Nosim Vas U Srcu! Issn 1330-2140 Issn

MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 6 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION LIPANJ / JUNE 2011.

SVETI OTAC POHODIO HRVATSKU 4. I 5. LIPNJA Papa Hrvatima: NOSIM VAS U SRCU! ISSN 1330-2140 ISSN

Skup ‘Hrvatsko iseljeništvo i domovina: Promocija knjige Dušana Bezića Hrvatsko-kanadski folklorni razvojne perspektive’ ‘Šoltanin na tankon ledu’ festival zapadne Kanade

Matica 06_2011.indd 1 09.06.2011. 15:18 Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Posjetite stranice web portala Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Godište / Volume LXI Broj / No. 6/2011 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Katarina Fuček diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staﬀ Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika

Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Vjesnik, Zagreb stalan porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica: Q BANERI QSPONZORIRANI ČLANAK Q SPONZORIRANE RUBRIKE Papa u zagrebačkoj zračnoj luci (HINA) Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 Q fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 Q E-mail: [email protected]

Matica 06_2011.indd 2 09.06.2011. 15:23 SADRŽAJ

14 HMI Split: Posjet SAD-u HRVATI U BiH: 16 Predstavljena knjiga Dušana Bezića 47 HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA 19 SAD: Jurjevo u Cokeburgu 20 Knjiga o prvom iseljeničkom novinaru 22 ‘Vremeplov’ –hrvatsko-engleski roman 25 Mađarska: U Hajmašu je utihnula hrvatska riječ 26 Obljetnica Hrvatskog glasnika iz Budimpešte 28 Hrvatski folklorni festival zapadne Kanade 30 Padova: Peti susret Hrvata 32 Matičin vremeplov 33 Zagreb: Sveti Otac pohodio Hrvatsku 36 Hrvatsko-američki dani u Chicagu 38 Njemačka: Nagrada ‘Zlatni cvit’ 39 Razgovor s povratnikom Brankom Marićem 4 Strategija o odnosima RH s Hrvatima 42 Njemačka: Biblijska olimpijada izvan RH 43 Hrvatski park u Clevelandu 6 Skup o hrvatskom iseljeništvu 46 Dobitnici ‘Zlatne ribice’ 8 Hrvatska i EU 51 Hrvatska autohtona kuhinja – standardi 10 Bleiburg: Obljetnica stradanja Hrvata 52 Tristo godina od rođenja Ruđera Boškovića 12 Turistički bum u Splitu 53 Knjiga ‘Dalmacija očima stranaca’ 13 Obljetnica Oružanih snaga RH 62 Glazbena nagrada ‘Porin’

KOLUMNE Legende o 9 44 47 58 rodijaku Globalna Hrvatska Povijesne obljetnice Hrvati u BiH: Županije Govorimo hrvatski 56 Ćipi (Vesna Kukavica) (Željko Holjevac) (Zvonko Ranogajec) (Sanja Vulić) (Petar Miloš)

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Australija / Australia 80 AUD, Ime i prezime / Name and surname Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Južna Amerika / South America 60 USD Adresa / Address (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka

Matica 06_2011.indd 3 09.06.2011. 15:18 VLADA DONIJELA STRATEGIJU O ODNOSIMA RH S HRVATIMA IZVAN RH Temeljni dokument za Hrvate izvan RH

“Strategija je dokument koji bi ujedinio sve aktivnosti prema Hrvatima izvan Hrvatske, a polazi od činjenice da su svi Hrvati, bez obzira na to gdje i u kakvom statusu žive, pripadnici jednoga i nedjeljivoga hrvatskog naroda”, rekla je ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček

Tekst: Uredništvo (izvor Vjesnik i Hina) zat će se primitak u hrvatsko državljan- kolskim ustanovama, pravo stjecanja stvo, a pri tome će se posebno “uzeti u vlasništva nad nekretninama, moguć- redinom svibnja Vlada je u sa- obzir i izjašnjavanje pripadnosti hrvat- nost kandidiranja za slobodna radna borsku proceduru poslala dugo skom narodu u državi u kojoj žive (na mjesta, pravo prijave na određene na- najavljivanu Strategiju o odno- primjer, posebni birački popisi nacio- tječaje i stipendije i natječaje za ﬁ nan- sima Republike Hrvatske s Hr- nalnih manjina)”. cijsku potporu hrvatskim zajednicama vatima izvan RH koja će biti te- Također će se uvesti status “Hrvata izvan RH, povoljnije uvjete za stjecanje Smeljni dokument za reguliranje odnosa s bez hrvatskog državljanstva” koji će, na- viza, odobrenje privremenog boravka te dijelovima hrvatskog naroda koji ne žive vodi se u obrazloženju te odluke, biti po- radne i poslovne dozvole. u matičnoj zemlji. Ujedno je Vlada do- sebno važan za opstanak onih hrvatskih Nadalje, Hrvatska će uvesti takozva- nijela odluku o osnivanju Povjerenstva zajednica u državama u kojima ne ponu “Hrvatsku karticu” koja će Hrvatima za izradu strategije, Zakona o odnosima stoji mogućnost dvojnog državljanstva. izvan RH omogućiti povoljniji pristup RH s Hrvatima izvan RH, te Savjeta Vla- One osobe kojima će biti odobren određenim uslugama prilikom turistič- de za Hrvate izvan Hrvatske. status Hrvata bez hrvatskog državljan- kih posjeta, putovanja, boravka i sudje- U sklopu mjera kojima će se jača- stva uživat će u RH pravo na jednostav- lovanja na kulturnim događajima, a u ti položaj Hrvata izvan Hrvatske ubr- nije upisne uvjete u školskim i visokoš- svrhu razvoja RH kao turističkog odre- 4 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 4 09.06.2011. 15:18 dišta. Također će se omogućiti Hrvati- ma izvan RH da imaju jednog člana u programskom vijeću HRT-a.

TRI SKUPINE HRVATA IZVAN RH “Strategija je važna kao ozbiljan držav- ni dokument koji bi ujedinio sve aktivnosti prema Hrvatima izvan Hrvatske”, rekla je ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček. Strategija polazi od činjenice da su svi Hrvati, bez obzira na to gdje i u kakvom statusu žive, pripadnici jednoga i nedjeljivoga hrvatskim identitetom i sudjeluju u promica- Hrvatsku pa Strategija najavljuje carin- skog naroda, a Hrvate izvan Hrvatske, nju hrvatskoga kulturnog zajedništva”. ske i porezne povlastice za useljenike, koje se netočno kolokvijalno naziva di- programe za brzu integraciju te za za- jasporom, dijeli na tri skupine - Hrvate HRVATSKA KARTICA pošljavanje. Sveučilišta će se poticati na u BiH, kao konstitutivan i suveren narod Te bi osobe uživale niz povlastica, poput uvođenje upisnih kvota za Hrvate izvan u toj zemlji, autohtone hrvatske manji- prava na jednostavnije upisne uvjete u Hrvatske, a u planu je i “virtualno men- ne u 12 europskih zemalja te hrvatsko škole i fakultete, kao i pravo stjecanja torstvo” između studenata, znanstve- iseljeništvo u europskim i prekoocean- vlasništva nad nekretninama, koje tre- nika i gospodarstvenika u Hrvatskoj i skim državama. nutno u Hrvatskoj imaju samo držav- inozemstvu. Na temelju ustavne obveze o skrbi ljani Hrvatske i članica Europske unije. za Hrvate izvan Hrvatske, cilj Strategije Jednako tako, mogli bi se kandidirati na OSNAŽIVANJE HMIJA ILI NOVO je stvoriti pretpostavke za ostvarivanje slobodna radna mjesta te lakše dobiva- MINISTARSTVO hrvatskoga kulturnog zajedništva, što ti vizu, odobrenje privremenog borav- Najavljuje se i proglašenje Dana Hrvata znači povezivanje svih Hrvata u smislu ka te radnu i poslovnu dozvolu. U pla- izvan Hrvatske. Za provedbu Strategije najšireg poimanja kulture u sklopu jezi- nu je i uvođenje Hrvatske kartice koja presudne će biti i dvije institucije. Jed- ka, običaja, obrazovanja, znanosti, špor- će Hrvatima izvan Hrvatske omogućiti na od njih bit će Savjet za Hrvate izvan ta, informiranja i drugih područja koja povoljniji pristup određenim uslugama Hrvatske, Vladino savjetodavno tijelo su presudna za očuvanje nacionalnog prigodom posjeta domovini radi promo- u kojem će uz državne dužnosnike biti identiteta. Strategija ističe važnost Hrva- cije Hrvatske kao turističkog odredišta. predstavnici svih triju grupacija Hrvata ta izvan Hrvatske u promidžbi i među- Koliko točno Hrvata izvan matične dr- izvan matične zemlje. Druga, važnija in- narodnoj aﬁ rmaciji hrvatskoga društva žave ima hrvatsko državljanstvo teško je stitucija bit će ona koja će aktivno prati- i kulture na europskoj i svjetskoj razi- reći jer podaci nisu ažurirani, no najveći ti i usklađivati rad svih državnih tijela s ni i stoga želi istodobno očuvati njihov dio odnosi se na Hrvate u BiH. Hrvatima izvan Hrvatske, no Strategija identitet, ali i ojačati veze s Hrvatskom. Katarina Fuček kaže da za Hrvate ne deﬁ nira koja je to ustanova, već samo Kako bi se omogućilo ostvarenje tih cilje- izvan Hrvatske hrvatsko državljanstvo spominje “središnje tijelo”, a to će pitanje va, najprije je potrebno Strategiju preto- uglavnom ima emotivnu važnost i upo- riješiti zakon. Jedno od mogućih rješenja čiti u zakon o odnosima Hrvatske s Hr- zorava da pri dobivanju državljanstva je osnaživanje Hrvatske matice iseljenika vatima izvan domovine te promijeniti i često ima problema zbog neprofesio- budući da je riječ o jedinoj ustanovi ko- niz drugih zakona i podzakonskih akata. nalnosti pojedinih službenika ili neu- joj je isključivi cilj povezivanje Hrvatske Jedan od prioriteta politike prema sklađenosti propisa. i Hrvata izvan matične zemlje. Moguće iseljenicima bit će njihov povratak u Hr- Jednako tako, nema niti podataka o rješenje je i uvođenje posebnog mini- vatsku pa Strategija najavljuje carinske tome koliko je iseljenika ulagalo u Hr- starstva, kakvo je postojalo devedesetih i porezne povlastice za useljenike, pro- vatsku jer bez obzira na korijene, svi se godina. Najprije se zvalo Ministarstvo grame brze integracije i zapošljavanja. oni tretiraju kao i svi ostali strani ulagači. iseljeništva (prvi ministar bio je Gojko Primjerice, da bi se riješio problem koji Strategija, pak, predviđa da se ubuduće Šušak), a kasnije je preimenovano u Mi- Hrvati izvan Hrvatske imaju s dobiva- evidentira svaki slučaj kad neku tvrtku nistarstvo povratka i useljeništva. njem državljanstva, Strategija predviđa otvara Hrvat izvan Hrvatske kao povrat- Bude li Strategija usvojena do kraja i uvođenje statusa Hrvata bez hrvatskog nik ili vanjski ulagač, a vodit će se i evi- ovog zasjedanja Sabora, njezina bi pro- državljanstva za osobe kojima je nemo- dencija svih novčanih doznaka Hrvata vedba počela tek kad se prihvati zakon, guće dobiti državljanstvo jer ne ispunja- izvan Hrvatske. a s obzirom na skore izbore, to bi mo- vaju uvjete ili žive u zemljama koje ne Jedan od prioriteta politike prema gla postati zadaća tek buduće vlade. Q dopuštaju dvojno državljanstvo. Taj bi iseljenicima bit će i njihov povratak u status mogli dobiti bračni drugovi hrvatskih iseljenika koji nemaju hrvatske ENG In mid May Government submitted its long awaited strategy on Croatia’s relations with korijene, ali i “prijatelji hrvatskog naroda Croatians abroad as the fulcrum for its policy and relations with Croatians living outside their i Hrvatske koji izražavaju želju za hrvat- country of origin. 5 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 5 09.06.2011. 15:18 MEĐUNARODNI SKUP ‘HRVATSKO ISELJENIŠTVO I DOMOVINA: RAZVOJNE PERSPEKTIVE’ Izazovi integracije domovine i iseljeništva

Ravnatelj Instituta Ivo Pilar Vlado Šakić istaknuo je kako je namjera skupa u suvremenim migracijskim procesima analizirati iseljenu Hrvatsku i pokušati predvidjeti integracijske potencijale između domovinske i iseljene Hrvatske

Veleposlanici zemalja u kojima žive veće zajednice Hrvata

Napisala: Vesna Kukavica UTJECAJ GLOBALNIH PROCESA Ivan Hrstić, Josip Jurčević, Katica Jurče- NA ISELJENIŠTVO vić, Krešimir Mayer (Kanada), Filip Ma- nanstveno-stručni međuna- - Mi u Matici prihvatili smo se suorga- jetić, Castilia Manea Grgin, Ivan Roso rodni skup Annales Pilar na nizacije ovoga skupa s Institutom Ivo Pi- (Australija), Ines Sabotič, Marin Sopta, temu Hrvatsko iseljeništvo i lar, cijeneći dosadašnje napore njegovih Vlado Šakić (predsjednik), Danijel Vo- domovina: razvojne perspek- stručnjaka u proučavanju fenomena hr- jak te Ante Zovko (Njemačka). tive održan je od 26. do 28. vatskoga iseljeništva i utjecaja globalnih Uz ravnatelja Šakića u prvom dije- Zsvibnja u Zagrebu i Dubrovniku u orga- procesa na razvitak modernoga hrvat- lu plenarne sjednice akademik Zvonko nizaciji zagrebačkoga Instituta društve- skog društva. U suradnji s Institutom Baletić analizirao je Ekonomske aspekte nih znanosti Ivo Pilar i suorganizaciji s Ivo Pilar u završnoj smo fazi Leksikona suvremenih migracija. Ravnateljica Insti- Hrvatskom maticom iseljenika, a pod hrvatskoga iseljeništva. Suprotno općem tuta Ruđer Bošković Danica Ramljak iz- pokroviteljstvom Hrvatske akademije poimanju u domovinskoj javnosti, su- dvojila je zanimljive Uloge znanstvenika znanosti i umjetnosti. Skup je pozdravio vremeno hrvatsko iseljeništvo obrazo- u integracijskim procesima domovinske predsjednik HAZU-a, akademik Zvon- vano je i višejezično. Zbog tih činjenica i iseljene Hrvatske. Saborski zastupnik i ko Kusić, istaknuvši značaj iseljeništva Hrvatska mora naučiti upravljati svojim predsjednik saborskoga Odbora za Hr- u razvojnim planovima društva znanja migracijama, čemu nastoji pridonijeti i vate izvan Hrvatske Ivan Bagarić izlagao u Hrvatskoj i svijetu. Ravnatelj Institu- ovaj skup - istaknula je ravnateljica Hr- je o Strategiji za Hrvate izvan Hrvatske, ta Ivo Pilar Vlado Šakić, govoreći o mi- vatske matice iseljenika Katarina Fuček. koju je ovih dana donijela Vlada RH. gracijskim izazovima tijekom prošlosti Ukratko, svibanjski trodnevni znan- i sadašnjosti, istaknuo je kako je namje- stveno-stručni međunarodni skup oku- AKTERI GOSPODARSKOG ra skupa u suvremenim migracijskim pio je šezdesetak znanstvenika iz Hrvat- RAZVOJA procesima analizirati iseljenu Hrvatsku ske i inozemstva, a u sklopu skupa održan U drugom dijelu plenarne sjednice na i pokušati predvidjeti integracijske po- je i gospodarski forum. U programsko- temu Suvremeni migracijski trendovi i tencijale između domovinske i iseljene organizacijskom odboru uspješno su ra- integracijske politike govorili su velepo- Hrvatske, uklopljene u globalne migra- dili Frank Cetinić (Australija), Ljiljana slanici zemalja primateljica hrvatskoga cijske procese. Dobrovšak, Caroline Hornstein Tomić, iseljeništva: Beverly Mercer (Australi- 6 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 6 09.06.2011. 15:18 ja), Jan Kickert (Austrija), Bernd Fis- ge’ koji stoje nasuprot globalnim aspira- Publika sa zanimanjem cher (Njemačka), Henrik Ofstad (Nor- cijama tvrtki te istaknuo kako su to ‘po- prati izlaganja veška) te Denis Knobel (Švicarska). duzetnici iz nužnosti’ koji prevladavaju Na prvoj sjednici Znanstvenog programa nad ‘poduzetnicima iz prilike’. dominirale su opće migrantske teme, a U radu gospodarskoga foruma sudje- izlagali su, uz Josipa Jurčevića, Tomislav lovali su, uz ostale, ugledni poduzetnik Sunić, Marino Manin, Goran Grlić, Ivan Ćiril Zovko iz tvrtke Importanne Centar, Markešić te ugledni publicist iz Berlina ulagač Franjo Pašalić, vlasnik rogozničke Gojko Borić. Druga sjednica Znanstve- Marine Frapa te poduzetnica Ana Jelen- noga programa obrađivala je iseljenič- čić, koja je pokrenula Dom za starije Vi- ke zajednice u prekooceanskim zemlja- lla Brezovica te Ustanovu za palijativnu ma. O Hrvatima u Argentini govorio je skrb. Poticajno iskustvo iznio je Miroslav Darko Mažuranić, dok je o Hrvatima Orešković iz Uprave Baumaxa te Denis iz Brazila predavala Marina Deur. Ana Rukavina iz dioničkoga društva Metro- Jura izlagala je na temu Istaknuti Hrva- net telekomunikacije, kao i poduzetni- ti u gospodarskom razvoju Novog Zelan- ca Nikolina Vukojević iz ISG savjetova- da do II. svjetskog rata. Najzanimljivije nja te Zvonimir Milas iz tvrtke Litterate. izlaganje o identitetu na teorijskoj razni Treća sjednica međunarodnoga skupa imao je Jure Vujić. Anto Gavrić govorio obrađivala je pitanja identiteta iseljeni- je o našim intelektualcima na sveučilištu ka. Ugledni sveučilišni profesor Walter hrvatskoga jezika i književnost u SAD- u Freiburgu. U večernjim satima sudio- Vori Lalich sa Sveučilišta Maquaire iz u i Kanadi. Sveučilišni profesor Gordan nici skupa posjetili su Hrvatsku maticu Sydneya održao je odlično predavanje Matas elaborirao je o Paradigmama au- iseljenika i izložbu fotografi ja portreta i pod naslovom Postiseljenička dinami- stralske i kanadske književnosti s migrant- pejzaža čileanske Patagonije Sjeme raka: Nova konfi guracija transnacional- skom pozadinom. Voditeljica Odjela za suto vjetrom mladih autora Jorgea Su- noga društvenog prostora. Produktivna školstvo i znanost HMI-ja Lada Kanajet biabrea Matiacha te Mirka Vukasovića znanstvenica sa zagrebačkih Hrvatskih Šimić približila je znanstvenicima Mati- Morrisona, koji trenutno borave u RH studija Jasna Čapo uvela nas je u pro- činu virtualnu učionicu za hrvatski je- kao stipendisti studija hrvatskoga jezika. mjenjive artikulacije povratka u domo- zik. Također je govorila o jedinstvenome Drugi dan međunarodnoga skupa bio vinu među hrvatskim ‘gastarbajterima’ Hrvatskome internetskom tečaju HIT 1. je posvećen gospodarskim temama po- u Njemačkoj. Četvrta sjednica međuna- Poučavanje hrvatskoga jezika preko In- vratnika i ulagača iz dijaspore pod sku- rodnoga skupa bavila se zakonodavnim terneta, projekt HMI-ja i njezinih par- pnim nazivom Hrvatski useljenici kao i političkim aspektima migracija. Izlagali tnera Zagrebačkog sveučilišta i Sveuči- akteri gospodarskog razvoja Hrvatske. su Ratimir Kvaternik, Ivan Hrvoić, To- lišnoga računalnog centra SRCE, pružilo Znanstvenik Drago Čengić uvodno je mislav Bošnjak, Branko Barbić, Ante Be- je mogućnost za kvalitetnije procese in- predavao na temu Poduzetništvo i hrvat- ljo te Ivan Čizmić koji je obradio temu tegracije domovinske i iseljene Hrvatske, sko iseljeništvo, osvrnuvši se na poduze- iz naše suvremene političke povijesti o rečeno je na međunarodnome skupu Hr- ća koja rade u RH i promjene koje su se suradnji dr. Franje Tuđmana s hrvat- vatsko iseljeništvo i domovina: razvojne javile u strukturama zbog krize gospo- skim iseljenicima 1966. – 1989. godine. perspektive. darstva. Govoreći o strategiji opstanka u Šesta sjednica međunarodnoga sku- krizi, Čengić se osvrnuo na ‘lokalne ute- VIRTUALNA UČIONICA pa održana je u Dubrovniku 28. svib- HRVATSKOGA JEZIKA nja. Izlagali su politolog i komunikolog Ravnateljica HMI-a Peta sjednica bila je posvećena hrvat- Božo Skoko, Marina Perić Kaselj, Ado- Katarina Fuček skome jeziku i kulturi u iseljeničkim lf Polegubić, Helena Burić, Ivan Tepeš, zajednicama. Zdenka Weber održala je Ivan Hrstić, Rebeka Mesarić Žabčić, Ja- predavanje o kulturnoj promidžbi kao dranka Gvozdanović, Karin Knesaurek, inspirativnome preduvjetu očuvanja hr- Tomislav Đurasović, Marin Sopta te gla- vatskoga identiteta u inozemstvu. Vesna soviti fi zičar Davor Pavuna. Kukavica govorila je o procesu prelaska U sklopu programa u Dubrovniku iseljeničke periodike na Internet. Kao svečano je otvoren i područni centar In- izvorni svjedok naše emigracije Stjepan stituta Ivo Pilar, uz već osnovane u Vuko- Šulek govorio je o slobodi pisane riječi u varu, Osijeku, Varaždinu, Gospiću, Puli egzilu. Marica Čunčić izlagala je o izazo- i Splitu, koji zapošljavaju oko trideset vima na sveučilišnoj razini poučavanja znanstvenika i znanstvenih novaka. Q

ENG The Annales Pilar international symposium was held in Zagreb and Dubrovnik from 26 to 28 May, focusing on the topic of Croatian Emigrant Communities & the Homeland: Perspectives for Development. The event was hosted by the Ivo Pilar Institute of Social Sciences and co-organised with the Croatian Heritage Foundation. 7 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 7 09.06.2011. 15:18 HRVATSKA I EU EU ima deﬁ niran kalendar završetka pregovora s RH

Europsko vijeće će najvjerojatnije na svome sastanku na vrhu 23. i 24. lipnja donijeti političku odluku o zaključenju hrvatskih pristupnih pregovora te utvrditi ciljni datum za ulazak Hrvatske u EU-u. Kao najizgledniji datum za ulazak spominje se 1. srpnja 2013. godine

Tekst: Hina usuglasiti i prihvatiti zajednička prego- varačka stajališta. Na toj međuvladinoj uropska unija ima već do- konferenciji o pristupanju moglo bi biti brim dijelom utvrđen kalen- zatvoreno jedno do dva poglavlja - Ri- dar prema kojemu bi odluka barstvo i možda Tržišno natjecanje. o završetku pregovora s Hr- Prema diplomatskim kalkulacijama, vatskom bila donesena u lip- ne budu li sva poglavlja zatvorena 21. lip- Enju, s tim da se ne isključuje mogućnost nja, što je prilično vjerojatno, onda bi se da se tehnički posao dovrši na početku mogla organizirati još jedna međuvladi- srpnja, a sve će ovisiti o ocjeni Europske na konferencija u razdoblju od sastanka komisije o hrvatskoj spremnosti za član- na vrhu 24. lipnja do kraja mađarskog stvo, doznaje se iz diplomatskih izvora. predsjedništva 30. lipnja ili na samom Prema tim izvorima “sve su se ze- početku poljskog predsjedništva, a kao mlje članice složile da sada sve ovisi o mogući datum spominje se 7. srpnja. konačnoj procjeni Europske komisije” i U svemu tome najvažnija je politič- ako ona u nacrtima pregovaračkih sta- ka odluka Europskog vijeća o zaključe- jališta da pozitivan signal, zemlje čla- nju pregovora, dok je tehnički završetak nice bit će spremne završiti pregovore. pregovora u lipnju ili početkom srpnja Ako Komisija ocijeni da je Hrvat- manje bitan jer bi se u suprotnom mo- ska spremna za zatvaranje tih poglav- rao čekati sljedeći sastanak EU-a koji lja, onda bi Europsko vijeće, tijelo koje se održava u listopadu, ističu diplomat- čine šefovi država ili vlada zemalja čla- ski izvori. nica, moglo na svome sastanku na vrhu Hrvatskoj je preostalo da zatvori još 23. i 24. lipnja donijeti političku odluku četiri poglavlja, nakon nedavnog zatva- o zaključenju hrvatskih pristupnih pre- ranja poglavlja Ribarstvo. govora te utvrditi ciljni datum za ulazak Komisiji sada preostaje izraditi pre- Hrvatske u EU. govaračka stajališta za četiri pregova- Komisija je najavila na zadnjem sa- račka poglavlja - Pravosuđe i temeljna stanku ministara vanjskih poslova ze- prava, Tržišno natjecanje, Financijske malja članica da namjerava Vijeću EU-a i proračunske odredbe i Ostala pitanja. “što prije podnijeti nacrte pregovarač- U poglavlju Ostala pitanja Komisi- kih stajališta EU-a”. Diplomatski izvori u EU-u. Kao najizgledniji datum za ula- ja, između ostaloga, treba predložiti sve očekuju da bi Komisija mogla zemljama zak spominje se 1. srpnja 2013. godine. pojedinosti oko monitoringa u razdo- članicama dostaviti nacrte pregovarač- Mađarsko predsjedništvo predvidjelo blju od zaključenja pregovora do ula- kih stajališta za preostala otvorena po- je održavanje međuvladine konferencije ska u članstvo, oko čega postoji načelna glavlja “sredinom lipnja”. o pristupanju 21. lipnja. Teško je očeki- suglasnost zemalja članica, a u poglavlju Ako Komisija ocijeni da je Hrvatska vati da bi svih pet preostalih poglavlja Financijske i proračunske odredbe tre- spremna za zatvaranje tih poglavlja, onda tada moglo biti zatvoreno jer bi Vijeće baju se deﬁ nirati međusobne ﬁ nancijske bi Europsko vijeće, tijelo koje čine šefovi EU-a u tom slučaju trebalo u tjedan dana obveze EU-a i Hrvatske. Q država ili vlada zemalja članica, moglo na svome sastanku na vrhu 23. i 24. lipnja donijeti političku odluku o zaklju- ENG The European Council is poised for a possible decision at the upcoming EU summit of June 23 to 24 to make the political decision to wrap up accession negotiations with Croatia and to čenju hrvatskih pristupnih pregovora te set a target date for Croatian accession to the Union. July 1, 2013, looks to be the most likely utvrditi ciljni datum za ulazak Hrvatske accession date. 8 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 8 09.06.2011. 15:18 GLOBALNA HRVATSKA Obitelj europskih naroda

Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih budućnosti u ujedinjenoj Europi. U ovome prijelaznom razdoblju suvremeno hr- obitelji u Zagrebu osnažio je dostojanstvo vatsko društvo nalazi se u procesu “učvrš- roditelja i djece poput onoga što ga je u mo- ćenja” novoga demokratskoga političkog litvi vjernika posvjedočio John Vice Batarelo sustava stvaranoga tek dva desetljeća pa su uočljivi mnogobrojni problemi s ko- iz Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nad- jima je suočena suvremena hrvatska obi- biskupije, iseljenički sin rođen u australskom telj. Promjena društvenog sustava, ratna stradanja i poraće, progonstva i raseljava- Sydneyu, pred mnoštvom hodočasnika iz do- nja, problemi suživota povratnika, priva- Piše: Vesna Kukavica movine i dijaspore tizacija, rastuća nezaposlenost, posljedice ratnih trauma u djece i odraslih, rastući broj samoubojstava i nasilničkih ponaša- obitelj europskih naroda posvjedočio u molitvi vjernika John Vice nja, nova ekonomska emigracija i sl. samo uskoro će ući Hrvatska, Batarelo iz Ureda za pastoral obitelji Za- su neki od izazova s kojima je danas su- koju je u tome uvjerenju grebačke nadbiskupije, visokoobrazovani očena prosječna hrvatska obitelj. Podaci osnažio Sveti Otac Bene- iseljenički sin rođen u emigrantskoj rad- Državnog zavoda za statistiku nedvojbe- dikt XVI., prigodom pa- ničkoj obitelji u australskom Sydneyu, pred no pokazuju da u RH, kao i u drugim di- Ustoralnog i državničkog pohoda Zagrebu gotovo 400.000 hodočasnika iz domovine jelovima Europe, raste broj obitelji s jed- 4. i 5. lipnja, gdje je s nama došao prosla- i iseljeništva. Solidarnost, požrtvovnost u nim djetetom, dok je broj obitelji s dvoje viti Prvi nacionalni susret hrvatskih kr- životu i radu nezaobilazne su značajke hr- i više djece u opadanju. Povećanje broja šćanskih obitelji, kojemu se odzvalo ho- vatskih obitelji u svijetu. Uz domaćine, u bračnih parova bez djece i obitelji s jed- dočasničko mnoštvo. “Od samih početaka euharistijskome slavlju na zagrebačkome nim djetetom, te smanjenje broja obitelji vaš narod pripada Europi te joj na pose- Hipodromu sudjelovali su i mnogobroj- s više djece, vrlo je nepovoljan trend jer ban način daje doprinos u duhovnim i ni Hrvati iz europskih država, te naši ise- upućuje na pogoršanje prirodne dinami- moralnim vrijednostima, koje su tijekom ljenici iz prekooceanskih zemalja čiji se ke hrvatskog stanovništva, osobito njego- stoljeća oblikovale svakidašnji život, kao duhovni identitet unatoč snažnoj sekula- va nataliteta. Bračni parovi s djecom tako i osobni i nacionalni identitet njezine dje- rizaciji na globalnoj razini očuvao u ma- sve više prestaju biti oslonac obiteljske sli- ce”, Papine su riječi. lim kućnim crkvama na raznim meridija- ke stanovništva Hrvatske, upozorava godi- Petrov namjesnik znakovito je stigao nima. Uz povratnika Batarela, na misnom nama vodeći hrvatski demograf Anđelko u Hrvatsku na dan kada je uzoriti Alojzi- slavlju u molitvi vjernika sudjelovala je, uz Akrap. Godine 1971. oni su činili 63,8%, je Stepinac Titu rekao – ne. U razgovoru ostale, Sonja Hajdinjak Matušek kao pred- 1981. godine 62,4%, 1991. godine 60,5%, s Josipom Brozom 4. lipnja 1945. u Za- stavnica Hrvatske inozemne pastve. Da- a 2001. godine 58,0% ukupnog broja obi- grebu, prisjetimo se, nadbiskup Stepinac nas ta crkvena organizacija povezuje 18 telji RH, dok se podaci iz 2011. trenutno nije dao dirnuti u srce katoličkoga jedin- država u kojima žive naše veće migrant- obrađuju. Uz to treba znati da je od uku- stva i odvojiti hrvatsku Crkvu od Vatikana ske zajednice na pet kontinenata, od ko- pnog broja smrtno stradalih hrvatskih bra- i kršćanske Europe. Ubrzo se nakon Ste- jih su najbrojnije one u Australiji, SAD-u nitelja tijekom Domovinskog rata, prema pinčeva odbijanja pokazalo da je na dje- i Kanadi, dok na europskom kontinentu Akrapovim istraživanjima, 40% branitelja lu planirani žestoki progon Crkve koji se po broju iseljenika prednjači Njemačka s prije stradavanja živjelo u obiteljima. Ipak, okomio ne samo na biskupe i svećenike, 98 naših misija iz kojih su stigli mnogo- značajna je činjenica kako se više od 90% nego i na vjernike. Razmahala se neviđena brojni vjernici poput onih iz bavarskoga djece u Hrvatskoj rađa u braku, stoga se medijska kampanja protiv Crkve, koja je Münchena. U 184 hrvatske župe i misije institucija braka smatra temeljnim čim- potrajala s različitim intenzitetom sve do diljem planeta služi 199 svećenika i više benikom prema kojem bi zajednica tre- povijesnog silaska komunizma s europske desetaka redovnica. bala usmjeriti mjere obiteljskoga razvitka političke scene. Tako je sredinom prošlo- Hrvatski predsjednik dr. sc. Ivo Josipo- zdravoga društva. Njegova Svetost upravo ga stoljeća u iseljeništvo zbog svih povi- vić, kao i cijela Vlada RH, s posebnim pi- je tim modernim partnerskim obiteljima i jesnih hrvatskih događaja otišlo više sto- jetetom primio je Svetoga Oca zahvalivši mladima poručila da se ne boje odgovor- tina tisuća vjerničkih obitelji u potrazi za mu na ustrajnom ohrabrivanju hrvatske nosti i zalaganja za bližnje.Q općom i vjerskom slobodom te kruhom. Prvi nacionalni susret hrvatskih katolič- ENG Over 90% of children in Croatia are born to married couples, and the institution of mar- kih obitelji u glavnome gradu svih Hrva- riage is considered to be the fundamental image of society towards which family development measures should be directed. It was to these married couples and young people that Pope Ben- ta osnažio je dostojanstvo majčinstva i edict XVI addressed his message for the ﬁ rst National Family Day in Zagreb on June 5, that they očinstva te mladih poput onoga što ga je need not fear the responsibility of family life. 9 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 9 09.06.2011. 15:18 BLEIBURG: OBILJEŽENA 66. OBLJETNICA STRADANJA HRVATA ‘Kazniti krivce, a grobišta istražiti i dostojno obilježiti’

Hebrang je zastrašujućim nazvao pokušaje zataškavanja komunističkih zločina na Bleiburgu tvrdnjom da se radilo o poraženim vojnicima. “No, među njima su se nalazili žene, starci, djeca i svećenici”, rekao je izaslanik Hrvatskog sabora

Svetu misu na Bleiburgu tvrdnjom da se radilo o po- va na obranu. “Oni koji negiraju zločine predvodio je raženim vojnicima. “No, među njima su ponovno ih čine jer se Europa očitovala križevački biskup Nikola Kekić se nalazili žene, starci, djeca i svećenici”, o totalitarnome komunističkom susta- rekao je Hebrang. Po njegovim riječima vu i njegovim zločinima, a ovdje smo postoje dokazi da je Josip Broz Tito dao okupljeni da bismo izrazili svoju bol i nalog za likvidacije. Ustvrdio je da za žr- nezadovoljstvo neprocesuiranjem zlo- tve nije učinjeno sve što se moglo pa je čina”, poručio je Karamarko koji se za- Vlada RH osnovala ured koji će istražiti uzeo za aﬁ rmaciju Tuđmanove Hrvatske njihova grobišta i dostojno ih obilježi- kao slobodne, samostalne i suverene dr- ti. “U Europsku uniju moramo ući s ra- žave te Domovinskog rata kao legalno- ščišćenom prošlosti i podignute glave”, ga i legitimnoga. poručio je Hebrang dodavši kako posto- Predstavnik hrvatskog naroda u BiH je otpori procesuiranju komunističkih Božo Ljubić istaknuo je da žrtve Blei- zločina, koji se skrivaju iza antifašizma. burga i križnog puta, najveće u hrvatskoj povijesti, nisu bile uzaludne i bile Tekst: Uredništvo (izvor Hina i IKA) PUTOKAZ I OPOMENA su putokaz u Domovinskom ratu, ali i Snimke: Hina Izaslanik hrvatske vlade, ministar unu- opomena. Upozorio je da Hrvati u BiH tarnjih poslova Tomislav Karamarko, ponovno prolaze križni put jer ih se želi omemoracijom bleibur- rekao je da je Bleiburg simbol gubilišta izbaciti iz ustava. škim žrtvama i žrtvama hrvatskog naroda na kojem su rijetkom Predstavnik Počasnoga bleiburškog križnog puta pod pokro- okrutnošću ubijeni civili, žene, djeca i voda Krešimir Miletić ustvrdio je da se viteljstvom Hrvatskoga sa- starci koji su se tamo zatekli i bez pra- hrvatski junaci i žrtve prikazuju kao zlo- bora obilježena je na blei- Kburškom polju 66. obljetnica najvećeg Na komemoraciji su se okupili brojni stradanja hrvatskog naroda u povijesti s Hrvati iz domovine i inozemstva porukom da treba pronaći i kazniti krivce, a grobišta žrtava istražiti i dostojno obilježiti. Komemoraciju su zajedno organizirali Ured hrvatske inozemne pastve i Počasni bleiburški vod. Izaslanik Hrvatskog sabora Andrija Hebrang rekao je da su na Bleiburgu i križnom putu ubijeni nevini civili druk- čijeg svjetonazora koji nisu imali pravo na obranu, grob ni pokop. “Ubili su njihova tijela, vezana žicom, koja i danas svjedoči na kakav su način ubijeni, a njihove su kosti trebale zastrašiti pre- živjele”, rekao je Hebrang. “Njihovu žrtvu ne smijemo zaboraviti jer narod koji zaboravlja svoju prošlost često ju je osuđen ponavljati”, poručio je Hebrang. Zastrašujućim je nazvao poku- šaje zataškavanja komunističkih zločina 10 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 10 09.06.2011. 15:18 i hrvatskim generalima u Haagu, kao i su u većini bili Hrvati, i baš zato za njih svim hrvatskim uznicima, ma gdje bili. posebno moli i na njih misli svekoliki hr- Na početku propovijedi biskup Kekić vatski narod u domovini i inozemstvu, podsjetio je kako je Bleiburg velika ne- pronalazeći svoje temeljno jedinstvo u sreća, bol koja je potresla hrvatski narod čovječnosti i tijekom svih povijesnih po- kojemu bolno sjećanje još traje i potiče djela jer Hrvatskoj zaista treba poveza- na razmišljanje. Uspomena se zapravo nost hrvatskoga narodnog bića te na ovaj odnosi na sve žrtve onoga vremena, na način Crkva promiče ljudsko i narodno sve logore, mučilišta i gubilišta. Bleiburg jedinstvo tijekom stoljeća, koje je i daje na svoj način postao znak svih tih pat- nas ugrožavano lažima i kratkovidnim nji jer tu je bilo moguće okupljati se u ideologijama, rekao je biskup. vrijeme kad drugdje u domovini to nije Na kraju mise riječ zahvale predvo- bilo moguće, istaknuo je biskup te pod- ditelju slavlja i koncelebrantima te svim sjetio kako je vodstvo tih žalosnih pro- hodočasnicima uputio je fra Josip, zahva- slava nakon ponovne uspostave hrvat- livši i austrijskoj policiji i sanitetu. Misno ske države preuzela Katolička crkva, što slavlje pjevanjem je uveličao mješoviti Ivana Bagarić, Tomislav Karamarko i Andrija je odmah manje ili više sprečavalo uvi- zbor župe sv. Josipa sa zagrebačke Treš- Hebrang tijekom komemoracije jek moguću politizaciju u korist ove ili njevke pod ravnanjem Josipa Škvorca. one skupine, stranke ili države. Iz godi- Izaslanstva Hrvatskog sabora, Vlade, činci, a agresori pretvaraju u ugledne gra- nu u godinu to je sve jasnije i značajnije. braniteljskih, domovinskih, iseljeničkih đane koji sudjeluju u upravljanju hrvat- i drugih udruga položila su vijence na skom državom. “U Hrvatskoj je na djelu ‘PROMIČEMO LJUDSKO I spomenik žrtvama bleiburške tragedije. upravljačka elita većinom naslijeđena iz NARODNO JEDINSTVO’ U sklopu komemoracije otkrivena je jugoslavenskoga komunističkog sustava Križevački vladika istaknuo je kako oku- i brončana bista velečasnog Vilima Cece- u velikom dijelu anacionalna i korum- pljeni na komemoraciji ne istražuju ni- lje, jednog od najzaslužnijih pojedinaca pirana”, rekao je Miletić. čiju osobnu krivnju ni političko opre- za uspostavu i održavanje komemoraci- Na komemoraciji se okupilo neko- djeljenje, nego su došli iskazati ljudsku je žrtvama bleiburške tragedije i križnog liko tisuća hodočasnika, a prema ne- i kršćansku počast svim žrtvama. Žrtve puta na bleiburškom polju. Q kim procjenama nešto manje nego pri- jašnjih godina. Polaganje vijenaca

ZNAK ZAHVALNOSTI, NADE I POŠTOVANJA Nakon molitve za žrtve bleiburške tragedije islamske vjere koju je izrekao imam iz Gunje Idriz Bešić, svetu misu predvodio je križevački biskup Nikola Kekić. U koncelebraciji su bili i ravnatelj Nacionalnog ureda za hrvatsku inoze- mnu pastvu fra Josip Bebić, OFM i njegov prethodnik u toj službi don Ante Kutleša, voditelj HKM-a u Klagenfurtu fra Pavo Dominković te tridesetak sve- ćenika koji su pristigli s hodočasnicima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i mnogih europskih zemalja. Pozdravljajući okupljene, ravnatelj Bebić istaknuo je kako je dolazak na bleiburško polje znak zahvalnosti, nade i poštovanja prema svim nevinim žr- tvama, ali i jamstvo da ih nikada neće- mo zaboraviti. Duboko vjerujemo da je sa svakom nevinom žrtvom tu umirao i sin Božji, Isus Krist, rekao je fra Josip, te u ime Ureda i svih hrvatskih dušobriž- nika u inozemstvu i u ime cijele iselje- ENG The 66th commemoration of the Bleiburg massacre and Croatia’s fallen in the forced march- es that ensued, the greatest tragedy to befall Croatians in history, was held under the auspices ne Hrvatske zahvalio svima koji su uve- of Croatian Parliament. The guilty should be found and punished, said the gathered, and the ﬁ - ličali komemoraciju. Pozdrav je uputio nal resting places of their victims be given a ﬁ tting memorial. 11 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 11 09.06.2011. 15:18 TURIZAM: POVEĆAN BROJ DOLAZAKA I NOĆENJA U TRAVNJU Turistički bum u Splitu i najava dobre sezone

Da će Split i ove godine biti apsolutni turistički hit potvrđuje porast broja dolazaka i noćenja u travnju koji je obilježio pojačani dolazak Francuza, Španjolaca, Nijemaca i Amerikanaca

Tekst: Vjesnik dolazaka, gotovo 6.000 više u odnosu na popularan među turistima. Direktor Tu- isti mjesec lani, a porastao je i broj no- rističke zajednice svjestan je da će se taj vaka kuna uložena u turističku ćenja s 22.776 na 34.020. A kad još pri- problem ponovno osjetiti u srcu sezone, promidžbu 1.700 godina sta- stignu i gosti s kruzera, njih oko 6.000 baš kao i lani, kad su morali preusmje- roga grada stostruko se vrati- u jednome danu, kojima se pridružuju i ravati goste u Splitu u susjedna odredi- la. Tako kažu splitski turistički turisti koji iz cijele Dalmacije organizi- šta, poput Trogira, Klisa ili Trilja jer nije djelatnici koji, ohrabreni re- rano dolaze u jednodnevni posjet, Split bilo slobodnog kreveta. Split ima oko Szultatima prošlogodišnje sezone, ali i postaje mravinjak, što potvrđuje oprav- 7.500 kreveta što nije bio problem dok statističkim podacima za ovogodišnje danost svake kune uložene u turističku su ga turisti doživljavali kao privlačnu, proljeće, najavljuju još jednu rekordnu promidžbu. ali i usputnu destinaciju u kojoj su se za- turističku žetvu. Prema riječima direktora splitske državali tek nekoliko sati, krateći vrije- Višegodišnji napori u preobrazbi Turističke zajednice Vedrana Matošića, me do polaska trajekta koji će ih odvesti Splita iz tranzicijske destinacije u vr- najviše se radilo upravo na marketinš- na neki od srednjodalmatinskih otoka. hunski europski grad napokon su uro- koj slici Splita, počevši od promidžbe Gotovo dva desetljeća nosio je obi- dili plodom, što potvrđuju i rezultati u na stranim tržištima do osmišljavanja lježje tranzicijskoga turističkoga grada svim segmentima turističkog poslovanja kvalitetne ponude i popratnih sadržaja koji se posjećuje u sklopu jednodnevnih te činjenica da je prošlogodišnja turistič- koji uključuju jedinstveni spoj zabav- izleta nakon čega se turisti vraćaju u su- ka sezona, iako pod udarima recesije, nog i kulturnog turizma. “Split je na- sjedni Trogir ili Makarsku, ne nalazeći bila najbolja od proglašenja neovisnosti. pokon prepoznan kao živući spome- razlog za dulji boravak u Dioklecijanovu Prema podacima splitske Turističke nik, koji je brendiran kao europski grad”, gradu. Sve turističke destinacije u ovom zajednice, u travnju je zabilježeno 16.410 kaže Matošić. Kao i lani, a tako je bilo i dijelu Dalmacije, prije svega Makarsko dolazaka, gotovo 6.000 više u odnosu na svih proteklih godina, smještajni kapa- primorje i otoci, koji nose glavninu tu- isti mjesec lani, a porastao je i broj no- citeti splitskoga turizma i dalje su veliki rističkog prometa, godinama imaju iz- ćenja s 22.776 na 34.020. problem, koji se svako ljeto “gasi” otva- vrsnu statistiku, no sada se prvi put na- Da će Split i ove godine biti apsolutni ranjem novih privatnih apartmana te kon dvadeset godina kaskanja podignuo turistički hit potvrđuje porast broja do- podizanjem kvalitete i spuštanjem cije- i Split, koji je proglašen apsolutnim turi- lazaka i noćenja u travnju koji je obilje- na privatnog smještaja koji je posebno stičkim hitom prošlogodišnje sezone. Q žio pojačani dolazak Francuza, Španjo- laca, Nijemaca i Amerikanaca. ENG That Split will again this year be an absolute hit tourism destination is conﬁ rmed by a rise Prema podacima splitske Turističke in arrivals and overnight stays in April, with an increase in arrivals from France, Spain, Germany zajednice, u travnju je zabilježeno 16.410 and the United States of America. 12 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 12 09.06.2011. 15:18 OBILJEŽENA 20. OBLJETNICA OS RH I HKOVa ‘Možemo biti ponosni’

Sjećanje je to na 28. svibnja 1991. godine kada su se postrojbe Zbora narodne garde (ZNG), preteča Hrvatske vojske, postrojile pred prvim hrvatskim predsjednikom i vrhovnim zapovjednikom dr. Franjom Tuđmanom

Tekst i snimke: Hina ven rat za slobodnu i samostalnu RH. Predsjednica Vlade Jadranka Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ostrojavanjem postrojbi ve- Kosor tijekom rekla je kako se hrvatska oružana sila terana Domovinskog rata, svečanosti stvarala gotovo ni iz čega u agresiji i na- Oružanih snaga RH i Mini- metnutom ratu, i koja je znala zaustaviti starstva unutarnjih poslova zlo. Među njima su mnogi dali živote i 28. svibnja na središnjoj sve- zdravlje da bi domovina živjela i njih se Pčanosti na stadionu NK Zagreb u Kranj- danas s ponosom sjećamo, kao i nestalih čevićevoj ulici obilježena je 20. obljetnica branitelja. Iz vaše ljubavi prema domo- Oružanih snaga, Dan Oružanih snaga i vini izrasla je pobjednička vojna snaga Dan Hrvatske kopnene vojske, uz nazoč- samostalne Hrvatske, a Domovinski rat nost najvišega državnog i vojnog vrha. bio je pravedan, obrambeni i oslobodi- Sjećanje je to na 28. svibnja 1991. go- teljski, poručila je Kosor braniteljima. dine kada su se postrojbe Zbora narodne Predsjednik Hrvatskog sabora Luka garde (ZNG), preteča Hrvatske vojske, Bebić, prisjećajući se početaka stvaranja postrojile pred prvim hrvatskim pred- Oružanih snaga RH, rekao je kako tada sjednikom i vrhovnim zapovjednikom Predsjednik Josipović uručio je odlič- nismo znali što nas čeka, ali smo vjerovali dr. Franjom Tuđmanom. Bio je to odgo- je Velered kraljice Jelene s lentom i Da- u sebe i svoje snage. “Možemo biti pono- vor na razoružavanje Teritorijalne obra- nicom stožernom generalu u mirovini sni na učinjeno u obrani i izgradnji hr- ne u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti Martinu Špegelju za doprinos u stvara- vatske države pod vodstvom prvoga hr- nove hrvatske države da osigura terito- nju Oružanih snaga i obrani Hrvatske vatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana rijalni integritet i funkcioniranje pravne koji je zahvalivši na odlikovanju rekao i duboko poštujemo slobodu koju smo države na cjelokupnom području. da su ostvarene mnoge pobjede i dobi- teško platili”, naglasio je Bebić. Q Na središnjoj svečanosti postrojeno je 14 postrojba veterana Domovinskog rata, Oružanih snaga RH i MUP-a s oko 1.200 pripadnika. Među njima su bili postroji ratnih zastava, veterana MUP-a i Prvoga hrvatskog redarstvenika, veterana gardijskih brigada i veterana pričuvnih postrojbi HV-a, veterana Specijalne policije MUP-a, MUP-a i postroj Gardijske motorizirane brigade HKoV-a te oklo- pno mehanizirane brigade HKoV-a. Ta- kođer i postroji Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Zapovjedništva za potporu, Hrvatskoga vojnog učilišta “Pe- tar Zrinski” te postroj “Mirovne misije”. Predsjednik Republike i vrhovni za- povjednik Oružanih snaga RH Ivo Jo- Na svečanosti postrojeno je 14 postrojbi sipović istaknuo je u svome obraćanju veterana Domovinskog rata, Oružanih snaga RH i MUP-a s oko 1200 pripadnika kako možemo biti ponosni na postignu- ća u proteklih 20 godina. “Hrvatska je postala punopravna čla- ENG Top civilian and defence leaders were on hand for a military parade May 28 at the main fes- nica NATO-saveza i na pragu je ulaska tivities held in Zagreb to mark the 20th anniversary of the Croatian Armed Forces, Armed Forces u Europsku uniju”, rekao je Josipović. Day and Croatian Army Day. 13 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 13 09.06.2011. 15:18 HMI PODRUŽNICA SPLIT: POSJET PITTSBURGHU I SAN PEDRU Dogovoreni programi suradnje

Za voditeljicu splitske podružnice boravak u Americi nije završio posjetom Pittsburghu jer je imala još posla u San Pedru gdje djeluju dva hrvatska kluba i Hrvatski kulturni centar

producenti Ivica Bubalo i Branko Paić te Branka Bezić Filipović, voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika. Izaslanstvo se sastalo s predsjednikom Bernardom Luketićem i njegovim suradnicima Edom Pazom, nacionalnim tajnikom, te članovima upravnog odbora Bobom Luketićem i Donaldom Langenfeldom, a upoznali su i urednika Zajedničara Ivana Begga. Izaslanstvo iz Splita izvijestilo je predsjednika i upravu HBZ-a o projektu trodnevnog predstavljanja hrvatske folklorne glazbe, klasične glazbe te gospodarstva, turizma i inve- sticija, koji organiziraju iduće godine u Las Vegasu. Izrazili su želju da na koncertu nastupi i jedna folklorna skupina HBZ-a te da se pozovu članovi zajednice i njihovi prijatelji na to veliko predstavljanje Hrvatske. Također su razgovarali

Pittsburgh- Branko Paić, Branka Bezić San Pedro - Dalmatinski Filipović, Bernard klub, Rudi Svorinich, Luketić i Ivica predsjednik i Branka Bubalo Bezić Filipović

Tekst: HMI Split ca ima više od 400 podružnica u SAD- u, Kanadi, Australiji i Hrvatskoj. I danas rvati su nakon dolaska u se uplatom u njihov fond može osigu- Sjedinjene Američke Dr- rati lijepa ušteđevina. Zajednica djeluje žave osnovali 1894. go- humanitarno te je pomogla mnogima u dine Hrvatsku narodnu Hrvatskoj, a daje i studentske stipendije. zajednicu, kao potpor- Uz to HBZ njeguje hrvatsku folklornu Hno društvo, koje je svojim članovima za baštinu, plesom, pjesmom i svirkom, a uplaćenu članarinu jamčilo određeni u velebnom zdanju u Pittsburghu ima i novčani iznos u slučaju bolesti, invali- muzej u kojemu je izložena bogata zbir- diteta ili smrti. Tako su ljudi imali neka- ka narodnih nošnji, instrumenata, knji- kvu sigurnost u vremenima kada su zbog ga i drugih vrijednih predmeta. Dugi niz teškoga ﬁ zičkog rada često stradavali i godina HBZ tiska list Zajedničar, koji nisu se imali čime prehraniti. Kasnije su izlazi jedanput tjedno. se udružila sva društva Hrvatske narodne zajednice u Hrvatsku bratsku zajedni- SASTANAK U HBZu cu, kojoj je danas centrala u Pittsburghu, U sve to uvjerilo se izaslanstvo iz Splita a na čijem čelu je niz godina nacionalni prigodom posjeta Pittsburghu sredinom predsjednik Bernard Luketić. Zajedni- svibnja, a u čijem sastavu su bili glazbeni 14 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 14 09.06.2011. 15:18 San Pedro (Cal)- Nada Pritisanac Matulić, Maya Bristow, Gabriela Brajevic, Branka Bezić Filipovi i članovi vokalne grupe Izvor

o mogućnostima organiziranja i nekih sastanak članova kada je dugogodišnji VEČER POSVEĆENA SPLITU drugih programa. predsjednik Gojko Špralja predao pali- U suradnji sa splitskom podružnicom Za voditeljicu splitske podružnice cu novom predsjedniku Rudiju Svori- HMI-ja u Hrvatskome kulturnom cen- boravak u Americi nije završio posje- nichu junioru, koji se svečano obvezao tru organizirana je večer posvećena Spli- tom Pittsburghu jer je imala još posla voditi klub kao i do sada te nastaviti nje- tu i onome što je u njemu postojalo prije u San Pedru, luci Los Angelesa gdje živi govati dalmatinsku i hrvatsku tradiciju. sto godina. Tadašnji Split imao je 18.000 veliki broj Hrvata, posebice Dalmatina- Uz mnogobrojne članove, na sastanku i stanovnika, ali je imao identitet grada. ca. U gradu djeluju dva hrvatska kluba i večeri bili su nazočni i neki bivši pred- Također je imao gimnaziju, kazalište, Hrvatski kulturni centar. sjednici kluba, a među njima i otac no- uređeno kupalište Bačvice, razglednice, Dalmatian-American Club of San voizabranog predsjednika, Rudi Svori- bogat športski život, tada već osnovani Pedro održao je 13. svibnja svoj godišnji nich senior. nogometni klub Hajduk, te kinemato- Nekoliko ulica dalje nalazi se Croati- graf u kojem su se prikazivali strani, ali an American Club, na čijem čelu je Joško i dokumentarni fi lmovi splitskog sine- Ivčević, poznati ljubitelj športa, a kao ro- asta Bepa Karamana. O svemu ovome đeni Splićanin i navijač Hajduka. Zbog moglo se naučiti na maloj izložbi te sve toga se u klubu obilježila 100. obljetnica to vidjeti na fi lmu ‘100 godina kinema- splitskih ‘bilih’. Budući da osim njega u tografi je u Splitu’ koji je tom prigodom klubu ima još poštovatelja Hajduka, oni prikazan. Prije projekcije fi lma zapjeva- se nedjeljom nalaze na travnatim tereni- la je vokalna grupa ‘Izvor’, koja djeluje ma Rolling Hillsa i igraju nogomet u klu- u sklopu Hrvatskoga kulturnog centra. bu koji su nazvali Hajduk Rolling Hills. Na repertoaru su bile splitske pjesme, a Croatian Cultural Center u San Pedru svojom poezijom posvećenom rodnom već nekoliko godina vodi Maya Bristow Splitu program je obogatila i Gabriela koja se trudi organizirati što bogatiji pro- Brajević koja živi u San Pedru više od gram. Cilj centra je i očuvanje hrvatskog 40 godina. jezika među najmlađima, o čemu se bri- Oproštaj od Hrvata iz San Pedra bio ne Nada Pritisanac Matulić. Mali Hrvati je više u stilu do skorog viđenja jer je po- druže se i na športskim terenima Bogda- sjet završio planovima za iduću godinu, novich Recreation Centre, koji je Joe Bog- poput organiziranja likovnih radionica danovic, Komižanin i osnivač riblje in- za djecu na temu hrvatske folklorne ba- dustrije u San Pedru, ostavio gradu koji štine i dolaska juniora Hajduka na tur- mu je tako puno pružio. nir u nešto južniji San Diego. Q

San Pedro - Hrvatski klub – Joško Ivčević, predsjednik i ENG The head of the CHF branch oﬃ ce in Split paid a visit to the USA, where she met with the Branka Bezić Filipović leadership of the Croatian Fraternal Union in Pittsburgh, and with the heads of local Croatian associations in San Pedro. 15 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 15 09.06.2011. 15:18 HMI: PROMOCIJA KNJIGE ‘ŠOLTANIN NA TANKON LEDU’ Kanadski san Dušana Bezića

Autor knjige bavio se tijekom posljednjih desetljeća humanitarnom djelatnošću koja je rezultirala brojnim plemenitim potporama ugroženim ljudima, što je opisano u memoarima

Predstavljanje knjige u HMI-u, za stolom sjede Vanja Pavlovec, Dušan Bezić i Katarina Fuček

Napisala: Vesna Kukavica ugledni znanstvenik i direktor Labora- na otoku Šolti 1925. Školovao se taj po- Foto: Snježana Radoš torija za istraživanje matičnih stanica liglot u Splitu, Dubrovniku i Jeruzalemu, cijenjene klinike Mayo u SAD-u dr. sc. gdje je diplomirao fi lozofi ju. Nakon rat- rvatska matica iseljenika Stanimir Vuk Pavlović, dok pogovor pot- nih dana i izbjegličke drame, od 1943. i Izdavački centar Rijeka pisuje znani hrvatski fi lolog i sveučiliš- do 1950. godine živi u logorima Italije i svečano su promovirali ni profesor emeritus kanadskog Sveuči- sjeverne Afrike, zatim se seli u Toronto. sredinom svibnja u Za- lišta Waterloo dr. Vinko Grubišić, rekla je Otac je dvoje djece olimpijaca, Sandre grebu knjigu memoara urednica knjige i voditeljica područnog i Vala, koji su u Kanadi postali svjetske HDušana Bezića pod naslovom Šoltanin ureda HMI-ja iz Rijeke Vanja Pavlovec, športske zvijezde u umjetničkom kliza- na tankon ledu u nazočnosti mnogobroj- zahvaljujući kojoj je rukopis brzo stigao nju na ledu, istaknuo je hrvatsko-ame- ne publike. Na svečanosti su bili broj- do izdavača. rički književnik dr. Vladimir Goss. ni uglednici iz javnoga života Hrvatske Autobiografska knjiga prati Bezićev Predanost radu Dušana Bezića je fas- od devedesetih godina naovamo, te ve- životni put koji započinje u Grohotama cinantna, bez obzira na to o kakvoj je vr- liki broj povratnika iz iseljeništva. Autor sti posla riječ. Od 1950. do 1952. radi kao Dušan Bezić, ugledni hrvatski poduzet- nekvalifi cirani radnik u tvornici, svjedoči nik iz Kanade, u knjizi se pokazao kao spisatelj u svojoj autobiografi ji. Prodajom neumorni kroničar i odličan organiza- nekretnina počinje se baviti 1952. Pet go- tor svih važnijih političkih, kulturnih i dina kasnije otvara građevinsko podu- društvenih događaja u kanadsko-hrvat- zeće Bezić Developments Limited, u ko- skoj zajednici druge polovice prošlog jem je bio aktivan sve do prošle godine. stoljeća - s dirljivim reminiscencijama Od tada perspektivnu obiteljsku tvrtku o rodnoj Šolti i domovini Hrvatskoj, iz prepušta sinu Valu, bivšemu športskom koje odlazi prvo u izbjeglištvo, a kasni- reprezentativcu Kanade, a danas nagra- je u emigraciju, istaknula je na svečano- đivanom poduzetniku. sti ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček. PROJEKTI HRVATSKE ZAJEDNICE AUTOROVE ŽIVOTNE ETAPE U KANADI Knjiga se sastoji od 22 tematske cjeline, Dušan Pezić u Hrvatskoj U svome obraćanju autor je zahvalio koje kronološkim redom prate autoro- matici iseljenika s svojoj supruzi Angelini, Kanađanki hr- Katarinom Fuček i Vanjom ve životne etape. Predgovor je napisao Pavlovec vatskih korijena i obitelji, kao i svim su- 16 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 16 09.06.2011. 15:18 radnicima iz Hrvatske i Kanade te SAD- Dušan Bezić je otac dvoje djece olimpijaca Kanada - Sandre i Vala – koja su u Kanadi postala vjenčanje a - na svesrdnoj potpori bez koje ne bi svjetske sportske zvijezde u umjetničkom Angeline i mogao napredovati i postizati rezulta- klizanju na ledu Dušana te u tako raznovrsnim aktivnostima na Bezića 6. listopada dobrobit hrvatsko-američke zajednice 1951. te domovine Hrvatske, ali i nove domovine Kanade. Uz niz zapaženih i životno važnih projekata hrvatske zajednice u Kanadi, Dušan Bezić jedan je od osnivača Hr- vatske kreditne zadruge. Član je uteme- ljiteljske skupine za Katedru hrvatskog jezika na kanadskome Sveučilištu Wa- terloo. Od dolaska na sjevernoamerič- ki kontinent 1950. godine Bezić je član Hrvatske bratske zajednice, zatim Almae Matris Croaticae Alumni, kao i Kanad- sko-hrvatske trgovačke komore. Za predsjednika Hrvatskoga nacionalnog fonda za Kanadu izabran je 1991. godine. Po- magao je osobnim zalaganjem i materi- pljanju svekolike pomoći Hrvatskoj, od nagradu dva puta i to 1991. te 1998. go- jalnim te novčanim donacijama Hrvat- sanitetskog materijala do ostalih oblika dine. Autor Dušan Bezić nositelj je niza skome katoličkom centru u Norvalu, ali pomoći, istaknuli su na promociji nje- hrvatskih i kanadskih odlikovanja. Izvr- je na isti način podržao akcije mnogo- govi suradnici iz ratnih dana mr. Silvija sno dizajnirana knjiga sadrži velik broj brojnih hrvatskih katoličkih župa u Ka- Missoni i dr. Bilić iz Centralnoga sani- fotograﬁ ja i preslika dokumenata iz pri- nadi te hrvatskih katoličkih škola i kul- tetskog ureda RH, te ﬁ lmski redatelj Ja- vatne pismohrane Bezićevih. turno-umjetničkih društava. Ukratko, kov Sedlar i dr. Memoarska proza odlikuje se akcij- šest desetljeća sudjeluje u gotovo svim Ukazom predsjednika dr. Franje sko-pustolovnim stilom, kratkim i jez- projektima hrvatske zajednice u Kanadi, Tuđmana imenovan je prvim predstav- grovitim rečenicama pisanim uglavnom a osobito je bio aktivan tijekom Domo- nikom RH u Kanadi 1991. Obavljao je autorovim zavičajnim idiolektom pa se vinskog rata kad je sudjelovao u priku- tu dužnost od travnja 1991. do veljače knjiga čita kao egzotično štivo svjetskoga 1994. bez ikakvog honorara. putnika u čijem srcu je obitelj, rad i do- Od angažmana u športskim orga- movina. Na kraju svečanosti autor Du- nizacijama izdvajamo da je Dušan Be- šan Bezić darovao je svima nazočnima zić bio tri godine (1975. - 1978.) uprav- svoju knjigu s posvetom te ravnateljici ni direktor nogometnog kluba Toronta HMI-ja arhivsku građu iz privatne zbir- Metros-Croatije, koji je osvojio prven- ke za budući Muzej hrvatskoga iseljeniš- stvo SAD-a i Kanade 1976. godine. Na- tva – u osnivanju. Q stavivši nizati uspjehe, klub je uveden u kanadsku Nogometnu kuću slavnih, rekao je na promociji knjige njegov domovinski suradnik - športski djelatnik Ante Pavlović.

HUMANITARNA DJELATNOST Autor knjige bavio se tijekom posljednjih desetljeća humanitarnom djelatno- šću koja je rezultirala mnogobrojnim plemenitim potporama ugroženim ljudima, što je opisano u memoarima. Član je Međunarodnog odbora Spoznaj sebe od osnutka 2006. godine. Od američ- Posjet predsjednika dr. Franje Tuđmana ke humanitarne mreže AmeriCares za Hrvatskom centru u Norvalu 1990. humanitarni rad u Hrvatskoj primio je (Dušan Bezić prvi slijeva)

Četrnaestogodišnji Dušan ENG The Croatian Heritage Foundation and publisher Izdavački centar Rijeka staged a gala pro- Bezić na Šolti s obitelji motion of Dušan Bezić’s memoirs, Šoltanin na tankon ledu (A Native of Šolta on Thin Ice). Bezić is a prominent Croatian-Canadian, businessman, activist and philanthropist. 17 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 17 09.06.2011. 15:18 ISELJENIČKE VIJESTI

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA IVICE JURJEVIĆA DUBROVNIK - U organizaciji dubrovač- kog ureda Hrvatske matice iseljenika i udruge “Hrvatska dijaspora” iz Zagre- ba otvorena je u Dubrovniku izložba fotograﬁ ja Ivice Jurjevića, pod nazivom “München - omiljeni grad Hrvata izvan domovine”. Nazočne posjetitelje na otvorenju izložbe u ime Hrvatske matice iseljenika pozdravila je voditeljica ureda Maja Mozara, zatim je autor izložbe rekao: “Hrvati su veliki putnici, nema kutka ove Zemljine kugle na koju Hrvat nije stupio svojom no- gom. Hrvati su intenzivno počeli po- sjećivati grad - vrata zapadne Europe, pedesetih godina prošlog stoljeća.” Za- nimljiva izložba o njemačkome gradu Münchenu može se pogledati u izlož- benom prostoru Hrvatske matice iseljenika, na adresi Petilovrijenci 7. Düsseldorf: nagrada umjetniku Zlatku Kopljaru

Zlatko Kopljar, Klaus Sturm – glavni tajnik zaklade Stiftung Bibel und Kultur, Vjekoslav Križanec – generalni konzul RH u Düsseldorfu

NJEMAČKA - Istaknuta njemačka eku- predsjednik kuratorija zaklade Stiftung menska zaklada Stiftung Bibel und Kul- Bibel und Kultur preses Manfred Kock, NOGOMETAŠI BRAĆA tur dodijelila je visoko dotiranu nagra- visoki crkveni dužnosnik njemačke pro- FRANJIĆ DOBIT ĆE HRVATSKO du u iznosu od 10.000 eura hrvatskom testantske crkve te ravnatelj festivala DRŽAVLJANSTVO videoumjetniku Zlatku Kopljaru u Kuns- “Videonale” Georg Elben, a svečani go- AUSTRALIJA - Nedavno su u General- tmuseumu u Bonnu. U sklopu ugledno- vor održao je povjesničar umjetnosti nom konzulatu u Melbourneu zahtjev ga festivala videoumjetnosti “Videonale dr. Johannes Rauchenberger, ravnatelj za hrvatsko državljanstvo podnijeli po- 2011” upriličena je svečana dodjela na- Umjetničkog centra suvremene umjet- znati i talentirani hrvatski nogometaši grade na kojoj su nazočili mnogobroj- nosti i religije u Grazu u kojoj je pred- iz Melbournea, braća Ivan i Joseph Fra- ni predstavnici iz političkog, kulturnog, stavio rad Zlatka Kopljara te istaknuo njić. Ivan i Joseph rođeni su u Melbour- crkvenog, znanstvenog i javnog živo- njegovo kontinuirano dvadesetogo- neu, a njihovi roditelji Frankie i Sanja ta Njemačke. Među uzvanicima na sve- dišnje djelovanje na području videou- Franjić ugledni su poslovni ljudi i vrlo čanoj dodjeli su nazočili i predstavnici mjetnosti i performansa. Zlatko Kopljar aktivni članovi hrvatske zajednice u Generalnog konzulata RH u Düsseldor- se koristi u svojim djelima na poseban Melbourneu. Zahtjev za hrvatsko dr- fu generalni konzul Vjekoslav Križanec način biblijskim motivima kako bi pri- žavljanstvo prvi je potpisao Ivan Fra- i konzul Kristijan Tušek. Ugledna nagra- kazao paradigmu ljudske realnosti iz- njić, koji od prošle godine igra u A-ligi da dodjeljuje se svake godine od 1989. među neuspjeha i spasenja, ističe Ra- Australije za Brisbane Roar, klubu koji umjetniku koji se u svome umjetnič- uchenberger u svome govoru. je ove godine osvojio prvenstvo Au- kom stvaralaštvu posvetio crkvenim i Zlatko Kopljar rođen je 1962. u bosan- stralije. Ivan je bio jedan od ključnih sakralnim temama neovisno o tome o skoj Posavini, završio je 1991. studij na stupova prvaka Australije i danas uživa kojem je vidu umjetnosti riječ. Tako je Akademiji umjetnosti u Veneciji te di- status jednog od najpoznatijih mladih ove godine prvi put nagrađen umjet- ljem svijeta izlagao svoje radove u sa- i perspektivnih nogometaša u Austra- nik s područja videoumjetnosti, a Zlat- mostalnim i skupnim izložbama. (Gen. liji. Ako sve bude išlo kako treba, Ivan ko Kopljar prvi je umjetnik s jugoistoka kon. RH u Düsseldorfu) će gotovo sigurno u bliskoj budućno- Europe koji se našao u društvu pozna- sti igrati u nekome slavnom klubu u tih dobitnika svjetskog ugleda kao što ENG The prominent German Stiftung Bibel und Europi. Ako nastavi s dobrom igrom, je Neo Rauch, istaknuti njemački likov- Kultur ecumenical foundation awarded a major nadamo se da će ga zapaziti i selekto- monetary prize to Croatian video artist Zlatko ni umjetnik iz Leipzigške škole. Kopljar on May 3. The award was presented at ri hrvatske nogometne reprezentacije. Pozdravnu riječ nazočnima su uputili the Kunstmuseum in Bonn. 18 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 18 09.06.2011. 15:18 JURJEVDANSKO SLAVLJE U PENNSYLVANIJI Marljivi čuvari kulturnog naslijeđa predaka

Ovogodišnje Jurjevdansko slavlje započelo je dvosatnim koncertom koji su priredili St. George Jr. tamburice i gosti iz Rankina Rankin Jurnior Tamburitzans - u subotu na večer, a nastavljeno u nedjelju sv. misom i narodnim veseljem

Muzički direktori “St. George” Jr. Tamburice iz Cokeburga: ne običaje hrvatskog naroda iz raznih Marlene Luketich-Kochis, Daniel Kochis, Bernadette krajeva domovine. Luketich-Sikaras, Derek Hohn i Jerry Grcevich Kad članovi navrše 19 godina, matu- riraju u srednjim školama, ali i usporedno u “St. George” tamburici. To se javno objavljuje za vrijeme godišnjeg koncerta kako bi se izrazila zahvala za dotadašnji rad i školovanje, ali i istaknuo obiteljski osjećaj te pružila potpora za nastavak školovanja na višim učilištima i život- nim putovima. Mnogi se vrate kao zreli i školovani ljudi da pomognu Zboru svojim znanjem ili uključe svoju djecu u ovu kulturnu udrugu. Taj proces teče neprekidno pa nije neobično u Cokeburgu vidjeti djecu kako zajedno sa svojim rodi- teljima, bakama i djedovima igraju kolo i sviraju tamburicu. Istodobno se tako njeguje hrvatski jezik, narodni običaji i bolje upoznaje domovina pradjedova. Ovogodišnje Jurjevdansko slavlje za- počelo je dvosatnim koncertom koji su priredili St. George Jr. tamburice i gosti iz Rankina Rankin Jurnior Tambu- ritzans - u subotu na večer, a nastavljeno u nedjelju sv. misom i narodnim veseljem. U uglednome Hrvatskom domu Napisao i snimio: Franjo Bertović nom je poletu. Tajna tog uspjeha je do- “St. George” u Cokeburgu, koji je doi- bra i osmišljena organizacija i plan rada. sta Dom hrvatskih okupljanja, nastupi- oš jedna lijepa proslava Jurjeva Od svog utemeljenja “Sveti Juraj” pretvo- li su: pittsburški “Trubaduri”, orkestar održana je nedavno u Cokebur- ren je u školu tamburice, plesa i hrvat- Jerryja Grčevića, orkestar “Zabava” i “Ve- gu pod pokroviteljstvom Odsje- ske pjesme tako da mu njegovi ‘učenici’ seli” pod vodstvom Freda Husnika i uz ka 354 Hrvatske bratske zajedni- omogućuju budućnost, ali i ostavljaju ‘zlatni glas’ Rose Husnik. Svi ti orkestri, Jce i Omladinskog zbora “Sv. Juraj”. vidljive tragove prijeđenog puta - što glasovita i talentirana imena hrvatsko- Prvi, drugi, treći i četvrti naraštaj naših je inspiracija novopridošlima. Roditelji ga kulturnog stvaralaštva niknuli su ov- Hrvata zorno promiče kulturna naslije- rado upisuju svoju djecu u ovaj zbor jer dje u Americi. To je najbolji kompliment đa svojih predaka i proslavlja svoga za- im program rada omogućuje da izraze potomcima naših hrvatskih doseljenika štitnika svetog Jurja. Sve to neprekidno svoje talente hrvatskom pjesmom, mi- koji ovakvim okupljanjima, druženjima teče od daleke 1950. godine kad je mla- lozvučnom tamburicom i igranjem kola. i slavljima, koja se desetljećima održa- di Bernard Luketich došao na čelo ovog Tako još u mladosti zavole tamburašku vaju u Sjedinjenim Američkim Država- odsjeka i utemeljio ovaj tamburaški i glazbu, pučke običaje i upoznaju kultur- ma, njeguju povezanost s domovinom. Q folklorni zbor. Dok mnoge društvene i kulturne udruge posustaju ili, još gore, ENG Yet another lovely celebration of Jurjevo (St. George’s Day) was staged recently in Cokeburg nestaju, ovaj zbor djeluje svježe i u pu- (PA) under the auspices of Croatian Fraternal Union Lodge 354 and the St. George youth choir. 19 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 19 09.06.2011. 15:18 SPLIT: PREDSTAVLJENA KNJIGA “IVAN LUPISVUKIĆ, PRVI ISELJENIČKI NOVINAR” BRANKE BEZIĆ FILIPOVIĆ Istaknuti iseljenički djelatnik

Lupis je dio svog života proveo u Sjevernoj i Južnoj Americi, napisao je mnogobrojne članke i nekoliko brošura o iseljeničkim temama, bio je urednik Hrvatskoga glasnika u Chicagu, a smatra ga se i prvim izvjestiteljem iz SAD-a

Tekst: Uredništvo je. S obzirom na masovnost iseljavanja, ubrzo su se istaknuli pojedinci koji su Splitu je predstavljena pratili tu pojavu jer države u čijem smo knjiga “Ivan Lupis-Vukić, sklopu živjeli nisu za to pokazivale veli- prvi iseljenički novinar” ko zanimanje. Tu se misli ponajprije na autorice Branke Bezić Fi- Austro-Ugarsku, ali dijelom i na prvu i lipović. drugu Jugoslaviju. Javili su se prvi ise- URačuna se da je od 70-ih godina XIX. ljenički djelatnici koji su pokušali uve- stoljeća pa do I. svjetskog rata iz Hrvat- sti red u pojavu iseljavanja jer je dijelom ske iselilo oko 14 posto stanovništva imala značajke stihije. Njihov rad ista- koje je velikim dijelom bilo iz Dalmaci- knuo je potrebu stvaranja državnih in-

Predstavljanje knjige u gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, Damir Šarac novinar Slobodne Dalmacije, autorica Branka Bezić Filipović i Maja Munivrana, pročelnica za kulturu Grada Splita

stitucija koje bi se bavile ovim pitanjem. Posebno mjesto među najistaknuti- jim pojedincima, koji su nosili ovu djelatnost, zauzima Ivan Lupis-Vukić o či- jem životnom i profesionalnom putu govori ova knjiga. Lupis-Vukić rodio se u Vignju na Pelješcu 1876., gdje je i umro u 91. godini.

KUSTOS ISELJENIČKOG MUZEJA U SPLITU Zbog boljeg snalaženja čitatelja, autorica je dala i osnovne podatke o vreme- nu u kojem je Lupis djelovao te društve- nim i političkim prilikama. Lupis je dio svog života proveo u Sjevernoj i Južnoj Americi, napisao je mnogobrojne članke i nekoliko brošura o iseljeničkim temama, bio je urednik Hrvatskoga glasnika u Chicagu, a smatra se i prvim izvjestiteljem iz Sjedinjenih Američkih Država s kraja XIX. stoljeća. Bio je i kustos Ise- ljeničkog muzeja koji je u Splitu otvoren 6. svibnja 1937. godine. U predgovoru prof. dr. Ljubomir An- tić napisao je, između ostalog, i sljede- će: “Ovaj rad koncipiran je kao prikaz Zgrada u Aveniji Belgrano u profesionalnog i životnog puta Ivana kojoj su Lupisovi stanovali do 1932. kada su se vratili u Split Lupisa-Vukića, a što je autorica uradi- la na temelju literature (knjiga, brošu- 20 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 20 09.06.2011. 15:18 S otvorenja Iseljeničkog muzeja u Splitu 6. svibnja 1937. godine

ra, novina), te izvornog materijala koji u kojima je Lupis živio i djelovao. Zbog na najveća vrijednost. Predstavljanje ove se čuva u javnim institucijama ili se na- boljeg snalaženja čitatelju autorica daje knjige upriličeno je u splitskoj Knjižnici lazi u privatnom posjedu. Većina toga i osnovne podatke o društvenim i po- Marka Marulića u povodu proslave Dana izvornog materijala (osobito onaj iz pri- litičkim događajima u sklopu kojih se grada. U ime Knjižnice prisutnima se vatnog posjeda) prvi put se objavljuje događa Lupisov život i rad. Tu također obratila Ingrid Poljanić, a o knjizi su, uz u ovoj knjizi. Osim pisanog materijala, opisuje i njemu bliske osobe: rodbinu, autoricu, govorili Maja Munivrana, pro- knjiga je bogato opremljena slikovnim prijatelje i poslovne suradnike kao pra- čelnica za kulturu Grada Splita i Damir materijalom (stare razglednice, vedute titelje i suradnike na njegovu životnom Šarac, novinar Slobodne Dalmacije. Q gradova – iseljeničkih središta, naslov- putu. Pri tome su osobito vrijedni poda- nice novina i brošura, brodovi, portreti ci koje dobivamo o istaknutim te faksimili rukopisa) koji nas uvodi u iseljenicima poput Paska Babu- vremena i ambijente (ﬁ zičke i društvene) rizze i Mihe Mihanovića koje, zbog autoričina pristupa, upo- znajemo ne samo kao uspješne poslovne ljude i patriote nego i kao “obične” osobe s vrlinama i manama.

‘SVATKO MOŽE NAĆI NEŠTO ZA SEBE’ Iako je područje kojim se autorica bavi izrazito politizirano, ona izbjegava davanje političkih ocje- na, bilo osoba bilo njihovih po- stupaka. To prepušta onima koji se bave političkom poviješću za koje je ova knjiga novo vrelo za istraživanje nedostatno istraže- nog fenomena iseljavanja iz Hr- vatske i hrvatskog iseljeništva. Prema tome, svatko – od onih koji vole ‘zaviriti u tuđe živote’ (a tu mogućnost daje svaki životo- pis) do ozbiljnih historiografa i Lupisov rukopis na demografa – u ovoj knjizi može memorandumu Hrvatskog naći nešto za sebe. U tome i jest njezi- glasnika kojeg je uređivao u Chicagu

ENG Branka Bezić Filipović’s book Ivan Lupis-Vukić – The First Emigrant Reporter was promoted Lupis sa suprugom Savkom in Split. Lupis-Vukić was born in 1876 in Viganj on the Pelješac peninsula, where he passed away at the age of 91. He was a leading emigrant activist and journalist. 21 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 21 09.06.2011. 15:18 KANADA: ‘VREMEPLOV’  DVOJEZIČNI HRVATSKOENGLESKI ROMAN Zrinsko-frankopanska urota za mlade

Promocija knjige bila je izvrsno organizirana, a mnogobrojnu publiku ugodno je iznenadio kostimirani igrokaz utemeljen na priči iz romana koji je prikazao što se dogodilo s knezovima Petrom Šubićem Zrinskim i Franom Krstom Frankopanom

Prošle godine prvi put je sudjelovala nih četrnaestogodišnjih dječaka, Toni i na natječaju “S. S. Kranjčević” za literar- Dinko, koji uz pomoć vremenskog stroja no stvaralaštvo u iseljeništvu koji raspi- odlaze u 17. stoljeće i grad Ogulin u ulo- suje riječka podružnica Hrvatske matice zi glasnika Petra Zrinskog noseći poru- iseljenika. Poslala je rukopis svog roma- ku Franu Krsti Frankopanu. Dijaloškom na za mlade Vremeplov i osvojila Plaketu formom, koja radnji daje živost i nepo- “Silvije Strahimir Kranjčević” za prozu. srednost, prepričavaju povijesne doga- Bio je to poticaj da razmisli o objavljiva- đaje u kojima i oni imaju udjela. Zaplet nju nagrađenog djela te je uz svesrdnu romana nije plošan i ﬁ ksiran samo na i velikodušnu potporu dragih prijatelja djelovanje hrvatskih plemića, već dječa- koji su sponzorirali tiskanje knjige na ci uočavaju posebnosti društvenih od- hrvatskom i engleskom jeziku to zani- nosa, običaja i pojava doba u koje su za- mljivo i nadasve edukativno djelo ugle- hvaljujući vremeplovu stigli. Iskazujući dalo svjetlo dana u nakladi Izdavačkog znatiželju prema različitosti i koristeći centra u Rijeci. se usporedbom s njihovim vremenom, dobro uočavaju osnovne značajke feu- TONI I DINKO dalnog društva. U priči se događa i ro- Potka romana je urota Zrinskih i Franko- mantična mladenačka neiskazana ljubav pana, neuspio pokušaj da dobiju stranu jednog od junaka prema kolegici iz ra- pomoć protiv Habsburgovaca, njihovo zreda, te se isprepliće stvarnost njihova utamničenje i smrt te zatiranje te dvije življenja i života u 17. stoljeću. Roman je Napisala: Vanja Pavlovec stare hrvatske velikaške obitelji. Glav- pisan hrvatskim standardnim jezikom, ni junaci romana su dvojica znatiželj- a korištene su engleske jezične interfe-

ivotni put odveo je profesori- cu Anu Bačić u Kanadu gdje je zasnovala obitelj i danas je ponosna majka deveto- godišnjeg Nike i sedmogo- Ždišnjeg Luke. Diplomirala je 1996. godine kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a danas predaje hrvatski jezik kao strani jezik u kanadskome škol- skom sustavu na srednjoškolskoj razini u Mississaugi. Vrlo je aktivna i angažira- na kako profesionalno tako i u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici. Privodi kraju po- slijediplomski studij na York University u Torontu, objavljuje tekstove u mnogim novinama, članica je AMCA-e za Sjever- nu Ameriku, odsjek Toronto, Hrvatsko- Ana Bačić i Ana Ganza koja je kanadske gospodarske komore, a aktivno vodila program promocije knjige Vremeplov s volonterom koji je je uključena i u djelatnosti župe “Kralji- pomagao pripremiti igrokaz ca mira” u Norvalu. 22 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 22 09.06.2011. 15:18 Kostimirani igrokaz utemeljen na priči iz romana

rencije koje su danas česte u kolokvijal- skoj tijekom svoje borbe izravno protiv skom jeziku, a zatim prepričan u skra- nom govoru mladih. Turaka i neizravno protiv Austrijanaca. ćenom obliku i na engleskom jeziku za Svojom knjigom željela je ispričati nji- kanadski dio publike. PUTOVIMA GLAGOLJAŠA hovu priču koja je namijenjena mladi- “Igrokaz smo priredili kao dvojezič- U razgovoru s Anom Bačić o tome kako ma, ali i starijima. nu priču i sve je nekako spontano teklo. je nastao njezin roman rekla je da je od “Vremeplov je bio u rukopisu već de- Mladić koji je čitao uvodni dio, kao govor najranijih dana voljela slušati priče i le- vet godina, i prije nego što sam napustila pisca u trećem licu, izvrsno je to pročitao gende koje joj je pričala njezina baka, a Hrvatsku pregovarala sam oko njegova na engleskom jeziku i uveo nas u priču koje je kasnije i sama nastavila čitati. Ži- objavljivanja s jednom uglednom izda- koristeći se strojem, vremeplovom, koji vjela je u Dugoj Resi te su je uvijek fas- vačkom kućom, ali tada nije došlo do je glavne junake odveo u dvorac Bosi- cinirale priče iz narodne tradicije karlo- realizacije. Matičina književna nagrada ljevo gdje započinje radnja, a dalje smo vačkog kraja, legende koje su se ispredale Silvije Strahimir Kranjčević jednostav- zadržali moj izvorni hrvatski jezik kojim o dvorcima toga područja, hrvatske ve- no mi je dala nadu i polet. Znala sam da smo se koristili u dijalozima. Igrokaz su likaške obitelji i njihove sudbine te po- trebam pronaći izdavača i ako sad ne iz- priredila djeca iz srednje hrvatske ško- vijesni događaji. Posebno je to došlo do dam Vremeplov da to nikad neću uspje- le te nekolicina mladića koji studiraju, izražaja tijekom studija, a veliko zani- ti. Ta nagrada bila je važna, pročulo se ali su članovi hrvatske zajednice. Dru- manje prema Zrinskim i Frankopani- na području Ontarija da sam je osvoji- ga grupa radila je na glazbenoj podlozi ma potaknuo je prof. Bratulić kada ih je la jer je to bilo objavljeno na web stra- igrokaza te su uspjeli zanimljivo složiti ratne 1992. vodio putovima glagoljaša, nici Kanadsko-hrvatske knjižnice, te su poznate koračnice i pjesme koje su pra- a krenuli su s Krka i krčkim knezovima me moji kolege i prijatelji odlučili podu- tile tijek same radnje. Uspjeli smo u tri Frankopanima te nastavili prema Istri. prijeti. Dobila sam sponzorske donacije tjedna složiti i uvježbati pola sata izved- Zatim su slijedile povijesne priče o Šubi- kako bih objavila najprije hrvatsku, a za- be igrokaza u kojem je sudjelovalo oko ćima iz Dalmacije i kasnije se povezali s tim i englesku verziju Vremeplova. Pro- dvadeset glumaca. Taj dio sam ja vodi- kontinentalnom granom Zrinskima. Sve fesor Vinko Grubišić rekao mi je da je la, ali je bila vrlo značajna potpora ro- te legende i priče, kao i stvarne povijesne to važan događaj i uspjeh jer hrvatska ditelja i djece koji su dali sve od sebe da činjenice, tih ratnih godina u jednome zajednica u Torontu odavno nije dobila u roku od tri tjedna sve to pripremimo. novom okruženju navele su je da napi- neko dvojezično izdanje”, kaže Ana Bačić. Ne manje dragocjena bila mi je i po- še priču za mlade u kojoj će progovoriti moć kolegica iz hrvatske škole”, objaš- o hrvatskim tragedijama i o stoljetnim IGROKAZ UTEMELJEN NA PRIČI njava Ana Bačić. borbama za neovisnost. Promocija knjige bila je izvrsno organizi- Mnogobrojna publika na promoci- Autorica navodi da smo često gubi- rana, a mnogobrojnu publiku ugodno je ji toplim pljeskom ispratila je izvođače li i da su Zrinski i Frankopani izgledali iznenadio kostimirani igrokaz utemeljen koji su im dočarali mali, ali značajan dio kao gubitnici, ali više od 300 godina nji- na priči iz romana koji je prikazao što se hrvatske povijesti, a autorici su uputili hova vrijednost ostala je u narodu koji dogodilo s knezovima Petrom Šubićem čestitke na objavljenom romanu na hr- ih nikada nije zaboravio. Dokaz za to je Zrinskim i Franom Krstom Frankopa- vatskom i engleskom jeziku. Q činjenica da u Kanadi ima puno dru- nom. Igrokaz je bio izveden na hrvat- štava koja nose naziv Zrinski i Franko- pani. No, naglašava kako zapravo ma- ENG Last year Ana Bačić of Canada received the S. S. Kranjčević Award for the manuscript of her lobrojni u Kanadi još znaju tko su bili novel for youth Vremeplov (Time Machine) subsequently published as a bilingual volume and Zrinski i Frankopani, što su dali Hrvat- promoted with an attractive stage play. 23 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 23 09.06.2011. 15:18 ISELJENIČKE VIJESTI

HMI: IZLOŽBA TAKTILNIH SLIKA ANDREJE HOJNIK FIŠIĆ ZAGREB - U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 17. svibnja otvorena je izložba pod nazivom “Buđenja - Ispod po- vršine” slikarice Andreje Hojnik Fišić. To je ujedno sedma po redu izložba ove talentirane umjet- nice iz Pule, koja je svoje slikarsko umijeće usavršavala u ra- dionici Andree Waiss Sadek i proučavala fi guraciju kod profesora Dine Trtovca. Specifi čnost rada Andreje Hojnik Fišić odražava se u svjetlosti i sjenama monokroma i taktilnih ki- parskih slika, a tu je i umjetno svjetlo u tzv. električnim slikama, kojima se u svijetu koristi vrlo malo slikara. - Našim životima treba dominirati bjelina, otvorenost i ljubav prema životu, težnja ka pozitivnoj energiji. U zrcalima koje sam ugradila u svoje slike vidimo sami sebe i naš ego, koji treba ostaviti negdje daleko, a prednost dati ljepoti i radosti življenja, ljubavi prema svemu oko nas – vidno uz- buđena i sretna rekla je Andreja. BERLIN: BLISTAVA NOĆ KLASIKE  KONCERT Umjetnicu i njezine radove okupljenima je predstavila po- ZA VUKOVAR vjesničarka umjetnost Bella Rupena. NJEMAČKA - Još jednom se pokazalo kako se “sve može U njezinim radovima, koje smo imali prilike vidjeti na izlož- kad se slože”. Tako su i složne ruke osam udruga berlin- bi, snažno dominira bijela boja koja, prema autoričinim ri- skih Hrvata, odnosno Savez hrvatskih društava Berlina ječima, simbolizira dobrotu, odnosno ono najbolje što po- pod čijim su krovom udruge, organizirale četvrtu po redu stoji u ljudima i samo čeka da ispliva na površinu. Svojim Blistavu noć klasike. Prvi put je ova glazbena priredba ili taktilnim slikama umjetnica izaziva osjećaj da se može do- općenito priredba Hrvata koji žive izvan Hrvatske, dobi- dirnuti ljepota stvaranja priče, prije svega u prirodi. Upravo la pokroviteljstvo predsjednika RH, prof. dr. Ive Josipo- je takvo pozitivno razmišljanje o ljudima i svijetu koji nas vića. I namjena ovogodišnjeg koncerta bila je posebna. okružuje Andreja Hojnik Fišić željela dočarati svojim slika- Prikupljeni novac bit će uložen u Projekt asistent u nama - i u tome je u potpunosti uspjela. stavi za djecu s posebnim potrebama u Vukovaru. Tim - Matica je posebni most koji povezuje domovinu i Hrvate povodom koncertu u Berlinu nazočio je i gradonačel- koji žive izvan nje. Tim mostom - ovom izložbom, na svoj nik grada Vukovara Željko Sabo sa suprugom Željkom. poseban način prolazi i Andreja Hojnik Fišić. Svojim slika- Uz njega su u dvorani dvorca Charlottenburg bili ma doista odlazi ispod površine i u svakome od nas budi nazočni veleposlanik RH u Njemačkoj dr. Miro Ko- želju da ih dotaknemo i ostvarimo kontakt s njima - nagla- vač, kao osobni izaslanik predsjednika Hrvatske, sa sila je ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček prigodom otvore- suprugom, te gradonačelnica općine Charlotte- nja izložbe. (Ivana Rora) nburg -Wilmersdorf Monika Thiemen sa suprugom. Program su vodili Ana Draganović i Mijo Marić. Pri- Andreja Hojnik Fišić je početka glazbenog dijela programa nekoliko rije- či uputili su s pozornice predsjednik Saveza hrvatskih društava Ivan Bitunjac, zatim gradonačelnik Vukova- ra koji je od srca zahvalio organizatorima na organizaciji koncerta te na kraju i veleposlanik RH dr. Kovač. U dva glazbena dijela nastupile su mezzosopranistice Tanja Šimić Qeiroz i Zdravka Ambrić, zatim sopranisti- ce Esther Puzak i Michaela Cuento, kao i bass-bariton Ivan Lovrić Caparin. Nastupio je i gost iz Zagreba, vi- olinist Branimir Vagroš, član Zagrebačke fi lharmonije te pijanistica Senka Branković koja je ujedno, uz izvr- sna solo predstavljanja, pratila sve glazbenike. Glazbe- ni dio programa uredila je sopranistica Esther Puzak. Glazbenici su u dvosatnom programu izvodili djela kako hrvatskih tako i drugih skladatelja. Čule su se skladbe Zajca, Burića, Hatzea, Tijardovića, Papandopula, Kabi- lja, zatim Brahmsa, Schumanna, Off enbacha, Straussa... Program je završio zajedničkom izvedbom pjesme “Ne dirajte mi ravnicu”. (Sonja Breljak)

24 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 24 09.06.2011. 15:19 U MAĐARSKOM SELU HAJMAŠU UTIHNULA JE HRVATSKA ČAKAVSKA RIJEČ “Jako se veselim kada morem govoriti hrvatski”

Posljednji potomak čakavskih Hrvata u Hajmašu (Nagyhajmás, Mađarska) Josip Kasonić umro je u 87. godini života. Njegova smrt odnijela je i posljednjega čakavskog Hrvata u okolici Körmenda i time su nestali najistočniji čakavci u Mađarskoj

građu. U Hajmaš sam vodio sa sobom autorici imamo dobar znanstveni pri- jezične i etnografske stručnjake, snimao kaz mjesnog narječja jer je na temelju priloge za televizijske emisije i radijske Kasonićeva govora izvršena usporedba reportaže da se više dozna o njima i da hajmaškoga govora s današnjim govori- skrenem pozornost struke na taj feno- ma ogulinskoga kraja. men odnosno stručnu obradu narječja “Kada njega više ne bude, zajedno s naših Hrvata čakavaca u sjevernoj Ba- njim umrijet će i jedna čitava hrvatska ranji. manjinska zajednica, slabo istražena i U tome nekoć čisto hrvatskom selu gotovo posve zaboravljena. Razmišlja- živjeli su Hrvati iz okolice Brinja i Ogu- jući danas o tome fenomenu možemo lina koji su se doselili još 1715. godine. umirivati savjest dvojbenom postavkom Zbog raznih nameta i vojnih obveza na- kako je njihova asimilacija bila neizbjež- pustili su svoja ognjišta obitelji Grego- na te da se možda nije mogla ni ublaži- Sanja Vulić u razgovoru rić, Jurić, Matuša, Kasonić, Lisica… U ti ni usporiti. No, nepobitna je činjenica s Josipom Kasonićem Hajmašu je bilo Jurišića, to je prezime kako se nipošto nije trebalo dogoditi da i Josipove supruge Mariške, a bilo je tu ta zajednica izumre neistražena i zabo- Napisao: Đuro Franković i Pribanića i drugih hrvatskih imena. ravljena. Još prije tridesetak godina bila U Hajmašu je bilo 2001. godine 250 su moguća temeljitija dijalektološka pa i ada sam u društvu novina- domova, u kojima je živjelo 500 Mađa- etnografska istraživanja. Danas, doslovce ra Đure Šovagovića 1991. ra i 120 Cigana. No, danas ovdje živi 450 u posljednji trenutak, moguć je tek spas posjetio obitelj Josipa Ka- stanovnika i omjer stanovništva sasvim od potpunoga zaborava”, kaže Vulić. Q sonića u Hajmašu, nisu bili je drukčiji. Nestali su Hrvati i Nijem- doma već na pokopu u Bi- ci (katolici i evengelici). Hrvatski jezik Rimokatolička crkva i Kkali, gdje je ispraćena na posljednji poči- nekoć se podučavao u školi, a kasnije je groblje u Hajmašu nak Josipova vršnjakinja šezdesetsedmo- ukinuta nastava hrvatskog jezika i po- godišnja Marija Kasonić. Na hajmaškom stao je to govor u obitelji. Prije Prvoga groblju su jedini spomenici koji svjedo- svjetskog rata hrvatsku misu ovdje je još če da je ovo selo nekada, ne tako dav- služio svećenik. no, bilo naseljeno Hrvatima, ponekim O tim Hrvatima napisao je svoj rad Nijemcem i Mađarom. Ovdje počivaju profesor Stjepan Krpan te smo zahva- dva Antala Kovačevića, Matija Meštro- ljujući njegovu zalaganju mogli doznati vić i Ištvan Vranić, no naći će se poneki više o njihovoj prošlosti i seobi. To krat- pokojnik s prezimenom Horvat. Svi su ko izlaganje objavljeno je 2005. u knjizi oni odnijeli sa sobom u grob svoju hr- Mije Lončarića Kajkaviana & alia. Izla- vatsku prošlost, jezik i kulturu. gači Ankica Lončarić i Ankica Čilaš Šim- “Josip Kasonić se razveselio kada smo praga priopćuju da je u osnovici hajmaš- mu na hrvatskom jeziku zaželjeli dobar koga govora čakavski ikavsko-ekavski dan više nego da smo mu donijeli bilo dijalekt. Sanja Vulić daje uvid u dijalek- kakav drugi poklon”, piše Šovagović o tološku građu najistočnijega čakavskog susretu u osječkom Glasu Slavonije 15. govora, našega Hajmaša. Zahvaljujući lipnja 1991. godine. A mi kao stari znanci susretali ENG Josip Kasonić, the last descendant of Čakavian-dialect speaking Croatians in Hajmaš (Nagy- smo se i češće. Naime, snimao sam ra- hajmás, Hungary) passed away in his 87th year and with him the easternmost outpost of the zne razgovore s njim, skupljao folklornu Čakavian dialect in Hungary. 25 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 25 09.06.2011. 15:19 SVEČANA PROSLAVA 20. OBLJETNICE HRVATSKOGA GLASNIKA  TJEDNIKA HRVATA U MAĐARSKOJ Prozor u život Hrvata u Mađarskoj

“Naglašavam s ponosom kako u povijesti svog izlaženja Hrvatski glasnik, unatoč Internetu, Facebooku i informatičkom trendu, nikada nije imao toliki broj pretplatnika”, rekla je u svome govoru glavna urednica Branka Pavić Blažetin

priznanja Hrvatskoga glasnika nagra- đenima koji su se odazvali svečanosti te otvorila izložbu i najavila znanstveni kolokvij. U svome govoru Čaba Horvath je naglasio: “Naš tjednik postoji radi čita- telja, a ne obratno. Oni koji su ga osnovali i pokrenuli, premda u nekim drugim i drukčijim vremenima, to su dobro znali. Bili su jedini i sami, bez konkuren- cije. To im je olakšalo rad, ali je s druge strane povećalo odgovornost osnivača i onih koji su nastavili njihovim stopa- ma. Vi koji danas radite u redakciji Hr- vatskoga glasnika, imate na čemu gradi- ti. Nastavljate na solidnim temeljima, na tradicijama u koje se možete ugledati, na reputaciji koja nije stečena bez razloga i bez osnove. Vi danas radite u uvjetima političke i medijske slobode, pri čemu ne smijete nikada zaboraviti da slobo- da podrazumijeva i odgovornost… Na vama je da budete oči i uši javnosti, pa i više, da budete savjest naše manjine. Bu- dite pronositelji slike Hrvata u Mađar- skoj, u svijetu i odraz naših sposobnosti i mogućnosti.” Veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Ivan Bandić naglasio je kako Čaba Horvat nazdravlja članovima uredništva je ponosan i sretan što zajednički slavi s

Tekst: Uredništvo (izvor Hrvatski glasnik) glasnika” te znanstveni kolokvij. Okupio Glavna urednica Snimke: Hrvatski glasnik se niz uglednika iz Mađarske, Hrvatske, Hrvatskog Vojvodine i Austrije, mnoštvo kolega iz glasnika redništvo Hrvatsko- medija većinskoga naroda, narodnosnih Branka Pavić ga glasnika, Neproﬁ t- zajednica, hrvatskih medija u Mađarskoj, Blažetin no poduzeće Croatica i Austriji, Vojvodini… Znanstveni zavod Hrva- ta u Mađarskoj 5. svibnja ‘NAŠ TJEDNIK POSTOJI RADI Uorganizirali su proslavu 20. obljetnice ČITATELJA’ Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Na početku proslave nazočne je pozdra- Mađarskoj. Svečanost je održana u Bu- vio ravnatelj Croatice Čaba Horvath, a dimpešti u Izdavačkoj kući Croatica, a zatim je glavna i odgovorna urednica obilježio ju je protokolarni dio, izložba Hrvatskoga glasnika Branka Pavić Bla- pod naslovom “20 godina Hrvatskoga žetin održala svečani govor i dodijelila 26 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 26 09.06.2011. 15:19 Naglasci iz svečanoga govora glavne i odgovorne urednice Hrvatskoga glasnika Branke Pavić Blažetin: “Posljednjih dvadesetak godina dogodile su se mnogobrojne promjene u hrvatskoj zajednici u Mađarskoj koje su se na izravan ili neizravan način odražavale i odražavaju se na djelokrug rada i politiku uredništva Hrvatskoga glasnika. Jača potreba za svestranim i sveobuhvatnim informiranjem, za uključivanjem svih hrvatskih krajeva i naselja u hrvatski informativni prostor u Mađarskoj. Usporedno s ovim procesima sve više se osvješćuje i raslojava čitateljska publika, što u zada- nim okvirima djelovanja postavlja nerijetko nesavladivu količinu zadaća. Unatoč tome, naglašavam s ponosom kako u povijesti svog izlaženja Hrvatski glasnik, unatoč Internetu, Facebooku i informatičkom trendu, nikada nije imao toliki broj pretplatnika. To je uspjeh i zasluga sadašnjeg uredništva. Po meni, najveći je to uspjeh ostvaren posljednjih godina uz pokušaj njegovanja različitih novinskih Mišo Hepp, vrsta, i uz nesumnjivo jačanje imidža Hrvatskoga glasnika. Ako tome pridodam predsjednik Hrvatske kako to ostvaruje uredništvo s tri novinara i glavnom urednicom, već šestu godi- državne samouprave nu zaredom, postat će vam jasno kako se u svome radu rukovodimo krilaticom pozdravlja skup nisu novine zbog nas, nego mi zbog njih.”

Hrvatima u Mađarskoj jer ovakve prigo- a isto tako biti dovoljno informativna i vatskoga štamparskog društva u Želje- de nisu česte. Hrvatska zajednica u Ma- prenijeti sve ono što se događa na ovim znu uručio “Zahvalnicu uredništvu Hr- đarskoj dvadeset godina stasa istodob- prostorima.” vatskoga glasnika za uspješnu suradnju no sa svojom maticom. med Hrvati u Austriji i Ugarskoj i za iz- Opunomoćeni ministar, načelnica VJERODOSTOJNO INFORMIRANJE mjenu informacija kao i na uredničkoj Odjela za hrvatske manjine u inozem- Državni tajnik Ministarstva javne upra- pripomoći i za prijateljske odnose med stvu Jasmina Kovačević-Čavlović ista- ve i pravosuđa, zadužen za narodnosti i uredniki i suradniki”. Cvijeće je uredniš- knula je da je Hrvatski glasnik prozor u civilna pitanja Csaba Latorcai govorio je tvu i glavnoj urednici, čestitajući jubilej, svijet, u život Hrvata u Mađarskoj. “Izni- o novome Ustavu Mađarske, s posebnim predao i kolega s Mađarskog radija An- mno smo zahvalni gđi Blažetin koja je osvrtom na njegove odredbe koje se od- drija Pavleković. na osmišljen način uspjela artikulirati i nose na narodnosne zajednice Mađarske. Slijedio je svečani program prosla- politička stajališta Hrvata u Mađarskoj, Predsjednik Hrvatske državne save u kojem su sudjelovali Stipan Đurić, mouprave Mišo Hepp u svom obraćanju glumac, i Marko Steiner, učenik, te govor Ravnateljica HMI-a u svome pismu, izrekao je kako je Hrvatski glasnik oprav- glavne i odgovorne urednice Hrvatsko- među ostaloga, naglasila je: “Hrvatski dao sva ona očekivanja koja je hrvatska ga glasnika Branke Pavić Blažetin, zatim glasnik, tjednik Hrvata u Mađarskoj, zajednica imala prije dvadeset godina, dodjela priznanja i otvorenje izložbe “20 svojom osmišljenom uređivačkom kada je izašao iz tiska prvi broj tjednika godina Hrvatskoga glasnika”. koncepcijom i raznovrsnošću pisanih te otad vjerodostojno informira čitate- i slikovnih priloga nametnuo se kao lje o svim događajima Hrvata u Mađar- ZNANSTVENI KOLOKVIJ iznimno kvalitetno glasilo hrvatske skoj. “Mislim da mi imamo najljepši list Nakon kratke stanke (uz pjenušac i če- manjinske zajednice na panonsko- od svih narodnosnih zajednica u Ma- stitke) slijedio je znanstveni kolokvij “Hr- me prostoru i diljem srednje Europe. đarskoj, kako po raznovrsnosti temati- vatski glasnik – 20 godina samostalno- S vremenom se pokazalo izvrsnim da ke i sadržaja tako i tiska u boji.” ga hrvatskog novinstva u Mađarskoj”. Na je Hrvatski glasnik u organizacijskom Pročitana su i pisma poslana Hrvat- kolokviju su sudjelovali – Dinko Šokče- ustroju Croatice, neprofi tnog podu- zeća za kulturnu, informativnu i izda- skome glasniku: pismo parlamentarno- vić: Nekoliko uspomena. Nacionalnopo- vačku djelatnost, budući da je na taj ga pravobranitelja nacionalnih i etnič- litička pozadina nastanka Hrvatskoga način listu osigurana kontinuirana kih manjina Ernőa Kállaija, ravnateljice glasnika; Stjepan Blažetin: Hrvatski gla- grafi čka i tehnička potpora. Za nas Hrvatske matice iseljenika Katarine Fu- snik – kontinuitet hrvatske tiskane riječi u staroj domovini Hrvatski glasnik ček i predsjednika Hrvatskoga sabora u Mađarskoj; Sanja Vulić: Hrvatski gla- je odlična kronika svih društvenih, Luke Bebića. snik u kontekstu hrvatskoga novinstva u kulturnih, umjetničkih, gospodarskih Slavljenika, Hrvatski glasnik, pozdra- dijaspori; Tomislav Žigmanov: Hrvatski i športskih događaja Hrvata u Mađar- vio je i glavni urednik Hrvatskih novi- glasnik i Hrvati u Vojvodini; Đuro Vid- skoj od najmanjih sela do urbanih na, tjednika gradišćanskih Hrvata, Petar marović: Recentno hrvatsko pjesništvo središta – unatoč trajno siromašnim Tyran koji je glavnoj i odgovornoj ured- na stranicama Hrvatskoga glasnika; Živ- izvorima fi nanciranja. Može se stoga nici Hrvatskoga glasnika Branki Pavić ko Mandić: Jezik i pravopisne neusklađe- reći kako Hrvatski glasnik, njegova Blažetin u ime Hrvatskih novina i Hr- nosti u Hrvatskome glasniku. Q urednica i novinari postižu sve europske manjinske standarde novinstva zahvaljujući najviše neiscrpno- ENG The editorial board of the Croatian Herald (Hrvatski glasnik), the non-profi t Croatica com- me entuzijazmu novinara.” pany and the Hungarian Croatian Institute of Science celebrated the 20th anniversary of Hrvat- ski glasnik, the Croatian weekly in Hungary, on May 5. 27 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 27 09.06.2011. 15:19 HRVATSKOKANADSKI FOLKLORNI FESTIVAL ZAPADNE KANADE Mladi kanadski Hrvati ustraju u čuvanju narodne baštine

Svečani koncert folklornog festivala održan je u subotu 21. svibnja u River Rock Show Theatre u Richmondu pred gotovo šest stotina gledatelja. Domaćin ovogodišnjeg festivala bio je Tamburaški orkestar “Kardinal Stepinac” iz Vancouvera

Zvonimir Aničić Dubrovačka poskočica ‘Linđo’

Slavonski ples kraljica - ljelja Napisala: Srebrenka Šeravić

rvatske folklorne skupine zapadne Kanade održale su od 20. do 22. svibnja u Richmondu pokraj Vancouvera (British Columbia) 34. po redu folklorni festival. U programu su nastupili Tamburaški orkestar “Kardinal Stepinac”, H“Hrvatski vitezovi”, “Jele”, “Zvonimir”, ženska klapa “Ružmarin” i klapa “Ćiro” iz Vancouvera, “Domagoj” iz Edmontona, “Kar- dinal Stepinac”, “Vila Velebita” i “Hrvatske zlatne žice” iz Cal- garyja te “Hrvatska zora” iz Winnipega. Sve ove skupine članice su Hrvatsko-kanadskoga folklornog saveza zapadne Kanade, krovne udruge koja već više od tri desetljeća intenzivno djeluje u predstavljanju i čuvanju hrvatske tradicijske kulture i okupljanju hrvatske mladeži, djece naših iseljenika raseljenih u zapadnim gradovima ove prostrane i daleke zemlje. Domaćin ovogodišnjeg festivala bio je Tamburaški orkestar “Kardinal Stepinac” iz Vancouvera. Svečani koncert 34. hrvatsko-kanadskoga folklornog festivala zapadne Kanade održan je u subotu 21. svibnja u River Rock Show Th eatre u Richmon- du pred gotovo šest stotina gledatelja. Pozdravnu riječ upu- 28 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 28 09.06.2011. 15:19 ISELJENIČKA VIJEST

Male Šestinčanke iz Kanade

Diplar tio je Zvonimir Aničić, domaćin i predsjednik TO “Kardinal Stepinac”, a u ime kanadskog Mini- starstva za multikulturu U WOLLONGONGU BLAGOSLOVLJENO NOVO sudionicima se obratio HRVATSKO GROBLJE osobno ministar Harry AUSTRALIJA - Dana 25. svibnja u sklopu groblja Me- Bloy. Festivalski program morial Lakeside Parka u Daptu, Wollongong, Australija, pokazao je ponovno s blagoslovljen je Hrvatski spomen-park. Istodobno je kolikom ljubavlju i ra- otkrivena i blagoslovljena skulptura svjetski poznato- došću hrvatska mladež ga australskog umjetnika hrvatskog podrijetla Charle- zapadne Kanade pleše sa Billicha pod nazivom Altovi i soprani. hrvatske plesove, pjeva, Hrvatska katolička zajednica Wollongonga, nakon veli- svira tambure i odijeva koga uloženog truda, posebno je označila mjesto vječ- starinske narodne noš- noga počivanja svojih najmilijih, otkrivanjem i blagoslo- nje, uz veliku potporu vom spomenika na novootvorenome hrvatskom dijelu svojih roditelja, sveće- groblja u sklopu hrvatskoga spomen-parka. Ovaj spo- nika i učitelja. men-park blagoslovio je mjesni biskup Peter Ingham u nazočnosti voditelja HKM-a u Wollongongu fra Ive OBOGAĆIVANJE Tadića i Charlesa Billicha. Velikom broju nazočnih, ve- MULTIKULTURALNOG ćinom pripadnika hrvatske zajednice iz Wollongonga, ŽIVOTA Sydneya i Melbourna, predstavnika uprave mjesnoga Organizirane su i dvije večeri za zajednička druženja svih su- groblja, vlasnika ljevaonice u kojem je lijevan spomenik dionika, zabava u subotu i svečani banket u nedjelju, oboje u i vlasnika kamenoklesarske radionice, obratili su se pri- Hrvatskome domu u Vancouveru. Tradicionalna festivalska godnim govorima biskup Peter Igham, Charles Billich, sveta misa slavila se u nedjelju, 22. svibnja u crkvi Prečisto- generalna konzulica RH Mirjana Ana-Maria Piskulić, fra ga Srca Marijina u Vancouveru, a predvodio ju je fra Drago Ivo Tadić i upraviteljica groblja Julie Harvey. Gverić, župni vikar. Na misi je svirao veliki tamburaški orke- U sklopu ovoga Hrvatskog spomen-parka postavljeno star sastavljen od vrsnih glazbenika, članova Tamburaškog je i sedam mramornih kocki, simboli stećaka. Jedan od orkestra “Kardinal Stepinac” iz Vancouvera i “Hrvatskih zlat- ovih “stećaka” u znak zahvalnosti bit će posvećen fra An- nih žica” iz Calgaryja. dreju Matocu koji je bio voditelj HKM-a u Wollongon- Ovogodišnja svečanost hrvatskoga folklora i tradicije u gu 2009./2010., a koji je preminuo u listopadu prošle Vancouveru bila je lijepa i nadasve uspješna. Mladi hrvatski godine. Fra Andrej uložio je puno truda i sredstava u folkloraši i tamburaši još jednom su pokazali koliko cijene ostvarenje ovoga projekta, što je bila zamisao njego- i vole tradicijske vrijednosti svoga naroda, a posebice spre- va prethodnika i sadašnjeg nasljednika fra Ive Tadića. mnost da u dalekoj Kanadi ustraju u čuvanju i predstavljanju Fra Andrejev prilog ideji bila je zamisao o postavljanju naše hrvatske narodne baštine, obogaćujući multikultural- mramornih “stećaka”. ni život sredine u kojoj su njihovi djedovi i roditelji pronaš- Na pijedestalu na koji je postavljen spomenik Altovi i li svoj novi dom. Q soprani, uz hrvatski grb stoji natpis “Dođite svi, izmo- reni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti, govori Gospodin” (Mt 11, 28), ispisan na hrvatskom, engleskom i glago- ENG The Croatian folklore ensembles of Western Canada staged their 34th folklore festival from 20 to 22 May in Richmond, a town near Van- ljicom. (fra Ivo Tadić) couver in the province of British Columbia. 29 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 29 09.06.2011. 15:19 PADOVA: PETI SUSRET HRVATA Predstavljanje hrvatske kulturne i povijesne baštine u Italiji

Prva okupljanja Hrvata u Padovi započela su još davnih 1990-ih godina, zbog humanitarnih razloga odnosno pomoći Hrvatskoj u Domovinskom ratu. Danas je cilj ovim okupljanjima druženje sunarodnjaka i promidžba Hrvatske

Uzvanici i gosti bilo je i hodočasnika iz drugih zemalja. Pozitivan odjek tih susreta svakako mo- žemo zahvaliti i dvojici svetaca u Pado- vi, sv. Antunu i sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću, koje hrvatski narod od dav- nina posebno časti i štuje. Prva okupljanja Hrvata u Padovi za- počela su još davnih 1990-ih godina, zbog humanitarnih razloga odnosno po- moći Hrvatskoj u Domovinskom ratu. Danas ova okupljanja imaju drugi cilj - uz druženje sunarodnjaka predstaviti kulturnu i povijesnu baštinu svoje zemlje u okruženju u kojemu danas žive.

GLAZBENA ŠKOLA ‘IVAN MATETIĆ RONJGOV’ U dvodnevnom programu nastupili su učenici i profesori Glazbene škole “Ivan Matetić Ronjgov” iz Pule s cjelovečer- njim koncertom u crkvi Svetišta, zatim je kasnije u dvorani nastupio mladi Big band i vokalni ansambl Glazbene ško- le s vedrim notama za prvi dan otvara-

Napisala: Ana Bedrina Sa koncerta Glazbene škole “Ivan Matetić Ronjgov” u crkvi Svetišta rigodom blagdana hrvatskog sveca Leopolda Bogda- na Mandića, 14. i 15. svibnja održan je Peti susret Hrvata u Padovi, uz bogat kulturno- Pumjetnički program. Organizatori Susreta i ove godine su Dubravka Čolak i Hrvatska zajednica u Venetu te Ana Bedrina iz Hrvatske matice iseljenika - podružnica Pula. Po- krovitelji su franjevci kapucini u Pado- vi, Veleposlanstvo RH u Rimu te Opći- na Padova. Od prvih susreta prije pet godina, uz predstavnike hrvatskih zajednica Italije, u Padovu su dolazili Hrvati iz Hrvatske, Crne Gore (Boke kotorske), Slovenije, a 30 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 30 09.06.2011. 15:19 Ana Bedrina, Mile Pešorda, Filip Vućak, Mladi izvođači na biskup Ilija Janjić i Dubravka Čolak kraju koncerta

nja Feste dei popoli, koja je ove godine vodstvom prof. Marijana Kopčića i vo- S talijanske strane počasni gosti su započela danom završavanja devetnice kalni ansambl Sixte Ajoutee s voditelji- bili don Elia Ferro, delegat padovanskog sv. Leopoldu Mandiću. com prof. Vinkom Burić. biskupa, fra Flaviano Gusella, rektor Sve- Glazbena škola “Ivan Matetić Ronj- tišta sv. Leopolda u Padovi, Nona Evghe- gov” održala je koncert učenika i profe- KNJIŽEVNO JUTRO nie, savjetnica za kulturu gradonačelni- sora s vrlo nadahnutim i svečanim pro- U nedjelju u Književnom jutru pred- ka u Padovi i Alessandro Zan, pročelnik gramom. U prvom dijelu sudjelovali su stavljen je hrvatski književnik, prevodi- za kulturu grada Padove. učenici solisti Elena Roce na orguljama telj i nakladnik Mile Pešorda iz Zagreba U ime Saveza hrvatskih zajednica Ita- (klasa: mr. art. Eduard Kancelar), Valnea sa svojim opusom. I sam “putnik” koji je lije govorio je Damir Murković iz Trsta, Vretenar - solo pjevanje (klasa: Cvetan neko vrijeme živio u Parizu, bio koordi- a Hrvatsko društvo u Ljubljani predsta- Pelčić, mag. art.), David Kumpare - kla- nator za UNESCO, savjetnik za kulturu vila je Nataša Primc iz Ljubljane. rinet solo (klasa: Branko Škara, prof.), u diplomatskoj službi RH, gostovao u Carla Božac - gitara (klasa: Goran Bene- Americi u sklopu kulturnog programa SVEČANA HRVATSKA MISA vrkić, prof.), Luka Kopčić - klavir (klasa: SAD-a, svojim nastupom u Padovi obo- Poslije književnog jutra u 12.30 sati slu- Čedna Osip, prof.), Mate Pauletić - tenor gatio je sve nazočne. Književnika i nje- žena je svečana hrvatska misa, koju je (klasa: Cvetan Pelčić, mag. art.), duo Da- govo djelo predstavila je Ana Bedrina, predvodio mons. Ilija Janjić, kotorski bi- vid Kumpare - klarinet i Karmen Antu- a autor je čitao svoje stihove iz poeme skup, uz svećenika koji se zdušno skrbi o nović - harmonika (pripremila: Orhida “Bašćanska ploča” i druge pjesme te go- Hrvatima u Venetu vlč. Draganom Hr- Antunović, prof.), Nina Zupičić - klavir vorio o njihovu nastanku. Nastupio je i gićem. Euharistijsko pjevanje vodio je (klasa: Snježana Demarin, prof.), Endi ženski Vokalni ansambl Glazbene škole zbor mladih iz Mostara sa svećenikom Miletić - harmonika (klasa: mr. art. Vo- iz Pule s pjesmama o moru. Nikolom Menalom. lodimir Balyk), Luka Demarin – klavir Pozdravne govore održali su velepo- Svečanim ručkom poslije mise za (klasa: Čedna Osip, prof.), duo Valnea slanik RH pri Vatikanu gospodin Filip sve sudionike programa, kao i sve po- Vretenar - sopran, Mate Pauletić - tenor Vučak, generalna konzulica RH iz Trsta časne goste, završio je Peti susret Hrva- (klasa: Cvetan Pelčić, mag. art.) i mr. art. gospođa Nevenka Grdinić, iz konzulata ta u Padovi. Eduard Kancelar na orguljama. RH u Milanu gospodin Đani Maršan. Svi Članovi Hrvatske zajednice u Vene- U drugom dijelu sudjelovali su uče- su oni uputili riječi pohvale za sve do- tu i predsjednica Dubravka Čolak, i ove nici fakultativnog programa – osnove sadašnje susrete, kao i punu potporu za su godine svojim volonterskim radom jazza (Big band) Glazbene škole pod daljnje susrete u Padovi. Uz njih na Su- uspješno realizirali ovu omiljenu, ali vrlo sretu su još nazočili mons. Ilija Janjić, zahtjevnu manifestaciju. Stoga im veli- kotorski biskup, Neven Marčić, konzul ko hvala. Ujedno zahvaljujemo i našim savjetnik za kulturu u Trstu, Mario Ke- domaćinima u Padovi, franjevcima ka- zić, konzul savjetnik za kulturu u Mila- pucinima, na svesrdnom gostoprimstvu nu i Nela Sršen, počasna konzulica Re- svih ovih godina. Q publike Hrvatske u Padovi.

Zahvaljujući sve boljoj suradnji s gradskim vlastima u Padovi, na prijedlog HMI- jeve podružnice u Puli, u Padovi je organiziran susret i upoznavanje pulskih glazbenika s predstavnicima padovanskoga Glazbenog konzervatorija “Cesare Pollini”. Na obostrano zadovoljstvo učenika i profesora iskazana je želja za na- stavkom suradnje. A nakon povratka iz Padove organizatorima i sudionicima riječi zahvale uputili su predsjednica HZ-a u Venetu Dubravka Čolak, zahvalivši na hvalevrijednom programu, gvardijan Svetišta sv. Leopolda fra Flaviano Gusella i veleposlanik RH u Vati- kanu gospodin Filip Vučak. Veleposlanik Vučak čestitao je na visokome umjetnič- kom dojmu održanog koncerta te zahvalio na organizaciji i bogatom programu.

Književnik Mile Pešorda ENG The ﬁfth Meeting of Croatians in Padua, featuring a lavish culture and arts programme, was held on May 14 and 15, coinciding with the feast day of Croatian saint Leopold Bogdan Mandić. 31 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 31 09.06.2011. 15:19 Matičin Vremeplov

60 godina Matice Ovaj isječak iz Matice prisjeća nas na nekad slavne nastupe naši predstavnika na Eurosongu ili kako se to tada zvalo ‘Pjesmi Eurovizije’. “Dogodilo se ono što smo godinama priželjkivali, iako gotovo ‘89 nitko nije vjerovao da se to može i Priprema: Hrvoje Salopek ostvariti”, piše Matica i nastavlja: “Pjesma ‘Rock me’ zagrebačkog skladatelja Rajka Dujmića i tekstopisca Steve Cvikića, a u izvedbi zadarske grupe ‘Rive’ proglašena je najboljom na festivalu Eurovizije koji je održan u švicarskom gradu Lausanni.”

“U nedjelju 25. svibnja u Krku je svečano otvorena nova Zdravstvena stanica, koja spada među najmodernije u Jugoslaviji. Stanica je Ne tako davno Dan državnosti slavio se ‘53 podignuta uz pomoć iseljenih 30. svibnja. S tim u svezi je i ovaj prilog Krčana iz USA i Kanade, koji Matice koji donosi vijesti i tri fotograﬁ je su u tu svrhu sakupili 26.650 s proslave Dana državnosti u Čileu. dolara”, piše Matica i dodaje “Proslava je započela okupljanjem kako je svečanost otvorenja ‘99 mladeži hrvatskog podrijetla na okupila nekoliko tisuća Hrvatskom stadionu (Estadio Croata), stanovnika otoka Krka. koja je uz sportsko nadmetanje i uz prijateljsko druženje proslavila hrvatski nacionalni blagdan…”

32 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 32 09.06.2011. 15:19 ZAGREB, 4. I 5. LIPNJA: HRVATI ČETVRTI PUT UGOSTILI POGLAVARA KATOLIČKE CRKVE “Zajedno u Kristu”

Ugošćujući četvrti put u svojoj zemlji poglavara Katoličke crkve, Hrvati su i ovaj put nadmašili sva očekivanja te su Benediktu XVI. priredili jednako toplu dobrodošlicu kao i njegovu prethodniku, blaženome Ivanu Pavlu II.

Prigodom svete pričesti Papa blagoslivlja dijete

Tekst: Vjesnik (Marijan Lipovac) Snimke: Hina no poštovati ga, bez obzira na to tko tre- duha molitve i euharistije kako bi obite- nutačno sjedio na Petrovoj stolici i koli- lji, prema Papinim riječima, bile male cr- iti kiša koja je padala u ko bio karizmatičan. kve, a crkvene zajednice male obitelji. No, subotu na večer 4. lip- Benedikt XVI. i tijekom puta u Hrvatsku nja, niti loša vremenska HRVATSKA PRIPADA EUROPI potvrdio je da je vrhunski intelektualac prognoza za nedjelju nisu Da Hrvati vole Papu, vidjelo se i na misi te da njegova služba poglavara Katolič- mogli spriječiti stotine tina Hipodromu, ali na poseban način i na ke crkve nadilazi uže vjersko područje i Nsuća hrvatskih katolika da u Zagrebu s bdijenju s mladima na Trgu bana Jelači- stoga ima sasvim posebnu državničku di- Papom proslave Prvi nacionalni susret ća u subotu na večer, kao i tijekom vo- menziju. To se u prvome redu odnosi na hrvatskih katoličkih obitelji. Time su žnje Benedikta XVI. zagrebačkim ulica- njegove poruke o tome da Hrvatska pri- dokazali koliko vole i poštuju sadašnjeg ma. Papa je otišao iz Hrvatske, ali poruke pada ujedinjenoj Europi po svojoj povi- Papu, iako je po stilu i karakteru drukčiji koje je izrekao Hrvatima ostaju i nije ih jesti i kulturi. Još u zrakoplovu koji ga je od svoga prethodnika, potvrđujući tako dovoljno tek ukoričiti u spomen-knjige - vozio u Zagreb, u razgovoru s novinari- vjernost Hrvata Svetoj Stolici i izražava- o njima treba razmišljati i provoditi ih u ma, Benedikt XVI. spomenuo je trojicu jući zahvalnost za potporu koju Hrvat- djelo, barem kad su u pitanju oni koji se hrvatskih kardinala, Franju Šepera, Fra- ska trajno uživa u Vatikanu. Najkraće izjašnjavaju katolicima. To se, prije svega, nju Kuharića i Josipa Bozanića, koji su rečeno, svaki je papa Isusov namjesnik odnosi na poziv za očuvanje tradicional- mu, kako je rekao, uvijek govorili: “Mi na zemlji i katolicima je potpuno logič- nih obiteljskih vrijednosti i na razvijanje nismo Balkan, mi smo Srednja Europa.” 33 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 33 09.06.2011. 15:19 BL. ALOJZIJE STEPINAC KAO UZOR Osim Šepera, kojeg je nazvao velikim Hrvatom i velikim Europljaninom, Papa nije propustio istaknuti njegova prethodnika na mjestu zagrebačkih nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca, za kojeg je ustvrdio da je branio čovječnost i istinu nasuprot dvjema diktaturama, ustaštvu i komunizmu. “Ta prava ljudskost koja proizlazi iz kršćanske vjere veliki je primjer ne samo Hrvatima nego i svima nama”, rekao je Papa i time dao nasluti- ti da bi Stepinac uskoro mogao biti pro- glašen svetim i tako istaknut kao uzor Doček Pape na svim katolicima. Sasvim jasno, Papa je zagrebačkom uzletištu tom prigodom osudio ustaštvo rekavši

Mladi u narodnim nošnjama donose čudotvornu sliku Majke Božje od Kamenitih vrata

Papa je u propovjedi istaknuo važnost da je bilo protuljudsko kao i komunizam. vjerničkih obitelji u crkvi i narodu “Ustaški režim izgledao je da ispunjava san o samostalnosti, no u stvarnosti bila je to lažna samostalnost koju je izmani- pulirao Hitler radi svojih ciljeva”, dodao je Papa i time precizno poručio kakvo je njegovo stajalište prema onoj malobroj- noj manjini koja se zbog neznanja ili to- božnjeg inata kiti ustaškim simbolima i pjeva ustaške pjesme smatrajući se istodobno i dobrim katolicima. Među osobama koje je Papa spomenuo ističu se blaženi Ivan Merz, kojeg je u govoru mladima nazvao “sjajnim mla- dićem”, dok je u govoru predstavnicima javnog života u Hrvatskome narodnom kazalištu u subotu najviše govorio o Ru- đeru Boškoviću. Za tog znanstvenika i 34 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 34 09.06.2011. 15:19 isusovca, čija se 300. godišnjica rođenja slavi ove godine, rekao je da utjelovljuje sretnu vezu između vjere i znanosti koje se uzajamno potiču na propitivanje. Na- ravno, posjet Benedikta XVI. Hrvatskoj nije mogao proći bez spominjanja bla- ženog Ivana Pavla II. kojeg je nekoliko puta citirao u svojoj propovijedi na Hi- podromu. Time je jasno pokazao koliko poštuje svog prethodnika, u čemu bi se na Papu mogli ugledati i mnogi hrvatski političari.

HRVATSKE KATOLIČKE OBITELJI Nije bilo kraja Hrvatske koji nije bio u nedjelju zastupljen na Hipodromu pre- Razdragana mladež prigodom susreta s papom ma kojem su se od ranog jutra slijevale na Trgu bana Jelačića

Papa moli na grobu bl. Alojzija Stepinca u zagrebačkoj katedrali

kilometarske rijeke ljudi sa svih strana Zagreba, grada na 16. meridijanu koji je ugostio Benedikta XVI. Zagreb je nakon gotovo 13 godina ponovno nakratko postao središte Katoličke crkve, ali i pravo duhovno središte Hrvatske. Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji pod geslom “Zajedno u Kristu” i uz na- zočnost poglavara Katoličke crkve tako je protekao u ozračju koje se može opi- sati obiteljskim, uz puno vedrine, opti- mizma i duha zajedništva. Q

ENG Hosting the head of the Catholic Church in their country for the fourth time, Croatians again exceeded all expectations and gave Ben- edict XVI as warm a welcome as that for his pre- decessor, the Blessed John Paul II. Papu je na hipodromu dočekalo 400 tisuća vjernika 35 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 35 09.06.2011. 15:19 ODRŽANI HRVATSKOAMERIČKI DANI U CHICAGU Odlična promidžba hrvatske zajednice u SAD-u

Hrvatsko-američki dani u organizaciji hrvatskih društava, škola i župa te Generalnog konzulata RH u Chicagu održani su sedmi put, a obilježeni su kulturno-promidžbenim programom na glavnome gradskom trgu i koncertom Zagrebačkog kvarteta saksofona

Nastup hrvatskih folklornih društava na Program je pratilo nekoliko stotina ljudi, predstavnici političkog glavnom gradskom trgu Daley Plaza i društvenog života grada, medija, te drugih Generalnih konzulata koji se nalaze u Chicagu

Napisala: Renee Pea počeo je pjevanjem hrvatske i američke nekoliko stotina ljudi, bili su prisutni i Snimili: Ana Petercic, Vjekoslav Hlede himne koje su izveli članovi hrvatskih predstavnici političkog i društvenog ži- folklornih grupa Presveto Srce Isusovo, vota grada, medija te drugih General- d 13. do 16. svibnja 2011., Hrvatska loza i Klub “Stepinac”, uvodnim nih konzulata koji se nalaze u Chicagu. sedmu godinu zaredom, pozdravom Johna Kosira, člana Organi- Tijekom ovog dana postavljeni su organizirani su Hrvat- zacijskog odbora Hrvatsko-američkih štandovi na kojima se prezentirao hr- sko-američki dani u dana i generalne konzulice Jelene Grčić vatski turizam, dijeljene su brošure i in- organizaciji hrvatskih Polić. Zatim se skupu obratila i velepo- formacije o Hrvatskoj, koje je dostavila Odruštava, škola i župa grada Chicaga slanica Kolinda Grabar-Kitarović kojoj Hrvatska turistička zajednica. Na de- i Generalnog konzulata RH u Chica- je ovo vjerojatno bio posljednji posjet set velikih panoa bili su izloženi plakati gu. U suradnji s Uredom gradonačelni- Chicagu kao veleposlanice te je iskori- iz raznih dijelova Hrvatske, te posebno ka dogovoreno je da se drugog petka u stila ovu prigodu kako bi se oprostila od izrađene slikovne informacije s upitom svibnju obilježava Hrvatsko-američki hrvatske zajednice Chicaga. U ime gra- “Did you know?” o Janici i Ivici Koste- dan te je kao takav ušao u kulturni pro- donačelnika Chicaga u odlasku Richar- liću, kravati, psu Dalmatincu, torpedu, gram Grada. da M. Daleya (kojemu je to bio zadnji Meštroviću i skulpturi Indijanci, Marku Hrvatsko-američki dani sastojali su radni dan) govorio je Khaled Elkhatib, Polu, Penkali, Michaelu Bilandiću, jedi- se od nekoliko različitih kulturno-umjet- zamjenik direktorice Ureda gradonačel- nome hrvatskom gradonačelniku Chi- ničkih i športskih događaja. nika za međunarodne odnose. caga. Kao i prethodnih godina panoe su Nakon pozdravnih govora tri folklor- izradili i postavili članovi AMCA (Al- PROGRAM NA GLAVNOME ne grupe izvele su bogati program ple- mae Matris Croaticae Alumni), Ana i GRADSKOM TRGU DALEY PLAZA sova i pjesama iz svih krajeva Hrvatske, Darko Peterčić. 13. SVIBNJA a uz njih se kratkim nastupom predsta- Poseban štand bio je postavljen za Program je započeo ranojutarnjim diza- vio Zagrebački kvartet saksofona, naja- knjige Hrvatskoga etničkog instituta iz njem američke i hrvatske zastave te zasta- vivši koncert zakazan za sljedeći dan u Chicaga, kao i za prodaju hrvatskih suve grada Chicaga. Službeni dio programa Institutu Cervantes. Program je pratilo venira i nakita tvrtke Heart of Croatia. 36 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 36 09.06.2011. 15:19 Na susjednim štandovima Drago Prote- komorne glazbe na Muzičkoj akademi- ga pekao je i prodavao ražnjiće, dok je ji Sveučilišta u Zagrebu te dirigent Big slastičarnica “Dolcetti” nudila domaće banda HRT-a - tenor saksofon i Matjaž kolače. Članice društva “Hrvatska žena Drvenšek, profesor saksofona na Glaz- grana br. 1 Chicago” prodavale su pala- benoj akademiji Sveučilišta u Ljublja- činke i kavu, te ujedno prodavale i dije- ni - bariton saksofon. Zagrebački kvar- lile Kraševe proizvode koji su donirani tet saksofona međunarodno je priznan Generalnom konzulatu RH u Chicagu sastav koji je nastupao diljem Europe, specijalno za ovu prigodu. Kanade i SAD-a te je dobitnik mnogo- Unatoč činjenici da je vrijeme bilo brojnih nagrada i priznanja, uključuju- prilično hladno i vjetrovito, ovogodiš- ći i sedam diskografskih nagrada Porin. nje obilježavanje Hrvatsko-američkih Koncert je najavila i pozdravila sve dana na Daley Plazi ocijenjeno je vrlo prisutne Jelena Grčić Polić, generalna Na 10 velikih panoa bili su izloženi uspješnim te su svi turistički materijali konzulica RH u Chicagu, a program se plakati iz raznih dijelova Hrvatske,koje je i većina hrvatskih proizvoda bili razdi- sastojao od djela Mozarta, Papandopula, dostavila Hrvatska turistička zajednica jeljeni, odnosno prodani. Del Borga i Lazara. Hrvatska i američka Aktivnosti na Daley Plazi zabilježene publika bila je oduševljena ovim koncer- lima, naselili Hrvati te se tamo nalazi su efektnim fotograﬁ jama koje su isto- tom te su nakon koncerta koji je trajao župa sv. Jeronima oko koje se veliki dio ga dana objavljene na portalu čikaško- sat i pol naši glazbenici bili pozivani na Hrvata okuplja još i danas. Župa sv. Je- ga dnevnog lista Sun Times. bis. Održavanje ovoga iznimnoga glaz- ronima, koja sljedeće godine slavi 100. godišnjicu postojanja, dom KONCERT Koncert Zagrebačkog kvarteta saksofona u dvorani je i vrlo cijenjenoj katolič- ZAGREBAČKOG Instituta Cervantes u samom centru Chicaga koj školi koju vode hrvat- KVARTETA ski franjevci te je pohađaju SAKSOFONA 14. djeca poznatijih Čikažana, SVIBNJA kao i Hrvatskoj školi “Kar- Koncert je održan u dvo- dinal Stepinac”. rani Instituta Cervantes u Baseball momčad Whi- samome središtu Chicaga. te Sox na svom stadionu Dvorana Instituta Cervan- organizira različite temat- tes ustupljena nam je bez ske večeri. Kako su im Hr- naknade, osim za troškove vati prvi i dugogodišnji su- osiguranja i tehničku pot- sjedi, hrvatska je jedna od poru na sam dan koncerta. rijetkih etničkih skupima Zagrebački kvartet sakso- koja je dobila svoju ve- fona čine sljedeći glazbe- čer na utakmicama Whi- nici: Dragan Sremec, prote Soxa. fesor saksofona i prodekan Tako su prije početka na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Za- benog događaja ne bi bilo moguće bez utakmice između White Soxa i Texas grebu - sopran saksofon, Goran Mer- potpore MVPEI-ja, odnosno Odjela za Rangersa djeca Hrvatske škole “Kardinal čep, profesor komorne glazbe na Mu- kulturu Samostalne službe za Hrvate u Stepinac” izvela američku himnu, pred zičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu inozemstvu i kulturu, kojima ovim pu- otprilike 60.000 posjetitelja. Na velikom - alt saksofon, Saša Nestorović, profesor tem najljepše zahvaljujemo na izvrsnoj ekranu tijekom utakmice vrtjele su se po- suradnji i potpori. ruke i pozdravi hrvatskoj zajednici Chi- caga, Hrvatskom konzulatu u Chicagu, HRVATSKA VEČER NA STADIONU hrvatskoj školi i raznim društvima. U WHITE SOX U CHICAGU 16. jednom trenutku, među ostalim poru- SVIBNJA kama, na hrvatskom jeziku bilo je ispi- White Sox jedna je od ukupno dvije či- sano - “Dobro došli!” Hrvatska zajednica kaške baseball momčadi. Njihov domaći Chicaga u velikom je broju popratila ovaj stadion Cellullar Field nalazi se na južnoj događaj. Prodano je 600 karata samo za strani Chicaga, vrlo blizu dijela Chicaga Hrvate te se na stadionu moglo vidjeti koji se naziva Bridgeport. Bridgeport su mnoštvo dresova hrvatske reprezentacije početkom prošlog stoljeća, među osta- s crveno-bijelim kockicama. Q

Hrvatsko-američki dani sastojali su se ENG For the seventh year running Chicago has been the venue for the Croatian-American Days, od više različitih kulturno-umjetničkih an event organised by local Croatian associations, schools and parishes and the Croatian Gen- i sportskih događaja eral Consulate in Chicago. 37 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 37 09.06.2011. 15:19 ‘ZLATNI CVIT’ SLOBODNE DALMACIJE Nagrade najboljima u iseljeništvu

Zlatni cvit u organizaciji agencije Mediazzz i Slobodne Dalmacije jedinstveno je natjecanje i izbor koji tretira integraciju kao važan čimbenik života i suživota u iseljeništvu

Svečanost je održana u Grosskrotzenburgu kraj Frankfurta Doris Pack prima čestitke

Napisala i snimila: Sonja Breljak macije. Športski klub godine u iseljeništvu GmbH. Nagradu je predao Miroslav Ivić, je SD Croatia Berlin, inače dvostruki pr- zamjenik predsjednika Uprave Slobod- organizaciji agencije Me- vak Njemačke u dvoranskom nogometu. ne Dalmacije. Zatim je, nakon dodjele diazzz koju vodi mr. sc. Nagradu je iz ruku Ane Kušete, izvršne Zlatnog cvita nagrađenima, prema gla- Edi Zelić, u restoranu Mi- direktorice Slobodne Dalmacije, primio sovima čitatelja dodijeljen i Zlatni cvit des Limes Forum u vla- Mile Zelenika, član uprave SD Croatia za Osobu godine, prema odluci organi- sništvu Miljenka Prska- Berlin. Za Restoran godine čitatelji su zatora. Za 2011. godinu izabrana je Do- Ula, održana je u Grosskrotzenburgu kraj izabrali Bürgerhaus Obertshausen. Na- ris Pack, članica Europskog parlamen- Frankfurta završna priredba dodjele nagradu je vlasniku, Mironu Mioču, pre- ta, vrlo angažirana u lobiranju za ulazak grade Zlatni cvit. To je peti izbor u iselje- dao Ante Tomaš, član uprave splitskog Hrvatske u Europsku uniju. Nagradu je ništvu kojim su čitatelji Slobodne Dalma- dnevnika. Za Poduzetnika godine progla- gospođi Doris Pack predao Edi Zelić. Svi cije uz pomoć odgovarajućih kupona te šen je dr. Filip Grizelj iz tvrtke Adria 24 laureati zahvalili su prigodnim riječima online glasovanjem izabrali Misiju godina izboru i nagradi. ne, Restoran godine, Web stranicu godine, Među uzvanicima su, osim nomini- Poduzetnika godine i Športski klub godine. ranih i nagrađenih, bili i veleposlanik Tijekom programa koji su na njemač- RH u Njemačkoj dr. Miro Kovač, zatim kom i hrvatskom jeziku izvrsno vodili generalni konzul RH u Frankfurtu Josip Slavica Novosel i Martin Miletić, dodi- Špoljarić, generalni konzul BiH Nikola jeljen je Zlatni cvit Hrvatskoj katoličkoj Džambo te Josip Juratović, zastupnik u misiji Main Taunus/Hochtaunus koju njemačkom parlamentu, Katarina Fuček, vodi fra Marinko Vukman. Nagradu je ravnateljica Hrvatske matice iseljenika, u ime Misije primila Valerija Vanjak iz Brojni uzvanici Erich Pipa, župan okruga Main Kinzig ruku Dina Mikulandre, urednika Slo- prate program i Karl Pitterling, predstavnik grada Gro- bodne Dalmacije. Za Web stranicu godi- ‘Zlatnog cvita’ sskrotzenburga. Q ne izabran je SWR International iz Stutt- garta. Nagradu je prof. dr. Karlu Hainzu ENG The ﬁ nal Zlatni cvit (Golden Flower) Awards ceremony was held in Grosskrotzenburg near Meier-Braunu predala Ivana Vladović, Frankfurt. This is the ﬁ fth annual emigrant community selection by readers of the Slobodna Dal- direktorica marketinga Slobodne Dal- macija daily newspaper of the best Mission, Restaurant, Web site, Entrepreneur and Sports Club. 38 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 38 09.06.2011. 15:19 RAZGOVOR: BRANKO MARIĆ, SLIKAR I DIZAJNER, POVRATNIK IZ NJEMAČKE ‘Vratite se domu svom!’

“Iseljeništvo je danas potrebno Hrvatskoj možda i više nego ikada. Iskustva i znanje koje su naši ljudi stekli u tuđini u ovim trenucima bili bi nam od velike koristi”, naglasio je Branko Marić

90-te godine i pisanje transparenata nu. Nikome od nas nije na početku bilo za demonstracije u Njemčakoj lako pa ni meni.

Povezanost s Hrvatima u Njemačkoj… - S Hrvatima sam bio povezan od prvog dana kada sam došao u Njemač- ku jer sam se brzo priklonio našoj Hr- vatskoj katoličkoj misiji i tu postao aktivan. HKM u to vrijeme su nam bile jedina utočišta i tu smo mogli upoznati Hrvate i lakše se uklopiti u novu sredinu.

Kada ste sudjelovali u organiziranju Hrvatskoga svjetskog kongresa – Njemačka i koliko ste dugo obnašali funkciju predsjednika? - Na osnivanju HSK sudjelovao sam od samih početaka realiziranja te pre- divne ideje. Prvo sam bio dopredsjednik HSK u Njemačkoj, a zatim u dva man- data i njezin predsjednik. Uspio sam s HSK Njemačke otvoriti prvi Info-centar, objaviti naš časopis “Obavijesti” i objaviti adresar svih naših udruga, institucija i poznatih pojedinaca u Nje-

Razgovarala: Željka Lešić je u prvom redu bila namjera da upi- Snimke: Iz arhiva Branka Marića šem studij graﬁ čkog dizajna koji tada nije postojao u Hrvatskoj. Drugi razlog akon 35 godina borav- je bio sukob s ondašnjim vlastima i su- ka u Njemačkoj, u volje- đenje koje sam imao na Vrhovnom sudu nu domovinu vratio se tadašnje SR Hrvatske. Imao sam velikih Osječanin Branko Ma- problema jer sam se još od 1971. godine rić, dugogodišnji prija- sukobio s tadašnjom vlašću. Ntelj Hrvatske matice iseljenika i autor njezina prepoznatljivog loga diljem svi- Kako ste se snašli u Njemačkoj i što jeta. Prigodom organiziranja svoje izlož- ste ondje radili? be u HMI-ju, razgovarali smo s našim - Nije bilo lako jer nisam znao jezik. povratnikom, koji se vratio korijenima. Igrao sam rukomet i to mi je na početku pomoglo progurati to teško razdoblje u Kada ste otišli u Njemačku i zašto? ﬁ nancijskom smislu. Paralelno sam us- Branko Marić - U Njemačku sam otišao 1977. na- pio dobiti studentski posao i radio sam organizator Slavonicaartfestivala kon studija u Zagrebu. Razlog odlaska ilustracije za jedan sveučilišni list u Köl- 39 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 39 09.06.2011. 15:19 Brankov govor Vaše sudjelovanje u Domovinskom Kako komentirate presude u Haagu ratu - gdje ste bili i koliko dugo? generalima u Haagu? - U Domovinskom ratu bio sam od - Jako sam razočaran, a takve pre- samog početka i to već u prvim paravoj- sude sam i očekivao. Već sam predugo nim postrojbama. Moj posao u vojsci bio uključen u mnoge političke događaje, od je takav da sam prošao mnoge bojišnice stvaranja RH do danas i jako dobro znam i upoznao mnoge branitelje - od Vuko- koliko je nepravde učinjeno mome na- vara, Osijeka, Sunje, Gospića, Zadra, Ši- rodu i koje moćne neprijatelje imamo. benika pa sve do Dubrovnika. Osobno sam bio već na samim počeci- ma jedan od organizatora velikih pro- Kada ste odlikovani za svjeda u Haagu i nikada nisam vjerovao sudjelovanje u Domovinskom u pošteno suđenje. Ne priznaju nam po- ratu? bjedu u Domovinskom ratu, ne priznaju - Tijekom Domovinskog rata. Dobio naše junake, ne priznaju patnje koje je sam dva odličja od kojih mi jedno nikada hrvatski narod prošao, osuđuju nas koji mačkoj. Uključio sam mlade Hrvate u nije bilo uručeno jer nadležni ne mogu smo branili svoje... Očito je da je netko rad (što smatram velikim uspjehom), a pronaći gdje se nalazi!? Samo sam do- jako zakazao i tako nismo uspjeli obra- neki od njih danas vode HSK Njemačke bio pismenu čestitku od našeg Velepo- niti one čiji je doprinos u obrani Hrvat- koji je sigurno jedan od najustrojenijih slanstva u Njemačkoj i to je sve. Prizna- ske nemjerljiv. kongresa u svijetu. nje sam dobio i s tim što me je tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman proma- Jeste li zadovoljni životom u Uloga HSK u povezivanju s knuo u časnički čin koji sam, moram Hrvatskoj i koliko Vam znači domovinom… priznati, s ponosom nosio. povratak korijenima? - HSK je svakako odigrao važnu ulo- - Životom u Hrvatskoj sam zadovo- gu u povezivanju s domovinom, no sma- Jeste li sanjali ovakvu Hrvatsku ljan i uvjeren sam kako se tu može do- tram kako su nas u samim počecima i jeste li zadovoljni ovakvom bro i kvalitetno živjeti. Smeta mi ta kriza puno više poštovali i poklanjali nam Hrvatskom? u koju smo zapali i okruženje u kojemu puno više pažnje i značaja nego danas. - Nisam. Jako sam razočaran i nikada živim. Ljudi su jako frustrirani, razoča- Možda smo se već u samim počecima nisam ni pomišljao da će pojedinci (koji rani sa svime što se događalo posljed- trebali s puno više angažmana povezati su se niotkud pojavili) svojim niskim njih godina i teško je naići na ljude koji s državnim institucijama i Vladom RH pobudama uništavati sve što smo teško šire pozitivno ozračje, a koje nam je i te kako bismo ojačali naš utjecaj na sve ono stekli. O ratnim proﬁ terima, nepoštenoj kako potrebno u ovim vremenima. Tre- što se poslije događalo u vezi sa surad- privatizaciji državne imovine i mnogo- nutno sam u Slavoniji koja je uvijek bila njom s iseljenom Hrvatskom. brojnim korupcijama nisam niti sanjao. sinonim za blagostanje, a danas tu ljudi

Umjetničko djelovanje u S kardinalima Meissnerom Njemačkoj - izložbe, studio za i Bozanićem dizajn… - U Njemačkoj sam se više bavio gra- ﬁ čkim dizajnom i stoga sam 1985. godine osnovao i svoju agenciju “brankommu- nikation” za komunikacije i marketing. Radili smo za mnoge poznate tvrtke, multinacionalne kompanije i tada je naravno sve izgledalo više nego dobro. Na žalost, dolaskom rata sve se promijenilo i moj angažman u stvaranju i pomaga- nju domovini ostavio je svoje posljedice.

Koliko Vam je nedostajala Hrvatska i kako ste liječili nostalgiju? - Domovina svakome nedostaje i zato sam svake godine provodio godišnje od- more i blagdane isključivo u Hrvatskoj. Aktivnosti u našoj misiji i udrugama bile su mi nadomjestak za domovinu i pomagale su mi prebroditi nostalgiju. 40 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 40 09.06.2011. 15:19 Pozdravno slovo za vrijeme održavanju sastanka HSK bolje osjećamo kada vidimo rezultate telju HMI-ja Borisu Maruni za njego- rada. Slavonica Art Erdut je udruga koja va posjeta Njemačkoj. On mi je odmah potiče sve oblike suradnje s područja ponudio zadatak da jedan od njih razra- kulture, obrazovanja i gospodarstva. Sla- dim za Maticu. Učinio sam to s velikim vonica art fest je projekt koji je nastao zadovoljstvom. Kao prvo, sasvim je ja- s jasnom idejom da ovdje u ovom selu sno kako je plava pozadina slovo “M” za utemelji sve ono važno i vrijedno. Cilj Maticu, a kockice naš stoljetni hrvatski ovoga umjetničkog događaja je njego- grb. Vječnu diskusiju o tome koliko nas vanje tradicijskih i kulturnih vrijednosti. Hrvata živi izvan domovine ograničio sam na onaj najčešći podatak o 30% te Kada ste došli na ideju organizirati sam s te tri leteće kockice želio to i vizu- izložbu Povratak korijenima? alno potkrijepiti jer je HMI naša usta- - Izložbu Povratak korijenima odlu- nova, iseljenička. Na žalost, u Hrvatskoj čio sam organizirati 2009. jer sam nakon se mnogi ljudi vrlo olako i neodgovor- dolaska u domovinu tražio motive u pri- no odnose prema idejnim rješenjima i rodi, u šumama pokraj kojih trenutno autorskim pravima, te su neodgovorni živim. Mene su kao graﬁ čara uvijek za- pojedinci dopustili da se promijeni vrsta nimale strukture, a tražeći njih naletio pisma koju sam upotrijebio na originalu sam na korijenje. Počeo sam oblikova- logotipa. To je za nas dizajnere koji rati korijenje, a svi koji mi pomažu to su dimo i živimo vani nezamislivo, pa čak prihvatili s oduševljenjem. Rezultat ste i kažnjivo. Tipograﬁ ju su promijenili u vidjeli na izložbi. nekoj hrvatskoj tiskari i još dodali dvije bijele linije između Hrvatske matice Jeste li zadovoljni izložbom u iseljenika. Naravno, to mi je smetalo te jedva preživljavaju. Mnogi su se mladi HMI-ju? sam nekoliko puta prigovarao, posebno ljudi na vrlo čudan način ‘dokopali’ mi- - Izložbom u HMI-ju jako sam za- kada su na zgradu Matice postavili veliki rovina, socijalne pomoći i ništa ne rade. dovoljan i nije mi jasno zašto su nas hr- neonski znak. Naravno da nitko nije re- Istodobno kritiziraju tu istu državu i ni- vatski mediji na neki način “bojkotira- agirao, a to dizajneru zaista smeta kada šta ne čine za boljitak sredine u kojoj li”? Zanimljivije im je informirati javnost se tako neodgovorno ponaša prema nje- žive. Vrlo čudno… o krađama, kriminalu, amoralnim TV- govu idejnom rješenju. Logotip sam na- emisijama nego o lijepim, kulturnim i pravio bez ikakve novčane nadoknade, Kada ste se odlučili vratiti u pozitivnim akcijama poput ove naše. poklonio sam ga HMI-ju, a sve do sada Slavoniju i rodni Osijek? HMI je dio nas iz iseljeništva i stoga nitko mi nije zahvalio na tome. Drago - Nije ta odluka donesena na brzinu. sam svima iz Matice u mome pozdrav- mi je da je to na otvorenju izložbe uči- Htio sam se vratiti još 1990., no rat me nom govoru pri otvorenju izložbe i za- nila ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček u tome omeo. Srušili su mi moj atelijer hvalio. Matica nam je uvijek pomagala i nakon tolikih godina. koji sam tada sazidao, uništili moje slike i bila naš dom tijekom boravka u domo- sve što sam godinama skupljao kako bih vini. Tu su se održavali gotovo svi važni Koja je Vaša poruka raseljenim mogao raditi u domovini. Mojim anga- skupovi za nas iseljenike. Hrvatima diljem svijeta? žmanom u Domovinskom ratu izgubio - Moja poruka iseljenicima je vrlo sam kontinuitet u poslu u Njemačkoj i to A kako je tekla suradnja s kratka i jasna: “Vratite se domu svome.” se, naravno, negativno odrazilo na egzi- Maticom? Iseljeništvo je danas potrebno Hrvatskoj stenciju u tuđini. Vratio sam se 2008., uz - Suradnja s osobljem Matice bila možda i više nego ikada. Iskustva i zna- pomoć prijatelja branitelja iz Vukovara i je više nego prisna i svi su se angažirali nje koje su stekli u tuđini u ovim trenu- Osijeka obnovio porušenu kuću, atelijer da izložba uspije. Suradnike Matice po- cima bili bi nam od velike koristi. Dokaz i imanje i počeo raditi. Stoga mi je i ova znajem već dugi niz godina i svaki mi za to je i činjenica kako su se pojedini samostalna izložba u HMI-ju posebno je boravak u Matici ostao u dragoj us- mladi ljudi svojim povratkom uključili draga. Nakon razaranja i svega ružnoga pomeni. Bez obzira na to što sada više u rad tvrtki koje su bile spremne ulaga- što smo prošli opet se stvara, radi. Opet nisam iseljenik, mislim kako ću uvijek ti u Hrvatsku. Zasnovali su svoje obite- živimo na svome. tijekom boravka u Zagrebu rado posje- lji, žive i rade u svojoj zemlji i od velike titi te divne ljude. su nam koristi. Q Predstavite čitateljima Vaš rad u atelijeru u Erdutu i poznatu Autor ste prepoznatljiva Matičina manifestaciju Slavonica art fest čiji loga. Kako je nastao i što on ENG After having lived in Germany for the ste utemeljitelj i osnivač. predstavlja? past 35 years, Osijek native Branko Marić has - Puno radim i uživam u tom radu. - Imao sam nekoliko rješenja za HMI returned to his beloved homeland. Marić is a long time friend of the Croatian Heritage Često se znamo šaliti kako nam je taj koje sam radio tijekom studija u Kölnu, Foundation and the author of its internation- rad neka vrsta terapije i kako se puno a koje sam pokazao tadašnjem ravna- ally recognised logo. 41 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 41 09.06.2011. 15:19 NJEMAČKA: ODRŽANA JUBILARNA 25. BIBLIJSKA OLIMPIJADA Budućnost hrvatskog naroda u iseljeništvu

Na olimpijadi je sudjelovalo četrdeset ekipa iz devetnaest hrvatskih misija, zajednica i župa iz Njemačke. Prvo mjesto i zlatne medalje osvojile su zajedno III. ekipa Main-Taunusa/ HochTaunusa i I. ekipa Münchena

Pobjednici olimpijade: III. ekipa Main-Taunus/Hochtaunus, I. iz Münchena, tri iz Off enbacha, dvije iz ekipa München, II. ekipa Off enbach i IV. ekipa Main-Taunus/ Pforzheima, jedna iz Rüsselsheima, jed- Hochtaunus s delegatom vlč. Ivicom Komadinom na iz Saarbrückena i tri iz Wiesbadena. Sljedeće ekipe s osvojenih 50 od mogu- ćih 50 bodova na pismenom dijelu prošle su u drugi usmeni dio natjecanja: I. ekipa Darmstadta, I. ekipa Essena, I. ekipa Frankfurta, III. ekipa Main-Taunusa/ HochTaunusa, IV. ekipa Main-Taunusa/ HochTaunusa, II. ekipa Mainza, I. ekipa Münchena, II. ekipa Off enbacha i I. ekipa Wiesbadena. U drugi, usmeni dio natjecanja ušle su i ekipe s osvojenih 49 od mogućih 50 bodova u pismenom dijelu: I. ekipa Bielefelda, I. ekipa Giessena, II. ekipa Main-Taunusa/HochTaunusa, V. ekipa Main-Taunusa/HochTaunusa, Tekst i snimka: Adolf Polegubić Ivanković. Zapisničarka je bila Mirjana I. ekipa Mainza i III. ekipa Off enbacha. Kaloci. Program je vodio dr. Adolf Po- Nakon što su svi pokazali iznimno zna- ubilarna, 25. biblijska olimpijada legubić, koji je u organizaciji i pripremi nje, prvo mjesto i zlatnu medalju osvo- održana je o temi “Bog – čovjek olimpijade sudjelovao zajedno s djelat- jile su zajedno III. ekipa Main-Taunu- – kršćanstvo – religije” sredinom nicama Hrvatskoga dušobrižničkog ure- sa/HochTaunusa, u kojoj su sudjelovali svibnja u Kulturnom i športskom da iz Frankfurta Romanom Kašaj, Lju- Ivana Vanjak, Antonija Galić, Ivona Ga- Jcentru Martinsee u Heussensta- bicom Markovicom-Baban i Antonijom lić, Kristina Lončar i Lucija Šušnjar te I. mu kraj Off enbacha na Majni, u organi- Tomljanović-Brkić. ekipa Münchena u kojoj su sudjelova- zaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda Na olimpijadi se okupilo četrdeset li Patricia Galić, Bernard Crnjak, Mar- iz Frankfurta na Majni. ekipa iz devetnaest hrvatskih katolič- tina Zubak, Rafaela Marić i Tea Zubak. Olimpijadi je prethodilo svečano mi- kih misija, zajednica i župa iz Njemač- Srebrnu medalju i drugo mjesto osvoji- sno slavlje u dvorani koje je predvodio ke, koji su pristigli na olimpijadu zajed- la je II. ekipa Off enbacha u kojoj su bili u ime organizatora delegat za hrvatsku no sa svojim svećenicima i pastoralnim Kristina Baćak, Kartarina Erić, Katari- pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadi- suradnicama, redovnicama i laikinjama na Suton, Matea Brko i Bernarda Brko. na, a propovijedao je stalni đakon u Hr- te suradnicima. U svakoj ekipi bilo je po Brončanu medalju i treće mjesto osvo- vatskoj katoličkoj misiji (HKM) Giessen pet članova. Tako su bile tri ekipe iz Bi- jila je IV. ekipa Main-Taunusa/HochTa- Mato Valjan. elefelda, dvije iz Darmstadta, jedna iz unusa u kojoj su bili Luka Juko, Marko Prije pismenog dijela natjecanja me- Düsseldorfa, jedna iz Ennepetal-Lüden- Juko, Martin Tadić, Monika Vincek i An- ditaciju iz svoje knjige “Na rastanku - 18 scheid, dvije iz Essena, tri iz Frankfur- tonija Baotić. Misije, zajednice i župe iz meditacija za maturante” pročitao je au- ta, dvije iz Giessena, jedna iz Göttinge- kojih su ekipe sudjelovale na olimpijadi tor mr. Tvrtko Beus, vjeroučitelj u Hote- na, dvije iz Karlsruhea, dvije iz Kassela, dobile su prigodne spomenice. Medalje i lijersko-turističkoj školi u Zagrebu, koji jedna iz Ludwigshafena, pet iz Main-Ta- spomenice podijelio je u ime prosudbe- je ujedno bio i autor pitanja za olimpija- unusa/HochTaunusa, dvije iz Mainza, tri ne komisije mr. Tvrtko Beus. Q du te predsjednik prosudbene komisije. Uz njega su još u komisiji bili dipl. teolo- ENG The jubilee 25th Bible Olympics were held, this year in mid May on the theme of God-Man- ginja iz Freiburga i Br. Mirta Mlinarević Christianity-Religion, at the Martinsee culture and sports centre in Heussenstam near Off enbach te pastoralni referent iz Esslingena Ivan am Main. The Croatian pastoral offi ce in Frankfurt am Main hosted the event. 42 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 42 09.06.2011. 15:19 CLEVELAND: HRVATSKI KULTURNI VRT Hrvatski vrt postaje stvarnost

“Naša namjera je da ovaj vrt predstavlja kulturna i povijesna dostignuća hrvatskoga naroda do danas, kao i poklon našeg naraštaja te baštine budućim hrvatskim naraštajima u Clevelandu, kao i američkoj javnosti”

Rockefellerova parka sastoje se od 27 et- ničkih vrtova. Prvi su utemeljeni prije 75 godina s ciljem da se prikaže golema kulturna vrijednost i raznovrsnost tih naroda. Konačno će i Hrvati imati priliku prikazati svoju bogatu kulturnu baštinu. Radovi za prvu fazu Hrvatskoga kulturnog vrta koji se nalazi između Ma- đarskog i Hebrew vrta na Martin Luther King Jr. Drive i East Boulevarda otpočeli su 30. travnja. Prvi kip postavljen u parku je Hrvatska majka emigrantkinja po- kojnog kipara Josipa Turkalja. Novčani darovi za Hrvatski kultur- Svečani početak radova ni vrt mogu se slati na: Croatian Heri- tage Museum, Napisao: Jerry Malinar veland. Ti novi emigranti iz bivše Jugo- 34 900 Lakeshore Blvd. Eastlake, slavije htjeli su radikalnim činom reći Ohio 44095, tel.: 440-946-2044 (može akon Prvoga svjetskog cijelom svijetu da oni nigdje ne prizna- se dobiti povrat poreza za takve daro- rata neki su Hrvati izla- ju legalitet terorističke Jugoslavije te su ve). Isto tako možete posjetiti našu web skom iz Austro-Ugarske premazali ime Jugoslavenski park crnom stranicu: www.croatianculturalgarden. gledali sa simpatijama bojom. To je bio simboličan čin hrvat- com. Q prema novoj zajednič- skog naroda u domovini i inozemstvu Nkoj jugoslavenskoj državi. Osobito se to da se bori za svoju nezavisnost i slobo- Turkaljeva ‘Majka emigrantkinja’ odnosilo na Hrvate u Americi koji su du u vlastitoj državi, a koja je došla vo- čeka postavljanje među prvima pokrenuli ostvarenje Ju- ljom tog naroda 1991. godine. goslavenskog parka u sklopu Rockefeller Trudom pok. Jerome A. Brentara te Parka u Clevelandu. Velečasni Domlado- uz pomoć jednoga hrvatskog dobro- vac bio je oduševljen tim zajedničkim tvora pokrenuto je osnivanje Hrvatsko- pokretom. Hrvati su od sv. Pavla u duga kulturnog vrta na temelju ‘matching gačkoj procesiji, noseći zastave i cvijeće, funds’ doprinosa hrvatske clevelandske došli do “svoga parka”. Na žalost, u tom zajednice. Do danas je skupljeno među parku nije se nalazio ni jedan hrvatski hrvatskim rodoljubima 50,000.00 do- velikan. Nakon ubojstva Stjepana Radi- lara. Grad Cleveland odredio je dio ze- ća, Hrvati se više nikada nisu uputili u mlje za Hrvatski kulturni vrt u povije- taj park. Hrvatska bratska zajednica iz- snome Martin Luther King Jr. Driveu i daje proglas apelirajući na hrvatski na- u nacionalno poznatom Rockefeller Par- rod u inozemstvu da raskinu svaki savez ku. Ovo će biti prvi vrt u SAD-u i Ka- s Jugoslavijom i da se od tog dana bore nadi koji će predstaviti doprinos hrvat- samo za svoju, nezavisnu državu Hrvat- skog naroda svjetskoj kulturi u ovome sku, što im je kasnije donijelo mnoge ne- parku. Uspješan završetak tog projekta ugodnosti s američkim vlastima u Dru- ovisi o doprinosu naših pojedinaca i hr- gome svjetskom ratu. vatskih zajednica. Taj park doživio je sramotu u sedam- Kulturni vrtovi Clevelanda u sklopu desetim godina kada je grupa hrvatskih emigranata nakon sloma studentskog po- ENG Work on the fi rst phase of the Croatian Culture Garden in Cleveland kicked off April 30. The kreta 1971. u Hrvatskoj izbjegla u Cle- fi rst statue to be erected at the park is the late sculptor Josip Turkalj’s Croatian Emigrant Mother. 43 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 43 09.06.2011. 15:19 POVIJESNE OBLJETNICE Proglašenje hrvatske neovisnosti u lipnju 1991. godine

Nakon plebiscitarnog izjašnjavanja hrvatskih građana u svibnju 1991. za potpunu samostalnost i postrojavanja prvih postrojbi hrvatske obrambene sile u nastajanju, Sabor je donio 25. lipnja 1991. tri povijesna dokumenta

Sabor svoju prvu sjednicu održao je 30. svibnja 1990. godine. Predsjednik Sa- bora postao je Žarko Domljan, mandat za sastav hrvatske vlade dobio je Stipe Mesić, dok je Franjo Tuđman izabran za predsjednika republičkog Predsjed- ništva, kasnije predsjednika Republike.

NAJAVA VELIKOSRPSKE AGRESIJE Srbi u Hrvatskoj reagirali su na demo- kratske promjene tako što su još u ko- lovozu 1990. u Kninu i okolici pose- gnuli za oružjem i prekinuli prometne veze između Dalmacije i ostatka Hrvat- ske. Srpska pobuna koju je poticao Be- ograd, a svojim tenkovima štitila Jugo- slavenska savezna vojska – JNA, bila je najava unaprijed smišljene velikosrpske agresije. Provokacije i sukobi u proljeće 1991. upozoravali su na katastrofu de- Plakat s pozivom na referendum mokratske Hrvatske. Svi međunarodni za samostalnu Hrvatsku Franjo Tuđman, prvi predsjednik čimbenici očekivali su brzi slom hrvat- neovisne Hrvatske skoga otpora, temeljeći svoje prosudbe 19. svibnja 1991. na referendum o hrvat- na ubojitoj snazi JNA kao četvrtoj voj- skoj budućnosti. Na glasačkim listićima Piše: Željko Holjevac noj sili u Europi. trebalo je odgovoriti na dva pitanja: Jesu Suočeno s oružanom pobunom Srba li građani za to da Hrvatska kao suve- okolnostima povije- u Hrvatskoj i svrstavanjem JNA na stra- rena država može stupiti u savez suve- snog sloma socijalizma nu pobunjenika, u situaciji u kojoj ni vi- renih država s drugim republikama? Ili u Istočnoj Europi i ne- šemjesečni pregovori čelnika jugoslaven- su za to da ostane u sastavu Jugoslavije stanka blokovske podje- skih republika o mogućem preustroju kao federativne države? Glasovanju je le svijeta poslije raspada federacije u konfederaciju nisu davali pristupilo 83,56% građana, od kojih je USovjetskoga Saveza s jedne strane, od- rezultata, hrvatsko stanovništvo izašlo je čak 93,24% prihvatilo prvo rješenje, što nosno u ozračju gospodarskoga i poli- je zapravo značilo opredjeljenje za pot- tičkoga rastrojavanja Jugoslavije poslije punu državnu samostalnost i suverenost Titove smrti i nastupa velikosrpskih sna- Republike Hrvatske kao subjekta među- ga pod vodstvom Slobodana Miloševi- narodnoga prava. ća i njegovih pristaša u Srbiji i izvan nje Referendum je održan u okolnosti- u duhu Memoranduma SANU iz 1986. ma srpske pobune koju su podržavali s druge strane, održani su u Hrvatskoj velikosrpski Miloševićev režim i JNA, u travnju i svibnju 1990. prvi slobodni kao posljednji zagovornici preživjele ko- višestranački izbori na kojima je većina munističke Jugoslavije, koji su planirali birača dala povjerenje Hrvatskoj demo- stvaranje Velike Srbije. Bila je javna taj- kratskoj zajednici pod vodstvom Franje Spomen-ploča prve smotre na da Milošević pristaje na samostalnost Tuđmana. Novi višestranački hrvatski Zbora narodne garde susjedne Slovenije kako bi što lakše pri- 44 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 44 09.06.2011. 15:19 grabio hrvatske krajeve istočno od crte greb postrojile su se toga dana postrojbe Karlobag-Karlovac-Virovitica. U tome je pješaštva, policije, mornarice, diverzana- mogao računati na punu potporu save- ta i pripadnika protuoklopnih i zračnih zne vojske kojoj je bila draža bilo kakva snaga, a uz njih su stajali i sinjski alkari nego nikakva Jugoslavija. U međuvreme- koji su podsjećali na junaštvo mnogih nu je vojni vrh ustrojio i svoju stranku, hrvatskih naraštaja. U prigodnom go- “Savez komunista – Pokret za Jugoslavi- voru predsjednik Tuđman naglasio je ju”, a ona je odbacivala pobjedu demo- sljedeće: “Mi smo miroljubiv narod, no kracije u Hrvatskoj i Sloveniji. Na pro- moramo stvoriti silu jer ima onih koji bi vokacije i prijetnje iz Beograda hrvatsko htjeli protiv hrvatske slobode i suvere- vodstvo moglo je učinkovito odgovoriti nosti. Nećemo se naoružavati radi osva- samo pripremama za oružanu obranu i janja tuđih teritorija; imat ćemo onoliko plebiscitarno izraženom voljom naroda koliko je potrebno za slobodu Hrvatske za samostalnom državom. i hrvatskoga naroda.” Hrvatski sabor proglasio je Nakon plebiscitarnog izjašnjavanja 1991. hrvatsku neovisnost POSTROJBE BUDUĆE HRVATSKE hrvatskih građana u svibnju 1991. za pot- VOJSKE punu samostalnost i postrojavanja prvih sklopu dotadašnje jugoslavenske drža- Pozivajući se na hrvatski Ustav, Sabor je postrojbi hrvatske obrambene sile u na- ve. Prihvaćajući načela međunarodno- još 21. veljače 1991. prihvatio Rezoluci- stajanju, Sabor je donio 25. lipnja 1991. ga prava, Hrvatska je svim svojim dr- ju o postupku razdruživanja od SFRJ i tri povijesna dokumenta: Ustavnu od- žavljanima zajamčila nacionalna i sva o mogućem udruživanju u savez suve- luku o suverenosti i samostalnosti Re- druga temeljna prava i slobode čovjeka renih republika te Rezoluciju o zaštiti publike Hrvatske, Deklaraciju o progla- i građanina, demokratski poredak, vla- ustavnog poretka Republike Hrvatske. šenju suverene i samostalne Republike davinu prava i sve ostale najviše vred- Poslije slobodno izražene volje goleme Hrvatske i Povelju o pravima Srba i dru- note svoga ustavnog i međunarodnoga većine hrvatskih građana na održanom gih nacionalnosti u Republici Hrvatskoj. pravnog poretka. referendumu, u Zagrebu su 28. svibnja Republika Hrvatska proglašena je su- 1991. postrojene prve postrojbe budu- verenom i samostalnom državom. Tim 25. LIPANJ  DAN DRŽAVNOSTI će Hrvatske vojske, tada još pod nazi- činom Hrvatska je pokrenula postupak Danas se 25. lipanj svake godine slavi u vom Zbora narodne garde i u sastavu razdruživanja od drugih republika i Ju- Republici Hrvatskoj kao dan državno- Ministarstva unutarnjih poslova. Pred goslavije, a pokrenula je i postupak za sti. Odluka o proglašenju suverenosti i hrvatskim vrhom na stadionu NK Za- međunarodno priznanje svoje neovisno- samostalnosti Republike Hrvatske, koju sti. Odlučeno je da će se međunarodni je toga dana prije dvadeset godina do- Podizanje hrvatske ugovori koje je sklopila i kojima je pri- nio Hrvatski sabor, stupila je na snagu zastave ispred zgrade stupila SFRJ primjenjivati i u Hrvatskoj, 8. listopada 1991. godine. Tada je Repu- UN-a u New Yorku ako nisu u suprotnosti s Ustavom i hr- blika Hrvatska u potpunosti raskinula vatskim pravnim poretkom, a na teme- državno-pravne sveze na temelju kojih lju odredaba međunarodnoga prava o je zajedno s ostalim jugoslavenskim re- sukcesiji država u pogledu ugovora. Na publikama i pokrajinama činila dota- području Republike Hrvatske vrijedi- dašnju SFRJ. No, do međunarodnoga li su od tada samo zakoni koje je donio priznanja proglašene hrvatske neovisno- hrvatski Sabor, a do završetka postupka sti došlo je tek poslije uspješnog otpora razdruživanja i oni savezni propisi koji velikosrpskoj agresiji u Domovinskom nisu bili stavljeni izvan snage. Istodob- ratu. Poslije priznanja Njemačke i Svete no je Hrvatska preuzela sva prava i ob- Stolice, Republiku Hrvatsku priznale su veze koja su Božićnim ustavom iz 1990. 15. siječnja 1992. zemlje Europske uni- i Ustavom SFRJ iz 1974. bila prenesena je, a zatim je to učinila i Vlada SAD-a, na tijela jugoslavenske federacije. Novim nakon čega je Hrvatska u svibnju 1992. državnim granicama Republike Hrvatske primljena i u Ujedinjene narode, što je proglašene su međunarodno priznane bio vrhunac međunarodnoga priznanja. državne granice dotadašnje Jugoslavije Proglašenjem potpune neovisnosti 1991. u dijelu u kojem su se odnosile na Hr- i pobjedom u Domovinskom ratu 1995. vatsku, kao i granice između Hrvatske i započela je suvremena Hrvatska živje- Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i ti kao samostalna i suverena europska Crne Gore, onakve kakve su postojale u država. Q

ENG An overwhelming Yes vote at a referendum in favour of independence in May of 1991 led to Parliament’s decision on 25 June to proclaim Croatian independence. The day is celebrated in Croatia as Statehood Day. 45 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 45 09.06.2011. 15:19 ZLATNA RIBICA 2011. REZULTATI 8. NATJEČAJA LITERARNIH I NOVINARSKIH RADOVA

Hrvatska matica iseljenika – podružnica Rijeka raspisala je 8. na- u inozemstvu sudjeluju u drugim oblicima organiziranog učenja gradni natječaj literarnih i novinarskih radova Zlatna ribica. Natje- hrvatskog kao materinskog jezika. Ovaj natječaj poduprlo je Mi- čaj je namijenjen učenicima hrvatske nastave, te učenicima koji nistarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH.

TEME LITERARNIH RADOVA BILE SU: za dobnu skupinu od 6 do 12 godina Kako sam majci uljepšao/uljepšala dan ili Najdraži lik iz priče za dobnu skupinu od 13 do 15 godina Oprostio/oprostila sam prijatelju/prijateljici ili Zanimljivo putovanje za dobnu skupinu od 16 do 18 godina Pod istim suncem mi dijelimo isto nebo ili Suze kojih se ne stidim TEME NOVINARSKIH RADOVA ZA DOBNU SKUPINU od 13 do 18 godina BILE SU: Zavičaj mojih predaka ili Pročitao/pročitala sam za vas

Na Natječaj se odazvalo 682 učenika (proš- skog fakulteta u Rijeci; Marica Zrilić, profe- kontinuirano ostvaruju visoke standarde u le godine 580) s 62 učitelja-mentora, iz 17 sorica hrvatskog jezika u OŠ Brajda te Linda odabiru radova za Natječaj i obradi tema s država i to: Belgije, BiH, Crne Gore, Francu- Grubišić Belina, prof., viša savjetnica za hr- učenicima, što se na kraju odražava i na re- ske, Italije, Kanade, Makedonije, Nizozem- vatski jezik pri Agenciji za odgoj i obrazova- zultate. Stoga se posebno priznanje odaje: ske, Njemačke, Norveške, Rumunjske, Rusi- nje, imalo je složenu zadaću da iz mnoštva t )SWBUTLPKOBTUBWJV/KFNBŘLPKJVŘJUFMKJ je, Slovačke, SAD, Srbije, Švicarske i Švedske. dobrih radova odabere ponajbolje. Povje- ci Karmeli Lukanović Povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Karol Visinko, renstvo je uočilo, prateći protekle natječaje t )SWBUTLPKOBTUBWJVÀWJDBSTLPKJVŘJUFMKJDJ red. prof. na Odsjeku za kroatistiku Filozof- Zlatne ribice, da pojedine hrvatske nastave Mandici Jurišić.

Dobna skupina od 6 do 12 Dobna skupina od 13 do 15 Dobna skupina od 16 do 18 Dobna skupina od 13 do 18 godina – literarni radovi godina – literarni radovi godina – literarni radovi godina – novinarski radovi

Prvonagrađeni učenik: Prvonagrađena učenica: Prvonagrađena učenica: Prvonagrađena učenica: Matej Leonardo Vlašić – Iva Barišić – Zanimljivo Domenika Krasan – Mi Monika Krištić – Zavičaj Kako sam majci uljepšao putovanje, 13 g., Urdorf, dijelimo isto nebo, 16 g., Tivat, mojih predaka, 15 g., Usora, dan, 10 g., Berlin, Njemačka Švicarska (uč. Božena Alebić) Crna Gora (uč. Marina Batašić) BiH (uč. Anto Kovačević) (učiteljica Suzana Mihaljević) Drugonagrađeni učenici: Drugonagrađeni učenici: Drugonagrađeni učenici: Drugonagrađeni učenici: 1. Ivana Tokić – Zanimljivo 1. David Antunović – Suze Katarina Karačić – Zavičaj 1. Filip Skenderović – putovanje, 14 g., Göppingen, kojih se ne stidim, 18 g., Rim, mojih predaka, 13 g., Luzern, Najdraži lik iz priče, 11 g., Njemačka (uč. Asja Stojanov Italija (uč. Renata Grgurević) Švicarska (uč. Mandica Jurišić) Subotica, Srbija (uč. Marija Butorac) 2. Kristina Lukanović - Mi Matković) 2. Dora Kušević – Zanimljivo dijelimo isto nebo, 17 g., 2. Tamara Ana Čičak – putovanje, 14 g., Ottawa, Kolbermoor, Njemačka (uč. Najdraži lik iz priče, 11 g., Kanada (uč. Sandra Kušević) Karmela Lukanović) Freiburg, Njemačka (uč. Marija 3. Mario Franjković - 3. Ana-Marija Sentić - Mi Lončar) Oprostio sam prijateljici, 13 dijelimo isto nebo, 17 g., 3. Magdalena Mijić – Moj g., Bern, Švicarska (uč. Irena München, Njemačka (uč. najdraži lik iz priče, 9 g., Đurčević Flückiger) Karmela Lukanović) Oslo, Norveška (uč. Renata 4. Lea Isabella Žanić – 4. Jelena Bošnjak – Mi Abramac) Oprostila sam prijateljici, 14 dijelimo isto nebo, 17 g., 4. Ana Grabovičkić – Kako g., Ulm, Njemačka (uč. Ana Hamburg, Njemačka (uč. sam majci uljepšala dan, 9 g., Martinović) Dijana Filo) Toronto, Kanada (uč. Ružica 5. Anđela Čagalj – Zanimljivo 5. Miroslav-Milja Vernika Vujčić) putovanje,13 g., Berlin, – Mi dijelimo isto nebo, 16 5. Katarina Rudić – Kako sam Njemačka (uč. Suzana g., Karaševo, Rumunjska (uč. majci uljepšala dan, 9 g., Donji Mihaljević) Petar Hategan) Tavankut, Srbija (uč. Slavica Ivković Ivandekić)

46 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 46 09.06.2011. 15:19 HRVATI U FEDERACIJI BiH: HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA “Livno, Duvno i Kupreško polje…”

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak

Kupreško polje

Piše: Zvonko Ranogajec Na jugozapadu ova županija graniči no ratna razaranja su uzrokovala emi- planinskim masivom Dinare s Republi- griranje stanovništva u druge europske ercegbosanska župani- kom Hrvatskom, dok je na sjeveroistoku zemlje ili dijelove BiH pa se pretpostav- ja treća je od županija u granica s Republikom Srpskom. Na sje- lja da sada ima oko 83.000 stanovnika. Federaciji Bosne i Her- veru Hercegbosanska županija graniči s Što se tiče Hrvata, prema podacima do- cegovine po najvećem Unsko-sanskom županijom (kantonom), bivenim iz župnih statistika, broj Hrva- udjelu Hrvata u nacio- na jugoistoku sa Zapadno-hercegovač- ta u odnosu na 1991. godinu ostao je na Hnalnom sastavu. U ovoj jugozapadnoj kom županijom te na istoku sa župani- istoj razini od oko 43.600. Gustoća na- županiji Hrvata ima 79 posto ili više od jom Srednjom Bosnom i Hercegovačko- seljenosti je samo 17 stanovnika na če- 66.000, po čemu su treći nakon Zapad- neretvanskom županijom. Površinom od tvorni kilometar po čemu je ovo najsla- no-hercegovačke županije s 98,8 posto 4.934 četvorna kilometra ova je županija bije naseljena županija. Od šest općina i Posavske županije s 82,8 posto udjela najveća u Federaciji BiH i zauzima 18,8 koje čine županiju, Hrvati su većinsko Hrvata u ukupnom broju stanovnika žu- posto njezine površine. stanovništvo u Livnu, Tomislavgradu i panije. Osim Hrvata, u županiji su ma- Prema posljednjem relevantnom po- Kupresu, a nakon rata i Drvaru, dok su njinski zastupljeni Srbi s 12 posto i Boš- pisu stanovništva iz 1991. godine ova u Glamoču i Bosanskom Grahovu u ve- njaci s 8 posto. županija imala je 115.726 stanovnika, ćini Srbi. Kao posljedica ratnih prekra- 47 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 47 09.06.2011. 15:19 Divlji konji u bjelini Cincara leko od Drvara, a ulijeva se u Unu kraj Martin Broda na granici s Hrvatskom. U poljima dominiraju rijeke nestalnog toka ili ponornice, kao i močvarna ze- mljišta (sjeverni dio Livanjskog polja). Veći vodotoci su Plovuča i Opačica u Livanjskom polju i Šuica u Duvanjskom polju koja izvire kao nastavak vodotoka iz Kupreškog polja, a koja također poni- re i ponovno izvire kao Ričina te se ulijeva u Buško jezero. Posebni fenomen ove županije je najveće akumulacijsko jezero u BiH i jedno od najvećih u Eu- ropi Buško jezero. Na mjestu nekadaš- njega močvarnog prostora Buškog blata početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća napravljeno je akumulacijsko jezero površine 56 četvornih kilometa- janja broj Hrvata znatno se povećao u ko polje s Glamočem, dok je na istočnoj ra za potrebe hidroelektrane Orlovac u općinama Bosanskom Grahovu, a po- strani toga planinskog niza Kupreško po- slijevu rijeke Cetine kraj mjesta Otoka sebno u Drvaru (1991. godine 33 Hr- lje koje je planinom Radušom omeđeno pokraj Sinja. Voda se sa 716 m nadmor- vata, a trenutno oko 700). sa županijom Srednjom Bosnom. U ju- ske visine reverzibilnim kanalom odvodi U reljefu ove županije dominiraju goistočnom dijelu županije smješteno je do kompenzacijskog bazena Lipa na 703 visoke mlade planine dinarskog smjera Duvanjsko polje koje je Vranom i Ljubu- metra n.v. odakle se tunelom kroz Ka- pružanja (sjeverozapad-jugoistok) s po- šom (Velika Ljubuša 1.797 m n.v.) ome- mešnicu odvodi do HE Orlovac na 300 ljima u kršu u jugoistočnom dijelu župa- đeno u smjeru županije Srednje Bosne i metara n.v. i instalirane snage 237 MW. nije. Na granici s Hrvatskom su Dinara Hercegovačko-neretvanske županije. U Voda zatim završava u Cetini. (Troglav 1.913 m n.v.) i Kamešnica (Konj sjeverozapadnom dijelu Hercegbosanske 1.856 m n.v.) s kojima se paralelno pru- županije na prostoru Drvara i Bosanskog PRVI HRVATSKI KRALJ ža Staretina (Vrhovi 1.633 m n.v.) i Goli- Grahova nalaze se manja polja u kršu i Prostor Hercegbosanske županije u doba ja (Veliki vrh 1.890 m n.v.). Između njih veliki planinski masivi Osječenice (Ve- Ilira bio je poznat kao Hlivno, a u rim- je položeno najveće polje u kršu u BiH, lika Osječenica 1.795 m n.v.), Jadovni- skom razdoblju bio je dio provincije Dal- Livanjsko polje (700 m n.v.) na čijemu ka (Velika Lisina 1.656 m n.v.), Kleko- macije. Doseljavanjem Hrvata oko 626. jugoistočnom dijelu je smješten i najveći vače (1.961 m n.v.), Lunjevače (1.707 m godine Livno i Tomislavgrad dobivaju grad županije Livno. Sljedeći planinski n.v.), Crne Gore (Gola kosa 1.651 m n.v.) središnju ulogu u tadašnjoj Hrvatskoj niz čine Čemernica (1.631 m n.v.), Slo- i Vitoroga (Veliki Vitorog 1.906 m n.v.). Kraljevini. Oko 925. godine na prostoru vinj (Kujača 1.846 m n.v.) i Cincar (2.005 Zbog velikih planinskih lanaca nema Duvanjskog polja okrunjen je prvi hr- m n.v.) između kojih se nalazi Glamoč- većih rijeka osim Uvca koji izvire neda- vatski kralj Tomislav iz obiteljske loze

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Kamešnica”, Podhum, okolica Livna

48 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 48 09.06.2011. 15:20 Drvar Livno

Trpimirovića. Taj prostor ima i poseban ge HV-a i HVO-a tijekom 1994. i 1995. čih proizvodnih aktivnosti pa je nezapo- naziv Završje ili Tropolje te iz sastava hr- godine u operacijama Zima ‘94 i Skok 1 slenost znatna. Od kulturno-sakralnih vatsko-ugarske države povremeno ulazi ovladali su sjeverozapadnim dijelom Li- znamenitosti dominira bazilika sv. Ni- u sastav srednjovjekovne bosanske drža- vanjskog polja i vrhovima Dinare, čime kole Tavelića. Kupres je općinsko središte ve. Prodorom Turaka prostor današnje su stvorene pretpostavke za akciju Olu- s 2.700 stanovnika u središnjem naselju Hercegbosanske županije dolazi u turski ju u Hrvatskoj kojom je deblokiran širi i s 10.000 u cijeloj općini. Leži na 1.200 sastav, a najdulje su odolijevali Hrvati iz prostor Bihaća te je time spriječena ka- metara n.v. i ima oštriju planinsku kli- Grahova i Drvara. Kršenjem njihova ot- tastrofa razmjera Srebrenice, a akcijom mu. Uz skijaški turizam značajno je šu- pora Turci na taj prostor doseljavaju novo Maestral i Južni potez srpske snage u BiH marstvo i stočarstvo. Glamoč je općina vlaško stanovništvo koje je sudjelovalo su poražene i prisiljene na pregovore koji s oko 12.000 stanovnika, od čega 4.000 u ratu na strani Turske, čime se mijenja su rezultirali Daytonskim sporazumom. živi u središnjem naselju Glamoču. Op- etnička slika županije, što se često doga- ćina ima većinsko srpsko stanovništvo đa tijekom kasnije povijesti. Livno, kao SNAŽNO ISELJAVANJE iako se broj Hrvata povećao zbog dolaska i cijela BiH, oslobođeni su turske vlasti Livno je političko središte županije, leži prognanika s prostora pod upravom Re- 1878. kada postaju dio Austro-Ugarske. na 724 metra n.v. Samo naselje ima više publike Srpske. Drvar ima sličnu etnič- Ovaj prostor imao je presudnu ulogu u od 10.000 stanovnika dok općina ima ku i gospodarsku strukturu kao Glamoč. posljednjem ratu na ovim prostorima u oko 32.000. Mnogobrojni Livnjaci s vre- Najmanje općinsko središte uz državnu sprječavanju velikosrpske ekspanzioni- menom su se zbog gospodarskih razlo- granicu prema Hrvatskoj je Bosansko stičke politike protiv BiH i Hrvatske. Sna- ga iselili uzduž dalmatinske obale, u Sla- Grahovo s 2.000 stanovnika, dok cijela voniju i Zagreb, te u zapadnu Europu općina ima blizu 8.000 stanovnika. Q Duvanjsko polje i prekomorske zemlje pa je ovo grad s jednom od najjačih dijaspora. Livno je Bazilika sv. Nikole Tavelića u poznato po proizvodnji uglednoga li- Tomislavgradu vanjskoga kravljeg sira čija proizvod- nja u “Mljekari Livno” godišnje doseže blizu tisuću tona, a baš tu proizvodnju potaknula je krajem 19. stoljeća austro- ugarska vlast. Livanjski kraj poznat je i po ergeli konja, razvijenom stočarstvu i nekadašnjem rudniku ugljena vađenom iz planine Tušnice. Tomislavgrad je druga općina po ve- ličini u županiji, naselje ima 5.000 stanovnika, a cijela općina oko 30.000. Osim uslužnih djelatnosti i upravne, nema ja-

ENG Hercegbosna County is the third county in the Federation of Bosnia-Herzegovina by its share of Croatian’s in the overall population (79%). The natural and geographic characteristics of this area are diverse—with broad, fertile ﬁ elds, vast pastures, rivers and lakes. 49 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 49 09.06.2011. 15:20 Naša Kuhinja NAJAVA Priprema: Marija Hećimović CrOz Jelačić kocke Festival Ljubitelji kolača vrlo dobro znaju za Jelačić kocke, kocke ili tortu jer svojim bogatim okusom ostaju trajno željena slastica i briž- australsko-hrvatskog no čuvana u receptima naših baka pa sve do današnjih dana. Očito je da slavni ban Jelačić nije inspirirao samo glazbenike, prijateljstva nego i slastičare. Fine čokoladne kocke javljaju se u mnogim inačicama, različitim po broju jaja, količini vrhnja i čokolade, a osobito u omjeru čokolade i vrhnja s orasima ili lješnjacima ili bez njih. Odabrali smo za vas ovaj recept koji je najbliži recep- tu jedne poznate stare zagrebačke slastičarnice u kojoj se priprema više od 50 godina s nadom da ćemo povećati broj lju- bitelja Jelačić kocki.

AUSTRALIJA - Od 11. studenog do 14. studenog 2011. godine u Melbourneu, na Federation Squareu, održat će se CrOz – Festival australsko-hrvatskog prijateljstva. Cilj ovoga festivala je ujediniti Hrvatsku i Australiju na jedan nov, moderniji način te jednima i drugima dati mogućnost da na ovome festivalu upoznaju obje kulture. Ovo će biti dvodnevna međunarodna multimedijski raznolika javna manifestacija, na kojoj će se pokazati široki spektar hrvatske i australske kulture uključujući turizam, umjetnost, glazbu, modu, kuhinju, šport i edukaciju/jezik, a na kojoj će sudjelovati talenti lokalne i međunarodne scene. Festival je namijenjen melbournškoj multikulturalnoj publici Vrijeme pripreme: i stranim posjetiteljima svih dobnih skupina i podrijetla, posebice onima koji znaju cijeniti drukčije oblike umjetničkog 60 min i kulturnog izražavanja. Sadržaj dramskih predstava bit će ponuđen na engleskom, talijanskom, njemačkom, francuskom i hrvatskom jeziku. SASTOJCI PRIPREMA Festival je neproﬁ tabilan te će prikupljeni novac ravnomjerno Za biskvit: U čvrsti snijeg od bjelanaca dodati šećer i dobro biti doniran jednoj od bolnica u Hrvatskoj (dječjem odjelu), 6 jaja, mikserom izmiješati. Lagano miješajući kuhačom te u Australiji Wirrpanda fondaciji koja se brine o mladim 180 g šećera, dodati brašno pomiješano s kakaom. Smjesu peći u Aboridžinima. Nakon završetka manifestacije detaljan pregled 180 g brašna, pravokutnom plehu oko 20 minuta na 180 C (pro- svih troškova bit će predstavljen korisnicima i javnosti, u tisku 90 g praha kakaa vjeriti čačkalicom je li pečeno). U pleh staviti papir i na web stranici Festivala. Svi zainteresirani moći će donirati Za kremu: za pečenje ili ga premazati uljem i posuti brašnom. novac preko CrOz web stranice. Na webu će se bilježiti svi 5 dcl slatkog Ohlađeni pečeni biskvit prerezati na dva dijela. događaji vezani uz predstojeći festival, kao i mogućnost vrhnja, Slatko vrhnje zakuhati i u njega dodati čokoladu volontiranja i sponzoriranja Festivala. Dobrodošli su i sponzori 500 g čokolade u u prahu, dobro promiješati i još malo skupa ku- iz Hrvatske. prahu hati da se lijepo sjedine. Skinuti s vatre i uz stal- Želimo navesti da su svi izvođači iz Hrvatske potvrdili svoj (ne čokolade za no miješanje ohladiti. Staviti u hladnjak da se još dolazak (te je program Festivala zaključen i dovršen), među kuhanje) jače ohladi i mikserom miješati dok ne dobijete kojima su i poznati izvođači hrvatske estrade, kazališta i čvrstu smjesu. Za preljev: umjetnosti. Na trgu će biti postavljene i kravate, iz Academice Kremu premazati po listu biskvita i staviti drugi 300 g čokolade za Croatice iz Zagreba, jer nam je velika želja da i na našem trgu list pa i njega premazati u tankom sloju. kuhanje, u Melbourneu kravata bude simbol ovoga projekta, te simbol Za glazuru zakuhajte slatko vrhnje, skinite ga s 2 dcl slatkog Hrvata i Hrvatske. vatre i umiješajte čokoladu nasjeckanu na kocke. vrhnja Sudionici Festivala iz Australije (Melbournea) su drugi i treći Dugo miješajte dok se ne otopi čokolada i dok ne naraštaj uspješnih Hrvata koji su se rado odazvali pozivu da dobijete glatku smjesu koju ćete preliti preko gor- budu dio ovog projekta. Gospodin Charles Billich, priznat i njeg lista biskvita. poznat hrvatsko-australski umjetnik, osmislio je logo Festivala. Kolač dobro ohladiti u hladnjaku i prije posluživa- nja narezati na ploške. Ideja je da Festival postane tradicionalan te pozivamo sve zainteresirane da se priključe ovom projektu. (Tim CrOz-a)

50 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 50 09.06.2011. 15:20 GASTRONOMIJA NOVI STANDARDI ZA UGOSTITELJE Hrvatska autohtona kuhinja vladat će ovdašnjom gastronomskom scenom

Polako, ali sigurno stvara se brend hrvatske gastronomije, rečeno je prilikom predstavljanja novog pravilnika o utvrđivanju posebnog standarda – ‘Hrvatska autohtona kuhinja’

ti i elementi koji moraju biti ispunjeni za dodjelu spomenutog standarda, kao i oznaka i načina označavanja. Pravilnik će omogućiti razlikovanje i prezentiranje ugostiteljskih objekata prema ponudi tradicionalnih hrvatskih jela, obogaćivat će ugostiteljske ponude širenjem nacionalne gastronomske ponude i autohtonih jela, ali i promovirati Hrvatsku kao turističko odredište s bogatom gastronomskom baštinom i kul- Ugostitelji i ministar turom. Q turizma u restoranu Puntijar Popis jela gastronomske baštine Tekst: Uredništvo (izvor Hina i Vjesnik) jenjati i dotadašnji zakoni. S obzirom na Predjela: bećarska satrica, bijeli kobasi, Snimke: Hina to da gotovo 90 posto turista čine stran- benkovački prisnac, fazan na grofovski, ci, predstavnici Ministarstva turizma i dugoreška žuljica, kosana mast, šokol, ravilnik o utvrđivanju posebna ovaj način nastoje razbiti predodžbe špek, šunka u kruhu, basa s projom, ci- nog standarda – ‘Hrvatska o Hrvatskoj kao zemlji isključivo teme- cvara, buzara, frigana janjeća krv, gu- autohtona kuhinja’ potpisan ljenoj na suncu i moru. Naprotiv, žele laš s keljem, inćuni u kori, jetrica s ju- je i predstavljen 29. svibnja nas pozicionirati prema imidžu odre- kom, masnica, mlinci na varaždinski, u poznatome zagrebačkom dišta visokog stila življenja s ekološkim nadjevene rajčice na primorski, štrukli Prestoranu “Stari Puntijar”. Poseban stan- predznakom. Gastronomija tu igra ve- s repom i čvarcima... dard namijenjen je prije svega domaćim liku ulogu: posljednje istraživanje To- Juhe: bijela juha, braveća juha, črna juha, habsburška juha, hlebinska juha... restoranima, ali i barovima i hotelima masa o stajalištima i potrošnji turista u Variva: batuda, čobanac, fi š paprikaš, koji će, ako ga prihvate, svoje objekte Hrvatskoj, iz ljeta 2010., pokazalo je da ćoravi gulaš, lički lonac, kaštradina, ma- moći označiti standardiziranom pločom gastronomija, kao motiv dolaska u našu neštre... s nazivom “Hrvatska autohtona kuhinja”, zemlju, zauzima visoko četvrto mjesto. Glavna jela: arambašići, kuhani dimlje- na hrvatskom i engleskom jeziku te od- Štoviše, Zlatko Puntijar, predsjednik ni buncek, čabranske krvavice, fazan na govarajućom grafi kom. Svi potencijalni Ceha ugostitelja pri HOK-u koji okuplja moslavački, đuveč od veprovine, gulaš klijenti znat će da ulaze u objekt u ko- 16.000 obrtnika od kojih će se mnogi si- od podolca, medvjeđa šapa, perkelt od jemu u jelovniku ima najmanje 70 po- gurno uključiti u ovaj program, kaže da soma, pečena raca punjena heljdinom sto jela iz “Popisa jela hrvatske gastro- turisti u prvi dodir s nekom zemljom do- kašom, kunić na saft klinčekima, puri- nomske baštine”. Dugačak i bogat popis laze upravo preko hrane, odnosno stola. ca s mlincima, smuđ u češnjaku, zec na tih jela inače prati spomenuti pravilnik. Novim pravilnikom defi nirana je hr- masti, žgvacet od teletine i janjetine... Polako, ali sigurno stvara se brend hrvatska autohtona enološka i gastronom- Deserti: bajamini i bazlamača, bućni- vatske gastronomije, rečeno je prilikom ska ponuda. Njime se, rečeno je tijekom ca, knedle, makovnjača, mandulat, pa- prenjaci, paradižot, zlevanka... predstavljanja novog pravilnika. Prema predstavljanja, utvrđuju i određuju uvje- riječima ministra turizma Damira Baj- sa, riječ je o pionirskom pothvatu zbog ENG A Croatian brand of cuisine is being created slowly but surely was the message from a re- kojeg su se prije godinu dana morali mi- cent presentation of a new Indigenous Croatian Cuisine standards rulebook. 51 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 51 09.06.2011. 15:20 300 GODINA OD ROĐENJA ZNANSTVENIKA, FILOZOFA, KNJIŽEVNIKA I ISUSOVCA RUĐERA BOŠKOVIĆA Europljanin prije Europe, znanstvenik ispred vremena

Ruđer Bošković i danas je, tristo godina od rođenja, nezaobilazna ﬁ gura hrvatske i europske znanstvene misli, i sigurno je da će to ostati još stoljećima, a ovih dana hrvatska javnost se prisjetila toga velikana održavanjem tribina, izložbama i koncertima

Tekst: Urednštvo (Izvor: Vjesnik) Predsjednica Vlade Kosor polaže vijenac na poprsje Ruđera Boškovića na atematičar, astronom, zagrebačkom Zrinjevcu geodet, fi zičar, fi lozof, isusovac, pa i meteo- rolog, arheolog i knji- ževnik – Ruđer Boš- Mković, čiju 300. obljetnicu rođenja upravo obilježavamo, bio je istinski erudit, jedan od onih velikih umova koji obilježavaju čitavu jednu epohu, pa i dulje, a čiji se utjecaj i ostavština stoljećima poslije pro- učavaju, naraštaja koji dolaze uče iz nje. Taj rođeni Dubrovčanin, odrastao u obitelji imućnih trgovaca, s 15 godina stupa u isusovački red, u Rimu zavr- Poslije ga put odvodi u Beč (gdje po- i znanstvenik u jednoj osobi.” šava fi lozofi ju i teologiju, a za svećeni- sreduje kao ekspert za hidrotehniku u Kao kritičar Aristotela, njegovo uče- ka se zaređuje 1744. godine. O njegovu sporu s Toskanom i piše svoje najveće nje prema nekima urušava čitavu tradi- djelovanju kao isusovca piše isusovac i djelo “Philospohiae naturalis redacta ad ciju aristotelizma na europskim katolič- profesor fi lozofi je Ivan Koprek (u pri- unicam legem virium in naturae existen- kim sveučilištima, Newtonov zvjezdani godnoj knjižici objavljenoj u povodu tium” u kojemu postavlja novi zakon prostor u Boškovićevoj terminologiji pre- 300. obljetnice rođenja). sila, koji poslije razvija Michael Fara- staje biti “apsolutni” i postaje “relativan”, U isto vrijeme dok na Rimskom ko- day), zatim u Pariz (gdje dolazi u sukob a svojim je djelovanjem utkao put razvo- legiju dovršava studij fi lozofi je, počinje s matematičarom D’Alembertom), te u ju atomske teorije (James Clark Maxwell studirati i matematiku, fi ziku i astrono- London (u kojemu postaje član Kraljev- kasnije će reći da je nužno “osloboditi se miju, a ubrzo počinje i pre- skoga znanstvenog društva), u krute jezgre i zamijeniti je Boškoviće- davati na tom sveučilištu. Carigrad (sa zadatkom pro- vim atomima”). Raspravama o Sunčevim matranja prijelaza Merku- Ruđer Bošković i danas je, tristo go- pjegama i onima iz pri- ra i Venere), u Breri (gdje dina od rođenja, nezaobilazna fi gura hr- mijenjene matematike izrađuje planove za tada vatske i europske znanstvene misli, i si- (poput konstrukcija najmoderniju zvjezdar- gurno je da će to ostati još stoljećima, a sfere trigonometri- nicu), pa sve do Mila- ovih dana hrvatska javnost prisjetila se je) privlači pažnju na gdje umire 1787. u toga velikana na svečanom koncertu u europske znanstve- 76. godini. Bio je Eu- KD Vatroslava Lisinskoga, na kojem su ne i akademske zajed- ropljanin prije današ- sudjelovali i predsjednik Ivo Josipović i nice, a uskoro dobiva nje ujedinjene Europe, premijerka Jadranka Kosor, zatim izlož- i zadatak od pape Be- piše Koprek o Boškoviću: bom u Tehničkom muzeju u Zagrebu nedikta XIV. da izmje- “Muž stasit, živih očiju, ži- pod nazivom “Portret znanstvenika” te ri meridijane između Rima vahan i razgovorljiv, ugodan projektom dubrovačkih muzeja “Hrvat- i Riminija. Time mu je “uručena” zabavljač, dubok mislilac i jak stvaralac, ska slavi svoga genija” i tematskom izlož- ulaznica u javni život vječnoga grada, te obdaren plodonosnom maštom, pjesnik bom u Kneževu dvoru. Q slijede zadaci poput ispitivanja pukotine na bazilici sv. Petra, rješavanje proble- ENG Prominent Croatian scientist Ruđer Bošković, whose 300th anniversary we are celebrating, ma isušivanja tiberskih močvara i drugi. was a true erudite, one of the great minds that mark an entire epoch. 52 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 52 09.06.2011. 15:20 KNJIGA “DALMACIJA OČIMA STRANACA” SVEINA MONNESLANDA Dosad nepoznate slike iz prošlosti Dalmacije

“Kao slavista uvijek me privlačila prošlost Dubrovnika, ne samo velika imena iz književnosti, kao Držić i Gundulić, već i društvene prilike u vrijeme kad su stvarali”, kaže profesor slavistike na Sveučilištu u Oslu i veliki prijatelj Hrvatske Svein Monnesland

Hohann Högelmüller: Pogled na Split s Gripa, 1845.

Tekst: Uredništvo (izvor HINA) stotinu slika u različitim tehnikama - stvarali”, rekao je profesor slavistike na od crteža, gravira, veduta, akvarela do Sveučilištu u Oslu Svein Monnesland u orveški akademik Svein ulja. Po Maroevićevim riječima autor je povodu izlaska iz tiska toga jedinstveno- Monnesland objavio je birao znakovite citate i slike, a neke od ga sintetičkog djela koji zahvaća gotovo knjigu popraćenu i do- njih prikazuju i rijetkosti kao, primjerice, 800 godina prošlosti Dalmacije. sad nepoznatim slikama dubrovački potres, hercegovački ustanak Monnesland kaže kako je rano čitao “Dalmacija očima stra- i bitku kraj Visa. Prvi poznati putnik u i Hektorovića i Marulića te se bavio ši- Nnaca” temeljenu na dugogodišnjem radu Dalmaciju možda je sv. Pavao, a najraniji rom dalmatinskom kulturom u prošlosti. u knjižnicama i arhivima, u kojoj je oku- opis dalmatinskih gradova dao je arap- “Privlačila me je ta vrlo plodna i bogata pio i obradio raznovrsnu i bogatu građu ski geograf Al-Idris koji je 1154. izradio simbioza slavenske i mediteranske kul- više od stotinu autora, putopisaca i ve- svoj glasoviti zemljovid. Najraniji putnici ture. Otkad sam se naselio, barem djelo- duista, arheologa i etnografa, pustolova u Dalmaciju bili su križari koji su 1202. mično, na Hvaru, povijest i kulturne pri- i hodočasnika, moreplovaca i graditelja, razorili kršćanski grad Zadar. like na otocima posebno me zanimaju. prirodoslovaca i novinskih izvjestitelja. I Norveška je zemlja s dugom obalom i Urednik knjige akademik Tonko Ma- SIMBIOZA SLAVENSKE I mnogim otocima te ima možda nešto roević kaže da knjiga sadrži najpozna- MEDITERANSKE KULTURE zajedničko u načinu života prije svega, tije putopise iz Dalmacije od 1154. do “Kao slavista uvijek me privlačila proš- naravno, pomoraca i ribara”, odgovo- 1925. Težište je na opisima s ilustracija- lost Dubrovnika, ne samo velika imena rio je na pitanje što je jednog Norveža- ma jer slike, kako napominje autor, če- iz književnosti, kao Držić i Gundulić, nina potaknulo da izučava prošlost Dal- sto govore više od riječi. U knjizi je oko već i društvene prilike u vrijeme kad su macije. Kaže da je najmanje šest godina 53 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 53 09.06.2011. 15:20 Louis-François Cassas: Pogled na dalmatinsku obalu u Charles Yriarte: Opći pogled na Knin, kanalu između Zadra i Splita s galijama, Lavallée, 1802. s Vrličke ceste, 1875.

sustavno radio na prikupljanju materi- li na ovaj dio kontinenta. Mnogi su naš- je bila, sve do 20. stoljeća, nepoznata ze- jala te da je najviše našao u knjigama i li da tamo počinje Istok, da je Dalmaci- mlja, manje poznata od Afrike, rekao je. ilustriranim časopisima. “Čak sam do- ja poluorijentalna i slično. Pogotovo su sta materijala”, kako je napomenuo, “na- stanovnici zaleđa shvaćeni kao polu- JAČANJE POVIJESNE SVIJESTI šao u Nacionalnoj biblioteci u Oslu gdje divlji. Predrasude su znak vremena kad S obzirom na to da u predgovoru napo- imaju originalna djela i Alberta Fortisa su ti stranci živjeli. Mnogi su se žalili da minje kako će knjiga “pridonijeti jačanju i Roberta Adama.” žene žive potlačeno. Ali uglavnom su se povijesne svijesti, tako da će Dalmatin- “Najzanimljivije slike sam ipak do- svi složili da je Dalmacija iznimno živo- ci postati još svjesniji speciﬁ čnosti svo- bio iz arhiva u Austriji, Njemačkoj i En- pisna s bogatom kulturom. Također da je kulture i povijesti”, akademik Monne- gleskoj, i čak jednu do sada u Hrvatskoj nepoznatu sliku dalmatinskih seljaka iz Walter Tyndale: Kopnena vrata, Zadar, 1925. galerije u Kaliforniji. Putopisne knjige sam nabavljao iz antikvarijata po cije- lome svijetu”, rekao je te dodao kako je za knjigu prikupljao samo umjetnička djela, a ne i fotograﬁ je.

ŽIVOPISNA ZEMLJA BOGATA KULTUROM “U vrijeme kad nije bilo fotograﬁ ja, crte- ži su služili kao izvor informacija o prilikama. Zato sam stao na samom počet- ku 20. stoljeća, a ipak uključio nekoliko umjetnika koji su stvarali i nakon Prvo- ga svjetskog rata, zbog njihova značaja. Ukupno obrađujem i spominjem više od 130 umjetnika i putopisaca”, rekao je. Upitan koji su strani izvori relevantni za sliku o Dalmaciji, Monnesland kaže kako ih se može grubo podijeliti u dvije skupine - putopisci koji su samo po- vršno upoznali Dalmaciju te oni koji su tamo dulje boravili i temeljitije upoznali prilike. Ovi posljednji donose vrlo zanimljive i vrijedne podatke. Zanimljivi su i oni prvi jer nam daju predodžbu o tome kako su zapadni Europljani gleda- 54 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 54 09.06.2011. 15:20 Théodore Valéio: Mlada djevojka Hugo Charlemont: Mlin krizantema na slapovima iz Šibenika, Yriarte, 1875. Krke, Austro-Ugarska Monarhija, 1892.

sland je izjavio kako se ne boji toga da liko su ljudi iz Europe tijekom povijesti sti Hrvatska ima nekoliko regija sa svo- će biti pogrešno shvaćen. imali jasnu sliku da je Dalmacija poseb- jim speciﬁ čnostima, to je odlika Hrvat- “‘Posezanje’ sa strane za tim dijelom na zemlja sa svojim odlikama. Toga se ske, baš zato je Hrvatska toliko bogata hrvatskog teritorija već odavno je proš- ne treba stidjeti, to danas ne može ugro- i zanimljiva zemlja u kulturnom pogle- lost. ‘Autonomaštvo’ u pozitivnom smi- ziti hrvatsku državu! Danas Dalmatin- du”, izjavio je. slu znači u današnjoj Europi pojačanje ci znaju vrlo dobro da su Hrvati. Možda Knjigu “Dalmacija očima stranaca” identiteta regija. Regionalna pripadnost će moja knjiga pridonijeti boljem shva- Sveina Monneslanda objavili su dvojezič- može biti pozitivna. Dalmacija je uvijek ćanju speciﬁ čnosti Dalmacije u Hrvata no (hrvatski i engleski) hrvatski i norveš- bila posebna regija. Iznenadilo me je ko- iz drugih krajeva zemlje. Zbog povije- ki nakladnici, Fidipid i Sypress Forlag. Q

Svein Monnesland

Svein Monnesland (1943.) profesor je slavistike na Odjelu za europske jezike, književnost i područne studi- je Sveučilišta u Oslu. Objavio je više knjiga i članaka o južnoslavenskim jezicima, kulturnoj povijesti i knji- ževnosti te preveo više hrvatskih autora na norveški jezik. Bio je poznat u Skandinaviji kao zagovornik pra- Louis-François Cassas: va Hrvatske i Slovenije na odcjeplje- Odjeća stanovnika okolice Solina nje i prvi je izvješćivao norveški na- i dio akvedukta, 1782. rod o hrvatskoj borbi za neovisnost. Član je Norveške akademije znanosti i umjetnosti te Akademije nauka ENG Norwegian academician Svein Monnesland has published a book illustrated by previous- i umjetnosti BiH. ly unknown photos of “Dalmatia through the eyes of foreigners” based on many years of work in libraries and archives. 55 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 55 09.06.2011. 15:20 LEGENDE O RODIJAKU ĆIPI  PRIČE IZ KNJIGE PETRA MILOŠA O ŽIVOTU DUVANJSKOG GASTARBAJTERA

Ivankina udaja

vka je nakon diobe uspjela nago- - Tako ne govori cura momku, pod- kad je u društvu i ne spominji mu rasta- voriti brata Ćipu i nevjestu Anđu bode netko sa strane. vu. I glavu će za tebe dat. ono što nikada nije uspjela na- - Mogu vam svima kazat što me vo- Svatovi su se smijali Galinim uputa- govoriti djeda Klecu, da, naime, lja. Neću se udavat, pa da se stidim. A vi ma, a ponajviše se smijao zet Max koji ode u Njemačku. Anđa se tome svi zaslužujete i gore neg ja kažem. ama baš ništa nije razumio iz Galina Iveoma veselila premda je javno priča- - Što smo to mi krivi, upita netko. izlaganja. la kako joj je žao zaovu slati na kraj svi- - Nemoj da vam ja brojim grije kad - Lipo je sve ovo i drago mi je da jeta. U Boškanovoj se arhivi našla di- ji sami znate. smo se vako sastali. Ne daj Bože bit u ploma kuhara, koju je Robert ispunio Poslije ovog događaja, Ivka je mno- svatovim di naš čovik ženi Švabicu. To na Ivkino ime, putovnica više nije bila go dobila na poštovanju, nikad se više je najgori brak na svitu. Jerbo, naš čo- problem, a Ivku je, zahvaljujući Galinim nije dogodilo da joj netko dobaci neu- vik nasida na lipe riči i Njemičino obe- vezama, čekao posao u jednom restora- ljudnu besjedu ili dvosmislicu. Posebice ćanje da će ga uvik volit. Ali čim vidi da nu. Tu je Ivka spočetka čistila, a kasnije kad su Ivku vidjeli s jednim Nijemcem naš čovik noću kasni, da ne polaže ra- se ispostavilo da je brzo naučila kuhati, u fi nom restoranu, a potom saznali da čune o trošenju novca, da se ljuti što ona još brže posluživati goste. Pošto se radi- se Ivka udaje za Maxa Libiga. ne štuje njegovu rodbinu, da joj spoči- lo o gostionici jednog emigranta gdje su Svatovi su upriličeni u istoj gostionici ta zbog namigivanja tuđem čoviku, ona svraćali sve domaći ljudi, nije ni trebala gdje je Ivka bila zaposlena, uz nazočnost se oće rastat. I osim mene ni jedan naš neko veliko umijeće u poslu, neko veli- veoma malog broja sudionika. Tek bliža čovik koje ja poznajem nije izdrža sa ko znanje u pripremanju jela. Dovoljno rodbina koja se nalazila u Münchenu. Tu Švabicom dulje od tri godine. Naš čo- je bilo naučiti praviti šnicle i pomfrit. A je bio i Gale koji je i upoznao Ivku i Maxa, vik mora znat ono što ja nisam zna, a to već je znala variti krumpire i kuhati juhu te sve organizirao. U svadbi je Gale so- je da ženu moram dovest ne samo sebi s govedinom, što su gosti najviše tražili. kolio novog zeta, te je svima očitao svo- već i selu, moraš gledat kako odgovara Za samo nekoliko mjeseci Ivka se je spoznaje o braku. tetki Luci i stricu Mati, zna li se pona- promijenila toliko da je ni vlastita ma- - Ovome braku ja pripisujem dug šat spram babe Mande i dida Joke, oće ter ne bi mogla prepoznati. Skinula je vik, jerbo Njemac ženi Rvaticu, počeo je li ostat u selu dvajest dana odmora ili će maramu s glave, skratila pletenice i ra- Gale svoju zdravicu. Koliko sam ja vidio, ić na more. Zato kažem da naši ne smi- splela bujnu kosu, odjenula fi ne haljine to su najsritniji brakovi, brakovi izme- ju ženit Švabice, a da se naše cure triba- i naučila se šminkati tako da je izazivala đu Njemca i Rvatice, još ako je ta Rvati- ju udavat za Njemce. Jerbo, naša najgo- žudne poglede i onih Glavičana koji su ca iz našeg kraja. Jerbo, njemačke žene ra postane u Njemačkoj najbolja žena joj koji mjesec ranije ssa sprdnjom pro- znaju da po zakonu muškarci nemaju koju svi štuju. Znate svi Matiju Brndži- ricali teške usidjeličke dane. Usporedo s nikakva prava, pa ji mogu varat do mile nu? Kod nas se nije tila udat, a vamo je fi zičkom preobrazbom, postala je samo- volje, mogu na nji galamit, mogu tražit svi fale kako na tako čeljade nisu trevi- svjesna i otresita, tako da je jedne prilike ljubavnika, mogu se okašat na njegovu li. Zato je moja rodica Ivka sritna žena i veoma vješto osramotila Murgu, starog rodbinu… Zato su svi Njemci manji od ja joj proričem dobar brak i puno dice. momka koji se svojedobno zabavljao s makova zrna prid svojim ženama. Jeste li U to ime živili! Ivkom, ali ju je napustio na nagovor uku- vidili šta im žene rade na Oktoberfestu?! Nakon pljeska Galinu govoru, više ćana i nekih prijatelja da ona nije njemu Igraju, pivaju, ali isto tako puštaju tuđim njih upita ga što prognozira svome bra- dorasla. Polupijani Murgo je pokušao u ljudima da ji ljube i tapšu po stražnjica- ku s Njemicom. šali potapšati Ivku dok je prolazila izme- ma. E, naša žena ne da da je prid cilim - Moja Silvija i ja smo iznimke, kazao đu stolova, ali ga je ona oštro pogledala. svitom neko kreće po guzici, pa makar je Gale. Ona je po svojoj prirodi naša, a - Ruke sebi, odbrusila je Ivka. to bio i njezin čovik. A taka će bit i moja ja sam Nijemac! - Da si bila takva cura, mogla si se rodica Ivka. Rodice moja, pamet u gla- Prvi Ivkin dolazak u selo s mužem udat i u svoje selo, pokuša se novom ša- vu, pa slušaj što ti Gale govori. Daklem, Maxom izazvao je golemu pozornost u lom izvući Murgo. čuvaj svoje tilo, a čoviku mudro ugodi. cijeloj Runjavoj Glavici. Tim više što se - Da sam takva tražila, mogla sam, Ispeglaj mu košulju, uglancaj cipele, po- znalo da će doći i Max. Od ranih jutar- ali mi budale ne tribaju. štuj mu rodbinu, ne okašaj se na čovika njih sati dežurala su glavička djeca kako

56 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 56 09.06.2011. 15:20 bi dojavila taj dolazak. Bilo je nekoliko ti ostali ukućani, što je ostale nazočne da je Ivka našla “svoju sriću”, našla muža lažnih dojava, jer su neki lakomisleni dje- tjeralo na smijeh, a mlađi su Glavičani na kraj svijeta i napustila Ćipinu obitelj. čaci, čim bi ugledali da prema selu ide pljeskom pozdravljali dolazak Nijemca K tome još Nijemca koji bi mogao i po- automobil, povikali: “Evo Švabe”!, ali bi u Runjavu Glavicu i njegov svečani do- moći! Tako je mislila i Anđa, smišljajući se poslije ispostavilo da je stigao za Bo- ček. Naravno, Ivka je bila u prvom pla- načine kako podbosti jetrve koje su se žić neki obični Glavičanin. Napokon je nu, mjerkali su njezin izgled i ponaša- njoj naslađivale rezultatom diobe. Dok jedna dojava bila istinita. Pred Klecine nje, pa napokon jednodušno zaključili su one računale kako će se brzo otara- su kuće stigla čak četiri automobila. U da je ljepša nego ijedna cura u selu, što siti svekrve, prasvekrve i prasvekra, do- jednom je bio Pere, u drugom Rodijak je Ivki strašno laskalo. godilo se da se anđa otarasila zaove. I to Ćipa, u trećem brat mu Antiša, a u tako da zet Max pripada njezinoj kući, četvrtom zet Max s Ivkom. Mala je a to je pružalo nadu da će pomoći. zbrka nastala kad su tri prva auto- Svjesni toga, braća Pere i Antiša te mobila stigla Klecinom ćuprijom, njihove žene te su večeri bili veoma a četvrti je krenuo Zabrdića mo- nervozni i ljutiti, tim više što je novi stom. Poslije se ustanovilo da je zet donio u Ćipinu kuću punu torbu upravo Max stigao preko Zabrdi- poklona, dok je njihovoj djeci samo ća mosta, što mu djed Kleco nika- podijelio čokolade. Ti su pokloni se- da nije oprostio, ali su ga Zabrdići oskim pričama još više uveličani, po- neobično zavoljeli upravo zbog te čelo se pričati o golemom bogatstvu činjenice. Oni su, naime, to protu- zeta Maxa, pa su Pere i Antiša do- mačili kao novi dokaz da je njihova živjeli već iste večeri žestoke kritike ćuprija najbolja, jer, zaboga, zašto bi svojih žena, a oni su pokušali svoju kulturni Nijemac išao preko nje kad ljutnju iskaliti na starcima. ne bi bila najbolja. Kao i put koji je - Dokle, ti, dide, misliš živit?, s vodio do nje. Istina, cesta do Zabr- ovim je pitanjem sutradan dočekao dića bila je najbolja, zapravo glav- Pere djeda Klecu. Kako se rumeniš, na glavička cesta, ali su svi Klecini za Gospu blaženu? Misliš li ti ikako bili nezadovoljni i veoma pogođe- mrit? ni tom Ivkinom i zetovom neopre- - Baba ti je Manda još rumeni- znošću da idu preko tuđeg mosta ja, pokuša Ana potpaliti muža, dok kad su imali vlastitu ćupriju. Velike su starci stidljivo gledali preda se, su kritike upućene Ivki koja je mo- a djed u svojoj zbunjenosti nijemo gla savjetovati muža kojim putem i udarao štapom ispred sebe. mostom krenuti a ona mu prepustila - Nemeremo mi protiv Boga, da izabere bolji umjesto pravog puta. usudi se prosloviti baba Manda. Ivka se pravdala kako Max nije že- - A je li protiv Boga to što je lio isprljati auto na cesti prema Kle- Pere svakim danom slabiji i mrša- cinu mostu, ali to nije bilo dostatno. viji, nastavi Ana. Did sve rumeniji, Ipak, Klecini su dočekali veselu a ti, Pere, sve bliđi! povorku iz Njemačke vani na ulici, toč- Kad se svijet razišao, a pridošlice ušle - Neka, neka, neće li did doživit sto nije ispred guvna gdje su se automobili u Ćipinu kuću, jer je po rezultatima dio- godina, pokuša Pere savladat svoju ljut- trebali parkirati, pa su se postrojili kao be bila Ivkino sjedište, tu su pristigli svi nju i nepravednu optužbu. Bit će ovo prvi vojnici i pozdravljali s pridošlicama. U Klecini potomci. Anđa je likovala zbog bračni par iznad sto godina. I neka! A tom ozbiljnom stroju gdje su stajali kao te činjenice upravo toliko koliko su nje- ti, ženo, nemoj da im nešto fali, potapša okamenjeni baba Manda i djed Kleco, za zine jetrve i djeverovi tugovali. Znala je Pere djeda po ramenima. Ima Pere ma- njima strina Kreza, majka Ćipina Slava, ona koliko su se oni naslađivali rezulta- raka i za nji. I nemojte da bi nešto ra- te sva djeca trojice Klecinih unuka i nji- tima diobe, koliko su seljani sažalijevali dili! I da bi se zapustili u odivanju? Pa hove majke. Djed je Kleco bio na čelu, te Ćipu i Anđu računajući da su Pere i An- da mi neko kaže kako Pere ne drži do je salutirao zetu Maxu na isti način kao tiša bolje prošli. Jer, računali su svi, starci dida i babe?! Jesi li se spremio, dide, za što je salutirao prilikom služenja vojske. će brzo umrijeti, a mlada zaova će vječno doktura? Q Isti su način pozdrava pokušali imitira- teretiti Ćipinu obitelj. A dogovilo se, eto,

57 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 57 09.06.2011. 15:20 GOVORIMO HRVATSKI Jezik kao ljudska vrijednost

uvremeni čovjek, svakodnevno zaplju- da i prezira prema svemu vlastitomu, uključujući snut izrazito sugestivnim porukama sve nacionalne vrijednosti, jezik, pa i pripadnost putem različitih obavijesnih sredstava, konkretnoj Crkvi. Takav lažni kozmopolitizam nerijetko ostaje zbunjen i pokoleban zapravo promiče lažno čovjekoljublje, opsjene i sadržajima tih poruka, osobito kada se laž. Zar je moguće istinski voljeti tuđe dijete ako Sobavijesna sredstva koja ih prenose predstavlja- se istodobno zanemaruje i odbacuje vlastito? Ka- ju kao promicatelji svih općeljudskih vrijednosti. kvi su to ljudi koji navodno vole čitav svijet, sve Kada vam jedno takvo glasilo ponudi da birate narode, jezike, kulture, vjere, a istodobno ljubav je li za vas, kao pripadnika svoga naroda, važnija prema svomu rodu, narodu, kulturi, jeziku, do- povijest, jezik ili ljudske vrijednosti, naivni bi is- movini, Crkvi, smatraju primitivizmom, zaosta- pitanik mogao zaključiti da nacionalna povijest Piše: Sanja Vulić lošću, nečim negativnim što može čak imati i i narodni jezik nisu ljudske vrijednosti. Kao da opasne posljedice? Zato energično valja odbaci- vas to što pamtite povijest svoga naroda (stariju ti ankete koje nude anacionalnost kao jedini te- i noviju) i nastojite iz nje crpiti pouke za budućnost čini ma- melj općeljudskim vrijednostima. Pojedinac se upravo preko nje vrijednim ili čak opasnim čovjekom. obitelji i naroda uključuje u općeljudsku zajednicu s opće- A jezik? Zar riječi nisu izrazito ljudska značajka? Čovjek ljudskim vrijednostima. Prečaci mogu biti vrlo opasni i s ne- se izražava govorom, artikuliranim glasovima koji oblikuju sagledivim posljedicama. riječi i rečenice nekoga jezika. Prema tomu, jezik je nedvoj- Početkom ovoga mjeseca hrvatski je narod, sve katolike u beno ljudska vrijednost, a svaki pojedini nacionalni jezik ne- Hrvatskoj i sve druge dobronamjernike iskreno razveselio i procjenjiva je vrijednost pojedinoga naroda. Danas nam se ohrabrio posjet pape Benedikta XVI. Sveti je Otac općeljudske na lukav način želi nametnuti razmišljanje kako domoljublje vrijednosti, koje promiče katolički nauk, čvrsto vezao uz naci- i ljubav prema vlastitim nacionalnim vrijednostima, te briž- onalne i obiteljske vrijednosti. Zato ne treba nasjedati lažnim no njegovanje vlastitoga jezika automatski podrazumijevaju humanistima koji, u ime tobožnjega humanizma, pojedincu nesnošljivost prema drugima, pače i nepoštivanje temeljnih nude zaborav i istrgnuće iz njegove duhovne i kulturne bašti- ljudskih vrijednosti. Na takav se način promiče tobožnji koz- ne. Takav pojedinac, prepušten sam sebi, savršeno je podložan mopolitizam kao proﬁ njeno sredstvo za buđenje osjećaja sti- zloporabama i manipulacijama svih vrsta. Q

MANJINSKE VIJESTI vatskoj te u BiH, Kanadi i SAD-u, a iza PREMIJERA U HRVATSKOM nje je više od šezdeset predstava. S Na- KAZALIŠTU U PEČUHU rodnim pozorištem u Tuzli već je surađi- MAĐARSKA - Tekst hrvatskog autora vala na tri uspješna projekta: Kako voli Ivice Ivanca Odmor za umorne jahače druga strana 1999., Buba u uhu 2003., ili Don Juanov osmijeh i danas je aktu- te Na tri kralja 2006., a ovo je njezina alan kazališni komad koji daje poznatu prva suradnja s Hrvatskim kazalištem priču o velikome zavodniku i putniku u Pečuhu. Njezini suradnici na ovome Don Juanu u vječnoj potrazi za ljubav- umjetnički zahtjevnom i poticajnom lju i višim smislom života. Napisan je projektu koji Hrvatskom kazalištu iz pedesetih godina prošlog stoljeća, a Pečuha otvara mogućnost igranja na praizvedba ovog djela o opstojnosti i kazališnim daskama BiH i Hrvatske su smislu ljubavi odigrala se 1962. godine scenograf iz Sarajeva Osman Arslana- u Dramskom kazalištu Gavella u Zagre- gić, kostimografkinja iz Zagreba Ma- bu. U Hrvatskoj je postavljen na scenu rija Šarić Ban, suradnik za scenski po- još tri puta, a premijerno uprizorenje kret Balazs Vincze, ravnatelj Baleta u 18. svibnja ove godine u Hrvatskom šta u Pečuhu (tuzlanska premijera pla- Narodnom kazalištu u Pečuhu i dobit- kazalištu u Pečuhu ujedno je i njego- nirana je 23. svibnja 2011.). nik ugledne koreografske nagrade “Ha- va mađarska praizvedba. Odmor za umorne jahače ili Don Juanov rangozó”, a glavne uloge Don Juana i Riječ je o zajedničkom projektu koji je osmijeh režirala je Nina Kleﬂ in, redatelji- njegova odanog sluge i prijatelja Sga- rezultat dugogodišnje suradnje dvaju ca iz Zagreba koja pripada aﬁ rmiranom narella igraju glumci i ravnatelji dvaju teatarskih kuća, u koprodukciji Narod- naraštaju hrvatskih redatelja. Radila je kazališta Slaven Vidaković i Armin Ća- nog pozorišta Tuzla i Hrvatskog kazali- u gotovo svim kazališnim kućama u Hr- tić. (Katja Bakija) 58 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 58 09.06.2011. 15:20 NOVE KNJIGE

SURČIN KROZ POVIJEST Knjiga “Surčin kroz povijest” sveće- nika i hrvatskog književnika iz Voj- vodine preč. Marka Kljajića objavljena je prošle godine. U Hrvatskoj je pojam Surčin uglavnom vezan uz beogradsko uzletište koje je donedavno nosilo to ime. No, ma- lobrojni znaju da je riječ o tradici- onalnome hrvatskom naselju ne- daleko od Zemuna. U predgovoru knjige koji potpisuje Ivana Andrić- Penava piše: “Knjiga ‘Surčin kroz po- POVIJEST TAMBURE I vijest’ nastala je iz autorove velike TAMBURAŠKE GLAZBE ljubavi prema njegovim župljanima U Hrvatskome narodnom kazali- Surčincima, ali i prema Srijemcima štu u Osijeku predstavljena je knji- i Srijemu općenito. Ona je rezultat ga “Povijest tambure i tamburaške njegova neumornog traganja za glazbe” doajena hrvatske tambu- podacima o župi Presvetog Trojstva raške glazbe, Julija Njikoša. Knjiga u Surčinu koje ga je odvelo još daje podijeljena u nekoliko poglavlja lje, te je čitatelju osim opisa života pa tako u njoj možemo naći sve o u toj srijemskoj župi pružio priliku tamburi, njezinu razvitku i vrsta- da se informira i o povijesti općine ma, tamburaškim orkestrima, ali Surčin, ali i o povijesti Srijema, kako onoj političkoj i društvenoj, tako i cr- i vezi Osijeka i tamburaške glaz- kvenoj. Velika vrijednost ove knjige su podaci iz dosad neobjavljenih izvo- be. Julije Njikoš nije uspio završiti ra poput dokumentacije iz arhiva župe Presvetog Trojstva i zapisa iz surčin- ovu knjigu. Nakon bolesti, umro je ske župne Kronike.” u 87. godini.

MONOGRAFIJE GARDIJSKIH BRIGADA vi” koje prikazuju kronologiju njihova ustrojavanja i rat- U povodu 20. obljetnice formiranja Oružanih snaga RH, nog puta do završetka Domovinskog rata te su podsjet- Dana Oružanih snaga RH i Dana Hrvatske kopnene vojske nik na događaje i ljude koji su obilježili noviju hrvatsku objavljena je monografi ja vojno-redarstvenih postrojbi povijest. Voditelj projekta, umirovljeni pukovnik Antun OS RH u Domovinskom ratu od 1991. do 1996. u kojima Moguš, rekao je da je cilj bio dokumentiranje povijesnih se dokumentiraju povijesne činjenice o nastanku Hrvat- činjenica o Domovinskom ratu te sjećanje na njegove žr- ske vojske i Oružanih snaga. Riječ je o monografi jama 2. tve i heroje, na nastanak Oružanih snaga, a monografi je gardijske brigade “Gromovi”, 4. gardijske brigade “Pauci”, također sadrže opsežnu dokumentaciju i fotografi je, kao 7. gardijske brigade “Pume” i 9. gardijske brigade “Vuko- i manje poznate činjenice.

59 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 59 09.06.2011. 15:20 Prekrasna Hrvatska okom fotografa Snimio: Filip Lučin (više fotograﬁ ja prekrasne Hrvatske pogledajte na www.ﬁ liplucin.com)

Zeleni Vir je izvor u maloj špilji koji se nalazi ispod sedamdesetak metara visoke stijene preko koje se spušta maleni potok i čini prekrasan slap. Ime je dobio po zelenoj boji jezerca u špilji. Sva ta voda prolazi kroz podzemni kanal koji vodi do prve hidrocentrale u Gorskom kotaru, izgrađ ene 1921. godine. Vražji prolaz jedan je od najljepših kanjona Hrvatske, to je uska, jedva dva metra široka gudura kroz koju se probija planinski potok Jasle. Iznad njega su usječene u živu stijenu galerije i mostići kojima se prolazi preko potoka. Na kraju puta kroz Vražji prolaz nalazi se ulaz u špilju Muževa hiža u kojemu se stanovništvo nekada skrivalo pred Turcima. Špilja je prostrana s nekoliko stalagmita i stalaktita, a u njoj je na đena i čovječja ribica.

Matica 06_2011.indd 60 09.06.2011. 15:20 GLAZBA+ Snimke: HINA

Novi Fosili održali koncert za pamćenje Pred rasprodanom Dvoranom Dražena Petrovića legendar- ni Novi fosili počastili su publiku svih naraštaja svojim naj- većim hitovima. - Ova dvorana vidjela je europske vrhove, neka tako bude opet. Zato će večeras biti vruće, baš kao u dobra stara vremena - rekla je Sanja Doležal na početku koncerta koji je započeo pjesmom “Košulja plava”, a uspješ- nice iz bogate karijere obožavatelji su s Fosilima otpjeva- li uglas. Redali su se hitovi poput “Da te ne volim”, “Nebe- ske kočije”... Kao posebni gosti nastupili su i ﬁ nalisti showa “Zvijezde pjevaju” Marko Tolja i Nataša Janjić, kao i Hrvoje Kraševac, partner Sanje Doležal u “Plesu sa zvijezdama”, a iznenađenje za kraj bila je momčad Cibone.

Izvrstan ‘Pagliacci’ u Zajcu Nedavno je u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci odigrana po- sljednja ovosezonska operna premijera, Pagliacci Rugge- ra Leoncavalla. Redatelj je gost iz Bugarske Plamen Kar- talov, a opera je izvedena pod dirigentskim vodstvom maestra Igora Vlajnića. Posebno su se sjajnim scenskim i pjevačkim nastupom istaknuli baritoni Robert Kolar i Siniša Hapač. Uz suptilni nastup zbora, potpomognutog Dječjim zborom Toretta te uz snažan i precizan orkestar, publika je dobila još jednu opernu predstavu koju će moći dugo gledati i slušati sa zadovoljstvom.

Novi studijski album Dražena Zečića Odnedavno je na tržištu novi studijski album Dražena Zečića ‘Crni kralj i bijela dama’. Izlasku novog albuma prethodili su singlovi ‘Eh, da mogu vratit godine’ i ‘Sokole’. Obje pjesme vrlo brzo su osvojile Zekinu mnogobrojnu publiku pa se i ovaj njegov novi materijal s nestrpljenjem očekivao. Crni kralj i bijela dama je šesnaesti po redu studijski album koji nastavlja uspješnim putem prijašnjeg albuma ‘U čast svim dobrim ljudima’, koji je objavljen 2009. i prodan u zlatnoj nakladi. Uz promoviranje novog albuma Zečić se priprema i za veliki humanitarni koncert koji će se održati 2. srpnja u pulskoj Areni. 61 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 61 09.06.2011. 15:20 BIOGRAD: DODIJELJENE NACIONALNE DISKOGRAFSKE NAGRADE PORIN Nagradama proslavljena punoljetnost

Nakon što su na Porinu Classic u Zagrebu dodijeljene nagrade iz 11 kategorija jazza i klasike, u Biogradu su podijeljene statue za ostalih 40 kategorija

Dobitnici Porina sa svojim kipićima

Tekst: Uredništvo Snimke: Hina Glasači Porina odabrali su sve osim na- Nikša Bratoš, produkcija – Bratoš, Gibo, grade za hit godine, koji je glasovanjem Orešković, Brkić, Gelo i Vidović – i vi- odjela najznačajnijih na- najšire publike osvojila Jelena Rozga s deospot Žeđam autora Zdenka Bašića i cionalnih glazbenih na- pjesmom Bižuterija. Manuela Šumberca). grada Porin održana je Glasačko tijelo Porina raspodijeli- nedavno u Biogradu. U lo je statue na nekoliko ključnih hrvat- PORIN ZA ŽIVOTNO DJELO DRAGI svojem 18. izdanju Po- skih glazbenih protagonista te potvrdilo DIKLIĆU Drin je postao punoljetan, a nakon što su žanrovske različitosti i autorske pristu- Bambi Molesters potvrdili su od tri nona Porina Classic u Zagrebu dodijeljene pe, zbog čega su Porine u ključnim kate- minacije sve tri i osvojili Porine u kate- nagrade iz 11 kategorija jazza i klasike, u gorijama osvojili Gibonni, Lea Dekleva, gorijama za najbolji rock album godine Biogradu su podijeljene statue za ostalih Jinx, Bambi Molesters i Th e Beat Fleet. (As Th e Dark Wave Swells), instrumen- 40 kategorija. Dodjela Porina održana je Od deset nominacija Gibonni je po- talni album i instrumentalnu izvedbu. na efektnoj sceni, imala je dobro osmi- tvrdio pet nagrada, uključujući i ugledan Th e Beat Fleet su od sedam nominacija šljeni scenarij i režiju Andre Vrdolja- Porin za album godine (Toleranca), dok primili tri nagrade, pa i onu za najbolji ka s voditeljem Đanijem Stipaničevim. su ostale “tehničke” (snimka i aranžman koncertni album (Perpetuum Fritule) i 62 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 62 09.06.2011. 15:20 omot (Studio profesionalci+ i Luka Du- Pjesma godine je ‘Dogodila se plančić), dok su s Jinxima osvojili jednak ljubav’ (Lea Dekleva i TBF) broj glasova u kategoriji najbolje izvedbe grupe s vokalom. Najviše nominacija imali su Jinxi, je- danaest, a glasačko tijelo nagradilo ih je Porinima u kategorijama uglednog pop albuma godine i najbolje izvedbe grupe s vokalom. Lea Dekleva s tri nominacije Dodjela Porina u nagrađena je ključnim Porinom za pje- kategorijama klasike i jazza održan je smu godine “Dogodila se ljubav” i naj- dvorani Lisinski bolju vokalnu suradnju (s Mladenom i Sašom iz TBF-a). Dva Porina osvojili su Porin Classic – trijumf i Najbolji hrvatski tamburaši u kategori- prijateljstva s glazbom jama najboljeg albuma tamburaške glazbe (Slavonijo, biseru Hrvatske) i najbolje Na svečanoj dodjeli diskografske nagrade Porin u kategorijama klasike i folklorne pjesme (Što te sokol nije volio). jazza, u KD “Vatroslav Lisinski” do- U Biogradu je dodijeljen Porin za znali smo pobjednike u ukupno 11 životno djelo i drugome ovogodišnjem kategorija. Bila je to večer iskrenog dobitniku, Dragi Dikliću. i toplog prijateljstva s vrhunskom U glazbenom programu završne glazbom. predstave sudjelovali su gotovo svi no- objavljene u prošloj kalendarskoj godini. Prvi od nekoliko emotivnih vrhunaca minirani (nije bilo Jinxa), a na pozornici Osamnaesta po redu Porinova sezo- priredbe nastupio je dodjelom Porina smo vidjeli svih šest izvođača nominira- na okupila je u Biogradu, kako i dolikuje za životno djelo proslavljenom violi- nih u kategoriji hita godine te sve nomi- uglednoj glazbenoj nagradi, kremu do- nistu, maestru Josipu Klimi. U ime teš- nirane u kategoriji najbolji novi izvođači. maće glazbe. Konkurencija je bila jaka; ko bolesnog, velikog Pepija, nagradu Pod geslom “Najbolje od domaćeg 31 nakladnik u 51 kategoriji prijavio je je preuzeo njegov sin Bojan Klima. materijala” i statuom izrađenom od brač- oko 1.300 prijedloga za nominacije za Tri Porina - za najbolji album klasične kog kamena te podjelom nagrada ovo- nagradu, koji su zatim prošli prvi krug glazbe i one za produkciju i snimku osvojio je album “Glazba... prijatelj- godišnji Porin pokazao se agilnim pro- izbora glasačkog tijela od oko 1.100 lju- stvo” klarinetistice Marije Pavlović, motorom najboljega od hrvatske glazbe di iz struke. Q pijanistice Martine Filjak i glazbenog producenta Petka Kantardžijeva Mlin- Drago Diklić ca. Najbolju skladbu klasične glazbe nagrađen je za životno djelo napisao je Davorin Kempf, a izvedbu ostvario mladi udaraljkaš Filip Mer- čep, veliki miljenik publike. Posebno emotivni trenuci bile su i dodjele Porina za najbolji album i izvedbu jazz glazbe. Njih je za album “From Moscow to L. A.” dobio Boško Petrović - Neven Frangeš Duo. Sjaj- ni jazz pijanist Neven Frangeš i cijela dvorana zahvalili su nedavno pre- minuloj legendi jazza za zajedničke dionice na jedinstvenome umjetnič- kom putovanju. Najbolju skladbu jazz glazbe, “Kolo” zajedničkim snagama stvorio je jazz combo Borna Šercar’s Jazziana Croatica, što je još jedan dokaz kvalitete domaćeg jazza. Dodjela je započela izvedbom uver- tire opere Porin, prvi put u povijesti diskografske nagrade koja nosi ime po slavnome djelu Vatroslava Lisinskoga.

Hitom godine proglašena je ENG The 18th annual gala presentations of the top national music award, the Porin, were held re- pjesma Jelene Rozge ‘Bižuterija’ cently. After the Zagreb presentation of the Porin Classic awards in the jazz and classical music categories, the Porin awards in the other 40 categories were presented in Biograd. 63 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 63 09.06.2011. 15:20 CRORAMA

Zagrebački salon ‘Rukopisi novoga doba’ naziv je izložbe i ujedno središnja tema ovogodišnjeg 46. zagrebačkog salona posvećenog pri- mijenjenoj umjetnosti i dizajnu, koji se održava u Gliptoteci HAZU-a. Zagrebač- ki salon ugledna je nacionalna izložba recentnih likovnih ostvarenja - godiš- nja smotra suvremenoga umjetničkog stvaralaštva posvećena naizmjence vi- zualnim umjetnostima, arhitekturi i ur- banizmu, odnosno primijenjenim umjetnostima i dizajnu. ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti organizira 46. salon. Izložbu je otvorio ministar kulture Jasen Mesić istaknuvši kako je Zagrebački salon li- kovna manifestacija koju ubrajamo u najvažnije nacionalne događaje te vrste.

999 Hotel Paradise www.hotel-paradise.hr [email protected] +385 1 3464 959

Zagreb okupan cvijećem Hotel Paradise nudi široku lepezu hotelijersko-ugostiteljskih usluga. Zagrebački park Bundek postao je ponovno najveća Pogodan je za smještaj poslovnih ljudi,turista i gostiju na cvjetna senzacija u gradu. Naime, održan je 20. po redu proputovanju kroz grad. Opremljen je sa 12 vrhunski uredjenih Floraart, odnosno 46. sajam cvijeća. Na ovogodišnjem soba. Sve sobe su uredjene prema zahtjevima modernog poslovnog Floraartu ljubitelji cvijeća mogli su razgledati više od gosta. Hotel je smješten u tihoj ulici,u zapandom dijelu grada,u trideset hektara otvorenog prostora i dvije tisuće če- tvornih metara zatvorenog prostora, izložbe ukrasnog neposrednoj blizini poslovnog centra Jankomir,koji se u posljednje bilja, rezanog cvijeća, cvjećarski pribor i alat, sjemenje, vrijeme ističe kao nezaobilazna poslovna zona s brojnim inozemnim umjetno cvijeće i slično. Da je ovaj cvjetni sajam nezao- korporacijama i domaćim tvrtkama.Hotel je odlično pozicioniran bilazna destinacija mnogih Zagrepčana potvrdio je i Igor spram autoceste i ostalih važnih prometnica, zračne luke, Toljan. - Floraart se aﬁ rmirao kao jedan od najvećih saj- mova cvijeća na ovome dijelu Europe. Unatoč kriznim Zagrebačkog Velesajma i centra grada. vremenima ponovno svjedočimo vitalnosti i njezinoj prepoznatljivosti - rekao je voditelj Zrinjevca. 64 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 64 09.06.2011. 15:20 Najbolji roman za djecu i mladež ‘One misle da smo male’, roman književnice Julijane Mata- nović i liječnice Anke Dorić najbolji je roman ili knjiga pri- povijedaka za djecu i mladež 2010. godine u Hrvatskoj i dobitnik književne nagrade “Anto Gardaš”, koja je krajem svibnja peti put dodijeljena u Osijeku. Nagradu koja nosi ime jednoga od najistaknutijih klasika dječje književnosti organiziralo je i utemeljilo Društvo hrvatskih književnika, Ministarstvo kulture RH, Hrvatska pošta i Grad Osijek. Tro- člano prosudbeno povjerenstvo u čijem su sastavu bili Tito Bilopavlović, Branka Primorac i Stjepan Tomaš jednoglasno su odlučili nagradu dodijeliti dvjema autoricama nakon što su pročitali 19 proznih književnih djela za djecu i mladež. 50 godina prvoga hrvatskog Oscara Zagrebfi lm i Muzej suvremene umjetnosti organizirali su proslavu 50 godina prvoga hrvatskog Oscara za ani- mirani fi lm “Surogat” Dušana Vukotića 1961. godine, 60 godina prvoga animiranog fi lma u Hrvatskoj i 55 godina od osnivanja Studija za crtani fi lm Zagreb. Na slici je Lila Vukotić, udovica Dušana Vukotića, tijekom svečano- sti u Muzeju suvremene umjetnosti.

Fotograﬁ ja za pamćenje osječkih maturanata Sedmu godinu zaredom osječki maturanti zadnji dan svoga srednjoškol- skog obrazovanja plešu quadrillu, koju je ove godine u Županijskoj ulici ot- plesalo 1.736 od ukupno 2.054 maturanta. Nakon quadrille osječki maturanti oblikovali su na središ- njemu osječkom Trgu Ante Starčevića hrvatski grb, a to je kao milenijsku fotograﬁ - ju snimio Šime Strikoman, koji je ovjekovječio i ples. 65 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 65 09.06.2011. 15:20 IZ ŠPORTA

BLIJEDOM IGROM DO PRVE POBJEDE NA POLJUDU Hrvatska reprezentacija, grad Split te poljudski stadion do- Malo tko je to očekivao nakon slabe igre koja je prijetila pot- živjeli su zajedničku katarzu u dvoboju hrvatske nogomet- punim debaklom hrvatske reprezentacije. Ipak, upornost i ne vrste protiv gruzijske. Na kraju teško izborene pobjede 2 dobre izmjene izbornika Bilića, čija su tri najbolja igrača bile : 1 protiv upornih Gruzijaca shvaćena je u poljudskom gro- pričuve, Kalinić koji je ušao na odmoru, te pred kraj Klasnić tlu kao skidanje “prokletstva” sa svih dosadašnjih utakmica i Dujmović, urodile su dobrim akcijama spomenutog troj- u Splitu gdje Hrvatska dosad nije pobijedila. Shvatili su to ca. Tu je bio agilni Mandžukić i to je bilo to. Hrvatska je raz- i naši igrači koji su dugo nakon utakmice plesali i pjevali s bila “prokletstvo” Poljuda i vratila se u igru za prvo mjesto navijačima koji su ostali na tribinama. Svi iscrpljeni od izra- u kvaliﬁ kacijskoj skupini. A što je najvažnije za naš nogo- zito teške utakmice u kojoj su Gruzijci vodili do 76. minute, met, utakmice reprezentacije igrat će se ubuduće i u Splitu da bi zatim Hrvatska s dva sjajna pogotka, Mandžukića i Ka- te nećemo biti svjedoci lošeg raspoloženja zbog čak 14 go- linića, preokrenula rezultat, uživali su u zajedničkom slavlju. dina nedolaska reprezentacije u ovo nogometno središte.

povoljne cijene do 31.05.2011. Dobra prometna povezanost, blizina zračne luke

Matica 06_2011.indd 66 09.06.2011. 15:20 ZAGREB CO PRVAK Košarkaši Zagreba CO osvojili su prvi naslov prvaka Hrvatske u klupskoj povijesti. Oni su u ﬁ nalu bili uspješniji od Cedevite s 3 : 0 u pobjedama. Zagreb je do odlučujuće treće pobjede stigao na gostovanju u dvorani “Sutinska vre- la” svladavši domaćina s 89 : 85 (19 : 18, 16 : 21, 23 : 15, 17 : 21, 14 : 10) nakon produžetka. Najbolji u sastavu Zagre- ba bio je kapetan Krunoslav Simon s postignutih 26 koševa, Josh Heytvelt i Alex Renfroe dodali su po 14, dok su Cedevitu predvodili Dontaye Draper s 20 i Andrija Žižić sa 16 bodova. Zagreb je ove sezone osvojio oba domaća tro- feja, uz prvenstvo već je osvojio i Kup, te će biti hrvatski predstavnik u Euro- ligi sljedeće sezone.

SPALATINE NA KROVU SVIJETA U Orlandu je održano Svjetsko prvenstvo u cheerleadingu i cheerdanceu na kojem su ‘Spalatine’ Petra Tomić i Ana Kuić postale svjetske prvakinje u cheerdanceu. U kategoriji cheerdancea velike formacije hrvatski tim osvojio je odlično 4. mjesto. Iako je malo ne- dostajalo do brončane medalje, što je pokazala i minimalna razlika u bodo- BLANKA POBIJEDILA U RABATU, SANDRA REKORDNO U vima, Spalatine su ponosne i zadovolj- VARAŽDINU ne postignutim rezultatom. U progla- Blanka je i u trećem ovogodišnjem nastupu ostvarila pobjedu. Nakon mitin- šenju Kupa nacija, Hrvatska je zauzela ga Dijamante lige u Šangaju (194 cm) i Rimu (195 cm), najbolja svjetska visaši- 3. mjesto odmah iza Japana i Meksika. ca u marokanskom Rabatu preskočila je 197 centimetara. Blanka Vlašić iz prve je preskakala visine 186 i 192 cm, jednom je rušila letvicu na 195 cm, da bi po- bjedničku visinu preskočila iz prvog pokušaja. Postavila je letvicu i na ove godine još nedostižnih dva metra, ali ju je triput rušila. Disk Sandre Perković letio je 69.99 metara na ekipnom prvenstvu Hrvatske u Varaždinu. Fenomenalan hitac novi je Sandrin osobni rekord, rekord Hrvatske i najbolji rezultat sezone u svijetu. Ako nekome nije jasno koliko je dobar taj rezultat, napomenut ćemo da već 12 godina nitko od najboljih diskašica nije bacio tako daleko, još od prošlog ti- sućljeća i Ruskinje Natalije Sadove koja je u Solunu 1999. ostvarila 70.02 metara. “Sva sam se naježila, skoro sam zaplakala kad sam vidjela rezultat”, rekla je S. Perković koja na spomenutoj daljini ne misli stati. “Taj jedan centimetar čuvam za kasnije”, dodala je. 67 MATICA lipanj/june 2011.

Matica 06_2011.indd 67 09.06.2011. 15:20 Matica 06_2011.indd 68 09.06.2011. 15:21