Izvannastavne Aktivnosti U Školskom Kurikulumu

Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu

Perla, Valentina

Master's thesis / Diplomski rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:189:670676

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-07

Repository / Repozitorij:

Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education - FTERI Repository SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

Valentina Perla Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2020.

SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij

Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu DIPLOMSKI RAD

Predmet: Didaktika Mentor: izv. prof. dr. sc. Petra Pejić Papak Student: Valentina Perla Matični broj (JMBAG): 02990096052

U Rijeci srpanj, 2020. III

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

„Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da sam diplomski rad izradila samostalno, uz preporuke i savjetovanje s mentorom. U izradi rada pridržavala sam se Uputa za izradu diplomskog rada i poštivala odredbe Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci o akademskom poštenju.“

______Potpis studenta

SAŽETAK Škola ima obvezu učenicima ponuditi sadržaje kojima će kvalitetno ispuniti svoje organizirano slobodno vrijeme, a to se najčešće postiže organizacijom izvannastavnih aktivnosti. Izvannastavne aktivnosti predstavljaju neposredni odgojno-obrazovni oblik rada koji se za svaku školsku godinu planira i organizira u sklopu Školskog kurikuluma. Izvannastavne aktivnosti osmišljava učitelj-voditelj aktivnosti, koji posjeduje kompetencije za učinkovitu provedbu u okruženju. Iz ponude izvannastavnih aktivnosti različitih odgojno-obrazovnih područja učenici odabiru aktivnosti prema svojim interesima, motivaciji i sklonosti prema određenom odgojno-obrazovnom području. Sudjelujući u izvannastavnim aktivnostima učenici na kreativan i stvaralački način proširuju svoja znanja i stječu nove vještine i iskustva, druže se s vršnjacima te kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. S ciljem istraživanja ponude izvannastavnih aktivnosti različitih odgojno- obrazovnih područja kurikuluma, studijem dokumentacije školskih kurikuluma, analizirala se ponuda izvannastavnih aktivnosti za učenike od 1. do 8. razreda osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Analizirano je ukupno 56 školskih kurikuluma osnovnih škola te su prikazani rezultati ponude aktivnosti s obzirom na odgojno-obrazovna područja s pripadajućim ishodima koji se aktivnostima ostvaruju, dobnu skupinu za koju je aktivnost osmišljena i specifičnosti aktivnosti po geografskom području. Prikupljeni podaci pokazuju kako je u ponudi škola 556 različitih naziva izvannastavnih aktivnosti, koje se svrstavaju u sedam kurikulumskih područja. Najzastupljenije su izvannastavne aktivnosti unutar jezično- komunikacijskog i umjetničkog područja, dok je aktivnostima najmanje zastupljeno matematičko područje kurikuluma. Prema broju skupina odgojno-obrazovnih područja nešto je više skupina koje su namijenjene učenicima predmetne nastave u odnosu na skupine za učenike razredne nastave, ali postoji i određeni broj skupina namijenjenih učenicima i razredne i predmete nastave. U svakom su geografskom području izdvojene i specifične izvannastavne aktivnosti koje su u ponudi samo u školama tog područja, poput karnevalske grupe, maslinara, pletenja, šaha…

Rezultati ukazuju na širok spektar ponude različitih izvannastavnih aktivnosti, kojima učitelji zasigurno potiču učenike na iskustveno učenje, razvoj vlastitih sposobnosti i vještina u poticajnom ozračju organiziranog slobodnog vremena.

Ključne riječi: izvannastavne aktivnosti, školski kurikulum, učenici, učitelji.

SUMMARY

It is the school’s responsibility to offer its students a range of quality organised leisure activities. Most often, this is achieved by organising extracurricular activities. These represent a direct form of teaching and are planned and organised for each individual school year as part of the School curriculum. Teachers-heads of activities, who are qualified to effectively carry them out in an adequate surrounding, come up with the activities. Then students, based on their interests, motivation and affinities towards certain education areas choose a number of extracurricular activities from a list of offered activities in different education areas. By participating in extracurricular activities, students expand their knowledge, learn new skills and gain experience, interact with their peers and spend quality leisure time, all in a creative manner. With the goal of researching the extent of extracurricular activities on offer in different education areas of the curriculum, the school curricula of primary schools (Years 1-8) of the Primorje-Gorski Kotar County were analysed. In total, 56 primary school curricula were analysed. The results list the activities on offer based on their education areas, together with the activities’ corresponding outcomes, the intended age groups and the peculiarities of the activities based on the school’s geographical area. The collected data shows that schools offer 556 different extracurricular activities, grouped in seven curricular areas. Prevalent are the activities within the language-linguistic area and the arts, while the least represented is the mathematical component of the curriculum. When comparing school years 1-4 to years 5-8, the analysis of the number of activities by intended age groups shows that a larger number of activities is offered for years 5-8, but there are some activities intended for both age groups. For each geographical area, extracurricular activities specific to schools of that area and offered only by them are listed, such as a carnival groups, olive oil making, knitting, chess… These results indicate a wide range of offered extracurricular activities, which teachers surely use to motivate students to engage in experiential learning and to develop their abilities and skills in an encouraging atmosphere of organised leisure time. Key words: extracurricular activities, school curriculum, students, teachers.

VII

SADRŽAJ

1. UVOD ...... 1 2. SLOBODNO VRIJEME I ŠKOLA ...... 3 3. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI ...... 7 3.1. Značajke izvannastavnih aktivnosti ...... 7 3.2. Ciljevi i zadaci izvannastavnih aktivnosti ...... 12 3.3. Metode rada u izvannastavnim aktivnostima ...... 13 3.4. Područja izvannastavnih aktivnosti u školi ...... 16 3.5. Uloga učitelja u izvannastavnim aktivnostima ...... 18 4. KURIKULUM ...... 22 4.1. Određenje pojma kurikulum...... 22 4.2. Nacionalni okvirni kurikulum ...... 24 4.2.1. Odgojno-obrazovna područja ...... 26 4.3. Školski kurikulum ...... 29 5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ...... 33 5.1. Svrha rada ...... 33 5.2. Cilj i zadaci ...... 33 5.3. Uzorak istraživanja ...... 34 5.4. Metode prikupljanja i analize podataka ...... 36 6. REZULTATI I RASPRAVA ...... 38 6.1. Analize podataka po kuriklumskim područjima ...... 38 6.1.1. Jezično-komunikacijsko i umjetničko područje ...... 41 6.1.2. Matematičko područje ...... 60 6.1.3. Prirodoslovno područje ...... 65 6.1.4. Tehničko i informatičko područje ...... 74 6.1.5. Društveno-humanističko područje ...... 83 6.1.6. Tjelesno i zdravstveno područje ...... 95 6.2. Analiza izvannastavnih aktivnosti prema najzastupljenijim skupinama i specifičnim izvannastavnim aktivnostima po geografskom području ...... 104 7. ZAKLJUČAK ...... 107 8. LITERATURA ...... 111 9. PRILOZI ...... 114

VIII

1. UVOD Djeca svoje organizirano slobodno vrijeme najčešće provode sudjelujući u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Tema ovog rada orijentirana je na organizirano slobodno vrijeme učenika u školi uključivanjem u izvannastavne aktivnosti. Izvannastavne aktivnosti su neposredni odgojno-obrazovni oblik rada s učenicima, a njihova se realizacija predviđa školskim kurikulumom. Školski kurikulum je dokument kojim se na razini škole, a u suglasju s Nacionalnim okvirnim kurikulumom, propisuju ishodi učenja i poučavanja, metode rada, organizacija učenja i poučavanja te vrednovanje procesa učenja i poučavanja za tekuću školsku godinu. U njemu su opisane aktivnosti, ishodi, provedba i vrednovanje svih izvannastavnih aktivnosti pojedine škole, različitih odgojno- obrazovnih područja kurikuluma. Zadaća škole je učenicima ponuditi sadržaje za kvalitetno provođenje njihovog slobodnog vremena te im osigurati sadržaje kojima će moći zadovoljiti svoje pojedinačne interese.

Glavna značajka izvannastavnih aktivnosti je učenikova sloboda izbora aktivnosti u koju će se uključiti, ovisno o svojim interesima i preferencijama. Izvannastavne aktivnosti obiluju brojim prednostima. Kako ih učenici slobodno biraju, postoji velika motivacija za sudjelovanjem i usvajanjem novih znanja i vještina. Sudjelujući u izvannastavnim aktivnostima učenici stječu nova znanja i razvijaju nove vještine, jačaju samopouzdanje, druže se sa svojim vršnjacima te u konačnici, kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. U izvannastavnim aktivnostima nema sumativnog vrednovanja, učenici su motiviraniji, interesno orijentirani i zadovoljniji, kreativno stvaraju u poticajnom ozračju. Slobodno vrijeme provedeno u izvannastavnim aktivnostima utječe na pozitivan razvoj učenika te smanjuje mogućnost pojave rizičnih negativnih oblika ponašanja.

Odabrala sam ovu temu jer smatram kako izvannastavne aktivnosti imaju veliku ulogu u oblikovanju učeničkih interesa i provođenju njihovog slobodnog vremena. Smatram kako se sudjelovanjem u izvannastavnim aktivnostima stječu praktična znanja i vještine koje će im biti potrebe u životu te ih usmjeriti k odabiru budućih zanimanja.

Cilj ovog rada je studijem dokumentacije Školskih kurikuluma analizirati ponudu izvannastavnih aktivnosti za učenike od 1. do 8. razreda osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Prikupljeni podaci će se analizirati prema odgojno- obrazovnim područjima Kurikuluma i geografskom području škola.

2. SLOBODNO VRIJEME I ŠKOLA Slobodno vrijeme, možemo definirati kao vrijeme u kojem se možemo baviti nečime što nam predstavlja zadovoljstvo, a što nam je često nedostupno u okviru radnog vremena (Sedlar i Boneta, 2013). Slobodno vrijeme je višeznačna pojava koja obuhvaća odmor, rad, zabavu i čovjekovo stvaralaštvo. Možemo ga promatrati iz aspekta vremena koje provodimo radno, u zabavi, vrijeme koje provodimo opuštajući se, u bavljenju raznim hobijima, sportom i drugim aktivnostima, dakle promatramo ga ovisno o dobi i spolu osobe, interesu te sredini u kojoj pojedinac boravi (Pejić Papak i Vidulin, 2016). Definira se kao „dio života svakog čovjeka, postoji svakog dana i u svakoj sredini, ali je različito s obzorom na dob, spol, zanimanje, mjesto boravka, razvijenost sredine, stupanj interesa, ciljeve društvenog poretka i njegove mogućnosti. To je vrijeme koje čovjek koristi za odmor, zabavu, stjecanje novih iskustava i kulturno bogaćenje“ (Rosić, 2005:67).

Svaki pojedinac svoje slobodno vrijeme oblikuje prema vlastitim interesima i životnim prilikama, iako nam se često nameću aktivnosti kojima ga možemo ispuniti. Važno je kvalitetno provoditi slobodno vrijeme, baveći se aktivnostima u kojima doista uživamo, koje nas opuštaju i dopuštaju da maštamo. Odrasli ljudi na jednostavniji način mogu pronaći načine ispunjavanja svog slobodnog vremena, nego što to mogu djeca i mladi. Potrebno je osigurati programe kojima će se osigurati što kvalitetnije provođenje njihovog slobodnog vremena (Pejić Papak i Vidulin, 2016). Djeca i mladi u svom slobodnom vremenu razvijaju svoje sposobnosti, proširuju znanja i socijaliziraju se na način koji je u skladu s njihovim potrebama i interesima. Ako djeca i mladi koriste svoje slobodno vrijeme na neadekvatan način može doći do posljedica, kao što je ulazak u loše društvo, razvoj neprihvatljivih oblika ponašanja, eksperimentiranje s alkoholom, drogom i slično (Rosić, 2005).

Slobodno vrijeme je vrlo važna karika u životu svakog čovjeka, stoga je važno kako ćemo ga provoditi. Kvalitetno provođenje slobodnog vremena djeteta je želja svakog roditelja. Bavljenje kvalitetnim sadržajima u slobodnom vremenu djece i mladih važno je za formiranje njihova identiteta, ali i kvalitete života. Kako djeca i mladi obično imaju više slobodnog vremena od odraslih, poželjno je utjecati na

organizaciju njihova slobodnog vremena kako bi ga provodili na što kvalitetniji način (Previšić, 1987, prema Badrić, Prskalo i Matijević, 2015).

Rosić (2005: 97) navodi tri osnovna oblika iskorištavanja slobodnog vremena na pedagoški način:

 Formativni, kod kojeg se bogatim i raznovrsnim sadržajima utječe na razvoj zdrave, kulturne i stvaralačke ličnosti.  Preventivni, koji naglašava kako se jačanjem pozitivnih utjecaja mogućnošću izbora vrijednih sadržaja uklanjaju negativni utjecaji i društveno neprihvatljivi postupci u slobodnom vremenu.  Kurativni, koji se koriste kao sredstvo preodgoja, posebice u ustanovama za rekreaciju i resocijalizaciju.

Kvalitetno provođenje slobodnog vremena izuzetno je važno za cjelokupno čovječanstvo. Odgovarajućim odabirom kvalitetnih sadržaja djeca i mladi mogu pozitivno utjecati na razvoj svog identiteta, ali i pozitivno djelovati na svoju budućnost. Istraživanje Badrić i sur. iz 2015. godine pokazuje kako djeca i mladi najviše svog slobodnog vremena, od kinezioloških sadržaja, provode u vožnji bicikla ili igranju nogometa, nešto malo manje se bave rolanjem, šetanjem i slično. Zabrinjavajuće je kako malen broj učenika svakodnevno provodi ove aktivnosti, što znači da je njihovo slobodno vrijeme uglavnom provedeno u ne kineziološkim aktivnostima. Problem se javlja kod mladih koji ne znaju kako kvalitetno ispuniti svoje slobodno vrijeme, što ih posljedično može dovesti do pojave devijantnog ponašanja. Djecu treba pripremiti za svijet tako da znaju samostalno donositi odluke i oduprijeti se raznim negativnim utjecajima (Antovska i Kostov, 2016).

Većina ljudi svoje slobodno vrijeme ispunjava nekim oblikom rekreacije, dakle aktivnim bavljenjem određenom aktivnošću. Na taj se način ljudi mogu opustiti, ali i zabaviti te potrošiti višak energije. Bavljenjem određenom aktivnošću skupljamo snagu za ponovni rad, ono nam služi kako bismo se osvježili i pripremili za nove radne izazove. Djeca i mladi većinu svog slobodnog vremena provode u tjelesnim aktivnostima, posebice u bavljenju športom u sklopu škole ili nekih drugih organizacija i saveza (Pejić Papak i Vidulin, 2016). Istraživanja pokazuju kako djeca 4

i mladi puno svog slobodnog vremena provode u različitim aktivnostima koje uključuju glazbu, medije te druženje s prijateljima. Glavnina sadržaja je usmjerena na zabavu, dok je u manjini umjerenost ka kulturno-umjetničkim sadržajima. Potrebno je usmjeriti mlade da svoje slobodno vrijeme ispune kvalitetnijim sadržajima, sudjelujući primjerice u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.

Značajno je naglasiti da sve veća prisutnost medija u suvremenom društvu ograničava djecu i mlade da se bave kvalitetnijim sadržajima u svoje slobodno vrijeme (Miliša i Milačić, 2010). Kako bi se izbjegao loš utjecaj na djecu i mlade, uzrokovan utjecajem moderne tehnologije, važno im je osigurati sadržaje kojima će kvalitetno ispuniti svoje slobodno vrijeme. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti su odličan način na koje učenici mogu što kvalitetnije provoditi svoje slobodno vrijeme. Škola ima veliku ulogu u brizi za učenikovo slobodno vrijeme. Škole nude brojne aktivnosti u koje se učenici mogu uključiti, a koje posljedično utječu na njihov biološki, socijalni, doživljajni, psihomotorni i spoznajni razvoj te na osiguravanje njihove potrebe za samoaktualizacijom. Sadržaji slobodnog vremena djeci predstavljaju užitak jer su to raznovrsne aktivnosti koje zadovoljavaju njihove pojedinačne potrebe (Dubovicki, Svalina i Proleta, 2014). Zadovoljstvo igrom i svojim uspjehom postignutim već u ranoj dječjoj dobi se prenosi na kasnija životna razdoblja te na uspjeh u drugim vidovima života (Božović, 2008). Ivančič i Sabo (2012) ističu da je provođenje slobodnog vremena djece najbolje ispuniti kroz igru i aktivnosti kojima će se poticati njihov zdrav rast i razvoj.

Djeci i mladima treba nuditi što kvalitetnije sadržaje kojima mogu ispuniti svoje slobodno vrijeme. Cilj aktivnosti kojima će se učenici baviti u slobodno vrijeme je da učine život ljepšim, ispunjenijim i ugodnijim. Te se aktivnosti trebaju odvijati spontano, trebaju imati svoj cilj i smisao te biti prilagođene potrebama i interesima učenika (Dubovicki i sur., 2014). Kulturom provođenja slobodnog vremena kod učenika se potiče misaona aktivnost, razvija kritičko mišljenje, unapređuje znanje, potiče umjetničko izražavanje i stvaranje, oblikuje kritički stav prema svijetu koji nas okružuje. Učenici stječu nova znanja i vještine, razvijaju se i nadopunjuju svoj stav o svijetu, izgrađuju svoj identitet (Pejić Papak i Vidulin, 2016). 5

Kvalitetno provođenje slobodnog vremena pomaže osobnom razvoju pojedinca te omogućuje njegov napredak, kako emocionalni, tako i intelektualni. Škola ima veliku ulogu u osiguravanju kvalitetnog provođenja učenikova slobodnog vremena. Škola bi trebala dati sve od sebe kako bi učenicima osigurala aktivan odmor kroz stjecanje novih znanja i vještina te obogatila njihov emocionalni život kroz stjecanje prijateljstava i socijalizaciji s vršnjacima. Kroz pedagoški osmišljene izvannastavne aktivnosti učenicima se pruža prilika za ispunjeno provođenje slobodnog vremena. Pejić Papak i Vidulin (2016) navode dvije funkcije slobodnovremenskih aktivnosti, a to su odgoj i obrazovanje u slobodnom vremenu te odgoj i obrazovanje za slobodno vrijeme. Obje funkcije mogu osigurati kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece i mladih kroz uspostavljanje odgovarajućeg odnosa između njihovog slobodnog vremena za odmor i zabavu te slobodnog vremena za osobni razvoj. Škola ima za cilj pronaći odgovarajuće načine provođenja slobodnog vremena učenika kroz koje će oni postići što veću kvalitetu života, s naglaskom na njihov cjeloviti rast i razvoj. Kvalitete potrebne za provođenje slobodnog vremena učenika su trud, upornost, ustrajnost, želja za uspjehom, dobrobit i razvoj osobnosti. Slobodno vrijeme učenika može dovesti do velikih promjena u njihovom životu. Djeca se u slobodnom vremenu osjećaju slobodno, povezuju se s prijateljima, emocionalno i intelektualno razvijaju, što može utjecati na njihov daljnji osobni i profesionalni razvoj. Nepromišljeno korištenje slobodnog vremena može negativno utjecati na čovjekov daljnji razvoj, stoga treba djecu od najranije dobi usmjeravati k pravilnom ispunjavanju slobodnog vremena (Pejić Papak i Vidulin, 2016).

3. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

3.1. Značajke izvannastavnih aktivnosti

Slobodno vrijeme djeca i mladi najčešće ispunjavaju uključivanjem u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti kojima se zadovoljavaju učenikovi interesi, proširuje znanje i razvijaju vještine. Pojmovno, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti su slobodne aktivnosti kojima se učenik bavi izvan redovite nastave, a one se razlikuju u načinu rada, organizaciji, sadržajima i vrednovanju u slobodnim aktivnostima. Izvanškolske aktivnosti se održavaju izvan škole u pojedinim klubovima, društvima i organizacijama, dok se izvannastavne aktivnosti održavaju u školi, ali izvan termina redovite nastave. Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti su planirane i organizirane aktivnosti pomoću kojih učenici uče, razvijaju sposobnosti, izgrađuju vlastiti identitet (Pejić Papak i Vidulin, 2016). U nastavnom planu i programu (2006) se navodi kako izvannastavne aktivnosti podrazumijevaju slobodu učitelja kod kreiranja odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi, te poticanje učenika na aktiviranje za rad izvan redovite nastave. Uz izbornu, dodatnu i dopunsku nastavu i razne projekte, izvannastavne aktivnosti su područje koje svaka škola samostalno i slobodno kreira školskim kurikulumom (Martinčević, 2010).

Izvannastavne aktivnosti u hrvatskim školama se nisu oduvijek tako zvale, naime, od pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća svi izvannastavni oblici su se nazivali slobodne aktivnosti, naravno jer su ih učenici slobodno birali. Zatim tek od osamdesetih godina do danas se svrstavaju pod naziv izvannastavne aktivnosti (Mlinarević i Brust, 2009). Nekad su se nazivale slobodnim aktivnostima jer su ih polazili učenici koji su bili jako zainteresirani za neko područje pa su im pristupali svojevoljno (Fudurić, 2012). Kroz godine su se mijenjali nazivi, pa se tako termin slobodne aktivnosti koristio i za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Upotrebljavali su se još termini izvanrazredni odgojno-obrazovni rad, slobodne izvannastavne aktivnosti, slobodno vrijeme i aktivnosti, slobodne izvannastavne i izvanškolske izborne aktivnosti, individualni i kolektivni rad učenika u slobodnom vremenu (Previšić, 1987, prema Pejić Papak i Vidulin, 2016). Danas koristimo

termine izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, koje pronalazimo u svim službenim pedagoškim dokumentima.

Termin izvannastavne aktivnosti podrazumijeva postojanje slobodnog izbora između više aktivnosti koje učenike motiviraju na sudjelovanje u njima. Slobodnim izborom učenici ostvaruju vlastite potrebe i interese u slobodnom vremenu (Svalina, Bistrović i Peko, 2016). Ispunjavanje učenikova slobodnog vremena, u školama se najčešće provodi kroz ponudu izvannastavnih aktivnosti, kroz koje se otvaraju mogućnosti za kulturni i stvaralački razvoj ličnosti. Izvannastavne aktivnosti se kreiraju na temelju kurikuluma u kojem slobodu imaju i učitelji i učenici. Ivančič i Sabo (2012) navode kako bavljenje nekom izvannastavnom aktivnošću u slobodnom vremenu učenika pozitivno utječe na stvaranje prisnog odnosa učenika s tom djelatnošću. Jednako tako, sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima pozitivno utječe na učenike te poboljšava njihovu povezanost sa školom, poboljšava njihov akademski uspjeh te smanjuje mogućnost od razvitka rizičnih oblika ponašanja (Umeh, Bumpus i Harris, 2020).

Ivančič i Sabo (2012) ističu kako postoji sve veći interes pedagoga za bavljenjem izvannastavnim aktivnostima radi unaprjeđenja ovog područja, budući da je to područje kojim valja kvalitetno ispuniti učenikovo slobodno vrijeme i pridati mu značaj. Izvannastavne aktivnosti su svojevrsni odgovor na pitanje zbrinjavanja djece budući da su roditelji u suvremenom društvu sve zaposleniji. Izvannastavne aktivnosti su mjesto za realizaciju postavljenih ciljeva kroz ostvarivanje općih i diferenciranih programa učenika. Kako kreativne sposobnosti posjeduju svi učenici, izvannastavne aktivnosti služe za cjeloviti razvoj osobnosti učenika. Osim što izvannastavne aktivnosti omogućavaju kvalitetno provođenje slobodnog vremena učenika, kroz njih se učenicima omogućava stvaranje radnih navika te razvoj osjećaja brige za vlastito zdravlje i radne sposobnosti. Martinčević (2010) ističe kako su izvannastavne aktivnosti najbolji način na koji se najlakše može doprijeti do učenika, odnosno do njihovih potreba i interesa.

Škola usmjerava učenike na kvalitetno provođenje slobodnog vremena kroz različite izvannastavne aktivnosti koje nudi na temelju kreiranja i realizacije

kurikuluma u kojem slobodu imaju učitelji i učenici. Sudjelovanjem u izvannastavnim aktivnostima učenici zadovoljavaju svoje interese i potrebe kako bi aktivirali svoje stvaralačke sposobnosti, ali i utjecali na poboljšanje kvalitete života. Izvannastavne aktivnosti su obvezni dio kurikuluma svake škole. One učenicima pružaju slobodu u kreiranju slobodnog vremena, ali jednako tako utječu i stjecanje pozitivnih radnih navika, brige o zdravlju, odgovornosti i mnoštvo drugih pozitivnih karakteristika kao što je zadovoljstvo, entuzijazam, volja i drugo (Mlinarević i Brust, 2009). Izvannastavne aktivnosti su neodvojiv dio odgojno-obrazovnog programa, te je njihova provedba u mnogim zemljama postala obveza, s ciljem povećanja kvalitete obrazovanja (Acar i Gündüz, 2017).

Zakon o odgoju i obrazovanju (2008) obvezuje sve škole na provođenje izvannastavnih aktivnosti kojima bi se osiguralo ispunjenje učenikova slobodnog vremena. Međutim, većina škola ne zadovoljava sve interese i potrebe učenika, zbog čega se je za zapitati imaju li svi učenici mogućnosti zadovoljiti svoje pojedinačne interese. Učenici kroz izvannastavne aktivnosti razvijaju svoju kreativnost i znatiželju, stvaralaštvo i inovativnost. Sam termin izvannastavne ili slobodne podrazumijeva kako ih učenici slobodno i samostalno odabiru ovisno o području njihova interesa. Izvannastavne aktivnosti su mjesto gdje se učenici osjećaju sigurno, opušteno, poticani na stvaralaštvo i iskazivanje pozitivnih emocija, mjesto gdje se druže s prijateljima (Dubovicki i sur., 2014). Učenici se uključuju u izvannastavne aktivnosti kako bi svoje slobodno vrijeme proveli u ugodnom i kreativnom ozračju sa skupinom djece koja im odgovara emocionalno i intelektualno (Pejić Papak i Vidulin, 2016). Acar i Gündüz (2017) također navode kako sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima pridonosi aktivnom životu djece, ali i pozitivno utječe na njihovo zdravlje. Svalina i sur. (2016) ističu kako su izvannastavne aktivnosti važan dio školskog života jer se smatraju nadopunom odgojno-obrazovnog procesa kroz koji učenici proširuju znanja i iskustva te usvajaju nove vještine i sposobnosti. To je mjesto gdje učenici razmjenjuju iskustva s vršnjacima, otkrivaju i razvijaju svoje talente te kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. Izvannastavne aktivnosti koje vode kompetentni učitelji mogu pomoći učenicima u izgradnji njihovih uvjerenja i stavova. Istraživanja su pokazala kako sudjelovanje učenika u

izvannastavnim aktivnostima pridonosi otkrivanju i razvitku njihovih talenata (Antovska i Kostov, 2016). Istovremeno, navodi se kako se u današnje vrijeme izvannastavnim aktivnostima ne pridaje dovoljna važnost, točnije kako djeci nije dostupno mnoštvo različitih područja kroz koja bi oni mogli zadovoljiti svoje potrebe i interese (Ivančič i Sabo, 2012). Jednako tako, teško je u potpunosti zadovoljiti interese djece u školi zbog prenatrpane satnice redovne nastave, nedostatne opreme i materijala za učenje, neadekvatnih prostora te nedovoljnog utvrđivanja individualnih razlika (Acar i Gündüz, 2017).

Budući da izvannastavne aktivnosti nisu dio redovne nastave, u njima vlada drugačija atmosfera nego što je to u klasičnoj nastavi. Na satovima izvannastavnih aktivnosti nema krute discipline, straha od usmenog ili pismenog ispitivanja niti ocjenjivanja, što rezultira opuštenijom atmosferom. Učenici su motiviraniji jer su određenu aktivnost samostalno izabrali, čime je njihova uključenost i zainteresiranost za nastavu veća, atmosfera je opuštenija, dinamičnija i prepuna pozitivnih emocija (Dubovicki i sur., 2014). Fudurić (2012) ističe kako izvannastavne aktivnosti učenicima pružaju mnoge prednosti. Sudjelujući u nekoj aktivnosti učenici proširuju svoja znanja, uče socijalne vještine, razvijaju kompetencije, usvajaju radne navike, odgovornost i samopouzdanje, ali se i zabavljaju. Ove aktivnosti kod učenika razvijaju kreativnost i stvaralaštvo. Pejić Papak i Vidulin (2016) navode da rad u izvannastavnim aktivnostima proširuje učenikove interese, na pozitivan način zaokuplja njihovo slobodno vrijeme i razvija njihovu individualnost. Sudjelovanje djece u izvannastavnim aktivnostima poboljšava njihovo razlučivanje i iskazivanje osjećaja i stajališta, pridonosi lakšoj i boljoj prilagodbi ponašanja te osjetnom poboljšavanju uspjeha u školi (Durlak i Weissberg, 2007, prema Pejić Papak i Vidulin, 2016). Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima također pozitivno utječe na razvoj samopouzdanja, samopercepcije te usvajanje pozitivnih navika (Acar i Gündüz, 2017). Svalina i sur. (2016) navode kako sadržaji izvannastavnih aktivnosti trebaju biti prilagođeni učenicima tako da pomažu razvoju njihovih sposobnosti i radnih navika te vode brigu o vlastitom zdravlju.

Rad u izvannastavnim aktivnostima se obično odvija u grupama jednom tjedno u trajanju od jednog ili dva nastavna sata te učenici imaju slobodu izabrati polaženje 10

neke od grupa. U osnovnim školama najčešće izvannastavne aktivnosti su recitatorska, literarna, likovna, dramska, novinarska, plesna, sportska grupa i mnoge druge (Fudurić, 2012). Izvannastavne aktivnosti se organiziraju za sve učenike škole, što uključuje učenike prosječnih sposobnosti, učenike s posebnim potrebama, darovite učenike i učenike koji zaostaju za očekivanom razinom učenja (Nastavni plan i program, 2006). Izvannastavne aktivnosti služe učenicima da ostvare svoje potencijale i zadovolje pojedinačne interese koje ne mogu ostvariti u redovnoj nastavi. Nastavnim planom i programom za osnovnu školu se propisuje jedan sat tjedno za nastavu likovne ili glazbene kulture, što nikako nije dovoljno vremena za zadovoljavanje svih potreba učenika koje više zanimaju ta područja, stoga se organiziraju izvannastavne aktivnosti koje dodatno uvode učenike u pojedina interesna područja (Zrilić i Košta, 2009).

Brojne su prednosti sudjelovanja djece u izvannastavnim aktivnostima, kako na individualnom, tako i na socijalnom planu. Kvalitetno provedeno slobodno vrijeme učenika koristi samom djetetu, ali i školi i zajednici u kojoj se nalazi. Sudjelujući u izvannastavnim aktivnostima dijete bogati svoj školski život i stječe trajne uspomene na školsko doba ispunjeno igrom, potpori vršnjaka, svom zalaganju i interakciji s drugima, te u konačnici, svom emocionalnom i socijalnom razvoju. Kroz te aktivnosti dijete se uči komunikaciji i interakciji s drugima, dijeliti, pomagati, pronalaziti rješenja, razvija kreativnost, stječe nova znanja i vještine koje će mu zasigurno trebati u životu (Pejić Papak i Vidulin, 2016). Sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti podrazumijeva učenikov slobodan odabir, čime se povećava njihov angažman za postizanjem što boljeg uspjeha te pokazuje motivacija za učenjem u slobodnijem okruženju. Izvannastavne aktivnosti su način na koji se djelotvorno može spriječiti društveno neprihvatljivo ponašanje, te poticati samoaktualizacija učenika i istraživačko učenje (Nastavni plan i program, 2006).

3.2. Ciljevi i zadaci izvannastavnih aktivnosti

Školski kurikulum svake škole sadrži popisane sve izvannastavne aktivnosti koje će se provoditi u tekućoj školskoj godini, zajedno s brojem skupina, vremenom održavanja te tjednim i godišnjim brojem sati održavanja aktivnosti. Nacionalni dokumenti obvezuju škole na provođenje izvannastavnih aktivnosti kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi i zadaci odgojno-obrazovnog sustava (Pejić Papak i Vidulin, 2016).

Ciljevi izvannastavnih aktivnosti su proširivanje učenikova znanja, poticanje interesa, znatiželje, identifikacija te podrška darovitim učenicima, ali i onim učenicima koji pokazuju određeni interes za neka područja. Izvannastavne aktivnosti su prilagođene potrebama i željama učenika, stoga omogućavaju individualni razvoj svakog učenika. One čine slobodniji i fleksibilniji dio školskog programa, budući da je obvezni dio strogo definiran (Ivančič i Sabo, 2012). Zrilić i Košta (2009) ističu kako postoje brojni ciljevi izvannastavnih aktivnosti, a samo neki od njih su poticanje kreativnosti, intenziviranje socijalnih kompetencija učenika te osposobljavanje učenika za društveni život. Autori ističu kako su problem ciljevi koji se javljaju, a nisu prihvatljivi, kao što je poticanje natjecateljstva i isticanje najboljih učenika. Učenike se ne smije dijeliti na bolje i lošije, te im se nikako ne smije uskratiti sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima ako su lošiji u učenju. Cilj izvannastavnih aktivnosti je uključiti što veći broj učenika, bez obzira na njihove sposobnosti, kako bi što kvalitetnije provodili svoje slobodno vrijeme.

Zadatak izvannastavnih aktivnosti je poticanje iskustvenog učenja kod učenika, doživljaj vlastite vrijednosti i unutarnja motivacija, rad na razvoju vlastitih sposobnosti i vještina te kreiranje pozitivnog životnog stila (Mlinarević i Brust, 2009).

Mlinarević i Brust Nemet (2012: 143) navode sljedeće zadatke izvannastavnih aktivnosti:

 Povezivanje, proširivanje i produbljivanje znanja, vještina i navika stečenih u nastavi i izvannastavnim aktivnostima.

 Usvajanje novih znanja, vještina i navika.  Razvijanje interesa za društveno koristan, humanitarni i volonterski rad.  Identifikacija darovitih učenika i učenika koji pokazuju pojačani interes za pojedino područje.  Pobuđivanje znatiželje.  Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnome vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja, prevencije svih vrsta ovisnosti, zaštite i unaprjeđivanja zdravlja.  Osposobljavanje za aktivno sudjelovanje u društvenome životu i njegovom civilnom i demokratskome razvoju.  Poticanje dječjeg stvaralaštva.  Osposobljavanje za komunikaciju, interakciju i kooperaciju s drugima.  Omogućavanje upoznavanja drugih i drukčijih.  Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije.

Cilj izvannastavnih aktivnosti nikako nije postizanje visokih i mjerljivih rezultata, već ustrajanje učenika u kvalitetnom provođenju slobodnog vremena te stvaranju navika zdravog načina života. Izvannastavne aktivnosti ne bi trebale poticati natjecateljski duh među učenicima, već bi svi sudionicima trebalo omogućiti sudjelovanje na različitim smotrama, susretima, druženjima i sličnim mjestima kako bi učenici razmjenjivali iskustva (Pejić Papak i Vidulin, 2016). U izvannastavnim aktivnostima bi se trebali ostvariti ciljevi koje nije moguće ostvariti u redovnoj nastavi, ali i sadržaji koji prate suvremene spoznaje i zbivanja (Proleta i Svalina, 2011).

3.3. Metode rada u izvannastavnim aktivnostima

Učenici se za sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima opredjeljuju u skladu s programom škole, a rad se odvija u različitim skupinama učenika, bez obzira koji razred polaze. Programi izvannastavnih aktivnosti se provode kroz cijelu školsku godinu u stalnim skupinama. Učenici samostalno biraju izvannastavne aktivnosti koje žele polaziti, ovisno o njihovom interesu i afinitetima. Na satovima

izvannastavnih aktivnosti učenici slobodno iznose svoje ideje, aktivno sudjeluju, poticani su na istraživanje, eksperimentiranje, suradništvo i timski rad (Pejić Papak i Vidulin, 2016). Izvannastavne aktivnosti trebaju učenicima pružiti iskustveno učenje i individualni razvoj (Svalina i sur., 2016).

Učenike treba na početku školske godine upoznati s programom rada izvannastavnih aktivnosti kako bi se mogli opredijeliti za onu aktivnost koja im najviše odgovara ovisno njihovim interesima. Isto tako, na kraju godine bi učitelji koji vode aktivnosti trebali razgovarati s polaznicima o cjelokupnom radu tijekom godine (Svalina i sur., 2016). Satovi izvannastavnih aktivnosti obiluju opuštenom atmosferom i ugodnim ozračjem. Među djecom vlada suradnja, srdačnost, susretljivost i otvoreni razgovor. Na satovima izvannastavnih aktivnosti učitelji učenicima predstavljaju sadržaje na nenametljiv način s ciljem da se kod učenika potakne znatiželja i pokrene samostalno istraživanje (Fudurić, 2012).

Škole imaju slobodu u traženju najpovoljnijih oblika rada u izvannastavnim aktivnostima, iako im je cilj uvijek isti, a to je zadovoljavanje učeničkih interesa, ali i ostvarivanje obrazovnih ishoda (Svalina i sur., 2016). U realizaciji sadržaja izvannastavnih aktivnosti primjenjuju se raznovrsni oblici rada, osobito radionički, projektni, skupno-istraživački, samoistraživački tip odgojno-obrazovnog rada, terenska nastava i drugi aktivni didaktičko-metodički oblici (Nastavni plan i program, 2006). Raznovrsni oblici rada, kao što su rad u malim skupinama, rad bez krute forme i organizacije školskih klupa, pridonosi boljim socijalnim odnosima među učenicima te tako oni izgrađuju vlastitu osobnost (Zrilić i Košta, 2009). Valjan Vukić (2016) također navodi kako se sudjelovanjem u izvannastavnim aktivnostima utječe na socijalne kompetencije učenika i učvršćuje osjećaj zajedništva među učenicima budući da se rad odvija u različitim skupinama, a ne u klasičnim razrednim odjelima.

Izvannastavne aktivnosti se organiziraju na razini škole i propisuju školskim kurikulumom, međutim sadržaje i način rada planiraju sami učitelji u suradnji s učenicima. Važno je odrediti ciljeve i ishode te izabrati najprikladnije metode učenja i poučavanja koje će poticati učenikov interes za daljnji rad i napredak.

Izvannastavne aktivnosti bi se trebale odvijati u slobodnom i motivirajućem okruženju u kojem se učenici osjećaju ugodno i u kojem do izražaja dolazi njihova kreativnost i stvaralaštvo. Zadovoljavanje učeničkih interesa je prioritet kod planiranja i organiziranja rada izvannastavnih aktivnosti (Pejić Papak i Vidulin, 2016). U ovakvoj vrsti nastave korisno je primjenjivati različite vrste igara jer one motiviraju učenike pa je lakše usvajanje novih sadržaja. Izvannastavne aktivnosti su odlična mogućnost za primjenu igara u nastavi jer su tu učenici slobodniji nego u redovnoj nastavi. Igra je dječja prirodna potreba, stoga je učenje kroz igru prirodan i nenametljiv način za usvajanje novih spoznaja. Igra potiče stvaralaštvo, kreativnost, jača osjećaj zajedništva i vodi do novih otkrića (Fudurić, 2012).

Djeca imaju prirodnu potrebu za istraživanjem i otkrivanjem, pa je tako u rad izvannastavnih aktivnosti potrebno uključiti projektni rad, radionički rad, istraživački rad po skupinama ili samostalni istraživački rad. Valja zadavati zadatke u kojima je moguće provesti rad u skupinama i suradničke oblike rada jer to uvelike pridonosi socijalizaciji i razvoju pozitivnih emocija među učenicima. Trebalo bi uključivati što više suvremenih oblika učenja i poučavanja, uvoditi inovacije u nastavu te poticati razvoj dječje kreativnosti i dopustiti im slobodno izražavanje (Pejić Papak i Vidulin, 2016).

Za uspješan rad u izvannastavnim aktivnostima važan je još jedan faktor, a to je komunikacija. Kvalitetna i pozitivna komunikacija između učitelja i učenika vodi ugodnom razrednom ozračju čime se potiče stvaralaštvo (Fudurić, 2012). Izvannastavne aktivnosti su odlična prilika za slobodniju komunikaciju od one u redovnoj nastavi. Slobodnija komunikacija pozitivno djeluje na razvoj učenika budući da je komunikacija u izvannastavnim aktivnostima između učenika i učitelja izravna razmjena poruka. Sudionici izvannastavnih aktivnosti trebaju posjedovati komunikacijske vještine kao što su slušanje, postavljanje pitanja, empatija, uključenost, upravljanje, interakcija, poznavanje situacije te fleksibilno ponašanje kako bi se nastava odvijala što uspješnije. Kvalitetna komunikacija pridonosi većem uspjehu u izvannastavnim aktivnostima bez obzira na to koju aktivnost učenik odabere (Šejtanić, 2018).

Kako izvannastavne aktivnosti mogu biti potpuno odvojene od redovite nastave ili pak mogu nalikovati redovitoj nastavi, tako se poneke aktivnosti organiziraju upravo tako da nadopunjuju redovitu nastavu (Nastavni plan i program, 2006). Pejić Papak i Vidulin (2016) navode kako bi se u izvannastavnim aktivnostima trebale prvenstveno ostvariti zadaci koje nije moguće ostvariti u redovnoj nastavi te sadržaje koji idu u korak sa suvremenim spoznajama i događajima te proširuju učenikove spoznaje. Acar i Gündüz (2017) navode kako nije samo na učitelju cijela odgovornost provođenja kvalitetnog programa izvannastavne aktivnosti, već bi trebalo osigurati koordinaciju između svih članova odgojno-obrazovnog procesa, ravnatelja, roditelja i lokalne zajednice.

3.4. Područja izvannastavnih aktivnosti u školi

Postoji više podjela izvannastavnih aktivnosti prema različitim područjima i autorima.

Fudurić (2012: 110-111) navodi kako ovisno o svojim interesima, učenici biraju poneka područja izvannastavnih aktivnosti koje se mogu podijeliti u ova područja:

 Riječ čine knjižničari, novinarska i literarna grupa.  Scena podrazumijeva dramsku, recitatorsku, dramsko-recitatorsku i lutkarsku grupu.  Slika uključuje likovnu grupu, foto grupu i keramičare.  Zvuk i pokret obuhvaća pjevački zbor, plesnu grupu i ritmiku.  Eko područje podrazumijeva eko grupu i globe.  Sportsko područje su sportske aktivnosti poput nogometa, rukometa, odbojke.  U ostale grupe spadaju prometna grupa, geografi, biolozi i drugi.

Prema Nastavnom planu i programu (2006: 13-14) izvannastavne aktivnosti možemo svrstati u ova područja:

 Literarne, dramske, novinarske, filmske radionice, likovne radionice, organiziranje školskog radija i školskih novina, projekti – umjetnički stilovi i razdoblja (odjeća, komunikacija, obrasci ponašanja, prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanje trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetničkoj glazbi i ostalim glazbenim pravcima, kao što su pop, rock, jazz i drugi), zborsko pjevanje, itd.  Prirodoslovno-matematičko područje omogućuje iskustveno učenje i razmatranje odnosa, kao što su čovjek i biljke, čovjek i životinje, pokusi iz kemije, kemija u svakodnevnom životu i u okolišu, meteorologija, istraživanje uzroka i posljedica prirodnih nepogoda, kartografija, genetika, astronomija i slično.  Športsko-zdravstveno-rekreacijsko područje koje podrazumijeva stjecanje športskih vještina i sposobnosti (nogomet, košarka, odbojka, šah ...), učenje društvenih plesova, folklora, ovladavanje vještinama i sposobnostima korektivne gimnastike, vježbama relaksacije i drugo.  Njegovanje nacionalne i kulturne baštine, koje se odnose na izradbu i realizaciju projekata o istraživanju zavičaja, etnologije, turističke kulture i slično.  Očuvanje prirode i okoliša te zdravog načina života, što podrazumijeva istraživanje zavičaja i očuvanje njegova okoliša, učenje o očuvanju okoliša, stjecanje kulture življenja u zdravom okolišu za zdrav okoliš.  Društveno-humanistički projekti i radionice (građanski odgoj i obrazovanje, prava djece i ljudska prava).  Učeničko zadrugarstvo podrazumijeva seosko gospodarstvo, domaćinstvo, pčelarstvo, osnovne tehnike kukičanja, vezenja, pletenja, uređenje školskih vrtova i slično.  Tehničko stvaralaštvo uključuje tehničke inovacije, tehnike modeliranja i građenja, maketarstvo i drugo.

U nacionalnom okvirnom kurikulumu (2011: 54) se navode sljedeća odgojno- obrazovna područja:

 Jezično-komunikacijsko područje  Matematičko područje  Prirodoslovno područje  Tehničko i informatičko područje  Društveno-humanističko područje  Umjetničko područje  Tjelesno i zdravstveno područje

Bez obzira na odgojno-obrazovno područje unutar kojeg se nalazi pojedina izvannastavna aktivnosti, na učitelju je sloboda kreiranja nastavnog procesa, sve u suradnji s učenicima. Učenici biraju aktivnosti prema svojim interesima unutar onog područja za koje pokazuju volju i zanimanje. Plan i program izvannastavnih aktivnosti je slobodan, dinamičan, bez strogih pravila, a odvija se u skupinama, društvima, klubovima, zadrugama i slično (Mlinarević i Brust Nemet, 2012).

3.5. Uloga učitelja u izvannastavnim aktivnostima

Učitelji provode izvannastavne aktivnosti, a to je ujedno zakonska, profesionalna i osobna sastavnica njihova posla. Učitelj je prvenstveno pokretač i organizator izvannastavne aktivnosti, a potom i koordinator, medijator, suradnik i partner učenicima u stjecanju novih znanja i vještina (Pejić Papak i Vidulin, 2016). Svalina i sur. (2016) ističu kako se od učitelja voditelja očekuje kreativnost u osmišljavanju organizacije izvannastavnih aktivnosti te poticanje učenika. Učitelj pokreće i organizira aktivnosti te stvara optimalne uvjete za zadovoljavanje učenikovih interesa.

Izvannastavne aktivnosti od učitelja zahtijevaju određene kompetencije te stručno usavršavanje kako bi što kvalitetnije mogao provoditi pedagoško-metodički program. Za provođenje izvannastavnih aktivnosti nije dovoljna samo dobra volja i inicijativa učitelja, već različita stručna znanja i metodičke pripreme. Učitelji bi trebali biti predani provođenju izvannastavnih aktivnosti jednako kao i realizaciji osnovnog programa u redovnoj nastavi. Izvannastavne aktivnosti trebaju poticati

stvaralaštvo kod učenika, osobno zadovoljstvo i doživljaj vlastite vrijednosti, stoga je na učiteljima zadatak pružiti djeci uvjete kako bi se ostvario njihov stvaralački potencijal (Ivančič i Sabo, 2012).

Od učitelja koji vodi pojedinu izvannastavnu aktivnost se očekuje da posjeduje određena stručno-metodička znanja, da definira ciljeve, metode, oblike rada, odabere primjerena sredstva i pomagala za rad. Učitelj koji vodi izvannastavnu aktivnost treba voditi računa o svim aspektima jednako kao što radi u redovnoj nastavi. Od tog učitelja se očekuje najprije pokretanje izvannastavne aktivnosti, zatim realizacija koja podrazumijeva i otkrivanje učenikovih jakih strana i sposobnosti kako bi se usredotočilo na njen razvoj. Očekuje se da učitelj bude savjetnik i kreator procesa učenja koje potiče na samostalno istraživanje i eksperimentiranje, usvajane novih znanja i vještina (Mlinarević i Brust Nemet, 2012). Osim s organizacijskim dijelom provedbe izvannastavnih aktivnosti, učitelj treba biti upoznat s mnoštvom drugih aspekata koji utječu na kvalitetu provedbe aktivnosti, kao što su materijalna opremljenost škole, programski sadržaji, način provođenja, ali i potrebe i kultura lokalne zajednice (Pejić Papak i Vidulin, 2016).

Svaki učenik ima vlastite interese koje nastoji zadovoljiti u svom slobodnom vremenu. Djeca imaju urođenu znatiželju i volju za otkrivanjem novih znanja i svladavanjem novih vještina. Djeca su aktivni sudionici procesa učenja, ali samo onda kada ih određeno područje zanima. Zadatak odgojno-obrazovnog sustava je uvažiti dječje potrebe i interese te im ponuditi sadržaje pomoću kojih će se moći razvijati. Uloga učitelja je izuzetno važna kod ostvarivanja i razvijanja dječjih interesa. Na učitelju je da planira sadržaje koje će ponuditi učenicima, planira metode rada, način vrednovanja, kontrolira sve čimbenike koji utječu na proces stjecanja znanja, traži što učinkovitije načine za aktiviranje učenikovih interesa. Samo zainteresirano dijete će biti zadovoljno ukupnim nastavnim procesom, te u konačnici, ostvariti postavljene ciljeve nastave (Milić i Gazivoda, 2014).

Milić i Gazivoda (2014) navode kako je jedna od najvažnijih uloga učitelja motivirati učenike za rad, budući da u osnovi svakog učenja leži unutarnja motivacija. Učenike je najlakše motivirati ako ih se pita za njihova vlastita iskustva,

upućivanjem na samostalno traženje informacija da bi se aktivirala njihova radoznalost. Uloga učitelja je stvoriti poticajnu okolinu za učenje koja također pozitivno utječe na proces stjecanja znanja i povećava motivaciju učenika. Učenik je aktivan sudionik nastavnog procesa, stoga bi nastava trebala biti u funkciji razvoja dječjih interesa. Nastavni proces treba kod učenika razvijati interes za nove spoznaje, stvaranje novih ciljeva, želja, otkrića. Kako bi učitelj mogao motivirati učenike i poticati na kreativnost, on sam treba posjedovati određene osobine kao što su, inovativnost, samopouzdanje, fleksibilnost za nove ideje i mnoge druge (Zrilić i Košta, 2009). Rezultati istraživanja pokazuju kako se još uvijek nedovoljno uzimaju u obzir dječji interesi. Veći se naglasak stavlja na realizaciju programa koji je propisan školskim dokumentima. Učenicima se nedovoljno daje mogućnost slobodnog izbora te ih se rijetko potiče na samoinicijativu i stvaralaštvo (Milić i Gazivoda, 2014).

Svalina i sur. (2016) ističu kako je uloga učitelja usmjeravanje, poticanje i pomaganje učenicima u radu izvannastavne aktivnosti. Provođenje izvannastavnih aktivnosti je mnogo uspješnije ako je komunikacija između učitelja i učenika dvosmjerna i omogućuje pružanje povratnih informacija između učenika i učitelja. Potrebno je razvijati komunikacijske vještine učenika kroz debate, radionice, rasprave, a izvannastavne aktivnosti su odlična prilika za razvoj tih vještina. Komunikacija s učenicima se treba temeljiti na uzajamnom poštovanju, međusobnom uvažavanju i empatiji, te upravo takva komunikacija čini realizaciju izvannastavnih aktivnosti učinkovitom (Šejtanić, 2018). Učitelj treba biti na raspolaganju učenicima, znati ih saslušati, uvažiti njihove prijedloge, poštivati interese, te zajednički s učenicima donijeti odluku o sadržajima koji će biti zastupljeni u radu te na koji način će se odvijati sam rad u grupi. Ako se učenicima da mogućnost da i oni sudjeluju u kreiranju nastavnog procesa, potiče se njihova motivacija i želja za sudjelovanjem (Fudurić, 2012). Mlinarević i Brust Nemet (2012) ističu kako je učitelj profesionalac koji osigurava odgojno-obrazovni rad učenika k dvosmjernoj komunikaciji kroz koju mogu ostvariti svoje stvaralačke sposobnosti. Učitelj voditelj je osoba koja stoji na raspolaganju učenicima i ohrabruje ih u njihovim idejama.

Suvremeno doba od učitelja zahtijeva entuzijastičan pristup radu u kojem učitelj ima priliku iskazati svoju kreativnost u osmišljavanju programa, ali i poticati izražavanje kreativnosti kod učenika. Učitelj bi trebao biti motiviran za to što radi kako bi rezultati rada bili što uspješniji. Učitelj koji pokazuje entuzijazam i ljubav prema radu, isto prenosi i na svoje učenike, a time oni postaju zadovoljniji i motiviraniji za rad i trud. Svalina i sur. (2016) navode nekoliko preduvjeta za razvoj kvalitete izvannastavnih aktivnosti, a to su potpora školske uprave učitelju voditelju, sloboda u izboru programa izvannastavne aktivnosti, uključenost učenika u program izvannastavne aktivnosti te stručno osposobljavanje učitelja za izvannastavne aktivnosti. Učiteljima valja omogućiti stručno usavršavanje kroz seminare, radionice, predavanja i druge aktivnosti kojima se može utjecati na njihov profesionalni napredak. Sami učitelji također trebaju biti motivirani za usvajanje novih znanja i vještina koje od njih iziskuje suvremeno doba, odnosno trebaju ulagati trud u svoje profesionalno usavršavanje. Učitelji koji nisu dovoljno osposobljeni, niti ne žele raditi na vlastitom napretku ne mogu kvalitetno provoditi izvannastavne aktivnosti, a tada, nažalost, učenici ostaju uskraćeni. Veliki problem predstavlja i materijalna opremljenost škola. Jedan od preduvjeta za kvalitetnu provedbu izvannastavnih aktivnosti je odgovarajuće opremljen prostor s adekvatnim sredstvima i pomagalima. Kvaliteti nastave pridonose i različiti pristupi radu, poput terenske nastave, projekata, suradničkog učenja i slično. Kvaliteta izvannastavnih aktivnosti može se postići uz kompetentnog učitelja koji surađuje sa zainteresiranom skupinom učenika, prostorom opremljenim odgovarajućim sredstvima i pomagalima, te potporom lokalne zajednice (Pejić Papak i Vidulin, 2016).

4. KURIKULUM

4.1. Određenje pojma kurikulum

Kurikulum je višeznačan pojam koji se može razmatrati s nekoliko različitih gledišta. Podrijetlo riječi kurikulum potječe od latinske riječi curriculum, koja znači tijek, slijed (osnovnog planiranog i programiranog događaja), a opisuje relativno optimalan put djelovanja i dolaska do nekog cilja. Na putu do cilja, treba proći kroz nekoliko procesa, planiranje, organizaciju, izvođenje i kontrolu. Kurikulum označava tijek stalnih promjena koje uvažavaju trajne vrijednosti, ali na njih nadograđuju nova postignuća iz svih znanosti (Previšić, 2007). Termin kurikulum najviše koristimo upravo u obrazovanju jer njime označavamo tijek nastavnog procesa, odnosno put kojim odgojno-obrazovni djelatnici dolaze do ostvarenja postavljenih ciljeva (Divković, 1987., prema Baranović, 2015).

Kurikulum nije novi pojam, već njegova pojava potječe čak s kraja 16. stoljeća. Pojam curriculum se javlja na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, a tada je u pedagogiji označavao redoslijed učenja gradiva po godištima, a taj se pojam poistovjećivao s nastavnim planom i programom (Previšić, 2007).

Kako pojam kurikulum nije jednoznačno određen, susrećemo se s velikim brojem njegovih šarolikih određenja, kao što su: kurikulum je nastavni plan i program, kurikulum čine ciljevi učenja, sadržaj poučavanja, postupci i nastavni stil rada učitelja, kurikulum je konzistentan sustav optimalnog pripremanja, ostvarenja i evaluacije nastave, kurikulum je cjelokupan proces organiziranja obrazovanja, učenja i nastave, kurikulum predstavlja određenje cilja, sadržaja, metoda, sredstava, organizacije i kontrole, detaljna je razrada cilja i zadataka učenja, metoda rada i kontrola učinka, i mnogo drugih tumačenja (Previšić, 2007). Iako postoje raznolika tumačenja pojma kurikuluma, Previšić (2007: 21) navodi sljedeće zajedničke odrednice s didaktičkog gledišta, to su potreba utvrđivanja što učenici moraju naučiti, određivanje sadržaja kao izvora informacija, utvrđivanje pedagoških standarda, predviđanje različitih sposobnosti i tempa rada učenika, organizacijski i metodički napuci, stjecanje predviđene kompetencije te razrađeni postupci vrednovanja. 22

Kurikulum je složeni pojam koji pruža smjernice za svakodnevnu praktičnu pedagošku djelatnost. Strukturiranje kurikuluma valja temeljiti na određenim polazištima suvremenog odgoja i obrazovanja. Previšić (2007: 23) navodi sljedeće zahtjeve kod strukturiranja kurikuluma:

 Promišljena i harmonizirana organizacija školskog sustava.  Jasno formulirani cilj odgoja.  Postavljanje trajnih i suvremenih zadataka obrazovanja.  Znanstveno aktualiziranje sadržaja pojedinih nastavnih područja, nastavnog plana i programa, koji uz optimum općih činjenica prihvaća različite posebnosti nacionalnog, međunarodnog, regionalnog i lokalnog, obveznog, izbornog i fakultativnog gradiva.  Nastavna tehnologija koja potiče aktivnost učenika i njegov kreativan izraz.  Prosocijalno samopotvrđivanje učenika.  Osposobljeni nastavnik primjeren kurikulumskom trenutku.  Unutarnje i vanjsko vrednovanje učenika.

Kurikulum je razvojni dokument koji se donosi na nacionalnoj razini, a potom se može raščlaniti na nacionalni kurikulum, školski kurikulum, nastavni kurikulum, učenički kurikulum, posebni kurikulum (Cindrić, Miljković i Strugar, 2010). Baranović (2015) također navodi različite klasifikacije kurikuluma kao što su planirani, otvoreni, skriveni, implementirani, nacionalni, školski i drugi. Postoje tri glavne vrste kurikuluma u teoriji i praksi odgoja i obrazovanja, to su zatvoreni, otvoreni i mješoviti. Zatvoreni kurikulum sve strogo propisuje pa tijekom nastave nema mogućnosti za spontanosti, niti za učiteljev kreativan izraz. Suprotno zatvorenom, otvoreni kurikulum cijeni inovativnost i inicijativu učenika i učitelja, te spontanost u nastavi. Mješoviti kurikulum podnosi samo određene kurikulumske okvire u koje se ugrađuju izvedbeni programi realizirani na kreativan i slobodan način, što znači da učitelj ima slobodu u odabiru organizacijskih i metodičkih oblika rada (Previšić, 2007).

Jasno je kako termin kurikulum nije jednoznačno određen te iza njega stoje brojne definicije i klasifikacije. Može se uvidjeti kako kurikulum nije jedinstveni 23

koncept, već obuhvaća mnogo različitih sastavnica, kao što su ciljevi i ishodi učenja, sadržaj učenja i poučavanja, organizacija učenja, metode poučavanja, vrednovanje učenja i poučavanja i drugo. Vican, Bognar i Previšić (2007) navode temeljne sastavnice kurikuluma kao tijeka odgoja i obrazovanja. To su odgojno-obrazovne vrijednosti, opći obrazovni ciljevi, kurikulumska načela, posebni obrazovni ciljevi iskazani očekivanim rezultatima, odnosno kompetencijama i razinama.

Hrvatska ima centralizirani obrazovni i kurikulumski sustav te je intenzivnije počela uvoditi suvremeni kurikulumski pristup usmjeren za ishode učenja i razvoj učenikovih kompetencija koje će im biti sve više potrebne u suvremenom društvu. Zbog suvremenog pristupa koji je usmjeren na ostvarivanje ishoda učenja nužan je uvid u koncept nacionalnog i školskog kurikuluma kako bi se što više moglo unaprijediti učenikov odgojno-obrazovni proces (Baranović, 2015).

4.2. Nacionalni okvirni kurikulum

Nacionalni okvirni kurikulum je temeljni dokument koji predstavlja osnovne sastavnice predškolskog, općeg obveznog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Sadrži vrijednosti, načela, sadržaj i ciljeve odgojno-obrazovnih područja, vrednovanje postignuća učenika, ali i vrednovanje i samovrednovanje ostvarenja nacionalnog kurikuluma. U okviru odgojno-obrazovnog sustava, termin kurikulum podrazumijeva povezani sustav sastavljen od sadržaja učenja i poučavanja, zatim metoda i organizacije učenja i poučavanja, te na posljetku i samog vrednovanja procesa učenja i poučavanja, odnosno ostvarenosti planiranih ciljeva školskog sustava (Baranović, 2015). Okvirni nacionalni kurikulum je temeljni nacionalni dokument koji predstavlja osnovu za kvalitetno kreiranje školskih kurikuluma. On je i osnova za sve završne ispite na nacionalnom nivou (Sučević, Sakač i Bulatović, 2013). Nacionalni okvirni kurikulum je razvojni dokument koji je podložan promjenama koje sa sobom nosi suvremeno doba. Sadrži sljedeće temeljne sastavnice: društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljeve koji izražavaju očekivana učenička postignuća tijekom odgoja i obrazovanja, uključujući znanja, vještine, sposobnosti i stavove koje učenici trebaju usvojiti i razviti, zatim

načela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti, metode, sredstva i oblike rada, odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržaj, te ocjenjivanje i vrednovanje učeničkih postignuća i škole (NOK, 2011: 18).

Nacionalni kurikulum nam daje široko postavljene smjernice, popraćene poželjnim standardom, sadržaje i kompetencije proizašle iz potreba odgojno- obrazovnog područja (Jurić, 2007). Razvoj društva znanja temelji se na razvijanju određenih kompetencija kod učenika. Nacionalni okvirni kurikulum (2011) donosi osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, a to su komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, matematička kompetencija i osnove kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalna kompetencija, učiti kako učiti, socijalna i građanska kompetencija, inicijativnost i poduzetnost te kulturna svijest i izražavanje.

Jednako tako, svojim sadržajem daje smjernice školama u kreiranju vlastitih školskih kurikuluma kroz opise, ciljeve i očekivana učenička odgojno-obrazovna postignuća. U realizaciji nastave, ali i bogaćenju redovite nastave kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti, koje trebaju biti u skladu s potrebama učenika i lokalne zajednice (NOK, 2011). Vican i sur. (2007: 165) navode sljedeće ciljeve za kreiranje okvira nacionalnog kurikuluma:

 Osigurati svakom djetetu/učeniku – bez obzira na spol, narodnost, socijalno podrijetlo, razlike u sposobnostima – odrastanje, obrazovanje i razvoj s jednakim pravima, uvjetima i mogućnostima i prema djetetovima/učenikovim sposobnostima.  Legalno i legitimno povjeravanje odgojno-obrazovne djelatnosti ili ovlašćivanje neposrednih čimbenika i sudionika u sustavu odgoja i obrazovanja, s pravima, dužnostima, odgovornostima (predškolskih ustanova, škola, regionalnih i lokalnih ureda, istraživačkih ustanova, instituta, agencija, savjetnika, inspektora, stručnih tijela, povjerenstva) da učinkovito ostvare prvi cilj.

 Utvrđivanje odgojno-obrazovnih standarda koji osiguravaju djeci i učenicima jednake mogućnosti za optimalan razvoj i postizanje što viših rezultata u učenju i postignuća u školi.  Osiguravanje uvjeta za stalni razvoj nacionalnog okvira omogućavajući fleksibilnost s obzirom na učenikovo napredovanje i njegove interese, osiguravanje lakšeg prijelaza iz jedne škole u drugu ili prijelaz s jednog stupnja obrazovanja na drugi, na nacionalnoj i internacionalnoj razini, osiguravanje uvjeta cjeloživotnog učenja.  Transparentno prikazivanje djelovanja odgojno-obrazovnih ustanova javnosti te uključivanje javnosti u rad odgojno-obrazovnih ustanova, jačanje povjerenja javnosti u rad odgojno-obrazovnih ustanova i stjecanja obrazovanja.

Nacionalni okvirni kurikulum podijeljen je u sedam odgojno-obrazovnih područja: jezično-komunikacijsko područje, matematičko područje, prirodoslovno područje, tehničko i informatičko područje, društveno-humanističko područje, umjetničko područje i tjelesno i zdravstveno područje. Važno je napomenuti i međupredmetne teme koje se realiziraju u sklopu svakog područja, to su Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, sigurnosti i zaštiti okoliša, Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te Građanski odgoj i obrazovanje (NOK, 2011).

4.2.1. Odgojno-obrazovna područja

Nacionalni okvirni kurikulum naglašava cjeloviti razvoj učeničkih kompetencija uvođenjem odgojno-obrazovnih područja. Odgojno-obrazovna područja naglašavaju temeljne kompetencije koje učenici usvajaju unutar svakog od područja. Kompetencije se iskazuju očekivanim učeničkim postignućima, odnosno ishodima učenja koji jasno iskazuju što se od učenika očekuje da zna ili je spreman pokazati nakon završetka određenog procesa učenja. Nacionalni okvirni kurikulum podijeljen je u sedam odgojno-obrazovnih područja unutar kojih učenici stječu temeljne kompetencije. To su jezično-komunikacijsko, matematičko, prirodoslovno, 26

tehničko i informatičko, društveno-humanističko, umjetničko, te tjelesno i zdravstveno područje (NOK, 2011).

Unutar jezično-komunikacijskog područja učenici stječu znanja, razvijaju vještine i sposobnosti povezane s jezikom, komunikacijskom i kulturom. Učenici stječu jezično-komunikacijska znanja i vještine na standardnom hrvatskom jeziku, ali i drugim stranim jezicima. Jezično-komunikacijsko područje uključuje čitateljske i literarne sposobnosti, te sadržaje medijske kulture. Usvajanje jezika predstavlja osnovu za daljnje usvajanje svih odgojno-obrazovnih sadržaja, a jezikom se također prenose kultura i vrijednosti. Važno je da učenici najprije usvoje hrvatski jezik, književnosti i kulturu, kao osnovu za ovladavanje drugim jezicima, ali jednako tako i kao osnovu za razvoj nacionalnog identiteta. Učenjem stranih jezika učenici proširuju svoju sliku svijeta o drugim kulturama i civilizacijama te stječu višejezične kompetencije (NOK, 2011).

Matematičko područje uključuje stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti računanja, procjenjivanja, logičkog i prostornog mišljenja. Ovo se područje sastoji od poučavanja pravilnosti i zakonitosti, oblika i prostora, odnosa, strukture, analiziranja pojava i promjena. Ovo područje nam daje precizan jezik i sustav za prikazivanje, opisivanje, analizu i tumačenje ideja. Kod matematičkog rješavanja problema odabiru se i pravilno primjenjuju matematičke vještine, otkrivaju pravilnosti u oblicima i brojevima, izrađuju modeli, analiziraju podaci. Rješavanje matematičkih problema od učenika zahtijeva kreativnost, sustavnost i ustrajnost. Učenici trebaju uvidjeti važnost matematike u svakodnevnom životu te povezivati matematičke probleme sa stvarnim situacijama (NOK, 2011).

Prirodoslovno područje se temelji na saznanjima iz fizike, kemije, biologije, geografije i geologije, a istražuje i opisuje prirodu, svijet žive i nežive tvari. Učenici trebaju usvojiti temeljna prirodoslovna znanja kako bi mogli pridonositi održivom razvoju. Unutar prirodoslovnog područja učenici razvijaju logičko, stvaralačko i kritičko mišljenje, stječu znanja o prirodnim pojavama i sustavima, energiji, silama, gibanjima, tvarima koje izgrađuju sav živi i neživi svijet. Učenici upoznaju strukturu i funkcioniranje živih sustava, usvajaju geoprostor, stječu znanja o Zemlji i njezinom

nastanku, usvajaju da je ekosustav rezultat međuzavisnosti čovjeka i prirode. Prirodoslovlje priprema učenike za aktivno i odgovorno sudjelovanje u prirodnom i društvenom životu čovjeka (NOK, 2011).

Tehničko i informatičko područje uključuje tehniku, informacijsko- komunikacijsku tehnologiju i informatiku. Unutar ovog područja učenici stječu znanja, razvijaju vještine uporabe tehničkih proizvoda u svakodnevnom životu i radu, stječu znanja i o tehnici te informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, usvajaju vještine njezine primjene u svakodnevnim situacijama. Učenici trebaju razviti osnovne vještine rukovanja i upravljanja tehničkim napravama, usvajaju znanja i o načelima djelovanja tehničkih sustava. Informacijsko-komunikacijska tehnologija učenicima omogućava razvoj vještina uporabe računala i različitih računalnih programa, kako u školi tako i u svakodnevnom životu. U suvremenom dobu je važno poznavati tehniku, tehnologiju i informatiku radi napretka svakog pojedinca, ali i društva u cjelini (NOK, 2011).

Društveno-humanističko područje se bavi poučavanjem osobnih, društvenih, gospodarskih, političkih, kulturnih, religijskih i etičko-moralnih pitanja čovjekova života i društva. Učenike se upoznaje sa sadržajima prošlosti i sadašnjosti kako bi bili osposobljeni za život i rad u budućnosti. Usvajaju različite sadržaje o ljudima i njihovim odnosima, okruženju te o kulturnom razvoju čovjeka i društva, proučavaju događaje iz prošlosti, društvene odnose, društvene sustave i različite društvene strukture te gospodarske i političke poretke. Učenike se poučava da čuvaju prirodnu, materijalnu, duhovnu, povijesnu i kulturnu baštinu Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta. Upoznaju se s različitim vjerskim i kulturnim tradicijama i vrijednosnim sustavima te religijskim svjetonazorima, proučavaju prava svakog čovjeka, ravnopravnost spolova, kultura, rasa, vjera, razlike bogatih i siromašnih. Osposobljava ih se da budu odgovorni prema sebi, drugima i prema svemu što ih okružuje (NOK, 2011).

Umjetničko područje uključuje vizualne umjetnosti i dizajn, glazbenu, filmsku, medijsku i dramsku kulturu i umjetnost te umjetnost pokreta i plesa. Učenike se osposobljava za razumijevanje umjetnosti, učenje umjetničkih sadržaja te izražavanje

pomoću umjetničkih djela i medija. Potiče ih se da propituju, istražuju, povezuju i izražavaju svoje ideje, osjećaje i iskustva u likovnom, glazbenom ili filmsko- medijskom stvaralaštvu, govornom izričaju ili pokretu. Umjetnički izričaj razvija učenikovo samopouzdanje, ustrajnost, disciplinu, koncentraciju, pozornost te pridonosi njegovu spontanom i slobodnom izražavanju. Umjetnička djela oblikuju djetetov identitet te stvaraju kreativne osobe koje sudjeluju u oblikovanju svoje okoline. Umjetnički odgoj i obrazovanje senzibilizira učenike za kulturu uže i šire društvene zajednice, stjecanju univerzalnih vrednota te poštivanje razlika među ljudima i kulturama (NOK, 2011).

Tjelesno i zdravstveno područje uključuje usvajanje znanja, vještina i navika te razvoj pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti i zdravom načinu života. Učenici usvajaju motoričke sposobnosti, usavršavaju biotička motorička znanja, upoznaju svoje tijelo i njegovo funkcioniranje, shvaćaju važnost unaprjeđenja tjelesnog zdravlja te povezuju povezanost tjelesnog, duševnog i emocionalnog zdravlja. Stečena znanja, vrijednosti i postignuća omogućuju stvaranje pozitivnih osoba, jačaju samopouzdanje i samopoštovanje te utječu na kvalitetu života. Sadržaji tjelesnog i zdravstvenog područja pomažu učenicima u svladavanju poteškoća tijekom njihova sazrijevanja te u promicanju korektnog ponašanja i športskih vrijednosti, kao što su nenasilno rješavanje problema, kontrola agresivnosti, svladavanje straha, razvoj pozitivnih osobina ličnosti i afirmacija učenika (NOK, 2011).

4.3. Školski kurikulum

Ciljevi sadržani u okviru nacionalnog kurikuluma služe kao temelj za kreiranje školskih kurikuluma. Školski kurikulum je dokument kojeg donosi svaka pojedina škola na temelju Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Jurić (2007) ističe kako je kurikulum škole mnogo širi od nastavnog plana te podrazumijeva ukupnu aktivnost škole. Upravo na temelju školskog kurikuluma škola razvija svoj vlastiti identitet (Vican i sur., 2007). Školski kurikulum se može definirati šire i uže. Šire objašnjenje školskog kurikuluma tumači kako je školski kurikulum proces planiranja, provođenja i evaluiranja učenikova učenja i poučavanja te fokusiranje na potrebe učenika, od

strane škole, polazeći od interesa samog učenika, ali i interesa lokalne zajednice, nacionalnog kurikuluma te ljudskih, financijskih i materijalnih resursa škole. Uže definiranje školskog kurikuluma tumači kurikulum kao dopunu obveznom nacionalnom kurikulumu (Baranović, 2015). Domović (2015) definira školski kurikulum kao dokument koji uključuje metode i načine za postizanje unaprijed postavljenih ciljeva. Smatra da planiranje školskog kurikuluma treba biti umjereno na razvoj učeničkih znanja, vještina i stavova, te ispunjenje ishoda učenja i razvoj kompetencija učenika. Na temelju školskog kurikuluma, škola planira svoju godišnju djelatnost na razini škole, a učitelji svoj neposredan rad s učenicima i roditeljima. Škola ima autonomiju da slobodno planira svoje strategije, načine i metode rada te je upravo to čini prepoznatljivom (Topolovčan, 2011).

Jurić (2007: 271) navodi sastavnice razvijenijeg školskog kurikuluma koje obuhvaćaju ishodišta sadržaja i ciljeva, školski život, kulturu škole, učinkovitost škole, nastavu, školski menadžment, osobnost učitelja/nastavnika i njihov osobni razvoj, ciljeve i strategije razvoja kvalitete, težišne točke, vremenske standarde, oblike zajedničkog rada, kurikulum za roditelje, radno okružje roditelja – učitelja/nastavnika, učenika – učitelja/nastavnika, rad u školskoj zajednici, kurikulum skrbi i instrumente evaluacije. Kurikulum škole treba odražavati ukupnost dinamike i djelovanja koje se svodi na pet temeljnih područja. Prema Juriću (2007: 272) to su područja: učinkovitost škole, proces učenja i poučavanja, kultura škole, školski menadžment, profesionalnost učitelja i njegov osobni razvoj te ciljevi i strategije razvoja kvalitete.

Izrada školskog kurikuluma prvenstveno polazi od ravnatelja kao vođe škole, čiji je zadatak osigurati kreativnu školsku klimu unutar koje će djelatnici osjećati kreativnost za razvoj i unaprjeđenje škole, a time i maksimalno doprinijeti u stvaranju zajedničkog školskog kurikulum. Do potrebe za stvaranjem kvalitetnog kurikularnog dokumenta dolazi radi odgovora na pitanje kako što bolje i kvalitetnije odgovoriti na potrebe učenika te zadovoljiti njihove interese. Kako školske kurikulume izrađuju same škole, oni ovise o potrebama i specifičnim interesima sredine i lokaliteta u kojoj se škola nalazi (Baranović, 2015). Razvoj školskog kurikuluma bi trebao biti zajednički proces u kojem sudjeluju svi zaposleni u školi, 30

ali i roditelji i lokalna zajednica (Puzić, 2015). Školski kurikulum je dokument kojim se organizira djelatnost učenika, učitelja, roditelja, ravnatelja, učitelja i ostalih djelatnika škole i lokalne zajednice. Školskim kurikulumom se definiraju ciljevi nastave i škole, te načini ostvarivanja tih ciljeva, kao i vrednovanje ostvarenosti ciljeva. Njime se planira cjelokupan rad škole, učenika, roditelja, menadžmenta i lokalne zajednice (Topolovčan, 2011). Školski kurikulumi trebaju obuhvatiti nekoliko kvalitativnih područja, a to su profesionalizam i usavršavanje, poučavanje i učenje, razredna i školska klima, školski menadžment te unutarnje i vanjske relacije (Jurić, 2007).

Baranović (2015) navodi kako školski kurikulum može imati različite funkcije. Njime se može detaljnije produbiti određene dijelove nacionalnog kurikuluma, dopuniti nacionalni kurikulum, pružiti dodatne sadržaje koji nisu zastupljeni u nacionalnom kurikulumu. Kako je već navedeno, školski je kurikulum svojevrsna nadopuna nacionalnog kurikuluma, prema tome školski kurikulum produbljuje sadržaje navedene u nacionalnom te nudi različite mogućnosti na koje može biti sastavljen. Može biti koncipiran prema krozkurikulumskim modulima, međupredmetni moduli ili kao zasebni predmeti. Školski kurikulum podrazumijeva provođenje nacionalnog kurikuluma te njegovu prilagodbu potrebama učenika, sredini i lokalnoj zajednici u kojoj se nalazi škola. Školski kurikulum nastaje u procesu u kojem svi članovi školske zajednice zajednički planiraju i izgrađuju različite aspekte kurikuluma, poštujući karakteristike sredine u kojoj se nalazi škola te specifične potrebe učenika (Domović, 2015).

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008) se propisuje kako se školski kurikulum treba sastojati od nastavnog plana i programa izbornih predmeta, dodatne i dopunske nastave, izvannastavnih aktivnosti, izvanučioničke nastave, terenske nastave, izleta i ekskurzija, projekata i programa. Kurikulum predstavlja središte rasprave o kvaliteti obrazovnog sustava. Kvalitetna izrada školskog kurikuluma počiva u načinu njegova definiranja, planiranja, ostvarivanja, ali i evaluiranja. Važno je sagledati sve ove sastavnice kako bi se kurikulum sastavio na što bolji način, a time i osiguralo kvalitetno obrazovanje u školi. Suvremeno shvaćanje kurikuluma leži u promjeni težišta sa sadržaja 31

poučavanja k usmjerenosti ostvarivanju ishoda učenja koji trebaju biti jasno definirani na svim razinama obrazovanja (Sučević i sur., 2013). Od škole se očekuje kvaliteta na svim razinama. Jurić (2007: 294) navodi pet područja razvoja kvalitete koje treba ostvariti u školama. To su područje učenja i poučavanja, životno okružje razreda i škole, školsko partnerstvo, školski menadžment te profesionalizam i profesionalni razvoj. Kvalitetan razvojni plan škole ne nastaje preko noći, već su potrebne mnoge rasprave o kvaliteti i o specifičnostima škole.

Škola treba biti mjesto prilagođeno potrebama učenika, što znači da nastavu treba planirati i organizirati u najboljem interesu učenika. Nacionalnim kurikulumom se daju samo okvirne smjernice u provođenju nastave, dok svaka škola ima autonomiju u kreiranju vlastitog školskog kurikuluma prilagođenog potrebama svojih učenika. Učitelji imaju određenu slobodu u kreiranju svog nastavnog procesa. U suvremenoj školi se naglasak stavlja na učenika, odnosno važno je što više uključivati učenike u planiranje nastave kako bi je maksimalno prilagodili njihovim interesima. Učenici zajedno s učiteljima sami dogovaraju plan rada, odnosno što će i kako raditi te s kojom svrhom (Topolovčan, 2011).

5. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

5.1. Svrha rada

Izvannastavne aktivnosti imaju važnu ulogu u oblikovanju organiziranog slobodnog vremena učenika. One su neposredni odgojno-obrazovni oblik rada koji se planira i provodi unutar škole prema Školskom kurikulumu. Učenici odabiru aktivnost u skladu sa svojim interesima unutar ponude izvannastavnih aktivnosti različitih odgojno-obrazovnih područja za koja pokazuju zanimanje i motivaciju. Provedba izvannastavnih se aktivnosti razlikuje od odgojno-obrazovnog rada u redovnoj nastavi jer nisu strogo određene predmetnim kurikulumom već ishodima određenog područja koje kreativno oblikuje učitelj s učenicima koji pokazuju motivaciju i putem stvaralaštva usvajaju nove vještine i znanja, u opuštenijem ozračju bez sumativnog vrednovanja znanja. Kako bi se zadovoljili interesi i motivacija učenika pri planiranju Školskog kurikuluma značajno je ponuditi što veći broj raznolikih izvannastavnih aktivnosti vodeći računa o svim odgojno-obrazovnim područjima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi strukturu ponude izvannastavnih aktivnosti sa specifičnim ishodima aktivnosti različitih odgojno-obrazovnih područja putem studija dokumentacije Školskih kurikuluma osnovnih škola Primorsko- goranske županije. Značaj ovog istraživanja jest steći uvid u raznolikost izvannastavnih aktivnosti namijenjenih učenicima razredne i predmetne nastave, sa specifičnostima ponude aktivnosti u školama geografskih područja Primorsko- goranske županije.

5.2. Cilj i zadaci

Cilj rada je primjenom kvalitativnog istraživačkog pristupa studija dokumentacije školskih kurikuluma spoznati raznolikost ponude izvannastavnih aktivnosti različitih odgojno-obrazovnih područja kurikuluma.

Za ostvarivanje utvrđenog cilja predviđeni su sljedeći zadaci:

1. Analizirati raznolikost ponude izvannastavnih aktivnosti za učenike osnovne škole. 2. Usporediti brojnost aktivnosti s obzirom na odgojno-obrazovna područja kurikuluma. 3. Ustanoviti brojnost skupina izvannastavnih aktivnosti odgojno-obrazovnih područja za učenika razredne nastave i predmetne nastave. 4. Usporediti zastupljenost izvannastavnih aktivnosti interesnih područja, s obzirom na broj škola u kojima je područje zastupljeno, prema geografskom području škola. 5. Izdvojiti najzastupljenije i specifične izvannastavne aktivnosti odgojno- obrazovnih područja prema geografskom području škola. 6. Izdvojiti ishode učenja izvannastavnih aktivnosti pojedinog odgojno- obrazovnog područja.

5.3. Uzorak istraživanja

Istraživanje je provedeno analizom studija dokumentacije školskih kurikuluma osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Istraživanjem je obuhvaćeno 56 osnovnih škola koje su svrstane u četiri geografska područja (Popis svih škola se nalazi u Tablici 1): 1. Grad Rijeka (N=23 ili 41%); 2. Prsten Grada Rijeke (N=18 ili 32%); 9 matičnih škola okolnih općina i gradova: Bakar, Čavle, Hreljin, Jelenje, Kastav, Klana, Kostrena, Kraljevica s uključenim podatcima područnih škola; 4 matične škole Opatijskog područja: Opatija, Brešca, Matulji, Lovran s uključenim podatcima područnih škola; 5 matičnih škola Crikveničkog područja: Crikvenica, Tribalj, Novi Vinodolski, Bribir s uključenim podatcima područnih škola; 3. Gorski kotar (N=9 ili 16%); 9 matičnih škola Gorskog kotara s ispostavama Delnice, Čabar, Vrbovsko i uključenim podatcima područnih škola; 4. Otoci (N=6 ili 11%); 6 matičnih škola Cresa, Krka, Lošinja, Malinske, Raba i Omišlja s uključenim podatcima područnih škola.

Slika 1: Zastupljenost osnovnih škola unutar geografskog područja

Geografska područja OŠ

11% 16% 41% Grad Rijeka Riječki prsten

32% Gorski kotar Otoci

Tablica 1: Nazivi škola Primorsko-goranske županije obuhvaćenih studijem dokumentacije; prema geografskom području

GEOGRAFSKA PROSTORNOST OSNOVNIH ŠKOLA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE GRAD RIJEKA RIJEČKI PRSTEN GORSKI KOTAR OTOCI Belvedere, Rijeka Bakar, Bakar Brod Moravice, Brod Fran Krsto Frankopan, PŠ Krasica Moravice Krk PŠ Škrljevo PŠ Vrh 1. PŠ Kukuljanovo PŠ Punat PŠ Baška PŠ Vrbnik Brajda, Rijeka Čavle, Čavle Dr. Branimir Marković, Frane Petrića, Cres PŠ Grobnik Ravna Gora PŠ Valun 2. PŠ Stara Sušica PŠ Martinšćica PŠ Stari Laz Centar, Rijeka Dr. Andrija Mohorovičić, Frana Krste Frankopana, Ivana Rabljanina, Rab PŠ Orehovica Matulji Brod na Kupi PŠ Barbat PŠ Pašac PŠ Rukavac, Jušići PŠ Banjol 3. PŠ Mundanije PŠ Supetarska Draga PŠ Lopar PŠ Kampor Dolac, Rijeka Dr. Josipa Pančića, Bribir Ivana Gorana Kovačića, Malinska – Dubašnica, 4. Delnice Malinska Eugen Kumičić, Drago Gervais, Brešca Ivana Gorana Kovačića, Maria Martinolića, Mali Rijeka PŠ Veli Brgud Vrbovsko Lošinj PŠ Vele Mune PŠ Ivana Gorana Kovačića PŠ Veli Lošinj PŠ Rua – Lipa Severin na Kupi PŠ Nerezine PŠ Pasjak, Zvoneća PŠ Nikole Tesle Moravice PŠ Unije 5. PŠ Stanka Majetića Senjsko PŠ Susak PŠ Jablan PŠ Ilovik PŠ Desanke Trbović Gomirje PŠ Punta Križa PŠ Lukovdol PŠ Veliki Jadrč Fran Franković, Hreljin, Hreljin Ivanke Trohar, Fužine Omišalj 6. Rijeka PŠ Praputnjak PŠ Lič PŠ Dobrinj PŠ Zlobin PŠ Vrata 35

Gelsi, Rijeka Ivana Mažuranića, Novi Petar Zrinski, Čabar Vinodolski PŠ Gerovo 7. PŠ Tršće PŠ Prezid PŠ Plešce Gornja Vežica, Jelenje – Dražice, Jelenje Rudolfa Strohala, Lokve 8. Rijeka Ivana Zajca, Rijeka Jurja Klovića, Tribalj Skrad, Skrad 9. PŠ Kupjak 10. Kantrida, Rijeka Klana, Klana 11. Kozala, Rijeka Kostrena, Kostrena Nikola Tesla, Rijeka Kraljevica, Kraljevica 12. PŠ Šmrika, Križišće 13. Pećine, Rijeka Milan Brozović, Kastav Pehlin, Rijeka Rikard Katalinić Jeretov, Opatija 14. PŠ Ičići PŠ Veprinac PŠ Poljane 15. Podmurvice, Rijeka Sveti Matej, Viškovo San Nicolo, Rijeka Viktora Cara Emina, Lovran PŠ Mošćenička Draga, 16. Dobrec PŠ Tuliševica PŠ Brseč PŠ Mošćenice Srdoči, Rijeka Vladimira Nazora, Crikvenica 17. PŠ Dramalj PŠ Jadranovo Škurinje, Rijeka Zvonka Cara, Crikvenica 18. PŠ Selce 19. Trsat, Rijeka 20. Turnić, Rijeka 21. Vežica, Rijeka Vladimir Gortan, 22. Rijeka PŠ Draga 23. Zamet, Rijeka

5.4. Metode prikupljanja i analize podataka

Na osnovu pribavljenih podataka o nazivima škola Primorsko-goranske županije na službenim internetskim stranicama škola pronalazili su se Školski kurikulumi za šk. god. 2019./2020. Po preuzimanju kurikuluma svake škole uslijedila je analiza dokumentacije izdvajanjem ključnih podataka, u skladu sa zadacima istraživanja, prema varijablama:

Izvannastavne aktivnosti/odgojno-obrazovna područja

Sadržajna se struktura aktivnosti prikazuje nazivima skupina, družina, sekcija izvannastavne aktivnosti svake škole (npr. literarne skupine, recitatori, dramske skupine, lutkari, novinarska skupina, glazbene radionice, mladi knjižničari, dječji zbor, likovne grupe, sportske grupe, povjesničari, mladi ekolozi, matematičari, tehničari, rano učenje informatike,…) koje se svrstavaju u sedam odgojno- obrazovnih područja prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Ta područja su: jezično-komunikacijsko područje, matematičko područje, prirodoslovno područje, tehničko i informatičko područje, društveno-humanističko područje, umjetničko područje te tjelesno i zdravstveno područje. Za potrebe ovog rada, jezično- komunikacijsko i umjetničko područje će biti analizirano zajedno.

Dob učenika kojima je namijenjena aktivnost prema podacima skupina izvannastavnih aktivnosti

Učenici razredne nastave (od 1. do 4. razreda osnovne škole) i učenici predmetne nastave (od 5.do 8. razreda osnovne škole).

Geografsko područje škola

Osnovne škole Primorsko-goranske županije (njih 56 s uključenim podatcima područnih škola) svrstane su u četiri geografska područja: Grad Rijeka, Prsten Grada Rijeke, Gorski kotar i otoci.

Ishodi učenja u izvannastavnim aktivnostima

Prikupljeni su podaci kategorizirani i analizirani s obzirom na odgojno- obrazovna područja aktivnosti i geografska područja škola te su na taj način i prikazani u rezultatima istraživanja.

6. REZULTATI I RASPRAVA

6.1. Analize podataka po kuriklumskim područjima

Studijem dokumentacije je utvrđeno kako u osnovnim školama Primorsko- goranske županije postoji 556 različitih naziva izvannastavnih aktivnosti, koje se svrstavaju u sedam kurikulumskih područja. S obzirom na uključenost učenika razredne ili predmetne nastave u izvannastavne aktivnosti, prikupljeni su podaci da je u osnovnim školama Primorsko-goranske županije zastupljeno 179 različitih aktivnosti za učenike razredne nastave (32%), 229 različitih aktivnosti za učenike predmetne nastave (41%), te 148 različite aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave (27%). Prikupljeni podaci će biti analizirani prema kurikulumskim područjima, a to su jezično-komunikacijsko područje, matematičko područje, prirodoslovno područje, tehničko i informatičko područje, društveno- humanističko područje, umjetničko područje te tjelesno i zdravstveno područje. Za potrebe ovog rada, zbog svoje sadržajne sličnosti, jezično-komunikacijsko i umjetničko područje bit će analizirano zajedno.

Tablica 2: Broj osnovnih škola Primorsko-goranske županije koje nude različite izvannastavne aktivnosti unutar pojedinog područja, zajedno s minimalnim i maksimalnim brojem aktivnosti po školi

Izvannastavne aktivnosti unutar kurikulumskih područja

Osnovne škole PGŽ; J-K i U P M P P P T i I P D-H P T i Z P N = 56 N škola koje nude aktivnosti 56 23 47 50 52 50 N (%) 100% 41% 84% 89% 93% 89% MIN broj aktivnosti po školi 4 0 0 0 0 0 MAX broj aktivnosti po školi 24 3 7 8 11 9

Iz rezultata (Tablica 2) je vidljivo da su aktivnosti jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja zastupljene u svim analiziranim školama (100%) i da je najmanji broj ponude aktivnosti navedenog područja po školi 4 aktivnosti što nije

slučaj s ostalim kurikulumskim područjima s obzirom na to da u nekim školama nije u ponudi niti jedna aktivnost. Visok postotak ponude aktivnosti (93%) bilježi se u društveno-humanističkom području i u područjima (89%) tehničkom i informatičkom te tjelesnom i zdravstvenom, s nešto manjom zastupljenošću aktivnosti (84%) u prirodoslovnom području. Najmanji broj ponude aktivnosti određenog područja po školama bilježi (41%) matematičko područje.

Tablica 3: Skupine izvannastavnih aktivnosti prema kurikulumskim područjima namijenjene učenicima razredne nastave, predmetne nastave, mješovito za učenike razredne i predmetne nastave

Broj skupina namijenjenih učenicima različite dobi INTERESNO Učenici RN Učenici PN Učenici RN i PN UKUPNO PODRUČJE Jezično-kom. i 107 85 72 264 umjetničko 41% 32% 27% 48% 7 10 7 24 Matematičko 29% 42% 29% 4% 21 31 20 72 Prirodoslovno 29% 43% 28% 13% Tehničko i 11 38 16 65 informatičko 17% 58% 25% 12% Društveno- 18 38 24 80 humanističko 22% 48% 30% 14% Tjelesno i 15 27 9 51 zdravstveno 29% 53% 18% 9% 179 229 148 556 UKUPNO 32% 41% 27% 100%

*RN – razredna nastava (od 1. do 4. razreda) *PN – predmetna nastava (od 5. do 8. razreda) *RN i PN – aktivnosti za učenike od 1. do 8. razreda

Uspoređujući ponudu aktivnosti za učenike razredne nastave, predmetne nastave te i razredne i predmetne nastave zajedno, dolazi se do sljedećih rezultata (Tablica 3). U jezično-komunikacijskom i umjetničkom području zastupljenije su aktivnosti namijenjene učenicima razredne nastave (41%) uz 27% aktivnosti namijenjenih učenicima i razredne i predmetne nastave. U matematičkom području

zastupljenije su aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave (42%) uz 29% aktivnosti namijenjenih učenicima i razredne i predmetne nastave. U prirodoslovnom području zastupljenije su aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave (43%) uz 28% aktivnosti namijenjenih učenicima i razredne i predmetne nastave. U tehničkom i informatičkom području zastupljenije su aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave (58%) uz 25% aktivnosti namijenjenih učenicima i razredne i predmetne nastave. Isto tako, u društveno-humanističkom području zastupljenije su aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave (48%) uz 30% aktivnosti namijenjenih učenicima i razredne i predmetne nastave. U tjelesnom i zdravstvenom području su također zastupljenije aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave (53%) uz 18% aktivnosti namijenjenih učenicima i razredne i predmetne nastave.

Iz rezultata je vidljivo kako su aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave zastupljenije u svim odgojno-obrazovnim područjima osim jezično- komunikacijskog i umjetničkog područja. Aktivnosti namijenjene učenicima razredne nastave su zastupljenije u jezično-komunikacijskom i umjetničkom području, što je bilo i očekivano budući da su u tom području zastupljeni sadržaji crtanja, glume, recitiranja, plesa, odnosno zabave i igre kroz koje se imaju priliku izraziti. Također je bilo očekivano da su aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave zastupljenije u matematičkom, prirodoslovnom i tehničko-informatičkom području, budući da se tu radi o programiranjima, modeliranjima, upravljanjima nekih procesa koji zahtijevaju veću razinu razumijevanja i različite vještine. Malo iznenađuju dobiveni podaci koji pokazuju da su aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave zastupljenije i u tjelesnom i zdravstvenom području budući da je tjelesnu aktivnost potrebno poticati od najranije dobi, pa tako osobito u razrednoj nastavi.

Slijede analize ponude različitih izvannastavnih aktivnosti prema kurikulumskim područjima.

6.1.1. Jezično-komunikacijsko i umjetničko područje

Jezično-komunikacijsko i umjetničko područje je najzastupljenije područje prema brojnosti ponude izvannastavnih aktivnosti. Obuhvaća ukupno 264 skupine različitih izvannastavnih aktivnosti, od čega je 107 aktivnosti za učenike razredne nastave, 85 aktivnosti za učenike predmetne nastave te 72 različite aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave.

Tablica 4: Nazivi skupina izvannastavnih aktivnosti jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja

Jezično-komunikacijsko i umjetničko područje IZVANNASTAVNA BROJ RN PN RN i PN AKTIVNOST SKUPINA Čakavska skupina 14 9 2 3 Čitalačka skupina 14 8 3 3 Čvorići - dizajnerska družina 1 1 0 0 Debata 2 0 1 1 Dramska skupina 16 4 5 7 Etnostvaralačka skupina 1 1 0 0 Estetsko uređenje 10 0 7 3 Gitarska skupina 3 1 1 1 Glagoljaška skupina 2 0 2 0 Glazbene aktivnosti 5 2 1 2 Glumačka družina 1 1 0 0 Haiku grupa 1 0 1 0 Igramo se i stvaramo 1 1 0 0 Instrumentalna skupina 3 0 2 1 Jezična radionica 1 0 1 0 Engleski jezik 15 7 6 2 Talijanski jezik 8 5 3 0 Njemački jezik 5 2 2 1 Hrvatski jezik 2 0 1 1 Franuski jezik 1 0 0 1 Kineski jezik 1 0 0 1 Slovenski jezik 1 1 0 0 Kazališna skupina 4 0 3 1 Keramičarska skupina 10 5 4 1 Klapa 3 0 3 0 Klavir 1 0 0 1 Knjižničari 10 3 4 3 Kreativna skupina 13 7 2 4

KUD (kulturno-umjetničko društvo) 1 0 1 0 Likovna skupina 9 4 2 3 Literarna skupina 15 3 7 5 Lutkarska skupina 7 5 0 2 Mali fiumani 1 1 0 0 Mješovita skupina 1 1 0 0 Novinarska skupina 8 1 5 2 Origami 2 1 1 0 Orkestar 1 0 0 1 Ples i ritmika 19 12 1 6 Pletenje 1 1 0 0 Radijska emisija 1 0 1 0 Ravnogorski govor 1 0 1 0 Recitatorska skupina 4 2 0 2 Ručni rad 1 1 0 0 Scenska skupina 8 4 2 2 Severinske večeri 1 1 0 0 Sintesajzer 1 0 1 0 Sviranje klavijatura 1 0 0 1 Školski bend 1 0 0 1 Škrinjica igara 1 1 0 0 Učenička zadruga 2 0 0 2 Umijeće izražavanja 1 0 1 0 Umjetničko stvaralaštvo 1 1 0 0 Vokalna skupina 1 0 1 0 Zavičajna radionica 1 1 0 0 Zbor 24 9 7 8 UKUPNO RN 107 UKUPNO PN 85 UKUPNO RN i PN 72 UKUPNO SKUPINA 264

Učenici razredne nastave sudjeluju u sljedećim aktivnostima: engleski jezik, engleski +, mali Englezi, rano učenje engleskog jezika, engleska igraonica, little kids' drama club, dramsko-scenska grupa na engleskom jeziku, talijanski jezik, rano učenje talijanskog jezika, decoupage, lingua in gioco, talijanska kultura, njemački jezik, rano učenje njemačkog jezika, mali Slovenci, čitalačka grupa, klub čitatelja, mala čitaonica, priča koja pomaže, pričoljupci, u svijetu bajki i priča, bajkoljupci, bajkoljupci – bajke i legende u slici i priči, čakavska skupina, čakavska družina, čakavčići, mali čakavčići, mići čakavčići, mići klovići, čakavska skupina – recitatori, čakavsko-istraživačka družina, čakavsko-recitatorska grupa, literarno-dijalektalna

družina, mali fiumani, književno-umjetnička grupa, mali knjižničari, novinarska skupina mlađih razreda, književno recitatorska grupa, literalno-recitatorska, literarna i recitatorska skupina, recitatorska grupa, riječ, zvuk, pokret, dramska grupa za učenike nižih razreda, dramsko-scenska grupa, dramsko-lutkarska grupa, dramske igre, glumačka družina, lutkarsko-scenska grupa, lutkarsko-scenska skupina, lutkarska grupa, lutkarska radionica, lutkari, scenska družina, scenska, scensko- glazbena grupa, scensko-likovna radionica, likovna skupina mlađih razreda, likovna grupa mlađih razreda, likovno-lutkarska družina, likovna radionica, mali kreativci, mala kreativna radionica, maštovite ruke, umjetničko kreativna radionica, kreativna radionica oblikovanja, kreativna grupa, kreativno-poduzetnička radionica, keramička skupina, keramička grupa, grupa keramičara, keramičarska družina, mali keramičari, čvorići – dizajnerska družina, igramo se i stvaramo, škrinjica igara, mješovita skupina, ručni rad, pletenje, umjetničko stvaralaštvo, origami i trodimenzionalno oblikovanje, zavičajna radionica, etnostvaralačka skupina, severinske večeri, duhovno-glazbena grupa, glazbena grupa, škola gitare, zvuk i pokret, folklor- ritmika, ritmičko-folklorna grupa, ritmika i ples, ritmička grupa, ritmička sekcija, plesno-ritmička grupa, ritmika/suvremeni ples, moderni ples, plesna grupa, plesno- dramska radionica, ples i pokret, mali zbor, mali pjevački zbor, dječji pjevački zbor, pjevački zbor mlađi, školski mali zbor, školski zbor učenika nižih razreda, zbor nižih razreda osnovne škole, zbor razredne nastave, pjevačka grupa. Aktivnosti za učenike predmetne nastave su: jezična radionica, hrvatski jezik, english club, english book club, čitateljski klub na engleskom jeziku, hippo 2020 english language olympiad, istraživači britanske kulture i engleskoga jezika, istraživači kulture sad-a, mali Talijani, linguaviva, talijansko naslijeđe Kvarnera, volim njemački, gesunde&Schule, knjižnični klub/čitanjem do zvijezda, čitanjem do zvijezda, čitalačko-stvaralačka družina, knjižničari, bibliotekari, grupa mladih knjižničara, kreativni knjižničari, zavičajna-čakavska grupa, recitatorska grupa – čakavci, umijeće izražavanja, literarna, literarno recitatorska grupa, literarno-dramska grupa, scensko literarna grupa, literarno-novinarska, literarno-novinarska skupina, literarno- novinarska grupa, literarno-novinarska družina, novinarska skupina, novinarska družina, novinari, novinarsko-fotografska družina, školske vijesti, radijska emisija, kazališna mladež, kazališna pretplata, kazalište sjena, dramska grupa za učenike viših 43

razreda, dramska, dramska sekcija, dramsko literarna grupa, dramska skupina i priprema filma o školi, debatni klub, glagoljaška skupina, mali glagoljaši, haiku grupa, ravnogorski govor, kud (kulturno-umjetničko društvo), mladi kreativci, kreativa, origami, keramičari, keramička radionica, keramičari – izrada magneta, kiparska skupina, likovna grupa – keramičari, likovna grupa za više razrede, likovna grupa za estetsko uređenje škole, likovna sekcija – estetsko uređenje hodnika škole, estetsko uređenje škole, likovna grupa, estetska, grupa za estetsko uređenje, grupa za vizualni identitet škole, vizualni identitet škole, glazbeno-scenska, radionica modernog plesa, instrumentalna grupa, instrumentalna družina, glazbena mladež, gitara, sintesajzer, klapa, dječja klapa, školska klapa, vokalna skupina, zbor – vokalna skupina, zborno pjevanje, dvoglasni zbor, pjevački zbor troglasni, pjevački zbor stariji, veliki pjevački zbor, školski pjevački zbor. Aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave: engleska radionica, story telling, njemačka dramska skupina, mladi Francuzi, kineski jezik, čitateljski klub, knjižnični čitateljski klub, ča – čitalnica, čakavska grupa, čakavci, mali čakavci, mladi knjižničari, školska knjižnica, mladi knjižničari – recitatori, hrvatska srednjovjekovna pismenost, novinarska grupa, školski list, debata, literarna skupina, literarna grupa, literarna družina, literarno-scenska grupa, literarna i literarno-scenska grupa, scenska skupina, scenska grupa, recitatorska skupina, recitatori, kazališno-glumačka skupina, dramska skupina, dramska grupa, dramska družina, dramski studio, dramsko-recitatorska skupina, dramsko-recitatorska družina, dramsko-plesna skupina, lutkarska skupina, lutkarstvo, kreativno izražavanje, kreativna skupina, kreativna radionica, kreativno- stvaralačka grupa, keramičarska grupa, likovna skupina, likovna grupa, likovnjaci, likovna grupa vizualnog identiteta škole, estetsko uređenje, estetsko uređenje škole i okoliša, učenička zadruga, mladi zadrugari, plesna skupina, plesna družina, ples, ritmika, ritmička skupina, virtualni plesni show, glazbene aktivnosti, glazbena radionica, instrumentalna skupina, orkestar, školski bend, gitarska skupina, klavir, sviranje klavijatura, zbor, zbor i glazbena radionica, rkt vjeronauk dječji zbor, školski zbor, pjevački zbor, veliki zbor, mali i veliki zbor, zbor, vokalni sastav.

Jezično-komunikacijsko i umjetničko područje pronalazimo u svih 56 škola Primorsko-goranske županije (100%), što znači da sve škole provode određene 44

izvannastavne aktivnosti ovih kurikulumskih područja. Najviše škola, njih 7, provodi po 12 izvannastavnih aktivnosti unutar jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja. Šest škola provodi 10 različitih aktivnosti, a u 5 škola se provodi čak po 15 ili 16 različitih aktivnosti. U 3 škole se provodi 17 ili 18 aktivnosti. Maksimalan broj različitih aktivnosti unutar jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja, njih čak 24, se provodi u 1 osnovnoj školi, a 1 škola također provodi velik broj aktivnosti, njih 21. Ostale škole provode od 4 do 9 različitih aktivnosti. Minimalan broj aktivnosti, njih 4, se provodi samo u 1 školi, što znači da većina škola provodi barem 6 ili više aktivnosti.

Analizirajući zastupljenost izvannastavnih aktivnosti jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja prema geografskom području dolazi se do zaključka kako je ovo područje u potpunosti zastupljeno u svim osnovnim školama Primorsko- goranske županije. Škole grada Rijeke, u prosjeku, provode od 7 do 21 različitu izvannastavnu aktivnost, a najviše škola, njih 5, provodi čak 16 različitih aktivnosti. Škola s najvećim brojem aktivnosti, njih čak 24, se nalazi u regiji Riječkog prstena. Ostale škole Riječkog prstena provode od 6 do 17 različitih aktivnosti, iako ih većina provodi od 12 do 17 različitih aktivnosti. Osnovne škole Gorskog kotara provode od 6 do 14 izvannastavnih aktivnosti unutar jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja. U otočnim školama se uglavnom provodi od 11 do 14 različitih aktivnosti, također, čak dvije škole provode 17 različitih aktivnosti. U ovoj regiji se nalazi i škola s najmanjem brojem aktivnosti u ovom području, njih samo 4.

Izvannastavne aktivnosti jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja opisane su sljedećim ishodima:

JEZIČNE SKUPINE :  ENGLESKI JEZIK - Razvijati govorne sposobnosti i sposobnosti na stranom jeziku. - Upoznavati elemente jezika i kulture kroz igru, pjesmice i rime.

- Probuditi interes za komunikacijom na stranom jeziku te razvijati interes za učenjem o drugim kulturama. - Pravilno artikulirati glasove i naglašavati jednostavne riječi i fraze. - Poticati izražavanje na stranom jeziku, čitati književna djela na engleskome jeziku. - Razvijati komunikacijske sposobnosti i jezična umijeća potrebna za međunarodnu komunikaciju.  TALIJANSKI JEZIK - Usvajanje znanja talijanskog jezika. - Osposobljavanje za komunikaciju i upoznavanje s talijanskim jezikom. - Samostalno pisati tekstove o njima poznatim temama (predstavljanje škole, pisanje kratkih izvještaja o događajima u školi, predstavljanje obrađenih tema). - Upoznati učenike četvrtih razreda s gradivom drugog stranog jezika, načinima rada i učenja. - Razvijati motivaciju i jezično samopouzdanje.  NJEMAČKI JEZIK - Sposobnost pravilnog izgovora glasova engleskog i njemačkog jezika u govornoj interakciji i produkciji. - Sposobnost razumijevanja čitanjem. - Senzibilizacija na kulturalne sličnosti i različitosti radi razvijanja tolerancije prema drugim kulturama. - Jačanje komunikativne kompetencije u stranom jeziku kroz stalnu komunikaciju i razmjenu iskustava s učenicima iste dobi iz drugih zemalja. - Promocija vlastite sredine i kulture te jačanje interesa za kulture zemalja škola partnera.  HRVATSKI JEZIK - Uspoređivati kulturne i civilizacijske dosege različitih naroda u vrijeme srednjega vijeka. - Pisati i čitati glagoljicu.

- Kreativno se ostvaruje koristeći motive hrvatskih brevijara i misala te glagoljičnih slova.  FRANCUSKI JEZIK - Omogućiti učenicima pristup još jednom stranom jeziku i pripremiti ih na izbornu nastavu od 4. razreda. - Omogućiti im već u ranijoj dobi globalno razumijevanje audio i video zapisa. - Senzibilizacija na komunikaciju na stranom jeziku i stranu kulturu.  KINESKI JEZIK - Osposobljavanje učenika za pisanu i govornu komunikaciju kroz različite oblike usmenih i pismenih aktivnosti. - Poticanje kreativnosti učenika.  SLOVENSKI JEZIK - Proširivanje jezičnih vještina i međukulturalnih kompetencija.

JEZIČNA RADIONICA - Razvoj jezično-komunikacijskih sposobnosti. - Savladavanje i primjena zakonitosti jezika. - Razvoj literarnih sposobnosti i promicanje literarnog stvaralaštva. - Poticanje interesa kod učenika za zemlje i kulturu zemalja njemačkog govornog područja te praćenje njihovih individualnih potreba i sklonosti. - Pojačano obrazovanje i proširivanje znanja.

ČAKAVSKA SKUPINA - Njegovanje čakavskog dijalekta i tradicijskih običaja zavičaja. - Osposobiti učenike za izražajno čitanje i interpretaciju tekstova pisanih čakavskim dijalektom. - Upoznati učenike s osnovnim značajkama čakavskog dijalekta. - Uočiti razliku u rječniku standardnog jezika i čakavskog narječja. - Pisati na dijalektu, čitati dijalekt, razviti pozitivan stav prema baštini svoga kraja, razvijati kreativnost. - Sudjelovati na natjecanjima, školskim susretima i priredbama.

ČITALAČKA SKUPINA

- Razvijati i bogatiti rječnik. - Vježbati interpretativno čitanje i čitanje po ulogama. - Stvaralačko prepričavati i pripovijedati. - Potaknuti učenike na čitanje s razumijevanjem, istraživanje, otkrivanje i kreativno stvaranje, jer je učenje na takav način najučinkovitije. - Poboljšati govorne sposobnosti učenika. - Probuditi kod učenika ljubav prema knjigama. - Usvajati moralne vrijednosti kroz pouke priča.

KNJIŽNIČARI - Ukazivati na važnost knjižnice kao mjesta odgojno-obrazovne, informativne i kulturne djelatnosti. - Osposobiti učenike za samostalno korištenje knjižničnom građom. - Osvijestiti ulogu knjižnice i suvremenih medija kao korisnih izvora informacija, ali i mjesta na kojem se nova znanja stječu na neformalan način prilagođen osobnim potrebama i individualnim interesima korisnika. - Poticati naviku čitanja i korištenja knjižničnih usluga kako bi stečeno znanje i iskustvo njemu osobno bilo od koristi, ali i kako bi ga mogao prenijeti na vršnjake i kolege u školi. - Upoznati učenike s načinom organizacije rada u školskoj knjižnici (smještaj knjiga, čuvanje knjižnične građe, izdavanje knjiga…). - Osposobiti grupu za prenošenje navika čitanja i korištenja knjižničnih službi i usluga ostalim korisnicima školske knjižnice.

NOVINARSKA SKUPINA - Objavljivanje tekstova i slika vezanih za novosti koje se u školi događaju. - Poticanje zainteresiranih učenika na pisanje i uređivanje novinskih članaka. - Razvijanje interesa za novinarsko istraživanje. - Osposobljavanje učenika za samostalno stvaranje novinarskih tekstova u skladu s dobi i interesima učenika. 48

- Upoznati učenike s funkcioniranjem medija. - Upoznati učenike s novinarskim i ostalim medijskim kućama i radom pojedinih novinara u medijima. - Osposobljavanje učenika za pisanje u određenoj novinarskoj formi.

LITERARNA SKUPINA - Razvijanje ljubavi prema književnome djelu i pisanoj riječi. - Razvijanje mašte i kreativnosti u govornome i pisanome izražavanju. - Razvijati samo vrednovanje učenika u vlastitim literarnim i jezičnim postignućima. - Upoznavanje učenika s osnovnim elementima scenskog izričaja od analize i doživljaja pisanoga teksta, izražajne interpretacije do elemenata scenskog nastupa. - Osposobiti učenike za izražavanje u različitim literarnim oblicima. - Razvoj dramskih sposobnosti i vještina. - Pravilno oblikovanje teksta (lirskoga, proznoga).

RECITATORSKA SKUPINA

- Izražajno recitirati poeziju, interpretirati i razumjeti pjesme te samostalno stvarati nove. - Razvijati sposobnosti usmenog (umjetničkog) izričaja. - Sudjelovanje na smotrama i kulturnom i javnom životu škole. - Razvijati samopouzdanje za ovladavanje prostorom, te javnim nastupima. - Njegovanje lijepog recitiranja, intonacije, izgovora i ljubavi prema hrvatskom jeziku. - Razvijati ljubav prema pjesništvu, recitiranju i glumi te njegovati timski rad, aktivnost, odgovornost i marljivost u radu.

UMIJEĆE IZRAŽAVANJA - Razviti ispravno i kreativno mišljenje. - Znati kvalitetno pisano i usmeno izraziti svoje misli i zamisli.

- Razviti vještinu govorenja, pisanja, čitanja i slušanja. - Usavršavati svoje izražavanje, a što će graditi njihov status. - Naučiti svladati tremu pri usmenom izražavanju. - Nastojati u svojem daljnjem školovanju biti što uspješniji.

RADIJSKA EMISIJA - Osvijestiti obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija. - Prepoznati i koristiti radijska izražajna sredstva u stvaranju radijskih emisija. - Upoznati govorne vrednote i primjenjivati ih pri snimanju priloga. - Izražajno čitati neknjiževne tekstove. - Analizirati i usporediti kvalitetu radijskih emisija. - Rabiti različita sredstva radijskog izražavanja za izvođenje kraćih priloga. - Upoznati poslove i vještine u kojima se rabe postupci, sredstva i tehnologije radijskog stvaralaštva.

DEBATA - Učenici će bolje razumjeti proučene društvene probleme i pitanja, znat će održati govor u zadanom obliku. - Primjenjivati strategije za govorenje i surađivati u skupini s drugim učenicima. - Uvažavati tuđe mišljenje i različitosti. - Razvijati vještinu govora, komunikacije, kritičkog mišljenja te demokratskog ponašanja. - Razvoj samopouzdanja i samopoštovanja. - Razvoj tolerancije i sposobnosti mirnog rješavanja sukoba (aktivno slušanje, uvažavanje tuđeg mišljenja, argumentirano raspravljanje).

GLAGOLJAŠKA SKUPINA - Upoznati glagoljicu, njezine osobitosti i razvoj. - Naučiti se služiti glagoljski pismom. - Razumjeti važnost glagoljice u hrvatskoj pisanoj tradiciji, povijesti i kulturi.

- Upoznati glagoljičke spomenike. - Razvijati ljubav prema narodnoj baštini, povijesti i kulturi. - Upoznati glagoljične epigrafe, rukopise i tiskane knjige.

ETNOSTVARALAČKA SKUPINA - Njegovati kulturnu i zavičajnu baštinu. - Približiti čakavštinu djeci koja prema njoj iskazuju interes i sklonosti. - Poticati djecu na stvaralački rad i stvaralačko izražavanje. - Upoznati ih s literaturom na čakavštini te piscima koji su stvarali na čakavskom dijalektu, njihovom mjestu i značaju u književnosti. - Zaštititi čakavštinu od izumiranja te nepravilnosti u (čakavskom) govoru.

MALI FIUMANI - Briga o fiumanskom dijalektu, tradiciji i običajima. - Senzibilizacija za književno izražavanje. - Poticanje kreativnosti i izražavanja. - Poticanje umjetničkog razvoja i izražavanja učenika.

RAVNOGORSKI GOVOR - Razvijati i njegovati ravnogorski govor i zavičajnost.

HAIKU GRUPA - Učenik će promatrajući prirodu samostalno odabirati motive, uspoređivati, vrednovati te kritički odabirati najumješnije za natječaje.

SEVERINSKE VEČERI - Proširiti opseg glasa. - Obogatiti vokabular. - Povećati opus novih pjesama. - Bolje razviti osjećaj za ritam, lakše se snaći u novoj sredini – pozornica/javni nastup.

- Razviti socijalne vještine u odnosu s učenicima drugih razreda te plesati naučeni ples.

ZAVIČAJNA RADIONICA - Razlikovati elemente čakavštine od drugih dijalektalnih govora. - Steći stvaralačka iskustva i bit će osposobljeni za samostalno pismeno izražavanje na čakavskom narječju.

SCENSKA SKUPINA - Izgovoriti govornu cjelinu popraćenu neverbalnim elementima govorenja i procijeniti i samoprocijeniti govor publici. - Razvijanje intonativnih i ritamskih sposobnosti. - Razvoj slušne koncentracije. - Naučiti kako dramatizirati tekst govorom. - Odglumiti dobivenu ulogu. - vladati scenski prostor i nastup pred publikom.

KAZALIŠNA SKUPINA - Razvoj dikcije i sigurnosti u scenskom nastupu. - Stjecanje potrebe odlaska na kazališne priredbe i koncerte. - Razvijanje ljubavi i pozitivnih stavova prema tradiciji, umjetnosti i kazalištu. - Upoznavanje s tehnikama i izvedbom kazališne predstave. - Razvijena temeljna znanja i pozitivno stajalište prema umjetničkom stvaralaštvu i izražavanju. - Razvijena kreativna sposobnost.

GLUMAČKA DRUŽINA - Razvijanje stvaralaštva kroz glumu. - Razvijanje sposobnosti izražajnog izražavanja.

DRAMSKA SKUPINA - Poticanje i razvijanje dječjeg stvaralaštva. - Osjetiti radost i izraziti zadovoljstvo zajedničkom dramskom igrom. - Obogaćivanje dječjeg rječnika. - Ovladati osnovnim sastavnicama dramskog izraza. - Uvođenje učenika u scenski govor i glumu. - Upoznati poslove neophodne u dramskom stvaralaštvu i aktivnostima – dramatizacija tekstova, izrada kostima, rekvizita, kulisa. - Osposobljavanje učenika na samostalno i grupno izvođenje pred publikom.

LUTKARSKA SKUPINA - Upoznavanje animacije i izrade lutaka. - Vjerske sadržaje i općeljudske vrednote približiti učenicima kroz lutkarske predstave. - Razvijati ljubav prema scenskom djelu. - Razvoj ljepote izraza i bogaćenje rječnika. - Razvoj govornih vještina i samostalnog kreiranja lutkarskih situacija. - Igra lutkom i razvoj govornih vještina.

IGRAMO SE I STVARAMO - Poticati maštovitosti, kreativnosti i dječje znatiželje. - Razvijati spretnosti ruku (fina motorika). - Poticati samostalnosti i upornosti u radu, te razvijati samopouzdanje. - Poticati učenika na zapažanje, razvijanje osjećaja za estetiku. - Razvijati svijesti o iskoristivosti prirodnih i reciklažnih materijala.

ŠKRINJICA IGARA - Igrom razvijati pozornost, aktivno slušanje i sudjelovanje, kretanje, opuštanje i veselje

ORIGAMI - Upoznavanje s mogućnostima i načinima savijanja papira te izrade različitih modela od papira. - Uvježbavanjem tehnika, načine i postupaka savijanja nekih origami modela razvijati koordinaciju oko –ruka, finu motoriku šake i prstiju. - Razvijati strpljivost, postupnost, preciznost i upornost u radu.

KREATIVNA SKUPINA - Razvijati interese za različite tehnike rada koje su prilagođene uzrastu učenika. - Izrada čestitki, ukrasnih predmeta i slika. - Upoznavanje novih tehnika. - Poticati na samostalnost, istraživanje i realizaciju vlastitih ideja. - Osvješćivanje uporabe eko materijala radi očuvanja prirode. - Ovladati različitim materijalima za proizvodnju različitih uporabnih predmeta.

MJEŠOVITA SKUPINA - Razvijati različite učeničke sposobnosti kroz kombinirane aktivnosti i stvaralačku igru. - Zadovoljavanje učenikovih razvojnih potreba za izražavanjem i samopotvrđivanjem. - Usmjeravati učenike na kreativno i korisno korištenje slobodnog vremena.

PLETENJE - Razvijanje kreativnosti i motoričkih sposobnosti učenika, timsko suradnički rad.

RUČNI RAD - Razvijanje fine i grube motorike. - Razvijanje kreativnosti i mašte kroz dizajniranje.

- Razvijanje osjećaja za estetski doživljaj. - Unapređenje ekološke kulture i svijesti. - Upoznavanje s kulturnom baštinom. - Razvijanje koncentracije.

KUD (KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO) - Pripremanje svečanosti i manifestacija u školi i izvan nje. - Poticanje čitanja i njegovanje lijepe riječi (književne i zavičajne). - Ljubav prema scenskom nastupu. - Obilježavanje važnih datuma u školi i izvan škole.

UČENIČKA ZADRUGA - Brinuti o vrtu, cvijeću i ljekovitom bilju. - Sakupljati sjeme cvijeća i začinskog bilja. - Razvijati odgovornost prema prirodi. - Omogućiti stjecanje, produbljivanje, proširivanje i primjenu znanja te razvoj sposobnosti bitnih za gospodarstvo i organizaciju rada. - Stjecanje, produbljivanje i tehničkih, gospodarskih i društvenih znanja iz područja važnih za cjelokupan proizvodan proces od njegova planiranja do tržišnog i drugog vrednovanja rezultata rada. - Druženje kroz zabavu i rad, razvoj kreativnosti kod učenika.

UMJETNIČKO STVARALAŠTVO - Usmjeravanje zajedničkom radu. - Poticanje i razvijanje stvaralačkog mišljenja i izražavanja. - Poticanje i razvijanje kreativnosti i mašte. - Likovna edukacija uz zabavu i druženje.

ČVORIĆI – DIZAJNERSKA DRUŽINA - Razvoj fine motorike ruku. - Razvijanje i poticanje mašte i slobode u kreativnom izražavanju.

- Upoznavanje s načinima izrade ukrasnih i uporabnih predmeta od raznih prirodnih i umjetnih materijala. - Razvijanje i poticanje kreativnih sposobnosti učenika te spoznaja vlastitih sklonosti. - Poticati, razvijati i njegovati radne navike, inovativnost, zajednički rad. - Razvijati ljubav prema vrijednostima koje je čovjek stvorio vlastitim radom.

KERAMIČARSKA SKUPINA - Učenici će steći trajno uporabljive vještine rješavanja likovnih problema, uključujući vještine oblikovanja i praktičnoga rada. - Omogućiti učenicima proširivanje znanja i rješavanje likovnih problema u području kiparstva. - Samostalno ili uz pomoć izrađivati ukrasne ili uporabne predmete različitih motiva. - Koristiti različite tehnike i načine modeliranja. - Ovladavanje likovnom tehnikom keramike - modeliranje gline, bojanje, glaziranje, izrada gipsanih kalupa. - Pravilno upotrebljavati materijale pri izradi. - Upoznati način izrade predmeta od keramike.

LIKOVNA SKUPINA - Ovladati različitim likovnim tehnikama. - Naučiti uspješno koristiti medije i svojim se likovnim radovima predstaviti na izložbama, smotrama i natjecanjima. - Razvijati radne navike, upornost i dosljednost u radu. - Steći stvaralačka i radna iskustava pri oblikovanju raznih ukrasnih i uporabnih predmeta od didaktički neoblikovanog materijala te primjenom različitih likovnih tehnika i sredstava. - Objasniti procese nastanka likovnih radova i umjetničkih djela. - Upotrijebiti najprikladniju lik.tehniku za realizaciju vlastite umjetničke ideje i likovnog zadatka.

ESTETSKO UREĐENJE - Kreirati i oplemenjivati vizualni sadržaj u vidu oslikavanja školskih zidova, intervencija u prostoru, uređenja okoliša škole, uređenja prigodnih panoa i uređenja dvorane prilikom održavanja školskih priredbi. - Razvijanje osobnog doživljaja u estetskom izrazu. - Sposobnost estetskog doživljaja u izradi zadataka. - Razvijanje interesa za različita likovna područja s naglaskom na grafiku i keramiku. - Upoznavanje s različitim likovnim tehnikama. - Proširivanje znanja iz Likovne kulture i njena svrhovitost i primjena u svakodnevnom životu.

PLES I RITMIKA - Usvajanje koraka raznih vrsta plesova. - Svladavanje i usavršavanje koordinacije pokreta kao plesnog i ritamskog izraza. - Cjelovito doživljavanje glazbe i spontano izražavanje osjećaja uporabom pokreta. - Koreografiranje plesnih točaka. - Uvježbavanje plesnih točaka. - Nastupati na školskim priredbama i svečanostima s različitim koreografijama. - Upoznavati učenike s različitim formama, tehnikama i vrstama plesa kao specifičnog oblika čovjekova umjetničkog izražavanja.

GLAZBENE AKTIVNOSTI - Imenovati, opisati i usporediti muzikološke pojmove: gudaća glazbala, violina, viola, violončelo, kontrabas, gudalo, simfonijski orkestar, partitura, dionica, dirigent. - Opisati i usporediti načine dobivanja tona na gudaćim glazbalima: arco, pizzicato, i na ostalim skupinama glazbala simfonijskog orkestra.

- Omogućiti učenicima stjecanje vještina sviranje instrumenata (klavir, gitara, blok flauta, tamburica, udaraljke…). - Razvijati učeničke glazbene sposobnosti. - Stjecanje važnih glazbenih znanja i vještina. - Razvijanje umijeća skupnog muziciranja. - Unapređivanje pjevačkih sposobnosti.

INSTRUMENTALNA SKUPINA - Upoznavanje umjetničke, tradicijske i suvremene instrumentalne glazbe. - Razvijanje osjećaja za komorno izvođenje glazbe. - Njegovanje estetske interpretacije i estetskog vrednovanja glazbe općenito. - Poticanje,razvijanje individualnih sposobnosti, vještina i umijeća učenika. - Širenje emocionalne inteligencije kod učenika i to na spontan, slobodan, dinamičan način preko pokreta i glazbenog izražavanja.

GITARSKA SKUPINA - Upoznati gitaru po zvuku i izgledu. - Razvijati glazbenu kulturu kod učenika. - Zapaziti i iskazati jednostavne metričke i ritamske obrasce, razlikovati osnovne sastavnice glazbenog izraza (glasno-tiho, brzo-sporo, duboko- visoko, vokalno-instrumentalno). - Naučiti koristiti instrument kao sredstvo kreativnog dječjeg stvaralačkog izričaja. - Razvijati učenikove glazbene sposobnosti. - Upoznavanje instrumenta gitare kao načina izražavanja osjećaja i ljubavi prema glazbi. - Razvijanje umijeća sviranja i pjevanja.

KLAVIR - Učenici će moći samostalno izvoditi na glasoviru jednostavne skladbe.

SINTESAJZER - Svirati na glazbalima i prepoznati glazbeni ukus ( kulturu sviranja). - Aktivno muziciranje djece.

SVIRANJE KLAVIJATURA - Učenik će samostalno svirati jednostavnije glazbene primjere.

VOKALNA SKUPINA - Razvijat će kreativnost i osobne talente. - Prepoznati i interpretirati različite stilove glazbe i koristiti različite tehnike pjevanja. - Učenici će pravilno i točno pjevati dvoglasne i jednostavnije troglasne pjesme u polifonom i homofonom slogu. - Prezentirat će svoj rad na nastupima u školi ili izvan nje. - Uvođenje učenika u glazbenu umjetnost usvajanjem većeg broja umjetničkih, narodnih i popularnih skladbi raznog sadržaja primjerenih vokalnim sposobnostima i dobi učenika. - Unapređivanje pjevačkih sposobnosti.

KLAPA - Usvajanje vokalne tehnike (pravilno disanje, dikcija, intonacija, osjećanje ritma, tempo, dinamika), umjetnička izražajnost (jasan izgovor teksta, ostvarivanje primjerene glazbene interpretacije). - Njegovanje lijepog i pravilnog pjevanja. - Poticanje pozitivnih emocija, osjećaja pripadnosti, zajedništva i tolerancije. - Unapređivanje pjevačkih sposobnosti. - Njegovati tradiciju klapskog pjevanja. - Razvijanje glazbenog ukusa.

ZBOR - Razvijat će kreativnost i osobne talente.

- Pravilno (osnove vokalne tehnike) i točno (tekst i melodija) pjevati naučene pjesme. - Prezentirat će svoj rad na nastupima u školi i izvan nje. - Omogućiti učenicima stjecanje vještine pjevanja te razvijati učenikove produktivne i reproduktivne glazbene sposobnosti. - Njegovati dječji glas i ujedno proširivati njegov opseg, usvajati naviku lijepog, izražajnog pjevanja s jasnim izgovorom teksta. - Rješavati probleme treme prilikom javnih nastupa. - Razvijati umijeće skladanja i uglazbljivanja dječjih tekstova za potrebe natječaja i dječjih festivala.

6.1.2. Matematičko područje

Matematičko područje je najmanje zastupljeno područje prema brojnosti ponude izvannastavnih aktivnosti. Obuhvaća 24 različita naziva izvannastavnih aktivnosti, od čega je 7 različitih izvannastavnih aktivnosti za učenike razredne nastave, 10 različitih aktivnosti za učenike predmetne nastave te 7 različitih aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave.

Tablica 5: Nazivi skupina izvannastavnih aktivnosti matematičkog područja

Matematičko područje IZVANNASTAVNA BROJ RN PN RN i PN AKTIVNOST SKUPINA Abacus 2 0 0 2 Astronomi 2 0 2 0 Enigmatska grupa 1 0 1 0 Fizičari 2 0 2 0 Hoću i mogu više 1 0 1 0 Kreativna matematika 1 0 0 1 Mali znanstvenici 1 1 0 0 Matematičari 4 3 1 0

Matematički loomen 1 0 1 0 Matka 1 0 1 0 Šah 6 2 0 4 Učenje za 5 1 0 1 0 Zanimljiva matematika 1 1 0 0 UKUPNO RN 7 UKUPNO PN 10 UKUPNO RN i PN 7 UKUPNO SKUPINA 24

Aktivnosti za učenike razredne nastave su: mali matematičari, nadareni matematičari, napredni matematičari, zanimljiva matematika, mali šahisti, šahovska grupa i mali znanstvenici. Učenici predmetne nastave sudjeluju u sljedećim aktivnostima: mladi matematičari, matka, matematički loomen, hoću i mogu više, enigmatska grupa, mladi šahisti, šah, šahovska skupina, šahovski zvon, astronomi, astronomija, fizičari, mladi fizičari, učenje za 5. Učenici i razredne i predmetne nastave sudjeluju u aktivnostima: kreativna matematika, mladi šahisti, šah, šahovska skupina, šahovski zvon, abacus i abacus soroban.

Od ukupno 56 škola Primorsko-goranske županije, samo u 23 škole pronalazimo izvannastavne aktivnosti unutar matematičkog područja (41%), što znači da više od polovice, točnije 33 škole, ne provode nikakve aktivnosti matematičkog usmjerenja. Najviše škola, njih 17, provodi tek 1 izvannastavnu aktivnost unutar matematičkog područja, 2 škole po 2 aktivnosti, a samo 4 škole po 3 različite izvannastavne aktivnosti.

Analizirajući zastupljenost izvannastavnih aktivnosti matematičkog područja prema geografskom području dolazi se do zaključka kako je matematičko područje podzastupljeno u svim regijama. Najviše aktivnosti matematičkog područja nude osnovne škole Riječkog prstena, od ukupno 18 škola ovog područja, 10 ih nudi neku aktivnost u ovom području, a broj aktivnosti se kreće od 1 do 3 različite aktivnosti. Najmanje ih pronalazimo u školama Gorskog kotara, gdje od 9 škola, samo 2 škole nude po 1 aktivnost unutar matematičkog područja. Od 6 otočnih škola, također, samo 2 nude po 1 aktivnost ovog područja. Od ukupno 23 osnovne škole grada Rijeke, samo ih 9 nudi od 1 do 3 različite aktivnosti matematičkog područja. Ishodi

matematičkog područja u mnogim se školama realiziraju kroz neposredni odgojno- obrazovni oblik rada Dodatna nastava pa su učenici zasigurno u prilici sudjelovati i u aktivnostima Dodatne nastave koje ovim radom nisu analizirane.

Izvannastavne aktivnosti u matematičkom području opisane su sljedećim ishodima:

MATEMATIČARI - Analizirati zadatke. - Rješavati nestandardne zadatke. - Ponuditi više načina rješavanja pojedinog zadatka. - Sastavljati zabavne zadatke i križaljke. - Koristiti se naprednim tehnologijama u rješavanju zadataka. - Razvijati matematičko mišljenje, pažnju i pamćenje te točnost i samostalnost u rješavanju matematičkih zadataka. - Osposobiti učenike za praktično primjenjivanje usvojenih postupaka u rješavanju zadataka.

MATKA - Analizirati zadatke. - Rješavati nestandardne zadatke. - Ponuditi više načina rješavanja pojedinog zadatka. - Sastavljati zabavne zadatke i križaljke. - Koristiti se naprednim tehnologijama u rješavanju zadataka.

ZANIMLJIVA MATEMATIKA - Razvijati matematičko mišljenje, pažnju i pamćenje te točnost i samostalnost u rješavanju matematičkih zadataka. - Osposobiti učenika da stečena znanja primjenjuje u stvarnom životu. - Poticati volju i upornost pri rješavanju novih i različitih tipova zadataka. - Osposobiti učenike za praktično primjenjivanje usvojenih postupaka u rješavanju zadataka. - Zainteresirati i motivirati učenike za učenje matematike.

KREATIVNA MATEMATIKA - Povećanje motivacije za bavljenje znanošću. - Učenje izrade projekata – malih znanstvenih/istraživačkih projekata. - Razvijanje suradnje i timskog rada. - Promicanje znanosti na jednostavan i primjeren način. - Primjena matematike u svakodnevnom životu. - Primjena matematike u multidisciplinarnim projektima.

MATEMATIČKI LOOMEN - Razvoj matematičkih kompetencija.

HOĆU I MOGU VIŠE - Razvoj ljubavi prema matematici.

ENIGMATSKA GRUPA - Produbljivanje znanja i sposobnosti učenika u svakodnevnom životu. - Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja.

ŠAH - Naučiti osnove i pravila igranja šaha. - Naučiti nazive šahovskih figura i njihovo kretanje po šahovskoj ploči. - Poticati razvoj pozitivnih osobina i vrijednosti od upornosti i marljivosti, do odgovornosti prema sebi i drugima, samokritičnosti i objektivnosti, korektnosti, maštovitosti. - Upoznati učenike sa šahovskim rekvizitima i pravilima igre te unaprijediti postojeće znanje. - Koristiti različite strategije igranja šaha. - Sudjelovati u natjecanjima.

ABACUS - Usavršavati vještinu zbrajanja i oduzimanja u skupu prirodnih brojeva uz pomoć sorobana. - Razvijanje pažnje i koncentracije. - Razvijanje ljubavi prema brojevima, računu i logičnom razmišljanju. - Omogućavanje druženja, upoznavanja novih prijatelja i razvijanje zdravog natjecateljskog duha. - Razvijanje kreativnosti i sposobnosti razmišljanja. - Razvijanje memorije. - Razvijanje navika korištenja višestrukih sposobnosti istovremeno.

MALI ZNANSTVENICI

- Naučiti učenike promatranju pojava i procesa u prirodi te istraživanje istoga. - Izvoditi pokuse, te kroz njih dođu do zaključaka kojima će pokazati da je znanost dio našeg svakodnevnog života. - Razvijati kod učenika interes za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.

ASTRONOMI

- Upoznati učenike s osnovama svemira, kakvi sve objekti postoje u svemiru, kako su međusobno povezani , načinima njihovog gibanja i načinima istraživanja svemira. - Orijentirati se na noćnom nebu. - Prepoznati zviježđa zodijaka. - Prepoznati određene zvijezde (Sjevernjača).

FIZIČARI

- Jačati kod učenika pozitivan stav prema usvajanju novih sadržaja iz fizike. - Savladati osnove fizike i njenih zakonitosti. - Primjena fizikalnih zakonitosti u svakodnevnom životu.

- Uvođenje učenika u znanstveni način razmišljanja. - Osposobljavanje učenika za samostalno rješavanje problemskih zadataka. - Obrađivati rezultate mjerenja.

UČENJE ZA 5 - Savladati redovne sadržaje iz matematike kroz vježbu. - Pružiti pomoć učenicima u rješavanju zadataka. - Poticati na logičko zaključivanje. - Razvijati preciznost, točnost i urednost. - Razvijati osnovne matematičke vještine. - Pružati pomoć učenicima i usmjeravati ih u rješavanju problema iz matematike. - Razvijati smisao za analizu i sintezu.

6.1.3. Prirodoslovno područje

Prirodoslovno područje je treće po redu najviše zastupljeno područje prema brojnosti ponude izvannastavnih aktivnosti. Obuhvaća 72 različite izvannastavne aktivnosti, od čega je 21 aktivnost za učenike razredne nastave, 31 različita aktivnost za učenike predmetne nastave te 20 aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave.

Tablica 6: Nazivi skupina izvannastavnih aktivnosti prirodoslovnog područja

Prirodoslovno područje IZVANNASTAVNA BROJ RN PN RN i PN AKTIVNOST SKUPINA Bios grupa 1 0 1 0 Cvjećarstvo i vrtlarstvo 6 2 2 2 Čuvari prirode 3 1 0 2 Domaćinstvo 2 1 0 1 Ekološka skupina 21 8 6 7 Geografi 6 0 6 0 Globe 2 2 0 0

Istraživačka grupa 4 2 0 2 Izletnička sekcija 1 0 1 0 Izviđači 1 1 0 0 Jabuka kraljica voća 1 0 0 1 Kemičari 5 0 5 0 Mali eko dizajneri 1 0 1 0 Maslinari 1 0 1 0 Mladi biolozi 1 0 1 0 Planinari 3 0 2 1 Poljoprivredna sekcija 1 0 1 0 Pomorstvo – gospodarska 1 1 0 0 djelatnost primorskog zavičaja Priroda i zdravlje 3 2 0 1 Prirodoslovna grupa 6 0 3 3 Važnost bobičastog voća u 1 1 0 0 zdravoj prehrani Zajedno više možemo 1 0 1 0 UKUPNO RN 21 UKUPNO PN 31 UKUPNO RN i PN 20 UKUPNO SKUPINA 72

Aktivnosti za učenike razredne nastave su: eko, ekologija, eko grupa/mali ekolozi, eko-lik, ekološka grupa, eko sekcija, mladi ekolozi, čuvari prirode i mladi ekolozi, mladi čuvari prirode, mali botaničari, cvjećarstvo i vrtlarstvo, domaćinska grupa, globe, globe program, izviđači, mali istraživači, mali istraživači mora, pomorstvo – gospodarska djelatnost primorskog zavičaja, važnost bobičastog voća u zdravoj prehrani, priroda i zdravlje, zdravlje iz prirode. Za učenike predmetne nastave su sljedeće aktivnosti: prirodoslovna grupa, mladi prirodoslovci, prirodnjaci, ekološka skupina, ekološka skupina – prirodnjaci, ekološka sekcija, eko sekcija i aromaterapeuti, eko-laboratorij, mali eko dizajneri, kreativni ekolozi, poljoprivredna sekcija, maslinari, školski vrt, hortikultura, zajedno više možemo, bios grupa, mladi biolozi, kemičari/biolozi, kemičari, mladi kemičari, svijet kemije 7, svijet kemije 8, zemljopisna grupa, geografska grupa, geografi, mladi geografi, turistička geografija, mladi geografi – planinari, mladi planinari, planinari, izletnička sekcija. Učenici i razredne i predmetne nastave sudjeluju u aktivnostima: mali prirodoslovci, mali prirodnjaci, prirodoslovlje, ekolozi, mali ekolozi, ekološko-kreativna grupa, eko- grupa, eko-škola, eko patrola, eko patrole, mladi čuvari okoliša, čuvari prirode, vrt, 66

mali vrtlari, domaćinstvo, jabuka kraljica voća, zdravstveni klub, istraživačka grupa, mladi istraživači, mali planinari.

Od ukupno 56 škola Primorsko-goranske županije, u 47 škola pronalazimo izvannastavne aktivnosti unutar prirodoslovnog područja (84%), što znači da 9 škola ne provodi izvannastavne aktivnosti unutar ovog područja. Najviše škola, njih 14, provodi 3 izvannastavne aktivnosti unutar prirodoslovnog područja, 12 škola po 2 aktivnosti, 6 škola po 4 izvannastavne aktivnosti. Maksimalan broj različitih aktivnosti unutar prirodoslovnog područja, njih 7, se provodi samo u 1 školi, dok se po 5 i 6 različitih aktivnosti provodi u 4 škole. U 6 osnovnih škola Primorsko- goranske županije se provodi tek 1 aktivnost ovog područja.

Analizirajući zastupljenost izvannastavnih aktivnosti prirodoslovnog područja prema geografskom području dolazi se do zaključka kako je prirodoslovno područje zastupljeno u svim osnovnim školama Gorskog kotara i otoka, dok s druge strane, 6 škola grada Rijeke i 3 škole Riječkog prstena ne provode nikakve aktivnosti unutar ovog područja. Od ukupno 23 škole grada Rijeke, 17 ih provodi izvannastavne aktivnosti unutar prirodoslovnog područja, a broj različitih aktivnosti se kreće od 1 do 6 aktivnosti. U školama Riječkog prstena, slično kao i kod škola grada Rijeke, broj aktivnosti se kreće od 1 do 7, što znači da se u ovoj regiji nalazi i škola s najvećim brojem aktivnosti, njih 7. Osnovne škole Gorskog kotara provode 1 do 3 različite izvannastavne aktivnosti, dok 1 otočna škola provodi čak 5 različitih aktivnosti ovog područja, dok ostale otočne škole 2 ili 3 različite aktivnosti.

Izvannastavne aktivnosti prirodoslovnog područja opisane su sljedećim ishodima:

PRIRODOSLOVNA GRUPA - Razvijati ljubav prema prirodi i zdravom načinu života. - Upoznati biljni svijet i način njegove primjene u svakodnevnom životu. - Brinuti o okolišu škole te sudjelovati u uređenju vrta. - Razlikovati ekološke od ostalih materijala. - Prikupljati, razvrstavati i iskorištavati otpad. 67

- Razvoj prirodoznanstvene pismenosti. - Uređenje radnog okružja.

EKOLOŠKA SKUPINA - Poticanje i razvijanje ekološke svijesti. - Sudjelovanje u ekološkim akcijama na nivou škole ili općine. - Razvijati ljubav i pravilan odnos prema prirodi i zaštiti okoliša. - Održavanje i briga o nasadima biljaka u školskom dvorištu, njega lončanica u školskom prostoru i sadnja cvijeća na otvorenom. - Edukacija učenika o principima pravilnog održavanja ekološkog vrta, očuvanje zavičajnih (autohtonih) vrsta. - Upoznavanje s različitim tehnikama potrebnim za radu vrtu. - Osposobljavanje za samostalno rješavanje problema i praktičnih znanja.

MALI EKO DIZAJNERI - Razvijati osjetljivosti na području sadržaja i ideja, otkrivanje estetičkih prostornih djelovanja boja u motivima i izvedbi. - Vrednovati i razvijati pozitivan odnos prema raznovrsnosti svjetske umjetnosti. - Razvijati pozitivan odnos prema radu, inicijativnost, aktivnost, suradnju.

ČUVARI PRIRODE - Održavanje biljaka u prostoru škole. - Uređenje školskog vrta. - Upoznavanje različitih vrsta biljaka i životinja (s naglaskom na zaštićene vrste). - Briga za ptice tijekom zimskih mjeseci. - Sortiranje prikupljenog otpada. - Proširivati znanje o biljnom i životinjskom svijetu. - Održavanje čistoće prostora.

PRIRODA I ZDRAVLJE - Prepoznavati desetak vrsta ljekovitih biljaka, odrediti njihovu primjenu. - Aktivno sudjelovati u uzgoju takvih biljaka, prepoznati svrhu i namjenu pojedine biljke i koristiti ih. - Promocija zdravih stilova života. - Prevencija različitih oblika nepoželjnog ponašanja te povećanje razine adaptivnih ponašanja kod djece. - Razvoj svijesti o očuvanju okoliša.

VAŽNOST BOBIČASTOG VOĆA U ZDRAVOJ PREHRANI - Naučiti način njegovanja bobičastog voća. - Upoznati njihove oblike i okuse te njihovu važnost u zdravoj prehrani. - Uzgajati i ubirati plodove bobičastog voća. - Učiti o važnosti bobičastog voća u zdravoj prehrani.

CVJEĆARSTVO I VRTLARSTVO - Upoznavanje autohtonih biljnih vrsta u zavičaju te primjena znanja. - Upoznavanje s osnovama povrtlarstva, cvjećarstva, ukrasnog bilja, dendrologije i uređenja krajobraza. - Usvajanje potrebnih vještina i navika u ponašanju prema prirodi. - Razvijanje svijesti o odnosu čovjeka i prirode. - Samostalno izvoditi zaključke o ekološki prihvatljivom ponašanju. - Opisati i argumentirati važnost primjene održivog razvoja u svakodnevnom životu u školi i obitelji. - Sadnja različitog povrtnog, ukrasnog i drvenastog bilja te njega istog kroz vegetacijsku sezonu godinu.

MASLINARI - Uočavati pojave u masliniku. - Brati plodove masline. - Gledati preradu maslina u ekstra djevičansko maslinovo ulje.

- Degustirati, kušati školsko (po mogućnosti i neko drugo) maslinovo ulje i naučiti spriječiti nastajanje otpada od njega. - Orezivati masline i brati grančice za Maslinsku nedjelju. - Uređivati školski maslinik. - Posaditi stablo masline.

DOMAĆINSTVO - Razvijanje vještina i kreativnosti u domaćinstvu. - Razvijati spretnost prstiju, okretnost i postupnost u radu. - Poticati samostalnost, odgovornost i aktivnost u radu. - Doživljaj uspjeha i zadovoljstva nakon uspješno izvedenih radionica. - Osposobljavati učenike da stečena znanja, vještine i navike koriste u svakodnevnom životu. - Usvajanje znanja i praktičnih vještina u pripremi jednostavnih jela, obavljanju jednostavnijih kućanskih poslova, čišćenju, šivanju, izradi ukrasnih predmeta, humanitarnom radu.

POLJOPRIVREDNA SEKCIJA - Sudjelovati na prigodnim manifestacijama, smotrama, natječajima. - Proširivanje znanja i vještina ,sposobnosti i umijeća koje će moći upotrijebiti u životu. - Samostalno uzgojiti kulture, upoznati njihovu vrijednost. - Samostalno uzgojiti češnjak, bundevu. - Razvijanje samopouzdanja u alatima,strojevima koji se koriste u obradi tla i uzgoju poljoprivrednih kultura.

POMORSTVO – GOSPODARSKA DJELATNOST PRIMORSKOG ZAVIČAJA - Shvatiti važnost prometne povezanosti. - Uočiti važnost pomorstva za našu domovinu. - Upoznati prometna pravila.

- Razvijati prometnu kulturu.

GLOBE - Prepoznati temeljna načela ekologije. - Prepoznati biljke i životinje zavičaja. - Spoznavati bioraznolikost zavičaja i usvajati potrebu njegove zaštite i očuvanja. - Izgrađivanje pravilnog stava spram zaštite i unapređenja okoliša. - Poticanje istraživačkog duha te razvijanje socijalnih kompetencija.

BIOS GRUPA - Stjecati znanja iz biologije, ekologije i prirode. - Utvrditi postojeće stanje i probleme u okolišu. - Istraživati i izrađivati radove iz različitih područja biologije. - Razvijati pozitivan stav o očuvanju prirodnog okoliša škole. - Provoditi različite aktivnosti estetskog i ekološkog sadržaja. - Održavati školski terarij.

MLADI BIOLOZI - Upoznati učenike s funkcioniranjem vlastitog tijela i organskih sustava. - Usustaviti i proširiti stečeno znanje i vještine s naglaskom na genetiku, sustave organa i molekule DNA. - Priprema za natjecanje iz biologije. - Znati funkcioniranje organa i organskih sustava u ljudskom tijelu te važnosti molekule DNA (gena). - Znati procijeniti vlastiti napredak evaluacijom vlastitog rada i usporedbom s drugima.

KEMIČARI - Proširivanje gradiva nastavnog predmeta s dodatnim aktivnostima (pokusi, zadaci).

- Usmjeravanje učenika na kreativne aktivnosti, inicijativnost, samostalnost, suradnja, timski rad i originalnost u izražavanju. - Osposobljavanje učenika za samostalno rješavanje problemskih zadataka. - Osposobljavanje učenika za primjenu znanja u svakodnevnom životu. - Uvođenje učenika u znanstveni način razmišljanja.

GEOGRAFI - Koristiti iskustvo dobivenog znanja u svakodnevnom životu. - Napraviti samostalan plan učenja i istraživanja. - Bolje se snalaziti na geografskoj karti. - Orijentirati se u prostoru uz pomoć topografskih karata, kompasa, mahovine, godova, kretati se po azimutu. - Nabrojiti i opisati važne gospodarske djelatnosti zavičaja i domovine. - Osposobiti učenike za kretanje po nepoznatom terenu s ciljem da se učenici orijentiraju u prostoru.

ISTRAŽIVAČKA GRUPA - Razvijanje sposobnosti iznalaženja rješenja koristeći različite izvore znanja. - Moći provoditi lakše eksperimente. - Bolje razumjeti prirodu i prirodne pojave, prirodne i fizikalne zakonitosti. - Razvijati sposobnosti samostalnog pristupa znanstvenim sadržajima i interes za istraživački rad. - Razlikovati svojstva slane i slatke vode. - Prepoznati i opisati posebnosti vrsta životinja i biljaka koje žive uz obalu.

IZVIĐAČI - Planinarenje lakšim stazama, različite igre i natjecanja. - Stvaranje pozitivnog odnosa prema prirodi te njegovanje zavičajnosti. - Upoznavanje vještine orijentacije, vezivanja čvorova, biljnog i životinjskog svijeta. - Suradnja s izviđačkim odredom „3. maj“.

IZLETNIČKA SEKCIJA - Izlaskom iz učionice navikavati učenike na boravak na zraku, šetnju prirodom i pravilno ponašanje u prometu i prometnim sredstvima. - Upoznavati različite krajeve naše domovine, prirodna bogatstva, kulturno- povijesne spomenike. - Naučiti cijeniti prirodu, prijateljstvo, boravak u prirodi. - Naučiti pravilno rasporediti slobodno vrijeme, pravilno se ponašati prema vršnjacima u okruženju koje nije školsko.

PLANINARI - Upoznati i uočavati prirodne znamenitosti našeg zavičaja. - Snalaziti se u prirodi pomoću kompasa, prirodnih obilježja i zemljovida. - Razvijanje pozitivnog stava prema planinarenju kao tjelesnoj aktivnosti i zdravom načinu življenja. - shvatiti važnost bioraznolikosti te čuvati i štititi biljni i životinjski svijet. - Upoznati se s planinarskim kodeksom i ophoditi se u skladu s njim tijekom boravka u planini.

ZAJEDNO VIŠE MOŽEMO - Približiti policiju i njen rad učenicima te prihvaćanje policajaca kao prijatelja pomagača tijekom procesa odrastanja. - Senzibiliziranje na opasnost rizičnih i društveno neprihvatljivih ponašanja posebice zlouporabe droge. - Upućivanje učenika na pravilne načine postupanja u rizičnim okolnostima, posebice u slučajevima pronalaska predmeta vezanih uz drogu. - Upoznavanje učenika s pozitivnim izvanškolskim sadržajima. - Razvijanje odnosa povjerenja s policijom.

6.1.4. Tehničko i informatičko područje

Tehničko i informatičko područje je četvrto po redu najviše zastupljeno područje prema brojnosti ponude izvannastavnih aktivnosti. Obuhvaća 65 skupina različitih izvannastavnih aktivnosti, od čega je 11 aktivnosti za učenike razredne nastave, 38 aktivnosti za učenike predmetne nastave te 16 različitih aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave.

Tablica 7: Nazivi skupina izvannastavnih aktivnosti tehničkog i informatičkog područja

Tehničko i informatičko područje IZVANNASTAVNA BROJ RN PN RN i PN AKTIVNOST SKUPINA Automatika 1 0 1 0 E – dizajneri 1 1 0 0 E – učionica 1 0 0 1 Filmska skupina 4 2 1 1 Foto skupina 3 0 3 0 Grafička skupina 2 0 1 1 Informatika 9 3 4 2 Ipad početnici 1 1 0 0 Klub mladih tehničara 3 0 2 1 Konstruktori 1 0 1 0 Maketari 1 0 1 0 Mala škola animacije 1 1 0 0 Medijska skupina 5 1 2 2 Mladi dizajneri 1 1 0 0 Modelarstvo 4 1 2 1 Multimedijalna skupina 3 0 2 1 Napredni programeri – gameri 1 0 0 1 Prometna skupina 9 0 7 2 Promikro radionica 1 0 1 0 Robotika 2 0 1 1 Tehničari 2 0 2 0 Web grupa 7 0 5 2 Video grupa 2 0 2 0 UKUPNO RN 11 UKUPNO PN 38 UKUPNO RN i PN 16 UKUPNO SKUPINA 65

Aktivnosti za učenike razredne nastave su: informatika, rano učenje informatike, informatička igraonica, ipad početnici, mala škola animacije, filmska grupa, filmska skupina, medijska kultura (dođi, vidi, viči), e – dizajneri, mladi dizajneri, mali modelari. Učenici predmetne nastave sudjeluju u sljedećim aktivnostima: informatika – napredni programeri, informatički kabinet, informatička radionica, eko-informatika, robotika i projekt generacija “now”, promikro radionica, klub mladih tehničara, mladi tehničari, tehničari, tehničko crtanje s obradom drveta – mladi tišljari, konstruktori, maketari, modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina, modelarstvo, grafičko-dizajnerska grupa, automatika, prometna skupina, prometna grupa, prometna – modelarstvo, prometna sekcija KMT (klub mladih tehničara), prometnici, školska prometna jedinica, program osposobljavanja za upravljanje biciklom, foto skupina, foto grupa, fotosekcija, filmska i foto sekcija, multimedija, multimedijalna skupina, medijska skupina, medijska pismenost, održavanje web – stranice, web dizajniranje, web grupa, web-pano, web-tim, video grupa, video svaštarnica. Aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave su: mali informatičari, mladi informatičari, e – učionica, robotika, napredni programeri – gameri, modelari, izvođenje programa kluba mladih tehničara, tehnička kultura prometna grupa, promet, grafička skupina, filmska družina, medijska grupa, mala škola medijske kulture, multimedijska grupa, web novinari, web škrinjica.

Od ukupno 56 škola Primorsko-goranske županije, u 50 škola pronalazimo izvannastavne aktivnosti unutar tehničkog i informatičkog područja (89%), što znači da 6 škola ne provodi izvannastavne aktivnosti ovog kurikulumskog područja. Najviše škola, njih 15, provodi 3 izvannastavne aktivnosti unutar tehničkog i informatičkog područja, 14 škola po 2 aktivnosti, 9 škola po 4 izvannastavne aktivnosti. Maksimalan broj različitih aktivnosti unutar prirodoslovnog područja, njih 8, se provodi u 2 osnovne škole, isto tako, po 5 i 6 različitih aktivnosti provodi se u 2 škole. U 6 osnovnih škola Primorsko-goranske županije se provodi tek 1 aktivnost u tehničkom i informatičkom području.

Analizirajući zastupljenost izvannastavnih aktivnosti tehničkog i informatičkog područja prema geografskom području dolazi se do zaključka kako je ovo područje u potpunosti zastupljeno jedino u osnovnim školama otoka, dok pojedine škole grada 75

Rijeke, Riječkog prstena i Gorskog kotara ne provode nikakve aktivnosti ovog područja. Jedna otočna škola također provodi najveći broj različitih aktivnosti unutar tehničkog i informatičkog područja, njih čak 8, ostale škole po 2 ili 3 različite aktivnosti. Od ukupno 23 škole grada Rijeke, samo 1 škola ne provodi izvannastavne aktivnosti unutar tehničkog i informatičkog područja, a broj različitih aktivnosti se kreće od 1 do 8 aktivnosti. Od ukupno 18 škola Riječkog prstena, 15 ih provodi aktivnosti ovog područja, a broj različitih aktivnosti se kreće od 1 do 5 aktivnosti. Od 9 osnovnih škola Gorskog kotara, samo 2 škole ne provode nikakve aktivnosti unutar tehničkog i informatičkog područja. Broj različitih aktivnosti ovog geografskog područja kreće se od 1 do 4 aktivnosti.

Izvannastavne aktivnosti tehničkog i informatičkog područja opisane su sljedećim ishodima:

INFORMATIKA - Upoznati učenike s radom računala. - Osposobiti ih za korištenje osnovnih programa. - Stjecanje temeljnih znanja i vještina za samostalno služenje računalom i stvaranje osnova za nadogradnju u daljnjem školovanju. - Samostalno koristiti računalo i programe pri crtanju, pisanju, jednostavnih stvaranju programskih procedura. - Primati, pisati i slati poruke elektroničke pošte. - Koristiti edukativne programe iz različitih područja.

AUTOMATIKA - Usvojiti znanja i razviti motoričke vještine, umijeća, sposobnosti te samopouzdanje u rukovanju različitim priborom, alatima, uređajima i strojevima koji služe za izradbu proizvoda i usluga. - Razviti sposobnosti tehničkoga sporazumijevanja te uporabe tehničke dokumentacije. - Razviti algoritamski način razmišljanja. - Opisati tehničke značajke alata i mogućnost obradbe materijala.

- Navesti pravila i obrazložiti tehnološke razloge uredna održavanja radnoga mjesta, sredstava i materijala za rad. - Pridržavati se pravila i koristiti se sredstvima zaštite pri izradbi svakoga proizvoda.

E – DIZAJNERI - Upoznati učenike s radom računala. - Osposobiti ih za korištenje osnovnog programa za dizajn te stvoriti osnove za nadogradnju u daljnjem školovanju. - Uvoditi učenike u svijet računala i pruži im osnovna znanja unutar računalnih programa (Word, Excell, Publisher) za dizajn kako bi ih mogli primijeniti u svakodnevnom životu.

E – UČIONICA - Razvijati darovitost na polju matematike, kreativnost, samoinicijativnost i kritičko mišljenje. - Razvijati analitički pristup rješavanja problema kroz samostalni rad. - Poticati i stvarati princip individualnog pristupa u poučavanju.

IPAD POČETNICI - Usvojiti osnovna znanja, vještine rukovanja te uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije za traženje i prikupljanje podataka uz njihovu pohranu, pretraživanje, obradu i organizaciju. - Učinkovito i samostalno učenje služeći se suvremenim informacijsko- komunikacijskim tehnologijama kao medijima u komunikaciji i suradnji s drugima, primjereno uzrastu.

NAPREDNI PROGRAMERI – GAMERI - Razvijanje računalnog, logičkog i kritičkog razmišljanja i primjena istog u stvaranju novih vrijednosti. - Osnivanje Code Club-a pri školi i šahovskog kluba.

- Razvijanje kompetencija kod darovite djece te njihova priprema za školska natjecanja (Dabar, CodeWeek, Scratch Match 2020). - Proširivanje znanja iz programskog jezika Scratch. - Razvijanje samopouzdanja kod djece te poticanje na suradnju i timski rad i zajedničko druženje te komuniciranje kroz proučavanje društvenih igara i njihovo stvaranje.

PROMIKRO RADIONICA - Uvođenje digitalne pismenosti u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti uporabom mikroračunala. - Razvijanje pamćenja i logičkog razmišljanja uporabom programiranja. - Uporaba jasno pisanih uputa u svakodnevnom životu.

ROBOTIKA - Zainteresirati učenike za rad s robotima. - Naučiti ih programiranju robota pomoću računala i rješavanju različitih problemskih zadataka. - Razviti sposobnost logičnog i matematičkog razmišljanja kroz stvaranje algoritma. - Upoznati osnove programiranja kroz konkretne problemske zadatke. - Upoznati učenike s osnovama programiranja u programu MBlock i konstrukcije i programiranja robotskih vozila. - Izrada međusklopa, programiranje i izrada robotskih sustava upravljanih računalom.

MLADI DIZAJNERI - Razvoj fine motorike ruku, razvijanje i poticanje mašte i slobode u kreativnom izražavanju. - Upoznavanje s načinima izrade ukrasnih i uporabnih predmeta od raznih prirodnih i umjetnih materijala. - Razvijanje i poticanje kreativnih sposobnosti učenika te spoznaja vlastitih sklonosti. 78

- Izrada ukrasnih i uporabnih predmeta. - Poticati, razvijati i njegovati radne navike, inovativnost, zajednički rad. - Razvijati ljubav prema vrijednostima koje je čovjek stvorio vlastitim radom.

MODELARSTVO - Usmjeravanje učenika na kreativne aktivnosti, inicijativnosti, samostalnosti, suradnju, timski radi originalnost u izražavanju. - Poticati učenike na slobodno izražavanje svojih ideja, poruka i kreativnog izražavanja u različitim materijalima i različitim tehnikama. - Razvijati tehnička znanja i vještine, motoriku, kreativnosti, inovativnost, timski rad, te razvoj poduzetništva. - Usvajanje osnovnih principa sigurnog i pravilnog korištenja opreme i alata za rad. - Razvijanje sposobnosti i vještina u modeliranju, vizualnoj komunikaciji, praktičnom oblikovanju. - Identificirati različite vrste drva i tehničkog drva. - Primijeniti adekvatne alate u svrhu različitih radnih operacija.

KLUB MLADIH TEHNIČARA - Biti osposobljeni za natjecanja mladih tehničara i smotre mladih poduzetnika. - Razvijanje tehnološkog i poduzetničkog načina mišljenja učenika te stjecanje i vježba primjene znanja. - Izrađivati tehničke tvorevine. - Naučiti učenike da nastavom tehničke kulture izgrade djelatni, poduzetnički i stvaralački tehničko-tehnološki način mišljenja. - Osposobiti ih za prepoznavanje i primjenu tehničkih tvorevina u životnom okruženju.

TEHNIČARI - Usvojiti znanja i razviti motoričke vještine, umijeća, sposobnosti te samopouzdanje u rukovanju različitim priborom, alatima, uređajima i strojevima koji služe za izradbu proizvoda i usluga. - Razviti sposobnosti tehničkoga sporazumijevanja te uporabe tehničke dokumentacije. - Razviti kritičnost i kompetencije za estetsko vrjednovanje i dizajn proizvoda i usluga. - Biti osposobljeni za natjecanja mladih tehničara i smotre mladih poduzetnika. - Razvijanje tehnološkog i poduzetničkog načina mišljenja učenika te stjecanje i vježba primjene znanja.

MAKETARI - Razvijati logičko mišljenje. - Poticati rad. - Poticati ljubav prema tehnici i tehnološkim rješenjima, timski rad pri rješavanju problema.

GRAFIČKA SKUPINA - Stjecanje i prakticiranje praktičnih znanja iz grafike i dizajna. - Surađivati s drugima te dijeliti i preuzimati odgovornost tijekom samostalnoga izražavanja ili stvaranja u grupnom radu. - Predstaviti zajedničkom izložbom u učionici i prostorijama škole svoj likovni rad i objasniti ga jednostavnim izrazima i riječima. - Izraziti zadovoljstvo zbog sudjelovanja u likovnim aktivnostima, svoga likovnog rada i rada drugih učenika.

PROMETNA SKUPINA - Poboljšanje osobne sigurnosti učenika u cestovnom prometu. - Upoznati s prometnim pravilima i znakovima i njihovoj primjeni u prometu te kulturom ponašanja u prometu. - Pripremiti učenike za natjecanje „Sigurno u prometu“.

- Upravljati i sudjelovati u prometu kao vozači bicikla ili pješaci koji su isto sudionici u prometu. - Razvijati kod učenika svijest o ulozi prometa i njihovo lijepo ponašanje.

FILMSKA SKUPINA - Naučiti prepoznati i razlikovati medijske sadržaje. - Osposobiti učenike za svjesno, sigurno i kritičko uočavanje poruka filma, televizije, fotografija, interneta, radija, tiska i ostalih medija. - Korištenjem medija promicati ispravne vrijednosti i stavove. - Napisati scenarij i izraditi knjigu snimanja (režirati film). - Naučiti izraditi animaciju, montirati slike i zvuk. - Izraditi slikovnicu i naučiti je preoblikovati u digitalni oblik, izrađivati interaktivne plakate, razglednice i brošure. - Utjecati na razvoj učenika u osviještenu i educiranu filmsku publiku, ali i odgovorne i svjesne korisnike interneta i društvenih mreža.

FOTO SKUPINA - Koristiti se tehničkom dokumentacijom pri radu. - Pravilno rukovati fotografskim aparatom i priborom. - Opisati razliku između klasičnog fotografskog aparata i digitalnog. - Fotografirati događaje u školi i izvan nje. - Primijeniti znanja i vještine fotografiranja u svrhu kreativnog korištenja slobodnog vremena. - Stvarati foto zbirke za potrebe škole. - Izražavati se fotografskim tehnikama.

MALA ŠKOLA ANIMACIJE - Izražavanje kroz izradu animiranog filma.

MEDIJSKA SKUPINA - Razlikovati vrste medija.

- Uočiti značenje popularno-kulturnih medijskih sadržaja u kontekstu svakodnevnog života. - Razvijati educiranu medijsku publiku te odgovorne i svjesne korisnike interneta i društvenih mreža. - Kreiranje i izdavanje školskog lista, izrada filmova, gluma, pisanje literarnih tekstova. - Analizirati različite medijske sadržaje i kritički promišljati o njima. - Stvaranje različitih medijskih sadržaja.

MULTIMEDIJALNA SKUPINA - Upoznavanje učenika s digitalnom tehnologijom te korištenjem video kamere. - Upoznati s osnovnim pravilima video montaže i obrade fotografije, sukladnom materijalno tehničkim prilikama škole. - Steći znanja uporabom novih metoda, tehnika i medija u procesu informatičkog obrazovanja. - Razviti inovativnost, kreativnost i individualnu sposobnost te osjećaja društvene korisnosti. - Razumjeti nužnu odgovornost pri uporabi tehnologije i informacija te posljedice njihove neodgovorne uporabe. - Upotrebljavati tehnološke mogućnosti za suradnju s drugima pri rješavanju problema.

VIDEO GRUPA - Stjecanje osnovnih znanja o filmu, tehnici i metodama nastajanja filma, razvijanje filmske kulture. - Razvijanje sposobnosti pamćenja, uočavanje procesa, kreativnog izražavanja. - Razvijanje pozitivnog odnosa prema medijskoj kulturi, ulozi filma u kulturi i svakodnevnom životu. - Poticanje audiovizualnog stvaralaštva učenika.

- Pratiti i video kamerom snimati najvažnija zbivanja vezana uz tijek školske godine.

WEB GRUPA - Upoznati razne medije i znati prepoznati lažnu od prave vijesti. - Upoznati obilježja vijesti, znati napisati vijest i objaviti je na školskoj mrežnoj stranici. - Podizanje osposobljenosti učenika u primjeni IKT-a. - Upoznavanje učenika sa zakonitostima izrade mrežnih stranica te izradom i korištenjem materijala s mrežnih stranica. - Obilježiti sva važnija događanja u školi u digitalnom obliku. - Primijeniti znanja o tehnologiji u izradi web stranice.

6.1.5. Društveno-humanističko područje

Društveno-humanističko područje je drugo najviše zastupljeno područje prema brojnosti ponude izvannastavnih aktivnosti. Obuhvaća 80 skupina različitih izvannastavnih aktivnosti, od čega je 18 aktivnosti za učenike razredne nastave, 38 aktivnosti za učenike predmetne nastave te 24 različite aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave.

Tablica 8: Nazivi skupina izvannastavnih aktivnosti društveno-humanističkog područja

Društveno-humanističko područje IZVANNASTAVNA BROJ RN PN RN i PN AKTIVNOST SKUPINA Biblijska skupina 6 2 2 2 Crveni križ 3 0 2 1 Čuvari baštine 7 5 1 1 Družionica 1 1 0 0 Duhovno stvaralaštvo 1 0 1 0 Filatelija 1 0 0 1 Filološka 1 0 1 0 Građanski odgoj 4 1 2 1 Islamska kultura 1 0 0 1

Karitativno-humanitarna grupa 12 1 5 6 Karnevalska grupa 3 2 0 1 Makovci i mali misionari 1 0 1 0 Mala kreativna socijalizacijska 2 0 2 0 skupina Mali misionari 1 0 1 0 Mladi poduzetnici 1 0 1 0 Moja Rijeka 1 0 1 0 Noina arka 1 1 0 0 Povjesničari 8 1 7 0 Projekt šafran 1 0 0 1 Prva pomoć 1 0 1 0 Prvopričesnici 1 1 0 0 Sacrori 1 0 1 0 Školarci u zajednici 2 1 0 1 Škrinjica 1 0 0 1 Tradicijska grupa 2 2 0 0 Trening životnih vještina 1 0 0 1 Vjeronaučna skupina 11 0 6 5 Volonteri 3 0 2 1 Vršnjačka medijacija 1 0 1 0 UKUPNO RN 18 UKUPNO PN 38 UKUPNO RN i PN 24 UKUPNO SKUPINA 80

Učenici razredne nastave sudjeluju u sljedećim aktivnostima: čuvari baštine, mali čuvari baština, mladi čuvari baštine, lokalna sakralna baština – u potrazi za blagom, zavičajna grupa, tradicijska grupa, tradicijska kultura, mali arheolozi, biblijska grupa, malo biblijsko kazalište, liturgijsko-karitativna skupina, Noina arka, prvopričesnici, suradnja s lokalnom zajednicom, mali građani, družionica, maškare, karnevalska grupa. Aktivnosti za učenike predmetne nastave su: humanitarna skupina, karitativno-humanitarna grupa, karitativno-kreativna grupa, karitativni rad, caritativna grupa, prva pomoć, volonterski klub, školski volonterski klub, mali misionari, makovci i mali misionari, mladi crvenog križa, pomladak crvenog križa, bibličari, mali bibličari, duhovno stvaralaštvo, mala kreativna socijalizacijska skupina, male kreativne socijalizacijske skupine, kulturno-povijesna baština grada Rijeke, moja Rijeka, zavičajna povijest, povijest, povijesna skupina, povijesna grupa, povjesničari, mali povjesničari, mladi povjesničari, filološka, građanski odgoj i

obrazovanje, projekt građanin – kritičko mišljenje, mladi poduzetnici, sacrori, vjeronaučna grupa, vjeronaučna olimpijada, vjeronaučnobiblijska skupina, vjeronaučna radionica tragom riječi, projekt vjeronaučne grupe, tragovima biskupa Antuna Mahnića, vršnjačka medijacija. Učenici i razredne i predmetne nastave sudjeluju u sljedećim aktivnostima: humanitarna grupa, humanitarno-volonterska grupa, mali humanitarci, humanitarne akcije, karitativna skupina, solidarnost – srce u akciji, volonteri, crveni križ, školarci u zajednici, projekt šafran, škrinjica, trening životnih vještina, građanski odgoj, filatelija, sakralna baština, islamska kultura, liturgijska grupa, biblijska skupina, vjeronaučna skupina, vjeronaučno-liturgijska grupa, vjeronaučna dramska grupa i mali humanitarci, mak – vjeronaučna grupa, upoznati Boga u pjesmi i priči, sudjelovanje u karnevalskoj povorci.

Od ukupno 56 škola Primorsko-goranske županije, u 52 škole pronalazimo izvannastavne aktivnosti unutar društveno-humanističkog područja (93%), što znači da samo 4 škole ne provodi izvannastavne aktivnosti ovog kurikulumskog područja. Najviše škola, njih 12, provodi tek 1 izvannastavnu aktivnosti unutar društveno- humanističkog područja, 9 škola po 2 ili 3 aktivnosti, 8 škola po 4 različite izvannastavne aktivnosti. U 7 škola se provodi po čak 6 aktivnosti. Jedna osnovna škola provodi 8 različitih aktivnosti, a 2 škole po 7 aktivnosti. Maksimalan broj različitih aktivnosti unutar prirodoslovnog područja, njih 11, se provodi u 1 osnovnoj školi.

Analizirajući zastupljenost izvannastavnih aktivnosti društveno-humanističkog područja prema geografskom području dolazi se do zaključka kako je ovo područje u potpunosti zastupljeno jedino u osnovnim školama Gorskog kotara, dok 2 škole grada Rijeke, 1 škola Riječkog prstena i 1 otočna škola ne provode nikakve aktivnosti unutar ovog područja. Škola koja provodi najveći broj različitih aktivnosti unutar društveno-humanističkog područja, njih čak 11, nalazi se u gradu Rijeci. Ostale škole grada Rijeke provode od 1 do 7 različitih aktivnosti unutar ovog područja. Osnovne škole Riječkog prstena provode od 1 do 6 različitih aktivnosti, te čak 4 škole provode po 6 aktivnosti. U osnovnim školama Gorskog kotara provodi se od 1 do 4 različite aktivnosti unutar društveno-humanističkog područja. I većina

otočnih škola provodi od 1 do 4 različite aktivnosti, iako se u ovoj regiji nalazi i 1 škola koja provodi čak 8 aktivnosti ovog područja.

Izvannastavne aktivnosti društveno-humanističkog područja opisane su sljedećim ishodima:

KARITATIVNO-HUMANITARNA GRUPA - Upoznati učenike s poviješću i djelovanjem različitih humanitarnih ustanova, Caritasa, Crvenog Križa, Socijalne samoposluge i provedba njihovih humanitarnih akcija te priprema učenika za natjecanje pomlatka Crvenog križa. - Razvijati osjećaj za liturgijska slavlja kroz godinu. - Uočavati i prepoznavati potrebe siromašnih. - Aktivno sudjelovati u svim akcijama karitativnog djelovanja u župi i izvan nje. - Suosjećati s onima koji pate ili su bolesni. - Senzibilizirati učenike za potrebe drugih. - Ukazati na nužnost dijeljenja materijalnih dobara, učenje solidarnosti, razvoj ekološke svijesti učenika, prevencija nepoželjnih oblika ponašanja, razvoj empatije kod učenika.

CRVENI KRIŽ - Širiti znanje o pokretu Crvenog križa. - Razvijati humanost, solidarnost i nesebičnost kod djece. - Osvijestiti važnost prijateljstva i međusobnog pomaganja. - Razvijati humanost, solidarnost, empatiju, prihvaćanje različitosti, natjecateljski duh te svijest o potrebi i važnosti volonterskog pomaganja. - Poticati neovisničko ponašanje kao preduvjet općeg zdravlja. - Razvijati svijest o potrebi brige za vlastito i opće zdravlje.

VOLONTERI - Promicanje ljudskih vrednota.

- Pomaganje drugima kroz načine volontiranja. - Biti educirani o volonterstvu. - Uključiti u procjenu potreba škole i zajednice. - Odgovoriti na smanjenje problema u školi i zajednici te raditi na njihovom unaprjeđenju.

PRVA POMOĆ - Pomoć unesrećenima.

ŠKOLARCI U ZAJEDNICI - Razvijati motoričke sposobnosti i osjećaj za estetiku. - Razvijati ljubav prema umjetničkom izričaju. - Poticati učenike na odgovoran odnos prema lokalnoj zajednici. - Razvijati ekološku svijest. - Poticati učenike da preuzmu odgovornost za daljnji razvoj društva. - Razvijati osjećaj za suradnju.

ČUVARI BAŠTINE - Upoznati stare običaje ,zanate, riječi koje su se nekada koristile. - Naučiti neke od ručnih radova. - Dopuniti i proširiti znanja o prošlosti zavičaja radom u kreativnim radionicama. - Njegovanje čakavskog narječja kroz pjesmu, legende, običaje. - Razvijati govornu vještinu i izražajno izgovaranje riječi na čakavskom narječju. - Pjevanje pjesama, istraživati o običajima i tradiciji zavičaja te čuvati kulturni identitet svoga kraja.

TRADICIJSKA GRUPA - Razvijanje sposobnosti slušnog i glazbenog doživljaja pjesama zavičajnog narječja.

- Usvajanje plesnih koreografija tradicijskih plesova. - Njegovanje govornog i pisanog izričaja zavičajnog govora te likovnog izričaja. - Prepoznati elemente hrvatske tradicijske kulture i razviti pozitivan stav prema kulturnoj baštini svog kraja. - Steći stvaralačka i radna iskustava pri oblikovanju raznih ukrasnih i uporabnih predmeta od didaktički neoblikovanog materijala te primjenom različitih likovnih i drugih tehnika i sredstava.

KARNEVALSKA GRUPA - Očuvanje tradicije i običaja našeg kraja. - Nastupiti na karnevalskoj povorci i dostojno predstaviti školu i kraj iz kojeg dolazimo.

MOJA RIJEKA - Bolje upoznavanje s povijesnim, kulturnim i sportskim naslijeđem grada Rijeke. - Upoznavanje s lokalitetima i osnovnim načelima povijesnog istraživanja. - Prepoznati kulturne, sportske i znanstvene objekte grada Rijeke te objasniti njihov nastanak i razloge njihove pojave grada. - Nabrojati posebnosti grada Rijeke. - Proširiti znanje o gradu u kojem živimo. - Razviti ljubav prema svom gradu i domovini.

ŠKRINJICA - Sudjelovanje u životu Škole i uključivanje u aktivnostima koje organizira grad Rijeka. - Posjet raznim ustanovama na području grada Rijeke.

DRUŽIONICA - Razvijanje fine motorike.

- Razvijanje kreativnosti i mašte kroz radionice (kreativne, informatičke i eTwinning). - Unapređenje ekološke kulture i svijesti. - Upoznavanje s kulturnom baštinom. - Razvijanje samopouzdanja, suradničkih odnosa i timskog rada. - Razvijanje koncentracije.

FILATELIJA

- Prepoznati marke, smjestiti ih u određeno vrijeme i zemlju kojoj pripadaju. - Prepoznati elemente potrebne za prepoznavanje. - Klasificirati izvore informacija. - Tražiti izvore informacija.

FILOLOŠKA - Razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku i narodu koji se na njemu izražava i stvara svoja kulturna dobra te kulturan odnos prema drugim jezicima.

GRAĐANSKI ODGOJ - Usvajati znanja koja se odnose na ljudsko-pravne,društvene, političke, gospodarske,ekološke i kulturološke dimenzije. - Razvijati komunikacijske kompetencije, osvijestiti važnost komunikacije u razvijanju međuljudskih odnosa. - Shvaćati važnost poštivanja ljudskih prava, upoznati se s dječjim pravima te se s osnovnim pojmovima demokracije. - Razumijevati važnost vlastitog odgovornog i svjesnog sudjelovanja u životu zajednice. - Prihvaćati različitosti te osvijestiti potrebu smanjenja predrasuda, stereotipa i diskriminacije. - Razumjeti važnost slobode mišljenja te moći kritički pristupati informacijama iz medija.

- Znati cijeniti prirodne resurse te shvatiti nužnost njihova odgovornoga trošenja.

MLADI PODUZETNICI - Kreativno se izražavati u različitim informacijsko-komunikacijskim alatima i tehnikama. - Razvijanje inicijativnosti i samostalnosti, te originalnosti u izražavanju. - Razvijanje spoznaja o tržišnim zakonitostima i procesu proizvodnje od osmišljavanja i izrade proizvoda do određivanja njegove tržišne vrijednosti , čime stječu prve korake poduzetništva. - Istraživanje i zapisivanje te prezentiranje naučenog i učinjenog u suradnji s likovnom i eko grupom, te školskom zadrugom, mladi će poduzetnici pomoći osmisliti proizvode koji će promovirati baštinu Grada Rijeke, Trsata i svoje škole, te će pratiti njihov plasman.

TRENING ŽIVOTNIH VJEŠTINA - Promocija zdravog načina života bez ovisnosti među mlađom populacijom. - Zdravstveni odgoj učenika. - Poticanje međusobne komunikacije i uvažavanje tuđeg mišljenja. - Razvijanje socijalnih vještina. - Prevencija svih ovisnosti i drugih oblika neprihvatljivih ponašanja. - Razvoj pozitivnih kompetencija, samopoštovanja, asertivnosti.

VRŠNJAČKA MEDIJACIJA - Upoznati učenike s idejom mirnog rješavanja sukoba, medijacije. - Upoznati učenike gdje se primjenjuje medijacija. - Upoznati učenike s osnovnim komunikacijskim tehnikama. - Upoznati učenike s koracima u medijaciji i vježbati ih. - Primijeniti medijaciju među ostalim učenicima. - Promovirati kulturu tolerancije i nenasilja.

PROJEKT ŠAFRAN - Upoznati mlade ljude s temom Holokausta i razvijati svijest o opasnostima diskriminacije, predrasuda i nesnošljivost. - Uključivanje djece u sadnju lukovica i promatranje cvijeća kako raste potiče kontinuirano učenje o važnosti tolerancije i poštovanja. - Promicanje slobodne razmjene ideja, tolerancije i kritičkog mišljenja. - Edukacija i uključivanje učenika u rasprave o demokraciji i građanskom društvu. - Poticati učenike na solidarnost, razvijati prijateljstvo i prihvaćanje različitosti. - Potaknuti učenike na izradu tematskih literarnih i likovnih radova.

POVJESNIČARI - Analizirati i objasniti osnovne događaje, osobe i promjene iz zavičajne prošlosti. - Smjestiti povijesne događaje, pojave i osoba u odgovarajuće povijesno razdoblje. - Prikupljati i analizirati povijesne izvore. - Rabiti različite izvore informacija s ciljem istraživanja događaja u prošlosti i sadašnjosti. - Koristeći povijesne izvore (primarne i sekundarne) razmotriti nacionalne i svjetske povijesne teme te otkriti kako su povijesni događaji i pojedinci utjecali na oblikovanje hrvatskog i svjetskog društva i svakodnevice. - Uočavati uzročno-posljedične veze među događajima određivanjem uzroka i posljedica povijesnim događajima i pojavama. - Snalaziti se u vremenu i prostoru izrađivanjem kronoloških tablica, snalaženjem na povijesnim kartama i posjetom povijesnih/arheoloških lokaliteta.

MALI MISIONARI

- Izrađivati kruhove za Dane kruha, dijeliti ih i sakupljati dobrovoljni prilog za ljude u potrebi.

- Izrađivat će božićne i uskršnje čestitke i ukrase, te ih prodavati za pomoć Misijama. - Sakupljat će i prodavati maslinove grančice, također kao pomoć Misijama. - Osjetiti da je pomaganje dobro, jer drugoga spašava, a nas oplemenjuje i obogaćuje.

MAKOVCI I MALI MISIONARI - Dublje upoznaje sadržaje svoje vjere kroz dječji tisak „MAK“. - Tumači i vrednuje važnost svoje religije u ljudskome životu. - Razvija osjećaj empatije prema drugima. - Prepoznaje značaj dodatnih sadržaja kojima obogaćuje svoj duhovni život.

MALA KREATIVNA SOCIJALIZACIJSKA SKUPINA - Steći vještine razvijanja dobrih odnosa s vršnjacima, razumijevanja položaja i mišljenja drugih učenika radi šire prihvaćenosti u društvu. - Razviti suradničko učenje prihvaćajući uzajamnu komunikaciju, rješavanje problema raspravom, razgovorom i dijalogom. - Razviti sposobnost uviđanja posljedica svojih i tuđih stavova i postupaka. - Prihvaćati pravila suradničkih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponašanja, uzajamnoga pomaganja i prihvaćanja različitosti, odgovorno izvršavati preuzete zadatke, razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu, skupovima i sl.).

BIBLIJSKA SKUPINA - Motivirati vjeroučenike za biblijske sadržaje koji prate crkvenu godinu i izgrađuju stav osobnog odnosa s Bogom. - Upoznati biblijske sadržaje i likove Starog i Novog zavjeta. - Znati protumačiti smisao, važnost i značenje pojedinih biblijskih slika, događaja i simbola. - Izrađivati prigodne plakate, uređivati panoe, izrađivati neke prigodne rukotvorine (slike, krunice, vjerski predmeti, simboli).

- Bolje razumjeti biblijski govor. - Snalaziti se u upotrebi Svetog pisma. - Razumjeti i prepoznavati utjecaj i poruke Svetog pisma kroz kulturu. - Osnažiti učenike i pomoći im da u svakodnevnim životnim situacijama ovladaju socijalnim vještinama, prvenstveno vještinama komuniciranja koje uključuju aktivno slušanje, pregovaranje, uvažavanje sugovornika. - Osvještavanje vlastitih potreba u odnosu s drugima i učenje asertivnog ponašanja. - Poticanje i učenje kvalitetnijeg pristupu učenju te razvijanje radnih navika kod učenika.

VJERONAUČNA SKUPINA - Razvoj duhovne kulture, susreti i natjecanja. - Povezati i primijeniti vjeronaučne sadržaje u svakodnevnom životu. - Učvrstiti kršćanski svjetonazor. - Razlikovati što znači biti pasivan, a što aktivan vjernik. - Produbljivanje znanja o vjerskim i biblijskim temama. - Senzibiliziranje učenika za općeljudske i vjerničke vrijednosti. - Uključivanje u liturgijski život i slavljenje kršćanskih blagdana.

DUHOVNO STVARALAŠTVO - Pisati sastavke, pjesme. - Likovno se izražavati crtanjem, bojanjem, modeliranjem i drugim književnim i likovnim tehnikama u vidu gornjega cilja. - Izraziti svoj odnos s Bogom, i svijetom oko sebe kroz gore navedene vještine i time će poticati druge da vide svijet Božjim očima. - Izraziti svoju vjeru u Trojedinoga Boga, Mariju majku Isusovu i Svece.

NOINA ARKA - Omogućiti učenicima produbljivanje vjeronaučnih sadržaja i njihovu primjenu u svakodnevnom život.

- Promicati druženje i zajedništvo. - Potaknuti kreativno izražavanje (likovno, glazbeno i molitveno). - Potaknuti svijest o odgovornosti za bližnje i svijet u kojem živimo. - Osjetiti da se pravi odnosi grade na altruizmu i na vrednovanje svakoga a ne samo prvoga-pobjednika.

ISLAMSKA KULTURA - Upoznavanje vjere u svim njezinim bitnim dimenzijama tj. u njezinom učenju, prakticiranju i življenju. - Konfesionalno obilježje vjeronauka utemeljeno je na univerzalnom odgojnom i kulturnom značenju religiozne činjenice za osobu, kulturu i cijelo društvo. - Vjera mu daje mu teološko, antropološko-pedagoško i povijesno-kulturno značenje i utemeljenje.

PRVOPRIČESNICI - Slavljenjem sakramenta sv. ispovijedi. - Slavljenjem sakramenta euharistije. - Vjeroučenici se aktivnije uključuju život župske zajednice.

SACRORI - Uspostaviti odnos povjerenja prema drugima. - Prihvaćati razlike među ljudima razvijati duh zajedništva, služenja i prijateljstva. - Svjesno i aktivno doživjeti vrijeme kršćanskih blagdana u obitelji, školi i župi. - Biti sposoban predstaviti sakralne znamenitosti svoje župe. - Založiti se i sudjelovati u izgradnji jedne Crkve.

6.1.6. Tjelesno i zdravstveno područje

Tjelesno i zdravstveno područje drugo je po redu najmanje zastupljeno područje prema brojnosti ponude izvannastavnih aktivnosti. Obuhvaća ukupno 51 skupinu različitih izvannastavnih aktivnosti, od čega je 15 aktivnosti za učenike razredne nastave, 27 aktivnosti za učenike predmetne nastave te 9 različitih aktivnosti za učenike i razredne i predmetne nastave.

Tablica 9: Nazivi skupina izvannastavnih aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog područja

Tjelesno i zdravstveno područje IZVANNASTAVNA BROJ RN PN RN i PN AKTIVNOST SKUPINA Atletika 1 0 1 0 Badminton 1 0 0 1 Futsal 1 0 1 0 Gimnastika 2 0 1 1 Graničari 1 1 0 0 Jedrenje 1 0 0 1 Košarka 1 0 1 0 Kuglanje, boćanje 1 0 1 0 Mali olimpijci 1 1 0 0 Mogy u škole 1 0 0 1 Nogomet 6 0 5 1 Odbojka 3 0 2 1 Rukomet 2 1 1 0 Skijaško trčanje 1 0 0 1 Sportom do zdravlja 1 0 1 0 Sportska grupa 11 7 3 1 Stolni tenis 1 0 1 0 Škola klizanja 1 0 1 0 Škola plivanja 3 0 3 0 Škola skijanja 1 0 1 0 Školsko sportsko društvo 3 0 2 1 Teretana 1 0 1 0 Univerzalna sportska škola 3 3 0 0 Vježbaonica 1 0 1 0 Yoga 1 1 0 0 Zumba 1 1 0 0 UKUPNO RN 15 UKUPNO PN 27 UKUPNO RN i PN 9 UKUPNO SKUPINA 51

Aktivnosti za učenike razredne nastave su: sportska skupina, grupo sportivo, sportska grupa, sportska sekcija, sportsko-ritmička grupa, sportsko-plesna skupina, sportske radionice, mali sportaši, mali olimpijci, graničari, mini rukomet, zumba, yoga, univerzalna sportska škola, univerzalna športska škola, univerzalna sportska škola i vježbaonica. Učenici predmetne nastave sudjeluju u sljedećim aktivnostima: sportom do zdravlja, sportska grupa – badminton djevojčice, sportska grupa – mali nogomet, sportska grupa – nogomet dječaci, mali nogomet, nogomet za dječake, muški i ženski nogomet, ženski nogomet, školska nogometna liga, futsal, košarka, rukomet, odbojka – selekcija škole, odbojka: djevojčice, atletika, stolni tenis, mali gimnastičari, škola plivanja, obuka plivača, plivanje za učenike s teškoćama u razvoju, škola klizanja, škola skijanja, kuglanje, boćanje, teretana, vježbaonica, školski sportski klub, školski športski klub. Učenici i razredne i predmetne nastave sudjeluju u sljedećim aktivnostima: sportska grupa, nogomet, odbojka, badminton, gimnastika, jedrenje, skijaško trčanje, mogy u škole, školsko sportsko društvo.

Od ukupno 56 škola Primorsko-goranske županije, u 50 škola pronalazimo izvannastavne aktivnosti unutar tjelesnog i zdravstvenog područja (89%), što znači da 6 škola ne provodi izvannastavne aktivnosti ovog kurikulumskog područja. Najviše škola, njih 11, provodi po 4 izvannastavne aktivnosti unutar tjelesnog i zdravstvenog područja. Isto tako, 11 škola provodi 3 različite aktivnosti, ali isti broj škola provodi tek 1 aktivnost. U 8 škola se provode 2 aktivnosti, 5 škola provodi 5 različitih aktivnosti. Jedna osnovna škola provodi 8 različitih aktivnosti, i jedna 6 aktivnosti. Maksimalan broj različitih aktivnosti unutar prirodoslovnog područja, njih 9, provodi se u 2 osnovne škole.

Analizirajući zastupljenost izvannastavnih aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog područja prema geografskom području dolazi se do zaključka kako je ovo područje u potpunosti zastupljeno jedino u otočnim osnovnim školama, dok 4 škole grada Rijeke, 1 škola Riječkog prstena i 1 škola Gorskog kotara ne provode nikakve aktivnosti unutar ovog područja. Škole koje provode najveći broj različitih aktivnosti unutar tjelesnog i zdravstvenog područja, njih 9, su 1 otočna škola i 1 škola u Gorskom kotaru. Ostale otočne škole provode od 1 do 5 različitih izvannastavnih aktivnosti. U osnovnim školama Gorskog kotara provodi se također od 1 do 5 96

različitih aktivnosti unutar tjelesnog i zdravstvenog područja. U ovoj regiji se nalazi i 1 škola koja provodi 8 različitih aktivnosti, što znači da se u školama Gorskog kotara nalaze čak 2 škole s velikim brojem aktivnosti unutar tjelesnog i zdravstvenog područja. Osnovne škole grada Rijeke provode od 1 do 5 različitih aktivnosti unutar ovog područja, a najviše škola, njih 6, provodi po 4 različite aktivnosti. U školama Riječkog prstena provodi se od 1 do 6 različitih aktivnosti, a najviše škola provodi po 3 različite aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog područja.

Izvannastavne aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog područja opisane su sljedećim ishodima:

SPORTSKA GRUPA - Stjecanje, korigiranje i usavršavanje znatno većih motoričkih i teorijskih informacija o različitim aktivnostima. - Osigurati višu razinu motoričkih znanja, sposobnosti i postignuća specijaliziranim radom i sustavnim vježbanjem. - Omogućiti učenicima zadovoljavanje posebnih interesa i sklonosti za sportske aktivnosti, razviti naviku bavljenja sportom. - Razvoj zdravstvene kulture, vještine i sudjelovanja kao dio tima. - Poticati učenike na igru i stvoriti naviku bavljenja sportskim aktivnostima. - Poticati psihički i fizički razvoj učenika.

SPORTOM DO ZDRAVLJA

- Zadovoljavanje interesa i potreba učenika radi potrebnog doprinosa razvoju antropološkog statusa učenika. - Usvojiti i na višu razinu podići motorička znanja. - Čuvati i unapređivati svoje zdravlje, ali i zadovoljiti potrebu za druženjem i natjecanjem.

MALI OLIMPIJCI - Poticati učenike na igru i stvoriti naviku bavljenja sportskim aktivnostima. - Poticati psihički i fizički razvoj učenika.

- Razvijati pozitivan natjecateljski i sportski duh.

NOGOMET - Uvježbati, uigrati učenike u cilju postizanja što boljeg rezultata na prvenstvu grada u malom nogometu. - Utjecati na povećanje fonda motoričkih znanja i postignuća. - Razvijanje brzine, preciznosti i koordinacije pokreta. - Funkcionalno pripremanje za kretanje za daljnje napore. - Povećati pokretljivost i čvrstinu zglobova. - Usvajanje i usavršavanje različitih biotičkih motoričkih znanja i poboljšanje motoričkih postignuća te teoretskih znanja potrebnih za razumijevanje igre i nogometnih tehnika. - Uvoditi učenika u organizirani sistem natjecanja.

FUTSAL - Usvajati i usavršavati osnovne elemente i taktike igre. - Naučiti pravila igre. - Poboljšanje funkcionalnih i motoričkih sposobnosti. - Usvajanje motoričkih znanja iz futsala.

KOŠARKA - Naučiti i primijeniti naučeno u raznim natjecanjima. - Razvijati ljubav prema sportu. - Poticaj pravilnom razvoju kinantropoloških obilježja učenika. - Jačanje muskulature i poboljšanje koordinacije pokreta.

ODBOJKA - Usvajati osnovne elemente i tehnike i taktike odbojke naučiti. - Primijeniti znanja i vještine u sportskim i sportsko rekreativnim aktivnostima. - Razviti svijest o važnosti tjelesnog vježbanja. - Razumjeti važnost timskog rada i suradnje.

- Razvijanje vještina, zdravlja i opće kondicije. - Razvijanje želje za zabavom i druženjem s prijateljima s istim interesima.

RUKOMET - Osposobiti učenike za što uspješnije prezentiranje naše škole u rukometu. - Uvježbati, uigrati učenike u cilju postizanja što boljeg rezultata na prvenstvu grada u rukometu. - Razvijati zajedništvo, sportski duh. - Usvajanje teoretskih znanja potrebnih za razumijevanje igre i rukometnih tehnika. - Poticanje razvoja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. - Priprema učenika za organizirani sistem natjecanja. - Razvijanje brzine, preciznosti i koordinacije pokreta.

BADMINTON - Upoznavanje osnovnih pravila badmintona. - Stvaranje navika za svakodnevnim bavljenjem sportom. - Uključivanje što većeg broja učenika u treniranje različitih sportova i natjecanja. - Razvijanje pozitivnog odnosa prema sportu. - Naučiti učenice osnovnoj tehnici sportske igre badminton u individualnom obliku kao i u paru. - Pripremiti ih za osnovne oblike natjecanja, ali bez ikakvog rezultatskog imperativa uz naglasak na zdravstvenu važnost kretanja i bavljenja sportskim aktivnostima.

ATLETIKA - Razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti. - Usvajati i usavršavati biotička i kompleksna motorička znanja potrebna za atletiku. - Usvojiti i usavršiti elemente propisane po pojedinim disciplinama (trčanja, skokovi, bacanja) za nastup na županijskom školskom natjecanju iz atletike.

- Razviti kod učenika specifične sposobnosti, naučiti pravila te usavršiti tehnike trčanja, skakanja i bacanja. - Utjecati na razvoj aerobne izdržljivosti.

GIMNASTIKA - Razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti. - Usvajati i usavršavati biotička i kompleksna motorička znanja potrebna za gimnastiku. - Usvojiti propisane elemente i koreografije na parteru, gredi, dvovisinskim ručama i preskoku za nastup na županijskom školskom natjecanju iz gimnastike. - Učenje, ponavljanje i usavršavanje motoričkih gibanja i gimnastičkih elemenata te usavršavanje za županijsko natjecanje u Rijeci. - Sudjelovati u proslavi Dana škole atraktivnim revijalnim gimnastičkim nastupom.

ZUMBA - Razvijati i poticati motorička gibanja kroz tjelesne aktivnosti kod učenika. - Uvježbavati plesne korake. - Razvijati svijesti o pozitivnom utjecaju plesa na zdravlje. - Poticati razvoj pozitivnog raspoloženja kod učenika. - Razvijati maštu kod izvođenja plesnih koraka. - Poticati razvoj zajedništva i druženja među učenicima.

GRANIČARI - Razvoj motoričkih sposobnosti. - Razvoj brzine spretnosti.

STOLNI TENIS - Poticati učenike na kretanje u prirodi i sportski način života.

100

- Poštivati sportska pravila, poticati timski duh, njegovati prijateljske odnose i sportsko ponašanje, usvajanje afirmativnog navijanja. - Sustavno, planski i kontinuirano djelovanje na učenike u funkciji usvajanja i usavršavanja elemenata stolnog tenisa. - Zadovoljenje učenikovih potreba za bavljenjem sportom. - Sudjelovanje na sportskim natjecanjima.

JEDRENJE - Unapređenje zdravlja učenika. - Unapređenje vještina i znanja u upravljanju jedrilicom klase Optimist. - Razvoj samopouzdanja, samodiscipline te odvažnosti. - Upoznavanje creskog akvatorija te zakonitosti plovidbe uz pomoć vjetra.

KUGLANJE, BOĆANJE - Primijeniti vještina i znanje u sportskim i sportsko rekreativnim aktivnostima. - Razviti svijest o važnosti tjelesnog vježbanja. - Razumjeti važnost timskog rada i suradnje.

ŠKOLA SKIJANJA - Izvodi elemente tehnike iz raznovrsnih grupacija sportova i složenijih elementarnih igara uz upute. - Izvoditi osnovne elemente tehnike sporta na početnoj razini. - Primjenjuje stečeno znanje u sportovima. - Usvaja temeljna pravila lijepog ponašanja i primjenjuje pravila iz raznovrsnih grupacija sportova i elementarnih igara. - Djelomično povezuje prehrambene navike i tjelesnu aktivnost.

SKIJAŠKO TRČANJE - Primijeniti znanja i vještine u sportskim i sportsko rekreativnim aktivnostima. - Razviti svijest o važnosti tjelesnog vježbanja. - Razumjeti važnost individualnog rada i ustrajnosti.

101

ŠKOLA KLIZANJA - Primijeniti vještina i znanje u sportskim i sportsko rekreativnim aktivnostima. - Razviti svijest o važnosti tjelesnog vježbanja. - Razumjeti važnost timskog rada i suradnje.

ŠKOLA PLIVANJA - Usvojiti sve tehnike plivanja. - Osposobiti učenike za siguran boravak u vodi. - Obukom na plaži poticati radost upoznavanja s novim znanjima u području plivanja. - Naučiti pravilno plivati. - Savladat će osnovne motoričke strukture kretanja u vodi.

VJEŽBAONICA - Kvalitetna organizacija slobodnog vremena. - Prevencija nepoželjnih oblika ponašanja. - Stvaranje navike zdravog načina življenja. - Naučiti neke strukture kretanja i njihovu primjenu u životnim situacijama.

MOGY U ŠKOLE - Utjecaj na kinantropološka obilježja. - Podizanje motoričkih znanja na višu razinu. - Unapređenje nastave upotrebom IKT-a u nastavi. - Uvid učenika u svoj napredak tijekom programa vježbanja. - Praćenje rada i napretka učenika. - Komunikacija s učenicima.

TERETANA - Primijeniti vještina i znanje u sportskim i sportsko rekreativnim aktivnostima. - Razviti svijest o važnosti tjelesnog vježbanja. - Razumjeti važnost timskog rada i suradnje.

102

ŠKOLSKO SPORTSKO DRUŠTVO - Razvijati ljubav prema sportu. - Poticati pravilan razvoj antropoloških obilježja učenika, jačanje muskulature i poboljšanje koordinacije pokreta. - Svladavanje i usvajanje novih motoričkih znanja. - Poboljšanje i unapređivanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kod učenika. - Unapređenje i očuvanje zdravlja učenika. - Sudjelovanje u sportskim aktivnostima na razini škole i sportskih klubova u mjestu.

UNIVERZALNA SPORTSKA ŠKOLA - Razvijanje pozitivnog stave prema sportu i stvaranje navika za bavljenje sportom. - Poticanje i razvoj zdravstveno higijenskih navika, stjecanje radnih navika i primjena naučenoga u svakodnevno životu. - Razvijanje „sportskog duha“, timskog rada, poštovanja i druželjubivosti među sudionicima programa. - Usvojiti biotička motorička znanja te osnove pojedinih sportskih disciplina. - Razviti motoričke i funkcionalne sposobnosti. - Steći znanja za samostalnu provedbu kinezioloških sadržaja u slobodno vrijeme. - Osposobiti djecu za primjenu motoričkih znanja iz raznih sportova, razvijanje samodiscipline u športu, poticati višestrani psihosomatski razvoj djece.

103

6.2. Analiza izvannastavnih aktivnosti prema najzastupljenijim skupinama i specifičnim izvannastavnim aktivnostima po geografskom području

Tablica 10: Najzastupljenije izvannastavne aktivnosti prema broju skupina po geografskim područjima

Najzastupljenije izvannastavne aktivnosti prema broju skupina po geografskim područjima Primorsko-goranske županije INTERESNO GRAD RIJEČKI GORSKI OTOCI PODRUČJE RIJEKA PRSTEN KOTAR Jezično- 1. Likovna 1. Likovna 1. Zbor 1. Dramska komunikacijsko skupina skupina 2. Likovna skupina i 2. Zbor 2. Zbor skupina 2. Likovna umjetničko 3. Ples i ritmika 3. Dramska 3. Ples i skupina područje skupina ritmika 3. Zbor

Matematičko 1. Matematičari 1. Šah 1. Šah 1. Astronomi područje 2. Šah 2. Matematičari 2. Šah 3. Astronomi 3. Fizičari 3. Učenje za 5 Prirodoslovno 1. Ekološka 1. Ekološka 1. Ekološka 1. Ekološka područje skupina skupina skupina skupina 2. Geografi 2. Domaćinstvo 2. Geografi 2. Istraživačka 3. Čuvari 3. Geografi 3. Globe grupa prirode 3. Cvjećarstvo i vrtlarstvo Tehničko i 1. Informatika 1. Informatika 1. Informatika 1. Informatika informatičko 2. Robotika 2. Klub mladih 2. Prometna 2. Robotika područje 3. Klub mladih tehničara skupina 3. Modelarstvo tehničara 3. Prometna 3. Tehničari

skupina Društveno- 1. Građanski 1. Vjeronaučna 1. Građanski 1. Povjesničari humanističko odgoj skupina odgoj 2. Čuvari područje 2. Crveni križ 2. Crveni križ 2. Čuvari baštine 3. Vjeronaučna 3. Povjesničari baštine 3. Vjeronaučna skupina 3. Povjesničari skupina Tjelesno i 1. Školsko 1. Sportska 1. Univerzalna 1. Sportska zdravstveno sportsko grupa sportska grupa područje društvo 2. Nogomet škola 2. Nogomet 2. Nogomet 3. Školsko 2. Nogomet 3. Škola 3. Sportska sportsko 3. Stolni tenis plivanja grupa društvo

Analizirajući ponudu izvannastavnih aktivnosti (Tablica 10) jezično- komunikacijskog i umjetničkog područja, u školama grada Rijeke prevladavaju 104

aktivnosti likovne skupine, zbor, ples i ritmika, čakavska i scenska skupina. U školama Riječkog prstena je sličan raspored, najzastupljenije su likovna skupina i zbor, a dalje slijede dramska, čakavska i literarna skupina. U osnovnim školama Gorskog kotara prevladavaju redom, zbor, likovna skupina, ples i ritmika, pa učenička zadruga i dramska skupina. U otočnim je školama najzastupljenija dramska skupina, zatim likovna skupina, zbor, pa ples i ritmika. Zanimljivo je kako se u školama grada Rijeke i Riječkog prstena dosta njeguju strani jezici pa tako provode dosta aktivnosti koje uključuju engleski i talijanski jezik, dok se u školama Gorskog kotara uopće ne provode izvannastavne aktivnosti stranih jezika. Što se tiče njegovanja tradicije, u školama grada Rijeke i Riječkog prstena je jako zastupljeno očuvanje čakavštine provedbom aktivnosti čakavske skupine. Škole Gorskog kotara također njeguju svoju tradiciju provedbom izvannastavnih aktivnosti poput ravnogorski govor, severinske večeri, a vrlo je zastupljena i djelatnost učeničke zadruge. Otočne škole isto provode tradicijske aktivnosti poput pletenja i ručnog rada.

Najzastupljenija izvannastavna aktivnost matematičkog područja koja je jedina zastupljena u svim regijama je šah. Osnovne škole grada Rijeke i Riječkog prstena unutar matematičkog područja provode šah poneke aktivnosti iz skupine matematičari. U otočnim školama i gradu Rijeci pronalazimo još astronome, a u Riječkom prstenu i fizičare. Škole grada Rijeke imaju nešto više aktivnosti u ovom području, dok škole Gorskog kotara ne provode niti jednu drugu aktivnost osim šaha.

Pregledom ponude izvannastavnih aktivnosti prirodoslovnog područja u svim regijama, uočavamo kako je najzastupljenija ekološka skupina. Osnovne škole grada Rijeke najviše provode sljedeće aktivnosti prirodoslovnog područja, to su redom, ekološka skupina, geografi, čuvari prirode i prirodoslovna grupa. U školama Riječkog prstena su najzastupljenije ekološka skupina, domaćinstvo i geografi. U školama Gorskog kotara također su najzastupljenija ekološka skupina i geografi, zatim globe, pa planinari. U otočnim školama, nakon ekološke skupine, sljedeća najzastupljenija aktivnosti je istraživačka grupa. Zanimljivo je kako škole Riječkog prstena i otočne škole također puno njeguju cvjećarstvo i vrtlarstvo. Škole otoka

105

također provode i aktivnosti poput maslinara, a škole Gorskog kotara potiču važnost voća i zdrave prehrane.

Analizirajući ponudu izvannastavnih aktivnosti tehničkog i informatičkog područja vidljivo je kako je najzastupljenija aktivnost u svim regijama informatika. Osim informatike, škole grada Rijeke i otočne škole najviše provode aktivnosti robotike, a škole Riječkog prstena i Gorskog kotara provode aktivnosti prometne skupine i kluba mladih tehničara. U školama grada Rijeke i Riječkog prstena dosta su zastupljene i aktivnosti multimedije, a u otočnim školama i školama Riječkog prstena modelarstvo.

Društveno-humanističko područje ima raznoliku zastupljenost aktivnosti prema geografskim područjima Primorsko-goranske županije. U školama grada Rijeke su najzastupljenije aktivnosti građanskog odgoja, crvenog križa i vjeronaučne skupine. U školama Riječkog prstena najzastupljenija je vjeronaučna skupina, zatim crveni križ i povjesničari, pa građanski odgoj. Škole Gorskog kotara najviše provode aktivnosti građanskog odgoja, čuvara baštine i povjesničara. Otočne škole također najviše provode aktivnosti povjesničara i čuvara baštine, zatim vjeronaučne skupine. Zanimljivo je kako škole grada Rijeke čuvaju tradiciju provedbom izvannastavnih aktivnosti karnevalske grupe, što nije slučaj u ostalim regijama.

Pregledom ponude izvannastavnih aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog područja uočavamo kako je u školama Riječkog prstena i otoka najzastupljenija sportska grupa, a u školama grada Rijeke školsko sportsko društvo i nogomet. U školama Gorskog kotara najzastupljenija je univerzalna sportska škola. Zanimljivo, ali ujedno i očekivano, kako je u svim regijama, od ponude sportova, najzastupljeniji nogomet. Prema broju skupina aktivnosti među zastupljenijim su još i rukomet, odbojka, atletika i stolni tenis. Nema značajnih razlika u ponudi aktivnosti u odnosu na geografska područja Primorsko-goranske županije.

106

7. ZAKLJUČAK Izvannastavne aktivnosti su važan neposredni odgojno-obrazovni dio školskog života. Omogućuju kvalitetno provođenje slobodnog vremena učenika izborom sadržaja prilagođenih svim učenicima, neovisno o dobi i spolu. Škola ima obvezu provoditi izvannastavne aktivnosti, čiju organizaciju i provedbu planira Školskim kurikulumom za tekuću školsku godinu. Izvannastavne aktivnosti imaju brojne prednosti za učenike. Sudjelujući u izvannastavnim aktivnostima učenici proširuju svoja znanja, stječu nove vještine, druže se s vršnjacima te kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. To je mjesto gdje su učenici slobodniji, motiviraniji, imaju priliku otkriti i iskazati svoje talente. Istraživanja pokazuju da učenici koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima osjećaju veću povezanost sa školom i postižu bolja postignuća. Provedeno istraživanje je pokazalo kako postoje raznovrsne izvannastavne aktivnosti za učenike osnovne škole na području Primorsko-goranske županije. Najveću ponudu različitih aktivnosti za učenike osnovne škole možemo pronaći u jezično-komunikacijskom i umjetničkom području. Aktivnosti u kojima učenici najviše sudjeluju su likovna skupina, zbor, dramska skupina te ples i ritmika. Veliku ponudu različitih aktivnosti nudi i društveno-humanističko, prirodoslovno te tehničko i informatičko područje. Unutar navedenih područja učenici najviše sudjeluju u aktivnostima informatike, ekološke skupine i građanskog odgoja. Od tjelesnih i zdravstvenih aktivnosti učenici najviše sudjeluju u aktivnostima sportske skupine. Učenici imaju najmanju mogućnost sudjelovanja u izvannastavnim aktivnostima matematičkog područja, unutar kojeg škole najčešće provode neku od aktivnosti iz skupine matematičari. U osnovnim školama Primorsko-goranske županije najveći broj različitih aktivnosti za učenike od 1. do 8. razreda nudi jezično-komunikacijsko i umjetničko područje, koje svojom zastupljenošću broja različitih aktivnosti zauzima nešto malo manje od polovice (48%) svih odgojno-obrazovnih područja. Sljedeće najzastupljenije područje je društveno-humanističko (14%), ali značajno manje od jezično-komunikacijskog područja. Brojem aktivnosti dalje slijede prirodoslovno područje (13%) te tehničko i informatičko područje (12%). Sljedeće još manje

107

zastupljeno odgojno-obrazovno područje je tjelesno i zdravstveno koje zauzima 9% ukupnog broja svih aktivnosti. Najmanje je zastupljeno matematičko područje koje svojom ponudom broja različitih izvannastavnih aktivnosti zauzima tek 4% ukupnog broja svih aktivnosti. Učenici razredne i predmetne nastave podjednako su uključeni u rad izvannastavnih aktivnosti, no postoje razlike u raspodjeli aktivnosti odgojno- obrazovnih područja djelovanja. Unutar jezično-komunikacijskog i umjetničkog području zastupljenije su aktivnosti namijenjene učenicima razredne nastave, dok su aktivnosti namijenjene učenicima predmetne nastave zastupljenije u matematičkom, prirodoslovnom, tehničkom i informatičkom, društveno-humanističkom te tjelesnom i zdravstvenom području, dakle u svim ostalim odgojno-obrazovnim područjima. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju kako se provodi više skupina izvannastavnih aktivnosti za učenike predmetne nastave (41%), u odnosu na učenike razredne nastave (32%), no postoji i velik broj skupina za učenike i razredne i predmetne nastave (27%), stoga učenici razredne i predmetne nastave mogu sudjelovati u raznim aktivnostima. Rezultati istraživanja pokazuju kako je jezično-komunikacijsko i umjetničko područje jedino zastupljeno u svim školama Primorsko-goranske županije, te značajan broj škola provodi i velik broj različitih skupina aktivnosti unutar ovog područja. Društveno-humanističko područje je sljedeće najzastupljenije u školama Primorsko-goranske županije, a u potpunosti je zastupljeno u školama Gorskog kotara. Slijedi prirodoslovno područje koje je u potpunosti zastupljeno u školama Gorskog kotara i otoka. Sljedeća zastupljenija interesna područja su tehničko i informatičko te tjelesno i zdravstveno. Tehničko i informatičko te tjelesno i zdravstveno područje u potpunosti su zastupljeni jedino u otočnim školama, dok nekoliko škola grada Rijeke, Riječkog prstena i Gorskog kotara ne provode nikakve aktivnosti unutar tih područja. Najmanje je zastupljeno matematičko područje koje nije potpuno zastupljeno u ni u kojoj regiji Primorsko-goranske županije, a najmanje u Gorskom kotaru. Dobiveni rezultati istraživanja pokazuju kako ne postoje velike razlike u najzastupljenijim izvannastavnim aktivnostima s obzirom na geografska područja Primorsko-goranske županije. Unutar jezično-komunikacijskog područja, u gradu 108

Rijeci i Riječkom prstenu je najzastupljenija likovna skupina, a u školama Gorskog kotara zbor, dok je u otočnim školama aktivnost dramska skupina. Unutar matematičkog područja najzastupljeniji je šah u školama Riječkog prstena i Gorskog kotara, skupina matematičari u gradu Rijeci te na otocima aktivnost astronomi. Unutar prirodoslovnog područja u svim jer geografskim područjima najzastupljenija ekološka skupina. Unutar tehničkog i informatičkog područja najzastupljenija je informatika, i to u svim područjima. Unutra društveno-humanističkog područja najzastupljeniji je građanski odgoj u školama grada Rijeke i Gorskog kotara. U školama Riječkog prstena je to vjeronaučna skupina, a na otocima povjesničari. Sportska skupina je najzastupljenija unutar tjelesnog i zdravstvenog područja u školama Riječkog prstena i otoka. U Gorskom kotaru je najzastupljenija univerzalna sportska škola, a u školama grada Rijeke školsko sportsko društvo. Ovisno o geografskom području u kojem djeluje škola neke škole provode i karakteristične izvannastavne aktivnosti određenog područja. U gradu Rijeci i riječkom prstenu se njeguje čakavština provođenjem aktivnosti čakavske skupine, s druge strane, škole Gorskog kotara njeguju svoj govor i baštinu provođenjem skupina kao što su ravnogorski govor, severinske večeri, djelovanje učeničke zadruge i slično. Otočne škole također njeguju svoju baštinu provođenjem aktivnosti pletenja, ručnog rada i maslinara. Skupine izvannastavnih aktivnosti svih odgojno-obrazovnih područja opisane su ishodima učenja. Ishodi učenja opisani u jezično-komunikacijskom i umjetničkom području naglašavaju razvoj govornih sposobnosti, njegovanje dijalekta, razvoj fine motorike ruku, razvoj stvaralaštva te vještine oblikovanja i praktičnog rada, usvajanje vokalnih tehnika i drugo. Matematičko područje naglašava vještine računanja i izvođenja računskih operacija, razvoj pažnje i koncentracije, logičkog razmišljanja i zaključivanja, vještine mjerenja, točnosti i analize podataka. Ishodi učenja prirodoslovnog područja su usmjereni na razvoj interesa za prirodu i njeno očuvanje, upoznavanje biljnih i životinjskih vrsta, razvoj ekološke svijesti, provođenje pokusa i razvoj prirodoznanstvene pismenosti. Tehničko i informatičko područje naglašava vještine rukovanja različitim alatima i radom računala, korištenje različitih medija i programa, razvoj logičkog mišljenja i rješavanje problemskih zadataka. Ishodi društveno-humanističkog područja ističu važnost razvoja humanosti, 109

solidarnosti i pomaganja, upoznavanje s kulturnom i povijesnom baštinom zavičaja, korištenje povijesnih izvora i analiziranje uzročno-posljedičnih veza. Tjelesno i zdravstveno područje naglašava razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, aerobne izdržljivosti, usavršavanje elemenata različitih igara, poboljšanje vještine koordinacije i brzine, utjecaj na unapređenje zdravlja učenika i mnoge druge. Ponuda izvannastavnih aktivnosti analiziranih škola je mnogobrojna i sadrži različite aktivnosti za učenike unutar šest odgojno-obrazovnih područja. Učenici ovisno o svojim željama i interesima odabiru aktivnosti. Podaci studija dokumentacije Školskih kurikuluma ukazuju na najraznovrsniju ponudu aktivnosti unutar jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja, a najmanju u matematičkom području. Za detaljnije analize bilo bi neophodno uključiti u istraživanje i provedbu dodatne nastave po školama jer se upravo ishodi matematičkog područja realiziraju i kroz dodatnu nastavu.

110

8. LITERATURA

1. Acar, Z. i Gündüz, N. (2017). Participation motivation for extracurricular activities: Study on primary school students. Universal journal of educational research, 5(5), 901-910. 2. Antovska, A. i Kostov, B. (2016). Teachers, students and extracurricular activities in primary education. International journal of cognitive research in science, engineering and education, 4(1), 49-54. 3. Badrić, M., Prskalo, I. i Matijević, M. (2015). Aktivnosti u slobodnom vremenu učenika osnovne škole. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 17(2), 299-331. 4. Baranović, B. (ur.), Domović, V., Matić, J., Puzić, S. i Vizek Vidović, V. (2015). Školski kurikulum: teorijski i praktični aspekti. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. 5. Božović, R. R. (2008). Slobodno vrijeme i igra. Sociologija, 50(1), 97-109. 6. Dubovicki, S., Svalina, V. i Proleta, J. (2014). Izvannastavne glazbene aktivnosti u školskim kurikulima. Školski vjesnik, 64(4), 553-578. 7. Fudurić, B. (2012). Mogućnost rada u izvannastavnoj aktivnosti. Napredak, 153(1), 107-116. 8. Ivančič, I. i Sabo, J. (2012). Izvannastavne aktivnosti i njihov utjecaj na učenikovo slobodno vrijeme. Ekvilibrij – Časopis studenata pedagogije Hrvatske, 1(1), 1-10. 9. Martinčević, J. (2010). Provođenje slobodnog vremena i uključenost učenika u izvannastavne aktivnosti unutar škole. Život i škola, 56(24), 19-34. 10. Mihaljević, Š. (2014). Kako pisati nazive izvannastavnih aktivnosti? Hrvatski jezik, 1(4), 32-34. 11. Milić, S. i Gazivoda, N. (2014). Mjesto i uloga dječjih interesa u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 17(2), 481-506. 12. Miliša, Z. i Milačić, V. (2010). Uloga medija u kreiranju slobodnog vremena mladih. Riječki teološki časopis, 18(2), 571-590.

111

13. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. (2006). Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb: GIPA. 14. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. (2011). Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. Zagreb: GIPA. 15. Mlinarević, V. i Brust, M. (2009). Kvaliteta provedbe školskih izvannastavnih aktivnosti. 1-10. Preuzeto 12.3.2020. s: https://bib.irb.hr/datoteka/481572.Mlinarevi_Brust_-_Kvaliteta_provedbe.pdf 16. Mlinarević, V. i Brust Nemet, M. (2012). Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera – Učiteljski fakultet u Osijeku. 17. Pejić Papak, P. i Vidulin, S. (2016). Izvannastavne aktivnosti u suvremenoj školi. Zagreb: Školska knjiga. 18. Previšić, V. (ur.). (2007). Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Školska knjiga. 19. Proleta, J. i Svalina, V. (2011). Odgojna uloga izvannastavnih glazbenih aktivnosti. Život i škola, 57(26), 134-153. 20. Rosić, V. (2005). Slobodno vrijeme, slobodne aktivnosti: priručnik za uspješno organiziranje i vođenje. Rijeka: Naklada Žagar. 21. Sedlar, A. i Boneta, Ž. (2013). Obiteljsko slobodno vrijeme. Dijete, vrtić, obitelj, 18(70), 14-15. 22. Sučević, V., Sakač, M. i Bulatović, A. (2013). Kurikulum u funkciji kvalitetnog osnovnog obrazovanja - otvaranje prostora za autonomiju škola. Metodički obzori, 8(17), 15-28. 23. Svalina, V., Bistrović, K. i Peko, A. (2016). Izvannastavne glazbene aktivnosti u prva četiri razreda osnovne općeobrazovne škole. Napredak, 157(1-2), 71-89. 24. Šejtanić, S. (2018). Kvalitete komunikacije učenika i nastavnika tijekom nastavnih i izvannastavnih aktivnosti. Školski vjesnik, 67(2), 331-342. 25. Topolovčan, T. (2011). Školski kurikulum kao prepoznatljivost škole. Preuzeto 12.3.2020. s: 112

https://bib.irb.hr/datoteka/527516.KOLSKI_KURIKULUM_KAO_PREPOZ NATLJIVOST_KOLE.pdf 26. Umeh, Z., Bumpus, J. P. i Harris, A. L. (2020). The impact of suspension on participation in school-based extracurricular activities and out-of-school community service. Social science research 85, 1-14. 27. Valjan Vukić, V. (2016). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika – višestruke perspektive. Školski vjesnik, 65(1), 33-57. 28. Zrilić, S. i Košta, T. (2009). Učitelj – kreator izvannastavnih aktivnosti. Magistra Iadertina, 4(4), 160-172.

113

9. PRILOZI

Prilog 1. Popis naziva svih izvannastavnih aktivnosti jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja

ČAKAVSKA SKUPINA (14) 1. Čakavci 2. Čakavčići 3. Čakavska grupa 4. Čakavska družina 5. Čakavska skupina 6. Čakavska skupina – recitatori 7. Čakavsko-istraživačka družina 8. Čakavsko-recitatorska grupa 9. Mali čakavci 10. Mali čakavčići 11. Mići čakavčići 12. Mići klovići 13. Recitatorska grupa – čakavci 14. Zavičajna-čakavska grupa ČITALAČKA SKUPINA (14) 1. Bajkoljupci 2. Bajkoljupci – bajke i legende u slici i priči 3. Ča – čitalnica 4. Čitalačka grupa 5. Čitalačko-stvaralačka družina 6. Čitanjem do zvijezda 7. Čitateljski klub 8. Klub čitatelja 9. Knjižnični čitateljski klub 10. Knjižnični klub/čitanjem do zvijezda 114

11. Mala čitaonica 12. Priča koja pomaže 13. Pričoljupci 14. U svijetu bajki i priča ČVORIĆI - DIZAJNERSKA DRUŽINA (1) DEBATA (2) 1. Debata 2. Debatni klub DRAMSKA SKUPINA (16) 1. Dramska 2. Dramska družina 3. Dramska grupa 4. Dramska grupa za učenike viših razreda 5. Dramska grupa za učenike nižih razreda 6. Dramske igre 7. Dramska sekcija 8. Dramska skupina 9. Dramski studio 10. Dramsko literarna grupa 11. Dramsko-lutkarska grupa 12. Dramsko-plesna skupina 13. Dramsko-recitatorska družina 14. Dramsko-recitatorska skupina 15. Dramsko-scenska grupa 16. Dramska skupina i priprema filma o školi ETNOSTVARALAČKA SKUPINA (1) ESTETSKO UREĐENJE (10) 1. Estetska 2. Estetsko uređenje 3. Estetsko uređenje škole, likovna grupa 4. Estetsko uređenje škole i okoliša 5. Grupa za estetsko uređenje 115

6. Grupa za vizualni identitet škole 7. Likovna grupa vizualnog identiteta škole 8. Likovna grupa za estetsko uređenje škole 9. Likovna sekcija – estetsko uređenje hodnika škole 10. Vizualni identitet škole GITARSKA SKUPINA (3) 1. Gitara 2. Gitarska skupina 3. Škola gitare GLAGOLJAŠKA SKUPINA (2) 1. Glagoljaška skupina 2. Mali glagoljaši GLAZBENE AKTIVNOSTI (5) 1. Duhovno-glazbena grupa 2. Glazbena grupa 3. Glazbena mladež 4. Glazbena radionica 5. Glazbene aktivnosti GLUMAČKA DRUŽINA (1) HAIKU GRUPA (1) IGRAMO SE I STVARAMO (1) INSTRUMENTALNA SKUPINA (3) 1. Instrumentalna družina 2. Instrumentalna grupa 3. Instrumentalna skupina JEZIČNA RADIONICA (1) JEZIČNE SKUPINE : - ENGLESKI JEZIK (15) 1. Čitateljski klub na engleskom jeziku 2. Dramsko-scenska grupa na engleskom jeziku 3. Engleski + 4. Engleski jezik 116

5. Engleska igraonica 6. Engleska radionica 7. English club 8. English book club 9. Hippo 2020 english language olympiad 10. Istraživači britanske kulture i engleskoga jezika 11. Istraživači kulture SAD-a 12. Little kids' drama club 13. Mali Englezi 14. Rano učenje engleskog jezika 15. Story telling - TALIJANSKI JEZIK (8) 1. Decoupage 2. Lingua in gioco 3. Linguaviva 4. Mali Talijani 5. Rano učenje talijanskog jezika 6. Talijanski jezik 7. Talijanska kultura 8. Talijansko naslijeđe Kvarnera - NJEMAČKI JEZIK (5) 1. Gesunde&schule 2. Njemački jezik 3. Njemačka dramska skupina 4. Rano učenje njemačkog jezika 5. Volim njemački - HRVATSKI JEZIK (2) 1. Hrvatski jezik 2. Hrvatska srednjovjekovna pismenost - FRANUSKI JEZIK (1) 1. Mladi Francuzi - KINESKI JEZIK (1) 117

1. Kineski jezik - SLOVENSKI JEZIK (1) 1. Mali Slovenci KAZALIŠNA SKUPINA (4) 1. Kazališno-glumačka skupina 2. Kazališna mladež 3. Kazališna pretplata 4. Kazalište sjena KERAMIČARSKA SKUPINA (10) 1. Grupa keramičara 2. Keramičari 3. Keramičari – izrada magneta 4. Keramička grupa 5. Keramička skupina 6. Keramičarska družina 7. Keramičarska grupa 8. Keramička radionica 9. Kiparska skupina 10. Mali keramičari KLAPA (3) 1. Dječja klapa 2. Klapa 3. Školska klapa KLAVIR (1) KNJIŽNIČARI (10) 1. Bibliotekari 2. Grupa mladih knjižničara 3. Knjižničari 4. Književno recitatorska grupa 5. Književno-umjetnička grupa 6. Kreativni knjižničari 7. Mali knjižničari 118

8. Mladi knjižničari 9. Mladi knjižničari – recitatori 10. Školska knjižnica KREATIVNA SKUPINA (13) 1. Kreativa 2. Kreativna grupa 3. Kreativna radionica 4. Kreativna radionica oblikovanja 5. Kreativna skupina 6. Kreativno izražavanje 7. Kreativno-poduzetnička radionica 8. Kreativno-stvaralačka grupa 9. Mala kreativna radionica 10. Mali kreativci 11. Maštovite ruke 12. Mladi kreativci 13. Umjetničko kreativna radionica KUD (KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO) (1) LIKOVNA SKUPINA (9) 1. Likovna grupa 2. Likovna grupa – keramičari 3. Likovna grupa mlađih razreda 4. Likovna grupa za više razrede 5. Likovno-lutkarska družina 6. Likovna radionica 7. Likovna skupina 8. Likovna skupina mlađih razreda 9. Likovnjaci LITERARNA SKUPINA (15) 1. Literarna 2. Literarna družina 3. Literarna grupa 119

4. Literarna skupina 5. Literarna i literarno-scenska grupa 6. Literarno-dijalektalna družina 7. Literarno-dramska grupa 8. Literarno-novinarska 9. Literarno-novinarska družina 10. Literarno-novinarska grupa 11. Literarno-novinarska skupina 12. Literalno-recitatorska 13. Literarno recitatorska grupa 14. Literarna i recitatorska skupina 15. Literarno-scenska grupa LUTKARSKA SKUPINA (7) 1. Lutkari 2. Lutkarska grupa 3. Lutkarska radionica 4. Lutkarska skupina 5. Lutkarstvo 6. Lutkarsko-scenska grupa 7. Lutkarsko-scenska skupina MALI FIUMANI (1) MJEŠOVITA SKUPINA (1) NOVINARSKA SKUPINA ( 8 ) 1. Novinari 2. Novinarsko-fotografska družina 3. Novinarska družina 4. Novinarska grupa 5. Novinarska skupina 6. Novinarska skupina mlađih razreda 7. Školski list 8. Školske vijesti ORIGAMI (2) 120

1. Origami 2. Origami i trodimenzionalno oblikovanje ORKESTAR (1) PLES I RITMIKA (19) 1. Folklor – ritmika 2. Moderni ples 3. Ples 4. Ples i pokret 5. Plesna družina 6. Plesna grupa 7. Plesna skupina 8. Plesno-dramska radionica 9. Plesno-ritmička grupa 10. Radionica modernog plesa 11. Ritmika 12. Ritmika i ples 13. Ritmika/suvremeni ples 14. Ritmička grupa 15. Ritmička sekcija 16. Ritmička skupina 17. Ritmičko-folklorna grupa 18. Virtualni plesni show 19. Zvuk i pokret PLETENJE (1) RADIJSKA EMISIJA (1) RAVNOGORSKI GOVOR (1) RECITATORSKA SKUPINA (4) 1. Recitatori 2. Recitatorska grupa 3. Recitatorska skupina 4. Riječ, zvuk, pokret RUČNI RAD (1) 121

SCENSKA SKUPINA (8) 1. Glazbeno-scenska 2. Scenska 3. Scenska družina 4. Scenska grupa 5. Scensko-glazbena grupa 6. Scensko-likovna radionica 7. Scensko literarna grupa 8. Scenska skupina SEVERINSKE VEČERI (1) SINTESAJZER (1) SVIRANJE KLAVIJATURA (1) ŠKOLSKI BEND (1) ŠKRINJICA IGARA (1) UČENIČKA ZADRUGA (2) 1. Mladi zadrugari 2. Učenička zadruga UMIJEĆE IZRAŽAVANJA (1) UMJETNIČKO STVARALAŠTVO (1) VOKALNA SKUPINA (1) ZAVIČAJNA RADIONICA (1) ZBOR (24) 1. Dječji pjevački zbor 2. Dvoglasni zbor 3. Mali pjevački zbor 4. Mali zbor 5. Mali i veliki zbor 6. Pjevačka grupa 7. Pjevački zbor 8. Pjevački zbor mlađi 9. Pjevački zbor stariji 10. Pjevački zbor troglasni 122

11. Rkt vjeronauk dječji zbor 12. Školski pjevački zbor 13. Školski zbor 14. Školski zbor učenika nižih razreda 15. Školski mali zbor 16. Veliki zbor 17. Veliki pjevački zbor 18. Zbor 19. Zbor i glazbena radionica 20. Zbor razredne nastave 21. Zbor, vokalni sastav 22. Zbor-vokalna skupina 23. Zborno pjevanje 24. Zbor nižih razreda osnovne škole

Prilog 2. Popis naziva svih izvannastavnih aktivnosti matematičkog područja

ABACUS (2) 1. Abacus 2. Abacus soroban ASTRONOMI (2) 1. Astronomi 2. Astronomija ENIGMATSKA GRUPA (1) FIZIČARI (2) 1. Fizičari 2. Mladi fizičari HOĆU I MOGU VIŠE (1) KREATIVNA MATEMATIKA (1) MALI ZNANSTVENICI (1) MATEMATIČARI (4) 123

1. Mali matematičari 2. Mladi matematičari 3. Nadareni matematičari 4. Napredni matematičari MATEMATIČKI LOOMEN (1) MATKA (1) ŠAH (6) 1. Mali šahisti 2. Mladi šahisti 3. Šah 4. Šahovska grupa 5. Šahovska skupina 6. Šahovski zvon UČENJE ZA 5 (1) ZANIMLJIVA MATEMATIKA (1)

Prilog 3. Popis naziva svih izvannastavnih aktivnosti prirodoslovnog područja

BIOS GRUPA (1) CVJEĆARSTVO I VRTLARSTVO (6) 1. Cvjećarstvo i vrtlarstvo 2. Hortikultura 3. Mali botaničari 4. Mali vrtlari 5. Školski vrt 6. Vrt ČUVARI PRIRODE (3) 1. Čuvari prirode 2. Mladi čuvari okoliša 3. Mladi čuvari prirode

124

DOMAĆINSTVO (2) 1. Domaćinska grupa 2. Domaćinstvo EKOLOŠKA SKUPINA (21) 1. Čuvari prirode i mladi ekolozi 2. Ekolozi 3. Eko 4. Ekologija 5. Eko-grupa 6. Eko grupa/mali ekolozi 7. Eko-laboratorij 8. Eko-lik 9. Eko patrola 10. Eko patrole 11. Ekološka grupa 12. Ekološka skupina 13. Ekološka skupina – prirodnjaci 14. Eko sekcija 15. Ekološka sekcija 16. Ekološko-kreativna grupa 17. Eko sekcija i aromaterapeuti 18. Eko-škola 19. Kreativni ekolozi 20. Mali ekolozi 21. Mladi ekolozi GEOGRAFI (6) 1. Geografi 2. Geografska grupa 3. Mladi geografi 4. Mladi geografi – planinari 5. Turistička geografija 6. Zemljopisna grupa 125

GLOBE (2) 1. Globe program 2. Globe ISTRAŽIVAČKA GRUPA (4) 1. Istraživačka grupa 2. Mali istraživači 3. Mali istraživači mora 4. Mladi istraživači IZLETNIČKA SEKCIJA (1) IZVIĐAČI (1) JABUKA KRALJICA VOĆA (1) KEMIČARI (5) 1. Kemičari 2. Kemičari/biolozi 3. Mladi kemičari 4. Svijet kemije 7 5. Svijet kemije 8 MALI EKO DIZAJNERI (1) MASLINARI (1) MLADI BIOLOZI (1) PLANINARI (3) 1. Mali planinari 2. Mladi planinari 3. Planinari POLJOPRIVREDNA SEKCIJA (1) POMORSTVO–GOSPODARSKA DJELATNOST PRIMORSKOG ZAVIČAJA (1) PRIRODA I ZDRAVLJE (3) 1. Priroda i zdravlje 2. Zdravlje iz prirode 3. Zdravstveni klub PRIRODOSLOVNA GRUPA (6) 1. Mali prirodnjaci 126

2. Mali prirodoslovci 3. Mladi prirodoslovci 4. Prirodnjaci 5. Prirodoslovlje 6. Prirodoslovna grupa VAŽNOST BOBIČASTOG VOĆA U ZDRAVOJ PREHRANI (1) ZAJEDNO VIŠE MOŽEMO (1)

Prilog 4. Popis naziva svih izvannastavnih aktivnosti tehničkog i informatičkog područja

AUTOMATIKA (1) E – DIZAJNERI (1) E – UČIONICA (1) FILMSKA SKUPINA (4) 1. Filmska družina 2. Filmska grupa 3. Filmska skupina 4. Filmska i foto sekcija FOTO SKUPINA (3) 1. Foto grupa 2. Fotosekcija 3. Foto skupina GRAFIČKA SKUPINA (2) 1. Grafička skupina 2. Grafičko-dizajnerska grupa INFORMATIKA (9) 1. Eko-informatika 2. Informatika 3. Informatika – napredni programeri 4. Informatička igraonica 5. Informatička radionica 127

6. Informatički kabinet 7. Mali informatičari 8. Mladi informatičari 9. Rano učenje informatike IPAD POČETNICI (1) KLUB MLADIH TEHNIČARA (3) 1. Izvođenje programa kluba mladih tehničara 2. Klub mladih tehničara 3. Mladi tehničari KONSTRUKTORI (1) MAKETARI (1) MALA ŠKOLA ANIMACIJE (1) MEDIJSKA SKUPINA (5) 1. Mala škola medijske kulture 2. Medijska grupa 3. Medijska kultura (dođi, vidi, viči) 4. Medijska pismenost 5. Medijska skupina MLADI DIZAJNERI (1) MODELARSTVO (4) 1. Mali modelari 2. Modelari 3. Modelarstvo 4. Modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina MULTIMEDIJALNA SKUPINA (3) 1. Multimedija 2. Multimedijska grupa 3. Multimedijalna skupina NAPREDNI PROGRAMERI – GAMERI (1) PROMETNA SKUPINA (9) 1. Program osposobljavanja za upravljanje biciklom 2. Promet 128

3. Prometna grupa 4. Prometna skupina 5. Prometna – modelarstvo 6. Prometna sekcija KMT (klub mladih tehničara) 7. Prometnici 8. Školska prometna jedinica 9. Tehnička kultura prometna grupa PROMIKRO RADIONICA (1) ROBOTIKA (2) 1. Robotika 2. Robotika i projekt generacija “now” TEHNIČARI (2) 1. Tehničari 2. Tehničko crtanje sa obradom drveta – mladi tišljari WEB GRUPA (7) 1. Održavanje web-stranice 2. Web dizajniranje 3. Web grupa 4. Web novinari 5. Web-pano 6. Web škrinjica 7. Web-tim VIDEO GRUPA (2) 1. Video grupa 2. Video svaštarnica

Prilog 5. Popis naziva svih izvannastavnih aktivnosti društveno-humanističkog područja

BIBLIJSKA SKUPINA (6) 1. Bibličari 2. Biblijska grupa 129

3. Biblijska skupina 4. Liturgijska grupa 5. Mali bibličari 6. Malo biblijsko kazalište CRVENI KRIŽ (3) 1. Crveni križ 2. Mladi crvenog križa 3. Pomladak crvenog križa ČUVARI BAŠTINE (7) 1. Čuvari baštine 2. Kulturno-povijesna baština grada Rijeke 3. Lokalna sakralna baština – u potrazi za blagom 4. Mali čuvari baština 5. Mladi čuvari baštine 6. Sakralna baština 7. Zavičajna grupa DRUŽIONICA (1) DUHOVNO STVARALAŠTVO (1) FILATELIJA (1) FILOLOŠKA (1) GRAĐANSKI ODGOJ (4) 1. Građanski odgoj 2. Građanski odgoj i obrazovanje 3. Mali građani 4. Projekt građanin – kritičko mišljenje ISLAMSKA KULTURA (1) KARITATIVNO-HUMANITARNA GRUPA (12) 1. Caritativna grupa 2. Humanitarne akcije 3. Humanitarna grupa 4. Humanitarno-volonterska grupa 5. Humanitarna skupina 130

6. Karitativni rad 7. Karitativna skupina 8. Karitativno-humanitarna grupa 9. Karitatvno-kreativna grupa 10. Liturgijsko-karitativna skupina 11. Mali humanitarci 12. Solidarnost – srce u akciji KARNEVALSKA GRUPA (3) 1. Karnevalska grupa 2. Maškare 3. Sudjelovanje u karnevalskoj povorci MAKOVCI I MALI MISIONARI (1) MALA KREATIVNA SOCIJALIZACIJSKA SKUPINA (2) 1. Mala kreativna socijalizacijska skupina 2. Male kreativne socijalizacijske skupine MALI MISIONARI (1) MLADI PODUZETNICI (1) MOJA RIJEKA (1) NOINA ARKA (1) POVJESNIČARI (8) 1. Mali arheolozi 2. Mali povjesničari 3. Mladi povjesničari 4. Povijesna grupa 5. Povijesna skupina 6. Povijest 7. Povjesničari 8. Zavičajna povijest PROJEKT ŠAFRAN (1) PRVA POMOĆ (1) PRVOPRIČESNICI (1) SACRORI (1) 131

ŠKOLARCI U ZAJEDNICI (2) 1. Suradnja s lokalnom zajednicom 2. Školarci u zajednici ŠKRINJICA (1) TRADICIJSKA GRUPA (2) 1. Tradicijska grupa 2. Tradicijska kultura TRENING ŽIVOTNIH VJEŠTINA (1) VJERONAUČNA SKUPINA (11) 1. Mak – vjeronaučna grupa 2. Projekt vjeronaučne grupe 3. Tragovima biskupa Antuna Mahnića 4. Upoznati Boga u pjesmi i priči 5. Vjeronaučna olimpijada 6. Vjeronaučna grupa 7. Vjeronaučna radionica tragom riječi 8. Vjeronaučna skupina 9. Vjeronaučnobiblijska skupina 10. Vjeronaučno-liturgijska grupa 11. Vjeronaučna dramska grupa i mali humanitarci VOLONTERI (3) 1. Školski volonterski klub 2. Volonteri 3. Volonterski klub VRŠNJAČKA MEDIJACIJA (1)

Prilog 6. Popis naziva svih izvannastavnih aktivnosti tjelesnog i zdravstvenog područja

ATLETIKA (1) BADMINTON (1)

132

FUTSAL (1) GIMNASTIKA (2) 1. Gimnastika 2. Mali gimnastičari GRANIČARI (1) JEDRENJE (1) KOŠARKA (1) KUGLANJE, BOĆANJE (1) MALI OLIMPIJCI (1) MOGY U ŠKOLE (1) NOGOMET (6) 1. Mali nogomet 2. Nogomet 3. Nogomet za dječake 4. Muški i ženski nogomet 5. Školska nogometna liga 6. Ženski nogomet

ODBOJKA (3) 1. Odbojka 2. Odbojka: djevojčice 3. Odbojka – selekcija škole RUKOMET (2) 1. Mini rukomet 2. Rukomet SKIJAŠKO TRČANJE (1) SPORTOM DO ZDRAVLJA (1) SPORTSKA GRUPA (11) 1. Grupo sportivo, sportska grupa 2. Mali sportaši 3. Sportska grupa 4. Sportska grupa – badminton djevojčice

133

5. Sportska grupa – mali nogomet 6. Sportska grupa – nogomet dječaci 7. Sportska sekcija 8. Sportska skupina 9. Sportske radionice 10. Sportsko-ritmička grupa 11. Sportsko-plesna skupina STOLNI TENIS (1) ŠKOLA KLIZANJA (1) ŠKOLA PLIVANJA (3) 1. Obuka plivača 2. Plivanje za učenike s teškoćama u razvoju 3. Škola plivanja ŠKOLA SKIJANJA (1) ŠKOLSKO SPORTSKO DRUŠTVO (3) 1. Školski sportski klub 2. Školski športski klub 3. Školsko sportsko društvo

TERETANA (1) UNIVERZALNA SPORTSKA ŠKOLA (3) 1. Univerzalna sportska škola 2. Univerzalna sportska škola i vježbaonica 3. Univerzalna športska škola VJEŽBAONICA (1) YOGA (1) ZUMBA (1)

134