DOCSLIB.ORG

Vraćanje Duga Frani Gotovcu

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Vraćanje Duga Frani Gotovcu Ericsson - Udžbenici Samit o klimi u nastavna baza Sveučilišta u Parizu: PR-ova Sveučilišta u Splitu Zagrebu 2014./15. pobjeda STR.9 STR. 10 STR. 30-31 god VIII. broj 75. 1. veljače A.D. 2016. www.unist.hr hrvatske sveučilišne novine ZCI za znanost o podacima i kooperativne sustave STR. 14-15 Eduard Vrdoljak: Kako spasiti tisuće života godišnje u Hrvatskoj STR. 8 Prigodni intervju s rektorima Zagrebačkog i Splitskog sveučilišta, nakladnicima Universitasa, povodom početka istovremene distribucije Universitasa u Slobodnoj Dalmaciji i Jutanjem listu STR. 4-5 ERAZMUS ++ Akcijski plan Sveučilišta u Splitu STR. 3 Kazalište potlačenih Predizborni stavovi STR. 27 HDZ-a i Mosta o STR. 12-13 Vraćanje duga visokom obrazovanju 00:00ПЕРСОНА ГРАТА ПЕРСОНА ГРАТА00:00 Frani Gotovcu Виницие STR. 26 Лупис: «АРМЕНИЯ у меня Ukidanje ropstva 1416. в подсознании» u Dubrovačkoj republici Виницие Лупис родился 2 февраля 1969 года в Дубровнике. Он выпускник философского факультета Задарского универ- STR. 11 ситета. Сфера профессиональных интересов: история, история искусств, археология, архивистика. Автор сотни научных трудов и десятков книг, член нескольких научно-культурных обществ, в том числе Хорватско-армянского общества в Дубровнике. Увлекается поэзией, пишет и публикует стихи. Живет на полу- острове Пелешац, работает руководителем филиала Института (Ne)demokratski potencijali общественных наук им. Иво Пилара в Дубровнике. Доктор Виницие Лупис вот уже много лет занимается изучением и распространением армянской истории и культуры. mladih u Hrvatskoj | Беседовала Анна Гиваргизян STR. 21 ????? Фото: | Kamen2 #3/2013 3 Marasov Shakespeare istočnog 10 godina među Hrvatima Jadrana STR. 16 -17 STR. 28 -29 2 universitas | siječanj 2016. IN MEMORIAM IZ NADGROBNOG SLOVA DAMIRA BORASA, REKTORA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA Jezikoslovac, poliglot, informatolog i učitelj U svoje osobno ime, u ime Sve- janja, ne samo na Fakultetu nego učilišta u Zagrebu, Filozofskoga u Zagrebu uopće. Od njega smo fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, učili svi i tu mu zahvalnost svi i njegova dekana Vlatka Previ- dugujemo, a to u hrvatskoj jezi- šića, svih njegovih nastavnika, koslovnoj zajednici nitko ne smi- profesora, zaposlenika i studena- je prešutjeti. Već početkom 60-ih ta opraštam se od našega dragoga postao je stožernom figurom Za- i cijenjenoga kolege, učitelja i pri- grebačkoga lingvističkoga kru- jatelja, sveučilišnoga profesora dr. ga i to je ostao do svojih zadnjih sc. Bulscú Lászlá, hrvatskoga je- snaga. Za svakoga je zagrebačko- zikoslovca, poliglota i informato- ga jezikoslovca nepisano pravilo loga, umirovljenoga profesora Fi- bilo da svoju ideju, zamisao, teo- lozofskoga fakulteta Sveučilišta u riju ili otkriće izloži na Zagrebač- Zagrebu koji nas je 4. siječnja 2016. kome lingvističkome krugu i ako godine ostavio u 94. godini života. bi dobila Lászlóvu potvrdu, tada Od profesora Lászlá opraštam su mogli biti sigurni da su na do- se ne samo kao rektor Sveučili- brome tragu. šta u Zagrebu nego jednako i kao Učenjačkoj uskogrudnosti usu- njegov učenik i štovatelj kojega je prot, László je bio olimpijski pli- profesor László doveo na Filozof- vački reprezentativac i hrvatski ski fakultet. Opraštam se od nje- rekorder u plivanju leptirovim ga i u ime nekoliko odsjeka na ko- stilom. A vrijedno je spomenuti jima je profesor László djelovao i da je profesor László godine 1996. ostavio značajnoga traga: Odsjeka bio osnivač i počasni član Društva za opću lingvistiku i orijentalne mađarskih znanstvenika i umjet- studije, danas razdijeljenoga na nika u Hrvatskoj. Odsjek za lingvistiku, Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije Utemeljitelj informatike i Odsjek za turkologiju, hungaro- u humanistici logiju i judaistiku, te osobito u ime mojega odsjeka, Odsjeka za infor- László je nakon jedne od svo- macijske i komunikacijske znano- jih američkih stipendija, kasnih sti, čiji je bio osnivač. sedamdesetih konačno postao pu- nopravnim članom Odsjeka za op- Jedan od najvećih ću lingvistiku i orijentalne studi- poliglota 20. stoljeća je, te je počeo redovito održava- ti legendarnu nastavu iz ustroja Prof. dr. sc. Bulcsú László ro- mnogobrojnih jezika svijeta ili dio se u Čakovcu 9. listopada 1922. problematskih jezikoslovnih cje- od oca Mađara i majke Hrvatice, lina. Profesor je László također pa je taj njegov dvostruki identi- otvorio Odsjek novim metodama tet ostao u neku ruku njegovim i mogućnostima što ih je otvarao zaštitnim znakom. Nakon studi- spoj računala i jezika, pa je sto- Bulcsú László 1922. - 2016. ja elektrotehnike u Budimpešti, ga osobito značenje u njegovoj na Filozofskome fakultetu Sveu- nastavi imalo algebarsko i raču- čilišta u Zagrebu studirao je sla- nalno jezikoslovlje. Ujedno je bio vistiku i godine 1952. diplomirao i utemeljiteljem istoimene kate- katedra, kojoj je bio predstojnik, bila čeka na priznanje i primjenu. Sma- da sam mu tada pomogao da ute- engleski, ruski i južnoslavenske dre. Dovoljno je samo podsjetiti temeljem za osnivanje Odsjeka za in- traju ga jednim od najplodnijih rje- meljimo Odsjek za informacijske jezike. Jedno je vrijeme radio kao na pionirsku radionicu o strojno- formacijske znanosti, danas Odsje- čotvoraca u hrvatskome jeziku. znanosti. profesor u sinjskoj gimnaziji. Od me prevođenju koju je u suradnji ka za informacijske i komunikacij- Taj prvi dan, koji mi još i da- 1955. je zaposlen na Filozofskome s akademikom Željkom Bujasom ske znanosti, koji je profesor Laszlo Učitelj u najuzvišenijemu nas u živome sjećanju, bitno je fakultetu, gdje je do umirovljenja, organizirao daleke 1959.. osnovao 1981. godine i bio njegovim značenju odredio moj život, i zbog toga sam 1993., pa i poslije, na različitim ka- Postoji, međutim, filološko pod- prvim pročelnikom. Istovremeno je mu duboko zahvalan. Na Odsjeku tedrama predavao slavistiku, ru- ručje na kojemu je profesor László na Odsjeku za opću lingvistiku, od Osobno, profesor László, zna- za informacijske znanosti, na ko- sistiku, opće jezikoslovlje i infor- do danas ostao jedini kompetentan osnutka Katedre za algebarsku i in- čajno je utjecao na moj život, i, do- jem sam sada i doajen po godina- matologiju. Od 1964. do 1970. pre- u našoj sredini, a ono nije do danas formatičku lingvistiku bio njezinim zvolite mi da budem malo opširni- ma staža, zahvaljujući profesoru davao je slavistiku u SAD-u, na uvršteno u akademsku ponudu voditeljem. ji. Upoznali smo se 1977. godine u Lászlú, svojemu Učitelju, u onome Sveučilištu Indiana, Sveučilištu Fakulteta. Riječ je o asiriologiji, Multimedijskome centru Referal- najuzvišenijemu značenju toga u Chicagu i Sveučilištu Yale. filologiji mezopotamskih klinopi- Za čistoću nog centra Sveučilišta u Zagrebu, pojma, našao sam posao kojemu se Govorio je više od 40 jezika, a snih tekstova iz predbiblijske faze. hrvatskog jezika gdje sam radio kao mladi inženjer i dandanas svakodnevno veselim. poznavao i više od 60, i bio jedan László je učio akkadski u Chicagu i gdje me prof. László došao potra- Neka mi bude dopušteno reći da od najvećih svjetskih poliglota i uspio je duboko ući u područje po- Lászlóv doprinos oblikovanju žiti, jer je prethodno neuspješno smo obojica, u našoj gotovo 40 -go- 20. stoljeća. Doktorirao je 1986. redbene semitistike. hrvatskoga jezika teško je odre- pokušavao naći nekoga tko bi mu dišnjoj neprekidnoj suradnji, uza- na Sveučilištu u Chicagu s temom Rezultat njegova asiriološkoga diva dosega. Široj je javnosti pomogao u računalnoj obradi jezi- jamno gajili osjećaje prijateljstva i An Information Science Approach rada ponajprije su prijevodi akkad- Lászlóv rad poznat po zagovora- ka. Čuo je od nekoga za mene, i već dubokog uvažavanja. Posljednjih to Slavic Accentology. Bavio se al- skih tekstova. Lászlóvi su prijevodi nju morfonološkoga (tvorbenoga) smo prvi dan vidjeli da imamo za- godina rjeđe smo se viđali, ali mi gebarskom lingvistikom, bio je uopće poglavlje za sebe: od prijevo- pravopisa i izgradnji hrvatskoga jedničke interese i da nas zanima je uvijek bilo drago vidjeti, s koli- jedan od pionira strojnoga pre- da Biblije na staropruski (za vježbu) nazivlja, jer je veliku većinu tuđi- računalna obrada jezika. Shvativ- ko me je ponosa susretao, sretan vođenja i inoviranja jezikoslov- do Ilijade i Odiseje na tramvajskim ca (pa i onih grčkoga i latinsko- ši da sam i ja poznavatelj jezika ali da je njegov učenik i asistent po- nih studija. Na Zagrebačkome je kartama, preko babilonskog epa o ga podrijetla) zamijenio novotvo- i računalnih jezika te matematike stao rektorom sveučilišta. sveučilištu utemeljio informati- stvaranju svijeta Enuma eliš, oni renicama. Lászlóv je prijedlog za počeo je češće dolaziti te smo, sje- Poštovani i dragi profesore ku u humanističkim područjima čuvaju maksimalno vrjednote pro- reformu hrvatskoga pravopisa na ćam se kao danas, u dugim, više- László, od srca Vam hvala! Vašim i među prvima započeo računalnu zodije i versifikacije, broj slogova u tragu Zagrebačke škole, no László satnim diskusijama raspravljali o odlaskom Sveučilište u Zagrebu, obradbu hrvatskih tekstova. riječima, njihovo mjesto u stihu, a je ortografske propise još strože jezičnim strukturama, klasičnim Filozofski fakultet, svi odsjeci na Na Odsjek za opću lingvistiku istodobno obilato obogaćuju vlasti- ustrojio. jezicima – pri čemu sam jako pu- kojima ste radili, svi vaši poštovate- i orijentalne studije profesora je ti materinski hrvatski. Druga je odlika Lászlóva spisa- no naučio o lingvistici. Nakon to- lji, i ja osobno, izgubili smo ne samo Lászlá doveo akademik Radoslav Krajem sedamdesetih godina teljstva jezična čistoća –
Load more

Recommended publications
  • Pjesma O Cidu
    PJESMA O CIDU pjesma o Cidu.indb 1 15.10.2018. 12:37:30 MATICA HRVATSKA POSEBNA IZDANJA Glavni urednik LUKA ŠEPUT Izvršna urednica VESNA ZEDNIK Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001009680 ISBN 978-953-341-131-6 pjesma o Cidu.indb 2 15.10.2018. 12:37:30 PJESMA O CIDU Dvojezično izdanje Preveo i priredio MATE MARAS MATICA HRVATSKA Zagreb MMXVIII pjesma o Cidu.indb 3 15.10.2018. 12:37:30 pjesma o Cidu.indb 4 15.10.2018. 12:37:30 PREDGOVOR pjesma o Cidu.indb 5 15.10.2018. 12:37:30 Cid odrubljuje glavu neprijatelju (minijatura iz 1344) pjesma o Cidu.indb 6 15.10.2018. 12:37:30 SPOMENIK SREDNJOVJEKOVNE EPIKE Ovdje počinju junaštva moga Cida iz Vivara... Stvoritelj pomože njemu, Bog što s neba gospoduje. jesma o Cidu (Cantar de mio Cid) temeljno je djelo španjolske književno- P sti, epski spjev koji pripovijeda o životu i djelima legendarnoga naslovnog lika s kraja uzburkanoga 11. stoljeća. Poput mnogih drugih srednjovjekovnih djela, spjev se temelji na historijskoj ličnosti, ali je velik dio priče izmišljen da bi se prikazao idealizirani portret glavnoga junaka te naglasila uloga koju je odigrao u dramatičnim epizodama povijesti španjolskoga naroda. Cid je vitez prognanik u kojemu se ogledaju tradicionalne značajke hispanske duše: vjera u Boga, odanost kralju i svojoj zemlji, beskrajna privrženost obitelji, veliko- dušnost prema svima i osobna žrtva kojom se brani vlastita čast. Već početni prizor sadrži tipične karakteristike toga spjeva.
    [Show full text]
  • Upute Za Klasifikaciju Književnosti Prema Univerzalnoj Decimalnoj Klasifikaciji U Nacionalnoj I Sveučilišnoj Knjižnici U Zagrebu S Primjerima
    Upute za klasifikaciju književnosti prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s primjerima 2009. Upute za klasifikaciju književnosti prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s primjerima Izradile: Lidija Jurić Vukadin Melanija Sekne Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2009. Nakladnik: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Za nakladnika: Dunja Seiter-Šverko Stručna redakcija: Aida Slavić, Marinka Perišić Lektura: Renata Petrušić Grafičko oblikovanje: Marica Tomić, Goran Hasanec ISBN 978-953-500-069-3 SADRŽAJ PREDGOVOR /8 1. UVOD /9 1.1. KNJIŽNIČNA GRAĐA / 14 1.2. KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI /14 1.2.1. ANALIZA SADRŽAJA I KLASIFIKACIJSKE OZNAKE / 14 1.2.2. KNJIŽEVNOST I DRUGE KLASIFIKACIJSKE SKUPINE / 14 1.2.3. KNJIŽEVNOST NA POJEDINIM JEZICIMA / 14 1.2.4. ROD, VRSTA, ŽANR / 15 1.2.5. KLASIFIKACIJSKE OZNAKE / 15 1.2.5.1. POSEBNE POMOĆNE OZNAKE / 15 1.2.5.2. OPĆE POMOĆNE OZNAKE / 15 1.2.6. SPECIFIČNOST PRIMJENE TABLICA U NSK / 16 2. KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNIH DJELA / 18 2.0. OPĆENITO / 18 2.1. JEZIK IZVORNIKA / 18 2.1.1. AUTOR I DJELA NA RAZLIČITIM JEZICIMA / 18 2.1.2. LATINISTI / 19 2.1.3. KLASIČNE KNJIŽEVNOSTI / 19 2.1.4. NOVOGRČKA KNJIŽEVNOST / 20 2.1.5. SUVREMENA HEBREJSKA KNJIŽEVNOST / 20 3. NACIONALNA KNJIŽEVNOST. KNJIŽEVNOST NACIONALNE MANJINE ILI ETNIČKE SKUPINE / 21 3.0. OPĆENITO / 21 3.1. NACIONALNA KNJIŽEVNOST / 21 3.2. KNJIŽEVNOST NACIONALNE MANJINE ILI ETNIČKE SKUPINE / 21 3.3. ISELJENIČKA KNJIŽEVNOST / 22 3.4. KNJIŽEVNOST RASNIH SKUPINA / 22 4. PRIJEVODI KNJIŽEVNIH DJELA / 23 4.0. OPĆENITO / 23 4.1. USPOREDNI PRIJEVODI / 23 4.1.1.
    [Show full text]
  • 006 I. LUPIC MASTER SRAZ 51 2006.Indd
    I. Lupić, “All men are bad and in their badnesse raigne”... - SRAZ LI, 205-230 (2006) UDC 821.111-193.3SHA.09:355.015(497.5)”1991”=111 Original scientific paper Received on 15 November 2006 Accepted for publication on 30 January 2007 “All men are bad and in their badnesse raigne”: Shakespeare’s Sonnet 121 in Contexts of War Ivan Lupić Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb The paper is concerned with what can be termed a “con-textual” reading of Shake- speare’s sonnet 121, published in translation in one of the most popular Croatian daily newspapers in the summer of 1991, when the bloody Yugoslav war was already taking its heavy toll of suffering and death. In the case of Shakespeare’s Sonnets, contexts primarily denote the poems within which a particular sonnet is embedded in the 1609 quarto order, but also those texts in relation to which an individual sonnet is made to function at a certain moment of its publication history. This historically situated embodiment of a Shakespeare sonnet deserves a�ention because it alerts us to the various ways in which universalizing discourse, for which Shakespeare as fashioned by the dominant traditions of Shakespearean criticism has become so in/famous, is deployed in order implicitly to support or additionally legitimize certain political assumptions and national allegiances in times of war. Prompted by the immediate textual environment of the newspaper in which the sonnet was published as well as by the accompanying translator’s note, the discussion focuses on the complex semantic nature
    [Show full text]
  • Croatian Translations of Paradise Lost
    Otherness No. 2 - Year 11 06/2021 - LC.7 Kristina Grgić, University of Zagreb, Croatia Croatian Translations of Paradise Lost Abstract The article presents an overview and analysis of the five existing Croatian translations of John Milton’s Paradise Lost, including two integral translations (Ivan Krizmanić, 1827; Mate Maras, 2013) and three partial ones (Pasko Antun Kazali, mid-19th century; Hugo Badalić, 1896-97; Antun Šoljan 1962, 1980). In addition to providing five diverse Croatian interpretations of Paradise Lost, an English and international classic, these five renderings reflect various tendencies and developments within Croatian literary culture and particularly those that affected its translation practices in different periods. Keywords: John Milton, Paradise Lost, Croatian translations, Hugo Badalić, Pasko Antun Kazali, Ivan Krizmanić, Mate Maras, Antun Šoljan In Croatian culture, John Milton is esteemed as an undisputed English, European, and world literary classic, even though he is not counted among the most popular and influential anglophone (canonical) authors, which include – first and foremost – William Shakespeare, followed by the classics such as G. G. Byron, E. A. Poe, T. S. Eliot, and others.[1] Accordingly, although his reception has been less intense and systematic in comparison with a number of other European cultures (see Duran et al.), it has progressed relatively steadily since its outset in the first half of the 19th century, which coincided both with the Romantic reappraisal of Milton and the proper beginning of the Croatian reception of English-language literatures (Filipović 9–10).[2] The last decades of the 19th century saw the beginning of literary-critical interest in Milton, which has remained relatively modest so far, but has nonetheless played an important role in introducing Milton and his work to the Croatian audience.
    [Show full text]
  • Translation with Commentary: Focusing of Culture- Specific Items
    Translation with commentary: focusing of culture- specific items Bilandžija, Kristina Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:905879 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-26 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA ANGLISTIKU DIPLOMSKI STUDIJ ANGLISTIKE SMJER: PREVODITELJSTVO Kristina Bilandžija Translation with commentary: focusing of culture-specific items Diplomski rad Mentor: dr. sc. Kristijan Nikolić, viši lektor 2020. i UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES DEPARTMENT OF ENGLISH GRADUATE PROGRAMME TRANSLATION TRACK Kristina Bilandžija Translation with commentary: focusing of culture-specific items Diploma thesis Supervisor: Dr. Kristijan Nikolić, senior lector 2020 ii Abstract This thesis comprises six translations with commentary. Excerpts from four books were translated from English into Croatian (A University Education, United States Foreign Policy and National Identity in the Twenty-First Century, Bullying and Victimization Across the Lifespan: Playground Politics and Power and Stereotyping: The Politics of Representation), and two from Croatian into English (Sjećanje šume and Faust Vrančić – Portret izumitelja). The commentary is focused on the procedures used for the translation of culture-specific items in the texts. As translation always includes two cultures, it is important to use the most appropriate translating procedure when it comes to culture-specific items. The most commonly used procedures in the excerpts are borrowing, substitution, addition, explanation and literal translation.
    [Show full text]
  • Klikni Ovdje
    mate maras Preslikavanje ili funkcija mate maras Copying or Function razgovarali interviewed by Vera Grimmer Joško Belamarić fotografije photographs by Arhiva/Archive Mate Maras (mm) Vesna Prica (vp) Dartmouth College Library (dl) portreti portraits Marko Mihaljević Razgovarali u Zagrebu 10. prosinca 2015. Interviewed in Zagreb on 10 December 2015 ORIS — Vaš prevoditeljski opus, koliko kvantitativno velik, ORIS — Your translation oeuvre is large and diverse; it ranges toliko i vrlo diferenciran, seže od Miltona do Dashiella from John Milton to Dashiell Hammett and Virginia Woolf. ¶ Matematičar, pisac i najčuveniji hrvatski prevoditelj, Mate ¶ Mathematician, writer and most distinguished Croatian trans- Hammetta ili Virginije Woolf. Problemom prevođenja mnogi Many have addressed the problem of translation, Walter Ben- Maras, raspolaže širokom skalom izražajnih mogućnosti. Pri- lator, Mate Maras, has a wide scale of possibilities of expression su se bavili, između ostalih i Walter Benjamin koji je zapravo jamin among others; he even questioned the possibility of mjenjujući principe matematike, on prevodi i najkomplicira- at his disposal. He translates most complicated works of poetry doveo u pitanje uopće mogućnost prevođenja kao odraza translation as a reflection of the original. According to him, niju poeziju. Marasovi prijevodi kompletnog Shakespearea, applying the principles of mathematics. His translations of the orginala. Za njega, prijevod je orginalana samostalna forma, a translation is an original, independent form, not a mime- Miltonova Izgubljenog raja ili Rabelaisa, potaknut će mnoge complete works of Shakespeare, Milton’s Paradise Lost or Rab- nikakav mimezis, forma koja u svojem razvitku u svojoj ema- sis, but a form which can develop many meanings during the da ponovno posegnu za klasicima.
    [Show full text]
  • Conference 2019 Abstracts Text R1.Indd
    CROATIA & CROATIANS IN PAST AND PRESENT NETWORKS ABSTRACTS OF THE INTERNATIONAL CONFERENCE HONOURING 35 YEARS OF CROATIAN STUDIES AT MACQUARIE UNIVERSITY / SYDNEY AUSTRALIA 19-21 SEPTEMBER 2019 319845-2019 CROATIA & CROATIANS IN PAST AND PRESENT NETWORKS ABSTRACTS OF THE INTERNATIONAL CONFERENCE HONOURING 35 YEARS OF CROATIAN STUDIES AT MACQUARIE UNIVERSITY / SYDNEY AUSTRALIA 19-21 SEPTEMBER 2019 Croatian Studies Foundation Zaklada hrvatskih studija PUBLISHED BY THE CROATIAN STUDIES FOUNDATION & CROATIAN STUDIES CENTRE, MACQUARIE UNIVERSITY / SYDNEY, AUSTRALIA 2019 CONTENTS ADVISORY BOARD Luka Budak CONFERENCE PROGRAM 6 Danijel Džino Anthony Gurlica Jasna Novak Milic´ PLENARY SESSIONS 11 COPY EDITING Marcus Žanetic´-Zalante Plenary Session 1 DESIGN Ingrid Urh Graphic Design Diaspora Croatian in contact with other languages [email protected] JIM HLAVAČ & DIANA STOLAC 12 PRINT Konica Minolta Plenary Session 2 Language and migration PUBLISHERS Croatian Studies Centre INGRID PILLER 15 Department of International Studies Faculty of Arts, Macquarie University Sydney NSW 2109, Australia Croatian Studies Foundation CSF PRESENTS PO Box 1993, Macquarie Centre DISTINGUISHED CROATIAN SCIENTISTS 17 Sydney NSW 2113, Australia Turbulent fluid flows: The meeting of art and science FOR THE PUBLISHERS Luka Budak, Director—Croatian Studies Centre IVAN MARUŠIĆ 19 John Gavljak, President—Croatian Studies Foundation How peptide alternatives to antibiotics destroy CIRCULATION First edition: 100 copies cell membranes and kill bacteria FRANCES ŠEPAROVIĆ 21 ISBN 978-0-6482310-1-1 © 2019 Croatian Studies Centre / Macquarie University, Sydney, Australia ABSTRACTS 23 All rights reserved. No part of this book may be reproduced or translated in any form by print, photo-print, microfilm, microfiche or any other means without written permission from the publishers.
    [Show full text]
  • Vjesnik Bibliotekara Hrvatske
    UDK 02(497.5) (05) ISSN 0507 – 1925 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE GODINA XLVIII. 2005. BROJ 3-4 KULTURA TISKARSTVA U HRVATSKOJ KANON I POGRANI^JE SPOMENICA [IMI JURI]U 1915.-2004. Uredile MARIJA DALBELLO TINKA KATI] ZAGREB HRVATSKO KNJI@NI^ARSKO DRU[TVO 2006. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE Izdaje / Published by Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo Referirano u / Indexed and abstracted in Library and Information Science Abstracts (LISA) Library/Information Science & Technology Abstracts (LISTA) PASCAL : Sciences de l'Information, Documentation Uredni{tvo / Editorial board MARIJA DALBELLO VEDRANA JURI^I] TINKA KATI] IVA MELIN[^AK-ZLODI TOMISLAV MURATI MARICA [APRO-FICOVI] RADOVAN VRANA MIRNA WILLER Glavna i odgovorna urednica / Editor-in-Chief TINKA KATI] Lektorica / Language editor ANKA IVANJEK Prijevod na engleski jezik / Translated into English by IVA [ROT Oblikovanje teksta / Layout DENONA d.o.o., Zagreb, Ivani}gradska 22 Elektroni~ko izdanje / Electronic version http://www.hkdrustvo.hr/vbh Adresa / Address Uredni{tvo i uprava c/o Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica 10000 Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4 hkdºnsk.hr Broj `irora~una 2360000-1101451830 Rukopisi se ne vra}aju. Uredni{tvo ne odgovara za stru~na mi{ljenja i podatke koji su izneseni u pojedinim prilozima. VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 48, 3/4(2005) ISSN 0507-1925 Zagreb, 2005. SADR@AJ / CONTENTS Predmetno kazalo / Jelica Le{~i} ................................ V Uvodna rije~ / Tinka Kati} ..................................... XXVII Kako sam postao bibliotekar / [ime Juri} ......................... XXIX Bibliografija radova [ime Juri}a: 1950.-2002. .....................XXXIII Kultura tiskarstva u Hrvatskoj: kanon i pograni~je / Marija Dalbello .... XLI Print culture in Croatia: the canon and the borderlands / Marija Dalbello XLVII ^LANCI – ARTICLES Aleksandar Stip~evi}.
    [Show full text]
  • O Interpretativnim Preobrazbama Danteove “Diklice”
    Drugim oËima: zagrebaËki talijanistiËki prilozi Morana »ALE Izvorni znanstveni rad. Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu PrihvaÊen za tisak 17. 11. 2017. O interpretativnim preobrazbama Danteove “diklice” “I’ mi son pargoletta bella e nova, [“]Ja diklica sam lijepa i bez premca, che son venuta per mostrare altrui koja sam doπla pokazat drugima de le bellezze del loco ond’io fui. kakvih ljepota tamo gdje bjeh ima. I’ fui del cielo, e tornerovvi ancora Bjeh u nebu, gdje opet moram doÊi per dar de la mia luce altrui diletto; da blaæeni se dive mojem sjaju; 5 e chi mi vede e non se ne innamora ljubit me kad me vide neÊe moÊi d’amor non averà mai intelletto, jedino oni πto ljubav ne znaju, che non mi fu in piacer alcun disdetto jer sve krasote u mom biÊu traju quando Natura mi chiese a Colui otkad me Narav od Onoga prima che volle, donne, accompagnarmi a vui. da budem, gospe, drúga vama svima. 10 Ciascuna stella ne li occhi mi piove Sve zvijezde mojim oËima su dale del lume suo e de la sua vertute; od svoga sjaja i svu snagu svoju; le mie bellezze sono al mondo nove, ljepote takve joπ se nisu znale, però che di là su mi son venute: zato πto s neba nose vrijednost moju: le quai non posson esser canosciute neizmjerna je ljepota mi koju 15 se non da canoscenza d’omo in cui spoznati moæe samo tko poima Amor si metta per piacer altrui.”1 Amora πto se ljepotom doima.” Queste parole si leggon nel viso Te joj je rijeËi dalo Ëitat lice d’un’angioletta che ci è apparita: kad pojavi se anelËica mlada; e io che per veder lei mirai fiso, a ja jer gledah u nju netremice, 20 ne sono a rischio di perder la vita; ostadoh skoro bez æivota sada: però ch’io ricevetti tal ferita jer takvu ranu mojem srcu zada da un ch’io vidi dentro a li occhi sui, onaj kog vidjeh u njenim oËima, ch’i’ vo’ piangendo e non m’acchetai pui.
    [Show full text]
  • University of Split Faculty of Philosophy
    University of Split Faculty of philosophy POSTGRADUATE DOCTORAL STUDIES IN HUMANITIES Split, 2010. 2 CONTENTS: 1. INTRODUCTION 1.1. Reasons for establishing doctoral studies 1.2. Evaluation of studies’ purposefulness 1.3. Establishment of cooperative research and thereupon based education 1.4. Comparability with foreign universities programmes, especially with those from the EU 1.5. Former experiences 1.6. Studies' openness according to students' mobility 1.7. The possibility of the studies associating with the foreign universities into joint study programmes 2. GENERAL PART 2.1. The name of the studies 2.2. Head and associate institutions 2.3. Institutional development strategies 2.4. The innovativeness of the studies 2.5. Enrolment requirements 2.6. Criteria and selection of candidates 2.7. Competences, development and employment possibilities 3. PROGRAMME DESCRIPTION 3.1. Studies' structure and organization 3.2. Modules, hours, and ECTS credit 3.2.1. Schematic plan of studies with courses, numbers of hours and ECTS points 3.2.2. Joint programme of the studies: a table of studies, courses, heads of studies and ECTS points. 3.2.3. Module programmes: a table of courses, hours and ECTS points 3.3. Required and elective activities (attendance at seminars, conferences, round tables etc. 3.4. Students' obligations and rhythm of studying 3.5. Courses description with head names 3.5.1. General and joint elective courses 3.5.2. Course descriptions 3.6. Guidance and mentoring system, the selection of candidates, obligations of mentors in regard to students and their doctoral theses 3.7. List of courses and/or modules available to our students from other postgraduate doctoral and specialist study programmes 3.8.
    [Show full text]
  • Z a D a R S K a S M O T R a Godište Lxiv, Broj 4, 2015
    ZADARSKA SMOTRA GODIŠTE LXIV, BROJ 4, 2015. ČASOPIS ZA KULTURU, ZNANOST I UMJETNOST ZADAR, 2015. Nakladnik: Ogranak Matice hrvatske u Zadru – Za nakladnika: Božidar Šimunić – Glavni i odgovorni urednik: Josip Lisac – Uredništvo: Josip Lisac (Zadar), Ante Uglešić (Zadar), Adnan Čirgić (Podgorica), Zvjezdan Strika (Augsburg) – Tajnik uredništva: Anica Serdarević – Lek- tor: Josip Galić – Grafičko oblikovanje:Ljubica Marčetić Marinović – Slog: Meri Lozić – Tisak: Denona Zagreb – Tiskano u 600 primjeraka. Zadarska smotra izlazi tromjesečno – Nakladnik: Ogranak Matice hrvatske u Zadru – Glavni i odgo vor ni urednik: Josip Lisac – Uredništvo i uprava: Don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, telefon: 023 211 891, e-mail: [email protected]. hr – Mrežna stranica: www.ogranakmaticehrvatskeuzadru.hr – Cijena pojedinom primjerku: 50 kn, dvobroju: 70 kn, godi š nja pret pla ta: 150 kn, godišnja pretplata za inozemstvo: 50 eura – Pretplatu i narudžbe upućivati u korist ži rora ču na Ogranka Matice hrvatske u Zadru, IBAN HR8224070001100044634 (s naznakom: za Zadarsku smotru). ZADARSKA SADRŽAJ STUDIJE, RASPRAVE, ESEJI Ante Bralić 7 Zadar od Londona do Rapalla (1915. – 1920.) Edo Pivčević 22 Putovanje Sir Richarda Guylforda hrvatskom obalom 1506. g. Zvjezdan Strika 32 Prilozi za biografiju zadarskoga nadbiskupa Viktora Ragazzonija (1604. –1615.) povodom njegove 400. godišnjice smrti Ivan Pederin 43 Prijepori oko Smojina “Malog mista” Šime Ljubičić 48 Tamburica u Dalmaciji od 1892. godine do Prvoga svjetskog rata Srećko Lorger 55 Dok mi je abe, ne bojim se age Pavuša Vežić 71 Ksenija Radulić (1933. – 1975.) – 40 godina poslije Mladen Dorkin 74 O poeziji Tomislava Meštrića (Ogled uz zbirku Malo misto srca moga) BAŠTINA Ivan Šiško Gundulić 79 Filomena. Uvod i transkripcija: Josip Lisac PROZA Ivan Tadić 121 Mjesto za dvoje POEZIJA Rafaela Božić 125 Pjesme Vlatko Majić 130 Kroz godišnja doba Ivan Klarić 133 Martina Petranović 192 Pjesme Knjiga koju želite imati u kućnoj biblioteci.
    [Show full text]