DOCSLIB.ORG

PDF Dokumentum

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
PDF Dokumentum Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul magyarul szerbül szerbül 1.* Ada Ada Ada Ada Ada Mohol Ada Mol Ada Völgypart Ada Obornjača Ada Valkaisor Ada Sterijino Ada Törökfalu Ada Utrine 2. Alibunár Alibunár Alibunar Alibunar Alibunár Károlyfalva Alibunar Banatski Karlovac Alibunár Petre Alibunar Vladimirovac Alibunár Kevedobra Alibunar Dobrica Alibunár Illancsa Alibunar Ilandža Alibunár Újsándorfalva Alibunar Janošik Alibunár Végszentmihály Alibunar Lokve Alibunár Temesmiklós Alibunar Nikolinci Alibunár Ferdinándfalva Alibunar Novi Kozjak Alibunár Keviszőlős Alibunar Seleuš 3.* Antalfalva Antalfalva Kovačica Kovačica Antalfalva Torontálvásárhely Kovačica Debeljača Antalfalva Udvar Kovačica Idvor Antalfalva Nagylajosfalva Kovačica Padina Antalfalva Kovačica Putnikovo Antalfalva Számos Kovačica Samoš Antalfalva Újozora Kovačica Uzdin Antalfalva Cserépalja Kovačica Crepaja 4. Apatin Apatin Apatin Apatin * Apatin Bácskertes Apatin Kupusina Apatin Bácsszentiván Apatin Prigrevica * Apatin Szilágyi Apatin Svilojevo Apatin Szond Apatin Sonta 5.* Bács Bács Bač Bač Bács Bácsújlak Bač Bačko Novo Selo Bács Bogyán Bač Bođani Bács Vajszka Bač Vajska Bács Palona Bač Plavna Bács Bácsújfalu Bač Selenča 6.* Begaszentgyörgy Begaszentgyörgy Žitište Žitište Begaszentgyörgy Udvarnok Žitište Banatski Dvor Begaszentgyörgy Vida Žitište Banatsko Višnjićevo Banatsko Begaszentgyörgy Žitište Karađorđevo Begaszentgyörgy Torák Žitište Begejci Begaszentgyörgy Párdány Žitište Međa 1 Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul magyarul szerbül szerbül Begaszentgyörgy Magyarittabé Žitište Novi Itabej Begaszentgyörgy Katalinfalva Žitište Ravni Topolovac Begaszentgyörgy Szerbittabé Žitište Srpski Itabej Begaszentgyörgy Torda Žitište Torda Begaszentgyörgy Tamásfalva Žitište Hetin Begaszentgyörgy Csősztelek Žitište Čestereg 7. Belcsény Belcsény Beočin Beočin Belcsény Bánostor Beočin Banoštor Belcsény Dombó Beočin Rakovac Belcsény Szuszek Beočin Susek Belcsény Cserőg Beočin Čerević 8.* Csóka Csóka Čoka Čoka Csóka Egyházaskér Čoka Vrbica Csóka Hódegyháza Čoka Jazovo Csóka Tiszaszentmiklós Čoka Ostojićevo Csóka Padé Čoka Padej Csóka Szanád Čoka Sanad Csóka Feketetó Čoka Crna Bara Csóka Kanizsamonostor Čoka Banatski Monoštor 9.* Fehértemplom Fehértemplom Bela Crkva Bela Crkva Fehértemplom Palánk Bela Crkva Banatska Palanka Fehértemplom Krassószombat Bela Crkva Banatska Subotica Fehértemplom Varázsliget Bela Crkva Vračev Gaj Fehértemplom Gerebenc Bela Crkva Grebenac Fehértemplom Udvarszállás Bela Crkva Dobričevo Fehértemplom Temesváralja Bela Crkva Dupljaja Fehértemplom Jaszenova Bela Crkva Jasenovo Fehértemplom Gajtás Bela Crkva Kajtasovo Fehértemplom Szőlőshegy Bela Crkva Kaluđerovo Fehértemplom Körtéd Bela Crkva Kruščica Fehértemplom Kusics Bela Crkva Kusić Fehértemplom Vöröstemplom Bela Crkva Crvena Crkva Fehértemplom Csehfalva Bela Crkva Češko Selo 10.* Hódság Hódság Odžaci Odžaci Hódság Szilberek Odžaci Bački Brestovac Hódság Szentfülöp Odžaci Bački Gračac Hódság Gombos Odžaci Bogojevo Hódság Dernye Odžaci Deronje Hódság Bácsordas Odžaci Karavukovo Hódság Liliomos Odžaci Lalić Hódság Odžaci Ratkovo 2 Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul magyarul szerbül szerbül Hódság Militics Odžaci Srpski Miletić 11. Karlóca Karlóca Sremski Karlovci Sremski Karlovci 12. Inđija Kercsedin Inđija Krčedin Maradék Inđija Maradik Zalánkemén Inđija Stari Slankamen 13.* Kevevára Kevevára Kovin Kovin Kevevára Homokbálványos Kovin Bavanište Kevevára Gálya Kovin Gaj Kevevára Deliblát Kovin Deliblato Kevevára Dunadombó Kovin Dubovac Kevevára Emánueltelep Kovin Šumarak Kevevára Kisbálványos Kovin Malo Bavanište Kevevára Homokos Kovin Mramorak Kevevára Kevepallós Kovin Pločica Kevevára Székelykeve Kovin Skorenovac 14.* Kishegyes Kishegyes Mali Iđoš Mali Iđoš Kishegyes Szikics Mali Iđoš Lovćenac Kishegyes Bácsfeketehegy Mali Iđoš Feketić 15.* Kúla Kúla Kula Kula Kúla Veprőd Kula Krušćić Kúla Lipár Kula Lipar Kúla Kula Nova Crvenka Kúla Bácskeresztúr Kula Ruski Krstur Kúla Szivác Kula Sivac Kúla Cservenka Kula Crvenka 16.* Magyarcsernye Magyarcsernye Nova Crnja Nova Crnja Magyarcsernye Nova Crnja Aleksandrovo Magyarcsernye Nova Crnja Vojvoda Stepa Magyarcsernye Klári Nova Crnja Radojevo Magyarcsernye Szerbcsernye Nova Crnja Srpska Crnja Magyarcsernye Tóba Nova Crnja Toba 17.* Magyarkanizsa Magyarkanizsa Kanjiža Kanjiža Magyarkanizsa Adorján Kanjiža Adorjan Magyarkanizsa Kanjiža Velebit Magyarkanizsa Kanjiža Vojvoda Zimonjić Magyarkanizsa Kispiac Kanjiža Male Pijace Magyarkanizsa Martonos Kanjiža Martonoš Magyarkanizsa Kishomok Kanjiža Mali Pesak Magyarkanizsa Orom Kanjiža Orom 3 Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul magyarul szerbül szerbül Magyarkanizsa Völgyes Kanjiža Doline Magyarkanizsa Újfalu Kanjiža Novo Selo Magyarkanizsa Oromhegyes Kanjiža Trešnjevac Magyarkanizsa Tóthfalu Kanjiža Totovo Selo Magyarkanizsa Horgos Kanjiža Horgoš 18. Mitrovica Mitrovica Sremska Mitrovica Sremska Mitrovica Mitrovica Besenevómonostor Sremska Mitrovica Bešenovački Prnjavor Mitrovica Besenevó Sremska Mitrovica Bešenovo Mitrovica Gergurevci Sremska Mitrovica Grgurevci Mitrovica Kozma Sremska Mitrovica Kuzmin Mitrovica Racsa Sremska Mitrovica Sremska Rača Mitrovica Csalma Sremska Mitrovica Čalma 19.* Nagybecskerek Nagybecskerek Zrenjanin Zrenjanin Nagybecskerek Aradác Zrenjanin Aradac Nagybecskerek Ernőháza Zrenjanin Banatski Despotvac Nagybecskerek Erzsébetlak Zrenjanin Belo Blato Nagybecskerek Botos Zrenjanin Botoš Nagybecskerek Elemér Zrenjanin Elemir Nagybecskerek Écska Zrenjanin Ečka Nagybecskerek Jankahíd Zrenjanin Jankov Most Nagybecskerek Begafő Zrenjanin Klek Nagybecskerek Rezsőháza Zrenjanin Knićanin Nagybecskerek Lázárföld Zrenjanin Lazarevo Nagybecskerek Lukácsfalva Zrenjanin Lukino Selo Nagybecskerek Zsigmondfalva Zrenjanin Lukićevo Nagybecskerek Melence Zrenjanin Melenci Nagybecskerek Szentmihály Zrenjanin Mihaljlovo Nagybecskerek Orlód Zrenjanin Orlovat Nagybecskerek Perlasz Zrenjanin Perlez Nagybecskerek Óécska Zrenjanin Stajićevo Nagybecskerek Tiszatarrós Zrenjanin Taraš Nagybecskerek Tamáslaka Zrenjanin Tomaševac Nagybecskerek Farkasd Zrenjanin Farkaždin Nagybecskerek Csenta Zrenjanin Čenta 20. Nagykikinda Nagykikinda Kikinda Kikinda * Nagykikinda Töröktopolya Kikinda Banatska Topola Nagykikinda Szenthubert Kikinda Banatsko Veliko Selo Nagykikinda Basahíd Kikinda Bašaid Nagykikinda Tiszahegyes Kikinda Iđoš Nagykikinda Mokrin Kikinda Mokrin Nagykikinda Nákófalva Kikinda Nakovo 4 Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul magyarul szerbül szerbül Nagykikinda Nagytószeg Kikinda Novi Kozarci * Nagykikinda Kisorosz Kikinda Rusko Selo * Nagykikinda Szaján Kikinda Sajan 21.* Óbecse Óbecse Bečej Bečej Óbecse Bácsföldvár Bečej Bačko Gradište Óbecse Péterréve Bečej Bačko Petrovo Selo Óbecse Drea Bečej Mileševo Óbecse Bečej Radičević 22. Ópáva Ópáva Opovo Opovo Ópáva Baranda Opovo Baranda Ópáva Torontálsziget Opovo Sakule Ópáva Szekerény Opovo Sefkerin 23. Ópázova Ópázova Stara Pazova Stara Pazova Ópázova Újpázova Stara Pazova Nova Pazova 24. Palánka Palánka Bačka Palanka Bačka Palanka Palánka Szépliget Bačka Palanka Gajdobra Palánka Úrszentiván Bačka Palanka Despotovo Palánka Dunabökény Bačka Palanka Mladenovo Palánka Wekerlefalva Bačka Palanka Nova Gajdobra Palánka Boróc Bačka Palanka Obrovac Palánka Parrag Bačka Palanka Parage Palánka Pincéd Bačka Palanka Pivnice Palánka Szilbács Bačka Palanka Silbaš Palánka Bácstóváros Bačka Palanka Tovariševo Palánka Dunacséb Bačka Palanka Čelarevo 25. Pancsova Pancsova Pančevo Pančevo Pancsova Beresztóc Pančevo Banatski Brestovac Pancsova Révújfalu Pančevo Banatsko Novo Selo Pancsova Galagonyás Pančevo Glogonj Pancsova Dolova Pančevo Dolovo * Pancsova Sándoregyháza Pančevo Ivanovo Pancsova Almás Pančevo Jabuka Pancsova Ferenchalom Pančevo Kačarevo Pancsova Omlód Pančevo Omoljica Pancsova Tárcsó Pančevo Starčevo 26. Pecsince Pecsince Pećinci Pećinci 27. Petrőc Petrőc Bački Petrovac Bački Petrovac Petrőc Dunagálos Bački Petrovac Gložan Petrőc Kölpény Bački Petrovac Kulpin Petrőc Bulkeszi Bački Petrovac Maglić 5 Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul magyarul szerbül szerbül 28. Ruma Ruma Ruma Ruma Ruma Budinovci Ruma Buđanovci Ruma Vogány Ruma Voganj Ruma Dobra Ruma Dobrinci Ruma Petrovci Ruma Donji Petrovci Ruma Szolnok Ruma Žarkovac Ruma Nyékinca Ruma Nikinci Ruma Platics Ruma Platičevo Ruma Herkóca Ruma Hrtkovci 29. Sid Sid Šid Šid Sid Gerk Šid Višnjićevo Sid Gibárd Šid Gibarac Sid Erdővég Šid Erdevik Sid Marót Šid Morović 30.* Szabadka Szabadka Subotica Subotica Szabadka Bajmok Subotica Bajmok Szabadka Subotica Mišićevo Szabadka Királyhalom Subotica Bački Vinogradi Szabadka Békova Subotica Bikovo Szabadka Felsőtavankút Subotica Gornji Tavankut Szabadka Alsótavankút Subotica Donji Tavankut Szabadka Mérges Subotica Ljutovo Szabadka Hajdújárás Subotica Hajdukovo Szabadka Ludas Subotica Šupljak Szabadka Györgyén Subotica Đurđin Szabadka Kelebia Subotica Kelebija Szabadka Kisbosznia Subotica Mala Bosna Szabadka Újzsednik Subotica Novi Žednik Szabadka Nagyfény Subotica Stari Žednik Szabadka Palics Subotica Palić Szabadka Csantavér Subotica Čantavir Szabadka Dusanovó Subotica Bačko Dušanovo Szabadka Visnyevác Subotica Višnjevac 31.* Szécsány Szécsány Sečanj Sečanj Szécsány Kismargita Sečanj Banatska Dubica Szécsány Bóka Sečanj Boka Szécsány Árkod Sečanj Jarkovac Szécsány Módos Sečanj Jaša Tomić Szécsány Káptalanfalva Sečanj Busenje Szécsány Kanak Sečanj Konak Szécsány Istvánfölde Sečanj Krajišnik 6 Községnév Helységnév Községnév Helységnév Sorszám magyarul
Load more

Recommended publications
  • Modelling Obsidian Trade Routes During Late Neolithic in the South-East Banat Region of Vr[Ac Using Gis*
    MIROSLAV MARI] Institute for Balkan Studies, Serbian Academy of Science and Arts, Belgrade MODELLING OBSIDIAN TRADE ROUTES DURING LATE NEOLITHIC IN THE SOUTH-EAST BANAT REGION OF VR[AC USING GIS* UDK: 903.3"634"(497.11) ; 903.03"634"(497.11) e-mail: [email protected] 903"63":528.856(497.11) Received: February 10, 2015 DOI: 10.2298/STA1565037M Accepted: May 29, 2015 Original research article Abstract. – The aim of this paper is to reconstruct the possible trajectory of the movement of the obsidian that was brought to the region of present day Vr{ac from Carpathian 1 and Carpathian 2 sources, located between Ko{ice and Mi{kolc (the present day border area between Hungary and Slovakia). This objective has been fulfilled using computer aided modelling performed within the constraints of geographic information system software based on the physical characteristics of the terrain and the reconstruction of paleoenvironmental and paleoclimatic conditions in the period of the late Neolithic. The second largest obsidian collection in the territory of Vin~a culture originates from the site of Potporanj, south of Vr{ac. The abundance of finds indicates the importance this region had in the distribution of this resource during late Neolithic. In the paper the modelling of two different possibilities of land based distribution from the flow of the river Tisza are shown; the first from Perlez/Opovo (western route) and the other from Mureº (northern route), i.e. present day Arad and Timiºoara. The modelled results indicate the existence of a settlement patterning close to the modelled pathways in the period of Vin~a culture.
    [Show full text]
  • Tekst Važećeg Statuta Sa Ugrađenim
    Na osnovu člana 191. stav 1. Ustava Republike Srbije (“Službeni glasnik RS”, br. 98/2006) i člana 32. stav 1. tačka 1) Zakona o lokalnoj samoupravi (“Službeni glasnik RS”, br. 129/2007), Skupština grada Subotice, na 3. sednici održanoj dana 25.09.2008. godine, donela je STATUT GRADA SUBOTICE I OSNOVNE ODREDBE Član 1. Grad Subotica (u daljem tekstu: Grad) je teritorijalna jedinica u kojoj građani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu, u skladu sa Ustavom, zakonom i sa Statutom Grada Subotice (u daljem tekstu: Statut). Član 2. Teritoriju Grada, u skladu sa zakonom, čine naseljena mesta, odnosno područja katastarskih opština koje ulaze u njen sastav, i to: Redni Naziv naseljenog mesta Naziv naseljenog mesta na Naziv katastarske opštine broj na srpskom i hrvatskom mađarskom jeziku jeziku 1. Bajmok Bajmok Bajmok 2. Mišićevo Mišićevo Bajmok 3. Bački Vinogradi Királyhalom Bački Vinogradi 4. Bikovo Békova Bikovo 5. Gornji Tavankut Felsőtavankút Tavankut 6. Donji Tavankut Alsótavankút Tavankut 7. Ljutovo Mérges Tavankut 8. Hajdukovo Hajdújárás Palić 9. Šupljak Ludas Palić 10. Đurđin Györgyén Đurđin 11. Kelebija Kelebia Stari grad (deo) 12. Mala Bosna Kisbosznia Donji grad (deo) 13. Novi Žednik Újzsednik Žednik 14. Stari Žednik Nagyfény Žednik 15. Palić Palics Palić 16. Subotica Szabadka Donji grad (deo) Novi grad (deo) Stari grad (deo) 17. Čantavir Csantavér Čantavir 18. Bačko Dušanovo Dusanovó Čantavir 19. Višnjevac Visnyevác Čantavir Član 3. Naziv Grada je: GRAD SUBOTICA - na srpskom jeziku GRAD SUBOTICA - na hrvatskom jeziku SZABADKA VÁROS- na mađarskom jeziku. 1 Član 4. Sedište Grada je u Subotici, Trg slobode 1. Član 5. Grad ima svojstvo pravnog lica.
    [Show full text]
  • Operativni Plan Zimske Službe Na Teritoriji Opštine Kanjiža (Od 1
    Javno preduzeće za komunalne usluge "Komunalac" Broj: 33-18/2020-PU Dana, 30. septembra 2020.godine. K A N J I Ž A OPERATIVNI PLAN ZIMSKE SLUŽBE NA TERITORIJI OPŠTINE KANJIŽA (OD 1. NOVEMBRA 2020.GOD. DO 1. APRILA 2021. GODINE) Operativni plan zimske službe 2020-2021 1/15 Na osnovu člana 20. stav 1, tačka 3. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon i 101/2016 - dr. zakon i 47/2018) i člana 10. stav 4. Zakona o putevima ("Sl. glasnik RS", br. 41/2018 i 95/2018) upravljanje, održavanje i zaštita opštinskih, nekategorisanih puteva i ulica u naseljima opštine Kanjiža povereno je Javnom preduzeću za komunalne usluge „Komunalac“ Kanjiža (u daljem tekstu: Upravljač lokalne putne mreže). Tačkom 14. člana 68. Zakona o putevima određeno je da održavanje javnog puta obuhvata i održavanje prohodnosti puteva u zimskom periodu. Članom 13. Zakona o putevima određeno je da se putevi i objekti zaštićuju i održavaju u takvom stanju da se na njima može vršiti trajan, bezbedan i nesmetan saobraćaj za koji su namenjeni. Iz napred navedenih i drugih odredbi Zakona o putevima, proizilazi obaveza Javnog preduzeća da na vreme sačini Operativni plan održavanja puteva u zimskom periodu i da se stara da se plan ostvari tako da se u zimskom periodu obezbedi nesmetano odvijanje saobraćaja na putevima. Ovim planom održavanje opštinskih i nekategorisanih puteva i ulica u naseljima opštine Kanjiža (u daljem tekstu: lokalna putna mreža) predviđeni su radovi i aktivnosti u zimskom periodu neophodni za obezbeđenje prohodnosti i bezbednosti saobraćaja na putevima. Održavanje puteva u zimskom periodu obuhvata: • planiranje zimskog održavanja; • organizovanje mesta pripravnosti (punktova) zimske službe i deponija posipnog materijala; • pripremu puteva za zimski period eksploatacije; • postupak zimskog održavanja; • zaštitu puteva u zimskom periodu; • obaveštavanje učesnika u saobraćaju o prohodnosti puteva i stanju na putevima.
    [Show full text]
  • Prethodna Studija Izvodljivosti Izgradnje RVS Dubovac-Zrenjanin-Kikinda-Knjiga 2
    Prethodna Studija izvodljivosti izgradnje RVS Dubovac-Zrenjanin-Kikinda-Knjiga 2 1. Uvod Brz razvoj privrede i društva i urbanizacija naselja u proteklom periodu na području Vojvodine nije uporedo pratila izgradnja infrastrukturnih objekata koji obezbeđuju stabilno i kvalitetno vodosnabdevanje. Neadekvatno rešenje vodosnabdevanja ogleda se pre svega u nestašici vode pri čemu posebno treba istaći neadekvatan kvalitet isporučene vode, koji u pojedinim regionima Vojvodine predstavlja osnovni problem vodovodnih sistema. Javno snabdevanje vodom u Vojvodini je orijentisano isključivo na korišćenje podzemnih voda iz različitih vodonosnih sredina: aluvijalnih sedimenata u priobalju Save i Dunava - "prva" izdan (dubine bunara do 50 m), osnovnog vodonosnog kompleksa - osnovna izdan (dubine bunara od 50-250m) i subarteske i arteske izdani - duboka izdan (dubine bunara od 250m do 350m) Problemi koji se javljaju u vodosnabdevanju prema svojoj prirodi mogu se generalno svrstati u dve grupe: 1. problemi vezani za resurs podzemnih voda 2. problemi vezani za vodovodne sisteme Problemi vezani za resurs podzemnih voda se mogu svrstati u dve kategorije: problemi nedovoljnih količina podzemnih voda i problemi neodgovarajućeg kvaliteta. Period od početka organizovanog vodosnabdevanja 60-tih godina prošlog veka do danas karakteriše se izrazitim porastom eksploatacije podzemnih voda na području cele Vojvodine (Zahvaćene količine podzemnih voda iz izdani koje se sporo obnavljaju (osnovne i duboke izdani) su znatno veće (4600 l/s) od količina zahvaćenih iz relativno brzo obnovljive izdani ("prve" izdani) - oko 1900 l/s. S obzirom na činjenicu da su izvorišta formirana u naseljima ili u njihovoj neposrednoj blizini, eksploatacija podzemnih voda se vrši na malom prostoru što je dovelo do sniženja nivoa podzemnih voda, kako lokalno tako i na širem području.
    [Show full text]
  • Rezultati Ogleda SREDNJI BANAT
    Rezultati ogleda SREDNJI BANAT Izvođač ogleda I Atila Miler Prinos je izražen sa 14% vlage Lokacija I Neuzina Hibrid FAO Sklop biljaka u žetvi Vlaga (%) Prinos (kg/ha) Datum setve: 08.04.2020. KWS SMARAGD 350 71.000 11,8 8.750 Datum žetve: 21.09.2020. KWS KASHMIR 400 72.000 11,1 9.312 KONFITES 430 66.000 11,2 8.364 Predusev: Pšenica KOLUMBARIS 460 66.000 10,9 8.551 ĐUBRENJE KOLLEGAS 480 67.000 11,4 9.500 16:16:16 200 kg/ha KWS PHILIP 510 67.000 12,3 9.510 KLEOPATRAS 600 63.000 13,6 9.568 KWS LUKAS 600 63.000 16,0 9.690 Izvođač ogleda I Dalibor Paskulov Lokacija I Botoš Hibrid FAO Sklop biljaka u žetvi Vlaga (%) Prinos (kg/ha) Datum setve: 10.04.2020. KWS SMARAGD 350 69.000 13,4 9.148 Datum žetve: 23.09.2020. KWS KASHMIR 400 67.000 13,0 10.094 KONFITES 430 66.000 13,3 9.817 Predusev: Pšenica KOLUMBARIS 460 66.000 14,0 10.931 ĐUBRENJE KOLLEGAS 480 65.000 14,4 9.669 UREA 250 kg/ha Starter fertil 3 l/ha Timac Izvođač ogleda I Marinel Damjan Lokacija I Torak Hibrid FAO Sklop biljaka u žetvi Vlaga (%) Prinos (kg/ha) Datum setve: 08.04.2020. KWS SMARAGD 350 72.000 12,8 7.906 Datum žetve: 14.09.2020. KWS KASHMIR 400 72.000 12,0 9.075 KONFITES 430 66.000 13,0 8.370 Predusev: Pšenica KOLUMBARIS 460 67.000 13,1 8.601 ĐUBRENJE KOLLEGAS 480 65.000 13,0 9.394 NPK 200 kg/ha UREA 190 kg/ha KWS PHILIP 510 67.000 14,8 8.150 KWS LUKAS 600 64.000 19,5 8.592 KLEOPATRAS 600 65.000 18,5 9.183 Izvođač ogleda I Mirčea Bugar Lokacija I Ečka Hibrid FAO Sklop biljaka u žetvi Vlaga (%) Prinos (kg/ha) Datum setve: 07.04.2020.
    [Show full text]
  • Подкласс Exogenia Collin, 1912
    Research Article ISSN 2336-9744 (online) | ISSN 2337-0173 (print) The journal is available on line at www.ecol-mne.com Contribution to the knowledge of distribution of Colubrid snakes in Serbia LJILJANA TOMOVIĆ1,2,4*, ALEKSANDAR UROŠEVIĆ2,4, RASTKO AJTIĆ3,4, IMRE KRIZMANIĆ1, ALEKSANDAR SIMOVIĆ4, NENAD LABUS5, DANKO JOVIĆ6, MILIVOJ KRSTIĆ4, SONJA ĐORĐEVIĆ1,4, MARKO ANĐELKOVIĆ2,4, ANA GOLUBOVIĆ1,4 & GEORG DŽUKIĆ2 1 University of Belgrade, Faculty of Biology, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia 2 University of Belgrade, Institute for Biological Research “Siniša Stanković”, Bulevar despota Stefana 142, 11000 Belgrade, Serbia 3 Institute for Nature Conservation of Serbia, Dr Ivana Ribara 91, 11070 Belgrade, Serbia 4 Serbian Herpetological Society “Milutin Radovanović”, Bulevar despota Stefana 142, 11000 Belgrade, Serbia 5 University of Priština, Faculty of Science and Mathematics, Biology Department, Lole Ribara 29, 38220 Kosovska Mitrovica, Serbia 6 Institute for Nature Conservation of Serbia, Vožda Karađorđa 14, 18000 Niš, Serbia *Corresponding author: E-mail: [email protected] Received 28 March 2015 │ Accepted 31 March 2015 │ Published online 6 April 2015. Abstract Detailed distribution pattern of colubrid snakes in Serbia is still inadequately described, despite the long historical study. In this paper, we provide accurate distribution of seven species, with previously published and newly accumulated faunistic records compiled. Comparative analysis of faunas among all Balkan countries showed that Serbian colubrid fauna is among the most distinct (together with faunas of Slovenia and Romania), due to small number of species. Zoogeographic analysis showed high chorotype diversity of Serbian colubrids: seven species belong to six chorotypes. South-eastern Serbia (Pčinja River valley) is characterized by the presence of all colubrid species inhabiting our country, and deserves the highest conservation status at the national level.
    [Show full text]
  • Evaluation of Realized Investments in Agriculture in Area of Upper Danube Region
    EVALUATION OF REALIZED INVESTMENTS IN AGRICULTURE IN AREA OF UPPER DANUBE REGION Review Article Economics of Agriculture 4/2012 UDC: 330.322:631(282.243.7.042) EVALUATION OF REALIZED INVESTMENTS IN AGRICULTURE IN AREA OF UPPER DANUBE REGION1 Jonel Subić2, Marijana Jovanović3, Velibor Potrebić4 Summary Special natural reserve „Upper Danube“ is protected natural area I category, which extends on the left bank of Danube river in Republic Serbia. The reserve is part of large marshland complex and represents one of the last large floodplains on the ground of the European continent. Getting into consideration the natural conditions, production resources, the structure of agricultural production and related activities, and environmental, infrastructural and social conditions in which these economic activities take place, formed the basis for research on the Upper Danube. For research purposes, this field is viewed in the broader context of the administrative area includes the city of Sombor and Municipalities: Apatin, Bač and Bačka Palanka. On the other hand, from the perspective of the enlargement process of the European Union (EU), derived for our country and the importance of capital investment for sustainable development imposed by the need to analyze the economic efficiency of investment in agriculture. Accordingly, the research activity is conducted within the boundaries of the analysis of investments in agriculture in the Upper Danube. Key words: investments, agriculture, Upper Danube, Republic of Serbia JEL: Q14 1 Paper is a part of research project III 46006 Sustainable agriculture and rural development in the function of strategic goals achievement within Danube region, financed by the Ministry of Education, Science and technological Development of Serbia, project period 2011-2014.
    [Show full text]
  • Studije Slučaja Mikroregionalnih Sistema Na Teritoriji Bačke, Severnog I Srednjeg Banata
    V Seminar: REGIONALNI SISTEMI ZZAA SSNABDEVANJENABDEVANJE VODOMOM ZA PIĆE ‐STUDIJA SLIČAJA‐ PredavanjePredavanje:: STUDIJE SLU ČAJA MIKROREGIONALNIH SISTEMA NA TERITORIJI BAČKE, SEVERNOG I SREDNJEG BANATA Novi Sad 21.‐22. OKTOBAR 2013. ARSENICPLATFORM HUSRB/1002/121/075 STUDIJE SLUČAJA MIKROREGIONALNIH SISTEMA NA TERITORIJI BAČKE, SEVERNOG I SREDNJEG BANATA Profesor dr Božo Dalmacija Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine Prirodno‐matematički fakultet u Novom Sadu Újvidéki Tudományegyetem, Természettudományi‐matematikai Kar Novi Sad, 21‐22. oktobar 2013. 2 Procentualna zastupljenost bunara u Opštinama čija voda sadrži arsen iznad 10 μg/l, a koji služe za snabdevanje stanovništva vodom za piće Novi Sad, 21‐22. oktobar 2013. 3 U koncipiranju linije (šeme) pripreme vode na teritoriji AP Vojvodine moraju se izeti u obzir više činilaca: • kvalitet vode je u veoma širokom rasponu, od vode dobrog kvaliteta, koja nije problematična sa aspekta pripreme, odnosno čija je priprema srazmerno jednostavna i relativno jeftina, do vode lošeg kvaliteta, čija je priprema složena i veoma skupa; • s obzirom na parametre kvaliteta vode: arsen, POM, i amonijak, u određenom broju slučajeva se u vodi koja se obrađuje mora korigovati vrednost jednog od tih parametara, ali u većem broju slučajeva treba korigovati dva, ili sva tri ciljana parametra; • konstituenti vode, koji se sreću u vodi raspoloživih izvorišta, ukoliko njihov sadržaj prelazi maksimalno dozvoljene vrednosti po Pravilniku, takođe moraju biti obuhvaćeni pripremom vode; odnosno, moraju se primeniti tehnike koje koriguju sadržaj i tih konstuenata, što u određenom broju slučajeva znači da se mora primeniti tehnika koja je još složenija, samim tim i skuplja za izvođenje od tehnike koja bi korigovala sadržaj ciljanih konstituenata (arsena, POM, i amonijaka).
    [Show full text]
  • 105 Multe Construcţii Rurale Clar Ridicate Sub Protecţie Militară 522
    (87–89 p. Chr.), când romanii să fi pretins o terra deserta în faţa spaţiului cucerit, multe construcţii rurale clar ridicate sub protecţie militară522. Am cita doar iar aşezările dacice să se fi fost retras înspre interiorul Banatului sau chiar spre descoperirile de la Devin523, Bratislava-Dubravka524. Acolo, ele apar mai ales după Transilvania. Acest teritoriu rămânea un spaţiu liber fără o populaţie barbară războaiele marcomanice. În cazul nostru, acest lucru nu se poate încă prea bine controlat de Imperiu Roman. Nu se cunosc nici un fel de aşezări din interiorul preciza cronologic. În ce măsură avem de a face cu un control militar al Moesiei Banatului, care să-şi fi încetat existenţa la sfârşitul secolului I p. Chr. Superior în teritoriul de la nord de Dunăre, acest lucru a fost presupus şi probabil să Dacă am avea în vedere reprezentările de pe scenele Columnei lui Traian de fi şi reprezentat o realitate în antichitate525, mai ales pentru descoperirile de la la Roma, unde se constată de abia, după 16 scene de la trecerea armatei romane la Pancevo, Cuvin, Gaj, localităţi aflate în faţa valului median. nord de fluviu, apariţia primelor contacte ale armatei romane cu daci izolaţi, aduşi Prezenţa ştampilelor legiunii a VII-a Claudia (de tipul LEG VII C.P.F) la în faţa romanilor, ar trebui să presupunem că localnicii se retraseră din acel Banatska Palanka, Vrsac demonstrează existenţa aici a unor unităţi militare încă în teritoriu. Când anume a avut loc acest lucru nu putem încă preciza, deocamdată. vremea împăraţilor Traian – Hadrian. Ele ar putea fi puse în legătură cu pregătirile Recent, descoperirea sitului de la Unip (com.
    [Show full text]
  • Potentials of Renewable Energy Sources in the Republic of Serbia
    POTENTIALS OF RENEWABLE ENERGY SOURCES IN THE REPUBLIC OF SERBIA WITH A DETAILED REVIEW OF THE EXPLOITATION OF GEOTHERMAL RESOURCES IN THE AUTONOMOUS PROVINCE OF VOJVODINA Zoran Stipi ć City of Subotica Urban Planning Institute, Trg Republike 16, Subotica, Serbia [email protected] Slobodan Vidovi ć Tehnoproing , Gogoljeva 13,Novi Sad, Serbia, [email protected] Mom čilo Spasojevi ć Faculty of Technical Sciences, Trg D.Obradovi ća 6, Novi Sad, Serbia, [email protected] Abstract: Energy supply is one of the basic issues in the contemporary world’s sustainable development. By adopting the Kyoto Protocol and implementing its mechanisms, it is expected that the use of conventional energy sources shall stabilise and decrease on global level. The European Union’s legal framework, through its appropriate directives, sets very clear objectives for the use of renewable energy sources for member states. Serbia is a country with significant potentials in renewable energy sources, which are, regretfully, underused. Renewable energy source potentials are featured by very favourable indicators in matters of both capacity and distribution. The status is especially favourable in the field of geothermal energy potentials in the Autonomous Province of Vojvodina, situated in the Pannonian Basin, where there are significant sources of this fuel. The paper presents the basic forms and characteristics of renewable energy sources in Serbia and provides an overview of the possibilities for their use. Key words: Renewable energy sources, potentials, capacities, resources, geothermal energy, Serbia, Vojvodina. 1. INTRODUCTION Solving global energy problems implies an interdisciplinary approach and considering the issues from different perspectives. Decreasing overall energy consumption, increasing energy efficiency, modernising the installation, using alternative energy sources and adopting and implementing a number of legal regulations and international covenants are the points of departure in solving this exceptionally complex issue.
    [Show full text]
  • Effect of Organic Production on Soil Structure
    1168 Bulgarian Journal of Agricultural Science, 20 (No 5) 2014, 1168-1174 Agricultural Academy EFFECT OF ORGANIC PRODUCTION ON SOIL STRUCTURE Lj. NESIC*, M. BELIC, L. SAVIN, V. CIRIC, M. STEFANOVCIC and M. MANOJLOVIC University of Novi Sad, Department of Field and Vegetable Crops, Faculty of Agriculture, 21000 Novi Sad, Serbia Abstract NESIC, Lj., M. BELIC, L. SAVIN, V. CIRIC, M. STEFANOVCIC and M. MANOJLOVIC, 2014. Effect of organic production on soil structure. Bulg. J. Agric. Sci., 20: 1168-1174 Organic agriculture is a production system, which avoids the use of synthetic fertilizers, pesticides, growth regulators, and additives and relies on natural principles that contribute to the growth, development, and health of plants. Its aim is safe production of quality produce and maintenance and improvement of the sanitary condition and quality of soil and the environ- ment. Soil structure is most important among the physical soil properties due to its large impact on the water, air and thermal status, chemical and biological properties of the soil, soil tilth and the growth of plant roots. It is an indicator of soil fertility and productivity. The objective of this study was to determine the contribution of organic agriculture to soil structure improvement by comparing soil structure indicators from organic farms and conventionally tilled production plots. The study was conduct- ed in Vojvodina Province, Serbia. Organic farms in 8 locations (Kelebija, Orom, Pančevo, Crepaja, Bajmok, Ljutovo, Totovo Selo, and Kisač) were compared against Rimski Šančevi experiment station in which the conventional soil tillage system has been employed for several decades. Soil samples were collected from soil depth of 0-30 cm.
    [Show full text]
  • Alibunar Prostorni Plan Op[Tine R-1:50000
    PROSTORNI PLAN OP[TINE ALIBUNAR SE^AW S R-1:50000 NEUZINA SE^AW MAGISTRALNI KANAL HS DTD NOVI BE^EJ - BANATSKA PALANKA - I Z V O D - 14 PLANDI[TE DOBRICA ORLOVAT ZREWANIN 13 7 DP II REDA BR.123 12 15 JERMENOVCI POLO@AJ PREDMETNOG PDR-a U [IREM OKRU@EWU 10 PLANDI[TE 6 11 16 JANO[IK ILANXA NOVI KOZJAK 5 2 9 REFERALNA KARTA BROJ 1 VR[AC 4 GRANICA RUMUNIJE LOKVE NAMENA PROSTORA 26 GRANICA OBUHVATA PLANA - GRANICA OP[TINE GRANICA KATASTARSKE OP[TINE KOVA^ICA GRANICA PPPPN SRP "DELIBLATSKA PE[^ARA" ȽRANICA SRP "DELIBLATSKA PE[^ARA" 3 25 postoje}e planirano REDA BR.125 II POQOPRIVREDNO ZEMQI[TE DP SELEU[ 22 + WIVE I VRTOVI PADINA DP VO]ARSKO-VINOGRADARSKE ZONE II REDA BR.110 VO]WACI I VINOGRADI - PLANTA@E LIVADE I PA[WACI TRSTICI I MO^VARE RIBWAK [UMSKO ZEMQI[TE [UME I [UMSKO ZEMQI[TE ZA[TITNI POJASEVI VODNO ZEMQI[TE 20 NASIP I ODBRAMBENE LINIJE ALIBUNAR MAGISTRALNI KANAL GLAVNI KANALI GRA\EVINSKO ZEMQI[TE 17 GRA\EVINSKO PODRU^JE NASEQA (POSTOJE]E / PLANIRANO) DR@AVNA GRANICA SA RUMUNIJOM 1 - 7 8 - 15 RADNE ZONE VAN GRA\EVINSKOG PODRU^JA NASEQA TURISTI^KO REKREATIVNI LOKALITET - IZLETI[TE "DEVOJA^KI BUNAR" ZONA SPORTSKO-REKREATIVNOG I ZDRAVSTVENOG TURIZMA UQMA TURISTI^KO REKREATIVNI LOKALITET "BANATSKI BISER" DP I REDA BR.1.9 16 TURISTI^KI LOKALITET ZA ZDRAVSTVENI (VELNES) TURIZAM "BAWA JANO[IK" 1 VR[AC 17 TURISTI^KO REKREATIVNI LOKALITET "BELI BAGER" + 21 18 ZONA TURISTI^KIH SADR@AJA I KU]A ZA ODMOR 24 NIKOLINCI BANATSKI KARLOVAC 19 / 1,2,3 20 ZONA KU]A ZA ODMOR 21 + 22 GROBQA VAN GRA\EVINSKOG PODRU^JA NASEQA PLANIRANA TRANSFER STANICA I DEPONIJA
    [Show full text]