ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA AGRO-MV, ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA SALANTA-KOOP ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA SOKOLAC LIPAR ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA 8.MART BAČKI BRESTOVAC ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA KULJANKA, KULA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA AGROBOTANIKA DERONJE OPŠTA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA LUCERKA, KULA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA BRESTOVO - BAČKI BRESTOVAC ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA PERŠI MAJ ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA RESTITUCIO IN BAČKI BRESTOVAC ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA ORAČ SIVAC ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA AGRODERONJE DERONJE ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA DUKAT, RUSKI KRSTUR ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA PARABUĆ ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA VRULJA SIVAC ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA JEDINSTVO, ODŽACI ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA NOVО ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA POLJOKOOP LALIĆ ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA AGROKULA KULA OPŠTA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA KASAR BAČKI GRAČAC ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA VRULJA SIVAC ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA BELLA ZEMLJA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA MLADI ZEMLJORADNIK BAČKI DUKAT zemljoradnička zadruga Odžaci CRVENKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA AGROLIKA, BAČKI GRAČAC

U Srbiji postoji velika varijacija nekomercijalnih udruženja, bilo da su ona organizovana kao predstavnička koja zastupaju određene interese ili određenu grupu proizvođača ili kao interprofesinalna udruženja koja zastupaju interese svih učesnika u jednom tržišnom lancu (mlekarstvo, maline, jabuke…). Teritorijalno posmatrano, nekoliko njih pokriva celu zemlju, a najveći broj ih je regionalnih ili lokalnih. Kako god bili organizovani, oni imaju zacrtane ciljeve, a koji su najčešće: zastupanje interesa poljoprivrednika prema Vladi, unapređnje uslova poslovanja, pružanje stručne pomoći i podrške poljoprivrednicima (informacije o porezima, pravnim pitanjima, socijalnoj politici itd), saradnja sa donatorima, drugim udruženjima i institucijama i sl. Ipak, određeni broj udruženja još uvek nema jasno prepoznate ciljeve i često se mešaju uloge nekomercijalnih organizacija poljoprivrednika (u koje spadaju udruženja) i komercijalnih (u koje spadaju zadruge). Takođe, često su ciljevi udruženja nerelano postavljeni i očekivanja su velika, pa se mnoga udruženje vrlo brzo po formiranju gase ne uspevajući da ispune svoju ulogu. Tako je, na primer, u Srbiji od 724 udruženja upisanih u Registar neaktivno čak 409 udruženja. Bilo kako bilo, poljoprivrednicima bi osnovna preporuka bila da se udružuju, bilo u poslovne asocijacije u tipu zadruga (ili pak deoničarskih društava) ili u interesne asocijacije – udruženja. S druge strane kreatorima politike u Odžacima i Kuli osnovne preporuke bi bile:  Ne manipulisati udruženjima, nego ih videti kao partnere  Koristiti dobro EU fondove i što pre ući u EU  Stvoriti uslove za razvoj udruživanja i podržavati ih Udruženje proizvođača paprike „Capsicum annuum“ iz Ruskog Krstura ima u svom članstvu 75 proizvođača koji proizvode papriku na oko 70 ha. Najveći proizvođač među njima ima poizvodnju na 13 jutara. Članovi udruženja se bave proizvodnjom paprike pretežno tipa: kurtovske kapije „Slonovo uvo“, babure, paradajz paprike, industrujske paprike. Proizvodnja rasada se obavlja u plastenicima, a proizvodnja na otvorenom polju. Udruženje ne okuplja sve proizvođače paprike u Ruskom Krsturu gde se paprika gaji na oko 300 ha. 2011. godine ABC hladnjača je otkupila 2400 t, a paprika se prodaje i nakupcima, ali i drugim prerađivačima kao što su “Eliksir”, Darkom i Irig. Najveći problem proizvođača je podizanje procenta prve klase, jer ona ovek ima siguran plasman. Plasman druge i treće klase paprika za peradu je veliki problem zbog problema u funkcinisanju lokalne fabrike i nedostaka drugih prerađivačkih kapaciteta. Prvenstvena uloga udruženja je pregovaranje kod zajedničke kupovine inputa, osiguranja useva ali najznačajnije aktivnosti su promocija paprika iz Ruskog Krstura putem orgnizovanja Dana krsturske paprika u avgustu svake godine. Šta mogu opštine Odžaci i Kula da urade da podrže udruživanje svojih poljoprivrednika?

44