Ericsson - Udžbenici Samit o klimi u nastavna baza Sveučilišta u Parizu: PR-ova Sveučilišta u Splitu Zagrebu 2014./15. pobjeda STR.9 STR. 10 STR. 30-31

god VIII. broj 75. 1. veljače A.D. 2016. www.unist.hr hrvatske sveučilišne novine ZCI za znanost o podacima i kooperativne

sustave STR. 14-15

Eduard Vrdoljak: Kako spasiti tisuće života godišnje u Hrvatskoj STR. 8

Prigodni intervju s rektorima Zagrebačkog i Splitskog sveučilišta, nakladnicima Universitasa, povodom početka istovremene distribucije Universitasa u Slobodnoj Dalmaciji i Jutanjem listu STR. 4-5 ERAZMUS ++ Akcijski plan Sveučilišta u Splitu STR. 3 Kazalište potlačenih Predizborni stavovi STR. 27 HDZ-a i Mosta o STR. 12-13 Vraćanje duga visokom obrazovanju 00:00ПЕРСОНА ГРАТА ПЕРСОНА ГРАТА00:00 Frani Gotovcu Виницие STR. 26 Лупис: «АРМЕНИЯ у меня Ukidanje ropstva 1416. в подсознании»

u Dubrovačkoj republici Виницие Лупис родился 2 февраля 1969 года в Дубровнике. Он выпускник философского факультета Задарского универ- STR. 11 ситета. Сфера профессиональных интересов: история, история искусств, археология, архивистика. Автор сотни научных трудов и десятков книг, член нескольких научно-культурных обществ, в том числе Хорватско-армянского общества в Дубровнике. Увлекается поэзией, пишет и публикует стихи. Живет на полу- острове Пелешац, работает руководителем филиала Института (Ne)demokratski potencijali общественных наук им. Иво Пилара в Дубровнике. Доктор Виницие Лупис вот уже много лет занимается изучением и распространением армянской истории и культуры.

mladih u Hrvatskoj STR. 21 | Беседовала Анна Гиваргизян ?????

Фото:

| Kamen2 #3/2013 3 Marasov Shakespeare istočnog 10 godina među Hrvatima Jadrana STR. 16 -17 STR. 28 -29 2 universitas | siječanj 2016. IN MEMORIAM IZ NADGROBNOG SLOVA DAMIRA BORASA, REKTORA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA Jezikoslovac, poliglot, informatolog i učitelj

U svoje osobno ime, u ime Sve- janja, ne samo na Fakultetu nego učilišta u Zagrebu, Filozofskoga u Zagrebu uopće. Od njega smo fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, učili svi i tu mu zahvalnost svi i njegova dekana Vlatka Previ- dugujemo, a to u hrvatskoj jezi- šića, svih njegovih nastavnika, koslovnoj zajednici nitko ne smi- profesora, zaposlenika i studena- je prešutjeti. Već početkom 60-ih ta opraštam se od našega dragoga postao je stožernom figurom Za- i cijenjenoga kolege, učitelja i pri- grebačkoga lingvističkoga kru- jatelja, sveučilišnoga profesora dr. ga i to je ostao do svojih zadnjih sc. Bulscú Lászlá, hrvatskoga je- snaga. Za svakoga je zagrebačko- zikoslovca, poliglota i informato- ga jezikoslovca nepisano pravilo loga, umirovljenoga profesora Fi- bilo da svoju ideju, zamisao, teo- lozofskoga fakulteta Sveučilišta u riju ili otkriće izloži na Zagrebač- Zagrebu koji nas je 4. siječnja 2016. kome lingvističkome krugu i ako godine ostavio u 94. godini života. bi dobila Lászlóvu potvrdu, tada Od profesora Lászlá opraštam su mogli biti sigurni da su na do- se ne samo kao rektor Sveučili- brome tragu. šta u Zagrebu nego jednako i kao Učenjačkoj uskogrudnosti usu- njegov učenik i štovatelj kojega je prot, László je bio olimpijski pli- profesor László doveo na Filozof- vački reprezentativac i hrvatski ski fakultet. Opraštam se od nje- rekorder u plivanju leptirovim ga i u ime nekoliko odsjeka na ko- stilom. A vrijedno je spomenuti jima je profesor László djelovao i da je profesor László godine 1996. ostavio značajnoga traga: Odsjeka bio osnivač i počasni član Društva za opću lingvistiku i orijentalne mađarskih znanstvenika i umjet- studije, danas razdijeljenoga na nika u Hrvatskoj. Odsjek za lingvistiku, Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije Utemeljitelj informatike i Odsjek za turkologiju, hungaro- u humanistici logiju i judaistiku, te osobito u ime mojega odsjeka, Odsjeka za infor- László je nakon jedne od svo- macijske i komunikacijske znano- jih američkih stipendija, kasnih sti, čiji je bio osnivač. sedamdesetih konačno postao pu- nopravnim članom Odsjeka za op- Jedan od najvećih ću lingvistiku i orijentalne studi- poliglota 20. stoljeća je, te je počeo redovito održava- ti legendarnu nastavu iz ustroja Prof. dr. sc. Bulcsú László ro- mnogobrojnih jezika svijeta ili dio se u Čakovcu 9. listopada 1922. problematskih jezikoslovnih cje- od oca Mađara i majke Hrvatice, lina. Profesor je László također pa je taj njegov dvostruki identi- otvorio Odsjek novim metodama tet ostao u neku ruku njegovim i mogućnostima što ih je otvarao zaštitnim znakom. Nakon studi- spoj računala i jezika, pa je sto- Bulcsú László 1922. - 2016. ja elektrotehnike u Budimpešti, ga osobito značenje u njegovoj na Filozofskome fakultetu Sveu- nastavi imalo algebarsko i raču- čilišta u Zagrebu studirao je sla- nalno jezikoslovlje. Ujedno je bio vistiku i godine 1952. diplomirao i utemeljiteljem istoimene kate- katedra, kojoj je bio predstojnik, bila čeka na priznanje i primjenu. Sma- da sam mu tada pomogao da ute- engleski, ruski i južnoslavenske dre. Dovoljno je samo podsjetiti temeljem za osnivanje Odsjeka za in- traju ga jednim od najplodnijih rje- meljimo Odsjek za informacijske jezike. Jedno je vrijeme radio kao na pionirsku radionicu o strojno- formacijske znanosti, danas Odsje- čotvoraca u hrvatskome jeziku. znanosti. profesor u sinjskoj gimnaziji. Od me prevođenju koju je u suradnji ka za informacijske i komunikacij- Taj prvi dan, koji mi još i da- 1955. je zaposlen na Filozofskome s akademikom Željkom Bujasom ske znanosti, koji je profesor Laszlo Učitelj u najuzvišenijemu nas u živome sjećanju, bitno je fakultetu, gdje je do umirovljenja, organizirao daleke 1959.. osnovao 1981. godine i bio njegovim značenju odredio moj život, i zbog toga sam 1993., pa i poslije, na različitim ka- Postoji, međutim, filološko pod- prvim pročelnikom. Istovremeno je mu duboko zahvalan. Na Odsjeku tedrama predavao slavistiku, ru- ručje na kojemu je profesor László na Odsjeku za opću lingvistiku, od Osobno, profesor László, zna- za informacijske znanosti, na ko- sistiku, opće jezikoslovlje i infor- do danas ostao jedini kompetentan osnutka Katedre za algebarsku i in- čajno je utjecao na moj život, i, do- jem sam sada i doajen po godina- matologiju. Od 1964. do 1970. pre- u našoj sredini, a ono nije do danas formatičku lingvistiku bio njezinim zvolite mi da budem malo opširni- ma staža, zahvaljujući profesoru davao je slavistiku u SAD-u, na uvršteno u akademsku ponudu voditeljem. ji. Upoznali smo se 1977. godine u Lászlú, svojemu Učitelju, u onome Sveučilištu Indiana, Sveučilištu Fakulteta. Riječ je o asiriologiji, Multimedijskome centru Referal- najuzvišenijemu značenju toga u Chicagu i Sveučilištu Yale. filologiji mezopotamskih klinopi- Za čistoću nog centra Sveučilišta u Zagrebu, pojma, našao sam posao kojemu se Govorio je više od 40 jezika, a snih tekstova iz predbiblijske faze. hrvatskog jezika gdje sam radio kao mladi inženjer i dandanas svakodnevno veselim. poznavao i više od 60, i bio jedan László je učio akkadski u Chicagu i gdje me prof. László došao potra- Neka mi bude dopušteno reći da od najvećih svjetskih poliglota i uspio je duboko ući u područje po- Lászlóv doprinos oblikovanju žiti, jer je prethodno neuspješno smo obojica, u našoj gotovo 40 -go- 20. stoljeća. Doktorirao je 1986. redbene semitistike. hrvatskoga jezika teško je odre- pokušavao naći nekoga tko bi mu dišnjoj neprekidnoj suradnji, uza- na Sveučilištu u Chicagu s temom Rezultat njegova asiriološkoga diva dosega. Široj je javnosti pomogao u računalnoj obradi jezi- jamno gajili osjećaje prijateljstva i An Information Science Approach rada ponajprije su prijevodi akkad- Lászlóv rad poznat po zagovora- ka. Čuo je od nekoga za mene, i već dubokog uvažavanja. Posljednjih to Slavic Accentology. Bavio se al- skih tekstova. Lászlóvi su prijevodi nju morfonološkoga (tvorbenoga) smo prvi dan vidjeli da imamo za- godina rjeđe smo se viđali, ali mi gebarskom lingvistikom, bio je uopće poglavlje za sebe: od prijevo- pravopisa i izgradnji hrvatskoga jedničke interese i da nas zanima je uvijek bilo drago vidjeti, s koli- jedan od pionira strojnoga pre- da Biblije na staropruski (za vježbu) nazivlja, jer je veliku većinu tuđi- računalna obrada jezika. Shvativ- ko me je ponosa susretao, sretan vođenja i inoviranja jezikoslov- do Ilijade i Odiseje na tramvajskim ca (pa i onih grčkoga i latinsko- ši da sam i ja poznavatelj jezika ali da je njegov učenik i asistent po- nih studija. Na Zagrebačkome je kartama, preko babilonskog epa o ga podrijetla) zamijenio novotvo- i računalnih jezika te matematike stao rektorom sveučilišta. sveučilištu utemeljio informati- stvaranju svijeta Enuma eliš, oni renicama. Lászlóv je prijedlog za počeo je češće dolaziti te smo, sje- Poštovani i dragi profesore ku u humanističkim područjima čuvaju maksimalno vrjednote pro- reformu hrvatskoga pravopisa na ćam se kao danas, u dugim, više- László, od srca Vam hvala! Vašim i među prvima započeo računalnu zodije i versifikacije, broj slogova u tragu Zagrebačke škole, no László satnim diskusijama raspravljali o odlaskom Sveučilište u Zagrebu, obradbu hrvatskih tekstova. riječima, njihovo mjesto u stihu, a je ortografske propise još strože jezičnim strukturama, klasičnim Filozofski fakultet, svi odsjeci na Na Odsjek za opću lingvistiku istodobno obilato obogaćuju vlasti- ustrojio. jezicima – pri čemu sam jako pu- kojima ste radili, svi vaši poštovate- i orijentalne studije profesora je ti materinski hrvatski. Druga je odlika Lászlóva spisa- no naučio o lingvistici. Nakon to- lji, i ja osobno, izgubili smo ne samo Lászlá doveo akademik Radoslav Krajem sedamdesetih godina teljstva jezična čistoća – primjer ga me pozvao da radim na Katedri cijenjenoga i uglednoga profesora, Katičić iz njegove službe nastav- (1976.) profesor László ustrojio je su njegovi zanimljivi nazivi pade- za društveno-humanističku infor- profesora svjetskoga glasa nego i nika po gimnazijama bivše drža- dvogodišnji studij društveno-huma- ža: nazovnik, rodnik, datnik, tvor- matiku, te sam nakon više godi- dragoga i nezaboravnoga prijatelja. ve, a on je, kao slavist, kroatist, nističke informatike te kasnije če- nik, zovnik, mjestnik, orudnik. Na na predavanja kao vanjski surad- Dragi profesore László, bila lingvist i demonstrator velikoga tverogodišnji studij informacijskih području hrvatskoga strukovnoga nik konačno počeo raditi na Filo- Vam laka zemlja! Stjepana Ivšića postao pravi po- znanosti na Katedri za društveno- nazivlja za informacijske znanosti zofskome fakultetu, od 1. veljače Čuvao Vas Dragi Bog! kretač novih lingvističkih stru- humanističku informatiku. Ta je i druga područja Lászlóv trud tek 1984. S ponosom moram istaknuti Zbogom, Učitelju! universitas | siječanj 2016. 3 Akcijski plan - bitan korak u osiguranju strateškog upravljanja Sveučilištem

Predrag Šustar ministar znanosti, obrazovanja i sporta

Predrag Šustar, novi ministar znanosti, obrazova- nja i sporta u Vladi RH, rođen u Rijeci 1970., profe- sor je filozofije na riječkom Filozofskom fakultetu. Nakon diplome molekularne biologije na PMF-u Piše: Marko Rosić* provedbu definiranih zadataka. Na izradi sebna pažnja posvetila povećanju broja dokumenta sudjelovale su uprave svih sa- uspješnih studenata prvih godina preddi- Sveučilišta u Zagrebu, upisuje filozofiju u Pisi i Na sjednici Senata Sveučilišta u Spli- stavnica te je planom definirano 580 ak- plomskih studija, usklađivanju studijskih Padovi gdje diplomira 1999., da bi kao dobitnik tu održanoj 28. siječnja usvojen je Akcijski tivnosti koje je potrebno obaviti kako bi se programa kroz jasno definiranje ishoda Fulbrightove stipendije dio doktorskog studija plan Sveučilišta za 2016., koji je kvalitativni ostvarili zadaci definirani za ovu godinu. učenja te povećanju broja programa cjelo- proveo u SAD-u na Sveučilištu Columbia. Nakon iskorak u podizanju razine institucionalne Uz svaku definiranu aktivnost definira- životnog učenja i sadržaja koji se nude kroz doktorata 2003. stalni je zaposlenik Filozofskog organizacije i procesa strateškog upravlja- na je i sastavnica odgovorna za provedbu. e-učenje. U području studentskog standar- nja unutar svih sastavnica Sveučilišta. Ak- Ovih 580 aktivnosti pokrivaju sve zadatke da definirano je mnogo aktivnosti kojima je fakulteta Sveučilišta u Rijeci na kojem je od 2009. cijski plan je izvedenica Strategije Sveučili- definirane Strategijom kako bi se neki u zadatak podizanje studentskog standarda do 2015. dekan. Svoju političku aktivnost započeo šta u Splitu koja je donesena za razdoblje od potpunosti izvršili već ove godine i kako bi u mnogim segmentima, a jednako se tako je kao član Laburista da bi krajem 2013. godine 2015. do 2020., strateškog dokumenta koji je napravili važne pomake i kod složenih za- Akcijski plan posvećuje i studentima s in- prešao u HDZ opisavši svoj svjetonazor kao ‘tradi- usvojio Senat Sveučilišta u listopadu proš- dataka koje neće biti moguće izvršiti unu- validitetom. cionalan i demokršćanski’. le godine. Strategija Sveučilišta u Splitu ne tar samo jedne godine. polazi samo od unutarnjih mogućnosti Sve- Iskorak Sveučilišta u okruženje U svojim prvim ministarskim izjavama Šustar je učilišta, nego i od potencijala lokalne i šire Što sve Sveučilište planira ove godine Akcijskim planom predviđa se dodatni demantirao vijest koja se našla u fokusu saborske i zajednice s ciljem sinergijskog rasta i razvo- Pregledom Akcijskog plana može se uo- iskorak Sveučilišta u svoje okruženje, gdje javne pažnje, da će se “zaustaviti pokrenuti proces ja, a u njoj je Sveučilište u Splitu definiralo čiti da je za 2016. predviđeno znatno poveća- je cilj djelovati kao pokretač gospodarskog trenutačne kurikularne reforme; napraviti reviziju viziju sebe kao društvenog predvoditelja ko- nje odlazne i dolazne mobilnosti studenata razvoja regije, ali i kao društveno odgovor- ji zagovara i promiče najviša etička, druš- i nastavnika. Povećat će se i broj događaja na institucija koja služi društvu u svim se- strategije i korekciju nedostataka na temelju de- tvena i ekonomska načela te standarde na međunarodnog karaktera u organizaciji sa- gmentima gdje se javlja potreba za aktivi- taljne analize”. Nakon radnog sastanka nove Vlade prostoru javnog dobra. stavnica Sveučilišta, kao i broj prijava pro- ranjem njezinih ljudskih i materijalnih re- tu je informaciju ocijenio kao ‘nesporazum’ re- jekata koji se financiraju iz europskih fon- sursa. U domeni organizacije Sveučilišta Operacionalizacija Strategije kavši: “Važno je naglasiti da smo mi jedna država, dova. Obavit će se dodatne aktivnosti koje Akcijski plan predviđa brojne aktivnosti da postoji kontinuitet i da se svi dobri programi, U Strategiji Sveučilišta definirana su bi trebale i u ovoj godini podignuti položaj kojima će se dodatno funkcionalno inte- četiri strateška područja. Prvo je znanost i Sveučilišta u Spllitu na rang-listama emi- grirati Sveučilište radi postizanja najveće naravno, nastavljaju…Reforma se sigurno nastav- istraživanje, umjetnost i stvaralaštvo. Dru- nentnih svjetskih sveučilišta. Velika će se efikasnosti, ekonomičnosti, održivog razvo- lja prema planu, no, ako bude korisnih komentara go područje bavi se studentima, studijima pažnja posvetiti suradnji Sveučilišta s gos- ja i interdisciplinarnosti. koji će poboljšati taj dokument, svakako ćemo raz- te studentskim standardom. Treće je posve- podarstvom, kako kroz zajedničke projekte, Prvi je put da Sveučilište u Splitu svo- govarati. … Osobito važnim držim da je za doku- ćeno djelovanju Sveučilišta u okruženju, tako i kroz program postakademskog zapo- je ciljeve operacionalizira na ovaj način, ment Strategije odgoja i obrazovanja na kojemu se dok se u četvrtom strateškom području de- šljavanja i mrežu nastavnih baza. Dodatno te će proces praćenja provedbe Akcij- finiraju smjernice organizacije Sveučilišta. će se pojačati procesi popularizacije znano- skog plana biti od velike važnosti. Praće- temelji kurikularna reforma, kvalitetne smjernice Unutar strateških područja definirano je sti, kao i suradnja s udrugama bivših stu- nje će se provoditi usporedbom očekiva- dala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.“ O ukupno 20 strateških ciljeva i 135 zadataka denata. Brojne aktivnosti predviđene su i nih i ostvarenih rezultata, te će se rezul- devetogodišnjoj osnovnoj školi i ukidanju općeg koje je potrebno izvršiti kako bi se ostvarili u području umjetničkog stvaralaštva, s na- tati usporedbe naći za godinu dana u uspjeha na kraju školske godine koji su predviđeni postavljeni ciljevi. glaskom na interdisciplinarne interakcije završnom dokumentu koji će prikazati kurikulumom, te informatici kao glavnom predme- Upravo dovršena izrada Akcijskog pla- kulturne baštine i suvremenih kreativnih rezultate ostvarivanja Akcijskog plana. na sljedeći je korak u procesu strateškog industrija. tu, Šustar je izjavio da su ti su prijedlozi “na tragu upravljanja Sveučilištem. Akcijski plan Posebno je mnogo aktivnosti predvi- *prorektor za logistiku, informacijsku preporuka Europske unije, a sve što nas približava sredstvo je operacionalizacije Strategije te đeno kako bi se dodatno povećala kvalite- infrastrukturu i optimizaciju Sveučilišta u tim dobrim europskim standardima u interesu je omogućuje pregled aktivnosti potrebnih za ta studiranja na svim razinama te se po- Splitu hrvatske države”, Novi se ministar znanosti, obrazovanja i sporta 27. siječnja u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu sastao s Novi UNIVERSITAS rektorom Damirom Borasom. Sastanku je nazočio ravnatelj raspisuje i saborski zastupnik Tomislav Čuljak, prorektori Studentskog 5. po redu Literarni nagradni natječaj Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović, Ivana Čuković- za najbolji rad na temu stiha Josipa Pupačića Bagić, Mirjana Hruškar, Miloš Judaš, Tonči Lazibat centra i Miljenko Šimpraga te predsjednik Sveučilišnoga Senat Sveučilišta u Splitu 20. je siječ- savjeta Petar Mišević i sanacijski upravitelj Stu- nja za novoga ravnatelja Studentsko- Evo me, moj svijete, na raskršću tvome i mome dentskoga centra Pejo Pavlović. Rektor Boras i ga centra na četverogodišnji mandat 1. ministar Šustar razgovarali su o budućoj suradnji imenovao STENKA DELL’ORCA, dipl. Pravo sudjelovanja na Natječaju imaju svi učenici završnih razreda srednjih škola u Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti, oecc. iz Staroga Grada. Novoimenovani Republici Hrvatskoj. je ravnatelj za Universitas izjavio da će 2. obrazovanja i sporta. Rektor Boras, ujedno i pred- „Studentski centar kao sastavnica Sve- Natječaj će biti proveden u suradnji s Društvom profesora hrvatskoga jezika i uz sponzorsku sjednik Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, učilišta u Splitu svoj rad uskladiti sa ra- potporu Croatia osiguranja. istaknuo je kako je dobra komunikacija između dom svih drugih sastavnica Sveučilišta, 3. resornoga ministarstva i Rektorskoga zbora važna sukladno Statutu, Strategiji i strateškim Prosudbeno Povjerenstvo odabrat će nakvalitetnije radove a tri najbolja rada nagraditi. za daljnji razvoj i unaprjeđenje hrvatskoga znan- ciljevima te politici strateškog upravlja- Odluke Povjerenstva bit će objavljene u svibanjskom broju Universitasa. nja Sveučilištem. Za uspješno funkcioni- 4. stvenoga i visokoobrazovnoga sustava. ranje SC-a i njegov kontinuirani razvoj Odabranim učenicima i njihovim mentorima biti će dodijeljene zahvalnice Sveučilišta u Splitu, a potrebno je donijeti vlastitu strategiju nagrađenim učenicima i tri novčane nagrade, prva od 1500, druga od 1000 i treća od 750 kuna. usklađenu sa strategijom Sveučilišta i 5. postaviti jasne ciljeve te ih razvrstati po Nagrađeni radovi bit će objavljeni na stranicama Universitasa. njihovoj vremenskoj odrednici i sadrža- 6. ju. Vizija SC-a kao moderne ustanove i Do sada neobjavljene radove mentori trebaju poslati preporučenom poštanskom pošiljkom zaključno efikasnog tržišnog poslovnog subjekta s 30. travnjem 2016. na adresu: Universitas, Livanjska 5, 21000 Split. Elektroničke pošiljke moraju može biti djelotvorna samo ako se uku- biti poslane sa službene adrese Škole na adresu [email protected]. pni ciljevi usklade na svim razinama.”

impressum ♦ universitas ♦ hrvatske sveučilišne novine ♦ urednički kolegij ♦ Franka Babić ♦ Petar Bačić ♦ Aleksandra Banić ♦ Tomislav Čizmić-Marović ♦ Irena Drmić-Hofman ♦ Suzana Kačić - Bartulović ♦ Snježana Knezić ♦ Jelena Matešić ♦ Sandro Nižetić ♦ Ivan Perkov (Zagreb) U Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 27. siječnja ♦ Marija Plazonić Šolić ♦ Leida Rizvan Sikimić ♦ Petra Šimundić ♦ Sagita Mirjam Sunara ♦ Ivana Vuka ♦ fotografije ♦ cropix ♦ glavni urednik ♦ 2016. održan je sastanak rektora Sveučilišta u Zagrebu Duško Čizmić Marović ♦ nakladnici ♦ Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu ♦ za nakladnike ♦ prof. Šimun Anđelinović, prof. dr. sc. Damira Borasa i novoga ministra znanosti, i prof. Damir Boras, rektori ♦ adresa redakcije ♦ Livanjska 5/IV. ♦ tel. 021/558 262 ♦ [email protected] ♦ www.unist.hr/universitas obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Predraga Šustara. 4 universitas | siječanj 2016. Jačanje društvene uloge sveučilišta inovacijama, javnošću rada, zajedništvom i otvaranjem prema vani i prema unutra Damir Boras i Šimun Anđelinović, rektori Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu, o izazovima i postignućima napočetku mandata, o ulozi hrvatskih sveučilišta u razvoju Hrvatske, očekivanjima od nove Vlade i o Universitasu

Razgovarao: jekt postakademskog samoza- baza, mrežu tvrtki-partne- Duško Čizmić Marović pošljavanja. Zbog čega? ra koji studentima pruža- Šimun Anđelinović: ju cjelogodišnju praktičnu Zbog toga jer je riječ o no- nastavu. Stjecanje vještina vom obliku cjeloživotnog i sposobnosti pod nadzorom Na početku istovreme- učenja koji izvrsnim stu- naših nastavnika, a uz su- ne distribucije Universita- dentima daje mogućnost djelovanje stručnjaka men- sa preko Slobodne Dalma- da već tijekom studija izvan tora, pravi je način povezi- cije i Jutarnjeg lista, zamo- redovne nastave dodatnim vanja akademske zajednice lili smo rektore Sveučilišta aktivnostima razviju svoje s gospodarstvom. Kvaliteta u Zagrebu i Sveučilišta u poslovne ideje. To u značaj- nastave pritom je u skladu Splitu, prof. Damira Bora- nom broju slučajeva vodi do sa standardima i propisi- sa i prof. Šimuna Anđelino- otvaranja vlastite tvrtke u ma Sveučilišta. Tako izvr- vića, da nam, kao zajednič- kojoj će se student-poduzet- sne tvrtke faktički postaju ki nakladnici Universitasa nik, ili više njih, i zaposliti. dijelom sveučilišta, a sve- dadu i zajednički intervju. U tom programu studenti učilište u gospodarstvo ne Obojica rektora, koji zajed- dobivaju sva ključna zna- ulazi sporadično, kroz više ništvo propagiraju i u od- nja, upravljačke kompe- ili manje plaćene pojedinač- nosima obaju sveučilišta i tencije i vještine potrebne ne projekte, nego kao logi- u radu Rektorskoga zbora za pokretanje vlastitog po- stika koja je gospodarstvu i u najširoj društvenoj za- sla. Sa studentima osigura- na raspolaganju stalno i u jednici, našem su se pozivu vamo i početni kapital! Sve svemu… Želim reći da bi spremno odazvala. je to moguće jer u tom slo- za sve ovo rektor Boras mo- ženom Projektu sudjeluju gao ponuditi i upečatljivije Prva je godina rektorskog brojni dionici iz gospodar- argumente, jer smo u sve mandata za obojicom. S ka- stva, medija, banaka, fon- projekte o kojima govorim kvim se izazovima valjalo su- dova i osiguravajućih ku- ulazili zajedno. očiti i kako ocjenjujete ostva- ća, državnih, regionalnih Damir Boras: Ja ovdje reno? i lokalnih institucija, sve još jednom želim istaknuti Šimun Anđelinović: U do različitih udruga. Kraj- da je moje rektorsko geslo, Splitu smo radili na oživo- nji je cilj stvaranje student- geslo Zajedništva. Svako je tvorenju ključnih stavki skih tvrtki zasnovanih na sveučilište već samo po sebi moga rektorskog programa znanju (spin off, start up) od Universitas professorum et - izmjeni Statuta, projektu kojih koristi nemaju samo studiorum – Zajednica stu- postakademskog zapošlja- studenti, pa ni samo Sveu- denata i profesora. A Rek- vanja, mreži nastavnih ba- čilište, jer poticanjem po- torski zbor od prve sjedni- za, reorganizaciji unutar- duzetništva temeljenog na njeg ustroja, useljenju nove znanju i pametnoj specija- noj razini. I zbog svijesti o stava Državnoga proračuna, sna suradnja s predstavnici- zgrade „tri fakulteta“, funk- lizaciji Sveučilište u Splitu nacionalnom značaju za- predlažući ponovno parci- ma svih glavnih distribute- cionalnoj integraciji… Na- postaje pokretač gospodar- jedništva, ali i u interesu jalne modele subvencionira- ra međunarodnih časopisa, še novoosnovano Vijeće za skog razvoja svoje uže lokal- samog Zagrebačkog sveu- nja sustava znanosti i viso- knjiga i baza podataka te su strateško planiranje, prvo ne i šire regionalne sredine. čilišta čije su potrebe veće kog obrazovanja, uz jedinu sklopljeni iznimno povoljni takve vrste u Hrvatskoj, u Nije riječ samo o planovima od potreba ostalih, zbog če- razliku što se uz sufinanci- ugovori za ovogodišnju na- kojemu aktivno sudjeluju i nadama - prva je generaci- Jasno je da je ga je upravo za Zagrebačko ranje troškova studiranja re- bavu brojnih časopisa. svi naši redovni profesori i ja studenata već odradila politička uloga sveučilište strateško i prak- dovitih studenata sada vežu Utječu li te okolnosti i na mno- emeritusi, oslonac je za de- prvi modul projekta Posta- tično jedinstvo cijele hrvat- i materijalni troškovi javnih gospominjani rang naših sve- mokratskiju i transparen- kademskog samozapošlja- akademske zajednice ske akademske zajednice institucija. Na nacionalnoj učilišta na svjetskim ljestvica- tniju praksu nove Uprave. vanja. nezaobilazna, od osobite važnosti. Rek- je razini i dalje vidljiv pla- ma najboljih? U svemu tome osobito važ- Jasno je da takav projekt u torski se zbor u proteklom nirani pad izdvajanja prora- Damir Boras: Začudo ne, nom smatram novu razvoj- perspektivi ima šire gospo- nadstranačka, i razdoblju intenzivno bavio čunskih ulaganja u visoko usudio bih se reći. Jer, pr- nu Strategiju i na njoj ute- darsko značenje. No što podu- iznad razmirica koje ključnim pitanjima: susta- obrazovanje - samo Sveuči- vo, hrvatska je akademska meljen Akcijski plan. zimate za što neposrednije po- vom financiranja znanosti lištu u Zagrebu nedostajalo zajednica na svjetskim ta- Damir Boras: Da novoi- vezivanje akademske zajedni- proizlaze iz trenutnog i visokog obrazovanja, za- bi oko 50 milijuna kuna - a s blicama neusporedivo naj- zabrana Uprava 2014./2015. ce i gospodarstva? rasporeda političke pošljavanjem i kadrovskom druge se strane onemoguća- bolje plasirana hrvatska nije samo nastavila s pla- Šimun Anđelinović: Va- obnovom sveučilišta, proble- va i kompetitivno financira- ekipa. Drugo, kad bi se rang- novima već zacrtanim u žan je sistem. Nismo mi iz- moći matikom ustavnosti zakon- nje projekata. liste sveučilišta radile prema strateškim dokumentima mislili toplu vodu – primje- skih odredbi o znanstvenoj količini znanstvenih efeka- Sveučilišta, najbolji je pri- ra, dijelom izvrsnih, i za po- ce kojom predsjedavam, ja djelatnosti i visokom obrazo- Sveučilište - faktor stabilnosti ta po uloženoj jedinici novca, mjer uspjeh našeg prijedlo- duzetničko osposobljavanje vodim pod geslom – Uni- vanju, politikom osiguranja Kako se na našem najvećem mi bismo zacijelo i u svijetu ga Ministarstvu znanosti, studenata i za vrhunske versitas universitatum, Za- kvalitete javnih sveučilišta, Sveučilištu s time nosite? zauzeli jedno od prvih mje- obrazovanja i sporta način oblike suradnje sa gospo- jednica univerziteta, dakle vrjednovanjem znanstveno- Damir Boras: Suočavamo sta. No najinteresantnije je rješavanja problema dodje- darstvom, bilo je i prije, da Zajedništvo svih hrvatskih ga rada i dostupnošću znan- se s ozbiljnim poteškoćama treće – da smo unatoč sma- lom stalnih razvojnih koefi- u Splitu spomenem samo sveučilišta. Naravno da je stvenih informacija – da na- u financiranju sastavnica. njenim državnim financira- cijenata javnim sveučilišti- FESB i Ekonomski fakul- to ne samo simboličko, ne- brojim samo neke od najvaž- Naime, kako je nastavljen njem znanstvenoistraživač- ma, a na osnovi zatečenog tet. No danas je potrebno da go i vrlo praktično geslo ko- nijih tema. petogodišnji kontinuitet pa- kih projekata, na Leidenskoj broja od oko 1400 znanstve- se na tome sa svim svojim je do riječi osobito dolazi ka- Što se uistinu događa s najavlji- da prihoda iz Državnog pro- rang-listi položaj Sveučilišta nih novaka u sustavu viso- kadrovskim tehnološkim, da je riječ o projektima čija vanim poboljšanjem sustava fi- računa za materijalne troš- u Zagrebu u 2015. poboljšali kog obrazovanja. Time je pedagoškim, duhovnim i važnost nadilazi okvire nanciranja znanosti i visokog kove, to se nisu isplaćivala za nekoliko mjesta, a na We- osiguran čvrst i relativno kulturnim kapacitetima jednoga sveučilišta, a Pro- obrazovanja? sredstva za rad vanjskih su- bometricsu nam se položaj u širok temelj povećane re- angažira ne samo cijelo Sve- jekt postakademskog zapo- Damir Boras: Premda radnika. A istodobno su ne- 2015. poboljšao za čitavih 39 produkcije znanstveno-na- učilište u Splitu ili Zagrebu, šljavanja nesumnjivo je pri- se očekivalo da će se u 2015. kim sastavnicama troškovi mjesta pa smo došli na 458. u stavnog kadra i to u doba nego sva hrvatska sveučili- mjer projekta od nacional- godini na nacionalnoj razi- poslovanja povećani zbog odnosu na 497. u 2014. kad je kriza blokirala zapo- šta zajedno, što rektor Bo- nog značaja. ni uspostaviti novi sustav izgradnje ili uređenja novih Što je s kvalitetom standarda šljavanje novih ljudi što je ras na Rektorskom zboru Rektore Boras, aktualni ste financiranja znanosti i viso- prostora ili uvođenja novih studiranja, osobito student- prijetilo da nam se kadrov- stalno ističe. Ono najbolje predsjednik Rektorskog zbo- kog obrazovanja cjelovitim studijskih programa… No s skog standarda u onom naj- ska piramida okrene naopa- u prvoj godini moga man- ra, a rektor Anđelinović Vaš programskim ugovorima, druge su strane na područ- užem smislu - smještaja i pre- ko… Dodjelom ovih razvoj- data u Splitu je iskustvo je zamjenik. Kakva je i koli- naznake novoga prijedloga ju financiranja istraživanja hrane? nih koeficijenata taj je trend da tu obvezu i šansu prepo- ka uloga Rektorskoga zbora modela sufinanciranja troš- u posljednjih godinu dana Šimun Anđelinović: Kro- ne samo zaustavljen, nego i znaju svi i na Sveučilištu, i danas? kova studiranja za ak. god. uspostavljena nova, jedno- nični manjak prostora za preokrenut u korist najvr- u gospodarstvu te mnogi u Kao predsjednik Rektor- 2015./2016. nisu išle u prilog stavnija i pravednija mjeri- nastavu i istraživanja koje snijeg mladog znanstveno lokalnoj i regionalnoj zajed- skoga zbora RH od prošle se tom očekivanju. Ministar- la za raspodjelu sveučilišnih smo zatekli u Splitu je ne sa- nastavnog kadra. nici. Bez toga ne bismo ova- akademske godine trudim stvo je financiranja javnih potpora istraživanjima, kao mo rezultat brzog povećanja Od novih projekata najviše je ko brzo mogli oformiti ova- znatno poboljšati sveučiliš- sveučilišta pristupilo istom i potpora doktorandima. Ta- broja studenata i studijskih medijskog odjeka dobio Pro- ko široku mrežu nastavnih nu suradnju na nacional- metodom distribucije sred- kođer je uspostavljena izvr- programa, nego i vrlo spo- universitas | siječanj 2016. 5 Jačanje društvene uloge sveučilišta inovacijama, javnošću rada, zajedništvom i otvaranjem prema vani i prema unutra znanost, izdvojeno tehnolo- obje te dimenzije sveučilišta u prvom redu akademskoj giju, a ne razmišljamo o cje- su u prvome planu – izvor su zajednici kao poziv na znan- lini onog što radimo. stručnosti i ključni su nosi- stveno propitivanje uloge i Damir Boras: Dodao lac uravnoteženja regional- mjesta ćirilice i drugih pi- bih da naša sveučilišta su- nog razvoja. A gesta kojom sama u hrvatskoj tradici- radnju trebaju osigurati i bi se izvrsno posvjedočila ji, te na znanstvenu potra- sa sveučilištima u okruže- posvećenost reformi upra- gu za optimalnim oblicima nju. Ovog sam časa ja pred- ve i dominaciji stručnosti, obrazovne prakse. Dakle, u sjednik tzv. platforme u ko- mogla bi biti sjednica Vlade Zajednički medijski projekt ju su uključeni svi rektori na Sveučilištu u Splitu! sa Sveučilištem u Splitu ušli iz glavnih gradova regije. smo i radi toga da bismo do- Suradnju s njima ne odbija- Zajednički medijski projekt bili i osnažili vlastiti medij- mo, naprotiv, nastojimo je Zašto su Zagrebačko i Splitsko ski glas, i zato jer je Universi- unaprijediti. Djelujemo na sveučilište odlučili pokrenuti tas već pokazao da razumije ujednačavanju i prenošenju Zajednički medijski projekt i afirmira pun raspon druš- dobre prakse procjene kva- Universitas? tvene uloge hrvatske sveu- litete i akreditacija na sve Damir Boras: Najvažni- čilišne zajednice. agencije u zemljama bivše je ciljeve naših programa ne Šimun Anđelinović: Uni- Jugoslavije, jer su zakoni možemo ostvariti ako s nji- versitas trebamo kao hrvat- gotovo identični. Oni su pu- ma ne bude dobro upozna- ske sveučilišne novine, kao no toga preslikali od nas, i ta šira javnost. Zato je jako glasilo cijele hrvatske aka- snaga je Hrvatske da preno- važno da sveučilišta budu demske zajednice, a osobito, simo naše standarde. Dola- vidljiva u medijima. Kad moglo bi se reći, snažno gla- ze nam mnogi ambasadori je o ulozi Universitasa riječ silo Rektorskog zbora. Kao koji predlažu da Zagrebač- poslužit ću se aktualnim što smo pri potpisu Zajed- ko i ostala naša sveučilišta primjerom medijskih reak- ničkog medijskog projekta postanu nositelji suradnje, cija na moj prijedlog o uče- obojica naglasila, svrha je ne samo na akademskoj, ne- nju ćirilice u školama iz ko- Projekta informi­ranje i kri- go i na opće društvenoj i dr- jih je jasno ne samo da pravi tičko praćenje znan­stvene, žavnoj razini. Mađarski je karakter moje intervencije umjetničke, stručne i obra- veleposlanik izrazio želju nije shvaćen, nego i da naši zovne prakse obaju sveu­ da se Hrvatska uključi ne mediji, zapravo, ne shvaća- čilišta, ali i drugih javnih samo u akademsku razmje- ju ni društvenu ulogu aka- sve­učilišta i visokoobra- nu, nego i u skupinu zemalja demske zajednice. Koja ni- zovnih institucija u Hrvat- V4 pa da postanemo V5. Po- je sektorski ograničena na skoj. Pro­gramske su osno- držali smo to jer Hrvatska javnu politiku u visokom ve hrvatskih sveučilišnih je povijesno, emocionalno, obrazovanju, nego ima op- novina sa­držane u strateš- kulturno i politički zemlja ćedruštvenu, eminentno kim razvoj­nim dokumen- srednje Europe. Jednako političku ulogu. Političku tima naklad­nika - Sveu- tako, Hrvatska je na ideal- ulogu u bitnom smislu te čilišta u Zagrebu i Sveuči- nom prostoru da povezuje riječi u kojem politika zna- lišta u Splitu. Universitas srednju Europu s Medite- či i odabir ključnih razvoj- treba pridonositi poveziva- ranom. Mi želimo suradnju nih koraka od važnosti za nju akademske prakse sa i mi smo idealna zemlja za budućnost cijelog društva. širom društvenom zajed- to. Povezujući naša sveuči- nicom, pr­ije svega s gospo- lišta s onima iz srednje, me- darstvom, a u skladu s naci- rog dovršenja davno zapo- tva - poput predsjednice dr- ne tehnologije, ni online ni diteranske i jugoistočne Eu- onalnim in­teresima unutar čete zgrade ‘triju fakulteta’: žave ili Crkve - sveučilišta up-to-date. Autori nisu doš- rope, povezujemo naša gos- zajedničko­ga znanstveno- Prirodoslovno-matematič- stvaraju stručnjake koji će li pitati Rektorski zbor što vi podarstva i kulture, jačajući obrazovnoga, kulturnoga i kog, Kemijsko-tehnološkog obrazovati stanovništvo, mislite o tome? A trebali su, naš utjecaj. Na tome mnogo duhovnoga eu­ropskoga pro- i Pomorskog. Kad sam pre- osigurati da naša populaci- da od početka postavimo moramo raditi. stora. Jer ako naša misija ui- uzeo rektorsku dužnost ta ja stječe znanja potrebna na- visoke tehnološke standar- Što bi nova Vlada mogla i tre- Universitas trebamo stinu jest stvaranje, održa- je zgrada već šestu godinu ciji. Ovoga časa STEM pod- de, da obrazovanje postane bala napraviti za razvoj sveu- kao hrvatske vanje i promicanje znanja stajala nedovršena, a nije se ručje najviše mogu pomoći moderno, kvalitetno i upo- čilišta? kao javnog dobra, javnosti znalo ni kad će se ni tko će da izađemo iz recesije. Ali da trebljivo gospodarstvu…. Damir Boras: Smatram sveučilišne novine, trebamo predstaviti najbo- je završiti. Vrlo komplicira- bismo imali dovoljno mladih Da, puno je inercije i na na- važnim da smo od novoga kao glasilo cijele lje primjere znanstvenika ne imovinsko-pravne proble- ljudi koji bi mogli studirati šoj strani. Trebamo se puno premijera dobili razumije- koji za društvo i za najviše me uspjeli smo riješiti za ma- te propulzivne struke mo- brže otvarati društvu, na- vanje i stav da sveučilišta hrvatske akademske vrijednosti čine predivne nje od godinu dana i danas u ramo obrazovati i dovoljno šem narodu, vidjeti što nje- moraju biti financirana u zajednice koje stvari, a da javnost o tome njoj studira više od 4000 stu- profesora za osnovne i sred- mu treba i rješavati njegove skladu s dobrom praksom u ne čuje skoro ništa. Pritom denata. Pribrojimo tome no- nje škole! probleme. S druge strane, Europi, što znači da bismo promovira najbolje Universitas osobitu, najveću vi studentski restoran u sa- Šimun Anđelinović: Ja šira bi zajednica u sveučili- trebali dosegnuti otprilike i kritički prokazuje pažnju treba posvetiti afir- mom centru grada, te skori snagu sveučilišta vidim u štu trebala vidjeti rješenje, 25 posto visoko obrazova- maciji mladih znanstveni- dovršetak studentske men- inovacijama. Svi koji pripre- a ne problem. Na tome tre- nih, a Hrvatska ovaj čas ima ono što je daleko od ke. Dati im krila, prezentira- ze za više tisuća obroka na maju znanstveni rad dola- bamo raditi zajedno s poli- 17,5 posto visoko obrazova- dobrog ti njihov rad javnosti. Popu- Kampusu, jasno je koliko ze do novih spoznaja koje se tičkim liderima koji su ovih nih, što je daleko od toga da larizirati znanost, pomagati smo snage upregnuli u po- mogu primijeniti kao inova- dana povukli odličan potez bi ona mogla biti konkuren- da se različite skupine znan- dizanje studentskog stan- tivna rješenja, ali mi ni teh- došavši na sveučilište s pita- tna, makar u mlađoj popu- Odatle je jasno da je politič- stvenika povežu. Živimo ta- darda. ničke znanosti ne koristimo njem: Možemo li neka gotova laciji stojimo bolje. Premda ka uloga akademske zajed- ko užurbano da ni u istom Damir Boras: U okviru koliko bismo mogli, a kamoli rješenja osmišljena na sveu- se u javnosti može čuti da se nice nezaobilazna, nadstra- laboratoriju jedni ne znaju priprema za Europske sve- humanističke. Mi na fakul- čilištu pretvoriti u projekte na naše visoko školstvo obilato načka, i posve indiferentna što rade oni drugi, a kamoli učilišne igre Zagreb-Rijeka tetima znamo kako to treba državnoj razini? financira, to nije točno. Naj- na razmirice koje proizlaze na tako velikom sveučilištu 2016., najvećeg međunarod- učiniti, ali transfer znanja siromašnija od starih člani- iz trenutnog rasporeda po- poput Zagrebačkog, ili u ci- nog sportskog događaja u po- u gospodarstvo kod nas je Za financiranje kao i u Europi ca EU-a, Portugal, izdvaja za litičke moći. Većina medija jeloj Hrvatskoj. Prirodno je vijesti Hrvatske, u student- nedopustivo spor, jer ne po- Ima li primjera koje bi vrijedi- tu svrhu 1,2 posto BDP-a, a moju konstataciju o potrebi da u tome od ključne pomo- skim smo naseljima Cvjetno stoji sustav kojeg bi, na po- lo slijediti? mi samo 0,72 posto, pa i kad učenja ćirilice u školi nisu u ći bude Universitas, koji već i Stjepan Radić obnovili čak moć sveučilištima, trebala Šimun Anđelinović: bismo sadašnje financira- potpunosti razumjeli i to se imenom zagovara zajedniš- 4522 studentska ležaja, u vi- organizirati država. Mora- Švedska je jedna od najna- nje povećali za 50 posto, još vidi iz medijskih reakcija na tvo, u bitnome interdiscipli- še od 36.000 m2 studentskih mo stvarati duhovno jedin- prednijih zemalja, a kroz či- bismo bili ispod Portugala. moje izjave o ćirilici. Mogu narnost. Treba ocrtati cije- soba, sa sanitarijama, ure- stvo između intelektualaca, tavu je svoju povijest stva- Ne tražimo „kruha povrh se podijeliti na one koji upo- lu spiralu koja od istraživa- đenjem okoliša i infrastruk- poduzetnika i radnika jer rala inovacije, od davne pogače“, nego samo onoli- zoravaju da je moj prijedlog nja vodi znanju, od znanja ture, a u Cvjetnom i liječnič- znanstvenici moraju ući u prošlosti kad su imali naj- ko koliko je u našoj oskudi- došao prerano, i na one koji tehnologiji, od tehnologije ka ordinacija opće prakse narod da bi mu dali znanje. napredniji brod koji je plo- ci u postotku BDP-a potreb- misle da je došao prekasno. poduzetništvu. Treba poti- i stomatološka ordinacija, Novac koji dobivamo od dr- vio i oceanima i rijekama, no imati da dobijemo kvali- A ne vidi se bit moga upozo- cati da iz sveučilišta stalno prostorije za vježbanje i re- žave istraživanjem i inova- a samo ga je 20 ljudi moglo tetno i budućnosti okrenuto renja, tj. da je znanje ćirili- nastaju spin-off kompanije kreaciju, plesna dvorana i cijama moramo vratiti svim izvući na obalu. Zahvaljuju- školstvo i visoko školstvo. ce za svakoga obrazovanoga zasnovane na znanju, koje kongresna dvorana za rad građanima. ći baš svojoj inovativnoj teh- Šimun Anđelinović: Od- građanina važno, a da je za će zatim postati temelj bu- studentskih udruga. Ima li dovoljno inicijative iz nologiji, Vikinzi su mogli po- govor na pitanje što bi no- onoga koji želi promicati na- dućih sveučilišnih uzleta. Kako hrvatska akademska za- akademske zajednice? hoditi Rusiju i zemlje sve do va Vlada trebala napraviti cionalne interese i identitet Naravno da nije dovoljno jednica može pridonijeti izla- Šimun Anđelinović: Pri- Mediterana. za sveučilišta vrlo je jedno- utemeljen na vrijednostima samo informirati i promo- sku Hrvatske iz krize? premali smo reformu kuri- A mi inovacijama ne pri- stavan: trebala bi provesti naše baštine to znanje i ne- virati najbolje – treba i kri- Damir Boras: Osim što kuluma i to je jako dobro. Ali dajemo pažnju, imamo iz- najavljenu reformu upra- ophodno. Ne shvaća se da je tički prokazati mnogo toga smo faktor stabilnosti druš- ona je ispod razine suvreme- dvojeno nastavu, izdvojeno ve i okretanje stručnosti. U moja intervencija upućena što je daleko od dobrog. 6 universitas | siječanj 2016.

Rektorski Zbor 3. sjednica Rektorskog zbora INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO IZ RASPRAVE O PRIJEDLOGU Mladen Vukmir, odvjetnik specijaliziran za medija- ciju i intelektualno vlasništvo, održao je predavanje na PRAVILNIKA O NAČINU temu: „Prošlost i budućnost nematerijalne imovine u umreženim digitalnim društvima“. Rektor Damir Bo- KORIŠTENJA VLASTITIH PRIHODA ras je raspravu zaključio stavom da znanstvenici svo- je intelektualno vlasništvo trebaju zaštititi prije objave. Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. Roko Andričević ukratko je obrazložio Prijedlog pravilnika o načinu PRAVO PREDNOSTI UPISA NA VISOKA UČILIŠTA korištenja vlastitih prihoda ostvarenih nacionalnim i međuna- Slijedom provedene rasprave rektor Damir Boras pred- rodnim projektima te ostalih vlastitih prihoda ostvarenih na tr- ložio je, a Rektorski zbor jednoglasno donio sljedeći za- žištu i u tržišnim uvjetima. Podsjetio je na to da su kod međuna- ključak: rodnih projekata neizravni troškovi u većini slučajeva striktno Rektorski zbor RH prihvaća pravorijek Ustavnoga suda definirani, ali da definicija indirektnog troška u Poreznoj upravi vezano uz članak 53. Zakona o pravima hrvatskih branite- nije sukladna stavu Europske komisije. lja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Zagrebački prorektor Tonći La-

DNEVNI RED 3. SJEDNICE OD 18. 12. 2015. zibat podsjetio je na to da je Rektor- IZBORI REDOVNIH PROFESORA U TRAJNO ZVANJE ski zbor u svibnju 2015. za izradu Nazočni članovi Rektorskog zbora: Damir Boras, Zagreb, Slijedom provedene rasprave rektor Damir Boras predla- predmetnog Pravilnika imenovao Šimun Anđelinović, Split, Pero Lučin, Rijeka, Dijana Vican, že, a Rektorski zbor jednoglasno donosi sljedeći zaključak: Povjerenstvo za suradnju s MZOS- Zadar, Alfio Barbieri, Pula i Marin Milković, Sjever I. Rektorski zbor RH će od Ministarstva znanosti, ob- om, čiji je član bio i sam. Prva verzi- razovanja i sporta zatražiti da za 2016. godinu izda načel- ja, pod nazivom Pravilnik o mjeri- Ostali nazočni: predsjednica Vijeća veleučilišta i visokih no odobrenje kojim se osobe zatečene u zvanju redovnog lima i načinu korištenja vlastitih i profesora na dan 30. srpnja 2013. (sukladno Zakonu o iz- namjenskih prihoda javnih visokih škola, prof. Slavica Ćosović Bajić; rektor Hrvatskog kato- mjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i učilišta i javnih znanstvenih insti- ličkog sveučilišta prof. Željko Tanjić; rektorica Sveučilišta visokom obrazovanju, članak 63. stavak 3, Narodne novi- tuta, predočena Rektorskom zbo- u Mostaru prof. Ljerka Ostojić; ministar znanosti, obra- ne, br. 94/13) mogu unaprijediti u znanstveno-nastavno ru na istoj sjednici, nije bila nepri- zovanja i sporta prof. Vedran Mornar, zamjenik ministra zvanje redovnog profesora u trajnom zvanju bez potrebe hvatljiva jer se vlastitim prihodom prof. Roko Andričević i pomoćnica ministra prof. Ružica da ustanova osigura razliku u koeficijentu složenosti po- nije smatralo ono što sveučilišta Beljo Lučić; ravnateljica AZVO-a prof. Jasmina Havranek; slova od 0,533 po djelatniku. naplaćuju od studenata. Ministar- prorektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. Vladimir Lipo- II. Rektorski zbor RH će od Ministarstva znanosti, ob- stvo je uvažilo primjedbe Rektor- vac; prorektori Sveučilišta u Osijeku prof. Tomislav Mrčela razovanja i sporta zatražiti detaljnu analizu svih do sada skog zbora, ali zbog Zakona o izvr- i prof. Damir Markulak; prorektori Sveučilišta u Zagrebu odobrenih izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovnog šenju proračuna za 2015. Pravilnik profesora u trajnom zvanju u 2015. radi daljnje rasprave nije mogao obuhvatiti i studentske prof. Ante Čović, prof. Ivana Čuković Bagić, prof. Mirja- na sjednici Rektorskog zbora. školarine, pa je stoga kreiran ovaj “djelomični” Pravilnik, koji re- na Hruškar, prof. Miloš Judaš, prof. Tonći Lazibat i prof. gulira vlastite prihode i njihovu distribuciju točno definirajući što Miljenko Šimpraga; prorektori Sveučilišta u Splitu prof. se može isplaćivati preko plaće, ugovora o djelu ili ugovora o autor- Boris Maleš i prof. Alen Soldo; prorektor Sveučilišta Sjever POKROVITELJSTVO EUA NAD SVEUČILIŠNIM IGRAMA skom djelu, čime se izbjegavaju različita tumačenja. Uz pohvalu prof. Mario Tomiša, i pročelnica Sveučilišta Sjever dr. sc. Rektorski zbor RH jednoglasno je podržao traženje po- Pravilniku, upućen je i apel Ministarstvu da se u novom Zakonu Anica Hunjet; prorektori Hrvatskog katoličkog sveučilišta kroviteljstva od European University Association nad Eu- o izvršenju proračuna za 2016. izbriše napomena da su školarine prof. Emilio Marin, prof. Gordan Črpić, prof. Ines Sabotič ropskim sveučilišnim igrama 2016. te organizaciju europ- koje se naplaćuju od studenata namjenski prihodi. Prof. Lazibat i prof. Hrvoje Štefančić; glavna tajnica Sveučilišta u Rijeci ske rektorske konferencije vezano uz sport na sveučilištu smatra da Pravilnik vrlo precizno definira minimalno 15% vri- Roberta Hlača Mlinar, dipl. iur., tajnica Rektorskog zbora tijekom održavanja igara. jednosti projekta koja ostaje sveučilištu, a potom i indirektne te RH, Paula Pavletić, prof. ostale direktne troškove zadane projektom. Pri tome, istaknuo je, čl.2. Pravilnika precizno definira neizravne troškove, pa oni Na sjednici su razmatrane sljedeće teme: POVJERENSTVO ZA KONTROLU PREHRANE STUDENATA koji dogovaraju projekte moraju osigurati da nešto ostane i ma- . Sveučilište i intelektualno vlasništvo Rektorski zbor RH u Nacionalno povjerenstvo za kon- tičnoj ustanovi. Objasnio je kako u neizravni trošak ulazi sve ono . Pravo prednosti upisa na visoka učilišta trolu prehrane studenata imenuje prof. Mirjanu Hruškar, što ostane nakon što se pokriju svi planirani troškovi i sada se . Angažman nastavnika s hrvatskih sveučilišta na Sveu- prorektoricu za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalite- tretira kao vlastiti prihod, a Pravilnik, radi Porezne uprave, tu- čilištu u Mostaru te Sveučilišta u Zagrebu. mači na koji se sve način ta sredstva mogu dalje trošiti. Pri izradi Pravilnika, naglasio je, vodilo se računa i o različitostima izme- . Pravilnik o načinu korištenja vlastitih prihoda ostvare- đu sveučilišta i zbog toga je iznos neizravnih troškova i naveden nih nacionalnim i međunarodnim projektima te ostalih ZAPOŠLJAVANJE U VRIJEME PRIVREMENOG FINANCIRANJA vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu i u tržišnim uvjeti- kao minimalni iznos. ma, koji se ne financiraju iz državnoga proračuna, javnih Rektorski zbor RH će uputiti dopis Ministarstvu znano- sti, obrazovanja i sporta s molbom da dodatnim dopisom Rektor Pero Lučin smatra da bi Rektorski zbor trebao zau- visokih učilišta i javnih znanstvenih institut sveučilištima i sveučilišnim sastavnicama precizira upute zeti stroži stav o financiranju istraživanja jer politika indirek- . Izbori redovnih profesora u trajno zvanje o zapošljavanju u vrijeme privremenog financiranja. tnih troškova nije jasna, a novac koji dobivamo od države treba . Pokroviteljstvo EUA nad Europskim sveučilišnim igra- jasnije definirati i jasno navesti koliko se točno ulaže u istraži- ma vanja. Istaknuo je da su materijalni troškovi, osobito u nekim . Nacionalno povjerenstvo za kontrolu prehrane stude- OPOREZIVANJE ERASMUSA+ znanostima poput biologije, kemije i biomedicine, izrazito pot- nata Rektor Damir Boras je nakon rasprave zaključio kako će financirani. Pravilnik je menadžerski ispravno postavljen, ali . Zapošljavanje u vrijeme privremenog financiranja Sveučilište u Splitu za sljedeću sjednicu Rektorskog zbora je upozorio na političku komponentu te na posljedice koje će iza- Oporezivanje Erasmusa+ pripremiti prijedlog odluke vezano uz problematiku opo- zvati smanjenje od 15% ukupnog iznosa projekta namijenjenih . rezivanja Erasmus+ financijske potpore. neizravnim troškovima.

Zagrebački prorektor Miloš Judaš smatra da bi Rektorski 4. SJEDNICA REKTORSKOG ZBORA OD 22. 1. 2016. Angažman nastavni- zbor trebao zauzeti stav da netko uvijek mora pokriti indirek- Uz članove Rektorskog zbora na sjednici su među ostali- ka s hrvatskih sveuči- tne troškove. ma radno sudjelovali i novoizabrani predsjednik Vijeća lišta na Sveučilištu u Rektorica Dijana Vican zatražila je da se precizno popiše što veleučilišta i visokih škola, dekan veleučilištaVERN Mostaru su to sve neizravni troškovi. Budući da integrirana i neintegri- prof. Vlatko Cvrtila, doc. Zrinko Čustonja, predsjednik rana sveučilišta funkcioniraju na različite načine, Sveučilištu Prof. dr. sc. Damir Boras izvi- Udruge Europske sveučilišne igre 2016., te akademik u Zadru minimalni iznos od 15% za neizravne troškove ne od- jestio je o prijedlogu Senata govara, nego stvara lošu atmosferu na Sveučilištu. Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske Sveučilišta u Mostaru da se zaklade za znanost. to Sveučilište izuzme od pri- Rektor Šimun Anđelinović predložio je da Rektorski zbor Na 4. sjednici razmatrane su slijedeće teme: mjene odredbe po kojoj na- evaluira rad Nacionalne zaklade za znanost jer je upitno ispu- stavnici hrvatskih sveučilišta njava li Zaklada svoju ulogu, budući da bi sredstva kojima Za- . Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016.; mogu biti angažirani izvan klada raspolaže sama sveučilišta mogla podijeliti i pravednije . Primanje novog predstavnika Vijeća veleučilišta i vi- matične ustanove najviše jednu trećinu radnog vremena. i razvojno korisnije. To bi značilo da angažman na ustrojbenim jedinicama Sve- sokih škola u rad Rektorskoga zbora RH; Rektor Alfio Barbieri konstatirao je da je u slučaju velikog ap- . Hrvatska zaklada za znanost; učilišta u Mostaru ne bi ulazio u opterećenje izvan matične solutnog iznosa 15% previše, a u slučaju malog iznosa premalo. . Tretiranje Erasmus+ potpora od strane Porezne uprave; ustanove. Prijedlog je da Rektorski zbor, zbog nacionalnih Modernizacija europskog sustava visokog obrazova- interesa, preporuči da se ograničenja, koja matične ustano- I. Rektorski zbor RH podržava tekst Pravilnika o načinu . ve trebaju procijeniti u svakom pojedinačnom slučaju, ne nja – dopis EUA; korištenja vlastitih prihoda ostvarenih nacionalnim i među- odnose na Sveučilište u Mostaru. narodnim projektima te ostalih vlastitih prihoda ostvarenih . Prijedlog Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastav- Slijedom provedene rasprave prof. dr. sc. Damir Boras na tržištu i u tržišnim uvjetima, koji se ne financiraju iz držav- ne i stručne djelatnosti u postupku izbora u umjetničko- predlaže, a Rektorski zbor jednoglasno donosi sljedeći noga proračuna, javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih nastavna i nastavna zvanja u području umjetnosti; zaključak: instituta, koji donosi ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada i promi- I.Rektorski zbor RH daje načelnu preporuku da se ograni- II. Rektorski zbor RH smatra da je ukupan iznos koji je na . raspolaganju hrvatskim znanstvenicima preko nacionalnih canje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama i čenja u angažmanu nastavnika hrvatskih sveučilišta izvan projekata nedostatan za kvalitetan razvoj znanosti u Repu- istraživačkim podacima; matične ustanove ne primjenjuju na Sveučilište u Mostaru. blici Hrvatskoj. . Obavijest o vanjskom vrednovanju AZVO-a II.Matična ustanova je dužna donijeti zasebnu procjenu o III. Rektorski zbor RH prepoznaje probleme financiranja O RASPRAVAMA I ZAKLJUČCIMA 4. SJEDNICE REKTORSKOG svakom pojedinačnom slučaju angažmana nastavnika na znanosti koji se tiču Hrvatske zaklade za znanost te će organi- ZBORA UNIVERSITAS ĆE IZVIJESTITI U BR. 76. Sveučilištu u Mostaru. zirati tematsku sjednicu na koju će pozvati predstavnike Za- klade. universitas | siječanj 2016. 7 Novi studiji na SpliT Sveučilištu u Osijeku

Razgovarao: razvoja lokalne zajednice i Tomislav Levak* Apsolutna novina u Hrvatskoj je Studij šireg euroregionalnog pro- stora. U tom smjeru mora- dentalne higijene, koji studenti mogu mo se, između ostaloga, Tijekom 2016. godine Sve- upisati jedino na Sveučilištu u Osijeku. orijentirati i na otvaranje učilište Josipa Jurja Stro- studijskih programa koji ssmayera u Osijeku, odnosno S druge strane, važnost novih studija, bi se u cijelosti izvodili na njegove znanstveno-nastavne Arhitekture i urbanizma te Fizioterapije, stranom jeziku. i umjetničkonastavne te osta- Upravo je završen natječaj za le sastavnice, studentima će jest, između ostalog, što mogu spriječiti gradnju zgrade trećeg stu- ponuditi ili pripremiti niz no- dentskog paviljona u sveuči- viteta na planu unaprjeđenja trajni odljev mladih iz regije lišnom kampusu, kapitalnog i razvoja nastave i nastavnih projekta vrijednog više od programa te studentskog stan- a studenti izvrsne i po- tehničke kulture, ali i tje- 155 milijuna kuna koji će osi- KONFERENCIJA FILOZOFSKOG FAKULTETA darda. Stoga je pravi trenutak ticajne uvjete i okruže- lesne i zdravstvene kultu- gurati novih 790 kreveta. Ho- da za Sveučilišni glasnik raz- nje za rad i učenje. Stu- re. Stremimo za područji- ćete li gradnjom tog paviljo- ‘Stanje i perspektive obrazovanja govaramo s izv. prof. dr. sc. dijem dentalne higijene, ma za koja postoji interes, na i predviđenom prenamje- odraslih u Republici Hrvatskoj’ Mariom Vinkovićem, prorek- dugoročno promatrano, koja tržište rada i europ- nom bivšeg hotela “Mursa” u torom za nastavu i studente očekujemo da će se rije- ske strategije ocjenjuju studentski dom (oko 250 kre- Znanstveno-stručni kolokvij Sveučilišta u Osijeku. šiti brojni deficiti u pre- deficitarnima i potrebni- veta) za duže razdoblje zado- “Stanje i perspektive ventivnoj i kurativnoj ma pro futuro, ali za ko- voljiti kapacitete potrebne za obrazovanja odraslih u U protekloj i na početku te- dentalnoj zdravstvenoj ja istodobno možemo po- smještaj nedomicilnih stude- Republici Hrvatskoj” kuće akademske godine Se- zaštiti na našim prosto- nuditi vlastiti kvalitetan nata u Osijeku? održan je od 21. do nat Sveučilišta u Osijeku dao rima. Mi ne samo da bi- znanstveno-nastavni ka- Ako bude razumijevanja i 22. siječnja u prostoru je suglasnost ili potvrdio po- lježimo značajan manjak dar. Ne smije se zanemari- istinske podrške policen- Filozofskog fakulteta na kretanje ili početak ustroja stomatologa i dentalnih ti brzi razvoj tehnologija i tričnom razvoju hrvatskih Peristilu. Organizatori nekoliko novih zanimljivih stručnjaka na našem po- računalnih znanosti, koje sveučilišta, te da se sve konferencije su Filozofski i željenih studijskih progra- dručju, nego već gotovo obrazovni proces mora bi- ono što ste spomenuli do- fakultet Sveučilišta u Splitu, ma. O kojim je studijskim tridesetak godina nema- ti u mogućnosti adekvat- ista i realizira, mislim da Sveučilište u Zadru, Agencija za programima točno riječ i u mo čak ni mogućnost ob- no pratiti te tržištu rada ćemo za određeno vrijeme strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, kojem su stupnju realizacije? razovanja potencijalno ponuditi odgovarajuće s pravom moći biti zado- Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko U proceduru vrednovanja i zainteresiranih, još od obrazovne profile i struč- voljni što smo se približili andragoško društvo. Pozdravne govore održali akreditacije upućeno je ne- razdoblja Više zubarske njake. Veći naglasak mo- europskim standardima. su dekan Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir koliko studijskih progra- škole. Studenti Dentalne ra se na preddiplomskoj i Imate li povratnu informaci- i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i ma koji će značajno una- higijene nakon završet- diplomskoj razini postavi- ju koliko su osječki studenti obrazovanje odraslih Mile Živčić. Prodekanica prijediti ponudu preddi- ka studija bit će kompe- ti na stjecanje praktičnih zadovoljni razinom student- za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog plomskih i diplomskih tentni samostalno plani- znanja i brzo integriranje skog smještaja i prehrane? fakulteta Marita Brčić Kuljiš predstavila je studija na našem Sveučili- rati, educirati, informira- diplomiranih studenata u Poznato mi je da je Stu- projekt “Izrada standarda zanimanja i standarda štu te privući nove studen- ti i provoditi zdravstvenu svijet rada. Ne manje važ- dentski centar proveo ano- kvalifikacije stručnjaka za obrazovanje odraslih”, u te, ili im pak omogućiti da zaštitu oralne šupljine na no, moramo raditi na dalj- nimnu anketu uz pomoć sklopu kojeg se održava i ova konferencija. Govorilo na navedenim studijskim osnovi vrednovanja či- njem poboljšanju kvalite- našeg Studentskog zbora i se o važnosti i ulozi cjeloživotnog obrazovanja koje programima studiraju bli- njenica i teorijskih zna- te naših humanističkih i njezini su rezultati dobri. se sve snažnije razvija, što se očituje kroz više od pet že svome domu. Apsolut- nja unutar područja den- društvenih studija, bez ko- Međutim, osobno držim stotina ustanova za obrazovanje odraslih, nekoliko na je novina u Hrvatskoj talne medicine. Bit će os- jih nema promicanja i una- da, bez obzira na ishod, tisuća nastavnika i više stotina tisuća dosadašnjih Studij dentalne higijene, posobljeni za samostalan prjeđenja vrijednosti pre- uvijek moramo težiti bo- polaznika uključenih u taj sustav. Raspravljalo se o na koji se studenti mogu rad u sustavu zdravstva, ma kojima se naše društvo ljem. Sami si konstantno društvu, tržištu rada i obrazovanju odraslih, odnosu upisati jedino na Sveuči- gdje kao članovi dental- identificira i vrednuje. moramo podizati ljestvi- formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih, lištu u Osijeku. Studiji ar- nog tima imaju značajnu Predviđa li se osnivanje no- cu jer samo tako možemo kompetencijama provoditelja obrazovanja odraslih, hitekture i urbanizma te ulogu za oralno zdravlje vih fakulteta? naprijed. kurikulumskim polazištima obrazovanja odraslih, Studij fizioterapije tako- zajednice kroz edukaci- To je složeniji proces koji Kako ocjenjujete suradnju te utjecaju kvalifikacijskog okvira na provođenje đer su značajni za razvoj ju, prevenciju i promo- zahtijeva optimalno kori- Sveučilišta u Osijeku sa Stu- obrazovanja odraslih. Plenarna predavanja održali visokoškolskog obrazova- ciju zdravlja. Navedeni štenje postojećih i plani- dentskim zborom? su rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican (“Što nja u istočnoj Hrvatskoj i studij više je desetljeća ranih resursa. Držim da i Držim da je suradnja izvr- je pismenost odraslih danas?”) te Milan Matijević, preveniranje (trajnog) od- prisutan u SAD-u i na eu- s postojećim brojem znan- sna i da je Studentski zbor Goran Lapat i Višnja Rajić s Učiteljskog fakulteta laska naših maturanata iz ropskom sjeveru, ali, na- stveno-nastavnih i učinio doista mnogo po- u Zagrebu (“Neformalno obrazovanje roditelja u svoga grada, odnosno Sla- žalost, ne i kod nas. umjetničko-na- sljednjih godina, za- području odrastanja i odgajanja pripadnika net vonije i Baranje. Koje još studijske programe stavnih sastav- hvaljujući uređe- generacije”). Ostali izlagači su profesori i stručnjaci Koji su od navedenih studij- planirate pokrenuti u idućih nica, odnosno nom zakonskom s Ekonomskog fakulteta u Splitu, Fakulteta za skih programa najznačajni- nekoliko godina? s postojećim okviru i partner- odgojne i obrazovne znanosti u Puli, Pedagoškog ji za razvoj Sveučilišta u Osi- Strategija Sveučilišta, fakultetima, skom odnosu sa fakulteta u Mariboru, Slovenian Third Age jeku? osim spomenutih studija Umjetnič- Sveučilištem. University iz Ljubljane, Filozofskog fakulteta u Držim da je svaki od spo- koje pohađaju, ili će usko- kom akade- Rijeci, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Agencije menutih, ali i drugih pla- ro pohađati prvi studenti, mijom i sveu- *Preneseno iz za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, niranih studija podjedna- predviđa otvaranje novih čilišnim odje- 10. broja Sveuči- Pomorskog fakulteta u Splitu, Filozofskog fakulteta ko važan. Gradnjom nove studijskih programa, po- lima, imamo lišnog glasnika i u Splitu, Pučkog otvorenog učilišta “Petar Zrinski”, zgrade Građevinskog fa- glavito u STEM području. potencijala po- redakcijski prire- Ustanove za obrazovanje odraslih “Dante”, kulteta novi Studij ar- Planira se tako otvaranje nuditi inovativ- đeno za Universitas Ustanove za obrazovanje odraslih “Stella Polaris”, hitekture i urbanizma zajedničkog studija far- ne studijske pro- Visoke škole “Nikola Šubić Zrinski”, Hrvatskog dobit će sjajne prostore, macije, socijalnog rada, grame in favorem andragoškog društva, Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj “Sunce” te Sveučilišta u Sarajevu. Iako Hrvatska ima zakonsku regulativu koja uređuje Jeste li zadovoljni rezultatima sustav obrazovanja odraslih (Zakon o obrazovanju bolonjske reforme i gdje još postoji odraslih iz 2007.), prema kojoj formalne programe obrazovanja odraslih provode “andragoški eventualni prostor za poboljšanje? djelatnici”, ne postoji studij andragogije, dok je prisutna podzastupljenost kolegija u programima • Bolonjski proces već dulje vrijeme trpi brojne kritike nastavničkog obrazovanja koji bi omogućili stjecanje stručne javnosti. Mišljenja su podvojena, jedni drže da specifičnih znanja i kompetencija potrebnih je njime trajno narušena kvaliteta visokog obrazova- za kvalitetnu provedbu obrazovanja odraslih. Projektom “Izrada standarda zanimanja i standarda nja, da mnogi procesi postaju sami sebi svrhom. Drugi kvalifikacije stručnjaka za obrazovanje odraslih” prepoznaju i njegove pozitivne strane. Studentima nastoji se profilirati zanimanje i standardizirati je, držim, daleko jednostavnije svladavati nastavne edukaciju nastavnika u sustavu obrazovanja sadržaje kroz veći broj kolokvija no što je to bio slučaj odraslih. Dugotrajno visoka stopa nezaposlenosti u predbolonjsko vrijeme. Usustavljen je mehanizam te jedan od najnižih postotaka odraslih polaznika koji sudjeluju u cjeloživotnom obrazovanju unutar praćenja kvalitete i studenti su u njemu prepoznati Europske unije potvrđuju kako je takvo obrazovanje kao ravnopravan partner. Sustav je pomogao da se na početku svoga razvoja u Hrvatskoj. Zato je nužno uoče i moguće anomalije te identificiraju neuralgične Prof. Mario Vinković, znanstveno i stručno promišljanje njegova suodnosa točke obrazovnog procesa ili njegova specifična dijela. prorektor za s tržištem rada i zajednicom u cjelini kroz razvoj Studentske ankete sve više dobivaju na važnosti, ali stu- nastavu i studente edukativnih programa za sve uključene. dente za njih valja i odgovarajuće pripremiti. Sveučilišta u Osijeku 8 universitas | siječanj 2016. Samo zajedno možemo pobijediti rak i spasiti tisuće života godišnje u Hrvatskoj

Razgovarao: Zajedničkim radom Tomislav Čizmić Marović na primarnoj Prof. dr. sc. Eduard Vrdo- i sekundarnoj ljak s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu dobitnik prevenciji je Državne nagrade za zna- (sprečavanju i nost, za značajno znanstveno dostignuće u području biome- otkrivanju u ranom dicine i zdravstva kao primjer stadiju) karcinoma, znanstvenika koji je uspješno ujedinio bazično znanje i kli- i edukaciji, kao ničku izvrsnost u području onkologije te ih sustavno pro- društvo bismo se vodi i razvija, što ga svrsta- mnogo uspješnije Eduard Vrdoljak – va u vodeće onkologe u našoj Predstojnik Klinike zemlji s međunarodnom pre- suprotstavili za Onkologiju KBC-a poznatljivošću. Profesor Vr- Split i predsjednik doljak objavio je ukupno 74 najozbiljnijoj bolesti Hrvatskog znanstvena rada, od toga 47 u današnjice onkološkog društva časopisima koji se indeksiraju u Current Contents. Ti su ra- dovi citirani prema bazi Web of Science više od 2000 puta, a h-indeks iznosi 13. Korigirani čimbenik odjeka za 10 najbo- Eduard Vrdoljak ljih radova predloženika poka- zuje visokih 68,1. Godine 2008. kon otkrića navedenih re- vatskoj i u regiji. Razlog to- na veličina tumora pri di- prostate koji je u 80 posto nih uzročnika smrti ne sa- nagrađen je godišnjim nagra- gulacijskih sustava imuno- me jest dobra integracija s jagnozi smanji i da naš na- slučajeva izlječiv, u Hrvat- mo u našoj zemlji, već i u dama HAZU-a i grada Splita. loškog sistema, otkriveno ostalim disciplinama u bol- rod shvati rak ozbiljnije. skoj kod muškaraca domi- cijeloj regiji. Bio je mentor u 2 magisterija je da i značajan udio tumo- nici i naše zaljubljeno bav- Primjerice, jedan gram nira rak pluća koji je u 95 Što je s argumentom da je rak i 4 doktorata znanosti. Godiš- ra ima na svojim stanica- ljenje tom disciplinom u po- tumora ima milijardu tu- posto slučajeva neizlječiv. očekivana posljedica produ- nja nagrada za znanost bila je ma navedene regulacijske kušaju maksimalne imple- morskih stanica. Ako mi Da bismo bili učinkovitiji u ženja života, odnosno smanje- povod za razgovor sa prof. Vr- molekule, dajući tumorima mentacije najsuvremenijih u Hrvatskoj dijagnostici- liječenju, moramo promije- nja smrtnosti od ostalih bole- doljakom. na taj način mogućnost ko- terapijskih opcija kao i pre- ramo tumor u stadiju u ko- niti distribuciju ili sliku tu- sti koje su ljude ubijale u rani- čenja, inhibicije imunološ- dano bavljenje onkološkom jem je prosječno triput ve- mora. Tumori koji nastaju joj dobi? U razgovoru koji smo vodi- kog sustava. Dakle, čega se znanošću. ći nego što je to kod Ame- kao posljedica neželjenih To objašnjenje ‘drži vodu’ li prije gotovo 7 godina ista- tumor ‘dosjetio’? On je ra- Ipak, dok je splitska on- rikanca, borimo se protiv ljudskih aktivnosti trebaju samo djelomično. Zaista, knuli ste da se naše ukupno zvio vlastite regulacijske kologija za hrvatske pri- nekoliko puta jačeg nepri- biti smanjene učestalosti, a danas ljudi žive dovoljno znanje o karcinomima svakih inhibitore kojima zapravo like odlično organiziran jatelja. Također, prosječno smanjit će se kroz progra- dugo i ne umiru od bolesti 5 godina uveća za 60-70 posto koči imunološki nadzor, ili sustav, preuzimamo od- petogodišnje preživljenje me primarne i sekundarne koji su ih u ranijim vreme- – može li se to reći i za posljed- borbu organizma protiv se- govornost, kao vjerojatno pacijenata s tumorima u prevencije. nima ubijale u mlađoj dobi, njih 5 godina? be, govoreći imunološkom najodgovornije osobe, za Americi je oko 63 posto, a Jesu li se brojke koje ste izni- kao što su to bile zarazne Može se reći. Na krilima sustavu „ja sam prijatelj, relativno loše rezultate u u Hrvatskoj između 40 i 50 jeli 2009. godine - 21 tisuća bolesti. No, to ne mora zna- molekulske onkologije ili, ne diraj me!“, gaseći cito- ukupnoj onkološkoj slici posto - ne znamo točno ko- oboljelih i 13 umrlih od raka čiti da, ako imaju vremena bolje rečeno, boljeg razumi- toksični odgovor imunološ- društva, koji su posljedica liko, nego do brojke dolazi- godišnje u Hrvatskoj – ipak oboljeti od raka, od njega jevanja gena, metaboličkih kog sustava organizma na slabije edukacije i primar- mo iz posrednih podataka. popravile? zaista i moraju oboljeti, ili procesa u tkivu, našeg bo- tumor. Inhibicijom te inhi- ne prevencije, slabije rane I baš to što ne znamo, go- I dalje smo oko tog broja, da, ukoliko su oboljeli, od ljeg razlikovanja bolesnog bicije dobili smo aktivaciju detekcije i čitavog niza po- vori u prilog da možemo i nažalost. Još uvijek smo njega moraju i umrijeti. U (u ovom slučaju tumora) i imunološkog sustava pre- vezanih stvari na kojima moramo napraviti značaj- druga vodeća zemlja u Eu- posljednjih 15 ili 20 godi- zdravog tkiva, otkrili smo ma tumoru. moramo raditi u budućno- no više u svim aspektima ropi po smrtnosti i učesta- na u cijeloj zapadnoj Eu- čitav niz meta na tumori- Danas se metastatski me- sti. Lanac puca na najslabi- onkološke skrbi; primar- losti raka kod muškaraca. ropi i razvijenom svijetu ma, protiv kojih smo razvi- lanom koji je bio apsolut- joj karici - mi nismo izolira- noj prevenciji, ranoj dija- Hrvatska je, zajedno s cen- - Australija, Novi Zeland, li lijekove koji sada poluču- no neizlječiva bolest može na struktura unutar cjelo- gnozi, organizaciji onkolo- tralnom i istočnom Euro- SAD, Kanada - dolazi do pa- ju dramatično bolje rezul- izliječiti kod jedne petine kupnog bolničkog sustava, gije kao struke, informati- pom, onkološki regija-slu- da smrtnosti od raka. S do- tate nego prije. Primjerice, bolesnika, a sutra vjerojat- kao ni društva. zaciji... čaj. Rak je najvažnija bo- brim menadžmentom, do- u međuvremenu se razvila no kod jedne trećine, kori- Gdje smo slabiji i što možemo Još jedan podatak puno lest današnjice i zbilja ga brom organizacijom kroz, čitava jedna disciplina za štenjem terapije protutije- napraviti bolje? govori - dok kod Nijemaca, moramo adresirati kroz primjerice, nacionalni koju osobito vjerujem da lima koja inhibiraju nave- Prvo, vjerojatno smo sla- Francuza ili Šveđana kod najozbiljnije programe, jer plan protiv raka, kroz do- će biti značajna u buduć- dene regulatore, bilo na bi u primarnoj prevenciji. muškaraca dominira rak je on danas jedan od glav- bru alokaciju sredstava te nosti onkologije i dovesti tumoru ili na imunosnim Još uvijek, primjerice, 33 dobrim praćenjem i organi- do izlječenja nekih do sada stanicama. Nadamo se da posto naših studenata sto- zacijom, ja sam uvjeren da neizlječivih oblika tumora, će se taj uspjeh prenijeti na matologije puši – a radi se Povod našeg razgovora je Državna se smrtnost od raka u Hr- a koja se zove imunoterapi- sve tumore koji imaju veli- o jednoj od obrazovanijih vatskoj također može sma- ja tumora. Ona je postojala ko mutacijsko opterećenje, skupina u društvu – a i u nagrada za znanost koju ste dobili za njiti - ovdje govorim o tisu- i prije, ali je životarila kao koji su nastali kod djelova- općoj populaciji pušenje se 2015. godinu – što Vam ona znači? ćama spašenih života. No, tek jedan od onkoloških nja ozbiljnih kancerogena, nije smanjilo. Drugo, slabi radi se o zajedničkoj bor- modaliteta liječenja – osta- primjerice kod pušenja, al- smo i u sekundarnoj pre- Pravi znanstvenik uživa u poslu kojim se bavi. Popodneva, bi - koliko je god važan li- li modaliteti su, primjeri- kohola ili izlaganja suncu, venciji, u ranoj detekciji ječnik, važan je i bolesnik, ce, kirurgija, radioterapija, što preliminarna istraživa- raka. Na program mamo- večeri ili vikendi nisu mu nikakav problem kada je posve- društvo, kultura, zajednič- hormonska terapija, kemo- nja i pokazuju. grafije ili detekcije krvare- ćen tom životnom opredjeljenju. Kao što slikaru nije teško ka organizacija i strategi- terapija, fotodinamička te- Pored imunoterapijske re- nja u stolici u našoj se regiji slikati, tako znanstveniku nije teško znanosti posvetiti goto- ja prilaska problemu kar- rapija, hipertermija – i po- volucije, svjedoci smo poja- odazvalo manje ljudi nego vo sve svoje slobodno vrijeme. Moja znanost i moji pacijen- cinoma. čivala na aktivaciji imuno- ve čitavog niza drugih pa- u drugim regijama. To zna- ti najveći su mi motiv. Nagrade čovjek dobiva kada društvo Jeste li zadovoljni interesom loškog sustava domaćina metnih, ciljanih lijekova, či da nismo dovoljno dobri studenata za onkološku kari- u pokušaju naoružavanja tako da slobodno mogu re- u edukaciji našeg puka. U prepozna njegovu aktivnost i to, naravno, nešto znači. jeru? ‘svih skupina’ imunološ- ći da se onaj koji nije učio tom kontekstu, organizira- Nagrade su vjerojatno zaslužene znanstvenom produkci- Da, zadovoljan sam. Mi sta- kih stanica u borbi protiv onkologiju zadnjih pet go- li smo Radio Sunce kao pro- jom – mnogo sam publicirao i dosta sam citiran, no jednako riji uvijek mislimo da su tumora, što na žalost nije dina, uistinu ne bi snašao jekt Županijske lige protiv tako, mislim da smo pokazali da se u hrvatskoj klinici može studenti nekad bili bolji, i dovodilo do osobito dobrih danas. raka da bismo educirali ši- zaista, uvijek možemo biti rezultata. Koliko je splitska onkologi- ru populaciju i da bismo napraviti značajne iskorake koji mogu promijeniti liječenje bolji, no svaka generacija U međuvremenu su otkri- ja ukorak sa svjetskim dosti- bili učinkovitiji u širenju bolesnika, ne samo kod nas, nego i u svijetu. Participirali iznjedri izvanredne ljude i veni principi rada imuno- gnućima u području? kvalitetnih informacija o smo u značajnim kliničkim istraživanjima, inicirali značajna mislim da radimo dobar po- loškog sustava, regulato- S ponosom mogu reći da raku u nadi ranije detekci- klinička istraživanja, i blago pridonijeli svjetskom fundusu sao u kliničkoj i znanstve- ri koji pouspješuju ili koče splitska onkologija spada je i bolje prognoze. znanja u kliničkoj onkologiji. noj edukaciji novog nara- njegov rad. No, nedugo na- u grupu ponajboljih u Hr- Ja bih volio da se prosječ- štaja onkologa. universitas | siječanj 2016. 9 SpliT

Računski centar osamdesetih prošloga stoljeća

ZGRADA TRI FAKULTETA Ericsson - nastavna Počela nastava za studente PMF-a Nakon što je potpisan Ugovor o primopredaji prostora u Zgradi tri fakulteta, krajem prosinca počela se djelomično održavati nastava u novom objektu za studente PMF-a. Tim povodom rektor Šimun Anđelinović je s dekanom baza Sveučilišta u Splitu Antom Bilušićem i Nikolom Koceićem Bilanom posjetio studente 1. godine matematike na kolegiju Piše: Marija Plazonić Šolić Uvod u matematiku pod vodstvom Snježane Braić. Nakon dugih godina suradnje s FESB-om, Nikola Tesla održali su brojna stručna predavanja u okviru re- SEDMA AKCIJA Nakon 34 godine neprekid- Ericsson Nikola Tesla postaje nastavna dovitih kolegija studentima di- ne i uspješne suradnje Fakulte- plomskih studija Elektronike U SURADNJI S ta elektrotehnike, strojarstva i baza svih zainteresiranih sastavnica, i računalnog inženjerstva, Ko- CARITASOM brodogradnje sa tvrtkom Erics- munikacijske i informacijske ’Dobro son Nikola Tesla, Sveučilište u čime se dobra praksa suradnje s FESB-om tehnologije i Računarstva. Ti- Splitu i FESB potpisali su 13. si- prenosi na čitavo Sveučilište me se studenti neposredno upo- srce studenata ječnja s Ericssonom Sporazum znaju s najnovijim tehnološkim EDUKACIJA Splita’ o uspostavi nastavne baze. U čeo svoj razvitak vrlo uspješan trendovima te izazovima iz pod- O PRIPREMI I ime Sveučilišta u Splitu spo- splitski dio tvrtke. Pet mladih ručja informacijskih i komuni- Uspješno je završena razum je potpisao rektor prof. kacijskih tehnologija na kojim PROVEDBI EU inženjera zaposlilo se 8. veljače PROJEKATA sedma humanitarna Šimun Anđelinović, za Erics- 1982. godine u novom dislocira- rade djelatnici Ericsson Nikole akcija ‘Dobro srce son Nikola Tesla predsjednica nom odjelu tvrtke Nikola Tesla. Tesle, ali i cijele Ericsson korpo- Diplome za studenata Splita’ u Uprave mr. sc. Gordana Kovače- Bili su to Živana Mijačika (tada racije. kojoj su od 17. do 21. vić, a u ime FESB-a dekan prof. Rakić), Ivan Maslov, Vjeran Ra- uspješno Desetljeća uspješne suradnje prosinca studenti i Sven Gotovac. datović, Ivo Radonić i Igor Bo- završen djelatnici Splitskog Sveučilište u Splitu u svo- jović. Prof. dr. sc. Anton Afrić, Više od dva desetljeća traje sveučilišta prikupili jim je razvojnim smjernicama profesor na FESB-u i tadašnji suradnja u znanstvenoistraži- program značajnu količinu hrane, poseban naglasak stavilo na ne- rektor Sveučilišta u Splitu, i dr. vačkim projektima i organiza- Polaznicima edukacije odjeće, obuće, igračaka i posrednu suradnju Sveučilišta sc. Antun Carić iz tvrtke Nikola ciji međunarodne znanstve- higijenskih potrepština. i gospodarstva, posebice gospo- Tesla dali su značajan doprinos ne konferencije SoftCOM. Već o pripremi i provedbi projekata financiranih iz Donacije su predane darstva regije, ne samo na znan- u razvitku i provedbi ovog isko- petu godinu stručnjaci tvrtke Caritasu Splitsko- stvenoistraživačkim i stručnim raka u povezivanju akademske Ericsson Nikola Tesla orga- sredstava Europske unije – EU ŠKOLA, 18. prosinca makarske nadbiskupije projektima, nego i na snažnijoj zajednice i gospodarstva u po- niziraju stručnu radionicu o za potrebite obitelji prisutnosti gospodarstva u na- dručju informacijskih i komu- Sven Gotovac programskom inženjerstvu u ravnatelj JU RERA SD Jozo Sarač dodijelio je iz njihova programa stavnom procesu, među osta- nikacijskih tehnologija. Nova praksi. Ustrojen je zajednički pomoći. lim, i na način da stručnjaci iz splitska grupa započela je rad ja mobilne komunikacije (2G, istraživački laboratorij u okvi- diplome za uspješno gospodarstva te drugih insti- u području razvoja softvera za 2.5G, 3G), pa tako i sada sudje- ru kojega su provedeni brojni za- završen program. tucija koje nisu u sastavu Sveu- tranzitne internacionalne i lo- luju u razvoju “Long Term Evo- jednički projekti. Već osam go- Od 38 polaznika 15 je sa čilišta postanu nastavna baza kalne telefonske centrale. lution” LTE/4G. dina organizira se ljetni kamp Sveučilišta u Splitu, koje Sveučilišta. Danas, razvojno–istraživač- za studente. Tijekom prošle aka- se ove godine snažno ki centar Ericssona Nikole Te- Stručnjaci Ericsson demske godine u okviru ljetnog uključilo u edukacije u Više od 400 inženjera, sle koji djeluje u Splitu okuplja Nikole Tesle u nastavi kampa izrađeno je 6 student- organizaciji JU RERA većina s FESB-a više od 400 inženjera (najvećim Tijekom više od tri desetlje- skih projekata u kojima je su- SD s ciljem jačanja Sporazum je i poticaj da se dijelom s FESB-a). Oni aktivno ća zajednički je razvijen širok djelovalo 15 studenata. U sklopu znanja i vještina svojih dodatno unaprijedi znanstve- sudjeluju u kreiranju suvreme- spektar različitih oblika surad- konferencije SoftCOM održana zaposlenika. no istraživačka i nastavna su- nih telekomunikacijskih tren- nje koji su značajno pridonijeli je završna radionica s prezenta- radnja između Ericsson Niko- dova, čime Split postaje pre- razvitku tvrtke Ericsson Nikola cijama projekata. Svojim dona- le Tesle i FESB-a. Uspostava poznatljiva točka globalnog Tesla, ali i znanstvene i nastav- cijama tvrtka Ericsson Nikola znanstvenoistraživačkih pro- razvoja informacijskih i komu- ne djelatnosti Fakulteta. Tesla pridonijela je i oprema- jekata od zajedničkog interesa nikacijskih tehnologija, a su- Kontinuirano se odvija su- nju laboratorija te razvitku in- kroz koje bi se mladi istraživači radnja tvrtke Ericsson Nikola radnja u izradi završnih rado- formacijske i komunikacijske iz Ericsson Nikole Tesle obrazo- Tesla i Fakulteta elektrotehni- va, diplomskih radova, te ma- infrastrukture Fakulteta. Pr- vali na poslijediplomskom stu- ke, strojarstva i brodogradnje gistarskih i doktorskih radova. va digitalna telefonska centra- diju Elektrotehnike i komuni- primjer je uspješna poveziva- Samo tijekom prošle akadem- la u zgradi FESB-a nabavljena kacijske tehnologije rezultiralo nja gospodarstva i akademske ske godine izrađeno je u okviru je i instalirana uz potporu dona- bi višestrukom koristi. Ostva- ustanove. te suradnje 17 diplomskih ra- cije tvrtke Ericsson Nikola Te- rio bi se prijenos znanja izme- Razvojno-istraživački cen- dova. Stručnjaci Ericssona Ni- sla. Već dvije godine uzastopno, đu partnera na projektima, ali tar svojim aktivnostima obu- kole Tesle sudjeluju u izvođe- povodom dana Fakulteta, tvrt- bi se ostvarili i formalni uvjeti hvaća cijeli životni ciklus pro- nju praktične nastave u okviru ki Ericsson Nikola Tesla dekan da stručnjaci Ericsson Nikole gramske opreme, od ideje do stručnih predmeta iz područja FESB-a dodjeljuje zahvalnicu Tesle značajnije participiraju održavanja proizvoda kod kup- informacijskih i komunikacij- kao tvrtki koja je zaposlila naj- u nastavnom procesu FESB-a. ca. Proizvodi su prisutni na skih tehnologija. Primjerice, više studenata s FESB-a. Stjecanjem akademskih titula svim kontinentima, kod veći- aktivno surađuju na kreiranju Potpisivanjem Sporazu- doktora znanosti i izborom u ne svjetskih operatera u nji- i održavanju laboratorijskih ma o nastavnoj bazi ostvare- POSJET GRADONAČELNIKA I PREDSJEDNIKA naslovna znanstveno-nastav- hovim telekomunikacijskim vježbi iz predmeta Programsko ni su formalni preduvjeti da GRADSKOG VIJEĆA na zvanja, ti bi stručnjaci mogli mrežama, kao dio cjelokupnog inženjerstvo u telekomunikaci- Ericsson Nikola Tesla, na- Mogućnosti proširenja suradnje uspostaviti i dodatne redovite Ericssonova telekomunikacij- jama, Bežične komunikacijske kon dugih godina suradnje ili izborne kolegije na sveučiliš- skog rješenja. Glavne aktivno- mreže, te Transmisijski susta- s FESB-om, postane nastav- Povodom božićnih i novogodišnjh blagdana nim studijima FESB-a i time do- sti centra su na području razvo- vi u okviru diplomskog studi- nom bazom svih zainteresira- 23. prosinca Sveučilište u Splitu posjetili su datno podignuti njihovu kvali- ja poslužitelja za mobilne komu- ja Komunikacijske i informa- nih sastavnica te da se dobra gradonačelnik Splita Ivo Baldasar sa zamjenicom tetu, zaključeno je na potpisiva- nikacije i poslužitelja za fiksne cijske tehnologije i diplomskog praksa s FESB-a prenese na či- Aidom Batarelo, i predsjednikom Gradskog vijeća nju sporazuma. mreže. Proizvedena program- studija Računarstva. Tijekom tavo Sveučilište u Splitu. To će Borisom Ćurkovićem. Tvrtka Ericsson Nikola Te- ska oprema u dijelu razvojno- prošle akademske godine 27 stu- omogućiti i pokretanje novih Ugostio ih je rektor Šimun Anđelinović s sla svoje djelovanje u Splitu za- istraživačkog centra u Splitu denata završnih godina studija interdisciplinarnih projekata prorektorima i suradnicima, a razgovarali su o počela je u prostorima FESB-a nalazi se u radu kod približno bilo je angažirano na projekti- povezanih s informacijskom i zajedničkim projektima te mogućnostima proširenja prije 34 godine. Laboratorij 317 160 svjetskih operatera. Niz go- ma tvrtke Ericsson Nikola Te- komunikacijskom tehnologi- međusobne suradnje. bio je inkubator u kojemu je, dina djelatnici centra sudjeluju sla u Splitu. jom te doprinijeti i funkcional- kao svojevrstan start-up, zapo- u globalnom razvoju generaci- Djelatnici tvrtke Ericsson noj integraciji Sveučilišta. 10 universitas | siječanj 2016. Udžbenici Sveučilišta

Piše Prof. Prim. Ivana Čuković-Bagić u Zagrebu odobreni Prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom ak. god. 2014./2015. Sveučilišta u Zagrebu Važnost Priredio: Milan Matić rina Žager i dr. sc. Nikolina Dečman PRIRODNE ZNANOSTI BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO ENGLISH FOR BUSSINES: A COUR- SE BOOK FOR UNDERGRADUA- Prirodoslovno-matematički fakultet sveučilišne TE PROFESSIONAL DEGREE PRO- Medicinski fakultet GRAMMES IN ECONOMICS AND MORFOLOGIJA BILJAKA, RAZVOJ, BUSINESS, autori: Boglarka Kiss Ku- GRAĐA I ULOGA BILJNIH TKIVA, OR- PSIHIJATRIJA, autori: prof. Dražen Be- lenović, M.A., mr. sc. Iva Planišek-Či- GANA I ORGANSKIH SUSTAVA, autor: knjige gić, prof. Vlado Jukić i prof. Vesna Medved kara, mr. sc. Mirna Linčir Lumezi, dr. izv. prof. Toni Nikolić sc. Borka Lekaj Lubina HEMATOLOGIJA, autori: prof. Boris La- Prisnost ljudi i knjiga, simbiotska ovisnost takoreći, bar i suradnici POSLOVNO UPRAVLJANJE U TRGO- jedna je od rijetkih stalnica civiliziranoga homo sapi- VINI, autor: doc. Dario Dunković ensa. Antički, srednjovjekovni i suvremeni čovjek me- OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA, TEHNIČKE ZNANOSTI đusobno su gotovo neprepoznatljive vrste – od mode, urednik: prof. Branimir Cerovski SLOBODA PRUŽANJA USLUGA NA jezika od društvenih paradigmi, mentaliteta, tehnolo- UNUTARNJEM TRŽIŠTU EUROPSKE Fakultet elektrotehnike gije i jezika do mode – a ipak će svaki od njih znati pre- TRANSPLANTACIJA BUBREGA, auto- UNIJE, autori: prof. Hana Horak, prof. i računarstva poznati knjigu. A onaj koji knjigu poznaje, razumije i ri: prof. Nikolina Bašić Jukić i prof. Želj- Nada Bodiroga-Vukobrat i doc. Kosjen- zbog čega je tome tako. Stvoritelj je i širitelj ideja, a kao ko Kaštelan ka Dumančić NAPAJANJE ELEKTRIČNE VUČE, pozivatelja na promjenu teško ju je prigušiti. Druženje autori: prof. Ivo Uglešić i dr. sc. Milivoj s knjigama usavršava izražavanje te analitičnost i kri- Stomatološki fakultet ODNOSI S JAVNOŠĆU, autorica: prof. Mandić tičnost mišljenja - ključeve našeg uspješnoga života u Ana Tkalac Verčič zajednici. Knjiga je učitelj koji poučava empatiji. Vri- NEUROIMUNOLOGIJA, autori: prof. MATEMATIKA 3 ZA STUDIJ RAČU- jeme uz knjigu pametno je provedeno vrijeme, i zbog Vanja Bašić Kes i suradnici MARKETING MALIH I SREDNJIH PO- NARSTVA, autori: prof. Neven Elezo- učenja, i zbog razonode. DUZEĆA, autori: prof. emer. Nataša Ren- vić, doc. Domagoj Kovačević, dr. sc. Ana- LOKALNA ANESTEZIJA U DENTAL- ko i doc. Ružica Brečić mari Nakić, prof. Mario Osvin Pavčević Obrazovna uloga knjige nije zastarjela NOJ MEDICINI, autori: prof. Davor Ka- i prof. Darko Žubrinić Iako se čini da obrazovna uloga knjiga zastarijeva, tanec, prof. Vanja Vučićević Boras, prof. Fakultet organizacije i informatike ona je aktualna kao i negda. Multimedijski sadržaji važ- Irina Filipović Zore, doc. Dragana Ga- Fakultet kemijskog inženjerstva na su pomagala u suvremenom obrazovanju i vrsno pre- brić, dr. sc. Ivana Šutej UVOD U BAZE PODATAKA, autori: i tehnologije nose određene tipove znanja koji pripremaju mlade ge- prof. Mirko Maleković i izv. prof. Korne- neracije na najnovije mogućnosti zaposlenja. Svejedno, KONZULTATIVNO-SURADNA PSIHI- lije Rabuzin IONSKA KROMATOGRAFIJA, autori: knjiga daleko prednjači u svojoj obrazovnoj ulozi. Nju JATRIJA, urednik: prof. Danijel Buljan prof. Tomislav Bolanča, doc. Šime Ukić jedinu odlikuje izniman obujam provjerenih i poveza- i suradnici Kineziološki fakultet nih informacija stavljenih u razumljiv kontekst (za ra- Fakultet prometnih znanosti zliku, recimo, od internetskih sadržaja – raspršenih, OSNOVE STOMATOLOGIJE, autori: SPORTSKA PREHRANA, autori: doc. neujednačenih i rijetko provjerenih). A osim što je uči- doc. Marin Vodanović, prof. Hrvoje Br- Zvonimir Šatalić, dr. sc. Maroje Sorić i MATEMATIKA 2 - ODABRANA PO- lo od velikoga značaja, ona navigira mladoga čovjeka, kić i dr. sc. Ivana Savić Pavičin prof. Marjeta Mišigoj-Duraković GLAVLJA ZA PRIMJENU U PROME- oblikuje ga i olakšava mu da se otisne na svoj životni TU, autori: doc. Božidar Ivanković, dr. put. Reci mi što čitaš i reći ću ti tko si. PROFESIONALNE BOLESTI I BOLE- Pravni fakultet sc. Tomislav Fratrović, Diana Rupčić i Sveučilišna knjiga posebna je vrsta knjige. Ona je STI VEZANE UZ RAD STOMATOLO- Jelena Rupčić plod koordiniranoga napora velikoga broja ljudi. Nje- GA, urednik: doc. Marin Vodanović INDIVIDUALNO PLANIRANJE U SO- zino nastajanje zahtijeva praćenje svjetskih otkrića i CIJALNOM RADU, autori: prof. Kristi- ZRAKOPLOVNA PROSTORNA NAVI- trendova, znanstveno istraživanje i uobličenje smislene Veterinarski fakultet na Urbanc, prof. Branka Sladović Franz, GACIJA, autor: prof. Doris Novak cjeline iskaza primjenjivog na našim studijima. Kroje- prof. Lana Mužinić, doc. Maja Laklija, na je za naše studente. Ali tako izbrušeno djelo dar je OSNOVE EKOLOGIJE: SVEUČILIŠNI doc. Ivana Milas Klarić, prof. Silvija Ru- AUTOBUSNI KOLODVORI, autori: prof. ne samo studentima nego i cijeloj zajednici. UDŽBENIK ZA STUDENTE VETERI- sac, mr. sc. Nataša Krušelj Gaća i Štefi- Gordana Štefančić, mr. sc. Ivica Preseč- Sveučilište je zapravo pravo rasadište znanja i knji- NARSKE MEDICINE, autori: prof. Đuro ca Karačić ki i Saša Križanović, mag. ing. traff. ga. Vrijednost jednog sveučilišta nerijetko se mjeri Huber, prof. Tomislav Gomerčić i prof. upravo doprinosom njegovih vlastitih nastavnika orje- Josip Kusak KAZNENO PROCESNO PRAVO - PRVA Građevinski fakultet čivanju znanja kroz sveučilišne udžbenike, priručnike KNJIGA: INSTITUCIJA, VI. IZDANJE, ili monografije. Oduvijek rezultat samo intrinzične mo- autor: akademik Davor Krapac TEORIJA I TEHNOLOGIJA BETONA I tivacije najvrsnijih nastavnika, ta su sveučilišna djela, - OD KOMPONENATA DO BUDUĆNO- stvarana u duhovnom zanosu, inspirirana željom da se Učiteljski fakultet STI PRIMJENE, autorice: prof. Dubrav- jasnoćom i čistoćom jezika potpuno približe mladom BIOTEHNIČKE ZNANOSTI ka Bjegović i izv. prof. Nina Štirmer čovjeku željnom znanja, rezultat istinskog samoostva- KINEZIOLOGIJA, autori: prof. Ivan Pr- renja. Izvorna sveučilišna nastavna literatura nekog Agronomski fakultet skalo i izv. prof. Goran Sporiš ORGANIZACIJA GRAĐENJA, autor: sveučilišta, neke zemlje, jedan je od najupečatljivijih prof. Mladen Radujković dokaza kako jedino samostvarajuće sveučilište osigu- VODA U AGRO-EKO SUSTAVIMA, au- PEDAGOGIJA ZA UČITELJE I NASTAV- rava poticajno, sigurno i kvalitetno mjesto za intelek- tori: prof. Gabrijel Ondrašek, prof. Dra- NIKE, autori: prof. Milan Matijević, izv. UVOD U GRADITELJSTVO, autor: prof. tualno sazrijevanje i samoostvarenje. gutin Petošić, akademik Franjo Tomić, prof. Vesna Bilić i prof. Siniša Opić Jure Radić doc. Ivan Mustać, dr. sc. Vilim Filipo- Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis vić, dr. sc. Marko Petek, dr. sc. Boris Grafički fakultet Sveučilište u Zagrebu, najstarije i najsveobuhvatni- Lazarević i Marina Bubalo, mag. ing. je naše sveučilište, sveučilišnoj knjizi posvećuje izni- OSNOVE DIGITALNOG TISKA, autor: mnu pozornost. Jer jedna je od najvažnijih zadaća na- HUMANISTIČKE ZNANOSTI doc. Igor Majnarić šeg Sveučilišta da na svim područjima - biotehničkom, biomedicinskom, društveno-humanističkom, prirodo- Filozofski fakultet Rudarsko-geološko-naftni fakultet slovnom, tehničkom i umjetničkom - prikladnom lite- DRUŠTVENE ZNANOSTI raturom opskrbi gotovo 80.000 studenata koji na Sve- BAROKNE ČETVEROLISNE CRKVE HIDROLOGIJA, autor: prof. Ranko učilištu u Zagrebu danas studiraju na čak 559 studij- Ekonomski fakultet U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ Žugaj skih programa. PRILOG ISTRAŽIVANJU TIPOLOGIJE Najbolja i najpotrebnija pisana djela nastala krea- MATEMATIKA ZA EKONOMSKE ANA- SAKRALNE ARHITEKTURE 18. STO- STATISTIKA U GEOLOGIJI, autori: tivnošću, mudrošću i znanjem naše sveučilišne zajed- LIZE, autorica: izv. prof. Zrinka Lukač LJEĆA, autorica: doc. Dubravka Botica prof. Tomislav Malvić i prof. Gordana nice, prepoznata su i dobivaju priznanje u obliku zna- Medunić ka Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Taj STATISTIKA, urednice: prof. Vlasta Ba- PRAPOVIJESNI KIKLADI. KULTURE znak je potvrda kvalitete, potrebe i prihvaćenosti od hovec i prof. Nataša Erjavec RANOG BRONČANOG DOBA NA KI- EKONOMIKA ENERGIJE. PROI- akademske zajednice. Znak je i identiteta jer hrvatska KLADSKOM OTOČJU, autorica: prof ZVODNJA, POTROŠNJA, KORIŠTE- izvornost identitetu pridodaje kvalitetu i autentičnost. KOMPENZACIJSKI MENADŽMENT, Helena Tomas NJE I TRGOVANJE ENERGIJOM U Ovdje donosimo pregled 46 naslova knjiga koje su u autorica: prof. Lovorka Galetić SUVREMENOM GLOBALIZIRANOM akademskoj godini 2014./2015. zaslužili ovaj prestižni ČASOPISI I ZNANSTVENA KOMUNIK A- GOSPODARSTVU, autori: prof. Igor znak udžbenika Sveučilišta u Zagrebu, nadajući se da INTERNA REVIZIJA, autori: prof. Bo- CIJA, autorica: doc. Ivana Hebrang Grgić Dekanić i izv. prof. Daria Karasaliho- su oni ne samo obogatili i olakšali stjecanje znanja iz po- ris Tušek, prof. Lajoš Žager i dr. sc. Iva- vić Sedlar jedinih predmeta o kojima govore, nego da su našim stu- na Barišić NOVA POST VETERA COEPIT. IKO- dentima učvrstili svijest da je studiranje i proučavanje NOGRAFIJA PRVE KRŠĆANSKE PROIZVODNO INŽENJERSTVO upravo onoga što čovjek voli, najbolja garancija njego- RAČUNOVODSTVO MALIH I SRED- UMJETNOSTI, autor: prof. Dino Mi- NAFTE I PLINA, autor: prof. Marin va uspjeha. A naše je uvjerenje i poruka da je pravi put NJIH PODUZEĆA, autorice: prof. Kata- linović Čikeš prema uspjehu uroniti u knjigu. I to ne tek pod prisilom vanjske obaveze, nego upravo odlukom vlastite volje. universitas | siječanj 2016. 11

UZ 600 GODIŠNJICU UKIDANJA ROPSTVA U DUBROVAČKOJ REPUBLICI Ukidanje trgovine robljem u Dubrovniku i zaklada ‘Blaga djela’ ovaj zbir zaklada nastajao po- Priča o ropstvu i njegovu ukidanju stupno, ali se može uzeti kao iz 1416. godine, kad robovi zapravo i nisu najstarija zaklada Nale Cher- se Sergija iz 1348. godine, i ta- ukinuti kao kategorija stanovništva, manje ko se može reći da je riječ o dobrotvornoj instituciji sta- je važna od povijesti najdugovječnije roj gotovo 680 godina. dubrovačke i hrvatske institucije koja se Jedina institucija koja bavila otkupom robova, a u kontinuitetu je nadživjela Republiku od gotovo sedam stoljeća i nešto Zbir višenamjenskih za- klada, pod jedinstvenim na- izmijenjenom obliku opstoji i danas zivnikom Opera pia, važna je i osobita institucija dubro- vačke povijesti, i ona je bila Piše: Vinicije B. Lupis se 1075. godine, kad se kralj jedina državna institucija Zvonimir obvezuju papi ka- koja ju je nadživjela. Dana Među brojnim ključnim ko će zabraniti prodaju ljudi 26. veljače 1876. kralj Franjo činjenicama pravnih, kul- u svom kraljevstvu. Trgova- Josip odobrio je Zakon krie- turnih i humanističkih či- nje ljudima, osim na Crnom postan za Kraljevinu Dalma- njenica iz povijesti Dubrov- moru, bilo je najintezivnije ciju, kojim se uredjuje zavod nika i Dubrovačke Republike na istočnoj jadranskoj obali blagoga djela u Dubrovniku, navodi se među najznačajni- i stoga se naziv sclavus u ve- i taj je za ovu zakladu važio jim - zakon o zabrani trgova- ćini razvijenih europskih je- više -manje sve do zakona o nja robljem, kojeg je donije- zika koristio za oznaku naj- udrugama iz devedesetih go- lo Veliko vijeće 27. siječnja nižeg sloja sluga. Središte dina XX. stoljeća, a u njega 1416. godine. Akt kojim se ta trgovine robljem bio je Du- trgovina okarakterizirala brovnik, trgovište na Nere- kao “sramotna i nečovječna, tvi, te drugi dalmatinski gra- jer smo svi stvoreni na sliku dovi od Kotora do Zadra. Po- i priliku Stvoritelja, a ne da najviše se trgovalo ženama postajemo trgovačka roba ko- mlađe dobi između 20 i 30 go- ja se prodaje”. Vlast je nedvo- dina, kao i djevojčicama od 5 smisleno zabranila i bilo ko- do 13 godina. Tijekom 13. sto- je posredovanje u toj trgovini ljeća trgovina robljem zami- svojim državljanima, odno- re, a pedesetih godina 14. sto- Tijekom 13. stoljeća sno onima koji se smatraju ljeća dolazi do njezine obno- Dubrovčanima. Ova odlu- ve, uzrokovane prije svega trgovina robljem ka o zabrani ropstva nije na- gubitkom radne snage zbog stupila iznenada, ali nije niti Crne smrti koja je poharala zamire, a pedesetih ukinula kategoriju ropstva u Europu. godina 14. stoljeća taj tren. Robovi su se ponajviše prodavali s područja Travu- dolazi do njezine Roblje sa sela i 00:00 00:00 nje, HumaПЕРСОНА i Bosne ГРАТА i to ponaj- ПЕРСОНА ГРАТАobnove, uzrokovane ratni zarobljenici više bogumili i pravoslavni. Ova se odluka donosi u za- Bilo je više sudskih slučaje- prije svega gubitkom nimljivom razdoblju dubro- va, gdje su ropkinje oslobo- radne snage zbog vačke povijesti, kad je du- đene kad se dokazalo kako se Виницие brovačkim nadbiskupom bio radi o katolkinjama. No, dok Crne smrti koja je dugovječni biskup Antun iz je do turske invazije na hrvat- Središte trgovine robljem bio je Dubrovnik, Лупис:trgovište na Neretvi, te drugi dalmatinski gradovi poharala Europu Riate (od 1409. do 1440.), teo- ske zemlje i jugoistočnu Eu- od Kotora do Zadra. log i crkveni diplomat. Fra- «АРМЕНИЯ njevac nadbiskup dolazi u Du- bilo je potpuno zabranjeno tr- brovačka odluka o ukidanju su bile ukopljene i zaklade za brovnik po imenovanju pape govanje s kršćanima, у bezменя ob- trgovanja robljem sagledana otkup robova i okuženih. Ui- Grgura XII. (1406. – 1415.), a zira je li za vlastite potrebe ili u kontekstu povijesnih činje- stinu, priča o ropstvu i nje- poslije odluke Velikog vijeća ne. Ostaliв priobalni подсознании» gradovi nica - kako nije nikada done- govu ukidanju iz 1416. go- od 29. VIII., 1409., kad je Se- su se borili zakonskim odred- sen pravni akt o ukidanju ka- dine, kada ono nije ukinuto nat odlučio kako ni jedan Du- bama protiv odvođenja radne tegorije robova - prenaglaše- kao kategorija stanovništva brovčanin nije smio primiti snage sa svoga teritorija,Виницие Лупис ali родился na. 2 февраля No, postoje 1969 года в drugeДубровнике. važne u državi, manje je važna od službe nadbiskupa, uz teške najustrajniju borbuОн vodilaвыпускник jeфилософского činjenice факультета iz Задарскогоdubrovačke универ- po- povijesti jedne najdugovječ- kazne. Novi dubrovački nad- dubrovačka vlada.ситета. Još Сфера prije профессиональных vijesti o интересов: humanom история, odnosu, история nije dubrovačke i hrvatske biskup franjevac izravno i ne- donošenja konačneискусств, zabrane, археология, a архивистика. to su dubrovačke Автор сотни научных oporuke, трудов institucije koja se bavila ot- izravno je bio uključen u po- 1415. bilo je zabranjenoи десятков книг,du- членgdje нескольких se ostavljaнаучно-культурных novac обществ, za ot- kupom robova, a u kontinu- vratak rimskih papa iz avin- brovačkim sucimaв томi trgovci числе Хорватско-армянского- kup robova. общества в Дубровнике. itetu od gotovo sedam stolje- gnonskog sužanjstva. Ovaj ma na trgu Drijeva u Neretvi U Dubrovačkoj Republici ća i nešto izmjenjenom obliku Увлекается поэзией, пишет и публикует стихи. Живет на полу- ugledni crkveni diplomat da trguju robljem. Dubrovač- odavna su se osnivale razne opstoji i danas. Ovdje apeli- snažno je utjecao na duhov- ka vlada je navela островеkao razlog Пелешац, работаетdobrotvorne руководителем zaklade.филиала Института Može - ramo, kako bi hrvatska drža- ni život Dubrovnika svoga kako je ta trgovinaобщественных sramot наук- им.mo Иво ih Пилара pratiti в Дубровнике. od XIV. stoljeća va ovu instituciju – i to jedinu vremena. Njegovim zauzima- na, bezbožna i odvratna,Доктор Виницие pro- Луписdalje. вот уже Upravu много лет занимается nad zakladama изучением koja je preživjela Dubrovač- njem Dubrovačka Republika Vinicije B. Lupis tiv svake čovječnostiи распространением i nano- армянскойpreuzeli истории su tezorijeri, и культуры. koji su ku Republiku - trebala zašti- osniva 9. veljače 1432. naho- si veliku sramotu gradu, za- upravljali financijama drža- titi posebnim zakonom. dište („Ospedale della mise- ropu većinom roblje dolazilo doblja zabrana, jer je izvože- to što je svaki čovjek| Беседовала stvoren Анна Гиваргизян ve i Gospe Velike. Rizničari Kategorija otkupa robo- ricordia“) među prvima u Eu- sa sela, sada većinu robova či- nje radne snage uzelo velikog na Božju sliku i priliku. Do- Gospe Velike (Tesorieri di S. va i samilost prema poroblje- ropi. Stoga, neće čuditi da je ne ratni zarobljenici i 1398. u maha. Grad Split 1375. zabra- nesene su tada i brojne penal- Maria Maggiore) i punomoć- nom čovjeku usko je poveza- ????? svojom franjevačkom kariz- Dubrovniku se pojavljuje pr- nu trgovanja robljem donosi ne mjere. Posljednji grad koji nici Gospe Velike (Procura- na s kršćanskim milosrđem Фото: mom i humanizmom prema vi slučaj prodaje turskih za- među prvima, ali se ona nije | se opirao trgovinom robljem tori di S. Maria Maggiore), koje je s franjevačkim huma- bratu čovjeku mogao indi- robljenika. 2Trg Drijeva i za- poštovala. Iste te 1375. ogra#3/2013- bio je Kotor. koji su kao državni rizničari3 nizmom ljubavi prema bratu rektno utjecati na ovu odlu- tim Brštanik krajem 14. sto- ničavajuće odluke trgovanje spomenuti u Statutu od 1272., čovjeku proželo dubrovačko ku. Bilo je to i vrijeme dje- ljeća postaju najznačajnije robljem donosi Dubrovnik, a Prenaglašena svojom su djelatnošću veza- biće i osmislio dugovječnu lovanja učenog humanista, trgovištee robova, a najpo- sljedeće godine zabranu trgo- povijesna činjenica ni uz početke Opere Pije. Kao zakladu koja se borila protiv teologa dominikanca Ivana znatiji trgovac robova bio je vanjem robljem donosi hvar- Odluka o zabrani trgovine državni magistrati, vodili su ropstva. Stojkovića (1395. – 1443.), Du- Dubrovčanin Žore Bokšić. ska općina. Bosanski vlada- robljem bila je prije svega sa- sve novčane poslove i bili su Zaključno, sama odlu- brovčanina, koji isposlovao Među dubrovačkim kupcima ri protivili su se trgovini ro- mostalna odluka Dubrovni- odgovorni za sve zaklade, či- ka o ukidanju ropstva u Du- prijašnje papinske povlasti- robova većinu čine Dubrov- bljem, zabrane izvoza ljudi ili ka. No, u Dubrovniku nije ni- me je zakladništvo bilo pod brovniku, nasuprot one hr- ce o plovidbi i trgovanju s ne- čani, uz Mlečane, uz trgov- posluge donosi Trogir 1397., kada donesena odluka o oslo- državnim patronatom. Od vatskog kralja Zvonimira iz kršćanskim zemljama Istoka ce iz Kraljevine Cipra i Jeru- Šibenik 1400., Osor, 1409., a bađanju robova, već je, nakon tog je nastala ustanova na- 1075., i nije najstarija, ali je – na Levantu. zalema, Drača, Negroponta, tih godina istu odluku su zabrane trgovanja, kroz pri- zvana latinski Opera pia, hr- zanimljiva pri sagledavanju Još od 960. godine posto- Mallorce i Marseillesa. donijeli gradovi Kotor, Bud- rodni proces došlo do njiho- vatski Blago djelo, kojom su ovog fenomena u svjetskoj ji mletačka odredba o zabra- Tijekom kasnog 14. st. va, Rab i Kopar. U glasoviti va nestanka. Ipak, valja na- upravljali tezorijeri – rizni- povijesti i legislative jednog ni trgovine robljem. Proda- prevladava u Dubrovniku korčulanski statut 1402. godi- glasiti kako izvoz robova nije čari Gospe Velike. Danas se društva koje je postalo svje- ja roblja u srednjovjekovnoj uzimanje u službu poluslo- ne unesena je odredba o spre- ugašen, već se obnavljao u je- ne može fiksirati točan nad- sno prirode jedne nehumane hrvatskoj državi spominje bodnih ljudi i dolazi do raz- čavanju trgovanja ljudima i ku turskih ratova. Zato je du- nevak njezina postanka jer je djelatnosti. 12 universitas | siječanj 2016.

Želeći političkim strankama skrenuti­ pozornost na iznimnu važnost područja obraz­ ovanja, Hrvatski studentski zbor 23. rujna 2015. političkim strankama uputio je 12 pitanja bitnih za postizbornu obrazovnu politiku. U rujanskom broju Uni- versitas je objavio pitanja, a u listopadskom sažetak svih od- govora stranaka koje su se odazvale (HDZ, HSP, HSPAS, Most, ORAH, SDP). Činjenica da je odgovorilo samo šest stranaka Predizborni stavovi HDZ-a i Mosta o ukazuje da je većina podcijenila značenje biračkoga tijela od 170 tisuća studenata i 12 tisuća sveučilišnih­ djelatnika. Postizborne rasprave taj dojam nisu narušile. Danas objav- ljujemo cjelovite odgovore HDZ-a i Mosta, ključnih stranaka nove Vlade i najodgovornijih za javne politike koje će ta Vla- da voditi. REDAKCIJA ključnim pitanjima visokog obrazovanja 1. PLANIRATE LI USKLADITI PREHRANA, SMJEŠTAJ, PRIJEVOZ...) S 4. IMATE LI PRIJEDLOGE IZDVAJANJA ZA OBRAZOVANJE DIREKTNIM POTPORAMA (STIPENDIJAMA)? KONKRETNIH MJERA ZA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA S AKO DA, SMATRATE LI DA JE ZA DIREKTNE POVEĆANJE ZAPOŠLJIVOSTI I PROSJEKOM ZEMALJA EUROPSKE POTPORE POTREBNO OSIGURATI MANJE, KONKURENTNOSTI OBRAZOVNIH UNIJE? AKO DA, NA KOJI NAČIN JEDNAKO ILI VIŠE SREDSTAVA NEGO ZA PROGRAMA HRVATSKIH BI U PRORAČUNU BILA OSIGURANA OVA INDIREKTNE POTPORE? OBRAZOVNIH INSTITUCIJA, KAO I ZA DODATNA SREDSTVA? USKLAĐIVANJE I POVEZIVANJE S TRŽIŠTEM MOST: Planiramo nastaviti i s di- RADA? AKO DA, MOLIMO VAS DA NAVEDETE TE MOST Da. Planiramo cjelokupnu rektnim i s indirektnim potporama. racionalizaciju državnog proračuna Za konkretne mjere potrebna je spe- MJERE. što uključuje rezanje mnogih nepo- cijalna analiza. U svakom slučaju, trebnih davanja, čime će se osigu- čak i bez zamjenjivanja potpora, direktne potpore MOST (odgovori na 4. i 5. pita- rati novac za obrazovanje i druge potrebnije izdat- treba povećati pa naravno da bi u slučaju naznače- nje zajedno): To i nije uloga Sabora i ke (ovdje ne mislimo samo na standardna pitanja nog zamjenjivanja iznos za direktne potpore rapid- Vlade. Sabor treba ustrojiti zakono- školarina, domove, prehrane i sl., nego i na djelat- no trebao rasti. davni okvir koji će obrazovnim in- no poticanje niza studentskih projekata, tribina, stitucijama dati slobodu i motivaciju da same una- konferencija, studentskih medija i svega onoga što prjeđuju svoje obrazovne programe. je potrebno da bi se išlo ukorak s europskim stan- HDZ: Smatramo da u Hrvatskoj tre- No, za navedene stavke svojim programom ćemo dardima). nutačno nema dovoljno uvjeta - prven- omogućiti slobodu izbora i razine motivacije da sa- stveno financijskih - da se indirektne me unaprjeđuju svoje programe uz redovite provje- potpore zamijene direktnima. re kvalitete izvođenja nastave, stjecanja kvalifika- HDZ Hrvatska znatno zaostaje za U tom bi slučaju sasvim sigurno pao studentski stan- cija potrebnih za konkurentnost na tržištu rada te prosjecima EU-a i ne slijedi njezine pre- dard, a visoko obrazovanje postalo bi nedostupno za odre- ostvarivanja međunarodne suradnje. Vidimo važ- poruke i direktive. Tako je EU prosjek đene skupine studenata. nost slobode izbora zbog zasebnih specifičnosti sva- za obrazovanje oko 4,5% BDP-a, dok se Jedini trenutačno prihvatljiv sustav jest kombinacija kog polja akademske zajednice. u Hrvatskoj izdvaja samo 3,5% - s posebnom napomenom direktnih i indirektnih potpora. Osim toga, nakon što se Metoda kojom bi riješili oba pitanja su poticanje da u apsolutnim iznosima brojke izgledaju još poraznije unaprijedi i racionalizira sustav direktnih potpora stu- povećanja broja stručnih praksi tokom akademskog jer je BDP 2015. još uvijek niži nego što je bio 2011. godine. dentima - prije svega kroz racionalizaciju rada student- obrazovanja koja su najbolja prilika za studenta da EU prosjek za znanstvena istraživanja premašuje 2,5% skih centara i veću suradnju s lokalnim zajednicama - u sažme sve prilike gdje svoja teoretska znanja može dok je hrvatski oko 0,7%. Isto tako potrebno je istaknuti državnom će se proračunu osloboditi veća sredstva za di- primijeniti praktično. da su ekonomsku krizu znatno lakše premostile one čla- rektne potpore studentima, čime bi ukidanje indirektnih nice EU-a koje su upravo u tom razdoblju, a prema prepo- potpora izgubilo smisao. rukama Europske komisije, pojačano ulagale u obrazova- Isto tako time bi se omogućilo i uvođenje potpuno be- HDZ: Prije svega kroz niz poticaj- nje i znanstvena istraživanja. Također, zbog konstantnog splatnog studiranja (besplatna prehrana, besplatan smje- nih mjera potrebno je poboljšati su- smanjivanja sredstava za odgoj i obrazovanje, visoko ob- štaj, besplatan prijevoz, članstvo u bibliotekama i baza- radnju znanstvenih i visokoškolskih razovanje i znanstvena istraživanja tijekom Kukuriku ma znanstvenih časopisa, davanje stipendija dostatnih institucija s realnim sektorom i gospo- mandata danas nema dovoljno novca ni za redovnu dje- za pokrivanje osnovnih životnih potreba…) za najugrože- darstvom. Isto tako, potrebno je izraditi jasnu strategiju latnost, a kamoli za razvoj i poboljšanje sustava. nije skupine studenata, čime bi se napokon i postigao cilj razvojnih potreba gospodarstva i društva općenito te s Zbog toga je nužno odmah u 2016. u državnom prora- jednako dostupnog obrazovanja za sve. njom uskladiti plan kreiranja nastavnih i istraživačkih čunu osigurati dovoljno sredstava za redovnu djelatnost programa. sustava obrazovanja i znanosti, što konkretno znači da Kroz programske ugovore, dakle, treba financijski sti- bi proračun MZOS-a minimalno morao biti na razini iz mulirati prilagodbe upisne politike i studijskih programa 2011. godine - da se sa 11,5 povećava na 12 milijardi kuna. 3. PODRŽAVATE LI POVEĆANJE potrebama gospodarstva te apsorpciji kadrova na tržištu Isto tako potrebno je odmah pokrenuti mjere za poveća- BROJA JAVNIH SVEUČILIŠTA U rada, a destimulirati one koji upisnu politiku prilagođa- nje ulaganja u sustav iz ostalih izvora kao što su potica- REPUBLICI HRVATSKOJ? KOLIKO vaju trenutačnim željama i interesima budućih studena- nje donacija privatnog sektora te učinkovitije korištenje ta. sredstava iz raspoloživih fondova EU-a. JAVNIH SVEUČILIŠTA SMATRATE Također, nužno je hitno promijeniti propise o akadem- U HDZ-u na znanost i visoko obrazovanje gledamo DA JE POTREBNO REPUBLICI skim nazivima u cilju njihova pojednostavljivanja i pre- kao na bitan čimbenik pokretanja gospodarstva i razvo- HRVATSKOJ? poznatljivosti na tržištu rada. ja društva u cjelini, za razliku od politike SDP-ove vlade U skladu s time, ustrojit ćemo međuresorno radno ti- koja je ignoriranjem znanosti i visokog obrazovanja do- MOST: Ne podržavamo. Hrvatska jelo koje bi između ostalog bilo zaduženo i za usklađiva- vela do stigmatiziranja znanstvenika i profesora kao svo- treba četiri sveučilišta, najviše pet. nje sustava visokoga obrazovanja i znanosti s potrebama jevrsnih „društvenih parazita“ koji isključivo troše pro- gospodarstva (koordinacija aktivnosti na izradi i imple- računska sredstva, a gotovo ničim ne pridonose razvoju i mentaciji Pametne specijalizacije za RH - Smart Speciali- napretku društva. sation). Smanjenim financiranjem u prošle se četiri godine urušila kvaliteta sustava visokog obrazovanja u svim se- HDZ: Još prije 10 godina pokrenuli gmentima, a osobito ljudskog potencijala. smo regionalni razvoj visokog obrazo- Zbog toga smo u našem programu predvidjeli uvođenje vanja kroz mrežu veleučilišta i visokih 5. IMATE LI PRIJEDLOGE novih izvora financiranja visokoga obrazovanja i znano- škola, čime je visoko obrazovanje po- KONKRETNIH MJERA ZA sti. stalo dostupno i onim studentima koji nemaju mogućnost POVEĆANJE MEĐUNARODNE Primjerice, promjenama zakonodavnog okvira uspo- studirati izvan mjesta stanovanja. Isto tako smatramo da stavit ćemo mehanizme stvarnoga programskog finan- osnivanje novih sveučilišta ne smije biti izvan okvira i MOBILNOSTI HRVATSKIH ciranja koji će visokoškolskim institucijama, odnosno uvjeta koje propisuje Zakon, pri čemu prvenstveno misli- STUDENATA? AKO DA, MOLIMO VAS DA njihovim čelnicima i jedinicama, omogućiti veću auto- mo na dovoljan broj stalno zaposlenoga znanstveno-na- NAVEDETE TE MJERE. nomiju, ali i odgovornost pri planiranju i provedbi istra- stavnog kadra. živačkih aktivnosti te razvoju ljudskih potencijala uz sti- U primjeni propisanih kriterija ne smije biti iznimki MOST: Vidi odgovor pod 4. mulativan sustav nagrađivanja djelatnika. bez obzira na različite oblike pritisaka. Dio posebnih mjera kojima bi se dodatno povećalo ula- Ipak, nismo za ukidanje već osnovanih sveučilišta, ali ganje u sustav visokog obrazovanja: smatramo da je s obzirom na veličinu Hrvatske njihov - uspostava izravne institucionalne stimulativno-fi- broj i više nego dovoljan. nancijske potpore akademskim strukturama za aplicira- No važnije pitanje od ukupnog broja sveučilišta u Hr- nje na sredstva iz projekata i programa EU-a; vatskoj jest njihova kvaliteta. HDZ: Stimuliranjem i institucional- - već spomenuta porezna stimulacija donacija u insti- Prema rezultatima istraživanja CWUR-a (Center for nom podrškom potrebno je iskoristiti tucije visokog obrazovanja i znanosti; World University Rankings) samo se Zagrebačko sveuči- više sredstava iz različitih programa - poticaji za razvoj programa cjeloživotnoga učenja na lište - koje zauzima 551. mjesto - nalazi među 1000 najbo- i fondova iz EU-a - ali i izvan nje - koja su na raspolaga- visokim učilištima; ljih u svijetu. nju za međunarodnu mobilnost studenata. Istom mjerom - unaprjeđenje sustava različitih poticaja za upis studi- Za usporedbu, susjedna Slovenija s duplo manje sta- povećat će se i interes za mobilnošću studenata i mladih ja deficitarnih struka; novnika ima dva sveučilišta, a Mađarska s duplo više sta- znanstvenika. - poticanje sudjelovanja privatnog sektora u financira- novnika ima pet sveučilišta među tisuću najboljih na svi- nju kako redovitog obrazovanja, tako i usavršavanja uz jetu. rad Usporedimo li se sa zapadnim zemljama koje imaju sli- čan broj stanovnika, razlika je još veća. Norveška, pri- 6. SMATRATE LI DA TREBA mjerice, ima približno isti broj stanovnika kao Hrvatska, IZMIJENITI ZAKONE ali i čak pet sveučilišta među top 1000 u svijetu. KOJI REGULIRAJU 2. PODRŽAVATE LI ZAMJENJIVANJE Dakle, naš je cilj da što više sveučilišta bude među STUDENTSKO INDIREKTNIH POTPORA 1000 najboljih na svijetu, za što su od presudne važnosti ORGANIZIRANJE? STUDENTIMA (SUBVENCIONIRANA i brojnost i kvaliteta znanstveno-nastavnog kadra koji je stalno zaposlen na pojedinom sveučilištu. AKO DA, NA KOJI NAČIN? universitas | siječanj 2016. 13 Predizborni stavovi HDZ-a i Mosta o ključnim pitanjima visokog obrazovanja

MOST: Da. Potrebno je dati jasni- cije čitavog sustava - što ne smatramo ni dobrim ni kori- broju slučajeva, međutim, odgovor je ne - pogotovo u sred- je ovlasti studentskim institucija- snim za Hrvatsku. njem strukovnom obrazovanju. Potrebno je da se kroz ma (npr. pravnu osobnost ako je ona Još je bivša HDZ-ova vlada uvela to da svi redoviti stu- srednje strukovno obrazovanje učenicima omogući obav- potrebna zbog europskih projekata) denti javnih visokih učilišta besplatno studiraju sve dok ljanje praktične nastave bilo kroz regionalne centre, bilo te profesionalizirati instituciju studentskog pravo- ispunjavaju uvjete studija. kroz gospodarske subjekte te da se na taj način učenici i branitelja (svjetska praksa pokazala je da su na toj Nakon što u taj sustav uvedemo već spominjano pro- prije formalnog završetka srednjoškolskog obrazovanja funkciji ljudi i s dugogodišnjim pravnim karijera- gramsko financiranje, zasigurno će se povećati kvaliteta uključe u tržište rada. Isto tako potrebno je i kroz sustav ma, a hrvatska praksa pokazala je visoku razinu visokog obrazovanja i znanosti. I najnovija istraživanja visokog obrazovanja uvoditi što je više moguće primije- sveučilišne korupcije i nedoživljavanje onih pravo- koja su provedena u više zemalja EU-a pokazuju korelaci- njene nastave, pogotovo kod stručnih studija gdje to mo- branitelja koji su aktivno pokušavali djelovati, kao ju između povećanja autonomije visokoškolskih organi- ra biti zakonom propisana obaveza. Kao što smo ranije ozbiljnih faktora). zacija i njihove kvalitete. već rekli, ustrojit ćemo međuresorno radno tijelo koje bi između ostalog bilo zaduženo i za usklađivanje obrazov- nih programa s potrebama gospodarstva HDZ: Aktualno zakonsko rješenje koje regulira rad studentskih zborova i 9. KOJE MJERE PREDVIĐATE ostalih studentskih organizacija nije u ZA POVEĆANJE DOSTUPNOSTI potpunosti ispunilo očekivanja. Stoga VISOKOG OBRAZOVANJA 11. SMATRATE LI DA U REPUBLICI ga je potrebno izmijeniti po uzoru na rješenja u zemljama UČENICIMA I STUDENTIMA IZ HRVATSKOJ DOLAZI DO INFLACIJE srednje Europe. Posebno želimo istaknuti problem nepo- VISOKOG OBRAZOVANJA, TO JEST, stojanja pravne osobnosti studentskih zborova, što oteža- NAVEDENIH SKUPINA SMANJENIH va rad naših studentskih predstavnika u odnosu na kole- MOGUĆNOSTI (1. OSOBE S INVALIDITETOM, 2. DA JE OMASOVLJENJE VISOKOG ge u ostalim zemljama EU-a. Također, potrebno je jasnije OSOBE SLABIJIH MATERIJALNIH UVJETA I/ILI OBRAZOVANJA DOVELO DO TOGA definirati sustav financiranja studentskih zborova, ali i DA DIPLOME DANAS VRIJEDE MANJE NEGO mehanizme kontrole - tj. sustav odgovornosti. NIŽEG SOCIOEKONOMSKOG STATUSA, 3. OSOBE KOJE ŽIVE DALJE OD AKADEMSKIH CENTARA, U PROŠLOSTI? AKO DA, KOJE KONKRETNE 4. ČLANOVI NACIONALNIH MANJINA, 5. OSOBE MJERE BISTE PROVELI KAKO BI SE STANJE KOJIMA NITI JEDAN RODITELJ NIJE VISOKO POBOLJŠALO? 7. SMATRATE LI DA PRAVILA KOJA OBRAZOVAN)? REGULIRAJU RASPOLAGANJE MOST: Da. Mjere su navedene u SREDSTVIMA OD DAVANJA MOST: Vlada bi subvencijama po- odgovoru 10. ticala sljedeće: ZA STUDENTSKI RAD TREBA IZMIJENITI? - Olakšana mobilnost osobama s AKO DA, NA KOJI NAČIN? invaliditetom na visokim učilištima. HDZ: Sasvim sigurno dolazi do pove- - Direktne potpore studentima (stipendije). ćanja i broja studenata i broja diploma- MOST: Zalažemo se za dugoroč- - Ulaganje u studentske domove i poticanje na nata, ali raste i broj poslijediplomskih no obuhvatnije stipendiranje stude- stvaranje sveučilišnih kampusa. studenata kao i doktora znanosti. Može- nata i rad u struci kako za vrijeme - Posebne mjere nisu potrebne (ali postoji snaž- mo zaključiti da je prvi korak napravljen, studija radi egzistencije ne bi bili na korelacija između npr. skupine romske nacional- a sljedeći korak jest dodatno unaprijediti nastavu, izlazne primorani na poslove koji ih ne ne manjine i osoba slabijih materijalnih uvjeta pa je kompetencije i znanja diplomanata preddiplomskog, usmjeravaju u struci. ono što je relevantno ovdje obuhvaćeno pod 9.2.) diplomskog i poslijediplomskog studija. - Posebne mjere nisu potrebne (ali postoji snažna To bi se postiglo sljedećim mjerama, od kojih smo neke korelacija između ove skupine i osoba slabijih mate- već spominjali: HDZ: Mogućnost rada preko student rijalnih uvjeta pa je ono što je relevantno ovdje obu- - uspostava e-infrastrukture kompletnog sustava znano- servisa treba ostati, no ne smijemo do- hvaćeno pod 9.2.) sti i visokog obrazovanja; pustiti da školovanje bilo kojeg studen- - kritička analiza Bolonjskog procesa s naglaskom na ta/studentice ovisi o radu preko stu- analizu njegove prilagođenosti potrebama tržišta rada te dent servisa. Studentima treba osigurati dovoljan broj HDZ: Nakon što se unaprijedi i ra- njegovo redefiniranje u nacionalnim okvirima; stipendija i ostalih oblika potpore. cionalizira sustav direktnih potpora - ustrojavanje međuresornog radnog tijela za usklađiva- Međutim, sredstva koja se prikupe posredovanjem pri studentima - o čemu smo već govorili nje sustava visokoga obrazovanja i znanosti s potrebama studentskom radu sad se uglavnom upotrebljavaju za fi- - oslobodit će se veća sredstva u držav- gospodarstva (Pametna specijalizacija); nanciranje plaća i ostalih materijalnih prava radnika nom proračunu za indirektne potpore studentima, što bi - prilagođavanje programa studiranja s razvojem znano- studentskih centara te za pokrivanje gubitaka student- se usmjerilo za stipendiranje najugroženijih skupina stu- sti i tehnologije u pojedinim područjima gospodarstva te skih centara koji nastaju zbog lošeg i netransparentnog denata. upisne politike s potrebama društva; upravljanja te neracionalnog raspolaganja proračunskim Spomenutom racionalizacijom bi se omogućilo uvođe- - donošenje poticaja za razvoj programa cjeloživotnoga sredstvima. U budućnosti ćemo predložiti da se dio sred- nje potpuno besplatnog studiranja za najugroženije sku- učenja na visokim učilištima; stava koja se prikupe od posredovanja pri radu studenata pine studenata čime bi se, ponavljamo, i postigao cilj jed- - definiranje društvenih i gospodarskih ciljeva za 10-go- preusmjeri za financiranje direktnih potpora najugrože- nako dostupnog obrazovanja za sve. dišnje razdoblje; nijim skupinama studenata, a dio za projekte i programe - unaprjeđenje sustava različitih poticaja upisa studija studentskog zbora. deficitarnih struka; - poticanje sudjelovanja privatnog sektora u financiranju 10. SMATRATE LI DA OBRAZOVNI kako redovitog obrazovanja, tako i usavršavanja uz rad; SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE - aktivnije uključivanje znanstvenih institucija u izvođe- 8. SMATRATE LI DA BI UVOĐENJE DOVODI DO ZADOVOLJAVAJUĆIH nje specifičnih, ciljanih doktorskih studija; SISTEMA VAUČERA U OBRAZOVNI - razvoj sveučilišnih kampova i unaprjeđenje student- TEORETSKIH I PRAKTIČNIH skog standarda. SUSTAV (OBRAZOVANJE KOMPETENCIJA UČENIKA I SUBVENCIONIRANO OD DRŽAVE, STUDENATA? AKO NE, KOJE KONKRETNE ALI SAMA USTANOVA KOJA MJERE BISTE PROVELI KAKO BI SE STANJE PROVODI OBRAZOVNI PROCES MOŽE BITI I POBOLJŠALO? 12. SMATRATE LI DA SU SMJEŠTAJNI PRIVATNA) BIO POZITIVAN KORAK? KAPACITETI U SVEUČILIŠNIM GRADOVIMA U REPUBLICI MOST: Odmah ne sasvim, ali u MOST: Ne. Primjetan je značajan načelu u daljoj budućnosti tome tre- trend smanjenja kvalitete obrazova- HRVATSKOJ ZADOVOLJAVAJUĆI? ba težiti, ali isključivo ako će to ja- nja, što nije problem samo Hrvatske. AKO NE, NA KOJI NAČIN BISTE čati konkurentnost i podizati razinu U osnovnom i srednjem školstvu treba POBOLJŠALI OVU SITUACIJU? kvalitete obrazovanje što bi i trebao biti primarni povećati kvalitetu nastavnika vraćanjem dostojanstva razlog uvođenja vaučera. Iz današnje perspektive i povećanim primanjima, te pojačati vanjsko vrednova- MOST: Ne. Subvencioniranjem i moramo reći da bi preduvjet za njihovo uvođenje nje koje bi služilo i vrednovanju škola i nastavnika. U drugim poticanjem izgradnje student- nužno morala biti prethodna jasna objektivna ree- visokom obrazovanju treba razdvojiti sveučilišno i vele- skih domova i kampusa. valuacija studijskih programa, navlastito onih na učilišno obrazovanje, te ukloniti sve pritiske na sveuči- nekim privatnim visokim učilištima. lišta da produciraju povećan broj diplomanata. HDZ: Smještajni kapaciteti nisu za- dovoljavajući ni u jednom sveučilišno/ HDZ: S obzirom na trenutačno sta- HDZ: U određenim dijelovima apso- veleučilišnom gradu Hrvatskoj. nje i kroničnu podfinanciranost, sma- lutno dovodi do zadovoljavajućih kom- Samo u Zagrebu, primjerice, nedo- tramo da bi takav potez doveo do dra- petencija, a tu mislimo na sve one stu- staje 5000 studentskih ležajeva te bi uz adaptaciju posto- stičnog pada kvalitete sustava visokog dijske programe koji kroz nastavu ima- jećih smještajnih kapaciteta hitno trebalo pokrenuti iz- obrazovanja. ju veliki broj sati praktičnog rada - kao što su medicina, gradnju novih studentskih domova u kampusu Borongaj Osim toga, uvođenje vaučera nužno vodi do privatiza- stomatologija, FER, sve umjetničke akademije... U većem za koja bi se sredstva mogla dobiti iz fondova EU-a. 14 universitas | siječanj 2016.

ISTRAŽIVAČKA JEDINICA ZA ZNANOST O PODATCIMA ZaGreb Podatci Ivan Petrović kao kapital i predmet

AKADEMSKO PODUZETNIŠTVO Izvrsna postignuća spin-off tvrtke nove Godinu dana od potpisivanja Društvenoga ugovora između Sveučilišta u Zagrebu i Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije kojim je osnovana spin-off tvrtka Comprehensive Water Technology d.o.o., znanosti dekan FKIT-a Bruno Zelić novinare je informirao o postignućima tvrtke koja su višestruko premašila plan iskazan u studiji izvodljivosti. Sudionici su informirani U suvremenom svijetu podatci su postali i o tvrtci Membrain projektiranje d.o.o. koja je kapital koji može osigurati značajne nastala kao spin-out studentskog projekta Concept Membrain, a rektor Damir Boras i dekan Hrvoje Gold kompetitivne prednosti, poticati javno su potpisali Društveni ugovor između Sveučilišta i Fakulteta prometnih znanosti kojim je osnovana inovacije, povećati konkurentnost i spin-off tvrtka Centar za promet i logistiku d.o.o. stvoriti značajan utjecaj na društvo

Piše: na vrijednost velikih podataka u zdravstvu i socijalnoj skrbi Prof. dr. sc. Sven Lončarić* veća je od 90 milijarda eura nove vrijednosti godišnje raz- ZCI ZA ZNANOST O PODATCIMA Znanost o podatcima (eng. matrajući samo uštede u EU data science) bavi se proble- zdravstvenom sektoru. Prema mom izlučivanja znanja i za- studiji OECD-a, potencijalna ključaka iz podataka, uklju- vrijednost za transport i logi- I ZA KOOPERATIVNE SUSTAVE čujući vrlo velike skupove po- stiku svake je godine u svijetu Odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. dataka poznate pod nazivom veća od 500 milijarda eura no- Vedrana Mornara 6. studenoga 2015. godine, kao jedan od se- veliki podatci (eng. big data). ve vrijednosti u obliku uštede dam novih ZCI-eva, proglašen je i Znanstveni centar izvrsnosti Zahvaljujući potrebama dr- vremena i goriva ili 380 miliju- (ZCI) za znanost o podatcima i kooperativne sustave, prvi ZCI u žavnih institucija i gospodar- na tona ušteđenih emisija CO2. DAN MEDICINSKOGA FAKULTETA području tehničkih znanosti u Hrvatskoj. ZCI se sastoji od dviju stava za stručnošću u područ- Tržište velikih podataka mje- istraživačkih jedinica: Istraživanje u znanosti o podatcima (vodi- 98. obljetnica ju znanosti o podatcima, u svi- reno po prihodima od prodaje telj prof. dr. sc. Sven Lončarić) i Istraživanje naprednih koopera- jetu postoji velika potražnja za hardvera, softvera i ICT usluga tivnih sustava (ACROSS) (voditelj prof. dr. sc. Ivan Petrović). Svečanom sjednicom Fakultetskoga vijeća 17. prosinca znanstvenicima toga profila, brzo je rastući sektor ukupne ZCI ujedinjuje 80 znanstvenika iz 13 istaknutih institucija obilježena je 98. obljetnica najstarijega medicinskoga posebno izražena u posljednjih vrijednosti od više milijarda i jedne kompanije: Fakultet elektrotehnike i računarstva fakulteta u Hrvatskoj. Tom je prilikom dodijeljena desetak godina. eura. Prema studiji američke nagrada “Medicina” Udruzi dobrovoljnih darivatelja kompanije za tržišna istraži- 16 trilijuna GB vanja IDC iz 2013. godine, trži- gijski efekt koji doseže puno vi- programa u kojem se planira krvi, te dekanove nagrade najuspješnijim studentima. podataka do 2020. Još jedna velika obljetnica, 80 godina rada Zavoda šte velikih podataka raste šest še nego što bi pojedinačne gru- uvođenje novog profila “Zna- za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskoga Mnoga suvremena znan- puta brže od cjelokupnog ICT pe mogle ostvariti samostalno. nost o podatcima” na diplom- fakulteta, proslavljena je 9. prosinca. stvena istraživanja motivira- tržišta. Ukupni godišnji rast tr- Formiranje interdisciplinar- skom studiju računarstva. Na na su podatcima. Razvoj tehno- žišta velikih podataka u razdo- ne i aktivne grupe istraživača taj način FER će obogatiti spek- logije omogućuje prikupljanje blju od 2013. do 2017. godine bit omogućit će postizanje značaj- tar profila znanja stručnja- DAN FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE velikih skupova podataka veli- će oko 27 posto, dosežući uku- nog znanstvenog utjecaja i me- ka radi zadovoljavanja potre- kom brzinom, što otvara nove pni iznos od oko 50 milijarda đunarodne vidljivosti. Znan- ba hrvatskoga gospodarstva. Proslava u Varaždinu izazove i mogućnosti primjena dolara. Svi ti podatci pokazuju stvenici ZCI-ja natjecat će se Studenti svih uključenih viso- u raznim područjima. Primje- važnost znanosti o podatcima za financiranje istraživanja iz koškolskih institucija bit će u U HNK-u Varaždin, 18. prosinca proslavljena je ri uključuju poslovne podatke, i opravdanost osnivanja ZCI-ja strukturnih fondova EU-a koji prilici sudjelovati u pojedinim 53. obljetnica postojanja Fakulteta organizacije i podatke o financijskim tran- radi razvoja hrvatskoga gospo- su namijenjeni za znanstvene aspektima istraživačkih proje- informatike i 41. obljetnica djelovanja kao fakulteta sakcijama, uzorke potrošač- darstva i društva. centre izvrsnosti. Očekujemo kata i tako stjecati znanja i vje- pod sadašnjim nazivom. Na proslavi su predstavljena kih navika, podatke iz teleko- da će formiranje ZCI-ja omogu- štine iz znanosti o podatcima te ostvarenja u prošloj godini te planovi za budućnost, munikacijskih i računalnih Povezivanje najkvalitetnijih ćiti povećanje znanstvene pro- primjeni za rješavanje proble- dodijeljene su dekanove nagrade i priznanja studentima, mreža, bioinformatike, astro- istraživačkih grupa duktivnosti, povećanje broja ma iz realnog sektora. nastavnom i nenastavnom osoblju te zahvale zaslužnim fizike, analize teksta, slika i vi- Istraživačka jedinica za kompetitivnih istraživačkih poduzećima i školama. deozapisa, prometa, komplek- znanost o podatcima ujedini- projekata, organizaciju najvaž- Zanimanje desetljeća snih mreža, socijalnih mreža la je 50 istraživača iz devet hr- nijih međunarodnih skupova, S obzirom na trend brzog ra- i medicine. Kako količina ras- vatskih institucija (osam viso- edukaciju mladih istraživača sta raspoložive količine poda- položivih podataka vrlo brzo koškolskih institucija i Institut i povećanu dolaznu i odlaznu taka i značajnih financijskih raste, očekuje se da će 2020. go- “Ruđer Bošković”). Istraživa- mobilnost istraživača. koristi koje znanost o podatci- dine postojati više od 16 zetta- či se bave različitim aspektima ZCI će graditi partnerstvo ma može generirati za držav- bajta (16 trilijuna GB) podata- teorije i primjene znanosti o po- s akademskim, vladinim i po- ne institucije u smislu učinko- ka, što je rast od 236 posto go- datcima u raznim područjima slovnim partnerima u područ- vitijeg upravljanja državom, za dišnje od 2013. do 2020. godine, znanosti u kojima ostvaruju ju stručnosti koje pokriva istra- gospodarstvo u smislu uspješ- prema studiji “Worldwide Big značajne rezultate, što je vid- živački tim. nijeg poslovanja i za društvo u Data Technology and Services ljivo iz međunarodnih istraži- cjelini, u svijetu je sve veća po- 2014-2018” američke kompanije vačkih projekata u kojima su- Znanost o podatcima tražnja za stručnjacima ovog za istraživanje tržišta IDC. djeluju i iz brojnih publikacija u na diplomskom studiju profila. Pojedini autori u svije- U suvremenom svijetu po- međunarodnim znanstvenim računarstva tu ističu zanimanje “data sci- datci su postali kapital koji časopisima i na znanstvenim Budući da je znanost o po- entist” kao jedno od najatrak- može osigurati značajne kom- skupovima. datcima novo interdisciplinar- tivnijih zanimanja desetljeća. petitivne prednosti, poticati ZCI će povezati najkvali- no područje koje obuhvaća ra- Očekujemo da će osniva- inovacije, povećati konkuren- tetnije istraživačke grupe u zne discipline, kao što su mate- njem ZCI-ja za znanost o po- DAN KINEZIOLOŠKOG FAKULTETA tnost i stvoriti značajan utje- Hrvatskoj koje su aktivne u matika, statistika, računalna datcima i kooperativne susta- caj na društvo. Prema stu- temeljnim i primijenjenim znanost, strojno učenje, ruda- ve dalje jačati doprinos hrvat- Proslava 56. obljetnice diji “Exploring Data-Driven istraživanjima u znanosti o renje podataka, umjetna inte- skih znanstvenika razvoju Innovation as a New Source of podatcima, radi unaprjeđenja ligencija i skladišta podataka svjetske znanosti te doprinos Svečana sjednica povodom obilježavanja Dana Growth” organizacije OECD iz znanja iz teorije, tehnologija i te računarstvo visokih perfor- hrvatskom gospodarstvu i dr- Kineziološkoga fakulteta i 56. obljetnice njegova rada 2013. godine, potencijalna vri- sustava. mansi, u hrvatskom kvalifi- žavnim tijelima i agencijama održala se 18. prosinca. Dekan Damir Knjaz dao je jednost velikih podataka u jav- Očekuje se da će komple- kacijskom okviru trenutno ne u svrhu rasta gospodarstva i kratko izvješće o radu u protekloj akademskoj godini noj administraciji EU-a je izme- mentarni sastav istraživačkih postoji stručna kvalifikacija iz ostvarivanja drugih benefita te dodijelio nagrade najuspješnijim studentima i đu 150 i 300 milijarda eura nove timova i usredotočenost na za- znanosti o podatcima. No treba za hrvatsko društvo. zaposlenicima, te zahvalnice poslovnim partnerima i vrijednosti godišnje (gledajući jedničke ciljeve potaknuti raz- napomenuti da je na Fakultetu suradnicima iz zemlje i inozemstva. 23 najveće članice). Prema stu- mjenu znanja, iskustva i ideja elektrotehnike i računarstva *Fakultet elektrotehnike i diji McKinsey Global Institu- među istraživačima iz različi- (FER) Sveučilišta u Zagrebu u računarstva, Sveučilište u Za- tea iz 2011. godine, potencijal- tih područja stvarajući siner- tijeku izrada novog nastavnog grebu universitas | siječanj 2016. 15

ISTRAŽIVAČKA JEDINICA ZA NAPREDNE KOOPERATIVNE SUSTAVE (ACROSS) a reb Sven Lončarić Z G Istraživanja relevantna za moderno ODJEL ZA KROATOLOGIJU HRVATSKIH STUDIJA ’Jezik Hrvata u dijaspori’ društvo u Slovenskom primorju U okviru predmeta “Jezik Hrvata u dijaspori” na Cilj je da ACROSS postane jednim od Znanstvenom smjeru Diplomskoga studija Odjela za vodećih centara na razini Europe u kroatologiju Hrvatskih studija, profesorica Sanja Vulić vodila je studente na nastavu u Slovensko primorje kako istraživanju i razvoju novih metodologija bi upoznali različite zajednice u dijaspori. U dvodnevnoj i naprednih inženjerskih pristupa za terenskoj nastavi posjetili su Izolu, Luciju kraj Portoroža, Sečovlje i Piranu, a u Kopru su sudjelovali na književnoj kooperativne sustave te središte suradnje večeri s hrvatskim pjesnikom Stipom Cvitanom. znanstvene zajednice i industrije

narodnih eksperata te činjeni- SS vratili 4 poslijedoktoranda ca da su istraživači uključeni u iz inozemstva i svi su nastavili ACROSS u zadnjih pet godina karijeru u Hrvatskoj), (3) stvo- ZCI ZA ZNANOST O PODATCIMA bili ili još jesu partnerima ili riti atraktivne uvjete kojima koordinatorima petnaestak ćemo zainteresirati kvalitet- FP7 i Obzor 2020 projekata u ne poslijedoktorande stran- strateškim istraživačkim do- ce za provođenje istraživanja I ZA KOOPERATIVNE SUSTAVE menama istraživačke jedinice u ACROSS-u te i na taj način DAN GEOTEHNIČKOGA FAKULTETA – institucija nositeljica ZCI-ja, Institut “Ruđer Bošković”, ACROSS s našim financijskim jačati našu krhku znanstve- Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet strojarstva i udjelom oko 10 milijuna eura, nu zajednicu i (4) uspostavi- Nagrade najuspješnijim brodogradnje i Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u zorno ukazuju da su istraživa- ti učinkovit sustav upravlja- nastavnicima i studentima Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Fakultet elektroteh- nja hrvatskih znanstvenika u nja intelektualnim vlasniš- nike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Centar području kooperativnih susta- tvom i potpore istraživačima Dan Geotehničkoga fakulteta proslavljen je 21. prosinca za napredno računanje i modeliranje, Tehnički fakultet i Gra- va uz bok vodećim svjetskim u ACROSS-u u komercijaliza- u Varaždinu. Nakon pozdravnoga govora i prezentacije đevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Elektrotehnički fakultet istraživanjima. ciji znanstvenih rezultata. dekana Josipa Meseca dodijeljene su nagrade i priznanja Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Sveučilište u Poželjan partner u 100 doktorskih studenata najuspješnijim studentima na studiju, nastavnicima za Dubrovniku, te Ericsson Nikola Tesla d.d. ZCI predstavljamo europskim projektima znanstvenu djelatnost u tri kategorije i priznanja za kroz članke voditelja istraživačkih jedinica. ACROSS je posvećen stva- doprinos u ostvarivanju vlastitih sredstava kroz suradnju FP7 projekt ACROSS omo- ranju nove generacije znan- s gospodarstvom. gućio nam je umrežavanje s stvenika za akademske i in- Piše: unutar svake pojedine dome- brojnim srodnim istraživač- dustrijske istraživačke cen- ne. ACROSS je usredotočen kim grupama u Europi te ra- tre, koji će osigurati širenje i Prof. dr. sc. Ivan Petrović* na sljedeća područja primjene: zvoj značajnog ljudskog istra- stvaranje novih znanja. Oče- zdravstveni sustavi, sigurnost živačkog kapaciteta i nabavu kujem da će ACROSS obrazo- Kooperativnim se susta- i zaštita, okoliš, napredni grad i relevantne istraživačke opre- vati između 80 i 100 doktor- vima nazivaju sustavi koji se tvornice budućnosti. me, što nas je učinilo poželj- skih studenata te da će pružiti sastoje od više samostalnih nim partnerom u europskim postdoktorsko usavršavanje sustava udruženih radi proši- Podupiranje projektima (u tijeku su 5 FP7 za više od 20 kandidata u sklo- renja njihovih pojedinačnih sinergijskih učinaka i 4 Obzor 2020 projekta iz sve pu svoje četiri strateške istra- sposobnosti u izvršavanju slo- Za razvoj i primjenu napred- četiri istraživačke domene živačke domene. Istraživački ženih zadataka korištenjem nih kooperativnih sustava po- ACROSS-a) te je omogućio in- će rezultati također snažno kooperativnih vještina. Druš- trebno je koordinirano provo- tenzivnu suradnju s industri- pridonositi postojećim di- tveno relevantni primjeri pri- diti multidisciplinarna istraži- jom (npr. u tijeku su projekti iz plomskim i poslijediplom- mjene kooperativnih sustava vanja u većem broju tehničkih Europskog fonda za regionalni skim programima uključenih mogu se naći praktično u svim disciplina: automatici, obradi razvoj s poduzećima Končar- institucija, kao i uspostavi no- STUDENTSKA HUMANITARNA AKCIJA velikim društvenim izazovima signala, računalstvu, komuni- Institut za elektrotehniku d.d. voga međunarodnog obrazov- ’Medicinari velikog srca’ (globalno zagrijavanje, sma- kacijama, elektronici, energe- i Ericsson Nikola Tesla d.d.). nog programa na diplomskoj njivanje zaliha energije, vode i tici i informacijskoj tehnologi- U petogodišnjem planu istra- razini koju će promicati i sam Studenti Medicinskog fakulteta organizirali hrane, starenje društva, javno ji. To je bila glavna motivacija živačke jedinice ACROSS po- ACROSS. su humanitarnu akciju za prikupljanje poklona zdravstvo, sigurnost i zaštita) za prijavu ACROSS-a – omo- stavili smo si ambiciozne cilje- Po svojoj definiciji, znan- namijenjenih djeci koja borave u Klinici za dječje bolesti te u razvoju tzv. automatizira- gućiti istraživanja u toj novoj ve, utemeljene na dosadašnjim stveni centar izvrsnosti provo- Zagreb. Akcija je pokrenuta na inicijativu studentskoga nog društva (napredna fleksi- tehničkoj domeni relevantnoj postignućima. Glavni je cilj di temeljna istraživanja s oče- dijela uredništva službenih mrežnih stranica fakulteta bilna proizvodnja, automatiza- za moderno društvo okuplja- postići da ACROSS postane kivanjem šire primjene razvi- - STUDMEF-a, a u nju su se uključile sve studentske cija ureda i doma, automatiza- njem većeg broja istraživača jednim od vodećih centara na jenih tehnologija najranije za sekcije i udruge. Mališanima su darove podijelili osobno. cija transportnih i logističkih s odgovarajućim komplemen- razini Europe u istraživanju jedno desetljeće, pa je teško go- sustava itd.). tarnim znanjima, podupirući i razvoju novih metodologija voriti o sadašnjoj potrebi struč- ACROSS okuplja 32 vodeća tako sinergijske učinke njiho- i naprednih inženjerskih pri- njaka ovoga profila u industri- hrvatska eksperta sa 7 renomi- va istraživačkoga rada. Istraži- stupa za kooperativne sustave ji, ali su jako traženi istraživa- ranih institucija koji će se usre- vačka jedinica ACROSS izrav- te središte suradnje znanstve- či s ekspertizama iz strateških dotočiti na četiri strateške do- ni je sljednik nedavno završe- ne zajednice i industrije. domena ACROSS-a u vodećim mene istraživanja: (1) autono- nog trogodišnjeg projekta EU U ostvarenju toga cilja po- svjetskim istraživačkim cen- mni i kooperativni robotski FP7 projekta ACROSS – Centre stavili smo si više podciljeva, trima. Zadaća je znanstveno- sustavi, (2) kognitivni susta- of Research Excellence for Ad- a nabrojat ću samo najznačaj- ga centra izvrsnosti, poglavito vi računalnog vida, (3) svepri- vanced Cooperative Systems nije: (1) umrežiti i kroz par- u prirodnim i tehničkim zna- sutni senzori i umrežene uslu- (Istraživački centar izvrsnosti tnerski odnos ojačati srodne nostima, tijekom svoga traja- ge usmjerene čovjeku i (4) na- za napredne kooperativne su- istraživačke grupe na fakul- nja razviti nove tehnologije i predne strategije upravljanja i stave) koji je uspješno prošao tetima i sveučilištima diljem stvoriti kritični ljudski istraži- DAN MUZIČKE AKADEMIJE estimacije za kibernetsko​​-fizi- šestomjesečni evaluacijski po- Hrvatske, (2) uspostaviti par- vački i razvojni kapacitet koji kalne sustave. Temeljna meto- stupak. Četvero neovisnih me- tnerstvo s istraživačima hr- će na temelju razvijenih tehno- Otvorenje Koncertne dološka istraživanja u okviru đunarodnih eksperata koje je vatskoga podrijetla u inozem- logija stvarati nove proizvode dvorane Blagoja Berse svake strateške domene preno- imenovala Europska komisija stvu koji djeluju u istraživač- u inovacijskim centrima i teh- sit će se na područja primjene, u izvršnome su sažetku svoga kim domenama ACROSS-a te nološkim inkubatorima te ih u Dan Muzičke akademije 12. siječnja obilježen je čime će se uspostaviti kompa- evaluacijskog izvješća zaklju- jedan broj njih vratiti u domo- suradnji s poslovnim sektorom svečanom sjednicom i otvorenjem nove Koncertne tibilnost istraživačkih rezulta- čili sljedeće: Projekt je ispunio vinu, osiguravajući im atrak- stavljati na tržište. dvorane Blagoja Berse koja će moći primiti tristo ta ostvarenih u istraživačkim sve elemente za postizanje izvr- tivne uvjete za provođenje vr- posjetitelja. Time je zaokružen trinaestogodišnji proces domenama, što će se povratno snosti na europskoj razini, kako hunskih istraživanja u među- *Fakultet elektrotehnike i projektiranja i izgradnje zgrade muzičke akademije. odraziti na daljnje usmjerava- u znanstvenim tako i u organi- narodnom okruženju (već smo računarstva, Sveučilište u Za- nje istraživačkih aktivnosti zacijskim. Taj zaključak među- u okviru FP7 projekta ACRO- grebu 16 universitas | siječanj 2016.

iz biografije

MATE MARAS (1939.) istaknuti je hrvatski prevodi- telj. Prevodi s engleskoga, francuskoga, talijanskoga i ru- munjskoga jezika. Među stotinjak prijevoda raznovrsnih književnih djela ističu se velika svjetska imena kao što su Dante, Petrarca, Boccaccio, Machiavelli, Giordano Bru- no, Lampedusa (s talijanskoga); Shakespeare, Milton, De Quincey, Kipling, Virginia Woolf, Frost, Doris Lessing (s Marasov Shakespeare engleskoga); François Rabelais, Proust (s francuskoga); te Eminescu (s rumunjskoga). Okušao se i u prevođenju srednjovjekovne književnosti: Beowulf s anglo-saskoga, Pjesma o Rolandu sa starofrancuskoga, Pjesma o Cidu sa srednjovjekovnog kastiljskoga. Za prijevod Rabelaisova romana Gargantua i Pantagruel dobitnik je Velike nagra- de Francuske akademije (2002.), a za prijevod Shakespea- reovih Sabranih djela pripala mu je Nagrada Iso Velika- deset godina među Hrvatima nović i Kiklop (2008.) te Nagrada Grada Zagreba (2009.). Sastavio je Rimarij – Srokovni rječnik hrvatskoga jezika (1995.) i objavio knjigu pjesama Kasna berba (2005.) te ro- Rašireno mišljenje da je hrvatski siromašan možemo zahvaliti man Pisma od smrti (2013.). neodgovornom odnosu Hrvata prema materinskom jeziku. Dobri prevoditelji znaju da je naša jezična riznica dostatno bogata i da se svaka inojezična književna tvorevina može dolično iskazati Izbor iz bibliografije hrvatskim riječima

više od 150 prijevoda Razgovarao: Duško Čizmić Marović novi svjetovi...” (Uz tristape- knjiga, općinskih i trgovač- (abecedno po jezicima, kronološki po piscima) desetu obljetnicu Shakespe- kih arhiva, sudskih zapisa, areove smrti, 1965.) oporuka, ženidbenih potvr- S ENGLESKOGA: U prošlome smo broju Uni- Ne biste li se u toj Vašoj izgu- da i nadgrobnog natpisa, te William Shakespeare: Sabrana djela, Zagreb 2006.-2007. versitasa tiskanje prvoga hr- bljenosti pred Williamom Sha- ako se tomu pridodaju aneg- John Milton: Izgubljeni raj, Zagreb 2014. vatskog Priručnika za prevo- kespeareom ipak odvažili iz- dote i bilješke njegovih su- Walter Scott: Ivanhoe, Zagreb 1987. ditelje pozdravili ovako: „… dvojiti nešto posebno iz nje- vremenika, vidimo da se Thomas De Quincey: Ispovijesti jednog uživatelja svijest o značenju prevoditelj- gova djela... čak možda neku može načiniti tek okosnica opija, Zagreb 1987., stva za duh maloga naroda u opću karakteristiku? njegova života koja potvr- Rudyard Kipling: Knjige o džungli, Zagreb 2004. Hrvata nije velika. A trebala Živeći u tome imaginar- đuje da je doista bio priznat Virginia Woolf: Gospođa Dalloway, Zagreb 1981. bi biti! Jer bez izvrsnih prije- nom svijetu više od tride- pjesnik, glumac i dramati- Doris Lessing: Zlatna bilježnica, Zagreb 1983., voda svih dijela, od antike do set godina, čitajući i upija- čar. Ali se zapravo ništa po- Kako sam preživjela, Zagreb 1985. danas, bez svih tih prijevo- jući što su bezbrojni znalci bliže ne zna o njemu, pa je u da nijedan mali narod ne mo- rekli i napisali, došao sam i pravu John Keats kada na S AMERIČKOG ENGLESKOGA: že biti suvremen, ne može ra- sâm do nekih spoznaja. Kod početku devetnaestoga sto- Thomas Wolfe, Pogledaj dom svoj, anđele, Zagreb 1978. zvijati vlastiti jezik, ne može Shakespearea doista kao da ljeća u jednom pismu kaže: Gertrude Stein, Autobiografija Alice B. Toklas, ‘konkurentno’ misliti, ukrat- vlada načelo stvaranja - re- “Shakespearov je život pro- Koprivnica 2012. ko i lišeno svake patetike: ne da mora biti: uzburkana življena alegorija: njegova Robert Frost: Miris jabuka, Zagreb 2006. može opstati.“ No onaj koga bi voda mora se smiriti, upa- djela su komentar.” Dashiell Hammett: Malteški sokol, Koprivnica 2003. ovim riječima trebalo pozdra- ljena vatra mora dogorjeti Zato se odgovor može Barbara Tuchman: Daleko zrcalo, Zagreb 1984. viti prije svih je Mate Maras. U i ugasiti se. U gotovo svim svesti na jednu rečenicu: Robert M. Pirsig: Zen i umjetnost održavanja molbi za razgovor s Marasom njegovim dramama naruša- potekao iz skromne obi- motocikla, Zagreb 1982. za Universitas kao vjerodo- va se ravnoteža u čovjeku i telji, došao iz provincije u Haruki Murakami: Kafka na žalu, Zagreb 2009. stojnu smo izliku naveli obje društvu, i tada pisac, kroz London, obavljao najpri- obljetnice: četiristo godina od sukobe karaktera i njihove prostije poslove da bi pre- SA STAROENGLESKOGA: Shakespeareove smrti, i deset tragične sudbine, kroz neo- živio, i odjednom došao na *** Beowulf, Zagreb 2001. od Marasova prijevoda Sabra- bične događaje i uz mnoge glas kao pjesnik i dramati- nih djela. patnje uspostavlja prirod- čar. Jer tu nema razumna S FRANCUSKOGA: no stanje stvari. Pritom ne- objašnjenja. Valja znati da François Rabelais: Gargantua i Pantagruel, Zagreb 2004. Možete li u malo rečenica sa- rijetko nastradaju i nevini, su njegovi kazališni kon- Marcel Proust: Put k Swannu, Zagreb 2004. žeti svoje iskustvo sa Shakes- jer uspostavljanje reda traži kurenti bili iz višega druš- Elie Wiesel: Noć, Zagreb 2010. pearem? žrtve: to je tajna kazališne tva, sa sveučilišnom nao- Svaki put kad pomislim katarze. Poslije obilja krvi brazbom, čitali su klasične SA STAROFRANCUSKOGA: na Williama Shakespearea, na pozornici, poslije suza i književnosti na latinskom i *** Pjesma o Rolandu, Zagreb 2015. prožme me osjećaj što su ga vapaja, dolazi smirenje, ti- grčkom, poznavali povijest Marie de France: Pjesni, Zagreb 1999. valjda doživljavali proroci šina, i mi se pročistimo - ža- i filozofiju, a k tome su bili prije nego što će iz njih pro- limo one koji su nevino na- i daroviti. Ali Shakespeare S MAKEDONSKOGA: govoriti božansko nadah- stradali, ali razumijemo da je imao nadljudski talent, Luan Starova: Vrijeme koza, Zagreb 2000. nuće. S jedne strane pred je gnjevnim bogovima tre- dar Božji, i njemu je dovolj- Mate Maras očima mojega duha puca- balo ugoditi. Vjerojatno je i no bilo protrljati guščje pe- S PROVANSALSKOGA: ju beskrajni vidici mudro- sam Shakespeare težio re- ro da iz njega poteče najve- aciju u vrhunsku poeziju. Trubadurska lirika, Zagreb 2012. sti i dobrote, s druge strane du u vlastitom životu kad se ća umjetnost riječi, što je Gotovo kao da nam je došao (u Mrkonjić - Tomasović, Trubaduri) čitav svijet moga osobnog nakon dugogodišnjih luta- krasno prikazano u filmu iz svemira, iz neke nadljud- iskustva iščezava, smanju- nja smirio, vratio ženi i dje- “Zaljubljeni Shakespeare”. ske civilizacije, da pouči ze- S RUMUNJSKOGA: je se u točku bez dimenzija, ci u Stratford, kupio veliku Ja bih rekao da je njega jed- maljske smrtnike i popravi Mihai Eminescu: Večernja zvijezda, Zagreb 1995. te ostajem nijem, bez riječi. kuću i stečenu plemićku ti- nostavno zapala dužnost pi- ovaj nesavršeni svijet. Mihai Eminescu: Pjesme, Zagreb 2014. Slična se bespomoćnost mo- tulu darovao ocu. sara, a netko drugi brinuo Kakvim trendovima podlije- Geo Bogza: Pjesma o pobuni, ljubavi i smrti; Ioana že naslutiti, primjerice, kod Koliko se uopće danas zna o se za sadržaj i smisao onoga že Shakespeareovo djelo u su- Maria, Zagreb 1979. (u časopisu Forum) Matoša koji je o Shakespe- Shakespeareovu osobnom ži- što je pisao. vremenom teatru, u svijetu i Petre Cimpoecu: Svetac u liftu, Zagreb 2009. areu napisao: “Gigantski votu? Kako je Shakespeare sve do Hrvatskoj? genij od poroda, čitajući iz William Shakespeare to- danas mogao ostati suvremen, Spomenute značajke čo- S TALIJANSKOGA: čovjeka kao iz prirode i raz- liko je poznat i utjecajan u u čemu je tajna njegove nepro- vjekove naravi ne mijenja- Guido Cavalcanti: Rime, Banja Luka 1986. govarajući s prirodom kao cijelom svijetu da se obično laznosti? ju se s vremenom, oduvijek Dante Alighieri: Božanstvena komedija (Raj, sa samim sobom, genij svje- misli kako je istražen i opi- Shakespeare je majstor i zauvijek su iste, otuda Sha- XVII-XXXIII), Zagreb 1976. tla i genij tame, muški i žen- san svaki trenutak njegova u pripovijedanju priča ko- kespeareova trajna aktual- Francesco Petrarca: Kanconijer (s drugima), Zagreb 1974. ski, hermafroditstvo anđe- života. Ali kad se skupe svi je se uvijek rado slušaju, a nost. Ali danas je navodno Giovanni Boccaccio: Dekameron (s Jerkom Belan), la i đavola...” (Shakespeare dostupni podaci iz matičnih nenadmašivo je opisao sve vrijeme modernog teatra, Zagreb 1981. u šumi, 1913.). Pola stoljeća odnose koji vladaju među a pod tim se podrazumi- Nicoló Machiavelli: Firentinske povijesti, Zagreb 1985., nakon toga Krleža pada ni- ljudima od pretpovijesti do jeva prekrajanje djela, de- Korespondencija, Zagreb 1987. čice pred avonskim labu- danas. Nezaboravni su nje- konstrukcija, iako bi više Giordano Bruno: Optimizam slobodnog mišljenja dom: “Na prijelomu vjekova govi prizori na relacijama pristajala riječ destrukci- (soneti), Zagreb 1985. Shakespeare je razdrt izme- vladar-podanik, muž-žena, ja, manipulacija u nečasne G.G. Belli: Soneti, Zagreb 1994. (s rimskoga dijalekta) đu dvije koncepcije: prazno- roditelj-dijete, mudrac-glu- svrhe. Tu se odmah name- Alberto Fortis: Put po Dalmaciji, Zagreb 1985. vjerne, fantastične, sredo- pan, gospodar-sluga, junak- će pitanje: kakav odnos En- Gabrielle D’Annunzio: Giovanni Episcopo, Zagreb 2004. vječne, okultne, i novovje- Gotovo kao da nam kukavica, pravednik-zlo- glezi imaju prema Shakes- Italo Svevo: Zenova svijest, Zagreb 1982. ke, koja zaključuje i sudi po tvor; obradio je sve sučelje- peareu? A odgovor je jed- Giuseppe Tomasi di Lampedusa: Gepard, Zagreb 1982. vlastitom opažanju... Pred je došao iz svemira, ne osjećaje i obilježja duše: nostavan: Englezi su vrlo Ligio Zanini: Razgovor s galebom Filipom, nizom zagonetaka, pred iz neke nadljudske ljubav-mržnja, zavist-ve- vjerni svojem Shakespea- Pula-Rijeka 1982. ogromnom gomilom neri- likodušnost, glupost-mu- reu, pa premda ga igraju u Fulvio Tomizza: Materada, Zagreb 1986. ješenih pitanja, pred naj- civilizacije, da pouči drost, čistoća-okaljanost, novim i drukčijim okolno- Zlo dolazi sa sjevera, Pula 1989. raznovrsnijom problema- zemaljske smrtnike šaljivost-mrkost, plač-smi- stima, u svakojakim kosti- Giorgio Faletti: Ja ubijam, Zagreb 2010. tikom mnogobrojnih stvar- jeh. Teško je išta ljudsko za- mima i scenografijama, ni- Roberto Giordano: Ljudsko tijelo, Zagreb 2013. nih dilema Shakespeare se i popravi ovaj misliti, a da to Shakespeare kada ne zanemaruju tekst, kreće sa sigurnošću kom- nesavršeni svijet. nije na predivan način obra- oni znaju da je najvažnija pasa pred kojim se otvaraju dio, zaodjenuvši svaku situ- riječ. Naprotiv, naše kaza- universitas | siječanj 2016. 17

gnao ukoštac s tako zahtjev- mjesta u zadanim okviri- nom zadaćom? ma. Prevoditelji su se do- Što me je zapravo nagna- ista stalno nalazili pred lo da se prihvatim toga po- neugodnom dilemom: ili sla? Pa, osjećaj duga prema prelamati tekst i umjesto hrvatskoj kulturi i jeziku, jednoga stiha dobivati stih te svijest da imam snage i i pol, katkada i dva, ili izo- vremena to učiniti. U du- stavljati dio teksta na šte- gom nizu spomenutih pre- tu potpunosti i pjesničke voditelja Shakespearea ja jedrine. Isti problem čekao Marasov Shakespeare sam bio zadnji preostao, je prevoditelje diljem svije- a od mlađih se kolega, ko- ta, jer se oduvijek valjalo liko sam tada znao, nitko držati paradoksalna aksi- time nije bavio. Želio sam oma da dobar prijevod mo- da moj prijevod bude kru- ra biti i vjeran i nevjeran: na tridesetogodišnjega ra- vjeran značenju izvornika da, gdje bih uz najviši prag i duhu koji ga prožimlje, kritičnosti, služeći se naj- eda bi očuvao tragove tu- deset godina među Hrvatima novijim rezultatima istra- đinskoga podrijetla; ne- živanja u svijetu, prenio vjeran konstrukciji reče- svaku Shakespeareovu ri- nica i frazeologiji, eda bi ječ, obilježio brojem svaki urastao u domaću tradici- stih i time maksimalno po- ju. Zbog toga teško rješiva štovao izvornik. Zanema- problema nerijetko nasta- rujući subjektivna pitanja ju i prijevodi u prozi. ljepote i razumljivosti, mi- A Vi, što ste Vi učinili? Mate Maras gostovat će u Sve- slio sam da bismo time do- Kako rekoh, ne brojim učilišnoj knjižnici u Splitu pre- bili referentan prijevod ko- slogove, brojim riječi. Ta- davanjem Hrvatski naš svagdaš- ji bi, barem po tomu “mate- ko se u mojem prijevodu nji koje će se održati u četvrtak, rijalnom” kriteriju, mogao pojavio slobodan stih ko- 11.veljače, u 18 sati dugo potrajati. ji je razumljiviji i vjerniji Čemu toliki prijevodi Shakes- izvorniku, jer ga ne spu- pearea? Hoće li ga netko pre- tava blank verse (koji je voditi i nakon Vas? zapravo deseterac). Ali to Tradicija prevođenja vrijedi samo za scenska Shakespearea na hrvatski djela. Jer svu Shakespea- duga je gotovo dva stoljeća: reovu poeziju u užem smi- od Ivana Krizmanića, koji slu riječi, djela koja nisu je godine 1836. preveo ulo- pisana za pozornicu — po- mak o kraljici Mab iz Ro- eme, sonete i ostale pje- mea i Julije pod naslovom sme, te lirske ulomke u “Flundra senje zrokujuča dramama — preveo sam polag Šakspeara”. Cijelo to uz dosljedno poštivanje vrijeme obilježeno je nasto- metra, ritma i rime. janjem da se bujni i razve- Hrvatski i engleski: može li deni Shakespeareov kaza- hrvatski jezik dostojno pre- lišni stih prilagodi hrvat- nijeti bogatstvo engleskoga? skim metričkim pravilima, Rašireno mišljenje da da bi se naposljetku vidjelo je hrvatski siromašan kako se u tom poslu javljaju možemo zahvaliti neod- nepremostive zapreke. Ili govornom odnosu Hrva- kako kaže Radoslav Kati- ta prema materinskom čić: “Što je sliveno u kojem jeziku. Dobri prevodite- jeziku, postaje kao da je od lji znaju da je naša jezič- jednoga komada, pa se ne na riznica dostatno boga- da preliti u drugi jezik, a da ta i da se svaka inojezična se pri tom ne izgubi po koja književna tvorevina mo- značajka izvornoga izraza, že dolično iskazati hrvat- kadikad i važna.“ skim riječima. Treba sa- Vi ste dakle imali drukčiji mo poznavati svoj jezik, pristup? Koje ste novine uve- listati starije dvojezične li, konkretne razlike prema i višejezične rječnike, či- prethodnicima? tati najbolje hrvatske pis- Da ne bih ulazio u struč- ce starije i mlađe, pa će se no obrazlaganje svoje odlu- lako naći sve što nam na ke — često se govori da je prvi pogled nedostaje. Na- glavni razlog tomu stalni ivni su i neuki oni koji do- razvoj hrvatskoga jezika, nose zakone po kojima je zatim suvremenije tuma- dovoljno ono što se o hr- Mate Maras čenje izvornika, te pravo i vatskom jeziku nauči u potreba svake generacije osnovnoj školi. lište je pod udarima sve- stvo ispunjavalo prije, ti- ljan, te moja malenkost; ti da ima svoj prijevod — reći Kako su primljeni vaši prije- ga i svačega, često prihva- jekom rada - tada sam uži- su prijevodi mahom dobri, ću samo da sam Shakespea- vodi? U javnosti, među struč- ćamo kao standard ono što vao u onome čime sam se i danas se tiskaju i izvode reovim stihovima u prvom njacima, u kazalištu...? je u svijetu, osobito na Za- bavio, od zore do mraka, i na pozornicama. Ne smi- redu htio dati više slobode. Prijevodi nastaju da bi padu, samo eksperiment. mislim da sam bio sretan Teško je išta ljudsko jem izostaviti ni Vinka Konkretno, Shakespea- živjeli u javnosti. Stariji či- Mislim da bi Hrvatsko na- čovjek. Danas pak rijetko Kriškovića; bio je vrstan reovu sam stihu pristupio tatelji, koji već imaju “svo- rodno kazalište, ne samo u čitam svoje prijevode, jer zamisliti, a da to poznavalac Shakespeare- na ovaj način: prestao sam ga” Shakespearea, teško Zagrebu, moralo i dalje bi- se umjesto ondašnjega po- Shakespeare nije ova djela i maran prevodi- brojiti slogove, počeo sam će ga prigrliti u novome ti hram riječi, a ne poligon riva da sve prevedem jav- telj, ali su mu prijevodi pa- brojiti ključne riječi. Tako ruhu zbog jednostavne či- za iskušavanje ideja u koji- lja sadašnje pitanje: jesam na predivan način li u zaborav jer su scenski se u mojem prijevodu po- njenice što se ono razliku- ma uživaju pojedinci koji se li to mogao drukčije i bolje obradio, zaodjenuvši neuporabljivi. Međutim, javio suvremen stih koji je je od svakoga prijašnjega mogu na prste izbrojiti. Ta- učiniti. Hoću reći, čovjek je počeo sam sumnjati u ade- razumljiviji i vjerniji izvor- kroja. Hoću reći, ljudska kvi izleti neka se izvode u slabo biće, uvijek ga nagri- svaku situaciju u kvatnost dotadašnjih prije- niku, jer nije sputan klasič- navika je najsnažniji ar- manjim kućama, zato se va- zaju sumnje. vrhunsku poeziju. voda, ponajprije vlastitih; nim metričkim obvezama. gument protiv svake no- ljda i nazivaju eksperimen- Kako je sve to počelo... i koli- napokon sam shvatio ono Iskušao sam to i na svojih vine. Jer od zrelih gluma- talnim kazalištima. Lako ko je dugo trajalo? što su mnogi prije mene dvanaest prijašnjih prijevo- ca, primjerice, koji zna- je rušiti konvencije, lako se Henrika Šestoga počeo znali – da je svako preno- da, uvidjevši da ih moram ju svoje uloge naizust, ne svlačiti na pozornici i mo- sam prevoditi godine 1974., posao. šenje Shakespearea u dru- iznova prevesti, a zatim može se očekivati da zabo- kriti po gledalištu, ali to vi- na poticaj Josipa Torbari- No, mnogo je Sheakspeareo- ge jezike težak i nezahva- sam se prihvatio i svih dru- rave ono što godinama no- še nema nikakve veze s po- ne, i otada traje moje ak- vih djela bilo ranije prevede- lan posao te da je tekst koji gih Shakespeareovih djela. se u sebi. Poseban su slu- slanstvom riječi po kojoj se tivno druženje sa Shakes- no? Kako ste se odnosili pre- se dobije tek blijeda sjena Načeli smo pitanje glavnoga čaj „stručnjaci“ koji bi se čovjek najviše razlikuje od peareom. To ne znači da ma pretečama? izvornika. Jer osim puke prijepora - o stihu prijevoda... trebali meritorno javiti, a drugih stvorenja. sam stalno radio na nje- Istina je da smo prije priče i karakterizacije liko- Oko toga pitanja nepre- među njima je uglavnom Preveli ste sve što je Shakes- govim tekstovima. Bilo je imali prijevode više od dvi- va, kako rekosmo, Shakes- stano se vode polemike u zavladao opći tajac, jer su peare napisao još prije deset i drugih mojih književnih ju trećina Shakespeareo- peareovi stihovi su najdu- svijetu i nude razna rješe- svoje mišljenje izgrađiva- godina. Jeste li danas zado- ljubavi, pa je znalo biti i po vih djela, ali ti su prijevo- blja analiza čovjekove duše nja. Ne ulazeći u teorijske li na drukčijim temeljima. voljni učinjenim? pet-šest godina prekida. Ta- di bili neujednačeni zbog i tijela, krvav prikaz sve- razmatranja, mogu reći da Odlučit će na kraju vrije- Zadovoljstvo nastupa ko sam primjerice od 1995. različitih prevoditelja i u ga što se može proživjeti i sam dosljedno proveo na- me kao univerzalni sudac, nakon ispunjenja želje, pa nekoliko godina bio utrošio mnogim slučajevima već osjetiti, i sve to prožeto je čelo “stih za stih” i to je u a meni dotle ostaje utješna bih se i ja morao tako osje- na Rabelaisa. Kad sam oti- zastarjeli. Između četrde- tajanstvenom svemirskom ovom izdanju obilježeno činjenica da se Shakespe- ćati. Ali valja se pritom upi- šao u mirovinu, definitivno setak ljudi koji su se u nas glazbom koja se daruje svi- rednim brojevima. Pitat će- areove riječi — koje se če- tati što čovjek želi, je li pot- sam se vratio onomu što me bavili Shakespeareom, ma nama, a opet izrečeno te se kako je to moguće kad sto javljaju u najraznovr- puno svjestan svojih želja. je tako dugo opsjedalo i tije- najviše su drama bili pre- na iznenađujuće jednosta- znamo da je većina engle- snijim književnim djelima Mogu kazati da me je cjelo- kom petogodišnjega plana, veli Milan Bogdanović, Jo- van i razumljiv način. skih riječi kraća od hrvat- — mahom citiraju iz mojih vitije i snažnije zadovolj- da se tako izrazim, okončao sip Torbarina i Antun Šo- Koji Vas je glavni motiv na- skih, pa za naše riječi nema prijevoda. 18 universitas | siječanj 2016. SpliT

SEMINARI I RADIONICA AGENCIJE ZA MOBILNOST SBeA projekt kao primjer dobre prakse Agencija za mobilnost i programe EU organizirala je informativno-edukativne seminare s ciljem podizanja kvalitete prijava na Erasmus+ natječaje, a održana je i radionica za Ključnu aktivnost 2: Suradnja za inovacije UTT izradio brošure i razmjenu dobre prakse. Na noj je voditeljica Ureda za EU projekte Sveučilišta u Splitu Aleksandra Banić predstavila put od ideje do projektnog prijedloga za projekt SbeA, ‘Student Business e-Academy’, kao primjer uspješne projektne prijave. o znanstvenicima Sveučilišta u Splitu Piše: Anđela Ivanović Brošure mogu koristiti i studenti kao izvor informacija u Svoju prepoznatljivost u potrazi za znanstvenim područjem kojim se žele u budućnosti znanstvenoj i društvenoj za- jednici sveučilišta grade prije baviti, i svi koji žele promovirati Sveučilište, i sve tvrtke u regiji svega na znanstvenoj izvrsno- sti, projektima i suradnji. Vrlo i šire, koje za rješavanje svojih problema i nove projekte žele važan element čine i vidljivost angažirati Sveučilište u Splitu i otvorenost sveučilišta te nje- gov utjecaj na okolinu, koji se puno prikupljenog materijala mogu postići stavljanjem ma- trebalo složiti zanimljive pri- RESTORAN ‘INDEX’ I STUDENTSKA TERETANA terijala za učenje i istraživanje če“, navodi Ivana Vuka. na raspolaganje javnosti, bilo Za sada su publikacije do- Novi sadržaji za studente da je riječ o elektroničkim knji- stupne na web stranici tta- gama, priručnicima, člancima, dria.com, a početkom veljače Studenti Sveučilišta u Splitu 28. prosinca dobili su izvještajima o radu na projek- će u Sveučilišnoj knjižnici biti teretanu u sklopu studentskog doma “Dr. Franjo tima, ali i zbornicima i mono- predstavljeno i njihovo tiskano Tuđman” i restoran “Index” u Svačićevoj ulici. grafijama. izdanje. Kako sve ne bi stalo sa- Suvremeno opremljena studentska teretana “SC mo na tome i kako bi potaknu- Fitness” uređena je u prostoru skloništa studentskog Znanstvenici i istraživačke li i sve druge znanstvenike ko- doma u kampusu za sve studente i zaposlenike, a grupe svih sastavnica ji se ovaj put nisu uključili da menza kapaciteta 80 sjedećih mjesta dnevno će Sveučilište u Splitu koje se- pronađu motivaciju te iskori- pripremati oko 500 toplih obroka. be želi pozicionirati kao Sveu- ste priliku da se predstave na čilište za društvo i u društvu ovaj način, tekstovi će u proši- MARIE SKLODOWSKA-CURIE AKCIJE i koje u svojim strateškim do- renom i nadopunjenom obliku kumentima kao važne odred- periodično biti objavljivani i u Poziv na nice ima interakciju sveučili- sveučilišnom listu Universitas. natječaj šta i gospodarstva te dijeljenje čitih materijala s informacija- skom također i na engleskom i ugradnju znanja u lokalnu i ši- ma o tome čime se istraživačka jeziku. No, željeli smo i znan- U planu predstavljanje Otvoren je poziv ru društvenu zajednicu, pred- grupa bavi i što može ponuditi stvenicima, kojima su referen- svih istraživača Sveučilišta na natječaj za viđene ciljeve ostvaruje na više u vidu kompetencija ili opreme ca za njihovu stručnost prije Publikacije predstavljaju Razmjenu osoblja različitih načina. Jedan od na- za ostvarivanje novih suradnji. svega objavljeni znanstveni ra- samo dio istraživačkog i struč- u području čina na koji će Sveučilište pove- dovi i projekti koje imaju, pruži- nog rada Sveučilišta, ali su ipak istraživanja i ćati vidljivost i otvorenost su i Drugačije predstavljanje ti priliku da svoj rad predstave iznimno važan i vrijedan mate- inovacija u okviru prve publikacije Sveučilišta u znanstvenika na popularniji način, drugači- rijal svima koji žele doznati ne- Marie Sklodowska - Curie akcija (MSCA). Natječaj, Splitu u kojima su predstavlje- Kako je otkrila Ivana Vu- ji od onoga na što su navikli u što više o Sveučilištu. Predstav- za koji je izdvojeno 80 milijuna eura otvoren je do 28. ni znanstvenici i istraživačke ka, urednica publikacija, iako svakodnevnom radu, a koji će ljeni znanstvenici na taj su na- travnja 2016. grupe svih sastavnica Sveučili- se čini da su informacije da- biti zanimljiv i široj publici“, re- čin promovirali ne samo vlastiti Odnosi se na kratkoročnu razmjenu osoblja šta. Publikacije su jedan od re- nas lako dostupne i da sve što kao nam je Nikola Balić, vodi- rad nego i rad svojih kolega i sa- organizacija poput sveučilišta, istraživačkih centara, zultata projekta TTAdria - Ja- tražite možete pronaći u rela- telj projekta TTAdria. stavnica s kojih dolaze, pa ih sto- poduzeća te drugih neakademskih organizacija, a dranska mreža za transfer teh- tivno kratkom roku, do nekih ga mogu koristiti svi koji naše potiče sudjelovanje malog i srednjeg poduzetništva. nologije, koji je u razdoblju do koje su im bile potrebne bilo je Predstavljanje u veljači Sveučilište žele promovirati u Više na www.europa.eu. kolovoza 2015. provodio Ured teško doći ili jednostavno nisu u Sveučilišnoj knjižnici odlasku na međunarodna sve- za transfer tehnologije Sveuči- bile javno dostupne. To su bili Zbog svega navedenog, a učilišta. Materijali će biti kori- lišta u Splitu. glavni razlozi za izradu promo- po uzoru na velika svjetska i stan izvor informacija svim stu- Glavni cilj projekta bio je tivnih materijala i poticanje što europska sveučilišta, za cijeli dentima u potrazi za znanstve- potaknuti prijenos znanja i re- većeg broja znanstvenika da se proces angažiran je novinar, nim područjem kojim se žele u zultata znanstvenih istraživa- uključe u njihovu izradu. fotografi i dizajneri, a kako bi budućnosti baviti, a kako je jed- nja u gospodarstvo te komerci- „Željeli smo objediniti što vi- bez obzira na područje kojim na od bitnih poruka koju publi- jalizaciju znanstvenih istraži- še informacija o radu, projekti- se istraživač bavi svi tekstovi kacije sadrže otvorenost i spre- vanja. „Kako bismo navedeno ma, znanstvenim područjima imali nešto zajedničko, te kako mnost na nove suradnje, kako postigli, pokušali smo stvoriti i interesima istraživačkih gru- bi prenijeli istu poruku, u sva- s drugim institucijama tako i s što više prilika za direktan kon- pa i na taj ih način učiniti lako kom je odgovoreno na nekoli- poduzetnicima, vjerujemo da će takt, te smo s ciljem intenzivi- dostupnima različitim intere- ko najvažnijih pitanja. „Ono biti zanimljive i svim tvrtkama ranja suradnje akademske za- snim skupinama i široj druš- što nas je najviše zanimalo su u regiji, koje za rješavanje svo- jednice s gospodarstvom orga- tvenoj zajednici. Osim toga, istraživačke teme i interesi te jih problema i nove projekte žele nizirali veliki broj događanja cilj nam je bio napraviti ma- trendovi u području kojim se angažirati Sveučilište. PRILIKA ZA ERASMUS STUDENTE koja su bila izvrsna prilika za terijal koji će svi znanstveni- bave, kao i rezultati istraživa- „Namjera je da ovo ne budu razgovor o mogućnostima su- ci i djelatnici Sveučilišta moći nja i njihov potencijal za komer- i posljednje publikacije ove vr- Jezični tečajevi Sveučilišta u Perugi radnje i zajedničkim projekti- ponijeti sa sobom u odlasku na cijalizaciju, te na koncu eksper- ste koje je Sveučilište publicira- ma“, kazala nam je voditeljica druga sveučilišta, stručne kon- tize i laboratorijska oprema lo i da se u ovakvom ili sličnom Sveučilište u Perugi nudi Erasmus studentima Ureda za transfer tehnologije, ferencije te posjete tvrtkama i kojom raspolažu. Cijeli proces obliku na njima nastavi konti- mogućnost pohađanja intenzivnih jezičnih tečajeva koji izv. prof. dr. sc. Leandra Vra- koji će na najbolji mogući način započeli smo u lipnju, pa je tako nuirano raditi i u budućnosti, će se odvijati od 1. do19. veljače. nješ Markić. predstavljati ono što Sveučili- prvi korak bio dogovoriti i ko- te da kroz njih budu predstav- Više na www.unistrapg.it. Organizacija događanja če- šte jest i što može ponuditi, pa ordinirati nešto više od 50 in- ljeni svi istraživači Sveučili- sto je značila i pripremu razli- su svi tekstovi osim na hrvat- tervjua, nakon čega je od jako šta“, zaključio je Nikola Balić. universitas | siječanj 2016. 19 Procjena utjecaja SpliT EM zračenja na ljude Pri izračunu utjecaja EM polja na ljude koriste se teorijski modeli čija se analiza provodi računalnim simulacijama koje se zasnivaju se na primjeni Dragan Poljak, FESB numeričkih metoda OPROŠTAJNI POSJET VELEPOSLANIKA INDONEZIJE Razgovarao: Vjeko Perišić Važniji recentni radovi mogući jedino na fantomi- kim zemljama. Iako je i kod ma i životinjama, a teorijski ICNIRP i IEEE smjernica Zadovoljstvo ostvarenim projektima Međunarodni odbor ICES D. Poljaka na temu modeli čija se analiza provo- došlo do revizije određenih izračuna utjecaja EM Veleposlanik Republike Indonezije Nj.E. Agus SC6 The IEEE International di računalnim simulacija- stavki, osnovni koncept su- Sardjana i njegov tajnik Sandri Ghifari posjetili su 20. Committee on Electromagne- polja na ljude: ma zasnivaju se na primjeni štinski nije pretrpio značaj- siječnja Sveučilište u Splitu. tic Safety (ICES, Tecnical Com- - D. Poljak, Electromagne- numeričkih metoda, sa svr- nije promjene. Veleposlaniku Sardjani uskoro istječe mandat, za mittee 95), subcommittee SC& tic Fields: Environmental hom uspostave sigurnosnih Kako se u ove aktivnosti ukla- vrijeme kojega je ostvarena plodonosna suradnja on Electromagnetic Field Dosi- smjernica i granica ozrače- pa Vaš dosadašnji znanstveni sa Splitskim sveučilištem, primjerice stipendiranje metry je tijelo zaduženo za pro- Exposure // Encyclopedia of nosti za ljude. Primjenom rad? Environmental Health/Nria- i razmjena studenata. Pozdravili su ih rektor Šimun dukciju temeljnih znanstvenih sofisticiranih numeričkih Ključni faktor u revi- Anđelinović i prorektor Alen Soldo. U razgovoru su svi radova na području izloženosti gu, Jerome (ur.), Burlington: metoda moguće je precizno diranju međunarodnih izrazili zadovoljstvo ostvarenim projektima i želju da ljudi elektromagnetskim polji- Elsevier, 2011. Str. 259-268.; izračunati raspodjelu indu- smjernica za zaštitu ljudi će se započeta suradnja uspješno nastaviti. ma, reviziju postojećih i razra- - Engineering Analysis with ciranih polja i apsorbirane od EM polja je daljni razvoj du novih granica ozračenosti gustoće snage unutar ljud- metoda dozimetrije EM po- ljudi kao i definiranje procedu- Boundary Elements (Special skog tijela. lja kojima je moguće uz za- POSJET ra i normi za provjeru uskla- issue on Bioelectromagne- Kako se određuje granica štet- dovoljavajući nivo preci- VELEPOSLANIKA đenosti s relevantnim ograni- tics), Elsevier: nosti utjecaja? znosti odrediti odziv ljud- UKRAJINE čenjima, te za definiranje po- - D.Poljak, D.Čavka, H. Do- Ključna je usporedba skog tijela na vanjsko EM Mogući trebnih budućih istraživanja. dig, C. Peratta, A.Perrata, On dobivenih rezultata s gra- polje. U tom smislu, govo- Iznimno važan zadatak ovog ti- ničnim vrijednostima ozra- reći o numeričkim meto- the Use of the Boundary JEDANAESTA NOĆ zajednički jela je procjena točnosti postoje- čenosti koje propisuju tzv. dama izračuna, jedna od MUZEJA ćih modela i metoda, a program Element Analysis in Bioe- sigurnosne smjernice. Si- važnih zadaća je prevlada- projekti rada ICES-a izradili su dugogo- lectromagnetics, Enginee- gurnosnim smjernicama za vanje ograničenosti karak- Prvo Sveučilište u Splitu dišnji etablirani istraživači u ring analysis with boundary zaštitu ljudi od EM zračenja, terističnih za danas široko sudjelovanje 11. siječnja posjetili su području J.P. Reilly (The Johns zasnovanim na dokazanim rasprostranjenu metodu ko- veleposlanik Ukrajine u Hopkins University, Applied elements, Vol. 49 (2014); učincima potvrđenim teo- načnih diferencija i donekle 2-14.; Sveučilišne Republici Hrvatskoj Nj. Physics Laboratory, USA) i A. rijskim i eksperimentalnim metodu konačnih elemena- E. Oleksandr Levčenko Hirata (Nagoya Inst of Techno- - M. Cvetković, D.Poljak, istraživanjima te epidemio- ta. Mogući alternativni pri- knjižnice i počasni konzul Ivica logy). loškim studijama, propisu- stup vezuje se za primjenu Electromagnetic-thermal U organizaciji Pirić. Rektor Šimun Upravo na poziv dr. Hira- ju se dopuštene razine ka- dosimetry comparison of metode rubnih elemenata i Anđelinović i prorektor te, a na temelju vlastitih znan- rakterističnih veličina EM srodnih metoda. Moj dosa- Hrvatskog muzejskog Alen Soldo najavili su stvenih radova iz područja pro- the homogeneous adult polja kojima ljudi mogu biti dašnji doprinos u razvoju društva, 29. siječnja tjednu manifestaciju koja računa polja u svrhu analize and child brain models ba- izloženi. Dopuštene granice metoda elektromagnetske održat će se jedanaesta bi splitskim studentima utjecaja EM polja na ljude, prof. sed on the SIE approach. // predstavljaju razinu ispod dozimetrije posebno se oči- po redu “Noć muzeja”. dr. sc. Dragan Poljak sa FESB-a koje se izloženost ljudi EM tuje baš u razvoju različitih Prvi put u manifestaciji približila ukrajinsku Journal of electromagnetic će sudjelovati i splitska kulturu te dostignuća krajem 2014. godine uključen je waves and applications. 29 poljima ne smatra štetnom, varijanti metode rubnih u rad odbora koji je tada brojio iako ne implicira oštru gra- elemenata, a moji radovi iz Sveučilišna knjižnica, u znanosti i sportu. dvadesetak članova iz čitavog (2015), 17; 2365-2379. nicu između sigurnosti i ri- tog područja objavljeni su u u čijem programu će se Razgovaralo se i o suradnji svijeta. Naime, Odbor je selek- - M. Cvetković, D. Poljak, A. zika za zdravlje već zapra- uglednim međunarodnim moći posjetiti izložbu sa sveučilištima u Ukrajini, razmjeni studenata i tirao bibliografiju od tridesetak Hirata, The electromagne- vo točku iznad koje rizik za časopisima. Odjela specijalnih zbirki radova koji se smatraju za tre- zdravlje raste. Što trenutno radite u okviru “Nostalgija svjetlosti”, profesora te potencijalnim tic-thermal dosimetry for izložbu grafika zajedničkim projektima. nutni state-of-the art u području the homogeneous human Jesu li sigurnosne smjerni- radne grupe? dozimetrije elektromagnetskih ce međunarodno prihvaćeni Uz moju je nominaciju Vitolda Košira, izložbu polja, unutar koje se našao i rad brain model. // Engineering standard? prihvaćen i program rada Silvane Konjevode prof. Poljaka. analysis with boundary ele- Veliki problem koji se koji sam predložio Odboru, i Milana Marina iz Krajem prošle godine dr. Hi- ments. 63 (2016), 61-73. javlja kod sigurnosnih a tiče se usporedbe različitih ciklusa “Svatko na svojoj strani”, stalni rata predložio je prof. Poljaku Knjige: smjernica je pitanje nji- numeričkih metoda korište- da postane voditelj radne gru- hove usklađenosti na me- nih u proračunima EM polja; postav galerije “Vasko pe 2 (eng. Working Group 2: Nu- - D.Poljak, Advanced Mo- đunarodnoj razini, s obzi- metode konačnih diferenci- Lipovac” te koncert merical artifacts), koja se bavi deling in Computational rom da uvelike variraju jer ja, metode konačnih i rubnih studenata Umjetničke procjenom točnosti numerič- Electromagnetic Compa- predstavljaju rezultat rada elemenata te brojnih hibrid- akademije. kih metoda za proračun polja u tibility, John Wiley & Sons, raznih normizacijskih tije- nih metoda. Intencija mi je svrhu analize utjecaja EM nei- New York, USA 2007.; la, zdravstvenih agencija i pokazati prednosti metode onizirajućeg zračenja na ljude, drugih međunarodnih or- rubnih elemenata i općenito što je on sa zadovoljstvom pri- - D.Poljak, Teorija elektroma- ganizacija. Različite legi- metoda koje koriste integral- hvatio. Ta je nominacija potvr- gnetskih polja s primjena- slative vezane za tu proble- ne jednadžbe, a ne diferenci- đena pred nekoliko dana na sa- ma u inženjerstvu, Školska matiku uglavnom su rezul- jalne jednadžbe. Također, stanku ICES-a u Floridi, što je i knjiga, Zagreb, 2014. tat neujednačenosti načina želja mi je detaljno proučiti povod razgovoru sa Draganom na koji se određene mjere, i nedostatke metode rubnih Poljakom za Universitas. odnosno granice izloženo- elemenata u smislu složeno- sti donose. Najšire prihva- sti formulacije, i numeričke Kako se određuje utjecaj ćene međunarodne sigur- implementacije u smislu tzv. elektromagnetskih polja nosne smjernice predložilo punih matrica, što nije slu- na ljude? je međunarodno udruženje čaj kod metode konačnih di-

Primjena temeljnih za- International Commission ferencija i metode konačnih

s primjenama u inženjerstvu u primjenama s kona klasičnog elektroma- polja elektromagnetskih Teorija on Non-Ionizing Radiati- elemenata. gnetizma na žive sustave Teorija on Protection (ICNIRP) Siguran sam da doprino- CIKLUS IZLOŽBI ‘SVATKO NA SVOJOJ STRANI’ iznimno je težak zadatak, elektromagnetskih još 1998. godine. ICNIRP si moje istraživačke grupe polja s primjenama posebno kad se uzme u ob- u inženjerstvu smjernice prihvaćene su u modeliranju elektroma- Zvjezdana Marguš- zir složenost i višestruka u većini zemalja članica gnetskog utjecaja na ljud- Prohaska i Mirjana Matić razina organizacije bio- Dragan Poljak EU. Udruženje Institute of sko tijela mogu biti korisni, loških sustava. Budući da Electrical and Electronic i u poboljšanju metoda pro- Sveučilište u Splitu i Galerija Brešan Split organizirali eksperimente na ljudima u Poljak Dragan Engineers (IEEE) je 1999. računa EM polja i u razvo- su 8. siječnja u Galeriji Sveučilišne knjižnice otvaranje režimu visokih doza ozrače- godine postavilo granice ju međunarodnih smjerni- samostalnih izložbi Zvjezdane Marguš-Prohaske nosti ili dugotrajne izloženo- takozvane maksimalne do- ca te normi za proračun i (Rijeka) i Mirjane Matić (Višnjan), održanih u okviru sti EM poljima nije moguće puštene izloženosti, usvoje- mjerenja EM polja u svrhu ciklusa ‘Svatko na svojoj strani’. provoditi, eksperimenti su ne u SAD-u, Japanu i još ne- zaštite ljudi. 20 universitas | siječanj 2016. EUA – UDRUŽENJE EUROPSKIH SVEUČILIŠTA ZaGreb Zajednički obrazovni europski prostor Stalnom suradnjom s Europskom komisijom i Europskim parlamentom, EUA osigurava da interesi sveučilišta budu zastupani u razgovorima s ključnim čimbenicima u europskom visokom obrazovanju, a vizija organizacije je razvoj POSJET VELEPOSLANIKA ITALIJE europske kulture, tehnologije, ekonomije i društva kroz razvoj akademske zajednice Organizacija ‘Kulturnih sezona’ predsjednika koji se biraju iz nje jedinstvenog europskog 2020.), „Modernizacijska Na sastanku održanom 16. prosinca, rektor Damir Boras redova bivših ili sadašnjih prostora visokog obrazova- agenda“ i „Transatlantsko i veleposlanik Republike Italije Nj. E. Adriano Chiodi rektora europskih sveučili- nja (EHEA) te pružaju potpo- trgovinsko i investicijsko Cianfarani zaključili su kako je tradicionalna suradnja šta; Vijeće koje čine predsjed- ru unaprjeđenju bolonjskog partnerstvo“ (TTIP) (O ne- s Filozofskim fakultetom potencijalna platforma za nici nacionalnih rektorskih sustava studiranja. Neke od gativnim stavovima EUA o afirmaciju kvalitetnoga odnosa između sveučilišta i konferencija (hrvatski pred- ključnih točaka u tim proce- velikim trgovinskim spora- drugih institucija u objema zemljama. Veleposlanik je stavnik je rektor zagrebač- sima su sustav osiguravanja zumima i komercijalizaciji najavio organiziranje tzv. kulturne sezone Talijanske kog sveučilišta prof. Damir kvalitete, međusveučilišna obrazovanja već smo pisali Republike u RH u drugoj polovini 2016. te hrvatske Boras) i Generalna skupšti- i međunarodna mobilnost, u Universitasu); 3. nastavak sezone u Italiji u prvoj polovini 2017., a sve na temelju na, koju čine sve institucije programi cjeloživotnog uče- praćenja digitalizacije obra- potpisanog sporazuma na razini ministarstava kulture članice. Generalna skupšti- nja, pomoć studentima i di- zovanja, uzimajući u obzir dviju država. Piše: Ivan Perkov na zasjeda barem jednom go- plomantima pri zapošljava- pedagoške perspektive, kao dišnje i ona je zadužena za nju i stvaranje sveobuhvat- i utjecaj digitalizacije na strateško pozicioniranje or- nog kvalifikacijskog okvira. menadžment, komunikaci- Europska asocijacija sve- ganizacije te izbor upravnog Trenutni dvogodišnji je, suradnju i internaciona- učilišta (EUA) najveća je i odbora i vijeća. program rada EUA temelji lizaciju akademske ponude. najmasovnija organizacija se na misiji i strateškim ci- Na polju istraživanja i koja predstavlja europska Misija: boljitak europskog ljevima organizacije. Pro- inovacija ključne točke su: sveučilišta. Na institucija- visokog obrazovanja gramske okosnice su kreira- 1. povećanje vidljivosti i utje- ma uključenima u EUA stu- EUA omogućuje instituci- nje razvojnih politika, pro- caja sveučilišnih istraživa- dira više od 17 milijuna stu- jama članicama da oblikuju i jekata i drugih aktivnosti nja te jačanje njihove ključ- denata na više od 850 sve- utječu na donošenje politika koje će se implementirati u ne uloge u pripremi sljedeće PORTAL KATEDRE ZA STILISTIKU učilišta u 48 zemalja. Kao povezanih s visokim obrazo- idućem razdoblju. U obzir su generacije istraživača, profe- glas sveučilišta u Europi, vanjem i znanošću. Stalnom su- uzete i najavljene promjene sionalaca i stručnjaka. Sve- ’www.stilistika.org’ EUA radi na boljitku insti- radnjom s Europskom komisi- u načinu financiranja pro- učilišna istraživanja (njiho- tucija članica i visokog ob- jom i Europskim parlamentom jekata i istraživanja od Eu- vi nalazi) trebaju imati i više Katedra za stilistiku Filozofskoga fakulteta pokrenula razovanja u cjelini. Ute- je internetski portal www.stilistika.org, zamišljen kao meljena je 2001. godine u repozitorij različitih stilističkih sadržaja i referentno Salamanci spajanjem Asoci- mjesto stilističarima, filolozima, studentima jacije europskih sveučilišta filoloških grupa, piscima i umjetnicima. Uredništvo i Unije rektorskih konferen- čine predstojnik Katedre za stilistiku Krešimir Bagić, cija Europske unije. Glavni Anera Ryznar i Nikola Košćak. je motiv bio harmonizacija europskog visokoobrazov- ZAKLADA HAZU nog prostora i veći stupanj suradnje među sveučilišti- Objavljen ma, posebno nakon dono- šenja Bolonjske deklaracije 18. javni natječaj 1999. Zanimljivo je napome- Upravni odbor Zaklade nuti i da je konferencija na HAZU objavljuje kojoj su doneseni strateški 18. javni natječaj ciljevi i odrednice organi- za potpomaganje: zacije održana u Dubrovni- izdavačke djelatnosti ku 2001. (neobjavljena Hrvatska sveučilišta i EUA osigurava da interesi sve- ropske komisije u razdoblju utjecaja na kreiranje politi- djela) na području Rektorski zbor - članovi EUA znanosti i umjetnosti; učilišta budu zastupani u raz- 2014.-2020., u kojem se oče- ka (u pripremi je i deklara- organiziranje znanstvenih skupova; razvijanje Postoji više stupnjeva govorima s ključnim čimbe- kuje manje sredstava za ob- cija EUA o ovom pitanju); 2. znanstvenoistraživačkoga i umjetničkoga rada; te otkup članstva u organizaciji: in- nicima u europskom visokom razovanje, pa ih treba mak- utjecaj na implementaciju umjetnina. Natječaj je otvoren do 15. veljače 2016. Više dividualno punopravno i obrazovanju. EUA lobira za eu- simalno učinkovito iskori- politika povezanih s pristu- informacija možete pronaći na mrežnim stranicama individualno suradničko ropska sveučilišta u razvoju i stiti. pom bazama istraživanja i zaštite autorskih prava. www.hazu.hr. članstvo (odnosi se na sveu- revizijama europskih politika, čilišta i znanstvene institu- programa i instrumenata fi- Programski ciljevi EUA će nastaviti raditi cije), kolektivno punoprav- nanciranja. i zadaci EUA na analizi trendova u jav- no i kolektivno suradničko Ciljevi EUA su promovi- Program se temelji na ra- nom financiranju visokog članstvo (odnosi se na rek- ranje i čuvanje sveučiliš- zvijanju politika, komunici- obrazovanja te praćenju torske konferencije/zboro- nih vrijednosti i sveučiliš- ranja i projektnog rada u pet stupnja sveučilišne autono- ve), a postoje i pridruženi ne autonomije, rad na kohe- ključnih područja, a to su: 1. mije i načinima upravljanja članovi, među kojima ima i rentnom sustavu europskog Učenje i poučavanje; 2. Istra- javnih sveučilišta. Posebni neeuropskih institucija po- visokog obrazovanja i zna- živanje i inovacije; 3. Inter- napor će se uložiti u poma- put Sveučilišta Queensland nosti, davanje aktivne pot- nacionalizacija; 4. Upravlja- ganje institucijama člani- iz Australije ili Scholars at pore sveučilištima u razvo- nje i financiranje; 5. Institu- cama u razumijevanju i ko- Risk Networka iz SAD-a. Hr- ju kvaliteti obrazovanja i cionalni razvoj. rištenju financijskih sred- vatska daje pet punoprav- istraživanja, razvoj surad- Neki od specifičnih ci- stava iz programa Horizont nih individualnih člano- nje među partnerskim sve- ljeva EUA na polju procesa 2020. Organizacija raspola- va – Sveučilište u Zagrebu, učilištima i razvoj partner- učenja i poučavanja su: 1. že i s više baza podataka s Sveučilište u Splitu, Sveu- skih odnosa između Europe pomoć u oblikovanju slje- korisnim podacima i resur- HRVATSKI AKADEMSKI SPORTSKI SAVEZ čilište J. J. Strossmayera u i ostatka svijeta u području deće faze Bolonjskog proce- sima za institucije članice. Osijeku, Sveučilište u Za- visokog obrazovanja. sa (prošla faza završena je Europska asocijacija sve- Priznanja za sportske uspjehe dru i Sveučilište u Rijeci, Vizija organizacije je ra- u svibnju 2015. Erevanskom učilišta čijem radu doprino- a Hrvatski rektorski zbor zvoj europske kulture, teh- konferencijom) u kojoj EUA si i Hrvatski rektorski zbor i Godišnje nagrade Hrvatskog akademskog sportskog je punopravni kolektivni nologije, ekonomije i društva predlaže značajne napretke pet naših sveučilišta važan saveza najuspješnijim studentima sportašima dobili član. Osim iz članica Europ- u cjelini kroz razvoj akadem- u procesima učenja i pouča- je, dakle, čimbenik u kreira- su ženska košarkaška ekipa Sveučilišta u Zagrebu, ske unije, članovi dolaze i iz ske zajednice. Europska sve- vanja na europskim sveu- nju politika visokog obrazo- futsal momčad Veleučilišta VERN’, Andrea Bekić Rusije, Turske, zemalja Kav- učilišta u budućnosti EUA čilištima; 2. informiranje i vanja, a samim time i u krei- (judo), Kristijan Grbeša (futsal), Zagrebački sveučilišni kaza, zemalja naše regije, a vidi kao napredne i ugledne utjecaj na proces donošenja ranju europskog društva su- sportski savez za Fair-play te profesorica Jadranka svoga predstavnika ima i institucije sa širokim spek- politika koje su direktno po- trašnjice. EUA na godišnjoj Protić za životno djelo. Nagrade su im uručili rektor Sveta Stolica. trom programa koje će tvori- vezane s visokim obrazova- razini provodi cijeli niz ak- Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik HAS-a Organizaciju EUA vode ti jedinstveni prostor europ- njem ili imaju snažan utje- tivnosti i organizira konfe- Zrinko Čustonja te potpredsjednici Toni Gamulin i Haris tri temeljna tijela: Upravni skog obrazovanja. caj na njega kao što su „Stra- rencije o važnim pitanjima o Pavletić. odbor s devet članova na če- EUA i njezine članice teški okvir – Obrazovanje i kojima ćemo svakako izvje- lu s predsjednikom i dva pot- snažno podržavaju stvara- osposobljavanje 2020.“ (ET štavati u ovom listu. universitas | siječanj 2016. 21 ZaGreb

Kukasti križ na travnjaku Poljuda - Benjamin Perasović kritizira senzacionalistički medijski pristup temi navijača kao nasilnih ekstremnih desničara, te ističe kako je desničarstvo kod značajnog dijela navijača često tek simboličke prirode (Ne)demokratski potencijali mladih NAGRADA BIOLOŠKOG ODSJEKA PMF-a Najbolji predavač Zvonko Ternjej u Hrvatskoj Druga Nagrada Srećko Jelenić Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta za najboljega predavača iz područja biologije u osnovnim i srednjim Neprepoznavanje demokratskog potencijala mladih od strane školama u Republici Hrvatskoj dodjeljena je profesoru političkih elita u Hrvatskoj pokazuje da se problemi mladih još Zvonku Ternjeju iz virovitičke Gimnazije Petra Preradovića. uvijek nisu nametnuli kao relevantna tema u političkim procesima MEĐUNARODNI sti mladih, nego više kao ne- objavljenih za vrijeme izbor- BURCH UNIVERZITET dostatak povjerenja i nezado- ne kampanje za Europski par- IZ SARAJEVA voljstvo političarima, te tre- lament 2014. godine od strane nutačnim stanjem u društvu. dviju najvećih nacionalnih Posjet profesora Kada se promatra socijalno dnevnih novina. Analizom za- Akbarova Piše: Vanja Dergić povjerenje među studentima, stupljenosti, primjećuje se za- SPORAZUM Anja Gvozdanović ističe već nemarivanje tema budućnosti S KOREJSKIM Prorektor Miloš Judaš U zborniku radova urednica prije primijećeno političko, ali i perspektive mladih. Uz ma- SVEUČILIŠTEM 14. siječnja ugostio je Vlaste Ilišin, Anje Gvozdano- i socijalno nepovjerenje. Takvi nje od 10% spominjanja proble- ULSAN svoga kolegu Azamata vić i Dunje Potočnik pod nazi- nalazi su zabrinjavajući ako uz- ma mladih u analiziranim tek- Akbarova, koordinatora vom ˝Demokratski potencijali memo u obzir da je razina so- stovima, autorica sarkastično Jačati za međunarodnu i mladih u Hrvatskoj˝ prikazu- cijalnog povjerenja povezana zaključuje kako “o mladima i međuuniverzitetsku ju se radovi domaćih stručnja- s efikasnošću institucija - što njihovim problemima ne treba suradnju suradnju na ka nastali na temelju izlaganja su institucije efikasnije, očeki- izvještavati jer će ionako veći- obrazovnih Međunarodnom Burch održanih na istoimenom znan- vati je da će razina socijalnog na uskoro otići iz Hrvatske za Univerzitetu u Sarajevu. stvenom skupu u organizaciji povjerenja među građanima nekim boljim životom” (Vilo- institucija Profesor Akbarov Instituta za društvena istraži- biti veća. vić, 2015:222). Na taj se zaklju- 7. siječnja potpisan predstavio je aktivnosti vanja u Zagrebu i Centra za de- Jedan od bitnih faktora ve nacionalizma i šovinizma čak odlično nadovezuje rad je Memorandum o Burch Univerziteta mokraciju i pravo “Miko Tripa- kod problematiziranja demo- kod većeg dijela populacije, Nade Zgrabljić Rotar koji go- sporazumijevanju kojima je cilj razvijati lo”. Autori se u svojim radovi- kratskog potencijala mladih u ipak navodi kako su te pojave vori o potencijalu neprofitnih između Sveučilišta u međunarodnu suradnju ma bave pitanjem koje možemo Hrvatskoj je njihov odnos pre- ostale bitne odrednice kolek- medija - koji često uskaču kao Zagrebu i korejskoga i ostvarivati kvalitetno iščitati iz samog naslova, a koje ma povijesti, a tim se pitanjem tivnog vrijednosnog sustava prilika za kritičko propitkiva- Sveučilišta Ulsan. rangiranje među propituje demokratske potenci- u svom radu bavio Marko Mu- pripadnika Torcide, BBB-a, nje marginaliziranja mladih - Njime je uspostavljena sveučilištima Bosne i jale mladih u Hrvatskoj. stapić. Kohorte i drugih. Međutim, u jačanju demokratskih snaga suradnja u svrhu Hercegovine. Naglasio je U svom radu Vlasta Ilišin Iako su rezultati koji se od- ističe kako određene rasistič- te društvene skupine. razvoja akademske i i već postojeću suradnju govori o paradoksima demo- nose na mlade u Zagrebu dio ke poruke navijača treba pro- s Filozofskim fakultetom Politike za mlade kulturne razmjene u kratskog potencijala mladih istraživanja koje je obuhvatilo matrati u kontekstu provo- području obrazovanja, Sveučilišta u Zagrebu na u suvremenom društvu, gdje 14 drugih zemalja, oni pokazu- kacije i želje za dobivanjem Marko Kovačić u svom ra- istraživanja i ostalih kojemu je na dan posjeta možemo vidjeti kako kod mla- ju kako se domaća mladež svo- pozornosti javnosti, ali i kao du analizira politiku za mla- aktivnosti, a u skladu su održao predavanje iz đe generacije odrasle u demo- jim interesima i stavovima o ponašanje određeno društve- de u Hrvatskoj te zaključuje s internacionalizacijom svojega područja. kratskom sustavu pada pot- povijesti ne razlikuje značaj- nim i političkim patologijama. kako su, zbog nedostatka po- visokoga obrazovanja. pora demokratskom poretku. no od stavova svojih vršnjaka Promišljajući o trima pojmovi- litičke i društvene moći, mar- Nakon potpisivanja Dolazi do smanjenja političke iz drugih zemalja. Ipak, može ma - subkultura, (neo)pleme i ginalizirani od strane politič- Sporazuma održan participacije i djelovanja, kao se primijetiti kako je interes za društveni pokret, Benjamin kih elita, a rezultat je manjak je okrugli stol pod što su izlasci na izbore, no ra- povijest poprilično nizak, dok Perasović svojim se radom re- lokalnih programa za mla- nazivom „Cooperation ste broj onih koji svoje djelova- se pitanju obilježavanja povije- ferira na nalaze trogodišnjeg de. Rad Berta Šalaja propit- among academic nje ostvaruju kroz rad u udru- snih događaja ipak pridaje ve- etnografskog istraživanja jez- kuje početak ozbiljnog rada communities and gama. Također, Ilišin ističe ća važnost. I Nebojša Blanuša gre Torcide iz Splita. Peraso- na razvoju političke kulture shipbuilding industry“. paradoks kako je broj onih koji ističe distanciranost mladih vić kritizira senzacionalistič- mladih kroz donošenje novog pristupaju raznim političkim po pitanju povijesti i vlastitog ki medijski pristup temi navi- programa građanskog odgoja strankama dvostruko veći od shvaćanja važnosti poznava- jača kao nasilnih ekstremnih i obrazovanja. PREDAVANJE HRVATSKE onih koji iskazuju povjerenje nja povijesnih događaja. No, desničara, te ističe kako je de- Kroz radove domaćih auto- SEKCIJE IEEE tim političkim institucijama. primjećuje se sve manja želja sničarstvo kod značajnog dije- ra zaključujemo kako dolazi Ipak, ističe da se odnos mla- mladih da se pozicioniraju uz la navijača često tek simbolič- do sustavnog propuštanja pri- ’Do Amerike i nazad – dih prema politici u Hrvatskoj određeni politički svjetonazor, ke prirode. Štoviše, vraćajući like od strane političkih elita hrvatsko, američko i ne razlikuje mnogo od odnosa ali i veću spremnost za kritič- se na početnu problematiku u Hrvatskoj da se prepoznaju njihovih vršnjaka iz drugih ze- ko propitkivanje događaja iz zbornika, ističe postojanje de- demokratski potencijali mla- životno obrazovanje’ malja. Domovinskog rata, te suoča- mokratskog potencijala među dih. Drugim riječima, proble- Odjel za obrazovanje Hrvatske vanje s traumatičnim događa- navijačima kroz senzibilizaci- mi mladih još uvijek se nisu Kome mladi vjeruju? sekcije IEEE-a (Institute jima iz prošlosti. ju širih dijelova društva za pro- nametnuli kao relevantna te- of Electrical and Electronics Kroz prikaze dijelova me- bleme korupcije i nedemokrat- ma u političkim procesima. Engineers) organizirao je18. đunarodnog istraživanja Navijači: ekstremna ske principe vladanja unutar U svakom slučaju, potreb- desnica ili subkultura? siječnja predavanje “Do Amerike i nazad – hrvatsko, MYPLACE-a, Renata Franc i sportskih institucija. no je shvatiti stvarni potenci- američko i životno obrazovanje”, koje je održao docent Vanja Međugorac predstavili Govoreći o demokratskim jal koji leži u kvalitetnom i su- Dubravko Babić sa Zavoda za radiokomunikacije su rezultate koji se odnose na potencijalima mladih, Dra- Medijska stavnom bavljenju politikama (ne)vidljivost mladih Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Dubravko Babić nisku razinu povjerenja mla- žen Lalić u svom tekstu o no- za mlade, koje bi pred njima diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, dih u Hrvatskoj u nacionalne gometnim navijačima kao ek- Govoreći o medijskom pre- otvarale, a ne zatvarale mo- a magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Kaliforniji u političke institucije. Autori stremnim desničarima navodi poznavanju uloge mladih u po- gućnosti. No, do toga može do- Santa Barbari. Veći dio karijere proveo je u Silicijskoj napominju kako takvi rezul- kako među njima postoji odre- litičkom i društvenom životu, ći tek kada politiku motivira dolini u Kaliforniji. tati ne trebaju biti shvaćeni đeni autoritarni potencijal. Ia- Gordana Vilović predstavi- stvarna želja za promjenom, a kao prikaz nedemokratično- ko autor ističe slabljenje poja- la je vlastitu analizu članaka ne isključivo želja za moć. 22 universitas | siječanj 2016. UZ PRIJEDLOG STAVOVA REKTORSKOG ZBORA RIjeka O vrednovanju znanstvenoga rada i promicanju otvorenog pristupa Rektorski zbor poziva nacionalna tijela koja provode vrednovanja pojedinaca ili institucija na modernizaciju i demokratizaciju postupka vrednovanja, na način da se uvažava svaka publikacija, aktivnost i postignuće koji ostvaruju utjecaj u globalnoj znanstvenoj zajednici

BLAGDANSKO PRIMANJE Priredio: Ivan Perkov u bazi Scopus. Velik broj ča- Zahvalnice znanstvenicima, O publiciranju i dostupnosti sopisa s otvorenim pristupom Pri vrednovanju znanstve- znanstvenih informacija (open access) nije uključen u umjetnicima i studentima nih organizacija i sastavnica bazu Scopus, niti se prihvaća Na I., listopadskoj sjednici Rektorskog zbora otvorena je Na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci održano je sveučilišta, vrednovanju dok- kao citat iako je iz javne dostu- torskih studijskih programa, rasprava o temi dalekosežna značaja za našu akademsku i cje- pnosti razvidno da neki znan- tradicionalno Blagdansko primanje za nagrađene lokupnu znanstvenu zajednicu - o publiciranju i dostupnosti znanstvenike, umjetnike i studente. Tradicionalnom utvrđivanju mentorskih kapa- stveni rad ostvaruje utjecaj primanju ove su se godine odazvali svi raniji rektori citeta, izradi kriterija za znan- znanstvenih informacija. Konstatirano je kako je praksa poka- (impakt) kroz citiranje u open stveno napredovanje te dodje- access časopisu. Ovakva meto- riječkog Sveučilišta te bivši ministar znanosti, zala veliku neuravnoteženost u ocjenjivanju ili vrednovanju ljivanju financijskih potpora dologija ne vrednuje ni utjecaj obrazovanja i sporta Dragan Primorac. Ovom prigodom znanstvenog rada; i u sadržaju, i kod napredovanja pojedinaca za znanstvena istraživanja po- (impact) nekog znanstvenog su zahvalnice je dobilo 20 zaslužnih znanstvenika i i ocjenjivanja institucija i projektnih prijedloga. Akcent je bio trebno je razraditi višesložne na neuravnoteženosti u ocjenjivanju najvažnijeg ishoda znan- rada na druge javne publika- umjetnika, te 7 studenata. kriterije kojima se vrednuju cije koje su dostupne online, či- uloženi osobni i institucijski stvenog rada - znanstvenih publikacija. me se zanemaruje dio utjecaja kapaciteti i ishodi znanstve- Zbog pokušaja da se utjecaj znanstvenih radova ocjenjuje znanstvenog rada. PREDSTAVLJEN nog rada. kroz samo jedno mjerilo neke su se znanstvene discipline pa i ZBORNIK Jedan od najvažnijih mjer- cijelo društveno područje osjećali zakinutima o čemu se vrlo Uključiti časopise s ljivih ishoda znanstvenog ra- oštro i polemiziralo. Naglašeno je da se mjerenje može i mora otvorenim pristupom U čast prve da jesu znanstvene publikacije demokratizirati jer tehnologija to omogućuje i jer je nužno rea- Za hrvatski znanstveni su- rektorice u povijesti u recenziranim znanstvenim firmirati temeljno načelo akademskog rada, a to je istorazinska stav je od iznimne važnosti Hrvatske časopisima. S obzirom na in- pro­cjena. To je i nacionalni interes jer je Hrvatska­ po broju činjenica da je 139 hrvatskih tenzivan razvoj informacijsko- časopisa svjetska velesila, a mi kroz ishitrene politike de facto časopisa indeksirano u bazi komunikacijskih tehnologija, Scopus, odnosno u sustavu Dana 11. siječnja u negiramo ono što naši znanstvenici rade. Zaključeno je da se o vrednovanje znanstvenih ča- pretraživanja SCImago insti- rektoratu održano je radnom materijalu koje je obrazložio rektor Pero Lučin zatraže predstavljanje Zbornika sopisa, praćenje citiranosti i tuta, koji nudi i servise rangi- sustav znanstvenog izdavaš- očitovanja svih zainteresiranih. U narednim će brojevima Uni- ranja institucija i pojedinih po- u čast prof. emerit. Katice Ivanišević, jedine ranije versitas sutavno izvještavati o ovoj temi, počevši od reakcija rektorice Riječkog sveučilišta te prve rektorice u tva značajno su se promijenili. dručja. Zato je potrebno sustav vred- Srca i Instituta za migracije koji su svoje podneske dostavili do Directory of Open Access povijesti Hrvatske. Zbornik je nastao u povodu novanja znanstvenih časopisa Journals (DOAJ) indeksira njenog osamdesetoga rođendana, a predstavljen zadanog roka od 15. siječnja. prilagoditi postojećem trenut- časopise s otvorenim pristu- upravo na njezin 81. rođendan. Zbornik su uredili ku tehnološkog razvoja, tren- pom koji zadovoljavaju viso- Marija Turk, Milorad Stojević, Goran Kalogjera, Diana dovima otvorenog pristupa u razvoju bibliometrije, scien- access) nije uključen u baze ke standarde kvalitete i kori- Stolac, Estela Banov i Aleksandar Mijatović. znanstvenim informacijama tometrije i webometrije, pri če- WoS niti se prihvaća kao citat ste peer review. Svojim novim NEVEN PROTIĆ i istraživačkim podacima ko- mu se citiranost smatra samo iako je iz javne dostupnosti kriterijima DOAJ osim otvore- ji se financiraju javnim sred- jednim od elemenata metri- razvidno da neki znanstveni nog pristupa uvjetuje i niz dru- stvima te demokratičnosti i ke. Pod relevantnim bazama rad ostvaruje utjecaj (impakt) gih kriterija koji jamče dobre MEDICINSKI FAKULTET transparentnosti vrednova- podataka, koje unaprjeđuju kroz citiranje u open access ča- uređivačke politike časopisa. nja pojedinca i organizacija, pronalaženje i pristup, podra- sopisu; U bazi podataka se trenutno 180 milijuna kuna vrijedna oprema prema načelima Deklaracije zumijevaju se i utjecajne i se- - ne vrednuje se utjecaj (im- nalazi preko 10.000 časopisa. U sklopu tradicionalnih Dana Medicinskog fakulteta o otvorenom pristupu koju je lektivne baze podataka odre- pakt) nekog znanstvenog rada Prilikom razrade dijela i obilježavanja 60. obljetnice Fakulteta, 16. prosinca grupa stručnjaka za otvoreni đenih znanstvenih područja na druge javne publikacije ko- kriterija koji se temelje na održana je tribina pod nazivom Mogućnosti korištenja pristup znanstvenim infor- (npr. Medline za područje bi- je su dostupne online, čime se znanstvenim publikacijama znanstvene opreme dobivene kroz projekt ‘’Razvoj macijama objavila u listopadu omedicine, PsycINFO za po- zanemaruje dio utjecaja znan- potrebno je uzeti u obzir sve istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta 2012. i koju su do sada podržala dručje psihologije, ABI/IN- stvenog rada. znanstvene publikacije koje u Rijeci’’.Tribinu je otvorio rektor Pero Lučin, a brojna Ministarstva, ustanove FORM za područje ekonomi- indeksiraju WoS, Scopus i DO- i pojedinci. Republika Hrvat- je i sl.), te ugledne i popularne Zanemarivanje dijela utjecaja AJ te je za utvrđivanje statu- prorektorica za investicije i razvoj i voditeljica Nevenka znanstvenog rada Ožanić predstavila je projekt vrijedan 180 milijuna kuna. ska i njezine institucije trebaju interdisciplinarne baze poda- sa publikacije, a posljedično i pratiti politike Europske uni- taka kao što su Web of Science Budući da je nužno posto- statusa pojedinca ili instituci- je, zaključke Europskog vijeća Core Collection, Scopus, DO- janje referentnih baza poda- je koji iz toga proizlazi, potreb- i Europske komisije. Europska AJ i dr. taka pri razvoju nacionalnih no koristiti javne internetske unija svoje aktivnosti vezane Prilikom vrednovanja i institucijskih politika, uz ča- servise. Pored navedenih baza uz osuvremenjivanje znan- znanstvenih časopisa, po- sopise koji se indeksiraju u ba- podataka, ako postoje potrebe stvene komunikacije započi- grešno je vrednovanje isklju- zama podataka WoS, potrebno pojedinih disciplina, preporu- nje 2004., da bi otvoreni pri- čivo temeljiti na časopisima je uvrstiti časopise koje indek- čuje se uključiti i ostale među- stup znanstvenim publikaci- koje indeksiraju znanstvene sira i baze podataka Scopus te narodno relevantne baze koje jama proglasila obveznim za baze podataka objedinjene u Directory of Open Access Jour- zadovoljavaju kriterije kvalite- sve ugovorene projekte unu- Web of Science (WoS) iz sljede- nals (DOAJ). te i vrednovanja. tar okvira Horizon 2020 (2014- ćih razloga: Baza Scopus pokriva oko 2010). Ujedno je za određena - pristup bazama i citirano- 20.000 znanstvenih časopisa Mjerenje utjecaja svih vrsta znanstvena područja propi- sti temelji se na pretplati, što iz svih znanstvenih područ- znanstvenih aktivnosti sana obveza sustavnog pohra- znači da pristup nije omogu- ja te uključuje i patente. Kao Zato Rektorski zbor poziva njivanja i otvorenog pristupa ćen izvan znanstvenih orga- i WoS, pretraživanje baze Sco- nacionalna tijela koja provode istraživačkim podacima. Svo- nizacija za koje Hrvatska pla- pus je u sustavu pretplate i nije vrednovanja pojedinaca ili in- ju strategiju otvorene znanosti ća pretplatu niti su podaci do- dostupno široj javnosti. S dru- stitucija (Nacionalno vijeće za Europska komisija podržava stupni široj javnosti; ge strane, vrednovanje časo- znanost, visoko obrazovanje i i promiče putem brojnih pro- - Web of Science Core Collec- pisa, znanstvenih organizaci- tehnološki razvoj, Agencija za jekata kao što su OpenAIRE, tion uključuje svega 12.500 ča- ja i istraživačkih sustava do- znanost i visoko obrazovanje) PASTEUR4OA, FOSTER, RE- sopisa, dok Book Citation In- stupno je online bez pretplate te znanstvene organizacije SVEUČILIŠNI SAVJETOVALIŠNI CENTAR CODE, SERSCIDA i dr. u koji- dex uključuje 60.000 knjiga, (kroz SCImago Journal & Co- (sveučilišta, sastavnice sveu- ma Hrvatska kao partner i su- a Conference Proceedings Ci- untry Rank, SJR), što omogu- čilišta, instituti) na moderni- Istražite i ocijenite ‘’SkRIptu’’ radnik sudjeluje aktivno od tation Index 160.000 zbornika ćuje pristup najšire javnosti u zaciju i demokratizaciju cijelog 2013. konferencija (Conference pro- rezultate koje postižu znan- postupka vrednovanja. Svaka Sveučilišni savjetovališni centar poziva studentice i ceedings); stveni sustavi te kvalitetu znanstvena publikacija, znan- studente da istraže ‘’SkRIptu’’ (www.skripta.uniri. Problem s WoS-om -evidencija citiranja je ogra- znanstvenih časopisa. No, ka- stvena aktivnost i znanstveno hr). U SkRIpti studenti mogu pronaći informacije o Za znanstvenu publicisti- ničena samo na časopise, knji- ko su podaci SJR-a temeljeni postignuće koje ostvaruje utje- obvezama i pravima studenata, potpori za studente ku važno je da bude vidljiva ge i konferencijska priopćenja na Scopus bazi podataka, po- caj u globalnoj znanstvenoj za- s invaliditetom, preporuke za uspješnije studiranje i (indeksiranje u relevantnim koja su indeksirana u bazama daci o rezultatima pojedinca jednici su vrijedni i trebaju biti poboljšanje kvalitete života, praktične savjete vezane bazama podataka i otvoreni objedinjenim u bazama poda- nisu dostupni javnosti. Kao i vrednovani. Današnja tehno- za smještaj, studentske poslove te ostale studentima pristup), a da se mjerenje nje- taka WoS; u slučaju WoS, evidencija citi- logija omogućuje finu razra- važne informacije. nog utjecaja provodi uvažava- - velik broj časopisa s otvo- ranja je ograničena samo na du servisa i mjerenje utjecaja njem svih trendova prisutnih renim objavljivanjem (open časopise koji su indeksirani znanstvene publikacije, znan- universitas | siječanj 2016. 23 UZ PRIJEDLOG STAVOVA REKTORSKOG ZBORA O vrednovanju znanstvenoga rada RIjeka i promicanju otvorenog pristupa

Srce podržalo međunarodnu inicijativu o otvorenoj znanstvenoj komunikaciji U razdoblju od 19. do 25. listopada 2015. cjelini. Pritom je važno istaknuti veću istraživanja i primjene rezultata tih istra- godine obilježavao se osmi Tjedan dostupnost informacija, znanja i obra- živanja u društvu, unaprjeđenje tran- otvorenog pristupa, međunarodna zovanja svima u društvu, ubrzavanje sparentnosti, kvalitete rada i rezultata te, inicijativa podizanja svijesti na kraju, vidljivosti i ugleda 11. NAGRADE ZAKLADE o otvorenoj znanstvenoj obrazovnih i istraživačkih komunikaciji koju podu- institucija i pojedinaca koji Priznanja za dostignuća piru ustanove i entuzijasti djeluju u njima. u znanosti i umjetnosti iz cijelog svijeta. Tema Osim informiranja javnosti o ovogodišnjeg Tjedna bila tome što je otvoreni pristup Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Rijeci donio je odluku o dodjeli nagrade Zaklade Sveučilišta je „Otvoreni za suradnju“ i koje su njegove prednosti, za akademsku godinu 2013./2014. Jedanaesta (Open for collaboration), plakat donosi i informacije po redu, nagrada Zaklade i ove godine jedno je od stoga je naglasak bio na o najvažnijim servisima Srca najvrednijih priznanja javnom radu, razvoju kulture suradnji i informiranosti koji služe sustavnoj brizi izvrsnosti i društva znanja u riječkoj akademskoj akademske i istraživačke za podatke, omogućavaju zajednici. Svečana dodjela održana je 15. siječnja u Rektoratu. Rektor Pero Lučin istaknuo je da je Zaklada zajednice koja je temelj za objavljivanje u otvorenom zamišljena kao mjesto okupljanja i zajedništva. omogućavanje slobodnog pristupu ili pridonose otvo- Ravnateljica Zaklade Iva Rinčić istaknula je da je protoka znanstvenih infor- renom obrazovanju. Zaklada Sveučilišta u Rijeci, utemeljena 2002., macija. Plakat se može preuzeti u najstarija sveučilišna zaklada u Hrvatskoj. Do sad je Srce je već niz godina ak- PDF formatu na web-stranici dodijelila više od osam milijuna kuna, financirala više od 2200 sveučilišnih aktivnosti i nagradila, uključujući tivno uključeno u promo- http://www.srce.unizg.hr/ i ovogodišnje ciju i primjenu otvorenog otvoreni-pristup/oa-i-oer-u- dobitnike, 73 pristupa u Hrvatskoj, stoga srcu/. Pozivamo zainteresira- znanstvenika, smo se ove godine priklju- ne da ga preuzmu i podijele znanstvena čili i obilježavanju Tjedna s drugima da bismo potvrdili novaka i asistenta. otvorenog pristupa. Za po- da smo otvoreni za suradnju, U kategoriji trebe sudjelovanja i u svr- otvorenu znanost, otvoreno znanstvenika/ hu podizanja svijesti o toj obrazovanje. Više o toj temi ica dodijeljene temi izdan je informativni možete pročitati na web- su tri plakat o prednostima koje stranicama http://www.srce. nagrade. Za biomedicinske načela i primjena otvore- unizg.hr/otvoreni-pristup/, i biotehničke nog pristupa donose svim a za sve dodatne informa- znanosti čimbenicima akademske cije obratite nam se na mail nagrađen i istraživačke zajednice te adresu... je profesor gospodarstvu i društvu u LJILJANA JERTAC Alan Šustić s Medicinskog fakulteta, u kategoriji društvene i humanističke stvene aktivnosti i znanstve- neke nedorečenosti u načinu javnim sredstvima potičući zapošljavanje, napredovanje znanosti docentica Sanja Tatalović Vorkapić s nog postignuća. Stoga svaki funkcioniranja Google Scho- oba puta otvorenog pristupa, ili utvrđivanje statusa unu- Učiteljskog fakulteta te docent Vedran Kirinčić s pojedinac treba imati pravo lar, primjetan je stalni razvoj zeleni i zlatni (odgođeni i tre- tar akademskih programa Tehničkog fakulteta u području tehničkih i prirodnih izraditi portfelj svojih aktivno- i unaprjeđenja ovog servisa. nutni otvoreni pristup), uklju- (primjerice mentora dokto- znanosti. sti a vrednovanje portfelja ne Osim toga Google Scholar je čujući ne samo otvoreni pri- randima); (ii) sustav vredno- U kategoriji znanstvenih asistenata/ica i novaka/ smije se (čak štoviše, treba pre- dostupan široj javnosti i svaki stup, već i nesmetano korište- vanja istraživačkih prijedlo- inja za područje društvenih i humanističkih znanosti kinuti s tom praksom) temelji- pojedinac ga može prilagođa- nje (libre open access). Imajući ga (projekata) i potpora; (iii) nagrađena je docentica Jasmina Dlačić s Ekonomskog ti na pukom zbrajanju, često vati svojim potrebama i tako u vidu da je Hrvatska prva od sustav vrednovanja organi- fakulteta, za biomedicinske i biotehničke znanosti administrativnom. Također doprinositi demokratičnosti europskih zemalja prema pri- zacijskih jedinica i znanstve- dr. sc. Tihana Tršan s Medicinskog fakulteta te treba ukinuti praksu prema i transparentnosti vrednova- mjeni zlatnog otvorenog pri- nih organizacija. Ugledajući u kategoriji tehničkih i prirodnih znanosti Ervin kojoj se za prosudbu doprino- nja znanstvenog učinka poje- stupa (380 časopisa u otvore- se na razvijene europske ze- Kamenar, mag. ing. el. s Tehničkog fakulteta sa pojedinaca koriste pogreš- dinca. Google Scholar omogu- nom pristupu na HRČKU koji mlje, aktivno treba uključi- Sveučilišta u Rijeci. ni metrički pokazatelji nami- ćuje izradu profila organiza- su dostupni trenutno po objav- ti hrvatske visokoškolske i Nagradu za umjetnika u umjetničko- nastavnom jenjeni prosudbi popularnosti cijskih jedinica, sveučilišnih ljivanju), Rektorski zbor će po- znanstvene knjižnice u iz- zvanju ponio je doc. art. Hrvoje Urumović s Akademije časopisa (npr. Journal Impact sastavnica i čak cijelog sveu- ticati uvažavanje hrvatskih gradnju infrastrukture ko- primijenjenih umjetnosti, dok nagrade za suradničko Factor). Peer rewiev proces po- čilišta. Nedorečenosti servisa znanstvenih i stručnih časo- ja će osiguravati organizaci- zvanje u umjetničkom području i interdisciplinarnim trebno je reafirmirati i očuvati Google Scholar predstavljaju pisa te promicati primjereno ju znanstvenih publikacija i područjima u umjetnosti te za životno djelo nisu kao temeljnu vrijednost te pri- manji problem za razvijanje vrednovanje kvalitetnih ure- trajno osiguravati otvoreni dodijeljene. mjenjivati na načelima dobrih nacionalnih i institucijskih đivačkih politika. Ministar- pristup, te brinuti o dugoroč- Nagrada Zaklade Sveučilišta u Rijeci svake se godine praksi. No, potrebno je peer znanstvenih politika od opre- stvo znanosti, obrazovanja i nom čuvanju i pohrani. dodjeljuje najzaslužnijim znanstvenicima/icama, rewiev primjenjivati kritički, djeljivanja za samo jednu bazu sporta, Nacionalno vijeće za Za otvoreni pristup znan- umjetnicima/icama i asistentima/icama koji su posebice kada se radi o natje- podataka. znanost, visoko obrazovanje i stvenim publikacijama po- iznimnim doprinosom u znanstvenoistraživačkom, canju pojedinaca ili ideja i ka- Rektorski zbor poziva sva tehnološki razvoj, Agencija za trebno je prilagoditi inter- umjetničkom i nastavnom radu te javnoj djelatnosti da je za sve potrebno osigurati nacionalna tijela i sve sveuči- znanost i visoko obrazovanje, netske servise a za otvoreni pridonijeli razvoju znanosti i umjetnosti na Sveučilištu iste uvjete. Uvažavati i potica- lišne sastavnice da napuste za- Hrvatska zaklada za znanost, pristup istraživačkim rezul- u Rijeci te akademskoj i široj zajednici. ti treba također nove i pozitiv- starjele načine vrednovanja, Rektorski zbor, javna sveučili- tatima koji se financiraju Dobitnici zahvalnica su profesor Boris Pritchard za ne trendove u području peer- poput, primjerice, indeksira- šta i javni znanstveni instituti javnim sredstvima izgradi- uloženi trud u unapređenju rada Zaklade Sveučilišta review-a, kao što je npr. open nosti časopisa u bazi Current trebaju imati policy dokument ti IT servise koji će omogući- u Rijeci, prof. emerit. Juraj Sepčić za dugogodišnja peer-review. Contents. Također, promiču- kroz koji jasno promiču otvo- ti javnu dostupnost rezultata nastojanja u unapređenju rada Zaklade Sveučilišta ći načela harmonizacije na- reni pristup znanstvenim in- istraživanja, vodeći računa u Rijeci, Ania Škrobonja za volonterski doprinos i Napustiti zastarjele načine cionalnih s EU politikama te formacijama na temelju nače- o intelektualnom vlasniš- vrednovanja uspješnu suradnju na projektu „Humanitarna aukcija najviše razine akademske če- la navedenih u preporukama tvu, ali i činjenici da rezul- slika“, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci Od mrežnih servisa, Rek- stitosti, poziva sva nacionalna Europske Komisije. tati istraživanja pripadaju za potporu u organizaciji Humanitarne aukcije slika torski zbor smatra najpogod- tijela i sve znanstvene organi- i onima koji ih financiraju 2015. godine i doprinos ostvarivanju misije Zaklade nijim Google Scholar servis. zacije da promiču inicijativu Prilagoditi IT infrastrukturu (hrvatskim poreznim obve- otvorenom pristupu Sveučilišta u Rijeci, Grad Kastav za uspješnu suradnju Google Scholar sustavno in- otvorenog pristupa znanstve- znicima). Posebno je važno na projektu „Akademski zec“ 2015. te promociju deksira Hrvatsku znanstve- nim informacijama i provode Posebno je važan otvoreni prilagoditi javni servis za Zaklade Sveučilišta u Rijeci u široj zajednici, te nu bibliografiju CROSBI, por- preporuke Europske Komisije pristup znanstvenim publi- pristup rezultatima istraži- dioničko društvo METIS za višegodišnju suradnju tal hrvatskih časopisa u otvo- objavljene 17. srpnja 2012. Nuž- kacijama i otvoreni pristup vanja kako bi ga mogli kori- pri organizaciji Humanitarne aukcije slika, kao i renom pristupu HRČAK, kao no je razviti politike i akcijske istraživačkim rezultatima. I stiti i poduzetnici, poduzeća trajnoj potpori povezivanja akademske zajednice i i postojeće institucijske i te- planove za otvoreni pristup jedno i drugo treba biti ugra- i institucije javnog sektora gospodarstva. matske repozitorije u otvore- znanstvenim informacijama đeno u: (i) sustav vrednova- u cilju razvoja i unapređe- nom pristupu. Iako postoje koje nastaju financiranjem nja pojedinaca kroz uvjete za nja gospodarstva. 24 universitas | siječanj 2016.

PREDSTAVLJAMO ZaDar Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj

Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehno- ge polovice 2 godine nakon kojih se imenuju novi članovi. O loški razvoj najviše je stručno tijelo koje se brine za razvitak tome čiji će mandat trajati dvije, a čiji četiri godine, odluču- i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava zna- je se ždrijebom. Nacionalno vijeće za svoj je rad odgovorno nosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republi- Hrvatskom saboru kojem podnosi i godišnji izvještaj o radu. ci Hrvatskoj. Predsjednika i članove NVZVOTR-a imenuje Novčana podloga za djelovanje Nacionalnog vijeća osigurava Hrvatski sabor iz redova znanstvenih savjetnika i redovnih se u Državnom proračunu Republike Hrvatske, na prijedlog profesora u trajnom zvanju i predstavnika visokih škola, te Nacionalnog vijeća, a u skladu sa Zakonom. Administrativ- MEĐUNARODNI STUDENTSKI TURNIR predstavnika gospodarstva, poduzetništva i sindikata. Man- ne i stručne poslove za potrebe Nacionalnog vijeća provodi Odbojkašicama prvo mjesto dat polovice članova Nacionalnog vijeća traje 4 godine, a dru- Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

Veliki uspjeh ostvarile su odbojkašice Sveučilišta u Na konstitu- i tekuća pitanja. U ‘naslijeđena’ strategijska potencijalnog inovacijskog, diseminacij- Zadru osvajanjem prvog mjesta na 19. međunarodnom irajućoj sjedni- pitanja ulaze Strategija obrazovanja, zna- skog i financijskog kapaciteta znanstveno studentskom košarkaškom i odbojkaškom turniru ci predsjednik nosti i tehnologije (za koje Ministarstvo tehnologijskih centara u potpori i jačanju „Memorijal Vedrana Jelavića“, održanom u Dubrovniku Nacionalnog znanosti, obrazovanja i sporta od Nacio- izvoznog potencijala domaćih poduzetni- od 17. do 20. prosinca. vijeća prof. Ivo nalnog vijeća traži mišljenje do 30. travnja ka, zatim analize, projekcije i preporuke za Odbojkašku ekipu činile su Andrea Andrić, Ivana Batur, Družić ukratko o.g.), zatim Prijedlog Mreže javnih visokih unaprjeđenje izvrsnosti, a samim time i po- Andrea Bete, Josipa Blažinović, Martina Juričević, je iznio članovi- učilišta i javnih znanstvenih organizacija dizanje kvalitete znanosti i visokog obra- Lorana Marić, Tea Mazić, Ivana Popović, Adriana Šarunić, ma Vijeća skicu u RH, Prijedlog proglašenja Znanstvenih zovanja u Republici Hrvatskoj. (Prilog 2.) Matea Trifunović i Antonela Vukić. Zadar je predstavljala prijedloga pro- centara izvrsnosti te Pravilnik o uvjetima Od tekućih pitanja koja će Nacionalno i muška košarkaška ekipa koja je osvojila četvrto mjesto. grama rada za za izbor u znanstvena zvanja i Kriterije iz- vijeće raspravljati nalaze se davanje mišlje- mandatno raz- vrsnosti za odabir znanstvenika i nastav- nja o Statutima instituta, davanje mišljenja PREDSTAVLJANJE doblje te godiš- nika za produljenje ugovora o radu nakon za Ovlaštenja znanstvenim organizacija- KNJIGE njeg programa 65. godine života. ma za provođenje dijela postupka izbora rada koji potvr- U „nova“ strategijska pitanja uključena u znanstvena zvanja, Potvrđivanje izvje- ‘’Uvod u metodiku, đuje ministar je uloga znanstveno-tehnologijskih parko- šća stručnih povjerenstava te ostali teku- znanosti, obrazovanja i sporta. Po njego- va kao i tehnologijskih centara u realiza- ći predmeti u nadležnosti Nacionalnog vi- interpretaciju vu sudu program rada moguće je podijeliti ciji sveukupnih hrvatskih sektorskih gos- jeća za znanost, visoko obrazovanje i teh- i recepciju na ‘naslijeđena’ i nova strategijska pitanja podarskih strategija, ali također i analiza nološki razvoj. književnosti’’ Dana 20. siječnja predstavljena je knjiga Uvod u metodiku, Iz sadržaja rada Nacionalnog vijeća interpretaciju i recepciju Raspravljajući i odlučujući o pitanjima iz svoje nadležnosti Nacionalno je vijeće u više navrata književnosti autora Šimuna obrađivalo iste i srodne teme. Stoga uz popis sadržaja rada aktualnog Nacionalnog vijeća ovdje Muse, Mirele Šušić i Marka Tokića. U predstavljanju su sudjelovali rektorica Dijana Vican, prorektor Josip (u zagradama) donosimo i brojeve sjednica na kojima se o pojedinim temama raspravljalo. Faričić, profesorice Rafaela Božić i Kornelija Kuvač- Levačić, recenzenti Vlado Pandžić, Tihomil Maštrović, Josip Lisac te suautori. Pravne pretpostavke, programske odrednice, evaluacija vlastitog rada •Poslovnik o radu Nacionalnog vijeća za znanost (0., 1.) HRVATSKI STUDIJI I SVEUČILIŠTE U ZADRU •Program rada za mandatno razdoblje i Godišnji program rada (1., 9.) •Program rada NVZVOTR 2015. u realizaciji Strategije znanosti, VO i TR (8.) Zbornik o Godišnje izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost 2014. (13.) Antunu Barcu • Hrvatski studiji Rasprava i odluke o pitanjima nacionalne razine važnosti Sveučilišta u Zagrebu Izjednačavanje akademskih i stručnih naziva (11.) i Sveučilište u Zadru, • 21. siječnja u Zadru, •Prijedlozi radne skupine za mrežu javnih instituta (14.) predstavili su knjigu •Pravilnik i postupci o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (1. 2., 4., 8., 10., 13., 15.) Zbornik o Antunu •Kriteriji i Postupak za odabir znanstvenika i nastavnika radu nakon 65. godine života (1. 3., Barcu. Pozdravnu riječ 4., 13.) održala je prorektorica Analiza i rasprava o realizaciji programa/strategija tehnološkog razvoja Vlade RH (6.) Nedjeljka Balić-Nižić, a • zbornik su predstavili •Financiranje znanstveno-istraživačkog rada u Strategiji ZOT (7., 8.) Josip Lisac, Robert •Izvođenje studija na daljinu (8., 10., 11.) Bacalja, Katarina Ivon •Bolonjski proces - Erevanska deklaracija (11., 13.) i Tihomil Maštrović, Strategija pametne specijalizacije (14.) glavni urednik Zbornika. •

ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP Odlučivanje o statusnim i programskim pitanjima pojedinih institucija ‘Održivi razvoj •Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Instituta (2., 3., 4., 6., 9., 11., 15.) •Izdavanje suglasnosti za izvođenje stručnih studija na Sveučilištu (6., 11., 15.) i odgojno- •Visoka škola za medije, u osnivanju – izvješće izvjestitelja (2., 3.) obrazovni sustav •Prepuštanje dopusnica uz uvjet na rješavanje AZVO (6.) Hrvatske’ •Znanstveni centri izvrsnosti (2., 3., 5., 8., 9., 10., 11., 14., 15.) Suglasnost na Odluku Sveučilišta u Zagrebu o integriranim studijima (9.) Znanstveno-stručni • skup Održivi razvoj i odgojno-obrazovni Imenovanja sustav Hrvatske održat će se 12. i 13. svibnja •Predlaganje članova Savjeta za financiranje znanosti i visokog obrazovanja (6., 9., 10.) 2016. na Sveučilištu u •Prijedlog izbora (popune) članova matičnih odbora (9., 10.) Zadru i u Dječjem vrtiću •Prijedlog članova Stručnog povjerenstva i Znanstvenih odbora (12.) Radost u Zadru. Pozivaju se odgojitelji, učitelji i nastavnici zaposleni u Suradnja s drugim tijelima i institucijama odgojno-obrazovnome •Zajednička sjednica s Upravnim odborom Hrvatske zaklade za znanost (6.) sustavu, kao i sveučilišni profesori i poslijediplomski Izvješće o radu AZVO (11.) studenti na aktivno sudjelovanje na skupu. • universitas | siječanj 2016. 25

PREDSTAVLJAMO PODRUČNA ZNANSTVENA VIJEĆA Na 78. sjednici Nacionalnog vijeća za znanost od 19. velja- če 2013. imenovani su predsjednici i članovi područnih znan- brovnik Nacionalno vijeće za stvenih vijeća i umjetničkog vijeća pri čemu se vodilo računa o DU zastupljenosti žena, regionalnoj zastupljenosti, zastupljenosti institucija, pokrivenosti znanstvenih polja unutar pojedinih znanstvenih područja te vrsnoći samih kandidata. OTKRIĆE ZNANSTVENIKA IMP-A Mandat predsjednicima i članovima vijeća traje 4 godine. Zadaća područnih vijeća je sudjelovanje u razmatranju pi- Nova vrsta meduze u Jadranu znanost, visoko obrazovanje tanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za znanost vezano za Meduzu Bougainvillia pojedina znanstvena i umjetnička područja. triestina prvi put je opisao Clemens ZA PRIRODNE ZNANOSTI Hartlaub 1911. godine. SASTAV NVZVOTR-a Prof. Ivona Marasović, IZOR, Split, predsjed- imenovan na konstituirajućoj sjednici 27. svibnja 2014. Otada se ova vrsta i tehnološki razvoj nica dva puta ukidala i

PREDSJEDNIK Akademik Nikola Kallay, PMF, Zagreb, zamje- ponovno prihvaćala kao prof. Ivo Družić nik zasebna vrsta od strane ZNANSTVENI SAVJETNICI Akademik Andrej Dujella, PMF Zagreb nekoliko znanstvenika. U TRAJNOM ZVANJU Prof. Igor Jerković, KTF, Split Tek nedavno, nakon prof. Georg Drezner Prof. Davor Pavelić, RGN, Zagreb stoljetne dvojbe, dr. sc. Paul Stubbs Prof. Mladen Petravić, Odjel za fiziku, Rijeka znanstvenici Instituta Prof. Jasna Puizina, PMF, Split Ivona dr. sc. Katarina Horvat Levaj Mirna Batistić i Rade Prof. Sanja Tomić, IRB, Zagreb Marasović, dr. sc. Krešo Kadija Garić objavili su članak Dr. sc. Silvia Tomić, IZF, Zagreb IZOR, Split u međunarodnom REDOVNI PROFESORI U TRAJNOM Prof. Kristian Vlahoviček, PMF, Zagreb ZVANJU znanstvenom časopisu akademik Ivica Kostović Marine Ecology - an ZA TEHNIČKE ZNANOSTI evolutionary prespective prof. Željko Grabarević Prof. Josip Brnić, TF, Rijeka, predsjednik prof. Marko Duvnjak Prof. Pero Raos, Strojarstvo, Slavonski Brod, u kojem su genetičkim metodama (sekvenciranjem prof. Ivo Družić zamjenik DNA) dokazali da je vrsta B. triestina zasebna vrsta. prof. Emilio Marin Prof. Tihomir Jukić, Arhitektura, Zagreb Naraste do 1 cm i zasada je pronađena u Malostonskom prof. Hrvoje Kraljević Prof. Željan Lozina, FESB, Split zaljevu, Pločama, Hvarskom kanalu i Tršćanskom zaljevu. prof. Frano Barbir Prof. Dorian Marjanović, FSB, Zagreb Primjerci ove vrste su za buduća znanstvena istraživanja Prof. Dragan Poljak, FESB, Split pohranjeni u Prirodoslovnom muzeju u Ženevi PREDSTAVNICI VISOKIH ŠKOLA (Švicarska) i u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. dr. sc. Mladen Mauher Prof. Jasna Prpić-Oršić, TF, Rijeka prof. Mladen Žinić Prof. Karolj Skala, IRB, Zagreb Josip Brnić, Prof. Franjo Šumanovac, RGN, Zagreb TF, Rijeka PREDSTAVNICI GOSPODARSTVA PREDSTAVLJENJA KNJIGA dr. sc. Darko Huljenić Prof. Goran Turkalj, TF, Rijeka dr. sc. Jakob Nakić Protukužne mjere u PREDSTAVNICI PODUZETNIŠTVA ZA BIOMEDICINU I ZDRAVSTVO Prof. Željko Grabarević, Veterina, Zagreb, pred- Dubrovačkoj Republici mr. sc. Mislav Balković sjednik Agan Begić Dr. sc. Nela Pivac, IRB, Zagreb, zamjenica U amfiteatru PREDSTAVNIK SINDIKATA Prof. Hrvoje Banfić, Medicina, Zagreb sveučilišnog prof. Krunoslav Pisk Prof. Boris Brkljačić, Medicina, Zagreb kampusa 15. siječnja Prof. Tomislav Dobranić, Veterina, Zagreb predstavljena je knjiga Prof. Josip Kos, Veterina, Zagreb Expelling the Plague, Prof. Sonja Levanat, IRB, Zagreb Željko The Health Office and PODRUČJA RADA NACIONALNOG Prof. Bojan Polić, Medicina, Rijeka Grabarević, the Implementation of Prof. Tatjana Škarić-Jurić, IZA, Zagreb Veterina, Quarantine in Dubrovnik, VIJEĆA ZA ZNANOST, VISOKO Prof. Zrinka Tarle, Stomatologija, Zagreb Zagreb 1377-1533. Autorice Zlata Blažina-Tomić i OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ ZA BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Vesna Blažina svojim •Razmatra pitanja od važnosti za znanstvenu djelatnost Prof. Damir Ježek, PBF, Zagreb, predsjednik su višegodišnjim i unaprjeđenje visokog obrazovanja; za afirmaciju i Prof. Tajana Krička, Agronomija, Zagreb, za- radom na širokom napredovanje znanstvenog i nastavnog pomlatka; za mjenica arhivskom materijalu policentrični razvoj znanstvene djelatnosti i visokog Dr. sc. Irena Budić-Leto, IJKMK, Split dokazale postojanje obrazovanja; prati razvitak i utvrđuje znanstvena i umjetnička Prof. Vlado Guberac, Poljoprivredni, Osijek organizirane i područja i polja; Prof. Boris Hrašovec, Šumarstvo, Zagreb sustavne zdravstvene •Razmatra pitanja od važnosti za razvoj i unapređenje Dr. sc. Tomislav Dubravac, HŠI, Jastrebarsko službe protukužnih nacionalnoga inovacijskog sustava te za poticanje Prof. Ivica Kisić, Agronomija, Zagreb Damir Ježek, mjera izolacije ljudi i roba u Dubrovačkoj Republici tehnološkog razvoja; Prof. Ivan Pejić, Agronomija, Zagreb PBF, Zagreb protiv epidemija kuge. Knjigu su uz autorice Razmatra i potiče sudjelovanje drugih subjekata u sustavu Prof. Božidar Šantek, PBF, Zagreb predstavili Sanja Špoljar-Vržina, Vinicije B. Lupis i znanstvene• djelatnosti i visokog obrazovanja: organizacija Prof. Drago Šubarić, PTF, Osijek Nenad Jasprica. civilnog društva, tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskih ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI subjekata; Prof. Maja Vehovec, EI, Zagreb, predsjednica •Predlaže kriterije i odnose raspodjele proračunskih Prof. Aleksandar Štulhofer, FF, Zagreb, zamje- PRIJAVE ZA STRUČNU PRAKSU sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje te nik Portal Dubrovnik Press tehnološki razvoj, Prof. Arsen Bačić, PF, Split Prof. Draženka Blaži, ERF, Zagreb Utvrđuje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, daje Pozivaju se studenti Odjela za komunikologiju • Prof. Ingrid Brdar, FF, Rijeka Sveučilišta u Dubrovniku da se prijave za obavljanje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i Dr. sc. Josip Burušić, IDZ Pilar, Zagreb visokih škola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetničko- stručne prakse na portalu Dubrovnik Press, koji nudi Dr. sc. Nevenka Čučković, IZMO, Zagreb Maja Vehovec, priliku za stručnu praksu za rad u novinarstvu i kao nastavnih i nastavnih zvanja; utvrđuje uvjete ovlaštenja Prof. Vlatka Domović, UF, Zagreb EI, Zagreb znanstvenih organizacija i visokih učilišta u području fotoreporter. Prijave se zaprimaju do 5. veljače. Više Prof. Marija Maja Jokić, IDI, Zagreb informacija u Službi za profesionalnu orijentaciju i umjetnosti za izbor u znanstvena odnosno umjetničko- Prof. Tatjana Josipović, PF, Zagreb nastavnih zvanja savjetovanje studenata. •Propisuje minimalne uvjete radnih obveza za reizbor na ZA HUMANISTIČKE ZNANOSTI znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, Prof. Sibila Petlevski, ADU, Zagreb, predsjednica nastavna i stručna radna mjesta; utvrđuje minimalne uvjete NOVI SPECIJALISTIČKI Prof. Snježana Prijić-Samaržija, FF, Rijeka, za- DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ radnih obveza za znanstveno, znanstveno-nastavna i mjenica umjetničko-nastavna zvanja; donosi kriterije izvrsnosti Prof. Ivan Balta, FF, Osijek ’Financijski menadžment’ za produljenje ugovora o radu nakon 65 godina života Prof. Jasna Čapo Žmegač, IZEF, Zagreb znanstvenika i nastavnika; daje prijedlog o Ovlaštenju za Prof. Aleksandar Jakir, FF, Split Senat Sveučilišta u Dubrovniku na sjednici održanoj provođenje dijela postupka izbora u znanstvena zvanja te daje Prof. Ivan Karlić, KBF, Zagreb 17. prosinca donio je Odluku o prihvaćanju mišljenje o oduzimanju tog Ovlaštenja Dr. sc. Stipe Kutleša, IZF, Zagreb Sibila Petlevski, studijskog programa specijalističkog diplomskog Prof. Julija Lozzi-Barković, FF, Rijeka ADU, Zagreb stručnog studija „Financijski menadžment“. Poslovnik o radu Nacionalnog vijeća predviđa da Nacionalno Prof. Sanja Roić, FF, Zagreb Sveučilište u Dubrovniku planira s izvođenjem vijeće odlučuje većinom glasova nazočnih članova. Izuzetno, Prof. Zrinka Jelaska, FF, Zagreb studija započeti od akademske 2016./2017. godine, Nacionalno vijeće odlučuje većinom glasova svih članova kada: nakon što studij bude upisan u Upisnik studijskih predlaže i potiče osnove ukupne politike u području PODRUČNO UMJETNIČKO VIJEĆE programa u Ministarstvu znanosti, obrazovanja znanosti,• visokog obrazovanja te tehnološkog razvoja; Prof. Mladen Janjanin, MA, Zagreb, predsjednik i sporta. Završetkom studija stječe se stručni vrednuje stanje u znanosti i visokom obrazovanju na Prof. Slavomir Drinković, ALU, Zagreb, zamje- naziv stručni/stručna specijalist/specijalistica temelju• ocjene kakvoće znanstvenih organizacija i znanstvenih nik financijskog menadžmenta, s kraticom struč. spec. programa, odnosno ocjene kakvoće visokih učilišta i nastavnih Prof. Sanja Drakulić, UA, Osijek oec. Studij će se izvoditi u Pločama kao izvanredni programa studija, sa stajališta međunarodne usporedivosti i Prof. Maja Franković, APU, Rijeka studij, a upisni kapacitet za I. godinu studija je 20 hrvatskog narodnog interesa; Prof. Bruno Gamulin, ADU, Zagreb mjesta. Opći uvjet za upis na studij je završen studij Prof. Kažimir Hraste, UMAS, Split iz područja ekonomije, i to preddiplomski stručni predlaže Hrvatskome saboru strateški dokument mreže Doc. Letricija Linardić, APU, Rijeka javnih• visokih učilišta i javnih znanstvenih organizacija; studij ili preddiplomski sveučilišni studij i ostvareno Prof. Joško Marušić, ALU, Zagreb Mladen najmanje 180 ECTS bodova. •daje poticaj za donošenje ili promjene propisa u području Prof. Branko Matulić, UMAS, Split Janjanin, znanosti i/ili visokog obrazovanja. Prof. Istvan Romer, MA, Zagreb MA, Zagreb 26 universitas | siječanj 2016. ZaGreb Djelo kojim struka i Split vraćaju dug FRANI GOTOVCU

Priredila: Anđela Ivanović koji je brižljivo sačuvan zahva- ljujući njegovim suradnicima iz projektnog biroa Konstruk- Opredijeliti se za istraživa- tora, u prvom redu zaslugom ar- nje autorskog opusa Frane Go- hitekta Ante Kuzmanića, i na tovca, jednog od najznačajnijih temelju brojnih drugih arhiva autora splitskog arhitekton- i izvora, uključujući i arhivu skog kruga, bio je intrigantan obitelji Gotovac, Vesna Perko- NATJECANJE BUDUĆIH PRAVNIKA izbor, jer je riječ o autoru širo- vić Jović je osvijetlila ne samo kog spektra djelovanja. Stvarao široku paletu Gotovčeva arhi- Moot Court Croatia je u prvom redu kao projektant, tektonskog stvaralaštva nego ali je izuzetno značajan i njegov i okolnosti u kojima je nastajao na Pravnim fakultetima kritičarski i publicistički rad, a taj impozantni opus. Pravničko natjecanje Moot Court Croatia ove se likovni talent potvrdio je čak i Autorica je ne samo pronaš- godine organizira u suradnji studentske udruge autorstvom nekoliko stripova. la i precrtala nego i dopunila eSTUDENT i lokalnih organizacijskih odbora na Gotovac je izgradio status svo- izvornu projektnu dokumen- Pravnim fakultetima u Osijeku, Splitu i Rijeci. jevrsne strukovne institucije, taciju, a izrađenim arhitekton- Moot Court je simulirano suđenje, u kojem je pred autoriteta čije su mišljenje i sta- skim snimkama oživila je već studente postavljen hipotetski slučaj kojI trebaju vove uvažavali čak i oni koji se pomalo zaboravljene projekte. s njima nisu slagali. Uključivši Na stranicama njene knjige riješiti u svojstvu branitelja odnosno tužitelja u sve navedeno, knjiga Arhitekt nailazimo i na autorova ushi- sudnici. Potrebno je pronalaziti argumente, brusiti Frano Gotovac autorice Vesne ćenja, ali i na poneka razoča- dokaze, vješto govoriti i lucidno se snalaziti među Perković Jović sveobuhvatan ranja. Posebno valja istaknuti zakonima i spisima. Ovo natjecanje vrlo je popularno je znanstveni rad i doprinos u navođenje čak pedeset četiri diljem Europe i svijeta, a u Hrvatskoj je organizirano obradi cjelovitog opusa veli- izvoda iz tekstova Gotovca, vri- prvi put 2013. godine. kog splitskog arhitekta. Mono- jednih pogotovo za čitatelje koji Moot Court Croatia počeo je na inicijativu aktivnih grafija kao rezultat autoričina ne poznaju esejistički, kritičar- studenata prava i članova studentske udruge znanstvenoistraživačkog rada ski i novinarski opus ovog izu- eSTUDENT koji su htjeli akademskoj zajednici ponuditi naslanja se na njezinu doktor- zetnog čovjeka novi način učenja i angažmana. Na natjecanje se mogu sku disertaciju “Stambena ar- i stvaraoca, ko- prijaviti studenti treće godine i viših godina u ekipama hitektura Frane Gotovca”, pro- jeg je nekad teš- od minimalno dva, a maksimalno četiri člana. dubljuje analizu i valorizaciju ko bilo razumjeti Najboljih 16 ekipa dobit će priliku usmeno raspravljati opusa u kontekstu moderne, u njegovoj posto- pred sudskim panelom. Svim natjecateljima ovo je i širi obzor na cjelokupno Go- janosti u stavovi- jedinstvena prilika da se povežu s kolegama i pravnim tovčevo djelovanje. ma i beskompro- stručnjacima iz cijele Hrvatske, kao i s potencijalnim Gotovac je poznat po svome misnosti, često budućim poslodavcima. Organizatori ističu kako je širokom arhitektonskom opu- na vlastitu štetu. Moot Court toliko prepoznatljiv na internacionalnoj su od 1950. do 1980. godine, kao Kroz knjigu protje- razini da certifikat o sudjelovanju može u mnogočemu i esejističkom radu u kojem je če vrijeme, lokacije proširiti sliku životopisa. vrlo hrabro, nadahnuto i pre- se mijenjaju, različi- dano objavljivao svoje stavove Frano Gotovac ti sadržaji - stambe- i kritike s ciljem profiliranja mi- ni, sportski, sakral- šljenja o problemima u prosto- raznovrsnih zdanja, od monu- vrijeme, pionir- ni, poslovni, druš- ru, urbanizmu i arhitekturi, te mentalnih, svih namjena, do skog i atraktivnog kaskadnog tveni, već prisutni u širim pitanjima kulture u svo- kuća za odmor. Njegove zgra- stanovanja, što je bio oblikovni memoriji grada (Kineski zid, joj sredini. de postale su sastavni elemen- i funkcionalni doprinos na ovoj Krstarica) ili do sada nepoznati, ti prostornog identiteta Splita, topografski specifičnoj lokaciji. od autorice otkriveni, arhitek- Nagnuće prema osobito njegove stambene zgra- Pravi biseri su njegove ku- tov racionalni i internacional- predimenzioniranom U Moot Court Croatia uključeni su profesori, de popularno zvane Kineski zid će za odmor, koje kazuju koli- ni ili romantični i lokalni stil... asistenti, suci te neki od renomiranih odvjetničkih Split s početka njegove i Krstarica, s imenima koja su ko je Gotovac bio senzibilizi- stručne aktivnosti obilježen je moguće u vezi s arhitektovim ran u oblikovanju za poznatog Uklesan u hrvatski ureda u Hrvatskoj. Članove pobjedničke ekipe arhitektonski brevijar očekuje ljetna praksa u nekim od najboljih prije svega stambenom izgrad- nagnućem prema predimenzi- korisnika, njegove posebnosti odvjetničkih ureda u Zagrebu kao i sudjelovanje njom u kojoj Gotovac projektira oniranom. življenja, posebno u vanjskim Splitska će arhitektonska na „Dubrovnik Summer School 2016“. Za članove i realizira široku paletu različi- prostorima, dvoru, terasama i scena s veseljem dočekati objav- tih tipova izgradnje, kao i struk- Prepoznatljive zgrade prirodnom okolišu. ljivanje ove vrijedne knjige, te drugoplasirane ekipe osigurane su „Osnovne obuke s imenom i identitetom za izmiritelje“, a članovi ekipe s najbolje napisanim ture stanova - stambeni tornje- Gotovac je bio zaokupljen će ova monografija zasigurno podneskom osvojit će komplet knjiga pravne vi, standardne višestambene Gotovcu kao pravom arhi- i urbanizmom te je pridonio potaknuti druge autore na izra- tematike kao dar partnera projekta – “Narodnih zgrade, “nizovi”... Gotovac je tektu, u izvornom smislu tog mnogim prostornim rješenji- du srodnih monografskih pri- novina”. doživio i nerazumijevanja u vla- pojma, nije bila važna tek pri- ma. Razmišljao je glasno, a na- kaza značajnih splitskih arhi- Za najboljeg govornika na natjecanju rezerviran je stitoj sredini, sjetimo se studija marna funkcija već i estetska pisao je i brojne novinske član- tekata koji su obilježili razvoj Pravni leksikon, koji daruje Leksikografski zavod i projekata za stadion Hajduka. dimenzija. Njegova ostvare- ke polemičke prirode. i identitet grada u 20. stoljeću. “Miroslav Krleža”. „MCC mogu, bez pretjerivanja, Gradio je i crkve, samostane, tr- nja imaju izrazito ekspresivnu Prikaz stvaralaštva plodnog ar- govačke i društvene zgrade; bio morfologiju i stoga su njegove Nemilo urbanističko i hitekta vrijedno je štivo hrvat- nazvati prekretnicom u studiranju. Kao student 4. kulturološko okruženje godine prijavio sam se i zajedno s kolegama doživio je autor širine i geste. zgrade imenovane, prepoznat- ske arhitekture druge polovine neprocjenjivo iskustvo. Od početka, kada je to Nema sumnje da je tijekom ljive i izraženog identiteta. Jed- Važnu dionicu knjige zauzi- 20. stoljeća. Vesna Perković Jo- bilo druženje ekipe i razmišljanje o argumentima u 20. stoljeća Frano Gotovac je- na je od njegovih zgrada, vjero- ma vizualna analiza pojedinih vić vratila je Frani Gotovcu dug podnesku, do adrenalinom nabijenih situacija kao što dan od najznačajnijih arhiteka- jatno zbog boje, prozvana Čo- objekata i njihove veze s općom struke i Splita - kao što su ne- su govori u finalu na Županijskom sudu u Zagrebu ta u Dalmaciji. Imao je talenta, kolino. Poseban autorski opus ikonosferom 20. stoljeća, pogla- kad davno na kamenu Palače pred poznatim odvjetnicima, sucima i profesorima. vještine i sreće da ostvari, tije- vezan je za Omiš, od urbani- vito sa strujama unutar povije- Dioklecijanove uklesana ime- Zaista bih svakome preporučio sudjelovanje na Moot kom svojega relativno kratkog stičkog plana i izbora lokacija sti moderne arhitekture. U pr- na Zotikos i Filotas da bi bila courtu, jer tu studenti dobivaju priliku vidjeti dio svijeta života, mnogobrojne projekte za različito stanovanje do, za to vom planu su Gotovčevi veliki zapamćena, tako je ova knjiga odvjetništva, vrijednosti timskog rada i zajedništva. formati, ali je brižljivo opisana i u naš hrvatski arhitektonski Prvo mjesto donijelo je meni i kolegama priliku provesti produkcija manjih zahvata, po- brevijar, u izlog našeg građenja, mjesec dana na praksi u najboljim odvjetničkim uredima put minijaturne i protestne ku- uklesala zaslužno ime splitskog u Hrvatskoj - navodi Marin Keršić, član pobjedničke će Pederin u Podstrani, koju je arhitekta. Iako se sve što je na- ekipe iz Splita 2014. godine, koji je sada upisan na sam Gotovac satirički nazvao pravio nalazi u splitskom radi- LLM studij iz teorije prava na Goethe Sveučilištu u “ružnim pačetom”, a kojom in- jusu od pedesetak kilometara, Frankfurtu. geniozno reagira na nemilo ur- njegov je arhitektonski i kul- turni značaj priznat na cijelom Ove godine hipotetski će se slučaj održati iz područja banističko i kulturološko okru- ženje. Prikazi svih realizacija hrvatskom prostoru (njegovim obiteljskog prava. Rok za predaju pisanih podnesaka su iscrpni i detaljni, često po- je imenom Zagreb označio uli- je 15. ožujka, 18. travnja je objava sudionika usmenog praćeni citiranim autentičnim cu dugavsku: Vijenac Frane dijela natjecanja, 6. svibnja otvorenje usmenog Gotovčevim komentarima, ko- Gotovca), a ova knjiga autorice dijela natjecanja na Županijskom sudu u Zagrebu, Vesna ji se i danas čitaju s istim zani- Vesne Perković Jović može po- preliminarna ročišta 7. svibnja, a polufinalna i finalna Perković manjem kao i u vrijeme kad su moći da vrijednost jednog split- ročišta 8. svibnja. JURAJ FILIPOVIĆ Jović objavljivani. skog arhitekta dobije i međuna- Na temelju autorova arhiva rodnu pažnju. universitas | siječanj 2016. 27

ERASMUS++ Kazalište potlačenih Augusta Boala u Čoki

urednikovu laptopu. Pokušaj nego i zajedništva. Tog je dana da opravdam svoju komunika- započela prva od dvije među- Hrvatski tim: cijsku neposrednost, moj sugo- kulturne večeri u kojima smo Maja Osmančević, vornik prekida tvrdeći da su lju- svoje stolove uređivali vlastitim Lovro Kićinbaći di ionako jedni od drugih uda- nacionalnim zastavama pred- i Tea Križanec ljeni poput zvijezda, i da bi nam stavljajući domaću hranu i piće. jedan život bio premalo sve kad Iskreno, bugarska mi hrana pri- bismo jedno drugome putova- je tog dana nije bila ni na kraj Piše: Maja Osmančević, li brzinom svjetlosti. ”Na sreću, pameti, a sada mi već nedostaje vicematurantica postoji nešto od svjetlosti neuspo- okus ljutenice s kozjim sirom... redivo brže – kaže – Povjerenje.” splitske Jezične gimnazije 4. dan: govor tijela 3. dan: ljutenica s kozjim sirom Čudno je to kako se čovjek Većina srednjoškolaca po- Nakon okrutnog karmičkog može brzo priviknuti na svo- put mene mašta o danu kada puta koji nas je noć prije izveo u ju okolinu. Prvi dan na Čoku će napustiti roditeljsko gnijez- pravi balkanski turbofolk klub sam gledala kroz prozor u čudu do i na prvom vlastitom putova- na team building, gdje su Portu- kako je sve ravno, hladno i ma- nju početi učiti o stvarima ko- galci impresivno odglumili da glovito, a već četvrti dan sam je zapravo vole... Ali većina nas znaju riječi svake pjesme, došlo iz mađarskog kulturnog cen- srednjoškolaca uopće nije svje- je vrijeme za upoznavanje “pro- tra, gdje je većina nas spavala, sna da tu mogućnost već ima- blema mladih” u svakoj od drža- izlazila s osjećajem da idem na mo. Putovati… – i to gotovo bez va iz kojih su stigli sudionici na- kavu kao da sam u Splitu. Do- ikakvih troškova. še radionice. Nije trebalo puno duše, pritom mi nije odmoglo Jedna od sretnica koja je za da shvatimo kako život mladih pedeset posto moje bošnjačke program Erasmus+ doznala na nije ni puno teži ni puno lakši krvi - a konobar je bio iz Banje vrijeme baš sam ja. I tako sam rodili se mi u Hrvatskoj, Grč- Luke. Ovog, četvrtog dana doš- već u trećem razredu ne samo koj ili Rumunjskoj. Shvaćajući lo je vrijeme da započnemo ono krenula na svoje prvo Erasmus da nas naše državne granice ni zbog čega i jesmo u Čoki – uči- putovanje, nego sam uz malu izdaleka ne razdvajaju koliko bi ti kako korištenjem kazališne da izmjenom triju poza predsta- ka narav – kako samo seda- naišla, i tu odlučila ručati i čita- pomoć poklonjenog osmijeha čovjek mogao pretpostaviti, sa tehnike predstaviti i razriješiti vimo neki problem iz društve- mnaestogodišnjakinja može bi- ti sve dok me ne izbace na ulicu. strancu u vlaku dobila priliku svakom pričom rastao je ne sa- društveni problem. Podijeljeni nog života. Bilo je zapanjujuće ti prisna s vječnošću – još nije Jedući, ubrzo sam shvatila da da to putovanje ovdje i opišem. mo osjećaj kolektivne empatije u pet grupa, dobili smo zadatak vidjeti koliko se toga može reći bila spremna oprostiti se, ali… oko mene nema puno domaćih Za Erasmus+ doznala sam lani, ne izgovarajući ništa. Koristeći Sve je bilo vrlo američko film- lica i da moja pojava privlači i kad je moja sestra Marina, ta- samo govor tijela, neki su pred- ski – gledam kroz prozor busa, neke poglede. Sjetivši se ono- da još studentica, otišla u Tur- stavili problem nezaposlenosti u slušalicama struji blues, va- ga o zvijezdama i povjerenju, sku u okviru programa što ga mladih, neki nasilje u obitelji. ni sniježi… No nisam bila svje- odlučila sam ponovno upotri- je financirala Europska komi- Za većinu nas to je bilo prvi put sna da najuzbudljivije tek slije- jebiti osmijeh i jednom od mla- sija. Jedan od ciljeva je pobolj- da koristimo glumu kao alat u di. Kad sam stigla u Beograd, dića ponuditi mjesto za mojim šanje sposobnosti i zapošljivo- predstavljanju društvenih pro- mojim makedonskim i tuzlan- stolom. Ispostavilo se da je Hic- sti mladih, i to preko tehnika blema i vrlo je ohrabrujuće bilo skim prijateljima autobusi su him izbjeglica, kao i ostalih de- neformalnog učenja. Cijela ta vidjeti koliko je kreativne ener- krenuli za pola sata, što je zna- setak njegovih prijatelja. Tako ideja – praktično besplatno pu- gije skriveno u nama. čilo da šest sati u Beogradu mo- sam malo-pomalo upoznavala tovanje + upoznavanje ljudi iz ram provesti sama. Ne smijem bivše konduktere vlaka, dokto- cijele Europe + rad na sebi – ta- 8. dan: izbjeglički Erazmus+ + lagati… nije mi bilo svejedno. re fizike, studente arapskog… ko me privukla da sam stal- Posljednje jutro u Čoki, gra- Zabila sam se u prvi hostel/ odreda vrlo pristojne i ne ma- no listala Facebook grupu EU diću čiji su mi prizori i ljudi već pizzeriju/kafić – stvarno, sve nje zabrinute muškarce. Uz da- Projects 2011 – Hrvatska čeka- Maja s Marokancima Youssefom, Husseimom i Ahmedom prirasli srcu. Moja vječno krh- to u isto vrijeme – na koji sam tulje i čaj razmjenjivali smo fo- jući da se pojavi ime neke obli- tografije naših obitelji, pozivni- žnje države. ce na buduća putovanja i cijele Kad sam shvatila da bih životne priče – neke obilježene mogla u Čoku, gradić blizu sr- nadom, neke strahom... Na kra- bijansko-rumunjske granice, ju ovog drugog plusa na Eraz- koordinatorica mog projekta mus+, jedan je od njih sa mnom Dijana Grgat spremno je od- dio puta proveo i u vlaku. govarala na sva moja pitanja. I tako sam na kraju primljena U svibnju ponovno na radionicu EuroACTive čiji je U ovih prvih devet dana cilj potaknuti i osposobiti mla- kao sudionici Projekta samo de ljude da pokrenu vršnjake u smo se upoznavali s tehnikom svojim lokalnim zajednicama kazališta potlačenih i njezinim na stvaranje društvene kohe- značenjem, dok će se drugi, zije korištenjem tehnike kaza- završni dio radionice održa- lišta potlačenih, koju je razvio ti u svibnju, kada ćemo na sr- poznati Augusto Boal. Tehni- bijanskim ulicama upriličiti ka kazališta potlačenih je insce- Shakespeareovu izjavu da je nirati događaj u kojem je jedan svijet pozornica na kojoj svat- od protagonista na neki od na- ko igra svoju ulogu. čina tlačen, pri čemu je bitno Ovih sam devet dana prove- da svijet predstavlja kazalište, la u razmjeni znanja, vještina a da publika nije ni svjesna da i emocija, u slušanju osobnih je publika. priča do tada nepoznatih ljudi te u pokušaju da zamrznem vri- 1. dan: na Mliječnoj stazi jeme. Budući da to ni meni nije Nisam ni sjela u vlak koji iz pošlo za rukom, odlučila sam Splita kreće za Zagreb na putu isplesti ovaj tekst kao čarapu u za Beograd – pred sobom imam kojoj ću pohraniti sjećanje mo- još punih 16 sati vožnje – a već jih nepouzdanih osjetila. mi je pukao patent na kovče- Mnogo je toga još obilježi- gu... Pokušavam skriti svoju lo moju dušu na ovom putova- nervozu pred mamom koja mi nju, ali ovaj kratki putopis že- iza prozorskog stakla maše po- lim završiti ohrabrenjem: ma nosno kako to samo mame zna- kako mladi/stari bili, nemojte ju, ali joj s usana ipak čitam Ču- (od vrha po redovima, slijeva nadesno): Vedad (BiH), Velon (Bugarska), Lovro (Hrvatska), Roxhen (Albanija), Alex (Rumunjska), se bojati mogućnosti koje vam vaj se! U vlaku srećem svoju se- Suad (BiH), Isaque (Portugal), Maja (Hrvatska), Ilias (Grčka), Eutuxia (Grčka), Marija (Srbija), Adina (Rumunjska), Manuel se ukažu. A kada se bude čini- stru iz uvodnoga pasusa – ali (Bugarska), Claudia (Italija), Beatrice (Italija), Vasil (Albanija), Pavlina (Bugarska), Maria (Grčka), Marko (BiH), Maftei (Rumunjska), lo da ih nema, odvažite se stvo- na stranicama Universitasa u Vojislav (Srbija), Klevis (Albanija), Boban (Makedonija), Bojana (Srbija), Martim (Portugal), Rafaela (Portugal) i Tea (Hrvatska) riti ih sami. 28 universitas | siječanj 2016. SJever Kamen istočnog Jadrana Na kamenu se nekoć ljubilo i jelo, rađalo i umiralo, kamen je bio i alat i oružje i nakit. Domaći kamen, u stotinama varijanti građevnih oblika tijekom višemilenijske povijesti, ali i u zadnjih stotinjak godina, dokazao je da može opečatiti i različite utjecaje koji su dolazili sa strana, i usidriti ih u naš ambijent

PRENOSIMO POSLJEDNJE POGLAVLJE KNJIGE IZ PERA AU- TORA JOŠKA BELAMARIĆA, NASLOVLJENO PERSPEKTIVE

Ova knjiga, koja je nastajala jednim lukom ocrtana orisa po- u duhu tijekom dugog niza go- vijesnog kamenarstva i klesar- dina autorova rada na različi- stva na istočnoj obali Jadrana; tim aspektima zaštite hrvatske izvan usko geološke literature kulturno-povijesne i spomenič- gotovo nemamo suvislijeg spo- ke baštine, u mnogome nadila- mena o nekim nekoć važnim i zi njegova stručna i znanstvena internacionalno cijenjenim vr- znanja. Netko će čak možda re- stama kamena koji se brao u na- ći da je harena sine calce – pije- šim kavama; još uvijek nemamo SSJEVER I HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE sak bez vapna (kako je Kaligula ni dovoljno spoznaja o djelatno- okrstio Senekin stil pisanja). Pa sti čitavih generacija klesara – Potpisan sporazum o suradnji ipak, ona bi trebala pokrenuti pravih obrtničkih dinastija koje kompetentnije, da se zabave ni- su s koljena na koljeno prenosile Nakon sjednice Rektorskog zbora 18. prosinca, u Rektoratu zom činjenica i pitanja koje je po- ne samo vještinu, nego i speci- Zagrebačkog sveučilišta, potpisan je Sporazum o suradnji kušala apostrofirati. Govoreći u fični zanatski žargon i rječnik, između Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Sveučilišta prvom redu o povijesnim kame- o čemu također premalo znamo. Sjever. Sporazumom su definirana područja suradnje u nolomima, ova knjiga se zalaže Nadalje, naše je društvo i danas svrhu razvijanja obrazovnih i znanstvenih potencijala obje za njihovu zaštitu i revitalizaci- gotovo ravnodušno pred nekim ustanove: međusobno angažiranje nastavnika u izvođenju ju; s druge strane za moratorij od najvrjednijih dijelova hrvat- nastave, provedbu znanstvenoistraživačkih projekata, na otvaranje novih kava, i ne sa- skog kulturno-povijesnog kra- organizaciju interdisciplinarnih poslijediplomskih studija, mo u priobalnom pojasu – kakav jobraza, cijelog obilježenog ka- sudjelovanje na konferencijama, izdavanje i razmjenu je već prije nekoliko desetljeća menom, pred kojim bismo tre- znanstvenih publikacija, razmjenu studenata, nastavnika i na snazi u Italiji i Francuskoj, u bali stajati zadivljeni ne samo osoblja u okviru službenih programa mobilnosti i niz drugih zemljama koje štite svoje druš- zbog apstraktne ljepote groma- aktivnosti. tveno konstruirane i asocijativ- ča i gomila, nego još više radi no-povijesne krajolike. uvjerljivih otisaka povijesnih imovinsko-pravnih podjela ko- Krajobraz obilježen kamenom 13 PROMOCIJSKIH je su tisuće kilometara kame- SVEČANOSTI U knjizi smo pratili razvoj nih međa očuvale možda mno- kamenarstva od elementarnog go bolje od arhivskih pergame- Nova generacija oblikovanja suhozidnih me- na. Konačno, činjenica je i da su đa i bunja, do rafiniranih arhi- povijesni kamenolomi na bez- prvostupnika i tektonskih i skulpturalnih for- broj mjesta hrvatske obale obli- magistara ma, oslikali panoramu hrvat- kovali specifični tip krajolika REKTOROVE ske obale koja obiluje sjajnim (Englezi ga nazivaju quarry– Sveučilište Sjever NAGRADE izvorima raznovrsna kamena, scape), koji uglavnom nije čak promoviralo je od 16. vapnenca, dolomita, breče pa i ni evidentiran. U nacionalnom do 19. prosinca nove Poticaj mramora, s kojima je bila sva Registru kulturnih dobara na- prvostupnike i magistre predodređena za vrsnu gradnju lazimo samo dva povijesna ka- struke. Tijekom 13 za najbolje u svim povijesnim i stilskim raz- menoloma: antički kamenolom promocijskih svečanosti studente dobljima. u Novalji, te arheološki lokalitet u oba sveučilišna centra Nakon kruga kroz vrijeme, Gradina Sutilija s rimskim ka- ukupno je promovirano 17. prosinca dodijeljene od helenističkog doba do danas, menolom u Segetu Gornjem i s 416 prvostupnica i su rektorove nagrade putujući jadranskom obalom u crkvom sv. Ilije. prvostupnika svih za akademsku godinu potrazi za dokazima kamenar- preddiplomskih 2014./2015., prvi put od ske djelatnosti koja je u mnogim Bjesomučna eksploatacija studijskih programa te osnivanja Sveučilišta. razdobljima u Dalmaciji i Istri kamenoloma Rimski kamenolom Rasohe blizu luke Splitska 63 magistrica i magistara Rektor Marin Milković bila vodeća gospodarska gra- U Europi je više izvrsnih pri- struke koji su obranili dodijelio je nagrade koje na i sinonim zanatskih i umjet- mjera da su stari kamenolomi diplomske radove na se sastoje od povelje ničkih dosega generacija ljudi postali kulturne znamenito- studijima Poslovne i novčane nagrade. koji su u vrsnom kamenu zna- sti i turističke atrakcije, poput ekonomije i Odnosa Nagradu za najbolji li iskazati svoje potrebe i izrazi- Orecchio di Dionisio – glasovita s javnostima. Ova akademski uspjeh ti svoje misli i snove – čitatelju latomìa, helenistički kameno- promocija specifična je dobili su Perošić Paula, se može učiniti da smo govorili lom kamena vapnenca u Sira- po tome što se prvi put Marčec Alen, Martinčević o samorazumljivim stvarima. kuzi na Siciliji. Izvrstan primjer promoviraju prvostupnici Neven, Sakmardi Toni, Ipak, nekoliko činjenica govori je i Vulkanpark u čijem okviru i magistri Sveučilišta Premužić Bojan, Cikač da nije tako: prvo, dosad nismo se nalazi Muzej industrije se- Sjever kao javnog Tina, Šok Vanja, Barać na hrvatskom jeziku imali pod dre, odnosno kamena plovuć- sveučilišta koje je status Ivica, Mutavdžija ca, u Trassgrube Meurin blizu javne visokoškolske Maja, Fitim Kurti i Kretza u Njemačkoj (središta ustanove steklo 2. lipnja Duić Loparić Vedrana. kamenarskog područja sjever- 2015. Nagradu za najbolji no od Alpa koje je opskrbljivalo rad studenata dobili su kamenom rimske gradove donje Sandra Jovanović i Siniša Rajne) koji je 2003. dobio nagra- Medved, Monika Matak du Europa Nostra za očuvanje i Domagoj Vicković, kulturne baštine što ju dodjelju- Tena Križanec i Matija je Europska unija. Barem neki Županić, te Žarko Uršulin od naših povijesnih kamenolo- Crkva sv. Klementa u Sitnom Donjem i Leo Đura. ma na istarskoj obali, na Bra- ču i čitav Vrnik, mogli bi posta- PROGRAM EDUKACIJE ZA MLADE ti istinske, ne manje zanimljive U latinskoj pohvali atrakcije. Tvornica eksperimentalnog filma Dubrovniku, humanist Gotovo niti jedan od napušte- Michele Marullo nih kamenoloma nije rehabiliti- Udruga Filmsko-kreativni studio VANIMA u partnerstvu sa Tarcaniota piše kako ga ran da bi to zasluživalo pažnju, a Sveučilištem Sjever organizira program eksperimentalnog u dubrovačkom kraju novi koji se na stotinama mjesta filma VAR-T-EKS. Iza akronima krije se naziv programa »zanosi opora snaga otvaraju uglavnom bezobzirno Varaždinska tvornica eksperimentalnog filma, a program mjesta svladana radinošću kiretiraju pejsaž. Naša obala ni- će trajati od siječnja pa sve do kraja travnja 2016. godine. Na i stijenje naprednim radom je nego uska traka fliša pod lan- programu će sudjelovati maksimalno dvanaest sudionika, ljudi pokoreno». Ta rečenica cem oštrih planina, toliko uska a višemjesečnu edukaciju o eksperimentalnom filmu kroz bi se mogla ponoviti na da se svaka nova kava na dra- teoriju i praksu vodit će renomirani autor Damir Čučić s tolikim mjestima hrvatske matičan način izlaže pogledu. U asistentom Marinkom Marinkićem. obale! posljednjih pola stoljeća s Brača se izvuklo više kamena nego od universitas | siječanj 2016. 29 Kamen istočnog Jadrana ZaGreb Dioklecijana do tada. Dapače, i ljeća koji podcrtavaju nepre- mnogi od starih kamenoloma, kinutu tradiciju inteligentnog koji su tijekom vremena popri- korištenja kamena sa znatnim mili plemenitu patinu, sada se umjetničkim dosezima. Spome- ubrzanim tempom bjesomučno nut ćemo, primjerice, samo dje- NATJEČAJ MINISTARSTVA eksploatiraju. “Zadnje izmjene i la Lavoslava Horvata u Dubrov- dopune Prostornog plana Split- niku (vila Banac) i Splitu (pro- Prijave za državne stipendije sko–dalmatinske županije” do- čelje Gospe od Zdravlja); Ivana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisalo je puštaju, primjerice, djelatnost Meštrovića (Račićev mauzolej u natječaj za dodjelu najmanje pet tisuća stipendija redovnim na Sutiliji poviše Segeta i Tro- Cavtatu, njegova vila-galerija u studentima visokih učilišta, studentima s invaliditetom gira, premda je jasno da se povi- Splitu); Zlatibora Lukšića u Spli- i studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi jesni rimski i Novootvoreni ka- tu (kuća Ivanišević); Lovre Per- poslijediplomskih sveučilišnih studija za 2016. Mjesečni menolom u Planom istočno od kovića u Dubrovniku (Nautička iznos državne stipendije je 1200 kuna i isplaćivat će se od Trogira srednjovjekovni kame- škola), i Hvaru (hotel Adriatic); Bunja s pet „prstenova“ u Bilicama kod Šibenika siječnja do rujna 2016. godine. Prijave se zaprimaju do nolom uistinu nema gdje više ši- Helena Baldasara i Cicilijanija u petka 12. veljače. Više informacija na www.mzos.hr. riti, a da se pritom ne ugroze pra- Splitu (kuće kleričkog mirovin- povijesna željeznodobna gradi- skog fonda južno od Sjemeništa); IZ RECENZIJA na koja je dominirala područjem Oceanografski institut Fabijana plodnog trogirskog Malog polja Kaliterne i pročelje kuće na Peri- Akademik Igor Fisković, (500 ha površine), te rimske kave stilu Nevena Šegvića; Arheološ- prof. emeritus Sveučilišta u Zagrebu: ili srednjovjekovna crkvica gro- ki muzej Zlatka Kauzlarića na U virtuoznim tumačenjima Joška Belamarića dobili smo movnika sv. Ilije. zrcalu zadarskog Foruma, kao i Pri procjeni pojedinih vrsta recentna djela Dinka Kovačića, potpunu sliku uporabe kamena od prapovijesti do sadaš- vapnenaca kao potencijalne mi- Emila Šverka, Nikole Bašića … njosti na istočnoj obali Jadrana. Selekcijom paradigmatskih neralne sirovine treba voditi ra- spomenika i raznovrsnih fenomena koji pokazuju kako se Ugrađivanje djela u čuna o zaštiti prirode (Natura kamen oblikovao korisno i estetski atraktivno, autor oslikava 2000) te ograničenjima s obzi- već postojeći ambijent rom na lokaciju (udaljenost od Ponovit ću pak nešto što vi- glavne tijekove povijesnih zrenja – od povijesti kulturnog naselja, infrastrukturnih obje- še puta ističem: zvuči nevjero- krajobraza i od antičke urbanizacije s pripitomljavanjem pre- kata i obale i sl.), pri čemu valja jatno da o čitavoj problematici djela i oblikovanjem gradova, do planskih zahvata moder- imati na umu zabranu eksploa- ozbiljno piše tek nekoliko lju- nog doba. Belamarić je to dinamički predočio u pitkom štivu tacije mineralnih sirovina na di u Hrvatskoj. Na našim ar- većini hrvatskih otoka. Ipak, hitektonskim fakultetima ne- spajajući – primjerice – nazivlje klesarskog alata s analizama BOTANIČKI VRT eksploataciju kamena iz nekih ma ni jedne katedre za rehabi- značajnih graditeljskih i kiparskih djela u smislenu cjelinu, a povijesnih (nadamo se uskoro litaciju postojeće arhitekture, na podlozi mnoštva arhivskih podataka i slikovitih lokalnih Obnova najstarijih izložbenih staklenika i zaštićenih) kamenoloma tre- a posao njenog održavanja bi predaja. Iznijansirana zapažanja prožeo je iskrenim doživlja- ba rezervirati za potrebe kon- trebao činiti valjda 80% sve- Otvaranje pripremnih radova na obnovi izložbenih zervatorsko-restauratorskih ukupne djelatnosti gradskih vanjem cjelovitoga krajolika, u kojem kamen predstavlja ra- staklenika u Botaničkom vrtu Prirodoslovno- radova, što bi trebalo reguli- otaca, arhitekata, urbanista, skošne slojeve kulturnog izraza. Knjigu stoga treba prihvatiti i matematičkoga fakulteta održano je 21. siječnja. Riječ rati zakonom. S druge strane, konzervatora... Mnogo čine, kao uvjerljiv apel za očuvanje entiteta hrvatske baštine. je o projektu obnove najstarijih izložbenih staklenika potpuna zabrana otvaranja ka- međutim, udruge posvećene izgrađenih potkraj 19. stoljeća i jedini su do danas menoloma može značiti kraj za proučavanju i čuvanju tradi- sačuvani staklenici toga tipa u Hrvatskoj. Programske ionako ugroženo zanatsko kle- cionalne kamene gradnje. Me- Dr. sc. Bratislav Lučin, smjernice za obnovu nastale su u suradnji ravnateljice sarstvo. Žalosno je, na primjer, đu njima prednjači Dragodid i voditelj Marulianuma: Vrta Biserke Juretić i autora projekta, arhitektice da se toliki dubrovački spome- to ne samo s praktičnim teren- Maše Foretić Doležal i arhitekta konzervatora nici obnavljaju bračkim, a ne skim radom nego i s dragocje- Knjiga Joška Belamarića lakoćom izlaganja i pokretljivošću Mladena Perušića. korčulanskim kamenom, da se nom mrežnom stranicom pre- asocijacija – gotovo bismo rekli: usuprot materiji o kojoj apside trogirske katedrale po- punom korisnih informacija i piše – vodi čitatelja kroz čitavu jednu antropologiju kamena TEKSTILNO- krivaju benkovačkim, a ne tro- stručno-znanstvene literature: na istočnoj obali Jadrana. Bogatstvo podataka, u rasponu girskim kamenim pločama, i sl. www.dragodid.org TEHNOLOŠKI Značenje mjesta, kvaliteta od tektonskoga do taktilnoga, od geologije do filologije, od FAKULTET Neprekinuta tradicija arhitekture – bila ona dobra ili etnologije do povijesti umjetnosti, izloženo je s nesvakidaš- inteligentnog korištenja kamena Proslava Dana loša – najbolje shvaćamo po či- njom eruditskom podlogom, ali i s preglednošću strukture Na kamenu se nekoć ljubilo njenici da isti ljudi na različi- koja kao da nasljeduje drevno graditeljsko umijeće. Na i ‘Kreativni i jelo, rađalo i umiralo, kamen tim mjestima mogu biti različi- je bio i alat i oružje i nakit. Do- ti ljudi. Uzet ćemo za ilustraciju njezinim stranicama posve razvidnim biva u kolikoj je mjeri mikser’ maći kamen, u stotinama vari- samo jedan primjer: gledajući naša kamena umjetnička baština izrasla iz spoja organskoga, Na Tekstilno- janti građevnih oblika tijekom Dubrovnik i široki prostor oko začinjavačkog kamenarstva i visoko odnjegovanoga, na tehnološkom višemilenijske povijesti, ali i u njega, u koji su poput suhog ži- antici utemeljenog latiniteta renesansne arhitekture. Čitamo fakultetu Sveučilišta zadnjih stotinjak godina, doka- ga i u zadnjem njegovom kut- li je tako, shvaćamo da postoji dubinska srodnost Marulićeve u Zagrebu u utorak, zao je da može opečatiti i različi- ku utisnuti red i ljepota, sklad 26. siječnja, održala te utjecaje koji su dolazili sa stra- nature i arhitekture – osjeća- Judite i šibenske katedrale. Napokon, i ne najmanje važno: se svečana sjednica u na, bolje rečeno – naturalizirati mo da su ti ljudi znali nešto što na ovim je stranicama u najplemenitijem smislu zatitrao au- povodu 25. obljetnice ih, usidriti u naš ambijent. Po- nam danas izmiče. torov osobni doživljaj zavičaja, u kojem se prožimaju i nado- Dana Fakulteta i 55 godina tekstilnoga studija. sebno je tome pridonijela nepre- Osjećamo da su u kamenu Dekanica Sandra Bischof dodijelila je priznanja i nagrade kinuta nit djelatnosti klesarskih znali izraziti svoje ideale i mo- punjuju ars i natura, domaće i svjetsko, čedno i veličajno. najuspješnijim studentima. Dan prije, na Fakultetu je, radionica koje su opstale i ostale ralne poruke, te da su – nasla- zajedno s Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo do danas aktivne na više mjesta, njajući se na ono što su naslije- i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski”, organizirano deveto u vrijeme kada suvremeni kava- dili, a radeći i djelujući uvijek znanstveno-stručno savjetovanje Tekstilna znanost i duri samo nadgledaju rad dija- hic et nunc, ovdje i sada – u mi- gospodarstvo pod nazivom Kreativni mikser. mantne žičane pile, koja kroz slima uvijek imali sve one koji tkivo kamene gromade prola- će za njima doći. Nije li to de- zi kao kroz maslo. Tamo gdje je finicija baštine? Uzimajući je MEĐUNARODNA KONFERENCIJA nekoć kamenolom davao kruha danas u fokus, da nam bude stotini ljudi, danas ih dostaje po- ʿpokretač razvojaʾ, trebali bi- ‘PolText 2016’ u la tuceta. smo se, koliko je to uopće još Jasno nam je, ipak, da ka- moguće, voditi istim pogledi- Dubrovniku men ne smije postati samo de- ma. Od 14. do kor u tom ambijentu. Iza njego- Novi korak u kreativnom 16. srpnja u ve upotrebe i njegove obradbe posezanju za autentičnim vri- Dubrovniku treba ostati isti onaj ponos ko- jednostima naše baštine može će se održati ji su imale generacije onih ko- se dogoditi samo uz edukaciju PolText 2016, ji su se proslavili proslavljajući svih onih koji su dionici obli- konferencija ga samog. Ponovit ćemo s Freu- kovanja tog prostora. A takvu koja se bavi denreichom: “Daleka mi je i sa- edukaciju trebaju ne samo in- doprinosom ma pomisao da građenje na Ja- vestitori koji grade nove ili pre- računalnom dranu ne bi moralo biti moderno, uređuju stare kuće, nego često i pristupu u suvremeno, ili štaviše da bi se arhitekti, pa i klesari, koji često analizama političkih trebalo povoditi za baštinjenim lutaju prema valovima pomod- tekstova kao što su arhitektonskim oblicima. Su- nih estetskih noviteta zaborav- vladini govori, političke debate, vremeni arhitekt ne može gra- ljajući da se svaka inteligencija društveni mediji, sadržaji u medijima, programi stranaka diti drugačije nego u duhu vre- – pa tako i ona kojom arhitekt i zakonodavstvo. U organizaciji konferencije sudjeluju mena u kome djeluje, ali on može ugrađuje svoje djelo u već defi- istraživači i profesori s Fakulteta političkih znanosti i uskladiti svoje djelo s postojećim nirani ambijent – definira do- Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, ambijentom, može ga ukompo- brim dijelom i sposobnošću pri- sa Sveučilišta iz Edinburgha i Sveučilišta u Oslu. Više o nirati nenametljivo u krajolik.” lagodbe prema postojećemu, a konferenciji na www.poltext2016.net. I brojni su primjeri arhitekton- osobito kada to postojeće sadr- skih ostvarenja tijekom 20. sto- ži zaista neupitne vrijednosti. Lanterna zvonika katedrale sv. Marka u Korčuli 30 universitas | siječanj 2016.

SVEUČILIŠTE U SPLITU, SVEUČILIŠNI ODJEL ZA FORENZIČNE ZNANOSTI RASPISUJE NATJEČAJ (m/ž) ZA IZBOR: Samit o klimi u Parizu: PR-ova pobjeda

-Dva izvršitelja (m/ž) na neodređeno vrijeme i u punom Iako je sporazumom određeno da temperatura do kraja stoljeća radnom vremenu na radno mjesto I. vrste u znanstveno-na- stavnom zvanju docent, u znanstvenom području interdis- smije porasti maksimalno 1,5 Celzijevih stupnjeva, kad se zbroje ciplinarna područja znanosti, znanstvenom polju temeljne svi namjeravani doprinosi 195 zemalja svijeta, temperatura raste medicinske znanosti te antropologija i etnologija, između 2,7 i 3,7 Celzijevih stupnjeva Pristupnici Natječaju trebaju ispunjavati uvjete propisane Za- konom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Pra- Piše: Dražen Šimleša Možemo već sada reći da je ovo vilnikom o organizaciji i radu Sveučilišnog odjela za forenzične jedna od najbolje odrađenih hi- znanosti te Statutom Sveučilišta u Splitu. Nakon pariške konferencije pnotičko-propagadnih seansi, Pristupnici Natječaju uz vlastoručno potpisanu prijavu na UN-a o klimatskim promjena- da budemo u trendu, u povijesti natječaj prilažu u tiskanom obliku: životopis, • preslik osobne ma (COP 21) ostala je gomila ne- zemaljske kugle. Što je zapravo iskaznice, • preslik domovnice ili preslik potvrde o državljan- poznanica, no jedno je potpuno ostalo nakon Pariza? jasno, a to je da nagradu za naj- stvu države članice EU, • preslik diplome o odgovarajućoj bolje obavljeni posao dobiva PR, Zajednička strategija… stručnoj spremi, odnosno akademskom stupnju, • prikaz znan- što znači da je očito lekcija iz Ko- koje nema Političke i ekonomske elite udružene s većinom svjetskih medija širile su happy end atmosferu izjavama stvene, nastavne i stručne djelatnosti, • popis radova i radove penhagena (COP 15) naučena. Sporazum koji je potpisalo o “povijesnom sporazumu za spašavanje zemaljske kugle”, “najvećem skoku za čovječanstvo” ili relevantne za izbor (u elektroničkom obliku), • potvrdu o po- Ove dvije konferencije o klimi 195 država svijeta zaista poči- “pobjedom za sve na planetu i buduće generacije” znavanju hrvatskog jezika (za pristupnike iz država članica EU) koje dijeli šest godina imale su nje s kakvim-takvim razlozima Svu dokumentaciju potrebno je dostaviti u dva primjerka. isti sudbinski epitet prije odr- za zadovoljstvo, no to više govo- Prijave predati u roku od 30 dana od dana objave natječaja u žavanja – biti ili ne biti, što se ri kako su nam kriteriji sniženi „Narodnim novinama“ na adresu: Sveučilište u Splitu, Sveu- odnosilo na potrebu potpisiva- nakon samo 21 godinu (?!) pre- čilišni odjel za forenzične znanosti, Ruđera Boškovića 31/IV, nja sporazuma o prihvaćanju govaranja kako suočiti našu ci- ozbiljne i predane borbe protiv vilizaciju s klimatskim promje- 21000 Split, s naznakom: »Natječaj za izbor na radna mjesta i klimatskih promjena. nama. Prvi se put prihvaćaju znanstveno-nastavna zvanja«. Zakašnjele i nepotpune prija- Samit o klimi u Kopenhage- znanstveni argumenti o grani- ve neće se razmatrati. nu je propao i svi su to objavili. ci od dva Celzijeva stupnja po- Samit o klimi u Parizu je propao većanja temperature u odnosu SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET i svi su objavili kako je uspio. I to na predindustrijsko doba kao li- RASPISUJE NATJEČAJ je pokrenulo lavinu hvalospje- niji koju se ne smije prijeći. Da- va, bez da itko od slavljenika pače, političke i ekonomske eli- ZA IZBOR zaviri malo dublje u tzv. Spora- te očito su željele pokazati svoju zum umjesto u čašicu. Političke avangardnost pa su snizile taj - jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovi- i ekonomske elite udružene s ve- cilj na obećanih 1,5 stupnjeva. tog profesora, za područje društvenih znanosti, polje eko- ćinom svjetskih medija širile su No, sve nakon toga pokazuje nomija, grana Marketing, i odgovarajuće radno mjesto na happy end atmosferu izjavama nam kako sporazum iz Pariza Katedri za marketing o “povijesnom sporazumu za neodoljivo sliči na albume ben- Pristupnici moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o spašavanje zemaljske kugle”, dova koji počinju s najboljom radu („Narodne novine“ broj 93/14), Zakonom o znanstve- “najvećem skoku za čovječan- stvari, a ostatak za slušanje Najčešće citirana misao o klimatskoj konferenciji u Parizu je ona poznatog britanskog aktivista Georga stvo” ili “pobjedom za sve na spada u rubriku što prije zabo- Monbiota: “S obzirom na ono što je moglo biti, ovo je čudo. S obzirom na ono što je trebalo biti, ovo je noj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ planetu i buduće generacije”. Dražen Šimleša raviti i džaba truda. katastrofa.” broj 123/03 do 60/15) i uvjete Rektorskog zbora („Narodne novine“ broj 13/12).

PRIJAVI NA NATJEČAJ TREBA PRILOŽITI: životopis dokaz o stručnoj spremi (stručnom nazivu, dokaz o završe- nom fakultetu, akademskom stupnju i druge dokumente iz kojih se može utvrditi da pristupnik ispunjava uvjete za izbor Rudi Supek - čovjek iznad svog vremena u odgovarajuće zvanje) Ako se još uvijek trudimo planetu pokazuje kao istin- stanak i razvoj kod nas Supek odluku o izboru u znanstveno zvanje čitati tekstove duže od ko- ski vizionar, možemo otvo- Supek još 70-ih zaslužan kao malo tko. - potvrdu o aktivnom sudjelovanju u realizaciji znanstvenih mentara na društvenim mre- reno reći, čovjek ispred svog godina analizira Fascinantno je što počet- projekata žama, svi imamo neke knjige vremena. Teme koje obrađu- kom 70 -ih godina prošlog sto- znanstvene i stručne radove, te njihov popis i to podijeljen u koje su nam obilježile jedan je u knjizi nizajući konkret- i objašnjava ljeća, kada je svijet živio iza dvije skupine: radovi objavljeni do posljednjeg izbora ili re- dio života. Vrlo često se radi ne primjere našeg odnosa ružičastih naočala, Supek izbora, razvrstani po kategorijama i radovi objavljeni nakon i o knjigama koje su utjecale prema jedinoj Zemlji i pri- fenomene i procese analizira i objašnjava feno- toga razvrstani po kategorijama i promijenile čitave genera- rodi, siromašnima i ugrože- koji se tada još i nisu mene i procese koji se tada još dokaz o pozitivno ocijenjenim cije. To čak i ne moraju biti nima, bilo je u ono doba pre- i nisu nazivali nekim jasnim prve ni najbolje knjige o kon- pušteno malom broju misle- nazivali jasnim i i poznatim imenom, odnosno rezultatima institucijskog kretnoj temi. Nekada se treba ćih ljudi koji su trebali imati nisu bili prepoznati kao teo- - istraživanja kvalitete nastavnog rada pristupnika ili mnogo toga poklopiti da napi- hrabrosti dovesti u pitanje poznatim imenom rijski koncept ili razrađena dokaz o pozitivno ocjenjenim rezultatima studentske sano dođe do „širokih narod- ekonomski rast i tehnološki niti bili ideja. Tako ankete. nih masa“. Zato neka vrijed- razvoj iza kojih ostaje nered raskrinka- Svu dokumentaciju osim u papirnatom obliku za izbor na djela ostanu nedovoljno koji netko treba platiti i poči- prepoznati va „ame- potrebno je dostaviti i na CD-u u dva primjerka, s tim doživljena i valorizirana. stiti. I to prije prvih naftnih kao teorijski rički san“ da se radovi za izbor dostavljaju na posebnom CD-u u kriza kada su one koji su se poentiravši Intelektualna hrabrost usudili propitkivati postoje- koncept ili kako nema dva primjerka. kritike neumjerenog rasta Prijaviti se mogu pristupnici oba spola. ći diskurs neumjerene proi- toliko resur- zvodnje i potrošnje proglaša- razrađena sa na našem Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objavljiva- Ovih dana mnogi koji se brinu za naš planet, jedino vali pticama rugalicama. ideja, što je planetu da nja u „Narodnim novinama“. Prijave se predaju na adresi: poznato mjesto za život u ih svi slijedi- Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, 21000 Split, Cvite svemiru, još uvijek razvla- Manje tehnička, privilegija mo kao svjet- Fiskovića 5. če dojmove o posljednjoj UN- a više socijalna rješenja dostupna ski potrošač- Nepravovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. ovoj Klimatskoj konferenci- S druge strane, upravo ki uzor, što se Prijavljeni pristupnici bit će obaviješteni o rezultatima natje- ji u Parizu završenoj 12. pro- nas njegovo vizionarstvo tek tada, a na ža- čaja u zakonskom roku. sinca prošle godine. I to je može deprimirati s obzirom malenom lost i danas, Dekan: Prof. dr. sc. Željko Garača dobar trenutak da se posve- na činjenicu da o zaštiti tla promovira kao timo knjizi Ova jedina zemlja, i bioraznolikosti, ograniče- broju najpoželjniji ži- autora Rudija Supeka, koja s nosti resursa, borbi protiv si- votni stil. To je obzirom na svoju iznimnost romaštva i drugim velikim mislećih gotovo dva de- UMJETNIČKA AKADEMIJA U SPLITU nije bila, po našem sudu, do- svjetskim problemima čita- ljudi koji imaju setljeća prije nego se ekološki OBJAVLJUJE N A T J E Č A J voljno doživljena i valorizira- mo još početkom 70-ih godi- otisak, kao indikator našeg (m/ž) ZA IZBOR NA RADNO MJESTO na u vrijeme kad je tiskana, na prošlog stoljeća, a danas hrabrosti utjecaja na planet pa posred- pa čak ni dosta vremena na- su gotovo svi ti problemi mul- dovesti u pitanje no i druge ljude na njemu, Spremačica –radno mjesto IV vrste, na određeno vrijeme, do kon toga. Tako ćemo 2017. go- tiplicirani i s još intenzivni- oblikovao kao jasan i defini- dine obilježiti i njezinu važnu jim utjecajem. Što smo radili ran koncept. Već je tada svje- povratka prevlađujuće obljetnicu, jer je prošlo 45 go- svih tih gotovo pola stoljeća? stan da su nam manje potreb- privremeno nenazočne zaposlenice s bolovanja dina od prvog izdanja. Supek izgleda kao krijesnica paradigme vlastitog na „tehnička rješenja“, a više Ostajemo pomiješanih u mraku koju se svi pravimo socijalna odnosno društvena Prijava na natječaj mora sadržavati životopis, presliku doka- osjećaja kad se knjiga iščita- da je ne vidimo. vremena rješenja, ističući kako se mo- za o državljanstvu, va i sada, toliko godina na- Moram priznati i da sam ra promijeniti način na koji dokaz o završenoj NSS i potvrdu o radnom stažu. kon što je prvi put tiskana. se iznenadio iz ove današnje razmišljamo i doživljavamo Prijave se dostavljaju u roku od 8 dana od objave natječaja Zanimljivo je što je razlog po- perspektive koliko toga mi je svijet te način na koji se ge- na adresu: miješanih osjećaja isti. Nema promaklo dok sam čitao ovu neriraju i djeluju naša druš- Umjetnička akademija u Splitu, Zagrebačka 3, 21000 Split. nikakve sumnje da se Supek knjigu kao student sociologi- tva, a zapravo čitava civili- u knjizi posvećenoj našem je, grane znanosti za čiji je na- zacija. Rudi Supek poentira universitas | siječanj 2016. 31

SVEUČILIŠTE U SPLITU FAKULTET GRAĐEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE Samit o klimi u Parizu: PR-ova pobjeda RASPISUJE NATJEČAJ Prvo što je pokazatelj da se i da- siromašniji te su najveće žrtve (m/ž)

lje nastavlja po starom, a to znači klimatskih promjena obećano lošem za sve na planetu i buduće je 100 milijardi dolara pomoći, - za izbor jednog suradnika na radno mjesto I. vrste u surad- generacije, jest usvojeni mehani- što je daleko premalo, a i to nije ničkom zvanju poslijedoktorand za znanstveno područje zam na “nacionalnoj razini odre- obavezno, nego ako se nađe, te Tehničke znanosti, znanstveno polje Arhitektura i urbanizam, đenih doprinosa” (INDC). Onaj je dodatno “zagađeno” lažnim na određeno vrijeme u punom radnom vremenu tko je ovo smislio zaslužuje nagra- rješenjima kao što su trgovine - za izbor jednog nastavnika u naslovno umjetničko-nastavno du za najbolje odugovlačenje kako emisijama ugljika, raznorazna zvanje docent za područje Umjetnosti, polje Likovne umjet- bi sve izgledalo novo, a da ostane kreditiranja... nosti (vanjska suradnja) isto. Prema toj smicalici, svaka Prijave se podnose tajništvu Fakulteta osobno ili poštom u od država u svijetu trebala je sa- Zemlja – pacijent na aparatima roku od 30 dana od dana objave natječaja u Narodnim novi- mostalno, suvereno i nacionalno Sve nam to govori kako za- predložiti svoj vlastiti tempo, cilje- padni svijet (o da, tu sad uklju- nama, na adresu: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geo- ve i određene doprinose u odnosu čujemo i većinu građana, da se dezije u Splitu, Matice hrvatske 15, s naznakom - za natječaj-. na klimatske promjene. Toliko o ne lažemo) još uvijek nije u sta- Pristupnici su dužni ispunjavati uvjete utvrđene Zakonom o zajedničkoj strategiji. Sitna je ca- nju prihvatiti činjenicu kako su znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a uz prijavu Političke i ekonomske elite udružene s većinom svjetskih medija širile su happy end atmosferu izjavama ka da kad se zbroje svi namjera- nam potrebni drukčiji temelji na natječaj treba u 2 primjerka priložiti: životopis • presliku di- o “povijesnom sporazumu za spašavanje zemaljske kugle”, “najvećem skoku za čovječanstvo” ili vani doprinosi 195 zemalja svije- naših društava. Temelji koji bi plome • presliku domovnice • dokaz o stečenom akademskom “pobjedom za sve na planetu i buduće generacije” ta, temperatura raste između 2,7 bili održiviji i pravedniji, jer jed- stupnju doktora znanosti (točka 1.) • opis nastavne i stručne i 3,7 Celzijevih stupnjeva, pa onda nostavno, mi nemamo dovoljno djelatnosti (točka 2.) • popis umjetničkih i stručnih radova onih spominjanih 1,5 stupnjeva resursa na našem planetu kako (točka 2.) • portfolio (točka 2.) Nepotpune i nepravodobne zaista zvuče kao proizvedeni hit bi ukupno stanovništvo živjelo kako bi se zakamuflirao ostatak prosječan životni stil stanovni- prijave neće se razmatrati. albuma koji je neslušljiv. ka SAD-a i većine zemalja EU- a, gdje si tepaju kako su najra- Praćenje promjena zvijeniji. svakih pet godina? SVEUČILIŠTE U SPLITU Nakon što je nastupilo otrje- SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE, RASPISUJE Nadalje, dogovoreno je kako će žnjenje, najčešće citirana mi- se svakih pet godina pratiti napre- sao o klimatskoj konferenciji u N A T J E Č A J (m/ž) dak (opušteno, zar ne?), no ovo je Parizu je ona poznatog britan- I za izbore u zvanja (i na odgovarajuća radna mjesta) vrh – početak otkada se prate pro- skog aktivista Georga Monbio- mjene nije sljedeća konferencija ta: “S obzirom na ono što je mo- 1. jednog nastavnika u nastavno zvanje predavač i na odgo- o klimi najavljena 2016. godine u glo biti, ovo je čudo. S obzirom varajuće radno mjesto, u znanstvenom području tehničkih Maroku, nego 2020. godina. Kao, na ono što je trebalo biti, ovo je znanosti, za polje elektrotehnika, za granu elektroenergetika odnija vrag prišu, ne žuri nam se? katastrofa.” Mi možemo dodati 2. jednog nastavnika u nastavno zvanje viši predavač i na od- poznatu izreku Operacija uspje- Zaista, najveći skok za čovječan- govarajuće radno mjesto, u znanstvenom području tehničkih stvo. la, pacijent mrtav. Dobro, malo Iz Sporazuma su izbačene emi- pretjerujemo, pacijent je na apa- znanosti, za polje elektrotehnika, za granu elektronika. sije od avionskog i brodskog pro- ratima, sve slabijeg imunosnog Najčešće citirana misao o klimatskoj konferenciji u Parizu je ona poznatog britanskog aktivista Georga meta, što je čak nazadak u odnosu stanja, ali nema brige – njegovo Točke 1 i 2. Monbiota: “S obzirom na ono što je moglo biti, ovo je čudo. S obzirom na ono što je trebalo biti, ovo je na dogovoreno u Kopenhagenu. ćemo stanje pratiti svakih pet Pristupnici trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom katastrofa.” Onima koji su najugroženiji i naj- godina, počevši od 2020. godine. o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Odlukom o nužnim uvjetima Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanja. Prijavi treba priložiti: životopis pristupnika, preslik diplome o odgovarajućoj stručnoj spremi odnosno akademskom stupnju, prikaz stručne i nastavne djelatnosti, popis radova i radove relevantne za izbor (u elektronskom obliku). Rudi Supek - čovjek iznad svog vremena Svu dokumentaciju predati u dva primjerka. Prijave s prilo- zima podnose se Sveučilišnom odjelu za stručne studije Sve- kako zato i ne trebamo govo- če opisi iz vremena tiska knji- učilišta u Splitu, Split, Kopilica 5/II kat, u roku od 30 (trideset) riti o „ekološkoj krizi, kriza ge, gdje se strane predstav- dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama. Nepra- se zapravo odnosi na samog nika prehrambenih korpo- vovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati. čovjeka“. racija, politike i zaklada koje promoviraju proizvodnju Duhovno zagađenje hrane pomoću korištenja ve- prethodi zagađenju okoliša like mehanizacije i kemijskih SVEUČILIŠTE U SPLITU UMJETNIČKA AKADEMIJA U Zagovara pravednu raspo- preparata, objašnjava mo- SPLITU djelu prirodnih resursa i pre- ralna pozicija tog pristupa OBJAVLJUJE NATJEČAJ (m/ž) ispitivanje ljudskih potreba, pomaganjem siromašnima, a to su teme oko kojih se na- smanjenjem gladi i omoguća- za izbor u zvanje i na radno mjesto tezalo i na nedavno završe- vanjem svima na planetu da nom samitu o klimi u Pari- žive kao stanovnici SAD-a. Kao i mnogi od nas, Supek zu, jer oni koji ne žele dijeliti -Docent u umjetničkom području, polje primijenjena umjet- i ne žele preispitivati svoj ne- oscilira u svojim osjećajima i održivi način života i odnos nadanjima. Prisutan je popri- nost, grana restauracija i konzervacija. prema klimatskim promje- lični pesimizam pa donekle i nama, prezentiraju to kao ne otvorena razočaranost ljud- Pristupnici na natječaj moraju ispunjavati uvjete Zakona o toliko bitnu gnjavažu s ko- skom vrstom nazivajući nas znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Prijava na na- jom se nekako moramo bavi- „vrstom koja uništava biosfe- tječaj mora sadržavati životopis, presliku dokaza o državljan- ti. Supek već tada, pored oči- ru“, a drugdje čak i bacilom stvu, diplomu o stečenoj stručnoj spremi i izvješće o umjetnič- tog zagađenja, materijalnog i koji osvaja Zemlju. Tom sta- koj i nastavnoj aktivnosti. Prijave se dostavljaju u roku od 30 opipljivog, mjerljivog i otrov- vu suprotstavlja ushit i nadu dana od objave natječaja na adresu: Umjetnička akademija u nog, vidi i duhovno zagađenje zbog novog rastućeg pokreta Splitu, Zagrebačka 3, 21000 Split. koje će postati svima vidljivo za zaštitu okoliša i održivi od- tek godinama kasnije. Dapa- nos prema prirodi. če, pametno zaključuje kako duhovno zagađenje prethodi Ekološki otisak Rudi Supek potrošačkog ludila zagađenju okoliša ili prirode. UMJETNIČKA AKADEMIJA U SPLITU Uspješno balansira izme- Supek je vizionar, ali i čo- i oni koji su dio potrošačkog zreloj fazi oštro se suprotstav- đu faktografskih i gotovo en- vjek svog vremena. U izni- ludila i imaju preveliki eko- ljajući ratovima i patnjama ci- OBJAVLJUJE ciklopedijskih prikaza naj- mnom je strahu od popula- loški otisak. vila u njegovo doba te korište- N A T J E Č A J (m/ž) većih svjetskih problema i cijske eksplozije i to naglaša- Rudi Supek nije samo bio nju nuklearne energije kao za izbor u zvanje i na radno mjesto „spuštanja na svakodnevni va na nekoliko mjesta u knjizi ispred svog vremena, nego je produžene ruke utrke u nao- nivo“ kada opisuje način ko- kroz katastrofična predviđa- i kroz knjigu Ova jedina Ze- ružanju. Na razini društvene -Redoviti profesor (trajno zvanje) u području, umjetnosti, po- jim se iz žitarica tokom proi- nja koja se ipak nisu obisti- mlja i kroz cijeli svoj život po- misli, zaziva onog Marxa koji lje glazbena umjetnost, grana reprodukcija glazbe – sviranje, zvodnje i prerade u kruh izba- nila do našeg vremena, jer kazivao da je jedan od rijet- stavlja jednakost između na- predmet Gitara. cuju i uništavaju svi vrijedni se prirodni priraštaj u veli- kih za koje se može reći da turalizma i humanizma, ali

sastojci čime postaje nakupi- kom broju zemalja uravno- su iznad vremena i prostora si ostavlja i dovoljno prosto- na za popuniti naš trbuh, ali težio. Dapače, danas je vid- u kojima rade i stvaraju, jer ra za kritiku svakog sistema, Pristupnici na natječaj moraju ispunjavati uvjete Zakona o ne i ono što je bit hrane. U da- ljivo kako su siromašni naj- nam pružaju ideje i misli za sistema koji je, bez obzira ka- znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Prijava na našnje vrijeme opsjednuto- veća prijetnja samima sebi, koje se uvijek možemo uhva- ko se etiketira, slijep kada pili natječaj mora sadržavati životopis, presliku dokaza o dr- sti svime vezanim za zdrav- jer sami žive u nepovoljnim titi. U svojoj mladosti je pro- granu na kojoj sjedi, odnosno žavljanstvu, diplomu o stečenoj stručnoj spremi i izvješće o lje, takvi opisi i predavanja i neljudskim uvjetima, dok šao patnje nacističkih logora i kada uništava jedini prostor umjetničkoj i nastavnoj aktivnosti. Prijave dostaviti u roku od na tu temu se obilato napla- za stanje na našem planetu i znao je odabrati stranu na ko- za život u svemiru koji nam je 30 dana od objave Natječaja na adresu: Umjetnička akademi- ćuju uplašenim potrošačima. globalnu nestabilnost odgo- joj se vrijedi boriti, a jednako poznat, našu jedinu Zemlju. ja u Splitu, Zagrebačka 3, 21000 Split. Gotovo tragikomično zvu- vornost snose upravo bogati se nastavio ponašati i u svojoj  DRAŽEN ŠIMLEŠA 32 universitas | siječanj 2016. Svemirski svjetionik u Rakovoj maglici ‘sjaji’ najvećim energijama do sada Uočene energije nisu predviđene ni jednim dosadašnjim teorijskim modelom emisije elektromagnetskog zračenja iz neutronskih zvijezda i velik su izazov za teoretičare

Znanstvenici koji rade na opser- vatoriju MAGIC (Major Atmosphe- ric Gamma-ray Imaging Cherenkov) izvijestili su o otkriću pulsnog elek- tromagnetskog zračenja najvećih dosad opaženih energija koje emiti- ra neutronska zvijezda u središtu su- pernove uočene 1054. godine, pozna- te kao Rakov pulsar. Znanstveni rad Teraelectronvolt pulsed emission from the Crab Pulsar detected by MAGIC objavljen je ovoga mjeseca u časopisu Astronomy&Astrophysics. Zvijezda od 10 kilometara! Rakov pulsar je ostatak zvijezde Damir Lelas Ana Babić koja je u eksploziji supernove stvorila Rakovu maglicu. Taj je pulsar 50 posto masivniji od Sunca, ali je zbijen u ku- glu promjera samo 10 km, koja načini 30 okretaja oko svoje osi u sekundi! Okru- žen je kolosalnim magnetskim poljem, koje je deset tisuća milijardi puta jače od magnetskog polja Sunca. Ovo snaž- no magnetsko polje dominantno odre- đuje gibanje nabijenih čestica te ih pri- siljava na rotaciju istom brzinom kojom Umjetnička impresija pulsara u centru Rakove maglice. U pozadini je rotira i površina pulsara. To područje fotografija Rakove maglice napravljena Hubble teleskopom (Ilustracija: oko pulsara nazivamo magnetosferom. David A. Aguilar (CfA)/NASA/ESA) Rotirajuće magnetsko polje stvara in- tenzivno električno polje toliko snažno da čupa elektrone s površine pulsara. Rakov pulsar Ti elektroni koji se ubrzano gibanju s Rakov pulsar stvoren je u eksploziji supernove 1054. godine, a nalazi se na udaljenosti od oko površine pulsara, kao i svaki naboj pri 6500 svjetlosnih godina, u središtu magnetizirane maglice vidljive u sazviježđu Bika. Najsnaž- niji je pulsar u našoj galaksiji te je jedan od samo nekoliko koji su otkriveni u svim područjima ubrzanom gibanju, emitiraju snop elek- valnih duljina, od radiovalova do gama-zraka. U rotirajućem magnetskom polju elektroni i tromagnetskog zračenja koji uočimo pozitroni se ubrzavaju do relativističkih energija i emitiraju elektromagnetsko zračenje koje svaki put kad prolazi kroz naše vidno dolazi do naših teleskopa u obliku pulseva, svake 33 milisekunde, svaki put kad se pri rotaciji polje, slično kao što uočavamo svjetlo- neutronske zvijezde emisijsko područje poklopi sa smjerom opažanja teleskopa. Prije opaža- sni snop koji emitira svjetionik. nja teleskopima MAGIC smatralo se da zračenje naglo prestaje na energijama koje su nekoli- Ivica Puljak Iva Šnidarić ko milijardi puta veće od energije vidljive svjetlosti, a ova mjerenja su pokazala da se dostižu Fotoni ogromnih energija energije i tisuće milijardi puta veće od energije vidljive svjetlosti. Opservatoriji MAGIC i VERITAS neočekivano su otkrili 2011. godine Kako ističe David Carreto Fidalgo a koji vladuju u području neutronskih fotone ogromnih energija, kvante sa Sveučilišta Complutense u Madri- zvijezda kao što je ovdje slučaj. Rakov elektromagnetskog zračenja emiti- du, pitanje gdje je to malo područje i pulsar je opažan kroz dulji vremenski rane iz Rakovog pulsara, a nova su koji su fizički procesi odgovorni za taj period te je bilo potrebno pažljivo ispla- mjerenja otkrila elektromagnetsko učinak, predstavlja veliki izazov na- nirati i optimizirati vrijeme opažanja, zračenje energija nekoliko puta većih šem znanju fizike. Glasnogovornik vodeći računa i o transparentnosti od najvećih energija iz prethodnih kolaboracije MAGIC, Razmik Mirzo- atmosfere i dodijeljenom vremenu opa- opažanja, iznad 1 TeV (1 TeV je ener- yan s Instituta za fiziku Max Planck u žanja drugih izvora, navodi Dijana Do- gija koju bi imao elektron ubrzan na- Münchenu, kaže: “Ovo je još jedan izni- minis Prester, glavni planer opažanja ponom od tisuću milijardi volti). Te mno važan rezultat kolaboracije MA- teleskopima MAGIC. Ana Babić navo- energije nisu predviđene ni jednim GIC o zagonetnom nebeskom tijelu ko- di da, kao zamjenik voditelja za rad i si- dosadašnjim teorijskim modelom je je, usput rečeno, drugi najistraženiji gurnost teleskopa MAGIC, svakodnev- emisije elektromagnetskog zračenja objekt nakon Sunca u svim područji- no detaljno prati relevantne paramete- iz pulsara ili neutronskih zvijezda. ma energija elektromagnetskog zra- re ovih složenih instrumenata kako bi Uočena su dva precizna snopa fo- čenja. Otkrili smo značajna svojstva se održala visoka razina pouzdanosti i tona takvih energija koja bi trebala ovog objekta i tako podastrijeli bitne stabilnosti perfomanci teleskopa, a što nastajati izvan površine neutronske informacije našim kolegama teoreti- je omogućilo da se prikupe kvalitetni zvijezde, odnosno na samom rubu čarima kako bismo objasnili što se ta- podaci iz Rakovog pulsara zahvaljuju- magnetosfere, ili čak izvan magne- mo događa”. ći i softverskom alatu koji je razvila i Nikola Godinović Dario Hrupec tosfere. Na taj bi način put na kojem održava hrvatska grupa. elektron ubrzava bio dovoljno duga- Hrvatski znanstvenici čak za nastanak elektromagnetskog sudionici istraživanja Teleskopi MAGIC zračenja tako ogromnih energija, Koautori ovog rada su i osmero hr- MAGIC je zemaljski instrument za a zračenje ne bi bilo apsorbirano u vatskih znanstvenika: Ana Babić s detekciju visokoenergijskih gama-zra- iznimno snažnom magnetskom po- FER-a (Sveučilište u Zagrebu), Dario ka, nalazi se na kanarskom otoku La lju unutar magnetosfere. Hrupec i Iva Šnidarić (Institut Ruđer Palma, Španjolska, a čine ga dva tele- Bošković), Nikola Godinović, Damir skopa promjera 17 m. Trenutno je jedan Na redu su teoretičari Lelas i Ivica Puljak s FESB-a (Sveuči- od tri glavna svjetska sustava telesko- Iznenađujuće je da snopovi elek- lište u Splitu), te Dijana Dominis Pre- pa za detekciju Čerenkovljeve svjetlosti tromagnetskog zračenja na energija- ster i Tomislav Terzić s Odjela za fiziku u atmosferi izazvane upadnom gama- ma TeV dolaze istovremeno sa snopo- (Sveučilište u Rijeci). Hrvatska grupa zrakom. Dizajniran je da detektira ga- vima elektromagnetskog zračenja ma- uključila se u rad kolaboracije MAGIC ma-zrake u području energija od neko- njih energija, kao što su X-zrake čije su 2008. godine. liko desetaka milijardi do nekoliko de- energije milijune puta manje, a koji su Visokoenergijske gama-zrake (foto- setaka bilijuna puta većih od energija najvjerojatnije nastali unutar same ni visokih energija) su, kako ističe Ni- vidljive svjetlosti. MAGIC je izgrađen magnetosfere. Ova precizna sinkro- kola Godinović, glasnici najsilovitijih zajedničkim naporom uglavnom eu- nizacija snopova elektromagnetskog procesa u svemiru te nam omogućava- ropske suradnje, a kolaboracija uklju- zračenja na svim energijama, od radi- ju proučavanje fizičkih procesa koji se čuje oko 160 znanstvenika iz Njemač- ovalova pa do gama-zraka, ukazuje da odvijaju u ekstremnim uvjetima ogro- ke, Španjolske, Italije, Švicarske, Polj- oni dolaze iz istog, relativno malog po- mnih gustoća masa i energija koje je ske, Finske, Bugarske, Indije, Japana dručja emisije. nemoguće realizirati u laboratorijima, i Hrvatske. UNIV. Dijana Dominis Prester Tomislav Terzić