DOCSLIB.ORG

BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI BOSNE I HERCEGOVINE Sa Slikama U Tekstu

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
BOSNA. PODATCI O ZEMLJOPISU I POVIESTI BOSNE I HERCEGOVINE Sa Slikama U Tekstu Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. USPOMENI I. FR. JUKIĆA PRVOGA BUDIOCA NARODNE SVIESTI u B O S N I. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. PREDGOVOR IVad mi je odbor „Matice Hrvatske" u srpnju ove godine povjerio, da napišem zemljopis i poviest Bosne za hrvatsko obćinstvo, najvećom se voljom prihvatili posla, i to tim radje, što je već punih sedam godina upravo Bosna bila najmilijim predmetom mojih privatnih studija. Naumili napisati djelo, gdje bi najveći trud uložio u samu poviest te liepe hrvatske zemlje, i to na temelju mnogobrojnih novijih izvora, što jih izdadoše Miklošić, Pucić, Šafafik, Theiner, Rački, Ljubić, Makušev i neki magjarski historici. Nadao sam se, da ću u ovom djelu koješta dopuniti, što bijaše nepoznato starijim piscem o Bosni, kanoti Schimeku, Engelu i Jukiću, a možda štogod i izpraviti, što su jedno­ strano shvatili neki noviji povjestnici, a napose Rus MajkoAL Ciela knjiga imala je iznositi 15 štampanih tabaka. Pišuć medjutim knjigu započeli geografijom, a ta se preko moje volje tako raztegnu, da mi napokon neostade ni vremena ni prostora za samu historiju. U toj me ne­ volji pomogne odbor „Matice Hrvatske" odredivši, da se za ovu godinu kano prvi svezak izdade samo zemljopis Bosne; a poviest Bosne da napišem nešto obsežnije za buduću godinu, te će se ovaj dio mojega rukopisa izdati kano drugi svezak djela o Bosni. Pri sastavljanju zemljopisa Bosne uzeli si za temelj slično djelce neumornoga franjevca I. Fr. Jukića, koje je doduše već pred četvrt stoljeća svj tlo ugledalo, ali ipak i danas još mnogo vriedi. Jukića izpravljah i dopunjivah Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. VIII - novijimi podatci stranih i domaćih putnika, te se tako moja knjiga može smatrati posve novim djelom, premda sam (ponajpače kod topografije) mnogo Jukićevih stvari upo- triebio. Osobito nastojah, da fizikalni zemljopis i etnografiju sa statistikom nešto obsežnije razložim, ter si laskam, da je barem glede sistematike i točnosti moja knjiga nešto bolja od svih starijih i novih priručnih knjiga o Bosni. Kod fizikalnoga diela pomagala su mi ova gospoda: prof, dr. Bohuslav Jiruš, koj je napisao cielo poglavje o flori; profesor Spiro Brusina, koj je izpravio i znatno dopunio poglavje o fauni; zatim profesor Mijo Kišpatić, koj je sastavio geologijski pregled Bosne i Hercegovine. Znatno mi je pomogao takodjer g. podžupanijski tajnik Radoslav Lopašić, ustupivši mi iz svoje bogate sbirke mnogo podataka o Bihaću i Turskoj Hrvatskoj. Svoj ovoj vele- cienjenoj gospodi budi najsrdačnija hvala, što su svo­ jim! liepimi prinosi vriednost moje knjige znatno podigli. Kad bih potanko razlagao, kako i što sam radio pišuć ovaj zemljopis, predgovor bi moj bio suviše omašan. Volim zato nabrojiti glavnije knjige i razprave, koje su pisane o geografiji Bosne, a od kojih je meni većina, u ko­ liko sam ih mogao to iz javnih to iz privatnih ovdašnjih biblioteka dobiti, služila kao izvori za ovo djelo. Evo jih: Anonymus (Rodoljub): Iz „Opisa Rosne i Hercegovine". Glasnik srbskog učenog družtva XX. (1866) 265—404; XXI. (1867) 289-359; XXII. (1867) 1—47. Ascherson Paulus et Kanitz Augustus: Catalogus Cormophytorum et Anthophytorum Serbiae, Bosniae, Hercegovinae, Montis Scodri, Albaniae hucusque cognitorum. (Melleklet a Magyar Novenytani Lapokhoz). Claudiopoli 1877. 8°. Blau Otto: Politische Statistik Bosniens. (Preussisches Handelsarclriv 1865. I. 486 ff.) Blau Otto: Handels - Verhaltnisse Rosniens im J. 1866. (Preussisches Handelsarchiv 1867. II. 159. ff.) Blau Otto: Berichte tiber romische Alterthiimer in Bosnien I. II. III. (Monatsberichte der Berliner Akademie der Wissenschaften 1866 De­ cember, 1867 November und 1870 Juli.) Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. - IX - Blau Otto: Jahresbericht iiber Bosnien. (Preussisches Handelsarchiv 1868. I. 611.) Blau Otto: Ueber den Handelsverkehr in der Possawina. (Preussisches Handelsarchiv 1869. II. 419 ff.) Blau Otto: Ueber den Ackerbau in Bosnien. (Annalen der Landwirth- schaft 1869. Heft 2, 3.) Blau Otto: Handel Bosniens iin Jahre 1869. (Preussisches Handelsarchiv 1870. I. 259 & II. 382.) Blau Otto: Reisen in Bosnien und der Herzegowina. Topographische und pflanzen - geographische Aufzeichnungen. Berlin 1877. 8°. Mit einer Karte. Boue Ami: La Turquie d' Europe. Paris. 1840. 8°. 4 Vol. Boue A. : Recueil d' itineraires dans la Turquie d' Europe. Vienne 1854. 8°. 2 Vol. Boue A. : Quelques mots sur 1' ethnographic de la Turquie d' Europe avec des notes sur la configuration et la delimitation de la Bosnie et de 1' Herzegovine. Jedna karta. (Memoires de la Soc. de geogr. de Geneve II. Tom. pp. 85—137). Boue A.: Essai sur les limites des provinces de la Turquie d' Europe. (Memoires et Bulletin de la Soc. de Geogr. de Geneve, T. III. L. II. Geneve 1863.) Boue A.: Geologie der europ. Tiirkei, besonders des slavischen Theiles. Sitz.-Ber. der k. Akademie der Wissenschaften in Wien XLIX. 1864. Boue A.: Mineralogisch - geognostisches Detail iiber einige meiner Reise- routen in der europaischen Tiirkei. Mit drei Karten. Wien, Gerold 1870. 8°. (Aus den Sitzungs-Berichten der k. Akademie der Wissen­ schaften.) Boue A.: Note sur les frontieres de la Bosnie, de 1' Herzegovine et du Montenegro. Excursion au Kom et au Dormitor. (Le Globe, journal geogr. XIII. 1874—5, livr 1 & 2, p. 17—22). Božić Kl.: Slike iz Bosne. (Vienac 1869., br. 26., 27. i 28.) Conrad A.: Bosnien mit Bezug auf seine Mineralschatze. (Mittheilungen der k. k. geogr. Gesellschaft in Wien N. F. 3. Nro. 5. SS. 219 — 228.) Dragančic A. v.: Banjaluka und Bihać in Bosnien. Skizze. (Mittheilungen der k. k. geographischen Gesellschaft. Wien. N. F. 3. 1870. Nro. 6. SS. 265—270). Evans A.: Through Bosnia and the Herzegovina on foot during the Insur­ rection, August and September 1875. London 1876. 8°. Geiger und Lebret: Studien iiber Bosnien und die bosnischen Bahnen. (Separatabdruck aus der „Wiener Allg. Bauzeitung" 1873), mit einer Karte 1 : 1,000.000. Hil fer ding A.: Bosnia, Hercegovina i staraja Serbija. St. Petersburg 1859. 8 . Institut, k. k. mili tar- geographis ches, in Wien: Generalkarte von Bosnien, Hercegovina, Serbien und Montenegro. 12 Bl. 1 ; 300.000. Wien, Artaria, 1876. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. - X - Jaxa • Dembicki I. v.: Der westliche Theil von Bosni en, ethnographiseh- handelspolitisclie Skizze. (Mittheilungen der k. k. geographisclien Ge- sellschaft in Wien. N. F. 3. Nro. 4. SS. 16 2—176). Jukić I. F.: Putovanje po Bosni g. 1843. Kolo, knjiga V., str. 3 — 23, Jukić I. Fr. Banjalučanin (Bošnjak Slavoljub) : Bosanski prijatelj. Četiri svezka. U Zagrebu 1850, 1851, 1861 i u vojn. Sisku 1870. 8°. Jukić I. Fr. (Bošnjak Slavoljub): Zemljopis i poviestniea Bosne, Zagreb 1851. 8°. K : Ženitbeni običaji u Bosni. („Vienac" 1870 br. : 25, 26, 27). K....: Struk i haljine bosanske djevojke. („Vienac" 1870, br. 34). K....: Haljine seljanske djevojke u Bosni. („Vienac" 1870 br. 35.) K . : Crtica iz života bosanskoga. („Vienac" 1871 br. 4.) K.... : „Otci" kraljevstva bosanskoga. (..Vienac" 1871 br. 22.) Kaznačić A.: Bosnia, Herzegovina e Croazia-turca. Žara 1862. 8°. Kiepert H. : Generalkarte der europaisehen Turkei. 4 Blatt. Kosanovie Sava: Srpske starine u Bosni. Glasnik srpskog učenog društva XXIX. (1871) p. 158 — 189; XXXVIII. (1873) p. 141—193. Kovačević T. : Opis Bosne i Hercegovine. Beograd 1865. 8°. Kukuljević-Sakcinski Ivan: Putovanje po Bosni. U Zagrebu 1858. 8". Lastrić (Pliilippus ab Occhievia). Epitome vetustatum Bosnensis provinciae. Anconae 1776. 4°. Matković Petar: Bosanske stupnjevine. (Rad jugoslavenske Akademije. XXIII. 1873, p. 43—74.). Maurer Fr.: Pflanzenbilder aus Bosnien. (Ausland 1869. Nr. 26.) Maurer Franz: Mittheilungen aus Bosnien. Die Zigeuner Bosniens. (Aus­ land 1870, br. 2.) Maurer Fr. : Eine Reise dureb Bosnien, die Saveliinder und Ungarn. Mit einer Karte von H. Kiepert. Berlin 1870. 8". (Mažuranić Matija.) Pogled u Bosnu. U Zagrebu 1842. 8°. Mollendorf Otto: Beitrage zur Fauna Bosniens. Gorlitz 1873. 8°. Nedić Martin: Starine bosanske. Arkiv IV. 1857 p. 142—162. Novaković Stojan: Topografski rječnik uz „Opis Bosne i Hercegovine". Glasnik srpskog učenog društva XXII. (186 7) str. 47—67. Pantoczek Josip: Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crna- gorae et Dalmatiae. Posonii 1874. 8°. Petermann A.: Karte der europaisehen Turkei. Massstab 1 :2,500.000. Petranovie Bogoljub: Običaji srpskog naroda u Bosni. Glasnik srpskog učenog društva XXVIII. (1870), pag. 176 — 228; XXIX. (1871), pag. 237—256. XXX. (1871), pag. 313 — 361. Robert Cyprian: Die Slaven der Turkei, oder die Montenegriner, Ser- bier, Bosniaken, Albanesen und Bulgaren, ihre Krafte und Mittel, ihr Streben und ilir politischer Fortschritt. Dresden und Leipzig 1844. 8". 2 Bande. Roskiewicz J.: Karte von Bosnien und Herzegovina. Wien 1865. Mass­ stab : 1 : 400.000. 4. Blatt. Vjekoslav Klaić BOSNA ©MH 2010. XI - Roskiewicz J.: Studien uber Bosnien und Herzegovina. Mit eilf Abbil- dungen in Holzschnitt und einer lithographirten Karte. Leipzig und Wien 1868. 8°. Rousseau: Gćographie generale đe la Bosnie et de 1' Herzegovine. (Bul­ letin de la Societe de Geographie 1868.) Sainte Marie E. de: L' Herzegovine, etude geographique, historique et statistique. Paris 1875. 8°. Sainte Marie E. de: Description du cours de la Miliaska et de la vallee de Serajevo. (Bulletin de la Soc. de geogr. de Paris, August 1875, p. 184^-199). Sax Carl: Skizzen uber die Bewohner Bosniens. (Mittheilungen der geo- graphischen Gesellschaft in Wien. Jahrgang VII. 1863, p. 93).
Load more

Recommended publications
  • Nijaz Ibrulj Faculty of Philosophy University of Sarajevo BOSNIA PORPHYRIANA an OUTLINE of the DEVELOPMENT of LOGIC in BOSNIA AN
    UDK 16 (497.6) Nijaz Ibrulj Faculty of philosophy University of Sarajevo BOSNIA PORPHYRIANA AN OUTLINE OF THE DEVELOPMENT OF LOGIC IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Abstract The text is a drought outlining the development of logic in Bosnia and Herzegovina through several periods of history: period of Ottoman occupation and administration of the Empire, period of Austro-Hungarian occupation and administration of the Monarchy, period of Communist regime and administration of the Socialist Republic and period from the aftermath of the aggression against the Republic of Bosnia and Herzegovina to this day (the Dayton Bosnia and Herzegovina) and administration of the International Community. For each of the aforementioned periods, the text treats the organization of education, the educational paradigm of the model, status of logic as a subject in the educational system of a period, as well as the central figures dealing with the issue of logic (as researchers, lecturers, authors) and the key works written in each of the periods, outlining their main ideas. The work of a Neoplatonic philosopher Porphyry, “Introduction” (Greek: Eijsagwgh;v Latin: Isagoge; Arabic: Īsāġūğī) , can be seen, in all periods of education in Bosnia and Herze - govina, as the main text, the principal textbook, as a motivation for logical thinking. That gave me the right to introduce the syntagm Bosnia Porphyriana. SURVEY 109 1. Introduction Man taman ṭaqa tazandaqa. He who practices logic becomes a heretic. 1 It would be impossible to elaborate the development of logic in Bosnia
    [Show full text]
  • Cßr£ S1ÍU2Y M Life ;-I;
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Bilkent University Institutional Repository p fr-; C ß R £ S1ÍU2Y lifem ; - i ; : : ... _ ...._ _ .... • Ûfc 1î A mm V . W-. V W - W - W__ - W . • i.r- / ■ m . m . ,l.m . İr'4 k W « - Xi û V T k € t> \5 0 Q I3 f? 3 -;-rv, 'CC/f • ww--wW- ; -w W “V YUGOSLAVIA: A CASE STUDY IN CONFLICT AND DISINTEGRATION A THESIS SUBMITTED TO THE INSTITUTE OF ECONOMICS AND SOCIAL SCIENCES BILKENT UNIVERSITY MEVLUT KATIK i ' In Partial Fulfillment iff the Requirement for the Degree of Master of Arts February 1994 /at jf-'t. "•* 13 <5 ' K İ8 133(, £>02216$ Approved by the Institute of Economics and Socjal Sciences I certify that I have read this thesis and in my opinion it is fully adequate,in scope and in quality, as a thesis for the degree of Master of Arts in International Relations. Prof.Dr.Ali Karaosmanoglu I certify that I have read this thesis and in my opinion it is fully adequate, in scope and in quality, as a thesis for the degree of Master of Arts in International Relations. A j ua. Asst.Prof. Dr. Nur Bilge Criss I certify that I have read this thesis and in my opinion it is fully adequate, in scope and in quality, as a thesis for the degree of Master of Arts in International Relations. Asst.Prof.Dr.Ali Fuat Borovali ÖZET Eski Yugoslavya buğun uluslararasi politikanin odak noktalarindan biri haline gelmiştir.
    [Show full text]
  • Povijest Bosne Od Najstarijih Vremena Do Propasti Kraljevstva
    vti i^^^ ^tt^ X. > ~^',:%f:k ;->--.-'?fv,.' >-mZ:A 6#**f?!S'^^ ^W- 't^'. ^-' POVIJESUBOSNE OD ' NAJSTARIJIH VREMENA DO PROPASTI KRALJEVSTVA. SASTAVIO D« M^LAN PRELOG. SARAJEVO NAKLADA J. STUDNIKE I DRUGA. NAKLADOM KNJIŽARE j. STUDNIKE 1 DRUGA U SARAJEVU IZAŠLO JE: Bosna i Hercegovina u rimsko doba od dra. Patscha K 1.50. Kraljevski grad Jajce. Povijest i znamenitosti od dra. ire Truhelke, vez. K 3"50. Naši gradovi. Opis najljepših sredovjenih gradova Bosne i Hercegovine od dra. Cire Truhelke, vez. K 5—. Geschichtliche Grundlage der bosnischen Agrar- frage von Dr. iro Truheika, K 1*20. • Pregledna karta Bosne i Hercegovine od A. Stud- nike K —'40. Najnoviji plan Sarajeva od A. Studnike, K —60; SADRŽAJ. • Strana I. Bosna i Hercegovina u predistorijsko i rimsko doba 1—7 II. Bosna i Hercegovina od seobe južnih Slavena do Kulina bana (1180.) 7—13 III. Bosna za Kulina bana i njegovih nasljednika do Stjepana Kotromania (1322.) 13 (A. Kulin ban 1180—1204. B. Matej Ninoslav (1204.? 1232-1250.) C. Bosna od smrti M. Ninoslava do prve pojave Kotromana. D. Ban Pavao i Mladen Šubi, gospodari Bosne (1291. do 1322.) 13-28 IV. Stjepan Kotromani (1314? 1322—1353). 28 V. Stjepan Tvrtko I., ban i kralj (1354—1391.) (A. Tvrtko se bori s kraljem Ljudevitom i bo- sanskom vlastelom. B. Tvrtko širi granice svoje države i okruni se kraljevskom krunom (1377). C. Stjepan Tvrtko prema pokretu u Dalmaciji i Hrvatskoj (1385-1391) 28-40 VI. Stjepan Dabiša (1391-1395). Jelena „Gruba" (1395-1398.) 40-44 YII. Doba protukraljeva i prijestolnih borba u Bosni.
    [Show full text]
  • PRIKAZ/REVIEW Salih Jalimam, KULIN. VELIKI BAN BOSNE
    Adnan HADŽIABDIĆ Sarajevo E-mail: [email protected] Stručni rad/Professional article UDK/UDC:94:929(497.6)“1180/1204“ Jalimam S. (049.3) Salih Jalimam, KULIN. VELIKI BAN BOSNE, Udruženje za zaštitu intelektualnih i kulturnih vrijednosti „Zenica“, Zenica 2019, 249 str. Kao plod dugogodišnjeg rada i istraživanja prof. dr. Saliha Jalimama1, objavljena je knjiga Kulin, veliki ban Bosne. Čitav svoj život Jaliman je posvetio izučavanju historije Bosne i Hercegovine i kao plod svog dugogodišnjeg rada napisao je ovo kapitalno djelo kao sintezu svih dosadašnjih poznatih činjenica o vladavini Kulina, velikog bana Bosne, kako ga autor oslovljava u radu. VIEWS 3 POGLEDI 3 - HISTORICAL HISTORIJSKI Ovim autorskim radom Jalimam je planirao da zaokruži svoj naučno-istraživački rad, ali su ga ozbiljni zdravstveni problemi i smrt, 26. aprila 2019. godine spriječili da dočeka izlazak iz štampe ovog vrijednog naučnog rada. Knjiga Kulin, veliki ban Bosne nastala je prema raspoloživim historijskim izvorima, materijalnim spomenicima kulture i ostacima usmene predaje. Dokumenti, koji su malobrojni, ali i slabo i nedovoljno korišteni pomogli 1 Prof. dr. Salih Jalimam (1951-2019) poznati bosanskohercegovački historičar čije je polje naučnog rada bio srednji vijek. Radio je na više Univerziteta (Tuzli, Zenici, Mostaru). Objavio je preko 150 naučnih radova o Bosni i Hercegovini i preko stotinu prikaza, recenzija, osvrta i dr. Učesnik je mnogih međunarodnih naučnih skupova, simpozija i konferencija. 357 Adnan HADŽIABDIĆ su da se stvori pregled prilika u srednjovjekovnoj državi Bosni. Historijskom metodom interpetiraju se i identifikuju vrijeme vlasti i vladarske moći Kulina, ali se i istovremeno prate i historijski tokovi u susjednim državama i kompariraju sa događajima u bosanskoj državi.
    [Show full text]
  • 13610629 Prezimena U Crnoj Gori
    1 A Abazovići, potomci Omakalovića, grana Kosovčića iz grupe Novljana, koji se pominju 1252. god. Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksić, Vojinović, Bašovic, Dragićević, Golović, Duković, Kočović, Žunić, Pušelja, Radulović, Sandić, Simunović, Jovanović i Jov (kod Nove Varoši). Boravišta: Pošćenski kraj, Vojinovići, Miloševići, Vrtoč Polje, Dobra Sela, Žabljak, Duži, Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na području Durmitora, Pljevlja i okolina, Sarajevska varoš, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, Pobretić i predio bjelopoljske Bistrice, Bijelo Polje, Užice i neka druga mjesta Srbije, Polja kolašinska i Rudine Piva) Abazovići u mjestu Zatrijebač (Kuči) su od tamošnjih Benjkaja (Benkaja); od njih su Abazovići u Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovića; u Ulcinju 1878. god. Abazovići, porodica u Pošćenju u Drobnjacima Abario, Gornja Lastva Abat, Kotor, Herceg-Novi Abadžić, Podgorica 1436. god Abdagić, Mateševo-Kolašin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagićima Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari Abdejević, Polica i Dolovi Kovačevića (Bjelopavlići) i kao: Kovačević Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska) Abdiesić, Budva, po nahočetu Abdios, Prcanj (Boka Kotorska) Abdić, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Krivokapića), odseljeni u Krivaču Šobotinu i Planu (Bileća), pa neki i dalje; vidi: BABIĆ. Brštevac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane; Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: ABDIĆEVIĆ i ADIĆEVIĆ
    [Show full text]
  • THE POSAVINA BORDER REGION of CROATIA and BOSNIA-HERZEGOVINA: DEVELOPMENT up to 1918 (With Special Reference to Changes in Ethnic Composition)
    THE POSAVINA BORDER REGION OF CROATIA AND BOSNIA-HERZEGOVINA: DEVELOPMENT UP TO 1918 (with special reference to changes in ethnic composition) Ivan CRKVEN^I] Zagreb UDK: 94(497.5-3 Posavina)''15/19'':323.1 Izvorni znanstveni rad Primljeno: 9. 9. 2003. After dealing with the natural features and social importance of the Posavina region in the past, presented is the importance of this region as a unique Croatian ethnic territory during the Mid- dle Ages. With the appearance of the Ottomans and especially at the beginning of the 16th century, great ethnic changes oc- cured, primarily due to the expulsion of Croats and arrival of new ethnic groups, mostly Orthodox Vlachs and later Muslims and ethnic Serbs. With the withdrawal of the Ottomans from the Pannonian basin to the areas south of the Sava River and the Danube, the Sava becomes the dividing line creating in its border areas two socially and politically different environments: the Slavonian Military Frontier on the Slavonian side and the Otto- man military-frontier system of kapitanates on the Bosnian side. Both systems had a special influence on the change of ethnic composition in this region. With the withdrawal of the Ottomans further towards the southeast of Europe and the Austrian occu- pation of Bosnia and Herzegovina the Sava River remains the border along which, especially on the Bosnian side, further changes of ethnic structure occured. Ivan Crkven~i}, Ilo~ka 34, 10000 Zagreb, Croatia. E-mail: [email protected] INTRODUCTION The research subject in this work is the border region Posavi- na between the Republic of Croatia and the Republic Bosnia- 293 -Herzegovina.
    [Show full text]
  • Jelena Mrgić-Radojčić Faculty of Philosophy Belgrade RETHINKING the TERRITORIAL DEVELOPMENT of the MEDIEVAL BOSNIAN STATE* In
    ИСТОРИЈСКИ ЧАСОПИС, књ. LI (2004) стр. 43-64 HISTORICAL REVIEW, Vol. LI (2004) pр. 43-64 УДК : 94(497.15) ”04/14” : 929 Jelena Mrgić-Radojčić Faculty of Philosophy Belgrade RETHINKING THE TERRITORIAL DEVELOPMENT OF THE MEDIEVAL BOSNIAN STATE* In many ways, the medieval Bosnian state developed at the cross- roads – between West and East, the Hungarian Kingdom, a predomi- nantly Western European state, and the Serbian Kingdom, under the strong influence of the Byzantine Empire. One may, without any further elaboration, say that Bosnia formed the periphery of both the Byzantine Empire, and Western Europe (first the Frankish and then the Hungarian state). Bosnia was far away from the most important communication line of the Balkans: the valleys of the rivers Morava and Vardar, Via militaris and also those of the rivers Ibar and Sitnica. The axis of the Bosnian state was the valley of the river Bosna, but not of the Drina ill suited for 1 communication with it steep banks and many canyons. * The author wishes to thank Prof. J. Koder, University of Vienna, Prof. S. Ćirković, Prof. M. Blagojević, and Prof. S. Mišić of Belgrade University for their usuful com- ments and corrections of the following text. 1J. Ferluga, Vizantiska uprava u Dalmaciji, (Byzantine Administration in Dalmatia), Beograd 1957; J. Koder, Der Lebensraum der Byzantiner. Historisch-geographischer Abriß ihres Mittelalterlichen Staates im östlichen Mittelmeerraum, Byzantische Geschichtsschreiber 1, Graz-Wien-Köln 1984, 20012, 13-21, passim; S. Ćirković, Bosna i Vizantija (Bosnia and Byzantium), Osam Stotina godina povelje bana Kulina, Sarajevo 1989, 23-35. Even though Bosnia was situated on the »cross-roads«, it is unacceptable to depict it as being “more of a no-man's-land than a meeting ground between the two worlds“, as J.V.A.
    [Show full text]
  • I Ono Što Je Karakteristično Za Bosance Bilo, Je to Da, Na Primjer, Sve Svete
    CultureTalk Bosnia and Herzegovina Video Transcripts: http://langmedia.fivecolleges.edu The Charter of Ban Kulin Bosnian transcript in Latin: I ono što je karakteristično za Bosance bilo, je to da, na primjer, sve svete knjige su prevedene mnogo prije nego što je to bilo u zapadnoj Evropi; prevedene na narodni jezik. Danas je praktično 822 godine od Povelje Kulina Bana. Povelja k'o povelja – to je trgovački ugovor između Bosne i Hercegovine i Dubrovačke Republike. Ali ono što je karakteristično za to vrijeme je to da je povelja napisana na narodnom jeziku. Ako uzmemo kompletnu Evropu, onda ćemo vidjeti da takve stvari uglavnom su bile ili na latinskom, ili na grčkom; na narodnim jezicima ne. Bosanci su zbog toga ponosni na to, jer u 12. vijeku praktično – to bi trebalo provjeriti – je to prva stvar, prvi ugovor na narodnom jeziku u Evropi. Dakle, naš Hamurabijev zakon. Bosnian transcript in Cyrillic: И оно што је карактеристично за Босанце било, је то да, на примјер, све свете књиге су преведене много прије него што је то било у западној Европи; преведене на народни језик. Данас је практично 822 године од Повеље Кулина Бана. Повеља к'о повеља – то је трговачки уговор између Босне и Херцеговине и Дубровачке Републике. Али оно што је карактеристично за то вријеме је то да је повеља написана на народном језику. Ако узмемо комплетну Европу, онда ћемо видјети да такве ствари углавном су биле или на латинском, или на грчком; на народним језицима не. Босанци су због тога поносни на то, јер у 12. вијеку практично – то би требало провјерити – је то прва ствар, први уговор на народном језику у Европи.
    [Show full text]
  • Bilten Univerziteta Crne Gore 19
    B I L T E N ISSN 1800-5101 Univerziteta Crne Gore http://www.ucg.ac.me Broj : 518 Univerzitet Crne Gore Godina : 2021. Broj primjeraka : 50 Cetinjska br. 2 Podgorica, 19. januar 2021. R E F E R A T Od 2017. godine prelazim na Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore gdje radim kao saradnik u nastavi, Za izbor u akademsko zvanje za oblast: Sportske nauke, na na istom upisujem doktorske studije Fizičke kulture i u mjesecu Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje - jedan izvršilac. septembru 2020. godine, javno sam odbranila doktorsku disertaciju Konkurs je objavljen u dnevnom listu “Pobjeda” od 20. pod nazivom „Tjelesna visina adolescenta u Crnoj Gori i njen odnos novembra 2020. godine. Na raspisani Konkurs javila se kandidatkinja sa drugim longitudinalnim mjerama kao potencijalnim DR MARINA VUKOTIĆ. prediktorima”, pod mentorstvom prof. dr Georgi Georgia i pred međunarodnom komisijom i time stekla zvanje doktora nauka iz BIOGRAFIJA oblasti fizičke kulture Bila sam odbornica u Opštini Nikšić, a trenutno sam član Zovem se Marina (Branka) Vukotić i državljanka sam Crne Savjeta za rodnu ravnopravnost polova i član Savjeta za borbu protiv Gore sa stalnim prebivalištem u Nikšiću. Rođena sam 9. aprila 1982. narkomanije u Opštini Nikšić, a od 2018. godine sam predsjednica godine u Nikšiću. komisije za izdavanje licenci trenera u Studentskom sportskom Osnovno obrazovanje sam stekla u istom gradu, gdje sam savezu Crne Gore. Učestvovala sam u realizaciji projekata: „Efekti takođe i završila srednju školu. tjelesnog vježbanja na inkluziju osoba starije dobi u društvu”, „Efekti Od malih nogu imala sam afinitete prema sportu, aktivno sam tjelesnog vježbanja na inkluziju mladih osoba u društvu”, trenirala karate u klubu „Student” šest godina i ostvarivala zapažene „Antropometrijsko dijagnostifikovanje studentske populacije”, rezultate.
    [Show full text]
  • Starinar 56.Pdf
    INSTITUT ARCHÉOLOGIQUE BELGRADE ARHEOLO[KI INSTITUT BEOGRAD UDK 902/904 (050) YU ISSN 0350–0241 STARINAR LVI, 1–397, BEOGRAD 2008. Institut Archéologique Belgrade STARINAR NOUVELLE SÉRIE VOLUME LVI/2006 Rédacteur SLAVI[A PERI] Comité de rédaction Miloje VASI], Rastko VASI], Noël DUVAL (Paris), Slobodan DU[ANI], Bojan \URI] (Ljubljana), Vasil NIKOLOV (Sofia), Ivana POPOVI], Marko POPOVI], Nikola TASI], Olivera ILI] (secrétaire de la rédaction) BELGRADE 2008 Arheolo{ki institut Beograd STARINAR NOVA SERIJA KWIGA LVI/2006 Urednik SLAVI[A PERI] Redakcioni odbor Miloje VASI], Rastko VASI], Noel DIVAL (Pariz), Slobodan DU[ANI], Bojan \URI] (Qubqana), Vasil NIKOLOV (Sofija), Ivana POPOVI], Marko POPOVI], Nikola TASI], Olivera ILI] (sekretar redakcije) BEOGRAD 2008. Izdaje: ARHEOLO[KI INSTITUT Beograd, Knez Mihailova 35/IV, Beograd e-mail: [email protected] Tehni~ki urednik: Danijela PARACKI Grafi~ka priprema: D_SIGN, Beograd [tampa: GRAFIKA JURE[, ^a~ak Tira`: 1000 primeraka Kwiga je objavqena uz finansijsku pomo} Ministarstva nauke Republike Srbije SADR@AJ – SOMMAIRE RASPRAVE – ETUDES Josip [ari} Typology of Chipped Stone Artefacts in the Early and Middle Neolithic in Serbia . 9 Josip [ari} Tipologija okresanih artefakata u starijem i sredwem neolitu Srbije . 24 Slavi{a Peri}, Dubravka Nikoli} On the Issue of an Ossuary – Pit Dwelling Z in the Oldest Horizon at Vin~a . 47 Slavi{a Peri}, Dubravka Nikoli} O problemu kosturnice – zemunice Z u najstarijem horizontu Vin~e . .68 Milorad Stoji} Regional Characteristics of the Brnjica Cultural Group . 73 Milorad Stoji} Regionalne karakteristike brwi~ke kulturne grupe . 84 Slobodan Du{ani} Prosopografske bele{ke o rudarstvu u Gorwoj Meziji: porodice imu}nih doseqenika na rudni~kom tlu.
    [Show full text]
  • Support to Water Resources Management in the Drina River Basin Project Id No
    Consulting Services for SUPPORT TO WATER RESOURCES MANAGEMENT IN THE DRINA RIVER BASIN PROJECT ID NO. 1099991 SERBIA – IWRM STUDY AND PLAN – BACKGROUND PAPER - VOLUME 2 – ANNEXES July 2016 Consulting Services for SUPPORT TO WATER RESOURCES MANAGEMENT IN THE DRINA RIVER BASIN PROJECT ID NO. 1099991 SERBIA – IWRM STUDY AND PLAN – BACKGROUND PAPER - VOLUME 2 – ANNEXES July 2016 PROJECT NO. A038803 DOCUMENT NO. 1 VERSION B DATE OF ISSUE July 2016 PREPARED DAH and others CHECKED RSS APPROVED RSS Consulting Services for SUPPORT TO WATER RESOURCES MANAGEMENT IN THE DRINA RIVER BASIN PROJECT ID NO. 1099991 This document has been produced with the financial assistance of the European Western Balkans Joint Fund under the Western Balkans Investment Framework. The views expressed herein are those of authors and can therefore in no way be taken to reflect the official opinion of the Contributors to the European Western Balkans Joint Fund or the EBRD and the EIB, as co‐managers of the European Western Balkans Joint Fund. World Bank Serbia - IWRM Study and Plan – Background Paper - Annexes Support to Water Resources Management in the Drina River Basin i Table of Contents Page No ................................................................................................................................................ Acronyms and Abbreviations x 1 Annex 1 ‐ Supporting Introduction ......................................................................................................... 1‐1 1.1 Annex 1‐1: Consolidated Summary of Stakeholder Comments
    [Show full text]
  • Gollobordë (Golo Bordo), Shqipëri
    Fëmijë në fshatin Trebisht. Foto: Aleksandër A. Novik, v. 2010 Redaktorë: Andrea N. Sobolev dhe Aleksandër A. Novik Gollobordë (Golo Bordo), Shqipëri Nga materialet e ekspeditës ballkanike të AShR-së dhe UShSt-P-së në vitet 2008—2010 “NAUKA” Sankt-Peterburg BOTIMET TOENA Tiranë, 2017 AKADEMIA E SHKENCAVE E RUSISË Instituti i Studimeve Linguistike Muzeu i Antropologjisë dhe i Etnografisë “Pjetri i Madh” (Kunstkamera) UNIVERSITETI SHTETËROR I SANKT-PETERBURGUT Fakulteti Filologjik Gollobordë (Golo Bordo), Shqipëri Nga materialet e ekspeditës ballkanike të AShR-së dhe UShSt-P-së në vitet 2008—2010 Redaktorë: Andrea N. Sobolev dhe Aleksandër A. Novik (në bashkëpunim me Maria S. Morozovën) “NAUKA” Sankt-Peterburg BOTIMET TOENA Tiranë, 2017 Përkthim i botimit në rusisht: Голо Бордо (Gollobordë), Албания. Из материалов балканской экспедиции РАН и СПбГУ 2008—2010 гг. / Под редакцией Андрея Н. Соболева и Александра А. Новика. — Санкт-Петербург: Наука; München: Verlag Otto Sagner, 2013. 272 стр.; илл. [19,1 усл. печ. л.]. (Materialien zum Südosteuropasprachatlas / Herausgegeben von Helmut Schaller und Andrej Sobolev. Band 6). ISBN 978-5-02-038322-7 («Наука»); ISBN 978-3- 86688-224-9 (Verlag Otto Sagner). Është përkthyer në shqip nga Ligor Cullufe Recensentë Kandidate e shkencave filologjike Z. K. Shanova (UShSt-P) Kandidat i shkencave filologjike M. L. Kisilier (UShSt-P dhe ISL AShR) Kandidate e shkencave historike N. G. Gollant (MAE AShR) Ekspeditat, punimet dhe botimi i kësaj monografie kolektive janë realizuar me ndihmën e granteve të akorduara
    [Show full text]