Moja Rijeka, Priručnik Za Zavičajnu Nastavu

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Moja Rijeka, Priručnik Za Zavičajnu Nastavu Priručnik za zavičajnu nastavu u riječkim osnovnim školama Moja Rijeka Priručnik za zavičajnu nastavu u riječkim osnovnim školama Moja Rijeka Drugo dopunjeno izdanje Priručnik za zavičajnu nastavu u riječkim osnovnim školama i web-stranice Dodatne informacije dostupne na mrežnim stanicama: http://www.rijeka.hr/e-pub/MojaRijeka_FlashWeb/ MojaRijeka_FlashWeb/index.html CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 130221057 ISBN 978-953-7466-30-5 Izdavač: Grad Rijeka Za izdavača: mr. sc. Vojko Obersnel Urednica: Sanda Sušanj Tematski tekstovi: mr. sc. Velid Đekić Metodički tekstovi: prof. dr. sc. Karol Visinko Lektura i korektura: Gordana Ožbolt Ilustracije: Ivan Mišković Grafički dizajn i prijelom: Ivan Vranjić mag. art Fotografije: Dean Miculinić (osim na stranicama 9, 20, 24, 30, 31, 32, 34, 37, 38, 42-43, 49, 61, 62, 65, 67, 68. Ivan Vranjić i na stranici 8. Ivica Nikolac) Rijeka, 2013. Grad Rijeka pružiti mogućnost da svoj grad Predgovor bolje upoznate, da s njime živite, da ga osjećate i čuvate s ljubavlju prema svemu onome što ga čini posebnim, drukčijim i jedinstvenim. Poštovani učenici, roditelji i učitelji, I zato mi je drago što upravo listate prve stranice priručnika Moja Rijeka koliko zaista znate o svojem gradu? koji će vas povesti u avanturu Znate li da je sve do Korza nekad otkrivanja naše Rijeke. Jedino tako, bilo more? Što biste odgovorili da znanjem i ljubavlju, možemo graditi vas pitaju koji je tradicionalni riječki identitet ovoga grada, s ponosom i nakit ili koji su najstariji spomenici u zadovoljstvom što dijelimo njegovu našem gradu? povijest i budućnost. Zanima li vas kakav će grad Rijeka Bit će mi drago ako ovaj biti? Kakav biste vi željeli da bude? priručnik potakne vašu znatiželju. Na što ste ponosni kada kažete Zahvaljujem svima koji su osmislili i „moja Rijeka“? Što za vas znači biti ostvarili ovaj projekt koji će, nadam Riječanka ili Riječanin? se, uskoro zaživjeti u svim riječkim Razgovarajući s našim sugrađanima, osnovnim školama. posebno s našim mladima, shvatio sam da o našem gradu možda Želim vam puno zanimljivih i i ne znamo dovoljno. I zato sam, edukativnih sati druženja s Mojom razmišljajući o tome što bih Rijekom! želio napraviti za moju Rijeku, u svoje planove stavio i pokretanje edukativnog programa koji će vam Vojko Obersnel, gradonačelnik 4 5 Sadržaj 18. Glavni lukobran 42 19. Grad stuba 44 20. Lujzijana 46 21. Junakinja Karolina 48 22. Svjetionik na Mlaki 50 1. Ime grada 8 23. Željeznički kolodvor 52 2. Gradski toranj 10 24. Tvornica čokolade 54 3. Stara vrata 12 25. Prva nogometna utakmica 56 4. Trsatska gradina 14 26. Sportovi na moru 58 5. Morčić 16 27. Graditelji brodova 60 6. Baltazar-grad 18 28. Pokretne slike u Rijeci 62 7. Adamićevi svjedoci 20 29. Spasilački prsluk s Titanica 64 8. Mrtvi kanal 22 30. Hartera 66 9. Mlikarice 24 31. Auto-moto staza na Preluku 68 10. Glavna tržnica 26 32. Učka 70 11. Riječke plaže 28 33. Astronomski centar 72 12. Prirodoslovni muzej i Park Nikole Hosta 30 Literatura 74 13. Ivana Brlić-Mažuranić u Rijeci 32 14. Gradska knjižnica Rijeka 34 15. Stalna izložba glagoljice 36 16. Mlinovi na Rječini 38 17. Rafinerija šećera 40 6 7 Rika j’ beli grad 1. Ime grada 1. Ime Mej dvima gorama, Svjetski dan voda (22. ožujka) Rijeka uz rijeku Ona j’ ograjena možemo obilježiti na različite načine. Predlažemo: Hladnima vodama. • posjet Vodocrpilištu Zvir u Rijeci ao i svaki grad na jadranskoj obali, i Rijeka (narodna) • izlet na izvor Rječine. je svoj način života velikim dijelom vezala K uz more. Usprkos tomu, nije se nazvala po moru, nego po kopnenoj tekućoj vodi. Slušamo i pjevamo Prvi stanovnici naselja iz kojega će izrasti teku ispod grada. To su Lešnjak, Žudinka, Beli Na nosaču zvuka Ovo je Rijeka! nalaze današnja Rijeka živjeli su uz rijeku Rječinu. Kamik, Brajda, Andrejšćica, Mlaka, Potok i se skladbe različitih glazbenih izričaja Na cijelom području nalazi se mnogo izvora i ostali. Nekoć su tekli površinom, ali ih je grad, i stilova. Među njima je i himna Rijeke. vodotoka, ali je Rječina najveći vodotok i nudi šireći se, usmjerio u uređene tokove i nadsvodio Poslušajte neke od skladbi. Vjerojatno obilje pitke vode. U kanjonu Rječine posebno pa su se iznad njih mogle izgraditi ulice, zgrade uz neke skladbe znate i zapjevati. je snažan izvor Zvir. Taj izvor nikada ne presuši, i trgovi. puneći korito Rječine vodom i za najvrelijega Na mjestima gdje teku ti potoci, gradile su se Pišemo ljeta, čak i kada presuši sam izvor Rječine, koji fontane i javna perila, na kojima su žene prale se također naziva Zvir. Izvor je od ušća udaljen rublje. Perila su se nalazila npr. na Školjiću, potaknuti motivima iz priče o imenu grada: 18 kilometara, a nalazi se na Grobnišćini, kraj Belom Kamiku i Brajdi. Danas ih više nema, • Šetnja uz Rječinu u gradu: promatramo i zapisujemo: glagole kretanja za mjesta Kukuljani. ali ima desetak fontana. tok rijeke Rječine; opisne pridjeve – opis Rječine (subjektivno i objektivno Za naselje prvih Riječana govorilo se da se Riječanima izvor Zvir u kanjonu Rječine opisivanje rijeke). nalazi „kraj rijeke“, pa se počelo skraćeno služi za vlastitu opskrbu vodom i na njemu su • Što mi pripovijeda Rječina (o svom putu od izvora do ušća). nazivati Rijeka. Ime grada zabilježeno je prvi podigli snažnu crpnu postaju. Njegova je voda • Fontana nekad i danas (usporedba neke od riječkih fontana s fontanom na put početkom 13. stoljeća u čakavskom obliku vrlo kvalitetna. staroj fotografiji). Rika. U kasnijim dokumentima to se ime O važnosti vode za Rijeku govori i gradski pojavljuje u prijevodima na latinski (Flumen) grb. U njemu je prikazan dvoglavi carski orao potaknuti sadržajima posjeta Vodocrpilištu Zvir i izleta na izvor Rječine: i talijanski (Fiume). s nogom na posudi iz koje istječe voda. Na • Vijest o posjetu ili izletu. Za razliku od Rječine, koju vidimo, brojne starom je grbu i natpis Indeficienter, što na • Zapisi s izleta: putopis; doživljaj izvora; novi pogled na Rječinu. gradske izvore, potoke i potočiće ne vidimo jer latinskom jeziku znači Nepresušno. • Zanimljiv susret i razgovor. Istražujemo Usmena književnost Odakle voda u riječkim slavinama? Potražite narodnu pjesmu Rika j’ beli Kakvu vodu piju Riječani? grad. Možda znate i njezinu uglazbljenu Na mrežnim stranicama pročitajmo o: inačicu. vodoopskrbi u Rijeci, kakvoći vode iz riječkog vodovoda, izvoru Zvir u Rijeci. 8 9 Na sunce se kućice griju. 2. Gradski toranj 2. Gradski Na turne urice biju. Vrata od mora (Drago Gervais, iz pjesme Pod Učkun) rednjovjekovna Rijeka bila je okružena Sbedemima da bi se zaštitila od napadača. Uz bedeme je iskopan opkop i napunjen vodom. smetalo što se zimi (zbog hladnoće) skupljao, Život Riječana većinom se odvijao unutar a ljeti (zbog vrućine) širio, pa nije pokazivao zaštićenog prostora grada-tvrđave. Morski najtočnije vrijeme. Zadržali su ga na tornju sve žal ispred grada bio je prostor za manji dio do 1996. godine. Tada je dijelom rekonstruiran aktivnosti, poput gradnje brodova. U grad je i ne pokreće se više ručnim navijanjem, nego mogao ući samo onaj kojemu su to Riječani elektronički. dopustili. Za to su služila dobro nadzirana Kada Rijeka ostavi srednji vijek iza sebe, ulaz u mjesta. Jedno od njih nazivalo se Vrata od grad bit će trajno otvoren. Vrata su iz podnožja mora, ispred kojih se nalazio bojni most. Na Gradskog tornja maknuta 1775., a lokot tom je mjestu bio moguć ulaz u grad i izlaz iz odnesen na čuvanje u Gradski muzej. Nestaju grada prema morskoj obali. i vodeni opkop i most. Četvrtasti krov na vrhu Vrata od mora su sve do 16. stoljeća bila tornja zamijenjen je kupolom. visoka poput ostalih dijelova gradskog Toranj je već od 1680. ukrašen gradskim bedema. Krajem stoljeća dobivaju oblik grbom. Taj grb dodijelio je Rijeci 1659. car tornja s četvrtastim krovom i satom. Riječani Leopold I. Riječani su zato stavili na toranj, zato u 17. stoljeću počinju neko vrijeme iznad ulaza, na najvidljivije mjesto, njegovo upotrebljavati izraz Satni toranj. On 1784. poprsje. Uz njega je i poprsje cara Karla VI. toranj dobiva satove na sve četiri strane. Satovi koji je grad 1719. proglasio slobodnom lukom, će s vremenom biti zamjenjivani, a najduže se što je Riječanima znatno olakšalo trgovinu od zadržao sat iz 1873. godine. Riječanima nije koje su mnogi živjeli. Istražujemo Bilješka iz likovnih umjetnosti Gradski toranj u Rijeci nekad i danas: Gradski je toranj bio inspiracija likovnim umjetnicima, slikarima. O tome Fotografije Gradskog tornja nekad i svjedoči objavljeni dio Likovne zbirke danas. Kulturnopovijesnog odjela Pomorskog i Pišemo povijesnoga muzeja u Rijeci u poučnoj Promotrimo fotografije. Usporedimo. knjižici Gradski toranj. potaknuti pročitanim zanimljivostima o Gradskom tornju: Potražite tu knjižicu i promotrite ilustracije. • Što smo saznali o promjenama na Gradskom tornju tijekom stoljeća Na mrežnim stranicama pretražimo: (objektivno iznošenje događaja)? • galerije fotografija Gradskog tornja • Dogodovštine koje Gradski toranj pripovijeda o životu ovoga grada • videozapis silaska spiralnim stubištem (stvaranje priče). iz Gradskog tornja. potaknuti fotografijama i videozapisima: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga • Stari Gradski toranj. primorja u Rijeci objavio je bogato • Život pod Gradskim tornjem. ilustriranu poučnu knjižicu Gradski toranj. • Dok Gradski toranj otkucava... U njoj ćemo zasigurno pronaći i mnogo • U Gradskome tornju. zanimljivosti o tom simbolu grada Rijeke. 10 11 3. Stara vrata 3. Stara Luk je čudovišan jer stoji Uđite kod rimskog trinaest stoljeća uspravan zapovjednika bez željeza i žbuke. (Claudio Marburg, 1700.) Pišemo tara vrata najstariji su arhitektonski potaknuti motivima iz priče o Starim vratima: spomenik Rijeke. Izgradili su ga u antičko unutrašnjosti. Ostaci zida još su vidljivi, npr. na S Podno Starih vrata: promatramo i opisujemo Rimski luk. doba Rimljani pa ga mnogi nazivaju i Rimskim Kalvariji. • Zanimljiv susret i razgovor. lukom. Zapovjedno sjedište rimskih jedinica nazivalo • Sastavite priču o Starim vratima. Taj monumentalni kameni luk podignut je u se principij.
Recommended publications
  • ELENA RUDAN, Phd, Associate Professor
    PERSONAL INFORMATION ELENA RUDAN, PhD, Associate professor Primorska 42, p.p. 97, 51410 Opatija, Croatia 00385-(0)51-294-717 [email protected] https://www.fthm.uniri.hr/kontakti/124-elena-rudan https://portal.uniri.hr/Portfelj/Details/163 Orcid: https://orcid.org/0000-0002-9958-3300 Google Scholar: https://scholar.google.hr/citations?user=V3SnZtgAAAAJ&hl=hr Web of Science ResearcherID: R-3336-2018 WORK EXPERIENCE 2020. - Associate professor University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Primorska 42, 51410 Opatija, Croatia - Undergraduate study: - Courses: Entrepreneurial Management and Innovation, Entrepreneurship and Innovation, , International Entrepreneurship, Glagolitic Monuments in Tourism Itineraries, - Graduate study: - Course: Entrepreneurship in Culture - doctoral studies "Management of Sustainable Development" and "Business Economics in Tourism and Hospitality Industry”: - co-lecturer: Courses: Cultural Heritage and Sustainable Development, Strategic Planning and Development and lecturer for course: Creative Industries in Tourism. - Researcher on professional and scientific projects - Head of the Department of International Economics and Development at the Faculty of Tourism and Hospitality Management; University of Rijeka - Head of the undergraduate study "Business Economics in Tourism and Hospitality" at the Faculty of Management in Tourism and Hospitality (since 2020) - Reviewer of journals and proceedings Business or sector Science – high education 2014.-2020. Assistant professor University of Rijeka,
    [Show full text]
  • Pula2014y-Optimized.Pdf
    ula was born, survived and persisted by work of fugitives, Pula and Istria have been a frequent literary topos – the connection as a refuge and haven of European migrants, refugees and between ction and reality is rarely so seamless; the symbiosis vagrants... It was this nomadic destiny that created a polis, between the geographic and literary space is nothing short of generated a city and accompanied it all until these virtual perfection. e programme Pula – 2014 World Book Capital is Ptimes, carved it into stones, inscribed in on parchments, wrote oriented towards and dedicated to the city, inspired by its turbulent it in books and stored it on computers. Book celebration in this past, its multiculturalism and multilingualism, but also to the Istrian Mediterranean and Central European settlement in the very centre space, its specics and idiosyncrasies. By reinterpreting the relations of Europe, sprung out of a mythopoeic legend about the Argonauts, between ction and fact, by repositioning the book as a timeless began 3000 years ago, faithfully reecting the trilingualism and and ubiquitous form of one’s self-realisation, the programme goes multilingualism of Croatian literary tradition. roughout the beyond local and regional frameworks, inscribes new contents centuries, Istria has been the breeding place of fundamental literary and new experiences in the cultural map of Croatia, reinforces the texts, the place of translation and editing of the most popular works existing and builds new international relations. of European literary tradition,
    [Show full text]
  • Poetas Y Escritores Croatas Destacados
    POETAS Y ESCRITORES CROATAS DESTACADOS Hemos agregado este mes a Lana Derkač con lo cual finalizamos esta serie de Poetas y Escritores Croatas Destacados. Para ver la biografía de un poeta o escritor, presionarlo con la tecla izquierda del mouse en la siguiente lista. Para volver a la lista mantener presionada la tecla Inicio. Salir 43. LANA DERKAC (1969) 42. MILIVOJ SLAVICEK (1929-2012) 41. ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ (1704-1760) 40. DRAGO GERVAIS (1904-1957) 39. ZVONIMIR MRKONJIĆ(1939) 38. PETAR_ZORANIĆ(1508-1569) 37. PETAR_HEKTOROVIĆ(1487-1572) 36. MIROSLAV KRLEŽA (1893-1981) 35. IVAN SLAMNIG (1930-2001) 34. DIANA ROSANDIĆ (1964) 33. BOGDAN LALIĆ (1964) 32. DAŠA DRNDIĆ (1946) 31. IVAN GORAN KOVAČIĆ (1913-1943) 30. LIUDEVIT FARKAŠ VUKOTINOVIĆ (1813-1893) 29. IVO ANDRIĆ (1892-1975) 28. IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ (1874-1938) 27. DARKO MACAN (1966) 26. BOŽIDAR PETRAČ (1952) 25. ISIDOR VELIKANOVIĆ (1869-1940) 24. ZVONIMIR GOLOB (1927-1997) 23. IGOR ZIDIĆ (1939) 22. BORIS MARUNA(1940-2007) 21. FRAN KRSTO FRANKOPAN (1643-1671) 20, JANKO POLIĆ KAMOV (1886-1910) 19. BORBEN VLADOVIĆ (1943) Página 1 de 45 18. ANTE STAMAĆ (1939-2016) 17. RADOSLAV KATIČIĆ (1930) 16. DELIMIR REŠICKI (1960) 15. LUKO PALJETAK (1943) 14. DRAGO ŠTAMBUK (1950) 13. BORIS DOMAGOJ BILETIĆ (1957) 12. DOBRIŠA CESARIĆ (1902-1980) 11. TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ (1947) 10. SLAVKO MIHALIĆ (1928-2007) 09. ARSEN DEDIĆ (1938-2015) 08. DUBRAVKA UGREŠIĆ (1949) 07. ANTUN GUSTAV MATOŠ (1873-1914) 06. DRAGUTIN TADIJANOVIĆ (1905-2007) 05. MARKO MARULIĆ, O MARULO (1450-1524) 04. AUGUST ŠENOA (1838-1881) 03. AUGUSTÍN "TIN" UJEVIĆ (1891-1955) 02. VESNA PARUN (1922-2010) 01.
    [Show full text]
  • STOA Workshop Ethical and Social Challenges of Agricultural Technologies - Issues for Decision-Makers
    STOA workshop Ethical and social challenges of agricultural technologies - Issues for decision-makers Participants’ booklet EPRS | European Parliamentary Research Service Scientific Foresight Unit (STOA) PE 598.618 STOA workshop Ethical and social challenges of agricultural technologies Issues for decision-makers Participants’ Booklet 25 January 2017, 14:30-17:00 Paul-Henri Spaak Building, Room 7C050 European Parliament, Brussels Prepared by Nera Kuljanic and Mihalis Kritikos, Scientific Foresight Unit (STOA) Available at: www.europarl.europa.eu/stoa/cms/home/workshops/ethical © European Union, 2017 © Cover image: Sergey Nivens / Fotolia PE 598.618 2 Contents 1. Programme .......................................................................................................................................4 2. Introduction .....................................................................................................................................5 Marijana Petir, MEP, STOA Panel member .................................................................................8 Julian Kinderlerer, University of Cape Town, South Africa, former President (2010-2016) of the European Group on Ethics in Science and New Technologies...........................................9 Helge Torgersen, Institute of Technology Assessment, Austrian Academy of Sciences ....10 Anne Ingeborg Myhr, GenØk-Centre for Biosafety, Tromsø, Norway .................................11 Amir Muzur, School of Medicine, University of Rijeka, Croatia............................................12
    [Show full text]
  • ARHIVA MIK-A (1964 - 1986)
    ARHIVA MIK-a (1964 - 1986) MIK 64 • Festival MIK je nastao na poticaj Radio Zagreba, a prije svega tadašnjeg urednika za narodnu glazbu, Josipa Stojanovi ća. U to vrijeme, paralelno se radilo na osnivanju i drugih regionalnih festivala: Split, Kajkavske popevke, Slavonija. Josip Stojanovi ć je sa velikim entuzijazmom dolazio u Opatiju kod Veljka Miloši ća, direktora ve ć etabliranog "Festivala Opatija" sa idejom o pokretanju festivala koji bi pokrivao zapadni dio Hrvatske. Zajedno su tu ideju izložili tadašnjoj direktorici Koncertnog ureda Valy Ruži čka. Pozvane su tadašnje glazbene snage rije čkog podru čja i to je bio po četak. • I tako je, malo po malo, došlo do osnivanja natje čaja kojem je svrha bila "... podstaknuti mlade i još neafirmirane autore za rad na kompozitorskom polju". • "Ve čeras, dragi Rije čani, prisustvujemo ro đenju jedne nove zabavno - muzi čke manifestacije" - ovim je rije čima 22.5.1964. u dvorani tadašnjeg kina "Partizan" prvi MIKovski festival otvorila kazališna i TV glumica Dunja Rajter.To je bila jedna od dvije festivalske ve čeri koje su te godine održane i to obje u Rijeci i u istom prostoru. • Ispunjenu dvoranu kina "Partizan" zabavljali su Guda čki zabavni orkestar pod dirigentskom palicom Zlatka Černjula i izuzetno popularni rije čki "Uragani". Uz njih, neposredni izvo đači bili su: Ana Štefok, Ivica Šerfezi, duo "Kvarnera", Višnja Korbar, Zvonimir Krkljuš, Toni Kljakovi ć, Toni Leskovar, Ennio Machin, Aleksandar Mihi ć, Ante Bilan čić, Bruno Hrabar, Anton Šostar i Rudolf Mlinari ć. Publika se opredjelila za skladbe: 1. "NADE" - autor: IVO KUSTAN izvo đač: ANA ŠTEFOK 2. "PLAVI TWIST" - autor: LJUBO KUNTARI Ć izvo đač: VIŠNJA KORBAR i URAGANI 3.
    [Show full text]
  • Izvješće O Radu GKR 2017
    Izvješće o radu Gradske knjižnice Rijeka za 2017. godinu Usvojeno na 1. sjednici Upravnog vijeća U Rijeci . 20. ožujka 2018. Broj: /2018 Gradska knjižnica Rijeka u 2017. godini – uvod Gradska knjižnica Rijeka narodna je knjižnica za Grad Rijeku te matična knjižnica za narodne i školske knjižnice u Primorsko-goranskoj županiji. Pod nazivom Gradska biblioteka Rijeka ustanova je osnovana 1963. godine kao sljednik Narodne čitaonice riečke iz 1849. i Gradske biblioteke Sušak, osnovane 1930. godine. Prema Statutu, djelatnost Knjižnice obuhvaća: nabavu knjižnične građe; stručnu obradu, čuvanje i zaštitu knjižnične građe, te provođenje mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro; izradu i objavljivanje biltena, kataloga, bibliografija i drugih informacijskih pomagala te stručnih publikacija; sudjelovanje u izradi skupnih kataloga i baza podataka; omogućavanje pristupačnosti knjižnične građe i informacija korisnicima prema njihovim potrebama i zahtjevima; osiguranje korištenja i posudbe knjižnične građe, te protok informacija; poticanje i pomoć korisnicima Knjižnice pri izboru i korištenju knjižnične građe, informacijskih pomagala i izvora; vođenje dokumentacije o građi i korisnicima; obavljanje poslova matične djelatnosti za školske i narodne knjižnice na području Primorsko-goranske županije; organiziranje stručnih skupova, predavanja, tečajeva, seminara, radionica i sličnih skupova s područja knjižnične djelatnosti; organiziranje edukativnih i kulturnih programa i akcija vezanih uz djelatnost Knjižnice; prodaju na malo vlastitih i
    [Show full text]
  • International Journal of Euro-Mediterranean Studies Table of Contents
    International Journal of Euro-Mediterranean Studies Table of Contents 3 SCIENTIFIC ARTICLE In the Search for New Experiences – The Way to Creative Tourism Development Zrinka Zadel, Elena Rudan 21 SCIENTIFIC ARTICLE Budget Deficit Volatility, Institutional Quality and Macroeconomic Performance Asmaa Ezzat, Rana Hosni 41 SCIENTIFIC ARTICLE Tourist Route – A Trail of Authors and Poets of the County of Zagreb Romana Lekić 67 SCIENTIFIC ARTICLE Decision Making Theories in Medicine Reimbursement Almin Adzović, Danica Purg, Tina Vukasović 93 SCIENTIFIC ARTICLE Conceptualization of the Digitalization: Opportunities and Challenges for the Organizations in the Euro-Mediterranean Area Tilen Gorenšek, Andrej Kohont 117 Abstracts 121 Résumés 127 Povzetki 131 Volume 12 | 2019 | Number 2 IN THE SEARCH FOR NEW EXPERIENCES – THE WAY TO CREATIVE TOURISM DEVELOPMENT ZRINKA ZADEL, ELENA RUDAN Faculty of Tourism and Hospitality Management, Croatia | 3 | Over the last decade, new forms of cultural tourism are being increasingly mentioned as innovative development models of this specific form of tourism. One of these forms is creative tourism which tourism destinations use to innovate their tour- ism offer. In the Republic of Croatia, this trend is particularly present in summer holiday destinations that aim to reduce their high seasonality with new creative programmes and pro- jects. By introducing a creative offering, tourism destinations can increase their competitiveness in the tourism market and become distinctive by their specific programmes. The paper -ex plores the development in Croatia of both cultural tourism and creative tourism, as an enhancement to a destination’s cultural offering. It analyses the current state of creative tourism and looks at the motivations for tourist arrivals to Croatia, with special reference to cultural attractions and events as a travel motivation.
    [Show full text]
  • Central Europe As a Place of Culture/Destiny (On the Example of Chakavian Poetry of Drago Gervais)”
    Croatian Studies Review 12 (2016) Vjekoslava Jurdana: “Central Europe as a place of culture/destiny (on the example of Chakavian poetry of Drago Gervais)” Vjekoslava Jurdana Faculty of Education Juraj Dobrila University Pula, Croatia [email protected] Abstract The paper deals with the life and creative work of the Croatian writer Drago Gervais (Opatija 1904 - Sežana 1957) from the aspect of a complex relationship between writing history and writing literature in Central Europe. This is the area comprising Istria and the Croatian Littoral which, being an area of unstable geopolitical entity, faced numerous colonisations. Such colonial dynamics wrote its history, neglecting the voices of those who lived there. Experiencing all the horrors of the exile, Gervais articulated its entire complexity in a literary and artistic way. The author created a poetics which served him to thematise his own exile offering itself as a specific traumatic experience expressed in great nostalgia and then in melancholia. By creating his authentic poetic expression, he became a (Chakavian) anthological poet and an unrepeatable witness of the trauma of exile as one of the most complex conditions of a human being. Key words: Drago Gervais; exile; nostalgia; melancholia; Chakavian poetry 103 Croatian Studies Review 12 (2016) Introduction1 Drago Gervais (1904-1957) a poet, prose writer, dramatist, essayist and historian, in his life and works focused on numerous complex relationships between writing history and writing literature. The scope of this paper is to shed light on these relationships in his Chakavian poetry and to make evident that the bearing and cohesion elements of a thus obtained picture are history and space.2 Within such a framework this work wishes to prove that Gervais shares the typical fate of a Central-European intellectual whose family roots are mostly heterogeneous and whose biography has been, as a rule, earmarked by undesirable historical events.
    [Show full text]
  • Coll-Antro-4-2014
    Coll. Antropol. 38 (2014) 4: 1095–1097 Original scientifi c paper EEpidemiologicalpidemiological SStudytudy ooff VVisualisual FFunctionsunctions – RRefractiveefractive EErrors,rrors, MacularMacular DegenerationDegeneration aandnd GGlaucomalaucoma inin CChildrenhildren iinn tthehe KKarstarst AArearea ooff OOpatijapatija VVesnaesna ŠŠtefanactefanac NNadarevićadarević1, BožoBožo VojnikovićVojniković2, VVladimirladimir MMićovićićović3, ŽŽeljkoeljko LLinšakinšak3, DDanijelaanijela LLakošeljacakošeljac3, ĐĐulijaulija MMalatestinićalatestinić3, TTinin NNadarevićadarević4 aandnd ŽŽeljkoeljko SSesaresar5 1 Department of Family Medicine, University of Rijeka, School of Medicine, Rijeka, Croatia 2 »Dr. B. Vojniković« Eye Polyclinic, Rijeka, Croatia 3 Teaching Institute of Public Health of Primorsko-goranska County, Rijeka, Croatia 4 Clinical Hospital Center Rijeka, Rijeka, Croatia 5 General Medical Practice Dr. Željko Sesar, Rijeka, Croatia AABSTRACTB S T R A C T Authors of earlier studies examined the epidemiological characteristics of certain eye diseases: age-related macular degeneration (AMD), refractive errors and glaucoma in the area of Primorsko-goranska County (the island of Rab, Novi Vinodolski and Delnice). It was found that the occurrence of AMD is most common on the island of Rab, followed by Novi Vinodolski and it is least common in Gorski Kotar. This fact is associated with the intensity of solar radiation in the UV-A and UV-B fi elds. The highest percentage of the occurrence of glaucoma was also identifi ed on the island of Rab. In com- parison to this study, it was found that in the karst area of Opatija (Mune, Brgud, Žejane, Brešca, Zvoneće, Pasjak, Šapjane and Zaluki) there is a very high incidence of glaucoma (27% suspected and 7% diagnosed glaucoma) within the indigenous population. Glaucoma does not appear among children whose parents migrated to the karst area of Opatija.
    [Show full text]
  • Izvannastavne Aktivnosti U Školskom Kurikulumu
    Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu Perla, Valentina Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Rijeka, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:189:670676 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-07 Repository / Repozitorij: Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education - FTERI Repository SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI Valentina Perla Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2020. II SVEUČILIŠTE U RIJECI UČITELJSKI FAKULTET U RIJECI Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu DIPLOMSKI RAD Predmet: Didaktika Mentor: izv. prof. dr. sc. Petra Pejić Papak Student: Valentina Perla Matični broj (JMBAG): 02990096052 U Rijeci srpanj, 2020. III IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI „Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da sam diplomski rad izradila samostalno, uz preporuke i savjetovanje s mentorom. U izradi rada pridržavala sam se Uputa za izradu diplomskog rada i poštivala odredbe Etičkog kodeksa za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci o akademskom poštenju.“ _______________________ Potpis studenta IV SAŽETAK Škola ima obvezu učenicima ponuditi sadržaje kojima će kvalitetno ispuniti svoje organizirano slobodno vrijeme, a to se najčešće postiže organizacijom izvannastavnih aktivnosti. Izvannastavne aktivnosti predstavljaju neposredni odgojno-obrazovni oblik rada koji se za svaku školsku godinu planira i organizira u sklopu Školskog kurikuluma. Izvannastavne aktivnosti osmišljava učitelj-voditelj aktivnosti, koji posjeduje kompetencije za učinkovitu provedbu u okruženju. Iz ponude izvannastavnih aktivnosti različitih odgojno-obrazovnih područja učenici odabiru aktivnosti prema svojim interesima, motivaciji i sklonosti prema određenom odgojno-obrazovnom području.
    [Show full text]
  • Chakavian Poetry in Istria from Saving a Dialect to Preserving Identity
    Ivona Orlić UDK 821.163.42’282(497.57) Ethnographic Museum of Istria 39:821’282](497.57) Pazin Review [email protected] Received: April 3, 2006 Accepted: June 26, 2006 Chakavian Poetry in Istria From Saving a Dialect to Preserving Identity Micro world of belonging to a certain region is a starting point to- wards the wider, macro world. Poetry, as a universal phenomenon, enables the opening of all borders in the most noble, most intimate way. Istrian dialectal poetry and chakavian poets have insured the survival of different language idioms of the Istrian peninsula which would have disappeared if transmitted only through oral forms, to- gether with the villages in which they were spoken. Even today, from their verses, we gain knowledge on the specificities of lives of our fore- fathers, in the same way in which future generations will discover us through our, contemporary, poetry. However, there are examples when Istrian poetry becomes sufficient in itself and this idea of preservation of language and tradition seems to serve as an excuse for a complete disregard of any esthetical elements. The theme of this article is Chakavian dialect and dialectal Chakavi- an poetry as keepers of modern ethnic identity of Istria, without evalu- ating its artistic achievements and poetic value. The aim is to point to the fact hat, irrespective of the artistic value, dialectal poems and their creators contribute to the better understanding of traditional culture, as well as to the preservation of dialect. Key words: Chakavian poetry, dialectal literature, ethnic identity, Istria On dialect n order to speak about dialect and dialectal poetry, we Ishould firstly define ‘language’.
    [Show full text]
  • Dentro 11.Indd
    11 AATTUALITÀTTUALITÀ o AALLALLA RRICONQUISTAICONQUISTA DDEIEI GGRANDIRANDI VVALORIALORI Anno I1 /n. r DDELEL PPASSATOASSATO PPERER RRIDAREIDARE ALLAALLA CCITTÀITTÀ LL’IDENTITÀ’IDENTITÀ E CCHEHE MERITAMERITA t AARTERTE E CULTURACULTURA 2007 NOVEMBRE RRASSEGNAASSEGNA DDEIEI TTEATRIEATRI DD’ANIMAZIONE:’ANIMAZIONE: n QQUIUI ILIL DIVERTIMENTODIVERTIMENTO (NON(NON SSOLOOLO PPERER I BBIMBI)IMBI) È DDII CCASAASA e AARTERTE E LETTERATURALETTERATURA M PPREMIOREMIO DRAGODRAGO GERVAIS:GERVAIS: LL’IMPORTANZA’IMPORTANZA DDII d dentro MMANTENEREANTENERE IINN VVITAITA GGLILI IDIOMIIDIOMI DIALETTALIDIALETTALI GUIDA AGLI APPUNTAMENTI DI APPUNTAMENTI AGLI GUIDA U UME MENSILE DEL COMUNE DI FIUME APPUNTAMENTIPOLITICI I F www.rijeka.hr MENSILE INFORMATIVO DELLA CITTÀ DI FIUME DELLA CITTÀ MENSILE INFORMATIVO GALLERIA D’ARTE MO- BIBLIOTECA CITTADI- CIMITERO DI ZAMET – sita guidata a Tersatto con l’ac- DERNA E CONTEMPORA- NA (Stribor: sezioni di Dreno- Santa messa offi ciata da padre compagnamento del prof. Igor NEA – Seconda Biennale Qua- va e Torretta) – “Per un mondo Mato Anić, e dal cappellano Žic (alle ore 10) drilaterale BQ_2 – L’eroe della degno dei bambini” – Centena- Antun Volenik (alle ore 15) SALA STEREO – Balance cultura (in allestimento fi no al rio della nascita di Astrid Lind- CIMITERO DI DRAGA – Hip-Hop Session, gruppo “Fa- www.rijeka.hr 15 dicembre gren (in allestimento fi no al 15 Santa messa (alle ore 15) natiks” (dalle ore 22) MUSEO DELLA CITTÀ novembre) DI FIUME – Ex Cartiera – La- 2 novembre 4 novembre boratori educativi (fi no al 12 no- 1
    [Show full text]