DOCSLIB.ORG

Izvješće O Radu GKR 2017

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Izvješće O Radu GKR 2017 Izvješće o radu Gradske knjižnice Rijeka za 2017. godinu Usvojeno na 1. sjednici Upravnog vijeća U Rijeci . 20. ožujka 2018. Broj: /2018 Gradska knjižnica Rijeka u 2017. godini – uvod Gradska knjižnica Rijeka narodna je knjižnica za Grad Rijeku te matična knjižnica za narodne i školske knjižnice u Primorsko-goranskoj županiji. Pod nazivom Gradska biblioteka Rijeka ustanova je osnovana 1963. godine kao sljednik Narodne čitaonice riečke iz 1849. i Gradske biblioteke Sušak, osnovane 1930. godine. Prema Statutu, djelatnost Knjižnice obuhvaća: nabavu knjižnične građe; stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu i objavljivanje biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala te stručnih publikacija; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguranje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima Knjižnice pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima; obavljanje poslova matične djelatnosti za školske i narodne knjižnice na području Primorsko-goranske županije; organiziranje stručnih skupova, predavanja, tečajeva, seminara, radionica i sličnih skupova s područja knjižnične djelatnosti; organiziranje edukativnih i kulturnih programa i akcija vezanih uz djelatnost Knjižnice; prodaju na malo vlastitih i drugih izdanja i proizvoda koji promoviraju djelatnost Knjižnice; nakladničku djelatnost; domaću i međunarodnu suradnju s udrugama, pojedincima i ustanovama na području knjižnične djelatnosti. U 2017. godini Knjižnica je izvršavala sve svoje obveze, redovito pružala knjižnične usluge, priredila zavidan broj programskih aktivnosti te intezivno nastavila svoje sudjelovanje u projektu EPK 2020. Knjižnica je sudjelovala u nacionalnoj manifestaciji Mjesec hrvatske knjige kao i brojnim manifestacijama na gradskoj razini, a organizirala je i provela manifestaciju Tjedan dobre dječje knjige. Organiziran je i proveden natječaj za Književnu nagradu Drago Gervais te je, u suradnji s Gradom Rijekom organizirano svečano proglašenje dobitnika. Realizirana je suradnja s Veleposlanstvom SAD-a u Zagrebu kojom je dogovoreno otvorenje American Cornera Rijeka (Američkog kutka) u Gradskoj knjižnici Rijeka. Provedbom programa u prostoru American Cornera Rijeka krenulo se krajem siječnja, a službeno otvorenje održano je 31. ožujka. 1 Zaprimljeno je više donacija knjiga i zvučnih knjiga od strane Veleposlanstva SAD-a, kao i od građana. Američki je kutak Rijeka živahan knjižični kutak s mnoštvom raznolikih aktivnosti, informacija i novih tehnologija koje svi mogu isprobati, usmjeren je na neformalno učenje, "makers" i STEM aktivnosti, te na učenje uz zabavu. U svibnju je, u Središnjem odjelu Gradske knjiznice Rijeka, predstavljen Poslovni kutak. Nova je to usluga Gradske knjiznice Rijeka usmjerena kvalitetnijem informiranju građana o samozapošljavanju, poduzetničkim inkubatorima, razvoju karijere, EU fondovima, korištenju Središnjim drzavnim portalom e-Građani te eUslugama Grada Rijeke. Želja Gradske knjižnice Rijeka je u okviru svoje informacijske uloge pružiti doprinos općoj sinergiji društva za poticanje poduzetništva i zapošljavanja. Od 1. lipnja 2017. godine u Gradskoj knjižnici Rijeka omogućeno je korištenje Rijeka City Card (RCC) kartice kao identifikacijske kartice članova Knjižnice. Dio je to usluga koje su zamišljene za olakšano korištenje Knjižnice pa je tako od rujna 2016. godine uvedena mogućnost produljenja posuđene građe putem kataloga (online), od studenoga iste godine mogućnost plaćanja bankovnim karticama, a planira se i uvođenje mogućnosti online rezervacija. U prosincu 2017. godine, pet godina nakon pokretanja web stranica Gradske knjižnice Rijeka, one su dorađene, čime se nastojalo potaknuti dodatnu funkcionalnost (Moj GKR) te olakšati njihovo korištenje. Nažalost, zbog izrazito lošeg mehaničkog stanja u kojem se nalazi Županijski bibliobus te učestalih popravaka, u nekoliko navrata nije bilo moguće pružiti kvalitetnu bibliobusnu uslugu iako je za potrebe dostave knjiga korišteno službeno osobno vozilo. U 2017. godini napravljeno je nekoliko koraka u poboljšanju infrastrukturnih uvjeta prvenstveno Središnjeg odjela: Uređen je i klimatiziran prostor u Palači Modello u kojem je izvršena i reorganizacija te je sada smješten integrirani odjel: Stručna knjiga, publicistika i periodika. Završeno je opremanje Središnjeg odjela Filodrammatica koji je klimatiziran, nadopunjen potrebnim namještajem te je izrađena i adekvatna signalizacija prema planu. Završeno je opremanje ogranka Trsat s posebnim naglaskom na prostor Američkog kutka. Tijekom 2017. godine formiran je integrirani odjel Stručne knjige, publicistike i periodike. Organizacijska je to promijena kojom se broj lokacija Središnjeg odjela s 5, smanjio na 4 lokacije, a sve s ciljem organizacijskog rasterećenja koje ne ide na uštrb kvalitete usluge. Naime, ovakvom je organizacijom stvoren jedan „studijski odjel“ koji svojim 2 korisnicima pruža uslugu pristupa informacijama bez obzira na izvor. Formiranje novog odjela popraćeno je i promijenama Pravilnika unutarnjeg ustrojstva čime su stvoreni organizacijski preduvijeti za kvalitetnije praćenje rada i razvoj novih usluga. Nastavljeno je aktivno sudjelovanje u projektu EPK 2020 koje je rezultiralo ljetnim dječjim festivalom Tobogan te Brickzine-om digitalnom platformom za promoviranje i stvaranje kulture za djecu prožete stvaralačkim paradigmama. 1. Mreža odjela i ogranaka Gradska knjižnica Rijeka obavlja knjižničnu djelatnost na ukupno 9 lokacija (SO Modello, SO Filodrammatica, Narodna čitaonica, DO Stribor, Ogranak Turnić, Ogranak Zamet, Ogranak Drenova, Ogranak Trsat, Knjižnica Čavle) te putem 2 bibliobusa, (Gradskog i Županijskog). Svi odjeli i ogranci Gradske knjižnice Rijeka otvoreni su za korisnike cjelodnevno te subotom u jednoj smjeni, što znači da je svaka lokacija otvorena za korisnike po 60 sati tjedno. Usluga je dostupna u smanjenom opsegu 9 tjedana tijekom ljeta te 2 tjedna tijekom Božićnih i novogodišnjih blagdana (od 27.12. do 5.1.). Knjižnica Čavle radi sa samo jednim djelatnikom te je za korisnike otvorena oko 25 sati tjedno. Bibliobusi rade uglavnom u jednoj smjeni, 24 do 27 sati za korisnike, ovisno o itineraru odnosno udaljenosti do pojedinih stajališta. Središnji odjeli Središnji odjel za odrasle: - Stručna knjiga, publicistika i periodika, M. Gupca 23 - Lijepa književnost, Korzo 28 Dječji odjel Stribor, Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6 Narodna čitaonica, Korzo 24 Ogranci Ogranak Turnić, F. Čandeka 36 E Ogranak Zamet, Trg riječkih olimpijaca 2 Ogranak Drenova, Brca 8b Ogranak Trsat, Trg Viktora Bubnja 1 Knjižnica Čavle, Čavle 206 3 Gradski bibliobus svakodnevno obilazi gradska stajališta radnim danom te dvije subote u mjesecu. Ima ukupno 23 stajališta u naseljima, pored vrtića, doma umirovljenika, u poduzećima. Županijski bibliobus svakodnevno radnim danom obilazi stajališta u Gorskom kotaru, općinama Matulji, Jelenje, Općini Vinodolskoj i Baški. Ima ukupno 47 stajališta u 37 naselja na području 12 jedinica lokalne samouprave. Djelatnost Županijskog bibliobusa financira se iz proračuna Primorsko-goranske županije, jedinica lokalne samouprave koje Bibliobus obilazi i Ministarstva kulture za nabavu građe. Knjižnica Čavle u skladu s čl. 53 Zakona o knjižnicama i Ugovorom s Općinom Čavle djeluje kao ogranak Gradske knjižnice Rijeka od kolovoza 2007. godine. Djelatnost Knjižnice Čavle financira se sredstvima Općine Čavle te sredstvima Ministarstva kulture i vlastitim prihodom za nabavu građe. 2. Brojčani pokazatelji 2.1. Članovi Sveukup Usp. Odjeli i Središnj Narodna Gradski Žup. Stribor Turnić Zamet Drenova Trsat Čavle no 2016. ogranci i odjel čit. bus bus članova Br. članova 8637 314 2267 1744 2292 907 1154 891 1204 681 20091 19903 Tablica 1. Broj članova 2017. Broj članova u 2017. godini iznosi 20.091. U odnosu na 2016. godinu radi se o porastu broja članova za 188 ili 0,94 %. Uzmemo li u obzir porast broja članova u 2016. godini od gotovo 10%, 2017. godine uspijelo se dodatno povećati broj članova te je sada taj broj, u odnosu na 2015. godinu povećan za 1905 članova. Riječ je o najvećem broju članova u posljednjih 15 godina - brojem je Knjižnica premašila stanje iz 2003. godine te se približila svom povijesno najvećem članstvu iz 2002. godine (tada je imala 20.849 članova). Vrlo je važno napomenuti da je to broj članova koji su se učlanili ili obnovili članarinu u razdoblju od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2017. godine, a da je broj članova koji su te godine posuđivali u Knjižnici izražen kroz broj Aktivnih članova koji je i veći. 4 Aktivni članovi su oni koji su u 2017. realno bili korisnici Knjižnice, jer su tijekom te godine koristili usluge knjižnice, ali tijekom godine nisu produžili članstvo1. Aktivnih članova u 2017. godini bilo je 25.016 što je, u odnosu na prethodnu godinu porast od 629 članova ili 3%. 2017. 2016. Indeks Aktivni članovi 25016 24387 103% Tablica 2. Struktura članova 2017. Pred- Mlađi Stariji Uk. Sred. Stud- Neza- Umirov- Uk. Sve- Kategorija Zaposleni Ostali školci OŠ OŠ djeca školci enti posleni ljenici odrasli ukupno Broj članova 1539 2009 1672 5220 1229 1872 7243 1349 2791 225 14709 20091 Tablica 3. Struktura članova 2017. Odraslih članova ukupno je 14.709 ili 73,5 % a djece do 14 godina 5.220 ili 26,5 % te je omjer učlanjane djece u blagom porastu u odnosu
Load more

Recommended publications
  • ELENA RUDAN, Phd, Associate Professor
    PERSONAL INFORMATION ELENA RUDAN, PhD, Associate professor Primorska 42, p.p. 97, 51410 Opatija, Croatia 00385-(0)51-294-717 [email protected] https://www.fthm.uniri.hr/kontakti/124-elena-rudan https://portal.uniri.hr/Portfelj/Details/163 Orcid: https://orcid.org/0000-0002-9958-3300 Google Scholar: https://scholar.google.hr/citations?user=V3SnZtgAAAAJ&hl=hr Web of Science ResearcherID: R-3336-2018 WORK EXPERIENCE 2020. - Associate professor University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Primorska 42, 51410 Opatija, Croatia - Undergraduate study: - Courses: Entrepreneurial Management and Innovation, Entrepreneurship and Innovation, , International Entrepreneurship, Glagolitic Monuments in Tourism Itineraries, - Graduate study: - Course: Entrepreneurship in Culture - doctoral studies "Management of Sustainable Development" and "Business Economics in Tourism and Hospitality Industry”: - co-lecturer: Courses: Cultural Heritage and Sustainable Development, Strategic Planning and Development and lecturer for course: Creative Industries in Tourism. - Researcher on professional and scientific projects - Head of the Department of International Economics and Development at the Faculty of Tourism and Hospitality Management; University of Rijeka - Head of the undergraduate study "Business Economics in Tourism and Hospitality" at the Faculty of Management in Tourism and Hospitality (since 2020) - Reviewer of journals and proceedings Business or sector Science – high education 2014.-2020. Assistant professor University of Rijeka,
    [Show full text]
  • Pula2014y-Optimized.Pdf
    ula was born, survived and persisted by work of fugitives, Pula and Istria have been a frequent literary topos – the connection as a refuge and haven of European migrants, refugees and between ction and reality is rarely so seamless; the symbiosis vagrants... It was this nomadic destiny that created a polis, between the geographic and literary space is nothing short of generated a city and accompanied it all until these virtual perfection. e programme Pula – 2014 World Book Capital is Ptimes, carved it into stones, inscribed in on parchments, wrote oriented towards and dedicated to the city, inspired by its turbulent it in books and stored it on computers. Book celebration in this past, its multiculturalism and multilingualism, but also to the Istrian Mediterranean and Central European settlement in the very centre space, its specics and idiosyncrasies. By reinterpreting the relations of Europe, sprung out of a mythopoeic legend about the Argonauts, between ction and fact, by repositioning the book as a timeless began 3000 years ago, faithfully reecting the trilingualism and and ubiquitous form of one’s self-realisation, the programme goes multilingualism of Croatian literary tradition. roughout the beyond local and regional frameworks, inscribes new contents centuries, Istria has been the breeding place of fundamental literary and new experiences in the cultural map of Croatia, reinforces the texts, the place of translation and editing of the most popular works existing and builds new international relations. of European literary tradition,
    [Show full text]
  • Poetas Y Escritores Croatas Destacados
    POETAS Y ESCRITORES CROATAS DESTACADOS Hemos agregado este mes a Lana Derkač con lo cual finalizamos esta serie de Poetas y Escritores Croatas Destacados. Para ver la biografía de un poeta o escritor, presionarlo con la tecla izquierda del mouse en la siguiente lista. Para volver a la lista mantener presionada la tecla Inicio. Salir 43. LANA DERKAC (1969) 42. MILIVOJ SLAVICEK (1929-2012) 41. ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ (1704-1760) 40. DRAGO GERVAIS (1904-1957) 39. ZVONIMIR MRKONJIĆ(1939) 38. PETAR_ZORANIĆ(1508-1569) 37. PETAR_HEKTOROVIĆ(1487-1572) 36. MIROSLAV KRLEŽA (1893-1981) 35. IVAN SLAMNIG (1930-2001) 34. DIANA ROSANDIĆ (1964) 33. BOGDAN LALIĆ (1964) 32. DAŠA DRNDIĆ (1946) 31. IVAN GORAN KOVAČIĆ (1913-1943) 30. LIUDEVIT FARKAŠ VUKOTINOVIĆ (1813-1893) 29. IVO ANDRIĆ (1892-1975) 28. IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ (1874-1938) 27. DARKO MACAN (1966) 26. BOŽIDAR PETRAČ (1952) 25. ISIDOR VELIKANOVIĆ (1869-1940) 24. ZVONIMIR GOLOB (1927-1997) 23. IGOR ZIDIĆ (1939) 22. BORIS MARUNA(1940-2007) 21. FRAN KRSTO FRANKOPAN (1643-1671) 20, JANKO POLIĆ KAMOV (1886-1910) 19. BORBEN VLADOVIĆ (1943) Página 1 de 45 18. ANTE STAMAĆ (1939-2016) 17. RADOSLAV KATIČIĆ (1930) 16. DELIMIR REŠICKI (1960) 15. LUKO PALJETAK (1943) 14. DRAGO ŠTAMBUK (1950) 13. BORIS DOMAGOJ BILETIĆ (1957) 12. DOBRIŠA CESARIĆ (1902-1980) 11. TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ (1947) 10. SLAVKO MIHALIĆ (1928-2007) 09. ARSEN DEDIĆ (1938-2015) 08. DUBRAVKA UGREŠIĆ (1949) 07. ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873-1914) 06. DRAGUTIN TADIJANOVIĆ (1905-2007) 05. MARKO MARULIĆ, O MARULO (1450-1524) 04. AUGUST ŠENOA (1838-1881) 03. AUGUSTÍN "TIN" UJEVIĆ (1891-1955) 02. VESNA PARUN (1922-2010) 01.
    [Show full text]
  • STOA Workshop Ethical and Social Challenges of Agricultural Technologies - Issues for Decision-Makers
    STOA workshop Ethical and social challenges of agricultural technologies - Issues for decision-makers Participants’ booklet EPRS | European Parliamentary Research Service Scientific Foresight Unit (STOA) PE 598.618 STOA workshop Ethical and social challenges of agricultural technologies Issues for decision-makers Participants’ Booklet 25 January 2017, 14:30-17:00 Paul-Henri Spaak Building, Room 7C050 European Parliament, Brussels Prepared by Nera Kuljanic and Mihalis Kritikos, Scientific Foresight Unit (STOA) Available at: www.europarl.europa.eu/stoa/cms/home/workshops/ethical © European Union, 2017 © Cover image: Sergey Nivens / Fotolia PE 598.618 2 Contents 1. Programme .......................................................................................................................................4 2. Introduction .....................................................................................................................................5 Marijana Petir, MEP, STOA Panel member .................................................................................8 Julian Kinderlerer, University of Cape Town, South Africa, former President (2010-2016) of the European Group on Ethics in Science and New Technologies...........................................9 Helge Torgersen, Institute of Technology Assessment, Austrian Academy of Sciences ....10 Anne Ingeborg Myhr, GenØk-Centre for Biosafety, Tromsø, Norway .................................11 Amir Muzur, School of Medicine, University of Rijeka, Croatia............................................12
    [Show full text]
  • ARHIVA MIK-A (1964 - 1986)
    ARHIVA MIK-a (1964 - 1986) MIK 64 • Festival MIK je nastao na poticaj Radio Zagreba, a prije svega tadašnjeg urednika za narodnu glazbu, Josipa Stojanovi ća. U to vrijeme, paralelno se radilo na osnivanju i drugih regionalnih festivala: Split, Kajkavske popevke, Slavonija. Josip Stojanovi ć je sa velikim entuzijazmom dolazio u Opatiju kod Veljka Miloši ća, direktora ve ć etabliranog "Festivala Opatija" sa idejom o pokretanju festivala koji bi pokrivao zapadni dio Hrvatske. Zajedno su tu ideju izložili tadašnjoj direktorici Koncertnog ureda Valy Ruži čka. Pozvane su tadašnje glazbene snage rije čkog podru čja i to je bio po četak. • I tako je, malo po malo, došlo do osnivanja natje čaja kojem je svrha bila "... podstaknuti mlade i još neafirmirane autore za rad na kompozitorskom polju". • "Ve čeras, dragi Rije čani, prisustvujemo ro đenju jedne nove zabavno - muzi čke manifestacije" - ovim je rije čima 22.5.1964. u dvorani tadašnjeg kina "Partizan" prvi MIKovski festival otvorila kazališna i TV glumica Dunja Rajter.To je bila jedna od dvije festivalske ve čeri koje su te godine održane i to obje u Rijeci i u istom prostoru. • Ispunjenu dvoranu kina "Partizan" zabavljali su Guda čki zabavni orkestar pod dirigentskom palicom Zlatka Černjula i izuzetno popularni rije čki "Uragani". Uz njih, neposredni izvo đači bili su: Ana Štefok, Ivica Šerfezi, duo "Kvarnera", Višnja Korbar, Zvonimir Krkljuš, Toni Kljakovi ć, Toni Leskovar, Ennio Machin, Aleksandar Mihi ć, Ante Bilan čić, Bruno Hrabar, Anton Šostar i Rudolf Mlinari ć. Publika se opredjelila za skladbe: 1. "NADE" - autor: IVO KUSTAN izvo đač: ANA ŠTEFOK 2. "PLAVI TWIST" - autor: LJUBO KUNTARI Ć izvo đač: VIŠNJA KORBAR i URAGANI 3.
    [Show full text]
  • International Journal of Euro-Mediterranean Studies Table of Contents
    International Journal of Euro-Mediterranean Studies Table of Contents 3 SCIENTIFIC ARTICLE In the Search for New Experiences – The Way to Creative Tourism Development Zrinka Zadel, Elena Rudan 21 SCIENTIFIC ARTICLE Budget Deficit Volatility, Institutional Quality and Macroeconomic Performance Asmaa Ezzat, Rana Hosni 41 SCIENTIFIC ARTICLE Tourist Route – A Trail of Authors and Poets of the County of Zagreb Romana Lekić 67 SCIENTIFIC ARTICLE Decision Making Theories in Medicine Reimbursement Almin Adzović, Danica Purg, Tina Vukasović 93 SCIENTIFIC ARTICLE Conceptualization of the Digitalization: Opportunities and Challenges for the Organizations in the Euro-Mediterranean Area Tilen Gorenšek, Andrej Kohont 117 Abstracts 121 Résumés 127 Povzetki 131 Volume 12 | 2019 | Number 2 IN THE SEARCH FOR NEW EXPERIENCES – THE WAY TO CREATIVE TOURISM DEVELOPMENT ZRINKA ZADEL, ELENA RUDAN Faculty of Tourism and Hospitality Management, Croatia | 3 | Over the last decade, new forms of cultural tourism are being increasingly mentioned as innovative development models of this specific form of tourism. One of these forms is creative tourism which tourism destinations use to innovate their tour- ism offer. In the Republic of Croatia, this trend is particularly present in summer holiday destinations that aim to reduce their high seasonality with new creative programmes and pro- jects. By introducing a creative offering, tourism destinations can increase their competitiveness in the tourism market and become distinctive by their specific programmes. The paper -ex plores the development in Croatia of both cultural tourism and creative tourism, as an enhancement to a destination’s cultural offering. It analyses the current state of creative tourism and looks at the motivations for tourist arrivals to Croatia, with special reference to cultural attractions and events as a travel motivation.
    [Show full text]
  • Central Europe As a Place of Culture/Destiny (On the Example of Chakavian Poetry of Drago Gervais)”
    Croatian Studies Review 12 (2016) Vjekoslava Jurdana: “Central Europe as a place of culture/destiny (on the example of Chakavian poetry of Drago Gervais)” Vjekoslava Jurdana Faculty of Education Juraj Dobrila University Pula, Croatia [email protected] Abstract The paper deals with the life and creative work of the Croatian writer Drago Gervais (Opatija 1904 - Sežana 1957) from the aspect of a complex relationship between writing history and writing literature in Central Europe. This is the area comprising Istria and the Croatian Littoral which, being an area of unstable geopolitical entity, faced numerous colonisations. Such colonial dynamics wrote its history, neglecting the voices of those who lived there. Experiencing all the horrors of the exile, Gervais articulated its entire complexity in a literary and artistic way. The author created a poetics which served him to thematise his own exile offering itself as a specific traumatic experience expressed in great nostalgia and then in melancholia. By creating his authentic poetic expression, he became a (Chakavian) anthological poet and an unrepeatable witness of the trauma of exile as one of the most complex conditions of a human being. Key words: Drago Gervais; exile; nostalgia; melancholia; Chakavian poetry 103 Croatian Studies Review 12 (2016) Introduction1 Drago Gervais (1904-1957) a poet, prose writer, dramatist, essayist and historian, in his life and works focused on numerous complex relationships between writing history and writing literature. The scope of this paper is to shed light on these relationships in his Chakavian poetry and to make evident that the bearing and cohesion elements of a thus obtained picture are history and space.2 Within such a framework this work wishes to prove that Gervais shares the typical fate of a Central-European intellectual whose family roots are mostly heterogeneous and whose biography has been, as a rule, earmarked by undesirable historical events.
    [Show full text]
  • Coll-Antro-4-2014
    Coll. Antropol. 38 (2014) 4: 1095–1097 Original scientifi c paper EEpidemiologicalpidemiological SStudytudy ooff VVisualisual FFunctionsunctions – RRefractiveefractive EErrors,rrors, MacularMacular DegenerationDegeneration aandnd GGlaucomalaucoma inin CChildrenhildren iinn tthehe KKarstarst AArearea ooff OOpatijapatija VVesnaesna ŠŠtefanactefanac NNadarevićadarević1, BožoBožo VojnikovićVojniković2, VVladimirladimir MMićovićićović3, ŽŽeljkoeljko LLinšakinšak3, DDanijelaanijela LLakošeljacakošeljac3, ĐĐulijaulija MMalatestinićalatestinić3, TTinin NNadarevićadarević4 aandnd ŽŽeljkoeljko SSesaresar5 1 Department of Family Medicine, University of Rijeka, School of Medicine, Rijeka, Croatia 2 »Dr. B. Vojniković« Eye Polyclinic, Rijeka, Croatia 3 Teaching Institute of Public Health of Primorsko-goranska County, Rijeka, Croatia 4 Clinical Hospital Center Rijeka, Rijeka, Croatia 5 General Medical Practice Dr. Željko Sesar, Rijeka, Croatia AABSTRACTB S T R A C T Authors of earlier studies examined the epidemiological characteristics of certain eye diseases: age-related macular degeneration (AMD), refractive errors and glaucoma in the area of Primorsko-goranska County (the island of Rab, Novi Vinodolski and Delnice). It was found that the occurrence of AMD is most common on the island of Rab, followed by Novi Vinodolski and it is least common in Gorski Kotar. This fact is associated with the intensity of solar radiation in the UV-A and UV-B fi elds. The highest percentage of the occurrence of glaucoma was also identifi ed on the island of Rab. In com- parison to this study, it was found that in the karst area of Opatija (Mune, Brgud, Žejane, Brešca, Zvoneće, Pasjak, Šapjane and Zaluki) there is a very high incidence of glaucoma (27% suspected and 7% diagnosed glaucoma) within the indigenous population. Glaucoma does not appear among children whose parents migrated to the karst area of Opatija.
    [Show full text]
  • Izvannastavne Aktivnosti U Školskom Kurikulumu
    Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu Perla, Valentina Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:189:670676 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-07 Repository / Repozitorij: Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education - FTERI Repository SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI Valentina Perla Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2020. II SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu DIPLOMSKI RAD Predmet: Didaktika Mentor: izv. prof. dr. sc. Petra Pejić Papak Student: Valentina Perla Matični broj (JMBAG): 02990096052 U Rijeci srpanj, 2020. III IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI „Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da sam diplomski rad izradila samostalno, uz preporuke i savjetovanje s mentorom. U izradi rada pridržavala sam se Uputa za izradu diplomskog rada i poštivala odredbe Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci o akademskom poštenju.“ _______________________ Potpis studenta IV SAŽETAK Škola ima obvezu učenicima ponuditi sadržaje kojima će kvalitetno ispuniti svoje organizirano slobodno vrijeme, a to se najčešće postiže organizacijom izvannastavnih aktivnosti. Izvannastavne aktivnosti predstavljaju neposredni odgojno-obrazovni oblik rada koji se za svaku školsku godinu planira i organizira u sklopu Školskog kurikuluma. Izvannastavne aktivnosti osmišljava učitelj-voditelj aktivnosti, koji posjeduje kompetencije za učinkovitu provedbu u okruženju. Iz ponude izvannastavnih aktivnosti različitih odgojno-obrazovnih područja učenici odabiru aktivnosti prema svojim interesima, motivaciji i sklonosti prema određenom odgojno-obrazovnom području.
    [Show full text]
  • Chakavian Poetry in Istria from Saving a Dialect to Preserving Identity
    Ivona Orlić UDK 821.163.42’282(497.57) Ethnographic Museum of Istria 39:821’282](497.57) Pazin Review [email protected] Received: April 3, 2006 Accepted: June 26, 2006 Chakavian Poetry in Istria From Saving a Dialect to Preserving Identity Micro world of belonging to a certain region is a starting point to- wards the wider, macro world. Poetry, as a universal phenomenon, enables the opening of all borders in the most noble, most intimate way. Istrian dialectal poetry and chakavian poets have insured the survival of different language idioms of the Istrian peninsula which would have disappeared if transmitted only through oral forms, to- gether with the villages in which they were spoken. Even today, from their verses, we gain knowledge on the specificities of lives of our fore- fathers, in the same way in which future generations will discover us through our, contemporary, poetry. However, there are examples when Istrian poetry becomes sufficient in itself and this idea of preservation of language and tradition seems to serve as an excuse for a complete disregard of any esthetical elements. The theme of this article is Chakavian dialect and dialectal Chakavi- an poetry as keepers of modern ethnic identity of Istria, without evalu- ating its artistic achievements and poetic value. The aim is to point to the fact hat, irrespective of the artistic value, dialectal poems and their creators contribute to the better understanding of traditional culture, as well as to the preservation of dialect. Key words: Chakavian poetry, dialectal literature, ethnic identity, Istria On dialect n order to speak about dialect and dialectal poetry, we Ishould firstly define ‘language’.
    [Show full text]
  • Dentro 11.Indd
    11 AATTUALITÀTTUALITÀ o AALLALLA RRICONQUISTAICONQUISTA DDEIEI GGRANDIRANDI VVALORIALORI Anno I1 /n. r DDELEL PPASSATOASSATO PPERER RRIDAREIDARE ALLAALLA CCITTÀITTÀ LL’IDENTITÀ’IDENTITÀ E CCHEHE MERITAMERITA t AARTERTE E CULTURACULTURA 2007 NOVEMBRE RRASSEGNAASSEGNA DDEIEI TTEATRIEATRI DD’ANIMAZIONE:’ANIMAZIONE: n QQUIUI ILIL DIVERTIMENTODIVERTIMENTO (NON(NON SSOLOOLO PPERER I BBIMBI)IMBI) È DDII CCASAASA e AARTERTE E LETTERATURALETTERATURA M PPREMIOREMIO DRAGODRAGO GERVAIS:GERVAIS: LL’IMPORTANZA’IMPORTANZA DDII d dentro MMANTENEREANTENERE IINN VVITAITA GGLILI IDIOMIIDIOMI DIALETTALIDIALETTALI GUIDA AGLI APPUNTAMENTI DI APPUNTAMENTI AGLI GUIDA U UME MENSILE DEL COMUNE DI FIUME APPUNTAMENTIPOLITICI I F www.rijeka.hr MENSILE INFORMATIVO DELLA CITTÀ DI FIUME DELLA CITTÀ MENSILE INFORMATIVO GALLERIA D’ARTE MO- BIBLIOTECA CITTADI- CIMITERO DI ZAMET – sita guidata a Tersatto con l’ac- DERNA E CONTEMPORA- NA (Stribor: sezioni di Dreno- Santa messa offi ciata da padre compagnamento del prof. Igor NEA – Seconda Biennale Qua- va e Torretta) – “Per un mondo Mato Anić, e dal cappellano Žic (alle ore 10) drilaterale BQ_2 – L’eroe della degno dei bambini” – Centena- Antun Volenik (alle ore 15) SALA STEREO – Balance cultura (in allestimento fi no al rio della nascita di Astrid Lind- CIMITERO DI DRAGA – Hip-Hop Session, gruppo “Fa- www.rijeka.hr 15 dicembre gren (in allestimento fi no al 15 Santa messa (alle ore 15) natiks” (dalle ore 22) MUSEO DELLA CITTÀ novembre) DI FIUME – Ex Cartiera – La- 2 novembre 4 novembre boratori educativi (fi no al 12 no- 1
    [Show full text]
  • Tablica: Pregled Školskih I Gradskih Sportskih Dvorana U PGŽ S Njihovim Dimenzijama
    Tablica: Pregled školskih i gradskih sportskih dvorana u PGŽ s njihovim dimenzijama Širina Vsta Godina Dužina Broj Naziv škole/sportske dvorane JLS Osnovna/srednja m2 dvora dvorane izgradnje dvorane svlačionica ne Osnovna škola Bakar Bakar Osnovna škola ŠSD 1975 450 25 18 2 Pomorska škola Bakar Bakar Srednja škola ŠSD 2009 468 26 18 2 Osnovna škola Dr. Josipa Pančića Bribir Osnovna škola ŠSD 1991 575 28.2 20.4 3 Željeznička tehnička škola Brod Moravice Moravice Srednja škola ŠSD 1975 105 15 7 Osnovna škola Frane Petrića Cres Osnovna škola ŠSD 1978 644 32.2 20 2 Gradska sportska dvorana Crikvenica Crikvenica Sportska dvorana GSD 2003 1232 28 44 9 Osnovna škola Vladimir Nazor Crikvenica Osnovna škola ŠSD 1970 288 24 12 2 Srednja škola Dr. Antuna Barca, Crikvenica Crikvenica Srednja škola ŠSD 1988 728 26 28 2 Osnovna škola Petar Zrinski Čabar Osnovna škola ŠSD 1978 432 27 16 2 Srednja škola Vladimir Nazor, Čabar Čabar Srednja škola ŠSD 1979 600 30 20 2 Sportska dvorana Mavrinci Čavle Sportska dvorana GSD 2009 1350 45 30 9 Osnovna škola Čavle Čavle Osnovna škola ŠSD 1984 467 2 Dom sportova Delnice Delnice Sportska dvorana GSD 1979 1035 45 23 4 Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Delnice Osnovna škola ŠSD 1979 1056 44 24 4 Srednja škola Delnice Delnice Srednja škola ŠSD 1953 294 18.4 16 2 Osnovna škola Ivanke Trohar Fužine Osnovna škola ŠSD 1985 296 24.1 12.3 2 Osnovna škola Milan Brozović Kastav Osnovna škola ŠSD 2012 1080 45 24 7 Osnovna škola Klana Klana Osnovna škola ŠSD 1979 450 15 30 1 Sportska dvorana Kostrena Kostrena Sportska dvorana
    [Show full text]