski 1 1,0 Ukupno 92 99,6

~inile one s podru~ja medicine i zdravlja (8 naslova), vjere i morala (8 naslova), prava (8 naslova), poljodjelstva i sto~arstva (5 naslova) te obrazovanja (3 naslova), ~ine}i 5,4 posto svih publikacija. Valja napomenuti da su u cjelokupnoj knji`noj produkciji prve polovice 19. stolje}a dvojezi~ne publikacije ~inile ~ak 10,2 posto. Me|u trilingvalnim djelima koja su tako|er identificirana hrvatsko-talijansko-latinske publikacije s 3 posto bile su najrasprostranjenije, jer latinski je jezik usprkos o~itom padu njegova zna~enja u ve}em dijelu Europe izme|u 1650. i 1750. godine, i dalje bio o~uvan. Knji`na produkcija na latinskom jeziku Zahvaljuju}i jakom krugu dubrova~kih latinista s kraja 18. i po~etka 19. stolje}a, latinski jezik jo{ uvijek ima svoju vjernu ~itala~ku publiku. Klasi~no je obrazovanje bilo pokazatelj visokog stupnja obrazovanja, omogu}uju}i stjecanje va`nih

96 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ... poloàja u dru{tvenim i kulturnim krugovima. Usprkos njegovoj sve slabijoj prisutnosti na knji`nom trì{tu, jer latinski je jezik, primjerice, 1760. godine bio izba~en iz kataloga poznatog knjiàrskog sajma u Leipzigu,18 u isto~noj se i jugoisto~noj Europi pad njegova zna~enja dogodio tek zadnjih desetlje}a 18. i po~etkom 19. stolje}a. Tako je postotak djela na latinskome jeziku, kao {to je ve} spomenuto, bio relativno mali u svim trima izdava~kim i tiskarskim sredi{tima u Dalmaciji, kre}u}i se od 11 do 17 posto, te dostiù}i najve}i postotak u Splitu (17,2 posto) i Dubrovniku (14,1 posto). Uglavnom je to bila dvorska prigodni~arska poezija pisana u ~ast cara i pripadnika carske obitelji prigodom njihova dolaska u Dalmaciju ili pak prigodom careva ro|endana ili imendana. Prigodni~arska je poezija na latinskom jeziku tako|er ~esto bila posve}ivana plemstvu, posebice u Dubrovniku, i to naj~e{}e povodom zaruka, vjen~anja ili smrti ~lanova njihovih obitelji. Naposljetku, va`no je napomenuti da iako su pisci spomenutoga kruga dubrova~kih latinista, poput Ru- |era Bo{kovi}a, Benedikta Staya i Rajmunda Kuni}a, njegovali poeziju na latinskome jeziku, oni su ipak pisali i talijanskim i hrvatskim jezikom o~ito svjesni da je latinski postao arhai~an diljem ve}ega dijela Europe.19

Dalmatinski spisatelji, tipografi i nakladnici u ozra~ju nacionalnih kretanja prve polovice 19. stolje}a Usporedo sa slabljenjem uporabe latinskoga jezika, prema sredini 19. stolje}a na cijelom se europskom prostoru pove}ava broj tiskanih djela na narodnim jezicima te raste zanimanje za nacionalno jezi~no i kulturno naslje|e. Jezik postaje jedna od osnovnih determinanti nacionalnog identiteta. Knji`na se produkcija na hrvatskom jeziku tako|er intenzivirala i sve je ve}i broj spisatelja koji se po~inju knjièvno izraàvati i na narodnom jeziku. Od 231 identificiranog spisatelja koji djeluju tijekom prve polovice 19. stolje}a, njih 59 pisalo je narodnim jezikom, ~ine}i ~ak jednu ~etvrtinu svih spisatelja. Iako su se neki od njih knjièvno izraàva- li samo na narodnom jeziku, ve}ina se ipak koristila i talijanskim jezikom. S rastom broja djela na narodnom jeziku, pisana rije~ postaje dostupna i onima koji nisu poznavali ni jedan drugi jezik do svog materinskog. Boìdar Petrano- vi},20 primjerice, iskazuje veliku brigu za narodni jezik tvrde}i da “… gdi se narodnim jezikom knjige pi{u, tu lak{e biva ~oveku misli svoe drugima soob{tavati…”.21 “Kada ~ovek u tu|em jeziku {to so~injava, koliko puta neizgubi on kakvu

18 Black, Jeremy. 18th century Europe 1700-1789. London : Macmillan, 1992. Str. 257. 19 Kombol, Mihovil ; Slobodan Prosperov Novak. Nav. dj., str. 420. 20 Boìdar Petranovi} bio je poznati kulturni i politi~ki djelatnik 19. stolje}a. Godine 1835. pokrenuo je Srpsko-dalmatinski magazin, sura|ivao je u nizu ~asopisa, a 1851. pokrenuo ~asopis Pravdo- no{a. Godine 1848. bio je narodni poslanik Knina na saboru u Be~u, a 1862. utemeljio Maticu dalma- tinsku. Postao je i ~lanom JAZU (1867.) te u Radu JAZU objavljivao pravno-povijesne studije. 21 Petranovi}, Boìdar. Pismo T. Petranovi}a G… D… // Ljubitelj prosve{tenija : srbsko-dalmatinski almanah / ur. Boìdar Petranovi}. U Karl{tadtu : Pe~ateno u Tipografiji Jovana N. Pretnera, 1837. Str. 49.

97 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) lepu ideu zato, jer u onima nenalazi sposobne re~i za izraziti ju?”,22 pita se Petra- novi}. Ideal uporabe narodnoga jezika, me|utim, uvelike se razlikovao od stvar- noga stanja, jer mnogi su se spisatelji jo{ uvijek lak{e izra`avali na talijanskome nego na jeziku svog djetinjstva pa je broj djela na hrvatskom jeziku sporo rastao. Naime, analiza knji`ne produkcije pokazala je da naslovi na hrvatskom jeziku ~ine samo 13,4 posto (121 naslov) cjelokupne knji`ne produkcije, iako je prema sredini 19. stolje}a zamjetan znatniji rast. Mada se intenzitet produkcije na hrvatskom jeziku mijenjao, kao {to pokazuje Slika 9, dosti`u}i u pojedinim razdobljima ~ak 9 naslova, ona je katkad svedena samo na jedan ili ~ak nijedan naslov na godinu.

Slika 9. Godi{nja knji`na produkcija na hrvatskom jeziku (1815.-1850.)

Op}enito gledaju}i, godi{nja je produkcija u Dalmaciji znatno zaostajala za knji`nom produkcijom u nizu zapadnoeuropskih zemalja. Primjerice, 30 naslova, koliko je bilo tiskano u Veneciji 1545. godine,23 Dalmacija je dostigla tek u prvoj polovici 19. stolje}a, s godi{njom produkcijom od 10 do 30 naslova, dosegnuv{i samo jednom, 1838. godine, 39 naslova, kao {to se vidi u Tablici 6.24 Godi{nju

22 Isto. 23 Berto{a, Slaven. Neka razmatranja o nakladni{tvu (od 15. do 18. st.). // Historijski zbornik 49(1996), 165-175. 24 Mada je, primjerice, u Moskvi godi{nja produkcija izme|u 1711. i 1727. bila jednako mala, kre}u}i se od 6 do 7 naslova na godinu, ve} 1750. ona je iznosila 500 naslova. Vidjeti: Houston, Ro- bert Allan. Literacy in early modern Europe : culture and education 1500-1800. London ; New York : Longman, 1988. Str. 157. I katalog svih tiskanih knjiga u Veneciji 1821. ukazuje na isto. Te je godine, naime, samo do kolovoza bilo tiskano 397 naslova, neki od njih ~ak u nakladi od 3.000 ili 5.000 primjeraka. Vidjeti: Dr`avni arhiv u Zadru (DAZd), Prezidijalni spisi Namjesni{tva, 1822, 60, XII.

98 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

Tablica 6. Godi{nja knji`na produkcija prema gradovima u razdoblju od 1815. do 1850. Godina ZADAR SPLIT DUBROVNIK Ukupno 1815. 1427 1816. 11 5 5 21 1817. 11 2 2 15 1818. 9 2 4 15 1819. 13 4 - 17 1820. 3126 1821. 9 3 - 12 1822. 8 10 1 19 1823. 10 4 3 17 1824. 5 3 9 17 1825. 13 2 9 24 1826. 14 4 8 36 1827. 20 4 7 31 1828. 15 5 12 32 1829. 21 4 9 34 1830. 17 7 6 30 1831. 22 1 8 31 1832. 18 2 5 25 1833. 22 1 6 29 1834. 18 4 3 25 1835. 13 2 2 17 1836. 19 3 5 27 1837. 15 - 8 23 1838. 26 - 13 39 1839. 23 3 7 33 1840. 23 5 3 31 1841. 16 4 5 25 1842. 16 5 5 26 1843. 13 3 4 20 1844. 10 7 1 18 1845. 16 5 3 24 1846. 23 5 2 30 1847. 18 5 3 26 1848. 17 5 7 29 1849. 14 6 9 29 1850. 15 5 8 28 1815.-1850. 537 135 196 868

99 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) pak produkciju u Francuskoj, primjerice, koja je 1798. iznosila 1.500 naslova,25 Dalmacija nije mogla dosti}i tijekom cijele prve polovice 19. stolje}a, dostigav{i u razdoblju od 1815. do 1850. tek oko 1.000 naslova. Zatim valja spomenuti da je sveop}i pad knji`ne proizvodnje dvadesetih godina 19. stolje}a utjecao i na produkciju na hrvatskom jeziku, i to gotovo svagdje jednako. Istodobno, op}i rast produkcije tijekom tridesetih i ~etrdesetih godina rezultirao je i ve}im brojem naslova na hrvatskome jeziku. Me|utim, valja napomenuti da je knji`nu produkciju na narodnom jeziku, uz djela dubrova~ke renesansno-barokne knjièvne ba{tine, ~inila uglavnom nabo- `no-pou~na knjièvnost koja je bila namijenjena {irokim narodnim slojevima. I sami spisatelji koji su pisali narodnim jezikom bili su uglavnom pu~ki pou~ni pisci. Tako je ve}ina tih djela pripadala podru~ju vjere i morala (37 naslova), teolo- giji i filozofiji (4 naslova) i obrazovanju (3 naslova). @anrovski su, dakle, ta djela bila uglavnom vezana uz vjerski i duhovni ìvot puka. Istraìvanja su pokazala da su ~ak 26 naslova na narodnom jeziku bili molitvenici i katekizmi, dok preostale naslove ~ine propovijedi i pastoralna pisma (10 naslova), teolo{ki eseji (4 naslova) te priru~nici i {kolski ud`benici (3 naslova). Propovijedi, dakle, pastoralna pisma i katekizmi, ~iji je cilj bio vjerska naobrazba, sada se rijetko pojavljuju na latinskome jeziku, jer latinski je doista bio jezik Crkve, ali ne i njezine pastve. Iako se moè ustvrditi da je izdava~ka i publicisti~ka djelatnost na svim jezicima bila prili~no oskudna i sadràjno siroma{na tijekom cijelog ovog razdoblja, ~emu je uvelike pridonosio nedostatak knjiàra i nepostojanje zajedni~koga knjiàrskog trì{ta, zna~enje intenzivnije produkcije na hrvatskom jeziku ne moè se osporiti, poglavito imaju}i u vidu postojanje cenzure kojom su austrijske vlasti proizvodnju i distribuciju knjiga podvrgle strogoj kontroli. No, usprkos sporom, ali o~itom rastu broja tih djela, suvremenici su se nerijetko àlili na vrlo slabo nakladni{tvo na narodnom jeziku. Valja naglasiti da su to ponajprije ~inili pripadnici vjerskih krugova, osobito ùpno sve}enstvo, uz koje se i veù prve inicijative na polju tiskanja knjiga na narodnom jeziku. Tako je, primjerice, franjevac Ambrozije Markovi} prvi prepoznao knjièvnu vrijednost i va`nost Gunduli}eva Osmana sa~uvav{i za budu}e generacije njegov rukopis u knji`nici svoga samostana. Na nagovor tiskara Martecchinija, ustupa mu sa~uvani rukopis za tisak, obogativ{i ga Gunduli}evim ìvotopisom kao i ìvotopisom Osmana, glavnoga lika djela. Osman je tada prvi put tiskan.26 Nadalje, franjevac

25 Darnton, Robert; Daniel Roche. Revolution in print : the press in France 1775-1800. Berke- ley : University of California Press, 1989. Str. 177-202. I u Engleskoj je knji`na produkcija bila jednako velika. Godine 1800. ona iznosi 2.000 naslova, dok taj broj 1870. godine raste ~ak na 8.000. Vidjeti: Secord, James A. Victorian sensation : the extraordinary publication, reception, and secret authorship of vestiges of the natural history of creation. Chicago ; London : University of Chicago Press, 2000. Str. 31. 26 Gunduli}, Ivan. Osman : spjevagnje vitescko Giva Gundulichja vlastelina dubrovackoga. Osnanjegnem djellaa Gundulichjevieh, i scivotom Osmanoviem priteceno, sdârsejagnima pjevagnaa naresceno, nadomjeregnima stvarji od spjevaoza u kratko narecenieh i s isgovaragnem rjecji hcomugodi sumracnieh sljedjeno. U Dubrovniku : Po Antunu Martekini, 1826. Str. 3-9.

100 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

Toma Babi}, autor jednog od najpopularnijih katehetskih djela 18. i 19. stolje}a – Cvit razlika mirisa duhovnoga – podsje}a da je knji`na produkcija na narodnom jeziku nevelika te da to smatra velikom sramotom cijeloga naroda: “… jerje mallo pisano u nasc jezik, sctoje nasca sramota : biloje gljudi (i sada imma) nauçni, i razumni mnogo, alli nisu htilli na svitlost datti; ma sctoje gore rugajuse on- nim koji su nascki pisali, i stampalli; jasam doisto najmagni, i nerazumnj od svi, a da znam visce, viscebi i uçinio nà posctegne Gospodina Boga, i na korist duhovnu nascega naroda slavnoga i jezika Arvaskoga …”27

On je o~ito bio svjestan da podu~avanje puka osnovnim vjerskim i duhovnim istinama, prijeko potrebnim za njihovo spasenje, nu`no zahtijeva katehetsku literaturu pisanu na njima razumljivu jeziku. To je bio dovoljno jak razlog da stane àrko podupirati tiskanje djela na hrvatskom jeziku. “Ovde nije pisano vellike mudrosti, nego ù kratko istomaçegne Nauka Karstianskoga za onne, koj neznadu nit Latinski kgnigha, illi Libra, nerazume …”, pisao je Babi}.28 No, nisu se samo spisatelji èljeli pribliìti manje obrazovanim slojevima, ve} i tipografi i nakladnici. Naime, i izdava~i-tiskari bra}a Battara iz Zadra, pre- poznav{i potrebu tiskanja djela koja }e biti razumljiva svima, a ne samo obrazova- nom dijelu populacije, godine 1850. po~inju novu izdava~ku inicijativu. Naime, naumili su u sklopu Biblioteke duhovne ilirske tiskati duhovna i vjerska djela pisana na narodnom jeziku. Ta je inicijativa trebala ponajprije posluìti ùpnicima, odnosno, “pastirima duhovnim u selima, ali i svima onima koji znaju ~itati, a boje se straha Bo`jeg.”29 Sve naslove koji }e izi}i u toj “duhovnoj biblioteci” toplo je preporu~io nadbiskup Josip Godeassi cjelokupnom sve}enstvu, ùpnicima i sjemeni{tarcima, {to ukazuje na to da su i vrhovni vjerski autoriteti podupirali tiskanje djela na “ilirskome” jeziku. Naime, ona bi bila od iznimne koristi u vjerskoj izobrazbi njihova puka za koju su dràli da je na vrlo niskom stupnju.30 Prva knjiga

27 Babi}, Toma. Czvit razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po otczu F. Tomasu Babichiu. U Dubrovniku : Po Antunu Martekini Slovotisctegliu, 1829. Str. V. 28 Isto. 29 “… pridani umotvori najpotribitii na{em duhovni{tvu koji mu posve pomanjka{e, i tako }e zapo~eti pravo izobraènje Naroda pribavljaju}i ùpnicim najbolja sridstva kojim }e se sluìti u~e}i svoj puk … da je prikoristan, osòbito duhovni{tvu selah, i priporu~i ga svima, a najvi{e re~enim ùp- nicim koji ovakim knjigam u na{em Ilirskom jeziku Dalmatinskomu, neobiluju.” Vidjeti: Star~evi}, [ime. Homelie iliti Tuma~enje svetoga evangjelja za sve nedilje od Do{astja Gospodinova do poslidnje nedilje po Duhovih [ime Star~evi}a za~astnoga kanonika stolne cerkve senjske, prisednika duh. stola, i ùpnika grada Karlobaga. U Zadru : Bratje Battara tiskarni izdatelji, 1850. Str. 4. 30 Franjevac Augustin Mileti}, autor slovnice i katekizma s po~etka 19. stolje}a, jasno je iskazao u uvodnom dijelu svojeg djela, u “opomeni {tiu}em”, da kr{}ani, osobito oni iz Bosne i Herce- govine, pokazuju “op}enu naumjetnost (neznanje) nauka kr{}anskoga … tako da smo na{li u mnogim ùpama mno{tvo ~eljadi koja ne znaju ni otajstva poglavitii vire na{e svete, brezi koji(h) nije mogu}e, kako svi nau~itelji govore, saraniti se.” Razloge za to on traì u nedostatku èlje samoga puka da nau~i ~itati, ali jednako tako u nedostatku {kola i u~itelja koji bi im mogli davati katehetsku pouku, prenositi osnovne kr{}anske istine te ih nau~iti sricati slova. Vidjeti: Mileti}, Augustin.

101 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) tiskana u toj ediciji bila je ona autora [ime Star~evi}a31 Homelije iliti Tuma~enje svetoga evangjelja, zaslu`nog za vi{e jezikoslovnih djela.32 Naposljetku, ako se to pokaè uspje{nim projektom, bra}a Battara planirala su tiskati i ostala djela [ime Star~evi}a koja “leàhu knjiàrnice na polici, i leè jo{ u rukopisu brez op}ene koristi, koja ima se èliti, a navlastito u ova vrimena poneplodna u mudrim dilim knjièvnim.”33 Prvo su planirali tiskati tri djela duhovnog i vjerskog karaktera – Razgovore duhovne, Pripovidanja za sve svetkovine na{ega Gospodina i Pripovi- danja za svetkovine Blaène Divice. Djela na narodnome jeziku nisu se tiskala samo zbog njihove iznimno va`ne uloge u vjerskoj izobrazbi puka. Potkraj 20-ih godina raste interes za tiskanje djela hrvatske knjièvne ba{tine kao i onih koja su glorificirala nacionalnu pro{lost, poput povijesnih ili pak filolo{kih. Iz toga razloga me|u djelima pisanim na hrvatskom jeziku, uz ve} spomenute knjiìce duhovnoga i vjerskoga karaktera, zabi- ljeèno je i 51 djelo koje je pripadalo hrvatskoj knjièvnosti (34 naslova ~inila je poezija, a 7 drama). I pravoslavni je paroh \or|e Nikolajevi},34 iako nije negirao iznimnu korist djela pisanih na njema~kom, talijanskom ili francuskom jeziku, smatrao da su ona pisana na narodnom jeziku jednako vrijedna. Usprkos tome {to su ~esto prezirana, on ih smatra iznimno dragocjenim barem zbog jezika na kojem su pisana: “@alostno je zaista, kad jedan rodoljub, komu napredak roda na srcu leì, ~uti mora da vi va{e sobstvene srbske knjige prezirete!…I ja sam s vama, kao {to ~esto govorite, da u njeme~kim, italianskim i francuzkim knjigama ve}ega vkusa nalazite; no ni srbske, zaboga, nisu ba{ toliko opore, da u njima nikakve slasti nema, sledovatelno da za nji nemarite! – I upravo za jedan samo uzrok taj, {to se srbske zovu, imale bi vam biti drage i prijatne!”35 Da su i drugi narodi tako prezirali knjige pisane na njihovim narodnim jezicima te kupovali samo strane knjige, oni zasigurno ne bi dostigli nikakav napredak,

Poçetak slovstva, napomena i kratko istomaçegne stvari potribitii, nauka karstianskoga usctampano po naredbi prisvitloga, i priposctov. gospodina F. Augustina Milletichia, biskupa daulianskoga, i namist. aposctol. u Bosni, i Herczegovini Turskoj zauvixbagne dicze, i çegliadi priprostite u darxavi bosanskoj. U Splitu : U Sctamparii Ivana Demarchi, 1815. Str. 4. 31 [ime Star~evi} bio je kao pop glagolja{ dugo vremena `upnik u Karlobagu te gimnazijski u~itelj u Senju. Poznati je knji`evnik i jezikoslovac prve polovine 19. stolje}a. 32 Star~evi} je bio itekako svjestan va`nosti narodnoga jezika, ~esto prevode}i s njema~kog i francuskog na “ilirski” jezik. Posvetio se prou~avanju pitanja jezika i filologiji, uvjeren da je narodni jezik sramotno zanemaren od strane sinova njegova naroda. Vo|en tim motivom, godine 1812. pi{e dva jezikoslovna djela: ilirsko-francuski rje~nik Nova ri~oslovica iliri~ka, tiskan 1812. godine, te Novu ri~oslovicu ilirsku vojni~koj mladosti kraji{koj poklonjenu, tiskanu iste godine. 33 Star~evi}, [ime. Nav. dj., str. 4. 34 \or|e Nikolajevi} bio je, kao urednik Srpsko-dalmatinskog magazina i profesor bogoslovije u Zadru, jedna od najistaknutijih osoba pravoslavnog dijela stanovni{tva u Dalmaciji. 35 Nikolajevi}, \or|e. Gospodo Srblji Dalmatinski. // Ljubitelj prosve{tenija : srbsko-dalmatinski magazin za ljeto 1845 / ur. \or|e Nikolajevi}. U Zadru : Pe~ateno u tipografiji Bra}e Battara, 1845. Str. 3.

102 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ... tvrdi nadalje Nikolajevi}. Zato savjetuje ~itateljima da “… kod svoe ku}e samo srbskim jezikom govorite, i sa srbskim knjigama ponajradie va{e biblioteke do- punjavajte.”36 On je o~ito ra~unao na patriotizam svojih ~itatelja, tvrde}i da je oduvijek bilo te{ko uvoziti srpske knjige iz Ugarske, gdje su Srbi tradicionalno tiskali svoje knjige, u Dalmaciju, kao {to ih je bilo jednako te{ko i izvesti iz Dalma- cije.37 U dijalogu jednog patriota i njegova poznanika, sastavnom dijelu gramatike hrvatskoga jezika, autor Andrija Stazi}, katoli~ki sve}enik i u~itelj,38 1850. upozorava da hrvatska knjièvna tradicija ne smije biti podcijenjena, jer je ~ine mnogi ugledni spisatelji poput Junija Palmoti}a, Ivana Gunduli}a, Marka Maruli}a, Jurja Barakovi}a, Petra Hektorovi}a, Andrije Ka~i}a-Mio{i}a i mnogih drugih. “Na{ narod ima na tisu}e knjigah slovoti{tenih, a na stotine nepe~a}enih, a tko znade koliko ih je poginulo,” tvrdio je Stazi}.39 Usprkos tome, djela tih spisatelja ve}inom nisu bila tiskana, a i njihove je rukopise te{ko prona}i.40 Nadalje, smatraju}i da dosada{nja izdava~ka djelatnost nije mogla zadovoljiti potra`nju ~itatelja, godine 1846. bra}a Battara po~inju jo{ jednu izdava~ku inicijativu – Novo i pèrvo pe~atenje izbrane biblioteke dìlah izvornieh i prevodah u ilirsko-dalmatinskome jeziku predja{nieh ìvuju}ieh pisateljah, èle}i tiskati naj- dragocjenija djela hrvatskoga knjièvnog naslje|a. “Vreme je ali, da se obèrnemo i na onaj dio knjièstva, koji izraz duhovnoga naprìdka u izobraènju, jo{te leì nepoznan u rukopisah, oli ako i pe~atjen ve} je rìdak radi dale~ine vrìmena oli malo poznat radi razli~nosti i nesloge u pravopisu. Dalmacia i osobito Dubrovnik sadèrùju neizbrojno blago takovieh dìlah, po~imlju}i jo{te od XIV. vìka”, pisala su bra}a Battara u uvodniku prvoga djela izdanog u okviru te edicije.41 Bio je to Razgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Ka~i}a Mio{i}a tiskan 1846. godine. Iste godine izlazi Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovi}a. Iako su se pisana rije~ i njezini spisatelji u tome razdoblju na{li u funkciji konstituiranja nacije i {irenja ljubavi prema domovini, dakle, nosili su nacionalno-utilitaristi~ku notu, to ne umanjuje njihovo zna~enje. Me|utim, konstituiranju nacije nisu sluìla samo djela pisana na narodnom jeziku, ve} i niz onih pisanih na talijanskom. Primjerice, 1834.-1835. tiskana je Storia della Dalmazia Ivana Kata-

36 Isto. 37 Isto, str. 3-4. 38 Andrija Stazi} bio je od 1824. u~itelj `idovske {kole u Splitu, a potom je radio i u Makarskoj i Kotoru. Od 1857. bio je ravnatelj realke i nautike u Splitu, a u razdoblju 1861.-1869. ravnatelj zadarskog “u~itelji{ta”. 39 Stazi}, Andrija. Grammatica della lingua illirica ad uso degli amatori nazionali e stranieri che baramano d’impararla compilata giusta il più pretto favellare e suoi migliori classici antichi da Andrea Stazi} maestro della terza classe presso la Scuola Normale Capitale. Zara : Tipografia dei fratelli Battara, 1850. Str. 179-180. 40 Isto. 41 Novo i pèrvo pe~atenje izbrane biblioteke dìlah izvornieh i prevodah u ilirsko-dalmatinskome jeziku predja{nieh `ivuju}ieh pisateljah. U Zadru : Tiskan Bratje Battara, 1845.

103 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) lini}a, a 1840. izlaze Album pittoresco della Dalmazia Vincenza Poireta, Le coste e isole della Istria e della Dalmazia Marka Kaòti}a, kao i Memorie degli avveni- menti successi in Dalmazia dopo la caduta della Republica Veneta con un saggio sull’amministrazione pubblica veneta e del regno d’Italia Ivana Katalini}a, djela sve redom tiskana u Zadru. Godine 1844. u Splitu se tiska Epoche storiche di Spa- lato Francesca Carrare, a u Zadru 1840. i 1846. prvo i drugo izdanje Carrarine La Dalmazia descrita. Zapravo, velika ve}ina djela tematski posve}enih Dalmaciji bila su pisana na talijanskom jeziku, a samo rijetka, poput Obi~aji kod Morlakah u Dalmacii [ime Ljubi}a, na hrvatskom jeziku. Naposljetku, valja zaklju~iti da su mnogi spisatelji narodni jezik osje}ali dijelom svoga etni~kog i nacionalnog bi}a ili su ga, pak, doìvljavali kao element koji ih razlikuje od talijanskoga kulturnog kruga. Ipak, uslijed tradicije obrazovanja na talijanskom jeziku i na temeljima talijanske kulture te favoriziranja talijanskog jezika i od strane austrijskih vlasti, ~e{}e su se izraàvali talijanskim jezikom te se njime koristili u knjièvnoj komunikaciji sa spisateljima izvan dalmatinskih granica. Mogu}e je i da su neke od knjiga tiskanih u doma}im tiskarama bile namijenjene i stranom knjièvnom trì{tu, jer, primjerice, jedno od najpoznatijih i naj~itanijih djela ne samo toga razdoblja, nego i kasnijih, bio je Osman Ivana Gunduli}a koji se 1827., pa potom 1838., pojavio i u talijanskom prijevodu.42 No, isto je tako vjerojatno da su ga ~itali i doma}i ~itatelji jer, kako isti~e Zori}, takva je djela ~itala “ponajvi{e malobrojna doma}a publika, kojoj je bio bliì talijanski slobodni prijevod od ’ilirskog’ originala”43 {to nanovo ukazuje na kulturnu i jezi~nu dvojnost dijela stanovni{tva. Ta je dvojnost, kao {to je ve} istaknuto, bila ponajprije rezultat povijesnog iskustva dalmatinskoga prostora, a ono se nu`no odraàvalo i na nakladni{tvo. Zato je vi{ejezi~na nakladni~ka slika prve polovice 19. stolje}a u Dalmaciji samo jo{ jedan u nizu pokazatelja vi{estoljetne povijesne sudbine toga prostora kao vi{egrani~ja.

IZVORI

Babi}, Toma. Czvit razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po otczu f. Tomasu Babichiu. U Dubrovniku : po Antunu Martekini slovotisctegliu, 1829. Gunduli}, Ivan. L’Osmanide : poema epico di Gian-Francesco Gondola di Ragusa dall’Illirico in Italiano tradotta per Marc-Antonio Vidovich di Sebenico. Ragusa : coi tipi di Piet. Francesco Martecchini, 1838.

42 Gunduli}, Ivan. Versione libera dell’Osmanide : poema illlirico di Giovanni Fr.co. Gondola … colla di lui vita scritta dal padre Francesco Maria Appendini. Ragusa : Per Antonio Martecchini, 1827.; Gunduli}, Ivan. L’Osmanide : poema epico di Gian-Francesco Gondola di Ragusa dall’Illirico in Italiano tradotta per Marc-Antonio Vidovich di Sebenico. Ragusa : Coi tipi di Piet. Francesco Martecchini, 1838. 43 Zori}, Mate. Nav. dj., str. 397.

104 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

Gunduli}, Ivan. Osman : spjevagnje vitescko Giva Gundulichja vlastelina dubrovackoga. Osnanjegnem djellaa Gundulichjevieh, i scivotom Osmanoviem priteceno, sdârsejagnima pjevagnaa naresceno, nadomjeregnima stvarji od spjevaoza u kratko narecenieh i s isgovaragnem rjecji hcomugodi sumracnieh sljedjeno. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1826. Gunduli}, Ivan. Versione libera dell’Osmanide : poema illlirico di Giovanni Fr.co. Gon- dola … colla di lui vita scritta dal padre Francesco Maria Appendini. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1827. Mileti}, Augustin. Poçetak slovstva, napomena i kratko istomaçegne stvari potribitii, nauka karstianskoga usctampano po naredbi prisvitloga, i priposctov. gospodina F. Augustina Milletichia, biskupa daulianskoga, i namist. aposctol. u Bosni, i Herczegovini Turskoj zauvixbagne dicze, i çegliadi priprostite u darxavi bosanskoj. U Splitu : sctamparii Ivana Demarchi, 1815. Nikolajevi}, \or|e. Gospodo Srblji Dalmatinski // Ljubitelj prosve{tenija : srbsko-dalmatinski magazin za ljeto 1845 / ur. \or|e Nikolajevi}. U Zadru : pe~ateno u tipografiji Bra}e Battara, 1845. Novo i pèrvo pe~atenje izbrane biblioteke dìlah izvornieh i prevodah u ilirsko-dalmatinskome jeziku predja{nieh ìvuju}ieh pisateljah. U Zadru : tiskan Bratje Battara, 1845. Petranovi}, Boìdar. Pismo T. Petranovi}a G… D… // Ljubitelj prosve{tenija : srbsko-dalmatinski almanah / ur. Boìdar Petranovi}. U Kar{tadtu : pe~ateno u tipografiji Jovana N. Pretnera, 1837. Str. 48-54. Star~evi}, [ime. Homelie iliti Tuma~enje svetoga evangjelja za sve nedilje od Do{astja Gospodinova do poslidnje nedilje po Duhovih [ime Star~evi}a za~astnoga kanonika stolne cerkve senjske, prisednika duh. stola, i ùpnika grada Karlobaga. U Zadru : Bratje Bat- tara tiskarni izdatelji, 1850. Stazi}, Andrija. Grammatica della lingua illirica ad uso degli amatori nazionali e stranieri che baramano d’impararla compilata giusta il più pretto favellare e suoi migliori classici antichi da Andrea Stazi} maestro della terza classe presso la Scuola Normale Capitale. Zara : tipografia dei fratelli Battara, 1850. Dràvni arhiv u Zadru (DAZd), Prezidijalni spisi Namjesni{tva, 1822, 60, XII.

LITERATURA

Alacevich, A. Stamperie e giornali di Zara nel secolo passato. // Il Dalmatino : lunario cattolico corredato di notizie patrie per l’anno 1935 59(1935), 69-74. Baras, F. Dva dokumenta o prvoj splitskoj tiskari. // Kulturna ba{tina 7/8(1978), 81-84. Black, Jeremy. 18th century Europe 1700-1789. London : Macmillan, 1992. Beri}, Du{an. Prvi {tampari i prve hrvatske knjige u Zadru. // Narodna knjiga 2, 8(1949), 26-30. Berto{a, Slaven. Neka razmatranja o nakladni{tvu (od 15. do 18. st.). // Historijski zbornik 49(1996), 161-175.

105 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Brbora Majstorovi}, Sanja. Prvi dubrova~ki tiskari i njihov prinos hrvatskom jezikoslovlju. // Glasnik dru{tva bibliotekara Split 6(1999), 7-17. Breyer, Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva. // Zbornik iz dubrova~ke pro{losti Milanu Re{etaru o 70-oj godi{njici ìvota prijatelji i u~enici. Dubrovnik, 1931. Str. 339-347. Cega, Fani. Povijest knji`nice obitelji Garanjin Fanfogna u Trogiru s posebnim osvrtom na namje{taj i stare kataloge. // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29(1996), 129-137. Darnton, Robert. The kiss of Lamourette : reflections in cultural history. New York ; Lon- don : W. W. Norton & Company, 1990. Darnton, Robert; Daniel Roche. Revolution in print : the press in France 1775-1800. Ber- keley : University of California Press, 1989. De{palj, Mario. Zadarski tiskar Antonio Luigi Battara. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 18(1972), 119-123. Gali}, Pavao. Knjige prvog zadarskog tiskara Fracassa u Nau~noj biblioteci u Zadru. // Bi- bliotekarstvo 9, 2(1963), 37-41. Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zadar : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979. Gjivanovi}, D. Niko. [tampari u starom Dubrovniku. [tampanja izvan Dubrovnika. // Du- brova~ki zabavnik : kalendar knjiàre i {tamparije “Jadran” (1928), 49-61. Houston, Robert Allan. Literacy in early modern Europe : culture and education 1500-1800. London ; New York : Longman, 1988. Kolumbi}, Nikica. Stariji hrvatski pisci u svjetlu preporodnog doba u Dalmaciji. // Dalma- cija u narodnom preporodu, 1832-1848. Prilozi sa znanstvenog skupa u Zadru od 8. do 9. svibnja 1986. odrànog u povodu 150. obljetnice jubileja ilirskog pokreta i 30. obljetnice Filozofskog fakulteta u Zadru : zbornik radova / ed. Nikola Ivani{in. Zadar : Narodni list, 1985. Str. 383-396. Kombol, Mihovil; Slobodan Prosperov Novak. Hrvatska knjièvnost do narodnog preporoda. Zagreb : [kolska knjiga, 1992. Morovi}, Hrvoje. Povijest biblioteka u gradu Splitu. Zagreb, 1971. Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog Instituta u Dubrovniku 4/5(1956), 583-612. Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog Instituta u Dubrovni- ku 10/11(1966), 309-332. Mulja~i}, @arko. Poku{aj osnivanja tiskare u Splitu 1786. godine. // Slobodna Dalmacija 4065, 15. III. 1958. Novak, Grga. Povijest Splita III. Split : Matica hrvatska, 1957. Obad, Stijepo. Doprinos Ljudevita Gaja {irenju ilirstva u Dalmaciji. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest 3(1973), 123-137.

106 J. LAKU[: IZME\U GOVORNOG I PISANOG JEZIKA ...

Secord, James A. Victorian sensation : the extraordinary publication, reception, and secret authorship of vestiges of the natural history of creation. Chicago ; London : University of Chicago Press, 2000. Stan~i}, Nik{a. Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji : Miho- vil Pavlinovi} i njegov krug do 1869. Zagreb : Institut za hrvatsku povijest, 1980. Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918. Split : Sveu~ili{na knji`nica, 1992. Urli}, [ime. Prva {tamparija u Dalmaciji. // Prilozi za knji`evnost, jezik, istoriju i folklor 3(1923), 82-86. Zori}, Mate. Romanti~ki pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku. // Rad JAZU 357(1971), 353-476.

107 PRVI TISKARI U DUBROVNIKU S POPISOM TISKANE GRA\E EARLY PRINTERS IN DUBROVNIK INCLUDING THE BOOK INVENTORY

Vesna ^u~i} Znanstvena knji`nica u Dubrovniku vesna.cucicºdu.htnet.hr

UDK / UDC 655.1/.3(091)(497.5Dubrovnik)"17/18" Pregledni rad / Review Primljeno / Received: 30. 3. 2005. Saètak Dubrovnik, usprkos nekim poku{ajima, nije dobio tiskaru sve do pred kraj 18. st. No, nedostatak tiskare kod ku}e nije Dubrov~ane prije~io da tiskaju mnoga djela u europskim gradovima. Prvi dubrova~ki tiskari bili su stranci, dokaz europskog nukleusa u Dubrovni- ku i povezanosti s Europom. Mle~anin, Carlo Antonio Occhi osniva prvu tiskaru u Du- brovniku tek 1783. godine. Svojim planom {irenja knjiàrskog trì{ta na sve hrvatske prostore, nagovijestio je pretpreporodni duh, no preuranjeno. Ubrzo je financijski propao, a posao je nastavio njegov tipograf, Andrea Trevisan. Izdava~ka politika, tiskati stare i nove dubrova~ke autore na slovinskom, tj. hrvatskom jeziku, koju je postavio, ali nije uspio ostvariti prvi tiskar, Carlo Antonio Occhi, uop}e nije bila ostvarena u doba Republike. Ostvarili su je dijelom Antonio Martecchini, a dijelom njegov sin Petar i to tek po ukinu}u Dubrova~ke Republike. Rad objedinjuje popise publikacija prvih triju dubrova~kih tiskara i time povezuje dva, odnosno tri politi~ka razdoblja u Dubrovniku: doba samostalnosti za vrijeme Repu- blike; i doba okupacije, najprije francuske, a potom austrijske koje su uslijedile po propasti Dubrova~ke Republike. Cilj rada je iznijeti na vidjelo izdava~ku politiku prvih dubrova~kih tiskara-izdava~a, ali i dru{tveno-povijesnu uvjetovanost djela tiskanih na hrvatskim podru~jima u pretpre- porodnom razdoblju. Tiskarska djelatnost promatra se u kontekstu kulturnog, dru{tvenog i politi~kog ìvota u Dubrovniku. Klju~ne rije~i: povijest tiskara u Dubrovniku, kraj 18. i po~etak 19. st., popis knjiga Summary In spite of several attempts, Dubrovnik (Ragusa) did not have a print shop of its own until the end of the 18th century. Nevertheless, the lack of print shop at home did not pre-

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 108-158 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E vent Ragusans from printing many of their works in different European cities. The earliest printers in Dubrovnik appeared only at the end of the 18th and the beginning of the 19th century. The fact that they were foreigners proves the European nucleus in Dubrovnik and its links to Europe. The Venetian Carlo Antonio Occhi founded the first print shop in Du- brovnik in 1783. With his plan to expand the booksellers’ market to all parts of Croatia, he announced the spirit of Croatian pre-National Revival, but too early. Soon he went ban- krupt and his typographer, Andrea Trevisan, took over his business. Publishing policy to print old and new Ragusan authors in Croatian language (founded but not accomplished by the first printer, Carlo Antonio Occhi), did unfortunately not meet with much success throughout the period of the Dubrovnik Republic. It had finally been partly achieved by Antonio Martecchini and partly by his son Peter, but only after the fall of the Republic. The article contains the inventory of the books printed in the first three Ragusan print shops, thus connecting two, or rather, three political periods of Dubrovnik: the period of autonomy during the Republic of Dubrovnik and the period of occupation, first of French and then of Austrian administration that followed after the fall of the Republic. The aim of this work is to reveal the publishing policy of the earlier Ragusan printers and publishers but also to reveal the social and historical conditions of book production on the Croatian territories during the time of pre-National Revival. The printing activity is viewed in the context of the cultural, social, and political life in Dubrovnik. Keywords: history of print shops in Dubrovnik, end of the 18th – beginning of the 19th century, book inventory

“Me|utim, za knjige ne postoje granice, ni jezi~ne, ni nacionalne. ^esto su ih pisali autori koji su pripadali me|unarodnoj republici pisane rije~i, sastavljali ih tiskari na jeziku koji im nije bio materinji, prodavali ih knji`ari bez nacionalnih ograni~enjima, ~itali ih ~itatelji na jednom, a zapravo su govorili drugim jezikom.” Robert Darnton. What is the history of books?1

1 Poku{aji osnivanja tiskare u Dubrovniku Iako je prva tiskara u Dubrovniku osnovana relativno kasno, tek 1783. godine, u Gradu je stolje}ima prije toga postojala kultura knjige. Te{ko je objasniti za{to raniji poku{aji osnivanja tiskare u Dubrovniku nisu bili uspje{ni. Uvrijeèna su popularna obja{njenja vezana uz utjecaj Venecije, koja je èljela zadràti monopol u tiskanju, ili pak uz konzervativizam ili oprez vladaju}eg sloja vlastelina u Dubrovniku. Josip Badali}, primjerice, zapisuje da je “… preoprezni Dubrovnik XV. st. … pored ostaloga, zazirao i od toga, da bi se osnivanjem {tamparije na svom teritoriju zamjerio politi~ki i poslovno osjetljivoj Veneciji.”2 U svakom slu~aju, bilo je poku{aja osnutka tiskare i ranije. Za to postoje dokazi u arhivskim dokumentima Dràvnog arhiva u Dubrovniku.

1 Darnton, Robert. What is the history of books? // Daedalus 111(Summer 1982), 65-83, 80-81. 2 Badali}, Josip. Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1952. Str. 2.

109 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Milan Re{etar spominje da su ve} od kraja 15. st. doma}i sve}enici poka{avali osnovati tiskare, a kao primjere navodi ~etiri slu~aja iz 16. st.3 Prvi se odnosi na sve}enika dum Pava Vuka{inovi}a, koji se u dokumentima u razdoblju od 1493. do 1527. godine spominje kao knjiàr (librarius, librario ili librer). On je posjedovao manju tiskaru s jednim tijeskom, opremom i sa slavenskim, tj. glagoljskim ili }irilskim slovima (lettere schiava). Slova mu je oporukom ostavio dum Luka Radovanovi}, koji je umro 1502. godine. Prema Re{etaru, slova su, bez sumnje, stigla u Dubrovnik iz Mletaka. Vjerojatno je ova tiskara tiskala manje tiskovine, ali se nijedna nije sa~uvala. Sljede}i poku{aj zbio se 1514. godine kada je Luka Primojevi} dobio odobrenje za otvaranje tiskare. Me|utim, Primojevi} nije uspio prikupiti ni sve potrebne sprave ni ljude, pa se tiskara nije osnovala. Dubrovnik je rano imao knjiàre, me|u kojima se u 16. st. spominju Sebastian de Boiso iz Mila- na i Antonio de Odolis iz Brescie. Oko 1547. godine djeluje knjiàr i knjigoveà Crucije iz Cremone. On je 1568. godine traìo da mu se odobri otvaranje tiskare. Iako je Senat izdao odobrenje, tiskara nije proradila.4 êtvrti poku{aj zabiljeèn je 1575. godine, kada je vlada imala namjeru pozvati tiskara da tiska neke {kolske knjige.5

2 Prvi dubrova~ki tiskari izvan Dubrovnika Dubrovnik je dao jednog od najzna~ajnijih europskih tiskara 15. st., Dobri}a Dobri}evi}a, poznatijeg pod latiniziranim oblikom imena Boninus de Boninis. Boninus je iz Dubrovnika stigao u Veneciju 1477. godine, gdje je neko vrijeme radio kod Andrije Palta{i}a, prvog poznatog hrvatskog tiskara. U suradnji s Pal- ta{i}em, nastao je prvi Dobri}ev tiskarski proizvod, Laktancijevo djelo De divinis institutionibus.6 Dobri} iz Venecije preko Padove odlazi u Veronu i tu oko 1480. godine osniva vlastitu tiskaru. Uskoro napu{ta i Veronu i nastanjuje se u Bresci, gdje izdaje 38 vrijednih knjiga. Iz Brescie je na kratko oti{ao u Francusku, u Lyon. U tom jakom tiskarskom centru, Bonin de Boninis, libraire et marchant demou- rant en rue Marchiere7 nastavio je s umije}em tiskanja. Iz Lyona se ubrzo vratio u Bresciu, u kojoj je jo{ neko vrijeme djelovao. Boravak u Francuskoj, ali i onaj u

3 Re{etar, Milan. Iz kulturnoga ìvota staroga Dubrovnika. // Jugoslavenska njiva 9(1925); 10(1926), 398. 4 Za bolje razumijevanje strukture vlasti u Dubrova~koj Republici, vidjeti: Foreti}, Vinko. Po- vijest Dubrovnika do 1808. I. Dubrovnik : Nakladni zavod MH, 1980. Str. 121-127; û~i}, Vesna. Kneèvska slu`ba u Dubrova~koj Republici u 14. i 15. stolje}u. // Dubrova~ki horizonti 36(1996), 90-101. 5 Re{etar, Milan. Nav. dj., str. 398; Pelc, Milan. Pismo – knjiga – slika : uvod u povijest informacijske kulture. Zagreb : Golden marketing, 2002. Str. 250. 6 Breyer, Mirko. O Dobru{ku Dobri}u, Dubrov~aninu. // Prilozi k starijoj knjièvnoj i kulturnoj povijesti hrvatskoj. Zagreb : Knjiàra M. Breyer, 1904. Str. 2, 14. 7 Breyer, Mirko. O Dobru{ku Dobri}u, Dubrov~aninu, str. 5. Ulica Mercier je nekada bila ulica prvih tiskara u Lyonu. Danas se u njezinoj blizini, u Rue de la Poulaillerie, nalazi Muzej tiskarstva.

110 V. ÛÎ]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E talijanskim gradovima bio je povezan i s tajnim poslovima koje je obavljao za Mle~ane. Za njih je pregovarao i na francuskom kraljevskom dvoru i kod hrvatsko-ugarskog kralja. L’amico fidel, kako ga Mle~ani spominju u dokumentima, kao nagradu za dobro obavljeni posao pretkraj ìvota dobio je slu`bu dekana kaptola prvostolnice u Trevisu, gdje i umire 1528. godine.8 Dubrova~ko porijeklo Dobri} isti~e potpisuju}i se na svojim inkunabulama kao Boninus de Boninis de Ragusia. Sa svojim izdanjima Dobri} se uvrstio me|u najpoznatije europske tiskare inkunabula. Najzna~ajniji je po kvalitetno izra- |enim i tiskanim ilustracijama (drvorezima) u Ezopovim Basnama i Danteovoj Boànstvenoj komediji.9 Jo{ je jedan Dubrov~anin, Trojan Gunduli}10 (mjesto ro|enja nepoznato, krajem 15. st. – Beograd, oko 1555.), djelovao kao tiskar izvan Dubrovnika. Kao ~lan dubrova~ke trgova~ke kolonije boravio je u Beogradu i tiskao vjersku knjigu êt- veroblagovestije.11

3 Djela dubrova~ke provenijencije tiskana izvan Dubrovnika do pojave prve tiskare Do osnutka prve dubrova~ke tiskare 1783. godine, Dubrov~ani tiskaju svoja djela uglavnom u Italiji, na talijanskom ili latinskom jeziku. Inkunabule hrvatskih autora tiskaju se ponajprije u Veneciji, jednom od najja~ih sredi{ta europskog tiskarstva, ali i drugdje, npr., De natura angelica Jurja Dragi{i}a tiskana je u Fire- nzi. Franjevac Juraj Dragi{i}, podrijetlom iz Srebrenice u Bosni, boravi u to vrijeme u Dubrovniku kao izbjeglica pred Turcima. Tu pi{e djelo De natura angelica, uglavnom na osnovi razgovora koje je vodio s 33 dubrova~ka vlastelina i ugledna pu~anina. Djelo je posvetio dubrova~kome Senatu. Zahvaljuju}i donaciji poznatog engleskog arheologa, Sira Arthura Evansa,12 Znanstvena knji`nica u Dubrov- niku posjeduje primjerak te inkunabule najljep{i u svijetu, s iluminiranim ilustracijama visoke umjetni~ke vrijednosti. To je ujedno i jedna od najljep{ih i najvred- nijih inkunabula u Hrvatskoj.13

8 Dobri}evi}, Dobri}. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Nakl. konzorcija Hrvatske enciklope- dije, 1945. Sv. 5, str. 131. 9 Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Radovi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154. 10 Vi{e o Trojanu Gunduli}u vidjeti u: Kester~anek, Frano. Inventar prvog beogradskog tiskara Trojana Gunduli}a. // Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 1(1952), 197-206. 11 Enciklopedija Leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1969. Sv. 5, str. 112; Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : NZ Matice hrvatske, 1985. Str. 248, 340; Pelc, Milan. Pismo – knjiga – slika, str. 253-254. 12 Vidjeti posvetu na darovanoj inkunabuli: “This book is presented as a historic relic to the City of Ragusa nad its Civic Library by Sir Arthur Evans, who here, like its author, first arriving through Bosnia, found here a hospitable retreat (1875-1882). On the occasion of his revisiting Du- brovnik after an interval of fifty years June 18th 1932.” 13 Badali}, Josip. Nav. dj., str. 6.

111 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Znameniti Dubrov~anin, Benko Kotrulji} (oko 1400. – oko 1468.) sredinom 15. st. pi{e prvo znanstveno djelo u svijetu o dvostrukom knjigovodstvu i trgovini, pod naslovom Della mercatura e del mercante perfetto. Knjiga je napisana na talijanskom jeziku s namjerom da dopre do {to {ireg kruga ~itatelja, pa i me|u manje obrazovane trgovce, me|utim, ostat }e u rukopisu punih 115 godina prije nego {to bude tiskana u Veneciji 1573. godine. Devet godina nakon venecijanskog izdanja, 1582., tiskana je u francuskom prijevodu pod naslovom Traicté de la marcandise et du parfaict marchant.14 Neki autori tvrde da je francuski prijevod doìvio petnaest izdanja.15 Budu}i da je to bio vrlo koristan priru~nik, koji se ~esto upotreb- ljavao, do danas je sa~uvano malo primjeraka starijih izdanja. Prvo izdanje Ko- truljevi}eva djela nalazi se u Cavtatu u Bogi{i}evoj knji`nici.16 U Veneciji je 1512. godine objavljena i najstarija poznata knjiga tiskana bosan~icom, ~asoslov s molitvenikom pod naslovom Ofi~je svete dieve Marie i molitve sv. Bri~ide, djelo poznato kao Dubrova~ki molitvenik. Tiskao ga je Du- brov~anin Franjo Ratkov Micalovi}. Poznata su samo tri primjerka, a nijedan se ne nalazi u Hrvatskoj. Jedan primjerak ~uva se u Parizu u Bibliothèque Nationale, jedan u Oxfordu u Codrington Library – All Souls College, a jedan u Washingto- nu u Mullen Library – Catholic University of America. Oxfordski i washingtonski primjerak nemaju Molitava sv. Brigite, a u sva tri primjerka izgubljen je naslovni list. Dubrova~ki molitvenik tiskan je dvobojno, crno i crveno. Bogato je ukra{en s 26 ilustracija (drvoreza).17 Djela dubrova~kih humanista i renesansnih pisaca tiskaju se na latinskom i talijanskom, ali i na hrvatskom jeziku. To su djela pisca i prevoditelja, benediktinca Bazilija Gradi}a (oko 1510.-1585.), filozofa i znanstvenika Antuna Meda (1530.-1603.), pjesnika Saba Bobalija (1530.-1585.), Dinka Ragnine (1536.-1607.) i Dominka Zlatari}a (1558.-1613.), filozofa Miha Monaldija (1540.-1592.), teologa Augustina Nalje{kovi}a (sredina 15. st.-1527.), prirodoslovca Marina Getaldi}a (1566.-1626,), latiniste Jakova Buni}a Bone (1469.-1534.) i dr. Dobiv{i od pape Klementa VII. preporuku za tiskanje epa De vita et gestis Christi, Bona je 1526. godine sam nadzirao tiskanje knjige u Rimu. Prvi je od hrvatskih i svjetskih humanista u stihovima obradio cijeli Kristov ìvot u duhu protureformacije.18 Me|u ranim dubrova~kim autorima na{lo se i jedno ènsko ime, Speranza Vittoria di

14 Kotrulji}, Benko. Traicté de la marcandise et du parfaict marchant, dispose en quatre livres / traducit de l’Italien de Benoist Cotrugli Raugean, par Jean Boyron. Oeuvre tres necessaire a tout Marchant. A Lyon : par les heritiers de Francois Didier, 1582. 15 Runji}, An|elko. O Benu Kotrulji}u i njegovu djelu. // Kotrulji}, Benko. O trgovini i o savr{enom trgovcu : ~etiri knjige. Dubrovnik : DTS, 1989. Str. 505. 16 Isto, str. 503-517. 17 Nazor, Anica. Jo{ jedan dubrova~ki molitvenik. // Dostupno na: http://www.vjesnik.com/html/1999/11/27/Clanak.asp?r=kul&c=4 18 Frange{, Ivo. Povijest hrvatske knji`evnosti. Zagreb ; Ljubljana : NZ Matice hrvatske ; Can- karjeva zalo`ba, 1987. Str. 435; Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 1989. Str. 496.

112 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Bona, koja je dala tiskati svoje djelo pod naslovom Difesa de le rime et prose de la signora Speranza, et Vittoria di Bona: In difesa di suo honore, et contra quelli, che ricercò farli infamia con sue rime. Iz uvoda se saznaje da je pjesnikinja 1569. dala tiskati knjigu “da l’ingrata Patria”, a posvetila ju je dubrova~kom plemi}u Mihu Lukarevi}u. Jedini do sada poznati primjerak knjige ~uva Biblioteca Comu- nale u Sieni. Komediograf Marin Drì} (1508.-1567.) tiskao je za ìvota samo jednu knjigu. Radi se o knjizi tiskanoj u Mlecima 1551. koja je sadràvala sljede}a djela: Pjesni ljuvene, Venera i Adon, Novela od Stanca i Tirena.19 Nije poznato da je ijedan primjerak sa~uvan. No, poznato je da je iste godine kada mu je tiskana knjiga, 1551., prvi put Pomet-druìna igrala komediju Dundo Maroje u Vije}nici Kne- èva dvora.20 Jednako je poznato i da su dubrova~ke vlasti 1558. godine zabranile prikazivanje njegove Hekube, iako je sljede}e godine ipak igrana.21 Ostala Drì- }eva djela po~inju se tiskati tek u 19. st. Druk~iji je slu~aj Drì}eva suvremenika Nikole Vita Gozze (1549.-1610.), filozofa, politi~ara i povjesni~ara, kojemu je ve} za ìvota tiskana ve}ina djela, i to u Veneciji, a nekoliko ~ak i u tiskari Alda Manuzia. Gozze je zajedno s drugim mladim dubrova~kim plemi}ima igrao u Drì}evim komedijama.22 Poznat je po svojim filozofijskim dijalozima u kojima su mu sugovornici supruga Mara Gun- duli}, pjesnikinja Cvijeta Zuzori} i drugi dubrova~ki prijatelji. I tijekom 17. st. pa sve do polovice 18. st. knjige dubrova~kih autora uglavnom se tiskaju u Veneciji. U tom je gradu 1605. godine tiskano va`no povijesno djelo Jakova Lukarevi}a Copioso ristretto degli annali di Ragusa. Ali, mnogi Du- brov~ani, poput Ivana Gunduli}a (1589.-1638.), najve}eg hrvatskog baroknog pjesnika, tiskaju svoja djela i u Rimu. Me|utim, upravo su u Veneciji Gundu- li}eve Suze sina razmetnoga doìvjele ~ak ~etiri izdanja, za ìvota dva (1622. i 1623.), a malo iza smrti jo{ dva (1650. i 1703.). Najpoznatije je cenzurirano djelo nastalo u Dubrovniku Gunduli}ev Osman, koji je ostao u rukopisu dva stolje}a, dok su sva druga Gunduli}eva djela bila tiskana ve} u 17. st. U tom je stolje}u Du- brovnik dao i zna~ajnog knji`ni~ara, ~lana plemi}ke obitelji i filozofa, Stjepana Gradi}a (1613.-1683.). Gradi} je vi{e desetlje}a bio knji`ni~ar i voditelj Vatikan- ske knji`nice. U Rimu je i umro. Svoja djela tiskao je za ìvota kako u Rimu, tako i u Veneciji, Amsterdamu, Antwerpenu, Lyonu, Parizu i dr. Tijekom 18. st. pa do pada Dubrova~ke Republike 1808. godine, Dubrovnik je vrlo vitalan, usprkos nekim dekadentnim pojavama u vladaju}eg sloja. Naime, nakon katastrofalnog potresa 1667. godine, i turskih ucjenjivanja koja su potom

19 Frange{, Ivo. Nav. dj., str. 73, 448. 20 Op{irnije u: [undrica, Zdravko. O kazali{nom i glazbenom ìvotu starog Dubrovnika. // Fe- stival 1950/1974. Dubrovnik : Dubrova~ke Ljetne igre, 1974. 21 Frange{, Ivo. Nav. dj., str. 73-78, 447-448. 22 [i{ak, Marinko. Nikola Gu~eti} i njegova teorija dràve. // Gu~eti}, Nikola Vitov. O ustroju dràva. Zagreb : Golden marketing ; Narodne novine, 2000. Str. 9-71, 14, 16.

113 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) uslijedila kao i intenzivnih neprilika od strane Venecije, Dubrov~ani su uspjeli sa~uvati svoju dràvu, gra|evinski obnoviti grad i pomorstvo. Dubrova~ko 18. st. sa stajali{ta tiskanih knjiga nije preteìto doba lijepe knjièvnosti, iako je dalo velikih imena. To je stolje}e znanosti koja se izrazito razvila. Prou~ava se povijest i jezik, skupljaju narodne pjesme i poslovice, stara se dubrova~ka knjièvnost pre- pisuje, skuplja i ~uva, pi{u se biografije znamenitih Dubrov~ana, izdaju povijesni dokumenti, pravna djela, rje~nici hrvatskog jezika. Ve}ina dubrova~kih autora u to doba pi{e svoja djela na latinskom jeziku, odnosno talijanskom. Djela s podru~ja znanosti ponajprije su upu}ena me|unarodnoj u~enoj eliti. Zato su ti autori i stekli me|unarodnu ili nadnacionalnu vrijednost i ugled, kao {to je primjer Ru|era Bo{kovi}a (1711.-1787.). Bo{kovi} je jedan od najve}ih i najslavnijih Du- brov~ana uop}e, veliki filozof prirode, astronom, geodet, konstruktor instrumenata. Najve}i dio ìvota proveo je izvan domovine, {to ga nije prije~ilo da obavlja mnoge poslove za Republiku, ve}inom diplomatske. Njegova filozofija prirode imala je utjecaja sve do na{ih dana. Bo{kovi} je prihvatio francusko dràvljanstvo kako bi postao visoki dràvni du`nosnik u francuskoj mornarici.23 Djela su mu tiskana u Rimu, Bassanu, Veneciji, Be~u, Parizu, Milanu i dr.

4 Prvi dubrova~ki tiskari 4.1 Carlo Antonio Occhi (1783.-1787.)24 Usprkos ~injenici da je Dubrovnik stolje}ima `ivio u duhu Europe, da su se pro`imali, Dubrovnik je prvu tiskaru dobio tek krajem 18. st. Osnovao ju je 1783. godine Mle~anin Carlo Antonio Occhi (?-1787.), ~lan ugledne venecijanske tiskarske obitelji.25 Tiskara Carla Antonija Occhija bila je ujedno i prva tiskara u Dalmaciji.26 U to doba u kontinentalnoj Hrvatskoj postojale su ve} tri tiskare, u Zagrebu od oko 1664., u Osijeku od 1770. i u Vara`dinu od 1773.27 Carlo Antonio Occhi i dubrova~ki Senat prvi su put do{li u kontakt 1777. godine. To je vrijeme kada je Senat odlu~io reformirati dubrova~ko {kolstvo, po ukinu}u isusovaca 1773. Occhi se dubrova~koj Vladi tri puta obra}ao s molbom da mu odobri osnutak tiskare. Tek kada je Senat osnovao komisiju za odobrenje novih obrta u

23 Vi{e o R. Bo{kovi}u vidjeti u radovima Ivice Martinovi}a, posebno: Rimsko razdoblje Bo{kovi}eva mi{ljenja : doktorski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 1992.; Dadi}, @arko. Ru|er Bo{kovi}. 3. izd. Zagreb : [kolska knjiga, 1998. 24 Vidjeti Prilog 1. 25 U Veneciji su u 18. st. Bartolomeo i Simone Occhi izdavali i prodavali hrvatske knjige. 26 Odu prvoj tiskari u Dalmaciji napisao je Julije Bajamonti, a objavio ju je u Occhijevoj tiskari 1783. godine pod pseudonimom “un Solitario Provinciale” (La Prima stamperia in Dalmazia. Ode di un Solitario provinciale ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783., Znanstvena knji`nica Dubrovnik, Rkp. 280). 27 Breyer, Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva. // Zbornik iz dubrova~ke pro{losti Milanu Re{etaru. Dubrovnik : Jadran, 1931. Str. 342; Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 4/5(1956), 584-586.

114 V. ÛÎ]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E sastavu od tri senatora, Occhijeva je molba bila ozbiljno razmotrena i prihva}ena 25. studenog 1782. s 21:5 glasova.28 Occhi postavlja Senatu ~etiri uvjeta: da mu se oprosti carina na uvoz potrebnog materijala za tiskanje i izvoz tiskanih materijala; da mu se dade isklju~iva povlastica na petnaest godina i naslov privilegirane tiskare Dubrova~ke Republike; da mu se dade predujam od petsto cekina uz povrat u obrocima tijekom petnaest godina; da se imenuju dva revizora (jedan za crkvene, a jedan za svjetovne knjige), ovla{tena za izdavanje dopu{enja za tiskanje.29 Me|utim, prije nego {to je Occhijeva tiskara proradila, dubrova~ki je Senat ve} imao odredbe o cenzuri koje su se dora|ivale. To je bila jedna od uobi~ajenih mjera dubrova~kog Senata. Naime, prvi dokument koji svjedo~i o vladinoj cenzuri knjiga potje~e iz 1545. godine.30 Tada je Veliko vije}e donijelo odluku da generalni vikar dubrova~kog nadbiskupa, zajedno sa stonskim biskupom i predstavnicima franjeva~kog i dominikanskog reda, pa`ljivo pretraì ima li u Dubrovniku luteranskih knjiga, pa ako ih na|e, da povede istragu i vlastima dostavi rezultate kako bi se krivce primjereno kaznilo po crkvenim zakonima. Godine 1586. Senat je pristao na nadbiskupov zahtjev da Senatu treba prikazati popis svih knjiga koje posjeduju pojedinci.31 Usprkos tvrdoj slu`benoj politici suzbijanja protestantskih knjiga i reforma- cijske knjièvnosti na svom teritoriju, dubrova~kom su Senatu prioritetni bili dràvni~ki interesi. Naime, usporedo s borbom protiv infiltracije protestantske knjige i pokreta, Republika je bila u strahu pred turskom ekspanzijom i mleta~kim posizanjima, pa je morala nastupati o{trije. Tako Senat 31. srpnja 1604. nare|uje svim Dubrov~anima koji bi htjeli tiskati bilo kakvo povijesno djelo da moraju u roku od tri mjeseca predo~iti Malom vije}u rukopis pod prijetnjom kazne od sto zlatnih dukata. Za ostala djela koja se prije tiska ne predaju na cenzuru, zapri- je~eno je kaznom od petsto zlatnih dukata ili dvogodi{nja tamnica.32 Prije nego {to je neki pisac htio tiskati svoje djelo u inozemstvu, morao je rukopis predati vlastima da ga temeljito pregledaju. Vlast je pazila da u dràvu ne u|e neki nepo}udni naslov ili opasna knjiga. Dràvni slu`benici u carinarnici morali su otvoriti svaki sanduk, a ako bi u njemu bilo knjiga, i{le bi najprije Senatu na kontrolu. Republika nikad nije ukinula cenzuru, pa je uvijek raspolagala s cenzorima i povjerljivim ljudima. Svi ljubitelji knjiga, knjiàre i knji`nice bili su pod stalnom i strogom prismotrom. Ako je netko htio otvoriti knjiàru, to je trebao odobriti Senat. Strani knjiàri nisu htjeli riskirati, pa je trgovina knjigom bila prili~no sku~ena.

28 HR-DAD-3. Vije}e umoljenih (Consilium Rogatorum, dalje: Cons. Rog.), sv. 190, 249-251. 29 Breyer. Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva, str. 342; Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 585-586. 30 Cons. Rog., sv. 47, 147; Kester~anek, Frano. Cenzura knjiga i rukopisa i nadzor nad knjigama u Dubrovniku za vrijeme Republike. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 3, 1/4(1954), 17-25, 19-20. 31 Re{etar, Milan. Nav. dj., str. 372, 396. 32 Kester~anek, Frano. Cenzura knjiga i rukopisa i nadzor nad knjigama u Dubrovniku za vrijeme Republike, str. 22-24.

115 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Tako kako su bili nadgledani rukopisi i knjige, nadgledale su se i komedije i tragedije prikazivane u dubrova~kom kazali{tu. Pravo cenzure kazali{nih tekstova Senat je stalno zadràvao i birao kazali{ni odbor koji se sastojao od trojice senatora s nalogom da cijelu godinu nadziru rad gluma~kih druìna u javnom kazali{tu u Orsanu. Nadzorni odbori birani su svake godine sve do 1806. godine, kad se, ula- skom Napoleonove vojske u Grad, pomalo po~ela dokidati samostalnost Dubro- va~ke Republike. Vlast je dijelila nov~ane potpore gluma~kim druìnama {to joj je davalo ve}e pravo nadzora nad kazali{nim repertoarom.33 U prili~no konzervativni Dubrovnik 18. stolje}a, po~ela je prodirati liberalna vjerska i politi~ka misao, pa je 1701. godine zabranjeno ~itanje politi~kih novina, te da se u javnim lokalima i na ulici govori o politi~kim vijestima. Godine 1762. donesen je zaklju~ak da se sve knjige koje dolaze iz inozemstva moraju najprije dati nadbiskupu na cenzuru. Zabrana ~itanja knjiga koje su govorile protiv vjere i morala uslijedila je 1766. godine, a 1782., godinu prije nego je C. A. Occhi pokrenuo tiskaru, bilo je zabranjeno govoriti o tajnama vjere.34 Occhijeva tiskara bila je smje{tena na dana{njoj Gunduli}evoj poljani, u blizini Kneèva dvora. Orsat V. Gozze, dubrova~ki plemi}, iznajmio je prostorije Occhiju.35 Me|utim, Occhi je imao pote{ko}a s prethodnim najmoprimcem, sta- novitim Jakom Ko{tom, kroja~em koji je, najvjerojatnije, bio deloìran kako bi tiskar imao vi{e prostora. Tako ve} 28. travnja 1784. Occhi tuì Ko{tu, koji je kao vo|a no}ne straè dao uhapsiti Angela Gattija, Occhijevog radnika. Tukao ga je i zlostavljao èle}i se osvetiti zbog izbacivanja iz butige Orsata V. Gozze.36 U samom po~etku Occhi je istaknuo svoju izdava~ku politiku po kojoj }e u prvom redu izdavati najbolje ilirske pjesnike, dubrova~ke autore od 15. do 18. st. Malo vije}e je 20. kolovoza 1783. izabralo dva ~lana koji su pregledali mi{ljenje ~etiriju ispitiva~a (dva crkvena i dva svjetovna) o prvoj knjizi koja je imala iza}i iz tiska. Bila je to knjiga pjesama dubrova~kih petrarkista Saba Bobalija i Miha Mo- naldija, naslovljena Rime [del nobil uomo] Ser Savino de Bobali Sordo [e del Si- gnore] Michele Monaldi [dedicate] All’ Eccelso Senato [della Republica] di Ra- gusa. Na osnovi mi{ljenja ~etiriju ispitiva~a dva su ~lana Malog vije}a izdala dopu{tenje za tiskanje te knjige.37 Tiskar je knjigu posvetio Senatu Dubrova~ke Republike. Posveta se nalazi na stranicama I-VI.

33 Isto, str. 17-19. 34 Re{etar, Milan. Nav. dj., str. 372. 35 HR-DAD-30/2. Razni izvanjski poslovi (Diversa de foris, dalje DF), sv. 203, 265. 36 HR-DAD-20/2. Tu`be kaznenog prava Dubrova~ke kancelarije (Lamenta Ciminalia), sv. 181, 72. 37 Tekst odluke sa XVI. stranice predgovora glasi: “Noi consiglieri dell’eccellentissimo Minor Consiglio. Rissultando dagli Attestati de’ Revisori deputati all’esame del Libro intitolato: Rime del N. H. s. Savino de Bobali Sordo, e del Sig. Michele Monaldi non trovarsi in esso cosa contraria alla S. Fede Cattolica, ai Principi, o al buon costume, permettiamo a Carlo Antonio Occhi Stampatore Pri- vilegiato, che possa darlo alle Stampe, osservando gli ordini in tal materia stabiliti.

116 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Ponovno tiskanje knjiga dvojice petrarkista koje su tiskane u 16. st. u Veneci- ji, vjerojatno je bio poku{aj Occhija da ostane dosljedan danom obe}anju o tiskanju “slovinskih” pjesnika. Me|utim, Occhi je za prvu tiskanu knjigu dobio vrlo nepovoljnu kritiku i to od strane prosvjetiteljskog pisca Alberta Fortisa (1741.-1803.). Novo izdanje djela dubrova~kih pjesnika 16. st. Saba Bobalija i Miha Monaldija u novoj tiskari Occhi 1783. godine nije nimalo odu{evilo Fortisa. Nepovoljnu kritiku Occhijevoj izdava~koj politici Fortis je objavio u Nuovo giornale enciclopedico 1(1784), 16-20, koji je izlazio u Vicenzi, sugeriraju}i Du- brov~anima suvremeniju izdava~ku politiku.38 Kao prosvjetitelj nije mogao shvatiti komu koriste takve “petrarcherie”. O tome pi{e u pismu od 1. studenog 1783. svojoj prijateljici De{i Gozze,39 dubrova~koj plemkinji, sestri prosvjetiteljskog pisca Toma Basseglija,40 jednog od najzna~ajnijih prosvjetitelja u Hrvatskoj. Svoje pak razloge za izbor upravo te knjige Occhi navodi na str. XV.: “Le Rime del Nobil Uomo s. Savino de Bobali Sordo, e del Sig. Michele Monaldi meritavanmo di rivedere la luce in una nuova impressione, e a me principalmente apparteneva formarla. La rarità degli Esemplari della prima Edizione le rendeva re- cercatissime dagli Ammiratori di questi illustri Poeti; nè conveniva che la mia nuova Stamperia in Ragusa lasciasse desiderare più a lungo le produzioni di due celebratis- simi Ragusei. Non ho mancato a quanto poteva concorrere all’estezza, ed ornamento dell’Edizione per assicurare il Pubblico, che cercherò sempre di sorrispondere a’miei impegni nelle migliori maniere, e colla maggiore attenzione.”

Na zadnjoj stranici prve Occhijeve knjige nalazi se kratak Oglas (Avviso)kojim Occhi najavljuje tiskanje djela najboljih ilirskih pjesnika: “E’ giunta quasi al suo compimento la copiosa raccolta di tutti i migliori Poeti Illiri- ci, intorno alla quale s’impiega da me tutta l’attenzione senza risparmio di spese, e fatiche per formarne una piena edizione desiderata fin’ora in vano dagli Amatori della Lingua Illirica. Spero di ritrovare ne’ medesimi un sufficiente numero di Asso- ciati per cominciarla; pesuaso che tutti concorreranno con piacere per arricchire la loro Biblioteca di tali Opere eccellenti in se stesse, e per la maggior parte non pubblicate fin’ora. Quanto prima si darà fuori a questo effetto un Manifesto, in cui sa- ranno specificate le Opere, e indicati gli Autori.”

Dat. li 20. Agosto 1783. Baldassare Maria Antonio Secondo di Bucchia. Orsato Savino di Ragnina. Registrato in Libro a Carte 240. Giovanni Facenda Segretario.” (HR-DAD-4. Malo vije}e (Consilium Minus), sv. 106, 240. 38 Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 588-593. 39 Mulja~i}, @arko. Iz korespondencije Alberta Fortisa. // Gra|a za povijest knji`evnosti hrvatske 23(1952), 109-110. 40 Vi{e o Basegliu vidjeti u: Mulja~i}, @arko. Tomo Basiljevi}-Baselji : pretstavnik prosvje}enja u Dubrovniku. Beograd : SANU, 1958. (Posebna izdanja ; 299, Odeljenja literature i jezika;8)

117 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Occhi je izdao i dvojezi~ni proglas Agli amatori della lingua illirica kako bi se ~itatelji mogli pretplatiti na izdanja svih starijih dubrova~kih pjesnika. Proglas ne nosi godinu izdanja, ali se iz teksta razumije da je tiskan 1783. godine: “Drugo- vagne bitcje otvoreno sa vas pristupni Mjessez Travni doscjastoga Godiscta 1784. sa lasnost onjeh, koj borave u dalechjem stranama.”41 U proglasu Occhi najavljuje da }e svaki mjesec izlaziti po jedno djelo na oko dvadeset listova i biti tiskano istim slovima i u istoj veli~ini (osmini) i na istom papiru kao i proglas. Za djela na hrvatskom jeziku napominje da “stavitchjese sva pomgna s’strane skladnopisanja, u komu sljeditchjese nacin glassovitga Oza D. Ignazia Giorgi Opatta Melitensko- ga, jur podpunno Kgniscgnevnu Skupovladanju posnanna, i ossobito Gljubovnizi- ma Slovinskoga Jesika.” ^lanovi, tj. pretplatnici platit }e za svaku knjigu ~etiri venecijanske lire po svesku, a oni koji su izvan dubrova~ke dràve platit }e “po- nos”,42 a ako na|u deset pretplatnika (“druscnikaa”), dobit }e po jedan primjerak na dar. Pretplata }e biti otvorena do mjeseca travnja sljede}e 1784. godine. Po isteku roka prijave za pretplatu, Occhi je naumio tiskati samo one naslove za koje se bude iskazao interes, i to u onom broju primjeraka koliko bude pretplatnika.43 Kao {to se vidi, on ra~una i na odaziv izvan Dubrova~ke Republike. To je bio dobar financijski plan s jedne strane, a s druge strane, svojim planom o {irenju knji- àrskog trì{ta na sve hrvatske prostore nagovje{tavao je pretpreporodni duh.44 Me|utim, Dubrov~ani toga doba, kao {to znamo, radije su pisali na stranim jezicima, te ~itali talijanske i latinske, pa ~ak i francuske knjige. Koju godinu prije osnutka prve tiskare u Dubrovniku francuski konzul u Dubrova~koj Republici Alexandre Le Maire primje}uje u svome izvje{taju francuskoj vladi o Dubrovniku kako Dubrov~ani “vi{e vode ra~una o francuskoj nego bilo kojoj drugoj literaturi. Poneki u~e jezik da bi mogli ~itati francuske knjige …”. U istom izvje{taju zapisuje i sljede}e: “Ima nekoliko èna koje rado ~itaju dobre francuske i talijanske knjige …”45 Iako je Occhi nastojao svuda promovirati “slovinski” jezik, nije uspio pro{iriti trì{te izvan Dubrovnika, u druge slavenske zemlje, uslijed te{kih gospodarskih prilika u tim podru~jima, ali i pomanjkanja ~itala~ke publike. Naime, upravo se u to doba pojavila kuga, najprije u Bosni, pa u Dalmaciji pod mleta~kom vlasti. Za- raza je omela kako trgovinu tako i promet putnika, koji je mnogim mjerama opre- za (karantene, raskuìvanje) bio oteàn ili onemogu}en. Posljedice su za Occhija bile katastrofalne jer je on upravo u razdoblju od 1783. do 1785. tiskao ve}inu svojih knjiga, tj. 80 posto (43 od ukupno 54) (vidjeti Prilog 1). Knjige su se gomi-

41 Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica ... [Ragusa] : C. A. Occhi, [1783]. 42 ’Spese del porto’ ili lu~ki tro{kovi. 43 Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica. 44 ]osi}, Stjepan. Dubrovnik nakon pada Republike (1808.-1848.). Dubrovnik : Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999. Str. 302-303; Re{etar, Milan. Nav. dj., str. 372, 398. 45 Le Maire, Alexandre André. O Dubrovniku i Dubrov~anima 1766. : izvje{taj gosp. Le Mai- ra, francuskog konzula u Koronu, o Dubrova~koj Republici. // Dubrovnik 3=17(1974), 50, 55.

118 V. ÛÎ]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E lale budu}i da se nisu mogle izvoziti. Occhi je najprije bio prisiljen prodati svoje dionice drugim dioni~arima da bi mogao isplatiti radnike, a onda je zapadao u nove i nove dugove. Tako je ve} u drugoj godini djelovanja, od 1784., pravi vlasnik tiskare postao dubrova~ki gra|anin Sebastijan Marinovi} koji je drào u posjedu 19 od ukupno 20 akcija. Dubrova~ki je Senat, pokazav{i razumijevanje za Occhijeve te{ko}e s radnicima i tiskarom, imenovao Occhija 29. listopada 1784. kapetanom dubrova~ke vojske (Capitano della nostra Milizia).46 Ta je du`nost bila vi{e neka vrsta ~asti i materijalne sigurnosti jer vojska Dubrovniku nikada nije bila ja~a strana. Sam se Senat o njoj ne izraàva ba{ najpohvalnije.47 Od ~etiri tipografa, Marc’ Antonio d’Antoni, Alessio d’Alessi zvani Brachet- ta, Francesco Lischiutti zvani Palazzi i Andrea Trevisan, ostao je samo posljednji, a ostali su odlu~ili napustiti tiskara. Vidjev{i koliko je te{ka situacija s tiskarom, Senat je obe}ao da }e primiti u bombardijere48 ~etiri nova tipografa ~im se ispraz- ne ~etiri mjesta, ali tek nakon {to se dvije godine budu usavr{avali u poslu.49 U Dubrovniku je ipak uz ~itanje i pisanje knjiga na stranim jezicima, postojao i velik interes za prou~avanje narodnog jezika. Stoga se javila potreba za drugim izdanjem poznatog rje~nika Dizionario italiano-latino-illirico talijanskog isuso- vca Ardelia Della Belle (1654.-1737.). Rje~nik je tiskan 1785. godine s posvetom Senatu, u kojoj Occhi nagla{ava zna~enje dubrova~kog govora u razvoju hrvatskog jezika, uspore|uju}i ga sa zna~enjem ati~kog dijalekta u starih Grka. Prodaja knjiga slabo je i{la. Zato je Occhi sredinom 1786. godine odlu~io po- slati svoga pouzdanika, biv{ega dubrova~kog zubara, pa ~asnika dubrova~ke vojske, Gaetana Pierinija na put po Dalmaciji, Hrvatskom Primorju, i dalje u Hrvat- sku i Vojvodinu, ako bude imao dovoljno novaca. Pierini je trebao prodavati knjige, organizirati mreù kupaca zbirke ilirskih pjesnika i kupovati rukopise. Iz njihove prepiske saznajemo da je Pierini poku{ao sklopiti i poslovne veze s najpoz- natijim mleta~kim knjiàrima koji su se na{li na sajmu u Senigalliji, kamo je mimo plana otputovao. Bili su to Storti, Zatta, Lucatelli i Bettinelli. Nije imao uspjeha. Pierini je zaklju~io da je tu bilo neke diskriminacije, jer ~im bi ~uli ime Dubrovnik “odmah bi se lecnuli kao da je kuàn”.50 Pierini nije polu~io uspjeha na svome putovanju pa ga je morao prekinuti ve} u Rijeci. Navodi dva osnovna razloga svoga neuspjeha. Jedan je taj {to oni na sjeveru ne razumiju “slovinski” dija- lekt, odnosno ~akavci ne razumiju dubrova~ki {tokavski govor. Drugi je razlog taj {to se “bave sva~im samo ne u~enjem”.51 Occhi je èlio na}i pretplatnike u svim kulturnim centrima na Jadranu, od Dubrovnika do Trsta i Rijeke, pa ~ak do Temi{vara. Svoja talijanska i latinska izdanja nastojao je plasirati i u Italiji, a spre-

46 Cons. Rog., sv. 192, 215. 47 Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 588-595. 48 Topnik, oru`ar. 49 Cons. Rog., sv. 192, 222-222’. 50 DF, sv. 208, 38’. 51 DF, sv. 208, 40-40’.

119 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) mao se otvoriti tiskaru i u Splitu. Nastojao je iskoristiti pretpreporodna strujanja i na drugoj, tj. hrvatskoj obali Jadrana koja se, me|utim, jo{ nisu po~ela razvijati na tim prostorima.52 Potpuna propast prvoga dubrova~kog tiskara Carla Antonija Occhija tada je ve} u{la u zadnju fazu. Krajem iste godine, 4. studenoga 1786., Senat raspravlja o njegovoj molbi u vezi s pove}anjem pla}e u vojsci. U molbi predlaè da bi nadzirao tvr|ave i artiljeriju kako topovi ne bi istrunuli, {to se ve} nekoliko puta dogodilo. Prvi put izri~ito spominje da je prognan iz domovine zato {to je u Dubrovni- ku osnovao tiskaru. Prema Occhijevim tvrdnjama, jednom prilikom su ga dvojica Mle~ana fizi~ki napala i zaprijetila mu u slu~aju da otvori knjiàru za izdavanje knjiga u Dubrovniku. Me|utim, prema njegovu iskazu, uspio im je pobje}i, i ostati pri svojoj odluci. Za takvo hrabro drànje i za ustrajnost u izvr{enju svoga nau- ma, bio je i javno pohvaljen.53 Dubrova~ki Senat istog je dana uvaìo Occhijevu molbu i pove}ao mu pla}u.54 @. Mulja~i} uvjerenja je da je Occhi izmislio da ga Venecijanci gone i prijete mu ne bi li od {krtog dubrova~kog Senata uspio dobiti {to ve}u pomo}. Stoga Mulja~i} sumnja i u poku{aj atentata. Occhi se najvjerojatnije nije mogao vratiti u Veneciju naprosto zato {to nije imao sredstava, kaè on. Uz to ga je i ugovor s dubrova~kim Senatom obvezivao na petnaest godina slu`be. Godine 1787. Occhi moli Senat da mu omogu}i kori{tenje jedne prostorije u Sponzi jer da ne moè pla}ati najam. Tako|er je zahtijevao da mu Senat odobri monopol prodaje pisa}eg materijala, {to mu je bilo i odobreno. Nije poznato je li tiskara preselila u prostorije u Sponzi za vrijeme Occhijeva ìvota, budu}i da je umro 29. prosinca 1787., sam i financijski upropa{ten, samo ~etiri godine nakon dolaska u Dubrovnik i osnutka tiskare. Do sada su prona|ena ukupno 54 djela tiskana u Occhijevoj tiskari, od ~ega na hrvatskom 16, na talijanskom 22, na latinskom 7, a 9 je publikacija bilo dvojezi~no ili trojezi~no. To zna~i da je Occhi tiskao vi{e od 40 posto djela na hrvatskom jeziku, uklju~uju}i i vi{ejezi~na izdanja. Najva`niji je pothvat njegove tiskare tiskanje Della Bellinog rje~nika55 i Commentaria suorum temporum dubrova~kog povjesni~ara Ludovika Crijevi}a Tuberona (1459.-1527.), kao ~etvrto izdanje djela koje je prvi put tiskano 1603. u Frankfurtu na Majni. Vrlo op{iran ko-

52 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog instituta JAZU u Du- brovniku 10/11(1966), 310. 53 Breyer. Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva, str. 340; Adamovi}, Vicko. Grag- ja za istoriju dubrova~ke pedagogije I. Zagreb : Naklada Hrv. pedagog.-knji`evnoga zbora, 1892. Str. 86, 163. 54 HR-DAD-7. Isprave i akti poslane Dubrova~koj Republici (Acta et diplomata), 18. st., 3358, 152; Cons. Rog., sv. 194, 158’-159’; Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 601; Breyer. Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva, str. 339-340. 55 Vi{e o prinosu prvih dubrova~kih tiskara hrvatskom jezikoslovlju u: Brbora Majstorovi}, Sanja. Prvi dubrova~ki tiskari i njihov prinos hrvatskom jezikoslovlju. // Glasnik Dru{tva bibliotekara 6(1999), 7-17.

120 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E mentar Crijevi}evu djelu napisao je Miho Sorgo (1739.-1796.), u kojem su prvi put tiskani latinski stihovi najstarijeg dubrova~kog kroni~ara Milecija (11. st.).56

4.2 Andrea Trevisan (1788.-1801.)57 Po smrti prvog tiskara u Dubrovniku, Carla Antonija Occhija 1787. godine, Senat je poduzeo sve mjere kako bi tiskara nastavila s djelovanjem. Strojevi su zadràni u Dubrovniku, a tako|er i jedini tipograf, Occhijev pomo}nik i sunarod- njak, Andrea Trevisan (1751. ili 1752.-1801.). Po odluci Senata, Trevisan je vodio tiskaru jo{ od oùjka 1788., a inventar mu je predan 28. travnja 1789. Nije mu odobren naziv povla{tene tiskare (Stamperia Privilegiata), nego dràvne (Stampe- ria Pubblica).58 Za razliku od Occhija koji je u po~etku bio ve}inski vlasnik tiskare, Trevisan je bio samo dràvni slu`benik, kojega je Dubrova~ka Republika pla}ala kao upravitelja tiskare. Iza Occhijeve smrti ostali su veliki dugovi, sre|eni tek 1810. godine, za vrijeme francuske uprave. Tada su prodane neke knjige koje su imale gre{ke i dijelovi inventara tiskare. Inventar koji je Trevisan preuzeo sastojao se od tijeska za tiskanje, tijeska za uvezivanje knjiga, sanduka za slaganje, slova i ne{to namje{taja. Sve je to vrijedilo samo 508 dukata i 30 dinari}a. A kada je {est godina ranije po~ela s radom, kapital tiskare vrijedio je oko 13.200 dubrova~kih dukata ili 25 puta vi{e. Tada je Occhi posjedovao 17 dionica, Sebastijan Marinovi} 2, a Nik{a Pozze 1 dionicu.59 Dubrova~ki Senat odlu~io je da }e Andrea Trevisan kao voditelj dràvne tiskare dobivati dnevno 10 dinari}a i da }e imati monopol u prodaji knjiga, ali ne i {kolskih. Kod Occhija je Trevisan zara|ivao mjese~no 20 dukata (1 dukat = 40 dinari}a), {to zna~i da je sada, zara|uju}i 7 dukata mjese~no, zara|ivao tri puta manje. Imao je samo dopunsku zaradu od prodaje knjiga nadle{tvima, tj. dràv- nim uredima. Nakon dvije godine rada, Trevisan se dosjetio kako da pove}a svoje prihode. Prigodom tiskanja kapitalnog djela svoje tiskare, Copioso ristretto degli annali di Ragusa Jakova Lukarevi}a (1551.-1615.), zatraìo je od Senata da prihvati posvetu te knjige i da mu pove}a pla}u za 2 dinari}a dnevno. Najprije je Senat odbio obje molbe, a onda je prihvatio i posvetu i jednokratnu pomo} od 50 dukata. îni se da je pomo} od 50 dukata bio svadbeni dar Trevisanu koji se u to doba oènio Anom @itkovi} iz Dra~eva Sela u Dubrova~koj Rijeci i u razdoblju od 1791. do 1796. dobio dva sina i dvije k}eri.60 Trevisan nije poput Occhija imao izdava~ki plan ni koncepciju. Pa ipak je uspio izdati 86 djela u 14 godina koliko je bio na ~elu tiskare, od ~ega 14 na hrvat-

56 Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 612; Foreti}, Vinko. Kulturno zna~enje stare dubrova~ke tiskare. // Mogu}nosti 10(1958), 814. 57 Vidjeti Prilog 2. 58 Cons. Rog., sv. 195, 179-180. Odluka od 17. o`ujka 1788. 59 Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 602; Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 309-310. 60 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 311-312.

121 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) skom, 36 na talijanskom i 32 na latinskom jeziku. Za nekoliko djela nije sasvim sigurno da su proizvod Trevisanove tiskare.61 Od ukupne produkcije, Trevisan je tiskao samo 16 posto na hrvatskom, a dvostruko vi{e i na talijanskom i na latinskom. Me|utim, primje}uje se porast interesa za tiskaru izvan Republike. Trevi- san je objavio dvadesetak djela Dalmatinaca i Bo{njaka. Nabo`na su djela kod Occhija bila jedina jednojezi~na djela i ona su ostala neprodana, dok Trevisan tiska na hrvatskom jeziku i knjièvna djela. S tehni~ke strane gledaju}i, za razliku od Occhijevih izdanja koja su bila i kvalitetnija i ljep{a, mnoga Trevisanova izdanja bila su neugledna. Jedan je od razloga zasigurno i taj {to su strojevi bili stari, jo{ iz Occhijeve tiskare.62 Potkraj ìvota Trevisan se obvezao tiskati Notizie istorico-critiche sulle anti- chità, storia e letteratura dei Ragusei, ìvotno djelo filologa i povjesni~ara Fran- cesca Marie Appendinija. To je bila prigoda da opet zatraì posvetu od Senata. Naime, Senat je nakon tiskanja prvog sveska Della Bellinog rje~nika, koji je zbog posvete morao nov~ano potpomo}i, po~etkom 1786. godine donio odluku da mu ubudu}e nitko ne}e smjeti posve}ivati knjige ukoliko za to nije dobio dopu{tenje.63 Dakle, Senat je prihvatio Trevisanovu posvetu i nov~ano ga nagradio sa 100 {panjolskih pe~a. Me|utim, malo iza donesene odluke, Trevisan je 14. listopada 1801. umro, pa je tiskanje Appendinijeva djela moralo ~ekati. Drugi dubrova~ki tiskar, Andrija Trevisan pokopan je u crkvi Male bra}e u Dubrovniku.64 Ne treba ~uditi {to su mnogi Dubrov~ani pisali na stranim jezicima budu}i da su ti jezici imali ({iru) ~itala~ku publiku. Osim toga, latinski je tradicionalno bio jezik dubrova~kih obrazovnih ustanova, ali i talijanskih sveu~ili{ta koja su Du- brov~ani poha|ali, dok je talijanski bio ra{iren u trgovini, pomorstvu i diplomaci- ji. Me|utim, u Dubrovniku se hrvatski govorio kao glavni jezik u svakodnevnom ìvotu. Posebno se pak njegovao hrvatski jezik kod obrazovane elite koja je prou~avala, prepisivala i komentirala djela starijih autora pisanih hrvatskim jezikom. Zanimljiva je ~injenica da neki povjesni~ari hrvatske knjièvnosti smatraju kako je najzrelija pjesni~ka ostvarenja na hrvatskom jeziku toga razdoblja dao jedan stranac, Marc Bruère (Marko Bruerevi}), sin posljednjeg francuskog konzula u Dubrova~koj Republici.65 Bruerevi} je ~ak i prigovarao nekim dubrova~kim piscima, posebno \uru Feri}u, njegovom prvom u~itelju u Dubrovniku, da malo pi{u na svome jeziku, koji on pak izri~ito zove hrvatskim: “Ti koji dni traje{ i no}i knjige prome}u}, Pomnjivo traè}i slovinskog naroda slave

61 Isto, str. 326-327. 62 Isto, str. 310-311, 328-331. 63 Cons. Rog., sv. 193, 221-221’. Odluka je donesena 24. sije~nja 1786. 64 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 311-312. 65 ^u~i}, Vesna. Posljednja kriza Dubrova~ke Republike. Zagreb ; Dubrovnik : HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku ; Matica hrvatska Dubrovnik, 2003. Str. 47; ^u~i}, Vesna. Poljski knez Aleksandar Sapieha i Dubrovnik. // Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Du- brovniku 42(2004), 149-172.

122 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Bil’ uzrok men’ po sre}i dokazati znao S pivnice jer svako do glasovita Pregata Slavne bi se svatko harvatske odreko starine? Jer ~upah od `upskieh do najponosnije vladike Stidi se svak jezik slovinski ~isto govorit?”66

\uro Feri} (1739.-1820.), pjesnik latinist, posebnu je pa`nju posvetio narodnim pjesmama i poslovicama. Sva njegova djela tiskana su u Dubrovniku, ve}ina u tiskari Andrea Trevisana. Feri}eva je nakana bila potaknuti zanimanje za narodne pjesme i poslovice izvan Dubrovnika. Uz obnovljeni interes za klasi~nu kulturu i jezike, Feri} je na latinskom jeziku pisao pri~e i basne u stihovima po motivima doma}ih poslovica i Ezopovih basni, a onda ih je prevodio na hrvatski.67

4.3 Antonio Martecchini (1802.-1835.)68 Hrvatska produkcija posebno }e porasti s tre}im dubrova~kim tiskarom, tako|er Mle~aninom, Antonijom Martecchinijem (?-1835.), ponajprije zato {to je djelovao u duèm razdoblju. U 33 godine tiskarskog rada, izdao je skoro 300 naslova. U doba Trevisanove smrti, Martecchini je radio u Kotoru kao slovoslagar u tiskari koju je drào drugi Mle~anin, Francesco Andreola. Mada Dubrovnik i Ko- tor nisu politi~ki dijelili istu povijesnu sudbinu, u tiskarstvu su imali sli~nu povijest. S jedne strane, istodobno su dali dvojicu vrhunskih tiskara inkunabula, pioni- re u europskom tiskarskom umije}u, Palta{i}a i Dobri}evi}a. S druge strane, ni jedan nije imao tiskare sve do kraja 18. st. Hipoteza da je Venecija prije~ila osnivanje tiskara izvan Venecije potkrijepljena je ~injenicom da se tiskara u Kotoru osnovala zaista tek nakon propasti Mleta~ke Republike. Austrija je, zauzev{i Boku iza propasti Republike sv. Marka, dopustila Francescu Andreoliju, koji je drào tiskaru u Veneciji, da po~ne s radom u Kotoru 1798. godine. Zahvaljuju}i primjerku kalendara za godinu 1798., Lunario Trevisan del Schiesoncin per l’anno 1798, tiskanog u Trevisu, saznaje se podrobnije o samom po~etku Andreoline tiskare. Naime, mladi Antonio Martecchini, budu}i slovoslagar u Andreolinoj tiskari, na putu od Venecije do Kotora biljeìo je neke podatke na tom kalendaru. Tako je zapisao da je Andreola sa svojim radnicima jedrenja- kom krenuo iz Mletaka rano ujutro u {est sati u petak 25. svibnja 1798. U luku Rose u Boki stigao je u utorak 5. lipnja oko 10 sati prije podne, gdje se i usidrio. Tu se nekad nalazila lu~ka kapetanija u kojoj je trebalo obaviti sve administrati- vne formalnosti. Dva dana kasnije, u ~etvrtak 7. lipnja, iz Rosa je Andreola sa svojim pomaga~ima krenuo obi~nom barkom na vesla, te je istog dana oko 15 sati sti-

66 Iz Satyre Marka Bruerevi}a, prvi put tiskane u: Puci}, Medo. Marko Bruère Dérivaux, pìsnik slovinski u Dubrovniku. // Dubrovnik cvìt narodnoga knji`tva 3 za godinu 1851. Zagreb : Narodna matica ilirska, 1852. Str. 9-58. 67 Frange{, Ivo. Nav. dj., str. 450-451. 68 Vidjeti Prilog 3.

123 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) gao u Kotor. Tjedan dana kasnije, 14. lipnja 1798., kotorska je tiskara proradila, a pla}a radnika po~ela se ra~unati dva dana kasnije.69 Kako su i Senat i kulturna javnost Dubrovnika bili zainteresirani za izdavanje va`nog djela o Dubrovniku, Appendinijevih Notizie istorico-critiche sulle anti- chità, storia e letteratura dei Ragusei, Senat se obratio Francescu Andreoli u susjednom Kotoru. Andreola nije bio zainteresiran za tu ponudu. No, za nju se zain- teresirao njegov mladi pomo}nik Antonio Martecchini. On je po~etkom 1802. godine do{ao u Dubrovnik i ponudio Senatu, vjerojatno na preporuku samog Appen- dinija koji je u Senatu uìvao veliko povjerenje, da }e preuzeti tiskaru.70 Na sjednici od 19. velja~e 1802. Senat mu je odobrio 16 dinari}a pla}e dnevno uz druge povlastice:71 da nitko drugi za Martecchinijeva ìvota, odnosno dok bude radio kao tiskar u Dubrovniku, ne}e otvoriti tiskaru; da mora posluìti op}instvo uz cijene koje odre|uje Malo vije}e; da svi dubrova~ki pomorski kapetani moraju nabaviti kod njega potrebni im brodski dnevnik po cijeni od 3 cekina po komadu; da }e imati isklju~ivu prodaju tinte, pisa}ih pera i {kolskih knjiga; te da }e upotreblja- vati, prema inventaru i uz jamstvo, sve strojeve i sva slova u postoje}oj dràvnoj tiskari. Appendinijevo djelo Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura dei Ragusei iza{lo je iz tiska tijekom 1802. i 1803. godine u dva sveska, i predstavlja do tada najcjelovitije napisano sintetsko knjièvno-kulturno djelo o Dubrovniku. Martecchini je uskoro traìo od Senata dopu{tenje da zamijeni slova koja se punih dvadeset godina nisu mijenjala, jo{ od 1783. godine. Pristao je nadoknaditi tro{ak od 150 tvrdih pe~a tako {to }e, dok se dug ne namiri, svake godine vra}ati dràvnoj blagajni 40 dukata od svoje pla}e. Senat je odobrio tu odluku 21. travnja 1803., a u lipnju 1803. dao mu je tromjese~ni pla}eni dopust kako bi oti{ao po slova u Mletke.72 Koliko je tiskara zna~ila Dubrovniku i tada{njem kulturnom krugu pokazuje pjesma Cum ex senatus consulto novae formae pro publico typographio anno MDCCCIII comaparatae sunt73 posve}ena nabavi novih slova koju je spjevao Urban Appendini (1777.-1834.) pjesnik latinist, pripadnik reda pijarista, brat Francesca Ma- rie. Appendini svoju elegiju po~inje pohvalom slavnom Dubrovniku koji je dao vi{e pjesnika nego ijedan drugi grad. S brojem vrsnih pjesnika koje je Dubrovnik dao ne

69 Kolendi}, Petar. Prva {tamparija u Kotoru. // Dubrovnik 18, 7(1909), 3; Milo{evi}, Anton. Prva {tamparija u Kotoru. // Istoriski zapisi 10, 1(1954), 230-231. Vidjeti i: Dragi~evi}, Risto. Crno- gorske {tamparije (1493-1918). // Istoriski zapisi 12, 1/2(1956); Kovijani}, Risto. Andreola, R. // Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Leksikografski zavod FNRJ, 1955. Sv. 1, str. 106; Martinovi}, Niko. [tamparija Fran}eska Andreole. // Istoriski zapisi 10, 2(1954), 514-523. 70 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 312-313. 71 Cons. Rog., sv. 208, 146-147. 72 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 314. 73 Appendini, Urban. Carmina : accedunt selecta illustrium Ragusinorum poemata. Ragusii : Typis Martecchinianis, 1811. Str. 25-30. Prijevod s latinskog vidjeti u Prilogu 4.

124 V. ÛÎ]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E moè se mjeriti ~ak ni tako slavan i ve}i grad kakav je Atena. Me|utim, iako slavan po tolikim pjesnicima, Dubrovniku je nedostajala tiskara “da slijepoj no}i otme u~ena djela tih pjesnika”. Zato Urban Appendini slavi drugu va`nu odluku Senata, “da se od sjajne mjedi izrade slova, kojima }e umije}e dati znatnu ljepotu, tako da otisnuti svesci silnom zamamno{}u ~esto zarobe o~i i duh” i zaklju~uje da }e narod ilirskih krajeva èljno ~itati Gunduli}a i “s pravom slaviti svoga Homera, i u zvijezde }e kovati tvoje ime [Dubrovnika], kao {to je Gr~ka neko} slavila Atenu s pravom je cijene}i vi{e od svih gradova jer je vi{e od svih njegovala u~enost i umjetnost i jer se ati~ko pleme isticalo ~istim govorom.” Pri kraju elegije, Appendini upozorava: “Neka se me|utim tim slovima ne tiska ni{ta {to nije lijepo ni korisno!” Tijekom 1804. godine rije{ena je ve}ina Occhijevih dugova, pa je tek tada Martecchini mogao pomalo po~eti pretvarati dràvno poduze}e u privatno.74 U Martecchinijevoj tiskari izlaze drugi i tre}i dio velikoga leksikografskog djela dubrova~kog jezikoslovca, franjevca Joakima Stullija (1729.-1817.),75 trojezi~ni hrvatsko-latinsko-talijanski rje~nik. Prvi dio pod naslovom Lexicon latino-italico-illyricum I-II tiskan je u Budimu 1801. godine. Drugi dio, Rje~oslo`je slovinsko-italijansko-latinsko I-II, tiskan je u Dubrovniku burne 1806., a tre}i dio Vocabolario italiano-illirico-latino I-II 1810. u doba kad je Republika ve} ukinu- ta, a Dubrovnik se nalazio pod francuskom upravom. Vocabolario je tiskan potpo- rom mar{ala Marmonta, kome ga je Stulli i posvetio. Uvode za oba dijela Stullije- va rje~nika napisao je F. M. Appendini. Stulli je na rje~niku radio u turbulentnim vremenima, kako u Europi, tako i u vlastitoj mu domovini. Stvarao ga je pedeset godina, u doba prosvjetiteljstva, francuske revolucije, napoleonskih ratova i propasti Mleta~ke Republike, nakon koje se smjenjuju austrijske i francuske vlasti u Dalmaciji, a u sjevernoj Hrvatskoj ja~a germanizacija, u doba reforme Josipa II., stvaranja Ilirskih provincija u okviru Francuskog carstva i Talijanske kraljevine s Napoleonovim ciljem stvaranja posebne slavenske dràve na Balkanu. Klju~no djelo koje je 1826. godine izdala tiskara Martecchini svakako je Gunduli}ev juna~ki epski spjev Osman u tri sveska, koji je prije toga kruìo samo u rukopisima.76 To je djelo Martecchini najavio Oglasom (Avviso) jo{ 1804. u kalendari}u koji je objavljivao pod naslovom Giornale e Lunario per l’anno bisestile 1804. Tiskan je i proglas (Manifesto) 2. svibnja 1826. na talijanskom i hrvatskom u kojemu Martecchini javlja da }e po~eti izdavati dubrova~ke pjesnike pod nazivom Skup slovinskieh spjevagnaa (Parnaso Illirico):77

74 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 314-315. 75 Vi{e o njemu u: Brlek, Mijo. Joakim Stulli (1730-1817), dubrova~ki leksikograf : (Prolego- mena za monografiju). // Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku 18(1980), 221-249, 244-245; Brlek, Mijo. Leksikograf Joakim Stulli (1730-1817). Zagreb : JAZU, 1987. Str. 3. 76 Vi{e o prvom izdanju Gunduli}eva Osmana u: Ravli}, Jak{a. O prvom izdanju Gunduli}eva “Osmana” (1826). // Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 4/5(1956), 705-718. 77 Martecchini, Antun. Antun Martekini pritjesctaoz, i kgnigarnik u Dubrovniku : gljubiteglima jesika, i pjesnisctva Slovinskoga. Is Dubrovnika : [Antun Martecchini], 1826.

125 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

“U toliko sadovoglivsci ja u taj nacin poscjudami svega naroda Slovinskoga imam podpunno pousdagne, da od obilna broja sdruscegnaa na ovo Tvoregne biticju uslo- bodjen sa napredovat Skup Slovinskieh Spjevagnaa sloscen od mnosieh priplemeni- tieh skladagnan do sadara nepritjesctenieh, i od gnekolizieh jur gnekad pritjesctnieh, nu sad veoma rjedkieh, Palmotichia, Vetrana, Ragnine, Bone, Naljeskovichja, Slata- richja, Sorga, Lukara, Kanavellichja, Bettondichja, Ghleghjevichja, i raslizieh dru- sieh od najboglieh Spjevalazaa Slovinskieh ... SLOVINZI! Ja posnam velicinu tru- da, komuse podlagam; nuse nadam cestitoga dovarscit, opomenujuchise, daste vi domachieh poraghjagnaa prigljubesnivi, i da sato sjednichjete s’moiem vascja na- stojagna sa dovesti k’dobroj svarsi moje mallo gori isustene misli.”

Prvi naslov u tom nizu bio je Gunduli}ev Osman. Cijena svakog dijela je iznosila 1 fjorin i 20 kreutzera. Sljede}e 1827. godine u Martecchinijevoj tiskari izi{ao je prvi prijevod Osmana na talijanskome. Martecchini je to izdanje posvetio “a rispettabile Ateneo di Venezia”, a posveta po~inje rije~ima: “Nato a Venezia, ebbi la fortuna di colà apprendere le professioni di Stampatore e Librajo, ma per oggeti economici dovetti esecitarle altrove, conservando però sempre per la mia Patria il più leale attaccamento.” Neki su od autora ~ija je djela Antonio Martecchini tiskao na hrvatskom odnosno ilirskom jeziku [imun Tro{ani, Petar Ba{i}, \uro Feri}, Tomo Ivanovi}, Ivan Josip Pavlovi} Lu~i}, Roberto Bellarmino, Marko Bruerevi}, Miho Kara- man, Andrija Ka~i} Mio{i}, i dr., a nadasve djela Ivana Gunduli}a. Antonio Martecchini o`enio se u Dubrovniku za Santu Gaetana Matteuzzi. Dramati~ne 1806. godine, kada je Dubrova~ka Republika po~ela gubiti svoj skoro tisu}godi{nji suverenitet, Antoniju i Santi rodio se sin Petar Frano (Pier France- sco).78 Martecchinijeva tiskara nastavila je s radom i u razdoblju dvovla{}a (1806.-1808.) i za vrijeme kratkotrajne francuske uprave do 1814. godine, a i za ve}eg dijela austrijske uprave.

4.4 Petar Martecchini (1835.-1878.) Tiskaru je 1835. godine nakon o~eve smrti preuzeo Petar Martecchini (1806.-1900.). Uz tiskanje, bavio se jo{ nakladni{tvom i knji`arstvom. Sve do 1867. godine jedini je tiskar u Dubrovniku. Te se godine javlja i Stabilimento di R. Lainovi}, a od 1868. tiska i Dragutin Pretner. Ve} od 1872. godine tiskanjem se bavi i Jozo Flori. Iako od 1867. godine dalje rijetko izlaze tiskovine u Martecchi- nijevoj tiskari, one se ipak mogu na}i jo{ i 1878. godine. Petar je slijedio o~evu izdava~ku politiku i nastavio izdavati knji`evna djela na hrvatskom jeziku. U njegovoj tiskari, koja je ujedno bila i vlasnik, tj. izdavatelj ovog lista, 1848. godine tiskane su i prve dubrova~ke novine. Bio je to tjednik Ri- membranze della settimana koji je izlazio na talijanskom jeziku. List je bio malog

78 Foreti}, Vinko. Dubrova~ki tiskar i knji`ar 19. stolje}a Petar Franjo Martecchini kao crta~, akvarelist i ljubitelj starina. // Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 1(1956), 232; Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 313-314.

126 V. ÛÎ]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E formata, tiskan u dva stupca na osam stranica. Urednik nije bio naveden. Sveu- kupno je u tiskari Martecchini iza{lo trinaest brojeva te je list prestao izlaziti ve} u godini osnivanja. Iste, 1848. godine pokrenut je i drugi tjednik, L’Avvenire,nata- lijanskom jeziku s ponekim prilozima na hrvatskom. Urednik je bio Ivan August Kazna~i} (1817.-1883.), a izlazio je na ~etiri stranice u dva stupca u Martecchini- jevoj tiskari. Formatom je bio ne{to ve}i od prethodnoga. Tjednik je okupio sve zna~ajnije Dubrov~ane, od Miha Klai}a (1829.-1896.), Nika Velikog Pozze (1820.-1883.), Antuna Kazalija (1815.-1894.), do Meda Puci}a (1821.-1882.) i dr. Imao je otvoreno i jasno politi~ko stajali{te. Za razliku od prethodnog lista u kojemu se nije izraàvala nikakva politi~ka misao, ovaj je postajao platforma otkud su se po~eli javno izraàvati politi~ki stavovi. L’Avvenire se zalagao za sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom. U dvije godine tiskano je ukupno 35 brojeva. Ve} je sljede}e 1849. godine prestao s izlaènjem.79 U tiskari Petra Martecchinija tiskan je 1849. godine i prvi svezak almanaha Dubrovnik, cviet narodnog knjièvstva na 309 strana. Sastojao se od dva dijela, Staro knjièvstvo i Novo knjièvstvo, ~ime je jasno iskazivao izdava~ku politiku. Almanah su pokrenula trojica Dubrov~ana, Matija Ban (1818.-1903.), Ivan Au- gust Kazna~i} i Medo Puci}.80 Osim novina i jednog knjièvnog ~asopisa, Martec- chini je tiskao i kalendare. [tovi{e, prvi je kalendar 1783. tiskao prvi dubrova~ki tiskar, Carlo Antonio Occhi (Diario per l’anno bisestile MDCCLXXXIV), a nastavili su ih tiskati i kasniji tiskari. Od periodi~kih publikacija zanimljivi su jo{ i izvje{taji dubrova~ke Gimnazije, odnosno Akademije. [kolske izvje{taje tiskao je ve} i Occhi, a nastavili su ih objavljivati ostali tiskari. U tiskari Antonija Martec- chinija tiskali su se i {kolski programi Liceja s konviktom, koji su osnovali Fran- cuzi nakon ukinu}a Dubrova~ke Republike. Licej je djelovao umjesto dotada{njeg Collegiuma Ragusinuma. Kad je Dubrovnik do{ao pod austrijsku vlast, Licej je nastavio s djelovanjem kao Gimnazija. I izvje{taji Gimnazije tiskali su se svake godine na latinskom jeziku, najprije u tiskari Antonija, a onda Petra Martec- chinija. Od 1849./1850. godine, izvje{taji su izlazili na talijanskom jeziku. Najzna~ajnije djelo koje je iza{lo iz tiskare Petra Martecchinija svakako je Galleria di Ragusei illustri, 1841. To je bogato opremljena grafi~ka mapa s portretima, izra|enim prema Martecchinijevim crteìma, i tekstovima o glasovitim dubrova~kim knjièvnicima, znanstvenicima i politi~arima, koje su pisali poznati talijanski knjièvnici i knjièvni povjesni~ari, ali i nekolicina u~enih Dubrov~ana. Izra|ena je po uzoru na knjigu Biografia degli Italiani illustri (Venecija, 1838.) Emilija De Tipalda. Treba svakako naglasiti da je produkcija oba Martecchinija bila vrlo velika, posebno u usporedbi s njihova dva prethodnika. Tim }e i ve}i posao biti obavljen

79 Peri}, Ivo. Dubrova~ka periodika : 1848-1918. Dubrovnik : Zavod za povijesne znanosti Istra`iva~kog centra JAZU u Dubrovniku, 1980. Str. 10-13; ^u~i}, Vesna. Zbirka Ragusina Nau~ne biblioteke u Dubrovniku. // Dubrovnik 32, 5/6(1989), 263. 80 Peri}, Ivo. Nav. dj., str. 31-34.

127 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) jednom kada popis bude zgotovljen. Cjelovit popis ponajprije }e biti koristan doprinos kulturi pisma, knjige, tiskarstva, ali i dubrova~kog dru{tva, pa i {ire. Nada- lje, na temelju popisa uslijedit }e i vrednovanje izdanja obiju Martecchinijevih tiskara, njihove sli~nosti i razlike, ali i usporedba s Occhijevom i Trevisanovom tiskarom i tiskarskom i izdava~kom politikom. On }e, tako|er, biti polazi{te i za analizu i procjenu politi~kih, dru{tvenih i kulturnih prilika i neprilika Dubrovnika u kontekstu Europe.

5 Zaklju~ak Gledaju}i sudbinu pisane rije~i u Dubrovniku, zaklju~ujemo da je usko vezana uz Europu i europske pokrete. Prvi su dubrova~ki tiskari bili stranci, {to ide u prilog tvrdnji o postojanju europskog nukleusa u Dubrovniku i njegovoj povezanosti s Europom. Premda stranci, prvi dubrova~ki tiskari, koji su ujedno obavljali i izdava~ku djelatnost, èle otkriti i pokrenuti kako doma}u produkciju na ilirskom, tj. hrvatskom jeziku, tako i njihov prijem kod doma}ih ~itatelja i kupaca. Jo{ uvijek krajem 18. i po~etkom 19. st. Europa ìvi u tradicionalnom kulturnom krugu, klasno i intelektualno podijeljena. Stoga je sasvim realno da profesionalni tipograf vodi izdava~ku politiku u stranoj dràvi na stranom jeziku koji uop}e ne razumije i kojim ne moè i ne zna govoriti. Stoga ovdje moèmo parafrazirati rije~i Roberta Darntona i re}i da je Dubrova~ka Republika zaista bila Me|unarodna Republika Pisane Rije~i. Stvaraju}i uvjete za jezi~no oblikovanje na podru~ju cijele dana{nje Hrvat- ske, prva tiskara u Dubrovniku odigrala je va`nu kulturnu ulogu, a posebno u vezi s knjièvnim stvarala{tvom. Planiraju}i objavljivanje ilirskih, tj. hrvatskih djela i {irenje knjiàrskog trì{ta na sve hrvatske prostore, Carlo Antonio Occhi nagovijestio je pretpreporodni duh. Ti su nagovje{taji, naàlost, bili preuranjeni, pa ne nalaze ujedna~en prijem u svim hrvatskim krajevima te mu je posao stao. Plan o antologiji slovinskih pisaca nije tada jo{ imao uvjeta za ostvarenje i ostao je ~ekati nove ljude, nove generacije. Ostvarit }e ga dijelom Antonio Martecchini, a dijelom njegov sin Petar Martecchini. Za{to su Occhijeve preuranjene pretpreporodne ideje imale slabu recepciju u hrvatskim krajevima? Jedan od razloga jest taj {to su hrvatski prostori bili razje- dinjeni i razli~ito razvijeni, a jedan {to je Dubrova~ka Republika tada jo{ postojala, pa u njoj i nije bilo ve}e potrebe nacionalnog i inog dokazivanja. Dakle, tada jo{ ti prostori nisu bili spremni za prijem pretpreporodnih ideja. Nakon propasti Republike, i dolaska Francuza, a nakon njih Austrije, i u Dubrovniku brè sazrije- va ideja o naciji i nacionalnoj pripadnosti u modernom smislu i sjedinjenju s hrvatskim nacionalnim korpusom. Tiskara, tada ve} u rukama tre}eg Venecijanca, Antonija Martecchinija, nastavlja s intenzivnim djelovanjem usprkos velikim politi~kim promjenama nastalim uslijed propasti Dubrova~ke Republike. @ivot u Dubrovniku stubokom se mijenja. Nestankom dràve koja je i po~etkom 19. st. jo{ funkcionirala po modelu srednjov-

128 V. ÛÎ]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E jekovnoga grada-dràve, ìvot u Dubrovniku postaje i bezvoljan i beznadan. Tiska- ra tek tada po~inje uzimati maha u kulturnom i dru{tvenom ìvotu grada i, nakon ukinu}a Republike 1808. godine, razvija ìvu izdava~ku djelatnost i sve vi{e zna~i u kulturnom ìvotu grada u novim okolnostima. Razvijala je i poticala knjièvno stvarala{tvo, hrvatsko jezikoslovlje i znanstvenu misao, a putem novih glasila, novina, pomogla je i u politi~kom i u jezi~nom osvje{}ivanju naroda. Dva kapitalna jezikoslovna djela tiskana su u prvim tiskarama. Jedno je Della Bellin Dizionario italiano-latino-illirico, a drugo trojezi~ni rje~nik Joakima Stullija. Tek uvidom u kompletnu izdava~ku produkciju prvih dubrova~kih tiskara i povijesni kontekst, od francuske revolucije do europskih nacionalnih revolucija 1848. godine, odnosno ilirskog preporoda, mo}i }e se jasnije sagledati politi~ki, dru{tveni i kulturni ìvot Dubrovnika u 19. stolje}u. Mo}i }e se bolje razumjeti taj grad i njegovi stanovnici koji su ba{ po~etkom 19. stolje}a izgubili svoju vi{esto- ljetnu dràvu pod naletom Napoleona, a zapravo pod imperativom promjena u europskom dru{tvu. Shvatit }e se i prisutnost Europe u Dubrovniku i Dubrovnika u Europi u sklopu {ireg nacionalnog bu|enja i osvje{}ivanja. Mo}i }e se bolje razumjeti ~udna i kontroverzna izjava Antuna Kazna~i}a sinu Ivu koju zapisuje Jo- sip Bersa, pisac prizora iz dubrova~ke povijesti 19. st.: “Sinko moj, mi smo pod Republikom bili bogati; do{li Fran}ezi, pokrali su nam sve {to su na{li, oskvrnuli su nam ène i k}eri, a kad ih je vrag odnio, otpratili smo ih na brod pla~u}i!”81

IZVORI

Znanstvena knji`nica Dubrovnik, Rkp. 280. La Prima stamperia in Dalmazia. Ode di un Solitario provinciale ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783. HR-DAD-3. Vije}e umoljenih (Consilium Rogatorum) HR-DAD-30/2. Razni izvanjski poslovi (Diversa de foris) HR-DAD-20/2. Tu`be kaznenog prava Dubrova~ke kancelarije (Lamenta Criminalia). HR-DAD-4 Malo vije}e (Consilium Minus) HR-DAD-7. Isprave i akti poslane Dubrova~koj Republici (Acta et diplomata), 18. st.

LITERATURA

Adamovi}, Vicko. Gragja za istoriju dubrova~ke pedagogije I. Zagreb : Naklada Hrv. pedagog.-knji`evnoga zbora, 1892. Appendini, Urban. Carmina : accedunt selecta illustrium Ragusinorum poemata. Ragusii : Typis Martecchinianis, 1811.

81 Bersa, Josip. Dubrova~ke slike i prilike. Zagreb : Matica hrvatska, 1941. Str. 49.

129 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Badali}, Josip. Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Zagreb : JAZU, 1952. Berkopec, Oton. Re{etarova knihovna Ragusina : vyberovy soupis vzacnych knih a rukopisu. Praha : Statni knjihovna ^SR ; Slovanska knihovna, 1967. Bersa, Josip. Dubrova~ke slike i prilike. Zagreb : Matica hrvatska, 1941. Brbora Majstorovi}, Sanja. Prvi dubrova~ki tiskari i njihov prinos hrvatskom jezikoslovlju. // Glasnik Dru{tva bibliotekara 6(1999), 7-17. Breyer, Mirko. O Dobru{ku Dobri}u, Dubrov~aninu. // Prilozi k starijoj knjièvnoj i kulturnoj povijesti hrvatskoj. Zagreb : Knjiàra M. Breyer, 1904. Breyer, Mirko. Prilozi povijesti dubrova~kog {tamparstva. // Zbornik iz dubrova~ke pro{losti Milanu Re{etaru. Dubrovnik : Jadran, 1931. Str. 339-347. Brlek, Mijo. Joakim Stulli (1730-1817), dubrova~ki leksikograf : (Prolegomena za monografiju). // Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku 18(1980), 221-249. Brlek, Mijo. Leksikograf Joakim Stulli (1730-1817). Zagreb : JAZU, 1987. û~i}, Vesna. Kneèvska slu`ba u Dubrova~koj Republici u 14. i 15. stolje}u. // Dubro- va~ki horizonti 36(1996), 90-101. û~i}, Vesna. Poljski knez Aleksandar Sapieha i Dubrovnik. // Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 42(2004), 149-172. û~i}, Vesna. Posljednja kriza Dubrova~ke Republike. Zagreb ; Dubrovnik : HAZU, Za- vod za povijesne znanosti u Dubrovniku ; Matica hrvatska Dubrovnik, 2003. û~i}, Vesna. Zbirka Ragusina Nau~ne biblioteke u Dubrovniku. // Dubrovnik 32, 5/6(1989), 258-268. ]osi}, Stjepan. Dubrovnik nakon pada Republike (1808.-1848.). Dubrovnik : Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999. Dadi}, @arko. Ru|er Bo{kovi}. 3. izd. Zagreb : [kolska knjiga, 1998. Darnton, Robert. What is the history of books? // Daedalus 111(Summer 1982), 65-83. Dobri}evi}, Dobri}. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Nakl. konzorcija Hrvatske encik- lopedije, 1945. Sv. 5, str. 131. Dragi~evi}, Risto. Crnogorske {tamparije (1493-1918). // Istoriski zapisi 12, 1/2(1956). Enciklopedija Leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1969. Sv. 5. Foreti}, Vinko. Dubrova~ki tiskar i knjiàr 19. stolje}a Petar Franjo Martecchini kao crta~, akvarelist i ljubitelj starina. // Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 1(1956), 230-256. Foreti}, Vinko. Kulturno zna~enje stare dubrova~ke tiskare. // Mogu}nosti 10(1958), 811-822. Foreti}, Vinko. Povijest Dubrovnika do 1808. I. Dubrovnik : NZ Matice hrvatske, 1980. Frange{, Ivo. Povijest hrvatske knjièvnosti. Zagreb ; Ljubljana : NZ Matice hrvatske ; Cankarjeva zalo`ba, 1987. Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1989. Sv. 2.

130 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Kazna~i}, Ivan August. Biblioteca di fra Innocenzo Ciulich nella libreria de’ RR. PP. Francescani di Ragusa. Zara : dalla Tipografia Governiale, 1860. Kester~anek, Frano. Cenzura knjiga i rukopisa i nadzor nad knjigama u Dubrovniku za vrijeme Republike. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 3, 1/4(1954), 17-25. Kester~anek, Frano. Inventar prvog beogradskog tiskara Trojana Gunduli}a. // Anali Hi- storijskog instituta JAZU u Dubrovniku 1(1952), 197-206. Kolendi}, Petar. Prva {tamparija u Kotoru. // Dubrovnik 18, 7(1909). Kovijani}, Risto. Andreola, R. // Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Leksikografski zavod FNRJ, 1955. Sv. 1, str. 106. La Prima stamperia in Dalmazia. Ode di un Solitario provinciale ... Ragusa : Carlo Anto- nio Occhi, 1783. Le Maire, Alexandre André. O Dubrovniku i Dubrov~anima 1766. : izvje{taj gosp. Le Ma- ira, francuskog konzula u Koronu, o Dubrova~koj Republici. // Dubrovnik 3=17(1974), 9-69. Martecchini, Anton. Antun Martekini pritjesctaoz, i kgnigarnik u Dubrovniku : gljubiteglima jesika, i pjesnisctva Slovinskoga. Is Dubrovnika : [Antun Martecchini], 1826. Martinovi}, Ivica. Rimsko razdoblje Bo{kovi}eva mi{ljenja : doktorski rad. Zagreb : Filo- zofski fakultet, 1992. Martinovi}, Niko. [tamparija Fran}eska Andreole. // Istoriski zapisi 10, 2(1954), 514-523. Milo{evi}, Anton. Prva {tamparija u Kotoru. // Istoriski zapisi 10, 1(1954), 230-231. Mulja~i}, @arko. Iz korespondencije Alberta Fortisa. // Gra|a za povijest knji`evnosti hrvatske 23(1952), 69-140. Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog instituta JAZU u Du- brovniku 10/11(1966), 309-331. Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari. // Anali Historijskog instituta JAZU u Du- brovniku 4/5 (1956), 583-612. Mulja~i}, @arko. Tomo Basiljevi}-Baselji : pretstavnik prosvje}enja u Dubrovniku. Beo- grad : SANU, 1958. (Posebna izdanja ; 299, Odeljenja literature i jezika ; 8) Nazor, Anica. Jo{ jedan dubrova~ki molitvenik. // Dostupno na: http://www.vjesnik.com/html/1999/11/27/Clanak.asp?r=kul&c=4 Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica ... [Ragusa] : C. A. Occhi, [1783.]. Pelc, Milan. Ilustracije u tiskopisima Dobri}a Dobri}evi}a (Boninus de Boninis). // Rado- vi Instituta za povijest umjetnosti 24(2000), 135-154. Pelc, Milan. Pismo – knjiga – slika : uvod u povijest informacijske kulture. Zagreb : Gol- den marketing, 2002. Peri}, Ivo. Dubrova~ka periodika : 1848-1918. Dubrovnik : Zavod za povijesne znanosti Istra`iva~kog centra JAZU u Dubrovniku, 1980. Puci}, Medo. Marko Bruère Dérivaux, pìsnik slovinski u Dubrovniku. // Dubrovnik cvìt narodnoga knji`tva 3 za godinu 1851. Zagreb : Narodna matica ilirska, 1852. Str. 9-58.

131 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Ravli}, Jak{a. O prvom izdanju Gunduli}eva “Osmana” (1826). Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 4/5(1956), 705-718. Re{etar, Milan. Iz kulturnoga ìvota staroga Dubrovnika. // Jugoslavenska njiva 9(1925), 367-372; 10(1926), 396-403. Runji}, An|elko. O Benu Kotrulji}u i njegovu djelu. // Kotrulji}, Benko. O trgovini i o savr{enom trgovcu : ~etiri knjige. Dubrovnik : DTS, 1989. Str. 503-517. Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : NZ Matice hrvatske, 1985. [i{ak, Marinko. Nikola Gu~eti} i njegova teorija dràve. // Gu~eti}, Nikola Vitov. O ustroju dràva. Zagreb : Golden marketing ; Narodne novine, 2000. Str. 9-71. [undrica, Zdravko. O kazali{nom i glazbenom ìvotu starog Dubrovnika. // Festival 1950/1974. Dubrovnik : Dubrova~ke Ljetne igre, 1974.

132 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

PRILOZI

Obja{njenje uz popise Kao polazi{te za sastavljanje popisa u Prilozima 1 i 2 posluìla su dva popisa koje je izradio @arko Mulja~i} 1956. (izdanja Occhijeve tiskare) i 1966. (izdanja Trevisanove tiskare). Mulja~i} je uglavnom pregledao jedinice u dubrova~kim knji`nicama (Znanstvena knji`nica, Knji`nica Male bra}e, Knji`nica Dràvnog arhiva) i u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici. Pri izradi popisa Trevisanovih izdanja, uklju~io je jo{ i Bogi{i}evu knji`nicu u Cavtatu, Znanstvenu knji`nicu u Zadru i Slovansku knihovnu u Pragu. Uz ova dva iscrpna Mulja~i}eva popisa, po- sluìla sam se i popisom Re{etarove knji`nice u Pragu82 i ra~unalnim katalogom dostupnim putem interneta. Sluìla sam se i katalogom franjeva~ke knji`nice u Dubrovniku.83 Djelomi~ni popis ranijih izdanja Ragusine u Knji`nici Dràvnog arhiva u Dubrovniku tako|er mi je bio jedan od izvora. Za sva tri popisa koristila sam i obra|ene fondove Znanstvene knji`nice u Za- dru, Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice, Sveu~ili{ne knji`nice u Splitu, Sveu~ili- {ne knji`nice u Rijeci, Metropolitane te knji`nica HAZU u Zagrebu i Rijeci, Hrvatskoga dràvnog arhiva, Dràvnog arhiva u Zadru, franjeva~kih samostana (u Makarskoj, Splitu, Poègi, Na{icama, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Vara`dinu, Hvaru) i dr. Za izdanja Occhijeve tiskare prona|eni su novi imaoci i dva nova naslova koja mo`da pripadaju njegovoj tiskari, tako da ona sada ukupno broji 54 naslova. U aùriranom popisu izdanja Trevisanove tiskare uz nove imaoce prona|eno je i {est novih naslova, {to ukupno daje 86 naslova tiskanih u Trevisanovoj tiskari. Do sada nije izra|ivan popis izdanja Martecchinijeve tiskare. Za taj popis ponajprije sam se sluìla fondom Znanstvene knji`nice Dubrovnik (ZKD), zbirkom Ragusina, zatim abecednim i mati~nim, odnosno mjesnim nepotpunim katalozima Ragusine, drugim klasi~nim katalozima, starom i novijom dostupnom literaturom i katalogom ra~unalno obra|ene gra|e. U popis sam kombinirala naslove i iz drugih knji`nica ako sam bila u prilici na}i podatak, ali samo za one naslove kojih ima u Ragusini. Cjelovit popis tiskare Martecchini uklju~it }e razne imaoce i razne vrste gra|e. Daljnje istraìvanje Occhijeve i Trevisanove tiskare ne}e urodi- ti puno ve}im rezultatima, ali je potrebno jo{ i na njima raditi. I to istim putem kao i za Martecchinijeve: ponajprije obi}i samostanske i crkvene knji`nice na uèm i {irem podru~ju Dubrovnika, Dalmacije, Boke Kotorske, u Bosni i Hercegovini, te konzultirati kataloge kako hrvatskih, tako i svjetskih knji`nica, a posebno talijanskih. Osim izrade popisa, u tijeku je i opse`na studija o prvim dubrova~kim tiskarima s naglaskom na dvojici tiskara iz obitelji Martecchini koji su obiljeìli 19. st.

82 Berkopec, Oton. Re{etarova knihovna Ragusina : vyberovy soupis vzacnych knih a rukopisu. Praha : Statni knjihovna ^SR ; Slovanska knihovna, 1967. 83 Kazna~i}, Ivan August. Biblioteca di fra Innocenzo Ciulich nella libreria de’ RR. PP. Fran- cescani di Ragusa. Zara : Dalla Tipografia Governiale, 1860.

133 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Popisi tiskovina svih triju tiskara ra|eni su kronolo{ki, a unutar godina abecednim redom. U opisu se navode i imaoci do kojih sam u svome istraìvanju mogla do}i. Ako imaoci nisu navedeni, to zna~i da je naslov poznat iz literature i da jo{ nijedan primjerak nije lociran. Akronim imaoca navodi se u okrugloj zagradi kao zadnji podatak u bibliografskom opisu: AM Split Arheolo{ki muzej u Splitu BNC Rim Biblioteca Nazionale Centrale, Rim Bodleiana Bodleian Library, Oxford Cavtat Bogi{i}ev Muzej u Cavtatu DAD Dràvni arhiv u Dubrovniku DAZ Dràvni arhiv u Zadru FS Knji`nice Franjeva~kog samostana HAZU R Knji`nica HAZU u Rijeci HAZU Z Knji`nica HAZU u Zagrebu HDA Hrvatski dràvni arhiv KMB Knji`nica Male bra}e Dubrovnik KR Prag Re{etarova Knihovna Ragusian u Pragu NSK Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica u Zagrebu SKR Sveu~ili{na knji`nica u Rijeci SKS Sveu~ili{na knji`nica u Splitu Vaticana Biblioteca apostolica Vaticana VCBS Split Veliko centralno bogoslovno sjemeni{te u Splitu Yale Yale University u New Havenu ZKD Znanstvena knji`nica Dubrovnik ZKZ Znanstvena knji`nica Zadar

PRILOG 1

POPIS IZDANJA TISKARE CARLA ANTONIJA OCCHIJA 1783.-1787./1788. 1783. [Bajamonti, Julije]. La Prima stamperia in Dalmazia. Ode di un Solitario provinciale ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783. (ZKD, KMB, KR Prag) Bellarmino, Roberto. Dottrina cristiana breve ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783. (KMB) Bellarmino, Roberto. Nauk hristjanski kratak : sloscen po naredjenju Svetoga Oza Pape Klementa osmoga. Ragusa : Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1783. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag) Bobali, Sabo; Miho Monaldi. Rime del nobil uomo s. Savino de Bobali Sordo e del signore Michele Monaldi : dedicate all’eccelso Senato della Repubblica di

134 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Ragusa. Ragusa : Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1783. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag) Diario per l’anno bisestile MDCCLXXXIV ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783.84 Leonardo a Porto Maurizio. Put kri`a ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783.85 Mattei, Ivan Maria. Sctit suproch kusi, trescgni i svakkoj innoj bjedi duhovnoj, telesnojli Saerze Jesussovo Prisveto. U Dubrovniku : u Pritistisctu Karla Occhi, 1783. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag) Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica ... [Ragusa] :C.A. Occhi, [1783]. (NSK, KR Prag) Salati}, Bo`o. Priprava na ispovjes, i pricestjenje s’nacinom podobniem sa cjut bogogljubno S. Missu, I raslike molitve Is Talianskoga u Slovinski Jesik prinesena po D. Boscju Salatich ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1783. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag) 1784. [Salati}, Ivan]. Vandjelja i Knighe Apostolske istomacene is Missala Novoga Rimskoga u jesik slovinski i poklognene ... D. Garguru Lazzari arkibiskupu dubrovackomu. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD, NSK, KR Prag) Apparecchio e ringraziamento per ricevere con frutto li santissimi Sacramenti della confessione, e comunione ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD) Buni}-Vu~i}, Nikola. Praxis judiciaria juxta stylum curiae Rhacusinae ... per d. Nicolaum Joanni de Bona patricium Rhacusinum. Rhacusii : ex Typographia privilegiata Caroli Antonii Occhi, 1784. (DAD, KMB, NSK) Catalogo de libri che si trovano vendibili nel negozio e stamperia privilegiata di Ragusa. Ragusa : [Carlo Antonio Occhi], 1784. (KR Prag) Cerva, (Crijevi}) Ludovik Tuberon. Commentaria suorum temporum. Rhacu- sii : typ. privilegiata Caroli Antonii Occhi, 1784. (ZKD, NSK, KMB, KR Prag) Diario per l’anno MDCCLXXXV ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB) Djella kreposna karstjanske priprave sa uciniti dobru i svetu smart. Ragusa : Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB, NSK) \ur|evi}, Ignjat. Scivot s. Benedikta opatta i parvo-roditeglja skupsctinaa re- dovnickjeh u sapadu sloscen po D. Ignaziu Gjorgi opattu melitenskomu i poklognen ... d. Garguru Lazzari arkibiskupu dubrovackomu ... Ragusa : Stamperia Pri- vilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD, KMB, KR Prag) Il Catechismo e la cosmografia de’ fanciulli ovvero prime notizie della religione e della natura ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB)

84 U privatnom vlasni{tvu. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 603. 85 Isto. Mulja~i} donosi da se djelo nekada nalazilo u Knji`nici Male bra}e u Dubrovniku.

135 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Il giovine civile e istruito nel buon costume … Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD, DAD, KR Prag) Il viaggio Poemetto Epistolare. [S.l.:s.n.], 1784.86 Istoria del Testamento vecchio, e nuovo, con spiegazioni estratte da’ santi pa- dri. Ragusa : nella Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD, DAD, KR Prag) Ivanovi}, Tomo. Nauk karstjanski u kratko istomacen, i slovinskoga jesika karstjanom sarcjano priporucen a slavnoga grada, i darscjave Dubrovacke djezzi duscjan, i poklognen od D. Toma Ivannovich popa Dubrovcjanina. Ragusa : Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag) Kali}, Arkan|eo. Redovnika dominikana Dubrovcjanina tri bessjede Du- brovniku u strahu od kugge reccene. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB, NSK, KR Prag) [Kle{kovi}, Grisostom.] Priprava duhovna zsa bogoblubno pristupit na svete sacramente od Ispovjesti i Pricestjegna. I druga djella ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB, KR Prag)87 Mjesez Djevize Marie, oli Mjesez svibnga tojest Maggja posvechjen Djevizi Marji ... U nasc Slovinski Jesik po jednomu pastjeru od duscjaa Darscjave Dubro- vascke sloscen ... Ragusa : Stamperia Privilegiata, 1784. (NSK, KR Prag) Nardi, Isidoro. Il segretario principiante ed istrutto : lettere moderne di D. Isi- doro Nardi. Ragusa : Stamperia Privilegiata di Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD) Il segretario moderno ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB)88 Officium B. Mariae Virginis. Rhagusii : Typ. privilegiata Caroli Antonii Occhi, 1784. (ZKD, NSK) Pi{tole i Evangelja priko svega godi{ta. Prevod Salati}a u jezik slovinski. Ra- gusa : da Carlo Antonio Occhi, 1784. (KMB) Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazionale ... Ra- gusa : Carlo Antonio Occhi, 1784. (ZKD) Taruffi, Giuseppe Antonio. Mongolferii machina volans. Carmen elegiacum ... Rhacusae : [Typ. Carlo Antonio Occhi], 1784. (ZKD, KMB, NSK) 1785. Della Bella, Ardelio. Dizionario italiano-latino-illirico. Ragusa : typ. Stampe- ria Privilegiata, 1785. (ZKD, KR Prag) Della Bella, Ardelio. Dizionario italiano-latino-illirico. Ragusa : Carlo Anto- nio Occhi, 1785. (ZKD, Bodleiana, Yale)

86 Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 309. 87 Ni Mulja~i} ni Kazna~i} ne donose u svojim popisima ime autora, dok Berkopec navodi Kle{kovi}a kao autora. 88 Djelo Isidora Nardija tiskano kod Occhija iste godine preradio je sam Carlo Antonio Occhi i jo{ jednom tiskao iste godine. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 604).

136 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Diario per l’anno MDCCLXXXVI. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1785.89 Die XVI. Augusti. In festo Sancti Rochi confessoris. Oratio. [Rhacusina : s. n., 1785.]. (ZKD)90 [Kle{kovi}, Grisostom.] Priprava duhovna zsa bogobljubno pristupit na svete sacramente od Ispovjesti i Pricestjegna. I druga djella ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1785. (KMB, KR Prag)91 Le Vendemmie, Dramma giocoso per musica ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1785. (ZKD) Marcello (Benedetto) di Capua. Il Conte di Bell’Umore. Dramma giocoso per musica ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1785. (ZKD) Obavijest o zavr{etku kuge u selu Banima [Letak]. [S. l. : s. n., 1785.]. Obavijest o zav{retku kuge u selu Strav~i [Letak]. [S. l. : s. n., 1785.]. Sorgo, Miho. Elegia di C. V. Catullo “Si qua recordanti” trasportata in versi sciolti italiani ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1785. (KMB) Sorgo, Miho. Idillio inglese. Trasportato in Ode Latina dal sig. Giugno Resti ed in versi italiani dal sig. Michele de’ Sorgo. Ragusa : [Stamperia Privilegiata], 1785. (KMB, KR Prag) Taruffius, Josephus. Ad R. Cunichium Carmen Elegiacum. Ragus : Carlo Antonio Occhi, 1785. (ZKD, KMB) 1786. Djella kreposti boggoslovnieh. Vjerre, Uffanja, i Gljubavi, s’ djellom Kajanja ... [Dubrovnik] : [s. n.], 1786. (ZKD)92 Diario per l’anno MDCCLXXXVII ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1786.93 Feri}, \uro. In honorem S. Nicolai Myrensis Episcopi. Hymnus auctore Ge- orgio Ferrich, ejusdemque, versio in illyricum Carmen facta a Nicolao Ferrich. Responsorium. [Letak]. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1786. (KMB) Ivanovi}, Tomo. Pla~ B. Marije Djeve iz srpskijeh slova u latinska prinesen ... od Toma Ivanovi}a. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1786. (KMB) Occhi, Carlo Antonio. Agli amatori della lingua illirica ... [Ragusa] :C.A. Occhi, [1786?]. [Drugo izdanje?]94

89 U privatnom vlasni{tvu. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari., 603. 90 Naslov je prona|en u ZKD-u, ali nije sasvim jasno radi li se o Dubrovniku kao mjestu tiskanja ili ’Ragusina’ stoji za ne{to drugo. Je li tiskan u Occhijevoj tiskari, mo}i }e se ustvrditi tek nakon detaljnijeg pregleda. 91 Isto kao i za izdanje iz 1784. godine. 92 Opis primjerka iz Knji`nice Male bra}e u Dubrovniku iz Mulja~i}evog popisa isti je kao i onaj iz Re{etarove knji`nice u Pragu, a oba su ne{to druk~ija od primjerka u ZKD-u: Della kreposti bogo- slovnieh vierre, uffanja, gliubavi, s djellom Kajanja ... Dubrovnik : [s. n.], 1786. Mulja~i} nije u svome popisu zabilje`io primjerak iz ZKD-a. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O prvoj dubrova~koj tiskari, str. 606). 93 U privatnom vlasni{tvu. Isto, str. 603. 94 Isto, str. 606. To bi mo`da moglo biti 2. izdanje Occhijevog proglasa. Me|utim, nije poznat nijedan imatelj.

137 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Stratico, G. Domenico. Allocuzione gratulatoria in occasione del ritorno di Pio VI da Vienna in Venezia umiliata il giorno 18 maggio 1782 dall’illustr.mo G. D. Stratico. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1786. (KMB) 1787. Esercizio accademico da tenersi dagli studenti di filosofia e matematiche il primo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie. Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1787. (KMB) Kle{kovi}, Grisostom. Novena na slavu Prisvetoga Sarza Jesusova. Iz talijanskoga u slovinski jezik prinesena ... po Grisostomu Kle{kovi}u ... Ragusa : Stam- peria Privilegiata, 1787. (KMB, KR Prag) Zamagna, Brno. Oratio in funere Rogerii Josephi Boscovichii habita XII. Kal. Iunii a Bernardo Zamagnja ... Ragusa : Carlo Antonio Occhi, 1787. (ZKD, KMB) 1788. Esercizio accademico di trigonometria rettilinea e sferica ... il di ... aprile 1788. (KMB)

PRILOG 2 POPIS IZDANJA TISKARE ANDREJE TREVISANA: 1788.-1801. 1788. Feri}, \uro. Sgode od boja ke sljedisce oko Spuscja i Scjabgljaka godiscta 1788 sloscene u piesan po G. F. u pohvalu gospodina Filippa Vukassovichja is Se- gna ... [S.l.:s.n.], [1788?]. (ZKD, NSK, KMB) Feri}, \uro. Ad Joannem Muller. Epistola, nec non 37 Illirica Carmina latine reddita. Rhac. : [s. n.], 1788. (KMB)95 1789. Aneks (ad Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazionale. Ragusa : [s. n.], 1784.). [Ragusa : Trevisan, 1789.]. Bajamonti, Julije. Elogio del Boscovich ... [Ragusa] : [s. n.], [1789?]. (ZKD, KMB) [Bruerevi}, Marko.] Per le faustissime nozze dell’egregio cavaliere conte Ni- colò Sorgo colla ornatissima dama contessa Elena Sorgo. Terzine. Ragusa : Andrea Trevisan, 1789. (ZKD, KMB)

95 Ovog naslova nema u Mulja~i}evom popisu. Mogu}e da je tisak zapo~et dok je Occhi jo{ bio `iv i da je posao dovr{io Trevisan prije nego {to je dobio dozvolu za rad. Naslov je prona|en u Kaz- na~i}evom popisu. Vidjeti: Kazna~i}, Ivan August. Nav. dj., str. 363.

138 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Feri}, \uro. Ad clarissimum virum Thomam Watkinsium Epigramma. Rha- cusii : [typ. Andr. Trevisan], 1789. (KR Prag)96 Ignatius de Loyola. Misli Karstianske. Is Sabava duhovnieh svetoga Ignazia Lojole isabrane po jednom ozu Druscbe Jesussove… U Dubrovniku : [s. n.], 1789. (KMB, Cavtat, KR Prag) Trattenimento Accademico sopra le Metafisica, Geometria ed Albegra per gli studenti di Filosofia e Matematiche per il primo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie il dì 17 Giugno 1789. Ragusa : Andrea Trevisan, 1789. (KMB) 1790. [Bajamonti, Julije]. Per le faustissime nozze dell’egregio cavaliere conte Raf- faelo Gozze colla ornarissima dama contessa Marina Sorgo. Ode. Ragusa : Andrea Trevisan, 1790. (ZKD, KMB) Crijevi} Tuberon, Ludovik. Commentariolus Ludovici Cervarii Tuberonis De origine et Incremento urbis Rhacusanae ejusdemque Ditionis Descriptio Auc- tore Nicolao Joannis Bona et Stephani Gradi Antiquitatum Rhacusanarum Brevis Diatriba ... Rhacusa : typis Andrea Trevisan, 1790. (ZKD, DAD, KMB, NSK, HAZU R, KR Prag) Feri}, \uro. Ad Julium Bajamontium epistola. Ragusii : [s. n.], 1790. (KMB)97 Feri}, \uro. Admodum reverendo patri Petro Martyri Bessi O.P. in principe Ragusii remplo sacras conciones habenti anno MDCCXC. Epigramma. Ragusi : Ex typographia publica apud Andream Trevisanum, 1790. (NSK, KR Prag)98 Luccari, Jakov. Copioso ristretto degli annali di Ragusa di Giacomo di Pietro Luccari Gentiluomo Raguseo libri quattro. Dedicari all’Eccelso Senato di Ragusa. Ragusa : Andrea Trevisan, 1790. (ZKD, DAD, KMB, NSK,) Officize prikratko sa cjastiti Prisveto Sarze Jesussovo. Is Latinskoga Jesika u Slovinske Pjesni po jednomu zarkovgnaku is Dubrovnika slosceno … U Dubrov- niku : [s. n.], 1790. (KMB, KR Prag) Pozza, Nikola. Nell’avvenimento di Leopoldo II al trono di Boemia e d’Ungheria ecc. Canzone. Conte Niccolò Luc. de Pozza. Ragusa : Andrea Trevi- san, 1790. (Slovanská knihovna Prag)99 Sorgo, Miho. De origine et incremento urbis Rhacusinae. Rhagusii : typis A. Trevisan, 1790. (NSK)100

96 Novi naslov, prona|en u popisu Re{etarove knji`nice u Pragu. Vidjeti: Berkopec, Oton. Nav. dj., str. 16. 97 Naslov se ne nalazi u Mulja~i}evom popisu. Prona|en je u Kazna~i}evom katalogu. Vidjeti: Kazna~i}, Ivan August. Nav. dj., str. 363. 98 Mada se bibliografski opis unekoliko razlikuje, po svoj se prilici radi o identi~nom djelu i u NSK-u i u Pragu. Bilo bi potrebno vidjeti oba primjerka i usporediti ih. Izabran je opis iz NSK-a budu}i da daje vi{e podataka. 99 Budu}i da Mulja~i} nije precizirao o kojoj je zbirci rije~ u pra{koj knji`nici, ja sam za Re{etarovu zbirku stavila oznaku Knihovna Ragusian (KR Prag) tako da se uo~i razlika. 100 Potpuno novi naslov, do sada nepoznat u Trevisanovoj tiskari. Posjeduje ga samo NSK.

139 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Trattenimento accademico sopra la meccanica per i signori Niccolò di Pozza; Baldassare Sivrich e Michele Daddich, studenti di folsofia nel Collegio delle scuole pie il dì 7. luglio 1790. Ragusa : nella stamperia pubblica presso Andrea Trevi- san, [1790.?]. (ZKD, KMB, NSK) 1791. Aneks (ad Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazionale. Ragusa : [s. n.], 1784.). [Ragusa : Trevisan, 1791.]. Die XXVIII. Novembris. In festo S. Jacobi de Marchia Confessoris ordinis Sancti Francisci ... Oratio. [Ragusina : s. n.], [1791.] (ZKD)101 Feri}, \uro. Paraphrasis psalmorum poetica auctore Gerogio Ferrich Ragusi- no cui accedit altera in utriusque Testamenti Cantica cum annotationibus. Ragu- sae : typis Andrae Trevisan, 1791. (ZKD, DAD, KMB, NSK, Metropolitana, SKS, FSM, FSH, HAZU Z, KR Prag) Marci, Nikola. Scivot i pokora svete Marie Egipkigne. Slosceni u sces Pjesni jesika slovinskoga po Niccoli Marci popu Dubrovcjaninu. U Dubrovniku : [typ. Trevisan], 1791. (ZKD, FS Lopud, NSK, KR Prag) Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Contro la moda biasimevole del seno svestito nelle donne. Lettera ascetico-morale-teologica di un teologo ed accademico Etrusco Dalmatino a cristiana signora. Ragusa : Andrea Trevisan, 1791. (KMB) Porretti, Ferdinando. Grammatica della lingua latina ad uso degli scolari nei Collegj delle Scuole Pie da don Ferdinando Porretti. Parte I, ed. XVII. Ragusa : Andrea Trevisan, 1791. (KMB) Trattenimento Accademico per i signori Marino di Pozza, Luca Stulli, Gio- vanni di Natali, Giovanni Dinarich studenti di Filosofia il primo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie il dì 31. Maggio 1791. Ragusa : Andrea Trevisan, 1791. (KMB) 1792. Ordo officii divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1792.] (nije prona|en nijedan primjerak ni za jednu godinu do sada) Trattenimento Accademico sopra l’Aerologia ed il Calcolo Infinitesimale per i signori Marino di Pozza, Giovanni di Natali, Luca Stulli sstudenti di Filosofia e Matematica il secondo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie il dì 20. Luglio 1792. Ragusa : Andrea Trevisan, 1792. (KMB) 1793. Aneks (ad Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazionale. Ragusa : [s. n.], 1784.). [Ragusa : Trevisan, 1793.]. Ordo officii divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1793.?].

101 Naslov je prona|en u ZKD-u, ali nije sasvim jasno radi li se o Dubrovniku kao mjestu tiskanja ili ’Ragusina’ stoji za ne{to drugo. Je li tiskan u Trevisanovoj tiskari, mo}i }e se utvrditi tek nakon detaljnijeg pregleda.

140 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Sorgo, Miho. Elogio dell’Abate Francesco Stay ... Ragusa : typ. Andrea Tre- visan, 1793. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag, Vaticana) Zuzzeri, Bernard. Besjedde Duhovne oza Bernarda Zuzzeri Dubrovcjanina Druscbe Jesussove: recene prid Skupscrinom Dobre Smaerti u Zaerkvi S. Ignazia u Dubrovniku. U Dubrovniku : po Andrii Trevisan, 1793. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag)

1794. Feri}, \uro. Fabulae ab illyricis addagiis desumptae. Rhacusae : apud Andre- am Trevisani, 1794. (ZKD, KMB, NSK, Metropolitana, HAZU R, SKS, KR Prag) La Malinconia, esercizio letterario tenuto dagli scolari di rettoria nel Collegio delle Scuole Pie di Ragusa. Ragusa : Andrea Trevisan, 1794. (Slovanská knihovna Prag) Ordo officii divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1794.?]. Pratica di divozione pe’ dieci venerdì da farsi ad onor di Dio e del Gloriosissi- mo Appostolo dell’Indie San Francesco Saverio della Compagnia di Gesù coll’aggiunta di una Novena in onor del medesimo Santo. Ragusas : Andrea Tre- visan, 1794. (ZKD) Raccolta di alcuni interessanti opuscoli al sig. Marino Dom: di Slatarichi con- tenenti l’apologia agli scritti di Mons. Gian-Giuseppe Paulovich Lucich. Ragusa : Andrea Trevisan, 1794. (KMB, NSK, AM Split)102 Regolamenti della Repubblica di Ragusa per la navigazione nazionale. Ragu- sa : nella stamperia pubblica presso Andrea Trevisan, 1794. (ZKD, KMB, NSK) Trattenimento accademico sull’aria comune per i signori Luca di Gozze, Matteo Saverio di Zamagna, Matteo Luigi di Zamagna, studenti di filosoria e matematica il secondo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie il dì ... Lu- glio 1794. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1794.] (KMB) 1795. I costumi, esercizio letterario da tenersi dagli scolari della rettorica e dell’umanità nel Collegio delle Scuole Pie in Ragusa l’anno MDCCXCV. [Ragu- sa : Andrea Trevisan, 1795.]. Ordo officii divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1795.] Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Na~in za bogoljuvno {tovati prisvete rane Isusove (Cultus SS. Christi Vulnerum). Rhacusii : [A. Trevisan], 1795.) Saggio analitico sulle operazioni dell’anima da tenersi dagli studenti di filosofia e matematica il primo anno del loro corso nel Collegio delle Scuole Pie il dì 25. e 26 Giugno 1795. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1795.] (ZKD, KMB) Segue la raccolta degli opuscoli. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1795.]

102 Mulja~i} kao autora navodi Willi Veronese, Andrea, a NSK Rac, Istvan. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 321 i http://www.nsk.hr.

141 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Sorgo, Miho. Elogio dell’Abate Raimondo Cunich. Ragusa : [s. n.], 1795. (ZKD, KMB, KR Prag)

1796. Esercizio Accademico di Fisica Sperimentale da tenersi dai signori Michele Antizza, e Giovanni Tromba studenti di filosofia, e matematica nel Collegio delle Scuole Pie il dì 21. Luglio 1796. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.] (KMB) [Ivelja, Nikola.] Elogio di S.E. Andrea Querini di Ser Zuanne. In occasione del giro da lui intrapreso in Decembre u. d. delle linee di Sign, Knin, Triplo Confi- ne, Vergoraz, Macarsca, Narenta ec. ec. e delle grandi provvidenze da lui stabilite, onde presidiare la Provincia della Dalmazia dalla peste, che desolava la Bossnia. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.] (KMB) Ordo officii divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.] Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Ad Antonii Gallonii De Martyrum cruciaribus librum brevis additio Joannis Josephi Paulovichii Lucichii ... Rhacusii : apud Andream Trevisan, 1796. (ZKZ, Slovanská knihovna Prag, NSK, Metropolitana, AM Split) Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Dottrina Cristiana per la Confessione e Commu- nione. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.] Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Il ciuffetto alla moda. Lettera di Gian Giuseppe Dottor Paulovich Lucich ... ad un soggetto di qualità. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1796.] (ZKZ)

1797. Epistola pastoralis illmi. et revmi. f. Gregorii a Varess, episcopi Ruspensis et coadjutoris Vicarii Apostolici in Bossnia Ottomana. Ragusii : typis Andreae Tre- visan, 1797. (KMB) La lingua slava. Esercizio letterario di erudizione patria e nazionale tenuto dagli scolari della Rettorica nel Collegio delle Scuole Pie in Ragusa l’anno MDCCXCVII. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1797.] (KMB) Ordo officii divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1797.] Primi principj di gramatica scelti dal teatro della latinità ad uso degli scolari nei collegj delle scuole pie. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1797.] (ZKD)

1798. Borgo, Carlo. Orazione in lode di S. Ignazio Lojola ... detta in Reggio dall’abate Carlo Borgo. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1798]. ZKD, KMB) Feri}, \uro. Ad clarissimum virum Joannem Müller Georgii Ferrich Ragusi- ni Epistola … Huic accedunt Illyricae linguae poematia triginta septem latinis car- minibus ab eodem reddita. Ragusii : excudebat Andreas Trevisan, 1798. (ZKD, KMB, NSK, Metropolitana, DAD, FS Hvar, KR Prag)

142 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

In apologeticos conatus. Reverendissimi canonici Theologalis, Theologi archiepiscopalis censoriae responsiones ecxerptae ab ipsomet ex prolixiore suo ma- nuscripto. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1798]. MB, NSK, FS Makarska, ZKZ)103 Laharpe, Jean François. Cosa sia il fanatismo nel dialetto rivoluzionario ossia della persecuzione suscitata da’ barbari del secolo diciottesimo contro la religione cristiana, ed i suoi ministri. Riflessioni di Gianfrancesco Laharpe. Ragusi : [s. n.], 1798. (ZKZ, DAD, NSK)104 Ordo officii divini. Ragusa : Andrea Trevisan, 1798. Tro{ani, [imun. Bogogljubnos prema smartnu arvagnu Isukarsta Odkupiteg- lja nascega kojase djelluje u Petak Veliki … Sloscena i istomacena u slovinski jesik po D. Simu Trosani Dubrovcjaninu Kanoniku Sv. Jerolima u Rimu. U Du- brovniku : typ. Andr. Trevisan, 1798. (ZKD, KMB, KR Prag) 1799. Avrillon, Jean Élie. Riflessioni affetti e pratiche sopra la divina infanzia di Gesù Cristo pel dì XXV di ciascun mese. Opera del Padre Giovanni Elia Avrillon. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1799.] (ZKD, KMB) Bor~i}, Marin. Povijest kraljeva, banova itd. Dubrovnik : [s. n.], 1799. Borgia, Alessandro. Varhu Kragliestva Marijna govoregna Prisvitloga i Pri- prostovanoga Gospodina Alessandra Borgie Arkibiskupa i bana Feramskoga Da- na pria na svitlost u Talianski jezik ... a sada parvi put u slovinski jesik prinesena, i poklognena ... Gospodinu Stipanu Borgij Svete Rimske Czarque Kardinalu Prido- stojnomu, i Sveti Poslagnaa Apostolski u svemu Istoku Glavaru. Od Gospodina Gargura iz Varessa biskupu Ruspskoga, i Namisnika Apostolskoga u svoj Bosni i Hertczegovini. [Privez]: Naçin Pribogogliubni za Stovati Prisveto Uznesegne Ma- rijno na nebo Prikazan svemu puku Naroda Slovinskoga a osobito svim Pravovir- nim Bosne i Hertczegovine od Prisvitloga i Pripostovanoga Gospodina Gargura iz Varessa Biskupa Ruspkoga. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1799.] (NSK) Feri}, \uro. Ad clarissimum virum Julium Bajamontium Spalatensem Geor- gii Ferrich Ragusini Epistola. Ragusii : excudebat Andreas Trevisan, 1799. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, SKS, ZKZ, FS Hvar, KR Prag) Kratko uvie`banje za spravit se podobno na izpoviest i pri~estjenje po jednomu Ocu Dru`be Jezusove. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1799.] (KMB) Ordo officci divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1799]. Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Dilla bogogliubna za primati spasonosno prisvete Sakramente Ispovidi i Priçestegna Sloxena i poklognena na çast Prisvetoga Sarcza Isusova Od Ivanajozipa Paulovichia Luçichia Makaranina ... [S. l. : s. n., s. a.] (NSK)105

103 Mulja~i} kao autora navodi Dido{, Nikola, a NSK Busotti, Nikola. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 323 i http://www.nsk.hr. 104 Za ovo izdanje Mulja~i} nije siguran da bi pripadalo Trevisanovoj tiskari. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 323-324. 105 Mulja~i} ovo djelo smje{ta u 1799. godinu. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 325.

143 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. L’albero del buon, e del cattivo critico inventato e colla scorta de’ migliori autori e de’ più purgati riflessi diciferato da Giangiuseppe Paulovich Lucich Dottore in ambe le leggi, patricio, canonico, e provicario generale di Macarsca, socio delle più celebri accademie dell’Europa, etc. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1799.] (KMB) Stratico, Giandomenico. Lettera pastorale di Monsignor Gio: Domenico Stra- tico vescovo di Lesina e Brazza alli Parochi e Sacerdoti della sua Diocesi. [Ragu- sa: Andrea Trevisan, 1799.] (ZKZ) Vindiciae canonici theologalis Spalatensis in Complicatas ineptitudines et in- sanias falsas R. P. Theologi archiepiscopalis quas elapso mense maii evulgare curavit. Ragusii : typis Andreae Trevisan, 1799. (KMB, SK Split, NSK) 1800. Calendario e Lunario dell’anno 1800. Composti per lo Stato di Ragusa. [Ra- gusa : Andrea Trevisan, 1800.] (Slovanská knihovna Prag) Orationes et preces dicendae pro opportunitate temporis in unum collectae, ac dispositae pro cathedralli ecclesia. Ragusa : typ. Andrea Trevisan, 1800. (ZKD) Ordo officii divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1800.] 1801. Manifestazione esatta che la Nazion Dalmata invia a lume della Nazion Itali- ca per solo oggetto di smascherar l’impostura. [Ragusi : s. n., 1801.] (DAD)106 Ordo officii divini. [Ragusa : Andrea Trevisan, 1801.] Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. De theologo episcopi. Epistola ... ad illmum ac revmum. d. Gregorium a Varess Ruspensem episcopum. Rhagusii : apud Andre- am Trevisan, 1801. (KMB, Metropolitana, FS Makarska) Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Kratko iskazagne xivota, smarti i çudesaa S. Iva- na Nepomucena ... U Dubrovniku : po Andrii Trevisan, 1801. (ZKZ, NSK) Philippicae sacrae seu Orationes … Archidiacono, et Capitulo Macarensi cu- rante … Ragusii : ty. Andr. Trevisan, 1801. (ZKZ, NSK, HAZU Z, SKS, AM Split, KR Prag) 1802. (S. C. T.) Mollitva sedam bollesti Blasgene Dievize Marie. [Ragusa : s. n., 1802.] (KMB) s. a. Bajamonti, Julije. Soneti. Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. (Djelo o srcu Marijinu) (Nije poznat pravi naslov. Mogu}e da je tiskano na latinskom jeziku.)107

106 Za ovo izdanje Mulja~i} nije siguran da bi pripadalo Trevisanovoj tiskari. Vidjeti: Mulja~i}, @arko. O drugoj dubrova~koj tiskari, str. 326). 107 Mulja~i} ga je smjestio u 1795. godinu. Vidjeti: Isto, str. 321.

144 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Predbrojni arak na Feri}eve psalme.108 Prospetto di associazione (za djelo Francesco Maria Appendini. Notizie istorico-chritiche sulle antichità, storia e letteratura dei Ragusei.) “Red predavanja Pravni~ke {kole.”109 Sonet \. Feri}a. Stulli, Ivo. Nauk krstjanski. Dubrovnik : [s. n., s. a.]. Tauruno capto anno MDCCLXXXIX Epigramma. [Letak]. [S. l. : s. n., s. a.] (Slovanská knihovna Prag)

PRILOG 3

POPIS IZDANJA TISKARE ANTONIJA MARTECCHINIJA 1802.-1835. 1802. Appendini, Francesco Maria. Notizie istorico-critiche sulle antichita storia e letteratura de’Ragusei ... I. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martecchini, 1802. (ZKD, DAD, KMB, NSK, FS Hvar, FS Makarska, KR Prag, BNC Rim, Vaticana) Koruniza deveterodnevja sa govoritje svaki dan Devet danaa prie Porodiegna Issukarstova ... D. Simo kanonik Trosani dava, poklagna, dariva. U Dubrovniku : po Antunu Martecchini s’ dopusctegnem starjescinaa, 1802. (ZKD) Versi in morte di Giorgio Detorres dottore in filosofia e medicina. ... Ed. Si- mone Trosani. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1802. (ZKD, KMB, NSK) 1803. Appendini, Francesco Maria. Notizie istorico-critiche sulle antichita storia e letteratura de’Ragusei ... II. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martecchini, 1803. (ZKD, DAD, KMB, NSK, FS Hvar, FS Makarska, KR Prag, BNC Rim, Vaticana) Ba{i}, Petar. Scivot Svetoga Vlasi biskupa i muccenika Braniteglja Skupno- vladagna Dubrovackoga. U Dubrovniku : po Antunu Martecchini s’ dopusctegnem starjescinaa, 1803. (ZKD, KMB, KR Prag) Feri}, \uro. Periegesis orae Rhacusanae duobus libris comprehensa auctore Georgio Ferrich. Rhacusii : typis Antonii Martecchini, 1803. (ZKD, KMB, DAD, NSK, HAZU R, SKS, KR Prag) Vittorelli, Giacomo. Traduzione latina delle Anacreontiche ... e dei sonetti scelti dello stesso scrittore ... Fatta da Antonio Sivrich. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1803. (ZKD, KMB, HAZU Z, BNC Rim, Vaticana)

108 Prema dokumentima do kojih je Mulja~i} mogao do}i nije bilo jasno je li Predbrojni arak tiskani prospekt ili rukom pisani poziv, zato ovaj naslov do daljnjeg tako|er stoji samo kao mogu}nost. Vidjeti: Isto, str. 327. 109 Nejasno je li tiskovina. Vidjeti: Isto, str. 327.

145 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

1804. Brieve notizia della novena che si fa ad onore del grande apostolo dell’Indie s. Francesco Saverio della Compagnia di Gesu, nel mese di Marzo. Ragusa : presso Antonio Martecchini, stampator privilegiato, 1804. (ZKD, NSK) 1805. Appendini, Francesco Maria. De praestantia et vetustate linguae Illyricae eju- sque necessitate ad plurimarum gentium populorumque origines, et antiquitates investigandas Dissertatio quam Franciscus Maria Appendini e scholis piis lexico Illyrico praemiserat. Ragusii : apud Antonium Martechini, 1805. (ZKD, KMB, NSK, HAZU R, ZKZ, Vaticana, KR Prag) Careno, Luigi. Istruzione sulla vaccina del dottore Luigi Careno socio di mol- te accademie, tradotta dal francese in italiano ed in illirico. Ragusa : presso Anto- nio Martecchini, MDCCCV [1805]. (ZKD, KMB, NSK) Ivanovi}, Tomo. Plac B. Marie Djeve. Is saerbskieh slova u slovinska prinesen, usmnoscen, ponapravjen i poklognen bogoljubnoj bracchi ... od Toma Ivan- novichja popa Dubrovcjanina... U Dubrovniku : is slovvotieska Antuna Martec- chini, 1805. (ZKD) Officium proprium beati Joannis Ursini, confessoris, episcopi Tragurini ... de speciali Apostolica auctoritate subrogatum. Ragusii : typis Antonii Martecchini, 1805. (ZKD, KMB) Priprava na ispovjes i pricestjenje s’ nacinom podobniem sa cjut bogogljubno s. missu, i razlike molitve / iz talianskoga u slovinski jesik prinesene po d. Boscju Salatich. Ragusa : nella stamperia privilegiata di Antonio Martecchini, MDCCCV [1805]. (ZKD, NSK) 1806. Garotti, Giovanni. Lettere mercantili di Giovanni Garotti Veneziano, professore di aritmetica e pratica e di algebra numerosa. In questa nuova edizione ag- giuntovi l’ uso de pagamenti delle lettere di cambio. Nuova edizione. Ragusa : presso Antonio Martecchini nella stamperia privilegiata, MDCCCVI [1806]. (ZKD, NSK) Stulli, Joakim. Rjecsosloxje : u komu donosuse upotrebljenia, urednia, muc- snia istieh jezika krasnoslovja nacsini, izgovaranja i prorjecsja Joakima Stulli Du- brocsanina. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1806. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, SKR, FS Po`ega, FS Na{ice, FS Hvar, FS Slavonski Brod, FS Vukovar, FS Vara`din, FS Split, FS Kaptol Zagreb, FS Makarska, KR Prag, BNC Rim) 1808. Appendini, Francesco Maria. Grammatica della lingua illirica compilata dal padre Francesco Maria Appendini delle Scuole pie professore di eloquenza nel Colleggio di Ragusa. Ragusa : presso Antonio Martechini, MDCCCVIII [1808]. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag)

146 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Dvi bogogliubne pofale. I. Na cast navistegna pri- blaxene Div. Marie. II. Na slavu S. Patriarke Josipa. U Dubrovniku : kod Marteki- na, 1808. (ZKD, KMB, KR Prag) Tro{ani, [imun. Bogogljubnos kojase djelluje u Petak Veliki od 18. do 21. ure na uspomenu od tri ure u koje visje Jesus na kriscju isdiscjuchi sa nasce spasegne sloscena i istomacena u slovinski jesik po d. Simu Trosani Dubrovcjaninu, kanoniku svetoga Jerolima u Rimu. [2. pokra}eno izd.]. U Dubrovniku : po Antunu Martechini, 1808. (ZKD, NSK) 1809. Nuovo fior di virtu : istorito ultissimo a’fanciuli e ad ogni fedel cristiano ... 6. ed. Ragusa : [Antonio Martecchini], 1809. (ZKD) Primi principj di gramatica scelti dal teatro della latinità ad uso degli scolari nei collegj delle scuole pie. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1809. (ZKD, DAD) 1810. An|eli}, Ivan Karlo. Odae Joannis Caroli de Angelis et Blasii Bolich. Rhacu- sae : excudebat Antonius Martecchini, 1810. (ZKD, KMB, NSK, Metropolitana) Appendini, Francesco Maria. Dell’ analogia della lingua degli antichi popoli dell’ Asia minore con la lingua dei popoli antichi e recenti della Tracia e dell’ Illi- rico : Opuscolo II. del p. Francesco Maria Appendini delle Scuole Pie, Rettore del Liceo di Ragusa. Ragusa : presso Antonio Martecchini, stampatore privilegiato, MDCCCX [1810]. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag, BNC Rim) Garanjin, Ivan Dominik. Cantata per la venuta in Ragusa di sua eccelenza Augusto Marmont maresciallo dell’Impero, duca di Ragusa, governatore generale delle Provincie Illiriche ec. ec. ec. umiliata da Domenico Garagnin. Ragusa : presso Antonio Martecchini, MDCCCX [1810]. (ZKD, NSK, KR Prag) Marmont, Auguste Frederic Louis Viesse de. Regolamento per il Liceo-con- vitto di Ragusa : ordinato da sua eccellenza il Maresciallo Duca di Ragusa e pub- blicato per ordine del signor Domenico Garagnin, amministratore generale di Ra- gusa e Cattaro. Ragusa : presso Antonio Martechini, 1810. (ZKD) Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Marmora Macarensia editio secunda aucta, et illustrata. Rhacusae : typis Martecchinianis, 1810. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, Metropolitana, ZKZ) Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Marmora Macarensia. Rhacusae : typis Martec- chinianis, 1810. (ZKD, KMB) Per le nozze del signor cavaliere Gianluca Garagnin e della signora Francesca Borelli. Poesie. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martecchini, 1810. (ZKD, KMB) Stulli, Joakim. Vocabolario italiano-illirico-latino : diviso in due tomi : Nei quali si contengono le Frasi piu usitate, piu difficili, e piu eleganti i Modi di dire, i Proverbi ec. di tutte tre le Lingue del P. Gioacchino Stulli Raguseo. Ragusa : pres-

147 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) so Antonio Martecchini, 1810. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, SKR, FS Po`ega, FS Na{ice, FS Hvar, FS Slavonski Brod, FS Vukovar, FS Vara`din, FS Split, FS Kaptol Zagreb, FS Makarska, KR Prag, BNC Rim) 1811. Appendini, Francesco Maria. Memorie spettanti ad alcuni uomini illustri di Cattaro del padre Francesco Maria Appendini delle Scuole pie. Ragusa : presso Antonio Martecchini, nella stamperia privilegiata, 1811. (ZKD, KMB, NSK) Appendini, Urban. ... Carmina. Accedunt Selecta illustrium Ragusinorum poemata. Ragusii : typis Martecchinianis, 1811. (ZKD, KMB, NSK, Metropolitana, HAZU Z, HAZU R, FS Hvar, KR Prag, BNC Rim) Bellarmino, Roberto. Nauk karstjanski. i kratko vjescbagne o parvoj ispovjesti i pricestjegnu djeze nedorasle slosceno po naredbi Benedikta XIII sloscen po naredbi s. oza pape Klementa VIII od kardenala Bellarmina ; a sve slovinski isto- maceno po ozu Innocenzu Garghichju Malobrachjaninu. Drugo pritjesctegne od mnogo isopacegnaa ispravgljeno. U Dubrovniku : po Antunu Martecchini, 1811. (ZKD, KMB, NSK) Bruerevi}, Marko. Per la nascita del re di Roma. Poesie del sig. Marco Brue- re, console ... Ragusa : presso Antonio Martecchini Nella Stamperia privilegiata, 1811. (ZKD, KMB) Pavlovi} Lu~i}, Ivan Josip. Marmora Traguriensia. Rhacusae : typis Martec- chinianis, 1811. (ZKD, KMB, NSK) 1812. Bayamonti, le chevalier. Discours : Prononce le 19. Janveir 1812. ... du chevalier Bayamonti. [Ragusa? : s. n.], 1812. (ZKD) 1813. Bellarmino, Roberto. Dottrina cristiana breve composta per ordine di Nostro Signore Papa Clemente VIII. ... Roberto Bellarmino della Compagnia di Gesù ... Ragusa : nella stamperia privilegiata [Martecchini], 1813. (ZKD) Feri}, \uro. Fedra Augustova odsujcgnika Pricize Esopove u pjesni slovinske prinesene od Ghjura Ferrichja Dubrovcjanina. = Phaedri Augusti liberti Fabu- lae Aesopiae versibus Illyricis a Georgio Ferrich Ragusino redditae. U Dubrovni- ku ; Ragusii : (s’dopustjenjem starjscina), 1813. (ZKD, KMB, KR Prag) Feri}, \uro. Pricize sedam ismetnute is Kgnigâ Fedrovjeh, a sad ovdi napose sa podpunu ujelochju nadometnute. U Dubrovniku : [s. n.], 1813. (ZKD) Masla}, An|elo. Reddite ergo quae sunt caesaris caesari & quae sunt Dei deo = Rendez donc a cesar ce qui est a cesar et a Dieu ce qui est a Dieu. Matth. 22. V. 31. : [discours prononce le 5. decembre 1813. devant les autorites militaires et ci- viles] : [traduzione del discorso recitato li 5. decembre 1813. alla presenza delle autorita militari e civili][par le reverend pere Angelo Maslach ...]. [Raguse : chez Antoine Martecchini, 1813]. (ZKD, KMB, NSK)

148 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

1814. Appendini, Francesco Maria. I primi elementi della lingua latina espositi in italiano ed in illirico ad uso degli scolari delle Scuole pie di Ragusa. Ragusa : presso Antonio Martechini, 1814. (ZKD, KMB, NSK) Appendini, Urban. Discorso del padre Urbano Appendini delle Scuole pie... recitato nella chiesa del suo ordine in Ragusa : in occasione, che furono resi a Dio pubblici ringraziamenti per il faustissimo ritorno a Roma del sommo pontefice Pio VII. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1814. (ZKD, ZKD, KMB, SKS) Carmina. [Ragusa] : typis Martechinianis, 1814. (ZKD) Dadi}, Miho. Carmina Michaelis Daddichii, Rhacusini medici doctoris, ad pacem. Rhacusae : [Martecchini], 1814. (ZKD, KMB, HAZU Z) Epigrammata. [Ragusa] : typis Martechinianis, 1814. (ZKD) Karaman, Miho. Scivot svetoga Nikole biskupa i ispovjednika upisan od Me- todia Patriarke od Zarigrada, od Scimuna Metafrasta i od injeh pisaozaa garckieh ; a poslie u kratko skupgljen od Ivanna Djakona i Leonarda Justiniana mletackoga plemichja ; is kojeh bji isvadjen ovi novi kratak skup, a sad od D. Miha Caramana u slovinski jesik istomacen. U Dubrovniku : po Antunu Martekinu, 1814. (ZKD, KMB, NSK) 1816. Per le faustissime nozze del signor Nicolò Luigi de Pozza e della signora Maddalena de Gozze. Poesie. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martechini, 1816. (ZKD, KMB, Vaticana) Per le nozze del signor conte Nicolò de Balbi e della signora contessa Antonia de Ghetaldi Poesie. Ragusa : dalle stampe di Antonio Martechini, 1816. (ZKD, KMB, NSK) Phisterer, Andreas. Instructio pro medicis et chirurgis visitationem aegroto- rum et inspectionem cadaverum curantibus. Racusae : [Martecchini], 1816. (ZKD, NSK) 1817. Fiamingo, Daniello Heinsio. Elegia di Daniello Heinsio Fiamingo volgariz- zata da Michele Daddich Raguseo dottore medico. Ragusa: [Martecchini], 1817. (ZKD) 1818. Iscrizioni e poesie allusive alla venuta e al soggiorno in Ragusa delle ll. mm. ii. rr. d’Austria Francesco I. e Carolina Augusta. Ragusa : dalla stamperia di Anto- nio Martecchini, 1818. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ) Stulli, Luka. De peste quae in exitu anni MDCCCXV. in circulum Rhacusa- num irrepserat. Rhacusae : [A. Martecchini], 1818. (ZKD, KMB, NSK)

149 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

1819. Kazna~i}, Antun. Nave ragusea distinta col nome del celebre antico matema- tico Marino Ghetaldi : componimenti Latini, Italiani ed Ilirici [Antonio Casnacich ... et al.]. [Ragusa : s. n.], 1819. (ZKD) 1820. Ba{i}, Antun. Per le felicissime nozze della nobile signora Anna Ivanovich coll’ egr. signor Niccolò Tripcovich. Versi di Antonio Bassich. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1820. (ZKD, KMB) 1822. Per il giorno natalizio di sua maesta l’imperatore e re Francesco I. nostro au- gustino sovrano. Inno e cantata eseguita in musica Dalla Compagnia del Teatro de’Dilettaniti in Ragusa. Ragusa : con perimissione [Martecchini], 1822. (ZKD) 1823. Pel solenne ingresso alla chiesa cattedrale di Lesina ... Giovanni Scacoz. Ver- si. Ragusa : con permissione [Martecchini], 1823. (ZKD) Per il giorno natalizio di sua maestà l’imperatore e re Francesco I. ... Compo- nimenti poetici accompagnati con musica e ballo concertato La sera dei 9 Febbra- jo Nel Pubblico Palazzo di Ragusa. Ragusa : con permesso dei superiori [Antonio Martecchini], 1823. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ, VCBS Split) Stulli, Luka. Sulle detonazioni della isola di Meleda : lettere del Dr. L. Stulli. Ragusa : per Antonio Martecchini, MDCCCXXIII [1823]. (ZKD, KMB, NSK, Vaticana) 1824. Bellarmino, Roberto. Nauk kaerstjanski u kratak sloscen ... Roperta Bellarmi- na ... U Dubrovniku : [Antun Martecchini], 1824. (ZKD) Bizzaro, Ivan. All’egregio signor d. Stefano Ivacich per la prima messa che celebra in Ragusa l’anno 1824. Sonetti di Giovanni de Bizzarro. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1824. (ZKD, NSK) Bizzaro, Ivan. L’amicizia. Versi di ... al cavaliere Giovanni de Frapporti. Ra- gusa : dalla stamperia di Antonio Martecchini, 1824. (ZKD, SKS) Chersa, Tomo. Della vita e delle Opere di Mr. Giorgio Ferrich. Ragusa : per Ant. Martecchini, 1824. (ZKD, KMB, Vaticana) Feri}, \uro. Ad clarissimum virum Michaelem Denisium Vindelicum Geor- gii Ferrich Ragusini : Epistola. Ragusii : typis Antonii Martecchini, 1824. (ZKD, NSK, SKS, ZKZ) Menis, Willelmo. Omaggio poetico alla memoria della signora Caterima Arneri del dottor Willelmo Menis. Ragusa : dalla tipografia di Antonio Martecchi- ni, 1824. (ZKD, KMB, NSK)

150 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Monti, Vincenzo. Sopra i palloni volanti Ode del cavaliere Vincenzo Monti colla parafrasi latina di Antonio Chersa. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1824. (ZKD, KMB, NSK, BNC Rim, Vaticana) Pel giorno natalizio di sua maestà Francesco I. di Austria imperatore e re. Versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1824. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ, Vatica- na) 1825. In Funere Mariae Chersae. Carmina. Ragusii : Typis Martecchinianis, 1825. (ZKD, KMB, NSK) 1826. Albertini, Benigno. In lode del ... Benigno Albertini ... Versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1826. (ZKD, NSK) \ur|evi}, Ignjat. L’ombra di Ovidio: Ovvero Lodi della lingua illirica: Poe- metto ... : Versione italiana di don Ignazio Giorgi. Ragusa : per Antonio Martec- chini, 1826. (ZKD, Vaticana) Gunduli}, Ivan. Osman spievagne vitescko Giva Gundulichja, vlastelina dubrovackoga. 3 sv. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1826 (ZKD) In morte di Tommaso Chersa. Versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, ZKZ, Vaticana) Ivellio, Nicolò. Terzine del dottor Niccolo de Ivellio pel suo ristabilimento da gravissima malattia sofferta in maggio dell’anno 1826. Ragusa : per Antonio Mar- tecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK) Martecchini, Antun. Antun Martekini pritjesctaoz, i kgnigarnik u Dubrovni- ku : Gljubiteglima jesika, i pjesnisctva Slovinskoga. Is Dubrovnika : [Antun Mar- tecchini], 1826. (ZKD) Nella faustissima occasione della ricuperata salute di s. m. i. r. a. Francesco I. d’Austria versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ, Vaticana) Pel giorno natalizio di sua maestà Francesco I. di Aurtria [!] imperatore e re. Versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ) Per le faustissime nozze del sig. cavaliere Geremia Gaguitsch consigliere onorario di ... tutte le Russie colla signora Eustachia Lucich Versi. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK, Vaticana) Vjescbagne i nacin pomolnikom s’ kojemse mogu sluscit sa stechi Veliko Prosctegne godiscta svetoga 1826 : prinesen is Talianskoga u Slovinski Jesik. U Dubrovniku : po Antunu Martecchini, 1826. (ZKD, KMB, NSK)

1827. Appendini, Francesco Maria. Memorie sulla vita, e sugli scritti di Giovanni Fr.[ances]co Gondola patrizio Raguseo, autore del poema Illirico intitolato

151 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

L’Osmanide raccolte dal padre Francesco Maria Appendini ... Ragusa : per Anto- nio Martecchini, 1827. (ZKD, KMB) Gunduli}, Ivan. Versione libera dell’Osmanide, poema illirico di Giovanni Fr.co Gondola, patrizio di Ragusa. Colla di lui vita scritta dal padre Francesco Maria Appendini delle Scuole Pie. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1827. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag, BNC Rim) Kuni}, Rajmund. ... Epigrammata nunc primum in lucem edita. Ragusii : typis Antonii Martecchini, 1827. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ, Vaticana, BNC Rim) Pel giorno natalizio di sua maestà Francesco I. di Austria imperatore e re. Versi. dei PP. Minori Osservanti di S. Francesco di Ragusa. Ragusa : per Antonio Martecchini, 1827. (ZKD)

1828. Appendini, Francesco Maria. Grammatica della lingua illirica compilata dal padre Francesco M.ria Appendini. Edizione seconda. Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1828. (ZKD, NSK, KR Prag) Devetniza u bogomilnieh sabavah provedena na podobno pripravjegne k blaghdanu svetoga patriarke Franceska : Pristavgljajuse na svarsi raslizieh Sveta- za Odgovorne Pjesni. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1828. (ZKD, NSK) Gunduli}, Ivan. Suse sina rasmetnoga ; Sedam pjesnji pokornieh ; i Pjesan od velicjanstvaa Boscieh Giva Frana Gundulichja vlastelina dubrovackoga. Od prie drugovdje, Napokon ovdi pritjesctene. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1828. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag) In die natali Francisci I. Austriaci imperatoris et regis. Carmina. Ragusii : Typis Antonii Martecchini, 1828. (ZKD, Vaticana) Officium hebdomadae sanctae juxta formam Missalis et Breviarii Romani sub Urbano VIII. Ragusii : suis typis Martecchini, ed. 1828. (ZKD, KMB, DAD) Pel giorno natalizio di sua maestà Francesco I. di Austria ... Versi dei pp. Mi- nori Osservanti di s. Francesco di Ragusa. Ragusa : dai torchj di Antonio Martec- chini, 1828. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ) Per le faustissime nozze de’ nobili signori Biagio de Ghetaldi e Sigismondo de Ghetaldi-Gondola con le nobili signore Anna ed Orsola de Bosdari. Versi. Ra- gusa : Presso Antonio Martecchini, 1828. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ) Per le nozze del sig.r Giorgio Ivanovich con la sig. Agnese Tripcovich. Ana- creontiche. Ragusa : [s. n.], 1828. (ZKD, KMB) Tro{ani, [imun. Bogogljubnos kojase djelluje u Petak Veliki od 18 do 21 ure na uspomenu od tri ure u koje visje Jesus na kriscju isdiscjuchi sa nasce spasegne sloxena i istomacena u slovinski jesik po D. Simu Trosani Dubrovcjaninu, kanoniku svetoga Jerolima u Rimu. [4. izd.]. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1828. (ZKD, NSK)

152 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

1829. Bizzaro, Ivan. A D. Raffaele Radeglia Pred. a Ragusa nel 1829 Ode. Ragusa: nella tipografia di A. Martecchini, [1829?]. (ZKD, KMB) Bizzaro, Ivan. Al chiariss. signore Raffaele canonico Radeglia che compie le sue prediche quaresimali nella chiesa metropolitana di Ragusa l’anno 1829. Ode [di Giovanni de Bizzaro]. Ragusa : nella Tipografia di A. Martecchini, [1829?]. (ZKD, NSK) Gunduli}, Ivan. Ariadna : poluscjalostivo prikasagne spjevano od gospara Giva Frana Gundulichja vlastelina dubrovackoga, godiscta 1632. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1829. (ZKD, KMB, NSK, KR Prag) Gunduli}, Ivan. Gljubovnik sramescgliv Gospara Giva Fr.ana Gundulichja. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1829. (ZKD, NSK, KR Prag) Gunduli}, Ivan. Pjesan visini privedroj Ferdinanda II. Velikoga knesa od To- skane ... U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1829. (ZKD, NSK, KR Prag) Gunduli}, Ivan. U smart Marie Kalandrize. Pjesan gospara Giva Fr.ana Gun- dulicha vlastelina dubrovackoga. U Dubrovniku : po Antunu Martekini, 1829. (ZKD) Juventus Caesareo-regii gymnasii Ragusini scholarum piarum e moribus et progressu in litteris : censa exeunte anno scholastico 1829. Rachusae : Typis Antonii Martecchini, et filiorum, [1829]. (ZKD) Pel giorno natalizio di s. m. i. r. a. Francesco I. imperatore d’Austria ec. Ver- si. Ragusa : dai torchj di Antonio Martecchini, 1829. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ) Vuleti}, Petar. Jossip Pravedni slxen po Petru Vuletichu. U Dubrovniku : po A. Martekini slovotiscteglju, 1829. (ZKD)

1830. Buni~i}, Marko. Ad Joannem Scacoz Pharensium antistitem Marci Bunici- chii. Elegia I. [et Elegia II.]. Ragusa : [s. n.], 1830.110 (ZKD, NSK, ZKZ) Componimenti poetici in occasione che monsignor Giovanni Scacoz vescovo di Lesina ... fu decorato della croce di commendatore ... Ragusa : presso Antonio Martecchini, 1830. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ) Masla}, An|elo. In die natali Francisci Primi Austriaci ... an. MDCCCXXX. Carmina. P. Angeli Maslach .... P. lectoris Benigni Albertini ... Elegia.. Antonii Chersae Phaleucium. Rhacusa ad Caesarem. [Ragusii : Typis Antonii Martecchi- ni, 1830?]. (ZKD, NSK) Radelja, Rafo. Ad ... virum Antonium Giuricaeum electum episcopum Rha- cusinum Raphaelis Radegliae ... Elegia. Rhacusae : excudebat Antonius Martec- chini typographus, 1830. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ)

110 U primjerku u ZKD-u, R-1991/21 nije upisano ni mjesto, ni tipograf ni godina.

153 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

1831. Bizzaro, Ivan. Rime sacre di Giovanni de Bizzarro ... nell’occasione del solenne ingresso alla chiesa vescovile di Ragusa di ... Antonio Giuriceo .... Ragusa : dalla tipografia Martecchini, 1831. (ZKD, KMB, ZKZ) Giuriceo, Antun. Epistola pastoralis ad clerum et populum dioecesis Ragusi- nae. Ragusii : typis Martecchinianis, 1831. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ) Giuriceo, Antun. Kgniga pastjerska redovnickomu skuppu i puku biskupie dubrovacke [Antun Giuriceo]. U Dubrovniku : pritjesctegnima Martekinskiem, MDCCCXXXI [1831]. (ZKD, NSK) Giuriceo, Antun. Le lodi di san Biagio, vescovo e martire ... esercizio di belle lettere tenuto dagli scolari dell’i.r. Ginnasio in occasione che ... Antonio Giuriceo prese possesso della sua sede vescovile. Ragusa : dalla tipografia Martecchini, 1831. (ZKD, KMB, ZKZ) Pel solenne ingresso nella sua Chiesa di M.r Antonio Giuriceo Vescovo di Ragusa. Ragusa: dalla tipografia Martecchini, 1831. (ZKD, KMB, NSK, HAZU Z, ZKZ, FS Makarska) Torre, Luca. De primo ... domini Antonii Juricei episcopi Rhacusam adventu Ode Lucae Torre ... Ragusii : typis Martecchinianis, 1831. (ZKD, KMB, NSK, ZKZ) 1832. Albertini, Beninj. Epistola pastoralis ad clerum et populum Scodranensem. Ragusii : excudebat Antonius Martecchini, 1832. (ZKD, KMB, NSK) Albertini, Beninj. Per la fausta elezione a Ministro provinciale ... del P.M.P. Benigno Albertini ... Versi. Ragusa : T. Antonio Martecchini, 1832. (ZKD) In occasione che Urbano Bogdanovich e Gio: Evange: Cusmich dell’ordine di s. Francesco celebrano per la prima volta il divino sacrifizio. Alcuni loro Amici. Ragusa : Tipografia Antonio Martecchini, 1832. (ZKD, KMB, NSK) Masla}, An|elo. Pel giorno natalizio di sua maesta Francesco I. d’Austria imperatore e re p. f. a. Ode del p. Angelo Maslach ... Ragusa : dalla tipografia di Antonio Martecchini, MDCCCXXXII [1832]. (ZKD, NSK) Torre, Luca. Recurrente natali die Francisci I. Austr. imp. p. f. a. Carmina Lu- cae Torre ... Ragusii : excudebat Antonius Martecchini, 1832. (ZKD, NSK, ZKZ) 1833. Ba{i}, Antun. Notizie della vita e degli scritti di tre illustri Perastini datte alla luce del sacerdote Antonio Bassich ... di Cattaro. Ragusa : dalla tipografia di Antonio Martecchini, 1833. (ZKD, KMB, Vaticana) Ka~i} Mio{i}, Andrija. Korabglicza Pisma svetoga i svih vikovah svita doga- giaijh poglavitih : u dva poglavja razdigliena : jedno pocimglie od pocela Svita, do porogegna Issussova; a druggo od porogegna Issussova do godisctaa 1760 prine- seno iz kgniga Latinskih, Talianski, i iz Kronikah Pavla Vitezovichia u jezik Bo-

154 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E sanski po Andrii Kacichiu iz Brista. U Dubrovniku : typ. Ant. Martekini, 1833. (ZKD, KR Prag) L’Epidauro illirica : essercizio letterario tenuto li 1. Agosto 1833. dagli scolari del c. r. ginnasio in occasione che sua eccelenza il signor Venceslao conte di Li- lienberg... visito il Circolo e la Citta di Ragusa. Ragusa : dalla Stamperia di Anto- nio Martecchini, 1833. (ZKD, NSK) Tasco, M. Sonetti di M. Tasco Ascriviense. Ragusa : per Antonio Martecchi- ni, 1833. (ZKD, NSK) Torre, Luca. Recurrente natali die Francisci Primi Austriaci imperatoris Car- mina. Ragusii : excudebat Antonius Martecchini, 1833. (ZKD, NSK) 1834. Ferretti, Giacomo. Olivo e Pasquale : melodramma giocoso da rapresentarsi nel teatro di Ragusa la primavera 1834. Parole di Giacomo Feretti ; musica del maestro Gaetano Donizzetti. Ragusa : dalla Tipografia di Antonio Martecchini, 1834. (ZKD, NSK, ZKZ) Giuriceo, Antun. Libellus officia propria sanctorum pro dioecesi Rhacusina continens jussu, et auctoritate ... domini Antonii Giuriceo ... editus. Ragusii : Tipys Antonii Martecchini, 1834. (ZKD, KMB, NSK) L’ esiliato di Babilonia : dramma per musica da rappresentarsi nel teatro di Ragusa nella primavera 1834. Ragusa : dalla tipogarafia di Antonio Martecchini, 1834. (ZKD, NSK) s. a. Albertini, Beninj; Kazna~i}, Antun. Illustrissimo et reverendissimo domino Stephano Pavlovich Lucich episcopo Catharensi Epigrammata. Ragusa : presso Antonio Martecchini, [s. a.]. (ZKD, NSK) Alla sempre onorata memoria della nobil donna Caterina Ragnina Bonda ... [Ragusa? : Martecchini?, s. a.]. (ZKD) Dadi}, [Miho?]. Galeria di ritratti del Sig. Daddich. [S. l. : Martecchini?, s. a.]. (ZKD) Deveterodnevje olli duhovna priprava devet danaa prid svetkovinom S. Jose- fa Calasanzia … U Dubrovniku: po Antunu Martecchini s’ dopusctegnem starjescinaa, [s. a.] (ZKD) Ghetaldi, Blasius. Solemni auspicatissimo ingressu ill. ...Vincentii Zubranick ad episcopalem sedem Rhacusinum ab ascriviensi translati. [S. l. : s. n., s. a.]. (ZKD) Hebert, Giacomo. Descrizione delle figure piu in uso della contradanza francese redatta da Giacomo Hebert maestri di ballo. Ragusa : Tipografia Martecchi- ni, [s. a.]. (ZKD) Molitva Svetomu Vlahu. [Ragusa] : Tip. Martecchini, [s. a.]. (ZKD)

155 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

PRILOG 4

ELEGIA VI

KAD SU ZA JAVNU TISKARU ODLUKOM SENATA GODINE 1803. NABAVLJENA NOVA SLOVA

Urban Appendini

Me|u tolikim pohvalama, kojima se slavan isti~e{, Ta jedna ti je, slavni Dubrovni~e nedostajala, Da kad si ve} rodio toliko vrsnih pjesnika Koliko ih nije rodio nijedan drugi grad (A ne govorim uprazno) makar (taj drugi grad) Bio i slavniji po bogatstvu i mnoìni puka I makar se di~io ve}im brojem olimpijada, (Nedostajala je pohvala) da slijepoj no}i Otme{ u~ena djela tih pjesnika I bri`ljiv ih podastre{ tiskari, Da tolike jedinstvene spise ne prekrije Zlokoban zaborav ili ne uni{ti tu`no starenje. Ali se dobrohotno pobrinu bri`na mudrost Senata Da dobije{ i tu pohvalu. Odredi naime da se od sjajne mjedi izrade slova, Kojima }e umije}e dati znatnu ljepotu, Tako da otisnuti svesci silnom zamamno{}u êsto zarobe o~i i duh. Stoga veselim licem iskaì nove radosti I po{tuj tu slatku uslugu Senata Kao {to je {tuje i pobo`no mno{tvo tvojih pjesnika I s Elizejskih se poljana natje~e odu{evljenim pljeskom. Kolika }e ti naime biti ~ast kad se pjesme Velikoga Gunduli}a, ve} otete nedostojnoj tami, Iz mleta~kih pre{a pojave na svjetlo dana U ilirske krajeve da ih ~itaju èljne o~i? Tada }e taj narod s pravom slaviti svoga Homera I u zvijezde }e kovati tvoje ime Kao {to je Gr~ka neko} slavila Atenu S pravom je cijene}i vi{e od svih gradova Jer je vi{e od svih njegovala u~enost i umjetnost i jer se Ati~ko pleme isticalo ~istim govorom. Da li da nabrajam tolike druge ilirske pjesme,

156 V. ^U^I]: PRVI TISKARI U DUBROVNIKU: S POPISOM TISKANE GRA\E

Dostojne muza i Apolona, izvo|ene uz vje{tu lijericu? Da se pro{ire diljem velikog svijeta, Toliko bih dobrih stvari mogao spazit, Kako bi se tvoje ime tada naveliko pro~ulo Onkraj Dunava i Buga, i onkraj Hiperborejaca Tvoje bi se ime spominjalo ne po ratu i mo}i oru`ja Nego jedinstveno po u~enosti boànske Palade! [to ako poèlimo iznijeti bogatstva latinskog jezika, Svakako pjesme u~enog Lampridija, Pa one {to ih je kao prognanik na na{oj obali Spjevao Pir u natjecanju s tvojima, veliki Tibule, Presretan uvijek iskreno mrze}i staru pakost. Pa ono {to je u krajevima Lacija pisao Dobri Lukarevi} te mno{tvo onoga {to Kuni} Ne htjede objaviti, {to je prije njega tu`ni Usud Jao, Latinima i Grcima istrgnuo draèst? Da li da pre{utim nje`ne elegije Boli}a ili pjesme Boànskog An|eli}a ili Petrovi}a, Ili one {to su potekle od silnog broja pjesnika, A treba ih prikupiti od u~enih ljudi? I kamo sre}e da je Resti dao objaviti tolike spomenike svoga uma! Bilo da vje~nim elegijama opjevava Elafite, Bilo da pindarskim tkanjem zazvoni o ozbiljnim stvarima, Ili radije poput Horacija odlu~no {iba vjekovnu glupost, Ovo bi ga doba proglasilo dostojnim lovora, dostojnim penejskog vijenca, pa jo{ puno toga drugog. A tko }e dostatno pohvaliti Feri}eve basne? Njih je na vrhu Parnasa diktirala Kaliopa, I obasula ljepotama tako da ni~ega ne moè biti [to bi vi{e pogodovalo dobru odgoju mladih. Dio je objavljen ve}: kad }e se tiskati drugi Da bismo ga ùdno listali? I ti u~eni Zamanja opet izdaj svoje spise! Jer iako ih je u Italiji tiskao i raspa~ao Bodone Ukra{ene svom ljepotom tako da se ni{ta Ljep{e ni bolje ne moè vidjeti; Da opet i opet izi|u na svjetlo i da {to vi{e Budu mogli biti u rukama ljudi To zahtijeva i o~ekuje Apolon, A s Apolonom i sva skupina muza. Neka se me|utim tim slovima ne tiska ni{ta [to nije lijepo ni korisno! A onih {to èle

157 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Lude budala{tine iznosit i uvodit lo{e obi~aje Ili mladim duhovima pru`ati gadne otrove, Gadne otrove kojima se svetinjama nastoji uzeti ~ast I ukinuti svaku vrstu kreposti, neka imena nikad Ne zacrne papir, a ako i budu tiskana Neka ih no} zatrpa slijepom tamom. Prijevod s latinskog: Ante [olji}.

158 MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA 1770.-1859. MARINA BATTARA, THE FIRST WOMAN PRINTER IN ZADAR 1770-1859

Mirisa Kati} Knji`nica Dr`avnog arhiva u Zadru mmkaticºyahoo.com

UDK / UDC 655.1/.3Battara(091)(497.5Zadar)"17/18"(093) Pregledni rad / Review Primljeno / Received: 6. 6. 2005.

Saètak Marina Battara, ro|ena Ani}, udovica tiskara i knjiàra Antonija Luigija Battare, vodila je jedinu zadarsku tiskaru i knjiàru od 1817. do 1823. godine kada s radom po~inje i konkurentska tiskara Demarchi. M. Battara je, svladavaju}i usputne zapreke, nastavila uspje{no poslovanje do 1831. godine. Tada tiskaru formalno predaje svojim sinovima, a stvarno se u spisima pojavljuje do sredine 1830-ih godina. Ona je bila jo{ jedna od èna uspje{nih poduzetnica koje su djelovale po~etkom 19. stolje}a u Zadru kao i u drugim gradovima Hrvatske. Svrha je ovoga rada pokazati da su ène vodile i one poslove koji su tradicionalno pripadali mu{karcima. U radu je, prema dokumentima iz zadarskog Arhiva, prikazan i dru{tveno-politi~ki ìvot Zadra u prvoj polovici 19. stolje}a i gospodarske prilike u hrvatskoj pokrajini Dalmaciji od pada Mleta~ke Republike, kratkog razdoblja prve austrijske uprave, francuske uprave i prvih desetlje}a druge austrijske uprave. To burno razdoblje razvoja gra|anskog sloja u dalmatinskim gradovima obiljeìlo je obiteljski i poslovni ìvot èna koje nisu bile ni{ta manje uspje{ne od svojih kolega. O tome svjedo~i i podatak da su do danas u Knji`nici Dràvnog arhiva u Zadru i Znanstvenoj knji`nici u Za- dru sa~uvane 643 publikacije tiskane u njenoj tiskari, a to je vi{e nego {to je tiskao njezin suprug koji je tiskaru vodio ~etrnaest godina kao i Marina. Klju~ne rije~i: povijest zadarskih tiskara, ène u hrvatskom tiskarstvu, Marina Batta- ra, Dràvni arhiv u Zadru

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 159-184 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Summary Marina Battara, born Ani}, the widow of a printer and bookseller Antonio Luigi Bat- tara, had managed the company from 1817 to 1831. It had been the only typography in Za- dar until 1823 when a rival typography Demarchi had been founded. Battara continued her successful management until 1831 and then handed the business formally over to her sons, but in reality her name appears in documents until the middle of the 1830s. She was one of the prosperous women entrepreneurs who operated at the beginning of the 19th century in Zadar, as had also been the case in other towns across Croatia. The aim of this paper is to show that already during the 19th century women in Croatia had been capable of maste- ring the professions traditionally associated with men. Based on documents found in Za- dar State Archives, the paper also gives an outline of the social-political life of the town in the first half of the 19th century, as well as of the economic circumstamces in the Croatian province of Dalmatia, from the fall of the Venetian Republic’s rule, a short period of the first Austrian administration, French domination and the first few decades of the second Austrian government. This turbulent era, marked by the onset of the middle class bourgeo- isie in Dalmatian towns clearly reflected on the family and public life of women who pro- ved no less successful than their male colleagues. The fact that 643 publications had been printed in Battara’s typography during the 14 years of her management, now preserved at the library of The State Archives in Zadar and The Zadar Research Library, shows also that she managed to print more publications than her better-known husband who had been in charge of the typography for the 14 preceding years. Keywords: history of printing (typography) in Zadar, women in Croatian typography, Marina Battara, State Archives in Zadar

Uvod Stolje}ima su poslovi s knjigama bili isklju~ivo mu{ki, a ène su, kao i kod drugih obrta, pomagale mu{kim srodnicima u njihovim radionicama. Tek u 19. stolje}u one po~inju sudjelovati u vo|enju poslova, ali uvijek samo kao zamjena nositelju obrta, naj~e{}e pokojnom suprugu ili ocu, zahvaljuju}i pravu vlasni{tva i naslje|ivanja, a ne osobnom pravu na samostalni rad. Prva tiskara spominje se u Zadru krajem 17. stolje}a, a do 1803. godine izmije- nilo se nekoliko tiskara od kojih je najplodniji bio Mle~anin Domenico Fracasso.1 Njegovu tiskaru 1803. godine preuzima zadarski knjiàr Antonio Luigi Battara koji iznenada umire 1817. Naslje|uje ga udovica Marina Battara i sve do 1823. godine vodi jedinu tiskaru u Zadru. Tada splitski tiskar Giovanni Demarchi prelazi u Zadar i pokre}e svoju tiskaru, ali Marina Battara i dalje radi sve do 1831. godine kada, nakon ~etrnaest godina, poslove predaje sinovima Pietru Antoniju i Napoleonu Fran- cescu. Zahvaljuju}i najvi{e obitelji Battara, tiskarstvo u Zadru u 19. stolje}u doìv-

1 Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979. Str. 9-20.

160 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859. ljava svoj procvat. Tiskara Battara, koja se spominje u brojnim djelima,2 djelovala je punih sedamdeset godina, sve do smrti obojice bra}e iste 1873. godine.3 Ovaj rad rezultat je istraìvanja ìvota i rada sredi{nje osobe obitelji Battara, supruge, pa udovice, majke, doma}ice i poslovne ène koja je, kroz burno razdoblje po- sljednjih desetlje}a 18. do sredine 19. stolje}a, ìvjela i radila u Zadru. Pregled povijesnih zbivanja i dru{tvenih kretanja u Dalmaciji donesen je u onolikoj mjeri koliko je utjecao na ìvot i rad gra|anskog sloja u Zadru i odre|ivao njegovu sudbinu. Istraìvanju je prethodila katalogizacija publikacija tiskanih od 1817. do 1831. godine u tiskari koju je vodila Marina Battara (katalog u rukopisu) jo{ 1989. godine. Tada smo, u Znanstvenoj knji`nici u Zadru pod vodstvom Pavla Gali}a, namjeravali izdati nastavak Kataloga knjiga i periodike zadarskih tiskara u fondu Nau~ne biblioteke u Zadru.4 Tijekom vremena, katalogizirane su i publikacije iz ovog razdoblja koje se nalaze u bogatoj Knji`nici Dràvnog arhiva u Zadru (biv{a knji`nica Namjesni{tva, tj. Vlade za Dalmaciju, osnovana 1894. godine), uklju~uju}i i one koje je tiskao G. Demarchi. To je ukupno 945 naslova. Od toga su 643 tiskane u tiskari Marine Battara, a ostale 302 u tiskari Demarchi (v. Tablicu 1). Svrha je ovog rada da se barem dio skupljenog materijala objavi i skrene pa`nja na djelatnost èna koje su u hrvatskom tiskarstvu ostavile traga, a Marina Battara bila je prva u Zadru i jedna od prvih u Hrvatskoj.

2 O knji`ari i tiskari Battara: Germar, Ernst Friedrich. Reise nach Dalmatien : und in das Gebiet von Ragusa. Leipzig ; Altenburg : Brockhaus, 1817. Str. 109.; Lago, Valentino. Memorie sulla Dal- mazia. Venezia : Stabilimento Grimaldo, 1868.-1870. Sv. 1. Str. 373-374; Maschek, Alois. Manuale del Regno di Dalmazia per l’anno 1872. Zara : Fratelli Battara, 1872. Sv. 2. Str. 300-301; Bianchi, Carlo Federico. Fasti di Zara : religioso – politico – civili dall’ anno 1184 av. Cr. sino all’ anno 1888 dell’ era volgare. Zara : Tipografia di G. Woditzka, 1888.; Urli}, [ime. Prva {tamparija u Dalmaciji. // Prilozi za knji`evnost, jezik, istoriju i folklor 3(1923), 82-86; Alacevich, Angelico. Stamperie e giornali di Zara : nel secolo pasato. // Il Dalmatino 59(1935), 70-71; Beri}, Du{an. Prvi {tampari i prve hrvatske knjige u Zadru. // Narodna knjiga 2, 8(1949), 28-30; Beri}, Du{an. Poku{aj izdavanja lista “Il Corriere Dalmata” u Zadru 1803. godine. // Radovi Instituta JAZU u Zadru 2(1955), 413-418; Benve- nuti, Angelo. Storia di Zara. Milano ; Roma : Fratelli Bocca, 1953. Str. 361-363; Ma{trovi}, Vjeko- slav. Jadertina Croatica. Sv. I-II. Zagreb : JAZU, 1949.-1954. Ma{trovi} je objavio pregled svih publikacija tiskanih u Zadru na hrvatskom jeziku i onih tiskanih (dvojezi~no ili vi{ejezi~no) na hrvatskome i nekome drugom (talijanskom, francuskom, njema~kom) jeziku. Pritom je vi{e koristio literaturu nego li povijesne izvore pa ima pogre{nih podataka i zaklju~aka koji se odnose na tiskaru Battara. To je Pa- vao Gali} kasnije ispravio u knjizi Povijest zadarskih tiskara; Ma{trovi}, Vjekoslav. Bibliografija knjiga izdanih u Zadru od 1797. do 1814. godine. // Anali Historijskog instituta u Dubrovniku 1(1952), 385-416; Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja iz XVIII., XIX. i po~etka XX. stolje}a. Zagreb : JAZU, 1979. Obra|uje proglase i plakate na jednom listu na hrv. jez. (ili vi{ejez.); De{palj, Mario. Za- darski tiskar Antonio Luigi Battara. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 18, 3/4(1972), 119-123. 3 Vidjeti bilj. 1, str. 21-38. Autor donosi najva`nije podatke o poslovanju tvrtke i pregled cjelokupne tiskarske djelatnosti obitelji Battara. 4 Katalog knjiga i periodike zadarskih tiskara do 1817. godine u fondu Nau~ne biblioteke u Za- dru : katalog izlo`be. Zadar : Nau~na biblioteka, 1988.

161 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Dru{tveno-politi~ki okvir gra|anskog ìvota u Zadru u 19. stolje}u Razdoblje napoleonskih ratova u vrijeme prve austrijske5 i francuske uprave u Dalmaciji doba je neima{tine, bolesti i gladi. Padom Mleta~ke Republike u ìvotu grada nije se ni{ta bitno promijenilo. Austrijska uprava ostavila je gotovo sve dràvne ustanove u istom obliku i Zadar kao glavni grad Dalmacije. Gra|anski ìvot odvijao se unutar zidina u privatnim ku}ama, salonima plemi}a i gra|ana, u uredima i stanovima dràvnih slu`benika i u providurovoj pala~i. U gradu je djelo- valo filharmonijsko dru{tvo, Casino nobile, a kavane koje su se po~ele otvarati sedamdesetih godina 18. stolje}a, po~etkom 19. ve} su bile sredi{ta dru{tvenih zbivanja. Prvo kazali{te otvoreno je 1783. godine, a predstave su bile u sredi{tu pa`nje gradske javnosti. U Zadru su se izvodile trke, tradicionalne igre alka i more{ka, i to najvi{e u vrijeme karnevala, a u njima su sudjelovali samo mu{karci. More{ka i kolo bile su narodne igre koje su stranci u Zadru rado gledali.6 Tekstovi, plakati i oglasi za sve priredbe tiskali su se u Mlecima, a kasnije i u zadarskoj tiskari.7 Zadar je krajem 18. st. imao oko 5.000 stanovnika (ne ubrajaju}i vojsku), podijeljenih na staleè: plemstvo, gra|anstvo (trgovci i obrtnici) te pu~ane i varo{ane. Jo{ sredinom 18. st. bilo je “samo {est starih i ~etrdesetak novih gra|anskih obitelji, a godine 1790. bilo je 45 obitelji toga staleà.”8 Uz to, [. Peri~i} navodi: “U gradu je 1798. godine bilo obrtnika raznih struka koji su zadovoljavali i potrebe prostrane okolice: 34 postolara i opan~ara, 18 kroja~a, brija~a i vlasuljara, 10 drvodjelaca i zlatara, 12 brodograditelja, preko 20 mesara, ne{to manje pekara i prodava~a kruha i drugih obrtnika i trgovaca.”9 Dok ovi obrti u Zadru postoje jo{ od srednjeg vijeka, o po~ecima tiskarskog obrta moèmo govoriti tek od kraja 18. stolje}a.10 Novi stanovnici doseljavali su se sa svakom novom dràvnom upravom iz talijanskih, au-

5 Prva austrijska uprava u Dalmaciji, od sredine 1797. do po~etka 1806. godine, nakon Mira u Poùnu 26. prosinca 1805. godine. Usp.: Novak, Grga. Pro{lost Dalmacije. Zagreb : Hrvatski izdava~ki bibliografski zavod, 1944. Sv. 2. Str. 55-64. 6 Sabalich, Giuseppe. Cronistoria aneddotica del nobile teatro di Zara : 1781-1881. Zadar : Li- breria editrice Angelo Nani e figlio, 1922. Str. 80. Podrobno se opisuje i doma}e kolo koje je “sli~no provansalskoj farandoli ili starom plesu `dralova, s tom razlikom {to ga kod nas ple{u samo ène.” 7 De-Luci, Filippo. Il Verorecipe : farsa giocosa per musica da rappresentarsi per la prima volta nel Nobile teatro di Zara : Il Carnevale dell’anno 1805. Zara : nella Stamperia di Antonio Luigi Bat- tara, [1805?]; Oglas o kazali{noj predstavi: Avviso teatrale : per la sera di mercoledi 19. maggio 1819. Zara : [Battara], 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 42. O tome jo{ u: [imunkovi}, Ljerka. Mleta~ki dvojezi~ni proglasi u Dalmaciji u 18. stolje}u. Split : Knjièvni krug, 1996.; Ma{trovi} Vjekoslav. Izdava~ka djelatnost na hrvatskom jeziku u Zadru od 1800. do 1960. // Zadar : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 737-740. i Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja : iz XVIII., XIX. i po~etka XX. stolje}a (Jadertina Croatica). Zagreb : JAZU, 1979. 8 Peri~i}, [ime. Zadar pod mleta~kom upravom, 1409-1797. Zadar : Filozofski fakultet ; Na- rodni list, 1987. Str. 460. 9 Peri~i}, [ime. Razvitak gospodarstva Zadra i okolice u pro{losti. Zagreb : HAZU, Zavod za povijesne znanosti Zadar, 1999. Str. 161. 10 Gali}, Pavao. Nav. dj., str. 9.

162 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859. strijskih, turskih zemalja i iz Ma|arske, a najvi{e je stranaca me|u ~inovnicima. Francuski povjesni~ar Paul Pisani pi{e da je u Dalmaciji prije dolaska Francuza bilo vrlo malo stranaca i da su to su bili “pokoji turski ili talijanski trgovac, dvije ili tri {vicarske obitelji, nekoliko ~eta talijanskih vojnika i predstavnici venecijanske vlade.”11 Iako je jo{ osamdesetih godina 18. st. u Zadru osnovana Ekonomsko-poljoprivredna akademija kao dru{tvo za promicanje poljodjeljsko-obrtni~kih djelatnosti, obrtni~ki proizvodi i manufakturna roba uvozili su se iz drugih gradova, najvi{e iz Venecije pa su zadarski trgovci ~esto morali putovati. Nabavljala se roba koje nije bilo u Dalmaciji, a popisi imovine i miraza sadràvaju ~esto ve}e koli~ine sku- pocjene tkanine, svilenih haljina, ~ipke, posu|a, nakita, knjiga i drugih predmeta. Dok je ve}i dio Dalmacije siroma{an i nerazvijen, u gradovima, pogotovo u Zadru, osje}a se utjecaj europskog prosvjetiteljstva, a kulturna razina gra|ana ne zaostaje puno za drugim gradovima ju`ne i srednje Europe. Svakodnevni ìvot grada opisuju strani ~inovnici i putopisci koji dolaze u Dalmaciju, ~esto sa zadatkom povezanim s istraìva~kim radovima za Vladu (katastarski radovi, izgradnja prometnica, vojnih objekata i sl.) Austrijski i francuski {pijuni kruìli su Dalmacijom i prije pada Mle- ta~ke Republike i odatle slali svoja izvje{}a, a “svi putopisi napisani u doba prve austrijske uprave zapravo su povjerljivi opisi, izvje{}a napisana za porabu vojnih stoèra.”12 Djela tih putopisaca u slu`bi vlasti, koji prikazuju svakodnevni ìvot, danas su istraìva~ima nezaobilazno vrelo, mada su ~esto vi{e subjektivna svjedo~enja autora. Hrvatska je, u o~ima prosje~nog stanovnika srednje i zapadne Europe, bila nepoznata zemlja, na~in ìvota podsje}ao je na stare ilirske obi~aje, a ako tome do- damo ostatke anti~kih i srednjovjekovnih gra|evina, stare crkve i pala~e u Dalmaci- ji, onda nije ~udo {to su, od 19. stolje}a, kada se izgradnjom cesta i uspostavom stalnih plovnih putova otvara prema drugim europskim zemljama, strani putopisci rado dolazili ovamo. U velja~i 1806. godine dolazi do nove smjene vlasti u Dalmaciji.13 Razdoblje francuske uprave nije bilo toliko dugotrajno koliko je va`no zbog promjena u gra|anskom ìvotu i novina {to ih je donijelo u u~malu i kampanilisti~ki zatvorenu mediteransku svijest feudalne Dalmacije koja se administrativno pridodaje Talijan- skom Kraljevstvu sa sjedi{tem u Milanu. Zadràno je generalno providurstvo i status Zadra kao politi~kog sredi{ta pokrajine. Gradom upravlja Gradsko vije}e, a Na- poleon imenuje Mle~anina Vincenza Dandola (1758.-1819.), ljekarnika i u~ena ~ovjeka, generalnim providurom ili civilnim guvernerom za Dalmaciju. On dolazi u

11 Pisani, Paul. La Dalmatie de 1797 a 1815. Paris : Alphonse Picard et fils, éditeurs, 1893. Str. 1. 12 Pederin, Ivan. Jadranska Hrvatska u austrijskim i njema~kim putopisima. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1991. Str. 58. 13 Francuska uprava u Dalmaciji po~ela je 19. velja~e 1806. i trajala do 1814. godine. Zaklju~ci Be~kog kongresa (rujan 1814. do 9. lipnja 1815.) potvrdili su postoje}e stanje. Novak, Grga. Nav. dj., str. 67-82; Proglas generala Toma{i}a od 3. sije~nja 1814. godine o preuzimanju uprave u Dal- maciji tiskan na hrvatskom i talijanskom jeziku u tiskari Battara u Zadru. DAZD. [tampe, kut. 26, br. 4.

163 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Zadar po~etkom srpnja 1806. i sa sobom dovodi “mnogo ~inovnika koje je izabrao me|u najboljima u Italiji …”14 To doseljavanje nastavlja se sve do kraja francuske dominacije u Dalmaciji, a ve}ina tih doseljenika dràla je u rukama ne samo upravu i dràvne poslove, nego i ve}i dio gospodarstva. Za razliku od dràvnih slu`benika iz doba mleta~ke uprave, koji su se ~esto vra}ali natrag u svoju zemlju, ova nova generacija uspijevala je ovladati regijom, uspje{no se odràti i ukorijeniti.15 Vojni zapovjednik, francuski general Auguste Marmont (1774.-1852.), stiè s vojskom 21. srpnja 1806. pa Zadar, zbog svoga strate{kog zna~enja, postaje pravim vojnim logo- ri{tem. Dok su Austrijanci, zamijeniv{i Mle~ane, unijeli prvi dah srednje Europe i otvorili granice prema sjevernoj Hrvatskoj, Francuzi su po~eli povezivati hrvatske krajeve odvojene granicama mleta~ke, turske, austrijske i ugarske dràve, spajati cestama i putovima zaba~ene gradi}e. Liberalizam je za neuki narod bio ne{to novo pa ideje francuske revolucije sporo prodiru izazivaju}i revolt i zbog svoje bez- bo`nosti, ali jo{ vi{e zbog ukidanja nekih starih privilegija.16 S druge strane, tada se po~inje sna`no afirmirati hrvatski jezik i kultura u Dalmaciji, dru{tveni ìvot se mijenja, a po~inju se primjenjivati i francuski zakoni. Zbog toga se pove}ava broj dràvnih slu`benika, uvodi sudstvo zasnovano na pravnoj jednakosti svih pred zakonom, ukidaju se feudalni nameti i ograni~enja slobode obrta i trgovine. Ali francuski porezni sustav bio je sloèn, a porezi su s vremenom, zbog ratnih operacija, postajali sve ve}i i brojniji. Sastojali su se od izravnih poreza: zemljarina, ku}arina, obrtarina, glavarina, prireznina (na redovni porez od 10 do 37 posto), porez za sastavljanje matica; neizravnih poreza kao {to su pristojbe za registriranje (ugovora, trgovine i sl.), uknji`bu, knjiàrske kataloge, ostav{tine, darovanja, biljegovine, ca- rine, brodarine, cestarine itd. Dolaskom nove vlasti nije ubrzan urbani razvoj grada, nego je on i dalje u prvom redu vojna tvr|ava. Najvi{e promjena bilo je u organizaciji dràvnih ustanova, u upravi, sudstvu, gospodarstvu, prometu i {kolstvu. Dandolo i Marmont, dvojica najmo}nijih ljudi u gradu, bili su predmet pozornosti stanovnika i zbog toga {to su predstavljali dvije opre~ne, a sna`ne osobnosti izrasle iz razli~itih kultura i razli~itih generacija. Naravno, otpo~etka se nisu slagali17 iako je to u biti bila borba za prevlast izme|u civilne i vojne vlasti u pokrajini. Dok je Dandolo, kao civilni poglavar, nastojao potpuno integrirati Dalmaciju u novo Talijansko Kraljevstvo, u sklopu Francu- skog Carstva, uvode}i svugdje samo talijanski jezik, vojnik Marmont podràvao je posebnosti naroda u zemlji u kojoj se nalazio. Francuzi su donekle pokrenuli

14 Bianchi, Carlo Federico. Nav. dj., str. 124. 15 Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja, str. 22-23. 16 Novak, Grga. Nav. dj., str. 48. Pravi utjecaj europskog liberalizma u Hrvatsku sti`e tek s ilirskim preporodnim pokretom 1835. godine i revolucionarnim gibanjima 1840-ih godina u Europi. 17 Sukob je po~eo odmah po dolasku u Zadar i tada je kao pomiritelj na scenu stupio poznati zadarski sudac Nikola Jak{i} (1762.-1841.), pjesnik prigodni~ar ~ija su djela ve}inom tiskana u tiskari Battara. On je uspijevao ugoditi svim vladaju}im strukturama koje su u to vrijeme prolazile Zadrom pa je sti{ao i ovaj skandal.

164 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859. gospodarstvo Dalmacije i gra|anstvo prvi puta stupa na javnu scenu, ali kako je to bilo i doba stalnih ratova, privreda nije uspjela dosegnuti ve}i zamah. Manje obiteljske radionice i obrti odràvali su se zahvaljuju}i predanom radu svih ~lanova obitelji, pa su ène morale biti upu}ene i u ’mu{ke’ poslove. U travnju 1809. godine po~eo je novi rat izme|u Austrije i Francuske. I na jednoj i na drugoj strani borili su se hrvatski vojnici, a u Zadru je bio francuski vrhovni stoèr i glavna vojna bolnica. Nakon formiranja Ilirskih provincija, krajem 1809. godine, svu upravu preuzima mar{al Marmont kao generalni namjesnik Ilirskih pokrajina s velikim ovlastima, a Dalmacija se odvaja od francuskoga Tali- janskog Kraljevstva. Dandolo napu{ta Zadar 29. sije~nja 1810. U ljeto 1813. godine opet se nastavljaju ratne operacije. Mnogi Hrvati pre{li su iz francuskih u austrijske vojne redove. U zadarskom kanalu ve} su bili engleski brodovi, pa je 4. studenoga po~ela jo{ jedna opsada. Grad je bombardiran sa svih strana (Englezi s mora, Austrijanci s kopna), a nesta{ica vode i hrane bila je sve ve}a tako da su se stanovnici u o~aju mogli samo Bogu obratiti za pomo}. Iza{li su na ulice i u proce- siji, mole}i se Gospi od Ka{tela, krenuli prema katedrali, a molitve su predvodili nadbiskup i gradona~elnik.18 Uskoro dolazi do pobune hrvatskih vojnika u francuskoj vojarni u gradu {to ubrzava francusku predaju 7. prosinca 1813. Sutradan Francuzi kona~no napu{taju Zadar, a austrijska vojska ulazi u grad.19 Uspostavom nove vlasti Zadar je postao administrativno sredi{te pod izravnom upravom be~kog dvora, a slu`beni jezik i dalje je talijanski. Habsbur{ka monarhija centralisti~ka je, strogo militaristi~ka dràva s vrlo malo gra|anskih sloboda, u kojoj se liberalizam ka`njavao i vezivao uz neprijateljsku djelatnost poraènih Francu- za. Kako su red i zakon postali glavne zapovijedi u svim sferama dru{tvenog i gra|anskog ìvota, odgovornost je postala vrlina koja se traìla od svih i u svim okolnostima. Ozbiljni i hladni germanski duh donio je drugu vrstu malogra|anske dvoli~nosti i la`nog morala, ispunjenog strahom od nesporazuma ili pogre{ke te strahom od dràvne uprave i stalnog nadzora. Sve se reguliralo propisima ~ije se provo|enje strogo kontroliralo i provjeravalo.20 Za to je bilo potrebno mno{tvo dràvnih zaposlenika, od slu`benika i redarstvenika do {pijuna. Caru se ukazivalo po{tovanje kao vrhovnom autoritetu i poglavaru u ~ije su se ime izvr{avali svi dràvni poslovi. Prvi guverner druge austrijske uprave u Dalmaciji, Rije~anin Fran- jo Toma{i}, bio je o{tar u kontroli javnih okupljanja i radnog vremena prodavaonica i kavana u gradu. Policija je budno pratila rad trgovina u kojima je moglo biti krijum~arene robe ili politi~ki i moralno nepo}udnih knjiga.21 Be~ki Ured za reviziju

18 Bianchi, Carlo Federico. Nav. dj., str. 129. 19 Novak Grga. Nav. dj., str. 82; Grabovac, Julije. Zadar u vrijeme druge austrijske vlasti. // Za- dar : geografija – ekonomija – saobra}aj – povijest – kultura : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 208. 20 Oglas c. k. Vlade za Dalmaciju od 13. sije~nja 1817. godine o uvo|enju austrijskog Op}eg gra|anskog kodeksa u Dalmaciji. DAZD. [tampe, kut. 29, br. 3. 21 Per la censura di libri, manoscritti … Vienna, 1815. DAZD. [tampe, kut. 27, br. 5.

165 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) knjiga, osnovan jo{ 1810. godine pri Dvorskom redarstvenom uredu, djeluje kao dràvna cenzura sve do 1848. godine. Prema odredbama toga Ureda nije se smjelo tiskati ni{ta {to bi bilo protiv dràve, morala, crkve ili osobe, ali je on u prvom redu bio “organ protiv revolucije i liberalizma, koji je skupljao informacije o revolucionarnim pokretima u Evropi… Zadar je bio glavni grad jedne primorske pokrajine preko koje se krijum~arilo mnogo knjiga. Stoga su zabranjene knjige iz Francuske, [vicarske, pa i Njema~ke stizale u Italiju i dalje preko Dalmacije u Austriju, Ugar- sku sve do Galicije. Preko Dalmacije vodio je glavni krijum~arski put knjiga iz zapadne Evrope do Podunavlja.”22 Cenzori su imali indekse zabranjenih knjiga koje su koristili, ali podataka o zabranjenim knjigama u knjiàri i tiskari Antonija Luigija i Marine Battara nema. Rijetki su bili slu~ajevi kao onaj od 26. svibnja 1821. kada su nakon akcije cenzora u knjiàri Josipa Morovi}a u Zadru prona|ene nepo}udne knjige.23 Knjiàri i tiskari radili su najvi{e za vladine urede i sklapali ugovore s Vla- dom, a dràvni slu`benici bili su glavni korisnici njihovih usluga, pa se nisu usudili riskirati jer su za takve prekr{aje bile predvi|ene visoke nov~ane kazne, zatvor do {est mjeseci, a u krajnjem slu~aju i zatvaranje knjiàre. Nepo}udne knjige vi{e su imali i “~itali oni koji su bili najmanje sumnjivi: sve}enici, dràvni slu`benici, ~ak i namjesnici Toma{i} i Lilienberg.”24 Iako }e do revolucionarne 1848. godine Austri- ja postati najja~a europska velesila, Dalmacija je i dalje jedna od njenih najnerazvi- jenijih i najzaba~enijih pokrajina. Reforme zapo~ete u doba francuske uprave zau- stavljene su, osiroma{eno stanovni{tvo sela i gradova te{ko se oporavljalo, a gospodarstvo koje se zasnivalo na zanatima, pomorstvu i trgovini, svelo se na uvoz indu- strijskih i drugih proizvoda.

Tiskara Battara: 1803.-1817. Te{ko je danas na temelju arhivskih dokumenata i drugih tragova rekonstruirati osobni i poslovni ìvot ljudi od prije nekoliko stolje}a, a pogotovo ako se radi o èni, pa i u situaciji kada se o njenom suprugu znade puno, a o sinovima i nasljednicima jo{ vi{e. Kao {to se vidi iz prethodnog poglavlja, sa~uvani arhivski spisi svjedo~e o politi~koj povijesti, kretanjima stanovni{tva, gradnjama i ru{enjima, va`nim doga|ajima i osobama. @ene se rijetko spominju, a njihov ìvot vezan je za ku}u i obitelj, ovisan o staleù kojemu su pripadale i materijalnom poloàju. Marina Ani} ro|ena je nakon 1770. godine, vjerojatno u Zadru.25 Mladost joj je protekla u posljednjim desetlje}ima vladavine Mleta~ke Republike. Moè se

22 Pederin, Ivan. Austrijska cenzura od 1810. do 1848. i njezin utjecaj na razvitak knji`nica u Dalmaciji. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30, 1/4(1987), 21. 23 Pederin. Ivan. Utjecaj austrijske cenzure na prodaju, {irenje i reklamiranje knjiga (1810-1848). // Bibliotekarstvo 31(1985), 24. 24 Isto, str. 27-28. 25 U Arhivu Zadarske nadbiskupije (dalje AZN) u mati~nim knjigama `upe Sv. Sto{ije u Zadru za razdoblje od 1748. do 1791. nema Marine Ani}. Ana Marija Ani}, k}i Kristofora (Cristofolo) i Ma- tije (Mattia) i kasnije supruga tiskara G. Demarchija, ro|ena 1779. godine mogla bi biti njena sestra

166 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859. pretpostaviti da je kao djevoj~ica stekla odre|eno osnovno obrazovanje. U Dal- maciji su tada postojale osnovne {kole u kojima se u~ilo ~itanje, pisanje, ra~una- nje, vjeronauk i “ne{to malo suhoparnih pravila iz latinske gramatike”,26 a privatni u~itelji podu~avali su mu{ku djecu iz bogatih obitelji. Nadalje, [. Urli} navodi: “Za djevoj~ice nije bila nigda nigdje podignuta ni jedna {kola. No stoga se ne smije misliti, kao da uop}e nije bilo pismenih ènskih u gradovima. K}eri su odli~nijih gra|ana u~ile ~itati i pisati kod koludrica u manastirima.”27 Tek od 4. srpnja 1810. francuska uprava izdaje zakone za “svu narodnu prosvjetu”, a me|u njima i zakon po kojemu je “svako okru`je imalo dobiti i {kole za ènsku djecu”.28 Po~etkom 1793. godine, Marina se udaje za Antonija Luigija Battaru.29 Vjen~anje je, uz posebna dopu{tenja, obavljeno u njihovoj ku}i 6. sije~nja30 jer je Marina prethodnog dana rodila svoje prvo dijete, k}er Natalu Andrianu Ottaviu.31 Do 1809. godine rodila je devetero djece, sedam k}eri i dva sina32 koji }e, kada postanu punoljet- ni, naslijediti obiteljski posao. Obitelj Battara bavila se poslovima vezanim za trgovinu i trgovinu knjigama {to su se u to vrijeme nabavljale u drugim europskim gradovima, naj~e{}e u Veneciji, Padovi i Anconi. Tek pred kraj 18. st. u Zadru se otvaraju trgovine u kojima su se mogle kupiti i knjige. Kako su se obrtnici naj~e{}e ènili djevojkama iz obitelji koje su se bavile istim ili srodnim poslom, za vjerovati je da su i Ani}i bili obrtnici ili trgovci, o ~emu tijekom 19. stolje}a svjedo~e i arhivski dokumenti u kojima se spominju tiskari i trgovci Ani}i u Za- dru. Antonio i Marina su 1798. godine u [irokoj ulici u Zadru imali knjiàru i papirnicu koja je za potrebe dràvnih ureda nabavljala papir i uredski materijal, a ili polusestra. [imun, Bartolomeo i Petar Ani}, sinovi Kriàna (varijante imena jo{ i Crisogono, Cri- san, Crisane, Cristo) i Matije (Mattia) ro|. Fiùleto (Fisoletto), ro|eni 1782., 1784. i 1787. godine, mogli bi biti njezina bra}a. Na mjestu [imunova kr{tenja pi{e da mu je otac iz sela Gorice (villa Go- riza), ali u glagoljskim mati~nim knjigama Gorica-Krn~ina i Gorica-Ra{tane kod Zadra nema ni Ma- rine ni Kriàna Ani}a. Isto je i s mati~nim knjigama Gorice na Pagu. Postoji mogu}nost da su upisa- ni u mati~ne knjige neke druge ùpe. Jedina Marina kr{tena u tom razdoblju u Zadru (17. srpnja 1777. god. Vidjeti MKR, za god. 1761.-1777., br. 19, str. 267) napu{teno je dijete i poznata nam je samo kuma Zuanna Mazzucatina. Je li na{a tiskarica usvojena od obitelji Ani} ili se roditelji jo{ nisu bili vjen~ali pa im dijete nije kr{teno kao zakonito? Za{to onda nema imena majke? Nigdje u spisima ne spominje se njeno drugo ime kao {to je bilo uobi~ajeno za zakonitu djecu. Djeca ’esposta alla Pie- tà’, naho~ad, dobivala su ~esto samo jedno ime, a ime Marina je na zadarskom podru~ju tada vrlo rijetko. Ipak, prigodom njenog vjen~anja sve}enik }e napisati da je ona k}i Krsta Ani}a. 26 Urli}, [ime. Crtice iz dalmatinskoga {kolstva od dolaska Hrvata do g. 1910. Zadar : Matica dalmatinska, 1919. Str. 33. 27 Isto, str. 64. 28 Iz Memoara mar{ala Marmonta : ilirske uspomene : 1806-1811. Split : âkavski sabor, 1977. Str. 262-263. 29 Sin Girolama i Kate ro|. Tori}, ro|en u Zadru 20. lipnja 1768. godine. Arhiv Zadarske nadbiskupije. MKK ùpe Sv. Sto{ije u Zadru, XIX, 1761-1777. Str. 117. 30 AZN. MKV ùpe Sv. Sto{ije u Zadru, X, 1791-1811. Str. 11. Na ovome mjestu nalazimo podatak da je Marina k}i Krsta (Cristo) Ani}a iz Zadra. 31 Isto, XXI, 1791-1809. Str. 13. 32 Isto, str. 25-176.

167 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) pruàla je i usluge rezanja papira i uveza knjiga, spisa i protokola.33 Svaki novi posao posebno se ugovarao i zaklju~ivali su se novi uvjeti, cijene i vrijeme isporuke. U svibnju 1800. godine Antonio L. Battara bio je “jedini knjiàr u Zadru”.34 Mleta~ka uprava u Dalmaciji koristila je tiskare iz Venecije i drugih talijanskih gradova za potrebe svojih ureda u Zadru sve do kraja 17. stolje}a, a tiskarski poku{aji u Zadru jedva se naziru do kraja 18. stolje}a. U lipnju 1797. godine u Za- dru djeluje mleta~ki tiskar Domenico Fracasso.35 Posao mu nije bio uspje{an i on je uskoro po~eo planirati povratak u Veneciju. S padom Mleta~ke Republike i dolaskom Austrije u Dalmaciju izgledalo je da }e mu to i uspjeti, ali nova vlada nije mogla dopustiti da ostane bez jedine tiskare u Zadru. Nisu mu dopustili da odnese svoje strojeve, ali su mu ponudili bolje uvjete rada. Nakon vi{egodi{njih nastojanja, brojnih nesporazuma s vlastima, uvidjev{i da za njega ovdje nema dovoljno posla da bi mogao zaraditi toliko da moè ìvjeti i pla}ati najamninu u stranom gradu, Fracasso, uz dopu{tenje vlasti, kona~no napu{ta Zadar i vra}a se u Veneci- ju. Tiskaru je uspio prodati Antoniju L. Battari za 1.600 forinti.36 U srpnju 1803. Battara, u molbi za otvaranje tiskare, pi{e i da je moè smjestiti u svojoj vlastitoj ku}i.37 Ugovor s Vladom sklopljen je 2. rujna 1803. godine i u njemu pi{e da }e Antonio L. Battara, knjiàr iz Zadra, pokrenuti tiskaru koja }e biti na raspolaganju Vladinim uredima. Nakon {to mu je odobren kredit od 1.600 forinti za isplatu Fra- cassa, a kojega }e vra}ati u obrocima od po 200 forinti godi{nje,38 on 21. listopada iste godine oglasom izvje{}uje da je njegova tiskara spremna za rad.39 Od dràve }e dobivati 8 forinti mjese~no. Posao je dobro zapo~eo, tiskaju se oglasi, odredbe, slu`bene publikacije i proglasi za potrebe vlade, razne upute, obrasci, pozivi, govori dràvnih i crkvenih poglavara, zakoni i propisi; ukupno vi{e od 20 publikacija do kraja 1805. na talijanskome i hrvatskom jeziku. Godine 1803. namjerava, uz podr{ku Vlade, tiskati tjednik Il Corriere dalmata, ali je to kasnije odbijeno.40 Uspio je tiskati samo godi{njak Lunario di Zara za godine 1804. i 1805., a perio- dik Almanacco di Zara tiska i izdaje od 1806. godine. Istodobno biljeìmo i prve probleme. Vlada ne ispunjava sve svoje ugovorene obveze i tiskari Battara, u travnju 1805. godine, duguje vi{e od 600 forinti, a supru`nici Battara imali su ve} sed- mero djece. Pred kraj prve austrijske uprave, Battara je zatraìo uvjerenje o svom radu i 20. sije~nja 1806. dobiva odgovor u kojem ~itamo da je profesionalno i pre- dano obavljao svoj posao,41 {to je ve} u suprotnosti s neispla}enim dugovima

33 DAZD. Spisi c. k. Dvorske komisije za ure|enje Dalmacije i Albanije. God. 1798., IV, br. 848. 34 DAZD. Spisi c. k. Vlade za Dalmaciju. God. 1800., XIX, br. 2318. 35 Gali}, Pavao. Nav. dj., str. 16. 36 DAZD. Spisi c. k. Vlade za Dalmaciju. God. 1803., V, br. 5607. 37 Isto, br. 4670, 5214, 5418. 38 Isto, br. 5607. 39 Oglas od 21. listopada 1803. godine: Al colto pubblico della Dalmazia. 40 Spisi Generalnog providurstva. God. 1804. Tit. XXII, R 1025, br. 204. Usp.: Gali}, Pavao. Nav. dj., str. 22. i Beri}, Du{an. Poku{aj izdavanja lista “Il Corriere Dalmata” u Zadru 1803. godine, str. 413-418. 41 Isto, 1808. Tit. VI, R 24, br. 5873 (940).

168 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859. dràve vrijednom obrtniku. Battarina tiskara bila je i dalje jedina u gradu i francuske vlasti odmah su je angaìrale za tiskanje svojih publikacija. Kao i u drugim pokrajinama, odmah se pokre}e tiskanje slu`benoga glasila, a da bi ono bilo dostupno svima, tiskat }e se na talijanskom i hrvatskom jeziku jer je ovo i razdoblje formiranja svijesti o zajedni~koj nacionalnoj i jezi~noj pripadnosti Hrvata iz Dal- macije i unutra{njosti. Tijekom francuske uprave vi{e se puta pokretalo pitanje izdavanja i tiskanja publikacija na hrvatskom jeziku. Za hrvatsku povijest najva`niji je dvojezi~ni tjednik Kraglski Dalmatin - Il Regio Dalmata42 {to je u tiskari Batta- ra izlazio od 12. srpnja 1806. do 1. travnja 1810. To su prve novine tiskane u Hrvatskoj dvojezi~no na talijanskom jeziku s hrvatskim prijevodom.43 U njima su se objavljivali i svi va`ni slu`beni proglasi, naredbe, pravila, upute itd. Battara tiska i godi{njake na talijanskom jeziku: Almanacco di Zara … ad uso del Regno della Dalmazia (1806.-1816.); Lunario di Zara … ad uso della Dalmazia (1805.); Lunario zaratino (1813. i 1815.); Almanacco zaratino … con varie notizie utili ad ogni sorte di persone (1813.-1815.). Almanacco provinciale della Dalmazia po~i- nje izlaziti 1817., a njegovo izdavanje nastavit }e udovica Marina do 1824. godine. Battara tiska i crkvene publikacije i shematizme na latinskom jeziku: Ordo pro divinis persolvendis in insigni Cathedrali Ecclesia Traguriensi (1808.); Ordo pro divinis persolvendis iuxta ritum Ecclesiae Metroplitanae et Diacesis (1813.-1816., a za 1823. godinu tiskat }e ga Marina Battara). Tiskaju se i publikacije s odabra- nim prilozima iz drugih knjiga, zbirki propisa i zakona ili iz stranih novina i ~asopisa, i to na talijanskom i hrvatskom jeziku: Sok izvadjen iz naredbenih knjigaa Vojske od Dalmaczie, koje dojdosce na sedam uraa jutargni hovoga dneva (1809.); Estratto della Gazzetta privilegiata di Viena (1814.); Estratto dall’ Osservatore austriaco del 26. giugno 1815. (1815.). Isto kao prethodna, ni nova vlast nije redovito ispla}ivala ra~une tiskari pa ve} 18. listopada 1806. Battara upu}uje molbu Vladi da mu isplati dugove. U njoj isti~e da ima brojnu obitelj i sedam radnika zaposlenih u tiskari. Po~etkom travnja 1807. mora putovati u Italiju radi nabavke materijala i traènja novih radnika za tiskaru, a tom prigodom odobren mu je predujam od 8.000 lira. Da nevolja rijetko dolazi sama, osjetio je i kada je 9. studenoga 1807. u nevremenu stradao brod koji je iz Rijeke plovio prema Zadru, a u njemu o{te}eno ili uni{teno deset sanduka papira i drugog materijala za tiskaru. U sije~nju 1808. àli se Generalnom providur- stvu da ne moè u Zadru raditi po istim cijenama kakve su u Veneciji i Trstu, jer materijal mora kupovati i dovoziti iz drugih gradova. U dopisu od 29. oùjka 1808. od dràve potraùje dug od 30.000 lira, a Vlada mu je 2. travnja odobrila samo 4.000 lira. Posebno je velik problem bilo tiskanje slu`benoga glasila Kra- glski Dalmatin jer ga je morao redovito isporu~ivati, tro{kovi su rasli, a svoje

42 Od br. 5 1808. naslov je samo talijanski: Il Regio Dalmata. 43 Gali}, P. Nav. dj., str. 25. O Kraglskom Dalmatinu vi{e u: Karli}, Petar. Kraljski Dalmatin : (1806-1810). Zadar : Matica dalmatinska, 1912.; Kraglski Dalmatin : bibliografija. Zadar : Narodni list ; Filozofski fakultet, 1989.

169 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) ra~une nije mogao naplatiti. Uz to je, kao izdava~ publikacije, zajedno s urednikom, vodio ra~una o tekstu i hrvatskim prijevodima. Zbog njega je morao kupiti dva nova stroja i slova. List se tiskao u 500, a kasnije i 600 primjeraka koji su se distribuirali pretplatnicima u Dalmaciji, na Kvarnerskim otocima i u Italiji. Te godine, od deset radnika Battara, zbog financijskih problema, mora otpustiti dvojicu, a 1810. godine opet se àli da ima ukupno ~etrnaest ljudi koje mora uzdràvati. Da bi sluìo Vladi, A. L. Battara, tiskar i knjiàr, `rtvovao je svoju mnogobrojnu obitelj. Sredinom lipnja 1811. opet je putovao u Veneciju; izgleda da je u to doba bio spreman napustiti Zadar i preseliti se u Italiju. Patio je i od sr~ane bolesti koju spominje u dopisima àle}i se na poslovne neprilike. U dopisu od 8. svibnja 1815. godine pi{e da mu je posao propao, da uzdràva osmero djece, a dug mu je prerastao sve njegove mogu}nosti.44 Ovo te{ko razdoblje rada tiskare Battara pratila su stalna ratna zbivanja. Obrtnici i dalje potraùju dugove koje im je ostavila biv{a vlast, a nova se rijetko obazire na njihove zahtjeve. Ni Battara nije bio bolje sre}e. Te{ko je napla}ivao svoje usluge vladinim uredima. Njegovi zahtjevi i molbe gomilali su se iz godine u godinu. Iako je jo{ po~etkom 1815. godine po~ela djelovati Komisija za rje{a- vanje dugova iz doba francuske uprave,45 tek u sije~nju 1817. donesen je Propis o utemeljenju op}eg i nezavisnog fonda za amortizaciju dugova.46 Nova austrijska vlast sjetila se i kredita tiskari Battara iz 1803. godine koji nije bio do kraja vra}en jer su francuske vlasti stalno bile du`ne tiskari, a Battara se nadao kompenzaciji dugova. Vlasti su sada traìle podmirivanje cjelokupnog duga, a on je traìo da dràva plati {to je dugovala njemu. Do{lo je do spora koji je zavr{io na sudu, a rije{en je u Battarinu korist.47 Usprkos tome, on je sve do kraja ìvota morao pisati molbe i àlbe poku{avaju}i naplatiti svoje usluge vladinim uredima.48 Iz godine 1815. pratimo jo{ jedan poku{aj izdavanja ~asopisa u Zadru.49 Antonio Luigi Battara je 10. travnja 1815. poslao molbu Vlastima da mu dopuste pokretanje jednog ~asopisa. Priloìo je i staro rje{enje prve austrijske uprave s dopu{tenjem za tiskanje lista Il Corriere dalmata iz 1803. godine, {to nije bilo re-

44 DAZD. Spisi Generalnog providurstva. God. 1808. Tit. VI, R 24, br. 5873 (940). 45 Obavijest o po~etku djelovanja Komisije, 15. velja~e 1815. godine. DAZD. [tampe, kut. 27, br. 9. 46 DAZD. [tampe, kut. 29, br. 6. 47 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1816., XIII, br. 471, 1547, 1732, 2285, 2286, 2466, 3374, 3568, 4334-4336, 16266, 16267, 18491, 18557. 48 Isto, god. 1817., XIII, br. 52, 951, 1036, 2148, 2149, 2176, 2424, 3322, 5134, 5137, 5311, 6077, 6078, 6274, 7262, 9745, 10885, 16561. 49 P. Gali} u nav. djelu na str. 39 spominje da je splitski tiskar G. Demarchi 1816. godine plani- rao pokretanje jednoga knji`evnog ~asopisa, a iz protokola Registrature Namjesni{tva za 1817. godinu citira da je podneseno izvje{}e zadarskog Okru`nog poglavarstva o namjeri tiskara iz Zadra i Splita da pokrenu dva periodika, {to nije ostvareno. Autoru su tada bili dostupni samo protokoli iz kojih nije mogao precizno zaklju~iti {to se zapravo dogodilo. Zato }emo ovom prigodom iznijeti potpunije podatke iz tih spisa.

170 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859. alizirano. Sada je predloìo tiskanje ~asopisa pod nazivom Austriaco marittimo koji bi izlazio dva puta tjedno i objavljivao vijesti iz slu`benih glasila glavnoga grada, ponajprije iz lista Oesterreichischer Beobachter, ali i sve obavijesti i uredbe koje izdaje Vlada, a namijenjene su korisnicima u pokrajini i u gradu. Prijedlog nije prihva}en pa 15. svibnja 1816. godine Battara ponovo pi{e dopis Vladi na, kako kaè, slu`beni prijedlog Vlade (savjetnika i kapetana). U njemu detaljno prikazuje svoj novi prijedlog za izdavanje tjednika pod naslovom Il Poligrafo dalmata. On bi, u prvom redu, objavljivao politi~ke vijesti koje bi prenosio iz njema~kih i talijanskih listova, zatim vijesti iz Pokrajine, u suradnji s pokrajinskom Vladom, vijesti iz politike, gospodarstva, saniteta, op}inske vijesti i ostalo {to bi bilo potrebno publicirati, a uz to predvi|a rubriku za privatne vijesti, naravno, uz kontrolu Vlade. Tre}a bi bila rubrika Miscellanea u kojoj bi se objavljivale vijesti iz znanosti, knjièvnosti, njema~ke i talijanske, zatim iz umjetnosti i povijesti, kao i dalmatinske knjièvnosti. Na kraju bi se objavljivali oglasi o dra`bama, politi~ka oznanjenja, sudske odluke i sl. Izlazio bi svake subote, a pretplata bi bila 40 venecijanskih lira godi{nje. Posebno poziva sve dràvne slu`benike da se pretplate na ~asopis i omogu}e njegovo izlaènje, a najavljuje i tiskanje oglasa u kojemu }e traìti pretplatnike. Ve} 28. svibnja 1816. Battara je u Vladinom uredu (okru`nom povjereniku) predao popis materijala i poslova koje je potrebno obaviti za pokretanje re~enog periodika s predloènim tro{kovima od ukupno 1.820 fiorina na godinu. Ovom ra~unu pridodaju se tro{kovi po{tarine i prijevoda s njema~koga {to bi bilo jo{ oko 1.000 fiorina, a to je za ono vrijeme bila prili~no velika svota. Pret- postavio je da bi mogao imati oko 400 pretplatnika koji bi pla}ali po 8 fiorina godi{nje, a 20 primjeraka ~asopisa slao bi Vladi besplatno. Ako bi bilo i manje od 400 pretplatnika, on je spreman tiskati isti broj primjeraka. Sam bi bio izdava~, a napominje da mu za vrijeme francuske uprave providur Dandolo nije dopustio da bude urednik novina (Kraglski Dalmatin), nego je postavio drugoga (bio je to Bartolomeo Benincasa, talijanski publicist, povjerenik za prosvjetu u francuskoj pokrajinskoj vladi u Zadru), “a to se moè i provjeriti u arhivu”, pi{e Battara. Za urednika on predlaè odvjetnika Franu Solisa, a za njema~ke prijevode brinuo bi se Karlo Adelman. U talijanskom dijelu lista urednik bi mogao biti i sam Battara. Kaè da je iz Venecije naru~io posebnu vrstu slova (filosofia), predlaè i vrstu papira, format (quarto, A4), dvostupa~ni tisak i dvojezi~ni tekst na njema~kom i talijanskom jeziku.50 Izlaènje lista prilagodilo bi se danima kada se nosi po{ta. Gotovo istodobno, 28. travnja 1816., pojavljuje se neki Giuseppe Breganze iz Paga koji pi{e u ime i, kako sam kaè, s dopu{tenjem tiskara i knjiàra Giovannija Demarchija iz Splita, molbu za tiskanje jednoga knjièvnog ~asopisa u Splitu. Molio je Okru`ni kapetanat u Splitu dozvolu za pokretanje knjièvnog lista L’Ape dalmatica koji bi izlazio dva puta mjese~no, na dva ili ~etiri lista, u Splitu. On

50 Za primjer je prilo`io jednu uredbu koju je nedavno tiskao na ~etiri lista dvojezi~no, lijevo francuski, a desno talijanski tekst u formatu quarto: Convenzione : conchiusa in conformita’ … Zara : Dai torchi di Antonio-Luigi Battara stampatore Governiale, 1816.

171 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) op{irno opisuje {to bi se sve objavljivalo u tome listu, uklju~uju}i dnevne vijesti, doga|aje, pri~e, moralne pouke i savjete. Molbi prilaè program ~asopisa i prijedlog oglasa koji bi najavio po~etak njegova izlaènja, a predvi|a 150 pretplatnika. Kako nije dobio odgovor, Breganze 12. kolovoza 1816. ponovo pi{e Vladi da je po~etkom svibnja, u ime G. Demarchija, predao molbu za sastavljanje okru`nice, tj. obavijesti o pokretanju knjièvnog lista, a nije dobio nikakav odgovor, pa moli da mu se odgovori. U Izvje{}u privremenog cenzora Ivana Kreljanovi}a-Albino- nija od 15. lipnja 1816. govori se o projektima dvojice tiskara iz Zadra i Splita koji su predloìli izdavanje ~asopisa. Albinoni predlaè Vladi da se svakako prihvati prijedlog zadarskog tiskara jer da on u Zadru ima suradnika i u~enih ljudi, a i sam Albinoni rado bi sudjelovao sa svojim povijesnim prilozima koje je skupljao petnaest godina. On smatra da bi te{ko bilo na}i 400 pretplatnika za taj list, kako je predloìo Battara, nego najvi{e 200, a ako vlada ne pomogne financijski, Battara ne}e uspjeti odràti posao vi{e od nekoliko mjeseci. U velikim europskim gradovima, gdje je ve}i broj obrazovanih ljudi, lak{e je prona}i pretplatnike, “ali u Dal- maciji se ne moè ra~unati ni na koga osim na malobrojne stanovnike civilizirane obale, a nikako na ve}i dio seoskog stanovni{tva u kontinentalnom dijelu kojemu bi pri~anje o novinama bilo isto kao pri~anje o bojama s nekima koji su ro|eni sli- jepi”. On preporu~uje da Vlada preuzme financiranje izdavanja lista kao dodatno sredstvo obrazovanja javnosti, naravno, uz pa`ljivu kontrolu na po~etku. Za Bat- taru kaè da je iskusan i sposoban {to je pokazao izdaju}i Kraglski Dalmatin. Kreljanovi} se negativno izraàva o Breganzeu i spominje da je on 1814. godine namjeravao tiskati jo{ jedan list i nakon {to je neuspje{no poku{avao uvjeriti Bat- taru, obratio se splitskom tiskaru i njemu kao cenzoru koji je nakon pregleda prvog primjerka odbio projekt i zaklju~io: “Ako bi se odobrila Ape dalmatica,ne bi dobila niti deset pretplatnika kada bi se saznalo da je on autor.” Odluka Vlade uslijedila je krajem godine, a nalazi se u Izvje{}u Okru`nog poglavarstva u Zadru od 28. sije~nja 1817.: odbija se prijedlog tiskara i knjiàra iz Splita, a kao jedini razlog isti~e se nesposobnost urednika G. Breganzea, kojega je predloìo Demarchi. Glavni savjetnik predlaè da se o~ituje i tiskar Demarchi te predloì jo{ jednoga urednika ili da ga zamijeni nekim drugim. Prijedlog A. L. Bat- tare zanimljiv je, ali Poglavarstvo se slaè s Kreljanovi}em da treba odrediti uvjete i na~in kako bi se osiguralo najmanje 150 pretplatnika. Predlaè se odgoda rje{enja koje }e kasnije biti doneseno dekretom. Nakon toga i Demarchi je poslao dopis Vla- di u kojem tvrdi da on nije nikoga ovlastio da u njegovo ime predlaè tiskanje ~asopisa.51 Do realizacije Battarina prijedloga isto tako nije do{lo, vjerojatno zbog toga {to je zahtijevao znatna materijalna sredstva i opse`nije pripreme.52 Battara umire 14. svibnja 1817. u 49. godini ìvota od bolesti srca.53 Za sobom je ostavio nedovr{ene poslove, suprugu Marinu i djecu. Za ~etrnaest godina

51 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1817., prot. br. 3997. 52 Isto, sv. 51, III-7, br. 1189. 53 AZN. MKM `upe sv. Sto{ije, 1811-1817., str. 75.

172 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859. neprekidnog rada tiskare u ovome prvom razdoblju, tiskano je preko 200 naslova knjiga i drugoga sitnog tiska i 14 periodika. Od toga 130 naslova nalazi se u Znan- stvenoj knji`nici u Zadru, a ostalo u Dr`avnom arhivu u Zadru (arhivska zbirka [tampe i odjel Knji`nica).

Tvrtka Battara: 1817.-1831. Po smrti A. L. Battare, tiskara i knjiàra bez prekida rade dalje, a vodi ih njegova udovica Marina Battara. Posao je preuzela u vrijeme kada se u Dalmaciji jo{ nisu bili sti{ali dru{tveni i politi~ki potresi i velike promjene koje su oblikovale svakodnevni ìvot u razdoblju u~vr{}ivanja austrijske vlasti. Nastavila je poslove koje Antonio nije uspio dovr{iti. Njihova starija djeca imaju oko dvadeset, a najmla|i, Napoleone Francesco, osam godina. U dokumentima se potpisuje kao upraviteljica tvrtke Battara, upraviteljica tiskare ili upraviteljica tvrtke pok. A. L. Battare, tiskara i knjiàra, “iz po{tovanja prema osniva~u i vrijednosti tvrtke”.54 U Znanstvenoj knji`nici i Knji`nici Dràvnog arhiva u Zadru, danas se nalazi 41 naslov tiskan u njenoj tiskari od sredine do kraja 1817. godine. Moramo pretpostaviti da je dio tih publikacija pripremljen jo{ dok je Antonio Luigi bio ìv, ali je neosporno da je Marina Battara dobro poznavala posao kojim se bavio suprug. Ona i dalje najvi{e tiska slu`bene oglase, obavijesti, proglase, natje~aje, okru- `nice, razne obrasce i sli~no. Slu`beni ~asopis Almanacco provinciale della Dal- mazia za 1817. godinu tiskan je prema planu iste godine. Sljede}e 1818. godine tiskaju se javni natje~aji i dra`be, oglasi, naredbe, uredbe o novom ustroju feuda, zakonski propisi, nove tarife, odredbe o pla}anju poreza i carina, lu~ke pristojbe, upute za obradu povr}a, duhana, upute lije~nicima i kirurzima. Jedna odredba odnosi se na uporabu litografije i ’papirografije’, a prilozi pjesnika Ni- kole Jak{i}a spjevani su u ~ast ro|endana cara Franje I. i njegova posjeta Zadru: So- netti, Anacreontica, Omaggio i Componimenti. Sve je na talijanskom ili talijanskom i hrvatskom jeziku. Godi{njak Almanacco provinciale della Dalmazia za 1818. tiskan je u 230 primjeraka, a za 1819. u 248 primjeraka. [kolske knjige tiskane u ovoj tiskari, koje se spominju u dopisima, nisu sa~uvane u zadarskim knji`nicama. Godine 1819. tiskano je najvi{e slu`benih publikacija (na 1 do 4 lista) na talijanskome, hrvatskom i nekoliko njih na njema~kom jeziku. Neke su tiskane dvojezi~no u dva stupca, a neke trojezi~no, kao na primjer, obavijesti koje se odnose na vojne poslove. Vi{e stranica imaju zakoni, dekreti, odluke i upute za kontrolore raznih poslova - do 15 stranica. Battara tiska sudske oglase, zakonske propise i tri knjièvna priloga: Componimenti Vlaha Getaldi}a, Inno Nikole Jak{i}a i Cantata Domenica Alegrettija. Tiskaju se obavijesti o zabrani no{enja oru`ja, oglasi za predstave i sl. Za nas je vaàn i javni natje~aj za nabavku papira i tiskarske usluge dràvnim uredima od 30. lipnja 1819. koji propisuje i usluge uveza knjiga.55 Kako

54 Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja, str. 19. 55 Avviso d’asta. Zara : [Battara], 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 51.

173 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) je sljede}ih godina tiskara Battara i dalje jedina u gradu, radila je prema petogo- di{njem ugovoru iz toga natje~aja. U rujnu 1819. izlazi natje~aj za nabavku kancelarijskog materijala za dràvne urede. Iste godine, 19. listopada, donesena je Obznana o zabrani drànja tiskarskih strojeva bez odobrenja vlasti56 koja na ovaj na~in i dalje potpuno kontrolira tiskarski obrt u Pokrajini. Da su pregovori s Fran- cuskom o likvidaciji dugova jo{ trajali, vidimo iz Obavijesti c. k. Vlade za Dalma- ciju od 29. rujna 1819.57 Sljede}e godine tiskaju se oglasi o likvidaciji starih kredita (jo{ iz doba francuske uprave), javnoj ~isto}i i za{titi zdravlja, pravila za lije~nike i ljekarnike koja sadrè i upute o spravljanju lijekova, austrijski gra|anski kodeks (Codice civile), obavijest o izumu novog stroja za kavu Ignazia Meissnera, izvodi iz kaznenog zakona, obavijesti o kaznama i o izvr{enju jedne smrtne kazne, natje~aji za radna mjesta dràvnih slu`benika, pisara, nastavnika u {kolama, zatvorskih straàra, za {kolovanje u~enika i studenata, jednu odluku o zabrani izvoza i prijevoza konja i papira iz Austrije u Italiju, oglas o nagradi za ubijenu divlju zvijer itd. Knjiga glavnoga pokrajinskog nadzornika za osnovne {kole u Dalmaciji Jurja Plan~i}a Saggio d’ idee tendenti a migliorare e promuovere l’ istruzione elementare in Dalmazia bavi se problemom unapre|enja {kolstva u Dalmaciji. U zbirci pjesama posve}enih caru, koju je uredio Ivan Jurovi} (\urovi}), generalni vikar Zadarske nadbiskupije i profesor sjemeni{ta Zmajevi}, zastupljeni su autori: opat B. Bice- go, I. B. Pellegrini Danieli, S. Petrovi}, A. Alborghetti, G. Nani, F. Naki}, P. Feli- cinovi}, M. Kaòti}, C. Pellegrini Danieli, D. Mistura, A. Laborovi}, M. Chapny, P. Metli~i} i J. Torse. Isto tako, Poemetto nel giorno natalizio di … Francesco Primo … 12. febbrajo Nikole Jak{i}a posve}ena je caru. Godine 1821. tiska se, izme|u ostalih, oglas o otvaranju Preparandije u Za- dru, dva oglasa vezana za otvaranje Primaljske {kole 9. sije~nja, a 28. travnja oglas o odgodi njenog otvaranja. Te godine tiskani su i natje~aji za stipendije za {kolovanje u~enika i novi oglas o natje~aju za nabavku papira i uredskog materijala, propisi o po{tanskoj upravi, odredbe o slanju pisama, odredbe o karantenama za osobe i robu koja dolazi iz turskih zemalja zbog opasnosti od kuge, natje~aj za upravitelja lazareta u Splitu, Nikola Jak{i} objavljuje jo{ jednu poemu u ~ast ro|endana cara Franje, a Franjo Mio~evi} Ode prigodom otvaranja Ilirskog sjemeni{ta u Zadru. Godine 1822. tiskan je oglas J. Weingartena o osnivanju Vi{ega gimnazijsko- ga filozofskog zavoda, proglasi o organiziranju op}ina u okruzima Zadar, Split i Dubrovnik, obavijesti o nagradi za spa{avanje utopljenika i raspravu F. S. Rudtor- ffera o oìvljavanju onih koji se gu{e, Trattato sul miglioramento …, dozvole za prijevoz i prodaju soli, propisi iz kaznenog zakona o prometu i kori{tenju otrova, potjernice za razbojnicima, odredbe o ~uvanju pasa, svinja i drugih doma}ih ìvo- tinja i za o~uvanje {uma. Nikola Jak{i} objavljuje zbirku pjesama pod naslovom

56 Notificazione. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 86. 57 Notificazione. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1819. ZkZd, sign.: 149557, Misc. B-8064.

174 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859.

Carme … nel faustissimo natalizio di … Francesco Primo. Dvadesetih godina u Zadar prodiru obi~aji i navike gra|anskog dru{tva pa se tiskaju materijali kao {to su posjetnice, ~estitke, pohvalnice, molitve, obiteljske obavijesti, razni dnevnici, kalendari, plesne knjiìce i sl., ali te su tiskovine rijetko sa~uvane, pa je te{ko utvrditi gdje su tiskane. Za prvih pet godina rada tvrtke, Marina Battara je, usprkos te{ko}ama i obve- zama u brojnoj obitelji, bila uspje{na u poslu. To nam govore i dokumenti u kojima vlasti izraàvaju zadovoljstvo radom tiskare, a i Marina je jednom prigodom molila da je izvijeste o mogu}im nedostacima kako bi ih ubudu}e mogla ispravi- ti.58 U svibnju 1823. umro je jedan radnik u tiskari pa je do{lo do ka{njenja isporuke. Ona se tada ispri~ala vlastima.59 Tiskara Battara bila je jo{ uvijek jedina u Za- dru, a Marina je znala za planove mla|ega splitskog tiskara koji joj je jo{ 1818. godine, nakon smrti Antonija, poku{ao preoteti neke poslove za Vladu u Zadru. Bio je to Giovanni Demarchi, suprug njezine sestre Ane Marije60 i biv{i upravitelj njihove tiskare.61 Sredinom 1823. godine on, uz odobrenje vlasti, pokre}e tiskaru u Zadru. Sve slu`bene publikacije iz ove godine tiskane su, prema jo{ vaè}em ugovoru, u ‘vladinoj’, Battarinoj tiskari. Ona tiska kazali{ne i druge oglase, poslanice nadbiskupa Josipa Novaka (Josip Frane od Paule Novak … cerkovnjacim i svemu puku) na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku, odu Josipa ]obarni}a nadbiskupu Novaku (Ode alcaica), In adventum W. Wraucnyja, novu zbirku pjesama Nikole Jak{i}a Carme : omaggio di esultanza nel … natalizio di Francesco Primo. Samo jedno izvje{}e o osnivanju termalno-mineralno-sumpornog kupa- li{ta izgra|enog u Splitu tiskano je u Zadru 1823. godine u Demarchijevoj tiskari.62 Od periodike, Battara je tiskala Almanacco provinciale della Dalmazia za 1823. godinu i zbirku zakona Raccolta delle leggi e decreti. Ordo pro divinis persolvendis juxta ritum Ecclesie Metropolitanae et Diacesis tiska se u Battarinoj tiskari jo{ od 1813. do 1816. pa opet 1823. godine, kao i program zadarske gimnazije pod naslovom Juventus Caesario-regii gymnasii Jadertini e moribus et progressu in litteris, koji je kasnije mijenjao naslov i tiskara, a mijenjao se i naziv {kole. Battara ga tiska do 1823. i od 1828. do 1832. godine. Iako je imala puno posla i obavljala ga uspje{no i profesionalno, Marina nije uvijek uspijevala naplatiti sve svoje ra~une kao ni njezin pokojni suprug. Neki su joj pla}eni tek nakon dvije ili vi{e godina.63 U rujnu 1823. godine pi{e molbu za produènje ugovora s Vladom na jo{ pet godina u kojemu traì smanjenje poreza i

58 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1822., prot. br. 10783 i 18998. 59 Isto, god. 1823., prot. br. 7589. 60 AZN. MKV, X, 1791-1811., str. 88. 61 Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 1993. Str. 279. 62 Selebam, Niccoló. Relazione dello stabilimento de bagni d’acqua-minerale-sulfurea eretto nella città di Spalato. Zara : Dalla Stamperia di Giovanni Demarchi, 1823. 63 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1823., prot. br. 1453, 1454, 1915, 2184, 5989, 21311, 21436.

175 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) jo{ neke olak{ice. 64 Izgleda da nije postignut zadovoljavaju}i dogovor jer Vlada nije udovoljila njenim zahtjevima, a osnivanjem nove tiskare ukinut je monopol tiskare Battara. Kako je Demarchi bio spretan i iskusan tiskar, odlu~io je ostati i opstati u Zadru. Uskoro je zapo~ela o{tra borba, u prvom redu za poslove s Vladi- nim uredima. U dopisu iz velja~e 1824. Demarchi nudi sniènje cijena nekih svojih usluga Vladinim uredima do 25 posto,65 a Battara ipak 16. listopada 1824. tiska oglas o Vladinom natje~aju za tiskanje slu`benih spisa za potrebe Vladinih ure- da66 koji je bio sastavljen od 25 to~aka {to su se odnosile na obveze tiskare. Nat- je~aj je trajao do kraja godine, a ugovor se sklapao na deset godina. Ugovorom se odre|uje po~etak rada, format publikacija, vrsta (i kvaliteta) papira, vrsta slova, te pla}anje i na~in naru~ivanja poslova i isporuke. U istom natje~aju, od tiskare se traì da se obveè na izdavanje lista koji bi se zvao Corriere dalmata kao i onaj {to ga je jo{ 1803. godine namjeravao tiskati A. L. Battara. G. Demarchi je, ponu- div{i bolje uvjete, dobio posao i trebao je zapo~eti s radom u velja~i 1825. Ipak, do tiskanja toga lista nije do{lo tada, nego tek 1832. godine kada }e ga Demarchi tiskati pod nazivom Gazzetta di Zara, kao slu`beno glasilo Vlade za Dalmaciju, a njegovo }e tiskanje ve} 1835. godine preuzeti bra}a Battara. Na ve}ini publikacija iz 1824. godine nema naziva tiskare. U Vladinom Ozna- njenju o po~etku katastarskih mjerenja 18. travnja 1824. godine pi{e da je tiskano ’Dalla stamperia Demarchi in calle di s. Rocco al n.o 26’.67 Iz njegove tiskare imamo sa~uvanih samo pet publikacija za 1824. godinu. Na drugima pi{e ’vladina tiskara’, a to je jo{ uvijek Battara. Ona i dalje proizvodi ve}inu tiska uklju~uju}i i Almanacco provinciale (sada pod naslovom Schematismo provinciale), zbirku zakona Raccolta delle leggi della Dalmazia, pjesme N. Jak{i}a u ~ast ro|endana cara Franje, Il Ritorno di Giasone in Liburnia … cantata Ferdinanda Pellegrinija i Anto- nija Strmi}a. Iz 1825. godine su Lettera V.ta sulle detonazioni di Meleda Luke Stul- lija i nove Carme pel giorno natalizio di Francesco I. N. Jak{i}a. Kako joj Vlada nije platila neke stare ra~une, a ugovor je bio istekao, ona je dràla da nije obvezna tiskati Schematismo provinciale za 1825. godinu. Demarchi je iskoristio prigodu i preuzeo poslove koje je Marina odbila pa tiska Schematismo provinciale za godine 1826. do 1829. Pod naslovom Almanacco provinciale tiskat }e ga i za godine 1830. do 1835, a tek 1836. godine ponovno ga preuzima tiskara bra}e Battara. Demarchi je 1825. godine sklopio ugovor s Vladom za tiskanje publikacija za potrebe dràvnih ureda u Dalmaciji,68 pa je tako i njegova tiskara postala ’vladina’. Sa~uvano je 16 izdanja za koja pouzdano znamo da su iz njegove tiskare.69

64 Isto, XIII, prot. br. 17588. 65 Isto, god. 1824., br. 2315/VIII-10. 66 Avviso : per l’impresa dei lavori di stampa. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1824. DAZD. [tampe, kut. 36, br. 23. 67 DAZD. [tampe, kut. 36, br. 6. 68 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1825., prot. br. 11339. 69 Na nekima je otisnuto samo ’vladina tiskara’, ali ne i koja od njih. U tom je slu~aju te`e utvrditi {to je ~iji proizvod. Smatram da je nova tiskara nastojala ostaviti jasniji trag jer je na svim prvim izdanjima uvijek navedena i adresa.

176 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859.

On je, izme|u ostaloga, tiskao i zbirku zakona koju je Marina Battara odbila, jedan franjeva~ki kalendar (Kalendarium romano-seraphicum ad usum Fratrum minorum, 1825.) i Directorium Divini officii … za godinu 1825. kojega je tiskao i prije dok je radio u Splitu. Lunario dalmatino cattolice e greco za godine 1825. i 1827.-1828. tiskao je Demarchi, a od 1833. tiskara bra}e Battara. Sigurno je da su tiskarski poslovi Marine Battara u ovom razdoblju bili sve- deni na minimum, a iz spisa i protokola vidimo da je imala problema s naplatom dugova, ali i s porezom.70 Kako je ugovor s Vladom istekao, mogu}e je da je tiskala samo manji broj drugih publikacija, a usmjerila se vi{e na knjiàrske i trgova~ke poslove. Od ukupno 37 izdanja iz 1826. godine, Demarchi je ozna~io svojih 31, dok ostala nemaju oznake tiskare. To bi moglo zna~iti da ih je tiskala Battara, kao npr. poslanicu nadbiskupa Novaka Svomu poljubljenomu Staddu pozdrav i blagoslov i Notificazione dell’ Imperiale Regio Governo della Dalmazia … ai Principi venne concesso il predicato d’onore Altezza Serenissima. Tijekom 1827. godine Battara tiska zbirku dràvnih zakona Raccolta delle Leggi ed Ordinanze za 1824. godinu, proglase o pla}anju desetine, oglase o dràvnim obveznicama, kri- votvorenom novcu, zapo{ljavanju dràvnih slu`benika, pove}anju cijena za vo- `nju u po{tanskim ko~ijama, otvaranju osnovne {kole za djevoj~ice, odràvanju plesova i predstava i pjesme Le Lodi di Sebenico : Imitazione di un illirico compo- nimento N. Jak{i}a. Sljede}e, 1828., godine Battara je obnovila ugovor o tiskanju zbirke zakona Bollettino delle Leggi i tiskala zbirku Raccolta delle Leggi ed Ordi- nanze za 1825. godinu, a 1829. godine za 1826. Do 1834. godine tiskala je sve zbirke zakona do 1831. godi{ta. Neke su tiskane po dva godi{ta u jednoj godini, npr., godi{ta 1828. i 1829. tiskana su 1830. godine, a godi{ta 1820. i 1830. tiskana su 1831. godine. Treba naglasiti da su ove slu`bene publikacije bile vrlo vaàn segment poslovanja tiskare jer su im naklade ve}e od uobi~ajenih, a kretale su se od 150 do 300 primjeraka. Na ve}em broju slu`benih publikacija nema naziva tiskare, a tamo gdje se pojavljuju, razli~iti su: npr., dalla tipografia Battara, dalla Ti- pografia di Antonio Luigi Battara ili Typis Antonii Aloysii Battara. Drugi tiskar nije uvijek koristio po{tene na~ine poslovanja, nego je vi{e puta traìo od Vlade da se njemu dodijele neki poslovi koje je obavljala tiskara Battara. Tako joj je i 1828. godine oduzeo isporuku papira i uredskog materijala. Iste godine, stariji sin Pietro Antonio, koji ve} ima 24 godine,71 prvi put slu`beno zamjenjuje majku dok je bila na putu.72 Posao je napredovao, a 1829. godine do{lo je do izrav- nog sukoba dviju tiskara kada su i jedna i druga èljele tiskati novi carinski propis. Demarchi je izri~ito zahtijevao da se posao povjeri samo njemu, a Vlada je nastojala

70 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1824., prot. br. 17202 i za 1825. prot. br. 6247, 7060, 7484, 7637, 7733. 71 Pietro Antonio Battara ro|en je 14. rujna 1804. godine, pa je pogre{an datum u Hrvatskom biografskom leksikonu (Zagreb : JLZ, 1983. Sv. 1. Str. 529). Isto tako, njegov brat Napoleone Fran- cesco, ro|en je 6. svibnja, a kr{ten 13. lipnja 1809. godine. Usp.: AZN. MKR, br. XXI, str. 124 i 176. 72 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1828., prot. br. 8048, 10193.

177 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) ujedna~iti kori{tenje i jedne i druge tiskare. Tako obje tiskaju proglase, odredbe o hranarini za naho~ad i za{titi seljaka od nasilnih vjerovnika, okru`nice o pu{tanju u promet novih nov~anica, natje~aje za radna mjesta slu`benika, u~itelja i vjerou~itelja, kazali{ne oglase itd. U Battari je tiskan Regolamento disciplinare del Casino di Zara i La Coscienza: eccitamento allo studio Pietra Botture, pjesme Agostina Brambille, Bazilija Bubanovi}a, Sonetti e Canzone Giulija Parme itd. Kao {to smo vidjeli, Marina Battara vi{e ne vodi tvrtku sama. U spisima se pojavljuje i stariji sin Pietro, najprije kao knjiàr 1830. godine.73 Mo`da je i koja od starijih k}eri pomagala majci, ali o tome nemamo dokaza u spisima. Godine 1830. Battara tiska zbirku odredaba Raccolta delle Leggi ed Ordinanze per la Dalmazia za 1819. godinu, a sljede}e, 1831., godine za 1820. i 1830., {kolske programe, djela Echo Musae Adriaticae i Pjeszma u Zadru B. Bubanovi}a, Ode per l ’auspicatissimo giorno natalizio di … Francesco Primo Filippa de Lucija i drugo popravljeno izdanje La Coscienza P. Botture. To je dovoljno da zaklju~imo da je dostigla konku- renciju. Ove, 1830., godine Demarchi je pogrije{io i Vladinim uredima isporu~io manju koli~inu pe~atnog voska. Iste se godine Marina Battara opet na{la u sukobu s njim jer su obje tiskare èljele tiskati novi carinski propis. Demarchi je ~ak traìo da se Battari zabrani taj posao, a kasnije i da se opskrba dràvnih ureda kancelarijskim materijalom povjeri samo njegovoj tiskari. Izgleda da je Vlada koristila i jednu i drugu tiskaru podjednako nastoje}i posti}i {to povoljnije uvjete za sebe, a tiskari su se sukobljavali u borbi za unosnije ponude. U tome je Marina imala sve vi{e uspjeha, mo`da i zato {to su njena djeca prihvatila obiteljski obrt. Pietro Antonio ve} je napunio 26, a Napoleone Francesco 21 godinu. U protokolima Registrature od 9. i 22. lipnja 1831. godine upisano je da je Pietro Battara sklopio ugovor za nabavku kancelarijskog materijala za Vladine urede.74 Dakle, od sredine 1831. godine Pietro vodi tvrtku koja }e uskoro postati jedna od najuspje{nijih u pokrajini. Uskoro mu se pridruùje brat Napoleone Francesco, pa }emo dalje u spisima nalaziti naziv Tvrtka bra}e Battara. Prema protokolima, stariji brat je organizirao poslove, a mla|i vi{e vodio korespondenciju i distribuciju tiskanog materijala. Te godine tiskane su publikacije s podjedna- kim udjelom obiju tiskara. Najve}i je broj slu`benih vladinih izdanja, uklju~uju}i proglase, natje~aje, potjernice, razna izvje{}a, prigodnice, {kolske programe, spomenice, pohvalnicu nadbiskupa Novaka, Uffizio per la notte del Santo Natale, Zur Glorwürdigen Jubel-Feyer: der Civil-und-Militar–Gouverneur F. F. Gömmela, stihove Decasillabi, Canzone i La citta’ di Zara A. Brambille i djelo Della patria di San Girolamo Giovannija Capora.

73 Isto, god. 1830., prot. br. 15755, 23600. 74 Isto, god. 1831., prot. br. 11323/VIII-1, 12098.

178 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859.

Tablica 1. Pregled tiskarske djelatnosti u Zadru 1817.-1831. Tiskara Battara God. Knjige Sit. tis.75 Periodika Ukupno 1817. 1 39 1 41 1818. 5 63 1 69 1819. 6 68 2 76 1820. 4 62 2 68 1821. 4 60 2 66 1822. 7 42 2 51

Tiskare Battara i Demarchi God. Knjige Sit. tis. Periodika Ukupno 1823. 5 29 3 37 1824. 4 22 2 28 1825. 2 35 1 38 1826. 2 34 1 37 1827. 12 84 1 97 1828. 10 43 3 56 1829. 5 80 3 88 1830. 18 77 1 96 1831. 18 76 3 97

Bra}a Battara, nasljednici tvrtke: 1831.-1873. Marina Battara vodila je poduze}e 14 godina, koliko i njezin suprug. Me|utim, u istom razdoblju ona je tiskala vi{e publikacija nego li on. @ivjela je dugo,76 a imala je oko {ezdeset godina kada je tvrtku formalno prepustila svojoj djeci. Usprkos tomu, ona se sve do sredine 1830-ih u nekim spisima navodi kao vlasnica tiskare. To je bilo u onim slu~ajevima kada se radilo o ugovorima sklopljenim dok je ona vodila tiskaru.77 Tiskara i knjiàra Battara u rukama dvojice bra}e doìvjet }e svoje najplodnije razdoblje i postat }e uistinu mo}na tvrtka koja }e djelovati na podru~ju ~itave Dalmacije. Oni su odràvali veze s intelektualcima iz drugih gradova, dopisi- vali se, slali knjige i popise knjiga koje su se mogle nabaviti u njihovoj knjiàri. U

75 Sitni tisak: publikacije do 8 str. 76 U mati~noj knjizi pi{e da je umrla je 18. svibnja 1859. “u podne, od starosti, u dobi od 90 godina”. DAZD. MKM `upe Sv. Sto{ije, br. 1526, str. 108. 77 DAZD. Spisi Registrature Namjesni{tva. God. 1834., prot. br. 555 od 10. sije~nja 1834. i 18399 od 13. listopada 1834.

179 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Arheolo{kom muzeju u Splitu ~uvaju se pisma upu}ena Frani Carrari, a u Znanstve- noj knji`nici u Zadru korespondencija s Antom Strmi}em iz Splita.78 Pietro Antonio i Napoleone Francesco bili su cijenjeni gra|ani Zadra, a prostorije knjiàre u [irokoj ulici (Kalelarga) postale su sastajali{te intelektualaca i uglednih ljudi. U istoj ku}i nalazila se i tiskara, a danas se na njenom zidu nalazi spomen-plo~a posve}ena obitelji Battara. Upravo su oni tiskali i neka od najva`nijih djela hrvatskih autora. U suradnji s Antom Kuzmani}em ure|ivali su list Zora dalmatinska (1844.-1849.), jedan od najpoznatijih knjièvnih ~asopisa toga doba na hrvatskom jeziku, a bra}a Battara bili su ujedno i izdava~i i tiskari. Taj ~asopis i njegovi tvorci bili su usko povezani s hrvatskim nacionalnim preporodom. S progla{enjem slobode tiska 1848. godine, Battare su prestali po{tovati upute vlasti ne obaziru}i se na zabrane o tiskanju i raspa~avanju publikacija. Kada su kasnije u Zadru po~eli o{triji sukobi izme|u talijana{a i narodnjaka, oni se priklanjaju talijana{ima. Zadar je u to vrijeme bio najprometniji grad u Dalmaciji. Stru~njaci raznih pro- fila dekretima se premje{taju iz jednoga dijela carevine u drugi. Dolaze strani vojnici, ~asnici i ~inovnici sa svojim obiteljima donose}i nove obi~aje i navike, sve je vi{e i putnika. U gradu se stvara kozmopolitsko ozra~je koje utje~e na doma}e stanovni{tvo. Strani ~inovnici ~itaju knjige u izvornim izdanjima i na svome materinskom jeziku (talijanskom, francuskom i njema~kom), a najnovija strana izdanja mogla su se na}i u zadarskoj knjiàri Battara. Brojno zadarsko ~inovni{tvo traì bogati- je kulturne sadràje: kazali{ne predstave, kavane, novine, knjige. U Zadru se oko 1830. godine nalaze dvije kavane. Nije bilo putopisca koji je od po~etka 19. st. pro{ao kroz Zadar, a da nije spomenuo knjiàru Battara. Prirodoslovac E. F. Ger- mar, jo{ 1811. godine pi{e kako je u njoj vidio “ove}i broj stranih vrijednih knjiga, uz doma}e koje je {tampao u vlastitoj {tampariji”.79 Njema~ki knjièvnik J. G. Kohl, nakon putovanja isto~nom jadranskom obalom pi{e, 1851. godine, da je posjetio Battarinu knjiàru “dive}i se velikom broju vrijednih i raznovrsnih doma}ih i stranih djela”.80 Sedamdesetih godina u Zadru boravi talijanski odvjetnik T. Vedovi koji u svojoj knjizi pi{e da je u Zadru posjetio knjiàru Battara koja je bila jedna od najve}ih u Dalmaciji.81 Sredinom 19. st. dolaze i ène, naj~e{}e u pratnji supruga, koje vi{e nisu samo promatra~ice, ve} i same pi{u putopise. One isti~u nove nijanse svakodnevnog ìvota od opisa interijera, na~ina odijevanja, pripremanja hrane do opisa ljudi koje susre}u, na primjer, njema~ka knjièvnica Ida von Düringsfeld-Rei- senberg koja je od 1852. do 1854. godine boravila u Dalmaciji82 i Engleskinja Ann

78 Gali}, Pavao. Dvadeset sedam dopisa zadarske knji`are Battara Anti Strmi}u. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 27, 1/4(1983-1984), 21-28. 79 Despot, Miroslava. Strani putnici u Zadru u XIX stolje}u. // Zadar : geografija – ekonomija – saobra}aj – povijest – kultura : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 733. 80 Isto, str. 734. 81 Isto. 82 Düringsfeld-Reisenberg, Ida. Aus Dalmatien : mit Anmerkungen von Otto Freiherr von Rei- senberg-Düringsfeld. Prag : Carl Bellmann, 1857.

180 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859.

Emily Strangford koja je bila u Zadru 1863. godine83 ~iji se putopisi smatraju naj- boljim putopisima po Dalmaciji u ovom razdoblju. Bra}a Battara umrla su naglo, u razmaku od pola godine, 1873. od iste bolesti srca od koje je prerano preminuo i njihov otac. Njihovi nasljednici nisu imali smi- sla za taj posao pa su ve} sljede}e godine prodali tiskaru tvrtki Vitaliani-Jankovi}.

Zaklju~ak Marina Battara bila je prva, ali ne i jedina zadarska tiskarica. Ve} smo spome- nuli njezinu sestru Anu Mariju Demarchi koja je 1826. godine zamijenila supruga. Njihova k}i Elena naslijedila je tiskaru nakon o~eve smrti, 1838. godine, ali ju je preuzeo njezin suprug pa se tiskara dalje zove Demarchi-Rougier, ili Tiskara Rou- gier. Ona je bila kroja~ica, ali je radila u svojoj tiskari, “bila je dakle ne samo vrijedna kroja~ica nego i sposobna tiskarska radnica”.84 Kada joj je 1854. godine umro suprug, Elena je ostala sama s djecom. Imenovala je upravitelja tiskare i vodila tvrtku jo{ gotovo 20 godina, sve do po~etka 1873. godine. Pedesetih godina pojavila se u Zadru jo{ jedna èna, Emilija Maddalena Morovi}, koja je 1858. godine poku{ala osnovati tiskaru. Na natje~aju za tiskarske usluge vladinim uredima dobila je posao, ali bez dopu{tenja za rad nije mogla pokrenuti tiskaru. Njezini neuspjeli poku{aji trajali su nekoliko godina.85 Adelaide Woditzka, udovica Ivana iz Moravske koji je u oùjku 1873. godine kupio tiskaru od Elene Rougier, preuzela ju je ve} 1877. godine.86 Njoj je sud povjerio upravljanje tvrtkom, a ona je za upravitelja uzela tiskara Peri{i}a koji je i prije vodio ovu tiskaru. Sli~nu sudbinu dijelile su i ène u drugim zemljama. U to je vrijeme tiskarstvo, nakladni{tvo i knjiàrstvo u rukama mu{karaca. S pojavom pokreta za prava èna poku{ava se ujedna~iti cijena rada me|u spolovima, javljaju se ideje o poslovima u kojima su ène uspje{nije od mu{karaca jer zahtijevaju spretnije ruke i vje{tije prste, a ène se vi{e zapo{ljavaju u tekstilnoj industriji, kitni~arstvu, u trgovinama kao prodava~ice. Neki su tvrdili da su ène spretnije u slaganju slova, ali tiskarski je posao zahtijevao i rad na pre{i i u otrovnoj pra{ini tiskarskih boja od koje je obolijevao veliki broj tiskara. Tako ène ostaju i dalje na dnu gospodarske ljestvice. Uspijevale su samo one koje su imale svoj kapital, ulagale ga i njime upravljale. Jedna od takvih bila je i Zadranka Marina Battara.

83 Strangford, Ann Emily. The eastern shoes of the Adriatic in 1863 : with a visit to Montene- gro. London, 1864. 84 Gali}, P. Povijest zadarskih tiskara, str. 44. 85 Isto, str. 50. 86 Isto, str. 58.

181 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

IZVORI

Arhiv Zadarske nadbiskupije (AZN). Mati~ne knjige ro|enih (MKR), vjen~anih (MKV) i mrtvih (MKM) ùpe Sv. Sto{ije u Za- dru od 1748. do 1873. Mati~ne knjige ùpe Gorica – Krn~ina (glagoljske) od 1678. do 1829. Mati~ne knjige ùpe Gorica – Ra{tane (glagoljske) od 1746. do 1827. Dràvni arhiv u Zadru (DAZD): Mati~ne knjige ro|enih (MKR), vjen~anih (MKV) i mrtvih (MKM) od 1855.do 1859. i od 1870. do 1875. ùpe Sv. Sto{ije u Zadru i ùpe Pag–Gorica od 1769. do 1810. Spisi c. k. Dvorske komisije, 1797.-1803. Spisi c. k. Vlade za Dalmaciju, 1800.-1805. Spisi Generalnog providurstva, 1806.-1809. Spisi Registrature Namjesni{tva, 1814.-1920. Spisi Pokrajinske intendence za Dalmaciju, 1810.-1813. Zbirka [tampe. Zbirka Miscellanea. Knji`nica Dràvnog arhiva u Zadru. Znanstvena knji`nica u Zadru (ZkZd). Rukopisi. Knjige inventara. Dalmatinski katalozi knjiga, periodike, rijetkosti.

LITERATURA

Alacevich, Angelico. Stamperie e giornali di Zara : nel secolo pasato. // Il Dalmatino 59(1935). Avviso : per l’impresa dei lavori di stampa. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1824. DAZD. [tampe, kut. 36, br. 23. Avviso d’asta. Zara : [Battara], 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 51. Avviso teatrale : per la sera di mercoledi 19. maggio 1819. Zara : [Battara], 1819. DAZD. [tampe, kut. 32, br. 42. Benvenuti, Angelo. Storia di Zara. Milano ; Roma : Fratelli Bocca, 1953. Beri}, Du{an. Poku{aj izdavanja lista “Il Corriere Dalmata” u Zadru 1803. godine. // Ra- dovi Instituta JAZU u Zadru 2(1955), 413-418. Beri}, Du{an. Prvi {tampari i prve hrvatske knjige u Zadru. // Narodna knjiga 2, 8(1949), 28-30. Bianchi, Carlo Federico. Fasti di Zara : religioso – politico – civili dall’ anno 1184 av. Cr. sino all’ anno 1888 dell’ era volgare. Zara : Tipografia di G. Woditzka, 1888. De-Luci, Filippo. Il Verorecipe : farsa giocosa per musica da rappresentarsi per la prima volta nel Nobile teatro di Zara : Il Carnevale dell’anno 1805. Zara : nella Stamperia di Antonio Luigi Battara, [1805?].

182 M. KATI]: MARINA BATTARA, PRVA ZADARSKA TISKARICA: 1770.-1859.

Despot, Miroslava. Strani putnici u Zadru u XIX stolje}u. // Zadar : geografija – ekonomija – saobra}aj – povijest – kultura : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 731-735. De{palj, Mario. Zadarski tiskar Antonio Luigi Battara. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 18, 3/4(1972), 119-123. Düringsfeld-Reisenberg, Ida. Aus Dalmatien : mit Anmerkungen von Otto Freiherr von Reisenberg-Düringsfeld. Prag : Carl Bellmann, 1857. Gali}, Pavao. Dvadeset sedam dopisa zadarske knjiàre Battara Anti Strmi}u. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 27, 1/4(1983-1984), 21-28. Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979. Germar, Ernst Friedrich. Reise nach Dalmatien : und in das Gebiet von Ragusa. Leipzig ; Altenburg : Brockhaus, 1817. Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1999- . Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1993. Hrvatski leksikon. Zagreb : Naklada Leksikon, 1997. Iz Memoara mar{ala Marmonta : ilirske uspomene : 1806-1811. Split : âkavski sabor, 1977. Karli}, Petar. Kraljski Dalmatin : (1806-1810). Zadar : Matica dalmatinska, 1912. Katalog knjiga i periodike zadarskih tiskara do 1817. godine u fondu Nau~ne biblioteke u Zadru : katalog izlo`be. Zadar : Nau~na biblioteka, 1988. Kraglski Dalmatin : bibliografija. Zadar : Narodni list ; Filozofski fakultet, 1989. Lago, Valentino. Memorie sulla Dalmazia. Venezia : Stabilimento Grimaldo, 1868.-1870. Sv. 1. Maschek, Alois. Manuale del Regno di Dalmazia per l’anno 1872. Zara : Fratelli Battara, 1872. Sv. 2. Ma{trovi}, Vjekoslav. Bibliografija knjiga izdanih u Zadru od 1797. do 1814. godine. // Anali Historijskog instituta u Dubrovniku 1(1952), 385-416. Ma{trovi} Vjekoslav. Izdava~ka djelatnost na hrvatskom jeziku u Zadru od 1800. do 1960. // Zadar : zbornik. Zagreb : Matica hrvatska, 1964. Str. 737-740. Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croatica. Sv. I-II. Zagreb : JAZU, 1949.-1954. Ma{trovi}, Vjekoslav. Zadarska oznanjenja iz XVIII., XIX. i po~etka XX. stolje}a : (Ja- dertina Croatica). Zagreb : JAZU, 1979. Notificazione. Zara : Dalla Stamperia Governiale, 1819. ZkZd, sign.: 149557, Misc. B-8064. Novak, Grga. Pro{lost Dalmacije. Zagreb : Hrvatski izdava~ki bibliografski zavod, 1944. Sv. 2. Pederin, Ivan. Austrijska cenzura od 1810. do 1848. i njezin utjecaj na razvitak knji`nica u Dalmaciji. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30, 1/4(1987), 19-44. Pederin, Ivan. Jadranska Hrvatska u austrijskim i njema~kim putopisima. Zagreb : Nak- ladni zavod Matice hrvatske, 1991.

183 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Pederin. Ivan. Utjecaj austrijske cenzure na prodaju, {irenje i reklamiranje knjiga (1810-1848). // Bibliotekarstvo 31, (1985), 23-33. Per la censura di libri, manoscritti … Vienna, 1815. DAZD. [tampe, kut. 27, br. 5. Peri~i}, [ime. Razvitak gospodarstva Zadra i okolice u pro{losti. Zagreb : HAZU, Zavod za povijesne znanosti Zadar, 1999. Peri~i}, [ime. Zadar pod mleta~kom upravom, 1409-1797. Zadar : Filozofski fakultet ; Narodni list, 1987. Pisani, Paul. La Dalmatie de 1797 a 1815. Paris : Alphonse Picard et fils, éditeurs, 1893. Sabalich, Giuseppe. Cronistoria aneddotica del nobile teatro di Zara : 1781-1881. Zara : Libreria editrice Angelo Nani e figlio, 1922. Sabalich, Giuseppe. Guida archeologica di Zara. Zara : Leone Woditzka, 1897. Selebam, Niccoló. Relazione dello stabilimento de bagni d’acqua-minerale-sulfurea eretto nella città di Spalato. Zara : Dalla Stamperia di Giovanni Demarchi, 1823. Strangford, Ann Emily. The eastern shoes of the Adriatic in 1863 : with a visit to Monte- negro. London, 1864. [imunkovi}, Ljerka. Mleta~ki dvojezi~ni proglasi u Dalmaciji u 18. stolje}u. Split : Knji`evni krug, 1996. Urli}, [ime. Crtice iz dalmatinskoga {kolstva od dolaska Hrvata do g. 1910. Zadar : Mati- ca dalmatinska, 1919. Urli}, [ime. Prva {tamparija u Dalmaciji. // Prilozi za knji`evnost, jezik, istoriju i folklor. 3(1923), 82-86.

184 TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE PRINTING ACTIVITIES IN [IBENIK FROM 1870 TO 1948

Ivana Zeni} Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb izenicºnsk.hr

UDK / UDC 655.1/.3(091)(497.5[ibenik)"1870/1948" Pregledni rad / Review Primljeno / Received: 21. 3. 2005.

Sa`etak Svrha je ovoga rada prikazati razvoj tiskarske djelatnosti u [ibeniku u okviru povijesnih, politi~kih i kulturnih prilika u gradu. Djelovanje {ibenskih tiskara slabo je poznato jer je do sada malo tko sustavno prou~avao i pisao o toj temi. Rad obra|uje razdoblje od 1870., kada je osnovana prva {ibenska tiskara, do 1948., kada su, stupanjem na snagu Za- kona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduze}a, nacionalizirane tada{nje privatne tiskare. Analizirani su malobrojni i sporadi~ni podaci iz objavljenih radova i arhivskih izvora. Daljnja istra`ivanja arhivskih podataka mogla bi upotpuniti spoznaje ne samo o tiskarstvu u [ibeniku, u okvirima zavi~ajne kulturne povijesti, nego i o povijesti hrvatskoga tiskarstva uop}e. Klju~ne rije~i: tiskare – [ibenik, novine i ~asopisi – [ibenik, nakladni{tvo – [ibenik

Summary The aim of this paper is to present the development of printing activities in the city of [ibenik within the framework of its historical, political and cultural circumstances. The history of printing activities in [ibenik is not well known since very little systematic research had been conducted in this area. The paper focuses on the period between 1870 (founding of the first printing-house) and 1948, when, according to the Law on nationalisation of private enterprises, all privately owned printing-houses of that time had been confisca- ted and nationalised. The few and sporadic data from published works and archived materials are analyzed. Further archival research might contribute to our understanding not only of the development of printing activities in [ibenik in the context of local cultural history, but also of the history of Croatian printing in general. Keywords: printing-houses – [ibenik, newspapers and journals – [ibenik, publishing – [ibenik

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 185-207 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Uvod Povijest tiskarske, izdava~ke i knjiàrske djelatnosti u odre|enoj sredini ne- sumnjivo je zna~ajna jer upotpunjuje sliku povijesnih, politi~kih i kulturnih prilika u toj sredini. Prva {ibenska tiskara zapo~inje s radom 1870. godine u razdoblju burnih politi~kih i dru{tvenih previranja. Te godine Narodna stranka u [ibeniku, koja se borila za ponarodnjavanje javnoga ìvota, posebice za uvo|enje hrvatskoga jezika u {kole, sudstvo i upravu, te za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, pobje|uje na izborima za Dalmatinski sabor. Tri godine kasnije Narodna stranka pobje|uje i na op}inskim izborima pa se 15. sije~nja 1873. konstituira prva hrvatska op}inska uprava grada [ibenika. Razdoblje narodnja~ke uprave, koje }e potrajati do 1903., obiljeàva gospodarski, dru{tveni i kulturni razvitak grada.1 U kazali{tu, izgra|enom 1870., ~uje se od 1874. hrvatska rije~, Narodna slavjanska ~itaonica, osnovana 1866., prerasta u javnu gradsku knji`nicu, a Pjeva~ko dru{tvo “Kolo”, utemeljeno 1899., okuplja velik broj [iben~ana. Godine 1882. zaslu`ni {ibenski biskup i povjesni~ar Antun Josip Fosco pokre}e prvi {ibenski ~asopis, a dvije godine kasnije utemeljuje drugu {ibensku tiskaru. Ipak, doma}e gra|anstvo, nezadovoljno {to strani kapital drì glavne izvore profita u gradu i njegovoj okolici, na izborima daje potporu Stranci prava, koja preuzima op}insku upravu 1904. godine. [ibenski prava{i do Prvoga svjetskog rata imaju znatan utjecaj i na podru~ju ~itave Dalmacije, pa i u ostalim hrvatskim zemljama.2 U njihovu glasilu Hrvatska rie~, prvim {ibenskim novinama, ~esti su ~lanci koji ukazuju na gospodarske, ali i politi~ke prilike, koje ne omogu}uju ve}u poduzetni~ku aktivnost lokalnoga gospodarstva. To se ogleda i u poloàju tiskarske djelatnosti. Dok Zadar, kao glavni grad austrijske pokrajine Dalmacije i sjedi{te Zemaljske vlade, jo{ 1869. ima ~etiri, a 1887. {est tiskara, [ibenik 1906. tre- nutno nema niti jednu: “U [ibeniku fakti~no ne postoji nikakva tiskara. (...) Svi pove}i gradovi dalmatinski imadu ne samo jednu, nego i vi{e tiskara. To pravo valjalo je priznati i [ibeniku. [ibenik broji danas 12.000 stanovnika sa okru`jem od 120.000 du{a, a prvi je industrijalni i trgova~ki grad pokrajine.”3 Nakon Prvoga svjetskog rata Rapalskim ugovorom (1920.) [ibenik je pripao Kraljevini SHS, a Zadar s bliòm okolicom Kraljevini Italiji. Stoga je [ibenik 1921. postao sredi{tem ~itave sjeverne Dalmacije {to mu je omogu}ilo kratkotrajni gospodarski i kulturni uzlet, pa i ja~anje tiskarske djelatnosti. Ve} 1922. u gradu je istodobno izlazilo {est novina pa dvije tiskare vi{e nisu bile dovoljne.4 No, jo{ 1931. od 16.079 ìtelja grada, osiroma{enom teà~kom sloju pripada gotovo polovica stanovni{tva. Zbog sve teìh gospodarskih i socijalnih prilika izrazito je ìv politi~ki

1 Grubi{i}, S. [ibenik kroz stolje}a. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1974. Str. 170. 2 Gross, M. Uloga {ibenskog prava{tva u dalmatinskoj i op}ehrvatskoj prava{koj politici uo~i prvog svjetskog rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest 1(1971), 259. 3 Pitanje tiskare u [ibeniku. // Hrvatska rie~ 2, 95(1906), 2. 4 Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 4.

186 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

ìvot grada, kojeg obiljeàva aktivnost brojnih stranaka.5 Javljaju se mnoge lokalne strana~ke novine, koje su tiskane u {ibenskim tiskarama. Rije~ je o nevelikim obrtni~kim radionicama, skromnih kapaciteta i s malo radnika. Osobitost je tih tiskara, kojima su vlasnici naj~e{}e bili grafi~ki radnici, da su bile nosioci i izdava~ke djelatnosti, i to ne samo novina i ponekog ~asopisa, ve} i znatnoga broja knjiga. Poslije Drugoga svjetskog rata, Zakonom o nacionalizaciji privatnih privrednih poduze}a (1948.), gasi se posljednja {ibenska tiskara “Ka~i}”. Premda iz tiskare “Ka~i}” izrasta nova tiskara, u dru{tvenom vlasni{tvu, njezino djelovanje odvija se u potpuno promijenjenim dru{tvenim i politi~kim prilikama, {to prelazi vremenske okvire ovoga rada. Djelovanje {ibenskih tiskara slabo je poznato jer je do sada malo tko sustavno prou~avao i pisao o toj temi. Jedan od rijetkih bio je povjesni~ar don Krsto Sto{i} (1884.-1944.), koji je dao snaàn biljeg kulturnome ìvotu [ibenika u razdoblju izme|u dva svjetska rata. Me|u ostalim, utemeljio je {ibenski gradski muzej i knji`nicu “Pavlinovi}”, a njegovom zaslugom osnovana je 1913. godine i Hrvat- ska zadru`na tiskara. Osim velikog broja tiskanih radova, vrlo je va`na i Sto{i}eva rukopisna ostav{tina, pohranjena u Muzeju grada [ibenika, koja je i danas nezaobilazan izvor prou~avateljima {ibenske povijesti. Osobito je va`na rukopisna Po- vijest [ibenika u ~etiri dijela, u kojoj je Sto{i} jedno poglavlje posvetio i {ibenskim tiskarama. Ti su podaci bili ishodi{tem i ostalim prou~avateljima {ibenske tiskarske pro{losti.6 Najzna~ajniji prilog prou~avanju {ibenskog tiskarstva dao je Boò Dulibi} (1905.-1964.), dugogodi{nji kustos i ravnatelj {ibenskoga gradskog muzeja te vrsni poznavatelj {ibenske povijesti, koji je poslije Drugoga svjetskog rata u [ibenskom listu i stru~nim ~asopisima objavio niz zanimljivih ~lanaka iz pro{losti grada, me|u ostalim i o {ibenskim tiskarama.7 Drugi su autori o {ibenskim tiskarama pisali tek sporadi~no i fragmentarno,8 tako da ova tema ostavlja mogu}nost opse`nijeg istraìvanja kako bi se upotpunile spoznaje ne samo o tiskarstvu u [ibeniku u okvirima zavi~ajne kulturne povijesti, nego i o povijesti hrvatskoga tiskarstva uop}e.

5 Matkovi}, H. Djelovanje i sukobi gra|anskih stranaka u [ibeniku izme|u dva svjetska rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2(1972), 264. 6 Usp.: Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 3-4; Grubi{i}, S. [ibenik kroz stolje}a. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1974.; Grubi{i}, S. Pregled povijesti [ibenika 1873-1921. godine. // [ibenik : spomen zbornik o 900. obljetnici. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1976. Str. 409-442. 7 Usp.: Dulibi}, B. Deset vjekova [ibenika. // Narodno kazali{te u [ibeniku : 1864, 1870, 1945, 1955. [ibenik : Sindikalna podru`nica : Pododbor Dru{tva dramskih umjetnika Narodnog kazali{ta u [ibeniku, 1955.; Dulibi}, B. Jedna {tamparska parnica 1855. g. // [ibenski list 5, 207(1956); Duli- bi}, B. Uz 900. godi{njicu [ibenika. // [ibenski list 14, 661(1965). 8 Usp.: Tamba~a, A. [ibensko iverje : 1871-1941. Split : Dru{tvo [iben~ana i prijatelja [ibenika u Splitu, 1987.; Zeni}, M. U pohvalu od grada [ibenika : pisana rije~ od najstarijih vremena do danas. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2002.; Livakovi}, I. Tisu}ljetni [ibenik. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}” : Tiskara “Malenica”, 2002.

187 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Metodologija i izvori Ovaj rad obra|uje razdoblje od 1870., kada je osnovana prva {ibenska tiskara, Tiskara [ime Ani}a, do 1948., kada su, stupanjem na snagu Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduze}a, nacionalizirane tada{nje privatne tiskare. Prou~avanje povijesti tiskarstva zahtijeva ustrajan rad po arhivima i katalozima knji`nica: Dràvnom arhivu Zadar – Arhivskom sabirnom centru [ibenik, Dràv- nom arhivu u Zadru, Arhivu [ibenske biskupije i arhivu samostana sv. Lovre, te knji`nicama izvan [ibenika, osobito u drugim dalmatinskim gradovima. Me- |utim, prona|eni podaci oskudni su ili nedovoljno obra|eni, stoga nije mogu}e dobiti cjelovit uvid u djelovanje tiskara. Muzej grada [ibenika, naàlost, ne posjeduje gra|u iz podru~ja tiskarstva. Dràvni arhiv Zadar – Arhivski sabirni centar [ibenik posjeduje izvorne dokumente, ali gra|a pregledana u svrhu ovoga rada odnosila se uglavnom na mla|e {ibenske tiskare. Budu}i da su gotovo dvije tre}ine arhivske gra|e sa {ibensko-kninskoga prostora pohranjene u Dràvnom arhivu u Zadru, moè se pretpostaviti da se i neki dokumenti iz {ibenske tiskarske povijesti nalaze u toj ustanovi, {to moè biti predmetom daljnjeg istraìvanja. Arhiv [ibenske biskupije posjeduje nekoliko izvornih dokumenata o tiskari biskupa Antuna Josipa Fosca. Samostan sv. Lovre u [ibeniku, u kojemu je 1926. godine djelovala Tiskara “Ka~i}”, upravo se obnavlja pa samostanski arhiv trenuta~no nije dostupan. U {ibenskoj Gradskoj knji`nici sa~uvan je najve}i dio gra|e tiskane u [ibeniku, ali nedostaju pojedini brojevi novina i neka izdanja knjiga i bro{ura. Ipak, i djelomice sa~uvana arhivska gra|a, uz objavljene napise o {ibenskim tiskarama, omogu}uje zaokruèn, kronolo{kim redom predstavljen, pregled djelovanja {ibenskih tiskara.

Bibliografije U istraìvanju povijesti {ibenskih tiskara dragocjene podatke moèmo prona}i u razli~itim bibliografijama i knjièvnopovijesnim pregledima. Ma{trovi}eva bibliografija serijskih publikacija tiskanih u Zadru9 donosi kronologiju tiskanja prvih {ibenskih novina, Hrvatske rie~i, a Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga10 i Bibliografija rasprava, ~lanaka i knjièvnih radova11 omogu}uju dodatni uvid u tiskarsku djelatnost u [ibeniku, pogotovo kada su u pitanju knjige i bro{ure koje se ne nalaze u fondovima {ibenske knji`nice i drugih ustanova, a tiskane su u tom gradu.

9 Ma{trovi}, V. Jadertina Croatica : 2. dio : ~asopisi i novine. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1954. 10 Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835-1940. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1982-1999. 11 Bibliografija rasprava, ~lanaka i knji`evnih radova. Zagreb : Leksikografski zavod FNRJ, 1956 – .

188 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

Od prvih {ibenskih tiskanih knjiga do prve {ibenske tiskare Prve tiskare u Dalmaciji osnovane su tek krajem 18. i po~etkom 19. stolje}a, nakon pada Mleta~ke Republike – u vrijeme prve austrijske vladavine, odnosno francuske uprave (u Zadru tiskare Antonija Bobolina 1793., Domenica Fracassa 1797. i Antonija Luigija Battare 1803., u Splitu tiskara Ivana Demarchija 1812.). Do tada su pisci s tog podru~ja tiskali knjige u Veneciji, koja je vi{e od tri stolje}a bila najzna~ajnije tiskarsko, izdava~ko i knjiàrsko sredi{te hrvatske knjige. Poje- dine venecijanske tiskare, primjerice ona obitelji Ginami i ona obitelji Occhi, koja je imala sjedi{te na Rivi degli Schiavoni, u velikoj su se mjeri specijalizirale za izdavanje djela na hrvatskom jeziku. Osim u Veneciji, hrvatske su knjige tiskane i u Anconi, Rimu i jo{ nekim talijanskim gradovima. I brojni }e [iben~ani svoje knjige tiskati u Veneciji i drugim talijanskim gradovima. Spomenimo samo dvije: najstariju tiskanu pjesni~ku zbirku hrvatskoga latinizma, Elegiarum et carminum libri tres (Elegije i pjesme) Jurja [i`gori}a, objavljenu u Veneciji 1477. godine (impresum: In Venetiis, opusculum impressum per magistrum Adam de Rotwyl), i Dictionarium quinque nobilissimarum Euro- pae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae (Rje~nik pet najuglednijih europskih jezika) Fausta Vran~i}a, objavljen 1595. godine u venecijanskoj tiskari Nikole Morettija. U toj je tiskari 1608. godine tiskan i [ibenski statut (Volumen Statutorum legum, et reformationum civitatis Sibenici), temeljni pravno-povijesni dokument srednjovjekovne {ibenske komune. Statut je vlastitim novcem tiskao Frane Divni}, najzna~ajniji prire|iva~ rukopisa i nakladnik u starijoj {ibenskoj kulturnoj povijesti. U Veneciji su, osim knjièvnih, teolo{kih, filo- zofskih i znanstvenih djela, tiskani i razli~iti proglasi i stampe – parni~ki spisi, koji su ~inili cijele knjige (spisi primo{tenskih i rogozni~kih seljaka u parnici s po- sjednicima, spisi {ibenskog kaptola protiv biskupa itd.). Mnogi su autori kao glavnu smetnju {irenju tiskarstva u Dalmaciji vidjeli Mleta~ku Republiku i njezinu politiku ograni~avanja i nadziranja tiskarske djelatnosti. I Vjekoslav Klai} jedan neuspio poku{aj osnivanja tiskare u Splitu obraz- laè rije~ima: “Mleta~ka vlada ipak nije dozvolila podizanje tiskare, vjerna starijoj odredbi od god. 1603. kojom bi zabranjeno osnivati tiskare i slovolijevnice drugdje nego jedino u Mletcima.”12 Me|utim, Aleksandar Stip~evi} smatra da su razlozi tako kasnog osnivanja tiskara u Dalmaciji bili i ekonomske naravi jer tiskarska djelatnost nije donosila ve}ega profita vlasnicima tiskara, ali i da osnivanje tiskara po~etkom 19. stolje}a moèmo povezati i s ~injenicom da potkraj 18. stolje}a u Veneciji, u razdoblju slabljenja gospodarske i politi~ke mo}i Mleta~ke Republike, dolazi do krize tiskarske industrije.13

12 Klai}, V. Knji`arstvo u Hrvata. Zagreb : Kugli, 1922. Str. 29. 13 Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918 : katalog izlo`be. Split : Sveu~ili{na knji`nica, 1992. Str. 8.

189 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Dalmacija je, dakle, svoju prvu tiskaru dobila veoma kasno. Izuzme li se nekoliko manjih i kratkotrajnih poku{aja (Antonio Bobolin, Domenico Fracasso), prvu veliku tiskaru osnovao je 1803. godine u Zadru Antonio Luigi Battara. On i njegova tiskarsko-nakladni~ko-knjiàrska obitelj uspje{no }e voditi tiskaru punih sedamdeset godina. Kao administrativno sredi{te austrijske pokrajine Dalmacije, Zadar }e postati sna`no tiskarsko i izdava~ko sredi{te jer }e ulogu venecijanskih tiskara po~etkom 19. stolje}a preuzeti zadarske tiskare. Samo u tridesetogodi- {njem razdoblju, od po~etka druge austrijske vladavine (1814.) do po~etka izla- ènja Zore dalmatinske (1844.), tiskano je u Dalmaciji, najve}im dijelom u Zadru, petstotinjak izdanja na talijanskome i sedamdesetak na hrvatskome jeziku.14 Zadarske su tiskare obavljale i poslove za potrebe [ibenika – od tiskanja knjiga {ibenskih autora i izdava~a (Dulibi} je u Ma{trovi}evoj bibliografiji15 izbrojio 111 knjiga)16 pa do razli~itih akcidencija (plakata, kataloga, pozivnica, posjetni- ca). Prva knjiga nekoga {ibenskog pisca tiskana na hrvatskom tlu je djelo Uboj- stvo du{e razloìte Josipa Banovca, plodnoga franjeva~kog pisca ~iji }e djelovanje biti vezano za {ibenski samostan sv. Lovre. Knjiga je tiskana 1801. u zadarskoj tiskari Domenica Fracassa.17

Tiskara [ime Ani}a Godine 1870. [ibenik dobiva svoju prvu tiskaru. Bila je to Tiskara [ime Ani}a, koji je prije dolaska u [ibenik, od srpnja 1861. do prosinca 1869., imao tiskaru u Zadru. O Ani}evu ìvotu i njegovoj zadarskoj tiskari opse`no je pisao Pa- vao Gali} u svojoj Povijesti zadarskih tiskara.18 Podaci iz Ani}eva ìvota prije dolaska u [ibenik zanimljivi su jer upotpunjuju sliku o prvome {ibenskom tiskaru, koji je u [ibenik stigao s bogatim tiskarskim iskustvom. Iz Ani}eve molbe Dalmatinskom namjesni{tvu od 1. svibnja 1860., u kojoj traì da mu se odobri samostalan tiskarski rad u Zadru, doznajemo da je Ani} u najranijem djetinjstvu po~eo raditi kod znamenitoga tiskara Giovannija Demar- chija, isprva kao nau~nik, zatim kao slagar, i da je kod njega ostao punih osam godina.19 Demarchi je zna~ajan kao osniva~ prve tiskare u Splitu, 1812. godine, koja je u tom gradu djelovala do 1823., kada je preseljena u Zadar, gdje je nastavila raditi sve do Demarchijeve smrti 1838. godine. Ani} je nakon toga godinama radio u poznatim tiskarama: tr{}anskoj Tiskari Weis, zadarskim tiskarama Battara i De- marchi-Rougier (u potonjoj je radio u dva navrata), tr{}anskoj tiskari austrijskog

14 Novak, G. Dalmacija na raskr{}u 1848. god. // Rad JAZU 274(1948), 49-50. 15 Ma{trovi}, V. Jadertina Croatica : 1 dio : knjige. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1949. 16 Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 3. 17 Zeni}, M. Nav. dj., str. 233. 18 Gali}, P. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979. Str. 52-54. 19 Isto, str. 52.

190 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

Lloyda, a tri je godine bio upraviteljem splitske Tiskare Piperata, koju je u to vrijeme vodila Marija Petrini Piperata, udovica osniva~a te, druge po redu, splitske tiskare. Nakon gotovo ~etiri desetlje}a tiskarskog iskustva, kao dobro izu~en tiskar, Ani} u svibnju 1860., kada su na snagu stupili novi zakonski propisi o obrtu, u ve} spomenutoj molbi traì dopu{tenje za osnutak vlastite tiskare. Me|utim, Namjesni{tvo mu je odbilo molbu pa odlazi u Be~, gdje se zapo{ljava u Dvorskoj tiskari. Uskoro je ponovno podnio molbu, ovoga puta austrijskom Ministarstvu unutarnjih poslova, koje mu 18. lipnja 1861. izdaje dopu{tenje pod brojem 9010. Dalmatinsko namjesni{tvo time mu je bilo obvezno izdati odobrenje za otvaranje vlastite tiskare. Tako je Zadar, nakon Tiskare Battara i Tiskare Demarchi (poslije Demarchi-Rougier), dobio i svoju tre}u tiskaru 1861. godine. Najve}i i najzna~ajniji posao {to ga je u zadarskome razdoblju imala Ani}eva tiskara bilo je tiskanje Narodnog lista od br. 34, god. II./1863. do br. 53, god. V./1866., kada je tiskanje tih novina nastavljeno u vlastitoj Tiskari Narodnog lista. Razloge zbog kojih je iz Ani}eve tiskare proistekao skroman broj knjiga, Gali}20 pronalazi u izvorima koji svjedo~e da je Ani} posjedovao mali tiskarski stroj. Ani} je potkraj 1869. godine odlu~io preseliti svoju tiskaru u [ibenik. Kao razlog selidbe navodi slabu zaradu, {to nije neobi~no s obzirom na ~injenicu da su u to vrijeme u Zadru, osim Ani}eve, djelovale jo{ tri tiskare. Molbom od 6. prosinca 1869. od Dalmatinskoga namjesni{tva zatraìo je odobrenje za prijenos svoje tiskare u [ibenik. Boje}i se neuspjeha u [ibeniku, Ani} se èlio osigurati te je traìo da mu se zajam~i i slobodan povratak u Zadar. Prema Dulibi}u, Namje- sni{tvo je Ani}u 4. sije~nja 1870. pod brojem 116 izdalo odluku o odobrenju prije- nosa, ali bez prava na povratak u Zadar.21 Prema podacima iz Arhivskoga sabirnog centra [ibenik,22 Ani}eva se tiskara ni u svom {ibenskome razdoblju nije razvila. Ostala je manja obrtni~ka radionica skromnih mogu}nosti. S malom tiskarskom pre{om i neznatnom garniturom slova ta se tiskara uglavnom bavila tiskanjem obrazaca i drugim akcidencijskim poslovima. Iste, 1870. godine, kada je otvorena prva tiskara, [ibenik je dobio i svoje kazali{te. Upravo }e Ani}eva tiskara (Tipografia di S. Anich) tiskati mnoge materijale za potrebe novoga kazali{ta – od Statuta Kazali{nog dru{tva [ibenik, done- senog 25. sije~nja 1870. i potvr|enog od Namjesni{tva u Zadru 23. lipnja 1870., do velikog broja plakata za predstave i koncerte. Ani} je tiskao i razne polemi~ke spise, prigodni~arske pjesme i proglase. Iz Ani}eve su tiskare izi{le i manje knjiìce. [ibenski biskup Antun Josip Fo- sco, istraìva~ {ibenske povijesti i za~etnik katoli~koga tiska u [ibeniku, izme|u 1870. i 1880. godine kod Ani}a je tiskao ~etiri svoja kratka spisa. U toj je tiskari izme|u 1870. i 1882. tiskana i povijesna rasprava nevelika obima Una lezione

20 Isto, str. 53. 21 Isto kao bilj. 16. 22 Dr`avni arhiv Zadar – Arhivski sabirni centar [ibenik. Fond: Op}ina i poglavarstvo [ibenik (1797.-1945.).

191 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) frammenti di cronaca cittadina, kao i neke prigodni~arske pjesme Federica Anto- nija Galvanija. Galvani, doktor prava i autonoma{ki zastupnik u Zadru, me|u ostalim je i autor zna~ajnoga djela iz podru~ja {ibenske heraldike Il re d’ armi di Sebenico, tiskanoga u venecijanskoj tiskari Pietra Naratovicha 1884. Ono predstavlja vrhunski domet onodobnoga tiskarskog umije}a i jedna je od najljep{ih {ibenskih tiskanih knjiga.23 Za vrijeme Francusko-pruskoga rata 1870. godine zadarski knjiàr i tiskar [piro Artale, posinak znamenitoga [iben~anina Nikole Tommasea, svakodnevno je slao {ibenskom Casinu (osnovanom 1775.), dru{tvu koje je u 19. stolje}u postalo sjedi{tem autonoma{a, izvje{}a o zbivanjima na rati{tu. Ani} ih je gotovo svakodnevno tiskao kao bilten s brojem i datumom. Prema Dulibi}u,24 tiskano je stotinjak brojeva. U Ani}evoj tiskari gotovo dvije godine (1882.-1883.) tiskan je biskupijski list Folium dioecesanum.25 Razli~ite su tvrdnje o sudbini Ani}eve tiskare poslije njegove smrti. Prema jednoj od njih, preuzeo ju je njegov zet Ivan Artiko, kao Tiskaru nasljednika [ime Ani}a. Zanimljiv je podatak da je taj tiskar od 1893. do 1895. bio dirigent [ibenske narodne glazbe. Tiskara se neko vrijeme nalazila na prvom katu ku}e koja je bila u vlasni{tvu obitelji Jeìna, na nekada{njem Wilsonovu trgu, dana{njem Trgu Republike Hrvatske.26 Don Krsto Sto{i}27 pi{e da je ta tiskara, pod imenom njezina osniva~a, postojala do 1896. godine, kada su je Ani}evi nasljednici prodali {ibenskom tiskaru Ivanu Svaljincu. Dulibi},28 pak, pi{e da je tiskara Ani}evih nasljednika nakon osnivanja drugih tiskara u [ibeniku stalno nazadovala, te da je naposljetku 1899. godine Ani}ev zet Ivan Artiko cjelokupni inventar tiskare preba- cio u Zadar, gdje je potpuno propao, a zadarski tiskar [piro Artale iz samilosti mu je otkupio olovna slova po cijeni koju su pla}ale tvornice. Zanimljiv je podatak da je [piro Artale od 1861. do 1864. godine u [ibeniku imao knjigove`nicu. Prije toga Artale je ìvio u Firenci, a u [ibenik je do{ao na nagovor sestre svoga o~uha Nikole Tommasea. Godine 1864., na nagovor bra}e Battara, postaje upraviteljem njihove zadarske knjiàre, koju je uskoro otkupio.29 Gali} u svojoj Povijesti zadarskih tiskara ne spominje tiskarski rad Ivana Artika. Sa~uvani kazali{ni plakat od 21. studenoga 1898. potvr|uje Dulibi}evu tvrdnju da je tiskara radila do 1899. godine – na plakatu stoji Tip. S. Anich.

23 Zeni}, M. Nav. dj., str. 275. 24 Isto kao bilj. 16. 25 Sto{i}, K. Galerija uglednih [iben~ana. [ibenik : vlast. nakl., 1936. Str. 33. 26 Isto kao bilj. 16. 27 Sto{i}, K. Povijest [ibenika. (Rukopis, Muzej grada [ibenika.) 28 Isto kao bilj. 16. 29 Gali}, P. Nav. dj., str. 59.

192 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

Tiskara biskupa Antuna Josipa Fosca Utemeljitelj druge {ibenske tiskare bio je {ibenski biskup Antun Josip Fosco. Ro|en u [ibeniku 1826. godine, Fosco je dugo upravljao biskupijom – od posve}enja 1876. do smrti 1894. godine. Me|u ostalim, zna~ajan je Foscov prinos istraìvanju {ibenske povijesti, a njegovom zaslugom [ibenik je 1882. godine dobio prvi ~asopis, biskupijski list Folium dioecesanum. Fosco je list isprva tiskao u Ani}evoj tiskari, a godine 1884. list je tiskan u Splitu. Dulibi} smatra30 da je upravo to bio razlog Foscove odluke o osnivanju tiskare biskupijske kurije. Dalmatin- sko namjesni{tvo odlukom broj 14.109 od 4. rujna 1884. odobrilo je da se bisku- pijska kurija za svoje potrebe moè sluìti vlastitom tiskarom.31 Tiskara je po~ela raditi 13. prosinca 1884., a djelovala je u prostorijama u prizemlju biskupske pala~e. Odlukom Dalmatinskoga namjesni{tva broj 21.682 od 14. studenoga 1888. tiskara kurije dobila je i pravo javnosti.32 Zbog te su odluke Ani}evi nasljednici prosvjedovali jer su smatrali da im Fosco, koji je tiskaru nabavio o svom tro{ku i koja je bila njegovo osobno vlasni{tvo, oduzima posao. Foscova tiskara bila je ve}a i bolje opremljena od Ani}eve, posjedovala je ~ak i garnituru gr~kih i hebrejskih slova, kojima se Fosco koristio uglavnom za tiskanje svojih radova iz komparativne filologije.33 Prvi broj biskupijskoga lista Folium dioecesanum, s podnaslovom Organon Curiae Episcopalis Sibenicensis, tiskan je u sije~nju 1882., a izlazio je kao mjese~nik sve do 1894. godine, kada zbog smrti pokreta~a prestaje izlaziti. Prvi broj tiskan u Foscovoj tiskari bio je za sije~anj 1885. godine. Osim tekstova nastalih prema dokumentima biskupijske kurije, list je donosio i mno{tvo povijesnih ~lanaka, mahom iz pera biskupa Fosca, a pratio je i kulturni ìvot grada. ^lanci su pisani uglavnom na talijanskome jeziku, dijelom na hrvatskome, dok su dokumenti ordinarijata objavljivani na latinskome. Na kraju svakoga godi{ta tiskan je Index rerum contentarum in Folio dioecesano. U biskupovoj tiskari od 1885. do 1893. godine tiskan je i Schematismus cleri dioecesis sibenicensis. Foscova tiskara (Tipografia della Curia Vescovile) tiskala je i niz publikacija vjerskog karaktera, me|u kojima valja istaknuti i dvije Foscove knjiìce. Prva, Vita di Giovanni Tonco-Mrnavi} Canonico di Sebenico, Arcidiacono di Zagabria, Vescovo di Bosnia, sa 62 stranice ìvotopisa {ibenskoga knjièvnika i povjesni~ara Ivana Tomka Mrnavi}a, tiskana je 1890. Druga, Documenti inediti per la storia della fabbrica della cattedrale di Sebenico e del suo architetto Giorgio Orsini, s 30 stranica dokumenata o gradnji {ibenske katedrale, tiskana je 1891. godine. Po Foscovoj smrti (1894.) tiskaru su naslijedili njegov ne}ak Ugo Fosco, sin biskupova pokojnog brata Ivana, i njegova sestra Lucija. Prema don Krsti Sto{i}u,

30 Isto kao bilj. 16. 31 Arhiv [ibenske biskupije. Spisi godine 1884., br. 1053. 32 Arhiv [ibenske biskupije. Spisi godine 1888., br. 1216. 33 Sto{i}, K. Galerija uglednih [iben~ana. [ibenik : vlast. nakl., 1936. Str. 32.

193 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) tiskara je radila do 1907. godine. U jednoj bilje{ci Sto{i} navodi da je od 13. o`ujka 1897. godine tiskaru vodio Ivan Svaljinac, na temelju privatne nagodbe, i da je biskupovoj sestri Luciji davao tre}inu dobiti.34 Dulibi},35 me|utim, donosi podatak da je inventar Foscove tiskare iznajmljen Ivanu Svaljincu odmah nakon biskupove smrti te da ju je Svaljinac dalje vodio pod svojim imenom.

Tiskara Ivana Svaljinca Kad je propala tiskara Ani}evih nasljednika, Ivan Svaljinac, koji se, premda je bio narodnjak, potpisivao kao Sfaglinatz, ostao je jedini tiskar u [ibeniku. Nje- gova se tiskara nalazila u prizemlju ku}e obitelji Divni} pokraj crkve sv. Ivana. Godine 1905. Svaljinac se razi{ao s Foscovim nasljednicima te nastavio samostalno voditi posao. Iako je bila skromna kapaciteta, ta je tiskara 22. travnja 1905. tiskala Hrvat- sku rie~, prve {ibenske novine, glasilo Stranke prava.36 U uvodniku lista stoji: “Ove na{e novine ’Hrvatska Rie~’ idu danas za prvi put u sviet u priprostom ruhu. Niti su oki}ene niti ih kitimo. Odu`ujemo se samo potrebi grada [ibenika i njegove okolice, namjerom da i oni imaju javno glasilo, koje }e se zauzimati za njihove interese na politi~kom, gospodarskom i prosvjetnom polju.”37 U Svaljin~evoj tiskari list je izlazio kao polutjednik od br. 1, god. I./1905. do br. 95, god. II./1906. [ibenski prava{i, kao nakladnici Hrvatske rie~i, radi tiskanja toga lista nabavili su ve}i tiskarski stroj, a napravili su i poseban ugovor sa Svaljincem, ali je posao propao jer Svaljinac nije uspio dobiti dopu{tenje za pro{irenje svoje djelatnosti. Zbog ograni~enih mogu}nosti Svaljin~eve tiskare, list uskoro, u lipnju 1906., prelazi u Zadar. Vjekoslav Ma{trovi} razloge prelaska tuma~i sljede}im: “Izdava~i su pre{li s izdavanjem lista u Zadar, zbog toga {to su imali pote{ko}a sa tiskarama u [ibeniku.”38 U zadarskoj Katoli~koj hrvatskoj tiskari Hrvatska rie~ tiskana je kao tjednik do br. 1, god. III./1907., od kada se ponovno tiska u [ibeniku u novoosno- vanoj Hrvatskoj tiskari (Dr. Krstelj i dr.). Svaljinac je u svojoj tiskari tiskao i druge periodi~ne publikacije koje su tih godina izlazile u [ibeniku. Prvi broj tjednika Glas {ibenskog kremenjaka tiskan je 23. o`ujka 1907., a izdavali su ga {ibenski naprednjaci.39 U Svaljin~evoj je tiskari

34 Isto kao bilj. 27. 35 Isto kao bilj. 16. 36 O djelovanju prava{a u [ibeniku vidjeti u: Gross, M. Uloga {ibenskog prava{tva u dalmatinskoj i op}ehrvatskoj prava{koj politici uo~i prvog svjetskog rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest 1(1971), 259-285. 37 Hrvatska rie~ 1, 1(1905). 38 Ma{trovi}, V. Jadertina Croatica : 2. dio : ~asopisi i novine. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1954. Str. 85. 39 Naziv naprednjak (ili kremenjak) odnosi se na ~lanove Hrvatske pu~ke napredne stranke, koji poslije obustave svoga lista Kremenjak po~inju, 14. srpnja 1911., izdavati glasilo Naprednjak (vidjeti u: Grubi{i}, S. [ibenik kroz stolje}a. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1974. Str. 177-178).

194 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

2. listopada 1908. izi{ao i prvi broj socijalisti~koga tjednika Glas malog puka. Me|utim, ni te se novine nisu mogle razviti u toj tiskari skromnih mogu}nosti pa je Kremenjak 1908. godine prestao izlaziti, a Glas malog puka od broja 9 iz 1908. godine tiskan je u Splitskoj dru{tvenoj tiskari. Godine 1906. u Svaljin~evoj tiskari tiskan je i U~iteljski glas: glasilo Saveza dalmatinskih u~itelja. Prema Dulibi}u,40 {ibenski su naprednjaci 1908. godine sklopili sa Svaljin- cem poseban ugovor i za njegovu tiskaru iz Praga naru~ili stroj za brzi tisak i osta- lu tiskarsku opremu. Me|utim, Svaljinac se uskoro te{ko razbolio pa je cjelokupni inventar tiskare prodao {ibenskim naprednjacima za svotu od 4.300 kruna. Umro je 1911. godine.

Tiskara Uga Fosca Kad su se 1905. godine nasljednici biskupa Fosca razi{li s Ivanom Svaljin- cem, kojemu su bili iznajmili inventar biskupove tiskare, osnovali su po~etkom 1906. Zadru`nu tiskaru Ugo Fosco i dr. Vlasnik tiskare, trgovac Ugo Fosco, bio je i vlasnik prvoga {ibenskog kinematografskog poduze}a The Edison kinematograf, koje je 3. sije~nja 1908. prikazalo prvu projekciju, a u njegovu je vlasni{tvu bilo sve do 1921. godine. Poput Ani}eve i Svaljin~eve, i Zadru`na tiskara Ugo Fosco i dr. tiskala je materijale za potrebe {ibenskog kazali{ta. Ve}i broj plakata za kazali{ne predstave izvedene izme|u 1907. i 1909. tiskan je u tiskari Uga Fosca. U njoj je 31. sije~nja 1908. tiskan i prvi broj lista Novo vrijeme. Tiskara je djelovala do 2. lipnja 1913., kada je prodana dioni~kom dru{tvu koje je osnovalo Hrvatsku zadru`nu tiskaru.41

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Stranka prava dominirala je u politi~kom `ivotu [ibenika u prvom desetlje}u 20. stolje}a. Od 1904. godine, kada su prava{i preuzeli op}insku upravu, [ibenik je postao njihovo najsna`nije sredi{te na Jadranu. Istaknuti strana~ki prvaci bili su dr. Ivo Krstelj, dr. Ante Dulibi} i dr. Mate Drinkovi}. Budu}i da jedine dvije tiskare u [ibeniku u prvom desetlje}u 20. stolje}a – Svaljin~eva i Uga Fosca – nisu imale stroj za brzi tisak, iz kruga prista{a Stranke prava potekla je inicijativa da se u gradu osnuje moderna tiskara. Prema Dulibi}u, Namjesni{tvo prava{ima isprva nije htjelo izdati potrebno odobrenje, tj. koncesiju, s obrazlo`enjem da u gradu ve} postoje dvije tiskare. Podatak koji iznosi don Krsto Sto{i}, da je ta nova tiskara osnovana ve} 1905. godine, nije to~an s obzirom na ~injenicu da je prava{ka Hrvatska rie~ od br. 96, god. II/1906. do br. 1, god. III./1907. tiskana u zadarskoj Katoli~koj hrvatskoj tiskari. Malo je vjerojatno da bi {ibenski prava{i, da su imali vlastitu tiskaru, list tiskali u Zadru. Vjekoslav

40 Isto kao bilj. 16. 41 Isto.

195 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Ma{trovi} tiskanje Hrvatske rie~i u Zadru obja{njava pote{ko}ama koje su izdava~i imali s tiskarama u [ibeniku, ali i odlukom Namjesni{tva da im uskrati dopu{tenje za otvaranje vlastite tiskare u [ibeniku.42 Namjesni{tvo im je 1907. godine kona~no izdalo potrebno odobrenje te je tako zapo~ela raditi Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.), prva {ibenska strana~ka tiskara. To~an datum po~etka rada mo`e se vezati uz 13. travnja 1907., kada je u njoj prvi put tiskana Hrvatska rie~ od br. 125, god. III. Ve}inski vlasnik tiskare bio je Ivo Krstelj (1867.-1949.), odvjetnik i doktor prava, istaknuti prava{ki politi~ar, od 1906. do 1913. na~elnik {ibenske op}ine. Tom je tiskarom [ibenik dobio svoj prvi veliki stroj za brzi tisak na elektri~ni pogon koji je u potpunosti mogao zadovoljiti potrebe grada. Tiskara se nalazila u nekada{njoj Ulici sv. Jakova. Osim Hrvatske rie~i, koja je izlazila do br. 964, god. X./1914., isprva kao polutjednik, a od 17. listopada 1912. kao dnevnik, Hrvatska tiskara tiskala je i ve}i broj knjiga, ve}inom {ibenskih autora, me|u njima Priru~nik za ribare, ljubitelje ribarstva i ribarskog obrta {ibenskog u~itelja Vinka Belamari}a, tiskan 1909., te prvu tiskanu povijest [ibenika Povjestne crte grada [ibenika i njegove okolice sve}enika i povjesni~ara Petra Kaera, objavljenu u dvije knjige 1913. godine. Ipak, najzahtjevniji posao ta je tiskara obavila 1909. godine objaviv{i knjigu Hrvatske narodne poslovice na 634 stranice, koju je uredio sve}enik Vicko Skar- pa. U Hrvatskoj tiskari tiskane su i novine Prava pu~ka sloboda, {ibensko prava{ko glasilo koje je izlazilo 1908. i 1909., te makarski prava{ki Primorski glas, koji je izlazio 1908. godine. Don Krsto Sto{i} donosi podatak da je jedno vrijeme u toj tiskari radio Ivan Svaljinac.43 [trajk tipografskih radnika u Dalmaciji 1913./1914., kao dio {trajka svih austrijskih tipografa, zahvatio je i [ibenik.44 Zbog toga {trajka Hrvatska rie~ nije izlazila puna dva mjeseca, od 20. prosinca 1913. do 20. velja~e 1914. Iz tih novina saznajemo za jo{ jedan {trajk tipografa u Hrvatskoj tiskari izme|u 18. i 28. travnja 1914. godine.45 Po~etak Prvoga svjetskoga rata zna~io je kraj Hrvatske tiskare. U srpnju 1914. dr`avne su vlasti zabranile Hrvatsku rie~, a ve}inski vlasnik tiskare dr. Ivo Krstelj, koji je 1913. godine svojim stanovi{tima iznevjerio program stranke, uhi}en je i interniran. Poslije rata Krstelj, koji se potpuno posvetio politici i postao ministrom, prodao je ostatak tiskare splitskome odvjetniku dr. Niki Lju- bi}u. O tome svjedo~i i don Krsto Sto{i}, koji pi{e da je tiskara za vrijeme rata bila “sekvestrirana”, ali da ni “kasnije nije proradila nego je prenesena”.46

42 Isto kao bilj. 38. Vi{e pojedinosti doznajemo iz Hrvatske rie~i 2, 94(1906), 1 i 2, 95(1906), 1. 43 Isto kao bilj. 27. 44 Hrvatska rie~ 10, 907(1914), 3. 45 Hrvatska rie~ 10, 930(1914), 3. 46 Isto kao bilj. 27.

196 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

Pu~ka tiskara (Dr. V. Iljadica i dr.) U prvim godinama 20. stolje}a, kada nestaje narodnja{tva i kada se {iri i u~vr{}uje Stranka prava, u politi~kom ìvotu [ibenika javlja se i ja~a naprednja- ~ki pokret, kojega je pojava i uspjeh u svezi s povratkom dr. Vice Iljadice sa studija u Pragu. Osnivanje Hrvatske tiskare (Dr. Krstelj i dr.), prve strana~ke tiskare u [ibeniku, urodilo je u prava{kih protivnika naprednjaka sli~nom inicijativom: 1908. godine sklopili su sa Svaljin~evom tiskarom ugovor, a ve} 1909. otkupili i cjelokupan njezin inventar. Prema Dulibi}u, dr. Vice Iljadica, dr. Adolf Makale i Niko Marinkovi} u ime naprednjaka osnovali su Dru{tvo za tjeranje tiskarskoga obrta pod nazivom Pu~ka tiskara (Dr. V. Iljadica i dr.), kojemu je kasnije kao drug pristupio splitski tiskar Josip Depolo. Svaljinac se u njihovu korist odrekao tiskarske koncesije pa je Dalmatinsko namjesni{tvo 23. listopada 1909. pod brojem 1368/3 dalo koncesiju spomenutome dru{tvu. Osim Dru{tva za tjeranje tiskarskoga obrta – Pu~ka tiskara (Dr. V. Iljadica i dr.), koje je raspolagalo samo koncesijom, naprednjaci su ugovorom od 19. lipnja 1910. godine s kapitalom od 19.500 kruna osnovali jo{ jedno dru{tvo, sastavljeno od petnaest fizi~kih i pravnih osoba. Ono je na sebe preuzelo materijalnu opskrbu Pu~ke tiskare te je bilo njezinim stvarnim vlasnikom. Pu~ka tiskara razvila je plodnu djelatnost. U njoj je tiskan tjednik Napred- njak, s podnaslovom List hrvatske pu~ke napredne stranke. Izlazio je svakog pet- ka od 14. srpnja 1911. do 1921. godine. U impresumu stoji: “izdava~, vlastnik i tisak ’Pu~ka Tiskara’ Dr. V. Iljadica i drugovi – [ibenik”. U Naprednjaku su sura|ivali knjièvnici Tin Ujevi} i Vladimir êrina te slikari Jeronim Mi{e i Oskar Tartaglia.47 Ujevi}evi su tekstovi uvelike bili cenzurirani pa je Dràvno od- vjetni{tvo zbog njegova ~lanka Borba nacionalisti~ke omladine zaplijenilo gotovo cijelu nakladu lista od 29. listopada 1912. U Pu~koj tiskari po~eo se 16. svibnja 1912. tiskati i Crveni barjak: glasilo socijalno-demokratske stranke u Dalmaciji. Taj polumjese~nik, koji je izlazio svakoga prvog i tre}eg utorka u mjesecu, tiskan je do sredine oùjka 1913. godine. Tiskani su i Hrvatski samobran (1922. i 1923.), Selja~ka zvijezda (1921.), a jedno vrijeme i Glas naroda (1919.), list {ibenskoga Narodnog vije}a. Dr. Vice Iljadica u Pu~koj tiskari objavljivao je i vlastite politi~ke i prigodne napise. Pu~ku su tiskaru njezini vlasnici uo~i Prvoga svjetskoga rata prodali Pu~koj {tedionici u [ibeniku. Prema knjizi ra~una i dugovanja Pu~ke tiskare u vlasni{tvu Pu~ke {tedionice, [tedionica je kupila tiskaru 9. svibnja 1915. za 19.500 kruna.48 Vrijednost tiskare s vremenom je padala. Primjerice, 1. sije~nja 1917. iznosila je 18.450 kruna, a 1. sije~nja 1918. godine 17.506 kruna. [tedionica je 8. oùjka 1923. tiskaru prodala bra}i Vjekoslavu i Jerolimu Mata~i}u za svotu od 60.000 dinara.49

47 ^elar, J. [ibenski “Naprednjak” 1911-1913. // Zadarska revija 15, 2(1966), 138. 48 Isto kao bilj. 22. 49 Isto.

197 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Hrvatska zadru`na tiskara Prema Dulibi}u,50 po~etkom drugog desetlje}a 20. stolje}a prava{i su poku- {ali otvoriti jo{ jednu svoju tiskaru. Zalaganjem prava{kih prvaka iz cijele Dalma- cije osnovana je krajem 1910. godine u [ibeniku Hrvatska tiskarska zadruga, s ciljem preuzimanja Hrvatske tiskare, koja je bila u vlasni{tvu dr. Ive Krstelja. Me|utim, 1913. do{lo je do rascjepa me|u {ibenskim prava{ima. Skupini oko op}inskog na~elnika dr. Ive Krstelja i dr. Mate Drinkovi}a, koja se svojim stavovima sve vi{e pribliàvala Naprednoj stranci, suprotstavila se skupina pod vodstvom dr. Ante Dulibi}a. Upravo }e skupina oko dr. Ante Dulibi}a 2. lipnja 1913. preuzeti tiskaru Uga Fosca te osnovati Hrvatsku zadru`nu tiskaru. Don Krsto Sto{i} pi{e da je Hrvatska zadru`na tiskara “osnovana uglavnom od sve}enstva {ibenske biskupije g. 1913., a u promicateljnom odboru bio je dr. Ante Dulibi} te da su dioni~ari ve}inom bili sve}enici”.51 Tiskara je nabavila moderni tiskarski stroj pa je bila najve}e {ibensko grafi~ko poduze}e. Nakon rascjepa prava{a dr. Ante Dulibi} po~inje izdavati Hrvatsku misao. Prvi broj toga lista tiskan je u Hrvatskoj zadru`noj tiskari 12. srpnja 1913. Isprva je izlazio kao dvotjednik, a od prosinca 1913. do travnja 1916. kao dnevnik. U toj tiskari 12. velja~e 1919. po~ele su se tiskati i novine Glas naroda, glasilo {ibenskoga Narodnog vije}a, koje su izlazile kao dvotjednik. Za talijanske okupacije [ibenika od 1918. do 1921. godine tiskaru je rekviri- rala talijanska vlast i predala je zapovjedni{tvu talijanske divizije. U to vrijeme tiskara nosi naziv Stamparia nazionale a tapo del Tipografia del Comando Truppe dalmate. Oduzimanjem tiskare èljelo se onemogu}iti izlaènje Glasa naroda, koji je dalje tiskan u Pu~koj tiskari. Okupacijske su vlasti u rekviriranoj tiskari 1919. godine izdavale list La Dalmazia, koji je kao tjednik izlazio na talijanskom i hrvatskom jeziku. List je ubrzo pre{ao u Zadar spojiv{i se sa zadarskim La voce dalmatica. Nakon talijanske okupacije u Hrvatskoj zadru`noj tiskari tiskana je Narodna straà, tjednik Pu~ke stranke, koji je izlazio od 23. srpnja 1921. do sredine 1928. godine. Iako je bila odli~no opremljena, Hrvatska zadru`na tiskara je zbog nebrige upravlja~a 31. prosinca 1925. obustavila djelatnost. Prema Dulibi}u, 16. velja~e 1927. razi{la se i sama zadruga. Iste godine tiskara je prodana Franjeva~koj provinciji Presvetog Otkupitelja.

Tiskara Vitaliani Nakon oslobo|enja od talijanske okupacije 1921., [ibenik u novoj dr`avi, Kraljevini SHS, postaje sredi{tem sjeverne Dalmacije. Budu}i da je Zadar pripao Kraljevini Italiji, [ibenskoj biskupiji pripao je i jugoslavenski dio Zadarske nadbiskupije. U [ibeniku o`ivljava gospodarska, politi~ka i kulturna djelatnost, pa

50 Isto kao bilj. 16. 51 Isto kao bilj. 27.

198 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE tako i tiskarska. Godine 1922. u [ibeniku izlaze {estere novine (Narodna straà, Razkovani, Demokrat, Jadranski samobran, So~a i Dalmatinski radikal), tako da dvije tiskare – Pu~ka tiskara i Hrvatska zadru`na tiskara – vi{e nisu bile dovoljne pa se osnivaju nove. Jedna od njih bila je tiskara obitelji Vitaliani.52 Godine 1921., nakon pripojenja Zadra Italiji, Ernest Vitaliani prenio je iz Za- dra u [ibenik svoju tiskaru, koju je jo{ 1803. godine osnovao znameniti tiskar Antonio Luigi Battara. Tiskaru obitelji Battara, koja je radila punih sedam desetlje}a (1803.-1874.), nakon smrti bra}e Battara, osniva~evih sinova, za ~ijeg upravljanja tiskara biljeì svoje najplodnije razdoblje, najmla|i su nasljednici 1874. godine prodali Luki Vitalianiju i Petru Jankovi}u. Vitaliani i Jankovi} radili su zajedno do 1887. godine, kada je Namjesni{tvo, zahvaljuju}i preporuci obrtni~ke komore, Luki Vitalianiju, koji je deset godina radio i u tiskari obitelji Battara, odobrilo pokretanje vlastite tiskare i litografije. Obrtni~ka komora preporu~ila je da se Vitalianiju odobri rad litografije jer je za taj posao njegov sin Ernest u~io za- nat u Be~u.53 Kad je po~etkom 20. stolje}a tiskara prenesena u [ibenik, zajedno s Ernestom Vitalianijem do{ao je i njegov grafi~ki majstor Josip Mravak. U [ibeniku je tiskara djelovala pod nazivom Odlikovani grafi~ki zavod Ti- skara E. Vitaliani-a, s dodatkom “Utemeljen u Zadru 1860. god.”. Godine 1924., kada je Ernest po~inje voditi zajedno sa sinom Hamilkarom, tiskara mijenja naziv u Tiskara E. Vitaliani i Sin. Tiskara se isprva nalazila u dana{njoj Ulici sv. Nikole Taveli}a. Poslije je Vitaliani za svoja tiskarska postrojenja sagradio modernu zgradu u dana{njoj Teà~koj ulici br. 31, na mjestu na kojem su bili, prema kazivanju starijih [iben~ana, tzv. [upukovi vrtovi. Godine 1923. tiskara je posjedovala slagarski stroj, ali ga je zbog neisplativosti morala vratiti. Iz jednog se tiskanog oglasa iz rujna 1929. godine vidi da je tiskara imala “4 velika brzotiska na elektri~ni pogon te sposobno osoblje”.54 Tiskara Vitaliani razvila je ìvu djelatnost tiskaju}i brojne {ibenske novine i ~asopise. Tjednik Razkovani, nezavisno glasilo, izlazio je od kolovoza 1921. do 1922., a list Demokrat, tjednik Demokratske stranke, od prosinca 1921. do oùjka 1923. Godine 1924. tiskan je orjuna{ki55 list So~a, mjese~nik novinskog formata. Dnevnik Narodni list, iza kojeg su stajali udruèni radi}evci i samostalci,56 tiskan je kratko vrijeme 1928. godine, kada prelazi u Pu~ku tiskaru. U tiskari Vitaliani

52 Usp.: Tamba~a, A. Nav. dj., str. 45; Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 4. 53 Gali}, P. Nav. dj., str. 64. 54 Isto kao bilj. 22. 55 Orjuna je bila Organizacija jugoslavenskih nacionalista u [ibeniku. O djelovanju orjuna{a u [ibeniku vidjeti u: Foreti}, D. O dru{tvima u [ibeniku izme|u dva rata. // Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 22(1980), 297-313. 56 Radi}evci su prista{e Hrvatske selja~ke stranke, a samostalci Samostalne demokratske stranke. O tomu vidjeti u: Matkovi}, H. Djelovanje i sukobi gra|anskih stranaka u [ibeniku izme|u dva svjetska rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2(1972), 263-281.

199 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

1930. godine tiskan je tjednik [ibenske novosti, neovisni list, kasnije dvotjednik, a 1931. i 1932. Primorska rije~, glasilo jugoslavenskih integralista. Godine 1930. ovdje je tiskan i knjièvni omladinski mjese~nik Kranj~evi}, uga{en ve} nakon drugog broja, ~iji je idejni tvorac bio pjesnik i esejist Vladimir Popovi}. U ovoj tiskari tiskan je i jedan splitski list, humoristi~ni tjednik Re{eto, koji je izlazio 1921. i 1922. Vitaliani se osim tiskarskom bavio i izdava~kom djelatnosti. Izdavao je i tiskao novine koje su pod raznim imenima – Narodna tribuna, Tribuna, Odbrana, Nova tribuna – izlazile od 1933. do 1941. To glasilo jugoslavenskoga integraliz- ma izlazilo je najprije kao tjednik i polutjednik, poslije tri puta tjedno, a 1937. godine osam mjeseci i kao dnevnik. Drugi list {to ga je izdavala Vitalianijeva tiskara bio je Dje~ji vjesnik, koji je izlazio od 1926. godine. Tiskanom obavijesti od 7. oùjka 1927. uprava Dje~jeg vjesnika obavje{tava u~itelja u Zlarinu da su “zapo~eli s izdavanjem ilustriranog dje~jeg lista” koji }e donositi “dje~je pjesmice, basne, pripovijetke iz dje~jeg ìvota, sa ukusnim ilustracijama” te da je to “prvi poku{aj ovakve vrste u na{oj dràvi”.57 Ovaj list vaàn je za povijest hrvatskoga stripa. Tiskara Vitaliani i Sin sama je raspa~avala svoja izdanja. Vitalianijevi su tiskali i letke u kojima su reklamirali svoje naslove. Njihova bogata tiskarsko-izdava~ka djelatnost moè se vidjeti iz jednoga takva letka tiskanoga po~etkom 1927. godine,58 u kojemu se nude naslovi iz raznih podru~ja. Tu su oglasi za oratorij Muka gospodina na{ega Isukrsta i pla~ matere njegove franjeva~koga pisca iz 18. stolje}a Petra Kneèvi}a, popularnog djela koje je do danas doìvjelo stotinjak izdanja, potom za knjigu iz podru~ja medicinskih znanosti u prijevodu {ibenskoga lije~nika Boè Peri~i}a te za vi{e knjiga vjerskoga sadràja. Tu je i oglas za knjigu Pakao, prvi cjeloviti prijevod Danteova Pakla, zadarskoga pedagoga i pjesnika Stjepana Buzoli}a. Ovo rasko{no izdanje, s komentarima i sa 76 ilustracija Gusta- vea Doréa, izi{lo je u nakladi Tiskare Vitaliani 1897. godine, u njezinu zadarskom razdoblju.59 Nejasno je odnosi li se taj oglas na knjigu tiskanu u Zadru ili na novo izdanje u [ibeniku. U rujnu 1929. godine Odlikovani grafi~ki zavod Tiskara Vitaliani i Sin dobio je koncesiju za prodaju knjiga dràvnoga izdanja i monopolskih obrazaca beo- gradske Dràvne {tamparije te su stoga njihovi tiskani oglasi nosili i oznaku “Po- vla{}ena knjiàra Kraljevine S. H. S.”. Zavod se bavio i prodajom “uredovnih tiskanica za privatne i sudbene svrhe, za op}ine, {kole, parohijske i ùpske urede” te prodajom papira.60 Prema sa~uvanoj arhivskoj gra|i, u Tiskari Vitaliani i Sin tiskani su, latinicom i }irilicom, i razli~iti formulari, tiskanice, oglasi i sl.

57 Isto kao bilj. 22. 58 Isto. 59 Ma{trovi}, V. Jadertina Croatica : 1. dio : knjige. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1949. Str. 209. 60 Isto kao bilj. 22.

200 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

Otac i sin Vitaliani radili su zajedno do 1937. godine, kada su se razi{li zbog obiteljskih nesuglasica. Nova je zgrada tiskare bila pod hipotekom, te je zbog dugova pre{la u vlasni{tvo banke, dok su strojeve Ernest i Hamilkar me|usobno po- dijelili.61 Ernest Vitaliani vodio je svoju tiskaru, koja se nalazila u dana{njoj Ulici Ivana Pribislavi}a, sve do smrti 1941. godine. Njegovi su nasljednici inventar tiskare prodali Pu~koj tiskari, koja je u to vrijeme bila u vlasni{tvu bra}e Mata~i}. Odvojiv{i se 1937. godine od oca, Hamilkar Vitaliani nastavio je samostalnu tiskarsku djelatnost.

Tiskar Hamilkar Vitaliani Hamilkar Vitaliani osnovao je 28. velja~e 1937. godine [tamparsko, novinsko i knjigove`arsko dru{tvo s ograni~enim jamstvom “[TANIK” i pokrenuo novu tiskaru. Me|utim, dru{tvo je ve} potkraj godine bilo na rubu propasti pa su se suvlasnici razi{li. Godine 1938. Hamilkar Vitaliani preuzeo je uz pomo} obitelji inventar tiskare te osnovao “Tipografiju”, {tamparsko-novinsko-knji`arski zavod. Vlasnik zavoda bio je V. R. Pelicari}. Hamilkar Vitaliani je nastavio s izdavanjem i tiskanjem lista Tribuna, koji je 1937. godine izlazio kao dnevnik, a od 1938., jedno vrijeme i pod nazivom Odbrana, kao tjednik. Tiskara je potpuno uni{tena u zra~nom napadu 13. prosinca 1943. a poginuli su i Hamilkar Vitaliani, njegov sin Ernest te grafi~ki majstor Josip Mravak. Zgra- da u kojoj je bila tiskara nalazila se na prostoru ispred crkve sv. Barbare. U istoj je zgradi bio i Gradski muzej.

Nova {tamparija U vrijeme osnivanja strana~kih tiskara – prava{ke Hrvatske tiskare 1907. godine i naprednja~ke Pu~ke tiskare 1909. godine – pada i neuspio poku{aj otvaranja jo{ jedne strana~ke tiskare. Godine 1911. odvjetnik i doktor prava Nikola Suboti} i tiskar @ivko Ma|arovi}, u ime {ibenskih Srba okupljenih, kao i u ostaloj Dalma- ciji, u Srpskoj stranci, obavili su sve pripreme za osnivanje Elektri~ne {tamparije (Dr. N. Suboti} i dr.). Ipak, do osnutka te tiskare nije do{lo.62 Me|utim, dr. Nikola Suboti}, koji je izme|u dva rata u [ibeniku predvodio Radikalnu stranku, 26. kolovoza 1922. osnovao je, u ime svoje stranke, Novu {tampariju. Kao godina osnutka te tiskare navodi se i 1926.63 Vlasnici Nove {tamparije nisu dugo ustrajali u samostalnom vo|enju svoje tiskare. Ve} 1926. godine dali su je u najam grafi~kom radniku, Dubrov~aninu Ni- koli ^ikatu, kojemu su 1930. godine i prodali cjelokupni inventar tiskare. ^ikato

61 Prema rije~ima Milivoja Mravka, koji je bio nau~nik u tiskari Hamilkara Vitalianija. Njegov otac Josip Mravak bio je grafi~ki majstor u Tiskari Vitaliani jo{ od njezina zadarskoga razdoblja. Usmeno priop}enje iz studenoga 2002. 62 Dulibi}, B. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 3-4. 63 Tamba~a, A. Nav. dj., str. 45.

201 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) je prije toga radio u Hrvatskoj zadru`noj tiskari, na ~ijim je ra~unima iz rujna 1921. vidljiv njegov potpis. Taj je grafi~ki radnik bio dugogodi{nji istaknuti ~lan [ibenske narodne glazbe (od 1921. do 1945.). Tiskara je nakratko, 1930., promi- jenila ime u [tamparija Nikola îkato, a nalazila se u dana{njoj Ulici sv. Julijana. U ovoj su tiskari tiskani Dalmatinski radikal, list Radikalne stranke koji je izlazio 1922. i 1923. tri puta tjedno, i Glas Privredno-kulturne matice za sjevernu Dalmaciju, koji je izlazio od 1929. do 1937., isprva kao tjednik, potom kao mjese~nik, a okupljao je Srbe ove regije. U Novoj {tampariji 1932. tiskan je polutjednik Narodno slovo (isprva tiskan u Pu~koj tiskari) a 1935. tjednik Svijest, glasilo jugoslavenskih integralista. Tiskara je izme|u 1926. i 1928. godine tiskala prve turisti~ke prospekte [ibenika, na ~e{kome, francuskome, njema~kome i englesko- me jeziku.64 U savezni~kome zra~nome napadu na [ibenik 13. prosinca 1943. {tetu je pretrpjela i ova tiskara. îkato je uspio spasiti jedan tiskarski stroj pa je tiskara radila jo{ nekoliko godina.65 Nemaju}i dovoljno posla, sklopio je sa èljez- ni~kom postajom u [ibeniku ugovor te je kao njezin namje{tenik tiskao isklju~ivo za potrebe èljeznice. U to se vrijeme tiskara nalazila u dana{njoj Teà~koj ulici. Tiskara se uskoro ugasila, a îkato se 1947. godine zaposlio u Tiskarsko-knjigo- veà~kom poduze}u “[tampa”.66

Tiskara bra}e Mata~i} Pu~ku tiskaru (Dr. V. Iljadica i dr.), koju su osniva~i uo~i Prvoga svjetskog rata prodali Pu~koj {tedionici, kupila su 8. oùjka 1923. bra}a Vjekoslav i Jerolim Mata~i}. Najvi{e podataka o Mata~i}ima pruàju sudski spisi razli~itih postupaka koji su od 1948. do 1954. vo|eni zbog nacionalizacije njihove tiskare. Iz àlbe Vjekoslava Mata~i}a Komisiji za prevo|enje radnika pri Narodnom odboru grada [ibenika vidi se njegovo bogato tiskarsko iskustvo. Mata~i} je ~etiri godine, od 1. lipnja 1907. do 1. lipnja 1912., bio nau~nikom u Tiskari Uga Fosca, u kojoj je kao kvalificirani grafi~ki radnik nastavio raditi do po~etka lipnja 1913. Kada je Fosco- vu tiskaru kupila Hrvatska zadru`na tiskara, Mata~i} je odmah pre{ao u tu tiskaru, u kojoj je radio do 16. studenoga 1916. te kra}e vrijeme potkraj 1918. godine. U Pu~ku tiskaru Mata~i} je pre{ao 2. prosinca 1918. i u njoj }e, kao “suvlasnik ... grafi~ki majstor i ovla{tenik knjigoveza~kog obrta ... i radnik u toj struci”, raditi sve do nacionalizacije 1948. Mata~i} napominje da je i za grafi~ki i za knjigo- veà~ki obrt imao obrtnu dozvolu te da je “pored majstorskog rada kao grafi~ar-slagar i ma{inist, radio jo{ i kao majstor obrtnik i knjigoveà”.67 Nakon {to su 1923. godine kupili Pu~ku tiskaru, Mata~i}i su oìvjeli njezin rad, vode}i je poslije pod nazivom Pu~ka tiskara bra}a Mata~i} pk. Petra. Tiskara

64 Isto kao bilj. 27. 65 Isto kao bilj. 61. 66 Isto. 67 Dr`avni arhiv Zadar – Arhivski sabirni centar [ibenik. Fond: Narodni odbor [ibenik (1945.- 1963.).

202 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE se od kraja 1925. godine nalazila u dana{njoj Sarajevskoj ulici, u prizemlju zgrade u vlasni{tvu obitelji Juras. Po~etkom 1934. tiskara je preseljena u dana{nju Ulicu sv. Nikole Taveli}a. Tiskara bra}e Mata~i} smatrana je oporbenim grafi~kim poduze}em jer su u njoj tiskane sve {ibenske oporbene novine, bro{ure, proglasi i leci. U njoj su, me|u ostalim, tiskane periodi~ne publikacije Fabrika i njiva, tjednik Nezavisne radni~ke partije (1923.), tjednici Dalmatinski Hrvat (1923. i 1924.), Eko- nomski front (1930.), Selja~ko zvono (1931.) i Katolik (od 1930. do kraja 1934. godine, kada prelazi u Tiskaru “Ka~i}”). Tiskara je nacionalizirana 28. travnja 1948. Iz nje su “demontirane dvije velike i jedna mala {nelpresa, i to: {nelpresa format 63/95, firme Anger&Söhne Wien, {nelpresa format 84/50, tvornice Fran- thal, te {nelpresa format 63/48, tvornica Smichovsky, Praha” i prenesene u prostorije nekada{nje franjeva~ke tiskare “Ka~i}”, gdje je bilo smje{teno novoosnovano Tiskarsko-knjigove`a~ko poduze}e “[tampa”.68 O tiskari bra}e Mata~i} don Krs- to Sto{i} 1928. godine napisao je knji`icu [ibenska pu~ka tiskara (Mata~i}).69

Tiskara “Ka~i}” Iako je Franjeva~ka provincija Presvetog Otkupitelja jo{ prije Prvoga svjetskog rata, u èlji da pokrene vlastitu tiskaru, poslala jednoga svog ~lana u Ljublja- nu na izobrazbu za vo|enje tiskare, tiskara nije pokrenuta. Me|utim, zbog poja~a- ne izdava~ke djelatnosti Provincije – osobito izdavanja mjese~nika Gospa Sinj- ska, glasila sinjskih franjevaca, i Nove revije, teolo{kog lista Franjeva~ke visoke bogoslovije u Makarskoj, to }e pitanje ponovno pokrenuti provincijal o. Petar Grabi}, na ~iji je prijedlog Provincijalno vije}e 28. prosinca 1926. odlu~ilo kupiti {ibensku Hrvatsku zadru`nu tiskaru. Budu}i da je glavni dioni~ar dr. Ante Dulibi} kao uvjet prodaje postavio da tiskara ostane u [ibeniku, odlu~eno je da se tiskara smjesti u {ibenski samostan sv. Lovre. Osnivanjem tiskare, oìvjet }e taj znameniti {ibenski samostan, koji je 1911., gubitkom studija filozofije i bogoslovije, osno- vanih 1669., odnosno 1714. godine, izgubio zna~enje {to ga je neko} imao. Tiska- ra je nazvana “Ka~i}” u spomen na bogatu prosvjetnu aktivnost toga {ibenskog u~ili{ta na kojemu je punih deset godina predavao Andrija Ka~i} Mio{i}. Gvardijan samostana sv. Lovre fra Albert Buki} podnio je Op}inskom upra- viteljstvu 11. velja~e 1927. molbu za izdavanje gra|evinske dozvole. U molbi stoji: “Molitelj }e da za tiskaru preuredi svoje prostorije u ku}u angr. br 7 samostana sv. Lovre dijelomi~no u prizemlju, a dijelomi~no na prvom katu.”70 Molbi su bila priloèna i dva primjerka nacrta dijela samostana namijenjenog preure|enju. U

68 Dràvni arhiv Zadar – Arhivski sabirni centar [ibenik. Fond: Okru`no javno tuìla{tvo u [ibeniku (1945.-1956.). 69 Ovu knjiìcu u svom fondu nemaju {ibenske knji`nice, a ni Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica. Navodi se u popisu “knjiga, bro{ura i sl.” u: Ba~i}, S. Don Krsto Sto{i} (1881.-1944) : bibliografija i rukopisna ostav{tina. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1995. Str. 28. 70 Isto kao bilj. 22.

203 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) prizemlju je, na 260 ~etvornih metara, bila smje{tena tiskara, sa svim strojevima i skladi{tem papira, a na prvom katu, povr{ine 245,72 ~etvorna metra, kancelarije te dva stroja i slagarnica. Dozvolu za gradnju samostan je dobio ve} 19. velja~e 1927. Adaptacija prostorija, poja~anje podova i drvodjeljski radovi stajali su 66.016 dinara i 81 paru, a izveo ih je poduzetnik [piro Gojanovi}.71 Tiskara nije odmah zapo~ela s radom jer nije imala osposobljeno tehni~ko osoblje. U tu je svrhu provincijal Grabi} poslao fra Bernarda Buljevi}a na izobrazbu, najprije u mostarsku Hrvatsku tiskaru F. P., a poslije, zajedno s fra Antom Crnicom, u be~ku tiskaru Mission Druckerei St. Gabriel Mödling bei Wien. Buljevi} se vratio u [ibenik zajedno s trojicom redovni~kih kandidata – slagarom i tiskarom iz Slo- va~ke i knjigoveòm iz Be~a. Fra Ante Crnica imenovan je upraviteljem tiskare 27. prosinca 1927., a 8. prosinca 1928. na tu je du`nost do{ao fra Bernard Bulje- vi}. Od mnogih pomo}nika u vo|enju tiskare spomenimo fra Bernardina Bebi}a.72 Rad u tiskari isprva se odvijao sporo jer je tiskara imala ru~nu slagarnicu i stare strojeve. Budu}i da je iz dana u dan posla bilo sve vi{e, tiskara je morala prije}i na mehanizirani rad. Zahvaljuju}i osniva~u, fra Grabi}u, ve} 1927. nabavljen je slagarski stroj, a godinu poslije i drugi – oba linotipa. Nabavljeni su i automat- ski tiskarski strojevi (za tiskanje, savijanje i stereotipiju) te kompletna knjigove`nica pa don Krsto Sto{i} pi{e da je “tiskara s knjigove`nicom na visini savre- menog umije}a”.73 Me|utim, s vremenom je poloàj samostana sv. Lovre – velikog arhitekton- skog kompleksa smje{tenog u povijesnoj gradskoj jezgri na strmu klisurastu zemlji{tu, zbijenog u tijesnu prostoru me|u uskim ulicama, po~eo predstavljati problem tiskari zbog te{ko}a u dopremi materijala i pove}anih tro{kova. Stoga je 1932. godine pokrenuto staro pitanje izgradnje novoga samostana u blizini crkve Gospe vanka Grada. Franjevci su smatrali da bi smje{taj samostana na najistaknu- tijem poloàju novoga [ibenika, prema Poljani, bio jako dobar za njihovu tiskaru. Usprkos dugogodi{njim nastojanjima, do toga ipak nije do{lo. Prerastav{i u veliko grafi~ko poduze}e, Tiskara “Ka~i}” razvila je bogatu tiskarsku i izdava~ku djelatnost.74 Tu su tiskani mjese~nici Gospa Sinjska i Euhari- stijski glasnik, dvomjese~nici Nova revija i Rije~ Bo`ja, te {ibenski tjednik Kato- lik, koji je ovdje tiskan od kraja 1934. do po~etka 1941. godine. Tiskara je, prema navodima njezina dugogodi{njeg radnika fra Bernarda Buljevi}a, “izdala preko 200 edicija ve}eg i manjeg opsega me|u njima ~itava djela na stranim jezicima

71 Soldo, J. Samostan sv. Lovre u [ibeniku. // Ka~i} 1(1967), 5-94. 72 Usp.: Buljevi}, B. Osniva~ Tiskare “Ka~i}” – mp. o. Grabi}. // Mp. o. dr. Petar Grabi} (in memoriam). Split : Franjeva~ki Provincijalat Presvetog Otkupitelja, 1964. Str. 85; Bezina, P. Ljeto- pis samostana sv. Lovre u [ibeniku (1923.-1945.). Split : vlast. nakl.. 1996. Str. 42. 73 Isto kao bilj. 27. 74 Zanimljivo je da je franjeva~ki samostan sv. Lovre u [ibeniku poslao svog tiskara fra Danu Mili}a na [kolji} kod Zadra 1930. kako bi tamo{njim franjevcima glagolja{ima pomogao uspostavi- ti tiskaru. Jedan od njih polo`io je kasnije stru~ni tiskarski ispit u Tiskari “Ka~i}”. Vidjeti u: Gali}, P. Nav. dj., str. 74.

204 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE me|unarodnog zna~aja”.75 Za Drugoga svjetskoga rata talijanska okupacijska vlast potjerala je upravitelja tiskare i ve}inu radnika, ali se tiskara ipak uspjela odràti. Iako su za bombardiranja [ibenika u prosincu 1943. velika razaranja pretrpjeli i samostan i crkva sv. Lovre, tiskara je ostala neo{te}ena. Do kraja velja~e 1945. u njoj su radili fra [piro @ivkovi}, fra Bernardin Bebi}, fra Stipan [abi} i jedan pomo}ni radnik. Prema dopisu koji je 26. velja~e 1946. javni tuìtelj Okruga [ibenik poslao javnom tuìtelju Hrvatske, toga je dana Okru`nom Narodnom sudu u [ibeniku predloèno da se Tiskara “Ka~i}” stavi pod privremenu upravu Okru`ne uprave narodnih dobara. Kao razlog navodi se da je tiskara privredno i politi~ki sura|ivala s okupatorom. Iz istog se dopisa vidi da je dugogodi{nji upravitelj tiskare fra Bernardin Bebi} 28. svibnja 1945. osu|en na osam godina prisilnog rada jer je “sakrio tranzmisiono remenje sa {tamparskih strojeva na kojima su se {tampali ’Srpska Rije~’ i ’Slobodni Dom’ te {to je Z.A.V.N.O.H.-u76 ispostavio ra~un za neke tiskanice po cijeni vi{oj nego je obezbe|ivala primjerenu dobit”.77 Tiskara je, kao i veliki dio samostana, nacionalizirana 1948. godine aktom vlade NR Hrvatske. Prema nekim svjedo~enjima, strojevi su iz Tiskare “Ka~i}” odneseni u Cetinje, a doneseni su strojevi iz tiskare bra}e Mata~i}.78 Od tih }e tiskara biti for- mirano Tiskarsko-knjigoveà~ko poduze}e “[tampa”. To }e poduze}e djelovati do 1991., kada je pod imenom Tiskara “Ka~i}” privatizirano.

Zaklju~ak Prvu {ibensku tiskaru osnovao je 1870. godine [ime Ani}, koji je u [ibenik do{ao s bogatim tiskarskim iskustvom. Premda je u odnosu na ostale dalmatinske gradove [ibenik tiskaru dobio kasno, to je vaàn datum u kulturnoj povijesti grada. Osnutak tiskare u razdoblju sna`nog nastupa Narodne stranke i uvo|enja prve hrvatske uprave grada izraz je oìvjelih gospodarskih i kulturnih nastojanja u pri- jelomnim sedamdesetim godinama 19. stolje}a u [ibeniku i Dalmaciji. U 18. i prvoj polovici 19. stolje}a [ibenik je zbog brojnih gospodarskih, kulturnih, socijalnih i demografskih razloga relativno zaostajao u odnosu na druge dalmatinske gradove, a ja~e je osje}ao i blizinu turske Bosne i svoj pograni~ni poloàj. Drugu {ibensku tiskaru utemeljio je 1884. {ibenski biskup i povjesni~ar Antun Josip Fo- sco. Njegova tiskara tiskala je biskupijsko glasilo i niz publikacija vjerskog karaktera. Potom je 1905. osnovana tiskara Ivana Svaljinca, koja je tiskala prve politi~ke novine, kao i druge periodi~ne publikacije koje su po~etkom 20. stolje}a izlazile u [ibeniku. Idu}e su godine nasljednici biskupa Fosca osnovali Zadru`nu ti-

75 Buljevi}, B. Nav. dj., str. 85. 76 Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e narodnog oslobo|enja Hrvatske (ZAVNOH), najvi{e tijelo vlasti u tada{njoj partizanskoj Hrvatskoj, boravi u [ibeniku od 1. sije~nja do 20. svibnja 1945. Vid- jeti u: Livakovi}, I. Nav. dj., str. 235. 77 Isto kao bilj. 68. 78 Isto kao bilj. 61.

205 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) skaru Ugo Fosco i dr. Kao najsna`niji centar prava{a na jadranskoj obali, 1907. [ibenik dobiva svoju prvu strana~ku tiskaru, Hrvatsku tiskaru (Dr. Krstelj i dr.), koja je u potpunosti mogla zadovoljiti potrebe grada. Inicijativom naprednjaka osnovana je 1909. godine Pu~ka tiskara (Dr. V. Iljadica i dr.), razviv{i vrlo plodnu djelatnost. Godine 1913. utemeljena je Hrvatska zadru`na tiskara, po opremljenosti najve}e {ibensko grafi~ko poduze}e. Po zavr{etku talijanske okupacije, [ibenik 1921. postaje sredi{tem sjeverne Dalmacije pa tiskarska djelatnost u gradu doìvljava svoj procvat. Tiska se velik broj novina, a i nekoliko ~asopisa. Novine su uglavnom strana~ke pa su upu}ene ponajvi{e ~lanovima i simpatizerima. Ne zna se njihova naklada, ali, s obzirom na socijalnu i obrazovnu strukturu mahom teà~koga [ibenika, zacijelo je bila nevelika. Knjige i bro{ure upu}ene su {irem ~itateljskome krugu, bilo dalmatinskome puku kad je posrijedi nabo`na literatura, bilo gra|anstvu kad je posrijedi beletristika i stru~na literatura. Me|u novoosno- vanim tiskarama isti~u se ona obitelji Vitaliani, tiskara bra}e Mata~i} i tiskara Ni- kole îkata (koji je prethodno preuzeo Novu {tampariju). Veliku va`nost ima osnutak tiskare “Ka~i}” 1927. godine u samostanu sv. Lovre. Franjevci su vodili ra~una o obrazovanju osoblja i suvremenoj opremi, {to je osobito doprinijelo njezinoj bogatoj tiskarskoj i izdava~koj djelatnosti. Prestanak njihove tiskarske djelatnosti uzrokovan je isklju~ivo ideolo{kim i politi~kim razlozima. O tomu govori i ~injenica da novoutemeljeno poduze}e “[tampa” jo{ godinama koristi staru opremu tiskare bra}e Mata~i} pa tek 1954., pokretanjem [ibenskoga lista, moder- nizira tehnologiju tiskanja. Daljnja arhivska istraìvanja, osobito Dràvnog arhiva u Zadru, mogla bi upotpuniti spoznaje ne samo o tiskarstvu u [ibeniku, u okvirima zavi~ajne kulturne povijesti, nego i o povijesti hrvatskoga tiskarstva uop}e.

LITERATURA

Ba~i}, Stanko. Don Krsto Sto{i} : (1884.-1944.) : bibliografija i rukopisna ostav{tina. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1995. Bezina, Petar. Ljetopis samostana sv. Lovre u [ibeniku (1923.-1945.). Split : vlast. nakl., 1996. Bibliografija rasprava, ~lanaka i knjièvnih radova. Zagreb : Leksikografski zavod FNRJ, 1956 – Buljevi}, Bernard. Osniva~ Tiskare “Ka~i}” – mp. o. Grabi}. // Mp. o. dr. Petar Grabi} (in memoriam). Split : Franjeva~ki Provincijalat Presvetog Otkupitelja, 1964. Str. 84-85. êlar, Josip. [ibenski “Naprednjak” 1911-1913. // Zadarska revija 2(1966), 135-142. ôrali}, Lovorka. [iben~ani u Mlecima. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2003. Dulibi}, Boò. Deset vjekova [ibenika. // Narodno kazali{te u [ibeniku : 1864, 1870, 1945, 1955. [ibenik : Sindikalna podru`nica : Pododbor Dru{tva dramskih umjetnika Na- rodnog kazali{ta u [ibeniku, 1955. Str. 84-106.

206 I. ZENI]: TISKARSKA DJELATNOST U [IBENIKU OD 1870. DO 1948. GODINE

Dulibi}, Boò. Jedna {tamparska parnica 1855. g. // [ibenski list 5, 207(1956), 3. Dulibi}, Boò. Tiskare u [ibeniku. // [ibenski list 2, 99(1954), 3-4. Dulibi}, Boò. Uz 900. godi{njicu [ibenika. // [ibenski list 14, 661(1965), 5. Foreti}, Dinko. O dru{tvima u [ibeniku izme|u dva rata. // Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 22(1980), 297-313. Gali}, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1979. Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835-1940. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, 1982 – . Gross, Mirjana. Uloga {ibenskog prava{tva u dalmatinskoj i op}ehrvatskoj prava{koj politici uo~i prvog svjetskog rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest 1(1971), 259-285. Grubi{i}, Slavo. [ibenik kroz stolje}a. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1974. Jakovljevi}, Josip. Kazivanja o [ibeniku. [ibenik : Dru{tvo prijatelja {ibenskih starina, 1972. Klai}, Vjekoslav. Knjiàrstvo u Hrvata. Zagreb : Kugli, 1922. Livakovi}, Ivo. Tisu}ljetni [ibenik. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}” : Tiskara “Malenica ”, 2002. Matkovi}, Hrvoje. Djelovanje i sukobi gra|anskih stranaka u [ibeniku izme|u dva svjetska rata. // Radovi Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2(1972), 263-281. Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croatica : 1. dio : knjige. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1949. Ma{trovi}, Vjekoslav. Jadertina Croatica : 2. dio : ~asopisi i novine. Zagreb : Jugoslaven- ska akademija znanosti i umjetnosti, 1954. Novak, Grga. Dalmacija na raskr{}u 1848. god. // Rad JAZU 274(1948), 49-50. Pitanje tiskare u [ibeniku. // Hrvatska rie~ 2, 95(1906), 2. Sedam stolje}a [ibenske biskupije. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2001. Soldo, Josip. Samostan sv. Lovre u [ibeniku. // Ka~i} 1(1967), 5-94. Stip~evi}, Aleksandar. Povijest knjige. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1985. Sto{i}, Krsto. Galerija uglednih [iben~ana. [ibenik : vlast. nakl., 1936. Sto{i}, Krsto. Povijest [ibenika. (Rukopis, Muzej grada [ibenika.) [ibenik : spomen zbornik o 900. obljetnici. [ibenik : Muzej grada [ibenika, 1976. Tamba~a, Andrija. [ibensko iverje : 1871-1941. Split : Dru{tvo [iben~ana i prijatelja [ibenika u Splitu, 1987. Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918 : katalog izlo`be. Split : Sveu~ili{na knji`nica, 1992. Zeni}, Milivoj. U pohvalu od grada [ibenika : pisana rije~ od najstarijih vremena do danas. [ibenik : Gradska knji`nica “Juraj [i`gori}”, 2002.

207 TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI 1859.-1941. PRINTING AND PUBLISHING IN ISTRIA 1859-1941

Nadia Bu`leta Gradska knji`nica i ~itaonica Pula, nadia_bºnet.hr

UDK / UDC 655.1/.5(091)(497.57)"1859/1941" Pregledni rad / Review Primljeno / Received: 10. 3. 2005. Saètak U radu je prikazana pojava tiskarstva i nakladni{tva u Istri, njihov razvoj i uloga u dru{tveno-povijesnim procesima u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stolje}a. Kultu- ra tiskarstva u Istri razvijala se u okru`ju vi{enacionalnih tradicija Habsbur{ke Monarhije i odraz je multietni~ke i multikulturalne slike tada{nje Istre. Po~eci razvoja tiskarske djelatnosti u dana{njoj hrvatskoj Istri veù se uz talijanske tiskare koje djeluju od {ezdesetih godina 19. stolje}a u Puli, Rovinju i Pore~u, omogu}uju}i procvat knji`ne produkcije na talijanskom jeziku. Posebno je istaknuta pojava i aktivno djelovanje hrvatskih tiskara i nakladnika u Puli i Pazinu krajem 19. i po~etkom 20. stolje}a te njihovo zna~enje u razvoju i o~uvanju nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatske etni~ke zajednice u Istri. Ukazano je i na odumiranje hrvatskog tiskarstva i nakladni{tva u razdoblju izme|u dva svjetska rata kada je Istra bila u sastavu talijanske dràve. Klju~ne rije~i: Istra, tiskarstvo, nakladni{tvo, 19. i 20. stolje}e, periodi~ke publikacije Summary The paper gives an outline of the birth of printing and publishing activities in Istria, their development and role in the socio-historical processes of the second half of the 19th and the first half of the 20th centuries. The printing culture of Istria developed within the context of multinational traditions of the Habsburgh Monarchy, mirroring the multiethnic and multicultural situation in Istria at that time. The onset of printing in the region can be traced to the opening of Italian printing-houses in the towns of Pula, Rovinj and Pore~ during 1860s, which enabled a flourishing literary production in Italian. The emphasis in this paper has been placed on the rise and intensified activities of the late-nineteenth and early-twentieth century Croatian printers and publishers in Pula and Pazin, focusing in

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 208-232 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941. particular on their importance in developing and preserving the national and cultural identity of the Croatian ethnic community in Istria. The dying out of Croatian printing and publishing in the period between the two world wars when Istria fell under the rule of Italy has also been mentioned. Keywords: Istria, printing, publishing, 19th and 20th centuries, periodicals

1 Uvodna napomena Tijekom razdoblja koje obuhva}a ovaj rad (1859.-1941.) administrativna rasprostranjenost kao i kulturolo{ki pojam Istre bili su znatno {iri i uklju~ivali su Trst s okolicom, podru~je Gorice, Kvarnerske otoke i dio rije~ko-liburnijskog okruga, dok je predmet istra`ivanja ovog rada prostorno ograni~en na hrvatski dio Istre koji danas administrativno spada pod Istarsku `upaniju.1 U navedenom povijesnom razdoblju Istra je bila sastavni dio Habsbur{ke Monarhije te je u tom smislu bila odvojena od dijela hrvatskih zemalja (osim Dalmacije i otoka). Jedna od zna~ajki Istre toga razdoblja bila je etni~ka, kulturna i jezi~na heterogenost njezinih stanovnika {to je uvjetovalo i pojavu tiskarske produkcije na hrvatskom, talijanskom i njema~kom jeziku.

2 Sada{nje stanje istraìvanja tiskarstva i nakladni{tva u Istri Kulturno-povijesna istraìvanja na polju povijesti tiskane rije~i u Istri nisu jo{ dala cjelovit znanstveni rad koji bi sintetizirao sve aspekte proizvodnje, distri- bucije i kori{tenja kulture tiska. Tiskarstvo i nakladni{tvo jo{ uvijek su poprili~no neistraèna podru~ja i rijetko isklju~ivim predmetom interesa istraìva~a kulturne pro{losti Istre. Radovi koji postoje uglavnom povr{no i jednostrano obra|uju proces razvoja tipografija na podru~ju Istre, dok se razvoj nakladni{tva (koje se u tom razdoblju velikim dijelom odnosilo na periodi~ke publikacije) razmatra ponajprije sa stajali{ta povijesti knjièvnosti i novinstva. Prvi rad o razvoju tiskarstva u Istri objavljen je tridesetih godina 20. stolje}a, a napisao ga je na temelju vlastitih sje}anja pulski tiskar i nakladnik Josip Krmpoti}.2 Njegov rad u velikoj je mjeri bio izvor podataka za drugi rad o hrvatskim tiskarama i novinama, koji je 1952. godine napisala Tatjana Blaèkovi}.3 Nakon navedenih radova, koji su dali samo kronolo{ki pregled razvoja hrvatskih tipografija, nije bilo daljnjih istraìvanja na temu tiskarstva. Neistraèno je podru~je i tipografska praksa druge polovice 19. stolje}a, o kojoj je faktografske podatke dao povjesni~ar Sergio

1 Usp.: Darovec, D. Pregled istarske povijesti. 2. izd. Pula : C.A.S.H., 1998.; Milanovi}, B. Hrvatski narodni preporod u Istri : knjiga prva (1797-1882). Pazin : Istarsko knji`evno dru{tvo sv. ]irila i Metoda, 1967.; Peru{ko, T. Knjiga o Istri. Zagreb : [kolska knjiga, 1968. 2 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini. // Edinost 15(1926), 43-45.; Krmpoti}, J. Uspomene “tihog stvaratelja i revolucionera”. // Istra : glasilo Saveza jugoslavenskih emigranata iz Julijske krajine 6, 18(1934), 3. 3 Bla`ekovi}, T. Hrvatske novine i {tamparije u Istri : (1870-1945). // Rije~ka revija 1, 1(1952), 38-41.

209 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Cella u svojim radovima o talijanskom novinstvu u Istri.4 Ostali radovi koji iz razli~itih aspekata obra|uju tiskarsku produkciju u Istri i uklju~uju fragmentarne podatke o tiskarstvu i nakladni{tvu, studije su o istarskoj periodici/novinstvu (Petar Str~i},5 Irvin Lukeì}6), povijesti knjièvnosti (Mirjana Str~i})7 te radovi o razvoju knji`ni~nog i ~itaoni~kog pokreta u Istri (Bruno Dobri}).8 U kontekstu spomenutih radova/istraìvanja ovaj rad nastoji sintetizirati postoje}e relevantne podatke o tiskarskoj produkciji u Istri te na temelju istraìvanja periodi~kih publikacija i sekundarnih izvora dati pregled povijesti tiskarstva i nakladni{tva u Istri u drugoj polovici 19. te prvoj polovici 20. stolje}a.9

3 Prve istarske tiskare i po~eci nakladni{tva na talijanskom jeziku: 1859.-1898. Iako do 1850. godine svi ve}i gradovi u Hrvatskoj10 imaju svoje tiskare, po~etkom druge polovice 19. stolje}a u Istri jo{ uvijek nije djelovala nijedna tiskara. Prvi dokumentirani prijedlozi i poku{aji osnivanja tiskare u Istri ve`u se uz 1848. godinu kada istarski zastupnik u Carevinskome vije}u u Be~u Michele Fa- chinetti11 ukazuje na potrebu osnivanja tiskare u Istri koja bi trajno tiskala novine i ~asopise posve}ene `ivotnim problemima istarskog poluotoka, no do realizacije toga prijedloga ipak nije do{lo.12 Od 1850. godine uslijedilo je desetogodi{nje raz-

4 Cella, S. Giornalismo e stampa periodica in Istria. // Atti e memorie della società di archeologia e storia patria 56(1956), 120-164. 5 Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine. // Istarski mozaik 6, 5(1968), 210-234. 6 Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine. // Nova Istra 1, 4(1996), 138-153.; Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. : II dio. // Nova Istra 2, 1(1997), 129-144.; Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. : III dio. // Nova Istra 2, 2(1997), 112-130. 7 Str~i}, M. Istarska beseda i pobuna. Pula : Istarska naklada, 1985. 8 Dobri}, B. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti : ~itala~ka dru{tva i knji`nice u Puli u drugoj polovici 19. stolje}a i prvoj polovici 20. stolje}a. Pula : C.A.S.H., 2003.; Dobri}, B. Udruga ~itaonica u Puli (1869.-1920.). // Spomen knjiga prigodom 125. obljetnice osnutka udruge îtaonica u Puli / urednik Bruno Dobri}. Pula : Dru{tvo bibliotekara Istre, 1998. Str. 11-49. 9 Uz navedenu literaturu izvor podataka za ovaj rad bile su sljede}e periodi~ke publikacije: L’Istria (1882.-1903.), La settimana (1887.), L’Arena (1925.), Il lunedi (1920.), Gazzetta del popolo (1899.), La lanterna (1908.), L’avvenire (1904.-1908.), Il giornaletto di Pola (1905.-1919.), Il diritto croato (1892.), La fiamma (1911.-1912.). 10 Zagreb (Isusova~ka tiskara, 1664.), Zadar (Batara, oko 1806.), Osijek (Franjeva~ka tiskara, 1735.), Dubrovnik (Carlo Anton Occhi, 1783.), Karlovac (Weitz, 1809.), Vara`din (Sangilla, 1821.), Split (Ivan Demarchi, 1813.). Usp.: Bratuli}, J. Tiskare po~etkom 19. stolje}a. // Na{a knjiga 17/18(1986), 11-13. 11 Michele Fachinetti (Viìnada, 1812.-1852.), istarski knjièvnik i politi~ar. Tijekom 1850. i 1851. godine u Trstu izdaje dvotjednik Il popolo d’Istria. Usp.: Degenghi Oluji}, E. Fachinetti, Miche- le. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 215-216. 12 Giuricin, L. La stampa italiana in Istria : (dalle origini ai nostri giorni). // Pazinski memorijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 163-189.

210 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941. doblje Bachova apsolutizama tijekom kojeg je nova dr`avna tiskovna politika onemogu}avala slobodnu publicisti~ku djelatnost na cijelom podru~ju Habsbur- {ke Monarhije. Pad apsolutizma 1860. godine ozna~io je i u Istri novo doba kako u politi~kom `ivotu tako i na gospodarskom i kulturnom planu. U eri op}e liberali- zacije dru{tva utemeljuju se u Istri prve tipografske radionice koje djeluju u tada najrazvijenijim gradovima na zapadnoj obali poluotoka, Rovinju, Puli i Pore~u.

3.1 Tipografia Istriana Prva moderna tiskara u Istri pod nazivom Tipografia istriana proradila je 1859. godine u Rovinju, a utemeljili su je bra}a Antonio i Gaspare Coana koji su te iste godine doselili iz Venecije donijev{i sa sobom sve potrebne tiskarske strojeve za pokretanje tiskarske djelatnosti.13 Tiskara je svoje prostorije imala u Ulici Valdibora, na broju 28.14 Izboru Rovinja kao prvog mjesta u Istri pogodna za akti- viranje tiskarstva pridonijela je ~injenica {to od sredine 19. stolje}a Rovinj naglo gospodarski prosperira i postaje sjedi{te industrijske i trgova~ke komore (Camera di commercio e d’ industria dell’ Istria).15 Osnivanje tiskare, koja je posredno omogu}ila {irenje informacija i pisane rije~i, imalo je veliko zna~enje i za razvoj kulturnog `ivota u gradu.16 Tiskanje i distribucija publikacija poticalo je pisano stvarala{tvo i pokretanje raznovrsnih periodi~kih publikacija {to je omogu}ilo procvat doma}e publicistike na talijanskom jeziku.17 Prva publikacija proiza{la iz ro- vinjske tiskare obitelji Coana tematski je vezana uz Veneciju gdje su Antonio i Gaspare zapo~eli svoju tiskarsku karijeru, a to je dvosve{~ano djelo venecijanske knji`evnice Giustine Renier Michiel koje nosi naziv Origine delle feste venezia- ne.18 Tjednik L’Istriano prve su novine koje su izlazile u Rovinju od 15. velja~e 1860. do 31. srpnja 1861. godine.19 List je ure|ivao ljekarnik Federico Spongia, a zastupao je ekonomske i druge gra|anske interese pokrajine. Iako kratkog trajanja, tjednik L’Istriano smatra se prvim nakladni~kim pothvatom u Istri.20 Rovinj je ubrzo postao vrlo jako tiskarsko sredi{te s razvijenim nakladni{tvom o ~emu svjedo~i podatak da je sedamdesetih godina 19. stolje}a u Rovi- nju izlazilo ~ak 14 periodi~kih publikacija na talijanskom jeziku.21 Tiskara obitelji

13 Cella, S. Nav. dj., str 125. 14 Navedeno prema impresumu novina La lanterna iz 1908. godine. 15 Benussi, B. Storia documentata di Rovigno. 2-a ristampa. Trieste : Unione degli Italiani dell’Istria e Fiume ; Università popolare di Trieste, 1977. Str. 233. 16 Iste godine (1859.) otvara se i prva javna knji`nica u Rovinju pod nazivom Biblioteca Stan- coviciana. Usp.: Isto, str. 236. 17 Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 120-164; Deghenghi Oluji}, E. Le riviste culturali italiane pubblicate in Istria nel Novecento. Rijeka : Edit ; Pula : Pietas Iulia, 1999. Str. 32-33; Giuricin, L. Nav. dj., str. 163-189. 18 Cella, S. Nav. dj., str. 125. 19 Isto, str. 125. 20 Budicin, M. Istriano, L’. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 2005. Str. 342-343. 21 Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 120-164.; Giuricin, L. Nav. dj., str. 166.

211 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Coana, koja je ujedno djelovala kao knji`ara, papirnica i knjigove`nica, osim bogate produkcije novina i ~asopisa, tiskala je knjige, bro{ure, razglednice i druge ti- skopise. Jedna je od najranije tiskanih knjiga djelo o pulskoj Areni L’amfiteatro di Pola Giovannija Barsana iz 1860. godine. Od zna~ajnijih knjiga tiskanih u Rovi- nju u drugoj polovici 19. stolje}a isti~e se djelo Bernarda Benussija22 Saggio d’una geografia dell’Istria ad uso della studiosa gioventù, objavljeno 1874. godine. Od 1863. do 1876. godine u Rovinju se tiskaju slu`beni spisi Istarskoga sabora (Atti della Dieta provinciale dell’Istria in Parenzo). Godine 1891. izlazi knjiga pod naslovom Intorno la vita, il martirio ed il culto della vergine Calcedonese Santa Eufemia della quale il sacro corpo si conserva e si venera nella insigne Collegiata di Rovigno (Istria) posve}ena `ivotu sv. Eufemije, koju je za tisak priredio nepoznati autor ili, kako stoji na naslovnoj stranici publikacije, “jedan vjer- nik iz reda Minori Reformisti iz istoga grada”. Uza stru~no-popularna izdanja, u Rovinju je objavljeno i poneko beletristi~ko djelo, primjerice, zbirka pripovijesti iz 1883. godine pod nazivom La voce del dovere, izvjesnog Mattea Gianellija. Rovinjska Tipografia Istriana bila je u vlasni{tvu triju nara{taja obitelji Coa- na. Po smrti utemeljitelja tiskare 1904. godine, naziv tiskare mijenja se nekoliko puta (Stabilimento Tipografico – Cartoleria e legatoria Antonio Coana; Tipogra- fia Coana-Bartoli), a od 1936. godine postaje Tipografia Antonio Gerini koja je pod tim nazivom radila do 1947. godine.23

3.2 Tiskara Gaetano Coana U drugoj polovici 19. stolje}a Pore~ postaje va`no politi~ko sredi{te bubu}i da je 1861. godine imenovan glavnim gradom markgrofovije Istre te sjedi{tem Istarskoga sabora i ureda pokrajinske vlasti. Status Pore~a kao centra politi~kih aktivnosti u Istri, ali i grada sve aktivnijih gospodarskih i kulturnih sadr`aja,24 ukazuje da je vjerojatno postojala potreba za osnivanjem tipografije koja bi zado- voljila potrebe uprave, administracije i lokalnog stanovni{tva. S obzirom na navedene ~injenice, tipografska djelatnost u Pore~u inicira se relativno kasno, tek 1876. godine, zahvaljuju}i poduzetnosti tiskarske obitelji Coana. Naime, stariji sin rovinjskog tiskara Antonia Coane, Gaetano Coana25 doselio je u Pore~ 1875. i godinu kasnije utemeljio novu tiskaru pod nazivom Tipografia Gaetano Coana.26

22 Bernardo Benussi (Rovinj, 1846. – Trst, 1929.), profesor i povjesni~ar. U razdoblju 1871.-1928. objavio je 61 rad te ostavio podatke o povijesti, horografiji, statistici, klimi, institucijama, statutima, javnom ìvotu, obi~ajima, kulturi, crkvama i religioznom ìvotu Istre. Usp.: Berto{a, M. Benussi, Bernardo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 67-68. 23 Budicin, M. Coana. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 140. 24 Godine 1861. pri Pokrajinskom upravnom odboru Istre osnovana je Biblioteca Provinciale dell’Istria (Pokrajinska knji`nica Istre). Usp.: Dobri}, B. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti …, str. 180-181. 25 Gaetano Coana (? – Venezia, 1917.). Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 129. 26 Isto, str. 129.

212 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941.

Po smrti Gaetana Coane vlasni{tvo nad tiskarom prelazi na njegove potomke koji kasnije mijenjaju naziv tiskare u Gaetano Coana & figli {to je vidljivo u impresumu sa~uvanih publikacija tiskanih poslije dvadesetih godina 20. stolje}a. Tiskara Gaetano Coana intenzivno je djelovala u Pore~u do 1945. godine, a od tada se djelatnost tiskare nastavlja u Trstu.27 Tipografija Gaetano Coana svoje je djelovanje zapo~ela tiskanjem tjednika La sveglia koji po~inje izlaziti 8. travnja 1876. godine. Tjednik je bio namijenjen pulskom ~itateljstvu i posve}en isklju~ivo lokalnoj problematici.28 Od tada u Pore~u izlazi nekoliko periodi~kih publikacija zna~ajnih za Istru izme|u kojih se isti~u L’Istria, Atti e memorie i L’Istria agricola.29 Tjednik L’Istria, slu`beno glasilo Pokrajinskog odbora, izlazio je od 1. sije~nja 1882. do 19. prosinca 1903. godine, a nakladnik i odgovorni urednik lista bio je Marco Tamaro. Tjednik se bavio temama iz istarske zavi~ajne povijesti, poljodjelstva, industrije i trgovine, prigodno obilje`avao godi{njice, pisao o istaknutim Istranima i dobro se uklopio u pore~ku i istarsku sredinu.30 Godine 1884. u Pore~u se osniva udruga Società Istriana di Archeologia e Storia Patria (Istarsko dru{tvo za arheologiju i zavi~ajnu povijest) koja iste godine po~inje objavljivati ~asopis Atti e memorie,31 koji uz manje prekide izlazi do danas. ^asopis predstavlja “pravi rudnik dokumenata i studija o Istri”,32 a na njegovim su stranicama objavljivali svoje radove istaknuti istarski talijanski povjesni~ari kao {to su Bernardo Benussi, Bernardo Schiavuzzi, Francesco Salata, Luigi Morteani i drugi. Osim periodi~kih publikacija, pore~ka tiskarska produkcija bogata je stru~nim knjigama koje obra|uju zavi~ajne teme iz podru~ja povijesti, geografije, politike, arheologije, agronomije. Carlo De Franceschi33 objavljuje 1879. godine prvi cjelovit i kompleksan prikaz istarske povijesti u knjizi L’Istria – note storiche, a iste godine prire|uje za tisak arhivska vrela Pietra Kandlera34 o povijesti Pule pod nazivom Notizie storiche di Pola. Povjesni~ar Marco Tamaro objavljuje

27 Budicin, M. Coana, str. 140. 28 Cella, S. Nav. dj., str. 128. 29 Poljoprivredni glasnik L’Istria Agricola tiska se u Pore~u od 1907. do 1915. godine. Usp.: Degenghi Oluji}, E. Le riviste italiane pubblicate in Istria nel Novecento, str. 35. 30 Budicin, M. Istria, L’. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 342. 31 Puni naziv ~asopisa glasi: Atti e memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Pa- tria. 32 Cella, S. Nav. dj., str. 130. 33 Carlo De Franceschi (Gologorica kraj Pazina, 1809. – Gologorica, 1893.), politi~ar i povjesni~ar. Istaknuti je ~lan obitelji ~iji su ~lanovi do druge pol. 20. stolje}a ostavili zna~ajni trag u istarskoj kulturi, umjetnosti, politici i etnokulturnim prilikama. Usp.: Berto{a, M. De Franceschi, Carlo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 172-173. 34 Pietro Kandler (Trst, 1804.-1872.), povjesni~ar i arheolog. U Trstu osnovao, ure|ivao i izdavao tjednik L’Istria (1846.-1852.) i ~asopis La Provincia dell’Istria (1867.-1872.). Usp.: Matija{i}, R. Kandler, Pietro // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 369.

213 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

1892. godine svoje najva`nije djelo Le città e le castella dell’Istria posve}eno Puli, Vodnjanu i Rovinju. Istaknuti agronom Carlo Hugues objavio je u Pore~u vi{e svojih radova, izme|u kojih L’economia agraria dell’Istria settentrionale (1889.). Godine 1903. Bernardo Benussi prire|uje za tisak drugo, pro{ireno izdanje svoga kapitalnog djela Manuale di geografia, storia e statistica della Regio- ne Giulia (litorale) ossia della città immediata di Trieste, della contea principesca di Gorizia e Gradicsa e del Margraviato d’Istria. Uz periodiku i stru~nu literaturu koje su ~inile glavninu knji`ne produkcije tiskare Coana, sa~uvano je i nekoliko beletristi~kih djela, primjerice, zbirka poezije Sonetti istriani: (1903-1907) pjesnika i povjesni~ara Giovannija Quarantotta, objavljena 1908. godine u Pore~u.

3.3 Tiskara Seraschin Pula svoj nagli gospodarski i demografski procvat doìvljava sredinom 19. stolje}a kada je odabrana za glavnu ratnu luku Austrijske Monarhije te nakon izgradnje Pomorskog arsenala. Kultura tiskarstva i nakladni{tva u Puli zapo~ela je svoj razvoj usporedo s osnivanjem i djelovanjem drugih kulturnih ustanova i dru{tava {ezdesetih i sedamdesetih godina 19. stolje}a.35 S pojavom ~itala~kih dru{tava, prvih knjiàra, nove vi{ejezi~ne ~itala~ke publike s kojom naglo raste potra`nja za informacijama i tiskanom gra|om, osnivanje tipografije u samom gradu postaje prijeko potrebno. Prvu tiskaru u Puli utemeljuje 1869. godine36 tiskar iz Ro- vinja Gregorio Seraschin.37 Svoju tiskarsku djelatnost zapo~eo je tiskanjem prvih pulskih novina na talijanskom jeziku pod nazivom L’Arena, koje nisu sa~uvane i za koje se pretpostavlja da su izlazile vrlo kratko.38 Me|u najranijim publikacijama tiskare Seraschin jest studija Mattia Flacio: istriano di Albona: notizie e documenti, autora Tomasa Lucianija, koja obra|uje razli~ite aspekte ìvota Matije Vla~i}a Iliri- ka. Knjiga je objavljena 1869. godine na talijanskom jeziku. Tijekom 1871. i 1872. godine u nakladi austrougarske Ratne Mornarice u Puli izlazio je tjednik Neptun tiskan na njema~kom jeziku, s posebnim prilogom na talijanskom jeziku. Tijekom druge polovice 19. stolje}a u tiskari Seraschin tiskano je nekoliko lokalnih glasila na talijanskom jeziku: Eco dell’Arena (travanj-lipanj 1874.), Il risorgimento (1878.-1879.), Pola (povremeno u razdoblju 1883.-1885.), L’eco di Pola

35 Krajem {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina 19. stolje}a u Puli se po~inju osnivati kulturne, prosvjetne i zabavne udruge koje su utemeljili gra|ani raznih nacionalnosti, a to su: îtao- nica, prva hrvatska udruga (1869.), Marine-Casino Verein, udruga mornari~kih ~asnika prete`no njema~ke nacionalnosti (1870.), Gabinetto di Lettura, talijanska ~itala~ka udruga (1876.). U istom razdoblju pojavljuju se i prve knjiàre u Puli, a to su knjiàre Schrinner (1869.) i Schmidt (1865.). Usp.: Dobri}, B. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti …, str. 46, 62-99. 36 Sergio Cella navodi da Gregorio Seraschin dolazi iz Rovinja u Pulu oko 1869. godine. Iste godine tiskane su u njegovoj tiskari prve publikacije {to navodi na zaklju~ak da je tiskara osnovana upravo te godine. Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 127. 37 Gregorio Seraschin (? – Pula, 1886.), prvi pulski tiskar. Usp.: Isto, str. 127. 38 Isto, str. 127.

214 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941.

(1887.-1897.), Il patriota (lipanj 1889.). Posebnu va`nost za razvoj hrvatskog novinstva u Istri ima tjednik na talijanskom jeziku Il Diritto Croato39 koji je izdavao i ure|ivao nakladnik Ante Jaki}, a tiskan je u tiskari Seraschin. Tjednik je izlazio u Puli od 3. listopada 1888. do 1. travnja 1893. godine u najve}oj nakladi od 770 primjeraka.40 Nakon toga, list nastavlja izlaziti u Trstu pod razli~itim nazivima (Il Pensiero Slavo, La pensée slave, Slavenska misao) do 1909. godine. Opus knji`ne produkcije tiskare Seraschin obuhva}a i raznovrsna izdanja u nakladi gradskih ustanova i dru{tava, primjerice, Catalogo della Biblioteca Scola- stica Distrettuale di Pola (1886.) i Rapporto sanitario per la citta di Pola (1887.). Posebnu vrijednost za povijest tiskarstva u Puli ima knjiìca tiskana 1870. godine u tiskari Seraschin pod naslovom Pravila îtaonice u Pulju, kao prva publikacija na hrvatskom jeziku objavljena i tiskana u Puli i u dana{njem hrvatskom dijelu Istre.41 Navedena publikacija sadrì usporedo i prijevod teksta na njema~ki jezik. Koncem 19. stolje}a, 1894. godine, objavljena je u toj tiskari jo{ jedna publikacija na hrvatskom jeziku, a to su Pravila dru`be sv. ]irila i Metoda za Istru u nakladi istoimene udruge za razvitak hrvatskoga {kolstva u Istri. O aktivnom glazbenom ìvotu Pule u drugoj polovici 19. stolje}a svjedo~e dvije publikacije tiskane krajem stolje}a, a to su dva libreta na njema~kom jeziku. Godine 1896. objavljen je libreto za operu Kukuschka Franza Lehara koji je napisao Felix Falzari, a godine 1891. libreto za komi~nu operu Syritha Franza Möeglea, prema pri~i Egona Eber- ta Der Königstochter Laune. Tiskara Seraschin intenzivno je djelovala u Puli do pred konac 19. stolje}a, kada prelazi u vlasni{tvo Carla Martinolicha pod ~ijim ravnanjem radi kratkotrajno.42 Iz toga razdoblja sa~uvana je tek jedna knjiga, a to je zbirka pjesama pod naslovom Raccolta di canzonette popolari cantate in Istria, tiskana 1897. godine. 3.4 Tiskara Bontempo Tiskara Bontempo druga je tiskara u Puli koja je djelovala od osamdesetih godina do kraja 19. stolje}a, a prvi put se spominje u impresumu dvojezi~nog tjednika Pola koji je u Puli izlazio od 1. sije~nja 1883. do 24. prosinca 1885. godine.43

39 Il Diritto Croato ure|ivan je u panslavisti~kom duhu i bio je namijenjen Talijanima i gra|anima hrvatskog etni~kog podrijetla koji nisu dovoljno poznavali hrvatski knjièvni jezik, odnosno koji su bili talijanizirani. Pored dnevnih vijesti objavljivani su prilozi o hrvatskoj povijesti, literaturi i kulturi. Redovito su objavljivani prikazi novih hrvatskih knjiga i talijanski prijevodi hrvatskih knjièvnih djela, npr., Augusta [enoe, Petra Preradovi}a i Ivana Maùrani}a. Usp.: Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine, 210-234.; Manin, M. Diritto Croato, Il. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 179. 40 Manin, M. Nav. dj., str. 179. 41 Dobri}, B. Udruga ~itaonica u Puli (1869.-1920.), str. 11-49. 42 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, str. 43-45. 43 Tjednik Pola tiskan je tijekom svog izlaènja u nekoliko razli~itih tiskara, izme|u kojih i u tiskari Bontempo. S obzirom na to da tjednik nije sa~uvan, ne moè se provjeriti u kojim je razdobljima tiskan u tiskari Bontempo i na taj na~in utvrditi precizniji datum po~etka djelovanja tiskare. Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 152.

215 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Podaci o osnivanju, vlasni{tvu i djelovanju tiskare Bontempo mogu se djelomi~no rekonstruirati na temelju njezine tiskarske produkcije. O utemeljitelju tiskare nema pouzdanih podataka, no prema tada{njem obi~aju da se tipografije nazivaju prema imenima svojih osniva~a, mo`e se jedino pretpostaviti da je tiskara primarno bila u vlasni{tvu izvjesnog Lodovica Bontempa. Od 1894. godine kao vlasnik tiskare Bontempo navodi se Carlo Martinolich,44 a od 1899. Rodinis i Leban.45 Prema impresumu tjednika La settimana, tiskara se nalazila na Piazzi Nintea, a kasnije u oglasima iz tjednika Gazzeta del popolo, navodi se adresa Via Sergia, br. 40 (danas Ulica Sergijevaca).46 Oglas objavljen u novinama Gazzeta del popolo, navodi da je tiskara posjedovala “najmodernije tipove tiskarskih strojeva ~ije mo- tore pokre}e plin te bogat izbor grafi~kih ukrasa i slova”.47 Tijekom svoga djelovanja tiskara Bontempo izdavala je nekoliko glasila: ve} spomenuti tjednik Pola, ~asopis La penna (1886.), tjednik La settimana (1887.), ~asopis Gazzeta di Pola (sije~anj-svibanj 1894.), novine Il giovine pensiero (1887.-1897.), Gazzeta del popolo (1899.). U tiskari Bontempo objavljeno je 1885. godine prvo izdanje knjige Manuale di geografia storia e statistica del litorale ossia della contea principesca di Gorizia e Gradisca, della città immediata di Trieste e del Margraviato d’Istria koju je priredio Bernardo Benussi, a koja je u tom periodu bila “najbogatiji postoje}i priru~nik o povijesti regije”,48 tzv. Julijske Venecije. Za povijest hrvatske tiskane rije~i u Istri zna~ajna je knjiga propovijedi poznata pod naslovom Evandjeoska razmatranja za sve nedelje49 koju je priredio pomerski `upnik Ivan Barbali}, a objavila tiskara Bontempo 1887. godine.50

4 Istarske tiskare i po~eci nakladni{tva na hrvatskom jeziku: 1898.-1918. Razdoblje od konca 19. stolje}a do kraja Prvoga svjetskog rata posebno je va`no za razvoj hrvatskoga tiskarstva i nakladni{tva u Istri. Vrijeme je to djelovanja prvih hrvatskih tiskara u Istri, Laginja i dr. i Josip Krmpoti} u Puli te tiskare Tiskovnog dru{tva u Pazinu. Uz njih, po~etkom 20. stolje}a aktivira se u Puli nova tiskara pod nazivom Boccasini & C.o., osnovana isklju~ivo za potrebe talijanskog nakladni{tva, a svoj rad nastavljaju i tiskare u Pore~u i Rovinju.

44 Podatak je preuzet iz impresuma ~asopisa Gazzeta del popolo. 45 Podatak je preuzet iz oglasa za tiskaru objavljenog u Gazzeta del popolo 1, 14(1899), 2. 46 Podaci preuzeti iz La settimana (17. rujan 1887.) i Gazzeta del popolo 1, 12(1899), 2. 47 Gazzeta del popolo 1, 14(1899), 2. 48 Cervani, G. Bernardo Benussi nel quadro della storiografia liberal-nazionale italiana in Istria alla fine dell’ottocento. // Benussi, B. Storia documentata di Rovigno, str. VI. 49 Puni naslov knjige glasi: Na uspomenu petdesetgodi{njice misni~tva na{ega u~enoga, mu- droga i svetoga Lava XIII katoli~kog pape, {to je svete slovenske apu{tole ]irila i Metoda uzvisio na ~ast celokupne Isusove crkve : evandjeoska razmatranja za sve nedelje. 50 Spin~i}, V. Crtice iz hrvatske knji`evne kulture Istre. Reprint. Zagreb : Kr{}anska sada{njost, [1984.]. Str. 99.

216 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941.

4.1 Od Narodne tiskare do tiskare Laginja i dr. Godine 1898. slovenski tiskar Andrej Gabr{~ek51 kupuje na dra`bi pulsku tiskaru u vlasni{tvu Carla Martinolicha (prije tiskara Seraschin) te utemeljuje Na- rodnu tiskaru, prvu hrvatsku tiskaru u Istri koja po~inje s radom 1. kolovoza 1898. godine.52 Upravitelj tiskare postaje Josip Krmpoti}53 koji }e svojim djelovanjem na polju tiskarstva i nakladni{tva u Puli obiljeìti prva dva desetlje}a 20. stolje}a. Prema sje}anju Mije Mirkovi}a (Mate Balote), “{tamparija [je] bila toliko tehni~ki usavr{ena, da je mogla preoteti rad Dràvnoj {tampariji i tada{njoj naj- boljoj {tampariji na austrijskom jugu Kleinmayer i Bamberg u Ljubljani”.54 Godi- ne 1899. tiskara je protokolirana kao vlasni{tvo Josipa Krmpoti}a i djeluje pod imenom Josip Krmpoti} i dr. (Josip Krmpoti} i drugi) iako i dalje ostaje Gabr{~e- kova. Mjesec dana po registraciji po~inje se u njoj tiskati Na{a sloga (6. srpnja 1899.) koja se od 1870. godine tiskala u Trstu. Zbog nedostatne financijske podr{ke tiskara je poslovala s prili~nim gubitkom stoga Gabr{~ek tiskaru prodaje 1900. godine konzorciju Tiskara Josip Krmpoti} i dr. u ~ijoj upravi Krmpoti} sud- jeluje do 1903. godine. Upravu tiskare preuzima Viktor [uligoj, kasnije vlasnik {tamparije u Zlataru. Tiskarska radionica nalazila se do 1906. godine u ku}i Frana Barbali}a, u [i{anskoj ulici.55 Od 1906. godine Tiskara Josip Krmpoti} i dr. mijenja ime u Tiskara Laginja i dr. (Laginja i drugovi) i seli na drugu lokaciju u Ulici Giulia br. 1 (dana{nja ulica Matka Laginje br. 7). Uz uspje{nu tiskarsku djelatnost djelokrug rada Tiskare La- ginja i dr. obuhva}ao je knjiàrske i knjigove`ni~ne poslove, kao i izradu pe~ata. Poduze}e je opstalo do 1918. godine kada se gasi zbog politi~kih promjena koje su nastale u Puli i Istri izbijanjem Prvoga svjetskog rata.

51 Andrej Gabr{~ek (1864.-1938.), rodom iz Kobarida. Jedan je od prvaka slovenskoga narodnog pokreta u Gori~koj, djelatan na mnogim podru~jima, izme|u ostalih i kao plodan izdava~ i tiskar. Usp.: Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine, str. 150-151. 52 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, str. 44. 53 Josip Krmpoti} (Stupnik kraj Zagreba, 1864. – Beograd, 1949.), tiskar i nakladnik. Tiskar- sku karijeru zapo~eo je kao “mali zagreba~ki tipografski nau~nik i tipografski radnik”. Zbog organiziranja protuma|arskih demonstracija 1884. godine bio je zatvaran i protjeran iz Zagreba te se iste godine, na poziv profesora Matka Mandi}a, seli u Trst, gdje po~inje raditi kao slovoslaga~ u tiskari Viktora Dolenca. Istodobno, bio je suradnik u slavenskim ~asopisima koji su tada izlazili u Trstu (Na{a sloga, Edinost, Obzor, Slovenac) i vrlo aktivan i usmjeren ka cilju da preko rada u tiskarskoj struci pridonese brèm razvoju hrvatskoga narodnog preporoda u Istri. Od 1894. godine bio je poslovo|a Gabr{~ekovih tiskara u Gorici (Narodna tiskarna i Gori{ka tiskarna). Usp.: Blaèkovi}, T. Nav. dj., 38-41; Balota, M. Puna je Pula. Zagreb : Zora, 1964. Str. 165-195; Dobri}, B.; M. Uro{evi}. Krmpoti}, Josip. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 420. 54 Balota, M. Tihi stvaralac i revolucioner. // Istra : glasilo Saveza jugoslavenskih emigranata iz Julijske krajine 6, 8(1934), 1. 55 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, str. 44.

217 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

4.2 Tiskara Laginja i dr. Tijekom svog djelovanja tiskara Laginja i dr. imala je bogatu nakladni~ku produkciju novina, knjiga, bro{ura i drugih tiskopisa. Najzna~ajniji nakladni~ki pothvat tijekom 19. stolje}a vezan je uz pokretanje lista Na{a sloga koji je bio prvi i najdugovje~niji list u vrijeme hrvatskog preporoda u Istri. Prvi broj iza{ao je u Trstu 1. lipnja 1870. godine, a glavni pokreta~ i nakladnik prvoga pu~kog lista pisanog hrvatskim jezikom bio je biskup Juraj Dobrila.56 List je najprije tiskan u tiskari austrijskog Lloyda u Trstu, kasnije je promijenio jo{ nekoliko tr{}anskih tiskara da bi se od srpnja 1899. godine tiskao u Puli, u Tiskari Josip Krmpoti} i drugi, kasnije preimenovanoj u Laginja i dr. U Puli je izlazio narednih {esnaest godina, a posljednji broj lista objelodanjen je 25. svibnja 1915. Pou~an, gospodarski i politi~ki list istarskih Hrvata, kako stoji u podnaslovu Na{e sloge, bio je, u prvom redu, okrenut prosvje}ivanju istarskog selja{tva, u~e}i puk o politi~kim, gospodarskim, socijalnim, kulturnim, nacionalnim i ljudskim pravima. List Na{a sloga kardinalno je utjecao na cjelokupni razvoj Istre i Kvarnerskih otoka i predstavlja izvanredan povijesni izvor za prou~avanje povijesti Istre i otoka u drugoj polovici 19. i u po~etku 20. stolje}a.57 Osim {to je obiljeìo jednu epohu u razvoju istarskoga nacionalnog pokreta, na stranicama Na{e sloge sa~uvani su knjièvni poku{aji i zna~ajniji radovi knjièvnika od kojih neki zauzimaju va`nije mjesto u knjièvno- sti hrvatskoga naroda.58 Po~etkom 20. stolje}a, na inicijativu Matka Laginje,59 po~inje izlaziti trojezi~ni list Omnibus, najprije kao dnevnik, zatim kao tjednik. Izlazio je s prekidima od 15. listopada 1904. do lipnja 1914. godine. U po~ecima svog izlaènja, Omni- bus je tiskan na hrvatskom, njema~kom i talijanskom jeziku, a kasnije samo na hrvatskom i talijanskom. Djelovao je kao politi~ko glasilo nacionalnog pokreta na Pulj{tini i od prvog je broja pisan u narodnom duhu brane}i interese hrvatskoga dijela stanovni{tva. Mjese~nik Mladi Istran prvi je istarski ~asopis na hrvatskom jeziku namijenjen mladeì za zabavu i pouku. Po~inje izlaziti 15. sije~nja 1906. godine, a pokreta~, urednik i nakladnik ovog ~asopisa bio je Kr~anin Josip A. Kralji}, tada{nji nadu~itelj lo{injske {kole Dru`be sv. ]irila i Metoda. âsopis izlazi sve do konca 1908. godine kada njegovu ulogu preuzima opatijski Mladi Istranin. Bio je jedan

56 Juraj Dobrila (Veli Jeènj, 1812. – Trst, 1882.), biskup i hrvatski narodni preporoditelj. Bio je nakladnikom prve periodi~ke publikacije za Hrvate u Istri, tj. kalendara Istranin koji je iza{ao za 1869. i 1870. godinu u Trstu. Usp.: Str~i}, M. Istarska beseda i pobuna. Pula : Istarska naklada, 1985. 57 Str~i}, P. Oko pokretanja “Na{e sloge”. // Pazinski memorijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 17-37. 58 Viktor Car Emin, Rikard Katalini}-Jeretov, Mate Bastian, Ante Duki} i drugi. 59 Matko Laginja (Klana kraj Kastva, 1852. – Zagreb, 1930.), odvjetnik, politi~ar i preporoditelj. Usp.: Klai}, @. Laginja, Matko. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miro- slav Krleà”, 2005. Str. 420.

218 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941. od najkvalitetnijih dje~jih listova u tada{njoj Hrvatskoj s velikim brojem suradnika, tada najpoznatijih pisaca za djecu.60 Koncem 1906. Josip A. Kralji} u vlastitoj nakladi pokre}e jo{ jednu publikaciju za mlade` pu~kih i srednjih {kola, omladinski kalendar Jorgovan. Bio je to jedini hrvatski istarski kalendar koji se tiskao u dèpnom formatu, a izlazio je jednom godi{nje sve do 1915. godine. Istaknuto mjesto me|u istarskim ~asopisima preporodnog pokreta imala je Narodna prosvjeta koju je izdavalo istoimeno u~iteljsko dru{tvo kao mjese~nik za {kolstvo, knjièvnost i prosvjetu. âsopis je pokrenut po~etkom 1906. godine, a izlazio je ukupno devet godina. Prvi urednik, i ujedno pokreta~ ~asopisa, bio je Ernest Jelu{i}. Do 1908. godine ~asopis se tiskao u Puli, u tiskari Laginja i dr.,zatim prelazi u Pazin, kasnije je preba~en u Ro~ i Kastav, a zadnji broj iza{ao je u Opatiji 1914. godine. Danas se Narodna prosvjeta smatra prvim pravim knjièv- nim ~asopisom u Istri na hrvatskom jeziku u kojem su stalni suradnici bili najzna~ajnija imena tada{nje istarske preporodne knjièvnosti.61 U nakladi tiskare Laginja i dr. 1913. godine izlazi publikacija Slavensko bogoslu`je u Istri koju je napisao Vjekoslav Spin~i}, jedan od najzaslu`nijih boraca za narodna prava Istre.62 Tiskara je bila nakladnikom bro{ura politi~ke i ekonomske tematike, knjiìca za razne narodne potrebe, naro~ito za pouku glede izbora u op}inska zastupstva, Pokrajinski sabor i zastupni~ku ku}u u Be~u, govora istarskih politi~ara u Istarskom Saboru i Carevinskom vije}u i sl. Naj~e{}e su autori tih knjiìca bili Matko Laginja i Vjekoslav Spin~i}, primjerice, knjiìca Raspust op}inskoga zastupstva u Kastvu iz 1900. godine (Vjekoslav Spin~i}). Podru~je knjièvnosti zastupaju zavi~ajni autori, primjerice, pjesni~ku zbirku Prve laste napisao je creski u~itelj Albert Linardi}63 1911. godine, a knjiìca sti- hova Mihovila Cukona Dvije pjesme u spomen mobilizacije istarskog narodnog ustanka god. 1914 izlazi 1914. godine. Hrvatski knjièvnik Ante Tentor64 objavio je 1904. godine u vlastitoj nakladi dva romana s temama iz istarske povijesti, Lju- bav na prijevaru i Suvi{na usta, pod skupnim naslovom Iz zapadne strane. Iz podru~ja glazbene umjetnosti tiskana je 1902. godine publikacija u kojoj je objavljen libreto opere Petar Sva~i}, istarskog pjesnika Karla Lukeà, koju je uglazbio hrvatski skladatelj Josip Mandi}.

60 Str~i}, M. Nav. dj., str. 99. 61 Me|u stalnim knjièvnim suradnicima Narodne prosvjete bili su, izme|u ostalih, Vladimir Nazor, Viktor Car Emin, Rikard Katalini}-Jeretov, Anton Kalac, Josip A. Kralji} i Ante Tentor. Usp.: Lukeì}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine : II. dio, str. 129-144. 62 Vjekoslav Spin~i} (Spin~i}i kraj Kastva, 1848. – Su{ak, 1933.), politi~ar, pisac i sve}enik. Uz Laginju, najzna~ajniji je preporoditelj drugoga nara{taja me|u istarskim Hrvatima. Usp.: Bileti}, B. D. Spin~i}, Vjekoslav. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 740. 63 Albert Linardi} (Martin{}ica, 1882.-1916.), u~itelj i narodni preporoditelj. Usp.: Spin~i}, V. Nav. dj., str. 146-147. 64 Ante Tentor (Cres, 1860. – Pula, 1910.), knjièvnik i pravnik. Njegov opus predstavlja vrijedan prilog hrvatskoj knjièvnosti onog vremena. Usp.: Isto, str. 123-124.

219 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

4.3 Tiskara Josip Krmpoti} Godine 1906. Josip Krmpoti}, uz financijsku pomo} Andreja Gabr{~eka, ot- kupljuje malu tiskaru od tvrtke Matteo Clapis i osniva svoju vlastitu tiskaru pod nazivom Josip Krmpoti}.65 Tiskara je, zahvaljuju}i Krmpoti}evim organizacij- skim sposobnostima, stru~noj tipografskoj kvalifikaciji i velikom iskustvu na tom polju, ubrzo prerasla u zna~ajno nakladni~ko-tiskarsko poduze}e koje je po~etkom Prvoga svjetskog rata bilo najja~e privredno poduze}e u Puli i Istri poslije Pomorskog arsenala, a zapo{ljavalo je oko stotinjak kvalificiranih radnika i namje{tenika, {to je za tada{nje prilike u Puli bilo vrlo mnogo.66 Krajem Prvoga svjetskog rata u Krmpoti}evom vlasni{tvu bile su ~etiri tiskare, knjigove`nica i dvije knjiàre. Jedna tiskara nalazila se u njegovoj privatnoj ku}i u Puli, u [i{anskoj ulici br. 24 (danas Zagreba~ka ulica), koja se sastojala, prema sje- }anjima Mije Mirkovi}a , “od dva stroja za slaganje i dva tiskarska stroja (Flashma- schine), na kojima su se svake no}i tiskala dva dnevna lista”.67 Uz tiskaru se nalazila knjigove`nica i uredni{tvo. Druga tiskara nalazila se u Ulici Cenide br. 2 (danas Ci- scuttijeva ulica), a bila je povezana s knjiàrom i papirnicom, tako|er u Krmpo- ti}evu vlasni{tvu, na Trgu Carli (danas Giardini). Ova Krmpoti}eva tiskara bila je usmjerena na tiskanje raznovrsnih tiskopisa za potrebe ra~unovodstva austrougarske Ratne mornarice. Mirkovi} navodi da je Krmpoti} ogla{avao popis od 130 raznovrsnih tiskanica, formulara i knjiga za potrebe Mornarice te preko stotinu ostalih vrsta tiskanica koje su se mogle kupiti u njegovoj papirnici.68 Za vrijeme Prvoga svjetskog rata po~ele su djelovati jo{ dvije Krmpoti}eve tiskare, obje u [i{anskoj ulici br. 3. Jedna od njih, iako je bila Krmpoti}evo vlasni{tvo, nosila je ime Francesco Rocco i u njoj se 1917. i 1918. tiskao talijanski dnevni list Il Gazzettino di Pola. U istoj ku}i, ali na drugom ulazu, nalazila se jo{ jedna tiskara koja je tiskala povjerljive cirkulare za potrebe austrougarske Ratne mornarice. Uz nakladni{tvo i tiskarstvo, Krmpoti} se bavio i knjiàrstvom, a u njegovu su vlasni{tvu bile dvije knjiàre od kojih se jedna, koja je ujedno bila i papirnica, nalazila na Trgu Carli (danas Giardini), a druga u Arsenalskoj ulici (danas Flaciu- sova ulica). Djelovanje tiskarsko-nakladnog poduze}a Josip Krmpoti} prekinuto je 1918. godine, nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije, za talijanske okupacije Istre. Nakon dolaska talijanske vojske u Pulu, Krmpoti} je bio devet mjeseci interniran na Sardiniji, a kad su 30. listopada 1920. godine fa{isti zapalili njegovu tiskaru u [i{anskoj ulici, prognan je iz Pule i nastanio se u Beogradu.69 O sudbini ostalih ti-

65 Krmpoti}, J. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, str. 44. 66 Usp.: Balota, M. Puna je Pula, str. 165-195. 67 Isto, str. 165. 68 Isto, str. 168. 69 Tiskara koja se nalazila u Krmpoti}evoj privatnoj ku}i u [i{anskoj ulici bila je ujedno i sredi{te hrvatskoga narodnog pokreta. Usp.: Isto, str. 165-195.; Dobri}, B.; M. Uro{evi}. Krmpoti}, Jo- sip, str. 420.

220 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941. skara u njegovu vlasni{tvu nema pouzdanih podataka, no vjerojatno je da su one do{le u posjed talijanskih gra|ana i nastavile djelovati pod drugim nazivima. Za Josipa Krmpoti}a Mijo Mirkovi} kaè da je bio “~ovjek istrajne volje i energije … bez sumnje najja~i grafi~ki stru~njak u na{em neoslobo|enom Primor- ju. Nema slavenske {tamparije u tim krajevima ~ijoj organizaciji nije doprinio. [tampar, knjiàr, novinar, izdava~ novina i knjiga na svakom polju pokazao je ri- jedak dar organizacije, stru~nog znanja, pravilnog i realnog ocjenjivanja politi~kih i poslovnih prilika”.70 Najzna~ajnija periodi~ka publikacija koja je izlazila u nakladi tiskare Josip Krmpoti} jest dnevnik Hrvatski list. List je pokrenuo Josip Krmpoti} 1. srpnja 1915. godine, nekoliko mjeseci nakon prestanka izlaènja Na{e sloge, a bio je jedini list u Istri na hrvatskom jeziku koji je izlazio tijekom Prvoga svjetskog rata. U po~etku izlaènja list se svojim sadràjem prilago|avao uvjetima reìma, ali kako se pribliàvao kraj rata, postajao je sve slobodniji zastupaju}i narodne interese i jugoslavensko jedinstvo. Usprkos pote{ko}ama kao {to su cenzura, pljenidba cije- lih naklada, mali broj suradnika, te financijskih pote{ko}a, Hrvatski list se uspio odràti za cijelog trajanja Austro-Ugarske Monarhije. Ubrzo nakon {to je talijanska vojska zaposjela Pulu, Hrvatski list je zabranjen ~ime je Pula ostala bez svojih hrvatskih novina sve do ~etrdesetih godina 20. stolje}a. Dnevnik se za gotovo cijelog izlaènja tiskao u tiskari Josip Krmpoti}, a tek pri samom kraju svog izlaènja, od 17. do 31. prosinca 1918., u tiskari Laginja i dr. U Puli je 1905. godine po~eo izlaziti njema~ki dnevnik Polaer Morgenblatt, kasnije pod nazivom Polaer Tagblatt (od 1906.), koji je u po~etku izdavao konzorcij njema~kih kapitalista na ~elu s Carlom Kuppelwieserom, tada{njim vlasnikom oto~ja Brijuni, a tiskao se u Krmpoti}evoj tiskari. Kada se taj izdava~ki konzorcij raspao, vlasni{tvo nad listom preuzeli su 1913. godine Josip Krmpoti} i njegov sin Mario Krmpoti}. Od tada se sadràj lista mijenja u interesu tada{njih stremljenja istarskog ~ovjeka i on postaje “malim i diskretnim zastupnikom hrvatskih narodnih te`nji mada u skromnim okvirima”,71 iako i dalje tiskan na njema~kom jeziku. Dnevnik Polaer Tagblatt izlazi do polovice studenoga 1918. Uz navedenu periodiku, u tiskarama Josipa Krmpoti}a na talijanskom su izlazili: tjednik, potom dnevnik, La terra d’Istria (1905.-1910.), iredentisti~ki dnevnik L’eco dell’Adriatico (1906.-1907.), dnevnici Il giornaletto (1900.-1915.) i Il Gazettino di Pola (1915.-1918.); a na njema~kom: tjednik Südösterreichische Nachrichten (velja~a-travanj 1910.) i ilustrirani tjednik Brioni-Insel-Zeitung (1910.-1914.). Posebnu va`nost za hrvatsko nakladni{tvo imaju knjige koje su objavljene u nakladi i tiskom Josipa Krmpoti}a. Odvjetnik i zastupnik u Istarskom saboru Ivan

70 Balota, M. Tihi stvaralac i revolucioner, str. 1. 71 Uj~i}, V. Puljsko-istarski “Hrvatski list” : (1915.-1918.). Pula ; Pazin : Bra}a Uj~i}, 1990. Str. 77.

221 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Zuccon72 preveo je i uredio Zbirku zakona potrebnih u javnom ìvotu u Istri i druguda koju u vlastitoj nakladi objavljuje 1911. godine. U nakladi Josipa Krmpoti}a objavljena je 1918. godine knjiga Frana Barbali}a73 Pu~ke {kole u Istri koja daje statisti~ki prikaz stanja {kolstva u Istri pred po~etak Prvoga svjetskog rata. Profe- sor zemljopisa na Carskoj kraljevskoj velikoj dràvnoj gimnaziji u Pazinu Nikola @ic objavio je 1909. godine stru~nu publikaciju pod naslovom Antropogeografija Istre. Godine 1916. u nakladi tiskare Krmpoti} objavljena je knjiga Vje`benica za op}e i pu~ke {kole i za samouke ~iji je autor Benjamin Deprato. Jedna od najzna~ajnijih knjiga objavljenih 1905. godine u Krmpoti}evoj tiskari zbirka je poezije Krvava ko{ulja : (uspomene iz doline Ra{e) knjièvnika Vladimira Nazora. Smatra se prvom Nazorovom knjigom tematski vezanom uz Istru koja je bila izrazito nacionalno i socijalno angaìrana. Knjigu je ilustrirao slovenski slikar Sa{a [antel74 koji je ujedno i likovno opremio prvo izdanje Nazo- rova Velog Joè objavljenog 1908. godine u Ljubljani. Godine 1910. Matko Braj{a Ra{an objavljuje u Puli zbirku pod naslovom Hrvatske narodne popijevke iz Istre75 uz pomo} nakladnika Josipa Krmpoti}a koji u predgovoru, izme|u ostalog, pi{e da se odlu~io za njezino izdavanje da se prvo oduì “onoj grudi zemlje, u kojoj sam na{ao moju drugu postojbinu, a drugo da dokaèm, da moèmo i mi, tiskari u Istri, natjecati se za muzikalne poslove, koje dosada ve}inom izvr{ivahu tu|a poduze}a”.76 Istarski skladatelj Slavko Zlati} navodi da je objavljivanje ove publikacije bio izuzetan nakladni~ki poduhvat i “u ono vrijeme sasvim izniman u tada{njim ju`noslavenskim okvirima”.77 Ujedno ova se publikacija smatra prvom zbirkom folklornih zapisa s istarsko-primorskog podru~ja. Tiskom Tiskare J. Krmpoti} i dr. i Josip Krmpoti} tiskani su mnogi stru~ni i znanstveni radovi vezani uz djelatnost Hidrografskog zavoda i Mornari~ko-teh-

72 Ivan Zuccon (1868.-1928.), odvjetnik i politi~ar. Sudjelovao je u nastojanjima istarskih Hrvata za ve}a politi~ka prava, sura|ivao u kulturnim i drugim dru{tvima te objavljivao publicisti~ke i politi~ke tekstove u listovima Omnibus, Na{a sloga, Il diritto croato i Hrvatski list. Usp.: Matej~i}, R. Cukon (Zuccon), Ivan (Ivo). // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 150. 73 Fran Barbali} (Ba{ka na Krku, 1878. – Zagreb, 1952.), pedagog i povjesni~ar. Usp.: Barba- li}, Fran. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 54. 74 Sa{a [antel djelovao je u Pazinu od 1907. do 1918. godine kao profesor na Pazinskoj gimnaziji, a istodobno je bio jedan od najistaknutijih ljudi u kulturnom ìvotu Pazina. Usp.: [ikli}, J. Sa{a [antel : profesor i kulturni djelatnik u Pazinu od 1907. do 1918. godine. // Pazin u drugoj polovini 19. i po~etkom 20. stolje}a : zbornik radova ... / [glavni urednik Josip [ikli}]. Pazin : Skup{tina udruga Matice hrvatske Istarske ùpanije [etc.], 1999. Str. 193-204. 75 Puni naslov publikacije glasi: Hrvatske narodne popijevke iz Istre = Chansons nationales croates d’Istrie : svjetske i crkvene. 76 Hrvatske narodne popijevke iz Istre = Chansons nationales croates d’Istrie : svjetske i crkvene. Pula : Josip Krmpoti}, 1910. Str. V. 77 Zlati}, S. Muzi~ki ìvot u pro{losti Pule. // Prilozi o zavi~aju : svezak 1. Pula : âkavski sabor ; Katedra Pula, 1980. Str. 211-215.

222 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941. ni~kog odbora koji su u Puli djelovali u drugoj polovici 19. i po~etkom 20. stolje}a. Uglavnom su to matemati~ke, hidrografske, tehni~ke i vojno-tehni~ke studije i djela, te djela vezana uz brodogradnju i pomorstvo, tiskane najve}im dijelom na njema~kom jeziku. Osim navedenih studijskih publikacija tiskanih u nakladi austrougarske Ratne mornarice, na njema~kom je jeziku objavljen 1909. godine prijevod romana Ante Tentora Beg Mirko78 te 1910. godine knji`ica s planom grada Pule pod naslovom Strassen- und Gassenbenennungs-Verzeichnis der Stadt Pola.

4.4 Tiskara Boccasini & C.o. Osnivanje tiskare Boccasini & C.o. vezano je uz talijanskog novinara Gio- vannija Timeusa79 koji je koncem 19. i po~etkom 20. stolje}a ure|ivao nekoliko pulskih novina.80 Brojni komercijalni oglasi i obavijesti koje je Timeus objavljivao u svojim novinama omogu}ili su mu pribavljanje financijskih sredstava koje je, kako navodi Sergio Cella, investirao u kupnju vlastite tipografije.81 Oglasi u periodici koja je izlazila u tiskari Boccasini & C.o. govore da je tiskara bila opskrbljena modernim tiskarskim strojevima koje je pokretala elektri~na energija i plin.82 Prema istima, tiskara se nalazila u Ulici Sergia na broju 40.83 Na istoj adresi djelovala je do kraja 19. stolje}a ve} spomenuta tiskara Bontempo pa se mo`e pretpostaviti da je Timeus zapravo kupio tu tiskaru. U impresumima publikacija tiskanim od 1911. godine pa nadalje, kao vlasnici tiskare navode se bra}a Niccolini koji u nekim tiskopisima navode inicijalni naziv tiskare s napomenom o njihovom vlasni{tvu (Boccasini & C.o. dei Fratelli Niccolini), dok u drugim tiskara nosi naziv Fratelli Niccolini.84 Produkcija tiskare Boccasini & C.o. velikim se dijelom odnosila na periodiku. Tiskani su sljede}i ~asopisi i novine: Atti del museo civico della citta di Pola (1903.-1904.), vodnjanski humoristi~ni list La Befana (1905.-1907.), La fiamma (1911.-1912.), L’Istria Socialista (svibanj-lipanj 1911.) i Vis Nova (svibanj-lipanj 1912.). Ostale publikacije obuhva}aju knjige raznovrsne tematike, primjerice priru~nik o uzgoju konja Il cavallo: manuale pratico per l’allevatore Carla Baxe (1908.), studija Michele Fachinetti: poeta e uomo politico Valeriana Montija (1909.), drugo, pro{ireno izdanje zbirke Canzonette popolari cantate in Istria

78 Puni naslov knjige glasi: Beg Mirko : eine Erzahlung aus dem bosnisch-herzegowinischen Befreiungskriege. 79 Giovanni Timeus (Oprtalj, 1864. – Rim, 1946.), novinar i publicist. Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 135. 80 Od 1898. do 1906. godine ure|uje tjednik Il popolo istriano, a od 1900. do 1915. Il giornalet- to di Pola. Usp.: Cella, S. Nav. dj., str. 137-138.; Deghenghi Oluji}, E. Le riviste italiane pubblicate in Istria nel Novecento, str. 33. 81 Cella, S. Nav. dj., str. 137. 82 Il Giornaletto di Pola 7, 29(1906), 2. 83 Isto, str. 2. 84 Navedeno prema impresumu ~asopisa La fiamma 1, 5(1911), 7; 2, 59(1912), 7.

223 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) koju je skupio Giovanni Timeus (1910.), zbirka poezije Canti Renata Rinaldija (1910.), statisti~ki izvje{taji Appunti e considerazioni sulle elezioni comunali di Pola koje je uredio Giorgio Benussi (1907.).

4.5 Tiskara Tiskovnog dru{tva Prva tiskara u Pazinu osnovana je po~etkom 20. stolje}a u vrijeme kada je hrvatski narodni preporod u Istri bio u zavr{noj fazi. Radilo se o vrlo zna~ajnom razdoblju povijesti i razvoja Pazina na gospodarskom, kulturnom i prosvjetnom polju kada je Pazin kao grad doìvio svoj ubrzani razvitak. U isto vrijeme Pazin postaje va`no sredi{te i àri{te Hrvatskoga katoli~kog pokreta pod ~ijim utjecajem sve}enici iz okolice Pazina, pod vodstvom beramskog ùpnika Josipa Gra{i}a, osnivaju 2. kolovoza 1910. Tiskovno dru{tvo. Godinu dana kasnije, 3. rujna 1911., pod pokroviteljstvom biskupa Antuna Mahni~a,85 Tiskovno dru{tvo utemeljuje svoju tiskaru koja je ujedno prva tiskara u sredi{njem dijelu Istre. Upravitelj tiskare bio je Ljudevit [pacapan. Tiskara je aktivno djelovala do 1915. godine, a tijekom Prvoga svjetskog rata povremeno je tiskala publikacije vjerskog sadràja kao {to su npr. molitvenici. Od 20. studenog 1911. godine Tiskovno dru{tvo u Pazinu preuzima izdavanje i tiskanje pou~no-gospodarskog lista Pu~ki prijatelj86 koji se do tada tiskao u biskupskoj tiskari Kurykta87 u Krku. U prvih nekoliko godina izlaènja Pu~ki prijatelj donosio je tekstove i priloge koji su se bavili isklju~ivo gospodarskom proble- matikom dok u kasnijim godi{tima list sve vi{e pozornosti posve}uje politi~kim pitanjima. List je izlazio u Pazinu do 23. srpnja 1914. kada su austrijske vlasti zbog ratnih prilika uvele strogu cenzuru i zabranile objavljivanje glasila u manjim mjestima. Pu~ki prijatelj isprva izlazi kao polumjese~nik, kasnije svakih deset dana, a od 1912. godine izlazi s gospodarskim prilogom Razumni gospodar koji se javlja redovito do 1929. godine.88 U tiskari Tiskovnog dru{tva tiskao se i ~asopis Hrvatska {kola koji je izdavalo Katoli~ko u~iteljsko dru{tvo za Istru, nastalo nakon raskola u~iteljskog dru{tva

85 Antun Mahni~ (Kobdilja na gori~kom Krasu, Slovenija, 1850. – Zagreb, 1920.), doktor teologije i kr~ki biskup od 1896. do 1920. godine. Bio je jedan od inicijatora Hrvatskoga katoli~kog pokreta i osniva~ mnogih sve}eni~kih i lai~kih dru{tava. Podupirao je izdavanje brojnih glasila. Usp.: Polonijo, M. [tamparija “Kurykta” u Krku. // Jadranski zbornik / urednik Vjekoslav Bratuli}. Rijeka ; Pula : Povijesno dru{tvo Hrvatske, 1962. Str. 116-138. 86 Prvi broj glasila Pu~ki prijatelj tiskan je 23. prosinca 1899. godine u tiskari Kurykta u Krku, koja je ujedno bila njegovim vlasnikom. Usp.: Polonijo, M. Nav. dj., str. 116-138. 87 Tiskara Kurykta osnovana je 1899. godine zaslugom kr~kog biskupa Antuna Mahni~a. Bila je namijenjena svim kvarnerskim otocima koji su bili pod patronatom kr~ke biskupije i koji u to vrijeme nisu imali svoju tiskaru. Kurykta je aktivno djelovala do 1920. godine. Usp.: Isto, str. 116-138. 88 Nakon Prvoga svjetskog rata Pu~ki prijatelj ponovno po~inje izlaziti i tiska se kratkotrajno u tiskari Tiskovnog dru{tva u Pazinu (od rujna 1919. do srpnja 1920.), a kasnije se nastavlja tiskati s prekidima do 1929. godine u tiskari Edinost u Trstu. Usp.: Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine, str. 210-234.

224 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941.

Narodna prosvjeta. Prvi broj “lista za {kolstvo, prosvjetu i knjièvnost”, kako stoji u podnaslovu ~asopisa, iza{ao je 1. sije~nja 1912. i potom izlazi sve do srpnja 1914. godine. Zadnji svezak iza{ao je kao zbornik 1916. godine u Ljubljani. Hrvatska {kola je kao katoli~ki pedago{ki list bila vrlo borbeno i angaìrano glasilo s velikim brojem prista{a me|u klerikalno opredijeljenim ~itateljima u Hrvat- skoj i Sloveniji. 4.6 Carsko-kraljevska velika dràvna gimnazija Uz Tiskovno dru{tvo, prilog nakladni~koj produkciji u Pazinu dala je i pazin- ska Carsko-kraljevska velika dràvna gimnazija, otvorena 1899. godine kao prva srednjo{kolska ustanova na hrvatskom jeziku u Istri. Tijekom svog djelovanja, pa- zinska je gimnazija izdavala programe (izvje{taje, godi{njake) u okviru stru~ne i znanstvene djelatnosti srednjo{kolskih profesora, kao i ve}ina gimnazija koje su tada djelovale na podru~ju Austro-Ugarske Monarhije.89 U tim edicijama, osim uobi~ajenih {kolskih vijesti, objavljivani su i brojni znanstveni radovi profesora koji danas predstavljaju zna~ajan prilog hrvatskoj kulturnoj povijesti.90 Hrvatska gimnazija u Pazinu izdavala je svoje programe od {kolske godine 1903./1904. do 1913./1914. Objavljeno je ukupno 11 knjiga koje su izlazile pod naslovom Pro- gram c. k. Velike dràvne gimnazije u Pazinu. Prve dvije knjige tiskane su u Puli u Tiskari J. Krmpoti} i dr., a ostalih {est knjiga u tiskari Laginja i dr., dok su tri programa od 1912. do 1914. godine tiskana u tiskari Tiskovnog dru{tva.

5 Stanje tiskarstva i nakladni{tva izme|u dva svjetska rata: 1918.-1941. Najzrelije razdoblje razvoja hrvatske knji`ne produkcije u Istri prekinuo je Prvi svjetski rat. Zbog nepovoljnih politi~kih prilika tijekom rata, tiskarska i nakladni~ka djelatnost po~inje slabiti, a u me|uratnom razdoblju koje je obiljeèno talijanskom okupacijom Istre, hrvatsko nakladni{tvo i tiskarstvo doìvljavalo je kontinuirane progone od strane talijanskih vlasti. Pod pritiskom netolerantnog i represivnog fa{isti~kog reìma, koji je u prvom redu nastojao zatrti nacionalni identitet hrvatskoga ìteljstva, glavni su udar prvenstveno pretrpjele tiskare koje su objavljivale hrvatske i slovenske listove i ostale publikacije.91 U tom razdoblju politi~ke represije nad hrvatskim ustanovama u Istri uni{tena je tiskara Tiskovnog dru{tva u Pazinu (1920.), tiskara Josip Krmpoti} u Puli (1920.), dok je tiskara La- ginja i dr. prisiljena na prestanak djelovanja (1918.).92 Na taj je na~in nasilno pre-

89 Bratuli}, J. Tiskani programi Pazinske gimnazije. // Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899.-1999. : zbornik radova s me|unarodnog znanstvenog skupa u povodu prve Hrvatske gimnazije u Istri, Zagreb-Pazin, 28.-30. listopada 1998. / urednik Josip [ikli}. Pazin : Gimnazija i strukovna {kola Jurja Dobrile, 1999. Str. 137. 90 Isto, str. 137. 91 Usp.: Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine, str. 210-234; Dukovski, D. Fa{izam u Istri : 1918.-1943. Pula : C.A.S.H., 1998. Str. 245-246. 92 Usp.: Zabrana listova, novina i knjiga. // Istra pod Italijom : 1918-1943. / Ernest Radeti}. Pretisak. Rijeka : Matica hrvatska, Ogranak Rijeka, [1991?]. Str. 197-205.

225 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) kinuta tiskarska produkcija na hrvatskom jeziku u Istri. Usprkos ~injenici da je Istra ostala bez hrvatskih tiskara, periodi~ke publikacije na hrvatskom jeziku jo{ su uvijek izlazile, ali se njihovo tiskanje preselilo u Trst gdje su se nakladnici zajedni~kim snagama sna`no odupirali uni{tenju hrvatske pisane rije~i. U razdoblju izme|u dva svjetska rata izlazile su u Trstu sljede}e periodi~ke publikacije: Pu~ki prijatelj (1920.-1922. i 1924.-1928.), Stara na{a sloga s prilogom za djecu Mali Istranin (1922.-1923.), tjednik Istra (1923.-1924.), tjednik Istarska rije~ (1923.-1929.) s redovitim dvotjednim prilozima Mladi Istranin i Narodni Gospodar, mjese~nik Vez (kasnije kao prilog tjednika Istarska rije~, 1926.-1929.), knjièvna revija na hrvatskom i slovenskom jeziku Na{ glas (1925.-1928.). Udruènje slavenskih u~itelja objavljivalo je kratkotrajno na hrvatskom i slovenskom jeziku U~iteljski list i list za hrvatsku mlade` Na{a nada (iza{lo je svega 6 brojeva za 1921. godinu). U Trstu su izlazili i kalendari Istranin (za 1922. godinu) te Jurina i Franina (1923.-1929.).93 Sve navedene periodi~ke publikacije izlazile su u te{kim prilikama, pritisnu- te velikim brojem naredbi, propisa i zakona koji su za nekoliko godina doveli do potpune obustave izlaènja hrvatskih i slovenskih novina u Istri. Posljednji u nizu zakona donijet je 1929. godine, njime je talijanska vlast zabranila slavenski tisak u Italiji te tada prestaju izlaziti svi hrvatski i slovenski listovi koji su dotad jo{ postojali.94

5.1 Nakladni{tvo Dru{tva sv. Mohora za Istru U me|uratnom razdoblju va`nu ulogu u nakladni~koj djelatnosti imalo je Dru{tvo sv. Mohora za Istru koje je utemeljeno 1924. godine kao crkvena kulturna ustanova pod ~ijim se okriljem izdavala i raspa~avala hrvatska knjiga.95 Osno- vano na poticaj Josipa Gra{i}a, ùpnika u Bermu, a u organizaciji i pod rukovod- stvom sve}enika Boè Milanovi}a, zada}a je Dru{tva sv. Mohora za Istru bila sustavno i redovito objavljivanje knjiga za hrvatsko pu~anstvo u Istri. Poput biv{eg Dru{tva sv. Jerolima u Zagrebu, Dru{tvo je okupljalo ~lanove koji su uz simboli~nu godi{nju ~lanarinu primali kalendar Danica i tri do pet zabavno pou~nih knjiga koje su se raspa~avale preko povjerenika Dru{tva u svim dijelovima Istre. Od svog osnutka pa do 1940. godine Dru{tvo sv. Mohora tiskalo je 57 raznovrsnih knjiga u nakladi od oko 180.000 primjeraka.96 Uz beletristi~ka izdanja, Dru{tvo sv. Mohora izdavalo je velik broj publikacija vjerskog sadràja, kao {to su molitvenici i priru~nici za vjeronauk. Najvi{e izdanja u ovom razdoblju, ukupno pet,

93 Str~i}, P. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine, str. 210-234. 94 Dukovski, D. Nav. dj., str. 246. 95 Vi{e o Dru{tvu Sv. Mohora za Istru u: Milanovi}, B. Hrvatski narodni preporod u Istri : knjiga druga (1883-1947). Pazin : Istarsko knji`evno dru{tvo sv. ]irila i Metoda, 1973. Str. 525-532. 96 Milanovi}, B. Tr{}anska hrvatska {tampa izme|u dva rata s osvrtom na Istru. // Pazinski memorijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : ^akavski sabor, 1971. Str. 144.

226 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941. do`ivio je Dobrilin molitvenik O~e budi volja tvoja97 u nakladama od ukupno 58.000 primjeraka. Uz njega, objavljeni su jo{ molitvenici Mali katekizam (2 izd.), Idimo za Isusom, Bo`ja objava i molitvenik za djecu O~e na{ (3 izd.). Knjige su tiskane u Trstu i Gorici. Dru{tvo sv. Mohora izdavalo je knjige sve do po~etka Drugoga svjetskog rata kada su zbog ratnih prilika mnogi urednici i suradnici Dru{tva internirani ~ime je onemogu}en svaki njegov daljnji rad.

5.2 Tiskara Francesco Rocco U razdoblju izme|u dva svjetska rata, osim tiskara u Rovinju i Pore~u, aktivno je djelovala i pulska tiskara Francesco Rocco. Ova je tiskara prvotno bila u vlasni{tvu Josipa Krmpoti}a, a krajem Prvoga svjetskog rata vlasni{tvo preuzima Antonio Rocco ~iju djelatnost nastavlja njegov sin Fransesco Rocco.98 Cella navodi da je to bila najbolja i vrlo cijenjena tiskara u Puli.99 Uz nju, djelovala je i tiskara Fratelli Niccolini koja je svoje djelovanje zapo~ela po~etkom 20. stolje}a.

6 Tiskarska produkcija u Istri (1859.-1941.): promi{ljanja o pograni~ju Tiskarska praksa druge polovice 19. i prve polovice 20. stolje}a u Istri odraz je multikulturalne sredine koja je uklju~ivala suìvot pripadnika razli~itih narodnosti. Prisutnost hrvatskog, talijanskog i, u manjoj mjeri, njema~kog etnosa uvje- tovala je pojavu knji`ne produkcije na tim jezicima. U onda{njim dru{tveno-povijesnim prilikama ta je knji`na produkcija ~esto bila sredstvo o~uvanja vlastitoga jezi~nog i kulturnog identiteta, stoga je i jedna od primarnih smjernica rada tiskarskih radionica toga razdoblja bila objavljivanje periodike i knjiga na vlastitom jeziku i s vlastitim nacionalno-kulturnim sadràjem. Tiskare u Rovinju i Pore~u bile su usmjerene produkciji gra|e isklju~ivo na talijanskom jeziku, uz poneku iznimku na njema~kom jeziku.100 Ovu pojavu bitno je odredila ~injenica da je u gradovima zapadne Istre ìvjelo uglavnom imu}no ro- mansko/talijansko gra|anstvo koje je u tim sredinama imalo vlast u svojim rukama.101 Rovinj je u drugoj polovici 19. stolje}a bio sredi{te talijanskoga nacional-

97 Prvo izdanje Dobrilina molitvenika O~e budi volja tvoja tiskano je 1854. godine u Trstu. Smatra se naj~itanijom knjigom na hrvatskom jeziku u Istri do sredine 20. stolje}a. Do 1945. godine objavljeno je 15 izdanja. Usp.: Isto, str. 146. 98 Cella, S. Nav. dj., str. 144. 99 Isto, str. 144. 100 Jedna od knjiga na njema~kom jeziku objavljena 1926. godine u tiskari Gaetano Coana prijevod je talijanskog vodi~a pod naslovom Parentuim : kunsthistorischer Fuehrer durch Parenzo mit Ansichten und Stadtplan (autor Ranieri Mario Cossar). Knjiga je sa~uvana u fondu Gradske knji- `nice i ~itaonice u Puli. 101 Luke`i}, I. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine, str. 142.; Milanovi}, B. Hrvatski narodni preporod : knjiga druga (1883-1947), str. 206-207, 213-216. U Rovinju je, npr., u drugoj polovici 19. stolje}a zabilje`eno 99,8 posto stanovnika talijanskoga uporabnog jezika. Usp.: Benussi, B. Nav. dj., str. 8.

227 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) nog pokreta (risorgimento), a u oba grada prvenstvo je imala istarska talijanska politi~ka stranka (Società politica istriana).102 Tiskarska praksa prve pulske tiskare Seraschin ukazuje da nije djelovala na nacionalnoj osnovi kao {to je to bio slu~aj kod velikog broja dru{tava i ustanova u Puli kao posljedica bu|enja nacionalne svijesti talijanskog gra|anstva te za~etaka hrvatskoga narodnog preporoda u Istri u drugoj polovici 19. stolje}a. U njezinoj tiskarskoj produkciji zastupljene su publikacije tiskane na hrvatskom, talijanskom i njema~kom jeziku, vi{ejezi~ne publikacije, publikacije na jednom nacionalnom jeziku koje su bile namijenjene ~itateljstvu drugoga govornog jezika. Tiskare u vlasni{tvu hrvatskih gra|ana, Laginja i dr. i Josip Krmpoti}, imale su vrlo razvije- nu izdava~ku i tiskarsku djelatnost tijekom prva dva desetlje}a 20. stolje}a. Iako su obje prvenstveno bile usmjerene na produkciju hrvatskih publikacija, ~esto u funkciji hrvatskoga narodnog preporoda, njihove tiskarske aktivnosti, posebice nakladnog poduze}a Josip Krmpoti}, uklju~ivale su i tiskanje na drugim jezicima. Uz publikacije na hrvatskom jeziku, tiskali su periodiku na talijanskom i njema~kom jeziku te znatan broj tiskopisa na njema~kom jeziku za potrebe austrougarske Ratne mornarice. Spomenuta knji`na produkcija upu}uje na doticaj i inte- rakciju kultura prisutnih u Puli, prisutnost bilingvizma, ali i akulturacije dijela hrvatskog ìteljstva {to je razvidno iz njima namijenjenih publikacija na talijanskom/njema~kom jeziku. Uz tiskare koje su bile otvorene prema multikulturalnom trì{tu (Seraschin i Josip Krmpoti}, djelomi~no Bontempo i Laginja i dr.), talijanske pulske tiskare od po~etka 20. stolje}a usmjeravaju svoj rad isklju~ivo prema talijanskoj publicistici koja od 1918. do 1941. godine ~ini i jedinu tiskarsku produkciju u Istri. Ono {to je karakteristi~no za sve istarske tipografije jest ~injenica da su bile zaslu`ne za pokretanje regionalnog nakladni{tva koje je uklju~ivalo publikacije prvenstveno zavi~ajnog karaktera ~iji su autori uglavnom bili istaknute osobe iz tada{njeg politi~kog i kulturnog ìvota Istre.

7 Zaklju~ak Pojava i razvoj tiskarstva i nakladni{tva u Istri od 1859. do 1941. godine uvje- tovana je dru{tvenim, politi~kim, kulturnim i gospodarskim prilikama u kojima se Istra nalazila. Svaka etapa razvoja, odnosno stagnacije knji`ne produkcije u ovom povijesnom razdoblju Istre, ponajvi{e je odraz politi~ke situacije koja je presudno utjecala i na tada{nja kulturna zbivanja. Multietni~ka struktura istarskog stanovni{tva 19. stolje}a uzrok je kompleksne slike povijesti tiskarstva u Istri koje jo{ uvijek nije detaljno istra`eno i sintetizirano. Velika praznina u hrvatskoj historiografiji odnosi se posebice na prvu fazu razvoja kulture tiskarstva u Istri,

102 Budicin, M. Rovinj. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 2005. Str. 701-704; D’Alessio, V. Società politica istriana. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 2005. Str. 735.

228 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941.

(1859.-1898.), kada su u Istri djelovale samo talijanske tiskare od kojih su neke bile u funkciji proizvodnje i diseminacije isklju~ivo talijanskih publikacija, dok su druge bile otvorene prema svim strukturama dru{tvene zajednice. Razlog ne- istraènosti toga razdoblja istarskog tiskarstva ogleda se, izme|u ostalog, u ~injenici da se postoje}e interpretacije fokusiraju isklju~ivo na hrvatske ili na talijanske tradicije pismenosti, usprkos ~injenici {to je knji`na produkcija tih tiskara imala jak utjecaj na razvoj politi~kih, gospodarskih i kulturnih prilika svih stanovnika Istre. Drugu fazu tiskarstva u Istri (1898.-1918.), uz kontinuitet talijanskih tipografija, karakterizira pojava i djelovanje tipografija u vlasni{tvu hrvatskih gra|ana koje su omogu}ile proizvodnju i {irenje knjiga na hrvatskom jeziku i s kojima zapo~inje proces zamjene usmene kulture hrvatskom pisanom kulturom. Knji`na produkcija i periodi~ke publikacije proiza{le iz prvih hrvatskih tiskara svjedo~e o visokoj razini nakladni~ke i tiskarske produkcije za tada{nje prilike u Istri i danas imaju veliko zna~enje za kulturnu pro{lost Istre. Svojim djelovanjem odigrale su va`nu ulogu u {irenju i razvoju op}e pismenosti, prosvje}ivanju, informiranju i komunikacijskoj povezanosti ìteljstva Istre te dostupnosti pisane rije~i naj{irim slojevima naroda i populariziranju knjiga i ~itanja. Objavljivanjem i {irenjem hrvatske pisane rije~i, one su imale posebnu ulogu u promicanju hrvatske kulture u Istri tijekom specifi~nih uvjeta izdvojenosti pokrajine Istre od ostalih hrvatskih teritorija u okvirima Habsbur{ke Monarhije. Iako su tiskare koje su djelovale po~etkom 20. stolje}a bile predmetom istraìvanja, njihovo djelovanje prvenstveno je promatrano s aspekta njihove uloge u hrvatskom narodnom preporodu. Da bismo imali cjelovitu sliku o njihovoj aktivnosti, neophodno je istraìti rad tih tiskara s aspekta tipografske struke (oprema i grafi~ko oblikovanje publikacija, vi- sina naklada, odnos cijene publikacija/kvaliteta/financijske mogu}nosti, i sl.), a bilo bi korisno sastaviti bibliografiju tiskanih knjiga u istarskim tiskarama koje su djelovale u razdoblju od 1859. do 1941. godine, iako je ograni~avaju}a ~injenica nedostatnost arhivske gra|e te pote{ko}a vi{ejezi~nog istraìvanja. Tre}a faza tiskarstva (1918.-1941.), koja je obiljeèna talijanskom okupacijom Istre, ogleda se gotovo isklju~ivo u tiskarskoj produkciji na talijanskom jeziku, {to je vjerojatno i razlog nedovoljnom interesu autora za detaljnije prou~avanje tiskarstva i nakladni{tva iz toga razdoblja. Ovaj rad poku{aj je rezimiranja i povezivanja postoje}ih relevantnih podatka o razvoju tiskarstva i nakladni{tva u Istri te èli potaknuti daljnja istraìvanja ove tematike, jo{ uvijek optere}ene znatnim prazninama, s ciljem cjelovitoga povijesnog pregleda toga va`nog segmenta kulturne pro{losti Istre.

229 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

LITERATURA

Balota, Mate. Tihi stvaralac i revolucioner. // Istra : glasilo Saveza jugoslavenskih emigranata iz Julijske krajine 6, 8(1934), 1-2. Balota, Mate. Puna je Pula. Zagreb : Zora, 1954. Barbali}, Fran. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 54. Benussi, Bernardo. Storia documentata di Rovigno. 2-a ristampa. Trieste : Unione degli Italiani dell’Istria e Fiume ; Università popolare di Trieste, 1977. Berto{a, Miroslav. Benussi, Bernardo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 67-68. Berto{a, Miroslav. De Franceschi, Carlo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikograf- ski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 172-173. Bileti}, Boris. Spin~i}, Vjekoslav. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 740. Blaèkovi}, Tatjana. Hrvatske novine i {tamparije u Istri : (1870-1945). // Rije~ka revija 1, 1(1952), 38-41. Bratuli}, Josip. Tiskani programi Pazinske gimnazije. // Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899.-1999. : zbornik radova s me|unarodnog znanstvenog skupa u povodu prve Hrvatske gimnazije u Istri, Zagreb-Pazin, 28.-30. listopada 1998. / urednik Josip [ikli}. Pazin : Gimnazija i strukovna {kola Jurja Dobrile, 1999. Str. 137-143. Bratuli}, Josip. Tiskare po~etkom 19. stolje}a. // Na{a knjiga 17/18(1986), 11-13. Budicin, Marino. Coana. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miro- slav Krleà”, 2005. Str. 140. Budicin, Marino. Istria, L’. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Mi- roslav Krleà”, 2005. Str. 342. Budicin, Marino. Istriano, L’. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 342-343. Budicin, Marino. Rovinj. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miro- slav Krleà”, 2005. Str. 701-704. Cella, Sergio. Giornalismo e stampa periodica in Istria. // Atti e memorie della società di archeologia e storia patria 56(1956), 120-164. Cervani, Giulio. Bernardo Benussi nel quadro della storiografia liberal-nazionale italiana in Istria alla fine dell’ottocento. // Benussi, Berenardo. Storia documentata di Rovigno. 2-a ristampa. Trieste : Unione degli Italiani dell’Istria e di Fiume ; Università popolare di Trie- ste, 1977. Str. V-XIII. D’Alessio, Vanni. Società politica istriana. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikograf- ski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 735. Darovec, Darko. Pregled istarske povijesti. 2. izd. Pula : C.A.S.H., 1997.

230 N. BU@LETA: TISKARSTVO I NAKLADNI[TVO U ISTRI: 1859.-1941.

Deghenghi-Oluji}, Elis. Fachinetti, Michele. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksiko- grafski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 215-216. Deghenghi-Oluji}, Elis. Le riviste italiane pubblicate in Istria nel Novecento. Rijeka : Edit ; Pula : Pietas Iulia, 1999. Dobri}, Bruno. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti : ~itala~ka dru{tva i knji`nice u Puli u drugoj polovici 19. stolje}a i prvoj polovici 20. stolje}a. Pula : C.A.S.H., 2003. Dobri}, Bruno. Udruga ~itaonica u Puli (1869.-1920.). // Spomen knjiga prigodom 125. obljetnice osnutka udruge îtaonica u Puli / urednik Bruno Dobri}. Pula : Dru{tvo bibliotekara Istre, 1998. Str. 11- 49. Dobri}, Bruno; Mirko Uro{evi}. Krmpoti}, Josip. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Lek- sikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 420. Dukovski, Darko. Fa{izam u Istri : 1918.-1943. Pula : C.A.S.H., 1998. Giuricin, Luciano. La stampa italiana in Istria : (dalle origini ai nostri giorni). // Pazinski memorijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 163-189. Hrvatske narodne popijevke iz Istre = Chansons nationales croates d’Istrie : svjetske i crkvene. Pula : Josip Krmpoti}, 1910. Klai}, @eljko. Laginja, Matko. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 420. Krmpoti}, Josip. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini. // Edinost 15(1926), 43-45. Krmpoti}, Josip. Uspomene “tihog stvaratelja i revolucionera”. // Istra : glasilo Saveza jugoslavenskih emigranata iz Julijske krajine 6, 18(1934), 3. Lukeì}, Irvin. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. godine. // Nova Istra 1, 4(1996), 138-153. Lukeì}, Irvin. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. : II dio. // Nova Istra 2, 1(1997), 129-144. Lukeì}, Irvin. Hrvatska periodika u Istri od 1900. do 1914. : III dio. // Nova Istra 2, 2(1997), 112-130. Manin, Marino. Diritto Croato, Il. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 179. Matija{i}, Robert. Cukon (Zuccon), Ivan (Ivo). // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksi- kografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 150. Matija{i}, Robert. Kandler, Pietro. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 369. Milanovi}, Boò. Hrvatski narodni preporod : knjiga druga (1883-1947). Pazin : Istarsko knjièvno dru{tvo sv. ]irila i Metoda, 1973. Milanovi}, Boò. Hrvatski narodni preporod : knjiga prva (1797-1882). Pazin : Istarsko knjièvno dru{tvo sv. ]irila i Metoda, 1967. Milanovi}, Boò. Tr{}anska hrvatska {tampa izme|u dva rata s osvrtom na Istru. // Pazin- ski memorijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor @minj, 1971. Str. 129- 147.

231 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Peru{ko, Tone. Knjiga o Istri. Zagreb : [kolska knjiga, 1968. Polonijo, Mate. [tamparija “Kurykta” u Krku. // Jadranski zbornik / urednik Vjekoslav Bratuli}. Rijeka ; Pula : Povijesno dru{tvo Hrvatske, 1962. Spin~i}, Vjekoslav. Crtice iz hrvatske knjièvne kulture Istre. Reprint. Zagreb : Kr{}anska sada{njost, [1984.]. Str~i}, Mirjana. Istarska beseda i pobuna. Pula : Istarska naklada, 1985. Str~i}, Petar. Oko pokretanja “Na{e sloge”. // Pazinski memorijal 1970 / glavni urednik Petar Str~i}. @minj : âkavski sabor, 1971. Str. 17-37. Str~i}, Petar. Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine. // Istarski mozaik 6, 5(1968), 210-234. [ikli}, Josip. Sa{a [antel : profesor i kulturni djelatnik u Pazinu od 1907. do 1918. godine. // Pazin u drugoj polovini 19. i po~etkom 20. stolje}a : zbornik radova—- / [glavni urednik Josip [ikli}]. Pazin : Skup{tina udruga Matice hrvatske Istarske ùpanije [etc.], 1999. Str. 193-204. Uj~i}, Vitomir. Puljsko-istarski “Hrvatski list” : (1915-1918). Pula ; Pazin : Bra}a Uj~i}, 1990. Zabrana listova, novina i knjiga. // Istra pod Italijom : 1918-1943 / Ernest Radeti}. Preti- sak. Rijeka : Matica hrvatska, Ogranak Rijeka, [1991.?]. Str. 197-205. Zlati}, Slavko. Muzi~ki ìvot u pro{losti Pule. // Prilozi o zavi~aju : svezak 1. Pula : âkavski sabor ; Katedra Pula, 1980.

232 NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI OD DRUGE POLOVICE 19. STOLJE]A DO 1918. GODINE PUBLISHING TRADE IN GERMAN LANGUAGE IN PULA FROM THE SECOND HALF OF THE 19th CENTURY TO 1918

Bruno Dobri} Sveu~ili{na knji`nica u Puli bdobricºskpu.hr

UDK / UDC 655.1/5:07=112.2(091)(497.5Pula)"18/19" Pregledni rad / Review Primljeno / Received: 25. 5. 2005.

Sa`etak Autor analizira bogatu nakladni~ku djelatnost austrougarske Mornarice i civilnih nakladnika u Puli od druge polovice 19. stolje}a do 1918. godine. Na temelju pregleda nakladni{tva na njema~kom jeziku u Puli, autor zaklju~uje da je ono sastavni dio ne samo njema~kog (austrijskog), ve} i hrvatskog nakladni{tva. To ne proizlazi samo iz teritorijalnog na~ela pripadnosti navedenih publikacija hrvatskom nakladni{tvu – dakle, iz ~injenice da su navedene publikacije objavljene na podru~ju dana{nje Hrvatske, ve} i iz ~injenice da su, pored ostalih nakladnika i tiskara, navedene publikacije proizveli i hrvatski nakladnici i tiskari, da su u pojedinim slu~ajevima autori ili prevoditelji publikacija Hrvati, te da su navedene publikacije bile sna`an poticaj razvoju nakladni{tva i tiskarstva na hrvatskom jeziku u Puli i Istri. Klju~ne rije~i: nakladni{tvo na njema~kom jeziku u Puli, hrvatsko nakladni{tvo, hrvatsko tiskarstvo, izdanja austrougarske Mornarice, pulske novine na njema~kom jeziku, Hidrografski zavod u Puli

Summary The author analyzes the flourishing publishing activities of the Austro-Hungarian Navy and civil publishers in Pula, Istria, starting with the second half of the 19th century until 1918. Based on the survey of the publishing activities in German language in Pula, the author concludes that these publications comprise an indelible part not only of German (Austrian) publishing, but also of the Croatian publishing activities at the time. This con- clusion comes not only as a result of a territorial principle which locates the above mentio-

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 233-257 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) ned publications as part of Croatian heritage – i.e. from the fact that the above mentioned publications have been published within the territory of today’s Croatia – but rather from the fact that, among other publishers and publishing-houses, many of the above mentioned publications had actually been published by Croatian publishers, and the fact that in some cases the authors or translators of the publications were of Croatian origin, as well as from the fact that the above mentioned publications had at the time exerted strong influence on the development of publishing trade in vernacular, Croatian language in the area of Pula and Istria. Keywords: publishing trade in German in Pula, Croatian publishing activities, Croa- tian printing activities, publications of the Austro-Hungarian Navy, Pula daily newspapers in German language, Hydrographic Institute in Pula

1 Uvod Istraìvanje povijesti nakladni{tva u Hrvatskoj prete`no se odnosi na nakladni{tvo na hrvatskom jeziku, dok je nakladni{tvo na drugim jezicima koje se odvijalo na podru~ju dana{nje Hrvatske samo manjim dijelom istraèno.1 U svom radu o novinstvu na njema~kom jeziku u Hrvatskoj, Marina Fruk zaklju~uje da, zbog izostanka istraìvanja novinstva na njema~kom jeziku, povijest hrvatskog novinstva jo{ uvijek nije napisana. Polaze}i od navedenog zaklju~ka, ovim se radom èli pokazati da nakladni{tvo na njema~kom, talijanskom i drugim jezicima na podru~ju Hrvatske, tako|er ima bitno zna~enje za povijest nakladni{tva u Hrvatskoj, ne samo zbog toga {to se odvijalo na podru~ju dana{nje Hrvatske, ve} – {to je va`nije – stoga {to je nakladni{tvo na drugim jezicima utjecalo na razvoj nakladni{tva na hrvatskom jeziku. Navedeni je utjecaj vi{estruk, a ovdje }emo spomenuti samo neke njegove pojavne oblike: – opona{anje publikacija na drugim jezicima od strane nakladnika publikacija na hrvatskom jeziku, – nadmetanje nacionalno-politi~kih intelektualnih gra|anskih elita u objav- ljivanju publikacija na nacionalnim jezicima pripadnika njihove nacije i njihovo nadmetanje u pridobivanju {to ve}eg broja ~itatelja ovih publikacija, – utjecaj nakladni{tva na mobiliziranje pripadnika razli~itih nacionalnih skupina za uklju~ivanje u nacionalno-politi~ke pokrete, na primjer, na formi- ranje gra|anskog javnog mnijenja u Puli, koje se javlja tek s pojavom i {irenjem nakladni{tva, posebno novina (npr., polemiziranjem navedenih – naj~e{}e suprotstavljenih – nacionalno-politi~kih i kulturnih elita i drugih skupina gra|ana putem novina).

1 Usp.: Fruk, Marina. Das deutschsprachige Zeitungswesen in Kroatien. // Deutschsprachige Zeitungen in Mittel- und Osteuropa : sprachliche Gestalt, historische Einbettung und kulturelle Tra- ditionen. Berlin : Weidler Buchverlag, 2005. (Germanistische Arbeiten zur Sprachgeschichte ; Bd. 3). Str. 393-404.

234 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ...

Razlozi izostanka {ireg istraìvanja povijesti nakladni{tva na stranim jezici- ma2 u Hrvatskoj ~esto su ideolo{ke naravi. U slu~aju njema~kog jezika, spomenuti ideolo{ki pristup ogleda se u tome {to je ovaj jezik ve}ina pripadnika hrvatske nacije u 19. i 20. stolje}u – a dijelom jo{ i danas – posve jednostrano poimala kao sredstvo germanizacije hrvatskog naroda, odnosno njegova pod~injavanja. Pritom se nije uzimao u obzir pozitivan utjecaj njema~ke kulture na razvoj hrvatske kulture, pa i na obrazovanje i ja~anje hrvatske nacionalne samosvijesti, {to isti~e Ma- rina Fruk u navedenom radu, s pravom zaklju~uju}i da je u hrvatskoj historiografiji prisutan ma}ehinski odnos prema publikacijama na njema~kom jeziku, iako je hrvatsko novinstvo na njema~kom jeziku nezaobilazan segment povijesti hrvatskog novinstva.3 Pored navedenih ideolo{kih predrasuda prema ulozi njema~kog jezika u Hrvatskoj, kao najve}u pote{ko}u istraìvanju nakladni{tva na njema- ~kom jeziku u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i po~etkom 20. stolje}a treba izdvojiti mali broj sa~uvanih primjeraka ovakvih publikacija u Hrvatskoj. Ovo se posebno odnosi na periodiku. Na primjeru Pule, glavni izvor podataka o izdanjima na njema~kom jeziku jesu godi{njaci i izvje{}a austrougarske Ratne mornarice,4 djelo Antona Gareisa o povijesti Hidrografskog zavoda u Puli,5 tiskani katalog sredi{nje knji`nice austrougarske Ratne mornarice,6 katalog Austrijske nacionalne knji`nice i fond Sve- u~ili{ne knji`nice u Puli. Dio publikacija uklju~en je u Gra|u za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. Polaze}i od ~injenice da je nakladni{tvo na njema~kom jeziku u Puli sastavni dio ne samo njema~kog (austrijskog), ve} i hrvatskog nakladni{tva, na temelju istraìvanja navedenih izvora u ovom }e se radu dati pregled nakladni{tva na njema~kom jeziku u Puli od 1870-ih godina 19. stolje}a do 1918. te prikaz nakladnika, tiskara i raspa~avatelja tih publikacija. No, prije toga, donosimo kratak prikaz prisutnosti Nijemaca i njema~kih prosvjetnih i kulturnih ustanova u Puli.

2 Potrebno je napomenuti da je termin “strani jezik” opravdan s dana{njeg stanovi{ta, no u povijesnom razdoblju koje je predmet ovog istra`ivanja jezici na kojima su objavljivane publikacije nisu bili jezici stranaca, ve} gra|ana njema~kog, talijanskog i inog podrijetla koji su obitavali na podru~ju dana{nje Hrvatske, ~esto kao autohtono stanovni{tvo. 3 Fruk, Marina. Nav. dj., str. 393. Isto se odnosi i na novinstvo na talijanskom jeziku, koje je naro~ito bilo prisutno u Istri. 4 Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Wien : Druck und Commissionsverlag von Carl Gerolds Sohn, 1871.-1875.; Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Pola : Druck und Commissionsverlag von Carl Gerold’s Sohn 1876.; Jahresbericht der k. und k. Kriegs-Marine. Wien : K.k. Hof- und Staatsdrucke- rei, 1875.-1913. 5 Gareis, Anton. Geschichtliche Darstellung der Entwicklung des k.u.k. hydrographischen Amtes. Pola : Hydrographisches Amt, 1897. 6 Katalog der k.u.k. Marine-Bibliothek. 2. Aufl. Pola : K.u.k. Marinetechnische Komitee (Ma- rine-Bibliothek), 1905. Od 1908. do 1914. objavljena su ~etiri sve{}i}a dodataka.

235 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

2 Prisutnost Nijemaca u Puli u drugoj polovici 19. stolje}a i po~etkom 20. stolje}a Pula, koja je sredinom 19. stolje}a bila prete`no ribarski gradi} s oko 1.000 stanovnika, po~ela se naglo razvijati pedesetih godina 19. stolje}a, kad je odabrana za sredi{nju ratnu luku Habsbur{ke Monarhije.7 Osnivanje Pomorskog arsenala 1856. pokrenulo je naglo zapo{ljavanje, {to je dovelo do velikog priliva stanovni{tva u grad. âsnici, vojni i dràvni ~inovnici i tehni~ka inteligencija najve}im su dijelom doseljeni s podru~ja Austrije, a poslije njih zapo~eli su pristizati i trgovci, obrtnici i drugi privatni poduzetnici. Prema popisu iz 1880. godine evi- dentiran je 3.801 ìtelj Pule (21,38 posto) koji su bili starosjedioci, 5.853 (32,92 posto) doseljenih s podru~ja Istre, 5.303 (29,83 posto) iz ostalih pokrajina Cislaj- tanije (austrijske polovice Monarhije), 1.457 (8,20 posto) iz pokrajina ugarske krune i 1.363 (7,67 posto) stranaca (od toga oko 5 posto iz Njema~ke). Migracija je znatno pove}ana kad je 1876. Pula preko Diva~e povezana sa èljezni~kom mreòm Monarhije. Godine 1890. grad je brojio pribli`no 32.000 stanovnika, a 1910. bilo ih je ve} 58.562. Za samo {ezdeset godina (1850.-1910.) broj civilnog stanovni{tva pove}an je ~etrdeset puta. Tako je po~etkom 20. stolje}a Pula izrasla u moderno urbano sredi{te sa suvremenom gradskom infrastrukturom (imala je plinsku i elektri~nu mreù, vodoopskrbu, tramvajski promet, bolnicu, muzej, kazali{te, brojne {kole na talijanskom, njema~kom i hrvatskom jeziku i dr.).8 Jedna od zna~ajki Pule kao srednjoeuropskog i ujedno mediteranskoga grada bila je etni~ka, kulturna i jezi~na heterogenost ìtelja,9 ~emu su znatno doprinosili brojni ~asnici i mornari, pripadnici naroda koji su ìvjeli u Monarhiji, te radnici i trgovci. Dok je talijanski jezik prevladavao me|u trgovcima i radnicima, njema~ki je prevladavao kod ~asnika i zaposlenika Mornarice i vojske, dràvnih ~inovnika, a bio je prisutan i kod mornara i poduzetnika.10 Prema popisu stanovni{tva iz 1880., u gradu je bilo 3.826 stanovnika koji su se izjasnili kao govornici njema~kog jezika (dakle, svaki {esti stanovnik), a 1910. bilo ih je 9.064 (15 posto ukupnoga broja stanovnika).11 Godine 1910. izme|u pribli`no 16.000 pripadnika vojske u Puli evidentirano je 5.098 (30 posto) govornika njema~kog jezika. âsni- ci Mornarice pripadali su vi{em socijalnom sloju. Naj~e{}e su potjecali iz gra|anskih obitelji, uz manji dio pripadnika visoke aristokracije i plemstva. Pripadnici plemstva prete`no su bili njema~kog podrijetla.

7 Usp.: Balota, Mate. Puna je Pula. Zagreb : Zora, 1954. Str. 50-73. 8 Winkler, Dieter. Pula kao glavna ratna luka Monarhije. // Carska i kraljevska Mornarica u Puli. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1999. Str 7-12. Usp. i: Mayer, Horst F.; Dieter Winkler. Als die Adria österreichisch war. Wien : Edition S, 1993. Str. 22-59; Basch-Ritter, Renate. L’Austria sui mari del mondo. Trieste : LINDT, 1989. Str. 198-212. 9 Jezi~nu i nacionalnu heterogenost stanovni{tva slikovito ilustrira poistovje}ivanje Pule s “malim Babilonom”, kako ga naziva dopisnik novina Na{a sloga od 27. 5. 1886. 10 Illustrierter Führer durch Triest und Umgebung. 14. Aufl. Leipzig : Woerl, (1913). Str. 87. 11 Perselli, Guido. I censimenti della popolazione dell’Istria, con Fiume e Trieste, e di alcune citta della Dalmazia tra il 1850. e il 1936. Trieste ; Rovigno : Centro di ricerche storiche, 1993. Str. 270.

236 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ...

Premda su u Puli Nijemci, odnosno govornici njema~kog jezika, bili manjina, zahvaljuju}i njihovoj broj~anoj premo}i u Mornarici, njihovoj gospodarskoj mo}i, dobroj organiziranosti, ali i dr`avnoj potpori, oni su u gradu osnovali svoje {kole (me|u ovima i gimnaziju), dru{tva i novine na njema~kom jeziku, a u sklopu Mor- nari~kog kasina ustrojili su i kazali{te, orkestar, dvoranu za koncerte i knji`nicu.

3 Publikacije c. i kr. Ratne mornarice (K.u.k. Kriegsmarine) Publikacije austrougarske Ratne mornarice objavljivane su, osim u Puli, u Be~u i Trstu. U Be~u su, pored ostalog, objavljene i dvije knjige na hrvatskom jeziku.12 U Trstu su takve knjige bile naj~e{}e objavljivane u razdoblju od sredine 19. stolje}a (kada su iz pobunjene Venecije u ovaj grad preseljeni zapovjedni{tvo mornarice i mornari~ke ustanove i slu`be, npr. {kola za obu~avanje mornari~kih kadeta) do sedamdesetih godina 19. stolje}a, kada zapo~inje rad pulskih mornari~kih ustanova koje su se bavile znanstvenim istra`ivanjima i nakladni{tvom. Od 1870-ih godina do 1918. c. i kr. Ratna Mornarica, prete`no u sklopu pulskoga Hidrografskog zavoda (Hydrographisches Amt der k.u.k. Kriegsmarine), objavila je vi{e od dvije stotine svezaka znanstvenih i stru~nih publikacija (periodike, godi{njaka, ud`benika, priru~nika itd.) na njema~kom jeziku. U tim su publikacijama zastupljena podru~ja pomorstva, brodskog strojarstva i elektrotehnike, pomorske ratne taktike, pomorske artiljerije, hidrografije i oceanografije, geofizike, meteorologije te povijesti austrijske/austrougarske Mornarice i njezinih pomorskih ekspedicija.13 3.1 Izdanja Hidrografskog zavoda c. i kr. Ratne mornarice: 1869.-1918. Razvoj Ratne mornarice i razvoj plovidbe na isto~noj obali Jadrana u drugoj polovici 19. stolje}a nametnuli su potrebu uspostavljanja stalne hidrografske slu`be s ciljem osiguranja navigacijske sigurnosti. Po ukidanju Hidrografskog ureda u Trstu, koji je Ratna mornarica osnovala 1860. kao prvu hidrografsku usta- novu na Jadranu, u Puli je 1869. osnovan Hidrografski zavod c. i kr. Ratne mornarice. Pored zada}e sabiranja hidrografskih pomagala (instrumenata, pomorskih karata i nauti~kih priru~nika za opskrbu brodova) i stru~no-znanstvene literature, Zavod je imao i zada}u poticanja hidrografskih pothvata koji bi bili od prakti~ne koristi za Ratnu mornaricu, kao i zada}u organiziranja znanstvenih istra`ivanja ukoliko su u posrednom ili neposrednom odnosu prema navedenoj svrsi Zavoda.14

12 Najstarija takva knjiga, [kola za mozze c. k. ratne marine, objavljena je u Be~u 1884.; u njoj se iznose obavijesti o na~inu {kolovanja “mozza” (brodskih poslu`iva~a) u Puli. 13 U Mornari~koj knji`nici u Puli sa~uvano je oko 100 svezaka takvih djela. Usp.: Dobri}, Bru- no. Djela koja je u Puli objavila Carska i kraljevska ratna mornarica. // Wagner, Walter; Bruno Do- bri}. Mornari~ka knji`nica – knji`nica austrougarske Mornarice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996. Str. 200-208. 14 Usp.: Winkler, Dieter. Hidrografski zavod u Puli : Carska i kraljevska ratna mornarica u slu`bi znanosti. // Mornari~ka knji`nica (K. u. K. Marinebibliothek) i austrijska/austrougarska Mor- narica u Puli : zbornik radova sa me|unarodnog znanstvenog skupa u povodu 200. obljetnice osnutka Mornari~ke knji`nice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 80-94.

237 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Hidrografski zavod ~inila su ~etiri odjela: Zvjezdarnica s astronomskim, meteorolo{kim i geomagnetskim opservatorijem, te opservatorijem za morske mijene; Spremi{te nauti~kih instrumenata s mehani~kom radionicom; Spremi{te pomorskih karata i nauti~kih priru~nika te Mornari~ka knji`nica (K.u.k. Marinebi- bliothek).15 Godine 1895. utemeljen je i Odjel za geofiziku. Izgra|ena je nova zgrada Zavoda i otvorena 20. lipnja 1871. Raspadom Monarhije i talijanskim vojnim zaposjedanjem Pule 5. studenoga 1918. prestaje djelatnost Zavoda.16 Uz Hidrografski zavod vezuje se i po~etak te nagli razvoj suvremene znanstvene djelatnosti u Puli. Znanstveno-tehni~kom djelatnosti Zavoda organiziranoj na visokoj razini17 te djelatnosti Mornarice u podru~ju brodogradnje, omogu}ena su dostignu}a koja su Pulu u~inila poznatom u svjetskim znanstveno-tehni~kim krugovima.18 Stoga i ne ~udi podatak da je Hidrografski zavod imao stalne kontakte s najzna~ajnijim znanstvenim ustanovama i udru`enjima u svijetu.19 S tim je ustanovama Zavod razmjenjivao znanstvene i stru~ne publikacije, npr., 1887. godine Zvjezdarnica Hidrografskog zavoda poslala je svoje publikacije u 60 takvih ustanova u Monarhiji i u 64 ustanove u inozemstvu.20 S ciljem objavljivanja rezultata znanstveno-stru~ne djelatnosti u Zavodu je pokrenuta i bogata nakladni~ka djelatnost. Me|u njegove najstarije publikacije spada Katalog der Bibliothek S.M. Kriegs-Marine. Prvi svezak objavljen je 1871., preostala dva sveska 1884. i 1895., a dodaci 1897.-1901. U nastavku navode se najva`nije publikacije Hidrografskog zavoda, uklju~uju}i ~asopis Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens, izdanja uredni{tva toga ~asopisa, periodi~ke publikacije i godi{njake Zavoda, te nauti~ke i ostale publikacije.

3.1.1 ^asopis Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens Godine 1873. Zavod je po~eo izdavati ~asopis Mittheilungen aus dem Gebie- te des Seewesens, koji je ure|ivao na~elnik Mornari~ke knji`nice. Od 1895. to je bio mornari~ki ~asnik E. Edler von Friedensfels, a od 1910. ~asnik K. Reichen-

15 Godine 1866., u svrhu osiguranja znanstvene literature za potrebe austrougarske Mornarice, iz Trsta je u Pulu preseljena Mornari~ka knji`nica, koja je ovdje do 1918. djelovala kao sredi{nja knji`nica austrougarske mornarice. Usp.: Wagner, Walter; Bruno Dobri}. Mornari~ka knji`nica – knji`nica austrougarske Mornarice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996. Str. 54-135. 16 Godine 1920. Pula prelazi pod talijansku upravu, a Zavod preuzima talijanska mornarica; velik dio opreme odnesen je u Italiju. Zgrada Zavoda uni{tena je 1944. u anglo-ameri~kim zra~nim napadima; sa~uvana je samo jedna kupola Zvjezdarnice. 17 Znanstveno-istra`iva~kim rezultatima posebno se isticala Zvjezdarnica, u kojoj je astronom J. Palisa (1848.-1925.) od 1874. do 1880. otkrio 28 planetoida. 18 Usp.: Dobri}, Bruno. Znanstveno-tehni~ka i umjetni~ka djelatnost austrougarske mornarice u Puli u drugoj polovini 19. i po~etkom 20. stolje}a. // Pula 3000 Pola. Pula : C.A.S.H., 2004. Str. 23-42. 19 Gareis, Anton. Nav. dj., str. 16. 20 Usp.: Jahresbericht der k. und k. Kriegs-Marine pro 1887. Wien : K.k. Hof- und Staatsdruc- kerei, 1888. Str. 60.

238 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ... bach. âsopis je izlazio mjese~no, u sve{~i}ima koji su imali od 50 do vi{e od 100 stranica. Imao je zada}u upoznati pripadnike austrougarske Mornarice sa suvre- menim zbivanjima u pomorstvu i na srodnim znanstvenim podru~jima, te da im objavljivanjem teku}ih znanstvenih i stru~nih radova (~esto prevedenih iz drugih svjetskih ~asopisa) pruè priliku da sami objavljuju takve radove.21 U ~asopisu su pripadnici austrougarske mornarice objavljivali znanstvene i stru~ne radove s podru~ja hidrografije, pomorstva, brodskog strojarstva, vojne tehnike i naoruànja, meteorologije, vojno-pomorske povijesti (prvenstveno austrijske/austrougarske mornarice), izvje{taje s pomorskih putovanja kao i brojne prikaze stru~nih i znanstvenih publikacija i ~lanaka. Do 1915., kada je ~asopis zbog rata prestao izlaziti, objavljena su 42 godi- {ta.22 âsopis je tiskan u be~koj tiskari Carl Gerold’s Sohn. 3.1.2 Izdanja uredni{tva ~asopisa Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens Uredni{tvo ~asopisa prire|ivalo je i izdavalo i druge stru~ne publikacije, me|u kojima izdvajamo: a) Nautisch-technisches Wörterbuch der Marine Znatne nakladni~ke ambicije Ratne mornarice razvidne su iz objavljivanja opse`nog ~etverojezi~nog pomorskog rje~nika Nautisch-technisches Wörterbuch der Marine, u ~etiri sveska, tiskanog u ljubljanskoj tiskari Kleinmayr & Bamberg. Prvi svezak s natuknicama na njema~kom i talijanskom jeziku, objavljen 1883., sastavio je brodogra|evni tehni~ar Peter Dabovich. Poru~nik bojnog broda Eduard von Friedenfels i kapetan bojnog broda (koji je kasnije postao kontraad- miral) Julius Heinz sastavili su dopunski svezak uz prvi svezak (1900.) i drugi svezak s natuknicama na engleskom i francuskom jeziku u dva dijela (1905. i 1910.). U ovom rje~niku skupljeno je stru~no nauti~ko-tehni~ko nazivlje na navedena ~etiri jezika koje se koristilo u pro{losti, ali i tada vaè}e nazivlje. Nakon objavljivanja, ovaj je rje~nik priznala stru~na javnost u cijelom svijetu.23 b) Izvje{}a o pomorskim znanstvenim istraìvanjima i drugim pomorskim putovanjima Pored zada}a koje su imale sve ratne mornarice u svijetu, austrougarska Rat- na mornarica redovito je provodila i znanstvena istraìvanja Jadrana i drugih mora svijeta. Pri organizaciji takvih putovanja (tzv. “misija”), koja su naj~e{}e zapo~i- njala iz pulske luke, uspostavljala se bliska suradnja Ratne mornarice s Akademi- jom znanosti u Be~u, koja je prikupljala rezultate istraìvanja. Pored hidrografskih istraìvanja, na tim su se putovanjima prikuplali i predmeti od etnografskog i prirodoznanstvenog interesa za be~ke muzeje.

21 Gareis, Anton. Nav. dj., str. 23. 22 Isto, str. 23-25. Me|u brojnim radovima izdvojit }emo dva va`nija, objavjena 1887.: Wolf, J.; J. Luksch. Physikalische Untersuchungen in der Adria objavljeno 1887.; Uhlik, A. Anleitung für die erste Hilfe bei Erkrankungen und Verletzungen an Bord (1887). 23 Isto, str. 25.

239 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Uredni{tvo mjese~nika Mittheilungen je na temelju izvje{}a zapovjednika brodova priredilo i objavilo niz djela o pomorskim ekspedicijama i putovanjima brodova Ratne mornarice. Godine 1883. objavljeno je djelo Bericht des Leiters der österreichischen arktischen Beobachtungsstation auf Jan Mayen zapovjednika broda “Pola” E. von Wohlgemutha, a 1894. djelo H. Marchettija Die Erdumse- glung S.M.S. ‚Saida’ in den Jahren 1890, 1891, 1892. Godine 1885. objavljena su djela Die transatlantische Reise S.M.S. ‚Donau’ in den Jahren 1883-1884; Die Reise S.M. Corvette ‚Helgoland’ an der Westküste Afrikas in den Jahren 1884-1885; Die Reise S.M. Corvette ‚Aurora’ nach Brasi- lien und den La Plata-Staaten in den Jahren 1884-1885; Die Reise S.M. Corvette ‚Frundsberg’ im Rothen Meere und an der Ostküste Afrikas in den Jahren 1884-1885; Die Reise S.M. Kanonenboot ‚Albatross’ im Rothen Meere, in den ostindischen und chinesischen Gewässern in den Jahren 1884-1885. 1886. objavljeno je djelo Die transoceanische Reise S.M. Corvette ‚Saida’ in den Jahren 1884-1886. Jerolim Benko von Boinik je 1892. i 1893. priredio za objavljivanje djela Die Schiffs-Stationen der k.u.k. Kriegs-Marine in Ostasien. Reisen S.M. Schiffe ‚Nautilus’ und ’Aurora’ 1884-1888. (1892.); Die Reise S.M.S. ‚Zrinyi’ nach Ost-Asien 1890-1891. (1894.). Navedeni opisi pomorskih putovanja objavljeni su kao separati ~asopisa Mittheilungen, a tiskani su u be~koj tiskari Carl Ge- rold’s Sohn. Uvezani u zasebne knjigove{ke sveske, objavljeni su i unutar edicije Reisen S.M. Schiffe.24 Godine 1894. objavljen je putopis R. v. Barrya Zwei Fahrten in das nördliche Eismeer nach Spitzbergen und Novaja Zemlja … in den Jahren 1891 und 1892. c) Publikacije s podru~ja vojno-pomorske povijesti Jedno od podru~ja istraìvanja unutar pulskoga Hidrografskog zavoda bila je i austrijska/austrougarska vojno-pomorska povijest. Rezultat je takvih istraìva- nja i djelo Ferdinanda Attlmayra Der Krieg Österreichs in der Adria im Jahre 1866. iz 1896., koje se odnosi na poznati Vi{ki boj. Spomenica Gedenkblätter der k.u.k. Kriegsmarine, 1897.-1902. objavljena je u ~etiri sveska. Njome se na pristupa~an na~in èljelo upoznati {iroki krug ~italaca s povije{}u austrijske/austrougarske Ratne mornarice. Da bi bila bliska, ponajprije mornarima, a onda i {iroj javnosti, objavljena je na njema~kom i u prijevodu na hrvatski,25 talijanski, ~e{ki i ma|arski jezik. U spomenici je radove iz podru~ja pomorske povijesti objavio i

24 U nakladi pulskog Hidrografskog zavoda objavljena su i sljede}a djela Jerolima Benka von Boinika o pomorskim putovanjima: Die Reise S.M.S. ’Zrinyi’ über Malta, Tanger und Teneriffa nach Westindien in den Jahren 1885-1886. (1887.); Reise S.M.S. ’Albatross’ nach Süd-Amerika, dem Caplande und West-Afrika in den Jahren 1885-1886. (1889.); Die Reise S.M.S. ’Frundsberg’ im Rothen Meere und an den Küsten von Vorderindien und Ceylon in den Jahren 1885-1886. (1888.). Usp.: Gareis, Anton. Nav. dj., str. 24. 25 Spomenica juna~kih djela c. i kr. ratne mornarice, 1898.-1901.; 2. izdanje objavljeno je 1908. Prevoditelji na hrvatski bili su ovda{nji ~asnici Mornarice Mile Star~evi} i Du{an pl. Prerado- vi}.

240 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ... kapetan bojnog broda Du{an pl. Preradovi} (Be~, 1854.-1920.), sin hrvatskog pjesnika i austrijskog generala Petra pl. Preradovi}a i otac austrijske knji`evnice Pau- le von Preradovi}. Preradovi} je objavljivao povijesne radove i u ~asopisu Mitthe- ilungen aus dem Gebiete des Seewesens. d) Ostala izdanja Uredni{tvo ~asopisa Mittheilungen priredilo je i izdalo i sljede}e stru~ne publikacije: godi{njak Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Jahrgang 1875 (1876.); studiju o gradu Puli Pola, seine Vergangenheit, Gegenwart und Zukunst (Wien, 1886.; djelo je iza{lo anonimno, a autor je Anton Gareis); dva djela Ferdinanda Attlmayra: Über Seetaktik (1875.) i Über den Seekrieg (1878.); ud`benik M. Burstyna Elektrotechnischer Unterricht (1892.); prijevod s francuskog djela P. Dislerea Die Panzerschiffe der neuesten Zeit (1877); djelo A. Krischa o ribarstvu na Jadranu Die Fischerei im Adriatischen Meere mit bes. Berücksicht. der österr.-ungar. Küsten (1900.). Mornari~ka knji`nica, ~iji je pro~elnik ure|ivao ~asopis Mittheilungen, bila je nakladnik knjige Die österreichische Küstenaufnahme im Adriatischen Meere (Trst, 1873.). Njezin je autor, kapetan fregate Tobias von Öesterreicher, od 1866. do 1870. vodio radove hidrografskog premjera isto~ne obale Jadrana, a u navedenoj knjizi govori o organizaciji i izvedbi tog opse`nog posla. Premda je nakladnik ove zna~ajne knjige pulska Mornari~ka knji`nica, ona je tiskana u Trstu. Vjerojat- no je razlog tomu {to u to vrijeme nije bilo dovoljno kvalitetnih tiskara u Puli.

3.1.3 Ostale periodi~ke publikacije i godi{njaci Hidrografskog zavoda c. i kr. Ratne mornarice Od godi{njaka koje je izdavao Zavod izdvajamo Meteorologische und magnetische Beobachtungen am Hydrographischen Amte der Kaiserlich-Königli- chen Kriegsmarine zu Pola (1881.-1896.); od 1897. do 1917. izlazi pod naslovom Jahrbuch der meteorologischen und erdmagnetischen Beobachtungen. Odjel pomorskih karata Hidrografskog zavoda redovito je objavljivao obavijesti za pomorce, koje su od 1871. razdvojene u dvije publikacije: Kundmachun- gen für Seefahrer i Hydrografische Nachrichten. Prva je sadràvala obavijesti o privremenim mjerama za sigurnost pomorskog prometa, a druga priop}enja o rezultatima hidrografskih istraìvanja. Od po~etka 1893. obje publikacije izlaze pod naslovom Kundmachungen für Seefahrer, povremeno i kao prilog mjese~nika Mitheillungen aus dem Gebiete des Seewesens, a sluìle su kao osnova za ispravke pomorskih karata i nauti~kih priru~nika koji su trenuta~no bili u upotrebi. Izla- zile su tjedno, u sve{~i}ima od 16 stranica, donose}i navigacijske obavijesti za gotovo sva mora svijeta. Od 1872. rezultati meteorolo{kih promatranja objavljivani su u sve{~i}ima koji su u Puli do kraja 1895. izlazili mjese~no. Zavod je do 1914. objavljivao i dnevne prognosti~ke karte Europe. Rezultati razli~itih znanstvenih istraìvanja (prete`no meteorolo{kih i geomagnetskih) objavljivali su se u godi{njacima Ve-

241 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) röffentlichungen des hydrographischen Amtes der k.u.k. Kriegs-Marine zu Pola, koji su bili raspodijeljeni u pet skupina: I. Nächtliche Kimmtiefen-Beobachtungen zu Verudella ausgeführt 1902/1903. (1904.); II. Jahrbuch der meteorologischen und erdmagnetischen Beobachtungen. Neue Folge, Bd. I. Beobachtungen des Jahres 1896; III. Relative Schwerebestimmungen durch Pendelbeobachtungen; IV. Erdmagnetische Reisebeobachtungen;V.Verschiedene Abhandlungen (sve- {~i} I. A. Gareis: Geschchtliche Darstellung der Entwicklung des K.k. hydrographischen Amtes (1897.); sve{~i} II. Resultate aus den meteorologischen Beobac- htungen in Pola von 1867 bis 1897 (1900.); sve{~i} III. Ergebnisse der meteorologischen Beobachtungen in Pola für das Lustrum 1896-1900 (1901.); sve{~i} IV. Internationale erdmagnetische Cooperation 1902-1903. Erdmagnetische Simul- tan. Beobachtungen während der Südpolar-Forschung in der Jahren 1902-1903. (1903.).

3.1.4 Nauti~ke i ostale publikacije Godine 1872. objavljen je dodatak peljaru Crvenog mora kojega je na osnovi provedenih hidrografskih istraìvanja austrougarske mornarice sastavio kapetan korvete Wilhelm Kropp, Beiträge zu den Segelanweisungen und zur physikali- schen Geografie des Rothen Meeres (1872.).26 Rezultate meteorolo{kih promatranja u Puli skupili su i objavili poru~nik bojnog broda F. J. Pick Resultate aus den meteorologischen Beobachtungen zu Pola von 1864 bis 1873. (1874.), zastavnici bojnog broda E. Kneusel-Herdliczka i H. Miro{evi} (za razdoblje 1864.-1881.) i C. Pamer Meteorologische Beobachtungen 1884-86. (1886.). Godine 1892. Zavod je objavio opseàn peljar Jadranskoga mora Segelhand- buch für das Adriatisches Meer. Drugo izdanje objavljeno je 1906., Segelhand- buch der Adria. Do 1914. objavljena su jo{ tri dopunska sveska ovog peljara. Nau- ti~ke tablice Nautische Tafeln der k.k. Kriegsmarine objavljene su 1882., a do 1913. objavljeno je ukupno pet izdanja ovog priru~nika. Zavod je objavio i vi{e izdanja popisa svjetionika na Jadranu (Verzeichnis der Leuchtfeuer und Semap- horstationen im Adriatischen Meere, 13. izdanje objavljeno je 1913.).27 Posebna pa`nja posve}ena je istraìvanju devijacije i kompenzacije kompasa, o ~emu je pulski Zavod objavio vi{e publikacija. Najprije je 1873. objavljen prijevod s engleskog priru~nika F. J. Evansa Elementäres Handbuch über die Devia- tion des Compasses, nakon toga su uslijedila izdanja Deviations Coëficienten der Schiffe S.M. Kriegs-Marine (1875.), Geschichte der Entwicklung des magneti- schen Charakters von Eisenschiffen S.M. Kriegsflotte J. Peichla (1876.), te Theo- rie und Praxis der Deviation und Compass-Compensation (1887.) zastavnika bojnog broda Huga Floriana. Godine 1889. i 1890. izvr{ena je magnetska izmjera na

26 Gareis, Anton. Nav. dj., str. 23. 27 Verzeichnis der Leuchtfeuer, Signal- Semaphor- und Radiostationen im Adriatischen Meere für das Jahr 1913. XIII Aufl. Pola : Hydrographisches Amt (Krmpoti}), 1913.

242 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ... podru~ju Istre i Dalmacije. Rezultate ovih istra`ivanja objavio je Hidrografski zavod u knjizi Magnetische Beobachtungen an der Küste der Adria in den Jahren 1889 und 1890 Franza Laschobera i Wilhelma Kesslitza (1892.). W. Kesslitz je 1910. objavio studiju Das Gezeitphänomen im Hafen von Pola, koja je iza{la kao posebni otisak spomenutog ~asopisa Mittheilugen. Hidrograf Anton Gareis, vi{e- godi{nji predstojnik Odjela instrumenata u Hidrografskom zavodu, objavio je djelo o povijesti Hidrografskog zavoda Geschichtliche Darstellung der Entwicklung des k.u.k. hydrographischen Amtes (1897.), a Wladimir Khittel (1842.-1923.), koji je kasnije postao austrougarski viceadmiral, 1898. djelo o ratnoj mornarici u ameri~kom gra|anskom ratu 1861.-1865. Die Kriegs-Marine im Bürgerkriege der Vereinigten-Staaten von Nordamerika 1861-65.

3.2 Stru~ne vojno-pomorske publikacije koje je c. i kr. Ratna mornarica objavila izvan Hidrografskog zavoda Stru~ne publikacije koje je c. i kr. Ratna mornarica objavila izvan Hidrograf- skog zavoda uklju~uju ud`benike i priru~nike, priru~nike za obu~avanje posada ratnih brodova i za stru~no {kolovanje mornarice, publikacije Mornari~ko-tehni~kog odbora, te djela o povijesti ratne mornarice i druge publikacije.

3.2.1 Ud`benici i priru~nici Od 1876. do 1914. u Puli je objavljeno desetak ud`benika i priru~nika za mornari~ke {kole, Pomorsku akademiju u Rijeci i za stru~no obrazovanje ~asnika. Godine 1890. kapetan korvete Franz Laschober, predstojnik pulske Zvjezdarnice, objavio je zajedno s ravnateljem Pomorske {kole u Malom Lo{inju Eugenom Gel- cichem priru~nik navigacije Handbuch der Navigation (1890.). To je prvi sve- obuhvatni ud`benik nautike koji je izdan na podru~ju dana{nje Hrvatske.28 Godine 1904. objavljen je ud`benik pomorske meteorologije za Mornari~ku akademiju u Rijeci Wilhelm Kesslitz; Karl Rössler. Grundzüge der maritimen meteorologie. Brodogra|evni in`enjer Franz Pitzinger objavio je 1910. ud`benik brodogradnje, u dva sveska (Schiffbaukunde, 1910., 1. Bd.: Theoretischer und prektischer Schiffbau; 2. Bd.: Tafeln zur Schiffbaukunde). Ud`benike s podru~ja brodskog strojarstva objavili su J. Fassel, Schiffsma- schinenkunde. Lehrbuch für den Unterricht an der k.u.k. Marine-Akademie und Nachschlagebuch für die k.u.k. Seecadetten. 2. Aufl., (1890.) i Hugo Herrmann, Schiffsmaschinenkunde samt Schiffsmaschinendeinst und Materialkunde. Nach- schlagebuch für die Angehöringen der k.u.k. Kriegsmarine, (1905.), a Hugo Bau- mann objavio je ud`benik o strojevima na torpiljarkama Lehrbuch über Torpedo- boots Maschinen. (1896.). Ova posljednja knjiga, kao i nekoliko drugih publikaci-

28 Usp.: Franu{i}, Boris. Stogodi{njica navigacijskog ud`benika povezanog s Malim Lo{i- njom. // Oto~ki ljetopis Cres-Lo{inj 9. Mali Lo{inj : Fond za unapredjenje kulturnih djelatnosti op}ine Cres-Lo{inj, 1995. Str. 150.

243 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) ja, objavljene su u nakladi C. i kr. uprave za slu`bene publikacije (K. u. k. Dienstbücher-Verwaltung) u Puli. Ludwig von Camerloher autor je predavanja o vanjskoj balistici i ga|anju Vorträge über äußere Ballistik und Schießwesen, (1907). Za {kolovanje do~asnika objavljen je ud`benik M. Burstyna Elektrotechnischer Unterricht und Anleit- hung zum Betreib elektrisher Alagen, insbesondere auf Kriegsschiffen. Lehrbuch für Unteroffiziere. (1. izd. 1892.). Jaroslav Mrazek autor je ud`benika o strojevima na torpiljarkama Torpedobootsmaschinen. Lehrbehelf. (1913-1914.), a Hugo Hermann autor priru~nika o brodskim strojevima i o strojarskoj slu`bi Schiffsma- chinenkunde samt Schiffsmaschinendienst und Materialkunde, (1905.). Za obu~avanje na pulskoj C. i kr. strojarskoj {koli objavljene su upute za obuku na strojarskim {kolama Leitfaden für den Unterricht an der Maschinenjungen- und Machinen-Unteroffiziers-Schule S. M. Kriegs-Marine, 1. Bd.: Die Hilfswis- senschaften. 1876; 2. Bd.: Die Fachwissenschaften. 1877. U nakladi ove {kole objavljena su dva ud`benika za obuku u strojarskim {kolama carske ratne mornarice Lehrbuch fur den Unterricht an den Maschinenschulen der k.u.k. Kriegs-Marine, autora J. A. Köpla (1885.) i R. Totza (1895.; 2. pro{. izd. 1899.). Mornari~ke vlasti vodile su ra~una o ~injenici da su mnogi mornari na ratnim brodovima Hrvati, pa su ~asnici tijekom {kolovanja u~ili i osnove hrvatskog jezika. Godine 1900. objavljen je ud`benik hrvatskog jezika Karla Kokolja Gramma- tik, Conversations- und Lesebuch der kroatischen oder serbischen Sprache für die k.u.k. Kriegs-Marine, (1900.), a 1904. djelo istog autora Grammatik der kroatischen/serbischen/ Sprache.29 Posljednje pulsko izdanje na njema~kom jeziku je 1918. objavljeni ud`benik hrvatskog jezika Mihovila Kombola, profesora hrvatskoga jezika na rije~koj Mor- nari~koj akademiji Kroatische Sprachlehre. Nakladnik je ovog danas nedovoljno poznatog djela Mornari~ki odjel pri Ministarstvu rata, a djelo je tiskano u ljubljanskoj tiskari Kleinmayr & Bamberg.

3.2.2 Priru~nici za obu~avanje posada ratnih brodova i za stru~no {kolovanje mornarice Mornarica je od 1870-ih godina 19. st. do 1917. u Puli objavljivala godi{nje izme|u 10 i 20 kratkih propisa, uputa i priru~nika namijenjenih obu~avanju i uvje`bavanju posada brodova. Jedna od prvih takvih publikacija na njema~kom jeziku priru~nik je o podjeli slu`bi na brodovima Schiffsrollen für die k.u.k. Flotte, (1872.). U svrhu uvje`bavanja posada za kori{tenje razli~itih vrsta naoru`anja na brodovima godi{nje je objavljeno desetak bro{ura koje su naj~e{}e nosile naziv Exercierreglement (pravilnik za izvo|enje vje`bi, vje`bovnik), Instruktion (uputa), odnosno Unterricht für das (x) cm Geschütz (obu~avanje za rukovanje topovima razli~itog kalibra i drugim oru`jem), a ~esto su bile namijenjene za pojedine ti-

29 U Puli je Ratna mornarica objavila i tri knjige na hrvatskom jeziku.

244 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ... pove brodova.30 Ve}inu ovih publikacija tiskali su pulski tiskar J. Krmpoti}31 i ljubljanska tiskara Kleinmayr & Bamberg. Mornarica je objavljivala i upute za druge vrste naoru`anja i brodskih strojeva: Die unterseeischen Waffen M. Manfroni v. Manforta (1880.); Torpedo-Unter- richt. I. Theil (1902.); II. Theil (1895.); (dodatni svezak s atlasom objavljen je 1910.); Marine-Artillerie-Unterricht für die k.u.k. Kriegsmarine, I. Theil (1903., 2 sv.); II. Theil (1881., 2 sv.); A. Indra, Neue ballistische Theorien (1893.); Schies- sinstruktion für Handfeuerwaffen (1910.); Ronay, Winke für die praktische Batte- rieausbildung (1917.). S istom svrhom objavljivane su bro{ure namijenjene obu- ~avanju za upravljanje razli~itim brodskim strojevima.32 Pored priru~nika za do~asnike palube i krme Handbuch für Unteroffiziere des Deck- und Steuerdienstes, (1900., 2 sv.; 2. izd. iza{lo 1909.), objavljivani su i priru~nici za regrute, naj~e{}e na vi{e jezika koji su bili u upotrebi u Monarhiji, npr., Handbuch für den Rekruten der k.u.k. Kriegsmarine, Priru~nik za novake c. i kr. ratne mornarice, (1909.). Tako su za te~aj za mornari~ke kadete (koji su se odr`a- vali u Puli) objavljeni ud`benici Elektrotechnik Rudolfa Stefanovskog (1908.) i Technische Artillerie (1910.), te propisi za navigacijsku slu`bu Vorschrift für den Navigationsdienst in der k.u.k. Kriegsmarine (1910.; atlas je objavljen 1905.). Za obuku posada na podmornicama objavljeno je djelo Franza Chladeka Über Luf- tverhältnisse und Lufverbrauch im Unterseeboote in getauchtem Zustande. Für Submarineure (1907.). Godine 1904. objavljen je pomorski rje~nik za mornari~ke {kole Maritim-technisches Worterbuch für den Gebrauch in der Mannschaftsschu- len der k.und k. Kriegsmarine.

3.3 Publikacije Mornari~ko-tehni~kog odbora Godine 1866. osnovan je Carsko-kraljevski mornari~ko-tehni~ki odbor (K.k. Marinetechnisches Komiteé), sredi{nja ustanova za vojno-tehni~ku djelatnost u Ratnoj mornarici. Odbor je objavljivao godi{njak Almanach für die k.u.k. Krie- gs-Marine (1876.-1917.).33 1894. Odbor je objavio priru~nik Handbuch des Boot-

30 Popis takvih slu`benih publikacija objavljen je u: Vertheiler der Dienstbücher, Vorschriften, Behelfe etc. der k.u.k. Kriegs-Marine. Wien : K.k. Hof- und Staatsdruckerei, 1902. U Sveu~ili{noj knji`nici u Puli sa~uvano je 25 primjeraka razli~itih vrsta vje`bovnika i 19 primjeraka uputa za obu~avanje za rukovanje topovima i drugim oru`jem, npr., Exercierreglement für das 9 cm Geschütz L/45 für Torpedobootsabwehr (1917.); Unterricht für das 15 cm Geschütz L/50 (1915.). 31 Krmpoti} je tiskao sljede}e publikacije: Torpedoreglement (1905.); Instruction für die Unterbringung von Munition auf S. M. Schiffe, (1908.); Artillerie-Schissinstruktion für die k.u.k. Kriegsmarine (1912.); Vorschrift fuer Boote zur Landung (1914.) i dr. 32 Npr., Anleitung für die Behandlung der Yarrow-Kessel mit besonderer Berücksichtigung der Kessel S.M.Schiffles Typ ’Zenta’ (1903.). 331880. prestao je izlaziti, a 1882. obnovio ga je poru~nik linijskog broda (kasnije kontraadmi- ral) M. Pietruski von Siemuszowa, koji je prve tri godine bio naveden kao njegov izdava~. Nav. prema: Schmidt-Brentano, Antonio. Die österreichischen Admirale. Osnabrück : Biblio Verlag, 2000. Bd. II: 1896-1914. Str. 160.

245 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) swesens. Drugo izdanje kataloga Mornari~ke knji`nice Katalog der k.u.k. Mari- ne-Bibliothek, koji je sastavio “mornari~ki knji`ni~ar” A. Seelig, objavljeno je 1905. (u 3 sveska), a dodaci su izlazili od 1908. do 1914.

3.4 Djela o povijesti ratne mornarice i druge publikacije Mornarica je objavila vi{e djela o povijesti austrijske Ratne mornarice. Spo- menut }emo djelo E. von Normann-Friedenfelsa Don Juan d’Austria als Admiral der heilingen Liga und die Schlacht von Lepanto. Seekriegsgeschichtliche Studie, (1902). Godine 1900. objavljeno je djelo istog autora Die Campagne von Abukir. O. Lütken autor je djela o pomorskoj bici kod Helgolanda 1864. godine Die Nord- see-Escadre und das Seegefecht bei Helgoland 1864, (1902.), a 1904. objavljen je prijevod djela V. F. Golowa~offa Die Kampagne von Tschesme. W. Knobloch je 1896. u vlastitoj nakladi objavio knjigu o vi{kome boju Die ’Kanoniere von Lis- sa’. Dugogodi{nji profesor na rije~koj Mornari~koj akademiji P. Salcher objavio je djelo o povijesti navedene ustanove Geschichte der k.u.k. Marine-Akademie, (1902.), u kojemu su ujedno navedena brojna izdanja Hidrografskog zavoda. Sto- ga je ovo djelo va`an izvor podataka za povijest nakladni{tva austrougarske Mor- narice u Puli. Me|u najstarijim pulskim publikacijama je djelo Tabellen nach dem metri- schen System zur Bestimmung des Kubikinhaltes von vierkantig behauenen Stä- mmen, Schnitt- und Rundhölzern zum Gebrauche der k.k. Kriegs-Marine (1. izd. 1871.; 2. izd. 1876.). Jedna od najstarijih vojnih publikacija je i djelo A. Henri- queza Takelung und Manöver, objavljeno 1873. Godine 1914. objavljeno je djelo A. Kuertija Über die Konstruktion schwerversinkbarer Passagierdampfer.

4 Nakladni{tvo civilnog karaktera Uz publikacije c. i kr. Ratne mornarice predstavljene u prethodnom poglavlju, u Puli je razvijena i bogata nakladni~ka djelatnost civilnog karaktera na njema~kom jeziku. Rezultat je to raznolika kulturno-dru{tvenog ìvota i kulturalnih navika koje su njema~ki ~asnici i dràvni slu`benici te njihove obitelji donijeli iz metropola Monarhije, odakle su ve}im dijelom doselili u Pulu. Tiskale su se novine (uglavnom tjednici), knjièvne i glazbene publikacije, izdanja razli~itih udruga, {kolske knjige, te medicinski i ostali priru~nici.

4.1 Novine Prvim pulskim novinama na njema~kom jeziku smatra se Zeitschrift des Ve- reins zur Pflege der Wissenschaft. Izlazile su 1869., no nije poznato da je igdje sa~uvan primjerak ovih novina.34 Ne{to je du`eg vijeka bio tjednik Neptun, koji je izlazio od 28. 5. 1871. do 18. 4. 1872. U po~etku je nosio podnaslov Wo-

34 Nav. prema: Apih, Elio. Catalogo analitico della stampa periodica istriana : (1807-1870). Vol. 1. Rovinj ; Trst : Centro di ricerche storiche, 1983. Str. 299.

246 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ... chenschrift für Wissenschaft und Belletristik, a kasnije Wochenschrift für Marine und Belletristik. Do pretposljednjeg broja, odgovorni urednik, ujedno i vlasnik, bio je po{tanski slu`benik J. Bernhaupt, a nakon njega R. Hofer. Tiskan je na ~etiri stranice u tiskari G. Seraschin. Novine su zastupale umjereno liberalno stajali{te, a bile su polemi~ke prema talijanskom nacionalizmu i talijanskom radikalno-nacionalno usmjerenom tjedniku Il giovine pensiero. Prete`no su objavljivane lokalne vijesti, vijesti o Ratnoj mornarici, manji knjièvni radovi i ~lanci o knjièvnosti i znanosti. List je zastupao interese Ratne mornarice, obrazlaù}i to ~injenicom da se grad razvija zahvaljuju}i njezinoj prisutnosti. Objavljivao je i posebne priloge na talijanskom jeziku.35 Tjednik Pola, koji je izlazio od 1. 1. 1883. do 24. 12. 1885., izdavao je pulski knjiàr i nakladnik F. W. Schrinner, a ure|ivao J. Fischer. U njemu su objavljivani tekstovi na njema~kom i talijanskom jeziku. Tiskan je u pulskoj tiskari Rocco e Bontempo.36 U prvom broju ovaj list nosi podnaslov Anzeiger für Pola, te se navodi da }e izlaziti neredovito i da }e se privremeno dijeliti besplatno. U uvodniku prvoga broja navodi se da je cilj uredni{tva upoznati gra|ane “sa svime {to je za njih kao gra|ane Pule interesantno”, odnosno da }e oni biti “pouzdano izvje{tava- ni o svemu {to ulazi u okvir javnosti”.37 Upravo u tome i jest povijesno zna~enje novina u tom razdoblju jer su one pripomogle oblikovanju gra|anske javnosti kroz izvje{tavanje o pitanjima od javnog interesa. Nadalje, u uvodniku se napominje da }e se ove novine “dràti podalje od svake politike”, no da }e tim vjernije izvje{tavati o lokalnim novostima, kazali{tu, glazbenim izvedbama i drugom, a povremeno }e “~itateljima kratiti vrijeme” objavljivanjem feljtona.38 Pored navedenog, u listu su objavljivana pisma ~itatelja, vijesti o kretanjima brodova Morna- rice i reklamni oglasi. Prvi pulski dnevnik na njema~kom jeziku, izlazio je od 15. 10. 1905. do 30. 6. 1906. pod naslovom Polaer Morgenblatt, a od 18. 6. 1906. do 13. 11. 1918., kada je propa{}u Monarhije prestalo njegovo izlaènje, pod naslovom Polaer Tagblatt. Pokrenut je s ciljem da postane austrijskopatriotska protuteà liberalno-nacionalnom talijanskom pulskom dnevniku Il giornaletto di Pola. Njegov je vlasnik bio konzorcij na ~elu s austrijskim industrijalcem Karlom Kupelwieserom, vlasnikom tvornice leda u Puli, sinom vlasnika oto~ja Brijuni Paula Kupelwiesera. Prije po~etka izlaènja lista, Kupelwieser i mornari~ki ~asnik G. Von Henriquez za- traìli su od austrijskog ministra predsjednika Paula baruna von Gautscha da im u svrhu pokretanja novina odobri 5.000 kruna beskamatnog predujma. Uz podr{ku pulskog Lu~kog admiralata i uz suglasnost c. i kr. Okru`nog kapetana u Puli Phi-

35 Colli, Carla. Catalogo analitico della stampa periodica istriana (1871-1879). Vol. 3. Rovinj ; Trst : Centro di ricerche storiche, 1986. Str. 27-41. 36 Novine se ~uvaju u Austrijskoj nacionalnoj knji`nici u Be~u, a Sveu~ili{na knji`nica u Puli posjeduje mikrofilmsku kopiju. 37 Pola, 1. 11. 1883., br. 1. 38 Pola, 1. 1. 1883., br. 1.

247 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) lippa Reinleina von Marienburga i dràvnog namjesnika u Trstu princa Konrada Hohenlohea, ministar predsjednik odobrio je pokreta~ima lista 3.000 kruna iz dràvnog fonda za nakladni{tvo.39 Pored navedenih sredstava, pokreta~i su ra~u- nali na potporu oko 4.500 u gradu ìvu}ih Nijemaca, me|u kojima su skupili nekoliko stotina pretplatnika. Nakon toga zapo~eli su objavljivati dnevnik, te su u po~etku imali oko 600 prodanih primjeraka. Do kraja iste godine, dnevnik je imao ve} 1.400 pretplatnika. Ovi su, osim iz Pule, bili iz drugih istarskih mjesta (oko 80), iz Lo{inja (40), Trsta (vi{e od 50), iz drugih krunskih zemalja (50) i iz Be~a (vi{e od 50), a 60 pretplatnika bilo je iz inozemstva.40 Prema socijalnoj strukturi me|u pretplatnicima su bili najzastupljeniji dràvni slu`benici, ~asnici i do~asnici, uz manji broj radnika. Tijekom prve godine izlaènja, zbog malog broja pretplatnika list je ovisio o dràvnim subvencijama. Godine 1906. objavljivanje lista prouzro~ilo je takve gubitke da se tada{nji nakladnik Kupelwieser morao povu}i, te izdava~ka prava prepustiti J. Krmpoti}u. Kao jedina sredstva za izlaènje lista preostala su ona iz spomenutog dràvnoga fonda. Godi{nje subvencioniranje je do 1908. iznosilo 3.000 kruna, a kasnije 2.000 kruna.41 Djelomi~no je bio financiram oglasima i pretplatom.42 Dnevnik Polaer Morgenblatt ure|ivao je F. Stepanek, a od 16. 11. 1905. O. Ottisch. Sjedi{te uredni{tva bilo je u tiskari J. Krmpoti}a, koji je tiskao ovaj dnevnik. Polaer Tagblatt ure|ivali su O. Ottisch, G. Trippold, H. Dudek, F. Stepanek, R. Schwendtbauer, J. Sonntag i ponovno H. Dudek, koji je ujedno bio i najduè vrijeme njegov je urednik. Ure|ivao ga je u skladu s interesima Mornarice, odnosno dràve, ali je zastupao i interese istarskih Hrvata i Slovenaca u obrani od talijanskih aspiracija.43 List je objavljivao vijesti iz svijeta i lokalne vijesti, posebno one koje su vezane za austrougarsku Mornaricu, a tiskan je u nakladi od oko 1.400 primjeraka. Brioni Insel-Zeitung izlazio je kao tjednik (od sredine velja~e do kraja listopada), odnosno kao mjese~nik na oto~ju Brijuni. Njega je izdavao Paul Kupelwie- ser, od 1893. vlasnik ovog oto~ja. List je izlazio od 6. 2. 1910. do 8. 3. 1914. Ured- ni{tvo je bilo na otoku Veli Brijun, a urednici su bili O. Buchbaum, te S. O. Fan- gor (od 1913.). Tiskan je u 800 primjeraka u pulskoj tiskari A. Fischer e C.,aod 1913. kod Herrmanstorfera u Trstu. Imao je 12 stranica, s ilustracijama. List je bio namijenjen elitnim gostima iz cijelog svijeta koji su ovdje boravili, s ciljem turisti~ke promocije Brijunskoga oto~ja. Stoga su u njemu objavljivani romani u na-

39 Wiggermann, Frank. K.u.K. Kriegsmarine und Politik. Wien : Österreichische Akademie der Wissenschaften, 2004. Str. 200-201. 40 Isto, str. 202. 41 Isto, str. 201-202. 42 Usp.: Balota, Mate. Nav. dj., str. 188. 43 Krmpoti}, Josip. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini. // Edinost 1876-1926. Trst : Edi- nost, 1926. Str. 43-45; Bogneri, Marcello. La stampa periodica italiana in Istria : (1807-1947). Trie- ste : Italo Svevo, 1986. Str. 77; Balota, Mate. Nav. dj., str. 188.

248 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ... stavcima, pjesme, vijesti o arheolo{kim istraìvanjima na oto~ju, kao i vijesti o boravku ~lanova vladarskih dinastija, umjetnika i drugih uglednih gostiju.44 Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung, s podnaslovom Organ für die wirtschaftlichen und kurörtlichen Interessen von Dalmatien, Istrien und Triest, prve istarske novine koje su sluìle turisti~koj promid`bi isto~nojadranske obale, ujedno su bile i prve pulske ilustrirane novine. Izlazile su u Puli od 15. 4. 1904. do oùjka 1905., a nakon toga u Opatiji (do rujna 1906.). Izdava~ i glavni urednik lista bio je F. J. Weiss, a odgovorni urednici F. Stepanek (koji je kra}e vrijeme ure|ivao Polaer Tagblatt) i A. Hartmann. Novine su tiskane kao tjednik u nakladi od 2.500 primjeraka,45 najprije u pulskoj tiskari Schrinner, a zatim u Opatiji u tiskari V. Tomi~i} i dr. Glavna svrha lista bilo je predstavljanje turisti~ko-lje~ili{ne ponude Istre i Dalmacije inozemnim gostima. Objavljivani su prilozi o povijesti, privredi, etnografiji, turisti~ko-lje~ili{nim mogu}nostima i prirodnim ljepotama Istre i Dalmacije, te o kulturi i sportu, uz brojne reklamne oglase. Raspa~avanje je bilo organizirano na putni~kim brodskim linijama ve}ih europskih brodarskih agencija. List je subvencionirala dràva, a imao je svoje urede u Trstu, Be~u i New Yorku.46 Novine Omnibus izlazile su, s kra}im prekidima, od 15. 10. 1904. do 22. 6. 1912. na hrvatskom, njema~kom i talijanskom, a kasnije samo na hrvatskom i talijanskom jeziku. Osnovao ih je M. Laginja. Prvi je vlasnik ovih novina bio konzorcij J. Krmpoti} i dr., a nakon Krmpoti}eva povla~enja vlasni{tvo je preuzeo konzorcij Tiskara Laginja i dr. Odgovorni urednici bili su J. Kusak, A. Belani}, A. Volari} i J. Mahulja. List je ~esto mijenjao u~estalost izlaènja – najprije izlazi kao dnevnik, poslije kao tjednik (1908.), zatim ponovno kao dnevnik (1908.), nakon toga triput tjedno, pa ponovno tjedno (od 1909.). Imao je 2-4 stranice, a izlazio u nakladi od 2.000 primjeraka, {to je do tada bila najve}a naklada novina na hrvatskom jeziku u Istri.47 Novine Südösterreichische Nachrichten, koje su nosile podnaslov Unab- hängige deutsches Wochenblatt für Pola und das Küstenland, iza{le su u Puli u svega nekoliko brojeva, od 28. 2. 1910. do travnja iste godine. Vlasnik, nakladnik i odgovorni urednik bio je Hugo Dudek. Tiskane su u 800 primjeraka u tiskari J. Krmpoti}a. List je na 12 stranica objavljivao lokalne vijesti, posebno one koje su vezane za njema~ku manjinu. U uvodniku prvoga broja navodi se da je cilj novina “obrana javnih interesa”, te se uredni{tvo ujedno distancira od bilo kakvog milita- rizma, {to je zna~ilo da list nema potporu Mornarice, odnosno dràve. List je dje-

44 Usp.: Bogneri. Marcello. Nav. dj., str. 92. 45 Bogneri, Marcello. Nav. dj., str. 70. 46 Dobri}, Bruno. Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 2005. Str. 316. 47 Nije poznato da je u nekoj javnoj knji`nici sa~uvan komplet ovih novina. Najvi{e sa~uvanih primjeraka posjeduje Biblioteca civica u Trstu, te nacionalne knji`nice u Be~u i Zagrebu.

249 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) lomi~no bio financiram pretplatom koja, vjerojatno, nije bila dostatna za du`e izla`enje lista.48

4.2 Knjièvne i glazbene publikacije U Puli je kao knjièvnik djelovao mornari~ki ~asnik Felix Falzari (Venecija, 1859.-Tulln, 1912.).49 Pod pseudonimom Emil Brenta objavio je 1883. “pomorsku pripovijetku” Die Alabama : eine Seenovelle, (1883.). Godine 1896. objavio je libreto opere General Kukuska koju je uglazbio Franz Lehár, tada mladi mornari~ki kapelnik u Puli (General Kukuska : Lyrisches Drama von Felix Falzari. Mu- sik von Franz Lehar) (1896.).50 Falzari je u Puli objavio i pripovijetku Oroto, ein Sommernachtstraum in 3 Bildern (1897.), a 1898. scenario za balet Klondyke : Ballet in 5 Bildern, (1898.). Falzari je sura|ivao s pulskim skladateljem A. Sma- regliom (1854.-1920.). Godine 1895. u Puli je objavljen njegov njema~ki prijevod libreta Smaregline opere Nozze Istriane (Istrianische Hochzeit; autor libreta je L. Illica). Josip Krmpoti} objavio je 1909. njema~ki prijevod romana hrvatskog knji- èvnika Ante Tentora Beg Mirko (Beg Mirko. Erzählung aus dem bosnisch-herzegowinischen Befreiungskriege). Ovo je prvi poznati primjer prevo|enja jednog hrvatskog knjièvnika na njema~ki u Istri. Godine 1891. u Puli je objavljena partitura opere Syritha skladatelja Franza Mögelea, koja je tiskana u Tiskari Seraschin.51

4.3 Izdanja Mornari~kog kasina (Marinekasinoverein) i drugih dru{tava Mornari~ki kasino bio je sredi{te kulturnog i dru{tvenog `ivota ~asnika, slu`benika i vojske Mornarice, te njihovih obitelji.52 Udruga je osnovana 1870., po uzoru na engleske klubove, sa svrhom “njegovanja dru{tvenosti i duhovnog sa-

48 Usp.: Bogneri, Marcello. Nav. dj., str. 91. Komplet ovih novina pohranjen je u Austrijskoj nacionalnoj knji`nici u Be~u, a njihovu mikrofilmsku kopiju posjeduje Sveu~ili{na knji`nica u Puli. 49 Falzari je 1876. zavr{io Pomorsku akademiju u Rijeci i stupio u austrougarsku Ratnu mornaricu u Puli kao kadet. Nakon slu`be na brodovima, od 1885. do umirovljenja 1906. radi u Puli u ustanovama Mornarice – kao zapovjednik sanitetskog odjela i ~asnik-ekonom u Mornari~koj bolnici, zatim u odjelu pomorskih karata u Hidrografskom zavodu, te kao zapovjednik Mornari~kog zatvora. Nakon umirovljenja 1906. zbog invalidnosti Falzari se nastanjuje u Be~u, Grazu i Tullnu. Usp.: Aramba{in, Tatjana. Traganje za malo znanim piscem “Istarskih novela”. // Koliki su te voljeli, moja Pulo. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1996. Str. 346-370; Winkler, Dieter. Fregattenkapitän des Ru- hestandes Felix Falzari. // Marine – Gestern – Heute 1(1981), 6-7. 50 Iste godine partitura ove opere objavljena je u Leipzigu pod nazivom: Kukuska : lyrisches Drama in 3 Aufz. Leipzig, 1896. 51 Syritha : komische Oper in 3 Bildern, frei nach Egon Ebert’s Gedichte Der Königstochter Laune. Musik von Franz Mögele. Publikacija se ~uva u Austrijskoj nacionalnoj knji`nici u Be~u. 52 Velika dru{tvena zgrada otvorena je u gradskome sredi{tu 1872., a nova je izgra|ena 1913. Danas nosi naziv Dom hrvatskih branitelja. Od 1996. u njemu je smje{tena austrougarska Morna- ri~ka knji`nica.

250 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ... obra}anja i podupiranja pomorskih i vojno-znanstvenih nastojanja.” Toj svrsi sluìli su “dru{tvena zgrada, dru{tveno sastajanje, glazbene izvedbe, kazali{ne predstave, plesne zabave itd., kao i znanstvena predavanja.”53 Dvije najstarije publikacije na njema~kom jeziku objavljene u Puli 1870. jesu pravila ove udruge Statuten für den Marine-Casino-Verein zu Pola54 i pravila prve hrvatske ~itaonice, koja je ova udruga objavila na hrvatskom i njema~kom jeziku (Pravila îtao- nice u Pulju. Statuten der slavischen Lesehalle ’îtaonica’ in Pola). Od 29. 10. 1914. do 29. 7. 1915. udruga Mornari~ki kasino objavila je osam brojeva dru{tvenoga glasila Marinekasino Nachrichten, koje je izvje{}ivalo ~lanove o svim pitanjima zna~ajnim za rad udruge. Odgovorni urednik bio je J. Grimm. Glasnik je tiskan u tiskari J. Krmpoti}a, a imao je izme|u 3 i 19 stranica. Za pojedine sve~anosti (npr., prigodom porinu}a ratnih brodova) ili prigodom za- bava u Kasinu tiskane su posebne bro{ure, npr., Scenen aus dem ’Praterfest’ im Marine-Casino zu Pola, (1880.); Pechmann. Ein A-B-C für ganz Grosse (s. a.). Poput Kasina i hrvatske îtaonice, jo{ je desetak drugih njema~kih kulturnih i sportskih udruga objavilo svoja pravila. Elitni pulski klub vlasnika jahti, koji je okupljao ~lanove iz cijele Europe, objavio je 1909. Liste der Ehrenmitglieder, Stifter und Mitglieder des k.u.k. Yachtgeschwaders. Godine 1913. ista je udruga objavila knjigu kapetana fregate M. Herzberga o razja{njenju pravila regate koju je organizirao ovaj klub Betrachtung und Erläuterung einiger Wettfahrtbestim- mungen der I.Y.R.U. K.u.k. Yachtgeschwader.

4.4 [kolske publikacije Za potrebe {kolovanja djece ~asnika i zaposlenika Mornarice i dràvnih slu`benika njema~ke narodnosti dràva je otvorila dvije pu~ke {kole na njema~kom jeziku, njema~ku gimnaziju i jo{ pet srednjih {kola. Pojedinim {kolama upravljala je Ratna mornarica, npr., dvjema pu~kim {kolama i C. kr. Strojarskom {kolom (K.k. Maschinschule). Zakonska je obveza bila da {kole objavljuju svoja godi{nja izvje{}a. Na njema~kom su objavljena sljede}a takva izvje{}a: 1. Jahresbericht über die Mari- ne-Unterrealschule in Pola, 1872.-1913; najprije je izdava~ bio L. Peiker, zatim ravnatelj {kole L. Neugebauer, a kasnije sama {kola; 2. Programm des K.k. Sta- ats-Gymnasiums in Pola. Pola : K.k. Staats-Gymnasiums in Pola, 1891.-1914.; 3. Jahresbericht der K.k Staats-Unterrealschule in Pola (od 1908/1909. nosi naziv Jahresbericht der K.k Staats-Realschule in Pola. Pola : K.k Staats-Realschule in Pola, 1908.-1913.). Sva navedena izvje{}a sadràvala su jedno do dva znanstvena ili stru~na priloga {kolskih profesora i izvje{}e ravnatelja.

53 Marinekasinoverein in Pola. Statuten und Hausordnung. Pola, 1913. 54 Izmijenjena pravila ove udruge objavljena su 1897., 1908. i 1913.

251 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

4.5 Publikacije s podru~ja medicine i ostale publikacije S podru~ja medicine u Puli su objavljena djela J. Krumpholza Der Kampf ge- gen die Malaria (1902.) i A. Plumerta Die hygienischen Verhältnisse der Stadt Pola (1893). Godine 1905. objavljena je kratka rasprava J. Molitora Über die Assanierung Pola’s (1905.), a 1882. nakladnik Wilhelm Schmidt u Puli je objavio vodi~ Führer für Pola und Umgebung (2. izdanje objavljeno je 1889.). U nakladi J. Krmpoti}a su 1911. objavljeni putopis H. Baumgartnera Aus einem Schiffstage- buch. Zwei Jahre in Japan und China i djelo A. Sobieczkog Die Küstenentwick- lung der österr.-ungar. Monarchie. Neposredno prije po~etka Prvoga svjetskoga rata isti je nakladnik objavio raspravu ravnatelja njema~ke {kole K. Prodingera Die Schulgemeinde in der Volksschule. Betrachtungen und Erfahrungen. (1913.) i djelo G. Kerna o pulskom uli~nom nazivlju Polas Strassennamen und sonstige Ortsbenennungen im Gebiete von Pola (1914.). Godine 1914. objavljena je rasprava H. Grabera Sonne und Wind als geologische Kräfte. Ve}ina ovih publikacija nedovoljno je istra`ena, iako su one va`an izvor podataka o kulturnim i socijalnim prilikama u Puli u drugoj polovini 19. stolje}a i po~etkom 20. stolje}a. Ovo pogotovo vrijedi za novine koje su danas postale veoma rijetke, te su u ve}oj mjeri sa~uvane u javnim knji`nicama u Austriji, nego li u Puli i Hrvatskoj.

5 Nakladnici, tiskari i raspa~avatelji publikacija na njema~kom jeziku od 1869. do 1918. godine U prvim desetlje}ima druge polovice 19. stolje}a Ratna mornarica i drugi nakladnici tiskali su svoje publikacije u drugim gradovima Monarhije, posebno u Be~u i Ljubljani. Pojedina izdanja su i kasnije, sve do 1918., tiskana u navedenim tiskarama. U be~koj tiskari Gerold’s Sohn po narud`bi Mornarice od 1873. do Prvoga svjetskoga rata tiskane su brojne publikacije, npr., ~asopis Mittheilungen i edicija Veröffentlichungen des hydrographischen Amtes der kaiserlichen und kö- niglichen Kriegsmarine in Pola. Ljubljanska tiskara Kleinmayr & Bamberg, osnovana 1782., tiskala je od 1870-ih godina do 1918. vi{e publikacija po narud`bi Mornarice.55 Pored toga, tiskala je i godi{njake pulskih {kola i druge publikacije. Uz navedene tiskare, pulske publikacije po narud`bi Mornarice tiskali su i K.k. Hof- und Staatsdruckerei u Be~u i be~ki tiskar Friedrich Jasper. U Puli se tiskarstvo po~inje intenzivnije razvijati sedamdesetih godina 19. stolje}a. Vjerojatno najstarija pulska tiskara u kojoj su tiskane publikacije na njema~kom jeziku bila je tiskara G. Seraschina. U njoj je 1870. tiskana jedna od najstarijih publikacija na njema~kom jeziku – pravila hrvatske ~itaonice, koja su ob-

55 Npr. Statuten des Marine-Casino Vereines in Pola. Pola : Marine-Casino Verein, 1897.; Kata- log der k.u.k. Marine-Bibliothek. 2. Aufl. Pola : K.u.k. Marinetechnische Komitee, 1905.; Vorschrift für die Beleuchtung der k.u.k. Kriegsschiffe und Torpedoboote. Pola : K.u.k. Kriegs-Marine, 1906.; Kombol, M. Kroatische Sprachlehre. Pola : K.u.k. Kriegsministerium, Marinesektion, 1918.

252 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ... javljena dvojezi~no, na hrvatskom i njema~kom: Pravila îtaonice u Pulju. Statu- ten der slavischen Lesehalle îtaonica in Pola. Seraschin je tiskao i jedne od najstarijih njema~kih novina, tjednik Neptun (1871.-1872.), kao i hrvatski tjednik na talijanskom jeziku Il Diritto Croato, koji je izlazio od 1888. do 1894. Od 1873. do otprilike 1880. po narud`bi Mornarice tiskao je Hydrografische Nachrichten.56 Zbog toga {to je, pored talijanskih, tiskala i njema~ke i hrvatske publikacije, Sera- schinovu su tiskaru napadale radikalno nacionalno orijentirane talijanske novine. Nakon {to je Seraschinova udovica, koja je nastavila voditi tiskaru po smrti supruga, zapala u nov~ane neprilike, tiskaru je otkupio C. Martinolich, doseljen u Pulu sa Cresa.57 Me|u najstarijim tiskarima na njema~kom jeziku spominje se i tiskar i knjiàr Wilhelm Schmidt, koji je po~eo tiskati sedamdesetih godina 19. stolje}a. Njegova knjiàra Buchhandlung W. Schmidt je 1876. zapo~ela objavljivati Almanach für Sr. Maj. Kriegs-Marine (koji kasnije mijenja naziv u Almanach für die k.und k. Kriegsmarine). Jedan od najva`nijih pulskih tiskara i nakladnika je Josip Krmpoti} (Stupnik, 1. 3. 1864. – Beograd, 1951.). Protjeran iz Zagreba zbog sudjelovanja u organiziranju protuma|arskih demonstracija, 1884. preselio je u Trst, gdje je radio kao slagar u tiskari i sura|ivao u novinama Na{a sloga i Edinost. Godine 1894. bio je poslovo|a u Gori{koj tiskarni u Gorici. 1898. dolazi u Pulu kao upravitelj prve pulske hrvatske tiskare u vlasni{tvu A. Gabr{~eka iz Gorice, koji je ovu 1900. prodao konzorciju Tiskara Josip Krmpoti} i drug. Poduze}e je naglo napredovalo nakon preuzimanja tiskarskih poslova za c. i kr. Ratnu mornaricu (npr., brojnih vojnih slu`benih publikacija, obrazaca, popisa i dr.). Krmpoti}eva tiskara tiskala je ve}inu prethodno spomenutih publikacija Mornarice. Od 1899. spomenuti konzorcij, Tiskara J. Krmpoti} i drug bio je nakladnik hrvatskog tjednika Na{a sloga. Godine 1903. Krmpoti} je zbog nesuglasica istupio iz konzorcija, otkupio je tiskaru pulskog tiskara M. Clapisa i osnovao vlastito tiskarsko poduze}e, koje se bavilo i nakladni{tvom. Od 1906. do studenoga 1918. objavljivao je dnevnik Polaer Tag- blatt. Bio je vlasnik dviju tiskara (tijekom rata jo{ jedne), knjigove`nice i knjiàre. Nakon talijanskog zaposjedanja Pule u studenome 1918. zabranjen je Krmpoti}ev Hrvatski list,58 a on interniran na Sardiniju. Godine 1920. fa{isti su mu zapalili ti-

56 Objavio je jo{ nekoliko manjih djela na njema~kom jeziku: Syritha : komische Oper in 3 Bil- dern, frei nach Egon Ebert’s Gedichte Der Königstochter Laune. Musik von Franz Mögele (1891.); Gesetze in der Geschichte der Menschheit (1872.). Tiskao je bro{ure za obu~avanje mornarice, npr., Exercier- Vorschrift für die Bogenzug- Geschütze (1874.) i Exercier-Reglement für die k.k. Krieg- smarine (1878.). 57 Bratuli}, Josip. Tiskarstvo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miro- slav Krle`a”, 2005. Str. 807. 58 Od 1. VII. 1915. do prosinca 1918. Krmpoti} izdaje Hrvatski list, prvi hrvatski dnevnik u Istri. Objavljivao je i knjige hrvatskih autora (V. Nazora, A. Tentora, M. Braj{e Ra{ana i dr.). Stoga je on prvi zna~ajniji tiskar na hrvatskom jeziku u Puli. Izdavao je i socijalisti~ke novine Il proletario, a godine 1917.-1918. izdavao je talijanski dnevnik Il Gazzetino di Pola.

253 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) skaru zbog ~ega je bio je prisiljen zauvijek napustiti Pulu. Nastanio se u Ljubljani gdje je kupio tiskaru. Nakon propasti tiskare 1927. odselio je u Beograd i ostaje do smrti.59 F. W. Schrinner bio je poznati pulski knjiàr i nakladnik, doseljen iz Austrije. Objavljivao je tjednik Pola (1883.-1885.), zatim vodi~e Pule (npr., Seidel, Emil. Führer durch Pola, Brioni und Umgebung, 1912?), knjièvna djela i razglednice Pule. Tiskao je Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung, kao i druge publikacije. Njegova su izdanja grafi~ki vrlo kvalitetno opremljena, unose}i u pulsko nakladni{tvo visoke grafi~ke standarde austrijskog nakladni{tva onoga vremena. Krajem 19. st. manji broj publikacija na njema~kom jeziku tiskaju njema~ki tiskar Scharff i talijanski tiskar L. Bontempo. Ovaj posljednji tiskao je spomenuti tjednik Pola (zajedno s tiskarom Roccom) i godi{nji program njema~ke dràvne gimnazije. Po~etkom 20. stolje}a manji broj publikacija na njema~kom jeziku (npr., slu`bene publikacije udruga) tiskane su u tiskari A. Fischer & Co.60 Od 1910. do 1913. u njoj je tiskan tjednik Brioni-Insel Zeitung. Tiskara Laginja i dr. tiskala je novine Omnibus i druge publikacije na hrvatskom jeziku. Dio navedenih tiskara i nakladnika bavio se i knjiàrstvom. Najpoznatija pulska knjiàra bila je Buchhandlung F. B. Schrinner (eh. Mahler), osnovana 1869. Pored ove, poznate su bile knjiàre Josipa Krmpoti}a i E. Schmidta (ova posljednja osnovana je 1865. i bila je najstarija gradska knjiàra). Schmidt i Schrinner or- ganizirali su komercijalno posu|ivanje knjiga, {to je bilo popularno u zemljama njema~kog govornog podru~ja.61 Pulski nakladnici su putem novina koje su objavljivali ogla{avali vlastita izdanja, npr., Krmpoti} je to redovito ~inio putem dnevnika Polaer Tagblatt. I drugi nakladnici i knjiàri ogla{avali su svoja izdanja ili izdanja drugih nakladnika (prete`no onih iz Be~a) koja su se prodavala u njihovim knjiàrama. Iz spomenutih oglasa razvidno je da je me|u takvim publikacijama bilo i vojnih publikacija izdava~a s podru~ja dana{nje Austrije. Pulska izdanja Mornarice prodavala su se, naj~e{}e komisiono, i u drugim gradovima Monarhije, npr., u Be~u (u knjiàri Gerold’s Sohn), Trstu (u knjiàri F. H. Schimpffa) i Rijeci (kod G. Dase).62 Povijest njema~kog tiskarstva u Puli najve}im je dijelom neistraèna. Do sada se najvi{e zna o djelatnosti J. Krmpoti}a, no i njegovu je tiskarsku i nakladni~ku djelatnost potrebno sustavnije istraìti. Ovdje iznijete podatke o djelovanju njema~kih tiskara prete`no smo prikupili iz istraìvanja publikacija na njema-

59 Dobri}, Bruno. Krmpoti}, Josip. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 2005. Str. 420. Usp.: Balota, Mate. Nav. dj.; Krmpoti}, Josip. Nav. dj.; Balota, Mate. Politi~ar i ~ovjek Josip Krmpoti}. // Istra 8(1939). 60 Das Lied von der Station. Wahrheit und Dichtung, 1912. 61 Usp.: Dobri}, Bruno. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti. Pula : C.A.S.H., 2003. Str. 46. 62 Na naslovnici knjige Nautische Tafeln der k.k. Kriegsmarine (Pola, 1885.) navedeno je da se ona komisiono prodaje kod navedenih knji`ara u Trstu i Rijeci.

254 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ...

~kom jeziku koje su objavljene u Puli. Potrebno je istra`iti kada su oni dolazili u Pulu i kako su dobivali dopu{tenja za rad, podatke o njihovoj poslovnoj uspje{nosti i druge podatke relevantne za istra`ivanje povijesti tiskarstva.

6 Zaklju~ak Publikacije na njema~kom jeziku koje su u navedenom razdoblju objavljene u Puli, danas su neistraèni dio povijesti hrvatskog nakladni{tva i tiskarstva. Ve}ina ovdje navedenih publikacija nije navedena u Gra|i za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940.63 jer pri njezinoj izradi nisu istraèni fondovi knji`nica koje posjeduju navedene publikacije (npr., Austrijska nacionalna knji`nica i Mornari~ka knji`nica pri Sveu~ili{noj knji`nici u Puli). Propa{}u Austro-Ugarske Monarhije 1918. ve}ina njema~kog stanovni{tva iselila je iz Pule. Time je prestalo nakladni{tvo na njema~kom jeziku u ovome gradu. No, bogata nakladni~ka i tiskarska djelatnost austrougarske Mornarice i njema~kih {kola i drugih ustanova i udruga, kao i c. i kr. Mornari~ka knji`nica u Puli, unutar koje su sa~uvane brojne takve publikacije, danas su kulturna ba{tina Hrvat- ske i zemalja koje su bile sastavni dio nekada{nje Monarhije. Stoga je nakladni{tvo i tiskarstvo na njema~kom jeziku u Puli sastavni dio hrvatskog nakladni{tva i tiskarstva, te ga je potrebno sustavno istraìvati. Na temelju navedenog pregleda nakladni{tva na njema~kom jeziku u Puli moèmo zaklju~iti da je ono sastavni dio ne samo njema~kog (austrijskog), ve} i hrvatskog nakladni{tva. To proizlazi ne samo iz teritorijalnog na~ela pripadnosti navedenih publikacija hrvatskom nakladni{tvu64 (dakle iz ~injenice da su navedene publikacije objavljene na podru~ju dana{nje Hrvatske), ve} i iz ~injenice da su, pored ostalih nakladnika i tiskara, navedene publikacije proizveli i hrvatski nakladnici i tiskari, da su u pojedinim slu~ajevima autori ili prevoditelji publikacija Hrvati, te da su navedene publikacije bile snaàn poticaj razvoju nakladni{tva i tiskarstva publikacija na hrvatskom jeziku u Puli i Istri. Ovome treba pridodati i stav – koji jo{ uvijek nije prihva}en kod pojedinih hrvatskih povjesni~ara – da je povijest c. i kr. Mornarice sastavni dio hrvatske vojno-pomorske povijesti, tako da sve aspekte djelatnosti ove Mornarice – pa tako i nakladni{tvo – treba promatrati kao sastavni dio hrvatske vojno-pomorske i kulturne povijesti.

63 Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 1982.-2004. 64 Ure|iva~ki odbor u Gra|i za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. navodi tri kriterija prema kojima su u nju bile uklju~ene knjige: “po nacionalnom, jezi~nom i teritorijalnom principu”. Gra|a, str. VII.

255 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

LITERATURA

Apih, Elio. Catalogo analitico della stampa periodica istriana : (1807-1870). Vol. 1. Ro- vinj ; Trst : Centro di ricerche storiche, 1983. Aramba{in, Tatjana. Traganje za malo znanim piscem “Istarskih novela”. // Koliki su te voljeli, moja Pulo. Zagreb : Nakladni zavod MH, 1996. Str. 346-370. Balota, Mate. Politi~ar i ~ovjek Josip Krmpoti}. // Istra 8(1939). Balota, Mate. Puna je Pula. Zagreb : Zora, 1954. Basch-Ritter, Renate. L’Austria sui mari del mondo. Trieste : LINDT, 1989. Bogneri, Marcello. La stampa periodica italiana in Istria : (1807-1947). Trieste : Italo Sve- vo, 1986. Bratuli}, Josip. Tiskarstvo. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Mi- roslav Krleà”, 2005. Str. 807. Colli, Carla. Catalogo analitico della stampa periodica istriana : (1871-1879). Vol. 3. Ro- vinj ; Trst : Centro di ricerche storiche, 1986. Dobri}, Bruno. Djela koja je u Puli objavila Carska i kraljevska ratna mornarica. // Wa- gner, Walter; Bruno Dobri}, Mornari~ka knji`nica – knji`nica austrougarske Mornarice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996. Str. 200-208. Dobri}, Bruno. Illustrierte Österreichische Riviera-Zeitung. // Istarska enciklopedija. Za- greb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 316. Dobri}, Bruno. Krmpoti}, Josip. // Istarska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Str. 420. Dobri}, Bruno. Kultura ~itanja i nacionalni pokreti. Pula : C.A.S.H., 2003. Dobri}, Bruno. Znanstveno-tehni~ka i umjetni~ka djelatnost austrougarske mornarice u Puli u drugoj polovini 19. i po~etkom 20. stolje}a. // Pula 3000 Pola. Pula : C.A.S.H., 2004. Str. 23-42. Franu{i}, Boris. Stogodi{njica navigacijskog ud`benika povezanog s Malim Lo{injom. // Oto~ki ljetopis Cres-Lo{inj 9. Mali Lo{inj : Fond za unapredjenje kulturnih djelatnosti op}ine Cres-Lo{inj, 1995. Str. 150. Fruk, Marina. Das deutschsprachige Zeitungswesen in Kroatien. // Deutschsprachige Zei- tungen in Mittel- und Osteuropa : sprachliche Gestalt, historische Einbettung und kulturelle Traditionen. (Germanistische Arbeiten zur Sprachgeschichte ; Bd. 3). Berlin : Weidler Buchverlag, 2005. Str. 393-404. Gareis, Anton. Geschichtliche Darstellung der Entwicklung des k.u.k. hydrographischen Amtes. Pola : Hydrographisches Amt, 1897. Gra|a za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940. Zagreb : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, 1982.-2004. Illustrierter Führer durch Triest und Umgebung. 14. Aufl. Leipzig : Woerl, 1913. Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Wien : Druck und Commissionsverlag von Carl Gerolds Sohn, 1871.-1875.

256 B. DOBRI]: NAKLADNI[TVO NA NJEMA^KOM JEZIKU U PULI ...

Jahrbuch der k.k. Kriegs-Marine. Pola : Druck und Commissionsverlag von Carl Gerold’s Sohn, 1876. Jahresbericht der k. und k. Kriegs-Marine. Wien : K.k. Hof- und Staatsdruckerei, 1875.-1913. Katalog der k.u.k. Marine-Bibliothek. 2. Aufl. Pola : K.u.k. Marinetechnische Komitee (Marine-Bibliothek), 1905. Krmpoti}, Josip. Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini. // Edinost 1876-1926. Trst : Edi- nost, 1926. Str. 43-45. Marinekasinoverein in Pola. Statuten und Hausordnung. Pola, 1913. Mayer, Horst F.; Dieter Winkler. Als die Adria österreichisch war. Wien : Edition S, 1993. Str. 22-59. Perselli, Guido. I censimenti della popolazione dell’Istria, con Fiume e Trieste, e di alcune citta della Dalmazia tra il 1850. e il 1936. Trieste ; Rovigno : Centro di ricerche storiche, 1993. Schmidt-Brentano, Antonio. Die österreichischen Admirale. Osnabrück : Biblio Verlag, 2000. Bd. I: 1808-1895. (1897); Bd. II: 1896-1914. Wagner, Walter; Bruno Dobri}. Mornari~ka knji`nica – knji`nica austrougarske Mornari- ce. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1996. Wiggermann, Frank. K.u.K. Kriegsmarine und Politik. Wien : Österreichische Akademie der Wissenschaften, 2004. Winkler, Dieter. Fregattenkapitän des Ruhestandes Felix Falzari. // Marine – Gestern – Heute 1(1981), 6-7. Winkler, Dieter. Hidrografski zavod u Puli : Carska i kraljevska ratna mornarica u slu`bi znanosti. // Mornari~ka knji`nica (K. u. K. Marinebibliothek) i austrijska/austrougarska Mornarica u Puli : zbornik radova sa me|unarodnog znanstvenog skupa u povodu 200. obljetnice osnutka Mornari~ke knji`nice. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 2005. Str. 80-94. Winkler, Dieter. Pula kao glavna ratna luka Monarhije. // Carska i kraljevska Mornarica u Puli. Pula : Sveu~ili{na knji`nica, 1999. Str 7-12.

257 TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU 1820.-1832. PRINTING ACTIVITIES OF IVAN SANGILLA IN VARA@DIN 1820-1832

Vid Lon~ari} Knji`nica Op}e bolnice Vara`din vid.loncaric1ºvz.t-com.hr

UDK / UDC 655.1/.3Sangilla(091)(497.5Vara`din)"18" Prethodno priop}enje / Preliminary communication Primljeno / Received: 22. 3. 2005.

Saètak Povodom 185. obljetnice utemeljenja stalnog tiskarstva u Vara`dinu, u radu se predstavljaju ve} objavljeni podaci o ìvotu i radu tiskara Ivana Sangille (1777.-1832.). Neki od njih, npr., Sangillino isho|enje dopu{tenja za osnivanje tiskare u Vara`dinu, dopunjuju se novim podacima iz obilnih arhivskih izvora. Na taj na~in rekonstruiran je kronolo{ki ti- jek Sangillinog gotovo jednogodi{njeg dopisivanja (1820.) s poglavarstvima gradova Vara`dina i Graza te vi{im vlastima u Budimpe{ti. Provjerom pak i identifikacijom naslova iz produkcije I. Sangille u nekoliko knji`ni~nih fondova i u Kukuljevi}evoj Bibliografiji hrvatskoj, autor podastire prvi popis, bibliografiju, Sangillinog opusa od 55 ome|enih i 6 periodi~kih publikacija (godi{njih kalendara). 22 ome|ene publikacije tiskane su na kajkavsko-hrvatskom, 19 na njema~kom i 14 na latinskom jeziku. Od kalendara, 3 su tiskana na hrvatskom, 2 na njema~kom i 1 na latinskom jeziku. Daljnja bi istraìvanja Sangilline tiskarske djelatnosti trebala obuhvatiti Sangillinu trojezi~nu produkciju, kalendare, bakropise te pojedine zanimljivije naslove iz njegova opusa. Klju~ne rije~i: (knjigo)tiskarstvo, Ivan Sangilla, Vara`din

Summary As part of the 185th anniversary of founding the permanent printing and publishing trade in Vara`din, this paper presents the previously published data on the life and work of the printer Ivan Sangilla (1777-1832). Some of the data presented here, for instance the permit Sangilla obtained in order to open a printing-house in Vara`din, have been enriched by new

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 258-271 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. V. LON^ARI]: TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU... information provided by rich archival sources. Thus the author managed to reconstruct the chronology of Sangilla’s one-year correspondence with the authorities in Vara`din and Graz (Austria), and the higher authorities in Budapest during the course of 1820. Researching and identifying the titles produced and published by Sangilla among several library collections as well as in Kukuljevi}’s Bibliographia Croatica, the author sup- plies us with the first list, bibliography, of Sangilla’s opus consisting of 55 monograph publications and 6 periodicals (annual calenders). Of the monograph publications, 22 have been published in Kaykavski dialect of Croatian language, 19 of them in German and 14 in Latin. Of the calenders, 3 had been published in Croatian, 2 in German and 1 in Latin. Further investigation of Sangilla’s publishing activities in the future should include Sangilla’s tri-lingual production, calenders, etchings and individual titles from his opus. Keywords: bookwork, Ivan Sangilla, Vara`din

Uvod Ovih se godina, 2004.-2006., navr{avaju zna~ajne obljetnice bogate tradicije vara`dinskog tiskarstva i nakladni{tva: 230. godi{njica utemeljenja u Vara`dinu kratkotrajno djeluju}e (1774.-1776.) podru`nice znamenitoga be~kog (knjigo)tiskara Trattnera;1 185. obljetnica osnutka stalne tiskare Ivana Sangille (1820.), koja je djelovala ne{to vi{e od deset godina; te 420. godi{njica dolaska u Vara`din putuju}e tiskare Ivana Manliusa2 i tiskanja znamenite Postille (1586.), nedjeljnih i blagdanskih propovijedi Antuna Vramca (1538.-1587.).3 U ovom }e se radu predstaviti samo ìvot i opus tiskara Ivana Sangille (1777.-1832.) koji je, dobiv{i 1820. dopu{tenje za osnivanje tiskare u Vara`dinu, postao utemeljiteljem stalnog tiskarstva u tom gradu. Kad su se nakon katastrofalnog vara`dinskog poàra 1776. Kraljevsko vije}e i neke druge ustanove sa svojim slu`bama preselile iz Vara`dina u Zagreb, u~inila je to i vara`dinska podru`nica Trattnerove tiskare, koja je tu djelovala samo dvije godine. Tako Vara`din ostaje pune ~etrdeset i ~etiri godine, do dolaska Ivana San- gille, bez tiskare, oporavljaju}i se mukotrpno od posljedica pretrpljene vatrene sti- hije, prilago|avaju}i se do po~etka devedesetih godina reformama krutog Jozefin- skog apsolutizma, a potom (1797.- 1815.) stalno strahuju}i od ratova koje je vodila Austrija s Napoleonom, oboruàvaju}i se i drè}i u obrambenoj pripremi ~ak cjelokupno vara`dinsko gra|anstvo.

1 Johann Thomas von Trattner (1717.-1798.) knjigotiskar, nakladnik i knji`ar. Godine 1748. preuzeo je prvu tiskaru u Be~u, a 1752. Be~ki mu dvor podjeljuje pravo tiskanja {kolskih knjiga za cijelu Kraljevinu. Godine 1774. Kraljica Marija Terezija podjeljuje mu privilegij osnivanja tiskare u Vara`dinu, tada{njem sjedi{tu Kraljevskoga vije}a (1767.-1776.) i pravo na dvadesetogodi{nje bavljenje tiskarstvom i nakladni{tvom u Hrvatskoj. 2 Borsa, G. Der Drucker und Buchhändler Joannes Manlius im Dienste der Südslawen. // Stu- dia Slavica Hungarica 14(1979), 63-69. 3 Androi}, M. Prilozi poznavanju dru{tvenih i gospodarskih prilika grada Vara`dina u 18. stolje}u. // Vara`din u 18. stolje}u i politi~ko-kameralni studij ... Zagreb : Sveu~ili{te u Zagrebu ; Vara`din : Historijski arhiv u Vara`dinu, 1972. Str. 21, 58 i 86.

259 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Prebrodiv{i ta te{ka vremena, Vara`din se po~eo oporavljati, uzdizati kako gospodarski tako i kulturno, te su se u njemu pod utjecajem domoljubnih strem- ljenja4 vrlo uspje{no ostvarivale napredne kulturne zamisli mladog nara{taja pre- dilirskog doba. U takvu se okru`enju ubrzo osjetila potreba za (ponovnim) osnivanjem tiskare. Prvi korak u~inio je, prema nepotkrijepljenom navodu K. Fili}a,5 u to vrijeme vrlo agilni gradski vije}nik Ladislav Ebner,6 koji je 1819. `elju Vara`dinaca navodno priop}io tiskaru Ivanu Sangilli u Grazu.

@ivotopis Ivana Sangille Ivan Gjuro Sangilla (pl. Freundsberg) rodio se 10. sije~nja 1777. u Be~u. Obi- telj Sangilla potje~e iz [panjolske. Prvi Sangilla, imenom Horacije, do{ao je u Be~ kao kapetan {panjolske pukovnije. Tu se 15. listopada 1732. oènio posljed- njom potomkinjom njema~kog viteza Freundsberga te je na temelju te ènidbe obitelj dobila predikat Freundsberg. Ivan je prvobitno bio odre|en za vojnu slu`bu, ali joj se ipak nije posvetio zbog slaboga zdravlja.7 Krenuo je stoga u nauk za slovoslagara koji je izu~avao u vremenu 1790.-1795. u Be~u u znamenitoj Albertovoj tiskari. U njoj je po zavr{etku naukovanja ostao raditi jo{ do 1797., obavljaju}i uz slovoslagarske i ostale tiskarske poslove. Potom se, po preporuci, zaposlio u Grazu kod knjigotiskara Johanna Kinreicha, gdje je ostao do 1809. Zahvaljuju}i svojim sposobnostima i napredovanju u struci, te je iste 1809. dobio mjesto poslovo|e u knjigotiskari Kleinmayer u Ljubljani. Zbog te{kih gospodarskih prilika prouzro~enih Napoleonskim ratovima u Ilirskim provincijama, na tom je mjestu ostao samo do 1810. Tada se ponovno vratio u Graz u Kinreichovu tiskaru gdje je ostao raditi do dobivanja dopu{tenja za osnivanje samostalne tiskare u Vara`dinu 1820.8 Njegov mu dotada{nji poslodavac Ivan Kinreich tom prigodom izdaje otpusnu svjedod`bu, tzv. Attestat, u kojoj se, me|u ostalim, moè pro~itati i preporuka koja u hrvatskom prijevodu glasi: “Nakon {to pak se on sada odlu~io osnovati vlastitu knjigotiskaru u sl. k. gradu Vara`dinu, smatram se obve- zatnim izdati mu vjerodostojnu svjedod`bu o njegovoj izvanrednoj sposobnosti, povezanoj s izvrsnim po{tenjem, kako bih ga najbolje preporu~io kod vrlo uva- ènih kraljevskih vlasti. Graz, 6. svibnja 1820. - Johann Arndt Kinreich, vlasto-

4 Izraziti je primjer za to spis Re~ domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku Antuna Mihanovi}a (1796.-1861.) iz 1815., pisca teksta himne Lijepa na{a. 5 Fili}, K. Iz starog Vara`dina : {to znamo o najstarijim vara`dinskim tiskarama. // Vara`dinske vijesti 755(1960), 4-5, 11. kolovoza 1960. 6 Ladislav Ebner (1775.-1851.), vije}nik Poglavarstva, gradski sudac, ravnatelj pu~kih {kola, autor djela Historisch statistisch topographische Beschreibung der Stadt Varasdin (1827.). 7 Platzer, S. Sangilla pl. Freundsberg Ivan \uro. // Znameniti i zaslu`ni Hrvati, s. v.: Sangilla. Zagreb : Hrvatski {tamparski zavod, 1925. Str. 235. 8 Deve(t)desetgodi{njica Platzerove knjigotiskare u Vara`dinu. // Na{e pravice 1, 33/34(1910), bez pag., 11. i 18. kolovoza 1910.

260 V. LONÂRI]: TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU... ru~no.”9 Usprkos tome {to mu posao, prema navodu anonimnog autora, nije ba{ cvao, tako da je ~ak razmi{ljao o prodaji tiskare glasovitoj ustanovi Joanneum u Grazu ili o preseljenju u Zagreb, razvio je Sangilla od 1821. do smrti 1832. u svojoj tiskari u Vara`dinu zna~ajnu i obilatu djelatnost, tiskaju}i publikacije na sva tri u kontinentalnoj Hrvatskoj u usmenoj i pisanoj komunikaciji kori{tena jezika: kajkavsko-hrvatskome, njema~kom i latinskom. U svom poslovnom dnevniku, prema navodu anonimnog autora koji je pi{u}i svoj ~lanak imao na raspolaganju taj dnevnik,10 Sangilla spominje nau~nika Leo- polda Kohna kojega je primio u naukovanje 16. lipnja 1828., a ve} 19. svibnja 1831. oslobodio naukovanja, te 7. velja~e 1832. namjestio ugovorom na godinu dana kao pomo}nika. Va`no je jo{ spomenuti da je Sangilla, tako|er prema navodu anonimnog autora, uz tiskaru imao i “{tampariju bakroreza”. Tiskarski posao u Vara`dinu Sangilla je vodio do 1832. kad se te{ko razbolio te je preminuo iste godine 25. studenoga u pedeset i petoj godini ìvota. Ve} 11. studenoga 1832. bio je napisao oporuku kojom je: (a) izrazio èlju da se njegova tiskara proda na dra`bi, jer se njegov (jedini) sin Ivan nije posvetio tiskarstvu; (b) ostavio 20 forinti gradskom siroti{tu, 10 forinti ùpnoj crkvi te 20. forinti Gra|anskoj nemo}nici i (c) zaèlio da bude pokopan na Florijanskom groblju, kod Crkve sv. Florijana. Javna dra`ba na kojoj je tiskaru kupio Josip pl. Platzer, Sangillin zet, za 4.000 forinti, odràna je 25. lipnja 1833.11

Sangillino isho|enje dopu{tenja za osnivanje tiskare Pregledav{i postoje}u, prete`no na popularno-znanstveni na~in bez kriti~kog aparata pisanu, literaturu o Sangilli i njegovoj tiskarskoj djelatnosti, mo`e se zaklju~iti da je Sangillin poslovni `ivotopis dosta iscrpno prikazao jedino ve} spominjani anonimni autor u novinskom napisu jo{ 1910.,12 dok su kasniji autori, koji su se bavili temom vara`dinskog tiskarstva i nakladni{tva,13 u ve}oj ili manjoj mjeri samo kompilirali i preuzimali podatke iz tog napisa. Da bih pak do{ao do novih i iscrpni-

9 Dr`avni arhiv u Vara`dinu (DAV). Zapisnici poglavarstva za 1820., spis 1492, isprava: Atte- stat. Vidjeti presliku isprave uz ~lanak. Citirani odlomak u njema~kom izvorniku glasi: “Nachdem aber derselbe nun gesonnen ist, eine eigene Buchdruckerey in der löbl. königl. Freistadt Warasdin zu errichten, so halte ich mich verpflichtet, ihm dazu das glaubwürdige Zeugnis seiner vorzüglichen Fähigkeit, verbunden mit der besten Sittlichkeit, hiermit zu ertheilen, um ihn bey den hochlöbl. kö- nigl. Behörden bestens zu empfehlen.” 10 Deve(t)desetgodi{njica ... 33/34(1910), bez pag., 11. i 18. kolovoza 1910. 11 Isto. 12 Isto. 13 Platzer, S. Podlistak : Vara`din prije sto godina. // Narodno jedinstvo 1, 1(1929), 2, 3. sije~nja 1929. i 2(1929), 2, 10. sije~nja 1929. Horvat, R. Vara`din dobiva godine 1821. stalnu tiskaru. // Povijest grada Vara`dina. Vara`din : TIVA, 1993. Str. 286; Fili}, K. Nav. dj. te Golob, A. ^etiri stotine godina vara`dinskih tiskara : prilog povijesti grafi~ke djelatnosti Vara`dina. // Vara`dinske vijesti 2090(1985), 2, 2. velja~e 1985.

261 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) jih spoznaja o Sangillinom postupku oko dobivanja dopu{tenja za osnivanje tiskare u Vara`dinu, posegnuo sam za arhivskim izvorima u Dràvnom arhivu u Vara`dinu na koje je ukazao poznati arhivist i vara`dinski historik M. Androi}.14 Na temelju relativno obilne arhivske gra|e mogao se gotovo besprijekorno kronolo{kim redom rekonstruirati Sangillin postupak oko isho|enja dopu{tenja za osnivanje vara`dinske tiskare. Iz tijeka toga postupka vidljivo je da ni u Sangillino vrijeme to nije bilo jednostavno. Trebalo se pripremiti na dugotrajni birokratski postupak i biti spreman udovoljavati svim zahtjevima trome administracije. Sangilla se obratio Poglavarstvu @upanije vara`dinske s upitom bi li mogao otvoriti tiskaru u Vara`dinu ve} 17. prosinca 1819. Tu je njegovu zamolbu @upa- nijsko poglavarstvo proslijedilo Poglavarstvu grada Vara`dina, a evidentirana je pod brojem 570/1820.15 U toj je ispravi zabiljeèn i uvjetno pozitivan odgovor Sangilli: Poglavarstvo }e mu dopustiti utemeljenje tiskare u Vara`dinu ako za to ishodi odobrenje kod nadle`nih vi{ih vlasti. Nakon toga je zapo~elo Sangillino dopisivanje s poglavarstvima gradova Vara`dina i Graza, s Ugarskim namjesni~kim vije}em u Budimu, a preko njega i s Kraljevskom dvorskom kancelarijom u Be~u. To se dopisivanje, besprijekorno dokumentirano pisanim izvorima, odvijalo sljede}im kronolo{kim redoslijedom: 22. oùjka 1820. Poglavarstvo grada Vara`dina uputilo Sangilli je preko Po- glavarstva u Grazu spomenuti uvjetno pozitivan odgovor pod naslovom Nota.16 Taj je odgovor zaprimilo Poglavarstvo u Grazu 26. travnja, a Sangilli je proslije|en 4. svibnja na adresu: An den Buchdrucker Johan Sangilla in Kondition bey Herrn Kinreich.17 U me|uvremenu, Sangilla osobno pi{e zamolbu naslovljenu na Ugarsko namjesni~ko vije}e u Budimu, datiranu 28. svibnja, kojoj prilaè ve} spominjani Attestat,18 otpusnu svjedod`bu svoga dotada{njeg poslodavca Kinreicha, datiranu 6. svibnja, u kojoj su nagla{ene Sangilline vrline – sposobnost, marljivost i po{tenje.19 Te Sangilline podneske uz prilog “pisma namjere” iz Vara`dina20 proslje|uje Poglavarstvo grada Graza s popratnim dopisom od 14. srpnja Namje- sni~kom vije}u u Budimu.21 Vije{}u pak od 14. studenog 1820. obavijestilo je Ugarsko namjesni~ko vije}e Poglavarstvo grada Vara`dina da je kralj podijelio Ivanu Sangilli, knjigotiskaru iz Graza, tiskarski privilegij za grad Vara`din.22 Pri- vilegij je objavljen 15. prosinca 1820. na sjednici vara`dinskog Poglavarstva, a

14 Androi}, M. Nav. dj., str. 86. 15 DAV. Zapisnici poglavarstva za 1820., spis 1492, isprava br. 570. 16 Vidjeti presliku istoimene isprave uz ~lanak. 17 DAV. Zapisnici poglavarstva za 1820., spis 1492. 18 DAV. Isto. 19 DAV. Isto. 20 DAV. Isto. 21 DAV. Isto. 22 DAV. Isto.

262 V. LON^ARI]: TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU... posebnom okru`nicom od 30. o`ujka 1821. Sangilla je oglasio otvorenje svoje (knjigo)tiskare23 u Vara`dinu.

Sangillina tiskarska produkcija Cjelokupni tiskarski opus I. Sangille u Vara`dinu do sada nije sustavno obra|en ni prikazan. Da bi se {to potpunije i iscrpnije identificirale i popisale tiskovine iz Sangilline radionice te utvrdio {to obuhvatniji opus te produkcije, postojanje Sangillinih naslova provjereno je tamo gdje ih se 175 do 185 godina poslije tiskanja jo{ moè o~ekivati. Primijenjena je sljede}a metodologija: (a) pre- gledani su postoje}i primjerci Sangillinih tiskovina u knji`nom fondu Gradske knji`nice “Metel Oègovi}” u Vara`dinu (GKV) i Gradskog muzeja u Vara`dinu (GMV); (b) elektroni~kim putem preko mreè provjereni su postoje}i primjerci Sangillinih tiskovina u knji`nom fondu Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Za- grebu (NSK) i Orszagos Szechenyi Könyvtar u Budimpe{ti (OSZK); te (c) identificirana su Sangillina izdanja u Bibliografiji hrvatskoj I. Kukuljevi}a Sakcinskog (IKS)24 (v. Popis). Tiskovine su u popisu poredane kronolo{ki po godinama izdavanja, a formal- ni bibliografski opis svakoga popisom obuhva}enog dokumenta sadrì samo naj- bitnije elemente. Kratice GKV, GMV, NSK, OSZK i/ili IKS uz opis pojedine jedinice pokazuju u kojem je fondu, ili u kojim je fondovima, odre|ena tiskovina identificirana. Primjenom navedene metodologije, utvr|en je te popisom obuhva}en, najve}i broj danas jo{ postoje}ih tiskovina iz Sangilline produkcije: ukupno 55 naslova ome|enih publikacija te 6 periodi~kih publikacija (zapravo godi{njih kalendara). Iz popisa, osim toga, proizlazi da su od ome|enih publikacija 34 identifici- rane samo u jednom fondu odnosno katalogu, 14 u dva fonda, 6 u tri, a samo jedna publikacija u ~etiri provjeravana fonda. Nadalje, u popisu je evidentirano: 27 tiskovina iz fonda Nacionalne i sve- u~ili{ne knji`nice u Zagrebu, 21 iz fonda Orszagos Szechenyi Könyvtar u Budim- pe{ti, 20 iz Kukuljevi}eve Bibliografije hrvatske, 14 iz fonda Gradskog muzeja Vara`din i 4 iz Gradske knji`nice “Metel Oègovi}” u Vara`dinu. Ra{~lanjivanjem pak Sangillinih tiskovina po godini izdavanja i po jeziku na kojem su tiskane (v. Tablicu ), vidljivo je da su od 55 ukupno tiskanih ome|enih publikacija njih 22 na hrvatskom, 19 na njema~kom i 14 na latinskom jeziku. Isti se podaci mogu i{~itati i za produkciju po pojedinim godinama. Periodi~kih pak, iz Sangilline radionice proiza{lih publikacija, identificirano je 6: 3 na hrvatskom, 2 na njema~komi1nalatinskom jeziku. Od njih su 3 naslova evidentirana u Kukuljevi}evoj Bibliografiji hrvatskoj, jedan naslov postoji u NSK i OSZK, jedan samo u OSZK, a samo je jedan naslov identificiran de visu u GKV.

23 Deve(t)desetgodi{njica ... 33/34(1910), bez pag., 11. i 18. kolovoza 1910. 24 Kukuljevi}-Sakcinski, I. Bibliografia hrvatska : I. dio. Zagreb : D. Albrecht, 1860.

263 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Tablica: Pregled Sangillinih ome|enih tiskovina po godinama tiskanja i po jeziku na kojem su objavljene Godina Hrvatski Njema~ki Latinski Ukupno tiskanih tiskanja naslovi naslovi naslovi naslova 1821. 1 2 1 4 1822. 3 - 1 4 1823. 7 - - 7 1824. 3 - 3 6 1825. 1 - 1 2 1826. 4 2 - 6 1827. 1 2 2 5 1828. - 4 2 6 1829. - 1 3 4 1830. 2 6 1 9 1831. - 1 - 1 1832. - 1 - 1 Ukupno 22 19 14 55

Zaklju~ak U ovom su ~lanku dosada{nje spoznaje o tiskaru Ivanu Sangilli dopunjene i pro{irene: (a) podacima o postupku njegova isho|enja dopu{tenja za osnivanje tiskare u Vara`dinu na temelju arhivskih izvora i (b) rekonstruiranjem pribli`nog popisa (sve)ukupne Sangilline produkcije na temelju provjere i identificiranja njegovih naslova u nekoliko knji`ni~nih fondova i u Kukuljevi}evoj Bibliografiji hrvatskoj. U daljnjim bi se istra`ivanjima trebalo, me|u ostalim, iscrpnije pozabaviti Sangillinom trojezi~nom tiskarskom produkcijom, kalendarima tiskanim u njegovoj radionici, tiskanjem bakropisa kao i pojedina~nim zanimljivijim naslovima iz njegova opusa. Ivan Sangilla svojim je djelom u Vara`dinu postavio ~vrste temelje stalnom tiskarstvu i nakladni{tvu na kojima je poslije njegove smrti obitelj Platzer uspjela podi}i vara`dinsko tiskarstvo na zavidnu europsku razinu.

264 V. LON^ARI]: TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU...

LITERATURA

Androi}, M. Prilozi poznavanju dru{tvenih i gospodarskih prilika grada Vara`dina u 18. stolje}u. // Vara`din u 18. stolje}u i politi~ko-kameralni studij ... Zagreb : Sveu~ili{te u Zagrebu ; Vara`din : Historijski arhiv u Vara`dinu, 1972. Str. 21, 58, 86. Borsa, G. Der Drucker und Buchhändler Joannes Manlius im Dienste der Südslawen. // Studia Slavica Hungarica 14(1979), 63-69. Deve(t)desetgodi{njica Platzerove knjigotiskare u Vara`dinu. // Na{e pravice 1, 33 i 34(1910), bez pag., 11. i 18. kolovoza 1910. Dr`avni arhiv u Vara`dinu. Zapisnici poglavarstva za 1820., spis 1492. Fili}, K. Iz starog Vara`dina : {to znamo o najstarijim vara`dinskim tiskarama. // Vara- `dinske vijesti 755(1960), 4-5, 11. kolovoza 1960. Golob, A. ^etiri stotine godina vara`dinskih tiskara : prilog povijesti grafi~ke djelatnosti Vara`dina. // Vara`dinske vijesti 2090(1985), 2, 7. velja~e 1985. Horvat, R. Vara`din dobiva godine 1821. stalnu tiskaru. // Povijest grada Vara`dina. Vara`din : TIVA, 1993. Str. 286. Kukuljevi}-Sakcinski, I. Bibliografia hrvatska : I. dio. Zagreb : D. Albrecht, 1860. Platzer, S. Podlistak : Vara`din prije sto godina. // Narodno jedinstvo 1, 1(1929), 2, 3. sije~nja 1929. i 2(1929.), 2, 10. sije~nja 1929. Platzer, S. Sangilla pl. Freundsberg Ivan \uro. // Znameniti i zaslu`ni Hrvati, s. v.: Sangi- lla. Zagreb : Hrvatski {tamparski zavod, 1925. Str. 235.

265 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

PRILOG

POPIS TISKOVINA TISKANIH KOD SANGILLE 1821.-1831. A. Ome|ene publikacije 1. PASTORY, Joseph. Die echte Tugend kann zwar verkannt, aber nicht unterdrückt werden : ein Lustspiel in zwey Aufzügen : aus dem Französischen frey übersetzt von J[os.] P[ászthory] D[irector]. - Varasdin : gedruckt bey Joh. Sangilla, 1821. - 49 str. ; 8° (OSZK) 2. PASTORY, Joseph. Neuer Beytrag zur angenehmen und nützlichen Unterhaltung für alle Stände : verlegt auf Kosten des kay. Varasdiner Gymnasiums. - Varasdin : gedruckt bey Joh. Sangilla, 1821. - 8° (OSZR) 3. RO@I], Antun. Compendium totius orbis geographicum secundum novissimam pro- vinciarum divisionem: Concinnatum ab Antono Rosich, in Regio Gymnasio Varasdi- nensi I. Humanitatis professore et inclyti Comitatus Varasdinensis sedis iudiciariae assesore : Tomus 1 : Notitiones praeviae de geographia eiusque divisione : str. I-XXX; Pars prima : De Europa in genere et de haereditario Imperio Austriaco in spe- cie : str. 1-247; Tomus 2 : De Asia: De Africa, America et Australia seu Polinesia : str. 1-152; Index: str. I-XXXVI. - Varasdini : typis Joannis Sangilla Regii priv. Typograp- hi, 1821. - 17 cm (GMV, NSK, OSZK) 4. RO@I], Antun. Pervi temelyi diachkoga jezika za pochetnike : vu domorodnom jeziku van dani po Antonu Rosich... - Vu Varasdinu : pritizkan z slovami I. Sangilla, 1821. - 56 str.; 8° (NSK, OSZK, IKS) 5. Tabella exibens : tam locorum distantias, quam et praejuncturalis ab 8000 orgiis com- putatae stationis quantitatem : cum obtingente pecuniaria in flor. 2 W.W. aut 48 Xr. conv. monet. pro una statione et 4 equis defixa mercede : pro gremialibus I. comitatus Varasdinensis locis elaborata atque sub generali congregatione 28. Novembris 1821. ratihabita. - Varasdini : typis Joannis Sangilla Regii priv. Tipographi, 1822. - 86 str.; 19,5 cm (GMV) 6. LOVREN^I], Jakob. Rodbinztvo : jeden veszelo-igrokaz vu peterom dogodu : iz nemskoga na horvatzki preneshen po Jakobu Lovrenchich : szlob. kral. varasha Vara- sdina varaschanu : y na szvetlo dan 1822. - Vu Varasdinu : pritizk. pri Janushu Sangil- la, 1822. - 116 str.; 8° (17,5 cm) (GMV, IKS) 7. MIHALJI, Antun. Put Marianski na Bistricu k-csudnovitomu kipu Marie Bistricske : u slavnom kralyestvu Horvackomu : s-ispisanyem pochetka i uzdignute kod kipa ovoga poboxnosti. - U Varaxdinu : pritiskano kod Janusha Sangilla, 1822. - 56 str.; 8° (IKS, OSZK) 8. RO@I], Antun. Vocabularium iliti rechnik : najpotrebneshe rechi treh jeziki zadersa- vajuchi : od Antona Rosich popiszan. - Vu Varasdinu : z-szlovami Ivana Sangilla kr. stamp., 1822. - 32 str.; 8° (GMV, NSK, IKS) 9. MIKLOU[I], Tomo. Lizimakush ali machuhinzki nazlob : igrokaz saloztni vu pete- rem zpelyavanyu: po T. M. P. Z. vu novom pogledu na szvetlo dan 1823. - Vu Vara- sdinu : pritizkan vu szlovarniczi Ivana Sangilla, 1823. - 52 str.; 20 cm (GMV, NSK, IKS)

266 V. LON^ARI]: TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU...

10. RO@I], Antun. Kratki zavjetek zemelyzkoga-izpiszavanya Horvatzke y Vugerzke zemlye : y oneh orszagov koji z-Vugerzkem Kralyeztvom pod jednum korunum zje- dinyeni, ter za druge y trejtje skole vuchenike prepiszani jeszu : na szvetlo dan po Antonu Rosich. - Vu Varasdinu : pritizkan z-szlovami Ivana Sangilla, kraly. priv. stampara, 1823. - 64 str.; 16,5 cm (GMV, NSK, IKS) 11. VRAÂN, Josip. Mertvechko prodechtvo na dan obszlusavanya zpomenka szmerti devetoga majusha vu Bogu mertve izvishene gozpe grofficze Anne oztavlene vdove groffa Ferencza Draskovich od Trakosteina. Vu Varasdinu : pritizkano vu szlovarniczi Ivana Sangilla, 1823. - 17 str.; 4° (IKS, OSZK) 12. VRAÂN, Josip. Razlaganye szveteh evangeliumov za czelo leto nedely : po Josefu Vrachan, kotara Koprivnichoga vicejaspristu y fare Ludbrechke plebanushu ... : na obchinzku szvetlozt van dano : Prva kniga. - Vu Varasdinu : pritizkano z-slovami Iva- na Sangilla kral. priv. stamp., 1823. - Knj. I.; I-X i 206 str.; 8° (GMV, IKS) 13. VRAÂN, Josip. Razlaganye szveteh evangeliumov za czelo leto nedely : po Josefu Vrachan, kotara Koprivnichoga vicejaspristu y fare Ludbrechke plebanushu ... : na obchinzku szvetlozt van dano : Druga kniga. - Vu Varasdinu : pritizkano z-slovami Ivana Sangilla kral. priv. stamp., 1823. - Knj. II.; 203 str.; 8° (GMV, IKS) 14. VRAÂN, Josip. Razlaganye szveteh evangeliumov za vsze czeloga leta zapovedane szvetke : po Josefu Vrachan, kotara Koprivnichoga vicejaspristu y fare Ludbrechke plebanushu ... : na obchinzku szvetlozt van dano : Trejta kniga. - Vu Varasdinu : pritizkano z-slovami Ivana Sangilla kral. priv. stamp., 1823. - Knj. III; 166 str.; 8° (GMV, IKS) 15. VRAÂN, Josip. Razlaganye szveteh evangeliumov za vsze czeloga leta zapovedane szvetke : po Josefu Vrachan, kotara Koprivnichoga vice-jaspristu y fare Ludbrechke plebanushu ... : na obchinzku szvetlozt van dano : IV. kniga. - Vu Varasdinu : pritizkano z-slovami Ivana Sangilla kral. priv. stamp., 1823. - Knj. IV; 202 str.; 8° (GMV, IKS) 16. Dictiones occasione solennis ill. dni. comitis Georgii Erdödy de Monyorókerék ... : in civitatem Varasdiensem 23. May 1824. introductionis et festivae in oficium supremi comitis administratoris inclyti comitatus Varasdinensis 24. mensis et anni ejusdem inaugurationis pronunciatae. Varasdini : typis Joannis Sangilla, [s. a.] - 29 str.; 23 cm (GMV, NSK, SZK) 17. BAK[AJ, Stjepan. Carmen ill. dno comiti Georgio Erdõdy de Monyorókerék ... : in memoriam festivi ipsius in civitatem Varasdinensem die 23. May 1824. ingressus ac susceptae per illum subsequa die officii supremi comitis antelati comitatus Varasdi- nensis administratoris nomine magistratus comitatensis oblatum a Stephano Baxay. Varasdini : typis Ioanis Sangilla, 1824. - 17 str.; 8° (NSK, OSZK) 18. EBNER, Ladislav. Dictio qua ... dominum Georgium e comitibus Erdödy de Monyo- rókerék ... dum die 24. May 1824. in ... provinciae Varadinensis ... introduceretur, La- dislaus Ebner ... in monte Kreszovicza venerabatur. - Varasdini: Typis Joannis Sangil- la, [s. a.] - 6 str.; 8° (NSK, OSZK) 19. LOVRENÎ], Jakob. Kratka dobreh derànjih pripovedanja. - Vu Vara{dinu : pri J. Sangilli, 1824. - 105 str.; 8° (IKS)

267 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

20. RIZMAN, Josip. Pesma g. grofu i banu J. Gjulaju. - U Vara`dinu : [s. n.], 1824. - 49 str.; 8° (IKS) 21. SEVER, Josip. Kratek zavjetek dogodyenyh zpiszov Kralyeztva Magyarzkoga: za- dersavajuchi pripetchenya od pochetka ovoga kralyeztva do Andrasha III. iz kervi Arpadinzke, po zpolu muskom, kralya zadnyega : na haszen mladenzov III. diachke skole za polletje pervo : iz diachkoga na horvatzko preneshen po Josephu Szever izte skole kralyevzkomu navuchitelu. - Vu Varasdinu : pritizkan z-szlovami Ivana Sangil- la, kraly. priv. stamp., 1824. - 49 str.; 17 cm (NSK, IKS) 22. Dictiones occasione solennis ... Ludovici Bedekovich de Komor ... in liberam regiam- que civitatem Crisiensem qua dicti comitatus sedem die 31. Iulii 1825. introductionis et festivae in officium supremi comitis ... die 1. Augusti eiusdem anni inaugurationis pronunciatae. - Varasdini : typis Joannis Sangilla, [s. a.] - 23 str.; 8° (NSK, OSZK) 23. LOVRENÎ], Jakob. Kratka deset zapoviedi bo`jih pripoviedanja Kniìca I. - Vu Vara{dinu : pri J. Sangilli, 1825. - 111 str.; 8° (IKS) 24. Prepiszek poleg kojega sze zadobiti selejuchi dopuscheno po szvetom Otczu Papi Le- onu XII za leto 1826. obchinzko proschenye jubileumzko vu Biskupii Zagrebechki zadersavati mora : zkupa z-molitvami vu ovom vremenu navadnemi. - Vu Varasdinu : pritizkan od Ivana Sangilla, [s. a.] - 31 str.; 18 cm (NSK) 25. KRISTIJANOVI], Ignac. Nachin vu vszeh sivlenya dogodyajih vszigdar zadovol- ynomu biti : negda po Ant. Alfons. od Szarasza vu franczuzkom : szada horvatzkom jeziku po Ignacziu Kristian vu Gornyem Varashu Zagrebechkem sz. Marka kapelanu izpiszan. - Vu Varasdinu : pritizkan od Ivana Sangilla, 1826. - 164 str.; 8° (NSK) 26. KRISTIJANOVI], Ignac. Na~in vu vseh ìvljenja dogadjajih vsigdar zadovoljnomu biti : iz francuskoga od Ant. Alf. Sarasa. - Vu Vara{dinu: pri I. Sangilli, 1826. - 254 str.; 8° (NSK, IKS) 27. KUNI], Michael. Empfindungen beym ersehnten Wiedersehen im Jubeljahre seiner Exzellenz des ... Herrn Max. Verhovacz von Rakirovecz : von Michael von Kunitsch. - Varasdin: gedruckt bey Johann Sangilla, 1826. - 16 str.; 20 cm (GKV) 28. KUNI], Michael. Rede bey Gelegenheit der höchsterfreulichen Nachricht von der am 31. März 1814. erfolgten Einnahme der Hauptstadt Paris durch die siegreichen Heere der hohen verbündeten Monarchen : von Michael von Kunits zum zweyten Male auf- gelegt. - Varasdin : gedruckt bey Joh. Sangilla, 1826. - 8 str.; 21 cm (NSK, OSZK) 29. RIZMAN, Josip. Izpisz szvetkuvanya na den ponovlenoga navomashnichtva aldova : po najposhtuvaneshem gozpodinu Josefu Dominich ... : po miloshchi Bosanzki szrec- hno dokonchanom vu redovnichtvu polztoletja techajem podignyenoga Bogu obszlu- senoga vu Varasdinu dana 3. travna 1826. : Josef Rizmann, kapelan Vidovechki. - Vu Varasdinu : pritizkan od Ivana Sangilla, [s. a.] - 12 str.; ilustr.; 22 cm (NSK, IKS) 30. Dictiones occasione solennis ... Caroli Erdödy de Monyorokerek ... in officium supremi perpetui inclyti comitatus Varasdinensis comitis die 20. mensis Septembris 1827. inaugurationis pronunciatae. - Varasdini : typis Ioannis Sangilla, [s. a.] - 43 str.; 8° (NSK) 31. Dictiones occasione solennis ... Ludovici Bedekovich de Komor ... in libera regiaque civitate Crisiensi ... die 3. Octobris 1827. in officium supremi comitis inaugurationis et hac fine servatae dominorum magistratualium restaurationis pronunciatae ... - Va- rasdini : typis Ioannis Sangilla, [s. a.] - 16 str.; 8° (NSK)

268 V. LON^ARI]: TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU...

32. EBNER, Ladislav. Entwurf zur Gründung eines Musikvereins in der königl. Freystadt Varasdin und der vorzüglichsten Puncte auf welche dessen Statuten zu gründen waren : verfasst von Ladislav Ebner. - Varasdin : gedruckt bey Johann Sangilla, 1827. - 14 str.; 25 cm (GKV) 33. HERSCHENSTEIN, J. S. Gefühle bey der feyerlichen Installierung des Herrn Grafen Carl senior Erdödy von Monyorokerek ... zum wirklichen Erb-Obergespann im löbl. Varasdiner Comitat am 19. September 1827. : innigst empfunden und in tiefster Ehrfurcht demuthsvoll dargebracht von der wohnenden Israeliten Gemeinde in der königl. Freystadt Varasdin : gedichtet von J. S. Herschenstein, local Rabbiner. - Vara- sdin : gedruckt bey Johann Sangilla, [s. a.] - 14 str.; 22 cm (NSK) 34. VRHOVAC, Maksimilijan. Pobo`nost k boànskomu serdcu Jeù{a odkupitelja na{e- ga kakti zjedinjenje s vsemi pravoverniki na duhovnu hasen ìveh i mertveh : 2. izd. - U Vara`dinu : pri Iv. Sangilli, 1827. - 106 str.; 8° (IKS) 35. Die Andacht zum göttlichen Herzen unsers Herrn Jesu Christi als Vereinigung mit al- len Christgläubingen : Zweyte vermehrte Aufl. - Warasdin : gedruckt bey J. Sangilla, 1828. - 176 str. : sa slikom; 14 cm (NSK) 36. Suffragia consueta sanctorum cum caeteris appertinentiis in usum conventuum et ecclesiarum provinciae nostrae Franciscanae s. Ladislauo regi dictae ... - Varasdini : typis Joannis Sangilla, 1828. - 32 str.; 8° (NSK) 37. EBNER, Ladislav. Historisch statistisch topographische Beschreibung der königl. Frei- stadt Varasdin. - Von Ladislaus Ebner, der nunbenannten königl. Freystadt Ober-Notar und des Comitats gleichen Nahmens Gerichts-Tafel-Beysitzer. - Varasdin : gedruckt bey Joh. Sangilla, k.k. priv. Buchdrucker, [1828.] - 208 str.; 18 cm (GKV, GMV, OSZK) 38. KUNI], Michael. Historisch-topographische Beschreibung des Varasdin-Töplitzer Schwefelbades im Königreiche Croatien : ein nicht unwichtiger Beytrag zur Balneo- graphie überhaupt und insbesondere für die Königreiche Ungarn, Croatien, Slavonien und Dalmatien : wie auch für die angrenzenden Provinzen und entfernten Länder. - Varasdin : gedruckt in der Sangillaschen Buchdruckerei, 1828. - 223 str.; 8° (OSZK) 39. KUNI], Michael. Zum neuen Jahre 1829. dem hochwürdigsten, hochwohlgebornen hochgelehrten Herrn Emericus Osegovich von Barlabassevecz, der Kathedralkirche zu Agram Domherrn, Warasdiner Erzpriester ... : dem Freunde, Schätzer und Beför- derer der Wissenschaften ... : von Michael von Kunitsch ... - Warasdin: gedruckt bey Johann Sangilla, [s. a.] - 4 str.; 20,5 cm- (GMV) 40. [KRLEC, Nikola. Sermo illustrissimi domini Nicolai Skerlec de Lomnicza, ... comitatus Zagrabiensis supremi comitis, occasione installationis suae dictus : Vienne, die 29. Sept. 1782. ... reimpressio... - Varasdini : typis Sangillianis, 1828. - 16 str.; 16° (NSK) 41. FESTETI], Ladislav. Replica fisci magistratualis urbariali-contractuali reluitiona- lium communitatum A. Kralyevecz, Csehovecz ... ita et in alio processu pignoris-relu- itorio per ... Ladislaum Festetits. - Varasdini : typis Sangillianis, 1829. - 14 str.; 2° (NSK) 42. KUNI], Michael. Seiner hochwohlgeborenen dem verehrungswürdigen Herrn Step- han von Udvardy ... dem edlen Menschenfreunde und hochachtungswürdigen Soen-

269 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

ner zum neuen Jahre 1829 ehrerbiethigst gewidmet von Michael Kunitsch. - Warasdin : gedruckt bey Johann Sangilla, [s. a.] - 6 str.; 20 cm (NSK) 43. PRUSAC, Danijel. Carmen quo Hungaria ... domino Alexandro Alagovits ... dum sibi ereptus in episcopum Zagrabiensem clementer resolveretur, lachrimas, et sincera vota fundit : perdemisse oblatum a Daniele Pruszatz... - Varasdini : typis Joannis Sangilla, 1829. - 8 str.; 8° (NSK) 44. ZENNER, Ferdinand. Carmen elegiacum honoribus ... Josephi Paszthory ... occasione suae onomasis die 19. Martii 1829. demisse oblatum per Ferdinandum Zenner ... - Va- rasdini : typis Joannis Sangilla, [s. a.] - 4 str.; 8° (NSK) 45. Rede bey der feyerlichen Inthronisation des Herrn Alagovich, als ... im Jahre des He- ils 1829 designirten Diöcesanbischof des Agramer Kirchen-Sprengels. - Varasdin : gedruckt bey Joh. Sangilla, 1830. - 40 str.; (OSZK) 46. BANI], Ivan. Epos exc. ill. ac rev. dno. Alexandro Alagovits ... episcopo Zagrabiensi ... quando in episcopum Zagrabiensem solemni ritu consecrabatur applaudente Joanne Banich. - Varasdini : typis Joannis Sangilla, 1830. - 8 str.; 8° (NSK) 47. Gesellschaft der Musikfreunde. Statuten der Gesellschaft der Musikfreunde der köni- glichen Freystadt Varasdin. - Varasdin : gedruckt bey Johann Sangilla, 1830. - 23 str.; 18 cm (GKV) 48. KUNI], Michael. Der lieblichen Schwester der Grazien, Ihrer Hochgeb. Frau Josep- hine geb. Gräfinn Csáky von Keresztszegh und Adorian, verwittweten Gräfinn Eszterházy ... am Neujahrstage 1830. - Varasdin : gedruckt bei J. Sangilla, 1830. - 2 str.; 4° (OSZK) 49. KUNI], Michael. Gefühle der Ehrfurcht, Verehrung und frommen Wünsche zum Ne- ujahre 1830., der Frau Gräfinn Justine Csáky von Keresztszegh und Adorian, vereh- ligten Skerlecz von Lomnicza. - Varasdin : gedruckt bey J. Sangilla, 1830. - 2 str.; 4° (OSZK) 50. KUNI], Michael. Gefühle und Wünsche am Neujahre 1830, dem Herrn Gustav Ba- ron Hillebrand von Prandau ... - Varasdin : gedruckt bei J. Sangilla, 1830. - 2 str.; 4° (OSZK) 51. KUNI], Michael. Opfer der Ehrfurcht und inbrünstiger Wünsche zum Neujahr 1830. dem Herrn Alexander Alagovich, Agramer Diöcesan-Bischofe. - Varasdin : gedruckt bei J. Sangilla, 1830. - 4 str.; 4° (OSZK) 52. LOVREN^I], Jakob. Predszud zverhu ztalisha y roda : igrokaz v-trojem zpelyivanyu : negda po Karlu od Ekartshauszen vu nemskom, szada pako horvatzkom jeziku po Ja- kobu Lovrenchich na szvetlo dan. - Vu Varasdinu : pritizkan pri Janushu Szangilla, 1830. - 88 str.; 18 cm (GMV, NSK, IKS, OSZK) 53. MILINKOVI], Frane. Oda g. [andoru Alagovi}u, biskupu zagreba~komu. - U Vara{dinu, [s. n.], 1830. - 4° - (IKS) 54. S. Z., Antoinette von. Bedekovichiana in Croatien : Ein Abendgemälde von Antoinet- te v. Sz., geb. v. K. - Varasdin : gedruckt bei J. Sangilla, 1831. - 28 str.; 4° (OSZK) 55. PRESSBURGER, Ignac. Gedicht : Nebst Anhang eines in der Synagoge gehaltenen Gebets bey der feyerlichen Installirung zum Obergespanne des löbl. Somogyer Comi- tats dem Herrn Alexander Mérey von Kaposmére. - Warasdin : gedruckt bey J. San- gilla, 1832. - 5 str.; 4° (OSZK)

270 V. LON^ARI]: TISKARSKA DJELATNOST IVANA SANGILLE U VARA@DINU...

B. Periodi~ke publikacije 1. Horvatski kalendar. - Vu Vara{dinu kod Ivana Sangilla od god. 1821.-1832.; kod Jo- sipa Platzera od god 1833.-1855., a dalje, 1856.-1861., pod imenom Vara{dinski kolendar. - 12° (IKS) 2. Mali Horvatski kolendar. - Vu Vara{dinu kod Ivana Sangilla, od god. 1821.-1832. (IKS) 3. Classificatio studiosorum, qui in regio Varasdinensi Gymnasio literis exculti sunt, de- sumta ex publicis aeque ac privatis totius anni examinibus ... Varasdini : typis Joannis Sangilla, 1823.-1832. - 8°; 4° (IKS) 4. Novi Varasdinszki Kalendar za leto 1823. : Pritizkan y nalosen po Ivanu Sangilla, 1823. - 24° (OSZK) 5. Warasdiner Schreib-Kalender auf das Jahr 1829. : welches ein gemeines Jahr von 365 Tagen ist. - Warasdin : gedruckt und erlegt in der Sangillischen Buchdruckerei, 1828.-1831. - 40 Blatt; 9 cm (NSK, OSZR) 6. Neu eingerichteter allgemeiner Schreibkalender auf das Jahr nach der gnadenreichen Geburt unseres Herrn und Heiland Jesu Christi 1830 : welches ein gemeinsames Jahr von 365 Tagen ist : bearbeitet nach hiesiger Polhöhe. - Varasdin : gedruckt bey J. San- gilla, 1830. - 56 str.; 25 cm (GKV)

271 KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E HRVATSKOGA GLAZBENOG ZAVODA U ZAGREBU 1852.-1918. CONCERT PROGRAMMES AND POSTERS FROM THE ARCHIVE COLLECTION OF THE CROATIAN MUSIC INSTITUTE IN ZAGREB 1852-1918

Nada Bezi} Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb nada.bezicºzg.htnet.hr

UDK / UDC 094::766:659.1:78 “1852/1918" 655.1/.3(091)(497.5Zagreb)”1852/1918":78(093) Istra`ivanje / Research paper Primljeno / Received: 15. 3. 2005.

Saètak Zbirka arhivske gra|e Hrvatskoga glazbenog zavoda (ZAG HGZ) u Zagrebu sadrì najve}u zbirku koncertnih programa u nas, s oko 9.000 jedinica. Za rad je analizirano oko 580 programa i 38 plakata iz razdoblja od 1852. (tj. godine najstarijeg programa s nazivom tiskara) do 1918. godine. Programi su iz zbirke programa HGZ-a, Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva “Kolo”, skladatelja Milana Stahuljaka i ljubitelja glazbe Ladislava Mihalovi}a te Marte [ipu{ i Branke Luna~ek. Na 404 programa postoji podatak o tiskaru, pa su tako identificirana 23 tiskara u Za- grebu (najzastupljeniji su Ljudevit Gaj, Dragutin Albrecht, Ignjat Granitz i Franjo Bogo- vi}), te 18 tiskara u 12 drugih gradova Hrvatske. Neki su tiskari dugoro~no sura|ivali s glazbenim dru{tvima ili ~ak bili njihovi ~lanovi. Prema nekim pokazateljima, programi su se tiskali u ve}oj nakladi nego danas, a ogla{avanje koncerata (distribucija programa i le- taka), kao i prodaja karata, odvijala se i u raznim trgovinama. Uz osnovne podatke o koncertu, programi oko prijelaza stolje}a po~inju donositi i tekstove s biografskim podacima o izvo|a~ima, komentare skladbi, prijevode pjesama, upute publici za pra}enje koncerta, reklamne oglase i dr. U grafi~kom dizajnu bili su oboga}ivani raznim vrstama slova i ornamenata, uporabom boje, a pred kraj 19. st. i fotografi- jama. U izradi nekih programa i plakata sudjelovali su istaknuti hrvatski likovni umjetnici. Klju~ne rije~i: Hrvatski glazbeni zavod, koncertni programi, koncertni plakati, tiskarstvo u Hrvatskoj, glazbeni ìvot Zagreba, glazbeni ìvot u Hrvatskoj

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3/4(2005), 272-299 ISSN 0507-1925 © VBH 2005. N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Summary The archives of the Croatian Music Institute (CMI) in Zagreb hold the biggest collection of concert programmes in Croatia, numbering some 9000 items. For the purposes of this paper, about 580 programmes and 38 posters have been analyzed, dating from the period between 1852 (the oldest programme with the name of the printer) and 1918. Pro- grammes have been sampled from the following collections: the CMI collection of concert programmes, the Croatian Singing Society “Kolo”, Milan Stahuljak (a composer), and the private collections of music lovers Ladislav Mihalovi}, Marta [ipu{ and Branka Luna~ek. There are 404 programmes containing the information about the printer. Results show that 23 printers in Zagreb have been identified (major printers include Ljudevit Gaj, Dragutin Albrecht, Ignjat Granitz and Franjo Bogovi}), and 18 printers across 12 other cities in Croatia. Some printers cooperated with the music societies over a longer period of time, or even held permanent membership. Programmes had been printed in bigger edi- tions than is the case today, with a number of stores taking part in announcing concerts, di- stributing programmes and selling tickets. Along with the basic information about the concert, programmes from the period around 1900 begin to include texts with biographic information about the performers, the compositions, translations of songs, instructions for the audience, advertisements etc. Re- garding typographic design, programmes had various types of letters and ornaments, using colours, and by the end of the 19th century also photographs. Distinguished Croatian artists have contributed to the design of some concert programmes and posters. Keywords: Croatian Music Institute, concert programme, concert poster, printing in Croatia, music life in Zagreb, music life in Croatia

U prolje}e 1827. godine osnovano je u Zagrebu Glazbeno dru{tvo, koje od 1925. nosi ime Hrvatski glazbeni zavod (HGZ).1 Odmah po osnutku, uprava HGZ-a po~ela je skupljati gra|u za knji`nicu, a tijekom proteklih 178 godina zbirka arhivske gra|e postala je jedna od sredi{njih za povijest hrvatske glazbe, s najve}om zbirkom koncertnih programa koja sadrì oko 9.000 jedinica, po~ev{i od 1819. godine. U dana{njem poslovanju Zbirke arhivske gra|e Hrvatskoga glazbenog zavoda (dalje: ZAG HGZ) programi priredaba su me|u naj~e{}e traènom gra|om. I premda su posluìli za brojna (ponajprije muzikolo{ka) istraìvanja, ipak je o njima do sada premalo pisano,2 pogotovo s obzirom na brojnost podataka koje donose o hrvatskoj kulturnoj povijesti. Najbolji uvid u zna~enje zbirke koncertnih programa HGZ-a pruà knjiga Snjeàne Miklau{i}-]eran Glazbeni ìvot Zagreba u

1 Ta je ustanova kroz svoju povijest nekoliko puta mijenjala ime, no radi jednostavnosti u ovom }e se radu koristiti samo ono prvo, Glazbeno dru{tvo (Musikverein) i dana{nje. 2 Vidjeti, npr.,: De`eli}, Velimir st. Dva koncertna oglasa (g. 1819. i 1836.). // Sv. Cecilija 28, 1(1924), 15-17; Bili}, Franjo. Povijesno zna~enje arhivskih zbirki Hrvatskog glazbenog zavoda. // Arti musices 9, 1/2(1978), 107-116.

273 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

XIX. stolje}u u svjetlu koncertnih programa sa~uvanih u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda.3 Na temelju programa i plakata za 108 koncerata iz razdoblja od 1818. do 1891. godine autorica je analizirala repertoar i protagoniste glazbenog ìvota, {to je popratila i nadasve korisnim popisima: glazbene priredbe prema sli- jedu signatura programa; izvedene skladbe prema abecednom nizu skladatelja, odnosno prema UDK shemi; popis interpreta prema datumima izvedbi odnosno njihov popis abecednim redom. Prvi od navedenih popisa donosi i podatke o tiskarima programa.4 Zbirka programa do 1940. godine bila je ve} prije tridesetak godina obra- |ena,5 na temelju ~ega su izra|ena vrlo korisna informativna pomagala: indeks imena umjetnika izvodilaca, izvodila~kih tijela i prire|iva~a koncerata; indeks imena skladatelja i izvedenih djela, te ne{to kasnije kronolo{ki katalog programa.6 Godine 2004. grupa studenata Odsjeka za muzikologiju Muzi~ke akademije nastavila je pod vodstvom Eve Sedak s popisivanjem programa tiskanih nakon 1940. godine, odnosno osnovnim sre|ivanjem do sada neobra|enih zbirki programa (Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo “Kolo”, zbirke M. Stahuljak, [ipu{-Luna~ek i dr.).7 Cilj je ovog istraìvanja bio prona}i maksimum informacija koje se nalaze na koncertnim programima i plakatima, ponajprije o tiskarima koji su ih tiskali (u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske), ali ujedno i o (glazbenom) ìvotu od druge polovice 19. stolje}a do 1918. godine. Koliko mi je poznato, radi se o prvom takvom istraìvanju u nas – budu}i da su dosada{nji radovi analizirali ponajprije repertoar zabiljeèn na programima koncerata, ovdje je to posve izostavljeno. Namjera je bila doprinijeti i spoznajama o glazbenom ìvotu izvan Zagreba, te osnovnim rezultatima u nekim poglavljima (Naklada, ogla{avanje i distribucija te Grafi~ki dizajn) uputiti na potrebu daljnjih, interdisciplinarnih istraìvanja.

3 Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Glazbeni ìvot Zagreba u XIX. stolje}u u svjetlu koncertnih programa sa~uvanih u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda. Zagreb : Hrvatsko muzikolo{ko dru{tvo, 2001. 4 Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Nav. dj., str. 119-134. Popis tiskara bi trebalo, uz neke manje ispravke, nadopuniti podacima s dokumenata. 5 S. Miklau{i}-]eran to ne spominje u svojoj knjizi. O dosada{njoj obradi programa vidjeti u: [aban, Ladislav. 150 godina Hrvatskog glazbenog zavoda. Zagreb : Hrvatski glazbeni zavod, 1982. Str. 162-163. 6 Prvi indeks (3 sveska strojopisom) izra|ivale su od 1972. do 1975. Janka [anjek, Marija Jana~ek-Buljan i Snjeàna Miklau{i}. Drugi su indeks (622 str. strojopisom) radile S. Mikau- {i}-]eran i J. [anjek, a dovr{en je 1985. Kronolo{ki katalog programa na listi}ima izradio je Zdrav- ko Blaèkovi} 1982. godine. Vi{e u: Bezi}, Nada. Knji`nica i zbirka arhivske gra|e Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu : 170 godina skrbi nad hrvatskom glazbenom kulturom : magistarski rad. Zagreb : Odsjek za muzikologiju Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta, 1996. Str. 172-176. 7 O tome su pisale Eva Sedak, Nada Bezi}, Nina âlopek, Ana Boltuì}, Sr|ana Vrsalovi}, Marija Mori}, Ema [tefan~i} i Marta Blaànovi}. Vidjeti: Prilozi za povijest glazbenog ìvota – koncertni programi u arhivu HGZ-a. // HaGeZe 9, 7(2004).

274 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Gra|a Termin “programi glazbenih (glazbeno-scenskih) priredaba” bolje bi odgo- varao raznolikosti koju prekriva uvrijeèni i kra}i termin “koncertni programi”. U analiziranoj je gra|i, naime, rije~ i o nekoliko programa opera i opereta, nastupa plesnih umjetnika, te koncerata nakon kojih je slijedio ples. Dokumenti koji sadrè podatke o priredbama nisu samo koncertni programi i plakati. Me|u njima mogu se izdvojiti: – pozivnice (uglavnom sadrè i program; upu}ene su odre|enoj osobi ili glazbenom dru{tvu), – pozivnice i/ili programi koji su ujedno i ulaznice, – programi koncerata i tzv. “plesni red” tj. popis koji }e se plesovi svirati nakon koncerta te – leci iz ~ijeg se sadràja (program, cijene ulaznica i gdje se one mogu nabaviti) razabire da su se dijelili nekoliko dana prije koncerta, uglavnom u trgovinama. Za ovo istraìvanje pregledala sam programe krenuv{i od 1852. godine, tj. najstarijeg programa na kojem se javlja ime tiskara. Zavr{etak razdoblja je 1918. godina, budu}i da nakon Prvoga svjetskog rata koncertni ìvot postaje mnogo bo- gatiji i raznolikiji, te raste broj prire|iva~a koncerata i tiskara. Programi se u HGZ-u tada po~inju ~uvati jo{ sustavnije pa je njihov broj mnogo ve}i (prosje~no 50-60 u koncertnoj sezoni). Osim zbirke programa HGZ-a obra|eni su i programi koje su skupljali pojedinci i pjeva~ko dru{tvo “Kolo”, a koji su tijekom druge polovice 20. stolje}a pristigli u ZAG HGZ.

Tablica 1. Pregled analiziranih zbirki programa i plakata u ZAG HGZ

Zbirka Koli~ina Koli~ina Razdoblje programa plakata HGZ 328 21 1852.-1859. 1864.-1918. Ladislav Mihalovi} 222 3 1898.-1918. Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo “Kolo” 56 3 1874.-1918. Milan Stahuljak 34 4 1897.-1918. Marta [ipu{ - Branka Luna~ek 12 7 1909.-1918. Ukupno: 652 38

Budu}i da se neki programi za isti koncert javljaju u raznim zbirkama, te da je u zbirku HGZ-a uvr{teno nekoliko prijepisa programa pohranjenih u spisima HGZ-a ili u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici, mo`e se govoriti o pribli`no 580 analiziranih programa. U Prilogu se nalaze podaci o programima koji se spominju u tekstu: mjesto i vrijeme priredbe, prire|iva~ i ime koncerta, tiskar i mjesto

275 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) tiskanja, pripadnost zbirci programa i signatura.8 Kada se u tekstu spominje neki program naveden u Prilogu, u zagradi se dodaje znak * i broj odnosnog programa. Najvi{e koncertnih programa i plakata, skupljanih kroz najduè razdoblje, nalazi se u HGZ-ovoj zbirci, koja se kontinuirano oboga}uje do danas. Slijede programi iz osobnih arhivskih fondova poklonjenih HGZ-u u drugoj polovici 20. stolje}a. Me|u njima je najzna~ajnija zbirka programa koju je tijekom pedeset godina ìvota skupio Ladislav-Lato Mihalovi} i 1950. godine poklonio HGZ-u (ukupni broj programa u toj zbirci je 699, iz razdoblja od 1898. do 1948. godine). Naàlost, u spisima HGZ-a niti u osnovnim leksikografskim priru~nicima nema podataka o tom ~ovjeku koji je o~ito bio veliki ljubitelj glazbe. Pretpostavlja se da je bio brat pijanista Huga pl. Mihalovi}a (1874.-1956.).9 Za svjedo~anstvo o glazbenom ìvotu u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima dragocjeni su programi sa~uvani u arhivskom fondu Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva “Kolo”, osnovanog 1862. godine, kao i oni iz osobnog fonda Milana Stahuljaka. “Kolo” je programe drugih glazbenih dru{tava uglavnom dobivalo po{tom, kao pozivnice ili samo obavijest, dok je Stahuljak (1878.-1962.), skladatelj i dirigent koji se osobito bavio tambura{kom glazbom, ìvio u nekoliko gradova gdje je pratio glazbeni ìvot ili sudjelovao u njemu. Posljednji je osobni fond do sada posve nepoznata zbirka programa i plakata Marte [ipu{ (1877.-1938.) i njezine k}eri Branke Luna~ek (1898.-1967.). Rije~ je o tipi~nim zagreba~kim ljubiteljicama glazbe, koje su osobito u razdoblju izme|u dvaju svjetskih ratova rado pohodile ne samo koncerte nego i operne te plesne priredbe. Premda postoji znatan broj zanimljivih programa iz inozemstva, pogotovo iz Austrije (npr. u zbirkama Mihalovi} i [ipu{-Luna~ek), obradila sam samo programe glazbenih priredaba u Hrvatskoj, uz jednu iznimku: za nastup Hrvatskog glazbenog kluba “Lisinski” u Be~u, pred sam kraj Prvoga svjetskog rata, zagreba~ki je tiskar Novak tiskao dvojezi~nu programsku knjiìcu (*66).

Tiskari programa i plakata U obra|enoj gra|i tek je nekoliko programa pisanih rukom (*25) ili strojopisom (*42). Koncertni programi i plakati u razdoblju do 1918. gotovo u pravilu donose podatak o tiskaru (za razliku od programa iz druge polovice 20. stolje}a, pa i dana{njih). Taj se podatak nalazi na 404 analizirana programa,10 gotovo uvijek na dnu stranice (prve ili posljednje), otisnut ve}inom sitnim i jednostavnim slovima. Zahvaljuju}i tome mogla su se identificirati 23 tiskara u Zagrebu, koji su abecednim redom navedeni u Tablici 2 i 18 tiskara u drugim gradovima Hrvatske, nave-

8 Signature su u tablicama skra}ene radi preglednosti, tj. izostavljen je broj kutije (cjelokupna analizirana gra|a nalazi se u {est arhivskih kutija). 9 Bezi}, Nada. Nav. dj., str. 169-170. 10 Vjerojatno bi taj broj bio ve}i da su programi u zbirci Mihalovi} bili sa~uvani na druga~iji na~in. Oni su, naime, zalijepljeni u velike sveske, pri ~emu su mnogi obrezani. Mo`e se pretpostaviti da je na cjelovitom programu (ili na stranici koja je zalijepljena) bila oznaka tiskara.

276 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E .... deni u Tablici 3. Kod tiskara koji su tiskali najvi{e koncertnih programa (Ljudevit Gaj, Dragutin Albrecht, Ignjat Granitz i Franjo Bogovi}) navedeni su samo oni programi koji se spominju u tekstu, dok su kod drugih tiskara navedeni svi njihovi programi u ZAG HGZ. U slu~aju nepoznatog prire|iva~a navedeno je ime koncerta ili izvo|a~, odnosno broj u Prilogu ako je program tamo uvr{ten. Tablica 2. Tiskari u Zagrebu

Ime tiskara Godina Ukupan Prire|iva~i koncerata i Signature programa broj godine programa (plakata) programa Albrecht, 1858.-1859. 146 HGZ (1858.-1899.) vidjeti u prilogu brojeve: Dragutin 1864.-1866. Pjeva~ko dru{tvo “Zvono”, 6, 7, 8, 9, 12, 13, 14, 15, kasnije 1871.-1918. Kri`evci (1874.) 16, 17, 20, 24, 33, 34, Albrecht (J. nepoznati prire|iva~i (1903., 35, 36, 60, 62 Wittasek), 1917.) Albrecht vlastelin Vladimir Halper pl. (Maravi} i Sigetski (1905. ili 1906.) De~ak) Odbor zagreba~kih gospo|a i Gra|anski odbor za Strossma- yerov spomenik (1906.) Odbor za pripomo} bolnicama Crv. kri`a (1917.) Bogovi}, F. 1897.-1918. 61 Hrv. tipografsko pjeva~ko vidjeti u prilogu brojeve: dru{tvo “Sloga” (1897.) 26, 29, 55, 64 HGZ (1899.-1918.) HGZ i HPD “Kolo” (1900) Hrv. glazbeni klub “Lisinski” (1918.) Borani} i 1913. 3 nepoznati prire|iva~i (koncert III-PG, Mi-230 11 Ro`mani} 1916. Zlatka Balokovi}a; III-PG, 1892-1915/90 ve~ernjica i misa) III-PG, Mi-258 Bra}a Kralj 1912. 2 nepoznati prire|iva~ (*45), II-Kolo, II, 12 Bra}a hrv. zmaja II-Kolo, II, 13

11 Tiskar Stjepan Borani} (1872.-1947.) imao je zajedno s Kuzmom Ro`mani}em tiskaru od 1912. do 1917. godine. Vidjeti: Maru{evski, Olga. Borani}, Stjepan. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 1989. Sv. 2, str. 146.

277 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Ime tiskara Godina Ukupan Prire|iva~i koncerata i Signature programa broj godine programa (plakata) programa Dioni~ka 1876.-1917. 16 Narodna ~itaonica samoborska II-Kolo, II, 56 tiskara (1876.) II-Kolo, II, 20 Pjeva~ko dru{tvo “Kostajni~ki III-PG, 1885-1891/25 Sokol” (1876.) III-PG, 1885-1891/22 Prvi hrv. diletantni kvartet III-PG, 1892-1915/56 (1885.) III-PG, 1892-1915/98 pjeva~ica Marija Winberger II-Kolo, II, 3 (1891.) II-Kolo, II, 58 K. u. K. Inf.-Regmt. Erzherzog Leopold (1891.) III-PG, 1892-1915/54 i 55 HPD “Kolo” (1893., 1899., 1912.) II-Kolo, II, 8 u~itelj Josip Leustek (1892., III-PG, 1892-1915/82 1893.) III-PG, 1917/10 Klub “Sv. Ciril-Metodski III-PG, 1892/1915/45 zidari” (1905.) III-PG, 1917/8 Odbor zagreba~kih gospo|a za III-PG, 1917/10 Strossmayerov spomenik (1910. i 1914.) Odbor zagreba~kih gospo|a za ratnu pripomo} (1917.) Fischer, Ter. ? 1 nepoznati prire|iva~ (program II-StM, II, 36 radni~ke zabave) Gaj, 1852.-1858. 20 HGZ vidjeti u prilogu brojeve: Ljudevit 1874.12 Ivan pl. Zajc 1, 2, 3, 4, 5 Gradi{ki 1914 1 Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo II-StM, II, 24 “Sloboda” Granitz, 1886.-1918. 50 nepoznat prire|iva~ (1886.) vidjeti u prilogu brojeve: Ignjat Odbor za unapre|ivanje 18, 27, 67 komorne muzike u Zagrebu (1898. i 1897.-1906.) Grünhut, 1887. 1 Hrv. trgova~ko dru{tvo III-PG, 1885-1891/11 Gavro13 “Merkur”

12 Godine 1874., dvije godine nakon Gajeve smrti, Dragutin Albrecht otkupio je dio materijala njegove tiskare. 13 Grünhut je “kao dobar organizator, izdava~ knjiga i pokreta~ listova pridonio napretku hrvatskoga tiskarstva te kulturnoga i knjièvnoga ìvota”. Vidjeti: Kaminski, Martin; Olga Maru- {evski. Grünhut, Gavro (Gabrijel). // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2002. Sv. 5, str. 271.

278 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Ime tiskara Godina Ukupan Prire|iva~i koncerata i Signature programa broj godine programa (plakata) programa Hrvatski 1918. 2 Odbor slovenskih, hrvatskih i III-PG, 1918/41 {tamparski srpskih `ena za siro~ad III-PG, 1918/56 zavod nepoznati prire|iva~ (koncert bra}e Jovanovi}) Hrvatsko 1911. 7 nepoznati prire|iva~i (*43, III-PG, 1892-1915/21 katoli~ko 1912. *47), igrokaz 1912., Koncert III-PG, 1892-1915/23 tiskovno J. van Liera, Koncert K. III-PG, Mi-734 dru{tvo Burriana, Dvostruki koncert III-PG, Mi-209 V. Svärdström i M. Ohlson, Pjeva~ka ve~er K. Jörna III-PG, Mi-206 III-PG, 1892-1915/95 III-PG, Mi-216 Kraljevska 1897.-1918. 11 Kr. realna gimnazija i Vi{a III-PG, 1892-1915/52 zemaljska trgova~ka {kola (1897.) III-PG, 1892-1915/13 i 14 tiskara HGZ i Hrvatsko narodno 14 kazali{te (1902. i 1903.) II-Kolo, II, 11 Omladina liceja i gimnazije III-PG, 1892-1915/34 (1910.) III-PG, 1916/11 Savez glazbenika kraljevina III-PG, 1916/15 Hrvatske i Slavonije u Zagrebu III-PG, 1917/20 (1912.) II-StM, II, 26 Gospojinski klub (1916.) III-PG, 1917/46 U~enici gimnazija (1916.) III-PG, 1918/34 nepoznati prire|iva~ (Dobrotvorni umjetni~ki koncert, 1917.) zagreba~ke gimnazije (1917.) HNK i Umjetni~ko osoblje HNK (1917. i 1918.) Majcen, M. 1908. 1 Glazbena matica iz Ljubljane III-PG, 1892-1915/18 Maravi}, 1902. 2 Hinko Geiger III-PG, 1892-1915/11 Mile III-PG, Mi-80 Narodne 1877.-1895. 5 Hrv. pjeva~ko dru{tvo “Orao” II-Kolo, II,1i2 novine (1877.) III-PG, 1885-1891/28 M. Soldat i M. Baumayer III-PG, 1885-1891/26 (1885.) III-PG, 1892-1915/99 F. i B. Odkolek (1888.) HNK (1895.)

14 Vidjeti: Gotthardi-[kiljan, Renata. Plakat u Hrvatskoj do 1941. Zagreb : Kabinet grafike Ju- goslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 1975. Str. 22.

279 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Ime tiskara Godina Ukupan Prire|iva~i koncerata i Signature programa broj godine programa (plakata) programa Novak, 1913.-1918. 8 HPD “Kolo” (1913., 1914., II-Kolo, II, 59 15 Ivan 1918.) III-PG, 1892-1915/42 Dru{tvo za prehranu obitelji III-PG, 1918/5 mobilizovanih vojnika u III-PG, 1892-1915/47 Zagrebu (1915.) III-PG, 1916/7 HPD “Kolo” i “Prehrana” III-PG, 1916/3 (1916.) III-PG, 1917/23 nepoznat prire|iva~ (*57, skladateljska ve~er III-PG, 1918/53 P. Konjovi}a, 1917.) Konzertbüro der Gesellschaft der Musikfreunde in Wien (1918.) Ro`ankow- 1902. 1 HPD “Kolo” II-Kolo, II, 17 ski i drug16 Ro`mani}, 1917. 3 nepoznati prire|iva~i (koncert III-PG, 1917/31 17 Kuzma 1918. W. Backhausa; ve~er ruske III-PG, 1918/60 glazbe ) III-PG, 1918/15 Prvo vojnopod~asni~ko dru{tvo nadvojvode Maksimilijana u Zagrebu (1918.) Rulic, 1897. 1 Hrvatsko tipografsko pjeva~ko II-StM, II, 19 Franjo dru{tvo “Sloga”

Scholz, 1897. 2 Hrv. tipografsko pjeva~ko II-StM, II, 30 Antun dru{tvo “Sloga” III-PG, 1892-1915/68 1906. nepoznati prire|iva~ (koncert W. Burmestra) Srpska {tam- 1913. 1 Odbor za Njego{evu proslavu u II-Kolo, II, 16 parija u Za- Zagrebu grebu Tiskara 1910. 1 Hrvatski sveu~ili{ni gra|ani III-PG, Mi-194 H.S.P.D.D

15 Na programima se inicijal osobnog imena navodi na dva na~ina, kao “I” i “J”. Prema literaturi (Gotthardi-[kiljan, Renata. Nav. dj., str. 17) Ivan Novak (1871-?) osnovao je tiskaru tek 1914. godine, no sa~uvani program u zbirci “Kola” datira iz 1913. (*51). 16 Vidjeti: Kavuri}, Lada. Hrvatski plakat do 1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica : Horetzky, 2000. Str. 147-148. 17 Vidjeti bilj. 14.

280 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Tiskar je najstarijeg programa u analiziranoj gra|i Ljudevit Gaj, koji je tiskao program za ispitni koncert u~enika glazbene {kole HGZ-a 1852. godine (Bèrzotiskom Dr. Ljud. Gaja) (*1).18 Me|u tiskarima programa u drugoj polovici 19. stolje}a isti~e se Dragutin Albrecht (1824.-1887.), litograf i tiskar koji je od 1851. do smrti ìvio u Zagrebu.19 Godine 1857. osnovao je tiskaru u Radi}evoj ulici, a ve} godinu dana kasnije njegovo se ime (u originalnom njema~kom obliku Carl) javlja na programu priredbe HGZ-a (*6). Iz razdoblja od 1859. do 1864. godine nisu sa~uvani programi i plakati, a 1864. godine, nakon pada Bachovog apsolutizma, na plakatu s hrvatskim tekstom, inicijal Albrechtovog imena pojavljuje se u kroatiziranom obliku (“D.”, *7). Ugled- nom i poznatom tiskaru stizale su narud`be i izvan Zagreba: 1874. godine tiskao je program za sve~ani koncert Pjeva~kog dru{tva “Zvono” u Krièvcima (*8). Poslije Albrechtove smrti posao nastavljaju udovica i sin pod istim imenom tvrtke, a kasnije je i pro{iruju, pa na plakatu iz 1896. godine pi{e Tisak i zavod za plakatiranje C. Albrechta u Zagrebu (*24). U HGZ-ovoj zbirci nalaze se programi iz razdoblja kada su Albrechtovu tiskaru zakupili Josip Wittasek (1896.-1905.), te Mile Maravi} i Mirko De~ak (1905.-1906.). Upravo ti podaci pomogli su mi pri dataciji dvaju programa na kojima nije bio naveden datum koncerta. Zahvaljuju}i oznaci na dnu programa C. Albrecht (Maravi} i De~ak), Zagreb mogu se priredbe, za koje su dosada{nji istraìva~i smatrali da su se mogle odràti 1903. ili 1913. godine, datirati u 1905. ili 1906. godinu (*34 i 35). Prire|iva~i koncerata tiskat }e svoje koncertne programe u Albrechtovoj tiskari (koja je prestala raditi 1947. godine) jo{ prvih nekoliko desetlje}a 20. stolje}a. Sljede}i istaknuti zagreba~ki tiskar koncertnih programa (ujedno i nakladnik) bio je Ignjat Granitz (1845.-1908.). @ivio je u Zagrebu od 1869. godine, a 1882. osnovao je vlastitu tvrtku, koja je postala jedna od vode}ih tiskara u Hrvatskoj.20 Granitz je tiskao niz koncertnih programa, me|u kojima je najraniji sa~uvan iz 1886. godine (*18). Ponajvi{e je onih za koncerte {to ih je od 1897. do 1918. godine prire|ivao Odbor za unapre|ivanje komorne glazbe u Zagrebu (najstariji njihov program u HGZ-u odnosi se na koncert odràn po~etkom 1898. godine, *27). Me|u osniva~ima te udruge prijatelja glazbe koja se bavila isklju~ivo prire|ivanjem koncerata bio je i Herman Bollé, ~est gost u Granitzovom salonu na Prerado- vi}evom trgu, pa se moè pretpostaviti da je Granitz, poznat kao mecena, tiskanjem programa dao svoj doprinos radu Odbora. Po Granitzovoj smrti 1908. godine ime mu se pojavljuje na programima sve do 1911. godine, a i poslije spora-

18 Program sam prona{la u izvje{}u HGZ-a za godinu 1851/52. i pisala o njemu u svojem magi- starskom radu (Nav. dj., str. 164-166). Naknadno sam ga uvrstila u zbirku programa (*1). Me|utim, on nije obra|en niti u HGZ-ovim informativnim pomagalima, niti u knjizi S. Miklau{i}-]eran. Objavljen je na naslovnici glasila HaGeZe 9, 6(2003). 19 Maru{evski, Olga. Albrecht, Dragutin (Carl). // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugo- slavenski leksikografski zavod, 1983. Sv. 1, str. 68-69. 20 Ljubljanovi}, Sre}ko; Lelja Dobroni}. Granitz, Ignjat (Vatroslav). // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 2002. Sv. 5, str. 129.

281 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) di~no, da bi na programu iz sije~nja 1918. godine (*63) umjesto podatka o tiskaru bilo otisnuto: “Ulaznice kod Ernesta Schulza (tiskara Ign. Granitz) Preradovi}ev trg 9. Telefon br. 3-47”. Schulz je bio Granitzov zet, te je sa suprugom Olgom nastavio tradiciju prijateljevanja s umjetnicima, me|u kojima su bile sopranistica Milka Trnina i skladateljica Dora Peja~evi}.21 F. (Franjo) Bogovi} se prvi put javlja kao tiskar na programu iz 1897. godine (*26) i bit }e, uz Albrechta, tijekom sljede}ih desetlje}a jedan od najzaposlenijih tiskara koncertnih programa.22 Za povijest glazbenog ìvota osobito je zna~ajan program prve izvedbe IX. simfonije Ludwiga van Beethovena u Zagrebu 1900. godine (*29). Dioni~ka tiskara tiskala je programe za razne koncerte ne samo u Zagrebu, nego i u Samoboru i Hrvatskoj Kostajnici (*10, 11). Kasnije je na neke programe otisnula svoj logotip (prvi se javlja 1912. god., *48). Hrvatsko katoli~ko tiskovno dru{tvo nije otisnulo podatke o prire|iva~ima koncerata, pa tako iz koncertnog programa ne moèmo saznati npr., tko je 1912. godine organizirao koncert na kojem je u HGZ-u nastupio tada ve} slavni Richard Strauss kao klavirski prati- lac pjeva~a Franza Steinera (*47). Premda ZAG HGZ ponajprije ~uva dokumente vezane uz glazbeni ìvot Za- greba, posjeduje i one koji svjedo~e o aspektima toga ìvota u drugim djelovima Hrvatske – ti programi ~ine 10 posto analizirane gra|e. Zahvaljuju}i koncertnim programima, ponajprije iz fonda “Kola” i zbirke Milana Stahuljaka, sastavljena je Tablica 3 s imenima tiskara izvan Zagreba (inicijali njihovih osobnih imena raz- rje{eni su pomo}u literature navedene u bilje{kama): Tablica 3. Tiskari u drugim gradovima Hrvatske

Mjesto Ime tiskara Godina pro- Ukupan Prire|iva~i koncerata i Signatura grama broj godine programa (plakata) programa Glina Vaso Jak{i}23 1913. 1 ^inovni{tvo mjesta II-StM, II, 34 Topusko (koncert u Topuskom) Gospi} Rudolf 1896. 1 Hrvatska ~itaonica II-Kolo, II, 22 Desselbrunner24 “Li~ka vila”

21 Dobroni}, Lelja. Ignjat Granitz – hrvatski industrijalac, dobrotvor i mecena (1845.-1908.). // Povijesni prilozi 15(1996), 196. 22 Na programima je Bogovi} uvijek naveden s inicijalom osobnog imena. âk i na ra~unima koje je slao HGZ-u (npr., onima iz 1906. i 1908., sa~uvanima u ZAG HGZ) u logotipu je navedena Tiskara F. Bogovi}. Sre}om, na sve`njevima ra~una onda{nji je arhivar HGZ-a napisao bilje{ku iz koje se razabire da se radilo o Franu ili Franji. 23 Krivokapi}, Gordana. Glina i glinski kraj na po~etku XX stole}a (1903-1914). // Glina i glinski kraj kroz stolje}a. Zagreb : Skup{tina op}ine Glina, 1988. Str. 111. 24 âbrian, Olga. Desselbrunner, Rudolf. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksiko- grafski zavod “Miroslav Krleà”, 1993. Sv. 3, str. 326-327.

282 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Mjesto Ime tiskara Godina pro- Ukupan Prire|iva~i koncerata i Signatura grama broj godine programa (plakata) programa Gospi} M. @upan 1901., 3 Hrvatsko II-Kolo, II, 23 1902., 1903. pjeva~ko-glazbeno II-Kolo, II, 24 dru{tvo “Velebit” II-Kolo, II, 25 Koprivni- J. Kostin~er 1908. 1 nepoznati prire|iva~ II-StM, II, 33 ca (Gradska glazba?) Kri`evci Gustav 1897. 1 Hrvatsko pjeva~ko III-PG, Neuberg25 dru{tvo “Zvono” 1892-1915/8 Petrinja Andrija 1893. 2 Hrvatsko pjeva~ko II-Kolo, II, 25 i Pirnath26 dru{tvo “Slavulj” 26 Petrinja Dragutin 1901. 1 Hrvatsko pjeva~ko II-Kolo, II, 28 Benko27 dru{tvo “Slavulj” Senj T. Dev~i} & 1901. 2 Glazbeno dru{tvo u II-StM, II, 31 i Comp. Senju 32 Sisak Sigmund 1914. 1 nepoznati prire|iva~ III-PG, Jünker28 (*52) 1892-1915/89 Slavon- Hinko 1887.-1896. 6 Pjeva~ko dru{tvo II-Kolo, II, 29, 29 ski Brod Schulman 1906. “Javor” (1887., 1889., 30, 31, 32, 33, 1892., 1896., 1904., 34 1906.) Split Antonio 1891.-1894. 7 Splitsko muzikalno III-PG, Zannoni dru{tvo “Zvonimir” 1885-1891/24 (Stipan III-PG, 30 Bulat) 1892-1915/1, /2, /3, /4, /5, /6 Split Narodna 1898.-1903. 14 Splitsko muzikalno II-Kolo, II, 35, 31 tiskara 1916. dru{tvo “Zvonimir” 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48

25 Gotthardi-[kiljan, Renata. Nav. dj., str. 90-91. 26 Golec, Ivan. Tiskarstvo, izdava{tvo i knji`arstvo Petrinje (1881-1991). Zagreb : Ogranak Matice hrvatske Petrinja, 1992. Str. 25-41. 27 Golec, Ivan. Nav. dj., str. 43-73. 28 Pranjko, Klara. Jünker, Sigmund (Sigismund, @iga, Eliezar). // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krle`a”, 2005. Sv. 6, str. 563. 29 Malba{a, Marija. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1978. Str. 94-96. 30 Kui}, Ivanka. Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu od 1812. do 1918. godine. // Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918. Split : Sveu~ili{na knji`nica u Splitu, 1992. Str. 15-16. 31 Kui}, Ivanka. Nav. dj., str. 17.

283 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Mjesto Ime tiskara Godina pro- Ukupan Prire|iva~i koncerata i Signatura grama broj godine programa (plakata) programa [ibenik Ivan 1905. 1 Hrvatsko muzi~ko II-Kolo, II, 49 Starlina32 dru{tvo “Kolo” Vara`din Stjepan 1907.-1913. 10 Hrvatska ~itaonica II-StM, II, 1 33 Platzer (1907) II-StM, II, 2 nepoznati prire|iva~ II-StM, II, 3, 4, (1908., koncert zbora i 5 tamb. orkestra) II-StM, II, 8, 13 Kr. velika gimnazija i II-StM, II, 12 mlade` gimnazije II-StM, II, 14, (1909.) 18 u~iteljica Draga Hertl (1910., 1912.) Gimnazijsko tambura{ko dru{tvo “Sva~i}” (1912.) Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo “Vila” (1913.) Vara`din Ivan B. izme|u 2 Gimnazijsko dru{tvo II-StM, II, 9, 11 Stifler34 1908. i “Sva~i}” 1913., 1911. Vara`din S. Brus 1917. 1 Gimnazijska mlade` II-StM, II, 17 Vukovar Leopold. H. 1894. 1 Hrvatsko pjeva~ko i II-Kolo, II, 50 Freund35 glazbeno dru{vo “Dunav” Vukovar Sriemske 1895., 5 Hrvatsko pjeva~ko i II-Kolo, II, 51, novine36 1897., glazbeno dru{tvo 52, 53, 54, 55 1899., 1901. “Dunav”

Za dva koncerta u Zagrebu programi su otisnuti izvan Hrvatske: program koncerta Zbora duhovne mlade`i zagreba~ke 1912. godine otisnula je Katoli{ka tiskarna iz Ljubljane (*49), a za zagreba~ki nastup Be~kog ~etverogudja Fitzner (Wiener Streich-Quartett Fitzner) 1902. godine program je tiskan u Be~u (tiskara A. Reisser) (*30). Zaseban je slu~aj koncert slavnog austrijskog tenora Lea Sleza-

32 Na programu se ne razabire jasno prezime. 33 Platzer. // Hrvatski leksikon. Zagreb : Naklada Leksikon, 1997. Sv. 2, str. 269. 34 Golob, Antun. Tiskare u Vara`dinu. // Godi{njak Gradske knji`nice i ~itaonice “Metel O`egovi}” Vara`din 1, 1(1995), 138. 35 Malba{a, Marija. Nav. dj., str. 79. 36 Isto, str. 79-80.

284 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E .... ka u Zagrebu 1908. godine: nepoznati doma}i tiskar napravio je program, uz koji se dijelio (kupovao?) program na njema~kom, s tekstovima pjesama, tiskan u Gra- zu (*37 i 38). Iz Tablice 3 i Priloga moè se vidjeti kako su neki tiskari dugotrajno bili vezani uz glazbena dru{tva, za {to su dakako zaslu`ne i okolnosti (npr. HGZ nije imao mnogo izbora u doba Gaja i Albrechta). Tiskari su za ve}a dru{tva (poput HGZ-a i “Kola”) radili i memorandume i druge tiskanice, a neki su tiskali i muzikalije, ponajvi{e sa skladbama hrvatskih autora. Primjerice, Dragutin Albrecht tiskao je prvo notno izdanje HGZ-a, Sbirku razli~itih hèrv. napjevah, oko 1865. godine; Dioni~ka tiskara djela Ivana Zajca i njegovih suvremenika, a Ivan B. Stifler skladbe vara`dinskog skladatelja Ante Stöhra. Podaci o tiskarima mogu pomo}i pri odre|ivanju mjesta koncerta i njegova datiranja. Vara`dinski je tiskar Platzer na jednom plakatu uza svoju signaturu stavio i godinu, koja nije bila otisnuta u tekstu tog plakata (*39). Drugi je primjer program iz 1914. godine (*52), bez navedenog mjesta odràvanja. Oznaka tiskara Jünkera uputila je na pretpostavku kako se radi o koncertu odrànom u Sisku. Eva Bezi}, darovateljica zbirke [ipu{-Luna~ek, potvrdila mi je da je Marta [ipu{ 1914. godine ìvjela u Sisku. Time je pretpostavka potvr|ena te }e se nakon provjere u tada{njem tisku u kroniku glazbenog ìvota Siska mo}i upisati koncert koji je do sada mo`da bio nepoznat.

Naklada, ogla{avanje i distribucija Poznato je da nije sa~uvan niti jedan primjerak programa prvog koncerta HGZ-a, odr`anog 18. travnja 1827. godine u dvorani Kraljevske akademije na Ka- tarininom trgu (danas dvorana za tjelesni odgoj Gornjogradske gimnazije), premda ih je tiskano ~ak 600.37 HGZ je za koncert u ~ast pokrovitelja bana Gyulaya u rujnu 1827. dao tiskati 500 plakata, 1.000 oglasa, 500 objava i 500 primjeraka prigodne pjesme, od ~ega nije ni{ta sa~uvano u ZAG HGZ.38 Bez detaljnog uvida u sa~uvane evidencije tiskara (npr. Ljudevita Gaja)39 ili ra~unske knjige prire|iva~a te{ko je stvoriti potpunu sliku o nakladi u kojoj su se tiskali programi. Kao primjer navodim naklade Albrechta i Bogovi}a, stalnih HGZ-ovih tiskara. Podaci su iz razdoblja nakon 1876. godine, kada je HGZ ve} izgradio svoju zgradu u Gunduli}evoj ulici br. 6, ~ija koncertna dvorana ima oko 400 mjesta. Za HGZ-ov dru{tveni koncert s plesom u velja~i 1883. godine Albe- rcht je tiskao 420 pozivnica “na finom kartonu” (*14), te 200 plesnih redova (*15).40 Dvadesetak godina kasnije Franjo Bogovi} je tiskao i do 800 poziva za je-

37 [aban, Ladislav. Po~eci Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu (1827-1829). // Iz starog i novog Zagreba. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1968. Sv. 4, str. 186. U stalnom postavu Muzeja grada Zagreba izlo`ena je jedina sa~uvana pozivnica za taj koncert. 38 Isto, str. 189. 39 Miklau{i}-]eran, Nav. dj., str. 20. 40 ZAG HGZ, Ra~uni, 1883.

285 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) dan dru{tveni koncert, odnosno 500 programa za koncert ~e{kog violinista Fran- ti{eka Ondri~eka.41 Programi su, ~ini se, slu`ili i kao najava koncerta (vjerojatno su, kao i danas, bili danima prije koncerta izlo`eni u uli~nim vitrinama uz glavni ulaz u HGZ). Plakati su se tiskali po svoj prilici samo za sve~ane koncerte. To se dade zaklju~iti iz relativno male zbirke plakata iz 19. stolje}a, u kojoj prevladavaju plakati za koncerte u ~ast sv. Cecilije, za{titnice glazbe i HGZ-a. Plakati i programi donosili su podatke o tome kada radi blagajna (koncertne dvorane ili kazali{ta) te gdje se jo{ mogu nabaviti ulaznice: “Predprodaja karata u papirnici g. Rob. Ferd. Auera, Ilica br. 16” (*43) ili samo kratko: “Ulaznice kod Trpinca” (*60).42 Hrvatsko trgova~ko dru{tvo “Merkur” organiziralo je za proslavu posvete barjaka prodaju ulaznica u ~ak 18 zagreba~kih trgovina (*19). Kao {to je ve} ranije bilo re~eno, glazbena su dru{tva jedna drugom slala pozivnice i programe svojih priredaba. Jedan je program otisnut i kao razgednica, s fotografijom umjetnika koji nastupaju (*30).

Jezik i sadràj programa Ladislav [aban, autor monografije o HGZ-u i Snjeàna Miklau{i}-]eran u svojim su tekstovima napisali da su programi priredaba {to ih je organizirao HGZ do 1859. godine bili pisani njema~kim jezikom.43 Ovim je istraìvanjem ustanovljeno da je 1852. godine jedan program tiskan hrvatskim jezikom (*1), te da su 1854., u godini uvo|enja njema~kog kao slu`benog jezika, tiskani dvojezi~ni hrvatsko/njema~ki programi. Jo{ u srpnju 1858. godine signatura tiskara otisnuta je na hrvatskom Narodna tiskarnica dra. Ljudevita Gaja, (*2), da bi tek od kraja 1855. godine (*3) do 1859. bili samo na njema~kom, pa je ~ak i Gajevo osobno ime napisano kao Ludwig (*5). Posebnost glede jezika je program iz 1912. godine, pisan hrvatskim i poljskim jezikom (*45). Osnovni sadràj koncertnog programa ~ine: mjesto (grad i dvorana) i vrijeme (datum i sat) odràvanja, ime koncerta i prire|iva~, program i izvo|a~i. Danas uobi~ajeni tekst s biografskim podacima o izvo|a~ima javlja se na programima sa~uvanim u HGZ-u tek 1910. godine (*41). U to se vrijeme iznimno objavljuju tekstovi o samim skladbama (*40), pri ~emu je osobit primjer program tzv. Po- vijesnog koncerta odrànog 1916. godine. U njemu su objavljene “Temati~ke analize” skladbi hrvatskih skladatelja ~ija su djela bila izvo|ena, uz obilje notnih primjera (*56). Tekstovni predloàk za vokalne skladbe prvi put se objavljuje u programu 1888. godine, kada je HGZ priredio prvu hrvatsku izvedbu “velikog glasbotvora”, skladbe Stabat Mater Antonina Dvorfáka. Uz latinski tekst otisnut je i hrvatski prijevod (*20).

41 ZAG HGZ, Ra~uni 1900/1901., 16. 2. i 30. 3. 1901. 42 Misli se na knji`aru Gjure Trpinca u Ilici. 43 [aban, Ladislav. Nav. dj., str. 82; Miklau{i}-]eran, Snje`ana. Nav. dj., str. 103 i 116.

286 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Relativno ~esto na programima su navedene cijene samog programa i cijene ulaznica, npr. za glazbenu priredbu u nedjelju poslijepodne: “Ulaznina po osobi zajedno sa ~ajem i pecivom3K50fil.” (*62). Za povijest koncerata u HGZ-u dragocjene su napomene o tijeku koncerta poput: “Za vrijeme izvedbe pojedinih to~aka ostaju vrata dvorane zatvorena.” (*64) ili: “Pu{enje u dvorani dozvoljeno je tek nakon dovr{enog programa” (*62). Organizatori su publici dali do znanja svoja pravila: “Uprava naju~tivije moli gg. ~lanove i pozvanike, koji okasne na koncert, da neulaze u dvoranu za izvadjanja pojedinih to~aka programa” (*28); “Uljudno se umoljava, da posjetnici ne dovode sa sobom malu djecu” (*21). Za vrijeme Prvoga svjetskog rata odredbe su bile vremenu primjerene: “Umjetnici ne }e ni jednu to~ku opetovati niti koju dodati, a na povladjivanju [aplauzu] zahvalit }e se samo jedanput” (*58). Pravila glazbene {kole HGZ-a znala su tako|er biti stroga, pa je jedno vrijeme na svim programima {kolskih koncerata pisalo: “U~enicima i u~enicama nije dozvoljeno dolaziti na po- dij zahvaljivati se” (*55). Hrvatsko narodno kazali{te skrbilo je za svoju publiku i nakon zavr{etka opera: “Poslije predstave stoje u pripremi kola elektri~nog tram- waja (jugoisto~na strana nasada kod kazali{ta)” (*59). Kod pijanisti~kih recitala ~esto su bili otisnuti podaci o marki klavira na kojem svira umjetnik (npr. Bösendorfer, *63), djelomice i kao reklama hrvatskim zastupnicima tada{njih tvornica klavira, ugo|a~ima i prodava~ima. Time programi pruàju informacije o do sada nedovoljno istraènom aspektu glazbenog ìvota Zagreba. Jedan dio sadràja programa je najmanje vaàn za glazbeni ìvot, ali je zato zanimljiv za kulturnu povijest. To su reklamni oglasi, koji se po~inju javljati na programima po~etkom 20. stolje}a. Ogla{ava se {irok spektar djelatnosti i trgovine, i to ponajmanje one vezane uz glazbu (npr. trgovine muzikalijama). Operna je publika, izme|u ostalog, mogla ~itati na programu reklame za Kavanu Korso i Skladi{te tvornice steznika (*31). U iznimno dobro opremljenoj programskoj knjiìci za koncert {to ga je organizirao Odbor zagreba~kih gospodja za Strossma- yerov spomenik oglasi su za papirnicu Roberta Auera, Uzornu pivnicu i tvornicu {ampanjca, jednog zlatara i radionicu rukavica, no isto tako i za Prvu hrv. tvornicu strojeva i ljevaonicu èljeza i dr. (*41). Najvi{e je reklamnih oglasa na programu orkestralnog koncerta odraànog 1916. godine u nekada{njoj pivnici Odeon u Za- grebu – na jednom listu su 23 oglasa (*57).

Grafi~ki dizajn U drugoj polovici 19. stolje}a prosje~na veli~ina programa bila je 22x14 cm. Plesni su redovi bili manji, uglavnom 10,5x7,5 cm (*13), a plakati od 29x44,5 cm (*3) do 124,5x93,5 cm (*24). Najstariji sa~uvani programi bili su otisnuti samo na jednom listu; oko 1890. godine iznimno se javljaju programi tiskani na presavije- nom arku (4 stranice), da bi po~etkom 20. stolje}a za va`nije koncerte nastajale i programske knji`ice, neke od njih i s dvadesetak stranica (*41).

287 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Tijekom vremena mijenjao se tip slova na programima, {to je osobito o~ito na prijelazu stolje}a kada tiskari po~inju rabiti secesijske oblike. Neuobi~ajeni su primjeri kori{tenja nekoliko tipova slova na jednom programu: Albrecht je na programu iz 1875. godine svaki od {est redaka naslova otisnuo drugim tipom slova (*9); a tvrtka Bra}a Kralj je na programu iz 1912. godine na jednoj stranici upotri- jebila ~ak 11 vrsta slova (*46). Gotica se javlja samo na njema~kim programima i plakatima do 1854. godine. Jedini program tiskan }irilicom potje~e iz 1913. godine, kada je u Zagrebu odràna proslava 100. godi{njice ro|enja Petra Petrovi}a Njego{a (*50), a ruskom su }irilicom pisani tekstovi pjesama {to ih je pjevala sopranistica Maja Strozzi 1917. godine (*61). Posebno{}u dimenzija (mala preklopna knjiìca) i fino}om izrade isti~u se programi za koncerte poslije kojih je slijedio ples. To se osobito odnosi na nekoliko programa HGZ-ovih koncerata iz razdoblja od 1880. do 1884. godine (*13, 15, 16). Na njima je s lijeve strane otisnut program koncerta, a s desne “plesni red”.44 Atraktivnosti programa pridonijele su u po~etku boje: boja papira (zelena, plava i ùta) (*4), tisak u jednoj boji (tamnocrvena) (*13) kao i posebna boja slova (cjelokupni tekst otisnut crvenom bojom) (*14), ili pozlata ruba pozivnice na koncert (*17). Ukra{eni okvir oko teksta javlja se tako|er rano, da bi s vremenom prerastao u vitice koje su rabili gotovo svi tiskari u razmatranom razdoblju. Najstal- niji ukras programa je lira, u pravilu uz biljni ornament. Javlja se ve} od 1881. godine (*13), na programima tiskanim u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj, u raznim veli~inama i fino}i izradbe. Lira je bila amblem “Kola” pa se redovito nalazi na programima koncerata kao i na memorandumima toga dru{tva.45 Karakteristi~ni su nadalje na programima crteì an|ela ili putta koji sviraju, kasnija je varijanta dje~ak koji svira instrument nalik oboi, potom tipi~ni secesijski cvjetni ukrasi i glava ène (*44). Portreti stvarnih osoba prikazani su grafikom (papa Leon XIII., u ~iju je ~ast odràn koncert 1893. godine) (*22), no po~inju se tiskati i fotografije. Prva je bila fotografija Ivana pl. Zajca na programu sve~ane izvedbe njegove najpopularnije opere Nikola [ubi} Zrinjski 1895. godine (*23). Najranija fotografija nekoga glazbenog umjetnika-interpreta potje~e iz 1903. godine. Na njoj se zagreba~koj publici predstavlja Marija Ivanovna pl. Gorlenka-Dolina, primadona carske opere u Pe- trogradu (*33). Nekoliko godina kasnije u iznimno dobro opremljenoj programskoj knjiìci koncerta {to ga je priredio Odbor zagreba~kih gospo|a za Strossma- yerov spomenik otisnuta je velika fotografija zbora Glasbene matice iz Ljubljane, koji je nastupio u Zagrebu (*41). Prve fotografije hrvatskih glazbenih interpreta nalaze se na programu sve~ane predstave opere Porin V. Lisinskoga 1914. godi-

44 O plesnim redovima vidjeti vi{e u: Premerl, Nada. Ples kao oblik dru{tvenog `ivota u pro{losti Zagreba. // Iz starog i novog Zagreba. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1974. Sv. 5, str. 139-157. 45 U razdoblju oko 1907. godine Dioni~ka je tiskara za “Kolo” tiskala memorandume na kojima je uz geslo “Kola” (“Tko pjeva zlo nemisli!”) amblem koji kombinira liru, lovorov vijenac, otvorenu knjigu s notama, puha~ki instrument nalik aulusu, upaljenu baklju i `ensku glavu sa zvijezdom. ZAG HGZ, Spisi ravnateljstva, 1906/7, br. 283.

288 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E .... ne: medaljoni s pjeva~ima su u sredini programa, dok je na naslovnici fotografija biskupa Josipa Jurja Strossmayera, budu}i da je predstava bila u korist podignu}a njegova spomenika (*53). Poznati likovni umjetnici sudjelovali su u izradi nekoliko programa i plakata sa~uvanih u HGZ-u. Slikar Oton Ivekovi} je za proslavu 40. godi{njice Hrvatskoga pjeva~kog dru{tva “Kolo” 1902. godine izradio plakat {to ga je tiskala “Litografija V. Roz/sic!/ankowski i drug” u Zagrebu (*32).46 To je jedini plakat u ZAG HGZ s iz- razitim slikovnim elementom: Ivekovi} je prikazao likove starog guslara i mladi}a koji uzdiè liru. Veli~ina plakata je impresivna: 210x120 cm, {to ~ini 2,5 m2 odnosno ukupno 21 list papira A3 formata. Za Sve~anu ve~er u spomen Josipu Jurju Strossmayeru u oùjku 1906. godine Albrechtova je tiskara napravila programe na jednom listu. Posebnost tih programa je praznina na prvoj stranici iznad otisnutog teksta programa. Taj je dio programa na nekim primjercima naknadno bio oslikan u tehnici akvarela. U ZAG HGZ sa~uvana su tri takva programa, svaki s druga~ijom slikom, {to ih ~ini uni- katnima (*36). Jedan je program (s nepoznatim autorom slike) bio izabran za izlo`bu “Secesija u Hrvatskoj” i otisnut je u katalogu te izlo`be.47 Drugi primjerak, s motivom zdenca na Kolovarama u Zadru, ima potpis “Z. Borelli 1906”. To upu}uje da se radi o slikarici Zoe Borelli Vranski-Ala~evi} (1888.-1980.). Prve je poduke u slikanju dobila dok je polazila ènski licej u Zagrebu,48 upravo u doba kada je nastao i akvarel na kojem je naslikala motiv iz rodnog grada. Mira Schulz, unuka tiskara Ignjata Granitza,49 nastupila je 1915. godine u Hrvatskom narodnom kazali{tu, ple{u}i na dobrotvornoj priredbi. Na naslovnoj stranici programa (*54), okruèn zlatnom bojom, nalazi se crte` djevojke koja ple{e s gran~icom u ruci. Crte` je potpisan monogramom “TK”, rije~ je o Tomi- slavu Krizmanu za kojega je poznato da je radio i plakate za koncerte.50 Po~etkom 1918. godine u Hrvatskom je glazbenom zavodu nastupila plesa~ica Gertrud Leistikov. Na programu za taj nastup (*65) nedostaje podatak o tiskaru. Posebnost se nalazi na naslovnoj stranici programa, gdje je otisnut crte` s motivom ène koja ple{e, a ispod imena plesa~ice je monogram “AK”. Autorica je

46 Vidjeti o tom plakatu: Kos, Koraljka. Privatno i javno u hrvatskom kulturnom ìvotu 19. i ranog 20. stolje}a u svjetlu ikonografskih izvora. Istraìvanje u tijeku. // Arti musices 34, 1/2(2003), 7-8; Bezi}, Nada. Hrvatski glazbeni zavod – kako (sa)~uvati gra|u. // Cantus 126(2004), 25. 47 Secesija u Hrvatskoj : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 15. 12. 2003. – 31. 3. 2004. Zagreb : Muzej za umjetnost i obrt, 2003. Str. 215. 48 Maru{evski, Olga. Borelli Vranski-Ala~evi}, Zoe. // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1989. Sv. 2, str. 157. 49 Dobroni}, Lelja. Nav. dj., str. 196. 50 U stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt nalazi se Krizmanov plakat za koncert Jure Tkal~i}a i Hermanna Grussa 1915. godine. Krizman je dizajnirao i plakat za vrtne koncerte Kaza- li{nog orkestra u pivnici Odeon 1916. godine (*57). Oba su plakata reproducirana u knjizi R. Got- thardi-[kiljan (Nav. dj., reprodukcije br. 93 i 95).

289 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) slikarica i grafi~arka Anka Krizmani}, {to potvr|uje i bilje{ka na posljednjoj stranici programa. Tamo je muzikolog Zdravko Bla`ekovi}, rade}i na obradi programa HGZ-a po~etkom 1980-tih, zapisao olovkom: “Crte` na naslovnoj strani: Anka Krizmani}, Mapa drvoreza motiva ’Po plesovima Gertrude Leistikov’ (1917), list: IV.S.-No-19- Ples sa velom”.

Zaklju~ak Koncertni programi, kao i podaci objavljeni u novinama (najave koncerta i kritike), osnovni su nositelji informacija o glazbenom ìvotu neke sredine. U pravilu donose odgovore na osnovna pitanja o tome kada je i gdje odràn neki koncert, tko je nastupio i {to je bilo izvo|eno. Obilje drugih, do sada nedovoljno istraènih podataka na programima pomaè nam da poku{amo rekonstruirati taj ìvot, primjerice koliko je posjetitelje stajala ulaznica na neki koncert i gdje su je mogli kupiti, kako su se smjeli pona{ati za vrijeme koncerta, gdje su doznali za odràvanje koncerta, pa ~ak i kako su mogli ku}i poslije predstave. Me|utim, programi nisu uvijek dokaz o odrànom koncertu – poznat je primjer programa koji je HGZ dao otisnuti za koncert 22. studenoga 1880. godine (*12), no zbog potresa u Zagrebu koncert nije odràn.51 Ako pak sakuplja~ koncertnih programa (bio to ljubitelj glazbe ili inspicijent/tajnik koncertne dvorane) ne zabiljeì promjene programa do kojih ponekad do|e iz raznih razloga, trajno }e ostati pohranjen program sa skladbama koje uop}e nisu izvedene. Naru~ivanje tiskanja programa bilo je u drugoj polovici 19. te po~etkom 20. stolje}a stalni dio poslovanja velikih glazbenih dru{tava poput HGZ-a i Hrvatskog pjeva~kog dru{tva “Kolo”, no mogli su si to priu{titi i drugi: privatni u~itelji glazbe, sami umjetnici koji su nastupali, glazbena dru{tva u manjim mjestima i dr. U slu~aju HGZ-ovih programa naklade su bile relativno velike, kao da se ra~unalo s potpuno popunjenom HGZ-ovom dvoranom, te s time da svaki posjetitelj koncerta ima svoj program. Dana{nja su o~ekivanja posje}enosti, pa tako i naklade programa, u pravilu gotovo dvostruko manja. Raznolikost dokumenata vezanih uz koncert (ulaznica-pozivnica-program-plesni red-letak-plakat) i isprepletenost njihovih funkcija ponekad oteàva pisanje o njima. Za nadati se da }e to u sljede}im istraìvanjima biti dora|eno i to~nije defi- nirano, kao {to bi trebalo u~initi podrobniju analizu grafi~kog dizajna (npr., tip slova). Jedno je podru~je u ovom tekstu prvi put predstavljeno: suradnja istaknutih hrvatskih likovnih umjetnika na dizajniranju programa i plakata u ZAG HGZ. Istraìvanje tog aspekta bit }e nastavljeno pregledavanjem programa iz razdoblja izme|u dvaju svjetskih ratova. Ovo je istraìvanje ponovno potvrdilo da su ljubitelji glazbe, javnosti nepoz- nate osobe, vrlo va`na karika u njegovanju ba{tine, jer se u njihovim zbirkama

51 Goglia, Antun. Hrvatski glazbeni zavod 1827.-1927. Zagreb : [s. n.], 1927. (pretisak iz Sv. Cecilije). Str. 54.

290 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E .... programa nalaze mnogi koji nisu pohranjeni u velikim zbirkama poput HGZ-ove. Bez obzira na veli~inu HGZ-ove zbirke i ugled koji je stekla u stru~nim krugovima (djelomice i zahvaljuju}i knjizi Snjeàne Miklau{i}-]eran), valja uvijek imati na umu da ta zbirka pruà krnju sliku o glazbenom ìvotu do 1918. godine, jer su pojedine godine vrlo malo i slabo u njoj zastupljene. Potpunu studiju o koncertnim programima sa~uvanim u Zagrebu bit }e mogu}e u~initi tek nakon pregleda drugih zbirki takve gra|e, pogotovo onih u Muzeju grada Zagreba i u Nacionalnoj i sveu~ili{noj knji`nici. Pro{irenje analiziranog razdoblja (npr. do 1941. godine) budu}im }e istraìva~ima dati priliku da prou~e aspekte programa koji su u ovom radu bili samo nazna~eni, primjerice kontekst reklamiranja i ogla{avanja. Jedan od osnovnih ciljeva ovog rada bio je dati doprinos povijesti tiskarstva u nas. Pokazalo se da su tiskari koji su tiskali koncertne programe bili na razne na~ine me|usobno povezani. Dragutin Albrecht donio je u Zagreb 1851. litograf- sku opremu svojeg tasta Josipa Platzera iz Vara`dina, a Platzerov unuk Stjepan od 1910. do 1920. vodio je Albrechtovu tiskaru u Zagrebu. Tiskari su kupnjom tiskare preuzimali poslove (Pirnath je kupio Benkovu tiskaru u Petrinji i nastavio tiskati programe za HPD “Slavulj”), naukovali jedan kod drugog (Benko kod Albrec- hta u Zagrebu), odnosno vodili poslove drugih tiskara (Ivan Novak i Rudolf Des- selbrunner u Dioni~koj tiskari). Posebno valja izdvojiti sklonost nekih tiskara glazbenoj umjetnosti. U tom je smislu najistaknutiji Ignjat Granitz, ali dobar su primjer i tiskari Maravi} i Wittasek koji su 1880-ih godina bili istaknuti ~lanovi uprave Hrvatskoga grafi~koga glazbenog dru{tva “Sloga”.52 Budu}i da ZAG HGZ posjeduje gra|u ponajprije vezanu uz povijest glazbenog ìvota Zagreba, otkri}e su bili programi iz dvanaest hrvatskih gradova u kojima su tiskari sura|ivali s lokalnim glazbenim dru{tvima. Time se jo{ jednom potvrdilo zna~enje HGZ-a kao nacionalne ustanove koja skrbi o glazbenoj ba{tini.

LITERATURA

Benyovsky, Lucija. Sloga : hrvatsko grafi~ko glazbeno dru{tvo 1866-1996. Zagreb : Hrvatsko grafi~ko glazbeno dru{tvo Sloga, 1997. Bezi}, Nada. Hrvatski glazbeni zavod – kako (sa)~uvati gra|u. // Cantus 126(2004), 25-27. Bezi}, Nada. Knji`nica i zbirka arhivske gra|e Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu : 170 godina skrbi nad hrvatskom glazbenom kulturom : magistarski rad. Zagreb : Odsjek za muzikologiju Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu, 1996. Bili}, Franjo. Povijesno zna~enje arhivskih zbirki Hrvatskog glazbenog zavoda. // Arti musices 9, 1/2(1978), 107-116.

52 Benyovsky, Lucija. Sloga : hrvatsko grafi~ko glazbeno dru{tvo 1866-1996. Zagreb : Hrvat- sko grafi~ko glazbeno dru{tvo Sloga, 1997. Str. 18, 19 i 21.

291 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

âbrian, Olga. Desselbrunner, Rudolf // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksiko- grafski zavod “Miroslav Krleà”, 1993. Sv. 3, str. 326-327. Deèli}, Velimir st. Dva koncertna oglasa (g. 1819. i 1836.). // Sv. Cecilija 28, 1(1924), 15-17. Dobroni}, Lelja. Ignjat Granitz – hrvatski industrijalac, dobrotvor i mecena (1845.-1908.). // Povijesni prilozi 15(1996), 189-198. Goglia, Antun. Hrvatski glazbeni zavod 1827.-1927. Zagreb : [s. n.], 1927. (pretisak iz Sv. Cecilije). Goglia, Antun. Orkestralna muzika u Zagrebu. Zagreb : [s. n.], 1935. (pretisak iz Sv. Ceci- lije). Golec, Ivan. Tiskarstvo, izdava{tvo i knjiàrstvo Petrinje (1881-1991). Zagreb : Ogranak Matice hrvatske Petrinja, 1992. Golob, Antun. Tiskare u Vara`dinu. // Godi{njak Gradske knji`nice i ~itaonice “Metel Oègovi}” Vara`din 1, 1(1995), 133-139. Gotthardi-[kiljan, Renata. Plakat u Hrvatskoj do 1941. Zagreb : Kabinet grafike Jugosla- venske akademije znanosti i umjetnosti, 1975. Kaminski, Martin; Olga Maru{evski. Grünhut, Gavro (Gabrijel) // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2002. Sv. 5, str. 271. Kavuri}, Lada. Hrvatski plakat do 1940. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti : Nacio- nalna i sveu~ili{na knji`nica : Horetzky, 2000. Kos, Koraljka. Privatno i javno u hrvatskom kulturnom ìvotu 19. i ranog 20. stolje}a u svjetlu ikonografskih izvora. Istraìvanje u tijeku. // Arti musices 34, 1/2(2003), 3-19. Krivokapi}, Gordana. Glina i glinski kraj na po~etku XX stole}a (1903-1914). // Glina i glinski kraj kroz stolje}a. Zagreb : Skup{tina op}ine Glina, 1988. Str. 108-123. Kui}, Ivanka. Tiskarska i izdava~ka djelatnost u Splitu od 1812. do 1918. godine. // Ti- skarska i izdava~ka djelatnost u Splitu 1812-1918. Split : Sveu~ili{na knji`nica u Splitu, 1992. Str. 7-19. Ljubljanovi}, Sre}ko; Lelja Dobroni}. Granitz, Ignjat (Vatroslav). // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2002. Sv. 5, str. 129. Malba{a, Marija. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko dru{tvo, 1978. Maru{evski, Olga. Albrecht, Dragutin (Carl) // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Ju- goslavenski leksikografski zavod, 1983. Sv. 1, str. 68-69. Maru{evski, Olga. Borani}, Stjepan // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslaven- ski leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1989. Sv. 2, str. 146. Maru{evski, Olga. Borelli Vranski-Ala~evi}, Zoe // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 1989. Sv. 2, str. 157. Miklau{i}-]eran, Snjeàna. Glazbeni ìvot Zagreba u XIX. stolje}u u svjetlu koncertnih programa sa~uvanih u arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda. Zagreb : Hrvatsko muzikolo{ko dru{tvo, 2001.

292 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Miklau{i}-]eran, Snjeàna; Alma Zubovi}. Kronologija koncerata u Zagrebu od 1871. // Zagreba~ka filharmonija 1871.-1996. Zagreb : Zagreba~ka filharmonija, 1996. Str. 72-454. Platzer. // Hrvatski leksikon. Zagreb : Naklada Leksikon, 1997. Sv. 2, str. 269. Pranjko, Klara. Jünker, Sigmund (Sigismund, @iga, Eliezar). // Hrvatski biografski leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod “Miroslav Krleà”, 2005. Sv. 6, str. 563. Premerl, Nada. Ples kao oblik dru{tvenog ìvota u pro{losti Zagreba. // Iz starog i novog Zagreba. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1974. Sv. 5, str. 139-157. Prilozi za povijest glazbenog ìvota – koncertni programi u arhivu HGZ-a. // HaGeZe 9, 7(2004), 1-3. Secesija u Hrvatskoj : Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 15. 12. 2003. – 31. 3. 2004. Za- greb : Muzej za umjetnost i obrt, 2003. [aban, Ladislav. Po~eci Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu (1827-1829). // Iz starog i novog Zagreba. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1968. Sv. 4, str. 185-201. [aban, Ladislav. Stopedeset godina Hrvatskog glazbenog zavoda. Zagreb : Hrvatski glazbeni zavod, 1982.

PRILOG

PREGLED GRA\E SPOMENUTE U TEKSTU

Br. Datum Mjesto Prire|iva~ i Tiskar, Zbir- Signatu- Napomena ime koncerta mjesto ka ra 1 1852., Zagreb HGZ Gaj, HGZ III-PG. 25. 7. Bez naziva koncer- Zagreb do ta 1879/45 2 1855., Zagreb HGZ Gaj, HGZ III-PG, Program na hrv. i 29. 7. Komadi prigodom Zagreb do njem. jeziku. izpita predstavljeni 1879/3 (...) 3 1855., Zagreb HGZ Gaj, HGZ III-PG, Plakat. Na njem. je- 21. 11. Akademie Zagreb plakati/7 ziku. 4 1857., (Zagreb) (HGZ) Gaj, HGZ III-PG, Njem. jezik. 20. 3. Drittes Ge- Zagreb do sellschafts-Concert 1879/6, 6a, 6b 5 1858., (Zagreb) HGZ Gaj, HGZ III-PG, Njem. jezik. 25. 3. Zweites Ge- Zagreb do sellschafts-Concert 1879/9 6 1858., (Zagreb) HGZ Albrecht, HGZ III-PG, Njem. jezik. 5. 11. Viertes Ge- Zagreb do sellschafts-Concert 1879/12

293 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Br. Datum Mjesto Prire|iva~ i Tiskar, Zbir- Signatu- Napomena ime koncerta mjesto ka ra 7 1864, Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, Plakat. 19. 8. Veliki glasbeni Zagreb plakati/9 koncert 8 1874., Kri`evci Pjeva~ko dru`tvo Albrecht, Kolo II-Kolo, 12. 4. “Zvono” Zagreb II, 21 Sve~ani koncert 9 1875., Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, 24. 7. Izpitni koncert Zagreb do 1879/32 10 1876., (Samo- Narodna ~itaonica Dioni~ka Kolo II-Kolo, Pozivnica bez pro- 30. 1., bor) samoborska tiskara, II, 56 grama. 13. i 18. Tombola s plesom Zagreb 2. Krabuljni ples 11 1876., Hrvatska Pjeva~ko dru`tvo Dioni~ka Kolo II-Kolo, 24. 2. Kostaj- “Kostajni~ki So- tiskara, II, 20 nica kol” Zagreb Dru`tveni koncert 12 1880., Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, Koncert nije odr`an. 22. 11. Koncert u proslavu Zagreb 1880-18 (…) sv. Cecilije 84/4 13 1881., Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, Program i plesni 9. 2. Dru`tveni koncert s Zagreb 1880-18 red. plesom 84/5a 14 1883., Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, Pozivnica i pro- 5. 2. Dru`tveni koncert s Zagreb 1880-18 gram. plesom 84/14b 16 1884., Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, Program i plesni 25. 2. (Dru`tveni koncert Zagreb 1880-18 red. s plesom) 84/20c 15 1884., “ HGZ Albrecht, HGZ III-PG, Program i plesni 25. 2. (Dru`tveni koncert Zagreb 1880-18 red. s plesom) 84/14c 17 1884., Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, 21. 11. Orkestralni koncert Zagreb 1880-18 84/23 18 1886., Zagreb HGZ? Granitz, HGZ III-PG, 14. 4. Oprostni koncert Zagreb 1885-18 Davida Poppera 91/30 19 1887., Zagreb Hrv. trg. dru`tvo Grünhut, HGZ III-PG, Ujedno i program 8. 9. Merkur Zagreb 1885-18 cijele proslave. Posveta i proslava 91/11 svoga barjaka

294 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Br. Datum Mjesto Prire|iva~ i Tiskar, Zbir- Signatu- Napomena ime koncerta mjesto ka ra 20 1888., Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, 26. 3. Dvoøák: Stabat Zagreb 1885-18 Mater 91/14 21 (1892.), Split Spljetsko Muzikal- Zannoni HGZ III-PG, 20. 10. no Dru`tvo “Zvo- (St. Bu- 1892-19 nimir” lat), Split 15/2 Koncerat 22 1893., Zagreb Hrvatsko pjeva~ko Dioni~ka HGZ III-PG, 18. 2. dru{tvo “Kolo” tiskara, 1892-19 Sve~ani koncert Zagreb 15/98 23 1895., Zagreb Hrvatsko narodno Narodne HGZ III-PG, 2. 3. kazali{te novine, 1892-19 Nikola [ubi} Zagreb 15/99 Zrinjski (opera) 24 1896., Zagreb HGZ Albrecht, HGZ III-PG, Plakat. 8. 6. Rigoletto (opera) Zagreb plakati/21 25 1896. Pregrada Pjeva~ki i tambu- Sta- II-StM, Program pisan ru- (bez dara{ki zbor? hu- II, 27 kom. tuma) Bez imena koncerta ljak 26 1897., Zagreb Hrvatsko tipograf- Bogovi}, Stahu II-StM, 18. 9. sko pjeva~ko Zagreb ljak II, 20 dru{tvo “Sloga” Pu~ki koncert i02 1898., Zagreb Odbor za una- Granitz, HGZ III-PG, 7 24. 1. pre|ivanje komorne Zagreb 1892-19 glazbe u Zagrebu 15/77 II. Koncert 28 1899., Split Spljetsko muzikalno Narodna Kolo II-Kolo, 14. 11. dru{tvo “Zvonimir” tiskara, II, 38 Koncerat Split 29 1900., Zagreb HGZ i HPD Bogovi}, HGZ III-PG, 27. 4. “Kolo” Zagreb 1892-19 Dru{tveni koncert 15/9 30 1902., Zagreb ? Reisser, Miha III-PG, 5. 1. Komorna glazba Be~ lovi} Mi-77 Be~kog ~etverogudja Fitzner 31 1902., Zagreb HGZ i HNK Kr. ze- HGZ III-PG, 7. 3. Cjelov (Hubi~ka) maljska 1892-19 (opera) tiskara, 15/13 Zagreb

295 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Br. Datum Mjesto Prire|iva~ i Tiskar, Zbir- Signatu- Napomena ime koncerta mjesto ka ra 32 1902., Zagreb HPD “Kolo” Ro`an-k Kolo II-Kolo, Plakat. 15, 16. i 40 godi{njica owski, II, 17 17. 8. Zagreb 33 1903., Zagreb ? Albrecht Kolo II-Kolo, 22. 8. Veliki ruski konce- (Jos. II, 6 rat Witta- sek), Za- greb 34 1905.. Zagreb ? Albrecht HGZ III-PG, ili 1906. Bra~ni automat ili (Maravi} 1892-19 Poslu`i se sam i De~ak), 15/64 (glazbena {ala) Zagreb 35 1905. ili Zagreb ? Albrecht HGZ III-PG, 1906. Suprug pred vrati (Maravi} 1892-19 (opereta); Pjeva~ki i De~ak), 15/65 boj u Lisinskovoj Zagreb ulici (glazbena {ala) 36 1906, Zagreb Odbor zagreba~kih Albrecht HGZ III-PG, 19., 20. gospodja i Gradj. (Maravi} 1892-19 i 21. 3. odbor za Strossma- i De~ak), 15/100, yerov spomenik Zagreb 100a Sve~ana ve~er 37 (1908, Zagreb ? Bez po- HGZ III-PG, 13. i 14. I. i II. koncert Lea datka o 1892-19 1.) Slezaka tiskaru, 15/92 i vjerojat- 93 no Za- greb 38 (1908. Zagreb ? Leykam, HGZ III-PG, Program i tekstovi 13. i 14. Leo Slezak Graz 1892-19 pjesama (njem.) ti- 1.) 15/92a i skani za koncert u 93a Zagrebu.

39 (1909.), Vara`din Mlade` Kr. velike Platzer, Stahu II-StM, Plakat. 6. 6. gimnazije Vara`din ljak II, 4 Glazbeno-deklama- torna produkcija 40 1909., Vara`din Kr. velika gimnazija Platzer, Stahu II-StM, 26. 6. Proslava stogo- Vara`din ljak II, 5 di{njice Gajeva rodjenja

296 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Br. Datum Mjesto Prire|iva~ i Tiskar, Zbir- Signatu- Napomena ime koncerta mjesto ka ra 41 1910., Zagreb Odbor zagreba~kih Dioni~ka HGZ III-PG, Paginirana bro{ura s 5. 5. gospodja za Stro- tiskara, 1892-19 programom. ssmayerov spome- Zagreb 15/82 nik Sve~ani koncerat 42 1910., Vara`din Gimnazijsko tam- Stahu II-StM, Program pisan 29. 5. bura{ko dru{tvo ljak II, 6 pisa}im strojem. “Sva~i}” Glazbeno-deklama- torna produkcija 43 1911., Zagreb ? Hrv. ka- HGZ III-PG, 27. 1. Koncerat Joana toli~ko 1892-19 Manéna tiskovno 15/21 dru{tvo, Zagreb 44 1911., Vara`din Gimnazijsko tamb. Stifler, Stahu II-StM, 22. 2. dru{tvo “Sva~i}” Vara`din ljak II, 11 Glazbena produkcija i predstava 45 1912., Zagreb ? Bra}a Kolo II-Kolo, Program na hrv. i 18. 1. Sve~ana akademija Kralj, II, 12 poljskom jeziku. u spomen poljsko- Zagreb ga pjesnika Zygmunta Krasin- skiego 46 1912., Zagreb Bra}a hrv. Zmaja Bra}a Kolo II-Kolo, 8. 2. Proslava osamde- Kralj, II, 13 setgodi{njice (...) Zagreb Ivana pl. Zajca 47 1912., Zagreb ? Hrvatsko Miha III-PG, Nastupili Richard 23. 2. Pjeva~ka ve~er katoli~ko lovi} Mi-206 Strauss i Franz Stei- tiskovno ner. dru{tvo, Zagreb 48 1912., Opatija HPD “Kolo” Dioni~ka Kolo II-Kolo, 26. 5. Koncert tiskara, II, 58 Zagreb 49 1912., Zagreb Zbor duhovne mla- Katoli{ka Kolo II-Kolo, 6. - 12. de`i zagreba~ke tiskarna, II, 14 6. Dijamantni jubilej Ljubljana 50 1913., Zagreb Odbor za Nje- Srpska Kolo II-Kolo, 1. 3. go{evu proslavu u {tampari- II, 16 Zagrebu ja, Za- Sve~ana proslava greb

297 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

Br. Datum Mjesto Prire|iva~ i Tiskar, Zbir- Signatu- Napomena ime koncerta mjesto ka ra 51 1913., Zagreb HPD “Kolo” Novak, Kolo II-Kolo, 18. 12. Dru{tveni koncert Zagreb II, 59 52 1914., (Sisak?) ? Jünker, HGZ III-PG, Program iz zbirke 26. 5. Koncerat hrv. um- Sisak 1892-19 [ipu{-Luna~ek, jetnika iz Be~a 15/89 uvr{ten u zbirku programa HGZ-a. 53 1914, 9. Zagreb Odbor zagreba~kih Dioni~ka HGZ III-PG, i 10. 6. gospodja za stro- tiskara, 1892-19 ssmajerov spome- Zagreb 15/45 nik i HNK Porin 54 1915., Zagreb HNK Bez po- Miha III-PG, 12. 4. /Koncert i opereta/ datka o lovi} Mi-247 tiskaru 55 1916., Zagreb HGZ Bogovi}, HGZ III-PG, 30. 1. Prva javna u~eni~ka Zagreb 1916/19 produkcija 56 1916., Zagreb ? Bez po- HGZ III-PG, (5.) 2. Simfonijski konce- datka o 1916/1 rat tiskaru 57 1916., Zagreb ? Novak, HGZ III-PG, Nastup kazali{nog 53 1. 7. Bez imena koncerta Zagreb 1916/3 orkestra. 58 1916., Zagreb Odbor za Zitin dom Bez po- HGZ III-PG, 3. 10. i Odbor zagre- datka o 1916/5 ba~kih gospodja za tiskaru ratnu pripomo} Sve~ani koncert 59 1916., Zagreb HNK Bez po- [ipu{ III-PG, 8. 12. Vesele `ene Win- datka o Lun, 27 dsorske (opera) tiskaru Luna ~ek 60 1917., Zagreb ? Albrecht, HGZ III-PG, 16. 4. Koncert pianistice Zagreb 1917/14 Elly Ney

53 Vidjeti Goglia, Antun. Orkestralna muzika u Zagrebu. Zagreb : [s. n.], 1935. (pretisak iz Sv. Ce- cilije). Str. 32. U knjizi o povijesti Zagreba~ke filharmonije ovaj je koncert naveden u kronologiji nastupa tog orkestra (vidjeti Miklau{i}-]eran, Snje`ana; Alma Zubovi}. Kronologija koncerata u Zagrebu od 1871. // Zagreba~ka filharmonija 1871.-1996. Zagreb : Zagreba~ka filharmonija, 1996. Str. 88).

298 N. BEZI]: KONCERTNI PROGRAMI I PLAKATI U ZBIRCI ARHIVSKE GRA\E ....

Br. Datum Mjesto Prire|iva~ i Tiskar, Zbir- Signatu- Napomena ime koncerta mjesto ka ra 61 (1917., (Zagreb) ? Bez po- HGZ III-PG, 1. 12.) Maja de Strozzi I. datka o 1917/43 “Ve~er medjuna- tiskaru rodnih pjesama” 62 1917., Zagreb Odbor za pripomo} Albrecht, HGZ III-PG, 9. 12. bolnicama Crv. Zagreb 1917/35 kri`a u Zagrebu Koncert 63 1918., Zagreb ? Bez po- HGZ III-PG, 12. 1. Gusla~ Karl Flesch datka o 1918/1 tiskaru 64 1918., Zagreb Hrvatski glazbeni Bogovi}, HGZ III-PG, 6. 2. klub “Lisinski” Zagreb 1918/12 Koncert 65 1918., Zagreb (Hrvatsko koncer- Bez po- HGZ III-PG, 25. 2. tno poduze}e) datka o 1918/22 Gertrud Leistikov tiskaru 66 1918., Be~ Konzertbüro der Novak, HGZ III-PG, Nastup Hrv. gl. klu- 5. 10. K.K. Gesellschaft Zagreb 1918/53 ba “Lisinski”. der Musikfreunde Program na hrv. i in Wien njem. jeziku. Vokalkonzert Südslavischer Na- tionalmusik 67 1897.-1 Zagreb Odbor za unapred- Granitz, HGZ III-PG, Bru{ura s programi- 906. jivanje komorne Zagreb 1892-19 ma svih koncerata. glazbe u Zagrebu 15/69 Deset godi{ta komorne glazbe

299

UPUTE AUTORIMA

Rukopise stru~nih i znanstvenih radova treba slati Uredni{tvu Vjesnika bibliotekara Hrvatske u dva primjerka, a rukopise ostalih priloga u jednom primjerku na papiru formata A4 s dvostrukim proredom i na disketi. Uza znanstvene i stru~ne radove treba dostaviti ime i prezime, stru~no zvanje i to~nu slu`benu adresu, uklju~uju}i i adresu elektroni~ke po{te te saètak rada od oko 200 rije~i na hrvatskom i engleskom jeziku. Autori su tako|er obvezni navesti klju~ne rije~i uza svoj rad. Primjerak na papiru oblikujte onako kako biste èljeli da bude istaknuto u ~asopisu (npr., odjeljci, podnaslovi odjeljaka, masna slova). Na disketi isporu~ite neoblikovan tekst (bez uvlaka, tab ozna~ivanja i sl.) u Word for Windows, odnosno u .rtf obliku. Tablice i grafikone izra|ene u Excelu u crno-bijeloj tehnici (tehnici tiska) i fontu Times New Roman isporu~ite u papirnoj i elektroni~koj ina~ici. U tekstu na disketi nazna~ite na koje mjesto dolaze. Izbor fotografija ili slajdova tako|er priloìte u izvornom obliku ili skenirano (na disketi ili CD-u) u formatu tiff ili jpg u razlu~ljivosti 300 dpi-a, na visini prikaza od 8 cm. Bilo bi poèljno da tekstovi ne prelaze jedan autorski arak (16 stranica A4 formata s dvostrukim proredom i marginama 2.5-3.0 cm), odnosno 10.000-12.000 znakova. Bilje{ke ozna~ite na pripadaju}em mjestu u tekstu u neprekinutom nizu od 1 navi{e. U bilje{kama navedite pun bibliografski navod (referenciju) kad se pojavi prvi put. Za svako sljede}e navo|enje uz prezime i ime autora kojega citirate sta- vite oznaku “Navedeno djelo” ili “Nav. dj.”, popra}enu brojem stranice s koje ste navod preuzeli ili oznakom za stranice (od-do) ako ste kompilirali ili komentirali ve}i dio teksta citiranog autora. Oznaku “Isto” moète koristiti, ako se bilje{ke vezane uz odre|eno djelo navode jedna za drugom.

Bibliografski navodi (referencije) trebaju biti navedeni kako slijedi: – ako publikacija sadr`i djelo jednog, dva ili tri autora 1. McGarry, Kevin. The changing context of information : an introductory analysis. 2nd ed. London : Library Association Publishing, 1993. 2. Crawford, Walt; Michael Gorman. Future libraries : dreams, madness & reality. Chicago ; London : American Library Association, 1995. 3. Beaudiquez, Marcelle; Francoise Bourdon; Sonia Zilhard. Management and use of name authority files - personal names, corporate bodies and uniform titles : evaluation and prospects. München : K. G. Saur, 1991. – ako publikacija sadr`i djelo ~etvorice ili vi{e autora Key papers in information science / ed. by Belver C. Griffith. White Plains : Knowledge Industry Publications, 1980. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005)

– ako se navodi ~lanak u ~asopisu ili zborniku 1. Davies, Eric. Learn by wire : managing network access to learning materials. // The electronic library 15, 3(1997), 205-214. 2. Capurro, Rafael. What is information science for? : a philosophical re- flection. // Conceptions of library and information science : historical, empirical and theoretical perspectives / ed. by Pertti Vakkari and Blaise Cronin. London : Taylor Graham, 1992. Str. 82-96.

– ako se navodi ~lanak objavljen na elektroni~kom mediju (mre`no dostupan rad) 1. International Institute for Electronic Library Research : the ELINOR Pro- ject [citirano: 1999-05-11]. Dostupno na: http://ford.mk.dmu.ac.uk/Projects/ELINOR 2. Political and religious leaders support Palestinian sovereignty over Jeru- salem. // Eye on the negotiations. Palestine Liberation Organization, Ne- gotiations Affairs Department, 29 August 2000 [citirano: 2002-08-15]. Dostupno na: http://www.nad-plo.org/eye/pol-jerus.html 3. Manzo, K. K. Libraries seeking updated role as learning center [citirano: 2002–04-15]. // Education week 16, 30(1997). Dostupno na: http://www.epnet.com/ehost/login.html – ako se navodi ~lanak objavljen na elektroni~kom mediju (mjesno dostupan rad) Fluckiger, François. Multimedia over the Internet. // Joining efforts from communication to collaboration over the Internet : conference proceedings / 3rd CARNet Users Conference - CUC 2001[CD-ROM]. Zagreb : CARNet, 2001.

Prispjele znanstvene odnosno stru~ne radove Uredni{tvo {alje dvojici recen- zenata na ocjenu i predlaganje kategorije. Recenzije su anonimne, a recenzenti ko- municiraju s autorima preko Uredni{tva. Ako oni predlo`e izmjene, dopune i sl., kopije recenzija {alju se autoru na usvajanje. Autori odobravaju objavljivanje svojih radova u elektroni~koj ina~ici ~asopisa ispunjavanjem obrasca Dopu{tenje za objavljivanje elektroni~ke ina~ice rada. Radovi se ~lanova Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva ne honoriraju.

302