Barban, prosinac 2008. • Broj: 22 • Godina VIII. ��������� �������� ������� ������ ������������� vijesti

Sveti Nikola – Dan Općine maslinovo ulje. Ove je godine prvi put u Barban Barbanu izlagala obitelj Buić iz Marčane koja je nudila svoje marmelade od smo- Sveti Nikola je zaštitnik Općine kava, obične i s orasima ili bademima, Barban i Župe Barban. Kao i svake godine, smokve u sirupu, ali i rakije, maslinova na dan Sv.Nikole, 06. prosinca, održat će ulja te lavandu i smilje u ručno oslikanim se svečana sjednica Općinskog vijeća vrećicama. Ljubica Hrelja iz Pule pro- Općine Barban. Istoga dana, u prije- davala je vjenčiće sa suhim smokvama te podnevnim satima održat će se u župnoj razne vrste rakija, dok je Marko Komparić, crkvi Sv.Nikole u Barbanu svečana konce- također iz Pule, ponudio svježe smokve, lebrirana sveta misa. marmelade i maslinovo ulje. Tvrtka Skink iz Rovinja prodavala je i pravu destiliranu rakiju od smokve. do kraja je sređen nadograđeni prostor, veličine 50 kvadratnih metara, uz staru Svojim smokvenjacima pažnju je školu u Petehima. Oaza je imala obvezu ponovno privukla Milka Pačić iz Pačići, sagraditi dodatnu prostoriju, Društveni koja je za ovu priliku izradila smokve- dom Petehi, za potrebe mještana, budući njak u obliku bukalete. Zdenka i Anton da su se oni ranije okupljali u nekadašnjoj Zustović iz Melnice svoju su ponudu školi. Svečano otvaranje Društvenog do- suvenira te biske, medenice, rakije od ma u Petehima bit će uoči Dana Općine žižule i oskoruše obogatili smokvinim Barban, 06. prosinca. džemom i smokvenjakom. Nives Kalčić iz Camlići svoje je marmelade, smokve i medenicu prodavala u narodnoj nošnji, Održana treća fešta smokve i a odličnu rakiju od smokava prodavao je Božo Benčić iz Hrboki. Marčanac Nenad smokvenjaka Kuftić po drugi put je predstavio svoj ocat Pretposljednjeg vikenda u rujnu od smokava koji kako kaže najbolje ide u Barban je po treći put ugostio na svojoj prodaji. Milka Bileta iz Celići prodala je placi smokve i proizvode od ovog voća. gotovo svu marmeladu i smokvenjake, Ove godine smokvi su se pridružili med, kao i Mirjana Prgomet iz Prhati, koja Svečana sjednica Općinskog vijeća rakija, maslinovo ulje i suveniri, čime je sprema odlično slatko od smokava. Za će se održati u sportskoj dvorani nove obogaćena ponuda manifestacije koja gastro dio čitave priče pobrinuli su se Edi Osnovne škole u Barbanu. U uvodnom polako postaje jedan od zaštitnih sim- Radola i Stanko Ružić pripremom njihove dijelu će nastupiti djeca barbanskoga bola Barbana. poznate skute s flambiranim smokvama, Vrtića i Osnovne škole Barban. Na sjed- kupinama, medom i grožđem kojom su nici će se uručiti javna priznanja Općine se predstavili zajedno s drvenim suve- Barban za 2008. god. i to: Počasni građa- nirima od ulike. nin Općine Barban: Zdenka Višković – Vukić; Nagrada Općine Barban: Javna vatrogasna postrojba Pula i NK Omladinac 1952 Barban, Barban; Plaketa Općine Barban: Nives Trošt. Općina Barban i Općina Viškovo će, temeljem dosadašnje dobre suradnje, potpisati Pismo namjere o prijateljstvu i suradnji

Nastavak uređenja Društvenih domova U proteklih nekoliko mjeseci, Općina Barban je nastavila s uređenjem Društvenih domova. Ovog puta se posvetila domovima u Draguzetima, u Bičićima i Petehima, na što je potrošila stotinjak tisuća kuna. U Draguzetima je zamijenjena kompletna limarija, jer je bi- la potpuno dotrajala. U Bičićima je, uoči Martinje, uređen sanitarni čvor i sagrađena I sami su se izlagači posebno septička jama. Uz pomoć humanitarne potrudili, aranžirali su svoje štandove, udruge Oaza iz Rovinja, koja je uredila sta- uz smokve ponudili kolač, rakiju ili pak ru školu za smještaj udomiteljske obitelji, i m p r e s u m ISSN 1333 - 4468 * Izlazi 3 puta godiπnje * Broj 22 * IzdavaË: OpÊina Barban * www.barban.hr Za izdavaËa: Denis KontoπiÊ, prof. ing. * Urednik: Denis KontoπiÊ, prof. ing. * Fotografije: arhiv izdavaËa, Grafika Reæanci * GrafiËko oblikovanje i priprema: Grafika Reæanci * Tisak: Grafika Reæanci * Naklada: 1250 primjeraka * Naslovnica: Mala (istoËna) vrata u Barbanu

2 Barbanski glasnik vijesti

Med od kadulje, bagrema, la- Barbanci na 43. Vinkovačkim vande te šumski i livadni, je na svom jesenima štandu prodavao Mladen Štoković iz Orihi, a svoje su maslinovo ulje na kušanje dali uljari s Barbanštine - Dean Kožljan, Adolf Cinkopan i Željko Glavaš. Dodatno su se uz ovu ponudu domaće zimnice pridružili izrađivači istarskih suvenira - Anton Božac, Pino Petričić, Izidor Pamić, Aleksandra Pekica, Sead Šabanović, Stanko Biletić, obrt Mirko te Alfo Konović i obitelj Vitasović, koji izrađuju istarske instrumente. Pred samo zatvaranje ovogodišnje je veliki šator u kojemu su se smjestili fešte, pored skulpture Ptica prste- poznati istarski vinari i to: Zigante, nac, organizirana je projekcija foto- Sredinom rujna, KUD Barban Marčeta, Giacometti-Moscarda, Siljan, grafija Zdenka Osipa na temu istarskih je sudjelovao na 43. Vinkovačkim je- Bažon, Bile, Demian, Vina Kalavojna, kažuna. Za zabavni dio programa po- senima, državnoj smotri folklora, koja Trošt, Baćac, Sergo, Damjanić, Putinja, brinuli su se članovi KUD-a Barban i ima i međunarodni karakter, jer nastu- Benazić, Matić, Sirotić, Panjoko, Vivoda i barbanski harmonikaši. Manifestaciju paju i folklorne grupe iz inozemstva. Ferenac. Svi su posjetitelji, na ulazu u je organizirala Turistička zajednica KUD Barban je u punom sastavu (36 šator, mogli kupiti čašu u prigodnoj tor- uz pokroviteljstvo Općine Barban. plesača, svirača i kantadura) nastupio bici u kojoj su mogla degustirati mlada i u svečanom programu otvaranja i u na stara vina ovih proizvođača. Pripremilo daleko poznatom mimohodu folklornih se 350 čaša, koje su vrlo brzo rasprodane. Gradonačelnica Kruševa u skupina ulicama Vinkovaca. Odlazak Ova manifestacija nije natjecateljskog Barbanu u Vinkovce je bio pod pokroviteljst- karaktera, već je želja organizatora da vom Općine Barban, a KUD Barban je u svake godine postane okupljalište istar- Općinu Barban je posjetila Lefkija Vinkovcima do sada bio svake godine skih vinara koji će na taj dan krstiti Gažoska, gradonačelnica Kruševa, rod- od 1978. na dalje, s prekidom u ratnim svoja mlada vina. noga grada tragično preminulog make- godinama, od 1991. do 1993. god. Ove Veliki broj posjetitelja uvese- donskog pjevača Toše Proeskoga, ali i godine se KUD-u pridružilo i Općinsko ljavali su svojom svirkom barbanski gradića poznatog po Kruševskoj repub- poglavarstvo, predvođeno načelnikom harmonikaši, a središnji događaj večeri lici iz 1903. god., prvoj balkanskoj repu- Denisom Kontošićem. Općinska dele- bilo je samo krštenje vina. Taj svojevrsni blici. Dio je to uzvratne posjete Istarskoj gacija je boravak u Vinkovcima iskoristila performans, u kojem su sudjelovali svi vi- županiji, jer je u svibnju ove godine za posjetu prijateljskoj Općini Nijemci. nari, vodili su Sergio Bile kao moderator i istarska delegacija, sastavljena od neko- Alfredo Kocijančić kao vinski biskup. liko općinskih načelnika i predstavnika Istarske županije, posjetila Republiku Kako nam je kazao Bile, koji je u Makedoniju, nekoliko općina, glavni Bičićima na taj dan svečano otvorio svoj grad Skoplje i nekoliko ministarstava. podrum Bilini, upravo ta ceremonija tre- bala bi ubuduće ovu vinsku manifestaci- U istarskoj delegaciji su tada bili ju razlikovati od drugih. i načelnici općina Tinjan, Svetvinčenat i Barban, pa je gradonačelnica Kruševa - Podrijetlom sam iz Bičići i oduvi- posjetila upravo te istarske općine. U jek sam želio da se ovdje organizira neka Tinjanu je razgledala međunarodni sa- jača vinska manifestacija, što mislim da jam pršuta, u Svetvinčentu Feštu mla- nam je uspjelo. Bičići tradiciju Martinje dega vina, a u Barbanu domaćinstva gaje povijesno zbog crkvice svetog koja se bave seoskim turizmom, i to Vilu Martina, što je dobar početak u stvara- Mega u Šajinima i kažun obitelji Pliško u Manjadvorcima. Kruševo pokušava Novo okupljalište poznatih istarskih na svojemu prostoru razvijati turizam, vinara: tijekom čitave godine, pa su im istarska Martinja u Bičićima iskustva svakako dobrodošla. Općina Barban je gradonačelnici Kruševa bila Ove godine 8. studenog mlada zanimljiva upravo zbog vrlo inten- barbanska Turistička zajednica u surad- zivnog razvoja seoskog turizma u vrlo nji s Općinom Barban te enologom i vin- kratkom vremenu, uz istaknute dobre arom Sergiom Bile organizirala je primjere očuvanja istarske arhitekture, Martinju na jedan drugačiji način. prigodom obnove starih kuća i imanja. Nekadašnja lokalna smotra vina Gradonačelnicu Gažosku i predstavni- Barbanštine u Bičićima, uoči ili na samu ka makedonske nacionalne manjine Martinju 11. studenog, koja je okupljala Istarske županije, Todora Brdarskog, pri- proizvođače domaćih vina na mili su općinski načelnik Denis Kontošić Barbanštini, pretvorena je u pravu vin- i predsjednica barbanske Turističke za- sku feštu i time postala još jedan nezao- jednice Danijela Kolić. bilazni događaj za ljubitelje dobre kapljice. Ispred mjesnog doma postavljen

Barbanski glasnik 3 vijesti

bio špilja Feštinsko kraljevstvo u Feštini. zgrade osnovne škole do Zdravstvene Pješačenju se odazvalo više od 370 pla- stanice i dijela naselja oko Place koja bi se ninara iz Istarske, Primorsko-goranske i trebala priključiti na pročistač. Drugi dio Karlovačke županije, a stazu je otpješačio, projektiranja obuhvatit će ostatak naselja u mnogobrojnom društvu, i barbanski koji će biti usmjeren na novi pročistač ili načelnik Denis Kontošić. crpno postrojenje.

Sutivanjica u Sutivancu Zadnje nedjelje u kolovozu nju čitave priče. U osnovi smo zamislili Sutivančani su organizirali svoju najveću ovu manifestaciju kao događaj na kojem feštu – Sutivanjicu. Fešta i druženje bi se trebala naći sva istarska eminentna odigralo se oko Društvenog doma. vinarska imena u jednom prijateljskom Organiziran je malonogometni turnir na duhu, bez natjecanja, bez obzira na to kojemu je sudjelovalo osam ekipa, a po- kako će se tko od nas kasnije snaći na bijedila je ekipa iz Zabrežani. Sutivančani tržištu. Ove godine došlo ih je 19, a mis- su bili nešto sretnije ruke u turniru u lim da će ih sljedeće biti još više. Žao mi pljočkanju gdje su osvojili drugo mjesto, je kao organizatoru da ovaj događaj nisu dok je prvo pripalo ekipi »Slučajni part- popratili televizijski mediji, obzirom da je neri« iz Pazina. Za djecu se organizirala ova manifestacija u Istri jedinstvena zbog biciklijada. Navečer su mještane i njihove krštenja mladog vina, kazao je. goste uveseljavali KUD Barban i Duo Amigos.

Ovim pješačenjem, prvim pos- jetiteljima, predstavila se prva pješačka Božićna darivanja staza Barbanštine koja od Barbana vodi Poglavarstvo Općine Barban je preko Fumeti, Grandići, Križice kod Orihi donijelo odluku po kojoj će uoči Božića pa sve do starog Gočana. Duga je nešto sva barbanska djeca, od navršene 1. manje od deset kilometara, a visinska ra- godine nadalje, te školska djeca 1. i 2. zlika iznosi 150 metara. Na stazi se mogla razreda osnovne škole, dobiti prigodan vidjeti Vicina špilja pored Fumeti, Križica poklon paket. Ukupno će se uručiti 195 te raznolikost krajolika. paketa, od čega 35 paketa školskoj djeci u Barbanu, Sutivancu i Divšićima te 160 pa- keta djeci predškolskog uzrasta. Pakete će im uručiti Djed Božićnjak u petak 19. pros- inca u sportskoj dvorani nove osnovne škole s početkom u 17 sati, za što će svako dijete dobiti obavijest. Vrijednost svih pa- keta je oko 25 tisuća kuna. Uoči Božića, temeljem prijedloga Ispred šatora rezao se pršut, pekle općinske Komisije za socijalnu skrb, so- su se kobasice i ombolo, tako da nitko nije cijalno ugroženim domaćinstvima, kao i ostao gladan. U domu se kušao domaći svake godine, uručit će se oko 40 paketa sir Miljenka Bonašina, med Mladena prehrambenih namirnica vrijednosti 150 Štokovića, proizvodi od smokava Mirjane kuna. Prgomet i rakije Antona Zustovića, a mo- gli su se vidjeti i domaći suveniri Stanka Do proljeća Turistička zajednica Biletića. Uz harmonikaše, nastupali su namjerava stazu obilježiti, urediti neko- Novo vodstvo SAB-a Barban u članovi KUD-a Barban. Feštu su orga- liko odmorišta i izdati katalog s infor- nizirali Općina Barban i Turistička zajed- macijama o zanimljivostima na njoj. Krajem studenoga održana je u nica uz pomoć Mjesnog odbora Šajini i Namjera je na stazi urediti još nekoliko Barbanu izborna skupština boračke orga- poljoprivredne udruge Agronova, a pok- odmorišta te u što skorije vrijeme urediti nizacije Općine Barban, koja djeluje kao rovitelji su bili Općina i Istarska županija. za razgledavanje špilju kod Poljaki i dio podružnica UAB-a Grada Pule. Za pred- staroga Gočana. sjednika, u narednom mandatu, izabran je Martin Bulić iz Trlji, za njegova zamje- Promovirana buduća nika Anton Mengović iz Barban, a za bla- barbanska pješačka staza Projektiranje kanalizacije gajnika Milan Ciceran iz Puntere. Gosti na skupštini su bili: Tomislav Ravnić - pred- Povodom Dana istarskih plani- Općina Barban naručila je od sjednik županijskog SAB-a, Livio Blašković nara, Istarski planinarski savez i pulsko tvrtke Teh-projekt-Hidro iz Rijeke projek- - tajnik UAB-a Grada Pule i Denis Kontošić planinarsko društvo Elektroistra, zajed- tiranje dijela kanalizacije u sjedištu - načelnik Općine Barban, koji se u znak no s Općinom Barban i Turističkom za- Općine, što će ih koštati oko 70 tisuća podrške, učlanio na izbornoj skupštini u jednicom Općine Barban, organizirali kuna. Počelo se s projektiranjem kanali- općinsku udrugu antifašističkih boraca i su 9. studenog pješačenje na području zacije kojom se riješava zgradu nove antifašista te najavio početak uređenja Općine Barban s ciljem u susjednoj Osnovnu školu, novu Zdravstvenu stani- središnjeg spomenika palim borcima na Općini Žminj. Krenulo se ispred nove cu te dio naselja Barban, povezivanjem Bristovcu, kod skretanja za Hrboke. osnovne škole u Barbanu, a krajnji je cilj na postojeći biološki pročistač nove

4 Barbanski glasnik rijeË naËelnika

Razgovor s načelnikom Općine Barban: DENIS KONTOŠIĆ, prof.ing. NAČINJENO DELO GOVORI ZA NAS Rušili smo, gradili, asfaltirali, bet- onirali, osvjetljavali, čistili, sadili... - sva- kim se danom vidjelo nešto novoga u našim naseljima i u općinskom središtu. Svih naših sedam godina okrenuti smo ljudima, našim građanima, ne bježimo od njih, već nastojimo prepoznati, razlučiti i rješavati probleme. Ne volimo se hvaliti i draže nam je da nas delo pofali.

Kakva je bila 2008. god. za Općinu Barban? Uspješna i vrlo dinamična. Radili smo neumorno i bez predaha, uostalom tako smo navikli sami sebe i sve ostale u našem okruženju, od sredine 2001. god., od kada je SDP u Općini Barban na vlasti, do danas. Rušili smo, gradili, asfaltirali, betonirali, osvjetljavali, čistili, sadili... - svakim se danom vidjelo nešto novoga u našim naseljima i u općinskom središtu, a konačno smo uspjeli i u odnosima sa državnom administracijom završiti određene dugometražne trakavice i sa- punice. tu kategorizaciju nerazumno dugo, od Cilj je premjestiti liječnika i stomatologa Konačno smo, nakon puno zavr- početka 2002.g., u međuvremenu postali iz zgrade na Placi, gdje su smješteni na zlama, završili izradu Prostornog plana predvodnik u razvoju seoskog turizma sa katu, u prizemne novouređene prostore, uređenja Općine Barban. Izradu PPU najboljim rezultatima po broju noćenja čime bi starijim osobama olakšali pris- smo započeli početkom 2002.g., a već u središnjoj Istri, odolijevali iskušenju za tup, a izgradit ćemo i rampu za invalide. krajem 2003.g. Općinsko vijeće je usvo- ulazak u Turističku zajednicu središnje Osim toga, kupili smo i susjednu par- jilo konačni Prijedlog Prostornog plana. Istre, opredjelili se za formiranje samo- celu, čime će se proširiti parking prostor Međutim, morali smo potom čekati stalne TZ te uredili zgradu Turističkog ure- u blizini zgrade Zdravstvene stanice, u usklađenje županijskog Prostornog plana da prije formiranja TZ-a, i konačno krajem prizemlju, a sutradan i Općinskih službi sa Zakonom o zaštiti obalnog morskog ljeta osnovali TZ. Do danas je Turistička na katu. Prethodno valja urediti stanove pojasa, pa potom izraditi Konzervatorske zajednica već opravdala svoje postojanje, za naše podstanare, a nakon planiranog podloge u 2006.g., a na kraju smo čitavu a do proljeća 2009.g. ima jako puno pla- preseljenja Općine, u narednom man- 2007.g. čekali suglasnosti resornih mini- nova za početak nove turističke sezone. datu, oslobodilo bi se dosta prostora za starstava. Početkom 2008.g. uskladili smo smještaj barbanskih udruga. PPU sa novim zakonom i sredinom godine Što ste rušili, a što gradili u 2008. stavili ga konačno na snagu, kao prvi PPU god.? Čime se možete pohvaliti? Asfaltirali smo tijekom čitave go- usklađen sa zakonom u čitavoj Istarskoj Ne volimo se hvaliti i draže nam dine, jer smo nastojali rješavati goruće županiji. je da nas delo pofali. Međutim, možemo stvari u svim Mjesnim odborima, u jako reći da, neovisno o već urađenome, nismo puno naselja. Akcija se u hodu širila, pa poklenuli na niti jednome zadatku. Svih smo uložili 1,6 milijuna, umjesto planira- naših sedam godina okrenuti smo ljudima, nih 1,2 milijuna kuna. Međutim, već smo našim građanima, ne bježimo od njih, već pripremili i nova asfaltiranja, vrijednosti nastojimo prepoznati, razlučiti i rješavati oko 1,1 milijun kuna, izvođač je izabran, a probleme. U tome nam puno pomažu ovisno o vremenskim uvjetima, cilj je sve Mjesni odbori, svih devet, sa prijedlozima, završiti krajnje do sredine ožujka 2009. sa angažmanom oko rješavanja problema god. prema našem modelu: Općina daje ma- Značajno smo proširili javnu rasv- terijal, a ljudi svoje ruke. Tim smo mode- jetu i u ovoj godini. Unatrag par godina, lom uredili naša sela, koja su danas uzorna postavljali smo rasvjetna tijela na i mogu bez ustručavanja primati turiste, a postojeće stupove, a od prošle godine Novi ured Turističke zajednice i obnovljen po uređenosti pripadaju samome vrhu u započeli smo skuplja proširenja s postavl- krov na crkvici Istarskoj županiji. janjem potrebnih stupova, kabliranjem i Započeli smo sa uređenjem nove postavljanjem novih rasvjetnih tijela. U Konačno smo od strane Zdravstvene stanice u prizemlju zgrade planu je bilo 3. fazu završiti do Trke na Ministarstva turizma dobili proglašenje nekadašnje gornje škole, preko puta prstenac, a 4. fazu do početka prosinca. Barbana i Općine Barban turističkim zgrade Općine. Krov smo rješili, sredili Radovi su završeni u oba slučaja prije roka. mjestom, što je osnovni preduvjet za os- bočno unutarnje stepenište, a uskoro Zatečenu javnu rasvjetu u 2001. god. nivanje Turističke zajednice. Čekali smo započinjemo sa unutarnjim uređenjem. pojačali smo do danas za oko 50%, odnos-

Barbanski glasnik 5 rijeË naËelnika no do sada ugradili oko 220 novih rasvjet- smo 19 novih, montažnih autobusnih punska djelatnost u Općini Barban. nih tijela. čekaonica, vrijednosti preko 300 tisuća Slikoviti primjer i pokazatelj odno- U završnoj je fazi akcija uklanjanja kuna i došli do kraja akcije u kojoj smo sa prema općinskim sredstvima je svih zračnih kablova na Placi u Barbanu. najprije sanirali i uredili čvrste objekte, Barbanski glasnik, koji držite u rukama. Radovi su bili sveobuhvatni, u financiran- njih 21, a potom započeli s narudžbama Njegovo je tiskanje i distribucija komplet- je su se uključili: Vodovod - koji je pojačao montažnih objekata. Gotovo da nam sva- no pokriveno sredstvima koja se dobiju vodovodnu liniju kroz Placu prema gro- ko naselje u Općini ima po 1 čekaonicu. od objavljenih reklamnih oglasa. Općina blju, Elektroistra - financirala električne Na Mrzlici je u završnoj fazi ne potroši direktno niti kunu za njegovu kablove i ormare, HT - financirao telefon- uređenje pomoćnog nogometnog realizaciju, ali istovremeno organizira iz- ske kablove i ormare te Općina Barban - igrališta, istih dimenzija kao glavno. Kada radu, tisak, lobira i pronalazi oglašivače te financirala sve radova kopanja. Svi kablo- bude gotovo, ono će služiti za treninge organizira distribuciju u svako barbansko vi su sada postavljeni podzemno, svih ekipa, a glavno će se štedjeti za utak- domaćinstvo. Ovo je mali primjer pravog uključujući i kablove javne rasvjete, na mice. Podsjećam da smo na tom igralištu odnosa prema trošenju u Općini Barban, Placi te u smjeru groblja i Malih vrata. Još u prošlome mandatu izgradili zgradu a od maloga se polazi. su građani u obvezi iskopati vertikale u svlačionice za 4 ekipe, a prethodno završili Što je trenutno aktualno vezano svojim kućama i spojiti se na ormare. izgradnju glavnog nogometnoga uz prostorno-plansku i projektnu doku- igrališta, koje se počelo uređivati unatrag mentaciju? dvadesetak godina. To nam nije bilo dovoljno, pa smo u ovome mandatu Odmah po stupanju na snagu izgradili još jedno igralište. Istovremeno našeg Prostornog plana, krenuli smo sa smo započeli uređenje još jednoga prijedlogom njegovih Izmjena i dopuna. igrališta i atletske staze i uz novu osnovnu Dok se PPUO izrađivao nastajale su nove školu. potrebe za proširenjem zone građenja, pa smo tako do sredine rujna ove godine Kako Vam sve to uspjeva s relativ- zaprimili preko 300 zahtjeva. Trenutno je no malim općinskim Proračunom? sve u obradi, a mi smo u stalnom kontak- Kada smo preuzeli vođenje Općine tu sa Istarskom županijom, koja je također Barban, 2001. god., Proračun je bio visine u postupku sustavnih Izmjena i dopuna između 4 i 5 milijuna, a toliko je iznosio i njezina Prostornog plana. ukupan dug Općine. Trebalo nam je 6 go- Trenutno imamo u izradi 3 dina za saldiranje duga i stavljanje po- Urbanistička plana uređenja, a PPU slovanja Općine u pozitivu, a da istovre- predviđa izradu čak 42 UPU, ako se i meno nismo, poradi kontinuiranog međuvremenu nešto ne promjeni u povrata duga, zaustavili investiranje. U Zakonu. Naime, u Istri postoji trenutno međuvremenu se Proračun uvećao real- samo jedan izrađivač sa licencom za iz- no na iznos između 7 i 8 milijuna kuna, a radi takve dokumentacije, a problem je i ove godine će realizacija biti 9 milijuna Turistička prometna signalizacija na ulasku financiranje tolike količine planova. kuna, gdje su uključene pomoći države i u Barban Urbanistički plan uređenja dijela županije u iznosu nešto većem od milijun Poduzetničke zone Barban-Krvavci je već kuna. Iako su neki građani komentirali da u završnoj fazi izrade, a njegovoj izradi je stalno spominjemo groblja, moram istak- Proračunska sredstva trošimo ra- prethodila izrada više dokumenata: nuti da to nije bezrazložno. Godine 2001. cionalno, slikovito rečeno po starinski Programa ukupnog razvoja Općine zatekli smo zabrinjavajuće stanje: u „svaki šoldo ubrnemo dva puta u ruki, Barban, Studije isplativosti izgradnje Barbanu, općinskom središtu, i na prija nego ga špendamo“. Nastojimo Poduzetničke zone i izrade Geodetske Prnjanima bilo je svega nekoliko slobod- svaku kunu ispravno uložiti te oplemeniti podloge kompletnoga prostora. nih ukopnih mjesta. Danas je stanje ljudskim radom, kroz aktivnosti Mjesnih Nakon izrade Geodetskih podloga značajno drugačije: proširili smo reprezen- odbora. Upravo se tako dešava multip- naselja Barban, naručili smo projektiranje tativno oba groblja, u Barbanu i na likativni efekt, uvećanje početne vrijed- 2.A faze kanalizacije Barbana, koja bi Prnjanima; izgradili prije toga mrtvačnice nosti. povezala sa postojećim biološkim na grobljima u Barbanu, na Prnjanima i u Svijesni smo da našen čoviku triba pročistačem novu Osnovnu školu, novi Škitači; popravili ogradne zidove i malo da bi bija kuntenat. Naši stari su uz- Zdravstvenu stanicu i dio naselja Barban. pomoćne objekte u Barbanu, Škitači i davna zasukali rukave i dopeljali struju, Nakon realizacije te faze, projektirala bi se Sutivancu, izgradili veću količinu postolja vodu, telefon, švalto... Nan su ustalo jušto 2.B faza, kojom bi se riješilo naselje Barban za spomenike u Barbanu i na Prnjanima. te „pikulece“, za ke triba znat: grda je ko do kraja, sa izvođenjem povoljnije vari- Akcija uređenja Društvenih domo- ne sviti lampadina javne rasvjete, ko je jante: još jedan pročistač ili pumpno va je nastavljena i sada možemo reći da švalto razrukan. Pofat tega smo si uzeli postrojenje na drugoj padini prema smo gotovo na svih 13 Domova montirali zadatak da ninen ne smi falit lampadina, Prnjanima ili korištenje postojećeg novu aluminijsku stolariju. Osim toga, a asfaltiranja gredu svako lito, minimalno pročistača, koji ima dovoljan kapacitet. uoči Martinje završena je izgradnja sani- po 1 milijun kuna. Općina Barban je u Vaša dva man- tarnih prostorija i septičke jame Općinu smo zatekli pokrivenu oko data sklopila dosta prijateljstava i bratim- Društvenog doma u Bičićima. Uoči Dana 25% s kontejnerima za odvoz smeća. U ljenja? Općine, Mjesni odbor Petehi dobiva novi prven mandatu smo rišili problem i Smatram da se takvim poveziva- Društveni dom uz zgradu škole, koja se Općina je pokrivena 100%. Sanirali smo i njima otvaraju velike mogućnosti u razm- uredila i u njoj je sada udomiteljska obitelj. deboto 50 divljih deponija smeća i tako jeni pozitivnih iskustava na raznim polji- Dom je izgradila Humanitarna udruga omogućili razvoj seoskog turizma u naših ma, od kulture do gospodarstva, Oaza iz Rovinja, a u završnom uređenju seli. Na početku mandata je bilo par hiž za poduzetništva, turizma, sporta i dr., a od priključila se Općina Barban. turiste, a danas se moremo pofalit z oko našeg angažmana ovisi koliko ćemo ima- U zadnje dvije godine postavili 70 hiž. Seoski turizam je posta dobra do- ti koristi. Pobratimljeni smo sa Općinom

6 Barbanski glasnik rijeË naËelnika

Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, odmah prepozna i ne dade se sakriti ti- započeti sa izgradnjom pogona i Općinom Matulji u Primorsko-goranskoj jekom mandata. zapošljavanjem. županiji i Općinom Nova Gorica u Izabrano vodstvo dobije priliku Seoski turizam, sa gotovo 70 ob- Republici Sloveniji. Istovremeno pri- pokazati svoje sposobnosti i mogućnosti, jekata u ponudi smještaja, dostigao je premamo i nova povezivanja, pa ćemo do a ako to ne uspije, sasvim je razumljivo da zadovoljavajuće stanje i više ga ne mora- kraja mandata potpisati 3 Pisma namjere će morati prepustiti svoje mjesto drugi- mo poticati, a Europljani vrlo rado dolaze o prijateljstvu i suradnji sa općinama s ko- ma. Radni angažman treba biti konstan- kod nas na odmor. Međutim, radit ćemo jima smo već duži niz godina u vezi. To su tan tijekom čitava mandata, u sve četiri maksimalno na podizanju kvalitete općine: Viškovo u Primorsko-goranskoj godine, a ne samo pred izbore. Obnašatelji smještaja, pa je zadatak naše Turističke županiji, Brda u Republici Sloveniji i vlasti se nemaju što dokazivati samo u zajednice organizirati korisnu edukaciju Walheim u Njemačkoj. Uz Dan Općine, 6. zadnjih pola godine, uoči izbora. Oni su naših iznajmljivača, koja će im pomoći u prosinca, potpisujemo Pismo namjere sa imali svoje četiri godine na raspolaganju osmišljavanju ponude. Istovremeno TZ najrazvijenijom općinom susjedne za dokazivanje umješnosti, sposobnosti i ima zadatak započeti sa trasiranjem i županije, Općinom Viškovo. Sredinom uspješnosti. Pripremati se moraju oni koji obilježavanjem pješačkih i biciklističkih ožujka ćemo Pismo namjere potpisati sa žele vlast preuzimati, ako smatraju da staza te pripremiti za tisak više različitih Općinom Brda s kojom će suradnja biti mogu biti bolji. kataloga, prije naredne turističke sezone. najviše vezano uz vinarstvo i turizam. Smatram da smo drugi mandat Svaka destinacija mora imati svoju priču, Poznati vinski podrum Goriška Brda, koji zaslužili upravo iskrenošću odnosa prema a na nama je da, osim dokazane Trke na su naši vinari posjetili sredinom ove go- biračima, da ih nismo iznevjerili i da je di- prstenac, osmišljavamo zanimljive priče i dine, nalazi se upravo u Općini Brda. U namika vođenja Općine u periodu od naš, barbanski brand. Iako je on već go- Walheimu su već u dva navrata bili naši 2001. do 2005. god. pružala garanciju tovo profiliran: Pitoma Barbanština sa studenti, povezujemo se kroz turizam, biračima da će se i dalje nastaviti proces u zelenilom i opuštajućim mirom, bez in- turisti iz Walheima su već boravili u našim istom ritmu. Na isti smo način odrađivali i dustrijskih zagađivača, sa prekrasnim objektima, a zanima nas i uređenost nji- mandat od 2005.-2009. god. šumama, livadama i pašnjacima, prirod- hovih biciklističkih i pješačkih staza. nom obalom u Raškom zaljevu, ponudom Kako zamišljate razvoj Općine domaće hrane i kvalitetnih vina, mjesto Barban u narednom periodu? gdje se gledaju zvijezde, dovoljno blizu Strategiju razvoja Općine Barban većim gradovima, a opet dovoljno daleko smo zacrtali i pojasnili već 2001. god., i od za kvalitetan odmor. Tko tome može nje ne odstupamo. Želimo razvijati malo i odoljeti? srednje poduzetništvo te seoski turizam, Što očekujete na predstojećim lo- poštujući načela održivog razvoja, što kalnim izborima u svibnju 2009. god.? znači da razvojem nećemo ugroziti niti devastirati naše prirodno okruženje. Izbori su neposredni i birači će odlučivati o imenima. SDP je u dva man- Cilj nam je što prije dovesti data pokazao kako se vodi Općina, u kojoj Poduzetničku zonu Barban u funkciju i su na svakom koraku vidljivi pomaci i započeti sa otvaranjem radnih mjesta u kvalitetne promjene. Jako je puno naprav- svojoj Općini. Bez toga definitivno nema ljeno i to se na da sakriti. Načinjeno delo razvoja Općine Barban, pa tome pri- govori za nas, a mi smo pronti i dalje vodit dajemo naročito značenje i ulažemo Općinu Barban, aš od dela i odgovornosti Do sada ste osvojili dva mandata i posebne napore. Uskoro bi trebali dobiti nismo nikad bižali i nećemo bižat. većinsku vlast u Općini Barban? Kako to oko 8 hektara državnog zemljišta, čim se tumačite? završi izrada Urbanističkog plana uređenja Ne sramin se povidat da i dan da- nas sam zamišan doma meltu, sam zidan, Kada se vlast bavi sama sobom i Poduzetničke zone, a ona je sada u završnoj fazi. Nakon toga ćemo postaviti siden na trahtor i zoren ča triba, da načinin rješava samo svoje probleme i frustracije, mrvu svojega kumpira, mrvu svojega vina tada to završava neuspjehom. Mi se nis- što stimulativnije uvjete za ulazak po- duzetnika u zonu, jer je cilj što prije i svojega ulja. Takovi su i moji kumpanji u mo bavili nikakvim slučajevima, već smo općinsken rukovodstvu. Ni nas sram od u naslijeđenim velikim dugovima orga- dela i od njega ne bižimo. nizirali, odmah u startu, život Općine na najbolji mogući način, jer on ne može i ne Ki se čuje sposoban i u moći, neka smije stati. stavi svoje ime sprid naroda, a narod će svoje učinit i znat će sigurno zibrat U vođenju Općine nema spavanja. najbolje. Ne bi valjalo žbaljat, aš grih i To je vrlo dinamičan proces. Vrlo ilustra- žbalj se pokle ne staru četiri lita, do drugih tivno o tome govori podatak da izbori. Pofat tega, valja dobro propensat. Poglavarstvo ima sjednicu svakoga tjed- na, četiri puta mjesečno, odnosno preko I na kraju, Vaša čestitka! 50 sjednica godišnje. Ništa se ne prepušta Dosta san tega povida, pak će slučaju, već se procesi nadziru i vode, čestitka bit kratka i od srca. Svin stanovnic- uvažavajući timski rad. ima Općine Barban, želin sričan Božić, a u Vođenje Općine je ozbiljan i od- noven 2009. litu, na prven mistu dobro govoran posao. Imamo gotovo tri tisuće zdravlje, čuda sriče i veselja. Moja je želja stanovnika, 9 Mjesnih odbora, 74 sela i da njin se ostvari, na privatnen i poslovnen zaseoka, a sve to determinira aktivnosti planu, sve ono ča su si sami poželili, a da Općine, gdje se izgrađena komunalna in- njin Barban i Barbanština teple srce i frastruktura mora održavati, ali i nova gra- naprid. Svaken je lipo njigovo doma, a diti, gdje se zakoni moraju poštivati, gdje nan je najliplje naše barbansko. Učinimo građani očekuju pomake i vidljive rezul- Nova prometna signalizacija na ulasku u svi skupa da nan bude još liplje i bolje. tate. Tapkanje u mjestu i glumatanje se Barban Srično Van bilo!

Barbanski glasnik 7 razgovor MLADI U TURIZMU: DANIJELA KOLIĆ, predsjednica novoosnovane Turističke zajednice Općine Barban, voditeljica Turističkog ureda u Barbanu Na Barbanštini ostvareno 77 posto više noćenja nego lani Mlada Danijela Kolić, iz Škitače, narstva u ovom kraju ponu- od ovoga ljeta zasjela je na mjesto diti novootvoreni podrum predsjednice novoosnovne Turističke Sergia Bile u Bičićima, koji će zajednice Općine Barban. Toj 25- Barbanštinu svrstati na godišnjakinji i općinskoj vijećnici, ovo Vinsku kartu Istarske je prvo radno iskustvo, budući da je na županije. Suvenire ne Fakultetu ekonomije i turizma u Puli, možemo prodavati, ali smjer turizam, diplomirala u lipnju. možemo ljude upućivati kod Oduvijek se htjela baviti turizmom, a pojedinih izrađivača suveni- prije studija jedina joj je dvojba bila os- ra, kojih u okolici Barbana tati u Puli nakon završetka opće gim- ima podosta. Također ne bi nazije ili se upisati na studij u Opatiji. bilo loše napraviti i prospekt Ostale je kod kuće i u međuvremenu o domaćim suvenirima. skupljala iskustva u barbanskoj okolini. Primjerice, Dalibor Biletić iz Rad u nekoj Turističkoj zajednici oduvi- Hrboki nam je donio foto-al- jek joj je bila želja, posebno stvarati bum suvenira koje izrađuje nove ideje. A njih mlada predsjednica njegov otac i to je dobra ima napretek. reklama za sve one koji su u Koliko si sudjelovala u osnivanju potrazi za takvim proizvodi- TZ-a i organizaciji ovogodišnjih ljetnih ma. Pješačke i biciklističke manifestacija u Barbanu? staze, uz osmišljavanje sadržaja uz njih, također - Prije nego sam počela obnašati namjeravamo urediti. Prvi ovu funkciju, radila sam u barbanskom korak k tom cilju bilo je Turističkom uredu koji je ovog ljeta funk- pješačenje gotovo 400 plani- cionirao u zgradi sadašnje Turističke za- nara iz Istarske, Primorsko- jednice. Ujedno sam zajedno s Općinom goranske i Karlovačke županije, početkom istarskih fešti. i načelnikom spremala svu potrebnu do- studenoga, na potezu od Barbana, preko Fešta smokve i smokvenjaka prva kumentaciju za osnivanje TZ-a. TZ smo Grandići i Križice kod Orihi, pored staroga je manifestacija gdje se TZ imao više pri- osnovali u špici sezone, tako da nisam Gočana do špilje Feštinsko kraljevstvo u like uključiti. Kako ocjenjuješ ovogodišnju imala puno prostora oko organizacije Općini Žminj. Oni su bili oduševljeni manifestaciju i imaš li ideja za ubuduće? najvažnijih manifestacija u općini. stazom i krajolikom. To bi bila naša prva - Ove godine okupili smo nešto Također, ove godine nismo mogli prijav- pješačka staza, kojom bismo se kasnije ljivati goste koji borave u našim više izlagača, bilo ih je oko 15. Uz smokve povezali s pješačkim stazama u susjed- i njihove proizvode, na fešti se moglo smještajnim kapacitetima. Međutim, u nim općinama Žminj i Svetvinčenat. razgovoru s brojnim turistima, koji su kušati i barbansko maslinovo ulje, rakije, Pored špilje u Fumetima, cilj nam je ure- med, mogli su se kupiti suveniri. Svi koji dolazili u Turistički ured, sve do sredine diti špilju u Poljakima te dogovoriti s ar- rujna, dobila sam dosta novih ideja za su na fešti sudjelovali dvije godine ranije, heolozima i mogućnost prezentacije kazali su da je fešta doživjela pomak. To poboljšanje naše turističke ponude. dijela staroga grada Gočana. Tijekom ljeta, u radu Turističkog ureda ne znači da ćemo na tome stati. Mislim da pomogli su studenti, stipendisti Općine Jesi li se uključila u organizaciju ćemo sljedeće godine manifestaciju or- Barban, koji su radili po tjedan ili dva. najveće barbanske manifestacije - Trke ganizirati tjedan dana ranije, a kako je to Riječ je o Ticiani Trošt, Nenadu Pavliću, na prstenac? Imaš li već neke ideje veza- ipak riječ o svojevrsnom sajmu zimnice, Elizi Brgić, Tijani Celija, Meri Bariša, Sani no za taj događaj? mislim da bi bilo bolje da se održi u prij- Jelčić, Emilu Koliću, Marini Vičić i Ani - S radom sam, kao predsjednica epodnevnim satima. Batel. TZ-a, počela uoči same Trke, tako da je sve Martinja u Bičići je bila tvoj Koje su to ideje nastale na temelju već bilo gotovo. Još konkretno nisam slijedeći izazov? upita turista? ništa dogovarala s vodstvom Društva - Da, to je sljedeća fešta koju smo Trka na prstenac, ali kvalitetna promjena morali osmisliti na temelju prijašnje - Velik broj turista pitao je za kartu bi bila dobra. Smatram da bi naglasak Barbana, tako da nam je plan do sljedeće smotre vina Barbanštine. U tome su TZ-u Trke trebao biti upravo na konjičkom puno pomogli načelnik Denis Kontošić, sezone izraditi njegovu turističku kartu, a nadmetanju, koje se ne smije zasjeniti vjerojatno i cijele Barbanštine. Uz kartu, enolog Sergio Bile iz Bičići te mjesni od- večernjim programom. Mnogi su ove go- bor Šajini. Bilo je mišljenja da će Martinja zanimaju ih i crkve u sjedištu općine, tako dine uočili da se u Barbanu taj dan prven- da ćemo naredne sezone u suradnji s sada biti slična Fešti mladega vina u stveno, kao gastronomska ponuda, nude Savičenti, ali mi ne želimo da to bude isto. našim župnikom pokušati organizirati ćevapčići. Ljudi su na to navikli i teško je razgled tih crkvica i župne crkve u Želimo da Martinja u Bičićima bude pre- to promijeniti, ali činjenica je da bi nešto poznatljiva kao što su s vremenom određene dane. Također, mnogi su se za- kvalitetno trebalo napraviti i po pitanju nimali gdje se u okolici nalaze agroturiz- postale prepoznatljive ostale mani- gastro ponude. Također, kako bi čitava festacije u Barbanu, posebno Fešta mi, proizvođači vina i suvenira te da li fešta dobila domaći štih, bilo bi dobro da imamo pješačkih i biciklističkih staza. To smokve i smokvenjaka. Ove se godine za se u Barban taj dan umjesto štandova s tu manifestaciju, u novom ruhu, prijavilo nam je bio dobar pokazatelj, što sve jeftinom robom, pozovu izrađivači suve- moramo napraviti. Što se tiče vinara, mis- 15-tak poznatih vinara iz cijele Istre, a nira. Vjerujem da bi se rado odazvali, došlo ih je čak 19. Neovisno o tome što je lim da će prvi korak u većoj promociji vi- budući da je ipak riječ o jednoj od najvećih

8 Barbanski glasnik aktualno tog dana dosta istarskih vinara otišlo na izložbu vina u Italiju, u Merano, mi smo Obnovljen krov crkvice jako zadovoljni odazivom vinara, kao i odazivom posjetitelja, koji su za Svetog Antuna Pustinjaka simboličnu cijenu imali priliku kušati više od 50 vina iz čaše u torbici. Vina su se de- Tijekom studenoga obnovljen je krov crkve Svetog Antuna Pustinjaka u gustirala u velikom šatoru ispred Barbanu pored Velih vrati, izgrađene krajem 14. stoljeća. Riječ je o višegodišnjoj Drštvenog doma, a u Domu se nudilo vanjskoj i unutarnjoj obnovi crkve, inače zaštićenog kulturnog dobra, koja u svojoj domaći sir, pršut, proizvode od smokava unutrašnjosti krije freske iz 15. stoljeća i glagoljske hodočasničke zapise. Da bi se i istarske suvenire. Po prvi put smo orga- restaurirao i konzervirao zidni oslik, bilo je potrebno obnoviti krov koji je nizirali i krštenje mošta u vino, uz pomoć propuštao. vinskog biskupa, a neumorni su bili i bar- Krov je bio raskriven nekoliko dana, a na njemu se zamijenio dio škrila. Izvođač banski harmonikaši. radova, žminjska tvrtka Kapitel, ugradila je zatege kako bi učvrstila gornji dio zidova. Ima li TZ ideje za neke nove mani- Budući da freske uništava i vlaga koja prodire iz fuge između prometnice, koja je viša festacije ili projekte? u odnosu na crkvu, u planu je da se sljedeće godine riješi i taj problem. - O tome još treba razmisliti. Restauraciju crkve naručio je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba, a ob- Trebalo bi nešto organizirati tokom nova krova koštala je oko 80 tisuća kuna. proljeća, ali još ništa nismo definirali. Poslije Martinje KUD Barban organizira prvu smotru kantadura u čast pokojnom Romanu Broskvaru. Ta će se smotra održati 29. studenog u sportskoj dvorani Osnovne škole Barban, a TZ će biti suor- ganizator. Želja nam je da i ta manifestaci- ja postane tradicionalna. Uz to pokrenuli smo postavljanje smeđe turističke signal- izacije. Najprije će se postaviti u Barbanu, a potom i u cijeloj općini. Kako je protekla turistička sezona što se tiče noćenja? - Zasad na ovom području imamo sedamdesetak objekata privatnog smještaja. Smatram da je to sasvim dovoljno. Sljedeći korak iznajmljivača tre- bao bi biti podizanje kvalitete smještaja, čime bi i oni sami sebi mogli podići ci- jenu. U tu svrhu planiramo organizirati više edukativnih predavanje upravo na tu temu. Nažalost, ove godine nismo vodili statistiku, što se tiče dolazaka i noćenja, jer nismo vršili prijavu noćenja. Trenutno sakupljam podatke iz turističkih agencija BOŽIĆ – Rođenje Gospodnje i susjednih Turističkih zajednica, gdje su ljudi prijavljivali svoje goste. Već i prema „Kako je po jednome došla svijetlost na sve ljude? Kako to božanstvo tim manjkavim podacima, možemo reći prebiva u ljudskom tijelu? Onako kao vatra u željezu, ne pretvorbom već da je na Barbanštini ostvareno između 10 sudjelovanjem. Vatra se ne pretvara u željezo, nego ostaje ono što jest, a i 15 tisuća noćenja. Iz Turističke zajednice željezu pridaje svoju moć. Ona se tim dijeljenjem ne umanjuje, već prožima središnje Istre imamo čak podatak da je sve što se izloži njezinoj moći. Tako se i Božja Riječ „nastanila među nama“ na ovom području ostvareno 77 posto (Iv 1,14), a da se nije odijelila od sebe. Riječ postade tijelom i ništa se nije više noćenja nego lani. Sljedeće godine promijenila; nego, koje ju je obuhvaćalo, nije ostalo bez nje kada ju je zem- imat ćemo potpuniju statistiku i bolji lja primila u svoje krilo“(Sv. BazilijoVeliki, biskup). pregled dolazaka, pa čak i po nacional- nostima. Inače, što se tiče smještaja, već Promotrimo dublje to otajstvo! Bog je zato uzeo tijelo da uništi u sada nudimo na turističkom dijelu njemu sakrivenu smrt. Jednako kao što uspješan protuotrov, kada uđe u službenih općinskih internetskih stranica tijelo, obeskrijepi djelovanje samoga otrova ili kao što u kući nestaje tmina naše smještajne kapacitete. čim zasvijetli svjetlost. Tako je Božja prisutnost uništila smrt koja je do tada vladala ljudskom naravi. O, velike li Božje dobrote i ljubavi prema ljudima. Na čemu Barban prema tvom mišljenju treba graditi svoju prepo- Bog je došao. On je tu! Slavimo ga, dakle, zajedno s pastirima, kličimo znatljivost? mu s anđelima jer „danas se rodio Spasitelj, Krist Gospodin“(Lk 2,11). Tko će biti tako mlaka srca, tko tako nezahvalan, a da se ne veseli? Ovo je svet- - Barban je već prepoznatljiv i to kovina za sva stvorenja. Neka nitko ne izostane. po svojoj Trci na prstenac. To je njegovo glavno obilježje koje i dalje mora gajiti, s time da se moraju razvijati i drugi sadržaji. Sretan Božić svima! Dobar primjer na čemu Barban gradi Vlč. Daniel H. Saturi, žup. svoju prepoznatljivost, u posljednje tri godine, su smokve i smokvenjaci.

Barbanski glasnik 9 razgovor

190 GODINA OSNOVNE ŠKOLA BARBAN: LUCIJAN BENKOVIĆ, nekadašnji ravnatelj OŠ Jure Filipović, Barban „Škole Barbanštine i Sutivanca“ uz jubilej Na proljeće naredne godine, 1917., kada se velik dio pučanstva iselio iz točnije 30. svibnja, Osnovna škola Bar- ovih krajeva. U poratnom razdoblju škole ban proslavit će za Dan škole 190 go- su kratko djelovale na hrvatskom jeziku, dina svog postojanja. Tom će prigodom a nakon Gentileove reforme školstva nekadašnji ravnatelj te škole, Lucijan 1923. god., nastava se počela provoditi na talijanskom jeziku. Uz jaku talijanizaciju, Benković, predstaviti svoju knjigu pod do Drugog svjetskog rata na Barbanštini nazivom „Škole Barbanštine i Sutivanca“ je otvoreno nekoliko škola, što zbog na kojoj je počeo raditi prije nekoliko povećanja broja djece, što zbog želje da godina. Ova knjiga će se izdat u nešto talijanska škola bude u gotovo svakom manjem obimu, nego je to Benković na selu. Školske godine 1934./’35. otvorene početku planirao. Rukopis na 120 strani- su škole u Hrbokima, Orihima, Dobranima, ca već je spreman, šalju se pozivi za fi- Želiskima, Kuićima te Jurićevom Kalu, nanciranje prema sponzorima, a pomoć gdje nije nikad profunkcionirala zbog u tiskanju knjige očekuje i od Općine manjka učitelja. Tada je također izgrađena Barban i Općine Marčana, budući da se u donja škola u Barbanu. svojoj knjizi dotiče povijesti škola koje su Nakon propasti Italije 1943. do djelovale na ovom području. 1945. škola se održavala izvan Barbana, a za školstvo su na tom području bili zaduženi Anton Crnobori i njegova su- Želja je Benkovića, nakon promo- koni i propisi koji su vrijedili za prosvjetu pruga Milka, koji su bili prosvjetni refer- cije ove knjige, iskoristiti ostatak svog u tom razdoblju. enti kotara Žminj i Prodol. U to doba obimnog istraživanja, za što je koristio Najranija godina na koju je naišao donja je barbanska škola spaljena. Tada građu iz tršćanskog i pazinskog arhiva te je 1818., kada je počela raditi škola u su spaljeni i prostori gornje škole, gdje je pulske sveučilišne knjižnice, za opsežnu središtu Barbana. Tada ju je polazilo 37 do tada bila uređena karabinjerska kasar- monografiju osnovne škole Barban. učenika iz Barbana, Špadići, Melnice, na sa zatvorom. Stoga se nastava, ali i - Za deset godina, kada se bude Grabri, Grandići, Pavlići, Golešova, Frkeči, zbog stalnih prolazaka njemačkih trupa, slavilo 200 godina od postojanja ove Fumeti, Celići, Kožljani i Puntere. Benković. nije odvijala u Barbanu niti Petehima. škole, želja mi je da se javnosti predstavi Do 1906. godine na Barbanštini djeluje Zato su škole nicale gotovo u svakom cjelokupna monografija na kojoj bi tre- jedino ova škola, a tada se otvaraju one u selu na Barbanštini i Sutivanštini, a za balo raditi više autora. U toj monografiji Hreljićima, Šajinima, Petehima, a neko- učitelje su se organizirali tečajevi, poput našle bi se fotografije svakog 5., odnosno liko godina kasnije i u Prnjanima. U svim onoga na Prnjanima. 8. razreda osnovne škole, koji su ovdje se školama nastava održavala pretežno Po oslobođenju, nastava se završili svoje osnovnoškolsko obrazovan- na hrvatskom jeziku, kako je i propisao održavala u sadašnjoj općinskoj zgradi je. Uz njih, tu bi se našle i fotografije i po- bečki državni zakon za pučke škole iz do 1947., kada su se djeca preselila u ob- daci o svim učiteljima koji su ovdje radili. 1869. godine. U njima je do 1913. pre- novljenu donju školu. Ugašene su one u Za to će biti potrebna pomoć svih žitelja davao po jedan učitelj. Dobranima, Orihima i Želiskima, a općine, ali i šire, pa ih već ovim putem Škola je doživjela prvu pauzu za izgrađene u Grandićima i Hrbokima te molim da mi dostave kopije starih foto- vrijeme 1. svjetskog rata, i to od 1915. do kasnije u Sutivancu, koja je uz novu školu grafija koje bi se mogle iskoristiti u tu najmlađa školska zgrada svrhu, kazao je Benković. na ovom području. Od Inače, njegova 1945. do 1954., kada je istraživanja sežu u početke izgrađena nova zgrada u školstva u Barbanu 1818. Hrbokima, djelovala je i pa sve do današnjih dana. škola u Plehutima, gdje je U svom radu Benković je neko vrijeme bila obradio sve škole koje su smještena i privatna tis- djelovale u sadašnjoj kara. Zbog velikog broja Općini Barban i to arhivsku učenika, 1957. god. građu onih u Barbanu, uređena je današnja gorn- Šajinima, Petehima, ja škola. Naime, šezdesetih Prnjanima, Sutivancu, je godina matična bar- Hreljićima, Kuićima, banska škola »Jure Hrbokima, Želiskima, Filipović« s područnim Grandićima, Orihima, školama brojala čak 450 Dobranima, te o onoj ni- učenika, a broj se s go- kad otvorenoj u Juri- dinama smanjivao, čime ćevom Kalu. U knjizi će se su se gasile područne naći školski planovi, pro- škole. Posljednja je presta- grami, ocjene, imena la djelovati područna predavača i učenika te za- škola u Hrbokima.

10 Barbanski glasnik razgovor

ODGAJATELJICE O RADU U BARBANSKOM VRTIĆU Stari Vrtić u Barbanu ponovno godine, a prije sam deset godina radila radi od početka rujna, zbog većeg broja po zamjenama. Bila sam tu prije preselje- upisane djece. Ta je brojka bila pozitivno nja u novi Vrtić. Tada su u ovom starom iznenađenje za sam Vrtić, ali i Općinu, koja Vrtiću uvjeti za rad bili teži za nas, a bili se odlučila ponovno urediti stare prostore su lošiji uvjeti i za djecu, jer je prostor bio za prihvat najmlađe grupe, 15 mališana u nedostatan. Grupe su bile velike, a broj dobi od dvije do tri godine. Upisano je 54 odgajatelja mali. Nakon preseljenja u no- djece, a od toga je 23 novih. Lani ih je bilo vi Vrtić uvjeti su se poboljšali. Dobili smo deset manje. Veći broj djece ove godine dva ogromna prostora, sanitarni čvor i ima i područno odjeljenje u Sutivancu, blagovaonicu te prostor za naše potrebe. gdje je upisano 13 djece, a proteklih ih je Sve je krenulo na bolje. Međutim, mogu godina uvijek bilo oko sedam ili osam. U reći da su ove godine uvjeti za rad najbolji, starom Vrtiću postavljena su nova ulazna barem što se mene tiče i gušt mi je tako vrata te laminat u dijelu prostora, obojili raditi. Nikad u svom radnom vijeku nisam su se zidovi i nabavio se dodatni didaktički bila zadovoljnija. Najviše stoga, jer su materijal. Uz to, zaposlene su dvije nove najmlađa djeca odvojena i tada je rad s odgojiteljice i jedna spremačica na pola njima divan. Mlađi imaju svoj poseban radnog vremena. Porazgovarali smo s tri ritam i lakše se priviknu na novu okolinu, odgajateljice o uvjetima rada u dva pros- ako su samo s djecom iste dobi. A tada je tora i većem broju djece. Adriana Sergo i nama lakše. djecom od 2 do 3,5 godine, njih 15. Nakon povratka u stare prostore, uređene od strane Općine, svi su nam puno pomogli, posebno roditelji koji su se angažirali oko uređenja okoliša. Oni su nam pomogli da kupimo i zasadimo novo bilje. Ovo je također odličan prostor, jer ima ogromno dvorište, što za djecu puno znači. Nama je dobro, jer smo odvojeni od starije djece i imamo dovoljno prostora. Najmlađima je također jako bitno da budu na miru, jer imaju svoj vlastiti ritam, dok su starija djeca puno življa. Sviđalo mi se raditi i u novom Vrtiću, jer je bio veći kolektiv. Ovdje bi mi bilo sigurno teže da sa mnom nije još jedna kolegica s kojom se odlično slažem. To u radnom okruženju jako pu- no znači. Lorena Raponja (iz Glavani, živi u Lorena Raponja Krnici) – U ovom vrtiću radim već četiri Anamarija Celija Anamarija Celija (živi u Puli, ro- dom iz Celići) - U barbanskom vrtiću rad- im od rujna. Uvjeti za rad su vrlo dobri, a prostori u novom Vrtiću su idealni za nas odgajatelje, ali i samu djecu. Imamo prostrane sobe u kojima djecu možemo odvojiti po uzrastu. Ja vodim mlađu sku- pinu djece u dobi od 3 do 5 godina. Ovdje je odlično, jer imamo audio-vizualna sredstva za rad koja nam omogućuju da mališanima ponudimo neki sadržaj kada zbog lošeg vremena ne mogu izaći u dvorište. Međuljudski odnosi s četiri ko- legice su također odlični. Svi su vrlo ko- rektni, svatko zna svoja zaduženja, lako se s njima dogovoriti i svi si međusobno izlaze u susret. Adriana Sergo (iz Rebići) – Ovdje radim već godinu dana, s time da sam prije toga dvije godina odrađivala staž i zamjenu. Ove sam godine primljena zbog većeg broja djece i zajedno s kolegi- com Lorenom radim s najmlađom sku- Lorena Raponja i Adriana Sergo sa djecom u vrtiću pinom u nekadašnjem Vrtiću. Radimo s

Barbanski glasnik 11 razgovor

ŠKOLSKI DJELATNICI U NOVOJ OSNOVNOJ ŠKOLI

Prelaskom u suvremenu i novu ljepše. Imam sve moguće uvjete za rad, školsku zgradu, nisu samo učenici dobili učionicu hrvatskog jezika, knjižnicu koja više motiva za rad i učenje. Ova je zgrada je odmah do nje. Upravo ta blizina obiju odličan radni ambijent brojnim nas- prostorija omogućava mi da, u suradnji s tavnicima, zaposlenicima ove škole, koji knjižničarkom, dio nastave održim upra- imaju više motiva za rad u većim i mod- vo tamo, posebno kada je riječ o lektiri. erno opremljenim učionicama, vlastitim Djeca se u knjižnici također mogu više kabinetima, s modernom opremom i baviti istraživanjima. Nastava je puno računalima. Dvije učiteljice, koje žive na kvalitetnija. Novi, suvremeniji i veći pros- Barbanštini, pitali smo kako doživljavaju tor omogućava mi i da razvijem razne ob- rad u novoj školi. like nastave, kao što je primjerice grupni Katica Špada iz Kvarantije (uči- rad. I nastavnih je pomagala više, imamo teljica hrvatskog i talijanskog jezika) - puno više grafoskopa, imamo televizor i Šesnaest godina radila sam u osnovnoj video u svakoj učionici. Također, u školi Vladimir Gortan iz Žminja, u ovakvim uvjetima puno je jednostavnije ŠKOLSKE AKTIVNOSTI U područnom odjeljenju Cere u kom- pripremati naš školski list, koji bi ponov- biniranom odjeljenju. Već jedanaest go- no trebao izaći ove godine. PRVOM POLUGODIŠTU dina radim u barbanskoj osnovnoj školi, Smiljana Vale iz Kožljani (učiteljica Školarci su već u prva dva mjeseca gdje sada predajem samo hrvatski jezik, razredne nastave) – Već 16 godina radim dok sam na početku predavala i talijan- nastave odradila velik broj izvan- u ovoj školi, s time da sam neko vrijeme nastavnih aktivnosti. Nakon uobičaje- ski. Uz to, vodim izvannastavne aktivnos- radila kao tajnica. Trenutno vodim drugi ti, poput novinarske i literarne grupe. nog prijema prvašića, održan je 10. rujna razred. Uvjeti za rad u staroj školi bili su Dan hrvatskog olimpijskog odbora, po- Uvijek mi je bilo lijepo raditi u ovoj školi, jako teški zbog dotrajalog namještaja i a od preseljenja u novu zgradu, još je i vodom čega je škola organizirala različi- prostora. Sanitarni čvor je bio neprim- te sportske igre i natjecanja u školskoj jeren, bez obzira na ulaganja Općine. sportskoj dvorani. Svjetski dan hrane Imali smo malo nastavnih pomagala i školarci su obilježili 17. listopada sredstava i sve je bilo već jako staro, preko svečanošću u školskom holu. Tamo su dvadeset ili trideset godina. Prelaskom u bili izloženi razni proizvodi od brašna, a novu školu, ja sam motiviranija za rad. pojedini su se razredi predstavili točkama Imamo prekrasne nove prostore, puno u školskoj priredbi. Sudjelovali su i na 34. prostora za izlaganje, panoe. Lijepo se Susretima na dragom kamenu u Raklju, u može organizirati grupni rad, jer su čast istarskom književniku Mati Baloti. učionice prostrane. U svakoj učionici ima- Posljednja u nizu aktivnosti bila je teren- mo televizor i video, što nam je od velike ska nastava Putovima glagoljice, koju je pomoći u radu. Sada su generacije financijski pomogla Općina. Učenici su učenika drugačije, tehnički su naprednije 24. listopada posjetili Beram, Vrh, Roč, i traže od nas da budemo u korak s njima. Hum i Plomin. Na proljeće će škola ugosti- To u nastavi znači više korištenja osob- ti književnika Antuna Milovana na nog računala, interneta, DVD-a. Moramo školskom književnom susretu, a u svibnju se stalno usavršavati, jer ploča više nije se priprema velika svečanost povodom jedino nastavno pomagalo. U novoj školi 190. godišnjice postojanja Osnovne ško- nam je i kuhinja odlična. Učenici dobivaju le u Barbanu. topli i kvalitetni obrok.

BARBANKE U SVITU: BILJANA RAJKO, magistrica politologije, po na, a prilagodba na novi način života, novi jezik, nove ljude, kulturu i klimu, ocu iz Rajki, po majci iz Regulići, ranije je živjela u Švedskoj, a sada ispočetka nije bila tako lagana, usprkos živi u Norveškoj tome što je sada oduševljena ovim skan- dinavskim zemljama. Na što ti je bilo najteže prilagoditi Imat ću svoj vinograd u Istri se nakon odlaska u Švedsku? - Ispočetka mi je bio velik šok pre- Skandinavija je mladoj Biljani klimu, mentalitet i ljude. seliti se u Švedsku. Tamo sam došla kada Rajko, rodom iz Barbanštine, nakon Istre sam krenula u osmi razred. Ja i mama postala novi dom. Dugo je vremena Rođena je 1982. godine u Puli, od roditelja Barbanaca: otac joj je rodom iz živjele smo u jednom gradići 60 kilome- živjela u Švedskoj, a od nedavno posao i tara udaljenom od Göteborga. Zove se karijera odveli su je u norveški glavni Rajki, a majka iz Regulići. Svoj odlazak u Skandinaviju može zahvaliti majci Aniti Borås, a sličan je Puli po svojoj veličini. grad Oslo. Za vrijeme njezinih ljetnih Mali je grad u kojem se svi poznaju. Lijep ferija u Puli, uspjeli smo je pitati kakav je Kalčić, koja je odlučila sa svojom kćerkom, prije dvanaest godina, novi dom pronaći je, ali i, što se tiče kulture, života ljudi i način života u tom hladnom dijelu mentaliteta, drugačiji od onoga što sam Europe i kako se privikla na tamošnju u Švedskoj. Biljana je tada imala 14 godi-

12 Barbanski glasnik razgovor

poznavala. Na početku nije bilo lako zbog Razmišljaš li kada o povratku u jezika. Nije sličan niti jednom kojeg sam domovinu? prije čula, pa mi je trebalo vremena da ga - Razmišljam o povratku, ali tek usvojim. Neko sam vrijeme pričala samo kad budem stara. Tada ću se vratiti u Istru na engleskom, ali za par mjeseci uspjela i imati svoj vinograd. Uvijek te nešto vu- sam ga savladati. Pola godina bila sam u če prema onome gdje si rođen. Tako je i posebnom razredu, a kada sam naučila sa mnom. Volim i barbanska sela, otkuda švedski, pohađala sam nastavu s ostalima. su moji roditelji. Kada dođem u Pulu, re- Kod njih osnovna škola ima devet, a sred- dovito odlazim posjetiti svoje bake i nja tri razreda. Nakon osnovne škole, up- ujka koji su ostali na selu na Barbanštini. isala sam trogodišnju opću gimnaziju. Tamo je predivno, mir, tišina, prekrasna Potom sam željela upisati fakultet. Nisam priroda. Velik je kontrast prema mom sva- odmah znala što ću upisati, pa sam se kodnevnom životu u velegradu, ali mislim raspitivala po školama o strukama i smje- da bih se lako navikla i na život ovdje. U rovima koji se nude. Odlučila sam se za Švedskoj i Norveškoj je bolji način života studij politologije u gradu Växjö gdje i standard ljudi, što se primjerice može sam i magistrirala. Studirala sam tri go- vidjeti u gradnji i uređenju infrastrukture, dine, a onda sam pola godine bila na ali i ovdje se vide veliki pomaci, posebno razmjeni studenata u Nizozemskoj, u što se tiče gradnje cesta. gradiću Nijmegen, kako bi čim bolje naučila engleski jezik. Po povratku u Je li danas bolji život u Švedskoj ili Švedsku, završila sam magisterij u roku i Norveškoj? počela tražiti zaposlenje. To je bilo prije država funkcionira. To sa sobom nosi i - Postoje značajne razlike između godinu dana. Nisam se zaposlila odmah, učenje novog jezika, ali sličan je Švedske i Norveške. Švedska nije više ona jer sam čekala svog dečka Roberta, koji je švedskom, pa neće biti problem. Zaposli- ista zemlja, kakva je bila prije deset ili također studirao sa mnom, da i on završi la sam se u međunarodnoj tvrtki Avivo, dvadeset godina, kako je naši ljudi ovdje svoj studij. U to sam vrijeme radila do- koja se bavi proizvodnjom higijenskih doživljavaju. Doduše standard života je datne poslove kako bi ipak nešto zaradi- proizvoda. Zadužena sam za rad s klijen- uvijek ostao isti, ali ima jako puno doselje- la. tima i u računovodstvu. Ni meni, ni nika - Arapa, Pakistanaca, doseljenika iz Zašto si se preselila u Norvešku? Robertu, koji je inače rodom iz Make- Somalije, koji česti žive u jednom dijelu donije, odnosno Bitole, ne smetaju duge grada. Kad zađete u taj dio grada, čini vam - Kada je Robert završio faks, zime i kratka ljeta u tim zemljama. Kada se se da niste u Skandinaviji nego u njihovim odlučili smo se preseliti u Norvešku. U zaželimo mora i sunca, dođemo u Istru i zemljama, a oni se uopće nisu prilagodili. Oslu smo našli posao i taj nam se grad tu se izguštiramo. Ove godine u Istri bo- Norveška je ipak malo drugačija. odmah dopao. Najviše zbog mora, gos- ravimo desetak dana. Norvežani su puno otvoreniji i srdačniji toljubivosti ljudi, fjordova, načina na koji ljudi i mislim da je život tamo bolji.

������������������������

��������������������� ��������������� ������������

����������������������� ������������������� ������������� ��������������� ����������� �������������������� �������������������������� ������������������������������ ������������

Barbanski glasnik 13 razgovor

VINARSTVO NA BARBANŠTINI: SERGIO BILE, dipl.ing. agronomije, enolog rodom iz Bičići, otvorio vin- ski podrum Bilini u Bičićima Barbanština uskoro na Vinskoj karti Istre

Cilj je Sergia Bile uz podrum Bilini Vinabiles, a ime vina urediti i kušaonicu vina, koja bi mogla još nije smišljeno. smjestiti veći broj posjetitelja. Otvara se Barbanštinu mora- mogućnost da se i Barbanština uskoro mo izdignuti na nađe na Vinskoj karti Istre. Zasad će se Vinskoj karti Istre i kušanje i prodaja vina vršiti u samom to s crnim, odnosno podrumu. Bile želi, osim malvazije, ter- crvenim vinima, ana i refoška, u ponudi imati i muškat, naročito teranom, cabernet sauvignon, merlot, pinot bije- koji se kao kvalitet- li, sauvignon bijeli i chardonay. U nared- na sorta može nih deset godina želja mu je proizvoditi proizvoditi u ovom oko 50 tisuća litara vina. kraju, rekao je Bile. Što je najavljivao, to je i ostvario. U nared- Pulski enolog, rodom iz Bičići, Sergio nom periodu, cilj Bile, otvorio je vinski podrum na svojoj je ovog vinara uz djedovini u tom selu. Podrum „Bilini“, na podrum urediti i šezdesetak kvadratnih metara, započeo kušaonicu vina koja je s radom uoči ovogodišnje berbe bi mogla smjes- grožđa, a prva Sergiova vina, pod rob- titi veći broj pos- nom markom Vinabiles, već polako sazri- jetitelja, koji često jevaju u vrhunskim uvjetima. Svečano je vinske podrume otvoren za ovogodišnju Martinju koja se posjećuju orga- u Bičićima, čiji je zaštitnik sveti Martin, po nizirano. Zasad će kojem i tamošnja crkvica nosi ime, slavi se kušanje i prodaja kao obiteljski blagdan. vina vršiti u samom Ovom investicijom, koja je tog podrumu. Također, vinara, koji već godinama dijeli savjete s godinama Bile brojnim vinogradarima i vinarima na želi, osim malvazije, području južne Istre, stajala nešto više terana i refoška, od 120 tisuća eura vlastitih sredstava, ot- u ponudi imati i vara se mogućnost da se i Barbanština muškat, cabernet muškat i sivi pinot. Međutim, svu svoju uskoro nađe na Vinskoj karti Istre. To sauvignon, merlot, pinot bijeli, sauvi- snagu želi usmjeriti prema vinarstvu, a ne bi bio prvi takav objekt u ovom dijelu gnon bijeli i chardonay. Uz postojećih vinogradarstvu. U narednih deset godina Istre, a pridružio bi se sada već poznatim vlastitih 1700 trsova malvazije, namjera- želja mu je proizvoditi oko 50 tisuća litara vinskim imenima južne Istre, kao što su va zasaditi i osjetljivije sorte grožđa, bijeli vina. Giacometti-Moscarda, Marčeta, Demian i Trapan. Ujedno bi mladoj Turističkoj zajednici Općine Barban, na popisu turističke ponude ovog kraja, dodao još jednu zanimljivu točku. - Prije berbe sam obišao vino- gradare s ovog područja i informirao ih da namjeravam otvoriti podrum. Desetak njih se odazvalo mojem pozivu, a nadam se da će ih sljedeće godine biti i više. Za otkup se mogu javiti i žitelji sus- jednih mjesta koja ne pripadaju Općini Barban. Svima, koji žele ovom podrumu prodati svoje grožđe, garantiram part- nerski odnos i veću otkupnu cijenu. Moji partneri imat će priliku grožđe proda- vati poznatom proizvođaču, a dobit će i stručnu potporu, budući da sam po struci agronom. Ove godine sam otkupio 12 tona bijelog i 5 tona crnog grožđa s gornje i donje Barbanštine. Za početak na tržište izlazim s 8 tisuća buteljki barban- ske malvazije i 3 tisuće buteljki crnog vina, merlota i refoška. Trenutno osmišljavam etiketu vina pod robnom markom

14 Barbanski glasnik reklamni oglasi

����������������������������

�������������������������������������

�����������

����������������������������� �����������������������

����������������������� ������������������������������������� �����������������������������

Barbanski glasnik 15 reklamni oglasi

Veseli Blagdani Buone Feste puljanka

Srièan Božiæ i Novo 2009. lito

žele vam općinski načelnik, Općinsko poglavarstvo i Općinsko vijeće Općine Barban

����

��������������������������� ����������������������������������������� ����

�

�������������������������������� ������������������

��������������������� �������������

���� �� ����

������������������������������� ���������������������� ���������������������������������������������������� � � � � ��������������������� ����������������������������������������������������� ������������������������������ ���������������������� �������������������������������������� � � � � ��������������������� ������� �������������� �������������������� ��������������������������������� �������������������������� ��������������������� ���������������������������������� �������������������������� ������������������������������� ���������������������������������������������� �������������������������������� ��������������������������

16 Barbanski glasnik reklamni oglasi

Barbanski glasnik 17 reklamni oglasi

����������������������������

��������������������������� ����������������������

����������������� ����������������

��������������������������

������������������������������������ �����������������������

������������������������ ������������������������ ����������������������� ������������������������������

GEO CENTAR d.o.o. Pula, utemeljen je početkom ove godine, ali naše iskustvo u obavljanju predmetne djelatnosti daleko je opsežnije. Upravo je višegodišnji rad u struci rezultirao potrebom za osnivanjem modernog poduzeća koje će znanjem i fleksibilnošću kvalitetno odgovoriti na potrebe klijenata. d . o . o . Temeljem Rješenja Državne geodetske uprave o suglasnosti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina, GEO centar d.o.o. Pula obavlja: Geodetske usluge izmjere Savjetodavne usluge vezane uz geodetske i poslove s nekretninama Izradba parcelacijskih i drugih geodetskih elab. za katastar zemljišta i nekretnina Iskolčenje građevina Izradba elaborata katastra vodova i tehničko vođenje katastra vodova Izradba posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projekt. Izradba situacijskih nacrta za objekte za koje ne treba izraditi geodetski projekt Javite se s povjerenjem dipl. ing. geod. Orlando Bulešić

18 Barbanski glasnik razgovor

LOVSTVO: ORIJANO POLJAK, novi predsjednik Lovačkog društva Kamenjarka iz Barbana Novo vodstvo Lovačkog društva Kamenjarka

Orijano Poljak iz Rajki, od travnja ove godine, na funkciji je predsjednika barbanskog Lovačkog društva „Kamenjarka“. Na to je mjesto, čiji mandat traje četiri godine, izabran na izbornoj skupštini koja se održala 20. travnja. Tom prigodom izabrano je i novo predsjedništvo te nadzorni odbor, lovnik i tajnik društva.

Predsjedništvo čine Elvis Ciceran, koji ujedno obnaša funkciju lovnika, Marijan Roce, Denis Poljak, koji je izabran i za novog tajnika, Marino Glavaš, Goran Ljubić, Toni Maurić, Branko Špada, Dragan Kolić i Čedomir Biljuh. Zamjenikom mu je imenovan Milio Grabrović. Nadzornim odborom predsjeda Tedi Frančula, a članovi su Željko Vale i Drago Kolić. Izabrana je i disciplinska komisija. Predsjednik joj je Mario Učkar, a članovi Drago Rajko i Dean Kožljan. - Kandidirao sam se na to mjesto, jer sam proživio jako puno lijepih trenutaka u tom društvu i kao lovac te sam stoga htio na neki način pridonijeti mu. Lovac sam više od 18 godina, a najviše uživam u lovu na šljuku, koji sam zavolio s talijanskim lovcima. Naše Lovačko društvo je respektabilno i broji velik broj članova i čast mi je predstavljati ga. Kada sam došao na tu funkciju, sagledali smo čitavu situaciju u Lovačkom društvu, ko- Oriano Poljak je broji 201 člana i gospodari s dva lovišta - državnim lovištem XVIII/10 i zajedničkim lovištem XVIII/129. Odlučili smo da ćemo raditi timski, da ćemo svaku od- luku donositi konsenzusom te da je svaka konstruk- tivna kritika dobrodošla, kazao je Poljak. Istaknuo je da se predsjedništvo Lovačkog društva sastalo nekoliko puta otkad su izabrani, a među prvim pomacima, koje su učinili, bila je informatizacija društva. Nabavili su nešto informatičke opreme, sve podatke unijeli u informatički sustav i uveli plaćanje putem Internet bankarstva. Na taj način turisti lovci iz Italije mogu vršiti uplate iz svojih fotelja. Ujedno je povećana godišnja članarina za dvjesto kuna, tako da sada iznosi tisuću kuna. Na snagu su stavili i Pravilnik o obvezama lovaca i korištenju divljih životinja i njihovih dijelova, čime su točno definirane obveze svakog lovca. - I prije su se znala obveze lovaca, a sada smo to stavili na papir ovim Pravilnikom. Cilj je da svaki lovac zasije određenu površinu, čime bi se s divljači obogatilo lovište. Naime, otkad ljudi sve manje rade u kampanji, primjećujemo da je u našem lovištu u porastu krupna divljač, dok je sve manji broj one sitne, poput zečeva i jarebice, zaključuje. Za naredno razdoblje Poljak kaže da LD Kamenjarka nema nekakve velike planove. Cilj je po- slovati bez gubitaka i redovito izvršavati financijske obveze.

Barbanski glasnik 19 razgovor

BARBANCI U PULI: EDUARD KOLIĆ, v.d. ravnatelj Nacionalnog parka Brijuni Srce me vuče Barbanštini

Eduard Kolić, od nedavno je na čovjek više zauzet i ne stigne odlaziti na mjestu v. d. ravnatelja Javne ustanove mjesta gdje bi i sam želio. Međutim, srce nacionalni park Brijuni. Ovaj Puljanin, me tamo uvijek posebno vuče i često se rodom iz Želiski, na Brijunima radi već do tog sela zaputim autom i prošetam po dvadeset godina kao stručni voditelj kampanji. Jako volim taj kraj, kaže Kolić. nacionalnog parka. Po struci je doktor veterine, a novom funkcijom preuzeo je Što se tiče razvoja turizma smatra vođenje i turističke ponude ovog otoka, da bi se taj kraj trebao vratiti onome iz- odnosno hotelijerstva. vornome, odnosno onome što se danas u turističkoj branši zove agroturizam. U ovoj javnoj ustanovi, zajedno sa sezoncima, radi 300-tinjak djelatnika, a - Mislim da treba još proći godina ove godine im je poslovanje bolje nego da bi agroturizam bio pravi agroturizam. ikada, pohvalio se ravnatelj. Usprkos Prije svega to trebaju biti kuće u izvornom dobrim poslovnim brojkama, kada se istarskom stilu, jer gosti žele boraviti up- oduzmu svi troškovi za plaće, održavanje ravo u takvim objektima. Njih ne zanimaju kraj uz more, a sada turisti sve više žele svoj otoka, projekte za zaštitu prirode, ostane apartmani, nego stare istarske kuće, kada godišnji odmor provesti u unutrašnjosti vrlo malo za neke veće investicije, za ko- dolaze na odmor u unutrašnjost Istre. Istre, u prirodi. Žele doživjeli nova iskust- jima vape hotelski objekti. Takvi objekti moraju u svojoj okolici biti va, poput noćenja u autohtonoj istar- oplemenjeni vinogradima i maslinicima, Pitali smo ga, budući da je rodom skoj kući. To znači da ovakav turizam a vidim da se ljudi polako time sve više s Barbanštine, koliko je dan danas ostao ne ovisi samo o ljetnoj sezoni, već je to bave. Mislim da Barbanština ima resursa povezan s tim krajem i kako vidi razvoj cjelogodišnja ponuda, kaže. za takav oblik turizma i da ga sve više raz- turizma u ovom dijelu Istre. vija, veli Kolić. Ističe da bi Barban te njegova okol- - Prije, dok sam bio dijete, puno ica još više trebali iskoristiti svoju Trku na Smatra da turist, koji izabere takvu sam više bio povezan s Želiskima, nego prstenac, koja je odlična promocija za sve destinaciju, očekuje i da će od svojih je to sada slučaj. Budući da mi je tata iz one koji vole jahati konje i takvu ponudu domaćina dobiti i domaće proizvode, tog sela, a mama iz Krnice, redovito bih žele imati i u svojoj turističkoj destinaciji. poput mesa, mlijeka, jaja, meda, povrća i vikende provodio na selu. U Želiskima Misli da je Barbanština idealan kraj za voća. Stoga je poželjno da se sve obitelji, smo tada posjećivali moje prve zrmane, uzgoj konja, a već postoji priča kojom se koje se odluče na agroturizam, okrenu budući da od djedovine tamo imamo turisti, ljubitelji konjičkog sporta, mogu svojim korijenima, odnosno kampanji. zemlju. Nažalost, u današnje vrijeme je privući. - Prije se turistički razvijao samo

PRIJATELJI U SVITU: GABRIELE WEISS, vijećnica njemačke općine Walheim, s kojom je Općina Barban u kontaktima već 5 godina Zanimaju nas barbanski turizam i gastronomija Njemica Gabriele Weiss, sa svo- slučajno otkrili. Došli smo na godišnji, općine Walheim i Barban? Posjećuju li jim suprugom Lotharom, već nekoliko otišli s kamp kućicom i tražili mjesto za se općinske delegacije i žitelji općina godina posjećuje Barban za vrijeme kampiranje u blizini Barbana. Otkrili smo međusobno? svog godišnjeg odmora u Krničkom Krnički Porat, jer smo bili veoma gladni i - Poveznica je bio mještanin Portu. Ova vijećnica iz njemačke općine slijedili smo znak za hotel Karmen. Tada Walheima gospodin Stojković, koji inače Walheim, s kojom Barban neslužbeno smo otkrili restoran u lučici i iza njega ide- dolazi iz Pule (nap.ur.: porijeklom je prijateljuje, nakon Trke na prstenac alno mjesto za kampiranje. Vlasnica je bi- Barbanac, iz Poljaki i Jurićev Kala) i koji u ispričala nam je zašto dolazi upravo u la toliko ljubazna da smo odmah odlučili Walheimu živi od devedesetih godina. On Istru, kako gleda na Barban i Barbanštinu tamo ostati. Iz ovog se susreta rodilo pri- je našem tadašnjem načelniku, gospodinu te buduću suradnju između ove dvije jateljstvo.Tamo nam se jako sviđa, tako da Martinu Gerlachu, ispričao sve o Barbanu općine. već pet godina, po tri puta godišnje, dol- i pokušao je uspostaviti vezu između azimo u ovo mjesto na godišnji odmor. Walheima i Barbana. Kad je načelnik Ono što volimo u Istri su pejzaž, more, Otkad dolazite u Istru i kako to da Gerlach čuo da želimo provesti godišnji ljudi i kultura, rimska kultura u Puli, ali i odmor u Istri, zamolio me kao vijećnicu ste se odlučili za ljetovanje u Krničkom arhitektura koja krasi druga mjesta poput Portu? da posjetim Barban i da stupim u kontakt Barbana, Rovinja, Labina, Svetvinčenta, s načelnikom Denisom Kontošićem. Kad - Moj muž u Istru dolazi od 1984. Vodnjana. Također nas privlači i istarska sam te godine stigla u Istru, inače po prvi i uvijek je bio njome oduševljen. Ja sam kulinarska kultura, odnosno riba, škampi, put u Krnički Porat, nazvala sam gospo- mu se pridružila 1989., a tada mi je po- školjke, lignje, fuži, tartufi, divlje šparoge, dina Kontošića, a potom sam se s njime i kazao mnoga mjesta, poput Kanegre, maneštra. Namjeravamo i dalje dolaziti u susrela. On nas je odmah pozvao na Trku Umaga, Buzeta, ali i Rijeku, Opatiju, Krk i ove krajeve. na prstenac. Barban nam se jako dopao i druge. Krnicu, odnosno Krnički Porat smo Kako je došlo do kontakta između od tada svake godine dolazimo na Trku.

20 Barbanski glasnik razgovor

se može dalje graditi. Trebalo bi samo razmisliti koji su zajednički interesi obiju strana. Mislim da mi možemo profitirati od barbanskih iskustava na polju turiz- ma i gastronomije. Mi bismo im, pak, s druge strane mogli proslijediti iskustva u radu s mladima. Obje općine dobivaju nove perspektive za aktualne probleme, mogućnosti upoznati nešto novo. Mi također surađujemo s jednom francus- kom općinom, pa bi se neki kontakti mo- gli ostvariti i prema Francuskoj. Kako biste kao turist opisali Barban i Barbanštinu? Koji mu još sadržaji nedostaju? - Barban je gradić s tradicijom i šarmom, općina s ogromnom površinom s puno malih sela i poljoprivrednih gos- podarstava. Na tom se području ima puno toga za vidjeti - konjičke rančeve, more, Raški zaljev, pećine. Smatram da je općina na području turizma s U međuvremenu je Barban posjetio i naš sudjelovala dva studenta turizma: Nenad novim Turističkim uredom na dobrom novi načelnik gospodin Albrecht Dautel. U Pavlić i Ticiana Trošt, koji su se informirali putu. Vidim Barbanštinu kao turističko Walheimu su boravili studenti iz Barbana, o turističkim aktivnostima u našem kraju. odredište, ne s velikim hotelima, već s primjerice Toni Batel iz Hrboki. Njega su Također, nekoliko je obitelji iz Walheima kućama za odmor. Također su veoma kod nas zanimale metode podizanja vi- na Barbanštini, u više navrata, provelo interesantne mogućnosti za rekreaciju nograda i podrumi. Također, kod nas je, svoj godišnji odmor. u prirodi, poput pješačenja. Rado bih unatrag četiri godine, boravila i barban- došla na jesen i tada isprobala nekoliko ska delegacija, predvođena načelnikom Na kojim sve poljima bi Barban i pješačkih tura. Zato bi po meni bilo in- Denisom Kontošićem, na tradicional- Walheim u budućnosti mogli surađivati? teresantno da se poradi na pješačkim i nom Dorffestu, koji se organizira svake - Smatram da suradnja između biciklističkim stazama. dvije godine. Ove godine su na njemu obiju općina ima dobar temelj, na kojem

PRIJATELJSKE OPĆINE: IVICA KLEM, načelnik Općine Nijemci iz Vukovarsko-srijemske županije od 1993. god., s kojom je Općina Barban 2003. god. potpisala Povelju o prijateljstvu i suradnji Barbanci su udomili naše u ratu Već dugi niz godina Barban jako stradao u Domovinskom ratu, surađuje s općinom Nijemci iz treba surađivati s drugim dijelovi- Vukovarsko-srijemske županije. ma Hrvatske, a suradnju među Načelnik ove slavonske općine, općinama spustiti na prijateljstva Ivica Klem, postao je redoviti gost među samim ljudima. Trke na prstenac, pa smo tako ovog Već nekoliko godina dola- ljeta iskoristili priliku i dan nakon zite na Trku na prstenac. Kako Trke postavili mu nekoliko pitanja ocjenjujete ovu manifestaciju i o budućnosti suradnje između ovih treba li ona po Vam dobiti veći općina. značaj? Kako je došlo do surad- - U Barban sam prvi put nje između slavonske i istarske došao još davne 1984. godine. općine? Tada sam ovdje bio privatno, a - Već gotovo trideset godina ne u političkoj funkciji, budući KUD Nijemci surađuje s KUD-om da općinu Nijemci, kao načelnik, Barban, a to je prijateljstvo počelo vodim od 1993. godine. Prije smo, kada su Barbanci počeli dolaziti kao delegacija, dolazili na Dan na Vinkovačke jeseni. Od tada naš Općine Barban, a na Trci sam prvi KUD redovito dolazi u Barban i put bio 2003. godine. Tada su se obrnuto, tako da kulturna veza obje općine zbratimile. Sad je već postoji već toliki broj godina. Prije peta godina da sam tu. Trka je je- nekoliko godina mi i općina Barban dan izuzetan i vrhunski događaj i odlučili smo to prijateljstvo preni- ne bi trebala biti važna samo na ra- jeti i na druge razine. Potpisali smo da u našoj općini vlada HDZ, a u Barbanu zini ove općine i Istarske županije, Povelju o bratimljenju, bez obzira na to SDP. Držim da sam istok Hrvatske, koji je ona bi trebala dobiti više prostora i na ra-

Barbanski glasnik 21 razgovor zini države. Sinjska alka postala je simbol BARBANSKI UČITELJI: JOSIP LUČIĆ, umirovljeni profesor, učitelj u Republici Hrvatskoj, pa bi tako i Trka na u Barbanu šk. god. 1947./48., oženjen Barbankom Albinom, rođ. prstenac trebala dobiti jednako pravo, jer je sve veća i u sve većem broju posjećena. Verbanac Turisti su u ovo doba godine na moru, pa i oni dolaze u Barban na taj dan. Ovaj događaj omogućava da vide i ovaj dio S Barbanom trajno vezan Istre, a ne samo njenu morsku obalu. Osamdesetogodišnji Josip Lučić mjesto za koje sam tada prvi puta čuo, Koliko je Domovinski rat utjecao iz Viškova zauvijek će ostati povezan s Rapavel u općini Višnjan. Škola se nala- na suradnju između Barbanaca i Barbanom i Barbanštinom. Tome može zila u adaptiranom podrumu jedne seo- Nijemčana? zahvaliti igri sudbine koja ga je kao ske kuće u kojem, osim klupa i ploče, - Općina Nijemci je 1991. godine mladog učitelja dovela u Barban, gdje je ničeg nije bilo. Nije bilo lako naći se s bila izložena agresiji. Tada su sve susjedne pronašao svoju sadašnju suprugu i s netom završenih osamnaest godina općine, pa tako i naša, pale u ruke nepri- njome zasnovao obitelj. Rođen je u selu pred brojnim učenicima, među kojima je jatelja, i bilo je puno izbjeglica. Dio naših Marčelji u općini Viškovo. bilo i nekoliko tek godinu dana mlađih ljudi tada je došao u Barban. Barbanci su U svom rodnom mjestu pohađao od mene, jer su u ratu prerasli prihvatiti naše žitelje i skrbili o njima, dok je osnovnu školu, a zatim je nastavio ob- se nisu ponovno vratili u svoje domove. razovanje u Građanskoj školi u četiri kilo- Na svečanoj sjednici Tada je nastala neraskidiva veza i to se metra udaljenom Kastvu. Nakon stečenih Općinskog vijeća Općine Barban, 06. ne zaboravlja. Prijatelji se poznaju onda uvjeta upisao se u Delavsku školu u prosinca 2008. god., Općina Barban kad je najteže, kada treba imati razu- Kastvu u kojoj se stječu potrebna teo- i Općina Viškovo, odnosno njihovi mijevanja i prihvatiti ljude koji su ostali retska znanja za praktično osposoblja- načelnici, dva profesora, Denis bez ičega. Za vrijeme Domovinskog rata, vanje za određena obrtnička zaniman- Kontošić i Goran Petrc, potpisat će usprkos svemu, KUD Nijemci i dobar dio ja. Pismo namjere o prijateljstvu i surad- naših udruga dolazili bi iz izbjeglištva u Delavsku školu završio je u vre- nji. Tome je pripomoglo prijateljst- Barban. U takvim vremenima djelovali menu talijanske okupacije Kastavštine vo Općine Barban sa susjednom su ljudi koji su puno dali od sebe. Kao 1941/42. školske godine. Nakon Drugog Općinom Matulji, ali svakako i sin primjerice Đuro Pandža, koji je kao pred- svjetskog rata nastavio je školovanje u Josipa Lučića, Jadranko Lučić, član sjednik KUD-a Nijemci i uspostavio našu novootvorenoj učiteljskoj školi u Kastvu Poglavarstva O.Viškovo, koji se svesrd- suradnju. Posebno nam je drago što ga je i skraćenim školovanjem stekao zvanje no zalagao za vezu dviju Općina, Općina Barban 2007. god. proglasila svo- učitelja. poštujući svoje barbanske korijene, jim počasnim građaninom. Kako ste iz okolice Rijeke došli u pa se čak može reći da je upravo on Osim kulture, na kojim još poljima Istru? bio pokretač ovoga povezivanja. želite u budućnosti surađivati s Općinom - Nekoliko dana nakon diplomi- Barban? ranja, nekolicina nas je otišla u Labin u - Nama je trebalo nešto više Prosvjetni odjel Oblasnog Narodno- osnovnoškolske godine. Nakon svega vremena, nakon rata, da stabiliziramo oslobodilačkog odbora za Istru i stavila četiri mjeseca, premješten sam u os- Općinu Nijemci i da je izgradimo, jer smo se na raspolaganje za raspored na novnu školu Šterna u općini Oprtalj, gdje po stupnju razaranja bili više pogođeni upražnjena učiteljska mjesta u istarskim sam ostao do kraja 1946/47. školske go- nego Vukovar. Uspjeli smo gotovo sve osnovnim školama. Raspoređen sam u dine. obnoviti. Vratili smo ljude u njihove domove, uspjeli smo ostvariti neke infra- strukturne projekte. Za nas su bitne dvije velike gospodarske zone koje su nami- jenjene poduzetnicima, tako da pose- ban razvoj očekujemo na gospodarskom planu. I na tom polju želimo surađivati s Općinom Barban. Surađujemo s obližnjim Ilokom, s kojim smo formirali Ured za međunarodnu suradnju i ruralni razvitak, čiji je zadatak javljati se na natječaje bilo nekog od resornih ministarstava ili pak na razini Europske unije. Nadam se da ćemo o suradnji na tom polju također razgov- arati s barbanskom općinom. S kime ste Vi osobno sklopili pri- jateljstva na Barbanštini? - Posebno s načelnikom Denisom Kontošićem, zatim Deanom Maurićem, Mladenom Filipovićem, Josipom Troštom iz KUD-a Barban. U Barbanu se već osjećam kao doma. Ali nisam samo ja taj koji je stvorio ovdje prijateljstva. Članovi oba KUD-a zbližili su se i mnogi su postali obiteljski prijatelji, čak je došlo i do bra- Josip Lučić sa suprugom Albinom, rođ. Verbanac kova između njih.

22 Barbanski glasnik razgovor

Barbanu sam primio prvu plaću u dinari- Brodograđevno-industrijske škole u ma koja je bila vrlo skromna, s iznosom Kraljevici. Ponovno se vraćam radu u os- od 2229 dinara. novnoj školi i to u mjestu Studena u općini Kakvi su bili uvjeti rada u Barbanu Klana, gdje sam radio i boravio pet go- u to vrijeme? dina. Od 1956. do 1961. bio sam upravitelj osnovne škole Brešca u općini Matulji. - Uvjeti rada u Barbanu bili su 1961.i 1962. studirao sam na Pedagoškoj mnogo povoljniji nego u mnogim dru- akademiji u Rijeci i stekao zvanje nas- gim istarskim školama. Školska zgrada, tavnika hrvatskog jezika i geografije, a koja je sada napuštena, u potpunosti je 1962/63. izabran sam za upravitelja os- zadovoljavala ondašnje potrebe. Mjesto novne škole Nikola Tesla u Rijeci. je već tada bilo elektrificirano i povezano Izvanrednim studijem na Fakultetu in- asfaltiranom cestom. Prometne veze su dustrijske pedagogije, stekao sam zvanje za ono vrijeme bile dobre, jer su kavarice, profesora. Od 1972. do 1980. bavio sam odnosno rudarski autobusi za Rašu, se političkim djelatnostima, a od 1980.do pružale prijevozne usluge i mjesnom umirovljenja 1984. bio sam ravnatelj stanovništvu. Zavoda za zapošljavanje u Rijeci. Jeste li se uključili u društvene ak- Po čemu posebno pamtite tivnosti u novoj zajednici? Barban? - Vrlo brzo sam se uključio u mjesne - Barban kao gradić bogate društveno-političke aktivnosti, jer su i prošlosti, s kojim sam ostao trajno vezan, prilike zbog oskudice školovanih kadrova ostao je sa svoja dvoja vrata, Velim vrati- Fotografija snimljena 28.09.1947.god.is- bile takve. Dosta vremena iziskivao je rad ma na zapadu i Malim vratima na istoku, pred Velih vrata u Barbanu. S lijeva: Radojka na pružanju pomoći u djelatnostima i sa svojom Placom, isti kao i u vrijeme Rubeša - učiteljica u OŠ Petehi, Josip Lučić, Mjesnog odbora, ali i poljoprivredne mog boravka. Nova je samo skulptura Veronika Kalebić iz Petehi - službenica u MO zadruge, koja je bila organizator snabdi- posvećena prstencu, po kojem je Barban Barban jevanja raznim potrepštinama. U godini postao nadaleko poznat. Ono što me mog boravka u Barbanu pripremali su se obuzima prigodom čestih posjeta s Kada ste došli u Barban? prvi državni i lokalni izbori, provodile su obitelji, koja ovdje ima svoje korijene, se djelatnosti oko raspisanog narodnog - Nekoliko dana nakon početka rođena je naime u Barbanu, je sjeta zbog zajma, a radilo se i na prvom poslijerat- školske 1947/48. godine premješten sam saznanja da je u Barbanu ostalo još vrlo nom popisu stanovništva, u kojem su u osnovnu školu Barban. U Barban sam malo mojih poznanika koje čeka vječni učitelji u Istri dali nemjerljiv doprinos. Sve došao nakon javljanja u Prosvjetnom mir na Gradišću. ove akcije, i još mnogo drugih, obavljale odjelu Kotara Vodnjan 19.09.1947. Zavolio su se volonterski i sam ga na prvi pogled. Navratio sam u besplatno. Mjesni ured koji je vodio Karlo (Dragutin) Blažina koji mi je pomogao u smještaju i Do kada ste prehrani. Stanovao sam u kući Lucije radili u Barbanu? Kleva nedaleko Malih vrata, a o mojoj - U Barbanu ������������������� prehrani brinula se Giuseppina Spada. U sam službovao do ������������������������� osnovnoj školi Barban radila je tada 31.08.1948. godine. ����� učiteljica Marija Konopacki rodom iz Od tada, pa do od- Đakova. Ona je vodila učenike prvog i laska na odsluženje ����������������������� četvrtog razreda, a ja sam preuzeo drugi vojnog roka 20.10. ������������������� i treći. Moj prvi nastavni dan bio je iste godine, 22.09.1947.godine. U svakom od ova dva upućen sam na za- ����������������������� razreda bilo je između 27 i 30 učenika. mjenu u osnovnu �������������������� Kakav je izgledao život učitelja u školu Prnjani. Tu ���������������� to doba? sam radio zaista u nemogućim uv- - Zbog poratnih oskudica bili smo �������� jetima s velikim suočeni s racionaliziranom raspodjelom brojem djece u sva ��������������������� prehrambenih i ostalih neophodnih arti- četiri razreda. kala za svakodnevnu uporabu. Količina Stanovao sam kod artikala po glavi stanovnika bila je obitelji Josipa određena potrošačkim kartama koje su Kalčić na Gubavici. bile kategorizirane prema fizičkim potre- bama potrošača. Prosvjetni djelatnici Gdje ste sve imali su pravo na potrošačku kartu s radili nakon od- oznakom R-1.Tako utvrđene količine laska iz Barbana? dijelile su se mjesečno, ali su bile više - Dio 1950. nego nedovoljne za normalnu sva- godine radio sam kodnevnu prehranu. Tijekom rada u na nekim poslovi- Rapavelu i Šterni dobivao sam plaću u ma u drvnoj indus- jugo-lirama koje su bile platežno sredst- triji u Delnicama, a vo u, kako smo onda govorili, novo 1950/51. školske oslobođenim krajevima koji su bili godine bio sam na otuđeni nakon Prvog svjetskog rata. U mjestu upravitelja

Barbanski glasnik 23 razgovor

GOSTI BARBANA: ZORAN MILANOVIĆ, predsjednik SDP-a Hrvatske ponovno na Trci na prstenac Barban nije opterećen politikom

Predsjednik SDP-a Hrvatske uis- i raznih interesa. tinu je čest gost Barbana. Ove godine Organizacija je drugi je puta službeno posjetio barban- tradicionalno istar- sku Trku na prstenac i s drugim visokim ski na visokoj razini uzvanicima ovo konjičko natjecanje i čovjeku ne treba gledao iz svečane lože. Privatno je, više reći da bi priznaje i sam, nekoliko puta bio na ponovno došao u ovoj manifestaciji koja je dvadesetak Barban. godina starija od sinjske Alke, s kojom U općini dijeli mnoge sličnosti. Iskoristili smo Barban već drugi priliku, tijekom njegova sastanka s mandat za redom istarskim čelnicima njegove stranke u SDP ima većinsku seljačkom domaćinstvu Pavlići, neko- vlast. Kako to ko- liko sati prije početka Trke, za kratak mentirate? razgovor. - Kao dobar Čest ste gost Barbana i Trke na izbor ljudi koji ovd- prstenac?. je žive, a koji su se već u svom prvom - Da, često sam u Barbanu. Bio mandatu dokazali sam prošle godine ovdje i još jednom sposobnost prije. Lijepo je ovdje. Ovaj sam se put vođenja Općine te okupio s predstavnicima SDP-a u Istri, zaslužili drugi tako da je ovaj posjet u jednu ruku i po- mandat. Pozitivne sao i doživljaj. Čest sam gost Trke, zato promjene koje su što je ovdje, za razliku od sinjske Alke, donijeli ovome atmosfera opuštena i nije opterećena kraju, donijeti će politikom te nema posebnog protokola

ga priča i građani bi trebali izabrati im zasluženo i prave ljude, neovisno o politici.. treći mandat. Što očekujete od predstojećih lo- Vjerujem da će se kalnih izbora na razini Općine Barban, ����������� to dogoditi i u ostalih gradova i općina u našoj županiji drugim dijelovima te na razini države? ����������������������������� Istre. Naravno lju- ������������������ di će odlučiti. Mi - Očekujem dobre rezultate. Za nismo stranka ko- Općinu Barban nema bojazni, jer su naši ������������������������������������������� ja se nameće. Mi ljudi u dva mandata vođenja Općine ne doživljavamo Barban pokazali kako treba voditi IDS, koji ima vlast Općinu putem razvoja i prosperiteta. u većini istarskih Treći mandat SDP-a u Barbanu donijet općina i gradova, će još novih stvari i zasigurno boljitak kao ljute su- ovome kraju. O detaljima oko izbora za parnike, već kao županijski razinu, raspravljati će istarski partnere. Među- SDP samostalno. On će sam odlučivati s tim SDP je velika kime će u koaliciju i kako će se poslije stranka, a na po- izbora raspodijeliti. Koalicija SDP-a i sljednjim izbori- IDS-a u Istri je razumljiva i logična, a što ma u Istri SDP je se tiče koaliranja SDP-a i HDZ-a na lokal- po prvi put bio nim razinama, smatram da o tome najjača pojedi- odlučuju direktno ljudi koji tamo žive. načna stranka. HDZ nam je u državi glavni politički su- �������������������������� Drago mi je da je i parnik, a u Istri je njegova snaga Istra u tom smislu očekivano mala. Smatram da je HDZ ��������������������������������� crvena. Ali lokalni loše rješenje za državu i da je nužna što izbori su opet dru- skorija promjena.

24 Barbanski glasnik razgovor

VINARSTVO: EMIL PERDEC, poznati istarski sommelier, barbanskoga porijekla, dva puta državni prvak, menadžer za hranu i piće u hotelu Monte Mulini u Rovinju Barbanština je za dobar teran Poznati istarski sommelier Emil telja vina ima jako puno, ali zato ima malo i to još uvijek radi konobar. Usprkos tome, Perdec iz Kuići, a porijeklom iz Prdaci kod pravih znalaca. Pula je mali grad, a od 60 sve više restorana diže svoju vinsku kult- Manjadvorci, oduvijek je bio zaljubljen u tisuća stanovnika maksimalno dva posto uru i traže da im sommelieri izrade vinske vinogradarstvo, a ljubav prema vinima njih se kuži u vina. Prije deset godina taj karte, koje se prilagođavaju ponudi s nji- logičan je nastavak. Kako sam kaže, tu je postotak bio još manji, odnosno tek 0,5 hova jelovnika. je ljubav u njemu potaknuo njegov otac, posto. Stvar se polako mijenja. Osim toga, Nekoliko ste puta bili i državni pr- koji ga je od malih nogu vodio sa sobom kod nas se vina mogu kupiti po tržišnim vak? u brajde. “S 2-3 godine već sam nosio cijenama. Prednost kupnje vina kod nas loze na kraj, s 5 sam šišao ždrice, s 10 san je ta što kupac, koji ne poznaje toliko do- - Ja i supruga smo se nekoliko pelja traktor, s 12-13 posadio sam s ocom bro vina, od nas dobije preporuku. Vino puta natjecali na državnom prvenstvu. svoj prvi red brajad“, opisuje Perdec svoje prije kupnje može kušati, tako da zna Jednom smo se čak zajedno našli jedno djetinjstvo. što je kupio. Također, u našem objektu protiv drugoga u finalu. Te sam godine pobijedio. Natjecao sam se 2003., 2004. Danas je takva ljubav prerasla u organiziramo prigodne prezentacije po- jedinih vina te izrađujemo vinske karte i 2005., dva puta sam osvojio prvo mjes- samostalan biznis. Naime, Perdec je prije to, a jednom drugo. Također, dva sam godinu i pol dana u Puli otvorio wine bar za restorane. Treba puno truda u ovom poslu da bi se nešto postiglo. puta predstavljao Hrvatsku na europ- Tinja, zajedno sa svojom suprugom Karin skom prvenstvu u Reimsu u Rupena, također sommelierom Francuskoj. po profesiji. Oboje su traženi, kada je u pitanju posluživanje Kako ocjenjujete vi- gostiju poput predsjednika ili narstvo i kvalitetu vina na premijera države ili pak nekih Barbanštini? drugih poznatih osoba iz svi- - Drago mi je da su se jeta politike, estrade i glumišta. stvari pomakle s mrtve točke, Članovi su Hrvatskog somme- otvorenjem vinskog po- lierskog kluba, osnovanog druma Sergia Bile u Bičićima 1993. god., sa sjedištem u Puli, i drugačijom organizacijom koji broji između 500 i 600 Martinje u tom mjestu. Znam da članova. su Bičići imali uvijek svoju lokal- Gdje ste stekli najvrjed- nu izložbu vina te da je ove go- nija iskustva kao sommelier? dine napravljen korak više. To je jako bitno, jer se vinarstvo veže - Prvo pravo iskustvo u uz turizam, a u ovom kraju, iz posluživanju vina dobio sam godine u godinu, sve je veći broj dok sam radio u restoranu kuća za odmor. Novootvoreni Valsabbion u Pješčanoj Uvali. vinski podrum će pridonijeti Bilo je to prije 12 godina, promociji vinarstva ovog kraja, kada je počeo jačati somme- koji dosad nije bio zastupljen na lierski pokret u Istri. Tu sam vinskoj karti Istre. Barbanština se zadržao sedam godine, a je kraj gdje su ljudi oduvijek potom sam otišao u restoran „delali brajde“. Moj otac je bio Zigante u Livadama. Nije to bi- odličan vinogradar, a tako i la jednostavna odluka, jer tada većina ljudi s ovog područja. taj restoran nije bio poznat. Bio Međutim, nikakvu pažnju nisu je to pravi izazov. Tamo sam pridavali podrumarstvu. Vino radio 4,5 godine kao voditelj su najčešće držali u podrumu restorana. Trenutno radim s ostalom zimnicom, što nije u Maistri, odnosno u hotelu Jesu li sommelieri u Hrvatskoj do- dobro. Stoga, još i danas ovaj kraj kaska Monte Mulini kao menadžer hrane i pića, bro plaćeni? Kakve kvalitete mora imati za ostatkom Istre, što se tiče kvalitete što je jedan škalin više od svega što sam dobar sommelier? vina. Doduše na Barbanštini sam u više dosad radio. Ujedno ja i supruga, s kojom - To je uvijek dobro plaćen posao, navrata kušao dobra vina, poput onoga sam radio u Valsabbionu, već godinu i pol Stanka Kancelara. Međutim, ovaj kraj vodimo naš wine bar Tinja u Puli. ali svatko mora biti spreman uložiti u sebe, jer posjete raznim vinskim mani- nikad neće moći proizvesti dobra bijela Koliko je otvorenje takvog objek- festacijama koštaju, a tako se puno toga vina zbog same kvalitete zemlje. S druge ta u Istri profitabilno? Postoji li dovoljno nauči. Sommelier mora biti elokventna strane, ovo je područje idealno za proiz- klijentele koja poznaje vina? osoba. Mora poznavati povijest, vinsku vodnju jako dobrog terana. Jako je bitno - Kad smo otvorili taj bar, bio je kulturu i gastronomiju. Tvoje je da vino da ljudi odlaze na vinske smotre i kušaju to jedan iskorak u vinskoj ponudi Pule. procijeniš i da ga na kraju dobro prodaš. druga vina, jer na taj način mogu znati Željeli smo otvoriti objekt u kojem će se Bitno je da gostu znaš opisati kakvo je je li neko vino dobro ili ne. Stariji ljudi, ljudi osjećati ugodno i gdje će se moći vino i s kojom se hranom najbolje slaže. koji vino rade po tradiciji, najčešće kušaju družiti uz izvrsna vina. Dali smo si rok pet Nažalost, kod nas nije još uobičajeno da samo svoje vino, za koje smatraju da je godina da se taj posao razvije, jer ljubi- restoran ima profesionalnog sommeliera najbolje. Ako se ne probaju druga, nikad neće moći podići kvalitetu svojih.

Barbanski glasnik 25 razgovor

U malo selo Pavlići, 94- BOŽIĆ U FAMEJI: FOŠKA GRABROVIĆ iz Bašići, 86 godina, pripovje- godišnjakinja Fuma Pavlić, sti- da nam o Božićnim običajima u obiteljima na Barbanštini gla je davne 1934. godine, još kao dvadesetogodišnja djevojka. Uz svoju kćerku Mariju i zeta Romana, tek je u Ni bilo leta prez bakalaja kratkim riječima opisala svoj težački život. Iako sve čuje, slabije govori zbog Božićni običaji Barbanštine ne ra- povratka u topli dom, obitelj bi pojela os- bolesti koja ju je nedavno zadesila. zlikuju se bitnije od onih u ostatku Istre. tatak večere. Kolači se nisu pripremali, a Međutim nada se da će dočekati svoj 95. Doduše u razgovoru sa starijim ljudima, kao nadomjestak poslužio bi kruh utočan rođendan koji slavi 29. svibnja. često se dolazi do zanimljivih nekadaš- u istučena jaja, koji bi se potom ispekao njih malih lokalnih ili obiteljskih tradicija na ulju i posipao šećerom. Kako kaže, iz bogate obitelji uoči tih svečarskih dana kojima su željeli Kuća se za te dane nije posebno Rojnić iz sela Rojnići na Gočanu, došla uveličati najveću feštu u ovom dijelu go- kitila. Međutim, blagdansko se je bliže Barbanu u još jednu težačku i dine - Božić. raspoloženje moglo osjetiti dok se na bogatu familiju Pavlić. Iz mnogobrojne u Osamdesetšestogodišnja Foška prozore stavljao tek ubrani bršljan ili kada još jednu mnogobrojnu familiju. Starija Grabrović iz malog sela Bašići nedaleko su djeca s ocem iz šume dovlačila najveći sestra Marija već se bila udala u Pavliće Sutivanca i Balići, iz kojih je došla udajom, cok, koji bi na ognjištu gorio od Vilije u ovu obitelj, pa je za sobom povukla ispričala nam je da je njezina obitelj spre- Božje do Sveta tri kralja. Cok nikad ne bi i mlađu sestru. Fuma je svog parona mala istu hranu kao i ostale obitelji u Istri. izgorio do kraja, kako bi se nakon blag- Ivana, koji je od nje bio stariji sedam go- Za Viliju Božju cijeli se dan postilo, a post dana stavljao pod manjaduru kravama u dina, upoznala dok su skupa odlazili na se prekidalo oko podneva, kada je bilo štali. Teta Foška kaže da su tako radili misu na Prnjane, a vjerojatno je presud- dozvoljeno supanje. Do navečer su se svi njezini preci i da je i njihova obitelj s tom nu ulogu u ovoj životnoj priči odigrala suzdržavali od jela, kako bi dostojno tradicijom nastavila, iako ne zna koja se starija sestra. Sretan, ali i težak seljački dočekali rođenje Isusa. Ona se te tradiciji simbolika iza toga skriva. Po tom je coku život, nastavila je u novoj obitelji. pridržava i dan danas, kako kaže, „kako ju njezin muž udarao puhalicom, dok je je učila mat“.Večera je bila u znaku sočiva, gorio na ognjištu i tražio dobar urod u - Se delalo, svi smo pomogli jedan broskve, bakalaja s pasuticami. Meso se kampanji, sreću i zdravlje obitelji u drugega. Sedan nas je bilo u fameji u jelo drugi dan. Sočivo je bila maneštra sljedećoj godini. Vatra se u noći s Badnjaka Rojnići i svi smo delali u kampanji. Stariji koja se pripremala na maslinovom ulju, na Božić nije gasila. su rekli da nan ni potriba da gremo u školu. Tribalo je čuvati blago i pomoć. ali bez mesa, od fažola, slanca i krumpira. Božićno jutro oduvijek je bilo za- Kad san došla u Pavliće, tu he je bilo već Na domaćem ulju pripremala se i kuhana uzeto spremanjem hrane za užinu. Dok osan. Moja je sestra već tu bila sedan lit broskva sa češnjakom. Također, ističe teta bi muškarci obavljali ono najnužnije u i imala je četiri dice. Dica su jedan dru- Foška, „ni bilo leta prez bakalaja“ i kako je štali, žene su spremale šugo od kokoške, gega čuvali i nikad njin ni bilo dosadno. kupus s ov- Hodili su okolo, pomogli su u kampanji, com ili svin- čuvali su ovce i goveda. Imali smo oniput jetinom. 50-60 glav ovac, osan govedi, dva konja Slatkiša tada i karetu. Bili smo bogata fameja, a imali nije bilo, a za smo i hlapce. Vajk smo imali ča za ist, najmlađe su ali nismo imali čuda šoldi. Tega ni bilo. bili orasi i Ali drugima je bilo i huje, dica su dru- suhe smokve. gima bila lačna. Mi tega nismo provali. Na misu, oko Ja i sestra smo si vajk pomogle. Ona je podneva, svi više delala u hiži, a ja san vajk pomogla su zajedno u kampanji, priča teta Fuma. odlazili u Sutivanac. Sve potrepštine su se nabavljale Dan bi pro- u Barbanu, koji im je bio „za prvi“. Ali te k a o u u veće nabavke, što se tiče odjeće, ali i zajedničkom ostalih poslova, odlazilo se u Vodnjan druženju, koji je tada bio centar svega. Vodnjan se obitelji su pohodilo i na feštu svetoga Blaža, kada bile na oku- se odlazilo na svetu misu. Posebno se pu. A njezina slavio i Božić, koji je za ovu familiju bio je u Bašićima najveći blagdan. Tada se doduše nije to- tada brojala liko trošilo, ali po bogatoj trpezi znalo se 21 člana. da je to ipak poseban dan. Drugi dan za - Sve se za taj dan učistilo, ali za njega bilo potrebno malo više potro- Božićom, također se blagovalo i redovito se ni niš posebno kitilo, kako se to da- šiti. Priprema bakalara je, pohvalila se, se posjećivalo najmilije. nas dela. Svi su bili na kupu i to je bilo uvijek bila specijalnost njezina supruga ono najlipše. Za Viliju Božju se postilo Josipa. Nova godina, priča teta Foška, nije se na poseban način obilježavala. Veći je cili dan, a navečer se ilo bakalaj, sočivo Nakon večere, svi bi se zaputili na praznik bio na Sveta tri kralja kada se i broskva. Svi su onda pili vino, i mladi polnoćku u crkvu svetog Mateja na Ceru. ponovno odlazilo u crkvu. Toga dana su i stari. Prontivali su se i mulinci da se Nije bilo teško preko šume, poljskim put- žene na blagoslov nosile vodu kojom bi ljudi zaslade kad bi se tornali z maše. ovima, izgubiti sat vremena da se posluša po povratku škropile kuću i blagoslovile Na Ponoćnicu smo hodili u Barban. Svi riječ župnika u toj svečanoj noći. Nakon je za narednu godinu. narod z Barbanštine se skuplja i hodija

26 Barbanski glasnik razgovor

DEVEDESETOGODIŠNJACI: FUMA PAVLIĆ iz Pavlići, 94 lita ki, aš su ljudi telce onda prodavali da bi platili porez. Drugi dan za Božićon bi cila fameja pošla u Rojniće u goste, govori Kapuz z ovcon za Božić ova starica. Nažalost, rat je uništio ovu težačku Vilija Bojža i Božić u Pavlići svakodnevnicu. I ovoj je obitelji, kao i mnogima na Barbanštini, donio traged- Za Viliju Božju se postilo cili iju. Teti Fumi rat je oduzeo muža koji je dan, a navečer se ilo bakalaj, sočivo i poginuo u prosincu 1944. godine. Ostala broskva. Svi su onda pili vino, i mladi je udovica sa samo 29 godina, nikad se i stari. Prontivali su se i mulinci da kasnije nije preudavala. S njome je ostalo se ljudi zaslade kad bi se tornali z četvoro malodobne djece - Mate, Marija, maše. Na Ponoćnicu smo hodili u Mikula i Tone. Kada se sjeća tih ratnih go- Barban. Svi narod z Barbanštine se dina, kaže da je probala puno i previše skuplja i hodija na noge u crikvu. Po straha. Pomagala je partizanima i svima noći se čulo kako kantaju, se vesele onima koji su ih podržavali. Vodila ih je i se zovu. To je bilo ništo najlipše i preko ceste, ukazivala na neprijatelja. škoda da danas ni tega. Znan i da se Za sve je to, kaže, bila potrebna velika na Viliju Božju hitalo iz puške kako hrabrost, ali o tome se u tim trenucima bi se proslavilo rođenje Božića. Na nije razmišljalo. Smrt muža bilo je lakše Božić su jeni hodili na prvu, a dru- prebroditi u blizini muževe obitelji i ses- gi na drugu mašu. Jeni na Prnjane, tre, koji su joj oduvijek u svemu pomagali. drugi u Barban. Pokle bimo svi skupa Nakon njegove smrti, Fuma se sa svojoj užinali. Bi se prontiva kapuz z ovcon, djecom odvojila u zasebni dio kuće. fuži z meson, juha. Ki je ima telca, - Danas je u svemu bolje nego ča na noge u crikvu. Po noći se čulo kako bi si njega pronta, ali ritko ki, aš su ljudi telce onda prodavali da bi platili je bilo nikada. Sada se sve dela z trahtori. kantaju, se vesele i se zovu. To je bilo ništo Lakše je tako delat u kampanji, a svejeno najlipše i škoda da danas ni tega. Znan i porez. Drugi dan za Božićon bi cila fameja pošla u goste. ljudi sve manje delaju. I za ženu je dan da se na Viliju Božju hitalo iz puške kako danas lakše delat. Nikad je žena morala bi se proslavilo rođenje Božića. Na Božić delat i u hiži i u kampanji uz muške. Bilo su jeni hodili na prvu, a drugi na drugu tiva kapuz z ovcon, fuži z meson, juha. Ki je to teško fizičko delo, zaključuje ova mašu. Jeni na Prnjane, drugi u Barban. je ima telca, bi si njega pronta, ali ritko devedestčetverogodišnja starica. Pokle bimo svi skupa užinali. Bi se pron-

POPULARNI BARBANCI: ALEN LAZARIĆ, popularni istarski pjevač ovaj pjevač u duši roker. rodom iz Labinštine, živi u Manjadvorcima Inače, glazbom se bavi još od 15. godine, s time da je uživo s bendom počeo nastupati prije petnaest godina. Odmaram od festivala uz obitelj On i njegovi Anđeli česti su gosti mnogih restorana i terasa na zapadnoj obali Istre Istarskoj publici poznati pjevač na Dori 2002. godine s pjesmom „Sve Alen Lazarić, inače s Labinštine, koji živi u tokom ljeta, a i zime se mogu čuti u mno- ljubavi mog života“ (B. Krajcar-B. gobrojnim lokalima. Nadamo se da ćemo Manjadvorcima, uzeo je kratki predah od Zlatanović-E. Stanić). festivala, snimanja novih pjesama i albu- ovog samoukog glazbenika ubrzo čuti i ma. Kako sam kaže, u posljednje vrijeme Prvi, i zasad zadnji, album izdao je na radio stanicama s nekom novom pjes- više vremena posvećuje svojoj obitelji, a prije deset godina pod nazivom Albona, mom. ne zapostavlja ni svirke uživo. u kojem je za polovicu pjesama sam na- pisao tekst i glaz- - Na festivalu Melodije Istre i bu. Kvarnera nastupao sam deset godina, a sada sam uzeo mali predah. To je odlično - Nakon tog mjesto gdje se mladi pjevači mogu pro- albuma, snimio movirati i gdje se mogu čuti njihove sam još puno pjesme. Ja sam na MIK došao 1996. kada pjesama i svi me sam pobijedio na manifestaciji Moj prvi pitaju kada ću MIK. Tada sam nastupio s pjesmom „Radi konačno objaviti tebe“. U tih deset godina, dva sam puta album na kojem osvajao nagrade. Prvu nagradu struč- će se one naći. nog žirija osvojio sam 2002. s pjesmom Nadam se da ću to „Vapori moje mladosti“, koju je skladao uskoro realizirati. Bruno Krajcar, tekst napisao Danijel Puno mi vremena Načinović, a za aranžman je bio zaslužan oduzima posao te Robert Grubišić. Godinu dana kasnije os- svirka uživo, vojio sam treću nagradu stručnog žirija posebno tokom za pjesmu „Luna šeće nad Kvarnerom“, za turističke sezone, koju su zaslužni Načinović i Grubišić, kaže tako da ostaje jako Lazarić. Osim na MIK-u, nastupao sam i malo vremena za sve ostalo, kaže

Barbanski glasnik 27 reklamni oglasi ���������������������������� ������������� ���������������������� �������������� ��������� ����������������

�������������� ��������������������������������������������������� ����������������������������������������� ������������������ ����������������������� ���������������������� ������������������

28 Barbanski glasnik reklamni oglasi BION

������������������������ ����������������������������

OBRT ZA POSTAVLJANJE RASVJETE

USLUGE AUTOKORPE

���������������������������� MOB: 099 401 52 00 ���������������� Smoljanci 49 - SVETVINČENAT ���������������������� �������������������������������� [email protected]

RENCO d.o.o.

Draguzeti 11, Barban tel: 052 567327 fax: 052 382592 gsm: 098 219454, 098 9838008 Proizvodnja i ugradnja prometne signalizacije i reklama

www.signalsistem.hr

Barbanski glasnik 29 reklamni oglasi

PoduzeÊe za pogrebne usluge, transport, trgovinu i cvjeÊarna d.o.o. vl. Maden i Nedeljka FilipoviÊ FrkeËi 48, Barban

tel./fax:tel./fax: 052/567-133,052/567-133, 567-477567-477 gsm: 098 219-188 gsm: 098 701-812 e-mail:[email protected]

30 Barbanski glasnik reklamni oglasi

ÆELIZAR - tvornica inox opreme

Æeliski 1D - 52207 BARBAN tel.: ++385(0)52 / 567 333, fax: ++385(0)52 / 567 273, gsm: ++385(0)98 224 404

e-mail: [email protected] www.zelizar.hr

Barbanski glasnik 31 Čestit Božić i Sretna Nova 2009. godina