Zjsp Livanjsko Polje

Home , Livanjsko Polje, Polje, Sturba (Livanjsko Polje)

ZAŠTITIMO JADRANSKI SEOBENI PUT LIVANJSKO POLJE

Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“ OSIJEK, OŽUJAK 2018. Uvodvo

Jadranskii seobeniseob put je migracijski koridor koji milioni ptica selica iz Evrope i zapadnepadn Azije prate tokom svoje seobe – u jesen sa sje- vera prema jugu odnosno u proljeće u suprotnom smjeru. Tokom ovog putovanja od više hiljada kilometara ptice prelijeću planine Balkana i Jadransko more, prelaze Apeninski poluotok i Sredozem- no more te dolaze do obala Sjeverne Afrike. Neke vrste poput žli- čarke Platalea leucorodia ovdje prezime, ali mnogim vrstama, poput čaplje dangube Ardea purpurea ili patke pupčanice Spatula querque- dula to nije kraj putovanja, već moraju preći pustinju Saharu kako bi se domogle bogatih močvara središnje Afrike, tzv. pojasa Sahel. Tokom duge seobe sve ptice s vremena na vrijeme moraju sletjeti kako bi se odmorile i nahranile prije nastavka svog putovanja. Duž Jadranskog seobenog puta postoji niz važnih odmorišta koje ptice redovno koriste i koje su prave oaze za desetine hiljada selica. To su prije svega preostale velike močvare uz obalu Jadrana, u Italiji i Sjevernoj Africi. Seoba je za ptice prepuna opasnosti – pored ne- stajanja staništa, širenja pustinjskih područja Sahare, ili sudara s električnim vodovima. Jedan od faktora koji najviše ugrožava ptice selice je svakako krivolov i ilegalno uzimanje ptica iz prirode, te tro- vanje. Prema najnovijim procjenama organizacije BirdLife Interna- tional samo u Sredozemlju se godišnje ilegalno ubije ili uhvati oko

Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ 23 miliona ptica. Takve gubitke, uz sve ostale prijetnje sa kojima se ptice suočavaju, mnoge vrste ne mogu kompenzirati pa dolazi 4 do pada brojnosti njihovih populacija, kako na područjima gdje gnijezde, tako i u Bosni i Hercegovini, te Ulcinjska solana u Crnoj Gori. Glavni ciljevi projekta na seobi, odnosno zimovalištima. Tragičan primjer kako krivolov može dovesti su spriječiti krivolovni pritisak na ptice te uspostaviti tzv. nelovna područ- do istrebljenja cijele vrste je tankokljuni pozviždač Numenius tenuirostris, vrsta ja (engl. hunting ban areas) na spomenutim močvarama – mjesta gdje će lov močvarice koja je iz sibirskih gnjezdilišta preko Balkanskog poluotoka dolazila na ptice biti u potpunosti zabranjen te će se desetine hiljada ptica u miru do zimovališta u Maroku, no danas se smatra izumrlom zbog posljedica velikog odmarati tijekom svoje seobe ili zimovanja. Ova serija brošura predstavlja po- krivolovnog pritiska na seobenom putu. jedina projektna područja – njihove glavne karakteristike i prirodne vrijednosti te prijetnje opstanku staništa i ptica, kao i moguća rješenja postojećih problema. Projekat Jadranski seobeni put 3 (Adriatic Flyway 3), pod vodstvom njemačke fondacije EuroNatur i uz ﬁ nansiranje švicarske fondacije MAVA, okuplja niz nevla- dinih udruženja sa područja Balkana, koje u zajedničkoj saradnji rade na tome da se krivolov iskorijeni, odnosno da se javnost educira o problemu krivolova i načinima kako se protiv njega uspješno boriti. „Crne tačke“ krivolova su vrlo često u Sredozemlju upravo močvarna područja gdje se ptice okupljaju u najvećem broju, te se aktivnosti projekta upravo fokusiraju na preostalim velikim močvarnim područjima – se godišnje ilegalno Labudovo okno u Srbiji, Delta Neretve u Hrvatskoj, Livanjsko polje i Hutovo blato ubije ili uhvati [oko 23 miliONA ptica]

Livanjsko polje Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ 5 se odlikuje minimalnim oborinama u ljetnim mjesecima i maksimalnim za vrije-

Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ me zimskog perioda mirovanja vegetacije. Srednje godišnje temperature zraka (na osnovu podataka za Meteorološku stanicu Livno) iznose 8,87 °C; apsolutne minimalne dostižu vrijednosti od blizu -20 °C, a apsolutne maksimalne blizu 40 Opis područja °C. Godišnja količina padavina kreće se oko 1200 mm. Livanjsko polje ima veoma bogatu mrežu površinskih i podzemnih voda u po- vremenim i stalnim tokovima (Sturba, Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuča i Jaruga) ivanjsko polje je smješteno u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koji jedino u zimskom periodu imaju obilje vode, a tokom ljeta svi osim Bistrice, Lizmeđu kraških planina Dinare i Kamešnice na jugozapadu, krečnjačke površi- Sturbe i Žabljaka presuše. Sve ove rijeke pripadaju slivu rijeke Cetine, odno- ne sa Grabovičkom planinom na jugoistoku, Tušnice na istoku, Krug planine i Cin- sno Jadranskom slivu, a osim njih se u Livanjskom polju nalaze još i površinski i cara na sjeveroistoku, Golije na sjeveru, te Šatora i Staretine na zapadu, na nad- podzemni izvori, jezera, riječni rukavci, estavele i ponori, od kojih treba spome- morskoj visini od 700-720 metara. Zauzima površinu od 458,7 km², što ga čini nuti Čajički, Opaki i Kameniti ponor. Plavljenje redovno zahvata najmanje jednu najvećim močvarnim kompleksom u Bosni i Hercegovini i najvećim plavnim trećinu polja na više od 10.000 ha. Polje je ispresijecano mrežom kanala koji višak kraškim poljem na svijetu. vode tokom jesenje-zimskog perioda odvode u Buško jezero, koje se nalazi na jugoistočnom dijelu polja. Vode Buškog jezera koriste se za potrebe HE „Orlovac“ Na jugozapadnom dijelu Livanjskog polja je tokom 1960-ih godina formirana vje- kao i za potrebe vodosnabdjevanja u Republici Hrvatskoj. štačka akumulacija Buško jezero, što je dovelo do toga da su kontinentalnu klimu, koja se odlikuje hladnim snježnim zimama i žarkim ljetima zamijenile kišovite Posebna obilježja i ekološke vrijednosti Livanjskom polju daje prisustvo treset- zime i vlažnija i hladnija ljeta. Polje je i pod uticajem mediteranske klime, koja nih zemljišta, koja ovdje pokrivaju najveće površine u Bosni i Hercegovini, a 6 najbolje su razvijena u Ždralovcu, na sjeverozapadnom dijelu Livanjskog polja. Procesi nastanka treseta se odvijaju uglavnom u bazičnoj sredini, u anaerobnim uslovima, dugotrajni su i spori i mogu se odvijati samo u uslovima nesmetanog vodnog režima i odsustva antropogenog uticaja.

Prirodnu vegetaciju unutar poplavnog dijela Livanjskog polja čini vegetacija niskih tresetišta reda Caricetalia davallianae i vegetacija bara i močvara reda Phragmitetalia. Na dijelu polja u kojem nivo podzemne vode značajno varira u Livanjsko polje toku godine razvijene su mezofi lne i higrotermofi lne livade Molinio-Arrhenathere- je najveće plavno tea, a na rubu polja, izvan uticaja podzemnih voda termofi lne livade Festuco-Bro- metea i kamenjare Thero-Brachypodietea. Rub polja obrastao je šumama hrasta kraško polje lužnjaka Quercetum roboris, cretne breze Betuletum pubescentis, crne johe Alne- na svijetu tum glutinosae i barske vrbe Salicetum pentandrae. Na dubljim aluvijalnim nano- ] sima prisutni su fragmenti nekada dobro razvijenih šuma bijele vrbe Salicetum [ albae, a na malo većim visinama i manje vlažnim tlima razvijene su šuma cera Quercetum cerris mediterraneo-montanum i šuma crnog jasena i cera Fraxino orni-Quercetum cerris; šuma cera i hrasta kitnjaka Quercetum petraeae-cerris, šuma medunca i sitnolisnog hrasta Quercetum pubescentis-daleschampi, a na izraženi- jim nagibima terena i najtoplijim staništima niske šume i šikare sa bjelograbićem Carpinetum orientalis.

Prirodne poplave su važan dio ekoloških procesa Foto: ©Tibor Mikuska/HDZPP 7 Buško jezero je važno okupljalište ptica močvarica Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“ 8 Na području Livanjskog polja dosadašnjim istraživanjima zabilježeno je preko 700 vrsta vaskularnih biljaka, uključujući i niz endema vezanih isključivo za kraška polja: Molinia coerulea, Peucedanum pospichalii, Gladiolus illyricus, Carex panicea, Scilla littardierei, Hieracium pavichii, Edraianthus dalmaticus, Gentianella crispata i Getianella poljensis, kao i veliki broj ljekovitih, aromatičnih i medonosnih biljaka. Bogatstvo biodiverziteta Livanjskog polja ilustruje i podatak o preko 100 vrsta algi i cijanobakterija, preko 30 vrsta beskičmenjaka u sastavu zooplanktona, 42 vrste vilinskih konjica i 39 vrsta leptira.

U vodama Livanjskog polja, prema ranijim istraživanjima, živi 16 vrsta riba, od kojih su četiri isključivo vezane kako za kraške vode: oštrulj Aulopyge hugeli, podbila Chondrostoma phoxinus, turski klen Leuciscus turskyi i gaovica livanjska Phoxinellus alepidotus, vrsta koja isključivo živi u podzemnim vodama. U sastavu faune vodozemaca registrovano je 6 vrsta. Moguće je da se na sjevernom dijelu Livanjskog polja nalaze i populacije čovječje ribice Proteus anguinus, koja je zabi- lježena u izvorima rijeka Ruda i Grab, lijevim pritokama Cetine, koji se napajaju vodama iz Livanjskog polja, ali do sada istraživanja na ovu temu na području Livanjskog polje nisu rađena.

Livanjsko polje sa svojom raznovrsnom okolinom je i stanište brojnim vrstama sisara, od kojih su najbrojniji glodari (rovke, ježevi, krtice, zečevi, vjeverice, miše- Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“ vi, puhovi i voluharice), divlje svinje, jeleni, kune, medvjedi, a na rubu Livanjskog polja, na padinama Cincara živi populacija od oko 150 divljih konja. Merops apiaster, pupavac Upupa epops, rusi svračak Lanius colurio, mali svračak Lanius minor, kokošica Rallus aquaticus, riđa štijoka Porzana porzana, siva štijoka Na prostoru Livanjskog polja, uključujući i vještačku akumulaciju Buško jezero u Porzana parva, vivak Vanellus vanellus i veliki pozviždač Numenius arquata, a za- njegovom jugoistočnom dijelu, do sada je registrovano 235 vrsta ptica. Kao nimljivo je da je Livanjsko polje najjužnije gnjezdilište u Evropi za šljuku kokošicu izuzetno brojna izdvaja se gnjezdeća populacija kosca Crex crex koja je naj- Gallinago gallinago. brojnija u Bosni i Hercegovini, ali i jedna od najbrojnijih u cijelom balkanskom regionu. U periodu gniježđenja između ostalih su zabilježeni i eja livadarka Circus Nekada je na području Livanjskog polja gnijezdio i sivi ždral Grus grus, po kojem pygargus, orao zmijar Circaetus gallicus, bukavac Botaurus stellaris, siva čaplja Ar- je najznačajniji dio polja dobio ime Ždralovac, ali su drastični zahvati isušivanja dea cinerea, čapljica voljak Ixobrychus minutus, štekavac Haliaetus albicilla, velika i uništavanja staništa na ovom području, vršeni od kraja 19. do sredine 20. sto- ušara Bubo bubo, ćuk Otus scops, patka njorka Aythya nyroca, glavata patka Ayt- ljeća, uvjetovali to da se ova vrsta danas može vidjeti samo u vrijeme proljetne i hya ferina, krunata patka Aythya fuligula, zviždara Anas penelope, patka kreketalj- jesenje seobe. Osim za ždrala, Livanjsko polje je izuzetno značajno odmorište ka Anas strepera, patka lastarka Anas acuta, patka gogoljica Netta ruﬁ na, mlaku- za žličarku Platalea leucorodia i druge vrste koje migriraju duž Jadranskog mi- ša Gallinula chloropus, liska Fulica atra, veliki ronac Mergus merganser, pčelarica gratornog puta, a na zimovanju je zabilježeno 70000 močvarica, od kojih su 9 najbrojnije liska Fulica atra, glavata patka Aynthya ferina, ćubasti gnjurac Podiceps Strupnić, Kovačić, Vrbica, Bojmunte...). Veliki broj stanovnika je tokom cijelog 20. cristatus, divlja patka Anas platyrhynchos i galeb klaukavac Larus cachinnans. stoljeća privremeno ili trajno napustio okolinu Livanjskog polja. Slaba mogućnost zapošljavanja, koju ilustruje i podatak da je 2008. godine stopa nezaposlenosti u Livanjsko polje je 2008. godine proglašeno za močvaru od međunarodnog Livnu iznosila 46,6%, jedan je od osnovnih razloga zbog kojih se veliki broj mladih značaja pod okriljem Ramsarke konvencije, a 2011. godine uvršteno je i na nakon sticanja univerzitetske diplome ne vraća na područje Livanjskog polja i listu područja od međunarodnog značaja za ptice (IBA - Important Bird Areas). okoline. Trenutno se nalazi i na listi potencijalnih Natura 2000 područja u Bosni i Hercego- vini. Međutim, Livanjsko polje još uvijek nije obuhvaćeno niti jednom kategorijom Poljoprivredna proizvodnja predstavlja glavni izvor prihoda u ovom područ- zaštite na prostoru Bosne i Hercegovine, uprkos činjenici da, zbog velikog broja ju. Nedostatak industrije i mogućnosti drugih oblika zapošljavanja sve više upu- rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, predstavlja jedan od najznačajnijih ćuju stanovništvo na ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju, a uslovi klime omogu- centara biodiverziteta. ćavaju uspješan razvoj stočarstva, proizvodnje krme za stoku, uzgoj sjemenskog krompira, sjemenskog žita, pivarskog ječma, konzumnog krompira i kupusa, ali Područje Livanjskog polja administrativno pripada općinama Livno, Tomisla- je uzgoj povrća i voća manje rentabilan, zbog niskih temperatura koje se javljaju vgrad i Bosansko Grahovo, koje se nalaze unutar Zapadnobosanskog kantona u kasno proljeće i ranu jesen. Federacije Bosne i Hercegovine. Livno je najveći grad u regiji i sjedište kulturnih, političkih, zdravstvenih, umjetničkih i drugih dešavanja. Uz rubove Livanjskog Najpoznatiji tradicionalni proizvodi sa područja Livanjskog polja su jagnjeće polja, van uticaja podzemnih i plavnih površinskih voda, smještena su sela i za- meso i Livanjski sir, koji svoje tržište ima i u Bosni i Hercegovini i u susjednoj seoci (Guber, Grborezi, Podhum, Prolog, Čuklić, Zabrišće, Bila, Čelebić, Lusnić, Hrvatskoj. Najveći broj proizođača sira proizvodi Livanjski sir samo od kravljeg, ili sa dodatkom od 20% ovčijeg mlijeka.

Općine Livno, Tomislavgrad i Bosansko Grahovo, kojima pripada Livanjsko polje, imaju ogroman poljoprivredni i turistički potencijal. Iako je priroda ovom područ- ju podarila velike resurse, oni su djelomično ili potpuno neiskorišteni, ili se njima Livanjsko polje gazduje na pogrešan i neodrživ način. Mali proizvođači meda, kupinovog vina, kupusa, krastavaca i vina i sakupljači lješnjaka i ljekovitog bilja nude svoje pro- još uvijek nije izvode turistima, ali neorganizovano i bez promocije putem lokalnih turističkih vodiča i suvenirnica. Razvoj lokalnih zajednica okoline Livanjskog polja može se obuhvaćeno niti bazirati na proizvodnji zdrave hrane i različitim vidovima turizma, koji su mogući jednom kategorijom na ovom podneblju. zaštite na prostoru [Bosne i Hercegovine ]

10 Karta 1. Granice i predloženo zoniranje Ramsarskog područja Livanjsko polje 11 EksploatacijaE ta ja tresetaauŽ u Ždralovcu

Na sjeverozapadnome dijeluelu LivanLivanjskog polja nalazi se najvažniji i najočuvaniji dio močvavare i tresetišta - Veliki Ždralovac, a jugoistočno od njega, na površini od oko 700 ha, trentrenutno se vrši eksploatacija treseta, koja je započela 1970-ih godinagodi saa ciljciljem proizvodnje supstrata za uzgoj biljaka. Ekstrakcija treseta se trenutno provodid na neodrživ način koji prijeti da uništi najveće tresetište na Balkanu, s obziromm na to da se vegetacija na napuštenim eksploatisanim poljima vrlo sporo obnavlja. Iskopavanjemskopa treseta i dreniranjem dolazi do veoma nega- tivnih utjecaja na samo na trestresetište u vidu slijeganja i mineralizacije, ali i do pro- mjenemjen hidrologije, što se ogleda u smanjenju nivoa podzemnih voda i promjena- ma u visini i trajanju poplava, što za posljedicu ima promjene staništa i ukupnog stanja biljnog i životinjskog svijeta, s obzirom na činjenicu da nakon isušivanja tla Nakon krivolova Foto: ©Dražen Kotrošan/ O.D. „Naše ptice“ dolazi do ubrzane smjene vegetacije i pojave drvenastih biljaka koje smjenjuju i potiskuju močvarnu vegetaciju. PRijetnje području Na prostoru tresetišta Mali Ždralovac nalaze se površine hidromelioracionog sistema sa sistemom brana po ugledu na austrougarske sisteme kontrolisane odvodnje, izgrađenih s ciljem prenamjene korištenja prirodnog tresetišta u poljoprivredne svrhe, koji onemogućava spontanu obnovu prirodne vegetacije. Iako je ritisak na životnu sredinu na području Livanjskog polja je veoma izražen, što za sada Veliki Ždralovac očuvan, zbog navedenih aktivnosti u ostalim dijelovima Pse ogleda kroz neodrživo upravljanje vodama, koje za posljedicu ima pro- tresetišta, i on je izložen riziku, s obzirom na to da se vrlo intenzivno odvodnjava mjene u režimu vode tresetišta, koja su značajna za biodiverzitet poplavnih i su- cijelo područje. hih livada, intenzivnu i neuravnoteženu eksploataciju treseta i uglja, pojave Dreniranjem tresetišta produžava se suhi period i isušivanje treseta što pogoduje požara i samozapaljenja tresetišta, poremećaje vodnog režima odvodnjom i izbijanju požara koji su posljedica samozapaljenja treseta, ali i namjernog palje- mijenjanjem toka pojednih vodotoka u polju, prekomjernu sječu u okolnom nja vegetacije tokom ranog proljeća, čime se nastoji suzbiti razvoj korova na po- pojasu bukovih i hrastovih šuma, prirodnu sukcesiju livadske vegetacije zbog ljoprivrednim površinama. Kao posljedica niskog nivoa podzemnih voda nasta- odsustva košenja i ispaše, neuravnoteženo upravljanje otpadom, zagađivanje log odvodnjom i male količine padavina, od januara do marta 2007. godine je u podzemnih voda vještačkim gnojivima i pesticidima. podzemnom požaru izgorjela ogromna količina treseta (nikad nije učinjena Sve navedeno, uz pojavu krivolova, uvjetuje izraženu ugroženost populacija ptica službena procjena) na površini od oko 200 km2, uključujući i 73 km2 tresetišta u kao najboljih indikatora stanja i očuvanosti ekosistema Livanjskog polja. Ždralovcu. 12 Neodrživo upravljanje vodama

Prvi sistemi odvodnje u centralnom dijelu Livanjskog polja su izgrađeni početkom dvadesetog stoljeća, a izgradnjom sistema hidroelektrane Orlovac 1970-ih ova površina u centralnom dijelu Livanjskog polja je povećana na oko 2500 ha. Uz sistem kanala, izgrađen je i rezervoar Buško jezero (55 km2), kao i regulacijsko jezero Lipa od kojega se vode skupljene putem mreže kanala tunelom kroz planinu Dinaru dovode na HE Orlovac. „oko 90 vrsta ptica“, bez navođenja konkretnih vrsta. U dopunama studije koja je Izgradnja odvodnih kanala i Buškog jezera je dramatično promijenila sta- urađena nakon javne rasprave taj broj je promijenjen na 206 vrsta, ali se i dalje nje vodnog režima na oko 50% ukupne površine Livanjskog polja, posebno u tvrdi kako se „tokom izgradnje ne očekuju negativni uticaji na faunu ptica“, da će njegovom jugoistočnom dijelu i uticala kako na biljne zajednice u polju, tako i na „izgradnja bazena imati povoljan uticaj na faunu riba, vodozemaca i ptica“, očito aluvijalne šume hrasta na rubu polja. ne uzimajući u obzir vrste vezane za plitka močvarna i travnata staništa.

U planskoj dokumentaciji postoji druga faza sistema HE Orlovac, koja podrazu- Izgradnja ovog sistema bi sigurno imala negativne posljedice po cijeli ekosistem mijeva isušivanje Ždralovca, izgradnju akumulacije Brežine i spajanje na posto- Livanjskog polja, zbog izmjene hirdološkog režima. Bilo kakvo remećenje procesa jeći sistem kanala u Jagmama, kao i izgradnju crpne hidroelektrane Vrilo, za koju prirodnog sezonskog plavljenja, koji je najzaslužniji za oblikovanje ovog područja, je 2011. godine izrađena studija uticaja na okoliš, u kojoj je u prvoj verziji navede- mora biti popraćeno znatno detaljnijim istraživanjem nego što je to urađeno za no da „nema podataka o zaštićenim, ugroženim i rijetkim životinjskim vrstama potrebe gorenavedene studije, pri čemu posebnu pažnju treba obratiti na ende- na promatranom području“ kao i to da se na području Livanjskog polja nalazi mične vrste riba i populacije ptica močvarica.

Paljenje staništa Foto: ©Kenan Pašić/O.D. „Naše ptice“ 13 Isušivanje Livanjskog polja Foto: ©Dražen Kotrošan/ O.D. „Naše ptice“ 14 Eksploatacija uglja, krečnjaka i šljunka Divlje deponije i neodržive

Na području jugoistočnog dijela Livanjskog polja se na oko 400 ha površine vrši poljoprivredne prakse eksploatacija uglja, krečnjaka i šljunka koja ima ozbiljan uticaj na ekosisteme ovo- Pretvaranje šljunčara u divlje deponije, među ostalim i za razne rizične ambalaže ga područja. Ekonomska opravdanost eksploatacije uglja još uvijek nije dokaza- (kante od mineralnih ulja, boce od sredstava za zaštitu bilja, vreće od mineralnih na u postojećim uslovima, ali su negativni uticaji na ekosistem očigledni, pa bi gnojiva), i direktno utiče na zagađivanje tla, jer štetne materije putem oborinskih se prije nastavka i eventualnog proširenja ovih aktivnosti one morale detaljno voda dospijevaju u vodotoke. Na području općine Livno je evidentirano 87 divljih preispitati i sučeliti sa svim mogućim utjecajima na okoliš i cjelokupni ekosistem deponija, čiju sanaciju onemogućava nepostojanje plana upravljanja otpadom na Livanjskog polja. nivou općine, a treba spomenuti i zagađenje vodotoka iz domaćinstava i sa pol- Uklanjanje tla i biljnog pokrova na mjestima eksploatacije krečnjaka i šljunka joprivrednih površina, zbog nepostojanja kanalizacionog i vodovodnog sistema i jedan je od razloga zagađivanja podzemnih voda, jer se šljunčani sloj nerijetko odvodnje otpadnih voda. uklanja do nivoa pojave podzemnih voda. Formiranje monokulturnih zasada i nedovoljna educiranost poljoprivrednih pro- izvođača uzrokuju korištenje nepotrebno velike količine vještačkih đubriva i pesticida, koji se ispiraju u podzemne vode i značajno utiču na ﬂ oru i vegetaciju, ali i ukupan živi svijet ovog područja, tako što podstiču rast određenih grupa biljaka koje zagušuju prirodnu vegetaciju. Rezultati istraživanja vršenih u proteklih nekoliko godina pokazuju značajan porast koncentracije nitrata i koliformnih bakterija u Buškom jezeru.

Smanjenje i nedostatak ispaše na livadama Livanjskog polja dovodi do zara- štavanja ovih ekosistema i njihovog pretvaranja u šibljake, što smanjuje ukupan diverzitet prostora. To se pokušava spriječiti paljenjem vegetacije, što u značajnoj mjeri inhibira proces pedogeneze, odnosno odvijanje procesa nastanka treseta i drugih tipova tala, a i predstavlja stalnu opasnost za razvoj podzemnih požara. Speciﬁ čno zagađenje tla je deﬁ nirano uslijed ratnih djelovanja na prostoru opći- ne, koje se ogleda se u kontaminaciji zemljišta minsko-eksplozivnim sredstvima i ostacima streljiva proizvedenog od osiromašenog urana.

Požar u Ždralovcu Foto: ©Kenan Pašić/O.D. „Naše ptice“ 15 Krivolov Aktivnosti krivolova bilježene su i na akumulaciji Lipa, gdje su na nasipu redovno pronalažene lovačke čahure. Primijećeno je i da su jata ptica vrlo plašljiva, tako Zbog miniranosti terena problem krivolova na većem dijelu Livanjskog po- da je u nekoliko slučajeva bilježeno da ptice na izlazak posmatrača iz automobila lja nije toliko izražen kao na drugim područjima duž Jadranskog migrator- reaguju brzim premještanjem na udaljenost od najmanje 300 metara. To ukazuje nog puta. Lovačka udruga iz Livna je proglasila dijelove Ždralovca za zonu u kojoj na dugotrajno uznemiravanje ptica u njihovom staništu, čime se ne osigurava je lov zabranjen, a EuroNatur je uputio prijedlog kantonalnom ministru da se provedba međunarodnih konvencija i propisa o zaštiti ptica, a istovremeno uzro- ta odluka i ozvaniči, ali to još nije učinjeno. Na južnom dijelu polja, oko Buškog kuje indirektni mortalitet zbog gubitka energije i rezervi za zimu. jezera redovno se nalaze čahure i bilježe slučajevi ilegalnih aktivnosti. Krivolovci Na Buškom jezeru su u više navrata pronalaženi plastični mamci za gavke So- obično koriste čamce sa jakim motorima, uznemiravajući jata na cijelom mo- materia mollissima, a bilježen je i lov iz brzih motornih čamaca, što je zabranjeno čvarnom području. Članom 57 Zakona o lovstvu FBiH.

Mete krivolovaca su uglavnom ptice močvarice, najčešće šljukarice i patke, Sve aktivnosti krivolova bilježene su prije nego što je Livanjsko polje proglašeno koje love zadržavajući se oko močvarnih staništa Ždralovca i vodenih prozora za međunarodno značajno močvarno stanište Ramsarske konvencije, ali nesma- kod Prologa, pucajući iz automobila, čime se krši član 57 Zakona o lovstvu FBiH. njenim intenzitetom i nakon toga. U posljednjih par godina stopa krivolova je smanjena zbog čestog prisustva članova Ornitološkog društva “Naše ptice” i partnerskih organizacija, ali je još uvijek na zabrinjavajućem nivou.

Nedostatak industrije i niska stopa zaposlenosti doprinose vrlo lošoj ekonomskoj slici okruženja Livanjskog polja i razvoju ilegalnih aktivnosti, pa lokalno stanov- ništvo pomaže krivolovcima koji dolaze uglavnom iz Italije. Posljednjih godina je izraženo ubijanje kormorana Microcarbo pygmeus i Phalacrocorax carbo, što lokalno stanovništvo donekle opravdava, smatrajući da te ptice čine ogromne štete ribljem fondu. Evidentna je i općenito niska javna svijest o potrebi zaštite ptica, što se ogleda u tome da do sada nije bilo slučajeva prijave krivolova i drugih nelegalnih aktivnosti od strane lokalnog stanovništva.

Nedostatak zakonske zaštite

Najveći problem za područje Livanjskog polja predstavlja to što ono, unatoč cje- lokupnom bogatstvu ﬂ ore i faune i nizu međunarodno priznatih dezignacija, još uvijek nema nikakvu zakonsku zaštitu na nivou Bosne i Hercegovine.

Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ Ne postoji plan upravljanja ovim područjem, a u nacrtu prostornog plana Her- 16 ceg-Bosanske županije navodi se da se treba preispitati opravdanost stavljanja i područja značajna za ptičije vrste”, očito ne uzimajući u obzir da, zbog tipičnog cijele površine Livanjskog polja na Ramsarsku listu, i da se predlaže da vlada HBŽ kraškog karaktera, sve aktivnosti koje se vrše u jednom dijelu Livanjskog polja kod mjerodavnih institucija Bosne i Hercegovine pokrene postupak za preispiti- imaju direktne ili indirektne posljedice na druge njegove dijelove ili na polje u vanje i promjenu granica Ramsarskog područja Livanjskog polja tako da ono obu- cjelini. U lokalnom ekološkom akcionom planu Općine Livno prepoznat je značaj hvati samo “onaj dio ili dijelove koji su močvara i stanište rijetkih ptica močvarica Livanskog polja za ptice, ali se uglavnom fokusira zaštita populacije divljih konja.

Neodrživa eksploatacija treseta Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ 17 UsaU sadašnjimnjim ookolnostima, prostor tresetišta Ždralovac moguće je podijeliti na tri cjeline: očuvani dio Velikog Ždralovca, na kojem nije vršena eksploatacija treseta niti je bio podvrgnutrgnut hhidromelioracionim zahvatima, dio Velikog Ždralovca na kojem se vrši eksploatacijatacija ttreseta dugi niz godina i Mali Ždralovac, koji je pred- stavljen površinama pod tresetresetom i tresetno-glejnim tlom hidromelioracionog sistesistema, koji se koristi u poljoprivredne svrhe.

Najbitnija aktivnost koju treba poduzeti je spriječiti daljnju degradaciju trese- Trčka, Perdix perdix Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“ tišta, a zatim izvršiti rehabilitaciju močvare i tresetišta Ždralovac, revegetacijom prirodnih ploha i površina zahvaćenih požarima. Hidrološki režim je potrebno vratiti u prirodno stanje, što se može postići povećanjem nivoa podzemnih voda Prijedlozi mjera zaštite usporavanjem oticanja voda iz močvare blokiranjem Ždralovačkog kanala i ve- ćeg broja sekundarnih kanala, posebno u dijelu u kojem je završena eksploatacija tokom devedesetih godina prošlog stoljeća. Ključni faktor u rehabilitaciji eksploatacionih bazena tresetišta je prirodna regeneracija trske i šaši na dnu eksploatacionih bazena, a za taj proces potrebno je 5-10 godina. Hidrološki uslovi u Sanacija lokaliteta na kojima se obavlja eksploatacionim bazenima relativno su povoljni za trsku i ostale močvarne biljke, a u cilju brže regeneracije potrebno je prilikom ekstrakcije ostavljati sloj treseta eksploatacija treseta od 20 cm na dnu bazena, što za sada nije slučaj. Obaveza kompanije „Finvest“ koja trenutno vrši eksploataciju treseta morala bi biti da u dijelove polja u kojima Zaštita močvare i tresetišta Ždralovac, na kojem se trenutno obavljaju aktivnosti je završena eksploatacija izvrši vraćanje ostataka treseta skinutog kao jalovina i eksploatacije treseta, podrazumjeva i odgovarajuće projekte za rehabilitaciju izvrši reuspostavu hidroloških uvjeta koji bi omogućili obnovu vegetacije Reus- devastiranih dijelova. S obzirom na to da se eksploatacija treseta (iz ekonom- postava hidroloških uvjeta na tom dijelu podrazumijeva uvođenje vode u napu- skih razloga) nameće kao aktivnost koja se na ovom području provodi i provodit štena polja i blokiranje njenog oticanja. Projektom koji je radio Institut za hidro- će se, neophodno je iznaći ekološki održiv način za te aktivnosti, što podrazumi- tehniku iz Sarajeva planirano je da se oticanje vode blokira nasipima od lokalnog jeva kontrolisanu eksploataciju uz ograničeno ali i značajno očuvanje ekosistema, materijala (iskopanog treseta i jalovine). i restauraciju područja na kojima je taj proces već izvršen. 18 Sanacija požarišta

Rehabilitacija površina tresetišta nakon izbijanja požara i smjene prirodne mo- Na području Livanjskog polja neophodno je uspostaviti sistem održive „eko- čvarne vegetacije sastoji se iz nekoliko uobičajenih akcija, uključujući uklanjanje loške“ poljoprivredne prakse, koja podrazumijeva održavanje plodnost tla kroz grmolike i drvenaste vegetacije koja je smijenila prirodnu vegetaciju trske, za vri- smanjenje oštećenja okoliša, uz visok kvaltet i nivo proizvodnje agroekosistema. jeme vegetacijskog mirovanja. Na ovaj način se može prozvoditi hrana visokog kvaliteta, atraktivna domaćim i stranim turistima kao prepoznatljiv proizvod Livanjskog kraja. Na ovaj način već funkcioniše najveći dio poljoprivrednih gazdinstava na području Livanjskog polja. Pod održivom i tradicionalnom poljoprivrednom praksom podrazumijeva se Podsticanje tradicionalne gazdinstvo na kojem se uzgaja stoka, primjenjuje se tradicionalna obrada tla bez učešća teške mehanizacije, za prihranu biljaka se koristi stajnjak i minimalne koli- i ekološke poljoprivredne prakse čine mineralnih gnojiva, uzgajaju se stare sorte, ali i moderni hibridi žitarica, voća i povrća. Umjesto monokulturnih zasada, biljke se uzgajaju u plodoredu, tako da Kako je geomorfologija područja Livanjskog polja kraška, što znači da na ovom površina tla nikada ne ostaje bez biljnog pokrova, a obavezna je sjetva mahu- prostoru dominiraju krečnjačko-dolomitne stijene s kojima je podzemna voda narki, bilo da se usijavaju u okopavinske usjeve, ili kao pokrovni usjevi, koje osi- koja izvire u vrelima i estavelama stalno u dodiru, aktivnosti u jednom dijelu po- guravaju dodatne količine biološki vezanog azota i smanjuju opasnost njegovog lja imaju direktan ili indirektan uticaj na njegove druge dijelove. Glavni izvori štetnog uticaja na podzemne vode u obliku nitrata. U zaštiti bilja primjenjuju se onečišćenja sa poljoprivrednih površina su pesticidi i mineralna i organska samo prirodna sredstva, a forsira se sjetva i sadnja otpornijih ili povratak starih, gnojiva, što predstavlja poseban problem na područjima izloženim požarima i sa napuštenih sorata biljaka. smanjenom količinom organske materije u tlu.

Crvenonoge vjetruše, Falco vespertinus Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“ 19 Ekološka poljoprivreda je optimalno rješenje za zaštitu tla i voda [ Livanjskog polja ]

Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ 20 Tokom toplijeg dijela godine stoka se napasa na otvorenom, spriječavajući zara- Monitoring ptica i staništa stanje travnjaka i njihovu konverziju u šibljake i potrebu za namjernim paljenjem vegetacije u proljeće. Ekološka poljoprivreda je optimalno rješenje za zaštitu U cilju praćenja stanja ptičijih populacija na području Livanjskog polja, izrađena tla i voda Livanjskog polja, ali joj treba prethoditi zakonska regulativa i opća pot- je baza podataka o lokacijama gniježđenja kosca Crex crex i redovno se prati broj- pora društva, pa ovaj sistem gospodarenja treba dodatno aﬁ rmirati i podupi- nost žličarki Platalea leucorodia i ždralova Grus grus, sa nadom da će se ponovo rati u interesu ruralnog razvoja Livanjskog polja. Zakonom i pravilnicima treba registrovati gniježđenja ovih vrsta, koje se na području Livanjskog polja trenutno predvidjeti registar poljoprivrednih proizvođača, rad nadzornih stanica i ovlašte- vode kao izumrle gnjezdarice. Planirano je da se uspostavi program monitoringa nih laboratorija za kontrolu uzgoja bilja i proizvodnje, s obzirom na činjenicu da ptica tokom cijele godine, koji bi uključio više indikatorskih vrsta i akcije poput trenutno ne postoji popis poljoprivrednih proizvođača na ovom području. Jedan zimskog brojanja ptica, monitoringa grabljivica, praćenja seobe i kartiranja gnjez- od ograničavajućih faktora razvoja poljoprivrede na području Livanjskog polja je darica. veličina posjeda (prosjek ispod 3 ha), pa je prije razvoja poljoprivredne proizvodnje preporučljivo formirati asocijaciju ili zadrugu proizvođača i obezbijediti rad stručne službe.

Od velikog broja farmera na području Livna samo je mali broj markentiški ori- jentisan u proizvodnji mlijeka, sira, i mesa. Najveći dio su mali proizvođači koji proizvode za svoje potrebe, ali i oni mogu razvijati tržišno orijentisanu poljopri- vredu uz primjenu razumnih mjera od strane države kako bi se oduprli nelojalnoj uvoznoj konkurenciji.

Sanacija divljih deponija

S obzirom na činjenicu da je Livanjsko polje zona akumulacije u kršu, da se u nje- mu i na njegovim rubnim dijelovima – podnožju padine, nalaze izvori pitke vode, na čije se korištenje u budućnosti svakako računa, izuzetno je važno spriječiti i sankcionisati korištenje napuštenih kopova tresetišta kao deponije otpada iz do- maćinstva i poljoprivrede, kao i sanirati postojeće deponije u cilju zaštite vode od onečišćenja, čime će se doprinijeti normalnom funkcionisanju i održivosti ekosistema na ovom području.

Foto: ©Tibor Mikuska/HDZPP 21 Na prostoru Livanjskog polja do sada je registrovano [ 235 vrsta ptica ]

22 Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“ (2-6,9-15), ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ (7), ©Goran Topić/O.D. „Naše ptice“ (8), ©Tibor Mikuska/HDZPP (1) Podizanje javne svijesti

Niti jedna od navedenih aktivnosti ne može se provesti u djelo bez podizanja jav- tokom zimovanja zzadržava i do 70000 močvarica. Također, trebtreba obratiti pažnju ne svijesti kroz radionice i kampanje protiv krivolova i paljenja vegetacije i uticati na vlažne livade na kojima se redovnov bilježi velika gnjezdeća popopulacija kosca na to da se lokalno stanovništvo uključi u donošenje odluka kada je u pitanju Crex crex koja je najbrojnija u Bosnini i Hercegovini, ali i jedna od najbrojnijih u izgradnja brana i elektroobjekata. Već sad je evidentno da većina lokalnog sta- cijelom balkanskom regionu i pojas šuma na rubu Livanjskog polja, u kojima se novništva nije upoznata sa tim šta podrazumijeva status močvare od međuna- gnijezdi veći broj grabljivica. Zabrana lova predstavlja i značajnu mjeru u zaštiti rodnog značaja, i smatraju da to znači potpunu zabranu poljoprivredne i svake pitke vode, jer kvalitet vode zavisi od populacije vodenih ptica koje se hrane bio- druge djelatnosti. masom proizvedenom tokom ljeta. Razvoj ekoturizma

Livanjsko polje i okolina pružaju jedinstvenu perspektivu za razvoj ekoturizma. Osim izuzetno povoljnog položaja, s obzirom na to da se nalazi na poznatoj trasi ceste iz sjeverne Evrope prema jadranskoj obali, ovo podučje ima i mnoge kulturne, tradicionalne, religijske i prirodne vrijednosti, što ga čini atraktivnim domaćim i stanim turistima. Razvoj turizma podstaći će se postavljanjem infor- macijskih tabli i razvojem turizma na osnovu posmatranja ptica, uz jačanje sa- radnje sa lokalnim zajednicama, sa posebnim fokusom na djecu i mlade kroz edukacijske programe. Određivanje zona zabrane lova

Prije nekoliko godina članovi lovačke udruge iz Livna samoinicijativno su progla- sili dijelove Ždralovca za zonu u kojoj je lov zabranjen, ali ta odluka nikada nije Foto: ©Mirko Šarac/“Naša baština“ ozvaničena, niti su defi nisane sankcije za krivolovce. U cilju zaštite faune ptica Livanjskog polja, ali i sveukupnog biodiverziteta ovog područja, neophodno je uspostaviti zone u kojima će lov i sve ostale aktivnosti koje za posljedicu imaju uznemiravanje ptica biti zabranjene. Ove zone bi morale obuhvatiti područje Velikog Ždralovca, na kojem postoji mogućnost ponovnog gniježđenja ždrala Grus grus i žličarke Platalea leucorodia, koje se vode kao izumrle gnjezdarice na području Bosne i Hercegovine, i dio uz obale Buškog jezera, na kojem se 23 Zoniranje Livanjskog polja U trećoj zoni nalaze se obradive površine, mezofi lne i termofi lne livade i šumarci po obodu polja, koji su već pretrpjeli određene izmjene zbog sječe, melioraci- U cilju zaštite ukupnog biodiverziteta Livanjskog polja, predlaže se da se cjelo- je ili nekih drugih aktivnosti. Na ovim površinama dozvoljena je poljoprivredna kupno područje podijeli u tri zone, u zavisnosti od trenutnog stanja i postojanja proizvodnja i drugi oblici privređivanja. Potrebno je potpuno zabraniti intenzivnu ekološki najvrjednijih područja: nukleus (najvrjedniji dio), prelaznu zonu i zonu u poljoprivrednu praksu uz korištenje teške mehanizacije i velikih količina gnojiva i kojoj će biti dozvoljene poljoprivredne i druge aktivnosti. Zonu nukleusa treba či- pesticida, sistematsko paljenje vegetacije i bilo kakvu drugu privrednu djelatnost niti dio sa još uvijek očuvanom močvarnom i polumočvarnom vegetacijom trske, koja negativno utječe na ovo područje. šaševa, močvarnih livada, šuma johe, vrbe, lužnjaka, topole i hrasta lužnjaka na- seljenom mnogobrojnim predstavnicima faune ptica, riba, vodozemaca, gmiza- vaca, sisara i beskičmenjaka, kao i dijelovi polja u kojima se nalaze vrela, estavele, ponori i drugi elementi kraškog područja. Kao nukleus zona u ranijim istraživa- Zakonska zaštita Livanjskog polja njima prepoznat je jugozapadni dio Livanjskog polja i Veliki Ždralovac u kojem još nisu vršene nikakve aktivnosti i u kojem se nalaze očuvane šume, močvarna U cilju očuvanja bogatstva biodiverziteta Livanjskog polja, što podrazumijeva sve- staništa i povremeno plavljene livade sa mnogobrojnim reliktnim i endemičnim ukupnost staništa, ekosistema i vrsta, ovaj prostor je što prije neophodno pro- biljkama i biljnim zajednicama, i nizom gnjezdarica. U ovoj zoni dozvoljena su glasiti zaštićenim područjem, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije samo naučna istraživanja i monitoring životne sredine. Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da konzervacija staništa u Livanjskom polju, zbog mnoštva migratornih vrsta ptica koje zimuju na ovom području ili se tu U prelaznoj zoni, koja obuhvata rub polja i prelaz između nukleusa i treće zone, odmaraju tokom seobe, predstavlja opći kako lokalni i regionalni, tako i globalni nalaze se šume kitnjaka, cera, medunca, i dio poplavnih livada. U prelaznoj zoni interes. S obzirom na izrazit diverzitet ptica utvrđen na ovom području i identi- dozvoljen je turizam i naučna istraživanja, s tim da aktivnosti koje se tu sprovode fi kovane vrste čija se zaštita zahtijeva kroz Anekse Ptičije direktive, jasno je da ne smiju narušiti primarno stanje ekosistema unutar nukleus zone.

24 Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ (2,4,5) i ©Tibor Mikuska/HDZPP (1,3) Livanjsko polje, zaslužuje i status u grupi Special Protection Areas (SPAs), a Proglašenje Livanjskog polja za zaštićeno područje znatno bi doprinijelo razvoju potrebno je naglasiti da u ekološkoj mreži Natura 2000 nijedno područje u Bosni lokalnih zajednica. Tu se prije svega misli na područje turizma, gdje bi Livanjsko i Hercegovini nije ni blizu tako raznoliko i bogato kao Livanjsko polje sa okolnim polje kao najveće kraško poplavno polje trebalo biti brend, a na osnovu njega bi planinama Dinarom i Cincarom. Stoga je zaštita (formalna, pravna, suštinska) se trebalo razvijati niz aktivnosti koje bi dovele do zapošljavanja (otvaranje kapa- bar jednog dijela polja (od koga je najbolje očuvan krajnji sjeverozapadni dio) od citeta za prijem gostiju, prijevoza, razvoj ekoturizma na bazi posmatranja ptica ogromne važnosti za državu u cjelosti, tim prije što je najveći dio polja već dugi niz i fotosafarija, promocije lokalnih prehrambenih brendova, te stimulaciju poljo- godina korišten u najrazličitije svrhe, usljed čega je veći dio iskonskih ekosistema privrede i stočarstva na bazi organske poljoprivrede i potreba razvoja turizma). narušen ili potpuno uništen. S druge strane, pokretanje projekata za upošljavanje i stimulaciju poljoprivrede omogućilo bi i povratak djela iseljenog stanovništva, ali i aktivaciju mlađe popula- Stoga je neophodno pokrenuti izradu studije za proglašenje Livanjskog polja za- cije koja je trenutno nezaposlena. Prije razvijanja plana upravljanja, neophodno štićenim područjem sa akcionim planom za upravljanje tim područjem. Studija je riješiti probleme zaštite i osnivača. U cilju zaštite ovog područja prije nekoliko treba obuhvatiti odgovarajuću zonaciju i razmotriti pitanje kategorije zaštite, što godina formirano je Suradničko vijeće za razvoj Livanjskog polja, sa ciljem raspra- će ovisiti od toga da li će se u obzir uzeti samo područje Livanjskog polja i Buškog ve o problemima, mogućim rješenjima i daljnjem razvoju ovog područja. jezera ili će se u okvir zaštićenog područja uključiti i okolne planine, koje su već predmet studija za proglašenje zaštite. Ipak, još jednom treba naglasiti potrebu uspostave legalnog konzervacijskog sta- tusa na nacionalnom nivou, kako bi sve buduće akcije i planovi upravljanja po- dručjem imali zakonitu osnovu, propisanu domaćom legislativom.

Foto: ©O.D. „Naše ptice“ (1,2) i ©Tibor Mikuska/HDZPP (3-5) 25 In the past, Livanjskoko polje was known for cranes, and the northern part of the polje – Ždralovac – wasas namnamed after them. Due to peat excavation and change inn wawater regime the breedinggac activity has stopped, and today this species is only regregistered during migration, but there is a huge potential breeding area, situated in a ﬂ ooded peat, wood and marsh land in the north-western part of the polje.

Foto: ©Tibor Mikuska/HDZPP Livanjsko polje is an important breeding site for Crex crex, Circaetus gallicus, Lani- us collurio, Circus pygargus, Phalacrocorax carbo, Phalacrocorax pygmeus, Botaurus stellaris and Gallinago gallinago, and has been designated an IBA since 2011 and SUMMARY Ramsar site since 2008. However, most local people are not familiar with what the Ramsar site designation actually means – they believe that it completely prohibits the agriculture production and development of the area, and some of them even want the Ramsar status to be abolished. They also shoot the cormorants because of “the damage caused to the ﬁ sheries”, so it is extremely important to educate local community and visitors about the importance of this site.

Although it has been internationally recognized as a Wetland of international importance and Important Bird Area, Livanjsko polje still doesn’t have legal prote- ivanjsko Polje, the largest periodically fl ooded karst fi eld in the world, is one of ction in Bosnia and Herzegovina, and a series of activities which threat the fragile Lthe most important wintering, stopover, and breeding sites for waterbirds and biodiversity of this area are being performed: peat excavation, water extracti- raptors in Bosnia and Herzegovina. It comprises seasonally fl ooded agricultural on for energy production, intensive agriculture practices with use of pesticides land, seasonal marshes, temporary and permanent streams, karst springs and and large amounts of chemical fertilizers. The planned activities, which threat sinkholes, peatland, dry grasslands, pastures, wet meadows and alluvial oak, ash the area of Livanjsko polje include fl ood areas being dried out, with water being and alder forest. collected and kept in reservoirs or transferred through canals to the hydropower 26 plants. The activities that threaten the biodiversity of this area, including water extraction, unsustainable peat excavation and lignite mining, intensive agriculture with use of large quantities of pesticides and fertilizers are being conducted. The changes in water regime and levels of water lead to aboveground and under- ground fi res, which destroy vegetation and have negative impact to the overall biodiversity of Livanjsko polje. Livanjsko polje In order to preserve values of Livanjsko polje, it is necessary to initiate the pro- cess of protection and zoning of Livanjsko polje, in cooperation with local sta- still has no legal keholders. There is already a proposal of zoning of Livanjsko polje, which was protection in Bosnia made in 2009 by EuroNatur and based on a vegetation map and distribution maps for several indicator bird species, which will provide a good basis for con- and Herzegovina servation planning and future monitoring in Livanjsko polje. The development of [ ] sustainable organic agricultural practices in the area and promotion of birdwatc- hing-based tourism will contribute to the preservation of Livanjsko polje through involvement of local communities.

Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ 27 LITERATURA Obratil, S. (1984): Naselja ptica (Aves) u kopnenim biocenozama kraških polja Hercegovi- ne. GZM BiH (PN) NS 23: 147-184. Obratil, S. (1992): Prilog poznavanju avifaune Buškog jezera (Bosna) i užeg priobalnog po- Beck-Mannagetta, G. (1897): Ein botanischer Ausfl ug auf den Troglav (1913 m) bei Livno. dručja. GZM BiH (PN) NS 30, 155-168. Wissenschaftl. Mittlg. Aus Bosnien und der Hercegovina, Wien. Obratil, S. (2006): Ekološka diferencijacija faune ptica Livanjskog polja. GZM BiH (PN) NS Beck-Mannagetta, G. (1903): Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, Gym- 32: 45-81. nospermae i Monocotyledones, I dio Državna štamparija, Sarajevo. Obratil, S., (1967): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine I (Passeriformes). BirdLife International, (2004): Birds in Europe: population estimates, trends and conserva- GZM BiH (PN) NS 5: 191-268. tion status. BirdLife International (BirdLife Conservation Series No.12), Cambridge. Obratil, S., (1968): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine II (Gaviiformes, Bjelčić, Ž. (1987): Endemi u biljnom svijetu Bosne i Hercegovine i problem zaštite. ANUBiH, Podicipediformes, Pelacaniformes, Ciconiiformes, Anseriformes). GZM BiH (PN) NS 6: 227-254. posebna izdanja, knjiga LXXXII, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 14: 95- Obratil, S., (1972): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine III (Falconiformes). 102, Sarajevo GZM BiH (PN) NS 10: 139-155. Čengić, I., Čabaravdić, A. (2002): Watershed managment in mountain regions in Bosnia Obratil, S., (1975): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine IV (Galliformes, and Herzegovina – a general overview. In: Achouri M. and Tennyson L. (eds.): Watershed Gruiformes). GZM BiH (PN) NS 13: 153-161. research in Europe, Part 3. Proccedings of the European Regional Workshop on Watershed Managment, Megeve (France), FAO/EOMF. Obratil, S., (1976): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine V (Charadriifor- mes). GZM BiH (PN) NS 15: 221-241. Cvijić, J. (1900): Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine. Glasnik srp. Akad. Beograd. Obratil, S., (1977): Pregled istraživanja ornitofaune Bosne i Hercegovine VI (Columbiformes, Fukarek, P., 1954: Istraživanja fl ore i vegetacije Bosne i Hercegovine. Godišnjak Biološkog Cuculiformes, Strigiformes, Caprimulgiformes, Apodiformes, Coraciformes, Piciformes). GZM instituta u Sarajevu, vol. 7(1-2): 111-168. Sarajevo BiH (PN) NS 16: 203-223. Grubač, B., Gašić, B. (2001): Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susednih Obratil, S. (1992): Prilog poznavanju avifaune Buškog jezera (Bosna) i užeg priobalnog po- područja (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76. dručja, GZM (PN), NS, sv. 39 (1991) : 155-168. Hamzić, A., (2011): Livanjska gaovica (Phoxinelus alepidotus) Pregled vrsta i staništa, NATU- Redžić, S. (2003): Plant resources in the creation of the new values. Third internatio- RA 2000. Centar za održivi razvoj, 326-327. nal Balkan botanical congress «Plant resources in the creation of new values», Book of Horvat, I. (1949): Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske. Zagreb. Abstracts, 1-2, Sarajevo Katzer, F. (1909): Karst und Karsthydrographie. Zur Kunde der Balkanhalbinsel, Sarajevo. Reiser, O. (1939): Materialien zu einer Ornis balcanica. I. Bosnien und Herzegowina nebst Teilen von Serbien und. Dalmatien. Ann. Naturhistorisches Museum, Wien. Kotrošan, D., Dervović, I. (2007): Gniježđenje sive čaplje u Visokom i na Livanjskom polju. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 56. Riter-Studnička, H., Grgić, P. (1973): Neke promjene u strukturi biljnog pokrivača uzroko- vane isušivanjem kraških polja, Acta Biologica Yugoslavica, Društvo ekologa Jugoslavije, Kotrošan, D., Štumberger, B., Sackl, P. (2008/2009): Prva registracija šarenog kulika (Cha- Beograd, časopis Ekologija, Vol. 8, No. 2:277-282, Beograd radrius morinellus) na Livanjskom polju. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercego- vini, 4-5(4-5): 117-118. Riter-Studnička, H., (1954): Flora i vegetacija livada kraških polja Bosne i Hercegovine. Go- dišnjak Biološkog instituta u Sarajevu, vol. 7(1-2): 25-109. Sarajevo Lakušić, R., Pavlović-Muratspahić, D., Redžić, S. (1982): Vegetacija ekosistema kraških polja Hercegovine. Godišnjak Biološkog instituta, XXXV: 81-92, Sarajevo Sackl, P., Kotrošan, D., Stumberger, B., (2008/2009): Procjena veličine populacija i navike gniježđenja španskog vrapca (Passer hispaniolensis, Temminck) u Livanjskom polju, Bosna Mesić, M., Flajsig-Ćosić, G., Bašić, F., Kisić, I. (2003): Pokazatelji onečišćenja voda iz poljopri- i Hercegovina – novo gnjezdilište na visoravnima dinarskog krša. Bilten Mreže posmatrača vrede. Zbornik radova: 3. Hrvatska konf. o vodama – Hrv. vode u 21. st: 599-612, Zagreb ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 16-30. Mulaomerović, J. (2005): Dva opažanja pupavca (Upupa epops) u 2005. godini Bilten Mreže Schneider-Jacoby, M., Rubinič, B., Sackl, P., Stumberger, B. (2006): A preliminary assess- posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 1(1): 49-50. ment of the ornithological importance of Livanjsko Polje (Cetina River Basin, Bosnia and Herzegovina). Acrocephalus 27 (128-129): 45-57. 28 Schneider-Jacoby, M., Štumberger, B., (2003): Rapid Assement of the Livanjsko polje, Ceti- Stumberger, B., Šarac, M., (2010): Kudravi pelikan (Pelecanus crispus) na Buškom Blatu kod na River basin (Bosnia and Herzegovina). FAKT – Informationen der Stiftung Europisches Tomislavgrada (Livanjsko polje). Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 6(6): Naturerbe, Septembar 2003, internal draft. 60. Stambuk-Giljanović, N. (2001): The Quality of Water in the Buško Blato Reservoir. Environ- Svensson, L., Mullarney, K., Zetterstrom D., Grant, J. P. (2010): Collins Bird Guide: The Most mental Monitoring and Assessement 71 (3): 279-279. Complete Guide to the Birds of Britain and Europe. Stumberger, B., Schneider-Jacoby, M., Gotovac, M. (2008): Livanjsko polje. Information Šilić Č. (1992-1995): Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za Crvenu knjigu Sheet on Ramsar Waetlands (RIS). Prepared by EuroNatur, Radolfzell. Bosne i Hercegovine, Glasnik zemaljskog muzeja BiH, PN, NS, sv. 31:323-367, Sarajevo Stumberger, B., Schneider-Jacoby, M., Schwarz, U., Sackl, P. (2010): Zonation concept for the Livanjsko Polje Ramsar Site. pp 125-134. In: Denac D., Schneider-Jacoby M. and Stum- berger B. (eds.): Adriatic fl yway – closing the gap in bird conservation. Euronatur, Radolf- zell. Stumberger, B., Sackl, P., (2008/2009): Rezultati brojanja ptica močvarica i njihov gnijezdeći status na Livanjskom polju 2007. – 2009. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Herce- govini, 4-5(4-5): 38-54. Stumberger, B., Schneider-Jacoby, M., (2010): International importance of three Adriatic Flyway priority sites: Livanjsko polje, the Neretva Delta and Lake Skadar-Shkoder with Bojana-Buna Delta. In Denac, D., Schneider-Jacoby, M. & Štumberger, B., 2010: Adriatic fl yway-closing the gap in bird conservation, Euronatur, 53-59.

Naslov: Sarajlić, N.; Kotrošan, D., Zaštitimo Jadranski seobeni put – Livanjsko polje Izdavač: Ornitološko društvo “Naše Ptice“; Semira Frašte 6, 71000 Sarajevo Tel: +387 61 783 203 E-mail: [email protected] Tekst: Nermina Sarajlić i Dražen Kotrošan, Ornitološko društvo “Naše Ptice“ Prijevod i lektura: Nermina Sarajlić, Ornitološko društvo “Naše Ptice“ Tehnički urednici: Adrian Tomik i Tibor Mikuska Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode Slike: Arhiva Ornitološkog društva “Naše Ptice“ i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode Dizajn: Davorin Palijan, Graﬁ ka d.d., Osijek Prijelom i tisak: Graﬁ ka d.d., Osijek Nakladnik: Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode Gundulićeva 19a, 31000 Osijek Naklada: 1000 primjeraka ISBN 978-953-8212-00-0 (cjelina) ISBN 978-953-8212-05-5 (sv. 3 - meki uvez) ISBN 978-953-8212-06-2 (sv. 3 – e-knjiga-PDF) Osijek, 2018

Preporuka za citiranje:

Sarajlić, Nermina i Kotrošan, Dražen (2018) Zaštitimo Jadranski seobeni put – Livanjsko polje. Ornitološko društvo “Naše Ptice“, Sarajevo. 32. str. Projekt „Zaštitimo Jadranski seobeni put“ ﬁ nanciran je sredstvima švicarske zaklade MAVA i njemačke zaklade EuroNatur. Foto: ©Nermina Sarajlić/O.D. „Naše ptice“ 30 Foto: ©Tibor Mikuska/HDZPP 31 Ornitološko društvo ‘’Naše ptice’’

Ornitološko društvo ‘’Naše ptice’’ je nevladina, neproﬁ tna, nepolitička i dobrovolj- na organizacija osnovana 2003. godine u Sarajevu, koja djeluje u oblasti ornitolo- gije, ekologije, prstenovanja i zaštite ptica i njihovih staništa u Bosni i Hercegovini.

Aktivnosti Društva obuhvataju edukacijski program, koji ima za cilj edukaciju javnosti o značaju zaštite ptica i njihovih staništa, obuku za posmatranje ptica i načine praktične pomoći pticama, kroz seminare, konferencije, radionice, preda- vanja, prezentacije i izložbe; istraživački i konzervacijski program, koji uključuje različite akcije i projekte putem kojih se nastoje prikupiti podaci o značajnim po- dručjima za ptice u Bosni i Hercegovini, stanju populacija rijetkih i ugroženih vrsta, pojavama koje ugrožavaju ptice i njihova staništa i izdavačku djelatnost, koja se ogleda u tome da od 2005. godine redovno izlazi “Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini”, kao i niz brojnih edukativnih materijala, monograﬁ ja i drugih publikacija u sklopu različitih projekata. Ornitološko društvo „Naše ptice” aktivno učestvuje u javnim raspravama i tribinama ukazujući na probleme zaštite biodiverziteta i uključuje se u u niz regionalnih i internacionalnih projekata u saradnji sa partnerima iz drugih zemalja.

Društvo se bavi i turističkom promocijom prirodnih vrijednosti Bosne i Herce- govine kroz razvijanje programa posmatranja ptica, a od 2005. godine redovno izdaje „Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini“, jedini stručni orni- tološki časopis u Bosni i Hercegovini.