Klasa: UP/I 030-02/2008-01/72 Urbroj: 580-02-010-63-134 , 25. ožujka 2010.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članaka 9., 34. i 35. stavka 1. točke 2., 5. i 8., te članka 57. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja («», broj 122/03), u upravnom postupku utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma pokrenutom po službenoj dužnosti protiv poduzetnika Datapress d.o.o. u stečaju, sa sjedištem u Osijeku, Trg Slobode 6, zastupanog po stečajnom upravitelju, Ivanu Perkoviću, d.d. sa sjedištem u Splitu, Ulica Hrvatske Mornarice 4, zastupanog po punomoćnici T. S., odvjetnici iz Z., Europapress holding d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Koranska 2, zastupanog po punomoćnici T. S., odvjetnici iz Z., – naklada d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4, zastupanog po Goranu Popoviću, direktoru, d.d. sa sjedištem u Osijeku, Hrvatske Republike 20, zastupanog po Ivanu Šimiću, članu Uprave, d.o.o. sa sjedištem u Puli, Riva 10, zastupanog po Željku Žmaku, predsjedniku Uprave, d.d. sa sjedištem u Rijeci, Zvonimirova 20/a, zastupanog po punomoćnici L. R. Ž., odvjetnici iz Z., Večernji list d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4, zastupanog po punomoćniku N. P., odvjetniku iz Z., RTD d.o.o. sa sjedištem u Zadru, Medulićeva 2, zastupanog po Damiru Maričiću, direktoru i Hrvatska udruga poslodavaca–- Udruga novinskih izdavača sa sjedištem u Zagrebu, Pavla Hatza 12, zastupana po Marijanu Beljanu, predsjedniku Udruge, temeljem odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa 37. sjednice, održane 25. ožujka 2010., donosi sljedeće

RJEŠENJE

I. Utvrđuje se da su izričitim dogovorom, odnosno usklađenim djelovanjem istodobno, 1. i 2. kolovoza 2008. godine povećali cijene općeinformativnih dnevnika za isti iznos od 1,00 kune i time izravno utvrdili maloprodajne cijene tih dnevnika, čime su sklopili zabranjeni sporazum, u smislu članka 9. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske, i to u razdoblju od 1. kolovoza 2008. do dana donošenja ovoga rješenja sljedeći poduzetnici:

1. Slobodna Dalmacija d.d., sa sjedištem u Splitu, Ulica Hrvatske Mornarice 4, 2. Europapress holding d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Koranska 2, 3. RTD d.o.o. sa sjedištem u Zadru, Medulićeva 2 4. Glas Slavonije d.d., sa sjedištem u Osijeku, Hrvatske Republike 20, 5. Glas Istre d.o.o., sa sjedištem u Puli, Riva 10, 6. Novi list d.d., sa sjedištem u Rijeci, Zvonimirova 20/a, 7. Večernji list d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4, te poduzetnik 8. Vjesnik-naklada d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4,

II. Utvrđuje se da je poduzetnik Datapress d.o.o. (sada Datapress d.o.o. u stečaju), sa sjedištem u Osijeku, Trg Slobode 6 bio sudionik zabranjenog sporazuma iz točke I. izreke ovoga rješenja u razdoblju od 2. kolovoza 2008. do 2. svibnja 2009.

III. Utvrđuje se da Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga novinskih izdavača sa sjedištem u Zagrebu, Pavla Hatza 12. u konkretnoj upravnoj stvari nije poduzetnik u smislu članka 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja pa nije ni sudionik zabranjenog sporazuma utvrđenog u točki I. izreke ovoga rješenja .

IV. Zabranjeni sporazum iz točke I. izreke ovoga rješenja, ništav je, ex lege, u smislu članaka 9. stavka 2. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

V. Ovo rješenje bit će objavljeno u «Narodnim novinama».

OBRAZLOŽENJE

1. Prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu naklade opće-informativnih dnevnika

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) je temeljem napisa u medijima došla do saznanja da su nakladnici općeinformativnih dnevnika povećali cijene tih dnevnika istodobno (1. i 2. kolovoza 2008. godine) za isti iznos od 1,00 kune i time utvrdili njihovu maloprodajnu cijenu u iznosu od 7,00 kuna odnosno 4,00 kune. Istodobno povećanje cijena dnevnih opće informativnih tiskovina koje izdaju različiti nakladnici koji imaju sjedište u više hrvatskih gradova i županija (Grad Zagreb, Primorsko-Goranska županija, Istarska, itd.), za isti iznos koji je u konačnici rezultirao istom maloprodajnom cijenom od 7,00 kuna za većinu odnosno od 4,00 kune za jednu dnevnu novinu sadržavalo je dovoljno indicija i upućivalo na opravdanu sumnju na postojanje dogovora o cijenama općeinformativnih dnevnih novina između nakladnika - konkurenata, a što je izričito zabranjeno odredbama članka 9. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (dalje: ZZTN). Naime, sukladno odredbi članka 9. stavku 1. točki 1. ZZTN, zabranjeni su sporazumi između poduzetnika, ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti ili prešutni dogovori, usklađeno djelovanje, odluke udruženja poduzetnika koji kao cilj ili posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a naročito su zabranjeni oni sporazumi kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti.

Slijedom navedenih saznanja Agencija je temeljem članka 37. točke 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine", broj 122/03; dalje: ZZTN), u predmetu klase: 031-02/2008-01/65, provela prethodno ispitivanje stanje na mjerodavnom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika, odnosno prikupila je podatke i obavijesti od poduzetnika koji su bitni za ispitivanja tržišta i utvrđivanje stanja na tom tržištu, neovisno o konkretnim postupcima koje Agencija vodi. Prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu pokrenuto je u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica zbog spomenutih indicija da su poduzetnici, nakladnici općeinformativnih dnevnika ostvarili međusobni kontakt odnosno održali jedan ili više sastanaka, odnosno na neki drugi način međusobno komunicirali vezano uz cijene dnevnih općeinformativnih novina, što je za posljedicu imalo postizanje zajednički dogovor o istodobnom povećanju cijena tih novina i njihovom utvrđivanju na razini iste maloprodajne cijene. Te sumnje u postojanje dogovora potvrdila je izjava predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge novinskih izdavača,

2 gospodina Marijana Beljana u kojoj je najavio istodobno poskupljenje većine opće informativnih dnevnika s početkom od 1. kolovoza 2008. Navedena izjava prenijeta je putem internetskih stranica www.slobodnadalmacija.hr, www.nacional.hr, www.poslovni.hr i www.javno.com 31. srpnja 2008. Naime, u izjavi objavljenoj na internetskoj stranici http://www.javno.com/hr/, stoji kako se: „Na upit zašto poskupljenje nije objavljeno u nijednim dnevnim novinama, Beljan je odgovorio kako se o odluci dugo vijećalo, te da novine nisu poskupljene od 2001. godine. Do sinoć se vodila žestoka diskusija treba li s poskupljenjem čekati do nove godine ili ga uvesti odmah. Na žalost, novinski izdavači su u dubokoj krizi i nije bilo druge opcije…“

Nakon tako medijski najavljenog poskupljenja dnevnih tiskovina, od 1. kolovoza 2008. cijene dnevnih općeinformativnih tiskovina stvarno su i povećane od strane osam izdavača istih, a jedan izdavač je povećanje cijena realizirao 2. kolovoza 2008. U nominalnom iznosu cijene svih opće informativnih dnevnika povećane su za 1,00 kunu, čime se maloprodajna cijena opće informativnih dnevnika kod osam poduzetnika, izdavača dnevnih općeinformativno tiskovina promijenila sa 6,00 na 7,00 kuna, a kod jednog poduzetnika s 3,00 na 4,00 kune.

Polazeći od navedenog, Agencija je sukladno ovlaštenju iz članka 37. točke 8. ZZTN dopisima od 1. kolovoza 2008., 25. rujna 2008. i 6. listopada 2008. zatražila očitovanja i dokumentaciju od poduzetnika koji su nakladnici dnevnih općeinformativnih tiskovina u svezi s cijenama tih tiskovina i razlozima njihova povećanja. Podaci su zatraženi od : Datapress d.o.o. sa sjedištem u Osijeku, Trg Slobode 6 (dalje: Datapress d.o.o.), Slobodna Dalmacija d.d. sjedištem u Splitu, Ulica Hrvatske Mornarice 4 (dalje: Slobodna Dalmacija d.d.), Vjesnik d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4 (dalje: Vjesnik d.d.), Narodne novine d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ivana Šibla 1 (dalje: Narodne novine d.d.), Glas Slavonije d.d. sa sjedištem u Osijeku, Hrvatske Republike 20 (dalje: Glas Slavonije d.d.), Glas Istre novine d.o.o. sa sjedištem u Puli, Riva 10 (dalje: Glas Istre novine d.o.o.) , Novi list d.d. sa sjedištem u Rijeci, Zvonimirova 20/a (dalje: Novi list d.d.), Večernji list d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4 (dalje: Večernji list d.d.), Europapress holding d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Koranska 2 (dalje: EPH d.o.o.), RTD d.o.o. sa sjedištem u Zadru, Medulićeva 2 (dalje: RTD d.o.o.), Edit -novinsko izdavačke ustanove sa sjedištem u Rijeci, Zvonimirova 20a (dalje: Edit Rijeka novinsko–izdavačka ustanova) i Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge novinskih izdavača sa sjedištem u Zagrebu, Pavla Hatza 12 (dalje: HUP-UNI).

Podaci i informacije koji su zatraženi imali su za cilj utvrditi postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, temeljem članka 41. stavka 1. i članka 46. ZZTN, a u vezi s člankom 9. stavkom 1. točkom 1. ZZTN jer bilo kakav dogovor o cijeni proizvoda između konkurenata na istoj razini proizvodnje predstavlja dostatnu indiciju o postojanju zabranjenog sporazuma poduzetnika u smislu članka 9. ZZTN koji za cilj ili posljedicu ima sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.

U vezi s zatraženim poduzetnici koji izdaju dnevne opće informativne tiskovine očitovali su se kako slijedi.

Večernji list d.d. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 18. kolovoza 2008. u bitnome očitovao da je odluka o promjeni cijene tiskovine "Večernji list" donesena na sjednici Uprave Večernjeg lista d.d. održane 7. srpnja 2008. s datumom primjene nove cijene od 1. kolovoza 2008. Kao razlog promjene cijene je naveo višegodišnji kontinuirani rast ulaznih troškova poslovanja bez mogućnosti Uprave da utječe na njih. Riječ je prije svega o neprekinutom rastu troškova prijevoza, troškova tiskanja pod utjecajem globalnog kretanja cijene papira te troškova osoblja uvjetovanih kolektivnim ugovorom. Nadalje je naveo da Uprava Večernjeg lista d.d. nikad nije bila ni na kakvom sastanku s predstavnicima drugih novinskih izdavača na temu povećanja

3 cijena tiskovina, te da nikada nije održan sastanak na razini HUP-UNI na naprijed navedenu temu, niti je na bilo kojoj od sjednica Izvršnog odbora, kao točka dnevnog reda, tematizirana promjena cijene dnevnih tiskovina. Također je naveo da je član HUP-UNI.

24sata d.o.o. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 20. kolovoza 2008. u bitnome očitovao da je odluka o povećanju maloprodajne cijene dnevne tiskovine "" donesena na sjednici Uprave tog poduzetnika 27. svibnja 2008., a primjenjuje se od 1. srpnja 2008. Navedena odluka o povećanju cijene poduzetnika 24sata d.o.o. donesena je zbog sve većih troškova poslovanja i proizvodnje, kao i zbog potrebe za daljnjim ulaganjima u razvoj i kvalitetu društva. Nadalje se očitovao kako nije održao nikakav sastanak s predstavnicima drugih novinskih izdavača na temu povećanja cijena tiskovina, te da ne raspolaže informacijama da se isti održao na razini HUP- UNI. Ukoliko takav sastanak i jest održan, 24sata d.o.o. na istome nije sudjelovao. Također je naveo da nije član HUP-UNI.

EPH d.o.o. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 21. kolovoza 2008. u bitnome očitovao da je povećanu cijenu izdanja "" primjenjivao od 1. kolovoza 2008. na temelju prethodno donesene odluke Uprave tog poduzetnika. Posljednja promjena cijene tiskovine „Jutarnji list“ bila je u travnja 2001. Isti naglašava kako je promjena maloprodajne cijene za 1 kunu (16,6%) bila nužan korak zbog inflacije, porasta troškova energenata, prijevoza i distribucije te sirovina (papira i boja). EPH d.o.o. ujedno je povećao i cijenu općeinformativnog tjednika „“, koja umjesto 12,00 iznosi 14,00 kuna. Nadalje je naveo kako uprava poduzetnika EPH d.o.o. nije prisustvovala ni sastanku s predstavnicima drugih novinskih izdavača niti sastanku na razini HUP-UNI na temu povećanja cijena tiskovina, te nema saznanja jesu li sastanci na navedenu temu održani. Osim toga je naveo da je član HUP-UNI.

Novi list d.d. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 26. kolovoza 2008. u bitnome očitovao da je odluka o povećanju cijene "Novog lista" donesena 29. srpnja 2008., a primjenjuje se od 1. kolovoza 2008. Posljednje povećanje cijene dnevnog lista „Novi list“ bilo je 2. travnja 2001. Nadalje je naveo kako je odluku o povećanju cijene dnevnog izdanja "Novog lista" donio jer su povećani troškovi poslovanja (cijena električne energije povećana je za […]%, cijena goriva za […]%, a cijena papira za cca […]%). Osim toga, Tisak d.d. raskinuo je dotadašnji ugovor s poduzetnikom Novi list d.d. d.d. i predložio novi koji je doveo do povećanja troškova distribucije za […]%. Osim toga je naveo kako nije održan sastanak s predstavnicima drugih novinskih izdavača niti sastanak na razini HUP-UNI na temu povećanja cijene tiskovina. Također je naveo da je član HUP-UNI.

Glas Istre d.o.o. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 25. rujna 2008., u bitnome očitovao kako Glas Istre novine d.o.o. nije nakladnik dnevnika „Glas Istre“, već da je to Glas Istre d.o.o., sa sjedištem u Puli, Riva 10 (dalje: Glas Istre d.o.o.). Odluka kojom je utvrđena maloprodajna cijena dnevnika "Glas Istre" u iznosu od 7,00 kn donesena je 31. srpnja 2008. i počela se primjenjivati od 1. kolovoza 2008. iz tržišnih i ekonomskih razloga. Nadalje je naveo kako nije održan nikakav sastanak na temu povećanja cijena općeinformativnih dnevnika te da je član HUP-UNI.

RTD d.o.o. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 3. listopada 2008. u bitnome očitovao da je odluku o povećanju cijene "Zadarskog lista" sa šest na sedam kuna donio 29. srpnja 2008. s primjenom od 1. kolovoza 2008. jer je cijena dnevne novine od šest kuna bila jedna od najduže nepromijenjenih cijena u Republici Hrvatskoj uz istovremeno značajni rast troškova. Informaciju o tome da se na sličan korak odlučuju i drugi izdavači imali su samo na razini glasina, ali bez ikakvog službenog dogovora i informacije što je i razumljivo u prilikama izrazite konkurencije koju karakterizira novinsko izdavaštvo. Nadalje je naveo kako nije održan sastanak s drugim

4 izdavačima o povećanju cijene dnevnih novina niti je sudjelovao na sastanku HUP-UNI na istu temu niti ima saznanja da bi takav sastanak bio održan. Također je naveo da je član HUP-UNI.

Podneskom od 6. listopada 2008. Vjesnik d.d. obavijestio je Agenciju da je od 1. kolovoza 2008. pravo izdavanja dnevnog lista „Vjesnik“ preneseno na Narodne novine d.d.

Edit Rijeka novinsko – izdavačka ustanova se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 9. listopada 2008. u bitnome očitovao da nije povećana cijena dnevnog lista "", te da ne raspolažu podatkom o tome je li održan formalni sastanak s predstavnicima drugih novinskih izdavača, odnosno sastanak na razini HUP-UNI na temu povećanja cijena tiskovina.

Glas Slavonije d.d. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 17. listopada 2008. putem faxa, odnosno 21. listopada 2008. putem pošte, u bitnome očitovao da se odluka o povećanju cijene "Glas Slavonije" sa šest na sedam kuna primjenjuje od 1. kolovoza 2008., a isto je uvjetovano rastom troškova proizvodnje (tisak i redakcija), troškova prodaje i distribucije, kao i povećanjem električne energije i troškova života. Nadalje, navodi kako nije održan formalni sastanak s predstavnicima drugih izdavača vezano za povećanje cijene tiskovina, niti je održan sastanak na razini HUP-UNI na istu temu. Također je naveo da je član HUP-UNI.

Narodne novine d.d. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 24. listopada 2008. u bitnome očitovao kako je odluka o povećanju cijene dnevnog lista "Vjesnik" donesena 31. srpnja 2008. temeljem povećanja cijene tiskanja za […]% te povećanja cijene tiražiranja i distribucije za […]%. Nova cijena dnevnog lista primjenjuje se od 1. kolovoza 2008. Osim toga je naveo kako nije održan sastanak s predstavnicima drugih novinskih izdavača te mu nije poznato je li održan formalni sastanak na razini HUP-UNI na temu povećanja cijena tiskovina.

Slobodna Dalmacija d.d. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 31. listopada 2008. u bitnome očitovao da je cijena tiskovine "Slobodna Dalmacija" povećana temeljem odluke Uprave tog poduzetnika, a primjenjuje se od 1. kolovoza 2008. Kao razloge povećanje cijene istaknuo je inflaciju, dvostruko povećanje cijene energenata, a time ujedno i cijene prijevoza i distribucije, kao i cijene sirovina. Nadalje je naveo kako nije prisustvovao ni sastanku s predstavnicima drugih novinskih izdavača niti sastanku na razini HUP-UNI na temu povećanja cijena tiskovina te nema saznanja jesu li sastanci održani. U istom podnesku je naveo da je član HUP-UNI.

Datapress d.o.o. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 31. listopada 2008. u bitnome očitovao kako je nova cijena od 4,00 kune na snazi od 2. kolovoza 2008., a kao razlog povećanja cijene dnevnog izdanja "Slavonski dom" je istaknuo tržišnu neodrživost cijene novina u iznosu od 3,00 kune. Nadalje je naveo kako nije održan sastanak s predstavnicima drugih novinskih izdavača te da mu nije poznato je li održan formalni sastanak na razini HUP-UNI na temu povećanja cijena tiskovina. U istom podnesku je naveo da je član HUP-UNI.

HUP-UNI se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 5. rujna 2008., u bitnome očitovao da je isti dobrovoljna i neovisna udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i interese svojih članova, osobito u području uređivanja uvjeta poslovanja, odnosa s tijelima državne vlasti, sindikatima, radnog i socijalnog te gospodarskog zakonodavstva, kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora, radnih sporova, te drugih pitanja važnih za gospodarski i socijalni položaj poslodavaca. Povećanje cijene opće informativnih dnevnika nije bilo tema niti je o istom raspravljano na sjednicama Izvršnog odbora HUP-UNI jer je to pitanje svakog pojedinog izdavača. Članstvo u HUP-UNI je dobrovoljno, odnosno nije obvezno za sve izdavače na teritoriju Republike Hrvatske. U privitku istog podneska HUP-UNI dostavio je popis članova udruge.

5

Dakle, kako proizlazi iz očitovanja nakladnika razlog za povećanje cijena dnevnih opće informativnih tiskovina je povećanje troškova poslovanja vezanih uz izdavanje opće informativnih dnevnika. Među tim troškovima nakladnici su najčešće navodili povećanje cijena tiskanja, cijena prijevoza i distribucije, sirovina, energenata i ostalog.

Drugim riječima, maloprodajne cijene općeinformativnih dnevnika povećane su za isti iznos od 1,00 kune na isti dan ili dan kasnije, 1. i 2. kolovoza 2008. godine, prema navodima njihovih nakladnika, zbog objektivno uvjetovanih okolnosti (povećani troškovi tiskanja, prijevoza i distribucije, sirovina, energenata, plaća i drugih davanja), a bez međusobnog dogovora i prethodnog usuglašavanja između izdavača u okviru HUP-UNI, premda je njezin predsjednika neposredno prije realizacije poskupljenja u medijima navodio da postoje kontakti i da su vođeni razgovori o potrebi povećanja cijena. Međutim, bez obzira na možebitne objektivno uvjetovane razloge za povećanje cijena spomenutih tiskovina, činjenica da su poduzetnici u isto vrijeme povećali maloprodajne cijene opće informativnih dnevnika u jednakom nominalnom iznosu od jedne kune, upućivale su na postojanje dogovora odnosno predstavljale su dostatne indicije za pokretanje posebnog ispitnog postupka radi utvrđivanja je li u konkretnom slučaju riječ o zabranjenom sporazumu u smislu članka 9. stavka 1. točke 1. ZZTN.

Stoga je Agencija donijela odluku o pokretanju postupka utvrđivanja, sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma. Agencija je 30. prosinca 2008. po službenoj dužnosti, temeljem članka 41. stavka 1. i članka 46 ZZTN, a vezano uz članak 9. stavak 1. točku 1. ZZTN, donijela zaključak klase: UP/I 030-02/2008-01/72, urbroja: 580-02-08-76-2, od 30. prosinca 2008., kojim je pokrenula postupak ocjene sukladnosti sporazuma o istovremenom povećanju cijena opće informativnih dnevnika u nominalnom iznosu od 1,00 kune s odredbama ZZTN radi utvrđenja je li riječ o zabranjenom sporazumu iz članka 9. ZZTN protiv slijedećih poduzetnika: Datapress d.o.o., Slobodna Dalmacija d.d., Narodne novine d.d., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d., RTD d.o.o., EPH d.o.o. i HUP-UNI.

Nadalje, temeljem odredbe članka 127 stavka 1. ZUP-a ako se prava i obveze više stranaka temelje na istom ili sličnom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, i ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno, može se pokrenuti i voditi jedinstveni postupak i onda kada se radi o pravima i obvezama više stranaka.

U konkretnom slučaju riječ je upravo o situaciji iz spomenutog članka ZUP-a odnosno o pravima i obvezama više stranaka koja se temelje na istom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, a za donošenje meritorne odluke radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenih sporazuma, prema odredbama ZZTN, stvarno je nadležna Agencija Imajući u vidu ekonomičnost upravnog postupka, u smislu članka 13. ZUP-a, sukladno odredbi članka 127. stavka 1. i 3 ZUP-a, Agencija je 30. prosinca 2008. donijela zaključak klase: UP/I 030-02/2008-01/72, urbroja: 580-02-08-76-1, od 30. prosinca 2008., o pokretanju i vođenju jedinstvenog postupka protiv poduzetnika Datapress d.o.o., Slobodna Dalmacija d.d., Narodne novine d.d., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d., RTD d.o.o., EPH d.o.o. i HUP-UNI.

6 2. Propisi primijenjeni tijekom postupka

Agencija je u predmetnoj upravnoj stvari primijenila odredbe ZZTN i podzakonske akte kojima se detaljnije uređuju instituti predviđeni odredbama toga zakona, i to: Uredbu o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije («Narodne novine», broj 158/04; dalje: Uredba o horizontalnim sporazumima), Uredbu o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta («Narodne novine», broj 51/04; dalje: Uredba o mjerodavnom tržištu), te odredbe Zakona o općem upravnom postupku («Narodne novine», broj 53/91 i 103/96; dalje: ZoUP), kojim se uređuju pitanja provedbe upravnog postupka pred Agencijom u dijelu koji nije propisan odredbama ZZTN kao posebnog zakona.

Člankom 35. stavkom 3. ZZTN propisano je da Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja u ocjeni svih oblika sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja koji mogu utjecati na trgovinu između Republike Hrvatske i EZ, u skladu s člankom 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EZ i njihovih država članica i Republike Hrvatske («Narodne novine» - Međunarodni ugovori, broj 14/01; dalje: SSP), na odgovarajući način primjenjuje kriterije koji proizlaze iz pravilne primjene pravila o tržišnom natjecanju u EU. Naime, člankom 70. stavkom 2. SSP, sklopljenog 29. listopada 2001., koji je stupio na snagu 1. veljače 2005., određuje se da će se svako ponašanje suprotno pravilima tržišnog natjecanja ocjenjivati na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u EU, posebice članaka 81., 82. i 86. Ugovora o funkcioniranju EU i instrumenata za tumačenje koje su usvojile njezine institucije, a koji su stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o funkcioniranju EU postali članci 101., 102. i 106.

Polazeći od spomenutih odredbi SSP-a cjelokupna pravna stečevina EU (acquis communautaire) koju čini primarno i sekundarno zakonodavstvo EU, ali i sudska praksa, prvenstveno Suda pravde EU važan je interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa u slučaju pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju tih propisa.

Stoga je u provedbi ovog postupka Agencija izvršila uvid i u kriterije iz pravne stečevine EU, i to: Obavijest Europske komisije– Upute o primjeni članka 81. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na sporazume o horizontalnoj suradnji, od 6. siječnja 2001. (Službeni list C 003) i Priopćenje Europske komisije – Obavijest – Smjernice za primjenu članka 81. stavka 3. Ugovora o osnivanju EZ, od 27. travnja 2004., a iste su prevedene na hrvatski jezik i nalaze se na internetskim stranicama Agencije (www.aztn.hr, tržišno natjecanje/Uredbe Vlade Republike Hrvatske i pravna stečevina EZ i upute i smjernice Agencije).

Nadalje, Agencija je izvršila uvid i u presudu Suda EU u predmetu John Deere Ltd v. Commission, broj C-7/95 P iz 1998. godine i presudu Suda EU iz 2002. godine u predmetu J. C. J. Wouters, J. W. Savelbergh and Price Waterhouse Belastingadviserus BV v. Algemene Raad van de Nederlandse Orde van Advocaten. Presude su dostupne na internetskoj stranici http://ec.europa.eu/competition/court/index.html.

2.1. Posebni propisi

Agencija je izvršila uvid i u odredbe Zakona o medijima («Narodne novine», broj 59/04, dalje: ZoM), koji uređuje predmetnu djelatnost.

Člankom 2. ZoM definirani su pojedini pojmovi u smislu ZoM. Tako se pod pojmom medija podrazumijevaju novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi novinskih agencija,

7 elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike.

Prema ZoM, nakladnik medija (dalje: nakladnik) je svaka fizička ili pravna osoba koja putem medija objavljuje programske sadržaje i sudjeluje u javnom informiranju, bez obzira na tehnička sredstva preko kojih se njegovi urednički oblikovani programski sadržaji objavljuju, prenose ili su dostupni javnosti, dok je novinski nakladnik definiran kao fizička ili pravna osoba koja objavljuje programske sadržaje putem tiska.

Tisak su novine i druga povremena izdanja koja izlaze u razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500 primjeraka. Tiskano djelo koje izlazi povremeno, u nakladi manjoj od 500 primjeraka, smatrat će se tiskom ako je namijenjeno raspačavanju.

Općeinformativni tisak je onaj koji skupno objavljuje programske sadržaje namijenjene kontinuiranom informiranju javnosti o aktualnom društvenom, osobito političkom, gospodarskom, socijalnom, kulturnom životu i drugim zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu.

3. Ispitni postupak utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenih sporazuma u slučaju dnevne tiskovine „Vjesnik“

Tijekom provedbe pokrenutog postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja i narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma o cijeni Narodne novine d.d. se, u podnesku zaprimljenom u Agenciji 29. siječnja 2009. i 2. ožujka 2009., očitovao da je Odluka o formiranju cijene dnevnog lista "Vjesnik" donesena prije prijenosa nakladničkih prava na poduzetnika Narodne novine d.d. Naime, Narodne novine d.d. nakladnička prava na dnevni list "Vjesnik" preuzeo je 1. kolovoza 2008. od strane poduzetnika Vjesnik d.d., a što proizlazi iz članka 3. Ugovora o prijenosu nakladničkih prava i obveza na listu „Vjesnik“, zaključenog između Vjesnik d.d. Zagreb, Narodne novine d.d. Zagreb i Vjesnik naklada d.o.o. Zagreb od […], a kojega je Narodne novine d.d. dostavio kao privitak podnesku od 2. ožujka 2009.

Iz podnesaka Narodnih novina d.d. od 4. i 9. ožujka 2009. proizlazi da 100 posto udjela u temeljnom kapitalu navedenog poduzetnika ima Republika Hrvatska.

Vjesnik d.d. je kao privitak podnesku od 18. ožujka 2009. dostavio presliku istog ugovora o prijenosu nakladničkih prava i obveza na listu „Vjesnik“ od […] i Odluku poduzetnika Vjesnik- naklada d.o.o. od 25. srpnja 2008. kojom isti utvrđuje cijenu od 7,00 kuna po primjerku lista "Vjesnik", zbog gospodarskih razloga, sa stupanjem na snagu 1. kolovoza 2008.

Iz navedene odluke proizlazi da […] posto udjela u temeljnom kapitalu Vjesnik-naklada d.o.o. ima Vjesnik d.d., dok su Vjesnik d.d. i Narodne novine d.d. međusobno povezani. Naime, udjele u oba poduzetnika ima Republika Hrvatska. Prema podacima Središnjeg klirinško depozitarno društva d.d., s internetske stranice www.skdd.hr, u Vjesniku d.d. zajedno imaju udjel veći od osamdeset posto Republika Hrvatska, Vlada, Središnji ured za uprav.državnom imovinom, HZMO i Hrvatski fond za privatizaciju.

Slijedom navedenog, Agencija je zaključkom klase: UP/I 030-02/2008-01/72, urbroja: 580-02-09- 76-58 od 26. ožujka 2009. obustavila postupak protiv Narodnih novina d.d. jer nije bilo uvjeta za daljnje vođenje postupka budući da je Odluku o utvrđivanju cijene od 7,00 kuna po primjerku općeinformativnog dnevnika «Vjesnik», sa stupanjem na snagu 1. kolovoza 2008., donio Vjesnik-naklada d.o.o., a ne Narodne novine d.d.

8

Budući da je Odluku o utvrđivanju cijene od 7,00 kuna po primjerku općeinformativnog dnevnika „Vjesnik“, sa stupanjem na snagu 1. kolovoza 2008., donio Vjesnik-naklada d.o.o., a ne Narodne novine d.d., Agencija je u posebnom predmetu klase: UP/I 030-02/2009-01/08, 26. ožujka 2009. po službenoj dužnosti donijela zaključak o pokretanju postupka protiv poduzetnika Datapress d.o.o., Slobodna Dalmacija d.d., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d., EPH d.o.o., RTD d.o.o., Vjesnik-naklada d.o.o. i HUP-UNI radi utvrđivanja je li u konkretnom slučaju riječ o zabranjenom sporazumu, u smislu članka 9. ZZTN.

U navedena dva upravna postupka koje je Agencija vodila pod poslovnim brojem UP/I 03- 02/2008-01/72 i poslovnim brojem UP/I 030-02/2009-01/08 riječ je o pravima i obvezama više stranka koje se temelje na istome ili sličnom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te je u pogledu oba postupka nadležna Agencija. Stoga su, zaključkom Agencije od 26. ožujka 2009., klase: UP/I 030-02/2008-01/72, urbroja: 580-02-09-76-59 navedeni upravni postupci spojeni su u jedinstveni postupak u smislu članka 127. stavaka 1. i 3. ZoUP.

3.1. Stranke u postupku

Europapress holding d.o.o.

Europapress holding d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Koranska 2 upisan je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod MBS 080091889, te je registriran za izdavačku djelatnost te velik broj ostalih djelatnosti.

Europapress holding d.o.o. nakladnik je dnevnog lista „Jutarnji list“.

Europapress holding d.o.o. je član HUP–UNI od 25. ožujka 1999.

Slobodna Dalmacija d.d.

Slobodna Dalmacija d.d. sa sjedištem u Splitu, Ulica Hrvatske Mornarice 4, upisan je u registar Trgovačkog suda u Splitu, pod MBS 060031678, te je registriran za izdavačku djelatnost te velik broj ostalih djelatnosti.

Slobodna Dalmacija d.d. nakladnik je dnevnog lista "Slobodna Dalmacija".

Slobodna Dalmacija d.d. je član HUP-UNI od 2. travnja 2002.

Vjesnik-naklada d.o.o.

Vjesnik-naklada d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4., upisan je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod MBS 080549395, te je registriran za izdavačku djelatnost te veliki broj ostalih djelatnosti.

Vjesnik-naklada d.o.o. nije član HUP-UNI.

RTD d.o.o.

RTD d.o.o. sa sjedištem u Zadru, Medulićeva 2, upisan je u registar Trgovačkog suda u Zadru, pod MBS 060147156, te je registriran za izdavačku djelatnost te velik broj ostalih djelatnosti.

9 RTD d.o.o. je nakladnik dnevnog lista "".

RTD d.o.o. nije član HUP-UNI. Navedeno proizlazi iz očitovanja poduzetnika RTD d.o.o. od 22. rujna 2009. i popisa članova HUP-UNI dostavljenog od strane HUP-UNI kao privitak podnesku od 5. rujna 2008. i 4. ožujka 2009.

Glas Istre d.o.o.

Glas Istre d.o.o. sa sjedištem u Puli, Riva 10, upisan je u registar Trgovačkog suda u Pazinu, pod MBS 040143457, te je registriran za izdavačku djelatnost te veliki broj ostalih djelatnosti.

Glas Istre d.o.o. nakladnik je dnevnog lista "Glas Istre".

Glas Istre d.o.o. je član HUP–UNI od 1. siječnja 2004.

Novi list d.d.

Novi list d.d. sa sjedištem u Rijeci, Zvonimirova 20/a, upisan je u registar Trgovačkog suda u Rijeci, pod MBS 040000340, te je registriran za izdavačku djelatnost te velik broj ostalih djelatnosti.

Novi list d.d. nakladnik je dnevnog lista „Novi list“.

Novi list d.d. je član HUP–UNI od 3. studenog 1994.

Glas Slavonije d.d.

Glas Slavonije d.d. sa sjedištem u Osijeku, Hrvatske Republike 20., upisan je u registar Trgovačkog suda u Osijeku, pod MBS 030010597, te je registriran za izdavačku djelatnost te velik broj ostalih djelatnosti.

Glas Slavonije d.d. je nakladnik dnevnog lista „Glas Slavonije“.

Glas Slavonije d.d. je član HUP–UNI od 13. svibnja 2002.

Večernji list d.d.

Večernji list d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4, upisan je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu, pod MBS 080029414, te je registriran za izdavačku djelatnost te veliki broj ostalih djelatnosti.

Večernji list d.d. je nakladnik dnevnog lista "Večernji list".

Večernji list d.d. je član HUP–UNI od 19. listopada 1994.

Datapress d.o.o. u stečaju

Datapress d.o.o. u stečaju sa sjedištem u Osijeku, Trg Slobode 6, upisan je u registar Trgovačkog suda u Osijeku, pod MBS 030067886. Navedeni poduzetnik registriran je za izdavanje novina i cijeli niz ostalih djelatnosti.

10 Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj V-St-28/09-8 od 12. lipnja 2009. otvoren je stečajni postupak nad poduzetnikom Datapress d.o.o.

Navedeni poduzetnik bio je nakladnik dnevnog lista „Slavonski dom“. Naime, prema podacima iz Evidencije izdanih potvrda o upisu u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska, dostupne na stranici http://www.hgk.hr/wsp/portal/, od 15. travnja 2009. novi nakladnik dnevnog lista Slavonski dom je Tabula nova d.o.o. iz Osijeka. Prema podacima iz sudskog registra osnivač poduzetnika Tabula nova d.o.o. je Europapress holding d.o.o.

Datapress d.o.o. je član HUP–UNI od 1. siječnja 2007.

3.2. HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA–Udruga novinskih izdavača

HUP-UNI je dobrovoljna i neovisna udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i interese svojih članova osobito u području uređivanja uvjeta poslovanja, odnosa s tijelima državne vlasti, sindikatima, radnog i socijalnog te gospodarskog zakonodavstva, kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora, radnih sporova, te drugih pitanja važnih za gospodarski i socijalni položaj poslodavaca.

Prema popisu članova koji je HUP-UNI dostavio kao privitak podnesku od 4. ožujka 2009. udruga broji devetnaest (19) članova. Članovi udruge su, osim stranaka ovoga postupka i to njih sedam, i drugi poduzetnici koji nisu stranke ovoga postupka: […], […], […], […], […], […], […], […], […], […], […] i […].

Djelatnost Udruge novinskih izdavača definirana je Statutom Udruge, a uključuje sljedeće programe i projekte: praćenje i izučavanje gospodarskih tokova u djelatnosti, programe i projekte obrazovanja i osposobljavanja, zajedničkog tržišnog i poslovnog nastupanja, okupljanja radi razvoja i poticanja odnosa u poslovanju, izražavanja posebnosti interesa privatnog vlasništva, razvoja i poticanja poštovanja primjene etičkih načela struke, poticanja suradnje s drugim strukovnim organizacijama, zastupanja interesa članova pri Vladi, ministarstvima i drugim tijelima državne vlasti te uključivanje putem zakonom dozvoljenih postupaka i razvojem suradnje s nadležnim tijelima u postupcima donošenja zakonskih i podzakonskih akata u svezi s djelatnošću, te drugih djelatnosti od interesa za svoje članove. Jedna od značajnijih djelatnosti Udruge je i kolektivno pregovaranje s udrugama radnika, te sudjelovanje u sklapanju kolektivnih ugovora kojima se uređuju pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosima. Osim toga udruga osigurava savjetodavnu i drugu pomoć svojim članovima u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa te može u radnim sporovima pred sudom, arbitražom, udrugama radnika i državnim tijelima zastupati svoje članove.

Iako je zaključkom o pokretanju postupka od 30. prosinca 2008. postupak pokrenut i protiv HUP- UNI u postupku je utvrđeno da HUP-UNI ne zadovoljava kriterije iz članka 3. ZZTN, kojim je propisano tko se smatra poduzetnikom u smislu odredbi ZZTN. Budući da HUP-UNI nije sudjelovao u prometu roba i usluga obavljajući gospodarski djelatnost, ne može se u konkretnom slučaju smatrati poduzetnikom.

Agencija je izvršila uvid u presudu Suda EU iz 2002. godine donesenu u predmetu J. C. J. Wouters, J. W. Savelbergh and Price Waterhouse Belastingadviserus BV v. Algemene Raad van de Nederlandse Orde van Advocaten, u kojoj je Sud EU ustanovio kako se Nizozemska odvjetnička komora ne može smatrati poduzetnikom budući da ne obavlja gospodarsku djelatnost.

11

3.3. Međusobna povezanost stranaka predmetnog postupka

Od stranaka predmetnog postupka članovi HUP-UNI su: EPH d.o.o., Večernji list d.d., Slobodna Dalmacija d.d., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d. i Datapress d.o.o. Dakle, svi osim poduzetnika RTD d.o.o. i Vjesnik-naklada d.o.o.

Agencija je kako bi utvrdila međusobnu povezanost predmetnih poduzetnika dopisima od 25. veljače 2009. zatražila podatke o vlasničkoj strukturi poduzetnika iz koje su vidljive međusobne veze i udjeli i to na dane 31. prosinac 2007., 31. srpnja 2008. i 30. prosinca 2008.

Iz očitovanja EPH d.o.o. od 9. ožujka 2009 te poduzetnika Slobodna Dalmacija d.d. i Datapress d.o.o. od 11. ožujka 2009. u bitnome proizlazi da je EPH d.o.o. imatelj većinskog udjela u temeljnom kapitalu Slobodne Dalmacije d.d., izdavača tiskovine "Slobodna Dalmacija", sa […] posto udjela. Osim toga EPH d.o.o. imatelj je […] posto udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Datapress d.o.o., izdavača dnevnika "Slavonski dom".

Iz podneska poduzetnika Novi list d.d. zaprimljenog u Agenciji 16. ožujka 2009. proizlazi da je imatelj […] posto udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Novi list d.d., Riječki list d.o.o. iz Rijeke, Zvonimirova 20a. Novi list d.d., kao dioničar ima […] posto udjela u temeljnom kapitalu. Pored navedenog, isti je povezan sa Glasom Slavonije d.o.o., koji je nakladnik općeinformativnog dnevnika „Glas Slavonije“ i jedna od stranaka u predmetnom upravnom postupku, i to putem imatelja većinskog udjela, poduzetnika Riječki list d.o.o. koji je, ujedno i imatelj […] posto udjela u temeljnom kapitalu Glasa Slavonije d.o.o. Navedeno proizlazi i iz podneska Glasa Slavonije d.o.o. od 5. ožujka 2009.

Večernji list d.d. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 10. ožujka 2009. u bitnome očitovao da je imatelj […] posto udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Večernji list d.d., austrijski medijski koncern Styria Media International AG, sa sjedištem u Grazu. Pored navedenog, isti naglašava kako Styria Media International AG ima […] posto udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika 24sata d.o.o., a koji je nakladnik općeinformativnog dnevnika "24sata", te […] posto udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Dnevnik d.o.o., a koji izdaje dnevnu tiskovinu "". Navedeno potvrđuje i 24sata d.o.o. podneskom zaprimljenim u Agenciji 10. ožujka 2009.

Iz sadržaja podneska poduzetnika RTD d.o.o. i Glas Istre d.o.o. koji su zaprimljeni u Agenciji 3. ožujka i 18. ožujka 2009., razvidno je da navedeni poduzetnici nisu povezani s ostalim poduzetnicima protiv kojih je predmetni upravni postupak pokrenut.

Budući da 24 sata d.o.o. nije stranka predmetnog postupka ni Večernji list d.d. nije povezan s poduzetnicima, strankama ovoga postupka. Također niti Vjesnik naklada d.o.o. nije povezan s poduzetnicima strankama ovog postupka. Naime, kako proizlazi iz Odluke poduzetnika Vjesnik naklada d.o.o. od 25. srpnja 2008, […] posto udjela u tom poduzetniku ima Vjesnik d.d.

U predmetnom postupku istraživana je međusobna povezanost stranaka postupka kako bi Agencija utvrdila može li se u konkretnom slučaju primijeniti odredba članka 9. ZZTN.

Naime, na povezane poduzetnike u smislu članka 5. ZZTN ne može se primijeniti odredba članka 9. ZZTN o zabranjenim sporazumima u smislu kriterija iz pravne stečevine EU, jer je riječ

12 o poduzetnicima koji se smatraju jednim gospodarskim subjektom. Članak 9. ZZTN ne bi se mogao primijeniti u slučaju da su sporazum sklopili samo povezani poduzetnici u smislu čanka 5. ZZTN. Međutim, kako su predmetni sporazum sklopili i poduzetnici koji nisu međusobno povezani, na konkretni sporazum primjenjuje se odredba članka 9. ZZTN.

3.4. Prikupljena očitovanja i dokumentacija od stranaka predmetnog postupka

U provedbi postupka, Agencija je sukladno ovlaštenju iz članka 48. stavka 1. točke 1. ZZTN od stranka predmetnog postupka u više navrata tijekom postupka zatražila dostavu očitovanja i dokumentacije radi utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje odluke u predmetnoj upravnoj stvari.

Tako je HUP-UNI u podnescima zaprimljenim u Agenciji 19. siječnja 2009., 4. ožujka 2009. i 4. prosinca 2009. u bitnome naveo da povećanje cijene općeinformativnih dnevnika nije bilo tema niti jednog sastanka HUP-UNI, te isto nije bilo predmetom izričitih ili prešutnih dogovora, sporazuma ili ugovora između članova HUP-UNI. HUP-UNI nije bio potpisnikom nikakvog sporazuma o istovremenom povećanju cijene općeinformativnih dnevnika u minimalnom iznosu od 1,00 kune zbog toga što nije poduzetnik i ne bavi se izdavanjem novina. Tom prilikom naglasio je kako je HUP-UNI jedna od 24 granske udruge udružene u Hrvatsku udrugu poslodavaca kao dobrovoljnu, neprofitnu i neovisnu udrugu poslodavaca koja štiti i promiče interese svojih članova i kao takva ne obavlja nikakvu komercijalnu djelatnost te stoga smatra neprimjerenim označavanje HUP-UNI kao poduzetnika.

Nadalje, HUP-UNI je u podnesku od 4. prosinca 2009. negirao da je predsjednik HUP-UNI, Marijan Beljan izjavio da je bilo sastanaka, dogovora i sporazuma o povećanju cijena dnevnih novina od 1. kolovoza 2008. godine. Pritom, predsjednik HUP-UNI Marijan Beljan je objasnio kako je povodom povećanja cijena dnevnih novina od 1. kolovoza 2008. godine dao izjavu samo za HINU te da tu izjavu nije autorizirao. Beljan smatra da su pojedini dijelovi objavljenog članka izvađeni iz konteksta vođenog razgovora i ne odgovaraju njegovim stvarno izrečenim stavovima. Osim toga, naveo je kako je prije poskupljenja većine dnevnih novina od 1. kolovoza 2008. godine izdavač Datapress d.o.o., smanjio cijenu dnevne općeinformativne tiskovine Slavonski dom s 6,00 kuna na 3,00 kune, a od 1. srpnja 2008. godine najtiražnije dnevne novine „24 sata“, izdavača 24 sata d.o.o., su povisile cijenu s 3,00 kune na 4,00 kune.

Na zahtjev Agencije, 4. prosinca 2009., HUP-UNI je dostavio i zapisnike sa sastanaka nakladnika tiska održanih u ovoj Udruzi u razdoblju od 1. siječnja do 1. kolovoza 2008. Iako je u podnesku koji je dostavljen zajedno s zapisnicima izričito navedeno da je Izvršni odbor HUP-UNI na svojim sjednicama 10. lipnja i 4. srpnja 2008. raspravljao o stanju u sektoru novinskog izdavaštva i o utjecaju novih Općih uvjeta distribucije distributera Tisak d.d. na poslovanje novinskih izdavača, sa sjednice od 4. srpnja 2008., za razliku od drugih, nije dostavljen zapisnik iz kojeg bi se mogao steći uvid u tijek i sadržaj iste. Umjesto zapisnika dostavljeni su stavovi HUP-UNI o stanju na tržištu distribucije tiskovina u kojem su izneseni zaključci sa sjednice Izvršnog odbora Udruge od 10. lipnja i 4. srpnja 2008. Premda Agenciji nisu poznati razlozi radi kojih spomenuti zapisnik nije dostavljen, činjenica da nije dostavljen samo zapisnik sa spomenute sjednice Izvršnog odbora HUP-UNI od 4. srpnja 2008. na kojoj je donesen i Statut udruge, predstavlja dodatnu indiciju da je na navedenoj sjednici raspravljano i o povećanju cijene dnevnih novina. Naime, s obzirom na činjenicu da je na istoj sjednici donesen spomenuti Statut udruge, kao temeljni akt njenog poslovanja, a što je razvidno iz samog teksta Statuta, teško je vjerovati da ne postoji zapisnik s te sjednice.

13 RTD d.o.o. je 30. siječnja 2009. dostavio Odluku o povećanju cijene novine "Zadarski list" od 29. srpnja 2008. temeljem koje je cijena navedene novine povećana na 7,00 kuna s datumom primjene od 1. kolovoza 2008. U podnesku od 4. prosinca 2009. je naveo da je cijena novine „Zadarski list“ povećana baš na dan 1. kolovoza 2008. jer su ocijenili kako će u to vrijeme biti najviše razumijevanja za povećanje cijene te da tome teže i druge tiskovine. Odluka da to bude baš početkom kolovoza motivirana je početkom mjeseca zbog dogovora s tiskarom i distributerom. Kao dodatni razlog za to je naveo činjenicu da se dnevniku „Zadarski list“ tijekom kolovoza povećava tiraža.

Datapress d.o.o. je 3. veljače 2009. dostavio Odluku o povećanju cijene novine "Slavonski dom" od 28. srpnja 2008. temeljem koje je povećana cijena dnevne novine „Slavonski dom“ sa 3,00 na 4,00 kune počevši od 2. kolovoza 2008. Nakon otvaranja stečajnog postupka nad poduzetnikom Datapress d.o.o. isti se putem stečajnog upravitelja u podnesku od 7. prosinca 2009. očitovao na način da je naveo da je Ivan Perković na mjesto stečajnog upravitelja imenovan rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku od 12. lipnja 2009. te da nakon uvida u postojeću dokumentaciju nije uspio naći nikakvu odluku ili obračun koji bi upućivao na izvršenu korekciju povećanja cijene informativnog lista „Slavonski dom“.

Uvidom u preslike naslovnica dnevne novine „Slavonski dom“ od 30. travnja i 2. svibnja 2009. utvrđeno je da je cijena navedene novine promijenjena te da od 2. svibnja 2009. iznosi 5,00 kuna.

EPH d.o.o. je 3. veljače 2009. dostavio Odluku o povećanju cijene dnevnog izdanja "Jutarnji list" od 30. srpnja 2008. temeljem koje je povećana cijena navedene novine sa 6,00 na 7,00 kuna od 1. kolovoza 2008. U podnesku od 2. prosinca 2009. EPH d.o.o. je naveo da ljetno razdoblje predstavlja razdoblje u kojem se iskazuje najveća prodana naklada te je slijedom navedenog procijenjeno da bi se početkom primjene nove cijene upravo u navedenom razdoblju u najvećoj mjeri anulirali eventualni negativni efekti takvog povećanja.

Novi list d.d. je 3. veljače 2009. dostavio Odluku o povećanju cijene dnevnika "Novi list" od 30. srpnja 2008., temeljem koje je povećana cijena rečenih novina sa 6,00 na 7,00 kuna počevši od 1. kolovoza 2008. U podnesku od 3. prosinca 2009. je naveo kako je razlog povećanja cijene dnevne novine „Novi list“ prvenstveno povećanje cijene distribucije i nepredviđeno povećanje rabata, dakle ukupnih troškova distribucije.

Slobodna Dalmacija d.d. je 6. veljače 2009. dostavio zapisnik sa sjednice Uprave društva koji sadrži Odluku od 21. srpnja 2008. kojom je utvrđena maloprodajna cijena dnevne tiskovine "Slobodna Dalmacija" u iznosu od 7,00 kuna s datumom primjene od 1. kolovoza 2008. U podnesku od 3. prosinca 2009. je kao razlog povećanja cijene dnevne novine „Slobodna Dalmacija“ na dan 1. kolovoz 2008. naveo činjenicu da ljetno razdoblje predstavlja razdoblje u kojem se iskazuje najveća prodana naklada te je slijedom navedenog procijenjeno da bi početkom primijene nove cijene upravo u navedenom razdoblju bili u najvećoj mjeri anulirani eventualni negativni efekti takvog povećanja.

Glas Slavonije d.d. je 12. veljače 2009. dostavio Odluku o povećanju maloprodajne cijene dnevne novine "Glas Slavonije" od 30. srpnja 2008., kojom je određena maloprodajna cijena navedene novine u iznosu od 7,00 kuna s datumom primjene od 1. kolovoza 2008. U podnesku od 3. prosinca 2009. je u bitnome naveo da se maloprodajna cijena dnevne novine „Glas Slavonije” nije mijenjala od 1. svibnja 2002. godine kada je s 5,00 kn povećana na 6,00 kn. […]. Dnevne novine „Glas Slavonije“ su u proteklom razdoblju imale trend […]. U zadnjem kvartalu

14 2007. godine i u prvom polugodištu 2008. godine prihodi […], što je značajno utjecalo na rezultate poslovanja.

Nadalje, prema navodima Glasa Slavonije d.d. cijena dnevne novine „Glas Slavonije“ povećana je zbog rasta troškova proizvodnje (tisak i redakcija), u proteklim razdobljima, rasta troškova prodaje i distribucije, u prvom polugodištu 2008. godine, povećanja troškova električne energije, a od 1. srpnja 2008 godine i ostalih troškova poslovanja. Rast troškova tiska uvjetovan je, prije svega, rastom cijena osnovnih repromaterijala na svjetskom tržištu. Tako je cijena novinskog papira, u posljednje četiri godine, povećana za oko […] posto. Trošak redakcije je, u manjoj mjeri, uvjetovan povećanjem broja novinara, a većim dijelom zbog rasta plaća sukladno kolektivnom ugovoru. Troškovi prodaje i distribucije su rasli zbog iznimnog rasta cijena dizelskog goriva i promjene općih uvjeta poslovanja nacionalnog distributera Tisak d.d., vodećeg distributera s dominantnom tržišnom pozicijom. Značajno povećanje troškova električne energije rezultat je rasta cijene električne energije od 1. srpnja 2008. godine. U proteklim godinama, […]. […]. Zaključno, Glas Slavonije d.d. je naveo da imajući u vidu navedeno i činjenicu da je ljetno razdoblje najpogodnije za donošenje odluke o povećanju cijene, kao dan primjene veće cijene dnevnih novina „Glas Slavonije“ određen je 1. kolovoza 2008. godine.

Glas Istre d.o.o. je 13. veljače 2009. dostavio Odluku uprave društva od 31. srpnja 2008. kojom se utvrđuje maloprodajna cijena dnevnika "Glas Istre" u iznosu od 7,00 kuna po primjerku s datumom primjene od 1. kolovoza 2008. U podnesku od 3. prosinca 2009. je naveo da je razlog povećanja cijene na dan 1. kolovoza 2008. obračunske naravi te da to čini uvijek s prvim danom u mjesecu. Tako je postupio i 1. travnja 2001. kada je maloprodajna cijena povećana s 5,00 na 6,00 kuna

Večernji list d.d. je 13. veljače 2009. dostavio Odluku o povećanju cijene dnevne tiskovine "Večernji list" sa 6,00 kuna na 7,00 kuna od 7. srpnja 2008., s datumom primjene nove cijene od 1. kolovoza 2008. U podnesku od 8. prosinca 2009. je u bitnome naveo da je Večernji list d.d. zbog gospodarskih razloga već nekoliko mjeseci prije donošenja poslovne odluke u srpnju 2008. ozbiljno razmatrao mogućnost povećanja cijene dnevnika "Večernji list". Pri tome se s marketinškog aspekta razmatrala mogućnosti povećanja cijene u ljetnom razdoblju (srpanj- kolovoz). Nakon što je nakladnik 24sata d.o.o. povećao maloprodajnu cijenu dnevne novine "24sata" od 1. srpnja 2008. godine, a to povećanje nije uzrokovalo pad prodaje "24sata", Večernji list d.d. donio je 7. srpnja 2008. poslovnu odluku da se od 1. kolovoza 2008. poveća maloprodajna cijena "Večernjeg lista". Prema navodima Večernjeg lista d.d. iz istog podneska povećanje cijene s prvim danom u mjesecu prirodni je i nužan odabir datuma s obzirom da se obračuni s distributerima vrše u mjesečnim ciklusima. S druge strane povećanje maloprodajne cijene početkom kolovoza tj. u sezoni godišnjih odmora smatralo se povoljnim trenutkom u kojem ovo neželjeno, ali nužno povećanje cijene neće imati značajnije negativne učinke na prodaju novina.

Nastavno je naveo kako u stadiju priprema i razmatranja mogućnosti povećanja cijena prije donošenja konkretne poslovne odluke, kao niti nakon toga, Večernji list d.d. nije komunicirao s konkurentima glede pitanja povećanja cijene, niti je s bilo kojim konkurentom na mjerodavnom tržištu sklapao izričiti ili prešutni dogovor oko cijena, niti je ikoga od konkurenata obavijestio o namjeri povećanja cijena. Nadalje navodi kako je o svojoj odluci o povećanju cijene obavijestio distributere Tisak d.d. i Distri press d.o.o. dva dana ranije, tj. 30. srpnja 2008. godine. Prema navodima poduzetnika Večernji list d.d., iako je bilo jasno da se i drugi nakladnici bore s istim gospodarskim problemima, te se moglo očekivati da će se i ostali nakladnici dnevnog tiska odlučiti na povećanje cijene, Večernji list d.d. upravo zbog osjetljivosti povećanja cijena nije htio

15 znatnije unaprijed odrediti i objaviti datum povećanja cijene i točan iznos povećanja, a niti na bilo koji način poticati ostale nakladnike na isti poslovni potez, a kamoli na to da se cijene usklađeno povećavaju od istog dana.

Večernji list d.d. smatra kako ne može odgovarati za to što su ostali nakladnici saznavši za njegovu odluku odlučili svjesno oponašati postupak Večernjeg lista d.d. Nadalje navodi da je Večernji list d.d. donio odluku o povećanju cijene samo u odnosu na maloprodajnu cijenu dnevnika "Večernji list",, dok se cijena pretplate nije mijenjala. Osim toga smatra da u konkretnom slučaju nema osnova za tvrdnju da je postojalo usklađeno djelovanje radi zajedničke uspostave identičnih cijena dnevnih novina, koje bi imalo za cilj ili posljedicu sprječavanje, ograničavanja ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, te smatra da se u konkretnom slučaju radilo o svjesnom paralelnom ponašanju nakladnika koje se prema europskom, komparativnom pravu i praksi ne smatra zabranjenim. Prema navodima Večernjeg lista d.d. o tzv. svjesnom paralelnom ponašanju se radi kada konkurenti bez individualnog kontakta svjesno oponašaju jedan drugoga. Kod dnevnih novina kao općeinformativnih dnevnika radi se načelno o homogenim proizvodima i transparentnom mjerodavnom tržištu. Cijene svih dnevnih novina bile su iste i prije povećanja, pa time povećanje koje je uslijedilo, neovisno o tome što je uslijedilo istovremeno, nije prema navodima Večerneg lista d.d. imalo nikakve negativne posljedice na tržišnu utakmicu.

Vjesnik-naklada d.o.o. se u dva navrata očitovao na zahtjeve Agencije i to podneskom od 23. travnja 2009. i 2. prosinca 2009. U dostavljenim očitovanjima u bitnome je naveo da nije sudjelovao u nikakvim navodnim sporazumima o povećanju cijene općeinformativnih dnevnika. Gospodarska situacija je bila glavni razlog poskupljenja dnevnog lista „Vjesnik“. Poskupljenje troškova proizvodnje dnevnog lista „Vjesnik“ izazvanih kretanjem cijena na tržištu repromaterijala i energenata, znatno su povećani jedinični troškovi izdavanja lista. Budući da se uštedama nije mogao kompenzirati nedostatak prihoda, Uprava tog poduzetnika je donijela odluku o povećanju prodajne cijene s 6,00 na 7,00 kuna. Nadalje je naveo da se datum 1. kolovoza 2008. kada su poskupjele druge tiskovine, slučajno poklopio s datumom poskupljenjem dnevnika „Vjesnik“.

Iz zaprimljene dokumentacije i očitovanja razvidno je da je primjena svih predmetnih odluka nastupila početkom kolovoza tijekom dva uzastopna dana i to njih osam 1. kolovoza, a jedna 2. kolovoza 2008., dok su razlozi poskupljenja baš na te dane različiti, no većina poduzetnika je navela da su razlozi za to obračunske naravi te da poskupljenje u ljetnom razdoblju, odnosno u vrijeme godišnjih odmora ima najmanje negativnih učinaka na prodaju.

3.5. Usmena rasprava

Agencija je, sukladno odredbi članka 54. stavku 2. ZZTN, dana 8. prosinca 2009. održala usmenu raspravu. Usmena rasprava određena je radi pružanja mogućnosti strankama da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. Usmenoj raspravi prisustvovale su sve pozvane stranke ovog postupka, osim poduzetnika Datapress d.o.o. u stečaju, koji je svoj izostanaka opravdao i predložio da se rasprava održi u njegovoj odsutnosti.

Svi prisutni na raspravi u bitnome su se očitovali na način da su negirali postojanje bilo kakvog dogovora, odnosno sporazuma vezano za povećanje cijene dnevnih novina.

16 Za HUP-UNI, predsjednik HUP-UNI, Marijan Beljan je ponovio da HUP-UNI nije poduzetnik. Vezano za izjavu koja je objavljena na internetskim stranicama „Slobodna Dalmacija“ i „Javno.hr“, gosp. Beljan naglašava kako je ista izvučena iz konteksta te da je 4. kolovoza 2008. dao izjavu „Poslovnom dnevniku“ u kojem je naveo da nikakvog kartelnog djelovanja među nakladnicima nije bilo te da se nikada među nakladnicima nije razgovaralo o politici cijena. Posebno upitan o tome u kojem djelu je izvađena iz konteksta njegova izjava prenesena putem internetskih stranica „Slobodne Dalmacije“ koja glasi: “dnevne novine u Hrvatskoj od petka 1. kolovoza poskupljuju za 1 kn odnosno sa 6 na 7 kuna, a uskoro se može očekivati i poskupljenje tjednika i mjesečnika...na upit zašto čitatelji nisu upozoreni na poskupljenje kazao je kako se do zadnjeg trenutka odgađala odluka i pregovarala s najvećim distributerom Tiskom o cijeni distribucije“, te izjava s internetskog portala „javno.com“ obje od 31.srpnja 2008., a koja glasi: “na upit zašto poskupljenje nije objavljeno u nijednim dnevnim novinama, Beljan je odgovorio kako se u odluci dugo vijećalo te da novine nisu poskupjele od 2001. godine“, gospodin. Beljan je odgovorio kako je izjavu dao samo HINI te da ta izjava nije autorizirana. Nije razgovarao ni sa kim iz „Slobodne Dalmacije“ i „Javno.hr“. Priznaje da je „vjerojatno“ rekao da cijene novina poskupljuju sa 6 na 7 kuna od petka 1. kolovoza 2008. godine, a sve ostalo je izvučeno iz konteksta. Osim toga je naveo kako je bilo poznato većini distributera, tiskara i ostalih poslovnih partnera koji sudjeluju u procesu distribucije i prodaje dnevnih novina da će cijene dnevnih novina poskupjeti.

Na kraju, Marijan Beljan kao predsjednik HUP-UNI izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da je u predmetnom postupku uzeta u obzir samo izjava objavljena na internetskim portalima, a nisu uzete u obzir njegove izjave dane „Poslovnom dnevniku“ i drugim novinama koje obrađuju poslovnu problematiku. Pri tome naglašava kako su svi relevantni procesi u Republici Hrvatskoj pokrenuti temeljem sadržaja objavljenih u tiskanim medijima, prije svega u dnevnim novinama.

4. Mjerodavno tržište

Agencija je mjerodavno tržište u konkretnom slučaju odredila sukladno članku 7. ZZTN, na način i prema kriterijima utvrđenim Uredbom o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta („Narodne novine“, broj 51/04; dalje Uredba o mjerodavnom tržištu).

Mjerodavno tržište utvrđuje se, sukladno članku 7. ZZTN, kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području.

Općeinformativni tisak definiran je ZoM-om kao tisak koji skupno objavljuje programske sadržaje namijenjene kontinuiranom informiranju javnosti o aktualnom društvenom, osobito političkom, gospodarskom, socijalnom, kulturnom životu i drugim zbivanjima u Hrvatskoj i svijetu.

Raznolikost općeinformativnog tiska prisutnog na teritoriju Republike Hrvatske očituje se u strukturi istih kroz vlasništvo, pristupu temama te publici koja ih čita.

Kao što je već navedeno u točki 3.5. obrazloženja ovog rješenja nakladnici EPH d.o.o., Slobodna Dalmacija d.d. i Datapress d.o.o. vlasnički su povezani, budući da EPH d.o.o. ima udjele u temeljnom kapitalu poduzetnika Slobodna Dalmacija d.d. i Datapress d.o.o.

Riječki list d.o.o. ima udjele u temeljnom kapitalu Novi list d.d. i Glas Slavonije d.o.o., dok Styria Media International AG ima […] posto udjela u Večernji list d.d. i 24sata d.o.o.

17 Iz navedenog proizlazi kako je dio nakladnika općeinformativnih dnevnika međusobno vlasnički povezan.

Nadalje, općeinformativni tisak se razlikuje po sadržaju, odnosno pristupu temama koje obrađuje te posljedično tome publici kojoj je namijenjen.

Međutim, iako sa stajališta krajnjeg korisnika općeinformativni dnevnici po sadržaju, pristupu temama te s obzirom na teritorijalnu pokrivenost tema nisu možda u potpunosti međusobno zamjenjivi, u ovoj analizi oni se promatraju skupno zbog toga što osim što zadovoljavaju kriterije općeinformativnih dnevnika iz ZoM, a i poskupljenje od jedne kune za dnevne općeinformativne novine odnosilo se na sve općeinformativne dnevnike, neovisno o njihovom sadržaju i prostornoj pokrivenosti.

Kao posebnost tiska kao proizvoda ističe se maloprodajna cijena istog koja je jedinstvena i označena na samoj novini, što znači da se novine na maloprodajnim mjestima ne prodaju ispod ili iznad označene cijene, za razliku od drugih proizvoda, čija maloprodajna cijena ovisi o potražnji i drugim elementima, poput poslovne politike trgovca na malo.

Vezano za cijene općeinformativnih dnevnika potrebno je navesti da iako maloprodajna cijena većine novina nije mijenjana u razdoblju od 2001. do kolovoza 2008. godine. Porezno opterećenje dnevnog tiska vezano uz porez na dodanu vrijednost (dalje: pdv) promijenjeno je u 2007. godini.

Naime, člankom 1. Zakona o izmijeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine, broj 76/07) i člankom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“ broj 79/07) smanjena je stopa pdv-a s 22 posto na 10 posto za novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju. Navedeni Zakon i Pravilnik stupili su na snagu 1. kolovoza 2007.

U 2007. godini cijene općeinformativnih dnevnika, osim „24sata“, iznosile su 6,00 kn. Umanjena za pdv, cijena novina umanjena iznosila je 4,918 kuna. Smanjenjem pdv-a na 10 posto nakladnicima novina s cijenom od 6,00 kuna otvorila se mogućnost uštede od 0,5365 kuna po primjerku tiskovine, budući cijena od 6,00 kuna umanjena za pdv od 1. kolovoza 2007. godine iznosi 5,4545 kuna.

Međutim, smanjenje poreznog opterećenja, nakladnici općeinformativnih dnevnika nisu snizili maloprodajne cijene ovih tiskovina nego su one za krajnje kupce ostale iste čime je temeljem smanjenog pdv zapravo izravno povećan prihod nakladnicima.

Na teritoriju Republike Hrvatske u 2007. godini nakladnici su izdavali ukupno jedanaest (11) tiskovina koje imaju obilježja općeinformativnih dnevnika sukladno ZoM.

18 Tablica 1.: Struktura tržišta naklade općeinformativnih dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske u 2007. i 2008. godini

Redni Prodaja u 2007. Prodaja u 2008. Tržišni udjel Tržišni udjel Naziv dnevnika Naziv poduzetnika-nakladnika/uvoznika broj kom kom 2007. % 2008. % 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 24 sata 24sata d.o.o., Zagreb [...] [...] [30-40] [40-50] 2. Jutarnji list Europapress holding d.o.o., Zagreb [...] [...] [10-20] [10-20] 3. Večernji list Večernji list d.d., Zagreb [...] [...] [10-20] [10-20] 4. Slobodna Dalmacija Slobodna Dalmacija d.d., Split [...] [...] [10-20] [10-20] 5. Novi list Novi list d.d., Rijeka [...] [...] [5-10] [5-10] 6. Glas Istre Glas Istre d.o.o., Pula [...] [...] [5-10] [5-10] 7. Glas Slavonije Glas Slavonije d.d., Osijek [...] [...] [5-10] [5-10] Vjesnik -hrvatski 8. politički dnevnik Vjesnik-naklada d.d., Zagreb [...] [...] [5-10] [0-5] 9. Zadarski list RTD d.o.o. Zadar [...] [...] [0-5] [0-5] 10. La Voce del popolo Edit Rijeka [...] [...] [0-5] [0-5] 11. Slavonski dom Datapress d.o.o., Osijek [...] [...] [0-5] [0-5] 12. Vox Glas Zadra Vox d.o.o., Zadar - [...] - [0-5] strani općeinformativni 1) Tisak d.d.; 2) nakladnici: Novine plus 13. dnevnici do.o., Kartular d.o.o, Zigo obrt, Inart d.o.o. [...] [...] [0-5] [0-5] Ukupno: 161.910.778 155.579.454 100,00 100,00 Izvor: Istraživanje tržišta tiska u Republici Hrvatskoj u 2008. godini, AZTN, klasa: 031-02/2009-01/14 Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

U tablici 1. navedeni su svi poduzetnici nakladnici općeinformativnih dnevnika u Republici Hrvatskoj, bez obzira, pripadaju li njihove tiskovine razini nacionalnih, regionalnih ili lokalnih općeinformativnih dnevnika te su tržišni udjeli izračunati temeljem prodane naklade u 2007. i 2008. godini.

Kao što je razvidno iz tablice 1., općeinformativni dnevnik s najvećom nakladom u 2007. godini bio je „24sata“ s tržišnim udjelom od [30-40] posto. Slijede ga „Jutarnji list“ s [10-20] posto i „Večernji list“ s [10-20] posto.

U 2008. godini „24sata“ je i dalje vodeći općeinformativni dnevnik temeljem prodanih primjeraka općeinformativnog dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske s udjelom od [40-50] posto.

Na tržištu se u 2008. godini pojavio novi općeinformativni lokalni dnevnik „Vox Glas Zadra“, no isti je započeo s izlaženjem tek u studenom 2008. godine.

Tržište općeinformativnih dnevnika pripada u tzv. tržišta s dvije strane, koje s jedne strane čini tržište naklade općeinformativnih dnevnika, a s druge strane tržište oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima.

Iako sporazum između nakladnika ima prvenstveno učinke na mjerodavnom tržištu naklade općeinformativnih dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske, Agencija je za potrebe analize uzela u obzir obje strane tržišta, uključivo i tržište oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima na teritoriju Republike Hrvatske.

5. Analiza povećanja cijena općeinformativnih dnevnika

Nakladnik najprodavanijeg općeinformativnog dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske, 24sata d.o.o., povećao je maloprodajnu cijenu dnevnika „24sata“ s 3,00 na 4,00 kune i to 1. srpnja 2008. godine.

19 Mjesec dana poslije, 1. kolovoza 2008., ostali nakladnici općeinformativnih dnevnika, među kojima su EPH d.o.o., Novi list d.d., Glas Istre d.o.o., Glas Slavonije d.d., RTD d.o.o., Slobodna Dalmacija d.d., Večernji list d.d. i Vjesnik-naklada d.o.o., povećali su maloprodajne cijene svojih općeinformativnih dnevnika za jednu kunu. Datapress d.o.o., nakladnik dnevnika „Slavonski dom“ povećao je cijenu navedenog dnevnika za 1,00 kunu s 3,00 na 4,00 kune, 2. kolovoza 2008. godine.

Od svih jedanaest općeinformativnih dnevnika, jedino Edit Rijeka–novinsko izdavačka ustanova, nakladnik dnevnika „La Voce del Popolo“ nije povisio maloprodajnu cijenu navedenog dnevnika.

Tablica 2.: Povećanje cijene općeinformativnih dnevnika u 2008. godini

Cijena prije Cijena nakon Povećanje Povećanje poskupljenja poskupljenja cijene cijene Datum Naziv poduzetnika Naziv dnevnika kn kn kn % poskupljenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 24sata d.o.o. 24 sata 3,00 4,00 1 33,33 1. 7. 2008. Datapress d.o.o. Slavonski dom 3,00 4,00 1 33,33 2. 8. 2008. EPH d.o.o. Jutarnji list 6,00 7,00 1 16,67 1. 8. 2008. Glas Istre d.o.o. Glas Istre 6,00 7,00 1 16,67 1. 8. 2008. Glas Slavonije d.d. Glas Slavonije 6,00 7,00 1 16,67 1. 8. 2008. Novi list d.d. Novi list 6,00 7,00 1 16,67 1. 8. 2008. RTD d.o.o. Zadarski list 6,00 7,00 1 16,67 1. 8. 2008. Slobodna Dalmacija d.d. Slobodna Dalmacija 6,00 7,00 1 16,67 1. 8. 2008. Večernji list d.d Večernji list 6,00 7,00 1 16,67 1. 8. 2008. Vjesnik-naklada d.o.o. Vjesnik 6,00 7,00 1 16,67 1. 8. 2008. Izvor: podnesci poduzetnika Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz tablice 2. razvidno je kako je prvo povećanje cijene s 3,00 na 4,00 kune proveo nakladnik 24 sata d.o.o. povisivši maloprodajnu cijenu „24sata“ za 1,00 kunu, odnosno 33,33 posto.

Za jednak postotni iznos, a isto i nominalni iznos od 1,00 kune, Datapress d.o.o. povećao je maloprodajnu cijenu dnevnika „Slavonski dom“ 2. kolovoza 2008.

Ostalih osam nakladnika, koji su u 2008. godini povećali cijene općeinformativnih dnevnika, povećali su iste na dan 1. kolovoza 2008. za iznos od 1,00 kune, odnosno za 16,67 posto u odnosu na ranije važeću maloprodajnu cijenu od 6,00 kuna.

HUP-UNI se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 4. prosinca 2009., očitovao kako su informaciju o poskupljenju dnevnih novina imali distributeri, znatno prije nego li su se dnevne novine s novim cijenama pojavile na kioscima, budući da sukladno točci 8.2. Općih uvjeta distribucije i prodaje tiska od distributera Tisak d.d., Zagreb, a slične odredbe imaju i ostali distributeri, stoji da je nakladnik dužan najmanje sedam dana unaprijed najaviti promjenu cijene i periodike izlaženja.

Agencija je od najvećih distributera tiskovina na teritoriju Republike Hrvatske, poduzetnika Tisak d.d. i Distri-press d.o.o. dopisima od 3. prosinca 2009. zatražila očitovanje o tome jesu li nakladnici općeinformativnih dnevnika obavijestili Tisak d.d. i Distri-press d.o.o. o povećanju cijena dnevnih novina, koje je stupilo na snagu 1. i 2. kolovoza 2008. godine te da dostave dokaz za svaki općeinformativni dnevnik kada i na koji način su ih nakladnici općeinformativnih dnevnika obavijestili o promjeni cijene u 2008. godini.

20 Distri-press d.o.o. očitovao se, u podnesku zaprimljenom u Agenciji 18. prosinca 2009. kako su nakladnici općeinformativnih dnevnika pravovremeno i pismenim putem obavijestili Distri-press d.o.o o povećanju cijene dnevnih novina koje je stupilo na snagu 1. i 2. kolovoza 2008. Uz očitovanje, dostavljene su i obavijesti nakladnika poduzetniku Distri-press d.o.o. o promjeni cijene. Večernji list d.d. dostavio je obavijest o promjeni cijene 30. srpnja 2008., Vjesnik-naklada d.o.o. i Glas Istre d.o.o. 31. srpnja 2008. Iz obavijesti poduzetnika EPH d.o.o. nije razvidan datum kada je poslana obavijest o promjeni cijene poduzetniku Distri-press d.o.o.

Podneskom, zaprimljenim u Agenciji 14. prosinca 2009. Tisak d.d. očitovao se Agenciji te je dostavio tražene dokaze. Pregled kada i na koji način su poduzetnici, nakladnici općeinformativnih dnevnika obavijestili poduzetnika Tisak d.d. o povećanju cijene, prikazan je tablicom 3.

Tablica 3.: Obavijesti nakladnika općeinformativnih dnevnika poduzetniku Tisak d.d. o promjeni cijene 2008. godine

Naziv poduzetnika Naziv dnevnika Način obavijesti Datum obavijesti 1. 2. 3. 4. 24sata d.o.o. 24 sata e-mail 26.6.2008. nema podataka (interna nema podataka obavijest Sektora (interna obavijest Datapress d.o.o. Slavonski dom maloprodaje) 31.7.2008.) EPH d.o.o. Jutarnji list dopis nema datuma Novi list d.d. Glas Istre e-mail 31.7.2008. Glas Istre do.o. Novi list odluka 31.7.2008. Glas Slavonije d.d. Glas Slavonije dopis 31.7.2008. nema podataka (interna nema podataka obavijest Sektora (interna obavijest RTD d.o.o. Zadarski list maloprodaje) 31.7.2008.) Slobodna Dalmacija d.d. Slobodna Dalmacija e-mail 31.7.2008. Večernji list d.d. Večernji list dopis 30.7.2008. Vjesnik-naklada d.o.o. Vjesnik odluka 25.7.2008. Izvor: podnesak poduzetnika Tisak d.d. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz očitovanja poduzetnika Tisak d.d. ne proizlazi kako je isti imao informacije o poskupljenju općeinformativnih dnevnika znatno ranije prije samog poskupljenja.

21 Tablica 4.: Datumi odluka o povećanju cijene općeinformativnih dnevnika

Datum odluke o Naziv poduzetnika povećanju cijene 1. 2. EPH d.o.o. 30.7.2008. Datapress d.o.o. 28.7.2008. Novi list d.d. 30.7.2008. Glas Istre do.o. 31.7.2008. Glas Slavonije d.d. 30.7.2008. RTD d.o.o. 29.7.2008. Slobodna Dalmacija d.d. 21.7.2008. Večernji list d.d. 7.7.2008. Vjesnik-naklada d.o.o. 25.7.2008. Izvor: podnesci poduzetnika Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Iz podataka prikazanih u tablici 3. i 4. proizlazi kako su svi nakladnici koji su povećali cijene svojih općeinformativnih dnevnika u kolovozu 2008. godine, odluke o povećanju cijene donijeli u srpnju 2008., s tim da je većina tu odluku donijela u zadnjim danima srpnja, a poduzetnika Tisak d.d. obavijestili su o promjeni cijene u razdoblju od 25. srpnja 2008. do 31. srpnja 2008. Tisak d.d., sukladno očitovanju i dokazima koje je dostavio Agenciji, saznao je za povećanje cijene većine općeinformativnih dnevnika dan prije povećanja, odnosno 31. srpnja 2009.

U tržišnom gospodarstvu koje se razvija i u našoj zemlji svaki poduzetnik slobodan je formirati cijene svojih proizvoda i usluga u skladu s tržišnim uvjetima odnosno svojim troškovima poslovanja i vlastitoj poslovnoj pa i cjenovnoj politici. Posao Agencije nije kontrola cijena niti ona ima zakonske ovlasti uplitati se u ovu, jednu od temeljnih tržišnih sloboda poduzetnika. Dakle, činjenica samog povećanja cijena dnevnih općeinformativnih tiskovina ne bi bila sporna i suprotna propisima s područja zaštite tržišnog natjecanja da se ne radi o dogovoru gotovo svih nakladnika tih tiskovina i njihovom razvidno koordiniranom djelovanju koje je pomogla i omogućila ili olakšala HUP-UNI kao krovna udruga većine nakladnika. Naime, dogovori o cijenama, podjeli tržišta i slične aktivnosti poduzetnika koji posluju na istom tržištu pa su dakle konkurenti, suprotan je samoj biti i svrsi tržišnog gospodarstva u kojem se alokacija resursa vrši na tržištu, a ne odlukama države i njene administracije. Takvim se dogovorima sprječava optimalna alokacija resursa, ukida konkurencija među poduzetnicima, kao temeljni pokretač razvoja tržišnog gospodarstva, a postojanje više tržišnih takmaca samo je formalne naravi jer oni, dogovarajući istu cijenu za isti proizvod koji proizvode različiti poduzetnici s različitim troškovima i različitom proizvodnosti i efikasnosti poslovanja zapravo djeluju kao jedan poduzetnik ili „kolektivni“ monopolist. Pritom, krajnji potrošači plaćaju svojevrsni „privatni porez“ takvim poduzetnicima u obliku viših cijena koje, u pravilu, imaju za cilj osigurati opstanak i onom najmanje efikasnom članu kartela, ali i ekstra profit onima koji imaju bolju efikasnost poslovanja i najveću korist od takvog dogovora. I u slučajevima kada poduzetnici ostvaruju povećane troškove proizvodnje i smanjenu dobit ne postoji opravdanje za sklapanje zabranjenih sporazuma.

U ovom slučaju nakladnici su u očitovanjima Agenciji, kao razlog povećanja maloprodajne cijene općeinformativnih dnevnika za jednu kunu, navodili rast troškova proizvodnje – tiska i redakcije, troškova prodaje i distribucije, povećanje cijena električne energije, sirovine i troškova života te inflaciju. Nadalje, kao pojašnjenje povećanih troškova distribucije, navode promjenu u Općim uvjetima poslovanje poduzetnika Tisak d.d., koji je uveo novi način obračuna naknade za

22 distribuciju, prema kojem je, osim postotnog, uveden i fiksni iznos koji se plaća po prodanom primjerku te je uvedena i naknada za veliku remitendu.

Uvidom u Opće uvjete distribucije i prodaje Tiska d.d., Agencija je utvrdila kako se promijenio način obračuna naknade za prodaju i distribuciju te da se, sukladno Općim uvjetima distribucije i prodaje od 30. travnja 2008., naknada sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela, koji za dnevna izdanja iznose 0,78 kuna po prodanom primjerku i 11 posto od maloprodajne cijene umanjene za porez na dodanu vrijednost. Naknada u razdoblju, koje je prethodilo 30. travnju 2008. iznosila je 27 posto na maloprodajnu cijenu umanjenu za porez na dodanu vrijednost. Cijena novina od 6 kuna umanjena za porez na dodanu vrijednost iznosi 5,4546 kuna. Naknada za distribuciju iznosila je 27 posto od tog iznosa, odnosno 1,47 kuna. Novim obračunom, na istu temeljnu cijenu od 6 kuna trošak se smanjuje i naknada za prodaju i distribuciju iznosi 1,38 kuna po prodanom primjerku.

Novi Opći uvjeti iz travnja u odnosu na ranije važeće ne odnosi se samo na način obračuna osnovne naknade za distribuciju tiskovina, već je, između ostalog, uvedena dodatna naknada od 0,16 kuna po primjerku remitende, ukoliko je mjesečna remitenda veća od 35 posto, što za posljedicu, kod većine nakladnika ima povećanje troška distribucije.

Agencija je, analizirala troškove izdavanja općeinformativnih dnevnika u 2007. godini i u 2008. godini odnosno u razdoblju koje je prethodilo povećanju cijene dnevnih novina za jednu kunu. Temelj za usporedbu čine prosječni troškovi po primjerku tiskovine prema dva kriterija: primjerku tiskanog općeinformativnog dnevnika i primjerku prodanog općeinformativnog dnevnika.

Budući da ukupni troškovi sadrže različite grupe troškova, koji pojedinačno mogu utjecati na povećanje ukupnih troškova, Agencija je od nakladnika dopisima od 10. rujna 2009., zatražila i pregled troškova prema pet osnovnih grupa: redakcija, tiskanje, promocija, otprema i prijevoz i trošak distributera.

U tablici 5. prikazani su rezultati prikupljenih podataka.

Tablica 5.: Pojedinačni troškovi izdavanja općeinformativnih dnevnika u 2008. i 2007. godini

[…]

Iz podataka prikazanih u tablici 5., razvidna je različita struktura troškova kod nakladnika odnosno vidljivo je kako svaki poduzetnik ima različite troškove u nominalnom iznosu po svakoj od kategorija troškova navedenih u tablici 5. Primjerice, trošak redakcije u […] je više od dva puta veći od istog troška u […] i u 2007. i 2008. godini, a velike su razlike i u ostalim troškovima osobito promocije, distribucije, prijevoza.

Nadalje, postotne promjene određene kategorije prosječnih troškova po primjerku općeinformativnog dnevnika razlikuju se od poduzetnika do poduzetnika, kao i kategorije troškova koje ostvaruju najveće povećanje.

Poduzetnicima […], […] i […] u nominalnom iznosu najveća stavka su troškovi tiskanja, a poduzetnicima […], […], […], […] i […] troškovi redakcije.

Kod […] najveća postotna promjena ostvarena je u troškovima promocije i to u iznosu od 51 posto u prvih sedam mjeseci 2008. u odnosu na 2007. godinu.

23

Kod […] troškovi redakcije su ostvarili najveću postotnu promjenu i to u iznosu od 19 posto prema kriteriju troška po tiskanom primjerku, a 32 posto prema kriteriju troška po prodanom primjerku.

Za […] zabilježen je najveći postotni rast visine troškova promocije i to u iznosu od 11 posto prema kriteriju troška po tiskanom primjerku, a 15 posto prema kriteriju troška po prodanom primjerku.

Kod […] u većini kategorija došlo je do smanjenja troškova, a najveće postotno povećanje troškova ostvarila je grupa troškova redakcije s 6, odnosno 17 posto.

Poduzetniku […] najveće je povećanje troškova za kategoriju promocija za 40 posto prema kriteriju troška po tiskanom primjerku, odnosno 33 posto prema kriteriju troška po prodanom primjerku., jednako kao i […] kod koje se trošak promocije povećao za 38, odnosno 41 posto.

[…] u području otpreme i prijevoza ostvario je najveći postotni rast i to u iznosu od 32 posto prema oba troškova kriterija.

[…] ostvarila je najveći porast troškova u grupi troškova redakcije i to porast od 20 posto prema kriteriju prosječnog troška po tiskanom primjerku i 26 posto prema kriteriju troška po prodanom primjerku.

Usporedbom iste kategorije troškova kod različitih poduzetnika u 2008. godini u razdoblju koje je prethodilo poskupljenju dnevnih novina, Agencija je utvrdila kako su promjene izražene u postotku u odnosu na razinu troškova u 2007. godini, različite kod svakog poduzetnika, odnosno za svaki općeinformativni dnevnik, što je prikazano tablicom 6.

Tablica 6: Postotne promjene u pojedinačnim troškovima izdavanja općeinformativnih dnevnika 2008/2007

[…]

Iz podataka prikazanih u tablici 6. nedvojbeno proizlazi kako promjene u visini pojedinih troškova izdavanja općeinformativnih dnevnika kod različitih nakladnika ne nose nužno pozitivan predznak, odnosno nije uvijek riječ o povećanju troškova, nego kao što proizlazi iz analiziranih podataka određeni poduzetnici ostvarili su pad troškova po jedinici tiskanog/prodanog primjerka za određenu grupu troškova.

Poduzetnici […] i […] smanjili su troškove tiskanja po tiskanom primjerku u 2008. godini u razdoblju koje je prethodilo poskupljenju općeinformativnih dnevnika u odnosu na 2007. godinu. Svim ostalim poduzetnicima, osim […] kojem je trošak ostao isti, povećao se trošak tiskanja po tiskanom primjerku.

Najveće povećanje te kategorije troška u iznosu od 20 posto imao je […], nakladnik […] .

S obzirom na kriterij troška po prodanom primjerku, smanjenje troška ostvario je jedino […] i to u iznosu od 5 posto. Ostalim poduzetnicima povećao se prosječan trošak tiskanja po prodanom primjerku dnevnih novina u rasponu od 3 do 21 posto. Najveće povećanja navedenog troška ostvario je […].

24 […], […], […] imaju vlastitu tiskaru za tiskanje svojih izdanja. […], […], […], […] i […]. koriste usluge tiskanja drugih poduzetnika jer nemaju vlastitu tiskaru.

U grupi troškova za promociju najveće smanjenje troškova ostvario je […] i to u iznosu od 33 posto po tiskanom primjerku i 30 posto po prodanom primjerku dnevnika. Kao i navedeni poduzetnik, i […] smanjio je troškove promocije i to za 20 posto po tiskanom primjerku, odnosno 12 posto po prodanom primjerku općeinformativnog dnevnika. Izuzme li se […] koji je zadržao trošak promocije po tiskanom primjerku na istoj razini, svi ostali poduzetnici ostvarili su rast troškova promocije, od kojih je najveći rast ostvario […] s ukupno 54 posto po prodanom primjerku, a slijedi ga […] s 41 postom prema istom kriteriju.

Iz analize troškova otpreme i prijevoza proizlazi kako je […] ostvario pad troškova prema oba kriterija i trošku po tiskanom i trošku po prodanom primjerku dnevnih novina. […] zadržao je troškove prema kriteriju troška po tiskanom primjerku na istoj razini, dok je trošak po prodanom primjerku smanjen za 3 posto u odnosu na prosječan trošak u 2007. godini. Ostali poduzetnici, nakladnici općeinformativnih dnevnika, ostvarili su rast troškova otpreme i prijevoza, što je razvidno iz stupaca 8. i 9. tablice 6., pri čemu najveći porast troškova od 32 posto ima […].

Trošak distribucije prema kriteriju troška po tiskanom primjerku smanjen je kod petero poduzetnika, kod dvoje je ostao isti, a povećan je samo kod […]. Analizirajući povećanje troškova distribucije prema kriteriju troška po prodanom primjerku općeinformativnog dnevnika, do smanjenja troškova došlo je kod dva poduzetnika […] i […]. […] zadržao je trošak na istoj razini, a povećanje troška utvrđeno je kod ostalih petero poduzetnika s najvećim povećanjem od 8 posto.

Za razliku od ove četiri grupe troškova, gdje su unutar svake kategorije pojedini poduzetnici ostvarili smanjenje troškova, a pojedini rast, u grupi troškova redakcije, svi poduzetnici ostvarili su rast troškova. Prema kriteriju troška po tiskanom primjerku povećanje se kretalo od 3 do 20 posto, a prema kriteriju troška po prodanom primjerku od 5 do 32 posto.

Broj zaposlenih u […] iznosio je u 2007. godini 228, a u 2008., prije poskupljenja dnevnika 239, što predstavlja rast od 5 posto. U redakciji općeinformativnog dnevnika […] u 2007. bilo je 80 djelatnika, a u 2008. prije poskupljenja broj se povećao za 20 posto na ukupno 96 djelatnika.

[…] u 2007. godini zapošljava 335 radnika, od kojih je u redakciji općeinformativnog dnevnika […] bilo zaposleno 149 radnika. U 2008. godini do poskupljenja općeinformativnog dnevnika […] broj zaposlenih porastao je za 6 posto na 354 radnika, a u samoj redakciji […] za 11 posto na njih 165.

[…] u 2008. godini povećao je broj zaposlenih za 20 posto, budući da je u 2007. godini bilo zaposleno 374 radnika, a u prvih sedam mjeseci 2008. njih 448. U redakciji općeinformativnog dnevnika […] došlo je do smanjenja broja radnika s 120 na 114.

[…] u 2007. godini zapošljava 238 radnika, od čega 116 u redakciji općeinformativnog dnevnika […]. Prije poskupljenja dnevnika […] u poduzetniku […] bilo je zaposleno 12 posto više radnika u odnosu na prosinac 2007., a u samoj redakciji […] smanjen je broj zaposlenih za 1 posto, odnosno bilo je zaposleno 105 radnika.

Budući da je izdavanje općeinformativnog dnevnika […] jedina djelatnost […], broj zaposlenih radnika u […] i u redakciji dnevnika […] je identičan te za 2007. godinu iznosi 133, a u 2008. prije poskupljenja dnevnika […] broj je smanjen za 14 posto, odnosno iznosio je 115.

25

[…] imao je u 2007. i prvih sedam mjeseci 2008. jednak broj zaposlenih, njih 211, a u redakciji dnevnika […] u 2007. bilo je zaposleno 158 radnika, a na dan 31. srpnja 2008. 160 radnika.

U 2007. godini […] imao je zaposleno 634 radnika, a u redakciji dnevnika […] 249 radnika. Na dan 31. srpnja 2008. smanjen je ukupan broj radnika za 13 posto, na njih 554, a u redakciji […] za 22 posto na 195.

[…] očitovao se Agenciji kako se broj zaposlenih osoba u poduzetniku […] u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 31. srpnja 2008. kretao od 35 do 38 radnika te kako uz njih postoji i značaj broj od pedesetak stalnih i povremenih vanjskih suradnika.

Iz provedene analize, nedvojbeno proizlazi kako se poduzetnici, nakladnici općeinformativnih dnevnika, razlikuju i po broju zaposlenih i po osnovnim grupama troškova koje su dio ukupnog troška izdavanja općeinformativnog dnevnika i u nominalnim iznosima i u postotnim promjenama u analiziranim razdobljima.

Budući da analizirane grupe troškova ukupno ne predstavljaju i prosječni ukupan trošak izdavanja općeinformativnog dnevnika, Agencija je istim dopisima od 10. rujna 2009. zatražila od poduzetnika da se očituju o ukupnom trošku izdavanja općeinformativnog dnevnika po tiskanom primjerku i po prodanom primjerku u 2007. godini te u 2008. godini prije poskupljenja dnevnika za jednu kunu.

Agenciji, su se očitovali svi poduzetnici, osim poduzetnika Datapress d.o.o. u stečaju, a pregled troškova prikazan je tablicom 7.

Tablica 7.: Ukupan trošak izdavanja općeinformativnih dnevnika u 2007. i 2008. godini

[…]

Iz podataka prikazanih u tablici 7. razvidno je kako svaki nakladnik ima različitu troškove i to prema oba kriterija, troškovima po tiskanom primjerku općeinformativnog dnevnika i troškovima po prodanom primjerku općeinformativnog dnevnika.

Troškovi su veći po prodanom primjerku od troškova po tiskanom primjerku, budući da je broj prodanih primjeraka uvijek manji od broja tiskanih primjeraka općeinformativnog dnevnika.

Međutim, iz tablice 7. je razvidno kako se troškovi značajno razlikuju među nakladnicima i tako je najniži trošak u 2007. godini po tiskanom primjerku ostvario […] za dnevnik […] s 4,92 kn, a najviši trošak od 11,95 kn po tiskanom primjerku […] za dnevnik […], što je gotovo 2,5 puta više, odnosno 143 posto više od poduzetnika […].

S obzirom na ukupan trošak prema prodanom primjerku općeinformativnog dnevnika, razlika je još i veća, budući da je poduzetniku […] trošak izdavanja općeinformativnog dnevnika iznosio 6,76 kuna, a poduzetniku […] gotovo 5 puta više, odnosno 382 posto te je iznosio 32,58 kuna.

I u 2008. godini u razdoblju do 1. kolovoza 2008. […] ostvario je najniži ukupni trošak po jedinici tiskanog i prodanog primjerka dnevnika, a […] najviši. U odnosu na 2008. godinu razlika između najnižeg i najvišeg troška se povećala i iznosila je 151 posto prema tiskanom primjerku i 424 posto prema kriteriju prodanog primjerka dnevnika.

26 U odnosu na 2007. godinu u prvih sedam mjeseci 2008. svim poduzetnicima povećao se ukupan trošak izdavanja općeinformativnih dnevnika, prema kriteriju troška po prodanom primjerku. Poduzetniku […] ukupan trošak porastao je za 21 posto, poduzetniku […] za 18 posto, poduzetniku […] za 12 posto, poduzetnicima […] i […] za 9 posto, poduzetniku […] za 7 posto, poduzetniku […] za 6 posto te poduzetniku […] za 1 posto.

Prema kriteriju ukupnog troška po tiskanom primjerku općeinformativnog dnevnika, trošak se nije povećao poduzetnicima […] i […], kojima su troškovi u 2008. smanjeni za 2, odnosno 3 posto u odnosu na 2007. godinu. Kod ostalih poduzetnika, Agencija je utvrdila kako je došlo do povećanja troškova po tiskanom primjerku i to kod poduzetnika […] od 19 posto, […] 12 posto, […] 11 posto, […] 9 posto, […] 8 posto, poduzetnika […] 5 posto.

Agencija je dopisom od 10. rujna 2009. od poduzetnika Datapress d.o.o. u stečaju, nakladnika općeinformativnog dnevnika „Slavonski dom“ zatražila podatke o troškovima izdavanja navedenog dnevnika, međutim Datapress d.o.o. u stečaju se nikada nije očitovao na dopise Agencije. Međutim, podneskom zaprimljenim u Agenciji 21. siječnja 2009., Datapress d.o.o. je naveo kako je proizvodna cijena općeinformativnog dnevnika „Slavonski dom“ […] kuna, a trošak distribucije […] kuna. S obzirom na dostavljene podatke, proizlazi kako trošak proizvodnje i distribucije dnevnika „Slavonski dom“ iznosi […] kuna po primjerku, što se razlikuje od troškova ostalih nakladnika općeinformativnih dnevnika.

Naime, zaključkom o pokretanju postupka od 30. prosinca 2008., Agencija je osim od poduzetnika Datapress d.o.o., i od ostalih poduzetnika zatražila dostavu detaljnog opisa strukture cijena općeinformativnih dnevnika (kalkulacija cijene). Međutim, dostavljeni podaci nisu bili predmetom analize budući da nisu međusobno usporedivi.

Iz navedene detaljne analize troškova koja je sačinjena temeljem podataka koje su dostavili sami nakladnici Agencija je utvrdila kako nakladnici općeinformativnih dnevnika imaju različite troškova po jedinici tiskanog/prodanog primjerka općeinformativnog dnevnika i kako su promjene u iznosu troškova u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu također različite od nakladnika do nakladnika..

Kako bi utvrdila sve relevantne pokazatelje koji utječu na poslovanje poduzetnika, Agencija je osim troškova, uzela u obzir i prihode koje ostvaruju nakladnici općeinformativnih dnevnika. Kao što je ranije naglašeno, riječ je o tržištu s dvije strane, koje s jedne strane čini tržište naklade općeinformativnih dnevnika, a s druge strane tržište oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima.

Prihodi od prodaje naklade općeinformativnih dnevnika i prihodi od oglašavanja u općeinformativnim dnevnicima prikazani su tablicom 8.

Tablica 8.: Prihodi od oglašavanja i od prodaje općeinformativnih dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske u 2007. godini

[…]

Agencija je kako bi utvrdila utjecaj prihoda s obje strane mjerodavnog tržišta stavila u odnos prihode od oglašavanja i prihode od prodaje općeinformativnih dnevnika te je na taj način dobila uvid u strukturu prihoda poduzetnika, u odnosu na te dvije kategorije prihoda, za svaki općeinformativni dnevnik.

27 Iz podataka prikazanih u tablici 8. razvidno je kako najveći prihod u apsolutnom iznosu od oglašavanja ostvaruje […] za dnevnik […] u odnosu na ostale poduzetnike i njihove tiskovine. Isto tako, kod ovog poduzetnika prihod od prodaje naklade tiskovine […] veći je od prihoda ostvarenog prodajom oglasnog prostora u navedenoj tiskovini, pa tako od prodaje […] nakladnika ostvaruje 57 posto prihoda a od oglašavanja 43 posto u 2007. godini.

U strukturi prihoda, i nakladnici općeinformativnih dnevnika […], […], […] i […] ostvaruju veći prihod od prodaje naklade tih tiskovina u odnosu na prihod od oglašavanja.

Za razliku od njih, poduzetnici nakladnici tiskovina […], […], […] i […] ostvaruju veći prihod od oglašavanja, nego od prodaje naklade općeinformativnih dnevnika. Tiskovina […] čak 74 posto prihoda ostvarila je temeljem prodaje oglasnog prostora, a 26 posto kroz prodanu nakladu.

Dakle, razvidno je kako se struktura prihoda značajno razlikuje između pojedinih općeinformativnih dnevnika te da sama maloprodajna cijena općeinformativnih dnevnika različito utječe na prihode poduzetnika nakladnika općeinformativnih dnevnika koji su također, u nekim slučajevima čak i prevladavajuće ovisni i o prihodima od oglašavanja.

Tablica 9.: Prosječno dnevno tiskana i prodana naklada općeinformativnih dnevnika

[…]

U tablici 9. prikazan je pregled prosječnog dnevnog broja tiskanih i prodanih primjeraka dnevnih novina navedenih poduzetnika u 2007. godini i u 2008. godini prije poskupljenja općeinformativnih dnevnika.

Iz analiziranih podataka, Agencija je utvrdila kako je u 2008. godini došlo do smanjenja prosječno dnevno tiskane i prodane naklade u odnosu na 2007. godinu kod svih nakladnika osim kod nakladnika […].

Prosječno tiskana naklada […]smanjena je za 8 posto u odnosu na 2007. godinu, poduzetnicima […], […] i […] za 4 posto, poduzetniku […] za 3 posto, poduzetnicima […] i […] za 2 posto.

[…] povećao je prosječno dnevno tiskanu nakladu za 13 posto u odnosu na 2007. godinu.

Usporedbom prosječno dnevno prodanih primjeraka općeinformativnih dnevnika u 2007. godini i u razdoblju koje je prethodilo poskupljenju novina u 2008. godini, utvrđeno je kako su svi nakladnici ostvarili pad prodaje, osim nakladnika […], kojemu je povećana prosječno dnevno prodana naklada za 3 posto.

Broj prosječno prodanih primjeraka općeinformativnog dnevnika nakladnika […] smanjio se za 10 posto, […] za 7 posto, […] i […] za 6 posto, […] za 5 posto, […] za 4 posto, […] za 3 posto.

Agencija je dopisima od 10. rujna 2009. od predmetnih poduzetnika zatražila očitovanje o tome koje tiskovine su izdavali u 2007. i 2008. godini te jesu li mijenjali maloprodajne cijene tih izdanja kako bi utvrdila jesu li poduzetnici povećane troškove poslovanja za koje su se očitovali da su razlog povećanja maloprodajne cijene dnevnika, raspodijelili i na ostale tiskovine čiji su nakladnici.

28 Dana 22 rujna 2009., Agencija je zaprimila podnesak poduzetnika RTD d.o.o. u kojem se navedeni poduzetnik očitovao kako, osim dnevnika „Zadarski list“, nije izdavao druge tiskovine u 2007. i 2008. godini.

Glas Istre d.o.o. je u podnesku zaprimljenom u Agenciji 2. listopada 2009. naveo kako je u 2007. i 2008 godini uz „Glas Istre“ izdavao i tjednik „Butiga“, kod kojeg nije došlo do promjene cijene. Večernji list d.d. je u svom očitovanju, zaprimljenom u Agenciji 29. rujna 2009., izjavio kako je u 2007. i 2008. godini izdavao osim „Večernjeg lista“ i besplatni tjednik „Metropola“.

Slobodna Dalmacija d.d. se u podnesku zaprimljenom u Agenciji 4. studenoga 2009. očitovao kako je uz općeinformativni dnevnik „Slobodnu Dalmaciju“, u 2007. i 2008. godini bio nakladnik i tjednika „Mali oglasnik“, kojem […], zatim tjednika „Zadarski banak“ kojem se cijena s […]. Nadalje, izdavao je i dvotjednik „Otvoreno more“ čija cijena je s […], mjesečnik „Dobra kob“ kojem je cijena […] i dvomjesečnik „Maslina“ kojem cijena […].

Iz podneska Vjesnik-naklade d.o.o. zaprimljenog u Agenciji 20. listopada 2009. proizlazi kako je u analiziranom razdoblju navedeni poduzetnik izdavao samo dnevnik „Vjesnik.“

Glas Slavonije d.d. očitovao se podneskom, zaprimljenim u Agenciji 30. rujna 2009., kako je izdavao uz „Glas Slavonije“ i dvotjednik „Agroglas“ i mjesečnik „Glas lova i ribolova“, čije se maloprodajne cijene nisu mijenjale u 2007. i 2008. godini.

Novi list d.d. je u podnesku, zaprimljenim 29. rujna 2009., naveo kako je uz općeinformativni dnevnik „Novi list“, izdavao i tjedni oglasnik pod nazivom „Butiga“ i enigmatska izdanja „Feniks“, „Skandi feniks“ i „Super skandi feniks“, kod kojih nije došlo do promjene maloprodajne cijene.

EPH d.o.o. se, u podnesku zaprimljenom u Agenciji 30. rujna 2009., očitovao kako je u 2007. imao ukupno petnaest tiskovina pod nazivima „Jutarnji list“, „Sportske “, „Globus“, „Gloria“, „Arena“, „Auto klub“, „Playboy“, „Cosmopolitan“, „OK“, „Grazia“, „Doktor u kući“, „Astro“, „Dječji klub“, „Gloria glam“ i „Moto klub“. U 2008. godini na tržište je uveo tiskovinu „Forbes“. Promjene cijena dogodile su se 2008. godine i to ne za sve tiskovine, nego za „Jutarnji list“ i „“, čija cijena se povećala za 1,00 kunu 1. kolovoza 2008., Globus 8. kolovoza 2008., za koji je povećana maloprodajna cijena za 2,00 kune s 12,00 na 14,00 kuna i „Dječji klub“, koji je poskupio za 2,00 kune s 10,00 na 12,00 kuna 1. kolovoza 2008. Povremene promjene maloprodajne cijene drugih tiskovina događale su se u ovisnosti o tome je li dio naklade prodavan s knjigom i određenim poklonima.

Iz očitovanja nakladnika proizlazi kako nema pravila pri povećanju cijene. Neki od njih su povećali cijene i nekih drugih tiskovina iz svog asortimana, ali ne svih, a neki nisu uopće mijenjali cijene tiskovinama različitih od općeinformativnih dnevnika. Poduzetnik samostalno može odlučiti hoće li ili ne povećati cijene svih proizvoda iz svog asortimana te povećanje cijene jednog proizvoda ne dovodi nužno do povećanja drugog proizvoda zbog toga što na cjenovnu politiku i odluke o određivanju razine cijena utječe niz faktora, a između ostalog i potražnja za određenim proizvodom. Kao što je razvidno iz očitovanja poduzetnika, neki od njih izdaju isključivo općeinformativni dnevnik, a neki imaju mnogo tiskovina u svom asortimanu različite tematike.

29 6. Sporazum poduzetnika Datapress d.o.o., Slobodna Dalmacija d.d., EPH d.o.o., Vjesnik- naklada d.o.o., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d. i RTD d.o.o.

Temeljem provedenog postupka odnosno podataka prikupljenih tijekom postupka, te analize svih pravnih i ekonomskih činjenica i okolnosti relevantnih za ovaj postupak, utvrđeno je da su poduzetnici Datapress d.o.o. (sada Datapress d.o.o. u stečaju), Slobodna Dalmacija d.d., EPH d.o.o., Vjesnik-naklada d.o.o., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d. i RTD d.o.o. usklađenim djelovanjem, odnosno izričitim dogovorom povećali cijene općeinformativnih dnevnika za isti iznos od 1,00 kune u isto vrijeme (1. i 2. kolovoz 2008. godine) i time izravno utvrdili krajnju maloprodajne cijenu općeinformativnih dnevnika „Večernji list“, „Jutarnji list“, „Glas Slavonije“, „Glas Istre“, „Novi list“, „Slobodna Dalmacija“, „Vjesnik“, Zadarski list“, „Slavonski dom“ čime su sklopili zabranjeni sporazum, u smislu članka 9. stavka 1. točke 1. ZZTN. Naime, svi predmetni nakladnici povisili su cijene novine koje izdaju za isti iznos od 1,00 kune i to sa 6,00 na 7,00 kuna na dan 1. kolovoza 2008., osim nakladnika Datapress d.o.o. koji je povisio cijenu dnevne novine „Slavonski dom“ za isti iznos, i to sa 3,00 na 4,00 kune, ali na dan 2. kolovoza 2008.

Spomenuti zabranjeni sporazum realiziran je usklađenim djelovanjem između poduzetnika nakladnika dnevnih općeinformativnih tiskovina i predstavlja jedan od oblika kartelnog djelovanja kojim se neformalnim, tajnim sporazumom na tržištu dnevnih tiskovina postiže dogovor prema kojem konkurenti neće međusobno konkurirati cijenama tih tiskovina već da će umjesto međusobne konkurencije ovim tržištem upravljati njihov međusobni dogovor. Usklađeno djelovanje u ovom konkretnom slučaju prema dokazima koje je Agencija prikupila u postupku ostvareno je međusobnim neformalnim kontaktima nakladnika, te izravno i nedvojbeno u okviru HUP-UNI, održavanjem sastanaka u okviru ove Udruge, o čemu je javno i vrlo određeno govorio i njezin predsjednik. Ovom odlukom nakladnika ukinuto je tržišno natjecanje među nakladnicima u pogledu cijene dnevnih općeinformativnih dnevnika.

Sukladno odredbi članka 9. stavka 1. točki 1. ZZTN, zabranjeni su sporazumi između poduzetnika, ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti ili prešutni dogovori, usklađeno djelovanje, odluke udruženja poduzetnika koji kao cilj ili posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, a naročito oni kojima se izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti.

Postupanje nakladnika u konkretnim slučaju ne može se okarakterizirati kao paralelno postupanje koje nije u suprotnosti s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Naime, ponašanje predmetnih poduzetnika na tržištu koje se očitovalo kroz povećanje maloprodajne cijene općeinformativnih dnevnika za isti iznos i gotovo na isti dan, ne može se opravdati činjenicom da su isti slijedili primjer poduzetnika 24 sata d.o.o., nakladnika općeinformativnog dnevnika „24sata“ koji je 1. srpnja 2008. povećao cijenu 24sata za 1,00 kunu, i to sa 3,00 na ukupno 4,00 kune. Takvo opravdanje nije prihvatljivo iz niza razloga. Naime, kada bi paralelno postupanje bilo način poslovanja u ovoj djelatnosti primjerena reakcija bi bilo snižavanje cijena za općeinformativne dnevnike jer je „24 sata“ svoju nakladu i visoki tržišni udjel u prethodnom razdoblju ostvario zasigurno i radi niske cijene od 3 kune, a ne samo radi sadržaja i načina njegove prezentacije. Nadalje, kako bi se određeno ponašanje na tržištu moglo obilježiti kao paralelno postupanje, nužno je da postoji vremenski odmak od ponašanja koje se slijedi. Vremenski odmak postoji u odnosu na 24 sata d.o.o., međutim budući da je devet nakladnika istodobno povećalo maloprodajne cijene općeinformativnih dnevnika, to ipak upućuje na zaključak da je u konkretnom slučaju riječ o dogovoru među nakladnicima, a ne o paralelnom postupanju. U prilog tome govori činjenica da je povećanje maloprodajnih cijena

30 općeinformativnih dnevnika realizirano 1. i 2. kolovoza 2008. za isti iznos što isključuje mogućnost „naknadne“ reakcije na međusobna povećanja cijena te ne može biti riječ o paralelnom postupanju niti u odnosu na 24 sata d.o.o., niti u odnosu na ostale konkurente.

Premda je nakladnik Datapress d.o.o. cijenu tiskovine „Slavonski dom“ povećao 2. kolovoza 2008. O čemu je odluka donesena 28. srpnja 2008., odnosno prije 1. kolovoza 2008. kada je preostalih osam nakladnika povećalo cijenu dnevnih novina, ni ponašanje poduzetnika Datapress d.o.o. ne može se okarakterizirati kao odgovor na ponašanje konkurenata.

Sukladno članku 9. stavku 2. ZZTN, sporazumi kojima se sprječava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje iz članka 9. stavka 1. ZZTN, a ne mogu se skupno ili pojedinačno izuzeti u smislu članka 10. ZZTN, ništavi su.

Određeni sporazumi mogu biti izuzeti od opće zabrane iz članka 9. ZZTN. Naime, člankom 10. i člankom 11. ZZTN propisani su uvjeti za pojedinačno ili skupno izuzeće od primjene članka 9. ZZTN za određene vrste sporazuma koji sadrže određena ograničenja tržišnog natjecanja, ali pritom pridonose unaprjeđenju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga, promicanju tehnološkog ili gospodarskog razvoja, te stoga potrošačima pružaju razmjernu korist. Međutim, takvim se sporazumima ni u kojem slučaju poduzetnicima ne mogu nametati ograničenja koja nisu neophodna za postizanje prethodno navedenih uvjeta, odnosno ne smije se poduzetnicima omogućiti isključivanje znatnog dijela konkurencije s tržišta, za robe i/ili usluge koje su predmet sporazuma. Ti uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno.

Uvjeti za skupno izuzeće sporazuma pobliže su utvrđeni uredbama Vlade RH o skupnom izuzeću određenih vrsta sporazuma iz članka 11. ZZTN. Uredbom o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije ("Narodne novine", broj 158/2004; dalje: Uredba o horizontalnim sporazumima) propisani su uvjeti za skupno izuzeće horizontalnih sporazuma te ograničenja odnosno uvjeti koji takvi sporazumi ne smiju sadržavati i drugi uvjeti koji se moraju ispuniti za skupno izuzeće tih sporazuma od primjene članka 9. ZZTN koji uređuje zabranjene sporazume.

Sukladno članku 1. Uredbe o horizontalnim sporazumima, horizontalni sporazumi su oni koji su sklopljeni između dva ili više neovisnih poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije. Dakle, riječ je o sporazumima sklopljenim između konkurenata na mjerodavnom tržištu.

Prema članku 2. točki c) Uredbe o horizontalnim sporazumima, sporazumom se smatra ugovor, pojedina odredba ugovora, izričiti ili prešutni dogovor, usklađeno djelovanje, te odluke udruženja poduzetnika.

Navedena Uredba primjenjuje se posebno na sporazume o istraživanju i razvoju i sporazume o specijalizaciji, pod uvjetom da sudionici takvih sporazuma ispunjavaju sve propisane uvjete, a jedan od tih uvjeta je propisana zajednička visina tržišnog udjela, odnosno da ne sadrže propisane ograničavajuće odredbe. Ukoliko sporazumi udovoljavaju navedenome smatra se da ispunjavaju uvjete iz članka 10. ZZTN.

Međutim, odredbe članaka 11. stavka 1. točke d) i članka 12. stavka 1. točke a) Uredbe o horizontalnim sporazumima koje kao teško ograničenje tržišnog natjecanja propisuju dogovor o cijenama, mogu se, na odgovarajući način, primijeniti i na druge vrste horizontalnih sporazuma, pa tako i na predmetni sporazum.

31 Člankom 11. stavkom 1. točkom d) i člankom 12. stavkom 1. točkom a) Uredbe o horizontalnim sporazumima, dogovor o cijenama je utvrđen kao teško ograničenje tržišnog natjecanja. Na sporazume poduzetnika koji sadrže takvo teško ograničenje tržišnog natjecanja ne može se ni u kojem slučaju primijeniti skupno izuzeće od primjene odredbi članka 9. ZZTN.

Nadalje, članak 7. Uredbe o sporazumima male vrijednosti ("Narodne novine", broj 51/2004) propisuje kao teško ograničenje tržišnog natjecanja i u sporazumima male vrijednosti koji su sklopljeni između tržišnih takmaca neznatne tržišne snage ona ograničenja koja izravno ili neizravno, samostalno ili zajedno sa ostalim čimbenicima pod kontrolom ugovornih strana imaju za cilj utvrđivanje cijena kod prodaje proizvoda trećim stranama.

Slijedom navedenog, dogovor o cijenama između tržišnih takmaca predstavlja teško ograničenje tržišnog natjecanja, neovisno o tržišnoj snazi sudionika sporazuma, odnosno sklapanje takvih sporazuma zabranjeno je svim poduzetnicima, neovisno o njihovom tržišnom udjelu na mjerodavnom tržištu, pa čak i poduzetnicima s neznatnim tržišnim udjelom, u smislu Uredbe o sporazumima male vrijednosti.

Ograničenja koja su propisana uredbama o skupnom izuzeću od primjene odredbi o zabranjenim sporazumima iz članka 9. ZZTN određenih kategorija sporazuma, kao teška ograničenja tržišnog natjecanja, odnosno ograničenja navedena u odgovarajućim smjernicama Europske komisije, koja služe kao interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, u smislu članka 35. stavka 3. ZZTN, u slučaju pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju tih propisa ,smatraju se ograničenjima prema cilju koja se ne mogu skupno, a u pravilu niti pojedinačno izuzeti od primjene članka 9. ZZTN koji uređuje zabranjene sporazume. Pod ograničenjima prema cilju za horizontalne sporazume (sklopljene između tržišnih takmaca) smatraju se: dogovaranje cijena, ograničenje količine proizvodnje ili prodaje i podjela tržišta ili kupaca.

S obzirom da predmetni horizontalni sporazum sadrži teško ograničenje tržišnog natjecanja propisano prethodno navedenim uredbama isti nije mogao biti skupno, niti pojedinačno izuzet, u smislu članka 10. ZZTN jer ne ispunjava kumulativno uvjete propisane tim člankom.

7. Kriteriji iz pravne stečevine EU

Tijekom postupka Agencija je izvršila i uvid u kriterije iz pravne stečevine EU.

Sukladno članku 1. Obavijesti Europske komisije-Uputama o primjeni članka 81. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na sporazume o horizontalnoj suradnji, od 6. siječnja 2001. (dalje: Uputa EK o horizontalnoj suradnji), suradnja je horizontalne prirode kada je do nje došlo sporazumom ili usklađenim djelovanjem između poduzetnika koji djeluju na istoj razini tržišta, najčešće između konkurenata. Navedeni sporazumi o horizontalnoj suradnji smatraju se zabranjenim sporazumima kada suradnja služi kao sredstvo za funkcioniranje prikrivenog kartela, tj. služi ugovaranju inače zabranjenog dogovora o cijenama, ograničavanju proizvodnje ili podjeli tržišta.

Sukladno članku 20. Priopćenja Europske Komisije – Obavijesti – Smjernica za primjenu članka 81. stavka 3. Ugovora o osnivanju EZ, od 27. travnja 2004. (dalje: Smjernice), koje služe kao interpretativni instrument za primjenu članka 10. ZZTN, kada se utvrdi da sporazum ima za cilj sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, nema potrebe uzimati u obzir i njegove konkretne učinke. Navedeno znači da stvarni učinci sporazuma suprotni tržišnom

32 natjecanju ne moraju doći do izražaja ako sporazum ima za cilj ograničiti tržišno natjecanje. Apsolutno zabranjena, teška ograničenja tržišnog natjecanja smatraju se ograničenjima prema cilju.

Prema odredbama članka 21. Smjernica, ograničenja tržišnog natjecanja prema cilju jesu ona ograničenja koja po samoj svojoj prirodi imaju mogućnost ograničavanja tržišnog natjecanja. Navedena ograničenja imaju toliko visok mogući negativni učinak na tržišno natjecanje da je nepotrebno dokazivati njihove stvarne učinke na tržištu.

Prema članku 23. Smjernica, u slučaju horizontalnog sporazuma, o kakvom je u konkretnom slučaju riječ, ograničenja tržišnog natjecanja prema cilju uključuju dogovaranje cijena ili drugih trgovinskih uvjeta i podjelu tržišta.

Slijedom navedenog izravno ili neizravno određivanje kupovne ili prodajne cijene, odnosno dogovori o cijenama između konkurenata predstavljaju teška ograničenja tržišnog natjecanja, odnosno ograničenja prema cilju. Takvi sporazumi su u pravilu zabranjeni jer se smatra da ne mogu imati pozitivne učinke na tržišno natjecanje.

Pri tome sam način dogovora, odnosno forma sporazuma nije bitna. Naime, svaki kontakt između konkurenata u svezi s njihovim poslovnim aktivnostima i ponašanjem na tržištu kao npr. utvrđivanje cijena, podjela tržišta, predstavlja rizik za tržišno natjecanje.

Tako je Sud EU u predmetu John Deere Ltd v. Commission, broj C-7/95 P iz 1998. godine ustanovio da unatoč tome što poduzetnici imaju pravo prilagoditi se postojećem ili anticipiranom ponašanju konkurenata, ne smije biti izravnog ili neizravnog kontakta između konkurenata koji može utjecati na njihovo ponašanje na tržištu, ili putem kojih poduzetnik otkriva konkurentu način ponašanja koje namjerava usvojiti na tržištu. Svaki pojedini poduzetnik mora samostalno donositi poslovne odluke i odrediti svoje ponašanje na tržištu na način da ne smije postojati koordinacija i dogovor među konkurentima kojim se smanjuje nesigurnost budućeg postupanja, budući da to smanjuje rizik donošenja poslovnih odluka u kompetitivnom okruženju.

U prilog zaključku da je u konkretnom predmetu bilo kontakta između nakladnika općeinformativnih dnevnika govori činjenica da su svi predmetni poduzetnici cijene dnevnih novina povećali za isti iznos i u gotovo isto vrijeme.

8. Odluka Vijeća

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće) je na temelju članaka 34. i 35. stavka 1. točke 2., 5. i 8. ZZTN, na 37. sjednici održanoj 25. ožujka 2010., razmatralo navedeni predmet, te je nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, donijelo odluku da su poduzetnici: Datapress d.o.o. (sada: Datapress d.o.o. u stečaju), Slobodna Dalmacija d.d., EPH d.o.o., Vjesnik-naklada d.o.o., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d. i RTD d.o.o. izričitim dogovorom, odnosno usklađenim djelovanjem povećali cijene općeinformativnih dnevnika „Slavonski dom“, „Slobodna Dalmacija“, „Jutarnji list“, „Vjesnik“, „Glas Slavonije“, „Glas Istre“, „Novi list“, „Večernji list“ i „Zadarski list“ za isti iznos od 1,00 kune i time utvrdili istu maloprodajnu cijenu od 7,00 kuna svim navedenim općeinformativnim dnevnicima, osim dnevniku „Slavonski dom“ kojem je određena cijena od 4,00 kune.

33 Većina navedenih poduzetnika dogovor o cijenama općeinformativnih dnevnika primijenila je od 1. kolovoza 2008. godine (Slobodna Dalmacija d.d., EPH d.o.o., Vjesnik-naklada d.o.o., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d. i RTD d.o.o), dok je Datapress d.o.o. novu cijenu primijenio od 2. kolovoza 2008.

Utvrđena cijena na snazi je u odnosu na sve dnevne novine i u trenutku donošenja ovoga rješenja, osim cijene dnevne novine „Slavonski dom“, koja je promijenjena 2. svibnja 2009.

Navedenim postupanjem poduzetnici sklopili su zabranjeni sporazum, u smislu članka 9. stavka 1. točke 1. ZZTN, koji za cilj ima sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu naklade općeinfomativnih dnevnika na teritoriju Republike Hrvatske.

S obzirom da je u konkretnom slučaju riječ o zabranjenom sporazumu iz članka 9. stavka 1. točke 1. ZZTN, isti je ex lege ništav, u smislu članka 9. stavka 2. ZZTN.

Vijeće svoju odluku obrazlaže kako slijedi:

Politika cijena svakog poduzetnika, njihovo povećavanje ili snižavanje u tržišnom gospodarstvu za koje se svojim Ustavom i zakonima opredijelila Republika Hrvatska i u kojem se alokacija resursa vrši na tržištu i djelovanjem ekonomskih zakona, a ne državnim intervencijama, stvar je svakog poduzetnika i o toj politici on sam odlučuje. Stoga Agencija nema ovlasti kontrolirati cijene ili odlučivati o toj temeljnoj poduzetničkoj slobodi, sve dok se poduzetnici ponašaju na način koji nije suprotan propisima odnosno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja. Naime, slobodno formiranje cijena jamac je uspostave tržišnog natjecanja među konkurentima i optimalne alokacije resursa na tržištu pa oni poduzetnici koji su najefikasniji, najinovativniji i koji potrošačima omogućuju najveće pogodnosti u vidu nižih cijena, bolje kvalitete i većeg asortimana imaju najveće šanse za dugoročan uspjeh i opstanak na tržištu. S druge strane, izravni sporazum o cijenama, podijeli tržišta i drugi oblici sprječavanja, ograničavanja i narušavanja tržišnog natjecanja odnosno ukidanja konkurencije najveća su opasnost za razvoj tržišnog gospodarstva i protivni interesima potrošača. Zato su oni Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja izričito zabranjeni.

Polazeći od spomenutog, Agencija je po službenoj dužnosti pokrenula postupak protiv nakladnika Datapress d.o.o. (sada: Datapress d.o.o. u stečaju), Slobodna Dalmacija d.d., EPH d.o.o., Vjesnik-naklada d.o.o., Glas Slavonije d.d., Glas Istre d.o.o., Novi list d.d., Večernji list d.d. i RTD d.o.o. jer je za to imala dovoljno indicija odnosno opravdanu sumnju u postojanje dogovora o cijenama općeinformativnih dnevnika.

U postupku koji je vođen Agencija je nedvojbeno utvrdila postojanje tog dogovora što je detaljno obrazloženo u ovom rješenju. Prije svega, ustanovljeno je da je postojao kontakt navedenih poduzetnika odnosno da su se oni redovito sastajali i raspravljali o problematici tržišta tiskovina u okviru HUP-UNI čiji je predsjednik o sastanku i usuglašavanju cijena općeinformativnih dnevnika i javno govorio. Nakon jednog od tih sastanaka, održanog 4. srpnja, o kojem je Agenciji nije dostavljen zapisnik, svi navedeni nakladnici donijeli su odluke (datumi donošenja odluka nalaze se u Tablici 4. obrazloženja ovoga rješenja) o povećanju cijena dnevnih općeinformativnih tiskovina za isti iznos, odnosno za 1,00 kunu s primjenom od 1., odnosno 2. kolovoza. Kako Agenciji unatoč traženju nije dostavljen zapisnik s te sjednice zajedno s izjavom predsjednika HUP-UNI od 31. srpnja 2008. kojom je najavio povećanje cijena i naglasio dugotrajno usuglašavanje o istom i to govori u prilog činjenici da je ovaj sastanak bio ključan za konačan dogovor o cijenama. Dakle, najprije su donesene odluke uprava ili nadležnih tijela predmetnih poduzetnika o povećanju cijena u gotovo isto vrijeme (u razdoblju 21.-31. srpanj, a

34 jedan poduzetnik 7. srpnja 2008.) i to za isti iznos povećanja, a zatim su iste i primijenjene istog dana 1. kolovoza ili jedna dan kasnije, odnosno 2. kolovoza 2008.

Kako bi izvršila provjeru ekonomske nužnosti povećanja cijena u isto vrijeme i za isti iznos, Agencija je provela detaljnu analizu troškova svih predmetnih poduzetnika i ustanovila bitne razlike u strukturi rashoda prema kategorijama troškova tako i razlike utjecaja promjena tih troškova u 2007. i 2008. godini na ukupne troškove. Istodobno, izvršena je i analiza prihoda te su također ustanovljene bitne razlike u odnosu na prihode od prodaje tiskovine i prihode od oglašavanja.

U prilog utvrđenju da je u konkretnom slučaju riječ o zabranjenom sporazumu govore osim činjenice da su predmetni nakladnici općeinformativnih dnevnika povećali cijenu za jednak iznos u gotovo isto vrijeme i činjenica da je to stvarno i učinjeno nakon najave poskupljenja objavljenih u medijima od strane predsjednika HUP-UNI.

Iako je zaključkom o pokretanju postupka od 30. prosinca 2008. postupak pokrenut i protiv HUP- UNI u postupku je utvrđeno da HUP-UNI nije obavljao gospodarsku djelatnost, odnosno da u smislu članka 3. ZZTN nije sudjelovao u prometu roba i usluga obavljajući gospodarsku djelatnost pa se stoga u konkretnom slučaju ne može smatrati poduzetnikom u smislu navedene odredbe ZZTN.

Međutim, vezano za ulogu HUP-UNI u predmetnom postupku, Vijeće smatra da ova kao i slične udruge poduzetnika imaju legitimno pravo štiti interese svojih članica sve dok se to ne kosi s propisima Republike Hrvatske, uključivo i onima koji se odnose na zaštitu tržišnog natjecanja.

Kao što je već spomenuto, svaki poduzetnik u tržišnim uvjetima odgovoran je za svoje poslovne odluke i on sam određuje svoje ponašanje na tržištu. U tom je autonoman i slobodan sve dok to ponašanje nije suprotno prisilnim propisima koji zabranjuju koordinaciju i dogovor među konkurentima o njihovom postupanju na tržištu.

Ocjena je Vijeća kako je sklapanjem zabranjenog sporazuma o cijenama općeinformativnih tiskovina uklonjen nužan tržišni mehanizam koji bi trebao poticati nakladnike tih tiskovina na učinkovitije i rentabilnije poslovanje i na osiguranje kvalitetnijih i boljih tiskovina, ne samo kroz kvalitetu njihovog sadržaja već i povoljniju tržišnu cijenu.

Slijedom svega navedenog Agencija je, temeljem odluke Vijeća, odlučila kao u točki I.-IV. izreke ovoga rješenja.

9. Objava rješenja u «Narodnim novinama»

Sukladno odredbi članka 59. stavka 1. ZZTN, a u svezi s člankom 57. točkom 1. ZZTN, ovo rješenje bit će objavljeno u «Narodnim novinama“.

Stoga je Agencija odlučila kao u točki V. izreke ovoga rješenja.

Uputa o pravnom lijeku

Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može, sukladno članku 58. ZZTN, pokrenuti upravni spor kod

35 Upravnog suda Republike Hrvatske, u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja.

Predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

mr.sc. Olgica Spevec

Napomena: Sukladno članku 51. ZZTN, podaci koji predstavljaju službenu tajnu izuzeti su od objavljivanja te su u tekstu navedeni podaci označeni […], odnosno koriste se skraćenice naziva te postoci i podaci u rasponu.

36